BROJ DANA
ce 30 nt i
1,9
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
miliona vozila marke Prius povukla je Toyota širom svijeta
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. BROJ 764/ GODINA III
●7
SAZNAJEMO A2A OSTAJE
Država povećava udio u EPCG
BANOVIĆ ● 5
Koalicija SDP i Pozitivne dobra ponuda ● Saradnja
Pozitivne i SDP može da umanji slabosti obje partije i da ojača njihove kvalitete, kaže Banović
● Na jučerašnjem
sastanku predstavnika Vlade i A2A nije bilo govora o odlasku A2A iz Crne Gore, a dogovoreno je da Italijani što prije dostave stav o planovima za gradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici
REAGOVANJA
●5
Darko Pajović Miodragu Lekiću rekao sve u lice
SPECIJALNO ZA DN
ZAKONI ● 4
Odloženo glasanje zbog sporenja DF i SNP
PUBLIKA DRŽI BERLINALE BERLIN,19
CRNOGORSKI SAN
●9
Četiri uslova do plate od 4.500 eura u Norveškoj ZOI SOČI ● 27
Tandem dama za istoriju
Berlinski filmski festival stigao je do polovine, a veliki je broj onih koji nijesu zadovoljni izborom filmova u zvaničnoj selekciji. Ukoliko se stvari radikalno ne poprave u drugom dijelu, žiriju, na čijem je čelu scenarista Džejms Šejmus, neće biti lako da odluči kome dodijeliti Zlatnog medvjeda. Niti o jednom ostvarenju se do sada ne govori kao o mogućem favoritu, što je izuzetno rijedak slučaj na festivalima.
BIJELO POLJE● 13
DF protiv stečajnog upravnika ª Vunkaº KOŠARKA ● 30
AMRA MEHOVIĆ
● 23
ŽENA
Dragičević Kinezi me sadaddas asd blizu obožavaju Olimpijakosa
2 AKTUELNO
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
EDITORIJAL
OCJENA
Predloženo rješenje za Tuzi je najbolje
MILI PRELEVIĆ urednik
MARATONCI
Maraton oko seta izbornih zakona nastavlja se u Skupštini Crne Gore. Mjeseci su potrošeni, radne grupe su zasijedale, a izgleda da je taj rad bio uzaludan i da dogovora nema. Evropska unija očekuje da usvojimo te zakone i to je najvažniji razlog što treba očekivati da oni prođu na plenumu. Kako? Odgovor na to pitanje niko sa sigurnošću ne može dati. Na šest zakona pristiglo je preko stotinu amandmana, što unosi dodatnu konfuziju, jer se ne zna ni koji će biti prihvaćeni, niti ko će sve to tehnički riješiti na zadovoljstvo većine, i što je najvažnije na zadovoljstvo EU. Tako se na primjer Zakon o finansiranju političkih stranaka polako pretvara u akt koji više liči na Zakon o zabrani korišćenja državnih resursa u političke svrhe. Ima amandmana koji predviđaju da neki djelovi društvenog života mjesec prije i mjesec poslije izbora jednostavno zamru. Ima i onih koji misle da partije mogu da se zadužuju kod komercijalnih banaka, a garancije da daje Ministarstvo finansija. Niko ne pita šta ako ta partija ne uđe u parlament? Ko će da vraća te dugove? Kada je finansiranje partija u pitanju, malo se govori o činjenici da prema učešću u Budžetu, Crna Gora je lider u regionu po novcu koji izdvaja za partije. Ne pominje se ni činjenica da u finansiranju partija država učestvuje sa 95 odsto sredstava, a posebno niko ne pominje predlog Ministarstva finansija da se to učešće smanji. Naravno, nijedna partija nije taj predlog podržala. Od svega ovoga Evropska unija se ježi i za nju je sve to, jednostavno, neprihvatljivo. Posebna priča je zahtjev da se rasprava o ovim zakonima prebaci u Odbor za antikorupciju Skupštine Crne Gore. Ovakvim ponašanjem pokazujemo svu političku nezrelost, ali i naivnost. Sa takvim zakonima (pod uslovom da ovi amandmani budu prihvaćeni) ne ide se naprijed, a najmanje do Brisela. Da li je ovakav rad na izbornim zakonima put do birača samo partije znaju. Naši putevi su čudni, najčešće zaobilazni, ali Evropa ne želi takve partnere. Svjesni su toga i poslanici u Skupštini Crne Gore, ali vjerovatno misle da oni najbolje znaju kako treba. kako koji dođe iz Brisela tako nova pamet izbija na površinu. A ti zakoni ipak treba da budu, prije svega, evropski. Kada će to biti, još niko ne znam, ali naši maratonci još uvijek trče. Kondicija im, izgleda, nije problem.
Meteo 06:41 17:14
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Predsjednik podgoričkog odbora DPS Vladan Vučelić rekao je da je model kojim se predviđa da područja sadašnjih gradskih opština Tuzi i Golubovci budu posebne opštine u sastavu Glavnog grada, sa potpunom samostalnošću u odlučivanju, posebno u oblasti planiranja i uređenja prostora i upravljanja finansijama, najoptimalnije rješenje za zadovoljavanje interesa građana tih područja. On je uvjeren da će poslanici Skupštine Crne Gore podržati ovaj model usvajanjem izmjena zakonske regulative. “Dovođenje u vezu ovog modela, koji je najbolji garant dugoročne stabilnosti lokalnih zajednica, sa kratkoročnim političkim ciljevima – što predstavnici opozicije čine ovih dana – očigledan je primjer politikanstva koje zanemaruje potrebe, interese i dobrobit građana”, istakao je Vučelić. Predloženim modelom, napominje on, obezbjeđuje se i garantuje potpuna sigurnost funkcionisanja dvije opštine i njihova samostalnost u stvaranju planskih pretpostavki, uređenju prostora i upravljanju finansijama, odnosno u tri stuba na kojima počiva svaka lokalna samouprava.
“Ovo rješenje u osnovi nije nepoznato, budući da se već decenijama primjenjuje u okruženju i Evropi, gdje posebne opštine funkcionišu u okviru glavnih gradova. Model koji je predložen od strane većine konstituenata parlamenta gradske opštine Tuzi dodatno uvažava posebnost sadašnjih gradskih opština i daje im značajno veće ingerencije u odnosu na one koje poznaju rješenja u okruženju”, dodao je Vučelić. Imajući u vidu aktuelno funkcionisanje lokalnih uprava u Crnoj Gori, Vučelić je uvjeren da je rješenje
koje se iskristalisalo u slučaju gradskih opština Tuzi i Golubovci, po pitanju njihovog budućeg statusa u okviru Glavnog grada – Podgorice, u ovom trenutku najbolje moguće. “Smatram da u narednom periodu u slučaju sličnih inicijativa možda može poslužiti kao pozitivno iskustvo i nekim drugim lokalnim samoupravama u Crnoj Gori. Činjenica je da samo one lokalne samouprave koje obezbijede povećanje kvaliteta života svojih građana, opravdavaju sopstveno postojanje”, zaključio je Vučelić. V.K.
UCG
Univerzitet podržava kontrolu Inspekcije rada o ugovorima Na Univerzitetu (UCG) nijesu željeli da komentarišu kontrolu Inspekcije rada u toj instituciji i na fakultetima vezano za primjenu odredbe Zakona o radu kojom se ugovori sa određenog transformišu na neodređeno nakon dvije godine rada. Provjeru Inspekcije ne smatraju negativnom, već naprotiv, kako tvrde, UCG podržava inicijative te vrste, naročito imajući u vidu činjenicu, kako navode, da se radi o redovnom postupku nadležnog organa. “UCG je upoznat sa pozivom Sindikata da Inspekcija rada izvrši provjeru pravilnosti primjene novih odredbi Zakona o radu, naročito u slučajevima zaposlenih koji imaju status saradnika u nastavi, koji se po lex specialis Zakona o visokom obrazovanju i propisima
Univerziteta primaju u radni odnos na određeno vrijeme”, saopšteno je DN na UCG. UCG je uvjeren da je, kao i do sada, ispunjavao obaveze i pravilno primjenjivao postojeće propise, ne uskraćujući pravo nikom od zaposlenih.
“Kako se radi o inspekcijskoj kontroli koja je u toku na pojedinim fakultetima, UCG neće iznositi svoje mišljenje dok Inspekcija ne završi rad, kako bismo omogućili njenim članovima da nesmetano završe započeti posao”, uvjeravaju u UCG. M.M.K.
BOŠKOVIĆ
Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno talasasto. Nikšić Vjetar, uglavnom slab istočni i Kolašin jugoistočni. Žabljak Temperatura vode na otvoPljevlja renom moru oko 14 stepeni. Bijelo Polje
DANAS
Promjenljivo oblačno i tokom većeg dijela dana uglavnom suvo. Ujutru još ponegdje moguća slaba kiša a u planinama na sjeveru slab snijeg. .
Danas
Sjutra
min oC max oC
7 8 9 9 8 4 2 -3 2 4
SJUTRA
13 14 15 15 14 9 6 3 8 10
min oC max oC
5 6 7 6 6 3 0 -4 1 3
12 12 13 13 12 8 5 2 7 8
Umjereno do pretežno oblačno i malo svježije, povremeno sa kišom a u planinama na sjeveru susnježica i snijeg. U višim predjelima na sjeveru prijepodne jači južni, a krajem dana sjeverni, vjetar.
Problem zloupotreba bolovanja i otkazi neradnicima
U Crnoj Gori nije problem rad na određeno ili neodređeno vrijeme, već zloupotreba bolovanja i nemogućnost otkaza neradnicima, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković i dodao da Zakon o radu mora biti primjenjiv na terenu. Bošković je juče kao gost govornik na poslovnom ručku koji je Američka privredna komora u Crnoj Gori organizovala za svoje članove rekao da je u Crnoj Gori rad na određeno vrijeme neprimjenjiv, jer radnik koji nema status na ne-
određeno ne može da podigne kredit niti da obezbijedi sigurnost svojoj porodici. Podsjetio je na zakonsku odredbu koja je stupila na snagu 22. decembra prošle godine i koja podrazumijeva da nakon dvogodišnjeg perioda na određeno vrijeme poslodavac sa radnikom treba da zasnuje radni odnos na neodređeno. “Ja sam tu bio na strani sindikata, zato što je dvogodišnji period sasvim dovoljan da poslodavac utvrdi da li je neko radnik ili neradnik. Međutim, ima strašno velikih zlou-
potreba pojedinih rješenja u Zakonu o radu”, saopštio je Bošković.Tu se, kako je objasnio, prije svega misli na zloupotrebu bolovanja i nemogućnost davanja otkaza neradniku, što je onemogućeno nepotpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora (OKU). On je na pitanje da li se planira dopuna postojećeg Zakona o radu ili pisanje potpuno novog zakonskog teksta odgovorio da su određene izmjene zakona već u parlamentu, ali da se još amandmanski može djelovati.
AKTUELNO 3
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. nato integracije
Lobiranje ne donosi članstvo T
o što grupa od 40 američkih kongresmena lobira u Vašingtonu da Crna Gora u septembru dobije poziv za članstvo u NATO je od izuzetne važnosti za našu državu, ali to neće uticati na veću podršku, odnosno razumijevanje građana u ovim procesima, ocijenili su za CdM Aleksandar Dedović iz Alfa centra i Savo Kentera iz Atlantskog saveza.
Lobiranje svake vrste je dobrodošlo, pogotovo ako dolazi sa tako važnih adresa, rekao je za CdM izvršni direktor Alfa centra Aleksandar Dedović. “Ono na čemu mi u Alfa centru stalno insistiramo je da će to lobiranje sigurno uticati na bolje raspoloženje zemalja partnera u sjevernoatlantskom savezu, ali neće uticati na veću podršku građana, odnosno veće razumijevanje građana u svim ovim procesima. Svaka međunarodna podrška je itekako dobrodošla, ali svakako da uz te procese, treba pratiti i procese razumijevanja građana”, ocijenio je za ovaj portal Dedović. Sa njim je saglasan i prvi čovjek crnogorskog Atlantskog centra Savo Kentera. “Svaki diplomatski napori u ovom trenutku su izuzetno važni za Crnu Goru, a u tom kontekstu i lobiranje, odnosno zauzimanje američkih kongresmena. U tom smislu može samo da nam koristi”, ocijenio je za CdM Kentera. To, ipak, nije od presudnog značaja da Crna Gora već u septembru dobije poziv za članstvo u Alijansi.
“I dalje ostaje isključivo na nama da dokažemo da smo zaista spremni da na samitu u Velsu dobijemo poziv za članstvo u NATO. Pored svega toga, svi diplomatski napori, kako u zemlji, tako i van nje, važni su da bi dobili poziv”, istakao je Kentera. NVO Pokret za neutralnost Crne Gore smatra, pak, da lobiranjem američki kongresmeni žele da uvuku našu zemlju u hladni rat protiv Rusije. “Naime, kongresmeni pominju neke neimenovane ‘spoljne sile’ koje rade protiv mira i stabilnosti u Evropi zbog čega se i zalažu za ubrzano proširivanje NATO sa zemljama koje mogu da budu zaštitni štit za američke interese. Time se jasno stavlja do znanja stvarni cilj širenja NATO: odbrana američkih, a ne evropskih ili crnogorskih interesa. Američki kongresmeni ne kriju da će ulaskom u NATO Crna Gora biti marioneta u budućem sukobu sa Rusijom, a crnogorski građani morati da plaćaju teret ratnih avantura na teritoriji bivšeg SSSR”, ističe predsjednik UO Pokreta Filip Kovačević. CdM - V.K.
Prepreka za članstvo je mafija Na drugoj strani, u PzP-u ocjenjuju da medijska ofanziva ambasadora i analitičara, koji prethodnih dana građane Crne Gore ubjeđuju da su vrata NATO-a širom otvorena i da Alijansa pruža punu podršku premijeru Milu Đukanoviću, su marketing namijenjen za
švajcarska vlada odlučila
predizbornu upotrebu. “Smatram da je u rukovodstvu NATO-a prevladao zaključak da kadrovski netransformisane i sa mafijom uvezane obavještajne strukture predstavljaju glavnu prepreku ispunjavanju NATO standarda, da Đukanović nikada neće
dozvoliti rekonstrukciju tih službi jer bi tako posjekao granu na kojoj sjedi”, ocjenjuje funkcioner Pokreta Koča Pavlović. Upravo zbog toga, dodaje on, Đukanović je glavna prepreka brzom učlanjenju u NATO savez.
sigurna ženska kuća
Ukinuta zabrana nošenja oružja za Crnogorce
Plesom protiv nasilja nad ženama
Švajcarska vlada je saopštila juče da ukida zabranu držanja oružja za građane Hrvatske i Crne Gore, ali će ona ostati na snazi za državljane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Alžira, Albanije, Šri Lanke i Turske, prenose e-novine. U saopštenju švajcarskog Federalnog savjeta se navodi kako je zaključeno da više nema razloga da nova članica Evropske unije Hrvatska, kao ni Crna Gora i dalje budu na listi zemalja čiji državljani u Švajcarskoj ne smiju da kupuju niti posjeduju oružje, prenijela je agencija AP. Postoje tri kriterijuma za zabranu građanima određenih zemalja da u Švajcarskoj drže oružje: ako u Švajcarskoj ima veći broj ljudi iz tih zemalja u kojima se desio rat ili oružani konflikt kao i u slučaju krijumčarenja oružja iz konfliktnih regiona u Švajcarsku. Pored toga, potrebno je da je u Švajcarskoj bilo etnički ili politički motivisanih sukoba pripadnika su-
Nevladina organizacija Sigurna ženska kuća (SŽK) organizovaće sjutra, kako prenosi agencija Mina, na podgoričkom Trgu Republike, ples protiv nasilja, kao dio međunarodne borbe protiv nasilja nad ženama i djevojkama. Kako je saopšteno, akcija koja će početi u podne dio je globalne inicijative “Milijarda ustaje”, koja se realizuje u preko 200 država širom svijeta. Predsjednica SŽK Ljiljana Raičević kazala je da će plesom izraziti svoje nemirenje sa nasiljem nad ženama i sa inertnošću i nespremnošću crnogorskih institucija da se uhvate ukoštac sa tom pojavom. “Plesaćemo kako bismo impelementirali zakone i preuzeli političku odgovornost i svoju uvjerenost da žene u Crnoj Gori, kao i širom svijeta, mogu i moraju da budu tretirane kao ravnopravna i poštovanja dostojna bića”, poručila je Raičević.
kobljenih strana iz tih područja, ili da za tako nešto postoji visok rizik. Vlada je ocijenila da se ti kriterijumi više ne odnose na Hrvatsku i Crnu Goru, te će državljani te dvije zemlje od 15. marta moći legalno da kupuju i poseduju oružje u Švajcarskoj. Iako je nivo kriminala u Švajcarskoj nizak u odnosu na evropske standarde, ova zemlja ima najveći broj samoubistava vatrenim
oružjem. Procjenjuje se da u Švajcarskoj cirkuliše dva do tri miliona komada vatrenog oružja, mada niko ne zna tačan broj, jer ne postoji državna služba za registraciju oružja. Pored poluautomatskih pušaka, koje imaju u kući svi muškarci koji su služili vojsku, u zemlji se neregistrovano koriste hiljade lovačkih pušaka i pištolja.
rabini poručili
Keri objavio rat Bogu Grupa izraelskih rabina, uključujući i osnivača ultra desne partije “Naša zemlja Izrael”, napisali su otvoreno pismo američkom državnom sekretaru Džonu Keriju, optuživši ga da je objavio rat Bogu, zbog trenutnih pokušaja posredovanja između izraelskih i palestinskih pregovarača. Rabini su upozorili da Keri mora prestati s takvim aktivnostima kako bi izbjegao božju kaznu. Pismo je po-
slao Komitet za spas zemlje i naroda Izraela, koji je osnovao rabin Šolom Dov Volpo, osnivač pomenute partije. Komitet se protivi političkom sporazumu sa Palestincima koji uključuje teritorijalne ustupke. “Vaši neprekidni napori da izvršite eksproprijaciju sastavnih djelova naše Svete zemlje i predate ih Abasovoj terorističkoj bandi graniče se s objavom rata protiv našeg Stvoritelja
i Vladaoca svijeta! Jer Bog je poklonio čitavu Zemlju Izrael našim precima, Avramu, Isaku i Jakovu kako bi je oni zavještali, kao vječno nasljeđe svojim potomcima, jevrejskom narodu do kraja vremena”, ističe se u pismu. Rabini tvrde da Keri namjerava da dovede u opasnost izraelske Jevreje približavajući ih potencijalnoj raketnoj vatri sa Zapadne obale, ako bude predata Palestincima.
Najavljeno je da će se akciji pridružiti stalni predstavnik Ujedinjenih nacija (UN) Rastislav Vrbenski, šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Mitja Drobnič, građani i građanke, nevladine organizacije, privrednici, diplomate, političari, studenti i radnici. “Sa nama će plesati Crna Gora koja ne pristaje na nasilje”, kazala je Raičević. Ona je navela da je inicijativa pokrenuta kada su UN objavile poražavajuće statističke podatke prema kojima jedna od tri žene ne može izbjeći silovanje ili fizičko zlostavljanje tokom života. “Ako znamo na Zemlji živi sedam milijardi ljudi - znači da je milijardu žena izloženo nasilju”, rekla je Raičević. Prema njenim riječima, “Jedna milijarda ustaje” je najmasovniji aktivistički pokret u istoriji međunarodne borbe protiv nasilja nad ženama i djevojkama.
4 POLITIKA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
IzbORNO zAKONOdAvSTvO
Odloženo glasanje zbog sporenja Fronta i SNP
Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj je trebalo da se raspravlja o setu izbornih zakona odložena je za ponedjeljak, na inicijativu Socijalističke narodne partije. Nakon neuspjelih dogovora u ponedjeljak i utorak, poslanički klubovi ni juče na kolegijumu nijesu našli kompromis, pa je na predlog SNP sjednica zakazana za ponedjeljak. Šef poslaničkog kluba SNP Aleksandar Damjanović kazao je da će u ponedjeljak poslanički klubovi biti u punom sastavu. “Dogovor je da u ponedjeljak u 12 časova nastavimo sjednicu, kada poslanički klubovi budu u punom sastavu. U ime SNP sam dao podršku na Zakon o finansiranju političkih partija. Amandman koji sam podnio je u skladu sa poslovnikom Skupštine, on definiše Odbor za ekonomiju i finansije kao matični odbor za Zakon o finansiranju političkih partija. Ne vidim razloga da se odboru oduzme to pravo i da se nadzor daje drugom odboru”, kazao je Damjanović, koji je na pitanje da li će podržati zakon u slučaju da njegov amandman ne bude prihvaćen odgovorio da će o tome odlučiti u ponedjeljak. On je dodao da je njegov amandman na fonu dosadašnjeg rješenja koji predviđa da se Odbor za ekonomiju bavi finansiranjem političkih partija kao što je to bio slučaj i ovaj put. “Očekujem podršku za ovaj amandman. On je u suštini tehnički i na fonu je dosadašnjeg rješenja. Dakle juče je upravo Odbor za ekonomiju raspravljao o Zakonu o finansiranju političkih partija i smatram da tako treba da ostane”, poručio je Damjanović. Milutin Simović iz DPS smatra da Zakon o finansiranju političkih partija treba da bude ustavan i da je cilj DPS da se dođe do zakona koji će
SKUPŠTINA CRNE GORE
Gusinje postaje opština 26. februara Odlaganje bilo nepotrebno Šef poslaničkog kluba DF Goran Danilović ne razumije odluku SNP da se glasa u ponedjeljak. “Danas smo mi koji smo htjeli da se usvoji Zakon o finansiranju političkih partija imali 41 glas biti evropski i primjenljiv u praksi. “Politika ne smije biti ispred Ustava ni ispred zakona”, poručio je Simović. Šef Odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u Direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirk Lange i evropski komesar za proširenje Štefan File su upozorili Crnu Goru da je neophodno da što prije usvoji promjenu izbornog zakonodavstva, posebno Zakon o finansiranju političkih partija. Simović kaže da se različito tumače takve poruke.
i bez tri opoziciona odsutna poslanika. Žao mi je što su kolege iz SNP insistirale da se glasa u ponedjeljak. Kome nije do izbornog povjerenja - neka to kaže”, poručio je Danilović. Na na set od šest izbornih zakona uloženo je preko 110 amandmana. O čekivano, najviše amandmana je pristiglo na Zakon o finansiranju političkih partija, ali i na Zakon o izboru odbornika i poslanika. Osim ova dva zakona, na dnevnom redu biće predložene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, biračkom spisku, finansiranju političkih partija, crnogorskom državljanstvu, ličnoj karti i lokalnoj samoupravi. A.O.
INICIjATIvA
AA neće raditi na štetu Malesije Albanska alternativa je saopštila juče da nije potpisala inicijativu za izmjenu seta zakona, poslate klubovima poslanika u Skupštini Crne Gore, a koji se tiču promjene statusa gradske opštine Tuzi. Kako je naveo predsjednik AA Đerđ Camaj ova partija ne prihvata da bude inicijator izmjena zakona koji su predloženi zbog činjenice da su nacionalne partije inicirale dva prijedloga koja se tiču opštine Malesija. Prva, kako je rekao, inicirana je od poslanika Siništaja i Nimanbegua, a druga preko Skupštine gradske opštine Tuzi, koje su u suprotnosti sa posljednjem inicijativom. “Na prvom sastanku sa nacionalnim političkim partijama, saglasili smo se da ovi zakoni ne idu prema Skupštini Crne Gore kao naše inicijative, nego da to budu inicijative DPS-a ili Vlade. Mi u međuvremenu, nijesmo imali informaciju, ko je počeo ovu inicijativu i ko je pripremio propratno pismo koje je potpisano od dijela odbornika. Na posljednjem sastanku koji smo imali u Tuzima nacionalne partije, 1. februara 2014. godine, poslije analize jedne verzije, poslali smo naše sugestije, ali Al-
banska alternativa, do danas nije dobila odgovor, da li su primjedbe usvojene ili ne. Odjednom je neko inicirao potpisivanje jednog papira, kojeg kao takvog mi nijesmo mogli potpisati, jer smo ozbiljna politička partija, a nemamo informaciju koja je verzija zakona predložena Skupštini. Ko je i zašto ovo na ovaj način uradio, ne želimo da licitiramo”, poručio je Camaj. V.K.
Danas počinje PS OEBS Zimsko zasijedanje Parlamentarne skupštine OEBS-a, čiji je predsjednik Ranko Krivokapić, održaće se danas i sjutra u Beču. Na ovogodišnjem trinaestom zimskom zasijedanju predstavnici 57 država članica će razmatrati i donositi političke odluke u oblastima demokratije, ljudskih prava i bezbjednosti. “Tokom zasijedanja planiran je i sastanak Stalnog odbora PS OEBS-a koji okuplja šefove delegacija država učesnica te predstavlja i najviše političko tijelo ove najveće parlamentarne skupštine na svijetu”, saopšteno je iz Krivokapićevog kabineta. Predsjednik PS OEBS-a Ranko Krivokapić će takođe voditi i dvije specijalne debate na temu “Rast ekstremizma, radikalizma i ksenofobije – izazovi OEBS-a u regionu” i “Trenutna situacija u Ukrajini”. “Zasijedanje će pored članova Parlamentarne skupštine okupiti i brojne predstavnike diplomatskog kora u Austriji”, navodi se u saopštenju. Krivokapić će ovom prilikom imati i brojne bilateralne susrete. “Zasijedanje PS OEBS-a u Beču predstavlja svojevrsnu priliku za izazito uvećanje diplomatskih kapaciteta”, naglašeno je u saopštenju.
Gusinje će 26. februara i zvanično postati samostalna opština, saznaju Dnevne novine. Nakon što je Vlada prihvatila inicijativu Ministarstva unutrašnjih poslova o izmjeni Zakona o teritorijalnoj organizaciji, prema kojima Gusinje postaje samostalna opština, predlog izmjene zakona je stigao na adresu Skupštine, a Vlada kao predlagač uz ovaj dokument je podnijela zahtjev za sazivanje vanredne sjednice. DN saznaju da bi ovaj predlog došao na dnevni red ranije, ali zbog odugovlačenja oko izbornog zakonodavstva o Gusinju će se glasati 26. februara. Očekuje se da će predsjednik države odmah nakon izglasavanja promjene ovog zakona raspisati izbore u Gusinju, ka-
ko bi se stekli vremenski uslovi da se izbori održe u isto vrijeme kada i u ostalih 13 opština. To je obaveza iz nedavnih izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji, usvojenih na inicijativu Demokratskog fronta. Građani Gusinja su 8. januara prošle godine na referendumu ubjedljivom većinom zatražili da se tom području vrati status punopravne opštine. U Gusinju je 14. decembra prošle godine održan protestni skup sa kojeg su građani pozvali Vladu da hitno donese odluku o vraćanju statusa opštine. Gusinje će postati 23. opština u Crnoj Gori, nakon što je nedavno, takođe odlukom Skupštine, status opštine vraćen području Petnjice. Gusinje je status opštine izgubilo 1954. godine. A.O.
SUSRET
Razgovarali o putu Crne Gore u NATO Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić razgovarao je juče sa slovenačkim ambasadorom u Crnoj Gori Vladimirom Gašparičem o aktuelnim crnogorskim pitanjima, saopšteno je iz DF. Kako se navodi u saopštenju DF, tokom susreta razmijenjena su mišljenja o crnogorskim aktuelnim pitanjima i nekim međunarodnim temama. Posebno je bilo
riječi o mnogim aspektima evroatlantskih integracija Crne Gore. Lekić je, kako se navodi, posebno naglasio značaj unutrašnjih reformi kao bitan uslov kako za međunarodne integrativne procese, tako i za vidljive rezultate na ekonomsko-pravnom i političkom planu u Crnoj Gori. “Gasparič i Lekić dogovorili su nastavak dijaloga”, navodi se u saopštenju Demokratskog fronta.
zdRAvO bERANE
DPS se hvata za posljednju slamku Koalicija Zdravo Berane poručila je da nema tog političara koji će 9. marta spriječiti građane da zaokruže tu listu. Iz ove koalicije su naveli da ovih dana očekuju nalet “vikend Beranaca” i visokih funkcionera DPS. “U tom pravcu ovih dana se očekuje nalet ‘vikend Beranaca’ i visokih funkcionera DPS koji ubiraju slatke podgoričke plodove u udobnim stanovima, sa ekstra visokim primanjima i koji su zarad sopstvenih interesa odavno napustili i predali izumiranju svoje Berane. Da se očajnik hvata i za posljednju slamku govori i naziv njihove liste (Da pobijedi Berane - Milo Đukanović), u kojem pozivaju da lično Milo Đukanović pobijedi Berane!?”, navodi
se u saopštenju koalicije DF i SNP. Pozvali su i “Vukinu privatnu odborničku listu” da prije odlaska kažu gdje su potrošili 100 miliona eura koje su poslanici DPS obznanjivali na sva zvona. “Umjesto toga, mogla bi ta družina, u pohodu na svoje Berane i Berance, makar da kaže otkud sad ostaviše na teret svojih sugrađana milionske dugove. Sve ove, kao i mnoge druge, ogromne propuste i greške odlazećih DPS-SDP moćnika nova lokalna vlast na čelu sa koalicijom Zdravo Berane (SNP-DF) spremna je da zajedno sa svojim sugrađanima sanira, spasi grad od potpunog ponora i da ga vrati na staze urbanog i uspješnog grada”, zaključeno je u saopštenju.
POLITIKA 5
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Koalicija SDP i Pozitivne dobra ponuda za birače INTERVJU
Vasilj Karadžić
nuda za birače.
eneralni sekretar Socijaldemokratske partije, Borislav Banocić rekao je u intervjuu Dnevnim novinama da bi ta partija mogla da uđe u koaliciju sa prosrpskim partijama pod određenim uslovima. On je ocijenio da nacionalno pitanje Srba nije najveći i najteži problem u Crnoj Gori. Banović je osim toga, napomenuo da saradnja Pozitivne i SDP može da umanji slabosti obije partije i da ojača njihove kvalitete, dodavši da će ta koalicija biti interesantna ponuda za birače.
Šta je to što SDP sprečava da raskine koaliciju sa DPS, s obzirom na očiglednu zategnutost u odnosima i nezadovoljstvom Vaše partije radom DPS? Moramo mijenjati diskurs. Nije poenta hoće li SDP sa DPS-om, ko je ova, a ko ona koalicija. Ko je sada, a ko poslije s kim… Bitno je što SDP, DPS, Pozitivna, Nova, SNP, Bošnjačka… mogu nude i rade da slobode i pravde bude više, više dobre ekonomije u zemlji, više posla za ljude. Dakle, ako je svrha i cilj saradnje sa SDP-om programska, ako je javni, a ne uski partijski, grupni, lični interes - onda ona može potrajati, može se i širiti sa novim akterima. Ako je cilj očuvati ili dobiti šaku vlasti, ili vreću sve jedno, radi vlasti, onda… Očigledno da dolazi vrijeme tog preispitivanja i među partijama i unutar partija. Mnogi gledaju negativno i čude se glasanjima i razmišljanjima mimo i preko šanca sopstvene partije. Ne mislim tako, smatram da je to i poželjno dio našeg političkog sazrijevanja, ako se ne radi o trgovini ili nekom sličnom bizarnom razlogu. Ali se bojim da se češće radi upravo o ovom drugom.
G
Da li koalicija SDP i Pozitivne na lokalnim izborima u Podgorici može biti test za saradnju na državnom nivou? Socijaldemokratska partija je jedna od najstarijih na crnogorskoj političkoj sceni. Možda smo i jedini koji nijesmo mijenjali osnovne ideološke i programske odrednice, mijenjali ime ili se dijelili na više partija. S dru-
ge strane, Pozitivna je jedna od najmlađih, sa sličnim političkim i vrijednosnim pogledima po mnogim važnim pitanjima. Saradnja može da umanji i otkloni neke slabosti koje iz toga proističu ili da ojača, istakne kvalitete jednih i drugih. S tim očekivanjima se ulazi u saradnju u Podgorici. I sigurno će to biti interesantno iskustvo za dalje. Vjerujemo da će to biti vrlo interesantna p o-
Kako komentarišete poziv premija Mila Đukanovića srpskim partijama u Crnoj Gori da učestvuju u vlasti i da li je to znak da DPS razmišlja da Vas zamijeni?
REAGOVANJA
Pajović Lekiću rekao sve u lice Povodom teksta objavljenog u Dnevnim novinama “Miljanić posvađao Pajovića i Lekića” reagovale su i Pozitivna Crna Gora i Demokratski front. “Sve što je predsjednik Pozitivne Crne Gore imao da kaže lideru Fronta o temi koja vas interesuje rekao mu je lično u Skupštini Crne Gore i tome nemamo šta da dodamo”, saopštili su DN u Pozitivnoj. Ova partija podsjeća da je ranije saopštila da je prelazak bivšeg poslanika Pozitivne Crne Gore Zorana Miljanića u građanski klub DFa potez kojim je ova koalicija svjesno ili ne, uradila ono što je DPS protivno izbornoj volji građana radio i radi u mnogim opštinskim parlamentima, uzima ono što mu ne pripada. “To nije demokratska praksa kojoj bi trebalo da stremi opozicija, već suprotno, legitimisanje nedemokratskih metoda rada i djelovanja DPS-a”. Takođe, nije na odmet da podsjetimo i na činjenicu da je Pozitivna Crna Gora na predsjedničkim izborima pozvala svoje članstvo da glasa za predstavnika Demokratskog fronta”, kažu u ovoj partiji. U Demokratskom frontu kažu da predsjednik Miodrag Lekić nikad nije imao svađu u dosadaš-
njoj komunikaciji sa liderom Pozitivne Crne Gore Darkom Pajovićem, niti su ikada pomenuli ime poslanika Zorana Miljanića. “Pošto se u iskonstruisanom tekstu pominje čak i uzrujanost, da podsjetimo da je ovih dana u Skupštini bilo razloga za svojevrsnu uzrujanost, ali povodom sasvim druge teme”, istakli sui z DF-a. Naime, prema njihovim riječima, vladajuća struktura uporno i provokativno sabotira izglasavanje izbornog zakono-
davstva poslije devetomjesečnog zajedničkog rada višestranačke komisije, NVO sektora i eksperata EU. “Vjerujemo da su i tim povodom Demokratski front i Pozitivna, kao opozicione političke grupacije, na istom zadatku u aktuelnom parlamentarnom djelovanju”, zaključeno je u reagovanju DF-a. Očigledno je da se radi o različitim viđenjima razgovora dva lidera u holu Skupštine Crne Gore.
Svakako je odgovornost i na građanskim partijama, da vode računa o osjetljivosti nacionalnih, posebno manjinskih pitanja i svakoj namjernoj ili nenamjernoj hegemoniji i diskriminaciji. E sad, ako bi to srpske partije prihvatile, a lično nemam ništa protiv, onda bi imali nešto poput vlade narodnog jedinstva, nacionalnog spasa. To bi značilo da stanje u zemlji, u političkom i ekonomskom smislu, zahtijeva radikalnije političke mjere. Ne vjerujem da je to namjera DPS-a. Pošto bi vani, koliko razumijem poziv, ostala samo Pozitivna i Pokret za promjene, ipak se ne radi o tome. Logički slijed vodi ka zaključku da su u Crnoj Gori trenutno najvažniji i najteži problem nacionalno pitanje Srba i pravni status nekoliko sveštenika Srpske pravoslavne crkve. S tim se, već, ne bih složio. Kao što se, rekao bih, ne slažu ni sve značajne srpske partije. Mislim da se ipak radio o izgovoru, alibiju da se opravdaju neki dosadašnji, ali i budući ad hoc i trajniji aranžmani i u lokalnim i državnom parlamentu. Koji su legitimni, ali je rizično i štetno njihovo kamufliranje u nacionalno pitanje.
Da li bi SDP ušao u takvu koaliciju (čiji bi dio bile prosrpske partije)? Dugogodišnja manipulacija i propaganda, koja je SDP pokušala predstaviti kao glavne protivnike Srba imala je rezultate. Pa se naša istrajna i opravdana borba za jednakost svih, na pravo na postojanje, na državu, na nacionalno ime, jezik, crkvu…Crnogoraca i pripadnika drugih naroda predstavljalo kao antisrpstvo. To se pokušava i ovih dana preko na brzinu odmrznutih i aktiviranih partija i njihovih prvaka. Srećom, sada u to malo ko vjeruje, pa ni oni sami. Jednostavno naši sugrađani srpske nacionalnosti počinju da shvataju, kao što su to shvatili i prihvatili naši sve brojniji članovi– jednakost, pravda, solidarnost i tolerancija – postulati socijaldemokratije, najbolji su okvir za rješavanje svih društvenih pitanja, pa i nacionalnih. Odgovor je svakako, ako bi ta koalicija imala saglasnost oko nekoliko nam jako važnih unutrašnjih i spoljnopolitičkih pitanja. No, ne vidimo da toga još uvijek ima. Nažalost.
6 EKONOMIJA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. ZAKON O KAP U
Upravna zgrada Kombinata aluminijuma
EVROPSKA KOMISIJA
Treba pratiti Kombinat Sa posebnom pažnjom treba pratiti situaciju u kojoj se nalazi Kombinat aluminijuma Podgorica u cilju obezbjeđivanja poštovanja pravila Evropske unije o konkurenciji, ocijenili su predstavnici generalnih direktorata iz Evropske komisije na sastanku sa predsjednikom Odbora za ekonomiju Aleksandrom Damjanovićem. On je sa Isabele Neale Beson i Terezom Setnickovom iz Generalnog direktorata za konkurenciju i predstavnikom Generalnog direktorata za proširenje Mariom Fernandez iz Evropske komisije razgovarao o sprovođenju obaveza koje je Crna Gora preuzela potpisivanjem SSP-a u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, u dijelu koji pokriva Poglavlje 8
Regionalni prekogranični sastanak u okviru Jadranskog IPA projekta Udruženo djelovanje u promociji održivog razvoja turizma – Turgrate2 održan je juče u Podgorici, u cilju promocije i valorizacije kuture i agro-prehrambenih proizvoda. Direktor Nacionalne turističke organizacije (NTO) Saša Radović naveo je da je osnovni cilj projekta poboljšanje promocije i valorizacije kulture i jačanje na održiv način konkurentnosti turističke destinacije Jadrana.
– Politika konkurencije. “Predsjednik Odbora Aleksandar Damjanović ukazao je da se trenutno nalazimo u situaciji u kojoj je ponovljen oglas za prodaju dijela imovine KAPa i da očekuje da će isti donijeti ozbiljne ponude koje će omogućiti tržišnu održivost i neće zahtijevati dodatna izdvajanja budžetskih sredstava”, saopšteno je iz Skupštine nakon sastanka. Damjanović je, kako se dodaje, ukazao da će se nastojati da se obezbijedi blagovremena i intenzivnija saradnja izvršne i zakonodavne vlasti u domenu njihovih nadležnosti, koja će omogućiti jačanje crnogorske ekonomije u onim sferama u kojima je trenutno najranjivija. I.C.
Besplatan Wi-Fi za Nikšićane Građani Nikšića, u sklopu realizacije projekta “Wireless Montenegro”, od juče mogu koristiti besplatan internet na dvije lokacije, Filozofskom i Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje. Implementacija besplatnog bežičnog interneta na lokaciji Filozofskog fakulteta pruža i stanarima studentskog doma korišćenje te povoljnosti.
Čeka se Skupština Skupština Crne Gore dostaviće do kraja mjeseca odgovor Ustavnom sudu na predlog Vrhovnog suda za ocjenu ustavnosti člana 3 stav 4 Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru. “Rok za dostavljanje odgovora Skupštine Ustavnom sudu još nije istekao”, saopšteno je iz Skupštine za Dnevne novine. Iako nijesu naveli rok, prema informacijama Dnevnih novina, on ističe krajem februara. Osim predloga Vrhovnog suda i Vlada Crne Gore je zatražila ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa. Zakonom je definisano da Skupština daje saglasnost na odluku stečajne uprave za prodaju imovine Kombinata aluminijuma. Prema saznanjima Dnevnih novina, Vrhovni sud smatra da se tim propisom Skupština direktno miješa u nadležnost sudskih organa, što je suprotno Ustavu Crne Gore. Vrhovni sud je, kako saznaju Dnevne novine, dostavio Ustavnom sudu inicijativu, jer smatra da se Zakonom o zaštiti državnih interesa Skupština direktno miješa u nadležnost sudskih organa. Odredbama tog zakona, koji je u Skupštini usvojen glasovima opozicije i manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije, propisano je da stečajni sudija i
upravnik ne mogu zaključiti ugovor o prodaji imovine Kombinata aluminijuma Podgorica dok ne dobiju saglasnost parlamenta. U Vrhovnom sudu smatraju da je ta odredba suprotna članovima 11 i 118 Ustava Crne Gore. I među pravnicima vlada slično mišljenje. Prema mišljenju profesora Blagote Mitrića, Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-me-
talurškom sektoru protivan je opštepoznatim i opšteprihvaćenim pravnim postulatima, pa predstavlja knjiški primjer neustavnosti. Advokat Nikola Martinović, koji je član Odbora direktora EPCG, predložen za tu poziciju u ime SDP, kazao je prije mjesec da ni zakonodavna, ni izvršna vlast nemaju pravo da se miješaju u rad treće grane vlasti.
RADNA SNAGA
Nedostaju inžinjeri i programeri Najtraženija zanimanja, prema podacima Evropske kancelarije za zapošljavanje, jesu sistemski inženjeri i programeri, za kojima slijede ona iz uslužnih djelatnosti, saopšteno je juče u Podgorici na debati o drugom pregovaračkom poglavlju. Luksemburg je zemlja sa najvećim udjelom strane radne snage, jer su skoro polovina zaposlenih stranci, a visok procenat radnog stanovništva iz drugih država ima i Kipar. Glavni pregovarač i državni sekretar za evropske integracije Alek-
sandar Andrija Pejović saopštio je da je Crna Gora na dobrom putu da u narednim mjesecima otvori pregovore o drugom pregovaračkom poglavlju, kojim se svim građanima EU omogućava mnogo više od zapošljavanja i boravka na teritoriji druge države članice. “Na taj način se omogućava zapošljavanje na teritoriji druge članice EU, korišćenje zdravstvenog, penzijskog i osiguranja u slu aju nezaposlenosti i prava na porodična davanja”, rekao je Pejović na deba-
ti koju je organizovala Kancelarija glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije i Britanskim savjetom u Crnoj Gori. Direktor Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić kazala je da proces pristupanja EU, u okviru kojeg bi uskoro trebalo da počnu pregovori o drugom pregovaračkom poglavlju, odnosno slobodi kretanja radnika, istovremeno predstavlja šansu i izazov za Crnu Goru.
EKONOMIJA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
7
Crna Gora u top 5 ª wildº destinacija Nacionalni park Durmitor
Foto: Vedran Ilić
tuRizAm
Kavarić i Lazović razgovarali sa predstavnicima A2A da se dug EPCG konvertuje u akcijski kapital
A2A ostAje
Država povećava udio u EPCG
D
ržava Crna Gora blizu je povećanja udjela u Elektroprivredi Crne Gore, nezvanično saznaju Dnevne novine. Na jučerašnjem sastanku predstavnika Vlade i A2A učesnici su zadovoljni. Na sastanku nije bilo govora o odlasku A2A iz Crne Gore. Italijane očekuje i sastanak sa premijerom Milom Đukanovićem. Dogovoreno je da Italijani što prije dostave stav o planovima za gradnju hidroelektrana na Morači i Komarnici.
Država će udio od 55 odsto u Elektroprivredi Crne Gore, najvjerovatnije povećatio za tri do pet odsto, jer će dug prema državi biti konvertovan u akcije. Iako će udio države porasti, a italijanskog A2A smanjiti, to za Italijane i nije problem. Kako je DN potvrdilo više izvora, Italijani su zadovoljni jučerašnjim sastancima sa vicepremijerom Vujicom Lazovićem i ministrima ekonomije i finansija Vladimirom Kavarićem i Radojem Žugićem. “Na sastanku je razgovarano o implementaciji člana 12 Zakona o budžetu koji se tiče dokapitalizacije EPCG, a kojim je predviđeno da se dug EPCG konvertuje u akcijski kapital države Crne Gore, i konkretnim aktivnostima koje bi trebalo realizovati u svrhu implemtacije tog člana”, navodi se u saopštenju Vlade. Među temama, kao što su DN najavile prije dva dana, bio je i proje-
kat drugog bloka TE Pljevlja i budući redoslijed poteza. “Ostvaren je visok stepen saglasnosti po pitanju stava Vlade, a to je da se projekat realizuje po modelu koji skraćuje rokove za njegovu realizaciju i maksimizira performanse projekta”, dodaje se u saopštenju Vlade. To znači, da u slučaju da EPCG ne bude zadovoljna finansijskim detaljima ponude koja je izabrana za najbolju, dobije podršku od A2A, kako bi projekat bio brže realizovan. Dražava praktično ne želi da gubi vrijeme u usaglašavanju finansijskih detalja. Na tender za prodaju Termoelektrane prijavilo se nekoliko kompanije, od kojih su u uži krug ušle četiri kompanije i to “Škoda Praha”, “Powerchina Hubei Electric Power Survey & Design Institute”, “Istroenergo Group IEG Slovakia-SES Tlmace” i “China Machinery En-
gineering Corporation (CMEC)”. EPCG je ranije već razgovrala o ponudama, a u narednom periodu se očekuje da radna grupa Bordu direktora dostavi predlog zaključaka u vezi sa izborom najpovoljnijeg ponuđača. Tema koja je manje prijatna za A2A je Kombinat aalumnijuma. Iako je dug za struju KAP-a od skoro 44 miliona eura uz onih šest za Željezaru koje su već prežaljeni govorilo se o budućem snabdijevanju KAP-a. I po tom pitanju bilo je dosta razumijevanja od A2A, ali samo u slučaju da se pojavi strateški partner za KAP. Razgovaralo se i o aspektima koji se odnose na institucionalni okvir u Crnoj Gori i postojeću regulativu za poslovanje energetskih kompanija, kao i ugovorni okvir koji proizilazi iz Ugovora o privatizaciji. “Razgovarano je i o mogućnostima EPCG u dijelu izgradnje HE na Morači i Komarnici i dogovoreno da italijanski partneri što prije dostave svoj stav o mogućim planovima vezanim za nastavak projekata. Ovo su redovne konsultacije akcionara u okviru ovog značajnog privredog subjekta koje će biti nastavljene”, zaključuje se u saopštenju. N.U.
teRmoeLeKtRANA
Njemački magazin “Outdoor”, specijalizovan za putovanja, planinarenje i avanturizam, u februarskom izdanju, uvrstio je Crnu Goru među 40 destinacija za aktivni odmor u Evropi koje se moraju vidjeti. Crna Gora je, kako je saopšteno iz Nacionalne turističke organizacije, istaknuta kao “raj za aktivni turizam”, pored Islanda, Alpa, Škotske, Španije, Portugalije, Južne Francuske. Prema članku naslovljenom “Velika sloboda”, pet uzbudljivih “wild” destinacija za prave ljubitelje prirode i aktivnog odmora su: Škotska, Norveška, Sjeverna Španija, Nacionalni park u Francuskoj i Crna Gora.
“Crna Gora sa svojih pet nacionalnih parkova, opisuje se kao raj za planinarenje, posmatranje ptica, a ističe se i da na crnogorskim planinama još ima dosta divljih životinja kao što su medvjed, orao i vuk, što je prava rijetkost u Evropi”, navodi se u saopštenju NTO. Ističe se da je proteklih godina razvijena mreža planinarskih staza, kao i da je Crna Gora posvećena razvoju ekološkog, održivog planinskog turizma, te da će u tom smislu crnogorska divlja ljepota dugoročno ostati takva kakva je, zastićena i pristupačna. Magazin izlazi mjesečno u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. I.C.
tuRsKA sAVjetuje
Posvetite se poljoprivredi Između Crne Gore i Turske postoji dobra saradnja koja bi mogla još više da se intenzivira, posebno u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, ocijenjeno je na sastanku predstavnika crnogorske vlade i Turske razvojne agencije (TIKA). Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović je na sastanku sa predstavnicima TIKA-e rekao da prostora za širenje saradnje ima mnogo, posebno u oblasti poljoprivrede, prenosi Mina-biznis. “Iskustvo Turske za nas može biti veoma dragocjeno, a projekati o kojima smo danas govorili imaće praktične efekte na rast zaposlenosti i proizvodnje”, kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, zajedno će se raditi na poboljšanju kreditnih uslova u oblasti poljoprivrede, jer banke koje sada posluju u Crnoj Gori, kako je objasnio, ne daju doprinos razvoju agrara, zbog vrlo visokih kamata i kratkih rokova. Predstavnik TIKA-e Mustafa Yazici upoznao je Ivanovića sa planovima i mogućim projektima za ovu godinu i ocijenio da bi u nastavku saradnje veći fokus trebalo staviti na oblast poljoprivrede. Tokom sastanka razgovarano je između ostalog i o edukaciji poljoprivredih proizvođača, pilot projektima i razvoju klastera. “Dogovorili smo i odlazak jedne grupe poljoprivrednika u posjetu Turskoj”, dodao je Ivanović.
Italijani vjeruju u projekat Prihodi manji 2% maksi elektrana u Crnoj Gori Italijanski mediji, projekat gradnje drugog bloka termoelektrane u Pljevljima vide primjer koji ujedinjuje kinesku snagu i italijansko iskustvo. U televizijskom priliogu posvećenom projektu u Crnoj Gori koji zajedno treba da realizuju kinesko-evropske kompanije ujedinjene u konzorcijum Džoj venčur (Joy Venture) napominje se da se kineska ekonomija ne mora gledati kao konkurencija. “Sa azijskom ekonomskom snagom moguće je napraviti i zajedništvo i na taj način uzeti značajno parče tržišta. Primjer toga je konzorcijum evropsko-kineskih kompanija koje su se okupile ka-
teLeNoR
ko bi relizovale najveći elektroenergetski projekat - maksi elektranu u Crnoj Gori. To je najveći projekat u toj zemlji vrijedan 400 miliona eura”, navodi se u prilogu televizije RTV38. U prilogu se dalje navodi da se u konzorcijumu Džoj venčur koji čine firme iz Kine, Slovenije i Srbije, nalazi i italijanska firma Ambiente iz Toskane koja je specijalizovana za poslove ambijentalnog inženjeringa sa dugim iskustvom u toj oblasti. Uz nju najveći partner je kineska Power China koja je instalirala oko 45 odsto objekata u toj zemlji. Kozorcijum čine i slovenačka firma Velenje i Tecon iz Srbije zadužena za pitanje
produktivnosti. “Radi se o modernizaciji najveće električne centrale u Crnoj Gori koja sama pokriva 40 odsto potreba zemlje. To je veliki i vrlo interesantan projekat, tehnološki izazov jer Crna Gora ima veliku potrošnju sa jedinim resursom koji ima, a to je ugalj. Elektrana u Pljevljima svakako nije rađena po evropskim standardima, koji poštuju ambijent kao ni ekonomsku efikasnost proizvodnje. Modernizovana elektrana ovoj balkanskoj zemlji će donijeti zapadnjačke standarde”, kazao je za italijanske medije direktor za razvoj komanije Ambiente Mateo Bertoneri. I.B.
Kompanija Telenor Crna Gora ostvarila je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu prihod od 16,1 miliona eura, što je, kako je saopšteno, u odnosu na uporedni period dva odsto manje ne računajući promjene u cijenama interkonekcije. Iz kompanije je saošteno da je Telenor Crna Gora zadržao lidersku poziciju, sa učešćem od 38,2 odsto u ukupnom broju korisnika na crnogorskom tržištu na kraju 2013. godine. “Na naše finansijske rezultate u posljednjem kvartalu 2013. uticale su i dalje prisutne teške ekonomske okolnosti u Crnoj Gori. Uprkos tome i jakoj konkurenciji na tržištu, ostvarili smo solidan rezultat. Naša posvećenost korisnicima i tržištu se nastavlja, i to kroz priorite-
Malvebo
tizaciju investicija sa ciljem jačanja kvaliteta korisničkog iskustva i raznovrsnosti ponude servisa. Dalje investiranje u našu mrežu i prodajne objekte osiguraće nam bolju dostupnost, brzinu i jednostavnost korišćenja naših usluga, kao i zadržavanje vodeće poziciju na tržištu telekomunikacija”, rekao je izvršni direktor Telenor Crna Gora Majkl Malvebo. I.C.
8 DRUŠTVO Otvaranje gradske televizije predviđeno je odlukom usvojenom u Skupštini prijestonice Cetinje
uSkOrO
Cetinje dobija svoju televiziju Crnogorska prijestonica uskoro će dobiti lokalnu televiziju. Njenim otvaranjem Cetinjani će biti u prilici da se na jednostavan, efikasan i kvalitetan način informiše o događajima, ali i da prate ostale segmente programske šeme koji će biti vezani za prijestonicu, odnosno njene žitelje. Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović saopštio je Dnevnim novinama da je otvaranje gradske televizije predviđeno odlukom usvojenom u skupštini prijestonice, neposredno nakon riješavanja dugogodišnje krize u funkcionisanju Radija Cetinje. “Stoga, proces uspostavljanja televizije je u završnoj fazi”, pojasnio je Bogdanović. Prema njegovim riječima, do završetka adaptacije objekta u kojem će raditi TV Cetinje ostalo je još nekoliko dana, a već je formirana kadrovska struktura. “Zaposleni u televiziji, među kojima je i dio onih koji su donedavno radili na radiju, već su počeli sa eksperimentalnim radom. Zbog toga, za očekivati je da TV Cetinje počne sa radom tokom nekoliko predstojećih sedmica”, najavio je Bogdanović. Značaj otvaranja lokalne televizije, ocjenjuje gradonačelnik, višestruk je. “Ipak, naša ključna ambicija, sa kojom smo i počeli čitav projekat, bila je da građani Cetinja, uz radio
dobiju još jedan elektronski medij, koji će im pružati blagovremene informacije od lokalnog značaja iz različitih društvenih sfera, a koji će prije svega biti njihov servis”, naglasio je Bogdanović. Otvaranje TV Cetinje bio je predmet sporenja 2011. godine koalicionih partnera Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije. U DPS-u su tada smatrali da bi osnivanjem televizije grad i građani dobili mnogo, dok su u SDP-u vjerovali da nije vrijeme za tako nešto i da ima mnogo “prečih stvari”. Gradonačečnik Bogdanović je 2011. godine kazao da je nakon uspješno riješenog problema u Radio Cetinju, lokalna uprava tokom dužeg vremenskog perioda bila posvećena razmatranju aktuelne situacije, odnosno mogućnosti za uspostavljanje televizije kao sastavnog dijela lokalnog javnog servisa. “Konsultovali smo sve stručne strane, počev od medija, pa do sfere finansija. Nakon tih aktivnosti, zaključeno je da postoje neophodni preduslovi za stvaranje pravnog okvira kojim će, između ostalog, biti regulisano i osnivanje lokalne televizije”, objasnio je tada gradonačelnik. U lokalnoj upravi tada su isticali da prijestonica Cetinje ima dobre preduslove i u pogledu televizijskog auditorijuma. M.M.K.
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Bezbjednost novinara i dalje glavni razlog za zabrinutost u Crnoj Gori: Ilustracija
Odlučuju o dekanu FPN Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UO UCG) donijeće sjutra odluku o imenovanju dekana Fakulteta političkih nauka (FPN). UO UCG najvjerovatnije će dati “zeleno svijetlo” za predlog Vijeće FPN da za dekana izaberu profesora Sašu Kneževića. Vijeće ove univerzitetske jedinice nedavno je jednoglasno predložilo UO UCG da za dekana FPN podrže profesora Kneževića. Knežević je do sada obavljao dužnost v.d. dekana FPN, a na ovu funkciju postavio ga je UO UCG nakon dva neuspjela izbora za čelnu poziciju ove univerzitetske jedinice. Podsjetimo da je UO UCG poništio sredinom prošle godine izbor Sonje TomovićŠundić za dekana zbog navodnih proceduralnih propusta. Izbori su propali i jesenas jer su kandidatkinje za dekana FPN Olivera Komar i Nataša Ružić dobile jednak broj glasova. M.M.K.
“Novartis” donirao 100.000 € Donatorskim aktivnostima farmaceutska kompanija “Novartis Pharma Services AG Podgorica” tokom 2013. godine doprinijela je unapređenju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u Kliničkom centru Crne Gore, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove. “Novartis” je tokom protekle godine donirao KCCG aparate, sredstva za usavršavanje i ljekove u vrijednost oko 100.000 eura. Povodom značajnih donacija, direktor KCCG dr Milan Mijović uručio je zahvalnicu direktorici predstavništva “Novartis Pharma Services AG Podgorica” Mariji Lopičić. M.M.K.
SLOBODA MEDIJA
Crna Gora najgora u našem regionu Makedonija i Crna Gora najslabije su rangirane balkanske zemlje prema Indeksu slobode medija za 2014. godinu koji je izdala grupa Reporteri bez granica. U Izvještaju se navodi da bezbjednost novinara i dalje glavni razlog za zabrinutost u Crnoj Gori, a u tom dokumentu su nabrojani i napadi na nezavisne medije. Crna Gora zauzima 114. mjesto od 180. zemalja, dok je Makedonija na 124. poziciji. Balkan se u Indeksu Reportera naziva i dalje “buretom baruta”. Veći napredak u slobodi medija, rast od 18. pozicija, zabilježila je Albanija, koja je za pet podioka slabija od Kosova i zauzima 80. mjesto. Od bivših jugoslevenskih država najbolje je plasirana Slovenija koja je 34, Srbija 54, Hrvatska je na 65, a Bosna i Hercegovina na 66. mjestu. Najbolje plasirane zemlje su Finska, Holandija, Norveška i Luksemburg, a najniže su na ljestvici slobode medija rangirane Sirija, Turkmenistan, Sjeverna Koreja i Eritreja. Reporteri bez granica konstatuju velika opadanja u slobodi medija u mnogobrojnim zemljama svijeta, uključujući Sjedinjene Države, Centralnoafričku Republiku i Guatema-
lu, kao i boljitke u toj slobodi, dajući primjere za to - Ekvador, Boliviju i Južnu Afriku. Glavni sekretar Reportera Kristof Deloa kazao je da je indeks slobode medija u svijetu referentno sredstvo koje se zasniva na nekoliko kriterijuma - nivou restrikcije slobode, pluralizmu, nezavisnosti medija, okolini i samocenzuri, zakonskom okviru slobode medija, transparentnosti i infrastrukturi. “Indeks podstiče vlade da se suoče sa svojom odgovornošću tako što će osigurati civilno društvo objektivnom mjerom slobode i predočiti međunarodnim tijelima indikator dobre vladavine, čime treba da se vode odluke izvršne vlasti”, navodi se u Izvještaju Stanje medijskih sloboda u Crnoj Gori je takvo da ne bi bilo iznenađenje da je država rangirana mnogo niže u Izvještaju organizacije Reporteri bez granica, ocijenio je novinar, Duško Vuković. “Imajući u vidu stanje medijskih sloboda u Crnoj Gori, ne bi bilo iznenađenje i da je naša zemlja pala niže od 114. mjesta. S pravom se, naravno, proziva političko vođstvo države za ovakvo stanje stvari, jer nema ko drugi biti odgovoran”, rekao je Vuković agenciji Mina. Bo.P.
OBukA u SLOvEnIJI
Sada imamo i vojne planinare Pripadnici čete specijalnih snaga i Planinskog bataljona Brigade kopnene vojske nakon obuke u Sloveniji stekli su zvanje vojnih planinara. Kako je saopšteno iz Ministrastva odbrane, oni su boravili u slovenačkom Centru za obuku planinskih jedinica na Bohinjski Beli. “Tokom boravka u Sloveniji obrađene su tematske cjeline spašavanje i pružanje pomoći u snijegu, evakuacija unesrećenih, pomoć kod hipotermije, izrada objekata za privremeni boravak, orijentacija i snalaženje u prostoru, a završetkom kursa učesnici su stekli zvanje vojnog planinara”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane. Teški vremenski uslovi koji su zahvatili Sloveniju predstavljali su dodatni ispit za sve učesnike kursa i neplaniranu provjeru njihove izdržljivosti. “Dobra psihofizička priprema za kurs, realizovana na našim planinama, učinila je da svi pripadnici obuku uspješno privedu kraju i realizuju
Vježbe otežavalo loše vrijeme sve planirane teme”, piše u saopštenju. Bilateralna saradnja, kako se dodaje, kroz obuku planinskih jedinica između Vojske Crne Gore i slovenske vojske intenzivno će se nastaviti u budućnosti. Bo.P.
DRUŠTVO 9
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
CRNOGORSKI SAN
Četiri uslova do plate od 4.500€ Bojana Pejović
o
dgovarajuća diploma, radno iskustvo, te solidno znanje engleskog i norveškog jezika neophodni su uslovi za sve Crnogorce zainteresovane za izazov da u Norveškoj potraže bolji život. Ta skandinavska zemlja nedavno je iskazala potrebu za radnom snagom, kojoj je za razne vrste poslova ponuđena plata od nevjerovatnih 4.500 eura, kazali su Dnevnim novinama iz “SENO resorsis”, norveško-srpske kompanije koja se bavi regrutovanjem radne snage za norveško tržište.
Evropska kancelarija za zapošljavanje (EURES) nedavno je objavila izvještaj u kojem piše da Norveška traži inženjere koji su stručnjaci za mehaniku, elektroniku, automatiku, hidrauliku i vodovod, zatim predškolske vaspitače, nastavnike, posebno u oblasti prirodnih nauka i matematike, doktore medicine i medicinske sestre, te psihologe, vozače autobusa, taksiste, kuvare i konobare. Za te profile u toj sređenoj nordijskoj zemlji nudi se prosječna mjesečna zarada od 4.500 eura. Najlakši način da Crnogorci i stanovnici zemalja regiona dođu do nekog od gore navedenih poslova je prijava preko “SENO resorsis”, srpskonorveške firme koja se bavi regrutovanjem i pripremom kandidata za posao u Norveškoj. Iz te agencije kazali su Dnevnim novinama da svako ko se prijavi i prođe sve potrebne provjere ima šansu da u jednom trenutku dobije posao. Svaki kandidat koji aplicira za posao postaje dio baze podataka i agencija ga kontaktira kada se ukaže potreba za radnikom njegovog profila. “Riječ je uglavnom o sezonskim poslovima, prije svega u oblasti ugostiteljstva, u trajanju od tri do šest mjeseci. U toku je priprema i grupe medicinskih radnika koji bi u Norveškoj bili stalno zaposleni, a isti je slučaj i sa vaspitačima u vrtićima”, kazali su iz “SENO resorsisa”. Kao otežavajuću okolnost navode to što svi oni koji nijesu državljani Norveške mogu da dobiju radnu dozvolu najduže na šest mjeseci. Država i poslodavci često su spremni da
ponude i opciju probnog rada i u tom slučaju gotovo je 95 odsto sigurno da će onaj ko potpiše ugovor o probnom radu na godinu poslije toga biti primljen za stalno. Prvi korak pri apliciranju je da kandidat agenciji pošalje biografiju na srpskom i engleskom jeziku u elektronskoj formi, te fotokopiju ili skeniranu diplomu i reference o prethodnom radnom iskustvu. Nakon toga, kako su kazali iz agencije, slijedi selekcija i priprema. “Zatim slijedi intervju u agenciji gdje se utvrđuju afiniteti kandidata i njegov profil i provjerava znanje engleskog jezika. Provjera referenci i psihološko testiranje košta 3.500 dinara, odnosno 30-ak eura.
●provjera norveškog jezika Treći korak je provjera norveškog jezika, koju radi profesor norveškog jezika. Za radnike u ugostiteljstvu potreban je osnovni nivo, dok je za medicinske radnike potreban viši nivo znanja jezika - B1. Za one koji ne znaju norveški, postoji mogućnost pohađanja kursa. “Kada u agenciju stigne ugovor o radu s određenim poslodavcem, kandidat se izjašnjava da li ga prihvata ili ne. Tek kada ga prihvati, neophodno je obezbijediti ovjereni prevod diplome na engleski jezik, prevod neophodne dokumentacije (licence, državni ispit...), fotokopiju pasoša i izjavu da nije krivično osuđivan, odnosno da se protiv njega ne vodi krivični ili prekršajni postupak. Agencija može da
pomogne i u pronalaženju smještaja u Norveškoj”, precizirali su iz “SENO resorsisa”.
●Dugo žive i većina ima svoju kuću Prema podacima Ujedinjenih nacija, Norveška je rangirana kao zemlja sa najvišim prosječnim zaradama, najdužim životnim vijekom stanovnika i najboljim uslovima za život. Većina stanovnika Norveške posjeduje svoju vlastitu kuću. Zaposlenima u Norveškoj radno vrijeme traje 37,5 sati nedjeljno, što znači sedam i po sati svakog radnog dana, a maksimalno 40 sati u nedjelji. Svi koji rade u toj skandinavskoj zemlji u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a svi stariji od 30 godina imaju 30 dana godišnjeg odmora koji je uredno plaćen. Prosječna plata je jedna od najviših u Evropi, ali i svijetu i iznosi oko 36.700 norveških kruna (NOK), odnosno 4.384 eura. D eset odsto najbolje
plaćenih stanovnika Norveške u prosjeku zarađuju oko 71.000 NOK mjesečno, odnosno 8.541 eura, a deset odsto najslabije plaćenih stanovnika u prosjeku mjesečno zarađuju oko 20.600 NOK ili 2.460 eura. Ipak, hrana u Norveškoj je u prosjeku za 62 odsto skuplja nego u drugim zemljama Evrope.
PRedSjedNIštvO SS Odlučuje
Novi OKU možda bude potpisan u petak Predsjedništvo Socijalnog savjeta (SS) danas će se izjasniti o dogovoru sindikalnih centrala koje su nakon više od godinu i po konačno usaglasile sporni član 60 Opšteg kolektivnog ugovora (OKU) koji se odnosi na raspodjelu sredstava namijenjenih za odmor i rekreaciju. Ukoliko se Predsjedniš-
tvo pozitivno izjasni o konsenzusu Saveza sinidikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG), prema najavama ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića, novi OKU socijalni partneri bi mogli potpisati već u petak. Dvije sindikalne centrale su usaglašeni tekst vezano za OKU dosta-
UP:Pojedine odredbe treba korigovati U UP podsjećaju da su ranije iznijeli stav da se nekada usaglašeni tekst OKU-a mora dodatno razmotriti socijalni partneri, te da se o potpisivanju novog Opšteg kolektivnog ugovora, organi UPCG moraju ponovo izjasniti. “Ovo posebno imajući u vidu sadašnji ekonomski trenutak koji se,
svima u Crnoj Gori je jasno, u značajnoj mjeri razlikuje od onog koji je važio prije godinu i po dana. U ovom trenutku, zahtjev sindikata za potpisivanje Á usaglašenogÁ OKU-a za UPCG nije prihvatljiv jer sadrži odredbe koje treba dodatno korigovati”, kazali su za DN u UP.
vili socijalnim partnerima UP i Vladi na izjašnjavanje. Sindikalci su dogovorili da se uplate naknade za odmor i rekreaciju radnika uplaćuje samo za zaposlene koji su članovi sindikata i to na račun centrale kojoj taj sindikat pripada. Do sada se ovaj novac slivao na račun SSCG. “Zakazali smo Predsjedništvo Socijalnog savjeta da bismo vidjeli mišljenje Unije poslodavaca. Mi kao treći partner i ranije smo bili spremni za potpisivanje tog dokumenta. S obzirom da su se sindikati usaglasili ne vidim sada spornu tačku, osim u slučaju ako sada poslodavačko udruženje napravi distancu od tog dokumenta. U tom slučaju moglo bi doći do zastoja u potpisivanju. Međutim, ako se danas dogovorimo, onda bi OKU već u petak mogao biti potpisan”, najavio je ministar Bošković. UP je najavila da će sa dopisom sindikalnih centrala o njihovom postignutom dogovoru o spornom članu OKU upoznati rukovodstvo
i organe Unije poslodavaca kako bi se o njemu izjasnili. “UP pozdravlja napore koje su dvije sindikalne centrale uložile”, saopšteno je DN iz UP. Iz ove asocijacije poručili su da su predstavnici UP, kao i njeni organi, u dosadašnjem periodu pokazali korektan odnos i spremnost za postizanje konsenzusa po svim pitanjima od značaja za radnike i poslodavce. “To potvrđuje i naš odnos prema predmetnom dokumentu, naročito u toku rada Radne grupe i svih dešavanja koja su pratila pregovore koji su socijalni partneri vodili po pitanju usaglašavanja teksta OKU koji, kao što je poznato, nije na snazi od 30. septembra 2012. godine”, podsjećaju iz UP. Poručuju da u ovom trenutku neće odustati od socijalnog dijaloga i po navedenom pitanju postupiće kao odgovoran socijalni partner. “Vjerujemo da će takav odnos imati i predstavnici druga dva socijalna partnera - sindikat i Vlada”, nadaju se u UP. M.M.K.
Predrag Bošković
10 HRONIKA Zakazano suđenje Moniki Martinović
Suđenje Moniki Martinović, osumnjičenoj da je u septembru prošle godine upravljajući “poršeom karera” izazvala saobraćajni udes u kojem je stradao Baranin Luka Đurović, zakazano je za 20. februar u Osnovnom sudu u Kotoru. Martinović će za krivično djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, a koje je za posljedicu imalo smrtni slučaj, suditi sudija tog suda Momirka Marović. Osnovno tužilaštvo u Kotoru podiglo je optužnicu protiv Martinović, nakon tri mjeseca intenzivnih istražnih radnji usmjerenih na rasvjetljavanje smrti Luke Đurovića, vođe jedne od vodećih kriminlnih gru-
PUCNJAVA NA STAROM AERODROMU
Lazović krije ko ga je ranio? Foto: Mirko Savović
STRADANJE LUKE ĐUROVIĆA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
pa u Baru. Prema navodima optužnice, ova osamnaestogodišnjakinja je 30. septembra prošle godine, upravljajući “porše karerom”, izazvala tešku saobraćajnu nezgodu na samom izlazu iz tunela Vrmac u Kotoru, u kojoj je stradao njen saputnik Đurović. Djevojka je tada zadobila teške tjelesne povrede, zbog kojih je zadržana na liječenju u risanskoj bolnici. Po izlasku je saslušana u tužilaštvu koje joj nije odredilo pritvor. Martinović je policiji još za vrijeme liječenja priznala da je u trenutku nesreće upravljala automobilom, ali se nije mogla sjetiti više detalja. S.K.
Automobil kojim je upravljala Martinović Sa policijskog izviđaja nakon pucnjave
ZADRŽANE NAKON UDESA
Podgoričanke u pritvoru zbog pronađenog heroina
Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila je Podgoričankama Marijani Tomović (24) i Violeti Novčić (43) jednomjesečni pritvor zbog sumnje da su izvršile krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Sudija Rakonjac je donijela rješenje o odredivanju pritvora po naredbi za sprovođenje istrage zamjenice Višeg državnog tužioca Ljubinke Madžgalj.
Tomović i Novčić su u ponedjeljak oko 21 čas doživjele saobraćajnu nezgodu kada se “golf 3” kojim su putovale iz pravca Berana iz nepoznatih razloga u mjestu Šćepanica survao u korito potoka Gradac. Za vrijeme izviđaja, policija je pregledom automobila, ispod suvozačevog sjedišta pronašla oko pola kilograma heroina i uz njega još 2,3 kilograma praška koji se upotrebljava za smješu ove droge. B.Č.
Podgoričanin Danilo Lazović (33) ranjen je juče oko 6.40 časova, na parkingu u Bulevara Pera Ćetkovića, u naselju Stari aerodrom. Za sada nepoznati napadač, oko sedam časova ujutro, ispalio je tri hica u Lazovića od kojih su ga dva pogodila u noge. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, Lazović je policajcima dao izjavu da ne zna ko ga je ranio, u šta su oni posumnjali. “Postoje sumnje da povrijeđeni krije ko je u njega ispalio hice, jer imamo čvrste pretpostavke da je napadač metke ispalio
iz neposredne blizine”, kazao je sagovornik Dnevnih novina blizak istrazi. Nakon ranjavanja Lazović je prevezen u Urgentni blok, a podgorički policajci obavili su uviđaj. Povod obračuna, kao i identitet napadača, juče nijesu otkriveni. Povrijeđeni Podgoričanin, vlasnik paba “Amsterdam”, policiji je poznat od ranije. U septembru prošle godine privođen je sa bratom Lukom zbog sumnje da su prevarili vlasnike nekoliko podgoričkih preduzeća čime su zaradili oko 330.000 eura. Braća Lazović su vlasnici pre-
duzeća “Tehno Luna” i “Orgazam”, a tada su osumnjičeni da su od novembra 2012. do aprila 2013. prevarili više firmi i na taj način zaradili 329.438 eura. Oni su vlasnike tih preduzeća “navukli” na posao sa lakom zaradom, uglavnom trgovina bijelom tehnikom preko firme iz Albanije, da bi se na kraju ispostavilo da ona ni ne postoji. Sumnja se da su Luka Lazović, direktor i vlasnik “Tehno Lune” i suvlasnik “Orgazma” čiji je izvršni direktor i suvlasnik Danilo Lazović, lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu pet osoba. M.V.P.
BAR
Rasvijetljene dvije krađe Barska policija uhapsila je juče sugrađanina D.B. (32) zbog sumnje da je iz kuće D.O. ukrao veću količinu prdmeta iz pokućstva. Istog dana, službenici barske policije uhapsili su i dvije Srbijanke M.F. (48) iz Odžaca, i R.M. (43) iz Aleksinca zbog sumnje da su sa lokomotive parkirane na Željezničkoj stanici, u Baru ukrale visokonaponski kabal, 11 ventila i dru-
ge djelove, koje su prethodno obile kliještima. Svi uhapšeni terete se za krivično djelo “teška krađa”, saopšteno je juče iz Uprave policije. Prema sumnjama policije D.B. je u noći između 11. i 12. februara, u naselju Žukotrlica u Baru, obio vrata kuće D.O., a nakon toga iz unutrašnjosti kuće ukrao veću količinu različitih predmeta iz pokućstva. D.B.
je nakon toga ušao u garažu gdje se nalazilo auto oštećene, prethodno ukradene predmete stavio unutar vozila a zatim je prespajanjem žica uspio da ga pokrene i tako se udalji sa lica mjesta. On je, kao i M.F. (48) i R.M. (43) uz krivičnu prijavu predat nadležnom državnom tužiocu na dalju nadležnost, saopšteno je iz Uprave policije. K.P.
HRONIKA 11
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Tužilac sakrio nalaz vještaka ODBRANA U PREDMETU ª FOKUSº :
B
ranilac većine optuženih u predmetu “Fokus” za računarsku prevaru i kriminalno udruživanje, advokat Branko Anđelić, na jučerašnjem suđenju istakao je da ima čvrste sumnje da je tužilac Sanja Jovićević namjerno sakrila dokaze koji ne idu u prilog navodima optužnice.
Branilac većine optuženih u predmetu “Fokus” za računarsku prevaru i kriminalno udruživanje, advokat Branko Anđelić, na jučerašnjem suđenju istakao je da ima čvrste sumnje da je tužilac Sanja Jovićević namjerno sakrila dokaze koji ne idu u prilog navodima optužnice. Anđelić je naveo da je vještak informacione tehnologije iz Slovenije Boštjan Kežmah sačinio nalaz po nalogu Jovićević, koji nije uvršten u dokaze, a u kojem nema riječi o krivičnom djelu računarska prevara. On je rekao i da se kod tužioca više puta raspitivao za taj nalaz, ali da mu je govoreno da još nije stigao. “Stupio sam u kontakt sa vještakom koji mi je dao pismenu izjavu
da je nalaz poslao i da je spreman da bude saslušan na suđenju. Tužilac je nalaz namjerno izostavio iz dokaza, jer potpuno isključuje krivicu optuženih za računarsku prevaru”, tvrdio je Anđelić. Jovićević je kazalada ovi navodi nijesu tačni, da je postojala naredba za vještačenje, ali da nalaz nije dostavljen. Na jučerašnjem suđenju preslušavane su mjere tajnog nadzora. Većina su bili razgovori između optuženih Miloša Čujovića i Nikole Markovića, svjedoka Marka Vujovića i njegovog druga, izvjesnog Vlada. Povod razgovora bio je transfer 280.000 dolara iz Švajcarske na račun Borisa Petriče-
Predložili da novac uplate za donaciju Romima Usljed brojnih komplikacija u transferu spornih 280.000 dolara, Čujović je smišljao brojne razloge zbog kojih bi omogućili podizanje tako velike sume. “Meni ovaj odozgo može da pošalje potvrdu sa potpisom da novac ša-
vića. Kada je Čujović zvao banku u Švajcarskoj predstavaljao se kao Džonatan Lojd. U jednom od razgovora izvesni Vlado obavijestio je Čujovića da imaju problem, jer iz banke ne mogu da podignu više od 15.000 eura. Iz ovih razgovora jasno je da je Vlado pregovarao sa svojim drugom o uplati, koji ih je upoznavao s procedurama, između ostalog da im za toliku sumu treba ovjera notara iz Švajcarske.
Nebojša Marković
lje pastorku za stan”, predložio je Čujović Vladu. Nakon toga, uslijedio je novi predlog. “Brate, pitaj tamo može li da se pare uplate na račun donacije za Konik, za ove požare što su bili”, rekao je Čujović svom sagovorniku. Nakon više pregovora pojavio se najveći problem - ugovor koji je potpisao Švajcarac da novac može prebacivati samo na svoj račun. “Vidi kod onoga može li otvoriti fiktivni račun na ime ovoga, pa neka ga poslije ugase”, predložio je Čujović Vladu, nakon čega ga je ovaj obavijestio da je to nemoguće. U jednom od preslučanih razgovora Marković je pitao Vidoja Stanišića zašto je u policiji. “Uzimaju nam izjavu odakle nam pare da kupimo auta. Ne znaju da kući imam još pola miliona eura i da ću sjutra novi ‘hamer’ da kupim”, odgovorio je Stanišić, objašnjavajući juče sudu da su se šalili . Sudija Predrag Tabaš juče je ponovo odbio zahtjeve za ukidanje privora optuženih. Branilac Nebojše Markovića, advokat Miloš Vuksanović tražio je sudu da mu da razloge zašto je Marković optužen, kako bi znao od čega da ga brani. “Sud kaže da će doći do uznemiravanja javnosti ako oni izađu na slobodu. I mediji su objavili podrugljiv članak o tome kako im je pritvor produžen jer su djela počinili za vrijeme ekonomske krize. Ispade da su Zagoričani vukovi sa Vol-strita koji utiču na globalnu ekonomsku krizu”, kazao je Vuksanović. Osim Čujovića, Markovića, Stanišića i Petričevića, na optuženičkoj klupi nalaze se , Nebojša Marković, Bojan Pejović, kao i Saša Klikovac, Dragan Kovačević, Radonja Vulević i Slađana Medenica. M.V.P.
Pao još jedan ”panter” Borko Ilinčić, srpski državljanin, pripadnik bande “Pink Pantheri”, poznate po spektakularnim pljačkama dragulja i skupocjenog nakita širom svijeta, uhapšen je nedaleko od Madrida, saopštila je juče španska policija. linčić se tražio zbog pljačke 2007. u Dubaiju. Taj je 35-godišnjak jedan od pljačkaša koji su u trgovačkom centru u Dubaiju ukrali više desetina komada skupocjenog nakita u vrijednosti od tri miliona dolara. Ujedinjeni Arapski Emirati su ga zbog te pljačke osudili na doživotni zatvor, a za njim je bila raspisana međunarodna potjernica. Ilinčić je uhapšen u madridskom predgrađu Alcala de Henares. Policija je kod njega pronašla pasoš izdat u BiH. Većina pripadnika brojne “Pink Panther” bande je iz država bivše Jugoslavije, a procjenjuje se da su od 1999. opljačkali dragulje u vrijednosti od 330 miliona eura. S.K.
Pucao zbog bivše djevojke Podgorički policajci potražuju Miška Matanovića i Željka Vukčevića koji se sumnjiče da su preksinoć, oko 22.30 časova ispalili hice na benzinskoj pumpi u podgoričkom mjestu Zeta. Pucnjavu je policiji prijavio otac Milice Šišević, koji je tvrdio da je jedan od osumnjičenih metke ispalio u blizini automobila “BMW” u kojem se nalazila njegova kćerka sa Tomislavom Popovićem, sa kojim je u emotivnoj vezi. Ipak, prema onome što mu je kćerka ispričala, nije bio siguran da li je napadač pucao u vazduh ili možda u pravcu automobila u kojem je bila Šišević sa momkom. Nakon preduzetih istražnih radnji, policija je došla do saznanja da je jedan od dvojice osumnjičenih, ranije bio u emotivnoj vezi sa Šišević te se stvorila sumnja da bi to mogao biti povod ispaljivanja hitaca. M.V.P.
PO TUŽBI PREDRAGA ŠUKOVIĆA
Počelo suđenje Veselinu Veljoviću Podmetnuli bombu UHAPŠENI BERANCI
Beranska policija rasvijetlila je aktiviranje eksplozivne naprave podmetnute desetak dana unazad pod auto Beranca Vladana Milunovića. Zbog sumnje da su podmetnuo navedeni eksploziv uhapšeni su Bernard i Senan Sujković kao i maloljetni J.P. (17). Kako je juče saopšteno iz policije, mladići su uhapšeni prekjuče, pod sumnjom da su 1. februara oko 18.15 časova u Ulici Svetog Save u Beranama, postavili eksplozivnu napravu ispod “ford escorta” vlasništvo D.M., od čijeg je dejstva pričinjena veća materijalna šteta na automobilu.
“Osumnjičeni B.S., K.S. i J.P. su, uz poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom počiniocu, predati zamjeniku Osnovnog državnog tužioca u Beranama, zbog osnovane sumnje da su počinili navedena krivična djela”, saopštili su iz polciije. Hapšenjem Bernarda Sujkovića beranska policija rasvijetlila je još jedno bacanje eksploziva iz septembra peošle godine. Naime, Bernard Sujković se, pored gore navedenog, sumnjiči da je 16. septembra aktivirao eksplozivnu napravu ispred lokala “Siti Haus”. K.P.
Suđenje bivšem direktoru policije i aktuelnom savjetniku za bezbjednost predsjednika Crne Gore Veselinu Veljoviću, po tužbi bivšeg načelnika Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala Predraga Šukovića počelo je juče u Osnovnom sudu u Podgorici čitanjem tužbe i odgovorom na nju. Šuković je tužio Veljovića jer je navodno, dajući iskaz o aferi “crne trojke”, pred tužiocem izjavio da je Šuković pokušao da ga diskredituje u slučaju novinarke Vijesti Olivere Lakić. Veljović je početkom oktobra, kako je objavio list Dan, pred tužiocem tvrdio da je Šuković fingirao dokaze u slučaju napada na novinarku Lakić, navodeći kako pouzdano zna da napada nije ni bilo. Veljović je bio izričit i da je upravo ovaj bivši in-
Veljović
spektor lažirao činjenice koje utiču na nevinost Ivana Buškovića koji je osuđen za napad na novinarku. Za ove poteze, kako je tvrdio Veljović, Šuković je imao lične razloge to što ga je on, kada je bio direktor policije, na tri godine udaljio iz služ-
be jer je jedne prilike koristio psihoaktivne supstance. Predsjednikov savjetnik, koji se nije pojavio na jučerašnjem ročištu, iz više navrata je negirao ove tvrdnje. Suđenju nije pristupio ni Šuković, a njegovu tužbu zastupao je juče advokat Igor Brnović. Sudija Ljiljana Šoškić prihvatila je prijedlog Brnovića da se sasluša njegov klijent Šuković. Šoškić je donijela odluku i da se pribave spisi predmeta evidentirani kod tužioca u kojima je izjava tuženog.Nakon suđenja Martinović je DN kazao da je tužba protiv njegovog klijenta neosnovana. Po njegovim riječima, glavni dokazi u postupku su novinski tekstovi lista Dan, a Veljović sa njima nema dodirnih tačaka. Nastavak pripremnog ročišta zakazan je za 18. mart. S.K.
12 CRNA GORA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. RADOVI
SLUŽBA ZAŠTITE
Aneks ugovora sa Turcima Učestali požari u pljevaljskim selima
PLJEVLJA – Pljevaljski vatrogasci su u minula dva dana imali pune ruke posla, a u više odvojenih požara na seoskom dijelu opštine izazvanim najvjerovatnije paljenjem livada izgorjelo je pet pomoćnih objekata saopšteno je iz Službe zaštite i spasavanja. Ljudskih žrtava nije bilo. “U Šulima su izgorjela tri pomoćna objekta, vlasništva Živka Lečića i Mila Bijedića.Vatra je prijetila širenjem ali je zahvaljujući brzoj intervenciji mještana koji su lokalizovali požar i pripadnika Službe zaštite i spašavanja koji su ga ugasili, spriječena veća šteta”, saopšteno je iz Službe zaštite. Po jedan pomoćni objekat je izgorio u Vrulji i Mijakovićima. “U Vrulji je gorjela trava i nisko rastinje, a vatra potpomo-
gnuta vjetrom prijetila je da ugrozi stambene i pomoćne objekte u blizini, osnovnu školu ‘Mile Peruničić’ i veterinarsku ambulantu. Požar je ugašen, a do dolaska pripadnika Službe zaštite i spašavanja u Vrulji je izgorjela koliba vlasnika Milanka Cmiljanića”, saopštili su pljevaljski vatrogasci. Trava i nisko rastinje gorjeli su i selima Zaglavak, Mijakovići i Adrovići, a nadomak grada u Durutovićima vatra je prijetila da ugrozi elektro kablove Rudnika uglja i štalu na Servanovcu “Apelujemo na građane da ni pod kojim okolnostima ne vrše paljenje bilo kakvog materijala jer se na taj način i iz nehata mogu izazvati neprocjenjive štete”, navodi se u saopštenju pljevaljskih vatrogasaca. D.K.
HERCEG NOVI - Zbog kašnjenja radova na izgradnji kanalizacione mreže ubrzo će biti potpisan aneks ugovora sa turskom kompanijom “Ćeltićoglu”. Radnici Kompanije Milenium su raspoređeni na gradilišta priobalnog kolektora i vodovodne mreže od Kamenara do Kumbora. Angažovali su vlastitu mehanizaciju i opremu, koju su protekle sedmice dopremili iz Beograda. U firmi Semper su angažovane 92 mašine i vozila. Sveukupno na terenu je raspoređeno oko 180 radnika, jednog i drugog podizvođača radova. Predstavnici investitora Opštine, Vodakoma, firme za nadzor na izvođenjem radova Dahlema i Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture na sastanku su izvršili uticaj na predstavnike izvođača radova i projekat menadžera da inteziviraju radove ukazujući na rokove i probleme prilikom izgradnje kolektora i pumpnih stanica ispod nivoa mora na Rivijeri. Prioritet-
no je da se što prije završi magistalni dio u Zelenici i da se otvore još dva gradilišta na Šetalištu od tvrđave Forte Mare do Ćorovića plaže, kako bi ove dionice bile završene do prvog maja. Narednih dana će obaviti ispitivanje na vodopropusnost vodovodne mreže i kolektora u cilju sagledavanja funkcionalnosti izvedenih radova. Na gradilištu postrojenja za pre-
čišćavanje otpadnih voda u Meljinama radnici koje je organizovao konzorcijum Mas - Gintaš privode kraju izgradnju četiri SBR bazena. Prema dinamičkom planu do 15. marta će završiti ovaj dio postrojenja, dok je isti konzorcijum dužan da donese i projektnu dokumentaciju za izgradnju mašinskog i elektro dijela budućeg postrojenja, ekvivalent 65.300 stanovnika. S.M.
JAVNI POZIV
Traže partnera za novu stanicu
Privremena autobuska stanica na Župi
TIVAT - Javni poziv za traženje strateškog partnera za izgradnju autobuske stanice objavila je juče tivatska opština. Na urbanističkoj parceli koja se nalazi uz magistralni put na lokaciji Župa gdje se trenutno nalazi privremeno autobusko stajalište, u neposrednoj blizini sportske dvorane, predviđena je izgradnja autobu-
ske stanice sa pratećim sadržajima za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo, kao i hotela kapaciteta 40 do 50 soba, koji bi, kako se navodi, bio odvojena funkcionalno-prostorna cjelina. Model realizacije projekta sa potencijalnim partnerom je zajednička izgradnja pri čemu je učešće Opštine vrijednost zemljišta i komunalije za
sve objekte. Budući partner treba da obezbijedi projektnu dokumentaciju za sve objekte, izgradnju, te da snosi troškove tehničkog prijema i geodetskog snimanja sa etažnom razradom. Prednost će imati onaj ponuđač koji ponudi realizaciju projekta u cjelosti, a prijave se podnose narednih 60 dana. Z.K.
CRNA GORA 13
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
DF protiv stečajnog upravnika ª Vunkaº NESAVJESTAN RAD
Beća Čoković
P
redsjednik bjelopoljskog odbora Demokratskog fronta Slavko Fuštić podnio je Osnovnom državnom tužiocu u tom gradu krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika fabrike “Vunka” Radojice Grbe, zbog krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.
BIJELO POLJE - Fuštić je juče na konferenciji za novinare saopštio da je Grba od kada je postavljen za stečajnog upravnika 2008. godine do danas prodao bez tendera velike količine repromaterijala i gotovih proizvoda zatečenih prilikom uvođenja stečaja. “Otuđio je veliki broj mašina, koje su navodno prodate u staro gvožđe, a postoji opravdana sumnja da su mašine prodate i da su u upotrebi u nekim državama regiona. Takođe je otuđio imovinu, odnosno poslovne prostore u Beogradu i Ljubljani, bez tendera. Posebno je interesantno da je nezakonito otuđio trafostanicu ‘Vunka’ preko koje se snabdijevaju električnom energijom svi dje-
lovi fabrike. Time je ugrozio funkcionisanje fabrike i doveo je u nezavidan položaj”, iznio je Fuštić. Osim navedenog, Fuštić tvrdi da je stečajni upravnik Grba sebe nagradio sa preko 40.000 eura za navodno upravljanje imovinom i to prije okončanja stečaja, što je u suprotnosti sa zakonom, te da postoji osnovana sumnja da se sredstva za zakup ne uplaćuju preko žiro računa, već se daju na ruke ili se vrše razne kompenzacije. Fuštić je naveo da je stečajni upravnik posljednje krivično djelo u pokušaju napravio 27. januara kada je raspisao licitaciju za prodaju djelova “Vunka” bez prethodne saglasnosti povjerilaca i procjene tržišne vri-
Predsjednik bjelopoljskog odbora Demokratskog fronta Slavko Fuštić
jednosti ponuđenih djelova. Takođe je zatražio od sudije Privrednog suda Faruka Mušovića da onemogući bilo kakve dalje radnje stečajnog upravnika Grbe u pogledu prodaje imovine “Vunka” bilo u dje-
lovima ili cjelini, do izjašnjavanja tužioca u vezi sa krivičnom prijavom. Zatražio je da se imenuje drugi stečajni upravnik kako bi se postupak odvijao u najboljem interesu građana Bijelog Polja.
Radojica Grba juče se nije javio na dostupan broj novinaru Dnevnih novina, ali je nedavno kazao da je sve rađeno po zakonu, kategorički odbacujući postojanje bilo kakvih nepravilnosti u radu.
LJUDSKA PRAVA
Zaštititi ranjive grupe stanovništva
TO MOJKOVAC
Priprema terena za turiste MOJKOVAC - Mojkovački dio kanjona Tare od mosta u Kulinama, u selu Dobrilovina, do drugog logora u dužini od sedamnaest kilometara zvanično je otvoren 12. jula 2013. Ipak, uslova za splavarenje još nema, zbog fizičkih prepreka, drveća i kamenja u rijeci Tari, u mjestu Strugovi. Na nedavno održanoj skupštini Turističke organizacije Mojkovac zaključeno je da do marta treba da
urede polazište za splavove i čamce i uklone fizičke prepreke iz rijeke Tare, kako bi plovila mogla da prolaze. Na skupštini je konstatovano da splavarenje mojkovačkim dijelom kanjona Tare nije zaživjelo onako kako se očekivalo. Priprema terena za dolazak turista i promocija te nove ponude treba da bude posebna stavka u ovogodišnjem programu rada Turističke organizacije.
Turistička organizacija će inicirati saradnju sa Javnim preduzećem za nacionalne parkove Crne Gore i NP “Durmitor”, koji gazduje i mojkovačkim kanjonom, radi zajedničkog rada na pripremi polazišta na Kulinama, za potrebe raftera i splavara, odnosno, turista, kao i na uklanjanju fizičkih prepreke iz rijeke. Opština Mojkovac kao osnivač Turističke organizacije će finansijski pomoći taj projekat. V.B.
SIMPOZIJUM
Mandić na skupu u Beču HERCEG NOVI - Predsjednik opštine Dejan Mandić učestvuje na dvodnevnom Simpozijumu Instituta Svjetske banke urbanog partnerstva Austrije, koji se održava u Beču. Na Simpozijumu učestvuje stotinu gradonačelnika, predstavnika lokalnih uprava za finansije i urbanizam i Nevladinog sektora iz sedam
zemalja jugoistočne Evrope. Cilj simpozijuma je da se učesnici upoznaju i razmijene iskustva i primjere dobre prakse iz organizacije rada opština i gradova, transparentnosti i odgovornosti. U fokusu će posebno biti primjeri dobre prakse prestonica Austrije i Portugalije – Beča i Lisabona. Najavljene teme o kojima
će se govoriti su: Izazovi finansisjkih inicijativa, Upravljanje prostornim planovima, Društvena odgovornost lokalnih samouprava. Na simpozijumu će biti razmatrana i tema “Gradovi bez korupcije – gradovi budućnosti” kojoj je bio posvećen poseban projekat u koji je bio uključen i Herceg Novi. S.M.
BIJELO POLJE - Predsjednik opštine Aleksandar Žurić i ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović konstatovali su da je Bijelo Polje primjer kada je u pitanju briga o specifičnim društvenim grupama. Numanović je tokom jučerašnje radne posjete obišao servise društveno ranjivih grupa i sa predsjednikom Žurićem razgovarao o planovima koje je lokalna uprava započela i čija je realizacija u toku. “Razgovarali smo o formiranju romskih naselja po modernim standardima, o završetku Grupne kuće i njenom puštanju u rad i o aktivnostima u pravcu brige o rodnoj ravnopravnosti, osobama sa invaliditetom i drugim pitanjima koja se tiču ranjivih grupa”, kazao je Žurić. Ministar Numanović je istakao da je Bijelo Polje primjer u Crnoj Gori kako se poštuju ljudska i manjinska prava i kako se vodi briga o osobama sa invaliditetom, navodeći da je u Bijelom Polju otvoren prvi Centar
za podršku djeci i porodici i Centar za djecu ometenu u razvoju. “Moramo se potruditi da poboljšamo zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u državnim institucijama. Kroz akcione planove koje je Opština usvojila i kroz njihovu realizaciju i kroz servise koji su otvoreni, u Bijelom Polju imamo kvalitetnu zaštitu osoba sa invaliditetom. Međutim, od ove godine i kroz zakonodavni okvir korpus zaštite osoba sa invaliditetom će biti vezan za Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. Problem su arhitektonske barijere za ove osobe, ali mi ćemo se potruditi da i to riješimo. Potrudićemo se da osobama sa invaliditetom omogućimo lakše školovanje i pomoć kod nalaženja posla. Takođe, dogovorili smo se da Ministarstvo, lokalna samouprava i Direkcija javnih radova u toku ove i naredne godine započnu rješavanje smještaja Roma u Bijelom Polju”, kazao je Numanović. B.Č. Predsjednik opštine Žurić i ministar za ljudska i manjinska prava dr Numanović
14 CRNA GORA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. Bluz duo Gej Adegbalola i Rodi Barns
MUGOŠA IZ BEČA
Glavni grad otplaćuje kredite bez kašnjenja Podgorica je jedna od rijetkih, ako ne i jedina lokalna samouprava u Crnoj Gori koja kredite koristi isključivo za realizaciju infrastrukturnih projekata, a kreditne obaveze otplaćuje bez kašnjenja, kazao je gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. On je učestvovao na trodnevnom Simpozijumu gradonačelnika gradova jugoistočne Evrope, koji je u organizaciji Instituta Svjetske banke
održan u Beču, a imao je izlaganje tokom panel diskusije na temu finansiranja lokalne samouprave. Mugoša je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, istakao da glavni grad u realizaciji projekata od interesa za građane ima izuzetnu saradnju sa Evropskom komisijom, Evropskom investicionom bankom i posebno sa Svjetskom bankom. Mugoša je govorio i o najvažnijim infrastrukturnim projek-
tima u Podgorici, čija realizacija je u toku, posebno ističući raspisani međunarodni tender za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, čija je ukupna vrijednost, kako je naveo, oko 60 miliona eura. Na trodnevnom Simpozijumu gradonačelnika gradova jugoistočne Evrope bilo je oko 100 predstavnika centralnih i lokalnih vlasti iz sedam zemalja. Bo.P.
Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O TREĆOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 1183 KO Podgorica I, označene kao: • katastarska parcela br. 1335/2, po kulturi stambeni prostor, PD 83, P6 br. zgrade 1, površine 72 m2; SVOJINA: Saša Gujić, u obimu prava 1/1. NAPOMENA: U katastarskoj evidenciji, u pogledu predmetne nepokretnosti, postoji upisana zabilježba spora po tužbi P.br. 4660/12 od 18.11.2012.godine. Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 95.323,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika NIBEX MONT DOO Podgorica, na dan 10.02.2014.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-88-29 od 28.11.2006.godine, iznosi 454,12 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 95088-1076 od 16.08.2007.godine, iznosi 242.974,06 eura, kao i iznos od 953,23 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 03.03.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.15 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.
KONCERT & RADIONICA
Klasični bluz u Kolašinu
KOLAŠIN - Bluz duo Gej Adegbalola i Rodi Barns održao je koncert u kolašinskoj Školi za osnovno muzičko obrazovanje. Oni su prvi put u Crnoj Gori, a pod pokroviteljstvom Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), u organizaciji udruženja Umjetnosti džeza - Jazz art. Pred prepunom koncertnom salom muzičke škole Adegbalola i Barns su se predstavili, uglavnom, kompozicijama “klasičnog bluza”, nastalog dvadesetih i tridesetih godina minulog vijeka. Nakon koncerta, bluz duo je na radionici učenicima govorio o nastanku i karakteristikama te vrste muzike i značaju za afroameričke
crnce. “Bluz nije tužna muzika, već muzika koja oslobađa od bola. On je vrlo značajan za afroameričke crnce. Na svim mjestima gdje smo gostovali postojala je snažna veza sa publikom, što su pokazali i današnji koncert i ova radionica”, rekla je bluz pjevačica Adegbalolola, čiji glas kritičari porede sa mekoćom glasa Sare Von i zvučnošću Nine Simon. Adegbalolola je dobitnica nagrade za bluz muziku (Blues Music Award - Gremi nagrada u svijetu bluz muzike). Pored toga motivacioni je predavač i dugogodišnja aktivistkinja u borbi za ljudska prava. Z. B.
ANTIFAŠISTI
Sjećanje na Radovana Vučinića
Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica
NIKŠIĆ - Brojni članovi UBNOR-a i antifašista Nikšića i Udruženje žena antifašista Crne Gore postavili su ime i sliku na spomenik narodnog junaka Radovana Vučinića, te su nakon toga položili cvijeće pred bistama njegove djece ispred Studentskog doma u Nikšiću. Delegacija antišafišta upriličila je i svečanu akademiju u KUD-u Zahumlje posvećenu toj slobodarskoj porodici. “Prije 23 godine, 11. februara 1991. godine, ovdje je kod svoje djece sahranjen Radovan Ivov Vučinić, ljudska legenda koja je uspravno hodala cio jedan vijek. Svoju momačku hrabrost iskazao je u prvom i drugom Balkanskom ratu, učestvovao na brojnim bojištima sa kojih je ponio junačke rane. Ratni vihor vodio ga je kroz prah i olovo Prvog svjetskog rata, a 1918. novostvorena država Jugoslavija odlikovala ga je mnogim medaljama i preimenovala u čin rezervnog oficira. Vječiti borac nije bio zadovoljan
politikom njene vlade, pa je sa opozicijom učestovao u borbama do konačnog sloma apriliskih dana 1941. godine”, dio je govora predsjednika opštinskog odbora antišašista Slobodana Bata Mirjačića. On se osvrnuo i na život Radovanove djece, narodnih heroja Boška, Milice i Đorđija koji su od rane mladosti prihvatili ideje Komunističke parije. “Boško, daroviti pisac i plemeniti čovjek, vječni je huk Sutjeske na kojoj je pao, Đorđije je bio student prava, bundžija i ratnik u čije grudi nije moglo stati više hrabrosti nego što je stalo u posljednjem jurišu kod Kolašina. Takva je bila i Milica, dostojni borac svoje ponosne braće, jedna od osam Crnogorki koje su to odličje muškom borbom zavrijedile u posljednjem ratu. Zajednička nam je obaveza da čuvamo od zaborava uspomenu na Radovana i njegovu djecu, zato smo i danas ovdje”, kazao je Mirjačić. J.L.
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Idemo ka ekstra klasi Jovana Lasica
M
inistar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović bio je juče sa svojim saradnicima u mjesnoj zajednici Velimlje, gdje je tokom cjelodnevne posjete poljoprivrednim gazdinstvima razgovarao sa farmerima o izazovima i problemima poljoproprivredne proizvodnje.
NIKŠIĆ - Ministar Ivanović je svoj obilazak započeo na farmi braće Batrićević u selu Krušci u Trubjeli, nakon čega je obišao imanja poljoprivrednika Radovana Miljanića u Podbožuru, te farme Pera Zečevića u selu Klenak i Pera Miljanića u Banjanima. Poljoprivrednik Sreten Batrićević, koji u svom vlasništvu ima farmu od 80 koza, razgovarao je sa ministrom Ivanovićem o eventulanoj podršci tog ministarstva i predočio mu probleme sa kojima se susrijeću mali proizvođači u tom bezvodnom selu. On je istakao da je posao domaće proizvodnje počeo prije osam mjeseci kada je napravio farmu od svojih sredstava, te da do sada nije imao finansijsku pomoć nadležnih institucija. “Ministar me je oduševio jer je lično došao da se upozna sa problemima koje ljudi imaju na selu. Očekujem da će se riješti makar jedan dio problema koje sam definisao, među kojima je vodosnabdijevanje i broj priplodnih grla. Što se tiče infrastrukture, puta i električne energije, to je u ovom selu u redu, a bilo bi poželjno i da imamo neko udruženje pa da se naši proizvodi plasiraju na jednom mjestu”, poručio je Batrićević, dodajući da ima velike planove za dalji razvoj i proširenje svoje farme. On je objasnio da trenutno nije zadovoljan rodom koze od kojih je 70 odsto alpina, jer je neophodno nabaviti ekstra muzne koze koje bi stvarale prosjek od dva litra čistog mlijeka bez koncentrata. Kako je ministar Ivanović kazao, važno mu je da se uvjeri u pojedinačne probleme koje muče farmere, stočare ili uzgajivače meda kako bi se pronašao najbolji način da se
oni riješe. “Kod poljoprivrednika Batrićevića smo čuli da izbor rasnog sastava nije dobar i da je bilo drugačijih savjeta čitav koncept ove farme bi bio drugačiji. Zašto da plaćamo loša iskustva ako postoje savjetodavne službe, ljudi koji su stručni da daju dobre savjete. Važno je da postoji više ovakvih susreta, tješnja saradnja poljoprivrednih proizvođača, njihovih asocijacija, udruženja i kooperativa. Ja sam ekonomista a ne agronom i kada obilazim poljoprivrednike želim da oni meni daju savjet, a ne ja njima, jer vjerujem da rade na jedan tradiocionalni način uz želju da održe svoje domaćinstvo”, kazao je Ivanović, ističući da njegovo ministarstvo posebno vrednuje i insistira na vraćanju imanjima i zdravom načinu života.
Ministar je poručio da je posljednjih dana inicijativa “pranja ruku” dala efekta, pa sada u Crnoj Gori postoji više mlijeka prve i extra klase, navodeći da je to trend koji se nastavlja. “Podijelio bih sa vama eksluzivnu informaciju koju sam dobio, a to je da je u januaru 2014. proizvodnja mlijeka koje je otkupljeno viša za 80.000 litara nego u januaru prošle godine. Dakle, ima pomjeranja u kategorijama, tako da od treće kategorije idemo ka prvoj i extra klasi”, tvrdi Ivanović. On je takođe najavio i akciju predviđenu agrobudžetom kada će najmanje tri autobusa poljoprivrednika iz Crne Gore otputovati za Tursku, Sloveniju, Njemačku i Austriju kako bi se upoznali sa njihovim načinom rada i naučili kako da povećaju svoju proizvodnju. Gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović bio je impresioniran uzornom farmom braće Batrićević, koji se pored stočarstva bave i pčelarstvom, i obećao da će Opština pokušati da pomogne kako bi se njihovi planovi o proširenju farme u budućnosti ostvarili.
PREMINULI Biljana Nikole Tara Radulović rođena Božović, 11. februara 2014. u 40. godini. Sahrana će se obaviti 13. februara u 13 časova na mjesnom groblju Vranj.
Niko Andrijin Jovanović 11. februara 2014. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 13. februara na mjesnom groblju Bjeloši u 15 časova.
Mileva Veljka Uskoković rođena Pavićević, 11. februara 2014. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 13. februara u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.
Stevan D. Ugrenović u 43. godini. Sahrana će se obaviti 13. februara 2014. u 15 časova na Kosovu u Goraždevcu.
Zorka Milutina Dumnić u 65. godini. Sahrana će se obaviti 13. februara 2014. u 13 časova u selu Javljen – Golija.
Anka Blažova Dapčević rođena Bošković, u 81. godini. Sahrana će se obaviti 13. februara 2014. u selu Vignjevići – Ljubotinj u 14 časova.
Ministar Ivanović i gradonačelnik Nikšića Grbović u posjeti poljoprivrednicima
ADRIATIC MARINAS
Proširenje marine ide po planu
U realizaciji projekta koji je vezan za proširenja marine Porto Montenegro i povećanja broja vezova kompanija “YU Briv” je u posljednjih mjesec u nastavku mula tri postavila 40 velikih metalnih šipova na koje će se naslanjati nova riva. Istakavši da su u kompaniji zadovoljni saradnjom sa kotorskom kompanijom, koja je dobila posao druge faze vrijedan 25 miliona eura, PR menadžer “Adriatic Marinasa” Danilo Kalezić je kazao da se posao odvija predviđenom dinamikom, a svaki pobijeni šip dužine po 25 metara sa čeličnom armaturom u narednom periodu biće naliven betonom. Šipovi se postavljaju pomoću posebno prilagođenog broda za takve poslove, koji čelične pilone pozicionira pod određenim uglom prije nabijanja u more. Postavljanje pilona je i najteži dio posla pri čemu je posao dodatno otežan zbog prebrze vožnje plovila koja prolaze neposredno
CRNA GORA 15
Postavljanje novih šipova
Ivanka Dušanova Marković rođena Burmaz, preminula u Splitu. Sahrana će se obaviti 13. februara 2014. na novom groblju u Kočanima u 14.30.
Radojka Savova Joksimović 11. februara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 12. februara u 14 časova na seoskom groblju u Babaićima – Đenovac.
Veselin Vesko Radomirov Pavićević pored gradilišta i stvaraju talase, bez obzira na upozorenja Uprave pomorske sigurnosti. Uz veliki broj radnika među kojima su i ronioci, za taj posao su angažovane specijalne mašine i radna plovila od kojih je i veoma značajna dizalica, koja je pogodna za betonske elemente, a čije je izlivanje kompanija “YU Briv” organizovala u tri pogona – dva u marini Porto Montenegro, a treći u kotorskoj industrij-
skoj zoni, u bivšoj fabrici “Bokeljka”. Dio proširenja marine koji treba da se završi do ljeta vezan je za produženje 203 metra postojećeg mula tri, kao i izgradnju dva segmenta operativne obale u dužini 330 metara, što će činiti novo mulo pet. Novih 170 vezova dobiće se na gatovima površine 8.500 metara kvadratnih gdje će se vezivati jahte dužine od 12 do 75 metara. Z.K.
11. februara 2014. u 55. godini. Sahrana je obavljena 12. februara u 15.30 na mjesnom groblju Donji Rsojevići – Danilovgrad. Kuća žalosti Ulica Steva Boljevića, Lamela 19, Zabjelo.
Darinka Đ. Akanović rođena Vlahović, 11. februara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 12 februara u 14 časova na Čepurcima.
Milisav Mito Velimira Knežević 11. februara 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 12. februara u 15 časova na mjesnom groblju Zuri.
Jovanka Božova Knežević rođena Laković, 11. februara 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 12. februara u 13 časova na mjesnom groblju kod Crkve Svetog Nikole u Balabanima – Zeta.
Petrana pok. Mirka Golubović rođena Nikčević, 11. februara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 12. februara u 15 časova na gradskom groblju u Škaljarima.
Ljubica Andrijina Božović rođena Perišić, u 87. godini. Sahrana je obavljena 12. februara kod Crkve Svetog Save u Erakovićima – Njeguši.
Slađan Zdenka Klenak 10. februara 2014. u 52. godini. Sahrana je obavljena 12. februara na gradskom groblju Sveti Šimun – Tivat.
Rumica Veljkova Popović 9. februara 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 11. februara u selu Cvilin – Kuči.
e-mail: sotiroski@t-com.me
Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
SVIJET 17
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. FORIN POLISI O PROTESTIMA U BIH
Za sve je kriv Dejton
N
JUJORK - Gotovo 20 godina nakon završetka brutalnih etničkih sukoba vezanih za raspad Jugoslavije crni dim ponovno se nadvio nad Sarajevom kada je masa demonstranata napala zgrade državne uprave i zapalila automobile. Grad je mirisao kao i 1992. Za razliku od 1990-ih, ljudi se danas ne bore međusobno. Umjesto toga, bore se protiv korumpirane i nesposobne vlade, kakva je utemeljena Dejtonskim sporazumom 1995. Ovo je priča o protestima u BiH iz perspektive američkog Forin polisija.
Na kraju Dejton je ukorijenio upravo ono loše. Zacementirao je neodgovornu političku oligarhiju, smatra Jasmin Mujanović, istraživač Balkana na Univerzitetu Jork. “Veliki dio odgovornosti za ovu situaciju mora biti na leđima Evropske unije i međunarodne zajednice”, dodaje Mujanović za Forin Polisi (FP). Svi postavljaju isto pitanje: mogu li protesti donijeti toliko potrebne, konstruktivne promjene ili će se stvari vrlo brzo vratiti u status kvo? Ulozi su visoki. “Sve je isto već 20 godina, političari stavljaju novac u vlastite džepove. Vjerujem da je nasilje posljednje utočište, ali izgleda da je sada to naša jedina opcija”, kaže učiteljica Alisa Kavac, koja je na proteste u Sarajevu povela i osmogodišnju kćerku. “Nemoguće je odgajati djecu u ovoj zemlji’, dodala je Alisa. Navodno, protesti se mogu povezati sa raširenim javnim nezadovoljstvom zbog neobuzdane nezaposlenosti i teške ekonomske situacije, piše FP.
Ipak, ove ekonomske teškoće posljedica su jednog drugog, duboko ukorijenjenog problema: političkog sistema koji je duboko zaglibio u korupciju i nepotizam. U razdoblju nakon bosanskog rata razdijeljene su brojne kompanije nacionalizovane tokom socijalističkog razdoblja, uključujući tuzlanske fabrike koje su bile neki od prvih primjera na dugom popisu sumnjivih taktika kojima se služila politička elita ne bi li sebi napunila džepove. Često su se prodavale pod povoljnijim uslovima aktuelnim političarima, a na čelne pozicije su nerijetko postavljani nesposobni ljudi. Američki magazin navodi i proizvođača namještaja Krivaja i Aluminij Mostar kao primjere kako loše sprovedena privatizacija radi na uništavanju privrede. Za te probleme mnogi krive Dejtonski sporazum. Birači glasaju po etničkoj liniji, bez obzira kakve rezultate daju njihovi političari. Složen i težak administrativni sistem uspostavljen Dejtonom takođe je dao, kao poručenu, ma-
Kao 1992: Zgrada kantonalne vlade u Tuzli, nakon protesta u petak
sku za nesposobnot korumpiranih političara. Ipak, bojni poklič multietničkog “bosanskog proljeća” treba tretirati sa zdravom dozom opreza, piše FP. Postoje mnogi ljudi kojima odgovara status kvo, i to ne samo političari čiji se javna podrška oslanja na njega. Nema protesta izvan Federacije. Što će se dogoditi sljedeće, ne zna se. U kratkom roku praznina koja
je ostala nakon talasa ostavki u lokalnoj vlasti moraće da se riješi, ali radna mjesta neće biti ispunjena tako lako. Nema realne alternative za lokalne lidere, piše FP. Dugoročna budućnost još je neizvjesnija. Mnogi protestanti pozivaju na okončanje Dejtonskog sporazuma, ali kako to izvesti, nejasno je. Sa svoje strane, međunarodna zajednica je pokušala i ekonomskim sankcijama
i nagovaranjima da gurne zemlju prema političkom i ekonomskom napretku, ali ništa nije djelovalo. “To je zato jer je animozitet između tri etničke skupine toliko jak, barem na političkom nivou, da prelazi i preko napora međunarodne zajednice i dobrobiti zemlje”, kazao je za FP Metju Peris, bivši pravni savjetnik međunarodnog supervizora za Distrikt Brčko.
KAKO HAG TUMAČI GORSKI VIJENAC
Njegoš slavio ubijanje muslimana! Tužiteljka Gustavson na suđenju Karadžiću zaključila da je Njegoš u djelu nastalom prije 200 godina pozivao na “etničko čišćenje zemlje od muslimana” HAG - Tužilaštvo Haškog Tribunala na suđenju Radovanu Karadžiću utvrdilo je da je Petar Petrović Njegoš u svom epu “Gorski vijenac” “slavio ubijanje muslimana, odnosno poturica”. Tužiteljka Katrina Gustavson opširno je citirala stihove iz “Gorskog vijenca” tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka odbrane Gojka Kličkovića, koji je u glavnom iskazu pomenuo da se Radovan Karadžić, tokom rata u BiH, često pozivao na taj Njegošev spjev. Zastupnica optužbe citirala je dijalog vladike Danila i Vuka Mićunovića u kojem se - u slobodnom prevodu sa engleskog - poziva na “čišćenje naše zemlje od nevjernika” i kaže da “naša bitka neće biti okončana dok mi ili Turci ne budemo istrijebljeni”. Po tumačenju tužiteljke Gustavson, to je bio “poziv na etničko čišćenje zemlje od muslimana”. Njegoš u “Gorskom vijencu” “slavi ubijanje muslimana, uništavanje njihovih kuća i rušenje njihovih džamija”, sugerisala je tužiteljka. Ograđujući se da nije proučavao Njegoševo djelo, svjedok Kličković, koji je poslije rata bio premijer Republike Srpske, uzvratio je da dovođenje u vezu “Gorskog vijenca” sa zločinima tokom sukoba u BiH “izlazi iz okvira lijepog ponašanja”. “Osuđujem svako razaranje i ubijanje”, kazao je svjedok, dodajući da je Njegoš opisivao istorijske događaje od “prije 200 godina”.
VAŠINGTON - Francuski predsjednik Fransoa Oland bio je počašćen raskošnom zvaničnom večerom u Bijeloj kući na kraju dvodnevne državne posjete Americi. To je bila prva zvanična večera dva državnika u Bijeloj kući od 2011, gdje su Oland i američki predsjednik Barak Obama nazdravili za “vjekovno prijateljstvo dva naroda”, javio je juče britanski BBC. AP je naveo da je Na primjedbu tužiteljke da je sam izjavio da je Karadžić “upoređivao Gorski vijenac sa tekućim događajima”, Kličković je odgovorio: “Ne, nisam čuo”. U dodatnom ispitivanju, Karadžić koji se brani sam, pitao je svjedoka “kada je Njegoš živio i napisao svoj spjev, a Kličković je odgovorio: “U vrijeme turskog nadiranja i osvajanja Balkana i činjenja velikih zločina i skoro uništavanja hrišćanstva”, dodajući da su “Njegoš i vladika Danilo bili na svojoj zemlji”. Precizirajući da je “Gorski vijenac” napisan u 19. vijeku i da opisuje događaje iz 17. vijeka, Karadžić je slobodarsku poruku spjeva ilustrovao
stihovima: “Tirjaninu stati nogom za vrat... to je ljudska dužnost najsvetija” i “Kome zakon leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom”. Bivši predsjednik RS optužen je za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce, 1992-95. godine. Karadžić je juče pred sudije izveo i zaštićenog svedoka KW-545, koji je govorio na sjednici zatvorenoj za javnost. Suđenje se nastavlja danas.
pomenuta večera bila jedan od najvećih društvenih događaja drugog Obaminog mandata u Bijeloj kući, kao i da su joj prisustvovali brojne poznate ličnosti šou biznisa, donatori demokrata, američki političari i poslovni ljudi, kojima ja bilo sugerisano da po svaku cijenu izbjegavaju razgovor o Olandovoj aferi i privatnom životu koji je proteklih mjeseci punio naslovnice svjetskih medija.
800
ljudi ubio je Hezus Ernesto Čavez Kastiljo plaćeni ubica jednog od najnasilnijih narko kartela u Meksiku, Huarez Kartela, da bi potom prestao da broji svoje žrtve. Čavez je to priznao tokom šokantnog svjedočenja koje se dogodilo na suđenju vođi pomenutog kartela, Arturu Galegosu Kastreljonu, a glavni svjedok čitavog slučaja je upravo ovaj plaćeni ubica.
18 KULTURA POZDRAV IZ AUSTRIJE
Tajmer ponovo sa CSO Koncert Pozdrav iz Austrije na kome će Crnogorski simfonijski orkestar nastupiti sa dirigentom Uveom Tajmerom i solistima, biće priređen večeras četvrtu godinu zaredom u Crnogorskom narodnom pozorištu, od 20 časova. Narednog dana koncert “Pozdrav iz Austrije” biće priređen i za ljubitelje muzike u Tivtu, u dvorani Centra za kulturu od 19 sati. Po tradiciji, program se sastoji od popularnih djela koja se izvode na Novogodišnjem koncertu u Beču: valcera, polki, marševa i arija austrijskih kompozitora: Johana i Jozefa Štrausa, Karla Mihaela Cirera, Emeriha Kalmana, Franca Lehara, a biće izvedena i uvertira iz prve crnogorske opere “Balkanska carica”, “Dionizija de Sarna San Đorđa”. Kao i prethodne godine, solisti na koncertu će biti sopranistkinja Brigita Šimon i koncertmajstor Nandor Sederkenji, a pored njih će nastupiti i bosanskohercegovački umjetnik, bas Ivica Šarić, koji je dobro poznat i crnogorskoj publici. Nakon koncerata u Crnoj Gori, u saradnji sa Ambasadom Austrije u Saraje-
vu, isti program biće izveden u okviru međunarodnog festivala “Sarajevska zima” u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 15. februara. Koncerti se organizuju zahvaljujući uspješnoj saradnji Muzičkog centra Crne Gore i Ambasade Austrije u Podgorici i Sarajevu, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a cjelokupan prihod sa koncerata biće uplaćen u humanitarne svrhe. J.B.
ARTIST TALK
Razgovor sa Bogavac
Razgovor sa umjetnicom Bojanom Bogavac biće organizovan večeras u 19 časova u Perjaničkom domu, u okviru projekta “Artist talk”. Razgovor prati izložbu ilustracija, crteža i kola-
ža pod nazivom “Doživljaji Bojane Bogavac”. Na izložbi su predstavljene ilustracije za dječje knjige, knjige za odrasle i radovi na slobodne teme.
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. IZLOŽBA
Lubarda - inspiracija Četiri decenije od smrti velikog slikara Izložba učeničkih radova naslovljena “Lubarda kao inspiracija” biće otvorena večeras u 18 sati u galeriji “Art” u Podgorici povodom obilježavanja 40 godina od smrti velikog crnogorskog umjetnika. Izložba je zajednički poduhvat učenika srednjih škola “Petar Lubarda” sa Cetinja i “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog, kazali su iz Fondacije Petar Lubarda koja je organizator ovog događaja. Postavku čini 40-ak odabranih radova učenika koje je imala priliku da vidi publika sa Cetinja, iz Bara i Herceg Novog. Na otvaranju izložbe u Podgorici koja je zakazana za 13. februar, na četrdesetogodišnjicu smrti prije 40 godina, posjetiocima će se u ime domaćina Muzeja i galerija Podgorica obratiti Marko Lukovac, kao i predsjednica Fondacije Petar Lubarda Đina Lazar i potpredsjednik Radoslav Milošević Atos. Takođe, planirano je da danas predstavnici Fondacije u Herceg Novom i na Cetinju polože cvijeće pored biste velikog slikara. Lubarda je rođen 27. jula 1907. u Ljubotinju. Umjetničku školu u Beogradu upisao je 1925. godine, ali je napušta već naredne godine kada odlazi u Pariz, gdje provodi šest godina u oskudici i teškim materijalnim prilikama. Ipak, tih godina postupno se osjeća njegova stilska posebnost. Drugi svjetski rat proveo je u njemačkom zarobljeništvu, a poslije oslobođenja radio je na Cetinju i u Herceg No-
Novi film po Kingovoj knjizi
Džej Barušel igraće u adaptaciji priče “The ten o’clock people” kralja horora Stivena Kinga. Scenario i režiju potpisuje Tom Holand, autor filmova “Fright night” i “Child’s play”. Priča “The ten o’clock people” prati čovjeka koji svakog dana u deset sati ujutru izlazi da popuši cigaretu, a taj “udar” nikotina pravi hemijski disbalans u njegovom mozgu, koji mu omogućava da uvidi da su osobe koje smatra autoritetima zapravo čudovišta prerušena u ljudska bića. Priča je 1993. objavljena u kolekciji “Nightmares and dreamscapes”. Snimanje počinje u Montrealu u junu, kada će se u knjižarama pojaviti i nova knjiga kralja horora “Mr Mercedes”. vom. Bio je jedan od osnivača i direktor Umetničke škole u Cetinju, potom u Herceg Novom. Prošao je i kroz kratkotrajno razdoblje socrealizma, negde do 1950. godine. Potom, stvara na samosvojan način i upravo to je period kada nastaju njegova najznačajnija djela. Boravio je na studijskim putovanjima u Francuskoj, Španiji, Italiji, Nemačkoj, S S S R-u, Brazilu, Engleskoj, Belgiji, Indiji, Siriji i Libanu. Godine 1937. dobio je gran pri na Svjetskoj izložbi u Parizu, a 1939. prvu nagradu u Hagu na Internacionalnoj izložbi slikarstva. Dobio je, takođe, Internacionalnu nagradu u Sao Paolu u Brazilu (1953), nagradu na bijenalu u Tokiju (1955), Nacionalnu nagradu Gugenhajm u Njujorku (1956). J.B.
Predavanje o bluz divama Predavanje američke bluz umjetnice Gej Adegbalole naslovljeno “Sharing My Sheroes - A Brief History of Women in Blues” biće održano danas u 11 sati, u prostorijama Američkog ugla. Na predavanju će biti riječi o velikim ženama sa kojima je bluz ostvario prve komercijalne uspjehe i zadobio široku publiku u SAD i širom svijeta. Takođe, publika će biti u prilici da vidi rijetke rane snimke velikih bluz diva, koje su uticale na Gej, njen muzički stil i kredo. Američka umjetnica boravi u Crnoj Gori na turneji.
KULTURA 19
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Crnogorski filmovi u Zagrebu
Izlazak na crveni tepih koji će ostati upamćen: Šaja Labuf
64. Berlinski filmski festival
Publika drži Berlinale Vuk Perović
B
erlinski filmski festival stigao je do polovine, a veliki je broj onih koji nijesu zadovoljni izborom filmova u zvaničnoj selekciji. Ukoliko se stvari radikalno ne poprave u drugom dijelu, žiriju, na čijem je čelu scenarista Džejms Šejmus, neće biti lako da odluči kome dodijeliti Zlatnog medvjeda. Niti o jednom ostvarenju se do sada ne govori kao o mogućem favoritu, što je izuzetno rijedak slučaj na festivalima.
Novinarima je uvijek privlačno da izdvajaju favorite i da proglašavaju pobjednike prije vremena, ali im 64. izdanje Berlinskog filmskog festivala baš zadaje muke. Niti jedan naslov u prvoj polovini se nije izdvojio, pa i oni hrabriji ne mogu da pretpostave ko bi mogao da uđe u rasparavu o mogućim nagradama, a sve je više onih koji vjeruju da pobjednički film još nije prikazan. U prvih pet dana festivala ipak je bilo zanimljivo, ali ne zbog ostvarenja koji jure za Zlatnim medvjedom, već zbog dobro izbaranih filmova van takmičarske selekcije sa kojima su došle i velike zvijezde. “The Grand Budapest Hotel” Vesa Andersona, doveo je zvjezdanu ekipu na otvaranje, od Rejfa Fajnsa i Tilde Svinton do Bila Mareja i Lee Sejdu. Dan kasnije isto je učinio i
Džordž Kluni, uz Meta Dejmona i Džona Gudmana koji su promovisali “Čuvare nasljeđa”. Van takmičarske selekcije su bili i Pirs Brosnan i Dajan Kruger, a dobar potez je bio i specijalna projekcija favorita za Oskara “Američkih prevaranata” zbog čega su u Berlin stigli i Kristijan Bejl i Bredli Kuper. Produžena verzija “Nimfomanke” donijela je više nego dovoljno kontorverze, uz iščašeno ponašanje Šaje Labufa i dolazak reditelja Larsa fon Trira na crveni tepih, ali ne i na pres konferenciju. Dakle, zvijezda i buke nije falilo, glamura i fanova željnih da vide svoje idole takođe. Samo je nedostajalo kvalitetnih filmova u zvaničnoj selekciji što bi trebalo da bude najvažnija stvar festivala. Berlinski filmski festival je poznat po publici i po tome je prvi u svijetu.
fOnDaCiJa ª ana linDº
Konkurs i nagrade Na sastanku Crnogorske mreže Fondacije “Ana Lind” juče je u Podgorici saopšteno da njeni članovi mogu i ove godine konkurisati za nagrade u okviru ovog programa. Riječ je o nagradama “Euro - Med” (za dijalog), zatim “Sea of Words” (konkurs i nagrada za najbolje priče mladih autora), kao i Mediteransku nagradu za novinare i “Plural +” (nagrada i festival video produkcije, koji Fondacija organizuje sa Alijansom civilizacija UN). Takođe, predstavljeni su planovi za realizaciju projekata stvaralaštva i treninga za razvoj kreativnih kapaciteta mladih generacija, koje će Ministarstvo kulture, u saradnji sa dijelom članova mreže, realizovati ove godine
u Baru, Pljevljima, Tivtu i Ulcinju. Poseban fokus prezentacije bio je na programima za razvoj dijaloga i demokratije koji se organizuju u arapskim zemljama. Predstavljeni su i najvažniji projekti civilnog sektora realizovani uz podršku Fondacije. Izvršna direktorica NVO NOVA Nataša Nelević predstavila je međunarodni umjetnički projekat “Penelopolis: Žensko mapiranje mediteranskih gradova” koji je realizovan sa “Koza Visual - Asocijacijom za kulturu i umjetnost” iz Istanbula. Tatjana Rajić iz NVO Expeditio predstavila je projekat “Prostori različitosti – Javni prostori kao polje interkulturnog dijaloga i promocije društvenih vrijednosti”. J.B.
Toko prvih pet dana je prodato čak 260.000 karata, što znači da posjetioci sigurno nijesu omanuli. “Oduševljeni smo. Sale su pune, publika je radoznala i spremna za nova filmska otkrića i ove godine. Publika je ta koja čini Berlinale tako izvanrednim događajem”, rekao je direktor Diter Koslik. I sasvim je u pravu. Tokom festivala svakodnevno izlaze festivalska izdanja prestižnih filmskih časopisa Screen, The Hollywood Reporter i Variety i zanimljivo je da niti jedan film nije dobio ocjenu višu od trojke. Zbog toga se i vjeruje da pobjednički film tek treba da bude prikazan, a nade se polažu u grčki film “Stratos” o bivšem zatvoreniku koji po danu radi u pekari, a uveče kao ubica, zatim i u nekadašnjeg pobjednika, čileansku rediteljku Klaudiju Ljosu čiji je film “Mlijeko tuge” trijumfovao na istom mjestu prije pet godina. Ljosa je sada tu sa filmom na engleskom jeziku, a glavni aduti su glumci Dženifer Koneli, Silijan Marfi i Melani Loren. Nade se polažu i u Ričarda Linklatera, reditelja “sumrak trilogije”. On i ovoga puta radi sa Itanom Houkom, a film je snimao cijelih 12 godina, pri-
● FOTO PRIČA
Stolice Samo Za ZvijeZDe
loNDoN
Već su obilježena mjesta na kojima će sjedjeti poznati gosti na ceremoniji dodjele BAFTA nagrada koja će se održati 16. februara u Kraljevskoj operi u Londonu. Drama “Gravitacija” Alfonsa Kuarona, osvojila je najviše – 11 nominacija za predstojeću godišnju dodjelu britanskih filmskih nagrada Bafta. Britanski pandan Oskarima BAFTA nagrade često ukazuju na moguće dobitnike Oskara, koji će biti poznati 2. marta.
Trgovina na veliko
Jasno je da se ne radi u najboljem mogućem okruženju, ali se novac ipak troši na Evropskom filmskom marketu. Mnogi su još uvijek oprezni, zanimljivih projekata ima, ali ambijent još nije povoljan da bi se Market vratio na svoje najbolje dane. Najviše pažnje izazvala su dva projekta u začeću. Prije svih, “Black Mass” u kom bi trebalo da glumi Džoni Dep. Upravo je njegovo ime privuklo zainteresovane. Tu je i nova saradnja M. Najta Šajmalana i Brusa Vilisa poslije filma “Šesto čulo”. Novo ostvarenje se zove “Labor of Love”. je svega zbog neobično zamišljenog koncepta. Zvijezde su tu, publika je tu, priča u medijima je tu. Ovogodišnjem Berlinalu dakle samo nedostaje film po kom će biti i upamćen. Ovo ostalo sve dođe i prođe. Ipak, ostala je još druga polovina festivala.
Crnogorski filmovi “As pik – Loša sudbina” Draška Đurovića, “Muškarci” Mila Đukanovića i “Lažni car” Velimira Stojanovića biće naredna tri dana prikazani u zagrebačkom Kinu “Tuškanac”. Ciklus će večeras u 20 časova otvoriti ostvarenje Draška Đurovića, prvi crnogorski kandidat za nominaciju za Oskara za strani film. Scenario “As pika” je uradio Obrad Nenezić, a uloge, pored ostalih, tumače: Branimir Popović, Predrag Bjelac, Majkl Medsen, Đerđi Pusep, Branka Stanić, Jelena Simić i Milica Milša.
Bihor i u njemu priča Književno veče pod nazivom “Bihor i u njemu priča” biće priređeno večeras u Multimedijalnoj sali KICa sa početkom u 19 sati. Riječ je o promociji tri knjige, literarnoj kruni Festivala priče “Zavičajne staze” koji godinama promoviše tradicionalne, prirodne, kulturne i stvaralačke potencijale. O tome na svoj način svjedoče objavljene knjige: izbor pjesama “Iza mene” Envera Muratovića, novele “Strah od behara” Refika Ličine i odabrane priče sa festivalskog konkursa “Buđenje Bihora”. Učesnici programa biće književnici: Pavle Goranović, Mirsada Šabotić, Bogić Rakočević i Enver Muratović. U ime organizatora govoriće Mirela Kočan, Dino Račić i urednik programa Mirsad Rastoder. Organizator programa je nevladina organizacija Centar za kulturu “Bihor” iz Petnjice.
20 DRUGI MEDIJI
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
NATIONAL JOURNAL
Obama razmatra bespilotni napad na svog državljanina Ta odluka suočava se sa mnoštvom pravnih i međunarodnih komplikacija
Obamina administracija razmatra mogućnost slanja bespilotne letilice u napad kako bi ubila američkog državljanina za kojeg tvrdi da je član al-Kaide, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak. Centralna Obavještajna Agencija (CIA) bespilotnim letilicama – dronovima – trenutno nadgleda ovog pojedinca koji, kako su zvaničnici rekli, aktivno planira napade protiv Amerikanaca koji žive u inostranstvu. U okviru politike Predsjednika Obame, samo vojska – a ne CIA – može ubijati Amerikance u inostranstvu koji su osumnjičeni teroristi. Zemlja u kojoj ovaj čovjek boravi ne dozvoljava američke vojne akcije unutar svoje teritorije, a zvaničnici kažu da se lideri odbrane premišljaju da li da napadnu ili ne. Obama je prošle godine rekao da čovjek može biti ubijen dronom jedino u cilju „sprečavanja ili zau-
stavljanja napada na Amerikance, a čak i tada, jedino u slučaju da hvatanje i hapšenje nije izvodljivo, te da ne postoje druge razumne alternative za efikasno rješavanje prijetnje“. I ta osoba mora biti „neprekidna, neposredna prijetnja za američke građane“, kako kažu smjernice, mada Ministarstvo Pravde još uvijek nije završilo sa građenjem slučaja protiv njega. No, zvaničnici kažu da bi se predsjedik mogao oglušiti na smjernice i dozvoliti da CIA pribjegne bespilotnom napadu. Potez za prenošenje nadzora nad dronovskim programom sa CIA na Pentagon nedavno je blokirao Kongres pod okriljem omnibus* zakona. Takav potez možda bi bacio malo više svjetla na neke od praznina u znanju javnosti o dronovima, ali članovi Kongresa izrazili su oklivanje u vezi sposobnosti Ministarstva Odbrane da efikasno i precizno upravlja ovim programom.
REUTERS
Kad poznati izbjegavaju porez u bogatoj Njemačkoj Otkrića da su ugledni Njemci godinama sladištili gotovinu na tajnim bankovnim računima naveli su koalicione partnere Kancelarke Angele Merkel, socijal demokratsku partiju (SDP), da zahtijeva odmazdu protiv onih koj izbjegavaju porez. Naslovnim stranama njemačkih novina u posljednje vrijeme dominirala su javna priznanja feminističke aktivistkinje Alis Švarcer i berlinskog gradskog ministra za kulturu Andre Šmica u vezi utaje poreza. Priznanja su došla nakon skandala predsjednika fudbalskog kluba Bajern Minhen, Uli Henesa, kojem će se suditi za utaju poreza u martu, u slučaju koji je šokirao Njemce i podigao pritisak na ministra finansija Volfganga Šojblea da reaguje. „Ako se sazna da postoje oni koji izbjegavaju porez u intelentualnoj eliti, to ukazuje na mnogo veći broj neprijavljenih slučajevan nego što se ranije mislilo“, rekao je za Spiegel Online viši socijaldemokrata Tomas Operman. On je dodao da Njemačka mora hitno pojačati svoju potragu za utajivačima poreza, te da smatra da bi trebalo preispitati ako ne i izmijeniti sistem koji daje amnestiju ljudima koji se samovoljno prijave. „Očekujem da njemačka vlada aktivo progura pitanje utaje poreza na svim međunarodnim nivoima, kao što je dogovoreno u koalicionom sporazumu“, rekao je Operman u komentarima koje su ponovili drugi zakonodavci.
● UZORI SDP je zagovornik borbe protiv utaje poreza a koalicioni sporazum sa Merkelinim konzervativcima ka-
že da nova desničarsko-ljevičarska vlada mora nastaviti sa naporima da se bitka dobije. Međutim, sporazum nije baš detaljan niti precizan. Šojble je ispregovarao poreski dogovor sa Švajcarskom 2011. godine ali ga je SDP, tada u opoziciji, blokirao tvrdeći da ne ide dovoljno daleko jer bi zaštitio anonimnost njemačkih vlasnika računa iako bi nametnuo porez na njihova sredstva. Taj dogovor donio bi Njemačkoj poreske prihode od 2 milijarde eura ili više, rekla je Merkel. Većina toga otišla bi u 16 njemačkih pokrajina. Šet najvećih zemalja Evropske Unije složile su se prošle godine da bliže sarađuju kako bi pritisle destinacije za utaju poreza. U nastojanju da spriječi slučaj Šmic da našteti njegovoj partiji, predsjedavajući SDP, Sigmar Gabriel (koji je takođe njemački vicekancelar u koaliciji), jasno je stavio do znanja da neće tolerisati utajivače čak i ako su partneri.
„Predstavnici SDP moraju biti uzori“, rekao je on. Šmic, bliski saveznik SDP gradonačelnika iz Berlina Klausa Voverajta, rekao je da je „napravio ozbiljnu grešku zbog koje mnogo žali“ što nije plaćao porez za novac na svom švajcarskom računu. Stvar se loše odrazila na Voverajta koji je znao da je protiv Šmica pokrenut postupak, ali je on onda zaustavljen 2012. Gradonačelnik je već pod pritiskom zbog predugih odlaganja i sve većih troškova novog berlinskog aerodroma. Feministkinja Švarcer, borac protiv pornografije koji feministi vide kao moralni autoritet, dala je izjavu na svojoj internet stranici prošle nedjelje rekavši da je platila 200.000 eura poreza, plus zatezne kamate za proteklu deceniju. Neke njemačke države kupile su diskove sa poreskim podacima iz Švajcarske, što je dovelo do skoka broja ljudi koji se sami prijavljaju i tako ostaju nekažnjeni.
ASSOCIATED PRESS
Rekordan broj oslobađanja u SAD St. Luis – Akcija tužilaca i policije širom Sjedinjenih Američkih Država da se preispitaju eventualne pogrešne presude dovela je do rekordnog broja oslobođenja od optužbe u 2013. godini, navodi se u izvještaju objavljenom u utorak. Nacionalni Registar Oslobađanja kaže da je prošle godine oslobođeno 87 ljudi nepravedno osuđenih za zločin , 4 više nego u toku 2009., koja je po ukupnom broju oslobođenja sada na drugom mjestu. Zajednički napor Univerziteta Nortvestern i Mičigan pravnih fakulteta dokumentovao je više od 1.300 takvih slučajeva u Americi od 1989., i takođe identifikovao dodatnih 1.100 „grupnih oslobođenja od optužbe“ koja su uključivala širokorasprostranjeno nedolično ponašanje policije, prije svega u vezi podmetnutih dokaza poput droge ili oružja. Novi izvještaj pokazuje
da je skoro 40% oslobođenja zabilježenih u toku 2013. bilo inicirano od strane službi za sprovođenje zakona, ili je uključivalo saradnu polcije i tužilaca. Godinu dana ranije, skoro pola svih oslobođenja uključivalo je ovakva preispitivanja. Teksas se nalazi na vrhu liste država sa pojedinačnim brojem oslobođenja sa ukupno 13 u toku 2013., praćen Ilinoisom, Nju Jorkom, Vašingtonom, Kalifornijom, Mičiganom i Misurijem. Broj oslobođenja na osnovu DNK testiranja nastavčja da opada, što čini oko jedne petine ukupnog godišnjeg broja. „To je izuzetno korisno“, rekao je urednik Registra Semjuel Gros, profesor prava u Mičiganu.. „Ali većina zločina ne uključuje DNK dokaze... DNK nas je mnogo naučio o sistemu krivičnog pravosuđa. Biološki dokazi su nas sve natjerali da shvatimo da smo napravili mnogo grešaka. Ali većina oslobođenja uključuje vrijeme i energiju da se otkriju i preokrenu propusti, ne DNK.“
REPORTAŽE 21
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Poletan u 84. godini
Veteran
Beća Čoković
d
a čovjek može živjeti kreativno i s velikom dozom entuzijazma i u poznim godinama najočigledniji je primjer penzionisani primarijus ginekolog akušer rajko stevović. ovaj osamdesetčetvorogodišnji bjelopoljac cijelog života bio je aktivan, za šta je dobio 12 udarničkih medalja na 10 saveznih radnih akcija i 50 puta je dobrovoljno dao krv za spas ljudskih života. dobitnik je zlatnog i srebrnog vijenca za rad, najvišeg opštinskog priznanja, nagrade “3. januar”, te zlatne plakete jna i civilne zaštite kao i većeg broja odlikovanja iz bivših jugoslovenskih republika. Šta reći osim - on je živa legenda!
Rođen je u selu Borje kod Žabljaka u siromašnoj seljačkoj porodici. Gimnaziju je učio u Nikšiću, a medicinski fakultet i specijalizaciju završio u Sarajevu. Kaže da je presudnu ulogu u njegovom životu imao Drugi svjetski rat. “Tokom NOB-a 1944. godine kao 14-godišnjak primljen sam u SKOJ. Po oslobođenju 1946. primljen sam u KPJ i sve što danas pomažem i volontiram predstavlja moj dug prema svojoj državi. Jer, da nije bilo NOR-a, vjerovatno bih ostao na selu i čuvao ovce”, uvjeren je doktor Rajko.
● Zaljubljenik u folklor Odmalena je zavolio knjigu i težio ka usavršavanju. “Iznad svega sam cijenio tradicionalne vrijednosti tako da sam od najranijih dana bio opsjednut folklorom i narodnim nošnjama. Kroz folklorne koreografije izraženi su snaga, vjera i ljubav naroda prema postojanju umjetnosti. Nošnje su odvajkada oplemenjivane novim sadržajima i danas su dotjerane do savršenstva”, priča Stevović o jednoj od svojih najvećih ljubavi - folkloru. Lokalni KUD “Tekstilac” njegovo je matično društvo. U njemu je aktivan od osnivanja 1963. i bio je angažovan na svim pozicijama, od člana uprave do predsjednika. “Sa ‘Tekstilcem’ sam obišao 80ak gradova bivše Jugoslavije i mno-
ge zemlje na planeti. Trenutno na repertoaru imamo 23 koreografije u autentičnim nošnjama svih naroda i narodnosti sa prostora bivše SFRJ, što predstavlja pravu kulturnu baštinu. Koreografije su festivalskog tipa i radili su ih najbolji koreografi sa prostora Balkana, a ja sam sponzorisao sedam koreografija. Od osnivanja kroz Društvo je prodefilovalo preko 3.000 mladića i djevojaka i nikada nije zabilježen neki eksces. U pravom smislu riječi postali smo kulturni ambasadori Bijelog Polja”, s ponosom kaže neumorni osamdesetčetvorogodišnjak. A “Tekstilac” je, podsjeća on, sinonim nekadašnjeg giganta fabrike tekstilne industrije Vunarski kombinat. “Fabrika je u srećnim vremenima zapošljavala 3.000 radnika i predstavljala žilu kucavicu Bijelog Polja. Formirani su fudbalski klub i kulturno-umjetničko društvo sa istim imenom. U srećnim vremenima imali smo svoj autobus za turneje, radnički dom u kojem smo usavršavali koreografije, a danas je ostala samo uspomena na to”, nerado se miri sa promjenama vitalni starac.
● Žene su nekada bile Zdravije
Tokom radnog vijeka, ovaj vrijedni čovjek dao je nezamjenljivi doprinos zdravstvu grada pod Obrovom. Bio je jedan od prvih ginekologa u Opštoj bolnici, a nalazio se i na
rukovodećim mjestima u toj zdravstvenoj ustanovi. “U to vrijeme bolnica je bila opremljena skromnom tehnikom u odnosu na ono čime se danas raspolaže. Nijesu postojali ultrazvučni aparati, skener i ostala savremena sredstva, ali zdravstvena zaštita je bila na zavidnom nivou. Seosko područje se nije zapostavljalo, iako je bilo problema sa prevozom. Žene su ranije, u odnosu na sadašnje, bile zdravije i rađale više djece. Sasvim je evidentno da je zavladala bijela kuga, iako potencijalne nevjeste imaju bolje uslove za podizanje djece. Vjerovatno tome doprinosi neizvjesna budućnost uzrokovana teškom materijalnom situacijom kod većine građana”, kaže Stevović. Prema njegovim riječima, i ljubomora je uzela maha te su u sasvim
Hej haj brigade Stevović se sa ponosom prisjeća vremena kada je kao brigadir učestvovao u obnovi bivše SFRJ. “To je doba u svijetu nazivano ‘jugoslovenskim razvojnim skokom’, a omladinske radne brigade Bijelog Polja dale su tome vidni udio. Gotovo da su svi kapitalni objekti u ondašnjoj Jugoslaviji rađeni dobrovoljnim akcijama, u čemu je Bijelo Polje, preko svojih ORB, učedrugi plan potisnute ljudske vrijednosti i vrline. “Ni druženje nije više onakvo kakvo je ranije bilo. Danas je ljubomoran brat na brata, rođak na rođaka a da ne govorimo o navod-
stvovalo širom zemlje”, prisjeća se Stevović. Prema njegovim riječima, to je bio nezaboravni period radnog entuzijazma, samoprijegora i udarništva. “Spomenici toga rada bile su i ostale nove ceste, pruge, fabrike, rudnici, sportski objekti, vodovodi, jednom riječju novi gradovi i naselja. Ono što je bilo lijepo više se neće ponoviti”, kaže sa sjetom Stevović. nim prijateljima. I to sve zbog ličnih ambicija i predrasuda, iako treba svima da bude jasno da život nije nešto što vječito traje”, kaže ovaj mudri starac iza kojeg je debelo životno iskustvo.
KoleKtiVna sVečanost
Višestruko vjenčanje U Južnoj Koreji se vjenčalo 2.500 parova, od kojih su se neki upoznali - prije par dana. Hiljade pripadnika Crkve ujedinjenja, poznate pod imenom sekta Moon, okupile su se juče u Južnoj Koreji na svečanosti kolektivnog vjenčanja, drugog tog tipa nakon smrti osnivača te organizacije, sveštenika Sun Miung Muna.
Približno 2500 parova, muškaraca odjevenih u identična crna odijela te žena u dugim bijelim vjenčanicama, okupilo se na toj svečanosti koja se odvijala u prostorijama organizacije u Gapieongu, istočno od Seula. Mnogi su se parovi upoznali samo nekoliko dana ranije. Mladenci su državljani Južne Koreje ali i
stranci, među kojima je bilo i nekoliko zapadnjaka. Kolektivna vjenčanja, od kojih su se neka odvijala na sportskim stadionima, a okupljala su više desetina hiljad učesnika, tradicionalna su unutar tog vjerskog pokreta koje kritičari povezuju sa sektom. Svečanost je vodila Munova udovica Sun Miung Muna. Osnivač organizacije, umro je u septembru 2012. u 92. godini. Svečanost je u srijedu vodila njegova udovica, 71-godišnja Hak Ja Han. Godine 1997. Mun je ujedinio 30.000 parova u Vašingtonu. Dvije godine kasnije 21.000 parova ispunilo je olimpijski stadion u Seulu. Većinu brakova dogovorio je Mun koji propovijeda da romantična ljubav vodi do raskalašenosti, do neskladnih parova i bolesnog društva. Mnogi su se vjenčali samo nekoliko sati nakon što su se prvi put vidjeli. Mun je bio sklon multikulturalnim brakovima što znači da novi supružnici ponekad ne govore isti jezik.
Veteran, neumoran u 84. godini: Rajko Stevović
22 ZABAVA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Sandi cenov
U krevetu sam vepar Pjevač Sandi Cenov u “Glazbenom showu” kod Dalibora Petka dobio je zadatak da se uporedi sa zvijerima u određenim situacijama. “Na motoru sam lav kojem griva leti kad nema kacigu”, rekao je pjevač pohvalivši se da je na skijama zmija, u borilačkim sportovima nešto između slona i nosoroga, a za volanom pravi tigar. U svađama igra mudro pa se uporedio sa sovom, kuhinja mu baš ne ide pa je kazao da je u njoj nešto između vjeverice i ježa, a na pozornici je vuk koji umire do kraja. “U krevetu sam vepar, to je valjda još jedino ostalo”, smijao se Sandi.
MeRJeM UZeRLi
Hurem rodila kćerku Laru
Glumica Merjem Uzerli na svijet je donijela djevojčicu kojoj je dala ime Lara, a prvu sliku kćerkine ruke postavila je na svoj Fejsbuk profil. Presrećna Merjem pohvalila se da je postala ponosna mama jedne djevojčice i zahvalila Bogu i bliskim prijateljima koji su sve vrijeme bili uz nju. “Dobro došla na ovaj svijet, moja najdraža Laro Uzerli (10. 2. 2014). Zahvaljujem Bogu što mi te je poslao i što si zdrava došla na ovaj svijet. Zahvaljujem Svevišnjem jer sam imala snage da te štitim od prvog momenta rođenja. Ovo je najveći poklon. Zahvaljujem i mojoj bliskoj prijateljici Ani koja je bila po-
red mene tokom porođaja, kao i cijeloj mojoj familiji i prijateljima. Takođe želim da se zahvalim i vama, mojim fanovima, koji ste mi uvijek
slali pozitivne misli i ljubav. Hvala vam mnogo”, napisala je Merjem ispod slike koju je okačila na svom Fejsbuku.
LoRin o X FacToRU
Takmičari ne treba da slušaju žiri, već sebe Švedska pjevačica Lorin, koja je gostovala u šouu X Faktor Adria, ima za takmičare malo drugačije savjete od onih koje često čuju. “Mislim da sudije, ako zaista žele da nađu nekoga ko ima u sebi X Factor, ne treba da kandidatima govore kako nešto treba da urade, već treba da obrnu pitanje ka kandidatu i pitaju: ‘Kako bi ti ovo uradio?’”, objašnjava Lorin. “Mislim da oni treba da prestanu da ocjenjuju i sude i da treba da puste kandidate da rade ono što žele. Kada vidiš potencijal u nekome najveći je izazov kako ga ‘izvući’ na vidjelo i kako ga podstaći da se razvije”, rekla je Šveđanka za Mjuznews.com. “Postoji samo jedna stvar, najvažnija od svega, a to će oni i sami shvatiti, ako ne prije a ono nakon šoua: važno je samo njihovo mišljenje i ono što oni osjećaju! Oni sada imaju veliku šansu, koju treba da
iskoriste da pokažu šta su oni zapravo, a ne ono što drugi od njih žele ili traže. Znam koliko je to teško jer na kraju krajeva ovo je rijaliti šou. Ljudi su stalno oko njih, postavljaju im pitanja, imaju zahtjeve. Ali na kraju dana ipak su oni ti koji se pitaju. Radi se o njihovim životima, njihovim tijelima i njihovim nastupima. Ukoliko im savjet nije od koristi ili ih ne inspiriše, ne treba da ga poslušaju”, savjetovala je Lorin sve takmičare. Ona dodaje da se sjeća kada je bila u Idolu da su joj stalno govorili kako mumla. “Ne čujemo te šta govoriš”, vikali su. Ja sam tada bila buntovnik, ali ipak ništa nijesam rekla. Sjećam se da sam pomislila u sebi ‘Ma, tjerajte se. Nije stvar u riječima već u emociji’”, priznaje pjevačica uz smijeh. Lorin je istom prilikom najavila novi album koji će izaći u septembru.
ZABAVA 23
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. RAZGOVOR
Ljudi u Kini me obožavaju Manekenka Amra Mehović priča o profesionalnom angažmanu u Kini i saradnji sa poznatim brendovima Mlada Amra Mehović iz Bara manekenstvom se bavi od 14. godine, a već je imala priliku da sarađuje sa poznatim dizajnerskim imenima svjetske modne scene, ali i da radi u Kini, Turskoj i Italiji. Iako ima samo 18 godina, učenica srednje škole ima velike planove za budućnost, a u planu joj je upis na fakultet psihologije u Beogradu. Kada je manekenstvo u pitanju, očekuju je brojna putovanja i saradnja sa dizajnerima i mnogim brendovima. Trenutno se sprema za put u Šangaj, a kao članica poznate agencije “International Scouting Office” koja zastupa neke od najpoznatijih manekenki današnjice, osjeća se veoma zaštićeno, čak i kada radi u dalekim zemljama.
“U svijet modelinga sam ušla sa 14 godina. Tada sam potpisala ugovor za ‘International Scouting Office’. Prezadovoljna sam dosadašnjim radom, ali i odnosom agencije. Moja matična agencija šalje me i drugim svjetskim agencijama, pa sam veoma zadovoljna količinom posla koji imam. Modeling za mene predstavlja priliku da obiđem svijet i upoznam nove ljude, ali i da naučim mnogo”, kaže Amra, koju je poznati beogradski skaut Jelena Ivanović izabrala na kastingu u Baru za svoju agenciju. Iako modeling obožava, kaže da je to posao koji kratko traje, pa joj je obazovanje ipak na prvom mjestu. Amra je sve uspješnija i traženija na domaćem, ali i na stranom tržištu,
naročito u Kini, a nedavno se vratila iz Pekinga. “U Pekingu sam radila baš mnogo, najviše kataloge, među njima “I Only”, koji je tamo izuzetno velik i poznat. Zaradom sam zadovoljna kako u Evropi, tako i u Aziji”, govori ona i objašnjava da je prvi put kada je bila u Kini bila veoma iznenađena njihovim načinom života, jer se mnogo razlikuje od evropskog. Manekenka nam je otkrila i to da se Kinezi dive curama iz drugih zemalja i da su im interesantne, isto kao što su i Kinezi Evropljanima. “Svakodnevno nas salijeću na ulicama i dolaze da se slikaju sa nama, traže autograme, što je veoma simpatično”, zaključuje Amra. Ma. Ivanović
Probala sam tarantulu S obzirom na to da je kineska kuhinja umnogome različita od naše, upitali smo Amru kako se navikla na to da i po nekoliko mjeseci jede hranu koja nema veze sa našim područjem. “Na hranu sam se vremenom navikla, mada se nijesam usudila da probam sve što oni jedu”, kaže Amra. Ipak priznaje da je napravila presedan kada je probala pauka tarantulu. “Od buba, insekata, sam probala samo tarantulu, za koju vam mogu reći da nema nikakav specifican ukus”, otkriva ova simpatična manekenka.
ANA BEKUTA
Sa Mrkom nikad nije dosadno Ana Bekuta ispričala je za emisiju “Ekskluziv” da već dvije godine traje njena romansa sa Milutinom Mrkonjićem koja je uzburkala domaću javnost. “Najprije su ljudi mislili da smo mi marketinški trik, ali evo, nakon dvije godine, demantujemo to. Ustvari, to smo sve vrijeme demantovali”, rekla je Ana. “Krenuli smo polako, jer je neophodno da upoznaš osobu preko puta sebe prije nego što shvatiš šta želiš s njom. Zato ispočetka nijesmo u javnosti pričali o vezi”. Sa Milutinom Mrkonjićem svakog dana se “osjeća kao princeza”. “Sa njim nikada nije dosadno! Domaćin je, najprije pita šta će ko da pojede i popije, a onda - šta ima novo. Meni je svaki dan kao Dan zaljubljenih, ispunjen ljubavlju. Kod nas nema ljubomore, a jedini koji mogu da komentarišu našu vezu su naše porodice. Moji prijatelji i djeca obožavaju Mrku”, rekla je ona.
Nina traži nove djevojke Modna agencija ‘’National Style” vrši upis novih članova 1. marta u 10 časova za djecu do 14 godina, a u 11 časova za one preko 14 godina u velikoj sali Soko Gym-a u Mall of Montenegro. “Agencija je za dvije i po godine poslala preko 40 djevojaka u inostranstvo, gdje su radile revije, reklame, kataloge za svjetske brendove i kreatore. Moja agencija posjeduje licence za razne svjetske izbore ljepote, od kojih su na dva takva pobijedile National style članice”, kaže Nina Stanišić. Ona dodaje da je škola koncipirana tako da će kroz pravilno držanje, ponašanje, bonton, polaznice naučiti kako da napreduju na modnim manifestacijama i fotografisanjima. Ma.I.
HOT! Mađarska ljepotica Barbara Palvin pozirala je u intimnom rublju kompanije Twin-Set i tako još jednom pokazala svoje seksi tijelo koje mami uzdahe njenih muških fanova. Riječi su zaista suvišne, pogledajte fotografije i uživajte.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 SLOBODNO VRIJEME
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. Daily Sudoku puzzle No. 2662 SUDOKU 2014-01-26
Medium level
Teža
2
4 5
1
4
4
6
8 7
6
3
1
4
9
2
3
7
6
2
3
4
Play sudoku online at:
4
5
1
www.sudokukingdom.com
8
1
1
9
6
Daily Sudoku puzzle No. 2661
4
2014-01-25
Medium level
Lakša
3 2
8
5
3
7
6
7 8
7
5
1
6
4
3
Page 1/2
8
1
6
Play sudoku online at:
3
Play sudoku online at:
3
5
1
6
8
9
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com ZA 8,5 MILIONA DOLARA
Na prodaju Kaponeova kuća
5
6
Puzzle 2 solution:
3
Sudoku puzzle No. 2116 2012-07-29
Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1814 2011-10-01
8
6
2
7
4
3
1
5
9
2
7
1
4
5
9
8
6
3
5
3
7
1
9
6
4
8
2
8
3
4
1
7
6
2
5
9
1
9
4
5
2
8
7
3
6
5
6
9
8
2
3
4
1
7
7
1
5
9
3
4
6
2
8
6
8
2
9
3
4
5
7
1
2
4
9
6
8
1
3
7
5
3
4
7
5
8
1
9
2
6
6
8
3
2
5
7
9
4
1
9
1
5
2
6
7
3
4
8
9
2
6
3
7
5
8
1
4
7
2
6
3
4
8
1
9
5
5
8
6
9
2
7
3
4
9
3
7
1
5
6
8
2
3
5
8
4
1
9
2
6
7
1
4
7
1
8
6
2
5
9
3
4
lara. Novog vlasnika od juče traži kuća u američkoj državi Floridi, gdje je preminuo najpoznatiji američki gangster, prenijeli su američki mediji. Ozloglašeni gangster bio je primoran da napusti Čikago, potom i Los Anđeles, pa je došao na Floridu gdje je nastavio šverc alkohola između
Kube i SAD. Veoma nepovjerljiv, Kapone je pretvorio kuću u tvrđavu s teškim drvenim vratima, visokim ogradama i kućom za čuvara. Kapone je živio u toj kući poslije izdržane zatvorske kazne u Alkatrazu 1939. godine.
VICEVI
Page 1/2
Kuća u Majamiju u kojoj je umro Al Kapone od danas je na tržištu nekretnina. Vila od 1.000 kvadratnih metara ima svoju privatnu plažu, sedam velikih soba i sedam kupatila. Ozloglašeni kriminalac dao je za imanje 40.000 dolara. Budući vlasnik sada mora da izdvoji 8,5 miliona do-
1
Puzzle solution:
Uhvatili Švabe grupu Bosanaca i grupu Crnogoraca i tako vodili su oni njih nekom livadom, kad pita Crnogorac Bosanca: - Jel jado, đe nas ovo vode? Bosanac: - Ma šta ja znam, valjda da nas streljaju. Crnogorac: - Dobro je, dobro, ja pomislio da radimo nešto. *** Razgovaraju dvije komšinice: - Je li, komšinice, ko je onaj zgodni frajer koga si jutros ispratila iz stana? - A, to je student četvrte godi-
ne medicine… - Redovan? - Ma, jok, samo kad mi je muž na putu. *** Zove žena muža na mobilni i dere se: - Gdje si ti, idiote?! Muž: - Draga, znaš onu zlataru gdje si se zaljubila u onu ogrlicu, za koju sam ti rekao da će jednog dana biti tvoja? Žena: - Daaaaa! Muž: - E, ja sam u kafani preko puta.
SLOBODNO VRIJEME 25
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
NEZVANIČNO
Da se ne izuvam ovaj put, a?
Kad poletim, bol me razbije o sprud, zbog tebe mi nikla krila uzalud...ako me pamtiš još se lice moje isto smeje, bez tebe dane rasipam ko perje...
Word Search Puzzle #I733DGOSMOSMJERKA
HOROSKOP
P
S
R
E
N
N
I
E
K
S
M
F
G
S
C
M
O
W
E
R
S
E
E
T
O
V
E
D
O
I
C
A
T
C
H
E
S
L
I
S
N
S
M
R
S
K
C
I
R
T
K
N
O
A
T
T
P
T
M
T
V
G
B
L
N
R
O
E
R
I
E
R
E
D
E
R
O
C
U
E
S
O
Y
T
T
R
A
D
E
R
E
E
V
E
T
R
Z
T
E
A
L
W
E
G
N
I
R
R
A
E
S
E
G
N
I
G
N
U
L
S
T
R
O
T
E
R
A
N
E
D
E
S
A
R
H
P
B
I
R
S
G
A
S
K
E
W
U
N
I
S
O
N
I
R
G
O
T
P
U
D
N
O
M
I
N
A
T
E
A
R
A
J
Q
C
A
B
L
E
L
I
T
E
B
G
G
S
T
I
M
E
R
E
D
D
A
L
AIDED ASKEW Aided ATTIRES Askew BAGGAGE BOATS Attires BREWING Baggage CABLE CATCHES Boats CISTERNS Brewing COMPETE CORED Cable Catches ● FOTO Cisterns
DEGREES DEVOTEES Devotees EARRING Earring ELITE EMITS Elite FOLKLORE Emits GAPES GENTRY Folklore GROAN Gapes INNERS LADDER Gentry
PRIČA
Groan
Resets
Inners
Retina
SUPER TAŠNA Compete Ladder Cored
LEERS LUNGING Mealiest MEALIEST Mowers MOWERS NEUROSES Neuroses NOMINATE Nominate PHRASED PRAWNS Phrased QUEEN Prawns RESETS RETINA Queen
“IBAG” Leers
Degrees Lunging IBag je kreirao pametnu tašnu ko-
RETORTS SKEINTenth SNOOZE TENTHTitters TITTERS Trader TRADER TRAIT Trait TRICKS Tricks TRIMS Trims UNISON VEERED Unison Veered
Retorts Skein Snooze
ja se sama zaključava čim zaprijeti opasnost od iskušenja. Tašna iBag opremljena je diodama povezanim sa GPS-om, koje počnu da trepere čim vlasnica zaluta u Copyright © Puzzle Baron February 11, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! tzv. “opasne zone”, gdje prodavnice prosto mame potrošače, da kupe neki od proizvoda ili ženskih krpica. Ukoliko svjetlosni alarm biva ignorisan, tašna automatski šalje SMS poruku osobi od povjerenja sa upozorenjem da se sprema “nekontrolisana šteta”.
OVAN Lično dostojanstvo ili veliki ponos Vam ne dozvoljavaju da prihvatite nečiju praktičnu pomoć. Ali, isključivost u mišljenju stvara povod za novu zabludu. Negativni rezultati nastaju.
BIK
Zaokupljeni ste različitim obavezama i to se negativno odražava na Vašu koncentraciju, osjećate lagani umor. Stoga, nemojte dozvoliti drugima da Vam nameću različite obaveze. Nastavite da se pridržavate osnovne satnice.
BLIZANCI Neko ne odgovara na Vaše zahtjeve, što dodatno komplikuje poslovni dogovor i očekivanja koja imate. Izbjegavajte svaki vid pretjerivanja koji narušava saradničku atmosferu.
RAK Kada bolje uskladite svoja duhovna interesovanja sa praktičnim ciljevima, očekuju Vas pozitivni rezultati. Ponekad stvari posmatrate iz neke ružičaste perspektive i bez želje da se spustite u svijet realnosti.
LAV Ukoliko ne razumijete nečiji postupak, zatražite dodatno objašnjenje. Nemojte predviđati ono što je neizvjesno, prije ili kasnije stvari mogu da se iskomplikuju na Vašu štetu.
DJEVICA Djelujete neraspoloženo, jer neko očekuje da prihvatite da se pridržavate zacrtanih pravila u poslovno-finansijskoj saradnji. Nečija rigidnost, predstavlja osnovni problem koji Vas ometa da završite započeti posao.
VAGA Pristojnost Vam nalaže da ostanete uzdržani pred jednom starijom osobom, kao i da se ne uplićete u širu raspravu sa saradnicima. Naravno sve ima svoju dobru ili lošu stranu.
ŠKORPIJA
Ukoliko Vam je stalo da izgladite neki poslovni nesporazum sa određenim saradnicima, budite promišljeni. Nemojte dozvoliti da neko drugi govori u Vaše ime, procijenite kada treba da preuzmete kontrolu nad važnim događajima.
STRIJELAC Neko Vam je naklonjen i ima pozitivan uticaj na Vaše poslovno-finansijske planove. Ukoliko ste dovoljno efikasni, predstoji Vam novi »dobitak« ili neki vid moralne satisfakcije.
JARAC Stalo Vam je da prikrijete svoj trenutni neuspjeh ili psihološku nespremnost, da se intenzivnije posvetite određenom zadatku. Međutim, Vaš izraz lica govori dovoljno o Vašem raspoloženju.
VODOLIJA U prilog Vam idu nečije izjave ili potvrda saradnika, važno je da nastavite sa započetim poslovnim planovima. Prihvatite nečiji koristan savjet i izbjegavajte neke popularne »instant recepte«.
RIBE Neko Vas možda navodi na pogrešan zaključak ili na loš izbor. Stoga, budite oprezniji pred osobom koja ima dvostruka mjerila i pokušava da ograniči Vaše poslovne mogućnosti.
26 SPORT
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
Godine prolaze, šampion ostaje SREĆAN 65. ROĐENDAN
Na današnji dan 1949. godine osnovan je Ženski rukometni klub Budućnost - Dnevne novine vas vraćaju u prošlost kroz razgovore sa legendama, nekadašnji trenerima, igračicama, rukovodiocima
DA LI STE R ZNALI
Miloš Antić, Miloš Pavićević
ukomet. Ta magična igra, koju su Crnogorci (posebno Crnogorke) doveli do savršenstva, iznjedrila je mnogo velikih klubova širom planete. Rijetki su međutim oni koji su godinama unazad, praktično decenijama, u vrhu. Drugi dolaze i prolaze, mnogi se (obično) usljed finansijskih problema gase, ali ponos Crne Gore, ponos nekada Titograda, sada Podgorice o(p)staje - Ženski rukometni klub Budućnost danas slavi 65. rođendan!
Da je Vest Bromvič Albion od osam mečeva protiv velikana Premijer lige samo dva puta osjetio ukus poraza, uz pet remija i jednu pobjedu. Klub iz Birmingema, koji trenutno zauzima 17. poziciju zaustavio je Čelsi u dva navrata (2:2), (1:1), zatim Arsenal (1:1), Totenhem (1:1), Liverpul (1:1), dok je veliki trijumf režirao na “Old Trafordu” (2:1). Porazi su stigli samo od “redsa” u gostima (4:1) i Mančester sitija kod kuće (3:2).
TIKET DANA ČESTER HALIFAKS TIP 2 3
KVOTA 1.90
LION LENS TIP 1 1
KVOTA 2.00
SMIRNIS PAOK TIP 2
KVOTA 1.55
RIO AVE BRAGA TIP 2
KVOTA 2.00
ŽALGIRIS PARTIZAN TIP H1 7
KVOTA 1.90
MAKABI TEL AVIV BAJERN TIP H1 10
KVOTA 1.90
Ono što su u fudbalu po organizaciji i rezultatima Real Madrid, Barselona, Bajern Minhen, Mančester junajted... ekvivalentno je onome što u rukometu predstavlja Budućnost. Najtrofejniji crnogorski sportski kolektiv, klub koji (uzalud) pokušavaju da kopiraju i oni bogatiji i moćniji, svjetlost dana ugledao je davnog 13. februara 1949. godine. Tog prohladnog dana, ostaće zapisano za vazda, odigran je i prvi meč - simbolično priča je počela pobjedom nad dubrovačkim Jugom 5:2 (3:1). Od tada do danas, sa navršenih 65 ljeta, ŽRK Budućnost može da se isprsi pred svima - što bogatom riznicom trofeja, što sa bezbroj stvorenih igračica koje su Evropi i svijetu jasno pokazivale - da tamo na brdovitom Balkanu, u malenoj Crnoj Gori postoji jedan grad i jedan klub gdje se prave nadrealne stvari. Jedinstvena fabrika čuda. Gigant.
● DOLAZAK PROFESORA
VINKA JE BIO PRESUDAN
A priča o ozbiljnom, evropski i svjetski priznatom klubu, ta čuvena plavo-bijela bajka, krenula je 1983. godine - u Moraču je tog ljeta stigao Vinko Kandija (prije toga napravljena fuzija Titeksa i Budućnosti), za direktora je postavljen ambiciozni Rade Đurđić i počeli su da se grade temelji nove Budućnosti. Fenomenalni profesor iz Trogira posložio je kockice, Budućnost je preko noći postala profesionalni klub. Klub u kome se govori i razmišlja samo u rukometu i onome što se radi na terenu. Klub koji je počeo da mijenja istoriju crnogorskog rukometa i sporta uopšte.
3
puta su rukometašice Budućnosti osvojile Regionalnu ligu 2010, 2012. i 2013. godine.
“Godine prolaze, a Budućnost ostaje u vrhu - to je suština svega. Budućnost mi je uvijek bila na prvom mjestu i zaista me lijepa sjećanja vežu za taj klub. Bilo je zaista zadovoljstvo učestvovati u gradnji rukometne institucije kao što je ŽRK Budućnost”, bile su prve riječi Rada Đurđića za Dnevne novine.
● MORAČA KULTNO MJESTO I LEGENDARNE UTAKMICE
Čovjek koji je direktno uticao na stvaranje moćne Budućnosti je ponosan na više stvari u svom dugom mandatu. “Ponosan sam što sam kao predsjednik kluba za dvije decenije dominantno učestvovao u izgradnji evropske rukometne institucije, što sam nakon odlaska najtrofejnije domaće generacije doveo u klub najbolje svjetske igračice - Ruskinje Karlovu, Cigankovu, Šalimovu i Guskovu, što je po mom mišljenju ravno osvajanju najvećih trofeja. Takođe, ponosan sam što smo u periodu mog rada u klubu osvojili 26 domaćih i evropskih trofeja, pet puta uzastopno bili učesnici polufinala Lige šampiona, što smo tri puta proglašeni za najbolju ekipu u Jugoslaviji. Ponosan sam i na to što u periodu sjajnih rezultata kada smo bili najbolji sportski kolektiv nijesam zanemario, već sam poštovao i vrednovao sve ono što su nekadašnje igračice, treneri i rukometni radnici dali i radili za ovaj klub prije mog dolaska, na čemu su mi posebno veteranke zahvalne. Svakako, zadovoljstvo mi predstavljaju i sadašnji rezultati s obzirom da su veliki doprinos dale igračice koje sam svojevremeno kao vanserijske doveo u klub (Bojana Popović i Maja Savić), kao i plejadu mladih igračica Radičević, Barjaktarović, Dragutinović, Pavićević, Nikčević...”, poručio je Đurđić. Do njegovog (i Vinkovog) dolaska, beogradski Radnički je bio neprikosnoven na prostorima bivše Jugoslavije. Istorija je, međutim, brzo počela da se mijenja, a djevojke sa obala Morače i Ribnice rapidno su postale idoli u do tada, isključivo fudbalskom, Titogradu. “Počeo je vrtoglavi uspon i preuzimanje primata u Jugoslaviji, u tadašnjoj paklenoj konkurenciji Radničkog, Voždovca, Lokomotive, Olimpije. Kakvi su samo to mečevi bili. Sje-
ćam se dobro legendarnih derbija sa Radničkim u krcatoj Morači. Sa neuporedivo manjim budžetom nego što je sada, pravili smo vrhunske rezultate. Imali smo sve domaće igračice - sestre Mugoše, Sekulić, Pavićević, Lješković, Ganić, Durković, Tomašević..., a da igraju i osjećaju rukomet su ih naučili Mišo Radović, Dujo Đurišić, Dragan Pavićević,, baš kao što su to uradili i sa generacijom prije njih u kojoj su bile Miročević, Šćepanović, Grujić, Pejović, Bulatović, Bojanić (majka Jovanke Radičević), Radičević Šekularac Šekularac... ... Tih godina je “Morača” postajala kultno mjesto, gdje je karta za meč vrijedila čitavo bogatstvo. Pa eto, naprimjer protiv Magdeburga smo stizali i prestigli -14 iz Njemačke - bila je to ključna utakmica u osvajanju prvog evropskog trofeja, a mislim da se ta atmosfera u Morači nikada neće ponoviti”, prisjeća se Đurđić.
● NIKOLA PETROVIĆ JEDI NI KOJI JE VODIO PLAVE U DVA VIJEKA I ČETIRI DRŽAVE
A taj, prvi evropski trofej, Kup pobjednika kupova 1985. godine plave djevojke osvojile su pod komandnom palicom Nikole Petrovića, trenera koji je vodio Budućnost u dva vijeka i četiri države. “Sama pomisao na Budućnost je nešto posebno za mene. Kada se sjetim tog perioda i sa kakvim smo uslovima krenuli ponosan sam na sve ono što se danas događa. Postojao je čitav progres stvaranja velike Budućnosti, to je jedini klub u Evropi u posljednje tri decenije koji je stalno u vrhu. Sve je počelo kada je 1982.godine došlo do fuzije Budućnosti i Titeksa, kada su došle sestre Mugoša, Mirsada Ganić i ostale, a sve je to bila zamisao Đuričkovića, Nikolića i Filipovića,, dok su svoj veliki doprinos dali Dujo Đurišić i Mijo Radović.. Tada je zaista u Budućnosti bila puna kuća u svakom smislu”, kazao je za Dnevne novine Petrović, sa kojim je Budućnost osvojila i EHF Kup i Kup kupova 2006.
● OLGA SEKULIĆ: UŽIVALI SMO U RUKOMETU
Dama koja je bila jedna od najvažnijih karika svih trenera koji su se rotirali na klupi Budućnosti - Olga Pejović - danas Sekulić sa velikim emocijama je pričala o svom klubu. “Smatram da je suvišno govoriti o tome koliko mi Budućnost znači. To je klub koji mi je mnogo dao, a i kojem
SPORT 27
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
25 titula prvaka države u svojim vitrinama ima Budućnost uključujući sve države u kojima je igrala - SFRJ, SRJ, SiCG i CG.
18 5 nacionalnih kupova u svojoj riznici trofeja ima ŽRK Budućnost (SFRJ, SRJ, SiCG, Crna Gora)
Najbolji timovi svih vremena Paklena konkurencija, pregršt sjajnih igračica i vraški težak posao izabrati dvije najbolje postave ŽRK Budućnost svih vremena. Odlučili smo se da ipak uđemo u koštac sa tim “problemom”, iako je jasno da će biti onih koji se neće složiti sa nama. Jer uku-
NATAŠA CIGANKOVA
si su različiti. U odabiru idealnih timova pomogli su nam nekadašnji i sadašnji istaknuti sportski novinari, bivši rukovodioci, treneri, zaljubljenici u rukomet, navijači. Uz napomenu da smo “idealnih 14” birali rukovodeći se naj-
ZORICA PAVIĆEVIĆ (KOVAČEVIĆ)
prije onim što su pomenute igračice dale Budućnosti, kao i vremenom koje su provele u plavom dresu. U nekom drugom izboru sigurno bi bilo mjesta i za legendarnu golmanku Dragicu Đurić, pa rusku golmanku Tanju Šalimovu, bekove Guskovu i Karlo-
KATARINA BULATOVIĆ
KATICA LJEŠKOVIĆ SVETLANA MUGOŠA (ANTIĆ)
JOVANKA RADIČEVIĆ
vu, Sandru Kolaković, Stanku Božović, fenomenalnu Draganu Pešić (Blagojević), Milenu Knežević, Mariju Jovanović, krila Mirsadu Ganić, Vesnu Durković i Anicu Đurović, pivota Dragicu Orlandić (Miličković), Draganu Cvijić...
RADMILA MILJANIĆ (PETROVIĆ)
KLARA VOLTERING MAJA BULATOVIĆ
LJILJANA MUGOŠA (VUČEVIĆ)
BOJANA POPOVIĆ (PETROVIĆ)
OLGA PEJOVIĆ (SEKULIĆ)
TATJANA JEREMINOK
MAJA SAVIĆ
evropskih trofeja osvojila je Budućnost u svojoj istoriji. Kup kupova 1985, 2006. i 2010. godine, EHF Kup 1987. godine i kao šlag na torti Ligu šampiona 2011. godine
sam ja mnogo dala. Igrala sam iz ljubavi, tada nije bilo novca kao danas, ali jednostavno ne bih mijenjala to vrijeme za ovo sada. Bio je to pravi rukomet, “Morača” je stalno bila krcata i uživali smo kada istrčimo na teren. Naježim se kada se samo sjetim tih trenutaka. Želim i ovoj ekipi puno sreće u Ligi šampiona i iskreno bih voljela da dočekam da Budućnost osvoji to takmičenje, ali sa domaćim igračicama, tek bi to bio ogroman uspjeh”, poručila je Sekulić.
● VUJOVIĆ: KLUB U KOJEM JE ČAST RADITI
Svoj veliki doprinos u stvaranju vrhunskog kolektiva za svaku pohvalu dao je profesor Dobrisav Colja Vujović koji je bio trener “plavih” od 1988. do 1992.godine, a čak je jednu sezonu u tim godinama sa njim ra-
dio i čovjek za kojeg su vezani uspjesi muške rukometne reprezentacije - Miško Popović. “Budućnost je klub u kojem je čast raditi. Tada smo imali mnogo lošije uslove, ali svako vrijeme nosi svoje breme. Međutim ne smiju se zanemariti ti rezultati, to su godine u kojim je Budućnost gradila svoje ime na evropskoj sceni. “Morača” je upravo tih godina postala rukometni hram, a Radnički je počeo da gubi primat, jer je do tada 13 puta bio šampion države, a potom Budućnost postaje prvi klub na ovim prostorima sa čak 19 utakmica bez poraza. Međutim tada nijesam imao pomoćnika koliko danas imaju, nije bilo kondicionog trenera, radili smo i nijesmo se žalili, dok je i rezultat bio vrhunski. Bio sam presrećan kada je Budućnost osvojila Ligu šampiona i nadam se da će ove sezone ponovo naparaviti velike stvari, jer ima vrhunsku ekipu”, poručio je Vujović.
Bošković: Ponosni na vjerne navijače On je najuspješniji predsjednik ŽRK Budućnost u istoriji, on je čovjek koji je spojio lijepo i korisno, podigao organizaciju kluba do granice maksimuma i sa razlogom je ponosan - Predrag Peđa Bošković, vodeći se izrekom “sve što um može da zamisli i u što vjeruje, može biti ostvareno”, ispunio je san mnogih generacija osvajanjem Lige šampiona prije dvije sezone. Najviše ga, međutim, pored trofeja raduje to što je Morača uvijek ispunjena onima ko-
ji vole Budućnost. “Ponosni smo na našu vjernu publiku koja nam je uvijek igrač više. Naši navijači ne vole samo rukomet, već i klub koji je jedan od simbola Podgorice. Oni zajedno sa igračicama i ljudima u klubu iskreno preživljavaju sve kroz što klub prolazi, dijele sa nama i tugu i radost. Svakako da su za dobre rezultate “plavog” kluba i te kako zaslužni najvatreniji navijači - Varvari”, stoji u Boškovićevoj izjavi između ostalog na sajtu Budućnosti.
Legenda Maja Bulatović: Budućnost je svetinja, klub za koji živim Bez dileme najveća legenda kluba, dama koju su navijači obožavali, kapiten za sva vremena, rukometni maestro - Maja Bulatović je na sebi svojstven način objasnila kako doživljava rođendan svog kluba.
“Budućnost je ikona u mom životu. Za mene je Budućnost svetinja. Svaki dan mi počinje i završava se sa Budućnošću. Nije mi važno da li je godišnjica kluba ili ne, ja jednako svakog dana volim Budućnost.
Svi smo mi prolazni, mnogi su u Budućnost dolazili, pa zatim odlazili i ostavljali svoje tragove, mogu i ja sjutra da ne budem tu, ali ću i dalje da živim za Budućnost”, poručila je Bulatović.
28 SPORT
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
SOči u fOTOgRafijama Priredio: K.B. Foto Rojters
Epski dan u sočiju
Dame za istoriju
U stotinku - Prvi put u istoriji ZOI imaju dvije šampionke u istoj skijaškoj disciplini, Tina Maze iz Slovenije i Dominik Gisin iz Švajcarske identičnim vremenom stigle do zlata u spustu
Takmičenje u sankanju iz drugog ugla
Poljubac od zlata: Tina Maze nakon takmičenja u spustu
Sunce je kupalo predivnu stazu “Roza Hutor” u Sočiju, kroz vazduh se osjećao miris istorije, miris nečeg velikog... A onda nevjerovatan rasplet u spustu kod dama! Simpatična Švajcarkinja Dominik Gisin smješkala se sa prvog mjesta i najavljivala senzacionalnu pobjedu, sve opasne takmičarke već joj nijesu mogle ništa, ostala je još samo Tina Maze. Velika šampionka iz Slovenije letjela je ka cilju, u velikom stilu prošla kroz njega, a onda trenutak tišine u olimpijskom gradu. Semafor je pokazao 1:41.57 - identično vrijeme kao Gisin. Trenutak za sva vremena - prvi put u istoriji dvije takmičarke “zagrizle” su zlatnu medalju u alpskom skijanju. Bio je do definitivno dan za velike priče! Iza njih stigla je još jedna Švajcarkinja, Lara Gut, kojoj oko vrata sija bronzana medalja. “Posebno zanimljiv osjećaj je što smo podijelile zlato. To je neobična situacija, ali zaista posebna”, rekla je Maze, koja je Sloveniji donijela prvo zlato na Zimskim olimpijskim igrama od osamostaljenja. “Bolje je što smo nas dvije na vrhu, nego da je jedna samo stotinku iza. Obje smo presrećne, vidi se po našim licima”. Kakav skijaški dan u Sočiju - šou se nastavlja već u petak kada će se muškarci boriti za slavu u superkombinaciji. K.B.
Velike šampionke: Dominik Gisin i Tina Maze
Danas na igrama 09.00 Hokej (m): Finska -Autrija 10.30 Fristajl skijanje, sloupstajl - finale (ž) 11.00 Kros kantri 10 km - finale (ž) 13.05 Short track, 500m - finale (ž) 13.30 Hokej (m): Slovačka - SAD 15.00 Bijatlon, 20 km - finale (m) 15.00 Brzo klizanje, 1000m - finale (ž) 17.15 Sankanje, timsko - finale 18.00 Hokej (m): Kanada - Norveška
Brzo klizanjE
Narandžasta furija Soči - čudo prirode: Posjetioci ZOI imaju vremena i za kupanje
Pravo u centar: Simpatična kapa kanadske navijačice u karlingu
Supersonični Holanđani ne prestaju da oduševljavaju! Nakon pet takmičenja u brzom klizanju “narandžasti” majstori stigli su do četvrtog zlata - juče na 1.000 metara trijumfovao je Stefan Grotuis. Tridesetdvogodišnji bivši svjetski šampion ovu dionicu je prešao u vremenu 1:08,39 minuta, srebro je pripalo Kanađaninu Deniju Morisonu u vremenu 1:08,43 minuta, a bronza, naravno, još jednom Holanđaninu Mišelu Mulderu rezultatom 1:08,74 minuta. “Od ovog uspjeha mogu da živim do kraja svog života”, bliastao je nakon trke Grotuis. “Ovo je zaista nevjerovatno. Bio sam ubijeđen da je Deni brži od mene, ali na kraju je sve ispalo kao iz sna. Ponosan sam što donosimo još jedno zlato našoj zemlji u ovom sportu”. Supersonični Holanđani - defi-
nitivno najveći heroji dosadašnjeg dijela Igara u Sočiju. K.B.
Braća Linger se poklonila Njemcima Torino i Vankuver bili su samo njihovi, nakon Sočija zlato ide u komšijsku Njemačku. Legendarna braća svjetskog sankanja iz Austrije Andreas i Volfgang Linger nakon dva zlata moraće da se zadovolje srebrnom medaljom - novi olimpijski šampioni su imenjaci iz Njemačke Tobijas Arlt i Tobijas Vendl. Zanimljivo i bronza ide braći, ali iz Letonije - Andrisu i Jurisu Šicsu. Zlatom se juče okitio još jedan Njemac - Erik Frencel slavio je u nordijskoj kombinaciji, poslije takmičenja na normalnoj skakaonici i trčanja na deset kilometara. Francel je slavio ispred Japanca Akita Vatabea i Magnusa Kroga iz Norveške. K.B.
SPORT 29
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
KRIK SLOBODE
Lords of the boards
Snoubord - savremena super atrakcija Zimskih olimpijskih igara Kosta Bošković
S
loboda, umjetnost, snoubord... Ovo je priča o sportu koji je nevjerovatnom brzinom osvojio svijet, sportu koji je dio Olimpijskih igara tek šesnaest godina, ali koji polako postaje jedna od njihovih najvećih atrakcija. Krik slobode, čin umjetnosti na dasci, koji je svoje mjesto našao u mnogim kultnim filmovima, koji je čuvena rok grupa Guano Apes proslavila u svojoj pjesmi “Lord of The Boards” (Gospodari daske). Prve medalje podijeljene su u Sočiju, ali i do kraja XXII Zimskih olimpijskih igara sve zaljubljenike u ovaj sport čekaju nezaboravna uzbuđenja.
Do nedavno snoubord je bio privilegija malog broja ljudi, zaljubljenika u ekstremne sportove, slobodnih umjetnika željnih da na neki svoj način izraze sopstvenu indi-
vidulanost. Isto to je i danas, s tim da sada ima nevjerovatnu globalnu popularnost. A prave stvari za snoubord krenule su 1998. godine kada je ovaj
Snoubord - Halfpajp
sport uvršten u program Zimskih olimpijskih igara. Tada sa samo po dvije discipline za dame i muškarce, a istorija će kao prve šampione pamtiti Karin Rubi i Rosa Rebaljatija (veleslalom), kao i Nikol Tost i Đana Simena (halfpajp). Zanimljivost je da se olimpijski program mijenjao za svake naredne Igre, osim što se takmičenje u halfpajpu (održava se na specijalnoj strukturi koja podsjeća na bazen) održavalo svakog puta. Pomenuti veleslalom, koji je bio u programu 1998, zamijenjen je sa paralelnim veleslalomom 2002, dok je snoubord kros uveden 2006. u Torinu. Za ovogodišnje Igre u Sočiju uvedena su još dva takmičenja paralelni slalom i sloupstajl. Najuspješniji olimpijci do sada su takmičari Sjedinjenih Američkih Država - uključujući zlata iz Sočija Sejdža Kotsenburga, Džejmi Anderson i Ketlin Farington, “ameri” su do sada sakupili 22 medalje, od čega deset najsjajnijih. Posebna priča je majstor iz San Dijega Šon Vajt koji je u Rusiju stigao kao dvostruki uzastopni (olimpijski) šampion, ali koji se u Šočiju zadovoljio sa četvrtim mjestom u “halfpajpu”. Novi šampion dolazi iz Švajcarske i zove se Juri Podladčikov. Slavu (dva zlata sa ZOI) koju je doživio Vajt sinoć je finalu “halfpajpa” pokušala da uhvati njegova čuvena zemljakinja, zlatna iz Solt Lejk Sitija 2002, Keli Klark, ali se ona ipak morala zadovoljiti bronzom. Zlatna medalja svakako je završila u američkim rukama, a prigrlila je pomenuta Ketlin Farington, dok je druga bila Australijanka Tora Brajt. Takmičenja u snoubordu na Igrama u Sočiju trajaće do posljednjeg dana - sve veći broj zaljubljenika i iz naše zemlje u ovaj sport imaće u čemu da uživa.
2
puta su olimpijski šampioni u snoubordu bila samo dva takmičara Amerikanac Šon Vajt (2006, 2010) i Švajcarac Filip Šoh (2002, 2006)
Veliki šampion: Luka Sekulić se u toku jučerašnjeg dana vratio sa reprezentativnih akcija i odmah pomogao drugovima protiv Juga
JVL, JADRAN JUG 8:12
Jak otpor Jadrana
IGALO - Bazen Istituta “Simo Milošević”. Gledalaca: 800. Sudije: Štampalija, Copić (Hrvatska). Igrač više: Jadran 6 (3), Jug 9 (4). Peterci: Jug 1 (1). Rez. po četvrtinama: 3:4, 2:3, 1:2, 2:3 JADRAN: Kandić, Bitadze 1, Porobić, Kovačić, Vidović, Moskov, Banićević 1, Sarić 2, Latinović, Sekulić 2, Giga, Pješivac 1, Popović, Ukropina. JUG: Bijač, Vranješ, Bošković 2, Janović 2, Ivanković, Benić 1, Marković 3, Bautović, Visković 3, Dobud 1, Marelja, Macan, Nižić, Goreta. Jadran je dobro “oznojio” moćne komšije iz Dubrovnika! Nijesu
momci Vladimira Gojkovića stigli ni do boda protiv jedne od najjačih evropskih ekipa, niko to od njih nije ni očekivao, ali igrali su dobar vaterpolo, posebno u prve dvije četvrtine, da bi meč završili sa “minus četiri” (8:12). Ono što je jasno je da će momci sa Škvera svoju šansu za fajnal-for tražiti u nekim drugim mečevima, a sjajna priča sa ove utakmice je reprezentativac Luka Sekulić koji je tokom jučerašnjeg dana stigao iz Slovačke (gdje je Crna Gora igrala meč Svjetske lige), odmah uskočio u bazen i sa dva gola bio jedan od boljih u ekipi Jadrana. K.B.
SPORTSKI EKRAN 10:55h 11:00h 13:25h 13:30h 16:05h 16:45h 17:00h 18:45h 19:00h 19:30h 20:30h 20:45h 20:45h 20:45h
ZOI Soči, skijaško trčanje ATP Roterdam, tenis ZOI Soči, hokej WTA Doha, tenis ZOI Soči, brzo klizanje žene Kopenhagen - Spartak Moskva, fudbal Lokomotiva - Real Madrid, košarka Žalgiris – Partizan, košarka Olimpijakos - Efes, košarka ATP Roterdam, tenis Visla - KIF Kolding, rukomet Fenerbahče – Laboral Kuća, košarka Lion - Lens, fudbal Unikaha – Panatinaikos, košarka
NE PROPUSTITE Žalgiris – Partizan (18:45h - SK1) Crno bijeli su na novom ispitu - oslabljeni Partizan pokušaće da režira senzaciju u Kaunasu.
RTCG2 SK1 RTCG 2 SK2 RTCG 2 Eurosport SK3 SK1 SK3 SK2 Arenasport 2 SK1 Arenasport 4 SK3
30 SPORT
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. REGIONALNA LIGA
Kovač: Napašćemo Partizan Test za plave dame u Beogradu - Budućnost Volkano danas (16.30) gostuje Partizanu u prvom meču četvrtfinala
SEHA LIGA LOVĆEN TATRAN
Lider u prijestonici U odnosu na meč u Brestu prije pet dana mnogo bolja zdravstvena situacija je u taboru Cetinjana, koji će večeras (18h) ugostiti lidera SEHA lige - Tatran Prešov koji ove sezone igra možda i najljepši rukomet u ovom prestižnom takmičenju. Rukometaši Lovćena su pokazali zube u Bjelorusiji, a sada će sastav koji odlično vodi Zoran Abramović sa Nikolićem, Arčukom, te oporavljenim Andrijom Pejovićem pokušati da pomrse račune šampionu Slovačke koji ima najveće ambicije u istom takmičenju ove sezone. “Jasno je da nas očekuje težak meč protiv Tatrana. To je ekipa koja uvijek igra za gol više i koja je već pokazala kvalitet u ovom takmičenju. Prije tri dana su postigli čak 37 golova lideru u švedskom šampionatu - Kristianštadu, tako da ukoliko želimo da zabilježimo dobar rezultat moramo biti na visini zadatku u odbrani”, bile su prve riječi trenera Abramovića.
Zoran zna na koji način može parirati Žarku Pejoviću i drugovima. “Oni su ozbiljan klub koji ne prepušta ništa slučaju, međutim ukoliko odnos prema igri bude kao u Brestu vjerujem da ćemo doći u šansu da napravimo dobar rezultat. Ponovo imamo kadrovskih problema, Čizmović je zaradio identičnu povredu kao Lasica, dok se na današnjem treningu na bol u ramenu žalio i Drašković. Međutim i pored toga nastojaćemo da pružimo maksimum, a siguran sam da će ljubitelji rukometa na Cetinju imati šta da vide”, poručio je Abramović. Nije tajna da rukometašima Tatrana u ugovorima stoji da imaju paprene premije ukoliko postignu preko 40 golova na meču. Zeleni su protiv Kristianštada prije tri dana u EHF Kupu bili veoma blizu - dali su 37 golova, tako da će večeras na Cetinju pokušati da zarade još malo novca na svoja mjesečna primanja. M.P.
Tim koji je uprkos velikom kadrovskom tumbanju i velikim pehovima ove sezone napravio super rezultat plasmanom u četvrtfinale Regionalne lige - Budućnost Volkano pokušaće da premaši svoja očekivanja i napravi rezultat ravan podvigu - plasman među četiri najbolje ekipe. To svakako neće biti nimalo lako jer će “plave” košarkašice za protivnika imati moćni Partizan, koji je ligaški dio takmičenja završio na prvom mjestu u svojoj grupi i koji ima velike ambicije u ovom takmičenju. “Biće to veliki izazov za moju ekipu koja je u stvaranju. Ukoliko uspijemo da funkcionišemo u našem sistemu igre, koji je postao prepoznatljiv ove sezone, imamo adekvatne šanse da pariramo rivalu i na kraju ostvarimo trijumf protiv dobre ekipe Partizana”, rekao je trener Budućnosti Miloš Kovač.
● PO BREJK U BEOGRAD Kovač ne krije da će njegov tim već danas nastojati da napravi brejk. “U Beograd nijesmo pošli kako bismo pričali o kvalitetima rivala, već ćemo sve uraditi da ga pobijedimo i to u gostima. Kroz naš sistem igre pokazali smo da možemo da napravimo i individualni kvalitet i da izdignemo naše igračice. Nije zane-
marljivo napomenuti da su dvije naše igračice po završetku regionalne lige među tri vodeće na rang listi. Ana Radović je MVP regularnog dijela, a Milica Deura je treći igrač lige”. Jasno je da Partizan igra atipičnije u odnosu na ostale timove sa kojima su “plave” igrale u grupi. “Igru baziraju na presingu na čitavom terenu i zoni 40 minuta. Pripremali smo se i mislim da smo spremni za te izazove. Glavni pritisak biće na bekovima, za razliku od ranijih utakmica gdje smo bili opterećeni da branimo pozicije visokih igrača”, rekao je Kovač.
Moć Džejmsa i Duranta jim dabl-dablom (36 poena i deset skokova) presudio Portlandu (98:95), dok su razočaravajući Lejkersi nastavili da tonu. Ovog puta su “jezerdžije” pale pod nogama Jute (96:79). A.P. SEMAFOR: Šarlot - Dalas 114:89, Klivlend - Sakramento 109:99, Čikago - Atlanta 100:85, Memfis - Vašington 92:89, Finiks - Majami 97:103, Portland Oklahoma 95:98, LA Lejkers - Juta 79:96. A.P.
POGORŠANO STANJE
Šumi dobio upalu pluća Legendarni vozač i sedmostruki šampion Formule 1 Mihael Šumaher dobio je upalu pluća, čime se njegovo zdrastveno stanje pogoršalo. Ljekarski tim, koji brine o velikom Šumiju, suočava se sa problemima tokom procesa postepenog buđenja iz izazvane kome kultnog Njemca. “Upala pluća je opasna i ozbiljna bolest, jer tijelo dobija manje kiseonika i gubi snagu. Kod pacijenata na intenzivnoj njezi, imunitet je oslabljen, što može uzrokovati otkazivanje organa i smrt”, pojašnjava profesor Hajncpeter Meke, sa klinike hitne medicine u Hamburgu. A.P.
KOŠEVIMA
Jedna od najboljih igračica “plavih” Ana Radović zna slabu stranu Partizana. “Partizan je oslabljen na centarskim pozicijama. To je naša prednost i ukoliko je budemo iskoristili može mo ostvariti pobjedu u Beogradu. Naš cilj na startu sezone je ostvaren, ali ne treba da stanemo jer plasmanom na finalni turnir možemo napraviti još veći uspjeh”, kazala je Radović. Revanš je na programu 20. februara u Podgorici, a eventualna majstoirica sedam dana kasnije u Beogradu. M.Pavićević
Evroliga: Partizan na ispitu u Litvaniji
NBA LIGA
Kada je Lebron Džejms raspoložen za igru, a rijetko se dogodi da nije, onda Majami ne brine za pobjede. “Kralj” je sa 37 poena presudio Finiksu (103:97), režiravši 36. pobjedu aktuelnog šampiona u tekućoj sezoni. “Drago mi je da sam bio od pomoći i ovog puta. Osjećao sam se fantastično, što se odrazilo i na cijeli tim”, istakao je Džejms. A, nije samo on hit u NBA ligi tu je i Kevin Durant, koji je svo-
● NAŠA PREDNOST POD
VELIKI TRANSFER
Dragičević blizu Olimpijakosa Bivši igrač Lovćena i Budućnosti Vladimir Dragičević blizu potpisa sa šampionom Evrope Crnogorski košarkaški reprezentativac i trenutno član poljske Zijelone Gore Vladimir Dragičević dogovorio je gotovo sve uslove za prelazak u redove evropskog šampiona Olimpijakosa, pišu grčki mediji. Nekadašnji krilni centar Lovćena, Budućnosti, Kahe Laboral (današnje Laboral Kuće), Spartaka Sant Peterzburga pojačaće giganta iz Pireja ili sad, ili eventualno na ljeto. Podsjetimo, prosjek 27-godišnjeg igrača u Evroligi iznosi 14,7 poena i 6,7 skokova po meču. U prvenstvu Poljske ima nešto slabiji učinak od 12,4 poena i 4,7 skokova, dok u Evro-
kupu, koji igra sa Zijelonom Gorom poslije eliminacije iz elitnog razreda, bilježi 12,3 poena i 4,7 skokova po utakmici. Aktuelni vladar Starog kontinenta Olimpijakos je ove sezone grupnu fazu Evrolige završio na prvom mjestu u grupi C, sa svih deset pobijeda, dok u Top 16 fazi trenutno drži četvrto mjesto u grupi E, gdje je ostvario tri trijumfa i dva poraza. A, u grčkom prvenstvu Vasilis Spanulis, Kostas Slukas i društvo zauzimaju drugu poziciju, uz 15 pobjeda i dva poraza, a nalaze se iza vječitog i ljutog rivala Panatinaikosa. A.P.
Posljednje dvije ekipe u grupi F Top 16 faze Evrolige Žalgiris i Partizan ukrstiće večeras koplja u 6. kolu elitnog takmičenja. “Žalgiris se plasirao u Top 16 fazu sa pet pobjeda, pokazali su da imaju kvalitet, promjenili su koncepciju u odnosu na prethodne godine i sad imaju samo jednog stranca. Tipični su predstavnici litvanske košarke, mnogo trče i šutiraju”, naglašava trener “parnog valjka” Duško Vujošević, čiji sastav ide na noge jedinom timu bez pobjede u drugoj fazi, a Litvance je pred meč napustio centar Kšištof Lavrinovič, koji je prešao u Valensiju. Šampion Evrope Olimpijakos dočekaće turski Efes, dok će izraelski Makabi TelAviv, koji je doveo hrvatskog centra Andriju Žižića, ugostiti njemački Bajern. RASPORED (večeras): Lokomotiv Kuban - Real Madrid (17.00), Žalgiris - Partizan (18.45), Olimpijakos Efes (19.00), Makabi Tel-Aviv - Bajern (20.05), Fenerbahče - Laboral Kuća (20.45), Unikaha - Panatinaikos (20.45). SJUTRA: Galatasaraj - CSKA Moskva (19.30), Barselona - Armani Milano (20.45). A.P.
SPORT 31
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
PAUZIRA TRI NEDJELJE
Raičević u Rudaru iz Prijedora
Crna Gora dobija ambasadora u elitnom loptanju Bosne i Hercegovine - centralni vezista Marko Raičević pojačao je redove Rudara iz Prijedora. Ovaj 25-godišnji fudbaler je prošlih pola godine igrao u dresu makedonskog Napredoka iz Kičeva sa kojim je imao ugovor na pola godine. Raičević se trenutno nalazi na pripremama sa “rudarima” u Makarskoj, a po svemu sudeći u dresu kluba iz Prijedora će igrati najmanje do kraja sezone. Poslije prvog dijela šampionata i 19 odigranih kola Rudar se nalazi jedno mjesto (14. pozicija) iznad opasne zone sa bodom prednosti u odnosu na Travnik. Cilj kluba je svakako opstanak bez baraža, a Raičević, čija je specijalnost da se prilagodi svakoj poziciji, na terenu će im biti od pomoći - Marko je pored pomenutog Napredoka igrao za Mladost i Petrovac. U.R.
Dragojević u Veležu Ono što nam je u nedavnom razgovoru rekao Andrija Dragojević se obistinilo - mladi 22-godišnji golman je sporazumno raskinuo ugovor sa OFK Beogradom i od juče je zvanično član Veleža. Talentovani čuvar mreže je sa klubom iz Mostara potpisao ugovor na šest mjeseci uz mogući produžetak saradnje na godinu dana ukoliko obje strane nađu “zajednički jezik”. Sa kvalitetima koje posjeduje Dragojević mogli smo da se upoznamo dok je prethodni i prvi dio sezone bio na golu Lovćena kao pozajmljeni igrač OFK Beograda. Andrija se uspješno oporavio od nezgodne povrede šake, a svojom nadarenošću će pokušati da se izbori za prvog golmana u kultnom klubu Bosne i Hercegovine. Velež se nakon prvog dijela sezone nalazi na sedmom mjestu, cilj je vjerovatno što bolji plasman na tabeli, a ukoliko se neke kockice poklope ni Evropa nije daleko. U.R.
Savić propušta meč sa Ganom? Crni duhovi i dalje ne izlaze iz dvorišta naših fudbalera, a samim tim i nacionalnog tima jedan od najboljih crnogorskih fudbalera Stefan Savić, po svemu sudeći, propustiće prijateljski meč Crne Gore protiv Gane koji je zakazan 5. marta pod Goricom. Scena iz 60. minuta na “Artemio Frankiju” zabrinula je kako navijače Fiorentine, tako i trenera Vićenca Montelu, a i našeg selektora Branka Brnović - defanzivac “viole” se uhvatio za zadnju ložu, morao je da napusti teren, a prema prvim informacijama pojedinih italijanskih sajtova Savić će pauzirati tri nedjelje. Kao što je poznato, povreda zadnje lože može da bude vrlo nezgodna, ali Savić još nije prošao de-
PROPAO DOGOVOR
Milić ne dolazi, ima druge planove Predsjednik upravnog odbora Budućnosti Bojan Šarkić poručio da se Bogdan Milić vjerovatno neće vratiti pod Goricu Gledajući na papiru, našem najpopularnijem klubu je trebao napadač (imaju Darka Nikača i još uvijek nedokazanog Nemanju Asanovića) i taman kada je izgledalo da su napravili pravi potez, ipak je sve propalo - Bogdan Milić ne dolazi, zapravo, ne vraća se u Budućnost. Čelnici Budućnosti su stupili u kontakt sa visokim napadačem, bili na dobrom putu, ali juče tokom dana se sve promijenilo što nam je i sam potvrdio prvi čovjek upravnog odbora “plavih” Bojan Šarkić. “Najvjerovatnije od toga neće biti ništa. Milić ima neke druge planove, a i mi takođe. Za sada su vrlo male šanse da se to realizuje. Shodno tome, okrenućemo se nekim drugim igračima”, poručio nam je Šarkić. Budućnosti se neće pa neće, što govori činejnica i sa mladim Le-
toncem Igorom Rejom - 21-godišnji fudbaler francuskog porijekla se borio za ugovor u Umagu gdje se Podgoričani nalaze na pripremama, ali je iz privatnih razloga odustao... “Rej je bio blizu ugovora, trebalo je da se dogovorimo, ali u Umagu je saznao za smrtni slučaj u porodici i mi smo odlučili da ga pustimo”, poručio je Šarkić. Kao treće potencijalno pojačanje za sada je ostao Japanac Mata. I on kao pomenuti Rej marljivo radi na hrvatskom primorju pod lupom trenera Nenada Vukčevića koji još nije donio odluku da li će ga zdržati. “Vidjećemo u nekoliko dana koji su pred nama. Sve u svemu, odlazaka igrača vjerovatno neće biti, a što se tiče angažovanja igrača možda neko od ovih koji dođu na probu zadovolje”, poručio je Šarkić. U.R.
KOMŠIJSKI MEDIJI TVRDE
Okuka blizu klupe Srbije Mjesto selektora fudbalske reprezentacije Srbije je upražnjeno više od mjesec dana, nekadašnji trener Partizana Aleksandar Stanojević je bio već viđen kao novi vođa, ali odjednom sada je najbliži Dragomir Dragan Okuka. Prema pisanju komšijskih medija iskusni 59-godišnji stručnjak i nekadašnji trener Budućnosti (u sezoni 1998-99) će naslijediti Sinišu Mihajlovića koji se latio posla u Sampdoriji, a Okukina promocija bi trebala da bude u narednih par dana. Ipak, prekaljeni fudbalski stručnjak je naglasio da ga još niko nije kontaktirao iz srpske kuće fudbala, ali želja za vođom nacionalnog tima je neminovna... “Niko me još nije kontaktirao
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica
Dva velika trenerska imena: Dragomir Okuka i Ljubomir Petrović
iz Fudbalskog saveza Srbije. Velika je čast biti selektor naše reprezentacije.
ŠALETA KORDIĆ - nekadašnji kadetski i omladinski reprezentativac Crne Gore - karijeru nastavlja u Gornom Lisiču, timu koji se nalazi u najjačem klupskom takmičenju Makedonije. Mladi 20-godišnji napadač će u dresu popularnih mljekara, koji su polusezonu završili na sedmoj poziciji, igrati do kraja ovogodišnjeg šampionata i tako pokušati da izbori veći broj utakmica nego što je imao u Grblju. Pored “trikolora” Kordić je svoje prve fudbalske korake naučio u Vojvodini, poslije mlađih kategorija prvi seniorski klub za koji je nastupio je bio Novi Sad, a nosio je i dres Grblja. U.R.
taljne ljekarske pregleda, za koje se nadamo da će donijeti optimistične rezultate. Da napomenemo, naš 23-godišnji fudbaler je napravio veliki uspjeh sa Fiorentinom plasiravši se u finale Kupa Italije savladavši Udineze ukupnim rezultatom 3:2. U.R.
Danas memorijalni turnir ª Braća Gojačaninº Memorijalni fudbalski turnir Braća Gojačanin, u znak sjećanja na tragično preminulu braću Dejana i Ljubomira, biće održan u četvrtak i petak u Baru, saopštio je organizator takmičenja. Turnir će sjutra otvoriti duel Mogrena i barskog Hajduka u podne, dok će dva i po sata kasnije sastati barski timovi Mornar i Sloga.U petak u podne počeće utakmica za treće, a za 14 sati i 30 zakazan je finalni meč. Organizatori turnira su Fudbalski savez južne regije, porodica ubijenih mladića i NVO Društvo braće Gojačanin.
PREŠAO U ČAINAT
Nikezić na Tajlandu Iskusni napadač ide na Daleki Istok - Nikola Nikezić će svoju karijeru nastaviti u tajlandskom Čainatu gdje je prošle godine u napadačkoj liniji igrao sada već fudbaler Napretka iz Kruševca Bojan Božović. Prekaljeni napadač koji ima 32 godine je sa “ljubičastima” dogovorio saradnju od godinu dana i na Tajlandu će biti četvrti Crnogorac, pored Andrije Delibašića, Dragana Boškovića i Ivana Boškovića.
Nikezić je u svojoj poprilično šarenoj, ali i dobroj karijeri u kojoj je postigao zvanično preko 50 golova, nosio dresove Budućnosti, Bokelja, Sutjeske, Domžalea, Gorice, Le Avra, Kubanja, a posljednje dvije godine je proveo u Olimpiji. Inače, njegov novi klub Čainat tek treba da počne prvenstvo - prošle godine su završili na respektabilnoj 10. poziciji od 18 klubova koliko se takmiči na Tajlandu. U.R.
O tome sanja svaki srpski stručnjak”, poručio je Okuka. U.R.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)
Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)
Istorijski meč za Podgoričanke kada je Đer u finalu Lige šampiona pao u “Morači”
PRIČA O JUBILEJU JEDNOG GIGANTA
Srećan ti rođendan, crnogorski ponosu Na današnji dan prije 65 godina počela je bajka - 13. februara davne 1949. godine osnovan je Ženski rukometni klub Budućnost. Za Dnevne novine govore legende kluba Rade Đurđić, Predrag Bošković, Dobrisav Colja Vujović, Nikola Petrović, Olga Sekulić i Maja Bulatović ● 26 27.
PREMIJER LIGA 26. KOLO
Liverpul se vratio u borbi za titulu “Redsi” u 91. minutu preko Džerarda savladali Fulam (3:2) - bez golova između Arsenala i Junajteda Kiks Čelsija, remi Arsenala i Junajteda, odnosno odloženi meč Sitija iskoristio je na najbolji mogući način - Liverpul! Sjajni sastav Brendana Rodžersa je, poslije one petice Arsenalu, uspio da slomi žilavog “fenjeraša” Fulam (3:2) i to u 91. minutu, kada je Stiven Džerard iz jedanaesterca vratio “redse” u trku za titulu! Podsjetimo, tim iz grada Bitlsa sada ima samo četiri boda manje od vodećeg Čelsija! Derbi kola na “Emirejtsu” igrao je samo jedan tim - Arsenal. Ali, “tobdžije” ipak nijesu uspjele da slome Mančester junajted, pa su prazne puške obilježile legendarni sastanak velikana svjetskog fudbala, na veliko oduševljenje Žozea Murinja. Robin van Persi nije iskoristio zicer na otvaranju utakmice, zatim su Džek Vilšir i Olivije Žiru imali priliku da pogode za povratak na vrh tabele, međutim, jednostavno je to bila noć kada lopta odbija da uđe u gol rivala. Totenhem je na pogonu dvostrukog strijelca Emanuela Ade-
bajora razbio Nukasl u gostima (4:0), dok su Stouk i Svonsi podijelili bodove (1:1). Sjeverozapadni dio Engleske pogodilo je snažno nevrijeme, sa jakim olujnim vjetrom. Na udaru su se našli gradovi Mančester i Liverpul, pa su utakmice Mančester siti - Sanderlend i Everton - Kristal Palas odložene. SEMAFOR: Arsenal - Mančester junajted 0:0, Fulam - Liverpul 2:3 (K.Ture 8’ a.g, Ričardson 63’ - Staridž 41’, Kutinjo 72’, Džerard 91’), Njukasl - Totenhem 0:4 (Adebajor 19’, 83’, Paulinjo 53’, Čadli 88’), Stouk - Svonsi 1:1 (Krauč 17’ - Ćiko 52’), Mančester siti - Sanderlend (odloženo zbog nevremena), Everton - Kristal Palas (odloženo zbog nevremena). TABELA: Čelsi 57, Arsenal 56, Mančester siti 54, Liverpul 53, Totenhem 50, Everton 45, Mančester junajted 42, Sautempton 39, Njukasl 37, Svonsi 28, Vest Hem 28, Aston Vila 28, Hal 27, Stouk 27, Kristal Palas 26, Norič 25, VBA 24, Sanderlend 24, Kardif 22, Fulam 20. A.P.
Napoli u finalu, ª petardaº Bajerna Vezuv je proključao - Napoli je razmontirao Romu (3:0) u revanšu polufinala Kupa Italije, čime je nadoknadio poraz iz prvog duela (3:2) i izborio finale protiv Fiorentine, odnosno naših reprezentativaca Stefana Savića i Mar-
ka Bakića! “Vučicu” je načeo Hoze Kaljehon u 33’, nakon čega je vođstvo povisio Gonzalo Iguain u 48’, dok je tačku na i stavila pridošlica iz Verone Žoržinjo u 51. minutu utakmice, za istorijski trijumf.
A, u njemačkom Kupu su, poslije Borusije Dortmund, plasman u polufinale izborili Bajern Minhen (savladao Hamburg 5:0), Volfzburg (pobjedio Hofenhajm 3:2) i drugoligaš Kajzerslautern, koji je šokirao Leverkuzen u produžecima - 1:0.
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. bRoj 764 GoDINA III
33 žENA PREPORUKA
Sojino mlijeko izbor Klaudije Šifer Poznata manekenka Klaudija Šifer dan počinje tako što za doručak obavezno popije čašu sojinog mlijeka. Svakodnevna njega se pokazala pravom odlukom za zdrav i njegovan izgled kada je u pitanju njemački supermodel koja će uskoro lansirati liniju za njegu kože. Ova 43-godišnja manekenka je izjavila je da ne postoji nikakva tajna njenog mladolikog i besprekornog izgleda osim namirnica boga-
tih hranljivim sastojcima, lagane vježbe i šetnje na svježem vazduhu i naravno sojinog mlijeka. “Pijem dosta sojinog mlijeka i jedem dosta voća za doručak”, kazala je ona. Inače, sojino mlijeko sаdrži vitаmine i minerаle, proteine, nezаsićene mаsne kiseline (5060 odsto više od krаvljeg mlijekа) i gvožđe, а ne sаdrži holesterol, niti mliječni šećer, koji je uzrok rаznih аlergijskih smetnji.
FRIZURA
Talasasta kosa
Parfemi za nju i njega PREDLOZI ZA DAN ZALJUBLJENIH
●Parfemi za muškarce
Marija Ivanović
P
arfem je jedan od najboljih i najsigurnijih poklona za sve vrste prilika, a pogotovo za romantične, kakav je Dan zaljubljenih. Ipak, koliko god da vam se čini drugačije, izbor nije lako napraviti jer da biste kupili onaj koji će se dopasti vama dragoj osobi, morate prvenstveno znati o kakvoj je ličnosti riječ. Mi vam savjetima olakšavamo izbor kako bi osoba kojoj je namijenjen bila oduševljena.
Da li je u pitanju romantična dama, elegantna, sportski tim, preferira li slatkaste, voćne ili opore parfeme, sve su to pojedinosti na koje, dragi muškarci, morate da mislite. Isto važi i za dame koje kupuju svom voljenom parfem, mada, s obzirom na to da dame malo bolje poznaju stil i ukus svog muškarca, stoga im je i lakše pri kupovini. Donosimo vam listu nekih od najljepših muških i ženskih parfema koji mugu biti idealan poklon za Dan zaljubljenih.
●Parfemi kao Poklon za dame Coco Noir Chanel Ovaj parfem na tržište je izašao 2012. godine, nosi intrigantno i privlačno ime Coco Noir i namijenjen je svim ljubiteljkama Šanelovih parfema i neprolazne klasike. Ovo je miris istinske elegancije i sofisticiranosti, mračan, dubok i avanturistički. Orijentalna kompozicija otvara se citrusnim voćem u koje spada grejpfrut i bergamot. Srce odiše intenzivnim mirisom cvjetova jasmina, esencije ruže, narcisa i crvenog geraniuma, zajedno sa chypre karakterom indonežanskog pačulija. U bazi se nalaze tople i bogate note brazilske tonke, Bourbon vanilije, sandalovine, tamjana i bijelog mošusa. Sjajan poklon za starije dame, ali i mlađe sofistici-
rane žene. Thierry Mugler “Alien Essence Absolue” Ovaj miris je bogato intenzivan, senzualan, dubok i misteriozan. Kompoziciju čine akordi bijelog cvijeća jasmina, korijena irisa, animalističe crne vanilije, tamjana, miroa, kašmira i bijelog ambera. Dizajn bočice inspirisan je kako klasičnim Alien bocama, tako i kapljicom zlata koja se koristi kao talisman na Orijentu. Guerlain “La Petite Robe Noir de Toilette” i “Shalimar “Ode a la Vanille Sur la route de Madagascar” “La Petite Robe Noir Eau de Toilette” je jedan od najpopularnijih parfeme ove kuće. Gornje note: jasmin, ruža i zeleni akordi. Srce: višnja, cvijet narandže i jabuka. Baza: bijeli amber, bijeli mošus i pačuli. Čuvena pariška kuća Žarlan ima neke od najprodavanij i najboljih parfema za žene a kupovinom nekog od njih kupujete i dio istorije. Jedan od najprodavanijih je “Shalimar Ode a la Vanille Sur la route de Madagascar”, orijentalni drveni miris za žene. Gornje note su citrusi, mandarina, kedar, bergamot i limun, srednje note su iris, pačuli, jasmin, vetiver i ruža dok su bazne note koža, sandalovo drvo, opoponaks, mošus, cibetka, vanilija, tamjan i mahune tonke.
Jean Paul Gaultier “Le mele” Žan Pol Gotje lansirao je svoj najpopularniji miris Le Male. Set sadrži bočicu toaletne vode od 75 ml uz gel za tuširanje od 75ml istih mirisnih nota. “Le Male” je magnetski privlačan miris, koji zavodi svojom jedinstvenosti. Izgrađen na kontrastima, tradicionalni i drski, svježi i blagi, jaki i senzualni, jednom riječi, apsolutno neodoljivi za žene miris. Napravljen je 1995. godine i do danas je jedan od najomiljenijih muških parfema. Tom Ford for Men je veoma senzualan, a kompozicija počinje citrusnim notama (petit grain, bergamot, mandarina) sa svjetlim aromatičnozačinskim akordima (bosiljak, lišće ljubičice i džumbir). U srcu je absolut narandžinog cvijeta iz Tunisa, crni biber, absolut lista duvana i cvijet grejpfruta iz Maroka. U baznim notama je seksualna mješavina od bogatog ambera, kedrovine, pačulija, vetivera, hrastove mahovine sa kožnim akordima i cipriolom. Bvlgari “Aqva Pour Homme” Vodeni muški miris daje svom muškarcu energiju i osvježava morskim notama. “Aqva Pour Homme” počinje sa svježom notom petitgraina, esencijom od lišća i grana naranže. U srcu mirisa je morska trava Posidonia oceanica. Baza je izrazito muževna zahvaljujući mineralnom amberu i drvenim notama. Hermes “Bel Ami Vetiver” “Bel Ami Vetiver” je prdstavljen 2013. godine kao varijacija mirisa Bel Ami iz 1986. godine. Miris je dostupan u bočici od 100 ml EDT. Miris pripada kolekciji Hermesovih klasika koja ubraja i Eau d’Hermès, Calèche, Equipage, Amazone, Rocabar, Hiris i Rouge. Parfem je kreirao Jean-Claude Ellena.
Elegantni lagani talasi puni volumena pravi su način da promijenite frizuru. Ovu frizuru možete napraviti sami u četiri koraka, a idealna je za sjutrašnji Dan zaljubljenih. 1. Počnite s donjim dijelom kose kod vrata. Odaberite manji i tanji pramen. 2. Pramen raščešljajte i naprskajte lakom za kosu. Figaro postavite ispod pramena, pri samom korijenu i obmotajte kosu oko aparata. Kosu držite za kraj da se ne biste opekli. 3. Držite pramen tako dok se
ŠMINKA
ne zagrije. Pažljivo izvucite figaro, ali obratite pažnju na to da se zavijutak kose ne raspadne. Brzo stavite štipaljku i ostavite pramen zavijen tik uz glavu. Neka ostane tako da se hladi, jer će onda duže ostati uvijen. Nastavite dalje i postupak ponovite s cijelom kosom. Kada budete stigli do prednjeg dijela kose, ostavite oko tri centimetra kose uz glavu neuvijeno. 4. Kada je sve gotovo i svi pramenovi su se ohladili, polako izvucite štipaljke i kosu lagano raščešljajte prstima i namjestite talase kako želite.
Podlogu lagano nanosite prstima Da biste precizno nanijeli podlogu ravnomjerno na lice, iscijedite istu količinu proizvoda na lijevi i desni kažiprst (neka to buge količina zrna graška na svakom prstu). Prvo kažiprstom ostavite “tačkice” proizvoda na čelu, nosu, obrazima i bradi (tamo gdje je potrebna veća koncentracija), pa onda nježnim, kružnim i tapkajućim pokretima, uz pomoć dva, tri ili četiri prsta obje ruke, proširite proizvod po cijelom licu. Ako je negdje potrebna korekcija, prsti će učiniti da to ne izgleda kao zakrpa, već će diskretno i ravnomjerno nanijeti još proizvoda. Ova metoda najbolje funkcioniše sa kremastim i tečnim podlogama, kao i sa BB kremama.
34 ŽENA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
KaKo ih izliječiti
Bubuljice vječiti problem mladih ljudi Zlatko Šebek
S
vi znamo da bubuljice nijesu nimalo lijepe niti ugodne promjene na koži. Mogu biti toliko raširene da najviše predstavljaju estetski, a zatim i problem sa samopouzdanjem. Masniji tipovi kože su podložniji bubuljicama jer je masnoća glavni krivac za nastanak tog nedostatka kože.
Bubuljice mogu i nastati kao posljedica neuklanjanja mitisera, nepravilne ishrane, kao što je prekomjerna konzumacija prezačinjenje i masne hrane, te ako ste pod učestalim stresom i imate problema s poremećajem rada hormona. Koža sklona bubuljicama treba da se čisti odgovarajućim sredstvima za tip i stanje kože koja nijesu agresivna. Agresivno tretiranje bubuljica djeluje tako da postoji velika mogućnost nastanka dugotrajnih ožiljaka i akni. Važno je da tokom liječenja kože budete strpljivi, te uložite dovoljno truda i vremena u oporavak.
Da biste izbjegli pojavu novih bubuljica, potrebno je obavljati svakodnevnu higijenu lica, vrata i dekoltea blagim sapunom i mlakom vodom. Kao najbolja sredstva u borbi protiv bubuljica pokazala su se voća citrus vrste poput limuna, mandarine i pomorandže. Za još bolji rezultat, nakon čišćenja lica, koristite dječiji puder. Bebi puder ima umirujuća i ugodna svojstva kada se nanese na kožu. Njime će se bubuljice nakon par sati sasušiti te će se time postepeno prekinuti upalni proces. Ako primijetite da bubuljicu trebate istisnuti, nipošto to
ne radite bez odgovarajućeg pribora. Prvo je potrebno ruke dobro oprati kako ne bi došlo do još gore upale, te papirnom ili vlažnom maramicom istisnuti neželjeni sadržaj. Zatim je upaljeno područje potrebno dezinfikovati alkoholom ili tonikom. Konzumirajte što više zelenog lisnatog povrća, banane, piletinu, ćuretinu, jaja te mlijeko i mliječne proizvode. Naime, navedena hrana je vrlo bogata kalijumom i cinkom koji spriječavaju razmnožavanje bakterija na koži. Vitamini B-kompleksa koji se nalaze u žitaricama takođe će vam pomoći za lice bez bubuljica, konzumirate li ih redovno. Nemojte zaboraviti da unosite što više vode dnevno. Preporučljiva dnevna doza je od litar do dva vode. Izbjegavajte gazirana pića i vještački zaslađene sokove. U salonima podjednako i žene i muškarci Kada je liječenje bubuljica u pita-
nju, pacijenti se češće odlučuju za profesionalnu pomoć. Nakon posjete dermatologu, te prepisane terapije, ima onih koji dodatnu pomoć potraže u kozmetičkim centrima, a ima slučajeva gdje su profesionalni tretmani aparatima neophodni. Redakcija našeg lista je u anketi koju je sprovela u dermatološkim i kozmetičkim salonima došla do saznanja da bubuljice podjednako liječe i žene i muškarci. “Iako se priča oko bubuljica kod većinskog dijela populacije završi sa pubertetom, među našim pacijentima ima dosta onih koji se za pomoć obrate tek nakon tridesete godine. Proces zahtijeva više tretmana i duže liječenje”, kazala nam je Sandra
Balević iz salona “S health”. I u drugim ordinanacijama i salonima smo došli do sličnog saznanja. “Mladi se češće odluče za kućno samostalno liječenje, istiskanje i cijeđenje, što nikako nije preporučljivo”, kazala nam je doktorka Ana, ne želeći da pominjemo ime njene ordinacije. Ukoliko se odlučite za profesionalne tretmane, oni podrazumijevaju posjetu kozmetologu više puta. Na osnovu odrađene analize pacijenti kreću sa liječenjem. Rijetki su slučajevi kada je dovoljno odraditi samo čišćenje lica i riješiti problem jednom posjetom, naglasili su skoro svi naši sagovornici otkrivši da se cijene tretmana kreću od 30 do 70 eura.
ŽENA 35
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. ŽENSKE TEME
Pravilno birajte veš
N
JE
ZA DO K
samo neka od pitanja sa kojima se dame susrijeću. Jedno od najučestalijih pitanja je treba li uopšte nositi donje rublje. Radi se o pitanju koje muči mnoge žene širom svijeta, a odgovor zavisi od svake žene. Kako je svako od nas različit, tako postoje i brojna mišljenja na tu temu. Zavisno od slobode žene, odgovor će biti potvrdan
ili negativan. Brojni stručnjaci su se složili kako je ipak bolje kada imate donje rublje iz više razloga, a najvažniji je povezan sa zdravljem. Pokazalo se kako gljivice i bakterije nastaju tamo gdje je vlažno i toplo. Pamučne gaćice u ovom su slučaju najbolji izbor, jer dobro upijaju znoj. Jeste li znali da su tange loš odabir? Pokazalo se da upravo one potpomažu razvoj raznih infekcija i pojavu bakterija. Na osnovu dosadašnjih istraživanja pokazalo se kako tange pogoduju prelasku bakterija iz probavnog trakta do vagine te tako izazivaju infekcije. Opasnost je još veća dok vježbate budući da u tom trenutku dolazi do pomicanja tangi. Dobro je znati kako tange nijesu jedini način da postignete seksepil, a zašto ne biste posegnuli za donjim rubljem uz koje ćete se osjećati poželjno te sačuvati zdravlje? Volite li više donje rublje od čipke ili pamuka? Ako je vaš odgovor čipka, znajte kako nju nije dobro nositi prečesto zbog znojenja. Bilo bi bolje kada bi donje rublje od čipke sačuvali za posebne prilike. Žene koje odlaze na fitnes morale bi nositi donje rublje od pamuka, a nikako ne od čipke. (zanosna)
PRVA POMOĆ
TO RA
P I TA
Koliko vam se puta samo dogodilo da ste tokom izlaska imali neugodni osjećaj, jer ste bili svjesni kako vam se nazire rub gaćica preko suknje ili pantalona. Mnoge žene zbog toga odustaju od uobičajenih modela i okreću se tangama, a neke uopšte ne nose gaćice. “Treba li da nosim veš?”, “Od kojeg materijala mora biti?”… To su
Poštovani, Moja 14-godišnja nećaka je opterećena fizičkim izgledom i stalno želi da drži (nezdrave) dijete jer misli da je predebela. Ne shvata da je njen izgled normalan i da ne treba da se upoređuje s drugim djevojkama. Po njenom mišljenju, idealna težina je 50 kg i ne prihvata da ne postoji univerzalna težina, te da mnoge stvari utiču na idealnu težinu. Ona je visoka 175 cm i ima 65 kg. Zamolila bih vas da mi ovim putem objasnite da li joj je težina odgovarajuća i na šta treba da obrati pažnju . Poštovana, Indeks tjelesne mase Vaše nećake je 21,2 što je svrstava u normalno uhranjene i prilično vitke djevojke. Kako se njen razvoj još nije završio, ne savjetujem nikakve redukcione dijete. Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost su preporuka za nju. Dakle, puno voća i povrća, žitarice, meso i riba pripremljeni na adekvatan način (pečeni, kuvani), mlječni proizvodi, poneko jaje, a smanjen unos slatkiša i grickalica. (Lepota i zdravlje)
NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Grčevi u nogama
DONOSIMO
Savjeti za čišćenje srebra Iako je srebro danas znatno niže vrijednosti od zlata, ono još uvijek nalazi posebno mjesto u izradi nakita i raznih stvari po kući zbog nenametljive i lijepe boje. Nažalost, srebro s vremenom izgubi sjaj jer se površina predmeta presvuče tamnim slojem sulfida netopljivog u vodi. Evo nekih savjeta kako očistiti srebro. Najčešći način čišćenja srebra je pepelom od cigareta. Ono se pomiješa s limunovim sokom ili vodom te se tako dobije tečnost kojom se istrlja srebro uz pomoć krpe. Pepeo cigarete je uspješno sredstvo zbog svog hemijskog sastava koji mu daje lagano abrazivno djelovanje. Veoma uspješna metoda čišćenja srebra je uz pomoć sode bikarbone. Soda bikarbona se može koristiti sama na način da se njome,
bez dodavanja vode, istrlja srebrni predmet. Drugi je način da stavite sodu bikarbonu u vodu, pričekate da proključa te zatim u nju uspete srebrne predmete uz dodavanje još sode bikarbone. Nakon toga maknete vodu s ringle, pričekate dvadesetak minuta, pa izvadite srebro koje se zatim samo ispolira mekom krpom. Sirće takođe može poslužiti u čišćenju srebra. Dovoljno je samo umočiti srebro u sirće te ga čistiti četkicom za zube dvadesetak minuta. Nakon toga se srebro opere u toploj vodi te ispolira. Velik broj ljudi koristi pastu za zube kao sredstvo za čišćenje srebra. Ona se nanese na četkicu kojom se srebro pere na sličan način kao i zubi. Nakon što ste završili s time operite srebro u hladnoj vodi, obrišite i posušite. (limeta)
BEZ PRETJERIVANJA
Vino usporava starenje Ispitivanja su utvrdila da crno vino usporava proces starenja organizma no ako mislite da zavirivanjem u bocu možete izbrisati baš sve bore s lica varate se jer bi vam za to, teoretski, trebalo oko stotinjak litara vina dnevno. Naime, naučnici su otkrili kako hemijski spoj koji je prisutan u crnom vinu, ima sposobnost uništavanja loših ćelija koje doprinose ubrzanom starenju. “Resveratrol koji je prisutan u crnom vinu zaista ima sposobnost kontrolisanja procesa sta-
renja, no ne radi se o nikakvom čarobnom svojstvu jer bi za brisanje bora s lica bilo potrebno piti izuzetno velike količine crnog vina”, kaže profesor Tomas Nistrom, nosilac istraživanja. Naučnici smatraju da su rezultati ovog istraživanja vrlo važni u proučavanju bolesti povezanih sa starenjem, ali i napominju da kad je u pitanju alkohol opreza nikad dosta jer posljedice njegove prevelike konzumacije mogu biti pogubne po konzumenta i one oko njega. (metro portal)
ISTRAŽIVANJE POTVRDILO
Muškarci koji slabo spavaju žive kraće Svakome se barem jednom dogodilo da ga usred noći ili tokom neke fizičke aktivnosti uhvati snažan bol u nogama kao posljedica grča u mišićima. Oni nastaju zbog snažnih kontrakcija tj. stezanja mišića koja traju od po nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Najčešći su noćni grčevi, koji se pojavljuju većinom odmah nakon što zaspimo ili ujutro kada se probudimo. Spavanje s položajem nogu u neprirodnim pozicijama takođe može uticati na nastajanje grča kao i nošenje cipela s visokim petama. Oni mogu biti i posljedice dehidracije, nedostatka kalcijuma, magnezijuma i drugih minerala u krvi, trudnoće i hladnoće. Rjeđe mogu nastati nakon početka uzimanja nekih ljekova (kontracepcijske pilule, diuretici, steroidi, antipsihotici) ili kao nuspojave određenih bolesti (problemi s protokom krvi, bubrezima, štitnom žlijezdom ili multipla skleroza). Ukoliko se nađete u situaciji da
vas ulovi grč, potrebno je izmasirati i istegnuti zahvaćeni mišić, odmah u krevetu ili kroz kratku šetnju. Dobar efekt u zaustavljanju grča ima tuširanje toplom vodom ili stavljanje leda na mišić kako bi se otupila bol. Pokazalo se da i nanošenje eteričnih ulja na bolni mišić takođe ima dobar učinak na bolove, a u slučaju da ništa od toga ne pomaže, uzmite lijek protiv bolova kao što je ibuprofen. Nastajanje bolnih grčeva u nogama se može spriječiti. Kako grčevi najčešće nastaju kao posljedice tjelesnog vježbanja, važno je dobro se istegnuti prije i zagrijati mišiće, izbjegavati vježbe u kojima ima previše ponavljanja istih pokreta te ne povećavati naglo intenzitet vježbanja. Izbjegavajte situacije u kojima morate dugo stajati ili držati noge u neudobnim položajima. Pijte puno vode, šest do osam čaša dnevno, a izbjegavajte alkoholna pića i kofein koji su diuretici te vas dodatno dehidriraju. (net)
Australijski naučnici istraživali su faktore koji utiču na životni vijek. Za razliku od muškaraca, kojima je neophodan san, neispavane žene biće samo mrzovoljne i umorne, ali neće živjeti kraće. Za jači pol se preporučuje minimum sedam časova noćnog sna. “Premalo sna za posljedicu ima dijabetes, gojaznost i
kardiovaskularne bolesti. Sve to utiče na kraći životni vijek muškaraca”, istakao je profesor Mark Volkvist, vođa studije. A šta je važno ženama? Bitnije im je da se raznovrsno hrane i akcenat stave na vitamine, naročito B6, kao i povrće. Vitamin B6 nalazi se u bananama, mesu, pistaćima, koštunjavim plodovima i bijelom luku.
36 ŽENA
ČETVRTAK, 13. 2. 2014. JEDNOSTAVNI TRIKOVI
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Banana kolač
SASTOJCI:
1 kg krompira 300 g brašna 1 jaje muskatno orašče 40 g putera so
Domaće njoke Skuvajte krompir u ljusci i još topao oljuštite i izgnječite. Posolite i dodajte malo brašna. Napravite udubljenje u koje ćete razbiti jaja i dodati ostale sastojke. Mijesite dok ne dobijete glatko tijesto. Sve vrijeme posipajte brašnom da se ne lijepi. Tijesto podijelite na četiri dijela i svaki izvaljajte u kobasicu, pa je isjecite na 2-3 cm duge komade. Viljuškom ih malo spljoštite, ali da ostanu debeljuškasti. Kuvajte ih 2-3 minuta u slanoj vodi i vadite šupljom kašikom. Možete ih preliti rastopljenim puterom.
Desert
Lazanje SASTOJCI:
12 listova lazanj a 1 tikvica srednj e velicine 6 paradajza (crv eni i žuti) 1 crvena paprik a srednja glavica luka 250 g mocarele 8 grancica timija na 200 ml supe kašika maslinov og ulja so, biber
Listove lazanja kuvajte u posoljenoj vodi pet minuta, isperite ih, ocijedite i stavite između slojeva prozirne folije da se ne slijepe. Povrće očistite i isperite, tikvice i paradajz isjecite na kolutove, a papriku na manje komade. Luk oljuštite i nasjeckajte. Mocarelu isjecite na kockice. Rernu zagrijte na 200 stepeni. U podmazanu vatrostalnu posudu stavite četiri lista lazanja, zatim naizmjenično ređajte sve pripremljene sastojke i lazanje, zalijte supom, pokapajte uljem i pecite 25 minuta. Po želji, preko lazanja možete narendati i parmezan.
PREPORUKA
Zdravim navikama do bolje ishrane
Zagrijati rernu na 180 stepeni. Odvojiti bjelanca od žumanaca. Pjenasto umutiti puter sa šećerom i vanilin šećerom. Smjesi postepeno dodavati žumanca. Čokoladu krupno izrendati. Banane oljuštiti i viljuškom izgnječiti. Zatim dodati rum. Izmiješati brašno, prašak za pecivo, izdrobljenu čokoladu i lješnike, pa dodati bananama i pjenastoj masi. Čvrsto umutiti bjelanca i dodati ih tijestu. Usuti tijesto u podmazani kalup u obliku vijenca i peći u rerni oko 60 minuta. Kada je kolač ispečen, ostaviti ga na kuhinjskoj rešetki da se malo prohladi, pa ga zatim izručiti iz kalupa. Otopiti preliv za tortu na pari i dodati mu 50 ml slatke pavlake. Time preliti vijenac i ostaviti da se masa stegne.
SASTOJCI:
4 jajeta 150 g putera 150 g šećera 100 g čokolade 4 zrele banane 2 kašike ruma 250 g brašna 2 kašičice praš ka za pecivo 200 ml slatke pa vlake 50 g sjeckanih lješnika
Ukoliko ste riješili da izgubite suvišne kilograme ili da se jednostavno zdravije hranite, primijenite nekoliko jednostavnih trikova. Bez obzira da li ste riješili da se pridržavate određene dijete ili da malim izmjenama u ishrani popravite svoje zdravlje, nekoliko jednostavnih navika vam mogu biti od pomoći. Hranu servirajte u manjim tanjirima, tako će vam se činiti da ste pojeli više hrane nego da istu količinu jedete iz većeg tanjira. Isti slučaj je i kada piće pijete iz uže čaše, u koju samo naizgled može stati više tečnosti. Manje hrane ćete jesti ako je uzimate rukom koja vam nije dominantna. Tako, ako ste dešnjak poslužite se grickalicama koristeći lijevu ruku. Naučni eksperiment je pokazao da se prije odlučujemo za zdraviju hranu ukoliko u pro-
storiji u kojoj jedemo postoji ogledalo. Iznenadne napade gladi možete ublažiti žvakanjem guma za žvakanje. Izbjegavajte žvakaće gume s ukusom mentola, jer će nakon njih zdrava hrana imati čudan ukus. Ne žurite dok jedete, osobe koje jedu brže pojedu više hrane, naročito ako uz to gledaju i televiziju. Zato, isključite TV i polako uživajte u hrani. Istraživanja su pokazala da manje hrane jedemo sa crvenih tanjira. Takođe, ako serviramo više vrsta hrane na tanjiru, iz znatiželje ćemo probati skoro svaku vrstu i pojesti više nego da serviramo istu količinu samo jedne namirnice. Dakle, na vama je da odlučite da li ćete povesti računa o ishrani, ili ćete se prepustiti čarima namirnica. Samo ne zaboravite da ponekad one mogu rezultirati viškom kilograma. (Stvar ukusa)
SPECIJALITET
Slatka pogača
Pasta punjena sremušem
Specifičan način pripreme čini ovu slatku pogaču pravom zvijezdom trpeze. Sastojci: 2 jaja 500 g brašna kašičica suvog kvasca 60 g šećera prstohvat soli 2 kašike toplog mlijeka 6 kašika mlijeka ekstrakt vanile 30 grama margarina kakao krem (oko 6 kašika) Priprema: Pomiješajte dvije kašike mlijeka, malo ekstrakta vanile i brašno. Dodajte i kvasac razmućen u malo vo-
Sremuš je, osim što je zdrav, mnogo aromatičniji od spanaća. To ove raviole čini posebnim. Sastojci: 250 g ražanog brašna 120 g pšeničnog brašna so 2 jajeta 4 kašike ulja 400 g sremuša 1 crni luk 3 kašike putera 250 g rikota sira, ili krem sira 10 kašika slatke pavlake biber muskatni oraščić Priprema: Obje vrste brašna pomiješati sa kašicicom soli, jajima, uljem i oko pet kašika vode, da se dobije elastično tijesto. Uvijeno u foliju ostaviti da miruje oko 15 minuta. Oprati sremuš i tako mokrog ga ubaciti u šerpu i kuvati dva minuta, da splasne. Izvaditi sremuš i isjeći ga na krupno. Isjeckati luk i ispržiti ga na kašiki putera. Pomiješati 200 g rikote sa četiri kašike slatke pavlake, pa umiješati luk i sremuš. Posoliti, pobiberiti i dodati muskatni oraščić. Razviti tijesto da bude debelo oko dva
de. Nakon 5 minuta miješenja dodajte mekan margarin. Mijesite dok ne dobijete mekano, glatko tijesto. Ostavite tijesto prekriveno da narasta oko 90 minuta. Kada tijesto naraste podijelite ga na četiri dijela i razvucite tanke kore veličine pleha. Svaku koru premažite kakao kremom razmućenim u mlijeku. Pogači rasjecite krake poput zvijezde, ali tako da sredina ostane netaknuta. Zatim svaki krak uvrtite. Ostavite da narasta još 15 minuta prije pečenja. Pecite na 220 stepeni oko 30 - 45 minuta, ili dok ne poprimi braon boju. Pečenu pogaču pospite šećerom u prahu.
milimetra i isjeći ga na 12 pravougaonika. Na svaki staviti malo punjenja, pa preklopiti i ivice pritisnuti viljuškom (treba da ispadnu kvadratnog oblika). Kuvati u dosta posoljene kipuće vode oko
pet minuta. Procijediti i propržiti na dvije kašike maslaca. Pobiberiti. Ostatak rikote i slatke pavlake prokuvati i preliti preko paste. Po želji ukrasiti sremušem i parmezanom.
37
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
MALI OGLASI
KUĆE/STANOVI
P Prodajem garsonjeru u Igalu i Herceg Novom. Tel.067/500-562 Prodajem kuću u Tel.067/500-562
Đenovićima.
Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fi ksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430
I
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;
Provjerite zašto smo IN
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291
Izdajem jednosoban ili dvosoban stan bračnom paru ili studentima, Dalmatinska ulica, blizu «Bazara». Tel.067/411-542
Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716
Izdajem namještenu neuseljavanu garsonjeru. Sve novo, preko puta Dječje bolnice, blizu Delte. Tel.067/563-811
Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071
Izdajem dvosoban namješten stan (sprat kuće) Donja Gorica. Tel. 067/245-066
Izdajem namještenu garsonjeru u blizini «Bazara», Blok 5. Tel.067/055-888
Rent-a-stan na dan, dva ili duže, parking, klima, kablovska, Stari aerodrom, 20 eura. Tel.068/200-220
SOBE
Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629
IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica
Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777
VOZILA/AUTO DJELOVI
Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno. Tel.069/765-663
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
Prodajem imanje na Krimovici kod Budve. Dvije kamene kuće i 1.200m2 zemlje. Tel.067/500-562 Prodajem građevinsko zemljište sa starom kućom, 2.750m2, Kumbor. Tel.067/500-562 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac u Donjim cima, 800m2, kilometar od željezničke stanice u žu. Put, voda, struja, m2/4 Tel.067/390-767
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Crnpo Spueura.
i
FORD MONDEO
poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089
POSLOVNI PROSTOR
PLACEVI
Povoljno prodajem
IZDAJE SE
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411
1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708
..
USLUGE
. .
RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI
IAS, IFRS Certified
Ivana Đurašević +382 68 222 188
Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972
Top Service - First choice - Best price guarantee
Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fi kslno. Tel.067/530-303
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340
www.ekonomik.me
OBAVJEŠTENJE
Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine
38
ČETVRTAK, 13. 2. 2014.
MALI OGLASI
XL AUDIT DOO -
RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA
067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)
REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)
Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 Radimo povoljno sve vrste rušenja i rezanja zidova, ploča, betonskih stubova, greda i keramike. Bušenje rupa. Odvoz šuta po dogovoru. Tel.069/813-462, 069/244-444
GRAĐEVINSKI MATERIJAL
KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374
E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me
NASTAVA
violine.
KAMAGRA!
Preparati za potenciju
100% original
7 komada 15€
Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474
Dostava
LIČNO
068 55 44 40
Muškarac traži savremenu damu za udobna druženja. Tel.069/630-415 Slobodna žena, uredna, bez poroka, željela bi upoznati slobodnog gospodina, situiranog, koji ne puši i ne pije, starosti od 65 do 68 godina. Na poruke ne odgovaram, neozbiljni stop. Tel.068/632-651
APARATI/OPREMA
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm
Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851
Prodajem majstorske Tel.069/617-231
Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729
GRAĐEVINSKE USLUGE
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713
Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494
Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com
RAZNO
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102
Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, rasvete. Tel.069/541-103
Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598
20. GODINA SA VAMA
069 020 010
za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET
22+ 8 GRATIS
za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €
Dimenzije 102x45mm
Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
četvrtak, 13. 2. 2014.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:
Autobusi/bus
Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,
5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,
Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.
Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202
40
TV PROGRAM Film
06:50 06:40 08:10 09:00 09:45 10:45 11:30 13:00 14:15 15:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 22:10 23:45
Crtana serija: Hapeti Serija: Okrug Oranž/r Serija: Gorki život/r Tačno 9 Serija: Odbačena/r Serija: Neukrotivo srce/r Film: Majstori opasnosti/r Tačno 1 Serija: Domaćice sa Bosfora/r Dama bez blama Crtana serija: Musti Crtana serija: Hapeti Exploziv Serija: Neukrotivo srce Serija: Odbačena Serija: Okrug Oranž Exkluziv Dječija emisija-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Domaćice sa Bosfora Serija: Gorki život Domaćine, oženi se Film: Kengur Džek Serija: Okrug Oranž/r
PRVA Serija: Domaćice sa Bosfora 19.25
06.30 09.35 10.00 111.00 11.05 12.00 12.25 13.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.40 00.00
Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Viking Viki Vijesti Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni U centar Dnevnik 3 Serija: Office Argument Serija: Mjesto zločina Vijesti
RTCG 1 U centar 21.00
06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:45 00:00 02:00
City kid’s Dobro jutro Ami g show/r City Bračni sudija/r Serija: Sila/r City Serija: Simar City Serija: Nakuša Film: Tigar Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Paparazzo lov Sve za ljubav City Film: Prisiljen na borbu Film: Erupcija
PINK Paparazzo lov 21.00
07:30 09:45 10:00 10:20 11:10 12:00 13:00 14:00 14:07 14:15 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:35 20:50 22:00 22:15 22:25 00:30 00:40
Boje jutra Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica/r Vijesti Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Mezimica Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti Sport Serija: Operativci Extra lifestyle Film: Tri musketara/r
VIJESTI Sport 22.15
Sport
Informativa
07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Znakovi pored puta/r
ATLAS 5 do 5, 16.55
TV PREPORUKA KENGUR DŽEK Prva 22.10
08.30 09.00 09.55 10.55 12.45 13.25 16.05
Najbolji prijatelji, Čarli Karbon i Luis Fuči, trude se da napreduju u životu, ali njihovi pristupi trebalo bi da budu drugačiji. Luis je vječiti optimista, što je dobro, s obzirom na to da je magnet za nevolje. Otkad je spasao Čarliju život prije 20 godina, Luis ih je upetljao u mnogo različitih poslova od kojih je trebalo da se obogate. Te akcije samo potvrđuju Čarlijevu reputaciju gubitnika u očima njegovog strašnog očuha, šefa lopova Sala Mađoa . Mnogo opreznija i slabija ličnost od Luisa, Čarli želi da radi po pravilima.
19.40 20.15 20.45 21.30 22.25 23.10 00.10
Serija: Plesna akademija/r Serija: Zakon i red/r ZOI SOCI 2014: Pregled ZOI SOCI 2014: Skijaško trčanje(ž) 10km Muzika ZOI SOCI 2014:hokej:Slovačka-USA ZOI SOCI 2014: Brzo klizanje(ž) 1000 m Muzika Koncert :Eurosong Serija: Ncis-LA Serija: Na obalama Mediterana Serija: Zakon i red ZOI SOCI 2014: Pregled Radni dan/r
RTCG 2 Serija: NCIS-LA 20.45
07:00 10:15 10:30 10:45 11:00 12:15 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 18:15 18:45 19:00 21:30 22:00
Uz jutarnju kafu – uživo Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Zabava Ekstremno Konzilijum - premijerno Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Goleada/r Mini Fudbal – premijerno
777 Zabavni magazin 16.00
08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15 20:55 22:10 22:10 23:30 00:00
Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe
MBC Plodovi zemlje 20.15
07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:40 13:20 14:20 16:50 18:20 19:15 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00
Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Tragom prirode Kusto Auto Shop /r. Dzet set Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Crtani film /r. PG Raport Info Zelena patrola Jeta e Kosove em.5 / Produkcija “BIRN” Kosovo 00:00 Ponoćni Info
MONTENA Zelena patrola 21.35
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Povratak otpisanih 10:05 Vesti RTS 10:10 Sasvim prirodno 10:40 Moja lepa Srbija 11:10 Vesti RTS 11:15 Crkve brvnare u Srbiji 11:45 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Mesto zločina: Njujork 13:15 Evronet 13:20 Srbi u Holivudu 13:50 Gastronomad 14:00 Zlatna ploča: Usnija Redžepova 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Vojna akademija 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vojna akademija 21:00 Da, Možda, Ne 22:25 Vesti RTS 22:30 Ako mi se dogodi 23:00 Dnevnik RTS RTS 2 09:40 Političke ideje u Srba 09:55 Datum 10:00 Srpske sportske legende 10:30 Trag u prostoru 11:00 U svetu 11:25 Horovi među freskama: Pobednici 11:55 Beokult 12:25 Trezor 13:25 Soči 2014:
Slovačka - SAD 15:50 Soči 2014: 20km 17:55 Odbojka - Prvenstvo Srbije 20:00 Život i standardi 20:30 Metropolis 21:00 Raj HRT 1 0:15 Pogled na Zemlju 11:00 Što vas žulja? 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:35 Znaj da te volim 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Društvena mreža 14:50 Dokumentarni film 16:00 Gorski liječnik 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Turistička klasa 18:50 Provodi i sprovodi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Večer na 8. katu 20:55 Labirint 21:45 Generation War 22:40 Dnevnik 23:00 Sport HRT 2 09:45 Svaki dan dobar dan 10:20 Obrtnik i partner 10:55 Kuhajmo zajedno 11:00 Soči 2014.: 10 km klasično (ž) 12:30 Glazba, glazba... 12:40 Soči 2014. 13:30 Soči 2014.: Rusija - Slovenija 15:45 Glaz-
DANAS U GRADU ba, glazba... 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Soči 2014.: Kratki program 18:00 Soči 2014.: Kanada - Norveška 20:35 Honey 22:10 Soči 2014.: Emisija 23:10 CSI: Miami HBO 11:40 Tom i Džeri: Robin Hud i veseli miš 12:40 Hanin zakon 14:05 Sirk Du Solej: Daleki svetovi 15:35 Gusari! Banda neprilagođenih 17:00 Podeljena 18:30 Tost 20:05 Čari košarke 21:40 Samsara FOX LIFE 12:30 Ukrasi moj dom 12:55 Kako izgledam? 13:45 Projekat “Modna pista” 14:35 Džejmi Oliver: Škola iz snova 15:30 Seks i grad 16:00 Seks i grad 16:30 Kugar Taun 16:55 Kugar Taun 17:20 Ponedeljkom ujutro 18:10 Očajne domaćice 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Šapat duhova 20:55 Pozovite babicu 21:50 Privatna praksa 22:45 Seks i grad FOX CRIME 12:00 Ubrzana istraga 12:55 Nesavršeni zločin 13:50 Mornarički istražitelji: Los
Anđeles 14:40 Tihi Svedok 15:35 Bostonski advokati 16:25 Red i zakon 17:10 Mornarički istražitelji 18:00 Kraljevi bekstva 18:55 Nesavršeni zločin 20:00 Ubrzana istraga 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Detektiv na Floridi 22:50 Mornarički istražitelji ARENA SPORT 09:00 Košarka - Kup Radivoja Koraća 11:00 Lille - Caen 13:00 Hoffenheim Wolfsburg 15:00 Hamburger - Bayern Munich 17:00 Fudbal - Borussia Dortmund TV 18:00 FIBA World Basketball 18:30 TOP 16 Borussia D. 19:00 Arsenal TV 21:00 Real Sociedad - Barcelona, polufinale 23:00 TOP 16 Borussia D. SPORT KLUB 11:00 Rotterdam: 1/8 finala 16:15 Newcastle - Tottenham 18:00 Euroleague studio 18:45 Žalgiris - Partizan 20:30 Euroleague studio 20:45 Fenerbahce - Laboral Kutxa 22:30 NBA Action 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Pregled Premier League
BIOSKOP CINEPLEXX
Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh. 16:15; Džek Rajan: Regrut iz sjenke 19:30; 22:40; Justin Bieber’s Believe Digital cinema 15:00; Montevideo, vidimo se! Digital cinema 22:15; 18:30; 21:30; 15:30; 17:00; 20:00; Povratak u ring Digital 18:00; 20:30; Spasavanje G. Benksa Digital cinema 16:45; Tajni život Voltera Mitija 19:45; Vuk sa Vol Strita Digital cinema 22:00; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 15:15; 17:15; Lego 3D 15:15; 17:30 ; 19:30; CNP
Crnogorski simfonijski orkestar 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ
Bihor i u njemu priča 19.00