Issuu

DIREKTORICA DIREKTORATA ZA TURISTIČKI RAZVOJ ■ 6 7

Za godinu broj građevinskih dozvola uvećan za 140 odsto

ZAVRŠENI IX CRNOGORSKI MEDIJSKI DIJALOZI ■ 16

Informacija ne smije da bude roba sumnjivog porijekla

Olivera Brajović

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016. BROJ 1466 GODINA V

■8

ČLAN PREDSJEDNIŠTVA SD CRNE GORE ŽARKO RADULOVIĆ ZA DN ■ 2 3

SDP otvara prostor za destabilizaciju Crne Gore

FORMIRA SE KOMPANIJA

”Mamula” u postupku registracije PREDIZBORNI ORTAKLUK ■ 5

Male partije se švercuju, a velike više jačaju

■ Politička kriza u Crnoj Gori je spriječena zahvaljujući istorijskom potezu Pozitivne Crne Gore, kazao je Žarko Radulović

NAKON PROŠLOGODIŠNJEG PADA VAZDUHOPLOVA

MUP će nabaviti novi protivpožarni avion ■ 10 11

ZA NAJBOLJE PONUDE:

ISTRAGA O UBISTVU U PLJEVLJIMA ■ 12

Tužilaštvo čeka nalaze Tito je bio veliki forenzičara čovjek, nosio sam mu kovčeg kad je umro

JEDAN OD POSLJEDNJIH INTERVJUA VELIKOG GLUMCA

■ 28 29

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ČLAN PREDSJEDNIŠTVA SD CRNE GORE ŽARKO RADULOVIĆ

SDP OTVARA PROSTOR ZA DESTABILIZACIJU CRNE GORE

⌦ Mili Prelević

Glavni odbor, nepa Predsjedništva, jedan čovjek se za sve pita...

lan Predsjedništva Socijaldemokrata Crne Gore Žarko Radulović očekuje da nakon oktobarskih izbora u Crnoj Gori na DN: Očigledno ste nakon vlasti bude jedna šira koalicija koju će predvoditi Demokrat- izbiora u Tivtu optimista. ska partija socijalista, ali i da će u njoj značajno mjesto imati SD. RADULOVIĆ: Evi vidjećemo ubrzo. Govori se o izborima u Gusinju. VidjećeŽarko Radulović je u inter- lih SDP čiji ste vi bili članovi? te kakav ćemo tamo postiRADULOVIĆ: SD je ušla u je- ći rezultat. Mislim da će bivjuu za Dnevne novine istakao da da su Socijaldemokrate u Tiv- dan prostor koji je, po mnogima, ti odličan, i taku u svakom tu napravile izvanredan rezultat već bio popunjen. To je, među- narednom gradu gdje bukoji može biti indikator i za re- tim, bilo kukavičje jaje. U tom du održavani izbori. I u zultat na državnom nivou. prostoru smo imali državotvor- Budvi ćemo imati dobar “Naravno, to nije dovoljno. nu Socijaldemokratsku partiju, rezultat i sigurno ćemo Očekuje nas ogroman rad, ali SD koja je, na žalost, bila spremna, biti konstituent vlasti. na političku scenu donosi nešto i na neki način je otvorila pro- Postavićemo prave ljunovo i konkretno što svakodnev- stor, da se, u posljednje 2-3 go- de na prava mjesta. Ako no privlači sve veći broj pristali- dine država destabilizuje. To je ih ne budemo imali anca i što nam garantuje da može- bila politika koja je išla od inter- gažovaćemo nestranačmo da postignemo dobar rezul- vjua do intervjua, i mijenjala se ke ličnosti, pa i pripadnitat”, kaže Radulović. svakih mjesec dana. Ta politika ke drugih stranaka ako je na kraju zbunila čitavu crno- oni budu htjeli. nećemo gorsku političku scenu i napra- po svaku cijenu stavlja■ ISTORIJSKA vila dosta štete. Dio ljudi, i to pr- ti našeg člana na funkULOGA POZITIVNE vih članova, osnivača, SDP, je to cije. Tražićemo najbolje Govoreći o političkoj krizi u prepoznao i izašao iz ove partije. bez obzira na političku Crnoj Gori, Radulović kaže da je Prava je sreća što je na pokrade- pripadnost. Važno je da ona spriječena zahvaljujući Po- nom Kongresu SDP Ranko Kri- budu stručni i da dobro zitivnoj Crnoj Gori i njenoj po- vokapić proglašen za pobjedni- obavljaju svoj posao. dršci Vladi. ka, jer je većina napustila tu par- Konkretno Budva mo“Istorija će pokazati značaj tog tiju. Da je pobijedio Ivan Brajo- že vrlo brzo da se opopoteza Pozitivne. Njime je spri- vić, SDP bi bila na mukama, jer ravi, da sanira gubitke ječena žestoka politička kriza i bi je kočio i sputavao dio parti- i dugove i da se vrati na povratak na neke stare staze koje koji sada izaziva štetu na poli- staze stare slave. Zajedje smo svi željeli da zaboravimo. tičkoj sceni, a koji je ostao u SDP. no sa nama buduća vlast Pozitivna je pokazala da se radi o Ovako je osnovana jedna čista i će to uraditi za manje od jednoj ozbiljnoj patriotskoj par- poštena SD koja ima sjajnu per- dvije godine. Za tri do pet tiji i svi ćemo joj biti zahvalni na spektivu, koja je sačuvala ideju godina Budva može da bude tome”, kaže Radulović. socijaldemokratije u Crnoj Gori bez dugova. Jasno je da ne moi u koju je prešlo 90 odsto osniva- že da ostane stanje koje je sada. DN: Očekujete li da SD može ča SDP i prvih članova. Izlaskom nemoguće je opstati ako 400 ili da uspije u prostoru u kojem iz SDP mi smo se oslobodili jer 500 firmi puni 90% Budžeta Crima više partija slične profila- je u posljednje vrijeme rad u toj ne Gore, a ostalih preko 20.000 cije, i u kojem je, između osta- partiji bio mučenje. Ne zasijeda firmo svega 10%.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

■ USPJEĆE KO RADI

Kradu i kraduckaju

“U Crnoj Gori imate ljude koji propagiraju neku čistotu, koja kao pojam postoji, ali kao fakat ni u jednom društvu je nema u tom obliku. ja sam čovjek koji je u jednom trenutku bio najveći investitor u Crnoj Gori. Dolazile su najveće svjetske kompanije da rade samnom i svi su mi nudili procenat. Svi redom i to u kešu. Znači nema mnogo razlike u svijetu i kod nas. Možda kod nas kradu, a tamo kraduckaju? Možda je to razlika”, kaže Radulović.

Politička kriza u Crnoj Gori je spriječena zahvaljujući istorijskom potezu Pozitivne Crne Gore i njenoj podršci Vladi

LEGALNO

DN: Vaši bivši partijske kolege iz SDP optužuju Vladu da je nanosila štetu Crnoj Gori i da je bilo i nezakonitih radnji? RADULOVIĆ: Pitaću ih, kao što ih je i pitao jedan visokopozicionirani evropski zvaničnik: zar oni nijesu bili dio te Vlade? Zašto je nijesu napustili? Nije dovoljno po nekada glasati protiv, već je potrebno da se, ako je takvih radnji bilo, žestoko suprostave tome. Oni sada kritikuju zbog dnevnopolitičkih interesa. Što se SD tiče ja poručujem građanima da krasti sigurno nećemo. To neće raditi ni Vlada koja će biti na vlasti nakon oktobra, a čiji ćemo biti dio, već će raditi za dobro svih građana. Naravno, bilo je zloupotreba i krađe, ali nema države na svijetu gdje toga nije bilo. Svjedoci smo da ljudi sada za to odgovaraju, i biće toga još puno. Ali Crna Gora je, u ovom trenutku, jedan od najuspješnijih zemalja na svijetu u borbi protiv toga. DN: Jedni vas zovu direktorskom partijom, aludirajući da ste zajedno zbog interesa. Drugi, međutim, smatraju da je to ključ vašeg uspjeha jer se bavite, većinom, ekonomskim temema. Gdje je istina? RADULOVIĆ: To je zato što se bavimo ekonomskim temama, a koje interesuju naše građane. Nije floskula ovo što ću reći, ali mi znamo kako. U SD ima dosta ljudi koji znaju kako treba voditi ovu državu, razviti je i da bude onakva kakvu zaslužuju naši građani. To nije kabinetsko vođenje države, davanje lijepih izjava i slikanje. To je rad, rad i samo rad. Moramo očistiti sve što treba da se očisti i omogućiti onima koji znaju da rade svoj posao. Svi patimo kada ne ide dobro. Ako budemo u prilici da utičemo da rad države, a hoćemo, biće i lomova. Biće nezadovoljni oni koji do sada nijesu radili po zakonu. Ili će raditi kako treba ili će morati da prestanu da rade. Sve je to jednostavno. Stradaće oni koji ne umiju da rade legalno, ali će se pojaviti oni koji to mogu i koji će da naprave nove i prave vrijednosti. DN: Važite za uspješnog čovjeka. Zašto se bavite politikom? RADULOVIĆ: Od politike imam samo štetu. Međutim, ako čovjek uspije i mnogo toga može da postigne, a oni oko njega ne napreduju i ne mogu, onda ni njemu ne treba taj uspjeh. Želim da doprinesemo da i Crna Gora, kao Amerikanci, ima svoj san. A može da ga ima. Naša zemlja ima sjajnu perspektivu. Svi treba da imamo šansu. Eto zato se bavim politikom.

POLITIKA

SASTANAK PROCESA BRDO BRIONI

Stabilnost ključ razvoja

Predsjednici zemalja regiona održali su juče u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) sastanak procesa Brdo-Brioni. Sastanku su prisustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Slovenije Borut Pahor, hrvatska predsjednica Kolinda GrabarKitarović, srpski predsjednik Tomislav Nikolić, predsjednik Kosova Hašim Tači, predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, predsjednik Alba-

nije Bujar Nišani, kao i predsjednik Italije Serđo Matarela kao počasni gost. “Mi, lideri Brdo-Brioni procesa potvrđujemo da je stabilnost ključ ogromnog potencijala Jugoistočne Evrope i garant njene konsolidacije u Evropsku uniju. Prepoznajemo da je naša odgovornost da stvorimo stabilno političko okruženje koje je pogodno za ekonomski razvoj i sveukupni napredak Jugoistočne Evrope”, navodi se u zajedničkom

saopštenju nakon sastanka. Navodi se da su se čelnici država regiona obavezali da će graditi međusobno povjerenje, razumijevanje i pomirenje među njima i ostalim liderima Jugoistočne Evrope . Obavezali su se da će iskreno podržavati jedni druge i djelovati tako da jedni drugima pomognu u procesu Evropskih integracija, te procesu evroatlanskih integracija za one zemlje koje žele da se priključe NATO-u.

PREMIJER NA PARLAMENTARNOJ SKUŠTINI ALIJANSE U TIRANI

U fokusu predstojeći samit NATO u Varšavi Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović učestvovaće danas na proljećnom 62. zasijedanju Parlamentarne skuštine NATO koje se ove godine prvi put održava u Tirani. Na plenarnom zasijedanju, čiji domaćin je Skupština Republike Albanije, pored premijera Đukanovića govoriće i predsjednik PS NATO Majkl Tarner, predsjednik Skupštine Albanije Ilir Meta, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, kao i zamjenik generalnog sekretara NATO Aleksandar Veršbov. “Ovo će biti učešće premijera Đukanovića na jednom važnom događaju nakon što je na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO 19. maja potpisan Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi, što predstavlja pretposljednji korak na putu

ka punom članstvu naše ze- Pristupnog protokola u parmlje u ovoj organizaciji”, sa- lamentima zemalja članiopšteno je iz Vlade. ca”, navedeno je u Vladinom U fokusu proljećnog zasijesaopštenju. danja PS NATO biće, kako je najavljeno, predstojeći Samit NATO u Varšavi, regionalne prilike za koje je značajno i članstvo Crne Gore u NATO. “Učešće na sjednici PS NATO biće prilika i za bilaterane susrete i razgovore o progresu Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Alijansi i daljim koracima i reformskim aktivnostima u susret okončanju procesa ratifikacije Đukanović

POLITIKA

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Foto: Vedran Ilić

šta će poslanici pitati premijera

Damjanović o crkvi, Popović o bezbjednosti, DF bez pitanja

Sjednica Skupštine na kojoj će premijer Milo Đukanović odgovarati na poslanička pitanja biće održana u utorak 31. maja. Predstavnici poslaničkih klubova, njih šest postaviće pitanja premijeru Vlade. Poslanik DPS Zoran Jelić pitaće Đukanovića o smjernicama za ekonomski razvoj Crne Gore. “Koje smjernice treba preduzeti u nastavku strukturnih reformi za postizanje primamog ekonomskog cilja Cme Gore — povećanje konkurentnosti privrede i na koje se oblasti one odnose?”, naveo je Jelić u svom pitanju. Poslanika Pozitivne Gorana Tuponju zanima koje mjere i radnje preduzima Vlada kako bi se u Crnoj God poboljšao investicioni ambijent u odnosu na postojeći, “imajući u vidu finansijski potencijal crnogorskih iseljenika? “Koje ste probleme uoeili i

kako namjeravate da ih riješite?”, pitaće Tuponja. Predsjednik Liberalne partije Andrija Popović pitaće premijera o bezbjedonosnoj situaciji u Crnoj Gori na početku glavne turističke sezone. “Posebno, kakva je bezbjedonosna situacija u Opštini Kotor sa apelom da se hitno izmjeni i dopuni Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji MUP-a Crne Gore, kako bi se formirao Centar bezbjednosti Kotor i na taj način ulila dodatna sigurnost gradana/ki i turista, ozbiljno narušena u posljednjih nekoliko godina, brojnim uznemiravajutim dogadajima”,pojasnio je Popović u obrazloženju svog pitanja. SNP će od predsjednika Vlade tražiti odgovor o verbalnom sukobu sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve. “Da li smatrate da nedavni

verbalni sukobi koje ste imali sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, najbrojnije crkve u Cmoj Gori, doprinose pomirenju, odnosno sprečavanju daljeg širenja, odnosno podsticanja vještačkih podjela u cmogorskom društvu, šta i u kojoj mjeri preduzimate, iii namjeravate da preduzmete na rješavanju i dalje evidentno neravnopravnog tretmana srpskog jezika,te neravnopravnog tretmana ćiriličnog pisma, kao jednog od temelja naše kulturne bašline?”, naveo je u svom pitanju šef poslaničkog kluba SNP Aleksandar Damjanović. Nezavisni poslanik Dritan Abazović želi da zna u čemu se sastoji interes države da kako kaže, sprovodi postupak kupoprodaje i izdavanje u dugoročoni zakup do 90 godina izuzetno vrijednog zemljišta na lokalitetu Buljarice a da prethodno nije donesena

Đukanović detaljna urbanističa razrada uredenja tog prostora. Obrada Gojkovića, nezavisnog poslanika zanima da li je Vlada donijela zvanične odluke kojima se zaustavlja proces privatizacije Instituta Igalo započet prošle godine i kako te odluke glase. “Kakav je stav Vlade povodom najava u medijima da je

već poznat sledeći partner za privatizaciju Instituta, a radi se o kanadsko-izraelskoj kompaniji? Kako je moguće da se već najavljuje novi investitor i ko sa njim pregovara, a da još zvanični nije završen prethodni proces, niti je raspisana procedura za novi proces privatizacije?”, pita Gojković. J.Đ.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

POLITIKA

AnAlize: Predizborni ortAkluk - dA ili ne

MalE PaRTIJE sE švERcuJu, a vElIkE dodaTno JačaJu Izborno zakonodavstvo u Njemačkoj zabranjuje predizborne koalicije. Partije snagu mjere same, bez pomoći stranaka koje im otvaraju vrata parlamenta ■ goati: više par-

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori zakazani su za oktobar, a partije već najavljuju samostalne ili udružene nastupe na njima. Dok se jedni diče spremnošću da nastupe sami, ima i onih koji svoju šansu vide u predizbornom ortakluku. U takvoj situaciji, postavlja se pitanje legitimnosti predizbornog udruživanja i njegove prave svrhe. Sagovornici Dnevnih novina, iako neusaglašeni o tome da li treba zakonom zabraniti predizborne koalicije, složni su u tome da one služe malim partijama da uđu u parlament, dok velikim omogućavaju dominaciju. Izborno zakonodavstvo u Njemačkoj zabranjuje predizborne koalicije. Partije svoju snagu moraju izmjeriti same, bez pomoći stranaka koje im otvaraju vrata parlamenta.

tija, veći cenzus

■ df da bude konzervativna partija

Direktor Građanske alijanse Boris Raonic kaže da je praksa da se u izbornoj godini ne mijenja izborni zakon, ali pitanje koje treba otvoriti je šta je realna potreba i pokušati doći do rješenja koje je prihvatljivo za sve političke subjekte. “Neke zemlje su ukinule mogućnost pravljenja predizbornih koalicija, neke su povećale cenzus za koalicije, a neki izborni sistemi ih promovišu. Smatram da bi rješenje za ovakvu situaciju bilo ujedinjenje pojedinih partija koje su programski slične”, kaze Raonić za DN. On smatra da DF treba da se objedini u jednu konzervativnu partiju, dok manje partije koje, kako kaže, djeluju kao sateliti DPS treba takođe da joj se objedine, iz razloga što među njihovim programima i aktivnostima praktično nema razlike, a svaki bi glas bio rasipanje. “U svakom slučaju, naredni

izbori će biti iz ovog ugla turbuletni i dovešće do potpuno drugačijeg izgleda novog saziva parlamenta u odnosu na postojeći”, zaključio je Raonić.

■ djenero za

ukidanje predizbornih koalicija

Cenzus koji partija u Crnoj Gori mora preći da bi ušla u parlament je tri odsto. Za neke partije, preskakanje izbornog praga moguće je samo ukoliko se udruže sa snažnijima od sebe. Politički analitičar Davor Đenero smatra da svaka partija koja želi da učestvuje na izborima mora imati snagu koju propisuje izborni cenzus, u Crnoj Gori tri odsto. One stranke koje nemaju snage da pređu izborni prag i nijesu stranke u

Đenero i Goati saGlasni su da je svaka promjena težak proces, jer partije same o tome odlučuju. izborno zakonodavstvo, kažu oni, reGuliše način djelovanja političke elite, a zakoni se izGlasavaju u parlamentu, što znači da za njeGa Glasaju predstavnici političkih partija koji zakon prilaGoĐavaju svojim interesima. pravom smislu riječi, smatra on. Zbog toga, kako kaže, njima ne treba omogućiti da ulaskom u određene koalicije uđu u parlament. “Nije dobro kada se takvim partijama omogući da prevarom birača uđu u parlament, skrivene na nekakvoj koalicionoj listi. One kasnije unose nestabilnost

Iako smatra da trenutno izborno zakonodavstvo ima mnogo mana, profesor Vladimir Goati kaže da za sada ne bi ukinuo predizborne koalicije. Mada smatra da bi se na taj način riješio problem prekobrojnosti partija, on ističe da je za takav korak još rano. “Ako bi bilo moguće tako nešto spovesti, to bi znatno smanjilo broj partija. Pitanje je da li to treba uraditi ili ne. Nijesam siguran da je sada pravo vrijeme za to, jer smo još uvijek u ranom periodu razvoja višepartijskog sistema”, smatra Goati. On ipak ne osporava činjenicu da predizborne koalicije u velikoj mjeri omogućavaju malim partijama da nezasluženo uđu u parlament. “U Crnoj Gori, imamo fenomen postizbornih seoba ka vladajućim partijama jer partije na ovom proi dovode do storu masovno nesigurnoprelaze u partisti u parlaju koja je pobimentu”, kajedila na izbože Đenero. rima, što sigurOn smatra no nije rezulda se obično tat programskih radi o strankapromjena, već inGoati teres pojedinaca da ma koje završe u uđu u parlament”, objašnekom obliku koalicije sa vladajućom parti- njava Goati. jom, jer su, kako ističe, njiKao protivnik ukidanja hovi zastupnici svjesni da predizbornih koalicija, on krajem mandata presta- predlaže drugo rješenje. To je njihov politički život. je podizanje izbornog praga. “Da bi dobile obilno državOn smatra da predizborne koalicija koriste i velikim no finansiranje, partije se partijama. udružuju u predizborne ko“S druge strane, velike alicije. Međutim, kada uđu u stranke koje same mogu parlament, one ne moraju ni preći census predizbornim da sarađuju, već je važno da koalicijama na neki način za funkcionisanje na svim nivaraju birače jer tako for- voima dobiju državnu pomoć. mirajući koaliciju one po- Zato je rješenje povećanje izkušavaju dobiti poziciju do- bornog praga za ulazak koaminantne političke stran- licije u parlament. Cenzus za ke, a dominantne političke jednu partiju je tri posto, ali metode služe za pretvara- rješenje je da se on povećava nje glasova u mandate”, za- što je više partija u koaliciji”, ključio je Đenero. zaključio je Goati. J.Đ.

ekonomija

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

generalna direktorica direktorata za turistički ra

Za godinu broj građ doZvola uvećan Za 1

⌦ Nemanja Lacman

roj izdatih građevinskih dozvola za izgradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, uvođenjem podsticajnih mjera, za samo godinu dana uvećao se za 140 odsto, kazala je za DN generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović. DN: Šta konkretno Ministarstvo održivog razvoja i turizma radi na jačanju investicionih aktivnosti u turizmu na Sjeveru? U cilju sprovodjenja strateškog opredjeljenja državne politike u pravcu razvoja visokokvalitetnog turizma, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je, tokom prethodnih godina, najviše radilo na unapređenju cjelokupnog investicionog ambijenta u Crnoj Gori. Donešena su određena nova zakonska rješenja koja su uticala na vidljive pomake u pravcu poboljšanja investicionog ambijenta, ali i na ubrazavanje administrativnih procedura i uklanjanje ranijih barijera tog tipa. Konkretno govoreći, do sada realizovane podsticajne mjere i olakšice u turizmu se ogledaju kroz kompletiranje planske dokumentacije koja omogućava gradnju 130 hotela, kategorije četiri i pet zvjezdica; ukidanje obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje za gradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica; uvođenje progresivne stope oporezivanja koja omogućava veće poresko opterećenje hotelskih objekata sa tri i manje zvjez-

Ono što nas posebno raduje je činjenica da su se i domaći investitori aktivirali i da sve česće imamo inicijative preduzetnika za razvoj hotelijerstva, sa željom da kreiraju svoj upečatljiv brend, čak pojedinci razmišljaju o širenju posla i formiraju lanca hotela

8,2 hiljada novih smještajnih jedinica biće izgrađeno za osam godina u našoj državi

dica u prioritetnim turističkim zonama; smanjenje godišnjeg poreza na nepokretnosti do 30% za hotele sa četiri zvjezdice i do 70% za hotele sa pet zvjezdica, te ukidanje obaveze plaćanja uvoznog PDV-a za isporuku proizvoda i usluga za gradnju hotela kategorije pet i više zvjezdica. DN: Da li je visok rok povraćaja investicije u hotele visokih kategorija? Radili smo na brojim analizama, koje su nam pokazale da, u ovom trenutku rok povraćaja investicije u hotel visoke kategorije iznosi 20 godina, gdje smo prilično nekonkurentni, upoređujući se sa zemljama Mediterana. Pored toga, trenutno je u državi 20 hotela van funkcije. Imajući u vidu navedeno, a u cilju smanjenja roka povraćaja investicija, pripremili smo i niz novih rješenja koja treba da dovedu do smanjenja roka na konkurentnih 12 godina i stvore uslove kako za vraćanje u funkciju neaktivnih, tako i izgradnju novih hotelskih kapaciteta. U toku je priprema zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti turizma kojima će se omogućiti implementacija predloženih mjera. Imajući u vidu tu činjenicu, a na osnovu urađenih analiza, realna

su očekivanja da će do 2022.godine započeti izgradnja 76 hotela sa 8.210 smještajnih jedinica. Ovaj se podatak naravno odnosi na teritoriju cijele Crne Gore, ali svakako da računamo da ćemo, realizacijom naših planova, dobar dio predviđenih investicija usmjeriti upravo na Sjever Crne Gore. DN: Da li su investitori zainteresovani za ulaganja na sjeveru države i da li je investitorima zanimljivo ulaganje u oblast hotelijerstva na sjeveru? Kreiranjem reformske politike u turizmu javilo se veliko interesovanje i pozitivan odziv investitora kako na primorju, tako i na sjeveru Crne Gore. To se najbolje vidi po podatku da se broj izdatih građevinskih dozvola za izgradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, koji su inače za-

8 miliona eura opredijelila je vlada crne gore za razvoj turizma na sjeveru države

konom prepoznati i kao državni objekti od opšteg interesa, uvođenjem već pomenutih podsticajnih mjera, za samo godinu dana uvecao za 140%. Ono što nas posebno raduje je činjenica da su se i domaći investitori aktivirali i da sve česće imamo inicijative preduzetnika za razvoj hotelijerstva, sa željom da kreiraju svoj upečatljiv brend, čak pojedinci razmišljaju o širenju posla i formiraju lanca hotela. Takvih inicijativa imamo i na Sjeveru Crne Gore, uglavnom se radi o malim hotelima kategorije četiri i pet zvjezdica do 25 smještajnih jedinica, ali sa kvalitetnom i luksuznom ponudom sadržaja. Moramo pomenuti da interesovanje nije samo za opštine Žabljak i Kolašin koji su zbog aktivnih ski centara i prepoznate kao glavna ponuda u turizmu na Sje-

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ekonomija

7 Foto:RSE

azvoj olivera Brajović

đevinskih 140 odsto

veru Crne Gore, već da se inicijative šire i na opštine Berane, Mojkovac, Bijelo Polje, Rožaje i Plav i samim tim ocekujemo da ćemo u narednom vremenskom periodu imati izbalansiranu ponudu na regionalnom nivou. DN: Koliko je bitno za dalji razvoj turističke ponude formiranje “turistickih razvojnih zona”? Turističke razvojne zone će u narednom periodu biti jedan od glavnih ciljeva kojim će Ministarstvo težiti. Turističke razvojne zone, zapravo, predstavljaju definisani i ograničeni prostor koji čini funkcionalnu cjelinu formiranu radi razvoja turizma. U ovakvim zonama važiće jedinstveni standardi u pružanju usluga, uz racionalno i efikasno korišćenje resursa i striktno poštovanje principa

U toku je i prodaja hotela Durmitor, pa u narednom periodu, uz usvajanje planskih pretpostavki za njegovu rekonstrukciju, očekujemo stavljanje u funkciju jednog od najstarijih hotela izgrađenih na sjeveru Crne Gore, koji datira iz 1939. godine zaštite životne sredine. Formiranje turističkih razvojnih zona biće od javnog interesa. Krajnji cilj je ubrzavanje ekonomskog razvoja sa privlačenjem stranog i domaćeg kapitala za razvoj turizma na područjima koja su nerazvijena ili slabo razvijena (Sjever Crne Gore). Formiranjem turističkih

razvojnih zona stvoriće se povoljan poslovni ambijent za privlačenje investicija, pa samim tim će se povećati i konkurentnost Crne Gore na globalnom tržištu. Pokrenuli smo i niz projekata koji za cilj imaju valorizaciju prostora obuhvaćenog planom za Bjelasicu i Komove, a prioritet nam je razvoj dva skijališta, Kolašin 1600 i Cmiljača u Bijelom Polju, za koja su već opredijeljena sredstva za razvoj. Ukupna vrijednost predviđenih investicija, po planu za Bjelasicu i Komove, samo na dijelu Sjevera, iznosice između 800 miliona i milijardu eura i država je već otpočela niz aktivnosti kako bi se obezbijedila neophodna turistička infrastruktura. Takođe, napominjemo da je Vlada Crne Gore kapitalnim budžetom za 2016. godinu opredijelila sredstva za razvoj turizma na Sjeveru Crne Gore u visini od oko osam miliona eura i to za unapređenje infrastrukture na postojećim i izgradnju infrastrukture na novim lokalitetima predviđenim za skijališta, za stavljanje u funkciju hotela na Sjeveru, kao i za projekte u nacionalnim parkovima. Iz prethodno navedenog možete da zaključite, da Država Crna Gora i sve njene institucije aktivno rade na poboljšanju investicionog ambijenta, sa ciljem stvaranja pretpostavki za ravnomjerni regionalni razvoj. Iako već postoji određeno interesovanje za investiranje u turističku privredu na Sjeveru Crne Gore, mora se dodatno raditi na stvaranju uslova koji će omogućiti realizaciju svega što je predviđeno i planirano. Tu, prvenstveno mislimo na infrastrukturu, gdje je važno pomenuti da smo u ovoj godini ušli sa velikim planovima a tiču se aktivnosti na obezbjedjenju turističke infrastrukture, ali i sa realnom strategijom za njihovo sprovođenje. DN: Da li ima najava da će neki hoteli na sjeveru biti uskoro

76 hotela visoke kategorije biće izgrađeno u Crnoj gori do 2022. godine

privatizovani i koji su to? U prethodnom periodu nemali broj hotela na Sjeveru Crne Gore je privatizovan, tako da u ovom periodu radimo na praćenju realizacija ugovornih obaveza proisteklih iz postupaka privatizacije. Ravnomjerno se u svim opštinama na Sjeveru Crne Gore podstiče razvoj turističke privrede, a tu se prvenstveno misli na aktivnosti koje se odnose na aktiviranje hotelskih kapaciteta koji već dugi niz godina nijesu u funkciji. Obzirom da se uglavnom radi o starim hotelima, razmišljamo i u pravcu dodatne državne podrške kroz ulaganja u njihovu rekonstrukciju. Međutim, o ovome će biti detaljnije riječi, kada uradimo sve potrebne analize. Takođe važno je napomenuti, da je urađen projekat za hotel Berane, hotel u Mojkovcu, kao i da je kroz stečajni postupak prodat hotel Onogošt u Nikšiću, za koji novi vlasnici imaju u planu da ga rekonstruišu i podignu na nivo kategorije četiri zvjezdice. Iako Nikšic u regionalnom smislu pripada Centralnom dijelu Crne Gore u cilju aktiviranja postojećih hotela koji su van funkcije, za nas predstavlja važnu kariku u formiranju regionalno izbalansiranog turističkog proizvoda Crne Gore. U toku je i prodaja hotela Durmitor, pa u narednom periodu, uz usvajanje planskih predpostavki za njegovu rekonstrukciju, očekujemo stavljanje u funkciju jednog od najstarijih hotela izgradjenih na Sjeveru Crne Gore, koji datira iz 1939.godine.

Brajović

DN: Kako ste zadovoljni posjećenošću sjevera od strane turista? Crna Gora postaje sve više prepoznata na međunarodnom tržištu po ponudi za aktivan odmor, ka čemu posebno usmjeravamo svoje promotivne aktivnosti. Prema informacijma koje dobijamo od turističkih agencija, u porastu je interesovanje turista za planine i kanjone, naročito kada su u pitanju pješačenje, biciklizam, rafting i kanjoning. Pored toga speleološka ponuda naše zemlje privlači sve veću pažnju, a po svojoj atraktivnosti se posebno izdvajaju Đalovića pećina i Lipska pećina koja je prošle godine stavljene u turističku funkciju. Od 2007. godine kada smo započeli sa valorizacijom i promocijom ponude za pješačenje i biciklizam oko 100 specijalizovanih turoperatora iz svih djelova Evrope, posebno iz EU, uvrstilo je ponudu aktivnog odmora u svoje kataloge. Proteklih godina bilježimo stagnaciju broja turista koji dolaze posredstvom velikih, tradicionalnih turoperatora sa njemačkog i britanskog tržišta, ali i rapidan porast interesovanja manjih specijalizovanih agencija, tzv. nezavisnih turoperatora i samim tim porast broja turista u segmentu aktivnog odmora sa navedenih tržišta. Fokus naših aktivnosti i u narednom periodu biće na animiranju specijalizovanih turoperatora koji servisiraju potrebe određenih tržišnih niša. Upravo animiranjem ovih turoperatora mogu se stvoriti uslovi za ravnomjerniji razvoj svih djelova destinacije i atraktivnih ponuda, u koje spada ponuda aktivnog odmora. Domaće agencije koje nude aktivni odmor su se uvezale kroz udruženje pod nazivom Montenegro Outdoor Association (MOA) kako bi kroz djelovanje dodatno uticali na razvoj ponude za aktivni odmor. Aktivno smo uključeni u jačanje kapaciteta ove organizacije.

ekonomija

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Uskoro će kompanija biti formirana i U Crnoj Gori

Kompanija “Mamula” je u postupku registracije u Švajcarskoj nakon čega će biti formirana i u Crnoj Gori. Njenim formiranjem značajni planovi za restauraciju bivšeg zatvora na ostrvu Lastavica i u tvrđavi Mamula su za korak bliže ostvarenju. Glavni projekat mora biti završen za šest mjeseci, a restauracija 18 mjeseci nakon dobijanja građevinske dozvole. PR savjetnica na projektu “Mamula” Dragana Bećirović kazala je da se registracijom kompanije “Mamula” stiče jedan od preduslova da počne realizacija prvih obaveza u restauraciji ostrva i tvrđave, gdje će biti uloženo 15 miliona eura. “Razvoj i renoviranje Mamule, fascinantne napuštene tvrđave istorijske vrijednosti, na ulazu u Bokokotorski zaliv, biće pažljivo planirani kako bi se sačuvao strukturalni integritet postojećih objekata, tokom obnavljanja i renoviranja u ‘boutique’ hotel&spa visoke klase”, ističe Bećirović i prenosi

Foto:Željko Milović

“Mamula” u postupku registracije

Mamula

⌦---------------------------------------------Destinacija će biti javna turistička atrakcija otvorena za sve i potpuno Dostupna građanima crne gore i široj javnosti

----------------------------------------------⌦

uvjeravanja kompanije “Oraskom Development Holding”. Program “Oraskoma” podrazumijeva uspostavljanje muzeja, 23 hotelske sobe sa recepcijom i spa, četiri ugostiteljska objekta, prodavnice, bazena, kluba za vodene sportove na nemotorni pogon i izgradnju kompletne infrastrukture. “Pod nadzorom Uprave za zaštitu spomenika počeće izrada glavnog projekta koji mora biti završen u roku od šest mjeseci. Tokom tog procesa biće urađen i projekat konzervacije. Nadležni organi u roku od tri mjeseca treba da odgovore na zahtjev za odobrenje glavnog projekta. Tek tada se stiče uslov za građevinsku dozvolu”, objasnila je Bećirović. Uspostavljanjem memorijalnog muzeja biće prepoznata i odata počast istorijskoj vrijednosti ostrva, a već je završeno sa tehničkim ispitivanjem i analizom trenutnog stanja utvrđenja Mamula kako bi se sačuvale sve karakteristike ostrva.

Tri primjedbe, ali bez kazni

Ilustracija U okviru kampanje “Budi odgovoran” tokom ove sedmice su evidentirane tri primjedbe, na osnovu kojih nije izrečena nijedna kazna. Prijave su se odnosile na nepropisno parkiranje, čak i službenih vozila, kao i smeće oko kontejnera. Kampanju “Budi odgovoran” su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP u Crnoj Gori, s ciljem da doprinese jačanju svijesti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije. Vlada je početkom februara odlučila da i ove godine nastavi projekat u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom.

port of adria ad bar

Kara: Gubici posljedica isplaćenih otpremnina

Izvršni direktor Port of Adria AD Bar Sedat Kara istakao je da ova kompanija bilježi kontinuiran rast svih parametara poslovanja i da Bar ima potencijal da postane vodeća luka u regionu, ali da je za tako nešto neophodno poboljšati putnu i željezničku infrastrukturu. On je naglasio da uspjeh luke direktno zavisi od ukupne privredne aktivnosti u regionu koji joj gravitira, kao i da ga raduju najave dinamičnog rasta u narednom periodu.

Port of Adria

Global Ports Holding preuzeo je upravljanje kompanijom Port of Adria prije nešto više od dvije godine, a u periodu nakon privatizacije, Port of Adria je povećala količine pretovarenog tereta za 41 odsto, ukupne prihode za 15 odsto, a zarade zaposlenih za više od 20 odsto. “U prvom kvartalu ove godine zabilježen je gubitak, međutim, to je posljedica isplaćenih otpremnina koje se u računovodstvu prikazuju kao trošak”, kazao je Kara.

9 Izrada orIgInalnIh suvenIra sa etno motIvIma PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

preduzetništvo

UPORNOST I OZBILJNOST PREDUSLOVI ZA NAPREDAk

⌦ Mira Rovčanin, foto: Milovan Danilović

uveniri Miladina Pivljanina prožeti su ornamentikom crnogorske narodne nošenje, a svojom autentičnošću plijene pažnju kupaca.

Razna ekonomska previranja i turbulentni periodi koji su se dešavali u Crnoj Gori Miladina Piv-

ljanina su primorali da se poslovno preorijentiše i da novac zarađuje baveće se izradom suvenira. Konku-

Posao od kojeg može da se zaradi Svima koji žele da se bave izradom suvenira i za to imaju dara Pivljanin savjetuje da se pokrenu, jer se ovaj posao može isplatiti. “Zaista se radujem kada vidim da se neko sjetio nečega što niko nije. Ne može se očekivati da se okrene neki megalomaski posao i da zaradite mnogo novca. Upornost i ozbiljnost preduslovi su za opstanak. Bilo šta da radite morate ga užasno ozbiljno raditi. Kako radiš tako će i biti. Nama je sva preokupacija izrada suvenira. Supruga i ja smo tome maksimalno posveće-

ni. A naš trud se i isplati“, savjetuje Pivljanin. Iako je zadovoljan postignutim u budućnosti očekuje da će neko prepoznati njegov trud i da će uspjeti da svoje proizvode plasira još bolje. “Ja sam proizvođač i ne mogu biti menadžer i trgovac. Ja sam najbolji kao proizvođač, a ostalo su moje slabosti. Nadam se da će neko prepoznati to što radimo kako bismo napravili saradnju i kako bih se ja samo bavio onim što najviše i volim, a to je izrada suvenira“, zaključuje Pivljanin.

rencija koja je i prije petnaestak godina bila jaka nije ga omela u namjeri da istraje. Ono što mu je bilo polazna ideja i danas ga vodi kroz biznis. “Samo sam želio da moji proizvodi budu drugačiji i originalni. Morao sam da nađem prazan prostor u svoj toj ponudi koja je već bila plasirana na tržištu. Nije lako izmisliti nešto novo. Uz kreativnost, koju da budem ne skroman posjedujem, jer u ovom poslu ne bih mogao opstati da je drugačije, uspio sam da napravim različite kreacije koje plijene pažnju ljubitelja suvenira“, kaže Pivljanin.

litarske flaše. Napravljeni su kao crnogorska nošnja muška i ženska. Pokušao sam nekako da zaokružim priču crnogorsko vio, crnogorski džamadan“, objašnjava kako je došao na ideju da pravi neobične kutije za vina. Pored programa za vino u Pivljaninovoj ponudi mogu se naći različiti ukrasni predmeti koje opet ukrašava ornamentikom sa nošnje ili nacionalnim grbom. „ Obukao sam i Gorski vijenac u crnogorsku mušku nošnju. Upaljači su u etno stilu i kape. Radimo i kompletnu crnogorsku nošnju i razne stvari koje mogu da se ukrase“, ističe Pivljanin.

■ CRNOGORSKA

■ DIRAMO U

Ponuda Pivljanina razlikuje se od ostalih, pa je većina njegovih suvenira prožeta ornamentikom crnogorske narodne nošnje. “Program je raznovrstan. Prvo, to je program kutija za vina, od male do

Iako nema problem da osmisli i napravi nešto novo i drugačije Pivljanin se susreće sa teškoćama kada treba prodati sve što se proizvede. “U n a r o d u j e m a l o novca. Meni je potreban

NOŠNJA MOTIV

EMOCIJE

da bih mogao da okrećem posao. Imam jednu malu radnjicu u Budvi, a svoje proizvode prodajem i zahvaljujući kontaktima koje sam ostvario, ali i na sajmovima gdje dosta ljudi vidi čime se mi to bavimo“, ističe Pivljanin. Način da proda suvenire su brojni, a Pivljanin se trudi da kupca „pogodi“ tamo gdje je najosjetljiviji. “Mi diramo direktno u emocije. Kod naših ljudi to je veoma izraženo, dok je turistima privalačno, drugačije i žele da ponesu nešto autentično iz Crne Gore”, kazao je on.

Fabrička konkurencija ugrožava prodaju

Nažalost, kupce privlači i cijena. Pivljanin objašnjava da je on proizvođač, te da zna i koliko proizvod vrijedi. “Nijesam trgovac pa da se cjenkam, izmišljam cijene. Nekda se nađemo u problemu, traže da se spusti cijena, ali to je nemoguće. Cijena je određena i ista je za svakoga, a prilagođena je svačijem džepu“, kaže Pivljanin. Iako je sve zastupljenija konkurencija koja fabrički proizvodi jeftine suvenire naš sagovornik vjeruje da će doći vrijeme kada će se vrednovati prave stavri. “Ne zamjeram nikome. Sve je to posao. Nadam se da će doći do promjena. Nama je za proizvodnju potrebno dosta ulaganja. Trudimo se da sve proizvodimo od najkvalitetnijih materijal, a zbog te fabričke konkurencije prinuđeni smo da formiramo niže cijene kako bismo bili i cijenom i kvalitetom privlačni“, objašnjava Pivljanin.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

NAKON PROŠLOGODIŠNJEG PADA VAZDUHOPLOVA U

MUP NABAVLJA NOVI AVION ZA GAŠENJE POŽARA Nakon što se prošle godine avion MUP-a srušio u Skadarsko jezero, ovaj Vladin resor odlučio je da se izbavi iz nezavidne situacije i da prije sezone požara nabavi još jedan vazduhoplov u ove svrhe. Za tu investiciju opredijeljeno je 2.700.000,00 eura, ali taj iznos neće predstavljati izdatak iz ovogodišnjeg budžeta, već je pokriven naplatom osiguranja za uništeni protivpožarni avion, proizlazi iz odgovora koji su dostavljeni DN iz MUP-a.

■ NA RASPOLAGANJU

SVEGA JEDAN AVION

Glavni razlog zbog kojeg se MUP odlučio na ovaj korak je što je, nakon prošlogodišnjeg

Tokom incidenta avion je pretrpio znatna oštećenja i prihvaćeno je poravnanje, koje je predložila osiguravajuća kuća, po principu totalne štete, uz korekciju obračuna za vrijednost ostatka i ugovorene franšize. Ukupan iznos za isplatu je bio 2.545.017,99 USD

udesa, ovaj resor ostao sa svega jednim raspoloživim avionom AT 802 A, koji je opremljen za slijetanje na kopno i na vodu. “Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno raspolaže jednim avionom AT 802 A, koji je opremljen za slijetanje na kopno i na vodu. Do incidenta aviona AT 802A na

BIRAJU NAJJEFTINIJE Tenderom u koji su DN imale uvid, osim navedenog iznosa za ovu javnu nabavku, predviđeno je da će kriterijum za izbor najpovoljnije ponude biti najniža ponuđena cijena.

Skadarskom jezeru 21.7.2015. godine MUP je raspolagao sa dva aviona AT 802A. Navedeni avion je u skladu sa godinom proizvodnje (2008. godine) i ostalim faktorima koji se uzimaju u obzir prije osiguranja vazduhoplova imao procijenjenu vrijednost u iznosu EUR 1.940.000 // USD 2.663.737. Tokom incidenta avion je pretpio znatna oštećenja i prihvaćeno je poravnanje, koje je predložila osiguravajuća kuća, po principu totalne štete, uz korekciju obračuna za vrijednost ostatka i ugovorene franšize. Ukupan iznos za isplatu bio je 2.545.017,99 USD“, pojašnjavaju iz MUP-a.

■ UN KOREKCI-

JE DO TRAŽENE KONFIGURACIJE

Iz tog resora navode da su po osnovu tako dobijenog iznosa analizarane različite kategorije protivpožarnih aviona i odlučeno je da se u skladu sa kapacitetima i potrebama protivpožarne avijacije nabavi protivpožarni avion AT 802, koji je opremljen za slijetanje samo na kopno. Ovakva konfiguracija se, međutim, kako tvrde u MUP-u, lako može izmijeniti kako bi bilo omogućeno i slijetanje na vodene površine. “Navedena konfiguracija aviona podrazumijeva mogućnost brze izmjene konfiguracije, odnosno zamjene standardnog stajnog trapa sa plovcima

hronika

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

U sKADARsKO JEZERO: Avion MUP-a prošlog ljeta završio u Skadarskom jezeru

IsTRAGA POVODOM EKsPLOZIJA U MOJKOVCU

Tim stručnjaka u Beogradu analizira dokaze iz “Tare” Dokazni materijal-tragovi i predmeti, barutne čestice i inicijalni eksploziv izuzeti sa lica mjesta nakon eksplozije koja se desila 5. jula prošle godine u mojkovačkoj fabrici oružja “Tara group”, kada je jedna radnica smrtno stradala, a sedam njih povrijeđeno, nalaze se na vještačenju u Nacionalnom kriminalističko-tehničkom centru u Beogradu. Osnovni državni tužilac u Bijelom Polju Mirko Bulatović kazao je Dnevnim novinama da je analiza dostavljenog materijala veoma složen proces, koji zahtijeva dosta vremena.

Rashodovani avion je u skladu sa godinom proizvodnje (2008. godine) i ostalim faktorima koji se uzimaju u obzir prije osiguranja vazduhoplova imao procijenjenu vrijednost u iznosu EUR 1.940.000 // USD 2.663.737

koji omogućavaju slijetanje i na vodene površine”, pojašnjavaju iz MUP-a. Dodatna oprema poput plovaka, međutim, nije bila predmet javne nabavke. Naime, u MUP-u napominju da planiraju da plovke sa oštećenog aviona dovedu u stanje ispravnosti jer su utvrdili da kupovina novih ekonomski nije opravdana i da će se, kako se navodi, oprav-

kom oštećenih plovaka uštedjeti znatna materijalna sredstva. Prilikom slijetanja na Skadarsko jezero 21. juna prevrnuo se i potonuo protivpožarni hidroavion MUP-a tipa “Ait Tractor AT802 A Fire Boss”, koji je u tom incidentu gotovo potpuno uništen. Pilot Branislav Stojanović, na sreću, nije povrijeđen. U javnosti se spekulisalo da je do udesa došlo prilikom slijetanja, kada je naišao na mreže ribara koje ostavljaju na Skadarskom jezeru. Zvanične potvrde o tome međutim nije bilo. Samo deset dana nakon tog incidenta desio se novi udes prinudno slijetanje protivpožamog aviona tipa “PZL M-18 B Dromader”, kojim je upravljao pilot Miloš Asanović, na Kakarickoj gori kod Podgorice. Pilot je zbog tehničkih problema prinudno sletio na livadu. I ovaj incident je prošao bez posljedica po pilota, ali sa materijalnom štetom na avionu. Zbog učestalih udesa Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) stavila je Aviohelikoptersku jedinicu MUP-a pod pojačan inspekcijski nadzor. S.K.-N.P.

Spremni za požare Ovom trgovinom MUP se obezbijediio za ljetnju sezonu u kojoj u prosjeku na teritoriji Crne Gore biva po preko 1.000 požara.

“Angažovan je tim stručnjaka kako bi se obavila detaljna analiza dostavljenih predmeta i materijala. Obaviješten sam od stručnjaka da je urađen jedan dio analize i ostaje da se uradi i preostali dio, kako bi se sačinio konačni nalaz. Nije precizirano kada će nalaz biti sačinjen”, kazao je Bulatović. On je pojasnio da je istovremeno upućen zajedno na vještačenje i izuzeti material sa lica mjesta iz prethodne eksplozije, koja se desila 24. oktobra 2014. godine, kada je šest radnika teže i lakše povrijeđeno. “Tužilaštvo će se nakon

što stignu nalazi vještaka sa stručnim mišljenjima u vezi s objema eksplozijama odrediti ima li u radnjama nekog lica elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti”, kazao je Bulatović. Posljednja eksplozija u fabrici desila se 5. jula prošle godine u radionici broj 1 montaže i tom prilikom je smrtno stradala Slobodanka Ćorić (55), dok su povrijeđeni Nada Vujičić (49), Danijela Vasović (42), Dragana Vidaković (23), Tomislav Vidaković (48), Olga Grdinić (51), Veselin Smolović (42) i Vesna Zindović (42). B.Č.

POTVRĐENA OPTUŽNICA

Demontirao aluminijska vrata i prodao ih na otpadu Osnovni sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koja je 25. aprila podignuta protiv okrivljenog N.D. zbog izvršenja krivičnog djela - teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 16. februara 2016. godine, oko 17.30 časova, u Ulici 8. marta br. 76, u Podgorici, upotrebom fizičke sile i podesnog sredstva, sa stambeno-poslovne zgrade, vla-

sništvo oštećenog AD “M” Podgorica, demontirao pet aluminijskih kliznih trokrilnih vrata, ukupne vrijednosti 5.860 eura, da bi ih, nakon što ih je oduzeo i prisvojio, rastavio na komade i prodao na otpadu kao sekundarne sirovine. Po predlogu tužioca, okrivljenom je produžen pritvor nakon podizanja optužnice, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Tužilaštva. S.K.

hronika

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

jOš traje izviđaj O višestruKOm ubistvu u Pljevljima

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju još sprovodi izviđajne radnje povodom tragedije u Pljevljima, kada je Goran Dragićević 19. aprila oko 21. čas ispred službenog ulaza gradskog stadiona iz automatske puške ubio Radoša Terzića, a desetak minuta nakon toga u naselju Stara varoš i njegovu suprugu Slobodanku, sa kojom se Dragičević razveo prije više od desetak godina. Prilikom ubistva bivše supruge, u stanu se nalazila Dragičevićeva i Slobodankina kćerka, kao i šestogodišnji sin iz Slobodankinog braka sa Radošem Terzićem. Nakon počinjenog dvostrukog ubistva Dragičević je pobjegao i krio se izvjesno vrijeme da bi bio lociran u napuštenoj kući Kneževića u naselju Guke. Za opsadu kuće angažovana je Speci-

OKC

U osam udesa troje povrijeđenih

jalna antiteroristička jedinica policije iz Podgorice. Nakon bezuspješnih višečasovnih pregovora, u kojima je učestvovao Dragičevićev kum i rođak, uslijedila je akcija u kojoj je on likvidiran. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je, prema riječima tužioca i portparola

Policijska zasjeda u Pljevljima (Arhivsiki snimak)

unutrašnja KOntrOla OdbaCila sve Prijave građana na rad POliCajaCa

Pomjerili auto putara da bi prošli zatvorenom magistralom Ni jedna od ukupno četiri pritužbe na rad službenika policije koje su proteklog mjeseca stigle na adresu Unutrašnje kontrole MUP-a nijesu bile osnovane, navodi se u izvještaju o radu ovog tijala. Među ukupno četiri odbačene prijave građana našla se i ona koju je Podgoričanin A.D. podnio protiv neimenovanog službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje zbog nepreduzimanja službenih radnji u cilju zaštite njega i njegovog automobila. On je u prijavi naveo da je 21. februara, dok je vršio poslove na obezbjeđenju radova na rekonstrukciji magistralnog puta ka Cetinju, u terminu totalne obustave saobraćaja, grupa građana iz zaustavljene kolone vozila sa sporednog puta, nasilno pomjerala njegovo vozilo kako bi, uprkos zabrani saobraćaja, prošla magistralnim putem. Istakao je i da se policijski službenik kritične prilike nije adekvatno ophodio i komunicirao sa njim. Osim ove, inspektoru Unutrašnje kontrole MUP-a odba-

Foto: Vedran Ilić

Na crngorskim putevima se prvog dana vikenda dogodilo osam saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe teže, a jedna lakše povrijeđena, saopšteno je uče iz Operatino-komunikacionog centra Uprave policije. U istom periodu, policijski službenici su od nesavjednih vozača oduzeli 22 vozačke dozvole i tri para registarskih tablica. Podnijeto je i 49 prekršajnih prijava, navodi se u dnevnom izvještaju OKC-a.

Čekaju se rezultati vještačenja i obdukcioni nalazi i nakon njihovog prispijeća tužilaštvo će odlučiti o daljim aktivnostima vezanim za ovaj slučaj, kazao je Dnevnim novinama tužilac Hasan Lukač

Hasana Lukača, pokrenulo izviđajne radnje, sprovelo uviđaj i prikupilo dokaze relevantne za rasvjetljavanje ovog slučaja. “Svi materijalni dokazi izuzeti sa mjesta događaja proslijeđeni su na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu, dok su tijela stradalih su upućena na obdukciju u Podgoricu. Čekaju se rezultati vještačenja i obdukcioni nalazi i nakon njihovog prispijeća tužilaštvo će odlučiti o daljim aktivnostima vezanim za ovaj slučaj”, kazao je Dnevnim novinama Lukač. Nakon nemilog događaja u Pljevljima, u javnosti se pojavila dilema da li je likvidacija Dragičevića bila neophodna. Povod za takvu dilemu uslovila je informacija da je Dragićević pri samom dolasku specijalaca bio ranjen u ruku i nogu i da nije mogao bježati. B.Č.

Foto: Vedran Ilić

Tužilaštvo čeka nalaze forenzičara

Rekonstruisani put cili su još tri pristigle prijave koje su se odnosile na neprofesionalan odnos policijskih službenika prema podnosiocima prijave za vrijeme policijskog uviđaja ili tokom saobraćajne kontrole. To međutim nijesu jedini predmeti kojima su se u aprilu bavili inspekotri unutršnje kontrole. Oni su, naime, samoincijativno prošlog mjeseca pokrenuli šest provjera zakonitosti postupanja policijskih službenika, kako po na-

logu njihovih rukovodioca, tako i na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima u radu. „Nakon sprovedenog postupka provjere, od navedenog broja u 4 slučaja su u postupku unutrašnje kontrole konstatovani izvjesni nedostaci i nepravilnosti u sačinjavanju službene dokumentacije i vođenju evidencija (u tri slučaja), kao i postupanju sa privremeno oduzetim predme-

postupaka inspektori uk su pokrenuli samoinicijativno, od kojih su u četiri slučaja ustanovljene određene nepravilnosti tima prilikom vršenja pretresa (u jednom slučaju)“, navodi se u izvještaju. U jednom slučaju u kojem su ustanovljene neporavilnosti su, kako se navodi, podnijeti predlozi za pokretanje disciplinskih postupaka protiv 2 policijska službenika dok su inspektori unutrašnje kontrole u tri slučaja naložili otklanjanje nepravilnosti i nedostataka. „U preostala 2 slučaja u postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno i nezakonito postupanje policijskih službenika u predmetnim slučajevima“, navodi se u izvještaju. S.K.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

hronika

MINISTAR UNUTRAšNjIh POSLOvA GORAN DANILOvIć U BEOGRADU:

Korupcija stvara uslove za terorizam

POŽAR U PLANINSKOM SELU KORITA

Izgorjela kuća porodice Šahman, nema povrijeđenih

U požaru koji je preksinoć izbio u planinskom selu Korita na obroncima istoimene visoravni 50-ak kilometara udaljenoj od Bijelog Polja izgorjela je kuća devedesetšestogodišnjeg Husa Šahmana. Vlasnikova kćerka Safija Šehović ispričala je Dnevnim novinama da je vatrena stihija za vrlo kratko vrijeme uništila sve što je starac sa suprugom Selimom (86) decenijama stvarao. “Sreća je da u momentu izbijanja požara u kući nije bilo nikoga jer su roditelji boravili u ljetnjoj kolibi u blizini. Vatru je prvi primijetio brat Sait, čija je kuća udaljena 30-ak

Kasno je dojavljeno za požar i Kada su na lice mjesta izašli trojica vatrogasaca sa specijalnim vozilom mogli jedino da gase po zgarištu, da se isKre od požara ne prenesu na susjedne objeKte metara od kuće roditelja. U momentu dok je gorjela kuća nije bilo vjetra jer bi u suprotnom šteta bila nesaglediva po susjedne objekte”, ispričala je Safija. Ona je kazala da je šteta prijavljena vatrogasnoj

službi i policiji te da su juče vještaci za požar izašli na lice mjesta. U Službi zaštite i spašavanja potvrđeno je da je vatrena stihija uništila kuću i pokućstvo Husa i Selime Šahman. “Kasno je dojavljeno za požar i kada su na lice mjesta izašla trojica vatrogasaca sa specijalnim vozilom, mogli su jedino da gase po zgarištu, da se iskre od požara ne prenesu na susjedne objekte i time izazovu novi požar”, kazali su dežurni vatrogasci. Istraga koja slijedi uz učešće kompetentnih vještaka treba da utvrdi šta je požar uzrokovalo. B.Č.

Pored rješenja i strategija svake zemlje pojedinačno za borbu sa terorizmom, neophodno nam je regionalno, ali i evropsko rješenje ovog problema, kazao je ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović na okruglom stolu u Beogradu pod nazivom “Zemlje Zapadnog Balkana i borba protiv terorizma”. Poručio je da rješavanje problema terorizma mora početi od nalaženja njegovog uzroka, jer samo na taj način ćemo kao odgovorno društvo predstaviti odgovore na izazov koji je pred nama. Danilović je ocijenio da se zapostavljanjem borbe protiv korupcije na visokom nivou stvara pogodno tle za razvoj prvo organizovanog kriminala, a potom i terorizma. On je upoznao učesnike sa statističkim podacima u Crnoj Gori vezanim za učešće crnogorskih građana u terorističkim radnjama na stranim ratištima. Istakao je zabrinutost da je posljedica ovakvog stanja u Crnoj Gori, ali i u regionu, nerije-

šena političko-ekonomska situacija koja dovodi, prije svega mlade, u bezizlaznu situaciju nesigurnosti i neizvjesnosti. Danilović je predstavio učesnicima okruglog stola zakonska rješenja i akcione planove za borbu protiv terorizma u Crnoj Gori, kao i precizne podatke o učešću crnogorskih državljana na stranim ratištima. Istakao je i važnost kooperativnosti i koordinacije svih organa u državi, kao i važnost regionalne i globalne saradnje u borbi sa terorizmom. Pored Danilovića, na okruglom stolu su učestvovali ministar odbrane Srbije Zoran Đorđević, direktor policije Srbije Vladimir Rebić, ministar odbrane Makedonije Zoran Jolevski, direktor policije Republike Srpske Gojko Vasić, poslanik i bivši ministar odbrane Albanije Fatmir Mediu, poslanik u njemačkom parlamentu Josip Juratović, član Kongresa SAD Robert Aderhort, kao i bivši članovi Kongresa Bob Mek Iven i Džim Slateri i ostali.

PRvOSTEPENI POSTUPAK KREćE IzNOvA

Sud ponovo razmatra oduzimanje imovine Slobodana Pime Budvanin Slobodan Pima, koji je pravosnažno osuđen za zloupotrebu ovlašćenja u privredi u pokušaju u slučaju Auto-moto društva (AMD) Budva, danas će se ponovo naći pred predsjednikom Višeg suda u Podgorici Borisom Savićem, koji odlučuje o trajnom oduzimanju njegove imovine. Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala zatražilo je od Višeg suda da tom Budvaninu

Viši sud u Podgorici

trajno oduzme 10 stanova u četvorospratnoj stambenoj zgradi u Bečićima i stan u Budvi površine 110 kvadrata, zbog sumnje da je tu imovinu stekao kriminalom. U zahtjevu Tužilaštva obrazloženo je da je finansijska istraga pokazala da Pimina imovina daleko prevazilazi njegove legalne prihode. Optuženi Budvanin je na jednoj od sjednica održanih u Višem sudu detaljno obrazložio kako je došao do enor-

mnog imetka. On je pred sudijom Savićem tvrdio da je svaki euro stekao zakonito i pošteno. To je bio i konačan zaključak Višeg suda, ali je Apelacioni sud ukinuo tu odluku i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju ukidnog rješenja Apelacionog suda stajalo je da je zaključak prvostepenog suda preuranjen, a razlozi kojima je odluka obrazložena nejasni. S.K.

društvo

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

JU OŠ ª Šćepan ĐUkićº LiJeva RiJeka Jedna Je Od naJsta

U teškim Uslovima izn doktore, sUdije, knjiž Nastavu u najudaljenijoj školi u podgoričkoj opštini danas pohađa 11 učenika od prvog do devetog razreda

JU OŠ “Šćepan Đukić” Lijeva Rijeka osnovana je 1870. godine i jedna je od najstarijih vaspitno-obrazovnih institucija u Crnoj Gori. Škola je u Lijevoj Rijeci prvi put otvorena davne 1870/71. godine u veoma teškim uslovima. Sve dok nije izgrađena nova školska zgrada, radilo se u privatnim kućama u veoma otežanim uslovima. Usljed ratnih dešavanja između Crne Gore i Turske 1876. godine, škola nije radila sve do 1881. Sa završetkom rata počinje da radi, a za prvog učitelja dolazi Petar Pavićević iz Bratonožića. Završetkom Prvog svjetskog rata novoformirana vlast donosi odluku 1919. godine da škola počne da radi kao četvororazredna, podijeljena u dva odjeljenja. U međuratnom periodu na području Lijeve Rijeke otvaraju se škole u Ptiču, Hanu-Garančića, Ljevorečkim Tuzima i Veruši. Sve su one radile u veoma teškim uslovima. Godine 1962. škola je adaptirana i počinje da radi u novim uslovima.

■ ORGANIZOVANI PREVOZ

“Škola je od centra Podgorice udaljena 34 km put Veruše i Mateševa i time je najudaljenija u opštini Podgorica. Nastava se odvija u jednoj smjeni, časovi počinju u 8.30, a završavaju se u 13.35 sati. Svi nastavnici putuju organizovanim prevozom iz Podgorice. Istim prevozom dolaze i učenici koji žive na putu do Lijeve Rijeke. Djeca sa Ptiča i Veruše takođe dolaze organizovanim prevozom na nastavu”, priča za Dnevne novine direktorica škole Mila Čaveliš. Školske 2015/16. godine JU OŠ “Šćepan Đukić” Lijeva Rijeka pohađa 11 učenika raspoređenih u devet odjeljenja od prvog do deveteg razreda. U prošloj školskoj godini uručena je “Luča” Mirjani Zečević.

■ DOBRI

RECITATORI

Mila Čaveliš, direktorica JU OŠ “Šćepan Đukić”, ističe da se nakon održanog škol-

Moja škola

štA jE DRuGARstvo? Drugarstvo je sreća. Ana, I razred Kad nemam olovku drug mi pozajmi, i ja njemu pozajmim kad on zaboravi da je donese u školu! Aleksa, II razred Drug mi pruži ruku kad treba da se popnem kod njega. I njemu nije teško da pođe po loptu kad je šutnem daleko. Lazar, III razred Drugarstvo je kad me neko zadirkuje, a drug me brani. Stefan, IV razred Drugarstvo je ljubav, druženje i pomaganje. Dražen, V razred

đaka u devet odeljenja od prvog do deveteg razreda ove školske godine pohađa školu “šćepan đukić” lijeva rijeka skog takmičenja u recitovanju izdvojilo nekoliko učenika koji su zatim išli i na Državno takmičenje koje je održano 7. maja 2016. godine u organizaciji Dječjeg saveza. “Iva Đukić, učenica VII razreda, Ana Lalović,

Učiteljica Milena, nastavnik Radovan i učenici Iva, Ana i Dražen

učenica I razreda, i Dražen Radević, učenik V razreda, učestvovali su na takmičenju. Naši učenici su učestvovali i na takmičenju koje je organizovalo Obodsko slovo u aprilu ove godine. Na Dječjem proljećnom vikendu naši učenici su izvodili program koji su pripremali i za dan naše škole”, priča za DN direktorica Mila. Učiteljica u JU OŠ “Šćepan Đukić” Milena Leković kaže da rad sa djecom predstavlja

školski list PlANiNski BisERi BRoj 4. MARt 2016. GoDiN

Ona nam se sa školskim zvonom smije uči šta su potomci i preci, okuplja nas i uči i grije -moja škola u Lijevoj Rijeci. Kao zublja planinama šeta biser znanja divno kapne djeci, STO ČETRDESET ŠEST napunila ljeta -moja škola u Lijevoj Rijeci. Iva Đukić, VII razred

Zima

Počela je zima, promijenila se klima. Pao prvi snijeg, pokrio nam brijeg. Sad je naše selo postalo veselo. Aleksa Lalović, II razred

Jesen Počele su kiše, nema suše više. Suvo lišće napušta drveće. Idemo u kola u pravac škole. Zrele su kruške i crvene jabuke. Probali smo voće i ukusno povrće. Stefan Radević, IV razred

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

društvo

aRiJih vaspitnO-ObRazOvnih institUciJa U cRnOJ GORi

njedrila ževnike...

kilometra škola je udaljena od centra GlavnoG Grada, što je čini i najudaljenijom školom u opštini podGorica

veliko zadovoljstvo njoj i njenim kolegama iz škole. “Uživamo u radu sa njima, ispoljavanje kreativnosti je mnogo važno i na razne načine se iznosi”, kaže Milena. Radovan Marković, nastavnik Geografije i Istorije u toj školi, smatra da je najteže ocijeniti učenike adekvatno na situaciju i okolnosti, a da je najlakši rad kroz igru. “S obzirom na mogućnosti i na situaciju da se radi o seoskoj sredini djeca pokazuju zainteresovanost i želju za učenjem i radom. Naša djeca učestvuju u radu školskog lista ‘PLANINSKI BISERI’, koji izlazi svake školske godine 22. marta, na Dan škole. Tada učenici pripreme skroman

NE izDvAjAMo Moj kraj lijep kao raj. Uvijek je sijao kao sunčev sjaj. Svaki putnik koji kroz moj kraj prođe, poželjeće opet da u njega dođe.

program u kome svi učestvuju, a gosti su roditelji i stanovnici Lijeve Rijeke i okolnih sela. Takođe nam dolaze tada u goste i djeca iz drugih škola ili balerine iz Baletske škole ‘Vasa Pavić’ iz Podgorice”, zaključila je direktorica Mila.

■ IznjedrIla

mnoge danas uspješne ljude

Prema podacima koje smo dobili od JU OŠ “Šćepan Đukić” Lijeva Rijeka, tu školu su pohađali mnogi danas uspješni ljudi. Na tom spisku su doktor - pedijatar Trifun Mujović, sudija Vrhovnog suda Crne Gore Mušika Dujović, sudija Radoje Orivić, Milan Vešović, koji je bio sudija Ustavnog suda SFRJ, književnik – dobitnik Trinaestojulske nagrade Ilija Lakušić i mnogi drugi.

Moj kraj Od svih krajeva na svijetu ovom nema ljepšeg zavičaja pri zavičaju mom. I dok sam mlad i kad budem star, uvijek ću posjećivati moj rodni kraj, moj zavičaj.

Miroslav Vešović, VIII razred

društvo

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ZAVRŠENI IX CRNOGORSKI MEDIJSKI DIJALOZI

Informacija ne smije da bude roba sumnjivog porijekla i kvaliteta Kreiranje iskrivljene stvarnosti pod uticajem manipulacije i tabloidizacije ima za cilj uspostavljanje vrhovne arbitraže neupitanih medijskih istina, jedan je od zaključaka međunarodnog naučnog skupa IX crnogorski medijski dijalozi čija je tema bila “Informacija – roba ili ljudsko pravo”.

■ stručna

javnost treba da se oglasi

Ovom temom tokom dva dana bavilo se više od stotinu naučnika različitih pro-

fila (filozofa, sociologa, kulturologa, antropologa, mediologa, novinara, pravnika, ekonomista i dr.), Među učesnicima su bili prof. dr Ratko Božović, prof. dr Divna Vuksanović i prof. dr Čedomir Čupić iz Srbije, prof. dr Sead Alić iz Hrvatske, prof. dr Slavo Kukić iz BiH, a panel je moderirao mr Željko Rutović, generalni direktor Direktorata za medije i programski direktor skupa. Učesnici međunarodnog skupa ukazali su na činjenicu da informacija danas nema ambiciju da zadovolji potrebe građana, već da zadovolji interese kapitala, te da se tome stručna javnost

mora suprotstaviti. U zaključcima IX crnogorskih medijskih dijaloga, čiji je prvenstveni cilj razvoj regionalne saradnje u oblasti medija i stvaranje medijskog ambijenta u skladu sa evropskom praksom, navodi se da da je “informacija u medijskom značenju sve manje atribucija ljudskih prava, a sve više atribucija robe kojom se manipuliše i dezorijentiše javnost”.

■ medijska

pismenost

“Ultimativno kreiranje i apsorbovanje informacije kao dominantno robnog znaka poništava pravo čovjeka da zna objektivnu i profesionalnu informaciju. Kritička percepcija navodne medijske stvarnosti i medijska pismenost nužni su alati razumijevanja poruka i ciljeva medija, kojima je profit vrhovno i jedino mjerilo smisla”, navodi se u zaključcima međunarodnog skupa održanog u Herceg Novom.

Interesi kapitala, medija, politike... “Ovaj skup imao je za cilj i da istakne potrebu snaženja široke medijske pismenosti kako bi ljudi kao svoje osnovno pravo znali da prepoznaju izvor poruke i njen cilj. Svjedoci smo udruženog kapitala, interesa kapitala, medijskog interesa, politike, i to je jedno veoma problematično polje, ali je jednako tako i izazovno”, kazao je Rutović za TVCG. Jedan od zaključaka IX Jubilarni deseti medijski dijalozi najavljeni su za maj naredne godine u Miločeru. Pokrovitelji ovogodišnjeg međunarodnog naučnog skupa bili su Opština Herceg Novi i Ministarstvo

crnogorskih medijskih dijaloga odnosi se na naučno-akademsku zajednicu, civilno društvo, samoregulatorna tijela i institucije sistema, čiji primarni cilj, kako je navedeno, “treba biti baziran na uspostavljanju i afirmaciji održivog medijskog ambijenta u kome je informacija društveno dobro, a ne roba sumnjivog porijekla i sumnjivog kvaliteta”. kulture Crne Gore, a organizator časopis “Medijski dijalozi”. Medijski pokrovitelji bili su RTCG (generalni pokrovitelj), Radio Herceg Novi i Dnevne novine. E.D.N.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

društvo

U KIC-U BUDO TOMOVIĆ

Izloženi nagrađeni radovi

Sekretarka za kulturu i sport Skupštine opštine Podgorica Nela SavkovićVukčević otvorila je u holu KIC-a “Budo Tomović” izložbu najboljih likovnih radova sa jubilarnog 15. nagradnog konkursa za likovne i literarne radove koju je povodom 31. maja - Svjetskog dana borbe protiv pušenja organizovalo Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Dječjim savezom Podgorica. Tom prilikom, Savković-

Vukčević je i uručila nagrade najboljim učenicima za osvojena prva mjesta sedmodnevni boravak na Veruši, za druga i treća mjesta umjetničke monografije u izdanju CANU i muzičke CD-e, a za pohvale knjige za lektiru i muzičke CD-e. Konkurs je bio namijenjen učenicima od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola u Crnoj Gori, a ovogodišnja tema je bila “Ne puši, jer svaka cigareta zdravlje ruši”. J.V.Đ.

Pasarela na Zabjelu

SAVJET RODITELJA UČENIKA OŠ ª OKTOIHº

Pobjednici na Konkursu sa Nelom Savković Vukčević Tema petnaestog nagradnog Konkursa za likovne i literarne radove koju je, povodom 31. maja - Svjetskog dana borbe protiv pušenja bila je Ne puši, jer svaka cigareta zdravlje ruši”.

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“, br.06/02, 17/07, 80/08 i 78/11), člana 37 i 43 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica i odluke Odbora direktora, sazivam REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ Podgorica Skupština će se održati 30.06.2016 .godine (četvrtak) u prostorijama Restorana „Mareza“ u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova. Za Skupštinu se predlaže sljedeći DNEVNI RED: 1. Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerača zapisnika i upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA, 2. Razmatranje i usvajanje: a) Izvještaja o poslovanju Društva za 2015.godinu i b) Finansijskih iskaza Društva za 2015.godinu, sa izvještajem nezavisnog Revizora, 3. Donošenje odluke o: a) razrješenju članova Odbora direktora i b) imenovanju članova Odbora direktora, 4. Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2016. godinu, 5. Izvještaj Odbora direktora o sticanju sopstvenih akcija, 6. Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija, 7. Donošenje Odluke o registraciji broja kupljenih akcija kod CRPS, i 8. Razno. Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112 . PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Nenad Bracović,dipl.ecc.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Gume za vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 8.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 14B-01-3500/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 27.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Danas okupljanje na platou kod pasarele na Zabjelu

Roditelji đaka podgoričke Osnovne škole “Oktoih”, koja se nalazi u naselju Zabjelo, okupiće se danas na platou kod pasarele, dio parkinga stambenih zgrada u Jerevanskoj ulici, i od nadležnih zatražiti da hitno preduzmu mjere koje će doprinijeti bezbjednosti saobraćaja u tom dijelu grada. Savjet roditelja Osnovne škole “Oktoih”, prema riječima predsjednice Savjeta roditelja Jadranke Simonović, organizuje okupljanje jer želi da ukaže na nebezbjednost saobraćaj-

nice koja se nalazi u blizini škole. Ulica Vojislavljevića nema trotoar ni ostale propratne detalje koji mogu pomoći pješacima, posebno djeci koja idu u školu, da se bezbjedno kreću, a na to ih je, kako je rekla, podsje-

tila tragična smrt četrnaestogodišnje djevojčice koja je stradala na putu do škole. Važnim smatraju i postojanje školskih policajaca koji bi takođe mogli znatno doprinijeti bezbjednosti djece, kao u mnogim razvijenim zemljama, kazala je Simonović i pozvala sve zainteresovane da im se danas pridruže i zajedno pošalju poruku da su životi djece na prvom mjestu, kao i da je njihova obaveza da im obezbijede osnovne uslove koji se, između ostalog, tiču i bezbjednosti saobraćaja. J.V.Đ.

Na osnovu člana 35 i 36 Zakona o privrednim društvima (Sl. list RCG br. 06/02; Sl.list CG br.17/07, 80/08,40/10 i 36/11) i člana 26 i 32 Statuta HTP „Atlas Hotels Group“ AD Bar, Odbor direktora na sjednici održanoj dana 27.05.2016.godine, donosi

ODLUKU O SAZIVANJU VI REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA HTP «ATLAS HOTELS GROUP» AD BAR

Skupština akcionara će se održati 30.06.2016.godine u hotelu “Princess“ u Baru, Jovana Tomaševića 59, sa početkom u 11.00 časova, sa sljedećim Dnevnim redom 1. Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; 2. Usvajanje zapisnika sa V redovne Skupštine akcionara održane dana 30.06.2015.godine; 3. Razmatranje i usvajanje osnovnih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju za 2015.godinu; 4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora o reviziji finansijskih iskaza za 2015.godinu; 5. Donošenje Odluke o razrešenju nezavisnog revizora; 6. Donošenje Odluke o izboru nezavisnog revizora za 2016.godinu; 7. Donošenje Odluke o razrešenju članova Odbora direktora; 8. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora. Prijavljivanje akcionara će se vršiti istog dana od 10,30-11,00 časova.Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika akcionara na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave punomoćnika. Materijal za Skupštinu, akcionarima će biti stavljen na uvid u zakonskom roku u prostorijama Društva u Baru, ulica Jovana Tomaševića 59, radnim danima od 09.00 do 15.00 časova. Internet adresa www.hotelprincess.me, dodatne informacije na tel.030/311-177. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Branislav Krtinić,s.r.

crna gora

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Budva: uspješna akcija

Sanirali nekoliko kritičnih ekoloških crnih tačaka

U okviru akcije “Očistimo Budvu za jedan dan”, koja je realizovana u metropoli turizma, očišćeno je nekoliko kritičnih lokacija u priobalju. Opštinski Sekretarijat za gradsku infrastrukturu i ambijent podržao je projekat “Očistimo Crnu Goru za jedan dan”, čiji je nosilac NVO ADP-Zid, a partner Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Cilj projekta je podizanje nivoa svijesti o važnosti očuvanja i zaštite životne sredine kroz direktno uključivanje i saradnju djece i odraslih na uređenju svoga grada. Očišćen je dio korita rijeke Grđevice i njenog neposrednog okruženja, plaže u Bečićima ispred hotela “Splendid” i gradske marine. “Ovu inicijativu podržao je veliki broj učesnika: djeca iz budvanskih vrtića, osnovnih i

srednje škole, zaposleni u Opštini Budva i opštinskim javnim preduzećima, hotelskim grupama ‘Budvanska rivijera’ i ‘Montenegro stars’, ‘Dukley Marina Budva’, NVO Centar za ekologiju, planinarstvo i turizam, Biciklistički klub ‘Budva’ i građanstvo, a materijalno je podržana i od hotelskih grupa ‘Budvanska rivijera’ i ‘Montenegro stars’ i od ‘Mesoprometa’. Na ovaj način doprinijelo se kako proljepšanju i uklanjanju otpada sa nekoliko lokacija, tako i afirmaciji ekoloških vrijednosti i razvoju pozitivnog odnosa prema gradu i prirodi”, naveli su iz opštinske Službe za odnose sa javnošću. Tokom proteklih dana u projektu “Očistimo Crnu Goru za jedan dan” svi crnogorski gradovi su učestvovali u ovoj velikoj akciji. N.L.

Akcija čišćenja

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Rafting Limom

Bijelo polje: manifestacija ª limska regataº

Adrenalin limskim bukovima u promociji domaćeg turizma Avanturističko turističkosportska manifestacija “Limska regata”, koja je tokom vikenda organizovana na relaciji Plav - Andrijevica - Berane - Bijelo Polje sa krajnjim odredištem u Prijepolju, po svemu sudeći opravdala je očekivanja. Na maršruti dugoj 130 kilometara splavarili su gumeni čamci sa posadama iz Crne Gore, Srbije i BiH i u mjestu Voljavac kod Bijelog Polja za učesnike 17. tradicionalne manifestacije priređen je kulturno-zabavni program i uz večeru i druženje “podijeljene” čari regate. Predstavnik Turističke organizacije Bijelo Polje Duško Dangubić kazao je da je ova manifestacija značajna za sve opštine kroz koje protiče Lim, jer promoviše turističke potencijale svih ovih opština i uopšte Crne Gore i

Srbije. “Regata je okupila više od 100 raftera iz Crne Gore i zemalja iz okruženja, kao i strane turiste željne druženja, dobre zabave i adrenalina, kojih je svake godine sve više”, kazao je Dangubić. On je dodao da se ove godine dosta poradilo na bezbjednosti raftera na najopasnijim bukovima u Tifranu i duž čitave dionice te nije bilo potrebe da se interveniše, iako je adrenalin dostizao vrhunac. Ranija učesnica raftinga Nataša Milivojević iz Arilja i predsjednica ekološkog udruženja “Donja Rzava” puna je impresija. “Drugi put sam učesnica Limske regate i jako nam je žao što od početka nije startovala nijedna ekipa iz Crne Gore. Dobro smo prošli iako

je vodostaj rijeke dosta visok, znatno je viši nego lani. Tifran smo prošli bez problema iako smo prethodno kod Plava imali manjih poteškoća, tri čamca su se prevrnula, a među njima je bio i čamac na kojem ja plovim”, ispričala je Milivojević. Ona je podsjetila da u kalendaru raftinga Limska regata zauzima treće mjesto. “Prva je Rzavska regata, druga Krivaja u Zavidovićima i na treća je ova - Limska. Uputila bih veliku zamjerku zbog nečistoće koja nas je pratila od starta Limske regate, jer su obale ove rijeke pretrpane smećem i kanalizacionim cijevima. Apelujemo na nadležne da makar koliko-toliko ovoj rijeci povrate raniji imidž, jer ona to svakako zaslužuje”, poručila je Milivojević. B.Č.

Zanimljivi Za strana investiciona ulaganja

Crna Gora privlačna Emiratima Ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori Hafsa Al Ulama otvorila je u petak veče manifestaciju “Dani kulture UAE u Crnoj Gori”, koja će u Zbirci pomorskog nasljeđa trajati do sjutra. Ona je istakla da je Crna Gora iz više razloga veoma zanimljiva za strana investiciona ulaganja. “Jedan od najbitnijih je bezbjednost, a Crna Gora je nedavno potpisla Protokol o pristupanju u NATO. Vidno je otvaranje vaše zemlje ka svijetu i približavanje Evropskoj uniji, a kada se želi investirati u neku zemlju to su veoma važni faktori na koje se u Ujedinjenim Arapskim Emi-

Porto Montenegro

ratima obraća posebna pažnja”, kazala je ambasadorka Al Ulama. Ona je naglasila da je u njenoj zemlji, koja je centar Bliskog istoka, sve veće interesovanje za Crnu Goru, podsjećajući da je “Capital Plaza” u Podgorici prva investicija UAE u Crnoj Gori, koja je otvorila vrata i ostalim investitorima, među kojima je i nautičko naselje “Porto Montenegro”, koje je kupila korporacija Investment Corporation Dubai (ICD). “Osim ulaganja u investicije, povećan je i broj posjetilaca koji dolaze u Crnu Goru, a to će se posebno intenzivirati uvođenjem direktne avio-linije”, kazala je Al Ulama.Z.K.

crna gora

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Herceg Novi: veliko iNteresovaNje građaNa

Građani podnijeli 29 zahtjeva za obnovu fasada Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog primila je 29 zahtjeva skupština stanara za saradnju na obnovi fasada zgrada. U Agenciji navode da su zadovoljni interesovanjem građana i pristupiće planiranju po vremenskoj dinamici prijema zahtjeva. U proteklom periodu su kvalitetno i u dogovorenom roku obnovljene fasade zgrada na adresama: I bokeške brigade br. 38 (vrijednost radova: 4.774 eura, učešće Agencije 2.390 eura), Obala Nikole Kovačevića br. 64 (vrijednost radova 13.126 eura, učešće Agencije 4.000 eura) i Norveška br. 4 (vrijednost radova 13.950 eura, učešće Agencije 4.900 eura). Između Agencije i skupština stanara potpisan je spo-

Saradnja Sa Skupštinama Stanara i izvođačima na Svim doSadašnjim projektima bila je na viSokom nivou, pa Su poSlovi brzo i kvalitetno odrađivani i premašivan je predviđeni plan razum o načinu i uslovima ostvarivanja poslova vezanih za uređenje fasada. Prema riječima direktora Agencije Nikše Grgurevića, saradnja sa skupštinama stanara i izvođačima na svim dosadašnjim projektima bila je na visokom nivou, pa su poslovi brzo i kvalitetno odrađivani i premašivan je predviđeni plan. Interesovanje gra-

Mojkovac: iz udružeNja ª srceº apeluju

Rakočević: Za opstanak nam je potrebna pomoć Predsjednik udruženja hendikepiranih “Srce” iz Mojkovca Duško Rakočević uputio je apel za finansijsku pomoć u plaćanju računa za struju. “Treba da platimo struju u iznosu od 1.100 eura koju nijesmo potrošili u objektu gdje je zaposleno sedam osoba sa invaliditetom. Sličan problem imamo i u prostorijama bivšeg vojnog odsijeka u Rudarskom naselju, gdje treba da platimo

Duško Rakočević

zaostali dug u iznosu od 110 eura za održavanje zgrade. Od Opštine smo tražili i prostor za izlaganje suvenira, gdje planiramo da izložimo proizvode u junu”, kazao je Rakočević. On je istakao da je Udruženje dobilo projekat “Moje vještine, moja šansa”, koje finansiraju Zavod za zapošljavanje i Fond za profesionalnu rehabilitaciju, gdje je zaposleno osam osoba sa invaliditetom. V.B.

đana za saradnju sa Agencijom i uključivanje u akciju obnove fasada pravi je osnov da i svi projekti koji slijede budu na isti način završeni. Grgurević poziva sve koji nijesu da što prije formiraju skupštine stanara, jer je to preduslov za prijavu na konkurs Agencije. Na sajtu www.agencijahnovi.co.me građani mogu da pronađu unificirani zahtjev koji je potrebno da podnesu kada odluče da konkurišu za sredstva. Uz ispunjen zahtjev potrebno je priložiti i odgovarajući izvod kao dokaz da su prikupili ostatak sredstava. Opština Herceg Novi preko Agencije pruža stručnu pomoć i učestvuje 30 do 50 odsto u svakom pojedinačnom projektu, dok ostatak sredstva treba da obezbijede stanari. S.M.

Norveška zgrada nakon obnove

Budva

Fešta od ruštula

Na gradskom trgu u Mojkovcu

Fešta od Ruštula Elitno crnogorsko ljetovalište Sveti Stefan bilo je sinoć domaćin atraktivnoj turističkoj manifestaciji Fešti od ruštula. Ovu gastronomsku pučku feštu već drugu godinu zaredom organizuje Nevladino udruženje “Sveti Stefan - Naš dom”. Osnovano sa ciljem da očuva tradiciju i kulturu paštrovskog kraja, ovo nevladino udruženje se i ove godne potrudilo da pripremi bogat kulturnozabavni program. Dok se na velikoj ljetnjoj pozorinici elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan odvijao kulturno-zabavni program, na velikom platou ispred šoping centra naspram grad-hotela bila je postavljena bogata trpeza. N.L.

Mojkovac: akcija vrtića Na otvoreNoM

Djeca sa sjevera u kampanji “Svi u vrtić” Djeca mojkovačkog vrtića “Jevrosima Rabrenović - Jevra”, u okviru kampanje “Svi u vrtić” Ministarstva prosvjete Crne Gore i UNICEF-a, crtala su i igrala na Gradskom trgu. “Vrtić na otvorenom je izuzetno značajan. Naša želja je da svako dijete predškolskog uzrasta bude kod nas, zbog njih i njihove budućnosti. U vrtiću imamo 140 djece”, kazala je direktorica vrtića Dubravka Drobnjak. Ona je istakla da je mali broj onih koji nijesu u ovoj predškolskoj ustanovi. “Uglavnom su to djeca sa seoskih područja i naš cilj je da ovom kampanjom baš njih

uključimo u vrtić, jer je to izuzetno važno za njih kako bi se dobro pripremila za izazove koji ih čekaju”, kazala je Drobnjak. U okviru nastavka kampanje “Svi u vrtić” danas u centru Pljevalja, Žabljaka, Kolašina i Mojkovca biće organizovani umjetnički i obrazovni događaji za roditelje i djecu predškolskog uzrasta, sa ciljem povećanja broja mališana koji pohađaju predškolsku nastavu. Šef predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori Bendžamin Perks kazao je da je predškolsko obrazovanje važno za dobrobit svakog djeteta pojedinačno, za buduće obrazovanje i cjeloživotni razvoj djece. V.B.

crna gora

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Iz nIkšIćke nVO tVrde da OpštIna ugrOžaVa zele

OzOn: Sječa lipa ugrOzić adžić: pOSadićemO nOva

Mira Rovčanin

Iz NVO “Ozon” smatraju da u Nikšiću vlada destruktivan odnos prema zelenim površinama u užem jezgru grada što je posljedica i neplanske gradnje. Sa druge strane, iz lokalne uprave ističu da je Nikšić bogat zelenim površinama, kojih će novom rekonstrukcijom Trga i gradskog parka biti još uređeniji. Devastacija zelenih površina u užem gradskom jezgru, kako smatraju u Ozonu, sve je prisutnija, na šta su uticali brojni faktori.

■ OdgOvOrnOst na mnOgima

“Posljednja decenija i po, sem po devastaciji prostora usljed planske i neplanske gradnje, ostaće zapamćena i po destruktivnom odnosu prema postojećim zelenim površinama. Opština Nikšić je, zbog građevinskog monstruma Doma revolucije koji je trajno zarobio značaj prostor u samom jezgru grada, odavno u veoma nepovoljnoj situaciji, što do-

Perović: Uvažiti mišljenje građana NVO Ozon je raspisao konkurs na temu “Nikšićke lipe, simboli grada”, kojim se željelo saznati kako građani reaguju na plan da se uklone višedecenijski drvoredi sa Trga, s obzirom da je izostala javna rasprava. “Pristigli stavovi su najbolji dokaz da građani žele da se sačuvaju i unaprijede višedecenijski drvoredi lipa. Lokalna uprava mora u obzir uzeti dominantno mišljenje građana i odustati od planiranog uklanjanja lipa, koje se mogu uklopiti u plan rekonstukcije i sačuvati na Trgu slobode”, istakao je Popović.

Jedan od prioriteta gradske uprave je očuvanje životne sredine i na tom planu se mnogo radi, kazao je Adžić

nekle i onemogućava da se zelene površine trajno planiraju i unaprijede”, objašnjava direktor Ozona Aleksandar Perović. On ističe da odgovornost ima i lokalna uprava koja nije na najbolji način vodila računa o značaju planske granje i zaštite zelenih površina. “Ako shvatamo uzajamnu vezu između održivog razvoja u dijelu unapređenja infrastrukture i neophodnosti postojanja zelenih zona, prije svega zbog sanitarno-higijenskih razloga, pa tek dekorativno-estetskih, što zajedno treba blagotvorno da utiče na zdravlje građana, primjetićemo da je praksa kod nas bila potpuno drugačija i da se taj trend nastavlja i kada su planirani projekti u pitanju”, kazao je Perović.

■ višedecenijski drvOredi

Primjer još jednog, kako ističe Perović, neplanskog projektovanja je buduća rekonstrukcija gradskog Trga. “Možemo tvrditi da institucije koje planiraju prostor i daju potrebne saglasnosti, konkretno resorni Sekreta-

rijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, zelene površine posmatra dominatno kroz dekorativnoestetski efekat. Namjera da se posiječe drvored višedecenijskih stabala lipa, koje sem ekološkog imaju i kulturološki, pa i istorijski značaj je potpuno pogrešna”, smatra Perović. U Ozonu upozoravaju da se višedecenijski drvoredi ne mogu zamijeniti mladim sadnicama, već da se sa njima samo može po potrebi upotpunjavati. “Čini se da donosioci odluka tokom svakog projekta planiraju uklanjanje zelenih površina, što je apsurd i čime se nanosi i ekonomska i ekološka šteta lokalnoj zajednici. Destrukcija i fragmentacija urbanih šuma i zelenih površina, gubitak individualnog drveća i gubitak faune ovih područja prijete ekološkom integritetu i funkcionisanju prirodnih ekosistema, što će se direktno i negativno odraziti na kvalitet života u urbanim područjima”, poručuje Perović.

I park u lošem stanju Perović napominje da je i centralni gradski park dosta prorijeđen, te da zaslužuje da se kontinuirano radi na unapređenju, pošto je njegov značaj za urbano jezgro grada neprocjenjiv. U Ozonu smatraju da nije vrijeme da se u Nikšiću prioritet daje dekorativnim projektima, već da se sredstva poreskih obveznika ulažu u unapređenje kvaliteta životne sredine.

Lipe postale zaštitni znak trga u centru Nikšića

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

crna gora

ene pOVršIne

Botanička bašta Vinceka

će OkOlinu a Stabla kOlašIn: atraktIVna turIstIčka pOnuda Već gOdInama

Vincek na jednom mjestu napravio biljno bogatstvo Tokom sezone kroz kolašinsku Botaničku baštu prođe više od dvije hiljade posjetilaca iz Crne Gore i cijelog svijeta

Lokalna uprava unapređuje stanje životne sredine U lokalnoj upravi tvrde da imaju krajnje odgovoran odnos prema zelenim površinama na čitavoj teritoriji grada pod Trebjesom. “Jedan od prioriteta gradske uprave je očuvanje životne sredine i na tom planu se mnogo radi”, kazao je DN sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Nebojša Adžić. On ističe i da navodi da se rekonstrukcijom Trga uništavaju zelene površine nijesu opravdane. “Projekat uređenja gradskog trga je urađen u skladu sa Urbanističkim projektom Trga slobode, po kome su i locirane postojeće česme, skulptura kralja Nikole, fontana, a prema kome nema nijednog drveta na tgu. Radeći projekat nijesmo bukvalno prekopirali rješenje iz urbanističkog projekta, već smo zasadili nove sadnice, kojih će po planu biti

duplo više nego sada, na jednakom rastojanju, sa željom da afirmišemo kompletnu površinu Trga da bude u funkciji, što sada nije slučaj. Postojeći drvored dijeli trg na veće cjeline, zbog čega ne postoji osjećaj cjelovitosti i nedostaje centralni prostor za okupljanja i prateće manifestacije, što je i jedna od najčešćih aktivnosti na Trgu”, objašnjava Adžić. Lokalna uprava primijeniće i izgled parka. Adžić kaže da je u toku izrada projektne dokumentacije. “Gradski park je u planu da se oplemeni sa novim sadržajima. Projektna dokumentacija će definisati i nivo potrebnih novčanih sredstava. Postoje kalkulacije za ugradnju automatskog sistema za navodnjavanje”, napominje Adžić, ističući da sve zelene površine u gradu odgovorno i stručno održava JP Komunalno.

U Botaničkoj bašti poznatog prirodnjaka Danijela Vinceka, koja se nalazi u samom srcu grada u Dulovinama, svoje mjesto je našlo preko 500 biljnih vrsta biljaka, među kojima je i mnogo endema, a koje su zajedno sa baštom nedavno stavljeni pod zaštitu države. Na 646 kvadratnih metara, smještene na 1.018 metara nadmorske visine, tokom jedne sezone prođe više od 2.000 posjetilaca iz cijelog svijeta, većina njih u Kolašin dolazi upravo zbog činjenice što na jednom mjestu može vidjeti biljno bogatstvo Crne Gore. Biljke su u ovu baštu stigle sa mnogih crnogorskih planina. “Primljena je naša poruka da je bašta živi organizam, da ne može biti ‘zatvoreni objekat’. I ovim projektom moramo da okupimo inteligenciju i talenat, jer to je dio crnogorskog menaliteta kojeg možemo i da izvozimo. Ovo je naša tačka ulaska u Evropu. Zavrijedili smo saradnju i sa berlinskom botaničkom baštom. Iza Botaničke bašte u Dulovinama treba da stoji država”, kazao je Vincek.

Državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović je, na okruglom stolu u Kolašinu koji je održan početkom aprila, u prvi plan stavila dvije obaveze države - određivanje budućeg upravljača i traženje sigurnih izvora finansiranja. “Takođe moramo raditi na popularizaciji i turističkoj valorizaciji bašte. Treba da obezbijedimo budućnost kakvu bašta zaslužuje, a prije svega treba da bude stjecište mladih”, kazala je tada Pejović. Za mnoge ideje bračnog para Zore i Danijela Vinceka, kao i planove za uzgoj “kultivara”, višegodišnjih i sezonskih ukrasnih bilja-

ka, ni opština, a ni država nijesu imali previše sluha. “Ogroman novac Crna Gora troši na uvoz takvih biljaka, a gotovo da nigdje na sjeveru ne postoji rasadnik. Prema našim podacima, u Kolašin se sedmično uveze ‘kultivara’ vrijednosti preko 12.000 eura. To je frapantan podatak, koji jasno signalizira na šta bi se trebalo orijentisati. Predlagala sam da se jedan od rasadnika Uprave za šume, koji se nalazi u Trebaljevu, namijeni upravo takvoj proizvodnji. Jasno je koliko bi to korist donijelo. To je ideja i za sve ostale koji imaju mogućnosti”, objašnjava bračni par Vincek. Z.B.

Može li i država kao Vincek Botanička bašta u Dulovinama gotovo da je uvijek glavni adut grada na Tari, ne samo u službi turizma, već i u mnogim drugim naučnim granama. Više od tri decenije Vincek se brinuo o jednom unikatnom kutku Kolašina, a hoće li Država umjeti kao on ostaje da se vi-

di u narednom periodu. Danijel i Zora odlučili su da rezultat predanog naučnog i rada punog entuzijazma povjere na brigu i unapređenje društvu. Njegov životni projekat zahtijeva dalje nadograđivanje, proširenje i ulaganja, gdje očekuje odgovoran odnos države.

SVIJET

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

U SUSRET REFERENDUMU O ČLANSTVU VELIKE BRITANIJE U EVROPSKOJ UNIJI 23. JUNA

KO SVE U EVROPI NAVIJA ZA BREXIT

⌦ Gardijan, priredio N.M.

eferendum o članstvu Velike Britanije u Evropskoj uniji biće održan za manje od mjesec dana, 23. juna. Dok lideri zemalja članica EU čvrsto podržavaju ostanak Britanije u EU, nije malo euroskeptičnih političkih subjekata širom Starog Kontinenta koji bi bili presrećni da Britanci kažu “Zbogom Evropo”.

● FRANCUSKA Liderka francuske desničarske partije Nacionalni front, Marin Le Pen, koja prema nekim anketama može potući mejnstrim kandidate i ući u drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj sledeće godine, predstojeći referendum u Velikoj Britaniji iskoristiće da još jače artikuliše sopstveni kritički stav prema EU. Njena euroskeptična i antiimigrantska stranka najavila je da će, ukoliko preuzme vlast, tražiti da se ponovo pregovara o uslovima članstva Francuske u EU i da će održati sopstveni referendum o ostanku u evropskom bloku država. Le Penova je pozdravila britanski referendum o članstvu u EU, ponudivši se čak da pređe Lamanš i lično pomogne kampanju bloka koji

zagovara tzv. Brexit, iako su predvodnici opcije “Glas za napuštanje EU” - na engleskom “Vote to Leave” (VTL) - poručili da ne bi bili pretjerano oduševljeni takvim potezom francuske desničarke. “Ukoliko pobijedi VTL to će biti dokaz da je moguće živjeti i van EU. Ili ste slobodni ili niste”, kaza-

la je Le Pen jednom prilikom. Opisujući britanski referendum kao jedan od ključnih trenutaka u modernoj istoriji Evrope, ona je istakla i da je pravo svake evropske zemlje da sama odluči da li želi ili ne želi da ostane članica EU. “Željela bih kad bi svaki narod u EU mogao da se izjasni o ovoj temi. Nadam se da će i Francuzi imati sličnu provjeru”, kaže Le Pen. “Mora postojati još neki model saradnje među narodima, njihova istorija, suverenitet i sloboda se moraju poštovati”, navodi ona i ističe da su pregovori o promjeni uslova članstva Velike Britanije u EU koje je premijer Dejvid Kameron Marin Le Pen

vodio sa predstavnicima Brisela početkom ove godine označili “početak kraja EU”.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

●NJEMAČKA I AUSTRIJA

●VIŠEGRADSKA ČETVORKA

Kao i mnoge druge populističke partije u Evropi, “Alternativa za Njemačku” (AFD) koja trenutno ima podršku oko 14 odsto glasačkog tijela i treća je politička snaga u zemlji, veoma je kritična prema Briselu, ali ipak zastupa stav da je postojanje EU neophodno, i to ne samo zbog njemačke nacističke prošlosti. Dakle, AFD se ne zalaže za Gerxit, odnosno izlazak Njemačke iz EU, niti pozdravlja Brexit, ali propagira sveobuhvatnu reformu evropskih institucija i predstojeće britansko izjašnjavanje vidi kao motor koji će pokrenuti taj proces. “Izlazak Britanije iz EU bio bi fatalan, jer su Britanci uvijek predstavljali glas razuma. Oni donose zdravu korekciju ludila projekta širenja EU. Ukoliko Britanije napusti EU, mi ćemo izgubiti značajan doprinos budžetu EU i Njemačka će, više nego bilo koja druga članica, morati da se izbori sa tim finansijskim vakumom”. Preko granice, Slobodarska partija Austrije (FPO) čiji je kandidat Norbert Hofer tijesno poražen u drugom krugu predsjedničkih izbora prije dvije nedelje, osvojivši 49,7 odsto glasova, još od 2005. godine sprovodi kampanju protiv daljeg širenja EU. Vođa delegacije ove stranke pri EU Harald Vilmski pozitivno je reagovao na pregovore Dejvida Kamerona sa Briselom i smatra da bi Austrija trebala da slijedi primjer Ujedinjenog Kraljevstva. U najboljem slučaju, smatra Vilmski, Austrija bi trebalo da započne pregovore o promjeni uslova njenog članstva u EU. Ukoliko ti pregovori ne budu dali željene rezultate, Vilmski je kazao da bi se opcija Oxita (izlazak Austrije iz EU) zasigurno n a š l a bila na stolu.

Nacionalističke vlade u centralnoj i istočnoj Evropi vide britansko izjašnjavanje o članstvu kao presedan koji će im u perspektivi omogućiti priliku da i same razmotre svoj odnos sa Briselom. Većina problematičnih tema u vezi sa EU u zemljama Višegradske četvorke (Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka Republika) sa populacijom od 64 miliona ljudi odnosi se na zahtjeve tih zemalja za bolje pozicioniranje domaće proizvodnje na zajedničkom evropskom tržištu. Ipak, čini se da je suprostavljanje Briselu samo začin za rastuću nacionalističku retoriku u ovim zemljama, dok je realnost posve drugačija. Mlade članice EU sa istoka Evrope imaju previše benefita od članstva u EU, prije svega od razvojnih fondova EU i slobodnog kretanja radne snage, da bi uopšte mogle i da razmišljaju o napuštanju evropskog bloka. Zbog sve izraženijeg euroskepticizma pažnja vlada ovih država najviše je usmjerena ka mađarskom predsjedniku Viktoru Orbanu. Ipak, izlaskom Velike Britanije iz EU Mađari, kao i Poljaci, mogli bi da ostanu bez svog najuticajnijeg saveznika u Briselu i Strazburu - britanskog premijera Dejvida Kamerona. “Orban već godinama testira granice evropskih sloboda”, smatra Edit Zgut, strani politički analitičar u institutu “Political Capital” sa sjedištem u Budimpešti. “Međutim, gotovo čitav mađarski izvoz odlazi u članice EU, a 97 odsto razvojnih projekata koji su završeni u toj zemlji sufinansirani su iz evropskih fondova”. Bugarska i Rumunija vape za evropskim investicijama zbog čega “navijaju” za ostanak Britanije. Ukoliko bi ipak prevagnula opcija Brexita, Sofija i Bukurešt bi glasale da se od Britanije zahtjeva da da puni finansijski doprinos budžetu EU.

● BELGIJA I HOLANDIJA Kao mala zemlja koja je centar sistema EU i dom većine evropskih institucija, Belgija je jedna od najglasnijih zagovornika britanskog ostanka u EU. Ipak, jedna partija nada se da će pobijediti opcija Brexit - u pitanju je krajnje desničarska flamanska separatistička partija Vlams Belang (VB). “Brexit će pokazati drugim zemljama da je život Viktor Orban

van EU savršeno moguć i podstaći će druge zemlje da naprave sličan iskorak”, rekao je Tom van Griken, predsjednik VB-a. Van Griken čija je partija udvostručila svoj rejting od kad je on preuzeo 2014. godine i trenutno uživa podršku 12 odsto biračkog tijela kaže da se divi lideru britanske euroskeptične nacionalističke partije UKIP Najdželu Feridžu, ali i da mu zamjera jer se samoizolovao s obzirom da nije udružio snage sa Vlams Belangom, holandskom strankom Sloboda i francuskim Nacionalnim Frontom u Evropskom parlamentu. Lider stranke Sloboda iz Holandije Gert Vilders, takođe Feridžov poštovalac, nada se da će Ostrvo glasati da više ne bude dio EU i poput Van Grikena smatra da bi takav ishod bio vjetar u leđa drugim članicama da organizuju svoje referendume. Vildersova stranka nalazi se na svom istorijskom vrhuncu s obzirom da joj ankete predviđaju da može osvojiti 42 mandata od ukupno 150 koliko ih ima u holandskom parlamentu, više od laburista i liberala desnog centra zajedno. Druge manje holandske partije, uključujući socijaliste i partiju “Voor Nederland” bili su istaknuti činioci pobjedničke kampanje “Ne” na aprilskom referendumu na kom su Holanđani odbacili Sporazum o pridruživanju Ukrajine EU. Oni takođe podržavaju Brexit i hvale prednosti koje će takva odluka donijeti debati o daljoj budućnosti Holandije u EU, kaže Rem Korteveg iz Centra za evropske reforme.

● SKANDINAVIJA Najjasniji glasovi u prilog izlasku Britanije iz EU dolaze od malih partija ljevice. Oni odbacuju nacionalističke i ksenofobične elemente, ali optužuju Brisel da interese banaka i korporacija stavlja ispred pitanja kao što su zdravstvo, socijalno blagostanje, ljudska prava i zaštita životne sredine. U Danskoj Alijanse Zelenih i Crvenih, koja ima 14 mjesta u parlamentu, već 25 godina se protivi članstvu te zemlju u EU. Ta partija tvrdi da “favorizuje međunarodnu saradnju, ali je protiv aktuelnog oblika saradnje u EU, koju isključivo determiniše cilj ekonomskog rasta”. U Švedskoj Jonas Sjostedt, lider Lijeve partije koja ima 21 mjesto u parlamentu, pozdravlja Brexit jer će “sa njime započeti rasprava o daljem članstu Švedske i drugih država u EU”. Njegova stranka smatra da je euro doprinjeo “dubokoj ekonomskoj i društvenoj krizi” u Grčkoj, Španiji, Portugalu i Irskoj. I na desnom krilu skandinavske političke scene snažniji su euroskeptični glasovi, ali, za razli-

SVIJET Ko podržava ostanak Britanije u EU?

Zvanični naziv kampanje za ostanak Velike Britanije u EU je “Snažnija Britanija u Evropi”. Visoki konzervativni lideri, uključujući premijera Dejvida Kamerona i Džordža Ozborna predvode blok koji se zalaže za nastavak britanskog članstva u EU, dok se na protivničkoj strani nalaze neki takođe visoko pozicionirani torijevci, poput bivšeg gradonačelnika Londona i vrlo vjerovatno budućeg britanskog premijera Borisa Džonsona. Bivši premijeri Gordon Braun, Toni Bler i Džon Mejdžor zalažu se za opciju ostanka, a istu stranu zvanično je podržao i američki predsjednik Barak Obama, kao i premijeri Novog Zelanda i Australije. Više od 250 britanskih umjetnika, glumaca i muzičara, uključujući i Benedikta Kjumberbeča, Helenu Bonam Karter i Palomu Fejt potpisali su pismo kojim pozivaju građane da glasaju za ostanak Velike Britanije u EU.

Barak Obama ku od ljevice, i prilično dvosmisleni. Kristijan Tuelsen Dal, lider danske Narodne partije koja je spasila manjinsku liberalnu vladu u toj zemlji izjavio je da će ostanak Britanije u EU ojačati poziciju Danske u eventualnim pregovorima o novim uslovima njenog članstva u EU. Međutim, Dal je izazvao i pometnju izjavom da će pobjeda Brexita biti dobra stvar za Britaniju. Švedske Demokrate, čijih 49 mjesta daju ravnotežu snaga u parlamentu u Stokholmu, načelno pozdravlja ostanak Bri-

Bepe Grilo

tanije, ali i poručuje da današnja EU nije ona za koju su Šveđani glasali 1994. godine kada su odlučili da postanu njen dio. Njihova politika je da drže Švedsku van eurozone i ograniče uticaj EU na tu zemlju. Lider partije Džimi Akeson nedavno je izjavio kako “ne vidi ništa pozitivno u EU”, kao ni “ništa negativno u napuštanju EU”. “Iskreno se nadam da ćemo jednog dana imati šansu da na referendumu odlučimo da li želimo da Švedska ostane članica EU”, kazao je on.

● ITALIJA Italijanska ljubav prema EU nije tako jaka kao nekad, a nedavna istraživanje agencije Ipsos Mori pokazuje da bi se skoro polovina Italijana “pozdravilo” sa EU ukoliko bi za to dobili briliku. Dvije partije najzaslužnije su za takvu “isfrustriranost članstvom u EU” - Pokret pet zvjezdica (M5C) populistička anti-establišment partija koju predvodi Bepe Grilo i desničarska Sjeverna liga. Političari iz obje partije sugerišu da će britanski glasači vjerovatno glasati za Brexit, iako mnogi italijanski euroskeptici prilično oprezni i izbjegavaju otvorene pozive za sličan referendum na “čizmi”, svjesni da je takva ideja prilično radikalna većini italijanskih glasača. M5C koju podržava 28 odsto Italijana (imaju svega pet odsto glasova manje od vladajućih demokrata), međutim, na svom blogu otvoreno je saopštila da se zalažu za referendum o članstvu u EU, a Bepe Grilo je napisao da će predstojeći referendum u Velikoj Britaniji, kakav god bude njegov ishod, imati velike posljedice po budućnost EU. Ukoliko pobjedi Brexit, to će potvrditi Grilov stav da je eksperiment ujedinjene Evrope propao, kao i njegovo uvjerenje da će Italija, Grčka i druge zemlje koje su usvojile euro završiti kao “taoci eurozone, zadavljeni u stisku zajedničke valute”.

svijet

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

sredozemno more: novi izbjeglički talas odnosi sve više ljudskih života

Foto: HANDOUT

U tri nesreće stradalo 700 migranata Najmanje 700 izbjeglica i migranata stradalo je u posljednjih sedam dana na Sredozemlju, na migrantskoj ruti od sjeverne Afrike do Italije, saoštio je juče UNHCR. Broj žrtava odnosi se na tri nesreće - u srijedu, četvrtak i petak - i zasniva se na podacima preživjelih, rekla je portparolka UNHCR-a Karlota Sami u Rimu. Ona je kazala kako je 550 ljudi nestalo sa broda koji se prevrnuo u četvrtak, približno 100 ih je možda bilo na drugom plovilu, koje je potonulo u srijedu, i neodređeni broj na trećem čamcu, koji je potonuo u petak. Migranti koji su preživjeli druge nedavne pokušaje prelaska takođe prijavljuju nestale osobe, rekla je Sami. Na primjer, majka devetomjesečne djevojčice, koja je stigla na ostrvo Lampeduzu u srijedu i čija je sud-

inCident u zoo vrtu u sad koban Po jednog ª stanaraº

Nemar roditelja glavom platila nevina gorila Specijalni interventni tim zoološkog vrta u Sinsinatiju pucao je i usmrtio gorilu starog 17 godina jer je zgrabio i desetak minuta uz sebe držao dječaka koji je upao u ograđeni prostor u kojem se nalaze gorile, kazao je direktor tog zoološkog vrta Tin Majnard. Zvaničnici u Sinsinatiju saopštili su da se očekuje oporavak dječaka starog četiri godine, koji je pao sa visine od oko tri metra, prenio je AP. U toku je istraga o incidentu, a zvaničnici zoo-vrta smatraju da je dečak puzio po ogradi prije nego što je upao u prostor sa gorilama. Direktor zoološkog vrta Tin Mejnard je rekao da je specijalni interventni tim tog zoološkog vrta donio odluku da puca u gorilu, tešku 400 kila, nakon što je procijenio da je ugrožen život dječaka. Ocijenio je da je napravljen “težak, ali ispravan izbor jer je dečak spasen”. Prema njegovim riječima, ni-

je izgledalo da će gorila napasti dječaka, ali se vjerovatno i sam uplašio. Čuvarima, kako kaže, nije pošlo za rukom da uspavaju životinju. Dvije ženke takođe su bile u kavezu kada je dječak pao unutra, ali je samo mužjak dohvatio dijete. Mejnard je dodao da žali zbog gubitka gorile koji je u zoološki vrt u Sinsinatiju stigao prošle godine iz Braunvila u Teksasu. Ovo je prvi put da čuvari zoološkog vrta ubiju životinju u tako opasnoj situaciji, a blok sa gorilama privremeno je juče zatvoren kada su posjetioci čuli dječakov vrisak. Zoološki vrt u Sinsinatiju aktivno učestvuje u borbi za očuvanje ugroženih vrsta i deo je uspešnog projekta spasavanja sumatranskog nosoroga od izumiranja. Incident u zološkom vrtu u Sinsinatiju otvorio je široku debatu na društvenim mrežama. Mnogi ljudi žale zbog

smrti gorile i kritikuju odluku da se on ubije jer smatraju da je na snimku očigledno da se životinja zaštitnički postavila prema dječaku i da nije pokazivala namjeru da mu naudi. Međutim, niko nije mogao da predvidi i garantuje da životinja neće povrijediti dijete, te je stoga donešena, prema riječima direktora Mejnarda, izuzetno teška odluka da se učini i ono najgore kako bi dječak bio spašen. Logično pitanje, koje se provlači kroz brojne komentare, jeste kako su roditelji dječaka dozvolili da im četvorogodišnje dijete, tokom posjete zološkom vrtu, upadne u prostor sa gorilama. Nije malo onih koji pozivaju da otac i majka dječaka krivično odgovaraju zbog nepažnje koja se mogla završiti fatalno po njihovo dijete, ali je taj nemar, srećom po njih, glavom na kraju platila nevina životinja.

bina izazvala saosjećanje javnosti. “Prema tim strašnim brojkama, procjenjujemo da je najmanje 700 žrtava, ali nismo sigurni u njihov broj i njihove identitete”, kazala je portparolka. Italija je od ponedjeljka na udaru izbjegličkog talasa, a italijanska obalska straža spasila je približno 13.000 ljudi i pronašla oko 50 tijela stradalih migranata. U proteklih sedam dana oko 1.700 migranata pristiglo je na italijanske obale, prema podacima Međunarodne organizacije za izbjeglice. Nakon zatvaranja balkanske rute kroz Grčku, Tursku i Zapadni Balkan, Italija je postala glavni ulaz za izbjeglice i migrante koji dolaze u Evropu. Prema podacima IOM-a u Grčku su ušle samo 272 osobe u razdoblju između 19. i 26. maja, dok je u Italiju ušlo 5.674 ljudi.

SVIJET

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 30. MAJ 1431. PORAZ FRANCUSKE VOJSKE

1859. NAJPOZNATIJI SAT NA SVIJETU

Stogodišnji rat je pred kraj počeo da se okreće na francusku stranu, jer su njihove snage predvođene Jovankom Orleankom u naletu osvojile nekoliko važnijih gradova. Međutim, Englezi su bili spretni i u spletkarenju, zahvaljujući čemu su uspješno posijali razdor u francuske redove, što je rezultiralo hvatanjem Jovanke Orleanke. Nakon nekoliko dana mučenja i ispitivanja, ona je živa spaljena nalomači na današnji dan 1431. godine.

Najpoznatiji svjetski sat nalazi se na londonskom Big Benu, zvoniku na sjevernoj strani Vestminsterske tvrđave. Poznat i pod nazivom Clock Tower, ova građevina dobila je nadimak

Jovanka Orleanka spaljena na lomači Prvi otkucaj Big Bena po nazivu koje se do tada odnosilo na zvono koje otkucava tačno vrijeme, što se kasnije proširilo i obuhvatilo cijelu građevinu. Zvono se prvi put oglasilo na današnji dan 1859. godine.

1871. KRAJ DVOMJESEČNE VLADAVINE

Pad Pariske komune Dvomjesečna vladavina Pariske komune, Iako je formalno ona bila obična "Opština Pariz", ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa i dekreta postala jedan od najbitnijh istorijskih događaja za sve radikalne i revolucionarne socijalističke pokrete. Sve najprisutnije revolucionarne struje u Pariskoj komuni - anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam bile su socijali-

stičkog porijekla, a iako su one inače u međusobnom konfliktu, zbog kojeg se tad već bila raspala Prva internacionala, u Parizu su svi međusobno sarađivali i nije bilo bitnih internih sukoba. Zbog toga i danas razni anarhisti i marksisti slave Parisku komunu kao jedan od najvećih i najbitnijih događaja u njihovoj istoriji. Pariska je komuna pala na današnji dan 1871. godine.

1814. RUSKI REVOLUCIONAR

Rođen Mihail Bakunjin Mihail Aleksandrovič Bakunjin bio je poznati ruski revolucionar i savremenik Karla Marksa. Spada među prve anarhističke filozofe i često se smatra “ocem modernog anarhizma“. Izveo je 1861. spektakularno bjekstvo i vratio se u Evropu preko Japana, SAD i kroz Panamski ka-

nal. Sljedeće tri godine posvetio se borbi za poljsku nezavisnost. Zatim je počeo da ponovno propituje svoje ideje da li bi nacionalna nezavisnost, sama po sebi, dovela da slobode za radni narod. Ovo pitanje ga je udaljilo od nacionalizma i usmjerilo ka anarhizmu. Umro je 1876. godine.

1876. JUGOSLOVENSKI KNJIŽEVNIK

1942.

Britansko ratno vazduhoplovstvo je sa 1.047 aviona bombardovalo nemački grad Keln u Drugom svetskom ratu.

1956.

Jugoslovenska državnopartijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu doputovala je u SSSR, u prvu posjetu nakon smrti Staljina i raskida sa Moskvom 1948.

1961.

Iz zasjede je ubijen dominikanski diktator Rafael Truhiljo.

1973.

Zapadna Njemačka i Čehoslovačka postigle su dogovor o normalizaciji odnosa, nakon 32-godišnjeg prekida.

Rođen Vladimir Nazor Vladimir Nazor bio je hrvatski i jugoslovenski književnik, a pri kraju života i predsjednih NR Hrvatske. Iako u godinama i narušenog zdravlja, 1942. je s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem preko rijeke Kupe otišao u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London. Nazor je počeo da vodi dnevnik “S partizanima”, koji se smatra jednim od najupečatljivijih ratnih dnevnika pored dnevnika Vladimira Dedijera i Dragojla Dudića. Njegov odlazak u partizane je za partizanski pokret imao propagandnu vrijednost. Veći dio njegovog stvaralaštva pripada razdoblju hrvatske moderne. Umro je 1949. godine.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

KULTURA Počinje Festival tolerancije Izložbom “Antimasonski plakati” i predavanjem na temu “Svjedočanstvo iz Holokausta” koji će biti priređeni danas od 12 sati u KIC-u “Budo Tomović” počeće Festival tolerancije koji će trajati do srijede, 1. juna. Večeras su na programu festivala animirani film Zlatka Boureka i Pavla Štaltera “Wiener blut”, te dugometražnim igrani filmom “Mi smo mladi. Mi smo snažni”, režisera Burhana Kurbania. Festival tolerancije, koncipiran je kao filmski festival koji, kroz bogat prateći program koji uključuje filmske projekcije, tematske izložbe, edukacije i diskusije za cilj ima sjećanje na Holokaust, te osvještavanje i usvajanje tolerancije u svakodnevnom životu i vremenu u kojem živimo. S.I.

Jun u znaku muzike, baleta, teatra i filma NAJAVLJEN BOGAT mJEsEčNi REPERTOAR KiC-A BudO TOmOVić

Kulturno - informativni centar „Budo Tomović“ ponudiće nam i ovog mjeseca obilje programa iz oblasti muzike, filma, baleta, pozorišta, književnosti... Svjetski dan muzike 21. jun biće obilježen koncertom mladog francuskog džez pijaniste i kompozitora, dobitnika značajnih međunarodnih džez nagrada Tomasa Enhoa. On će na sceni nastupiti sa trijom u kojem su i Žeremi Brijer, kontrabas i Nikola Šarlije, bubnjevi. Dio muzičkog repertoara biće i koncert gitaristkinje Nađe Janković, kao i autorsko veče kompozitora Milivoja Božovića, te koncert baletskog odsjeka škole “Vasa Pavić” i godišnji koncert škole “Andre Navara”. Kulturno-kreativni centar “Akord” iz Nikšića umjetničkozabavnim programom obilježiće 19 godina postojanja 15. juna, a podgoričkoj publici svoj prvi solistički koncert i promociju CD-a pokloniće Novak Laketić 2. juna. Jedinstveni teatar poezije “Glasovi lavirinta” Foruma mladih pisaca biće repriziran 3. juna. Svečana dodjela diploma polaznicima druge generacije Škole retorike KICa “Budo Tomović” zakazana je za 9. jun. Predstavljanje drugog dijela romana “Majko, zašto?” autorke Mirsade Bibić-Šabotić je 1. juna, a knjiga “Dijalozi u

repertoar DANAS 30.5.2016.

FILM

Dobri momci

17.45 / 20.00 / 22.15 h

Režija: Šejn Blek Mjesto: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 31.5.2016.

FILM

Alisa iza ogledala 17.00 / 19.15 / 21.30 h

Režija: Džejms Bobin Mjesto: Bioskop Cineplexx, Podgorica

sEdAm VELičANsTVENih dO 5. JuNA

Felinijeva “Ulica” za početak druge Džade

Projekcijom filma “La Strada” Federika Felinija u Ulici Svetozara Markovića od 21 sat počeće drugo izdanje Džada Festa čija je ovogodišnja tema “Sedam veličanstvenih” a u sklopu kojeg će do ponedjeljka, 5. juna biti prikazano sedam filmskih klasika. Sjutra je na programu “Do posljednjeg daha” Žan-Luk Godara koji će biti prikazan u Siti kvartu, nakon čega se festival seli u Blok 5, kada će svi posjetioci biti u prilici da pogledaju Kubrikov “Doktor Strejndžlav”. U četvrtak

je na repertoaru Vendersovo ostvarenje “Nebo nad Berlinom”, koje će biti prikazano na Starom aerodromu, a u petak se karavan sa Skorsezeovim “Taksistom” seli na Zabjelo. U subotu je na programu Kurosavin “Krvavi prijesto”, a ovogodišnja Džada će se završiti na Trgu nezavisnosti projekcijom filma Orsona Velsa “Građanin Kejn”. Ulaz na sve projekcije je slobodan i odabrani filmovi će biti prikazivani svake večeri u terminu od 21 sat. S.I.

Revija “Velikani slikarstva na filmu” posvećena svjetski priznatim likovnim umjetnicima biće organizovana od 13. do 16. juna, a publika će moći da uživa u ostvarenjima “Žudnja za životom”, “Polok”, “Gojine utvare”, “Modiljani”

Parizu” Tijane Živaljević biće predstavljena 6. juna. Premijera koreobajke “Alisa u zemlji čuda” čiju koreografiju potpisuje profesorica Viktorija Strugar biće održana 14. juna, a monodramu “Prevariću a no što ću” 10. juna izvešće Stanko Miranović. U saradnji sa Ambasadom Izraela od 7. do 9. juna biće priređena manifestacija “Dani izraelskog filma”, a uz podršku Instituta Konfucije biće organizovani i “Dani kineskog filma” od 23. do 25. juna.

Jao, moj Jagoše u Nikšiću

Sa prošlogodišnjeg izdanja

Komad “Jao, moj Jagoše” koju je po tekstu Miodraga Karadžića režirao Goran Bulajić biće izvedena na sceni Nikšićkog pozorišta večeras od 20 sati. Komedija ‘Jao, moj Jagoše’ je praizvedba novog teksta poznatog dramskog pisca Miodraga Karadžića, kojim autor djelotvorno sintetiše bogato komediografsko iskustvo. Ironiziranje načina života podrazumijeva prepoznavanje stereotipa u nama samima i okruženju, a onda proces i misao, pitanje: ‘Šta će se dogoditi?’.

KULTURA

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

JEDAN OD POSLJEDNJIH INTERVJUA VELIMIRA BATE Ž

JOSIP BROZ TITO JE BIO V NOSIO SAM MU KOVČEG K način. To je najopasnije.

RAZGOVARALA PIŠE Tamara Nikćević

T.N: Suštinu glume, baš to o čemu govorite, Stanislavski objašnjava u svom Sistemu? ŽIVOJINOVIĆ: Tako je. Američki glumci su prihvatili Stanislavskog i zato su veliki. Ali, gdje glumci griješe? U tragediji čovjek mora da pokaže jake emocije. Kako doći do njih? Kako da vam osjećanja izađu na oči koje su glumčevo glavno izražajno sredstvo? Kada lice dovedete u stanje discipline, promijeni vam se glas; potreseni ste i idete ka tome da zaplačete. Ali, kada svi očekuju suze, vi se suzdržite. Ne smijete da popustite, to rade djeca. Muka mora da dođe do očiju, da kažete - ovdje mi je stalo. Pa, neka stane! Onda vam vjerujem. I morate imati mjeru. U tome je i čar i moć glume. Glumac mora da pazi da ne uđe u manir, da ne igra sve uloge na isti

T.N: Gdje ste, od koga ste sve ovo naučili? Kažete – nijeste u školi. ŽIVOJINOVIĆ: Počeo sam da učim od glumaca okupljenih u Akademskom pozorištu “Branko Krsmanac”. Sa društvom sa Crvenog krsta sam često sjedio u parku preko puta hotela Moskva i slušao viku i vrisku iz obližnjeg podruma. Spuštali bismo se do prozora, u Krsmancu je rediteljka Soja Jovanović radila predstavu. Pošto smo sjedjeli na prozoru i glasno komentarisali to što vidimo, neko od glumaca je dreknuo: “Ili uđite ili bježite odatle!” Jedini sam ušao, ostali su se razbježali. T.N: U glumu ste ušli kroz prozor? ŽIVOJINOVIĆ: Kroz prozor! I tu ostao cio život. Bila je to generacija nezaboravnih jugoslovenskih umjetnika: Radoš Novaković, Minja Dedić, Soja Jovanović, Olivera i Rade Marković, Ljuba Tadić. Kasnije su stigli Sima Janićijević, Slobodan Cica Perović... Veliki majstori! Zajedno su osnovali Beogradsko dramsko pozorište i odveli me sa sobom. Tada sam dobio nadimak Bata – Životinja.

Tito me je volio

“Tito me je volio. Zvao me je Jednom sam se pobunio: Zagorac, po ulozi u najboljem “Nijesam ja Zagorac, ja jugoslovenskom filmu svih sam Šumadinac!”, rekao sam vremena – Breza Ante Baba- mu. je. Igrao sam Zagorca, lugara, “Uh, velika stvar” – rugao mi se Tito. “Meni je to isti k….!” pijanduru.

T.N: Zašto ste dobili taj nadimak? ŽIVOJINOVIĆ: Radio sam sve, nijesam birao. Dobijao sam male, epizodne uloge, ali sam u Beogradskom dramskom ostao jedanaest godina. Brzo sam shvatio u kakav sam ansambl ušao: sjajan, savršen, sa velikim imenima. Među takvim majstorima nisam imao šanse. Iz tog pozorišta me je “izvukao” Veljko Bulajić. Postao sam filmski glumac i novine su prvi put počele o meni da pišu. Dobijao sam uloge i u velikim koprodukcijama koje su rađene tih godina... T.N: Kako to da nikada nijeste glumili u filmovima Emira Kusturice? ŽIVOJINOVIĆ: Tako, desilo se. Družio sam se sa Emirovim ocem Muratom, koji je bio najbolji prijatelj Šibe Krvavca. Kusturicu sam upoznao kao klinca. Kažu da je igrao u filmu “Valter brani Sarajevo”.

“Ne razumijem: ne mogu da odem u Hrvatsku na more, u Crnu Goru, u Bosnu... To je bila moja zemlja! Bosna i Herecegovina bila je moj drugi dom, dala mi životnu šansu. Pored ovog naroda ovdje, Bosanci su mi uvijek bili najbliži. I žena mi je Bosanka. U Bosni sam snimio mnogo filmova, bio omiljen. Kada bih ujutro izašao iz sarajevskog hotela Evropa, ljudi bi me pozdravljali: “Đe si, care?!”

Orson Vels mi je nudio ulogu, ali nijesam znao engleski T.N: Veljko Bulajić mi je rekao da ste mogli da napravite veliku svjetsku karijeru, ali nijeste znali engleski. ŽIVOJINOVIĆ: Ne znam ga ni danas. Igrao sam glavnu ulogu u “Lažnoj mjeri”, najuspješnijem njemačkom

filmu u istoriji, iako nijesam znao riječi njemačkog. T.N: Kako ste igrali? ŽIVOJINOVIĆ: Pošto je film rađen kao koprodukcija, u Avala-filmu je sjedjela Mađarica, sekreta-

rica koja je, pored mađarskog, govorila njemački i srpski. Imao sam ogroman, dug tekst, pa sam je zamolio da mi ga napiše na ćirilici. Tako sam ga i naučio. Upozorio sam reditelja da ću, ako bilo šta promijeni

u scenariju, jednostavno sve zaboraviti. Srećom, ništa nije mijenjao. Poslije Bulajićevog filma “Bitka na Neretvi”, Orson Vels mi je ponudio ulogu u svom filmu, ali, budući da nijesam znao engleski, to je propalo.

T.N: Jeste. ŽIVOJINOVIĆ: Gdje, gdje je igrao?

T.N: Pojavio se u filmu, izgovorio jednu rečenicu… ŽIVOJINOVIĆ: Ako je to zaista bio Emir Kusturica, to bi moralo da se zna, da se pamti da je on. A ja ga se ne sjećam. T.N: Dobro, Kusturica nije glumac... ŽIVOJINOVIĆ: Svejedno, veliki se pamte. Hiljadu puta sam gledao taj film, a nikada ga nijesam primijetio. Doduše, nijesam ga primijetio ni kao reditelja. T.N: Kako nijeste? ŽIVOJINOVIĆ: Lijepo: nijesam gledao njegove filmove. Ne zato što u njima nijesam igrao, nego… Tako. Igrao sam u filmovima dvojice najvećih jugoslovenskih filmskih reditelja svih vremena: Veljka Bulajića i Aleksandra Saše Petrovića. Veljko Bulajić je imao i intelektualni kapacitet kojeg ja nemam, a znao je da voli ljude sa kojima radi. Komandovao je, ali ne bez šarma. Imao je snagu da vas uvjeri u ispravnost onoga što hoće. Kada bi objašnjavao šta od vas traži, pokušavao je da glumi i to je izgledalo smiješno. Isto je radio i Saša Petrović. To se zove foršpinovanje. Iako djeluje komično, u tom pokušaju postoji zrnce koje glumac, ako je pravi, prepozna, zgrabi, izvuče i – to je to. Kada je “Bitku na Neretvi” uvrstio među deset najboljih ratnih fimova svih vremena, veličinu Veljka Bulajića je priznao cio svijet. T.N: Premijera “Bitke na Neretvi” održana je u Sarajevu 1969? ŽIVOJINOVIĆ: Jeste, a prisustvovao joj je i Josip Broz

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

KULTURA

ŽIVOJINOVIĆA 3

VELIKI ČOVJEK, KAD JE UMRO Tito. Bilo je veličanstveno. Veljko je doveo sve glumce, članove ekipe… Veče sam proveo u društvu sa Titom.

T.N: Tada ste se upoznali? ŽIVOJINOVIĆ: Ma, jok! Upoznali smo se mnogo ranije. Tito me je često pozivao u kuću i tražio da mu pričam viceve na njegov račun. “Ma, neću!” – odbijao sam. “Da pričam, a da me onda ovi vaši ‘apse.” “Nemoj da brineš” odmahivao bi rukom Tito. “U ovoj državi samo ja hapsim!” Tito je na Vangi imao veliki zoološki vrt. Jednom sam ga pitao ko hrani sve te silne životinje. “Ja, ja ih hranim. Od moje plate” – rekao mi je. “Kolika vam je plata?”, pitao sam. “Otkud’ znam” – odgovorio je ravnodušno. Nije znao ni kako dinar izgleda!.. Titu sam krao cigare, upaljače… T.N: Baš – krali? ŽIVOJINOVIĆ: Baš krao! Zašto bih vas lagao?! Tito je pušio holandske cigare – Henrih III. Držao bi ih na stolu i ja bih punio džepove čim bi se okrenuo. Jednom je pozvao u goste i Borisa Dvornika, koji je bio beskrajno šarmantan čovjek. Zlato! Umio je da pjeva, da se šali, bio duhovit… Boris je došao, ali, kako je morao da sačeka, u sobi je pronašao viski i napio se kao svinja. Tito se smijao, pitao ga je gdje se tako udesio. Odgovorio je da je u sobi našao njegov viski. “I ti si lopov kao onaj tvoj Bata Živojinović.” Tito je bio harizmatičan, šarmantan, prirodan, normalan čovjek. Jako sam ga poštovao. Bio je bog i, kada bi dolazio u Beograd, cijeli grad je stajao mirno. Nosio sam mu kovčeg kada je umro.

T.N: Da li je Tito komentarisao vaše uloge? ŽIVOJINOVIĆ: Nije, ali me je volio. Zvao me je Zagorac, po ulozi u najboljem jugoslovenskom filmu svih vremena – Breza Ante Babaje. Igrao sam Zagorca, lugara, pijanduru. Jednom sam se pobunio: “Nijesam ja Zagorac, ja sam Šumadinac!”, rekao sam mu. “Uh, velika stvar” – rugao mi se Tito. “Meni je to isti k….!” Njemu je to stvarno bilo svejedno. Sad ljudi lupetaju, pričaju svašta: mrzio ove, mrzio one… Što o tome nisu pričali dok je bio živ? Nijesu smjeli da pisnu! U toj se državi znalo ko je gazda. U svakoj republici. Kada sam prije nekoliko godina posjetio Kastra, pitao sam ga imaju li na Kubi neku opoziciju. “Kako ne?!” – odgovorio je. “Pa, gdje su?” – čudio sam se. “U zatvoru, gdje bi bili?!” E, i kod nas se znalo. Bili smo ozbiljna država.

T.N: Je li vam žao kada se ta država raspala? ŽIVOJINOVIĆ: Ne da mi je žao, boli me. Ne razumijem: ne mogu da odem u Hrvatsku na more, u Crnu Goru, u Bosnu... To je bila moja zemlja! Bosna i Herecegovina bila je moj drugi dom, dala mi životnu šansu. Pored ovog naroda ovdje, Bosanci su mi uvijek bili najbliži. I žena mi je Bosanka. U Bosni sam snimio mnogo filmova, bio omiljen. Kada bih ujutro izašao iz sarajevskog hotela Evropa, ljudi bi me pozdravljali: “Đe si, care?!” Kasnije, kada sam tokom rata snimao na Palama, jednog dana su mi rekli da imam poziv iz Sarajeva.

Javio se neki čovek, nije se predstavio. “Jesi ti, Valtere?” - pitao je. “Šta ćeš kod njih, pederu?!” E, možda je upravo negdje između ta dva “pozdrava” stala cijela moja karijera, cijeli moj život. (BH DANI; 30. decembar 2010.) (K R A J)

Radio sam sve, nijesam birao. Dobijao sam male, epizodne uloge, ali sam u Beogradskom dramskom ostao jedanaest godina. Brzo sam shvatio u kakav sam ansambl ušao: sjajan, savršen, sa velikim imenima. Među takvim majstorima nisam imao šanse. Iz tog pozorišta me je “izvukao” Veljko Bulajić. Postao sam filmski glumac i novine su prvi put počele o meni da pišu. Dobijao sam uloge i u velikim koprodukcijama koje su rađene tih godina...

Živojinović

TEHNOLOGIJA

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

MEKORAMA: PUZZLE IGRICA KOJOJ SE NE MOŽE ODOLJETI

SNALAŽENJE U PROSTORU NA 50 NEPOZNATIH LOKACIJA

jubitelje igara kod kojih je važna taktika, a ne brzina, koji vole da logiciraju i da pokažu snalažljivost, a uz sve to žele da igraju igru upravo na smartfonu mogla bi da oduševi Mekorama.

Mekorama je zanimljiva igrica koju je nedavno kreirao švedski developer Martin Magni, a upravo je dobila ažuriranje na verziju 1.1 u kojoj se našlo nekoliko sitnih poboljšanja. Igru je moguće preuzeti na svaki mobilni uređaj koji koristi verziju operativnog sistema Android 2.3.3 i noviju, odnosno iOS 6.0 i noviji. Mekorama ne zauzima mnogo prostora, budući da će instalirana na Android biti teška tek 5,2 megabajta, a za iOS 7,1 megabajt.

Besplatno do kraja Kada se već neko dosjetio da nam omogući igranje ovako grafički kvalitetne igre, koja pritom zauzima veoma malo prostora, nesumnjivo je i da je želio da zaradi od toga. Mekorama, međutim, nije jedna od onih igara kod kojih pređete prvih nekoliko nivoa, a ostale otključavate tek kada uplatite određenu sumu, pa makar i malu. Svih 50 nivoa je besplatno, a mogućnost doniranja ostaje kao stvar izbora.

■ RADNJA

Radnja igre izuzetno je jednostavna, pa igraču nijesu potrebna bilo kakva uputstva. Riječ je o malom robotu, palom s neba, koji se nalazi u nepoznatom prostoru u kojem mu je cilj da, krećući se njime, dođe do polja sa crvenim tasterom, na koje kad stupi prelazi na naredni nivo. Igra ima ukupno 50 nivoa, čija težina igranja se istim redosljedom povećava. Robot se nalazi u ograničenom prostoru, koje igrač vidi kao trodimenzionalni prikaz građevine kojom se potrebno kretati uz savladavanje nekoliko prepreka. Postoje nepomične komponente, poput cigli, zidova i stepenica, kao i pokretne, poput metalnih cijevi sa mini liftovima, koje pomažu da se pređe sa jedne strane na drugu. Neki djelovi su prekriveni vodom ili travom, a na nekim nivoima prepreku prave mali strujni udari, nakon kojih se nivo mora restartovati da bi se igra nastavila. U nekim nivoima robot kojim igrate nije jedini u prostoru, već mu jedan ili više dru-

gih robota pravi prepreku do cilja, pa je potrebno smisliti kako ih se riješiti, pri čemu su drugi roboti dizajnirani da uvijek budu korak ispred onog koji igra do cilja. Na nekim nivoima roboti s ravnim kapicama poslužiće i kao ste-

penica, dok će na nekim popločavanje staze biti moguće pomoću malih katapultova.

■ KRETANJE Roboti mogu da se kreću samo ravno ili po stepenicama koje nijesu previše visoke. Bijeli krugovi markiraju polje koje se pritisne ukoliko je do njega moguće stići, dok se crveni iks znak pojavljuje ukoliko su polja nedostupna. Robot takođe može vrlo lako i da padne s pokretnog dijela, a izuzetno rijetko će ga putanja odvesti do polja sa kojeg će moći da nastavi kretanje. Svaki pad sa ograničenog prostora označava kraj pokušaja, međutim, igra ne funkcioniše na principu “gubljenja života”, pa je moguće restartovati nivo neograničen broj puta. Tokom igre preazi se 50 lokacija, a moguće je i da korisnik dizajnira sopstvenu. Svaku lokaciju moguće je gledati sa svih strana, okretati po želji i zumirati kada je potrebno. Grafika je jednostavna, ali veoma lijepo i pregledno urađena, dok zvuk, iako lagan, stvara atmosferu neizvjesnosti. Kako igra napreduje, tako su i objekti masivniji, kompleksniji i bo-

5,2 MEGABAJTA ZAUZIMA MEKORAMA APLIKACIJA ZA ANDROID, DOK JE ZA IOS IGRA “TEŠKA” 7,1 MEGABAJT gatiji novim elementima i izazovima, poput stubova, tunela i novih oblika liftova.

■ DIZAJN Dizajn je veoma lijepo i upečatljivo urađen, kako kada je riječ o gejmpleju, tako i kod menija u kojem se nalaze kartice sa nivoima i QR kodovima. Na Mekoraminoj Facebook stranici nalaze se nove kartice, koje su kreirali drugi korisnici, čemu je takođe moguće dati sopstveni doprinos, a njima se pristupa upravo skeniranjem QR koda. Igra je doslovno Rubikova kocka uvijena u formu građevine i robota, gdje je sve što je potrebo napraviti pravilan redosljed poteza, kako bi se došlo do rezultata, dok će samo jedan nepravilan potez značiti da se dalje možete vrtiti u nedogled i uzaludno isprobavati sve postojeće opcije od kojih nijedna neće voditi ka rješenju. A.N.R.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

tehnologija

Za andrOid i iOS

Samsung Pay Mini već od juna Usluga Samsung Pay sistem mobilnog plaćanja ostvarila je značajan prodor u nizu zemalja uključujući i Kinu, a po svemu sudeći uspjeh je sasvim dovoljan da se već sada predstavi Samsung Pay Mini. Prema sada dostupnim informacijama Samsung Pay Mini će biti objavljen na Android i iOS platformama tokom juna, a glavni fokus Samsung Pay Mini sistema mobilnog plaćanja će biti online plaćanje. Naravno, Samsung Pay Mini predstavlja neku vrstu lakše kategorije trenutnog Samsung Pay servisa. Uz Samsung Pay Mini aplikaciju se očekuje da korisnici dobiju jednostavan i bezbolan metod čuvanja kreditne ili debitne kartice na uređaju, što će omogućiti brz i konvencionalan metod kupovine. Takođe biće moguće sakriti ulazne račune, a bezbjednost bi trebalo da bude sprovedena preko lozinke od šest karaktera i skenera otiska prstiju. Ubergizmo

audienCe netwOrk

FB oglasi i izvan mreže

Facebook je prišle sedmice najavio osvajanje tržišta internet oglašavanja koje nije usko vezano uz njihovu društvenu mrežu. Kako navodi Wall Street Journal ova kompanija će partnerima oglašivačima prodavati oglase koji će se prikazivati i na drugim stranicama, osim Facebooka, i to svima koje su članice njihove oglasne mreže Audience Network. Zahvsljujući ovome bi oglasi mogli lakše da dopru i do onih korisnika koji nemaju nalog na Facebooku, budući da će Audience Network prikazivati oglase svim posjetiocima stranica, bez obzira koriste li se oni Facebookom ili ne. WSJ

Sajt HardOCP ObjaviO navOde O mOgućem CijePanju kOmPanije

Grafičko odjeljenje AMD navodno se odvaja, inžinjeri prelaze u Intel Radeon Technologies Gruoup mogao bi se odvojiti od matične kompanije i postati odjeljenje unutar druge Dok kompanija AMD privodi kraju pripreme kako bi predstavila Polaris GPU u kineskom gradu Makauu zabrinjavajuću informacijuza ovu industriju objavio je portal HardOCP, izvijestivši o novitetima koje su navodno dobili kontaktirajući sa bivšim i sadašnjim članovima AMD, a prema kojima se radi na tome da se od kompanije odvoji Radeon Technologies Group, odnosno grafičko odeljenje.

■ Sukobi Sve ovo, navodno, rezultiralo je nakon kulminacije konstantnih sukoba izvršne direktorke i predsjednice AMD Lize Su i glavnog čovjeka u grafičkom odjeljenja, Radže Kodurija, kojeg podržava veći broj zaposlenih u tom sektoru. Još uvijek nije isključena

mogućnost da je riječ samo o glasinama, no cijela priča ipak djeluje šokantno za mnoge, budući da Koduri i grupa oko njega nastoje da se Radeon Technology Group odvoji od AMD. Navodno je Koduri tokom posljednjeg mijenjanja položaja uspio da dobije potpunu autonomiju, jer je prijetio da će napustiti AMD i preći u Intel, nakon čega su ispunjeni njegovi zahtjevi. Sada navodno između njega i prve žene AMD postoje disfunkcionalni odnosi, ali se na tome ne završava. Pozivajući se na upućene izvore, HardOCP tvrdi da je Kodurijev cilj da potpuno razdvoji Radeon Technologies Group od AMD korporacije, s obzirom da smatra da će na taj način kompanija biti kompetitivnija na tržištu ali - i ovde zapravo dolazi do kulimacije informacija i glasina - da će biti dobra meta za akviziciju od strane nekog jačeg imena u IT sferi. Na taj način bi Koduri i tim koji ga podrža-

12 hiljada radnika, među kojima je veliki broj grafičkih inžinjera, intel nsmjerava da otpusti, čime otvara prostor za rtg

va mogli da veoma dobro unovče ovaj podvig. Koduri je u tehnološkom svijetu zapamćen po formiranju novih odnosa sa Appleom, a upravo zbog takvih njegovih sposobnosti kruže glasine da je zapravo njegov cilj da se izdvojena kompanija proda Intelu.

■ otpuštanja U prilog tome ide i nedavna najava Intela da će otpustiti 12.000 radnika, među

kojima je i veliki broj grafičkih inžinjera. Broj osoba koje su u Intelu bile angažovane u ovoj oblasti, a koje su dobile otkaz navodno iznosi više od 1.000, a HardOCP ocjenjuje da je to učinjeno jer se užurbano radi na čitavom potezu odvajanja odjeljenja RTG i njegovog prebacivanja u Intel, nakon čega bi poslovi razvoja grafike bili povjereni ovom odjeljenju, koje bi tada bilo dio kompanije Intel. Takođe se navodi da se RTG unutar AMD u velioj mjeri distancirao od AMD CPU tima, čime je učinio da svojevremena obećanja o visokoj integraciji procesora i grafike ostanu po strani. Nije isključena mogućnost da je HardOCP ipak plasirao samo glasinu zbog određenih odnosa sa korporacijom AMD ili se samo radi o senzacionalističkom lovu na klikove. Ipak, ukoliko su navodi istiniti, ovo bi označilo ogromne promjene u tehnološkoj industriji.

SHOWBIZ

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

MTV PREMIJERA U ZNAKU BEOGRAĐANA

Foto: Fejsbuk

Artan Lili sada je “Na vodi”

Nova epizoda popularne emisije “Premijera” na MTV Adria kanalu večeras od 20 časova donosi nam dva spota - beogradski sastav Artan Lili predstaviće “Na vodi”, dok će Gramophonedzie feat. Carlton J Smith publici ponuditi “Down”. “Riječ je o novom singlu s drugog albuma pod nazivom ‘New deal’. U osnovi je poletna, razigrana pjesma sa kaubojskim ‘Leone-Morikone’ momentima i zvučno i vizuelno. Drago mi je da smo adekvatno

Artan Lili

oslikali vrijeme i mjesto u kom živimo”, ističu iz Artan Lilija za DN. Uprkos činjenici da alternativa nije dovoljno zastupljena na regionalnoj sceni, beogradski muzičari još ne dižu sidro. “Činjenica je da nikada nije bilo lako u domenu kulturnog stvaralaštva. Boriš se, nalaziš načine, krčiš sebi put. Moraš. Inače te nema. Na sreću, svi imamo taj poriv da moramo i želimo nešto da učinimo za kulturu”, poručuju iz sastava. D.B.

PAVEL OBJAVIO NOVI SINGL ª VRIJEME ŽIVOTAº , ALJOŠA ŠERIĆ ZA DN:

LJUBAV JE ULTIMATIVNI SPAS, AL’ NE SAMO ONA ROMANTIČNA ⌦ Filip Jovović

rupa Pavel na čelu s kantautorom Aljošom Šerićem jedna je od najiskrenijih i najljepših priča hrvatske scene. Odlične singlove slažu jedan na drugi, a sada je tu i “Vrijeme života”. Aljoša za DN govori o ljubavi u pjesmama i planovima. Singl “Vrijeme života” je tu, još jedan optimisički pogled na život. Kako biste u nekoliko rečenica opisali ovu numeru? Pjesma govori o nekim izborima i odlukama koje su se u datom trenutku činili kao posve promašene i pogrešne, ali s protekom vremena se pokaže kako su zapravo bile pozitivne po nas, u krajnjem slučaju dove-

le su nas do ove tačke u sadašnjosti. Pjesma slavi život i lijepe trenutke. Da li će biti urađen i spot i kada? Spot ćemo vrlo skoro snimiti, dio je već i snimljen na posljednjoj zabavi na mojoj bivšoj adresi u Hatzovoj ulici u Zagrebu, gdje se oformilo naše društvo čiji dio se vidi na fotografiji koja je priložena u tekstualnom videu.

Kažu da ste vi i Vatra počeli buditi rok muziku u Hrvatskoj? Kako gledate na to? Pavel ne svira rok, tako da ne bih to tako sročio, kad smo već kod toga ja ni ne znam što Pavel svira, al’ vjerovatno je to sve pop više ili manje... Pjesme benda pune ljubavi u godinama čini se bez mnogo ljubavi, naročito u pogledu na društvena dešavanja. Kako zaobići ružno u uploviti u vaš svijet? Slažem se da ne živimo u najboljem vremenu, al’ s druge strane, bilo je i gorih razdoblja u istoriji, mogli smo se roditi bilo gdje u Evropi početkom 14 vijeka i bilo bi jako teško izbjeći smrt od kuge, tako da dobro je, bar smo u

međuvremenu izmislili antibiotike. Ljubav je ultimativni spas i tu ne mislim samo na romantičnu ljubav. Nedavno ste učestvovali kao recitatori na jednoj od večeri posvećnih Arsenu Dediću. Kakav je uticaj imalo njegovo stvaralaštvo na vaš rad i u kom segmentu? Arsenov opus zastrašuje, nekad ga izbjegavam slušati kao i Keona, Vejtsa ili Sprinsgstina, jer me najčešće uhvati zlovolja kada mislim da ništa toliko dobro neću napisati. Arsen je moje odrastanje, lektira i saundtek života, neizbježan jednako kao i eurokrem, Smogovci ili poni bicikl. Kako utiče bračni sklad na muzički sklad u bendu?

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

showbiz

ANGUS JANG GOVORIO O BUdUćNOSTI AC/dC

Bend uskoro odlože instrurmente U razgovoru za NDR Angus Jang, najpoznatiji kao suosnivač, gitarista, kompozitor i tekstopisac australijskog hard rok sastava AC/DC, ponudio je par zanimljivih odgovora vezanih za posljednja događanja u bendu i oko benda. Upitan o tome da li je u posljednje vrijeme razmišljao o penziji te prekidu muzičke karijere, odgovorio je potvrdno i istakao pri tom da ništa ne traje vječno. Ono što ga gura je njegov brat Malkom Jang. Istakao je da ne bi bilo fer prema njemu oprostiti se na ovaj način, jer tako bi samo potkopao njegove snove i ideje o njihovom bendu.

Angus Jang

“Malkom je bio taj koji nas je uvijek gurao naprijed i vjerovao je u nas”, rekao je Angus. Što se tiče bliske budućnosti AC/DC sastava, Angus je rekao da je primarni cilj benda završiti aktuelnu turneju, a povodom toga nije propustio priliku zahvaliti se Ekslu Rouzu, koji je bendu ponudio svoje usluge, budući da Brajan Džonson zbog opasnosti od trajnog gubitka sluha više nije u mogućnosti da nastupa. “Eksl je zaista uzbuđen, ali jošne znam kuda će nas ova priča odvesti. Primarni cilj je završiti s aktuelnom turnejom’’, rekao je Angus Jang. Fi.J.

Foto: Fb

godina je aktivan na hrvatskoj i regionalnoj muzičkoj sceni bend Pavel

Foto: Jutjub

Od Ramireza do Pavela Bračni drugovi Antonia Matković i Aljoša Šerić se odlično slažu i u bendu koji predvode Bez sklada u privatnom životu sigurno ni bend ne bi funkcionisao, to je sasvim jasno, srećom, nama nije teško da pomirimo privatno i muzičko. Šta su naredni planovi benda? Završavamo polako naredni album, pretpostavljam da ćemo ga pustiti u etar početkom 2017, do tada još nekoliko singlova, spotova i koncerata. Da li vas možemo očekivati uskoro u Crnoj Gori? Volimo i želimo svirati gdje god nas pozovu, a po onome što znam o vašoj zemlji to bi bio i poseban užitak, samo ne valja dolaziti nepozvan, nekulturno je. (smijeh)

Ramirez je bio bend podijeljenih kriterijuma i po pitanju publike i kritike. Dok ih jedni nijesu mogli smisliti, za druge je to bio izdanak urbanog zvuka sa snažnom romantičarskom crtom. Bend je karijeru službeno završio krajem 2011. godine posljednjim koncertom u Tvornici kulture, a pjevač Aljoša Šerić nastavio je s radom na projektu Pavel kojim je debitovao 2007. godine. Danas imaju veliki uticaj na hrvatskoj muzičkoj sceni.

Detalj iz tekstualnog videa i najava spota za numeru “Vrijeme života”

mature

PROSLAVA MATURE

Hrabrim korakom naprijed Maturanti SSŠ “Ivan Uskoković” iz Podgorice proslavili maturu u SC “Morača”

⌦ E.Z., foto: Dejan Lopičić Srednja stručna škola “Ivan Uskoković” iz Podgorice prije nekoliko dana proslavila je maturu u restoranu SC “Morača”. Poznanici, porodice i prijatelji su se okupili ispred restorana kako bi dočeka-

li i pozdravili buduće fakultetlije. Srednjoškolci su blistali, a uz muziku i ples do kasnih sati proslavili su završetak školovanja. Naravno, svoje učenike ispratili su nastavnici i direktor.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

mature

X 36

TV VODIČ

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

MEN APOCALYPSE PIŠE

Marija Roganović

ve što smo izgradili će pasti. I iz pepela njihovog svijeta, izgradićemo bolji”, kaže En Sabah Nur (Apokalipsa) koji predstavlja glavnu “prijetnju” mutantima, ali i čovječanstvu u novom X-Menu.

Film se nastavlja na prethodne djelove, najskorije “XMen: Days of Future Past” iz 2014. godine i opet se nalazimo u osamdesetim godinama prošlog vijeka, gdje mladi Čarls (Džejms Mekavoj) podučava mlade mutante, koji po dobro, starom običaju imaju problema da kontrolišu moći. Paralelno sa tim prosvetiteljskim poslom stari bog En Sabah Nur (Oskar Ajzak) biva probuđen i odlučuje da uništi zemlju kako bi napravio ljepši i bolji svijet, u kom

će mjesto imati samo mutanti koji prežive apokalipsu. Stoga on odlučuje da sakupi svoje jahače apokalipse, što mu oduzima, prema našem mišljenju i previše vremena na platnu. Što se tiče jahača, liše Magneta (Majkl Fesbender), prilično su jednolični. Psylock (Olivija Mun) gotovo da nema replika, stalno je bijesna, Angel napada ljude metalnim perjem, Storm, malo razvijeniji lik, ali prilično zbunjena Egipćanka, sa savješću. Novi mutanti, s druge strane su pravo osvježenje. Nepojmljiva moć, ne toliko omiljene Sanse Stark, u filmu Phoenix, zatim Cyclopa, ali i simpatični Nightcrawler spašavaju dan. Međutim, moramo se posebno osvrnuti na omiljenog Quicksilvera. Za razliku od Marvel univerzuma, gdje je on po-

178

MILIONA JE BIO BUDŽET ZA OSTVA RENJE “X MEN: APOKALIPSA”.

TV VODIČ

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ginuo u Sokoviji, ovdje je provodi 10 godina kod mame u podrumu igrajući igrice. Sve scene u kojima učestvuje su odlično izvedene, a naročito ona u kojoj spašava mutante iz škole koja gori.

9 FILMOVA X MEN FRAN ŠIZE JE SNIMLJENO DO SADA. JOŠ DVA SU U NAJAVI

Ukoliko ste očekivali veću minutažu Wolverina (Hju Džekmen), moramo vas razočarati, oko minut i po je tu, ali prilično dobro iskorišćen, što se nas tiče. I dok je on bio neophodan, to se isto ne bi moglo reći za Mystique i Beasta, koji su puki sidekickovi. Kad akcija konačno krene, uživaćete u klasičnim XMen okršajima, koji su vizuelno podignuti na veći nivo. Ipak nedostaju epske scene i usljed uvođenja novih likova, marginalizovani su stari, tako da gotovo uopšte nema scena sa Magnetom (koji je Šekspirovski tragičan) i Čarlsom. Scene iz Egipta, posebno na početku, odlično su urađene ali na trenutke, sve je previše pusto i nedostaju makar neka obilježja epohe u koju je radnja smještena. Glavni negativac, koji od kad nauči engleski “ne patiše”, uglavnom prijeti i malo djeluje mogao je bolje biti iskorišćen i pomalo neja-

BRAJAN SINGER X-men franšiza ostaje vjerna režiseru Brajanu Singeru koji je otjelotvorio prethodna ostvarenja “X-Men: First Class” (2011) i “X-Men: Days of Future Past” (2014). Zanimljivo, on je stao u odbranu Apokalipse, kojeg tumači Oskar Ajzak na sebi svojstven način: “Nije bilo vizuelnih efekata, takva je slika, zato izgleda kako izgleda. On je jako moćan i impozantan lik i Oskar je razvalio u ulozi”, kazao je on. Svaka čast !

sno je njegovo uništenje, jer je tokom čitavog filma nepobjediv. Veza koju imaju on i Čarls podsjeća pomalo na odnos Voldemor-Hari Poter, dok “use the power Jean” scena neodoljivo podsjeća na scenu iz “Hobita”. A činjenica da svi znaju da je Magneto Quicksilverov tata, osim Magneta je veliki previd. Doduše, ideja, gluma i vizuelni dojam su odlični, samo je prikupljanje vojske i govorancija “Boga” uzela previše maha tokom filma. Takođe, scena u kojoj Apokalipsa uništava sve naoružanje velikih sila, a nakon njegove smrti ljudi ponovo počinju da se utrkuju ko će imati jače i bolje oružje masovnog uništenja go-

VULVERIN IDE U PENZIJU OD 2017. Glumac Hju Džekmen je najavio da će nakon ovog ostvarenja igrati u samo još jednom nastavku popularne franšize. Nakon toga će se, poslije čitavih 17 godina, “penzionisati” od uloge Vulverina.

103,3 miliona dolara je film zaradio tokom prve nedjelje širom svijeta

vori dosta o ljudskom rodu i prirodi čovjeka. Istorija je tu da bi se očigledno ponovila, dok sami sebe ne uništimo. Daleko od toga da je savršeno ostvarenje, ali nama se svidjelo. Ima “prođu”. Da podsjetimo, ostvarenje “X-men:Apokalipsa” se nalazi na redovnom repertoaru bioskopa Cineplexx.

tv vodič

Filmske pikanterije

⌦ Pripremila: Marija Roganović

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

“Preacher” počinje večeras Objavljene prve fotke Šarliz u “Fast and Furious” Nakon što smo prošlog mjeseca dobili potvrdu kako će Šarliz Teron u nadolazećem nastavku “Fast and furious” glumiti negativku, dobili smo i prve službene fotografije sa snimanja. Naime, slavna američka glumica na pomenutoj “fotografiji” pozira u majici Metalike, a kako joj ista pristaje - prosudite sami. “Fast and Furious 8” počeli su nedavno sa snimanjem pod budnim rediteljskim okom F. Gerija Greja, koji potpisuje i odlično ostvarenje “Straight Outta Compton”, a radiće se o svojevrsnom rebootu serijala nakon kojeg će se snimiti još barem dva nastavka. Popularno ostvarenje u bioskopima debituje na proljeće naredne godine.

Garfild dobija još jedan film Popularni strip junak Garfild dobija još jedan dugometražni film, koji će ovoga puta biti u potpunosti animiran, najavila je produkcijska kuća Alcon Entertainment. Kreator lika Džim Dejvis, biće izvršni producent nadolazećeg CGI filma o Garfildu, a Alcon je u svojoj kratkoj objavi otkrio kako je ovo tek “prvi naslov u planiranoj franšizi animiranih filmova o Garfildu”. Garfild je u zadnjih nekoliko godina već dobio dva filma, ali oba su bila kombinacija igranih scena i kompjuterske animacije tako da će ovaj nadolazeći naizgled biti vizualno vjerniji stripu. Uz to, bili su poprilično neduhoviti, pa se čak i pamti izjava Bila Mareja da je jedino zbog čega žali upravo film “Garfild”. Nadamo se da to neće biti slučaj i ovog puta.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Od večeras počinje emitovanje dugoočekivane serije “Preacher”, rađene po čuvenom stripu. Serija “Preacher” spaja različite neobične i pomalo lude likove, humor, dramu i nasilje, junake koji raspravljaju o smislu života i Bogu, eksplozije, sajentologe… Iako filmski velikan Kventin Tarantino nije učestvovao u izradi, serija nosi njegov pečat. Zbog svog neobičnog karaktera i kontradiktornosti koje pomiruje, ovo je jedna od najviše očekivanih serija od strane kritičara u 2016. godini. Na vješt i zabavan način, kreatori serije “Preacher” su uspjeli da uz pravu dozu humora spoje anđele i demone, dobro i zlo, mračne želje, likove sa neba, iz pakla i svega između. Serija prati bivšeg kriminalca, Džesija Kastera (Dominik Kuper), na njegovom putu do raja. Zahvaljujući misterioznom entitetu koji ga opsijeda, Džesi razvija veoma neobične moći. I pored toga, njegov put nije ni malo jednostavan, u stvari nije jednostavan ni život u gradiću Anvil u Teksasu, gdje je Džesi poslije smrti svog oca preuzeo njegovu crkvu. Serija ima 10 epizoda i biće emitovana svakog ponedeljka ekskluzivno na AMC kanalu.

tv vodič

Počelo snimanje “Broadchurcha” Posljednja sezona višestruko nagrađivane britanske serije “Broadchurch” je počela sa snimanjem u Dorsetu. U trećoj sezoni genijalne serije uloge će ponoviti Dejvid Tenant i Olivija Kolman kao inspektor Alek Hardi i policajka Eli Miler. U ostalim ulogama će se pojaviti Džodi Vitaker, Endrju Bušan, Džuli Hezmondhalg, Džordžina Kempel, Sara Periš, Čarli Higson, Mark Bejzli, Artur Darvil, Kerolin Pikls i Adam Vilson. “Ovo je poslednje poglavlje serije. Ispričaćemo kraj priče sa dobro poznatim likovima. Nadam se da će biti potresan i srceparajući oproštaj serije koja mi toliko znači”, kazao je scenarista Kris Čibnal. Seriju će režirati Pol Endrju Vilijams (“The Eichmann Show”, “Murdered by My Boyfriend”), Danijel Nethejm (“Doctor Who”, “Humans”, “Line of Duty”) i Luis Arnold (“Banana”, “Prey”, “Humans”).

Galadrijela i Eomer u Toru Marvel je i službeno otkrio glumačku postavu za svoj nadolazeći superherojski film “Thor: Rangarok”, a malo je reći kako ista obećava i podiže ljestvicu očekivanja na sasvim novu razinu. Tako će glavne uloge u sljedećem filmu o mačo nordijskom bogu tumačiti oskarovka Kejt Blančet kao “misteriozna moćna negativka Hela”, Džef Goldblum kao “ekscentrični” Grandmaster, Tesa Tompson kao Valkira te Karl Urban kao Skurge. Kris Hemsvort će naravno reprizirati svoju ulogu Tora dok će njegov kolega Avenger Mark Rafalo u filmu tumačiti Nevjerovatnog Hulka. Od starih lica koja ćemo opet gledati u Ragnaroku, tu su Tom Hidlston kao Loki, Idris Elba kao Heimdall te Entoni Hopkins kao Odin. Novozelandski režiser Taika Waititi će režirati ovo ostvarenje, čija je premijera zakazana za 3 novembar 2017.

Kako se prethodno šuškalo sada je potvrđeno, novi Han Solo je Alden Ehrenreich (“Beautiful Creatures”), i on će se 2018. godine pojaviti u filmu ‘Han Solo: A Star Wars Story’. Glumac je odabran pored hiljada kandidata koji su željeli da dobiju ovu ulogu, a koju je do sada tumačio Harison Ford. Film se u bioskopima pojavljuje 2018. godine, a režiju potpisuju Fil Lord i Kris Miler.

91,8 miliona puta je tokom prva 24 časa pogledan teaser trailer za Diznijevo ostvarenje “Ljepotica i zvijer”, što je srušilo prethodni rekord koji je držao “Star Wars: The Force Awakens” sa 88 miliona pregleda.

ZDRAVLJE

Dentalno zdravlje

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Deset zabluda o higijeni zuba i usta Električne četkice za zube “Električne četkice su prilično beskorisne, ako ne koristite pravu tehniku za pranje zuba”, kaže stomatolog dr Tarik Idris, i dodaje da je potrebno samo da lagano spustite četkicu na zube. “Ako pritežete, ‘iglice’ se savijaju i to nema nikakvog efekta”. Paste za izbjeljivanje zuba Iako mnogi posežu za ovim pastama kako bi im zubi bili ljepši, stomatolozi upozoravaju da su neke od pasti za izbjeljivanje zuba abrazivne, što znači da oštećuju zubnu gleđ, povećavaju osjetljivost zuba. Osim toga, oštećenjem zubne gleđi zubi postaju sve tamniji, pa se zapravo postiže potpuno suprotan efekat. Brzo ispiranje Kada istrljamo zube četkicom i pastom, pogrešno je da usta baš odmah isperemo vodom, kažu stomatolozi. Na taj

način vodom isperemo previše fluora, čime se umanjuje efikasnost paste za zube. “Ako osjećate potrebu da odmah isperete usta, upotrebite tečnost za ispiranje koja ne sadrži alkohol”, savjetuje dr Idris i dodaje da ne bi trebalo da jedete najmanje pola sata nakon pranja zuba. Grubo pranje Neadekvatne tehnike pranja zuba mogu da vam donesu više štete nego koristi. Ako previše grubo trljate zube četkicom, oštetićete zubnu gleđ. Stomatolozi savjetuju i da ne počinjete da trljate zube uvijek od istog zuba. “Ako, recimo, uvijek počinjete da perete zube u gornjoj vilici sa lijeve strane, tom dijelu ćete posvetiti najviše pažnje. Mnogima je dosadno pranje zuba, pa dijelu vilice koji traljaju posljednji, poklone najmanje pažnje”, kaže dr Tarik.

Ovaj stomatolog napominje i da bi trebalo da zube trljate kružnim pokretima. Tečnost za ispiranje Tečnosti za ispiranje usta koje sadrže alkohol mogu da oštete zube, a studije su pokazale da je dugotrajno korišćenje ovih proizvoda povezano sa rakom grla. Dokazano je i da prekomjerna upotreba ovih proizvoda - tri puta dnevno - predstavlja rizik za oralno zdravlje. Čišćenje zuba koncem Stomatolozi kažu da nepravilno korišćenje konca za zube može da dovede do povreda desni. Ako koristite konac za zube, budite pažljivi - trebalo bi da zube čistite laganim pokretima gore-dolje. Pranje zuba u pogrešno vreme Ako perete zube u pogrešno vrijeme, odnosno nakon što ste jeli citrusno ili kisjelo

voće ili pili vino, znajte da to može dovesti do oštećenja. Kiselina koja se nalazi u ovom voću omekšava zubnu gleđ, pa ćete je lakše oštetiti četkicom. Umjesto toga, sačekajte da prođe barem 30 minuta, kako bi se kisjelina neutralisala u ustima. Paste za zube bez fluora Iako postaju sve popularnije, dr Idris tvrdi da nikako nijesu dobre jer ne sprečavaju pojavu karijesa. Tvrde četkice Već znate da postoje tvrde i meke četkice za zube, a stomatolozi kažu da tvrde oštećuju gleđ i desni. Pranje zuba na brzaka Istraživanja pokazuju da čak 43 odsto ljudi zube pere samo 45 sekundi! To nije dovoljno za održavanje oralne higijene - stomatolozi savjetuju da pranje zuba traje najmanje dva minuta!

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ZDRAVLJE

Tečnost za ispiranje Tečnosti za ispiranje usta koje sadrže alkohol mogu da oštete zube, a studije su pokazale da je dugotrajno korišćenje ovih proizvoda povezano sa rakom grla. Dokazano je i da prekomjerna upotreba ovih proizvoda - tri puta dnevno - predstavlja rizik za oralno zdravlje.

Pravilna njega Higijena zuba i usne šupljine je važna zbog prevencije različitih oboljenja kao što su karijes, gingivitis, parodontopatija i sl. Postoje dva vida oralne higijene: profesionalna i lična. Redovna čišćenja koja obično rade stomatolozi, služe za uklanjanje zubnog kamenca i mekih naslaga, koji se pojavljuju i pored pažljivog i redovnog održavanja higijene. Profesionalno čišćenje se obavlja uz pomoć raznih stomatoloških instrumenata, u prvom redu ultrazvučnih aparata koji pomažu uklanjanje naslaga zubnog kamenca. Lična higijena se sastoji od pravilnog i svakodnevnog pranja zuba i korišćenja zubnog konca. Svrha oralne higijene je smanjenje količine patoloških agenasa u ustima, a osnovni cilj je uklanjanje i sprečavanje formiranja zubnog plaka, koji se uglavnom sastoji od bakterija. Sa porastom količine dentalnog plaka, raste i podložnost zuba karijesu, lošem zadahu i sl. Četkica za zube može da ukloni plak sa skoro svih površinama zuba, izuzev u interdentalnim prostorima. Za uklanjanje ostataka hrane i dentalnog plaka iz ovih prostora, koristi se zubni ko-

nac, interdentalne i sulkularne četkice, ispirači i vodice za usta. Električne četkice za zube nijesu efikasnije od manuelnih, osim što pomažu ljudima sa hendikepom, kao npr. osobama sa reumatskim artritisom. Fluoroterapija se takođe preporučuje kao preventiva za karijes. Fluor pomaže u sprečavanju ili usporavanju demineralizacije i propadanja zuba. Mnogi stomatolozi uključuju površinsku fluorizaciju u redovna čišćenja zuba. Korisni savjeti o pranju zuba - Izaberite četkicu s mekim dlačicama i malom glavom, tako da možete da doprete do zadnjih zuba. - Perite zube najmanje dva puta dnevno, poslije obroka. - Operite sve površine zuba - prednju, zadnju i vodoravnu površinu kutnjaka. - Perite zube pokretima u jednom smjeru od desni naviše (odnosno od gornjih zuba naniže), tako da ne gurate plak i ostatke hrane ispod ivice desni. - Svakodnevno upotrebljavajte konac za zube kao nastavak pranja. Time uklanjate plak i ostatke hrane između zuba i oko ivice desni, gdje ne možete da doprete četkicom.

Čišćenje zuba koncem Stomatolozi kažu da nepravilno korišćenje konca za zube može da dovede do povreda desni. Ako koristite konac za zube, budite pažljivi trebalo bi da zube čistite laganim pokretima gore-dolje.

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 I

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 POSLOVNI PROSTOR Kolašin, prodajem mali hotel “Čile” 3 zvjezdice, 15 soba i apartmana. Solarno zagrijavanje sanitarne vode. CG. Kompletna dokumentacija. Vlasnistvo 1/1. Tel.069/013-133 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244616 PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2. Razno voće, 100m do mora. Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Tel. 068 326 549 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

MALI OGLASI

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 POSAO Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662 Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca. Potrebno radno iskustvo! Kontakt telefoni: 040/212-026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me

“IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad - Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić. Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

P R I VAT N O J F I R M I

Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

sa 25 godina postojanja potrebna

2 RADNIKA U ADMINISTRACIJI

Kraću biografiju ili CV slati na bojan4@hotmail.com

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

RAZNO Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

43 31

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

44•TVprogram 07:20 Serija: Zvala se Feriha/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09:15 Praktična žena/r 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 12:25 Lud, zbunjen, normalan 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:10 Noćni žurnal 23.35 Film: Spoun

06:30 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:05 Alternativna 12:00 Vijesti 12:25 Majstor Brajan 13:00 Vijesti 13:05 Alternativa 13:31 Muzika 14:06 Crtana serija: Nodi 15:00 Lajmet 15:15 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:15 Serija: Tajna starog mosta 17:00 Radni dan 18:05 Serija: Opasne igre 19:00 Možeš i ti 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 21:15 Serija: S one strane zakona 22:00 Obrazovna emisija 22:30 Dnevnik 3 23:00 Riznica 23:40 Serija : Opasne igre 00:30 Replika 01:30 Radni dan/r

PRVA Andrija i Anđelka 20.30

08:30 10:00 11:00 12:00 12:05 13:50 15:30 16:00 17:50 18:00 19:00 19.30 21:00 22:00 23:30

Meridijani Agrosaznanje/r RTV spektar Vijesti Film: Talasi iznad nas Riznica/r Art magazin Okvir Fleš sport Serija: S one strane zakona Nodi Dnevnik 2 Serija: Tajna starog mosta Film: Strah VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.30

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45 16:00 16.45 18:00 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se… Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

777 Ekstremno 18.45

07:00 10:23 11:03 12:38 13:03 13:18 15:15 16:30 17:00 17:06 17:13 18:00 18:20 18:45 19:03 19:06 20:03 21:03 23:03 03:36 03:51 04:01

Dobro jutro City kids M Film: Mala Sportisimo City M Zabavni program Serija: Bahar/r City M Minut,dva... 5 minuta kuvajte sa Džajom Serija: Agencija za SIS Info monte Premijera Sportisimo Meteo PLUS Serija: Elif Serija: Bahar Film: Sovin huk Farma, uživo City M Sportisimo Premijera

PINK Farma 23.00

10:00 Aljazeera 11:20 Hrana i vino 12:00 Čuvari zdravlja 12:40 Muzički program 15:30 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 19:05 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 22:55 Video katalog 23:05 Aljazeera 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti informativa 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:05 Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Ljubavnice/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Dnevnica 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Tajne 17:30 Serija: Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Bez granica 21:00 Serija: Ljubavnice 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar 22:16 Sport 22:35 Serija: Zaplet 00:10 Bez granica/r

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:50 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VIJESTI Crna ruža 19.10

12.00 Info pres 12.15 Serija 13.05 Serija: Čast i poštovanje/r 15.00 Nedjeljno popodne/r 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start produkcija TVNK 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Čast i postovanje 23.00

VOA Film 5 do 5/r Živa istina/r Naslovne vijesti Atlas radija Tiohland sa Tihomirom Vujovićem Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina/r 5 do 5 Forum Club A/r Nesalomljivi Naslovne vijesti Atlas radija U raljama života Club A sa Vladom Jovićeviećm Forum Film 5 do 5/r U raljama života/r Club A/r

ATLAS Club A 18.30

10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:05 17:00 17:05 18:00 19:35 20:00 21:00 22:35 23:00

Vijesti Hrana i vino Muzički program Vijesti Dok. program Film: Uhvati lopova Vijesti Hrana i vino Sport time Muzički program Emisija: Prelaz Serija Muzički program Film: Mi nismo anđeli (1955)

Tv BUDVA Film: Mi nismo anđeli 23.00

TVPROGRAM•45

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

Pink, Sovin huk 21.03

Alisa iza ogledala 17:00, 19:30, 22:00; Angry Birds (sinhronizovano) 15:30, 16:30, 17:30; Dobri momci 17:45, 20:00, 22:15; Houston, imamo problem 15:45; Loše komšije 2 18:45, 20:40, 22:30; X-men: Apokalipsa 16:15, 19:00, 21.45; Slatka tajna orgazma 22:30; Ratchet and Clank 15:00, 16:00, Megin plan 19:15, 21:15; Kiki, ljubav je brza 20:15; Iznenađenje 18:00.

Priča o problematičnom mladom čovjeku Robertu, koji mijenja veliki grad i svoju bivšu ženu za mir gradića. Lijjek za svoje probleme on nalazi u potajnom posmatranju kroz kuhinjski prozor običnog domaćeg života žene koju i ne poznaje. Ali kada Dženi uhvati Roberta na djelu, neće pozvati policiju. Umjesto toga, osjetiće čudnu privlačnost prema Robertu i pozvaće ga u svoju kuću. Robert stupa u vezu sa Dženi, što će imati tragične posljedice kada njen dečko Greg to otkrije. Odmah sumnjičav prema Robertu, Greg odlučuje da ga uništi. Ali kada poslije tuče Greg ostane bez svijesti i nestane, Robert shvata da je on prvoosumnjičeni za ubistvo koje sve više počinje da izgleda kao prvoklasna namještaljka.

RTCG 2, Strah 22.00 Napeta priča o mladoj djevojci i mladiću koji je opsjednut njom jedan je od prvih filmova u kom se pojavljuje Mark Valberg. Radnja ove drame sa elementima horora govori o tinejdžerki Nikol, slatkoj djevojci koja živi s ocem, uglednim arhitektom Stivom, pomajkom Laurom i polubratom Tobijem. Jedne večeri izlazi u lokalni disko s najboljom prijateljicom Margo i upozna Dejvida koji se isprva učini kao osjećajan mladić, pa će se s njim brzo zbližiti. Međutim, Dejvid se vrlo brzo prikazuje kao posesivni nasilnik.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09:00 09:05 09:50 10:00 12:00 12:15 12:30 13:30 14:25 15:00 15:55 16:50 17:20 17:42 18:25 19:00 19:22 19:30 20:05 21:05 22:50 23:10 23:35 00:20 00:25

HRT 1 Vesti Levaci Nešto lepo Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Ekipa serija Putopis Lov i ribolov: Big gejm u Budvi Ovo je Srbija Moj rođak sa sela TV Zabavnik Šta radite bre? Beogradska hronika Oko Slagalica Vreme Dnevnik Moj rođak sa sela Potera kviz Dnevnik Kulturni dnevnik Mornarički istražitelji: Los Anđeles Vesti Suparnica

08:07 09:00 09:06 09:35 10:20 11:13 11:45 12:00 12:15 12:19 12:26 13:14 15:10 15:15 15:26 15:57 16:50 17:29 18:25 19:00 21:30 22:08 23:02 23:17 23:25 23:29 23:34

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Vita jela zelen bor McLeodove kćeri Plodovi zemlje Treća dob TV kalendar Dnevnik 1 Sport Vrijeme Talijanska mlada Dr. Oz 5 Jezik za svakoga TV calendar Eko zona Duga mračna noć Hrvatska uživo HAK - promet info Život je lijep Dnevnik 2 Javna ponuda Otvoreno Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme Panorame: Havana Ljepotica Kariba

ARENA SPORT 1

MTV ADRIA

07:30

07:10

09:00 10:30 11:00 FOX 06:25 08:05 09:10 10:00 11:40 12:10 12:40 16:15 18:00 19:00 19:30 20:00 22:00 22:55 23:50 00:45

Navy CIS 4 Domovina Moderna porodica Kosti Posljednja crta obrane The Millers Pirates of the Caribbean: at World’s End Navy CIS Moderna porodica Simpsonovi Porodični čovjek The Millers 11.22.63 Crna lista Castle Domovina

12:45 14:45 16:45 17:15 18:00 19:00 21:00 23:00 00:00 01:00 02:00 05:00

Vateropolo hrvatsko prvenstvo, snimak Gran Canaria - Laboral Kutxa, košarka Road to Rio Cruzeiro - America, fudbal Lugano - Zurich, fudbal Arhiva, fudbal Road to Euro, dok. film Keepers of the Streak dok. film WRC Portugal, automobilizam Real Madrid Atletico Madrid, snimak Francuska - Kamerun, fudbal Eufa Euro stories 2004 dokumentarni film WPR 13 1 Poker, snimak WRC Portugal automobilizam, snimak Uživo Stanley Cup final game 1, nhl Dinamo - Arsenal, fudbal, snimak

08:10 08:20 08:50 09:10 11:00 12:00 12:10 13:40 13:50 14:40 15:30 16:20 16:30 16:50 17:10 18:00 18:40 19:00 19:50 20:50 21:00 21:50 22:40 22:50

10 Biggest Tracks Right Now! 3 FROM 1 Faking It 3 Awkward 5 Catfish: The TV Show 5 Premijera Jukebox 3 FROM 1 Domaćica 3 FROM 1 MTV’s Bugging Out Ridiculousness 3 10 Biggest Tracks Right Now! 3 FROM 1 Faking It 3 Awkward 5 Catfish: The TV Show 5 Ridiculousness 3 3 FROM 1 World Stage Kaiser Chiefs Linkin Park Premijera Jelen Top 10 3 FROM 1 Faking It 3 Awkward 5 3 FROM 1 Conor Maynard

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

FOTO UBOD

Staklena soba za konferencije

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Večera u Švajcarskoj

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2665

2014-01-29

3 6

6 1

6 7 4

6 7

5 5

9 5

7Puzzle 5 9 solution: 1 6 3

4 3

Daily Sudoku puzzle No. 2666

9 4 6

8 5

5 9

9 6

2 8

7 2

Medium level

2014-01-30

9 5 1 3 6 8 2 7 4 Sudoku puzzle No. 2666 2014-01-30

1 5

TEŽA

Sudoku puzzle No. 2592 2013-11-17

www.sudokukingdom.com 6 9 2 4 8 3 7 1 4

Medium level

1 3

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Word Search Puzzle #S267DF

Aorta

AORTA Apprenticeship APPRENTICESHIP ASCENT Ascent BANGS Bangs BIKINI Bikini BRAZEN BUSTED Brazen CACAO Busted CASING CLUMPED Cacao CRONY Casing CURIO DUVET Clumped EAVES Crony Curio

Duvet

Invading

PINNED EDICT Eaves Lancing PLEAS Sheet EXPERIMENTALLY QUILT EXPOSURES Edict Nouns Silos REARS Slander FLOUTED Experimentally Overused RHINO GALLS Exposures Pinned RUINING Supper GUIDE SCRUPLESUlcer GUISE Flouted Pleas SERENE HEARTEN GallsHEXAGON Quilt SHARE SHEET HIVES Guide Rears SILOS INVADING Guise Rhino SLANDER LANCING NOUNS Hearten Ruining SUPPER ULCER OVERUSED Hexagon Scruples Hives

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ne obraćajte pažnju na komentare saradnika. Oslonite se na sebe i svoje sposobnosti i završićete obaveze na vrijeme. Osjećate se dobro i zadovoljni ste postojećom vezom.

BIK Pokušavate da usmjerite svoju okolinu i njihove zahtjeve u pravcu koji vama najviše odgovara. Sve je moguće, pod uslovom da se nađete u pravom trenutku na pravom mjestu.

BLIZANCI Imate pozitivan stav i optimističku viziju u pogledu rješavanja poslovnih dilema. Važno je da ostanete u pozitivnom okruženju jer svaki podsticaj u vama pokreće kreativnu energiju.

RAK Mnoge situacije na poslovnoj sceni djeluju vrlo izazovno, ali istovremeno i poučno. Upotrijebite svoju blic-inteligenciju i poslovnu energičnost kako biste ostvarili najbolje rezultate.

VAGA Sjajno se snalazite u novoj poslovnoj ulozi i imponuje vam podrška koju dobijate. Učinite sve što je potrebno da iskombinujete različite ciljeve i lično zadovoljstvo. Partner očekuje vašu emotivnu privrženost.

ŠKORPIJA Velika upornost u kombinaciji sa pozitivnom energijom djeluje kao uspješna formula u odnosu sa saradnicima. Imate jasne stavove i djelujete neumoljivo. Određene okolnosti natjeraće vas da promijenite mišljenje.

STRIJELAC Prinuđeni ste da se pomirite sa određenim uslovima ili događajima koji nijesu po vašoj volji. Ali, mudrost je prepoznati povoljan trenutak za uspješnu akciju. Ukoliko zanemarite nečije potrebe, osjetićete kontraefekat.

JARAC Ponekad je teško procijeniti različite aspekte koji utiču na poslovnu klimu. Ukoliko želite da zaštitite svoje poslovne interese, prihvatite nečiju asistenciju. Lakše vam je da odgovornost prepustite partneru...

Serene

REBUS

Imate dobar plan i striktno se pridržavate formiranog poslovnog dogovora. Pokazaće se da su vaša procjena i način djelovanja od zajedničkog interesa. Emotivna nota koju osjećate vas navodi na slobodnije izražavanje.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja je: As reklama je žirafa

Djelujete samouvjereno i donosite brzu procjenu. Na sreću, mnoge okolnosti su na vašoj strani i utiču na pozitivan rasplet poslovnih događaja. Imate utisak da je partner zaokupljen nekim događajima...

VODOLIJA Primjećujete da se događaji na poslovnoj sceni odvijaju pod neobičnim okolnostima. Sačuvajte prisebnost duha i pokušajte da se uklopite u nove uslove poslovanja. Izvor pozitivne energije je u porodici...

RIBE Postoje različite zamjerke koje upućujete svojoj okolini. Bolje je da sa riječi pređete na djela. Pokažite na ličnom primjeru šta sve očekujete od svojih saradnika. Neko vas dovodi u neprijatnu situaciju.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

SPOrt

Šest medalja za CrnogorCe Crnogorski džudisti nastup na kadetskom prvenstvu Balkana u Kikindi završili su sa šest medalja. Bronzana odličja danas su osvojili Ana Milošević (do 63), Kristina Milić (do 70) i Novak Ostojić (do 90 kilograma). Crnogorski reprezentativci juče, prvog takmičarskog dana, osvojili su po jednu zlatnu, srebrnu i bronzanu medalju. Zlatnu medalju u kategoriji do 52 kilograma osvojila je Tamara Gardašević, a u finalnom meču savladala je drugaricu iz reprezentacije, Elmu Ličinu. Bronzanu medalju u muškoj konkurenciji, u kategoriji do 73 kilograma, osvojio je Nenad Sinanović. Šampionat u Kikindi okupio je kadete iz devet država - Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Turske, Rumunije, Albanije, Bugarske i Makedonije.

TIP 1

dana 2

Francuska – Kamerun

1-1

kvota 1,80

Čudom do prve krune: Rukometaši Kjelcea

U epskom finalU U kelnU poljski kjelce prvi pUt postao šampion evrope

IstorIja, čudo, Kjelce

Da je i sportu sve moguće još jednom je ispričao fajnal-for u rukometnoj “meki” Kelnu! Vive Kjelce, tim koji nikada u istoriji nije bio šampion Evrope, koji je je u velikom finalu gubio sa ogromnih 28:19 (49. minutu), uspio je da nakrivi krunu, da bude najbolji kada je to malo ko očekivao. Poljaci su do prve titule stigli protiv Vesprema i to u novom epskog finalu ove godine, nakon penala - 39:38! Podsjetimo i pitanje novog

“OvO su herOji”, pOkazaO je Dušebajev na svOje igrače. “zaštO je rukOmet pOseban spOrt bilO je jasnO i večeras. OvO veče uvijek ce imati pOsebnO mjestO u mOm srcu”. šampiona Evrope u ženskoj konkurenciji (Bukurešt) riješeno nakon izvođenja penala. Svi su heroji, ali ako neko mora da se izdvoji onda su to

golmani Kjelcea - Marin Šego je zaustavio šut Gašpera Marguča, a Slavomir Šmal je odbranio udarac Mirsada Terzića. Za tačku na istorijsko veče pobrinuo se španski pivot Aginagalde koji je poslao loptu iza leđa Alilovića i žuta ludnica je mogla da krene... Legenda rukometa Talant Dušebajev tako je svojio četvrtu titulu kao trener - tri ima sa Siudad Realom. “Ovo su heroji”, pokazao je Dušebajev na svoje igra-

če. “Zašto je rukomet poseban sport bilo je jasno i večeras. Ovo veče uvijek ce imati posebno mjesto u mom srcu”. Istok Poljske, ali i cijela zemlja sad mogu da slave veliki uspjeh! Nakon dva bolna treća mjesta Kjelce (čiji član je i mladi supertalenat Crne Gore Branko Vujović) konačno je potpuno zasluženo - na vrhu Evrope! Najprije drim-tim Pari Sen Žermen u polufinalu, a onda i epski preokret protiv Vesprema u finalu. Za sva vremena!

nba plej-of finale zapada - Golden stejt izjednačio protiv oklaHoma na 3:3

Rafalna paljba Tompsona za majstoricu Kakvo finale Zapadne konferencije, gledaćemo majstoricu u kojoj će sve biti odlučeno! Golden Stejt je savladao Oklahomu u gostima (108:101) i stigao do 3:3 u seriji. Najzaslužniji za novu pobjedu „ratnika“ je bio Klej Tompson koji je ubacio 41 poen od čega nevjerovatnih 11 trojki. Iako je cijele sezone u sjenci Stefona Karija prije dvije noći je eksplodirao. Nakon meča je otkrio šta mu je rekao „Spleš“ brat pred posljednju dionicu (Golden

Stejt gubio osam razlike). „Stef mi je rekao prije nego što smo izašli na parket pred posljednju dionicu: ‘Sad je tvoj momenat. Napravio šou, zabavi se’... Ja sam to primio k srcu, izašao na parket i trudio se da budem agresivan“, kazao je Tompson. Odličan je bio i Kari sa 29 poena i deset skokova. U redovima Oklahome Kevin Djurent je ubacio takođe 29, dok je Rasel Vestbruk dodao 28 koševa i 11 uhvaćenih lopti. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ROLAN GAROS GASKE BOLJI OD NIŠIKORIJA, MOĆNI MAREJ

Rišar pokazao klasu

FORMULA 1: VELIKA NAGRADA MONAKA

Konačno Hamilton

Zanimljiv dan na terenima u Parizu! Uprkos kiši i mnogim pauzama svi su odigrali svoje mečeve, a najveću radost domaćoj publici je dobio Rišar Gaske - francuski teniser je savlado Keija Nišikorija 3:1 (6:4, 6:2, 4:6, 6:2). Gaske je odigrao odličan meč i zakazao duel sa Endijem Marejem. Britanac je konačno odigrao lagan meč i u tri seta savladao Džona Iznera 3:0 (7:6, 6:4, 6:3).

REZULTATI M Raonić - Ramos 0:3 Troicki - Vavrinka 1:3 Izner - Marej 0:3 Nišikori - Gaske 1:3

REZULTATI Ž Kuznjecova - Mugurusa 0:2 Begu - Rodzera 0:2

Stan Vavrinka se malo mučio, ali je odradio Viktora Troickog 3:1 (7:6,

6:7, 6:3, 6:2). “Nije mi žao zbog poraza. Dao sam sve od sebe, borio sam se kao lav, nije bilo lako. Moram da radim više”, istakao je Troicki. Iznenađenje je priredio Albert Ramos koji je lako savladao Miloša Raonića 3:0 (6:2, 6:4, 6:4). U ženskoj konkurenciji nije bilo iznenađenje - Garbinj Mugurusa je u dva seta savladala Svetlanu Kuznjecovu 6:3, 6:4. A.K.

99. ĐIRO D' ITALIJA U ZNAKU VINĆENCA NIBALIJA

Niko kao ajkula iz Mesine Kakav dan za Vinćenca Nibalija - vozač Astane je osvajač 99. Đira d’Italija! Fenomenalni Italijan je roze majicu preuzeo pred posljednju etapu ovogodišnje trke i zadržao je nakon posljednje. Pobjednik 21. etape je bio Nikias Arnt. Nibali je tako stigao do druge titule legendarne trke oko Italije. “Osjećam se fenonemal-

no i posebno. Publika je bila nevjerovatna u posljednjem krugu i dala mi je potrebno samopouzdanje. Drago mi je što je moja porodica bila tu, sa njima ću proslaviti uspjeh”, kazao je Vinćenco Nibali nakon trke. Drugi u generalnom plasmanu je bio Esteban Čaves, dok je treću poziciju zauzeo Alehandro Valverde. A.K.

Trka za Veliku nagradu Monaka donijela je novu veliku borbu, ali i konačno pobjedu Luisa Hamiltona - Britanac u Mercedesu je upisao prvi trijumf na ovoj stazi jos od 2008. godine! Popularni crni biser je do pobjede stigao odličnom vožnjom, ali i greškama u boksu Red Bula. Danijel Rikardo koji je imao pol poziciju je napadao, ali se Hamilton sjajno branio. Vozač Red Bula je završio drugi, dok je postolje osvojio i Serhio Perses iz Fors Indije.

POSLIJE ŠEST TRKA U OVOJ SEZONI NAJBRŽEG KARAVANA NA SVIJETU NIKO ROZBERG JE PRVI SA 106 BODOVA, HAMILTON JE DRUGI SA 82 Poslije šest trka u ovoj sezoni najbržeg karavana na svijetu Niko Rozberg je prvi sa 106 bodova, Hamilton je drugi sa 82. Šampionat se nastavlja 12. juna kada je na programu trka za Veliku nagradu Kanade. A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 16.00h 20.30h

Vimbldon – Plimut, fudbal Košarka plej-of ½ finale, košarka

ARENASPORT 1 20.30h

FMP – Partizan, košarka

ARENASPORT 2 19.00h

Čikago – Njujork, ragbi

ARENASPORT 3 21.00h

Francuska – Kamerun, fudbal

EUROSPORT 11.00h

Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 11.00h

Rolan Garos, tenis

SPORT

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

ARMSTRONGOVA MEDALJA

Kada je legendarni i osramoćeni biciklista Lens Armstrong priznao korišćenje dopinga prije dvije i po godine, svih sedam titula na najvećoj trci Tur de Fransu su mu oduzete. Nije se bunio, ali je insistirao i molio da mu se ne oduzme bronza sa Olimpijskih igara u Sidneju 2000. godine. Tokom odbrane je isticao da je koristio doping tek nešto kasnije. Nije mu pomoglo, kao sveukupno osramoćenoj figuri planetarnog sporta oduzeta mu je i ta medalja, čime su svi rezultati i uspjesi izbrisani iz anala sporta.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

Antički ,,doping“ Poznat je i primjer još iz vremena Antike, da su sportisti koji su učestvovali na Igrama u Olimpiji pred takmičenje jeli gušterovo meso pripremljeno po posebnoj recepturi. Vjerovalo se da donosi neslućenu snagu i izdržljivost. Modernom analizom ustanovljeno je da meso obrađeno kuvanjem uz brojne začine u sličnom ritualu ima dejstvo slično kofeinu.

38 SPORTISTA SUSPENDOVANO JE SA IGARA U LONDONU 2012. GODINE ZBOG KORIŠĆENJA NEDOZVOLJENIH SREDSTAVA

ŽESTOKA BORBA PROTIV VARALICA

⌦ Miloš Antić

eđunarodni olimpijski komitet je od 1967. godine ušao u zvaničnu organizovanu borbu sa dopingom, koja je uzela maha početkom XXI vijeka. Od tada, broj suspendovanih takmičara na Olimpijskim igrama se samo povećava. Do te 1967. godine korišćenje nedozvoljenih sredstava bilo je toliko rasprostranjeno, ali i potpuno nekontrolisano i neracionalno, da problem nijesu bili samo “lažni” rezultati. Zdravlje sportista bilo je ozbiljno ugroženo, tako da je smrtnost atleta na takmičenjima ili treninzima bila znatno viša nego danas. Prvi poznati slučaj dopinga među sportskim zvijezdama primjer je pobjednika olimpijskog maratona 1904. godine u Sent Luisu Tomasa

21 SPORTISTA SUSPENDOVAN JE SA IGARA U PEKINGU 2008. GODINE ZBOG KORIŠĆENA NEDOZVOLJENIH SREDSTAVA

Hiksa. Šampionu je uoči, ali i tokom trke data injekcija strihnina (vrsta otrova za miševe!) sa brendijem. Na cilju je bio u tako lošem stanju, da su ga ljekari morali reanimirati... Inače, u ranoj fazi 20. vijeka, kao doping su skoro isključivo korišćene injekcije hormona testosterona, koji je značajno poboljšavao rezultate.

■ PIJANI LIJENVAL Interesantno je to da su prvi antidoping testovi bili “lov u mutnom”, jer je ova tehnologija sporo napredovala. Tako je na Igrama u Meksiko Sitiju 1968. godine samo jedan sportista suspendovan zbog dopinga. Bio je to švedski takmičar u modernom petoboju Hans Gunar Lijenval, a njegov slučaj je gotovo komičan. Lijenval se jedne noći toliko napio u Olimpijskom selu, da

Do 1967. godine kada je MOK počeo borbu protiv dopinga, korišćenje nedozvoljenih sredstava bilo je toliko rasprostranjeno, ali i potpuno nekontrolisano i neracionalno, da problem nijesu bili samo “lažni” rezultati. Zdravlje sportista bilo je ozbiljno ugroženo, tako da je smrtnost atleta na takmičenjima ili treninzima bila znatno viša nego danas

su ga drugi takmičari morali unijeti iz hola u sobu švedskog tima. To se nije moglo zataškati, alkohol je bio na listi zabranjenih sredstava, pa je Lijenval bez bilo kakvog testiranja izbačen sa Igara.

Sumorna slika iz Londona Na Olimpijskim igrama u Londonu oko polovine takmičara testirano je na doping. Angažovano je oko 150 službenika, naučnika sa licencom koji su sprovodili testiranja, a oko 400 testiranja vršeno je svakog dana. Ukupno, 38 sportista je suspendovano, od toga brojni olimpijski šampioni, poput pobjedni-

ka drumske trke biciklizma Kazahstanca Aleksandra Vinokurova i ruske atletičarke Tatjane Lisenko u bacanju kladiva, prvakinje u bacanju diska Hrvatice Sandre Perković... Tako je nastavljen trend rasta broja dopingovanih takmičara. Na Igrama u Pekingu 2008. godine suspendovan je 21 sportista.

SPORT

Foto:

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

JOŠ 67 DANA

Osnivanjem Svjetske antidoping komisije 1999. godine počela je sistematska i uspješna borba protiv dopinga

■ FAMOZNI STEROIDI Očigledno korišćenje dopinga u vidu anaboličkih steroida uslijedilo je ‘70-ih i ‘80-ih godina prošlog vijeka. U sistematskom dopingu prednjačila je Istočna Njemačka, prije svega u plivanju u ženskoj konkurenciji. Tek nakon pada Berlinskog zida 1990. godine otkriveno je da su čak od 11. godine plivačice koristile steroide tokom faze treninga. Epilog je bio poznat - od 12 disciplina, Istočna Njemačka je u ženskom plivanju osvojila deset zlatnih medalja na Igrama u Montrealu 1976. godine. Samo je Širli Babašof, američka plivačica, u to vrijeme imala petlje da javno govori o potencijalnom dopingu. Čak je u američkoj javnosti proglašena “lošom gubitnicom”, s obzirom na to da je takmičenje u Montrealu završila sa tri srebra.

Smrt na Igrama Jedina smrt takmičara koja je do danas povezana sa dopingom na Olimpijskim igrama desila se 1960. godine u Rimu. Danski biciklista Knut Enemark Jensen doživio je jak srčani udar, pao sa bicikla tokom drumske trke i na licu mjesta preminuo. Analiza biopsije je pokazala da je Jensen imao abnormalnu količinu amfetamina u krvi, što je izazvalo infarkt. Tek je godinama kasnije, osnivanjem Svjetske antidoping komisije 1999. godine, počela sistematska i uspješna borba protiv dopinga.

Šveđanin Han Gunar Lijenval se jedne noći toliko napio u Olimpijskom selu u Meksiku 1968. da su ga drugi takmičari morali unijeti iz hola u sobu švedskog tima. To se nije moglo zataškati, alkohol je bio na listi zabranjenih sredstava, pa je Lijenval bez bilo kakvog testiranja izbačen sa Igara.

FORMIRANJE SVJETSKE AGENCIJE Nakon slučaja Bena Džonsona, kome je zbog dopinga oduzeto zlato u atletskoj trci na 100 metara u Seulu 1988. godine, sve glasniji su bili napori da se borbi protiv dopinga priđe sistematski.

Odgovor je stigao 1999. godine, formiranjem Svjetske antidoping komisije (WADA), koja rukovodi listama zabranjenih supstanci, tehnikama antidopinga i razvojem laboratorija za antidoping u svijetu. Tako-

đe, WADA donosi pravilnik vezan za eventualne kazne. Tako je već od Igara u Sidneju 2000. broj kažnjenih takmičara za doping umnogostručen (sa pet na 16), a broj se samo povećava od tada.

SPORT

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

XV EVROPSKO PRVENSTVO

Š 11 DAN

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) EVROPSKO PRVENSTVO U FRANCUSKOJ PREDSTAVLJAMO GRUPU A

FRANCUSKI AUTO-PUT FRANCUSKA

Šampion: 1984, 2000. Selektor: Didije Dešamp Kapiten: Ugo Ljoris Zvijezda tima: Pol Pogba

RUMUNIJA Uspjeh: Četvrtfinale 2000. Selektor: Angel Jordanesku Kapiten: Vlad Čirikeš Zvijezda tima: Vlad Čirikeš

ŠVAJCARSKA Uspjeh: Grupna faza, 1996, 2008. Selektor: Vladimir Petković Kapiten: Stefan Lihtštajner Zvijezde tima: Stefan Lihtštajner

ALBANIJA Debitant na Euru Selektor: Đani De Bijazi Kapiten: Lorik Cana Zvijezda tima: Lorik Cana

Od Francuza sve zavisi u grupi A

POSLJEDNJA SUSRETA ALBANIJA NIJE IZGUBILA OD FRANCUSKE, UZ JEDNU POBJEDU I REMI.

Istorijsko Evropsko prvenstvo sa 24 reprezentacije krenuće od grupe A, gdje se nalaze domaćin Francuska, Švajcarska, Rumunija i debitant Albanija. Upravo će meč ove grupe otvoriti veliko takmičenje 10. juna na “Sen Deniju”, gdje će se sudariti poznatiji “trikolori” i “balkanski trikolori”. Rumunija će pokušati da pokvari žurku Polu Pogbi i društvu odmah na startu, dok će u drugoj utakmici Albanci pružiti sve da stignu do prvi bodova za sva vremena na kontinentalnim turnirima. “Jesmo favoriti u grupi

GRUPA A 1. KOLO Francuska - Rumunija 10. jun - 21.00h Albanija - Švajcarska 11. jun - 15.00h 2. KOLO Rumunija - Švajcarska 15. jun - 18.00h Francuska - Albanija 15. jun - 21.00 3. KOLO Švajcarska - Francuska 19. jun - 21.00h Rumunija - Albanija 19. jun - 21.00

i to nije sporno. Međutim, moramo da budemo ponizni i ne uzletimo prije nego o krene prvenstvo. Svaka utakmica će biti teška i tako se i pripremamo. Podrška naših navijača predstavljaće vjetar u leđa, ali ponavljam - moramo da poštujemo svakog rivala i shvatimo ga ozbiljno. Jer, u današnjem fudbalu i najmanja greška se skupo plaća. Sve tri selekcije su veoma neugodne i kada imaju svoj dan može svašta da se dogodi”, upozorava selektor Francuske Didije Dešamp. A.Popović

MEČEVA ODIGRALI SU ŠVAJCARSKA I ALBANIJA, A ŠVAJCARCI SU POBIJEDILI PET PUTA, UZ JEDAN REMI.

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

Zidan kao Di Mateo, Ćolo će pokušavati opet

ODJECI REALOVE 11. TITULE ŠAMPIONA EVROPE

Kraljevska besmrtnost

3 11 finala igrao je atletiko u svojoj istoriji i sva tri izgubio - 1974, 2014. i 2016.

rekordnih titula šampiona evrope osvojio je real - 1956, 1957, 1958, 1959, 1960, 1966, 1998, 2000, 2002, 2014. i 2016.

Bijeli dio Madrida feštao je sa igračima

DNEVNIK IZ MILANA - NEbOJŠA ŠOfRANAC

Kapiten Serhio Ramos podiže čuvenog “klempavka”

Milano, San Siro, Real Madrid i njegova 11. besmrtnost! Velikan svih velikana rođen je za tron, sa kojeg gleda ostale i kada (objektivno) nije najbolji, kao što je to bilo ove sezone. Ipak, drugi put u tri godine “merengesi” su u očaj bacili svoje crveno-bijele komšije. I dok je Atletiko u Lisabonu 2013. pao u posljednjem trenutku sudijske nadoknade, uz totalni nokaut u produžecima, ovog puta je penal rulet okrenuo leđa “kolčonerosima” - 5:3! Ljepotica sezone krenula je golom Serhija Ramosa (iz ofsajda) u 15, Antoan Grizman pogodio je prečku iz penala u 48, ali ga je spasio Janik Fereira-Karasko pogotkom u 79. minutu. Maestralni Stefan Savić mogao je da postane heroj, Jan Oblak branio sve živo Re-

sport

alu, a onda je tokom penal serije pritisak pojeo Huanfrana, čija je stativa, uz tačku na i Kristijana Ronalda, lansirala u zvijezde najvećeg rivala. “Zaslužili smo ovo. Nevjerovatan je osjećaj osvojiti Ligu šampiona i kao trener. Momci su pružili sve od sebe i ovo je, definitivno, dan za pamćenje. Žao mi je našeg protivnika, koji je bio sjajan, ali je neko morao da pobijedi”, poručio je legendarni Zinedin Zidan. A, na drugoj strani - nevjerica. Igrači Atletika bili su neutješni, baš kao i njegova armija navijača. Jedini je Dijego Simeone ostao pribran, iako ovo može biti kap koja je prelila čašu. “Patnja je ogromna. Utučen sam. Moji igrači su frustrirani. Razmisliću da li ima smisla da ostanem na klupi Atletika, jer je ovo veliki udarac, kako za mene, tako i za cijelu ekipu, na koju sam ponosan nakon svega”, rekao je neponovljivi Ćolo. A.P.

DA LI STE ZNALI? Da je Zinedin Zidan jedini na svijetu osvojio LŠ kao igrač, pomoćni trener i glavni trener.

Jedanaesti put Real, a Atletiko ostaje na nuli. “Merengesi” su čekali cijelu vječnost da osvoje septimu i desimu, ali kad ta anksija prođe onda brzo i manje očekivano osvoje nove - i kada nisu nabolji u Španiji. Za Atletiko je sudbina okrutna, iako je Juve izgubio najvise finala (6), ali niko nikad nije izgubio prva tri finala i čekao da se upiše na listu klubova heroja. Uradili su sve,i više od toga, baš kao 1974. i 2014, ali je sudbina opet rekla ne. Milano je proteklog vikenda bio centar svijeta, kao da je u toku Mundijal. Vrijeme predivno, Pjaca Duomo sva u znaku finala, a čuveni pehar sa ušima smješten na sred trga i blindiran u zlatnom kavezu. Još u četvrtak stigli su Kafu, Barezi, Vjeri, a onda u petak Toti, Maldini, Figo, Ronaldo, Ronaldinjo, a igrali su i fudbal na trgu. Berluskonijev Mediaset imao je studio na trgu, a platio je milijardu eura za Ligu šampiona, čime je likvidirao giganta “Sky sport”. Subotu su potpuno obilježili navijači Atletika, stiglo ih je 60.000, iako je moglo ući 20.000. Preplavili su grad, puni emocija, gdje su dali srce i dušu, dok su Realovi bili povučeni, arogantni Buntovnici protiv establišmenta, radnička klasa protiv kralja i državnih banaka, uz životni moto - “nikada ne prestaj da vjeruješ”. Sreo sam i Đanija Infantina, u loži kralj Španije, okoreli navijač Atletika, ali ne smije da se eksponira. Andrea Bočeli, Ališa Kiz i navijači “kolčonerosa” smješteni na tribini Milanista, sa kojima su u bratskim odnosima, a Realovi na Interovoj tribini. Spektakl je mogao da krene. Ćolo se odlučio za našeg

Bio je to duel buntovnika protiv establišmenta, radničke klase protiv kralja i državnih banaka, uz životni moto - “nikada ne prestaj da vjeruješ”

Stefana Savića, a Zidan za Kasemira, uz kojeg je okrenuo horor igru Rafe Beniteza. Ramos je iz ofsajda pogodio ispod tribine svog idola Paola Maldinija. Onda je Grizman pogodio prečku iz penala i suze nisu mogle stati na jugu. Međutim, Karasko je postigao gol pravde, gol eksplozije i tu je krenula ravnoteža straha sve do penala. A, sudbina je htjela da kiksa baš sjajni Haunfran, koji je pogodio protiv PSV-a za četvrtfinale i asistirao Karasku, čija je djevojka, mis Belgije 2013, koju je poljubio nakon gola, ronila suze. Navijačima je duša uništena, dok Ronaldo, koji se nije vidio, tvrdi da je znao da će dati gol za pobjedu, da je imao viziju. Zidan je postigao uspjeh “ala Di Mateo” i pohvalio igrače, a njegov tim, koji je stravično nadigrao PSŽ u Madridu i koji je ponizila Barsa (0:4), stigao do najvažnijeg pehara preko Rome (treća u Italiji), Volfsburga (osmi u Njemackoj) i Sitija (četvrti u Engleskoj) do trona. Uzalud je Atletiko eliminisao Barsu, Bajern... Pokušaće Ćolo ponovo, ali treba da krene opet od nule. Opet će tu biti svi bogatiji od njih, opet treba srušiti planine. Kupera su dva izgubljena finala izgorjela, otišao je i potonuo, Ćola neće, jer on nikada ne odustaje.

54 BUDUĆNOST

SPORT ZETA

0 Božović Aligrudić (Pešukić) Cavnić Mliojko Sekulić Vukčević (Škrijelj) Đukić Živković Klikovac Kukuličić Bjedov

Trener: Miodrag Vukotić

Trener: Dejan Vukićević

PODGORICA- Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 300. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: N. Vujović (Bar), I. Bogdanović (Cetinje).

RUDAR

PETROVAC

Ivanović 28’ Radanović Kaluđerović Jovanović Knžević Radišić (od 46. Alić) Božović (od 60. Vuković) Brnović (od 60. Sopo) Reljić Živković Gačević Ivanović

Bulatović 63’ Popović Savović Vujović Golubović Kopitović (od 80. Leković) Marković (od 27. Bakić) Vu (od 46. Bulatović) Mirosavljević Kajević Racković Kalačević Trener: Ivan Brnović

Trener: Vuko Bogavac

PLJEVLJA -Stadion: pod Golubinjom. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), M. Asović (Berane).

SUTJESKA

LOVĆEN

4 1

Milovac 25’, Zarubica 38’, 54’, 81’ Ličina Vujović (od 46. Ma. Vučić) Stijepović Ćuković Radulović J. Nikolić (od 58. Lončar) Stefanović Mi. Vučić (od 73. Đedović) Kovačević Milovac Zarubica Trener: Aleksandar Nedović

Perutović 12’

Buturović Radunović (od 41. Došljak) Ćuković Tatar Adžić Rogošić Tomić Radović (od 58. Milošević) Vujanović Pejaković Perutović (od 65. Ibrić) Trener: Milorad Malovrazić

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 200. Sudija: V. Vojinović (Podgorica). Pomoćnici: D. Raković (Podgorica), D. Pavićević (Podgorica).

MLADOST

MORNAR

Radović Radulović (od 81. Petričević) Lakič Glavan (od 50. Kato) Novović Raičević Tomanović Kokot (od 61. Rudović) Petrović Šćepanović Vuković Trener: Nikola Rakojević

Đurović 39’ Popović Tomašević Marković Gajević Bogdanović Ragipović Vukmarković Nikolić Kacić (od 80. Kažić) Vučinić (od 68. Leverda) Đurović (od 91. Džanović) Trener: Zoran Mijović

0 1

STAVLJENA TAČKA NA SEZONU 2015/16.

Barani u ambisu

FOTO: Dejan Lopičić

Vušurović 70’ Ljuljanović Malešević Janketić (M. Burzanović) Pajović Tomković Hočko (Raičković) Raičević Marković (Terzić) Vušurović Seratilić Vujačić

PONEDJELJAK, 30. 5. 2016.

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: oko 500. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: B. Bogdanović (Nikšić), Ž. Pavićević (Podgorica).

BOKELJ

ISKRA

0 1

Kalezić 55’

I. Todorović Čelebić Zlatičanin (od 80. Braunović) Pajović Nikezić Maraš (Spalević) M. Todorvić Đenić (Vujović) Macanović Pepić Bogdanović Trener: Slobodan Drašković

Lakićević (Mrvaljević) Vukčević Kadrović Novović Golubović Burzanović (Đurović) Đuranović (Redžović) S. Kosović Mladenović Kalezić Vučić Trener: Milija Savović

KOTOR - Stadion: pod Vrcem. Gledalaca: oko 1000. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica), B. Krstev (Cetinje).

BUDUĆNOST

GRBALJ

3 1

Ljuljđuraj 14’, I. Camaj 59’, Đukić 71’ Rosandić Tuzović Dedić (od 48. Sekulović) Mihailović Krnić (od 46. D. Camaj) Božanović I. Camaj Padović Ljuljđuraj (od 60. Bibezić) Lazarević Đukić Trener: Fuad Krkanović

Dragićević (pen.) 63’

Spasojević Zorica Pavlović Soldatović S. Vukčević (od 89. Zvicer) Nedić Vujović (od 71. Vukotić) Dragićević Malović Đ. Vukčević Damjanović (od 60. Kordić) Trener: Dragoljub Đuretić

TUZI - Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 300. Sudija: S. Vujović (Cetinje). Pomoćnici: V. Đuranović (Podgorica), M. Brajović (Spuž).

Postigao je pobjedonosni pogodak za Mornar, ali mornari će sljedeće sezone igrati u Drugoj ligi: Marko Đurović čuva loptu od Miloša Radulovića i Saše Tomanovića Pobijedite dva puta šampiona i ostanete bez prvoligaškog statusa! Takva sudbina je očigledno bila Barana! Mornar je u drugom dijelu sezone dva puta bio bolji od Mladosti, juče ih je na Starom aerodromu pobijedio pogotkom Marka Đurovića, ali sve je to bilo uzalud Topolica će sljedeće sezone ugostiti Drugu ligu... Razlog za tako nešto je svakako očajni prvi dio sezone fudbalera koji stanuju pod Rumijom - “mornari” su u uvodnih 17 kola osvojili svega sedam bodova, a poslije je bilo kasno za bilo kakvo “buđenje”. Nego, i pored toga su bili blizu, sve do 60. minuta, jer su tada rezultati posljednjeg kola bili u rukama Barana, Petrovac je pod Golubinjom gubio od Rudara sve dok se nije pojavio Nikola

Petrovac će u baraž utakmici za očuvanje prvoligaškog statusa igrati protiv Cetinja, dok je rival Iskri ekipa Bratstva

Telekom 1. CFL 1. Mladost