Dubrovački dnevnik br. 236

Kandidati otkrili imaju

4

POSTIRA – VJEČNI

Brod se nakratko povlači, no kakva mu je daljnja sudbina? stranica 24

S BLAGDANIMA STIŽU I KOLONE GASTARBAJTERA

Konavljanima glava i dalje u torbi stranica 26

Josip Bačić, mladi dubrovački pjevač koji glazbom širi pozitivu stranica 28

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

Aida Čakić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić/PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

K’o gluhom, dobro jutro!

Piše Vjera Šuman

Foto: pexels

‘Hrvati nisu nikada živjeli bolje nego danas’, pomalo rezignirano je rekao naš Plenki i sam već svjestan kako džabe govori. Rekla bi moja svekrva: ‘K’o gluhom dobro jutro!’ Odmah je jasno kako smo mi Hrvati jedan bezobrazan i nezahvalan narod. Stalno brontulamo, nezadovoljni ovim, pa onim. Dokle više tako? Što god im daš, nikad dosta. Nikad! Evo sad i prosvjetari, sram ih i stid bilo. Hoće veće plaće od konobara ili Bože mi prosti birokrata. Što je njima? Konobara i birokrata fali, a prosvjetara k’o pljeve. I kome oni trebaju? Fuks se ne može načuditi kako su bezočno bezobrazni. Što bi htjeli, valjda isto kao on, 4500 eurića. Ma dajte ljudi, budimo ozbiljni. Upravo zbog takvih besprizornih prosvjetara neki su naši ministri morali u BIH po diplome. Jer kako s ovakvima doći do diplome? Nema tu pomoći, mi smo jedan stvarno bezobrazan i nezahvalan narod. I usprkos tome, naš Plenki strpljivo čini sve da nam iz dana u dan bude još bolje. Evo, zadržat će subvencije na struju i plin sve do iduće jeseni. A bahatim penzićima s 300 ili 400 eura mirovine dat’ će i 50 eura uskrsnica, ali i

trajnu pomoć. Mislite da će biti zahvalni? Ma kakvi, opet će cendrati. Da ne pričamo o svim planovima kako bi se mladima omogućilo priuštivo stanovanje.

Jedini koji pokazuju puno povjerenje, i našoj vladi, i ministru od financija, su naši ‘oporbeni’ esdepeovci. Bivši esdepeov ministar Lalovac uložio je u nove Primorčeve ‘trezorce’, pa tako i brojni drugi iz Iblerovog nebodera, među kojima i Sabina Glasovac, dok je Bauk ‘puknuo’ u vladine ‘trezorce’ punih 195 000 eura. Čak više od samog ministra Primorca, koji je kupio trezoraca za ‘samo’ 110 000 eura. Zna naš dobri bodul što je isplativo. To pokazuje koliko beskrajno povjerenje u ovu vladu imaju naši esdepeovci.

Umeđuvremenu, svijet je u znaku Trump-Muskovih genijalnih planova. Mir u Ukrajini dogovara sa svojim pajdom Putinom, naravno, po bačuškinim uvjetima, dok Grenlandu poručuje: ‘Bit ćete američki, na ovaj ili onaj način!?’ Demonstriraju i Turci jer im je Erdogan uhapsio gradonačelnika Istanbula, koji se trebao kandidirati za šefa države. Europa je onda odlučno i dirljivo poručila da bi tre-

bali postupati demokratski. Ona ista Europa koja Tursku drži na ledu za ulazak u Uniju od 2005. Ruku na srce, trenutačno Turke, ta i takva Europa ionako više ne zanima. Četvero srpskih studenata koji su isto demonstrirali u Srbiji došlo je na neki skup u Dubrovnik pa su tu i ostali u strahu od progona. Ne usude se ništa reći jer su u strahu i sad se očajni uzdaju u hrvatsku demokraciju?! Plenki će dobiti vrući krumpir odlučivanja hoće li ih izručiti Vučiću. Za to vrijeme naša ‘odlučna i nepokolebljiva’ Ursula von der Leyen u tom smislu je večerala s Vučićem. Sigurno mu je rekla: ‘No, no Vučiću! Budi dobar dečko!’

Zato vrijeme ljudi u Gradu, ali i oko njega žive s katastrofalnim posljedicama administrativno - pravnih zezancija koje su u ovom zadnjem slučaju, srećom, prošle bez tragičnijih posljedica od mogućih. Jer kad se srušio zid na Pločama iznad Banja, na sreću, stradao je samo parkirani automobil. U tom času nije bilo pješaka ili vozača. Procedura je pokazala svu raskoš našeg administrativnog kaosa. U lipnju 2023. godine gradski komunalci su izdali Rješenje za sanaciju vlasni-

ci. Na to Rješenje se ona žalila. Pa je onda cijela stvar poslana u Županiju, Odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove, koji su ukinuli Rješenje i proglasili Grad nenadležnim. Sve su proslijedili Građevinskoj inspekciji. To traje, i traje, i sad se zid srušio. Ova administrativna zajebancija mogla je nekog doći glave. Ali, što se može. Sve je po propisu. Živ, živ, živ, nitko nije kriv. Sličan kaos proživljavaju stanovnici Knežice koji ne mogu vanka ni na posao, ali ni zbog, ne daj Bože, neke veće muke. Naime, tamo je zbog lošeg posla i nebrige izvođača radova koji za Vodovod Dubrovnik izvodi radove na Aglomeraciji, cesta zatrpana nakon velikih oborina. I nikome ništa. Firma koja je dobila taj posao dobila ga je, ne po izboru Grada ili Vodovoda koji su se odlučili za provjerenu firmu s referencama, nego zato što je Državna firma za kontrolu javne nabave dva puta srušila javnu nabavu Vodovoda za taj projekt i odabrala tvrtku koja nema reference i radovi koje izvodi upitne su kvalitete. Ali, oni u Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave sigurno dobro znaju zašto su to i tako odlučili. Pritom su

dobro preplaćeni za taj posao. Uvijek se u takvom administrativnom rašomonu sjetim jednog ministra, tada tek imenovanog u negdašnjoj Sanaderovoj vladi. Slučajno smo se sreli, i kako se dobro znamo, pitala sam ga kako mu je na novom poslu. Odgovor oslikava cjelokupno stanje naših administracija, načina zapošljavanja i vrednovanja birokratskog kadra. „Ne znam što bih ti rekao. Ovo je samo za tvoje uši. Malo je reći da sam očajan. Čim sam došao odlučio sam kako je red upoznati ljude koji rade u mom Ministarstvu, pa sam svaki dan pozivao deset, nekad i dvadeset ljudi da ih upoznam i da mi kažu što je točno njihov posao i imaju li problema. Mislio sam pritom kako možda mogu pomoći da se kvalitetnije obavlja. Vjera moja, više od 80 posto njih nije mi znalo odgovoriti što točno rade. Koji posao obavljaju?“ Pokušala sam prepričati od riječi do riječi. Naravno, ništa se nije promijenilo ni u njegovom tadašnjem ni u ostalim Ministarstvima. Ako ga i ima, početni elan uvene i ministri dođu i odu. Who cares? Sve po onoj: ‘K’o gluhom dobro jutro!’ Eto vas.

Jedna od najvažnijih tema za građane Dubrovnika

Pitali smo kandidate za gradonačelnika bave li se turističkim najmom i kako

bi riješili pitanje apartmana

Samo dva od devetoro kandidata nemaju i nikad nisu imali apartman, jedan kandidat ga je prodao, a svi ostali kandidati za gradonačelnika ili članovi njihovih užih obitelji imaju apartman ili više njih

Zahuktava se predizborna kampanja, a građane zasigurno interesira što potencijalni kandidati za gradonačelnika Dubrovnika misle o apartmanima, odnosno ako pobijede na izborima, kakav bi pristup imali u ovoj jednoj od najvažnijh gospodarskih tema. Naravno, kako bi se dobila što objektivnija slika o stavovima kandidata, važno je da i oni sami kažu bave li se iznajmljivanjem te imaju li apartmane u kući ili zgradi. Zbog toga je Dubrovački dnevnik dosad poznatim kandidatima za gradonačelnika postavio dva identična pitanja. Naravno, službeni kandidat još uvijek nije nitko od njih, a do samog dana izbora i službene predaje potpisa, možda se pojavi još kandidata.

Imate li apartmane, odnosno bavite li se turističkim najmom? Ako imate, s koliko sveukupno jedinica upravljate, i jesu li oni u zgradi ili kući?

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ (SDP/SJG) - Suprug i ja, kao i velika većina naših sugrađana, ljeti iznajmljujemo našu kuću u Lapadu – dakle radi se o jednoj jedinici.

ŽELJKO RAGUŽ (DUSTRA) – Imamo apartmane, i u kući, i u zgradi.

PERO VIĆAN (DDS) – Moja supruga ima jedan apartman. Također, jedan ima i moja punica unutar zidina. Moj stan u Slanome dugoročno iznajmljujem pod-

stanarima i on je uredno prijavljen Poreznoj upravi.

VALENTIN DUJMOVIĆ (HNS) - Da, posjedujem 35 posto udjela u jednom objektu koji se koristi za turistički najam. Ne radi se o apartmanu u Dubrovniku. U pitanju je jedna smještajna jedinica, odnosno apartman, koji se nalazi unutar samostojeće kuće,

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ: ‘Pravi problem leži u apartmanizaciji uzrokovanoj dolaskom velikih stranih i domaćih investitora koji kupuju nekretnine te ih pretvaraju isključivo u turistički smještaj’

Piše Maro Marušić foto: Goran Mratinović, privatne fotografije, Facebook, grgo jelavic/ pixsell

a ne u višestambenoj zgradi.

MATO FRANKOVIĆ (HDZ) – Nemam apartman.

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ (CENTAR) – Nemam niti jedan apartman, nego stan od sedamdesetak kvadrata u kojem živim i za kojeg još uvijek otplaćujem kredit.

MARO KRISTIĆ (NEZ.) - Putem registriranog obrta na temelju ugovora o zakupu do kraja ove godine ću upravljati s jednom apartmanskom jedinicom koja se nalazi u stambenoj zgradi, dok u obiteljskoj kući u kojoj živim moji roditelji imaju dva registrirana apartmana koji se izdaju u vremenu od 1. lipnja do 15. listopada.

MARKO DRAGIČEVIĆ (NEZ.) - Imam dva apartmana u Rovinju i jedan u Dubrovniku.

ANTUN KARUŽIĆ (NEZ.) – Nemam apartman. Imao sam jedan blizu Muzeja Rupe, ali sam ga prodao, jer mi je bilo nezanimljivo. I ne planiram više nikakve apartmane.

Kako biste riješili problem apartmana u Dubrovniku, naravno ako uopće smatrate da problema ima?

ŽELJKO RAGUŽ (DUSTRA) – Nisam za nikakve zabrane, jer od čega će ljudi u Dubrovniku živjeti ako apartmanizacija, u protivnom, dugoročno režemo granu na kojoj sjedimo ako se nastavi trend da svaki stan postaje apartman. Već sada imamo zgrade-duhove u kojima rijetko tko živi’

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ (SDP/SJG) – Nisu problem apartmani, nego gradska uprava koja u proteklih osam godina nije iskoristila niti jednu od poluga turizma kako bi izgradila gradske stanove za dugoročni najam po povoljnim cijenama. Problem nisu mali obiteljski iznajmljivači koji desetljećima njeguju naš tradicionalni pristup turizmu i oslanjaju se na njega kako bi preživjeli. Oni nisu odgovorni za gentrifikaciju grada i skok cijena nekretnina. Pravi problem leži u apartmanizaciji uzrokovanoj dolaskom velikih stranih i domaćih investitora koji kupuju zgrade i stanove u velikim količinama te ih pretvaraju isključivo u turistički smještaj. Njih treba progresivno oporezivati i kroz druge mehanizme ograničiti megalomanski pristup koji pretvara Dubrovnik u grad isključivo za turiste, a ne za građane. Rješenje nije u represiji, nego u pametnoj politici: gradnji javnih stanova, poticanju dugoročnog najma i regulaciji investitora koji koriste Dubrovnik samo za brzu zaradu.

ne od turizma? Pa neće valjda od proizvodnje? Nikakvi potpisi sustanara, nikakve zabrane u zgradama i kućama, osim da se jednom godišnje revidiraju kategorizacije o zvjezdicama kako kvaliteta ne bi padala. Trebalo bi se kontrolirati u kakvom je stanju objekt. Naravno, ne bih dozvolio najam u garažama ili nekim šupama, ali što se tiče zgrada, ne bih ograničavao. Na kraju krajeva, koliko je samo po zgradama javnih bilježnika, odvjetnika, teretana… Svi oni proizvode puno veću buku od turista koji rijetko i borave u apartmanu. Moje mišljenje je da iza ovih zakona Vlade o zabrani u zgradama odnosno potpisima stoji hotelski lobi koji će profitirati donošenjem ovih zakona. A najžalosnije je što su svi hoteli u inozemnom vlasništvu, a naši vlastodršci na državnom nivou vole slušati Bruxelles. Znači, ideš na ruku stranim vlasnicima umjesto domaćem čovjeku.

PERO VIĆAN (DDS) – Pitanje apartmana je vrlo osjetljivo. Moj osobni stav je da građevina treba služiti onome za što je građena. Garaža je garaža, višestambena zgrada je višestambena zgrada. Mislim da ovi potpisi u zgradama nisu dobro rješenje jer će narušiti međususjedske odnose. Razumijem i ljude koji imaju apartmane u zgradama i od toga preživljavaju, ali rekoh već one su prvenstveno namijenjene stanovanju, a ne turističkom najmu. Također smatram da postojeće dozvole ne treba ukidati, nego dopustiti ljudima da i dalje rade, odnosno jedanput stečena prava, ne treba uzimati, ali bi trebalo biti pažljiv kod davanja novih dozvola, drugim riječima ne davati dozvole za turistički najam tamo gdje se nikad nisu smjele ni dati, a jasno vam je da pri tom mislim na garaže i zgrade. Inače, što se tiče poreza na turistički najam, ne treba uvoditi nikakve dodatne namete.

VALENTIN DUJMOVIĆ (HNS) - Problematika prekomjerne apartmanizacije, posebno pretvaranja stanova u zgradama u apartmane za kratkoročni najam, ozbiljan je izazov za Dubrovnik jer ugrožava ravnotežu između turističke ponude i kvalitete života lokalnog stanovništva. Inspiracija može doći iz Lisabona, gdje su uvedene zone s ograničenjima za kratkoročni najam kako bi se sačuvala stambena funkcija u središtu grada. Predložio bih uvođenje jasnih prostornih zona u Dubrovniku: u povijesnoj jezgri i gusto naseljenim stambenim područjima ograničili bismo nove registracije apartmana, dok bismo u manje opterećenim područjima omogućili razvoj turističkog najma uz stroge uvjete. Barcelona je primijenila model u kojem se povećava oporezivanje kratkoročnog najma u preopterećenim zonama, dok se dugoročni najam oslobađa poreza kako bi se potaknulo stanovanje lokalnog stanovništva. U Dubrovniku bih predložio sličan sustav – povećanje paušalnog poreza za apartmane u zgradama gdje narušavaju zajednički život, uz istovremeno smanjenje poreza za vlasnike koji svoje nekretnine iznajmljuju dugoročno podstanarima. Također, pokrenuo bih

programe poput “Dubrovačke stanogradnje” za izgradnju novih stambenih jedinica na periferiji, poput Mokošice ili Pobrežja, uz subvencije za mlade i zdravstvene radnike, čime bismo smanjili pritisak na središte grada. U Beču su građani uključeni u donošenje odluka o regulaciji turizma kroz javne rasprave. Predlažem osnivanje gradskog odbora za turizam i stanovanje koji bi uključivao stanovnike, stručnjake i iznajmljivače kako bismo zajednički definirali granice i rješenja.

ŽELJKO RAGUŽ: ‘Nisam za nikakve zabrane, jer od čega će ljudi u Dubrovniku živjeti ako ne od turizma? Nikakvi potpisi sustanara, nikakve zabrane u zgradama i kućama, osim da se jednom godišnje revidiraju kategorizacije o zvjezdicama kako kvaliteta ne bi padala’

MARO KRISTIĆ: ‘Ispravno je različito porezno tretirati iznajmljivače koji iznajmljuju nekretnine u zgradama i kuće za odmor u kojima ne žive’

MATO FRANKOVIĆ (HDZ) - Postojeći apartmani ostaju. Bitno je da u stambenim zgradama prestane daljnja apartmanizacija, u protivnom, dugoročno režemo granu na kojoj sjedimo ako se nastavi trend da svaki stan postaje apartman. Već sada imamo zgrade-duhove; najbolji primjer su zgrade u Zlatnom Potoku u kojima rijetko tko živi. A njihova namjena, kada su se gradile, bila je stanovanje. Lošim zakonskim rješenjima omogućilo se da stan postane apartman, i na taj način korak po korak došli smo do toga da mladi ljudi u gradu u kojem su rođeni ne mogu priuštiti sebi prostor za stanovanje. Upravo zbog toga, ali i održivosti grada, vrijeme je da se zaustavi daljnja apartmanizacija.

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ (CENTAR) – Nisam za zabranu apartmana u zgradama. Mislim da će to izazvati još veći kaos, da država, umjesto da radi svoj posao, prebacuje teret na građane. Oni veliki i moćni će se snaći, oni će dobiti suglasnosti, a obični ljudi će opet izvući deblji kraj. Inače, pitanje apartmana nije pitanje apartmana nego priuštivih stanova - taj problem se može riješiti na državnoj razini oslobađanjem od plaćanja poreza i komunalne naknade. Država i grad uzimaju čak 40 do 50 posto od prodajne cijene svakog metra kvadratnog novogradnje kroz PDV, porez na dobit i komunalnu naknadu. Svatko tko želi kupiti stan bi ga mogao kupiti kada

PERO VIĆAN: ‘Postojeće dozvole ne treba ukidati, nego dopustiti ljudima da i dalje rade, odnosno jedanput stečena prava, ne treba uzimati, ali bi trebalo biti pažljiv kod davanja novih dozvola’.

bi cijena bila 40 do 50 posto niža, a to možemo postići ako se država odrekne svog dijela koji ona uzima iz te kupoprodajne cijene. Slabe naseljenosti povijesnih centara koji su pod velikim turističkim pritiskom – kao i u prethodnom slučaju, uzrok iseljavanja su dominantno ekonomski razlozi – smatram da bi bilo potrebno primijeniti prilagođeni oblik mjera koje je recimo Švicarska primjenjivala na slabo naseljena područja, a to je oslobađanje od poreza svih koji tamo žive i svih onih koji obavljaju djelatnost koja je nužna da bi to područje funkcionira-

VIKTORIJA

KNEŽEVIĆ: ‘Nisam za zabranu apartmana u zgradama. Mislim da će to izazvati još veći kaos, da država, umjesto da radi svoj posao, prebacuje teret na građane’’

VALENTIN DUJMOVIĆ: ‘Predložio bih povećanje paušalnog poreza za apartmane u zgradama gdje narušavaju zajednički život, uz istovremeno smanjenje poreza za vlasnike koji svoje nekretnine iznajmljuju dugoročno podstanarima. Također, pokrenuo bih programe poput Dubrovačke stanogradnje za izgradnju novih stambenih jedinica na periferiji, poput Mokošice ili Pobrežja, uz subvencije za mlade i zdravstvene radnike’

MARKO

DRAGIČEVIĆ:

‘Generalno sam za progresivno oporezivanje gdje oni koji imaju više apartmana trebaju platiti više’

lo i druge djelatnosti koje su od interesa za to područje da nije sve podređeno turizmu. Vjerujem da bi se mnogi odlučili živjeti unutar stare gradske jezgre kada bi to značilo da im je plaća veća jer im je oslobođena poreza.

MARO KRISTIĆ (NEZ.) - U Dubrovniku turizam nema alternativu pa su mnogim sugrađanima apartmani izvor egzistencije i bilo kakve radikalne mjere koje uključuju zabrane obavljanja ove djelatnosti po meni u ovom trenutku mogu imati samo negativne učinke na gospodarstvo i život ljudi. Smatram kako je ispravno različito porezno tretirati iznajmljivače koji iznajmljuju višak stambenog prostora u okviru

svog prebivališta i time ostvaruju dodatne prihode od onih koji iznajmljuju nekretnine u zgradama i kuće za odmor u kojima ne žive, no ne podržavam zabrane iznajmljivanja u stambenim zgradama bez suglasnosti susjeda. Osim što to predstavlja izravno zadiranje u privatno vlasništvo, sama činjenica da treba prikupiti potpise susjeda neće donijeti red u tim zgradama, a otvara se i prostor za negativne pojave koju mogu utjecati na narušavanje dobrosusjedskih odnosa. Deapartmanizaciju stambenih zgrada trebalo bi poticati puno snažnijim subvencijama za dugotrajno podstanarstvo po modelu u kojem bi Grad bio jedna od ugovornih strana.

MARKO DRAGIČEVIĆ (NEZ.) – Generalno sam za progresivno oporezivanje gdje oni koji imaju više apartmana trebaju platiti više, ali to nije u ingerenciji Grada Dubrovnika… Usput, evo nekoliko tehničkih informacija koje ograničavaju slobodu eventualnih odluka o različitoj stopi oporezivanja: Grad donosi odluku o visini poreza na promet nekretnina u definiranom rasponu od 0,5 do 8 eura. Tu može uzeti u obzir i socijalne prilike i naselje ili ulicu u kojoj se nekretnina nalazi. Grad donosi odluku i o visini niže i više stope poreza na dohodak za godišnji dohodak (plaće, mirovine, obrti) u propisanom rasponu. Grad donosi i odluku o visini poreza po krevetu za paušalce-male iznajmljivače u propisanom rasponu prema zakonu o porezu na dohodak, prema indeksu turističke razvijenosti grada može razlikovati iznos i po naselju i ulici, ali za sada nije zakonom ni pravilnikom propisana mogućnost propisivanja većeg iznosa za rentijere. Ako Ministarstvo financija bude propisalo zakonom da se može razlikovati domaćine od rentijera, onda će se moći i propisati veći iznosi. Za sada jedina razlika je to što rentijer plaća porez na nekretnine, a domaćini ne plaćaju.

ANTUN KARUŽIĆ:

‘Ako bih našao pravnu mogućnost, prvo bih zabranio iznajmljivanje u staroj gradskoj jezgri. Također, ljude koji ne žive u Dubrovniku, a iznajmljuju apartmane oporezivao bih po duplo većoj stopi’

ANTUN KARUŽIĆ (NEZ.) – Ako bih našao pravnu mogućnost, prvo bih zabranio iznajmljivanje u staroj gradskoj jezgri. Također, ljude koji ne žive u Dubrovniku, a iznajmljuju apartmane oporezivao bih po duplo većoj stopi. U samome Gradu potrebno je napraviti zoniranje, ali u smislu koje se upotrebljava u Americi i ostalim sređenim zemljama. Dakle, ne može kod galerije slika biti mesara gdje tranžiraju tele dok se ovaj trudi prodati kakvog Dulčića. Ja sam napravio to zoniranje za Grad i uskoro ću ga predstaviti na Gundulićevoj poljani zajedno s oko 40 točaka programa. Sve urede Grada Dubrovnika treba iseliti iz Grada osim gradonačelnikovog i protokola. Pogodne prostore treba dati građanima na korištenje, a ne socijalnim slučajevima. Palače nisu pogodne za stanovanja jer što će u njima jedna obitelj? Da se traže po njoj kad je objed? Specifični slučaj je palača Petilovrijenci. Nju sam predvidio za reprezentativni stan gradonačelnika. Meni ne treba jer imam kuću kraj Muzičke. Ali se mora imati. U toj kući su još četiri četiri stana koja Grad može (ne sve) dati potrebnim kirurzima ili što nam već treba. Ostale treba koristiti za goste da im se ne plaćaju hoteli.

PONEDJELJAK, 31.3. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK, 1.4. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

SRIJEDA, 2.4. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Crni fettuccini s morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

ČETVRTAK, 3.4. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

PETAK, 4.4. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 5.4. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 6.4 doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Sarma

Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani s dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir

TAMARIĆ ZLATA VRIJEDAN

Nova cesta donosi lakši put do škole, predivnu šetnicu i građevinski boom u Mokošici

Gotovo kilometar izgrađene nove ceste naselju Mokošica od velikog je značaja

Očekuje se i uvođenje autobusne linije do škole, što dodatno povećava sigurnost djece u prometu

Godinama se govorilo i planiralo, a onda su početkom ove godine konačno krenuli radovi na dvosmjernoj prometnici koja spaja Osnovnu školu Mokošica s cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Nije išlo glatko, posebno zbog kompliciranog postupka izvlaštenja, ali nakon dugog čekanja - cesta je nedavno izgrađena. Grad Dubrovnik je za cijeli projekt, uključujući izvlaštenja, dokumentaciju i nadzor, izdvojio nešto više od pet milijuna eura, ali već sad se vidi da je vrijedilo.

BOLJA PROMETNA POVEZANOST

Ova prometnica nije samo poboljšala protočnost i olakšala dolazak djece u školu, već je rasteretila i promet na postojećim cestama. Roditelji napokon mogu lakše dovesti mališane,

Nova prometnica bit će novi ulaz u Novu Mokošicu

a Ulica Bartola Kašića konačno je prodisala. No, Tamarić nije samo obična cesta, on otvara prostor za daljnji razvoj. Planirana nadogradnja škole, koja će omogućiti rad u jednoj smjeni, sad je korak bliže realizaciji jer će preko Tamarića jednostavnije stizati građevinski materijal i odvijati se važan promet pri gradnji. Uz to, očekuje se i uvođenje autobusne linije do škole koja će biti obnovljena, što dodatno povećava sigurnost djece u prometu.

Gradonačelnik Mato Franković ne skriva zadovoljstvo.

“Cesta Tamarić velika je stvar za Dubrovnik, a posebno za Mokošicu. Osim što povećava sigurnost i poboljšava prometnu povezanost, bit će i predivna šetnica. Ovo je projekt na koji se čekalo najmanje 20 godina – dugo sanja-

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović (Dubrovački dnevnik) i VSP Video

Idejni projekt izrađen je 2018. godine, lokacijska dozvola ishođena je u ožujku 2019. godine, glavni projekt izrađen je u lipnju 2020., a pravomoćna građevinska dozvola ishođena je u prosincu iste godine.

U srpnju 2022. godine dovršen je postupak izvlaštenja svih nekretnina koje ulaze u trasu predmetne ceste u k.o. Mokošica vrijedan ukupno

9.295.280,40 kuna (1.2 milijuna eura). Grad Dubrovnik, kao korisnik izvlaštenja, na ime naknade vlasnicima izvlaštenih nekretnina isplatio je ukupno 9.091,752,47 kuna, dok je za naknade za usluge vještačenja isplaćeno ukupno 203.527,93 kuna. Postupak javne nabave pokrenut je u travnju 2023. godine, a ugovor s odabranim izvođačima potpisan je u rujnu iste godine. Ukupna vrijednost ugovora o izvođenju radova iznosi 3.477.589,54 eura s PDV-om, dok je cjelokupna vrijednost investicije 4.4 milijuna eura s PDVom (uključuje izradu sve dokumentacije, nadzor i sl.) Kada se tome pridruže spomenuti troškovi izvlaštenja, ukupna investicija prelazi pet milijuna eura.

no, dugo željeno, napokon ostvareno”, kazao je Franković.

NOVA GRAĐEVINSKA ZONA

I zaista, cesta nije samo funkcionalna, ona Mokošici donosi novu šetnicu s fantastičnim pogledom na Sustjepan i dubrovački most. A kako to obično biva, dobra infrastruktura znači i veći interes za ulaganja. Već su osvanuli oglasi za prodaju građevinskog zemljišta u ovom dijelu, a veliku parcelu od osam tisuća kvadrata prodaje Ingra. Oni su ovo zemljište pametno kupili od Balda Bana još 2006. i 2007. godi-

ne za deset milijuna kuna, a sada ga prodaju za dvostruko više. Na navedenom području, u blizini Ingrinog, zasigurno će se niknuti nove zgrade zbog povećane atraktivnosti ove lokacije koja se stvorila gradnjom infrastrukture. Zaključno, Tamarić nije samo nova prometnica, on je simbol razvoja Mokošice. Sigurniji put do škole, ljepša svakodnevica za šetače i novi investicijski potencijal. Sve to stane u nepunih kilometar ceste. Dugoročno gledano, ova cesta ne znači samo bolju prometnu povezanost, već i perspektivniju i ugodniju budućnost za cijelo naselje.

PROBLEM SE NASTAVLJA

Bliži se još jedna sezona, a rješenja za ‘Sunset’ nema.

Grad : Uredit ćemo plažu i osposobiti tuševe!

Objekti koji su izgrađeni u sklopu projekta Sunset Beach su pusti, plaža je prazna, a da bi se stvari mogle konkretizirati i staviti u funkciju, potrebno je pričekati kraj spora koji još uvijek traje na Vrhovnom sudu. Za to vrijeme, Grad Dubrovnik će održavati prostor čistim, a to je i jedino što može napraviti

Kraj je ožujka, polako se bliži predsezona i doba kupanja, i mnogi se pitaju što će točno biti s plažom u Uvali Lapad. Objekti koji su izgrađeni u sklopu projekta Sunset Beach su pusti, plaža je prazna, a da bi se stvari mogle konkretizirati i staviti u funkciju, potrebno je pričekati kraj spora koji još uvijek traje na Vrhovnom sudu. Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija nadležna je za dodjelu koncesije na ovom području, oko čega su se stvorile pravne peripetije. S druge strane, sukladno važećim zakonima i propisima, Grad Dubrovnik je nadležan za samo održavanje plaže. Dubrovački dnevnik stoga je ususret sezoni poslao upit Gradu Dubrovniku.

GRAD NASTAVLJA S ODRŽAVANJEM

„Grad Dubrovnik je još u srpnju prošle godine preuzeo redovito održavanje vanjskih površina na području Uvale Sumartin. Zelene površine održava društvo Vrtlar dok je brigu o čišćenju površina preuzela Čistoća. U okviru redovnog programa održavanja pomorskog dobra uredit će se plaža te će se osposobiti tuševi“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika na naš upit. Također, podsjećaju i kako, do okončanja svih sporova, Grad Dubrovnik nije u mogućnosti raspisivati natječaje za koncesijska odobrenja kako bi se na navedenom području postavile ležaljke i slično.

„Grad Dubrovnik ne može niti smije poduzimati bilo kakve veće zahvate osim održavanja prostora čistim i urednim, kako bi se građanima i

posjetiteljima osigurao reprezentativan prostor u zadanim okolnostima“, podsjećaju iz Grada Dubrovnika.

VEZANE RUKE

Na neki način, Županiji su vezane ruke, a Grad Dubrovnik radi ono što je u njihovoj moći i što im je nadležnost – održava prostor urednim. Na temu plaže u Uvali Lapad osvrnuo se i gradonačelnik Mato Franković na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća, odgovarajući na pitanja vijećnika.

“ Grad će sukladno svojim ovlastima urediti plažu, staviti tuševe u funkciju i kositi travu kako bi površina bila uredna. Podsjetit ću vas kako nam je DORH rekao da možemo ući na koncesijsko područje pa smo prošle godine to i napravili, s potpunim legitimitetom. Sve ćemo urediti za ovu sezonu i omogućiti da koliko-toliko dio plaže i zelenih površina bude u funkciji”, rekao je tom prilikom gradonačelnik i dodao kako ostaje problem unutrašnjih prostora.

“Ljudi vide da je tamo kaos, ali vjerujem kako će se moći, s obzirom na to da je stečajni upravitelj rekao da se prodaje inventar, ući u posjed prostora, pa barem očistiti da bude uredno”, odgovorio je Franković na sjednici održanoj krajem veljače.

‘ONO ŠTO JE NA PLAŽI JE JAVNO DOBRO’ Podsjetimo, koncesija je prije 10 godina dodijeljena tvrtki Dubrovački zalasci sunca koja je

„Grad Dubrovnik je još u srpnju prošle godine preuzeo redovito održavanje vanjskih površina na području Uvale Sumartin. Zelene površine održava društvo Vrtlar dok je brigu o čišćenju površina preuzela Čistoća. U okviru redovnog programa održavanja pomorskog dobra uredit će se plaža te će se osposobiti tuševi“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika

uredno poslovala na ovom području. Međutim, drugi ponuđači koji nisu odabrani na natječaju su prema redovnoj proceduri uložili žalbe o kojima je odlučivao Upravni sud u Splitu. I on ih je odbio, a Dubrovačko-neretvanskoj županiji dao za pravo. Međutim, o ovom predmetu dalje je odlučivao Visoki upravni sud u Zagrebu koji je, po istom predmetu, donio dvije oprečne presude; jednu prema kojoj pobija žalbu koncesionara, a drugu prema kojoj mu daje za pravo. O ovom predmetu sada odlučuje Vrhovni sud. Zanimljivo je i to kako se u sudsku proceduru uključio i DORH u čijoj je nadležnosti upravljanje pomorskim dobrom. Njihov je stav kako je presuda koja ponuditelju koji nije odabran na natječaju daje za pravo zapravo nezakonita. Sukladno tome je pokrenut izvanredni pravni postupak, ocjena zakonitosti te presude, a od Vrhovnog suda se traži da je proglasi nevažećom, sukladno ocjeni DORH-a.

„Dva su moguća scenarija. Vrhovni sud može podržati prijedlog DORH-a, zbog čega će se koncesija nastaviti. Naravno, koncesionar može to prekinuti, no to nije baš isplativo jer je uložio značajna sredstva. No, uvijek ističemo – ta

sredstva su zalog kako ne mogu biti oštećeni ni Županija, ni Država, ni Grad. Postoji dug za koncesiju, inzistiramo kako ga treba platiti, koncesionar smatra kako ne treba, no konačnu odluku će donijeti Sud. Ako on odredi kako smo bili u pravu, a koncesionar odluči ne nastaviti koncesiju, mi ćemo umanjiti vrijednost duga za uložena sredstva. Jer ono što je na plaži, to je javno dobro, koncesionar to ne može svojatati. Koncesionar je mogao nastaviti raditi, to smo od njega i tražili, no on je odlučio drugačije, pokrenuo je i predstečajni postupak, vidjet ćemo kako će završiti. Novi natječaj ćemo raspisati jedino u slučaju ako sud ne donese odluku u našu korist i ne uvaži ocjenu DORH-a“, kazao je na ovu temu župan Nikola Dobroslavić u nedavnom intervjuu za Dubrovački dnevnik. Područje u Uvali Lapad postalo je žrtvom pravne zavrzlame, ali i ne baš brzog pravosuđa s obzirom na to kako se presuda čeka već neko vrijeme. A za to vrijeme, život i turizam u gradu se nastavljaju. Građane, a ni turiste, ne zanima zašto nema adekvatnog sadržaja, niti ih treba zanimati. No, utješno je što će ove sezone plaža u Uvali Lapad barem biti održavana i čista.

„Ono što je na plaži, to je javno dobro, koncesionar to ne može svojatati. Koncesionar je mogao nastaviti raditi, to smo od njega i tražili, no on je odlučio drugačije, pokrenuo je i predstečajni postupak, vidjet ćemo kako će završiti“, kazao je nedavno župan Nikola Dobroslavić u intervjuu za Dubrovački dnevnik

Zgrade u Vinogradarskoj ulici uknjižene

i etažirane

Dubrovački demokratski sabor predstavio je kandidate na predstojećim lokalnim izborima. Predsjednik DDS -a Pero Vićan kandidat je za gradonačelnika Dubrovnika, dok je kandidat za zamjenika Lukša Matušić. Kandidatkinja za županicu je Terezina Orlić, a kandidat za njenog zamjenika Drago Sršen. Podsjetimo, Vićan je jedna od najdugovječnijih dubrovačkih političara koji je na prethodnim izborima za čelno mjesto Grada ušao u drugi krug, s aktualnim gradonačelnikom Matom Frankovićem. Terezina Orlić predsjednica je Županijske skupštine i gradska vijećnica, a prije četiri godine također se natjecala na čelno mjesto Dubrovačko-neretvanske županije.

Završena energetska obnova ljetnikovca Crijević Pucić

Završeni su radovi energetske obnove ljetnikovca Crijević Pucić, vlasnika i korisnika Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Tim povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Slobodan Begić održali su prošlog tjedna završnu konferenciju projekta.

U sklopu energetske obnove ljetnikovca, izvedeni su radovi obnove krovišta zgrade bez zadiranja u konstruktivne elemente nosive konstrukcije, toplinska izolacija stropa prema tavanu slojem mineralne vune, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom te ugradnja dizalice topline zrak-voda za potrebe grijanja i hlađenja cjelokupnog prostora. Zahvaljujući implementaciji ovih mjera postignuti su značajni rezultati, uključujući smanjenje godišnje potrebne to-

plinske energije za grijanje za 20,96 posto, smanjenje godišnje primarne energije za 68,24 posto te smanjenje emisija CO2 za 68,24 posto.  Gradonačelnik Mato Franković izrazio je zadovoljstvo što se Dubrovački simfonijski orkestar vraća doma u godini u kojoj obilježava svoj stoti rođendan. „Nakon što su provedene adaptacija, uređenje i sve ono što je bilo nužno kako bi ovaj objekt bio funkcionalan, pred nama je još jedan izazov. To je rekonstrukcija postojeće dvorane u prostor koji bi ubuduće trebala biti jedna prava glazbena dvorana, a koja bi se trebala uklopiti i u smjernice konzervatora. Radi se na izradi projektne dokumentacije kako bismo dobili zeleno svjetlo Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Samim time Grad Dubrovnik bi, a posebno Dubrovački simfonijski orkestar, dobio jednu primjerenu dvoranu koja ne bi bila samo za vježbanje, već i za izvo-

đenje nastupa Dubrovačkog simfonijskog orkestra“, naglasio je gradonačelnik Franković. U ovoj prigodi najavio je i kako se sa Sveučilištem u Zagrebu radi na rješenju nove koncertne dvorane. Buduća dvorana bila bi većeg kapaciteta, smještena u neposrednoj blizini ljetnikovca, pored Interuniverzitetskog centra Dubrovnik. Projekt obnove ovog iznimno vrijednog objekta financiran je sredstvima Europske unije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a radove su izvele tvrtke Građevinar Quelin i Posta u ugovorenom roku. Ukupna vrijednost radova iznosila je 592.512,61 eura, od čega 479.492,42 eura čine bespovratna sredstva. Preostali iznos od 113.020,19 eura Grad Dubrovnik osigurao je iz proračunskih sredstava. Ovaj projekt značajno pridonosi poboljšanju energetske učinkovitosti zgrade, ali i očuvanju kulturne baštine Grada Dubrovnika.

Grad o urušavanju

zida s privatne parcele na javnu

cestu

u Ulici Frana Supila

S obzirom na interes javnosti, a vezano uz urušavanje zida s privatne parcele na -

1. Očevidom komunalnog redara Odsjeka za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika dana 28. rujna 2023. godine utvrđeno je kako je ogradni zid koji je sastavni dio kat.čest. 4807 k.o. Dubrovnik napuknut i nakrivljen te prijeti padom na javnu površinu, odnosno na kat.čest. 5124 k.o. Dubrovnik upisanu kao javno dobro - cesta u vlasništvu Grada Dubrovnika.

2. Odsjek za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika pokrenuo je upravni postupak te je dana 4. listopada 2023. godine izdano rješenje kojim se vlasnici čestice zgrade 4807 k.o. Dubrovnik naređuje da u roku od 30 dana od dana primitka rješenja izvrši sanaciju oštećenog ogradnog zida.

3. Na navedeno rješenje vlasnica je izjavila žalbu.

4. Drugostupanjsko tijelo, Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove, 11. lipnja 2024. godine donijelo je pravorijek u kojem je Odsjek za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika proglašen nenadležnim u navedenom postupku te je poništilo spomenuto rješenje Grada Dubrovnika izdano 4. listopada 2023.. 5. Istim aktom drugostupanjsko tijelo utvrdilo je da je nadležno tijelo za postupanje Državni inspektorat Republike Hrvatske te je pisano obavijestilo Državni inspektorat o opasnosti od urušavanja ogradnog zida na javnu površinu poradi poduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti.

POKRENUTA JAVNA NABAVAuskoro Park ‘n’ Ride parkiralište za

572 vozila na Pobrežju

Promišljajući daljnji razvoj i urbanizaciju Dubrovnika, gradska uprava nastavlja s razvojem infrastrukturnih projekata s ciljem rasterećenja gradskog središta opterećenog prometnim zagušenjima. Jedna od ključnih investicija, kao dio integriranog razvojnog programa Dubrovnik 2030 i projekta Poštujmo Grad, je Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja.

Grad Dubrovnik pokrenuo je 20. ožujka postupak javne nabave za izvođenje radova na izgradnji Park ‘n’ Ride sustava. Procijenjena vrijednost radova je 6.240.000,00 eura, a krajnji rok za dostavu ponuda  je 18. travnja 2025. godine do 10:00 sati.

Projekt Park ‘n’ Ride uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom na bivšu županijsku ce-

stu Ž6235 i javnim prijevozom do užeg središta grada. Izgradit će se ukupno 572 parkirališna mjesta, kao i dva terminala za ukrcaj i iskrcaj putnika iz autobusa. Od 530 parkirnih mjesta za osobna vozila, 28 mjesta bit će označeno za vozila osoba s invaliditetom. Stajalište za autotaksi vozila obuhvatit će 16 mjesta. Za autobuse je planirano 20 parkirnih mjesta te po dodatna tri mjesta na terminalu ukrcaja i iskrcaja. Osim uređenja kolnih površina, na području cijelog sustava uredit će se i pješačke i zelene površine, a detaljno osmišljen projekt obuhvaća i funkcionalno rješenje odvodnjavanja i pročišćavanja oborinskih voda s kolnih i pješačkih površina. Kako bi se omogućila maksimalna iskorištenost prostora s obzirom na specifičnosti terena, parking će se graditi kaskadno i to izvedbom ar-

miranobetonskih potpornih zidova. Projektom je izrađeno i tehničko rješenje solarne javne rasvjete prilagođeno prostoru u sigurnosnom i vizualnom smislu.

Realizacijom ove investicije, Grad Dubrovnik je korak bliže planiranom ograničenju pristupa automobilima do granica kontaktne zone povijesne jezgre za sve osim za lokalno stanovništvo, što je jedan od ciljeva strateškog projekta Poštujmo grad. Posjetiteljima koji svoja vozila ostave na Pobrežju na raspolaganju će biti prijevoz autobusima JGP Libertas uključen u cijenu parkiranja.

Park ‘n’ Ride jedan je od niza projekata koji će se financirati iz ITU mehanizma putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imaju na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

PREDSTAVLJENI KANDIDATI

Velika obljetnica HDZ-a u Župi dubrovačkoj: ‘Pobjeda na predstojećim izborima neće biti upitna’

Obljetnica osnutka HDZ-a u Župi dubrovačkoj obilježena je u utorak, a tom prigodom su predstavljeni kandidati za načelnika i župana. Đuro Lonza kao kandidat za načelnika Općine Župa dubrovačka kazao je kako će u narednim tjednima predstaviti program.

“Iako ne može izgraditi tu cestu, Župa može sudjelovati u odabiru najmanje štetne trase. Važne su nam i druge ceste koje su lokalne i moramo ih razvijati i proširivati kao i realizirati nekoliko projekata poput kanalizacije Čibače i projekt aglomeracije”, istaknuo je. Osvrnuo se i na proširenje škole, razvoj sporta i mjere za stare, a najavio je i gradnju doma za starije. “Moramo isprojektirati novu školu kao i novi vrtić u Kuparima. Važan nam je sport i planiramo u Čibači gradnju stadiona. U planu nam je plivalište u Kuparima. Veliki je broj projekata koje moramo raditi sa Županijom, od cesta do lučke infrastrukture. Zbog toga vas molim da podržite Joška Cebala i Blaža Peza, kako bi zajedno realizirali ove projekte”, poručio je Lonza.

Najavio je i bogat socijalni program kao i gradnju lučice u Srebrenom i Mlinima. Kandidat za župana Blaž Pezo zahvalio je svim osnivačima HDZ-a Župa dubrovačka.

“Kažu da će izbori u Župi biti ‘čupavi’... Zašto bi bili? Pa Silvio je bio načelnik toliko godina i sve se vidi što je radio. Đuru će biti teško jer nije lako nakon Silvia doći. Inače ti prijelazi nisu laki, ali nadam se kako će sinergija svih nas biti

jaka i nema šanse da nas netko dobije, posebno ovdje u Župi. Ne sumnjam u pobjedu samo je bitno da ostanemo svi zajedno. I mene je ‘zapala’ Županija i mislim da mi neće biti lako doći nakon Nikole koji je ostavio veliki i značajni trag i utro put tamo gdje se Županija danas nalazi. On je tu poziciji obavljao

časno i gospodski, a meni neće biti lako sve to ponoviti. Protiv nas su svi u državi, oni su sad na krilima predsjedničkih izbora, ali na lokalnoj razini je drugačije. Pobjeda HDZ-a neće biti upitna, a očekujemo podršku u Župi, Konavlima i Gradu kao i u cijeloj županiji”, poručio je Blaž Pezo.

SVEČANO U KONAVLIMA

Predstavljeni kandidati HDZ-a na lokalnim izborima, Mato Franković ide po treći mandat!

Franković je kandidat za gradonačelnika

Dubrovnika

Obljetnica osnutka konavoskog HDZ-a, uz predstavljanje kandidata za lokalne izbore, obilježena je u srijedu u Domu kulture u Čilipima.

KANDIDATI HDZ-A NA LOKALNIM IZBORIMA SU:

Blaž Pezo, kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije, Joško Cebalo, kandidat za zamjenika župana Dubrovačko-neretvanske županije, Mato Franković, kandidat za gradonačelnika Grada Dubrovnika, Dalibor Milan kandidat za gradonačelnika Grada Metkovića, Frano Jeričević, kandidat za gradonačelnika Grada Korčule, Ivan Škarić, kandidat za gradonačelnika Grada Ploča, Zoran Popović, kandidat za gradonačelnika Grada Opuzena, Vedran Antunica, kandidat za načelnika Općine Ston, Tomislav Ančić, kandidat za načelnika Općine Orebić, Luka Antunović, kandidat za načelnika Općine Pojezerje,

Anto Bezek, kandidat za načelnika Općine Lumbarda, Joze Burmas, kandidat za načelnika Općine Vela Luka,

Jakša Franković, kandidat za načelnika Općine Trpanj, Anita Jančić Lešić, kandidatkinja za načelnicu Općine Lastovo, Nikola Knežić, kandidat za načelnika Općine Dubrovačko primorje, Nikola Krstičević, kandidat za načelnika Općine Kula Norinska, Ljubo Kunjašić, kandidat za načelnika Općine Smokvica, Božo Lasić, kandidat za načelnika Općine Konavle, Đuro Lonza, kandidat za načelnika Općine Župa dubrovačka, Đivo Market, kandidat za načelnika Općine Mljet, Jurica Mušan, kandidat za načelnika Općine Slivno, Vlatko Mratović, kandidat za načelnika Općne Janjina, Jurica Petković, kandidat za načelnika Općine Blato, Maja Vrnoga, kandidatkinja za načelnicu

Općine Zažablje.

Predstavljanju je nazočio i premijer Andrej Plenković. „Vlada je tu, ali ovu utakmicu vidim kao priliku da stvari stavimo na svoje mjesto, da HDZ još jednom ostvari veliku pobjedu na lokalnim izborima, da se svi proveselimo i nakon toga tri godine u miru predano radimo za Hrvatsku. Hvala vam i do pobjede!”, uzviknuo je Plenković.

Predstavljanju kandidata nazočio je i Plenković

POSJET PREMIJERA

Plenković u Dubrovniku: Otvorena Čingrija, ali i radovi na OŠ Cavtat

Vila Čingrija novi je doprinos kvaliteti turizma u Dubrovniku, a u Konavlima kreće izgradnja nove škole, na koju se čekalo desetljećima

Otvorena je Vila Čingrija, koja je uređena u sklopu projekta Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, a svečanom otvaranju održanom u srijedu nazočio je i premijer Andrej Plenković.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je da je ovo velik dan za Grad. “Otvaranjem Vile Čingrije Grad Dubrovnik ide onim koracima kojim je već dugi niz godina želio ići, a to je pitanje kvalitete, održivosti i pitanje razvoja naših, domaćih ljudi, kako bi oni ovdje, u ovom prostoru, stjecali određenu vrstu znanja i doprinosili kvaliteti usluge u Dubrovniku”, kazao je gradonačelnik Mato Franković. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić rekao je da za Turističku i ugostiteljsku školu, kao i Regionalni centar kompetentnosti tek sad počinje drugi dio njihovog djelovanja. “Ovo je bio vrlo zahtjevan projekt, vrlo važan za našu Županiju, Grad, turizam. Mi jesmo dobri u turizmu, međutim, uvijek treba težiti ka višem i boljem i ovo je na tom putu, izjavio je.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs je istaknuo kako je ‘turizam ovom školom i ovim centrom dobio jedan visokomoderan i vrhunski objekt’, dok je ministar turizma i sporta Tonči Glavina naglasio kako ‘su ovi centri su zaista kapitalna promjena’. „Praktički živimo u danima najvećeg turizma u Hrvatskoj uopće, mi smo u 27,1 milijuna dolazaka, 108 milijuna noćenja, 15 milijardi eura prihoda od turizma, samo smo u našem mandatu više nego duplo

povećali prihode. Logično je onda da država investira u ljude, one koji će nositi turizam u godinama koji su pred nama”, istaknuo je Plenković.

Istog su dana svečano otvoreni radovi na novoj osnovnoj školi u Cavtatu. „Ovo je san svih nas u Cavtatu i Konavlima, da napokon krenemo u izgradnju. Država je dala zemljište, država je dala novac“, kazao je konavoski načelnik Božo Lasić. „Veliko je zadovoljstvo biti na polaganju kamena temeljca za Osnovnu školu Cavtat koja će imati oko 500 učenika i 60 zaposlenika. Projekt je vrijedan gotovo 24 milijuna eura i dio je velikog napora Vlade u dosad najvećem ulaga -

nju u obrazovnu infrastrukturu, od dječjih vrtića, osnovnih škola, srednjih škola, sportskih dvorana, fakulteta, visokih učilišta… Taj ukupni iznos za ovo desetljeće koji smo osigurali je 2,7 milijardi eu -

ra. Samo na području ove županije financiralo se 12 vrtića, radi se škola u Mokošici, dvorana u Orašcu, tako da sam sretan zbog ovog projekta u Cavtatu“, izjavio je tom prilikom premijer Plenković.

S otvorenja Čingrije

SMJERNICE PROGRAMA DDS-A

Pero Vićan: Gradit ćemo i dodjeljivati stanove liječnicima, a treba ulagati i u novu opremu u bolnici!

Pero Vićan kandidat je DDS -a za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. On je izjavio kako su u završnoj fazi izrade cjelovitog programa koji se bavi ključnim pitanjima od kojih, najavio je, neće odustati. “Odmah će nova stavka u proračunu biti - izgradnja i dodjela 12 stanova liječnicima OB Dubrovnik. Stanje s liječnicima je zabrinjavajuće i jedini način da situaciju držimo pod kontrolom je da svi mladi iz naše županije, koji završe fakultet medicine, ostanu tako što će im se trajno dodijeliti stan u iznosu od 50 posto od cijene koštanja, a ne cijene stana na tržištu. Ne možemo imati staru opremu, svake godine u proračunu mora biti druga stavka od 10 milijuna eura za novu opremu i edukaciju stručnjaka i stipendiranje kako bi dubrovačka bolnica dobila status kliničke bolnice. Naše stanovništvo se učetverostručilo i ne možemo imati ovakvu opremu, a imamo lijepu zgradu koja se može još širiti”, jasno je naznačio Vićan dodavši kako od navedenih zahtjeva neće odustati.

Najavio je kako će DDS tražiti reorganizaciju gradske uprave i smanjiti broj upravnih odjela na pet do šest, a ne 13, koliko ih je sad. Jedan od važnih ciljeva koji je u njihovom predizbornom programu je, istaknuo je Vićan, rješenje ceste koja je važna za dodjelu zemljišta braniteljima na Nuncijati. Također, najavio je i subvencioniranje od 600 eura za one koji imaju najniže mirovine. Posebno se

osvrnuo na područje kulture, prometa i gospodarenja otpadom. Istaknuo je i kako liste za vrtiće ne smiju postojati.

“Mi moramo imati viška mjesta. Samo je jedna prava demografska mjera i jedino rješenje, a to je da kad žena rodi četvrto dijete odmah dobije stan od 70 kvadrata. Svaki dan nas je sve manje, manje je djece... To je jedina prava demografska mjera, a ne produžen porodiljni dopust, ista naknada cijele godine i slično. To je sve friziranje“, kazao je Vićan.

Kandidatkinja za županicu Terezina Orlić također je spomenula glavne smjernice njihovog programa.

“Vjerujem da ću uspjeti poboljšati

mjesto županije u Hrvatskoj, na zadovoljstvo stanovnika. Naš program se odnosi na bolji život s boljim rješenjima i podijeljen je u deset cjelina, a ja bih izdvojila zdravstvo, demografiju i uvoz radne snage. Važni su nam i liječnici obiteljske medicine jer se mnogi spremaju za mirovinu i to će nam biti veliki problem. Demografija nije problem od jučer i na to smo u Komori upozoravali kroz pitanje radne snage, još davno. Važno je da strane radnike inkorporiramo u proces života tako što ćemo im osigurati učenje jezika, običaja i kulture, a bitno je i pitanje stanovanja radne snage, ne želimo ući u proces getoizacije”, kazala je Orlić.

PITANJE PLAŽE U LAPADU

Koalicija Slobodno o boljem upravljanju pomorskim dobrom:

“Uvala se treba vratiti građanima Dubrovnika”

Koalicija Slobodno, koju čine Srđ je Grad i SDP, održala je konferenciju za medije na temu boljeg upravljanja pomorskim dobrom kroz buduću suradnju Grada i Županije, na primjeru plaže u Uvali Sumratin.

„Jedna od prvih odluka koju ćemo donijeti kad preuzmemo upravljanje Gradom i Županijom je prenošenje ovlasti i davanje koncesije na Grad Dubrovnik. Članak 54. Zakona o pomorskom dobru to jasno propisuje i omogućuje, da jedinice lokalne samouprave, koje imaju kapaciteta za to, podnesu zahtjev i da budući župan na Županijskoj skupštini predloži da se upravljanje koncesija na pojedinačnim mjestima ili na cijelom teritoriju prenese na Grad Dubrovnik. Mislimo da je to rješenje koje je potrebno ovdje kako bismo zajednički najbolje upravljali s ovim prostorom”, objasnio je kandidat za župana Marko Giljača.

“Najvažnije, po nama, je da se Uvala treba vratiti građanima Dubrovnika. To se treba ozeleniti, posaditi nova stabla, vratiti hladovinu, vratiti društvene i sportske sadržaje, sve one sadržaje koje su ljudi koristili. Ovaj grad nije na prodaju, javni prostor ne bi trebao biti moneta za bilo kakvu političku trgovinu. Drugi način, moramo imati i pravnu i političku odgovornost, a to je da ubuduće kad bilo koji koncesionar dođe na ovako prekrasno mjesto, da je primoran zadržati one društveno korisne sadržaje za naše građane. Nitko ne smije dobiti prostor na upravljanje čisto radi svog osobnog profita nego i da Grad i građani imaju nešto od toga. Treće, ono što je naj -

bitnije, jest da građani moraju shvatiti da oni imaju moć da ovakvim projektima i načinu vladanja stvarno sutra bez problema mogu reći - dosta je”, kazala je Anita Bonačić Obradović, kandidatkinja za gradonačelnicu. Naglasila je ponovno da je cilj vratiti Uvalu građanima, uz suradnju Grada i Županije.

“Ovaj grad nije ničija privatna imovina, jer Dubrovnik pripada, što sam rekla, a ponovit ću milijun puta, nama, ljudima. Jer ako mi ne odlučujemo o sudbini našeg grada sutra, onda ćemo dopustiti pojedincima kojima je bitan samo kvadrat ili profit”, dodala je Bonačić Obradović.

Pitali smo ih što je od toga svega zapravo moguće s obzirom da je još u tijeku spor.

“Unatoč uvjeravanjima koja smo imali na Županijskim skupštinama kad smo kontinuirano pitali o ovom pro -

blemu, stečajni upravitelj je sam potvrdio ono što cijelo vrijeme govorimo, da tvrtka Zalasci sunca ne posjeduje koncesiju, jer bi sama koncesija trebala onda ući u stečajnu masu. Stečajni je upravitelj nije tu unio i osporio je potraživanja Županije, koja su trebala biti na osnovu plaćanja koncesije. Zbog toga smatramo da ovdje ne postoji koncesionar i da ovdje trebamo pokrenuti postupak ponovnog raspisivanja natječaja za koncesiju, ali koja će biti napisana s uvjetima na način da se tu zadrže društveno korisni sadržaji, javni sadržaji i da prostor bude mjesto života građana, ali će uz to omogućiti zaradu tom koncesionaru, protiv kojega apsolutno nismo. Ovdje smo imali situaciju da smo imali Zalaske sunca, a sad imamo duboku noć, ali nadamo se da uskoro sunce ponovno izlazi za Uvalu Lapad”, odgovorio je Giljača.

MOGLO JE ZAVRŠITI KOBNO

Komunalno redarstvo naredilo uklanjanje zida , vlasnici se žalili

Iz Grada navode kako na problem upozoravaju od 2023. godine

Urušio se zid obiteljske kuće u Ulici Frana Supila poviše plaže Banje, uslijed obilnih kiša. Kamenje je palo na cestu i prouzročilo materijalnu štetu na vozilima. Srećom, nitko nije stradao, no to se lako moglo dogoditi. Zbog ovog događaja, promet ulicom je bio zatvoren.

Na teren su izišli Inspektorat, sudski vještak, policija, ali i tvrtka Atis koja je uklonila odrone s puta. Na mjesto događaja stigao je i gradonačelnik Mato Franković.

„Vidimo da je zid bio u lošem stanju i da je malo betona bilo ugrađeno u sam zid. Na problem smo upozoravali od 2023., i ne samo to nego smo izdali i određena rješenja. Da se tada postupalo po tim rješenjima, danas do ovoga ne bi došlo”, kazao je dodavši da, kada Komunalno redarstvo izađe na teren i utvrdi prema privatnim subjektima kako postoji opasnost i mogućnost rušenja, ne treba ulagati žalbe nego treba sanirati zidove.

“Tako štitite svoju imovinu, ali i živote i imovinu naših sugrađana”, dodao je. O prethodno izdanim rješenjima, očitovali su se i iz Grada Dubrovnika. Naime, vlasniku je naloženo uklanjanje nesigurnog zida, no on se žalio na rješenje.

„Očevidom komunalnog redara Odsjeka za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika dana 28.

rujna 2023. godine utvrđeno je kako je ogradni zid koji je sastavni dio kat.čest. 4807 k.o. Dubrovnik napuknut i nakrivljen te prijeti padom na javnu površinu, odnosno na kat.čest. 5124 k.o. Dubrovnik upisanu kao javno dobro - cesta u vlasništvu Grada Dubrovnika.

Odsjek za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika pokrenuo je upravni postupak te je dana 4. listopada 2023. godine izdano rješenje kojim se vlasnici čestice zgrade 4807 k.o. Dubrovnik naređuje da u roku od 30 dana od dana primitka rješenja iz-

vrši sanaciju oštećenog ogradnog zida. Na navedeno rješenje vlasnica je izjavila žalbu.

Drugostupanjsko tijelo, Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove, 11. lipnja 2024. godine donijelo je pravorijek u kojem je Odsjek za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika proglašen nenadležnim u navedenom postupku te je poništilo spomenuto rješenje Grada Dubrovnika izdano 4. listopada 2023.. Istim aktom drugostupanjsko tijelo utvrdilo je da je nadležno tijelo za po-

stupanje Državni inspektorat Republike Hrvatske te je pisano obavijestilo Državni inspektorat o opasnosti od urušavanja ogradnog zida na javnu površinu poradi poduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti”, naveli su iz grada Dubrovnika te dostavili sljedeće dokumente: Rješenje Od -

sjeka za komunalno i pomorsko redarstvo Grada Dubrovnika izdano dana 4. listopada 2023. godine, Rješenje drugostupanjskog tijela od dana 11. linja 2024. godine, Obavijest državnom inspektoratu o potrebi postupanja izdano dana 11. lipnja 2024. godine.

“Iz svih navedenih dokumenata razvid-

no je kako je Komunalno redarstvo Grada Dubrovnika postupilo pravodobno po pitanju opasnosti od urušavanja privatnog zida na javnu površinu”, poručili su iz Grada. Za izjavu smo upitali i vlasnice nekretnine, one su kazale kako ne bi davale izjave jer su u šoku.

LEGENDARNI BROD

Misterij zvan Postira: Hoće

li na remont ili u rezalište?

Ne

bi iznenadilo ni da nastavi

još godinama ploviti!

Još prije tridesetak godina pričalo se da ona više nije za plovidbu. Upozoravali su kapetani kako je brod dotrajao, da je vrijeme da postane muzejski eksponat, ali Postira i dalje plovi, a neke svoje kritičare je čak i nadživjela

Ipak svemu dođe kraj pa čini se kako je konačno otkucalo legendi Jadrolinijine flote koja povezuje Dubrovnik i Elafite. Ovih dana sve su glasnija šuškanja kako Postira više neće ploviti. Čak se spominje i rezalište što je mnoge zgozilo, jer smatraju kako ovaj predivni klasični putnički brod treba biti smješten negdje dostojanstveno, primjerice u muzej ili na neku lijepu šetnicu. Tamo će mu se svi diviti, a brojni koje je prevozio pričat će dogodovštine s putovanja. “Postira posjeduje važeće svjedodžbe do srpnja ove godine, a s obzirom na stanje broda, intenzivno se razmatraju budući koraci vezani uz ovaj legendarni brod”. Tako su nam odgovorili Iz Jadrolinije na upit je li u 2025. godini došao trenutak da Postira završi karijeru koja traje više od 60 godina. Zasad je jedino sigurno da se privremeno povlači iz prometa zbog izvođenja godišnjih radova na održavanju broda.

IDEALNA ZA OVU LINIJU

Hoće li se nakon godišnjeg remonta vratiti? Mnogi kažu kako ih ne bi iznenadilo da se obnovljena vrati i nastavi održavati svoju liniju na jugu. Uslijed nedostatka adekvatne zamjene, Postira bi poslužila svrsi. Godinama slušamo najave da će brod otići u mirovinu i da je vrijeme za modernu zamjenu. No, svaki put kada se čini da je blizu kraj, Postira se vraća –obnovljena, zakrpana i spremna za još jednu sezonu. Razgovarali smo s trenutnim zapovjednikom broda Matom Kašikićem iz Orašca o sudbini Postire.

“Brod je idealan za ovu liniju, ali je star. Došlo je vrijeme da se zamijeni novim i modernijim. Mora doći vrijeme kada će prestati ploviti, ali kad će to biti ne znamo ni mi kao posada. Samo se nadamo da će imati dostojnu zamjenu. Ja sam došao za zapovjednika u studenom prošle godine, u početku mi je bilo neobično, u njemu je nekako sve skučeno i malo. Treba priznati kako je brod bio super, u svoje najbolje doba,

ali vidi se kako ga je ‘pojelo’ vrijeme i teško da može izdražati ovaj ritam. Sve mu je teže ploviti, motor trpi jače naprezanje i to nije kao prije”, govori zapovjednik Mato koji je ranije plovio na brodovima Atlantske plovidbe i ‘Nijemcu’, a od 2013. godine je u Jadroliniji. Časnik palube Miroslav Kunić s Mljeta na Postiri je nešto više od 15 godina i sjeća se lijepih i grubih trenutaka. Najljepša od svega mu je, govori on, veza između otočana i posade.

„K’o familija smo! Mi njima nešto učinimo, oni nama, ljudima donesemo lijekove, kruh i sve što treba, a oni nas paze i počaste. Postira je dobra, ali stara… Iako je motor dobar, godine čine svoje. Nadamo se kako će doći novi brod koji će biti bolji i komforniji. Ne znamo ništa o budućnosti ovog broda, on može još voziti, ali treba misliti na sigurnost“, govori časnik Kunić.

VIŠE OD BRODA

Otočani doista s brodom imaju posebnu vezu, on za njih nije samo prijevozno sredstvo nego svakodnevica i svjedok brojnih generacija. Desetljećima povezuje grad i otoke, bez obzira na vremenske (ne)prili-

Piše Aida Čakić Foto: Goran Mratinović

Postira je 2003. godine dobila nagradu Grada Dubrovnika što je veliko priznanje za sav rad njezine posade. Za Postiru kažu da nije samo brod, već čudo koliko more ona može podnijeti.

ke. Star, ali pouzdan, spor, ali uporan. Postira je odavno prerasla svoju prvotnu ulogu i postala institucija. Nema luksuznih salona ni brzih motora, ali ima ono što je otočanima najvažnije - vjernost, toplinu i dušu. I dok mnogi otočani s nostalgijom gledaju na njen mogući kraj, svjesni su da vrijeme neumoljivo prolazi i da su promjene neminovne. „Danas se u svijetu grade space shuttleovi pa kako se ne može napraviti i jedan dobar brod za naše područje?“, dobacuje jedan otočanin.

Hoće li Postira zaista otići u povijest ili će još jednom prkositi očekivanjima, ostaje pitanje na koje možda nitko nema siguran odgovor. No, jedno je sigurnobez obzira na to hoće li i dalje ploviti ili će završiti na dostojnom mjestu kao dio pomorske baštine, Postira će uvijek ostati više od broda. Bit će simbol uspomena, povezanosti i jedne ere koja polako odlazi, ali nikada neće biti zaboravljena. Kao što je ona zamijenila stare parobrode, došlo je vrijeme za još jednu smjenu generacija u Jadroliniji.

Ovaj putnički motorni brod izgrađen za male obalne plovidbe 1963. godine u brodogradilištu „Crvena zvezda“ u Puli kao novogradnja 37 pod imenom Postira. Jadroliniji je predana 15. lipnja 1963. godine, stigla je u velikom valu obnove flote šezdesetih godina. Naime, zbog tadašnje promjene u tehnologiji, kao i zahtjeva turističke ponude, Jadrolinija je rashodovala čak 38 brodova u šest godina. To su bili uglavnom parni brodovi, a umjesto njih su stizali prvi trajekti i moderniji putnički brodovi. U tom je valu modernizacije izgrađena cijela serija klasičnih putničkih brodova za lokalnu plovidbu - Perast i Porozina u Malom Lošinju te Punat i Postira u Puli. Bili su poznati pod nadimkom 4P. Od navedenih, do danas u floti Jadrolinije plovi Postira.

„Svjesni njegove povijesne važnosti za otočane te dubokog traga koji je ostavio u floti Jadrolinije, posebna pažnja bit će posvećena budućim postupanjima vezanim za ovaj brod“, poručili su iz Jadrolinije. Što god to značilo.

“Postira posjeduje važeće svjedodžbe do srpnja ove godine, a s obzirom na stanje broda, intenzivno se razmatraju budući koraci vezani uz ovaj legendarni brod”, poručili su iz Jadrolinije.

Epilog incidenta u koloni

S blagdanima stižu i kolone gastarbajtera, Konavljanima

glava i dalje u torbi

, napadači

od prošlog ljeta osuđeni

Konavljanima će dolazak do svojih kuća i ove sezone biti izazov. Pitali smo Hrvatske ceste u kojoj su fazi prometni projekti koji bi omogućili proširenje cesta, nove trake i prometna rješenja

Presudom dubrovačkog Općinskog suda, grčki je državljanin, arhitekt Zisis Grigoriou (62) iz Larisse oglašen krivim za počinjeno kazneno djelo protiv javnog reda i mira, odnosno pružanje otpora službenoj osobi u obavljanju njene službene dužnosti. Stoga mu je izrečena uvjetna presuda od šest mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. Temperamentni Grk je na međunarodnom graničnom prijelazu Konfin, uslijed nezadovoljstva dugim čekanjem u koloni vozila koja se protezala već od Đurinića i kroz Vitaljinu sve do granice, prišao kućici u kojoj se nalazi Granična policija te je vičući, počeo po njoj energično udarati šakama.

NERVOZNI ISPADI VOZAČA Kad je jedan od dežurnih policijskih službenika krenuo prema njemu kako bi ga spriječio da više ne narušava javni red i mir, ljutiti Grigoriou ga je tako snažno odgurnuo da je policajac zateturao nekoliko koraka unatrag. Eskalaciju incidenta spriječili su ostali policijski službenici na GP Konfin te je, zajedničkom intervencijom, Grk svladan uz uporabu sredstava prisile, što znači da je vezan lisičinama i priveden u Villa Palmu. Recimo i to kako je Grigoriou, nakon dva dana istražnog zatvora, nakon izrečene presude morao u Državni proračun Republike Hrvatske, prije napuštanje naše zemlje, platiti 265 eura sudskih troškova.

Nakon provedenog dokaznog postupka, dubrovački Općinski sud je oglasio krivima i albanske državljane, građevinara Raimonda Shallu (43) iz

Gradisht Rushe i električara Kloelda Shallu (24) iz

Fiere za počinjeno kazneno djelo nasilničkog ponašanja zlostavljanjem iživljavanjem i drskim po-

našanjem uz nanošenje teške tjelesne ozljede. Prvooptuženom je izrečena uvjetna osuda od 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od četiri godine, dok je drugooptuženom za dva kaznena djela izrečena jedinstvena kazna od godinu i šest mjeseci zatvora. Uvažavajući olakotne okolnosti, sud mu je potom izrekao djelomično uvjetnu presudu tako da mora “odležati“ šest mjeseci zatvora (pri čemu mu je priznato već odsluženo vrijeme u istražnom zatvoru), dok se uvjetni dio osude od godinu dana zatvora neće izvršiti ako u roku kušnje ne počini neko novo kazneno djelo. Riječ je o Albancima na privremenom radu u Stuttgartu u Njemačkoj, a incident o kojem su svojedobno pisali ne samo hrvatski nego i mnogi mediji iz regije, dogodio se na kolniku lokalne ceste LC-69057, u blizini restorana “Venecija“ i nedaleko međunarodnog graničnog prijelaza Karasovići. Naime, Shalle su, nezadovoljni što je mještanin svojim vozilom zaobišao kolonu vozila koja su čekala na izlaz iz Hrvatske, bez ikakvog stvarnog razloga i povoda zajedno i dogovorno s više osoba iz te kolone vozila, u cilju iživljavanja prišli Konavljaninu i zadali mu više udarca rukama i nogama po glavi i tijelu. Od posljedica tih udaraca Konavljanin je zadobio teške tjelesne ozljede, a događaj ga je doveo u položaj bespomoćne žrtve i kod njega izazvao osjećaj straha. Nakon toga su, s najmanje jednom muškom osobom, albanski gastarbajteri prišli drugom Konavljaninu iz vozila dubrovačkih registracija te ga je drugooptuženi u namjeri teškog ozljeđivanja, više puta udario zatvorenom šakom po glavi i tijelu, zbog čega je napadnuti zadobio također teške tjelesne ozljede. Uz vremenske,

Čak dva incidenta završila su s teškim tjelesnim ozljedama prošle godine, zbog nervoze koju izaziva čekanje u kolonama prema granici. Temperamentni Grk je na međunarodnom graničnom prijelazu Konfin napao policajca, a dvojica Albanaca napala su Konavljanina koji je pretjecao kolonu kako bi došao svojoj kući.

izrečena im je i novčana kazna te je svaki od njih morao u Državni proračun RH uplatiti po 1.095 eura sudskih troškova.

USKORO REPRIZA PROMETNIH

GUŽVI I KOLAPSA

Činjenica je da su se oba incidenta dogodila prošloga ljeta. Međutim, pred nama su uskršnji blagdani, a kratko potom i godišnji odmori, što znači kako će na povratku kući Jadransku magistralu, odnosno državnu cestu D-8 ponovno okupirati vozila radnika iz istočnijih zemalja koji rade u EU. Novi incidenti nisu isključeni i ponovno će se stanovnici krajnjeg juga županije naći pred iskušenjem pretjecanja kolone inozemnih vozila kako bi ranije stigli do kućnih vrata. To se odnosi, kako na magistralu, tako i na cestu prema Vitaljini. Na prometnicama se od navedenih incidenata nije ništa promijenilo i realna je opasnost od mogućih novih incidenata lokalnog puka s nervoznim vozačima o(p) stala. Ponovno će, kako bi stigli do svojih kuća, Konavljani morati ne samo biti u koloni, nego i pretjecati je kako bi čim prije stigli kućama. I ponovno riskirati napad nekog nervoznog vozača. Tim povodom smo se obratili Upravi Hrvatskih cesta.

-Hrvatske ceste su u planu nabave za 2025. godinu predvidjele izradu projekta rekonstrukcije državne ceste DC8/30 od km 2+300 do km 3+200, dionica Palje brdo - GP Debeli brijeg, čime će se izraditi projekt izrade dodatnih traka kako bi se osigurala protočnost prema GP Karasovići. Procjenom da je za navedeni zahvat potrebno provesti upravni postupak i ishoditi sve potrebne dozvole, u ovom trenutku ne možemo precizirati datum početka izvođenja radova - rekla je glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić Đurijanček.

-Isto tako, Hrvatske ceste su ugovorile izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju državne ceste DC516 u kompletnoj duljini (skretanje za Molunat – Vitaljina) te je isto u tijeku. Obzirom na kompleksnost i duljinu dionice od 11,5 km, trajanje izrade projektne dokumentacije (projektiranje) i ishođenja svih potrebnih dozvola dulje je od pripreme projektne dokumentacije manjih sanacija. Hrvatske ceste putem ugovornog izvođača radova redovnog održavanja ceste prate stanje prometnice te izvode potrebne radove kako bi osigurale punu funkcionalnost prometnice u cjelokupnoj duljini, a do izvedbe gore spomenutih radova rekonstrukcije – zaključuju.

Hrvatske ceste su u planu nabave za 2025. godinu predvidjele izradu projekta rekonstrukcije državne ceste DC8/30 od km 2+300 do km 3+200, dionica Palje brdo - GP Debeli brijeg, čime će se izraditi projekt izrade dodatnih traka kako bi se osigurala protočnost prema GP Karasovići.

MLADI DUBROVAČKI PJEVAČ

Josip Bačić glazbom širi pozitivu: „Previše je negativnosti oko nas, uvijek želim ljudima uljepšati dan“

Tek mu je 18 godina, maturant je u Privatnoj gimnaziji u Dubrovniku, ali itekako zna čemu se želi posvetiti i što želi raditi. Josip Bačić ne može zamisliti život bez glazbe, a objavio je dvije pjesme – prošlo ljeto izašao je singl Boli, a nedavno je objavljena pjesma Sve ili ništa, koja se našla među sto najpopularnijih pjesama u Hrvatskoj na Youtubeovoj ljestvici. Ima i zavidan broj pratitelja na društvenim mrežama, gdje se trudi svakome jednostavno – uljepšati dan. Za Dubrovački dnevnik otkrio je nešto više o svom glazbenom putu, ali i budućim planovima

Kad je krenula vaša ljubav prema glazbi?

Sve je počelo s Malim raspjevanim Dubrovnikom, kad sam imao četiri godine. S nonom sam učio riječi pjesme, zubi mi još nisu bili trajni, nisam znao praktički ni pričati kako spada, a učio sam pjevati. Kod mene doma se uvijek sviralo i pjevalo, išao sam i na zborove, završio osnovnu glazbenu školu. Uvijek je glazba bila tu.

Jeste li kao mlađi mogli zamisliti da bi glazba mogla biti vaš životni poziv?

Da! Ne s četiri godine. (smijeh) Ali sjećam se da su klinci voljeli igrati igrice ili nešto tako, a ja sam uvijek pjevao, imao koncerte u svojoj sobi, zamišljao da sam pjevač.

Kako je sve krenulo u profesionalnijem smislu?

Trebalo mi je stvarno dosta samopouzdanja da se odvažim posvetiti glazbi i snimiti pjesmu. Jer uvijek postoji osjećaj – joj, što će drugi reći, hoće li me osuđivati jer izbacujem pjesmu? Prvu pjesmu sam izbacio prošlo ljeto i baš sam zadovoljan kako je to sve prošlo. Sad je tu druga, uskoro će i treća.

Kakve su bile reakcije, kako se nosite s komentarima koji nisu nužno uvijek pozitivni?

Ljudi će stalno osuđivati, ali trebaš samo gurati svoj film jer jednostavno se nema smisla opterećivati tko će što reći. Volim glazbu, volim pjevati, to me čini sretnim i to ću raditi. Ako će se nekome svidjeti – super, ako nekome neće – i to je u redu. Ne može se svima sve svidjeti. Ali komentari su stvarno super i jako sam sretan zbog toga.

Tu je i podrška obitelji i prijatelja, vjerujem da vas to gura naprijed. Naravno, lijepo je kad imaš podršku. Svima je jako drago što se trudim, što sam svoj, što guram svoj film i priču, slijedim svoje snove. Ponosni su na mene. Kad je izašla pjesma, mama, tata i ja smo se rasplakali, bili smo presretni što je prva pjesma vanka. Baš dobar osjećaj!

Jako ste mladi, čak bi i nekome starijem bio veliki izazov ući u svijet glazbe. Kako to uopće izgleda?

Nije jednostavno, ali važno je raditi vokalno. Dosta i pišem. Mislim da je najvažnije biti uporan, stalno nešto raditi, pjevati, pjevušiti… Jednostav-

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović/ PRIVATNI ALBUM

no živjeti glazbu i kad-tad će se nešto dogoditi. Ništa ne dolazi preko noći! Treba uživati u cijelom procesu, nema smisla čekati što će se dogoditi, kad će se dogoditi.

Kao što ste već spomenuli, izašle su dvije pjesme. Koji je vaš „đir“, odnosno glazbeni smjer?

Odrastao sam na popu. Obje su pop. Na prvoj pjesmi s Anandom Đuranović i Devinom Jurajem. Producent je Srđan Sekulović Skansi. Spot smo snimali u Gradu, posvuda, baš je lijepo ispalo, ljetna je pjesma bila, gdje ćeš bolje nego kod nas? A za drugu sam pjesmu tekst napisao ja, s glazbom mi je pomogla Ananda Đuranović, a producent je ponovno bio Srđan Sekulović Skansi.

Možemo li očekivati još autorskih pjesama u budućnosti?

Sigurno! Imam zapravo puno pjesama, jako me često uhvati inspiracija da nešto pišem, tako da će ih sigurno biti.

Kreativni ste, pa tako vaši interesi uključuju i fotografiju.

Obožavam fotkati, snimati, plesati, glumiti, svašta nešto! (smijeh)

Kad gledate budućnost, na što bi ste se od svega nabrojanog htjeli usmjeriti?

Na glazbu! Stvarno bih volio staviti fokus na nju, ako bih već morao birati samo jednu stvar.

„Na maturalnoj su mi premijerno pustili pjesmu. Svi su pljeskali i baš je bilo predivno“

Što mislite, koliko bi vam se brzo to moglo i ostvariti?

Korak po korak. Najteži je početak, ali kad jednom uđeš u to, barem ja to tako gledam, onda ide svojim tokom. Već znaš kako cijeli proces izgleda, pa ti je lakše.

Koliko je teško kombinirati bavljenje glazbom i završetak srednje škole?

Nije jednostavno, ali trudim se. Kad nešto voliš, uvijek pronađeš i vrijeme i način. Dosta sam prisutan i na društvenim mrežama. Uvijek nastojim širiti pozitivu i uljepšavati ljudima dan. Nažalost, danas su pogotovo društvene mreže pune toksičnosti i ružnih komentara. Previše negativnosti danas, gdje god dođeš. Ma daj, bježi! (smijeh) Uvijek mi je drago kad mi netko napiše da sam mu uljepšao dan nekom mojom objavom.

S obzirom na to da ste četvrti srednje, čekaju vas važne odluke. Planirate li se samo posvetiti glazbi?

Upisat ću fakultet jer je važno obrazovanje. Glazba će ipak biti u fokusu, nema zapostavljanja, kad sam krenuo, nema stajanja ni odustajanja. Još uvijek ne znam što ću upisati, još važem, skontat ću. (smijeh)

Što se tiče glazbenih uzora i preferencija, koga biste izdvojili?

Ariana Grande mi je najdraža. Baš mi je glazbeni uzor, bio sam dva puta na njenom koncertu. Slušam je već godinama i jako mi je draga. Generalno glazbu slušam prema osjećaju. Sve ovisi o tome. Danas ima jako puno umjetnika, pjevača generalno, kod nas također. Baš ih ima jako dobrih. Od naših bi izdvojio Miach,

njen stil mi je super, dance. Nika Turković mi se sviđa, kao i Nina Badrić. Super su mi i Jinxi, oni su mi svaki drugi dan na playlisti! „Oriđiđi“ su, pa mi se jako sviđaju. Volim slušati različite stilove, super mi je kad netko ima svoj, specifičan stil, a i sam težim tome.

Je li vam se možda netko od poznatih osoba javio nakon što ste objavili pjesmu?

Naravno, čim nešto javno objaviš, svima je dostupno. Jako je puno dobrih komentara i poruka bilo. Super je kad ti netko tko se time bavi javi i kaže – dobro je to što radiš. To je sve dobra inspiracija za dalje.

A kako naši sugrađani reagiraju, je li vam tko što dobacio na ulici?

Jest, jest! Šetao sam psa, pa mi se netko zaderao: „Bravo, samo tako naprijed!“ Ne očekuješ, ali stvarno mislim da su me jako lijepo podržali i hvala svima puno na to.

Imaju li profesori razumijevanja?

Imaju, na maturalnoj su mi premijerno pustili pjesmu. Svi su pljeskali i baš je bilo predivno. Svi su super, profesori, razred, ravnatelj, razrednik… Svi su mi velika podrška!

Možemo li u budućnosti očekivati možda neki koncert?

Nadam se da da. Volio bih uskoro početi nastupati uživo.

Gdje bi vam bio san nastupiti?

Uh, dobro pitanje! Ovo ljeto idem na Sziget u Budimpeštu, to mi je prvi put da idem na veći glazbeni festival. Možda na njemu jednog dana, to bi bilo fora!

„Previše negativnosti danas, gdje god dođeš. Ma daj, bježi!“

Prosvjedi ispred VU Kupari kojima se tražilo puštanje mladića iz Hrvatske koji su bili na odsluženju vojnog roka u JNA kućama.

LJUBAV PROTIV SILE

Pripreme za obranu dubrovačkog područja radile su se prvenstveno u okviru djelovanja policijskih snaga kako bi se zadovoljilo postojeće zakone pa je PU Dubrovnik, preko načelnika Đura Korde i operativca Aziza Suljevića, bila zadužena za pokrivanje kompletnog terena tadašnje dubrovačke općine. Postrojba ZNG-a također je djelovala u okviru MUP-a i još je tijekom kolovoza počela s raspoređivanjem na terenu, u početku oko Čepikuća, a kasnije i na Osojniku, Brgatu i Konavlima. U pripreme za obranu svojih sela i naselja masovno su se uključili i mještani koji su organizirani preko područnih kriznih štabova, u početku bez oružja, a kasnije naoružani lovačkim oružjem, uspostavili straže kako bi imali pregled događanja na svom području. Dubrovački COB također je pratio pokrete JNA uz dojave i prisluškivanje vojnih komunikacija preko sustava veze. Ukupno gledano, dubrovačko područje bilo je potpuno pokriveno, maksimalno u postojećim okolnostima i odnosima snaga. Također, policija je uspostavila kontrolne punktove na svim prometnicama koje su širi dubrovački kraj povezivale sa zaleđem, odnosno Crnom Gorom i BiH. Od pričuve nekadašnje TO formirane su postrojbe pričuvnog ZNG-a koje su upućivane kao pojačanja na punktovima i držane u pripremi. Ovakve aktivnosti rađene su na razini cijele Hrvatske, a kako je dubrovački kraj bio pogranična zona prema neprijatelju, tako je i intenzitet tih priprema bio visok. Također, iako JNA za napad na Dubrovnik nije mogla izmisliti nikakav valjan razlog, pa su mnogi gajili nadu kako do napada neće ni doći, oni koji su se pripremali bili su svjesni da ni uz sve napore i organizaciju neće moći parirati JNA zbog njene premoći u naoružanju.

FELJTON

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljuje feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. U petnaestom nastavku donosimo djelić uzavrele atmosfere u Župi dubrovačkoj, u mjesecima uoči agresije velikosrpskih snaga u izvedbi JNA, pod zapovjedništvom beogradskog Generalštaba.

novu provalu

Pasko Pendo

predsjednik KŠ-a Župa dubrovačka Područje Župe dubrovačke je stoljećima bilo izloženo raznim upadima, pljačkama i paležima od naših susjeda sa sjevera i s istoka, tako da je inicijativa za osnivanje odbora Narodne zaštite, Međustranačkog vijeća Župe dubrovačke, primljena s velikim zadovoljstvom pa smo već 4. svibnja ‘91. godine osnovali Međustranačko vijeće. U njemu je bilo 14 članova, svih stranaka tada, koje su djelovale na području Župe, kasnije su nam se priključila još dvojica članova iz SDA, a prije su bili izabrani predstavnici HDZ-a, HKDU-a, HSLS-a, HDUa, SDP-a... tako da smo, eto, na kraju završili sa 16 članova koji su počeli održavati sjednice. Glavni cilj je bio prikupljanje podataka o naoružanju u Župi, odnosno o upisu dragovoljaca. Kasnije, kad smo izvršili upis dragovoljaca, njih se krajem 6. mjeseca... znači svibanj i lipanj je bio upis dragovoljaca u MZu, radilo se dosta tajnovito... upisana su 724 dragovoljca koji su podijeljeni u 24 voda od Plata do Brgata, postavljeni su zapovjednici, zamjenici zapovjednika, tekliči...

Ivo Brešković

KŠ Župa dubrovačka

Tad se nije govorilo ni o kakvim oružanim snagama, nije bilo ni novaca ni oružja, nego se govorilo o nekakvoj organizaciji. I u tom smislu smo se našli, sve stranke osim SDS-a i Stranke za Jugoslaviju, i donesena je odluka da se formiraju najprije Odredi Narodne zaštite, koji bi bili nenaoružani, ali bi na neki način provodili red i organizaciju, to je

“30 tisuća ustaša”

Poljanić

gradonačelnik Dubrovnika

Mi smo kroz čitavo vrijeme bili potpuno dobronamjerni i u vrlo korektnim odnosima prema susjedima, i s ovima u Herceg Novom, Boki, i s ovima u Trebinju. Druga je stvar što su oni u njihovom tom, nazovimo “političkom djelovanju”, govorili kako se ovdje formiraju ogromne jedinice... čak se spominjao broj od 30 tisuća ustaša koji kreću prema njima.

bilo slično kao nakon 1. svjetskog rata, kad je propala Austrija slično je bilo, to iskustvo Narodne zaštite koje se sad htjelo primijeniti. U tom smislu sam ja, kako sam u Župi živio, iz Dubrovnika poslan da formiramo te štabove na lokalnoj razini. I tad nam se pridružilo skoro sve stanovništvo Župe tako da je naš odred negdje brojio do 700 ljudi. Ja sam se ugodno iznenadio kad sam vidio da je već pripremljena organizacija, jako dobra, tako da je nama nedostajalo samo oružje pa da se možemo proglasiti pukom, jer puk je brojio tada oko 500, 600 ljudi. I imali smo i radiostanice i dobru radiovezu tako da se vjerojatno neprijatelju činilo da se tu zaista radi o pravom puku, koji je bio kompletno razoružan ili nenaoružan. Ali svejedno, mi smo funkcionirali, šifre su radile, oni su znali da se s jedne, druge ili treće pozicije nešto javlja, a čak smo na vrhu “Orlanda” postavili jednu relejnu stanicu koja je prenosila sve.

Pasko Pendo

predsjednik KŠ-a Župa dubrovačka

Kad je to profunkcioniralo praktično, odbor Međustranačkog vijeća prestao je postojati jer je formirano Zapovjedništvo dragovoljaca koje je održavalo svoje sastanke. Od naoružanja tu su bile manje - više lovačke puške, a da bi legalno nabavili oružje formirali smo vod policije. On je brojao 10 ljudi i oni su dobili naoružanje, dobili su odijela i oni su bili jedna sigurnost nama da možemo funkcionirati. Civili s lovačkim puškama i jednim policajcem su na 10 mjesta

Mišo Lučić

KŠ Župa dubrovačka

svaki dan i noć dežurali. Pogotovo smo, veliki smo akcenat davali na stanje u Kuparima, odnosno na taj objekt JNA koji je imao i naoružanje i svoje ljude, tako da smo unutar njihovih zaposlenika imali vezu, a imali smo i vanjsku koja ih je osmatrala danonoćno.

Antun Simatović

dragovoljac, Petrača

U 8. mjesecu događali su se prosvjedi roditelja za vraćanje naših momaka, hrvatskih, iz JNA. Prosvjed je bio u Kuparima, bilo je oko 5 i po tisuća ljudi i stjecajem okolnosti sam se našao, došao sam tu. Vidio sam da ne postoji hrvatska zastava, žalosno! Našla se hrvatska zastava, da to malo skratim i ne idem u dugo, našla se hrvatska zastava i ja sam osjetio u sebi jedan veliki poriv domoljublja i morao sam se popeti na ulaz u “Vojno Kupari” i staviti tu zastavu. Ta zastava je stajala pored sve vojske i svih udbaša tako da rečem, kosovaca, ta zastava je stala, narod je bio uza me. Prosvjed je završio, zastava je ostala pod uvjetom da mora stajati tu.

Mišo Lučić

KŠ Župa dubrovačka

Prisutni su bili ljudi iz Konavala, Primorja, Dubrovnika... i u tom prosvjedu, on je kulminirao na taj način da je jedan momak izašao i hrvatsku zastavu izvjesio na samu kapiju. Svi smo bili ushićeni, svi smo bili sretni, iako pošteno rečeno, nismo znali što slijedi sad nakon toga. To je bilo značajno za mene, kad

Početkom 9. mjeseca mi smo dobili od gospodina Miljenka Bratoša nešto eksploziva i kapsula pa smo pristupili samoorganiziranom punjenju i pravljenju eksplozivnih naprava. To smo organizirali na više mjesta na području Župe dubrovačke, i izdvojio bih dvije vrste kojih je bilo najviše. Recimo, granatu koja se pravila, jedna cijev bi se oslabila, stijenka bi se oslabila, zatim bi se zavario šaraf, poklopac odozgo, i napunilo bi se dinamita, eventualno još bi nešto bilo čavala unutra, stavila bi se kapsula i... normalno, po potrebi korištenja, išao bi fitilj, duži ili kraći. Pored ove, i ovakvog načina pravljenja, pravilo se i sa samim čavlima u limenkama od Pepsija, Cole ili pive, ono što je bilo, jeli... To je bilo zamišljeno za uništavanje vozila, iako nije isključena ni živa sila. Ova druga vrsta, odnosno limenke i to, to je bilo isključivo za živu silu.

se hrvatski barjak zavijorio na, možemo reći, na terenu JNA tada još uvijek.

Antun Simatović

dragovoljac, Petrača

Međutim, još nešto moram dodati. Naši mladići koji su bili u Kuparima, hrvatske nacionalnosti, koji su bili u “Vojnom”, mislim da to nije nigdje zabilježeno i moram se javiti na račun toga, ja sam tada u “Župki” radio, privatno sam radio, imao sam obrt i bio sam u toku cijelih događanja i znao što se događa. Jedan zastavnik JNA iz “Vojnog”, on je bio na našoj strani, mislim da je bio Albanac, tako smo dosta puta razgovarali o svemu tome, ti mladići su izašli maltene po noći, mi smo išli i otvarali ogradu i izvlačili ljude da mogu ići doma, kriomice...

improviziranom

Kronologija odnosa Igor Štimac – Zdravko Mamić

Ej, šta mi radiš, ej, šta mi radiš, zagorčavaš mi život, pa ga onda sladiš

„Imao sam neku situaciju, ne sjećam se točno kakvu, da mi je hitno trebao neki novac. Bio sam tada kao izbornik reprezentacije Hrvatske u Švicarskoj, gdje smo igrali prijateljsku utakmicu s Portugalom i pitao sam Zdravka Mamića bi li mi mogao pomoći. Radilo se o 300 tisuća eura“, kazao je prije neki dan mrtav hladan Igor Štimac

Slabo je ta izjava ostala primijećena u medijima i javnosti, a red je da je zapamtimo, jer je već sada antologijska u rangu ‘Kilo mozga, dvije marke’, ‘Pipl mast trast as’, ‘Day after yesterday’, ‘Osam tisuća eura’ ili ono legendarno javljanje Ivana Vrdoljaka, tadašnjeg predsjednika HNS -a, u Dnevnik Nove TV. -O našoj suradnji s HDZ-om govori naša povijest. 27 godina demokracije u Hrvatskoj. Od naše prve predsjednice Savke Dabčević Kurac… – kazao je Vrdoljak u svibnju 2017. Godine. No čak i izjava Vrdoljaka o Savki Dabčević kurac je za ono što je prije neki dan govorio Igor Štimac kao svjedok na suđenju Zdravku Mamiću. -Imao sam neku situaciju, ne sjećam se točno kakvu, da mi je hitno trebao neki novac. Bio sam tada kao izbornik reprezentacije Hrvatske u Švicarskoj, gdje smo igrali prijateljsku utakmicu s Portugalom i pitao sam Zdravka Mamića bi li mi mogao pomoći. Radilo se o 300 tisuća eura. On mi je izašao u susret, otišao sam s njegovim sinom Marijom u neku banku u Švicarskoj i tamo mi je novac uplaćen na račun, ali ne znam je li to bio Marijov novac ili neke treće osobe. Pozajmicu sam vratio u sljedeća dva tjedna, u gotovini – kazao je mrtav hladan na suđenju Igor Štimac.

Vi malo razmislite o ovoj izjavi dok ja na YouTubeu pronađem Alku Vuicu. Evo je, sad ću odvrnut zvučnik:

Laži, laži, laži me, ti to radiš najbolje… Ova izjava Štimca je nešto neviđeno, nešto spektakularno. Pazite, imao je neku situaciju, ne sjeća se točno koju, da mu je u Švicarskoj hitno trebao neki novac. Sića. Ni manje, ni više, nego 300 tisuća eura. Za te novce si u to doba skoro mogao kupiti talentiranog desnog beka.

SUSJEDIMA MAČKE GANJAM

Istina jest da se prosječnom čovjeku tu i tamo dogodi da mu hitno treba 300 tisuća eura. Evo, recimo, meni se često događa da mi treba ta lova. Tijekom cijelog mog bivanja na planetu Zemlja više-manje imam tu situaciju da nemam stan i pouzdan auto. I sad, zamislite, naletim na Maminja, a znate kakve je ruke naš Zdravkec… …tvoje ruke mazilice, kao meka krila ptice, grlu me ko zaštitnice, brišu suze padalice… …i pitam ga da mi tutne 300 tisuća eura – fakat mi treba, plačem koliko sam jadan siromašana on zavuče ruku u račun švicarske banke i pomazi me zelembaćima – njegove ruke mazilice brišu suze padalice - i prođe nekoliko godina, a ja u međuvremenu vozeći se u novom autu prema novom stanu slušam vijesti na radiju, govore pobjegao je Zdravko u Bosnu i Hercegovinu, i sjetim se da sam onomad imao tu neku situaciju, ali ne sjećam se točno kakvu… Kako god bilo, jedino što znam da sam mu pozajmicu vratio u sljedeća dva tjedna, u gotovini, valjda da mi Tata ne bi poslao gorile u odijelu da me ganjaju.

godine su prošle duge, ja još hodam ispod duge, da sam dečko noću sanjam, susjedima mačke ganjam…

Lijepo je kad priča ovako završi, kada 300 tisuća eura šeta između dva prijatelja, a samo nekoliko godina prije nego što je obitelj Mamić odvela Igora Štimca u jednu banku u Švicarskoj, imali smo tu neku situaciju u Hotelu Westin.

I dobro se sjećamo koju.

Igor Štimac na legendarnu skupštinu HNS -a u prosincu 2010. godine stiže spreman preuzeti predsjednikovanje od Vlatka Markovića, marionete Zdravka Mamića. I Marković i Štimac su tu negdje po glasovima, odlučit će onaj delega-

Igor Štimac na legendarnu skupštinu HNS-a u prosincu 2010. godine stiže spreman preuzeti predsjednikovanje od Vlatka Markovića, marionete Zdravka Mamića. I Marković i Štimac su tu negdje po glasovima, odlučit će onaj delegata Nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije. E sad Štimac smatra da je legitimni delegat Krešimir Vejić dok Marković i Mamić tvrde da je on Mato Previšić

Piše Maro Marušić Denis Kapetanovic, Marko Lukunic, Boris Scitar/ pixsell

Ostalo je povijest. Zdravko Mamić nastavio je kontrolirati hrvatski nogomet, prvo preko Vlatka Markovića, zatim i Davora Šukera, da bi u velikom obratu – baš poput onog u filmu Uljezi s Nicole Kidman – Štimac pod Mamićevim blagoslovom postao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i čovjek koji upada u te neke situacije, ne sjeća se doduše točno koje, da mu hitno treba 300 tisuća eura

ta Nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije. E sad, Štimac smatra da je legitimni delegat Krešimir Vejić dok Marković i Mamić tvrde da je on Mato Previšić. Štimac prije početka skupštine HNS -a baulja po hotelu i hoće osigurati da Vejić glasa umjesto Previšića.

-Skupština Dubrovačko-neretvanske županije je legitimna, poslani su svi papiri, čekamo vjerodajnicu… - govori Štimac nekoj službenici HNS-a.

Uto se pojavljuje Reno Sinovčić i stane objašnjavati:

-On kaže da je to tiskarska greška. Da su to tiskarske greške… - govori ljubitelj gramatike i pravopisa Reno Sinovčić.

-Dobro, molim te, ti budi sa strane, ne želim da mi ti držiš predavanja – odgovara mu Štimac. Onda su se našli u glavnoj dvorani. Štimac podiže glas:

-Izvolite predati gospodinu Vejiću glasačke listiće… - govori Štimac službenicima HNS -a.

Onda se opet pojavljuje tiskarska greška Reno Sinovčić. Traje naguravanje, moglo bi doći i do tuče. Tu je i Mate Biljarista, najpoznatiji po tome što nema nijedan dan radnog staža.

TI SI JEDNA BUDALETINA

-Markoviću, hoćeš li osigurati skupštinu? – dere se sad s drugog kraja dvorane Zdravko Mamić.

-Nije izabran Previšić, nego Vejić – opet tumači Štimac.

-Ma ti si jedna budaletina. Ne radiš svoj posao – govori Mamić nije točno jasno kome. Štimcu? Markoviću? Srebriću? Kako god, taj njegov nastup dokazuje Prvu nogometnu zapovijed, da je jedini istinski bog hrvatskog nogometa i da nema drugih bogova osim njega.

-Ne može početi Skupština, a da ima nelegitiman zastupnik Skupštine – opet objašnjava Štimac, ovaj put Markoviću i Srebriću.

A onda je uslijedilo ono legendarno:

-Nećeš razbojniče! – poručio je Mamić Štimcu. Ostalo je povijest. Zdravko Mamić nastavio je kontrolirati hrvatski nogomet, prvo preko Vlatka Markovića, zatim i Davora Šukera, da bi u velikom obratu – baš poput onog u filmu Uljezi s Nicole Kidman – Štimac pod Mamićevim blagoslovom postao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i čovjek koji upada u te neke situacije, ne sjeća se doduše točno koje, da mu hitno treba 300 tisuća eura, ali tu je srećom dobri Zdravko Mamić koji će mu ih velikodušno dati bez straha da će biti naganjan skupa sa mačkama susjeda. Ili kako je taj odnos sa Štimcem opisala naša dobra Alka Vuica: … ej šta mi radiš, ej šta mi radiš, zagorčavaš mi život, pa ga onda sladiš…

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Od ljubičice do narcisa

Ovih dana je Vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo optužnicu protiv bivšeg ministra gospodarstva u vladi Horvata, bivših ministara Aladrovića i Tolušića te bivšega potpredsjednika vlade Miloševića. Trojicu terete za malverzacije s državnim potporama, a jednoga za namještanje natječaja u Ministarstvu. Uz ove kapitalce, zbog tih spornih natječaja obuhvaćen je i bivši gradonačelnik Županje Juzbašić. Iako ovi političari otpadnici pripadaju onom bivšem HDZ-u i nisu više nikakva tema niti imaju veze s našim premijerom, iz oporbe su primijetili kako vladajuća koalicija, imajući godišnju pretplatu na sudske postupke, može očekivat i nekakav popust na količinu. To su ipak najvjerniji sudski klijenti. Tri školska sindikata, nakon jednodnevnog, prijete Vladi i petodnevnim štrajkom. Žale se učitelji, nastavnici i profesori da su slabije plaćeni od stručnog savjetnika za trening i obuku konja u državnoj ergeli u Đakovu, ali i od nastavnika u srednjoj policijskoj školi. Pet godina im Vlada odbija povećat plaće, a potrošila je 2,5 milijarde eura javnog novca na povećanje plaća državnim i javnim službenicima. Pa su najviše dobili oni koji su i prije imali najviše – doktori. Dobro je prošla i policija, jer vlast logično voli zadovoljnu policiju. Onda su se žalili i sudski službenici, a suci su nezakonitim štrajkom dobili dva povećanja, a samo jedan su tražili. Nisu naši političari zaboravili ni sebe. Nakon izbora, sebi su izdašno digli plaće. Tako je neto plaća premijera prošle godine narasla na 5.685 eura neto, što je porast brat-bratu od 74 posto. Jednim dekretom, koji je sam on sam potpiso. A danas javnosti objašnjava, kako njemu nije toliki problem kolike su plaće u obrazovanju, nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Neće se valjda važnost i stručnost učitelja naše djece, uspoređivat s onom ministra demografije, koji je direktno odgovoran za uspješnost humane reprodukcije. Iz zahvalnosti prema ministrovu zalaganju za rast hrvatske populacije, neke trudnice danima odgađaju porod, čekajući ministra da dođe i presiječe - pupčanu vrpcu. Ako je ne’ko mislio da pomorska policija služi zato da juri brzim brodovima za hvata-

nje švercera i kontrolu reda na moru, prevario se. Jer oni su, isto ko i suhozemna policija ovlašteni za obranu lika i djela predsjednika Vlade. Pa je njihova ispostava u Šibeniku prije tri godine, u nedostatku navedenih adrenalinskih akcija, tužila branitelja Nevena Š. radi komentara na Facebooku, kako će i našemu premijeru doć kraj. A za takvo ‘zlodjelo’ je zapriječena kazna do 4000 eura, ili mjesec dana zatvora. Tuženi komentator se branio da je on branitelj s prve crte bojišnice, revoltiran stanjem u Hrvatskoj. Pa je ustvrdio kako je verbalni delikt bio moguć samo za vrijeme predsjednika Tita, koji je, ako ništa drugo, barem bio ko i on- branitelj. Poznato je, da je ondašnja mladost, njegov lik opjevala ljubičicom bijelom, pa se npr. u tom kontekstu u Jugi išlo na Goli otok, za neoprezno ispričani vic o agronomu, koji je uzgojio bijelu ljubičicu od - sto kila. Bi li danas neki vic o narcisu, stokilašu, koji bi najbolje pristajao liku našeg premijera, rasnog pravnika, također bio proglašen smetnjom njegovim osobnim i stranačkim ambicijama, nije poznato. Bilo kako bilo, nakon oslobađajuće presude prije tri godine, pomorska policija se žalila, a ovih dana, po drugi put je sutkinja oslobodila šibenskog branitelja. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine smislilo je novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama. Vlada je postala jako osjetljiva na ponašanje građana u vlastitom domu, pa uvode kazne od 500 eura za neposluh. Od već najavljene zabrane klima uređaja na fasadi, do drastičnog kućnog reda unutra. Nema više tendi protiv sunca po balkonima, graste za cvijeće moraju imat atest protiv padanja preko balkona, a prema kućnom redu, popodnevni odmor traje od 15 do17 sati, prema kućnom redu iz osamdesetih, što jedino pogađa raskalašene i bučne penzionere, jer su ostali u tom periodu - na poslu. Pravilnik isto tako propisuje, da svaki stanar ima pravo na jednu proslavu godišnje uz uvjet da je najavi dva dana ranije i da dernek ne traje dulje od ponoći. A nema više ostavljanje bicikala, skutera, motora, romobila, ormara, kuhinjskih aparata, vreća, škatula, obuće i otpada u kućnim portunima, prolazima, hodnicima, taracama, šufitima i u skalinima.

Neki komentatori na društvenim mrežama izražavaju zahvalnost predlagatelju što ne kopira švicarsku uredbu prema kojoj ne smiješ uključit mašinu i prat robu po noći (kad je jeftina struja), a nije izrijekom zabranjeno ni gologuzo hodanje po stanu, niti sjedenje i pušenje bilo čega na balkonima. A odustalo se od ideje da se svi stanari jedne zgrade trebaju isto oblačit, primijetio je jedan od njih, nakon što se pohvalio kako je svojoj ženi upravo otresao tapite - preko balkona.

Jedan dio javnosti misli kako treba bit reda u svim područjima života. Drugi tek zaključuju da ova vlast mrzi svoje građane; jedino što zna, to su drakonske kazne. Smisle više pravila nego onih koji će ih provoditi. Ko još ne pamti obećanja o redarima, zaduženim da prate vlasnike kučaka i globe ih rigorozno, jer po Uvali ne skupljaju govanca svojim ljubimaca. Možda lokalne komunalne službe nisu više za to nadležne. Ko ni za zidove što padaju po cestama, pa zato pričekajmo državni inspektorat u Zagrebu, Šubićeva 29.

PROBLEM POČEO U KOTORU

Kompletiran ligaški dio

Regionalne lige: Jug izgubio spornu utakmicu bez borbe

Situacija oko spornog bazena u Kotoru, koji ime nosi po ratnom

zločincu Zoranu Gobčeviću, i dalje je točka prijepora. Iako se na prvu mislilo kako će problem biti gostujuća utakmica u Crnoj Gori, to na kraju nije slučaj. Sporna je, na kraju, utakmica Juga i Primorca u Gružu

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja odigrali su sve utakmice ove sezone u Premier Regionalnoj ligi, točnije, gotovo sve. Ostala je bila jedna sporna, ona domaća protiv kotorskog Primorca.

Podsjetimo, sporno je ime bazena u Kotoru, koji ime nosi po Zoranu Gobčeviću. Poznatom vaterpolistu, kasnije stražaru logora Morinj. Hrvatski klubovi ove sezone nisu igrali u Kotoru nego bi se igralo negdje drugo u Crnoj Gori. Tako je Jug gostujuću utakmicu protiv Primorca igrao u Budvi (pobjeda Primorca na peterce, 16:15).

Što se tiče domaćih utakmica u Premier Regionalnoj ligi, kada su hrvatski klubovi igrali protiv Primorca, igralo se također na neutralnim terenima. Tako je, primjerice, Mladost protiv Primorca igrala u Varaždinu, šibenski Solaris u Splitu...

Na taj reciprocitet neutralnih terena nije pristao Jug nego se otpočetka govorilo kako će se igrati isključivo u Gružu. Utakmica se tjednima odgađala, a onda je dobila „krajnji” termin. To je bio 27. ožujka, jer se nakon toga igra final four Regionalne lige.

Ovog utorka (25. ožujka) stigla je potvrda kako je Jug prijavio utakmicu u Gružu. S obzirom na to da su svi hrvatski klubovi pristali na reciprocitet i igranje na neutralnom terenu, osim Juga, dubrovačkom klubu će se u ovom slučaju za stolom oduzeti bodovi. Točnije, Primorac je pobjednik ishoda (0:5). Ili jednostavnije rečeno, utakmica se neće ni odigrati.

Valja istaknuti kako utakmica i nema neki rezultatski značaj, jer su već poznati sudionici final foura: Jadran HN (domaćin), Radnički Kragujevac, Novi Beograd i Jadran Split. No, problem i dalje nije riješen. Postavlja se pitanje, što da je utakmica Juga i Primorca imala neki rezultatski značaj i odlučivala o nekom ishodu. Problem se, kako sada stva-

ri stoje, prelijeva i u sljedeću sezonu. I nisu samo sporne utakmice u regionalnom natjecanju nego se naši klubovi s Primorcem mogu sastati i u europskim natjecanjima. I nisu samo sporne odluke klubova, kojima je u interesu igrati nego je sigurno da se u ovaj slučaj umiješala politika i Hrvatske i Crne Gore.

U svakom slučaju, kompletirala se i ta zadnja utakmica ligaškog dijela Premier Regionalne lige, pobjedom Primorca protiv Juga, u utakmici koja se nije ni igrala. Dubrovačka momčad sezonu regionalnog natjecanja tako završava na osmom mjestu.

Jug se sada okreće četvrtfinalu Prvenstva Hrvatske protiv Mornara, gdje su favoriti, a nakon toga polufinale protiv Mladosti. U Regionalnoj ligi nisu izborili final four, ali su zato osvojili Kup Hrvatske i Superkup. Nikad više poraza, nikad mlađa momčad, a dva trofeja su ipak tu. Možda bude i treći, onaj najvažniji, u Prvenstvu Hrvatske.

Dodajmo i to kako je zbog istog razloga, bazena u Kotoru, završnica Svjetske lige, koja je na rasporedu u travnju, prebačena u Podgoricu. Trebala se igrati u Kotoru, no, tada ne bi nastupila hrvatska reprezentacija.

Piše Rafael Barkiđija Foto: Goran Mratinović/DD

BITI ILI NE BITI

Dva dubrovačka prvoligaša traže spas sezone i ostanak među elitom

Dolaze najvažniji dani ove sezone za Malonogometni klub Square i Košarkaški klub Dubrovnik. Sezona nije bila bajna, obje momčadi su na začelju tablice svojih liga, a vremena za spas je malo. Ipak, šanse još ima

Dvorana u Gospinom polju dom je nekoliko momčadi u najvećem, prvom rangu natjecanja. To su MNK Square, KK Dubrovnik, ŽKK Ragusa, ŽOK Dubrovnik i STK Libertas Marinkolor. Sportska sezona 24./25. dolazi kraju, bliži se vrijeme završnica, doigravanja za prvaka, ali i doigravanja za ostanak. U ovom drugom, manje ljepšem doigravanju, za ostanak, nalaze se dubrovački košarkaši i malonogometaši.

LANI BORBA ZA PRVAKA, OVE GODINE

ZA OSTANAK U LIGI

Malonogometni klub Square, po posjećenosti najpopularniji dubrovački sportski kolektiv, trenutno se nalazi na devetom mjestu SuperSport Hrvatske malonogometne lige. Samo je deset momčadi u natjecanju, tako da je Square zapravo predzadnji. Zadnje, deseto mjesto znači direktno ispadanje u drugi rang natjecanja, dok deveto mjesto, na kojem je trenutno Square, znači doigravanje za ostanak.

Dva kola prije kraja ligaškog dijela, Square ima 12 bodova. Pet manje ima Aurelija na začelju, dok tri više od Squarea ima Rijeka na osmom mjestu. Istina, Square još može ostati i osmi i ići u doigravanje za prvaka, a matematički može ostati i zadnji i direktno ispasti iz lige.

U svakom slučaju, recept je jasan. Squareu pod hitno trebaju bodovi u nadolazeća dva susreta, kako bi u najmanju ruku, osigurali barem deveto mjesto i doigravanje za ostanak. Tada bi se susreli s drugoplasiranom momčadi iz druge lige.

Prvi od dva izazova je domaći. U subotu, 29. ožujka od 20 sati, igraju protiv šestoplasirane Futsal Pule u Gospinom polju. U zadnjem kolu (prvi vikend travnja) idu na teško gostovanje u Makarsku, gdje će ih ugostiti trenutno treća momčad tablice – Novo Vrijeme. Društvo na tablici predvode aktualni prvak Futsal Dinamo i omiški Olmissum.

U JOŠ TEŽOJ SITUACIJI SU KOŠARKAŠI

DUBROVNIKA

Favbet Premijer liga stigla je do 26. kola. To znači da je do kraja ligaškog dijela, računajući i 26. kolo, ostalo još osam utakmica. Za Dubrovnik te utakmice život znače. Trenutno su, kao i većinu sezone, na samom dnu. Imaju pet pobjeda i čak 20 poraza. Iznad je Osijek, koji ima dvije pobjede više.

Dubrovnik tako sada lovi te dvije pobjede u kojima bi se izjednačio s Osijekom, no, ne ovisi samo o sebi. Nada se da ni Osijek neće negdje doći do nove pobjede u ovih osam susreta. Međutim, da KK Dubrovnik uspije prestići Osijek i bude predzadnji, ni tada im ne bi bio zajamčen ostanak. Morali bi u doigravanje za ostanak, s drugoplasiranim iz drugog ranga.

Prvi od osam izazova u kojima se traži spas je Šibenka. Utakmica se igra u petak, 28. ožujka, s početkom u 20:15 sati u Gospinom polju. Šibenčani su trenutno deseti, tako da dubrovačkoj momčadi gori pod nogama. Možda je riječ o najvažnijoj utakmici ove sezone. Nakon Šibenke, domaći protivnici su im još Alkar, Zabok i Dubrava, dok će u goste Ciboni, Cedeviti, Splitu i Zadru. Odmah je jasno kako Dubrovnik doma mora pobijediti sve susrete, jer u gostima igra protiv itekako favoriziranih momčadi.

Piše Rafael Barkiđija Foto: Goran Mratinović/DD

28. ožujka 2025.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Shanaelle, Šime, Anita i Roni - Neptun im je drago odredište, gotovo svakog lijepog dana tamo poći vole i žele

Dragica, Antun, Dobroslav, Marija, Lucija i Filip - kad voljena kćer i sestra iz Lipovljana s dječicom na par dana doma dođe, cijela obitelj neizostavno u đir Stradunom pođe

Blagica, Mihaela, Mateja, Nora, Antonela, Asia, Una, Ivana i Dora - dubrovačke djevojčice i buduće dubrovačke studentice graničara su neformalno zaigrale, domaće su, ali (pssst, da nitko ne čuje), uz malu pomoć par većih, na domaćem terenu briljirale

Srećko i Nikica - interesi su im zajednički, ne čudi obilje zanimljivih pričica

i Nikola - majka je sina na “radnom

petak, 28. ožujka 2025. Dubrovački

NIZOZEMSKI

BROD

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

”STEFAN BATORY” Povezivao je Europu i SAD, a onda su ga potisnuli avioni

Plovio je uglavnom na transatlantskim rutama prema New Yorku i Montrealu

Putničke brodove za transatlantski promet uvijek su krasili epiteti veličine, brzine i luksuza. Ipak, racionalni Nizozemci su početkom pedesetih godina prošlog stoljeća sagradili dva broda skromnih dimenzija, koja su se pokazala izuzetno uspješnima ne samo na Atlantiku nego

i kasnije na kružnim putovanjima svim morima svijeta. Povećanim zanimanjem putnika za plovidbom u turističkom razredu u poslijeratnom periodu nagnali su nizozemskog brodara Holland America Line da preinači projekte već započete izgradnje dvaju teretnih brodova.

Nakon kraćeg zadržavanja u nizozemskom Vlissingenu, STEFAN BATORY koncem godine sidri pored grčke luke Pirej. Tu ostaje tri godine, mijenja ime u STEFAN te jedno vrijeme 1991. u švedskom Goteborgu služi za smještaj radnika.

Tako je planirani DINTELDYK postao putnički transatlantik- lajner imena RYNDAM dok je drugi blizanac dobio ime MAASDAM. Bili su to brodovi od 15024 bruto registarskih tona, dugi 154 i široki 21 metara koji su mogli prihvatiti 871 putnika. Dvije General Electric DRG parne turbine ukupne snage 6341 kW su im preko dvije propele omogućavale brzinu od 16,5 čvorova. Izgrađeni su u nizozemskom brodogradilištu Wilton Fiyenoord u Schiedamu. Novogradnja broj 733 krštena je imenom MAASDAM te je s navoza brodogradilišta

Dubrovački dnevniK petak, 28. veljače 2025.

porinuta u more 5. travnju 1952. godine.

POVEZIVAO NIZOZEMSKU I SAD

Dana 11. kolovoza 1952. isplovljava na prvo putovanje između Rotterdama i New Yorka, sa zaustavljanjima u Le Havreu, Southamptonu i Montrealu. Na ovoj pruzi ostaje punih deset godina, a kada je zračni putnički prijevoz preuzeo primat u prijevozu putnika preko Atlantika, MAASDAM započinje povremeno ploviti i iz njemačke luke Bremen.

Uskoro postaje svima jasno da je transatlantska bitka sa sve modernijim i bržim zrakoplovima zauvijek izgubljena pa je MAASDAM ponuđen na prodaju. U listopadu 1968. MAASDAM je u Schiedamu preuzeo poljski brodar Polish Ocean Lines koji mu daje novo ime STEFAN BATORY

POSJETI DUBROVNIKU

Nakon kompletnog preuređenja u brodogradilištu u Gdinji, brod započinje u travnju 1969. održavati redovnu brodarsku prugu između Gdinje i Montreala. U ukupno 130 transatlantskih putovanja

STEFAN BATORY je prevezao oko 180 tisuća putnika. U isto je vrijeme poduzeo i oko 130 na kružnih putovanja, ali s puno manje uspjeha jer je na njima imao svega 86 tisuća putnika.

U knjigama dubrovačkih privezivača ostalo je zabilježeno da je poljski putnički kruzer STEFAN BATORY doplovio u grušku luku 27. ožujka 1981. godine. Ponovo dolazi nakon dvije godine, 7. travnja 1983. i još jednom, posljednji put 20. ožujka 1985.. Zanimljivo je napomenuti

da su Poljaci između dva svjetska rata

posjedovali brod BATORY koji je 22. travnja 1936. na svojoj prvoj komercijalnoj plovidbi usidrio pod gradskim mirima sa 628 putnika i 306 članova posade. Brod je upravo bio izgrađen u Monfalconeu, imao je 14287 bruto registarskih tona, bio dug 160 metara te razvijao brzinu od 18 čvorova. Plovio je uglavnom na transatlantskim rutama prema New Yorku i Montrealu sve do 1968., kada ga je zamijenio novi STEFAN BATORY (brod koji je tema ovog feljtona).

SMJEŠTAJ RADNIKA

Neko je vrijeme BATORY služio za smještaj radnika u luci Gdanjsk da bi 1971. bio prodan u staro željezo i izrezan iste

U knjigama dubrovačkih privezivača ostalo je zabilježeno da je poljski putnički kruzer STEFAN BATORY doplovio u grušku luku 27. ožujka 1981. godine. Ponovo dolazi nakon dvije godine, 7. travnja 1983. i još jednom, posljednji put 20. ožujka 1985.. Zanimljivo je napomenuti da su Poljaci između dva svjetska rata posjedovali brod BATORY koji je 22. travnja 1936. na svojoj prvoj komercijalnoj plovidbi usidrio pod gradskim mirima sa 628 putnika i 306 članova posade.

godine u Hong Kongu. Početkom 1988. i STEFAN BATORY je konačno raspremljen u Gdinji, a u svibnju iste godine i prodan panamskoj tvrtki Hellenic Polish Shipping. Nakon kraćeg zadržavanja u nizozemskom Vlissingenu, STEFAN BATORY koncem godine sidri pored grčke luke Pirej. Tu ostaje tri godine, mijenja ime u STEFAN te jedno vrijeme 1991. u švedskom Goteborgu služi za smještaj radnika. Ponovo je vraćen iste godine u Grčku, gdje je u luci Chalkis nakon osam godina mrtvog veza dočekao konačnu prodaju u staro željezo. U turskom rezalištu starih brodova Aliaga je početkom ožujka 2000. započelo njegovo rezanje koje je dovršeno do konca godine.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

SLAVU UKRAJINE

Slavu Ukrajine Rusija dok stvara

A gadljivost rata na sebe navlači

Um se silnicima očito pomrači

U neredu strašna i golema kvara

Otimači tuđeg jedan drugog vara

Vojskovođe takva rabota privlači

Gaženje i klanje mladih i nejači

Kravata s kravatom o tom pregovara

Konteso tužan sam zbog svog zaborava

Ali slutim doba novog ljudskog stava

Prestanak sukoba − vladanje pameti

Molim Te sjeti me − svi strašni nameti

Današnje svesvjetsko sve gore i gore

Zlo i krv i humus da bolji svijet stvore

10/3/25

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

Centar maslina

Obitelj Miljenka Mojaš, u sjećanje na g.Slava Bago, oca Mirele Šilje prilaže 50,00 EUR.

DVA SKALINA

U spomen na dobru susjedu Lucu Popović, umjesto cvijeća 50 € prilažu Ružica i Niko Glavić; Umjesto cvijeća za pok. Maru Musladin, 40 € prilažu obitelji Asić i Musladin;

U spomen na dragog susjeda Iliju Njirića, 30 € prilaže obitelj Borisa Njirića;

U spomen na dragog prijatelja gospara Frana Dragojevića, 100 € prilažu obitelji Klokoč, Stanić i Marelić;

U spomen na supruga moje prijateljice Dijane, pok. Melka Šišina, umjesto cvijeća 30 € prilaže Marija Anđelić;

Umjesto cvijeća, u spomen na pok. Maru Blažević, 30 € prilaže Anka Čelak; Bešo donacija 100 €;

Udruga za Down sindrom Dubrovnik- DNŽ Umjesto cvijeća za pok.Frana Dragojević 60 EUR-a prilažu obitelj Matić,Limov i Musladin

U spomen na Iliju Njirića, Ana Barbir i Mare Jerinić prilažu 40 EUR-a humanitarni prilozi

AUTO / MOTO

Prodajem Peugeot 407 limuzina (Turbo Diesel, 6 brzina, 110 KS, 2006. god., oko 170.000 km), krovni nosač, Bluetooth telefon, 4 zimske gume s naplatcima, redovno servisiran, garažiran – izvrsno stanje. Tel: 099/206-7660 (8-20h).

Prodajem Toyotu Yaris (2008.), prešla 131.000 km, odličnog stanja, zimske i ljetne gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena: 4.000 €. Mob: 095 760 3548.

Prodajem Opel Meriva 1.4 turbo (83 kW, 2013. god.), prešla 130.000 km, registrirana do 02/2026. Cijena: 7.000 €. Mob: 098 757 883.

Prodajem Opel Mokku (dizel), full oprema, 2016. godište, prešla 50.000 km, registrirana do 12/2025. Cijena: 13.500 eura. Mob: 098 960 1030

Iznajmljivanje

Majka dvoje djece traži stan u najam na godinu dana (prednost: Vojnović, Čokolino, Peyton, Hladnica). Cijena nije bitna. Mob: 092 364 6455.

Tražimo stan na dugoročno za dvije osobe u Dubrovniku i okolici, useljenje odmah ili do 1.6.2025. Uredni i ozbiljni. Mob: 097 667 7165.

PLOVILA

Prodajem vanbrodski Tohatsu motor, duga osovina radio cca 9 sati. Mob: 095 8358755

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Prodajem poljoprivredno ze-

mljište, Župa 2128 m2, vrt, oranica, maslinik, pristup s puta. Mob:098243985

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da je potrebno renovirati. Mob: 0977236306

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada.

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

tvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo. Mob:091 212 9889

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasniš-

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

na: 90 €. Kontakt: 091 724 2843.

Poklanjam čistokrvnog Bullmastiff psa starog 4 godine. Mob: 099 202 8678. Prodajem bicikl Tech Export, povoljno, u odličnom stanju. Mob: 098 960 1030.

Kupujem ispravnu, korištenu, trbušastu mandolinu. Kontakt: 020/331-406

Prodajem tri vitrine, jedna je kutna. Boja: trešnja. Dimenzije su 80 x 127 cm, 160 x 95 cm (trodijelna) i 193 x 85 cm (najviša i kutna). Sve tri za 200 eura. Kontakt: 098 428 039

USLUGE RAZNO

Uređujem okućnice, vrtove i đardine. Bavim se orezivanjem maslina, loze i kivija te košnjom trave. Kontakt: 091 614 3946

Višegodišnje iskustvo u orezivanju maslina, loze, kivija, ruža, kosnja trave, uređivanje okućnica. Mob. 091 6143 946

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem povoljno bicikl Tech Export u odličnom stanju. Mob: 0989601030

Hitno, prodajem vrlo povoljno trodjelna namjenska vrata za apartman ili garažu dim. 240x220 cm, bijele boje. Za detaljne informacije nazovite: 098 285355

Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, 2 plin + 2 struja, potpuno funkcionalan. Cije-

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 24. 3. do 30. 3.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 31. 3. do 6.4.

preminuli

KMILAN ŠILJE (1949)

LJILJANA LAZO (1962)

RUŽA SIČEK (1930)

MARE ŠKRABO (1937)

KATE KLAIĆ (1941)

ANDRO GRBIĆ (1952)

ANTUN ĐANGRADOVIĆ (1965)

NIKOLA MEKIŠIĆ (1949)

MATO MULJA (1954)

IVO KUKULJAN (1950)

Piano bar Hotel Lero: Pauza za kavu koja se isplati!

Znamo da su cijene kave sve veće, ali u Piano Baru hotela Lero želimo da uživanje u omiljenom napitku ostane pristupačno.

Zato od 1. travnja, svakog dana od 13 do 17 h, svoju kavu možete popiti za samo 1,5 €. Pronađite trenutak za sebe, opustite se uz ugodnu atmosferu i savršenokus – jer male stvari čine dan posebnim. Opustite se u ugodnoj atmosferi, uz savršen okus i trenutak za sebe.

Vidimo se u Piano Baru hotela Lero!