Dnevne novine 2. - 3. jul 2016. by Dnevne Novine

DANAS UZ VN

I U NVO SE DOBRO Ĺ˝IVI â– 9

Ä?uroviÄ‡ za godinu zaradio preko 45.000 eura

BESTSELER

â€œLEONIâ€?

4.99â‚Ź SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.BROJ 1495 GODINA V

MUP FORMIRAO KOORDINACIONO TIJELO , Ĺ ARANOVIÄ† PORUÄŒIO â– 5

DaniloviÄ‡ bi da uzme posao DIK-u

â– Formiranje tzv. Koordinacionog tijela za sprovoÄ‘enje izbora je ministrov nelegalan Ä?in kojim se pokuĹĄavaju preuzeti nadleĹžnosti DIK-a, kaĹže predsjednik DIK Budimir Ĺ aranoviÄ‡

â– 6 7

RADMILA VOJVODIÄ†, REKTORKA UCG ZA VN

Novi kvalitet visokog obrazovanja obaveza UCG

PODGORIÄŒKA POLICIJA OTKRILA POÄŒINIOCA â– 9

BEBISITERKA IZ STANA LJEKARA ODNIJELA 19.000â‚Ź

MINISTAR RAĹ KO KONJEVIÄ† ZA VN

Rebalans na Vladi u narednih 10 dana â– 10 11 ZA NAJBOLJE PONUDE:

KOLAĹ IN: TUĹ˝BA PROTIV BULATOVIÄ†A â– 22

ProdaÄ‡e bubreg ako VuksanoviÄ‡ dobije spor

MITROPOLIT DAO PODRĹ KU ZAKONU

â– 19

marketing@dnovine.me

Amfilohije: DarovaÄ‡u sve svoje organe

+382 77 300 104

POLITIKA

GLAVNI ODBOR SNP

Maratonska sjednica, a na kraju - limunada Nakon maratonske sjedni- državnom tako i na lokalnom ce Glavnog odbora Socijali- nivou, u svim svojim aktivnostičke narodne partije koja je stima treba da budu posvetrajala od 17 časova pa skoro ćeni ostvarivanju što boljeg do ponoći, u ovoj partiji ništa izbornog rezultata partije, te nije riješeno. Izdato je saop- da će sve suprotne aktivnoštenje koje govori opšte stvasti tom cilju i odgovornost biri bez i jedne naznake da li se ti tretirana u skladu sa Staturazgovaralo o jedinstvu par- tom stranke. tije i kritikama na račun li“Glavni odbor je ukazao dera Srđana Milića, kako je na potrebu stiktnog poštonajavljivano. vanja utvrđenog načiPrema saznanjina ostvarivanja koma Vikend novina munikacije parvođena je veoma tije sa javnošću burna raspratokom izborNA KRAJU SU JEDNOva, a Snežana ne kampanje, GLASNO DONEŠENIZAJonica je oštro kao i na neopKLJUČCI KOJI PREDnapala funkcihodnost snažSTAVLJAJU POLITIČKU onere SNP Dranijeg promovisanja niza goslava ŠćekiLIMUNADU ća i Aleksandra uspješnih iniciDamjanovića. jativa SNP-a, kojiOni joj nijesu ostali ma su rješavani produžni. Upućen je veliki broj blemi svih građana Crne Gokritika na račun Milića, ali i re”, kaže se u saopštenju, što na račun njegovih kritičara. se može tumačiti kao pokušaj Naročito je kritikovan “poku- smirivanja strasti, odnosno šaj destabilizacije partije ne- sprečavanja pojedinih funkposredno pred izbore”. cionera da daju uznemirujuIpak, na kraju su jedno- će izjave medijima. glasno donešenizaključci Glavni odbor SNP, na krakoji predstavljaju političku ju saopštenja, insistira da rulimunadu. kovodstva opštinskih odboU saopštenju sa sjednice ra sve svoje kapacitete i akGO SNP je zaključio da se Cr- tivnosti usmjere ka podizana Gora mora izgrađivati kao nju partijske infrastrukture, ekonomski jaka, politički sta- intenziviranju komunikacibilna, socijalno odgovorna i je sa postojećim članovima i bezbjednosno sigurna za- simpatizerima, te uključivajednica svih njenih građan- nju novih. ki i građana. Ipak, kako saznajemo ovo “Da bi se ta promjena de- nije bila sjednica pomirenja i sila, neophodno je da SNP- u narednim danima možemo a, kao jedina partija izvor- očekivati različite informacine ljevice u programskom je iz ove partije. Očigledno se i akcionom smislu, u datim radi o borbi za mjesta na izokolnostima, ostvari najbo- bornoj listi SNP, a saopštenje lji mogući rezultat na parla- govori samo o onim djelovimentarnim izborima najav- ma politike SNP sa kojima se ljenim za oktobar”, kaže se u svi slažu. Do toga je došlo, očisaopštenju. gledno, jer su kritičari Srđana Glavni odbor je istakao da Milića shvatili da on ima vefunkcioneri SNP-a, kako na ćinu u Glavnom odboru.M.P. Srđan Milić

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Đukanović na FNP

PREMIJER MILO ĐUKANOVIĆ NA FAKUL

IZAZOV ZA NOV JE BOLJI ŽIVOT G

⌦ Jovana Đurišić

remijer Milo Đukanović kazao je da je trenutno nije vrijeme za priču o članstvu u EU, već o evropeizaciji crnogorskog društva. O članstvu bi, kako je rekao, trebalo pričati onda kad za to dođe vrijeme.

Osvrćući se na crnogorski put u NATO, Đukanović je kazao da Alijansa jeste vojni savez, ali da članstvo ne znači pripremu za rat. Govoreći o Bregzitu, Đukanović je rekao da Crna Gora poštuje odluku svakoga da bira svoj put. “Ubijeđen sam da je interes Zapadnog Balkana da bude u Evropskoj uniji i da je ideja ujedinjene Evrope superiorna, jer je vrijeme globalnih promjena u koje Evropa, plašim se, ulazi nespremna”, kazao je premijer Đukanović na predavanju “Crna Gora deset godina kasnije ostvarenja i perspektive”, na Fakultetu političkih nauka. Smatra i da Evropa ne može biti stabilna, ako takav nije i Balkan. “Jer čim Evropa manje obraća pažnju na Balkan, jačaju balkanske tenzije”, rekao je Đukanović, ocjenjujući da NATO jeste vojni savez, ali da članstvo ne znači pripremu za rat. Premijer je istakao da će izazov svih budućih vlada biti poboljšanje kvaliteta života građana Crne Gore. Kazao je i da ve-

ćina građana vjeruje Vladi Crne Gore, te da to pokazuju izbori. Đukanović je rekao da je Crna Gora danas ekonomski najrazvijenija država Zapadnog Balkana, iako je, kako je rekao, nekada bila na fondu pomoći za nerazvijena područja u SFRJ.

■ ŽELIMO DOBRE

ODNOSE SA SVIMA

Govoreći o budućim odnosima sa Rusijom, predsjednik Vlade je rekao da je ta zemlja uradila ono što se i očekivalo kada dođe do ovakve promjene na globalnoj sceni. “U novoj arhitekturi geopolitike, zahvaljujući defanzivnoj politici drugih globalnih igrača, Rusija je popunila taj prostor. Bili smo svjedoci ruske oštre retorike prema širenju NATO, tj. prijema Crne Gore. Trudili smo se da ne dolivamo ulje na vatru, jer želimo dobar odnos sa svima, posebno sa zemljom sa kojom smo obilježili tri vijeka diplomtskih odnosa”, rekao je Đukanović, navodeći da do sada “nijesmo bili baš uspješni u približavanju stavova s Moskvom”.

Odgovarajući na pitanja studenata o javnom dugu Crne Gore, koji raste, te mogućnostima napredovanja, premijer je rekao da je država napravila dobar rezultat na planu konsolidacije javnih finansija. “Dug raste jer imamo naslijeđenu zaostalost, a moramo iskoristiti svoje resurse, za šta nam treba dobra infrastruktura koja je veoma skupa. Da bi nju razvijali, moramo se zaduživati, jer birate hoćete li se li se razvijati ili ne. Ja sam ubijeđen da se Crna Gora nije zadužila preko mjere održivosti”, poručio je premijer. “2006. godine nivo razvijenosti u odnosu na EU je bio 30 odsto, da bi se popeo na 43. Nezaposlenost je pala na 17 odsto. Važan impuls su dale strane investicije. Činile su 19 odsto BDPa. To znači da investitori imaju povjerenja u Crnu Goru. Važno je da smo u ovih 10 godina napredovali u evrointegracijama. Tim rezultatima smo potvrdili da imamo snagu za reforme. Crna Gora je deset godina kasnije članica NATO, jer smo sada u fazi ratifikacije protokola. A šest

“ČIM EVROPA MANJE OBRAĆA PAŽNJU NA BALKAN, JAČAJU BALKANSKE TENZIJE”, REKAO JE ĐUKANOVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

POLITIKA

Andrija Mandić iz Skupštine ide na teren

Foto: Dejan Lopičić

Foto: Saša Matić

LIDER NOVE PODNIO OSTAVKU NA MJESTO POSLANIKA

LTETU POLITIČKIH NAUKA

VU VLADU GRAĐANA zemalja je to učinilo u kratkom roku”, rekao je Đukanović.

■ RAZUMIJEVANJE PROMJENA

Premijer je podsjetio da je američki predsjednik Barak Obama prije neki dan apelovao na Senat da to učine, iako oni tradicionalno zadnji ratifikuju Protokol. Na taj način, smatra on, želi se poslati poruka drugim članicama. Osvrćući se na prošlost, premijer je rekao da Crna Gora početkom devedesetih godina nije razumjela globalne promjene,

te da je očuvanje bezbjednosti u predreferendumskom periodu jedno od glavnih dostignuća. On je rekao da zvuči nevjerovatno da je naša zemlja, s tradicijom ratovanja, sačuvala mir. Premijer ocjenjuje da je većina ratova koji su se vodili bila opravdana za očuvanje zemlje, ali i da je bilo avantura “u kojima smo uništavali materijalna dobra”. “I što je bitnije, gubili smo živote naših ljudi. Očuvali smo mir politikom koja je bila utemeljena u dobrom razumu naroda Crne Gore”, kazao je Đukanović.

Ramada ispravno postupila

Dostavljanje informacije da je partijski skup Socijaldemokrata u hotelu “Ramada” navodno plaćen državnim novcem urađen je s namjerom da se proizvede novi politički i medijski skandal, ocijenio je premijer Milo Đukanović. On je, komentarišući aferu “Ramada”, rekao da nema još nijedne nove informacije povodom tog slučaja. Ponovio je da je ostao pri ranije izrečenom stavu na premijerskom satu da bi svaki poslodavac na svijetu postupio kao što je to bilo u slučaju hotela Ramada. “Ne treba mijenjati teze. Da li zaista mislite da je normalno da neko, zarad političke potrebe bilo koje partije, neovlašćeno daje in-

formacije koje se tiču poslovanja. Mislite li da je to doprinos demokratiji? Ne”, rekao je Đukanović. On je kazao da ima razumijevanja prema Ramadi, jer je riječ o privatnom poslodavcu i poručio da bi uradio isto prema onome ko bi se slično ponašao i u Vladi. “Nije profesionalno iznositi podatke u javnost za koje nijeste ovlašćeni”, rekao je Đukanović. Na pitanje smatra li da to nije profesionalno ako je u pitanju državni novac, premijer je rekao: “Ako je to državni novac, onda ste kao savjesni građanin u obavezi da obavijestite institucije, a sada je to urađeno s namjerom da se pravi novi politički i medijski skandal”.

Mandić podnio ostavku na mjesto poslanika Poslanik Demokratskog fronta Andija Mandić podnio je juče, kako su i najavile Dnevne novine, ostavku na tu funkciju jer, kako je kazao, želi da se posveti terenskom radu. “Vlastitom željom i odlukom Predsjedništva DF-a odlučio sam da se povučem iz Skupštine”, kazao je Mandić agenciji MINA. Kako je naveo, na njegovom mjestu u parlamentu od ponedjeljka će biti nekadašnji poslanik i predsjednik beranskog odbora Radojica Živković. “Namjera je veoma jasna, želim da se posvetim terenskom radu, da organizujem najorganizovaniju opozicionu strukturu, a to je DF, jer želimo da nakon izbora budemo vlast u Crnoj Gori”, rekao je Mandić. Prema njegovim riječima, za dolazak na vlast nijesu dovoljne samo “tribine” koje DF svakodnevno ima u Skupštini.

U Novoj srpskoj demokratiji očekuju da do konstituisanja novog saziva crnogorskog parlamenta u poslaničkom klubu neće biti više personalnih promjena “Nego je na prvom mjestu važno da imamo hiljade ljudi na terenu, koji će pratiti i podržavati našu politiku. Tome neko mora da se posveti i smatram da sam ja prvopozvani koji treba to da radi”, kazao je Mandić. Na pitanje da li to znači da ide na čelo DF, on je odgovo-

rio odrečno. “To ne ne znači da ja idem na čelo Fronta, nego da ću biti prvi čovjek u radu na terenu”, dodao je Mandić. Prema saznanjima Dnevnih novina, međutim, jedan od razloga za oslobađanje jednog poslaničkog mjesta bio je i Radojica Živkovića, koji je očekivao da bude poslanik, nakon što je sa liste DF-a za ministra unutrašnjih poslova otišao Goran Danilović poslanik Demosa. Takav je bio i dogovor, ali je na mjesto Danilovića u Skupštinu došao Budimir Aleksić. U Novoj srpskoj demokratiji očekuju da do konstituisanja novog saziva crnogorskog parlamenta u poslaničkom klubu neće biti više personalnih promjena. Inače, poslanički klub Demokratskog fronta sada broji 16 poslanika i najjači je opozicioni klub u Skupštini Crne Gore. M. P.

PROTOKOL O PRISTUPANJU CRNE GORE NATO

Britanci potpisuju u oktobru Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u juče je i formalno predstavljen Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva, nakon čega će početi proces njegove ratifikacije. Ta informacija objavljena je na sajtu Parlamenta Uje-

dinjenog Kraljevstva. “Imajući u vidu zahtjevnu proceduru, očekivanja su da ratifikacija u Parlamentu bude okončana sredinom septembra. Nakon toga, slijedi stavljanje potpisa na Protokol od strane

Vlade Ujedinog Kraljevstva, a zatim njegovo deponovanje kod Vlade SAD-a, što se može očekivati krajem septembra ili u oktobru ove godine”, navodi se u saopštenju Koordinacionog tima za članstvo u NATO.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

ODGOVOR NA IZJAVU U STIHU nezavisnog poslanika

SD: Berzanski mešetar Bojanić je podjetinjio Socijaldemokrate Crne Gore, čiji je predsjednik Ivan Brajović, reagovale su na odgovor nezavisnog poslanika Mladena Bojanića “Iz Ramade istrčao Iva, zahuktao kao lokomotiva”, navodeći da je u šaljivom tonu, doveden do ćorsokaka, “berzanski mešetar Bojanić suočen sa činjenicama, najednom podjetinjio”. “Da li će u skladu sa ovim, kada se netačnost njegovih tvrdnji dokaže i pred relevantnim institucijama, objaviti da je sve ovo proizvod njegove pubertetske nesmotrenosti, crnogorska javnost će saznati uskoro. Do tada, crnogorskom Petru Panu, vječitom dječaku iz zemlje Nedođije koji ne želi da odraste, jedino preostaje da se ponaša u skladu sa stihovima poznate pjesme Plavog orkestra ‘Ako su to samo bile laži, laži-

Da li će u skladu sa ovim, kada se netačnost njegovih tvrdnji dokaže i pred relevantnim institucijama, objaviti da je sve ovo proizvod njegove pubertetske nesmotrenosti, crnogorska javnost će saznati uskoro, kažu iz SD

mo se bar još malo’. Sve ovo ga, ipak, na kraju, neće spasiti odgovornosti, prije svega pred građanima Crne Gore, a onda i one krivične, pred nadležnim sudom”, poručile su Socijaldemokrate. Nezavisni poslanik Mladen

Bojanić reagovao je na izjavu Socijaldemokrata koji tvrde da napadi političkog dvojca Bojanić-Pobrić obiluju neistinama stihom koji aludira na jednu od dječjih pjesmica. “Iz Ramade istrčao Iva, zahuktao kao lokomotiva. Sad ulicom ljuto juri, na račune bi da zažmuri. Ćihu ćihu ćihu hu”, stoji u reagovanju Bojanića. Bivša radnica hotela “Ramada” Patricija Pobrić progovorila je u emisiji “Načisto” na TV Vijesti o motivima navodnog finansiranja skupova SD Crne Gore novcem Direkcije za željeznice. Socijaldemokrate, pak, tvrde da je afera Ramada osmišljena u jednom dijelu opozicione političke kuhinje, a ima za cilj da spriječi konstantan trend rasta podrške ovoj partiji. E.H.

Brajović

Bojanć

POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

danilović formirao tijelo za praćenje izborA

Šaranović: Nelegalan čin ministra MUP-a

inistar unutrašnjih poslova Goran Danilović potpisao je Rješenje o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje implementacije izbora, koje čini šest predstavnika MUPa na čelu sa Danilovićem, predstavnici klubova poslanika i NVO. Klub samostalnih poslanika u Koordinacionom timu predstavljaće Zoran Miljanić, Klub poslanika Socijaldemokratske partije - Miodrag Radović, Klub poslanika Socijalističke narodne partije Spasoje Kovačević, Klub poslanika Socijalističke narodne partije Spasoje Papić. Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora je Vuk Maraš, Centra za demokratsku tranziciju - Dragan Koprivica, a Centra za monitoring i istraživanje - Ana Selić. Koordinaciono tijelo je formirano kako bi se pojačalo povjerenje u izborni proces i stvorili potrebni preduslovi za održavanje slobodnih i fer izbora, kaže se u saopštenju. Na drugoj strani Budimir Šaranović, predsjednik Državne izborne komisije kaže za VN da je formiranje tzv. Koordinacionog tiijela za spe-

Obezbijeđeni uslovi U Rješenju koje je potpisao ministar, navodi se da se članovi Koordinacionog tijela obavezuju da svoje poslove obavljaju profesionalno, odgovorno i u skladu sa pozitivno pravnim propisima Crne Gore. “Ministartvo unutrašnjih poslova će članovima Kordinacionog tijela obezbijediti tehničke, administrativne i prostorne uslove za nesmetan uvid u birački spisak i u sve izvorne registre. Koordinaciono tijelo može, po potrebi, angažovati odgovarajuće eksperte iz određenih oblasti, radi pružanja konslultantskih usluga”, stoji u saopštenju.

rovođenje fer i slobodnih izbora od strane ministra unutrašnjih poslova nelegalan čin kojim se neovlašćeno pokušavaju preuzeti nadležnosti DIK-a. “Naime, saglasno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, DIK je državna institucija u Crnoj Gori koja se stara o jedinstvenoj primjeni tog zakona i o zakinotom sprovođenju izbora, dok je MUP nadležno samo za nabavku i održavanje elektronskih uređaja i za identifikaciju birača. Takođe, saglasno odredbama Zakona o biračkom spisku, MUP vodi birački spisak kao elektronsku zbirku ličnih podataka o biračima, a DIK vrši nadzor nad primjenom tog zakona, naročito posredstvom kompjuterske povezanosti sa zbirkom podataka biračkog spiska i stalnim praćenjem promjena u biračkom spisku”, kaže Šaranović. On ističe da imajući u vidu navedene zakonske odredbe kojima su nadležnosti DIK-a i MUP-a jasno razdvojene i precizirane, jasno je da je formiranje tzv. kordinacionog ti-

Danilović jela za sprovođenje izbora od strane ministra unutrašnjih poslova suprotno nacionalnom zakonodavstvu. Danilović, međutim, kaže da je uloga Koordinacionog tijela praćenje cjelokupnog izbornog procesa, koordinacija aktivnosti svih aktera angažovanih u ovom procesu,

kao i redovno izvještavanje javnosti o svom radu. “Takođe, zadatak Koordinacionog tijela je da prati primjenu izbornog zakonodavstva, otklanja uočene nedostatke i daje smjernice za rješavanje određenih otvorenih pitanja”, navodi se u saopštenju MUP-a. M. P.

MINISTAR RADA I SOCIJALNOG STARANJA PRATI UPUTSTVA DEMOSA, GP URA I SDP

Zahtjevi Borisa Marića mimo Sporazuma

Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić uputio je prije nekoliko dana Zahtjev za dostavljanje informacija, kako je rekao, potrebnih za sprovođenje Sporazuma o fer i slobodnim izborima, u 39 Javnih preduzeća, ustanova i dioničarskih društava. U Zahtjevu, u koji su Vikend novine imale uvid, Marić traži spisak svih jednokratnih isplata (novčanih pomoći) fizičkim i pravnim licima, informacije o sponzorstvima i odluke koje se odnose na upravljanje tzv.

“slobodnim sredstvima”, diskreciono odlučivanje o raspodjeli dobiti, rješavanju stambenih pitanja i drugih načina na koje se novac dijeli zaposlenima mimo zarada, kao i fizičkim i pravnim licima van preduzeća. Ministar kaže da mu tražene informacije trebaju zbog sprovođenja Sporazuma o slobodnim i fer izborima, kao i praćenja realizacije socijalne politike za koju je nadležan ovaj resor. On očekuje da dobije podtake za period od 1. januara do 1. jula ove godine, a u narednom periodu da ih

dobija svakih 15 dana. Na ovaj način Boris Marić, u stvari, pokušava da šire tumači ovlašćenja koja je dobio lex specialisom i Sporazumom, u skladu sa uputstvom koje je trojka - DEMOS, GP URA i SDP, uputila svojim aktivistima širom Crne Gore. Podsjetimo u Uputstvu Trojka traži da se na državnom ovlašćenja šire tumače kada su u pitanju finansije i zapošljavanje i da se odmah traže informacije o odlukama od 1. januara, a direktori mogu insistirati i na ranije periode. Preporuka je

nim, socijalnim davanjida se ne oklijeva da se ide u medije jer im je ma, sponzorstvima, “javnost najveći isplatama mimo saveznik”. plata i stanoSasvim je vima. Moguočigledno će je da dođe da se Mado situacirić revnoje da komsno uklopletna adpio u ove ministracija u ovim preporuke i preduzećida toliko šima bude anroko timači lex gažovana kako specialis i SporaMarić bi “zadovoljila” mizum da treba očekivati da svakom državnom nistrove zahtjeve, a o služpreduzeći i ustanovi traži bama u Vladi i da ne govoriM. P. podatke o svim, eventual- mo.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

INTERVJU: RADMILA VOJVODIĆ, REKTORKA UCG

NOVI KVALITET VISOKOG OBRAZOVANJA JE OBAVEZA UNIVERZITETA

U intervjuu za Vikend novine, rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić govori o novom modelu, očekivanim benefitima reforme, akreditaciji...Govori i o pokušajima da se UCG uvuče u specijalni predizborni politički rat, poručujući kako ne smiju dopustiti da zapadnu u zamku obrazovne i kulturne palanke

PIŠE

Vesna Šofranac Univerzitet Crne Gore usvojio je novi model studija, trogodišnje osnovne, dvogodišnje magistarske i trogodišnje doktorske studije, po uzoru na dominanantnu i najbolju evropsku praksu. Reformom UCG, stvaranjem integrisanog sistema,

U skladu sa opredjeljenjima Ministarstva prosvjete, a uz našu svesrdnu podršku, studije na našem Univerzitetu biće potpuno ili gotovo u cjelosti finansirane iz budžeta. Dakle, stavljamo tačku na komercijalizaciju visokog obrazovanja, nekontrolisanu produkciju kadrova i problematičan kvalitet, brinemo o održivosti i zapošljivosti

državni univerzitet se, nakon godina tavorenja, vraća na tržište rada nudeći novi kvalitet i prepoznatljivost. U intervjuu za Vikend novine, rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić govori o novom modelu, očekivanim benefitima reforme, akreditaciji... Govori i o pokušajima da se UCG uvuče u specijalni predizborni politički rat, poručujući kako ne smiju dopustiti da zapadnu u zamku obrazovne i kulturne palanke. VN: Univerzitet Crne Gore mjesecima je u fokusu javnosti. Razlozi su različiti. Da počnemo od pitanja koje najviše interesuje hiljade mladih koji se obrazuju na državnom univerzitetu. Senat UCG je usvojio novi model studiranja 3+2+3. Koji su benefiti novog modela? VOJVODIĆ: Za nama je dvadeset mjeseci sistematičnog rada i analiza, ali i borbe sa predrasudama, partikularnim interesima nasuprot opštem interesu, kao i političkim uplivima u akademske i profesionalne argumente. Senat je, kao najviše akademsko tijelo, na prijedlog rektora, donio tu magistralnu odluku i za budućnost državnog univerziteta i za našu institucionalnu misiju u stvaranju crnogorskog društva znanja. Usvojili smo novu, reformisanu strukturu studija na Univerzitetu Crne Gore u izuzetnoj usaglašenosti, što i zahtijeva rad na integrisanom univerzitetu. Učinili smo to kroz puno razumijevanje zašto uvodimo promjene i kakve kvalitativne pomake činimo. Mjerljivi kvalitet znanja i vještina i student i njegovo znanje

su u fokusu ove reforme. To je petogodišnji model studiranja koji je dominantan i najbolji model evropske prakse. Ujedno najpouzdanija baza za internacionalizaciju Univerziteta Crne Gore, za odgovorniji pristup tržištu rada i zapošljavanju. Nove diplome nosiće i nove standarde kvaliteta i preponatljivost

kroz definisane ishode učenja. Diploma osnovnih trogodišnjih studija biće prepoznata na tržištu, a dvogodišnja master diploma, zaokruživaće jasna napredna znanja i vještine, i biće istinska osnova za razvoj inovativnog, naučnog i umjetničkog i preduzetničkog duha u sistemu visokog obrazovanja.

UCG je integrisan sistem, i PMF je dio zajedničkog modela VN: Šta se dešava sa Prirodno-matematičkim fakultetom? VOJVODIĆ: Crnogorski državni univerzitet je integrisan sistem, po uzoru na moderne evropske sisteme. Po tome se razlikujemo od mnogih na zapadno-balkanskom području. Otud i konceptualni pristup reformi kroz jedinstveni trociklični model studiranja 3+2+3. PMF nema nijedan valjani argument protiv tog modela, a u korist bilo kojeg drugog. Da, autonomija uz puno poštovanje, ali argumenti, profesionalna etika, opšti interes i autonomija univerziteta iznad svega – jer fakulteti nijesu pravna lica, reformiše se i akredituje Univerzitet Crne Gore. Uz sve kontroverze saradnje, i nepoštovanje procedura i akademskih načela od rukovodstva PMF, njihov prijedlog je razmatran na Senatu i tamo je odbijen kao neodgoravajući u kontekstu nove integrisane strukture UCG. Vijeće PMF imaće priliku da raspravlja i nađe sa-

glasnost na temu kurikuluma, što je veoma značajno. Nakon mnogo buke ni oko čega, u zajedničkom modelu će se prepoznati i PMF. Nažalost, te okolnosti su se našle u političko - medijskom folkloru koji govori o tranzicijskoj sklonosti da se politizuje ono što bi moralo biti nedodirljiva profesionalna norma ponašanja i djelovanja. VN: Javnosti se pokušava podmetnuti teza kako je PMF isključen iz procesa reakreditacije...? VOJVODIĆ: Nikako i nijednog trenutka PMF nije isključen. Naprotiv. Istrajavala sam u traženju saradnje i dijaloga na istim parametrima i procedurama sa svima. No, nezavisno od ovog nazovimo ga incidentnog primjera, ukupan proces je protekao u vrijednom radu i kritički konstruktivnoj saradnji, koja je donijela izuzetno dobar rezultat. To je najvažnije. Kao i da elaborat PMF bude u dobrom kvalitetu.

Posebno ističem da je svaki projektovani studij uporediv sa dva referentna evropska studija, što obezbjeđuje saradnju i mobilnost naših nastavnika i studenata. Sve su to zaista sjajni, ali ne samo moderni evropski, nego i obavezujući standardi za uspješnu međunarodnu akreditaciju našeg univerziteta. VN: Najavili ste da će studije na UCG biti finansirane iz budžeta? VOJVODIĆ: U skladu sa opredjeljenjima Ministarstva prosvjete, a uz našu svesrdnu podršku, studije na našem Univerzitetu biće potpuno ili gotovo u cjelosti finansirane iz budžeta. Dakle, stavljamo tačku na komercijalizaciju visokog obrazovanja, nekontrolisanu produkciju kadrova i problematičan kvalitet, brinemo o održivosti i zapošljivosti. VN: Nakon izjašnjavanja Senata, šta su sljedeći koraci UCG? VOJVODIĆ: Intenzivna komunikacija, koordinacija unutar Univerziteta i timova sa svih fakulteta, kao i konsultacija i saradnja sa ekspertima su pri kraju. Ulazimo u posljednju, završnu fazu reforme i pripreme za akredaticiju Univerziteta Crne Gore 2017. godine. Izrada kurikuluma i elaborata biće dovršena do kraja jula. Državni univerzitet će potpuno biti sagledan u novom modelu, u novom evropskom ruhu i, dakako, što je najvažnije, u punoj odgovornosti za novi i mjerljivi kvalitet visokog obrazovanja.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

SPECIJALNI PREDIZBORNI RAT PROTIV UPRAVE VN: Univerzitet Crne Gore, ali i Vi lično, u fokusu ste dijela političkih subjekata, prevashodno Građanskog pokreta URA... VOJVODIĆ: Predizborni ambijent zaista ozbiljno urušava kvalitet i nivo javne komunikacije. Svjedočimo o neodgovornosti za javni govor. Mjesto argumentovane kritike zamjenjuje govor mržnje i teških neargumentovanih optužbi. I sama sam izložena neprestanom harangiranju i besprizornim kvalifikacijama i diskreditacijama u tabloidiziranim privatnim medijima. Od jednom sam i sama dio nečega što se može nazvati predizbornim specijalnim ratom. Poručujem da će to svakako završiti na sudu. Bilket bi rekao da je to kritika podlegla ego tripu. Mistifikatorski politički elizam, što li… Svako malo eto lova na glavu rektorke, koja se usudila da radi povjereni posao i na moj tim koji se, gle, okomio da reformiše ne pitajući za to nikoga. Zaista je teško razumjeti. Valjda upravo zato što vrijedno i posvećeno - pa i uspješno – radimo posao za koji preuzimamo punu odgovornost i imamo podršku u evropskim institucijama i najvišim zvaničnim standardima vezanim za visoko obrazovanje. VN: Bili ste na meti i pojedinih profesora UCG... VOJVODIĆ: Zapitam se gdje su ove gorljive dušebrižničke persone naše akademske zajednice bile dosad? Što

su dosad činili? Gdje su bili za toliko godina krize upravljanja UCG -om, konkretnih kritika međunarodnih evaluatora na račun mnogih pojava koje su danas korigovane; ili tokom finansijskog kolapsa iz kojeg smo danas izašli; ili povodom građevinskog biznisa i pritisaka tužbama, što je danas zamijenjeno radom na reformama, brigom o standardu kavliteta nastave i o studentu? Kad su to prije ovako uzbunjujuće i odvažno digli glas na bilo koju temu? Jesu li se oglašavali onda kad UCG nije bio u međunarodnom rejtingu u kojem je danas? U najmanju ruku, to je profesionalno – moralno zbunjujuće… Nikako ne smijemo dopustiti da zapadnemo u zamku te obrazovne i kulturne palanke. Granica odbrane univerzitetske autonomije i referentnosti ne može biti povučena bez poštovanja profesionalnih principa i standarda. A to, naravno, podrazumijeva bazičnu pristojnost. Kako drugačije sačuvati humboltovske vrijednosti Univerziteta, što smo profesionalno

i ljudski dužni da činimo? Međunarodna prepoznatljivost i intelektualna nezavisnost – to su vrijednosti bez kojih nema univerziteta. Moramo se podsjetiti, da istinski nivo kohezije na pravim vrijednosti oslobađa od političkih isključivosti, drži nas u akademskom dijalogu, i da je sve mimo toga opasna vulgarizacija i estradizacija koja, nažalost, uzima maha ii pred kojom ne smije biti ustupaka…

AKTUELNO VN: Da li je UCG dovoljno uradio na informisanju studenata o novim rješenjima? VOJVODIĆ:Predstavnici studenata su u svim tijelima UCG, pa i u Radnom timu za reforme. Kako to možemo u javnosti ovih dana pratiti, ocjenjuju novu strukturu i standardizaciju kao izvanrednu. Moderni crnogorski student je veoma pragmatičan. Zna koliko je i zašto mora biti u centru pažnje. Ko, uostalom, bolje od njih i nas zna što nudimo, koliko smo posvećeni i inventivni kao nastavnici, koliko postojani i organizovani kao sistem i gdje su konkretni problemi. A njihovo znanje i razvoj njihovih sposobnosti i talenata, uz međunarodnu referentnost naših nastavnika prava je iskaznica UCG. Oni očito prepoznaju važnost reforme i na tu temu su razmijenili iskustva i u Evropskoj studentskoj uniji.

VN: Podizanje kvaliteta studija, od osnovnih do doktorskih, postavili ste kao prioritet. Jeste li zadovoljni postignutim? VOJVODIĆ: Novi institut Naučnog odbora i novoosnovani Centar za doktorske studije – sve su to novi mehanizmi uspostavljanja kvaliteta. Jedino se tako može graditi kvalitet i evropska uporedivost. Privatni univerziteti imaju pravo na samoreklamu, a Univerzitet Crne Gore obavezu da mjeri i dokazuje kvalitet objektivnim rezultatima i preglednim brojkama na međunarodnom planu i referentnim međunarodnim listama. I da budemo sve bolji i bolji u naučnoistraživačkom i umjetničko-istraživačkom učinku. VN: U javnosti se moglo čuti kako UCG gasi pojedine studijske programe, da bi oni “odmah sjutradan” osvanuli na Univerzitetu Donja Gorica? Kako to komentarišete? VOJVODIĆ: Ne samo studijskih programa, već i čitavih fakulteta. Danas je jasno da nema ništa od toga i da je to prazna politikantska municija. Zaista je to bila otužna floskula, ali i zlonamjerna kvalifikacija našeg rada, jer naše reforme i svakodnevni napredak ukazuju da UCG trijumfuje na crnogorskom tržištu visokog obrazovanja. Pokušavaju se ubrati političko – medijski poeni izazivanjem straha od navodne konkurencije sa privatnih univerziteta. Jalovo politikantstvo i jeftine neistine.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

U EP DOGOVORENO FORMIRANJE GRUPE PRIJATELJA CRNE GORE

Dodatna promocija uspjeha koje je ostvarila naša zemlja

Uručeno pismo premijera Đukanovića upućeno Jakovčiću kojim se prihvata inicijativa o formiranju Grupe prijatelja Crne Gore U Evropskom parlamentu je dogovoreno formiranje Grupe prijatelja Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović imao je u Briselu sastanke s budućim predsjedavajućim neformalne Grupe prijatelja Crne Gore u EP, hrvatskim poslanikom i članom Alijanse liberala i demokrata u EP Ivanom Jakovčićem i predsjedavajućim Radne grupe za Zapadni Balkan Eduardom Kukanom. “Tokom susreta je razgovarano i o daljoj saradnji i promovisanju Crne Gore u Evropskom parlamentu i u tom kontekstu je uručeno pismo premijera Mila Đuka-

Jakovčić je istakao da napredovanje Crne Gore prema članstvu u EU i NATO predstavlja doprinos jačanju stabilnosti novića upućeno Jakovčiću kojim se prihvata inicijativa o formiranju Grupe prijatelja Crne Gore u Evropskom parlamentu. S tim u vezi su razmijenjene informacije i razmišljanja o djelovanju u narednom periodu kako bi se na što bolji način predstavio proces integracije Crne Gore i promovisali dalji koraci prema članstvu”, navodi se u

saopštenju. Dodaje se da su sastanci bili prilika za sagledavanje rezultata koje je Crna Gora ostvarila u procesu pristupanja, kao i za predstavljanje predstojećih obaveza i planova. “Ivan Jakovčić je istakao da napredovanje Crne Gore prema članstvu u EU i NATO predstavlja doprinos jačanju stabilnosti i sigurnosti ovog dijela Evrope”, navodi se u saopštenju. Predsjedavajući Radne grupe za Zapadni Balkan Eduard Kukan pohvalio je efikasnost u sprovođenju reformi i dobar tempo u napredovanju prema članstvu. Pozdravio je konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionu i njen doprinos snaženju evropske perspektive Zapadnog Balkana. J. Đ.

2. I 3. JULA UZ

Jakovčić i Pejović

9 i članovi nevladinih organizacija dobro žive SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Aktuelno

Đurović za godinu dana zaradio preko 45.000 € Č

Đurović

lan Savjeta Radio-televizije Crne Gore Goran Đurović prihodovao je u 2015. godini preko 45.000 eura, pokazuju podaci Agencije za sprečavanje korupcije.

U svom imovinskom kar- koj ordinaciji Aplonia zaratonu za 2015. godinu Đurović đuje mjesečno 2.000 eura, tj. je naveo da kao član Savjeta 24.000 za 12 mjeseci, kako piRadio i televizija Crne Gore še u kartonu. mjesečno prima 483 eura, za Đurović je stoprocentni vlasnik stana od 97 m2 u godinu 5.796 eura. Na osnovu drugih priho- Podgorici, koji je kako je neda, premija i dobitaka koji veo, kupio od kredita. Prema nijesu povezani sa javnom podacima iz imovinskog karfunkcijom, Đurović je u 2015. tona, Đurović je 50 odsto vlazaradio dodatnih 41.000 eu- snik livada od 5575 m2, 522 ra, pokazuju podaci njego- m2, 6846 m2, 2787 m2, koje vog imovinskog kartona. je naslijedio. Takođe je suZa rad u Privrednom druš- vlasnik Kuće 281 m2 i statvu fokus grupa d.o.o. Podgo- na od 82 m2. Đurović ima i rica, Đurović zarađuje 300 plastenik od 2.000 kvadraeura, dok za konsultanske ta. Njegova supruga Alekusluge u SIPU International sandra vlasnica je stana od zarađuje još 2.900 34m2. eura mjesečno. Đurovići su priUz to, Đurojavili i dva auvić ima pritomobila, “volkswagen hode od popassat” 2009. ljoprivrede u iznosu godište i “merod 700 eucedes benz C eura je osnovna 200” iz 2010. ra za jedan plata Gorana mjesec. godine. Đurovića Njegova Agenciji za sprečavanje kosupruga Alekrupcije, Đurović je sandra, zapoprijavio i dva kreditna slena u Stomatološ-

Foto: Mirko Savović

300

zaduženja, jedno stambeno od 110.000 i poljoprivredni kredit od 53.000 eura. Njegova supruga Aleksandra ima kredit od 47.000 eura. Đurović ima akcije u Budvanskoj rivijeri i Kombinatu aluminijuma Podgorica. U biografiji Đurovića piše da je šef crnogorske kancelarije regionalnog projekta “Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva”. Predsjednik je Upravnog odbora Koalicije nevladinih organizacija - Saradnjom do cilja koja okuplja 120 nevladinih organizacija iz Crne Gore. Trener je i konsultant u oblasti organizacijskg razvoja. Teme koje kao trener i konsultant realizuje obuhvataju: strateško planiranje, vođenja kampanja javnog zastupanja, upravljanja projektima, organizacijskog menadžmenta, prikupljanje sredstava, upravljanja ljudskim resursima, itd. Kao ekspert za navedene oblasti često je angažovan na različitim projektima nevladinih organizacija, međunarodnih međuvladinih i nevladinih organizacija, lokalne samouprave i državne uprave. J. Đ.

Liberali ugostili Hajdukovića:

Podrška za izmjene Ustava

Predsjednik LP Andrija Popović i Generalni sekretar LP Esad Šainović, sastali su se sa crnogorskim naučnikom svjetskog glasa Draganom Hajdukovićem čiji društveni angažman nadmašuje nauku i analizira široke društveno-političke probleme. Hajduković je predstavnicima liberala izložio svoju inicijativu za promjenu Ustava Crne Gore u dijelu organizacije referenduma i građanske inicijative. Liberali će, kako su istakli, podržati i inicirati ovakav Prijedlog za izmjenu Ustava ka-

ko bi se građanima, “kao jedinim nosiocima suvereniteta priznalo fundamentalno pravo da mogu ostvarivati vlast i neposredno putem održavanja referenduma”. U Trećem dijelu Ustava Crne Gore, koji uređuje oblike vlasti, predlaže se dopuna tačkom 9 – Neposredna vlast građana, koja će urediti pitanje referenduma i neposredne vlasti građana na lokalnom nivou. “Oslanjajući se na osnovnu pretpostavku Ustava da je građanin nosilac suverenosti, ne može se konačna odluka o or-

ganizaciji referenduma ostaviti na volju 41 poslanika već se volja građana mora ispoštovati. Liberali će ovu inicijativu detaljnije analizirati i uputiti u dalju proceduru”, istakli su oni. Popović i Hajduković razgovarali su i o najnovijim dostignućima u oblasti nauke i teorijama koje je Hajduković postavio kao najznačajniji crnogorski fizičar koji je djelovao i u CERN-u u Ženevi. Oni su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji i perspektivi ekonomskog razvoja i investicija u Crnoj Gori. E.H.

Popović i Hajduković razgovarali su i o najnovijim dostignućima u oblasti nauke i teorijama koje je Hajduković postavio kao najznačajniji crnogorski fizičar koji je djelovao i u CERN-u u Ženevi

AKTUELNO

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinskopravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 5390 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 1116/3, po kulturi pašnjak 3. klase, površine 555 m2, • katastarska parcela br. 1182/3, po kulturi građevinska parcela, površine 460 m2; • katastarska parcela br. 4608/3, po kulturi pašnjak 3. klase, površine 85 m2; SVOJINA: ZATVORENI INVESTICIONI FOND ,,HLT’’ AD Podgorica u obimu prava 1/1 Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br.5389 KO PODGRORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 1176/5, po kulturi livada 3. klase, površine 446 m2 SVOJINA: ZATVORENI INVESTICIONI FOND ,,HLT’’ AD Podgorica u obimu prava 385/446 Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 4858 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 1176/6, po kulturi livada 3.klase, površine 15 m2; • katastarska parcela br. 1176/7, po kulturi livada 3. klase, površine 1 m2; • katastarska parcela br. 1178/8, po kulturi livada 3. klase, površine 1 m2. SVOJINA: ZATVORENI INVESTICIONI FOND ,,HLT’’ AD Podgorica u obimu prava 1/1 Početna prodajna cijena gore navedenih nepokretnosti iznosi 154.000,00 €. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zatvoreni investicioni fond ,,HLT’’ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1251 od 15.10.2007.godine, na dan 01.07.2016.godine iznosi 804.871,86 €, uključujući i kamate do dana uplate duga, dok ukupan preostali dug, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1249 od 15.07.2007.godine uključujući i kamate do dana uplate duga iznosi 2.129.845,19 € , kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja gore navedenih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 20.07.2016.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Radulović&Jovović, ul. Serdara Jola Piletića br.7, Podgorica, sa početkom u 09:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno fnadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 35 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 35 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

MINISTARSTVO FINANSIJA PRIPRE

REBALANS NA VLADI U NAREDNIH 10 DANA Neusvajanje rebalansa moglo bi da ugrozi finansiranje tekućih obaveza, upozorili su u resoru Raška Konjevića

⌦ Bojana Minić-Despotović Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za ovu godinu, koji je u pripremi, trebalo bi da uđe u vladinu proceduru u narednih sedam do deset dana, saopšteno je Vikend novinama u Ministarstvu finansija.

■ MANJAK 160 MILIONA

U resoru na čijem je čelu ministar Raško Konjević upozorili su da bi neusvajanje predloženog rebalansa, teškog oko 60 miliona eura, moglo da ugrozi finansiranje tekućih obaveza. “Ministarstvo finansija predlaže rebalans kako bi obezbijedilo dalju redovnost u isplati plata, penzija i drugih obaveza iz budžeta”, kazali su u Ministarstvu, dodajući da se trenutno nesmetano realizuju sve obaveze, a da se nedostajuća sredstva na pojedinim budžetskim pozicijama obezbjeđuju na jedan od načina propisanih Zakonom o budže-

Minus u državnoj kasi od 120 miliona eura proizvelo je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti i Zakona o zaradama u javnom sektoru

tu i fiskalnoj odgovornosti. Manjak u državnoj kasi proizveli su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti, čijim je usvajanjem uvećana rashodna strana budžeta za 70 miliona eura, i Zakon o zaradama u javnom sektoru, koji je napravio minus u iznosu od 50 miliona. U Ministarstvu naglašavaju da će budžet dodatno opteretiti nedostajuća sredstva za ovu i neizmirene obaveze Fonda za zdravstvo za prošlu godinu u izno-

su od oko 40 miliona eura, a o kojima su, kako tvrde, obaviješteni u aprilu. “Svi navedeni rashodi bi mogli biti finansirani da je država ubirala poreze na efikasan način, bez akumuliranja iznosa poreskog duga od više stotina miliona eura. Poreski dug, u iznosu od približno 600 miliona eura, pokazuje da, u prethodnom periodu, nije na kvalitetan način obavljana jedna od osnovnih funkcija države - prikupljanje poreza”, ističu u Konjevićevom resoru.

■ ZADUŽIVANJE ZBOG DUGA

Prema njihovim riječima, Poreska uprava ih je obavijestila da je od navedenog iznosa duga potencijalno naplativo 230 miliona eura, kao i da oko 280 poreskih obveznika duguje iznose veće od 100.000 eura. “Od toga oko 220 poreskih obveznika duguje između 100.000 i 500.000 eura, a oko šezdesetak poreskih obveznika duguje više od pola milio-

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

AKTUELNO

EMA IZMJENE ZAKONA O BUDŽETU Konjević

NOVA LISTA CENTRALNE BANKE

U blokadi više od 15.000 kompanija Centralna banka Crne Gore (CBCG) objavila je juče novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalaze dvije kompanije više nego na prethodnom. Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se oko 15.220 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog

broja blokiranih preduzeća, 3.390 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u, prenosi agencija Mina biznis. U skladu sa novim Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.

HG BUDVANSKA RIVIJERA

Nepoznat termin sjednice Na pitanje kada će biti održana posebna sjednica Vlade na kojoj bi se raspravljalo o visini poreskog duga i njegovoj naplati, u Ministarstvu nijesu dali precizan odgovor. “Informaciju koju je Poreska uprava pripremila za Ministarstvo finansija je, na zahtjev ministra, razmatrana u užem ka-

binetu i dogovoreno je da pitanje enormnog poreskog duga bude predmet rasprave na Vladinim komisijama i sjednici Vlade. Ministarstvo finansija će, u narednih sedam dana, informaciju o visini poreskog duga dostaviti nadležnim vladinim komisijama”, naveli su u Ministarstvu.

na eura. Navedeni dugovi su dominantno nastali u prethodnim godinama. Činjenica da je i mehanizam naplate poreskih obaveza u ratama nedopustivo loše sprovođen, potvrđuje da je jedan od najznačajnjih problema javnih finansija upravo enorman iznos poreskog duga, zbog čega se u državnu kasu godinama sliva manje sredstava”. Ovoliki poreski dug, kako zaključuju, primorao je državu da svoje obaveze finansira zaduživanjem, tako da je iznos duga na kraju prošle godine, iznosio 65 odsto BDPa, sa projekcijom da u narednih nekoliko godina dostigne iznos od blizu 80 odsto.

600 MILIONA EURA PRIBLIŽNI JE IZNOS TRENUTNOG PORESKOG DUGA

U junu ostvareno 90.000 noćenja

U predsezonskom periodu značajnije je povećanje broja ostvarenih noćenja u Budvanskoj rivijeri, gdje je prema pokazateljima za maj promet povećan za 11 odsto, dok je za jun sa 90.000 realizovanih noćenja, procentualni pokazatelj povećanja devet odsto. Fizički obim prometa ostvaren u hotelima HG Budvanska rivijera tokom prošle godine ilustrovan je podatkom od 421.429 realizovanih noćenja, pa je svrstao prošlu godinu u red

rekordnih turističkih sezona. U hotelima Kompanije je od početka ove godine ostvareno preko 130.000 noćenja. Kako navode, posmatrano prema strukturi emotivnih tržišta predsezonski period je karakterisalo dominantnije prisustvo tržišta Francuske, dok je aktiviranjem čartera sa tržista Rusije krajem maja, došlo do izmjene i upravo to tržište je zauzelo vodeću poziciju u junu sa povećanjem prometa za devet i tržista Srbije za jedan odsto.

aktuelno

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinskopravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

realizacija projekta 1000+ stanova

Uskoro dodjela prve grupe vaučera sa liste čekanja

U roku od 60 dana dobitnik vaučera je u obavezi da sa odabranim investitorom zaključi predugovor o kupovini stana

U okviru projekta 1000+, prva grupa vaučera za 55 od ukupno 274 lica koja su na listi čekanja biće dodijeljena u ponedjeljak, u prostorijama implementacione jedinice PROCON, u zgradi Sportskog centra Morača u Podgorici. U ovoj prvoj fazi vaučere će dobiti 20 zaposlenih u javnom sektoru, zatim 21 mladi bračni par, a 14 vaučera je za ostale. U roku od 60 dana dobitnik vaučera je u obavezi da sa odabranim investitorom zaključi predugovor o kupovini individualnog stambenog objekta koji je prijavljen u Projektu. Kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, podnosioci zahtjeva koji nijesu raspoređeni na rang listu korisnika svrstani su na listu čekanja po ciljnim grupama: zaposleni u javnoj upravi - 159, mladi bračni pa-

Proslavili 20 godina poslovanja Kompanija Telenor proslavila je dvadesetogodišnjicu poslovanja sa partnerima i prijateljima u Tivtu, obilježivši početak modernih telekomunikacija u Crnoj Gori. Na događaju su predstavljeni važni momenti u istoriji Telenora, i ujedno obelježena i digitalizacije društva koja je u toku i u Crnoj Gori, i u 13 tržišta na kojima posluje Telenor grupa. Crna Gora bila je među prvim evropskim državama izvan granica Norveške u kojima je Telenor grupa proširila poslovanje. Predsjednik i generalni direktor Telenor grupe Sigve Breke, rekao je da Telenor Crna Gora znatno prevazilazi očekivanja kada je riječ o prilagođavanju korisnika na nove tehnološke trendove i rezultatima koje postižu zaposleni, naročito u oblasti tehnologije.

Ilustracija

rovi do 35 godina starosti - 89 i ostali - 26. U prethodnoj fazi, krajem maja podijeljeno je 400 vaučera za dugoročni stambeni kredit, odnosno 68 prioritetnim ciljnim grupama i 332 zaposlenim u javnoj upravi, mladim bračnim parovima i

ostalim. Do sada je potpisano 267 predugovora dobitnika vaučera sa investitorima, od čega su građani iz prioritetne ciljne grupe potpisali 49, zaposleni u javnom sektoru 90, mladi bračni parovi 71 i ostali 57 predugovora.

isplate otpremnina

Vujanović neće mijenjati stav o radnicima KAP-a Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović već je iskazao svoj stav po pitanju bivših radnika Kombinata aluminijuma (KAP) koji traže isplatu otpremnina i nema razloga da ga mijenja, saopštio je njegov savjetnik Ruždija Tuzović. Kako je saopšteno iz Vujanovićevog Kabineta, Tuzović se juče sastao sa predstavnicima pregovaračkog tima bivših radnika, na njihov zahtjev, koji traže isplatu otpremnina zbog penzionisanja, shodno Zakonu o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a koji su usljed stečaja preduzeća ostvarili pravo na penziju, prenosi Mina business. “Predstavnici pregovaračkog tima su saopštili da već tri mjeseca pokušavaju da svoje pravo ostvare i da u tome ne uspijevaju i pored zakona koji je potpuno jasan i stava Vu-

janovića da zakon treba poštovati”, navodi se u saopštenju. Skupština je sredinom prošle godine usvojila Zakon, koji je trebalo da se realizuje do 31. marta ove godine. Zakonom je predviđeno da se za otpremnine 414 penzionera KAP-a isplati 5,45 miliona eura.

Vujanović

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

aktuelno

dukley marina budva

Jahta Saluzi uplovila u budvansku marinu

U Dukley marinu u Budvi juče je upovila jahta Saluzi, koja plovi pod zastavom Malte. Dugačka je 69,10 metara i jedna je od najvećih koje su ikada uplovile u Budvu. Njeno uplovljavanje bilo je poseban izazov za zaposlene imajući u vidu prirodna ograničenja Marine u Budvi. Dukley Marinom upravlja internacionalni lanac D-Marin koji raspo-

laže sa 14 marina na mediteranu. Dukley Marina Budva, dio kompanije Stratex, sklopila je nedavno partnerstvo sa Doguš grupom, jednom od najvećih investicionih grupa u Turskoj. Cilj partnerstva je uključenje Dukley Marine Budva u mrežu D-Marin koja predstavlja najveći internacionalni lanac marina na istočnom Mediteranu.

Radojević

novi podaci Zavoda za statistiku Crne Gore

Jahta Saluzi

GODIŠNJA SKUPŠTINA kompanije

Grboviću novi mandat u Lutriji Crne Gore

Na redovnoj godišnjoj Skupštini Lutrije Crne Gore usvojen je Izvještaj o poslovanju Društva i Izvještaj o reviziji finansijskih iskaza za 2015. godinu u kojem je nezavisni revizor konstatovao da se finasijski iskazi prikazuju istinito i objektivno po svim materijalno značajnim pitanjima. Na Skupštini, za predsjendika Odbora direktora reizabran je dosadašnji predsjednik Sava Grbović, dok su za članove Odbora izabrani Branislav Radulović bivši predsjednik Upravnog suda Crne Gore i Zoran Todorović, profesor računovodstva, ovlašćeni licencirani revi-

Grbović

zor i procjenjivač “Bez obzira na sve opstrukcije i ometanja u obavljanju djelatnosti i poslovanja kroz višegodišnju kontinuiranu hajku koja je u pojedinim trenucima dostizala nivo terora, Lutrija je u kontinuitetu na Bijeloj listi poreskih obveznika kod kojih je uočen najveći stepen fiskalne discipline”, navodi se u saopštenju Lutrije. Ova kompanija je u 2015. godini ostvarila pozitivan rezultat izražen kroz neto dobit u iznosu od 34.316 eura za koju je na Skupštini akcionara odlučeno da se podijeli akcionarima kroz dividendu. N.D.L.

Crnogorski BDP 41 odsto prosjeka Evropske unije Od zemalja iz regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 58 % prosjeka EU Bruto domaći prozivod (BDP) po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori u prošloj godini, na osnovu prve procjene Eurostata, iznosi 41 odsto prosjeka Evropske unije. Iz Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), na čijem je čelu Gordana Ra-

Crna Gora se nalazi na drugom mjestu na nivou od 41 odsto prosjeka EU. Makedonija i Srbija se nalaze na nivou od 37 odsto, odnosno 36 odsto evropskog prosjeka, Albanija 30 odsto, dok je Bosna i Hercegovina na nivou od 29 odsto evropskog prosjeka

dojević saopšteno je da od zemalja iz regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 58 odsto prosjeka Evropke unije, prenosi agencija Mina biznis. “Crna Gora se nalazi na drugom mjestu na nivou od 41 odsto prosjeka EU. Makedonija i Srbija se nalaze na nivou od 37 odsto, odnosno 36 odsto evropskog prosjeka, Albanija 30 odsto, dok je Bosna i Hercegovina BiH na nivou od 29 odsto evropskog prosjeka”, kazali su u Zavoda za statistiku Crne Gore. Eurostat je 15. juna objavio preliminarne podatke o BDP-u i stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku za prošlu godinu, iskazanim preko standarda kupovne moći. Monstat je učestvovao u tom projektu sa nacionalnim statističkim institutima ostalih evropskih zemalja. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanov-

46 odsto prosjeka Evropske unije iznosi BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u Bugarskoj

niku prema standardu kupovne moći, na osnovu prve procjene, među zemljama članicama kretala se od 51 odsto do 137 odsto prosjeka Evropske unije. Od zemalja članica EU, najveći Bruto domaći prozivod po stanovniku prema standardu kupovne moći, zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka Evropske unije i iznosi 271 odsto. Bugarska se nalazi na najnižem nivou sa 46 odsto prosjeka EU.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

NAKON KONTROLNOG SASLUŠANJA STANKOVIĆA, DANILOVIĆA I PERUNIČIĆA

Stabilizovati situaciju u Kotoru

Odbor za bezbjednost i odbranu poslije petočasovnog kontrolnog saslušanja čelnika VDT-a, ANB-a i MUPa, Ivice Stankovića, Dejana Peruničića i Gorana Danilovića usvojio je niz zaključaka u vezi sa nerasvijetljenim ubistvima i bezbjednosnom situacijom u Kotoru. “Bezbjednosna situacija u Kotoru je narušena i treba pojačati sve profesionalne aktivnosti koje će stabi-

lizovati situaciju u gradu”, kazao je novinarima predsjednik odbora Mevludin Nuhodžić. Zato je cilj da se postignu bolji rezultati u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa koje su prijetnja po Kotor, ali i šire, a, jedan od načina je da se kotorska i hercegnovska policija “pojačaju” i u ljudstvu i finansijski, objasnio je Nuhodžić. Kad su posrijedi neriješe-

NALOŽENA OBDUKCIJA TIJELA

U moru kod Kotora pronađeno tijelo Rusa

Tijelo ruskog državljanina (37) nađeno je juče ujutro oko sedam sati i 20 minuta, u akvatorijumu Luke Kotor, u njenom marinskom dijelu. Služba zaštite i spašavanja Kotor primila je poziv iz Uprave kotorske policije da se utopljenik nalazi na tom lokalitetu. Prema riječima Maksima Mandića, komandira kotorske Službe zaštite i spašavanja, odmah po pozivu dežurnog u policijskoj ispostavi na

intervenciju je upućena ronilačka jedinica Službe zaštite koja je u veoma kratkom roku izvukla tijelo utopljenika na pontu marinskog dijela Luke. “Tijelo stradalog Rusa biće upućeno na obdukciju u Klinički centar Crne Gore kako bi se utvrdili uzroci utopljenja”, rekao je Mandić. Rus je kako nezvanično saznajemo, boravio na jednoj od jahti usidrenoj u marinskom dijelu Luke Kotor. I.K.

na ubistva u Crnoj Gori, odbor i u tom kontekstu očekuje bolje rezultate. “Odbor cijeni da je potrebna puna međuinstitucionalna saradnja između Vrhovnog državnog tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost u rasvjetljavanju krivičnih djela”, rekao je Nuhodžić. Za sve ove zaključke glasali su poslanici DPS-a, BS-a

i Pozitivne Crne Gore. S druge stane, članica odbora iz SNP-a Snežana Jonica je bila protiv. Dok je prilazila novinarima, Nebojša Medojević joj je dobacio da “izjave novinarima prvo daju ovi iz vlasti”, na šta mu je ona uzvratila: “Ti vazda spram obraza pričaš”. “Svi ovi zaključci ne mogu biti realizovani dok je direktor policije Slavko Stojanović. Danas sam ponovila zahtjev

za njegovu smjenu”, jasna je bila Jonica. A, onda su pred novinare stali i poslanici DF-a koji sjednicama odbora nijesu prisustvovali skoro godinu. Oni su očekivano bili protiv. “Crna Gora je žrtva međukartelskih odnosa, ambasada SAD u saradnji sa medijskim kartelima koji pokušavaju da ostvare svoje interese”, rekao je Medojević. (CDM)

Troje osumnjičeno za kra u Podgorička policija uspjela je da riješi pet imovinskih delikata koji su počinjeni na teritoriji Glavnog grada. Policija sumnja da su krađu uglavnom bijele tehnike na više lokacija u gradu počinili S.C. (16), Elvis Berišaj (20) i Brahim Bešlić (22) koji su povodom ovih krađa saslušani u policiji, nakon čega će biti predati na dalje postupanje nadležnom tužilaštvu.

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV NJEMCA

Lažno prijavio krađu skupocjenog džipa

Protiv njemačkog državljanina Beisea Richarda Guida (21) podnijeta je krivična prijava jer je lažno prijavio krađu automobila “audi Q7”, zbog naplate kasko osiguranja, saopšteno je Vikend novinama iz Uprave policije. Naime, Guido je policiji prije nekoliko dana prijavio krađu automobila

sa parkinga na Crvenoj plaži u Baru.Sa njim je tada u društvu bio Ersin Etemović (21) iz Minhena. “Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je slučaj lažno prijavljen zbog naplate kasko osiguranja”, saopšteno je iz policije. Inače, ovaj automobil je ukraden u Beogradu. N.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

podgorička policija otkrila počinioca

Bebisiterka iz stana ljekara odnijela 19.000 € Službenici podgoričke policije uspjeli su da otkriju ko je osoba, koja je iz kuće podgoričkog ljekara dr Aleksandra Čelebića odnijela 19.000 eura. Sumnja je pala na bebisiterku Milicu Roganović (25), saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, Čelebić i njegova supruga su 10. juna prijavili da im je iz stana u ulici Vlada Ćetkovića nestala vrijedna ušteđevina. Policija je tada izvršila uvi-

uhapšen beranac

Uzgajao marihuanu u stanu kojem je živio

Beranac V.T. (21) uhapšen je juče zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Hapšenje je uslijedilo nakon što su službenici beranske policije na osnovu operativnih saznanja da se osumnjičeni bavi gajenjem marihuane, u njegovoj kući pronašli i zaplijenili 15 stabljika ove biljke. “Sužbenici policije su, u koordinaciji i po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, a postupajući

Ilustracija

po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Beranama, izvršili pretres kuće V.T. Stabljike su bile veličine od 20 do 50 centimetara”, saopštili su iz policije. Kako je saopšteno iz Uprave policije, o ovome je obaviješten viši državni tužilac u Bijelom Polju koji je naložio da mu se osumnjičeni privede na dalju nadležnost zbog osnova sumnje da je počinio navedeno krivično djelo. Oduzeta droga upućena je Forenzičkom centru radi vještačenja. N.P.

đaj, kada je utvrđeno da na ulaznim vratima nema tragova obijanja, što je odmah ukazalo na pretpostavku da je kradljivac novca nenasilno ušao u stan. Kasnije, kriminalističkom obradom ispitivano je više osoba, među kojima je bila i Roganović, koja je i poslije krađe uredno nastavila da se pojavljuje u domu Čelebića. “Policija je tokom istrage došla do dokaza koji nedvosmisleno ukazuju na sumnju

da je Ćetković izvršilac. Sumnja se da je znala gdje se čuva novac, da je isprva odnosila manje sume, kako Čelebići ne bi primijetili, a onda je uzela sve”, naveo je sagovornik iz policije. Inspektori su juče stavili lisice na ruke ovoj djevojci, a izvršen je i pretres stana u kojem živi, gdje je pronađen manji iznos novca, jer je po svemu sudeći već gotovo sve potrošila, ali nije poznato šta je trgovala. J.M.

Oduzete slike Službenici Uprave carina, Carinske ispostave Dobrakovo, pronašli su i oduzeli 27 neprijavljenih umjetničkih slika. Kontrolom autobusa, srbijanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao državljanin Republike Srbije, na ulazu u Crnu Goru, carinski službenici su pronašli neprijavljenu robu – 27 umjetničkih slika nepoznatog autora.

krivična prijava protiv stranih državljana

Novosađani utajili porez?

Protiv Novosađana V.J. (22) i L.Š. (23), izvršnog direktora i osnivača privrednog društva “Izdavaštvo” d.o.o. Bar, barska policija podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa. “Sumnja se da su V.J. i L.Š, uz pomoć pravnog lica “Izdavaštvo” d.o.o. Bar, tokom 2015. i 2016. godine sa žiro-računa jedne komercijalne banke, preko koje posluje ovo društvo, isplatili 44.360 eura, a za koje poreski obveznik nije posjedovao dokumentaciju kojom bi opravdao namjenu podignutih, odnosno isplaćenih sredstava”, saopšteno je iz Uprave policije. Oni su na ovaj način, kako se sumnja, prikrili podatke koji su bitni za utvrđivanje poreskih obaveza i drugih propisanih dažbina, čime su oštetili budžet Crne Gore za 5.000 eura. N.P.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

svjedočio ovlašćeni zastupnik CKB banke milan stefanov

Krediti dati bez valjanih sredstava obezbjeđenja Svjedok je dodao da klijenti kojima su dati sporni krediti nijesu bili kreditno sposobni

Optužene sa advokatima

Foto: Iva Mandic

Svjedok Milan Stefanov, izvršni direktor za bjezbjednost i ovlašćeni predstavnik CKB banke, kazao je juče tokom suđenja bivšem menadžmentu ove banke da su sporni krediti dati bez valjanih sredstava obezbjeđenja. Na optuženičkoj klupi pored Milke Ljumović, nalaze se i Bose Tatar, Jelica Petričević, Dubravka Pavićević, Veliša Radunović i Gorica Vujisić, koji se terete da su od 2005. do kraja 2007. godine, zloupotrebljavajući položaj, odobravali kredite bez obezbjeđenja firmama, nanijevši štetu od 6,92 miliona eura OTP banci (vlasniku CKB). Svjedok je dodao da klijenti kojima su dati sporni krediti nijesu bili kreditno sposobni, međutim, tada nije bio uključen u odlučivanje o tome.

“Banka se pri“S v u d o ku družuje krivičimentaciju konom gonjenju ju smo dosvih optužestavili tužinih osim Dulaštvu vibravke Pa dio sam, ali vićević, jer je nijesam miliona eura smatramo da iščitavao. pretrpjela nije bila u liA nakon što je štete OTP niji kreditirasu banci dobanka nja, odnosno da stavljeni zanije bila odgovorhtjevi za dostavna za sporne kredite ljanje dokumentacii garancije. Postavljamo je praksa je bila da se obratiimovinsko-pravni zahtjev mo relevantinim službama”, od 6.922.613 eura za sporne kazao je Stefanov. Advokat kredite, a koje smatram da Rodić prigovorio je iskazu, su dati bez procjene”, do- jer kako je dodao svjedok dao je Stefanov. pokazuje veliku zainteresoNa pitanje jednog od ad- vanost u određenom dijelu vokata odbrane Gorana Ro- i pomiješana su mu osjećadića da li je učestvovao lično nja ovlaščenog predstavniu prikupljanju dokumenta- ka banke i svjedoka. cije za sporne kredite, svjeOptužene Tatar i Ljumodok je kazao da nije, doda- vić navele su da su izjave jući da kad je došao u ban- svjedoka netačne, paušalku zatekao je jedno veoma ne i neutemeljene. Suđenje se nastavlja 6. jula. N.P. nesređeno stanje.

6,9

Svjedok pojasnio proceduru Stefanov je odgovarajući na pitanje zastupnika optužnice Veljka Rutovića pojasnio da procedura odobravanja kredita zavisi od iznosa.

Baranin uhapšen zbog zelenašenja Službenici Uprave policije MUP-a – Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta su, u saradnji i po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeli krivičnu prijavu protiv E.M. (23) iz Bara, nastanjenog u Podgorici, zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo

zelenaštvo. Ova 22. akcija pod nazivom “Rata” sprovedena je u okviru obavještajnog projekta “Loan”, u kojem Sektor kriminalističke policije vrši istraživanj više lica i grupacija za koja postoje saznanja da vrše krivična djela zelenaštvo. Policijsko–tužilačke ak-

tivnosti ukazuju na sumnju da E.M. u septembru 2015. dok je boravio u Tivtu, oštećenom licu A.B. iz Bara na tzv. zelenašku kamatu pozajmio 600 eura sa kamatom od 140 eura mjesečno, čime je za sebe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist. Kako oštećeni A.B. nije

“Ako je u pitanju manji iznos novca onda procedura nekoliko dana, a ovdje se radi o milioniskim ciframa za šta analize mogu trajati i mjese-

cima. Kada je veći iznos kredita svakako za jedan dan se ne može odobriti, jer tome treba da prethodi finansijska analiza” pojasnio je svjedok Stefanov.

osumnjičenom E.M. vratio novac sa kamatom, on je od njega ukupno potraživao 3.450 eura na ime duga i nesrazmjerne kamate koju je ugovorio, što nije realizovao s obzirom na to da je slučaj u međuvremenu prijavljen policiji. Krivična prijava protiv E.M. je u konsultaciji sa nadležnim tužiocem, tom tužiocu podnijeta u redovnom postupku, navodi se u saopštenju Uprave policije.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

AKTUELNO

MINISTAR ZDRAVLJA BUDIMIR ŠEGRT SA SARADNICIMA OBIŠAO PODGORIČKI DOM ZDRAVLJA

U TUZIMA I GOLUBOVCIMA PACIJENTE DOČEKUJU ZATVORENI ŠALTERI

Domovi zdravlja u Podgorici su dobro organizovani, nema gužvi, a prioritet u narednom periodu biće poboljšanje odnosa između pacijenata i zdravstvenih radnika, jer je to glavni izvor nezadovoljstva zdravstvenim sistemom, saopštio je resorni ministar, Budmir Šegrt. On je juče sa saradnicima posjetio Dom zdravlja Podgorica. Obišao je zdravstvene objekte Nova Varoš, Stari aerodrom, Tuzi i Golubovci, razgovarao sa pacijentima i zaposlenima, kao i sa menadžmentom Doma zdravlja Podgorica. Šegrt je kazao da je evidentno, a i očekivano da se radi o dobro organizovanom Domu zdravlja. “U razgovoru sa pacijentima, stekli smo utisak da se pregledi redovno zakazuju i u svim objektima nije bilo

Pacijent u zdravstvenim ustanovima mora da osjeti da je dobrodošao. Ako ga čeka zatvoren šalter sa neprovidnim staklom, onda je to poruka da on tu nije dobrodošao, a mi moramo da znamo da zdravstveni sistem i svi zdravstveni radnici postoje zbog usluge pacijentu Domovi zdravlja u Podgorici dobro organizovani, izuzetak Tuzi i Golubovci gužvi, što ne znači da nema mnogo posla”, rekao je Šegrt. On je istakao da je zadovoljan onim što je vidio. Kako je dodao, u objektima domova zdravlja u Golubovcima i Tuzima, vidjeli su da pacijen-

te dočekuju zatvoreni šalteri, što je prema njegovim riječima, nedopustivo. “Pacijent u zdravstvenim ustanovima mora da osjeti da je dobrodošao. Ako ga čeka zatvoren šalter sa neprovidnim

NASTAVLJAJU SE MEĐUSOBNE OPTUŽBE

Bjelica: Bečanović koristi mjesto da kleveta druge

Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) Duško Bjelica reagovao je na, kako kaže, višegodišnje neistinite i neprimjerene kvalifikacije i izmišljotine Tatjane Đurišić-Bečanović, ističuči da ona koristi mjesto u Ministarstvu prosvjete kako bi klevetala druge i njihov rad na UCG. Kako napominje, za razliku od Bečanović, koja je partijski namještenik - kontrolor Ure u Ministarstvu prosvjete, on je na Univerzitetu Crne

Bjelica

Gore, na sve funkcije, biran od akademskog osoblja i tajnim glasanjem između više kandidata. “Dva puta sam jednoglasno, tajnim glasanjem, izabran za dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića. Rad na tom Fakultetu me preporučio za upravna tijela Univerziteta Crne Gore. Takođe, dva puta sam na tajnom glasanju na Senatu Univerziteta Crne Gore, kao najvećem akademskom tijelu, biran u Upravni odbor UCG. Urednik sam i osnivač dva naučna časopisa od kojih je jedan već uvršten i prepoznat u Tomson Rojtersovoj bazi. Ponosan sam na rad Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore i svoju radnu, naučnu

i profesionalnu karijeru”, kaže Bjelica. Uz to, dodaje da ne zna zašto je toliko interesantan Bečanovićkoj sa kojom, kako tvrdi, nikada nije imao nikakvu komunikaciju, niti dodirnih tačaka. “Dijametralno se razlikujemo i u stavovima. Ja se ne bavim ni tajnim, ni javnim optužbama ljudi, nego naučnim i istraživačkim radom, pored redovnih radnih obaveza. Iz njene bibliografije vidim da nije nikada objavila nijedan naučni rad koji se nalazi u međunarodnoj bazi podataka. Ja imam, do sada, više objavljenih knjiga, naučnih studija, udžbenika i monografija nego što kontrolorka Ure ima godina. Što se mene i mojih referenci tiče, može slobodno uzeti godišnji odmor da ih pročita i faliće joj vremena, jer joj je inače izgleda dosadno. Valjda će joj nekad dosaditi i da se bavi tuđim poslom”, poručuje Bjelica.

staklom, onda je to poruka da on tu nije dobrodošao, a mi moramo da znamo da zdravstveni sistem i svi zdravstveni radnici postoje zbog usluge pacijentu”, poručio je Šegrt. On je kazao da se na takav

način uspostavlja loša komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata. “I svi nesporazumi i nezadovoljstvo zdravstvenim sistemom nijesu nastali zbog kvaliteta zdravstvene usluge, nego zbog odnosa između pacijenata i zdravstvenih radnika. Na tome moramo da radimo i to je možda najteži posao. Za to ne trebaju finasnije, ali se moraju promijeniti navike”, poručio je Šegrt. On je najavio da će za desetak dana početi da radi nova radio-dijagnostika na mamografu u Domu zdravlja na Starom aerodoromu i u Golubovcima, zahvaljujući donaciji mještana. Kako je naveo, planira se i disprezija ljekara kako svi Podgoričani ne bi dolaziti u dva ili tri doma zdravlja. Šegrt je pojasnio da će se na taj način izbjeći gužve.

Nasiljem unapređuju kvalitet obrazovanja Generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete Tatjana Đurišić Bečanović kazala je da rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić i predsjednik Upravnog odbora UCG Duško Bjelica direktivama i nasiljem unapređuju kvalitet visokog obrazovanja. To se, kako navodi ĐurišićBečanović, saznaje iz saopštenje UCG. “Takođe saznajemo da se uprava Univerziteta oslanja na dobro razvijenu špijunsku mrežu, koja gospođi Vojvodić dojavljuje sumnjiva zbivanja – profesori se konačno bune protiv njene diktature. Ali nije trebalo da zamara svoje ‘povjerenike’. Sve što je zanima mogla je saznati u direktnoj komunikaciji. To što ne smije da razgovara sa profesorima UCG najbolje govori o njenoj reformi: koliko je zaBečanović

konita, argumentovana, suvisla i koliko je korisna za Univerzitet. Pošto posjeduje još mnoge institucije u državi, gospođu Vojvodić ne tangira posebno dobrobit državnog Univerziteta. To se jasno vidi iz njene reforme”, saopštila je Đurišić-Bečanović. Kad je riječ o diskreditaciji UCG, ona kaže da se za to pobrinulo samo rukovodstvo. “Diskreditovali su Univerzitet Crne Gore u cjelini i pretvorili ga u instituciju koja se pojavljuje pred sudom češće nego lokalni kriminalci. Niko nije ni očekivao da će gospođa Vojvodić umjeti da vodi instituciju kakva je Univerzitet Crne Gore, ali za mnoge je iznenađenje što je ovako brzo uspjela da je upropasti i sroza ispod svakog akademskog nivoa”, navela je, između ostalog, Đurišić-Bečanović.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

visoke temperature pogoduju nfekcijama, stručnjac

Vrućina, nehigijena uzrok trovanja hr Stomačne infekcije su češće ljeti, jer je hrana veoma pogodna sredina za rast i razmnožavanje mikroorganizama a visoka spoljašnja temperatura pogoduje infekcijama i kvarenju hrane

Foto:Vedran Ilić

Crijevne zarazne bolesti mogu se javiti tokom cijele godine, ali su posebno aktuelne ljeti jer, kako su objasnili Vikend novinama u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, visoke temperature, način ishrane i porast broja insekata i glodara dovode do povećanja rizika za obolijevanje. Riječ je o, kako su pojasnili, najmasovnijoj grupi zaraznih bolesti koja se prevashodno prenosi zagađenom hranom, vodom i prljavim rukama, mada je u nehigijenskim uslovima značajna i uloga insekata, prije svega muva, u širenju tih infekcija.

■■ RAZLIČITI IZAZIVAČI “Uzročnici crijevnih zaraznih bolesti mogu biti svi oblici mikroorganizama uključujući viruse, protozoe, bakterije, gljivice i parazite. Česti izazivači su i određeni produkti mikroorganizama kao što su bakterijski toksini”, kazali su iz Instituta. Stomačne infekcije su češće ljeti jer je hrana veoma pogodna sredina za rast i razmnožavanje mikroorganizama a visoka spoljašnja temperatura, dodaju, pogoduje razmnožavanju infektivnih agenasa i kvarenju hrane. “Najznačajnije namirnice u tom smislu su meso, jaja, mlijeko, ribe i druga morska hrana, voće i povrće. Istovremeno, određene navike, odnosno ponašanje pogoduju povećanom obolijevanju od crijevnih zaraznih bolesti što se prije svega odnosi na češće konzumiranje neopranog ili nedovoljno i nepravilno opranog voća i povrća, česta putovanja, slabije higijenske navike, ali i unos većih količina tečnosti koje razrjeđuju želudačnu ki-

Određene navike pogoduju povećanom obolijevanju od crijevnih zaraznih bolesti, što se prije svega odnosi na češće konzumiranje neopranog i voća i povrća, česta putovanja, slabije higijenske navike, ali i unos većih količina tečnosti koje razređuju želudačnu kisjelinu narušavajući njen značaj kao barijere za prodor mikroorganizama u crijeva

selinu narušavajući njen značaj kao barijere za prodor mikroorganizama u crijeva”, naglasili su iz Instituta. Simptomi crijevnih zaraznih oboljenja, kako ističu, obično traju jedan do četiri dana i uključuju: proliv, povraćanje, bolove u trbuhu i nerijetko povišenu tjelesnu temperaturu. “Stolice su učestale, tečne i vodenaste kada su uzročnici virusi, dok su kod bakterijskih infekcija manje obimne, često otužnog mirisa, izmijenjene boje i konzistencije, ponekad žutozelene a rijetko, što zavisi od uzročnika, i krvavosluzave”, kazali su iz Instituta.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

ci preporučuju oprez

10 zlatnih pravila SZO ■ Odabrati bezbjedan postupak obrade životnih namirnica ■ Prati ruke prije, tokom i nakon pripreme hrane ■ Brižljivo i temeljno kuvati sve namirnice životinjskog porijekla na temperaturi višoj od 70°C (posebno bitno za živinu, svinjetinu, jaja i jela od drugih vrsta mesa) ■ Pripremljenu hranu odmah – što prije konzumirati ■ Termički obrađenu hranu za koju je predviđeno da se čuva duže od dva sata treba brižljivo čuvati, na temperaturi višoj od 60°C ili nižoj od 10°C (najbolje na +4°C u frižideru) i to u plitkim, pokrivenim posudama ■ Jednom pripremljenu hranu prije konzumacije treba temeljno (dugo i na visokoj temperaturi) podgrijati ■ Spriječiti kontakt sirovih namirnica i termički obrađene hrane ■ Besprijekorna čistoća kompletnog kuhinjskog pribora ■ Zaštititi hranu od insekata, glodara i drugih životinja ■ Koristiti higijenski ispravnu vodu za pripremanje hrane te održavanje higijene osoba i kuhinjskog pribora.

U mnogim slučajevima, upozoravaju, prestanak simptoma ne znači potpuno ozdravljenje jer se dešava da i nakon povlačenja simptoma mikroorganizam koji je izazvao bolest zaostaje i razmnožava se u crijevima. “Tada je prisutno njegovo izlučivanje u stolici te je osoba, iako bez simptoma, potencijalno opasna, odnosno zarazna, po svoju okolinu tokom određenog vremenskog peri-

mitropolit hvali zakon o zavještanju organa

Amfilohije: Doniraću organe

Foto: Dejan Lopičić

a i muve ranom

Aktuelno

oda”, naglašavaju oni.

■■ NAJMLAĐI

NAJOSJETLJIVIJI

Osjetljivost na crijevne infekcije je, dodaju, opšta što znači da se mogu razboljeti osobe svih uzrasta. “Ipak, u većem riziku su osobe sa neizgrađenim i slabim higijenskim navikama – mala djeca, zatim odojčad i novorođenčad, te osobe koje imaju neka hronična oboljenja posebno organa za varenje, osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom, sa imunosupresivnom ili nekim drugim vidom terapije, osobe oboljele od malignih oboljenja i druge”, rekli su iz Instituta. Od izuzetnog značaja za prevenciju je, ističu, redovno održavanje lične higijene, što se posebno odnosi na često i temeljno pranje ruku. “Osobe koje imaju stomačne tegobe, ali i neke druge zdravstvene probleme kao što je sekrecija iz nosa, simptomi i znaci prehlade ili imaju upalne promjene na koži ili sluznicama, ne treba da učestvuju u pripremi i serviranju hrane”, savjetovali su iz Instituta. Ključ uspješnog liječenja, a posebno sprečavanja daljeg širenja crijevnih zaraznih bolesti je, kako kažu, pridržavanje savjeta i mjera individualno procijenjenih i propisanih od strane ljekara. “Iako među laicima vlada mišljenje da proliv i drugi simptomi crijevnih infekcija ne predstavljaju posebno opasno zdravstveno stanje, od izuzetnog je značaja javljanje zdravstvenoj službi radi registrovanja obolijevanja, zatim pravovremene dijagnostike i započinjanja adekvatne terapije, ali i radi eventualnog sprovođenja mjera za suzbijanje daljeg oboljevanja i/ili protivepidemijskih mjera”, zaključili su iz Instituta. J.V.Đ

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kazao je da je Zakon o zavještanju organa najbolji do sada usvojen u Skupštini, te javno poručio da će donirati svoje organe. “Čuo sam za Zakon koji je usvojen u Skupštini Crne Gore o, kako ja volim da kažem, darivanju organa, i o zavještanju onih koji su spremni da se usaglase sa tim Zakonom, da dozvole da nakon njihovog upokojenja na propisan način daruju svoje organe za zdravlje i za život drugih. Ima i drugih dobrih zakona koje donosi naša Skupština, ali moram da kažem da je to jedan od najboljih zakona koji je donijela Skupština Crne Gore”, poručio je Amfilohije za Antenu M.

Odmah ću da vam kažem da mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije zavještava svoje organe, ako nekom budu potrebni njegovi ostarali organi. Može mirne duše da, i moj neki organ uzme, da i od mitropolita crnogorskoprimorskog ima neke vajde

Kako je kazao, Zakon je u duhu izvornih jevanđeljskih pravila, mišljenja i življenja. Jevanđelje se, dodaje, zasniva ne samo na onome koji, ne samo što je darovao neki svoj organ ili svoju riječ, nego koji

je darovao sebe za život svijeta bez ostatka. “Na tom darivanju Hristovom počiva hrišćanska crkva kroz vjekove”, poručio je Amfilohije. On je kazao i da će donirati svoje organe. “Odmah ću da vam kažem da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije zavještava svoje organe, ako nekom budu potrebni njegovi ostarali organi. Može mirne duše da, i moj neki organ uzme, da i od mitropolita crnogorsko-primorskog ima neke vajde”, poručio je Amfilohije. Kako je kazao, to neće biti prvi put da je neki vladika zavještao organe, navodeći da je to učinio i vladika Lavrentije.

UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE

U Crnoj Gori nema spornih “Choklad Moerk” čokolada

Dvije tamne čokolade: Choklad Moerk 60 odsto i Choklad Moerk 70 odsto, koje je hrvatska Ikea povukla iz prodaje, jer na njima nije dovoljno istaknuto da sadrže mlijeko i lješnike, ne prodaju se u Crnoj Gori. Vikend novinama je saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove da navedenih proizvoda nema na crnogorskom tržištu. Podsjetimo, iz Ikee su saopštili da je sigurnost je najviši prioritet za tu fir-

mu i zato su iz prodaje povučeni navedeni proizvodi sa svim oznakama o datumu roka trajanja. Oba proizvoda sigurna su za sve koji nijesu alergični na mlijeko i lješnik. Kod osoba alergičnih na mlijeko ili lješnike, moguća je alergijska reakcija nakon konzumacije proizvoda. Iz te firme su obavijestili sve koji su već kupili čokolade da ih mogu vratiti u najbližu robnu kuću “Ikea” uz puni povrat novca. M.I.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

TIVAT: POVEĆAN TURISTIČKI PROMET

Radnici opštine

Turista devet odsto više nego u junu 2015. godine Foto: Darko Jovanović

KOLAŠIN: NA POZIV SINDIKATA I O

Tivat Prema podacima Turističke organizacije u svim vidovima smještaja u Tivtu boravi 3.547 gostiju ili devet odsto više nego u istom periodu prošle godine. U privatnom smještaju odmaraju 2.934, u hotelima 535, odmaralištima 45 i u kampovima 33 gosta. Među turistima je 3.477 iz inostranstva i 70 iz Crne Gore. U Tivtu se, prema podacima TO, bilježi značajan rast prometa, oko 20 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. “Turistička organizacija Tivta sve čini da poboljša ponudu grada po čemu je postao i prepoznatljiv, a sve u cilju povećanja broja gostiju i prihoda po osnovu turističkog prometa”, naglasila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić, uvjerena u uspješnost ovogodišnje sezone, koja će najvjerovatnije biti i bolja od rekordne prošlogodišnje. Prema njenim riječima, hoteli duž crnogorskog primorja su uglavnom popunjeni. Povećanje prihoda od turističkog prometa u Crnoj Gori evidentno je i u prvom kvartalu ove, u odnosu na prošlu godinu i iznosi 11 odsto. “To je rezultat zajedničkih aktivnosti i ulaganja svih turističkih poslenika u Crnoj Gori koji zajedno rade i ulažu kada je u pitanju promovisanje Crne Go-

Naša prednost u odnosu na druge destinacije jesu izletnički programi i brojni sadržaji, koji se mogu realizovati u jednom danu. Tome doprinosi i poboljašanje kvaliteta smještajnih kapaciteta kategorije četiri plus i pet zvjezdica

re, destinacije koja na jednom malom prostoru nudi raznovrsnu ponudu. Naša prednost u odnosu na druge destinacije jesu izletnički programi i brojni sadržaji, koji se mogu realizovati u jednom danu. Tome doprinosi i poboljašanje kvaliteta smještajnih kapaciteta kategorije četiri plus i pet zvjezdica, uglavnom manjih porodičnih hotela, čiji se broj iz godine u godinu povećava”, istakla je Radak-Kukavičić, naglasivši da se povećava i broj niskobudžetnih kompanija koje lete za Crnu Goru i na taj način poboljšava destinacijska dostupnost. Pored sadržaja i kvaliteta smještaja, jedan od najvažnijih segmenata zbog kojih se gosti opredjeljuju da izaberu neku destinaciju za odmor je bezbjednost, koju Crna Gora i njeni aerodromi imaju. Z.K.

OMBUDSMAN “Č DOSIJEA RADNIK

⌦ Zorica Bulatović

a poziv nezakonito otpuštenih radnika i sve tri sindikalne organizacije juče su u prostorijama glavnog opštinskog administratora Perunike Popović boravili predstavnici ombudsmana.

Radnici očekuju da zaštitnici ljudskih prava podnesu krivične prijave protiv predsjednice kolašinske opštine Željke Vuksanović, ističući da je došlo vrijeme da i država reaguje nakon dvije godine političke diskriminacije, progona radnika i bezakonja u Kolašinu. Radnicima Centra za kulturu ponovo se duguje 10 plata, a ukoliko državni organi ne budu reagovali pravovremeno radnici su poručili da će stvar uzeti u svoje ruke. “Pozvali smo zaštitnike ljudskih prava da dođu i sami se uvjere na osnovu prersonalnih dosijea zaposlenih i otpuštenih radnika, da se u kolašinskoj opštini radi o klasičnom progonu političkih neistomišljenika i da neko već jednom ovom dvogodišnjem bezakonju mo-

ra stati na put. Naši problemi su počeli prošle godine u ovo vrijeme, gdje smo otpočeli štrajk zbog neisplaćenih zarada, a koje još nijesmo sve dobili. Dio radnika se ponovo našao i to u mnogo lošijoj situaciji sada nego što je to bilo prošle godine u isto vrijeme. Ne očekujemo od ombudsmana da nam samo konstatuje nepravilnosti o kojima je riječ, već da podnese krivične prijave protiv poslodavca i da država počne da reaguje, jer je ovo država i dozvolila. Ako neće država da reaguje, onda ćemo mi pokušati na ostale načine”, kazao je predsjednik Sindikalne organizacije lokalne uprave Darko Bulatović. On je istakao da je dovoljno što već dvije godine trpe sve i svašta, gdje Vuksanović jedne tjera sa posla, a druge dovodi

i za druge raspisuje konkurse, a tvrdi da se oni bave politikom. Bulatović pita državu da li je politika to što se radnicima ne daje plata. “Imamo svu dokumentaciju gdje se vide očigledne povrede prava radnika i sve moguće dokumentacije koje smo ombudsmanu podnijeli, pa se od njega i nadamo da će sve na pravi način procesuirati i podnijeti krivičnu prijavu protiv Željke Vuksanović”, kazao je Bulatović. Kako je kazao predsjednik sindikalne organizacije Centra za kulturu Vesko Rakočević, diskriminatorski odnos

IMAMO SVU DOKUMENTACIJU GDJE SE VIDE OČIGLEDNE POVREDE PRAVA RADNIKA I SVE MOGUĆE DOKUMENTACIJE KOJE SMO OMBUDSMANU PODNIJELI, PA SE OD NJEGA I NADAMO DA ĆE SVE NA PRAVI NAČIN PROCESUIRATI I PODNIJETI KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV VUKSANOVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

AKTUELNO

BUDVA: VODOVOD SNIZIO CIJENE USLUGA

Kubik vode jeftiniji sedam centi po novom cjenovniku Foto: Vedran Ilić

OTPUŠTENIH RADNIKA

ČEŠLJA” KA OPŠTINE lokalnih čelnika nije zaobišao ni radnike ove ustanove, pa je u jeku najava kulturnih događaja ta diskriminacija pojačana, jer se sve i u tom segmentu radi mimo zaposlenih, a iz jedne jedine opštinske kancelarije svi konci se i po pitanju kulture sa tog mjesta vuku. “Dok su radnici lokalne uprave juče primili martovsku platu, radnicima Centra se duguje ponovo 10 plata, odnosno još se ne isplaćuje oktobarska plata. Sigurni smo da u redovima ispred bankoma-

ta nije bilo Vuksanović, kojoj plata, koju mi od oktobra prošle godine čekamo samo uvećava ušteđevinu nastalu višegodišnjim članstvom u Upravnim odborima državnih preduzeća. U februaru je nekoliko radnika primilo nadoknadu za 10 dana juna prošle godine, a ostalim radnicima su oduzete plate za pola juna, jula, avgusta, septembra i oktobra prošle godine za vrijeme trajanja štrajka. Tražili smo razgovor sa Vuksanović, ali ona nema vremena”, kazao je Rakočević.

Rakočević: Direktor Jeknić ne brine mnogo o radnicima Rakočević je ispred zaposlenih radnika istakao da protestuju i protiv načina na koji se direktor njihove ustanove Branislav Jeknić “bori” za prava radnika. “Jeknić je sa KUD ‘Mijat Mašković’ juče otputovao u Kulu iako mu radnici već desetu platu ne primaju. Račun Centra je blo-

kiran, ali se za putovanja nađu sredstva. Naravno da nemamo ništa protiv nastupanja i turneja KUD-a, ali smatramo da bi Jekniću prioritet trebalo da budu plate zaposlenima. Uz to KUD je otišao podgoričkim autobusom, a ne opštinskim”, kazao je Rakočević.

Budva Odbor direktora Vodovoda i kanalizacije donio je juče popularne mjere snižavanja cijena usluga ovog gradskog preduzeća. Za stanovnike Budve i Bečića, koji žive u naseljima prikopčanim na postrojenje za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještica, kubik vode sa kanalizacionim uslugama biće jeftiniji za sedam centi po novom cjenovniku i iznosiće 1,58 eura, sa uračunatim PDV-om. Cijena kubika za naselja koja nijesu prikopčana na postrojenje u Vještici biće popularnih 1,27 eura. Cijene za pravna lica su duplo više. Odbor direktora donio je još jednu popularnu odluku, a to je da se naknada za vodomjere snizi za čak 50 odsto i sa dosadašnjih osam eura ona će ubuduće iznositi 3,05 eura bez uračunatog PDV. “Odbor direktora donio je odluku za smanjenje cijena usluga, nakon što smo za prethodnih nekoliko mjeseci uspjeli da smanjimo gubitke na mreži za pet odsto u odnosu na početak godine, riješimo obaveze prema Hypo banci sa dugoročnim kreditima uz pomoć Atlas banke. Takođe, uspjeli smo da obezbijedimo veći priliv u kasu preduzeća od napla-

te vode, te izvršimo veće očitavanje vodomjera u odnosu na isti period 2015. godini”, kazao je direktor Vodovod i kanalizacije Budva Milenko Medigović. On je dodao da su u prvih pet mjeseci uspjeli da otklone čak 11 kvarova na primarnoj i 144 kvara na sekundarnoj i tercijarnoj mreži. “Na taj način smo spriječili značajnije isticanje vode iz našeg sistema. Boljem funkcionisnaju sistema doprinijelo je i prespajanje novoizgrađenih cjevovoda, ukidanje starih cjevovoda, ugradnja novih ventila, uvođenje vodomjera sa daljinskim očitavanjem. Sve je to

značajno uticalo na smanjenje tehničkih i finansijskih gubitaka”, kazao je Medigović. Prema njegovim riječima, aktivnosti na smanjenju gubitaka su stalni zadaci koji stoje pred menadžmentom preduzeća, kao i analiza tehničkih gubitaka i otkrivanje nelegalnih potrošača. “Kao što smo i obećali, zbog postignutih rezultata snizili smo cijenu vode za pet odsto, a naknade za vodomjer 50 odsto”, istakao je Medigović, naglasivši da su maksimalno odgovorno pristupili analizi poslovanja preduzeća. N.L.

Medigović: Nove korekcije cijena krajem godine Medigović smatra da je menadžment preduzeća imao želju, a i plan da ovo smanjenje bude veće. “Poskupljenje usluga iz Regionalnog vodovoda, početkom godine, od 27 odsto nas je onemogućilo da značajnije izađemo u susret našim cijenjenim potrošačima. U prvih pet mjeseci uložli smo veliki trud kako bi došlo do navedenih izmjena,

a da pri tome ne dođe do negativnog poslovnog rezultata našeg preduzeća. Kao odgovorno rukovodstvo i dalje ćemo se aktivno odnositi prema zadacima koji su pred nama, a posebno prema nalaženju mogućnosti ka daljem smanjenju troškova kako bi se stekli uslovi za ponovnu korekciju naših usluga, krajem godine”, zaključio je Medigović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

HERCEG NOVI: PREDSJEDNICA OPŠTINE I ZVANIČNO UKINULA RJEŠENJE O POSTAVLJANJU

Tabla “Park nezavisnosti” uklonjena iz formalno administrativnih razloga Predsjednica optšine Nataša Aćimović i zvanično je juče ukinula rješenje o postavljanju tabli “Park nezavisnosti” u parku u centru grada. Kako je navedeno iz lokalne uprave, table su uklonjene iz formalno administrativnih razloga. “Prilikom podnošenja zahtjeva za postavljanje tabli nije priložena sva potrebna dokumentacija, te je donesenim rješenjem napravljen propust. Poštujući propise predsjednica opštine ukinula je ranije donijeto rješenje Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine”, navode iz Opštine. Oni dodaju i da su table uklonjene sa parkovske površine do eventulanog do-

nošenja novog rješenja koje će u potpunosti biti pravno valjano. “Uvidom u spise, utvrđeno je da uz zahtjev nije priložen nikakav dokaz o pravu svojine, da nije priložena ni skica lokacije, kao i da lokacija nije određena katastarski, tako da se ne može utvrditi u čijoj je svojini površina na kojoj se postavljaju table, niti tačna pozicija na kojoj se postavljaju table”, navodi se u obrazloženju nove odluke predsjednice. U obrazloženju je navedeno i da je izrečeno rješenje neodređeno i nejasno, čime je prekršen Član 202 Zakona o opštem upravnom postupku. “Povrijeđen je materijalni

zakon, pa su ispunjeni uslovi da se ukine na osnovu Člana 257”, stoji u obrazloženju predsjednice Aćimović povodom izdatog rješenja. Pomenutu tablu je postavio nadležni Sekretarijat uoči proslave desetogodišnjice Dana nezavisnosti Crne Gore. Dnevne novine su u više navrata tražile obrazloženje iz kabineta predsjednice opštine da li ovaj potez znači da je poljuljana koalicija DPS Izbor, ali iz vladajuće koalicije demantuju ove navode. “Koalicija na vlasti je stabilna i nije ugrožena ovom odlukom niti bilo kojim drugim korakom koji čini lokalna uprava. Pored brojnih aktivnosti koje sprovodimo i kroz priznavanje i isprav-

ljanje sopstvenih propusta nastojimo da djelujemo na način koji je u interesu grada i građana”, kazala je VN predsjednica opštine Nataša Aćimović. Kontaktirali smo i Sekretara za komunalne djelatnosti Iliju Peulića, koji je i izdao pomenuto rješenje, ali on nije želio da komentariše ovaj potez predsjednice Aćimović. S.M.

Utvrđeno je da uz zahtjev nije priložen nikakav dokaz o pravu svojine, da nije priložena ni skica lokacije, kao i da lokacija nije određena katastarski

NIKŠIĆ: INICIJATIVA DF A

Građani na referendumu da odluče o sječi lipa Demokratski front Nikšić najavio je da će inicirati proceduru za raspisivanje opštinskog referenduma na kojem bi građani, kako se navodi, zaustavili nakaradnu odluku lokalne samouprave da se posijeku višedecenijski drvoredi lipa na Trgu slobode. Ova inicijativa, koja je potekla od mladih DF-a i odbornika Marka Kovačevića, ima za cilj da spriječi uništavanje gradskog jezgra Nikšića i da se najzad prekine sa praksom da

Lipe u centru grada

se o najvažnijim pitanjima ne konsultuju građani i da se čak i ne održavaju javne rasprave. “Drvoredi lipa su jedan od posljednjih simbola Nikšića, jer su mnogi drugi simboli nestali nakon višegodišnjeg haosa koji se dešava pod vlašću bahate i u kriminalu ogrezle vlasti i njihovih partnera”, kaže se u saopštenju. DF očekuje da nadležni neće praviti opstrukcije i da će referendum biti zakazan i održan u zakonskom terminu.

BIJELO POLJE

Organizovan sajam NVO U organizaciji TACSO kancelarije u Crnoj Gori u saradnji sa Centrom za razvoj nevladinih organizacija u gradskom parku u Bijelom Polju, juče je održan drugi Sajam nevladinih organizacija. Cilj okupljanja je, kako je rečeno, upoznavanje javnosti sa dostignućima organizacija civilnog društva, kao i unapeđenja i povećanja vidljivosti aktivnosti organizacija civilnog društva i njihove uloge u demokratskim procesima. Sajam ima svrhu da doprinese poboljšanju javnog imidža i kredibiliteta nevladinih organizacija u Crnoj Gori. Na sajmu se predstavilo 40 nevladinih organizacija aktivnih u različitim oblastima djelovanja, a u ime lokalne uprave prisutne je pozdravila potpredsjednica opštine Nemša Omerhodžić. B.Č.

Bulatović

KOLAŠIN: PREDSJEDNICA TUŽI RADNIKA

Bulatović prodaje bubreg ako Vuksanović dobije spor Predsjednica Kolašinske opštine Željka Vuksanović podnijela je tužbu protiv radnika opštine Marka Bulatovića zbog izjava koje je dao DN u tekstu pod nazivom “I pored svojih Opština rentira vozila”, tražeći da joj Bulatović na kraju spora isplati 5.000 eura. Bulatović je najavio protivtužbu i poručio Vuksanović da jedino što ima to su bubrezi, te da će ukoliko jedan proda razdužiti Vuksanović i njene hirove. “Na sudu će mi svjedoci biti šoferi. Vuksanović je tražila 5.000 eura, a ja jedino mogu da dam bubreg. Novca nemam, jer smo upravo zbog

neisplaćenih zarada štrajkovali glađu”, kazao je Bulatović. On je zbog navoda u tužbi Vuksanović, da je on neznalica, koji se ne razumije u transfer novca i finansijske poslove, najavio i podnošenje tužbe protiv predsjednice. “Podnijeću tužbu zbog ponižavanja i omalovažavanja Vuksanović, a zbog pomenutog teksta na ulici me je nazvala i lažovom i to pred predsjednikom SO Kolašin Aleksandrom Dožićem, koji se tu nalazio i koji će mi biti svjedok na sudu. Za sve navedeno u tekstu imam potrebnu dokumentaciju i dokaze”, kazao je Bulatović. Z.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

aktuelno

Potpisan Sporazum o saradnji Skupštine i Zajednice opština

Opštinama veći prostor u Skupštini Crne Gore

Tatar i Savković-Vukčević

Sportsko-turistička manifestacija

Prvenstvo Crne Gore u plivanju danas i sjutra

Sportsko-turistička manifestacija “Sportsko ljeto”, koja je zvanično počela Podgoričkim triatlonom 11. juna na Plavnici, biće nastavljena danas i sjutra Međunarodnim otvorenim prvenstvom Crne Gore u plivanju. U okviru manifestacije biće održane i Jadranske igre (7. jul), Trofej Skadarsko jezero u ribolovu (10. jul), Školski sportski raspust (od 11. jula do 15. avgusta). Planirane su i Sportske igre na seoskom području (tokom jula i avgusta), Ajmo na Moraču (sredinom avgsuta), Memorijalni trofej Mladen Brajović (4. septembra) i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu (od 26. avgusta do 3. septembra). Sekretarka Nela Savković-Vukčević kazala je da Sekretarijat za kulturu i sport njeguje i promoviše

sportsku djelatnost, doprinoseći na taj način i sportskom stilu i sportskoj kulturi života u glavnom gradu. “Sport je od neprocjenjive važnosti za razvoj psihofizičkog zdravlja. Važno je da se djeca školskog uzrasta što prije uključe u fizičko vaspitanje, jer već tada formiraju odnos prema sportu. U aktivnosti koje smo spremali za ovo ljeto posebna pažnja posvećena njima”, kazala je Savković-Vukčević. Savjetnica za sport u Sekretarijatu Nela Tatar kazala je da Glavni grad veliki značaj pridaje stvaranju uslova za razvoj sporta i sportskih događaja. Saopšteno je da će manifestacija, bez vaterpolo šampionata i plivačkog mitinga, koštati od 35.000 do 40.000 eura.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Radovi na osvjetljenju pomoćnog terena FK „Bokelj”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.700,00 €. Tenderska dokumentacija broj 55/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 01.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sanacija potpornog zida uz lokalni put na Prčnju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 56/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 01.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Geodetski radovi za potrebe projektovanja saobraćajnica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 57/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 01.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović i predsjednik Skupštine Zajednice opština Crne Gore Slavoljub Stijepović potpisali su juče Sporazum o saradnji između Skupštine i Zajednice opština. Sporazum o saradnji najvišeg zakonodavnog tijela i Zajednice opština, prije svega, ima za cilj unapređenje sistema lokalne samouprave kroz jačanje institucionalnog dijaloga između državne i lokalnih vlasti radi stvaranja uslova za efikasnije i kvalitetnije pružanje usluga građanima i privredi od lokalne samouprave. Pajović je istakao da postoji značajan prostor za unapređivanje rada lokalnih samouprava, a da će Skupština, kao zakonodavni organ, na tom planu dati značajan doprinos. “Napominjem da namjera potpisivanja ovog protokola nije formalnog karaktera i želim otvoreno da kažem da ćemo to brzo i dokazati. Drugim riječima, na osnovu protokola u kratkom roku ćemo definisati ključna polja saradnje i pokazati da je potpisivanje protokola samo prvi u nizu koraka koji će uslijediti. Podvlačim da protokol nema ni partijske niti ideološke boje, te da je on u interesu, i Skupštine, i

Stijepović i Pajović

Siguran sam da će mehanizmi saradnje utvrđeni Sporazumom otvoriti i veći prostor za intenzivniji dijalog između predstavnika Skupštine i Zajednice opština svih lokalnih parlamenata, te prema tome, u interesu građana Crne Gore. Riječ je o aktu koji otvara prostor za saradnju koji će nesumnjivo pospješiti rad i ukupne demokratske kapacitete lokalnih parlamenata”, naveo je Pajović. Predsjednik Skupštine Zajednice opština Crne Gore Slavoljub Stijepović rekao

je da čin potpisivanja Sporazuma, uz ranije potpisani Sporazum o saradnji Zajednice opština sa Vladom, predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u gotovo pola vijeka dugom trajanju i radu nacionalne asocijacije lokalnih vlasti. “Siguran sam da će mehanizmi saradnje utvrđeni Sporazumom otvoriti i veći prostor za intenzivniji dijalog između predstavnika Skupštine i Zajednice opština i omogućiti da predstavnici lokalnih samouprava aktivnije participiraju u radu skupštinskih tijela, kako bi se konkretni problemi u radu jedinica lokalne samouprave efikasnije rješavali neposrednom saradnjom organa na nacionalnom i lokalnom nivou”, rekao je Stijepović.

Manifestacija “Friends in the Balkan”

Smotra oldtajmera na Cetinju

Velika smotra oldtajmera “Friends in the Balkan” održana je juče na Dvorskom trgu, kojom je i zvanično počelo ovogodišnje izdanje programa “Ljeto u Prijestonici”. Uz prisustvo brojnih posjetilaca, defile je počeo u Njegoševoj ulici, nakon čega su automobili bili izloženi na centralnom gradskom trgu duže od dva sata. Tokom događaja, koji su organizovali Narodni muzej Crne Gore, organizacija “2 Fast 4 You”, Prijestonica Cetinje i Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, posjetioci su bili u prilici da vide rijetke pri-

mjerke oldtajmera. Već nekoliko godina traje uspješna saradnja sa organizacijom “2 Fast 4 You”, koja će i naredne godine uvrstiti Cetinje na

mapu svojih oldtajmer smotri. Izuzev Cetinja, domaćini ovogodišnje smotre su još i Kotor, Tivat, Dubrovnik, Mali Ston i Šibenik.

Oldtajmeri na Dvorskom trgu

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

PROŠLE SU TRI GODINE OD KADA JE HRVATSKA POSTALA ČLANICA EU

Euro i Šengen i dalje neostvareni ciljevi

Prošle su tri godine od kada je Hrvatska postala punopravna članica Evropske unije. Zahtjev za punopravno članstvo podnijela je 2003. godine, a službeni status kandidata za članstvo u EU dobila je godinu kasnije. Pristupni progovori, koji su trebali da počnu u martu 2005., odgođeni su, a kao uslov za početak pregovora istaknuta je potpuna saradnja sa Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pregovori su službeno otvoreni 3. oktobra 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljka potvrdila potpunu saradnju Hrvatske sa Haškim sudom. Prema analizi trogodišnjeg članstva u EU i anke-

ti koju je Hrvatska privredna komora sprovela među poslodavcima, Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupanja Uniji. Značajno zaostaje za stopama iskorišćavanja EU fondova, a nivo stranih ulaganja prošle godine bio je tek 127 miliona eura, što je najniže od 1995. godine. U tri godine Hrvatska je u budžet evropske komisije uplatila 1,3 milijarde a povukla 1,8 milijardi eura, ostvarivši dobit od 500 miliona eura. Mnoge zemlje Evropske unije otvorile su svoje tržište rada hrvatskim državljanima, odnosno ukinule radne dozvole. Tako je prošle godine posao u EU našlo više od 50.000 građana Hrvatske.

Takođe, nekoliko hiljada studenata pronašlo je mogućnost školovanja u nekoj od zemalja Evropske unije putem programa Erasmus. Hrvatska u ovom trenutku još nije ispunila svoja dva velika evropska cilja. Jedan je uvođenje eura kao nacionalne valute plaćanja, a drugi je ulazak u Šengenski granični prostor. “Dok se nagađa kako bi Hrvatska mogla ući u Šengen u narednih godinu dana, uvođenje eura će potrajati nešto duže zato što to zahtijeva ispunjenje kriterijuma Evropske komisjie koji podrazumijevaju minimalno dvije godine fiskalne i makroekonomske stabilnosti u zemlji što je nešto što Hrvatska tek treba da dostigne”, navodi Al Džazira.

IZVJEŠTAJ KANCELARIJE UN

Kina i Hong Kong lideri u proizvodnji sintetičkih droga U izvještaju Kancelarije za borbu protiv droge i kriminala Ujedinjenih nacija navodi se da se globalno tržišta sintetičkih narkotika, u velikoj mjeri, snabdijeva iz Kine i Hong Konga. Kako piše Al Džazira, narkokarteli iz Kine proizvode nove droge brže nego što ih vlasti mogu evidentirati i kontrolisati. U nedavnoj akciji policijskih snaga Hong Konga zaplijenjeno je 95 kilograma kokaina čija se ulična vrijednost procjenjuje na sumu veću od trinaest miliona američkih dolara. U prva tri mjeseca ove godine, količina zaplijenjenog kokaina u Hong Kongu porasla je za gotovo 120 odsto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, profesorka Karen-Džoe Lejdler sa Univerziteta u Hong Kongu, ko-

ja proučava trendove narkotika, kaže da je kokain tek jedan od narkotika koji su preplavili ovo tržište. “U proteklih 20 godina došlo je do dramatičnog broja novih vrsta droga koje ljudi uživaju. Hongkonško tržište je danas više raznoliko”, kaže za Al Džaziru profesorka Lejdler. Ključni razlog je Kina, koja je najveći svjetski proizvođač hemikalija koje se koriste za izradu medicinskih i rekreativnih droga. U izvještaju UN-a se navodi da sve veći broj kriminalnih organizacija stacioniranih u Hong Kongu krijumčari drogu iz Kine na rastuća tržišta širom svijeta. “Kriminalci iz Kine i Hong Konga imaju prednost, jer djeluju na svom te-

Zvaničnici turskog ljetovališta Kemer ponudili su kuću na poklon porodici ubijenog ruskog pilota Olega Peškova, koji je poginuo prilikom obaranja ruskog bombardera na tursko-sirijskoj granici, krajem novembra prošle godine. renu. Znaju kako da prevare sistem i kako drogu da prebace izvan zemlje” rekao je

Tun Naj Soe iz Kancelarije UN za borbu protiv droge i kriminala. “Uprkos naporima vlasti u Kini i Hong Kongu da smanje trgovinu narkoticima, postoji još jedna velika prepreka. Hemičari u Kini stvaraju nove brojne vrste sintetičke droge. Riječ je o spojevima koji oponašaju supstance kao što su kokain i ekstazi, ali koje su relativno nove i nisu zabranjene na međunarodnom planu. To dodatno komplikuje posao agencija za sprovođenje zakona”, javlja Al Džazira. Među njima je i sintetički analgetik fentanil, koji je le-

galan. Vlasti kažu da se nove vrste ovog lijeka jeftino proizvode u Kini i stotinu puta su jače od heroina. “Kada kontrolišete jedan derivat fentanila, drugi derivati te supstance koji se pojave nisu pod kontrolom državnih ili međunarodnih agencija. Kriminalci su uvijek korak ispred zakona”, rekao je Naj Soe. Dok se farmaceutska industrija brzo širi, najnoviji UN-ov izvještaj o tržištu droga kaže da je Kina postala najbrže rastući izvoznik novih sintetičkih droga usmjernih prema narkotržištima Evrope i Zapada.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

svijet

“KORIJERE DELA SERA” OBJAVIO NAVODE IZ MEMOARA BIVŠEG PAPE BENEDIKTA XVI

Gej lobi htio da upravlja Vatikanom Penzionisani papa Benedikt XVI. napisao je memoare u kojima navodi da ga niko nije prisilio na abdikaciju, ali tvrdi da je gej lobi u Vatikanu pokušao da utiče na donošenje odluka, prenosi juče vodeći talijanski list “Korijere dela sera”. U knjizi “Posljednji razgovori” po prvi put istoriji neki bivši papa je pisao i analizirao vlastiti pontifikat. Radi se o knjizi dugih intervjua koje je 89-godišnji Jozef Ratzinger vodio sa njemačkim novinarom Peterom Sivaldom, a koja bi trebalo da bude objavljena 9. septembra. Pozivajući se na zdravstvene razloge, Benedikt XVI. je 2013. postao prvi papa u 600 godina koji se odrekao dužnosti. “Korijere dela sera” objavio je juče veliki članak sa ključnim navodima iz knjige. Benedikt kaže da je znao za posto-

janje “gej lobija” sastavljenog od četvoro, petoro ljudi koji su pokušali da utiču na odluke Vatikana. U članku se navodi da je penzionisani papa uspio da “razbije tu moćnu grupu”. Nekadašnji minhenski nadbiskup i predvodnik Kongregacije za nauk vjere odstupio je sa papinske dužnosti nakon turbulentnog pontifikata koji je obilježio tzv. Vatiliks, afera koju je izazvao njegov bivši batler kada je medijima dao Benediktova privatna pisma i dokumente koji govore o korupciji i borbi za vlast u Vatikanu. Italijanski mediji su u to doba objavili da iza curenja podataka stoje kardinali koji su željeli da diskredituju Benedikta i prisile ga da se odrekne pontifikata. Katolička crkva drži se svog viševjekovnog

protivljenja homoseksualnom činu. Ipak, udruženja za ljudska prava već dugo tvrde da u Vatikanu radi puno gej osoba, a crkveni izvori sumnjaju da su se neki udružili kako bi se međusobno podržavali u napredovanju i uticali na odluke Kurije. Benedikt je istrajao u tvrdnji da je odluku o abdikaciji donio sam i bez pritisaka, a italijanski list piše da i u knjizi on “ponovno nigira bilo kakvu ucjenu ili pritisak”. Bivši papa u knjizi kaže da je samo nekoliko vrlo bliskih ljudi znalo za njegovu namjeru da odstupi, bojeći se da bi vijest mogla da procuri prije nego što ju je iznenada objavio 11. februara 2013.

Dodao je da “nije mogao da vjerovuje” kada su ga kardinali na tajnoj konklavi izabrali 2005. za nasljednika Ivana Pavla II. i da je bio “iznenađen” kada je 2013. za njegovog nasljednika izabran pa-

njo. Nezadovoljstvo disfunkcionalnom vatikanskom birokratijom bio je jedan od razloga da se nakon gotovo 1300 godina izabere prvi papa koji dolazi van Evrope. Benedikt u memoarima “priznaje nedostatak odlučnosti u upravljanju” Rimokatoličkom crkvom, piše “Korijere dela sera”, a u knjizi papa još navodi da je tokom cijelog pontifikata vodio dnevnik, ali da će ga uništiti, iako je svjestan da bi taj dnevnik bio “zlatna prilika” za istoričare.

pa Fra-

PREDSJEDNIK TURSKE REDŽEP TAJIP ERDOGAN:

ALARMANTNO UPOZORENJE Un

Islamska država će gorjeti u paklu Desetine hiljada djece u Nigeriji umire od gladi Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ponovio je da je Islamska država “najvjerovatnije” odgovorna za samoubilački napad na aerodromu u Istanbulu, ističući da će ekstremisti te organizacije završiti u “paklu”. Redžep Tajip Erdogan je rekao da Islamska država tvrdi da djeluje u ime isla-

ma, ali da ta organizacija nema nikakve veze s religijom. “Oni nemaju veze s islamom. Njima je mjesto u paklu”, rekao je Erdogan. Govoreći o žrtvama napada, predsjednik Turske je rekao da su ti “ljudi bili nevini, da su krenuli na put nesvjesni (opasnosti) i da su se suočili sa smrću”. U terorističkom sa-

moubilačkom napadu na istanbulskom aerodromu “Ataturk” 28. juna poginule su 44 osobe, a povređeno je više od 230 ljudi. Dvojica od trojice bombaša samoubica sa aerodroma “Ataturk” imali su ruske pasoše i identifikovani su kao Rakim Bulgarov i Vadim Osmanov, naveo je konzulat Kirgizije u Istanbulu.

Desetine hiljada djece u Nigeriji će umrijeti od gladi ove godine ukoliko im se odmah ne pruži pomoć, objavile su Ujedinjene nacije nakon obilaska oblasti koja je izolovana zbog nasilja terorističke grupe Boko Haram. Skoro 250.000 djece mlađe od pet godina će oboljeti od neuhranjenosti, rekla je Džin Gof, predstavnica Nigerije u UNICEF-u, prenosi Rojters. “Ukoliko im ne obezbijedimo pomoć, svako peto djete će umreti, to ne možemo da dozvolimo” rekla je Gof. Tokom prošle godine nigerijska vojska je povratila veći dio teritorije koji je bio pod okupacijom, navodi Rojters. “Unaprjeđenje bezbjednosti je omogućilo ulazak humanitaraca u oblasti koje su ranije bile odsječene, a uslovi koje smo zatekli su poražavajući”, izjavila je Munira Safildin, koordina-

torka za Nigeriju. “Potrebna je pomoć u hrani za više od pola miliona ljudi u zemlji koja je zbog nasilja ostala bez poljoprivrede, tržište je poremećeno a cijena hrane je nedostižna”, navodi se u zajedničkom saopštenju posmatrača UN-a.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

ISTORIJSKA ODLUKA USTAVNOG SUDA AUSTRIJe

Poništen drugi krug predsjedničkih izbora G

rađani Austrije ponovo će izaći na birališta jer je Ustavni sud te zemlje odlučio da se ponovi drugi krug predsjedničkih izbora, održanih 22. maja. Novo glasanje moglo bi biti održano već krajem septembra ili početkom oktobra.

Obrazlažući odluku suda, predsjednik te najviše sudske instance Gerhart Holcinger istakao je da su izbori osnova demokratije i najvažniji zadatak Ustavnog suda je da tu osnovu održi funkcionalnom. “Odluka koju smo donijeli ne pravi nikog pobjednikom ili gubitnikom, već treba da posluži da se ojača povjerenje u našu pravnu državu i demokratiju”, obrazložio je predsjednik Ustavnog suda, prenosi Tanjug. Holcinger je istakao da je Ustavni sud dao za pravo žalbi koju je podnio lider Slobodarske partije Austrije (FPO) Hajnc Kristijan Štrahe, tražeći poništavanje rezultata glasanja zbog brojnih nepravilnosti. “Žalba se prihvata, rezultati drugog kruga izbora se poništavaju. Rečeno riječnikom koji nije pravni, to znači da drugi krug izbora mora biti ponovljen u potpunosti, odnosno širom Austrije”, objasnio je Holcinger. Ta odluka Ustavnog suda ući će u istorijske anale Austrije, ali i cijele Evrope, jer Ustavni sud do sada nije poništavao i nalagao ponavljanje izbora na saveznom nivou.

■■ Odlazeći predsjednik: Ponosan sam

Kandidat Zelenih Aleksander van der Belen pobijedio je svog protivnika, kandidata FPO Norberta Hofera, u drugom krugu izbora veoma tijesno, sa svega nešto više od 30.000 glasova, i to prije svega zahvaljujući glasovima predatim putem pošte. Odlazeći predsjednik Austrije Hajnc Fišer u javnom

Vraćaju se u “ring”: Aleksander van der Belen, pobjednik i Norbert Hofer, poraženi na predsjedničkim izborima u Austriji održanim 22. maja čiji su rezultati juče poništeni obraćanju je istakao da smatra da je ovo važan dan jer je austrijska demokratija položila jedan važan test. “Ustavni sud je imao veoma težak zadatak i riješio ga je na način da kao predsjednik Austrije mogu biti ponosan i olakšava mi posao da mogu da se o tome izjasnim i obratim i međunarodnoj javnosti”, naglasio je Fišer. On je rekao da očekuje da se izbori održe u septembru, ili najkasnije početkom oktobra, uz nadu da će ipak biti u septembru. Austrijski kancelar Kristijan Kern ocijenio je da nema razloga za emocije i da se odluka najviše sudske instance mora primiti k znanju. Prema njegovim rečima, Ustavni sud je veoma brzo, objektivno i na transparentan način vodio ovaj slučaj, rekavši da je važno za pravnu državu da ne smije biti sumnje u demokratiju. Podvukao je da Ustavni sud nije naredio ponavljanje izbora zbog manipulacija, već formalnih nepravilnosti u radu izbornih komisija.

Istovremeno je ukazao da se krivica, kao što je konstatovao i Sud, ne smije pripisivati članovima izbornih komisija, jer su važni ljudi koji žele da se angažuju u demokratijama. Apelovao je na građane da iskoriste pravo glasa, iako je vidljiv umor od izbora, dodajući da je glasanje osnovni element demokratije.

■■ Van der Belen

uvjeren u novu pobjedu

Aleksander van der Belen, koji je odnio pobjedu na predsjedničkim izborima u Austriji 22. maja, a čije je rezultate poništio Ustavni sud zbog brojnih nepravilnosti i naložio ponavljanje, uvjeren je da će ponovo ostvariti pobedu. “Naravno da ću izaći na ponovljene izbore i namjeravam da i po drugi put pobijedim. Dvedesetdrugi maj je prošlost, ali krajem septembra ću sigurno ponoviti pobjedu”, rekao je Van der Belen ističući da poštuje odluku Ustavnog suda. Istovremeno je konsta-

Ustavni sud je imao veoma težak zadatak i riješio ga je na način da kao predsjednik Austrije mogu biti ponosan i olakšava mi posao da mogu da se o tome izjasnim i obratim i međunarodnoj javnosti”, naglasio je odlazeći predsjednik Fišer tovao da u postupku pred Ustavnim sudom nije bilo nijedne naznake da su glasovi pogrešno određivani, što je izazvalo nesigurnsot kod građana. Takođe je priznao da je konstatovano u pojedinim opštinama kršenje izbornog zakona. Van der Belen, koji je tijesno pobijedio 22.maja, sa nešto više od 30.000 glaso-

va, nije mogao da navede detalje predstojeće predizborne kampanje, dodajući da je moguće da Bregzit i pitanje mogućeg istupanja Austrije iz EU postane jedna bitna tema. Što se finansiranja kampanje tiče on je ukazao da će ovaj put veća pažnja biti posvećena na privatne donacije. Treći predsjednik austrijskog parlamenta i kandidat Slobodarske partije (FPO) za predsjednika Austrije Norbert Hofer rekao je da očekuje kratku i zanimljivu predizbornu kampanju. Kao član predsjedništva parlamenta Hofer će, zajedno sa predsjednicom Doris Bures i drugim predsjednikom Karlhajnc Kopfom, nakon što istekne mandat aktuelnom predsjedniku Fišeru, privremeno obavljati zadatke šefa države. S tim u vezi, rekao je da nema namjeru da zamrzne funkciju trećeg predsednika parlamenta. Prema njegovim riječima to bi bila “ogromna greška”, jer je važno iskustvo koje on ima, a koje bi u aktuelnoj situaciji bilo od prednosti.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

svijet

zbog britanske odluke o napuštanju EU

EasyJet traži registraciju van Velike Britanije

Britanska niskotarifna aviokompanija EasyJet saopštila je juče da zbog britanske odluke o napuštanju EU, traži sertifikat vazdušnog operatera u nekoj drugoj zemlji Evropske unije (EU) da bi sačuvala slobodan pristup evropskom vazdušnom prostoru. “Imali smo neformalne razgovore još prije referenduma u okviru našeg plana za vanredne situacije. Razgovarali smo s nekoliko evropskih vazdušnih operatera da bismo dobili

potvrdu za obavljanje avioprevoza (Air Operator’s Certificate - AOC) u Evropi kao do sada”, navodi se u saopštenju kompanije. EasyJet je dodao da od sada kreće u “zvanični proceduru” za dobijanje sertifikata AOC ne navodeći s kojim zemljama će pregovarati o tome. S jedinstvenim tržištem evropskog vazdušnog saobraćaja, svaka firma koja radi u jednoj od zemalja EU, može slobodno i bez ograničenja da leti po ci-

jeloj EU. Britanski avio sektor sada je zabrinut zbog Bregzita. EasyJet je naveo da za sada nema planove da mijenja sjedište koje je kod londonskog aerodroma Luton. “Dok ishod pregovora EU i Velike Britanije ne postane jasniji, nema potrebe da sprovodimo strukturne i operativne promene”, dodala je ta britanska aviokompanija.

poginula jedna, povijeđene tri osobe

Tajvan greškom raketu ispalio prema Kini

Supersonična raketa, namijenjena napadima na nosače aviona, koju je greškom ispalio tajvanski ratni brod prema Kini, pogodila je tajvanski ribarski čamac. Tom prilikom je poginula jedna, a ranjeno tri osobe, saopštilo je tajvansko Ministarstvo odbrane. Tajvanska mornarica je ranije saopštila na konferenciji za novinare da je raketa “slučajno ispaljena” i da je uronila u vodu, ne povrijedivši nikoga tom prilikom, prenijela je japanska novinska agencija Kjodo. Tajvanski ratni brod

greškom je ispalio raketu “Hsiung-feng III” (Hrabri vetar), koja je namijenjena napadima na nosače aviona, prema Kini, saopštila je tada lokalna mornarica. Supersonična raketa domaće proizvodnje, “ubica nosača aviona”, čiji je domet 300 kilometara, letela je oko 75 kilometara pre nego što je uronila u vode ostrva Pengu, preneo je AFP. Mornarica poručuje da nije jasno kako je došlo do lansiranja rakete, ali navodi da je moguće da je uzrok ljudska greška.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 2. JUL

1877. NJEMAČKI NOBELOVAC

Rođen Herman Hese Rođen njemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Pisao je lirske pjesme, novele i romane. U početku svog stvaranja bio je romantičar, u proznim djelima pod uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. U Heseovim djelima jasno je uočljivo njegovo zanimanje za egzistencijalne, duhovne i mistične teme i veliki uticaj budističke i hindu filozofije. Njegova najpoznatija djela su “Stepski vuk” (Der Steppenwolf), “Sidarta” (Siddhartha), “Igra staklenih perli” (Das Glassperlensp). Kao i mnogi njegovi likovi, He-

se je za života imao mnogo problema sa ženama. Njegov prvi brak sa Marijom Bernouli (Maria Bernoulli), sa kojom je imao troje djece, završio se tragično, tako što je njegova žena mentalno oboljela. Njegov drugi brak sa pjevačicom Rut Venger (Ruth Wenger), trajao je veoma kratko, a najveći dio vremena proveli su odvojeni jedno od drugog. To je dovelo do duboke emotivne krize, Hese se povukao u sebe i izbjegavao socijalne kontakte, što je opisao u svom čuvenom romanu Stepski vuk (Der Steppenwolf). Ipak, njegov treći brak sa Ninon

Dolbin Auslender (Ninon Dolbin Ausländer, 1895 - 1966), trajao je do kraja njegovog života. Svoju treću ženu spomenuo je u knjizi Putovanje na istok (Die Morgenlandfahrt). Hese je umro u snu u Montanjoli 9. avgusta 1962. godine u 85. godini.

1992. JEDAN OD OSNIVAČA DS

Umro Borislav Pekić Umro Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih književnika u drugoj polovini XX vijeka. Kao član ilegalne organizacije Savezne demokratske omladine Jugoslavije, poslije Drugog svjetskog rata bio je nekoliko godina u zatvoru. Jedan je od trinaest intelektualaca koji su 1989. godine organizovali Demokratsku stranku i tako obnovili tradiciju istoimene predratne stranke. Godine 1991. bio je kandidat Demokratske stranke za narodnog poslanika u Skupštini Republike Srbije u beograd-

skoj opštini Rakovica ali je pobijedio njegov protivkandidat iz reda SRS Vojislav Šešelj. Bio je član Krunskog savjeta a posthumno je dobio odlikovanje od princa Aleksandra. Borislav Pekić rehabilitovan je odlukom Okružnog suda u Beogradu od 17.12.2007. godine. Najznačanija djela su mu “Vremena čuda”, portret “Hodočašće Arsenija Njegovana” (1970), “U Edenu na Istoku” (1971) drama, novele “Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana” (1975) i “Odbrana i posljednji dani” (1977), sotij “Kako upo-

kojiti vampira” (1977), sedmotomni roman “Zlatno runo” (19781986), roman sa elementima trilera “Bijesnilo” (1983), dvotomni ep “Atlantida” (1988), romani “1999” (1984) i “Godine koje su pojeli skakavci” (1984), zbirka gotskih priča “Novi Jerusalim”.

1976. GLAVNI GRAD HANOJE

Ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama Proglašeno ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama u jednu državu s glavnim gradom Hanojem. Vijetnam je bio dio Imperijalne Kine više od hiljadu godina, od 111. p.n.e. do 938. Vijetnamci su postali nezavisni od Kineske imperije 938. godine, nakon Vijetnamske pobjede u Bici na Bac Dangu. Niz Vijetnamskih kraljevskih dinastija je prosperirao sa geografskim i političkim rastom ove nacije u jugoistočnoj Aziji, dok Indokinesko poluostvo nisu kolonizovali Francuzi sredinom 19. vijeka. Nakon Japanske okupacije iz 1940, Vijetnamci su se suprotstavili francuskoj vla-

sti u Prvom indokineskom ratu, konačno protjerujući Francuze 1954. godine. Nakon toga, Vijetnam je bio politički podijeljen u dvije rivalske države, Sjeverni i Južni Vijetnam. Konflikt dvije strane se pojačao, sa teškom intervencijom Sjedinjenih Američkih Država, tokom poznatog Vijetnamskog rata. Rat je završen pobjedom Sjevernog Vijetnama 1975. Vijetnam je bio ujedinjen pod komunističkom vladom, ali je ostao osiromašen i politički izolovan. Godine 1986, vlada je inicirala seriju ekonomskih i političkih reformi čime je počeo put integracije Vijetnama u svjetsku ekonomiju.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 3. JUL 1999. PRESTANAK NAPADA NA KOSOVO

Milošević prihvatio plan SAD, EU i Rusije Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio je mirovni plan SAD, EU i Rusije, koji su u Beograd donijeli finski i ruski posrednici Marti Ahtisari i Viktor Černomirdin. Plan, koji je podrazumijevao dolazak međunarodnih snaga na Kosovo, bio je uslov za prestanak vazdušnih napada NATO na Jugoslaviju. Istog dana, nešto prije 13 časova, Skupština Srbije usvojila je “dokument za postizanje mira”. Mnogobrojni novinari koji su ispunili skupštinski pres-centar nisu bili u mogućnosti da se sretnu sa poslanicima koji su raspravljali iza zatvore-

1881.

Počela izgradnja Srpskih željeznica; Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira;

nih vrata. U toku prethodne noći, Slobodan Milošević je informisao lidere vodećih parlamentarnih stranaka o dokumentu.

1940.

Britanci su onesposobili veliki dio francuske flote stacionirane u Mers-el-Kebiru u Alžiru da ne bi došle u posjed Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći dio uništen, a poginulo je preko 1.000 francuskih mornara.

1968. POČELI STUDENTSKI PROTESTI

Demonstracije u Beogradu U Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, počele su studentske demonstracije, prve u komunističkoj Jugoslaviji. Protest protiv privilegija komunističkih funkcionera, nezaposlenosti i ugrožavanja osnovnih demokratskih prava prekinut je poslije sedam dana nakon što se studentima preko TV Beograd obratio predsednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je po-

držao studente i obećao im brže rješavanje društvenih problema. Štrajk je trajao sedam dana prilikom koga su studentske vođe formulisali zahtjeve koji su se odnosili na puštanje svih uhapšenih u dotadašnjim događanjima, smjenu načelnika beogradske milicije Nikole Bugarčića, slobodu štampe i uvođenje minimalnog ličnog dohotka za sve radnike.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

KULTURA

Kontroverzni slovenački Lajbah na Grad teatru

BUDVA: PROGRAM JUBILARNOG 30. FESTIVALA GRAD TEATAR

Lajbah je nastao 1980. godine, ubrzo nakon smrti Josipa Broza Tita, u periodu raznih političkih previranja, što je ostavilo pečat na njihovu muziku i nastupe Laibach

Dobri duh Branka Ćopića okupio je neke od najboljih srpskih pisaca u jedinstvenu književnu družinu. Pišući o svojim magarećim godinama sastavili su zbirku ispunjenu najrazličitijim avanturama, problemima i nevoljama junaka koje “drma” pubertet, prvi put se zaljubljuju, ne znaju šta će sa sobom pa upadaju u nevolje, odlučuju da pobjegnu od kuće i da se nikada, baš nikada više ne vrate u školu.

REPERTOAR DANAS 2.7.2016.

FILM

Prizivanje zla 2 22.45 h

REŽIJA: Džejms Ven MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 3.7.2016.

FILM

Velika iluzija 2 21.00 H

REŽIJA: Džon M. Ču MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

Koncert slovenačke grupe Lajbah biće priređen na prostoru između crkava u Starom gradu u Budvi u nedjelju od 21.30 sati u sklopu jubilarnog 30. festivala Grad teatar. Lajbah je trans-medijski sastav nastao 1. juna 1980. godine u Trbovlju, ubrzo nakon smrti Maršala Josipa Broza Tita, u periodu raznih političkih previranja, što je ostavilo pečat na njihovu muziku i nastupe. Članovi Lajbaha se kriju pod četiri pseudonima: Eber, Saliger, Keller i Dachauer i izbjegavaju da koriste svoja prava imena. Na nastupima se koriste političkim govorima Tita, Vojćeha Jaruzelskog, Benita Musolinija i drugih političara. Grupa Lajbah utemeljivač je NSK Države - Neue Slowenische Kunst, koja je formalno objavila svoje postojanje na ambasadorskim NSK skupovima u Moskvi 1992. i Berlinu 1993. godine. Ova država je izdala svoje pasoše, poštanske markice i svoju valutu, a stvorila je i sopstvenu zastavu. Danas je na programu festivala predstava “Bela kafa” Narodnog pozorišta Beo-

PURGATORIJE: NA PROGRAMU “ADAM I EVA”

Komad o nepromjenjivosti muško-ženskih odnosa

Predstava Hercegnovskog pozorišta “Adam i Eva”, u režiji Slobodana Milatovića, biće izvedena na sceni Atrijuma ljetnjikovca Buća u nedjelju od 21.30 sati u sklopu 11. Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”. “Između dva svijeta, između stvarnog i ‘onog drugog’ postoji odnos istovremenosti i paralelnosti, ali i odnos međusobnog ignorisanja - dok su živi, ljudi ne misle da će umrijeti, kad umru, ne sjećaju se svog života. Ali, po svemu, smrt liči na život, pa su tako ljudi osuđeni da iznova žive istu sudbinu, ili su ba-

grad, na sceni između crkava od 21.30 sati. Režiju komada potpisuje Milan Nešković. “Ovaj komad je, vrlo vjerovatno, najintimnija priča Aleksandra Popovića, jer obrađuje dvije teme, Drugi svjetski rat i Goli otok. Aleksandar je, kako sam tvrdi, preživjevši oba stradanja, posvjedočio scenama izazivanja onog najanimalnijeg iz svakog ljudskog bića, kako predatora, tako i žrtve. On ipak obrađuje ove teme kroz prizmu jednog prostora i jedne atipične a opet jako prepoznatljive srpske porodice. Jer porodica je nukleus društva”, zapisao je reditelj. S.I.

Đonovićeve Slane pjesme

Nema nikakve razlike između najviših i najnižih nivoa: između Adama i Eve u rajskom vrtu i nekog anonimnog para u hotelskoj sobi rem muškarci i žene osuđeni da se stalno vraćaju u istu šemu međusobnih odnosa. Tema su muško-ženski odnosi, pri čemu nema nikakve razlike između najviših i najnižih nivoa: između Adama i Eve u rajskom vrtu i nekog anonimnog para u hotelskoj sobi”, zapisao je reditelj. S.I.

Danas je na programu festivala predstava “Bela kafa” Narodnog pozorišta Beograd, na sceni između crkava od 21.30 sati. Režiju komada potpisuje Milan Nešković

Scena iz komada

Knjiga “Slane pjesme” crnogorskog glumca Dejana Đonovića biće predstavljena u sklopu pratećeg programa 24. Kotorskog festivala pozorišta za djecu večeras od 20.30 sati na Pjaci od kina. “Ovo je knjiga koja je ostala bez boje. Jedan dječak, čija je ovo knjiga, za inat je nije otvarao cijelog ljeta jer mu roditelji nijesu dali da bude u moru po pet sati bez prekida. Kad ne otvarate knjigu, ona ne vidi sunce i desi se ono što se njoj desilo: pobjegle su joj skoro sve boje. Osim plave”, zapisao je Đonović. S.I.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Vorgić, Gašović i Đukić na dodjeli nagrada u Šipčaniku

OPEROSA: PERFORMANS “LO SPETTACOLO”

Spoj opere i baleta na tvrđavi Forte Mare Jednočasovni opersko-baletski performans uz pratnju gudačkog kvarteta pod nazivom “Lo Spettacolo” biće priređen na novskoj tvrđavi Forte Mare u nedjelju, 3. jula od 21 sat. Arije izvodi solistkinja Milica Milanović (sopran), a gudačkim kvartetom će dirigovati Natalija Mićić. Program čine djela Johana Sebastijana Baha (“Orkestarska svita u D duru”

- Air, “Magnificat” - Quia Respexit), Otorina Respiđija (“Antičke arije i plesovi” 1. stav), Volfganga Amadeusa Mocarta (“Le nozze di Figaro” - Sussana, “Cosi fan tutte” - Despina, “Exultate Iubilate” - Alleluia, “Le nozze di Figaro” - Contessa, “Die Zauberflute” - Pamina), Antonija Vivaldija (“Prolece” 1. stav) i Đuzepea Verdija (“La Traviata” - Addio del passato). S.I.

OKF: NOVA KNJIGA BORISLAVA JOVANOVIĆA

Estetska izvedenica crnogorske književnosti Knjiga “Estetska izvedenica crnogorske književnosti” Borislava Jovanovića objavljena je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Izdavač knjige je Milorad Popović, dok je urednik Goran Martinović.. Recenzenti su Sofija Kalezić i Jakov Sabljić, lektor Slobodanka Jovanović,, likovni urednik Ana Matić, a fotograf Lazar Pejovć. Kako autor zapisuje u predgovoru, cilj ove knjige je da izdvoji najbitnije estetske domete ili njihove nagovještaje u istoriji crnogorske, nacionalne literature za proteklih sto pedeset godina. “U ‘Estetskoj izvedenici crnogorske književnosti’ participiraju tri generacije crnogorskih autora. U hronološkoj ravni prvo su nastali tekstovi o književnim

djelima crnogorskih autora pisani u rasponu od posljednjih dvadesetak godina. Oni su bili povod za nastajanje ove knjige. Cilj je, dakle, koncipiranje koje će imati svoj opšti, esejistički (ili esejističko-teorijski) pristup estetskoj paradigmi književnog djela – njegovoj anatomiji, uopšte – dekodiranje tog diskursa u razvoju crnogorske nacionalne književnosti. Da se kroz selekciju autora i njihovih djela makar naznači, mapira, crnogorska književno-estetska transverzala. Ili, projektuje estetsko stablo nacionalne literature. Da se ukaže na ona djela (prozu, poeziju, dramu) koja su označavala nekad sporu, nekad ubrzaniju genezu estetskog od Njegoša do kraja prve decenije ovog milenijuma”, precizira Jovanović.

OKONČANO 8. IZDANJE FESTIVAL

PRIZNANJA ZA JURAČAK I ĐUR

⌦ Sonja Ičević

novi žirija.

vogodišnja nagrada Vranac dobila je tri možda ne baš prijatne priče, ali svakako neophodne za vrijeme u kojem živimo, priče koje upozoravaju i tjeraju na preispitivanje epohe i nas samih, smatraju članovi žirija.

■ PROZNE

Dodjelom nagrada autorima najboljih djela sa ovogodišnjeg konkursa “Vranac najbolja kratka priča”, književnim predstavljanjem Vojislava Pejovića i programom naslovljenim “Biti ili ne biti 400 godina Šekspira” okončano je 8. izdanje festivala “Odakle zovem”. Nagrade ovogodišnjeg konkursa ponijeli su Dragan Aleksić za priču “Amanuel Nebil ‘Talijan’”, Mima Juračak za “Presjek” i Ilija Đurović za priču “Djelovi grada”. O ovogodišnjim laureatima odlučivao je tročlani žiri u sastavu: književni kritičar Marinko Vorgić, pjesnik Marko Pogačar i književnik Ognjen Spahić. Više od 500 priča koje su pristigle na ovaj konkurs uka-

zuju ne samo na njegov značaj u regionu, već i na uspjelu višegodišnju strategiju afirmacije književne forme kratke priče, što je ovu nagradu i festival “Odakle zovem” učinilo svojevrsnim kulturnim brendom Crne Gore, smatraju čla-

ONO ŠTO BI SE MOGLO IZDVOJITI KAO TEMATSKO-MOTIVSKA OSOBENOST OVIH PRIČA, JESTE POJAČANA ZAINTERESOVANOST ZA TAMNU STRANU ŽIVOTA, ŠTO U SVAKOM SLUČAJU KORESPONDIRA S VREMENOM U KOJEM ŽIVIMO I U KOJEM SU PRIČE PISANE

MINIJATURE

U uži izbor ovogodišnjeg konkursa prvo su ušle 23 priče, da bi se članovi žirija odlučili za pomenute tri. “Bitno je istaći da je početni kriterijum žirija bio zasnovan na formalno-strukturalnoj i žanrovskoj uslovljenosti. Naime, ovaj konkurs spada u jedan od najeminentnijih konkursa u regionu na kojem se nagrađuje forma kratke priče. Ovu književnu formu ne određuju samo kvantitativni i tehnički kriterijumi, jer ona ne predstavlja samo kratak prozni tekst, već podliježe i striktnim žanrovskim i poetskim uslovljenostima. To je prozna minijatura koja traži posebnu poetsku strategiju i senzibilnost”, navodi se u obrazloženju i dodaje se da su na konačan odabir najviše uticali sadržaj i stilska izvedenost.

KULTURA

JULSKI REPERTOAR PROGRAMA PODRŠKE KULTURI U NIKŠIĆU

Cjelodnevni program u susret Danu državnosti

Foto: Milovan Danilović

Foto: Dejan Lopičić

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Sa konferencije za novinare

LA “ODAKLE ZOVEM”

ALEKSIĆA, ROVIĆA ■ TAMNA STRANA ŽIVOTA

“Ono što bi se moglo izdvojiti kao tematsko-motivska osobenost ovih priča, jeste pojačana zainteresovanost za tamnu stranu života, što u svakom slučaju korespondira s vremenom u kojem živimo i u kojem su priče pisane... Sve u svemu, ovogodišnja nagrada Vranac dobila je tri možda ne baš prijatne priče,

ali svakako neophodne za vrijeme u kojem živimo, priče koje upozoravaju i tjeraju na preispitivanje epohe i nas samih”, stoji u obrazloženju. Podjećamo, tokom četiri festivalska dana publici su se predstavili francusko-libanski književnik Šarif Maždalani, slovenački autori Mojca Kumerdej i Primož Repar, a gosti su bili i Branko Kukić, Teofil Pančić, Božo Koprivica, Ljubomir Đurković, Stefan Bošković i drugi.

Priče koje tjeraju na susret s egzistencijalnom tjeskobom Literarna problematizacija teme kod troje nagrađenih autora nije svedena na senzacionalističke ambicije, već predstavlja osmišljenu poetiku pomoću koje se, prije svega, otvara svojevrsna polemika s epohom, ističe se u saopštenju. “Taj tamni motiv u sve tri pri-

če je simbolički razgranat, univerzalizovan i u krajnjem provokativan za sasvim moguće angažovano čitanje, ono koje nas tjera na susret s egzistencijalnom tjeskobom i obeznađenim vremenom, te svim posrnućima koja iz takvog stanja proizilaze”, stoji u saopštenju.

Tokom jula u sklopu Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću biće priređeno 17 programa, najavljeno je na konferenciji za novinare. Zbog ljetnje sezone repertoari za jul i avgust su redukovani, pa će nosioci programa biti JU “Zahumlje” i JU Narodna biblioteka “Njegoš”. Već danas je na programu predstavljanje knjige “Žena od kamena” autorke Anđele Radovanović od 20 sati u sali “Zahumlja”. “Ono što najviše pobudi pažnju publike i na šta stavljamo akcenat je tribina ‘Kultopis’, koja će biti održana 4.

jula u sali Zahumlja, a gost je akademski slikar Rajko Todorović Todor”, kazala je ispred JU “Zahumlje” Ljiljana Agramović. Folklorni ansambl “Zahumlje” će se tokom ljetnjih mjeseci predstaviti i publici festivala “Razigrano oro” u Ohridu, “Prva bitoljska folklorna balkanijada”, “Skoči kolo da skočimo” u Podgorici. Za 13. jul Dan državnosti u pripremi je cjelodnevni multimedijalni projekat naslovljen “Arterije”, koji se organizuje u saradnji “Zahumlja”, “Blues Brothers” bara i Kul-

turnog centra “Punkt”. Dan ranije, u sklopu obilježavanja državnog praznika, u Narodnoj biblioteci “Njegoš” biće predstavljena knjiga Vesne Kovačević naziva “Žene i njihov doprinos u istorijografiji Crne Gore u prvoj polovini 20. vijeka”. “Autorka se u knjizi dotakla perioda kada je žena postala društveno vidljivija, socijalno angažovanija i identiteski svjesnija. Vjerujem da je ovo pravi način da se ova tema aktuelizuje”, kazala je direktorica Biblioteke Renata Bulajić. M.R.

24. KOTORSKI FESTIVAL POZORIŠTA ZA DJECU

Tri komada za najmlađe

Tokom naredna dva da- Iz komada “Čudovište iz smeća” na najmlađa publika imaće priliku da u sklopu 24. izdanja Kotorskog festivala pozorišta za djecu pogleda tri komada. Danas će na Ljetnjoj pozornici od 21.30 sati biti izveden komad “Parlament riba”, pozorišta Kurtheater bitterfeld iz njemačkog grada Desau. “Parlament riba je priča toksični otpad i plastika bao maloj djevojčici Marini i caju se u vodu. A Marina je njenim avanturama u ve- jedina spona između ugroličanstvenom podvodnom ženog staništa i zagađivača svijetu. Ona se susreće sa iz svijeta iznad površine ljuraznim vodenim životinja- di”, stoji u najavi komada. ma i uspijeva da se sprijateU nedjelju će na istoj lolji sa moćnim čarobnjakom kaciji biti izvedena predstazvanim Vodni Muž. Ali, pod- va “Čudovište iz smeća” turvodni svijet je u opasnosti: skog Pozorišta sjenki Čengiz

Özek, iz Istanbula, od 20 sati. Nakon toga, od 21.30 sati slijedi predstava “Pola-pola”, nastala kao koprodukcija tri različita pozorišta - Kazališne družine Pinklec, Teatra Exit i Teatra Poco Loco, po tekstu autorke Milene Bogavac a u režiji rediteljke Renate Carole Gatice. S.I.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

USKORO USPOSTAVLJANJE REGIONALNE KANCELA

PRILIKA DA MLADI KO PIŠE

Elhana Hamzić

a samitu o Zapadnom Balkanu u Parizu, koji će se održati u ponedjeljak, premijer Crne Gore Milo Đukanović, sa kolegama iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije, potpisaće deklaraciju o uspostavljanju Regionalne kancelarije za saradnju mladih.

Veoma je važno i bitno kako za Crnu Goru tako i za cijeli region da se mladi povezuju i razmjenjuju iskustva, kazao je Pešić na četiri teme: aktivizam i participacija, obrazovanje, istraživanje i nauka, kultura i sport, a učesnici programa biće mladi od 15 do 29 godina.

■ PREVAZILAŽENJE RAZLIKA

Predsjednik Savjeta mladih DPS Nikola Pešić za Vikend novine kaže da je uspostavljanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih velika stvar. “Naš region je opterećen dešavanjima iz prošloOva kancelarija će mla- sti a mladi su zbog toga dodim ljudima na Zapadnom sta udaljeni, a opet izuzetno Balkanu pružiti priliku da bliski, kako po jeziku tako i učestvuju u prekogranič- po mentalitetu. Ova kancenim programima razmje- larija koja je osmišljena na ne koji će dopriprincipima nekadašnje nijeti procesu francusko-njemačpomirenja i ke kancelarije za poboljšamlade je do sada nja regionabolja platnalne saforma za bolju radnje. saradnju, razKako mjenu, upose navoznavanje ali i di u saobrazovanje moj Demladih u regiklaraciji, onu. Izuzetno p r o g ra m sam ponosan što ske cjeline bise pitanje regionalPešić će podijeljene ne saradnje mladih po-

Nova poznanstva, prijateljstva...

Pešić je kazao da je za osnivanje Regionalne kancelarije za mlade bila potrebna saradnja svih aktera društva, predstavnika vlada zemalja Zapadnog Balkana, podmladaka političkih partija i civilnog sektora. “A sve sa ciljem da se mladi regiona upoznaju, povezuju, prevaziđu prepreke iz prošlosti, razmjene iskustva i uspostave saradnju na različitim nivoima kao što su obrazovanje, nauka, sport, kultura, omladinski aktivizam i slično”, kazao je Pešić, koji vjeruje da će naša zemlja, kao lider integracionih procesa, dati značajan pečat u povezivanju mladih. Zajmović navodi da Regional-

Zajmović diglo na jedan ovakav nivo i veoma je važno i bitno kako za Crnu Goru tako i za cijeli region da se mladi povezuju, razmjenjuju iskustva i obezbijede sigurnu i svijetlu budućnost svoje zemlje i regiona”, kazao je Pešić. Predsjednik Omladine Socijaldemokrata Ahmed Za-

na kancelarija otvara prostor za razmjenu iskustava u svim oblastima nauke, slobode informisanja, kulture, sporta... “Ovo je projekat bez alternative, i te kako važan za buduće generacije. Ovo je garancija da zajedno možemo graditi naš region”, kazao je Šahman. Prema riječima Radovića, mladi imaju potrebu da budu dio one Evrope u kojoj se cijeni istina, odgovornost, pravičnost, saradnja i pomirenje. “Stoga, pored već dovoljne uključenosti nevladinih organizacija, isto tako i omladinskih organizacija, a uskoro i Vlade, pozivam sve one koji svojim doprinosom jmović navodi da je uspostavljanje Regionalne kancelarije za saradnju mladih pozitivan iskorak, koji će poboljšati i osnažiti položaj mladih ljudi, ali i doprinijeti građenju i njegovanju dobrosusjedskih odnosa među mladima na Balkanu. “Kancelarija može imati funkciju platforme sa koje će mladi razgovarati o temama bitnim za njihov položaj, razvoj i napredovanje, i to razmjenom mišljenja i iskustava iz svojih zajednica i država, kao i zajedničkim radom u cilju stvaranja boljih uslova za uspjeh i napredovanje svakog mladog pojedinca u regionu”, kazao je Zajmović. Predsjednik Foruma mladih BS Sead Šahman vjeruje da će potpisivanje Deklaracije biti pozitivan korak ka

mogu poboljšati proces osnivanja i rada Kancelarije za regionalnu saradnju mladih, da se uključe i budu dio tima”, kazao je Radović. Prema riječima Đurđićeve, Deklaracija će promovisati mobilnost mladih i regionalnu razmjenu, a mladi će imati priliku da rade na zajedničkim projektima. Ona navodi da je neophodno povećati mobilnost mladih, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je studentska razmjena na Univerzitetu Crne Gore na vrlo niskom nivou - samo 2%. Borančić je kazao da će Regionalna kancelarija biti mjesto saradnje i razmene ideja, znanja i iskustva mladih na Balkanu. izgradnji stabilnosti i dugoročnog mira u regionu. “Deklaracijom o uspostavljanju regionalnog centra za saradnju mladih na Zapadnom Balkanu podstiče se saradnja i tolerancija kroz zajedničke programe za mlade u regionu”, navodi Šahman, koji podržava inicijative koje imaju za cilj građenje mostova među državama regiona.

Radović

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

reportaže

arije za saradnju mladih zapadnog balkana

onačno krenu dalje Luka Rakčević iz GP URA nosti nudi ova kancelarismatra da, kada su Šarl de ja kako bi na najbolji način Gol i Konrad Adenauer, pot- iskoristili njene potencijale. pisivanjem Elizijeskog ugoSiguran sam da će preko vora 1963. godine, a nakon ove kancelarije biti mnogo ogromnih ljudskih i materi- lakša, jednostavnija i pristujalnih stradanja, imali sna- pačnija saradnja i razmjena ge da pruže ruke prijatelj- mladih ljudi u regionu”, kastva i postave temelj zao je Pešić. Zajmović nabuduće saradnje i vodi da će mlamira, nema radi ljudi imati zloga zbog komogućnost jeg ni zemlje Đurđić da u dijaZapadnog log i saBalkana ne radnju sa bi naprakolegama vile sličan ■ Važna politička iz regiona iskorak. podrška implemenPrema Članica rukovodstva Cdu r i j e č i m a tiraju stavke koje znaDraga Đurđić navodi da ini- Ammara Bocijativa predstavlja okvir rančića i Mlačajno determiBorančić nišu položaj mlaza saradnju mladih Zapad- di Liberali iskrenog Balkana, ali i osnovu no pozdravljaju ovakvu dih ljudi, doprinose za povezivanje inicijativu, vjerujući da bržem stvaranju uslova u mladih u Cijesamo čvršći i iskreloj Evropi. niji međudržavni odnosi u rePredsjedgionu mogu nik mlapomoći da se dih Pozitivne Crbrže prevazine Gođe jaz koji je Nikola Bajčetić iz Pokreta za re Jovan nametnut popromjene ne očekuje ništa od Radović gubnom poliove Deklaracije. smatra da tikom krajem “Imajući u vidu ko je Milo Đuje politička prošlog vijeka. kanović i ko potpisuje tu deklapodrška varaciju, ne očekujem ništa. Iz ražan preduslov zloga što dosadašnjim radom ■ Lakša Šahman ove i ovakve Vlade, znamo da je u formalizovanju i pristupačnija ogroman broj stručnih, školovaove inicijative. saradnja nih i kvalitetnih mladih ljudi na“Dosadašnja uloga nepustio Crnu Goru bježeći ‘trbuvladinog sektora u cjelokuSagovornici Vikend novihom za kruhom’ i to je porazna pnom procesu realizacije na dijele mišljenje da će Rečinjenica da tzv. procenat “odove ideje ne može biti zane- gionalna kancelarija za saliva mozgova” iz CG u posljedmarena, ali mi kao društvo radnju mladih olakšati nanje vrijeme ne prestaje da raosjećamo potrebu da Vlada čin komunikacije i saradnje ste. Uzmite u obzir činjenicu da i naše zemlje, tako i vlade re- mladih sa Balkana. dalje nema ništa od onih 40.000 giona izraze političku vo“Kada kancelarija i zvaradnih mjesta koje je Đukanolju za unapređenje sarad- nično počne sa radom najvić obećao, dok sa druge stranje mladih ljudi”, kazao je bitnije je da mladi saznaju Radović. koja je svrha i koje moguć-

kojima će njihov potenci- na i učenje osnovni ciljevi jal biti adekvatno Kancelarije za mlade usmjeren, kao Zapadnog Balkagarancija lična. On napominog profenje da mladi sionalnog imaju ključnapredonu ulogu u vanja, ali ostvarenju i razvoja i svih ciljeva. prosperiRakčević smatra da teta države je Crnoj GoCrne Gore. ri Regionalna U današkancelarija za njem vremesaradnju mladih nu, prema rijeRakčević čima Šahmana, poveoma potrebna, da bi trebno je više nego ikada se konačno prešle ogromne voditi dijalog, naći zajed- razlike, nacionalne, kultuničke ciljeve i smanjiti rološke, ali i klasne. razlike. Borančić navodi da mladi Radović navodi da su treba da uče o svojim razlipomirenje i suočavanje čitostima i sličnostima, kasa prošlošću, participaci- ko bi lakše otkrili koji su im ja i aktivizam mladih, kao najbolji resursi, da bi ih u i interkulturalna razmje- potpunosti iskoristili.

Bajčetić: Ne očekujem ništa bolje

Bajčetić ne imamo situaciju da Đukanović i njegova partija i te kako vode računa o zapošljavanju svoje djece u državne institucije i namještanju poslova za iste”, na-

veo je Bajčetić. On je kazao da mladi PzP-a već godinama imaju uspješnu saradnju sa svojim sestrinskim partijama iz regiona, ali i cijelog svijeta. “Mi smo do sada pokrenuli niz incijativa za poboljšanje položaja maldih na Balkanu preko naših sestrinskih partija i organizacija. Vjerujemo da će se i ova inicijativa uz iskreno učešće svih političkih aktera pokazati kao uspješna i ispravna”, kazao je Bajčetić, koji navodi da će se mladi PzP-a kroz aktivno učešće potruditi da ova inicijativa ne bude zasnovana samo na političkoj saradnji.

HOTSPOT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

EURAKTIV.RS: STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE

POLITIKA PROŠIRENJA ULAGANJE U BEZBJEDNOST

olitika proširenja predstavlja strateško ulaganje u bezbjednost i prosperitet Evrope i biće i dalje zasnovana na jasnom, striktnom i fer procesu pristupanja, navodi se u novoj strategiji za spoljnu politiku i bezbjednost EU.

U dokumentu predstavljenom na samitu EU u Briselu, kao strateški izazov za Uniju na tom planu izdavaja se podsticanje političkih i ekonomskih reformi i razvoja dobrosusjedskih odnosa na Zapadnom Balkanu i Turskoj. Izazovi, poput migracija, energetske bezbjednosti, terorizma i organizovanog kriminala, sa kojima se suočavaju EU, Zapadni Balkan i Turska, mogu se jedino zajedno rješavati, ističe se u strategiji koja treba da zamijeni sličan dokument iz 2003. godine. “Kredibilna politika proširenja predstavlja strateško ulaganje u evropsku bezbjednost i prosperitet Evrope i već je u velikoj meri doprinijela miru u područjima koja su nekada bila pogođena ratom”, navodi se u dokumentu koji je 28. juna predstavljen liderima EU na sastanku u Briselu. U strategiji piše da će se politika EU prema zemljama kandidatima i dalje zasnivati “na jasnom, striktnom i fer procesu pristupanja”. U tome će se EU, kako se dodaje, usredsrediti “na osnov-

Kredibilna politika proširenja utemeljena na strogom i fer uslovljavanju je nezamenjivo sredstvo za jačanje otpornosti datih zemalja

ne zahtjeve članstva i pomnije praćenje reformi, jasnije zahtjeve u reformama i povratne informacije iz EK i članica, kao i lokalnog civilnog društva”. “Istovremeno, podrška EU i saradnja sa ovim zemljama mora dati konkretne koristi već danas i biti dobro komunicirana”, navodi se u dokumentu. To uključuje “saradnju u borbi protiv terorizma, reformi sektora bezbjednosti, obla-

sti migracija, infrastrukture, energije i klime, produbljivanje kontakata među ljudima i preoblikovanje dijela pomoći EU u cilju vidljivog poboljšanja dobrobiti građana”, dodaje se u strategiji. Ocjenjuje se da se izazovi, poput migracija, energetske bezbjednosti terorizma i organizovanog kriminala, sa kojima se suočavaju EU, Zapadni Balkan i Turska, mogu jedino zajedno rešavati. Dodaje se da se, međutim, “otpornost ovih zemalja ne može uzeti zdravo za gotovo”, a da EU uživa jedinstven uticaj u svim tim zemaljma. Strateški izazov za EU će zato biti podsticanje političkih reformi, uspostavljanja vladavine prava, ekonomskog razvoja i dobrosusjedskih odnosa na Zapadnom Balkanu i Turskoj, uz istovremeno nastavak saradnje u različitim sektorima, piše u strategiji. “Kredibilna politika proširenja utemeljena na strogom i fer uslovljavanju je nezamjenjivo sredstvo za jačanje otpornosti datih zemalja”, piše u strategiji. U dokumentu se ponavlja stav da bilo koja evropska država koja poštuje i podržava vrijednosti sadržane u ugovorima o EU može da postane članica Unije. U strategiji se navodi da je u interesu građana EU da se

Kredibilitet spoljnje politike Evropski savjet je u junu 2015. godine dao Mogerinijevoj mandat da pripremi novi strateški dokument u oblasti spoljne politike i bezbjednosti. Prethodni dokument, Evropska strategija bezbjednosti donijeta je u decembru 2003. poslije podjela među članicama zbog intervencije u Iraku koju su predvodile SAD. U toj strategiji se

Balkan pominje u kontekstu doprinosa EU u rješavanju sukoba u regionu tokom 1990-ih i značaja njegove sabilnosti za evropsku bezbjednost. “Kredibilitet naše spoljne politike zavisi od konsolidacije naših dostignuća tamo. Evropska perspektiva je i strateški cilj i ujedno podsterek za reforme”, piše u tom dokumentu.

ulaže u “otpornost država i društava koja se prostiru na istoku sve do centralne Azije i na jugu do centralne Afrike”. Konstatuje se da, kada je reč o Evropskoj politici susjedstva prema zemljama sa kojima se Unija graniči na istoku, “mnogi ljudi žele da grade bliže odnose sa Unijom”, kao i da ta snaga privlačnosti EU može da podstakne transformaciju tih zemalja. EU će se u svojim naporima

da podrži stabilnost društava u širem susjedstvu usmjeriti na najakutnije slučajve slabosti vlasti, ekonomije, društva, klime i energetike, kao i na razvoj efikasnije politike migracija za Evropu i njene partnere, dodaje se u dokumentu. Strategiju je 28. juna liderima EU na sastanku u Briselu predstavila visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini.

showbiz

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

DA LI ĆEMO KONAČNO UŽIVATI SAMO U MUZICI

Kamere telefona više neće raditi na koncertima?

Već duži period se vode ozbiljne debate u muzičkom svijetu o tome da li era pametnih telefona uništava koncerte ugođaje i atmosferu koja sve do njihove pojave nije bila poznata ljubiteljima koncerata. S jedne strane imamo zabrane snimanja na koncertima, dok s druge strane imamo velike proizvođače muzičke opreme koji su i sami počeli da prave svoje pametne telefone. Sada stiže novost da je jedna od najvećih svjetskih kompanija - Apple - nedavno razvila patent koji onesposobljava kamere na iPhone uređajima i nedozvoljava snimanje i fotografisanje na mjestima gdje je to zabranjeno. Reč je o infrared emiteru, koji se može postaviti na lokacije na kojima je zabranjeno snimanje i fotografi-

sanje i on stvara signal koji blokira kamere. U opisu ovog patenta navedeno je sljedeće: “Uređaj ne može da prikaže fotografije ako primi signal koji onesposobljava kameru. Ako korisnik pokuša da uključi kameru, ekran će postati crn, a potom će se pojaviti obavještenje koje govori da je kamera onesposobljena.” Ipak, za sada govorimo samo o patentu, tako da i dalje nije poznato da li će Apple ikada primijeniti tu tehnologiju. Ono što možemo da makar i pretpostavimo jeste izreka koja kaže “gdje ima dima, ima i vatre”. U aprilu je već bilo riječi o tome da je Apple dobio odobrenje za platformu koja bi automatski cenzurisala pjesme na iTunes-u ili iPhoneu, ali od toga zasad nema ni traga ni glasa.

FESTIVAL OBORIO REKORD

Rasprodate ulaznice za Sziget u Mađarskoj Organizatori mađarskog Sziget Festivala objavili su da je prodata i posljednja sedmodnevna ulaznica za ovogodšnje izdanje. Ovo je prvi put u istoriji festivala da su sedmodnevne ulaznice rasprodate prije jula. U prodaji su još ostalo jednodnevne ulaznice, ali i one se prodaju velikom brzinom. Ulaznice za Sziget Festival 2016. prodate su u 102 zemlje svijeta, a nadamo se da je i Crna Gora u toj statistici. CEO festivala Tomas Ka-

dar je tim povodom izjavio: “2016. godina će biti godina obaranja rekorda. Nikada do sada nijesmo prodali toliko ulaznica tako brzo, što je dobro i za kompaniju. Osim što radimo najbolje što možemo, ponosni smo na činjenicu da nam vjeruju fanovi širom svijeta i što će nam se pridružiti na festivalu”. Podsjetimo, Sziget festival se održava od 10. do 17. augusta, a nastupaju, između ostalih, Rijana, Muse, Sia, Manu Chao i mnogi drugi. Fi.J.

LEGENDARNI ELVIS Jr KURTOVIĆ

Kažu da je r umro, za me ⌦⌦ Marija Roganović

a Obala festu ćemo promovisati novi album “Put za Gvantanamo”, koji je nedavno objavljen i na Jutjubu. Takođe sviramo sarajevski dernek pjesme Pušenja i Elvisa, Nju Primitivs Šou!”, otkrio nam je Petranović.

Elvis Jr. Kurtović je legendarna sarajevsko-beogradska grupa koju predvodi Goran Petranović Rizo, a koja je uz Zabranjeno pušenje i Radio nadrealiste kamen temeljac “New primitivesa”, umjetničkog pokreta osnovanog početkom osamdesetih godina prošlog vijeka u Sarajevu. Desetak godina kasnije, kako Sarajevo, Jugoslavija, tako i članovi ovog pokreta podijelili su se i svako je otišao na svoju stranu. “Ja sam rođen u Podgorici i volim Crnu Goru, majka mi je iz Podgorice, a otac sa Cetinja. Doduše zadnji put smo nastupali u ‘Buda baru’ prije par godina. Na Obala festu ćemo promovisati novi album “Put za Gvantanamo”, koji je nedavno objavljen i

Ne isplati se snimati albume što se finansijskog momenta tiče. Za novi disk grupe Elvis Jr. Kurtović ‘Put za Gvantanamo’ potrošio sam brdo novca i pet godina rada, nije mi žao, sada kada je sve gotovo

na Jutjubu. Takođe sviramo sarajevski dernek pjesme Pušenja i Elvisa, Nju Primitivs Šou!”, otkrio nam je Petranović. Popularni Rizo je trenutno stacioniran u Beogradu, ali i dalje odbija da se povinuje novim trendovima, život mu je rokenrol, te ga vuče nostalgija za nekim starim, boljim vremenima. “Beograd je veliki grad, ljudi su fini, ali nema te atmosfere u našim gradovima, kao za vrijeme Jugoslavije. Kada sam počinjao tržište je bila cijela Jugoslavija i muzičari su komunicirali pjesmama.Toga više nema. Mnogi kažu kako je rokenrol umro, za mene nije, ne znam za druge”, optimističan je stari roker, dodajući da diskografija danas nije popularna, jer je tehnologija uzela maha. “Ja sam meraklija, volim i vinil i diskove i kasete, ali živimo u dobu interneta. Sve je dostupno, ali to je početak kraja komunikacije na koju smo navikli. Ži-

I dalje žare i pale

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

showbiz

Ć ZA VIKEND NOVINE PRED NASTUP NA OBALA FESTU

rokenrol ene nije Dabogda crk’o rokenrol

Na nastupima, pored svojih dobro poznatih pjesama (Haile Selasije, Dabogda crk’o rokenrol, Baščaršy hanumen, Jugo 45...), bend izvodi i najveće hitove bratske grupe Zabranjeno pušenje (Nedjelja kad je otišao Hase, Fikreta, Pišonja i žuga, Hadžija il’ boss, Djevojčice kojima miriše koža...) čime koncerti prerastaju u veseli i energični new primitivs show. Pored tri predratna albuma grupa je 2000. godine izdala album “Welcome to the beautiful world of New primitivs”, zatim “Koševo zove” 2011. na kojem su gostovali dr Nele Karajlić i Prljavi inspek-

vimo u političkom svijetu i biće sve surovije”, iskren je muzičar, uz opasku da se snimanje albuma u današnje vrijeme nikako ne isplati. “Ne isplati se snimati albume što se finansijskog momenta tiče. Za novi disk grupe Elvis Jr. Kurtović ‘Put za Gvantanamo’ potrošio sam brdo novca i pet godina rada, nije mi žao, sada kada je sve gotovo, ali u doba Jugoslavije bilo je dovoljno da odneseš demo snimak kod disko kuće i oni ti zakažu snimanje albuma, plate ti hotel u njihovom gradu i ti radiš na miru”, prisjeća se on. “Put za Gvantanamo” je ponovo okupio neke stare prijatelje, što je najbolji pokazatelj da muzika ne poznaje granice. “Mislim da je ‘Put za Gvantanamo’ dokaz da je pokret Nju Primitivs živ i da je duh Elvis Jr.Kurtovich živ. Na prošlom disku ‘Koševo zove’ gostovao je dr Nele Karajlić, te Dejo Sparavalo iz No smoking. Na ‘Putu za

tor Blaža, zatim “Priznaj gdje je droga!” i nedavno “Put za Gvantanamo”. Grupa je legitimni nasljednik benda Elvis J. Kurtovich & his Meteors, odnosno teško je zamisliti bilo koju pjesmu ovog benda bez prepoznatljivog Rizovog glasa. Klasičnu rokersku četvorku čine Gizmo (bubnjevi), Skoki (bas gitara), Maslo (gitara) i Rizo (pleše i pjeva). Mnogobrojni koncerti širom regiona i inostranstva su iza grupe, ali elan i želja za rokenrolom su i dalje prisutni i lako uočljivi na nastupima. Ove godine proslavili su trideset pet godina od nastanka new primitives pokreta.

Gvantanamo’ sa nama su sarađivali orguljaši grupe Dražen Janković Drale koji je uradio tri pjesme i povremeni je član grupe od 1981. do danas. Takođe bivši član, koji sada živi u Zagrebu Jure Paunović napravio je jednu dobru pjesmu. Sviramo, družimo se, pjevamo naše pjesme i nadamo se da će to potrajati što duže”, objašnjava Rizo. Duh novog primitivizma živi od dana današnjeg, na njegovu radost, pa se nada da će se još jednom okupiti i prirediti nezaboravnu rok priču. “Nju Primitivs je preživio, svaki član pokreta je i danas aktivan, bilo iz koje republike da dolazi. Nadam se da će sistem okupiti Nju Primitivse i omogućiti nam da obiđemo Jugu još koji put. Dosta su umjetnici koji su bili u ratnim taborima zaradili novca. Sada je vrijeme da sistem promoviše ljude koji su bili protiv rata”, zaključio je ovaj rokenrol veteran.

Sa nastupa na Beer festu

SHOWBIZ

Foto: story.rs

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

PJESAMA OBJAVILA JE CRVENA JABUKA NA NOVOM DVOSTRUKOM ALBUMU “2016”, A IZDVAJAJU SE “LUBENICA”, “ISTU RIJEKU GAZIM NOGOM”, “BERBA ČAJA NA ŠRI LANKI”...

Žera

NOVA PJESMA CRVENE JABUKE PRED FESTIVAL

Žera kao Popaj u Splitu Splitski festival okupiće uskoro cijenjena hrvatska muzička imena i bendove, a među njima biće i Crvena jabuka i to tek drugi put u višedecenijskoj karijeri. Dražen Žerić Žera predvodiće tim numerom zanimljivog naziva - “Ode Žera u mornare”, za koju je muziku i tekst napisao Zlatan Fazlić, a aranžman potpisuju Žera i Dragomir Herendić. Festivalska pjesma nalazi se na aktuelnom, dugoočekivanom dvostrukom albumu Jabuke “2016” zajedno s još 24

numere, a “Ode Žera u mornare” nije jedina koja se izdavaja zanimljivim naslovom - tu su još i “Lubenica”, “Istu rijeku gazim nogom”, “Berba čaja na Šri Lanki”... “Na albumu ćete pronaći svašta. Uvijek stavimo pjesme za koje u tom trenutku mislimo da su dobre. Tako se dogodilo i ovoga puta. Ljudi sami izaberu što će biti hit, publika će pronaći svoju pjesmu. Meni su sve pjesme jako drage”, ranije je poručio Žera. D.B.

MILENA VUČIĆ PRVI PIK CRNE GORE ZA EUROSONG 2017.

SPREMNA SAM DA POMJERIM GRANICE MOĆNOM PJESMOM NA ENGLESKOM 2

⌦ Danilo Brajković

jevačica Milena Vučić predočila je čelnicima Javnog servisa da želi nastup pod zastavom Crne Gore na Eurosongu 2017. u Ukrajini, a VN priznaje da je, ukoliko dobije pozitivan odgovor, spremna za velike stvari s numerom na engleskom i zahtjevnom koreografijom. Hoćemo li treći put u istoriji pod zastavom Crne Gore na Eurosongu vidjeti damu, nakon Andree Demirović (Rusija, 2009) i Nine Žižić (duet s Who See klapom 2013, Švedska)? Na odgovor ćemo morati da sačekamo još neko vrijeme, ali za razliku od prethodnih godina, kada je odluka Javnog servisa o naimenovanju predstavnika dugo bila pod ve-

lom tajne, s prvim ljetnjim danima ove 2016. saznali smo da je Milena Vučić prvi pik za odlazak u Ukrajinu dogodine. Generalni direktor Javnog servisa Rade Vojvodić nedavno je na sjednici Savjeta RTCG saopštio da je Vučić izrazila želju da predstavlja Crnu Goru na idućem Eurosongu i da će se na nekoj od narednih sjednica to pitanje aktuelizovati.

Tim povodom, Vikend novine kontaktirale su sa pjevačicom, a Vučić nam je potvrdila da želi debitantsko učešće na glamuroznoj muzičkoj manifestaciji, te je stoga RTCG-u jasno stavila do znanja plan.

■ BORIM SE ZA

ONO ŠTO VOLIM

“Sve ove godine gradila sam karijeru kvalitetnom muzikom, borila se da dobijem svoje mjesto pod suncem. Svi me znaju kao odličnog, energičnog izvođača, koji uvijek daje maksimum. Zaista želim da dobijem priliku da ponosno

DAME DO SADA SU PREDSTAVLJALE CRNU Nadam se GORU NA EUROSONGU da ćemo pro- ANDREA DEMIROVIĆ I naći zajedničNINA ŽIŽIĆ ki put, da se Crna

predstavljam svoju zemlju i opravdam povjerenje publike koja me podržava. Dugo sam stidljivo čekala, vjerujući da su mnogobrojne nagrade koje sam osvojila i pjesme dovoljne, ali potrebno je izboriti se za sebe da bi uspio. Ja se sada borim za ono što volim i što je moj životni poziv”, objašnjava Vučić. Loptica je sada u polju Javnog servisa, a Milena puna optimizma čeka odluku. “U RTCG-u su izuzetno kvalitetni ljudi, koji znaju svoj posao i imaju viziju.

Gora u Evropi kroz muziku predstavi u najboljem svijetlu, na obostrano zadovoljstvo”, vjeruje Vučić, dodajući da je spremna za evrovizijske zahtjeve.

■ IMAM VIZIJU, ALI DJELA GOVORE VIŠE OD RIJEČI

“Ja sam uvijek bila spremna i uvijek ću biti spremna za velike stvari. Ili jesi ili nijesi. A djela govore više od riječi”, samouvjereno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

SHOWBIZ

NAJVEĆIH 17 HITOVA DINA MERLINA NA NOVOM CD-U

“Školjka” predvodi kultne priče Najdraži bosanskohercegovački muzički sin Dino Merlin sažeo je višedecenijsku plodonosnu izdavačku karijeru na 17 najvećih hitova koji su se našli na novom izdanju edicije Croatia Recordsa “Greatest Hits Collection”. Ogroman izazov bio je izabrati najbolje od najboljih, a inicijatori projekta odlučili su da vodeća numera na albumu bude “Školjka”, numera s aktuelnog albuma “Hotel Nacional”, koja na Merlinovom službenom Jutjub kanalu bilježi više od 16 miliona slušanja. “Slijede ‘Undo’, duet s Ivanom Banfić ‘Godinama’, ‘Da šutiš’, ‘Sve je laž’, ‘Ra-

Dino Merlin

Milena Vučić

Dva finala iz sedam pokušaja će pjevačica. Ukoliko RTCG Vučić povjeri nastup u Ukrajini, slušaćemo modernu numeru i vidjećemo dinamičnu koreografiju. “Svakako da imam viziju kako bi moj nastup izgledao na Eurosongu. Spremna sam da pomjerim granice moćnom i brzom pjesmom na engleskom jeziku, kao i zahtjevnom koreografijom”, poručuje pjevačica. Iza Milene su dva studijska izdanja, aktuelni album objavljen je na internetu, do sada je ekranizovala pjesme “Gorim” i “Zovi svoje drugove”, a na tome se neće zaustaviti. “Srećna sam što su se te pjesme izdvojile sa internet izdanja mog drugog albuma, a promovisaću i ostale. Biće još noviteta kada sam ja u pitanju”, zaključila je Vučić.

Ukoliko RTCG bude aplicirala za učešće na Eurosongu 2017, biće to osmi nastup Crne Gore na muzičkom takmičenju. Do sada smo uspjeli samo dva puta da dohvatimo finale - učinili su to Sergej Ćetković i Nenad Knežević Knez. Ove godine boje Crne Gore u Švedskoj branio je Highway bend numerom “The Real Thing”, a bio je to drugi nastup na engleskom jeziku u istoriji Crne Gore na Eurosongu, nakon Andree Demirović i “Just Get Out of My Life” 2009. godine.

Foto: Bojan Stanić

MAJA POČINJE EUROSONG 2017. U UKRAJINI

Dio učesnika na jednom od prethodnih takmičenja

Foto: Bojan Stanić

ne’, ‘Moj je život Švicarska’ i druge. Zanimljivo, najstarija pjesma na albumu je ‘Kad zamirišu jorgovani’ - sa izdanja ‘Nešto lijepo treba da se desi’ objavljenog 1989. godine. Kompilaciju zatvaraju dvije pjesme s albuma ‘Sredinom’ ‘Umri prije smrti’ i naslovna”, navode iz Croatia Recordsa. Podsjetimo, crnogorska publika bila je u prilici da uživo sluša Merlina na koncertu povodom proslave decenije nezavisnosti na Cetinju 21. maja, a novi susret s legendom očekuje nas 7. avgusta, kada je zakazan koncert na Top Hillu u Budvi. D.B.

tv program 42 STIGLI POLDARK, GREŠKE IZ PROŠLOSTI I DŽEKIL I HAJD SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Pickbox u znaku novih serija

⌦⌦ Marija Roganović

Pickbox voli da iznenadi svoje gledaoce novim serijama, a prava garancija za užitak i pozitivnu napetost su tri serije ko-

je već možete gledati na Pickboxu, koji je dostupan i na Extra TV-u. Radi se o istorijskoj romansi “Poldark”, drami “Greške iz prošlosti” koju potpisuju producenti serije “Bre-

“Greške iz prošlosti”

aking Bad” i nevjerovatno uspješnoj seriji “Džekil i Hajd” koja nas vodi u britansku metropolu 30ih godina i ekranizacija je popularne priče Roberta Luisa Stivensona.

Dobri Džekil i manijakalni Hajd Intrigantna i mračna serija “Džekil i Hajd” donijeće zadovoljstvo svima koji vole serije drugačijeg kalibra. Ovaj stilizovani horor sa radnjom u tridesetim godinama prošlog vijeka, snimljen je prema priči Roberta Luisa Stivensona. Sa gotskim elementima, ova serija prevazilazi klasičnu

priču i donekle podsjeća na specijalnu epizodu “Šerloka” koju smo imali priliku da gledamo za Novu godinu kada se Šerlok dao u potragu za misterioznom “surovom nevjestom”. U Londonu 30-ih godina upoznajemo pomalo naivnog Roberta Džekila koji će morati da otkrije priro-

du svog prokletstva. Naime, svaki put kada Robert osjeti mržnju ili bijes, transformiše se u svoj mračni alter ego, zlobnog Hajda koji ne preza od destrukcije i suprotnost je osjećajnom Džekilu. Ovaj horor vas sigurno neće okupati u krvi, ali biće dovoljno intrigantan da se na Pickbox vratite po novu epizodu.

Džekil i Hajd

Greške iz prošlosti, u pravom trenutku Kada je od producenata serije “Breaking Bad”, ne može da ne valja. Nova serija “Greške iz prošlosti” (Rectify) koja već sada može da se gleda na Pickboxu, sa kanadskim glumcem Ejden Jangom (Elitne ubice) koji tumači lik čovjeka koji je upravo odslužio 19 godina zatvorske kazne i vraća se u svoje rodno mjesto. Kada krene da kopa po istrazi koja se vodila protiv njega, iznena-

diće ga ko je sve gradio karijeru na njegovoj optužnici. “Greške iz prošlosti” ima podjednako intrigantnu atmosferu kao “Breaking Bad” ili “Ubistvo”, ali isti efekat postiže sa manje nasilja i sporijom naracijom. Šta se desi kada sud osudi nevinog čovjeka i on odsluži veliku zatvorsku kaznu? Odgovore pronađite u seriji kojom ćete postati opsjednuti odmah od prve epizode.

Poldark i romansa koja će vas očarati kad-tad Istorijske drame nikada nijesu bile razočaranje, pa tako ni sada. Savršenstvo produkcije, bogatstvo kostimografije, izražajnost likova. Sve to je dovoljno da nas serija poput Poldarka uhva-

Poldark

ti u svoju mrežu i odvede u neki drugi svijet, u ovom slučaju 18. vijek. Vojnik Poldark (Ejdan Tarner) vraća se iz dugogodišnjeg rata na svoje imanje u trenutku kada su ga svi rođaci već otpisa-

li. Neće biti srećan kada sazna da je djevojka kojom je trebalo da se oženi vjerena sa nekim drugim, ali susret sa neuglednom Demelzom (Elenor Tomilson) mogao bi da promijeni tok Pol-

darkovog života. Uživajte u romansi koju je u prosjeku gledalo 8,8 miliona gledalaca po epizodi i neka vas ponese hemija ovog neobičnog ljubavnog para. Na Pickboxu su dostupne sve epizode.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

BIRAJTE PROIZVODE KOJI ŠTITE OD OBJE VRSTE ZRAČENJA

Kako da ne “izgorite” Kreme za sunčanje obično pružaju kraću i slabiju zaštitu od one kakvu vam obećavaju u reklamama, što znači da dugo izlaganje suncu nije preporučljivo ni u slučaju da nosite losion sa najvišim zaštitnim faktorom. Ipak, postoji nekoliko načina da bar na neko vrijeme budete bezbjedni na suncu. Birajte proizvode koji štite od obje vrste UV zračenja – UVA i UVB. Na većini preparata naznačeni faktor zaštite od-

nosi se samo na UVB zračenje, pa bi trebalo da birate proizvode na kojima se eksplicitno navodi da štite od obe vrste zračenja. Pošto pojedini izvještaji o zaštiti potrošača na Zapadu navode da čak 40 odsto krema za sunčanje zapravo preuveličava faktor zaštite naznačen na pakovanju, magazin “Consumer Reports” preporučuje da birate preparate sa faktorom 40, kako biste povećali šanse da dobijete makar 30. Izbjegavajte preparate na kojima je SPF označen većim brojem od pedeset, jer veći broj ne znači i da možete da provedete neograničeno vrijeme na

suncu. Nanošenje Koristite kremu sa zaštitnim faktorom stalno, čak i kad je oblačno. Takođe, vodite računa da koristite dovoljne količine kreme. Prosječna osoba trealo bi da upotrijebi oko dvije supene kašike kreme, mlijeka ili losiona na svim izložnim djelovima kože, a to je dva puta više od količine koju većina ljudi koristi. Nanesite kremu barem 15 do 30 minuta prije nego što izađete, a onda nanosite na svaka dva sata ili češće ako idete na plivanje. Tražite hladovinu Naravno, najbolji način da se zaštitite od opekotina i smanjite rizik od raka kože je da izbjegavate izlaganje suncu. Stručnjaci preporučuju da nađete hladovinu ili ostanete kod kuće u periodu od deset do 14 časova, kada je zračenje najveće.

NJEGA

zdravlje

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

TOPLJENJE MASNIH NASLAGA

Zašto je lubenica najbolji saveznik

tkrijte zašto je lubenica nova superhrana, koja će vam pomoći da zadržite savršenu liniju.

Ne dozvolite da zbog visokog glikemijskog indeksa, lubenica za vas postane zabranjeno voće. Nova istraživanja su pokazala da ova voćka pomaže u održavanju tjelesne građe i zategnutih mišića, a uz sve to vam pruža prepoznatljivi slatki ukus. Lubenica je bogata amino kisjelinom L citrulin, koja je po podacima istraživača sa Univerziteta Sorbona ima veliki efekat na građu vašeg tijela. Ova supstanca ima gotovo magičnu sposobnost da uspori proces starenja i da duže zadrži postoja-

Obnavljanje ćelija Sok lubenice se smatra odličnim saveznikom u mršavljenju, jer povećava proizvodnju regenerativnih proteina koji grade mišićnu masu i obnavljaju ćelije u organizmu. Sve to će uticati da se osjećate energičnije i da potrošite više masnih naslaga, pa se lubenica zato smatra idealnom ljetnjom užinom.

nost mišića. Studija iz magazina Journal of Nutrition otkrila je da L citrulin, u poređenju sa drugim amino kisjelinama u voću, pomaže da potrošite više masnih naslaga za 13 procenata i povećate mišićnu masu za čitavih devet procenata. Kako starimo broj ćelija u našem organizmu opada. To uzrokuje smanjenje mišićne mase i bolju podlogu za sticanje novih masnih naslaga.

zdravlje

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

svoju mokru majicu sada ćete gledati drugačijim očima

Znojiš se? Ne kukaj i čitaj dalje... Sigurno se pitate - zašto se ovoliko znojim i koja je korist od toga? Evo objašnjenja koje će vas utješiti i zbog kojeg ćete svoju mokru majicu sada gledati drugačijim očima. Prvo, da objasnimo - zašto se ljudi uopšte znoje? U našem tijelu se zbog različitih metaboličkih procesa neprestano stvara toplota, tako da temperatura često naraste iznad uobičajene. Tijelo na to reaguje lučenjem znoja i tako se hladi i postiže normalnu temperaturu od najviše 37 stepeni Celzijusovih. Na znojenje utiče naš nervni sistem, tako da to nije naša voljna, kotrolisana radnja. Da li vam se nekada čini da ste iz sebe izbacili litre i litre znoja? Bili ste u pravu. U normalnim uslovima, dnevno iz sebe izbacimo oko tri litra znoja. To je veoma dobro za naše zdravlje jer na taj način izbacujemo toksine i bakterije. A zašto nekada smrduckamo kada se znojimo, a nekada ne? U našem tijelu postoji od dva do četiri miliona znojnih žlijezda koje se dijele u dvije

grupe: ekrine znojne žlezde – raspoređene su po tijelu, a najviše ih ima na dlanovima i stopalima, njihov znoj nema miris. Apokrine – nalaze se na području glave, pazuha i genitalija i mogu imati neprijatan miris. Kada vježbate ili ste izloženi velikoj vru-

ćini, znoj koji vaše tijelo stvara uglavnom se sastoji od vode i soli, i zato ne smrducka. Međutim, ako se oznijite kada vas nešto iznervira, na primjer, vi ste, zapravo, aktivirali apokrine žlezde koje luče znoj koji se sastoji od soli, proteina i masnoća. Tim sastojcima se hrane bakterije na vašoj koži i potom stvaraju smrad. Bez obzira na to zbog čega

ste se oznojili, znajte da je to veoma dobro za vaše zdravlje. Ne samo što putem znoja iz tijela izbacujemo toksine, već podstičemo rad srca i ubrzavamo metabolizam, cirkulaciju, čuvamo zdravlje krvnih sudova, piše “Alternativa za vas”. Ako vas je, na primjer, ujeo komarac, znajte da ćete znojenjem ubrzati oporavak svoje kože. Znojenje sprečava začepljivanje pora na koži pa tako preventivno djeluje protiv akni i bubuljica. Takođe, znojenjem smajujemo rizik od nastanka kamena u bubregu jer putem znoja izbacujemo so, a kalcijum ostaje sačuvan u kostima, umjesto da se talože u bubrezima. I na kraju, nešto što će vas zaista iznenaditi - znojenje vraća osmijeh na lice! Da, da. Znojenja podstiče lučenje endorfina, koji je okidač za osjećaj sreće i zadovoljstva. Ako nijeste znali, endorfin djeluje i poput analgetika – ublažava bolove.

zdravlje

Važni za organizam

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Velika uloga malih trombocita Proizvodnju krvnih pločica reguliše hormon trombopoetin, koji se stvara uglavnom u jetri, manje u bubrezima. Normalan broj je 150.000 do 450.000 trombocita, dvije trećine je u krvi, a trećina u slezini. LJEKOVI UZROK BOLESTI U pojedinim okolnostima, trombocitopenija nije dijagnoza, već simptom, jer nastaje pod negativnim uticajem određenih faktora. Može da se javi zbog određenih ljekova, hemikalija, virusa koji selektivno uništavaju megakariocite i druge ćelije kostne srži. Trombocitopeniju, a češće disfunkciju trombocita, mogu da izazovu antizapaljenski ljekovi i antireumatici, među kojima su aspirin, paracetamol, aminopirin, diklofenak... Citostatici i radioterapija djeluju razarajuće na ćelije organizma, pa i na trombocitnu lozu. Analgetici, antibiotici, sedativi, antiepileptici, ljekovi diuretici kao što je “lasiks”, antidijabetici, kao i an-

tihipertenzivi, mogu da oštete ćelije koje stvaraju trombocite i uzrokuju trombocitopeniju ili disfunkciju trombocita. Virusi takođe dovode do poremećaja proizvodnje trombocita, ali i nedostatak nekih vitamina kao što je B12 - upozorava dr Tukić. Koliko svako od nas razmišlja o trombocitima kada se posiječe, prokrvari na nos ili na nekom drugom mjestu? Trombociti ili krvne pločice su ključne za zaustavljanje krvarenja. Ukoliko ne funkcionišu kako treba ili ih nema dovoljno u krvi, razvija se sklonost ka krvarenju, koje može ozbiljno da ugrozi život, a u takvoj situaciji neophodna je transfuzija. Šta su trombociti i koliko su važni za organizam, objašnjava hematolog profesor dr Ljiljana Tukić, koja je donedavno bila načelnik Klinike za hematologiju Vojnomedicinske akademije u Beogradu: “Trombociti su male diskoidne ćelije krvi koje stvaraju

megakariociti, ćelije kostne srži. Proizvodnja je regulisana hormonom trombopoetinom koji se uglavnom stvara u jetri i manje u bubrezima. Normalan broj trombocita u krvi je od 150.000 do 450.000, pri čemu dvije trećine cirkuliše krvlju, dok se jedna trećina nalazi u slezini. Žive od sedam do deset dana. Ostarjele trombocite razgrađuje slezina, a zamjenjuju ih novoproizvedeni. Ovi procesi se odvijaju kontinuirano. * Koja je njihova uloga? - Njihova glavna uloga je učestvovanje u procesu zgrušavanja krvi. To su najznačajnije ćelije u sistemu hemostaze, odnosno zaustavljanja krvarenja. Funkcija im je da se zalijepe na zid povrijeđenog krvnog suda i omoguće stvaranje takozvanog primarnog ugruška, odnosno tromba. Na taj način obezbjeđuju mehaničku zaštitu povrijeđenom krvnom sudu i zaustavljaju krvarenje na mjestu povrede. U toku ovog primar-

nog procesa hemostaze, mijenja se struktura, sadržaj i oblik trombocita. Istovremeno dolazi do aktiviranja faktora koagulacije, aktivira se takozvana “koagulaciona kaskada”, što za posljedicu ima stvaranje fibrina i formiranje stabilnog ugruška u fibrinskoj mrežici. Ovaj proces je sekundarna hemostaza i obezbjeđuje definitivno zaustavljanje krvarenja. Istovremeno, aktivira se fibrinolitički sistem, koji najprije ograničava rast tromba, a potom dolazi do postupne razgradnje, čime se omogućava normalan protok krvi, ali i obnavljanje povrijeđenog zida krvnog suda i okolnih tkiva. Zapravo, sistem hemostaze je izuzetno složen. Istovremeno obezbjeđuje održavanje krvi u tečnom stanju u krvnim sudovima, a ugrušak na mjestu oštećenja zida krvnog suda. Uloga hemostatskog sistema je od vitalnog značaja za organizam. (izvor: Večernje novosti)

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

zdravlje

Proizvodnju krvnih pločica reguliše hormon trombopoetin, koji se stvara uglavnom u jetri, manje u bubrezima. Normalan broj je 150.000 do 450.000 trombocita, dvije trećine je u krvi, a trećina u slezini.

Koji je uzrok nastanka trombocitopenije * Šta se dešava ako broj trombocita nije idealan? - Oscilacije u broju mogu da se jave u različitim fiziološkim stanjima. Manji pad za vrijeme menstrualnog ciklusa ili trudnoće, a porast kod upala, kao odgovor na inflamatorne citokine, međućelijske posrednike u zapaljenskoj bolesti. Međutim, abnormalan broj trombocita susrijeće se najčešće kod oboljenja trombocitne loze. Zavisno od vrste bolesti, može da se javi trombocitemija ili trombocitoza. Ukoliko nema dovoljno trombocita javlja se trombocitopenija. * Š t a j e trombocitopenija? - Smanjenje broja trombocita u perifernoj krvi ispod normalnih vrijednosti. To remeti njihovu ulogu u hemostazi i ispoljava sklonost ka krvarenju. Obično se težina trombocitopenije određuje prema stepenu smanjenja trombocita. Liječenje je neophodno kod teških oblika, kada trombociti padnu ispod 30.000. Transfuzija trombocita se primjenjuje kada padnu ispod 20.000, a nekada i

preventivno. * Ka ko s e manifestuje? - Trombocitopenija se manifestuje kožno-sluzničnim krvarenjem, spontanim, umnoženim, tačkastim, poznatim kao petehije. Na koži se javljaju i modrice, odnosno hematomi različite veličine. Kod sluznica je krvarenje obično iz nosa ili desni, rjeđe iz mokraćnih puteva i crijeva. Ponekad može da se javi obilno, dugotrajno krvarenje poslije traume, kao što su hirurške intervencije. U svakom slučaju, što je broj trombocita niži, krvarenje je jače, a može da se javi iz želuca ili u mozgu. Život bolesnika u ovakvom stanju je ugrožen, zbog čega je obavezna transfuzija trombocita. * Koji je uzrok nastanka trombocitopenije? - Uzroci su brojni, jedan od najčešćih je smanjeno stvaranje trombocita zbog oštećenja kostne srži ljekovima, hemikalijama, virusima, citostaticima. Kostna srž može da bude onesposobljena za proizvodnju krvnih pločica i zbog malignih tumora, leukemije, limfoma.

Citostatici i radioterapija djeluju razarajuće na ćelije organizma, pa i na trombocitnu lozu. Analgetici, antibiotici, sedativi, antiepileptici, ljekovi diuretici kao što je “lasiks”, antidijabetici, kao i antihipertenzivi, mogu da oštete ćelije koje stvaraju trombocite i uzrokuju trombocitopeniju ili disfunkciju trombocita.

48 LAKŠA

ENIGMATIKA ITALIJANSKI GOLMAN SA SLIKE

BEZBOŽNIK (GRČ.)

PRIJELOM

BRZA, HITRA

HIGIJENSKO TEHNIČ. ZAŠTITA (SKR.)

AUTOR: BANE

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

NESTRUČNJACI

VISOKI DVORSKI SLUŽBENIK

JEDAN VOKAL

SIMBOL NATRIJUMA

FOTO UBOD

PROGNANIK

NISU TOPLI PISANJE NOTA (MN.)

MUSLIMANSKI NAZIV ZA NEVJERNIKA

PRIJEVOZNO SREDSTVO SKULPTORI

GLAVNI GRAD DŽORDŽIJE

GRAM

KOJE SE NE MOŽE OPOZVATI

PAPINI GODIŠNJI PRIHOD BIVŠA SRPSKA ODBOJKAŠICA OLGA FRANC. GLUMAC

OGRANIČENJE (LAT.) ŽEN. IME JEDINJENJE KISEONIKA SA METALOM

KITOV “ZUB"

BIVŠI GEN.SEK. OUN, KOFI PAKAO (MIT.)

ŽITELJI ITONA U ENGLESKOJ PODVALJIVATI

NAKON ‘DŽ’

VRSTA KOLAČA JEDINI SIN, JEDINAC

PRVA NEPOZNATA

Zamak Strakenberger u Austriji nudi gostima mogućnost da se kupaju u bazenima punjenim pivom

DOZNATI

GLAVNI GRAD BELGIJE PRIJE ‘R’ MJESTO U SLOVENIJI

JAPANSKI GRAD NA OSTRVU HONŠU GLAS ZRIKAVCA NARODNI PJESNIK U KAZAHSTANU

FAZNA MODULACIJA LAKA OBUĆA OD GUME ILI KOŽE NI NA KOJI NAČIN

Play sudoku online at: MJESTO U BAČKOJ

www.sudokukingdom.com

ZAPAD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

ITALIJANSKA PJEVAČICA, IVA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MAKARSKA, EN, ANATOL, KUĆA, KARAMAZOV, V, STEPENOVANJE, BAKALI, ILAL, OSASUNA, IKI, R, KLINAC, K, NUK, UCIJELO, SASKA, OPRTA, MOAVKA, ARNAUT, METR, A, ANINAC, NANOSI.

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3363

Play sudoku online at: Medium level Daily Sudoku puzzle No. 3364 Sudoku puzzle No. 3371 2016-01-05 1 4 9 2 7 5 6 8 www.sudokukingdom.com 1 7

5 3

2 7

4 1 5

7 9 9

1 5

5 1

4Puzzle 8 6 solution: 3 9 5

2015-12-29

7 4

1 2 4

Medium level

2 5

6 9 3 5 2 7 4 1 8 Sudoku puzzle No. 3372 2016-01-06

4 5

TEŽA

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-12-28

Škola u Irskoj

6 7

FOTO UBOD

ČUVENI NaŠ FUFUDBALER DBALER C. ZVEZDE, NOVAPIKSI KOVIĆ

TEŽA

AUTOR: BANE

PORTUGALIJA

JEDINICA ELEK- NJEMAČKI PRILIČNO TRIČNOG FUDBALER NISKI OTPORA SA SLIKE

VODENI NARAVNO, VRSTA PROLAZ U U SVAKOM MUZIČKE KOMPOSJEVERNOJ SLUČAJU AMERICI ZICIJE

RETORIČNO

KOJI SE TIČE POMORSTVA KIRIJAŠ (TURC.)

OZNAKA ZA DECIMETAR

“Leo ne idi” - na ulicama Buenos Ajresa displej posvećen Mesiju

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

VJEŠT VOJNI POSTUPAK SKUP PLANINA

PRODORAN GLAS LAVA

DRONJAVI VIRTUAL TERMINAL NETWORK

PRVA POSTAVA SPORTSKE EKIPE NOVOSADSKA MUZIČKA GRUPA

PLEMIĆ OSNIVAČ MONGOL. CARSTVA VRSTA LAKA

OZNAKA NJEMAČKE

OBIM DOBIT, KORIST (LAT.)

PODRUČJE RIJEKE S PRITOKAMA

PRVO SLOVO ABECEDE AUSTRIJA

KOTOR NEPER

INTELEKTUALNI MUŠKO IME

POKAZNA ZAMJENICA

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

KOJE IMAJU KRUPNE OČI, OKATE TEKSTIL. INDUSTR. ZEMUN NADUVEN

JUGOZAPAD

BIVŠI ŠPANSKI FUDBALER ENRIKE KASTRO

ŠANAC, ROV

POSUDA OD OKE

UPRAVLJATI

Play sudoku online at: KOJI JE UČINJEN SUVIM

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at: NE GOVORITI

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Plaža u Kejp Taunu

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3089

RJEŠENJE LAKŠE: ĐAUR, HLADNI, ATLANTA, VOZ, NEOPOZIVO, G, LIMIT, CARAN, US, DAMIJANA, ITONCI, ANAN, Đ, KAIŠARITI, IKS, JEDINIK, BRISEL, UEDA, P, FM, ZRI, OPANAK, NIKAKO, TITEL, ZANIKI.

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

2015-03-29

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 3090

2015-03-30

Medium level

Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

4 2 8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6 1 6

3 6

8 3

7 9

6 1

7 5

8 7

4 5

5 3

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29

7 4

7 2

8 9

9 5 2 3 6 4 8 1 2 www.sudokukingdom.com 8

4 3

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Tel.068/403-438

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem prazan jednosoban stan na Starom aerodromu, zgrada Zetagradnje, 200 eura. Tel.067/591-101

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

POSLOVNI PROSTOR

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata. Papiri čisti. Donja Brezna. Tel.067/898-614 Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2. Razno voće, 100m do mora. Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334042, 067/381-071

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

VOZILA/AUTO DJELOVI

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206-566 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996

MALI OGLASI

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

52 •TV SUBOTA 06:45 Serija: Nikita 08:15 Serija 09:20 Duoptrija 09:15 Zvezde Granda - subota 12:55 Duoptrija 13:50 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 14:50 Serija:Prijatelji 16:15 Neki novi klinci 18:00 Exploziv The Best Of 18:30 Serija 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:15 Serija: Andrija i Anđelka Specijal 21:00 Zvezde Granda 00:45 Film: Neko kao ti 02:15 Exploziv The Best Of 02:45 Serija: Gilmorove 03:30 Serija: Južnjačko srce 04:15 Film: Neko kao ti, r 05:45 Praktična žena

PRVA Zvezde Granda, 21.00

10.00 Vijesti 10.15 Alternativa 10.20 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program 11.00 Alternativa 1 11.01 Kad prošetam Crnom Gorom 12.00 Vijesti 12.05 Alternativa 13.05 Vrtirepić, emisija za djecu, r 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 17.01 Zapis 17.30 Alternativa 1 17.31 Mozaiku 18.15 Strani dokumentarni program 19.15 Ukusi jutra 19:30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal - Euro 2016, studio 21.00 Njemačka-Italija, (1/4)d 23.15 Dnevnik 3 23:45 Film: Kameleon

RTCG 1 Njemačka-Italija, 21.00

06:30 City M 06:45 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 10:30 Nautika 11:03 Film: Čitulja za Eskobara 12:29 City M 12:44 Sportisimo 13:03 Subotom popodne - CG 14:03 Meteo PLUS 14:06 Pinkove zvezdice 16:45 Magazin in CG 17:48 Meteo PLUS 18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Elif 20:03 Kafanica blizu SIS-a 20:32 Kafanica blizu SIS-a 21:15 Pinkove zvezde 23:15 Farma Uživo 03:15 City M 03:30 Sportisimo 03:37 Meteo PLUS 05:25 Elif

PINK Pinkove Zvezde 21.15

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

09:00 Pepa prase , crtana serija 09:35 Pčelica, dječija emisija, r 10:00 Žogarija, dječija emisija 11:10 Kud puklo da puklo, r serija 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa morem, r 13:30 Za volanom, r 14:00 Vijesti u 2 14:20 Film: Bolje od bjekstva 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Pčelica, dječija emisija 17:15 Mućke specijal 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Film: Nije kraj 21:00 Serija 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Svjedok, serija 23:30 Mućke 02:05 Hotel Vavilon, r 04:30 Pčelica, r 05:00 Svjedok, r serija

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi (r) 11:00 Kod Mila (r) 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 FILM 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Živa istina (r) 16:55 DW Koncert 18:00 Forum 18:30 DW Global 3000 19:00 DW Koncert 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 Nesalomljivi (r) 01:00 Showroom

VIJESTI Mućke, 17.15

ATLAS Film, 12.02

09.00 Mostovi, r 09.30 NVO sektor, r 11.00 Radni dan, r 12.00 Tenis:Vimbldon 14.30 ABS 15.00 Film:Sila od novinara 16.45 Film: Važno je zvati se Ernest 18:30 SAT Reportaža 19:00 Snovi, kuća, dom 19:30 Dnevnik 2 20.05 Film:Scenarista 21:45 Film: Fizički dokazi 23.25 Tenis:Vimbldon, pregled dana 00.45 Tenis: Vimbldon, ` snimak

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Dječji bulevar 10:30 Legende 10:45 Žestoko 11:45 Extremno 14:00 Retrospektiva 16:00 Otium/r 16:45 Fudbal.me - uživo 19:00 Kućni ljubimci/r 19:45 Bara Bar/r 20:15 Pravni život/r 21:15 Grad koji volim/r 22:15 Priča dana 23:00 Raskovnik/r

08:05 Mbc muzika 10:30 Oni pobjeđuju 11:15 Oglasi 13:10 Lijek iz prirode 14:00 Dok. program: Lopta 16:15 Bez recepta 17:20 Video katalog 17:30 Na točkovima 19:00 Lopta, dok. program 20:10 Farma 21:05 Umijeće življenja 21:35 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Zapisano u zvijezdama

09.20 Serija 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Čast i poštovanje/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk

08:00 Film: U zemlji patuljaka 10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 11:00 Emisija: Mediteraneo (R) 12:00 Vijesti 14:05 Emisija: Perspektiva 14:35 Muzički program 15:00 Film: Kramer protiv Kramera 18:00 Amfiteatar, r 18: 45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 22:00 Film: Kleopatra

RTCG 2 Tenis:Vimbldon, 12.00

777 Extremno 11.45

MBC Lijek iz prirode, 13.10

TV NIKŠIĆ Info pres 12.00

TV BUDVA Film:Kleopatra 22.00

TV NEDJELJA•53

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

06:30 Praktična žena 07:15 Film: Neko kao ti 08:45 Serija: Gilmorove 11:00 Nikad nije kasno 13:00 Tačno 1 Best Of 13:45 Živa istina 14:45 Veče sa Ivanom Ivanovićem 16:15 Zvezde Granda specijal 18:00 Exkluziv The Best Of 18:30 Serija: Andrija i Anđelka Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Andrija i Anđelka Best Of 20:00 Živa istina 21:00 Neki novi klinci 23:00 Film: Poljubac smrti 00:45 Exkluziv The Best Of 01:15 Serija: Nikita 04:20 Film: Poljubac smrti

07.00 Dobro jutro Crna Goro, jutarnji program 11.00 Agrosaznanje 12.00 Vijesti 12.05 Alternativa 1 12.06 ABS 13.35 Mostovi 14.00 Vijesti 14:06 Strani dok.program 15.30 Dnevnik 1 16:31 Hronika Kotorskog festivala 17.30 SAT TV 18.00 Savore, emisija na romskom jeziku 18.40 Putevi života 19.30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal - Euro 2016, studio 21.00 Fudbal: Francuska-Island 22.50 Fudbal - Euro 2016, studio 23.15 Dnevnik 3 23.45 Art magazin 00.15 Film: Disanje 02.00 Fudbal - Euro 2016, snimak

06:30 City M 06:45 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:17 City M 11:03 I love my car 11:33 Sportisimo 12:03 Pinkove zvezde 15:03 Meteo PLUS 15:06 Ja to tako 16:03 Nedeljno popodne sa Leom Kiš Cg I Plus 17:36 Meteo PLUS 18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Elif 20:03 Posle vjenčanja 22:08 City M 22:23 Sportisimo 22:30 Meteo PLUS 23:03 Farma Uživo 03:56 City M 04:11 Sportisimo 04:18 Meteo PLUS

08:10 Pčelica Maja, crtana serija 08:30 Pčelica, r dječija emisija 09:00 Žogarija, r dječija emisija 09:30 Kud puklo da puklo, r serije 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom Komnenićem, r 13:40 M:tech, r emisija 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica, r 15:00 Kud puklo da puklo , r serije 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:20 Mućke 18:20 Biznis izazov 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Film: Profesionalac 22:00 Vijesti u 10 22:30 Svjedok, serija 23:30 Film: Žorž i Fanšet, r 00:35 Profesionalac, r

07:30 08:00 10:00 11:00 11:30 12:00 12:02 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00

PRVA Živa istina 20.00

RTCG 1 Francuska-Island, 21.00

PINK Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 16.03

VIJESTI Žorž i Fanšet, 23.30

ATLAS Showroom 20.00

07.30 Muzika 08.30 Putevi života, r 09.00 Dječiji program - Vrtirepić 09.35 Kad prošetam Crnom Gorom 10.30 Art magazin, r 11.30 Zapis: 12.00 Tenis:Vimbldon 14:00 ABS 15:00 Koncert 15.30 Film:Milioni kao mi 17.30 Film:Fizički dokazi 19.30 Dnevnik 2 20.00 Odbojka (m) -SL (d) 21.50 Film:Kameleon 23.20 Tenis:Vimbldon, pregled dana

11:45 Intermezzo – Crnom Gorom 11:55 Svijeće i svijećice 13:30 Extremno 13:45 Legende/r 15:00 Toto vijesti 17:00 Raskovnik/r 18:00 Legende/r 18:15 Kućni ljubimci 19:00 Toto vijesti 20:15 Priča dana 21:00 Smijeh kao lijek 21:30 Žestoko 22:00 Grad koji volim 23:40 Extremno 23:50 Intermezzo – Crnom Gorom

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

08:00 Film:Povratak u budućnost 11:00 Prelaz - Vlasta Mandić 12:00 Ritam sporta 13:30 Muzički program 14:00 Vijesti 14:50 Muzički program 15:00 Promenada 17:00 Serija 18:00 Vijesti 18:50 Muzički program 19:00 Crtani film 19:30 Muzički program 20:00 Glas Amerike 21:00 Serija 22:00 Film: Ben Hur

RTCG 2 VOA-Glas Amerike 00.15

777 Kućni ljubimci 18.15

MBC Zapisano u zvijezdama 00.00

TV NIKŠIĆ Koncert 14.45

TV BUDVA Film:Ben Hur

VOA Film Nesalomljivi (r) Kod Mila (r) Autoshop Naslovne vijesti Atlas radija Film Tiholand sa Tihom Vujovićem Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina (r) DW Koncert Forum DW Global 3000 DW Koncert Autoshop (r) Naslovne vijesti Atlas radija Showroom DW Fokus Forum Film Nesalomljivi (r) Showroom

48 54

SPORT

CRNOGORSKI BOKS IMA PERSPEKTIVU Osvajanjem bronzane medalje na Evropskom prvenstvu za juniore Milovan Sekulović je oduševio Crnu Goru, a juče ga je ugostio predsjednik Bokserskog saveza Crne Gore Božidar Vuksanović. Svečanom prijemu je prisustvovao i selektor reprezentacije Dragan Đuričković. “Milovanovim odličjem dokazali smo da crnogorski olimpijski boks i dalje ima veliku perspektivu i čvrsto utemeljenje, kao i predispozicije da naši reprezentativci u kontinuitetu ostvaruju vrhunske rezultate na najvećim takmičenjima. Stvorena je veoma jaka baza izuzetno perpsketivnih boksera”, istakao je Vuksanović. Tokom razgovora sa članovima našeg nacionalnog tima, predsjednik BSCG odlučio je da se Sekuloviću dodijeli mjesečna stipendija u iznosu od 150 eura na period od godinu dana. A.K.

150 EURA IZNOSI MJESEČNA STIPENDIJA KOJA ĆE BITI DODIJELJENA MILOVANU SEKULOVIĆU

TIP 1

DANA 2 Njemačka - Italija

Kvota 1,70

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

SLAVKO RADULOVIĆ ZA DN O EVENTUALNOJ SUSPENZIJI KSCG

Nema promjene - igraćemo Evrokup Hrvatski košarkaški savez je pokrenuo postupak suspenzije Cedevite iz domaćih takmičenja, Košarkaški savez Srbije je najavio suspenziju Partizana, a isto bi trebalo da uradi Košarkaški savez Crne Gore prema Budućnost Voliju. Naravno, riječ je o ultimatumu Fibe koja je prije tri dana zatražila od nacionalnih saveza da kazne klubove koji igraju u Evrokupu, ili će snositi posljedice - suspenziju nacionalnih selek-

cija. Naša košarkaška kuća ima rok do četvrtog jula da se izjasni, a za očekivati je da zaštiti selekcije. Sa druge strane klubovi ne žele da se odreknu Evrokupa, a to je Dnevnim novinama potvrdio direktor kluba iz Njegoševog parka Slavko Radulović. “Stav kluba je od ranije poznat, igraćemo Evrokup”, jasno je istakao Radulović. “Prijavili smo se za to takmičenje i nema

promjene. Očekujemo da Savez učini sve da bi zaštitio reprezentacije”. Budućnost Voli je apsolutni vladar domaćih takmičenja, a pitanje je koliko će ih omesti eventualna suspenzija, jer nacionalni šampionat ne donosi privilegije, niti prohodnost u takmičenja pod okriljem Evrolige (Evroliga i Evrokup) u kojima žele da se takmiče najveći klubovi sa prostora bivše Jugoslavije... A.K.

DUŠAN DUDA IVKOVIĆ ODLUČIO DA ZAVRŠI BOGATU TRENERSKU KARIJERU

Košarci nikad neću reći zbogom ⌦ Alen Kasmić Amerikanci su ga svojevremeno nazivali patrijarhom evropske košarke, ostavio je neizbrisiv trag u igri pod obručima, osvojio je sve što se moglo osvojiti, a juče je rekao “kraj” - Dušan Duda Ivković je odlučio da ode u i više nego zasluženu penziju! Jedan od najtrofejnijih stručnjaka u istoriji ovog sporta je nakon što mu je istekao ugovor sa Efesom odlučio da završi bogatu karijeru u 72. godini. “Posao trenera podrazumijeva da svakoga dana donosite važne i često veoma teške odluke. Ali, kada je taj posao istovremeno i velika ljubav, njegovi izazovi se nose sa lakoćom, koliko god bili zahtjevni. Zato svih ovih decenija nikada nijesam osjećao stres, već veliku strast. Moja posljednja odluka kao trenera, da se povučem je logična, racionalna i podjednako teška kao i mnoge druge koje

Žarko Paspalj: Trenerski vanzemaljac

Odluka Dušana Ivkovića je izazvala reakcije mnogih njegovih bivših igrača, a jedan od njih je Žarko Paspalj sa kojim je radio u Panioniosu... “Zlato iz Atine 1995. godine je bilo specifično”, rekao

TROFEJA U KLUPSKOJ KARIJERI IMA DUŠAN IVKOVIĆ sam donosio tokom karijere”, rekao je Ivković. Duda je cijelu igračku karijeru proveo u Radničkom, a kao trener je radio u Partizanu, Arisu, Radničkom, Šibenki, Vojvodini, PAOK-u, Pa-

je Paspalj za Mozzart sport i prokomentarisao odnos Ivkovića prema starijim i mlađim igračima. “Duda je u kategoriji trenerskih vanzemaljaca. Normalno je da stariji igrači imanionisu, Olimpijakosu, AEKu, CSKA, Dinamu i na kraju Efesu, a bio je selektor Jugoslavije i Srbije. U klupskoj karijeri je osvojio 20 trofeja, od čega dvije Evrolige sa Olimpijakosom, a kao selektor ima olimpijsko srebro iz Seula 1988, svjetsku titulu iz Argentine 1990, tri zlata na EP (1989, 1991, 1995) i dva srebra (1999. i 2009). Kao savjetnik i asistent ima srebro sa OI u Atlanti 1996, zlato sa SP 1998, bronzu 1986, zlato na EP 1997 i bronzu 1987. “Košarka i trenerski poziv nijesu bili dio mog živo-

ju popust, a kad si mlađi to ne postoji. Ali, danas ne možete igrače da natjerate na osnovne stvari. Uostalom, kažite mi šta je to popust? Zamislite da sad natjerate nekog da cijelo ljeto provede na pripremama”. ta, već moj život. To je bio odnos konstantno međusobnog davanja. Košarci sam dao sebe, a ona je moj život oblikovala na najljepši mogući način. Košarci ne želim, ne mogu i nikada neću reći zbogom. Sada će se samo promijeniti način na koji ću živjeti sa njom”, ističe Ivković koji je najavio spektakl sljedećeg ljeta... “Zvanični oproštaj od trenerskog posla planiram na velikoj humanitarnoj utakmici, koja će biti organizovana sljedećeg ljeta uz okupljanje mnogobrojnih igrača sa kojima sam sarađivao”.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

“PLAVE” SAZNALE PROTIVNIKE U LŠ

VIBLDON: KVERI NA KORAK OD SENZACIJE

Kiša spasila Novaka

Da je kiša birala trenutak kada će nastaviti da pada, nije mogla da izabere bolji - spasila je Novaka Đokovića eliminacije sa Vimbldona! Najbolji teniser planete je u nokdaunu na londonskoj travi, jer je Sem Kveri nevjerovatnom igrom uspio da stigne do 2:0 u setovima (7:6, 6:1), ali je kiša prekinula meč i odložila ga za sjutra. Tako će srpski teniser imati vremena da se sabere i obezbijedi plasman u četvrtu rundu. A glavna priča jučerašnjeg dana u Londonu je pobjeda sa stilom Huana Martina del Potra! Argentinac je savladao Stana Va-

vrinku 3:1 (3:6, 6:3, 7:6, 6:3). Popularni Delpo je stigao do pobjede nad nekim igračem iz Top 5 nakon tri godine, a posljednje učešće na nekom Gren slemu mu je Australijan open 2014. “Volio bih da budem 100 odsto zdrav za narednu sezonu. Osjećaj je bio sjajan, lijepo je biti na Centralnom terenu ovog fenomenalnog turnira. Sada sam srećan jer ponovo igram”, rekao je Del Potro. U ženskoj konkurenciji Serena Vilijams se dobro namučila protiv Kristin Mekhejl, ali je ipak obezbijedila plasman u narednu rundu 2:1 (6:7, 6:2, 6:4). A.K.

Laka grupa za Budućnost

TRANSFER

Pirineji zovu Milka Milko Bjelica bi mogao da se vrati u Španiju, pošto je Unikaha poslala ponudu! Klub iz Malaga se na ovakav korak odlučila pošto je izgubila strpljenje u pregovorima o produžetku saradnje sa Vilom Tomasom. Crnogorskom reprezentivcu je istekao ugovor sa Darušafakom, nije mu ponuđen novi i slobodan je u izboru nove sredine. Centar naše reprezentacije je u protekloj sezoni Evrolige odigrao 24 utakmice, a prosječno je bilježio 7,5 poena po meču. Milko Bjelica je u karijeri nastupao za Crvenu zvezdu, Braunšvajg, Keln, Lijetuv Ritas, Laboral Kuću, Efes i Darušafaka. A.K.

Tiringer, Mec i pobjednik prve kvalifikacione grupe to će biti protivnici rukometašicama Budućnosti u grupi A Lige šampiona za sezonu 2016/17, odlučeno je u danskom Glostrupu. U prvoj kvalifikacionoj grupi su norveški Glasverket, Podravka, holandski Dalfsen i Jenimahale iz Ankare. Turniri kvalifikacija su na programu 10. i 11. septembra, dok grupna faza najelitnijeg evropskog

takmičenja startuje 14. ili 16. oktobra. U grupi B će igrati Vardar, Astrahanočka, FTC i pobjednik druge kvalifikacione grupe. Najjača je C grupa gdje su smješteni aktuelni vladar Starog kontinenta Bukurešt, Đer, Midtjiland i Rostov, dok će se u grupi D takmičiti Larvik, Esbjerg, Savehof i pobjednik treće grupe kvalifikacija. A.K.

rukomet: JUNIORKE NA sp U RUSIJI

Za povratak na pravi put

OKUPILA SE B REPREZENTACIJA

Stvoriti igrače za A tim

Sredinom jula našu B ko- dan Tanjevićem provjerimo šarkašku reprezentaciju če- 13 momaka, da vidimo da li kaju novi izazovi - izabrani- se neko od njih može prici Zvezdana Mitrovića su ključiti A reprezentaciji. Na se juče okupili u Podgori- prethodnim okupljanjima je bilo igrača koji su ci i krenuli sa pripremama za dva turkasnije zaigrali u nira u Kini. Prseniorskom tivi se igra od mu”, rekao je 15. do 17. juMitrović. la u KunšaSPISAK: nu, odnoPLEJMEJsno od 20. KERI: Mado 22. jula šan Vrbiu Šenženu. ca i Nikola Pored “crveKorać; BEKOV I : G o nih” i domaćiran Gajović, na učestvovaće Mitrović Milorad ŠutuloB reprezentacija Foto:KSCG vić, Ivan Jelenić, SrFrancuske, Njemačke, Kameruna i Novog Zelanda. đan Subotić, Miloš Đurišić i Ove turnire organizuje Nikola Žižić; KRILA I CENtehnički sponzor naše re- TRI: Dušan Perović, Radosav Spasojević, Filip Baroprezentacije “Peak”. “Naš zadatak je da u do- vić, Radoje Vujošević i Migovoru sa selektorom Bog- lija Miković. A.K.

DŽUDO

Nikolić zaustavljena u prvom kolu Crnogorska džudistkinja Ivana Nikolić je nastup na kadetskom prvenstvu Evrope završila u prvom kolu. Ona je u finskom Vantiju u kategoriji do 40 kilograma poražena od Mađarice Brigite Varge. Nikolić je bila jedina predstavnica Crne Gore na šampionatu Starog kontinenta. Na Evropskom prvenstvu učestvuje 421 takmičar, 238 u muškoj i 183 u ženskoj konkurenciji, iz 41 države. A.K.

Daleka Rusija i žestoki protivnici u grupi A - juniorska rukometna reprezentacija Crne Gore sjutra (nedjelja) počinju borbe na Svjetskom šampionatu u Rusiji. Rivali u grupnoj fazi su Danska, Mađarska, Angola, Norveška i Uzbekistan, a prvi protivnik je Norveška. Selektor naše selekcije Tatjana Jeraminok će računati na neke igračice koje su imale iskustva u Ligi šampiona. Rezultat nije primaran, već će po-

Đurđina Malović

služiti da se neke igračice, koje su izašle iz povreda, vrate na pravi put. Jedna od njih je Đurđina Malović. “Počela sam prije nekoliko dana, za sad je sve dobro, ali vidjećemo šta će biti, nijesam trenirala veći dio priprema. Nije mi se dalo, zato ću probati maksimalno da iskoristim svaki trening do šampionata. Noga me manje boli, zato se nadam da ću na pravi način pomoći ekipi”, rekla je Đina. A.K.

SPORT

FRANCE SRIJEDA, 10. 9. 2014.

TOUR DE

ALBERTO KONTADOR

U subotu počinje 103. izadnje najveće biciklističke trke, Frum brani žutu majicu, Kontador, Kintana i Aru su izazivači ⌦ U. Radulović, A. Kerović

Ovo je možda najteži Tur svih vremena. Samim tim, oporavak od svake etape će biti od ključnog značaja. Siguran sam da sam u dobroj kondiciji. Nadam se da ću to pokazati

Francuska je u žiži sportske javnosti - Evropsko prvenstvo se polako privodi kraju, a u međuvremenu počinje nezvanično prvenstvo svijeta u biciklizmu - čuveni Tur de Frans! Velika trka oko Francuske je nešto najbolje što bicklizam ima, pa zbog toga spada u red najvećih sportskih događaja...

KRISTOFER FRUM

Biće pakleno, a posljednja četiri dana će donijeti pobjednika. Osjećam da su moji glavni konkurenti u mnogo boljoj formi nego ranije. Deset momaka žele vrh

NAIRO KINTANA

Odlično se osjećam. Prošle sezone sam pravio neke greške, za koje sam siguran da se neće desiti sada. Pružiću maksimum, sada sam mnogo iskusniji vozač nego protekle sezone

DA LI STE ZNALI? Nagradni fond za o v o g o d i š n j i Tu r iznosi 2.295.850 eura - taj novac neće samo podijeliti vozači, već i kompletni članovi jednog tima

tanje u kakvoj je formi. Najuži krug favorita završava se sa Fabiom Aurom - Italijan je aktuelni prvak Vuelte, a imaće veliku pomoć svog tima, s obzirom na to da će mu leđa čuvati nedavni šampion Đira Vinćenco Nibali.

| FAVORITI ZA | ŽUTU MAJICU

| PIRINEJI | ZAGRIJAVANJE, | PA ALPSKI PAKAO

Ogroman broj vozača, a samo jedan će se popeti na visoko postolje u Jelisejskim poljima i obući dobro znanu žutu majicu koju će braniti Kristofer Frum. Fantastični Britanac iz tima Skaj je u dobroj formi, potvrdio je to pobjedom na Dofineu, ali sada će imati žestoku konkurenciju. Prvi koji će pomno pratiti svaki okret pedale Fruma je Alberto Kontador - popularni El Pistolero je preskočio Điro d’ Italija gdje je trebalo da brani roze majicu, samo iz razloga da bi se po treći put okitio titulom na Turu. Nairo Kintana je strašan vozač, a u Francusku dolazi da ispravi grešku iz prošle godi-

Posljednja nedjelja Tura će biti blago rečeno brutalna! Prije toga vozači će “zagrijati” noge u Pirinejima - na taj put kreću od sedme etape. U posljednjoj nedjelji kreću Alpi, ali i prije toga ćemo vjerovatno dobiti jasnu sliku najužeg broja favorita. Razlog za to je 12. etapa u kojoj kreće penjanje na (ne)humani uspon Monte Ventu koji se nalazi u Centralnom masivu. Upravo je tu Frum prije tri godine “pokidao” konkurenciju i bez problema stigao do žute majice.

ne - Kolumbijac je prethodne sezone uz nedostatak hrabrosti i prave taktike završio na drugom mjestu, a sada želi najvišu stepenicu. Pripremao se u rodnoj zemlji, pa se postavlja veliko pi-

Č e k a nas možda i najbolji Tur u dugoj i mitološkoj istoriji. Svi timovi su poveli najjače što imaju, svi se čuvaju za ovu trku, svi hoće žutu majicu. A, navući je može samo jedan...

Ruta ovogodišnjeg Tur de Fransa se sastoji od 21 etape. Od njih je devet planinskih, jedna brdska, devet sprinterskih, kao i dva individualna hronometra

TUR DE FRANS 2016 U BROJKAMA: 4.500 LJUDI (ORGANIZACIJA - TIMOVI - MEDIJI - PARTNERI - SPONZORI)

198 VOZAČA

(22 TIMA PO OSAM VOZAČA)

300

3.535 KM

15 ČLANOVA

SUDIJSKOG TIMA

POSJETITI (FRANCUSKA, ŠVAJCARSKA, ANDORA, ŠPANIJA)

KILOMETARA

(21 ETAPA)

2.408 METARA JE VISI-

NA VRHA PONT DE ENVALIRE (NAJVISOČIJA TAČKA OVOGODIŠNJEG TURA

ČLANOVA TIMA

4 ZEMLJE ĆE SE

3.535

OKRUGA FRANCUSKE ĆE SE POSJETITI

113 KILOMETARA JE DU-

GA 21. ETAPA (OD ŠANTIJA DO PARIZA - NAJKRAĆA U OVOM IZDANJU TURA) LIMOŽ

237.5

KM JE DUGA 4. ETAPA (OD SOMIRA DO LIMOŽA - NAJDUŽA U OVOM IZDANJU TURA)

10 DOKTORA

(IZ SVIH MEDICINSKIH STRUKA)

40.000 KREVETA

JE REZERVISANO ZA ORGANIZATORE I TIMOVE

3 AVIONA SU REZERVISANA ZA 24. JUL KADA SE PUTUJE U PARIZ

SPORT

SRIJEDA, 10. 9. 2014.

500 HILJADA EURA ĆE DOBITI VOZAČ KOJI OSVOJI NAJVIŠI PODIJUM NA TUR DE FRANSU U GENERALNOM PLASMANU. DRUGO MJESTO SE NAGRAĐUJE SA 200.000, A TREĆE SA 100.000 EURA

HILJADA EURA DOBIJA POBJEDNIK JEDNE ETAPE. DRUGOPLASIRANI 5.500, A TREĆE MJESTO SE NAGRAĐUJE SA 2.800 EURA

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

SVJETSKI REKORDER U RIJU IAKO NEMA REZULTAT Svjetski rekorder na 800 metara Dejvid Rudiša zauzeo je treće mjesto na državnim kvalifikacijama, koje mu nije garantovalo nastup na Olimpijskim igrama, ali će legendarni Kenijac, ipak, bio dio spektakla u Riju. Zvaničnici Atletskog saveza Kenije najavili su da će Rudiša biti izabran bez obzira na sve, pa će on tako imati priliku da brani zlatnu medalju na 800 metara, koju je osvojio na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Ispred Rudiše na državnim kvalifikacijama bili su Alfred Kipketer i Ferguson Rotič.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

DANIJEL FURTULA DOBIO POZIVNICU SVJETSKE ATLETSKE FEDERACIJE ZA UČEŠĆE N

OLIMPIJSKA PRIČA BROJ 2 Rano buđenje 6. avgusta 2012. uvijek će imati posebno mjesto u njegovom životu - tada je sa tek napunjenih 20 godina osjetio posebnu magiju i čast koju sport nosi, tada je prvi put bio dio Olimpijskih igara. Od juče je jasno da će ovog ljeta pisati i svoju drugu olimpijsku priču! Danijel Furtula, naš atletičar, 32. je crnogorski sportista koji će učestvovati na Igrama u Rio de Žaneiru. Mladi Mojkovčanin je, nakon apliciranja Crnogorskog olimpijskog komiteta, dobio pozivnicu Svjetske atletske federacije za učešće u Riju - u disciplini bacanje diska.

VEĆ ZNAM ŠTA ME ČEKA U RIJU, JER SAM VATRENO KRŠTENJE IMAO U LONDONU 2012. GODINE Nakon što je “vajld kard” stigla na njegovu adresu Furtula je za Dnevne novine rekao... “Počastvovan sam što ću po drugi put učestvovati na Olimpijskim igrama i sa sigurnošću mogu reći da već znam šta me čeka tamo, jer sam vatre-

no krštenje imao u Londonu 2012. godine”, objasnio je naš atletičar. Crnogorski olimpijac ističe da se ljeto u prijestonici Ujedinjenog Kraljevstva ne zaboravlja... “Sigurno da će London ostati u mom sjećanju kao poseban period života, jer sam tada prvi put doživio da bacam pred 80.000 ljudi”, prisjetio se Furtula. “Prvi put sam u olimpijskom selu, susretao pojedine svoje idole i ljude koji su u tom trenutku bili najbolji sportisti svijeta”. Danijel Furtula je u Londonu bio 38. u kvalifikacijama sa bačenih 57,48 metara - šta od

Ponovo dio magije: Danijel Furtula togom zagrijavanja na OI u Londonu

38. MJESTO OSVOJIO JE DANIJEL FURTULA U KVALIFIKACIJAMA NA OI U LONDONU 2012. TADA JE BACIO 57,48 METARA

našeg sportiste možemo očekivati ovog ljeta? “Što se tiče Rija očekujem prije svega da dam sve od sebe, pa koliko to bude. A da li će biti dovoljno za zapažen rezultat vidjećemo. Nadam se da će me na pripremama poslužiti vrijeme i da ću otići spreman”. Kao neko ko je svoj san ostvario dva puta - imate li neki savjet ili poruku za mlade šampione koji sanjaju da jednog dana budu dio Olimpijskih igara? “Budućim olimpijcima i svim mladim sportistima iz Crne Gore bih poručio da budu uporni i da vjeruju u svoj uspjeh - čak i onda kada mi-

SPORT

Foto:

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

NA IGRAMA U RIJU DA LI STE ZNALI? Nastup na Olimpijskim igrama u Riju do sada je obezbijedilo 32 crnogorskih sportista. Do početka Igara treba očekivati da će dio spektakla biti i naših dvoje plivača, vjerovatno isto toliko i takmičara u streljaštvu sle da nema smisla. Jednostavno za velike rezultate je potrebno nenormalno biti posvećen i vjerovati u sebe”, zaključio je Furtula. M.A.-K.B.

JOŠ 35 DANA GALERIJA JUČE NA ČUVENOJ PLAŽI U RIJU OTVOREN MEGASTORE

Kutak Kopakabane koji će svi posjetiti Mjesto na kojem će posjetioci Olimpijskih igara moći da kupe razne suvenire vezane za spektakl u Riju

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

SPORTSKI EKRAN ⌦ Alen Kasmić

SUBOTA

NEDJELJA

RTCG 1

RTCG 1 21.00h Francuska - Island, fudbal

21.00hItalija - Njemačka, fudbal

RTCG 2

RTCG 2 12.00h

12.00h

Vimbldon, tenis

20.00hSvjetska liga, odbojka

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 1 11.00hF1 Austrija trening 3, moto sport 12.30h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 2 12.30h

Vimbldon, tenis

01.45hNaskar, moto sport

SPORTKLUB 3

SUBOTA

Apsolutni derbi četvrtfinala Evropsko prvenstva svjetskom šampionu će se suprotstaviti vicešampion Evrope. ITALIJA NJEMAČKA, RTCG 1, 21.00

12.00hMoldavija - Srbija, fudbal na

15.45hŠvajcarska - Poljska, fudbal 17.00hŠpanija - Bjelorusija, fudbal 18.15hRusija - Francuska, fudbal

ARENASPORT 1 18.00hFrancuska - Poljska, odbojka

09.00hVRC Poljska, moto sport 15.30hItalija - Srbija, odbojka 18.00hFrancuska - Brazil, odbojka 21.00hKorintijans - Flamengo, fudbal

21.00hFluminense - Koritiba, fudbal 23.30hAtletiko PR - Amerika, fudbal

ARENASPORT 2

16.30hOdbojka na pijesku Poreč

09.25hGP3 Spilberg, moto sport 10.35hGP2 Spilberg, moto sport 16.30hOdbojka na pijesku Poreč 19.40hSAD - Rusija, odbojka

ARENASPORT 4 14.40hFormula 3 London, moto sport

ARENASPORT 5

ARENASPORT 4

15.40hGP2 Spilberg, moto sport 17.20hGP3 Spilberg, moto sport

EUROSPORT

14.00hUniverzitetsko SP, rukomet 16.00hUniverzitetsko SP, rukomet

15.00hGrac Džajnts - SBB Vukovi, ragbi

ARENASPORT 1

15.30hSrbija - Argentina, odbojka

EUROSPORT 2

SPORTKLUB 2

13.15hEstonija - Moldavija, fudbal na pijesku 14.30hBjelorusija - Grčka, fudbal na pijesku 15.45hFrancuska - Poljska, fudbal na pijesku

13.35hĐangsu - Liaoling, fudbal

20.00h Konjički sportovi

12.00hKazahstan - Srbija, fudbal na pijesku 14.00hF1 Austrija trka, moto sport 17.00hŠpanija - Italija, fudbal na pijesku 18.15hRusija - Švajcarska, fudbal na pijesku

SPORTKLUB 3

pijesku

12.45hTur de Frans, biciklizam

Vimbldon, tenis

NEDJELJA

Jedan od najvećih favorita protiv najvećeg iznenađenja i najljepše priče Evropskog prvenstva... FRANCUSKA ISLAND, RTCG 1, 21.00

14.40hFormula E London, moto sport EUROSPORT 11.30hPorše superkup, moto sport 14.15hTur de Frans, biciklizam 18.15hNjujork siti - Njujork Red Bul, fudbal

EUROSPORT 2 14.30h Autotrke 17.30hUniverzitetsko SP, rukomet

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

PSŽ

Srećan i ponosan

SPORT

REPREZENTATIVNI ŠTOPER JE VELIKA ŽELJA VICEŠAMPIONA HRVATSKE, ALI...

Šofranac na pragu Rijeke Aleksandar Šofranac na utakmici sa Bjelorusijom kada je debitovao za reprezentaciju Crne Gore

Bio je najveća nada francuskog fudbala dok je igrao za Lion, vremenom se izgubio noseći dresove Marseja, Njukasla, Hula, vratio se u život igrajući za Nicu, pa je došlo vrijeme za šampionski sastav Hatem Ben Arfa je izabrao Pari Sen Žermen prije Barselone, Atletika, Sevilje... “Veoma sam srećan i ponosan. PSŽ je uvijek bio poseban klub za mene. San iz djetinjstva”, rekao je 29-godišnji as, koji je odrastao u Parizu, a koji se zahvalio Nici u kojoj je vaskrsnuo pošto je na 32 utakmice postigao 17 golova dodavši šest asistencija. Tako će Ben Arfa sljedeće sezone sarađivati sa Unajom Emerijem, a ugovor je potpisao do ljeta 2018. B.T.

SITI

Pep zove Pereza

Imao je sjajnu sezonu u Sutjesci (28 utakmica, 15 puta defanziva kojom je komandovao nije primila gol), postao je reprezentativac Crne Gore, a odlične predstave će uskoro naplatiti - štoper Aleksandar Šofranac je na pragu Rijeke. Me đutim, Rije čanima mogu da pokvare posao Turci koji takođe žele momka koji je ponikao u Mladosti, a koji je pored Sutjeske igrao još za Javor iz Ivanjice. Sutjeska mu neće praviti problem, a ukoliko se odluči za simpatični klub sa Kantride, snažni centarhalf će

Sutjeska će morati da reaguje kada je u pitanju štoperska pozicija, a odlučiće u roku od pet ili šest dana. I još jedna novost iz Nikšića - 20-godišnji vezista Stefan Lončar nije više član dvostrukuog šampiona Crne Gore

ISKRA SE POJAČAVA Pep Gvardiola je za 18 miliona eura u Mančester siti doveo 29-godišnjeg ofanzivca Nolita iz Selte, a desnog beka je našao u Torinu - “građani” su poslali 15 miliona eura za Bruna Pereza. Predsjednik “bikova” Urbano Kairo je glatko odbio tu Pepovu ponudu za 26-godišnjeg Brazilca, ali Gazeta delo Sport piše da će se pregovori nastaviti. Perez je želja Sitija, jer Pablo Zabaleta sigurno ide (pominje se Roma), a sjajni španski strateg ne vjeruje mnogo u Bakarija Sanju. Poslije desnog beka, Mančester će se baciti u potragu za štoperom (pik je Džon Stons iz Evertona), te vezistom (Tijago Alkantara je Pepova želja)... B.T.

Hadžibulić stigao, Kudemor čeka vizu

Novi trener Iskre Radisav Dragićević je sa sobom iz Jedinstva doveo Iliju Radunovića i Miloša Bulatovića, 33-godišnji napadač Sead Hadžibulić se juče priključio “građanima”, a sada se čeka Abraham Kudemor. Hadžibulić iza sebe ima zanimljivu karijeru (Novi Pazar, Javor, Vlaznija, Jagodina, Radnički Niš, Koper...), dok 31-godišnjeg defanzivnog vezistu iz Gane poznavaoci domaćih prilika vrlo dobro znaju... Kudemor je od 2008. do 2011. godine igrao za Budućnost, da bi kasnije nosio dresove Šarlroe (Belgija), Al Fetaha (Saudijska Arabija) i Kpanda (Gana). Vezista će zadužiti dres Iskre samo da sredi vizu koja često zna da bude - problematična... B.T.

Kudemor

potpisati ugovor na dvije godine. Reprezentativni defanzivac koji ima 25 godina će biti veliko pojačanje za trenera Matjaža Keka koji je prošle godine sa Rijekom bio vicešampion Hrvatske, a koji nikako ne uspijeva da parira neprikosnovenom Dinamu. Rijeka je uspijevala da osvoji Kup Hrvatske (2005, 2006, 2014), Super kup (2015), ali nikada nijesu ni bili blizu liderske pozicije koja im je izmicala pet puta... Klub čiji je vlasnik čovjek koji drži svjetski vaterpolo

u šaci - Gabrijele Volpi - će i sljedeće sezone jurnuti na titulu, a najveći rival će im opet biti “modri” iz Zagreba. B.T.

136

MINUTA UPISAO JE ALEKSANDAR ŠOFRANAC U DRESU REPREZENTACIJE CRNE GORE NA DVA MEČA - PROTIV BJELORUSIJE (0:0) IGRAO JE DRUGO POLUVRIJEME, DOK JE PROTIV TURSKE (PORAZ 0:1) IZNIO CIJELU UTAKMICU

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

XV EVROPSKO

FRANCUSKA (10

Zmajevi odletjeli u istoriju VELIKI MALI VELS PREKO BELGIJE DO POLUFINALA EVROPSKOG PRVENSTVA

Hrabro ostrvsko srce, fudbal u krvi i doktorska taktika “šmekera” Krisa Kolmena... Vels je sinoć u Lilu dohvatio istoriju, zmajevi su odletjeli gdje niko nije vjerovao - Geret Bejl, Aron Ramzi i “fajteri” sa juga Ujedinjenog Kraljevstva u polufinalu su Evropskog prvenstva. U sjajnom meču “pospremili” su Belgiju sa 3:1 - za najveće dostignuće fudbala u ovoj zemlji. Da uspjeh Velsa bude još veći govori i činjenica da su momci Krisa Kolmena gubili od 13. minuta nakon “projektila” Rađe Najngolana. “Da li smo se uplašili u tom trenutku? Naravno da ne, odavno vam govorim kakav karakter ima ovaj tim”, “urlao” je nakon meča Ešli Vilijams. Upravo je veliki kapiten Vilijams izjednačio glavom, pa je Hal Robson-Kanu za 2:1 “u carstvo snova” poslao Denajera, Džorda-

Poslije proudužetaka

Veče za sva vremena: Kapiten Ešli Vilijams i Velšani u transu na Lukakua i Felainija, dok je tačku na istorijsko veče stavio rezervista Sem Vouks. Za to vrijeme na sredini je komandovao sjajni Aron Ramzi, koji zbog par-

nih žutih kartona neće igrati u polufinalu. “Volim ove momke sa kojima igram, volim naše navijače. Nadam se da su večeras svi na svijetu uživali

u sjajnom fudbalu”, dodao je Ešli Vilijams. Kakva priča Evropskog prvenstva, naredni izazov za zmajeve je Portugal u polufinalu. K.B.

FINALE

1/4 FINALE

10. jul, 21h, Sen-Deni

30. jun, Marselj

POLJSKA PORTUGAL

1/8 FINALA 26. jun, Lil

1/4 FINALE NJEMAČKA ITALIJA

1 3 1 5

25. jun, Pariz

1/4 FINALE

26. jun, Tuluz

MAĐARSKA BELGIJA

0 4

VELS BELGIJA

3 0

1/8 FINALA 27. jun, Sen-Deni

POLUFINALE

6. jul, 21h, Lion

7. jul, 21h, Marselj

PORTUGAL VELS

2 0

1/8 FINALA 26. jun, Lion

1/4 FINALE

FRANCUSKA IRSKA

2 1

Nedjelja, 21h, Sen-Deni

1. jul, Lil

1/8 FINALA

NJEMAČKA SLOVAČKA

ITALIJA ŠPANIJA

0 1*

1 0

DA LI STE ZNALI? Vels je prva reprezentacija iz Ujedinjenog Kraljevstva koja je došla do polufinala velikog takmičenja (SP ili EP) još od 1966. kada je Engleska postala šampion svijeta.

Subota, 21h, Bordo

1/8 FINALA VELS S.IRSKA

Kurtoa Munije Aldervejreld Denajer Dž. Lukaku (od 83. Bačuaji) Najngolan Vitsel Karasko (od 46. Felaini) De Brujne Azar R. Lukaku (od 75. Mertens) Selektor: Mark Vilmots

LIL- Stadion: Pjer Moroa. Gledalaca: 45.936. Sudija: Damir Skomina (Slovenija). Pomoćnici: Jure Praprotnik, Robert Vukan (Slovenija).

25. jun, Lens

HRVATSKA PORTUGAL

3 1

Najngolan 13’ E. Vilijams 30’ Robson-Kanu 55’ Vouks 86’

Selektor: Kris Kolmen

25. jun, Sent-Etjen

1/8 FINALA

BELGIJA

Henesi Čester E. Vilijams Dejvis Tejlor Alen Ledli (od 78. King) Ramzi Ganter Robson-Kanu (od 80. Vouks) Bejl

1/8 FINALA ŠVAJCARSKA 1 4 POLJSKA 1 5

VELS

3 1

FRANCUSKA ISLAND

1/8 FINALA 27. jun, Nica

ENGLESKA ISLAND

1 2

Foto:

O PRVENSTVO

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 7. 2016.

Foto:

0. JUN - 10. JUL)

NJEMAČKA ITALIJA, ČETVRTFINALE ZA SVA VREMENA

Titansko sučeljavanje NJEMAČKA

ITALIJA

Subota 21.00h Nojer Kimik Boateng Humels Hektor Kedira Kros Ozil Draksler Miler Gomez Selektor: Joakim Lev

Prštaće na travnjaku Bordoa u dvoboju starih rivala

⌦ Aleksandar Popović Kovači fudbalske istorije, vječni plesači na njenom podijumu, ponovo će hipnotisati planetu sopstvenim titanskim sučeljavanjem. Čuveni pobjednički mentalitet, sa krunom planetarnog vladara na glavi, protiv svoje “crne beštije” u azurnoj uniformi, u čijim nijansama teče šampionski DNK od rođenja. To su, dame i gospodo, Njemačka i Italija, dva vječna poznanika, čiji se sastanci pod svijetlima velikih takmičenja uvijek završavaju suzama “elfa” i slavljem “azzurra”. Njemci su oduvijek bili pencilin za ostatak globusa, ali sada u oči opet gledaju one koji jedini znaju kako da im sruše snove. Da li je došao konačan kraj crnoj germanskoj tradiciji ili će ona kroz apeninski vulkan ponovo eksplodirati – znaju samo Bordo,

sudbina i umijeće gigantskih nacija loptanja. Njemačka nikada nije pobijedila Italiju na velikim takmičenjima (četiri poraza i isto toliko remija). Njemcima su Italijani zagorčali život na Mundijalima 1970. (4:3, polufinale), 1982. (3:1, finale), 2006. (2:0, polufinale), kao i na posljednjem Euru 2012, kada je opet slavila ista ekipa (2:1) u polufinalu. “Znamo da ih nikada nijesmo pobijedili na velikim turnirima. Međutim, nemamo traume od Italije i ne bojimo se. Mi smo svjetski šampioni i vjerujemo da će espreso ovog puta imati drugačiji, slađi ukus za nas, nego što je to bilo u prošlosti“, tvrdi selektor svjetskog šampiona Joakim Lev, iz čije svlačionice se moglo čuti prethodnih dana da će “ovog puta plakati Italijani“. Novi trener Čelsija Antonio

ULOVITI ILI BITI ULOVLJEN Bufon Barzalji Bonući Kijelini Sturaro Parolo Florenci De Šiljo Đakerini Eder Pele Selektor: Antonio Konte

BORDO – Stadion: Matmut Atlantik. Kapacitet: 42.115. Sudija: Viktor Kašai (Mađarska). Pomoćnici: Gjorgi Ring, Vensel Tot (Mađarska).

Konte podigao je Italijane iz pepela i ponovo im vratio ono zbog čega na nju svi gledaju sa strahopoštovanjem. U osmini finala pao je evropski prvak Španija, a “azzurri” idu po novi skalp, uz vjetar svih ranijih pokoljenja, na putu do kapija Sen-Denija. “Jednostavno, pričaćemo na terenu. Njemačku poštujemo, ali je i dobro poznajemo. Sve što mogu reći jeste – sve će se riješiti na travnjaku, a tamo smo sigurno da imamo svoje šanse kao tim, kao porodica, kao jedna jedinstvena cijelina”, naglašava Konte, koji neće moći da računa na Danijelea De Rosija (povreda), Antonija Kandrevu (povreda) i Tijaga Motu (parni žuti kartoni).

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Ribari i morski pas

Oči cijele planete uprte su u taj čudesni Island, uz pitanje svih pitanja – „Mogu li ribari, nakon engleskog, da upecaju i francuskog morskog psa, u njegovim vodama?“. Noć je pala, polufinale obasjava mjesec na horizontu, a na otvorenom moru skromni lovci spremili su svoje trošne udice, a oko njihovog čamca kruži morska grdosija. Svijet čeka, a novo čudo vreba između površina i dubina. „Island nije slučajno u četvrtfinalu i radi se o veoma neugodnoj reprezentaciji. Nedostajaće nam povrijeđeni Kingsli Koman, odnosno suspendovani Adil Rami i N’Golo Kante, ali smo maksimalno fokusirani. Moramo biti savršeni ako mislimo da se dokopamo polufinala. Pritisak favorita nas ne dotiče“, tvrdi Antoan Grizman, koji je do sada postigao tri gola za „trikolore“. A, na drugoj strani, nošen oduševljenjem svih fudbalskih fanatika i onih koji to nisu, Island se sprema za još jednu istorijsku priču u svom debitantskom nastupu na Evropskom prvenstvu. Ulog je nestvarno polufinale, a voj-

FRANCUSKA

ISLAND

Nedjelja 21.00h Ljoris Haldorson Sanja Sevarson Košćelni Arnason Umtiti R. Sigurdson Evra Skulason Matuidi Gunarson Mataj G. Sigurdson Pogba Gudmundson Paje Bjarnason Grizman Bodvarson Žiru Siktorson Selektor: Didije Selektor: Lars Dešamp Lagerbek SEN-DENI – Stadion: Stad d Frans. Kapacitet: 81.338. Sudija: Bjorn Kujpers (Holandija). Pomoćnici: Sander van Rokel, Ervin Zenstra (Holandija).

ska Larsa Lagerbeka uživa... „Već smo uradili mnogo i totalno smo opušteni, a u isto vrijeme i maksimalno koncentrisani. Izaći ćemo na teren kao i do sada, sa čvrstom voljom i željom da pružimo i više nego što možemo, a kad je tako – sve je moguće“, jasan je Gilfi Sigurdson. A.P.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno

Podgorica: proslava 240 godina nezavisnosti SAD

Uehara: Zajedno ćemo graditi svjetliju budućnost

Sa sinoćnje svećanosti u Ambasadi SAD

Inicijativu za Šobića potpisivali i u regionu

slobode i mira. Posljednji guverner teritorije Aljaske Majk Stijepović bio je sin crnogorskih imigranata”, kazala je Uehara. Ona je istakla da je proslava 240 godina američke nezavisnoti prilika i da se proslavi desetogodišnjica nezavisnosti Crne Gore. “Zajedno smo postigli mnogo sjajnih stvari u

proteklih deset godina i zajedno ćemo graditi još svjetliju budućnost”, kazala je ambasadorka SAD. Proslavi su prisustvovali crnogorski zvaničnici, premijer Milo Đukanović, predsjednik Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Darko Pajović, ministri, lideri partija i predstavnici nevladinih sektora. E.H.

podgorica: Mustafić se upisao u knjigu žalosti u turskoj ambasadi

Talačka kriza u Daki

Proslava Dana nezavisnosti SAD održana je sinoć u američkoj ambasadi u Podgorici. Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Margaret En Uehara u pozdravnom govoru kazala je da i SAD i naša zemlja imaju snažnu tradiciju nezavisnosti. “Bilo je mnogo heroja koji su se borili za naše zajedničke vrijednosti

Užasnuti napadom Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić se juče upisao u knjigu žalosti, koja je otvorena u Ambasadi Republike Turske u Podgorici povodom terorističkih napada u Istanbulu. “Užasnuti smo terorističkim napadom u Istanbulu u kome su stradali nevini ljudi različitih vjera i nacija. Duboko suosjećam sa porodicama stradalih u ovom barbar-

skom i bezumnom nasilju. Zločinački ciljevi terorista usmjereni su protiv temeljnih civilizacijskih vrijednosti i života nevinih ljudi i građana”, napisao je on. “U p u ć u jem iskreno saučešće porodicama stradalih, građanima prijateljske Turske i njenom rukovodstvu, uz podršku da ustraju na putu očuvanja stabilnosti“, napisao je Mustafić. E.H.

Dva policajca su ubijena, a 40 osoba je povrijeđeno u večerašnjim sukobima u centru Dake, prijestonice Bangladeša, kada su naoružani napadači upali u kafić u diplomatskom kvartu, sukobili se s policijom i zarobili taoce. Teroristička organizacija Islamska država preuzela je odgovornost za napade, prenijela je njihova agencija Amaq. Incident se desio oko 20:45 sati po lokalnom vremenu u španskom kafiću Holey Artisan Bakery u kojem se okupljaju strani državljani i diplomate, a nalazi se u blizini diplomatskih predstavništava mnogih zemalja..

Stihovi Miladina Šobića nijesu samo obilježili vrijeme u kojem je stvarao, već je njegova poetika i danas fascinantna. Šobićevo stvaralaštvo je, kažu sagovornici TVCG, trajno dobro Crne Gore i zato Miladin Šobić, bez sumnje, zaslužuje najveće državno priznanje. Inicijativu, “Od druga do druga” da čuveni kantautor dobije Trinaestojulsku nagra-

du potpisalo je više od pet hiljada ljudi. Peticija nije potpisivana samo u Crnoj Gori, već i u regionu, što je još jedna potvrda da je Šobić veliko ime i u bivšoj Jugoslaviji. Kolege i prijatelji velikog kantautora smatraju treba poslati poruku da Crna Gora ne zaboravlja umjetnike koji su svojim djelima gradili njeno kulturno biće.

Ozonska rupa će da nestane za 30 godina

Pojavili su se prvi jasni dokazi da je ozonska rupa iznad Antarktika počela da se obnavlja, objavili su naučnici. Naučnici su rekli da je u septembru 2015. rupa bila oko 4 miliona kvadratnih kilometara manja nego 2000, javlja BBC. To se pripisuje dugoročnom postupnom smanjivanju korišćenja hemikalija koje uništavaju ozon. Britanski naučnici prvi su uočili polovinom 80-ih godina prošlog vijeka da se ozonski omotač počeo stanjivati oko 10 kilometara iznad Antartika. Ozon je važan jer blokira štetno ultraljubičasto zračenje sunca, a njegov nedostatak povećava opasnost od raka kože, oštećenja katarakte i šteti životinjama, a naročito planeti.

Godine 1986. utvrđeno je da ozon uništavaju molekule iz freona (CFS) koji možemo naći u raznim proizvodima, od laka za kosu, preko hladnjaka i rashladnih uređaja. Razlog zbog kojeg je omotač počeo da se stanjuje upravo iznad Antarktika je tamošnja ekstremna hladnoća i puno svjetlosti. Z a hv a l j u jući protokolu iz Montreala (1987) o zabrani freona stanje je postupno počelo da se popravlja. Sada se prvi put vidi da se ozonski omotač ponovno počeo povećavati. “Ne očekujemo potpuno oporavak do negdje 2050. ili 2060. ali vidimo da ozonska rupa više nije tako dramatična kakva je bila”, kažu naučnici koji su radili na projektu. (Nedeljnik)