Dnevne novine 28. - 29. maj 2016. by Dnevne Novine

INTERVJU: JOVO RABRENOVIĆ■ 8 9

Nacionalni brend kao ogledalo države

KINESKA DONACIJA

Juče u Podgorici

Obnovljen Centralni park na Pobrežju

■ 21

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016. BROJ 1465 GODINA V

POJEDINE POSLANIČKE ZARADE U APRILU NARASLE I PREKO 2.000 EURA

U fiokama 300 zakona, u džepu veća plata ■ 2 3

KOLAŠIN: RASPODJELA STANOVA MIMO ZAKONA

Funkcioneri se uselili u stanove za sirotinju ■ 20

VEDRANA RUDAN ZA VN

Žena je robinja, ostalo su nijanse FINALE LIGE ŠAMPIONA

Stefan Savić sanja pehar i ulazak u istoriju ■ 56 59

ZA NAJBOLJE PONUDE:

NOVINAR AL JAZEERE MLADEN OBRENOVIĆ

■ 11

Karikatura iščezava iz medija

■ 14 15

marketing@dnovine.me

■ 16 17

GODIŠNJICA SMRTI DUŠKA JOVANOVIĆA

Tužilaštvo još radi na ovom slučaju

+382 77 300 104

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA NATO

Premijer Đukanović na Plenarnom zasijedanju

Stalna delegacija Skupšti- kog i komiteta za bezbjedne Crne Gore pri Parlamen- nost i odbranu, nauku i tehtarnoj skupštini NATO uče- nologiju, civilnu dimenziju stvovaće u radu Proljećnjeg bezbjednosti i ekonomiju i zasijedanja Parlamentarne bezbjednost. skupštine Alijanse koje poKako je saopšteno iz crnočinje danas u Tirani. gorskog parlamenta, deleU crnogorskoj gatima će se obratiti delegaciji su predstavnici vlaObrad Stanida, akademske zajedšić i Ranko nice, NVO Krivokasektora i pić. ProljećNATO-a. nje zasiNa Plejedanje narnom u Tirazasijedani okupinju, 30. će oko 260 maja, učeparlamensnicima taraca iz 28 sjednice će se zemalja članica obratiti predsjedĐukanović NATO-a, iz Sjevernik Parlamentarne ne Amerike i Evrope, kao i skupštine NATO-a Mihael delegate iz partnerskih i ze- Turner, predsjednici albanmalja posmatrača, u cilju skog parlamenta i vlade Ilir razmatranja aktuelnih be- Meta i Edi Rama, zamjenik zbjednosnih pitanja i nacr- generalnog sekretara NAta izvještaja komiteta Par- TO-a Aleksander Veršbou lamentarne skupštine u ve- i crnogorski premijer Milo zi s tim. Đukanović. U subotu i nedjelju biće Domaćin ovog skupa biće organizovani sastanci pet delegacija Albanije pri Parkomiteta Parlamentarne lamentarnoj skupštini NAskupštine NATO - Politič- TO. (MINA)

MINISTARKA PEJANOVIĆ ĐURIŠIĆ

Ulažemo napore da nebo Crne Gore bude sigurno Crnogorsko nebo više nije značajno samo nama, već članstvom u NATO to parče neba postaje dio velikog evroatlantskog neba, koje ćemo uskoro, zajedničkim naporima, čuvati sa ostalim članicama NATO porodice, kazala je ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić prilikom otvaranja Vazduhoplovno-operativnog centra u Golubovcima. Ona je tom prilikom naglasila da novi Centar znatno unapređuje postojeće kapacitete i tehničku opremljenost Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore, te da će rad Centra unaprijediti uslove funkcionisanja našeg sistema odbrane, budući da kontrolisano i zaštićeno nebo predstavlja jedan od temelja odbrane državnog suvereniteta svake države. Pejanović-Đurišić je kazala da je Ministarstvo odbrane, u

saradnji sa partnerima, stvaralo preduslove za uspostavljanje neophodnog elementa sistema za nadzor vazdušnog prostora Crne Gore, vodeći se pritom, sa tri principa. “Prvi je uspostavljanje nacionalnog sistema sposobnog za samostalan nadzor i kontrolu vazdušnog prostora Crne Gore. Drugi je uspostavljanje integrisanog nacionalnog civilno–vojnog sistema za nadzor i kontrolu vazdušnog prostora. I, na kraju - princip uspostavljanja regionalne i evroatlantske saradnje i razmjene podataka, prema standardima NATO i Evropske unije“, istakla je ministar odbrane. Ona je poručila da u cilju veće bezbjednosti i sigurnosti crnogorskih građana Ministarstvo odbrane, u saradnji sa partnerima, konstantno ulaže napore da nebo iznad Crne Gore bude sigurno.

POJEDINE POSLANIČKE ZARADE U APR

U FIOKAMA 300 U DŽEPOVIMA V Benefite Zakona o zaradama u javnom sektoru najviše su osjetili poslanici Crne Gore. Njihove plate, shodno ovom zakonu, povećane su do 400 eura, što pokazuju i podaci Skupštine o zaradama poslanika

⌦ Jovana Đurišić Benefite Zakona o zaradama u javnom sektoru najviše su osjetili poslanici Crne Gore. Njihove plate, shodno ovom zakonu, povećane su do 400 eura, što pokazuju i podaci Skupštine o zaradama poslanika. Tako je najveću aprilsku poslaničku platu primio tadašnji predsjednik Skupštine Ranko Krivokapića i to 2222,77 eura. U odnosu na februarsku, koja je iznosila 1.479 eura, njegova zarada uvećana je za 800 eura.

■ NAJBOLJE PROŠLI

POSLANICI SA DUŽIM STAŽOM

Ništa gore nisu prošli ni poslanici Predrag Bulatović, Miodrag Vuković, Velizar Kaluđerović, Rifat Rastoder, Neven Gošović, Obrad Stanišić, Veljko Zarubica, Ljerka Dragićević, Milutin Simović, Jelisava Kalezić i Vuk Roćen čije su plate takođe premašile dvije hiljade eu-

ra, zato što imaju najduži radni staž. Razlog za ovoliko povećanje, leži u promjeni koeficijenta za poslanike koji je ranije iznosio 11,5 a shodno novom Zakonu o zaradama, on je povećan na 26. S obzirom da je zakon počeo da se primjenjuje od sredine marta, poslanici su u aprilu dobili samo polovinu uvećane zarade, da bi im uz aprilsku platu, uz povećane, bila isplaćena i druga polovina martovske plate. Sagovornik Dnevnih novina iz crnogorskog parlamenta, objašnjava da razlog za izuzetno veliko povećanje plata poslanika leži u tome što se minuli rad nije obračunavao nad varijabilom, već samo na osnovnu zaradu koja je iznosila oko 1.000 eura. “Sada je promijenjeno rješenje, više nema varijabile pa je zbog utvrđen veći iznos te osnovne zarade koja se sada množi sa koeficijentom 26, što iznosi oko 1.550 eura u prosjeku”, rekao je naš sagovornik.

■ BLOKADA NIJE ODLOŽILA POVEĆANJE

Ovo je, kako kaže, povoljnija varijanta za poslanike sa više staža, jer na povećanu osnovicu ide i stopa minulog rada. “Ova varijanta je za poslanike koji imaju više radnog staža mnogo bolja jer se na ukupni iznos te osnovne zarade primjenjuje, a ranije se primjenjivala na varijabilu”, istakao je on, dodajući da su plate poslanike znatno povećane iako mnogi to ne žele da priznaju. Da paradoks bude veći, izuzetno veliko povećanje plata poslanicima počelo je da se primjenjuje u trenutku potpune blokade Skupštine, kada se na čekanju u parlamentarnoj proceduri nalazi čak 300 zakona od kojih su neki poput predloga zakona o morskom dobru, zakona o upravnom postupku i zakonu o legalizaciji neformalnih objekata sistemski u svojoj oblasti. Iako su plate povećane već od

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Pajović predao kandidaturu za predsjednika Skupštine Pajović

RILU VEĆE OD 2.000 EURA

0 ZAKONA, VEĆE PLATE marta, parlament je redukovano radio još od 1. decembra kada je počeo parlamentarni dijalog vlasti i opozicije, koji je rezultirao potpisivanjem sporazuma o slobodnim i fer izborima. U međuvremenu, brojni prijedlozi zakona ostali su zatureni u ladicama skupštinskih službi.

■ NIKČEVIĆ:

PLATE POVEĆANE SA RAZLOGOM

Predsjednik Administrativnog odbora Radivoje Nikčević kazao je da su plate poslanika povećane sa razlogom, te da su njihova primanja, i ovako povećana, srazmjerna poslu koju obavljaju. Nikčević napominje da posao poslanika nije klasičan radni odnos. Oni, kako tvrdi, ne mogu da konkurišu za stan, ne primaju topli obrok, već je sve to sadržano u neto iznosu plate, koja kako pokazuju podaci, pojedinima prelazi i dvije hiljade eura. Za Nikčevića je problematično to, što pojedini poslanici kaže nisu zaslužili platu koju primaju. “Oni koji su na ulici nisu zaslužili taj iznos, ali oni koji radi se profesionalno odnose prema svom poslu, i sa razlogom primaju ta novčani iznos”, kaže Nikčević Vikend novinama.

Razlog za povećanje zarade poslanicima, Nikčević pravda i činjenicom da su i lokalnoj administraciji zarade povećane. “Donijet je zakon u skladu sa kojim su zarade povećane. Obaveze koje ima poslanik veće su od obaveza drugih zaposlenih, jer je naša uloga vrlo specifična. Mi smo izabrani voljom građana, zato je potpuno opravdano povećane zarada predstavnicima naroda”, zaključio je Nikčević. Usvajanjem zakona o zaradama svim zaposlenim u javnom sektoru su uvećane zarade, ali na način da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka putem kojih su zarade uvećavane. Najveću platu u javnom sektoru ima predsjednik države, čija je osnovna zarada obračunata sa koeficijentom 32, a potom slijede predsjednik Skupštine, predsjednik Vlade, predsjednik Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda, kojima je pripao koeficijent 30. Istom platnom razredu sa koeficijentom 26 pripadaju ministri, poslanici, sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, Glavni specijalni tužilac i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, kao i predsjednik Senata Državne revizorske institucije.

Pozitivna Crna Gora uputila je juče potpredsjedniku Skupštine Milutinu Simoviću kandidaturu Darka Pajovića, lidera partije, za predsjednika parlamenta. Kandidaturu Pajovića potpisalo je 13 poslanika. Pajovića je jednoglasno predložilo Predsjedništvo Pozitivne. Njegovu kandidaturu potpisali su Azra Jasavić, Milutin Simović, Suljo Mustafić, Ljerka Dragičević, Goran Tuponja, Almer Kalač, Mićo Orlandić, Mevludin Nuhodžić, Obrad Mišo Stanišić, Ljubo Škrelja, Rešad Sijarić, Damir Šehović i Genci Nimanbegu. “Pozitivna Crna Gora na čelu s Pajovićem je u kritičnim trenucima pokazala da ima integritet, identitet i da joj je državni interes važniji od partijskog. Kao ključni politički akter u posljednjim

Foto: Iva Mandić

JEDNOGLASAN PREDLOG PREDSJEDNIŠTVA POZITIVNE

DF podnio zahtjev za razrješenje Simovića

Poslanici Demokratskog fronta DF podnijeli su juče predlog da se Milutin Simović razriješi sa funkcije potpredsjednika Skupštine Crne Gore. “Ova inicijativa se pokreće zbog nedoličnog predstavljamjesecima, Pozitivna Crna Gora nije posustala pod različitim nedemokratskim pritiscima, već je odlučno obezbijedila mirne i demokratske političke promjene, uz održanje mira i stabilnosti”, piše u obrazloženju kandidature. Takođe, navodi se da je Pajović garancija za političku stabilnost, te da će autoritetom, “kao predsjednik Skupštine dati puni doprinos nastavku evroatlanskih integracija i demokratizaci-

nja institucije čiji je potpredsjednik, zbog sumnje za učešće u koruptivnim radnjama”, navodi se u predlogu. Inicijativu za razrješenje Simovića podnijelo je 14 poslanika DF-a. ji Crne Gore.” Predsjedništvo Pozitivne predložilo je, na sjednici održanoj prije dva dana, lidera partije Darka Pajovića za predsjednika Skupštine. Za vicepremijera Pozitivna je kandidovala Azru Jasavić. Izbor novog predsjednika parlamenta, nakon razrješenja Ranka Krivokapića koji je 13 godina bio na toj funkciji, kao i potpredsjednika Vlade, trebalo bi da bude obavljen na sjednici Skupštine 1. juna.

MINISTAR FINANSIJA VIŠE NIJE POSLANIK

Konjević podnio ostavku Ministar finansija Raško Konjević podnio je ostavku na funkciju poslanika u crnogorskom parlamentu. “Shodno Ustavu Crne Gore obavještavam Vas da, izborom na poziciju ministra finansija u Vladi Crne Gore, ne mogu vršiti poslaničku funkciju, te iz tog razloga podnosim ostavku”, navodi Konjević u dopisu Skupštini. Konjević je nedavno izabran za ministra finansija u vladi izbornog povjerenja.

Konjević

Svi ministri koji su birani iz redova poslanika podnosili su ostavke istog, najkasnije narednog dana nakon polaganja zakletve. Umjesto Konjevića koji je iz SDP sljedeća na spisku poslanika je Mubera Kurpejović, koja je član Socijaldemokrata Ivana Brajovića, dok mjesto Gorana Danilovića koji je takođe sporazumom o fer i slobodnim izborima dobio ministarstko treba da zauzme Budimir Aleksić iz Demokratskog fronta.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

PREDSTAVNICA EVROPSKE KOMISIJE ANĐELA LONGO

Država je odgovorna za zaštitu slobode izražavanja

U Podgorici je juče održan završni sastanak ekspertske misije u oblasti slobode medija koja je trajala od 24. maja. Cilj misije koju su predvodili nezavisni eksperti iz Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske bilo je razmatranje politike i prakse kad je u pitanju sloboda medija. Sa sastanka je poručeno da država ima odgovornost da zaštiti slobodu izražavanja i da omogući novinarima da obavljaju svoje zadatke, te da će EK nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje u narednom periodu. Tokom posjete Crnoj Gori, eksperti su imali sastanke s predstavnicima relevantnih crnogorskih institucija, i to Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstva kulture, Ministarstva pravde, Mini-

Moj drugar je svirao na festivalu, na platou Doma revolucije u bendu Uzemljenje. Super nam je i odlučili smo da ostanemo do kraja

starstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, RTCG-a, Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Policijske akademije, tužilaštva i sudstva. Zatvarajući misiju, generalna direktorica za pravosuđe u Ministarstvu pravde i šefica Radne grupe za 23. poglavlje – Pravosuđe i temeljna prava Marijana Laković-Draš-

ković je istakla da je posjeta eksperata omogućila sveobuhvatno sagledavanje stanja u oblasti slobode medija, kao i konstruktivnu razmjenu mišljenja u pravcu nastavka kvalitetnog ispunjavanja obaveza iz ove oblasti. Predstavnica Evropske komisije Anđela Longo, zahvalila je crnogorskim kolegama na odličnoj saradnji tokom pripreme i same realizacije misije. Naglasila je da je ova misija naročito važna imajući u vidu da je sloboda izražavanja jedan od ključnih aspekata pregovora Crne Gore sa EU u okviru poglavlja 23. U svom završnom izlaganju, predstavnica EK je zaključila da država ima odgovornost da zaštiti slobodu izražavanja i da omogući novinarima da obavljaju svoje zadatke, te da će EK nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje u narednom periodu.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

aktuelno

poslanička pitanja u 2015. godini

Najviše pitao SNP, najmanje DPS Najaktivniji poslanici bili su članovi SNP i poslanica DF Jelisava Kalazić, koji su imali više od po 10 pitanja

U Skupštini Crne Gore u 2015. godini čak 20 od 81 poslanika nije postavilo nijedno poslaničko pitanja izvršnoj vlasti za osam posebnih sjednica posvećenih premijerskom satu koliko ih je održano u prethodnoj godini. Riječ je uglavnom o poslanicima vladajuće partije DPS, njih 10, a iz SDP njih 4. Lideri Nove, Demosa i Pozitivne Crne Gore, Andrija Mandić, Miodrag Lekić i Darko Pajović takođe nisu imali nijedno

pitanje za premijera u 2015, kao ni poslanik Demosa, tada poslanik DF Zoran Miljanić, pokazuje izvještaj Skupštine za tu godinu. Sa druge strane, najaktivniji poslanici bili su članovi SNP Danijela Danka Marković, Danko Šarančić, Radosav Nišavić, Aleksandar Damjanović i poslanica DF Jelisava Kalazić koji su za premijera i članove izvršne vlasti imali više od 10 pitanja. Poslanička pitanja najče-

šće su upućivana na adresu premijera Mila Đukanovića, a odnosila su se na pristupanje NATO savezu, kao i na izvještaje Evropske komisije. Poslanici opozicije postavljali su pitanja o aferi “Listing”, o privatizacijama i koncesionim aranžmanima koje je Vlada sklopila u

prethodnoj deceniji, o izdacima iz budžeta, ali i protestima Demokratskog fronta koji su održani 24. oktobra 2015. godine. Premijer se u svojim odgovorima osvrnuo i na poslovanje između Vlade i kompanije A2A, na Fond zdravstvenog osiguranja Crne Gore i

njegove izdatke, kao i na razvojne projekte koje je Vlada planirala nacrtom budžeta za 2016. godinu za sjever Crne Gore. Za utorak, 31. maj zakazana je nova sjednica premijerskog sata, kojoj će nakon višemjesečnog bojkota prisustvovati i članovi Demokratskog fronta. J.Đ

proslava nezavisnosti u briselu

Nezavisnost obnovljena bez pokliča i mirisa baruta

crnogorska kulturna mreža apeluje na simovića

Promijeniti zastavu ispred Skupštine

Crnogorska kulturna mreža je uputila inicijativu potpredsjedniku Skupštine Crne Gore Milutinu Simoviću da izda nalog Upravi za imovinu da se izvrši zamjena zastava Crne Gore koje se nalaze na ulazu u zgradu Skupštine. Tačnije, kako su istakli, da se postojeće koje su izgledom suprotne zakonskim propisima zamijene zastavama dimenzija 2:1 kako je zakonom predviđeno. “Bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić koji je inicirao postavljanje postojećih zastava je u više navrata ignorisao naše sugesti-

je da se zamijene zastave, jer se po našem mišljenju njima šalje loša poruka građanima, i one im daju za pravo da se odnose neodgovorno prema Zakonu o državnim simbolima, koji nažalost poštuje mali broj njih. Krivokapić je vjerovatno pomenutim zastavama želio da pokaže kako je on veći patriota od ostatka Crne Gore, što nijednim svojim gestom nije pokazao”, kazali su u CKM-u. Oni se nadaju da će Simović uvažiti njihovu inicijativu, i na taj način pokazati odgovoran odnos prema državnim simbolima.

“Imajući u vidu da Simović koji ovu funkciju obavlja zahvaljujući DPS-u, partiji koja je dala veliki doprinos obnovi crnogprske nezavisnosti će pokazati da mu je poštovanje državnih simbola preče od bilo kog drugog posla. Pozivamo Simovića da nas informiše ukoliko u budžetu nema sredstava za zamjenu zastava, kako bi ih naša organizacija obezbijedila”, pozvali su u ovoj NVO. Prema njihovim riječima, ni nakon deceniju od obnove nezavisnosti još se nije stekla svijest o poštovanju države i njenih simbola.

Prije 10 godina, Crna Gora je obnovila državnu nezavisnost na način koji nije tipičan za prostor Balkana. Učinili smo to na miran način, olovkom i glasanjem, bez revolucionarnih pokliča ili mirisa baruta, istakao je ambasador Crne Gore u Belgiji Vladimir Radulović povodom obilježavanja decenije obnove nezavisnosti. “Time je bio otvoren put ka demokratiji, prosperitetu i modernizaciji zemlje, koja ulaskom u NATO i nastavkom intenzivnih pregovora sa EU okončava svoj put ka Zapadu i ka sebi”, istakao je Radulović. Povodom obilježavanja desetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, cr-

nogorska ambasada u Belgiji i misije pri Evropskoj uniji i NATO organizovale su prijem za predstavnike javnog, političkog i kulturnog života zemalja Beneluksa, brojne predstavnike diplomatskog kora iz više desetina zemalja, visoke zvaničnike Evropske unije i NATO-a, među kojima komesarka EU za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća Elzbieta Bijenkovska i pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i bezbjednost, Teri Stamatopulos, druge predstavnike međunarodnih organizacija, izaslanike i članove dijaspore, kao i poslenike medija.

Sa proslave u Briselu

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI I faza sanacije puta u zaseoku Ograde – Krimovice u Donjem Grblju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 44/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

aktuelno

Projektni odbor Ministarstva održivog razvoja i turizma

Dodijeljeno prvih 400 vaučera u projektu 1000+ Projekat realizovan pod istim uslovima za sve građane Crne Gore

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje puta oko crkve Sv.Vare u Vranovićima, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 45/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sanacija puta Donji Morinj - Dragomanovići, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 46/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka gotovog betona MB 30, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 48/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i transport armaturnih mreža do Bunovića, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 4.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 47/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Zoran Tomić, predsjednik Projektnog odbora Marko Čanović, potpredsjednica Projektnog odbora Radmila Lainović i proslavljena rukometašica Katarina Bulatović uručili su u petak 166 vaučera mladim bračnim parovima, zaposlenim u javnoj upravi i ostalima u projektu 1000+ . Tomić je istakao da je Projekat od početka do kraja realizovan transparentno, pod istim uslovima za sve građane Crne Gore i ocijenjen kao jedan od najkvalitetnijih i najboljih projekata Vlade Crne Gore i Banke za razvoj Savjeta Evrope. Prethodne sedmice podijeljeno je 68 vaučera prioritetnim ciljnim grupama. Juče i u srijedu podijeljeno je po 166 vaučera, odnosno ukupno 332 vaučera mladim bračnim parovima, zaposlenim u javnom sektoru i ostalim korisnicima. Podnosioci zahtjeva koji nijesu raspoređeni na rang listu korisnika svrstani su na listu čekanja po grupama: zaposleni u javnoj upravi - 159, mladi bračni parovi do 35 godina starosti - 89 i ostali - 26. U skladu sa Odlukom o kriterijumima i postupku dodjele dugoročnih kredita fizičkim licima radi obezbjeđenja stambenih objekata za socijalno stanovanje, projektni odbor je rangirao podnijete zahtjeve. “Rangiranje zahtjeva je izvršeno u odnosu na vrijeme podnošenja zahtjeva u okviru definisanih kvota ciljnih grupa do konačne potrošnje

166 vaučera uručeno je u petak mladim bračnim parovima, zaposlenim u javnoj upravi i ostalima u projektu 1000+

sredstava obezbijeđenih Projektom, odnosno 40 odsto korisnicima čiji je član porodičnog domaćinstva zaposlen u javnom sektoru, 30 odsto bračnim supružnicima kod kojih oba supružnika imaju do 35 godina života i 30 odsto ostalim korisnicima”, kazali su u Ministarstvu. Ukupan iznos sredstava je raspoređen u skladu sa prosječnom kreditnom sposobnošću aplikanata koje su procjenjivale banke, a koja iznosi 49.549 eura. “Na osnovu vaučera građani sa odabranim investitorom zaključuju predugovor o kupovini stana koji je prijavljen učešćem u projektu. Vaučer važi 60 dana od dana izdavanja i original ostaje kod korisnika. Ako se vaučer ne iskoristi za zaključivanje predugovora u navedenom roku, korisnik vaučera se isključuje sa rang liste, a prvi naredni korisnik sa liste čekanja zauzima njegovo mjesto. Procedura je konačna kada građanin potpiše ugovor o dugoročnom hipotekarnom kreditu u okviru projekta 1000+ sa bankom, odnosno ugovor o kupo-

prodaji stana sa investitorom”, objašnjavaju u ovom vladinom resoru. Napominju da su banke nakon određivanja preliminarne kreditne sposobnosti dužne utvrditi konačnu kreditnu sposobnost građana, na osnovu internih procedura odobravanja kredita i svoje kreditne politike. “Molimo građane koji odustanu od učešća u Projektu iz bilo kog razloga, da obavijeste projektni odbor ili implementacionu jedinicu Procon d.o.o. kako bi građani sa liste čekanja zauzeli njihovo mjesto. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kao nosilac Projekta, kao i projektni odbor, pratiće proces potpisivanja kupoprodajnih ugovora”, poručuju u Ministarstvu. Imajući u vidu iskustvo iz prethodnog projekta, kada je podijeljen 821 vaučer, a realizovana 433, kao i činjenicu da je prosječna kreditna sposobnost aplikanata veća nego u prethodnom projektu, očekivanja su da će više od 400 građana koji su ispunili uslove, dobiti vaučer. “Ono što je ohrabrujuće za aplikante sa liste čekanja, što već možemo zaključiti na osnovu realnih potreba i visine sredstava za stambene kredite, jeste da prvih 400 korisnika svakako neće utrošiti sredstva predviđena Projektom i da postoji velika šansa da će, ukoliko ne svi, onda veliki broj aplikanata sa liste čekanja dobiti šansu da kroz projekat 1000+ riješi stambeno pitanje”, ističu u Ministarstvu.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

JOVO RABRENOVIĆ, GENERALNI DIR

NACIONALNI BRE

KAMPANJA “POSAO TRAŽI TEBE“

Potražnja za kuvarima, konobarima, šankerima Portal prekoveze.me će do 15. juna sprovoditi kampanju “Posao traži tebe“ i prikupljati radne biografije onih koji su u potrazi za sezonskim poslom. Na taj način će, poručuju, građanima olakšati potragu za poslom, a poslodavcima će biti omogućeno da brzo i jednostavno dođu do kvalitetnog kadra. Zanimanja koja se najviše traže su: kuvari, pica majstori, pomoćno osoblje u kuhinji, šankeri i konobari. Prednost kampanje koju sprovode, kako su naveli, jeste u tome što će građani koji im se obrate do 15. juna imati pomoć pri kreiranju onli-

ne radne biografije te neće morati sami da popunjavaju formu na portalu. Sve što je potrebno da bi kandidati postali dio ove baze je da svoju radnu biografiju u bilo kom formatu, sa fotografijom, pošalju na adresu sezona@prekoveze.me. Iz portala prekoveze.me su poručili da će njihov tim na portalu registrovati sve kandidate koji dostave svoju radnu biografiju i napraviti im kvalitetne profile, te da će isti ući u bazu kandidata koji će u narednom periodu biti redovno obavještavani i kontaktirani kako se budu otvarale poslovne prilike za njihovu oblast.

INICIJATIVA LIBERALA

Zakon o eksproprijaciji predati Ustavnom sudu

Crna Gora ne može biti potpuno slobodno i demokratsko društvo sve dok privatna svojina svakog građanina nije apsolutno zaštićena od svakoga, pa i od same države, saopštila je Liberalna partija. Zato oni traže da se preispita ustavnost Zakona o eksproprijaciji. “Kreiranjem atmosfere u kojoj građani nemaju takvu sigurnost dobijaju se samo loši rezultati u smislu utemeljenja slobodnog tržišta, promocije slobodne trgovine i konkurencije koja je osnov svakog ekonomskog napretka. Predlog dopune Zakona o eksproprijaciji koji je predložila Vlada suštinski je ne-

ustavan i ugrožava temeljna građanska prava i slobode. LP vjeruje u politiku koja se temelji na postulatima slobodnog pojedinca i privatne svojine, kao najvećim idealima modernog društva i države”, smatraju u LP. Dodaju da je zato neprihvatljivo dovođenje vlasnika zemljišta na Crnogorskom primorju, koji bi vjerovatno prvi pretrpjeli posljedice ovakvog zakonskog rješenja, pred svršen čin. “Čak i po cijenu zaštite javnog interesa, ne može se oduzimati privatna svojina protivno slobodnoj volji vlasnika”, navodi se u saopštenju za javnost.

“Brendirati državu znači valorizovati vrijednosti koje ona posjeduje, izgraditi njen imidž i na taj način poboljšati nivo njene vidljivosti i prepoznatljivosti u svijetu, a sve u cilju povećanja konkurentnosti njene ukupne privrede na inostranim tržištima. Do sada je pojam brenda uglavnom bio rezervisan za kompanije i njihove proizvode i usluge, ali danas se sve češće govori i o teritorijalnom brendiranju, kao što je brendiranje države. Uvažavajući globalne tendencije, Vlada Crne Gore je krenula u proces nacionalnog brendiranja, kome u znatnoj mjeri doprinose uspješni procesi pristupanja EU i NATO, rekao je u intervjuu Vikend novinama Jovo Rabrenović, generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije. Rabrenović ističe da brend države objedinjuje i promoviše svu kvalitetnu ponudu zemlje te da Crna Gora ima šta da ponudi – od istorije, kulture, pa do prirode i prirodnih i ljudskih resursa. “Brendiranje države je proces koji traje, a prvi korak u njemu jeste izbor žiga nacionalnog brenda i donošenje potrebnih podzakonskih akata kako bismo se na kvalitetan način predstavili u svijetu”, ističe Rabrenović.

davno je predstavljeno javnosti. Na čemu ćemo sve moći vidjeti nacionalni žig? RABRENOVIĆ: Rješenje znaka nacionalnog brenda Crne Gore zasnovano je na tradicionalnom crnogorskom grbu i samim tim potpuno je usklađeno sa postojećim državnim simbolima. Način njegove upotrebe će tek biti definisan zakonom o nacionalnom brendu, koji je u fazi predloga, te podzakonskim aktima, i to u smislu da njegova upotreba bude vrlo dostupna, ali uz poštovanje određenih standarda. Cilj je da žig bude na što većem broju crnogorskih proizvoda koji su prepoznati po kvalitetu, ali i uspješnih sportskih klubova i sl. Na taj

Brend države objedinjuje i promoviše svu kvalitetnu ponudu zemlje, a Crna Gora ima šta da ponudi – od istorije, kulture, pa do prirode i prirodnih i ljudskih resursa. Brendiranje je proces koji traje, a prvi korak jeste izbor žiga nacionalnog brenda i donošenje potrebnih podzakonskih akata, kako bismo se na kvalitetan način predstavili svijetu.

način će se posredstvom kako kvalitetnih, tako i tradicionalnih crnogorskih proizvoda izazvati asocijacije kod inostrane javnosti na državu Crnu Goru, što bi u krajnjem rezultiralo mnogobrojnim benefitima, kako ekonomskim, tako i društvenim, socijalnim i političkim. VN: Ko određuje šta se sve može naći pod žigom nacionalnog brenda? Koji su to kriterijumi koji moraju biti ispunjeni? RABRENOVIĆ: Oblast nacionalnog brendiranja u Crnoj Gori će dobiti zakonodavni okvir usvajanjem zakona o nacionalnom brendu Crne Gore, koji je u ovom trenutku u fazi predloga. Zakonom će biti jasno definisani kriterijumi na osnovu kojih će, kako privredni subjekti, tako i fizička lica, moći da ostvare pravo na upotrebu znaka nacionalnog brenda. VN: Da li i na koji način građani mogu doprinijeti uspješnosti bren-

VN: Grafičko rješenje znaka nacionalnog brenda ne-

Svaki segment nacionalnog brenda “priča priču” o cijeloj državi

Jasno da će nacionalni brend omogućiti “sinhronizovanu” promociju Crne Gore na inostranim tržištima. Naime, ako inostrani potrošač kupi vino, koje je crnogorsko, on će znati da je riječ o državi koja osim što proizvodi vrhunsko vino, ima druge potencijale kao što su: prirodne ljepote, kulturno-istorijsko nasljeđe, vrhunski sportisti, posebne biljne

i životinjske vrste itd. Suština je u tome da brendiranje države ne promoviše samo jedan segment Crne Gore ili jedan sektor, odnosno proizvod, već Crnu Goru kao državu sa svim njenim najrazličitijim posebnostima. Cilj koji ima nacionalno brendiranje je da svaki segment nacionalnog brenda “priča priču” o cijeloj državi. Na taj način omogućava se da se pre-

nese duh i identitet jedne države kroz najsitnije detalje, a da svi elementi zajednički utiču na percepciju države u svijesti potrošača. Samo zajedničkim kombinovanjem tih elemenata, koji sinhronizovano djeluju i šalju poruku do inostrane javnosti, može se postići sinergetski efekat i stvoriti dodatna zajednička “državna” vrijednost.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

AKTUELNO

REKTOR DIREKTORATA ZA RAZVOJ NACIONALNOG BRENDA

END KAO OGLEDALO DRŽAVE diranja države? RABRENOVIĆ: S obzirom na činjenicu se brend gradi od “iznutra ka spolja“, to je neophodno da domaća javnost spozna sve potencijalne benefite nacionalnog brendiranja, te da bude uključena u njegov proces, da se saživi sa nacionalnim vrijednostima, razvija nacionalni duh i vjeruje u sam proces njegove izgradnje. Na taj način bi i svakodnevne aktivnosti građana bile u funkciji razvoja nacionalnog brenda. Dakle, uključivanje građana u proces brendiranja je neminovno. Osim kompanija, sportskih klubova i sl., i civilni sektor kroz svoje aktivnosti može znatno doprinijeti promociji nacionalnog brenda. Takođe, od velikog začaja je i uloga medija,

od kojih se očekuje aktivno učešće i znatan doprinos u promociji nacionalnog brenda.

VN: Da bi proces brendiranja bio sproveden sa uspjehom, da li on podrazumijeva određene troškove

Efikasan marketinški instrument

VN: Koji su to benefiti koje do- njuje i promovše svu kvalitetnu nosi nacionalni brend? ponudu zemlje, predstavlja svojevrsno ogledalo države, a poRABRENOVIĆ: Brendiranje, red toga podstiče i njen razvoj. kao izuzetno efikasan instru- Na taj način se, kroz izbalansiment marketinga, rezultira- rani regionalni razvoj, prevaziće podsticajem direktnih stra- lazi jaz između razvijenih i neranih investicija kako u strateš- zvijenih područja u državi. Rake grane privrede, kao što su: zvijenim nacionalnim brendom energetika, turizam i poljopri- će se omogućiti i dobra koordivreda, tako i u druge privredne nacija svih domaćih učesnika grane. Nacionalni brend objedi- na tržištu, što je jedan od ključza državu i kakve? RABRENOVIĆ: Proces brendiranja je sam po sebi dugotrajan i skup i kao takav iziskuje ulaganje znatnih finansijskih sredstava, kako privatnog, tako i javnog sektora. Međutim, mnoge aktivnosti koje indirektno utiču na razvoj nacionalnog brenda su sastavni dio redovnih i svakodnevnih aktivnosti institucija, privrednih subjekata i fizičkih lica. Kada go-

vorimo o finansijskim sredstvima koja su direktno namijenjena razvoju nacionalnog brenda, možemo pomenuti sredstva kojima se finansiraju redovne aktivnosti Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača. Takođe će u narednom periodu, zavisno od raspoloživog budžeta, biti definisana podsticajna sredstva za razvoj crnogorskih brendova koji će uticati na razvoj brenda države i na njegovu prepoznatljivost u inostranstvu. Na kraju je posebno važno istaći da će benefiti od nacionalnog brendiranja znatno premašiti iznos uloženih sredstava u sam proces brendiranja, jer svaki uložen euro u razvoj naci-

Oblast nacionalnog brendiranja u Crnoj Gori će dobiti zakonodavni okvir usvajanjem zakona o nacionalnom brendu Crne Gore, koji je u ovom trenutku u fazi predloga. Zakonom će biti jasno definisani kriterijumi na osnovu kojih će kako privredni subjekti, tako i fizička lica moći da ostvare pravo na upotrebu znaka nacionalnog brenda

nih preduslova za iskorišćavanje nacionalnih resursa. Tako će se povećati ukupna konkurentnost zemlje, a krajnji rezultat su mnogi pozitivni efekti kao što su: povećanje izvoza, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, rast BDP-a per capita, smanjenje nezaposlenosti, porast životnog standarda stanovništva, poboljšanje ambijenta za poslovanje i sl. onalnog brenda i promociju njegovih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti se mnogostrugo vraća. VN: Da li postoji neki plan ili strategija na koji način će se graditi nacionalni brend? RABRENOVIĆ: Pored već navedenog zakona o nacionalnom brendu, koji je u fazi predloga, razvoj brenda države planira se i strategijom razvoja nacionalnog brenda Crne Gore, akcionim planom za njenu realizaciju i planom za komunikaciju sa domaćom i stranom javnošću, odnosno komunikacionim planom. VN: Kada možemo očekivati prve rezultate nacionalnog brendiranja? RABRENOVIĆ: S obzirom da je zakon o nacionalnom brendu u fazi predloga, a da je usvajanje strategije razvoja nacionalnog brenda planirano za treći kvartal tekuće godine, biće neophodno izvjesno vrijeme nakon donošenja zakona i usvajanja strategije kako bi se javnost upoznala kako sa procesom nacionalnog brendiranja, tako i sa njegovim značajem za unapređenje i razvoj države i njene prepoznatljivosti van njenih granica. Brendiranje države je dug i zahtjevan poroces koji iziskuje, prije svega, jasnu i nedvosmislenu odluku države koja želi da se brendira, da bi zatim sve relevantne institucije preuzele svoje obaveze u realizaciji plana razvoja nacionalnog brenda. N.D.L.

HRONIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Foto: Vedran Ilić

SUĐENJE BIVŠEM PREDSJEDNIKU OPŠTINE BAR

Banka uzela više od dogovorenog? Suđenje bivšem gradonačelniku Opštine Bar Žarku Pavićeviću, zbog zloupotrebe službenog položaja i nanošenje milionske štete opštinskom budžetu, juče je nastavljeno čitanjem dopisa ZIB-a, Prve banke i Direkcije javnih radova. U dopisu koji je sudu poslat iz ZIB-a, između ostalog, ističe se da u njihovoj poslovnoj i finansijskoj evidenciji ne postoji autorizovani nalog za prenos 480.000 eura u korist Prve banke. Slična izjava je i u dopisu iz Prve banke u kojem se navodi da su poslali kopije originalnih naloga za prenos 100.000 i 200.000 eura u korist ZIB-a, dok ne postoji nalog za prenos iznosa od 480.000 eura sa računa ZIBa u korist “MS gradnje”. Advokat Srđan Lješković, branilac drugooptužene Danijele Krković, koja se tereti za “produženo krivično dje-

lo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja”, rekao je da je Prva banka dostavila nepotpunu dokumentaciju. Naime, u dopisu od 24. januara 2008, kojim se u ime ZIB-a okrivljena Krković obraća “MS gradnji” koji je bio podizvođač radova na izgradnji stambene zgrade, navodi se da su u ZIB-u izrazili spremnost, da se Prvoj banci isplati 350.000 eura, umjesto njima, za izvedene radove. ZIB se zatim obratio Prvoj banci, sa zahtjevom da se izvrši povraćaj 130.000 eura, jer je ranije već prebačeno 350.000 eura. “Nikada “MS gradnja” nije izvela te radove, već su napustili tržište Crne Gore, a ZIB je na sebe preuzeo te radove, koje je po ugovoru o građenju trebalo da završi “MS gradnja”. Prva banka je samoinicijativno “skinula” sa računa ZIB-a 480.000 eura, a

Pavićević se od nedavno brani sa slobode to je za 130.000 eura više nego je bilo dogovoreno”, pojasnio je Lješković. On je dodao da odbrana smatra da Prva banka nije korektno odgovorila na zahtjev suda, te da je njihov službenik zaboravio da evidentira datum transakcije, jer se ne radi o stotinu eura, već o 480.000 eura”, istakao je Lješković. N.P.

ZLOUPOTREBA POLOŽAJA Žarko Pavićević je, prema navodima optužnice, počinio krivično djelo “produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, te da je pričinio štetu Opštini Bar od 929.598 eura. Danijela B. Krković iz Bara, kao izvršni direktor “ZIB-a” počinila je “produženo krivič-

no djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja”. Pravno lice “Zavod za izgradnju Bara” AD Bar (ZIB) je počinilo “produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja” sve u vezi sa Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga obrazovanja-organizovanje kurseva iz engleskog jezika za zaposlene Državne revizorske institucije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 4019/16-07-771/8 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me, dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Tanja Dragović, telefon 020/407-439, e-mail tanja.dragovic@dri.co.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Resursni centar za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora, Put Prvoboraca br.184

OBAVJEŠTENJE O PONOVLJENOM POSTUPKU JAVNE NABAVKE Štamparski repromaterijal, papir ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10000.00 €. Tenderska dokumentacija broj B6/955/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Rajman Slavica, telefon 0038269597366, e-mail rslavicar@gmail.com Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Agencija za sprječavanje korupcije, Ul. Kralja Nikole 27/V, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Softveri za bezbijednost, backup i monitoring, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-220915B-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 27.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Marija Madžgalj, telefon 020/447-706, e-mail marija.madzgalj@antikorupcija.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – rezervni dijelovi za teretna vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01- 2267 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 27. 05. 2016. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033/452-562, e-mail duma@t-com.me.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

AKtuelno

navršeno 12 godina od ubistva duška jovanovića

Tužilaštvo svakodnevno radi na rasvjetljenju slučaja

Foto: Portal RTCG

Ministar Goran Danilović najavio je da će aktuelizovati raspisivanje novčane nagrade za informacije o ubistvu

Više državno tužilaštvo radi na slučaju ubistva glavnog i od govornog urednika Dana Duš ka Jovanovića, a posljednje ak tivnosti u vezi s tim imali su to kom ovog mjeseca, saopšteno je iz te institucije povodom na vršavanja 12 godina od ubistva. “Povodom navedenog ubi stva u Višem državnom tuži laštvu u Podgorici formirani su spisi predmeta, a vezano za za htjev Vrhovnog državnog tuži laštva Crne Gore koji se odnosi na ispitivanje okolnosti u vezi sa sačinjavanjem službene za bilješke koja je bila predmet in teresovanja javnosti. Navede nim spisima predmeta spojeni su oni koji su bili u nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kao i spisi predme ta koji po prijavi brata ošteće nog Miodraga Jovanovića”, ka zala je za Televiziju Crne Gore viša državna tužiteljka Sanja Jovićević. S tim u vezi, kako je dodala, posljednja radnja u na vedenim predmetima predu zeta je 20. maja ove godine. “Tužilaštvo će i dalje predu zimati mjere i radnje iz svoje nadležnosti, sve u cilju potpu nog rasvjetljavanja predmet nog događaja i otkrivanja pre ostalih izvršilaca ovog krivič nog djela”, poručila je Jovićević. A da ovo pitanje treba da bu de svakodnevni predmet inte resovanja tužilaca istakao je i ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović koji je juče, u znak obilježavanja 12 godi

Demokrate: Nije bilo političke volje Očito je da u Crnoj Gori nema političke volje da se rasvijetli ubistvo glavnog urednika lista “Dan”, Duška Jovanovića, te utvrdi ko su izvršioci, a ko nalogodavci tog gnusnog zločina, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore. “Da u Crnoj Gori postoji pravda i pravičnost, odavno bi taj užasni zločin bio rasvijetljen, a izvršioci i nalogodavci monstruoznog čina završili tamo gdje i zaslužuju. Nekažnjivost onih koji suzbijaju slobodnu riječ dovodi do novih zločina, jer se time podgrijava atmosfera u kojoj su inspiratori i izvršioci napada na poslenike javne riječi ohrabreni činjenicom da bilo koje nasilje nad javnom riječju ostaje nekažnjeno”, navode Demokrate. na od ubistva Jovanovića, po ložio cvijeće na mjesto gdje je on ubijen. “Ova tema nije završena, već počinje. Pokušavam da dođem do odluke koja je svojevreme no 2004. godine donesena da se da nagrada za svaku informa ciju koja može pomoći u istra zi. Ali ne uspijevam da dođem do te odluke”, kazao je Danilo vić novinarima.

On je, kako prenosi portal RTCG, najavio da će na sjedni ci Vlade pokrenuti to pitanje i zatražiti da se ne zastaje, već da se obnovi predlog o nagradi. Danilović je poručio da ni jednom ministru unutrašnjih poslova, i nijednom predsjed niku Vlade, ne može biti sve jedno dok se slučaj ne rasvijetli. “Svaki budući ministar unu trašnjih poslova treba da zna da mjesto koje treba da posjeti je ovo, bez pokušaja da se zlo upotrijebi u bilo kom smislu. Ako se prećuti ovaj dan, nešto nije u redu sa našom državom. Ovo je nešto što opterećuje sva ku državnu instituciju. Nema mo pravo da ćutimo. Vjerujem da ćemo dobiti podršku na Vla di za raspisivanje nagrade, ko liko god ona (Vlada) bila hete rogena”, kazao je Danilović. Duškova supruga Slavica Jovanović kazala je da poslije 12 godina nema da kaže ništa novo. Istakla je da “prvi izlazak zvanične Crne Gore na mjesto ubistva dovoljno govori o umi ješanosti države”. Komentarišući najavu Dani lovića da će aktuelizovati ras pisivanje novčane nagrade za informacije o ubistvu Jovano vića, glavni i odgovorni ured nik Dana Mladen Milutino vić rekao je da je svaki napor dobrodošao. “Vidjećemo kako će se pre ma ovome ponijeti državne in stitucije”, istakao je Milutinović. S.K.

suđenje podgoričanima zbog droge

Uz metadon optužena koristila i heroin? Saslušanjem vještaka neuropsihijatra Stanka Milića juče je nastavljeno osuđenje Goranu Vujoševiću (43) i Ani Paunović (33) iz Podgorice koji se te rete za krivično djelo neo vlašćena proizvodnja, dr žanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima iz op tužnice, Vujošević je uhap šen 21. marta 2015. godine nakon što je policija prili kom rutinske kontrole vo zila, kojim je upravljao, pronašla 18 tableta „subo teks” od po osam miligra ma. Istog dana policija je pret resala i stan Pauno vić u kojem je pronađeno

36 grama heroin a, 40 ko mada tableta „sanos”, koje se takođe nalaze na spisku opojnih droga. Milić je ka zao da je Paunović osoba sa razvijenom zavisnošću od heroina i da ima prola zne psihotične siptome. “Metadonska terapija, na kojoj je optužena, sa mo je supstitucija za he roin koji ima mnogo ja če djestvo. Tako da posto ji mogućnost da zavisnik i pored metadona koristi i manje količine heroina kako bi pojačao njegov efe kat”, kazao je Milić. Suđenje se nastavlja 16. juna za kad su zakazane završne riječi. N.P.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE, Ul.Stanka Dragojevića br.18,Podgorica), oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge vazdušnog prevoza, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 26000 €. Tenderska dokumentacija broj 06/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.06.2016 godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Igor Damjanović, telefon 078 111 073, e-mail sekretar@cnp.me.

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“, br.06/02, 17/07, 80/08 i 78/11), člana 37 i 43 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica i odluke Odbora direktora, sazivam REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ Podgorica Skupština će se održati 30.06.2016 .godine (četvrtak) u prostorijama Restorana „Mareza“ u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova. Za Skupštinu se predlaže sljedeći DNEVNI RED: 1. Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerača zapisnika i upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA, 2. Razmatranje i usvajanje: a) Izvještaja o poslovanju Društva za 2015.godinu i b) Finansijskih iskaza Društva za 2015.godinu, sa izvještajem nezavisnog Revizora, 3. Donošenje odluke o: a) razrješenju članova Odbora direktora i b) imenovanju članova Odbora direktora, 4. Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2016. godinu, 5. Izvještaj Odbora direktora o sticanju sopstvenih akcija, 6. Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija, 7. Donošenje Odluke o registraciji broja kupljenih akcija kod CRPS, i 8. Razno. Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112 . PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Nenad Bracović,dipl.ecc.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Foto: Vedran Ilić

policija traga za počiniocem

Robert Šušić ranjen u nogu Podgoričanin Robert Šušić lakše je ranjen u pucnjavi koja se dogodila juče oko jedan sat nakon ponoći u podgoričkom naselju Dahna. Prema saznanjima Vikend novina, na njega je u cilju zastrašivanja iz pištolja nepoznate marke pucala osoba čiji identitet je poznat policiji i za kojom se još traga. Ta osoba ispalila je jedan metak u zemlju u neposrednoj blizini

Šušića. On je rikošetirao i zakačio mu lijevu nogu u predjelu stopala. Prema navodima policije, incident se odigrao u ulici u koju se Šušić nedavno doselio, a razlog pucnjave su neraščišćeni imovinski odnosi i sudski spor koji vodi sa osobom za koju se sumnja da je pucala na njega. Uviđaj na licu mjesta je obavljen juče oko devet časova. N.P.

Mjesto pucnjave u podgoričkom naselju Dahna

SPECIJALNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO

Katnić na konferenciji o borbi protiv organizovanog kriminala Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao je minulih dana u radu konferencije „Upravljanje složenim podacima u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije“, koja se održava u Beogradu u organizaciji OSCE-a. Prvog dana rada Konferencije, predstavnici Tužilaštava zemalja učesnica su se saglasili o neophodnosti potpisiva-

nja Deklaracije o namjeri, koja predstavlja zajednički napor u cilju poboljšanja efikasnosti krivičnog gonjenja počinilaca krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, navodi se u saopštenju Tužilaštva. “Zemlje potpisnice Deklaracije Srbija, Italija, Crna Gora, Hrvatska, BiH, Republika Srpska, Makedonija, Albanija i Bugarska, obavezale su se

da posvećenom realizacijom ciljeva iste, među kojima su posebno naglašeni pojačana saradnja u krivičnim postupcima na operativnom planu, promptna razmjena informacija i njihovo adekvatno čuvanje kao i intenzivnija saradnja u oblasti međunarodne pravne pomoći, doprinesu stvaranju bezbjednijih uslova za život i rad građana”, navodi se u saopštenju.

Sa konferencije u Beogradu

uhapšen osumnjičeni za zelenašenje

apelacioni sud crne gore odlučio

Potvrđeno četiri mjeseca Dragoviću Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Miloš Dragović osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga . Prema presudi, Dragović je u periodu od 15. decembra do 17.

decembra 2010. godine sa područja opštine Podgorica neovlašćeno prodao i neovlašćeno radi prodaje prenosio marihuanu. Dragović je njemu poznatom kupcu u Hrvatskoj prethodno prodao 21 pakovanje marihuane ukupne težine 9.598,74 grama. Apelacioni sud je naveo u svojoj odluci da je prvostepe-

ni sud izvršio pravilan izbor vrste i visine krivične sankcije i optuženom kao olakšavajuće okolnosti cijenio da je oženjen i otac jednog djeteta, kao i priznanje izvršenja krivičnog djela. Kao otežavajuće, sud je imao u vidu da je okrivljeni Dragović ranije devet puta osuđivan na efektivne kazne zatvora. N.P.

Pozajmio sedam, tražio 22.000 eura

Nikšićka policija uhapsila je Nikolu Raičevića (19), zbog osnovane sumnje da je počinio zelenaštvo na štetu V. G. (22) iz tog grada. Prema policijskim saznanjima, V.G. je tokom prethodnih godinu i po od osumnjičenog Raičevića pod kamatu uzeo 7.000 eura. Na ime glavnice i kamate, do sada je vratio ukupno 9.000 eura, međutim Raičević od njega potražuje još 13.000 eura na ime kamate zbog kašnjenja

u isplati. Raičević je i ranije privođen zbog istog krivičnog djela. Do sada je, tokom prošle i ove godine, realizovano 20 akcija u okviru ovog projekta, usmjerenih na suzbijanje zelenaštva. U ovih 20 akcija ukupno su procesuirane 23 osobe, od čega 20 njih za zelenaštvo, dok iznos novca koji je, kako se sumnja, plasiran vršenjem ovih krivičnih djela iznosi oko 2.100.000 eura. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

HRONIKA

Duško Marković ponovo mora da ide u Tužilaštvo

suđenje šukoviću za ugrožavanje sigurnosti vicepremijera

Kako se navodi u optužnom predlogu, ispod teksta “I delegacija Crne Gore će položiti vijenac na spomenik na Gorici”, objavljenog 8. maja prošle godine, Šuković je napisao: “Brzo će nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće”. Zatim, u komentaru na tekst “Marković: Fokus na sprovođenju donijetih propisa”, objavljenom 2. juna, on je napisao: “Ovaj još diše?” .....

Marković sa advokatom

Foto: Vedran Ilić

Odlukom sudije podgoričkog Osnovnog suda Rada Ćetkovića službena zabilješka Osnovnog državnog tužilaštva o saslušanju potpredsjednika Vlade Duška Markovića u svojstvu građanina, neće se koristiti kao dokaz u postupku protiv policijskog služebnika Predraga Šukovića zbog ugrožavanje sigurnosti vicepremijera. Izuzimanje ovog dokaza iz spisa predmeta uslijedilo je na zahtjev branioca Šukovića, advokata Gorana Rodića koji je istakao da je u pitanju pravno nevaljan dokaz, jer Marković treba da bude saslušan u svojstvu svjedoka u ovom postupku. Ovim činom odbrana je još jednom uspjela da odloži početak ovog procesa u kome ni nakon skoro tri mjeseca nije održano ni jedno ročište. Rodić u svom zahtjevu za izuzimanje ovog dokaza je istakao da je već u postupku kontrole osnovanosti optužnog predloga ova službena zabilješka trebalo da bude izuzeta. “Ova zabilješka je morala biti izdvojena iz spisa predmeta i vraćena tužilaštvu kako bi se Marković saslušao u svojstvu svjedoka, a ne kao građanin, jer je to neophodno kad je u pitanju

ovo krivično djelo, za koje se Šuković tereti. Svako dalje egzistiranje ovog pravno nevaljanog dokaza kontaminira spise predmeta i očigledno stvara i održava određeno predubjeđenje kod sudije o činjenicama koje se utvrđuju u postupku, a što svakako može uticati na presuđenje i samim tim kršiti pravo okrivljenog na pravično suđenje”, naveo je Rodić. Punomoćnik Markovića, advokat Vladan Đuranović, usprotivio se ovom predlogu odbrane ističući da ne vidi razlog da se to izdvaja iz spisa predmeta i da ne zna kakvo bi to moglo predubjeđenje stvoriti. “Marković je tu izjavu dobrovoljno dao i tu nema ništa sporno”, kazao je Đuranović. Međutim, i pored protivljenja zastupnika optužnice sudija je ipak odlučio da navedenu izjavu izuzme iz spisa predmeta. Advokat Đuranović je u cilju ubrzavanja postupka istakao da se odriče prava na žalbu i da ne traži pisme-

Ova zabilješka je morala biti izdvojena iz spisa predmeta i vraćena tužilaštvu kako bi se Marković saslušao u svojstvu svjedoka, a ne kao građanin, jer je to neophodno kad je u pitanju ovo krivično djelo, za koje se Šuković tereti

ni otpravak tog rješenja, ali je zatim Rodić insistirao da se postupak može nastaviti tek kada rješenje postane pravosnažno. Nakon čega je sudija novo ročište zakazao za 1. jun. Nakon suđenja advokat Đuranović je novinarima kazao da odbrana Šukovića namjerno odugovlači i opstruira postupak, dok je njegov kolega Rodić prokometarisao da ti navodi znače

Marković sa Šuković da suprotna strana ne poznaje odredbe ZKP-a. Osnovno tužilaštvo u novembru prošle godine je zvanično odbilo krivičnu prijavu policije, u kojoj je Šuković sumnjičen da je ugrozio sigurnost Duška Markovića, bez obzira što je riječ o štićenoj ličnosti i iskazu u Tužilaštvu, u kojem se izjasnio da je komentare shvatio kao prijetnju. Zbog toga je Marković tužio Šukovića privatnom tužbom. Prema njegovom optužnom predlogu, Šuko-

vić se sumnjiči da je u periodu od 8. maja do 7. juna 2015. svjesno ugrozio sigurnost potpredsjednika Vlade prijetnjom da će napasti na njegov život i tijelo. Te prijetnje su, prema ovom predlogu, kod Markovića stvorile osjećaj ugroženosti. Krivično djelo je, kako se navodi, izvedeno postavljanjem prijetećih komentara na portal Vijesti, sa korisničkog naloga Boss, a koji je instalirao posredstvom email adrese: sukovicpredrag@ gmail.com. N.P.

AKTUELNO 14 MOĆNO SREDSTVO ZA IZRAŽAVANJE STAVOVA, MIŠLJENJA I KRITIKE U REGIONU SVE MANJE ZASTUPLJENO SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

KARIKATURA OSJETNO IŠČEZAVA IZ MEDIJA NA ZAPADNOM BALKANU

⌦ Ana Nives Radović

Onore Daumje, “Gargantua” (1830) - Francuz Onore Daumje je zbog nekih svojih djela, koja su objavljivana u dnevniku “Le Charivari” i nedjeljniku “La Caricature” takav angažman skupo platio, završivši zbog karikatura kralja Luja Filipa Philippea na pola godine u zatvoru

agovornik VN magistrirao je ovih dana na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na temu “(Ne)moć karikature u savremenim medijima”.

Karikatura, specifična novinarska vrsta i moćno sredstvo za izražavanje stavova i mišljenja, kao i iznošenja kritike bila je i ostala u zapadnom svijetu izraz kreativnosti, domišljatosti, slobode govora i nezadovoljstva određenim potezima i društvenim pojavama, dok je iz medija na Zapadnom Balkanu gotovo nestala, ocjenjuje novinar Al Jazeere Balkans Mladen Obrenović. Njegovo istraživanje pokazalo je da karikatura iz medija na Zapadnom Balkanu iščezava, iako ova forma izražavanja u mnogim dijelovima svijeta izuzetno zastupljena. “Dok u svijetu pomjera granice, popravlja društva ili uspostavlja drugačije odnose na međunarodnoj političkoj sceni, na prostorima Zapadnog Balkana, uz izuzetak nekoliko novina u Srbiji i Hrvatskoj, karikatura više nije ni predmet ozbiljnog promišljanja, kratkotrajne zabave, nešto o čemu se priča. Dovođenje karikature na medijske margine posljedica je nespremnosti vlasnika i urednika medija da se uhvate u koštac s ključnim problemima društva. Istovremeno, u svijetu karikaturisti otvaraju nedodirljive teme, bave se tabuima i beskompromisno služe slobodi govora i časnoj novinarskoj profesiji”, ocjenjuje Obrenović. Prema njegovim riječima, istraživanje o (ne)moći karikature u savremenim medijima, uz uvažavanje naučnih sa-

Dok u svijetu pomjera granice, popravlja društva ili uspostavlja drugačije odnose na međunarodnoj političkoj sceni, na prostorima Zapadnog Balkana, uz izuzetak nekoliko novina u Srbiji i Hrvatskoj, karikatura više nije ni predmet ozbiljnog promišljanja, kratkotrajne zabave, nešto o čemu se priča znanja o toj novinarskoj vrsti, njenom uticaju i značaju kroz istoriju te sagledavajući društvenu važnost potrebe ukazivanja na slobodu karikature, a time i slobodu pisane riječi, daje doprinos promociji te novinarske vrste (i) u “domaćim” medijima. Proučavanjem izvora iz područja komunikologije, analizom novina i portala te platformi na kojima se objavljuje karikatura, a posebno kroz iskustva balkanskih i stranih autora nastojala se dobiti šira slika o razlozima nestanka karikature iz medija u regiji, interesu publike, ponašanju izdavača i vlasnika, ali i mogućnostima da se savremena rješenja iz svijeta primijene i na Balkanu. “Potvrđeno je, posebno kroz iskustva karikaturista, da je karikatura kao novinarska vrsta nužnost, ali i potvrda slobode govora, ne vrijeđajući pritom niti jednom pojedinca, skupi-

nu, zajednicu ili društvo, te dokaz demokratičnosti jednog društva ma kolika bila cijena objave rada – u materijalnom, fizičkom, egzistencijal-

nom smislu. Uz sve, važno je i poboljšanje položaja karikature i autora, ali i osavremenjivanje njihovog izričaja, te istovremen i stalan rad na medijskom

opismenjavanju publike”, precizirao je sagovornik VN. Od velike važnosti je, kako dodaje, neprestano ukazivati i na društvenu opravdanost

Podsticaj na korigovanje neprihvatljivih ponašanja Brze misli, oštra pera i konkretnog djela karikaturisti već pola milenijuma svojim radovima pokušavaju popraviti društvo, zajednicu, svijet u kojem žive. Našli su se sa svojim radovima na medijskim marginama, no karikatura i dalje ima onu specifičnu moć, kakvu je oduvijek imala, jer i u savremenim medijima ostaje sredstvo oštre kritike nepravde, svih negativnosti i pojava koje se još uvijek mogu korigirati, ali i da se bori za društvene promjene, pojašnjava Obrenović u svom radu., prilažući kao dokaz iskustva ka-

rikaturista – bilo da su iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Južne Afrike ili Katara. “Ljudi, događajâ, pojavâ koje zaslužuju kritiku kao podsticaj na korigovanje neprihvatljivih ponašanja i stavova, ni danas ne manjka, niti će ih manjkati za inspiraciju karikaturistima. Onako kako su to pokušavali u XVI vijeku, tako to čine i u XXI vijeku – jedina je razlika tehnika kojom rade, medij u kojem plasiraju i publika kojoj se obraćaju. Ostalo je, uglavnom, isto”, kometariše Obrenović. On pojašnjava da i u svim bal-

kanskim državama, kao i drugdje u svijetu, crtež ili slika, fotografija ili ilustracija ostaju ono što se pamti, zasigurno duže nego napisana riječ, pa će mnogi i danas prepričavati karikature iz XVIII ili XIX vijeka jednakim žarom kao i one prije 50 godina ili danas. “Uspijevali su karikaturisti, i uspijevaju to još uvijek, u nekoliko poteza i s malo ili nimalo riječi potaknuti na razmišljanje, utjecati, ponekad i pomjerati granice, ali i pozivati na konkretnu akciju koja bi donijela promjene”, komentariše u radu naš sagovornik.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

AKTUELNO

Karikaturista Džonatan Šapiro, poznatiji kao Zapiro, u jednoj od situacijskih karikatura nacrtao Džejkoba Zumu, vođu Afričkog Nacionalnog Kongresa (ANC) koji je kasnije postao južnoafrički predsjednik. Zuma je bio suočen s optužbama za silovanje porodične prijateljice, ali i višestruko reketarenje, prevare, korupciju i pranje novca. Zbog takvih su optužbi Zuma i njegove pristalice bili veoma ljuti, no posebno ih je pogodila Zapirova karikatura. postojanja karikature, budući da od istraživanja i postignutih saznanja društvo svakako može imati velike koristi, ukazivanjem na moguće posljedice nestanka karikature u novinama, njenog suzbijanja, ali i nužnosti podizanja društvene svijesti o značaju te novinarske vrste. “Upravo zbog činjenice da je, s jedne strane, nedovoljno zastupljena u regionalnim medijima, bez edukativnih i promotivnih aktivnosti da se vra-

Zuko Džumhur, “Marks i Staljin” (1948)

ti tamo gdje je bila decenijama, a s druge strane sve snažnija u stranim medijima, nužno je proučiti aktuelni trenutak karikature, njene (ne)moći u savremenim medijima, ali i probati sagledati u kom smjeru i na kojim platformama će se razvijati. I u jednom i u drugom slučaju sigurno je da zainteresovane publike ima, no razlozi zbog čega je (ne)dostupna javnosti su različiti”, dodaje sagovornik VN. Obrenović zaključuje kako je sasvim jasno da bez slobode karikature nema ni slobode medija, a time ni slobodnog i demokratskog društva.

Midhat Ajanović, Devedesete (1992)

Uticaj elektronskih medija

Mladen Obrenović, Al Jazeera Balkans

Ma koliko novinama u savremenom svijetu u kojem glavni riječ imaju internet portali i društvene mreže bilo teško, jer se publika uglavnom okrenula njima, samo treba podsjetiti na istorijska iskustva. “Kad se prije stotinjak godina pojavio radio, a poslije njega i televizija, očekivalo se da će novine u potpunosti nestati. Nijesu. Budući da nijesu platforma putem koje se mogu karikature i predstavljati, radio i televizija nisu ni bili prepreka kari-

katuristima. No, internet portali i društvene mreže mogli su to postati. Ni to se nije dogodilo. Mlađi, spretniji, sposobniji uspjeli su se i na tim platformama snaći. Nasuprot njima, ostali su oni dosljedni papiru i starim tehnikama. Između njih nestala je cijela jedna generacija koja je načeta u tranzicijskom periodu printanog novinarstva kasnije nestala sa scene dolaskom interneta, ne snašavši se i ne prilagodivši se modernim vremenima“, ukazuje Obrenović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

VEDRANA RUDAN ZA VIKEND NOVINE OTKRIVA SV

PIŠE:

Marina Ilić

ada uporedimo položaj žena danas sa onim 20 ili 50 godina unazad, možemo primijetiti značajne pomake, barem u razvijenim zemljama. Međutim, ima žena koje nam ukazuju na to da je diskriminacija - diskriminacija, kakav god njen intenzitet bio. Jedna od njih je hrvatska spisateljica Vedrana Rudan koja za Vikend novine kaže da je žena generalno robkinja, svuda u svijetu, a da isto važi i za Crnu Goru i Hrvatsku. “Ja sam drugi put u Crnoj Gori, ali mislim da ne treba biti previše pametan da se to komparira. Ne vjerujem da je položaj žena u Crnoj Gori ništa bolji ni lošiji nego u Hrvatskoj. Lošije ste plaćene, teško napredujete, teško dobijete posao, diskriminisane ste kao majke, kao žene, ista priča. Mislim da ni u Švedskoj nije mnogo bolje, bez obzira šta pričali onjima. Žena je ropkinja gdje bila, ostalo su nijanse, da li im se kopaju oči, klitorisi ili nemaju pravo na stalni posao, sve je to isto”, naglasila je Rudan.

■ NE PRIPADAM ELITI Njen govor na otvaranju Konvencije žena Zapadnog Balkana, bio je jedan od zapaženijih, jer je kao i uvijek bila bez dlake na jeziku. Međutim, ona naglašava da je ipak, najzapaženiji

ŽENA JE ROBINJA BILA, OSTALO SU N bio govor gošće iz Irana, dobitnice Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi, što je, kako kaže, velika pobjeda ove konferencije. “Vidjela sam da neke žene protestuju ispred zgrade u kojoj se ona održavala i tvrde kroz transparente „Ja sam gladna“, „Ja sam nezaposlena“, „Ja sam diskriminisana“, da je ovaj skup elitistični. Bila im je pružena prilika, koliko čujem, da dođu i da čuju i žao mi je što nijesu došle. Meni je drago što sam bila tu jer ovo definitivno nije bio nikakav elitistički skup. Ja sam majka žene koja ne može dobiti posao, nevjeste koja radi na određeno vrijeme, moja unuka ide u vrtić gdje je 30 djece u grupi sa jednom tetom. Dakle, ja sigurno nijesam privilegovana gospođa koja je ovamo došla pokazati toaletu i gubiti vrijeme. Tu je bila žena koja je dobila Nobelovu nagradu za mir, koja je došla iz Irana da bi rekla istinu o položaju žena u toj zemlji i u svijetu i mislim da je to veliki događaj za Crnu Goru i žene Crne Gore. Nema nikakve teorije da se nešto slično dogodi u Hrvatskoj. Nije bitno da li ga je finansirala Vlada ili neko drugi, bitno je da se čuo glas žena, a ovdje se čuo glas pametnih žena, a nikako šminkerica”, istakla je Rudan. Tema prvog dana ove konferencije je bila “Uloga žene u izgradnji mira”, a Rudan smatra da žena ne može da doprinese miru više nego muškarac.

MUŠKARAC KAO ŽRTVA

Najnovija knjiga Vedrane Rudan „Muškarac u grlu“ izaći će sredinom jula u Hrvatskoj i početkom septembra u Srbiji. Kako je rekla, na neki način joj je ta knjiga posebno draga. “Ne kažem da je dobra, jer nijesam objektivna. Međutim, ovu knjigu sam pročitala 20 puta. Radi se o odnosima u braku. Glavna junjakinja je 46-godišnjakinja i ima tri partnera. To je moja prva knjiga u kojoj su muškarci žrtve. Toliko me perverzno zabavlja da čak nemam osjećaj da sam to ja napisala. Uživam u toj moćnoj ženi, koja nije žrtva. Ona je igračica, drži sve konce u svojim rukama i igra se s muškarcima na jedan prostački način. Ja nisam takva žena. Čitam i kažem, svaka joj čast”, otkriva Rudan. Ona tvrdi da muškarci general-

■ ŽENE NE MOGU NI-

ŠTA UČINITI ZA MIR U SVIJETU

“Psiholog Radoje Cerović je na Konvenciji držao brilijantno predavanje. Mislim da u životu nijesam čula bolje. On je na jedan vrlo pristupačan način objasnio ono što mi svi znamo, a ne želimo da priznamo, da smo svi mi životinje, i žene i muškarci, da smo žrtve hormona i biologije, da je rat u nekim situ-

Političarima služe kao lutke Svjedoci smo da u svijetu ima sve više liderki. Između ostalog, primjer je i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, ali Rudan u tome ne vidi preveliki značaj, jer su prema njenim riječima, žene u politici lutke koje služe muškarcima. “Mislim da je naša predsjednica loš primjer žene u politici. Ona nema stava, osim u nekim

kriterijuma, isključiva je i agresivna, opsjednuta je oružjem što ja mrzim, opsjednuta je vojskom. Nema nikakve empatije, ona ne pruža šansu ženama, nama nije nikakav uzor. Ona se nije za svoj status izborila, nju su tamo stavili. Ona je definitivno lutka koja neće Hrvatsku promijeniti na bolje i u tom kontekstu, potpuno je svejedno da li je na čelu

Hrvatske muškarac ili žena. Mislim da je Grabar-Kitarović muškarac. Generalno žene u politici su, po mom mišljenju, figure koje muškarci šetaju lijevo-desno. Čak i Angela Merkel koja važi kao jedna od najmoćnijih osoba na kugli zemaljskoj, ipak je američka lutka. Svijetom vladaju muškarci, to je jedina istina”, još jednom ističe ona.

no nijesu žrtve, ali da se neke stvari mijenjaju. “Raste jedna nova generacija i vidim da su muškarci drugačiji. Neki su jako vezani za porodicu, naročito uz djecu. To tumačim činjenicom da je 30 posto muškaraca u Evropi sterilno. Muškarcima je nepodnošljivo kada iza sebe ne mogu ostaviti nekoga. Kada se rodi to dijete, on ga više cijeni i nekako su mlađi muškarci mekši iako živimo u zemljama koje su mnogo agresivnije nego što je to bila Jugoslavija. Skoro sam kroz prozor moje kuće vidjela sliku koja je u moje vrijeme bila nezamisliva. Trojica muškaraca su vozila dječija kolica sa bebama, a iza njih su hodale majke i, ne znam, pričale možda o fudbalu. Žao mi je što nijesam snimila taj prizor. Ipak se nešto mijenja”, priča Rudan. acijama normalno ponašanje. Da su žene uglavnom inferiorne jer žive u patrijarhalnim društvima. Shvatila sam da je njegova poruka bila da žene jesu manje agresivne od muškaraca i po mom mišljenju žene ne mogu ništa učiniti za mir u svijetu. Ne vladaju svijetom, dakle, mi smo one koje uglavnom plaču nad mrtvim sinovima”, kazala je Rudan. Ipak, ona naglašava da se za jednakost polova treba boriti. “Treba se boriti u životu, bez obzira što ta borba možda na prvu loptu djeluje besmisleno, mislim da malo po malo svaki otpor je u stvari pomak naprjed. Druga je stvar što cijeli svijet ide drastično desno. Što je crkva u svijetu uzela stvar u svoje ruke i što je borba protiv crkve, kada su žene u pitanju, najteža. Mužjaci iz tih institucija nemaju nikakve milosti. Da li u Iranu, Titogradu, Zagrebu, sve su to mužjaci kojima ništa nije sveto kada treba ženu ugnjetavati. Mislim da bi dizanje glasa protiv crkve,

konkretno u Hrvatskoj, trebalo biti poslanje. Međutim, u Hrvatskoj žene ne prepoznaju crkvu kao svoga neprijatelja. , rekla je Rudan.

■ FORMALNO MIRIM SRBE I HRVATE

Njene kolumne i knjige, kao na primjer „Uho, grlo, nož“, veoma su čitane i u Hrvatskoj i u Srbiji, te ona tvrdi da formalno može pomirite ove dvije nacije. “Mislim da žena ne može pomiriti Srbe i Hrvate. Ja formalno mogu jer sam čitana u Hrvatskoj i u Srbiji. Međutim, ja sam pisala vrlo čitani blog i prestala sam ga pisati jer sam naslutila da će opet krenuti rat između Srba i Hrvata. I krenuo je, drugim sredstvima, ali opet rat. Prestala sam da pišem blog jer mi je to bilo ponavljanje iste priče i pomalo dosadno. Ipak, u posljednje vrijeme toliko pisama primam od mladih ljudi koji žele da ja pišem blog, preklinju i mole. Onda sam ja shvatila da ti moji blogovi ipak nekako pomažu, da li jednoj strani ili drugoj, ili objema, da postoje ljudi koji nijesu ni na jednoj strani. Koji su za mir, međusobno pomaganje i ljudskost. Zaista ne mislim da su Srbi četnici, niti da su Hrvati ustaše. Mislim da su naši političari manipulatori. Zato mi je palo na pamet da počnem ponovo pisati blog, da sam stvarno

Na Cerovićevom predavanju sam shvatila da su muškarci u politici životinje. Ispitivanja su pokazala da muški političari imaju nizak nivo hormona stresa, što znači da nemaju empatije, imaju visok nivo testosterona koji izaziva agresiju. Konačno sam dobila odgovor na pitanje kako neko može gledati patnju svog naroda, poput Miloševića, Hitlera i drugih, a ne puknuti.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Aktuelno

voje stavove o položaju žena u svijetu danas

gdje god nijanse Crnogorci mi šalju poljupce

Gostujući u Crnoj Gori, Rudan je primijetila da se dopada ovdašnjim muškarcima. “Ja sam se zezala sa mužem jer kada sam prolazila kroz Podgoricu sa svih strana me ljudi salijeću, šalju mi poljupce sa druge strane ceste, zovu me svi po imenu, i pošto u Hrvatskoj ljudi to ne čine, ja ga pitam kad će me voljeti Hrvati ko što me vole Crnogorci? Šalim se naravno, ne mislim da me oni vole nego vjerovatno prepoznaju u meni nekoga ko govori ono što oni ne”, kaže Rudan. moćna i da kažem što mislim o teroru katoličke crkve u Hrvatskoj, jer on postaje zastrašujući”, objašnjava Rudan. Iako je, kako se čini, više vole u regionu nego u matičnoj državi, ona za to ne mari. Kaže, to je normalno.

■■ Predrasude prihvatam

“Žena nema pravo glasa, na krivo i bilo kakvo mišljenje, osim onih koje se slažu sa muškim. I to da mene neko provlači kroz medijsko blato, apsolutno me ne dodiruje”, rekla je Rudan i dodala da predrasude prihvata i da se protiv njih bori koliko može. “Znam da žene nemaju nikakva prava. Borim se protiv toga koliko mogu. Da li sam ja neku ženu prosvijetlila ili nisam, ne znam. A da li me vole više u regionu, odnosno Jugoslaviji, pretpostavljam da da. Mislim da me u Srbiji bolje prihvataju, ali zato što sam strankinja. Uvijek ćeš strancu dati šansu jer te ne boli. Kada bi Srpkinja u Srbiji govorila o srpskoj crkvi ili vlasti prošla bi onako kao što ja prolazim u Hrvatskoj, a to znači da ja ne mogu u neke emisije, da ne mogu da nađem posao, čak ni badava. Nedavno sam zamolila kolegu da dobijem kolumnu

u jednom nedeljniku u kom rade dobri novinari. Međutim, taj kolega je rekao da sam ja nešto najradikalnije u Hrvatskoj i da ja nikada neću naći posao”, predočila je Rudan. Zato, kako kaže, živi od knjiga i muževljeve plate. “Živim od prodaje knjiga i od činjenice da sam udata za advokata koji ne mlati lovu već zarađuje dovoljno da može platiti porez i može prehraniti svoju ženu. Hranim se naravno i od prevođenja knjiga, onih koje prodajem u Srbiji, ali nisam bogata i ne spadam u nekakvu elitu”, dodala je ona.

Danas koriste mozak da bi koristile tijelo Ona kaže da postoje ekscesi, ali da žena trenutno nigdje nema moć. Nekada je to, kako kaže, bilo drugačije. “Moja generacija na primjer je imala moć. Današnja generacija žena misli da je moć u silikonskim usnama, u vulgarnoj golotinji i u tijelu. One koriste mozak da bi koristile tijelo. To je naravno loše, ali možda u borbi za kakav-takav opstanak, sva sredstva su dozvoljena. Ima žena koje glume da su glupe, a ima i glupača. Kao i kod muškaraca”, rekla je Rudan.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Incident za vrijeme protesta

Ministar Šegrt u posjeti Tivtu

Automobilom opet na majke iz Rožaja

Ministar zdravlja u posjeti primorju

Šegrt zadovoljan nivoom zdravstvene zaštite u Tivtu

Ministar zdravlja Budimir Šegrt i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić boravili su juče u radnoj posjeti zdravstvenim ustanovama u opštinama Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi. Ministra je u Tivtu primila i predsjednica Opštine Snežana Matijević. Izrazivši zadovoljstvo nivoom zdravstvene zaštite u ovom gradu, Šegrt je kazao da je Dom zdravlja dobro organizovana i kvalitetna institucija. Cilj posjete je kontrola rada zdravstvenih ustanova i obezbjeđivanje adekvatnih uslova za kvalitetno i efikasno pružanje zdravstvene

zaštite građanima i turistima tokom predstojeće turističke sezone. “Zato ćemo i ove, kao i prethodnih godina, tokom turističke sezone formirati dodatne timove ljekara kako bi što spremnije realizovali aktivnosti tokom ljeta”, istakao je dr Šegrt. Ministra je juče primio i predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević. Tema sastanka je bila poboljšanje kvaliteta usluga u Opštoj bolnici Kotor, kao regionalnog centra za sve primorske opštine, kao i proširenje njenih kapaciteta i dijapazona usluga, kako bi se se omogućila zdravstvena zašti-

ta i brojnim turistima, koji posjećuju naše primorje. “Ministar Šegrt je izrazio zadovoljstvo, s obzirom da je Opšta bolnica Kotor kadrovski, organizaciono i infrastrukturno napredovala u skorije vrijeme i da predstavlja ustanovu, koja je prepoznata po visokim standardima u oblasti zdravstva. Takođe je napomenuo da Ministarstvo i Vlada Crne Gore podržavaju potencijalne investitore u ovoj oblasti, kako bi se kroz privatno-javno partnerstvo omogućila zaštita za sve građane i turiste”, saošteno je iz Opštine Kotor. Z.K.-I.K.

Upravni sud Crne Gore

Numanović Multikulturalizam predstavlja osnovu naših zajedničkih snaga, i očuvanje naše zajedničke kulturne baštine jedan je od osnovnih segmenata očuvanja ukupnog nacionalnog identiteta, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović na okruglom stolu ,,Kulturne raznolikosti Crne Gore-nasledstvo koje nas obogaćuje“.

Poništena odluka o raspodjeli sredstava Upravni sud Crne Gore poništio je Odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava o raspodjeli 269.000 eura za finansiranje projekata za prošlu godinu. Tužbu za poništenje odluke podnijeli su nevladina organizacija (NVO) Inicijativa mladih za ljudska prava i Udruženje starih zanata i vještina “NIT” –Podgorica. U obrazloženju presude se pojašnjava da je ospore-

nom odlukom raspodijeljen dio novca Fonda na osnovu javnog konkursa za finansiranje i sufinansiranje projekata. Tužilac NVO Inicijativa mladih za ljudska prava u tužbi navodi da osporena odluka ne sadrži valjane razloge zbog kojih je odbijen projekat niti se obrazlaže koji formalno-pravni uslovi nijesu ispunjeni i u tom pravcu ne nudi dokaze za takvu tvrdnju. M.I.

Amira Škrielj, jedna od majki Rožaja, koje posljednjih dana protestuju u tom gradu jer sumnjaju da im je neko zapalio dokumentaciju na Zavodu za zapošljavanje, povrijeđena je kada je automobil naletio na nju, nakon čega se onesvijestila dok nije došla Hitna pomoć. Majke Rožaja tvrde da je neko poslao još jedno lice sa autom da silom prođe kroz njih kako bi ih uplašio. One poručuju da nema toga ko će ih uplašiti i da su spremne da izginu za svoja prava. “Poručujemo Rafetu Husoviću i njegovim prista-

licama kao i predsjedniku Opštine Ejupu Nurkoviću - nemojte izazivati bratoubilački rat u Rožajama, samo da biste vi i vaše porodice uživale i bogatile se preko naše sirotinje. Nemojte se igrati sa vatrom i udarati na našu čast i na naše porodice. Očekujemo od njih dvojice da nam odgovore da li njih dvojica šalju pojedince sa autima na majke. ”, poručile su majke. Podsjećamo da su one najavile da će blokirati u ponedjeljak saobraćajnicu ka Kosovu ukoliko sjutra ne dobiju pozitivna rješenja. M.I.

Majke iz Rožaja juče ispred Zavoda za zapošljavanje u ovom gradu

Ministarstvo prosvjete

TIKA pomogla obnovu škole u Rožajama Turska agencija za me- nogorski narod i pruži ruđunarodnu saradnju i ra- ku prijateljstva svakom dizvoj (TIKA) donirala je ju- jelu Crne Gore. če Osnovnoj školi „MustaDirektor OŠ „Mustafa fa Pećanin“ u Rožajama Pećanin“ Ibro Skenderonamještaj vrijedan 30.000 vić rekao je da je donacieura, saopšteno je iz Mini- ja TIKE značajna za modernizaciju nastavstarstva prosvjete. Sekretar Minog procesa, jer nistarstva će pomoći u Slobodan naporima Filip ović učenika i zahvalio nastavnog je agencikadra da se postiji TIKA na odličnoj gnu još bosaradnji sa lji rezultatim resorom ti i uspjesi u i ulaganju u svim oblastiOŠ „Mustafa Pećanin“ obrazovni sima rada. u Rožajama stem Crne Gore. Donacijom je Koordinator agencije TI- obezbijeđeno 700 stolica, KA za Crnu Goru Mustafa 350 klupa, 25 nastavničkih Jaziđi rekao je da je cilj te katedri, 25 tabli, 50 tapaciagencije da, kroz saradnju ranih nastavničkih stolica, sa državnim organima Cr- tri kancelarijska stola i tri M.I. ne Gore, zbliži turski i cr- daktilo stolice.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije:

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 520/15 od 02.12.2015. godine, stečajna upravnica PZU SPECIJALISTIČKA AMBULANTA ZA ORTOPEDIJU, TRAUMATOLOGIJU I HIPERBARIČNU MEDICINU "ANEA HBO MEDICAL" u stečaju – BUDVA

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine PZU "ANEA HBO MEDICAL" u stečaju – BUDVA (matični broj 02342626 ) i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje prvi OGLAS o

prodaji imovine stečajnog dužnika JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

1) Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to: Nepokretnosti: LN 2632 KO Budva KP 785 Zgrada br.1. (prizemlje) sa pripadajućim dvorištem. Nepokretnosti: LN 2750 KO Budva KP 784

PD1 = 193 m2 PD 2= 30 m2 PD 3 = 49 m2

Obim prava 1/1

Šume 2 klase= 256 m2

Obim prava 1/2

Medicinska sredstva/oprema, namjenski namještaja i ambulantna vozila

Obim prava 1/1

• Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom

Ukupne vrijednosti: 516,800.00 € + 602,706.13 € = 1,119,506.13 €

Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

2) Postupak prodaje

Prijave slati na mail info@tojeto.me

Iv.br. 683/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „Zetatrans“ Podgorica, Ćemovsko polje bb, protiv izvršnog dužnika DOO „GVK impex“ Podgorica, Ulica 13. jula 2/1 broj 6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 357,00 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava-fakture broj 733597 od 31.12.2015. godine, fakture broj 831148 od 30.01.2016. godine i fakture broj 831381 od 29.02.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja

Izvršnom dužniku DOO „GVK impex“ Podgorica, Ulica 13. jula 2/1 broj 6, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 683/16 od 08.04.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom navedenih vjerodostojnih isprava-faktura, na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 357,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 06.04.2016. godine, pa do konačne isplate i iznos od 35,00 eura na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenja. Izvršni dužnik DOO „GVK impex“ Podgorica, Ulica 13. jula 2/1 broj 6, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 683/16 od 08.04.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „GVK impex“ Podgorica, Ulica 13. jula 2/1 broj 6, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 20.05.2016. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

marketing

Pokretnosti (oprema):

516,800.00 €.

602,706.13 €

Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom PZU "ANEA HBO MEDICAL" u stečaju – BUDVA – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 520/15. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 04.07.2016. godine do 12:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 04.07.2016.godine, sa početkom u 13:00 časova u kancelariji broj 2 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i ovjerenu fotokopiju registracije pravnog lica, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj. ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu ZA KOMPLETNU IMOVINU sa cijenom u eurima. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. 5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od date vrijednosti imovine: 1,119,506.13 €. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljiniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude, i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.U suprotnom, stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac.

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima i člana 29 Statuta Mermera a.d, sazivam REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “MERMERA” AD DANILOVGRAD Za Redovnu Skupštinu akcionara, predlažem sljedeći DNEVNI RED I Usvajanje informacije o jedinstvenom spisku akcionara Društva, dostavljene od CDA II Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2015 godinu III Razmatranje i usvajanje Revizije finasijskog izvještaja i Godišnjeg obračuna za 2015 god. IV Razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu Odbora direktora za 2015 godinu V Razrješenje članova Odbora direktora VI Izbor i imenovanje članova novog Odbora direktora VII Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2016 godinu Redovna Skupština akcionara ce se održati dana 30.06.2016 godine u sjedištu Društva u Danilovgradu, ul. Druge Dalmatinske bb, sa početkom u 16,00 casova. Materijal za Redovnu Skupštinu akcionara, staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama Društva, svakog radnog dana od 08 do 14 časova, počev od 20.06.2016 godine, pa do održavanja Redovne Skupštine akcionara. Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu, akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama Mermera a.d, Danilovgrad. Prijavljivanje za učešće u radu Skupštine akcionara, odnosno postupak utvrđivanja identiteta akcionara i njihovih punomoćnika i verifikacija punomoćnika, na osnovu ličnih dokumenata, vršiće se u prostorijama Društva, u vremenu od 12-15,30h, dana 30.06.2016 godine. Predsjednik Odbora direktora Alessandro Spineli s.r.

Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon 069065145 ili putem elektronske pošte na advokat.jovicsnezana@yahoo.com Stečajni račun Društva je otvoren kod Hipotekarna Banka AD Podgorica br. 520-34327-11 stečajna upravnica Snežana Jović, dipl.prav

Na osnovu člana 35 i 36 Zakona o privrednim društvima (Sl. list RCG br. 06/02; Sl.list CG br.17/07, 80/08,40/10 i 36/11) i člana 26 i 32 Statuta HTP „Atlas Hotels Group“ AD Bar, Odbor direktora na sjednici održanoj dana 27.05.2016.godine, donosi

ODLUKU O SAZIVANJU VI REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA HTP «ATLAS HOTELS GROUP» AD BAR

Skupština akcionara će se održati 30.06.2016.godine u hotelu “Princess“ u Baru, Jovana Tomaševića 59, sa početkom u 11.00 časova, sa sljedećim Dnevnim redom 1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; 2. Usvajanje zapisnika sa V redovne Skupštine akcionara održane dana 30.06.2015.godine; 3. Razmatranje i usvajanje osnovnih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju za 2015.godinu; 4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora o reviziji finansijskih iskaza za 2015.godinu; 5. Donošenje Odluke o razrešenju nezavisnog revizora; 6. Donošenje Odluke o izboru nezavisnog revizora za 2016.godinu; 7. Donošenje Odluke o razrešenju članova Odbora direktora; 8. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora. Prijavljivanje akcionara će se vršiti istog dana od 10,30-11,00 časova.Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika akcionara na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave punomoćnika. Materijal za Skupštinu, akcionarima će biti stavljen na uvid u zakonskom roku u prostorijama Društva u Baru, ulica Jovana Tomaševića 59, radnim danima od 09.00 do 15.00 časova. Internet adresa www.hotelprincess.me, dodatne informacije na tel.030/311-177. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Branislav Krtinić,s.r.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Kolašin: Raspodjela u “Holandskoj” zgradi mimo zakona

Umjesto za “sirotinju” stanovi funkcionerima Ustavni sud ukinuo je opštinsku odluku o raspodjeli stanova u Holandskoj zgradi, koju je donijela SO prije sedam godina

Istu odluku je krajem 2013. godine blokirala Vlada Crne Gore. To je urađeno na inicijativu tadašnje odbornice Socijaldemokratske partije (SDP), a sadašnje predsjednice Opštine Željke Vuksanović. Obrazloženje Vlade tada je bilo da SO Kolašin nije imala ovlašćenja da, shodno Zakonu o državnoj imovini vrši raspodjelu stanova koje je izgradila sredstvima obezbijeđenim od kredita sa stranim investitorom, već da raspodjelu izvrši na osnovu podzakonskih akata. To je, prema ocjeni MUP-a, bilo dovoljno da se steknu uslovi da se obustavi izvršenje sporne odluke. Prije sedam godina Opština je uz tehničku podršku organizacije HELP dobila kredit od 442.000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonada (DIGH). U tom objektu stanove je

U tom objektu stanove je trebalo da dobiju zaposleni u lokalnoj upravi i javnim preduzećima koji imaju niska primanja, a jedan dio stanova bio je predviđen i za socijalne slučajeve

trebalo da dobiju zaposleni u lokalnoj upravi i javnim preduzećima, koji imaju niska primanja, a jedan dio stanova bio predviđen i za socijalne slučajeve. Ipak, stanovi su očigledno dodijeljeni lokalnim funkcionerima i službenicima državnih organa. Tadašnja lokalna uprava izdala je građevinsku dozvolu za podizanje još jednog sprata. Predstavnik Helpa tada je kazao da je novac dobijen od DIGH-a bio dovoljan za izgrad-

nju prvobitno planirana 24 stana i to po principu “ključ u ruke”. Prema njihovim riječima, u trenutku kada je donesena odluka o izgradnji još jednog sprata “sve se promijenilo”. “Da li je potrebno dodatno napominjati da je DIGH odobrio kredit za izgradnju 24 stambene jedinice. Opština je na svoju ruku podigla još jedan sprat koji nije bio predviđen projektom niti su bile obezbijeđene finansije, pa je tako umjesto 24 stambene jedinice izgrađeno 30 stanova sa još dva velika u potkrovlju zgrade, ali zbog nedostatka sredstava zgrada nije završena ni dan-danas”, napisala je tada Vuksanović u svojoj inicijativi. Prema njenim riječima, u ugovoru o kreditu, jasno je navedeno da se odobreni kredit oslanja na parcelu “Staro pazarište” za izgradnju 24 stana, te da u slučaju kompenzacije, otuđivanja ili zalaganja zgrade koja služi kao obezbjeđenje, bila bi neophodna saglasnost DIGH-a. S obzirom na to da je u međuvremenu ponestalo para, zgrada je godinama nezavršena propadala, pa je lokalna uprava 2013. godine odlučila da odobri da oni koji su dobili stanove završe iste od svog novca. Nakon toga nekolicina vlasnika i pored toga što je Vlada blokirala odluku, uselili su. Imena službenika Opštine, kojima su dodijeljeni stanovi, nikada nijesu zvanično saopštena. Holandski fond, odnosno DIGH zvanično je tada najavio pokretanje hipoteke nad zemljištem koje je opština Kolašin dala kao garanciju za kredit, a tadašnji predsjednik opštine Darko Brajušković bio je tada spreman i da ponudi zgradu Doma učenika kako bi se dugovanje anuliralo. Z.B.

442

hiljade eura iznosio je kredit od Holandskog međunarodnog stambenog fonda (DIGH), ali stanovi ni dan-danas nijesu završeni

“Holandska” zgrada u Mojkovačkoj ulici

Zgrada i dalje nije uknjižena u katastar Kako VN nezvanično saznaju, sadašnja predsjednica Vuksanović od dobijenog kredita vratila je i to dugovanje. Zgrada i dalje nije uknjižena u kolašinski katastar, nema upotrebnu i građevinsku dozvolu, dok iz prethodne vlasti tvrde da zgrada ima svu potrebnu dokumentaciju, ali da je upravo

Vuksanović ta koja ne dozvoljava uknjižbu pomenutog objekta. Od sadašnjih stanara niko nije bio voljan da razgovara o novonastaloj situaciji, odnosno o činjenici da se upravo stanari nalaze u nimalo zavidnoj situaciji bez obzira što su stanove završavali svojim novcem. No, još čudniji su po-

stupci Ustavnog suda, koji je nakon toliko godina ukinuo odluku SO Kolašin, a podsjećanja radi, punih godinu budžet opštine za 2015. godinu bio je pred Ustavnim sudom, koji je očigledno sačekao da se usvoji budžet za 2016. godunu, a nakon dva dana prethodni budžet proglašen je neustavnim.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

AKTUELNO

Donacija Ambasade NR Kine

Obnovljen Centralni park na Pobrežju

Šankovi pored zidina Starog grada

Budva: U Starom gradu nezadovoljni novim nametima

Ugostitelji prijete da će zatvoriti svoje lokale

Ugostitelji iz Starog grada Budve spremni su i na protest

To je dokaz prijateljstva dvije države i dva glavna grada - Pekinga i Podgorice. Ovo je idealno mjesto gdje smo stvorili idealne uslove za odmor i rekreaciju naših sugrađana, to je jedna i od naših politika - da u našem glavnom gradu sačuvamo što više zelenih površina

ših sugrađana, to je jedna i od naših politika - da u našem glavnom gradu sačuvamo što više zelenih površina”, saopštio je Stijepović, dodajući da se time skreće pažnja na očuvanje zdrave životne sredine. On je najavio i rekonstrukciju trim staze u Tološima, koja će početi u prvim danima juna. Direktorica Društva Zelenilo Radmila Vujošević istakla je da je vrijednost donacije 13.000 eura. B.B. Foto:Vedran Ilić

Kako se ljetnja sezona primiče, tako tenzije u metropoli turizma rastu. Nakon što su taksisti najavili da će blokirati ulice, zbog astronomskih cijena zakupa taksi stajališta slično bi mogli da urade i ugostitelji koji imaju lokale unutar i oko Staroga grada. Naime, Opština je donošenjem novog cjenovnika zakupa opštinske zemlje u kontakt zoni Starog grada i unutar bedema, gdje je posebno naznačila, cijene za tende, što do sada nije bio slučaj, izazvala pravi revolt među ugostiteljima. Ugostitelji okupljeni oko Udruženja ugostitelja Budve spremni su na protest. Kako je rečeno VN, za ponedjeljak je zakazan Upravni odbor udruženja na kome će se donijeta odluka, kojom će “uzvratiti Opštini zbog novih nameta”. Opštna je ove godine predvidjela da unutar i oko bedena u samom srcu Budve, bude 29 ugostiteljskih terasa, a od izdavanja u zakup opštinskog zemljišta očekuju da prihoduju oko 350.000 eura. Do sada nije bila propisana komunalna taksa za zakup natkrivenog prostora u

Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i otpravnik poslova ambasade NR Kine Zhang Xiang, sa saradnicima, otvorili su juče rekonstruisani park na Pobrežju. Rekonstrukcijom parka su stvoreni uslovi za rekreaciju građana. Ispred Ambasade NR Kine Xiang je ukazao na ulogu obnovljenog parka. “Ovaj park je najvažniji za građane Podgorice, a i mi kao diplomate Ambasade smo građani Podgorice. Nadam se da će i u budućnosti Ambasada nastaviti saradnju sa Glavnim gradom, a time ćemo postići još veći uspjeh”, kazao je Jang. Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović zahvalio je na drugoj donaciji NR Kine koja je korisna i vrijedna za građane Podgorice. “To je dokaz prijateljstva dvije države i dva glavna grada - Pekinga i Podgorice. Ovo je idealno mjesto gdje smo stvorili idealne uslove za odmor i rekreaciju na-

I do 35 eura po kvadratu

Cjenovnikom je predviđeno da vlasnici lokala, koji budu radili šest mjeseci, plaćaju za natkrivenu ugostiteljsku terasu tokom jula i avgusta 35 eura po kvadratu, ili 1,13 eura po danu. Lokali koji rade tokom cijele godine plaćaće 30 eura po kvadratu. Za jun i septembar cijena je 25 eura po kvadratu tende za terase koje rade pola godine, odnosno 20 eura po kvadratu za lokale koji rade tokom cijele godine. Za ostale mjesece je 15,

Cijena zakupa za popularne šankove uz bedeme je 10.000 eura

kontakt zoni i unutar Starog grada za natkrivene ugostiteljske terase, jer konzervatorskim uslovima, pošto je riječ o spomeniku kulture, tende nijesu mogle biti postavljane. Međutim, gotovo svaka od terasa, umjesto

odnosno 10 eura po kvadratu. Ugostitelji koji na svojim terasama u Starom gradu i van njega nemaju tende plaćaće za jul i avgust 25, odnosno 17 eura, u zavisnosti da li rade pola ili cijelu godinu. Cijena zakupa opštinske zemlje za terase koje nijesu natkrivene za jun i spetembar je 15 eura, odnosno 10 eura, dok za maj i oktobar je 10 eura odnosno osam eura po kvadratu u zavisnosti od dužine poslovanja. suncobrana ima statične tende. Po ugledu na cjenovnik za ostala gradska područja, gdje su ugostitelji plaćali više cijene za natkrivene terase nego one koje nemaju tende, to je prvi put ove godine da uvode cjenovnik i za starogradsko područje. Skupština je početkom sedmice glasovima vladajuće koalicije donijela Odluku o utvrđivanju početne cijene zakupa zemljišta u vlasništvu Opštine Budva, kojom je uvedena i naplata za tende oko i unutar Staroga grada. N.L.

Stijepović i Xiang obišli park

U skladu sa Zakonom o stečaju, čl.134 i 135, Sl.list CG 1/2011, stečajni upravnik obavještava stečajnog sudiju, povjerioce i sva zainteresovana pravna i fizička lica koja imaju pravo vlasništva, ili bilo koje drugo pravo u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri za prodaju imovine DOO „BGC“ u stečaju,Bijelo Polje i istovremeno objavljuje

JAVNI

POZIV

za prodaju imovine DOO „BGC“ u stečaju, Bijelo Polje, putem javnog nadmetanja. Predmet prodaje: PMV, reg.oz. BP AV 635, marke Passat, god.proiz.1995 , br.šasije WVWZZZ3AZSE178851, nije u voznom stanju. Cijena: Početna cijena je procijenjena vrijednost i iznosi 294,23 €. Vozilo se prodaje u viđenom stanju, a nalazi se na platou doo “Centromobil” ul. Industrijska bb, B.Polje, gdje će se obaviti javno nadmetanje dana 29.06.2016.g.sa početkom u 15.00 h. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja daju dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % cijene, na žiro račun stečajnog dužnika br. 535-15459-68. Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najvišu cijenu i dužan je da sa prodavcem zaključi kupoprodajni ugovor i isplati ugovorenu cijenu u roku od 5 /pet/ dana. U protivnom gubi pravo na povraćaj depozita, a za kupca će biti proglašen sljedeći ponuđač,ako ih ima više. Sve troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac. Ostalim učesnicima depozit će biti vraćen. Informacije na tel. 069 051 382.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Vlada tvrdi da je Nord Star investitor na Luštici

Krušo: Projekat Nord stara prodat za 45 miliona eura

Glasovima vladajuće koalicije DPS i Izbora usvojena je sporna tačka dnevnog reda. Protiv je bilo 10 odbornika, dok su dva bila uzdržana Sjednicu hercegnovskog parlamenta, koja je održana juče, obilježila je rasprava o predlogu autentičnog tumačenja odluke o donošenju i sprovođenju GUP Herceg Novi. Lider Izbora Dušan Radović Krušo juče je istakao da mnoge projekte koje Izbor “gura” opstruira opozicija, ali i dio pozicije. “Nord Star sam lično doveo ja, a oni su prodali projekat za 45 miliona eura. Ono što mi radimo jeste da pripremimo projekte investitorima. Tu nema korupcije, oni su ozbiljni investitori i tu nema reketiranja i ugrađivanja”, kazao je Radović. On je optužio državu da je previše uzela iz hercegnovske opštine, te da država treba da ubere od zemljišta na Luštici 70

odsto, a opština 30, što on neće dozvoliti. “Mislimo da opština treba da uzme 100 odsto, jer je država već previše uzela”, istakao je Radović. Na ovo je reagovao poslanik u Skupštini i nezavisni odbornik Obrad Gojković, koji je istakao da Vlada kaže da je ugovor sa Nord Starom još aktivan, dok Radović tvrdi da je Nord Star prodao projekat za 45 miliona. Danijela Đurović (SNP) kazala je da se kao član odbora za Statut i propise uzdržala od glasanja, dodavši kao razlog čudnu situaciju koja se primjenjuje u ovoj opštini. Obrad Gojković je istakao da će neko završiti u zatvoru, te da se oko SO motaju ljudi koji imaju privatne interese i kriminalni dosije.

“Ovdje se radi o koruptivnim radnjama, privatnim interesima, a imamo pojedince koji pregovaraju sa investitorima bez saglasnosti SO, a neko već dogovara aranžman za prodaju Luštice bez saglasnosti SO.”, kazao je Gojković. Predsjednik skupštine Andrija Radman je istakao da je takva situacija da se ni država ni opština ne mogu upisati kao vlasnici zemljišta. Odbornik GS Špiro Vuković kazao je da SO ne poklanja pažnju pravu. “Ovdje se ne radi o izmjeni nego o tumačenju, a u pravu ne postoji tumačenje. Ovom odlukom koju donosimo ne radi se ni o tumačenju nego o potrebi dopune propusta. . Ovo neće proći kod Ustavnog suda”, tvrdi Vuković. S.M.

SO Herceg Novi

Firme iz Švajcarske i Italije žele da investiraju

Nezavisni odbornik Mirko Mustur je kazao da niko nije protiv da se iskoristi prostor na najbolji način, te da je za to da se dovedu investitori, upitavši šta će biti ukoliko odluke SO obori Upravni sud. Na ovo je reagovao Dušan Radović, koji je istakao da se rješavaju problemi bivše vlasti, te da se radi o 22 milona kvadrata zemljišta koje nije uknjiženo.

“Opština nema pravo korišćenja tog zemljišta, a ovo se radi zbog projekta Porto Bono. Urađen je master plan na 700 hektara. Firme iz Italije i Švajcarske žele da investiraju, jer je taj projekta potreban opštini. U ovom projektu nema korupcije, jer su to ozbiljni investitori koji ne prihvataju reketiranje”, kazao je Radović.

Danilovgrad: Održan sastanak mjesnih zajednica

Đuranović: Uskoro asfaltiranje puteva

Predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, na sastanku sa predsjednicima mjesnih zajednica, saopštio je da će radovi na asfaltiranju puteva u Danilovgradu početi tokom naredne sedmice. Radove će izvoditi preduze-

će “Civil engineer”, shodno ranije raspisanom tenderu i izboru najpovoljnije ponude. U opštini Danilovgrad trenutno se radi na uređenje obale rijeke Zete, u toku je i realizacija sprata Centra za kulturu. Uslijediće projekat izgradnje po-

moćnog stadiona, zatim vodovoda u Vržegrmcima, kao i II faze Zagaračkog vodovoda. U planu je izgradnja podvožnjaka u Spužu i Pažićima i novih trafostanica, a sve u cilju poboljšanja uslova života građana, rečeno je na sastanku.

Na osnovu odluke Odbora direktora broj 1111/7 od 20.05.2016 godine, Akcionarsko društvo „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica objavljuje

JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU MOTORNOG VOZILA I. Raspisuje se javno nadmetanje za prodaju motornog vozila marke Chevrolet Aveo u Podgorici: • godina proizvodnje: 2011 • registrovan do juna 2014 • pređeni kilometri: 130.000 • 1.4 ccm ; 74 kw/ benzinac • početna cijena: 2.800,00€ II. Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica koja prije početka nadmetanja uplate depozit u iznosu od 10% od početne cijene na žiro račun Akcionarskog društva „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica br. 510-45740-75 kod CKB Banke. III. Motorno vozilo iz tačke I ove Odluke prodaje se i preuzima u viđenom stanju sa lica mjesta i naknadne reklamacije se ne primaju. Sve poreze i troškove prevoda vozila snosi kupac. IV. Učesnik javnog nadmetanja koji ne uspije prilikom nadmetanja, ima pravo povraćaja depozita u roku od 3 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. V. Kupac je dužan da ugovorenu cijenu uplati avansno, neposredno prije preuzimanja motornog vozila. VI. Razgledanje vozila koje je predmet javnog nadmetanja moguće je svakog radnog dana počevši od 30.05.2016 do 03.06.2016 u terminu od 8 do 10 časova na naznačenoj adresi do isteka vremena trajanja poziva. VII. Javna licitacija održaće se u petak 03.06.2016. godine u prostorijama Akcionarskog društva ,,Održavanje željezničkih voznih sredstava’’ Podgorica sa početkom u 12:00 časova na adresi Trg Golootočkih žrtava br. 13. Adresa i kontakt telefon: Trg Golootočkih žrtava br. 13 Podgorica 020 634-353 020 634-205

Parcela predviđena za školu

Herceg Novi: Opština traži lokaciju

Parcela za školu u Igalu u vlasništvu “Pantomarketa” Neformalna grupa građana, pokretača inicijative za izgradnju osnovne škole u Igalu zatečena je informacijom da mjesto gdje je predviđena gradnja škole u Igalu pripada firmi “Pantomarket” u stečaju, odnosno nalazi se u stečajnoj masi, pod teretom i hipotekom. Oni su, kako saopštavaju, sa puno optimizma najavljivali ove sedmice pres u ime 2.326 sugrađana, koji su u roku od samo 10 dana svojim potpisom, dali podršku Inicijativi za izgradnju osnovne skole u Igalu. Misli-

li su da će za to biti povod naredna faza realizacije ovog projekta, izrada tehničke dokumentacije. Međutim, prije tri dana su saznali da je katastarska parcela, površine 42.630 kvadrata, na kojoj je Opština planom predvidjela, a nedavno tražila i dobila UT uslove za izgradnju škole, u vlasnistvu “Pantomarketa” DOO Herceg-Novi, firme u stečaju. Ipak, oni dodaju i da su dobili čvrsto obećanje iz Opštine da su već preduzeli aktivnosti na iznalaženju nove lokacije. S.M.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

aktuelno

Nikšićanka jedina predstavnica Crne Gore u Maroku

Maja Kontić osvojila vrh planine Atlas Od 28 planinara najviši vrh Toubkala osvojilo je 27, što je, kako ističe Maja, veliki uspjeh s obzirom na brojnost ekipe i uslove za planinarenje

Nikšićanka Maja Kontić sa planinarima iz Srbije, Makedonije i Bugarske, kao jedina predstavnica Crne Gore, osvojila je planinu Atlas, tačnije njen najviši vrh Toubkal (4.167 mnv), koji se nalazi u Maroku. Kao dugogogodišnja planinarka, planinu je zavoljela kao dvanaestogodišnjakinja uz majku Milanku Arsić, koja se godinama bavi planinarenjem, pa nije iznanđenje što se Maja upustila u avanturu osvajanja planine Atlas. Iako su brojne obaveze koje ima, prvenstveno u kući kao majka troje djece, ali i na poslu kao medicinska sestra u opštoj Bolnici u Nikšiću uspjela je da “ukrade” sedam slobodnih dana i da sa planinarima iz zemalja regiona krene u osvajanje jedne od najpoznatijih svjetskih planina. Maja koja nam se javila nakon osvojenog vrha Toubkal, koji je i najviši vrh Atlasa, kaže da je iskustvo neprocjenjivo, te da je još jednom osjetila sve čari planinarenja. “Moja majka Milanka se godinama bavi planinarenjem i pozvala me je da sa njenim klubom ‘Balkan’ iz Beograda pođem u osvajanje Atlasa. Znajući da ne smijem propustiti takvu priliku odmah sam pristala. Spakovala se i već i za

Nikšićanka Maja Kontić u Maroku nekoliko dana sam bila na putu za Maroko”, kaže Maja.

■■ Srdačni doček U podnožju planine Atlas nalazi se grad Imil na 1.800 mnv, a Maja kaže da ih je tamošnje stanovništvo srdačno dočekalo. “Oduševljena sam njihovom predusretljivošću i uživanjem u cjenkanju prilikom kupovine svake sitnice. U svakom smještaju smo imali potpunu uslugu. Malo

me je to iznenadilo jer sam se prije puta informisala i nijesam naišla na pozitivne komentare. Na moju radost sve je bilo potpuno drugačije od onoga što sam čitala. Njihova ljubaznost je zaista za svaku pohvalu”, objašnjava Maja susret sa tamošnjim stanovništvom.

■■ Visoke

temperature

Poslije kratkog odmora u Imilu planinari su krenuli u

osvajanje Atlasa. I tu iznenađenjima nije bio kraj. Visoke temperature vazduha njesu očekivali. “Prvog dana pješačenja bilo je veoma vruće. Temperatura se kretala oko 35 stepeni što je jako neobično za toliku nadmorsku visinu, ali i za ovo doba godine. Sve nam je to otežavalo kretanje, ali iskusni planinari koji su pripremljeni na sve uslove nijesu odolijevali ni ovakvim vremenskim neprilikama”,

kaže Maja. Prvi dan pješačenja do vrha završio se u Domu na visini od 3.207 metara iz kojeg se penje na vrh Toublak. Maja kaže da je odmaor dobro došao svima nakon velike vrućine, ali da uzbuđenje do uspona nije dalo previše prostora za odmaranje. “Drugi dan duvao je jak vjetar. Planinare su predvodili moja majka i planinar iz Beograda Vuk Tubić. Uspon do vrha trajao je šest sati i bilo je jako uzbudljivo. Jedine teškoće smo imali sa vjetrom koji je jako duvao i otežavao kretanje. Kada smo se popeli na vrh osjećaj je neopisiv. Sigurna sam da svaki planinar zna o čemu pričam. Ljepota koja se pruža sa te tačke je beskrajno lijepa. Vidite prekrasne vrhove i planinu Atlas koja je zaista bogattvo prirode. Sa druge strane planine nalazi se pustinja Sahara koju vidite sa vrha i to je nešto neopisivo”, ponosno kaže Maja. Kratak predah na vrhu, fotografisanje, zagrljaji i ushićenje zbog uspjeha zauvijek će pamtiti. Nakon odmora i proslave Maja je sa svojom ekipom krenula nazad, Imil, Maroko, Beograd, a dalje sama, do Podgorice i Nikšića.

Cijela porodica planinari Rođena u Beogradu Maja je baveći se planinarenjem upoznala supruga Vlatka Kontića, takođe iskusnog planinara koji je bio član prve crnogorske ekspedicije u

osvajanju Mont Everesta 1996. godine. Nakon zajedničkih planinarskih avantura po Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori 1999. godine preselila se u Nikšić. Maja i

Vlatko ljubav prema planini prenijeli su i na svoje troje djece Luku, Minu i Lanu koji od malih nogu posjećuju sa njima sve prirodne ljepote Crne Gore i regiona.

Zavijorila se crnogorska zastava i na najvišem vrhu Atlasa

SVIJET

SAD

OČEKIVANA PSIHOLOŠKA IGRA NA AM PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA

Superbakterija otporna na sve antibiotike Američki zdravstveni radnici izvijestili su ove sedmice o prvom slučaju infekcije superbakterijom koja je otporna na sve antibiotike pa čak i na kolistin, koji je inače lek koji se daje kao posljednja nada protiv niza bakterijskih infekcija kod ljudi i stoke. “U riziku smo od post-ntibiotskog svijeta”, rekao je direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Tomas Friden, pozivajući se na slučaj 49-godišnje pacijentkinje iz Pensilvanije koja ni nakon pet mjeseci nije uspjela da se izliječi od infekcije mokraćnog sistema. Mutacija na DNK koja je bakteriju učinila otpornom na antibiotike zove se MCR-1. Govoreći u Nacionalnom pres-klubu u Vašingtonu Friden je dodao da se infekcija nije povukla ni nakon liječenja kolistinom, koji se smatra “noćnom morom” za bakterije, a to, utvrdio je, izaziva veliku zabrinutost. Podatke o slučaju superbakterije donosi i studija objavljena u četvrtak u izdanju Američkog društva koju je sproveo Nacionalni vojni medicinski centar “Walter Reed”. Ovo je, koliko je za sada poznato, prvi izvještaj o MCR1 u SAD, rekao je Friden. Prošle godine naučnici u Kini otkrili su mutiranu vrstu bakterije koja je otporna na skoro sve antibiotike, pa i na kolistin i koja se lako širi s vrste na vrstu. Prema njihovoj studiji, bakteriju su otkrili tokom rutinskih kontrola otpornosti na ešerihiju koli. Kod subjekata zaraženih bakterijom ešerihijom koli, 21 odsto životinja imalo je bakteriju otpornu na kolistin, a nju su otkrili i u 15 odsto uzoraka sirovog mesa i kod jedan odsto ljudi. Agencije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

GLAS ZA KARAKTER UMJESTO ZA IDEJU ⌦ Ana Nives Radović

ijest da je milijarder Donald Tramp osvojio nominaciju republikanaca za predsjednika SAD otvorila je dva pitanja - da li će stranka zaista stati iza njega i na koji način bi se demokrate mogle ujediniti.

Kontroverzni milijarder Donald Tramp kandidat je Republikanske stranke na američkim predsjedničkim izborima u novembru, dok veće šanse da postane njegov demokratski rival ima državna sekretarka Hilari Klinton. Ukoliko se to dogodi ovo bi bili izbori na kojima bi oba kandidata bila ličnosti koje su poznate široj javnosti Tramp po poslovanju sa kazinima, a Klinton kao nekadašnja prva dama; oboje po ogromnim zaradama i ne tako vidljivim dostignućima. No još jedno je zajedničko budućim potencijalnim rivalima - oboje izazivaju izuzetno visok stepen odbojnosti uslovljen neprimjerenom retorikom koja ne uliva povjerenje, što ove izbore čini više političkom igrom, nego ozbiljnom promocijom ideja.

■ NEZADOVOLJSTVO Nezadovoljstvo republikanskog biračkog tijela Trampom moglo bi makar djelimično dovesti do usmjeravanja glasova u korist Klinton. Iz redova te stranke već je bilo otvorenih poruka koje su se doslovno svodile na konstataciju “Tramp nije jedan od nas”. Sa druge strane, ukoliko i zvanično postane Trampov rival, potencijalnoj kandidatkinji demokrata mogli bi pripasti svi izvorno demokratski glasovi. Još uvijek se ni ne naslučuje kako bi pristalice Bernija Sandersa mogle podržati aktuelnu državnu sekretarku, no vrlo moguće je da se dogodi sličan scenario poput onog iz 2008. kada su njene dotadašnje pristalice na predsjedničkim izborima podržale Baraka Obamu, iako se sama to-

me protivila. Sandersova uloga se u velikoj mjeri razlikuje od one koju je Klinton imala 2008. kada je odbijala da usupi nominaciju Obami, na opšte zaprepašćenje demokrata. Vjetar u leđa koji joj je dalo konstantno obilježavanje Sandersa kao autsajdera čini je sve nestrpljivijom u iščekivanju da konačno prigrabi nominaciju svoje stranke. Retorika joj je znatno blaža u odnosu na onu koja je okarakterisala početak kampanje, kada se obrušavala na Sandersa otkako je postala uočljiva njegova popularnost među manjim donatorima u kampanji, no koja nije mogla biti pretočena u trijumf prilikom glasanja. Do sada je u nizu kritika na račun senatora iz Vermonta navela i to što je 2007. godine glasao protiv imigracione reforme, što je Sanders obrazložio zabrinutošću za status radnika iz drugih zemalja, uporedivši predloženi program sa ropstvom.

■ KRITIKE U nizu kritika na račun Sandersovih ideja koje zago-

vara u oblasti ekonomske politike, gdje mu se uglavnom zamjera što ide suviše lijevo, ako bi se u koordinatnom sistemu njegov ekonomski program poklopio sa sovjetskim, ono za šta se Klinton zalaže liči na ekonomsku politiku poslijeratne Istočne Njemačke, naročito kada je u pitanju njena zamisao da reguliše poslovanje multinacionalnih kompanija. Sa druge strane, potvrda Sandersovih dobrih namjera je i u sve jasnijim porukama da će biti spreman da i u slučaju da Klinton bude predsjednički kandidat maksimalno iskoristi svoj uticaj kojim bi doprinio njenoj pobjedi. Njen odos prema unutarstranačkom porazu 2008. godine nije tako izgledao, zbog čega je upravo tačka prepoznavanja ove razlike ona koja je ogolila sve pogubnosti njene nominacije. Klinton je ogromnu energiju usmjerila na eliminaciju protivkandidata, a na osnovu dviju kampanja u kojima je posmatrao njene postupke Tramp neće morati previše da taktizira kako bi joj odu-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Obama: Prije 71 godinu smrt je došla s neba i svijet se promijenio

Američki predsjednik položio je vijenac u memorijalnom kompleksu posvećenom žrtvama prvog nuklearnog napada, pozvavši na smanjenje nuklearnih zaliha

Kada je govorila o Trampu, Klinton je od mnoštva postojećih povoda za kritike odabrala da o njemu govori kao o “kukavici i prevarantu”, što joj nije donijelo prednost. Većina neopredijeljenih birača i sadašnjih Sandersovih pristalica u njenim riječima ne vide ni iskrenost, ni odlučnost, već, naprotiv, narciso-

idnu borbu za poziciju koja bi je ovjekovječila u istoriji kao prvu ženu na čelu najmoćnije zemlje svijeta. Mnogo efektivnije djelovalo bi da je fokus stavila na moguće izbjegavanje plaćanja poreza i onoga čime se Tramp služi tako da neko ko ne stvara novu vrijednost konstantno uvećava bogatstvo. Drugim riječima, Tramp ili nije bogat koliko se govori ili izbjegava plaćanje poreza i koristi se trikovima koji mu obezbjeđuju postojeći status, koji bi mu, kao populisti, prirodno bio kamen spoticanja. Ukoliko se dogodi da u trci za predsjdnika budu Klinton i Tramp, ovo će biti prvi izbori nakon 1980. godine kada su birači izglasali predsjednika u kojeg načelno nemaju povjerenja. Dosadašnji predsjednici često nijesu ispunjavali obećanja u oblasti socijalne politike, njihove mandate obilježile su afere, ali makar im se vjerovalo i od njih se očekivali nešto. Ovoga puta povjerenje izostaje i to je ono što zabrinjava, jer dok god postoji vjera u obećanja, postoji i volja za boljim životom.

Američki predsjednik Barak Obama, prvi na toj funkciji koji je bio u posjeti Hirošimi, položio je u petak vijenac u memorijalnom kompleksu posvećenom žrtvama prvog nuklearnog napada u svijetu i tom prilikom pozvao na smanjenje nuklearnih zaliha i čišćenje sveta od nuklearnog oružja. “Prije 71 godinu, smrt je došla s neba i svijet se promijenio”, rekao je on nakon što je položio vijenac i odao poštu žrtvama napada koji su izvele SAD na taj grad na zapadu Japana 1945. godine. Obama je istakao da sjećanje na 6. avgust 1945. nikada ne smije da izblijedi i da je bombardovanje pokazalo kako “čovječanstvo posjeduje sredstva da uništi samo sebe”. “Ove duše nam govore, traže od nas da se zagledamo u sebe same”, rekao je predsjednik SAD, dodavši da tehnološki napredak bez moralne revolucije može da nas osudi na propast. Obama je pozvao i na smanjenje globalnih zaliha nuklearnog oružja, ukazavši da svijet ima zajedničku odgovornost da se zapita kako spriječiti ponavljanje takvih stradanja. Američki predsjednik se u memorijalnom kompleksu upisao u knjigu posjetilaca, gdje je ostavio poruku: “Spoznali smo ratne strahote. Hajde da sada, zajedno, nađemo hrabrosti da širimo mir i stremimo ka svijetu bez nuklearnog oružja”. Obama je, takođe, nakratko razgovarao sa ljudima koji su preživjeli bombardovanje Hirošime. Kao što je i bilo najavljeno, američki predsjednik se nije izvinio za odluku SAD o bombardovanju 1945. Japanski premijer Šinzo Abe rekao je u memorijalnom kompleksu da Obamina posjeta Hirošimi otvara

Foto: TORU HANAI

R A

■ RETORIKA

PRVA U ISTORIJI POSJETA AMERIČKOG PREDSJEDNIKA HIROŠIMI

MERIČKIM A

zimao prednost. Pozivanje na rezultate istraživanja javnog mnjenja u ovom trenutku je nezahvalno, tim prije što su ankete prije svega nekoliko mjeseci ukazivale na jedva dvocifren procenat podrške Trampu i gotovo nezamislive šanse za osvajanje nominacije. Ipak, kada je sa brojčanih podataka pređe na opisne ocjene, presjek najvećeg broja dosadašnjih ispitivanja upućuje na to da Amerikanci Trampa doživljavaju doslovno kao nekvalifikovanog, a Klinton kao nepopularnog kandidata. Glasanje u novembru će stoga biti izbor po njima manje loše opcije.

SVIJET

Ove duše nam govore, traže od nas da se zagledamo u sebe same

novo poglavlje pomirenja za SAD i Japan, istakavši da iskreno poštuje Obaminu hrabru odluku da posjeti Hirošimu. Abe je poručio da tragedija kakva je zadesila Hirošimu nikada više ne smije da se ponovi. Premijer Japana je rekao i da su on i Obama rešeni da ostvare svijet bez nuklearnog oružja, ma koliko to teš-

ko bilo. Tokio i Vašington se nadaju da će simboličan Obamin gest polaganja vijenca na mjestu gdje je pala prva atomska bomba u svijetu, staviti akcenat na njihovo savezništvo i udahnuti život naporima u cilju ukidanja nuklearnog oružja. U Hirošimi je 6. avgusta 1945, na kraju Drugog svjetskog rata, bačena prva atomska bomba, pri čemu je poginulo ukupno oko 140.000 ljudi. U eksploziji je stradalo više desetina hiljada ljudi, dok su ostali preminuli od povreda zadobijenih tom prilikom ili od bolesti izazvanih radijacijom tokom narednih nedjelja, mjeseci i godina. AP, reuters

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 28. MAJ

585. p.n.e. Bitka “od pomračenja” kod Halisa

Kod rijeke Halis, danas Kizilirmak u Turskoj, došlo je do bitke između vojski Lidije i Medije, posljednje bitke petnaestogodišnjeg rata koji su vodili vladari Aliates II i Ciaksares. Rat koji je počeo zbog uvrede i osvete u kojoj je ubijen Ciaksaresov sin, naglo je završio kada je usred bitke došlo do pomračenja Sunca. Preplašeni vojnici odmah su prekinuli borbu misleći kako se bogovi ljute zbog sukoba, a primirje je dogovoreno u vrlo kratkom roku, razdvajajući sukobljena kraljevstva na rijeci koja je bila poprište sudbonosne bitke. Pomračenje koje je prekinulo bitku i rat, ranije je, što sukobljene strane nijesu znale, predvidio grčki filozof Tales. Značaj te bitke je najveći upravo zbog mogućnosti tačnog određivanja datuma pa je tako bitka kod Halise, poznata i kao “bitka od pomračenja”, najraniji događaj kojem se s apsolutnom preciznošću zna tačno vrijeme odvijanja, što je arheolozima uvelike olakšalo sklapanje nepoznatih dijelova istorijske slagalice.

1934. Ro ene “Dionove petorke”

Kanađanka Oliva Dion je u Kalenderu u kanadskoj državi Ontario rodila pet djevojčica, nazvanih “Dionove petorke”, prve jednojajčane petorke u svijetu za koje se zna da su preživjele. Djevojčice su rođene dva mjeseca ranije,

a porodica do tog trenutka nije ni slutila da čeka pet prinova. Redoslijed kojim su rođene nije poznat, a ljekar i dvije babice koje su ih porodile prvih nekoliko dana nijesu vjerovali da će bebe preživjeti. No, kako su se i majka i kćerke oporavile i dobro napredovale, a vijest o njima se širila u priču se upetljala vlada države Ontario, proglasila roditelje nesposobnima, stavila djecu pod svoju zaštitu do 18. rođendana, a starateljstvo nad djecom predala ljekaru koji ih je porodio. Kao razlog za taj potez vlasti su navele roditeljsku nemogućnost odgoja, no iza “dobrih namjera” krila se znatno prizemnija namjera - pretvaranje petorki u turističku atrakciju. Taj plan je vrlo brzo sproveden u djelo gradnjom kompleksa “jaslica” koje je imalo ograđeno igralište kako bi turisti i posjetioci mogli gledati petorke u igri. Tokom odrastanja, koje je bilo u velikoj mjeri kontrolisano, sestre je dolazilo da gleda 6.000 ljudi dnevno, a zahvaljujući suvenirima Ontario je zaradio 51 milion dolara.

1964. Osnovan PLO Palestinsku oslobodilačku organizaciju - PLO osnovala je 1964. godine

Arapska liga i to kao političko predstavništvo palestinskih izbjeglica u sukobu s Izraelom koji je 1948. formiran na biblijskim prostorima koje su Arapi smatrali svojima. Kao vojna i politička organizacija PLO je jedan od glavnih učesnika izraelsko-arapskog konflikta. U početku je organizacija bila pod potpunom dominacijom egipatske vlade, no vremenom je politika ublažena pa je od terorizma, potpunog odbijanja priznanja prava na postojanje Izraela i zalaganja za njegovo nasilno uništenje, došlo do formiranja hijerarhijske strukture autonomne Palestinske uprave na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. PLO danas priznaje Izrael, a za uzvrat ih je Izrael priznao kao legitimnog predstavnika palestinskog naraoda. Organizaciju sačinjavaju Fatah (Nacionalni oslobodilački pokret Palestine) koji je najveća grupa sa nacionalističko-socijaldemokratskim usmjerenjem, PFLP (Nacionalni front za oslobođenje Palestine), DFLP (Demokratski front za oslobođenje Palestine), PPP (Palestinska narodna partija), PLF (Palestinski oslobodilački front, frakcija Abu Abasa) i drugi manji, mahom lijevo orijentisani pokreti.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 29. MAJ 1453. Turska vojska zauzela Konstantinopolj Turska vojska sa sultanom Mehmedom II na čelu zauzela je Konstantinopolj, prijestonicu moćnog Vizantijskog carstva, čiji je posljednji car Konstantin XI Paleolog i sam junački poginuo u zadnjem odbrambenom jurišu. Otomanske trupe, kojih je bilo oko 150.000, zatvorile su obruč oko grada u kojem se nalazilo oko 8.000 vojnika i oko 50.000 stanovnika koji su takođe pomagali u odbrani. Nakon 53 dana bombardovanja, pokušaja kopanja tunela i brojnih neuspjelih juriša, Turci i njihovi saveznici uspjeli su se probiti u grad kroz jedan od manjih ulaza nakon čega je poginuo car Konstantin što je i simbolički označilo i kraj hiljadugodišnjeg Vizantijskog carstva.

1867. Ratifikovana Austro-ugarska nagodba Austro-ugarskom nagodbom, poznatom i pod nazivom Ausgleich (kompromis), kojom je osigurana

ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom, 1867. godine stvorena je Austro-Ugarska monarhija. Carska i kraljevska dvojna monarhija Austro-Ugarska bila je višenacionalna srednjoevropska država s vladarima iz kuće Habsburg, a u njoj su živjeli Njemci, Italijani, Furlani, Ladini, Hrvati, Mađari, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci i drugi manji narodi. Nakon što je Pruska 1866. u bici kod Sadove porazila Njemački savez s Austrijom na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća Habsburg smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom, čije je težnje za nezavisnošću uz pomoć Rusije ugušila 1849. godine.

1953. Prvo osvajanje Mont Everesta Novozelandski planinar Edmund Hilari, koji je ranije bio pčelar, i Nepalac Tenzing Norgaj 1953. godine osvojili su 8.848 metara visoki Mont Everest, najviši vrh Himalaja i time postali prvi ljudi u istori koji su se popeli i na “krov svijeta”. Prvi pokušaji osvajanja vrha Mont Everesta datiraju u rane 1920-e godine prošlog vijeka, no svi su bili neuspješni. Hilari

je prvi put otišao na Himalaje 1951. Prvu prepreku predstavljao je ledenjak Kumbu. Na 8.503 m uspostavili su visinski kamp, a 29. maja 1953. krenuli su iz Kampa IX u 6:30 sati da bi se u 11:30 uspeli na vrh postavši tako prvi ljudi koji su se uspeli na “krov svijeta”. Zanimljivo je da su se Hilari i Tenzing uspeli na vrh samo dan prije krunisanja kraljice Elizabete II, te je vijest objavljena prije samog krunisanja. Hillary je proglašen vitezom, a Norgaj je dobio medalju kralja Džordža, najviše britansko civilno odlikovanje.

1985. Stradanje navijača na stadionu Hejsel Na stadionu Heysel u Briselu 1985. godine, prije početka finala Kupa evropskih prvaka u fudbalu između italijanskog Juventusa i engleskog Liverpula, došlo je do jedne od najvećih tragedija u istoriji fudbalskih takmičenja. Na dan finala na stadionu se guralo oko 60 hiljada navijača, od toga 25 hiljada Italijana i jednako toliko Engleza. Veliki broj italijanskih navijača se domogao ulaznica za sektor koji je bio u dodiru s najekstremnijim Liverpulovim navijačima. Belgijska policija je nakon prve tučnjave između sektora postavila zaštitnu žičanu ogradu, koju je čuvao manji odred policije. Navijači su se nakon toga počeli gađati komadima dotrajalih betonskih tribina, a sukob je eskalirao kada je veća grupa Liverpulovih navijača preskočila i probila zaštitnu ogradu, ušavši u sektor s Italijanima. Bježeći pred njima, Juventusovi navijači su nagrnuli na vanjski zid stadiona, koji se pod njihovom težinom srušio pri čemu je poginulo 39 ljudi (32 Italijana, četiri Belgijanca, dva Francuza i jedan Irac), a više od 600 je bilo povrijeđeno.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

MARKETING

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Uprava za kadrove, Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je izbor najpovoljnije ponude za nabavku roba – Nabavka Tonera, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-404/16-9729/2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Peđa Davidović, telefon 020 201 055, e-mail pedja.davidovic@uzk.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Uprava za kadrove, Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet nabavke je izbor najpovoljnije ponude za nabavku usluga – usluge turističke agencije za nabavku avio karata i rezervaciju hotela, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 7.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-404/16-9623/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Peđa Davidović, telefon 020 201 055, e-mail pedja.davidovic@uzk.co.me.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Informacija – roba ili ljudsko pravo

HERCEG NOVI: “IX CRNOGORSKI MEDIJSKI DIJALOZI”

U Herceg Novom danas počinje međunarodni naučni skup “IX Crnogorski medijski dijalozi” na temu: Informacija-roba ili ljudsko pravo. Na skupu će govoriti više od 60 eminentnih učesnika sa prostora bivše Jugoslavije, među kojima su prof. dr Divna Vuksanović, prof dr Ratko Božović, prof dr Čedomir Čupić (Srbija) akademik prof. dr Slavko Kukić, Ljubomir Zuber (BiH), prof. dr Sead Alić, Stjepan Malović (Hrvatska)... Programski direktor Devetih crnogorskih medijskih dijaloga mr Željko Rutović kaže za Vikend novine da naučni skup ima za cilj multidisciplinarnu analizu pojma medijske informacije, tj. njeno razlaganje iz socio-filozofskog, kulturološkog, pravnoekonomskog i mediološkog smisla. “Fenomenološko-sadržajni i kulturološko-civilizacijski pojam informacije jače nego ikada u istoriji doživljava svoju metamorfozu i nove značenjske oblike saobrazne interesima korporativnog kapitala. Dodatno, novi oblici i nova medijska značenja imanentni su zajedničkim interesima, motivima i ciljevima kapitala i politike. U tom krugu, koji i postaje i opstaje na profitu

Željko Rutović

Diskontinuitet sa tradicionalnim

“Naučni skup ima za cilj multidisciplinarnu analizu pojma medijske informacije tj. njeno razlaganje iz socio-filozofskog, kulturološkog, pravnoekonomskog i mediološkog smisla. Pristup analizi generi-

“Sve dalja od javnog interesa, a previše blizu moći kapitala, informacija se najvećim dijelom preprodaje i distribuira shodno zakonima manipulacije, senzacije, spin inženjeringa i svakojakog profita”.

še novo postmoderno fenomenološko značenje informacije koja očito sve manje služi javnom, a sve više partikularnim interesima raznih oblika. Diskontinuitet sa tradicionalnim čitanjem-poimanjem pojma

- ekonomskom i političkom, desila se redefinicija tradicionalno-školskog pojma medijske informacije. Sve dalja od javnog interesa, a previše blizu moći kapitala, informacija se najvećim dijelom preprodaje

informacije, traži, kako nužnost kritičke percepcije, tako i medijsku pismenost kao nužne alate razumijevanja poruka, izvora njihove proizvodnje i ciljeva namjenskog modeliranja javnosti”, kaže Željko Rutović. i distribuira shodno zakonima manipulacije, senzacije, spin inženjeringa i svakojakog profita”, kaže Rutović. Naglašava da je očigledno da medijska moć nije dovoljna sama sebi i svojoj izvornoj misiji i da želi, “prije i iznad svega, političku moć”. Ta moć joj je, kaže, potrebna za održivost svojih medijskih imperija, koje opet treba da uspostave vrhovnu arbitražu neupitanih navodnih istina u koje bespogovorno treba vjerovati, odnosno njima ubijediti javnost. “Znači, informacija se zloupotrebljava kao moćno oruđe “novog medijskog opismenjavanja” i to sa dežurno-paradnom titulacijom prefiksa boraca za “slobodu govora” “nezavisnost medija” “demokratskih procesa”... Sve rečeno govori da se upotrebna vrijednost informacije devalvira, maskira i u pro-

“Sveukupno informacija je ljudsko pravo, koje ima svoju cijenu, koja se danas u ne malom broju slučajeva plaća skupo. Kulturološki, demokratski, politički”, naglašava Rutović.

pagandnim formama interpretira kao navodni javni interes. Sveukupno, informacija je ljudsko pravo, koje ima svoju cijenu, koja se danas u ne malom broju slučajeva plaća skupo. Kulturološki, demokratski, politički”, naglašava Rutović. Programski direktor Devetih crnogorskih medijskih dijaloga naglašava da multimedijska industrija sve više arhivira stare predstave o medijima kao resursima informisanosti i znanja. “Sve više se danas informacija pozicionira kao “ljudsko pravo” sa kojim se dobro trguje. I formalno i neformalno. A pošto ta cijena trgovanja nikada nije niska, cilj skupa jeste naučno-metodološka analiza svih (ne)skrivenih slojeva manipulativno-senzacionalističkih značenja i motiva interesno medijskih grupa”, poručuje Rutović. Međunarodni naučni skup otvoriće dr Mimo Drašković, predsjednik Organizacionog odbora i Nataša Aćimović, predsjednica opštine Herceg Novi. Moderator prve plenarne sesije biće Rutović. Organizator skupa je časopis Medijski dijalozi, a pokrovitelji Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi. Pokrovitelji su RTCG (generalni pokrovitelj) , Dnevne novine i Radio Herceg Novi. V.Š.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

kultura

Proslava značajnih jubileja na Cetinju

Studentski Art market i Plesne minijature

Projektima “Art market” i “Plesne minijature” koji će biti priređeni danas od 11 sati na Balšića pazaru na Cetinju umjetnički fakulteti Univerziteta Crne Gore nastaviće sa proslavom jubileja deset godina od obnove nezavisnosti i milenijum crnogorske državnosti. Na “Art marketu” biće predstavljena produkcija umjetničkih i dizajnerskih art suvenira studenata koja će kroz nove ideje uključiti i ponovo afirmisati ideju suvenira rađenih kroz zajednički projekat Fakulteta likovnih umjetnosti i Fakulteta dramskih umjetnosti “Artefakt Made in Cetinje”. “Art market” će uključiti i druge pre-

zentacije umjetničkog rada studenata, a javnosti će biti predstavljeno i deset najboljih plakata mladih umjetnika i studenata Univerziteta Crne Gore sa konkursa Fakulteta likovnih umjetnosti “Poster Montenegro 10”. U sklopu “Plesnih minijatura” biće izvedeno šest koreografija studenata glume nastalih u dijalogu sa filmskim, slikarskim i književnim artefaktima poznatih crnogorskih umjetnika.

Riječ je o koreografijama “Vladimir i Kosara”, “Iščekivanje” (po slici Voja Stanića), “Djevojčica sa crvenom mašnicom” (po slici Mila Milunovića), “Ljudi sjenke” (po pjesmi Aleksandra Lesa Ivanovića), “Sestra Batrićeva” (po monologu iz Gorskog vijenca) i “Kolo” (omaž Boru Tamindžiću i Živku Nikoliću), a potpisuje ih profesorica Sanja Garić. Program povodom proslave značajnih jubileja započet je 7. maja kada su studenti umjetničkih fakulteta UCG ukrašavali fasade u Njegoševoj ulici i Dvrskom trgu, na kojima su prikazani motivi iz određenih istorijskih događaja i tema iz crnogorske istorije. S.I.

objavljena lista kandidata

Radosavović, Spahić i Pejović u nominaciji za “Mešu Selimovića” Romani “Masalai” Ognjena Spahića u izdanju Frakture, “Američki sfumato” Vojislava Pejovića koji su objavile Vijesti i “Crnogorski roman” Đura Radosavovića u izdanju Samizdat B92 našli su se među 17 nominovanih za nagradu “Meša Selimović” za najbolji regionalnih roman. Djela pomenutih crnogorskih autora odabrao je nacionalni selektor za Crnu Goru Andrej Nikolaidis. U konkurenciju za nagradu ulaze romani koje biraju nacionalni selektori, a svaki selektor mogao je odabrati od dva do pet romana svoje države. Zanimljivo, na popisu od 17 imena ne nalazi se nijedna književnica. Selektor za Bosnu i Hercegovinu Faruk Šehić odabrao je romane “Tvoj sin Huckleberry Finn” Bekima Sejranovića, “Što pepeo priča” Dževada Karaha-

sana, “Gdje si ti ovih godina” Hadžema Hajdarevića, “Amarcord” Namika Kabila i “Ne dolaziš više” Zilhada Ključanina. Nominovani hrvatski autori su Nebojša Lujanović za “Oblak boje kože”, Robert Perišić za “Područje bez signala”, Slobodan Šnajder za “Doba mjedi” i Zoran Perić za roman “Na osami blizu mora”, koje je odabrala selektorka Jagna Pogačnik. Za najbolji regionalni roman godine nadmetaće se i četiri autora iz Srbije, koje je odabrao Srđan Srdić, i to Bojan Babić (“Čaplinova stopala”), Božidar Mandić (“Pertle”), Dragan Velikić (“Islednik”) i Svetislav Basara (“Anđeo atentat”). Priznanje “Meša Selimović” biće dodijeljeno na 16. Međunarodnim književnim susretima Cum Grano Salis koji će biti održani od 1. do 3. septembra u Tuzli. S.I.

radovanović i Istijanović predstaviće se na 25. izdanju Process - Space Art Festivala

Radovi crnogorskih umjetnica na festivalu u Bugarskoj

Crnogorske umjetnica Ivana Radovanović i Milijana Istijanović učestvovaće na 25. Internacionalnom festivalu savremene likovne umjetnosti “Process- Space Art Festival” koji počinje danas u gradu Ruse u Bugarskoj i pod sloganom “Arsenal” će trajati do 15. juna.

Ovogodišnje izdanje manifestacije koja se održava u kontinuitetu od 1991. godine okupilo je 50 autora iz 29. zemalja. Moto festivala aludira na na širok spektar načina izražavanja i umjetničkih

medija, precizirali su organizator festivala Dimitriv Grozdanov i koordinatorka Penka Minčeva. Ivana Radovanović diplomirala je 2006.

godine na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Pavla Pejovića, kod kog je i magistrirala tri godine kasnije. Dobitnica je više nagrada i priznanja, među kojima i nagrade Bijenala mladih u Milanu prošle godine. Milijana Istijanović se u svojoj umjetničkoj praksi

bavi temama koje se kreću na relaciji identitet, rod, tijelo, prostor i vrijeme. Njen rad čine prostorne intervencije, skulpture i crteži. Učešće Radovanović i Istijanović na festivalu u Bugarskoj podržano je od Ministarstva kulture Crne Gore i Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada. S.I.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

JEDAN OD POSLJEDNJIH INTERVJUA VELIKANA JUGOS

ZAŠTO 90-IH NIJESAM BRANIO SARAJEVO rukom. Učinio je zločin za koji, osim mene, ne zna niko. T.N: Nećete da mi kažete ko je ta “poznata ličnost”? ŽIVOJINOVIĆ: Neću.

RAZGOVARALA PIŠE Tamara Nikćević

T.N: Jeste li sa Šibom Krvacem bili u kontaktu početkom devedesetih? ŽIVOJINOVIĆ: Jesam. Na Palama sam sedam mjeseci snimao neku komediju, Šiba je bio u Sarajevu. Kao i sve Sarajlije tih godina, živio je teško. Mislim da je umro od gladi. T.N: Dok ste vi “snimali neku komediju”?! ŽIVOJINOVIĆ: Nažalost, nisam ništa mogao. Bio sam jedan, usamljen… Vidio sam da je na Trebeviću postavljeno pedesetak topova čije su cijevi bile uperene ka Sarajevu. Neki ludaci su povremeno prilazili i pucali. Vidjevši jednoga od njih – riječ je o poznatoj ličnosti sa kojom sam do tada bio na “vi” - doletio sam i počeo da urlam: “Šta radiš, bre, čovječe?! Koga si pogodio?!” “Ne znam” – odmahnuo je

T.N: U posljednjoj sceni filma Valter brani Sarajevo, nacistički oficir rezignirano pokazuje rukom na grad i kaže: “To je Valter”. Da li ste, tokom tih sedam mjeseci na Palama, nekada pomislili da Karadžićeve ubice, pucajući na Sarajevo, zapravo pucaju na Valtera, na vas; da, zajedno sa Sarajlijama, i vas ubijaju? ŽIVOJINOVIĆ: Kao dječak od deset, jedanaest godina, u svom dvorištu, u selu na Kosmaju gdje sam odrastao, gledao sam kako četnici kolju mladića, partizanskog kurira. Na deset metara od njih, stajali su dječakovi roditelji i rodbina… Znate, ljudi misle da čovjeka možete zaklati tako što mu stavite nož pod grlo i presiječete vodoravno. Ne. Nožem morate da uđete u ovu rupu na vratu, ovdje, između dvije kosti i... Na mjestu gde je mladić ubijen, moj deda je zasadio višnju. Bujala je, ali niko nikada sa tog drveta nije ploda ubrao. Evo, skoro sedamdeset godina je prošlo, a taj događaj ne mogu da izbacim iz glave.

Pokušavao sam…

T.N: Zašto mi to govorite? ŽIVOJINOVIĆ: Zato što tu traumu još uvijek nosim. Kao što nosim i drugu traumu: iz svoje glave ne mogu da izbacim te topove uperene na Sarajevo devedesetih.

“Kao dječak od deset, jedanaest godina, u svom dvorištu, u selu na Kosmaju gdje sam odrastao, gledao sam kako četnici kolju mladića, partizanskog kurira. Evo, skoro sedamdeset godina je prošlo, a taj događaj ne mogu da izbacim iz glave. Pokušavao sam… Zato što tu traumu još uvijek nosim. Kao što nosim i drugu traumu: iz svoje glave ne mogu da izbacim te topove uperene na Sarajevo devedesetih”

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

KULTURA

SLOVENSKOG FILMA VELIMIRA BATE ŽIVOJINOVIĆA 2 T.N: Da li ste nekada došli u iskušenje da, tokom tih ratnih godina, odete u Sarajevo, da ponovo pokušate da ga odbranite? ŽIVOJINOVIĆ: Nisam ja izmislio taj rat i taj sukob. Šta sam mogao?! Bio sam svjestan da je Šiba dolje, a dojle su bili mnogi moji prijatelji. Čuo sam se sa njima, razgovarali smo… Šiba je tih nekoliko prvih meseci povremeno izlazio iz Sarajeva, pa smo se i

viđali. Bio je šećeraš i jedva da je mogao da preživi u mirnodopskim uslovima. Molio sam ga da dođe, nudio da mu sve organizujem. Htio sam da ga smestim u svoju kuću u Šumadiji, u onu u kojoj sam ga vjenčao. Odbio je, želio je da ostane sa svojim narodom. To sam razumio. T.N: Mislite da je Hajrudin Šiba Krvavac razumio vas? ŽIVOJINOVIĆ: Mislim da jeste. Nadam se… Dugo smo se poznavali, znao je kakav sam čovjek, da od mene ništa ne zavisi… Zato je razumio. Šiba je znao da na Pale nisam došao da ratujem, radio sam svoj posao. Nisam djelovao politički… T.N: Kako niste? Bili ste član Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića. ŽIVOJINOVIĆ: Bio sam, tačno je. Ali, na Pale nisam došao kao član SPS-a, nego kao glumac. Niko me ništa nije pitao, nisam donosio nikakve odluke… T.N: Zašto ste uopšte ušli u tu partiju? ŽIVOJINOVIĆ: Vrata su bila otvorena, pa sam ušao. T.N: Pitam vas ozbiljno. ŽIVOJINOVIĆ: Ozbiljno vam odgovaram… Takvo je bilo vrijeme. Radio sam u selu, sa zemljacima brao grožđe, pekao jagnje, kada je došao čovjek i dao mi da potpišem nekakav papir. Kaže – potpiši za Slobu, on je naš. Bilo mi je svejedno, nisam ni čitao. U to sam vrijeme bio u dobrim odnosima sa Vukom Draškovićem. Ali, njegov “p r e d s t avnik” je u naše selo došao kasnije. Da je stigao prije ovog Slobinog, vjerovatno bih bio u Srpskom pokretu obnove. T. N : Imate li utisak da su

Sarajevo je bilo moj drugi najdraži grad T.N: Nakon rata, da li ste nekada otišli u Sarajevo? ŽIVOJINOVIĆ: Ne, nikada. Nisu me zvali. Ne zamjeram im, ali mi je žao. To je bio moj drugi najdraži grad. Iako se nikada nisam osjećao Beograđaninom – Kosmajac sam, Šumadinac – prvi je ipak Beograd.

siji… Mislio sam da pomažem svom narodu. T.N: Znate da su posljedica te politike i topovi na Trebeviću i Sarajevo i Vukovar i Dubrovnik i Srebrenica… Je li vam danas žao što ste ušli u SPS? ŽIVOJINOVIĆ: Žao mi je naroda koji je stradao. Ali, morate da znate da na toj krvavoj šahovskoj tabli nisam bio čak ni pion. Bio sam beznačajan, niko! T.N: Kada ste došli u Beograd? ŽIVOJINOVIĆ: Kao dječak, tokom Drugog svjetskog rata. Moja majka je bila član Komunističke partije Jugoslavi-

vas zloupotrijebili? ŽIVOJINOVIĆ: Ne. U politiku nisam ušao kao golać, “Dar je potreban slikaru, imao sam ime, prezime, bipiscu, arhitekti... Glumcu ografiju, karijeru… Tačno je: ne. U pitanju su emocija i postao sam član SPS-a ne znakoncentracija. Tvrdim da jući ni stranački program, ni svaki čovjek može da bude statut, ni ideologiju. Politikom sam se bavio kao svaki Jugo- veliki glumac. Evo, od vas bih za tri dana napravio sloven – sve se svodilo na niglumicu. Ne vjerujete?!... vo seljačkog, kafanskog filozofiranja. Podlegao sam utisku Suština glume je umijeće reditelja”. da su politički oponenti zapravo naši ljuti neprijatelji. Kasnije sam bio jedini poslanik SPSa koji je u Skupštini bio u dobrim odnosima sa poslanici- je od 1936. Radila je u kovnima svih partija. Pomogao sam ci novca. Otac radikal, tjelohranitelj Nikole Pašića. Djed kome sam mogao. je pripadao građanskom sloT.N: Ipak, ne razumijem ju, bio savjetnik ministra pošta vam je to trebalo. Mogu ljoprivrede. Otac je bio sudski da shvatim da čovjek ambi- izvršitelj, pa smo se stalno seciozan, neostvaren, nereali- lili. Tako sam rođen u Jagodizovan, bez talenta uđe u par- ni. Osnovnu školu sam zavrtiju, ali vi?! Razumijem Ivi- šio u selu, nastavio u Smedecu Dačića… revskoj Palanci, a onda smo se ŽIVOJINOVIĆ: Nikada ni- doselili u Beograd. Ovdje sam sam kalkulisao s tim da bi ne- krenuo u gimnaziju. ka partija mogla da mi pomogne u napredovanju u profeT.N: Kako ste se odlučili za glumu? ŽIVOJINOVIĆ: U Beogra-

“Radio sam u selu, sa zemljacima brao grožđe, pekao jagnje, kada je došao čovjek i dao mi da potpišem nekakav papir. Kaže – potpiši za Slobu, on je naš. Bilo mi je svejedno, nisam ni čitao. U to sam vrijeme bio u dobrim odnosima sa Vukom Draškovićem. Ali, njegov “predstavnik” je u naše selo došao kasnije. Da je stigao prije ovog Slobinog, vjerovatno bih bio u Srpskom pokretu obnove”.

du su posijle rata često organizovane igranke na kojima uvijek “dame biraju”. Moje društvo nikada nisu birale. Bili smo gameni sa Crvenog krsta. Jedne sam večeri, zvjerajući tako po sali, podigao sa poda neke stare novine i vidio naslov: Konkurs za glumačku školu u Nišu. Sa dvojicom drugova uskoro sam krenuo za Niš. Nekako sam položio prijemni ispit za srednju glumačku školu i na drugoj godini pokušao da upišem Akademiju dramskih umetnosti. Uspio sam tek iz trećeg pokušaja. T.N: Školujući se, šta ste naučili o glumi? ŽIVOJINOVIĆ: Ništa! Gluma se ne uči u školi. T.N: Gdje se uči? ŽIVOJINOVIĆ: Sve zavisi od reditelja. T.N: Ipak, mora valjda postojati neki dar? ŽIVOJINOVIĆ: Dar je potreban slikaru, piscu, arhitekti... Glumcu ne. U pitanju su emocija i koncentracija. Tvrdim da svaki čovjek može da bude veliki glumac. Evo, od vas bih za tri dana napravio glumicu. Ne vjerujete?!... Suština glume je umijeće reditelja: kakve indikacije dobije, takav će i biti. Glumca morate uvući u lik, usmjeriti ga, objasniti mu kojim će putem doći do onoga šta se od njega traži, pomoći mu da uđe u atmosferu, u karakter, u stanje koje je za njega zapravo neprirodno… Morate izaći iz Bate Živojinovića i postati – Valter, postati neko drugi. (BH DANI; 30. decembar 2010.) Sjutra: Tito je bio veliki čovjek, nosio sam mu kovčeg kad je umro

Razgovor sa Miloševićem T.N: Upoznali ste Slobodana Miloševića? ŽIVOJINOVIĆ: Jesam, naravno. Sjećam se da me je odmah htio da napravi štos, pa me je pitao koliko sam puta poginuo. “Pedeset” – rekao sam. “E, pazi se pedeset i prvog” – upozorio me je. “Gospodine predsjedniče, za mene je lako, dobro bi bi-

lo da se vi pripazite – prvog!” T.N: Zašto vas Milošević 2001. nije podržao kao kandidata za predsjednika Srbije? ŽIVOJINOVIĆ: Iako me je kandidovala njegova partija, Milošević je, umjesto meni, podršku dao Vojislavu Šešelju. Zašto? Ne znam, ne mogu da objasnim. Ali nisam ljut.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

HOTSPOT

33 Foto: HDWallpapers

KODIRANI JEZIK 50 IH I DALJE AKTIVAN

Amerika i dalje koristi flopi diskete Zastarjela tehnologija kontroliše američke interkontinentalne balističke rakete i nuklearne bombardere

bacaju holivudske 60 Dronovi filmove u Sjevernu Koreju BORBA PROTIV IZOLACIJE AKTIVISTI NE ODUSTAJU

MILIJARDI DOLARA AMERIKA TROŠI NA ODRŽAVANJE ZASTARJELIH KOMPJUTERSKIH SISTEMA

raju da zamijene floppy sisteme, koji trenutno kooridiniraju interkontinentalne balističke rakete (ICBM), nuklearne bombardere i avione za punjenje goriva do 2017. godine. Ostale vladine institucije takođe su upozorene da nadograde svoje sisteme. Na primjer, ministarstvo finansija još se oslanja na kodirani jezik “koji se koristio tokom 50-ih”.Izvor:GAO

Foto: Wiki Commons

Pentagon još koristi flopi (eng. floppy) diskete od prije nekoliko decenija u sistemima za kontrolisanje nuklearnog naoružanja, objavila je američka agencija Governmental Accountability Office (GAO) koja se bavi nadzorom rada najvažnijih institucija u državi. Kako navodi GAO, ova zastarjela tehnologija korištena je tokom 70-ih, a na kraju te decenije zamijenili su je manji diskovi, dok je kasnih 90-ih tržište preuzeo CD, a zatim i USB. Američka administracija troši 60 milijardi dolara godišnje na upravljanje i održavanje zastarjelih tehnologija, dodaje se u izvještaju, što je tri puta veća investicija nego što bi bila za moderne IT sisteme. Iz agencije navode da u Pentagonu kažu da plani-

Aktivisti koriste dronove koji bacaju SD kartice i USB stikove sa filmovima, serijama, muzikom i pristupom Wikipediji Bespilotne letilice bacaju SD kartice i USB stikove na teritoriju Sjeverne Koreje, sa zabavnim sadržajem i informacijama za stanovnike ove izolovane zemlje, izjavio je sjevernokorejski aktivista koji je pobjegao iz države. Jung Gwang-il, osnivač grupe No Chain (prim. prev. Bez Lanaca), dodao je da su dronovi isporučivali sadržaj od rane 2015. godine, a on je uključivao zapadne i južnokorejske filmove, serije, muziku i internet pristup Wikipediji. O korištenju dronova dugo se raspravljalo među aktivistima Sjeverne Koreje, ali ovo je prvi put da je jedna grupa priznala da ih tajno koristi za isporuke u zemlji.

“Imam veliku nadu u ove USB stikove. Mislim da ovo ima moć da donese slobodu mojoj zemlji”, rekao je Jung, držeći USB dok je govorio na Oslo Freedom Forumu. No Chain i Human Rights Foundation tajno su isporučili više od 1.000 SD kartica i USB stikova putem hexacopter dronova. Grupa ne želi da otkrije iz kojih zemalja su oni lansirani i gdje tačno bacaju materijal, navodeći sigurnosne razloge.

AKTIVISTI SU OD POČETKA 2015. TAJNO ISPORUČILI VIŠE OD 1.000 SD KARTICA I USB STIKOVA PUTEM DRONOVA

Foto: Wikimedia

LUDA ILI GENIJALNA IDEJA ZA ZAŠTITU PJEŠAKA

“Režim ne dozvoljava sapunice, holivudske filmove, K-pop. Za reputaciju snažnih tirana mnogo se plaše crtanih filmova i TV programa”, rekao je Tor Halvorsen, predsjednik Human Rights Foundation. Aktivisti decenijama smišljaju dovitljive načine kako da stanovnicima Sjeverne Koreje isporuče različite informacije, jer radijski programi ne mogu uhvatiti daleke frekvencije. Baloni koji nose pamflete i USB stikove puštani su uz nadu da će ih vjetrovi odnijeti u Sjevernu Koreju. Često se oni vrate u Južnu Koreju, a i lako ih je uočiti, pa budu namjerno oboreni. Izvor: Human Rights Foundation

Google lijepkom štiti pješake Google želi da lijepkom premaže automobile bez vozača, kako bi pješak u slučaju udara ostao zalijepljen za vozilo Američka internet kompanija Google podnijela je zahtjev za patentiranje ljepljive supstance pogodne za nanošenje na karoseriju svojih automobila bez vozača, kako bi pješak u slučaju nalijetanja ostao zalijepljen za vozilo, umjesto da bude odbačen od siline udarca ili da bude pregažen. U zahtjevu podnešenom prije dva dana navodi se da bi ovo specijalno ljepilo išlo i na haubu i na zadnji dio

automobila. Djeluje slično lijepku za hvatanje muva i drugih insekata, pa pješak u slučaju udesa ostaje zalijepljen za vozilo, umjesto da padne na asfalt. “Ljepilo vezuje pješaka za automobil dok se on ne zaustavi, tako da se može izbjeći sekundarni udar pješaka o tlo ili neki drugi objekat”, navedeno je u zahtjevu. Po obrazloženju kompanije, pješaci koje bi udario tako

opremljen automobil bili bi pošteđeni dodatnih povreda, uključujući mogućnost udara drugih vozila nakon pada. Direktor automobilske kompanije Fiat Chrysler, Serđo Markione, početkom maja rekao je da će se automobili bez vozača naći na putevima u narednih pet godina, poslije potpisivanja ugovora sa Alphabetom, majkom-kompanijom Googlea. Alphabet je objavio da je na-

ručio stotinjak uzoraka hibridnih vozila modela Chrysler Pacific, koja će biti podvrgnuta testiranju u okviru projekta vozila bez vozača - Google Car. Google je 2009. godine započeo testiranje tehnologije

samoupravljajućih vozila na modelu Toyota Prius, a projektom će biti obuhvaćeno 70 vozila različitih marki, među kojima i originalno Google vozilo predstavljeno 2014. godine. Izvor: Google Car project

showbiz 34 UMJETNIK ELVIR LAKOVIĆ LAKA UZDRMAĆE NIKŠIĆKU SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Politika me n jer kući nem Znamo da je Nikšić jedini grad koji godinama ima velike festivale, to i te kako poštujemo

⌦⌦ Danilo Brajković Autentični bosanskohercegovački umjetnik Elvir Laković predvodiće muzičku postavu okupljenu pod imenom Laka na nikšićkom Bedem festu, koji je na programu od 25. do 27. avgusta pod konceptualnim sloganom “VJERUJ”. Pod Lakinom dirigentskom palicom pred crnogorskim auditorijumom pokloniće se vokal Mirela Laković Lela, gitarista Tomo Miladinović, basista Ozren Franić i bubnjar Matko Gaće, a premda naša publika Laku uglavnom posmatra kroz vizuru kultnog evrovizijskog nastupa s numerom “Pokušaj”, družina iz BiH minulih godina kreirala je mnoštvo novih hitova, među kojima se svakako izdvaja najsvježiji - “Životinje”. Prethodni nastup u Crnoj Gori talentovana ekipa odradila je minule godine u podgoričkom Hard Rock Cafeu, pamte se i bjelopoljske svirke, a pred dolazak u Nikšić lider tima Laka Vikend novinama priča da su upoznati s uzavrelom festivalskom atmosferom u gradu pod Trebjesom.

■■ Vaši su ljudi to-

plog srca, zato volimo Crnu Goru

Foto: Dejan Lopičić

“Prvi put nastupićemo u Nikšiću i raduje nas to. Znamo da je Nikšić jedini grad koji godinama ima velike festivale, čuli smo i za Lake fest. To i te kako poštujemo. Drago nam je što ćemo biti dio tog projekta. Moji iz benda se uvijek obra-

Stariji su ostali kraj televizora, jer vole vijesti, ali mlađa raja to ne priznaje. Zato moraš na internet S probe prije prošlogodišnjeg nastupa u Hard Rocku

duju kada im javim da idemo u Crnu Goru, jer vaši su ljudi toplog srca, gostoprimljivi, dragi. Takvi smo i mi, pa se poistovjećujemo”, priča harizmatični Laka. Svestrani umjetnik, između ostalog, poznat i po originalnim nastupima i nevjerovatno osmišljenim potezima na svirkama koje iskaču iz stereotipne svakodnevice, veliki je ljubitelj festivala. Čak će i nakon Bedema ostati da uživa u ljepotama Crne Gore. “Još nijesam čuo da ih neko ne voli. Mi ih ne razlikujemo od ostalih nastupa. Uvijek krećemo isto - od prve pjesme smo uključeni, isto kao što glumac kreće u akciju i preda se gledalištu od prve scene. Najbitnije je da oprema bude dobra i da nam se publika obraduje, da uživamo zajedno. Neka i kiše, koga briga za to kad je ljeto, neka nas osvježi. Meni je većina članova benda iz Makarske, njima je more dosadilo pa ćemo negdje drugo otići po Crnoj Gori. Vidiš, Žabljak nije loša ideja”, nastavlja Laka s otkrivanjem plana boravka u našoj zemlji.

■■ Nema cenzure - to

nam je demokratija donijela

Poslije festivalskih aktuelnosti, s Lakom smo prozborili i o svakodnevici benda - spot “Životinje”, u kojem se družio s konjima, kravama i ovcama pjevajući “budimo životinje bez straha od sirotinje i svaki dan znaj - ljubav nema kraj”, za pola godine emitovanja skupio je “mršavih” 50.000 pregleda na Jutjubu. Predstavljanje na internetu, kaže naš sagovornik, mač je s dvije oštrice, a prije Bedema nećemo čuti nove numere sastava. “Mi smo odlučili da nam ne treba izdavač jer plasiramo sa-

držaj na Jutjub. Glavne su ti danas te društvene mreže, znaš. S jedne strane, dobro je to jer svi na planeti imaju jednaku šansu. Pa i onaj ‘Gangnam Style’ iz Koreje tako osvoji svijet. Ako nijesi dobar - neće niko čuti za tebe. Mada, ima previše kiča. Nema cenzure. To nam je demokratija donijela. Vrijeme je da takvo da najbolji opstaju. Stariji su ostali kraj televizora, jer vole vijesti, ali mlađa raja to ne priznaje. Zato moraš na internet. Radimo novu pjesmu, ali nećemo stići da je objavimo prije Nikšića. Mi ti to tako polako...”, tvrdi Laka. A na internetu, osim muzike, sve pršti od političkih nadgornjavanja. Najgore je što ni muzika nije izuzeta iz te priče, ali Laki nijesu prodali foru. “Politika me nije obuzela jer nemam internet kući. Ne čitam portale, vijesti. Ne smijete dozvoliti da vas politika preuzme. A učinićete to ako joj se prepustite. Ne smijemo se predati”, grmi muzičar.

■■ Otkud Australija na Eurosongu?

Osam godina nakon Lakinog “Pokušaja” na Eurosongu u Beogradu, Švedska je ugostila 61. izdanje muzičkog takmičenja, čije finale je privuklo jednog od hedlajnera nikšićke festivalske ljepotice. Trijumf Ukrajinke Džamale, kaže Laka, opet je pobjeda politike, a njegov adut stigao je iz daleke zemlje. “Gledao sam finale. Bude tu dobrih bendova, ali politika je politika. Vidjeli ste glasanje. Dobro nikad neće pobijediti. Volio bih da je to učinila Australija, pjevačica Dami Im. Ali, ne znam otkud ona tamo. Sad nešto svi žele na Eurosong - Kina, Australija... Nije mi jasno to, ali ‘ajde”, zbunile su Laku organizacione odluke.

showbiz

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

TVRĐAVU BEDEM - za vn PORUČUJE DA NEMA PREDAJE Foto:Fejsbuk

nije obuzela mam internet Od prve pjesme smo uključeni, isto kao što se glumac preda gledalištu od prve scene

Foto: Fejsbuk

Laka na jednom od nastupa benda

Frenkie

Aerodrom i Frenkie za još jači festival Zagrebački rok sastav Aerodrom i hip-hop muzičar Frenkie pojačanja su ovogodišnjeg nikšićkog Bedem festa. Aerodrom, bend okupljen oko Jurice Pađena, osnovan je 1978, a njihovi hitovi “Fratelo”, “Što si u kavu stavila”, “Stavi pravu stvar” i drugi obilježili su jednu dekadu nekadašnje jugoslovenske rok scene, ističu organizatori Bedema. “Danas su prepoznatlji-

Danas su prepoznatljive i rado slušane pjesme Aerodroma među svim generacijama. Bend se ponovo aktivirao 2000, a nedavno je objavio novi singl ‘Od sjutra ne pušim’, koji najavljuje novi album

ve i rado slušane njihove pjesme među svim generacijama. Bend se ponovo aktivirao 2000, a nedavno je objavio novi singl ‘Od sjutra ne pušim’, koji najavljuje novi album. Jurica je objavio i sjajan autorski album ‘All stars’, s mnogobrojnim eminentnim muzičarima, za koji je osvojio ‘Porin’”, dodaju iz Bedema. Na nikšićku tvrđavu stiže i jedan od najboljih hiphop umjetnika s ovih prostora – Adnan Hamidović aka Frenkie. “Iza sebe ima brojne albume, saradnje i koncerte, a odlikuju ga i priznanja kao što su ‘Davorin’ i ‘Zlatna Koogla’, koje je svojevremeno osvojio kao najbolji izvođač. Frenkie je početke napravio u ‘Disciplinskoj komisiji’ u Tuzli, iz kojih su još ponikli Casper, Hamza, Koma, DJ Emir i Erol, kao i Edo Maajka, s kojim je često nastupao. Njegovi energični nastupi i oštri tekstovi, koje kritika poredi sa anarho-pankom, nešto su što svakako ne treba propustiti”, cijene organizatori. J.L.

Showbiz

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Brojimo “Sekunde” do Severininog novog singla

Foto: Marko Vulević

PREMIJERA U PONEDJELJAK NA FEJSBUKU

autora radila su Severininu novu numeru - Miloš Roganović i Filip Miletić

⌦⌦ Danilo Brajković

dućeg ponedjeljka zakazana je onlajn premijera novog singla i spota “Sekunde” najveće hrvatske estradne zvijezde Severine Kojić. Pjevačica je već objavila tizer spota, a u prvom planu su novi imidž i kratka plava kosa.

Bliži se ljeto, a najtoplije godišnje doba ne može proteći bez neke od pjesama Severine Kojić. Stoga je Hrvatica juče najavila da će idućeg ponedjeljka na zvaničnoj Fejsbuk stranici predstaviti novi singl i spot “Sekunde”, a svjetlost dana ugledao je i tizer - možemo uočiti da je Severina promijenila imidž, pa je tako sada u prvom planu kratka plava kosa. Autori numere su Miloš Roganović i Filip Miletić, s kojima je pjevačica sarađivala na numerama kao što su “Calimero” i “Uno momento”, a režiserski dio spota potpisuje Petar Pašić. “Presrećna sam što će u

ponedjeljak izaći pjesma koju volim, koja diže i nosi, koju i kada završi želim slušati još i još. Jedva čekam da je pjevam na koncertima s bendom i publikom. Hvala autorima i Petru, koji je spotom savršeno prenio atmosferu pjesme. Odbrojavam sekunde”, ushićeno je govorila Severina o novom projektu. Podsjetimo, pjevačica je nedavno predstavila još jedan projekat - riječ je o spotu “Manta me jubav” za drugi singl mjuzikla “Naša bila štorija”, a na njemu je sarađivala sa Giulianom, Goranom Karanom i Danijelom Martinović.

Severina

NOVI EP U PRODAJI OD 3. JUNA

KAJLI I ROBI

The Strokes predstavili još dvije hit pjesme

Stiže duet

Nakon što je Julian Casablancas u radio šou na Sirius FM-u predstavio novu pjesmu “Oblivious”, širom svijeta su premijerno predstavljene i druge dvije pjesme s EP-a “Future Present Past”. Na Beats 1 radiju predstavljena je “Drag

Queen”, dok na na BBC Radiju 1 predstavljena “Threat Of Joy”. Novi EP Strokesa u prodaji je od 3. juna, a sadrži četiri pjesme: “Oblivious”, “Drag Queen” i “Treat Of Joy”, te remiks “Oblivious” koje je uradio bubnjar benda Fab Moreti. Fi.J. Foto: chartattack.com The Strokes

Robi Vilijams i Kajli Minog će, navodno, ponovo da udruže snage. Prošlo je dugih 16 godina otkako je duo izdao pjesmu “Kids”, a sad planiraju da se udruže na nastavku, tvrdi izvor za The Sun. Ovo bi lako moglo da se pokaže tačnim jer je pjevač ranije izjavio da ima savršenu pejsmu za njih. “Imam super pjesmu i volio bih kad bi pjevala sa mnom”, rekao je Robi nedavno. Veoma smo nestrpljivi! E.Z.

RED HOT CHILLI PEPPERS

Objavili “The Gateway” Kultni Red Hot Chilli Peppers su objavili naslovnu pjesmu sa novog albuma koji željno iščekujemo! Pjesma “The Gateway” dolazi tri nedjelje nakon što je bend najavio 11. studijski album.

Da podsjetimo, dugoočekivani album izlazi 17. juna, a ovo je prvi projekat koji nije producirao Rik Rubin nakon više godina, već je u igru ušao Danger Mouse kao producent i Najdžel Gudrič kao mikser. E.Z.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Showbiz

POJAČAVA SE SPISAK IMENA OVOGODIŠNJEG SEA DANCE FESTIVALA

Džef Mils i Black Coffee na Dance Paradise bini Uz poznate svjetske zvijezde nastupiće i domaća podrška

Jedan od najvećih svjetskih elektronskih umjetnika Džef Mils i najtraženija zvijezda današnje haus muzike Black Coffee potvrdili su nastupe na Dance Paradise bini ovogodišnjeg Sea Dance festivala. Čarobnjak iz Detroita, kako već dvije decenije zovu virtuoznog Millsa, jedan je od vodećih savremenih umjetnika o čemu svjedoče i njegove

Džef Mils

PJEVAČICA PROMIJENILA STAJLING

Žanamari zavodi kao diva Merilin Monro

Foto: FB

Platinastoplava kosa, jarkocrveni karmin na usnama i uska majčica - Žanamari Perčić eks Lalić još jednom je pogodila stajling. Na Instagramu je uz fotografiju objavila motivacionu poruku: “Uradite danas nešto za sebe. Budite centar svog svemira bar na trenutak. Znam da je teško u ludilu današnjeg života jedne žene. Oče-

kivanja su velika i sve se postiže radom, upornošću i žrtvama. Baš zato naučite da zatvorite svijet napolju i postignete onih pet minuta zena dnevno da vam daju snagu. Ja ću ih dobiti na jutarnjoj kafi s prijateljicom!”. Tako je pjevačica Žanamari odlučila da provede dan i usput se pohvaliti zavodničkim pogledom u Merilin Monro izdanju. Fi.J.

postavke u čuvenom Luvru ili brojni nastupi sa simfonijskim orkestrima. Južnoafrička DJ superzvijezda Black Coffee stiže uz trenutno najsvježiji house zvuk za najljepšu binu na obali mora, na koju će prenijeti energiju vodećih klubova sa Ibice, Majamija i Njujorka. Njima će se pridružiti se i plejada vodećih imena regionalne DJ scene Lea Dobri-

čić i Kristijan Molnar iz Srbije, Miss Sunshine i Haris iz Hrvatske, te Mladen Tomić iz Bosne i Hercegovine, dok će domaću, crnogorsku scenu predstavljati Gillerz, Slobodan Popović PS, AP, Millok, AudioStorm, Aleksandar Grum, Proximus, Cule, Mtech, Jan De R, Marek Tripkowski, Rudhaman, Soft 85, Mr. Jools, Raven TK, Proximus i drugi. Fi.J.

U Crnoj Gori devet metal bendova MUZIČKE MAPE

Prema sajtu jakubmarian.com, koji je u saradnji sa sajtom http://www. metal-archives.com objavio broj metal bendova u Evropi po milionu stanovnika, Crna Gora je u dnu tabele. Ukupno devet metal bendova je u našoj zemlji, od čega su dva iz arhive neaktivna. Na mapi je za našu zemlju prikazano 14 bendova, što znači da nam nedostaje još oko 380.000 stanovnika da dostignemo tu brojku. Fi.J.

NIKŠIĆKI FESTIVAL OTKRIVA KARTE ZA IZDANJE 2016.

Lake u ponedjeljak predstavlja lajnap, ulaz za prvo veče besplatan

Novo provokativnije izdanje

Šesto izdanje Lake festa na programu je od 11. do 14. avgusta na nikšićkom jezeru Krupac, a idućeg ponedjeljka na konferenciji za medije u Montenegro caffe pabu u Podgorici organizatori će saopštiti imena ovogodišnjih izvođača. “Cijena karte ostaje nepromijenjena i iznosi 10 eura za jedno veče i 25 eura za četiri večeri. Prvi dan festivala posve-

ćen je desetogodišnjici obnove crnogorske nezavisnosti i ulaz je besplatan za sve posjetioce festivala. Kao i prethodnih godina, biće organizovan prostor za kamp.

Pored glavne bine, biće organizovana i mala bina u kampu. Na pres konferenciji govoriće direktor festivala Peđa Zečević, predstavnici opštine Nikšić, Elektroprivrede Crne Gore, pivare ‘Trebjesa’ Nikšić i Nacionalne turističke organizacije. Svi pomenuti su generalni sponzori festivala”, navodi se u saopštenju Lakea dostavljenom Vikend novinama. D.B.

PREMOTAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

MUZIKA

O cenzuri i autocenzuri u jugoslovenskoj muzici (3) Pulse.rs

Jedan od metoda cenzure sprovodila je izdavačka kuća, koja bi zahtijevala da se provokativni tekstovi i omoti zamijene da bi ploča bila objavljena. U nastavku teksta iz prošlog broja su primjeri cenzure u JU muzici od 1987. do 1992. godine.

1987. Goran Bregović ima ideju da na albumu Bijelog Dugmeta “Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo” okupi predstavnike različitih političkih stanovišta. Obradu revolucionarne pjesme “Padaj, silo i nepravd” trebalo je da pjeva narodni heroj Svetozar Vukmanović Tempo, pjesmu “Ružica si bila” šlager pjevač Vice Vukov, još šezdesetih označen kao nepodoban zbog propagiranja hrvatskog nacionalizma, a na

omotu je trebalo da se pojavi slika “Dve godine garancije” (na kojoj čovjek leži na klupi u parku pokriven “Politikom”) slikara Miće Popovića, koji je u to vrijeme važio za disidenta. Sva trojica su zainteresovana. Na razgovor sa Vukovim u Zagreb odlazi menadžer Dugmeta, Raka Marić. Na sarajevskom aerodromu dočekuje ga milicija, privodi i saslušava. Mića Popović odustaje od saradnje, upozoravajući Bregovića na opasnost za

obojicu ako se njegova slika pojavi na omotu. Na kraju se na albumu pojavio samo Vukmanović. Britanski “Guardian” Tempovo gostovanje na ploči Bijelog Dugmeta opisuje kao “neku vrstu Bregovićevog državnog udara”. Prepravljen je omot albuma “Pozdrav iz zemlje Safari” grupe Zabranjeno pušenje. Do toga je došlo zbog natpisa kraj pjesme “Dan Republike”, a pisalo je “Naš predlog za Pjesmu Evrovizije”, zbog problematičnih stihova, to je prelijepljeno. Radio-stanice dugo nijesu emitovale ovu pjesmu. Takođe je zabranjen spot za pjesmu “Manijak” sa istog albuma. Spot je režirao Emir Kusturica, a u spotu Nele Karajlić glumi političara pedofila koji namamljuje djevoj-

1992. supergrupa Rimtutituki, koju čine članovi Električnog Orgazma, Partibrejkersa i Ekatarine Velike, ne dobija dozvolu da u Beogradu održi koncert na otvorenom, pa u otvorenom kamionu kruži gradskim ulicama svirajući i šaljući antiratne poruke. Dozvolu za drugi koncert uspijevaju da dobiju. Na fotografiji je Zoran Kostić Cane iz benda Partibrejkersi

čice keksom. Sporan element spota je bio marka keksa – “Tops”. Taj keks je proizvodila firma Agrokomerc koja je te godine imala najveću ekonomsku aferu u Jugoslaviji, u pitanju su bile finansijske maliverzacije. Takođe 1987. godine, Laibach objavljuje album “Opus Dei” za britansku izdavačku kuću Mute Records. Na unutrašnjoj strani omota te ploče našao se rad “Blood and iron” istaknutog antinacističkog

umjetnika Johna Heartfielda, četiri krvave sekire koje oblikuju svastiku. U pojedinim evropskim zemljama album biva zabranjen. 1988. Bora Đorđević čita svoje stihove u Baru. Milicija mu piše prijavu s navedenim razlogom da je Đorđević “verbalno vrijeđao patriotsko-socijalistička osjećanja građana”. Dolazi do suđenja. Nakon dužeg postupka, optužbe su odbačene. Iste godine, Riblja Čorba ima ideju da održi do-

Partijski izvještaji o rokenrolu šezdesetih Šezdesetih godina prošlog vijeka u partijskim izvještajima se o rokenrolu govorilo prilično pozitivno. Pisano je da je u pitanju nova omladina primjerenog ponašanja i da se kao takva treba iskoristiti za građenje i jačanje socijalističkog društva, te građenje i mira i jednakosti među ljudima. Beograd su 1969. godine posjetili

i idejni tvorci brodvejske predstave “Kosa” i tom prilikom su došli do zaključka da omladini u Jugoslaviji zapravo i ne treba bunt, da žive u blagostanju. Takvo mišljenje, ali i stanje, nije plodno tle za razvoj rokenrola, tj. njegove subverzivnosti, bunta protiv konformističkih želja roditelja, potrošačkog društva i prodanih ideala.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

PREMOTAVANJE

Originalni omot albuma ,,Pozdrav iz zemlje Safari” grupe Zabranjeno pušenje, u donjem lijevom ćošku prekrivena slova “Naš predlog za Pjesmu Evrovizije” koja su dodata pored naziva numere “Dan Republike”

Na Rambovom albumu “Hoćemo gusle” naslov pjesme “Kataklizma komunizma” na zahtjev PGP-a promijenjen u Amerika i Engleska (biće zemlja proleterska)

brotvorni koncert na platou ispred Hrama Svetog Save, sa Pilotima, EKV-om i Đorđem Balaševićem kao gostima, a prikupljena sredstva trebalo je da budu namijenjena završetku Hrama. Milicija, pogađate, ne daje dozvolu da se koncert održi. Prljavo Kazalište, na ploči “Zaustavite Zemlju”, objavljuje pjesmu “Mojoj majci”, koju Jasenko Houra posvećuje svojoj pokojnoj majci. Zbog stiha “zadnja ruža hrvatska” pjesma doživljava veliku popularnost u Hrvatskoj, ali u ostalom dijelu zemlje biva označena kao nacionalistička i nepodobna. Bijelo Dugme, u produkciji RTB-a, snima spot za pjesmu “Đurđevdan”. U spotu su se trebale koristiti srpske narodne nošnje i starinsko oružje. Islamović to odbija, te nošnje nose svi osim njega. Spot je zabranjen nakon samo jednog emitovanja jer je “asocirao na četništvo”. Galijina pjesma “Zebre i bizoni” koja se bavi enigmom Titove rezidencije na Brionima, trebalo je da bude izbačena sa albuma “Daleko je sunce”. Uredništvo PGP-a ipak pristaje da je objavi, ali

200 hiljada ljudi okupilo se na trgu u Zagrebu 1989. godine na koncertu Prljavog kazališta, uoči samog nastupa jedan policijski inspektor traži od Houre da publici saopšti da koncerta neće biti, na šta Houra odgovara: “Recite im vi”!

tekst pjesme nije odštampan na omotu. 1989. Prljavo Kazalište treba da održi nastup na zagrebačkom Trgu Republike (današnji Trg bana Jelačića). Kako se u to vrijeme Kazalište doživljava kao “nacionalni bend”, na trgu se okupilo oko 200.000 ljudi, a uoči samog koncerta jedan policijski inspektor traži od Houre da publici saopšti da koncerta neće biti, na šta Houra odgovara: “Recite im Vi”. Koncert snima Radio-televizija Zagreb. Houra tokom nastupa izjavljuje: “Nemojte mi

Unutrašnjost albuma “Opus Dei” grupe Laibach srušiti trg, tu dolazi konj”, što je izbačeno iz snimka koji je emitovan. Rambo Amadeus, na albumu “Hoćemo gusle!” objavljuje pjesmu “Amerika i Engleska (Biće zemlja proleterska)”, na kojoj gostuju Bora Đorđević i Mica Trofrtaljka. U početku se pjesma zvala “Kataklizma komunizma”, naziv je promijenjen na zahtjev PGP-a. 1992. supergrupa Rimtutituki, koju čine članovi Električnog Orgazma, Partibrejkersa i Ekatarine Velike, ne dobija dozvolu da u Beogradu održi koncert na otvorenom, pa u otvorenom kamionu kruži gradskim ulicama svirajući i šaljući antiratne poruke. Dozvolu za drugi kon-

cert uspijevaju da dobiju. On je, pod nazivom “Ne računajte na nas”, održan na Trgu Republike. Koncertu, na kome sviraju Rimtutituki i druge grupe, prisustvuje oko 40.000 ljudi, ali režimski mediji javljaju da ih je bilo oko 5.000. Prilog o koncertu poslat je u ostale republike bivše Jugoslavije, ali niko ne želi da ga emituje. Održana je manifestacija “Beogradski rock pobednik”. Manifestaciju prenosi Radiotelevizija Beograd, ali je planirano da se prenos prekine kad na red dođu nastupi Bore Đorđevića i Ramba Amadeusa. Rambo Amadeus se penje na binu za vrijeme nastupa Bebi Dol, uzima mikrofon i govori:

“Dok mi sviramo, padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu! Nećemo da zabavljamo biračko tijelo! Jebem vam mater!” Nebo vezano žicom Pravi oblik kontrakulture rokenrol je dobio tek devedesetih godina. Tada je rokenrol apsolutno izbačen iz medijskog prostora, ali i iz fizičkog u smislu zabrana i prekida koncerata. Nerijetko su hapšeni izvođači na koncertima, ali i koji su učestvovali na protestima. Do kraja vijeka zabilježeno je još slučajeva raznih cenzura, postoje neke za koje se i ne zna. Pojava cenzure i dalje je prisutna, kao i autocenzura. Ne dozvolite da i vaše nebo vežu žicom.

tv vodič

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Filmske novosti

poznati holivudski glumac u posjeti

⌦⌦ Pripremila: Marija Roganović

Parker Jang na Comedy Festu u Beogradu Holivudska zvijezda u usponu, mladi glumac Parker Jang, stigao je u Beograd gdje će prisustvovati svečanom otvaranju prvog Comedy Festa, čiji je specijalni gost. Naime, Jang tumači glavnu ulogu u filmu “Tri muškarca i onaj četvrti”, koji se takođe nalazi na repertoaru podgoričkog festivala Comedy Fest, koji se održava na repertoaru bioskopa Cineplexx do nedjelje, kada će ovo ostvarenje ujedno i zatvoriti festival. Vrijeme projekcije je 22:30, a cijena karte je 3 eura.

TRI ČOVJEKA I ČETVRTI

(4th Man Out) režija: Endrju Načman uloge: Parker Young, Evan Tod, Čord Overstrit sinopsis: Mehaničar iz malog grada, odlučuje da progovori o svojoj seksualnoj orjentaciji. Bezazlen čin “izlaska iz ormana” iznenadiće njegove najbolje prijatelje.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

KAKO JE DOBRO VIDJETI VAS OPET

tv vodič

“Posjetioci”, “Torente” i Hju Grant se vraćaju na velika vrata “Okeeet” nam je ušlo u žargon posle prvog filma “Posjetioci” koji je stigao u naše bioskope pod sankcijama, i stekao kultni status. Vremenom “Posjetioci” su postali globalni fenomen i jedna od rijetkih francuskih komedija koja je u izvornoj formi uspjela da se nametne širom svijeta. To je bilo vrijeme kad su francuske komedije mahom bile hitovi u domovini, a globalnu slavu sticale su tek posle holivudskog rimejka. Ali ne i “Posjetioci”. Oni su i u holivudskom rimejku imali iste glumce kao i u originalu. Žan Reno je potom postao planetarna zvijezda, zahvaljujući “Posjetiocima”, ali i “Profesionalcu”. Na neki način, komičar Kristijan Klavije i reditelj

Žanr-Mari Poare bili su predodređeni za status zvijezda. Treći dio “Revolucija” govori o srednjevjekovnom francuskom velikašu koji je sa svojim slugom zalutao u doba francuske revolucije. Vrijeme u kome svakako nije dobro biti velikaš. Žan Reno i Kristijan Kvalije su ponovo u glavnim ulogama, Žan-Mari Poare je iza kamere, i vidjećemo koliko je naknadna pamet pomogla da se ovaj serijal vrati na velika vrata. Napeto ratno doba krajem devedesetih olakšala je urnebesna komedija “Torente, glupa ruka zakona” sa Santijagom Segurom. U petom dijelu, Torente izlazi iz zatvora 2018. kada je Španija izbačena iz EU, raspala se, i planira pljačku velikog kazina

za vrijeme finala Svjetskog prvenstva u kome igraju Argentina i Katalonija. Izuzev trećeg dijela, Torente je uvijek držao nivo. Tako je i sada. A za one kojima prije seksa dolazi romansa, tu je legendarni Hju Grant. U saradnji sa Ričardom Kertisom, Grant je snimio antologijske filmove poput “Četiri vjenčanja i sahrana”, “Notting Hill” ili “U stvari ljubav”, ali je sa Markom Lorensom zaličio na holivudsku zvijezdu starog kova poput Kerija Granta. Lorensovi filmovi su imali Granta u glavnoj ulozi, a partnerke su se smjenjivale kao na pokretnoj traci – Sandra Bulok, Dru Barimor, Sara Džesika Parker. A onda, sedam godina Granta nije bilo u romantičnim komedijama. Lorens ga je vratio u igru i to sa senzacionalnom partnerkom, oskarovkom Marisom Tomei u filmu “Scenarista” koji će svoju premijeru doživjeti upravo na ovogodišnjem Comedy Festu.

MATURE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Sjaj i osmijeh za bolje sjutra Polumaturanti OŠ “Pavle Rovinski” proslavili polumaturu u restoranu SC “Morača”

⌦⌦ E.Z., Foto: Dejan Lopičić Učenici Osnovne škole “Pavle Rovinski” su u prije nekoliko dana u restoranu SC “Morača” proslavili polumaturu. Mnogobrojni poznanici, porodice i prijatelji su se i ovog puta okupili ispred hotela da bi dočekali i pozdravili buduće srednjoškolce. Naravno, svoje učenike su ispratili i nastavnici i direktori škola. Poluma-

turanti su blistali u večernjim toaletama na kojima bi im pozavidjele mnoge svjetske zvijezde. U dobrom raspoloženju uz muziku i ples do kasnih jutarnjih sati budući srednjoškolci proslavili su završetak osnovne škole koja je, kako su nam mnogi od njih priznali kraj jednog lijepog, ali i veoma bitnog perioda.

Foto:

PROSLAVA POLUMATURE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

MATURE

44 LAKŠA

ENIGMATIKA SVETA GRUBO (TURC.) PREVAREN

BRITANSKI PISAC SNJEŽNI KRIMI NANOS ROMANA

OBLAST U AUSTRIJI

ČOVJEK SLABE GRAĐE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

VRSTA ŠTAMPARSKE MAŠINE

OZNAKA OZNAKA POMIRITI ZA ZA TONU KIKINDU

SREDSTVA ZA ZAUSTAVLJANJE KRVI (MED.)

KNJIŽEVNO DJELO POTPISANO SA TRI ZVJEZDICE

ENERGIJA HAJDUČKI POMAGAČ

SAMOSTALNOST TERITORIJE ISPITIVATI, PROUČAVATI KNJIŽEVNIK STRANO MUŠKO IME

INDUSTRIJA MOTORA RAKOVICA

UKRAŠAVATI HEMIJSKO JEDINJENJE

JAPANSKA RAKIJA

MUŽJAK PATKE PREVUĆI SLOJEM MASTI

SPORE, INERTNE ITALIJANSKO MUŠKO IME

ti Boga! Idu dalje, kad pojavi se fazan. Opali lovac i promaši. Opet padnu psovke: - Je*em ti i pušku i nišan i sačmu i Boga i… Na to će opet pop: - Sine moj, nemoj psovati Boga, grijeh je! Malo dalje iskoči srna, opali lovac i promaši. I opet: - Je*em ti i pušku i nišan i srnu i Boga… Reče pop: - Sine moj, ja sam te upozorio, za ovo će te stići kazna! I udalji se pop od lovca, a lovac ga pogleda zbunjeno, kao, šta je ovom. Kad u tom trenutku sevne munja s neba i ubije popa. Lovac još zbunjeniji, pogleda u nebo, a odozgo se začuje glas: - Je*em ti i munju i nišan, i…

Sin nekog arapskog šeika studira u BG. Nakon mjesec dana piše kući: - Srbija je prelijepa, ljudi su jako ljubazni i baš mi se sviđa ovdje. Samo mi je ponekad neprijatno kad idem na fakultet u mom pozlaćenom mercedesu a neko od mojih profesora izlazi iz tramvaja. Poslije nekoliko dana stiže ček na milion dolara sa kratkom porukom roditelja: - “Nemoj da nas sramotiš, kupi i ti tramvaj!” *** Idu lovac i pop šumom. Istrči zec, lovac opali, ali promaši, pa krene da psuje: - Je*em ti i pušku i nišan i Boga… Na to će pop: - Sine moj, nemoj psova-

MARKA RUSKOG AUTA POSJED, IMOVINA

STAVLJATI JARAM

VICEVI

VRSTA SLATKOG VINA (ITAL.)

ŠPANSKI GOLMAN KASILJA

VRSTA PSEUDONIMA (GRČ.) CIFRA BEZ VRIJEDNOSTI MUŽJAK LISICE

ŽENSKI (SKR.)

SJEVER

IME KNJIŽEVNICE IVANJI

VULKAN NA SICILIJI

LJUBIČASTA BOJA SIMBOL TITANA SIMBOL ERBIJUMA

ALL SERVICE JACKET DAROVITOST, OBDARENOST

Play sudoku online at:

ITALI-

JANSKA Play sudoku online at:

OZNAKA IVANJICE

RADIO TELEVIZIJA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ŽB, BRAD-SAJD, U, ŽOAKIM NOA, RUŽ, IMITAT, NH, BEĆARINA, A, INHALATOR, LULA, NOJEVI, ITD, NI, ZI, SVILENE GAĆE, TR, OG, ĐAVO, SIROT, AVARI, BAFIN, ATAKA, HITAC.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2592

2013-11-17

Medium level

4 2

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2593

Play sudoku online at:

1 4

3 4

3 8

4 7

4 1

Medium level

6 9

2013-11-18

7 2 5 9 4 1 6 8 3 Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09

9 2

3 9

Sudoku puzzle No. 1823 2011-10-10

www.sudokukingdom.com 5 1 7 8 6 3 4 2 9

6 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

1 7

www.sudokukingdom.com

2 5

VICEVI noj sobi, ne možemo to ovdje raditi. - U pravu si, idemo na obližnju plažu. Nakon pet minuta, na opustjeloj plaži u predvečerje počnu strastveno voditi ljubav. Dok su u ljubavnom zagrljaju, kraj njih se stvori policajac. - Sram da vas bude, brzo se oblačite, ne rade se te stvari na javnom mjestu. - Oprostite, reče muž, ovo je bio trenutak slabosti, nismo se vidjeli cijelu nedjelju. Znate i ja sam policajac i bilo bi nezgodno da mi naplatite kaznu. - U redu, vi ste kolega i vama je oprošteno, ali ovu ku*vu hvatam već treći puta ove nedjelje i kazna joj ovog puta ne gine.

Dolazi čovjek kod doktorke: - Doktorka, uvek kada masturbiram škripi mi pe*is! - Skini gaće da se uverim. - I stade doktorka pacijentu da masturbira pa, poslije izvjesnog vremena, reče zbunjeno: - Ja ništa ne čujem. - Morate malo brže, doktorka! - Stade doktorka da radi brže, kad se pacijent ispoliva po njoj. Doktorka će ljutito: - Perverznjaku jedan! Ako već imaš problema što ne ideš u javnu kuću?! - Već sam bio. Ali tamo ti ovo ne rade o trošku socijalnog. *** Policajac poslao ženu i djecu na more i nakon nedjelju dana ide da im se pridruži. Dođe u hotel i navali na ženu. - Ma dragi, djeca su u susjed-

GRČKI ŠPANSKI DRUGI OZNAKA MUZIČAR, NJEMAČKI BRODO- AMERIČKI PRIMZA SLIKAR, VLASNIK, PJEVAČ, ANTIKVAR AUTOR: HUAN JERAK BANE RADIJUS KARLOS ALBREHT ARISTO- NET KING NEČEGA TEL OZNAKA DANSKE CRKVENO PROGONSTVO ČUDOVIŠTE IZ GRČ.MIT. GLUMICA MELANI

OBUSTAVA TRBUH, NEKE STOMAK AKTIV(MED.) NOSTI

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

NELOGIČNA POJAVA SIMBOL RUBIDIJUMA

FRANCUSKE KIFLICE

AMERIČKI PISAC SA SLIKE RATARSKO ORUĐE (MN.) STRANO ŽEN. IME

ŠPANSKI KONKVISTADOR, ERNAN UPALA NOSA, KIJAVICA KRUŽNI POKRET

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA

RIMSKI FILOZOF I PISAC SPOREDNI (LAT.)

ENGLESKI PISAC, DANIJEL

MRK, ZAGASIT BEDUINSKO PLEME

HEMIJSKI ELEMENT OSOBLJE (LAT.) OZNAČITI LINIJU PUTA PRAVITI ČARKE

OZNAKA PORTUGALIJE

GRČKO SLOVO ONAJ KOJI SPAVA

9. I 4. SLOVO

FINO SITO U CINKOGRAFIJI EGIPATSKI BOG SUNCA MRAK

ŽETELAČKA ALATKA

VRSTA GROŽĐA

NAPADI, NASRTAJI

Play sudoku online at: KOZAČKI POGLAVICA

www.sudokukingdom.com STANOVNICI LIKE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: ANASTALTIKA, JARMITI, ZIL, ASTERONIM, E, AUTONOMIJA, IMR, LITERAT, SAKE, KITITI, TROME, PATAK, RENATO, KIKO, ANANIM, Ž, NULA, ILDI, S, VIOLET, ASJ, TI, TALENT, IC, RAI.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2643

5 4

8 7

Medium levelPlay sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 2592 2013-11-17

5 www.sudokukingdom.com 9 7 3 5 9 1 6 4 8

5 1

1 2

9 5

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2644

2014-01-08

Sudoku puzzle No. 2593 2013-11-18

4 3

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-01-07

Play sudoku online at:

8 2

4 5

6 9

9 8

8 4

1 5

Medium level

7 1 6

6 5

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 I

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 POSLOVNI PROSTOR Kolašin, prodajem mali hotel “Čile” 3 zvjezdice, 15 soba i apartmana. Solarno zagrijavanje sanitarne vode. CG. Kompletna dokumentacija. Vlasnistvo 1/1. Tel.069/013-133 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244616 PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2. Razno voće, 100m do mora. Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Tel. 068 326 549 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 POSAO Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662 Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca. Potrebno radno iskustvo! Kontakt telefoni: 040/212-026; 069/364802. E-mail: ibon@t-com. me

MALI OGLASI

“IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad - Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić. Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

P R I VAT N O J F I R M I

Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

sa 25 godina postojanja potrebna

2 RADNIKA U ADMINISTRACIJI

Kraću biografiju ili CV slati na bojan4@hotmail.com

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

RAZNO Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

48•TV SUBOTA 06:00 Praktična žena 08:55 Reportaža, Start me up 09:20 Muzički šou: Zvezde Granda/r 12:55 Duoptrija/r 13:00 Tačno 1 13:55 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima/r 14:50 Lud, zbunjen, normalan 16:00 Muzički šou: Neki novi klinci 17:50 Emisija: Exploziv - Best of 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Zvala se Feriha 20:20 Serija: Andrija i Anđelka specijal 21:05 Muzički šou: Zvezde Granda 00:45 Film: Dokaz života 03:00 Exploziv The Best Of

PRVA Zvezde Granda, 21.05

07:00 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:01 Kad prošetam Crnom Gorom 12:00 Vijesti 13:05 Vrtirepić, emisija za djecu 13:40 Alternativa 14:00 Vijesti 14:05 Agrosaznanje/r 14:45 Muzika 15:30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 17:00 Zapis, Priča iz Njemačke 17:30 Stižu bebe 18:15 Dok. program: Tajne biljaka 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:05 Živjeti za jedan dan 21:35 Profil 01:35 TV Arhiv

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

06:30 City M 06:45 City Kids M 07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 10:30 Nautika 11:03 Film: Jedini izlaz 12:25 City M 12:40 Sportisimo 13:03 Subotom popodne - CG 14:03 Meteo Plus 14:06 Pinkove zvezdice 16:45 Magazin in CG 17:00 Minut, dva... 18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo Plus 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva... 20:03 Pinkove zvezde 00:03 Farma uživo 04:03 City M 04:18 Sportisimo 04:25 Meteo Plus 05:25 Serija: Elif

PINK Pinkove Zvezde 20.03

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

07:00 Crtana serija: Gormiti 08:15 Crtana serija: Pčelica Maja 09:00 Crtana serija: Pepa prase 09:35 Slagtera 10:00 Pčelica/r 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa morem/r 14:00 Vijesti u 2 14:20 Film: Gospođica Džuli 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Crtana serija: Pčelica 17:15 Serija: Mućke/ specijal 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19:10 Film: Ana Karenjina I dio 21:10 Serija 22:00 Vijesti 22:10 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet 23:30 Serija: Mućke/r

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi/r 11:00 Kod Mila/r 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 Film 14:00 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Živa istina/r 16:55 Nesalomljivi 18:00 Forum 18:30 DW Global 3000 19:00 DW Koncert 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 Nesalomljivi/r 01:00 Showroom 01:30 Autoshop 02:00 Repriza programa

VIJESTI Serija: Mućke, 17.15

ATLAS Showroom 20.00

10:00 Dok. program: Tajne biljaka 12:00 FUTSAL-Kup CG, finale, r 16:00 EURO 2016: Put u Francusku 16:30 ABS 17:00 Koncert 18:00 K.A.P., emisija iz kulture 19:30 Dnevnik 2 20:15 Kada su Rimljani Vladali Egiptom 21:00 SAT reportaža 21:30 Film: Inverzivni konj 00:30 VOA – glas Amerike 00:30 VOA

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Dječji bulevar 10:30 Legende 10:45 Žestoko 11:45 Extremno 14:00 Retrospektiva 16:00 Otium/r 16:45 Fudbal.me uživo 19:00 Kućni ljubimci/r 19:45 Bara Bar/r 20:15 Pravni život/r 21:15 Grad koji volim/r 22:15 Priča dana 23:00 Raskovnik/r

08:05 Mbc muzika 10:30 Čuvari zdravlja 11:30 Nas je 10% 13:00 Nokaut 14:00 Aljazeera 15:30 Bez recepta 16:15 Čuvari zdravlja 17:30 Na točkovima 19:10 Muzika 19:30 Nokaut 20:10 Nas je 10% 21:00 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Mbc muzika

09.20 Serija: Odrastanje životinja 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Čast i poštovanje/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk

08:00 Film 10:00 Dječja emisija 11:00 Mediteraneo 14:00 Vijesti 14:05 Emisija: Perspektiva 14:35 Muzički program 15:00 Mačka na usijanom limenom krovu 17:05 Serija 17:55 EPP 18:00 Amfiteatar, r 19:00 Polis 21:30 Muzički program 20:50 Bioskopske najave 21:00 Serija 22:00 Bofor

RTCG 2 ABS, 16:30

777 Extremno 11.45

MBC Čuvari zdravlja 16.15

TV NIKŠIĆ Info Pres 12.00

TV BUDVA Film 22.00

TV NEDJELJA•49

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

07:15 Lud, zbunjen, normalan 09:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 10:30 Muziči šou: Nikad nije kasno/r 12:45 Talk show: Živa istina/r 13:45 Tvoje lice zvuči poznato/r 16:00 Zvezde Granda/ specijal 17:50 Exkluziv - Best of 18:25 Serija: Andrija i Anđelka/r 19:00 Vijesti Prve 19:25 Vice 20:00 Talk show: Živa istina 21:00 Muzički šou: Nikad nije kasno 23:45 Dosije 00:30 Exkluziv Best of/r 01:00 Serij Nikita

07:00 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 10.15 Alternativa 11.00 Agrosaznanje/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS, automobilzian 12.30 Stil 13.35 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Dok. program: Tajne biljaka/r 15.30 Dnevnik 1 17.30 Dobar dan, školo 18.40 Putevi života 19.10 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.30 Art magazin 22.50 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.30 Film: Strah

06:30 City M 06:45 City M kids 07:00 Dobro jutro 10:00 Minut,dva... 11:03 I love my car 11:35 Sportisimo 12:00 Minut, dva... 12:18 Pinkove zvezde 15:03 Meteo Plus 15:06 Ja to tako 16:03 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 17:36 Meteo Plus 18:00 Info Monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo Plus 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva... 20:03 Film: Sa mnom unutra 23:03 Farma/uživo 02:51 Sportisimo 02:58 Meteo Plus 05:25 Serija: Elif/r

09:30 Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 13:40 M:tech/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 15:00 Serija: Mućke 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:20 Dnevnica/r 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar u pola 7 19:10 Film: Ana Karenjina 21:00 Serija: Parovi 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet 23:30 Serija: Fani i Aleksandar/r

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi/r 11:00 Showroom 11:30 Autoshop 12:00 Film 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Tiholand sa Tihom Vujovićem/r 16:00 Kod Mila/r 16:55 DW Koncert 18:00 Forum 18:30 DW Euromaxx 19:00 Autoshop 19:30 Showroom/r 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Živa istina 21:00 DW Arts 21:30 Forum 22:00 Tiholand sa Tihom Vujovićem

PRVA Živa istina, 20.00

RTCG 1 Okvir, 20:05

PINK Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 16.03

VIJESTI Ana Karenjina 19.10

ATLAS Autoshop 19.00

09.00 Dječji program: Vrtirepić 09.35 Kad prošetam Crnom Gorom 11.30 Zapis 13:30 ABS: Automobilizam 15:00 Inverzivni konj 17:30 Živjeti za jedan dan 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 20.05 SAT reportaža 21.15 Film: Ljudi koje poznajem 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Film: Šuma 01.00 SAT reportaža, r

07:00 Uz jutarnju kafu - uživo 11:45 Intermezzo – Crnom Gorom 11:55 Svijeće i svijećice 13:30 Extremno 13:45 Legende/r 15:00 Toto vijesti 17:00 Raskovnik/r 18:15 Kućni ljubimci 19:00 Toto vijesti 20:15 Priča dana 21:00 Smijeh kao lijek 21:30 Žestoko 22:00 Grad koji volim 23:40 Extremno 23:50 Intermezzo – Crnom Gorom

08:05 Mbc muzika 09:30 Čuvari zdravlja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Aljazeera 15:25 Sportsart fitness 16:00 Bez recepta 17:00 Hrana i vino 19:10 Kućica u cvijeću 20:00 Nokaut 20:45 Na točkovima 22:10 Čuvari zdravlja 00:00 Mbc muzika

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

11:00 Prelaz - Seka Martinovic 12:00 Ritam sporta 13:30 Muzički program 14:00 Vijesti 14:50 Muzički program 15:00 Promenada 17:00 Serija 18:00 Vijesti 18:50 Muzički program 19:00 Crtani film 19:30 Muzički program 20:00 Glas Amerike 21:00 Serija 22:00 Film: Major Dandi

RTCG 2 Film: Inverzivni konj, 15.00

777 Kućni ljubimci 18.15

MBC Kućica u svijeću 19.10

TV NIKŠIĆ Koncert 14.45

TV BUDVA VOA 20.00

TV NEDJELJA•49

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

PRVA Živa istina, 20.00

RTCG 1 Okvir, 20:05

PINK Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 16.03

VIJESTI Ana Karenjina 19.10

ATLAS Autoshop 19.00

RTCG 2 Film: Inverzivni konj, 15.00

777 Kućni ljubimci 18.15

MBC Kućica u svijeću 19.10

TV NIKŠIĆ Koncert 14.45

TV BUDVA VOA 20.00

SPORT

ČAVES JE SADA LIDER Veoma zanimljiv dan na Điru d’Italija - Vinćenco Nibali pobjednik je 19. etape ovogodišnje legendarne trke koja je vožena od Pineroloa do Risola (162 kilometra). Drugi je bio Mikel Nive, a treći Esteban Čaves. Upravo ovim rezultatom Čaves je preuzeo lidersko mjesto i roze majicu od Stivena Krujsvika, koji je doživio nezgodan pad u Alpima i dva puta je mijenjao biciklo. “Danas sam osvojio zbog bijesa. Sve što se desilo prethodnih dana je bilo teško prebroditi. Veoma sam srećan, ali želim ostati na zemlji. Ostala je još jedna ključna etapa”, kazao je Nibali. Danas (subota) je na programu 20. etapa i ona će definitivno dati odgovor na pitanje ko će biti pobjednik ovogodišnje trke. Vozi se od Giljestrea do Sant Ana di Vinadia, a duga je 134 kilometra. “Bilo je teško, drago mi je da nosim roze majicu i što sam blizu pobjede, ali je sljedeća etapa stvarno komplikovana. Žao mi je Stivena Krujsvika, napravio je malu grešku u spustu”, istakao je novi lider Đira. A.K.

TIP 1

DANA 2

Hal - Šefild V.

PPX

kvota 2,00

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

RAFAEL NADAL ZBOG POVREDE ZAVRŠIO NASTUP NA ROLAN GAROSU

Šljaka ostala bez kralja Neće biti ništa od teniske “La desime”! Rafael Nadal se zbog povrede povukao sa Rolan Garosa, turnira čiji je simbol, koji je osvajao čak devet puta. “Kralj šljake” nije mogao da se izbori sa bolovima u zglobu... “Već nekoliko nedjelja imam problem sa zglobom šake i zato ne mogu da igram”, poručio je Nadal. “U četvrtak sam igrao pod blokadom. Jednostavno, osjećao sam sve veći i veći bol. Objasnili su mi da ako bih nastavio da igram, ne bih mogao da završim turnir.” Sve to znači da tek drugi put od 2003. ni Nadal ni njegov veliki rival Rodžer Federer neće igrati u trećem kolu jednog Gren slema.

■ ENDI I STAN LAGANO

Nakon dva nezaboravna maratona, konačno je i Endi Marej bio ekspresan! Britanski majstor u trećoj rundi eliminisao je Iva Karlovića iz Hrvatske - 6:1, 6:4, 7:6, poslije nešto manje od dva sata igre. Siguran je bio i Stan Vavrinka, koji je eliminisao domaćeg takmičara Žeremija Šardija. I sjajni Viktor Troicki je oduvao Francuza - Žeremija Šardija. Ipak, da Parižani zadovoljni odu kućama nakon šestog dana Rolan Garosa pobrinuo se Rišar Gaske, koji je iz Pariza sa 3:0 ispratio

REZULTATI M Raonić - Martin 3:0 7:6, 6:2, 6:3 Sok – Ramos-Vinjolas 2:3 7:6, 4:6, 4:6, 6:4, 4:6 Simon – Troicki 0:3 4:6, 2:6, 2:6 Šardi – Vavrinka 0:3 4:6, 3:6, 5:7 Nišikori – Verdasko 3:2 6:3, 6:4, 3:6, 2:6, 6:4 Kirjos – Gaske 3:0 6:2, 7:6, 6:2 Izner – Gabašvili 3:2 7:6, 4:6, 2:6, 6:4, 6:2 Marej – Karlović 3:0 6:1, 6:4, 7:6

REZULTATI Ž Bek - Kamelija Begu 1:2 4:6, 6:2, 1:6 Halep – Osaka 2:1 4:6, 6:2, 6:3 Vikmajer – Mugurusa 0:2 3:6, 0:6 Stosur – Šafaržova 2:1 6:3, 6:7, 7:5 Rodžers – Kvitova 2:1 6:0, 6:7, 6:0 Stricova – Radvanjska 1:2 2:6, 7:6, 2:6 Kuznjecova – Pavljučenkova 2:0 6:1, 6:4 Pironkova – Stivens 2:0 6:2, 6:1

Nika Kirjosa.

■ RODŽERS PONIZILA KVITOVU

Simona Halep je “okrenula” Naomi Osaku (4:6, 6:2, 6:3), Agnješka Radvanjska preživjela je meč sa Barborom Stricovom, a Garbinje Mugurusa pregazila Janinu Vikmajer. Ipak, petak je bio koban za Petru Kvitovu, koja je

GOLDEN STEJT SMANJIO NA 2:3

Ne, ne idemo kući Bili su u nokdaunu, ali su se izdigli i sada su ponovo u igri - Golden Stejt je savladao Oklahomu (120:111) i smanjio na 3:2 u finalnoj seriji finala Zapadne konferencije. “Ratnici” su cijeli meč bili u vođstvu, malo su strahovali u četvrtoj četvrtini, ali su nekako meč prelomili u svoju korist. Atmosfera u “Orakl” areni je bila fenomenalna, a koliko im je značila ova pobjeda najbolje govore riječi Stefona Karija nakon jednog poena: “Ne, ne idemo kući”. “Uradili smo ono što

je bilo potrebno. Uvijek bi trebalo da pobjeđujemo kod kuće. Takođe, svjesni smo šta sada treba da radimo, a isto tako smo znali šta nam poraz donosi. Pored toga, drugačija motivacija vam ni ne treba”, kazao je Stef koji je meč završio sa 31 poenom. Pored njega odlični su bili i Klej Tompson sa 27 i Endrju Bogut sa 15 koševa i 14 skokova. Kod Oklahome najbolji je bio Kevin Djurent sa 41 poenom, Rasel Vestbruk je ubacio 31, a Serž Ibaka 13. A.K.

odigrala meč u tri seta protiv Šelbi Rodžers, ali je doživjela debakl pošto je oba seta izgubila sa “nulom’” – 6:0, 6:7, 6:0. Za iznenađenje se pobrinula Sem Stosur, koja je eliminisala Luciju Šafaržovu. K.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Saigrač našeg Branka Vujovića obećava veliku igru Kjelcea: Žulen Aginagalde

POLUFINALE Subota 15.15h Kjelce - PSŽ 18.00h Kil - Vesprem Nedjelja 18.00h Finale

Vikend u znaku fajnal-fora rukometne Lige šampiona

Još jedan spektakl u Kelnu ⌦⌦ Kosta Bošković Sedmu godinu zaredom svi putevi vode u Keln! Predivna Lankses arena u gradu na Rajni ponovo će biti domaćih fajnal-fora rukometne Lige šampiona, a četiri veličanstvena tima ovog maja su Kjelce, našeg ljevorukog bombardera Branka Vujovića, moćni Pari Sen Žermen, vječni Kil i mađarski drim tim Vesprem. Subota donosi polufinale, nedjelja je dan kada će novi šampion Evrope nakriviti krunu... Ko je favorit teško je prognozirati, iako mnogi tu ulogu pripisuju Pari Sen Žermenu. “Nijesam došao ovdje da

3 puta je Kil bio šampion Evrope - Kjelce, PSŽ i Vesprem još čekaju na prvo krunisanje

učim iz poraza, stigli smo u Keln da postanemo prvaci. Međutim, defintivno nijesam siguran ko će se u nedjelju popeti na najviši stepenik pobjedničkog postolja”, poručio je trener “svetaca” Zvonimir Serdarušić. S druge strane, Kjelce i ove godine sanja čuveni pehar, koji bi tako prvi put u istoriji stigao na istok Poljske. “Bio sam drugi u Evropi, bio sam i treći, sada želim da i Kjelce i ja budemo broj jedan”, jasan je fenomenalni španski pivot Žulen Aginagalde. Od četiri tima koji su na fajnal-foru samo je Kil bio šampion Evrope - 2007, 2010. i 2012. godine.

sport

DANAS U NJEGOŠEVOM PARKU DRUGI RED BULL KING OF THE ROCK

Ko je glavni u basketu Prije četiri godine je bilo veoma zanimljivo, a sve je spremno za novi spektakl, popularni “basket” se vraća u Podgoricu - danas (subota) će se na terenu u Njegoševom parku održati drugi Red Bull King of the Rock. Iako se prijavilo preko 100 takmičara, mjesta će biti samo za njih 64, koji će se boriti za vrijednu nagradu - odlazak na svjetsko finale koje se igra u Istanbulu 17. septembra. “Kada sam vidio da se turnir ponovo organizuje, krenuo sam sa pripremama. Par dana mi treba da poradim na šutu i biću spreman za nove izazove”, kazao nam je šampion prvog izdanja Alen Šofranac. “Uvijek idem na pobjedu, ne razmišljam o konkurenciji.” Red Bull King of the Rock je najveći turnir u igri “1 na 1”, a sve je počelo 2010. godine. Prvo planetarno finale je odigrano u legendarnom zatvoru Alkatraz. Nakon tri godine šampionat se preselio na ostrvo Samasana na Tajvanu, a prošle godine završnica je odigrana u Istanbulu. “Ovaj turnir je dobra stvar za sve koji igraju košarku. Nema prečice, nema izgovora, već je na tebi da pokažeš šta znas. Igrači mnogo napreduju”, priča nam Šofranac.

Meč se igra po pet minuta, koševi vrijede jedan i dva poena, a ukoliko se pobjednik ne zna nakon regularnog dijela, igra se produžetak od dva minuta. Takođe, pet faulova znače gubitak meča

Meč se igra po pet minuta, koševi vrijede jedan i dva poena, a ukoliko se pobjednik ne zna nakon regularnog dijela, igra se produžetak od dva minuta. Takođe, pet faulova znače gubitak meča. “Mali problem kod ovog turnira je što snaga ima veliku prednost u odnosu na vještinu. Visoki igrači lako završavaju svoje mečeve”, kazao je Alen Šofranac. “Biće ovo pravi izazov za mene. Turnir je dobro organizovan, očekujem dobro druženje, fer takmičenje i nadam se da će sve proći bez povreda.” Osim pobjednika turnira u glavnom gradu Crne Gore, u Istanbulu će nastupiti šampioni iz još 15 zemalja. Program u Njegoševom parku počinju u 16 časova, a ulaz za publiku je slobodan. A.K. Ilustracija

FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MONAKA

Ludnica u kneževini

Sezona se polako zahuktava, red je za jednu od najglamuroznijih trka u najbržem karavanu na svijetu - Velika nagrada Monaka (nedjelja, 14h). Prvi treninzi u Monte Karlu su protekli u znaku Luisa Hamiltona, koji je bez problema završio prve provjere. “Crni biser” je posljednji put trijumfovao 2008. godine, a stazu je prešao za minut i 15,537 sekundi. Iza njega je ostao njegov

klupski kolega Niko Rozberg, a potom slijede Sebastijan Fetel, Danijel Rikardo i Maks Ferštapen. “Zna se da su ovdje trke uglavnom dosadne i da pol pozicija mnogo znači. Što se mene tiče, čaša je 20 odsto puna, a ostatak tek treba da se napuni”, kazao je Hamilton i objasnio njegov odnos sa klupskim kolegom. “Prema njemu osjećam samo poštovanje, nema sukoba između nas.” A.K.

Luis Hamilton

takmičara će u č e s t v o vat i na drugom Red Bull King of the Rock turniru u Podgorici

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

XXXI OLIMPIJSKE IGRERIO IGRE RIO 2016 2016 5 5 21. AVGUST

SPRINT

KAD PADNE REKORDER Cijele tri godine važio je svjetski rekord u sprintu, 9,78 sekundi, koji je istrčao Amerikanac Tim Montgomeri. Već 2005. godine, u najvećoj eri dopinga atletskog sprinta, suspendovan je zbog korišćenja steroida. Svi rezultati, rekordi, medalje - poništeni su. Dobio je dvogodišnju suspenziju nakon koje se nikad nije oporavio, naprotiv,

KONSTANTINOS KENTERIS, DŽASTIN GETLIN, TAJSON GEJ, KELI VAJT, AMIN LALU, TIM MONTGOMERI, MERION DŽONS, BEN DŽONSON NAJVEĆA SU IMENA SVJETSKE ATLETIKE KOJA SU POSEGNULA ZA DOPINGOM

čekao ga je zatvor. Za Montgomerija je otkriveno da je podsticao na doping čitav niz sprinterskih zvijezda u domovini, među kojima i suprugu Merion Džons. Zbog organizovanja korišćenja ovih supstanci završio je iza rešetaka.

⌦ Miloš Antić

ažalost, one najmračnije stranice olimpizma, pogotovo modernog, vezane su za korišćenje nedozvoljenih sredstava, pogotovo u atletskom sprintu. Zamah tehnologije sportistima je samo pružio više prilika da se usude na ovakvu prevaru. Istovremeno, tehnologija je učinila da je doping sve lakše otkriti. A neki sportisti nijesu ni “pali” na doping-testu, međutim otkriveno je da su aktivno koristili nedozvoljene supstance. Možda je najbizarniji primjer “slavnog” grčkog atletičara Konstantinosa Kenterisa. Bio je poznat kao “nasljednih

Najpoznatiji par koji je povezan sa dopingom: Meriod Džons i Tim Montgomeri

9,78 SEKUNDI BILO JE VRIJEME SVJETSKOG REKORDA NA 100M KOJE JE 2002. GODINE ISTRČAO TIM MONTGOMERI

Amerikanac Džastin Getlin bio je otrkovenje Igara u Atini 2004. godine, ali je tada počeo njegov košmar sa dopingom

najvećeg” Majkla Džonsona, Džonsona ubjedljivi pobjednik na olimpijskoj trci na 200 metara u Sidneju 2000. godine. Pred Igre u rodnoj Atini 2004. godine vijest godine u Grčkoj bila je da je Kenteris “režirao” saobraćajnu nesreću, u kojoj je učestvovala i njegova trening-partner-

Niko kao Ben Džonson Ipak, slučaj dopinga koji je najviše odjeknuo u atletskom svijetu je oduzimanje olimpijskog zlata i svjetskog rekorda u trci na sto metara, nakon Olimpijskih igara u Seulu 1988. godine Kanađaninu Benu Džonsonu. Njegova dominacija na čuvenoj trci, ispred atletske legende Karla Luisa, već je “odoka” bila sumnjiva. Ispostavilo se da je koristio ste-

roid stanozol. Džonson je sve optužbe negirao, pa čak dobio i podršku sportske javnosti u domovini Kanadi. Tokom i nakon suspenzije čak je učestvovao i na odlično posjećenim revijalnim trkama. Potom je organizovao kampanju u kojoj je optuživao rivale da su mu smjestili i tvrdio da se svako dopinguje. Karijera na najvećem nivou svakako je uništena.

SPORT

Foto:

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

JOŠ 69 DANA

T U KANDŽAMA DOPINGA Od heroine do dna

ka, takođe slavna atletičarka Ekaterini Tanu. Razlog - Grk je želio da na taj način izbjegne zakazano doping testiranje. Dugotrajna istraga otkrila je prevaru, uz priznanje Kenterisa. Nije se izvukao - dobio je čak 31 mjesec zatvorske kazne. Naravno, sportska karijera bila je uništena i nikad više se nije pojavio na velikim atletskom takmičenju. Istu kaznu dočekala je i Tanu, evropska šampionka.

■ SUDBINA GETLINA?

Slučaj Džastina Getlina još čeka pravo razrješenje jer Amerikanac je jedan od favorita sprinterskih trka na Igrama u Rio de Žaneiru ove godine. Getlin je ubjedljivo,

OLIMPIJSKIH MEDALJA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U SIDNEJU OSVOJILA JE AMERIKANKA MERION DŽONS - SVE SU JOJ NAKNADNO ODUZETE

Očekivalo se da bude vladar sprinterskih disciplina, ali je doping bio jači: Tajson Gej kao mladi takmičar, pobijedio na Igrama u Atini prije 12 godine, u trci na 100 metara. Doping odiseja tada tek počinje za njega. Neposredno nakon Igara pao je na prvom testiranju i kažnjen je sa šest mjeseci zabrane učešća na takmičenjima. A 2006. godine dočekao je i drugu kaznu za doping. Po svim pravilima, tadašnjim kako i sanašnjim, drugi doping prekršaj znači i doživotnu zabranu učešća na takmičenjima. Getlin se ipak “izvukao” kompletnim priznanjem i dugogodišnjom saradnjom sa organima nadležnim za doping kontrole. Epilog - atletskim mitinzima se vratio nakon četvorogodišnje pauze. Prošle godine bio je drugi na Svjet-

skom prvenstvu i glavni rival Juseina Bolta. Na gotovo svim takmičenjima i dalje biva izviždan od publike.

■ SRAMOTNI NIZ Još jedan američki talenat koji je trebalo da vlada modernom atletikom je Tajson Gej. Dočekao je uspješan nastup i medalje na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. U julu 2013. godine suspendovan je zbog dopinga, na godinu dana. Otkriveno je da je zabranjenu supstancu uzimao godinama, pa mu je srebro iz Londona oduzeto. Šampionsku formu nije uspio opet da pronađe. U junu 2004. godine, pred same Igre u Atini, otkriven je doping skandal sa svjet-

U modernom američkom sprintu primjer koji najviše opominje i odjekuje je strmoglav sunovrat karijere sprinterke Merion Džons. Bila je osvajač pet olimpijskih medalja i najveća šampionka Igara u Sidneju 2000. godine. Osvojila je individualno zlato na 100 i 200 metara. Nikada nije pala na doping testu, čak se branila i pred istražiteljima i govorila da je bivšeg muža, bacača kugle Si-Džej Hantera ostavila kada je saznala da je koristio steroide. Ipak, nakon godina negiranja, dopingovanje je priznala u oktobru 2007. godine. Olimpijske medalje su joj oduzete, odlužila je višemjesečnu zatvorsku kaznu. Od tada živi na Barbadosu, sa trećim mužem, atletskom zvijezdom Obadele Tompsonom.

skom prvakinjom u atletskom sprintu Keli Vajt. Amerikanki su sve medalje sa velikih takmičenja poništene, kao i rezultati koje je ostvarila od decembra 2000. godine. Kako ne bi bilo da se na listi nalaze samo slavni sprinteri, dokaz je Marokanac Amin Lalu. Sa Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine kao jedan od favorita za zlato na 800 metara izbačen je zbog korišćenja furosemida. Dobio je kaznu od čak dvije godine, za ovaj netipičan doping koji izaziva izmokravanje.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

SPORTSKI EKRAN ⌦ Pripremio: Alen Kasmić

SUBOTA

NEDJELJA

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 1 14.00hF1 Monte Karlo, moto sport 16.30hTurnir prijateljstva finale, fudbal 19.30hBrose - Bajern, košarka

11.00hF1 Monte Karlo, moto sport 12.15hC. zvezda - Vojvodina, fudbal 14.00hF1 Monte Karlo, moto sport 15.15hSarajevo - Rijeka, fudbal 18.00hHal - Šefild V, fudbal 20.45hReal Madrid - Atletiko M, fudbal 03.00hOklahoma - G. Stejt, košarka

SPORTKLUB 2 13.35hGvangžu - Šangaj, fudbal 16.00hBarnsli - Milvol, fudbal 20.45hVenecija - Armani, košarka

SPORTKLUB 2

SPORTKLUB 3

17.00hDarušafaka - Efes, košarka 20.45hAvelino - Ređo Emilija, košarka

SUBOTA

SPORTKLUB 3

Spektakularno finale Lige šampiona na San Siru Real Madrid - Atletiko Madrid Sportklub CG, Arenasport 3, 20.45h

18.00hUniks - Zenit, košarka

ARENASPORT 2

12.30h Endesa liga, košarka 15.15hLŠ F4 za treće mjesto, rukomet 18.00hLŠ F4 finale, rukomet

18.00hPartizan - FMP, košarka

ARENASPORT 3

16.15hZa treće mjesto Tulon, fudbal 18.45h Finale Tulon, fudbal 21.45hPortugal - Norveška, fudbal 23.45hArgentinska liga, fudbal

20.45hReal Madrid - Atletiko M, fudbal 23.30hArgentinska liga, fudbal

ARENASPORT 4

16.15hLugano - Cirih, fudbal 18.45h Indikar, moto sport 21.30h Belju - Makabu, boks

16.00hAviva šampionat, ragbi 21.00hKruzeiro - Atletiko MG, fudbal 23.30hAtletiko - Figuerense, fudbal

EUROSPORT

EUROSPORT 10.45h Rolan Garos, tenis 14.30hĐiro d’Italija, biciklizam 17.45h Rolan Garos, tenis

11.00h Rolan Garos, tenis

ARENASPORT 1

ARENASPORT 2

15.15hKjelce - PSŽ, rukomet 18.00hKil - Vesprem, rukomet 21.00hBarns - Di Roko, boks

EUROSPORT 2

16.00hGalatasaraj - Fenerbahče, košarka 17.45hNjemačka - Slovačka, fudbal

NEDJELJA

Rukometna Evropa će dobiti novog šampiona. Finale fajnal-fora u Kelnu Arenasport 1, 18h

BRDSKA AUTO TRKA “KOTOR TROJICA 2016”

10.45h Rolan Garos, tenis 14.30hĐiro d’Italija, biciklizam 17.45h Rolan Garos, tenis 22.30hNjujork - Orlando, fudbal

EUROSPORT 2 11.00h

Rolan Garos, tenis

Detalj sa prošlogodišnje trke

Drevni grad će uživati Dnevnim novinama direktor kluba Tripo Bukilica. Subota je rezervisana za treninge, dok će se na dan trke održati dvije vožnje. Staza je duga 4.350 metara, a organizatori mole sve gledaoce da slušaju upustva službenih lica. „Nakon zatvaranja, 20-ak minuta prije početka treninga i trke, apsolutno se niko

Foto: Radiodux.me

Kotor će sjutra (nedjelja) uživati u dobrom automobilizmu - na programu je Međunarodna brdska auto-trka “Kotor - Trojica 2016”, u organizaciji Auto-moto sportskog kluba “Blažo Smiljanić”. Ovogodišnje takmičenje će biti najveće u istoriji Crne Gore u ovom sportu. “Izvjesno je da će biti i do 120 takmičara”, rekao je

ne smije nijednog trenutka naći na stazi. Vozila će se zbog brojnosti učesnika puštati na svakih pola minuta”, ističe Bukilica, koji je najavio učesnike iz Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske, Italije i svih država bivše Jugoslavije. „Staza Kotor - Trojica jedna je od najboljih u Evropi, jer sa pojedinih mjesta možete pratiti tri do četiri vozila. To nigdje nije moguće”, zaključio je Bukilica. I.K.

SPORT

XV EVROPSKO PRVENSTVO

Š 13 DAN

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) SJAJNI IGRAČI KOJI PROPUŠTAJU EVROPSKO PRVENSTVO U FRANCUSKOJ

Otpisani majstori koji bi dominirali u Francuskoj Veličanstveno Evropsko prvenstvo u Francuskoj kuca na vrata, a selektori reprezentacija polako sastavljaju konačne spiskove za kontinentalni turnir. Međutim, na tim spiskovima neće biti nekih fantastičnih igrača, koji su (najviše zbog povreda) spriječeni da svojim kvalitetom počaste ljubitelje fudbala na Euru. Francuzi su ostali bez Ajmerika Laportea, Rafaela Varana, selektor Didije DeTrap

Laporte

Varan

šamp nije pozvao Karima Benzemu (skandal sa Matjeom Valbuenom) i sjajnog Hatema Ben Arfu (iz njemu znanih razloga). Engleska je bez povrijeđenih golmana Džeka Batlanda, napadača Danija Velbeka i Aleksa-Okslejda Čembrlena. Njemačka neće moći da računa na povrijeđene Bastijana Švajnštajgera, Ilkaja Gundogana, a Italija na Marka Veratija i Klaudija Markizija. Portugal će moKompani

Koentrao

rati bez Danija, Fabija Koentraoa, a Belgijanci bez Vensana Kompanija. “U posljednje vrijeme vijesti koje stižu nijesu najbolje. IDEALNIH 11 KOJI Pet važnih igrača ima problePROPUŠTAJU EURO: ma sa povredama ili su se tek oporavili i daleko su od prave forme. To me brine”, reTrap - Laporte, Varan, Komkao je selektor “elfa” Joakim pani, Koentrao - Verati, Švajn- Lev, koji iznenađujuće nije štajger, Gundogan, Markizio, - pozvao golmana PSŽ-a KeviBen Arfa - Benzema na Trapa. Rezervnom čuvaru mreže Gundogan

Švajnštajger

Markizio

Verati

“gordog albiona” Batland teško je pala povreda članka... “Mislio sam da je u pitanju lakša povreda. Razočaran sam i očajan”, priznao je golman Stouka, dok Kompani zna razlog svoje 33. povrede od 2008. godine... “Kada sam imao 17 i 18 godina u dvije sezone sam odigrao 110 utakmica i zbog toga moj organizam danas trpi”, smatra Belgijanac. A.Popović Ben Arfa

Benzema

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

nikola prentić, sekretar prenosi atmosferu iz mil

prije 25 GODINA CRVENA ZVEZDA ŠAMPION EVROPE

Četvrt vijeka je prošlo kao tren

Desilo se, nije se ponovilo, vjerovatno se nikada neće ponoviti - Crvena zvezda je 29. maja 1991. godine na stadionu Sveti Nikola u Bariju osvojila titulu šampiona Evrope! I tako je četvrt vijeka prošlo kao tren... Najdosadnija utakmica u istoriji finala Lige šampiona (ranije Kupa šampiona) je završena rezultatom 0:0 poslije 120 minuta igre, a onda se pristupilo izvođenju jedanaesteraca u kojima su “crveno-bijeli” bili uspješniji rezultatom 5:3. Bio je to najveći uspjeh jugoslovenskog fudbala, koji bi se možda ponovio da nije bilo bratoubilačkog rata zbog koga su se igrači raspršili na sve strane... Za prkosne Beograđane pogodili su svi (Prosinečki, Binić, Belodedić, Mihajlović, Pančev), dok je za najbogatiji tim već u prvoj seriji promašio Manuel Amoros (Stojanović mu odbranio šut, a legenda kaže da je Amoros šutirao umjesto Dragana Piksija Stojkovića, koji je odbio da puca protiv bivšeg kluba), a onda su golove

Pet Crnogoraca je bilo u Zvezdinoj šampionskoj generaciji - to su Kaluđerović, Radinović, Šabanadžović, Marović i Savićević

postigli Bernand Kasoni, Žan Pjer Papen i Karlos Mozer. Peti igrač nije morao da šutira. A utakmica se odigrala upravo onako kako je zamislio trener Zvezde Ljupko Petrović, koji je imao nevjerovatan napadački potencijal, ali se opredijelio za - defanzivni bedem. Čak se često gledalo kako se lopta vraća golmanu Stojanoviću, a Dika je hvata u ruke i zadržava vrijeme, pošto tada indirekt nije postojao... “Treba da se branimo, jer je Marsej nevjerovatno jak”, pričao je Ljupko igračima pred početak utakmice, kaže legenda, a onda mu se

u riječ ubacio Savićević... “Ali, Ljupko kako ćemo da pobijedimo”, pitao je Genije, na šta mu je Petrović odgovorio... “Ništa ne brinite. Idemo na penale. Dika će da odbrani jedan, a mi ćemo da postignemo svaki pogodak.” Tako se sve odigralo u finalu, a za Zvezdu su prije 25 godina nastupili Stevan Stojanović, Refik Šabanadžović, Miodrag Belodedić, Ilija Najdoski, Slobodan Marović, Siniša Mihajlović, Vladimir Jugović, Robert Prosinečki, Dragiša Binić, Darko Pančev, dok su na klupi bili Milić Jovanović, Ivica Momčilović, Rade Tošić, Vlada Stošić (ušao umjesto Genija u 84. minutu) i Vladan Lukić. Pored Šabanadžovića, Marovića i Savićevića koji su igrali, Zvezda je u šampionskoj generaciji imala još dva Crnogorca - Duška Radinovića (nije igrao zbog povrede, a povrijedio se dan pred finale) i golmana Željka Kaluđerovića, koji je bio treća Ljupkova opcija... B.T.

Žurka je u samo će j kraju zap

Srce italijanske privrede, grad čuveni Trg Duomo, odakle kreće namode, grad čuvene opere, letećeg vijačka ludnica. stila života i grad fudbala, naravno. UEFA prije svega je napravila veGrad posrnulih veliki spektakl, a fudbalikana Milana i Inlom zaraženi Italijani tera, koji su na nepodigli sve na još vikoliko dana zauzeši nivo. li neki drugi gradski Ulice Milana danima Prema najavarivali. Oni madrid- unazad zauzeli su nama domaćina, čuveski, za čiji duel veče- vijači Atletika i Reala. ni San Siro (ili ĐuzeBrojniji i glasniji su ulras vlada nezapam- trasi kolčonerosa, koji pe Meaca, zavisi da li ćeno interesovanje. naprave spektakl gdje vam je miliji Milan Finale Lige šampio- god se pojave. Hoće li ili Inter, tj. njihove lena između Atletika i večeras dočekati prvu gende), koji je baš priReala je događaj go- titulu prvaka Evrope ili je dva dana dobio peće opet (po 11. put) modine za Milano. tu zvjezdicu po UErati da gledaju feštu Zagrijavanje za omraženog rivala FA kategorizaciji stautakmicu koju čediona, uz unutrašnje ka cijela planeta poefekte, i spolja će biti čelo je prije nekolispecijalno “našminko dana - zastavice, kan” i dobiti neododresovi, šalovi ljutih madridskih ri- ljiv izgled za večerašnju utakmicu. vala mogu se sresti na svakom ćošUtisak koji se stiče dan uoči meku. Grad bukvalno diše za večeraš- ča je da će više navijača imati Atlenji duel. Najluđa stanica je svakako tiko. Crvena boja nekako je domi-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

SPORT

R FK BUDUĆNOST, ZA DN ILANA UOČI FINALA LŠ

U GRADU, JEDNI NA PJEVATI

Prentić je od septembra 2015. član UEFA komiteta za klupski fudbal koji brine o Ligi šampiona i Ligi Evrope. Zahvaljujući članstvu Budućnosti u ECA (Evropska asocijacija klubova) Prentić je na ovom sastanku predstavljao i klubove iz zemalja koje se nalaze od 29. do 53. mjesta UEFA rang liste.

nantna u odnosu na bijelu, a navijači kolčonerosa svakako bučniji, a i mnogo simpatičniji od gradskih rivala. Svi vjeruju da će dočekati prvu evropsku titulu. I osvetu za (ne) zaslužen poraz od prije dvije godine u Lisabonu. Nadam se da će tako i biti i da ćemo nakon Dejana Savićevića, Predraga Mijatovica, Refika Šabanadžovica, Slobodana Marovića, Duška Radinovića i Željka Kaluđerovića dobiti još jednog Crnogorca koji se može pohvaliti peharom sa ušima. Našeg Stefana Savića.

Ulica u Milanu okićenA je zastavama svih klubova koji su ove sezone igrali u Ligi šampiona Prentić je juče posjetio muzej Milana, gdje su slike našeg Dejana Savićevića, legende roso-nera praktično na svakom koraku

SPREMA SE PROMJENA ZA NAREDNI CIKLUS 2018 2021.

UEFA je na raskrsnici Uoči večerašnjeg spektakla u hotelu “Principe di Savoia” održan je sastanak UEFA Komiteta za klupski fudbal (CCC). Glavna tema je bio novi format takmičenja za period 2018-2021. Poenta je da svi žele promjene, odnosno više novca od nastupa u UEFA takmičenjima. Ugovori klubova za TV prava u Engleskoj su na primjer mno-

go veći, odnosno donose više zarade nego četvrtfinalistima, polufinalistima, čak i finalistima Lige šampiona. Osim toga na tapetu je i sam format takmičenja Lige šampiona. Najbolji i najbogatiji klubovi žele da se smanji broj učesnika, a poveća broj utakmica u grupnoj fazi. UEFA se po svemu sudeći nalazi na raskrsnici...

Teško međutim da će odluka biti donijeta prije izbora za novog predsjednika UEFA 14. septembra. Evropska kuća fudbala ne želi podjele iako u ovom slučaju ne mogu svi biti zadovoljni. Stav klubova koje predstavljam je da ne želimo velike promjene i da želimo da svaka zemlja zadrži četiri predstavnika u evropskim takmičenjima.

SPORT

SAVIĆ ŽELI U DRUŠTVO BESMRTNIH

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

Naš reprezentativac Stefan Savić ima priliku da postane sedmi Crnogorac koji je osvajao Kup/Ligu šampiona. To je do sada pošlo za nogom Dejanu Savićeviću (Crvena zvezda, Milan), Slobodanu Maroviću, Refiku Šabanadžoviću, Željku Kaluđeroviću, Dušku Radinoviću (svi sa Zvezdom) i Predragu Mijatoviću (Real Madrid). Fantastični 25-go-

UTAKMICE ODIGRAO JE STEFAN SAVIĆ OVE SEZONE ZA ATLETIKO MADRID.

dišnji Mojkovčanin večeras će sa Atletikom pokušati da se dokopa “klempavka”, koji je san svakog profesionalnog fudbalera. “Vjerovali smo da možemo do kraja, a sada se nalazimo na korak od velikog trofeja. Real je sjajan i nema šta puno da se priča o tome. Međutim, uradićemo sve da osvojimo titulu šampiona Evrope u Mila-

LIGA ŠAMPIONA 61. FINALE REA

PONOVIĆEMO! ⌦ Aleksandar Popović

amo gdje su stali 24. maja 2014. Real i Atletiko nastavljaju 28. maja 2016. godine. Lisabon se posrećio “merengesima”, a da li će Milano biti Italija “kolčonerosima” - saznaćemo večeras.

Do prije nekoliko godina “Madrilenjo” je bio tek simpatični madridski derbi, koji je neko vrijeme znao i da padne u zaborav, jer je Atletiko igrao u drugoj ligi. Međutim, upravo je taj okršaj ušao u istoriju evropskog fudbala, s obzirom da je jedini koji će ispisati svoju drugu stranicu u finalu Lige šampiona. Svi napamet znaju lisabonsku pjesmu, u kojoj je vojska Dijega Simeonea golom Dijega Godina vodila 1:0 do 93. minuta, a onda je Serhio Ramos nakon kornera poravnao i odveo duel u produžetke, gdje su Geret Bejl, Marselo i Kristijano Ronaldo dokrajčili komšije (4:1), potpisali “La decimu”, a Karlo Anćeloti osvojio trećeg “klempavka”. Ćolo je i sada tu, lovi Atletikov prvi trofej u eliti, a protiv njega do trenerske besmrtnosti u svojoj debitanskoj sezoni želi veli-

KRISTIJANO RONALDO: LIGA ŠAMPIONA VRIJEDI VIŠE NEGO BARSELONINA DUPLA KRUNA. JEDNOSTAVNO, SVI ŽELE DA OSVOJE LIGU ŠAMPIONA

ki Zinedin Zidan, pod zidinama San Sira, za 11. titulu Reala.

■ ZINEDIN ZIDAN: SPREMNI SMO

“Prije finala u Lisabonu Karlo Anćeloti mi je rekao da se nada da ću jednog dana kao prvi trener osvojiti Ligu šampi-

ATLETIKO

REAL

20:45 Navas Karvahal Pepe Ramos (k) Marselo Kasemiro Kros Modrić Bejl Ronaldo Benzema

Oblak Huanfran Godin Himenez Filipe Luis Koke Gabi (k) Fernandez Nigez Grizman Tores

Trener: Zinedin Zidan

Trener: Dijego Simeone

MILANO - Stadion: San Siro. Kapacitet: 80.018. Sudija: Mark Kalatenburg (Engleska). Pomoćnici: Sajmon Bek i Džejk Kolin (oba iz Engleska).

Ako Zinedin Zidan ne osvoji Ligu šampiona, Florentino Perez će ga otpustiti, a na njegovo mjesto doći će Unai Emeri iz Sevilje, tvrde španski mediji.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

nu”, jasan je Savić u razgovoru za Dnevne novine, koji bi trebalo da krene sa klupe za rezervne igrače, jer Dijego Simeone više vjeruje Urugvajcu Hozeu Mariji Himenezu, uprkos kiksevima protiv Bajerna u polufinalu. Međutim, igrač “kolčonerosa” ima visoko mišljenje o sjajnom Ćolu. “Dijego Simeone je već

MEČEVA ATLETIKO JE ZAVRŠIO BEZ PRIMLJENOG GOLA SA STEFANOM SAVIĆEM U ODBRANI.

sada jedan od najvećih, a u budućnosti može da postane najveći. Specifičan je, ima odličan odnos sa svim igračima. Zato smo tu gdje jesmo. Stil Atletika je prepoznatljiv, u to su se svi uvjerili, a nama igračima nikada nije potreban poseban motiv. Pogotovo nam ne treba u finalu Lige šampiona”, poručuje Savić. A.P.

AL MADRID ATLETIKO MADRID

UZVRATIĆEMO!

POBJEDE SAMO USPIO JE DA OSTVARI REAL PROTIV ATLETIKA U POSLJEDNJIH 11 MEČEVA, UZ PET PORAZA I ČETIRI REMIJA.

ona i evo me, tu sam”, počeo je Zidan na konferenciji za novinare. Francuz, koji je tada bio pomoćnik Italijanu, svjestan je komplikovanog zadatka... “Da, biće veoma, veoma teško. Atletiko je odlična ekipa, veoma nezgodna. Tu je i pritisak, ali se nosim sa njim bez problema. Volio sam ovakve utakmice kao igrač, a volim ih i kao trener. Samo nas korak dijeli od velikog uspjeha i spremni smo, svi do jednoga. Najvažnije je da ekipa pruži sve od sebe, pa u toj situaciji ni eventualni poraz ne bi bio neuspjeh. Ali, nadam se da ćemo slaviti”, poručuje Zidan, koji neće moći da računa na povrijeđenog Rafaela Varana.

■ DIJEGO SIMEONE:

ma ostala ista. Smatram da je, uz sve sjajne igrače u Realu, Kasemiro čovjek koji donosi ravnotežu njihovom timu i mogu reći da je on ključni igrač. Mi smo se spremili, motivisani smo i želimo da ovog puta odemo do kraja. Real je bolji od nas, ali bili su i Barselona, odnosno Bajern. Dakle, samo pobjeda i trofej, to je jedino o čemu razmišljamo”, jasan je Simeone, koji računa na sve igrače.

SAMO POBJEDA

Prije dvije godine Ćolo se teško pomirio sa činjenicom da mu je Real “ukrao” pobjedu i titulu šampiona Evrope. Međutim, ove Argentinac želi da njegov tim, Real Madrid ni- zajedno sa Stefanom Savićem, kada nije pobije- bude taj koji će se na kraju smidio na San Siru u jati, uz osvetničko zadovoljstvo. zvaničnom meču. “Nikada neću zaboraviti tu su“Merengesi” ni- dijsku nadoknadu. Kada smo tasu uspjeli da poda primili gol - u produžecima bijede ni Milan, ni nijesmo imali šansi. Ipak, ovo je nova utakmica, novo finale. ReInter. al se nije puno promijenio, ali mi jesmo, iako je struktura našeg ti-

ANTOAN GRIZMAN: PRIJE DVIJE GODINE GLEDAO SAM FINALE NA TELEVIZIJI. A, SADA ŽELIM SA ATLETIKOM DA PODIGNEM PEHAR LIGE ŠAMPIONA

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 5. 2016.

šest glava

MLADOST Radović Đurišić Glavan Milo. Radulović Novović Petričević Tomanović Rudović Petrović Šćepanović Vuković Trener: Nikola Rakojević

MORNAR Popović Tomašević Marković Gajević Šimura Ragipović Vukmarković Kacić Nikolić Leverda Vučinić Trener: Zoran Mijović

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Početak: nedjelja, 17.30. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: B. Bogdanović (Nikšić), Ž. Pavićević (Podgorica). Delegat: Nikola Gegaj.

BUDUĆNOST Ljuljanović Raspopović Vukčević Pajović Mirković Hočko Raičković Pejaković Vušurović M. Burzanović Đalović Trener: Miodrag Vukotić

ZETA

Božović Aligrudić Cavnić Vujačić Sekulić Milojko Šofranac Marković Živković Kukuličić Bjedov Trener: Dejan Vukićević

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Početak: nedjelja, 17.30. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: N. Vujović (Bar), I. Bogdanović (Cetinje). Delegat: Predrag Pajović.

ODLUKA U NEDJELJU MEČEVI ISTINE ZA MORN

NIKO NEĆE, NEK Telekom 1. CFL

⌦ Uroš Radulović

tižemo do samog kraja! Zavjesa na deseto crnogorsko klupsko takmičenje će se spustiti u nedjelju kada su zakazani dueli posljednjeg, 33. kola! Prvaka imamo, znamo koga čeka Evropa, ali nekoga će morati da proguta i ambis Druge lige - to nam još uvijek nije poznato...

RUDAR Radanović Reljić Alić Radišić Nestorović Kaluđerović Sopo Vlahović Brnović Božović Marković Trener: Vuko Bogavac

PETROVAC Dragojević Vujović Radović Mikijelj Kajević Golubović Marković Racković Čolaković Joboši Kopitović Trener: Ivan Brnović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: nedjelja, 17.30. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), M. Asović (Berane). Delegat: Miroslav Mićunović.

Mornar, Iskra i Petrovac igraju mečeve istine! Neko od ovih ekipa će nakon posljednjeg kola našeg šampionata morati da se pomiri sa sudbinom i ispadanjem u niži rang takmičenja. Tome su za sada najbliži Barani, ali serijom loših utakmica Danilovgrađani i Petrovčani su sebi zakomplikovali život u Telekom

MEĐUSOBNI DUELI PETROVAC *Bolji od Mornara, slabiji od Iskre ISKRA *Bolja od Petrovca, slabija od Mornara MORNAR *Bolji od Iskre, slabiji od Petrovca

1. CFL-u. Bez koga ostajemo, a ko će u baraž na megdan Bratstvu i Cetinju, znaćemo nakon paklenih 90 minuta u nedjelju.

■ MORNAR - MOŽEMO Krenućemo od “fenjeraša”, Mornar je vezao dva trijumfa i koliko-toliko sačuvao puls do posljednjeg kruga crnogorske vrteške. Barani u posljednjem kolu idu na megdan timu Mladosti, aktuelnom šampionu koji je vjerovatno već odavno u mislima kvalifikacija za Ligu šampiona. “Mladost je zasluženo šampion čestitam im na tome. Mislim da su rasterećeni, već misle o kvalifikacijama, tako da tu vidim našu šansu. Uostalom, do-

1. Mladost