Dubrovački dnevnik br. 268 by Dubrovački dnevnik

GROBLJE DUBAC IDE DALJE

ZAVRŠENI

NATJEČAJI

Poznate cijene najmova u Lazaretima

stranica 6

Hoće li potrajati programska koalicija između Frankovića i Vićana?

stranica 4

stranica

Mala iskra dobrote postala je velika tradicija

stranica 20

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Fotografija na naslovnici:

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Caterpillar naš svagdašnji

Piše Vjera Šuman foto: Neva Zganec/PIXSELL

Zdravstvo nam je u kolapsu, pa najavljeno povećanje dopunskog osiguranja preko 60 posto. Jasno je svima kako to baš ništa neće promijeniti. Ni ne može, jer će služiti samo zatvaranju rupica, dok će se ponor i dugovi u koje upada zdravstvo i dalje dramatično širiti. Rupe su, lošim načinom vođenja zdravstvenog sustava, svih proteklih godina i svih proteklih ministara, sve veće i veće. Iskopane su lošim upravljanjem, bez znanja i vizije, uz korupciju na svim razinama. Od ministara poput Beroša pa nadalje. Iskopane su jače, bolje i revnije bez imalo pomoći ‘Caterpillara’. Caterpillar je najpopularnija riječ ovog tjedna, koju je promovirao, tko drugi, doli predsjednik?! Najavio je Plenkiju kako će tim’ Caterpillarom’ prekopati svakog Plenkijevog kandidata za veleposlanika, ako on nastavi kopati po njegovim kandidatima. Uključujući tu i njegovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Grlić Radman je zgrožen, u stresu i nevjerici zbog takve Zokijeve izjave. Baš nas je potreslo njegovo stanje. I što će sad siroti Grlić Radman? Ako traži uputnicu za stručnu pomoć, od nadležne bolnice dobit će odgovor: ‘Zakazan vam pregled kod

psihijatra 19. lipnja 2027. u 9:00 sati.’ Što može? Mora takav smantran i dalje raditi. Zato imajte razumijevanja. Caterpillar je najavio i Thompson gradonačelniku Zagreba. Točnije, radikalizaciju. Pa su njegovi ‘dečki’ održali pressicu, na koju ipak nisu doveli rečeni stroj za kopanje. Na toj prilično čudnoj pressici izvukli su i sasvim prigodnu Tomaševićevu rečenicu kako su zabrane kontraproduktivne. Kako god, sad valjda više nisu, osim što su neviđena reklama MPT-u. Jer zabrane doista jesu i uvijek su bile kontraproduktivne i samo povećavaju jaz između sve više podijeljenih Hrvata. Dodamo li tu i potpuno odsustvo voljene nam ‘pravne države’ u čiju sustavnu nedosljednost su se uvjerili svi koji godinama prolaze agonije sudskih procesa. Imamo, kao i obično, kaos i ideološke podjele, dok Božinovićevi plavci prekriženih ruku čekaju pobjednika. I ne, ne trebaju nam srpski portali o kojima govore Thompsonovi ljudi, jer nama to super ide bez njihove potpore. Što se pak dosljednosti Tomaševića tiče, u vrijeme izborne kampanje odobrio je Hipodrom praveći se nevješt o Thompsonovom repertoaru. Istovre-

meno, ekipa SDP-a, koja je dala ruke za zabrane u Zagrebu, na čelu s gradonačelnikom Varaždina, isto esdepeovca, organizira Thompsonov koncert u Varaždinu. I to može! Toliko o dosljednosti. Plenki trlja ruke. Koga boli za zdravstvo i poskupljenja? Narod ima pametnijeg posla. Kako stvari stoje, taj vražji Catarpillar iskopao je jametinu iz koje se nitko neće neumrljan izvući. A vi se, dragi naši Hrvati, svađajte i marširajte jedni protiv drugih.

Zato vrijeme u Gradu, na Gradskom vijeću, sjajnu analizu stanja i konstruktivne prijedloge na rad gradskih poduzeća, naravno i Luke Dubrovnik, donijela je Viki. Prvi put smo u radu Gradskog vijeća vidjeli ozbiljno i odgovorno shvaćanje onog što je smisao posla gradskih vijećnika. Time je u rad Vijeća puhnuo jedan posve novi vjetar. Čak mali tornado. Sve do tog trenutka, svjedočili smo izlascima oporbe po principu - protiv smo, jer ste vi za, uz ‘ad hominem’ napade, kako bi se ubrao neki kasniji ‘klikić’. Uobičajeno je bilo gledati, naravno, ako uopće imate živaca to gledati, oporbu koja ne zna što predlaže, nije temeljito pročitala materijale, ali zna

kako se s time ne slaže. Doduše, Viki je uvijek bila iznimka. Nakon ovog, doista je legitimno pitanje koliko su ljudi izabrani u Vijeće kompetentni i zainteresirani za probleme Grada. Prvi put smo vidjeli kako, itekako, može drugačije.

Bilo bi sjajno kad bi takav tornado zatutnjao i postao praksa u našem Saboru, odmilja zvanom ‘kokošinjac’. Tek tako mogli bi vjerovati kako oni doista zarađuju svoju plaću. Neprihvaćanje kvalitetnih prijedloga u interesu građana, teško bi bilo opravdati dosadašnjom Plenkijevom ‘lakoćom’, nažalost s razlogom, u stilu: „Dajte molim vas“. Građani, ma što političari mislili, nisu ovce, samo su umorni od saborskih sesija koje ničemu ne služe i nikud ne vode. Prestane li oporba raditi besmislene skečeve i verbalne eskapade, prisilila bi zastupnike vladajućih na isto takav ozbiljan pristup poslu. Odgovornost za izrečenu riječ jednako kao i odgovornost za odbijanje kvalitetnog prijedloga. Posao koji rade, trebao bi biti častan posao, ne za stranku, nego za građane. Ha, rekao bi jedan moj prijatelj: ‘Počeli smo pričati viceve’! Onda ne bi najcitiranije iz Sabora bila lupetanja nekakvog Zekanovića

i njemu sličnih. Dobro, možda smo još daleko od toga, ali svako putovanje počinje prvim korakom. U Gradu ga je Viki napravila. Šteta što joj ostatak oporbe nije dorastao.

Sve je spramno za božićnu bajku koja je ove godine, kako se čini, najljepša i najpomnije planirana. Nije samo kopija onog što imaju drugi gradovi, nego je sjajno iskorišteno ono najljepše što Grad ima. Čudesan prostor, gotovo savršena kulisa za bajku. Čija god bila ideja da se od Straduna napravi najljepši božićno okićeni dnevni boravak na svijetu, doista je za nagradu. Jer Stradun to i jest i sad je zasjao punim i čarobnom božićnim sjajem. Pritom su iskorišteni drugi, isto tako prekrasni prostori za kućice s hranom i prigodnim poklonima. Zapravo je cijeli prostor gradske jezgre iskorišten i uređen na najbolji mogući način. I nemojte mi sad reći - nema se zašto ići u Grad. Toliko sadržaja za sve, a posebno za klince na ovogodišnjem ‘Zimskom festivalu’, doista je razlog za uživanje svih generacija. Sadržaja ima za sve. Mogu samo reći: ‘Bravo cure i dečki što ste se ovako potrudili. Vrijedilo je’. Eto vas.

POLITIKA

HLADNI RAT Hoće li potrajati programska koalicija

između Frankovića i Vićana?

Mato Franković i Pero Vićan šalju vrlo znakovite poruke koje puno toga daju naslutiti. Hoće li se nakon dugogodišnjeg mirnog perioda dogoditi previranja u dubrovačkoj politici i tko bi mogao zauzeti koju poziciju?

Ususret svakoj sjednici Gradskog vijeća u novom sazivu, postavlja se pitanje glavnih točaka dnevnog reda, ali i eventualnog (ne)dolaska vijećnika Pera Vićana na sjednicu. Šef DDS-a se od početka djelovanja novog saziva nije pojavio na sjednici Gradskog vijeća, uključujući i onu konstituirajuću. Kazao je on da će se malo više posvetiti sebi, no jasno je da je kod tako iskusnog, dugovječnog političara malo toga slučajno, a puno toga je zapravo poruka. Uostalom, više puta je u šali tijekom proteklih godina, pa i ovogodišnje izborne kampanje, kazao da će se politički umiroviti tek za 20-ak godina. No, u svakoj šali ima pola istine – Pero Vićan rođeni je političar.

Priču o zategnutim odnosima u vladajućoj programskoj koaliciji koju čine HDZ, DDS i DUSTRA, dodatno su potpirile izjave gradonačelnika Mata Frankovića koji je, odgovarajući na novinarska pitanja nakon predstavljanja Proračuna za 2026. godinu, kazao kako je u potrazi za novom direktoricom ili direktorom Sanitata. Naime, aktualna direktorica je Klaudija Barčot, a Sanitat je na upravljanje povjeren upravo DDS-u. Pa premda treba imati na umu kako Barčot nije stranačka osoba, jasno je da je na to mjesto imenovana na Vićanov prijedlog. Sada ona više nema Frankovićevo povjerenje.

ZNAKOVITE PORUKE

„Bit će novih sadržaja na placi koje smo najavili. U idućih mjesec i po’ do dva dana očekujem da ćemo imati novog direktora ili direktoricu, još sam u potrazi“, izjavio je Franković. S druge strane, Vićan šalje znakovite poruke. Tako se ispričao i sa sjednice Gradskog vijeća koja je održana 13. studenog, a predsjednika

Gradskog vijeća Marka Potrebicu je zamolio da prenese njegovu poruku. Ona glasi – umjesto mene će u sljedećem sazivu u Gradskom vijeću sjedati Andro Vlahušić. Vlahušić, koji je u više navrata kazao da se ne namjerava više kandidirati, odgovorio je kako on sasvim sigurno neće sjedati u Gradskom vijeću, a kako je svejedno hoće li sjedati i Vićan.

PRIJEPORI OKO PROSTORNIH PLANOVA

Neslaganja su se, navodno, dogodila oko pitanja izmjena novih prostornih planova. Posebno precizan po ovoj temi, Vićan nije bio gostujući u emisiji Radio Dubrovnika, ali od nje nije ni sasvim bježao. Doduše, nije eksplicitno potvrdio da je došlo do neslaganja, kazao je da on i gradonačelnik samo imaju nešto drugačije stavove što se tiče prostora. Potom je naglasio manjkavosti u prostoru, spomenuvši ‘nakarade’ koje su nikle oko hotela Palace. Vićan je napomenuo i da su vijećnici DDS-a redoviti na sjednicama Gradskog vijeća i da podržavaju projekte. Međutim, on je odsutan.

KAKO JE TO IZGLEDALO SA ŠUICOM

Vrijedi se prisjetiti i kako je pukao Vićanov ‘politički brak’ s Dubravkom Šuicom, dok je bila gradonačelnica Dubrovnika, a on njen zamjenik. Vijećnici njegove nezavisne gradske liste su i tada dolazili na sjednice Gradskog vijeća i dizali ruke za projekte. Je li pretjerano kazati kako situacija na relaciji HDZ i Vićan prije 20-ak godina podsjeća na ovu danas, iskristalizirat će vrijeme. S druge strane, Vićanov prestanak podrške Andru Vlahušiću protekao je znatno burnije, gdje su padale i teške riječi te optužbe. U oba slučaja, i Vlahušić i Šuica su nakon prestanka Vi-

Što se tiče prestizanja, tu su žene još smotanije. Krenu iz Dubrovnika, već u Lozici sustignu slovačkog kampera, pa iza njega gmile sve do Dola i one tri trake. Džabe što je umorni Slovak vozio 40 na sat i što na ravnici u Brsečinama i Banićima nije bilo ni sove, a kamoli SUV-a, naša se vozačica ne usudi pretjecati, jer „što ako s druge strane doleti…?“

Piše Ivona Butjer Mratinović

ćanove podrške izgubili i čelno mjesto grada.

OBRAČUN S ‘MOĆNICIMA’

Za to vrijeme, Franković održava stabilne odnose s DUSTRA-om i njenim čelnikom Željkom Ragužem s kojim ima većinu, čak i bez DDS-a. Usput najavljuje i obračun s moćnicima te kaže kako će to obilježiti njegov treći gradonačelnički mandat. Za govornicom na Gradskom vijeću je izjavio da su mu iz Atlantske plovidbe nudili mito kako bi im pogodovao oko dionica Luke Dubrovnik. Zbog ovih je navoda policija pokrenula krim istraživanje.

Zanimljivo je i kako je Grad najavio pokretanje upravnog postupka pred Upravnim sudom u Splitu zbog izdavanja dozvola za kratkoročni najam protiv županijskog pročelnika Iva Klaića, ali i zatražio dodatne radnje oko nekretnine u Palmotićevoj ulici koju iznajmljuje obitelj Bonačić, a vlasnici su Dubrovački muzeji. Također, zatraženi su i dodatni izvidi oko koncesije za Sunset Beach. Iz ovoga je zapravo vidljivo s kim se Franković sve namjerava obračunati u narednom razdoblju.

ZAUZIMANJE POZICIJA U VIJEĆU

Čini se kako je relativno miran politički period u Gradu polako zaključen. Možda i nije loše da se duhovi malo prodrmaju. U Gradskom vijeću već dugo vremena nedostaje i prave konfron-

tacije. Vrijeme će pokazati tko će u narednom periodu izboriti status najžešće oporbe i tko će zauzeti kakvu poziciju. U ovom sazivu možemo vidjeti i neka nova lica. Jedno od njih je vijećnica Viktorija Knežević (Centar), a na relaciji nje i Frankovića predizborna prilično oštra retorika je ublažena. Knežević je odabrala jedan konstruktivniji pristup i zapravo je prilično pozitivno što ima konkretna rješenja za određene probleme na koja ukazuje. To je posebno vidljivo bilo i prilikom odlučivanja o izvješćima o poslovanju dubrovačkih komunalnih društava gdje je na konkretan način ukazivala na manjkavosti i predlagala još konkretnija rješenja. Knežević je, dakle, vrlo konkretna. Što se tiče oporbene osovine SDP-Srđ je Grad, vrijedno se radi, no čini se kako često nedostaje stvarne konfrontacije, pa i argumentacije i jasnoće. Ona je znatno ublažena i s izlaskom Đura Capora iz Gradskog vijeća koji bi često znao promašiti, ali kad bi ubo, to bi bilo zaista vrlo konkretno. Čitanje s papira i duga izlaganja za govornicom te inzistiranje na zarezima često ubijaju kvalitetnu raspravu pa se od šume često ne vidi drveće, a bitno ostane po strani.

A sjetimo se samo Kisića, Vićana, Šuice, Vlahušića, pa čak i u relativno novije vrijeme Frankovića, Peza i naročito Potrebice, dok su bili oporbeni vijećnici... I rasprava koje su ponekad bile napetije od trilera.

Nakon završenih natječaja

Po ovim cijenama se iznajmljuju prostori u Lazaretima

Dio prostora u Lazaretima predviđen je za društvenu namjenu, a dio za komercijalne svrhe. S jedne strane tako imamo simbolične brojke, a s druge firma koja je dobila u najam noćni klub mora mjesečno izdvojiti 10951 euro plus PDV

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, vijećnik Marin Krstulović potaknuo je pitanje tvrtke Dubrovačka baština koja upravlja dijelom nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovniku od kojih su najatraktivniji Lazareti.

-Godine 2021. bivši ravnatelj Daničić obećao je potpuni prestanak financiranja iz proračuna kroz godinu ili dvije. Imali smo nekih realnih razloga, Covid i to, zašto se nije dogodilo. Svaka čast na dijelu programskih aktivnosti u 2024. godini, na povećanju komercijalnih aktivnosti, ali upozoravam, i dalje stoji 200 tisuća eura od Grada doniranje društvu. Nemojmo doći u situaciju da smo jedino društvo koje afitava prostore Grada i posluje negativno. Baština postoji kao društvo koje bi trebalo novac od iznajmljivanja vraćati u razvoj zajednice i održavanje prostora. Strah me da komercijalni dio ne prevlada. Sklizak je teren. Trenutno postoji opasnost i nemojte dozvoliti da se dogodi – kazao je Krstulović za govornicom. Ravnateljica Dubrovačke baštine Katarina Milat Kralj odgovorila mu je da se Lazareti dijelom daju u komercijalni najam, a dijelom simbolični. -Nije bilo 200 tisuća nego 149 tisuća eura, ove godine će biti manje, a s ovog mjesta mogu obećati: iduće godine nećemo imati ništa od Grada Dubrovnika. Imamo 10 lađa, od kojih je pet u simboličnom dijelu naknade, oko 100 eura mjesečno. Tako da taj dio ipak ima svoj kulturni značaj. A što se tiče komercijalnih događanja, mi odrađujemo neke javne stvari koje su bez naknade, od festivala i radionica, a moramo skrbiti i o obnovi – kazala je Milat Kralj na sjednici Gradskog vijeća.

U NOĆNOM KLUBU BEZ TURBO FOLKA

Inače, dobar dio natječaja za prostore u Lazaretima raspisan je u svibnju ove godine. Na web stranicama Dubrovačke baštine objavljeni su svi natječaji, te korisnici koji su dobili prostore i za koju cijenu. Tako je prvi natječaj ove godine raspisan 2.

svibnja za 4 prostora. Prvi prostor od 170 kvadrata (lađa broj 10) davao se u zakup do kraja 2029. godine po početnoj cijeni od 111 eura mjesečno, a dobila ga je Art Radionica Lazareti. Drugi prostor površine 173 kvadrata (dio lađe broj 8) išao je u zakup za isti vremenski rok po cijeni od 114 eura mjesečno, a dobila ga je Udruga Deša. Treći prostor veličine 102 kvadrata (također dio lađe broj 8) davao se u zakup do kraja desetljeća po mjesečnoj cijeni od 67 eura, a išao je Studentskom teatru Lero, prostor koji se sastoji od 1. kata lađe 8 i 1. kata lađe 9 sveukupne kvadrature 75 kvadrata pripao je za isti vremenski rok po cijeni od 50 eura mjesečno Art Radionici Lazareti. Valja kazati da i Linđo koristi prostore u Lazaretima, točnije dvije lađe, te ne plaća nikakvu naknadu. Istog datuma raspisan je natječaj za komercijalni najam dvaju prostora. Prvi je veličine 33 kvadrata, namjena mu je suvenirnica, a daje se u zakup do kraja 2029. godine po početnoj cijeni od 1650 eura (plus PDV). Nakon provedenog natječaja, prostor je dobila Deša Pro d.o.o., u vlasništvu Deše. Drugi prostor veličine 313 kvadrata za namjenu noćnog kluba također se davao u isti vremenski rok po cijeni od 10951 euro (plus PDV), a prostor je dobila firma Lacroma d.o.o., u vlasništvu Viktora Vučetića i Mirjane Mateljan. U natječaju za prostor noćnog kluba stoji kako se najmoprimac obavezuje da ne smije puštati neprikladnu glazbu, gdje se prvenstveno misli na turbo folk i slične pravce. Još dva natječaja raspisana su ove godine, točnije u listopadu. Tako se manji poslovni prostor od 11,56 kvadrata za ugostiteljstvo ili agencijske poslove nudio do kraja desetljeća u zakup po početnoj mjesečnoj cijeni od 578 eura (plus PDV), a dobila ga je tvrtka Elysium Properties. Drugi prostor veličine 33 kvadrata za trgovinu na malo ili agencijske poslove nuđen je po mjesečnoj cijeni od 1650 eura (plus PDV), a dobila ga je ista tvrtka. Elysium Properties je u vlasništvu Lukše Frankovića.

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

U godinama prije izbora za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine postojale su brojne ideje kako urediti Lazarete, od knjižnice do suvremenog plesa, ali na kraju od svega nije bilo ništa.

Kako vidimo iz

raspisanih natječaja iz ove godine, dio prostora u Lazaretima dan je u komercijalni najam, a dio u društveni. Još 2015. godine Institut za razvoj i međunarodne odnose izradio je dokument pod nazivom Plan upravljanja spomeničkim kompleksom Lazareti u razdoblju od 2016. do 2020. godine. U tom dokumentu, među ostalim, stoji da bi se Lazareti trebali ugledati na europske primjere poput švicarskog Rote Fabrika, madridskog Matadera i amsterdamskog kulturnog centra WOW

Kako vidimo iz raspisanih natječaja iz ove godine, dio prostora u Lazaretima dan je u komercijalni najam, a dio u društveni. Još 2015. godine Institut za razvoj i međunarodne odnose izradio je dokument pod nazivom Plan upravljanja spomeničkim kompleksom Lazareti u razdoblju od 2016. do 2020. godine. U tom dokumentu, među ostalim, stoji da bi se Lazareti trebali ugledati na europske primjere poput švicarskog Rote Fabrika, madridskog Matadera i amsterdamskog kulturnog centra WOW. Svima njima je zajedničko da djeluju na način da se komercijalni dio (ugostiteljstvo, suvenirnice i slično) koristi za održavanje zgrade te razvijanje kulture i civilnog sektora. Grad Amsterdam je centru WOW ponudio početnu subvenciju, no ne i dugoročno održavanje centra. Kako bi ostali, moraju financirati kulturu komercijalnim aktivnostima. Međutim, s druge strane Grad Zurich i dalje aktivno subvencionira Rote Fabrik.

KOMERCIJALNO-KULTURNA SIMBIOZA

Naravno, svi su ovi europski primjeri puno većeg obima od Lazareta, ali služe kao primjer kako bi se trebali razvijati. Tako autori dokumenta ističu kako smjernica Lazareta mora biti kulturno-umjetnička uz poduzetničke i ugostiteljske usluge, a sustav upravljanja mora biti u izravnoj nadležnosti struktura javne lokalne administracije. Podsjetimo kako je Plan upravljanja Lazaretima od 2016. do 2020. godine ustvari trebao Dubrovniku, uz druge planove i projekte, donijeti organizaciju Europske prijestolnice kulture što se na kraju nije dogodilo, jer se održao u Rijeci. No zanimljivo je vidjeti iz današnjeg kuta što se sve predlagalo.

Temeljni koncept za prvih pet lađa Lazareta je bio da postanu mjesto katalizator suradnje umjetnosti i znanosti uz jaku prisutnost programa za zajednicu. Prva lađa je tako bila predviđena za suvremenu vizualnu umjetnost. U drugoj lađi je planirana takozvana PUNTA – javnosti otvorena dnevna soba s knjižnicom koja se koristi kao radni prostor za čitanje, razgovor i javni program. Treća lađa je bila planirana za izvedbene umjetnosti s naglaskom na suvremeni ples. Četvrti i peti prostor/lađe planirani su kao prostor za razvoj kreativnih industrija – od odjeljivanja prostora za potrebe suvremenog produkcijskog studija za snimanje do izložbenog i radioničkog prostora za dizajn i razvoj tradicionalnih obrta u suvremenom oblikovanju i vizualnoj artikulaciji.

Kako znamo, od svega ovoga navedenog na kraju nije bilo ništa. Stoga smo pitali Katarinu Milat Kralj imaju li u budućnosti kakve nove ideje, programe i slično poput sjajnog Jazz festivala koji se u Lazaretima održava zadnjih nekoliko godina. - Lazareti se u budućnosti nastavljaju razvijati u smjeru vođenja brige o povijesnom kompleksu kojim upravljamo kroz održavanje i provođenje brige ‘dobrog gospodara’. Prihodima od periodičnih komercijalnih iznajmljivanja prvih pet lađa Lazareta održava se kompleks, dok su ostali programi namijenjeni široj javnosti i ne naplaćuju se. Dubrovačka baština organizira niz programa svake godine kao što su Lazereti Fest, Street Food Foodravanje, Dubrovnik jazz Outbreak, sajam za Festu sv. Vlaha, izložbe, književne večeri, predavanja, edukativne radionice kako za djecu i mlade tako i za odrasle – kazala nam je Katarina Milat Kralj.

Posljednjih godina mnoge se manifestacije održavaju u Lazaretima, od Foodravanja do Jazz festivala

NASTAVAK PROJEKTA

Groblje Dubac dobiva novog izvođača , ali i nove grobnice

Uz osigurana sredstva Grada i Općine, kreće se u nastavak izgradnje nakon izbora novog izvođača. Planirano je dovršiti staru fazu radova i otvoriti nova grobna polja, dok veliki dio investicije treba biti završen do kraja ove godine

Groblje Dubac s nove godine ulazi u novu fazu radova. Nakon što je bivšem izvođaču radova istekao ugovor, a nije sve dovršio u roku, društvo Groblje Dubac na čelu s Đurom Lonzom raspisalo je novi postupak javne nabave, na koji su pristigle dvije ponude. Kako neslužbeno doznajemo, na javnu nabavu su se javili Texo Molior i Alfa plan građenje, a ponuda Texo Moliora je povoljnija. O odabiru izvođača odlučuje povjerenstvo koje se sastoji od predstavnika Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka, a osim financijskog aspekta, postoji još nekoliko kriterija za odabir, no cijena svakako nosi najviše ‘bodova’ prema kojima se odabire izvođač.

S NOVE GODINE KREĆU RADOVI

„Odluku o odabiru izvođača još nismo donijeli, a podsjećam i kako po odabiru postoji vrijeme žalbe, pa sve to treba proći kako bi onda i radovi mogli krenuti. Što se tiče rokova, s nove godine bi trebali krenuti radovi, većina bi trebala biti gotova do kraja godine, a krajnji rok je proljeće 2027.“, kazao je direktor Groblja Dubac, Đuro Lonza.

Iako je većina sredstava već osigurana, javna nabava je iznjedrila jedan veći dio pa tu razliku treba osigurati u proračunima dvije jedinice lokalne samouprave, kako bi se radovi mogli nastaviti.

„Općina Župa dubrovačka na posljednjoj je sjednici Općinskog vijeća osigurala oko milijun i sto tisuća eura, a u sada čekamo usvajanje proračuna Grada Dubrovnika u kojemu je za Groblje Dubac osigurano oko 2 milijuna i 300 tisuća eura“, objašnjava Lonza.

„Nakon što se osiguraju sva sredstva, moramo provesti postupak dodjele 65 grobnica

koje ćemo graditi. Ostaje nam odabrati izvođača, potpisati ugovor i onda nastavljamo radove“, govori Lonza i objašnjava kako se radovi odnose na grobna polja koja nisu završena do lipnja ove godine što je bio rok prethodnom izvođaču kojemu je zatim i istekao. „Dobar dio grobnica je završen, ali ima ih i koje nisu dovršene odnosno nisu popločane staze i slično, a dio grobnica još nije niti izgrađen, što će novi izvođač morati dovršiti“, objašnjava Lonza.

DVA NOVA GROBNA POLJA

U ovu javnu nabavu bila je uključena i nova građevinska dozvola koju je Groblje Dubac ishodilo prošle godine, a odnosi se na dva nova grobna polja sa 65 grobnica, dio servisne ceste koja ide oko cijelog obuhvata groblja i vidikovac koji se radi na vrhu i gleda prema moru. Cijene grobnica ostaju iste kao 2023. godine. „Već sada imamo 110 zahtjeva, a za dodjelu ćemo gledati po datumu zaprimanja zahtje -

Piše Petra Srebrović foto Željko Tutnjević

va i pozivati građane. Dakle, mi ni sada nećemo zadovoljiti sve potrebe, ali smo u svibnju ove godine dobili još jednu građevinsku dozvolu za četiri nova grobna polja sa 156 grobnica. Iako je to sve spremno, nećemo početi graditi dok sve ovo dosadašnje ne završimo“, ističe Lonza.

Što se tiče objekata, za njih postoji drugi ugovor koji je potpisan 2024. godine i do ljeta

2026. bi trebalo sve biti gotovo.

„Riječ je o izgradnji centralnog objekta s hladnjačama, uredskim prostorima, cvjećarom, dvoranom za ispraćaj i svime što je potrebno za funkcioniranje groblja. U građevinskom smislu tu je dosta grubog posla odrađeno, a izlili smo i temeljnu ploču za crkvu i ona bi do proljeća trebala biti izgrađena“, govori Lonza i dodaje kako uvijek ovise i o vremenskim uvjetima, a koji su posljednjih dana iznimno loši jer već 10 dana pada kiša što onemogućuje dobar dio građevinskih radova.

Uz sve predviđene rokove i već osigurana sredstva, jasno je kako će nastavak radova na groblju obilježiti i naredne godine. Unatoč izazovima koji su pratili projekt, očekivanja su da će novi izvođač ubrzati dinamiku i dovršiti preostale zahvate u planiranom roku. Lonza ističe kako je cilj omogućiti građanima što kvalitetnije uvjete te sustavno odgovarati na rastuće potrebe za novim grobnim mjestima. Ako se osigura stabilan tijek radova, Groblje Dubac bi kroz nekoliko godina trebalo u potpunosti zaživjeti u svom planiranom obuhvatu. Time bi se napokon zatvorilo jedno od najopsežnijih komunalnih ulaganja na ovom području.

Unatoč izazovima

koji su pratili projekt, očekivanja su da će novi izvođač ubrzati dinamiku i dovršiti preostale zahvate u planiranom roku. Lonza ističe kako je cilj omogućiti građanima što kvalitetnije uvjete te sustavno odgovarati na rastuće potrebe za novim grobnim mjestima.

DANI HRVATSKOG TURIZMA 2025. Dubrovnik osvojio nagradu za održivi turizam, FA

Linđo dobitnik nagrade „Anton Štifanić“

Grad Dubrovnik dobitnik je nagrade „Najbolja otočna odnosno obalna destinacija održivog turizma 2025.“, dodijeljene na svečanoj završnici Dana hrvatskog turizma, koji su se ove godine održali u Dubrovniku od 19. do 21. studenoga. Nagradu je preuzeo gradonačelnik Mato Franković, a uručili su je glavna tajnica Svjetske turističke organizacije Shaikhe Nasser Al Nowais i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Folklorni ansambl Linđo dobitnik je godišnje nagrade „Anton Štifanić“ u kategoriji

tvrtka, ustanova ili udruga za 2025., a preuzeo ju je ravnatelj Vlaho Kljunak. Samoj završnici ovogodišnje manifestacije, koja je okupila mnogobrojne turističke djelatnike i dionike iz turističkog sektora iz cijele Hrvatske, prisustvovali su i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima, predstavnici resornih ministarstava, Hrvatske turističke zajednice te turističkog sektora na nacionalnoj i lokalnoj razini, kao i ministrica turizma Helenske Republike Olga Kefalogianni. Dodijeljene su i nagrade za životno djelo, kao i 22 nagrade “Čovjek, ključ uspjeha –Djelatnik godine”, a dobitnik ovogodišnje nagrade “Šampion hrvatskog turizma” je Rovinj. Podsjetimo, u 2024. ovu prestižnu titulu ponio je Dubrovnik. Asmir Šahirović, Luko Radović, Antonio Lang iz hotela Croatia dobitnici su nagrade ‘Čovjek ključ uspjeha’ za herojsko djelo, dok je Goran Praštalo iz hotela Bellevue dobitnik nagrade ‘Čovjek ključ uspjeha’ u kategoriji domar/kućni majstor/teh-

ničar održavanja.

Nagrada za održivi turizam dodjeljuje se u tri zasebne kategorije. Uz Dubrovnik, nagradu je dobila Turistička zajednica Međimurske županije kao najbolja kontinentalna destinacija održivog turizma te Maslina Resort – Stari Grad za najbolji poslovni objekt održivog turizma.

Premijer Plenković čestitao je nagrađenima i njihovom doprinosu uspješnosti turističke sezone kao i svim djelatnicima koji su dali svoj doprinos ovoj rekordnoj godini hrvatskog turizma.

“Vjerujem da ćete u razdoblju koje je pred nama - to je iduća turistička sezona, na temelju iskustava koja imate u ovoj i ranijim godinama, ali uzimajući u obzir i konkurenciju na mediteranskom tržištu, ukupno stanje gospodarstva na našim emitivnim tržištima, donositi mudre i razborite odluke u pogledu pripreme sezone kao i promocije turizma”, naglasio je predsjednik Vlade te izrazio uvjerenje da će i iduća, 2026., biti itekako uspješna.

BESPOVRATNA SREDSTVA Potpisan ugovor o

dodjeli 4.3 milijuna eura za spojnu cestu Tamarić

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt gradnje spojne ceste Tamarić u Novoj Mokošici vrijedan 4.3 milijuna eura potpisan je prošlog tjedna u Hotelu Valamar President. Potpisali su ga potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Dragan Jelić i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Potpisivanju je nazočio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Ovom prigodom, gradonačelnik Franković naglasio je posvećenost Grada Dubrovnika u izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih cesta te zahvalio nadležnom Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske na potpori u realizaciji vrijednih projekata. „Podsjetit ću prije svega na projekt Lapadske obale – prvi veći infrastrukturni projekt nakon dugog niza godina u Gradu Dubrovniku, sada je cesta Tamarić pri kraju. Dobili smo sada i europska sredstva što znači da će se iz Proračuna Grada Dubrov-

nika financirati samo manji dio projekta, a više od 90 % će biti financirano iz europskih i nacionalnih sredstava. Velika zahvala resornom ministru i predsjedniku Vlade na sluhu prema Dubrovnika, mi pripremamo i još jedan projekt, a to je cesta Kineski zid koja ide iduće godine. Korak po korak gradimo nove cestovne infrastrukturne projekte koji olakšavaju život našim sugrađanima, ali i povećavaju kvalitetu života istovremeno.“

Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.693.090,96 eura, a danas potpisanim ugovorom se dodjeljuju na korištenje bespovratna sredstva u iznosu 4.3 milijuna eura. Projekt je financiran putem poziva za ulaganje u prometnu infrastrukturu sa svrhom uklanjanja uskih grla u javnom prijevozu, objavljen od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Bespovratna sredstva koja se osiguravaju iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 3.655.000,00 eura, dok bespovratna sredstva koja se osiguravaju u državnom proračunu od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture iznose 645 tisuća eura. Intenzitet potpore iznosi 92,27 % od ukupne vrijednosti projekta. Nova prometnica, podsjetimo, spaja OŠ Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, čime će se uvelike unaprijediti prometna komunikacija Ulicom Bartola Kašića i povećati funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice.

Franković sa zastupnicom u EU parlamentu Brnjac o priuštivom

stanovanju „EU treba osigurati više sredstava za stambene projekte“

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac održali su u subotu u gradskoj vijećnici zajedničku konferenciju za medije na temu priuštivog stanovanja. Govoreći o ovoj aktualnoj temikako na lokalnoj, tako i nacionalnoj i europskoj razini, predstavili su mjere i programe koji se već provode ili su u planu, sve s ciljem kako bi stanovanje bilo dostupnije svima.

„Drago mi je što zastupnica Brnjac ima važnu ulogu u Europskoj uniji gdje se problem stambene politike prepoznaje kao izazov od prioritetnog značaja. Nama je važno da se ta tema ne zadrži samo na deklarativnoj razini, nego da uđe u operativne planove EU“, rekao je gradonačelnik Franković. Predstavio je mjere modela Dubrovačke stanogradnje koje gradska uprava već niz godina učinkovito provodi i kroz koje je dosada stambeno zbrinuto više od 100 obitelji.

Kao ključne mjere, istaknuo je razvoj nove stambene zone poput Pobrežja te istovremenu revitalizaciju povijesne jezgre kupnjom stanova i useljavanje mladih višečlanih obitelji. Uz pet stanova koji su u procesu obnove za ovu namjenu, najavio je povećanje stambenog fonda još jednom nekretninom do kraja 2025. godine.

Zastupnica Brnjac naglasila je kako se dobar dio stambene politike rješava na lokalnoj i nacionalnoj razini te kako gradovi najbolje poznaju svoje potrebe i imaju ključnu ulogu u planiranju prostora i provedbi konkretnih projekata.

„Drago mi je danas vidjeti kako Dubrovnik radi na projektima koji ljudima stvarno olakšavaju život — od obnove starih kuća u jezgri do modela dugoročnog najma koji građanima omogućuju da ostanu živjeti u Gradu. U Europskom parlamentu bavim se upravo time: kako gradovima osigurati više podrške za obnovu po-

stojećih stanova, povoljan najam i održiva rješenja, posebno u mjestima koja su pod velikim pritiskom turizma. EU treba smanjiti birokratske prepreke i ubrzati investicije te da se osigura više europskih sredstava za stambene projekte. Potrebno je pomoći državama u rješavanju problema kratkoročnog najma, za što se zalažem u svom radu od početka mandata u Europskom parlamentu te su moji napori u konačnici urodili plodom – Komisija je nedavno s tim u vezi najavila zakonodavnu inicijativu.“, rekla je ovom prigodom zastupnica Brnjac.

Gradonačelnik Franković i zastupnica Brnjac, uz ravnateljicu Zavoda za obnovu Mihaelu Skurić i predstavnike medija, obišli su i stan na adresi Prijeko 28 gdje je trenutno u tijeku zahtjevna obnova dvije stambene jedinice koje će za šest mjeseci postati dom dvije višečlane obitelji kroz model dugoročnog povoljnog najma.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac početkom ove godine izabrana je u Posebnom odboru za stambenu krizu (HOUS) za koordinatoricu

Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP). Kao ključna osoba EPP-a za temu priuštivog stanovanja, Brnjac ima značajnu ulogu u definiranju, jačanju i praćenju europskih politika povezanih s ovom tematikom, kao i u usklađivanju stavova unutar EPP-a, koji sa 188 zastupnika predvodi većinu u Parlamentu. Ovom prilikom osvrnula se i na stanje u Republici Hrvatskoj u kontekstu priuštivog stanovanja

„Iako je stambena kriza prisutna u cijeloj Europskoj uniji, stanje u Hrvatskoj nije najgore – dapače, u određenim segmentima stojimo bolje od mnogih država članica. To ne znači da nemamo problem, ali naši izazovi imaju drugačiju strukturu – izrazito velik broj praznih stanova te snažan utjecaj turizma i kratkoročnog najma na lokalna tržišta. Upravo zato Nacionalni plan i prateći zakoni donose mjere usmjerene konkretno na hrvatski kontekst. Nacionalni plan predviđa mjere porezne politike odnosno veće porezno opterećenje kratkoročnog najma u odnosu na dugoročni najam, kao i program priuštivog najma. Plan predviđa izgradnju oko 9000 stanova za prodaju i najam do 2030. godine.“,

rekla

GRAD

NAJVEĆI PRORAČUN U POVIJESTI

DUBROVNIKA Franković najavio

brojne kapitalne projekte:

‘Ovaj rast pokazuje kako se upravlja Gradom”

„Ovoliko je cijeli proračun iznosio 2017. godine, a sada se toliko izdvaja u sklopu samo jednog odjela koji je ključan za povećanje kvalitete života sugrađana“, kazao je Franković

Ivona Butjer Mratinović

Gradonačelnik Mato Franković predstavio je prošli tjedan Proračun za 2026. godinu koji je planiran u iznosu 204 754 880 eura, s proračunskim korisnicima, odnosno bez proračunskih korisnika 182 844 149 eura.

„Ovo je rekordni proračun u povijesti Grada, kad ga pomnožimo s tečajem u kunama, on iznosi preko milijardu kuna, a to jasno kaže koliko je snažan proračun Grada i koliko smo dobro odradili posao po prihodovnoj strani prije svega“, izjavio je Franković podsjetivši kako je prvi Proračun, kad je preuzeo vlast u Gradu, bio ‘težak’ 56 milijuna eura.

„Ovaj rast pokazuje kako se upravlja Gradom i gradskim financijama te koliko trebamo biti ponosni i na naše gospodarstvenike koji doprinose proračunu, na naše kulturne proizvode poput Dubrovnik Passa, kao i vrijedne službenice i službenike Grada koji vrijedno rade“, kazao je Franković uvodno.

Za Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima izdvaja se 72 milijuna eura, i u sklopu tog projekta će se izvršiti najzanimljiviji projekti.

„Ovoliko je cijeli proračun iznosio 2017. godine, a sada se toliko izdvaja u sklopu samo jednog odjela koji je ključan za povećanje kvalitete života sugrađana“, kazao je Franković pa predstavio projekte.

NIZ BITNIH PROJEKATA

OBNOVA PARKA GRADAC – preko 3 milijuna eura, dovršen u sljedećoj godini.

PARK ‘N’ RIDE – 6 milijuna eura. „Tek će budućnost pokazati koliko će ovaj projekt biti važan“, kazao je Franković.

DOVRŠETAK SPOMENIKA DJECI POGINULOJ U DOMOVINSKOM RATU - 330 tisuća eura.

AUTOBUSNA STANICA I PARKING TRSTENO – 500 tisuća eura.

DRVORED VOJNOVIĆ– 350 tisuća eura, „To je ono kad Srđevac progovara iz mene“, u šali je kazao Franković.

ZELENI PRSTEN OKO GRADA- 350 tisuća eura, Franković najavio vraćanje palmi Uz Posat.

UVALA MIRAMARE, sanacija pokosa- 1,2 milijuna

OBORINSKA ODVODNJA – 3,5 milijuna eura: Ulica Andrije Hebranga i ulice ispod nje, Montovjerna (Batala-Vojnović), semafori Lapad

DOVRŠETAK PROJEKTA GROBLJE DUBAC –2,5 2,5 milijuna, objekti za ukop

DOMOBRANSKO GROBLJE – 100 tisuća eura

CESTA IZA KINESKOG ZIDA – milijun eura

CENTAR ZA STARIJE I NEMOĆNE – 13,2 milijuna eura, dovršetak u proljeće

OŠ MOKOŠICA, REKONSTRUKCIJA, DOGRADNJA I ENERGETSKE OBNOVA – 8,7 milijuna eura

„Gradnja izvrsno napreduje, akobogda u idućoj školskoj godini i Mokošica kreće u

jednosmjensku nastavu“, kazao je Franković.

DJEČJI VRTIĆ BISKUPSKI DVOR - sedam skupina, 100 djece 3,5 milijuna eura

DV KOMOLAC - 11 skupina, najveći vrtić u 8 godina 1,5 milijuna eura

PARK ISPOD PLATANE – 1,5 milijuna eura

PARK ĐORĐIĆ MAYNERI - 2,7 milijuna

ENERGETSKA OBNOVA SPORTSKE DVORANE GOSPINO POLJE – 5 milijuna eura

SPORTSKA DVORANA ORAŠAC- 5 milijuna eura

VATROGASNI DOM U ZATONU- dobili građevinsku dozvolu, 100 000 eura

KRVNIKOVA KUĆA – obnova EU sredstvima USPOSTAVA ARHEOLOŠKOG MUZEJA U PUSTJERNI

PLAN UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZGROM

OBNOVA PROSTORA GRADA

PROJEKT INACO

DJEČJE IGRALIŠTE PLOČE – IZA GRADA i ostali projekti u sklopu Participativnog budžetiranja

SEIZMIČKA SANACIJA - 700 tisuća eura

TVRĐAVA IMPERIJAL – projekta dokumentacija za rekonstrukciju i uređenje, 230 tisuća eura

UREĐENJE POLJANE RUĐERA BOŠKOVIĆA120 tisuća eura

UREĐENJE VILE BANAC 200 tisuća eura

SANACIJA POLJANE MARINA DRŽIĆA 800 tisuća eura

Piše

foto PETRA SREBROVIĆ

NAGLASAK NA PROJEKTU STAMBENOG

ZBRINJAVANJA

Za Upravni odjel izdvojeno je oko 54 milijuna eura, što je rast za dva milijuna u odnosu na lani. Za Upravni odjel za poslove gradonačelnika 5,6 milijuna, što je za milijun eura manje.

„Posebno smo ponosni na projekt stambenog zbrinjavanja, 900 tisuća eura za 30 mladih obitelji, ako bude interesima rebalansom ćemo osiguravati i više sredstava. Nastavak informatizacije gradske uprave – 800 tisuća eura. Putem ovog sustava će se mjeriti i učinkovitost svakog službenika Grada i možemo mjeriti tko radi više, tko manje. Civilna zaštita- nastavljamo ulagati, 120 tisuća eura HGSS-u te još toliko za mobilno zapovjedno - komunikacijski centar. Protokol i informiranje – milijun 517 tisuća eura nije iznos koji ćemo dati dubrovačkim medijima, kako voli reći naša oporba. Ove godine će Dubrovnik ugostiti veliki međunarodni događaj, to je inicijativa Triju mora, Grad je tu preuzeo domaćinstvo, a tu su i druge manifestacije i događaji. Naši mediji nisu plaćenici ničega, oni prenose objektivne informa-

cije s terena, pa i ovo predstavljanje Proračuna,“ izjavio je Franković. U Upravnom odjelu za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove, rasli su rashodi, a Franković je objasnio zašto. „Došlo je do porasta troškova, od stanova u vlasništvu Grada do otplate kredita za stanove u Mokošici. Potom, Cesta TT blok, osigurana su sredstva za otkup zemljišta, cesta Osojnik, Montovjerna, Nuncijata, cesta Komolac za dječji vrtić također otkup zemljišta...“, kazao je Franković dodavši kako će se u Mokošici kupiti zemljište za gradnju novih 300-tinjak parkirnih mjesta, za što se izdvaja oko 680 tisuća eura. Također je kazao kako će do kraja godine biti obnovljeno i mladim obiteljima na korištenja, od čega su dva u Gradu, a tri izvan povijesne jezgre.

ZNAČAJNO POVEĆANJE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU

Na UO za kulturu, baštine i turizam otpada 24,8 milijuna.

„Od DuPassa pa nadalje, vidi se koliko kultura i kulturni objekti doprinose Proračunu, a osobito se ističe DuPass u iznosu od 14 mi-

lijuna“, kazao je dodavši kako se očekuje i puna implementacija sustava o posjetima, gužvama i sl. U institucijama koje su vezane uz DuPass.

„Plaće u ustanovama u kulturi su rasle, ide opremanje knjižnice u TUP-u, imat ćemo jednu od najljepših knjižnica u Hrvatskoj, novi klimatizacijski sustav za Linđovu lađu, uređenje i opremanje zgrade Kazališta, oprema za Dubrovačke muzeje, uređenje kina Lapad“, kazao je dodavši kako se za Zimski festival izdvaja 620 tisuća eura.

UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo izdvaja se oko 29 milijuna eura.

„Iznos koji ulažemo kroz ovaj odjel je predškolski odgoj 11,9 milijuna, imamo značajno povećanje, kako za mjesečne subvencije u privatnim vrtićima, tako i plaće zaposlenima. Što se tiče osnovnog školstva, pohvalio bih da smo Grad koji najviše izdvaja po satnici za pomoćnike u nastavi, 9 eura bruto. Nastavljamo subvencionirati abonamente učenicima. Nastavljamo ulagati u sportsku infrastrukturu – dva padel terena u Gospinom polju, idemo u obnovu tenis terena, imat ćemo prvi zemljani WTA turnir u Lapadu“, kazao je Franković.

Govoreći o UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, kazao je kako planiraju zaštitu izvorišta Račevica i Vrela. „Nikad više tamo se neće moći provesti ništa“, kazao je Franković dodavši kako je tu trebala prolaziti brza cesta.

ODLUKA NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

Govoreći o UO za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, posebno se pohvalio ulaganjima u vatrogastvo. „Sjećate li se priče o ulaganju u dubrovačko vatrogastvo? Rashodi su od 2021. godine do današnjeg dana povećani za 58 posto. Iznos najviše otpada na plaće“, kazao je Franković dodavši kako će se obnoviti brojne ulice za što će se izdvojiti oko 3 milijuna eura. „Značajan broj ulica će se asfaltirati, a radit će se i sanacija nogostupa kao i izgradnja novih nogostupa poput onoga od Turističke i ugostiteljske škole do okretišta na Viktoriji, uredit će se pješačke zone diljem Grada, potpuna zamjena ograde Dubrovačko sunce na Ulici branitelja Dubrovnika koja se zubom vremena i soli raspala i nema više sanacija nego s cijelom dionicom diže i postavlja nova, ne moderna nego također Dubrovačko sunce kao i do sada“, izjavio je Franković.

„Ponosan sam kao i prethodnih godina da su proračun sukreirali sugrađani, više od tisuću njih sudjeluje kroz projekt participativno budžetiranje pozivam ih da to rade i dalje“, dodao je.

RADOVI DOBRO NAPREDUJU

Ministar Piletić s Frankovićem i Pezom obišao dom ispod bolnice: Najveća pojedinačna investicija u posljednjim desetljećima

“Investicija

je vrijedna više od 20 milijuna eura, a radovi bi trebali biti okončani u travnju”, izjavio je Franković

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u srijedu je boravio u Dubrovniku gdje je uz gradonačelnika Mata Frankovića i župana Blaža Peza obišao radove na izgradnji doma umirovljenika ispod bolnice. Franković je rekao kako se radi o najvećoj pojedinačnoj investiciji Grada Dubrovnika u posljednjih nekoliko desetljeća.

“Investicija je vrijedna više od 20 milijuna eura, a radovi bi trebali biti okončani u travnju”, izjavio je Franković. Prema njegovim riječima, konstruktivni radovi dobro napreduju, a u postupku je i nabava za namještaj.

“Prema svemu što vidimo, proljeće iduće godine je razdoblje u kojem će dom početi raditi u punoj funkciji. Grad Dubrovnik će subvencionirati smještaj, a drugim dijelom će subvencionirati država. Kapacitet je 200 ležećih mjesta i 70 za poludnevni boravak, a uz to je kapacitet 400 za pomoć u kući. Nije cilj da svi dođu u dom, nego da kroz ovu instituciju radimo pomoć u kući gdje bi mogao onda doći i fizijatar, psiholog...”, izjavio je Franković.

Broj zaposlenika u novom domu će biti velik. „Parcijalno ćemo krenuti s popunjavanjem doma, tako da ćemo ići u fazama. Broj zaposlenih je otprilike 1 na 1, koliko korisnika toliko i zaposlenika, dakle otprilike 200. Nećemo to sigurno odjednom uspjeti, ali i sada smo sa Sveučilištem u Dubrovniku raspisali natječaj za edukaciju njegovatelja. Pozivam sve koji žele da se prijave jer edukacija ne traje dugo, a potrebna nam je takva vrsta osoblja. Ne želimo da se, zbog izgradnje novog objekta u kojem su uvjeti malo bolji nego u postojećim domovima, dogodi da radnici tih domova prelaze kod

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

nas, jer onda oni gube”, rekao je. Hoće li kapaciteti novog doma biti dostatni za sve potrebe?

“Liste čekanja sigurno postoje, ali nemam podatak koliko ljudi čeka dom. Mogu reći da ćemo ovim obuhvatiti 600 ljudi i značajno relaksirati pritisak na domove”, rekao je Franković.

Veliki broj stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije odlazi u domove za starije u Bosni i Hercegovini, a ovaj dom bi to trebao promijeniti.

“Naši planovi su izgradnja još jednog doma na području doline Neretve, imamo inicijativu za nadogradnju doma u Metkoviću, a pokušat ćemo oformiti i dom u Orebiću na mjestu gdje je već i ranije bio. Imamo domove na Korčuli, u Blatu, u Veloj Luci koji su se uređivali. S ovim domom koji će se dogoditi u Dubrovniku, sljedeći korak je rekonstruiranje i dizanje standarda u postojećim domovima. Tim investicijama ćemo u ovom mandatu riješiti pitanje starije populacije na kvalitetan način”, izjavio je župan Blaž Pezo. Domovi će se graditi i obnavljati diljem

županije

Ministar Marin Piletić rekao je kako je dom umirovljenika u Dubrovniku jedan od najvećih projekata povećanja kapaciteta u sustavu socijalne skrbi.

“Odlučili smo financirati po jedan projekt u svakoj županiji, na taj način omogućili smo gradnju i ovog centra. Tu će biti 205 novih kreveta u jednom od najbolje uređenih i opremljenih centara za starije, što će podići kvalitetu socijalnih usluga. Iščekujući finalno otvaranje ove ustanove, razmišljamo i o novim projektima u ovoj županiji. Novi javni poziv se očekuje u drugom dijelu 2026. godine i očekujemo prijave i iz ove županije, a župan ozbiljno priprema nekoliko projekata pa će se jedan od njih realizirati uz financiranje države”, izjavio je Piletić i dodao kako je program ‘Zaželi’ iznimno važan za zapošljavanje njegovatelja i pružatelja socijalnih usluga.

Na području naše županije nekoliko je stotina osoba koje su prošle program ‘Zaželi’ pa mogu biti pružatelji usluga što će biti potrebno u novom domu.

VIJESTI

Ministar demografije se sastao sa županom i načelnicima, Pezo: Osnivamo vlastitu ustanovu kako

bi i mala mjesta imala vrtiće!

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

O demografskim mjerama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u utorak se razgovaralo na sastanku između župana Blaža Peza, gradonačelnika i načelnika s područja Dubrovačko-neretvanske županije s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem. Ministar Šipić je objasnio kako Ministarstvo u sklopu svog redovitog rada, kao jedan od zacrtanih pravaca, ima obići cijelu Hrvatsku, pa je tako održan okrugli stol sa županom, gradonačelnicima i načelnicima iz Dubrovačko-neretvanske županije. Cilj je od čelnika lokalnih samouprava čuti stanje na terenu, planove za budućnost, ali i kojim mjerama Vlada može pomoći u demografskom oporavku svake pojedine sredine. “Svjesni smo da je gotovo cijela Hrvatska izgubila značajan broj stanovnika između dva popisa, prosjek je posebno žalostan za dio Slavonije, Dalmacije i Like pa sve do Istre. Možemo reći kako je Dubrovačko-neretvanska županija na oko 5 posto izgubljenog stanovništva i nije toliko dramatično kao u drugim dijelovima Hrvatske. Vidim da gradovi i općine na krajnjem jugu imaju itekako kvalitetne demografske mjere jer postoje podaci kako se i ovdje ljudi vraćaju. Veseli nas podatak da se u nekim općinama zaustavlja negativni saldo između rađanja i smrti”, rekao je Šipić pa dodao kako je u 10 mjeseci na razini Hrvatske rođeno 764 djece više nego prošle godine.

“Na to utječu i demografske mjere, posebno pronatalitetne poput Zakona o roditeljskim potporama. Podaci o trošenju tih sredstava upućuju kako je to jedan od razloga za rađanje više djece, mjera je počela davati svoj rezultat. Pitanje svih pitanja je stanovanje, ali i uvjeti u našim vrtićima”, rekao je ministar Šipić i istaknuo kako će u proračunu za iduću godinu biti osigurano 822 milijuna eura za Ministarstvo demografije i useljeništva.

“Gradonačelnici i načelnici imaju svoje ideje i probleme, a to je prije svega pitanje vrtića pa će dio sredstava ići i u tom smjeru. Želimo sinergijom zaustaviti negativne trendove”, rekao je i nastavio govoriti o priuštivom stanovanju kao jednom od ključnih problema koji se vezuju uz demografiju.

“Gradovi i općine koji su navezani za srce turizma svjesni su koliko je situacija prenapučena i zakrčena željom da se zaradi i ima što više. Zbog toga imamo objekte koji ostaju prazni više od pola godine. Županova je velika želja da se taj čvor počne odmotavati pa da sve što nije u funkciji turizma stavimo na raspolaganje. Osim toga, načelnici planiraju stambene zone za mlade i širenje, što je iznimno važno jer vidimo kako sve više ljudi bježi iz velikih sredina. Veliki gradovi nisu jaki ako nisu jake male sredine, zato je demografija širok pojam vezan i za lokalnu upravu, a to je prvi upa-

ljač demografije na terenu, onda Vlada dodatnim mjerama daje vjetar u leđa” zaključio je ministar.

Župan dubrovačko-neretvanski Blaž Pezo poručio je kako je o demografiji i mjerama za oporavak govorio još u kampanji pred lokalne izbore, a zatim ih je nastavio implementirati od početka mandata.

“Već u proračunu za 2026. godinu ćemo usvojiti program kojim ćemo davati 1000 eura za svako novorođeno dijete. Imamo i čitav niz mjera koje gradovi i općine na isti način rade”, rekao je Pezo i iznio kako postoji realan problem s kojim su se susreli, a to je pitanje vrtića.

“Imamo puno malih sredina u kojima nemamo uvjete da svaka općina ima svoj vrtić jer to i košta. Primjer je Kula Norinska gdje smo shvatili kako bi u toj situaciji bilo najjednostavnije da mi sami osnujemo svoj vrtić. Zato smo sada u postupku realizacije tog projekta. Osnovali bismo ustanovu županijskih vrtića kojima bismo objedinili mjesta u kojima djeca imaju samo igraonice i ‘čuvališta’, ali ne i formalno vrtiće. To su većinom ruralna mjesta i otoci gdje bismo osnivanjem vlastitih vrtića podigli kvalitetu boravka u tim ustanovama”, otkrio je Pezo.

Osim toga, Županija na čelu s Pezom ima i čitav niz projekata u obrazovanje i infrastrukturu.

“Pokušavamo doći do svakog dijela naše županije, prvenstveno tu mislim na ruralne dijelove, na naše otoke, Pelješac i dijelove Neretve. Demografija je niz alata koje treba objediniti za dobiti rezultat. Vlada je osnivanjem ovog ministarstva prepoznala problem, iako je istina da nije trebalo biti velike pameti jer je činjenica kako je problem sličan u cijeloj Europi, ali dobro je da smo prvi krenuli s rješavanjem problema”, zaključio je Pezo.

TRŽIŠTE I DIVLJANJE CIJENA

Zašto je dobiti korektnog meštra u Dubrovniku postao

luksuz:

‘Malo tko hoće raditi najmanje 10 sati dnevno’

Pronaći pouzdanog, stručnog meštra u Dubrovniku posljednjih je godina postalo prava lutrija

Telefoni im zvone bez prestanka, rokovi se dogovaraju tjednima pa i mjesecima unaprijed, a cijene rastu iz sezone u sezonu. Građani se pitaju zašto je tako teško doći do običnog vodoinstalatera, električara, keramičara, stolara i ostalih meštara i zašto ih se danas plaća više nego ikad.

No odgovor je, čini se, daleko složeniji od jednostavne konstatacije da su meštri preskupi.

Prvi i najglasniji prigovor građana odnosi se na cijene. U Dubrovniku je normala da se za osnovni popravak čeka danima i plaća više nego u većini drugih hrvatskih gradova. Jedna Dubrovkinja, čiji su podaci poznati redakciji, podijelila je svoju noćnu moru koju je imala s meštrima.

RUŽNO ISKUSTVO S MEŠTRIMA

„Kontaktirali smo meštre u srpnju, te na upit o cijeni kvadrata za knauf s izolacijom, dobili smo odgovor da je 75 eura kvadrat, te da su slobodni krajem kolovoza za dogovor jer su do tada na godišnjem odmoru. Objasnili smo da se radi o pregradbenom zidu između prostorija koji je oko pet metara kvadratne površine. Dobili smo potvrdan odgovor u koji smo povjerovali misleći da je sve jasno dogovoreno“, govori nam ona.

Stvari su se zakomplicirale krajem kolovoza kada su ih ponovo kontaktirali, sukladno dogovoru, a meštri su tada rekli kako će doći i pogledati što trebaju učiniti.

„Meštar je došao 1. rujna, uzeo je mjere i rekao da će poslati ponudu. Opet smo usmeno potvrdili kako je cijena 75 eura po kvadratu i dogovor je bio kako će početi raditi idućeg tjedna. No, deset dana nakon dolaska šalju nam ponudu s cijenom

od 125 eura po kvadratu, bez izolacije. Nakon što smo to pročitali, kontaktirali smo ga telefonski misleći da je pogriješio, međutim gospodin je kazao kako mu se ne isplati raditi ‘sitan poslić’ pa da biramo – ok ako želimo prihvatiti ponudu, a ako ne, onda da nađemo nekog drugog“, kaže ogorčena Dubrovkinja koja u tom periodu uopće nije tražila druge meštre misleći da ima dogovoren posao za dogovorenu cijenu.

Iskustvo ove Dubrovkinje jasno pokazuje kako manjak meštara otvara prostor za nefer poslovanje, visoke cijene pa i bahato ponašanje. Iako ovaj primjer ostavljaju gorak dojam, važno je sagledati i drugu stranu priče. Naime, meštri u Dubrovniku često ne postupaju negativno iz loše namjere, nego iz realnosti tržišta koje je postalo kaotično, nepredvidivo i preopterećeno poslom.

NIJE LAKO NI OBRTNICIMA

Kada se zaviri ispod površine, postaje jasno kako oni u cijenu ne uračunavaju samo radni sat, nego i teret koji dubrovačko tržište stavlja na obrtnike poput troškova prostora, alata, goriva, certifikata, poreza, sezonskih gužvi i nepredvidivog rasporeda. Tako smo pitali jednog električara s 20 godina radnog iskustva s kakvim izazovima se on susreće kada su u pitanju poslovi koje svakodnevno obavlja. „Samo vam mogu reći kako u Njemačkoj svaka hitna intervencija nije ispod 100 eura i svi na kraju budu prezadovoljni. Naši ljudi su naučili da su meštri tamo neki ljudi koji im dođu nešto popraviti po kući pa im daju ‘za kavu’ ili se cjenkaju. Kad bih tim istim ljudima predložio da oni dođu kod mene automobilom koji su kupili, poprave struju i onda im

Nakon dugotrajnih pregovora i dogovorene cijene, meštri su poskupili jednoj Dubrovkinji ponudu za 70 posto. „Gospodin je kazao kako mu se ne isplati raditi ‘sitan poslić’ pa da biramo – ako želimo da prihvatimo ponudu , a ako ne, onda da nađemo nekog drugog“, kazala nam je.

Piše Aida Čakić foto Grgo Jelavić, Dino Stanin / Pixsell

često ne postupaju negativno iz loše namjere, nego iz realnosti tržišta koje je postalo kaotično, nepredvidivo i preopterećeno poslom. Kada se zaviri ispod površine, postaje jasno kako oni u cijenu ne uračunavaju samo radni sat, nego i teret koji dubrovačko tržište stavlja na obrtnike poput troškova prostora, alata, goriva, certifikata, poreza, sezonskih gužvi i nepredvidivog rasporeda.

ja dam 30 do 50 eura, sigurno bi me pitali jesam li lud. Nitko ne želi platiti meštre olako, a bez problema kupuju skupe burse, cipele, nakit i slično, a tuđi rad slabo cijene. I mnogi moji poznanici misle kako moj rad traje pet minuta i da to nije ništa posebno. Ali dok se ja spremim, dođem... O znanju, iskustvu, alatu i odgovornosti da ne govorim. Potrebno je najmanje desetak godina da bi meštar bio vrhunski“, govori nam ovaj Dubrovčanin koji je uspješan električar.

Navodi kako godišnje u Dubrovniku ima oko 30-ak električara, ali mali broj njih ima samostalne poslove. S nama je podijelio i jednu anegdotu koja mu se dogodila prije nekoliko dana, a najbolje opisuje njihov posao i to kako ih ljudi uzimaju zdravo za gotovo.

NITKO NEĆE DA RADI

Njegov savjet je da se svi probaju baviti ovim poslom pa da steknu predodžbu kakav je i zašto je tako skupo.

„Mnogi od kolega koji idu sa mnom na intervencije kažu mi kako ne bi ovaj posao radili ni za plaću od milijun eura. Jednostavno rečeno - rad s ljudima je težak. Svi se žale kako je skupo, ali nikad ne bi svom djetetu rekli da postane meštar. Zanimljivo je kako se ljudi hvale da su uložili u nekretninu, ali nisu spremni plaćati njezino održavanje i popravak kvarova“, govori on.

Odgovor zašto su usluge meštara tako visoke leži u manjku radne snage, smatra on, te dodaje kako potražnja diktira cijenu.

„Zvala me jedna žena i molila da dođem kod njezine mame koja ima 100 godina i ostala je bez struje sama u stanu. Pokušao sam joj objasniti kako to treba riješiti Domouprava, jer je neki problem u zgradi, ali ona je i dalje bila uporna i govorila je da je majka sama u stanu. Pitao sam je pa zašto ona nije kod mame, a ona je kazala kako je kod sebe doma, u Mokošici. Ipak sam se sažalio i krenuo, ali ona je zvala kada sam bio na pola puta i rekla kako ipak ne treba doći jer su riješili problem“, govori nam samo jednu od brojnih anegdota koje mu se događaju u poslu, a pokazuju kako je ponekad u ovom poslu na rubu frustracija.

„Neće nitko da radi i to sve poskupljuje. Osim toga, ovaj grad je specifičan zbog razvijenog turizma –imamo veliki broj hotela, ugostiteljskih objekata, zgrada, tvrtki... Sve to treba popravljati i održavati. Grad se razvija puno više nego što ima kapaciteta. Teško je ljudima koji imaju hotel ili apartman, oni ne mogu imati dugoročne kvarove, ali razumijem i ljude u svojim obiteljskim domovima. Uglavnom, svakome je hitno“, govori.

Prisjetio se kako prije 25 godina, dok se on školovao, nije vladala velika potražnja za meštrima jer turizam nije bio toliko razvijen, a mnoge tvrtke, škole i hoteli imali su meštre koji su kod njih bili stalno zaposleni i radili do kraja radnog vijeka. Danas, Meštri u Dubrovniku

govori on, turizam diktira sve. Nije presretan s uvozom radne snage iz dalekih zemalja.

RADNI DAN OD 10 SATI

„Znam da mnogi moraju uvoziti radnu snagu, ali vjerujte mi da je kvaliteta znatno lošija nego kod naših radnika. No, ovo je posao kao i svaki drugi –u hrpi radnih zadataka, provuče se i hrpa lošega“, smatra ovaj iskusni meštar.

Zanat se, govori on, uvijek cijenio.

„Meštri mogu dobro zaraditi, ali to ne može raditi svatko. Potrebno je biti poseban tip čovjeka koji može raditi po 12 sati dnevno. Mnogi mladi ljudi u 15 sati idu doma, a nisu ni svjesni da ovaj posao zahtjeva najmanje 10 sati rada dnevno. Kad dođem doma u 20 sati na kompjuteru rješavam administraciju, vikendom šaljem ponude i sređujem račune. Teško da imam minut dnevno da se u potpunosti isključim jer stalno razmišljam o poslu. U tome čovjek mora biti sto posto“, zaključuje iskusni i traženi dubrovački električar. U gradu u kojem se gotovo sve servisne usluge plaćaju više nego drugdje, zanati nisu iznimka, ali razlika je u tome što bez njih jednostavno ne možemo. Dubrovnik se razvija brže nego što školuje radnike, a mladi pak sve češće biraju lakše i bolje plaćene poslove u sezoni. Turizam im nudi brzu zaradu, a obrt ih dočekuje sporom izgradnjom

karijere, teškim uvjetima i velikom odgovornošću. Sve to stvara poteškoće na tržištu što u konačnici komplicira odnos između meštara i građana i stvara se nejasno definiran prostor povjerenja. Građani se boje previsokih računa ili nekvalitetnih radova, dok se meštri žale na neplatiše, sumnjičave klijente i pritisak da rade brzo, jeftino i savršeno. Danas zapravo meštar nije luksuz zbog svoje cijene, nego zbog rijetkosti i kvalitete.

PONEDJELJAK, 1.12. doručak dana

Poširana jaja s dimljenim lososom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

UTORAK, 2.12. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Crni fettuccini s morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SRIJEDA, 3.12. doručak dana

Francuski tost s kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

ČETVRTAK, 4.12. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

30%

POPUST ZA DOMAĆE

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK, 5.12. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina i češnjaka, posluženo s pečenom palentom

SUBOTA, 6.12. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena s vinom, začinima i vlastitim crnilom

NEDJELJA, 7.12. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

ZA ONE KOJIMA JE NAJPOTREBNIJE

Kako je mala iskra postala

velika tradicija: Peta godina akcije „Osmijeh za osmijeh“

Vremena su teška, empatije je sve manje, kao i pozitivnih priča. No humanitarna akcija Osmijeh za osmijeh već pet godina prkosi negativnim trendovima i, uz zabavu i druženje, pomaže onima kojima je najpotrebnije. S obzirom na pola desetljeća akcije, provjerili smo kako je uopće do nje došlo i tko iza nje stoji, kao i kakvi su planovi za ovogodišnju i daljnje akcije

Piše: Ivana Smilović Barkiđija foto: Osmijeh za osmijeh

Po peti put akcija Osmijeh za osmijeh održat će se u Župi dubrovačkoj i to od 2. do 7. prosinca. Vrijedna ekipa osmislila je bogati program koji će, u veseloj atmosferi, prikupljati sredstva za Gabrijelu Rajič, djevojčicu koja svakog dana pokazuje nevjerojatnu snagu u borbi s tumorom na mozgu i kralježnici.

No, prije nego što se detaljnije dotaknemo ovogodišnje akcije, odlučili smo malo zagrebati ispod površine i s organizatorima provjeriti kako je uopće, prije pet godina, došlo do same akcije.

„Sve je počelo sasvim slučajno: Željka Milić je usput iznijela prijedlog, a s vremenom se ta sitna iskra pretvorila u akciju koja je danas lijepa i prepoznatljiva tradicija. Na radost cijele Župe, a i Grada, a posebno onih kojima su sredstva namijenjena“, objašnjavaju nam.

A tko stoji iza te sitne iskre? Kako nam kažu, u organizaciji projekta od početka sudjeluju fotografkinja Željka Milić te planerice vjenčanja Veronika Varga i Mia Pušić. U timu je i Antonia Tomić Rajčević, projektna menadžerica i koordinatorica programa, kao i Jelena Feregja koja brine o realizaciji vizualnog izgleda seta. Fabijan Drnas sudjeluje kao fotograf i stolar za-

dužen za izradu seta, a za ovogodišnji vizualni identitet društvenih mreža odgovorna je Leonarda Tikvica.

„SVAKI SE IZAZOV BRZO RIJEŠI“

Kao i za sve ostalo, tako i za humanitarne akcije treba truda i upornosti. „Nevjerojatno smo zahvalni što iz godine u godinu uživamo povjerenje lokalne zajednice i naših sponzora, no bilo bi neiskreno reći da izazova nema. Riječ je o projektu koji zahtijeva iznimno puno koordinacije i vremena, pa je sasvim normalno da se povremeno pojave prepreke. Ipak, budući da djelujemo kao uigran i međusobno podržavajući tim, svaki se izazov brzo riješi — jednostavno ga premostimo i nastavimo dalje prema ostvarivanju cilja“, pozitivni su organizatori.

A interesa za pomoć, na svu sreću, uvijek ima! Tako iz godine u godinu, tim koji stoji iza Osmijeha za osmijeh postaje sve veći.

„Raste i uža organizacija, ali i šira mreža suradnika: sponzora, dobavljača i svih koji svojim vještinama i mogućnostima doprinose projektu. Danas možemo reći da u akciji sudjeluje više od 50 volontera, a broj i dalje raste. Ako želiš biti dio ove pozitivne priče, pridruži nam se — uvijek smo otvoreni za nove volontere. Tvo-

„Sve je počelo sasvim slučajno“, objašnjavaju nam organizatori akcije koja je postala lijepa i prepoznatljiva tradicija

Prošle godine akcija se održala za Marija Božinovića s Grude

ja pomoć i energija mogu učiniti veliko dobro“, poručuju organizatori.

Svaka vrsta podrške čini razliku. Tako je veliki ‘vjetar u leđa’ i Općina Župa dubrovačka, koja vjeruje u projekt i u njegovo djelovanje, što organizatorima itekako znači.

„Ponajprije nam pomažu naši domaćini u čijim se prostorima akcija održava. Ove godine to je Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, kojem smo zahvalni što ćemo ‘uzurpirati’ dio njihova prostora na tjedan dana — i još zahvalniji što ih to iskreno veseli jer prepoznaju vrijednost i pozi-

tivnu energiju koju akcija donosi. Café bar Maison tradicionalno je domaćin dvaju humanitarnih kvizova, dok nam je ove godine Restoran Ruzmarin ustupio svoj prostor za Humanitarnu gastro večeru. Donatora je doista mnogo, što samo potvrđuje da smo kroz godine izrasli u jednu malu, povezanu zajednicu ujedinjenu oko istog cilja. Najljepše je od svega što svi oni sudjeluju iskreno, od srca, ne tražeći ništa zauzvrat”, ponosni su.

RAST IZ GODINE U GODINU

Prvi koraci su uvijek teški, a i uvijek postoji doza neizvjesnosti kako će nešto biti prihvaćeno i hoće li odaziv biti dovoljan.

„Prve godine imali smo veliku tremu i pitali se hoće li se itko uopće prijaviti. U početku je sve išlo polako, dok se prvi dan nije potpuno popunio, a interes se nastavio širiti i na drugi, pa potom i treći dan. Danas je situacija potpuno drugačija — svi se termini rezerviraju u rekordnom roku, a ove godine to se dogodilo u svega tri sata. Žao nam je svih koji nisu uspjeli osigurati svoj termin, pa uvijek pokušavamo pronaći način da barem dio njih ipak ‘ubacimo’ negdje u raspored. Od srca hvala svima na velikoj podršci!“, kažu organizatori.

Komentari su mahom samo pozitivni, a ne nedostaje ni riječi podrške. Građani, osim humanitarne note, cijene i vidljiv trud i rad uložen u akciju. A iako je riječ o samo pet godina, Osmi

Svaka vrsta podrške čini razliku. Tako je veliki ‘vjetar u leđa’ i Općina Župa dubrovačka, koja vjeruje u projekt i u njegovo djelovanje, što organizatorima itekako znači.

Na fotografiji je dio organizacijskog tima jer ih je teško ‘uloviti’

jeh za osmijeh se stalno razvija.

„Najuži organizacijski tim dolazi iz svijeta vjenčanja, evenata i ugostiteljstva te svake godine želimo podići ljestvicu i ponuditi nešto novo našim sugrađanima. Naša želja je pružiti još više – i ljudima koji sudjeluju, i malim herojima za koje prikupljamo sredstva. Njihova borba, emotivna i financijska, često je nezamisliva, a naš cilj je barem financijski im olakšati teret i pružiti osjećaj sigurnosti i mira“, kažu nam. Ove godine se, kao što je spomenuto, skupljaju sredstva za Gabrielu Rajič, a cilj akcije je barem djelomično olakšati njenoj obitelji financijski teret i pružiti im podršku koju zaslužuju. Zanimalo nas je kako se biraju oni za koje će se skupljati sredstva iz godine u godinu.

PODRŠKA NA TEŠKOM PUTU

„Radosni smo što smo dosad svim našim malim herojima mogli pomoći. Zahvaljujući suradnji s udrugom ‘Tata je tata’, koja tijekom cijele godine prati obitelji u potrebi, dolazimo do naših heroja i njihovih priča. Tako smo i ove godine odlučili podržati našu Gabi, za koju smo se svi zajedno okupili, kako bismo joj barem malo olakšali izazove s kojima se svakodnevno suočava i pružili joj osmijeh za koji svi zajedno radimo“, kažu organizatori.

Naravno kako takve geste neizmjerno puno znače onima za koje se sredstva prikupljaju, kao i njihovim obiteljima.

„Reakcije su preplavljene radošću i zahvalnošću, često praćene suzama sreće s obje strane. Jednostavno je nemoguće ostati ravnodušan. Naša želja je povezati se sa svakim članom obitelji, upoznati ih i dopustiti da i oni upoznaju nas. Svaku donaciju i svaki oblik pomoći doživljavamo iznimno vrijednima, jer ovo nije za nas – ovo je podrška na teškom i dugom putu kroz koji naši heroji prolaze. Naša akcija od srca je posvećena njima i njihovim stvarnim potrebama“, objašnjavaju organizatori.

Ovogodišnji program, za Gabi, uključuje: Caffe bar Maison

2. prosinca u 20:00 sati – PUB KVIZ (Dub Pub Kviz)

3. prosinca u 20:00 sati - GLAZBENI KVIZ (Udruga mladih Ponat)

Sheraton Riviera Dubrovnik Hotel

5., 6. i 7. prosinca – Božićni foto kutak

6. prosinca u 19:00 sati – Vinyl Evergreen Plesnjak

Restoran Ruzmarin

7. prosinca u 19:00 sati– Chef Night uz vrhunske kuhare Hrvoja Zirojevića, Antu Jonjića i Iva-

nu Bardarić

Rezervacije: 097 615 3895

Akcija će se nastaviti, ako sve bude išlo prema planu, i u godinama koje dolaze.

„Prvo želimo uspješno privesti kraju ovu godinu i uživati u svemu što smo zajedno postigli. Nakon toga, uz kratki predah, polako ćemo početi planirati sljedeću akciju – korak po korak, dan za danom, s istom željom kao i uvijek: donijeti osmijeh i olakšati život onima kojima je to najpotrebnije“, zaključili su organizatori.

Za malenu Gogu sredstva su se skupljala 2021. godine

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

HRVATSKO NADZEMLJE

Pišući o ratu u Ukrajini, američki Financial Times je ovih dana svijet podsjetio na staru istinu: rat je nekome rat, a nekom brat, jer korupcija uvijek nekako preživi. Pa tako, dok Ukrajinci stalno žive u životnoj opasnosti i sa svakodnevnim restrikcijama struje i grijanja, istražitelji su objavili hrpu dokaza o tome kako njihovi dužnosnici uzimaju mito i to za građevinske projekte, čiji je cilj zaštita elektrana od ruskih raketnih napada. Otkrili su kako se radi o najvećem korupcijskom skandalu dosad, iako Ukrajina u tom sportu ima dugu povijest, a konkurencija je žestoka. Objavili su fotografije zlatnih zahodskih školjki u njihovim kućama, burse pune solada i audio snimke u kojima stručno raspravljaju o pranju novca. I tako, dok građani godinama čuče po skloništima, a cijela se nacija bori za elektrane i agregate, politička elita partija po kućama koje izgledaju ko one arapskih šeika, u kojima zahodska školjka svjetluca ko olimpijska medalja. Predsjednik Zelenski, pritisnut dokazima, napokon je morao smijenit svoje ‘ omiljene i sposobne’ ministre, pravosuđa i energetike. Sad je jasno i u čemu sposobni. A reakcija ukrajinskog predsjednika neke u nas opasno podsjeća na onu našeg vođe, koji isto nije ništa znao, a nekim čudom, oko njega su stalno padali omiljeni mu ministri.

‘’Hrvatsko nadzemlje’’, vjerska zajednica koja djeluje pri Uredu za pastoral mladih Split, ugostila je gošću iz Bosne, specijalisticu ginekologije i fetalne medicine doktoricu Penava, koja je održala predavanje o umjetnoj oplodnji i pobačaju. Doktorica inače često gostuje na medijima povezanima s Crkvom. Pamti se i njezin govor na Hodu za život, kad je pobačaje povijesno nespretnom metaforom nazvala “novim Bleiburgom”. Ali, najvažnija poruka s ovog predavanja bila je da znanost ne smije mijenjati Bibliju, nego je Biblija ta koja mijenja znanost, pa zato treba živjeti po Božjem naumu i planu. Jer, prema njenoj znanstvenoj spoznaji, ne-

poželjna umjetna oplodnja ‘’zanemaruje bračno darivanje’’ i baca višak embrija, ko da su nepotrebni privjesci sa sniženja. Logika; jedan embrij, jedan spasitelj, višak embrija - masovni filozofski otpad. Pa je onda najbolji recept protiv odbacivanja embrija, nostalgični povratak u Rajski vrt, gdje su Adam i Eva bili kušani od strane sotone, razotkrila se predavačica. A čovječanstvo je od pamtivijeka u dilemi, zašto je uopće ljudski rod zbog seksa zaslužio - Pakao. Postoje razne teorije o tome, ali praistina nam se nameće već kod čitanja prve Knjige Postanka. Iako nije preporučljivo, pristojno ni pametno promicanje muškog šovinizma, ipak brojni dokazi govore u prilog tezi da muško nije krivo. Jer Adam je zapravo prijevarom istjeran iz raja i tako izazvo misteriju ljudskog prapočetka. Pa ako i uz puno tolerancije ignoriramo Darwinovu teoriju postanka od majmuna i priklonimo se vjerskom učenju, vazda nekako dolazimo do toga da je Eva uz vražju zmiju napravila ozbiljan propust. A Adam je samo prekasno shvatio glavnu pouku. Da nije smio ni taknut jabuku! Možda zato neki skeptični komentatori sumnjaju da je i’ko u biblijskoj antici mogo znat kako će se živjet za 1900 godina. Opće je poznato da nisu znali ni što je struja, a kamoli krvna grupa, protein, DNK, a vjerovali su i da se mozak nalazi u - srcu. A još manje su znali da će Coca - Colin crveni kamion bit neiozostavan rekvizit u scenografiji božićnih blagdana. Zato znanstvenici oduvijek tvrde da se znanost temelji na provjerljivim činjenicama, dok je Biblija duhovni tekst, koji ne pomaže ni medicini ni zdravlju. Jer, da smo znanost mijenjali prema svetim tekstovima, još bismo vjerovali da bolesti uzrokuju demoni, a ne bakterije i virusi. Satira dakako ne cilja na vjeru kao takvu; mnogi u vjeri pronalaze smisao i utjehu. Nego ukazuje na konfuziju uloga: znanost pruža metode i dokaze; religija nudi smisao i vrijednosti, pa zato miješanje ta dva područja, jednostavno ne pomaže ni medicini ni zdravlju.

U Bjelovaru, u ambulanti hitnog bolničkog prijema, 82-godišnjakinja počela vikati i galamiti kako ona nikud ne ide nakon što je medicinsko osoblje utvrdilo na nema potrebe za hospitalizacijom i poslalo je - doma.

Doktori su zaključili da gospođa nije za hospitalizaciju, što je za većinu ljudi sjajna vijest. No ne i za baku koja je, čini se, bolnicu doživjela ko all-inclusive resort za treću životnu dob. Nema kuhanja, nema čišćenja, topli obrok tri puta dnevno, netko te zapita i kako si - pa ‘ko ne bi tu opciju branio - galamom?

Kad tamo, pacijentica uhićena pa uz optužni prijedlog privedena na nadležni sud, naveli su iz policije. Mnogi su, pročitavši policijski izvještaj, zaključili kako je staroj ženi nanesena nepravda jer je neopravdano uhićena i udaljena iz bolnice. Vjerojatno bi joj u bolnici život bio lakši nego doma. Možda bi joj i u zatvoru bilo bolje. Zasigurno nema sredstava za starački dom. Neshvaćenoj bakici odgovara i bolnica i zatvor, svejedno joj je. Sve dok ima ‘ko pazit na nju, donosit joj topli obrok i nekakvo društvo. Ako ju počnu zezat, uvijek se može odati Alzheimeru. U zemlji gdje stariji ljudi žive sami, često zaboravljeni, možda je ovo više tragedija nego komedija. Ali satirično gledano, u 82. godini, svatko ima pravo na malo luksuza. Pa makar i uz pratnju policije. Kažu da Vlada već radi na tome. Kako bi pomogli “najranjivijima u društvu”, zamrznuli su cijenu - Nutelle.

foto:

Dane Rendulić uspio je izvući metkovsku djelatnu

satniju iz Čepikuća kako ne bi ostali odsječeni snagama

JNA koje su prodirale s južne strane u smjeru Rudina.

OD ‘REPUBLIKE’ DO STONA

Zauzimanjem cjelokupnog područja oko samog Grada, uz iznimke Srđa i Sustjepana, JNA je okrenula novu stranicu u agresiji na jug Hrvatske. Kako za vojno zauzimanje gusto naseljenog i branjenog gradskog područja nije imala kvalitetnih snaga, što se potvrdilo u neuspjesima kod osvajanja mnogo lakših ciljeva, tako je bila primorana privremeno odustati od izravnih napada na Grad i pokušati do njega doći zaobilaznim putem. Osim toga, nije bilo moguće osvojiti Grad koji se brani bez velikih gubitaka, velikih žrtava među stanovništvom i velikim razaranjima koja bi izazvala osudu međunarodne zajednice. Stoga je JNA kombinacijom vojnog, diplomatskog i obavještajnog pritiska i dalje pokušavala iznuditi predaju Dubrovnika, a glavne vojne aktivnosti je prebacila na stonsko područje s ciljem izbijanja na Pelješac i dolinu Neretve. U silovitom naletu pukle su crte obrane koje su bile stabilne gotovo dva mjeseca, slomljena je obrana Čepikuća i platoa Rudina te je izgledalo da se JNA nezadrživo kreće dalje prema Stonu. Istovremeno, političkim i obavještajnim djelovanjem Beograda pokrenuta je realizacija već pripremljenog projekta stvaranja “Dubrovačke Republike” na okupiranim područjima. Prema takvom scenariju, u slučaju osvajanja Stona i izbijanja u dolinu Neretve, Dubrovnik bi ostao “utopljen” u okupiranom prostoru bez ikakve mogućnosti pomoći sa slobodnog područja Hrvatske i jednostavno bi se morao predati i uklopiti u već uspostavljenu strukturu “Dubrovačke Republike”. Kako su svi spomenuti planovi, pokreti i projekti bili mogući samo uz konstantno nasilje i agresivno nametanje tako su uvijek nailazili na uporan otpor stanovništva koje se tvrdoglavo borilo za opstanak unatoč slabim izgledima. Stanovnici dubrovačkog područja, oni slobodni, oni prognani ili oni pod okupacijom, bili su svjesni kako su upravo oni glavna smetnja svakoj namjeri velikosrpskih stratega koji su dugoročno bili zainteresirani jedino za osvajanje teritorija koji će s vremenom “očistiti” od Hrvata, kolonizirati i pripojiti Srbiji.

Pad Rudina

Jakša Raguž povjesničar

Negdje oko 20. listopada ušle su postrojbe 116. brigade uz zapadni rub Popova polja i uspostavile crtu obrane oko sela Dobri Do, koje je bilo najistočnije selo općine Neum. Nisu se usudili ući u općinu Trebinje iako su susjedna sela također naseljena Hrvatima. Riječ je i o tome da je tadašnje političko vodstvo općine Neum, gdje je na vlasti bio HDZ, dalo podršku i suglasnost hrvatskim snagama da uđu na taj teritorij kako bi zaštitili Hrvate. Krajem listopada došlo je do prvog sukoba Hrvatske vojske i JNA nakon čega ovo selo biva okupirano. Ipak, 116. brigada uspijeva blokirati cestu koja vodi prema selu Hutovu, a crta koja je tada uspostavljena više nikad nije pala. Na taj način spašeno je zaleđe Stona i stvorena solidna baza za obranu. Nažalost, dok su Metkovci uspjeli spasiti Hutovo, dolje na jugu je JNA 24. 11. krenula u ofenzivu iz pravca Slanoga u kojoj padaju Čepikuće, prodorom iz Mravinca i Trnovice, a nakon toga napredujući preko Visočana i Lisačkih Rudina izbijaju na prostor Ošljega s jedne strane, a s druge strane odsijecaju Ston i Pelješac izbijanjem na Bistrinu.

Dane Rendulić

zapovjednik A satnije Metković

Mislim da je 23. 11. bio glavni napad i tad su naše snage bile na ovim položajima gore, Katina i Mihovi Križ. JNA se probila s pješaštvom i s oklopno-mehaniziranim snagama i snage naše satnije, koje su bile u Podimoću, znači bile su skoro u stanju da ostanu u okruženju.

Jakša Raguž povjesničar

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U dvadeset prvom nastavku prenijet ćemo atmosferu s kraja studenog ‘91. godine kada se uz podmukle pokušaje srpske politike pokušalo podvaliti ideju “Republike Dubrovnik” kao još jedne srpske autonomne tvorevine istrgnute iz Hrvatske. U isto vrijeme JNA je jurišala prema Stonu kako bi Dubrovnik dovela u bezizlazan položaj.

Tijekom same agresije, nakon što je okupiran veći dio kontinentalnog dijela dubrovačke Općine, pokušalo se stvoriti još jednu paradržavu uz one tri koje su postojale u ostalim dijelovima Hrvatske. Pokušalo se stvoriti “Dubrovačku Republiku” kao autonomnu pokrajinu buduće treće Jugoslavije.

FELJTON “ZAGONETKA POBJEDE”

Podmuklost i borbe za kraj studenog ‘91. godine

Dva kraka prodora JNA

Kada je zaustavljena na samim prilazima Dubrovniku JNA je odlučila težište napadnih operacija prebaciti na zapadni dio bojišta, s ciljem izbijanja na Pelješac i osvajanje Stona. Ovo, za svjetsku javnost nepoznato područje, imalo je ključnu ulogu za opstanak opkoljenog Dubrovnika koji je ovisio o Stonu za dopremu svake vrste pomoći. Nakon višednevnih borbi razbijene hrvatske snage povukle su se s platoa Lisačkih rudina, a JNA je prodor nastavila na dva glavna smjera, oslanjajući se na dvije prometnice, sjevernim krakom prema Bistrini i Neumu, a južnim prema Pelješcu i Stonu.

Davor Boras

A satnija Metković

Četnici su nas prije toga 2, 3 dana zaredom, redovno granatirali i na područje Čepikuća nije se moglo doći nego noću, izgašenim svjetlima... Kad je krenula sama akcija za Čepikuće mi smo bili na položajima, ispred nas iz pravca Slanoga dolazila su 2 tenka oko kojih je bila raspoređena pješadija. Shvatili smo da oružje koje imamo, automati, puške M-48, da u tim uvjetima nemožemo stvoriti nekakvu poziciju da se možemo suprotstaviti neprijatelju. Odlučili smo se povući i s tim našim povlačenjem to je bio zadnji vod od jedno 30, 40 ljudi koji su se izvukli iz Čepikuća.

Dane Rendulić

zapovjednik A satnije Metković

Jedva su se probili pješice prema Čepikućama i Smokovljanima, dok su motorna vozila, znači, uspjela se probiti preko Rudina, praktički ispred prvih oklopnih sredstava koja su nailazila.

Marko Potrebica

pričuvni MUP, Čepikuće Četnici su ulazili s boka, već su njihovi tenkovi prošli Mironju, tako sam dobio informaciju. I pitao sam Nikšu za ove dečke iz Metkovića kakvi su bili, kaže: “Izuzetno dobri, ali nije se moglo ništa napraviti, ostali su u plitkoj zoni i bok je bio...”, mislim, pazite, ne možete jednostavno, nemate snage za nešto što je jače od vas i to je to.

Okupirano od 22. do 30. 11.

Kretanje JNA

Povlačenje hrvatskih snaga

Ovaj prostor je tako specifičan da padom bilo kojeg od položaja koji smo držali – prostor pada kao domino kocke. Više dalje nema mogućnosti braniti ono što se zove zaravan Rudine. Znači, padom prvog pali su svi položaji.

Marko Potrebica

pričuvni MUP, Čepikuće

Luka Džanko je u međuvremenu, dok smo mi silazili s brda, ušao u Čepikuće i našao je tamo prazno mjesto gdje smo mi bili. I kad sam ja došao dole, kaže: “Našao sam tamo sve pusto... nema ljudi” i pita me: “Možemo li se mi vratiti u Čepikuće?” Ja kažem: “Možemo se vratiti, oni nisu ušli, nisu ušli od straha”.

I on kaže: “Ujutro će VBR biti na toj poziciji, možeš li izaći na mjesto gdje si bio?”, ja kažem: “Mogu!” Rekao je: “Daj znak gdje ćemo tući”, i ja mu nacrtam gdje će tući. I ja sam izašao na to brdo, nisam još izišao do vrha, naš je VBR odmah tukao. Nije čekao mene, možda i strah od aviona, ne zamjeram ništa... I onda sam izašao na jedan prostor koji se zove Toranj, to je iznad prvih kuća Čepikuća prema Hercegovini, bilo je sve prazno, pješački smo se malo potukli s njima, utihnulo je sve...

Marko Mujan

Sutradan je krenuo takav napad da su zbilja trebale tu biti postrojbe, vrsne, izuzetne... jer sve se prašilo od topništva, od zrakoplovstva njihovog koje je bombardiralo... nešto što sam doživio samo prvih dana na Čepikućama, tolikim intenzitetom, samo što je to sad bilo na puno većem prostoru i jednostavno, položaji su počeli malo po malo popuštati i ljudi se morali izvući.

Marko Potrebica

pričuvni MUP, Čepikuće

Prostor je kad – tad morao pasti, to je evidentno, to s toliko malim snagama, a velik prostor, onda... to je jednostavno nemoguće. Kad vi nemate ni stratešku ni pravu dubinu vi jednostavno se gubite u tom prostoru i da je bilo ne znam koliko ljudi još, više, samo bi bilo više žrtava. To je moje uvjerenje...

Marko Mujan HV

Pod kontrolom JNA

Sport je lijek, a brojne žene nemaju ga naviku prakticirati

Dubrovačke žene su osakaćene!

Dubrovačke, hrvatske i brojne druge žene su osakaćene

jer ih društvo nije naviknulo da se bave sportom. Ne samo da ih nije naviknulo, nego ih je sprječavalo

Naravno, u naslovu lažemo, mi smo lokalni medij, pa na ovaj način povećavamo klikanost. Istina je da su ne samo dubrovačke žene osakaćene, nego i hrvatske, i europske, i puno šire. Općepoznata je stvar da muškarci više-manje stoljećima na ovaj ili onaj način ugnjetavaju žene. Često je bunar ispred kuće imao veća prava nego žena u kući. Kao odgovor na ugnjetavanje kao druga krajnost pojavio se feminizam. Feministkinje su tvrdile da su žene jednake muškarcima što je apsolutna laž baš kao i naš naslov. Muškarci i žene nisu jednaki, ali to nužno ne znači da je jedan spol bolji. Samo su drugačiji. Uzmimo kao primjer vožnju. Muškarci se jednostavno bolje snalaze u prostoru, sposobniji su u procjenama. Vozačica će se ubaciti na glavnu traku tek kada na horizontu nema nijednog vozila. Čak i ako ugledaju kruzer na Otrantskim vratima neće se priključiti na magistralu sa sporedne ceste. Što se tiče prestizanja, tu su još smotanije. Krenu iz Dubrovnika, već u Lozici sustignu slovačkog kampera, pa iza njega gmile sve do Dola i one tri trake. Džabe što je umorni Slovak vozio 40 na sat i što na ravnici u Brsečinama i Banićima nije bilo ni sove, a kamoli SUV-a, naša se vozačica ne usudi pretjecati, jer „što ako s druge strane doleti…?“ Što će doletjeti? Albanci? Nepalci? Vanzemaljci? Upravo zbog toga što nisu na ti s prostorom, te što su fizički inferiornije, njihovi sportski dometi su skromniji nego kod muškog roda. Nikad se žene neće približiti muškim svjetskim rekordima u atletici ili plivanju. Ipak dobra je stvar što u atletici i plivanju nastupaju zajedno s muškarcima i što dijele iste novčane nagrade. Slično je i u tenisu, i još ponekim sportovima, ali u onim najpopularnijim kao što su nogomet i ko-

šarka žene su daleko od muškaraca i u financijskom, ali i gledateljskom smislu. Publika se, iako smo prevalili prvu četvrtinu 21. stoljeća, još uvijek smije nogometašicama i košarkašicama što hoće reći da pomak u percepciji prema sportašicama postoji, ali još je dalek put do konačnog prihvaćanja.

ŽENA TRČI SAMO AKO JE LUDA

Muška djeca, za razliku od djevojčica, oduvijek su bila bliska sportu. Nas se poticalo da nešto treniramo, da napredujemo, igramo razne sportove, sudjelujemo na turnirima dok se žensku djecu držalo podalje. Generacija mojih roditelja, da je mogla birati između heroina i sporta za svoju kćer, odabrala bi smeđi prah, jer se onda smatralo da „žena trči samo ako je luda“. I, pardon, ako je lezbijka. Kada bi čehoslovački pater familias vidio malu da je prije odlaska na Jadran ukrcala loptu u kamper, odmah bi se uhvatio za glavu i pomislio da je homo. Uostalom, ima čovjek znanstvene dokaze za to, najbolje čehoslovačke sportašice redom su gej: Martina Navratilova, Jarmila Kratochvilova i Jana Novotna. No, njegove premise su pogrešne. One su bježale u sport, jer su na taj način liječile anksioznost. Biti gej u Čehoslovačkoj u to doba bilo je jednako strašno kao brkovi i frizure čehoslovačkih reprezentativaca, pa su homoseksualke odlazile u sport kao u svojevrsnu terapiju. Doduše, kada sve to čovjek zbroji i oduzme, istina jest da jedine žene koje su trčale ne samo u Čehoslovačkoj, nego u cijeloj ondašnjoj Europi, bile ili lude ili gej. Društvo je za to krivo. Kolateralne žrtve općeg tadašnjeg društvenog pogleda bile su gotovo sve djevojčice. Gledajući iz današnjeg kuta, čudno je i što im se da-

Piše Maro Marušić foto screenshot youtube

lo da idu na tjelesni odgoj. Još od srednje škole, maštao sam da ću naći curu koja zna nešto o sportu i prati ga. Smišljao sam ulete.

-Lijepa si k’o chip and charge! – rekao sam jednoj. -Lijepa sam k’o… whaaaat? – iskobeljila je oči u čudu.

-Ma ništa, zaboravi!

Drugoj, kojoj sam spomenuo ATP ljestvicu, nije bilo jasno radi li se tu o duru ili molu, a ja sam samo slegnuo ramenima i rekao da na ATP ljestvici nema akorda, nego samo Korda. Dobri naš Čeh Petr Korda, osvajač Australije. Najdalje sam došao s jednom kada sam spomenuo Ajax. Nije skontala da pričam o nogometnom klubu, nego je mislila da hvalim onaj prašak za pranje robe. Na kraju sam odustao i pomirio se sa užasnom sudbinom. Nikad u svom životu neću naći žensku osobu koja zna što je ‘tweener’ i ‘pick and roll’ i s njom provesti nedjeljno popodne razglabajući o jednoručnim bekend paralelama.

NIJEDNA MATER NE ŠUTA LOPTU SA SVOJIM SINOM

vačke, hrvatske i brojne druge žene su osakaćene, jer ih društvo nije naviknulo da se bave sportom. Ne samo da ih nije naviknulo, nego ih je sprječavalo.

Možda vam na prvu to ne zvuči tako, ali sudbina tih mojih nesuđenih životnih suputnica gora je od moje. Ne, krivo ste me shvatili, ne mislim da im je život gori što nisu sa mnom – tu su se spasile – nego zbog toga što se ne bave sportom. Na stranu sad praćenje profesionalnog sporta – uostalom on je u ovo naše sadašnje doba sve dosadniji i nezanimljiviji. Dubro-

Nećete danas vidjeti nijednu mater kako se dodava loptom sa svojim sinom. Zašto je to tako kada je u svojoj samoj osnovi (a ovdje ne govorimo o Hajduku, Dinamu, Realu i drugim klubovima) nogomet predivan sport? Razvija vještinu, ali prije svega važan je za zdravlje baš kao i bilo koji drugi sport. Čovjek se osjeća bolje, provodi kvalitetnije vrijeme, a na kraju krajeva i napreduje. Žene nemaju pojma kako je lijep osjećaj pravilno šutnuti loptu na dvadeset ili više metara. Naravno danas je puno bolja situacija nego u doba Kratochvilove. Neke žene planinare, druge odlaze na jogu i teretanu, sve više ih trči, ali sve skupa taj je broj još uvijek malen i zanemariv. Nažalost, čak i brojni muški u svojim kasnim tridesetima prestanu s bilo kojim sportom. Cijelo društvo mora raditi na ovome, od politike preko edukacijskih ustanova, pa nadalje. Treba nam što više igrališta za rekreaciju, biciklističkih staza, šetnica, sprava za vježbanje na otvorenom, a škole i fakulteti poseban naglasak trebaju staviti na sportsku naobrazbu žena. Jer kad je žena luda od svih živih obaveza najbolje joj sport može pomoći. I ne samo njima već i ludim muškarcima. Djecu ne treba ni spominjati. Univerzalni lijek. Za sve. Heteroseksualce. Homoseksualce. Albance. Nepalce. Van-

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

i Paula - nisu ni prvi, a neće biti ni zadnji, Linđovci koji su u Linđa plesali, zavoljeli se i obitelj osnovali

Višnja, Sule, Nataša, Dube, Kate i Munevera - satima mogu pričati veterani kakvi su počeci bili, pod Suletovim vodstvom folklor i prijatelje za cijeli život zavolili i dobili

Anđela, Damir, Katarina, Mara, Vicko i Sonja - balanje u Linđa je obiteljska tradicija postala, kćer je, poput majke, zabalala

Kruno, Blaženka, Marinko, Ena, Marta, Lucija, Nila i Vido - prijateljima folklorašima s raznih strana nije bilo teško u Dubrovnik doći, podržati svoje prijatelje i suradnike u Linđovoj velikoj obljetničkoj noći

Stijepan

Marino, Ivo, Preso i Enes - prije koju deceniju su prva trojica aktivno na sceni biti prestali, a sva četvorica prijatelji za cijeli život ostali

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Folklorni ansambl Linđo je 60. rođendan na najbolji način obilježio - odličnim obljetničkim koncertom svih generacija sugrađane i goste sa svih strana oduševio

Marijana, Luka, Marta i Petar - poslije uspješnog nastupa na licima osmijesi sreće, a njihovoj Linđovki lijepo i mirisno cvijeće

70 godina braka su Kate i Pero Mihaljević proslavili - i njihovi najmiliji Sandra, Nikola, Mladen, baba i đedo slavljenici, Vicko i Pero su se slavlje uveličati i uljepšati okupili

Maro, Ana, Luko i Roza - unuci znaju da je voljenom nonu Linđo u krvi, čestitali su mu prvi

Bojan, Milijana i Milka - sunčan dan jednostavno mami poći van

NESREĆA U NAŠEM AKVATORIJU

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

“COSTA CLASSICA” Kruzer koji se pred Lokrumom sudario s drugim kruzerom

Osim materijalne štete, nije bilo drugih posljedica niti ozlijeđenih, a brodovi su poslije bliskog kontakta nastavili s ukrcajem i iskrcajem putnika

COSTA CLASSICA je jedini kruzer koji je u petak 6. lipnja 2008. imao sudar s drugim kruzerom na sidrištu pored otoka Lokrum. Imali smo također 2004. za vrijeme jakog i kratkog neverina bliski susret MSC ARMONIJA i CLUB MED 2 koji su se zapleli sa svojim sidrima, ali u tom slučaju nije došlo do sudara iako su bili veoma blizu. Ipak su prouzročili štetu na strujnom kabelu i vodovodnoj cijevi koje su bile položene po dnu mora od Komarde prema Lokrumu. Nakon te havarije danima u ljetnoj sezoni je bio zabranjen dolazak turista i domaćih na Lokrum zbog nemogućnosti gašenja eventualnog požara. Inspektor Nikola Beusan iz Lučke kapetanije Dubrovnik nakon očevida je izjavio da su kruzeri MSC POESIA i COSTA CLASSICA u petak 6. lipnja 2008. imali blaži sudar na sidrištu pored otoka Lokrum, a koji je okončan bez većih posljedica.

KAKO JE DOŠLO DO SUDARA

“Zbog naglog pojačanja vjetra iz smjera istokjugoistok od 7 na 25 čvorova i više, kruzer MSC POESIA je sidrom zaorao i počeo se zanositi bočno prema pramcu drugog kruzera, koji je u tom trenutku bio u zavjetrini. Zapovjednici i posada oba broda nastojali su izbjeći sudar te je COSTA CLASSICA manevrirala ispuštanjem sidrenog lanca, vožnjom krmom i radom pramčanog propelera, a MSC POESIA podizanjem sidra i manevrom izbjegavanja. Brodovi su se ipak lagano dotaknuli, i to krajnjim pramčanim dijelom CLASSICE o desni bok POESIE. Nakon očevida je utvrđeno da je dizalica brodice za spašavanje zaparala i ogulila boju duljine oko pet metara na pramcu Coste. Osim neznat-

ne materijalne štete, nije bilo drugih posljedica niti ozlijeđenih, a brodovi su poslije bliskog kontakta nastavili s ukrcajem i iskrcajem putnika”, piše u izvješću. U tekstu je priložena fotografija kap. Miljenka Sekule kao dokaz nemilog događaja.

Radi rasterećenja prometa u Gradu, Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku je napravio studiju za prihvat putnika s brodova usidrenih ispred Lokruma. Studijom su odredili, a Kapetanija je preko Hrvatskog hidrografskog instituta ucrtala u pomorske karte sidrište za manje kruzere i van Orsule sidrište za veće kruzere kako bi se u budućnosti smanjio rizik od sudara. I prije studije je obavljena analiza prometa u gradskom portu koja je pokazala kako je porat zakrčen, ponajprije motornim lajbotima kojima dovode goste s kruzera, ali i mnogim izletničkim brodovima, brodovima za Lokrum, brodovima na liniji prema Župi i Cavtatu. Nakon stu-

Zbog naglog pojačanja vjetra, kruzer MSC POESIA je sidrom zaorao i počeo se zanositi bočno prema pramcu drugog kruzera, koji je u tom trenutku bio u zavjetrini. Zapovjednici i posada oba broda nastojali su izbjeći sudar te je COSTA CLASSICA manevrirala ispuštanjem sidrenog lanca, vožnjom krmom i radom pramčanog propelera, a MSC POESIA podizanjem sidra i manevrom izbjegavanja. Brodovi su se ipak lagano dotaknuli, i to krajnjim pramčanim dijelom CLASSICE o desni bok POESIE.

dije Sveučilišta vidno se uveo red i veća sigurnost u gradskom portu te na sidrištima pored Lokruma. Zadnjih godina se smanjio dolazak kruzera na sidrište pored Lokruma, ali se vidno povećao broj usidrenih jahti, mega jahti, ali i domaćih plovila za privredne svrhe kao i onih za osobne potrebe, kajaka itd.

O COSTI CLASSICI

COSTA CLASSICA je izgrađena 1991. u brodogradilištu Fincantieri u Monfalconeu u Italiji i bila je prva namjenski izgrađena novogradnja tvrtke Costa Cruises tj. njihovog većinskog vlasnika Carnival Corporation & plc. U toj klasi brodova Classica izgrađen je i drugi brod blizanac imena COSTA ROMANTICA. Bili su to brodovi od 52926 bruto tona, dugi 220 i široki 30,8 metara. Četiri dizel motora ukupne snage 2280 kW preko dvije propele su im davali brzinu od 19,5 čvorova. Mogli su ukrcati 1578 putnika koje je opsluživalo 662 članova posade. Veliki remont COSTA CLASSICE trebao se odraditi između studenog 2000. i početka 2001. U ljeto 1999. Costa je ugovorila s britanskim brodograditeljem Cammell Laird izgradnju novog srednjeg dijela od 45 metara kako bi se brod produžio na 265 metara. Novi dio je bio skoro dovršen, ali su kasnili s ugovorenim datumom te je Costa Cruises otkazala remont i radove. Ovo otkazivanje ugovora djelomično je uzrokovalo da brodogradilište ode u stečaj u travnju 2001. godine. Dio koji je izgrađen nikada nije dodan brodu te je kasnije prodan i izrezan kao otpad. COSTA CLASSICA je 2014. imala veliku obnovu, ali je zadržala stari izgled te su joj samo promijenili ime u COSTA NEO CLASSICA te je ona pod oba imena bila čest gost Dubrovnika. Dana 2. kolovoza 2017., Costa Cruises je objavila da je brod prodan neimenovanom kupcu i da će napustiti njihovu flotu u ožujku 2018.. Ipak, dana 13. prosinca otkriveno je da je brod kupila tvrtka Bahamas Paradise Cruise Line, koja će brod preime-

novati u GRAND CLASSICA. Tijekom svjetske epidemije Covid 19 brod je bio u raspremi u Freeportu na Bahamima. Dana 8. prosinca 2021., Bahamas Paradise Cruise Line sklopio je partnerski ugovor s Margaritaville Resorts & Hotels o upravljanju brendom u njihovo ime, počevši od travnja 2022. godine. GRAND CLASSICA je preimenovana u MARGARITAVILLE AT SEA PARADISE te je u travnju 2022. godine u brodogradilištu Grand Bahama u Freeportu doživjela opsežno preuređenje. Obnovljeni brod vratio se u luku Palm Beach 10. svibnja, a prvo krstarenje održalo se četiri dana kasnije. I danas plovi između Amerike i Kariba.

Nakon studije Sveučilišta vidno se uveo red i veća sigurnost u gradskom portu te na sidrištima pored Lokruma. Zadnjih godina se smanjio dolazak kruzera na sidrište pored Lokruma, ali se vidno povećao broj usidrenih jahti, mega jahti, ali i domaćih plovila za privredne svrhe kao i onih za osobne potrebe, kajaka itd.

Sudar kruzera MSC Poesia i Costa Classica

RAZVOJ, A NE STAGNACIJA

Ne bojte se Nepalaca i razvoja , nego stagnacije i tema zbog kojih Hrvatska nema budućnost

Hrvati nestaju po svim parametrima, stanovništvo je sve starije, sve je manje rađanja, a sve više iseljavanja u perspektivnije zemlje. Zasad tu stižu jedino stranci, a jedan od njih se nedavno vratio u svoje rodno selo u Nepalu s helikopterom, nakon rada u dubrovačkoj

Potpuni hit ovoga mjeseca bio je video u kojem se vidi kako se muškarac iz Nepala, nakon rada u dubrovačkoj Čistoći, vratio u svoje rodno selo s helikopterom. Na livadu pored sela, sletio je kao heroj, na oduševljenje svojih sunarodnjaka koji su snimali videom ovaj počasni dolazak za kojega je Nepalac navodno morao izdvojiti 800 eura. Toliko je otprilike iznosila i njegova mjesečna plaća u Dubrovniku za čišćenje naših prekrasnih ulica, no očito je vrijedilo proslaviti taj dolazak doma nakon radnih godina provedenih u Hrvatskoj. Rad u našem Gradu, određeni broj godina, Nepalcima se očito dobro isplati jer zarade dovoljno za kvalitetniji nastavak života u svojoj domovini. Ako slika govori više od 1000 riječi, onda ovaj video govori i znatno više od toga.

Nije tajna da u Hrvatskoj vlada određeni strah od stranih radnika, a ako to nije strah, onda je zbunjenost, mnoštvo pitanja o tome što donosi budućnost. Hrvatska je zemlja koja pati od nenadoknadivog starenja populacije i gubitka stanovništva. Mnogima je ovo tek jedna rečenica koja ne znači previše dok se ne stavi u kontekst da gubitak stanovništva u potpunosti ugrožava opstanak jedne zemlje. Nestajemo! I ovo

nije floskula, nego to dokazuju općepoznate egzaktne brojke. Možda nas sada nije briga jer živimo za danas, ne mislimo na sutra. No, to „sutra“ je Država koja nema za mirovine, koja se zadužuje, koja zbog dugova prodaje zadnje što joj je ostalo i tako tone sve dublje. To sutra je država bez radne snage, bez obrazovanih, bez pametnih, bez mladih koji su sposobni liječiti, stvarati, graditi, razvijati, čuvati, održati. I to nije daleka budućnost, to je već krenulo. Ni oni neće tu ostati

A što Hrvati rade po tom pitanju, naravno u pauzi od šugavih rasprava o koncertima i pozdravima?! Ne rade ništa, kao i obično. Selo gori, baba se češlja. Gori sve, gori brzinom požara na zgradi Vjesnika koju su u nekoliko minuta do temelja uništila neka tamo djeca. Neka tamo djeca koja nikad neće raditi u Čistoći i čistiti te prekrasne ulice jedne Bogom dane zemlje koju uništavamo, dok nam je drugi čiste, ali ne zadugo. Uz ovakve demografske trendove, tu neće biti mjesta ni za njih. I za njima ćemo plakati. No, svemu tome mogao bi možda doći kraj jer Hrvatska ipak ima Ministarstvo demografije i useljeništva na čelu kojega je ministar Ivan Šipić iz Domovinskog pokreta. Po struci vjero-

učitelj, ministar Šipić prethodno je bio gradonačelnik Trilja. Ovaj gradić, prema popisu stanovništva, ima nešto više od 8 tisuća stanovnika. U odnosu na popis od deset godina ranije, izgubio je oko tisuću stanovnika u tom periodu. Zanimljivost je Trilja da istovremeno ima više registriranih birača nego što ima stanovnika. Bilo bi zanimljivo vidjeti tko su ti ljudi i bi li bili voljni doći ovdje živjeti i raditi, čistiti naše ulice, bilo što, umjesto Nepalaca, kad već imaju pravo birati. No, to je druga tema, a ministar demografije boravio je ovoga tjedna u Dubrovniku na okruglom stolu o natalitetu i demografiji na Sveučilištu u Dubrovniku. Novorođeni nisu dovoljni Sudionici skupa „jednoglasno“ su zaključili kako natalitet i broj novorođene djece ne ide uz dubrovačke cijene stambenih kvadrata. Ministar je također najavio kako bi brojke u Dubrovniku mogle biti i bolje nego prethodnih godina, uz komentar kako je i samo jedno dijete više pozitivna promjena. Naravno. Pogotovo ako je tome pridonijela neka od demografskih mjera koje provodi svaka ozbiljna vlada i lokalna vlast, uz rastuću ekonomiju koja je inače zapravo i najvažniji faktor za to. No, ima jedna loša vijest čak i u toj dobroj. To

i dalje neće zaustaviti katastrofalni demografski slobodni pad na hrvatskom putu prema dolje. Da svaka žena u reproduktivnoj dobi rodi više od prosječnog broja djece narednih godina ili desetljeća, to opet ne bi moglo generirati tzv. zamjenu stanovništva, odnosno nadoknaditi umiranje i iseljavanje. To su činjenice. Hrvatska nema budućnost bez zaustavljanja rastućeg trenda gubitka stanovništva. Čak i drastično povećanje novorođenih nije dovoljno, potrebna je imigracijska politika. To znaju i u ministarstvu koje u svom nazivu, uz demografiju, ima i termin „useljeništvo“.

U tom kontekstu, sve su oči uprte u te ljude koji u tuđini pričaju priče o svojoj Domovini u kojoj više ne žive i čiji jezik njihova djeca možda više ni ne govore. Dva su pravca za razmišljanje i djelovanje. Što bi te ljude moglo motivirati za povratak u Hrvatsku i kako potaknuti rađanje većeg broja djece u Hrvatskoj? Naravno, sve bi to zajedno pridonijelo tome da se smanji trend novih odlazaka koje bi opet trebalo nadoknađivati.

PRESKUPE NEKRETNINE Prosječna hrvatska obitelj s dvoje zaposlenih s prosječnim

Piše Lucija Komaić

plaćama, s dvoje djece, kojima bi trebao barem dvosobni stan u Dubrovniku, ne može ga sebi priuštiti ni uz kreditni aranžman. Grad Dubrovnik provodi brojne mjere, od subvencije podstanarstva do 30 tisuća eura pomoći kod stjecanja prve nekretnine, ali kvadrati su jednostavno preskupi. Dubrovačke nekretnine na međunarodnom tržištu nisu dom, nego unosan turistički biznis, toliko da ni zakonske izmjene s ciljem ograničavanja apartmanizacije ne donose znatniju promjenu. Tu su i hvalevrijedni poticaji za novorođenu djecu, ali konkretnijeg rješenja nema ni u nekoj daljoj budućnosti, pogotovo uz sve jasniji trend kako i šira okolica juga Hrvatske pronalazi svoje mjesto na unosnom globalnom tržištu nekretnina za turistički najam.

Prvi dom u vlastitoj Domovini ne bi smio biti nedostižni luksuz, a dok je tako, nema govora o bilo kakvim ozbiljnijim promjenama demografskih trendova. Složili su se to i sudionici okruglog stola u Dubrovniku, na kojima su bili predstavnici lokalne vlasti, demografi, biskup Roko Glasnović i ministar. I Dubrovačka biskupija pohvalila se s dvadesetak stanova koje daju u najam obiteljima. Nažalost, ni blizu dovoljno, posebno zato što se zna da bi Dubrovnik, priobalje, kao i Zagreb trebali nositi teret iseljavanja Slavonije i ostalih, manje razvijenih dijelova Hrvatske.

U tom kontekstu, vrijedi se vratiti na Nepalca čiji je povratak doma s helikopterom postao hit. Taj bi video trebale pogledati sve one horde ljudi u Hrvatskoj kojima se omakne, u najboljem slučaju, kakav negativni komentar ili strah od stranih radnika. Pa neće Nepalac ostati tu do kraja života čistiti naše ulice za 800 eura, nije mu vrag odnio pamet. Došao je tu na neko vrijeme dok ne zaradi dovoljno za krov nad glavom ili bolji život u svojoj domovini. Ili možda još gore. Došao je tu naučiti raditi kako bi s tim iskustvom i on pošao dalje od Hrvatske, u neke zemlje u kojima je raditi to isto puno unosnije, uz manje životne troškove. Da je tako, i oni bi, kao i stotine tisuća iseljenih Hrvata, ostali ovdje. Ukratko, ne bojte se Nepalaca. Pa ne može ni jedan od njih kupiti stan u Dubrovniku kad ne može ni Dubrovčanin s višestruko većim primanjima. Motiv za povratak

Irska, Njemačka, Australija, SAD, Velika Britanija, Švicarska, Švedska i brojne druge zemlje, novi su dom iseljenih Hrvata koji svoje znanje i iskustvo ulažu u rast i prosperitet tih zemalja, baš kao i kasnije njihova djeca. Tamo su iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što im je tamo bolje! I eto vrlo jednostavnog rješenja kako ih vratiti u Domovinu. Potrebno je postići toliki stupanj gospodarskog, kulturnog i civilizacijskog ra-

zvoja da im ovdje bude kao i tamo gdje im je bilo bolje. Dakle, Hrvatskoj treba razvoj na svim područjima. Isključivo održivo gospodarstvo, strateško poticanje obrazovanja, razvojnih investicija, poduzetništva, gospodarskih i svih drugih sloboda, jednakost pred zakonom i ljudska prava, može dovesti do toga da Hrvatska postane zemlja u koju će se svi ovi ljudi vraćati. I ne samo oni. Zašto to ne bi bila zemlja u kojoj bi svoju sreću mogli pronaći i Irci, Nijemci, Amerikanci, Britanci, Šveđani?! Hrvatska ima potencijal biti i zemlja za njih i za Nepalca koji tu dolaze privremeno kako bi poštenim radom na radnim mjestima za koje Hrvati nisu zainteresirani, osigurali sebi bolji život. I tek tada će se moći pričati o promjeni katastrofalnih demografskih trendova.

Ponekad ljudi, pa i političari pokazuju ogromno neznanje i nerazumijevanje ovih problema. Tako im ponekad pobjegne, u strahu od stranaca, i strah od razvoja. Misle pritom, ako nema razvoja, nema ni stranaca. Tako krivo i tako opasno! Bez održivog razvoja, ne da ovdje neće biti Nepalaca, nego neće biti ni Hrvata. Isključivo održivi razvoj ovdje može osigurati nova rađanja, nova useljavanja i preokrenuti trend u kojem Hrvati nestaju. Neće se medicinska sestra ili maserka porijeklom iz Primorja vratiti u Hrvatsku dok to ne bude zemlja u kojoj

će standard toliko narasti da će moći imati primanja kao i u Irskoj. A do toga se može doći isključivo održivim razvojem, investicijama koje generiraju prihode i dobiti lokalnih ljudi, koje čuvaju lokalne resurse i stvaraju novu vrijednost. Neće se vratiti informatičar iz Irske ako Hrvatska ne postane zanimljiva zemlja u kojoj se drastično razvija IT industrija i pritom privlači brojne stručnjake i investitore iz svijeta. Neće nas zaustavljanje razvoja u turizmu spasiti od stranaca, ali može biti poligon za njihov dolazak i boravak u Hrvatskoj u kojoj su važan kotačić razvoja na radnim mjestima koje Europljani više ne žele pa tako ni Hrvati. I naši su ljudi nekad bili upravo taj faktor razvoja nekih drugih zemalja i nažalost to još uvijek i jesu. Neće Nepalac ukrasti radno mjesto Dubrovčaninu u Čistoći. Samo će očistiti naše prekrasne ulice od kojih svi živimo i odletjeti u svoje rodno selo helikopterom. Ukratko, na okrugle stolove o demografiji u Hrvatskoj potrebno je dovesti najbolje dubrovačke, hrvatske, europske i svjetske ekonomiste pa neka satima analiziraju i raspravljaju o granama gospodarstva koje Hrvatska može i treba razvijati i u što treba sve napore ulagati. Samo to, i jedino to može generirati nova rađanja i nove povratke, zaustaviti odlaske. Zbog toga je i samo ministarstvo, koje je realno osnovano kako bi Domovinski pokret imao ministra, manje važno u kontekstu demografske obnove od primjerice ministarstva gospodarstva. Sam ministar, po struci vjeroučitelj, koji je prethodno bio gradonačelnik Trilja iz kojega je u deset godina iselilo tisuću ljudi, manje je važan od nekog ministra ekonomske struke ili s iskustvom u gospodarskom sektoru. Ovo je toliko ozbiljna tema da bismo o njoj trebali svakodnevno raspravljati na svim razinama. No, kad se pogledaju teme o kojima se raspravlja u Hrvatskoj, jasno je da od toga nema ništa i neće biti ništa ni u budućnosti. Rijetkima je jasno kako u tom slučaju nema ni budućnosti za Hrvatsku.

INTERVJU S IGRAČEM MNK SQUARE

Haron Džanković je za ‘crveno-plave’ skupio gotovo 200 nastupa: „Dio moje priče je počeo na Kantafigu”

Dubrovački prvoligaš prošle je sezone igrao kvalifikacije za ostanak u HMNL.

U tome su uspjeli, no ‘čupav’ je bio i početak ove sezone, sve do prve pobjede protiv Istre u šestom kolu. Iako se čini kako Square čeka neke bolje dane, dobra stvar je činjenica da sastav sada čine velikom većinom Dubrovčani. Odličan povod za razgovor s dugogodišnjim igračem Squarea - Haronom Džankovićem. Ne samo o profesionalnim vodama nego i o onim ‘ljetnim’

Razgovor s Džankovićem, koji je karijeru počeo u nogometu a nastavio u futsalu, krenuo je o arhivi Hrvatskog nogometnog saveza. Točnije, prvo pitanje bilo je o broju nastupa za dubrovački Square. Na profilu igrača na stranici HNS-a, stoji kako je Džanković u dresu Squarea upisao malo više od 170 nastupa.

-Je li? Uopće ne znam brojku, očekivao sam oko 150. Znam da sam prvu sezonu odigrao samo jednu utakmicu i da za Square igram devet ili deset sezona. Iznenadio me malo taj broj, imam tek 25 godina, pa ovih 170 nastupa izgleda jako puno. A s druge strane, imam osjećaj da sam tu cijeli život pa i nisam iznenađen, istaknuo nam je uvodno Džanković.

‘Čupava’ je bila prošla sezona, u kojoj ste se borili za ostanak u najvećem rangu. Ove sezone ponovno nešto lošiji početak, do prve pobjede došli ste tek u šestom kolu protiv Istre, pobjeda 4:2. Kako gledate na prošlu sezonu i početak ove?

-Nije bajno bilo, pogotovo prošle sezone, kada znamo što se događalo. Borili smo se za ostanak u ligi, a imali smo puno veća očekivanja. Ove sezone smo htjeli imati drugačiji početak sezone, da si ne dozvolimo isto. Međutim, ponovno smo ušli lošije u sezonu. U nekim utakmicama je falilo i sreće, bilo je šansi, a ne možemo dati gol. Utakmica protiv Crnice doma, poraz u Osijeku, vodstvo protiv Dinama... Stvarno smo imali pehove,

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija, Slavko Midzor/PIXSELL

a uz to još vučemo podosta ozljeda. Ima nas načetih. No, svjesni smo kakva je situacija.

Očekivanja su u Dubrovniku jako velika, to znamo, jer Square je jedan od najpraćenijih kolektiva u gradu. A u obzir moramo uzeti da je futsal jedan od sportova gdje svatko svakoga može dobiti. Teško je zamisliti da, primjerice, u košarci Zadar izgubi od zadnjeg, ili da u vaterpolu netko s dna tablice dobije Juga. No, u futsalu je to moguće.

-Da trenutno zadnji Vrgorac sada dobije prvog Dinama, zašto ne? Sve je moguće. Znamo, primjerice, kako je Vrgorac dobar doma. Imaju sjajnu energiju doma. I njima je falilo

malo sreće ove sezone u nekim utakmicama. Nisu trebali možda izgubiti sve što su izgubili. Isto vrijedi i za nas. Očekivanja su jako velika od Squarea u Dubrovniku, pa je dobro da se s time sada suočavaju gotovo samo Dubrovčani.

Skupila se tu sada domaća ekipa. Đuraš, Kuraja, Primić, Konsuo, Kljunak, Perović, niz mladih igrača iz grada... Osjeti se to u utakmicama i na tribinama. -Puno više ljudi će doći pogledati utakmicu kada su domaći momci, nego kada je tu pet nekih zvijezda. Naravno, ljudi su tu kada su dobri rezultati, ali ovako kada su sve domaći igrači, podržat će nas i kada ne ide. Mož-

da ljudi toga nisu svjesni, ali nama to jako znači. Naše su utakmice dosta dobro posjećene, jedne od najposjećenijih u dvorani uz košarku. No, mi smo prije svega prijatelji i poznanici, a onda tek kolege suigrači. Primjerice, ja i Antonio Konsuo smo najbolji prijatelji već puno godina. Igramo zajedno ljetne turnire i sve. Mara Đuraša znam otkako sam krenuo igrati. Kuraju znam isto, Perovića, Primića, da sada nekoga ne zaboravim... Mal je ovo grad, svi se znamo međusobno, zato i jesmo prvo prijatelji, a onda i suigrači. Atmosfera van terena je izvrsna, što je izrazito bitno.

Osim vas Dubrovčana, trener Ivo Jukić je iz Splita, a tu su i dva Brazilca, Eduardo Nascimento Barbosa – Dudu te Anderson de Souza Santos – Popo. Kako su se oni uklopili, s obzirom na to da su odlučili produljiti vjernost klubu?

-Mladi su momci, jedan ima 23 a drugi 24 godine. Mislim da je Popu ovo prvi izlazak iz Brazila. I oni su se ovdje došli dokazati jer ovo im je važan angažman u njihovoj karijeri. Odlični su momci, igrački i kao osobe. Malo ih, naravno, muči jezik, ali nisu prvi. Sve se to može naučiti. Uglavnom, odlično su se uklopili u Dubrovnik i mislim da im se stvarno sviđa ovdje.

Već ste spomenuli kako ste s Konsuom igrali ljetne turnire. Ti turniri su važan dio priče većine igrača futsala kod nas. Većinu Squareovaca ćemo vidjeti kako igraju za nekoga u Čokolinu, ili u Gružu... -Da, Konsuo i ja smo zajedno počeli igrati na terenu na Kantafigu, bio je to jedan humanitarni turnir, nekad oko 2015. godine. Nisam ga tada toliko dobro poznavao. U tom trenutku je igrao s mojim bratom, pa je to

na neki način bio početak „Medvjedića dobrog srca”. Ja, moj brat Kaim, Konsuo, Nebergoj, Lovro, Miletić... Drago mi je da se Konsuo vratio iz Dinama u Square, lijepo je kad ti se prijatelj nakon nekoliko sezona vrati u klub za kojeg nastupaš.

Medvjedići su, dakle, nastali na Kantafigu?

- Zapravo, da, na neki način. Onda smo počeli igrati svako ljeto. Bila je ta jedna godina kada smo uzeli gotovo sve osim Slanoga. Iste godine smo uzeli Čokolino, Gruž i Mihajlo. Izgubili smo finale u Slanome.

Kad smo kod profesionalaca, mnogi će „zamjeriti” vama Squareovcima što igrate turnire pored većine amaterskih ekipa. Mnogi će reći da je to zbog novaca, da zbog toga igrate. Je li ta tvrdnja stoji?

-U mojoj ekipi, sigurno, nema para. Mi ne igramo za pare, to je sigurno. Počeli smo igrati s 15 godina. Tko je u tom trenutku mislio o parama? Mislim, što ću drugo raditi ljeti, kada sezona završi. Malo se odmorimo od treninga i sezone, ali brzo postanem željan lopte. Ne samo ja, nego svaki igrač. To je jedini razlog za svih, uvjeren sam. Jer kada govorimo o turnirima diljem grada, treba biti realan, nisu to toliko veliki nagradni fondovi da bi se mi tu sada mogli obogatiti. Niti mi, koji se bavimo ovim sportom, uvijek pobjeđujemo. Male barice i turniri su neka druga priča.

Vratimo se sada na Square i ostatak sezone. Nakon pobjede protiv Pule, bodovi se traže u gostima kod Rijeke i splitske Torcide. Sljedeći domaći susret bit će između Božića i Nove godine, protiv Novog Vremena. Čini se da nemaju samo Englezi taj „Boxing day”, nego i hrvatski futsal...

-Da, to doma s Makarskom igramo između Božića i Nove godine. Onda odmah kreće drugi dio sezone, dan-dva nakon nove godine. Zgusnut je raspored, ovako je lani isto bilo. Nisam baš veliki fan ovoga, ali ovo mi je stvarno nekako zgusnuto. Igramo između Božića i Nove godine, baš kao pravi Boxing day. Sve ja to shvaćam, smatramo se profesionalcima, ali opet, nismo naviknuti u Hrvatskoj na to. Imali smo Kutiju šibica, poznati turnir koji bi mnogi igrali, ali ni sada to ne mogu. A znamo koliko taj turnir znači ovom sportu u Hrvatskoj. U svakom slučaju, baš nezgodan ritam, ali kako je nama, tako je svima.

Je li pobjeda protiv Istre bio neki momenat „odčepljenja”?

-Mi znamo da možemo. Loši rezultati nas nisu pokolebali niti nam stavili u glavu da smo loši. Dogodila se neka crna rupa, koja je stvarno bila poduža, ali znamo da imamo kvalitetu. Kada će isplivati, to se čekalo. Nemamo veliki roster, dosta je bilo ozljeda, ali čini se da je pomalo krenulo. Nadam se da će ova pobjeda protiv Istre stvarno biti pokazatelj kvalitete, a ne neke sreće. Ozljede uvijek imaju utjecaj, ali na to ne možemo mi utjecati.

Što bi po vama bio neuspjeh ove sezone?

-Po meni bi neuspjeh bio da se ne plasiramo u doigravanje za prvaka ove godine. Najmanje. Nakon prošle sezone smo se svi složili kako se ove godine ne smijemo dovesti u situaciju da igramo kvalifikacije za ostanak u ligi. To smo mi bili dobro odradili. Znali smo da smo kvalitetnija momčad u tim kvalifikacijama, ali taj teret ispadanja u ligi je stvarno nešto što nikome ne mogu opisati. Niti ga ikome želim.

humanitarni prilozi

CENTAR MASLINA

Vesna Buško, u sjećanje na dragog Tonćija Rossettija, umjesto vijenca prilaže 50,00 EUR.

caritas

Donacija umjesto vijenca za p. Antu Hladila Zvekovica Uplatio Mijo Pendo 60,00

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE Dnž

U spomen na našu dragu susjedu Mirjanu Stražičić, 100 eura prilažu susjedi zgrade Iva Vojnovića br.74,78 i 80 za potrebe udruge.

Prilog udruzi povodom gubitka dragog člana obitelji našeg Zeljka Dominisa, kao malo učešće za ljude oboljele od iste bolesti - Maris Bratičević Za članove oboljele od multiple skleroze i potrebe udruge 60 eura prilaže Luce

Tomaš

Umjesto cvijeća za pok. susjeda Željka Dominisa 250 eura

prilaže Jadranka

Bagarić

MIJOVIĆ KOČAN

Budućnost je prošlost kojoj se žuri.

Umjesto cvijeća za dragog Željka Dominis za potrebe udruge 50 eura prilaže Ljubica Franquelli SVAKI TJEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

U MÎRIMA VIDIM

U mîrima vidim dubrovačkim predke Konavljane svoje vrijedne klàčinare Koji nikad ne bi ni za koje pare Veličali tuđe a ne svoje svetke

I Primorce isto moje ispod Pêtke

Poslije naseljene običaje stâre

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Njegujući nikad ničim ne rovare Moral čvrst im ima regula desétke

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026. VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

U Dubrovniku sam Dubrovnik u meni Pobiti nas htješe plan bješe pakleni Konteso dok slažem ove svoje redke

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Grad zapaljen vidim i četničke metke

Po Stradunu – Srđ i mrtve branitelje Ma tko ma gdje laži da o tomu melje

4/2/21

MIRJANA

AUTO / MOTO

Volvo S60 2014. diesel D2, redovito servisiran, registriran do 15.04.2025., 199.000 km, cijena 9.900 €, Dubrovnik. 099 617 9939

Prodajem Peugeot 206, 2001. godište, 163.000 km, dobro očuvan. Cijena fiksna 700 €. Mob: 097/684077.

Prodajem Mercedes C-klase 200d, 2016. godište, 93.000 km, krovni prozor, LTD Plus, četiri zimske gume na ALU felgama, redovno servisiran i garažiran, u odličnom stanju. Mob: 098/570473.

Prodajem Range Rover Evoque ED4, 2013. god., 155 000 km, u odličnom stanju. Servisna knjižica. Mob: 098/910 5375

Prodajem Corsu, 2016. godište, u izvrsnom stanju. 95.000 km. Tel. 098 195 1905

Prodajem Peugeot 406 2.0 HDI, 1999. god., 345 000 km, registriran do 06/26. Cijena 1500 €. Mob: 091/390 5107.

Prodajem skuter Gilera Runner, registriran do 07/26. Cijena 600 €. Mob: 091/486 0088.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem trosobni stan u Šipčinama, s garažom i vrtom. Stan se nalazi u obiteljskoj kući. Upiti na 098/428-039.

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko

200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Prodajem prazan grob na groblju Velike Gospe u Rožatu. Mob: 091 451 7030

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo, mob. 098 747 183.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela

drata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kva-

soban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za tro-

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Br-

gatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija,

asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282,

ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/5445395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem ogradu – žicu visine 1,20 m (3 bunta). Prodajem pocinčane cijevi dužine 6 m i nekoliko željeznih profila. Prodajem agregat za struju (benzin), 5,7 kW, 220 i 380 V. Prodajem Mercedes 290 TD, 1996. god., bijeli, ispravan. Mob: 095/519 1878.

Prodaje se montažna kućica 24 m².Namještene dvije sobe, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0994430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Prodajem domaće patate s dostavom. Mob: 099/6815456

Prodajem 3 bunta ogradne pocinčane žice, 6 pocinčanih cijevi od 2 cola, nekoliko željeznih kvadratnih cijevi 4x4 cm, dvije demižanke po 50 l i nekoliko od 25 l.

Prodajem barku Istranku s 2 motora po 5 KS, s kabinom i trajlerom, 4.800 € Mob: 095/5191878.

Prodajem štemaricu/bormašinu

Makita HR5001C, 1750 W, BORELI DS+, u odličnom stanju. Cijena 300 €. Mob: 091/7838633.

Povoljno prodajem stol fi 110 cm na razvlačenje sa 6 stolica, kao novo, mob. 099 377 2297.

USLUGE RAZNO

Stolarski radovi u drvu – od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/210 3563.

Popravljam mušku i žensku odjeću. Mob: 099/696 5706.

Uređujem okućnice, vrtove i đardine, orezujem masline, ukrasno bilje i žive ograde, kosim travu i slično. Mob: 091 614 3946.

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 24. 11. do 30.11.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 1.12. do 7. 12.

preminuli

BORISLAV PANDŽIĆ 1959

ANA VULIČEVIĆ 1935

PETAR MAŠIĆ 1951

BRANKICA KARAČIĆ 1944

JADRANKA MARJANOVIĆ 1944

JELE RATKOVIĆ 1934

SENAD BAJRAMOVIĆ 1963

IVANA KRALJ 1940

JURE DŽAMARIJA 1957

MIHO VIDAK 1947

DRAGIĆ MATIĆ 1947

NIKAD BOGATIJI PROGRAM

U subotu se otvara Dubrovački zimski festival!

Dvanaesti Dubrovački zimski festival donosi najraznovrsniji raspored događanja do sada, od velikih glazbenih nastupa, svečanih koncerata i kulturnih sadržaja do posebno oblikovanih punktova za djecu i obitelji koji zajedno stvaraju jedinstvenu blagdansku atmosferu u našem Gradu. Ovogodišnji festival otvara se koncertom Doris Dragović, u subotu, 29. studenog.

Ovogodišnje izdanje obuhvaća ukupno 14 koncerata, među kojima se ističu nastupi svjetski poznatog ABBA tribute benda MANIA, Doris Dragović, Domenice i Ante Casha na tradicionalnom Torta partyju, Vanne, Parnog valjka, Dražena Zečića, Željka Bebeka, posebna večer uz Prijatelje dubrovačkog distonavanja i šperploča kao i veliki donacijski koncert duhovne glazbe “Mreža ljubavi” koji će se održati 3. siječnja 2025. u sportskoj dvorani čime i službeno završava ovogodišnji festival.

Vrhunac festivala bit će veliki doček Nove godine na Stradunu uz Dina Merlina, Jakova Jozinovića i Hiljsona Mandelu, dok će prvi dan nove godine obilježiti koncert Petra Graše, a 2. siječnja i nastup T. Bralića & Klape Intrade. Program dodatno zaokružuju svečani Dubrovački božićni koncert u Valamar Lacromi te tradicionalni Novogodišnji koncert uz kamenice i pjenušac ispred crkve sv. Vlaha.

Ove godine uvodi se novi koncept ugostiteljske ponude. Adventske kućice i program bit će raspoređeni na tri ključne pozicije, na Trgu oružja, Gundulićevoj poljani i na Pilama (Brsalje) koje postaju novo obiteljsko središte s velikim karuselom te prigodnim sadržajima za najmlađe i njihove roditelje. Stradun će ove godine zablistati u suradnji s dubrovačkim ugostiteljima koji će u sklopu 12. DZF-a kreirati koncept prilagođen blagdanskim druženjima s brojnim stolovima i pratećim stolicama.

Program će se i ove godine održavati na brojnim atraktivnim lokacijama diljem Grada Dubrovnika. Šarena zima u Uvali s klizalištem, Stanica sjeverni pol u TIC-u Pile te kli-

zalište i programi u najvećem gradskom naselju Mokošica čine okosnicu programa za najmlađe kojima je namijenjeno i niz programa dubrovačkih kulturnih ustanova. Dječji zimski festival i ove godine će obilježiti tradicionalno druženje s Djedicom i njegovim pomoćnicima u Kneževom dvoru, kao i prigodnim radionicama, atraktivnim vožnjama Cabrio busom, susretom s Moto mrazovima na Stradunu pa sve do neizostavnog dječjeg dočeka Nove godine na Stradunu uz Jacquesa Houdeka.

Također, Grad će ove godine zablistati u raskošnom blagdanskom ruhu, ukrašen s više od tisuću metara dekorativne lovorike, više od 1200 svjetlosnih elemenata, brojnim osvijetljenim stablima te s više od trideset božićnih drvaca u svim gradskim kotarima i mjesnim odborima. Brojni ugostitelji i privatni poduzetnici dodatno uređuju svoje prostore čime doprinose bogatijoj blagdanskoj slici grada, dok će posebno osmišljene Poste od lentravanja biti neizostavan dio ponude nudeći posjetiteljima atraktivne vizualne punktove za stvaranje blagdanskih uspomena. Kako bi Stradun bio ispunjen do-

datnim blagdanskim ugođajem, i ove godine pobrinut će se brojni mališani iz dubrovačkih osnovnih škola i vrtića zahvaljujući tradicionalnom projektu ukrašavanja izloga ”Adventski kalendar na Stradunu”. U program 12. DZF-a uključen je i Advent na Vojnoviću s koncertnim programom kao i Advent Park Dubrovnik u Gružu, dok će se u prostoru TUP-a održati poseban program za tinejdžere pod nazivom TIP TOP TUP. Uz folklorne nastupe kroz subotnja jutra te kolende za Badnji dan i Staru godinu, tradicionalne pjesme pjevat će i najmlađi polaznici radionica, a organizirana je i serija besplatnih tematskih vođenja u Gradu na engleskom i hrvatskom jeziku.

Kako bi se što većem broju građana i gostiju olakšao dolazak na adventske programe, tijekom festivala omogućen je besplatan prijevoz autobusima Libertasa na gradskim i prigradskim linijama, svakoga dana od 17 sati do posljednjeg polaska. Dodatno, cijena DU Passa, zajedničke ulaznice za najvažnije dubrovačke atrakcije, smanjena je s 40 na 20 eura, čime se potiče dostupnost kulturnih sadržaja tijekom adventskog razdoblja.