Dubrovački dnevnik br. 243 by Dubrovački dnevnik

VELIKO SUČELJAVANJE

Kandidati otvorili dušu, pokazali znanje, a sada

stranica 4

Franković: “Sve što smo do sada napravili, napravili smo za građane”

stranica 6

‘’Najvažnije mi je da Konavle dobro žive, idu naprijed i da budu na prvom mjestu’’

stranica 10

Kemijska za na izbore

(Nemojte da vas vide)

Zaokruzite se bi n aj bolje g gradon ace lni ka

MARKO BIJAČ, VATERPOLIST

S LISTE HDZ-a

‘’Tko će donijeti novu snagu, energiju i viziju, ako ne mladi?’’

stranica 14

PETRA MARČINKO, KANDIDATKINJA

ZA ZAMJENICU KOALICIJE

SDP-SRĐ JE GRAD:

“Stojimo iza vizije Grada koji pripada svima” stranica 20

Domaći rad: Jednim potezom pera napravite promjene!

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Urednica priloga

Petra Srebrović

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotografi

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3

Dubrovnik OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Poruka nije isporučena ili ‘Zaboli ih’

U hibridnoj demokratskoj praksi koja je zaživjela u Hrvatskoj, postaje pravilo po kojem nitko tko je u poziciji vlasti, ne izlazi na sučeljavanja. Odnosno, samo u finišu, minimalno.Taj Plenković-Milanović sindrom, najizraženiji je u Zagrebu, iako se epidemija širi. Prema nekim analitičarima to je legitimna i dobra taktika. Poznato je kako, jedna rečenica, gesta, položaj tijela ili reakcija na suparnika, može presuditi na jednu ili drugu stranu, za nimalo zanemarljivu brojku neodlučnih birača. Ipak, ova ‘taktička’ izbjegavanja sučeljavanja, prije svega pokazuju kako imamo, ne mali problem s demokratskim standardima. Ta metoda, dugoročno šteti demokraciji, ali i gubitku interesa građana, posebno mladih ljudi za izlazak na izbore. Ali, to nije ‘briga’ onih koji izbjegavanje prakticiraju, već je ozbiljni nedostatak izbornog zakona, koji je uz brojne druge anomalije prilično demokratski deficitan.

G odinama smo imali samostalna ministarstva uprave, trenutačno imamo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, ali baš ništa se nije transformiralo, kao što ništa nije napravljeno na omogućavanju online glasovanja. Kako nisam u Zagrebu, naivno sam išla provjeriti mogu li glasovati u trenutnom mjestu boravka. Bilo direktno, bilo putem sustava e-građani. Umrli su od smijeha. Dobro došli u 21. stoljeće. Ali zato izborni spiskovi pokazuju kako imamo više birača nego stanovnika, iako je ta pojava najizraženija na parlamentarnim izborima. Izborni zakon, za koji se svi, manje više slažu, kako ga treba mijenjati i dalje ostaje u 20. stoljeću. Po svemu sudeći, to nije tema ni vladajućima, ni oporbi. Uvijek u njemu ima nešto što im baš odgovara i ‘sjedne’, kao budali šamar.

I zabran je novi papa Lav XIV. i sve nas je razveselio svojim prvim pojavljivanjem. Nema nikakve sumnje da nas je dodatno razgalio nasmijan, sretan i ushićen osamdesetgodišnji kardinal Vinko Puljić. Bilo ga je gust gledati onako razdraganog, odmah pored Pape. Hrvati se sad bave Papinim imenom. Lav ili ipak Leone. Institut za jezik je preporučio Lav, ali vidjet ćemo što će zaživjeti. Čini se da je blagoslov novog pape dopro čak i do Keruma, zbog čega smo svjedočili Kerumovom javnom ‘pokajanju’ za odioznu izjavu o Opari, kojeg je proglasio lažnim bolesnikom, jer nije

umro. Ispriku je napisano tijekom još jedne u nizu besanih noći, u kojoj suza, suzu goni. Ne spava Kerum, toliko ga grize ono što je izrekao. Ispričao se, i Opari, i njegovoj obitelji i prijateljima na Facebooku. Sam kraj te isprike moram citirati jer je neponovljiva: „Znam da je isprika mala stvar i da ne može izbrisati uvredu, žao mi je. Svemogući Bože, Stvoritelju neba i zemlje, Isuse Kriste koji si svoju krv prolio za nas, Blažena Djevice Marijo, svi Sveci i apostoli, kajem se šta sam pogriješio, uslišite moju molitvu za oprost. Zdravi bili! Kerum“. Tako je Kerum poželio zdravlje svim svecima, blaženoj Djevici, dragom Bogu i Isusu. Valjda je poruka isporučena. Tu se nema što dodati.

Grad će u nedjelju izabrati tko će ga voditi sljedeće četiri godine. Ako ne u nedjelju, onda dva tjedna kasnije u drugom krugu, znat ćemo tko će biti gradonačelnica ili gradonačelnik. Čuli smo, osim puno i previše spinova, malo uvreda, dosta budalaština i ignorancije realnosti i neke jako dobre ideje od različitih kandidata. Vidjeli smo pametne, ali i nepametne kandidate, koji su imali dobre PR -ovce za kompenzaciju manjka sposobnosti. Vidjeli smo i prekomjerno trošenje para za kampanju, ali i skromne i duhovite objave. Bilo bi sjajno kad bi pobjednik bio uključiv i iskoristio dobre ideje u pitanjima prometa, stanovanja, ali i izgleda gruške obale i/ili Mokošice, pa i neke druge zanimljive ideje. Tko god vodio Grad, jednako kao svi oni koji budu u Vijeću, morali bi razumjeti i prihvatiti samo jedno i jedino pravilo. Nakon izbora jedino Grad mora, u svakom trenutku, biti predmet njihovog interesa. Samo Grad i građani. Ne stranačke igre i igrokazi. Ostavite to za iduće izbore i stanite zajedno iza kvalitetnih ideja, koje su za dobrobit Grada i građana. To i samo to je i smisao izbora. Nije slabost prihvatiti ideju koja je bolja od tvoje, upravo suprotno. Baš to je izuzetna snaga i veličina. Nemojte faliti, izađite na birališta. Time mi poručujemo što mislimo i što i kako želimo. To je demokratska obveza svih nas, koji smo toliko željeli demokraciju. Zašto je zaboga taj postotak izlaznosti tako slab i premali? Poruka koju time šaljete političarima nije isporučena. Nikad ni neće. Oni takve poruke ne doživljavaju, a i ‘zaboli ih’! Zato, brate mili, izađite i glasajte. Posve je jednostavno i ne uzima puno vremena. Na vama je. Eto vas.

Piše Vjera Šuman

LOKALNI IZBORI

Sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Dubrovnika

Dubrovački dnevnik održao je sučeljavanje kandidata za gradonačelnika

Dubrovnika u hotelu Lero ususret prvom krugu izbora. Sučeljavanju se odazvalo sedam, od devet kandidata. Odgovarali su na pitanja o rješenjima gorućih problema koji muče

Dubrovčane, dali su konkretne prijedloge za poboljšanje prometa, otkrili čija ih se kampanja dojmila, ali i koga bi i zašto poveli na pusti otok. Pala je i poneka ponuda za postizborne dogovore, malo je i zaiskrilo, ali sve u granicama dobre političke debate.

Piše Ivona Butjer Mratinović, Petra Srebrović, Lucija Komaić

FOTO: Goran Mratinović

Objasnite razliku između privatnog i javnog.

DRAGIČEVIĆ : Ne postoji javno vlasništvo. Postoje samo prostori koji su pod upravljanjem Grada i privatno vlasništvo. To su dvije kategorije koje treba razlikovati i to je sve što mogu reći.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Javno je kada imate proračun Grada Dubrovnika kojega ćete usmjeriti ka javnom, primjerice za potrebe zajednice, za rješavanje prometnog kaosa, skrb o starijima, sportsku infrastrukturu itd.. Privatni interes je kada isti novac iz proračuna, dakle novac građana Dubrovnika, usmjeravate ka kumovima, članskim iskaznicama ili skupom PR -u. To su situacije u kojima se građani ne stavljaju na prvo mjesto. Tako Mato Franković rukovodi Gradom - kao sa svojom privatnom firmom. Doduše, kad bi radio u privatnoj firmi, već bi dobio otkaz s obzirom na to kako poprilično loše rukovodi.

MILUN : Razlika je samo u tome kome odgovarate za ono što radite. Privatno znači da odgovaramo sebi i svojima, dok javno znači odgovaranje građanima za sve ono što se radi, kako po pitanju proračuna, tako i po pitanju svih ostalih sfera. U suštini, čovjek treba biti odgovoran i pošten, i kad je u pitanju javno, i kad je u pitanju privatno.

DUJMOVIĆ : Privatno je ono što je tvoje te sam snosiš posljedice za ono što radiš. Javno je ono što je u vlasništvu svih nas, pa svi zajedno snosimo posljedice za ono što se radi s javnim. Zato je, po meni, jako bitno kome dati u ruke javno, jer ako su to pogrešne ruke, možemo svi nastradati.

KRISTIĆ : U etimološkom smislu, razlika je jasna. Javno je nešto što pripada zajednici, društvu u cjelini i postoje neke zakonitosti i načela po kojima se javno gospodari. Privatno je vlasništvo pojedinca ili skupine pojedinaca koji za svoju imovinu sami odgovoraju. Međutim, u gospodarskom i političkom smislu, to su dva izuzetno povezana pojma. Svi znamo kako se dobrim dijelom iz privatnog financiraju javne potrebe. Zato taj odnos prema privatnom i javnom u svojoj suštini uvijek mora biti pravedan i nikad ne smije naginjati nepravilnostima. U proteklim danima kampanje, imali smo momente u kojima su se pojedine političke opcije prozivale za to da su posegnule za javnim kako bi se okoristile privatno, ali to je dio političkog života. No, to je i ono po čemu nas kandidate birači sutra ocjenjuju - jesmo li tu za javno ili za privatno.

KNEŽEVIĆ : Ključna razlika jest ta što se javno formira za zadovoljavanje onih potreba u kojima je privatno neefikasno. Dakle, vodovod, kanalizacija, opskrba strujom, socijalne i zdravstvene usluge koje su potrebne građanima, služe za ostvarivanje zajedničkih ciljeva, a privatni sektor bi u tome bio neefikasan. Najvažnije je da se država, Grad ili bilo koje javno tijelo, što manje

miješa u privatni sektor. Smatram kako je nedopustivo ono što Grad Dubrovnik radi i postaje konkurencija vlastitim građanima kroz prijevoz turista s kruzera i iznajmljivanje apartmana koje ima Dubrovačka baština. Dakle, smatram kako treba povući granicu, a to je jedna dobra lekcija o onome što javno ne bi trebalo biti. Valentin Dujmović (replika): „Ako sam dobro shvatio, goste s kruzera bi trebale prevoziti agencije. Ne mogu se s time složiti s ozbirom na to da te agencije intenzivno, već godinama, rade gužvu sa svojim autobusima. Tako da bi taj dio, po mom mišljenju, trebao ostati u javnom sektoru, odnosno Libertasu.“

Knežević (odgovor na repliku): „Ne čudi me takav odgovor gospodina Dujmovića jer ipak on provodi vrijeme u javnom sektoru u Hrvatskim vodama, gdje je poznato kako se ne zapošljava po sposobnostima nego po nekim drugim kriterijima. Gužvu rade i autobusi Libertasa, i autobusi privatnih vlasnika. Grad ne smije biti konkurencija privatnom sektoru.

RAGUŽ : Što se tiče javnoga, mogu reći kako me veseli vidjeti Ilijinu glavicu onakvom kakva danas jest, veseli me vidjeti Vukovarsku ulicu koja ima četiri trake, kružni tok na Solskoj bazi, šetnicu Nika i Meda Pucića, Lapadsku obalu, Dubrovnik kao filmski centar kulture, kakav je bio dok sam bio zamjenik gradonačelnika. Veseli me što naplaćujemo ulaznice za zidine pa tako punimo gradski proračun. Veseli me svako otvoreno igralište i dječji park, svaka šetnica i staza, svaka osnovna škola i to što imamo jednosmjensku nastavu. Veseli me i svaki otvoreni vrtić. To su projekti na kojima sam radio kad je riječ o javnom sektoru i na njih sam jako ponosan. Vrijeme za odgovor mi je isteklo pa nemam kada govoriti o privatnom, a mogao bih još ovoliko govoriti samo o javnom.

Dubrovčani teško dolaze do vlastite nekretnine, kako riješiti ovu situaciju?

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Uz naš program za priuštivo stanovanje, to je vrlo jednostavno - Grad gradi za građane. Znamo kakva je situacija s inflacijom, kakve su cijene, a kakve su plaće i kako mladi ne mogu dizati kredite. Stoga smo osmislili model po kojem bi Grad izgradio stambene zgrade, konkretno 100 stanova po cijeni od 10 milijuna eura za dugoročni najam. Ljudi, mlade obitelji i oni koji nemaju drugu nekretninu, mogli bi živjeti u tim stanovima dok god žele plaćati priuštivi najam. Jedan dio stanova bi išao u prodaju po tržišnoj cijeni, zaradili bismo novac i na taj način perpetum mobile opet vraćali u fond za stanove, za daljnju gradnju. Osim toga, jedan dio stanova bi išao za deficitarna zanimanja i za komercijalne usluge, pa da to ne budu samo spavaonice,

nego da postoji i društveni sadržaj. MILUN : Davno se pogriješilo vezano uz POS stanove, još prije 20 godina. Svi novci su se tada trebali dodijeliti mladim ljudima, recimo na Gornjim selima. Jer što nam se dogodilo? Napravili su se POS stanovi, dodijeljeni su i ljudi iz Gornjih sela su došli u grad pa je sada grad pun. Mislim da je priuštivo stanovanje u gradu jako teško sada ostvariti, posebno u kontekstu obuhvata svega, ali zato trebamo početi graditi stanove u Gornjim selima, na Osojniku i Pobrežju, a mladima, ali i starijima davati povoljne kredite.

DUJMOVIĆ : Teško se može reći nešto novo s obzirom na to da se svi vrtimo oko iste stvari, poticajne stanogradnje. Ja bih bio bliži poticanju najma - da Grad građanima snosi troškove najma i tako, ljudima kojima je potrebno, izlazi u susret. KRISTIĆ : Zagovornik sam vlasništva u odnosu na dugoročni najam, jer smatram kako time potičemo ostanak naših obitelji na području grada. Dugoročni najam sam po sebi sugerira neku tranziciju, seljenja. U kontekstu svega što se događa, mislim kako je to jedan suveneristički pristup, odnosno pristup utemeljen na ostanku naših ljudi. Kada govorimo o gradnji, smatram kako treba koristiti prigradska naselja i Gornja sela, ali tako da u tu politiku stanovanja uključimo javni i privatni sektor, pa da se po modelu javno-privatnog sektora, uz pomoć Grada koji bi sufinancirao komunalije i projektno-tehničku dokumentaciju, grade stanovi približno etalonskoj cijeni građenja, kako bi mlade obitelji mogle po primjerenim uvjetima dobiti stanove. Jedan dio stanova bi se kompenzirao na slobodnom tržištu, gdje bi poduzetnici mogli iskompenzirati razliku koju bi uložili u svoj grad. Bonačić Obradović (replika): Zašto ne odmah Pobrežje i zašto treba ići po urbanističkim zonama koje su već dodijeljene? Jer u nekim dijelovima uopće nemamo sređenu infrastrukturu i ne možemo početi graditi. Našim mladima treba odmah riješeno stambeno pitanje. Upravo je rješenje dugoročno priuštivo stanovanje, jer će baš zbog toga mladi ostati u gradu. Oni jedino mogu seliti iz rodne kuće svojih roditelja, ako se presele u drugi grad jer ovdje sebi to ne mogu priuštiti. Kristić (odgovor na repliku): Što se tiče Pobrežja, odnosno zone koja je već planirana GUP -om, apsolutno. Zašto gubiti vrijeme i čekati kada znamo koliko su dugoročne izmjene i dopune prostornih planova? Što se tiče Gornjih sela, tu vidim potencijal koji je nešto drugačiji od klasičnog. Ljudima bi trebalo dodijeliti poljoprivredno zemljište i financirati komunalije. KNEŽEVIĆ : Rješavanje priuštivog stanovanja vidimo kroz dva pravca djelovanja. Prvo je preusmjeravanje prihoda iz turizma u gradnju priuštivih stanova. Drugo je porezno rasterećenje

gradnje priuštivih stanova. Imamo čitav niz primjera koji se koriste u Americi, Francuskoj, Indiji i milijuni stanova su izgrađeni tako što je država na određenom području oslobodila poreza na dobit, PDV-a i komunalnih doprinosa, sve one koji grade za priuštivo stanovanje. Kad bi to naša država učinila zajedno s Gradom, cijena kvadrata stana bi pala za 40 do 50 posto. Tada bi svatko u Dubrovniku, tko je u potrazi za stanom, stan mogao i kupiti. To bi rješilo stambene probleme, koje ima čak deset posto naših sugrađana, prema anketama.

RAGUŽ : Kad treba kritizirati onda kritiziram, kad treba pohvaliti onda pohvalim. Mislim kako se, što se tiče stanovanja, dogodilo puno pozitivnih stvari u zadnje vrijeme. Prvenstveno, ažurirali su se postojeći stanovi u vlasništvu Grada te je veliki broj mladih obitelji ušao u te stanove. Pozitivno je i to što su se izgradili dodatni stanovi. Naravno kako tu ne treba stati jer je ogromna potreba za prvom nekretninom mladih ljudi i tu više-manje govorimo svi jednako – prostori za građenje su Pobrežje, Gornja sela i Elafiti. Na jednoj od zadnjih sjednica Gradskog vijeća sam postavio pitanje o domu na Šipanu u kojem je bilo smješteno 200 vojnika tijekom rata i koji je u državnom je vlasništvu. Trenutačno imamo vertikalu vlasti te bi trebalo poraditi na tome da država Gradu ustupi taj prostor gdje bi se gradili novi stanovi za mlade, a život bi se vratio na otoke. Nadam se kako će do realizacije doći u narednom periodu.

DRAGIČEVIĆ : Grad mora biti tu putem javno-privatnog partnerstva, pomoću zemljišta i gradnje putem fonda. Građani kojima je to potrebno mogli bi birati između najma i kupovine, ovisno o njihovim mogućnostima. Cijena bi bila dostupna, a te bi zone bile isključene za korištenje putem apartmana. Ne bi mogle biti komercijalizirane ni kategorizirane i tako bi se dugoročno osigurala priuštiva cijena stana. Trebao bi promijeniti GUP, ne bi se to moglo riješiti minimalnim intervencijama nego povećanjem katnosti na prostorima gdje je to moguće, i tako da sve tri strane ostvaruju korist.

Navedite konkretne projekte koji bi poboljšali promet narednih godina?

MILUN : Prvo i najbrže što trebamo učiniti jest kod ‘Minčete’ i kod stadiona u Lapadu napraviti kružni tok. Osim toga, treba otkupiti zemlju Fren -

dyja jer znamo koliko tamo prolazi automobila i kamiona, što dovodi do zakrčenja cijelog prometa. Dozvolio bih taksistima prometovanje niz Boninovo, ali samo onima koji iskrcavaju goste, ne onima koji ih kupe. Tako bi se smanjio broj automobila oko Grada. Dugoročno, treba sjesti sa stručnjacima i donijeti odluke o gradnji tunela i sličnim dugoročnim rješenjima, a ovo već spomenuto su kratkoročna rješenja.

DUJMOVIĆ : Cijelu kampanju komuniciram jedan prijedlog, a to je povezivanje Zračne luke Dubrovnik i Grada Dubrovnika željeznicom. Mislim kako to dugoročno može imati značajan utjecaj na promet u gradu. Garaže i sva druga sitnija rješenja – da, naravno, sve je dobrodošlo, ali ovo je nešto što može konkretno riješiti problem koji imamo. KRISTIĆ : Svi koji smo sudjelovali u radu Gradskog vijeća, dali smo zeleno svjetlo zoni posebnog prometnog režima, ali ne da se provede na silu. Smatram kako treba ostvariti dvije pretpostavke za zaustavljanje prometa na prilazima gradu; to je izgradnja Park ‘n’ Ridea na Pobrežju i isti takav na drugom prilazu grada, onom opterećenijem iz pravca zračne luke. U samom gradu treba napraviti sve moguće olakšice u prometu, gdje god možemo zamijeniti semafore kružnim tokom, razmisliti o nekom mogućem drugom režimu prometa i gdje god je moguće, ispod postojećih pješačkih prijelaza, napraviti pothodnike kako bi se promet ubrzao. To su rješenja koja se mogu brzo realizirati i, naravno, da bi zona uopće mogla profunkcionirati, ostvariti onaj elementarni preduvjet – kružni tok na garaži na Ilijinoj glavici gdje bi se svi koji zalutaju u zonu mogli okrenuti.

KNEŽEVIĆ : Promet je najbolji i najočigledniji pokazatelj svima nama što u ovom gradu ne štima. Grad se širio i rastao, privatnici i poduzetnici su ga gradili, a gradska uprava nije radila svoj posao. Zadnjih 30 godina nije izgrađena niti jedna prometnica koja bi makar malo olakšala stanje. Kratkoročni projekt bi bio okretanje prometa preko Boninova, gdje je ono što nas najviše usporava zapravo zaustavljanje. Ideja je da osiguramo zaustavnu traku od Doma zdravlja do Pila, kako bi se zaustavili svi koji trebaju, a drugi bi prolazili drugom trakom. Smatramo kako treba napraviti pothodnike gdje god je to moguće, uložiti u stvarno pametne semafore koji bi bili sinkronizirani, a ne ovo što su nam prodali pod pametne semafore.

RAGUŽ : Nisam za kratkoročna rješenja, jer su ona zapravo vatrogasna rješenja u ovom trenutku. Ja sam za jedno dugoročno rješenje koje je puno teže napraviti u situaciji kad je grad već formiran kako jest. To su punktovi s garažama ispod zemlje; potrebno je prebaciti cijeli promet u mirovanju ispod zemlje. Na primjer, Ulica Iva Vojnovića je bila zamišljena kao četverotračna cesta. Zbog nedostatka parkinga, krajnja lijeva i krajnja desna traka postale su parking. Puno takvih primjera ima po gradu. Ispred ‘zgrade solidarnosti’ se moguće ‘ukopati’ četiri ili pet nivoa i tako osigurati parkirna mjesta, a maknuti auta u mirovanju s ceste. Imamo primjere na Batali, ispred DTS -a gdje je također moguće, po istom principu, micati auta u mirovanju i ubrzati promet. Bonačić Obradović (replika): Super su ideje i slažem se za dugoročna rješenja ispod ceste, jer se grad ne može širiti. Ali za to trebamo imati novac, a našim građanima sada trebaju rješenja. Sada kozmetičkim promjenama možemo povećati protočnost. Što se zone posebnog prometnog režima tiče, nismo riješili nikakvu gužvu, jer smo zapravo doveli gužvu do Ilijine glavice i ona tamo ostaje. S tim nažalost nismo riješili problem. Raguž (odgovor na repliku): SDP i Srđ je Grad se slažu s projektom Dustre i hvala im na tome! DRAGIČEVIĆ : Oslobodili bismo Pile autobusa kompletno, tamo bismo doveli tram bus koji bi vozio svakih nekoliko minuta i prevozio četiri autobusa po 200 ljudi. Vozio bi do stanice Lapad, gdje bi se išlo u dva traka prema Lapadu i Gružu i onda dvosmjernu Zagrebačku ulicu gdje bismo koristili tunel gdje je nemoguće proširiti ulicu. Postavili bismo kružne tokove na semafore u Lapadu i ispred Atlantske, te bismo napravili prometni terminal gdje bismo prikupili sav autobusni međunarodni i lokalni prijevoz kako ti autobusi ne bi kružili oko Grada. Razvijali bismo Park ‘n’ Ride sustave. Tako bismo definirali puno bržu i lakšu protočnost.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Kako bismo govorili o konkretnim rješenjima, prvo moramo imati prometnu studiju, jer ljudima je dosta samo obećanja. Moramo riješiti promet u mirovanju koji uzrokuje neprotočnost. Jako je puno parkiranih automobila u ulicama gdje su neke dvotračne pretvorene u jednotračne, što radi velike probleme. Izgradnja kotarskih garaža za građane, prema modelu u kojem grad daje zemlju i odriče se komunalnih doprinosa, a financiraju ih građani i koje mogu

veća devastacija u prostoru se dogodila urbanističkim planom koji je donijela koalicija HNS -a, SDP -a i HDZ-a, u famoznom Dubrovačkom dogovoru. Nikad prije nismo niti jednim prostornim planom uništili prostor kao tim.

Dujmović : Kolegica Viktorija je kolegica iz HNS -a od prije nekoliko godina. Stalno spominje kako sam ja član HNS -a, i ona je bila član HNS -a kada su se donosile ove odluke. Sjećam je se na jednoj skupštini na kojoj je Andro Vlahušić izabran za predsjednika gradske organizacije, pa time ne razumijem kako se ne sjećaš što se događalo i nisi sudjelovala u tome. Jesi, bila si dio toga. Nisam govorio što se napravilo, nego što treba napraviti kada smo govorili o urbanizmu.

Knežević : Potpuna je neistina to što je izrekao Valentin Dujmović. Ja sam bila prva osoba koja je napustila Andra Vlahušića, doslovno osam dana otkada je izabran prvi put za gradonačelnika, jer sam vidjela da su stvari krenule nizbrdo. Ovo što ste iznijeli kako sam sudjelovala u nečemu je apsolutna neistina za koju ne znam čemu služi. Dujmović: Niste bili na skupštinama podružnice?

Knežević : O čemu govoriš? Što ima skupština podružnice s GUP -om?

Dujmović : znači bila si na skupštini, a samo sam rekao da si podržala Andra Vlahušića za predsjednika podružnice.

Bonačić Obradović : Svi koji su bili dio Dubrovačkog dogovora, sad su koalicijski partneri HDZ -a, konkretno gospođa Olga Murratti, a SDP -ovci su bili suzdržani.

Treba li ograničavati apartmanizaciju?

Objasnite vaš stav.

KNEŽEVIĆ : Potpuno je pogrešno nametnuta ta zamka da moramo birati između apartmana i priuštivih stanova. Prvo moramo napraviti cjelovitu analizu postojećeg stanja, apartmanskih, hotelskih i kruzerskih gostiju i vidjeti koji nam tip gostiju najmanje donosi, a najviše košta. Tek kad vidimo što je ono najvažnije za lokalno stanovništvo, onda možemo ono najmanje važno ograničiti.

RAGUŽ : Ne treba ograničavati, apsolutno sam za apartmane. Bilo mi je jako čudno kada je donesen zakon kako u stambenim zgradama smiju biti odvjetnički uredi, javni bilježnici, ordinacije, škole, vrtići, a ne mogu biti apartmani. S druge strane imamo jake hotelske lobije koji su vjerojatno doveli do tog zakona, a danas imamo i zamjenu stanovništva. S obzirom na to da se i dalje grade brojni hoteli, tko će u njima raditi?

DRAGIČEVIĆ : Ljudi su upućeni na apartmane, veliki broj njih trpi i značajno je smanjio kvalitetu svog života radi iznajmljivanja jer ono predstav-

lja značajan izvor prihoda za funkcioniranje. Mislim da ih je nepotrebno dovoditi u situaciju da se boje za svoju egzistenciju. Znači, protiv sam zabrane.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Ne treba ukinuti apartmanizaciju, prvo jer bi ta odluka odmah pala na Ustavnom sudu. Apartmani nisu krivi za situaciju koja se momentalno događa, nego je ona nastala jer nismo iskoristili poluge turizma kako bismo ispravili negativne efekte. Moramo razlučiti ima li netko apartman koji mu pomaže kao dodatni prihod ili ima deset apartmana i od toga je napravio biznis. Za apartmane trebaju postojati stroži kriteriji.

MILUN : Nisam protiv, neka ljudi žive i zarađuju s obzirom na situaciju i sve što se događa. Jedino bih možda pooštrio mjere, da ne može garaža biti apartman. To nema šanse, te kriterije treba poštivati, zakon se treba poštovati i trebamo inzistirati na kvaliteti. Dakle, da apartman bude apartman, a ne garaža.

DUJMOVIĆ : Jasni kriteriji, ali svakako sam protiv bilo kakvih zabrana.

KRISTIĆ : Mislim kako je ideja apsolutno neustavna, ne možete nekoga ograničiti po pitanju toga što će raditi sa svojim privatnim vlasništvom. U kontekstu apartmanizacije, smatram kako treba poticati obiteljski smještaj i one koji u okviru svog životnog prostora iznajmljuju dio prostora kako bi školovali svoju djecu i kako bi imali dodatne prihode, u odnosu na rentijerstvo koje je također u Dubrovniku uzelo maha. To je kategorija o kojoj je govorila kolegica Bonačić Obradović, to su oni koji su razvili ogroman biznis kojega treba porezno penalizirati.

Jesu li strani radnici Dubrovniku prilika ili prijetnja?

RAGUŽ : I prilika i prijetnja. Sve preko deset posto stranih radnika, smatram prijetnjom. Prije desetak godina, ne tako davno, imali smo radnike iz Slavonije i Hercegovine. To je funkcioniralo na dobar način, sad je situacija takva da se ne zna što će biti sa stanovništvom u Dubrovniku, već je počela izmjena stanovništva i nažalost, to je nešto što nije dobro i što ne prihvaćamo u tako velikoj mjeri.

DRAGIČEVIĆ : Strani radnici su nužnost bez koje Dubrovnik na ovaj način ne bi mogao funkcionirati. Trebamo napraviti sve što možemo da se oni integriraju i dobro osjećaju jer nisu oni tu zbog toga što su oni tako htjeli, nego je potreba obostrana. To je činjenica koju treba uvažiti. Zato smo izgubili sve ljude o kojima je Željko Raguž upravo govorio, jer smo se ponašali prema

njima na jedan superioran način koji nije sukladan dobrom ponašanju.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Jedna četvrtina građana Hrvatske je odselila iz zemlje upravo zbog načina vladanja HDZ-a. Oni će se vratiti tek kada HDZ ode. Zato smo se našli u ovoj situaciji koja jest jer drugu radnu snagu nemamo. Ono što možemo jest zaštititi identitet, integrirati ljude, naučiti ih jezik, kulturu i naše običaje. Oni nisu krivi niti su baš htjeli i maštali doći ovdje i raditi takve poslove.

MILUN : Strani radnici su nužno zlo. Jednostavno smo prisiljeni dovoditi ih jer nema naše radne snage, jer su ljudi pošli vanka. Moguće i da naši ljudi neće raditi neke poslove kao što rade strani radnici, ali isto tako moramo ih, kad dođu ovdje, naučiti hrvatski jezik, kulturu i baštinu, da cijene ono gdje su došli, i tek onda mogu dobiti stalne boravke.

DUJMOVIĆ : Nisu prijetnja dok poštuju zakone i dok se prilagođavaju kulturi sredine u koju su došli. Nama je prijetnja odlazak mladih, trebamo danas početi raditi, odnosno trebali smo davno, na tome da vratimo one koji su otišli. Anita Bonačić Obradović je maloprije rekla kako je jako puno ljudi iz Hrvatske otišlo, ne znam je li to točan broj, ali trebamo gledati kako vratiti te ljude. KRISTIĆ : Sama bilanca iz 2023. godine koja govori da je preko 450 tisuća naših ljudi napustilo zemlju, a u zemlju je ušlo oko 350 tisuća radnika iz trećih zemalja, dovoljno govori o kakvom je ovdje trendu riječ. Ja taj trend apsolutno uspoređujem s procesom zamjene stanovništva, koji nam se događa pred očima, a mi ga nijemo promatramo. Naravno da su strani radnici potrebni, ali je činjenica da se taj proces odvija potpuno neselektivno, s neidentitetskih tržišta radne snage i taj će proces u budućnosti sigurno postati veliki problem.

KNEŽEVIĆ : Strani radnici su naša stvarnost i naša nužnost u ovoj stvarnosti. Ako želimo, a želimo promijeniti taj trend, moramo sustavno uklanjati uzroke ove situacije, a to je prije svega korupcija i klijentelizam zbog kojih su naši mladi potražili sreću negdje drugdje, i visoko porezno opterećenje rada. Kod nas se rad najviše oporezuje, na plaću se plaća porez od 40 posto, za razliku od dobiti. Moramo okrenuti taj porezni sustav kako bismo omogućili bolje plaće.

Kojoj ustanovi biste rezali budžet u slučaju vanrednih okolnosti i smanjenja prihoda, da morate?

DRAGIČEVIĆ : Uopće ne razmišljamo na takav način. Naš je posao kreirati prihode, a ne rezati

Željko Raguž (DUSTRA), Viktorija Knežević (CENTAR), Maro Kristić (nezavisni), Valentin Dujmović (HNS), Ričard Milun (Domovinski pokret), Anita Bonačić Obradović (SDP, SJG-MOŽEMO!), Marko Dragičević (nezavisni)

Treba li mjeriti decibele?

KRISTIĆ : Da

KNEŽEVIĆ : Da

RAGUŽ : Ne

DRAGIČEVIĆ : Opet isto pitanje.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Da

MILUN : Ne

Treba li ograničiti broj mandata gradonačelniku?

KRISTIĆ : Da

KNEŽEVIĆ : Ne

KRISTIĆ : Da

RAGUŽ : Ne

DRAGIČEVIĆ : Nebitno

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Da

MILUN : Ne

Treba li Grad sufinancirati javni rad medija?

KNEŽEVIĆ : Da

RAGUŽ : Da

DRAGIČEVIĆ : Uređaj za zračenje je ključno pitanje.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Da

MILUN : Da

Može li Dubrovnik imati nogometnog prvoligaša?

KRISTIĆ : Da

KNEŽEVIĆ : Ne

RAGUŽ : Da

KRISTIĆ : Kupnja

KNEŽEVIĆ : Najam

DRAGIČEVIĆ : Važniji je uređaj za zračenje.

ILI / ILI

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Da

Priuštivi najam ili priuštiva kupnja?

RAGUŽ : Kupnja

DRAGIČEVIĆ : Pitajte to ljude kojima treba, što mi imamo s time reći.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ : Najam

DUJMOVIĆ : Da

MILUN : Da

DUJMOVIĆ : Da

MILUN : Najam

DUJMOVIĆ : Najam

Ušli smo u posljednji tjedan kampanje za izbore koji neće odlučiti samo o sljedeće četiri godine – već o tome hoće li naša županija zadržati svoj jedinstveni mediteranski način života ili će se pretvoriti u gomilu sezonski korištenog betona na kojem će profitirati svi osim nas samih. Kroz prostorne planove, koncesije na pomorskom dobru, pristup zdravstvu, školstvu i prirodi – odlučujemo hoće li naša djeca ovdje dostojno živjeti ili će u potrazi za prilikama otići drugdje. Snaga juga – to ste vi. Naši ljudi. Imamo prekrasnu županiju, ali velikim dijelom zapuštenu. Županiju u kojoj se prečesto guraju megalomanski projekti dok stvarni problemi lokalnih ljudi ostaju po strani. Županiju u kojoj se ceste trasiraju kroz povijesne ekološke vinograde i trafostanice, u kojoj se Centar za gospodarenje otpadom gradi na lokaciji koja izravno ugrožava Malostonski zaljev. Jednu od najbogatijih, ali ipak Županiju u kojoj Zavodi za hitnu pomoć nemaju tople vode, Domovi zdravlja nužnu opremu, a škole psihologe i stručni kadar. Županiju u kojoj se pred problemom sve izraženijeg zaslanjivanja tla i voda u dolini Neretve – desetljećima zatvaraju oči. Znam to jer, kao i vi, s tim problemima živim svaki dan. Ne obraćam vam iz Zagreba ni po naputku stranačkih struktura. Nisam marioneta političke mašinerije, niti me pokreće osobna ambicija. U politiku sam ušao iz volonterskog rada i dugogodišnjeg društvenog angažmana – s ljudima, za ljude.

Već osam godina, otkad sam prvi put izabran za županijskog vijećnika, neprestano obilazim sve krajeve naše županije –od Neretve do Lastova, od Konavala do Pelješca. Slušam vas, susrećem se s va

Dragi ljudi juga!

ma - i upravo ste vi oblikovali ono što danas nudimo kroz Snagu juga.

Zato vam hvala – na svakoj poruci i podršci, koje ne prestaju stizati, naročito nakon jedinog televizijskog sučeljavanja kandidata. Prepoznali ste tko ima odgovore na vaša pitanja, tko nudi konkretna rješenja, a tko prazna obećanja.

Naš program nije napisan ni prepisan za kampanju – on je rezultat dugogodišnjeg rada, razgovora i suradnje s timom sjajnih, stručnih i poštenih ljudi koji imaju isti cilj: staviti javni interes ispred privatnog, i našu županiju na put ravnomjernog, pravednog razvoja.

Naši su prioriteti:

✅ Gradimo stanove za liječnike, prihodom od poreza na nekretnine

✅ Gradimo domove umirovljenika, u Neretvi i na Pelješcu

✅ Uspostavljamo županijsku mrežu javnog prijevoza, uključujući i mikroprijevoz

✅ Gradimo i opremamo školske kuhinje

✅ Zapošljavamo stručne suradnike i psihologe u školama

✅ Otvaramo Upravni odjel za more i uvodimo red u koncesije na pomorskom dobru

✅ Osnivamo nove lučke uprave i uređujemo 1000 novih vezova

✅ Pokrećemo poljoprivredne inkubatore u Neretvi i na otocima

✅ Otvaramo podružnice Javne ustanove za zaštitu prirode na otocima, Pelješcu i u Neretvi, štitimo korčulanski arhipelag Za svaki od tih projekata imamo jasan plan, znamo gdje su sredstva i kako ih, u suradnji s općinama i gradovima, provesti – ravnomjerno, pošteno i u korist svih. Danas naša županija slavi svoj dan – od srca vam ga čestitam, prisjećajući se za zahvalnošću svih koji za nju položili svo

je živote i s iskrenom nadom da će, nakon ovih izbora, biti pravednija, snažnija i bolja za sve nas.

S vjerom u županiju koja će jednako skrbiti o svima – bez obzira gdje žive, koliko su glasni ili utjecajni. Posebno o onima koji su godinama zanemareni: starijima bez prikladne skrbi, djeci s poteškoćama u razvoju, djeci bez toplog obroka u školi, obiteljima bez liječnika, otočanima bez prometnih veza i poljoprivrednicima prepuštenima sami sebi. Ne za privilegirane – nego za sve nas.

S vjerom u županiju kojom neće gospodariti nered, nemar i nepotizam, koja će ravnomjerno razvijati sve svoje krajeve, bez obzira na stranački predznak. U županiju koja će more vratiti u srce razvo-

ti dostupan svima. U županiju u kojoj će zlatni sat liječničke skrbi biti dostupan i na pučinskim otocima, a javni promet i u najudaljenijim mjestima. U županiju koja će doista brinuti o svim svojim ljudima jer je bez njih tek granica na karti. Hoće li takva doista postati, ovisi o vama. Zato 18. svibnja – izađite na izbore. Zaokružite Snagu juga.

Zajedno smo se već izborili protiv otimačine naše obale i plaža, siguran sam da zajedno možemo i Dubrovačko-neretvansku županiju učiniti mjestom u kojem će javni interes uvijek biti ispred pogodovanja!

Vidimo se i idućih dana diljem županije, a u nedjelju i na izborima. Srdačno,

Franković predstavio rezultate osmogodišnjeg rada: Nema veće časti nego služiti našem Gradu

Gradonačelnik Grada Dubrovnika

Mato Franković predstavio je u Lazaretima rezultate rada ostvarenog tijekom osam godina na čelu gradske uprave. Uz nazočnost zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić, pročelnika i pročelnica gradskih upravnih odjela te predstavnika komunalnih društava, gradonačelnik je iznio ključne kapitalne projekte, aktivnosti i mjere koje su obilježile njegov rad u razdoblju od 2017. godine.

U obraćanju javnosti, Franković je naglasio kako je ponosan na postignute rezultate te istaknuo kako je temeljno načelo rada ove gradske uprave bilo odgovorno, transparentno i građanima usmjereno upravljanje. Među brojnim realiziranim projektima posebno je izdvojio ulaganja u predškolski i školski odgoj i obrazovanje, projekte prometnog rasterećenja i cestogradnje, okretanje održivosti u upravljanju turizmom kao najzastupljenijom granom gospodarstva i stambenim politikama koje vraćaju dostojanstvo mladim obiteljima, a osvrnuo se i na očuvanje povijesne jezgre te uravno -

težen razvoj gradskih kotareva i prigradskih naselja.

„Nema veće časti na ovom svijetu nego služiti našem Gradu“, rekao je gradonačelnik Franković, zahvalivši svim suradnicima i građanima na podršci i povjerenju.

Gradonačelnik je rekao da je Grad Dubrovnik u proteklom osmogodišnjem razdoblju realizirao brojne projekte koji su promijenili svakodnevni život građana. –„Osobito smo ponosni na činjenicu da smo Dubrovnik snažno usmjerili prema fondovima Europske unije i učinili ih temeljem kapitalnih investicija u grad. U posljednjih osam godina, povukli smo više od 200 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je omogućilo realizaciju povijesnih ulaganja poput Aglomeracije Dubrovnik s pročistačem pitke vode u Komolcu, Centra za starije ispod Opće bolnice, cjelovite obnove Lazareta, rekonstrukcije Lapadske obale, nabave novih autobusa i mnogih drugih strateških projekata“, naglasio je. Podsjetio je da će izgradnjom treće nove škole, one u Mo -

košici, sve gradske osnovne škole ući u sustav izvođenja nastave u jednoj smjeni. Između ostalog, osvrnuo se i na ulaganja u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu u koju je od 2018. uloženo više nego u posljednjih 30 godina.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako su interesi Grada Dubrovnika i njegovih građana zaštićeni kroz brojne važne akvizicije poput Vile Čingrija, UTD Raguse, Luke Dubrovnik i TUP -a d.d. Naglasio je i ukidanje prireza te vraćanje Tvrđave Imperijal Gradu, što je otvorilo put za obnovu mitskog mjesta obrane grada u Domovinskom ratu. Kao veliku pobjedu za Grad naveo je i odbacivanje tužbe protiv Republike Hrvatske vezano uz projekt golfa na Srđu.

Zaključujući prezentaciju, gradonačelnik je istaknuo kako Dubrovnik danas stoji snažnije, organiziranije i spremnije za izazove budućnosti nego ikada prije, s jasnim razvojnim smjernicama koje nastavljaju jamčiti kvalitetu života svih njegovih stanovnika.

Pokrenuta javna nabava za restauraciju, dopremu i postavljanje aviona MIG-21 ispred tvrđave Imperijal

Nakon sklapanja ugovora s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske o ustupanju aviona MIG -21 Gradu Dubrovniku bez naknade, Grad je pokrenuo postupak javne nabave za restauraciju zrakoplova, njegovu dopremu i postavljanje na predviđenu lokaciju ispred tvrđave Imperijal na Srđu – simbola obrane grada u Domovinskom ratu.

Kako bi se pristupilo restauraciji, avion je potrebno rastaviti na dijelove. Nakon obnove, zrakoplov će, također u rastavljenom stanju, biti dopremljen na Srđ, gdje će se sastaviti i izložiti kao stalni muzejski eksponat, sukladno izrađenom idejnom rješenju.

Postavljanjem borbenog zrakoplova MiG-21 na Srđu Grad Dubrovnik odaje počast svim braniteljima i građanima koji su dali doprinos obrani Dubrovnika i stvaranju temelja slobodne Hrvatske, a nosi i duboko simbolično značenje. Upravo je na ovom području, tijekom vojno-redarstvene operacije oslobađanja juga Hrvatske 1992. godine, prvi put izvedeno borbeno djelovanje nadzvučnih zrakoplova Hrvatske vojske, kada su dva MiG-a preletjela Srđ. Ta je operacija bila ključna za oslobađanje krajnjeg juga Republike Hrvatske.

Rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave je 3. lipnja 2025. godine, dok je dokumentacijom predviđen rok izvršenja od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora s odabranim izvođačem.

ŠIROKA KOALICIJA

HDZ predstavio kandidate za Županijsku skupštinu, Pezo:

„Pred nama su veliki projekti“

Koalicija okupljena oko HDZ-ovog kandidata za župana Blaža Peza i liste za Županijsku skupštinu, predstavila je sve kandidate na listi za Županijsku skupštinu lokalnih izbora koji će se održati ovu nedjelju.

Koaliciju uz HDZ čine HSLS , Hrvatski suverenisti, Domovinski pokret, HSU, HSS , HSP dr. Ante Starčević. Zamjenik župana i kandidat za istu poziciju u sljedećem mandatu Joško Cebalo zahvalio se Nikoli Dobroslaviću, čovjeku koji je 16 godina na čelu najjužnije hrvatske županije.

“Hvala vam na svemu što se tnapravili za Dubrovačko-neretvansku županiju, na povjerenju i prilici da od vas učimo. Uvjeren sam da ćemo s dobrim radom i ulaganjima nastaviti dalje”, kazao je Cebalo i istaknuo niz projekata koji se odnose na lučku infrastrukturu na koje smatra da mogu biti ponosni, poput pomorsko-putničkog terminala Vela Luka, Luke Kalamota, rekonstrukcije lukobrana Puntin, operativne obale u trajektnoj luci Dominče i Luke Trpanj.

“Nastavit ćemo dalje, završit ćemo Polačište i izgraditi Pernu, nadograditi Prigradicu. Realizirali smo gotovo 800 komunalnih vezova i nastavljamo s ulaganjima i dalje. Gotova je izrada projektne dokumentacije za

oko 1200 vezova diljem Županije”, kazao je Cebalo i dodao da veliki naglasak stavljaju i na obrazovanje.

“U našem programu ističemo projekte rekonstrukcije i nadogradnje svih škola za postizanje jednosmjenske nastave, od Vela Luke do Ploča i Metkovića. Uvest ćemo produženi boravak u sve naše škole, a u planu nam je i povećanje stipendija. Projekti na koje sam osobno najponosniji su centri za djecu s teškoćama u razvoju. Realizirali smo centar Dva skalina na Medarevu i centar Ruka prijatelja u Metkoviću. Izgradit ćemo centar za hipoterapiju u Putnikovićima”, rekao je Cebalo. Kako je naveo, poseban naglasak stavljaju na umirovljenike, pa je tako Županija partner na projektu Centra za pružanje usluga u zajednici. “Izgradit ćemo nove domove na Pelješcu i u Dolini Neretve. Uz božićnice koje isplaćujemo, uvest ćemo i uskrsnice za sve naše umirovljenike. Pred nama je potpisivanje ugovora za Inkluzivni centar u Korčuli”, kazao

je Cebalo.

BROJNI POSTIGNUTI REZULTATI, ALI I PLANOVI

Blaž Pezo kandidat je za župana na predstojećim izborima, naglasio je kako je ulaganje u cestovnu infrastukturu bila kruna dosadašnjeg rada Županije. “Izgradnja Pelješkog mosta je na neki način bila naša potvrda ulaska u EU , na velikom smo se projektu pokazali i dokazali. Pred nama su novi projekti, autocesta do Dubrovnika, brza cesta Brijesta-Orebić, brza cesta Dubrovnik - Zračna luka i spoj Metkovića na autocestu, trasa Vid-Nova sela, spoj luke Polačište do Korčule”, kazao je Pezo i nastavio o ulaganjima u zdravstvo.

“Naši politički suparnici neće priznati kako postoji sustav i kako su naši prioriteti ulaganje u zdravstvo. U tijeku su radovi na adaptaciji Kalosa i ustanovu podižemo na četiri zvjezdice. Čeka nas podizanje primarne zdravstvene zaštite, nastavljamo stipendi -

Božo Lasić, načelnik Općine Konavle i kandidat za novi mandat

‘’Najvažnije mi je da Konavle dobro žive , idu naprijed i da budu na prvom mjestu’’

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić ide po svoj treći mandat. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na ono što su dosad u Konavlima napravili, kao i na projekte koje namjerava nastaviti.

Piše Lucija Komaić FOTO: Goran Mratinović / promotivni letak

Svi naši ljudi vole svoj kraj, dom i Domovinu, ali to koliko Konavljani vole svoje Konavle i koliko su ponosni je baš posebno izraženo. U tom duhu možemo krenuti i s vašim sloganom u ovim izborima, ‘’Konavle na prvom mjestu’’.

To je istina. Kao što je poznato, spominjalo me se i kao jednog od kandidata za župana Dubrovačko – neretvanske županije. Istina je kako je bilo takvih razgovora unutar stranke, a lagao bih kad bih rekao da mi nije bila čast što se moje ime tako spominje. S druge strane, odmah sam znao da se ne vidim u toj ulozi - u obilaženju Županije od Prevlake do Lastova ili Neretve. Ne mogu reći da za to nisam imao energije, ali Konavle i Konavljani su mi na prvom mjestu i željeli smo poslati upravo takvu političku poruku. Takav stav

svi dijelimo, kako meni, tako i ljudima oko mene koji su na listi za Općinsko vijeće, Konavle su na prvom mjestu. Mislim da smo to u ovom razdoblju i dokazali. Vodili smo Općinu bez ikakvih afera i većih trzavica posljednjih osam godina dok sam ja bio načelnik, ali i svih ovih 30 godina koliko je na vlasti bio HDZ. Naravno, problema uvijek ima, kao i stvari koje nismo uspjeli riješiti, ali smo pokazali kako i koliko radimo i dokazali taj naš stav koji se jednostavno pretočio u slogan koji je obilježio cijelu našu kampanju, a mislim da i je dobro ušao ljudima u uši. U prošlim izborima slogan je bio ‘’Konavle u dobrim rukama’’, sada ‘’Konavle na prvom mjestu’’ i to odražava način na koji djelujemo. Naravno, da nas ne bi netko krivo shvatio i da to ne bi zvučalo ‘’autonomaški’’, Konavle su specifične, ali mi smo prije svega jedan integralni dio na-

še države i zna se što su Konavljani na prvom mjestu – Hrvati pa onda sve ostalo.

Ne vjerujem da bi nekome to tako zazvučalo, ali možemo razgovarati o tome zašto su Konavle specifična sredina.

Činjenica je da su Konavle nešto posebno u okviru cijele naše države, i po svom teritoriju, i po svojim običajima, i po ljudima, i svemu ostalom. Dovoljno je pogledati kartu i vidjeti kako smo se samo stoljećima uspjeli održati na ovom prostoru, okruženi sa svih strana... I pritom smo uspjeli ostati svoji i prekrasni, te se razvijati neprestano. Kada pogledate Konavle u odnosu na sve duge općine u Republici Hrvatskoj, one su u biti jedna skladna cjelina. Imamo svoj vlastiti Vodovod, svoju Čistoću, svoje vrtiće, Dom za stari -

KONAVLE, SPECIFIČNA SREDINA

‘’Činjenica je da su Konavle nešto posebno u okviru cijele naše države, i po svom teritoriju, i po svojim običajima, i po ljudima, i svemu ostalom. Dovoljno je pogledati kartu i vidjeti kako smo se samo stoljećima uspjeli održati na ovom prostoru, okruženi sa svih strana... I pritom smo uspjeli ostati svoji i prekrasni, te se razvijati neprestano’’.

sko vijeće? Ima i novih imena. Naravno, lista je sastavljena od ljudi koji u se svojim radom dokazali u sredini u kojoj žive, a isto tako dijele zajedničke vrijednosti s nama. Ima nekih starih imena, ali i novih. Svi su oni poznati većini Konavljana i dokazani kao ljudi vrijedni te pozicije.

Tijekom ove političke kampanje obilazite sva sela, u kontaktu ste s ljudima. Možete li podijeliti vaše dojmove? Što vam govore ljudi, što hvale, a što kude, kakve su im želje i zahtjevi, kakav je taj neki generalni dojam s terena?

Obilazimo naše ljude, ali idemo u izbore s pretpostavkom kako je osam godina rada dovoljno za bilo kakvu kampanju. I nismo išli u nekakvu žestoku kampanju. Kao što vidite, rad Općinskog vijeća je bio nezanimljiv novinarima, jer nema sukoba, nema prijepora i oštrih retorika. Govore mi da sam ‘pacificirao’ oporbu, a ako je to točno, držat ću to jednim ogromnim postignućem.

Istina, nije bilo prijepora i trzavica kako to zna biti u nekim drugim općinama i gradovima.

Možda mi nekad politički pogriješimo, možda smo bili malo popustljivi prema oporbi u nekim segmentima. I sad to vidimo u ovoj kampanji. Izletjele su neke stvari koje možda nisu fer u odnosu prema nama. Vidimo da su ideolozi u toj oporbi u biti ostali isti, samo što uvlače neke nove ljude i tako pokušavaju podrivati naš rad, što u nekim segmentima nije fer, ali ‘’o tom’, potom’’, kad završi kampanja, moći ćemo nešto više govoriti. Ne bih htio nikakvu zlu krv uvoditi.

A što se tiče samih ljudi s terena, imamo dobre reakcije. Svi govore kako je ovo što smo napravili pravo čudo i to su činjenice. Naravno, uvijek ima nezadovoljnih ljudi koji traže nešto više, žele da se još nešto konkretno napravi i to je u redu, ljudski, oni to traže i mi to prihvaćamo.

Koje biste projekte istaknuli u narednom periodu?

Sada imamo tih nekoliko projekata koje smo započeli i koje moramo završiti u iduće četiri godine. To je osnovna škola u Cavtatu koja bi trebala biti gotova kroz idućih godinu i po dana. Morali bismo započeti gradnju vrtića u Čilipima, to nam je velika stvar i prioritet. Skoro sva djeca u Konavlima su upisana u vrtić, ali potrebna nam je što prije gradnja novog vrtića. To je potreba i u Cavtatu i na Grudi, ali to je sredina. U planu je uređiva-

nje nogostupa od Čilipa, a sve do Cavtata, Oboda i dalje... Već smo dobili građevinsku dozvolu za ulaz u gospodarsku zonu, kao i lokacijsku za nogostupe.

Završili smo izgradnju kanalizacije u Moluntu, to je jedan ogroman projekt, sada radimo u Moluntu i novu geodetsku izmjeru, moramo početi pripremu projekta kanalizacije u Čilipima, Čilipi rastu kao naselje i mi to moramo napraviti. A sad slijedi i izgradnja kanalizacije u Ljutom, dobili smo građevinsku dozvolu, moramo zaštiti to izvorište, voda je nešto najbitnije, najvažnije, kao što stalno ističem.

I tu je još jedna od najbitnijih stvari, prema mom mišljenju, rekonstrukcija ceste od Karasovića sve do graničnog prijelaza, jer je ta cesta u jednom očajnom stanju. Ta bi rekonstrukcija trebala uključiti i gradnju dodatnih traka, bar na jednom dijelu, da ove gužve ljeti završe. Naravno, jako nam je bitna izgradnja brze ceste, i tu ću žestoko upirati da se ona počne graditi tako da ide sve do Debelog Brijega. Jer, ako ona bude išla samo do Čilipa, mi ćemo biti u katastrofi.

Još ako se izgradi autocesta do Dubrovnika, onda je to problem koji nema kraja.

PORUKA BIRAČIMA

‘’Moja poruka svim Konavljanima je da iskoriste svoje ustavno pravo i da u nedjelju izađu na birališta. Čak i oni koji možda ne simpatiziraju mene ili HDZ, ne mogu ne vidjeti što je i koliko napravljeno. A na kraju krajeva, ta naša volja da su Konavle na prvom mjestu je jedino što je važno. Vjerujem da ćemo ove izbore riješiti u prvom krugu da možemo nastaviti raditi’’.

Da, to su krucijalni projekti za cijeli ovaj kraj, ne samo za Konavle.

Po mom mišljenju, tu je i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom. Vi znate da smo mi jedna od rijetkih općina u Županiji koja je započela s odvajanjem otpada, ali nažalost, nemamo ga gdje odvoziti. Kamionima plastiku i papir vozimo u unutrašnjost Hrvatske i to plaćamo. Prerano smo ‘zakukurikali’, ali dobro, treba nekad gledati i unaprijed.

Dobro, i građane treba educirati o tome.

Da, nakon izbora krećemo s jednom žestokom kampanjom edukacije, to je jedno malo iznenađenje, ali nećemo o tome još govoriti. U vrtićima i školama smo već počeli, a onda nastavljamo dalje.

Koji su još ekološki izazovi i kako ih riješiti?

Voda je resurs kojega moramo zaštiti i to mora biti cilj svakog političara. Moramo paziti što se događa iznad naših izvora pitke vode. Evo na primjer, imamo situaciju oko Omble. Izvor bi itekako bio ugrožen izgradnjom Zračne luke u Trebinju, a još više izgradnjom ceste tim koridorom. Duboka lju-

ta je strahovito ugrožena i o tome ćemo morati ozbiljno razgovarati s Općinom Ravno. Imam informacije kako se poviše Plata planira izgradnja naselja urbanih vila. Svaki bazen koji se gore napravi postat će ekološka prijetnja, uz klor koji bi kroz kraški teren dospio do izvorišta Ljute. Moramo o tome s njima sjesti i razgovarati. Apsolutno sam podržavao i načelnika Nardellija i Župu dubrovačku kad su tražili da se prvo napravi kanalizacija na Ivanici pa tek onda voda. Mi imamo sreću što imamo našu Ljutu, koja pripada orjenskom slivu, pa je to donekle sigurno izvorište.

Neizmjerna je važnost očuvanja okoliša u Konavlima, ne samo za život lokalnih ljudi, nego i za daljnje brendiranje destinacije ruralnog turizma. Moramo se dotaknuti i razvoja poljoprivrede, kako napreduje situacija s Konavoskim poljem i komasacijom?

I tu radimo intenzivno, mi smo se uprtili u nešto u što se nitko nije uprtio desetljećima. Do sada smo obavili otprilike 70 posto posla i nadam se da ćemo tijekom iduće godine završiti i ono što je ostalo. To je važna pretpostavka za ozbiljniji razvoj poljoprivrede i jedna velika stvar, nije baš jednostavno, ali nekako nam se posložilo da imamo dobru suradnju sa županijskom vlasti i državnom vlasti, što nam je puno pomoglo. Imali smo sve u rukama i tako smo to sve i odradili. Vjerujem kako će tako i ostati iza 18. svibnja i da ćemo i te preostale poslove završiti čim prije.

Poljoprivreda je definitivno jedna grana gospodarstva kojoj ćemo se kao društvo sve više vraćati, nadamo se da će što više naših ljudi pronaći interes u tome i od toga dobro živjeti.

To je najvažniji resurs kojega se može svaka hvatati svaka država, definitivno nema druga, možda toga nismo svjesni. Moji Konavljani sad imaju druge poslove, imaju obrte, Zračnu ruku, Općinu, komunalne tvrtke i sve ostalo, ali vidjet ćete da će budućnost pokazati da ćemo i to morati aktivirati na jedan način i potrebno je stvarno o tome razmišljati.

Možete se dotaknuti i većih investicija sa strane, kako ih privlačite, koji je vaš stav?

Evo, iskreno moram nešto reći. Mi u Konavlima moramo biti svjesni da smo sve posložili kako treba, ne želim zvučati pretenciozno i reći da je sve kako treba, naravno da nije i da nešto može bolje. Ali, po mom mišljenju, nekakve velike daljnje investicije ne bi trebale dolaziti u Konavle, nego samo one u cilju postizanja održivosti turiz-

ma i naše Općine. Budimo realni, mi smo u jednoj situaciji da živimo solidno. Uvijek govorim da turizam, kao turizam, ne znači samo brojanje novaca, nego znači i koliko smo mi zadovoljni kao stanovnici koji tu živimo. Ako mi nismo zadovoljni, ako su nam prevelike gužve, ako imamo ogromnih komunalnih problema s infrastrukturom i sa svim ostalim, onda to nije dobar turizam. Znači, moramo težiti postizanju održivosti jer ne postoji beskonačni rast, nekad se ponašamo u tom rastu kao da nam je samo nebo granica. I sada nam je travanj 10 posto jači od prošle godine. Je li nam to potrebno?

Naravno, nisu nam potrebne veće brojke ako govorimo u smislu samog rentijerstva, premalo koristi od takvog tipa turizma koji generira previše štete za lokalno stanovništvu, ali o ‘’zelenim’’, održivim investicijama koje mogu vratiti višestruku korist lokalnom stanovništvu i destinaciji, treba promišljati.

To se slažem. I naravno, investicije koje dolaze od domaćih ljudi su bitne, treba ih podržati.

Nažalost, na negativnim primjerima samog Dubrovnika može se mnoga toga naučiti.

Da, to je vrlo bitno. Zato smo i našu gospodarsku zonu, koju mislimo aktivirati, zbrenzali, zaustavili,

zato da najprije riješimo prvo ulaze i promet unutra. I rekli smo, nećemo tu stvarati trgovačke centre, nego napravimo nešto što naši ljudi žele. Pa neka i nešto novca izgubimo u početku, ali će se u dugoročnoj perspektivi to pokazati boljim.

Neki naši ljudi komentiraju kako je i Cavtat na tom tragu Dubrovnika, skupa kava, skup parking, šteta je da se otuđuje od domaćih ljudi.

Slažem se. Pretjerana komercijalizacija ne vodi nigdje. Tako se događa u Dubrovniku, tako se događa i u nas. Mi, nažalost, tu nekih odgovora nemamo, ali ćemo ih morati naći. Cavtat bi morao biti jedno lijepo, primamljivo izletište, i za grad, i za svakoga. Naš je najveći problem što nismo našli odgovor kako učiniti da Cavtat živi i zimi. Ali, mislim da ćemo i to riješiti i da ćemo naći neke odgovore.

Imate li poruku za kraj vašim biračima?

Moja poruka svim Konavljanima je da iskoriste svoje ustavno pravo i da u nedjelju izađu na birališta. Čak i oni koji možda ne simpatiziraju mene ili HDZ, ne mogu ne vidjeti što je i koliko napravljeno. A na kraju krajeva, ta naša volja da su Konavle na prvom mjestu je jedino što je važno. Vjerujem da ćemo ove izbore riješiti u prvom krugu da možemo nastaviti raditi.

VODA, NAJVAŽNIJI RESURS

‘’Voda je resurs kojega moramo zaštiti i to mora biti cilj svakog političara. Moramo paziti što se događa iznad naših izvora pitke vode. Duboka ljuta je strahovito ugrožena i o tome ćemo morati ozbiljno razgovarati s Općinom Ravno. Imam informacije kako se poviše Plata planira izgradnja naselja urbanih vila. Svaki bazen koji se gore napravi postat će ekološka prijetnja, uz klor koji bi kroz kraški teren dospio do izvorišta Ljute.

Petra Marčinko, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnice iz redova Srđ je Grad

‘’Stojimo iza vizije Grada koji pripada svima , u kojem nije važna stranačka iskaznica već znanje i pošten rad’’

Petra Marčinko kandidatkinja je koalicije Slobodno za zamjenicu gradonačelnice. U proteklom sazivu bila je istaknuta gradska vijećnica stranke Srđ je Grad. U razgovoru otkriva svoje motive bavljenja politikom i viziju razvoja Dubrovnika. Kaže kako je Koalicija “Slobodno“ okupila iznimne ljude koje povezuje ‘’ljubav prema Gradu, odgovornost prema njegovoj budućnosti i potreba za snažnim odgovorom na osam godina lošeg upravljanja gradom pod Matom Frankovićem i HDZ-om’’.

Neki vas znaju kao gradsku vijećnicu u netom završenom mandatu, neki kroz vaš rad u kulturnom sektoru … ipak, za mnoge je na početku ove kampanje vaše ime ipak bila relativna nepoznanica. Ima li nešto što građani ne znaju (još) o vama, a voljeli bi da znaju?

Ja sam ona koja zasuče rukave, odradi stvari i brine da funkcioniraju pa su me možda zbog toga mnogi vidjeli više kao backstage (wo)man… Kamere i svjetlo pozornice nije nešto što me prirodno privlači, ali zadnje četiri godine u vijeću su bile dobar podsjetnik koliko je važno javno zagovarati politike i braniti javni interes od nasrtaja HDZ-a. Po obrazovanju sam urbana sociologinja i antropologinja,

proučavam razvoj i upravljanje gradovima. Drugi dio mene posvećen je nezavisnoj suvremenoj kulturi i produkciji. Od učeničkih dana sam imala privilegiju raditi s najboljim domaćim i međunarodnim umjetnicima. Unutar generacijske linije mjesta alternativne kulture - Zelena naranča, OL Lazareti, Klub Otok, Klub Lazareti, Orlando - pripadam Orlandovim generacijama. Kad sam se vratila s faksa, a Dubrovnik zarobio masovni turizam, bilo me strah za nezavisnu scenu. Zato smo pisali projekte, motali kabele, čistili, potezali, sastančili, gurali dalje. A onda su došle nove generacije mladih umjetnika i glazbenika koji to nastavljaju. Cilj mi je da se to održi –Grad ima dovoljno kapitala za snažnu alternativnu i kulturnu scenu i razvoj kreativnih industrija. To je način da se mladi vrate i ostanu. A radom za javno dobro moramo im pokazati da se isplati sudjelovati u politici i da politika ne mora biti „šporka“. Pokazati im da ima života i poslije HDZ-a.

Zašto Srđ je Grad?

Srđevcima sam se pridružila odmah po povratku s faksa i od tada se nismo razdvajali – to su ljudi od kojih svaki dan nešto novo naučim, koji me primjerom potiču da radim na sebi i djelujem za javno dobro. To su ljudi uz koje me nikad nije bilo strah. Kao

ni njih, kad su se godinama borili protiv golfa ili se neumorno trudili vratiti tvrđavu Imperijal Gradu.

A kako se dubrovački SDP i Anita Bonačić Obradović uklapaju u tu sliku? Je li ona kao kandidatkinja za gradonačelnicu opteretila vašu suradnju?

Najtrajniji odnosi se kuju u vatri, a vatre je ovih mjeseci bilo gotovo svakodnevno. Na početku smo se složili u osnovnoj viziji Dubrovnika kao i tome da jedino udruženim snagama možemo ostvariti potrebnu stabilnu promjenu. A kroz borbe ovih nekoliko mjeseci, Anita se iskazala kao snažna liderica koja nije niti u jednom trenu posustala od našeg cilja. Nećemo ni mi, jer ne volimo nasilnike koji se umjesto programom bore napadima na tuđe obitelji. Dubrovčani zaslužuju grad koji je slobodan, ne režim. Mislim da su to ljudi i prepoznali.

Je li ženama teže u politici i je li i to oblikovalo vašu kampanju?

Naravno da je (mladim) ženama u politici, kao i općenito u životu, malo teže nego muškim kolegama, ali to nas nikad nije zaustavilo da se borimo za ono u što vjerujemo. Nismo htjele da spol bude fokus kampanje. Naš je forte duboka predanost promjeni,

Po obrazovanju sam urbana sociologinja i antropologinja, proučavam razvoj i upravljanje gradovima. Drugi dio mene posvećen je nezavisnoj suvremenoj kulturi i produkciji. Od učeničkih dana sam imala privilegiju raditi s najboljim domaćim i međunarodnim umjetnicima. Unutar generacijske linije mjesta alternativne kulture - Zelena naranča, OL Lazareti, Klub Otok, Klub Lazareti, Orlando - pripadam Orlandovim generacijama.

rad na terenu, na programu i timski rad. Okupile smo predane i stručne ljude, koji nas istovremeno drže na zemlji i podržavaju. Od početka smo dogovorile da nam je fokus program koji razvija Grad temeljen na solidarnosti, ravnopravnosti, dijalogu i transparentnosti – grad koji brine o svima, od najmanjih do najstarijih. Možda je to taj ženski „touch“.

U ovoj kampanji ste često isticali da se u zadnjih osam godina nije ništa napravilo. Je li postoji ipak nešto pozitivno što biste izdvojili, oko čega biste pohvalili Mata Frankovića?

Hvala mu na kampanji kontinuiranog blaćenja jer smo postali svjesni koliko jaki možemo biti i s kojim dobrim idejama i ljudima smo se okružili, i osobito, koliko se isplati boriti za Dubrovnik poslije HDZ-a.

Ne biste pohvalili ni Respect the City? Nije li Srđ je Grad najveći pobornik održivog turizma?

Respect the City prodavanje je magle kroz lijepu prezentaciju, a koji nam je u proračunu već 8 godina. Moj prvi i osnovni izbor u zaštiti baštine i života u njoj je Plan upravljanja spomeničkom jezgrom. Dokument u kojem sam ostavila niz godina i stručnog znanja. Program za kotarske izbore ‘21. smo nazvali „Poštujmo građane“. Zato smo i u programu koalicije „Slobodno“ predložili zamjenu teza – Dubrovnik razvijamo prvenstveno kao mjesto za život, a tek ga onda promatramo kao destinaciju. Jedino grad koji se brine o svojim građanima može biti dobar domaćin stranim posjetiteljima.

Što bi vašoj koaliciji bili prioriteti u prvih 100 dana, a sto vama kao zamjenici gradonačelnice ?

Grad je u lošoj financijskoj situaciji i prvo ćemo ga morati stabilizirati te vidjeti gdje sve novci cure. U svojim dosadašnjim istupima definirali smo prioritete – program priuštivog stanovanja, GUP i zaustavljanje betonizacije, rješavanje prometnog kaosa, transparentno upravljanje. Moji prioriteti su kao i do sada, jačanje gradskih kotareva i mjesnih odbora, zaštita baštine i razvoj suvremene kultu-

re, očuvanje i povećanje zelenila, civilna zaštita i mladi.

Jesu li neka od obećanja, poput stadiona na Pobrežju ili 100 stanova za mlade, pomalo preambiciozna i nerealna ?

Izložene kapitalne projekte u našem programu dobro smo proučili, pretresli, izrešetali kontra-argumentima i gledali hoće li se raspasti. Ono što je preživjelo, to je u programu. Očekivanja su velika i baš zato smo vrlo oprezni oko obećanja. Dobrim, informiranim i otvorenim upravljanjem može se jako puno. Da se Dubrovnikom upravljalo, a ne partikularno vladalo, da se europske novce povlačilo za bitne projekte umjesto da se kontinuirano zaduživalo, danas ne bismo bili grad koji se raspada i stagnira.

Srđevci su nedavno postavili neka pitanja sadašnjem gradonacelniku. Jeste li zadovoljni odgovorima ?

Odgovore do danas nismo čuli. Možda ih nekad i čujemo, a možda dobijemo još jednu SF, pardon, MF verziju spajanja nespojivog.

Za kraj, zasto bi građani u nedjelju trebali dati glas listi na kojoj se i vi nalazite ?

Koalicija “Slobodno“ okupila je iznimne ljude koje povezuje ljubav prema Gradu, odgovornost prema njegovoj budućnosti i potreba za snažnim odgovorom na osam godina lošeg upravljanja gradom pod Matom Frankovićem i HDZ-om. Stojimo iza vizije Grada koji pripada svima, u kojem nije važna stranačka iskaznica već znanje i pošten rad, u kojem slobodno biramo, zajedno djelujemo i stvaramo bolju budućnost. U toj nadi, prkosu i hrabrosti, pozivamo i vas kao građane da nam budete partneri. Nama ne treba taj neki „svijet“, nama će uvije biti dovoljan Dubrovnik.

‘’Izložene kapitalne projekte u našem programu dobro smo proučili, pretresli, izrešetali kontra-argumentima i gledali hoće li se raspasti. Ono što je preživjelo, to je u programu. Očekivanja su velika i baš zato smo vrlo oprezni oko obećanja. Dobrim, informiranim i otvorenim upravljanjem može se jako puno. Da se Dubrovnikom upravljalo, a ne partikularno vladalo, da se europske novce povlačilo za bitne projekte umjesto da se kontinuirano zaduživalo, danas ne bismo bili grad koji se raspada i stagnira’’.

Marko Dragičević, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika s nezavisne liste Hoćemo Grad

‘Radio sam reklamne kampanje za McDonald’s i druge poznate firme, bio nositelj TV prava za englesku nogometnu ligu…’

Marko Dragičević predstavlja što je sve radio u svojoj dosadašnjoj karijeri

Marko Dragičević, kandidat za gradonačelnika Dubrovnikai nositelj nezavisne liste za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika posljednjih tjedana puno je govorio o svom izbornom programu i kako bi trebalo unaprijediti grad, a sada priča o svojoj dosadašnjoj karijeri. Po struci je magistar prava ali nije radio u njoj, iako mu je fakultetska naobrazba puno pomogla u drugim aspektima života.

Vi ste 1969. godište. Kako je vaš put išao nakon završetka srednje škole?

Prvo sam godinu dana išao u vojsku, nakon čega sam upisao pravni fakultet u Zagrebu. Tu me je zadesila prometna nesreća, gdje sam se više godina liječio u Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Ljubljani i Zagrebu, tako da mi je u toj fazi života sve drugo bilo sa strane. Nakon uspješnog liječenja, na fakultet sam se vratio 1995. godine. Negdje u to doba s bratom Mladenom (poznati odvjetnik s uredom u Zagrebu op.a.) boravio sam u Beču i dok smo jeli u McDonald’su palo nam je na pamet zašto lanac brze prehrane ne bismo doveli u Hrvatsku jer se nakon rata otvaralo tržište. U to vrijeme, naime, još nijedan restoran McDonald’sa u Lijepoj našoj nije bio otvoren. Raspitali smo se u Beču kako bismo mogli otvoriti McDonald’s u Hrvatskoj i oni su nas uputili na Vlada Stilinovića, čovjeka koji je bio zaslužan za otvaranje prvog McDonald’sa u Jugoslaviji, onog u Beogradu. Taj McDonalds bio je ogroman hit, kao i onaj u Moskvi, radio je strašan promet. To su bili prvi McDonald’si koji su se otvorili u Istočnoj Europi.

Jeste li na kraju uspjeli otvoriti restoran?

Javili smo se Stilinoviću i čovjek je napravio sve da nam objasni situaciju oko širenja McDonald’sa po Istočnoj Europi. Pričamo o drugoj polovici devedesetih. Uglavnom, da skratim priču, objasnio mi je kako sve funkcionira, i da nema franšiza, pa sam postao najveći McDonalds’ov partner koji se bavio svime što je pokrivalo oglašavanje tog velikog branda. Bilo mi je to ogromno životno iskustvo, raditi za takvu svjetsku korporaciju. Dobar dio karijere proveo sam u Grčkoj gdje je bila centrala za jugoistočnu Europu. Bio sam mlad, imponiralo mi je u to vrijeme putovati po svijetu, upoznavati nove ljude i kulture. Nudili su mi i mjesto direktora za ovaj dio svijeta, ali draže mi je bilo raditi u marketingu i oglašavanju, to je bilo vrijeme kad se ta industrija rađala na našim prostorima. Radio sam međunarodne kampanje, pratio velika otvaranja i širenje lanca po svijetu, ponajviše u Istočnoj Europi.

Kako je raditi za takvu svjetsku korporaciju?

Postoje stroga pravila koja se moraju poštovati, primjerice nema kašnjenja na sastanke, ne može ti opravdanje biti ni gužva u prometu, ni bilo što drugo. Mora biti red, poštovanje prema kolegama, timski rad. U McDonald’su sam puno naučio ne samo o životu i poslu već i o korporativnoj kulturi i modernom poslovanju.

U vrijeme vašeg boravka u Grčkoj upoznali ste se i s televizijskim pravima.

Da, ušao sam u tematiku televizijskih prava, odnosno kako točno funkcioniraju. To je također bio novi svijet u velikom širenju. Želio sam se i u tome okušati, pa

sam tri godine bio nositelj televizijskih prava za emitiranje prijenosa engleske nogometne lige. Osim Premier lige, nosio sam TV prava i za englesku reprezentaciju te njihov kup. To su u to vrijeme bili pionirski pokušaji, a njima je tada jako značilo da se šire prijenosi njihove nogometne lige svuda po svijetu, jer je to sve više postajao ogromni prihod, skoro pa najveći u kategoriji. Više-manje sve što sam radio u životu itekako je bilo mjerljivo. Egzaktni rezultati su pokazivali jesam li dosegao zadane ciljeve ili ne. U poslu te održavaju isključivo rezultati, nema ni poznanstava ni veza. Osim nogometnih utakmica, stupili smo u kontakt i s tvrtkom Celador, vlasnikom i autorom kviza Tko želi biti milijunaš, gdje su alfa i omega bili producenti Rod Taylor i Graham Spencer, a zastupali su razne popularne emisije. Od njih smo otkupili dvije emisije. Sve su to bila velika iskustva. U radu s takvim ljudima moraš jako dobro taktizirati, pronaći način kako do njih doprijeti. Jako sam ponosan što sam sudjelovao u čitavoj toj priči razvoja vrhunske televizijske produkcije na prostorima nove Europe.

Među ostalim, imali ste i reklamnu agenciju?

Da, i radili smo kampanje za puno poznatih tvrtki poput Sonyja, Philipsa, Podravke, Tuborga, Wrigleyja, Droge Kolinske, cijeli niz farmaceutskih velikana… U reklamnom spotu za Tuborg angažirali smo glumca Gorana Višnjića koji se tada još uvijek nije probio na svjetsku scenu.

Zaslužni ste i za knjigu Titova kuharica?

Negdje na prijelazu iz devede -

‘Javili smo se Stilinoviću i čovjek je napravio sve da nam objasni situaciju oko širenja McDonald’sa po Istočnoj Europi. Pričamo o drugoj polovici devedesetih. Uglavnom, da skratim priču, objasnio mi je kako sve funkcionira, i da nema franšiza, pa sam postao najveći McDonalds’ov partner koji se bavio svime što je pokrivalo oglašavanje tog velikog branda. Bilo mi je to ogromno životno iskustvo, raditi za takvu svjetsku korporaciju’

Valentin Dujmović, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika HNS-a

‘’Željeznica do Čilipa projekt je za generacije koje dolaze, za našu djecu - to je moj uvjet za suradnju, a projekt je itekako moguć!’’

Valentin Dujmović izmamio je brojne reakcije zanimljivom kampanjom. U razgovoru za Dubrovački dnevnik govorio je više o svom programu, ali i komentirao slučaj kad je isključio vodu Baraci, ovršio brata tadašnjeg gradonačelnika te naplatio dug legendarnom načelniku Konavala. Uvjetuje postizbornu suradnju podrškom željeznici od Dubrovnika do Zračne luke, a objašnjava i kako je ostvariti. Ističe najveću potencijalnu opasnost za Dubrovnik i zagovara nužnost zaštite Omble od izgradnja na Ivanici.

Kakav gradonačelnik treba Dubrovniku? Što biste odgovorili na to pitanje da niste kandidat, nego samo birač.

Mislim da bi svaki građanin trebao sebi postaviti pitanje, kojem od ovih devet kandidata koji iskaču iz paštete dati u ruke Dubrovnik?! Ja bih dobro pogledao tko što govori, pogledao bih posebno kakvo iskustvo imaju kandidati u upravljanju velikim sustavima poput Dubrovnika. Zamislite da vam je Dubrovnik dijete i da tražite dadilju da ga pričuva na nekoliko dana, nije baš da biste uzeli prvu koja naleti, nego biste se dobro raspitali zna li oko djece, e tako je i s Gradom. Nećemo Dubrovnik dati tatinim i maminim sinovima i kćerkama koji nikad nisu imali više od jednog zaposlenog. Dubrovnik nije igračka koju daš djetetu, pa ako ga razbije, kupit ćeš novu.

Pero Vićan vas često proziva, kaže da ne možete voditi Dubrovnik jer niste tu rođeni, što kažete na to?

Nemam komentar na ovo, dosta je bilo pravdanja za gluposti poput tvrdnji da je netko bolji od vas ili mene zato što je iz Topolog, ne mislim se time više baviti.

Jeste se vi okomili možda na njega? Nekidan ste u podcastu na Dulistu podsjetili javnost na onaj slučaj kad ste mu kao direktor Vodovoda zatvorili vodu u baraci, a digli ste i auto kao direktor Sanitata Ma ni to nije neka tema, čovjek nije plaćao vodu, ja sam dao nalog da mu s Barake skinu vodomjer dok ne plati, sutradan je platio i ja sam dao nalog da mu vrate vodomjer, isto je s autom, ali isto je s bilo čijim autom ili dugom za vodu. Što je to Pero Vićan iznad svih drugih građana? Mi koji se bavimo politikom moramo biti primjer kako treba živjeti i raditi, a ne kako ne treba. I meni je pauk digao auto pa sam platio kaznu, pa što?! U mojoj glavi nema nedodirljivih, ako se netko zato ljuti na mene, neka se ljuti, neka tu ljutnju objesi mačku o rep!

Blokirali ste i brata tadašnjeg gradonačelnika Vlahušića, naplatili dug Općini Konavle koju je tada vodio Luka Korda. Nisam samo njima, to ne bi trebala biti tema u javnom prostoru, svi smo isti i točka.

Koje je to vaše iskustvo za koje smatrate kako vas kvalificira za gradonačelnika Dubrovnika? Proteklih gotovo osam godina zamjenik sam generalnog direktora Hrvatskih voda i izvršni direktor za Jadranski sliv. Naš sustav ima preko 1100 zaposlenih a na nas se naslanja još nekoliko tisuća zaposlenika drugih tvrtki koje usko surađuju s nama na obrani od poplava. Znam dobro kako funkcionira veliki sustav, prije 8 godina nisam bio spreman preuzeti odgovornost za Grad, to vidim danas s odmakom, ali danas jesam.

Što ste sa svoje pozicije napravili za Dubrovnik

FINANCIRANJE ŽELJEZNICE DO ZRAČNE LUKE

Što se financiranja tiče – EU već snažno podupire zelenu mobilnost i ulaganja u željeznicu i urbani prijevoz. Dakle, novac nije problem kad imate jasan projekt, viziju i političku volju. Odmah nakon izbora idemo u izradu idejnog i tehničkog rješenja koje će nam pokazati što je moguće i kako, tu želim biti jasan, na kraju će struka reći što je moguće. Neću surađivati s nijednom političkom opcijom – ni u gradu ni u županiji – koja se ovom protivi. Ovo nije projekt za mene – ovo je projekt za generacije Dubrovčana koje dolaze, za našu djecu - to je moj uvjet za suradnju, a projekt je itekako moguć.

PUTOVANJA S DJECOM

‘’Sav moj svijet stane u ta dva imena, David i Daniel. Volim s njima putovati, lutati svijetom, gledati filmove, istraživati prirodu, razgovarati, to je sve što mi treba. Kad su oni tu, sve drugo izblijedi. Nastojim biti tata koji uvijek iznenadi. Mi zajedno donosimo odluke o putovanjima i drugim aktivnostima, djeca su uistinu blago. David ima 13 godina i trenira jedrenje već godinama u Orsana, a Daniel je na judu. Moja su obitelj u prvom redu njih dvojica i nastojim biti uvijek tu za njih i svaki slobodni trenutak posvećujem njima. (Uz slike s Ilije)

lenu mobilnost i ulaganja u željeznicu i urbani prijevoz. Dakle, novac nije problem kad imate jasan projekt, viziju i političku volju. Odmah nakon izbora idemo u izradu idejnog i tehničkog rješenja koje će nam pokazati što je moguće i kako, tu želim biti jasan, na kraju će struka reći što je moguće. Neću surađivati s nijednom političkom opcijom – ni u gradu ni u županiji – koja se ovom protivi. Ovo nije projekt za mene – ovo je projekt za generacije Dubrovčana koje dolaze, za našu djecu - to je moj uvjet za suradnju, a projekt je itekako moguć.

Znači, to je uvjet za postizborno koaliranje?

Neću surađivati ni s kim, niti u Gradskom vijeću niti Županijskoj skupštini tko ne bude za projekt željeznice. Moj uvjet će biti da koordiniram cijeli projekt sve do početka radova. Točno znam kako se ovaj projekt treba i može realizirati. Dajem riječ građanima i Dubrovnika, ali i Župe dubrovačke i Konavala, glas za moju listu u županijskoj skupštini kao i za listu u grad-

skom vijeću grada Dubrovnika, glas je za željeznicu. Otvorili ste jednu ozbiljnu temu, a to je ugroza vodoopskrbe s Ivanice, neki od vodećih stručnjaka su jednom drugom mediju potvrdili da ste u pravu, možete li pojasniti?

Na početku sam kampanje rekao da ću otvoriti važne teme i sagledati širu sliku. Jedna od njih je i voda koju pijemo, koja nam znači život. Moramo govoriti o toj prijetnji koja se, gotovo neprimjetno, nadvila nad Dubrovnikom. Radi se o naselju Ivanica, koje se nalazi iznad izvorišta rijeke Omble – glavnog izvora pitke vode za Dubrovnik. Ivanica nema vlastitu vodoopskrbu niti kanalizacijski sustav, ali se zbog blizine našeg grada ubrzano razvija. Sve je više vila, apartmana i kuća bez odgovarajuće infrastrukture, bez sustava odvodnje i bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I sve se te otpadne vode ispuštaju u podzemlje iz kojeg Dubrovnik crpi svoju vodu. Mi moramo reagirati, radi se o nama, o Dubrovniku, o našoj djeci. Dio političkih elita igra se sa zdravljem naše dje-

ce jer ne poduzimaju ništa ili zavlače. Toga je dosta! Općina Ravno, kojoj Ivanica pripada, nema dovoljno sredstava za izgradnju sustava odvodnje koji bi jamčio sigurnost za nas u Dubrovniku. I tu dolazimo do ključnog pitanja: možemo li mi u Dubrovniku mirno spavati dok nam se iznad glava razvija naselje bez ikakvog nadzora? Ako Ivanica dobije vodu, a može je lako dobiti iz smjera Trebinja, slijedi još intenzivnija izgradnja, još veći pritisak na okoliš i još više otpadnih voda. A tada nemamo ni nadzor, ni uvid, ni garanciju što ide kamo.

Moramo ponuditi Ivanici vodu uz uvjet izgradnje sustava kanalizacije te uz našu kontrolu svakog priključka. Ne dajte se zavarati, Ivanica nije njihov problem, to je itekako naš problem i moramo ga kontrolirati.

Kako vidite turizam u Dubrovniku? Jesmo li prešli granicu koju građani i Grad mogu podnijeti?

Kod nas se turizam događa stihijski, moramo zastati, pogledati što nam se događa pa donijeti odluke kako dalje. Ja nas gledam kao cjelinu s cijelim prostorom bivše Dubrovačke Republike i to nam je jedini spas od kaosa koji postaje nesnosan. Moram reći da sam jako zadovoljan DPDS-om i njihovim radom, posebno na obnovi baštine na području cijele Dubrovačke Republike, treba reći da bez njih danas sigurno ne bi bilo obnovljenih zidina u Stonu te Kneževa dvora u Slanome…To je pravi smjer, to treba slijediti i Grad u suradnji s okolnim općinama. Dubrovnik je magnet za turiste, ali mi moramo zajedno stvoriti dovoljno dobro okruženje i u našim selima, OPG-ove na kojima će turist okusiti zdravu, domaću hranu, čuti domaćeg čovjeka i vidjeti tradiciju. Tradicija uzgoja kamenice, vina na Pelješcu, Korčuli, naši otoci, Lastovo, Konavle sa svojim bogatstvom, ali i Neretva, ogroman su potencijal. Dubrovačke zidine su kao sunce oko kojega se može i treba vrtjeti cijela županija, gost koji dođe u galaksiju Dubrovačke Republike ima tu što raditi 15 dana, ako se potrudimo. Zajednička promocija i djelovanje, poticanje OPG-ova i sve navedeno, ključ su budućeg turizma koji neće stvarati gužve samo na Pilama.

lim s njima putovati, lutati svijetom, gledati filmove, istraživati prirodu, razgovarati, to je sve što mi treba. Kad su oni tu, sve drugo izblijedi. Nastojim biti tata koji uvijek iznenadi. Mi zajedno donosimo odluke o putovanjima i drugim aktivnostima, djeca su uistinu blago. David ima 13 godina i trenira jedrenje već godinama u Orsana, a Daniel je na judu. Moja su obitelj u prvom redu njih dvojica i nastojim biti uvijek tu za njih i svaki slobodni trenutak posvećujem njima.

Tko vam vodi kampanju? Dobivate pohvale, od građana, ali i nekih medija koji su je čak proglasili najboljom. Da se primijetiti orginalnost.

Vodim je ja! Vodio sam ili koordinirao kampanje za Andra Vlahušića, za predsjednika Josipovića u Dubrovniku (one godine kad je izgubio u Hrvatskoj, ali pobijedio u Dubrovniku), kao i onu svoju iz 2017. kada sam s Frankovićem ušao u drugi krug. Znate onu – ne mijenjaj konja koji dobiva trku... E pa kampanju vodi isti konj (smiješak). Nešto sam drugačiji nakon 8 godina, ili sam sada možda više svoj. I zato je kam-

Ma ni to nije neka tema, čovjek nije plaćao vodu, ja sam dao nalog da mu s Barake skinu vodomjer dok ne plati, sutradan je platio i ja sam dao nalog da mu vrate vodomjer, isto je s autom, ali isto je s bilo čijim autom ili dugom za vodu. Što je to Pero Vićan iznad svih drugih građana? Mi koji se bavimo politikom moramo biti primjer kako treba živjeti i raditi, a ne kako ne treba. I meni je pauk digao auto pa sam platio kaznu, pa što?!

PONEDJELJAK, 19.5. doručak dana

Zarolani omlet (L, E, Sh) punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Pečena teletina (Su, C, M)

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

UTORAK, 20.5. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema (N) sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Crni rižot od sipe (L, C)

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SRIJEDA, 21.5. doručak dana

Galette Bretonne (L, E, G) sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

ČETVRTAK, 22.5. doručak dana

Shakshuka jaja (E)

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Punjena paprika (L) s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

PETAK, 23.5. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem (N)

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 24.5. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada (Su, C, M)

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

NEDJELJA, 25.5. doručak dana

Poširana jaja (E, F) sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Špageti Bolognese (L, Su, C, G)

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Viktorija Knežević: Sada odlučujete vi!

Kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević uputila je otvoreno pismo građanima.

“Može prestati strah. Mogu prestati zabrane. Može se početi drugačije – pravednije, pametnije, otvorenije.

Ali samo ako izađete na izbore. Samo ako ne ostanete doma.

Radi se o gradu i o nama.

O tome tko će odlučivati o vašem susjedstvu, vašoj djeci, vašem životu u ovom gradu.

Radi se i o meni – jer vas tražim da mi povjerite nešto veliko: odgovornost da ovaj grad vodim bolje.

Ako vjerujete da je došlo vrijeme za promjenu –18. svibnja okrenimo Dubrovnik prema budućnosti koju zaslužuje.”

Sad je trenutak

Više nema nagađanja i analiza.

Sve što se imalo reći – rečeno je.

Sve što se imalo ponuditi – sada je pred vama.

Sada odlučujete vi. Ili će netko drugi odlučiti umjesto vas.

Izađite na izbore.

Okrenemo zajedno Dubrovnik prema budućnosti koju zaslužuje

ZAJEDNO U PROMJENE ! Dubrovnik u srcu !

Dragi naši sugrađani, na izbornoj listi Mosta za Gradsko vijeće nalaze se pošteni, stručni i vrijedni vaši sugrađani, stručnjaci, poduzetnici, obrtnici, branitelji, radnici…

Nositelj izborne liste Mosta za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je Ivica Ban, dipl. pravnik i odvjetnik u miru, druga na našoj izbornoj listi je Antonia Knežević, magistrica građevinarstva, treći na našoj izbornoj listi je Josip (Joško) Mikuš, sveučilišni profesor, četvrti na našoj izbornoj listi je Ivan (Ivica) Granić, dr. sc. odnosa s javnošću, predstavnik stranke Domino, koja time podržava izbornu listu Mosta za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, peta na našoj izbornoj listi je Nikica Anić, profesorica engleskog i talijanskog jezika i pjesnikinja, itd..

Most Dubrovnik se na ovim izborima odlučio voditi pozitivnu kampanju, nikoga nismo neprimjereno napadali ni ocrnjivali već smo nastojali sugrađane upoznati s našim prijedlozima za rješavanje problema koji ih tište.

Vijećnici Mosta Dubrovnik i Most Dubrovnik će se u svom političkom djelovanju u narednom mandatnom razdoblju (2025. - 2029.) zalagati za sljedeće vrijednosti i ciljeve:

- Potpunu transparentnost i javnost rada, odlučivanja i trošenja financijskih sredstava od strane gradskih i županijskih tijela javne vlasti, te pravnih osoba čiji su oni vlasnici ili osnivači.

- Zaštitu, očuvanje i saniranje neprocjenjive vrijednosti prostora (a posebno obale i otoka), prirode, izvorišta pitke vode i okoliša.

- Ekološki prihvatljivo rješavanje problema otpada i saniranje postojećih neadekvatnih odlagališta.

- Obnovu i unaprjeđenje maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva na temeljima komercijalne proizvodnje zdrave hrane s poznatim lokalnim/područnim brendovima.

lagati da se u propise o lokalnim porezima i parafiskalnim davanjima (poput npr.: komunalne naknade (odnosno poreza na nekretnine) i komunalnog doprinosa) ugrade snažni me-

i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Most Dubrovnik će se zalagati da se žurno sanira kanalizacijski sustav Rijeke dubrovačke i da se

- Reindustrijalizaciju izvan užeg područja Grada i turističkih centara na osnovi ekološki održivih industrija i proizvodnje zdrave hrane s domaćim sirovinama i resursima.

- Most Dubrovnik će se za-

hanizmi socijalne pravde koji će omogućiti smanjivanje poreznog opterećenja običnih građana, a posebno socijalno ugroženih kategorija stanovništva.

- Zalagat ćemo se za primjereno i brzo rješavanje problema s prometom i parkinzima u Dubrovniku

odmah prestane sa svakodnevnim zagađenjem fekalnim i otpadnim vodama Rijeke dubrovačke i okoliša.

- Zalagat ćemo se za poboljšanja života osoba s invaliditetom, posebno djece , te za bolja infrastrukturna rješenja koja

utječu na nesmetano kretanja osoba s invaliditetom i bitno povećavaju kvalitetu njihovog života.

- Obvezujemo se zalagati za socijalne programe koji će posebno štititi i poticati obitelji s djecom, a poseban naglasak biti će na izgradnji stanova za mlade obitelji po modelu poticajne stanogradnje i subvencioniranja stanarine za takve obitelji.

- Most Dubrovnik će se zalagati za žurno rješavanje problematike nedostatka pedijatara na području Grada.

- Zalagat ćemo se da Grad Dubrovnik vodi posebnu skrb o umirovljenicima i svim drugim ljudima treće životne dobi s malim primanjima i omogući im brojne olakšice kod plaćanja usluga iz nadležnosti Grada i gradskih komunalnih društava i ustanova, te sufinanciranje troškova domova za starije i nemoćne osobe za one koji nisu u mogućnosti plaćati punu cijenu.

- Što se tiče pitanja stambenog zbrinjavanja branitelja zalagat ćemo se da gradska uprava u suradnji s braniteljskim udrugama konačno ispuni svoja obećanja iz 2009. godine o stambenom zbrinjavanju branitelja na Nuncijati, u Novoj Mokošici i/ ili na drugim odgovarajućim lokacijama.

Za kraj, pozivamo vas i molimo da 18. svibnja izađete na izbore i sami odlučite o tome tko će voditi naš Grad, a ne da o tome, zbog vašeg neizlaska na izbore, uglavnom odlučuje stranačko članstvo i simpatizeri. Izađite na izbore i dajte svoj glas onome kome želite i koga smatrate najboljim izborom za vas i naš Grad, ali izađite na izbore i dajte svoj glas za bolji Grad!

polo i nogomet. Nogomet je u ovom trenutku jedan potpuno drugi svijet. Ogroman je to biznis u gotovo cijelom svijetu. Mislim da bismo se mi trebali potruditi ispraviti neke stvari koje možda nisu najbolje posložene u našem sportu, a te se stvari itekako mogu unaprijediti. Tako bi mogli približiti vaterpolo gledateljima odnosno on bi postao jednostavniji i zanimljiviji za praćenje prosječnom gledatelju.

Kako je to bilo dok ste vi bili mlađi? Jeste li od malih nogu bili zaluđeni vaterpolom?

Naravno da jesam. To uopće nije bio problem budući da mi je i otac bio vaterpolist. Tako da sam od malih nogu bio na bazenu, na utakmicama i tako se baš zaljubio u vaterpolo. Ta ljubav se održala do danas, iako mnogo puta zna biti jako naporno sa svim tim utakmicama, putovanjima i treninzima. Ljubav su očito i odricanje i kompromis.

Tko je na vas najviše utjecao pri formiranju u izvrsnog sportaša?

Imao sam sreću raditi sa sjajnim vratarima, koji su mi mnogo pomogli. Najviše moram izdvojiti Mara Balića, Renca Posinkovića, Frana Vićana i Josipa Pavića. Od svakoga od njih sam puno toga naučio i mislim da su dosta utjecali da postanem sportaš kakav sam danas.

Što trebaju sredine u kojima je vaterpolo dominantan učiniti da se taj sport popularizira? Je li Dubrovnik iskoristio sve svoje potencijale kao grad u kojemu je ovaj sport tradicija?

Mislim da u Gradu nema dileme oko toga koji je sport najpopularniji. Pa mi uz Juga imamo i nadaleko poznatu Divlju ligu, prvenstvo kupališta u vaterpolu. Tako da je Grad na sve načine popularizirao ovaj sport. U gradski bazen u Gružu je uloženo jako mnogo novaca i on je zaista na zavidnoj razini. Nažalost, to se ne može reći za

Župu ili Cavtat gdje itekako ima potencijala i za razvoj vaterpola. Sjetimo se samo Gusara ili Cavtata te svih onih vrhunskih vaterpolista koji su došli iz ta dva dijela županije. Grad je prošle godine bio jedan od domaćina Europskog prvenstva u vaterpolu. Organizacija je bila na vrhunskoj razini i taj je događaj svakako popularizirao ovaj sport. Ne smijemo zaboraviti ni turnir „Tomo Udovičić“. To je sigurno jedan od većih svjetskih sportskih natjecanja u vaterpolu za mlade. Ove je godine na turniru nastupilo oko tisuću mladih sportaša iz 19 država – iz Europe, Azije i Afrike. Dakle, Grad živi za vaterpolo i živi vaterpolo.

Na listi ste dubrovačkog HDZ-a za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Kako ste se odlučili na to i koja je vaša uloga?

Svih godina dok sam igrao za klubove u Italiji i Grčkoj, pratio sam događanja u Gradu. Nemoguće je bilo ne

“Volio bih da se, nakon što je donesena Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture, po njoj radi što brže i kvalitetnije. Kada se napravi multifunkcionalna dvorana u Gospinu polju to će biti veliki iskorak za sve sportske klubove. Kao što će to za tenis biti dvorana u Lapadu ili atletska staza za atletičare.”

primijetiti kako uglavnom mlada ekipa oko gradonačelnika Frankovića čini zaokret u odnosu na dotadašnju vlast. Pogotovo u dijelu koji se odnosi na sport i mlade. Osjetilo se kako nije riječ o uobičajenim političkim obećanjima nego o jasnoj viziji s konkretnim projektima za rješenje problema za koje smo svjesni da postoje. Kad sam se vratio u Hrvatsku počeo sam razmišljati da i ja na neki način „dam ruke“ tim njihovim nastojanjima. I evo - našao sam se na listi, na predzadnjem mjestu, tik uz vršiteljicu dužnosti ministrice Zrinku Raguž. Mi smo sportsko-politička podrška listi i gradonačelniku.

Niste jedini sportaš koji je ušao u političke vode. Smatrate li da je do dobar način za pogurati neke stvari u sportu?

Mislim da je to dobra način za motivirati mlade ljude da se na neki način uključe u rad za zajednicu. Uvijek se prigovara kako su u politici jedni te isti - i imenima i profilima. Pa zašto se ne priključi veći broj mladih ljudi i napravi promjene? Promjene se neće učiniti same od sebe. Netko ih treba provesti. A tko će donijeti novu snagu, novu energiju i novu viziju, ako ne mladi? S druge strane, naravno da mi sportaši možemo dodatno pogurati neke projekte u sportu. Imamo poznanstva i znamo kako funkcionira sustav u sportu.

Što biste vi voljeli i za što ćete se u konačnici i zalagati da se poboljša na području sporta u gradu? Volio bih da se, nakon što je donesena Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture, po njoj radi što brže i kvalitetnije. Kada se napravi multifunkcionalna dvorana u Gospinu polju to će biti veliki iskorak za sve sportske klubove. Kao što će to za tenis biti dvorana u Lapadu ili atletska staza za atletičare. Uvijek ima nešto što se može dodatno napraviti, unaprijediti. Volio bih se uključiti u neki novi projekt u sportu - bilo da je natjecanje u pitanju ili razvoj infrastrukture pojedinog sporta. Uvjeren sam da će biti i prilike i vremena za to.

Možete li se zamisliti u nekom drugom poslu, a da to nije sport i vaterpolo?

Naravno. I za to će doći vrijeme. I to jako brzo. No, o tom-potom. Sada nastojim uživati u svakom trenutku, u svakoj utakmici i na svakom natjecanju. Dati maksimum da bi se dobio maksimum.

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

U svakom slučaju, Dinata je u polufinalu naletio na sjajnog Francuza, Tomu Juniora Popova, koji upisuje pobjedu 2:0. Korak je falio do finala, ali i ovo je suviše veliki uspjeh hrvatskog badmintona i sporta.

„Vrlo sam sretan oko tog rezultata. Ni danas, kad je prošlo neko vrijeme, nisam i dalje svjestan što sam zapravo uspio. Bilo je teško, ali više s mentalne strane, nego li fizičke, igračke... Sjećam se da sam trebao igrati protiv prvog nositelja, igrača iz Danske. On je odustao od turnira, pa sam tada znao da mogu daleko dogurati. I baš zbog toga, nije bilo lako”, pojašnjava Dinata.

„To nije samo medalja ko medalja, to je i bolja kategorizacija, bolje financije, bolji treneri... To je i veća vidljivost ovog sporta u Hrvatskoj”, nadodaje Galjer.

To nije sve: Dinata je ozbiljan kandidat za Los Angeles 2028. godine!

Hrvatska prije Danijelovog dolaska u Hrvatsku, nije imala medalju. Također, nikada nismo imali predstavnika u badmintonu na Olimpijskim igrama. I to se mijenja činjenicom da je Dinata uvršten u program Hrvatskog olimpijskog odbora kao ozbiljan kandidat, ili točnije pretkandidat, za iduće Igre u LA-u.

„Nastup na Olimpijskim igrama je san svakog sportaša. Sada, kada sam primljen u hrvatsku reprezentaciju, znam da imam šansu za oti-

ći na Olimpijske igre. Ali, trebat će puno rada, treninga, odricanja. Čeka me još puno puno toga. Imam još tri godine do sljedećih igara, u Los Angelesu 2028. godine. Dovoljno vremena, u kojem ćemo vidjeti hoću li uspjeti ili ne”, riječi su, sada već hrvatskog badmintonaša.

„I prije uspjeha na Europskom prvenstvu je zadovoljio kriterije da bude kandidat. Potpisao je ugovor, koji mu jamči financijska sredstva, kao i ostalim kategoriziranim sportašima. Ovim putem zahvaljujem HOO na potpori. Ovaj rezultat iz Danske ga gura u top 100. To je fantastično za naš sport. Bitno je zdravlje i mislim da neće biti problema”, pojašnjava Galjer.

Priča zbog koje je otišao iz Indonezije je iz rubrike „za ne povjerovati”

Badminton je najvažniji sport u Indoneziji. Stotine tisuća mladih badmintonaša, sanjaju jednog dana postati zvijezde. Međutim, u toj „badmintonskoj meki”, ipak nije sve bajno. Ili, bolje rečeno, nije sve pošteno.

„Zamislite ovo. Mnogi roditelji lažiraju godine svoje djece, kako bi mogli nastupiti na juniorskom nivou i time biti dominantni. Osobno sam se, kao igrač, borio protiv toga. Nisam lažirao svoje godine kada sam bio u mlađim uzrastima, ali zato nisam mogao pobijediti neke, koji su lažirali svoje godine, i tada bili stariji nego što piše u dokumentima. U Indoneziji je lako dobiti lažni rodni

list, a o tome više nitko ne govori. Ni treneri, ni igrači... U svakom slučaju, jako je teško uspjeti u ovom sportu u Indoneziji”, iskreno govori Daniel.

Zbog svega ovoga, Hrvatska mu je, kakve god da uvjete pruža, puno bolja opcija od Indonezije.

„Za Hrvatsku sam prvi put čuo kada je osvojila srebro na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. godine u Rusiji. Sjećam se i da sam gledao tu utakmicu s obitelji. Tada nisam znao puno o Hrvatskoj, osim da je riječ o nogometnoj velesili”, kazao je. Život se tako posložio, da nekoliko godina kasnije, ima priliku ispisati povijest hrvatskog sporta, a u isto vrijeme, ostvariti svoje sportske ciljeve.

Sada živi u Zagrebu. Kao član BK Dubrovnik, prvo mjesto koje je posjetio u Hrvatskoj, bio je upravo Dubrovnik. Kako nam kaže, posjetio je staru gradsku jezgru, nakon čega mu se čini da je to najljepši grad, koji je do sada posjetio u svom životu. Pitanje za kraj bilo je o tome, osjeća li pritisak zbog očekivanja, koja sportska javnost sada ima prema njemu.

„Ne osjećam pritisak. Pokušavam i dajem sve od sebe u ovom sportu. Nadam se da će zbog mog povijesnog uspjeha na Europskom prvenstvu, više djece biti zainteresirano za igranje badmintona u Hrvatskoj. Također, nadam se da će zbog svega toga, ovaj sport biti ozbiljnije shvaćen u Hrvatskoj, nego li sada”, zaključuje Dinata.

„Nastup na Olimpijskim igrama je san svakog sportaša. Sada, kada sam primljen u hrvatsku reprezentaciju, znam da imam šansu za otići na Olimpijske igre. Ali, trebat će puno rada, treninga, odricanja. Čeka me još puno puno toga. Imam još tri godine do sljedećih igara, u Los Angelesu 2028. godine. Dovoljno vremena, u kojem ćemo vidjeti hoću li uspjeti ili ne”, riječi su, sada već hrvatskog badmintonaša.

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dragan, Rastko i Miroslav - dobrim prijateljima svaki je susret i razgovor ugodan

Sandra, Etica i Klara - u svoje doba tri vrhunske plivačice, sada odlične sportske pedagogice i trenerice

Dubravka, Marc i Edita - kad se sretne čeljad iz Grada, vremena za priču i smijeh ima, nitko doma ne hita

Franica (Seka) i Ifeta - obnavljaju uspomene na divne dane kad su u Dubrovačkoj banci bile zaposlene

Ena, Ana, Mirso, Tuna i Klara - srdašca će i u Našice, na boravak u Dubrovniku će ostati lijepa uspomena

Frano i Đorđe - gust je u Portu na suncu sjedati i gledati svu ljepotu koja pored njih prema Porporeli, a bogme i nase, prođe

Marija, Grgo, Kristina i Pasko - raduje negdašnje novinarske kolege sretati i s Pila zajedno put Boninova prošetati

Jelena i Dorothea - profesorice zanimaju i druge teme, kad se druže ne spominju matematičke i glazbene teorije probleme

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mišo, Pavuša i Josip - uspomena na tren kad je zvonjavom gradskih crkava izbor novoga pape, Lava XIV, Urbi et Orbi objavljen

Vilma i Irena - nakon svečane akademije povodom blagdana svetog Leopolda Bogdana Mandića i Dana Dubrovačko-neretvanske županije

Valentina i Suzana - sestre su jedna drugoj jako privržene i potpora u svemu od najmanjih dana

Tonči, Avdo i Šime - potonji je iz New Yorka u rodni Dubrovnik stigao i rado se s prijateljima na Pilama sastao

Nikola, Marija i Ivan - poslije kraćeg predaha, obitelj će na nedjeljnu misu u svetoga Vlaha

Orsat i Eva - djevojčica je puna energije, i pred kamerom hrabro pokazuje što sve pored klupe vješto vježbati umije

Marko je broj , lista je za

PRIORITETI SNAGE JUGA

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

* Vaš dom na jugu – 7 mjera za privlačenje i zadržavanje zdravstvenog kadra

* Izgradnja centara za umirovljenike u dolini Neretve i na Pelješcu

* Priprema dokumentacije za centre u Župi dubrovačkoj i Dubrovačkom primorju

OBRAZOVANJE

* Izgradnja i opremanje školskih kuhinja u svim školama

* Sustavna podrška strukovnom obrazovanju

* Uvođenje građanskog odgoja

* Povećavanje broja psihologa i stručnih suradnika

STAMBENA POLITIKA

* Sav prihod od poreza na nekretnine ulažemo u Fond za priuštivo stanovanje – za deficitarni kadar i mlade obitelji

PROSTORNO PLANIRANJE

* Donošenje novog prostornog plana županije uz aktivno sudjelovanje građana i potpunu transparentnost

PROMET I POVEZIVANJE

* Iskorištavanje državnih sredstava za mrežu županijskog javnog prijevoza, uključujući mikroprijevoz

* Usklađivanje cestovnih i pomorskih linija

* Prava trasa brze ceste do Zračne luke Dubrovnik

MORE, OBALA I KOMUNALNE LUČICE

* Osnivanje dodatnih Županijskih lučkih uprava

* Gradnja komunalnih lučica za pristupačan vez svima

* Uspostava novog Upravnog odjela za more, pomorstvo i pomorsko dobro

POLJOPRIVREDA

* Osnivanje poljoprivrednih inkubatora sa stručnjacima, hladnjačama i skladištima

* Poticanje prerađivačke industrije i zelene javne nabave

KULTURA

* Aktivno vraćanje državne imovine i županijskih prostora u kulturnu java funkciju

* Nove županijske potpore za nezavisnu kulturu

1. Marko Giljača

2. Krešimir Kuran

3. Nika Silić

Maroevic

4. Igra Šain

Kovačević

5. KosanaKristina Čurčija

6. Ivan Marević

7. Igor Miošić

8. Katarina Gugić

9. Antonio Bagoje

10. Nikša Selmani

11. Luka Jelčić

12. Nikolina

Anković

13. Marija Šegedin

14. Nikola Žuhović

15. Vinka Lozica

16. Marina Jurišić

17. Želimir

Franulović

18. Ivo Burmas

19. Nikola Marković

20. Jelena Kovačević Mezek

21. Marina Gradac

22. Ivan Plantić

23. Milana Romić Viđen

24. Ljubica Brailo

25. Rade Nikoletić

26. Antun Levanat

27. Nikolina Doboš

28. Valter Kožul

29. Jele Vukotić

30. Ivo Karamatić

31. Dora Orešić

32. Marko Milat

33. Ivica Didić

34. Marija Klisura

35. Sanja Parmač

36. Marija Grgurević

37. Mišo Krstičević

LUKSUZNI ‘LAJNERI’

ELEGANTNI BLIZANCI ‘Michaelangelom’ je putovao i

Alfred Hitchcock na premijeru u Cannes, a ‘Raffaellovi’ ostaci su na morskom dnu

Krasile su ih dvije neobične ciminjere u koje je vjetar slobodno ulazio i tako preusmjeravao njihov dim daleko od broda. Imali su bijeli trup te su svojom linijom bili veoma elegantni brodovi

Božićni i novogodišnji blagdani su oduvijek bili dobra prigoda za organizirati atraktivno kružno putovanje nekim prestižnim putničkim brodom. Jedno takvo je upriličeno koncem 1973. kada je poznati talijanski transatlantik MICHELANGELO zaplovio 27. studenog iz Genove na krstarenje prema lukama: La Valletta, Aleksandria, Dubrovnik i Taormina s povratkom u polaznu luku 4. siječnja 1974. godine. Ideja o gradnji dva nova luksuzna transatlantska lajnera potekla je u Italiji 1958. u vrijeme

kada se već počeo nazirati problem velike konkurencije nove generacije putničkih transatlantik zrakoplova i kada je na taj izazov trebalo odgovoriti nekom spektakularnom ponudom koja će se tome superiorno moći oduprijeti.

ODGOVOR NA POPULARNOST

ZRAKOPLOVA

Zato je talijanska Vlada donijela odluku o izgradnji dva velika identična broda u zamjenu za legendarne VULCANIU i SATURNIU

S navoza đenoveškog brodogradilišta Ansaldo Sestri Ponente porinuta je 16. rujna 1962. u more novogradnja broj1577 krštena imenom MICHELANGELO, a u brodogradilištu Cantieri Riuniti dell’Adriatico Monfalcone 24. ožujka sljedeće godine i novogradnja broj 1578 koja je tom prigodom dobila ime RAFFAELLO. Imali su po 45300 bruto registarskih tona, bili su dugi 276 i široki 30 metara te su u tri putnička razreda mogli prevoziti 1775 putnika o kojima se brinulo 725 članova posade. Snagom če-

Koncem je godine RAFFAELLO otplovio prema luci Bandar Abbas gdje je sljedećih sedam godina služio kao ploveća vojarna- spavaonica za vojnike. Iako je bilo nekoliko projekata da se brod u Iranu revitalizira, niti jedan se od njih nije uspio realizirati, da bi na koncu tijekom iračko-iranskog rata 1983. bio torpediran. Djelomično je potonuo na morsko dno gdje mu se posljednji ostaci mogu još i danas vidjeti

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

tiri Ansaldo parne turbine ukupne snage 64900 kW razvijali su brzinu od 27 čvorova. Krasile su ih dvije neobične ciminjere konstruirane u Državnom sveučilištu Politecnico di Torino u koje je vjetar slobodno ulazio i tako preusmjeravao njihov dim daleko od broda. Imali su bijeli trup te su svojom linijom bili veoma elegantni brodovi.

MICHELANGELO

MICHELANGELO je pod zapovjedništvom kapetana Mario Crepaza u floti Italian Linea komercijalno zaplovio 5. svibnja 1965. iz Genove za New York, ali je zbog neočekivanih vibracija koncem godine vraćen u brodogradilište gdje mu je problem riješen zamjenom propelera i rekonstrukcijom sustava transmisije. U kasnijim je plovidbama dosegao brzinu od gotovo nevjerojatnih 31,6 čvorova. U svibnju 1972. Alfred Hitchcock je putovao na njemu iz New Yorka na svoju projekciju filma “Bjesnilo” na filmskom festivalu u Cannesu.

RAFFAELLO

RAFFAELLO je zaplovio 10. srpnja 1965. i bio je neznatno veći od svog prethodnika, ali uvijek je nekako ostao u njegovoj sjeni. Tako je i prvi napustio transatlantske pruge i od ljeta 1974. počeo ploviti na kružnim putovanjima. Nakon što je talijanska vlada odlučila prekinuti subvencioniranje nerentabilnih brodskih pruga, RAFFAELLO je u trav-

nju 1975. raspremljen prvo u Genovi, a potom u luci La Spezia te je ponuđen na prodaju. Iako su ga pregledali predstavnici uglednih brodarskih kompanija: Norwegian Cruise Line, Costa, Chandris Line i Home Lines, pa čak i Sovjeti, najbolju ponudu je dao iranski šah Reza Pahlavi koji je za devet milijuna američkih dolara kupio brod čija je izgradnja koštala 45 milijuna dolara. Koncem je godine RAFFAELLO otplovio prema luci Bandar Abbas gdje je sljedećih sedam godina služio kao ploveća vojarna- spavaonica za vojnike. Iako je bilo nekoliko projekata da se brod u Iranu revitalizira, niti jedan se od njih nije uspio realizirati, da bi na koncu tijekom iračko-iranskog rata 1983. bio torpediran. Djelomično je potonuo na morsko dno gdje mu se posljednji ostaci mogu još i danas vidjeti. MICHELANGELO je svoju posljednju prekooceansku plovidbu odradio u srpnju 1975. pod zapovjedništvom kapetana Claudio Cosulicha te je raspremljen u La Speziji uz bok blizanca RAFFAELLA. I njega je kupio iranski šah za 9 milijuna američkih dolara te je 21. srpnja 1977. osobno dočekan od samoga Reze Pahlavia. Ostao je usidren u luci Bandar Abbas gdje je sljedećih trinaest godina poslužio za smještaj 1300 marinaca i 500 časnika iranske ratne mornarice. Nikada, poput blizanca RAFFAELLA, nije promijenio ime, pa je nakon sretno izbjegnutih

nedaća revolucionarnih i ratnih iranskih zbivanja MICHELANGELO, 1991. otegljen prema bangladeškom rezalištu brodova Chittagong gdje je tijekom 1992. konačno izrezan.

U svibnju 1972. Alfred Hitchcock je putovao na Michelangelu iz New Yorka na svoju projekciju filma “Bjesnilo” na filmskom festivalu u Cannesu.

AUTO / MOTO

Motor Kawasaki R5, 499 kubika. 091 608 4077

Peugeot 206, 2001. god. Isteknuta registracija godinu dana. 091 608 4077

Prodajem auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548

Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008. Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026. Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik.

Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700

PLOVILA

Barka Maestral 6M. 091 608 4077

Prodajem brodicu dužine 9,70 m, 2 kabine, solarno napajanje. Na mob. 098 929 4917. Cijena po dogovoru

Iznajmljivanje

Tražimo manji stan ili garsonjeru na dugoročno u Dubrovniku i okolici. Ozbiljni i uredni. Mob: 0976677165

Dajem na BESPLATNI najam 20-50 stabala maslina odgovornoj osobi na rok 5 (pet) godina s mogućim produljenjem mob: 098 880 955

Iznajmljujem dugoročno studio apartman u Cavtatu 20 m2+ taraca. Mjesečni najam 500 eura s režijama. Kontakt mob: 0992838555.

Iznajmljuje se poslovni prostor, 50m2, Ul. Andrije Hebranga 33, Dubrovnik. Info 0989192692

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Prodaje se renovirani stan na Pilama 109 m2. Moguća zamjena za odgovarajuću kuću Župa, Šumet, Brgat, Orašac. Mob.099 6813527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

sano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/ m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upi-

pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2,

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/5445395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Dvije nove bijele komode, gornja površina u imitaciji hrasta. Dimenzije: 50x120x102 cm

Prodajem šivaču Singer mašinu, zamrzivač Končar, rabljen i predizbornu maglu džabe - 0994169655

Prodaje se krevet sa spremom ispod madraca. U odličnom stanju. Cijena 200 eura. Broj mobitela 091/567-2683

Prodavam lamperiju (ariš, sušena 35 g.) 390x110x11 mm. Cijena 9 € m2. Ukupno 40 m2 Mob 0989076114

Dva ukrasna bakrena svijećnjaka od 15 i 17 žarulja (minjon navoj) za visoki plafun, prodavam. Mob. 0989076114

Prodajem dvije nove bijele komode, gornja površina imitacija hrasta dimenzije 120x50x102cm i veća 180x50x102 cm za 350 €. Mob: 0997558828

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 12. 4. do 18.5.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 19. 5. do 25. 5.

preminuli

HUSEIN

i 50x180x102 cm. Cijena: 250 € Broj mobitela: 099 755 8828

Poštovani,

obraćam vam se kao nositeljica liste SDP za Općinsko vijeće Konavle. Ljudi s moje liste žele se boriti za projekte kojima će se osigurati bolji uvjeti

obraćam vam se kao nositeljica liste SDP za Općinsko vijeće Konavle.

Ljudi s moje liste žele se boriti za projekte kojima će se osigurati bolji uvjeti

življenja u svojoj životnoj sredini da ne bi odlazili iz svojih Konavala.

življenja u svojoj životnoj sredini da ne bi odlazili iz svojih Konavala. Kao nositeljica liste i kao netko s dugim radnim, političkim i društvenim iskustvom znam što ljudima koji me okružuju treba. Zato vam se obraćam i očekujem vašu podršku. Izađite na izbore i zaokružite listu broj 4 za Općinsko vijeće.

Kao nositeljica liste i kao netko s dugim radnim, političkim i društvenim iskustvom znam što ljudima koji me okružuju treba.

Zato vam se obraćam i očekujem vašu podršku. Izađite na izbore i zaokružite listu broj 4 za Općinsko vijeće.

Ljubica Brailo

Odgovorno,transparentno i bez afera

KANDIDACIJSKA LISTA ZA VIJEĆE OPĆINE KONAVLE

NOSITELJICA LJUBICA BRAILO

1. Ljubica Brailo

2. Miho Bokarica

3 Mato Čupić

4. Antun Pervitić

4 Antun Pervitić

5 Paulina Švago

6. Jerko Vidak

7 Andrea Katušić

8. Pero Đurović

9 Vedran Vrenko

GLASUJTE ZA LISTU

AKO STE ZA:

* kvalitetnu prometnu povezanost Dubrovnika sa zračnom lukom Ruđer Bošković (b rza cesta Db k-Zračna luka- Debeli brijeg) subvencioniranje zrakoplovnih karata i cestarina potrebitima do Zagreba

* * kvalitetnu prometnu povezanost Dubrovnika sa zračno m luko m Ruđer Bošković (b rza cesta Db k-Zračna luka- Debeli brijeg) subvencioniranje zrakoplovnih karata i cestarina potrebitima do Zagreba

* unaprjeđenje programa socijalne skrbi u Konavlima (pomoć u kući, besplatan javni prijevoz za umirovljenike i osigurati im prostor za druženje

* ubrzanje izgradnje dječjih vrtića

* stavljanje u funkciju poduzetničke zone u Čilipima

* ubrzanje izgradnje dječjih vrtića

* stavljanje u funkciju poduzetničke zone u Čilipima

* stavljanje u funkciju mrtvačnice na groblju Cavtat i rješavanje problema novih grobnica

* osigurati puni značaj i ulogu mjesnim odborima kao temelj lokalne samouprave

10 Pave Spremić

9 Vedran Vrenko

10. Pave Spremić

11. Srećko Jankuleski

12. Jelena Bratičević

13. Ivo Burđelez

12. Jelena Bratičević

13. Ivo Burđelez

* stavljanje u funkciju mrtvačnice na groblju Cavtat i rješavanje problema novih grobnica

* osigurati puni značaj i ulogu mjesnim odborima kao temelj lokalne samouprave

* očuvanje prostora i zaštita povijesne jezgre Cavtata od daljnje izgradnje

* zaštitu prirodnih izvorišta voda u Konavlima, te veća briga za kulturno-arheološku baštinu Konavala s naglaskom na obnovu i funkcionalnost tvrđave na Prevlaci

* razvijanje i osmišljavanje rekreativne sadržaje za mlade

* nultu stopu tolerancije na korupciju

* zaštitu prirodnih izvorišta voda u Konavlima, te veća briga za kulturno-arheološku baštinu Konavala s naglaskom na obnovu i funkcionalnost tvrđave na Prevlaci

* razvijanje i osmišljavanje rekreativne sadržaje za mlade

* nultu stopu tolerancije na korupciju

SLUŠAMO GRAĐANE! 4