DD broj 283

Petak, 3. travnja

Sljedeći broj izlazi 17. travnja

stranica 8

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

godina VII. / broj 283 / 2026. / issn 2718-3742 JEDNO

UGOSTITELJI O ZARADI

TIJEKOM SEZONE: ‘Većina nas radi vrijedno i živi skromno’ stranica 4

Sasvim slučajno sam osmislio svoj način ukrašavanja pisanica! stranica 20

Dubrovnik uspješno ugostio WTA turnir: ‘Vidimo se i sljedeće godine!’ stranica 30

Vlasnik joj je umalo završio na Titanicu, a presudio joj je Drugi svjetski rat stranica 34

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović Barkiđija Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Vito Begović

Fotografija na naslovnici:

Grgo Jelavić/PIXSELL

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Petak, 3. travnja 2026.

Samo suzdržano!

Piše Vjera Šuman

FOTO: Sanjin Strukić/Pixsell

Sastanak naša dva brda u Banskim dvorima, održao se baš znakovito u srijedu, 1. travnja. Dva ‘hirovita’ predsjednika konačno su oči u oči sjeli, nakon nešto više od četiri godine. Iako su neki sumnjali kako se samo radi o prvo aprilskoj šali, stvar je totalno ozbiljna. I što je najbolje, po svemu se čini kako su odlučili biti konstruktivni, ma što to za njih značilo. Doduše, vidljivo je kako Plenki lagano reterira sa svojom bezrezervnom podrškom Izraelu i Americi. Jer i Europa reterira. Tako im stavovi, barem u tom pitanju, mogu postati mrcu bliži. Nakon sastanka, nikakve izjave, već su jedan i drugi ured poslali suzdržano priopćenje. Usvojili su smjernice za rad sigurnosnih službi. Bravo dečki! Pitanje veleposlanika ne spominje se. Ipak, ako je ovo početak kakvih, takvih pristojnijih odnosa u korist države kojoj su prisegnuli, to je dobar početak. S njima dvojicom, doduše, nikad ne znaš kad će se uzjoguniti.

Plenki je sa sjednice Vlade u istu tu srijedu pozvao trgovce na suzdržanost u dizanju cijena, poručivši im kako ova energetska kriza nije dobar trenutak za to. Tim riječima. Važno je da trgovci znaju što o tome misli Plenki. Kako stvari s inflacijom i poskupljenjima na dnevnoj bazi stoje, dečki su preporuku primili na znanje, bez komentara. Nitko od trgovaca nije tako nepristojan da bi rekao: ‘Fućka nam se za preporuke.’ Preporuke su ionako samo preporuke. Bile one s vrha države ili od moje susjede Štefice, koja je baš to neki dan poručila blagajnici u našoj butizi, lamentirajući o skupoći i svojoj mirovini. Blagajnica, ljubazna Filipinka, nije ni-

šta od rečenog razumjela, ali se srdačno smiješila i klimala glavom. Da je, kojim slučajem, već naučila hrvatski, sasvim sigurno bi pružila punu podršku susjedi. Uz plaću koju ima, i njoj je muka kad vidi cijene. Cijene koje mora na dnevnoj bazi mijenjati po nimalo suzdržanom nalogu velikih šefova trgovačkog lanca. Jednako kao što je benzin na pumpama poskupio, uz blagoslov Vlade, zbog skoka cijena na burzi, rata i Hormuškog prolaza. Kakve veze ima to što su trenutačno u prodaji zalihe kupljene po daleko nižim cijenama? Isto je s butigama, cijene skaču bez obzira na to što je roba na policama i u skladištu nabavljena prije poskupljenja energenata, pa tako i prije poskupljenja dobavljača. Ali to nije tema, pa o tome nema ni preporuka, ni razloga za suzdržanost. Posebno pred Uskrs, kad Hrvati vjeruju kako bez janjetine Isus ne bi ni uskrsnuo.

Za to vrijeme, u Zagrebu se raščišćava kaos izazvan razornim olujnim udarima vjetra. Leteći projektili s krovova, nadstrešnica i skela, koje su zaštitni znak Zagreba, po cijelom su gradu. Iščupano drveće okrenuto je naopako, korijenjem prema nebu. Srećom, nije bilo mrtvih. U Maksimiru je ‘pokošeno’ drveće, i to više od tri tisuće komada. Tri tisuće?! Slična je situacija i na Sljemenu i Tuškancu. Mirogoj je u kaosu, što zbog olujne katastrofe, što zbog iznimno lošeg i nikakvog održavanja. Osim počupanog drveća koje je padalo po grobovima, iščupane su i kamene ploče, puknuti i otvoreni brojni grobovi. Kako je suzdržanost termin tjedna, grad je obavijestio građane kako ih moli za suzdržanost u odlasku na

Uvodnik

Mirogoj. Čini se kako se traži od Zagrepčana, barem za neko vrijeme, suzdržanost od umiranja. Što je posve logično jer se sprovodi ne mogu održavati. Nadamo se da će svi zamoljeni pokazati razumijevanje za upute Grada Zagreba.

Usprkos svim tim ‘orkanskim’ problemima,’studiranje’ ili ‘ne studiranje’ zagrebačkog gradonačelnika na Oxfordu, koje je pokrenula gradska oporba, najvažnija im je tema u fokusu. Je li, što i gdje studirao, za njega kao i bilo kojeg dužnosnika sasvim je irelevantno jer je izabran glasovima birača. Dakle, mogao je završiti i srednju uzaludnu. Ili čak, večernju osnovnu. Svejedno. Odgovor gradskih službi kako takve informacije nema, niti treba imati, posve je blesav i nepotreban. Tomašević je poslije objašnjavao kako ni nije išao na Oxford, nego na Cambridge. S druge strane, kad bi saborske zastupnike pitali da pokažu na karti Oxford, veliki broj njih teško je i čuo za njega, a kamoli gdje se nalazi. Ni ne moraju. Izabrani su. Oni koji su birani i ne moraju

baš ništa ni o čemu znati jer znanje nije nikakav uvjet za obnašanje funkcija. Ni za gradonačelnike, ni za ministre, ni za premijere, predsjednike, pa čak ni za predsjednike državnih poduzeća. Svakodnevno to vidimo u njihovom radu. Iznimke samo potvrđuju pravilo. Ako su i završili nešto, nebitno je, ako ne znaju ništa o onom čime se bave. Najčešće, ne znaju. Bitno je da su puni sebe. A to jesu. Svi redom.

UGradu je održano Gradsko vijeće. Odlična prigoda za malo svađe, malo slaganja, puno monologa, malo samohvale, ali pohvale s razlogom za brojne uspješne projekte. Moglo bi se reći, na Vijeću - stanje redovno. Bila je i jedna urnebesna prispodoba o ‘skupom odijelu’ i ‘opanku’. Uz napomenu kako su cipele važnije jer glavu čuvaju. Sve logično! Novost je Matov prijedlog o proglašenju Plenkija počasnim građaninom Dubrovnika. Zašto? Zato što je njegova Vlada puno uložila u Grad, posebno u vrijeme korone. Kako stvari stoje, čini se, po takvom kriteriju

bi Plenki, kao šef Vlade koja distribuira sredstva i ima obvezu pomoći gradovima i županijama diljem Hrvatske, mogao biti počasni građanin brojnih gradova. Jer im je njegova Vlada pomogla. To što Vlada ima obvezu pomoći i jednako tako odgovorno trošiti novac svih hrvatskih poreznih obveznika, sasvim je, barem u ovom slučaju, ne-tema. Što se tiče Europskih fondova, i tu je od velikog značaja pomoć Vlade, jednako kao i sposobnost i kvalitetna priprema onih koji sredstva iz Fondova traže. Dubrovnik ne ulazi u top 10 najuspješnijih u povlačenju novaca iz Fondova. Zašto? To je tema o kojoj bi možda trebalo razgovarati. Bilo kako bilo, Plenki bi jednog dana mogao postati počasni građanin Dubrovnika! Kako mu je Grad prirastao srcu, sigurno bi se obradovao, bez imalo ovotjedne suzdržanosti. A svi smo sretniji kad nam je Plenki sretan. Kako drugačije? I ne, to nema blage veze s istraživanjem Švedskog instituta o tome kako Hrvatska klizi u autokraciju. Suzdržite se. Eto vas.

O UGOSTITELJSTVU I IZAZOVIMA

Dubrovački ugostitelji o predrasudama: „Većina radi vrijedno i živi skromno, a ostale će riješiti tržište i recenzije’’

Ima li Dubrovnik problem s lošom ugostiteljskom ponudom? Jesu li cijene previsoke u odnosu na (ne)kvalitetu, kupuju li ugostitelji skupe automobile i stanove na lošoj pizzi od 20 eura ili je to samo stereotip koji se uvriježio u narodu, a ne ‘drži vodu’? Sve su to pitanja na koja smo tražili odgovore od dva dubrovačka ugostitelja

Prošli je tjedan dubrovački gradonačelnik Mato Franković za Dubrovački dnevnik govorio o nadolazećoj turističkoj sezoni, kada se posebno osvrnuo na izostanak ‘vrijednosti za novac’, ističući kako se ugostitelji nerijetko bogate na lošoj ponudi.

„U nas je najviše onih koji ne nude vrijednost za novac, onih koji kupe već gotovo tijesto za pizzu pa bace malo šunke i sira, ubace je u peć i prodaju za 20 eura... Tržišta poput Španjolske i Portugala će nas debelo prestići“, rekao je tada Franković i istaknuo primjer Italije, za koju kaže da je imala isti takav problem godinama.

„Jako su platiti danak koji je trajao čak pet godina! Sad su se počeli vraćati jer su se dozvali pameti. Mi se nismo dozvali pameti... Kad uđete u genezu same priče vidite da tu postoji jedna, možemo je nazvati, kolektivna krivica cijelog lanca koji bi se htio obogatiti u godinu dana“, izjavio je Franković. „U ovoj godini, budite sigurni, imat ćemo lošiju turističku sezonu i platit ćemo danak zbog svega onoga što smo radili proteklih godina. Pravdati se troškovima, porezima, paušalima, ovim i onim, a na kraju sezone kupiti još jedan stan ili Porsche, nije realno“, zaključio je Franković šaljući time jasnu poruku da se na dubrovačkom turizmu puno ljudi ‘masno’ okoristilo, uništavajući pritom reputaciju grada. ‘Ima loših ugostitelja, ali oni nisu većina’ O ovoj temi smo razgovarali s dubrovačkim poduzetnikom Damirom Krupićem, vlasnikom Good Life franšize koja će ovu sezonu u Dubrovniku poslovati na tri lokacije, a poznat je po nešto drugačijoj cjenovnoj politici. U veljači je privukao pozornost kada se raspravljalo o porcijama šporkih makarula koje su se prodavale i za više od 20 eura, pa je on svoju

porciju od minimalno 500 grama, a bila je često i veća, nudio za 15 eura.

„Nije bit na svemu nešto previše zaraditi, nego promovirati lokal i platiti račune. Realno, zimi se teško može zaraditi, ali meni je sasvim dovoljno da od toga mogu platiti račune. Zato i radim više od 300 dana godišnje“, govori uvodno Krupić.

„Okrećem se visoko kvalitetnoj hrani u svom segmentu, visoko kvalitetnoj namirnici i opremi, a to stavljam ispred uređenja lokala. Više se postavljam kao proizvođač kvalitetne hrane, nego kao prodaja iskustva interijera, lokacije i slično. To definitivno prolazi jer su ljudi gladni. Moj najmlađi klijent ima godinu dana, a najstariji 95“, govori Krupić i dodaje kako se trudi nuditi kvalitetu pod svaku cijenu.

Je li točno kako je on među rijetkima, i kako većina ugostitelja zaista nudi lošu pizzu za 20 eura, ili neku

Piše Petra Srebrović foto Ivona Butjer Mratinović, Goran Gudelj

Krupić: „Ako se uzme šestar, zabode igla u Dubrovnik i napravi krug koji hvata sve od Grčke do Istre, vidi se da mi imamo najmanje sadržaja na pjatu. Gdje god odeš, ne izađeš gladan, jedino kod nas ‘majstori ugostiteljstva’ pošalju čovjeka gladnoga, a ja se trudim točno to ne raditi“

Banovac: „Moramo bit iskreni i reći da nemaju svi objekti u Dubrovniku iste cijene, kvalitetu, isti nivo usluge, namirnice i svega, u tom grmu trebamo tražiti uskršnja jaja“

drugu hranu koja ne odgovara kvalitetom istaknutoj cijeni? Krupić se s tom premisom ne slaže. „Ima nekih loših ugostitelja, ali mislim da tu govorimo o nekih 10-15 posto ljudi koji su na udarnim lokacijama pa na njima mogu prodati doslovno što god hoće, zbog protoka ljudi kroz te ‘žile kucavice’ grada. Oni imaju jednu vrstu monopola da ljudima rješavaju samo problem žeđi i gladi. Ako nemaju konkurencije, može im lošiji proizvod i servis proći po visokoj cijeni. Ali definitivno mislim da to ne stoji za većinu vrijednih, radišnih ljudi koji obiteljski rade, trude se i imaju dobar proizvod“, smatra.

Nema više zgrtanja ogromnih para na prodaji smeća „Imali smo 90-ih i ranih 2000-ih tu vrstu ugostitelja, kad su ljudi na prodaji smeća zgrnuli ogromne pare. Danas se moramo sjetiti da imamo Google, umjetnu inteligenciju, TripAdvisor i puno drugih stranica pa tri četvrtine ljudi prije nego uđu u lokal, izvade svoj smartphone i pogledaju recenzije“, kaže.

„Ne kažem da među ugostiteljima nema kukolja, uvijek ga ima, ali je prije bilo puno više kukolja dok nije bilo recenzija“, ističe.

Za formiranje cijena, kaže kako je to kompleksna tema i da tu postoji cijela koncepcija.

„Prvo možemo početi od cijena najma u Dubrovniku koje su najskuplje u Hrvatskoj. Druga stvar, Hrvatska ima druge najveće poreze u EU, a niti jedno davanje prema javnom sektoru, Gradu ili državi se nije smanjilo nego konstantno raste. Nadalje, mi smo geostrateški na poziciji gdje jesmo, mali rep EU pa se realno nalazimo barem 600 kilometara od ozbiljnih distribucijskih centara. U isto vrijeme, naša poljoprivreda je u fragmentima i ne može ni blizu popratiti potra-

žnju Dubrovnika i standardizirati ponudu za sve nas“, objašnjava Krupić i dodaje kako je u tom kontekstu apsurdno spominjati Španjolsku ili Italiju kao zemlje s kojima bi se mogli uspoređivati, jer je riječ o poljoprivredno-agronomskim velesilama.

„Pelata koju ja plaćam 15 eura za 4 kilograma, u Italiji košta 6 eura. Mi imamo fiskalizaciju kakvu imaju samo BiH i Srbija, dakle nitko je drugi nema u EU, tako da nema crnog novca pa je vrlo lako izračunati profitnu maržu ugostitelja“, kaže.

„Matematika nikada ne laže. Ugostiteljstvo je niskoprofitna djelatnost. Gradonačelnik i ja smo završili isti fakultet, tamo su nam rekli 12 do 18 posto je profit ako objekt vrhunski posluje, ali s američkim porezima koji su puno manji od naših. Lako se može izračunati onda kolike su dobiti“, govori Krupić koji ne smatra kako u Dubrovniku ima previše restorana, ali misli da ih puno nije autentično.

„Kada su ljudi opterećeni troškovima sa svih strana, što države, što nabave, jednostavno ne ostane dovoljno novca za kvalitetne namirnice i kvalitetan kadar“, govori.

„Mislim da smo mi poduzetnici, Grad Dubrovnik i država svi jedno, mala zajednica u kojoj svi moramo funkcionirati na visokoj razini. Ne trebamo optuživati jedni druge, nego gostima ponuditi što bolju vrijednost za novac, ali tako da svatko odradi svoj dio posla“, poručuje.

UGOSTITELJ NAKON JEDNE SEZONE NE MOŽE KUPITI PORSCHE, ALI GA VOZI

Može li svaki, pa i loš ugostitelj, nakon sezone u Dubrovniku kupiti Porsche i stan? Krupić kaže kako ne-

Ugostitelji: ‘Ne možemo baš na pizzi zgrnuti bogatstvo’

Banovac: „Moje mišljenje je da svatko odgovara za sebe, ali svima nam Dubrovnik daje kruha i ne smijemo ga uništavati jer je to je jedina grana na kojoj sjedimo“

ma niti Porschea niti stana prosječnom ugostitelju nakon jedne sezone, niti blizu tome. Ali nudi objašnjenje zašto te automobile vidimo na cestama.

„Mi smo u Europskoj uniji i Porsche star dvije-tri godine košta možda 80-90 tisuća eura. Ako uredno plaćaš svoje račune, leasing kući daš 10 posto iznosa, plaćaš mjesečnu ratu i voziš Porschea. To je prividni luksuz, kao što je i stan kupljen na kredit prividni luksuz“, objašnjava Krupić.

Zanimljivo je i njegovo razmišljanje o konceptu ‘ fine dininga’ kojim se onda opravdavaju visoke cijene koje pojedini dubrovački restorani drže.

„Ako se ode u najjače lokale na svijetu, u Las Vegas ili

Miami, vidimo da je totalna glupost ta priča kako je fine dining nešto malo hrane. Čovjek ne smije iz restorana izaći gladan. Ako odeš u sve Michelinove restorane, čak i ako su male porcije, to je šest, sedam pa i osam sljedova hrane i nitko ne izlazi gladan. Problem je što se u nas može dogoditi da se s tzv. fine dininga izađe gladan“, smatra Krupić i dodaje kako ‘generalno misli da su u Dubrovniku porcije premale’.

‘IMAMO NAJMANJE PORCIJE U REGIJI’

„Mi smo zdrav i jak narod, a imamo daleko najmanje porcije u regiji. Ako se uzme šestar, zabode igla u Dubrovnik i napravi krug koji hvata sve od Grčke do Istre, vidi se da mi imamo najmanje sadržaja na pjatu. Gdje god odeš ne izađeš gladan, jedino kod nas ‘majstori ugostiteljstva’ pošalju čovjeka gladnoga, a ja se trudim točno to ne raditi“, govori i dodaje kako zbog toga pravi pizzu od 600 grama koju strancima prodaje za 18, a domaćima za 10 eura.

„Smatram sve Dubrovčane članovima loyalty kluba mog grada i svi je mogu dobiti za 10 eura, koju god hoće“, ističe.

Što se tiče rada u ugostiteljstvu, kaže kako se od njega može živjeti, ali da to nije nikakav luksuz.

„Ima jako puno ljudi koji obiteljski rade posao, koji se trude pa se cijela familija dobro izradi da bi imali kvalitetan proizvod. To su u pravilu objekti koji posluju puno godina“, govori.

Smeta li ga onda kad čuje komentare da ugostitelji prodaju smeće i na tome se bogate?

„Iskreno, meni ne smeta. Sjednem u svoju Škodu iz

Predsjednica Županij-

ske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić

1991. godine i kažem – ok. Osobno, trudim se raditi što bolje da mi dolaze i domaći i stranci. Jako puno novca koji zaradim, vraćam u poslovanje, ne ostaje mi ni za stan ni za Porschea. Ti koji kupe stan ili Porschea nakon godinu dana, oni možda neće imati za gume na Porscheu. Puno je ljudi koji žele ‘dubrovački san’ pa se zalete s troškovima, ali jako brzo vide da to tako ne ide“, zaključuje poduzetnik Damir Krupić.

‘UGOSTITELJSTVO ZNAČI PRIMITI NEKOGA

KAO U SEBE DOMA’

Predsjednik Ceha ugostitelja i dubrovački ugostitelj

Đani Banovac govori kako ugostitelja ima svakakvih, ali da je ugostiteljstvo vrlo jednostavno definirati.

„Ja ću skroz pojednostaviti pojam ugostiteljstva, to znači primiti nekoga kao u sebe doma, nuditi mu najbolje, i kada to dajemo za novac, da to onda bude najbolje za taj novac“, iznosi vlastitu viziju posla kojim se bavi.

„Moramo biti iskreni i reći da nemaju svi objekti u Dubrovniku iste cijene, kvalitetu, isti nivo usluge, namirnice i svega, u tom grmu trebamo tražiti uskršnja jaja“, poručuje.

Kao predsjednik Ceha ugostitelja, upozorava kako su cijene dosegnule gornji nivo, ali i kako se sada čuju prozivanja zbog skupoće, ne samo od turista nego i od ostatka Hrvatske, što je kaže, opet očekivano jer je Dubrovnik zbog svog položaja uvijek bio korak ispred ostalih.

„Sad je ključno, da moramo biti što pažljiviji s cijenama i što se manje igrati kvalitetom. Onaj tko nekva-

litetno radi, on će se prepoznati, bez obzira na to jesam li ga prozvao ja ili gradonačelnik. Takvi se prepoznaju i u takve objekte ne sjedaju Dubrovčani. To je nešto što će tržište odraditi i gosti će ih definirati i odstraniti“, smatra Banovac i dodaje kako će ova godina biti izazovna.

PRAVOM UGOSTITELJU NIJE MOTIV

PORSCHE ILI STAN U ZAGREBU

„Ugostiteljstvo je kao vožnja broda, treba uzeti dobar kurs, nekada se ide malo brže, nekada sporije, pa malo ulijevo, pa malo desno, ali ako znaš prema čemu ideš, doći ćeš tamo. Nikome tko se uistinu bavi ugostiteljstvom nije motiv Porsche ili još jedan stan u Zagrebu, nego stvoriti kvalitetan habitus za svoju djecu kako bi živjela što bolje u našem gradu“, govori i dodaje kako institucije, odnosno država trebaju odraditi svoj dio posla ako postoje oni koji su se obogatili sumnjivo.

„Što se nas ugostitelja tiče, mi trebamo paziti svoj vrt, odnosno moramo biti što bolji prema gostima. Uvijek napomenem kako imamo trolist u kojem se nalaze gost, djelatnik i poslodavac, svi oni moraju biti jednako zadovoljni. A sada bih tu ukalkulirao i četvrtog dionika, a to je Grad ili destinacija, koji također trebaju biti zadovoljni onime što nudimo“, iznosi.

„Moje mišljenje je da svatko odgovara za sebe, ali svima nam Dubrovnik daje kruha i ne smijemo ga uništavati jer je to je jedina grana na kojoj sjedimo“, zaključuje predsjednik Ceha dubrovačkih ugostitelja Đani Banovac.

KOMUNALNI (NE)RED

Je li konačno došao kraj šerifima

na Pilama? Cabrio busevi i kajakaši konačno bi mogli u red,

Franković

: „Ja ću biti na Pilama!“

Pile, kao glavni ulaz u Grad, trpi višestruki pritisak, od prometnog i turističkog pa do komunalnog. Jasno je postalo kako je zona napravila dobar posao što se tiče smanjenja gužvi, svojevremeno su i odluke o zabrani štandova na Pilama učinile puno reda na mjestu gdje je vladao kaos, ali jasno je i kako postoje oni koji se odluka ne drže, dapače svakodnevno i višestruko ih krše, pa očito pravila i odluke same po sebi nisu uvijek sasvim dovoljni

Cabrio busevi na Pilama već godinama predstavljaju jedan od najvidljivijih primjera komunalnog nereda u Dubrovniku. Iako im je dopušteno kratkotrajno zaustavljanje radi iskrcaja i ukrcaja putnika, praksa na terenu zapravo je bitno drugačija. Vozila se zadržavaju puno dulje od dozvoljenog, parkiraju na nepredviđenim mjestima, zatim vozači izlaze i aktivno nude i prodaju izlete turistima. Potežu ih za rukave, dovikuju, mašu letcima, kartama... Rade sve ono što je na Pilama izričito zabranjeno. Riječ je o problemu na koji građani i mediji upozoravaju godinama, a o njemu je već ranije i vrlo otvoreno govorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković. No, unatoč povremenim najavama pojačanog nadzora, konkretni rezultati izostajali su ili su bili kratkotrajnog učinka. Pile, kao glavni ulaz u Grad, trpi višestruki pritisak, od prometnog i turističkog pa do komunalnog. Jasno je postalo kako je zona napravila dobar posao što se tiče smanjenja gužvi, svojevremeno su i odluke o zabrani štandova na Pilama učinile puno reda na mjestu gdje je vladao kaos. Ali jasno je i kako postoje oni koji se odluka ne drže, dapače svakodnevno i višestruko ih krše, pa očito pravila i odluke same po sebi nisu uvijek sasvim dovoljne.

KRAJ SAMOVOLJE CABRIO BUSEVA NA PILAMA

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković tvrdi kako je samovolji vozača cabrio buseva došao kraj i kako Grad više neće trpjeti nepoštivanje zakona u samom srcu Dubrovnika.

„Svaki cabrio bus koji ne posluje kao turistička agen-

cija, više neće moći biti na Pilama!“, rezolutan je gradonačelnik Franković.

Objasnio je što točno znači poslovanje kao turistička agencija i kako zapravo izgleda ‘čist’, legalan posao s cabrio busevima.

„To znači da prodaju izlete unaprijed na određenoj lokaciji, a to nisu Pile. Zatim se gosti ukrcaju na određenoj lokaciji, postoji lista, vaučer i sve što treba imati takva vrsta prijevoza. Ukoliko se ne radi o klasičnom izletu koji kreće s točke A i dolazi na točku B, odnosno Pile, na Pilama više neće biti!“, objasnio je.

U nastavku je dodatno pojasnio kako na Pilama nije dopušteno obavljanje gospodarske djelatnosti prodaje izleta, s obzirom na to da za takvu vrstu aktivnosti prijevoznici nemaju potrebne dozvole niti koncesije sukladno važećim propisima Republike Hrvatske.

FRANKOVIĆ: JA ĆU BITI NA PILAMA!

Naglasio je i kako će se ove sezone osobno uključiti u nadzor situacije na terenu.

„Ove ću godine ja osobno biti na Pilama i inzistirati da ondje budu prisutne sve nadležne službe. To je prvenstveno Državni inspektorat Republike Hrvatske, koji može i mora utvrditi eventualne nezakonite radnje, ali i inspektori cestovnog prometa koji također mogu sankcionirati nepravilnosti“, poručio je Franković.

Dodao je kako su nepravilnosti, prema njegovim riječima, očite i dugotrajne.

„Nitko od nas nije lud ni blesav. Prodaju se izleti na

Cabrio busevi i kajaci, iako se radi o različitim djelatnostima, imaju zajednički nazivnik, a to je nepoštivanje propisanih pravila i nedostatak kontinuiranog nadzora.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Franković: „Ove ću

godine ja osobno

biti na Pilama i inzistirati da ondje budu prisutne sve nadležne službe. To je prvenstveno Državni inspektorat Republike Hrvatske, koji može i mora utvrditi eventualne nezakonite radnje, ali i inspektori cestovnog prometa koji također mogu sankcionirati nepravilnosti“

Pilama bez potrebnih dozvola, u autobusima se prodaju pića iako oni nisu ugostiteljski objekti i u konačnici sve to rade ‘na crno’ i ‘ispod stola’. Takva praksa nije zakonita i to je potpuno jasno“, istaknuo je.

ZAUSTAVLJANJE MAKSIMALNO 10 MINUTA

Osim prodaje izleta, problem predstavlja i samo zadržavanje vozila na prostoru koji je predviđen isključivo za kratkotrajno zaustavljanje. Gradonačelnik najavljuje strožu kontrolu vremena zadržavanja, uz jasnu sankciju za prekršitelje.

„Uvodi se striktno ograničenje od deset minuta za zaustavljanje na Pilama. Onaj tko to prekrši, izgubit će pravo na korištenje sustava vaučera, odnosno s tom registarskom oznakom više neće moći kupiti vaučer“, najavio je Franković.

Podsjetimo, problemi s cabrio busevima nisu samo administrativne prirode. U više navrata zabilježeni su i incidenti na terenu, uključujući oštećenje komunalne infrastrukture, poput slučaja kada je vozilo prilikom manevriranja srušilo zaštitni stupić.

JOŠ JEDAN PROBLEM PILA SU KAJACI

Uz cabrio buseve, među dugogodišnjim problemima na Pilama često se spominju i kajakaši s kojima je Franković također započeo ‘obračun’. Naime, koncesionari već godinama ne poštuju uvjete pod kojima su dobili koncesije, pa redovito koriste znatno veći prostor od onoga koji im je formalno odobren. Prema pravilima, koncesionarima je dopušteno korištenje prostora do betonskog zida, odnosno područje ‘plaže’. Unatoč tome, kajaci su se nerijetko širili po parku, a više puta su bili poredani i na kanalizacijsku crpnu stanicu Pile.

Franković je već ranije iznio ideju da se kajaci potpuno izmjeste s područja Pila, na područje na Komardi. Tu su ideju odbili konzervatori, pa kajaci zasad ostaju gdje jesu – ako ne prekrše pravila, opet. Nakon što je park u Pilama uređen, kajaka nema na kanalizacijskoj crpnoj stanici kao ranije, ali je ovaj put građanin Frankoviću dojavio kako se kajaci vuku po novouređenom parku i tako ga oštećuju. „U park je uloženo puno sredstava, da bi sad tu netko spuštao kajake, razvlačio ih i ovo sve skupa uništavao, sušio prsluke ovdje... To nema smisla. Kajaci se mogu dovesti morem i nema nikakvog razloga da oni prolaze preko parka“, izjavio je Franković i najavio kako će svako krštenje rezultirati sankcijama, a moguće i potpunim ukidanjem kajaka u Pilama. Ako kršenja budu učestala ukidaju se kajaci u Pilama

„Automatski ćemo ukinuti koncesiju svakome tko prekrši pravila. Prvi put ćemo prekršitelju ukinuti koncesiju, a drugi put, ako se to ponovi, mi ćemo u potpunosti ukinuti ovu mikrolokaciju za koncesije i nećemo imati tu kajake. Ovo je previše važno i lijepo da bi to netko razvalio za par sto kuna ili eura, jer mu je lakše tuda nego doveslati iz Šulića ovdje“, poručio je Franković.

Cabrio busevi i kajaci, iako se radi o različitim djelatnostima, imaju zajednički nazivnik, a to je nepoštivanje propisanih pravila i nedostatak kontinuiranog nadzora. Hoće li najavljene mjere ove sezone donijeti stvarne promjene ili će se situacija ponovno svesti na kratkotrajne akcije, ostaje za vidjeti. Ključ će, kako se čini, biti u stvarnom djelovanju inspekcija i dosljednoj primjeni zakona na terenu, bez iznimki.

Petak, 3. travnja 2026.

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Nova imenovanja, reorganizacija gradske

uprave i rasprave oko POS-a, doma i zebre na Pilama

Donosimo najzanimljivije trenutke s posljednje sjednice Gradskog vijeća

Sjednica Gradskog vijeća održana je u srijedu, a obilježile su je zanimljive rasprave, nove odluke, ali i razrješenja i imenovanja. Tako je Lukša Klaić na osobni zahtjev zatražio razrješenje dužnosti ravnatelja Javne ustanove športski objekti Dubrovnik. Vršiteljem dužnosti imenovan je Antun Bošković. Gradsko vijeće je ovu odluku usvojilo, ali ne jednoglasno. Suzdržano su glasali vijećnici SDP-a, Srđ je Grada, DDS-a i Centra.  Također, prihvaćen je prijedlog o razrješenju Ane Barović s mjesta ravnateljice Javne ustanove Rezervat Lokrum. Barović je zahtjev o razrješenju s dužnosti podnijela iz osobnih razloga. Za v.d. ravnateljice imenovana je Maris Radić. Protiv ove odluke glasali su DDS-ovi vijećnici, dok su vijećnici SDP-a, Srđ je Grada i Centra glasali suzdržano.

STANOVI U SOLITUDU

Na sjednici je usvojeno i gradonačelnikovo izvješće o radu za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca. Petra Marčinko (SJG) pitala je za detalje o projektu priuštivog stanovanja Solitudo, zatražila je odgovor kada se može očekivati gradnja i po kojim kriterijima će se stanovi dodjeljivati. Franković je odgovorio kako velikih promjena kod toga projekta nema, ishođena je građevinska dozvola, izrađen je izvedbeni projekt i troškovnik.

„U Saboru je prvo čitanje prošlo i Zakon

Piše Petra Srebrović, Aida Čakić

o priuštivom stanovanju se nalazi u drugom čitanju, a on je ključan kako bismo u suradnji s APN-om izgradili stanove, kako se ne bismo morali sami kreditno zaduživati. Prošli sam tjedan bio u Bruxellesu i tamo je istaknuto kako je ključna tema EU priuštivo stanovanje. Možemo očekivati značajna sredstva i moramo biti spremni sa Solitudom i Pobrežjem jer će biti jako puno novca na raspolaganju jedinicama lokalne samouprave“, rekao je Franković.

DOM ZA STARIJE

Anita Bonačić Obradović (SDP) izrazila je brigu vezano uz mjesta u Centru za starije koji se gradi ispod bolnice na Medarevu. „Znamo da je smještajni kapacitet oko 205 stalnih korisnika. S obzirom na to da je rečeno kako će otprilike 50 osoba iz Mokošice biti prebačeno u ovaj Centar, jer će se tamo raditi hospicij, pa je i župan rekao da će se njih stotinjak s Pila prebaciti, ako je kapacitet Centra 205 – znači li to samo 55 slobodnih mjesta u tom razdoblju?“, upitala je Bonačić Obradović. Franković je kazao kako bi prvi štićenici trebali biti oni iz Termoterapije, a onda bi se lagano povećavao broj korisnika. „U tom razdoblju bismo uređivali prostore hospicija odnosno Termoterapije. Tek po završetku hospicija bismo krenuli u uređenje Doma Dubrovnik, koji će ići u nadogradnju. Dom će tako dijelom funkcionirati, a u drugom dijelu bi se gradilo, na

taj način bismo kao grad dobili više mjesta jer će i taj dom povećati kapacitet. Riješili bismo i konačno pitanje hospicija koji nam je neophodan. Toliko veliki dom kao što je ovaj ispod bolnice nemoguće je otvoriti odjednom, s obzirom na kompleksnost sustava upravljanja, treba vrijeme za upogoniti sve do kraja“, izjavio je.

RJEŠENJE ZA ZEBRU NA PILAMA Vijećnik DDS-a Jasmin Deraković je pokrenuo temu zone posebnog prometnog režima. Franković se osvrnuo na samu zonu i uspjehe, ali i izazove koji još postoje. „Protočnost imamo do Pila, a nakon toga opet zagušenje jer je tu problem zebra. To je prepoznao i prometni fakultet koji je utvrdio kako je ta zebra problematična, a da je osim toga promet do Pila puno protočniji. Potražit ćemo najbolje svjetske prometne stručnjake da nam daju rješenje za zebru na Pilama“, rekao je Franković, na što je vijećnik Željko Raguž (DUSTRA) predložio rješenje za zebru na Pilama. „Dok sam bio zamjenik gradonačelnika i kad se radila Ilijina glavica, uveli smo otkucavanje sekundi na semaforu. Dakle, pješak ne mora u svakom trenutku kad dođe do zebre, odmah proći. Možemo staviti da vozači imaju zeleno i prolaz jednu minutu jer auto može proći samo jedan po jedan, a za pješake 10 sekundi jer njih može proći i 100 u tih 10 sekundi. Dakle, pješak ako dođe i taman mu se upali crveno,

može čekati maksimalno jednu minutu, pa je li to puno? Pričekati minutu za proći tih četiri-pet metara i riješili smo problem. Tamo jednostavno uvijek ima pješaka i vazda se stvaraju gužve jer pješak dođe, krene, auto stane… Trošak je dakle nikakav, samo staviti sekunde u semafor i riješili smo problem“, predložio je Raguž.

REORGANIZACIJA GRADSKE UPRAVE

Vijećnici su usvojili i Frankovićevu odluku o reorganizaciji gradske uprave čime se osnivaju dva nova odjela – onaj za promet te Upravni odjel za turizam i šport koji bi na sebe trebao preuzeti dio ingerencija sadašnjeg Odjela za kulturu, baštinu i turizam te Odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo. Franković je najavio kako zasad neće biti novih zapošljavanja te kako je riječ o preustroju i preraspodjeli kadrova unutar sadašnje strukture.

“Internom reorganizacijom dajemo naglasak na tri segmenta – priuštivost stanovanja, održivi turizam i održivi prometni

sustav. To je pogled na današnjicu i budućnost, jer to nam je bitno i važno za život građana”, poručio je Franković. Viktorija Knežević (Centra) je kazala kako bi smisao ovakvih reorganizacija trebao biti taj da građani ne uzimaju godišnji odmor kad trebaju nešto obaviti u Gradu ili da ne moraju tražiti odvjetnika da bi ostvarili neko elementarno pravo, no da se to ne događa.

„Oni koji zaista nose posao su prečesto lošije plaćeni od onih bližih moći, i dok se rade nove organizacijske sheme, oni koji su ‘dolje’ i dalje rade po starom“, kazala je Knežević koja nije podržala ovu odluku. „Opseg poslova je ovdje nemjerljivo veći u odnosu na ostale gradove. Zaboravljamo bitnu stvar - kroz ovaj grad prođe 4,7 milijuna ljudi godišnje. Više ljudi prođe kroz grad nego kroz cijelu Hrvatsku. Sve te ljude treba opslužiti komunalno, infrastrukturno i na svaki drugi način. Uz dužno poštovanje prema svima, pa i samoj državi, gdje god dođete, pa taman na Mars, kad vas pitaju odakle ste i kažete iz Dubrovnika, svi će znati gdje je to. Ako kažete iz Hrvatske, nisam siguran“, izjavio je, ali i uputio kritiku dijelu pročelnika. „Ne želim da službenici daju odgovor ‘nije moje’, jer ako nije tvoje, tvoj posao je da znaš čije je i uputiš dalje. Jer ti si službenik. To im je posao, da služe, ne da otkrivaju toplu vodu. A vrlo često otkrivaju toplu vodu. Pročelnici su oni koji upravljaju, a ako ne budu dobro vodili, ići će doma. Ne mogu reći da sam nezadovoljan. Pročelnik samo kad spava može ne odgovoriti na poruku, a tako i direktor. Sve one koji mi nisu odgovarali na poruku kad nisu spavali, ja sam smijenio. A još ću ih smijeniti!“, kazao je Franković na što je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao kroz smijeh kako je to suprotno Zakonu o radu.

„Ali ne moraš biti direktor, nitko nikoga nije tjerao da bude direktor! Tko je mene tjerao da budem gradonačelnik?!“, kazao je Franković dodavši kako on dobiva poruke i u 2 ujutro jer ‘sve je to život, a ljudi traže rješenja’.

Počinju radovi na izgradnji sustava odvodnje

oborinskih voda

na području

Montovjerna – Batala s kružnim tokom

Grad Dubrovnik započinje s radovima na izgradnji sustava odvodnje oborinskih voda na području Montovjerna-Batala u duljini od 800 metara. Ova investicija spriječit će nakupljanje velikih količina oborinskih voda na cesti u Ulici Iva Vojnovića ispred vrtića Palčica, gdje započinje ovaj zahvat, kao i problem velikog priljeva kroz ulice Marka Marojice i Od svetog Mihajla. Izgradnjom kružnog toka na Batali unaprijedit će se protočnost prometa u ovom dijelu grada.

Ugovor o izvođenju radova vrijedan 1.272.202,23 eura bez PDV-a ovog tjedna su u Velikoj vijećnici potpisali gradonačelnik Mato Franković, a u ime izvođača, tvrtke Texo gradnja, direktor Pero Račić. Rok za izvođenje radova je šest mjeseci od dana uvođenja u posao.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako će se ovom investicijom riješiti problem plavljenja Ulice Iva Vojnovića ispred dječjeg vrtića Palčica, jedne

od nekoliko kritičnih točaka na gradskom području. Pozvao je sugrađane na strpljenje jer će se radovi izvoditi i tijekom turističke sezone te povremeno može doći do manjih usporavanja prometa, posebno kod radova na Batali, koji će se izvoditi u zadnjoj fazi investicije „Ako želimo imati nove sustave oborinske odvodnje moramo raditi i tijekom sezone, jer nam nekoliko zimskih mjeseci ne ostavljaju dovoljno vremena za zahtjevnije komunalne zahvate koji, nakon završetka, uvelike doprinose većoj kvaliteti života naših sugrađana.”

Područje predmetnog zahvata obuhvaća dio Ulice Iva Vojnovića ispred dječjeg vrtića Palčica, koji se sustavom spaja na Ulicu Marka Marojice, dio Ulice bana Josipa Jelačića do križanja s ulicom Od svetog Mihajla, ulicu Od svetog Mihajla od navedenog križanja do križanja s Ulicom Nikole Tesle, ulicu Od Batale te Lapadsku obalu Nojka Marinovića.

Uz izgradnju gravitacijskog kolektora oborinskih voda Montovjerna-Batala koji će prikupljati oborinske vode s pješačko-kolnih površina putem sustava kišnih rešetki, investicija uključuje i cjelovito uređenje postojećeg križanja četiriju gradskih ulica na Batali formiranjem kružnog raskrižja. Osim samog oborinskog kolektora, izvest će se i zamjena dijelova vodovodne mreže i mreže odvodnje otpadnih voda.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik u 2026. godini provodi značajne investicije u sustave oborinske odvodnje, a za tri zasebna projekta: Montovjerna-Batala, Gruž i Semafore Lapad osigurano je 3,5 milijuna eura. Radovi kod Semafora Lapad već se izvode, a rekonstruira se postojeći sustav oborinske odvodnje izgradnjom dijela dodatnog kolektora, koji će se spojiti na već izgrađeni kolektor na Batali. Istodobno, u Ulici Andrije Hebranga izgradit će se gravitacijski kolektor oborinskih voda duljine približno jednog kilometra.

Gradu svečano dodijeljena

titula Green Pioneer of Smart Tourism 2026

Grad Dubrovnik nositelj je prestižne titule „Green Pioneer of Smart Tourism 2026“, najvišeg europskog priznanja koje se dodjeljuje turističkim destinacijama predvodnicama održivog i pametnog turizma. Tim je povodom 26. ožujka u Lazaretima održana i prigodna svečanost. Prigodnu statuu “Green Pioneer of Smart Tourism 2026“ gradonačelniku Grada Dubrovnika, Matu Frankoviću dodijelila je Andreea Staicu, voditeljica turističkog sektora u Glavnoj upravi za mobilnost i promet Europske komisije. Ovom prilikom gradonačelnik Franković podsjetio je kako je Dubrovniku 2017. godine jedan od glavnih problema bio prekomjerni turizam da bi osam godina kasnije postao primjer drugim europskim destinacijama.

“Održivost danas, sutra i u godinama pred nama, jedino jamči održivost turističkog opstanka. Održivost kao takva ne smije se promatrati kroz prizmu pojedinca ili jedne gospodarske djelatnosti. Dakle, ako želimo potpunu održivost, moraju postojati jasna pravila i regulative koje se poštuju jer jedino tako možemo postići održivost.” - istaknuo je gradonačelnik Franković.

“Dubrovnik se ove godine suprotstavljao

uistinu izvanrednim konkurentima, ali pokazao je mnogo vizije, ambicije i predanosti čime je odmah osvojio žiri. Nije bilo sumnje da će Dubrovnik i ove godine voditi put prema pristupačnom, održivom i kulturnom iskustvu za posjetitelje, ali i uvijek dati prednost iskustvu lokalnog stanovništva,” izjavila je predstavnica Europske komisije Andreea Staicu, naglasivši kako Povjerenstvo priprema prvu Strategiju Europske unije za održivi turizam koja će istaknuti značaj pametnog turizma i ponuditi model za turistički razvoj sutrašnjice, te da će Dubrovnik svakako poslužiti kao inspiracija za druge destinacije.

Na Trgu oružja postavljen je i veći primjerak statue “Green Pioneer of Smart Tourism 2026“ koja će tijekom godine biti izložena kao simbol ove prestižne titule te dodatno pridonijeti vidljivosti i promociji Dubrovnika. Na ovaj način, Grad ostvaruje promotivnu podršku i aktivno sudjeluje u rastućoj mreži vodećih europskih destinacija pametnog i održivog turizma. Uz već spomenuto, Grad Dubrovnik će večeras dodatno obilježiti titulu Green Pioneer simboličnim zelenim osvjetljenjem Velike Onofrijeve fontane.

Ravnatelj Azila zatražio raskid ugovora o radu, v.d. ravnateljice Ana Ivelja

Ravnatelj Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik Stijepan Lazarević zatražio je raskid ugovora o radu iz osobnih razloga. Do imenovanja novog ravnatelja, dužnost vršiteljice dužnosti ravnateljice preuzima Ana Ivelja, koja je i ranije obnašala ovu funkciju te svojim iskustvom i poznavanjem rada ustanove osigurava kontinuitet u upravljanju i daljnjem razvoju skloništa.

Stijepan Lazarević od 1. travnja 2026. godine nastavlja svoj profesionalni angažman u Folklornom ansamblu Linđo, gdje će obnašati dužnost voditelja računovodstva, plana i analize.

Podsjećamo, Javna ustanova Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik osnovana je 2023. godine s ciljem osiguravanja sustavne skrbi o napuštenim i izgubljenim životinjama, uključujući njihov smještaj, liječenje, označavanje i udomljavanje. Ustanova upravlja prvim registriranim skloništem na području Dubrovačko-neretvanske županije, izgrađenim na području Grabovice, koje udovoljava svim propisanim uvjetima za rad sukladno važećim zakonskim propisima.

PEZO PREDSTAVIO MJERU

Umirovljenicima ove godine stižu uskrsnice od Županije

Isplata uskrsnica provodi se putem Hrvatske pošte, a sredstva će biti dostavljena izravno na kućne adrese umirovljenika na području svih gradova i općina Dubrovačko-neretvanske županije

Župan dubrovačko-neretvanski Blaž Pezo i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović predstavili su u ponedjeljak novu mjeru pomoći za poboljšanje kvalitete života sugrađana treće životne dobi – uskrsnice za korisnike mirovina. Uskrsnice, čija je isplata krenula ovog tjedna, iznose 145.00 eura, a pravo na isplatu ostvaruju umirovljenici čija mjesečna mirovina ne prelazi 300.00 eura.

”Bilo je važno da osiguramo te novce u županijskom proračunu. Nakon što smo po zadanom cenzusu definirali tko ima pravo na uskrsnice, u proračunu je za tu svrhu izdvojeno oko 343 tisuće eura za 2365 korisnika. Dijelim radost s našim sugrađanima koji će tu uskrsnicu dobiti. Ovo pokazuje brigu za naše umirovljenike u koje kontinuirano ulažemo”, kazao je župan Pezo.

Dubrovačko-neretvanska županija ove je godine napravila značajan iskorak u brizi za svoje umirovljenike jer, uz već ustaljenu isplatu božićnica, od ove godine uvodi i uskrsnice, čime dodatno potvrđuje svoju socijalnu osjetljivost i sustavnu brigu za najstarije stanovnike.

Kako je pojasnila pročelnica Đurđica Popović, uskrsnice i božićnice isplaćuju se na temelju službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji uključuju OIB i adresu prebivališta korisnika obiteljske, prijevremene starosne, starosne mirovine te mirovine priznate na temelju međunarodnih ugovora.

Isplata uskrsnica provodi se putem Hrvatske pošte, a sredstva će biti dostavljena izravno na kućne adrese umirovljenika na području svih gradova i općina Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući i umirovljenike koji žive na području Grada Dubrovnika. Na ovaj način dodatno se olakšava pristup pravu na naknadu, osobito osobama smanjene pokretljivosti i onima koji žive u udaljenijim sredinama.

Ovo je jedna od mjera Županije koja predstavlja konkretan doprinos poboljšanju kvalitete života umirovljenika. Osim isplate božićnica i uskrsnica ujedno se sufinanciraju programi županijskih umirovljeničkih udruga putem Javnog poziva, vrijednog 38.000,00 eura. Poziv je otvoren od  20. ožuj-

ka do 17. travnja 2026. godine. Nadalje, kontinuirano od 2008. godine Dubrovačko-neretvanska županija omogućuje provedbu programa Pomoć u kući starijim osobama koje žive same, često u ruralnim krajevima naše županije. Provodi se i socijalna usluga „Halo pomoć“, ustanovljena 2018. godine suradnjom DNŽ, Grada Dubrovnika i Doma za starije osobe Domus Christi Dubrovnik. Radi se o pružanju mogućnosti starijim osobama da u slučaju pogoršanja vlastitog zdravstvenog stanja alarmiraju službu koja im može pomoći. Dubrovačko-neretvanska županija ujedno financira rad domova umirovljenika. Od njih 11 na području županije, Dubrovačko-neretvanska županija osnivač je četiri doma, ukupnog kapaciteta 337 korisnika, a zajedno s ostalim domovima za starije ukupni kapacitet u županiji iznosi 589 korisnika. Od ulaganja u prethodnom razdoblju istaknute su energetska obnova domova u Korčuli i Veloj Luci, a od planiranih ove godine i u budućem razdoblju  su projekti unutarnjeg uređenje Doma za starije osobe Korčula i Alzheimer odjela u Domu za starije osobe Vela Luka. Isto tako, s otvaranjem novog doma ispod Opće bolnice Dubrovnik išlo bi se u nadogradnju i rekonstrukcija Doma za starije osobe Dubrovnik, kao i rekonstrukciju Doma za starije osobe Domus Christi.

”Bilo je važno da osiguramo te novce u županijskom proračunu. Nakon što smo po zadanom cenzusu definirali tko ima pravo na uskrsnice, u proračunu je za tu svrhu izdvojeno oko 343 tisuće eura za 2365 korisnika. Dijelim radost s našim sugrađanima koji će tu uskrsnicu dobiti. Ovo pokazuje brigu za naše umirovljenike u koje kontinuirano ulažemo”, kazao je župan Pezo.

Lasićevo izvješće o radu usvojeno uz samo jedan suzdržani glas

Isplata uskrsnica provodi se putem Hrvatske pošte, a sredstva će biti dostavljena izravno na kućne adrese umirovljenika na području svih gradova i općina Dubrovačko-neretvanske županije

Sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle, 4. po redu u ovom sazivu, održana je prošle srijede, na kojoj je među ostalim usvojeno Izvješće o radu načelnika Boža Lasića za drugo polugodište 2025. godine, Prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Konavle te Prijedlog izmjene Odluke o zakupu javnih površina. Načelnik Lasić uvodno je objasnio svoje Izvješće rekavši kako su materijali iscrpni, a rezultati rada jasno vidljivi. Izvješće je usvojeno bez glasova protiv, odnosno samo s jednim suzdržanim glasom.

Jedna od tema na sjednici bila je i naknada za korištenje javnih površina. Vijećnica Ljubica Brailo istaknula je kako je dio ugostitelja kontaktirao kako bi na

sjednici potaknula pitanje naplate javnih površina kada je riječ o stolovima na otvorenom naspram ugostitelja koji su svoje objekte odnosno površine zatvorili zastorima.

“Nisu u istom položaju i to bi možda trebalo drugačije naplaćivati”, rekla je ona. Načelnik Lasić je istaknuo kako se dijelom slaže s razmišljanjem vijećnice Brailo, te kako bi se u budućim izmjenama Odluke trebalo drugačije valorizirati otvoreni prostor u odnosu na one koji su zatvoreni tipskim tendama ili aluminijskim zatvorima.

Na sjednici je promijenjen i naziv Doma za starije i nemoćne osobe Konavle kako bi se uskladilo sa izmijenjenim zakonskim normama te je novi naziv Dom za starije osobe Konavle.

ŽUPA DUBROVAČKA

Potpisan ugovor za

izradu projektne

dokumentacije

za spomen sobu Domovinskog rata

Ugovor o izradi projektne dokumentacije za uređenje sobe Domovinskog rata potpisan je u srijedu u prostorijama Općine, čime projekt ulazi u konkretnu i operativnu fazu. U nazočnosti predstavnika braniteljskih udruga, koji su od samog početka aktivno uključeni u oblikovanje ovog projekta, predstavljen je idejni koncept budućeg uređenja prostora. Riječ je o prostoru koji će imati snažnu simboličku i edukativnu vrijednost, s ciljem očuvanja sjećanja na Domovinski rat i doprinos hrvatskih branitelja s područja Župe dubrovačke u obrani i oslobođenju našega kraja.

Projektantski zadatak povjeren je tvrtki PROTO-ARCH d.o.o., a projekt je u ime tvrtke predstavila Lea Đurović Ruso koja će izradu projektne dokumentacije realizirati bez naknade, što predstavlja hvalevrijedan doprinos ovom projektu. Na ovaj način projektantica izražava zahvalu i poštovanje za doprinos župskih branitelja u obrani domovine. Ugovor je u ime Općine Župa dubrovačka potpisao načelnik Marko Miloslavić, istaknuvši kako ovaj projekt ima posebnu vrijednost za Župu.„Spomen soba Domovinskog rata više je od prostora sjećanja, ona će biti i mjesto učenja, poštovanja i zajedništva. Naša je obveza sačuvati istinu o Domovinskom ratu i prenijeti je budućim generacijama na dostojanstven i suvremen način. Posebno zahvaljujem gđi. Đurović Ruso na ovoj gesti koja pokazuje koliko osjećaji ponosa i poštovanja mogu biti snažni pokretači kvalitetnih projekata“, kazao je. Na sastanku je također dogovorena daljnja dinamika izrade projektne dokumentacije, a poseban naglasak stavljen je na kontinuiranu suradnju s braniteljskim udrugama, kako bi konačno rješenje u potpunosti odražavalo autentičnost i vrijednosti koje projekt nosi.

ELEKTRIČAR-UMJETNIK

Jozo iz Sustjepana na jajima oslikava umjetnička djela:

Morate imati laku ruku i inspiraciju, a na vrijeme zaboraviti

Već na prvi pogled vidi se kako nije riječ o običnim uskrsnim jajima, jer kada ih ovaj gospar uzme u ruke, pretvaraju se u mala umjetnička djela

Raskošna uskrsna jaja na dubrovačkim stolovima svake godine blagdan čine ljepšim. Košare su pune šarenih jaja obojanih u raznim tehnikama – od klasičnih, modernih do tradicionalnih... Ali uskrsna jaja Joza Violića iz Sustjepana imaju doista poseban, prepoznatljiv potpis. Već na prvi pogled vidi se kako nije riječ o običnim uskrsnim jajima, jer kada ih Jozo uzme u ruke pretvaraju se u mala umjetnička djela. Najprije ih oboji prirodnim bojama, a zatim uz pomoć skalpela strpljivo struže površinu ljuske stvarajući nježne motive od cvjetnih ornamenata do vjerskih prizora. Tako nastaju jedinstvena uskrsna jaja koja Dubrovčani rado kupuju kako bi njima ukrasili svoje blagdanske trpeze za Uskrs.

Posjetili smo gospara Joza, umirovljenog električara, u njegovu domu u Sustjepanu gdje se nalazi i njegova mala radionica u sklopu obiteljske kuće. Ondje, među bojama, alatima i brojnim gotovim radovima, nastaju ne samo ukrašena jaja nego i makete brodova od šperploče, replike dubrovačkih fontana te slike. Iako je cijeli radni vijek proveo kao električar, umjetnost ga nikada nije napustila, a danas mu, uz skromnu mirovinu, postaje i lijep dodatni izvor prihoda.

SVE JE KRENULO SLUČAJNO

„Počeo sam ukrašavati jaja 1995. godine sasvim slučajno, kao i sve u životu. Bio sam kod nevjeste koja je ‘mastila’ jaja umjetnom bojom i kupila je neke plastične sličice koje je željela nalijepiti na njih, ali nije uspijevala jer su bi-

la tvrđa. Ja sam uzeo jedno jaje dok je ona kuhala kavu i skalpelom strugao po njemu i tako, malo po malo, nacrtao tratinčicu. Kada sam joj pokazao taj rad bila je oduševljena pa sam tako i nastavio to raditi. U početku mi je najdraže bilo raditi cvijeće, a kasnije sam se usavršio s vjerskim motivima poput križa, srca Isusova…“, kazao nam je Jozo kojemu treba oko sat vremena za stvaranje ovih umjetničkih dijela

Piše Aida Čakić foto Željko Tutnjević

„Faktor vremena morate zaboraviti. Ne može se nešto ovako osjetljivo raditi i brzati. Najgore mi je kad me netko prekine pa zbog toga ostavim mobitel u drugu sobu i onda u miru radim. Uvijek me netko zove i traži za nešto, a nitko ne zove na janjetinu“, kroz smijeh nam govori 71-godišnji Jozo Violić.

zbog čega je cijena uskrsnih jaja koje on stvara prilično visoka. No, kvaliteta i doživljaj doista opravdavaju ovu cijenu pa Jozo ističe kako vrijedi svaki posao za koji treba vremena i truda. Upravo je vrijeme ono što je u stvaranju umjetničkih dijela za njega najvažnije.

„Faktor vremena morate zaboraviti. Ovo je osjetljivo i ne može se brzati. Najgore mi je kad me netko prekine pa zbog toga ostavim mobitel u drugu sobu i onda u miru radim. Uvijek me netko zove i traži za nešto, a nitko ne zove na janjetinu“, kroz smijeh nam govori 71-godišnji

Jozo Violić koji stvara umjetnička djela u svoj radionici dok mu u pozadini glazba svira. Kaže kako sluša sve dok radi, od radija do raznih žanrova – klapa, dalmatinskih pjesama, sevdalinki, zabavne glazbe… Govori nam kako je njegova tehnika oslikavanja jaja originalna ideja.

„To je moj patent. Ali jedan mi je čovjek kazao da je vidio jednu časnu sestru kako to radi s nožem. Ja sam rekao da je vjerojatno došla na ideju kao što sam i ja. I Tesla je slučajno otkrio struju. Sve je to slučajno samo je pitanje gdje će to čovjeka dovesti“, govori gospar Jozo. Prisjetio se Muke Isusove koju je jedne godine na jajima oslikao. Radio to na 40 jaja i naplatio oko tisuću kuna.

„Gospođa koja je to naručila malo se iznenadila s cijenom, ali rekao sam da je tu bilo posla za tri i po’ dana“, otkriva Jozo.

Opisao je kako nastaju ova umjetnička uskrsna jaja.

LJUDI SU ODUŠEVLJENI

„Jaja moraju biti svježa. Prvo ih obojam prirodnim bojama i onda kada su gotova radim bijele linije. To je obratna tehnika od one na bijelom papiru gdje se oslikavaju tamne crte, a svijetla površina ostaje. U ovoj tehnici radim s tamnom pozadinom, a crte su svijetle. Ne smije se faliti, ako se pogriješi gotovo je. Slike nastaju struganjem oštrim predmetom poput skalpela, ali ja sad imam jednu mašinicu pa sam se moder-

„To je moj patent. Ali jedan mi je čovjek ispričao da je vidio jednu časnu sestru kako to radi s nožem. Ja sam rekao da je vjerojatno došla na ideju kao što sam i ja. I Tesla je slučajno otkrio struju. Sve je to slučajno samo je pitanje gdje će to čovjeka dovesti“, govori gospar Jozo.

„Jaja moraju biti svježa. Prvo ih obojam prirodnim bojama i onda kada su gotova radim bijele linije. To je obratna tehnika od one na bijelom papiru gdje se oslikavaju tamne crte, a svijetla površina ostaje. U ovoj tehnici radim s tamnom pozadinom, a crte su svijetle. Ne smije se faliti, ako se pogriješi gotovo je. Slike nastaju struganjem oštrim predmetom poput skalpela, ali ja sad imam jednu mašinicu pa sam se modernizirao i lakše mi je. Na vrijeme treba zaboraviti, ja tu lijepo sjednem i lagano uz pivicu radim“, opisuje Jozo.

nizirao i lakše mi je. Na vrijeme treba zaboraviti, ja tu lijepo sjednem i lagano uz pivicu radim“, opisuje Jozo svoje trenutke relaksacije. Za cvjetne motive mu treba oko 30 do 40 minuta, a za složenije i više. Ove godine oslikat će oko 40-50 jaja. Inspiracija, kao i za svakog umjetnika, u ovom poslu za Joza je ključna.

„Nije lako uvijek imati inspiraciju. Ako ne znaš crtati, nemoj se ni upuštati u ovo. Važno je imati laku ruku jer kora jajeta je tanka i lako puca. Ovo nije jednostavno i radim kad me uhvati u momentu jer se to iznutra osjeća“, kazuje ovaj nesuđeni profesionalni umjetnik koji je u mirovini ozbiljnije prigrlio svoju staru ljubav jer ima više vremena.

„Kada sam 70-ih godina završio osnovnu školu upisao sam Primijenjenu školu u Splitu, odsjek modelarstvo. Kako se meni nitko u obitelji nije bavio umjetnošću, ćaća je rekao – Kakvo penganje i te igrarije, nema tu kruha, završi ti zanat. Tako sam završio za električara i postavljao instalacije po cijeloj Jugoslaviji, jedino nisam išao raditi u Sloveniju. Zbog takvog posla nisam mogao ići ni na Linđa ni glumiti u amaterskom teatru, ali sam zato puno slikao, pravio makete i figure jer me to opušta. Danas s veseljem radim taj posao, a i dobro mi dođe zarada sa strane jer mirovina je mala“, izjavio je Jozo Violić, 71-godišnji gospar iz Sustjepana koji ima „zlatne ruke“.

PONEDJELJAK | 06.04. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umakom od pečenja

UTORAK | 07.04. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

SRIJEDA | 08.04. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice s povrćem i začinskim biljem

menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

ČETVRTAK | 09.04. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

menu dana

Punjena paprika s mljevenim mesom i rižom, kuhana s dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužena uz pire krumpir

PETAK | 10.04. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena s vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA | 11.04. doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

menu dana

Teleći rižot

Kremasti rižot s telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA | 12.04. doručak dana

Francuski tost

sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine začinjen maslinovim uljem, češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Ove sezone javni prijevoznik se pojačava s radnicima s Dalekog istoka

Filipinskim vozačima

Libertasovih autobusa bit

će užasno dosadno po

dubrovačkim

ulicama

Javni prijevoznik Libertas u ovu sezonu ulazi pojačan s 15 vozača autobusa s Filipina. Tim će Filipincima po dubrovačkim cestama biti užasno dosadno, jer su oni prekvalificirani za taj posao

Prošli tjedan iz gradskog javnog prijevoznika Libertas poslali su priopćenje kojim obavještavaju javnost da će u nadolazećoj sezoni pojačati broj zaposlenika s 15 vozača autobusa koji stižu sa Filipina. Pročitavši ovu vijest dio građana se odmah dignuo na velika štampana slova u komentarima na internetu.

-Heroji koji su poginuli u ratu okreću se u grobu. Ne daj našim ljudima nego dovedi stranca! – puca prvi komentator s tastature.

-Sramotno što pokraj naših ljudi zapošljavaju iz dalekih zemalja ljude koji niti znaju hrvatski niti se mogu snaći u našim uskim ulicama – dodaje drugi.

-Iskreno, smatram da oni nisu kompetentni za naše ceste. Ipak se dnevno prevozi puno ljudi da bi se njima dao volan u ruke. Dao Bog da griješim –zabrinut je treći.

-Ne znaju jezik, ceste u gradu raskopane, BITI CE SVEGA, ZIVI BILI, PA VIDILI, NEDAJ BOZE – zaključuje četvrti prorok.

Hajdemo sada polako, slovo po slovo, komentar po komentar, kako bi i oni intelektualno potkapacitirani mogli sve shvatiti. Prvi komentator tako izražava užasno nezadovoljstvo, jer su po njemu branitelji ginuli za Hrvatsku, a Uprava Libertasa im zahvaljuje na način da umjesto Hrvata zapošljava Filipince – Ne daj našim ljudima nego dovedi stranca!

DIO HRVATA PRIJE NIJE MOGAO RADITI

U LIBERTASU

Zamišljam kako u praksi izgleda ta scena. Direktor

Libertasa Pero Milković dolazi na posao i u svoj ured zove glasnogovornika Nikšu Grljevića. Preda mu revolver nakon čega Grlja osedla konja i zajaše ga u suton prema garaži Libertasovog autobusa. Tamo ugleda Miha, Hrvata za volanom, pa mu uperi revolver u grb Libertasa na plavoj košulji, te mu kaže da je skine, preda Filipincu i nestane iz Remize pritom pjevajući: -…sad kad te nema, neka uz Filipine spava, najdraža košulja plava…

Eto, tako ispada da se Libertas ponaša prema Hrvatima. Ne da im da voze autobuse. A istina jest da su dubrovački vozači autobusa sami otišli iz Libertasa, bez da im Grljević prijeti vatrenim oružjem, jer se bolje zaradi vozeći turiste. Poskupilo je sve, jedva se preživi s jednom plaćom, pa je svaki euro važan. Eto, zato Libertas poseže za radnom snagom s Dalekog istoka, nemaju Filipinci nikakve veze s inflacijom i suludima cijenama do kojih smo se sami doveli.

A još do prije deset, petnaest godina situacija je bila skroz drugačija. Posao vozača Libertasa bio je među najpoželjnijima. Za razliku od danas, kad u Libertasu mogu raditi ljudi bez obzira na nacionalnu pripadnost, baš tada mnogi Hrvati nisu mogli dobiti posao u dubrovačkom javnom prijevozniku. A nisu ga mogli dobiti, jer nisu posjedovali najvažniji uvjet za posao. Naime, njihov mobitel nije imao spremljen broj PV-a. Da bi dobio plavu košulju Libertasa, PV ju je morao ispeglati, a onda bi vozač na izborima vraćao uslugu. Tvoja košulja plava, nek’ me sjeti, nek’ miriše

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

A još do prije deset, petnaest godina situacija je bila skroz drugačija. Posao vozača Libertasa bio je među najpoželjnijima. Za razliku od danas, kad u Libertasu mogu raditi ljudi bez obzira na nacionalnu pripadnost, baš tada mnogi Hrvati nisu mogli dobiti posao u dubrovačkom javnom prijevozniku. A nisu ga mogli dobiti, jer nisu posjedovali najvažniji uvjet za posao

Košulja plava, nek’ umjesto mene piše…

Da, PV-ova košulja plava nek’ me sjeti tko mi je dao posao, nek’ umjesto mene piše po glasačkom listiću. Nisu onda svi Dubrovčani i Hrvati mogli raditi u Libertasu, nego samo odabrani. Evo kako je izgledao tadašnji ugovor o radu u Libertasu: Urednik i voditelj Libertasa: Dubravka Šuica

Preveo: Saša Kolka

Tekst čitao: Miljenko Kokot

Tonska obrada: Ruben Albahari

Lektorirala: Kata Zalović Fišter

Odabrao: Pero Vićan

Eto, dragi naši intelektualno potkapacitirani sugrađani, sad kad smo lijepo razjasnili da mnogim Dubrovčanima i Hrvatima prije nisu dali raditi u Libertasu, a ne sada, hajdemo se osvrnuti i na vozačke sposobnosti Filipinaca, jer se mnogi Dubrovčani boje da nisu „kompetentni za naše ceste“, „niti se mogu snaći u našim uskim ulicama!“.

AZIJAC MOŽE VOZITI U EUROPI, ALI

OBRATNO SE NE MOŽE

Svojevremeno sam u Bangkoku želio iznajmiti motor, ali nisu mi dali uvjeravajući me da ne mogu voziti po glavnom gradu Tajlanda.

-Cijeli život vozim motor, a vi mi ne date, jer kao ne znam – bio sam uvrijeđen.

-Ne damo ti, jer te ne želimo imati na savjesti – bili su uporni.

Kad sam se kao pješak našao na prvom raskršću

Bangkoka shvatio sam da su imali pravo. Niti jedan Europljanin ne može ništa voziti u nijednom većem azijskom gradu, bilo da je riječ o Bangkoku, New Delhiju i filipinskoj Manili. Da biste sudjelovali u tom prometnom kaosu, morate evoluirati. Tek druga ili treća generacija Europljana bi mogla sjesti za volan u nekom azijskom velegradu kada mu se razviju dodatna osjetila. Jer nema na Istoku nikakvih prometnih pravila, semafora, tko ima prednost, a tko čeka. Sve je jedan ogroman kaos u kojemu bi Europljanin da se nađe s motorom ili autom počeo plakati. Ono što je najluđe jest da su, unatoč svom tom neredu, prometne nesreće jako rijetke. Oni se snalaze u tom ludilu kao Pero Vićan na izborima.

Stoga, tim će Filipincima na dubrovačkim cestama biti užasno dosadno. Oni, u biti, imaju previše kompetencija za vožnju po našim uskim ulicama odnosno prekvalificirani su za posao vozača Libertasa. To je otprilike kao da bubnjar nekog black metal sastava nastupa u školskom bendu svirajući Košulju plavu.

Tih petnaest vozača Libertasa s Filipina, siguran sam, snalazit će se u Mokošici i na Viktoriji kao Dubrovački demokratski sabor u Gradskom vijeću. Tko bi rekao prije samo deset, petnaest godina da će doći dan kada ti za posao vozača Libertasa neće trebati PV …sad kad te nema, neka uz mene spava jedino tvoje što imam, Libertasova košulja plava…

Tih petnaest vozača Libertasa s Filipina, siguran sam, snalazit će se u Mokošici i na Viktoriji kao Dubrovački demokratski sabor u Gradskom vijeću. Tko bi rekao prije samo deset, petnaest godina da će doći dan kada ti za posao vozača Libertasa neće trebati PV

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

UMJESTO ZATVORA - REHABILITACIJA

Predsjednik

Milanović oštro se usprotivio najavljenoj suradnji s Izraelom na nabavi protuzračnog sustava “Davidova praćka”, prvenstveno zato što Izrael istovremeno naoružava Srbiju, koju hrvatski državni vrh vidi kao sigurnosni problem. Zato je upozorio Vladu da nijedan hrvatski vojnik u tome neće sudjelovat. Za Davidovu praćku kaže kako nije jedini sustav na svijetu. A i da jest, to nije argument za savezništvo s narodom koji vjeruje da su Božji narod i da hodaju “Svetom Zemljom”.

• Za one kojima su važniji tehnički nego ideološki argumenti, neka se zapitaju zašto je izraelski sustav obrane toliko šupalj da ga probijaju rakete koje ‘ne postoje’, lansirane s lansera koji također ne postoje, a sve su skupa pripisuju ljudima koje zapadni svijet doživljava u krpama i sandalama, a koji još uvijek žive u 15. stoljeću i to u pećinama.

• A dok se naši političari bave ratnom tematikom, Crkva je svečanim činom u varaždinskoj katedrali posvetila prvu djevicu u Hrvatskoj. Sinjorina Marta postala je službeno posvećena djevica, što ti ga dođe ko titula između srednjovjekovne viteške zakletve i moderne digitalne značke. Naravno, čin je bio svečan, uz prisustvo biskupa i medijskih kamera. Jer ako već biraš život bez romantičnih odnosa, red je da to bude uz ceremoniju. A ne, kako to obični smrtnici rade, uz anonimnost i realnu mogućnost bračnog razočarenja. Građani koji za ovakve svetkovine nisu prije čuli, nisu sigurni ni u poantu poruke. Nije valjda - žene ne rađajte, to je grijeh, a djeca samo smetaju. Ili, muški klonite se svojih žena u krevetu, jer i to je grijeh? Bi li se Bog složio s time da je ova zrela djevica posvećena njemu? Znači li to da se rađat ne mora, ako si duhovno produktivan? Dok svijet globalno ulaže u znanost, medicinu i prava žena, a vladino Ministarstvo demografije mlade podmićuju da se što više reproduciraju, Crkva promovira trajni celibat kao životni upgrade. Izgleda da ništa ne pokazuje ‘duhovnost’ ko dobrovoljni povratak u model star nekoliko stoljeća, samo ovaj put s modernim osvjetljenjem i boljim marketingom. U svakom slučaju, ako

je ovo smjer, budućnost izgleda - povijesno.

Nadruštvenim mrežama šok i nevjerica; USKOK raspisuje međunarodnu potjernicu za Pavlekom, bivšim skijaškim direktorom koji je, prema sumnjama, 30 milijuna eura namijenjenih snježnim sportovima uspješno preselio na sunčanu Ibizu. Time je samo potvrđena već prihvaćena teorija: svaki euro koji dotakne državni sustav, automatski dobiva putovnicu za toplije krajeve. Nije to krađa, to je samo migracija kapitala prema boljim vremenskim uvjetima. Za mnoge, problem uopće nije Pavlek. On je, kažu, samo pažljivo pratio obrazovne programe domaće političke scene, učio i naučio. U nekom momentu vjerojatno je sebi postavio pitanje: jesam li ja jedina budala koja ovo ne radi? I tako je krenuo, mic po mic, sto eura, pa tisuću, pa milijun. Zato za Pavleka predlažu humaniji pristup; umjesto zatvora - rehabilitacija. Postupno odvikavanje, s milijuna na tisuće, pa na stotine, dok se ne vrati na nulu i ponovno nauči živjet s minimalnim unosom tuđih para. Jer, budimo realni, nagli prekid može izazvati apstinencijsku krizu. A u cijeloj priči diskretno se pojavljuje i glavni sponzor snježnih sportaša HEP, s čijeg se bankomata, kojega teškom mukom pune građani, financiraju sportski savezi koji, eto, razvijaju međunarodne ambicije. Osobito kad je riječ o bankovnim transferima.

Predsjednik Donald Trump još jedanput je potvrdio svoju sklonost objavama, koje svijet doživljava kao spoj reallity showa i geopolitičkog trilera. Ovaj put, on tvrdi, CIA mu je dostavila izvješće prema kojem je navodni novi iranski vrhovni vođa Khameneihomoseksualac. Istovremeno neki opskurni europski mediji podmeću teoriju da povod ratu u Iranu nije strah od nove opake nuklearne sile, nego odbojnost ženoljupca - predsjednika, prema homoseksualcima. Kažu, zaboravite atomske centrifuge, u pitanju je ideološki rat. A to bi u gej friendly Europi moglo izazvat animozitet prema Americi, pa bi Iran mogo dobit podršku EU i briselske agende. Spominje se čak i sudjelovanje Irana na Euroviziji, nakon što su brojni anketirani građani jasno naznačili da bi

između geja i pedofila, uvijek birali - geja.

Građansku inicijativu “Zdravi Split” ni’ko ne pita za izbor, pa negoduju što je ovih dana, malo izvan splitske luke, sidro bacio USS Gerald R. Ford, diskretno, nenametljivo, premda je najveći ratni brod ikad sagrađen. Iz američke ambasade u Zagrebu uvjeravaju javnost da je riječ o prijateljskom posjetu, baš ko da je stigo predsezonski kruzer s američkim penzionerima, a ne plutajući simbol globalne ratne mašinerije od sto tisuća tona i 13 milijardi dolara, a sve naatomski pogon.

Hrvatski političari smiruju javnost: nema razloga za brigu. Ratni brod države koja je u sukobu s Iranom u našoj luci? Pa to je praktički turistička atrakcija. Selfi s nosačem aviona – nova razglednica Dalmacije. Istovremeno vražji mediji nude alternativnu verziju priče; isti taj brod navodno nije bio poželjan na grčkoj Kreti, a logistički izazovi mjesecima već zaštopane septičke jame na brodu, postaju metafora za šire sranje stvari. Jer ako već govorimo o globalnoj sili, zašto ne bismo raspravljali i o pražnjenju pet tisuća noćnih bokarića članova posade? Dodamo li tome i tehničke sitnice: brod kojega nije zapalio neprijateljski projektil, nego se zapalio radi kuršlusa na kuhinjskim aparatima, dobit ćemo novu dimenziju vojne doktrine; toster kao sigurnosni rizik. I dok Iran demonstrira domet svojih projektila prema američkoj bazi Diego Garcia u Indijskom oceanu, geografske usporedbe s Splitom zvuče utješno, skoro isto, ali ipaknije isto. Diego Garcia nije poznato turističko središte.

Nadjedovinigradimobudućnost

FINUO PRVI WTA DUBROVNIK

Bila je to prava španjolska festa: Andea Lazaro preokretom osvojila Dubrovnik Open

Dubrovnik je dočekao i ispratio jedan od najvećih sportskih događaja u povijesti

grada – WTA turnir iz serije 125. Riječ je o seriji koja okuplja igračice ranga otprilike

50.-150., a najavljeno je kako je ovo bilo prvo, ali ne i posljednje izdanje

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Rafael Barkiđija

Španjolka Andrea Lazaro Garcia osvojila je prvo izdanje WTA turnira Dubrovnik Open, iz serije 125, koji se osam dana održavao na teniskim terenima u Lapadu. Lazaro je u finalu rezultatom 2:1 pobijedila sedmu nositeljicu turnira, Ukrajinku Anhelinu Kalininu.

Bio je to meč dostojan finala. Blagi favorit bila je ukrajinska tenisačica, u trenutku finala 127. igračica svijeta. Prva je i povela, rezultatom 6:3. I sredinom drugog seta činilo se kako stvari idu na njen mlin, međutim, Španjolka hvata konce meča. Sve jače servira, forhendom tjera protivnicu na greške, pa u konačnici drugi set uzima sa 6:4. Treći set u potpunosti kontrolira Lazaro, a na kraju ga uzima sa 6:3.

ŠPANJOLKI JE DUBROVNIK SADA

ZASIGURNO NAJDRAŽI TURNIR

U KARIJERI

Dubrovnik Open bio je prvi WTA turnir u Du-

brovniku, a sjajnoj 31-godišnjoj Španjolki ovo je prvi osvojen WTA naslov u karijeri. U trenutku finala bila je 170. igračica svijeta, a sada je 147. na WTA ljestvici. I zato će joj Dubrovnik sigurno imati posebno mjesto na polici za osvojene trofeje. Do sada su to većinom bili ITF turniri, a sada sjaji i jedan WTA pokal.

„Bio je to baš težak meč dostojan finala. Počela sam malo nervozno. Nije lako igrati finale. Cijelo sam vrijeme inzistirala na svojoj igri. Korak po korak. I ispalo je dobro. Sretna sam sa svime što smo postigli, ja i moj tim. Moramo vjerovati u sebe, a to i radimo. Rezultati su napokon počeli izlaziti na vidjelo” – istaknula je Lazaro nakon osvajanja turnira.

LIJEP INTERES DUBROVČANA, A DOBRU

PODRŠKU IMALE SU I ŠPANJOLKE: „VAMOS ANDREA” Najveću posjećenost dubrovački je turnir,

očekivano, imao kada su igrale naše dubrovačke predstavnice. Najviše su se pratili mečevi Ane Konjuh, Lucije Ćirić Bagarić, ali i Ane Petković. Pratile su se i ostale Hrvatice, prva nositeljica Petra Marčinko, Tara Wurth, ali i Tena Lukas. Nažalost, jedino je Lukas prošla u drugi krug, sve su ostale predstavnice „pale” na prvim mečevima.

Iako nismo imali Hrvaticu u finalu, posjećenost je svakako bila dobra. Petstotinjak Dubrovčana ispratilo je finalni meč, ali ne samo Dubrovčana, jer i Lazaro je imala sjajnu podršku tijekom cijelog turnira. Za to su najviše zaslužni španjolski studenti u Dubrovniku. Nakon svakog osvojenog poena s tribina se čulo: „Vamos, Andrea!”.

„Bio je to stvarno sjajan tjedan. Uživala sam na terenu, uživala sam u igri. Uživala sam i u hrani, ljepotama grada. Isplatilo se doći itekako. A moji navijači, oni nisu bili samo na

finalu, nego na svakom meču tijekom cijelog tjedna. Oni studiraju ovdje u Dubrovniku. Pratili su i ostale španjolske tenisačice. Imale smo gotovo domaću atmosferu ovdje” – kazala je pobjednica prvog WTA turnira u Dubrovniku.

LOŠE PRVO KOLO HRVATICA, ANA KONJUH: „BILA MI JE ČAST, ALI, MORAM NEKAKO PRIHVATITI DA NISAM VIŠE ISTA” U prvom krugu singla nisu bile uspješne dvije Dubrovkinje. Ana Konjuh izgubila je od njemačke tenisačice Tamare Korpatsch (6:1, 6:3), dok je Lucija Ćirić Bagarić zaustavljena od Srpkinje Mije Ristić s dva puta po 6:1.

„Bila mi je čast igrati pred domaćom publikom u svom gradu. Daleko je to od svega što sam nekad bila. Moram nekako prihvatiti da više neću biti ista, nakon svih ozljeda i svega što se dogodilo. Ali, tu smo, borimo se, dajemo sve od sebe. Možda opet sjedne, možda ne” – istaknula je Konjuh nakon poraza u prvom kolu. Pomalo tužna, ali i dalje motivirana da još jednom proba napraviti nešto. Uskoro ju očekuju nastupi na tvrdim podlogama, a cilja na neke od serija iz ITF-a.

Prva nositeljica turnira, Petra Marčinko (u trenutku turnira 76. na svijetu), ispala je u prvom kolu od srpske tenisačice Teodore Kostović (6:2, 6:3). Tena Lukas je u prvom kolu svladala iskusnu rusku veteranku, osvajačicu olimpijskog zlata i osvajačicu 12 WTA turnira u karijeri, Anastaziju Pavljučenkovu. Ona je u trećem setu morala predati meč zbog ozljede. No, u drugom kolu, Lukas je ispala upravo od pobjednice turnira Lazaro.

Lijepo je bilo i u kvalifikacijama, kada je „u vatru” bačena 16-godišnja Dubrovkinja Ana

Petković. U finalnom kolu kvalifikacija ispala je od Španjolke Sorribes Tormo s dva puta po 6:0. Očekivan rezultat, no, za mladu Anu veliko iskustvo u karijeri, za koju se nadamo kako tek ima zasjati punim sjajem. Za sada joj na juniorskim turnirima ide izvrsno.

ČEHINJAMA UVJERLJIVO PRIPAO TURNIR U PAROVIMA

Ana Konjuh i Lucija Ćirić Bagarić borile su se za naslov i u parovima. U četvrtfinalu su prošle japansko-tajlanđanski par Kobori-Plipuech i to preokretom (2:6, 6:4, 10:7). Bio je to prvi meč na ovom turniru koji se igrao pod svjetlima reflektora.

U polufinalu su pak zaustavljene od češkog tandema Anastasia Detiuc / Dominika Šaklova (6:3, 6:1). Čehinje Detiuc/Šalkova na kraju su osvojile dubrovački WTA turnir u konkurenciji parova, pobjedom pro-

tiv drugog češkog para u finalu (Malečkova / Scotch).

OLUJNO NEVRIJEME ODGODILO TURNIR NA 24 SATA, NO, SVE JE PROŠLO BESPRIJEKORNO

Četvrti dan WTA turnira u Lapadu pružio je samo jedan meč osmine finala. Dva su bila prekinuta u trenutku kada je Dubrovnik zahvatilo olujno nevrijeme. Nastavak je bio sljedećeg dana, kada su neke igračice odigrale i dva meča. No, to je u tenisu normalna situacija. Ipak se uspjelo sve odigrati kako treba. Ne samo da je odigrano kako treba, nego je i direktor turnira i nositelj WTA licence, Feliks Lukas istaknuo: Vidimo se i sljedeće godine!

„Vjerujem da će ovo biti jedan konkurentan turnir u godinama koje dolaze. Vjerujem da će se i dobar glas čuti daleko, već i ove sezone. Vjerujem da nas iz godine u godinu očekuje sve bolji tenis ovdje. Dubrovačka je publika pokazala jedno veliko tenisko znanje. Nije bilo nikakvih problema. Dapače, njihovo poznavanje tenisa i njihov doprinos ovom turniru, bio je velik. Odmah od prvog kola” –istaknuo je Lukas, uz želju da sljedeće godine Hrvatice na turniru doguraju dosta dulje.

UOČI FINALA ZAIGRALI KOLUNĐIJA, ALI I DUBROVAČKI VATERPOLISTI

Finalni dan imao je i revijalni program. Meč tenisa u kolicima „Limitless” odigrali su Dubrovčanin Ante Kolunđija i Sven Maretić. Upravo je za razvoj Kolunđijinog kluba namijenjen cjelokupni iznos od ulaznica s ovog turnira. Lijep trenutak bio je i kada su Jugaši, Vlaho Pavlić, Filip Kržić, Maro Šušić i Ante Jerković, razmijenili pokoji poen s tenisačicama Konjuh, Ćirić Bagarić, Petković i Lukas. Pobjednica turnira Lazaro, osim cifre od devet tisuća eura, kao nagradu je dobila i kapicu dubrovačkog sportskog velikana Juga.

Petak, 3. travnja 2026.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nicola i Ivona - naš je biskup Roko Glasnović i njihove maslinove i palmine grančice blagoslovio, a potom ih je na euharistijskom slavlju u katedrali Mješoviti katedralni zbor pjevanjem Muke po Mateju oduševio

Lea, Karla

LUKSUZNA JAHTA

CORSAIR III. Vlasnik je bio američki bankar koji je umalo završio na Titanicu, presudio joj je Drugi svjetski rat

Na luksuznim krstarenjima Jacka Morgana je tako jednom doplovio do Dubrovnika

Američki bankar J. P. Morgan (1837. - 1913.) bio je jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena. Bio je veliki kolekcionar umjetnina s bogatom zbirkom koju je kasnije poklonio Metropolitan muzeju u New Yorku. Iz njegova života je poznata i epizoda kad je u posljednji trenutak pred sam polazak otkazao putovanje parobrodom Titanic, na kojem je kao suvlasnik i financijer izgradnje parobroda White Star Linea imao svoj vlastiti apartman.

Nakon njegove smrti naslijedio ga je sin Jack, veliki prijatelj i poštovatelj znanstvenika Nikole Tesle koji je kao i otac volio putovati velikim luksuznim brodovima, ali za razliku od njega više je cijenio intimnu atmosferu svojih privatnih jahti. Otac je dao izgraditi ili rekonstruirati tri luksuzne jahte, svaka raskošnija od one prethodne, čija su porinuća i primopredaje predstavljali velike društvene događaje i bile su medijski izuzetno eksponirane. Sve su bile istog imena: CORSAIR.

VOJNA KARIJERA

CORSAIR III je izgrađen 1899. u brodogradilištu T. S. Marvel Shipbuilding, Newburgh u New Yorku. Kuma jahte po porinuću je bila gospođica Louise Morgan. Imala je 1600 bruto registarskih tona te je onda bila najveća privatna jahta na svijetu, bila je duga 93 metra te je na parni pogon plovila brzinom od 19 čvorova. J. P. Morgan je umro 31. ožujka 1931., a svoje bogatstvo i posao

je ostavio svom sinu Jacku.  Nakon ugodnih krstarenja u službi obitelji Morgan, CORSAIR je sredinom svibnja 1917. unajmila, a potom rekvirirala Američka ratna mornarica. Pod imenom i oznakom USS CORSAIR (SP159) odmah ga je uputila u prvom konvoju američke vojske u Francusku prema ratištima Prvog svjetskog rata.

POSJET DUBROVNIKU

Završetkom uspješne vojne karijere, u kojoj je neko vrijeme bila i sjedište Američkog vojnog zapovjedništva u Europi, jahta je počekom lipnja 1919. vraćena obitelji Morgan. Potpuno preuređena i pod imenom CORSAIR III je ponovo zaplovila na brojnim luksuznim krstarenjima Jac-

Iz njegova života

je poznata i epizoda kad je u posljednji trenutak pred sam polazak otkazao putovanje parobrodom Titanic, na kojem je kao suvlasnik i financijer izgradnje parobroda White Star Linea imao svoj vlastiti apartman

ka Morgana na kojima je tako jednom doplovio do Dubrovnika. Lokalni dubrovački tisak zabilježio je uplovljavanje u gradsku luku jahte CORSAIR III dana 31. ožujka 1928. na njenom putu po Dalmaciji.

Jack Morgan je uspješno nastavio očevim poslovnim stopama pa je tako imao novaca da 1927. za sebe i obitelj izgradi četvrtu jahtu. Po cijeni od 2,5 milijuna dolara u brodogradilištu Maine Shipyards (Bath Iron Works) izgrađena je jahta od 2142 bruto registarskih tona i duga 105 metara koja je dobila ime CORSAIR IV. Najnovija Morganova jahta sa svega pet luksuzno opremljenih apartmana zaplovila je 1930. i vjerno je služila sljedećih 10 godina.

Iste godine CORSAIR III je prodana američkoj vla-

di te je od 1930. bila u službi US Coast and Geodetic Guard, kao istraživački brod pod imenom OCEANOGRAPHER (OSS-26). Tako plovi duž Istočne obale sve do početka Drugog svjetskog rata. Od kolovoza 1942. je u službi US Navy, prvo kao US NATCHEZ (PG-85), a potom kao US OCEANOGRAPHER (AGS-3) gdje sudjeluje u ophodnjama bojištima južnog Pacifika, od Pearl Harboura do Gudalcanala. Nakon što je prošao brojne okršaje u kojima je teško stradao, brod je početkom lipnja 1944. upućen u San Pedro u Kaliforniji, gdje je ustanovljeno da su oštećenja prevelika da bi se uopće isplatilo popravljati ga. Otpisan je iz vojne službe 14. listopada i odmah je upućen u tamošnje rezalište brodova gdje je uskoro završio u hrpi starog željeza.

Petak, 3. travnja 2026. Dubrovački

KOMPAS No.1

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

KOMPAS No.1

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

DUBROVNIK

Kardinala Stepinca 52

Kardinala Stepinca 52

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

objavljuje potrebu za zasnivanje radnog odnosa za turističku sezonu 2026.

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

VOZAČ PUTNIČKOG KOMBI VOZILA - Više izvršitelja

Uvjeti:

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

Uvjeti:

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- SSS (općeg, ekonomskog, tehničkog smjera)

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

- Opće znanje engleskog jezika, pasivno znanje dodatnog jezika prednost

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

- Vozačka dozvola B kategorije najmanje pet godina

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Nudimo ugovor na određeno uz mogućnost stalnog zaposlenja.

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

Svoje životopise pošaljite na reservations@kompas.rent

humanitarni prilozi

MASLINA

Vesna i Vlaho Lujo, u spomen na pok. Anu Đivanović, umjesto cvijeća prilaže 150,00 Eur

AUTO / MOTO

Prodajem Renault Lagunu Karavan, 2005. godište, 217.000 km, 1.9 dizel (88 kW). Vozilo je redovito servisirano i garažirano. Cijena 2000 € ili po dogovoru. Kontakt: 099 219 48 94.

Prodaje se Jeep Wrangler 2.2 Diesel Sport, 2000. godište, zelene boje s efektom, s kukom, od prvog vlasnika, s 98.000 km. Cijena: 16.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Prodaje se Mini Morris Cooper Cabrio, 2008. godište, žute boje, s 62.000 km, ručni mjenjač, benzin, kožna sjedala, od prvog vlasnika. Cijena: 7.500 €. Kontakt: 098 982 9165.

Potražujem dizelski automobil, starosti 12 do 16 godina, srednje klase, cca 80 kW. Mob: 091 61 439 46

Prodajem Golf 8, benzinac, 2023. godište, 5.500 km. Mob: 091 567 2683

Prodajem Suzuki vitaru GLS + Elegance Hybrid 2025. godište puna oprema. Prešla 4300 km, registracija vrijedi do 1.2027. godine. Dupla panorama krov, dvobojna metalik zlatna. Cijena 22 500 eura. Mobitel 099 829 37 21

Potražujem auto star 10 godina ili više, srednje klase. Poziv na mob: 091 61 43946

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Zbog hitnosti prodajem poljoprivredno zemljište u Mihanici (Kraljeva), površine 4400 m², čestice 948/2 i 948/3. Osiguran je pristupni put za vozila i strojeve, a teren je idealan za OPG, nasade ili turističku investiciju. Cijena: 46.000 €, uz moguć dogovor za gotovinsku isplatu odmah. Kontakt: 095 369 6454.

Prodaje se suvlasnički udio (1/4) stare obiteljske grobnice na groblju Boninovo, na atraktivnoj lokaciji u blizini crkve. Grobnica pripada staroj dubrovačkoj obitelji, krasi je nadgrobni spomenik Ivana Rendića te ima slobodna mjesta za daljnje korištenje. Prijenos prava korištenja provodi se sukladno važećim pravilima. Cijena: 50.000

€. Info: kolonija2025@gmail. com

. Kupujem manji stan u Cavtatu ili bližoj okolici. Stan mora biti u prizemlju ili 1. kat, te brzo useljiv. Novija gradnja / uredno održavan. Cijena do 250.000 Eura. Svi papiri moraju biti uredni. Mob. 095/819-9767

Močići – zemljište 3000 m² u blizini zračne luke, trenutno pogodno za uređenje parkinga. Teren je potrebno poravnati. Prodajem povoljno. Mob: 091 61 43946

Kupujem stan za 110 tisuća eura u Dubrovniku (s Mokošicom). 0981994683

Šipan – kupujem poljoprivredno zemljište. Također sam zainteresiran za kupnju suvla-

Tražim dvosoban stan na području grada, bez agencija. Mob: 091 540 3370.

Prodajem stan u Trebinju, 75 kvadrata, blizu centra. 091 6144 918

Prodaje se kuća u Cavtatu, na Prijekome, 80 m², s taracom i vrtom. Mob: 098/1691106.

Zaposleni bračni par s djecom kupuje stan na području grada Dubrovnika. Kontakt telefon: 099/854-8028

Tražim partnera za izgradnju stanova – Zaton. Zemljište 850 m² uz magistralu, s vodom, strujom i telefonom. Moguć dogovor o zajedničkoj investiciji. Mob: 097/684077.

Prodajem zemljište (dvije parcele) na ulasku u Žuljanu, 50 m

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

sničkog udjela. Za preporuku pri kupnji isplaćuje se provizija. Mob: 097/7236306

Traži se zemljište površine 500 m² ili više u Župi dubrovačkoj ili Komolcu. Poželjan je dugoročni najam. Potreban je pristup za kamion. Plaća se naknada za preporuku. Mob: 097/7236306

Tražim partnera za izgradnju stanova u Zatonu. Kontakt: 097 600 7613. .

od mora, pogodno za turizam i druge djelatnosti. Prva parcela čestica zemlje 471/1 površine oko 200 m2 i druga čestica 482 površine oko 300 m2. Cijena oko 80 eur. Mob: 095 358 8204

Prodajem građevinsko zemljište na Grudi. Cijena 80 €/m². Mob: 099 642 8623

Mijenjam jednosoban renoviran stan u Lapadu za dvosoban stan na području grada uz moju nadoplatu. Stanovi za adaptaciju dolaze u obzir. Mob: 091 540 3370 Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt

za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grob na novom groblju na Šipanu u Suđurđu. Kontakti: 020/ 331 045 i 099/6929631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem područ-

ju grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Za-

ton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pri-

stupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se montažna kućica, kuhinja s trpezarijom i kupaonica. Kućica je klimatizirana, spremna za korištenje. 0915430029

Prodajem crnu masažnu fotelju od skaja, udobnu i očuvanu po cijeni od 150 €, tel. 091 555 4242.

Vrlo povoljno prodajem razne knjige na engleskom i hrvatskom jeziku. Mob: 095 819 9767

Prodajem dva jednokrevetna ležaja i madrace za njih. U dobrom stanju, malo upotrebljivani. Dimenzije 200x90 cm. Cijena po dogovoru. Mob: 098/1343801

Prodaje se impregnirani šator za dvije osobe. Cijena po dogovoru. 099 857 1306

Prodaje se nadmadrac (stramac) Dormeo za bračnu postelju, debljine 6 cm. Cijena po dogovoru. 099 857 1306

USLUGE RAZNO

Dečko traži djevojku od 30-40 godina. Kontakt whats app ili viber: 097/6007628

Stolarski radovi u drvetu, od malih popravaka do izrade po mjeri. Mob: 099/2106563

Unošenje i iznošenje stvari, čišćenje podruma / objekata / garaža, uređivanje okućnica i slično! Sve informacije na broj: 095 856 2665

Popravljam žensku i mušku odjeću, brzo i kvalitetno. 099 696 5706

Tražim osobu za skuhati objed i oprati suđe četiri do

pet puta mjesečno, u Mokošici. Zvati na 0917304400

Čistila bih apartmane u Lapadu, Gružu, Gradu. 091 528 0437

Na području Dubrovačkog primorja tražim žensku osobu za pomoć starijoj ženi u kući. Osiguran smještaj i hrana. Plaća po dogovoru. Tel. 099 835 79 81

Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757

Tražim ženu srednjih godina za zajednički život. Poželjna vozačka dozvola B kategorije. Samo ozbiljno, ne zanimaju me avanture. Kontakt: 097 600 7613.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje Maslina, agruma, loze, kivija, ruža, kosnja trave I slično mob 09161 43946

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 30.3. do 5. 4.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 6. 4. do 10.4.

preminuli

MARIJA ĐOMEŠIĆ (1929)

PAVICA RIBAR (1929)

ZLATKO KNEGO (1952)

KUDRETA BRKOVIĆ (1940)

MARE ŠPILJ (1929)

PERO BATINIĆ

BRANIMIR KALINA (1938)

ANE ĐIVANOVIĆ (1925)

ANTONIJA MARUŠIĆ (1940)

DRAGAN VUKOVIĆ (1934)

NIKOLA NADRAMIJA (1962)

TOMISLAV ĆORIĆ (1937)

IVO KORDA (1927)

Č.S.IVA OREČ (1940)

PERO SPREMIĆ (1938)

DIANA KNEŽEVIĆ (1953)

RUŽA KRISTIĆ

MARIJA ZEDNIČEK (1945)

STANE PIZZELLI (1933)

NIKE NOVAK (1929)

ANTUN NJIRIĆ (1935)

VINKA KRISTOVIĆ (1942)

NIKO SAŠILO (1956)

NIKŠA TROJANOVIĆ (1959)