Dnevne novine 7. april 2016.

DANAS UZ DN: CRNA GORA NA BERLINSKOM KONGRESU 1878. GODINE

10 GODINA CRNOGORSKE

NEZAVISNOSTI

Dnevne novine objavljuju svakog četvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznačajnijim događajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti

ČETVRTAK, 7. 4. 2016. BROJ 1424 GODINA V

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

PODJELAKOLAČAVLASTISTVARAPROBLEMEUOPOZICIJI

Tuča oko fotelja koje je obezbijedila Pozitivna ■ 2 3

Darko Pajović

NOVI DETALJI BUDVANSKE AFERE ■ 11

ALBANSKI VOJNI HELIKOPTER PAO U SKADARSKO JEZERO

STRADALA DVA PILOTA ■ 10

Olivera Ilinčić

Marović u lošem stanju, Ilinčić zna đe su milioni

TIVAT: IZBORNA KOMISIJA

PROMOCIJA BRITANSKOG PROIZVOĐAČA

■ 4 5

■ 18 19

Jaguar odabrao Spremni identifikatori, Crnu Goru za probu agregati... svog prvog terenca

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

politika

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

poDjela Kolača Vlasti stVara p

VujanoVić u zVaničnoj posjeti pragu

Češka u potpunosti podržava integracije CG Češka u potpunosti podržava nastojanje Crne Gore da postane punopravna članica EU i NATO, poručeno je sa sastanka predsjednika dvije države Miloša Zemana i Filipa Vujanovića. Vujanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Češkoj, kazao je novinarima nakon sastanka da su on i Zeman imali vrlo otvoren i konstruktivan razgovor i konstatovali veliku bliskost dvije države. “Ovo je bila prilika da zahvalim Zemanu i prijateljskoj Češkoj za podršku Crnoj Gori za naše evropske i evroatlantske integracije, da iskažem poštovanje za spremnost Češke, koja nas i nadalje podržava u integracijama, posebno u odnosu na NATO integracije, koje se sada nalaze u završnoj fazi prijema Crne Gore u članstvo”, naveo je Vujanović. On je rekao da očekuje da će “prijateljska Češka biti među prvim zemljama koja će

ratifikovati Pristupni protokol o učlanjenju Crne Gore u NATO”. Vujanović je kazao da su iskazali zadovoljstvo saradnjom u oblasti ekonomije i konstatovao da je angažman češke banke i čeških firmi najbolja preporuka za dalju saradnju u toj oblasti. “Razgovarali smo i o saradnji u energetskom sektoru i partnerstvu sa Škoda Praha, koja bi trebalo da bude graditelj TE u Pljevljima. Iskazali smo očekivanje da će međudržavni ugovor, koji treba da se zaključi između dvije vlade i ratifikuje u dvije skupštine, biti završen što prije, i da će Škoda Praha dobiti mogućnost da što skorije počne izgradnju TE”, kazao je Vujanović. Zeman je rekao da dosta čeških turista posljednjih godina ide u Crnu Goru, i dodao da se nada da će posjeta Vujanovića doprinijeti povećanju njihovog broja. E.H.

pejoVić u BratislaVi

Slovačka će ubrzati put Crne Gore ka Evropi Vlada Slovačke pozdravlja sprovođenje reformi u svim oblastima i tokom predstojećeg predsjedništva Savjetom EU daće doprinos ubrzanju procesa pristupanja Crne Gore EU, poručeno je tokom posjete ambasadora Aleksandra Andrije Pejovića Bratislavi. Prilikom sastanka s ministrom vanjskih i evropskih poslova Miroslavom Lajčakom, Pejović je predstavio aktuelno stanje u procesu evrointegracija. Naglasio je da će poseban fokus u narednom periodu biti na

daljem postizanju održivih i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava. Lajčak je čestitao Crnoj Gori na ostvarenim rezultatima, ukazavši da je za kratko vrijeme ostvarila veliki integracijski uspjeh, te da je država s izvjesnom i bliskom evropskom budućnošću. Istakao je da će Slovačka tokom druge polovine 2016, dok bude predsjedavala EU, dati punu i aktivnu podršku evropskom putu Crne Gore kako bi se dalje nastavilo s otvaranjem pregovaračkih poglavlja. E.H.

tuča oko fotel je pozitivna ob

Pozitivna je, planom o formiranju vlade izborno resora u Vladi Mila Đukanovića, otvorila vrata V

⌦ Mili Prelević Podjele resora u Vladi i u ostalim institucijama neće biti lak posao za opoziciju, jer je u startu došlo do pokušaja eliminisanja iz igre dijela opozicionih partija. Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, Demos, na čijem je čelu Miodrag Lekić i URA, koju predvodi Žarko Rakčević, očigledno pokušavaju da preuzmu vođstvo nad dijelom opozicije, zanemarujući očekivanja Socijalističke narodne partije i, prije svih, Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića.

■ bez pajovića ne mogu

Socijalistička narodna partija je, očigledno, odlučila da bude dio Vlade izbornog povjerenja i kao najjači poslanički klub, među pet opozicionih partija, koje vode dijalog sa predstavnicima vlasti, ima velika očekivanja. Na drugoj strani je Pozitivna koja takođe očekuje dio vlasti iz portfelja opozicije. I to se podrazumijeva. Podrazumijeva se zato što je upravo Pozitivna, planom o formiranju vlade izbornog povjerenja, kojim je tražila četiri resora u Vladi Mila Đukanovića, otvorila vrata Vlade kompletnoj opoziciji. Izvor Dnevnih

rezultati cemi-ja

novina iz Pozitivne, koji je želio da ostane anoniman, kaže da se o učešću ove partije u Vladi ne diskutuje, ne promišlja i ne razgovara, jer je to nešto što se podrazumijeva. “Pozitivna je krenula sa misijom o ulasku u fer izborni proces. Ni tada, a ni sada, nijesmo bili za tuču oko funkcija, na koju se, izgleda, neki u opoziciji spremni. Mi želimo da se naš plan ostvari, jer je to dobro za Crnu Goru, za građane i za demokratiju”, kaže ovaj visoki funkcioner Pozitivne. U ovoj partiji tvrde da ne razmišljaju o kvotama i mirno i spokojno čekaju formiranje vlade. “Ništa od Sporazuma ne bi bilo da nije bilo Pozitivne, i zato se naše učešće u Vladi podrazumijeva”, kaže naš izvor. Zato treba očekivati da za mjesto potpredsjednika Vla-

Samoproglašeni kormilar ovog četverca, koji bi iz vlaSti da uđe u vlaSt, previđa, SaSvim namjerno, značajne činjenice, kao što je ona da je on još uvijek vlaSt, a pozitivna opozicija

Skoro polovina birača smatra da je dogovor uslov za fer i slobodne izbore

Oko 45 odsto građana smatra da je dogovor vlasti i dijela opozicije uslov za sprovođenje fer i demokratskih izbora, a više od polovine misli da opozicija treba da učestvuje na izborima i bez postignutog dogovora, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje CEMI. Saradnica na projektu Dubravka Popović objasnila je da je CEMI terensko istraživanje uradio u martu i da je u njemu učestvovao 1.001 ispitanik stariji od 18 godina.

de, bez obzira na želje Ranka Krivokapića, konkuriše kadar iz samo dvije partije - Pozitivne i SNP-a. Sada se postavlja pitanje ko u Crnoj Gori odlučuje ko je vlast a ko opozicija? U više navrata smo čuli tvrdnje iz opozicionog četverca SDP, URA, SNP i Demos, da su oni opozicija, uz sugestiju da je Pozitivna, podržavajući Vladu ušla u vlast. Da li je to baš tako? Samoproglašeni kormilar ovog četverca, koji bi iz vlasti da uđe u vlast, previđa, sasvim namjerno, značajne činjenice, kao što je ona da je on, još uvijek vlast, a Pozitivna opozicija.

■ učešće u vlasti Prema nekim procjenama, na desetine funkcionera SDP su još na važnim funkcijama u Crnoj Gori, koje su dio koalicionog sporazuma o formiranju vlasti. Na kraju i sam lider ove partije Ranko Krivokapić je, iako nije podržao Vladu, predsjednik Skupštine, a to mjesto pripada vladajućim partijama. Za razliku od ove partije Pozitivna u vlasti učestvuje sa 0%. Sasvim je sigurno da nikakvog povratka neće biti i da će uskoro biti potpisan Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore, ali učešće sadašnjih opozicionih partija u Vla“Ispitivanje stavova birača u Crnoj Gori je pokazalo da 45 odsto ispitanika smatra da je dogovor između vlasti i dijela opozicije uslov za sprovođenje fer i demokratskih izbora. Birači DPS u 60 odsto slučajeva smatraju da dogovor između vlasti i dijela opozicije jeste uslov za fer i demokratske izbore”, navela je Popović. Prema njenim riječima, da je dogovor između vlasti i dijela opozicije uslov za fer i demokratske izbore smatra 59 odsto birača Demosa i 58

POLITIKA

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

PROBLEME U OPOZICIJI

LJA KOJE IM BEZBIJEDILA

og povjerenja, kojim je tražila četiri Vlade kompletnoj opoziciji Darko Pajović: mirno čeka formiranje Vlade

di još nije definisano. To će biti, očigledno, veliki problem koji, ovoga puta, nije moguće prebaciti na Demokratsku partiju socijalista. Đukanović je saopštio šta nudi, a stalna odugovlačenja samo potvrđuju činjenicu da do odsto birača SDP. Prema rezultatima istraživanja, najmanje povjerenja u proces imaju birači DF, koji u 64 odsto slučajeva smatraju da dogovor između vlasti i dijela opozicije ne podrazumijeva fer i demokratske izbore. Popović je kazala da učešće opozicije na predstojećim izborima u slučaju nepostizanja dogovora između vlasti i dijela opozicije dominantno podržavaju birači DPS – čak 74 odsto njih. “Sa druge strane, ne čudi da gotovo polovina birača DF (57

njega dolazi zbog nesigurnosti opozicionih partija. Na kraju, i sam termin opozicione uskoro će prestati da važi. Ko je u Vladi taj je i u vlasti, i ima svu odgovornost koju vlast sa sobom nosi. Valjda je to jasno svima.

64 odsto birača Demokratskog fronta smatra da dogovor između vlasti i dijela opozicije ne podrazumijeva fer i demokratske izbore

3

AMBASADOR SLOVENIJE PRI NATO JELKO KACIN PORUČIO

Ko prihvati Sporazum ima šansu za opstanak

Nekadašnji izvjestilac za Crnu Goru, danas ambasador Slovenije pri NATOu Jelko Kacin, kazao je sinoć u intervjuu TVCG kako vjeruje da će doći do dogovora vlasti i opozicije i da će svi oni koji ne uđu u taj “paket sazrijevanja” sebi napraviti znatno veću štetu nego u slučaju da uđu i preuzmu odgovornost. Kacin je naglasio da one partije koje prihvate sporazum imaju šansu da opstanu na političkoj sceni, jer time na sebe preuzimaju ozbiljan zadatak - vođenje države. “Ući u vlast znači prihvatiti veliko breme odgovornosti, zato je Sporazum vlasti i opozicije veliki izazov, ali i demokratski iskorak države”, poručio je slovenački diplomata. Partijama koje ne žele da budu dio dogovora, ne vidi svijetlu političku budućnost. “Vlast sobom nosi i odgovornost. Vlast ne znači da samo treba zasijedati. Nju treba i obavljati i snositi sve posljedice. To je velika odgovornost i zato je znatno udobnije, za neke, da budu u opoziciji, jer onda možeš reći svašta na način koji je za političara koji obavlja dužnost apsolutno neprihvat-

ljiv, što je veliki rizik”, kazao je Kacin. Komentarišući zahtjev za nadzor nad Javnim servisom, slovenački diplomata je istakao da “tako nešto ne smije da se dozvoli, jer bi to značilo kršenje crnogorskog Ustava”. Kaže da opozicija može da traži šta hoće, ali da se njihovi zahtjevi moraju uskladiti sa zakonima države. “Imaju pravo da traže, ali na drugoj strani, onaj ko poštuje crnogorski Ustav i zakon, to ne smije dozvoliti. To, jednostavno, nije pravna država. I da ponovim tri uslova - pravna država, pravna država, pravna država, i ja s a m d u b oko ubije-

đen, te mogućnosti u tom paketu nema”, kaže Kacin. On je uvjeren da vladajuća stranka nije mogla ponuditi direktno miješanje politike u Javni servis. “Politika može dati neke preporuke, politika može poslije sljedećih demokratskih izbora, u najviši organ koji nadgleda djelo Javnog servisa, dati svoje predstavnike. Ali, ja se nadam da to neće tako biti, nego da će biti predstavnici javne sfere, koji će imati i znanja, i ako smijem reći, obrazovanja i razumijevanja civilizacijskih spoznaja o čemu se to zapravo radi”, kazao je Kacin. I, kako zaključuje, ukoliko želi da i dalje bude barjaktar u regionalnim integracijama, Crna Gora mora pokazati političku zrelost i stabilnost. Bez toga nema ni ispunjavanja glavnog kriterijuma iz Brisela, vladavine prava i na koncu, početka kraja pregovaračkog procesa.

Kacin odsto), koji su pokazali nisko povjerenje u politički dijalog između vlasti i dijela opozicije, smatra da je alternativa dijaloga bojkot predstojećih izbora (25 odsto), organizacija protesta (21 odsto), odnosno bojkot rada Skupštine (11 odsto)”, kazala je Popović. Pristalice URA su, kako je pokazalo istraživanje, po tom pitanju podijeljene. “47 odsto smatra da na izbore treba izaći, 51 odsto je za bojkot. Tako da 26 odsto pristalica ovog pokreta smatra da izbore treba bojkotovati,

odnosno organizovati proteste”, rekla je Popović. Ona je objasnila da je slična situacija sa pristalicama SNP, gdje 50 odsto smatra da treba izaći, dok 20 odsto smatra da, u tom slučaju, izbore treba bojkotovati, odnosno da treba organizovati proteste (29 odsto). “Slično je i sa Demokratama, čijih 49 odsto pristalica smatra da treba izaći na izbore, bez obzira na neuspjeh pregovora, dok 48 odsto misli da izbore u tom slučaju treba bojkotovati. Demokrate su ka-

rakteristične i po tome što su njihove pristalice podijeljene po liniji bojkot ili izlazak, dok nema znatnijeg broja koji su za bojkot parlamenta”, navela je Popović. Od opozicionih partija, kako je rekla, jedino SDP odstupa u odnosu šta treba raditi u slučaju da pregovori propadnu. “57 odsto pristalica ove partije smatra da treba izaći na izbore, dok 24 odsto smatra da izbore treba bojkotovati, odnosno šest odsto da treba organizovati proteste”, kazala je Popović. E.H.

4

POLITIKA

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

PORTAL EUINSIDE O SITUACIJI U EVROPSKOJ UNIJI

Crna Gora jedina vodi normalne pregovore sa EU

Crna Gora je jedina zemlja kandidat koja ima normalne pregovore sa EU u ovom trenutku, napisala je Adelina Marini, glavna i odgovorna urednica portala “Euinside”, u autorskom tekstu za ovaj portal. Ona u svojoj analizi navodi da se politika proširenja EU promijenila od najuspješnije do vrlo slabe političke zajednice, ali ocjenjuje da je naša zemlja pozitivna tačka u procesu pregovaranja. “Zemlja je počela pregovarački proces zvanično 2012. Već 18. decembra 2013. Crna Gora je otvorila prva poglavlja po novom pregovoračkom sistemu - počelo se od poglavlja koja se u regionu vrlo teško otvaraju - 23 - Pravosuđe i osnovna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost”, navodi Marini u tekstu pod nazivom “Politika proširenja ide putem Titanika”. Dodaje da je Crna Gora do danas otvorila 22 po-

glavlja, dok su dva od njih privremeno zatvorena (zato što se, kako primjećuje, pregovori ne završavaju dok se ne potpiše ugovor o pristupanju). “U tom smislu, empirijski gledano, Crna Gora je ispred svih drugih zemalja kandidata, jer je otvorila najviše poglavlja, a do danas nijedno nije blokirano iz nekog razloga npr. neriješeni bilateralni sporovi sa državama članicama, kulturno-vjerske razlike ili nešto treće”, navela je autorka. Ona ipak ona podsjeća na nedavnu izjavu komesara za proširenje Johanesa Hana, koji je kazao da je stvarni napredak u oblasti vladavine prava i dalje ograničen, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Osim što se suočava sa ovim problemima, autorka zapaža i da Crnu Goru razdire i nekoliko političkih kriza, uključujući i one koje imaju geopoli-

tičke elemente. “Situacija se znatno pogoršala kada je Crna Gora dobila zvaničan poziv da se priključi NATO. U tom trenutku, proruske partije u zemlji organizovale su masovne proteste, tražeći ostavku premijera Mila Đukanovića, optužujući ga za organizovani kriminal i autoritarizam”, navela je ona. Ipak, zaključuje da je EU srećna jer ima partnera kao što je Crna Gora, koja je, prihvatajući spoljnu politiku EU, pristala na sankcije Rusiji. “Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i sigurnosnu politiku Federika Mogerini zahvalila je vrlo direktno Podgorici na tome što je svoju politiku uskladila za spoljnom politikom EU. Ona smatra da će članstvo Crne Gore u NATO dodatno poboljšati stabilnost u regionu”, zaključila je autorka ovog članka. J.Đ.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

5

POLITIKA

IZBORI U TIVTU 2016. PREDSJEDNICA OPŠTINSKE IZBORNE KOMISIJE TIVAT JOVANKA LALIČIĆ

Za izbore spremni identifikatori, agregati, produžni kablovi... Opštinska izborna komisija Tivat trenutno sprovodi aktivnosti oko imenovanja biračkih odbora i ovlašćenih predstavnika u prošireni sastav biračkih odbora. Te aktivnosti su pri kraju, kazala je predsjednica OIK Jovanka Laličić, navodeći da sve izborne liste nisu ispoštovale obavezu da blagovremeno dostave imena ovlašćenih predstavnika u roku koji je dogovorno utvrdila komisija da bi mogla da se obavi instruktaža biračkih odbora. Laličić očekuje da u naredna dva dana svi nosioci listi dostave imena svojih članova, da donesu zaključke i rješenja i nada se da, ukoliko to sve bude ispoštovano, za predstojeći vikend urade prvu dio instruktaže. “Zamišljeno je da u prvoj fokus grupi budu predsjednici biračkih odbora i njihovi za-

Ukupno 19 biračkih mjesta Na svakom biračkom mjestu biće po jedan identifikacioni aparat koji će biti pothranjen podacima iz biračkog spiska i dostavljen članovima biračkih odbora od strane Ministarstva, odnosno OIK-a za to biračko mjesto. Na području Tivta ima 19 biračkih mjesta i taj broj se, u odnosu na prethodne izbore nije mijenjao. Jedina izmjena je u tome da se, po preporuci Mi-

mjenici. Mislim da je obaveza, ovog puta, malo veća nego što je to bilo po ranijim propisima imajući u vidu upotrebu elektronskog identifikatora birača”, kaže Laličić. Ona ističe da je zato planirano da počne instruktaža sa predsjednicima biračkih od-

nistarstva unutrašnjih poslova, sva tri biračka mjesta koja obuhvataju područje Seljanova objedine na jednom mjestu. To je i urađeno na način da su u prostorijama Opštinske organizacije Crvenog krsta predviđena tri biračka mjesta, br 3, 14 i 15. To je urađeno iz razloga što je opština Tivat, u međuvremenu od prethodnih izbora do danas, donijela odluke o nazivima ulica. bora, a potom i sa članovima, zamjenicima i ovlašćenim predstavnicima. Instruktaža podrazumijeva prezentaciju pravila glasanja, pravila ponašanja na biračkim mjestima, odnosno pravila o radu biračkih odbora. “Dakle, to podrazumijeva

Jovanka Laličić pravila koja regulišu sve od preuzimanja glasačkog materijala do dana glasanja i završne faze utvrđivanja rezultata na svakom biračkom mjestu, ponašanje svih članova biračkih odbora, posebno predsjednika, način provlačenja dokumenata kroz elektronski uređaj, način čuvanja kupona, potpisa. To su brojne novine koje želimo do detalja pojasniti“, istakla je predsjednica OIK-a. „Izbori u Tivtu su pod posebnom pažnjom i domaćih i međunarodnih organizacija i cilj nam je da preduzmemo sve neophodne aktivnosti i pre-

duprijedimo bilo kakvo iznenađenje. Sa Službom zaštite i spašavanja preduzeli smo aktivnosti da obezbijedimo agregate na biračkim mjestina u slučaju nestanka električne energije, a pribavili smo rezrvne i produžne kablove. Razmišljali smo i o UPS-ovima ukoliko bi bio samo trenutni prekid električne energije“, navela je Laličić, istakavši da će učiniti sve da do prekida na biralištima na izborni dan ne dođe. Ona je naglasila da će preduzeti i neke druge aktivnosti ako bude potrebno da izboru proteknu u skladu sa zakonom. Z. Krstović

TIVAT: NOSILAC LISTE CRNOGORSKE DEMOKRATSKE UNIJE NEVEN STANIČIĆ

Podići Tivat na nivo perjanice nautičkog turizma “Cdu očekuje da nakon ovih izbora bude zastupljena u tivatskom parlamentu. Hoće li to biti u mjeri da presudno i utiče na buduća dešavanja u lokalnoj zajednici zavisiće, naravno, od opredjeljenja birača. Vrlo je važno, međutim, da ovoga puta građani jasno prepoznaju razliku između moći i mogućnosti pojedinih stranaka da eventualno ostvare favorizovani izborni rezultat, u odnosu na njihove kasnije sposobnosti da nakon tako izvojevanih ‘pobjeda’ u istom kapacitetu i vode ovaj grad”, kaže za DN nosilac liste Cdu Neven Staničić.

■ NE NUDIMO PUKA OBEĆANJA

Staničić

Naglašava da izbori ne smiju biti sami sebi cilj, “već samo polazna stanica ka ostvarenju pravih rezultata”, odnosno Tivta, kao uspješne zajednice raznovrsne kulturne i istorijske baštine i modernog grada po mjeri svakog stanovnika. “Naše vizije nijesu puka predizborna obećanja, nijesu kampanjski, ponavljajući ciklusi asfaltiranja sokaka i trotoara, za svaku uređenu sredinu inače podrazumijevajućih službi, već su usmjerene na glavne resurse opštine: zapošljavanje i gradske vrijednosti

Biografija Neven Staničić je profesor književnosti. Filološki fakultet završio je u Beogradu, nakon čega je 13 godina radio kao novinar u elektronskim medijima, kao glavni i odgovorni urednik Radio Tivta i direktor INDOK centra Tivat. Bio je i dopisnik ondašnjih RTV Titograd i TV Novi Sad. Iz novinarstva je izašao ranih devedesetih, po ubjeđenju, ali i sili; bio je otpušten iz matične kuće u najezdi nacionalističkih euforija 1993. godine. Od 1995. radi na mjestu izvršnog producenta u Centru za kulturu Tivat. Jedan je od osnivača “producentskog pozorišta“ u okviru Centra.

koje Tivat treba da uzdignu do perjanice nautičkog turizma i poslovnog centra, koji će biti u mogućnosti da servisira potrebe gostiju i stanovnika, i doprinese značajnijem razvoju Crne Gore”, poručuje Staničić.

■ KOALICIJE To, kako kaže, ne može niko sam da postigne, pa su zbog toga predlagali koaliciju sa srodnim strankama prije izbora. “Neki su to protumačili kao našu slabost, neki su imali potrebu da se prethodno ‘izmjerimo’, ma što to značilo. Naša lista je na stolu, namjere i mogućnosti takođe. Ubijeđeni smo da građani Tivta to prepoznaju”, kaže nosilac liste Cdu. Z. Krstović

6

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

REAGOVANJE BIVŠE SLUŽBENICE ATLAS BANKE

Podaci nijesu tačni, banka nije ni radila 2006. godine

Filijala Atlas banke u Kolašinu Bivša službenica filijale Atlas banke u Kolašinu Dragana Rakočević reagovala je na izjavu Kolašinke Vesne Kljajić koja tvrdi da je još 2006. godine podnijela prijavu protiv te banke. Prema riječima Rakočević, banka 2006. godine nije ni radila već je počela da radi u maju 2007, a najbolji dokaz za to su dvije pravosnažne presude protiv Kljajić. “Kredit nijesam odobravala, bila sam šalterski radnik u banci. Dokumentacija za kre-

dit je bila potpuno uredna i sve procedure banke su bile ispoštovane. Sve izjave Kljajić nijesu tačne. Ne znam ni otkud njoj podatak da je više od milion i po eura podignuto na tuđa imena. Ona se tri godine nije ni pojavila u banci dok je sporni kredit utužen, a nijedan euro joj nije skinut u tom periodu niti nakon toga pa čak ni poslije presude u korist banke. Čak je i advokatu bilo jasno da postupak koji je Kljajić pokrenula ne može dobiti”, kazala je Rakočević.

Kako naglašava Rakočević, ona nema nikakve veze sa pričom koju je pokrenula pomenuta Kolašinka. “Sve je lako dokazati. Osnovni sud u Kolašinu je donio presudu u korist banke, a potvrdio je Viši sud u Bijelom Polju. Ne znam zbog čega sam ja uopšte pomenuta, ali hoću da istina izađe na vidjelo. Za pominjanje moga imena u negativnom kontekstu pravdu ću potražiti kod nadležnog suda”, ističe Rakočević.

Najveća potražnja za stanovima je u Glavnom gradu, a najmanja na sjeveru države

CIJENE IZDAVANJA STAN

DVOSOBAN S KAO GARSO ⌦ Bojana Vojinović, Milica Šarac

NOVI PROIZVOD NIKŠIĆKE PIVARE TREBJESA

Predstavili Onogošt pivo Nikšićka Pivara Trebjesa i zvanično je predstavila novi proizvod pivo “Onogošt”. “Novi proizvod ima kvalitet iza kojeg stoji duga pivarska tradicija na koju smo ponosni, a koja istovremeno i obavezuje da svaki novi proizvod ima kvalitet prepoznatljiv za piva koja dolaze iz Trebjese”, istakla je izvršna direktorica Pivare Trebjesa Sanja Ćalasan. Plasiranjem “Onogošta” odgovorilo se potrebama potrošača, a pivara Trebjesa je, kako napominje Ćalasan, potvrdila da sluša očekivanja ljubitelja piva. “Predstavljanje Onogošta je jedan od najvećih iskora-

Ćalasan ka u širenju “Trebjesinog” asortimana. Nakon svega, vjerujemo da smo stvorili proizvod koji će sam stvarati svoju tradiciju i trajati uz sadašnje i buduće generacije pivaraca i ljubitelja piva”, naglasila je Ćalasan.

Iako je po riječima izvršene direktorice prošla godina bila uspješna po pitanju prodaje piva, bolji rezultati očekuju se u ovoj. “Za ovu godinu imamo ambiciozne planove. Uvijek stremimo da budemo bolji nego prethodne godine. Sve najave za ovu godinu, što se tiče same ekonomske situacije u Crnoj Gori su, kao i kad je turizam u pitanju, da će biti bolja od prethodne. To nas ohrabruje u uvjerenju da ćemo imati uspješnu poslovnu godinu”, rekla je je Ćalasan i dodala da okvirkna proizvodnja piva na godišnjem nivou iznosi oko 400.000 hektolitara.

T

ržište nekretnina u Crnoj Gori razlikuje se od grada do grada. Najveća potražnja za iznajmljivanjem stanova je centralnom i južnom dijelu države, dok je na sjeveru i pored niskih cijena zakupa veoma slaba.

Nekadašnja navala za iznajmljivanjem stanova u Crnoj Gori danas je znatno manja, a sve više stambenih jedinica je prazno. Glavnu ulogu prilikom iznajmljivanja stana igraju lokacija i cijena mjesečnog zakupa koja se veoma razlikuje na sjeveru u odnosu na centralni i južni dio države. Primjera radi, u Pljevljima namješten dvosoban stan se može iznajmiti i za 200 eura, dok bi se za isti iznos u Budvi mogla zakupiti samo garsonjera.

kih namještenih stanova do 200 eura. Najveća zainteresovanost za izdavanje stanova je na Žabljaku i u Kolašinu i to u vrijeme zimske sezone zbog velikog broja turista, a u nekim gradovima na sjeveru države čak i nema izdavanja. Najveća potražnja za stanovima je u glavnom gradu. Najskuplja lokacija za zakup stana u Podgorici je u Siti kvartu i dijelu grada preko Morače. Najvi-

■ NA SJEVERU MALA POTRAŽNJA

Najmanja ponuda za iznajmljivanje stanova je ubjedljivo na sjeveru države. Prosječno, manji stanovi se mogu iznajmiti i za 100 eura, dok je cijena veli-

KUPCI NE ULAZEĆI U RAZLOGE, ZNATNO VIŠE VREDNUJU PODRUČJA LOCIRANA U TIM DIJELOVIMA ZEMLJE OD ONIH NA SJEVERU, TVRDI KOSTIĆ

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

7

EKONOMIJA

Foto: Iva Mandić

ZAVOD ZA STATISTIKU CRNE GORE

Prosječna cijena kvadrata u novogradnji 1.090 eura Prosječna cijena kvadrat- 2015. godini iznosio je 833. Najveći broj prodatih nog metra stana u novogradnji u našoj stanova ostvaren je državi tokom u Glavnom gradu 2015. godine, i iznosio je 698, prema podadok je u ostacima Zavolim opštinama da za statistiprodato 135 ku Crne Gostanova. re, iznosila je Ukupna ci1.090 eura i vejena stana obuća je za 0,1 odsto hvata cijenu grau odnosu na 2014. đenja, cijenu ureIlustracija godinu. đenja građevinskog zemljišta i ostale troškove. Broj prodatih stanova u novogradnji u Crnoj Gori u NJ.K.

NOVA: JAZ IZMEĐU SJEVERA I JUGA

STAN NA SJEVERU ONJERA U BUDVI še se traže jednosobni stanovi koji se prosječno kreću od 220 do 300 eura i garsonjere za čiji zakup je potrebno izdvojiti oko 200 eura mjesečno. Nenamješteni stanovi i stanovi u kućama, kreću se od 150 do 300 eura zavisno od kvadrature. U Nikšiću i na Cetinju cijene stanova su dosta niže nego u Podgorici. Namješten jednosoban stan u ovim gradovima može se iznajmiti za 200 eura. Ubjedljivo najviše cijene zakupa stambenih jedinica su na primorju. Za zakup stana u Baru potrebno je izdvojiti od 200 do 400 eura na mjesečnom nivou. U Budvi cijena zakupa je najviša i kreće se od 200 eura za garsonjeru, pa sve do 6.000 eura za luksuzno namještene stanove. U ostalim primorskim gradovima cijene variraju zavisno od godišnjeg doba. Najviše su tokom ljeta kada se stanovi najčešće izdaju na nekoliko dana, a znatno niže zimi.

200

EURA CIJENA JE MJESEČNOG ZAKUPA DVOSOBNOG NAMJEŠTENOG STANA U PLJEVLJIMA

■ LOKACIJA ODREĐUJE CIJENU

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kazao je Dnevnim novinama da cijena, generalno, pored niza drugih elemenata izražava vrijednost proizvoda u očima kupaca, odnosno njegovu tržišnu vrijednost. “Kada je potreba za nekretninama u pitanju očigledno je sasvim da je ona znatno izraženija u južnim nego u sjevernim predjelima, što u suštini znači da tržište - kupci, ne ulazeći u razloge, znatno više vrednuju područja locirana u tim dijelovima zemlje od onih na sjeveru.

To je i osnovni razlog razlike u cijenama nekretnina na sjeveru i jugu”, rekao je Kostić. Iz ovoga slijedi, tvrdi Kostić, da na tržišnu cijenu nekretnine dominantno utiče lokacija, kako mikro, tako i makro, pa se, ne bez razloga, i kaže da postoje tri ključna faktora vrednovanja nekretnina “lokacija, lokacija, lokacija”. “Naravno, kao što smo rekli, na tržišno formiranje cijena nekretnina pa time i njihovog izdavanja, odnosno iznajmljivanja utiču i mnogi drugi faktori (ekonomske, socijalne, kulturne i druge prirode) koji se zbirno mogu posmatrati kao faktori koji konstituišu tražnju, koja je, kao što smo rekli, znatno manje izražena na sjeveru nego na jugu. Veća tražnja - viša cijena i obrnuto dovode do tih anomalija koje to u suštini nijesu, već tržišna pravilnost ‘Nešto vrijedi onoliko koliko je neko spreman da plati’ kao što je i rekao rimski pisac Publie Sirius. Zakoni tržišta su univerzalni”, zaključio je Kostić.

698

STA N OVA U N O VO G R A D NJI PRODATO JE U GLAVNOM GRADU U 2015. GODINI

CIJENE STANOVA U DRŽAVAMA REGIONA

Na Kosovu i BiH ubjedljivo najjeftiniji kvadrat stana

Kvadrat stana u BiH među najjeftinijim u regionu U odnosu na zemlje regiona cijena kvadrata stana u Crnoj Gori prilično je visoka. U Hrvatskoj, gdje je prosječna plata oko 750 eura, kvadrat stana iznosi od 1.400 do 1.600 eura dok je slična cijena i u Sloveniji, gdje je prosječna plata hiljadu eura, a prosječna cijena kvadrata stana 1.500.

Cijena kvadrata stana u Beogradu varira od 800 eura do 1.300 eura, dok je u Skoplju kvadrat oko hiljadu eura. Najjeftiniji kvadrat stana u regionu je na Kosovu, gdje kvadrat varira od oko 600 do hiljadu eura, a u BiH od 700 eura do dvije hiljade eura.

8

EKONOMIJA

Ivanović, Hafsa Al Ulama i Brković juče u Pljevljima

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

VEKTRA JAKIĆ OTVORILA POGON ZA PROIZVODNJU PELETA

Zaposleno 25 radnika, puna proizvodnja od septembra

Kompanija Vektra Jakić, vlasnika Dragana Brkovića, otvorila je juče u Pljevljima pogon za proizvodnju peleta, koji bi u punom kapacitetu trebalo da počne da radi od septembra, a planirano je i otvaranje novih radnih mjesta. Otvaranju pogona prisustvovali su ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i ambasador-

OGLASILI SE PREDSTAVNICI ATLAS BANKE

Atlas banka nije dala garancije za hotel As

Predstavnici Atlas banke saopštili su juče da nijesu bili dio procesa izdavanja bankarskih garancija za privatizaciju hotela As u Perazića Dolu, dodajući da će tužiti medije koji su narušili ugled te finansijske institucije. “Povodom učestalih spekulacija u medijima vezano za navodno neispunjavanje obaveza po garancijama datim za privatizaciju hotela As, želimo da obavijestimo javnost da Atlas banka nikada nije bila u bilo kom obliku ili formi dio ovog

ka UAE Hafsa Al Ulama, koja je izrazila zadovoljstvo što je rad ovog dijela fabrike potpomognut sredstvima Abu Dabi fonda. “Jako je važno da se otvaraju nova radna mjesta jer je kompletna Vlada posvećena tome, kao i povećanju proizvodnje i izvoza. Zanimaju nas projekti koji će dati doprinos razvoju lokalne ekonomije, odnosno zaposlenost, proizvodnja i izvoz. To će biti prioriteti, jer oko njih je i koncipiran ovaj

projekat”, rekao je Ivanović. Prema riječima Brkovića, projekat peletare je četiri godine čekao zbog zastoja u finansiranju. Prvi pelat se, kako je dodao, može očekivati ovih dana. “Zaposlili smo 25 radnika. Nakon toga proizvodnja će se uhodavati, ići ćemo sa kapacitetom od 50 odsto, a od septembra ćemo podići kapacitete na 100 odsto, što je 65.000 tona na godišnjem nivou”, istakao je Brković. Bo.M.

procesa, pa ni u vidu izdavanja bankarskih garancija”, naveli su u banci. Svako pominjanje Atlas banke u tom kontekstu, kako su istakli, smatraju zlonamjernim pokušajem nanošenja štete njenom ugledu i reputaciji. Ministarstvo turizma ranije je podnijelo krivičnu prijavu protiv šest osoba, jer bankarska garancija od tri miliona eura za hotel As nije valjana. Bo.M.

POSLOVANJE FIRME

Manji profit EPCG u 2015. godini QATARI DIAR ZAKUPAC PLAVIH HORIZONATA

Nesmetan pristup plaži

Kompanija Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom potpisaće aneks ugovora o zakupu kupališta Plavi horizonti u Tivtu za ovu godinu. Kupalište će, kako je saopšteno, zadržati režim funkcionisanja iz prošle godine, što podrazumijeva nesmetan pri-

stup svim posjetiocima čitavom njegovom dužinom. Ugovor o dugoročnom zakupu kupališta Plavi horizonti potpisan je u aprilu 2013. godine, a režim korišćenja plaže utvrđen je Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period od ove do 2018. godine, koji je donijelo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Z.K.

Neto profit Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) na kraju prošle godine iznosio je 10,77 miliona eura, što je za 3,2 puta manje nego 2014. U izvještaju o poslovanju EPCG, koji je objavljen na sajtu Montenegro berze, navodi se da su prihodi preduzeća na kraju prošle godine porasli 0,9 odsto na 241,8 miliona eura. Povećani su i rashodi i to 9,7 odsto na 232,7 miliona. “Od toga se na troškove materijala odnosilo 54,55 miliona eura, zarada, naknada i ostalih ličnih rashoda 45,88 miliona, a amortizacije i rezervisa-

Prihodi EPCG na kraju prošle godine porasli su 0,9 odsto, a rashodi 9,7 odsto nja 43,5 miliona eura. Ostali poslovni rashodi iznosili su 47,83 miliona eura”, kaže se u izvještaju. Ukupna aktiva preduzeća vrijedila je na kraju decembra prošle godine skoro

1,2 milijarde eura, jedan odsto više nego na kraju 2014. Većinski vlasnik EPCG je država Crna Gora sa 57,02 odsto akcija, dok je udio italijanske kompanije A2A 41,75 odsto.

EKONOMIJA

UTORAK, 5. 4. 2016.

9

BRODOGRADILIŠTE: TENDERSKA KOMISIJA UGOVARA TRIDESETOGODIŠNJI ZAKUP LUKE U BIJELOJ

PREGOVORI SA MANKOM I DAMENOM SLJEDEĆE NEDJELJE Pregovaraćemo o načinu i početku investicije u remont jahti i megajahti, kazao je Branko Vujović

⌦ Bojana Minić Tenderska komisija počeće sljedeće nedjelje pregovore o zakupu luke u Brodogradilištu Bijela sa konzorcijumom Porto Montenegra i holandskog Damena, saopštio je Dnevnim novinama predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović. Luka se daje u zakup na 30 godina, koji se dobija plaćanjem koncesije za privredno korišćenje. Porto Montenegro i Damen, koji su jedini ponuđači, ponudu su dostavili još 18. februara, a Vujović kaže da se sa pregovorima nije žurilo jer paralelno traje postupak prodaje imovine kompanije u stečaju. “U svakom slučaju, iduće nedjelje ćemo početi pregovore. Ponuda je prihvatljiva u principu, ali ima dosta važnih elemenata o kojima moramo da pregovaramo, a koji će uticati na konačnu odluku. Prevashodno mislim na način i početak investicije, paralelno sa remedijacijom tla, što je državna obaveza, i početak investiranja u remont jahti i megajahti, što je za nas vrlo značajno”, rekao je Vujović. Kanadski biznismen Piter Mank, u čijem je vlasništvu Porto Montenegro,

Mank i holandski Damen odavno su zainteresovani za preuzimanje Brodogradilišta, u kojem su planirali da razviju posao remonta jahti i megajahti

DAĆEMO MOGUĆNOST DA POSTUPAK PRODAJE PREOSTALE IMOVINE, KOJA SE TIČE KONCESIONOG PODRUČJA, VEŽEMO ZA IZBOR INVESTITORA, ODNOSNO KONCESIONARA ZA KONCESIJU KOJA JE SADA PREDMET PREGOVORA SA JEDINIM PONUĐAČEM, KAZAO JE VUJOVIĆ

i holandski Damen odavno su zainteresovani za preuzimanje Brodogradilišta, u kojem su planirali da razviju posao remonta jahti i megajahti i time promijene njegovu dosadašnju djelatnost. Ukoliko postignu dogovor sa Tenderskom komisijom, oni će u zakup uzeti 108.000 kvadrata kopna unutar ograde Brodogradilišta i 220.000 kvadrata sidrišta i akvatorijuma, a zauzvrat će plaćati godišnju fiksnu koncesionu naknadu od 123.302 eura. Njihova obaveza biće i da u roku od tri godi-

USKORO NIŽA CIJENA ZA BEČIĆKI HOTEL

Propala još jedna prodaja Mediterana Na oglas za prodaju bečićkog hotela Mediteran, preduzeća Maestraltours, po početnoj cijeni od 37,1 milion eura, nije stigla nijedna ponuda. Stečajni upravnik Mladen Marković kazao je da se tender proglašava neuspješnim jer nije stigla nijedna ponuda. “Ima interesovanja za imovinu i vrlo brzo ćemo ići sa novim oglašavanjem i nižim cijenama”, rekao je Marković na otvaranju po-

nuda u Privrednom sudu, prenosi Mina-biznis. Na prodaju je, pored hotelskog kompleksa Mediteran, nuđena i katastarska parcela od 484 metra kvadratna. Na prodaju je ponuđena i jahta Cranchi Atlantique 40 za 120.000 eura. Stečajna uprava prodaje i 27 automobila, marke “nisan” za ukupno 102.600 eura, odnosno 3.800 eura po vozilu. Ukupna početna cijena ponuđene imovine Maestral-

toursa, budvanskog biznismena Blaža Dedića, iznosi oko 37,32 miliona eura. Zainteresovani su mogli kupiti cjelokupnu ponuđenu imovinu, kao i dostaviti posebno ponude za kupovinu imovine po cjelinama. Stečaj u Maestraltours uveden je u junu 2013. godine, zbog višegodišnjeg milionskog duga. Račun firme bio je u blokadi pet godina zbog duga od četiri miliona eura.

Vujović

ne u ovaj posao ulože 20 miliona eura. Prema riječima Vujovića, trenutno su stvoreni preduslovi za očuvanje malog doka, koji će biti od koristi za remont mega jahti, a da je veliki dok predmet prodaje kroz stečaj. “Veliki dok se namjenski koristi za remont brodova, pa pretpostavljam da će neko od brodogradilišta iz okruženja i Evrope biti zainteresovano za njegovu kupovinu. Prema informacijama koje mi je saopštio stečajni upravnik, postoji interesovanje za kupovinu. Oglas za prodaju ističe sjutra i tada ćemo znati sve”, istakao je Vujović. Sredstva koja će se prihodovati od prodaje biće, kako tvrdi, iskorišćena na izmirivanje dugova prema prioritetnim povjeriocima Brodogradilišta, među kojima su i radnici. “Tako bismo ispunili obaveze koje imamo prema radnicima u pogledu povezivanja radnog staža i isplate socijalnog programa. S druge strane, daćemo mogućnost da postupak prodaje preostale imovine, koja se tiče koncesionog područja, vežemo za izbor investitora, odnosno koncesionara za koncesiju koja je sada predmet pregovora sa jedinim ponuđačem”, zaključio je Vujović. Hotel ima 230 soba sa 547 ležaja

10

hronika

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

U akciji izvlačenja povrijeđenog i stradalih pilota iz olupina helikoptera “Eurokopter” učestvovala i patrola crnogorske plovne jedinice

albanska letilica srušila se nadomak granice sa crnom gorom

Dva pilota stradala u padu helikoptera u Skadarsko jezero Helikopter albanske vojske srušio se juče oko 14 časova na graničnoj liniji Albanije i Crne Gore, ali u albanskim teritorijalnim vodama Skadarskog jezera. Kako prenosi agencija ANSA poginuli su piloti Florian Delija i Donald Hodža,

dok je povrijeđen vojnik Gerald Baramuća. Dnevne novine saznaju da je u akciji izvlačenja povrijeđenog i stradalih pilota iz olupina helikoptera “Eurokopter” učestvovala i patrola crnogorske plovne jedinice.

Nezvanično, crnogorski graničari dojavu o helikopterskoj nesreći dobili su od kolega iz Albanije, koji su locirali letilicu u njihovim teritorijalnim vodama, u akvatorijumu Kopljika. Odmah po tom saznanju, crnogorska policija je na mjesto

nesreće uputila patrolni čamac kao ispomoć. Naime, crnogorska policija ima potpisan sporazum sa albanskim kolegama o zajedničkim patrolama na Skadarskom jezeru, na osnovu kojeg crnogorske patrole mogu da ulaze

na albansku teritoriju. Albanska vojska još nije objavila zvaničnu verziju incidenta, a ANSA navodi da se za sada zna da je helikopter, koji je nedavno kupljen u Francuskoj, bio na rutinskom letu. N.P.

kriViČna PriJaVa Zbog nedoZVolJene trgoVine

sPeciJalno tužilaštVo o Predmetu softić

Policijsko odjeljenje granične bezbjednosti Tuzi i carinski službenici Odsijeka za suzbijanje krijumčarenja juče su u zajedničkoj akciji u mjestu Podhum oduzeli 532 kilograma rezanog duvana, a protiv osumnjičenog Đ.Đ. iz Podgorice podnijeta je krivična prijava zbog nedozvoljene trgovine. Duvan, čija je ukupna vrijednost procijenjena na oko 8.000 eura, bio je, kako se

Vrhovno državno tužilaštvo uputilo je spise predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu da ispita da li su državni tužioci i službenici policije koji su bili zaduženi za istragu napada na novinara Tufika Softića izvršili krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva, kaže se u pismu državnog tužioca Petra Kapucija koje je dobilo HRA. U pismu Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević i advokat Tufika Softića Dalibor Tomović obrazložili

Na granici zaplijenjeno 532 Provjeravaju ko je kilograma rezanog duvana opstruirao istragu sumnja, namijenjen neovlašćenoj prodaji radi sticanja protivpravne imovinske koristi, saopšteno je iz policije. U zajedničkom saopštenju se navodi da je Đ.Đ. je u momentu pretresa pretovarao veće plastične kese sa traktorske prikolice u kombi vozilo. “Budući da je Đ.Đ posjedovao robu čiji je promet ograničen, akciznu robu u svrhu dalje neovlašćene prodaje, duvan je oduzet”, sa-

opšteno je iz Uprave policije. Iz policije kažu da je duvan predat carinskim službenicima radi daljeg postupanja, a Đ.Đ. policijskim službenicima Odsijeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta. “O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Shodno konsultacijama sa tužiocem, tom tužiocu je krivična prijava protiv Đ.Đ. zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina podnijeta u redovnom postupku”, navode iz Uprave policije. S.K.

su zašto smatraju da je napad na Softića iz 2007. godine nedjelotvorno istražen i zatražili su od VDT da obezbijedi utvrđivanje odgovornosti nadležnih za sprovođenje te istrage. “Prethodno je predsjedavajuća radne grupe Komisije za praćenje istraga napada na novinare Mila Radulović istim povodom takođe pisala VDT-u”, kazali su u HRA. Softićev advokat Dalibor Tomović je zbog nedjelotvorne istrage podnio ustavnu žalbu, a podnijeće uskoro i građansku tužbu protiv države za naknadu štete. N.P.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

hronika

11

Novi detalji budvaNske afere

Marović u lošem stanju, Ilinčić zna gdje su milioni? Psihofizičko stanje glavnoosumnjičenog spuškog pritvorenika za visoku korupciju Svetozara Marovića iz dana u dan se pogoršava, a ovaj dramatičan zaplet dovodi se u vezu sa novim materijalnim dokazima koji su mu predočeni, saznaju Dnevne novine. Nezvanično, riječ je o materijalnim dokazima kojima su potkrijepljeni iskazi nekoliko svjedoka saradnika o navodnim koruptivnim radnjama i višemilionskoj šteti po državu. Ipak, to nije jedina Marovićeva nevolja. Tužilaštvo je intenziviralo pregovore sa magom za finansijske malverzacije Oliverom Ilinčić, nekada njegovom “desnom rukom”, a sada, prema tvrdnjama upućenih, neprijateljem koji bi ga, kako se može ispostaviti, mogao koštati i zatvora i miliona.

■ zainteresovane i strane službe

5

Foto:Dejan Lopičić

⌦ Jasmina E. Muminović

miliona eura kapisoda je pozajmio na zahtjev marovića, koje je navodno trebalo da vrati opština budva nju Ilinčić, u domenu je pretpostavki. Jedno je izvjesno da je Specijalno tužilaštvo došlo do dokaza koji navode na sumnju da je Marović od budvanskog biznismena Gojka Kapisode uzeo pet miliona eura, što mu je kasnije dijelom vraćeno iz opštinskog budžeta. Kapisoda je nedavno detaljno opisao kako je Marović navodno tražio pomoć u vidu pozajmice od pet miliona eura, koje je ovaj biznismen od prodaje imao oročene kod Prve banke.

Prema saznanjima DN, za djelovanje Olivere Ilinčić za■ kapisoda mislio interesovane su i neke strane da je to samo službe, koje su ušle u trag popozajmica jedinim računima za koje je Ilinčić imala ovlašćenja, a koKapisoda, 78-godišnjak, koji u Budvi posjeduje veji su već “opustošeni”. Spekuliki zemljišni kompleks lacije vode do sumnje da od gotovo 50 hiljaje Ilinčić u Marovida kvadrata na ćevo ime obavibrdu Košljun, la nekoliko vite nekoliko šemilionskih atraktivnih transakcija, iznosila nonekretnina, vac iz držaprije gotovo ve i sama sedam godina je, kaga “skinula” sa računa. ko je ispričao Sumnja se i pred tužioda je imala pocem, bio zamomoć dvojice Briljen od Marovića Ilinčić da pozajmi pet militanaca, koji su u nekoliko vrijednih “kolača” ona eura, navodno za drna pjeni od mora dobili trežavu. Prema nezvaničnim inćinu svega, a potom se predformacijama, Kapisoda je kastavljali kao investicioni fond, zao da mu je rečeno da će nokoji je čak tražio i diplomatvac vratiti Opština, te da je to sku pomoć zbog kasnijih lobila samo pozajmica, ali da godinama poslije toga nije kalnih barijera. Da li je zaista Marović bio mogao da povrati svoj novac nedovoljno oprezan po pitai pored kontakata sa Marovi-

Marović

Enigma o napadu na Akovića Simptomatična je i činjenica da je upravo advokat Lazar Aković, koji posreduje u pregovorima između Ilinčić i tužilaštva, pretučen prije dvije noći u Siti kvartu u Podgorici, samo nekoliko dana nakon objavljivanja u DN informacije da su pregovori sa ovom srpskom državljankom u toku. Ipak, zvanična istraga ćem, koji je bio garant cijelog posla. Kako mu Marović nije mogao vratiti novac lično, navodno je napravljen dil da se kroz ugovore za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Vještice iznad Bečića Kapisodi vrati tri miliona eura, za koliko je i “precijenjen” ovaj posao. U vezi sa ovim slučajem krivična prijava podnijeta je

za sada ne vodi u tom pravcu, ali ne postoje ni drugi opipljivi tragovi koji bi doveli do počinioca. Spekuliše se da je Aković nedavno posjetio Iliničić u Beogradu, gdje joj je prenio zahtjeve Tužilaštva. Aković za DN nije htio da komentariše ovaj slučaj, ističući da za to nema ovlašćenje. protiv preduzeća “Trejd junik”, “WTE Wassertechnik” i “Biochem Industries”. Istragom je utvrđeno da su cijene određenih izvedenih situacija u projektovanju i izgradnji višestruko uvećane. Na ovome poslu su se našli “provjereni” partneri iz poslova izgradnje postrojenja desalinizacije, TQ Plaze i Akvaparka. Projekat u Vještici nije išao uobičajenom

procedurom, a posao izgradnje dodijeljen je “Trejd juniku”, iako nije imao licencu, dok je firma “Eksploring” iz Nikšića izabrana za projektanta bez javnog konkursa. Izrada projekta za ovaj posao koštala je čak 5,6 miliona eura. Za izgradnju ovog postrojenja Opština Budva se zadužila oko 58 miliona eura, i to na 20 godina, a to će, prema procjeni, kad se saberu kamate koštati Opštinu Budva duplo više. Kapisoda je ispričao u Tužilaštvu da mu je novac dijelom vraćen, a to je učinio Stjepan Skočajić. Skočajić, koji je bio izvršni direktor firme “Biochem industries”, jedan je od osumnjičenih u milionskoj aferi, a on je, kako se vjeruje, godinama bio u bliskim odnosima sa Svetozarom Marovićem. Gotovo identičnu verziju ispričao je i Latinović, koji je priznao da su cijenu za izvođenje radova “nabudžili”, kako bi se isplatio Kapisoda.

12

HRONIKA

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG ZELENAŠENJA

HERCEG NOVI

Keljmendijev čovjek davao novac na kamatu Zbog sumnje da se bavio zelenašenjem policija je podnijela krivičnu prijavu protiv Hajdar Ćufur (52) iz Dečana – Kosovo, nastanjenog u Ulcinju, koji se dovodi u vezu sa Naserom Keljmendijem. Policija sumnja da je Ćufur početkom 2007. godine V.Lj. iz Ulcinja dao novac u iznosu od 20.000 eura na tzv. zelenašku kamatu od 20 odsto na mjesečnom nivou. Kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja zelenaškog duga Ćufur je sa V.Lj. sačinio fiktivni ugovor o kupoprodaji zemljišta koje se nalazi u Ulcinju, površine 1.229 kvadrata, koja je bila u vlasništvu V.Lj. Kako V.Lj. nije vratio dug Ćufur je pomenutu nepokretnost prodao

Muju Redži za 100.000 eura. Od te sume za sebe zadržao 40.000 eura, dok je V.Lj. predao ostatak. “Time su se, sumnja se, stekla bitna obilježja krivičnog djela zelenaštvo budući da je H.Ć. prisvojio 20.000 eura duga i 20.000 eura na ime tzv. zelenaške kamate od oštećenog V.Lj”, ističu u Upravi policije. Do sada je, tokom prošle i ove godine, realizovano 18 akcija u okviru projekta “Loan”, usmjerenih na suzbijanje zelenaštva. U ovih 18 akcija ukupno su procesuirane 23 osobe od čega 20 za krivično djelo zelenaštvo, dok iznos novca koji je, kako se sumnja, plasiran vršenjem ovih krivičnih djela iznosi oko 1.200.000 eura. N.P.

Vozač kamiona preminuo za volanom

Ilustracija

Kako V.Lj. nije vratio dug Ćufur je pomenutu nepokretnost prodao Muju Redži za 100.000 eura

Državljanin Srbije J.N. iz Preševa preminuo je juče u kamionu (VR 023 ŽH) kojim je upravljao na dijelu magistrale kod bivše vojne kasarne u Zelenici, Herceg Novi. Kako saznaje Radio Jadran, preminuli se, vjerovatno osjetivši slabost, isključio iz saobraćaja pa je pronađen u vozilu koje je bilo parkirano uz put. Na taj način spriječio je moguću saobraćajnu nesreću i veće posljedice. Na lice mjesta odmah je došla ekipa Hitne pomoći, ali su ljekari mogli samo da konstatuju smrt. O svemu je obaviješteno i Više državno tužilaštvo u Podgorici, koje će najvjerovatnije naložiti obdukciju tijela. Saobraćaj na ovom dijelu magistralnog puta je zbog uviđaja i transporta preminulog bio u zastoju. S.K.

„OTP Faktoring Montenegro“ DOO Podgorica, u svojstvu hipotekarnog povjerioca u predmetu sudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog/kreditnog povjerioca „OTP Faktoring Montenegro“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 712-89-18, zaključenog dana 01.10.2007. godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 6420/07 od 27.09.2007. godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku, Ljamović Vidat sa posljednjom poznatom adresom Ul. Meraja bb, Ulcinj, i hipotekarnom dužniku Ljamović Hasije sa poslednjom poznatom adresom Ul. Nikola Đakonovića bb, Ulcinj, Obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti u Listu nepokretnosti br. 2256 KO Ulcinj, kat. parcela broj 1604, broj zgrade 1, po načinu korišćenja zemljište ispod porodične stambene zgrade površine 114m2, kat. parceli 1604 po načinu korišćenja dvorište površine 237m2, kat. parcela broj 1604, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična sta,bena zgrada spratnosti P1 površine 114m2 sa posebnim dijelovima PD1, po načinu korišćenja stambeni prostor, spratnosti P, površine 100m2, PD2, po načinu korišćenja stambeni prostor spratnosti P2, površine 85m2, naprijed navedeno u svojini Ljamović Hasije iz Ulcinja, s obimom prava 1/1. Pozivaju se dužnici da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrate društvu „OTP Faktoring Montenegro“ DOO Podgorica, na adresu: Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istim uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti, a imajući u vidu da im se isto nije moglo uručiti na adresi, prijavljenoj hipotekarnom povjeriocu od strane dužnika. Upozoravaju se kreditni dužnik Ljamović Vidat i hipotekarni dužnik Ljamović Hasije da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrate hipotekarnom povjeriocu, smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom i hipotekarnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

13

hronika

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

ZORAN PAJOVIĆ PRIZNAO DA JE AKTER INCIDENTA U SITI KVARTU

Udario advokatovog sina zbog maltretiranja njegovog četvorogodišnjaka? Podgoričanin Zoran Pajović (34) priznao je pred službenicima Centra bezbjednosti Podgorica da je u ponedjeljak udario dvanaestogodišnjeg B.B., sina poznatog advokata Vladana Bojića. Ipak, kako je tvrdio, nije mu bila namjera da povrijedi dječaka, već je u ljutnji mahao rukama, kada ga je, kako je opisao, zakačio vrhovima prstiju. Međutim, u jednoj podgoričkoj klinici ljekari su konstatovali da mu je nanio tešku tjelesnu povredu – lom nosa sa dislokacijom. Razlog fizičkog napada, prema riječima Pajovića u policiji, nema veze sa bi-

lo kakvim zavjerama protiv advokata Bojića, već zato što su navodno Bojićev sin i grupa dječaka maltretirali njegovog četvorogodišnjeg sina, koji ima smetnje u govoru. Iz Uprave policije juče je saopšteno da je Pajović “3. aprila, oko 15 časova u Ulici Cetinjska u naselju City kvart u Podgorici, nakon kraće svađe između njegovog maloljetnog sina i maloljetnog B.B., fizički nasrnuo na B.B.”. Osnovno državno tužilaštvo je kvalifikovalo djelo kao nasilničko ponašanje u sticaju sa teškom tjelesnom povredom. Pajović je ispričao u policiji da je, na sugestiju ljeka-

NAKON INCIDENTA ISPRED VIšEg SUDA

Mustafa ponovo privođen Petnaest dana nakon policijske potjere i hapšenja u Podgorici, Edmond Mustafa (21) iz Bara ponovo je akter incidenta. Barska policija privela ga je prije dva dana zato što je fizički napao jedno lice u ovom gradu, prenosi Jedro.me. U barskom tužilaštvu su se izjasnili da u tom djelu nema elemenata krivičnog djela, pa ga je barska policija juče procesuirala za prekršaj i privela u Sud za prekršaje sa prekršajnom prijavom za fizički napad. Mustafa i Zijad Nurković (21) bili su akteri incidenta koji se odigrao 21. marta

ispred Višeg suda u Podgorici, kada su pripadnici CBa dobili operativni podatak da se u blizini ovog suda nalazi veći broj bezbjednosnointeresantnih osoba iz Bara, iz dva zavađena tabora, koje su se okupile zbog suđenja Martinu Jankoviću (19) zbog pokušaja ubistva sugrađanina Petra Popovića (22). Kada su pripadnici Interventne grupe izašli iz vozila, grupa se razbježala, ali su policajci uspjeli da ih privedu. Prilikom bježanja Nurković i Mustafa su bacili pištolje ispod parkiranih automobila, nakon čega su lišeni slobode.

ra da njegovo dijete treba da se socijalizuje i provodi više vremena sa drugom djecom, odvodio ga u dvorište zgrade kako bi se igrao. Uglavnom je bio pod njegovim nadzorom, a kako tvrdi, kada nije bio prisutan, dešavalo se da ga druga djeca zadirkuju. “Tako je i 3. aprila grupa dječaka uzela njegov bicikl i sakrila ga, zbog čega sam se naljutio, vidjevši da moje dijete maltretiraju znatno stariji dječaci. Prišao sam im da to raspravim sa njima i tražio bicikl nazad, kada sad, dok sam granao rukama, zakačio jednog od dječaka vrhovima prstiju”, naveo je on u policiji. J.M.

Bojić

APElACIONI SUD

Ukinuta presuda

Apelacioni sud ukinuo je presudu direktoru Srednje stručne škole u Rožajama Esadu J. Crnovršaninu (54), osuđenom na pola godine zatvora, zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Prema navodima optužnice, Crnovršanin je od 16. januara do 25. marta 2015, kao službeno lice i javni funkcioner izabran odlukom ministarstva prosvjete i nauke Vlade Crne Gore, na mjesto direktora JU “Srednja stručna škola” Rožaje, iskorišćavanjem službenog položaja, pribavio sebi korist, a školi nanio štetu u iznosu od 1.462,50 eura. Tokom postupka Crnovršanin je priznao da je u nekoliko navrata uzimao pozajmice iz blagajne škole navodeći da je taj novac kasnije i vratio. S.K.

ZAVRšENO SUđENJE ZA UbISTVO

Okrivljeni: Da ga nijesam ubio, on bi sigurno mene Suđenje Leki Koraću, optuženom za ubistvo rođaka Predraga Koraća, završeno je juče u Višem sudu, a presuda će biti izrečena 20. aprila. Prema navodima optužnice, Leka Korać je 17. marta 2015. u selu Bjeloševina kod Nikšića ispalio u rođaka hitac iz lovačke puške. Od posljedica ranjavanja Predrag Korać je pet dana kasnije preminuo u Kliničkom centru Crne Gore.U završnoj riječi zastupnik optužbe Željko Tomković je istakao da je izvedenim dokazima nesumnjivo utvrđeno da je optuženi počinio ubistvo. “Imajući u vidu sadržaj

izvedenih dokaza, okrivljeni je bio svjestan svojih postupaka, postupao je sa umišljajem i htio je izvršenje djela. Zbog toga predlažem sudu da ga oglasi krivim i kazni po zakonu”, kazao je tužilac. S druge strane, Koraćev branilac Čedo Popović tvrdio je da je njegov klijent pucao kako bi zaštitio sopstveni život. Sa tim se saglasio i optuženi. “Samo mogu da kažem da sam bio u vrlo dobrim odnosima ne samo sa njim, već već i sa cijelom njegovom porodicom. Da ja njega nijesam, on bi ubio mene”, zaključio je optuženi. S.K.

14

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

UCG: OKRUGLI STO ª ISHODI UČENJA I POTREBE TRŽIŠTA RADAº

SVE VIŠE IMA DIPLOMA, A SVE MANJE ZNANJA ⌦ Jelena Vađon Đurišić

S

uština reforme obrazovanja je da se dobije novi kvalitet, odnosno profil stručnjaka koji će moći da odgovore potrebama društva i tržišta rada.

Reformama, koje se trenutno sprovode na Univerzitetu Crne Gore biće povećan nivo i kvalitet visokog obrazovanja, a studenti će steći znanja i vještine prepoznatljive na tržištu rada, ocijenjeno je juče na okruglom stolu “Ishodi učenja i potrebe tržišta rada”. Tom problematikom se, kazala je prorektor UCG i rukovodilac projekta Devcore Maja Baćović, Univerzitet bavi već dvije godine u okviru reformi i reorganizacije. One se trenutno sprovode sa ciljem povećanja nivoa i kvaliteta obrazovanja, istraživanja i rada i da studenti nakon dobijanja diplome na svim nivoima imaju znanje i vještine koji su prepoznatljivi na tržištu rada.

rekla je Baćović. U toku je izrada novih studijskih progama i priprema za reakreditaciju koja se očekuje 2017. godine. “Rad na ishodima učenja će se nastaviti u pravcu njihovog definisanja za nove studijske programe. To je prilika da kvalitet onoga što smo do sada uradili podignemo na znatno viši nivo i intenzivnom saradnjom i komunikacijom sa svim zainteresovanim subjektima u društvu profilišemo ishod učenja na način da daju maksimalan kvalitet i nude najbolje studente na tržištu rada”, kazala je Baćović.

■ U TOKU IZRADA NO-

Visokoškolski sistem Crne Gore, kazao je prorektor UCG profesor Živko Andrijašević, opterećen je brojnim problemima i proizvodi nešto što nije njegov cilj i namjera “a to je da smo došli do hiperprodukcije diploma, a njihov i kvalitet znanja je opao”. “Crna Gora ima malo tržište i hiperprodukciju kadra u oblasti visokog obrazovanja. Po meni, imamo sve više ljudi sa visokoškolskom diplomom, a sve ma-

VIH STUDIJSKIH PROGRAMA

“Do sada smo dosta postigli. Na nivou postojećih studijskih programa već smo definisali ishode učenja za sve studijske programe na osnovnim, master i doktorskim studijama i to je bio izuzetno opsežan i zahtjevan posao s obzirom na to da imamo više od 250 studijskih programa sa 470 različitih usmjerenja”,

■ PROBLEM HIPER-

PRODUKCIJE KADRA

nje obrazovanih ljudi”, smatra Andrijašević. Suštinski problem, prema mišljenju Andrijaševića, jeste da se na Univerzitetu stvore kvalitetni diplomci, jer bi se time riješio glavni problem. “Nije problem da tržištu rada damo ono što mu treba nego da mu damo određeni kvalitet koji mu nedostaje. Imamo problem sa kvalitetom i zato je važno da na Univerzitetu dosegnemo određeni kvalitet. Kvalitetan diplomac je neko ko će naći mjesto na tržištu i tržište ga traži. I na taj način Univerzitet kreira tržište”, ocijenio je Andrijašević. Zato su, kaže, počele reforme koje su, po dubini zahvata i kompleksnosti, sigurno najveće od osnivanja Univerziteta.

“Reforma visokog obrazovanja je sveobuhvatan proces, koji ima dvije ciljne grupe. U današnjem vremenu imamo reformu koja treba da dovede do usklađivanja između sektora visokog obrazovanja i potreba tržištra rada”, kazao je Andrijašević, ističući da takva reforma ima za cilj formiranje ličnosti određenih sposobnosti.

■ CILJ - DOBITI STRUČ-

Crna Gora ima malo tržište i hiperprodukciju kadra u oblasti visokog obrazovanja. Po meni, imamo sve više ljudi sa visokoškolskom diplomom, a sve manje obrazovanih ljudi

NJAKA POTREBNOG TRŽIŠTU RADA

Reforma visokog obrazovanja se, dodaje, ne tiče samo Univerziteta i visokoškolskih ustanova već čitavog društva. Iako se u javnosti kao reforma univerziteta percipira promjena modela studiranja

sa 3+1+1 na 3+2, on ističe da “suština reforme nije da zamijenimo modele već da dobijemo novi kvalitet, odnosno profil stručnjaka koji će moći da odgovore potrebama društva i tržišta rada.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

DRUŠTVO

15

POLEMIKA OKO DOGAĐAJA U DANILOGRADSKOJ GIMNAZIJI

Ministar za kazne, Jonica brani đake

Sa reformama upoznat svaki sedmi ispitanik Prošlogodišnje istraživanje Privredne komore pokazalo je da privrednici nemaju dovoljno informacija o ishodima učenja. Njih čak 98 odsto smatra da bi trebalo da budu uključeni prilikom definisanja ishoda učenja. Anonimno istraživanje na uzorku od 75 ispitanika koji su članovi Privredne komore rađeno je u cilju analize efekata reforme visokog obrazovanja sa posebnim akcentom na upotrebu i razumijevanje koncepta ishoda učenja. Iako reforma podrazumijeva postojanje dokumenta pod nazivom “Dodatak diplomi” koji sadrži detaljne informacije o studijskom programu koji je pohađao student i ostvarenim rezultatima, čak 45,4 odsto ispitanika nikada nije čulo za njega, dok je na pitanje da li bi im taj dokument bio koristan prilikom procesa selekcije novih zaposlenih 88,9 odsto odgovorilo negativno.

Novi model (3+2) će, smatra Andrijašević, dovesti do većih specijalističkih znanja i mobilnosti i stepena intrenacionalizacija Univerziteta. Ishodi učenja, ocijenila je Vesna Radulović iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, pomažu razumijevanju kva-

Istraživanje je pokazalo i da je 14,9 odsto ispitanika u potpunosti upoznato sa reformom visokog obrazovanja, a 63,4 odsto djelimično. “Čak 56,8 odsto ispitanika smatra da obrazovni sistem nije usaglašen sa potrebama tržišta rada, 14,2 odsto da je djelimično usklađen a 11,2 da je potpuno usklađen”, naveo je predstavnik PK, Vladimir Blečić. Takođe, kako je rekao, istraživanje je pokazalo da privrednici nijesu mogli da odrede jasnu razliku u zadacima koje može da izvršava zaposleni bečelor i master. “Na pitanje kakvu radnu snagu dobija reformom obrazovanja 31,8 odsto ispitanika je odgovorilo da ne može da procijeni, 15 odsto da reforma unosi promjene, a 27,9 odsto da je manje kvalitetna radna snaga”, kazao je Blečić.

lifikacije, šta visokoobrazovana osoba može da uradi i koje vještine i znanja može dobiti. Važnost ishoda učenja nastavnih predmeta je, kako kaže, osnovna spona koja dovodi do razvoja profesora, kvaliteta nastave i studenta i njegovog budućeg znanja.

Ministar prosvjete Predrag Bošković optužio je poslanicu SNP-a Snežanu Jonicu da djecu zloupotrebljava u političke svrhe, i ponovio da bi učenici danilovgradske gimnazije trebalo da budu kažnjeni jer su zloupotrijebili školsku imovinu. Jonica je Boškovića pitala “na koji način je performans učenika Gimnazije iz Danilovgrada bio neprikladan i na koji način predstavlja nepoštovanje obrazovnog sistema i nekultura prema ustanovi”. Poslanica SNP-a je podsjetila da su učenici 24. marta na velikom odmoru, zbog sjećanja na bombardovanje 1999, pustili pjesmu Riblje čorbe – Djecu ti neću oprostiti. Jonica je na sjednici pustila početak pjesme, a onda navela: „Dakle, u pjesmi se kaže „Ti si mi bio dragi gost i rado sam te gostio, možda sam primitivan, prost, djecu ti nisam oprostio, zašto su tvoji meci išli ka mojoj djeci, o njima sanjam i maštam, djecu ne mogu da praštam““, citirala j e Jonica. Bošković je na to rekao da ne želi da ulazi u priču o zloupotrebi djece. „Je r s t e tu vi zaista

Jonica

Radnici iz Bara se useljavaju 15. maja Stotinu porodica prosvjetnih i zdravstvenih radnika iz Bara konačno će narednog mjeseca moći da usele u stanove na koje čekaju duže od sedam godina, saopštio jejuče u parlamentu ministar prosvjete Predrag Bošković. On je, na pitanje Aleksandra Damjanovića iz SNP-a, odgovorio da je to bio jedan od prvih problema koji ga je sačekao kada je došao na tu funkciju, ali da su uspjeli da ga riješe. “Juče sam sa sindikatom

dominantni, jer to koristite na jedan vrlo perfidan način, zloupotrebljavajući djecu za vaše političke ciljeve. Mi to nijesmo radili i ne želimo da radimo“, kazao je Bošković. Ministar je saopštio da i dalje smatra da đaci treba da budu kažnjeni “zato što su zloupotrijebili školsku imovinu, opredijelili se da urade nešto što nije propisano pravilima škole”. “Nema nikakve veze da li je to poenta NATO bombardovanja ili odavanja pošte, kako vi govorite, već naprotiv ušli su tamo gdje im nije

prosvjete imao sastanak i sa stambenom zadrugom, ono što je sada evidentno je da će do 15. maja sve već biti završeno i da će stanari moći da usele u stanove“, naveo je Bošković. Zgradu su, podsjetimo počeli da grade 2007, a trebalo je da bude useljena još 2009. Slučaj se dovodi u vezu i sa bivšim predsjednikom opštine Bar Žarkom Pavićevićem, protiv koga se u Višem sudu u Podgorici vodi postupak.

mjesto, zloupotrijebili inventar koji nijesu smjeli“, kazao je Bošković. Podsjetimo, Ministarstvo je, nakon događaja u danilovgradskoj Gimnaziji, saopštilo da će đacima biti izrečene vaspitne mjere.

Bošković

16

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Ministartstvo nauke

Izabrano pet kandidata za Masdar institut Podaci za crnu Goru

Od dijabetesa boluje svaki osmi građanin

U Crnoj Gori oko 50.000 osoba ima dijabetes, odnosno svaki osmi građanin stariji od 20 godina, saopšteno je na jučerašnjem stručnom skupu. Generalna direktorica Direktorata za bioetiku i međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja Mira Jovanovski-Dašić kazala je da, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu više od 350 miliona ima dijabetes, a očekivanja su da će se taj broj udvostručiti narednih 20 godina. “Procijenjeno je da je u Crnoj Gori u 2014. godini bilo oko 50.000 osoba u stanju dijabetesa, odnosno svaki osmi građanin stariji od 20 godina je u stanju dijabetesa, a svaki 23. ima dijabetes,

50

hiljada građana Crne Gore ima dijabetes, odnosno svaki osmi građanin stariji od 20 godina je u stanju dijabetesa, a svaki 23. ima dijabetes, a to ne zna a to ne zna“, kazala je ona na skupu na temu „Ostanimo zdravi porazimo DB melitus“, održanom u okviru obilježavanja Svjetskog dana zdravlja. Jovanovski-Dašić poručila

je da građani treba da imaju razvijenu svijest o specifičnosti dijabetesa, ozbiljnosti današnje epidemiološke situacije i mogućnostima prevencije šećerne bolesti, kao i velikom značaju očuvanja zdravlja, poboljšanja zdravstvenog stanja i promovisanje zdravih stilova života, uz provjeru osnovnih zdravstvenih parametara. “Trend brzog življenja ostavlja nam malo vremena da se posvetimo očuvanju zdravlja, a značaj prevencije, koja obuhvata zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine i izbjegavanje upotrebe duvana, može spriječiti ili odložiti pojavu dijabetesa tipa 2 i njenih komplikacija“, kazala je ona. M.I.

Ministarstvo nauke odabralo je pet od osam prijavljenih kanditada na Konkurs o stipendijama Masdar instituta za nauku i tehnologiju iz Abu Dabija koji je raspisan 16. februara. Nakon administrativne provjere, Ministarstvo nauke predložilo je sljedeće kandidate za postdiplomske programe studija i to: Dušana Vućića, studenta akademskih magistarskih studija Elektrotehničkog fa-

kulteta; Marka Petrića koji je diplomu osnovnih studija stekao na Prirodno-matematičkom fakultetu, Vladimira Pejovića, diplomu osnovnih studija stekao na Elektrotehničkom fakultetu, Amara Kapića, diplomu osnovnih studija stekao na Elektrotehničkom fakultetu i Jelenu Mijušković, diplomu osnovnih studija stekla na Prirodno-matematičkom fakultetu. M.I.

nvo ¹ Mladi Pronalazači crne Goreª

Napravite inovativan proizvod i osvojite 1.200€ Fondacija NVO „Mladi pronalazači Crne Gore“, Centar za stručno obrazovanje, Ministarstvo nauke i Ministarstvo prosvjete, uz podršku generalnog sponzora Crnogorske komercijalne banke, raspisali su juče Konkurs za Sajam mladih pronalazača 2016. godine. Program “Sajam mladih pronalazača” odnosi se na pripremu inovativnih rješenja iz različitih oblasti i njihovo predstavljanje na Sajmu mladih pronalazača koji će biti 16. maja u

poslovnom objektu The Capital Plaza u Podgorici. “Za opšti takmičarski dio potrebno je da učenici naprave inovativan proizvod, koji je originalan, praktičan za upotrebu, lak za proizvodnju, pristupačan i ima potencijala za široko korišćenje”, objašnjavaju iz Ministarstva. Za sve učesnike u opštem takmičarskom dijelu Crnogorska komercijalna banka je obezbijedila Fond za pomoć školama u izradi radova u ukupnom iznosu od 1.200 eura. M.I.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

crna gora

17

Kolašinci traže naKnade i za očeve, raKočević za dn

Podizao sam djecu, ali je bivša žena dobila naknadu Podrška inicijativi za proširenje zakona o socijalnom davanju za majke sa troje i više djece pokrenuta je sa područja kolašinske opštine, gdje je do sada prikupljeno više od stotinu potpisa. Kolašinci smatraju da je zakon diskriminatorski i da nijesu uključene posebno žene sa sela koje nijesu imale prilike i vremena da se javljaju na zavod za zapošljavanje, a radile su najteže poslove, kao ni samohrani očevi, kojih na području ove opštine ima oko 74. Kako je kazao jedan od njih, poljoprivrednik iz sela Lipova, Zdravko Rakočević (52), zakon je nedorečen u nekoliko segmenata. “Prije svega, jedan vid diskriminacije je u tom zakonu napravljen i za majke sa sela,

koje nijesu bile u mogućnosti da se javljaju na biro rada, a imaju više od troje djece. Druga stavka bili bi i samohrani očevi. Prije 26 godina supruga me ostavila sa troje djece, najmlađe je imalo osam mjeseci, a najstarije tri godine. Do dana današnjeg ja ih podižem, a kako sam saznao, moja bivša supruga, koja je u međuvremenu dobila još jedno dijete, ostvarila je po zakonu svoje pravo. Pitam se šta je onda sa nama”, kazao je Rakočević. On je istakao da je pomenuti zakon loš, te da nije za to ni da se manja penzija mijenja za veću, već ako je država riješila da daje te penzije, onda neka bude jednaka za sve. “Zakon je loš, a država bi trebalo da reaguje. Žene sa sela su najugroženije. Zašto se to nji-

Budva: otvoren sajam namještaja

Bujković: Ove godine ponuda je raznovrsnija Sajamska sezona u Budvi nastavljena je juče na Jadranskom sajmu svečanim otvaranjem 40. jubilarnog sajma namještaja, opreme za domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju i 10. sajma umjetnina “Art Expo”. “Činjenica da su na sajmu prisutni proizvodi iz 12 zemalja svjedoči o njegovoj internacionalnoj platformi, a 35 odsto novih izlagača da će ponuda biti raznovrsna”, kazao je direktor Jadranskog sajma Rajko Bujković. Predsjednik opštine Budva

Sa otvaranja Sajma namještaja

Srđa Popović kazao je da su sajamske manifestacije važne za grad Budvu i kompletno okruženje. “Sama činjenica da se oko 50 odsto turističkog prometa odvija u našem gradu potvrđuje da mi sve dajemo za unapređenje kvaliteta, a Jadranski sajam je naš veliki partner i on doprinosi iz godine u godinu sve boljim uslovima za razvoj turizma i unapređenje i valorizaciju svega onoga što budvanska rivijera pruža”, istakao je Popović. N.L.

Vodio sam neku evidenciju - nas samohranih očeva na teritoriji kolašinske opštine je 74. Ugrožene su i žene koje nijesu uspjele da se ostvare kao majke, a željele su, kazao je Rakočević

ma ne omogući? Da li je primjer žena iz Lepenca, koja ima 12 djece? Žene se ranije nijesu prijavljivale na biro jer nijesu imale kad od posla i nije im muž dao”, kazao je Rakočević. On se, kako kaže, po ovom pitanju obratio i ministarki rada i socijalnog staranja Zorici Kovačević. “Dobio sam odgovor iz njene službe da će se ministarka potruditi da u narednih godinu dana promijeni sadašnji zakon”, kazao je Rakočević. On je istakao da su po pitanju samohranih očeva zakazale sve moguće institucije, te da za njih nije bilo adekvatne pomoći. “U kolašinskom centru za socijalno, kad sam se razveo, jedino su se bavili time kome će djeca pripasti i ništa više.”, kazao je Rakočević. Z.B.

tivat: regent

Rakočević

Prostor nekadašnjeg jalovišta

Vord novi menadžer

na prostoru neKadašnjeg jalovišta

Vord Regent Porto Montenegro imenovao je Džuliju Vord za novog generalnog menadžera. Vord posjeduje 31 godinu radnog iskustva u ugostiteljstvu, a znanje i iskustvo sticala je u nekim od vodećih svjetskih ugostiteljskih grupacija koje su ujedno i članovi respektabilnih ugostiteljskih oganizacija poput “Leading Hotels of the World”, “Fancourt South Africa”, kao i drugih luksuznih brendova kao što je “Radisson SAS”. Vord je svoju karijeru počela u južnoj Africi, na recepciji. Bila je izvršni zamjenik generalnog menadžera prilikom otvaranja Regentovog luksuznog rizorta na Baliju. U Regent Porto Montenegro dolazi sa pozicije generalnog direktora luksuznog kompleksa “Luxury Villas and Homes” na Tajlandu. Z.K.

Mojkovac uskoro dobija trim i biciklističku stazu Opština Mojkovac je uradila glavni projekat trim, pješačke i biciklističke staze na prostoru nekadašnjeg jalovišta sa fazama saobraćaja, elektroinstalacije jake struje i hidrotehničke instalacije. Iz Sekretarijata za uređenje prostora i održivi razvoj opštine Mojkovac istakli su da je projekat urađen u skladu sa DUPom “Sportska zona” i idejnim rješenjem koji je uradila “Metamorfoza” iz Bijelog Polja. Trim, pješačka i biciklistička staza su predviđene kao prsten koji ide obodom cjelokupne lokacije jalovišta dužine 1.700 metara. Uz pješačku stazu može se planirati postavljanje klupa.

U sklopu projekta na sjevernom dijelu jalovišta projektovano je oko 260 metara dužine pješačkih staza unutar projektovanog prstena, koji sa trim, pješačkom i biciklističkom stazom formiraju više parkovskih površina predviđenih za uređenje i opremanje parkovskim mobilijarom. Direkcija javnih radova je 18. novembra prošle godine raspisala tender za izgradnju prve faze izvođenja radova u vrijednosti od 180.000 eura. Ponude su bile otvorene do 15. decembra i izabran je izvođač radova d.o.o. “Temko” iz Nikšića. Biće raspisan i tender za izvođenje radova druge faze u vrijednosti od 380.000 eura. V.B.

18

CRNA GORA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14), naručilac Opština Herceg Novi, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Vršenje usluga fizičko tehničke zaštite opštine Herceg Novi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-5-443-2/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 05.04.2016. godine. Lice za davanje informacija: Zorica Begović, telefon +382 (031) 323 781 e-mail: zorica.begovic@hercegnovi.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asfaltiranje platoa od kapele do ulaza u gradsko groblje „Škaljari”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 20/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Turistička organizacija Nikšić, Ivana Milutinovića br.10, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga štampanja kataloga, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 32/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Blagojević Marijana , telefon 069/444-367 , e-mail toniksic@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JP Sportski centar Nikšić oglašava:

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

NIKŠIĆ: NOVINARI DNEVNIH NO

JAGUAR ODABRA GORU ZA PROMO SVOG PRVOG TER Ekipa Dnevnih novina dobila je ekskluzivno pravo da prisustvuje promociji prvog SUV modela velike britanske kompanije Jaguar

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i sukcesivna isporuka uniformi za radnike f-co narucilac, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-2216 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Lješković Sanja, telefon 040/201-252, e-mail: sanja.ljeskovic@scniksic.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO ”Vodovod i kanalizacija Kotor“, Škaljari bb, Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge izrade obrazaca računa, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj B3/5-1221/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.14.2016.g. godine. Lice za davanje informacija, Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me

⌦ Jovana Lasica Povorka od nekoliko najnovijih modela renomiranog britanskog proizvođača automobila Jaguar danima krstari Crnom Gorom, budući da je taj čuveni brend izabrao baš našu zemlju za promociju prvog SUV modela u istoriji te kompanije. Kako je DN potvrdio product PR direktor Jaguar Land Rovera Ričard Egnju, na Slanom jezeru u okolini Nikšića ovih dana testiraju svoj prvi terenac sa brojnim novinarskim ekipama iz čitavog svijeta. Zahvaljujući ovom britanskom gigantu, Crna Gora dobila je privilegiju da bude doma-

ćin tog spektakularnog događaja i svakog dana ugosti više od 30 novih novinarskih ekipa iz južne Afrike, Velike Britanije, Kine, Slovačke i mnogih drugih zemalja. Vozi se još i na Žabljaku i u Radanovićima, ali se može reći da je njihova baza na Slanom jezeru, gdje je izgrađeni rampa pod uglom od 42 stepena i montažni objekat modernog izgleda na vrhu vidikovca, sa prepoznatljivim logom Jaguara.

■ CRNA GORA IDEALNA “Dio mog posla je da predstavim nove automobile novinarima i ovakve događaje pravimo svuda po svijetu. Došli smo

Britanska ekipa je preksinoć bila i na Svetom Stefanu, koji je, kako kaže Egnju, magično mjesto, dok su juče obišli i Lovćen

u vašu zemlju prije nekoliko nedjelja. Očekujemo da ovaj automobil bude prodat u 117 zemalja širom svijeta”, objasnio je Dnevnim novinama Egnju. On ističe da je Crna Gora za

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno” Budva oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – specijalno vozilo mali autosmećar minimum 5m3 dva komada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 100.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01- 1358 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033/452-562, e-mail duma@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JP Sportski centar Nikšić oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka – odrzavanje vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-2219 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Lješković Sanja, telefon 040/201252, e-mail: sanja.ljeskovic@scniksic.me

SJAJNA PRILIKA ZA PROMOCIJU CRNE GORE Britanska ekipa napravila je i montažnu kuću. Tu mogu ručati i odraditi brifing sa novinarima.“Ovdje je danas grupa od 32 novinara. Svakog dana stiže grupa od 30-ak novinara i svi oni će pisati divne stvari o vašoj zemlji”, sa osmijehom priča Egnju.Novinari koji prate dešavanja na polju automobilizma su prvi testirali SUV model i, kako Egnju dodaje, ovo je prvi put da je neko uopšte sjeo za volan pomenutog automobila. “U pitanju je najnoviji model i prvi put je Jaguar uradio nešto ovako, jer obično pravimo sportske automobile. Ovo je prvi SUV model i prodaja širom svijeta počinje krajem aprila”, ističe Egnju, dodajući da očekuju da to bude jedan od najprodavanijih Jaguarovih modela u istoriji. Za sada je već mnogo ljudi naručilo automobil, negdje oko 25.000, a cijena u Crnoj Gori kreće se oko 50.000 eura, zaključuje naš sagovornik.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

CRNA GORA

19

OVINA NA PROMOCIJI BRITANSKOG PROIZVOĐAČA

AO CRNU OCIJU RENCA

U mogućnosti da se spušta na 42 odsto nagiba

Sa snimanja promotivnog spota na Slanom jezeru

Zakupili Sveti Stefan

Na tržište, za početak, ide svega 2.000 primjeraka i to po cijeni od oko 80.000 eura. Od toga, u domovini će biti prodato svega 200 jedinica. Što se tiče osnovnog modela koji ća kasnije krenuti u prodaju, pominje se cijena od oko 47 hiljada. A, kako tačno izgleda F-Pace prvi će imati priliku da vide Crnogorci, jer je Jaguar zakupio Sveti Stefan, gdje se planira prva svjetska prezentacija i testiranje! Pozvano je više od 750 ljudi, a stotine svjetskih medija izvještavaće sa našeg primorja, što predstavlja sjajnu reklamu za malu državu na brdovitom Balkanu.

25

hiljada građana, širom svijeta, naručilo je Jaguarov terenac

ovaj događaj odabrana jer je, kako kaže, prelijepa zemlja koja ima fantastične puteve, od brzih cesti do krivudavih planinskih makadama. “Crna Gora je divna zemlja, a putevi su fantastični. Bili smo na sjeveru i vozili tim planinskim putevima, a gore još ima snijega. Prošle godine sam prvi put došao u Crnu Goru, kada smo pravili planove za ovaj događaj i razmišljali o nekim daljim destinacijama poput južne Afrike, Srednjeg istoka, ali zaljubili smo se u Crnu Goru. Kao što sam rekao, ima sve što nam je potrebno, odlične pu-

teve, lijepa je zemlja, sve koje smo upoznali bili su ljubazni, i lokalna vlast i vlasnici zemljišta. Ovdje sam već desetak dana, mislim da ću premjestiti kancelarije ovdje, ne idem kući”, kroz smijeh priča Egnju. Britanska ekipa je preksinoć bila i na Svetom Stefanu, koji je, kako kaže, magično mjesto, dok su juče obišli i Lovćen.

■ ODABRALI SLANO JEZERO

Egnju poručuje da će Crnu Goru posjetiti i neke njihove važne mušterije, koje će smjestiti u Porto Montenegro i koje će biti u prilici da voze crnogorskim putevima. “Naši gosti su stigli na tivatski aerodrom i nekako nam se svidjela ideja da ne vide automobile dok ne dođemo na trajekt. Automobili su bili na trajektu i kada smo sišli, imali smo sjajnu vožnju do Slanog jezera. Trebalo nam je neko

50 hiljada eura koštaće “Jaguar” za crnogorsko tržište

U pitanju je najnoviji model i prvi put je Jaguar uradio nešto ovako, jer obično pravimo sportske automobile. Ovo je prvi SUV model i prodaja širom svijeta počinje krajem aprila, ističe Egnju mjesto gdje bismo odradili brifing, da im pričamo o automobilu. Kada smo stigli, zaljubili smo se u ovo mjesto”, objašnjava on. Upravo je tu napravljena rampa pod uglom od 42 stepena na najdubljoj tački, a naša ekipa uživala je u spektakularnom spuštanju novog Jaguara F-pace, kao i vožnji ukupno 16 terenaca po okolnim putevima duž Bara budoških. Ekipa DN dobila je ekskluzivno pravo da prisustvuje tom događaju i napravi fotografije na licu mjesta. “Za to spuštanje koristimo elektroniku u kolima, imamo takozvani Adaptive Surface Response. Pritisne se dugme, dignete stopala sa svega i ne dodirujete pedale, samo su ruke na volanu. Tako se automobil sam spušta niz rampu, što je odlično.”

20

crna gora

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Dods i Rajntke: Zabrinute smo zbog privatizacije Solane Ulcinj: OtvOrenO pismO premijerU i ministrU

Kopredsjedavajuća POSP-a Crne Gore i EU u Evropskom parlamentu Analiz Dods i članica POSP-a Teri Rajntke zabrinute su zbog moguće privatizacije područja ulcinjske solane koja bi, kako su navele u pismu premijeru Milu Đukanoviću i ministru održivog razvoja i turizma Branimiru Gvozdenoviću, mogla imati negativan uticaj na zaštitu Solane kao “prirodnog spomenika”. Kako navode u pismu, obraćaju se Vladi uoči druge Konferencije o zaštiti ulcinjske solane, koja će biti održana od 7. do 8. aprila. “Evropski parlament je ista-

Ulcinjsku solanu je trebalo proglasiti za Emerald stanište najkasnije do juna 2015. godine, ali to nije učinjeno, stoji u pismu

kao važnost ulcinjske solane kao najznačajnijeg lokaliteta na istočnom dijelu jadranske obale za uzgoj i boravak pti-

ca tokom zime i pozvao da se ulože dalji napori u očuvanje biodiverziteta ulcinjske solane kroz svoju nedavnu Rezoluciji o izvještaju o Crnoj Gori za 2015. godinu. Odbor Crne Gore i EU za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) je u svojim preporukama pozvao na zaštitu Solane u Ulcinju. Zaključci prve Međunarodne konferencije o zaštiti Solane, usvojeni prije godinu uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, stvorili su okvir kako bi se ta zaštita obezbijedila”, navodi se u pismu. Pozdravljaju činjenicu da je Vlada preduzela prve korake u cilju zaštite Solane, kao što su

Ulcinjska Solana

popravka pumpi za ispumpavanje vode i uspostavljanje privremene uprave Solane, ali takođe treba istaći značajno kašnjenje u sprovođenju nekoliko zaključaka sa konferencije. Naročito ističu sljedeće zaključke sa prve Međunarodne konferencije o zaštiti Solane u Ulcinju. “Nacionalna zaštita Solane u Ulcinju treba biti uspostavljena najkasnije do oktobra 2015. godine. Iako su preduzeti prvi koraci po pitanju ove mjere, proces nacionalne zaštite još nije završen. Iz tog razloga pozivamo Vladu da završi pro-

ces što je prije moguće. Zabrinuti smo zbog izvještaja nevladinih organizacija koje se bave životnom sredinom, koje tvrde da je sadašnjim prostornim planom za obalno područje Crne Gore predviđena izgradnja hotela na površini od 70 hektara na području Solane. Prema tvrdnjama nevladinih organizacija, ovih 70 hektara su na području odmarališta za ptice. Nadamo se da će prostorni plan biti sredstvo kojim će se obezbijediti prirodna zaštita Solane i da će isti biti usvojen kroz demokratski i inkluzivan proces”, stoji u pismu.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Podgorica, 06. April 2016. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno članu 17 Zakona o biračkom spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14 i 20/15),

OBJAVLJUJE Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u zaključenom biračkom spisku u opštini TIVAT u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini TIVAT 1) Broj birača

Broj birača u biračkom spisku u opštini Tivat po kome su održani prethodni izbori

07.04.2013.

10747

Broj birača u biračkom spisku za lokane izbore u opštini Tivat

06.04.2016.

11078

2) Broj novoupisanih birača i to:

678

a) Birači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom

446

b) Birači koji su prijavili prebivalište u Crnoj Gori

102

c) Birači koji su biračko pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo

130

3) Broj birača za koje je izvršena promjena upisa na osnovu prijave, odnosno odjave prebivališta u Crnoj Gori

473

4) Broj birača brisanih po osnovu:

384

a) Činjenice smrti b) Gubitka crnogorskog državljanstva c) Odjave prebivališta van Crne Gore 5) Broj birača koji su promijenili lično ime 6) Broj birača kojima je promijenjen jedinstveni matični broj 7) Broj birača kojima je promijenjen datum prijave poslednjeg prebivališta 8) Broj birača kojima je promijenjen datum prijave prebivališta u Crnoj Gori 9) Broj birača kojima je promijenjeno biračko mjesto Napomena: Zbog nedostatka rubrika u numeričko tabelarnom prikazu na osnovu kojih nastaju promjene u biračkom spisku MUP daje sljedeće podatke: • Za jedno lice izvršeno utvrdivanje prebivališta - član 18 Zakona o registrima prebivališta i boravišta; • Za četiri lica izvršeno brisanje iz registra umrlih - ispravljena greška o matičnom registru umrlih član 14 Zakona o matičnim registrima; • 12 birača brisani iz biračkog spiska zbog potpunog gubitka poslovne sposobnosti - član 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika.

373 5 6 173 2 326 47 2482

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

svijet

21

Večernji list tVrdi da je Zagreb blokirao otVaranje poglaVlja 23 i 24

Hrvatska već blokira pregovore Srbije sa EU Zagrebački Večernji list tvrdi da Hrvatska već blokira Srbiju u pregovaračkom procesu pristupanja Evropskoj uniji, tako što zvanični Zagreb nije dostavio stav o otvaranju poglavlja 23, pa je ta tačka navodno skinuta sa dnevnog reda Radne grupe Savjeta EU koja se bavi pitanjem proširenja. Zagrebački dnevnik saznaje u hrvatskim diplomatskim izvorima da je ta tačka skinuta s dnevnog reda zbog “prigovora” Hrvatske, ali izvori iz EU insistiraju na tome da nikakvi prigovori iz Hrvatske još nisu formalno predstavljeni na sjednici radne grupe na kojoj se prigovori obično iznose. Oni navode da je riječ o tome

da, barem zasad, hrvatski predstavnik na sastancima o proširenju govori da nema nikakve instrukcije iz Zagreba, pa ne može ništa da kaže. Istovremeno, ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Miro Kovač je u nekoliko intervjua i javnih izjava jasno rekao da Hrvatska neće dati saglasnost za otvaranje poglavlja 23 dok Srbija ne pristane na tri uslova – poštovanje manjinskih prava, puna saradnja s Tribunalom u Hagu i ukidanje nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije, navodi Večernji list. “Za odluku je potreban konsenzus, a budući da je 27 zema-

Šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević rekla je u izjavi za RTS da nisu tačni navodi hrvatskog “Večernjeg lista” da je otvaranje poglavlja 23 skinuto sa dnevnog reda radne grupe u Savjetu EU. Tanja Miščević je rekla da se pitanje otvaranja poglavlja 23 još nije našlo na dnevnom redu, ali da očekuje da će biti na redovnom sastanku radne grupe u petak. lja dalo saglasnost za otvaranje poglavlja, čekamo Hrvatsku da specifikuje svoj stav. Kako stava još nema, ta tačka je skinu-

ta s dnevnog reda, jer je ne možemo usvojiti bez konsenzusa svih 28 država”, rekao je izvor iz Savjeta EU. Međutim, drugi izvor iz EU daje kritičniji pogled i kaže da nije moguće postavljati nova mjerila za otvaranje poglavlja, jer su ta mjerila već određena tokom 2014, kada ih je prihvatila i Hrvatska. Prema tom izvoru, Holandija, koja do kraja juna predsjedava Savjetu EU i želi da otvori dva nova pregovaračka poglavlja sa Srbijom, nije zadovoljna hrvatskim stavom. U Evropskoj komisiji, koja samo predlaže, ali ne donosi odluku (ta je odluka striktno na 28 država članica), kažu da su otvaranje poglavlja 23 i 24

prvi sledeći koraci u pregovorima sa Srbijom. Poglavlja 23 (reforma pravosuđa i osnovna prava) i 24 (pravda sloboda i bezbjednost) u pregovorima o članstvu u EU su svjevrsni “alfa i omega” procesa pristupanja jer usklađivanje u tim oblastima treba da obezbijedi sve ono što će državu postaviti na zdrave noge: nezavisno pravosuđe koje će brzo i kvalitetno rješavati slučajeve bez političkog uplitanja, odsustvo ili nizak nivo korupcije, suzbijanje organizovanog kriminala i bezbjednije granice. Važan aspekt predstavljaju i zaštita ljudskih prava i borba protiv diskriminacije.

sajt Vikiliks o MasoVnoM CUrenjU inForMaCija iZ panaMske FirMe ª Mosak Fonsekaº

Soroš organizovao aferu za napad na Putina Predstavnici sajta Vikiliks izjavili su da su SAD finansirale skandal “Panamski papiri” koji je izazvan objavljivanjem dokumenata kompanije “Mosak Fonseka”. Objavljivanje panamskih dokumenata predstavlja informacioni napad na Rusiju i Vladimira Putina lično, navodi se na portalu Vikiliksa. Portal Vikiliks, koji objavljuje tajne dokumente, saopštio je na svom nalogu na Tviteru da je skandal, koji je nastao zbog objavljivanja dokumenata panamske advokatske firme s podacima o nelegalnim ofšor kompanijama i računima, organizovao američki Centar za istraživanje korupcije i organizovanog kriminala (OCCRP) u saradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) i fondom Džordža Soroša.

Džordž Soroš je amerikanizovani Mađar jevrejskog porekla, američki finansijski špekulant, investitor, filantrop i političar. Predsjednik je korporacije za upravljanje investicionim fondovima Soroš fond menadžmenta, Instituta za otvoreno društvo i bivši je član borda direktora Sajveta za inostrane odnose.

“#PanamaPapers napad na Putina organizovao je Centar za istraživanje korupcije i organizovanog kriminala. Napad je usmjeren na Rusiju i bivše države SSSR-a i sponzorišu ga Agencija SAD za međunarodni razvoj i Soroš”, navodi se u saopštenju. Vikiliks tvrdi da finansiranje panamskog skandala čak nije bilo ni indirektno — sprovedeno je direktno od Vlade SAD. I ta činjenica ne može da ne utiče na reputaciju Bijele kuće. “Američki Centar za istraživanje korupcije i organizovanog kriminala može dobro da radi, ali činjenica da je Vlada SAD direktno finansirala napad na Putina preko #PanamaPapers, ozbiljno podriva njenu reputaciju”, piše u jednom od tvitova Vikiliksa. Kako se navodi na sajtu Cen-

tra, ova organizacija zvanično je registrovana pod imenom Asocijacija razvoja novinarstva (The Journalism Development Network) u američkoj državi Merilend. U sastav Centra ulazi i niz organizacija iz istočne Evrope i bivšeg SSSR-a. Projekat Centra dobijao je i nastavlja da dobija pomoć Fonda za demokratiju UN, Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i instituta “Otvoreno društvo” (the Open Society Foundations).

Premijer Islanda Sigmundur Gunlaugson podnio je ostavku nakon što su “Panamski dokumenti” pokazali da je zajedno sa suprugom imao ofšor firmu Vintris kroz koju je oprao milione dolara.

22

SVIJET

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 7. APRIL 1805. PREMIJERA DJELA ª EROIKAº U BEČU

Prvo izvođenje Treće Betovenove simfonije

U bečkom pozorištu “Theater an der Wien” na današnji dan 1805. godine premijerno je za javnost izvedena Betovenova III simfonija, poznata kao “Eroika”. Simfonija je bila posvećena Napoleonu Bonaparti i prvobitno se nazivala “Sinfonia grande, intitolata Bonaparte”, no kada je Betoven saznao da se Napoleon krunisan za francuskog cara i da je odbacio republikanske ideje kojima se autor zanosio, pobjesnio je i obrisao prvobitni naziv te nazvao simfoniju “Herojska simfonija, komponirana u spomen na jednog ve-

likog čovjeka” nakon čega se ustalio naziv Eroica. Bila je pravi bum u simfonijskoj muzici toga vremena. Simfonija je imala je do tada najduže vrijeme trajanja od čak 49 minuta i značajno proširen, ali veoma jedinstven sonatni stav. Kao što je to bila sudbina brojnih drugih velikih djela, ni ova simfonija nije u početku nailazila na razumijevanje. Ipak, ona je kao dragocjena partitura i udžbenik orkestarskog zvuka, puna dva vijeka redovno prisutna na programima koncerata svih simfonijskih ansambala svijeta.

1348.

Češki kralj Karlo IV osnovao je univerzitet u Pragu - Karlov univerzitet, prvi u centralnoj Evropi.

1866.

Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio je prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni, nedjeljnik “Bosanski vjesnik”. List je uređivao Miloš Mandić, a izlazile su na srpskom ili hrvatskom jeziku, ćirilicom i po Vukovom pravopisu.

1929.

Beogradska radio stanica prvi put je direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i “Jugoslavije”. Reporter je bio Rade Stoilović.

1939.

Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale cijelu zemlju.

1941.

Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila je proklamaciju o početku rata s Njemačkom i Italijom i izdala naredbu o opštoj mobilizaciji.

1948. UJEDINJENE NACIJE U ŽENEVI

Osnovana Svjetska zdravstvena organizacija

Ujedinjene nacije su 1948. godine na današnji dan osnovale Svjetsku zdravstvenu organizaciju (World Health Organization) - WHO ili SZO. Ova posebna organizacija UN sa sjedištem u Ženevi, djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, a nasljednica je Zdravstvene organizacije koja je bila agencija Li-

ge naroda. SZO ima za cilj da dovede sve narode na najviši mogući nivo fizičkog i mentalnog zdravlja i spokoja, da se bori protiv velikih endemskih bolesti i epidemija, da doprinosi razvoju higijene, da koordinira međunarodnu akciju u oblasti zdravstva, kao i da doprinosi napretku naučne i stručne saradnje u oblasti medicine.

1943.

U laboratoriji u Bazelu prvi put je proizvedena droga LSD.

1945.

Američki avioni su u Drugom svjetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod “Jamato”.

1962.

Uhapšen je jugoslovenski političar i disident Milovan Đilas, bivši najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapšenja bilo je objavljivanje njegove knjige “Razgovori sa Staljinom”.

1963.

Usvojen je novi jugoslovenski ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) promijenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi ustav popularno je nazvan “povelja samoupravljanja”, jer je njime samoupravni model primijenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.

1827. IZUM HEMIČARA DŽONA VOKERA

Prodata prva šibica Engleski hemičar Džon Voker na današnji dan 1827. godine prodao je prvu modernu šibicu. Voker je šibice koje se pale trenjem osmislio godinu dana ranije kada je primjetio da se čvrsta mješavina stibnita, odnosno sulfidnog minerala, kalijumovog hlorata KClO3, gume i skroba može zapaliti trenjem o bilo koju grubu površinu. Proces proizvod-

nje patentirao je Semjuel Džons, koji je novom izumu dodijelio naziv Luciferove šibice. Usprkos problemima prvih šibica, čiji plamen je bio nepostojan, a povremeno je znalo da dođe i do malih eksplozija, kao i nepredviđenog zapaljenja, šibice su se ustalile, a tokom prvih godina njihovog korišćenja zabilježen je nemali porast broja pušača.

1939. AMERIČKI REŽISER I PRODUCENT

Rođen scenarista Frensis Ford Kopola

Američki režiser, scenarista i producent Frensis Ford Kopola rođen je u detroitu na današnji dan 1939. godine. Uspjeh njegovog gangsterskog epa, a ujedno i porodične hronike, filma “Kum” iz 1972. godine, koji se našao na v r h u najkomercijalnijih film o va svih vremena i dobio tri Oskara, svrstava Kopolu među vodeće američke režisere koji su početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka bitno uticali na holivudski film. Za nastavak svog najvećeg uspjeha film “Kum II” dobio je

šest Oskara 1974. godine. Ovo je Kopoli 1979. godine omogućilo realizaciju njegovog najambicioznijeg projekta u karijeri, spektakla “Apokalipsa danas”. U filmovima je često sarađivao s članovima svoje porodice. Dva njegova sina nastupila su kao statisti u Kumu, tokom ulične tuče i na sahrani don Korleonea. Njegova sestra, Talia Šir, glumila je Koni Korleone u svim trima dijela “Kuma”, a u prvom i trećem nastupila je i njegova kćerka Sofia. Njegov otac Karmin sarađivao je na stvaranju muzike za filmove “Kum”, “Kum II” i “Apokalipsa danas”.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

PRedstavljena knjiga eseja o djelu Ranka Radovića

Ranko nije slijedio samo svoju zvijezdu, već čitavo sazvežđe

kultura

23

U “Naseljenom crtežu” nalazi se 12 eseja o likovnom stvaralaštvu našeg umjetnika

“Ti, arhitekta, znao si da se u Grad ugrađuje kamen, ali razumije se, prije svega, čovjek”, kazao je princ Nikola Petrović-Njegoš

Knjiga “Naseljeni crtež” sa dvanaest eseja o likovnom radu Ranka Radovića predstavljena je u beogradskoj galeriji “Haos”. Tim povodom govorili su predsjednica Srpskog PEN centra Vida Ognjenović, princ Nikola Petrović–Njegoš, dugogodišnji urednik Matice crnogorske Marko Špadijer i slikar Uroš Đurić, koji su ujedno i autori po jednog eseja u knjizi. Oni su podsjetili publiku na renesansnu ličnost Ranka Radovića, prilike i neprilike u kojima je stvarao, te pouke koje je ostavio iza sebe. Princ Nikola, koji je speci-

jalno iz Pariza došao na predstavljanje knjige, kazao je da je Ranko za njega bio svjetlost, prijatelj, osoba od povjerenja uvijek spremna da mu pomogne. U svom eseju princ Nikola skrenuo je pažnju na Radovićevo crtanje junaka ranijih epoha – polugrčkih, polurimskih ili čak japanskih koje je projektovao u prostoru i vremenu, vjerovatno unaprijed predvidjevši kako naša budućnost zavisi od heroja novog doba sposobnih da se suprotstave izazovima pred kojima stoji ljudski rod. “Ti, arhitekta, znao si da se

u Grad ugrađuje kamen, ali razumije se, prije svega, čovjek”, naveo je princ Nikola, istakavši i veliku lekciju skromnosti Ranka Radovića, koji se bicklom vozio ulicama Podgorice dok je bio na poziciji ministra urbanizma. Marko Špadijer autor je eseja u kojem govori o tome da Ranko Radović nije slijedio samo svoju zvijezdu, nego čitavo jedno sazvežđe. “Zbog toga publikacija ‘Naseljeni crtež’ djeluje kao spomenik poštovanja za izuzetno kreativnu i moralnu ličnost”, zaključio je Špadijer. S.I.

Promocija

Vida Ognjenović kazala je da je magična privlačnost Rankovog lika bila dovoljan izazov da se sakupi 12 eseja o njegovom likovnom radu koje potpisuju i Irena Lagator-Pejović, Vinko Penezić i Krešimir Rogina, Sanja Domazet, Dimitrije

Popović, Borka Božović, Mladen Lompar i Ljiljana Zeković. “Harmoniju knjige obezbjeđuju pojedinačni iskazi spoznaje kvaliteta crteža, njihova moderna prezentacija i pregled Rankove poetike”, kazala je Ognjenović.

deveto izdanje manifestacije

Herceg Novi ugostiće više od 70 pjevača

O“ČOvjekubez lica”MilOrada POPOvića PoDgoRIca

Novi roman crnogorskog književnika Milorada Popovića “Čovjek bez lica” biće predstavljen u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici večeras od 19.30 sati. Tim povodom će, pored autora, govoriti i Enver Kazas, Ivan Lovrenović i Vasko Raičević.

ª RevizoRº i ª Žene koje čisteº u nacionalnom teatRu

Dva komada na repertoaru CNP-a

Na današnjem repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta našle su se dvije predstave. Komad “Revizor”, koji je po tekstu Nikolaja Vasiljeviča Gogolja režirao Veljko Mićunović, biće izveden na Velikoj sceni od 20 sati. Uloge tumače Srđan Grahovac, Branimir

Magična privlačnost lika

Popović, Žaklina Oštir, Branka Stanić, Dejan Ivanić... Pola sata kasnije na sceni Studio biće igrane “Žene koje čiste”, koje je po drami “Sluškinje” Žana Ženea režirala Selma Spahić. Igraju Nada Vukčević, Kristina Stevović i Radmila Božović.

Revijalnim nastupom dosadašnjih laureata takmičenja “Bruna Špiler” u kongresnoj sali Instituta “Simo Milošević” u Herceg Novom večeras od 20 sati biće svečano otvoreno 9. Međunarodno takmičenje u solo pjevanju koje nosi ime istaknute jugoslovenske umjetnice i koje će trajati do subote, 9. aprila. Takmičarski dio počeće danas od 17 časova. Ovogodišnje izdanje okupilo je 75 takmičara iz zemlje i regiona. Umjetnička

direktorka festivala i proslavljena dirigentkinja Darinka Matić Marović podsjetila je na važnost uloge Brune Špiler u stvaranju velikih imena solo pjevanja bivše Jugoslavije, izražavajući žaljenje što je zaboravljeno njeno ime kao velike umjetnice sa ovih prostora. Ovogodišnjim žirijem predsjedavaće Miroslav Homen, dok su članovi Tatjana Vasle, Ljubica Živković i Stojan Stojanović Gančev. S.M.

Sa konferencije za novinare

24

kultura

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

PODGORICA: Veče POsVećenO Djelu AmeRIčkOG knjIžeVnIkA

Foknerovo mjesto u istoriji književnosti je nesporno Veče posvećeno stvaralaštvu američkog književnika Vilijama Foknera priređeno je u Gradskoj knjižari u Podgorici, a tim povodom govorili su urednik u izdavačkoj kući “Nova knjiga” Vladimir Vujošević i Aleksandar Jerkov. Po mišljenjima mnogih književnih kritičara, Fokner, koji je stvarao u 20. vijeku i koji je 1949. ovjenčan Nobelovom nagradom za književnost, najveći je američki romanopisac. Uz Džejmsa Džojsa i Virdžiniju Vulf jedan je od najznačajnijih predstavnika modernog psihološkog “romana toka svijesti”, jer u njegovim djelima dominira tragična i tragično-ironična vizija života, u kojoj vlada sudbina, usud, kob, a često se vraća i prošlosti, kazao je Vujošević. “U svim velikim Foknerovim romanima uvijek postoji neka vrsta centralnog odsustva”, napomenuo je urednik u “Novoj knjizi”.

Fokner

U njegovim djelima dominira tragična i tragično-ironična vizija života, u kojoj vlada sudbina, usud, kob, a često se vraća i prošlosti.

Aleksandar Jerkov podsjetio je na činjenicu da su velika djela Vilijama Foknera imala uticaja i na jugoslovenske autore. “Foknerovo mjesto u istoriji književnosti je nesporno - dok bude bilo tumačenja engleske književnosti, ljudi će se baviti Foknerom. Ali u ovoj naplavini popularnosti mora se reći da je došao jedan trenutak preispitivanja Foknera, preispitivanja toga gdje on pripada - istoriji književnosti i stručnjacima ili je i dalje živo prisutan među nama”, zaključio je Jerkov.

DuOPTRIjA: ZA I PROTIV člAnsTVA

NATO u fokusu nove emisije Prve TV Nova petominutna emisija pod nazivom “Duoptrija” u čijem se fokusu nalazi tema NATO-a počeće da se emituje od večeras na Prvoj televiziji. Emisija “Duoptrija” koju će uređivati Tamara Jovović iz informativne redakcije Prve TV emitovaće se svakog četvrtka nakon centralne informativne emisije Vijesti Prve u 19.25 sati i imaće

dvije reprize. “Sagovornici će iznosti argumente za i protiv članstva u NATO, ali i činjenice za i protiv neutralanosti”, kaže Jovović o novoj kratkoj informativnoj formi na kanalu najpopularnije domaće stanice u ciljnoj grupi. Reprize će biti emitovane subotom u 12.55 sati i ponedjeljkom nakon Noćnog žurnala u 23.30 časova.

26

HOTSPOT

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

REKORDAN BROJ ODOBRENIH SMAKNUĆA

RADNICI ŽELE U NJEMAČKU I BRITANIJU

Prošle godine u svijetu 1.634 smrtne kazne

Pala stopa nezaposlenosti u eurozoni

Nema službenih podataka iz Kine, jer se podaci o smrtnoj kazni u toj zemlji smatraju državnom tajnom

LOKALNA OBUKA ZA SLANJE NA

Prošle godine je u svijetu izvršeno najviše smrtnih kazni od 1990. godine, i to skoro 90 posto u tri zemlje - Iranu, Saudijskoj Arabiji i Pakistanu, saopštila je organizacija Amnesty International. Najmanje 1.634 ljudi smaknuto je prošle godine, kazala je organizacija, dodajući da je broj vjerovatno znatno veći s obzirom da nema podataka iz Kine, gdje se smatra da je pogubljeno više hiljada ljudi. Tamo se podaci o smrtnoj kazni smatraju državnom tajnom, a AI smarta da je ta zemlja “vodeći svjetski krvnik”. “Broj poznatih pogubljenja porastao je za više od 50 posto u odnosu na 2014. godinu - to je uznemirujuće i alarmantno”, rekao je Oliver Hendrih, stručnjak za smrtnu kaznu u AI-u u Njemačkoj. Najmanje 977 ljudi pogubljeno je u Iranu prošle godine, većina zbog trgo-

102 DRŽAVE NEMAJU SMRTNU KAZNU

Broj poznatih pogubljenja porastao je za više od 50 posto u odnosu na 2014. godinu, a Kina je “vodeći svjetski krvnik”

vine drogom, kaže Amnesty, dok je više od 320 smrtnih kazni izvršeno u Pakistanu, a 158 u Saudijskoj Arabiji. U Sjedinjenim Državama pogubljeno je 28 osoba, što je najniži broj od 1991. godine, naglašava Amnesty. Zemlje koje i dalje sprovode smrtnu kaznu sada su u manjini, dodaje AI, naglašavajući da trenutno u 102 zemlje nema smrtne, kazne dok je takvih država 1996. bilo svega 60. “Srećom, zemlje koje i dalje imaju na snazi smrtnu kaznu sada su u manjini, i sve su više izolovane... Godine 2015. još četiri nove zemlje su u potpunosti povukle tu varvarsku kaznu iz svog pravnog sistema”, rekao je Salil Šeti iz Amnesty Internationala. Izvor: Al Jazeera

BIH REGISTROVALA PRISTALICA RADIK ISLAMISTIČKIH POK

S

igurnosne službe u Bosni i Hercegovini registrovale su nekoliko hiljada osoba povezanih sa radikalnim islamističkim pokretima koje mogu postati počinitelji terorističkih napada, izjavio je direktor Uprave policije Republike Srpske

“Broj tih ljudi, koji su pripadnici vehabijskog pokreta, a iz kojeg se i najčešće pojavljuju osobe koje bi mogle izvršiti teroristički napad, po podacima Obavještajno sigurnosne agencije BiH (OSA), mjeri se u par hiljada”, izjavio je direktor Uprave policije Republike Srpske Gojko Vasić u intervjuu za banjalučke “Nezavisne novine”. Istovremeno je ustvrdio da većina takvih osoba koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju boravi na teritoriji Federacije BiH, dok ih je u entitetu RS tek nekoliko desetina pa je najteži dio zadatka zapravo suočavanje sa tim problemom, ocjenjuje Vasić, na federalnom i na deset županijskih MUP-ova unutar FBiH, kao i na Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), u skladu sa njenim zakonskim ovlašćenjima za borbu protiv terorizma. Ovaj policijski zvaničnik je takođe ocijenio da borbu protiv terorizma u BiH otežavaju postojeća zakonska ograničenja, uključujući slabu razmjenu podataka o potencijalno opasnim osobama. “Teroristi koriste određena zakonska ograničenja koja smo mi sami sebi postavili. Moguć-

Većina osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju boravi u BiH, dok ih je u RS samo par desetina; najteži zadatak je suočavanje sa tim problemom

Hotspot

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Stopa nezaposlenosti u eurozoni u februaru 2016. godine bila je najniža od avgusta 2011, što je, kako navodi agencija Evropske unije za statistiku (Eurostat), pokazatelj umjerenog ekonomskog oporavka u evropskim zemljama. Eurostat je saopštio da je nezaposlenost u 19 država koje koriste euro u februaru pala na 10,3 posto, u odnosu

4,3 odsto je najniža stopa nezaposlenosti - u njemačkoj

na 10,4 posto, koliko je iznosila u januaru. Prema ovim podacima, u februaru je u eurozoni bez posla bilo 39.000 osoba manje, dok je broj nezaposlenih u januaru opao za 118.000. U odnosu na godinu ranije, broj nezaposlenih je manji za 1,3 miliona. Inače, Njemačka ima najnižu stopu nezaposlenosti

24 odsto je najviša stopa nezaposlenosti - u Grčkoj

27

- 4,3 posto, dok najviše nezaposlenih ima u Španiji 20,4 posto i u Grčkoj, gdje je bez posla 24 posto radno sposobnih. U periodu od 2010. do početka 2015. Grčku je zbog nezaposlenosti napustilo 200.000 ljudi ili dva posto stanovništva. Više od polovine tog broja otišlo je u Njemačku i Britaniju. Izvor: Agencije

Foto: AFP

strANo rAtiŠte

a hiljade kalnih kreta

Posebno podložna terorističkoj regrutaciji je tzv. druga generacija iseljenika iz BiH u države zapadne Evrope

nost kvalitetne i brze razmjene podataka za osobe koju su opasne otežana je zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka”, kazao je Vasić.

Taj problem posebno je izražen kada je riječ o osobama porijeklom iz BiH, koje žive u inostranstvu, a mogu biti regrutovane u redove terorista. To se posebno odnosi na tzv. drugu generaciju iseljenika iz BiH u države zapadne Evrope. “Imamo vrlo malo podataka o djeci naših ljudi koji žive i rade u Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i slično. Te osobe su tamo rođene, ali zbog porijekla roditelja imaju naša dokumenta, znaju naš jezik, a mogu biti vrbovana da iz evropskih država odlaze na ratište. Niko nam nije ustupio te podatke kako bismo mogli, u slučaju da se te osobe vrate ovdje, da ih makar držimo pod prismotrom ako ne kontrolom”, kazao je Vasić, dodajući da je to, po njegovom mišljenju, jedna od najvećih potencijalnih opasnosti od terorizma povezana sa Bosnom i Hercegovinom. Nije isključio ni mogućnost postojanja lokacija u zemlji na kojima se izvodi teroristička obuka, ali nije naveo nijedan konkretan primjer. Rekao je samo da je Federacija BiH za to pogodna jer postoji puno izolovanih područja gdje čak ni pucnjava ne bi privukla posebnu pažnju.

Papa želi da poruči svijetu da pomogne izbjeglicama

stiže NA ostrvo LeZBos U PrAtNJi PreMiJerA ciPrAsA

Papa će posjetiti izbjeglice u Grčkoj

Grčki zvaničnici potvrdili su da će papa Franjo doći u ovu zemlju da bi se iz prve ruke upoznao sa izbjegličkom krizom Papa Franjo planira da posjeti Grčku kako bi se iz prve ruke upoznao sa izbjegličkom krizom u toj zemlji, potvrdio je zvaničnik grčke vlade. Grčka pravoslavna crkva objavila je ranije da je prihvatila predlog pape Franja da posjeti Grčku, pogođenu teškom izbjegličkom krizom. Sveti sinod, glavno tijelo Grčke pravoslavne crkve, saopštio je da želi da papa posjeti Lezbos, ostrvo u Egejskom moru gdje su prošle godine stigle hiljade izbjeglica. U saopštenju stoji da je papa rekao da želi da dođe

u Grčku kako bi skrenuo pažnju na širi sukob u Sredozemnom moru “koji pogubno utiče na hrišćanske zajednice, ali i kako bi ukazao na humanitarni problem očajnih izbjeglica koje traže bolju budućnost u Evropi”. Potvrdivši posjetu, zvaničnik grčke Vlade rekao je da će papa posjetiti Grčku 14. i 15. aprila, a da će na Lezbos poći u pratnji premijera Aleksisa Ciprasa i ekumenskog patrijarha Bartolomeja, duhovnog vođe grčkih pravoslavaca. “Grčka vlada će dočekati papu Franja i ekumenskog

patrijarha Bartolomeja kao dragocjenu podršku i prijatelje u nastojanjima da se izbjeglicama osigura barem nekakva pomoć”, rekao je on. Vatikan još nije potvrdio informaciju o papinoj posjeti Grčkoj. Papa je često pozivao ljude da ne okreću leđa izbjeglicama. Na Veliki četvrtak oprao je i poljubio noge dvanaest ljudi - jedanaest izbjeglica hrišćana, muslimana i hindusa, kao i jednoj radnici njihovog prihvatnog centra blizu Rima, svjedočeći o važnosti prihvatanja izbjeglica. Izvor: Agencije

28

tehnologija

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

privAcy NapredNi staNdard tokeNizacije

MDES usluga omogućava da plaćanja budu sigurna

eNd-to-eNd: potpuNa eNkrip

Whatsapp je korak Ispred ⌦ Ana Nives Radović

Prihvatanje digitalnih plaćanja nastavlja da raste širom svijeta, a kompanija MasterCard predviđa da će do 2020. godine, 38 odsto plaćanja u čitavoj Evropi biti digitalno. Ova promjena u ponašanju potrošača biće bezbjedna zahvaljujući MasterCard Digital Enablement Service (MDES) usluzi, koja osigurava da svaki uređaj koji se koristi u svrhe trgovine može obaviti i primiti plaćanje zahvaljujući tokenizaciji koja je industrijski standard. Ova usluga je lansirana u okviru Apple Pay servisa 2014. godine, a danas izdavaoci kartica i pružaoci usluga digitalnih novčanika imaju aktivne MDES projekte u 18 zemalja širom Evrope. U Velikoj Britaniji, MDES usluga već povezuje banke koje uslužuju više od 70 odsto vlasnika računa u Veli-

koj Britaniji sa Apple Pay uslugom. Među operaterima digitalnih novčanika koji su povezani na MDES, Google je nedavno najavio namjeru da pokrene Android Pay uslugu u Velikoj Britaniji. MDES usluga je predstavljena 2013. godine, a kompanija MasterCard radi sa izdavaocima kartica i trgovcima na postavljanju temelja za sigurna digitalna plaćanja, osiguravajući da potrošači imaju najviši nivo sigurnosti i bezbjednosti, bez obzira kako su platili. Pokretanjem usluge Apple Pay 2014. godine MDES uslugu je implementirana u digitalni novčanik kompanije Apple, a ubrzo zatim su uslijedila predstavljanja usluga Samsung Pay i Android Plati koje su takođe implementirale ovu platformu. MasterCard

P

opularna komunikaciona platforma WhatsApp je, kako je i predviđeno prošlog mjeseca, konačno finalizovala višegodišnje napore u cilju omogućavanja end-to-end enkripcije za sve aspekte servisa i za sve korisnike. WhatsApp, koji je u vlasništvu Facebooka, objavio je informaciju da je osnažio početno zadatu kriptografsku zaštitu za više od milijardu korisnika njihovih usluga. Upravo je brojka od nedavno premašenih milijardu korisnika uslovila potrebu za ovakvim servisom, jer čini WhatsApp drugom po veličini društvenom mrežom, odmah nakon Facebooka, koji ima milijardu i po korisnika. End-to-end enkripcija se pokazala u WhatsAppu za Android još 2014. godine, a nakon ovog poteza ona funkcioniše na svim platforma-

„OTP Faktoring Montenegro“ DOO Podgorica, u svojstvu hipotekarnog povjerioca u predmetu sudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog/kreditnog povjerioca „OTP Faktoring Montenegro“ DOO Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-88-2460, zaključenog dana 23.01.2009. godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.26164/08 od 11.07.2008. godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Kreditnom dužniku, Milačić Balši sa posljednjom poznatom adresom Ul. Gojka Radonjića br. 74, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti u listu nepokretnosti br. 6717 KO Podgorica III , označenim kao kat. parcela broj 2090/1122, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 78, spratnosti P5, površine 81m2, naprijed navedeno u svojini hipotekarnog dužnika NORMAL COMPANY DOO. Poziva se dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati društvu „OTP Faktoring Montenegro“ DOO Podgorica, na adresu: Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi, prijavljenoj hipotekarnom povjeriocu od strane dužnika. Upozorava se kreditni dužnik Milačić Balša da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati hipotekarnom povjeriocu, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.

Whatsapp ne skladišti poruke korisnika na njihovim serverima nakon što one budu isporučene željenom primaocu. takođe treba naglasiti da je end-toend enkripcija uključena podrazumijevano. ma na kojima je servis prisutan, a pored Googleove tu su iOS, Windows, S60, S40 i BlackBerry OS, a onogućena je za sve vidove komunikaci-

je, odnosno pojedinačno i grupno dopisivanje, glasovne pozive i glasovne zabilješke. Ovaj potez znači da je svaki oblik prisluškivanja i čitanja poruka koji se kroz ovaj servis razmjenjuju doslovno nemoguć. End-to-end kodiranje podrazumijeva da razmijenjeni sadržaj mogu da vide samo i isključivo osobe koje međusobno komuniciraju. Samim tim, end-toend enkripciju je moguće dobiti čak i ako razgovarate preko S40 telefona sa nekim ko ima iPhone. Osim toga, WhatsApp ne skladišti poruke korisnika na njihovim serverima nakon što one budu isporučene željenom primaocu. Takođe treba naglasiti da je end-toend enkripcija uklju-

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

tehnologija

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

29

četvrtak

Pcija za višE od milijardu korisnika aPlikacijE

e doveo It kompanIje d svake vlade svIjeta čena podrazumijevano. WhatsAppov tim od 15 developera je još u novembru 2014. godine u saradnji s kompanijom Open Whisper Systems korisnicima počeo da nudi enkriptovane poruke, dok se najnovijim potezom ovaj oblik zaštite sada proširio i

na pozive, video-poruke i grupne razgovore za sve korisnike. Još uvijek nije poznato da li je WhatsApp u potpunosti imun na zahtjeve za prisluškivanje vlada širom svijeta, ali se zna da je za prisluškivanje korisnika ove aplikacije potrebna potpuna sarad-

nja njenih kreatora. Naime, do sada su potpuno kriptovane bile samo tekstualne poruke između dvaju korisnika, no grupne poruke i one koje su sadržale multimedijalne sadržaje nijesu bile u potpunosti zaštićene. Sada će sve poruke biti u potpunosti kriptovane, stoga u WhatsAppu ističu kako više neće moći da čitaju poruke čak i ukoliko to od njih budu zahtijevale različite državne institucije. Korisnici koji žele da aktiviraju ovu mogućnost treba samo da instaliraju najnoviju verziju aplikacije i ona će se automatski aktivirati. Oznaka malog katanca pored imena osobe s kojom korisnik ko-

municira znači da je razgovor s njom siguran i privatan. Nema sumnje u to da je WhatsApp omogućanjem end-to-end enkripcije izazvao određenu vrstu nezadovoljstva u određenim vladajućim krugovima u kojima vlada mišljenje da će ovo donijeti više štete nego koristi. Ovo mišljenje, svakako, dijeli i jedan broj korisnika, iako su tokom neposredno nakon objave društvene mreže i tehnološki forumi bili preplavljeni pohvalama ove odluke. Potez koji bi među vladama širom svijeta mogao biti ocijenjen kao prilično radikalan dolazi u vrijeme oštre debate između tehnoloških kompanija i vladajućih institucija, naročito onih u Sjedinjenim Američkim Državama u čijem fokusu je pitanje zaštite ličnih podataka. Debata je intenzivirana nakon teroristič-

kog napada u San Bernardinu, kada je protumačeno da je kompanija Apple odbila da se povinuje naredbi da upadne u iPhone koji je koristio napadač, iako ni sama ne može da upadne u uređaje koje je kreirala bez instaliranja novog softvera. Tenzije između zakonodavaca i tehnoloških kompanija nakon ovoga mogu samo da rastu, zbog čega se očekuje da će vlade širom svijeta imati težak put u potrazi za podacima za koje smatraju da bi mogli biti potrebni. WhatsApp enkripcija ostat će bez backdoor podrške, koja bi omogućila da vlade ili FBI kroz posebno kreirane mehanizme zaobiđu enkripciju i prodru u podatke koje korisnici razmijenjuju, prisluškuju ih ili nadgledaju. Za sada su, ipak, tehnološke kompanije korak ispred bilo koje vlade.

ATLAS BANKA AD PODGORICA objavljuje

OGLAS

za prijem u radni odnos DIREKTORA FILIJALE BANKE U HERCEG NOVOM Na Oglas se mogu prijaviti kandidati koji ispunjavaju sljedeće uslove: - visoka stručnu spremu - ekonomskog smjera; - najmanje tri godine radnog iskustva u istim ili sličnim poslovima; - dobro poznavanje engleskog jezika i poznavanje rada na računaru; - dobre organizacione i komunikativne sposobnosti; Prednost će imati kandidati koji posjeduju radno iskustvo u Bankama i drugim finansijskim organizacijama, na istim ili sličnim poslovima. Uz prijavu za učešće na oglasu neophodno je priložiti biografiju (sa adresom, brojem telefona, e-mailom), diplomu o završenom stepenu stručne spreme, dokaz o poznavanju engleskog jezika.

Neblagovremeno podnijete i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće biti uzete na razmatranje Prijave na oglas podnijeti u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa, e-mailom ili poštom. ATLAS BANKA AD PODGORICA (sa naznakom za Sektor za pravne i opšte poslove i ljudske resurse) Ul. Vaka Đurovića bb 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: aleksandar.gujic@atlasbanka.com Tel. 020 - 407 220 / 415 323

30

SHOWBIZ

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Skrillex radi muziku za film “Suicide Squad” Američki di-džej i produ- akcionog ostvarenja “Suicide Squad”. Film u kojem su cent, zvijezda ovogodišnjeg se okupili svi zlikovci Sea Dance festivala, iz Betmena poput Skrillex na nedavHarli Kvin, Denom nastupu u adshota, DžokeWAV Nightclubu ra, predstavlja u Atlantic Cityju otkrio je publici ekipu najlošijih jednu od svojih kriminalaca na planeti, koji su najambiciozniangažovani da jih hip-hop prourade nemoguću dukcija uparenu s kultnim trep ritmomisiju. Njihove akciSkrillex vima repera Rika Rosa. one dogodovštine, u riIako traka još nema naziv, po tmu koji im, po svemu sudeći, tekstu pjesme u kome se po- priprema Skrillex, u režiji Dejminje “purple Lambo” da se vida Ajera, gledaćemo 5. avguzaključiti da se radi o naslov- sta, kada je zakazana svjetska Fi.J. noj numeri dugoiščekivanog premijera ovog filma.

ŠALJITE MEJLOVE DANAS U PODNE

Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju vjerne čitaoce

MERCEDES-BENZ FASHION WEEK

ZVIJEZDA OVOGODIŠNJEG SEA DANCEA

DIZAJNER IBRAHIM VUKELJ IBROVU U RAZGOVOR

CRNOGORCIMA ZA STIL NA VIS

⌦ Marija Roganović

N

jujorčanin Ibrahim Vukelj u sklopu brenda “IbroVu” predstaviće kolekciju za proljeće-ljeto 15. aprila u podrumu vina “Šipčanik Plantaže” u okviru manifestacije MercedesBenz Fashion Week Montenegro.

Rođeni Njujorčanin Ibrahim Vukelj obreo se u svijetu mode 90-ih godina prošlog vijeka, a interesovanje je počeo da razvija u srednjoj školi, kada je upisao kurs za modni dizajn. “U vrijeme kada sam počeo da se bavim modom Sindi Kraford je krasila naslovnice Voga, Elea, Veniti fera, a legendarni Đani Versaće je kreirao reklame za predstojeće kolekcije koje su oduzimale dah. Generalno, uvijek sam gajio strast ka ilustraciji, ponekad bih čak uhvatio sebe kako ilustrujem te reklame. U srednjoj školi sam upisao kurs za modni dizajn. Potom sam na njujorškoj filmskoj akademiji diplomirao na odsijeku Music Video Production and Filmmaking”, objašnjava dizajner svoj razvojni put. Međutim, tek prošle godine je napravio sopstveni komad odjeće. “Negdje prošle godine sam

ODBAČENA PJESMA Od ove nedjelje na redovnom repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se čak četiri nova ostvarenja i to komedija “Šefica” (The Boss), drama “Mladost” (Youth), komedija “Moja velika noć” (Mi Gran Noche) i poslastica za najmlađe “Pernata banda” (El Americano). Nominovana za Oskara, Melisa Mekartni (“Špijun”, “Djeveruše”, “Žestoke djevojke”) u filmu “Šefica” igra glavnu ulogu industrijskog mogula koju šalju u zatvor kad je uhvate zbog insajderskog trgovanja. Osim nje u ostvarenju glume i Kristen Bel, Piter Dinklidž i Kejti Bejts. Legendarni Paolo Sorentino je zadužen za umjetničko ostvarenje “Mladost” u kojem se pojavljuje glumačka

plejada poput Majkla Kejna, Harvija Kejtela, Džejn Fonde i Rejčel Vejs. Takođe, u okviru akcije “The Best of 2016” ove sedmice će biti prikazani filmovi: “Povratnik”, “Most špijuna”, “Legenda”, “Spektra”, “Star Wars – Buđenje sile” 3D, “Igre gladi: Sjaj slobode 2. dio”, “Gorčilo”, “Bićemo prvaci svijeta”, “Snupi i Čarli Braun: Film o klinjama” 3D i “Alvin i vjeverice: Velika avantura”. Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Bjesovi objavili spot za “Probudi se” Nakon objavljenog albuma “Svetla svetlosti” na etiketi izdavačke kuće “Nocturne Media” Bjesovi su riješili da “probude” fanove novom pjesmom i spotom “ Probudi se”. Avgusta 2005. godine u studiju “Češnjak” u Kragujevcu, Bjesovi su usnimili album “Bolje Ti”. Snimatelj je bio Saša Vujić. Snimljeno je 12 pjesama od kojih je njih devet ušlo na CD izdanje iz 2009. godine. “Probudi se” je jedna od tri “odbačene” pjesme jer, kao i “Šta to bi?” ili “Skoro 100%”, nije “organski” bila dio koncepta albuma “Bolje Ti”. Fi.J.

rekao sebi: ‘Hajde da nacrtam haljinu.’ Pokazao sam crtež porodici. Oduševili su se. Uzeo sam materijal i od toga je sve počelo”, otkrio nam je Vukelj. Kolekcija kojom će se predstaviti ovdašnjoj publici nosi naziv “Ascension” (“Uspenje”) i predstavlja njegovu interpretaciju umjetnosti inspirisanu drevnim vremenima, koju je on uspio da preobliči u savremenu modu. “Koristeći suptilne materijale, moja kolekcija odaje počast ljubavi u kojoj priroda stvara ljepotu kroz kompleksan dizajn. Kolekcija je ready to wear i svi koji budu željeli da kupe moje modele, moći će to da učine iste večeri. Pola kolekcije namijenjeno je konvencionalnoj ženi, modeli su elegantni, a druga polovina je za nekonvencionalne dame i više je provokativna i seksepilna”, priča o kolekciji dizajner,

NAJPRODAVANIJI ALBUMI 2016.

Adel pa Bouvi Kako stvari stoje, Adel će se još jedno vrijeme zadržati na prvom mjestu najprodavanijih albuma, dok se posljednji album “Blackstar” legendarnog Dejvida Bouvija nalazi na drugom mjestu sa 345.000 prodatih kopija. Brojke su izračunate zbrajanjem digitalne i fizičke prodaje. Ovo je trenutnih Top 10: 1. Adel: 25, 2. Dejvid Bouvi: Blackstar, 3. Džastin Biber: Purpose, 4. Dejvid Bouvi: Best Of Bowie, 5. Džes Glen: I Cry When I Laugh, 6. Coldplay: A Head Full Of Dreams, 7. Elvis Prisli: If I Can Dream, 8. Džejms Bej: Chaos and the Calm, 9. Little Mix: Get Weird, 10. Dejvid Bouvi: Nothing Has Changed - The Very Best Of. M.Rog.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

SHOWBIZ

31

RU ZA DNEVNE NOVINE PRED REVIJU U PODGORICI

A JE OSJEĆAJ SOKOM NIVOU

dodajući da duguje veliku zahvalnost Srđanu Lubardi, izvršnom direktoru Nacionalne modne komore Crne Gore, koji je dijelio njegovu viziju i stoga mu omogućio nastup na ovogodišnjem Mercedes Benz Fashion Weeku. Vukelj kaže da je upoznat sa crnogorskim dizajnerima i da se jako lijepo slažu, te da Crnogorci i te kako imaju smisla za modu i da mi je osjećaj za stil na visokom nivou. Što se modnih uzora tiče, bez premca su mu trenutno Ellie Saab & Zuhair Murad. “Moram da kažem da su ova dva gospodina napravila pravu revoluciju u modi, po mom mišljenju. S druge strane, Donatela Versaće drži sve konce u svojim rukama. Nakon što je Đani tragično nastradao, mislio sam da je Versaće istorija, ali ona je stvarno nevjerovatna. Takođe, tu je i legendarni Balmain”, pojašnjava dizajner, dodajući da je budućnost u modnom svijetu dosta neizvjesna. “Idem korak po korak... Gdje ima potražnje, tu će biti i snabdijevanja”, kroz osmijeh je zaključio šarmantni Vukelj.

Ibrahim Vukelj

SA ALBUMA HIDDEN CITY

VIJESTI IZ SVIJETA

Prošle su četiri duge godine otkako je Emeli Sande objavila debitantski album “Our Version of Events”. I dok još uvijek nemamo datum objave novog izdanja, bar znamo da nećemo čekati još dugo. “Četirihiljaditi dan u studiju”, našalila se Britanka na svom Tviter profilu te dodala: “Kraj na vidiku”. Nepotrebno je reći da imamo velika očekivanja od novog albuma, imajući u vidu uspjeh svih pjesama na prvom. M.Rog.

The Cult su objavili video za Estburi pjesmu “G.O.A.T” koja se nalazi na njihovom posljednjem studijskom albumu “Hidden City”, koji je objavljen 5. februara 2016. za Cooking Vinyl. Materijal predstavlja nasljednika izdanja “Choice of Weapon” iz 2012. Sve pjesme su napisali pjevač Jan Estburi i gitarista Bili Dafi. Na materijalu se nalazi 12 pjesama, a prije ovog spota, objavili su video za pjesmu “Hinterland”, tekstualni video za “Deeply Ordered Chaos”, te u audio obliku predstavili numeru “Dark Energy”. Bend se trenutno nalazi na turneji po Sjevernoj Americi. Fi.J.

Foto:hotpress.com

The Cult objavili video za pjesmu G.O.A.T.

SHOWBIZ

JUŽNOAFRIČKA REP REJV SENZACIJA

Die Antwoord stižu u Zagreb trinaestog juna Južnoafrička rep rejv senzacija Die Antwoord dolazi u paviljon Devetog zagrebačkog velesajma u ponedjeljak 13. juna. Ovaj fantastični trojac uzdrmao je scenu provokativnom muzikom i pojavom koje prate viralni spotovi i adrenalinski nastupi. Dugo se čekalo na njihov dolazak, koji će se konačno dogoditi u sklopu aktuelne turneje i biće jedini u regionu. Njihovi tekstovi su provo-

kativni, smiješni, čak pomalo i morbidni, ali nose jaku poruku. Praćeni hordom sljedbenika Die Antwoord muzikom i pojavom dižu prašinu širom svijeta. Do sada ih je regionalna publika mogla vidjeti samo na Exitu i Schengenfestu. Prodaja ulaznica kreće od sjutra. Prva cijena od 20 eura na snazi će biti do 30. aprila. Od 1. maja cijena se diže na 22 eura, dok će na dan koncerta za ulaz biti potrebno izdvojiti 27 eura. Fi.J.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Foto: Iva Mandić

32

ALEKSIĆ PREDSTAVIO ª TVOJE RIJEČIº U KIC U

JOVANOV DEBI U ZNAKU APLAUZA I POHVALA “Nakon što sam prvi put preslušao pjesmu, uživio sam se i stopio s muzikom. To je fenomenalan osjećaj”, riječi su nadarenog pjevača

Ninja i Yolandi Visser

⌦ Danilo Brajković

SKA PANK ŽURKA 10. I 11. APRILA

Samostalni referenti u Nikšiću i Podgorici

Ska pank žurka u Nikšiću i Podgorici desiće se 10. i 11. aprila. Ovi dani rezervisani su za svirke u “Nk pabu” i “Montenegro pabu”, a u goste drugi put u višedecenijskoj karijeri dolazi beogradski ska bend Samostalni referenti. Njihov nastup će biti u nedjelju u Nikšiću, dan kasnije u Podgorici. Referenti su predstavnici i prvoborci ska pokreta u Beogradu i uz

povremene pauze ostali su aktivni uz sve manje bendova iz ovog žanra. “Rocksteady”, “Toreador”, “Žene i vino”, “Ne razumeju”, “Život je san” samo su neki od hitova koje ovaj bend ima. Na njihovim koncertima česte su i obrade ska velikana kao sto su Skatalites, Specials, Madness. Ulaz za svirke je tri eura, a nastupi počinju u 23 sata. (Mulj.net)

Finalista prve sezone popularnog muzičkog takmičenja predstavio je preksinoć u emisiji “AMI G šou” na TV Pink novu numeru i spot “Tvoje riječi”, a juče je tim povodom u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” održao premijeru na domaćem terenu. Očekivano, među prisutnima bili su brojni drugari Jovana Aleksića, dio saradnika, starije kolege poput momaka iz Highway benda Marka Pešića, Luke Vojvodića i Petra Tošića, te Danijel Alibabić, ikona starogradske muzike Šukrija Žuti Serhatlić, mlada Katarina Bogićević... Nijesu se libili da gromoglasnim aplauzom nagrade mladog Podgoričanina za debitansko djelo nakon “Zvezdica” - zasluge pripadaju i tekstopiscu numere, Jovanovoj mami Tatijani, mladom kompozitoru Nemanji Mihajloviću i aranžeru Marku Konu. Singl je sniman u Beogradu, tačnije u studiju “3000”, a video-produkciju spota potpisuje “X Visual Production”,

PLANIRAM KRAJEM MJESECA ■ MUTIRANJE GLASA NIJE PROBLEM DA SNIMIM JOŠ JEDAN SPOT “Na snimanju pjesme i spoZA PJESMU ‘KORAK PO KObilo je nevjerovatno i fantaRAK’. TEKST POTPISUJE MO- ta stično. Nakon što sam prvi put JA MAJKA TATIJANA, A MU- preslušao pjesmu, uživio sam se i stopio s muzikom. ZadoZIKU I ARANŽMAN VESELIN voljstvo je raditi s Markom i FRENKI BOGIĆEVIĆ Nemanjom. Kad sam čuo da Foto: Iva Mandić

Sa nastupa na Lejk festu

M

lada muzička zvijezda Jovan Aleksić (13) zaslužio je aplauze mnogobrojne publike i kolega na podgoričkoj premijeri numere i spota “Tvoje riječi” - njegovom debi projektu nakon učešća u “Pinkovim zvezdicama”.

tim mladih entuzijasta predvođenih Davidom Mićićem. Na snimanju u jednom beogradskom studiju Aleksića su podržale mlade plesačice, u čijem društvu se pjevač osjećao sjajno. Njegov osmijeh na premijeri govorio je više od riječi.

Highway bend i Danijel Alibabić podržali Jovana na premijeri

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Jovan Aleksić

SHOWBIZ

33

PJEVAČICA PRIPREMA ALBUM ZA INOSTRANO TRŽIŠTE

Lena Kovačević snimila singl s gitaristom Bouvija

Kovačević

oni rade muziku i aranžman, bio sam srećan, poznajemo se još iz prvog kruga ‘Zvezdica’. Znao sam da će pjesma biti super, a mislim da je i publika tako doživljava. Što se tiče spota, bilo je fenomenalno na snimanju, dosta je šarolikih kadrova i nadam se da će se publici dopasti kao i meni”, obratio se prisutnima talentovani pjevač. Na prvo slušanje primjetno je da je Jovanov glas drugačiji u odnosu na onaj koji ga proslavio u “Pinkovim zvezdicama”. Ipak, mutiranje mu ne predstavlja nepremostivu prepreku. “Sada sam u fazi kad glas mutira, ali to mi ne predstavlja nikakav problem. Samo pravilna tehnika može da mi pomogne u svemu tome. Sviđa mi se podjednako glas s početka takmičenja i ovaj koji čujemo sada”, ocijenio je Jovan.

■ KON: SLUŠAĆEMO JOCA JOŠ DUGO...

Prekaljeni muzički znalac Marko Kon putem video-poruke poručio je okupljenim gostima da Aleksić više nije mali, te da vjeruje u njegovu svijetlu budućnost. “Radeći s Jovanom još tokom prve sezone ‘Pinkovih zvezdica’ vidio sam da se ra-

di o sjajnom mladom pjevaču. Nekako prirodno došlo je i vrijeme da se snimi prva kompozicija. Bilo je nevjerovatno zadovoljstvo raditi s Jocom u studiju, on kao mator već zna kako da se postavi, zna da rijetko dobro donese taj tekst. U svakom slučaju, ponosan sam, čast mi je što sam bio dio tima koji je radio njegovu prvu pjesmu i mislim da ćemo još dugo slušati Jovana”, pohvalio je saradnika Kon, a sličnu poruku imao je i kompozitor Nemanja Mihajlović, koji je snimio klip u društvu nekoliko Aleksićevih kolega iz “Zvezdica” - svi su saglasni da je numera “vrh”. “Jovan je pravi mali profesionalac. Njegovim drugarima se sviđa i to je jako bitno, jer pjesma je rađena za taj uzrast”, naglasio je Mihajlović. Spot je objavljen na Jutjubu, a dok bilježi prve preglede Jovan već kuje planove za novi video. “Planiram krajem mjeseca da snimim još jedan spot za pjesmu ‘Korak po korak’. Tekst potpisuje takođe moja majka, a muziku i aranžman Veselin Frenki Bogićević. Kad snimim još nekoliko pjesama - onda ću razmišljati o CD-u. Nadam se da će se to realizovati jednog dana”, vjeruje Aleksić.

Džez pjevačica i kompozi- ji je snimio čak 16 albuma s torka Lena Kovačević nedav- Dejvidom Bouvijem, Ališom no je objavila album “Džezeri”, Kiz, Igijem Popom i drugim na kojem je obradila 10 nume- svjetskim zvijezdama. O kara Momčila Bajagića kvom se projektu radi dovoljno govori Bajage, a uskoro će podatak da je za s novim projekprodukciju altom izaći pred inostranu pubuma zadužen bliku. Naime, Godfri DajLena je snimond iz Njumila numere jorka, američza novi album ki producent na engleskom koji je svojevrejeziku, potpisuje meno radio s GloAlomar kompozitorski dio rijom Gejnor, grui tekstove, a prije nekopom Aerosmith, Luom liko dana ekranizovala je pr- Ridom, Luterom Vandrovi singl koji bi svjetlost dana som i mnogim drugim umjettrebalo da ugleda tokom lje- nicima, a Kovačević priprema ta. U numeri gostuje Karlos originalnu muziku pop senAlomar, čuveni gitarista ko- zibiliteta. Iako mnogi odusta-

i

ju od diskografije, Lena Dnevnim novinama priča da je zaljubljena u CD-ove, te da zbog toga s osmijehom kreće u novu priču. “Vjerovatno sam jedan od rijetkih muzičara koji je ostao u tom dobu, jednostavno volim ‘miris’ knjižice albuma. Definitivno sve što radimo ostavlja neki trag u svemiru, ostaje u amanet našoj djeci, unucima. To je magija muzike, vremenom ona dobija jednu patinu i zvuči novo ako je rađena kako treba”, navodi Lena. Podsjetimo, prvi tiraž aktuelnog albuma “Džezeri” rasprodat je za mjesec, pa se u prodaji već nalazi drugi tiraž. D.B.

IZJAVA DANA

Ivana Peters: Razočarana.. tretmanom i jezikom kojim ljudi komuniciraju. Ne vjerujem da se tako posluje u velikoj kući, velikoj firmi, sad mi žao što se dadoh.

34

zdravlje

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

BIBER I KURKUMA

Dva začina koja liječe depresiju

D

va aktivna sastojka u biberu i kurkumi, kurkumin i piperin, ublažavaju bolove i smanjuju upale, a kada se kombinuju utiču na povećanje nivoa dopamina i serotonina, čime simptomi depresije nestaju.

Kurkuma je odavno dokazala svoju ljekovitost, ali manje je poznato da organizam nije u stanju da sasvim apsorbuje hranljive materije kojima obiluje. Nutricionisti zato savjetuju da se kombinuje sa crnim biberom kako bi se njena vrijednost u potpu-

nosti iskoristila. Najbolje je da pomiješate pola kašičice kurkume sa četvrtinom kašičice bibera, pa onda dva puta dnevno, ujutru i uveče, popijte sa malo vode. Možete ih i zajedno dodavati u napitke, salate i druga jela. Dva aktivna sastojka u

ovim začinima, kurkumin i piperin, ublažavaju bolove i smanjuju upale, a kada se kombinuju utiču na povećanje nivoa dopamina i serotonina, čime simptomi depresije nestaju. Oni koji žele da smršaju takođe bi trebalo da kombinuju kurkumu i crni biber, jer je prva namirnica veoma hranljiva i zdrava, a druga sadrži supstancu piperin koja ubrzava metabolizam i pospješuje sagorijevanje kalorija.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

zdravlje

35

PRODUŽITE ŽIVOTNI VIJEK I SAČUVAJTE ZDRAVLJE

Namirnice koje bi trebalo izbjegavati

Ono što unosite u organizam je od najveće važnosti za vaše zdravlje, zato je jako važno da se hranite kvalitetno, namirnicama koje su bogate nutritivnim sastojcima. Danas, u savremenom i užurbanom svijetu gdje je sve manje vremana čak i za pošten obrok, ljudi često posežu za brzom hranom, industrijskim prerađevinama i upakovanim namirnicama, koje su sve, samo ne nutritivno bogata hrana. Nutritivno osiromašene namirnice ne bi trebalo jesti, jer ne samo da vas ne hrane, nego mogu da predstavljaju i ozbiljnu prijetnju za vaše zdravlje.

1. Paradajz sos Paradajz sos u konzervama, jer može da sadrži određenu vrstu smole koja sadrži hemijsku supstancu bisfenol-A/BPA. BPA je sintetički estrogen koji može da prouzrokuje hormonski disbalans i probleme sa reproduktivnim sistemom, kao i bolesti srca. 2. Vještački zaslađivači Vještački zaslađivači mogu biti loši baš kao i običan rafinisan šećer. Brojna istraživanja su pokazala da vještačkim šećerima štetite organizmu koliko i običnim bijelim. Aspartam može da povisi šećer u krvi i da dovede do prejedanja. Čak se

vjeruje i da u visokim koncentracijama može da prouzrokuje čir na želucu. 3. Bijela čokolada Bijela čokolada, za razliku od tamne čokolade koja ima blagotvorna dejstva na zdravlje, ne posjeduje ništa korisno. Ono što tamnu čokoladu čini dobrom jeste veći procenat kakao i antioksidanasa. 4. Brašno Genetska manipulacija je učinila da današnje brašno nema nikakve veze sa pravim brašnom (i hljebom) koji su jeli naši preci koji su imali manje raznovrsnih bolesti nego danas. Gluten koji se nalazi u žitaricama kod osjetljivih ljudi je jedan od vodećih uzroka upala u organizmu koje dovode do razvoja bolesti i različitih alergija. 5. Kukuruz Zrna kukuruza su praktično mali sunđeri za pesticide, a pored toga, njihova nutritivna vrijednosti nije pretjerano velika. 6. Boje za hranu Boje za hranu se često povezuju sa rakom što je u nekoliko navrata potvrđeno istraživanjima sprovedenim nad laboratorijskim životinjama. Kolači u šarenim bojama nijesu najbolja ideja da se zasladite.

Kukuruz za kokice iz mikrotalasne Kokice za mikrotalasnu kao što su one sa ukusom maslaca, mogu da predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju. Brojna istraživanja su pokazala da one sadrže kancerogene materije, među kojima je najopasnija perfluorooktanska kiselina koja se nalazi u papirnoj kesi.

36

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

VICEVI Ode stranac, a jedan policajac se obrati drugom: ●Krajnje je vrijeme da naučimo neki svjetski jezik! ●Ma, pusti gluposti! Vidiš da ovaj čovek zna četiri jezika, pa se opet nije snašao! *** Nazove plavuša te upita: - “Oprostite, jesam li dobila 111-555?” S druge strane žice odgovara (takođe plavuša): - “Ne, dobili ste sto jedanaest petsto pedeset pet.” - “Onda oprostite što sam vas probudila.” - “Nema veze, ionako je zvonio telefon.” ***

Muž doveo bolesnu ženu kod doktora. Poslije rutinskog pregleda doktor izdvoji muža u svoju kancelariju i oprezno mu saopšti: - “Situacija nije bezazlena, mora će ostati u bolnici.” - “Doktore, recite mi za koliko će ozdraviti?” - “Za 500 evra!” *** Došao stranac u Beograd i traži neku ulicu, ali nikako da se snađe, pa odluči da pita dvojicu policajaca koji su stajali na ulici: ●Govorite li engleski? ●Ne - odgovoriše oni. ●A francuski, njemački ili italijanski? ●Ma ne - opet će oni.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3448

4 7

1 9

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3445 2016-03-19

2016-03-22

6

9

6 2 9 7 3 5 4 8 5 www.sudokukingdom.com

1

3

7

4

1

6

8

2

5

9

8

5

1

4

9

2

7

3

6

5

8

3

2

7

6

9

1

4

9

1

6

8

4

3

5

7

2

2

4

7

5

1

9

3

6

8

7

6

1

9

2 Puzzle 9 5 solution: 1 8 4 3 5 3 8 4 6 2 7

4

3

8

8

4

7 6

6 7

5

1

4 9

8 3 7 1

5

1 8 4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2

7

1

9

7 8 9

7

4

1

9

2016-03-21

8

5

Medium level

1

8

8 2 3

7

9

6

2

5

Sudoku puzzle No. 3446 2016-03-20

6

3

6

Daily Sudoku puzzle No. 3447

3

9

4

6

2

8

1

7

5

7

6

1

9

5

3

4

2

8

5

2

8

1

7

4

9

6

3

4

1

9

7

3

5

2

8

6

8

5

3

2

6

9

7

4

1

2

7

6

4

8

1

5

3

9

6

3

7

5

9

2

8

1

4

1

8

5

3

4

7

6

9

2

9

4

2

8

1

6

3

5

7

2

1

6 4

8 6

5 7

5

9 1

7

8

4

2

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Word Search Puzzle #M724PP

S

T

E

P

S

E

T

A

D

P

U

L

P

U

F

R

U

N

N

A

M

E

D

O

I

L

Y

L

S

E

A

O

I

T

C

A

C

R

S

A

L

T

E

L

T

E

F

A

L

L

U

R

E

M

O

R

L

A

A

O

F

F

B

E

A

T

S

A

P

A

I

I

W

R

I

G

H

T

L

Y

U

S

R

B

T

N

A

I

I

R

S

H

L

F

L

O

S

Y

N

M

G

G

W

P

E

I

O

I

C

G

P

S

E

O

E

I

L

A

S

R

T

S

E

B

A

S

G

S

R

D

R

T

N

S

S

S

R

C

C

N

D

N

I

I

A

O

E

T

S

A

I

D

E

M

O

I

N

T

B

W

P

E

I

L

A

T

C

O

D

W

G

Y

B

E

X

D

E

C

A

Y

S

D

R

T

X

S

I

L

E

N

C

E

S

P

A

L

ABYSS ALERT Abyss ALLOTS Alert ALLURE ANTICS Allots ATONE Allure BRAID CACTI Antics CLASSIFY Atone DECAYS DODGE Braid DOILY DREARY Cacti EATEN

EXPENSE FEARS Dreary GENTILES EatenINSOMNIA LAPSE Expense LLAMAS FearsMEDIAS OCTAL Gentiles OFFBEATS Insomnia POLYP RABBI LapseRIGHTLY RIGIDITY Llamas SILENCES Medias

Stars

Decays

Octal

Steps

Dodge

Offbeats

Doily

Polyp

Classify

Rabbi Rightly Rigidity Silences Sniff Space Spirals Spout

SNIFF SPACE Twins SPIRALS SPOUT Ulcer STARS Ultra STEPS THIRSTEDUnnamed TOWEL Updates TWINS ULCER Wagering ULTRA UNNAMED UPDATES WAGERING

REBUS Thirsted Towel

Copyright © Puzzle Baron April 5, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Na Vama je da mudro donesete »završnu riječ«, koja će predstavljati pozitivnu prekretnicu u poslovnom dijalogu. Budite dovoljno promišljeni, ali i odgovorni za sve što činite u odnosu prema saradnicima

BIK Dok neko uporno taktizira i smišlja različite planove, ali Vi djeluje efikasno i uspješno sprovodite praktične odluke. Posjedujete smisao za dobru poslovnu organizaciju i smišljeno povlačite uspješne poteze u različitim pravcima

BLIZANCI Stalo Vam je da okolina poštuje Vaše mišljenje ili da neko ozbiljnije shvati poslovne ideje za koje se zalažete. Budite oprezni pred osobom koja osporava Vaš način razmišljanja i Vaše poslovne rezultate

RAK Izbjegavajte osobu koja unosi dodatnu nervozu i komplikuje Vas odnos sa saradnicima. Ukoliko Vam je stalo da pridobijete nečije povjerenje, morate djelovati prisebno i u skladu sa utvrđenim pravilima o poslovnoj saradnji

LAV Ukoliko Vam se ne dopada nečije ponašanje, pažljivije birajte riječi koje koristite u obraćanju pred saradnicima. Diplomatija ponekad postaje neizbježna, ali u želji da osporite nečije mišljenje

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Mati negovana kosa

37

ENIGMATIKA

Djelujete snalažljivo u različitim situacijama kada se rešavaju poslovno-finansijski interesi, ali Vas uticaj ili autoritet opada u društvu bliskih prijatelja. Ne možete da se zadovoljite trenutnom situacijom na poslovnoj sceni

VAGA Ponekad novi izazovi djeluju kao dodatni podsticaj u namjeri da dokažete svoje profesionalne sposobnosti. Na kraju, očekuju Vas pozitivni razultati. Ništa nije slučajno i zato budite uporni u svojim namjerama

ŠKORPIJA Imate predosjećaj da Vas neko vješto zavarava ili da Vam izmiče dobra poslovna prilika. Teško Vam je da se pomirite sa različitim nepravilnostima koje postoje u Vašem okruženju. Sačekajte na bolje uslove

STRIJELAC Pokušavate da odložite susret sa osobom koja Vas iritira svojim ponašanjem. Važno je da posmatrate praktičnu stranu u poslovnim dogovorima. Potisnite svoju sujetu, uvijek postoji način da ostvarite svoje namjere

JARAC Utisak koji imate u vezi jedne osobe potvrđuje se kao ispravan, stoga nemojte potiskivati svoju intuiciju. Postoje situacije kada je teško objasniti uzrok i posledicu, važno je da ispunite svoje redovne obaveze

VODOLIJA Nečije odgovore možete tumačiti na različite načine, ali na kraju ne dobijate ono što priželjkujete. Imate utisak da ste nepravedno oštećeni u odnosu na saradnike ili da Vas neko dovodi u nezahvalnu poslovnu poziciju

RIBE Obratite pažnju na različite informacije koje imaju korisno značenje. Važno je da sačuvate povjerenje u bliske saradnike i da prihvatite neke savremenije ideje u poslovanju. Potrebno je da ostvarite pozitivne kontkate

Film

38 •TVprogram 07:30 Domaćice sa Bosfora/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09.00 Praktična žena/r 09.45 Serija: Tračara/r 10:45 Serija: Sinđelići/r 12:15 Lud, zbunjen, normalan/r 13:00 Tačno 1 14.00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21.05 Serija: Sinđelići 22:00 Film: Gdje je Nađa 23.45 Vice 00.30 Serija: Tračara 01:30 Moja mama kuva bolje od tvoje/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

11.45 Muzika 12.00 Vijesti 13.00 Strani dok. program 14.00 Riznica 15.30 Strani dok.program 17.00 Stižu bebe/r 17.50 Fleš sport 18.45 Muzika 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 20.15 ABSautomobilizam, bezbjednost, saobraćaj 21.00 Serija: Tajna starog mosta 22.00 Film 23.45 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Nodi 19.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.25 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Meridijani/r 13.30 Muzika 14.05 Crtana serija: Nodi 15.00 Lajmet 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.00 Serija : Vikinzi 19.00 Meridijani 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 U centar 21.00 Serija: Počivali u miru 22.00 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.35 Serija : Vikinzi 01.00 Radni dan/r

RTCG 1 Sport 19.55

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:45 Moda 15:15 Zona sumraka/r 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 16.45 Legende 18:00 Otium 18:15 Konzilijum 18:45 Aktuelno 20:00 Raskovnik 21:45 Teme i dileme/r

777 Raskovnik 20.00

07:00 10:23 11:00 11.03 13:03 13.10 13:25 15:03 16:03 17.00 17.11 17:18 18:00 18:20 18:45 19:06 20.03 21:03 22,03 23.00 00.00 01:51 02:06 02.26

Dobro jutro City kids M Minut, dva... Film: Dnevnik uvreda 1993 Sportisimo City M Paparazzo lov Serija: Bahar City M Minut,dva... 5 minuta kuvajte sa Džajom Serija: Agencija za SIS Info monte Premijera Sportisimo Serija: Elif Serija: Bahar Društvena mreža Neobjavljene priče Farma pregled dana Farma live City M Sportisimo Film: Špijunske igre

MBC Aljezeera 21.30

Informativa

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:00 Serija: Tajne/r 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar 12:30 Serija: Advokatska elita/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Dnevnica/r 15:15 Boje dana 15:45 Serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:44 Ukusno a lako 16:55 Serija: Tajne 17:50 Serija: Mućke 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 21:00 Serija: Advokatska elita 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Parovi

PINK Društvena mreža 21.03

11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 13:00 Motorsport magazin 13:30 Muzika 14:30 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 19:30 Mbc muzička top lista 21:30 Aljazeera, kontekst 22:15 Nokaut 23:05 Aljazeera 22:30 Mbc muzička top lista 00:00 Zapisano u zvijezdama

Sport

VIJESTI Mućke 17.50

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Koncert 12.30

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VOA Film 5 do 5/r Ukusi života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života/r 5 do 5 Forum Club A sa sa Vesnom Rajković/r Autoshop/r DW Global 3000 /r Naslovne vijesti Atlas radija TV Konzilijum Club A sa Ksenijom Popović Forum Film 5 do 5/r TV Konzilijum/r Club A sa Ksenijom Popović/r

ATLAS Film 22.00

08:00 Jutarnji program 10:00 Vijesti 10:05 Divlja ljepota 11:00 Glas Amerike 12:00 Vijesti 12:05 Time Out – emisija o sportu 12:10 Emisija: Hipokratija 12:40 Muzički program 13:00 Film 17:10 Hrana i vino 19:35 Muzički program 20:00 Emisija: Amfiteatar 21:00 Divlja ljepota 22:35 Glas Amerike 23:05 Film

Tv BUDVA Muzički program 19.35

TVprogram•39

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

dANAS u gRAdu

TV PREPORuKA MOMAČKI VIKEND, HBO 00.55

CINEPLEXX PODGORICA Alvin i vjeverice: Velika avantura (sinh) 17:15; Betmen protiv Supermena: Zora pravednika 17:00; 19:45; 22:30; Edi zvani Orao 15:00; 19:30; Kung Fu Panda 3 (sinh) 16:15; 18:15; Mladost 18:45; Moja velika mrsna pravoslavna svadba 2 16:45; 20:15; 22:15; Moja velika noć 21:15; Pernata banda (sinh) 15:30; 17:30; Povratnik 21:45; Šefica 16:00; 18:00; 20:00; 22:00; Snupi i Čarli Braun - film o Klinjama (sinh) 15:15; Star Wars - Buđenje sile 19:15;

Niko nije lošiji kandidat za divlju momačku žurku od Fjonana, scenografa koji se toliko dobro osjeća u svojoj koži da ga nimalo nije sramota da brine o ukrasima za svoje predstojeće vjenčanje. Ali njegova neodoljiva vjerenica Rut, osjeća da Fjonan mora malo da se otkači na poslednjem momačkom ludovanju sa ortacima. Ona poziva Dejvina, Fjonanovog najboljeg druga i svog bivšeg dečka, da sredi sve što je potrebno za to. Fjonan nerado pristaje.

ŠPIJUNSKA IGRA, Pink 2.26 Toni Ekhardt radi za obavještajnu grupu u izraelskom Mosadu, koja okuplja strane agente. Njegov novi zadatak je pronaći palestinskog teroristu Amara Kamila čiji zločini nad civilnim stanovništvom onemogućavaju pokušaje sklapanja mirovnog sporazuma između Izraelaca i Palestinaca. Sa svojim kolegama među kojima su i Madi Hope, Francie Koln te Peter Hauser, Toni stiže u glavni grad Luksemburga u kojem se navodno krije Kamil. Ispostavi se da je riječ o namještaljki u kojoj pogine nekoliko Tonijevih kolega.

KAblOVSKE TElEVizijE RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Kraj dinastije Obrenović” 10.10 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.30 Moja lepa Srbija: Apatin 14.00 Pro-

23.20 Kulturni dnevnik

RTS 1, Dnevnik 19.30

RTS 2 10.22 Umetnost uređivanja, obrazovni program 11.40 U svetu 12.05 Kolarčev podijum kamerne muzike 12.42 Beokult 13.10 Trezor 14.10 Crtani filmovi 15.40 Iza sedam mora 16.10 Svetske klimatske promene 16.40 Obrazovni program 17.05 Serija: “Ljubavne priče iz Fukuoke” 17.55 Odbojka: Crvena zvezda - Partizan 20.00 Život i standardi 20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Ljubavne priče iz Fukuoke” 21.50 Film: “Atomski zdesna” 23.25 Masimo Savić; Jedan dan ljubavi 00.25 Trezor 01.15 Tako stoje stvari

fesionalci 14.30 Sasvim prirodno 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Vojna akademija” 16.50 TV zabavnik 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Martovske bombe: Karadžić, Hag, NATO, Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Vojna akademija” 21.00 Fudbal: Borusija D - Liveprul 23.00 Dnevnik

HRT 1 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.25 Serija: “Italijanska nevesta” 13.15 Kod doktora 14.00 Društvena mreža 15.10 Serija: “Dobra žena” 16.00 Lavirint 16.50 Hrvatska uživo 17.40 Život je lijep 18.12 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.04 Ono što jesam 20.52 Serija: “Dobra žena” 21.42 Otvoreno 22.33 Dnevnik 22.56 Sport

23.00 Vrijeme 23.01 Svetski biseri 23.59 Serija: “Zavičaj” 01.00 Serija: “Don Mateo” HRT 2 10.30 Serija: “Luda kuća” 11.10 Serija: “Čarolija” 12.05 Hugove čarolije 12.35 Serija: “Don Mateo” 13.30 Film 15.00 Smočnica u vrtu 15.35 Zavolite svoj vrt uz Alana Tichmarsha 16.00 Regionalni dnevnik 16.45 Odbrojavanje do Ria 17.11 Serija: “Luda kuća” 18.16 Emocije 18.22 Garaža 18.52 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.22 Genijalci 20.01 Pod otvorenim nebom: Maroko 21.00 Fudbal: Borusija D - Liveprul 23.10 Serija: “Zločinački umovi” HBO 11.40 Film: “Nepokoren” 13.55 Film: “Da li smo mi

HRT 2, Hugove čarolije 12.05

u šemi?” 15.30 Film: “Međuzvezdani” 18.20 Film: “Šta smo Bogu zgrešili” 20.00 Film: “Skandalozna ledi V” 21.30 Boljšoj Vavilon 23.00 Film: “Moj život s Liberačijem” 00.55 Film: “Momački vikend” FOX LIFE 12.55 Serija: “Jednom davno” 13.50 Najbolji kuvar 14.40 Serija: “Kuvanje bez granica” 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Serija. “Opake služavke” 16.15 Serija: “Jednom davno” 17.10 Serija: “Šapat duhova” 19.00 Serija: “Tajni poslovi” 20.00 Serija: “Nova devojka” 21.00 Serija: “Trka za životom” 22.00 Serija: “Uvod u anatomiju” 22.55 Serija: “Opake služavke” FOX CRIME 12.50 Serija: “Nova šansa” 13.50 Serija: “Ubrzana istraga” 14.50 Serija: “Agata Kristi” 15.55 Serija: “Vojni advokati” 16.55 Serija: “Pariski forenzičari” 18.00 Serija: “Betl Krik” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.50 Serija: “Smrt u raju” 22.00 Serija: “Rouzvud” 23.00 Serija: “Betl Krik”

ARENA SPORT, Fudbal: Monako - Bordo 20.30 ARENA SPORT 12.30 Fudbal, Super liga, junior emisija 13.00 Fudbal: Urugvaj - Peru 14.45 Fudbal: Kostarika - Jamajka 16.30 Emisija: Put u Rio 17.00 FIFA Football: Magazin 17.30 Auto moto, ABS šou 18.00 Rukomet: Bukurešt Roštov Don, uživo 19.45 Dokumentarni film: When Eden Was Garden 21.00 Fudbal: Argentina - Bolivija 22.55 Arenasport vesti 23.30 Košarka, pregled ABA lige 00.00 Poker

SPORT KLUB 10.10 Košarka: Dalas - Hjuston 12.00 Tenis: ATP Marakeš, osmina finala, prenos 19.30 Evroliga: Efes - Panatinaikos, prenos 21.15 Košarka: Dalas - Hjuston 23.00 Vesti 23.30 NBA Action 00.00 Svetski sportski magazin 01.00 Tenis: VTA Čarlston, osmina finala, prenos

petak, 14. 11. 2014.

40

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P Najbolja ponuda nekretnina u Podgorici. Best Real Estate offer in Podgorica. www.c21fresh.me. Mob: +382 69 090 080 Dalmatinska INGCON, 26m2, 69m2; Delta /Čelebić 43m2 - 52.500€, 30m2, 50m2, 65m2, 117m2; Zetagradnja Blok VI, 52m2/IX - 1.100€/ m2. Tel.069/100-268, 067/207-047 Stari Aerodrom: Normal u izgradnji 38m2, 40m2, 42m2, 43m2, 63m2, 70m2 - 900 do 950€/m2; useljivi 43m2, 63m2 - 950€/ m2; Zetagradnja: 41m2/ II - 43.000€. Tel.067/260391, 069/022-070 Gradnja Promet, Ljubović 26m2, 32m2, 42m2, 43m2, 44m2, 53m2, 54m2, 64m2, 76m2; V&B Invest: 55m2/ IV - 50,000€, 42m2/I - 36,500€; 70m2/I 70.000€. Tel.069/100268, 067/207-047

Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 55.500 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Agenciji „Century21Feshdoo“ potrebni nenamješteni i namješteni stanovi, kuće i poslovni prostori za izdavanje i prodaju. Tel. 067/207-047, 069/403-905

Najbolja ponuda stanova, kuća i poslovnih prostora za zakup po povoljnim cijenama kao i prodaja poslovnih prostora. Tel.067/260336, 069/279-406 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura. Tel.069/411-797

POSLOVNI PROSTOR Izdaje se poslovni prostor 80m2 u suterenu. Djeljiv. Urađeni grubi radovi. Pogodan za sve namjene. Ul. Velimira Terzića Blok V. Tel.069/942-942, 067/333-558 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244616

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata. Tel.067/898-614 Prodajem zemlju u Beranama - selo Dolac -Šćepanica po 15 € m2 i pored aerodroma 10 € m2. Tel. 020/620037, 069/248-530

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549 Privatni detektiv otkriva preljubu, prati lica. Pozovite nas, mi smo tu da vam pomognemo. Tel.067/006-006 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

41 31

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

MUZIČKI INSTRUMENTI

RAZNO

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910-900

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363 “IMPERIO” d.o.o. Nikšić oglašava potrebu za: 2 trgovca (rezidenti i nerezidenti) Butik TQ “Plaza“ i Stari grad – Budva. Na duži period,sa radnim iskustvom u trgovini! Tel: 0 4 0 / 21 2 - 0 2 6 . E - m a i l : ibon@t-com.me Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Orifl ame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • 38 x 24 mm: za pravna lica 44 •

za fizička lica 220 • za fizička lica za fizička lica 55 za fizička lica 33

€ 110 € € €

Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SPORT

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Budva na korak od finala PRVA CRNOGORSKA VATERPOLO LIGA JADRAN CARINE I BUDVA POVELI TRKU

MRVALJEVIĆ: ŽELIM PLASMAN NA OI BEZ POZIVNICE Svjetska džudo federacija (IJF) je najavila da će Srđanu Mrvaljeviću pružiti podršku za dobijanje specijalne pozivnice za nastup na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru. “Drago mi je što su mi ljudi iz IJF ukazali čast, ali svoje bitke bijem sam i želim da sebi obezbijedim mjesto na Olimpijskim igrama u Riju i treći put predstavljam svoju Crnoj Gori na najvećoj planetarnoj smotri”, rekao je Mrvaljević agenciji MINA. “Uradiću sve da na posljednja dva kvalifikaciona turnira i prvenstvu Evrope potvrdim olimpijsku normu i ostanem među 22 najbolja na svijetu zahvalim IJF i vratim pozivnicu”, rekao je Mrvaljević. Konačnu odluku o pozivnici za našeg borca će donijeti Tripartitna komisija. A.K.

Potopio Primorac: Blažo Mitrović Finale koje će donijeti borbu za crnogorsku krunu već je na vidiku! Vaterpolisti Jadran Carina očekivano su “odradili” Kataro (19:5), dok je u drugom polufinalnom duelu Budva i peti put ove sezone savladala Primorac - 10:6. Primorac je hrabro kre-

nuo, dobro otvorio meč, ali su momci Draga Pejakovića meč prelomili u trećoj četvrtini koju su ubjedljivo dobili 4:0. Na bazenu “Dragan Trifunović” blistao je Blažo Mitrović koji je postigao pet golova. Uz njega pogotke za Budvu postigli su Petar Ćetković (dva),

BUDVA _ PRIMORAC 10:6 BUDVA - Bazen “Dragan Trifunović”. Gledalaca: 450. Sudije: Đurašković, Kontić. Rezultat po četvrtinama: 1:2, 3:2, 4:0, 2:2. BUDVA: Mi. Konatar (10 odbrana), Manojlović 1, Rašković, Vujašević 1, B. Mitrović 5, S. Ćetković, Dragović, Đurđić 1, Kovačević, Radanović, P. Ćetković 2, Franeta, Bakić, M. Mitrović. Trener: D. Pejaković.

TIP 1

PRIMORAC: Stanović, Radonjić 1, Bulatović, Brkanović, Matković 1, Sekulić, Fanfani 1, Latković, Kosić, Krivokapić, Grgurević, Vidaković, Zubac (osam odbrana), Saveljić 3. Trener: M. Mirović.

JADRAN CARINE - KATARO 19:5 IGALO - Bazen: Institut Igalo. Gledalaca: 100. Sudije: Matijašević, Arnaut. Rezultat po četvrtinama: 4:0, 2:3, 7:1, 6:1. JADRAN CARINE: Tešanović, Ukropina, Popadić 1, Kovačić, Vidović 4, Moskov 3, Baničević 1, Porobić 3, Radović 1, Ranđić 1, Petrovski 2, Mijušković 3, Popović, Spaić. Trener: V. Gojković.

Bogdan Đurđić, Bogdan Vujašević i Lazar Manojlović (po jedan). Na drugoj strani, po običaju, najefikasniji je bio Nikola Saveljić sa tri postignuta gola. Jednu dobru četvrtini odigrao je i drugi kotorski tim i zbog nje svi u Kataru na neki način mogu biti ponosni. Ipak, zašto

KATARO: Mandić, Vušković 2, M. Vukotić, Krivokapić, Begović 1, Bjelobrković, Mićanović, Vujović, Milaš 1, Marković, Dončić 1, Perković, S. Vukotić, Vukasnović. Trener: M. Vičević

je Jadran apsolutni favorit našeg prvenstva momci Vladimira Gojkovića pokazali su ostalom dijelu meča. Najefikasniji u timu sa Škvera bio je reprezentativac Stefan Vidović sa četiri gola. Revanši su zakazani za subotu na istom mjestu u Kotoru. K.B.

WTA TURNIR U ČARLSTONU

DANA 2 Sloun prejaka za Danku

B. Dortmund - Liverpul

GG

kvota 1,90

Danka je na startu imala šansu za brejk, nije je iskoristila, a onda je meč otišao u najgorem mogućem pravcu... Njena rivalka je odmah zatim iskoristila svoju brejk šansu, osvojila prvi set, a potom sve “reprizirala” i u drugom, pa je naša teniserka nastup na WTA turniru u Čarlstonu završila u drugom kolu. Sinoć, Sloun Stivens Danka Kovinić 6:4, 6:3.

Danka, koja je trenutno 50. teniserka na planeti, tako je izgubila bodove koje je prošle godine osvojila plasmanom u četvrtfinale ovog turnira. Naša teniserka u prvom kolu Čarlstona bila je bolja od Džagle Bijikakdžaj iz Turske, dok je Stouns bila slobodna u toj rundi, a u narednoj je očekuje duel sa Darijom Gavrilovom iz Australije. K.B.

Priča u Čarlstonu je završena: Danka Kovinić

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

PETAR POPOVIĆ

Mega pun pogodak

43

SPORT

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 12.30h ATP Marakeš, tenis 19.30hEfes - Panatinaikos, košarka 21.05hBorusija D. - Liverpul, fudbal 01.00h WTA Čarlston, tenis

SPORTKLUB 2 17.00h WTA Čarlston, tenis 20.00hBrose Basket - Laboral K., košarka

SPORTKLUB 3

ČETVRTFINALE CRNOGORSKOG ŠAMPIONATA

Mornar već u polufinalu, Sutjeska - Ibar 1:0 Prije dvije noći meč je registrovan službenim rezultatom, drugi meč je odigran juče i dileme, naravno, nije bilo - košarkaši Mornara bili su ubjedljivi protiv Lovćena (92:73) i sa 2:0 u seriji plasirali su se u polufinale plejofa crnogorskog šampionata. Ekipa Đorđija Pavićevića je bez problema odradila Cetinjane koji su bili domaćini u barskoj “Topolici”, a koji su izašli na teren da bi sačuvali prvoligaški status. Svoj debi u dresu finaliste Balkanske lige je upisao američki bek Antabi Voler i odmah pokazao da će biti odlično pojačanje - za 30 minuta na parketu je postigao 21 poen. “Znali smo kakve probleme ima Lovćen, ali smo morali biti skoncentrisani. Iskoristili smo ovaj meč da se što bolje pripremimo za finale Balkanske lige. Bila je ovo prilika da i mladi dobiju prostora. Sada čekamo protivnika u polufinalu”, rekao nam je Balša Radunović, koji je prokomentarisao igru novog saigrača. “Vidi se da je kvalitetan igrač i da će nam biti od pomoći”. Sutjeska je pored svih problema sa igračkim kadrom uspjela da savlada Ibar u Nikšiću (81:80). Junak pobjede je bio mladi Miloš Vujović koji je pogodio dvije sekunde prije kraja i donio prvi trijumf debitantu na klupi Nikšićana, Vladimiru Todoroviću. “Igrali smo u malo čudnom sastavu, pola igrača nije uopšte igralo ove sezone i sada su po 30 minuta morali biti na parketu. Mala rotacija je uticala na pad u finišu, ali smo pokazali karakter i stigli do važne pobjede”, kazao je Nikola Korać, jedan od rijetkih igrača koji su ostali nakon ispadanja iz ABA lige. A.Kasmić

LOVĆEN

MORNAR

73 92

20 12 15 26 25 23 23 21 S. Knežević 10 Jovanović 11 Parača 2 Rakonjac Đ. Vujović I. Vujović Mlađen Milić 13 Borilović 9 Ševaljević 8 V. Knežević 5 Latković 13 Trener: Mirko Proroković

Sampson 7 Džouns 9 B. Radunović 21 Vujošević Ćalić 3 Mijović 4 Lopičić 2 M. Radunović 6 Hadžibegović8 Šćekić 1 Mugoša 10 Voler 21 Trener: Đorđije Pavićević

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 300. Sudije: Zoran Radulović (Podgorica), Emir Kajević (Podgorica), Dejan Šanjević (Podgorica). SUTJESKA

IBAR

81 80

27 16 20 18 21 15 19 25 Đurović Goranović Kovač 8 Janjić Vujović 2 Brajković Milić Čvorović 25 Korać 12 Žižić 14 Šalić 20 Trener: Vladimir Todorović

Feleć 18 Dautović E. Kalić Ratković 8 Nurković A. Kalić 5 Posuka 2 Zejnilović Tomašević 28 Hadžifejzović 11 Demčesen 8 Trener: Milan Rondović

NIKŠIĆ - Dvorana: SC “Nikšić”. Bez gledalaca. Sudije: Igor Dragojević (Podgorica), Ognjen Jokić (Podgorica), Radoš Savović (Podgorica).

Košarkaši Mega Leksa se uveliko pripremaju za početak finala plej-ofa ABA lige, a nekoliko treninga je odradio i Petar Popović. Mladi crnogorski košarkaš je zadovoljan novom sredinom. “Momci su me vrlo lijepo prihvatili i na meni je da se potrudim kako bih se što prije uklopio u ekipu. Sviđa mi se atmosfera u timu”, rekao je 19-godišnji igrač koji je stigao iz grčke Nea Kifisije. “Vjerujem da će dolazak u Megu biti pun pogodak. Mega je već duže vrijeme poznata kao sredina koja pruža veliku šansu mladim igračima i sa te strane nije bilo dvoumljenja kada se ukazala šansa da dođem ovdje”, kazao je Popović koji pravo nastupa u “rozezelenim” dresovima ima u Superligi Srbije. A.K.

18.45hŽalgiris - Barselona, košarka 20.45hReal Madrid - Himki, košarka

ARENASPORT 2 21.00hBraga - Šahtjor, fudbal 01.00hNjujork - Islanders - Njujork Rendžers, hokej

ARENASPORT 3 21.00hAtletik Bilbao - Sevilja, fudbal 00.30hBoka juniors - Bolivar, fudbal 02.30hKaldense - Ponte Preta, fudbal

ARENASPORT 4 21.00hViljareal - Sparta Prag, fudbal

EUROSPORT 13.30h WTA Katovice, tenis 15.30hTur Baskije, biciklizam

NBA

Vukovi šokirali Ouklend Golden Stejt je izgubio nakon produžetka od Minesote (124:117), čime je ugrozio obaranje rekorda Čikaga iz sezone 1995/96. “Ratnici” su tokom meča imali 17 poena prednosti, ali su i to ispustili, a Stefon Kari nije imao svoje veče - 21 poen. “Vukove” je do pobjede vodio Šabaz Muhamed sa 35 poena, dok je Endrju Vigins ubacio 32. Oklahoma je bila ubjedljiva protiv Denvera (124:102) uz odlične partije Kevina Djurenta (26 poena) i Rasela Vestbruka (13 poena, 14 skokova i 12 asistencija). SEMAFOR: Filadelfija – Nju Orleans 107:93, Toronto – Šarlot 96:90, Atlanta – Finiks 103:90, Majami – Detroit 107:89, Milvoki – Klivlend 80:109, Denver – Oklahoma 102:124, Juta – San Antonio 86:88, Sakramento – Portland 107:115, Golden Stejt – Minesota 117:124 (p.p), LA Klipers – LA Lejkers 103:81. A.K.

NAJVEĆI IZBOR IGARA - LIGA - SPORTOVA

1

NAJBOLJE KVOTE - NAJVEĆI BONUSI SIGURAN DOBITAK - NAJBRŽA ISPLATA

2

1HERCEGOVAČKA 1

Radno vrijeme: 10:00h - 23:00h

2 BULEVAR PERA ĆETKOVIĆA 19

Radno vrijeme: 09:00h - 23:00h USKORO! USKORO! USKORO! USKORO!

44

SPORT

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Metak iz Baltimora zadivio planetu

Zvaničan poster predstavlja paradu nacija, gdje sportisti sa zastavama idu ka jednom cilju - Olimpijskim igrama. Nagi atleta u centralnom dijelu predstavlja referencu na Antičke igre, što nije na pravi način prihvaćeno širom svijeta (okarakterisan kao previše smio) pa je distrubucija u nekih zemljama čak i zabranjena.

XXXI OLIMPIJSKE IGRERIO IGRE RIO 2016 2016 5 5 21. AVGUST

V

ATLETIKA

Finiš spektakularne trke na 100 metara i trijumf Ralfa Krejga nakon prvog foto finiša u istoriji Olimpijskih igara

Olimpijske igre u slikama

Stokholm ŠVEDSKA 1912.

6. jul - 22. jul ATLETIKA Japanski maratonac Šizo Kanakuri bez premca je najinteresantnija ličnost Igara u Stokholmu - on je u toku trke ostao bez svjesti, lokalni farmeri na putu su mu pomogli kliko su mogli, a on se nakon toga umjesto ka finišu uputio direknto za Japan. Švedskim vlastima prijavljen je nestanak i on se vodio kao nestala osoba - pet decenija. 1966. godine švedska televizija ga je pronašla i on je stigao u Stokholm da završi započetu trku - nakon 54 godine, osam mjeseci, šest dana, pet sati, 32 minuta i 20.379 sekundi

BROJ DRŽAVA UČESNICA

OLIMPIJSKI STADION

Švedski takmičari dočekani su ovacijama na otvaranju Igara u Stokholmu

BROJ SPORTISTA

BROJ SPORTOVA

28 2.406 14

A

45

SPORT

Foto:

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

JOŠ 120 DANA ATLETIKA Džim Torp je briljirao u petoboju i desetoboju u Stokholmu - osvojio je zlatne medalje i ostao upamćen kao jedan od najsvestranijih sportista ikada

FUDBAL U velikom finalu pred 25.000 gledalaca Velika Britanije je savladala Dansku 4:2

RVANJE Rus Martin Klajn i Finac Alfred Asikainen upisani su u istoriju OI kao protagonosti najdužeg rvačkog meča - pobijedio je Rus nakon, vjerovali ili ne, 11 sati i 40 minuta polufinalne borbe. U finalu nije ni nastupio - naravno zbog iscrpljenosti

NAJVIŠE ZLATNIH MEDALJA SAD

NAJVIŠE MEDALJA UKUPNO ŠVEDSKA

4 25 65

STRELJAŠTVO Detalj sa vatrene linije u Stokholmu - najbolji je bio domaći predstavnik, oficir Vilhem Karlberg

46

SPORT

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

Trabzon pita za Vukčevića Braga dočekuje Šahtjor u četvrtfinalu LE, a blagi udar pred važnu utakmicu je došao iz tiražnog Rekorda, koji je jako cijenjen list u Portugalu - Nikola Vukčević bi na ljeto mogao da se preseli u turski Trabzonspor! Popularni Điđo je ranije bio na skeneru španske Valensije i italijanskog Torina, a sada se u cijelu priču uključio bogati Trabzon, koji već sada sprema ekipu za sljedeću sezonu, kada će cilj biti da se obezbijedi Evropa. Reprezentativac Crne Gore koji ima 24 godine sa 27 odigranih vrhunskih utakmica (dva gola, tri asistencije) u dosadašnjem dijelu sezone je jako interesantan Evropi, pa će ga Braga teško zadržati... B.T.

Sevilja je četiri puta osvajala Ligu Evrope (2006, 2007, 2014, 2015), Liverpul ima tri trofeja (1973, 1976. 2001), a Šahtjor jedan pehar (2009). Bilbao je dva puta igrao finale (1977, 2012), baš kao i Dortmund (1993, 2002), dok je Braga jednom stigla do završnice (2011)

Navijači Borusije će pozdraviti trenera Liverpula, koji je na klupi “milionera” sjedio 318 puta: Jirgen Klop

LIGA EVROPE, 1/4 FINALE 21.05 SPEKTAKL U DORTMUNDU I BASKIJI

Žurka za Jirgena Klopa “Žuti zid” je spreman, Dortmund je na nogama. Razlog dolazi Jirgen Klop! Harizmatični stručnjak je ostavio neizbrisiv pečat u srcima navijača sa Signal Iduna Parka, a kuglice su odlučile da njegov Liverpul u četvrtfinalu Lige Evrope igra protiv Borusije... “Srećan sam što ću moj novi tim predstaviti u Dortmundu. Jedva čekam da momci upoznaju sjajne navijače, najljepši grad i stadion o kome se priča”, poručio je Klop. Spektakl je zagarantovan,

RASPORED, 21.05 Atletik Bilbao - Sevilja Braga - Šahtjor Borusija D. - Liverpul Viljareal - Sparta Prag

a “milioneri” koji igraju sjajno (pet bodova kasne za Bajernom u Njemačkoj, vezali su pet pobjeda) pod palicom “novog Jirgena” Tomasa Tuhela ima svoju računicu... “Jirgen je zaslužio toplu dobrodošlicu. Sve osim toga bi bilo iznenađenje”, rekao je Tuhel koji hvali “redse”... “Liverpul ima fenomenalan individualni kvalitet, igraju ofanzivno, dobro vrše pritisak. Moraćemo da odigramo najbolje što možemo. Biće to specijalna utakmica.” Kada ostane osam ekipa jasno je da nema loših utakmica, a još jedan spektakl nas čeka u Baskiji - Atletik Bilbao dočekuje aktuelnog prvaka Lige Evrope Sevilju. Za jednog momka ta utakmica će biti više od okršaja sin Atletika Fernando Ljoren-

te dolazi sa Andalužanima da savladao tim gdje je odrastao i sa kojim je igrao finale LE u sezoni 2011/12. “Iznenadio sam se kada sam saznao da igram protiv kluba u kojem sam porastao. Biće lijepo i čudno, jer sam proveo 17 sjajnih godina u Bilbau. Fudbal je takav, a uradiću sve sa pobijedi Sevilja”, profesionalac je Ljorente. U.R.

8

GOLOVA JE POSTIGAO NAJBOLJI STRIJELAC LIGE EVROPE - NAPADAČ BILBAA ARIC ADURIC

Asistirao u remiju Borca protiv OFK Beograda: Darko Zorić

29. ETAPA GROF JURI SEZONU BEZ PORAZA

Crnogorsko kolo

Vanredno kolo Superlige Srbije je prošlo u znaku Crnogoraca - trener Crvene zvezde Miodrag Grof Božović je slavio poslije remija sa Vojvodinom (0:0) - “crveno-bijeli” su na stadionu “Rajko Mitić” odradili Rad (1:0) golom Mičela Donalda, pa su tako nastavili da sanjaju sezonu bez poraza... Partizan je opet u formi šampion je vezao peti trijumf (Javor 2:1), a Nebojša Kosović je odigrao kvalitetnih 90 minuta. A reprezentativac Darko Zorić je takođe ostavio pečat - ljevonogi vezista je upi-

sao asistenciju u remiju protiv OFK Beograda (1:1) čije boje su branili trener Dragan Radojičić i mladi reprezentativac Vladimir Jovović. Na kraju, Čuka je kod kuće savladala Novi Pazar (1:0), Dušan Lagator i Branislav Janković su ostavili dobru utakmicu iza sebe - prvi je igrao do 73, a drugi do 87. minuta. SEMAFOR 29. KOLA: Crvena zvezda - Rad 1:0, Čukarički - Novi Pazar 1:0, Voždovac - Spartak 0:1, Javor - Partizan 1:2, Mladost - Metalac 0:0, OFK Beograd - Borac 1:1, Radnički Niš - Vojvodina 0:3, Surdulica - Jagodina 0:0. U.R.

NAJTROFEJNIJI ŠKOTSKI KLUB U ELITI

Vratio se Rendžers Najtrofejniji škotski klub se vratio gdje mu je mjesto - u elitu - Rendžers je četiri kola prije kraja odradio Dambarton (1:0), a to je značilo zbogom škotskom Čempionšipu. Tako će “policajci” poslije četiri godine igrati u Premijeršipu pošto su 2012. zbog finansijskih problema izbačeni u četvrti rang takmičenja... I još nešto - od sezone 2016/17. ćemo opet gleda-

ti “Old Firm”, veliki okršaj Rendžersa i Seltika (dva tima će se sastati 17. aprila u polufinalu Kupa) koji ukupno imaju 100 titula u Škotskoj - “policajci” su bili 53 puta prvaci, a “kelti” će uskoro proslaviti 47. titulu... Sigurno je da Rendžers sljedeće sezone u eliti neće biti samo puki učesnik, nego će pojuriti šampionski lovor. Jer, kao najveći škotski klub imaju obavezu... B.T.

ČETVRTAK, 7. 4. 2016.

47

SPORT

Vukovi rastrgli kralja!

LIGA ŠAMPIONA ČETVRTFINALE, PRVE UTAKMICE SENZACIJA VOLFSBURGA, REMI U PARIZU

⌦ Aleksandar Popović

Sportske redakcije širom planete prioritetno su pratile mega okršaj u Parizu, očekujući da Real odradi posao protiv “tamo nekog Volfsburga”. Sve je to, očigledno, razbjesnilo “vukove”, koji su se okupili u čopor i doslovno “izujedali” nedodirljivog kralja - 2:0! Prvo je Rikardo Rodrigez poentirao iz penala u 18. koji je skrivio Kasemiro nad Andreom Šurleom, a zatim se u 25. Maksimilijan Arnold poklonio nakon asistencije Bruna Enrikea Pinta za, ispostaviće se, konačnu senzaciju protiv čuvenog španskog giganta! “Rekao sam da možemo napraviti senzaciju i uspjeli smo. Moji igrači su bili fantastični. Pobijediti Real 2:0 je nešto nevjerovatno. Međutim, nogama smo na zemlji i spremićemo se za revanš kao da je 0:0”, tvrdi strateg Diter Heking.

■ STERILNI REAL Tim Zinedina Zidana nadmudren je od Hekingovog čopora, koji je režirao ubode u pravo vrijeme, dok su sterilni “merengesi” pokušavali u napadu, ali je to bilo neprepoznatljivo loše, za razliku od predstave protiv Barselone u Kataloniji. Jednostavno, povreda Karima Benzeme u 41. minutu dodatno je obezglavila Real, koji je čak dobro i prošao, jer su promašaj Šurlea sa par me-

8

PUTA JE REAL MADRID ELIMINISAN U NOKAUT FAZI NAKON PORAZA U PRVOM MEČU.

VOLFSBURG

2

Rodrigez 18’ pen Arnold 25’

Benaljo Vierinja Naldo Dante Rodrigez Đilabođi Luiz Gustavo Pinto (od 80. Traš) Arnold Dreksler (od 93. Šafer) Šurle (od 85. Kruse) Trener: Diter Heking

■ KATARSKI REMI Zvjezdani duel Pari Sen Žermena i Mančester sitija završen je remijem - 2:2, pa će odluka o polufinalisti pasti na “Itihadu”. “Bila je ovo luda utakmica. Postigli smo dva gola u

DA LI STE ZNALI? Da je Džo Hart jedini odbranio dva penala ove sezone u Ligi šampiona.

gostima i nadam se da ćemo to iskoristiti i plasirati se u polufinale”, jasan je golman Džo Hart. A, upravo je on u 14. minutu sjajno “skinuo” penal Zlatanu Ibrahimoviću, zatim je Ibra promašio zicer i stigla je kazna za “svece”. “Građani” su lansirali polukontru, Fernandinjo je proigrao Kevina de Brujna na desnoj strani, a Belgijanac razornim udarcem utišao “Park prinčeva” u 38. Ipak, uprkos promašajima “Ibrakadabra” je tri minuta kasnije doslovno “izmislio” gol za poravnanje. Hart je dodao Fernandu, koji je bio nesmotren, a Zlatan ubilački nastrojen za pogodak ni iz čega i

9

OD 11 EKIPA U ISTORIJI LIGE ŠAMPIONA PROŠLE SU DALJE NAKON REMIJA 2:2 U GOSTIMA.

0

Navas Danilo Pepe Ramos Marselo Kros (od 85. Rodrigez) Kasemiro Modrić (od 64. Isko) Bejl Ronaldo Benzema (od 41. Hese) Trener: Zinedin Zidan

VOLFSBURG - Stadion: “Folksvagen arena”. Gledalaca: 26.400. Sudija: Đ. Roki (Italija).

Igrači Volfsburga proslavljaju gol protiv Reala tara i odbrana Kejlora Navasa nakon udarca Maksa Krusea lako mogli da se transformišu u golove, pa bi Španci jurili ne dva, već tri ili četiri gola zaostatka na “Santijago Bernabeu” stadionu. “Težak rezultat, onaj koji smo najmanje željeli. Ipak, preostaje nam revanš na našem terenu i imamo kvalitet da nadoknadimo sve propušteno”, smatra Toni Kros.

REAL M.

erupciju oduševljenja. Bolju igru PSŽ je krunisao u 59. za preokret preko Adrijena Rabioa, ali su Englezi (uz puku sreću) stigli do remija u 72. golom Fernandinja nakon početničke reakcije Sergea Orijea i Tijaga Silve. “Prezadovoljni smo ovim remijem i imamo veliku priliku za plasman u polufinale. Nemam što da zamjerim, iako moram napomenuti da je PSŽ drugi gol dao iz nedozvoljene pozicije. U trenutku kada je Edinson Kavani šutirao glavom Ibrahimović, koji je uticao na igru, bio je u ofsajdu, nakon čega se lopta nakon odbrane Harta odbila do Rabioa”, poručuje Manuel Pelegrini.

DA LI STE ZNALI? Da je Real primio dva gola u prvih 25 minuta u Ligi šampiona prvi put u svojoj istoriji.

PSŽ

2

Ibrahimović 41’ Rabio 59’

MAN. SITI

2

De Brujn 38’ Fernandinjo 72’

Trap Orije (od 78. Van der Vil) Tijago Silva David Luiz Maksvel Matuidi Rabio (od 78. Lukas) Mota Di Marija Kavani Ibrahimović

Hart Sanja Mangala Otamendi Kliši Fernandinjo Fernando Silva (od 88. Boni) Navas De Brujn (od 77. Delf) Aguero (od 93. Kolarov)

Trener: Loran Blan

Trener: Manuel Pelegrini

PARIZ - Stadion: “Park prinčeva”. Gledalaca: 47.228. Sudija: M.Mažić (Srbija).

zanimljivo

aktuelno

investicija u pavinom polju

Milkraft leche do kraja godine Mljekara Milkraft Leche u Pavinom Polju, koja će zapošljavati oko 150 radnika, biće završena do kraja godine, a u nju će biti ukupno uloženo oko 20 miliona eura, saopštio je vlasnik Milkraft kompanije Dragan Burić. Početak izgradnje mljekare danas su, pored Burića, ozvaničili ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, predsjednik opštine Bije-

lo Polje Aleksandar Žurić i ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori Hafsa Al Ulama. “Ovo je projekat koji promoviše rad, stvaranje, ovdje će se stvarati nova vrijednost. Ovdje i u ostalim pogonima u Bijelom Polju stvaraće se ono što čini dio društvenog proizvoda, a ne ono što se dobija sjedeći kući i ne radeći ništa”, kazao je Ivanović.

sutomore

Krave pasu na deponijama

ko je bio bombaš iz brisela

Radio kao čistač u Evropskom parlamentu

Jedan od bombaša samoubica koji je izveo napad u Briselu 22. marta ranije je radio kao čistač u Evropskom parlamentu, rekao je portparol Evropskog parlamenta Žom Diš Gijo. Napadač, čije ime nije navedeno, bio je zaposlen u EP od 2009. do 2010. godine. “Radio je za kompaniju koja se bavi čišćenjem, a koja je imala ugovor s

Evropskim parlamentom u tom periodu“, saopštio je Gijo. Prema navodima jednog zvaničnika Evropske unije, riječ je o Nadžimu Lahraviju koji se raznio eksplozivom na briselskom aerodromu. On je osumnjičen i da je pravio samoubilačke pojaseve koje su koristili teroristi u napadima u Parizu novembra 2015. godine.

Fransoa oland promijenio odluku U Sutomoru sve po starom – krave ponovo lutaju ulicama. Već nekoliko dana krdo stoke, u potrazi za hranom šeta od kontejnera do divljih deponija u Spičanskom polju. Osim što ugrožavaju saobraćaj, narušavaju i higijenu, raznoseći otpad, piše portal BARinfo. Prošle godine je grupa građana iz Sutomora, u saradnji sa nadležnim državnim i opštinskim službama -Veterinarskom inspekcijom, Komunalnom policijom, CB Bar i JP Komunalne djelatnosti, uklonila lutajuću stoku sa ulica Sutomora. Očigledno je opet potrebna takva akcija.

egipat

Opustjelo elitno ljetovalište Prije arapskog proljeća 2011. godine Egipat je posjećivalo oko 15 miliona turista godišnje. Tako je i grad Šarm el-Šeik izgrađen s očekivanjima velikog broja turista, koji su u velikom broju hrlili u to elitno crvenomorsko ljetovalište. S obzirom na nedavne terorističke napade ISILa (kao što je obaranje ruskog

aviona na letu iz tog grada) i prijetnju koju predstavljaju džihadisti u regiji, grad je skoro potpuno opustio - turisti u zadnje vrijeme gotovo da i ne dolaze, a očajni hotelijeri polako stavljaju ključ u bravu... Inače, Šarm el-Šeik bio je meta krvavog terorističkog napada u 2005. godini, kada je ubijeno 88 osoba.

Šarm el-Šeik

Umjesto otkaza, više zaposlenih u vojsci

Pariz -- Francuski predsednik Fransoa Oland odlučio je da odustane od ranije planiranog ukidanja 10.000 radnih mesta u vojsci. On je dodao da će uvesti dodatnih 800 mjesta u naredne tri godine da bi se zemlja bolje suočila s terorističkim prijetnjama, saopštila je Jelisejska palata. Oland je odluku donio posle sastanka s bezbjedno-

snim zvaničnicima zemlje posvećenom zakonu za reorganizaciju vojske u periodu od 2017. do 2019. godine, navodi se u saopštenju predsjedništva i dodaje da neće biti “ukidanja radnih mjesta već će biti uvedeno 800 novih”.”Nova radna mjesta biće namijenjena jačanju operativnih jedinica u takozvanoj sajber odbrani”, dodala je Jelisejska palata.

10 Ministarstvo kulture

godina crnogorske nezavisnosti

CRNA GORA

na Berlinskom

KONGRESU

1878.

AUTOR:

Prof. dr. Živko Andrijašević

02

10 godina crnogor

O AUTORU

P

rof. dr Živko Andrijašević rođen je 24. 02. 1967. godine u Baru. Diplomirao je 1991. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Magistarske studije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1998. godine, na odsjeku Nacionalna istorija 19.vijeka. Na istom fakultetu 2003. godine, odbranio je doktorsku disertaciju ,,Državna ideologija Crne Gore 1878-1918“. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore bio je angažovan kao aistent, a u zvanje docenta izabran je 2004. godine, za predmete Istorija Crne Gore od 16.do 18. vijeka i Istorija Crne Gore od kraja 18. vijeka do 1918. godine. U zvanje vanrednog profesora izabran je 2009. godine, a za redovnog profesora u maju 2015. godine. Autor je više od 150 naučnih radova - monografija, članaka, zbornika dokumenata, priloga. Svojim knjigama ,,Crnogorske teme“ i ,,Nacija s greškom“, započeo je izučavanje istorije ideja i mentaliteta u političkom životu Crne Gore, dok je knjigom ,,Nacrt za ideologiju jedne vlasti“ među prvima u crnogorskoj istoriografiji ukazao na upotrebu medija u našoj novijoj političkoj istoriji. Knjigom “Crnogorska crkva 1852-1918“ konačno je na osnovu relevantnih istorijskih izvora u istorijskoj nauci razriješio kontroverzno pitanje o položaju i karakteru pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Zbog svoje istraživačke utemeljenosti i naučne vrijednosti, knjiga o Crnogorskoj crkvi prevedena je na ruski jezik i objavljena u Moskvi. Kao koautor napisao je i ,,Istoriju Crne Gore od najranijih vremena do 2003. godine“, koja je prevedena na engleski, ruski i francuski jezik. Značajno je i njegovo koautorsko djelo ,,Crna Gora i velike sile“, koja predstavlja izuzetan prilog izučavanju diplomatske istorije Crne Gore. Njegovi radovi su objavljivani u prestižnim istorijskim časopisima u zemlji i inostranstvu. Učesnik je brojnih domaćih i međunarodnih naučnih skupova, seminara i istraživačkih projekata. Član je međunarodne redakcije časopisa ,,Radovi“, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavoda za hrvatsku povijest iz Zagreba. Njegove knjige objavljene su na engleskom, ruskom i francuskom jeziku.

Dnevne novine u saradnji sa Ministarstvom kulture objavljuju, svakog četvrtka do 21. maja, seriju posebnih dodataka na 16 strana, o najznačajnijim događajima, datumima i ličnostima geneze crnogorske nezavisnosti, autora prof. dr Živka Andrijaševića. Nakon današnjeg specijalnog dodatka, posvećenog Berlinskom kogresu 1878. godine slijede: Crna Gora u Prvom svjetskom ratu, Podgorička skupština 1918. godine, Crna Gora u Drugom svjetskom ratu, Crnogorske prilike 1948. godine, Istorijska uloga Knjaza Danila, a posljednji specijalni doadatak biće posvećen obnovi crnogorske nezavisnosti i državnosti na Referendumu 2006. godine. Uz autorske tekstove prof. dr Živka Andrijaševića, dodaci će sadržati kopije originalnih dokumenata i fotografije.

CRNA GORA NA BERLINSK

03

rske nezavisnosti

Na Kongresu su učestvovali predstavnici Rusije, Austro-Ugarske, Osmanskog carstva (Turske), Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije.

O

Granice utvrđene Sanstefanskim mirovnim ugovorom prema kojima su Crna Gora, Srbija i Bugarska dobile ogromno teritorijalno proširenje a Osmanskom carstvu su nametnute obaveze koje su ga dovele u neizvjesnu poziciju

d 13. juna do 13. jula 1878. godine održan je u Berlinu kongres evropskih sila, sa ciljem da se urede prilike na Balkanu poslije ratova Rusije, Crne Gore i Srbije protiv Osmanskog carstva (1876-1878). Na Kongresu su učestvovali predstavnici Rusije, Austro-Ugarske, Osmanskog carstva (Turske), Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije. Kongres je, u suštini, trebalo da revidira odluke Sanstefanskog mirovnog ugovora, koji je, marta 1878. godine, potpisan između Rusije i Osmanskog carstva. Ovim ugovorom Rusija je, nakon pobjede u ratu protiv Osmanskog carstva, uredila Balkan po svojoj želji. Zahvaljujući ruskom diktatu u San Stefanu, Crna Gora, Srbija i Bugarska dobile su ogromno teritorijalno proširenje, a Osmanskom carstvu su nametnute obaveze koje su ga dovele u neizvjesnu poziciju.

REVIZIJA SANSTE FANSKOG MIROVNOG SPORAZUMA Plašeći se ruske dominacije na Balkanu, Britanija i Austro-Ugarska su zauzele jedinstven stav o nepriznavanju odluka Sanstefanskog mirovnog ugovora, stavljajući Petrogradu do znanja da su spremne da svoj stav podupru i vojnič-

kim sredstvima. Shodno tome, britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Sanstefanski mirovni sporazum mora biti revidiran u cjelosti. Ovakav stav, kojemu su se kasnije pridružile i ostale evropske sile, bio je jasan znak Rusiji da ona ne može uređivati Balkan po svom nahođenju, niti da to može činiti u nekakvom internom sporazumu sa Osmanskim carstvom. Rusija nije bila u stanju da se ovom pritisku odupre, pa je maja 1878. godine pristala na prijedlog Britanije da se u Berlinu sazove kongres na kome će se izvršiti revizija Sanstefanskog mirovnog ugovora.

STRAHOVANJE DA PRIMORJE NE BUDE ODUZETO Na Cetinju su strahovali da im na kongresu u Berlinu, pod uticajem AustroUgarske, ne bude oduzeto osvojeno primorje od Spiča (Sutomore) do ušća Bojane, sa gradovima Barom i Ulcinjom, ali i teritorije u Hercegovini i Polimlju i Ruski car Aleksandar II

KOM KONGRESU 1878. GODINE

Potarju. Neposredno prije kongresa, austrougarski ministar spoljnih poslova, grof Đula Andraši je iznio stav da Crnu Goru treba odaljiti od Lima i oduzeti joj Primorje, kako ono ne bi postalo ruska baza na Jadranu. Zbog toga je prije početka kongresa i knjaz Nikola molio ruskog cara da pomogne u očuvanju crnogorskih ratnih dobitaka: “Ova perspektiva jako me uznemirava, jer mi je iskustvo dokazalo da Evropa ne želi povećanje Crne Gore i da bi ona htjela, ukoliko joj to bude moguće, zatvoriti ne u našim brdima... Ja se usuđujem jedino zamoliti Vaše Veličanstvo da dade Crnoj Gori jedan položaj, sa teritorijalne tačke gledišta, da postane jedna mala zemlja sposobna za opstanak pomoću svojih sredstava...” Knjaz je caru Aleksandru II iznio i konkretan zahtjev - da se Crnoj Gori po svaku cijenu ostavi Bar.

04

10 godina crnogor GROF ANDRAŠI je predložio da se Crnoj Gori kao nadoknada za potiskivanje iz Hercegovine pripoje Plav i Gusinje, te da joj pripadne Podgorica, kao zamjena za Ulcinj

KONGRES JE POČEO U BERLINU 13. JUNA 1878. GODINE U PALATI RADZIVIL

K

ongres u Berlinu počeo je 13. juna 1878. godine, u palati Radzivil. Kao predstavnici Crne Gore na kongres su upućeni vojvoda Božo Petrović i vojvoda Stanko Radonjić, ali oni, kao ni ostali predstavnici drugih balkanskih država, nijesu mogli učestvovati u radu kongresa. Njemački kancelar Bizmark, koji je predsjedavao Kongresom, obavijestio ih je da je njihova sudbina u rukama grofa Andrašija.

kojih ovaj crnogorski minimum u Hercegovini treba uvažiti. Kao sljedeće životno važne oblasti koja treba da pripadnu Crnoj Gori, navode se doline Tare i Lima. Kako se u memorandumu kaže, dobijanjem ovih oblasti Crna Gora će se od vojničkog logora “odmah pretvoriti u zemlju sposobnu da živi od vlastitih izvora”. Iz istih razloga, ističe se i da Crnoj Gori treba ostaviti teritorije između Skadarskog jezera, rijeke Bojane i Jadranskog mora.

MISIJA BOŽA PETROVIĆA I STANKA RADONJIĆA Prije nego je počela sesija o rješavanju “crnogorskog pitanja”, vojvoda Božo Petrović i vojvoda Stanko Radonjić pokušali su da učesnike kongresa upoznaju sa jednim memorandumom, u kojemu su bile naznačene granice minimalnih teritorijalnih aspiracija Crne Gore. Kako se u ovom memorandumu navodi, Crna Gora smatra da na strani Hercegovine treba najmanje da dobije Gacko, Bileću, Pivu, Banjane i Nikšićki kraj. To su oblasti za koje se kaže da nemaju naročiti privredni značaj za Knjaževinu, ali da postoje istorijski razlozi zbog

SKICIRANJE CRNOGORSKE GRANICE

Lord Salsberi, Velika Britanija

Nezavisno od crnogorskih teritorijalnih zahtjeva, Austro-Ugarska je, konsultujući se s Rusijom, već skicirala novu crnogorsko-osmansku granicu. Ona je uvažila ruski stav da Crnoj Gori treba dati izlaz na more, a Rusi su prihvatili austrijsko traženje da se Knjaževina “udalji” iz Hercegovine i doline Lima. Grof Andraši je predložio da se Crnoj Gori kao nadoknada za potiskivanje iz Hercegovine pripoje Plav i Gusinje, te da joj pripadne Podgorica, kao zamjena za Ulcinj. I kada je 1. jula održana prva sjednica o rješavanju “crnogorskog pitanja”, stvar je, u suštini, već bila riješena dogovorom Austro-Ugarske i Rusije. Prema zapisniku, sjednica je počela u 14 h i 30’, a predsjedavajući je započeo sa čitanjem prvog člana Sanstefanskog mirovnog ugovora, koji se odnosi na granice Crne Gore. Kada je predsjedavajući pročitao prvi član, pitao je da li su se zainteresovane strane saglasile kako bi trebalo da izgleda nova crnogorska granica. Predstavnici austrougarske su odmah izjavili da će ovo pitanje riješiti posebna komisija, dok je ruski delegat saopštio da su se o svim stvarima oko razgraničenja oni sporazumjeli sa “kolegama” iz Austro-Ugarske. Predsjedavajući sjednice potom konstatuje da je postignut dogovor oko nove crnogorske granice.

Vojvoda Božo Petrović i vojvoda Stanko Radonjić pokušali su da učesnike kongresa upoznaju sa jednim memorandumom, u kojemu su bile naznačene granice minimalnih teritorijalnih aspiracija Crne Gore

1. jula održana je prva sjednica o rješavanju “crnogorskog pitanja”, stvar je, u suštini, već bila riješena dogovorom AustroUgarske i Rusije

CRNA GORA NA BERLINSK

rske nezavisnosti

Z

atim se prešlo na drugi član Sanstefanskog mirovnog ugovora, koji glasi: “Visoka Porta konačno priznaje nezavisnost Knjaževine Crne Gore”. O raspravi povodom ovog pitanja, u zapisniku se navodi: “Lord Solsberi (Velika Britanija) izjavljuje da njegova vlada nikada nije priznala ovu nezavisnost i traži izostavljanje riječi “konačno”. Iz razmjene mišljenja po ovom pitanju proističe da je Njemačka u principu priznala nezavisnost Knjaževine i da ju je Austro-Ugarska već formalno priznala. Na pitanje koje je predsjednik postavio, predstavnik Francuske odgovara da je Francuska implicite priznala. Opunomoćeni predstavnici Rusije izjavljuju da njihova vlada nije nikada ni prestala da je priznaje, budući da crnogorske knjaževe nije potvrđivao sultan i da nijesu plaćali danak. Njihove ekselencije (misli se na predstavnike Austro-Ugarske, Francuske, Njemačke i Rusije) traže da se zadrži postojeći tekst člana...” Nakon rasprave o nekim imovinsko-pravnim pitanjima, koja će se javiti prilikom pripajanja pojedinih oblasti Crnoj Gori, sjednica je završena u 17 časova.

OPET O „CRNOGORSKOM PITANJUª

Vojvoda Božo Petrović

Tri dana kasnije, održana je druga sjednica posvećena “crnogorskom pitanju”, na kojoj je austrougarski predstavnik saopštio podatke o novoj crnogorskoj granici. Prema njegovim riječima, crnogorska granica prema Hercegovini mora ići šest kilometara istočno od linije Bileća-Korita-Gacko, što znači da Crna Gora ostaje bez Bileće, Trebinja i Gacka, a dobija samo Nikšić. Zatim, Crna Gora dobija Kolašin, Plav i Gusinje, a Osmanskom carstvu ostaju Berane.

VISOKA PORTA Dvadesetšestim članom definiše se međunarodno-pravni položaj Crne Gore: “Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile.

KOM KONGRESU 1878. GODINE

05 Granica dalje ide rijekom Tarom, tako da ništa preko Tare ne pripada Crnoj Gori. Podgorica sa Spužem i Žabljakom Crnojevića pripaja se Crnoj Gori, a na Primorju samo Bar sa okolinom - od rijeke Željeznice do planine Vrsute, i od vrha planine Možure do zaliva Kruči. Ulcinj se vraća Osmanskom carstvu, a Spič posjeda Austro-Ugarska. Na ovoj sjednici donijeto je i rješenje o ograničavanju crnogorskog suvereniteta nad lukom Bar, tako da Austro-Ugarska dobija pravo sanitarne i pomorske kontrole nad dijelom mora koje pripada Crnoj Gori. Sve je ovo ozvaničeno 13. jula, kada je i potpisan Berlinski ugovor.

CRNU GORU PRIZNALA I VELIKA PORTA Berlinski ugovor imao je 64 člana. Dvadesetšesti, dvadesetsedmi, dvadesetosmi, dvadesetdeveti, trideseti, tridesetprvi, tridesetdrugi i tridesettreći član odnose se na Crnu Goru.

Podgorica sa Spužem i Žabljakom Crnojevića pripaja se Crnoj Gori, a na Primorju samo Bar sa okolinom - od rijeke Željeznice do planine Vrsute, i od vrha planine Možure do zaliva Kruči. Ulcinj se vraća Osmanskom carstvu, a Spič posjeda Austro-Ugarska.

Dvadesetšestim članom definiše se međunarodno-pravni položaj Crne Gore: “Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile”.

06

10 godina crnogor

28. ČLAN Crna Gora je dobila dio primorja od rijeke Željeznice do zaliva Kruči, tj. grad Bar sa širom okolinom, plemenske oblasti Pive, Drobnjaka, Banjana, Jezera, Šaranaca, dio Vasojevića i manji dio Kuča i Uskoka, te gradove Podgoricu, Nikšić, Spuž, Žabljak Crnojevića, Kolašin, Plav i Gusinje

P

rema tome, ovim je članom samo potvrđena već odavno postojeća crnogorska nezavisnost, s napomenom da tu nezavisnost od sada priznaje i Osmansko carstvo, kao i one zemlje koje to ranije nijesu učinile. Dakle, ovim Crnoj Gori nije data državna nezavisnost, već je samo konstatovano da tu nezavisnost priznaju i one zemlje koje je do tada nijesu priznavale. No, s druge strane, nesporno da je ovim činom svih evropskih sila crnogorska nezavisnost po prvi put zvanično priznata. Za razliku od Crne Gore, Srbija i Rumunija su drugačije tretirane. Članom 34 konstatuje se da “Visoke ugovorne strane priznaju nezavisnost Kneževine Srbije”, a članom 43 da se na isti način priznaje nezavisnost Rumunije. Srbiji i Rumuniji je, dakle, priznata nezavisnost od svih učesnica Kongresa, a Crnoj Gori samo od Osmanskog carstva i Velike Britanije, budući su njenu nezavisnost sve ostale velike sile ranije neformalno priznale.

RAVNOPRAVAN TRETMAN SVIH NOVIH PODANIKA Sljedećim, dvadesetsedmim članom Berlinskog ugovora, Crnoj Gori se nameće obaveza da ravnopravno tretira sve svoje nove podanike, bez obzira na vjerske različitosti. Velike sile obavezuju Crnu Goru da svim svojim državljanima obezbijedi jednaka politička, vjer-

ska i građanska prava, kao i ravnopravnost pri prijemu u javnu i državnu službu. Dvadesetosmim članom utvrđuje se nova granica Crne Gore. Samo dijelom uvažavajući princip uti possidetis, Crna Gora je dobila dio primorja od rijeke Željeznice do zaliva Kruči, tj. grad Bar sa širom okolinom, plemenske oblasti Pive, Drobnjaka, Banjana, Jezera, Šaranaca, dio Vasojevića i manji dio Kuča i Uskoka, te gradove Podgoricu, Nikšić, Spuž, Žabljak Crnojevića, Kolašin, Plav i Gusinje sa područjima koja im gravitiraju. Nakon ovih dobitaka, teritorija Crne Gore je iznosila 8.665 km2, što je gotovo dvostruko više nego je prije toga imala (4.400 km2). Naravno, to je bio samo dio od onoga što je Crna Gora tražila, i na što je smatrala da ima pravo.

BAR SA OKOLINOM PRIPADA CRNOJ GORI Dvadesetdevetim članom Ugovora konstatovano je da Bar sa okolinom pripada Crnoj Gori, ali pod određenim uslovima, kojima se obezbjeđuje austrougarski nadzor nad njegovim akvatorijem. Zabranjeno je i da u barsku luku pristaju ratni brodovi stranih država. Sljedećim članom Ugovora garantovana su imovinska prava muslimana - kako onih koji ostanu da žive u Crnoj Gori, tako i onih koji odluče da žive izvan granica Knjaževine. Obaveza Crne Gore da se o ovim pitanjima sporazumije sa Portom, utvrđena je tridesetprvim članom Berlinskog ugovora.

Dvadesetsedmim članom Berlinskog ugovora, Crnoj Gori se nameće obaveza da ravnopravno tretira sve svoje nove podanike, bez obzira na vjerske različitosti. Velike sile obavezuju Crnu Goru da svim svojim državljanima obezbijedi jednaka politička, vjerska i građanska prava

CRNA GORA NA BERLINSK

07

rske nezavisnosti

T

8.665

kilometara kvadratnih iznosila je površina Crne Gore nakon odluka Berlinskog kongresa što je gotovo dvostruko više nego što je prije toga imala (4.400)

ridesetdrugim članom Ugovora nametnuta je obaveza Crnoj Gori da u roku od dvadeset dana povuče svoje trupe iz onih oblasti koje nijesu ušle u sastav Knjaževine. Sljedećim, tridesettrećim članom utvrđuje se da Crna Gora mora prihvatiti isplatu državnog duga Osmanskog carstva za oblasti koje su joj odlukama mirovnog ugovora dodijeljene.

NEZADOVOLJSTVO NA CETINJU Odluke Berlinskog kongresa stvorile su na Cetinju nepovoljan utisak i razočarenje. Crna Gora je dobila mnogo manje od onoga što je u teritorijalnom pogledu očekivala. Otprilike, dobila je nešto više od onoga što je u krugovima ruske diplomatije još krajem 1877. godine, dakle prije nego što je završen rat, označeno kao teritorijalni minimumum ispod kojeg Rusija neće ići. A to ni izdaleka nije bilo ono što se na Cetinju kao “pravedna nagrada” očekivalo. Kasnije će vojvoda Gavro Vuković napisati da je ovaj neuspjeh “crnogorske stvari” na kongresu bio danak državničkom neiskustvu, nerealnim očekivanjima od Rusije i ignorisanju Austro-Ugarske, koja je postala glavni kreator političke karte Balkana. Čim je Austro-Ugarska dobila takvu političku moć, bilo je jasno da Crna Gora neće dobiti mnogo više od onog minimuma iza kojeg je Rusija bila spremna da stane. A to nije bilo toliko da bi na Cetinju bili posebno zadovoljni, iako ono što je dobijeno, nije bilo tako neznatno.

NEGATIVNE OCJENE ODLUKA BERLIN SKOG KONGRESA “Pred ratom bjesmo puni dobre nade i oduševljenja; veselo se spremasmo i veselo stupasmo u rat protivu Osmanske Carevine... Zato sad, poslije rata, svi čisto vidimo, da smo u svemu prevareni bili...”, pisao je serdar Rade Turov Plamenac o Berlinskom ugovoru i njegovom značenju za Crnu Goru. Stav da je odlukama Berlinskog kongresa Crna Gora uskraćena u svojim pravima saopštavan je u zvaničnom “Glasu

Crnogorca”, u kome se kaže da ono što je Crna Gora odlukama kongresa dobila “osta daleko iza zasluga, iza pravednih očekivanja njenih”. U jednom od uvodnika “Glasa Crnogorca” rečeno je da je Berlinski kongres svojim odlukama produžio stanje krize, tako da je postalo jasno da će se Istočno pitanje rješavati novim ratovima. Kada je o interesima Crne Gore riječ, navodi se da je Berlinski kongres ovakvim pristupom uslovio Crnu Goru da se ona priprema za novi rat. Berlinski kongres je, kako se navodi, donio nesigurni i truli mir: “Kongres berlinski samo je ustavio zlo koje postoji, a nikako ga nije uklonio sa svijem iz svijeta. Poslužio je trenutku i njegovijem potrebama, a ostavio je budućnost u najvećoj neizvjesnosti, i narode balkanske u najvećem nezadovoljstvu. Na grbini malijeh naroda, koji su se borili za svoju slobodu i nezavisnost, velike sile uhvatile su pozicije, sa kojih će da se mjere, kad bukne veliki rat, koji leži u krilu možda najbliže budućnosti.” Kasnije je u svojim memoarima knjaz Nikola razočarano konstatovao: “Kongres je svojim zaključcima potvrdio staru (riječ): koga je sila, onoga je vlast.”

KOM KONGRESU 1878. GODINE

GLAS CRNOGORCA Kongres berlinski samo je ustavio zlo koje postoji, a nikako ga nije uklonio sa svijem iz svijeta, pisalo je u jednom od uvodnika “Glasa Crnogorca”

08

10 godina crnogor

Odredbe Berlinskog ugovora k ČLAN

26.

Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile.

ČLAN

27.

Visoke ugovorne strane saglasne su u sledećim odredbama: u Crnoj Gori razlike u vjeri i vjeroispovijesti neće moći da budu smetnja da neko iz tog razloga bude isključen ili spriječen da uživa svoja građanska i politička prava, da ne bude primljen u javne službe, na položaje, i da mu se ukazuju počasti ili da ne obavlja razne zanate i zanimanja, ma u kome mjestu to bilo. Sloboda i javno vršenje svih crkvenih obreda biće osigurani svim žiteljima Crne Gore, kao i strancima, i nikakve smetnje neće se moći praviti bilo hijerarhijskom uređenju raznih vjeroispovijesti ili njihovim odnosima sa svojim duhovnim starješinama.

ČLAN

28.

Nove granice Crne Gore utvrđene su ovako: linija koja polazi od Ilijinog brda, sjeverno od Klobuka, spušta se na Trebišnjicu kod Grančare-

Muslimani ili drugi posjednici nekretnina u oblastima pripojenim Crnoj Gori, koji odluče da žive izvan granica Kneževine, moći će da zadrže svoje posede tako što će ih dati u zakup ili će njima upravljati preko trećih lica

va, koje ostaje Hercegovini, potom nastavlja tokom ove rijeke od tačke koja se nalazi 1 km nizvodno od ušća Čepelice, a odatle se, najkraćim putem, opet sastaje sa visovima koji oivičavaju Trebišnjicu. Zatim produžuju ka Pilatovcima, prepuštajući to selo Crnoj Gori, onda nastavlja visovima u pravcu sjevera i drži se, koliko je to moguće, na rastojanju od 6 km od puta Bileće-Korita-Gacko do klanca koji se nalazi između planine Somine i brda Kurila, odakle ide na istok prema Vratkoviću, ostavljajući to selo Hercegovini, do brda Orline. Polazeći od ove tačke i ostavljajući Ravno Crnoj Gori, granica ide naprijed pravcem sjever – sjeveroistok, prelazeći vrhove Lebršnik i Volujak, potom se najkraćom linijom spušta u Pivu, koju prelazi i pridružuje se Tari u prolazu između Crkvice i Nedvine. Odatle se penju uz Taru do Mojkovca, zatim ide grebenom ogranka do Šiškog jezera. Od ovog mjesta ona

Aneksija Bara i njegove obale Crnoj Gori ANEKSIJA BARA I NJEGOVE OBALE CRNOJ GORI BIĆE IZVRŠENA POD SLJEDEĆIM USLOVIMA: ■ Predjeli koji se nalaze na jugu ove oblasti, prema razgraničenju i priloga br.1, do Bojane, uključujući i Ulcinj, biće povraćeni Turskoj. ■ Opština Spič do sjeverne granice oblasti označene u detaljnom opisu granica biće priključena Dalmaciji. ■ Crna Gora će uživati slobodu plovidbe Bojanom. ■ Crna Gora neće moći da ima ratne brodove niti pomorsku ratnu zastavu. ■ Luka Bar i sve crnogorske vode biće zatvorene za strane ratne brodove. ■ Utvrđenja koja postoje na crnogorskoj teritoriji biće srušena i neće moći da se podignu nova. ■ Pomorsku i sanitarnu policijsku službu, kako u Baru tako i duž crnogorske obale, vršiće Austro-Ugarska pomoću lakih brodova obalske straže (gardes-cotes). ■ Crna Gora će usvojiti pomorski zakon koji je na snazi u Dalmaciji. Sa svoje strane, Austro-Ugarska se obavezuje da obezbijedi konzularnu zaštitu crnogorskoj trgovačkoj zastavi. ■ Crna Gora će morati da se dogovori s Austro-Ugarskom o pravu izgradnje i održavanja puta i željezničke pruge kroz novu crnogorsku teritoriju. ■ Na ovim putevima će biti obezbijeđena potpuna sloboda saobraćaja. (Izvor: Protocoles du Berlin et traite de Berlin, du 13. jullet 1878, p. 81-92.)

CRNA GORA NA BERLINSK

09

rske nezavisnosti

koje se odnose na Crnu Goru se spaja sa starom granicom sve do sela Šekulara. Odatle se nova granica pruža vrhovima planine Mokre, tako što selo Mokro ostaje Crnoj Gori, potom se penje do tačke 2166 na karti austrijskog generalštaba, sledeći glavni lanac i vododelnicu između Lima s jedne strane i Drima, kao i Cijevne, s druge strane. Ona se potom spaja sa sadašnjom granicom između plemena Kuči –Drekalovići, s jedne strane, i Kučka-Krajina i plemena Klementi i Grude, s druge strane, i ide do Podgoričke ravnice odakle se upućuje prema Plavnici, ostavljajući Albaniji plemena Klemente, Grude i Hote. Ovde nova granica prelazi jezero kod ostrva Gorica –Tophale i počev od toga mjesta penje se pravo do visova grebena, odakle prati vododelnicu između Međurečja i Kalimana, ostavljajući Mrkovice Crnoj Gori i izbijajući na Jadransko more u uvali Kruči. Na sjeverozapadu granica će biti povučena linijom koja prelazi tačku između sela Šušnja i Zubaca i dopire do krajnje jugoistočne tačke sadašnje granice Crne Gore na planini Vrsuti.

ČLAN

29.

Bar i njegova obala biće pripojeni Crnoj Gori pod sledećim uslovima: krajevi koji leže južno od ove oblasti, do Bojane, uključujući Ulcinj, biće, pod navedenom razgra-

ničenju, vraćeni Turskoj. Komuna Spič, do sjeverne granice oblasti koja je podrobno opisana, biće pripojena Dalmaciji. Crna Gora će imati potpunu slobodu plovidbe Bojanom. Ne dozvoljava se gradnja utvrđenja duž toka ove rijeke, izuzev onih koja su neophodna za lokalnu odbranu Skadra, a koja neće biti bliža od 6 km od ovog grada. Crna Gora neće moći da drži ratne brodove ni ratnu zastavu. Luka Bar i sve vode Crne Gore biće zatvorena za ratne brodove svih država. Utvrđenja koja se nalaze između jezera i obale na crnogorskoj teritoriji biće razorena i u toj zoni neće biti dozvoljena izgradnja novih. Vršenje pomorske i sanitarne kontrole u Baru i duž obale Crne Gore biće prepušteno Austro-Ugarskoj, koja će to obavljati lakim brodovima za obalsku plovidbu. Crna Gora će primjenjivati zakone o pomorstvu koji su na snazi u Dalmaciji. AustroUgarska se, sa svoje strane, obave-

Bar i njegova obala biće pripojeni Crnoj Gori pod sledećim uslovima: krajevi koji leže južno od ove oblasti, do Bojane, uključujući Ulcinj, biće, pod navedenom razgraničenju, vraćeni Turskoj.

zuje da će pružiti konzularnu zaštitu crnogorskoj trgovačkoj zastavi. Crna Gora i Austro-Ugarska će postići sporazum o pravu da se preko nove crnogorske teritorije izgrade i održavaju putevi i željeznička pruga. Na ovim putevima biće osigurana potpuna sloboda saobraćaja.

ČLAN

30.

Muslimani ili drugi posjednici nekretnina u oblastima pripojenim Crnoj Gori, koji odluče da žive izvan granica Kneževine, moći će da zadrže svoje posede tako što će ih dati u zakup ili će njima upravljati preko trećih lica. Ni jednom licu neće biti oduzeta imanja, izuzev sudskim putem u državnom interesu i sa plaćanjem prethodnog obeštećenja. Tursko-crnogorska komisija biće zadužena da za račun Visoke Porte, u roku od tri godine, reši sva pitanja u vezi sa otuđivanjem, korišćenjem i upotrebom državnih imanja i vjerskih zadužbina (vakufa) kao i druga pitanja koja se odnose na interese pojedinaca.

ČLAN

31.

Kneževina Crna Gora će se neposredno sporazumjeti sa Otomanskom Portom o ustanovljenju crnogorskog agenta u Carigradu, kad se

KOM KONGRESU 1878. GODINE

za to ukaže potreba. Crnogorci koji putuju ili borave u Otomanskom Carstvu moraju se potčinjavati otomanskim zakonima i vlastima, u skladu sa opštim načelima međunarodnog prava i običajima utvrđenim u pogledu Crne Gore.

ČLAN

32.

U roku od dvadeset dana od razmjene ratifikacija ovog ugovora ili ranije, ako bude moguće, crnogorske trupe će napustiti oblasti koje zauzimaju u ovom trenutku, a koje nisu obuhvaćene novim granicama Kneževine. Turske trupe će u roku od dvadeset dana napustiti krajeve ustupljene Crnoj Gori. Biće im dozvoljeno da ostanu još petnaest dana da bi ispraznile utvrđenja i prenijele hranu i ratni materijal, kao i da bi izvršile popis opreme i predmeta koje ne mogu odmah prenijeti.

ČLAN

33.

Pošto Crna Gora mora da prihvati isplatu dijela državnog duga Otomanskog Carstva za nove oblasti koje su joj mirovnim ugovorom dodijeljene, predstavnici Sila u Carigradu će, u dogovoru s Visokom Portom, odrediti njihov iznos na pravednoj osnovi.

10

10 godina crnogor

9.475 iznosila je površina Crne Gore nakon teritorijalnih kompenzacija poslije Berlinskog kongresa

D

a su na Berlinskom kongresu za Crnu Goru donijeta rješenja koja mogu proizvesti konfliktne situacije, potvrdilo se i prije nego su na Cetinju pretpostavljali. Naime, skupina albanskih prvaka, koja se bila organizovala u okviru tzv. “Albanske lige” protestovala je polovinom 1878. protiv predaje Plava i Gusinja Crnoj Gori. Naravno, to njihovo protivljenje ne bi bilo toliko značajno da iza njega, kao i iza same “Albanske lige” nije stajala Porta.

PREUZIMANJE PLAVA I GUSINJA Pogovoreni od Porte, oni su zahtjevali da se Crnoj Gori ne ustupi ova oblast, jer je, navodno, riječ o njihovoj istorijskoj teritoriji. Uz pomoć turskih vlasti, dio albanskog stanovništva, iako ovdje malobrojan, vojnički je organizovan, čime je jasno stavljeno do znanja da može doći do oružanog konflikta na ovom dijelu Balkana. Sve je to uzrokovalo da ustupanje teritorija i gradova koji su odlukama kongresa pripali Crnoj Gori, a koje crnogorska vojska nije bila posjela, potraje duže vrijeme. Tragajući za rješenjem kojim bi se okončani nastali sporovi, predstavnici evropskih sila su odlučili da se izvši korekcija odluka kongresa o teritorijalnim dobicima Crne Gore.

Ustupanje teritorija i gradova koji su odlukama kongresa pripali Crnoj Gori, a koje crnogorska vojska nije bila posjela, potrajalo je duže vrijeme, pa su korigovane odluke o teritorijalnim dobicima Crne Gore

KOREKCIJE ODLU KA BERLINSKOG KONGRESA Iako je bilo nesporno da se radi o teritoriji koja istorijski pripada Crnoj Gori, evropska komisija je, nakon duže diplomatske akcije, aprila 1880. donijela odluku da Plav i Gusinje ostanu u sastavu Osmanskog carstva, a da zauzvrat Ulcinj pripadne Crnoj Gori. Nakon brojnih diplomatskih komplikacija i otpora ovoj odluci sa osmanske strane, crnogorske trupe ušle su Ulcinj krajem novembra 1880. godine. Prije toga, Crnoj Gori su, nakon izvjesnih odlaganja, predati Kolašin (oktobra 1878), Spuž, Žabljak Crnojevića i Podgorica (februara 1879). No, proces

razgraničenja, odnosno utvrđivanja granične linije između Crne Gore i Osmanskog carstva, tekao je dosta sporo. Ozbiljniji rad na tom planu započeo je nakon predaje Ulcinja, a definitivno je okončan na svim sektorima - od Bojane do Mokre planine i Tare - u avgustu 1887. godine.

BROJ STANOVNIKA CRNE GORE PORA STAO ZA 30.000 Nakon teritorijalnih kompenzacija koje su poslije Berlinskog kongresa izvršene, površina Crne Gore iznosila je 9.475 km2. Crnoj Gori je pripao dio Hercegovine sa Nikšićkim krajem i okolnim plemenskim oblastima (Drobnjak, Piva, Uskoci, Šaranci, Jezera), te Duga i Oputna Rudina, zatim Kolašinski kraj i dio Gornjih Vasojevića, Zeta s Podgoricom, Spuž, Žabljak, priobalje Skadarskog jezera od Godinja do ostrva Tophala, odnosno masiv planine Rumije, i primorje od Bojane do rijeke Željeznice. Iako preciznih podataka nema, pretpostavlja se da je sa ovim novim oblastima broj stanovnika Crne Gore, od blizu 140.000 neposredno pred rat 1876, porastao za otprilike trideset hiljada. To znači da su stanovnici novopripojenih oblasti mogli činiti nešto preko 20% crnogorske populacije.

Iako je bilo nesporno da se radi o teritoriji koja istorijski pripada Crnoj Gori, evropska komisija je, nakon duže diplomatske akcije, aprila 1880. donijela odluku da Plav i Gusinje ostanu u sastavu Osmanskog carstva, a da zauzvrat Ulcinj pripadne Crnoj Gori.

20%

crnogorske populacije činilo je stanovništvo novopripojenih oblasti

ULCINJ Nakon brojnih diplomatskih komplikacija i otpora ovoj odluci sa osmanske strane, crnogorske trupe ušle su Ulcinj krajem novembra 1880. godine.

CRNA GORA NA BERLINSK

11

rske nezavisnosti

140.000

iznosila je površina Crne Gore nakon teritorijalnih kompenzacija poslije Berlinskog kongresa

N

akon Berlinskog kongresa i regulisanja svih ovih pitanja došlo je do najkrupnijih promjena u novovjekovnoj istoriji Crne Gore. Crna Gora je, najprije, bila više nego dvostruko uvećana, a zatim dobila je stanovništvo koje se po mnogo čemu - i po svijesti, kulturi, vjeri - razlikovalo od onoga koje je do tada u njoj živjelo. Uz to, došlo je i do kurpnih promjena u njenoj ekonomskoj fizionomiji.

Odlukom evropskih sila na Berlinskom kongresu ona je postala subjekt međunarodnog prava, što do tada, bez obzira na neformalno uvažavanje njene državne nezavisnosti od strane nekih zemalja, ona nije bila.

KRUPNE PROMJENE U EKONOMSKOJ FIZIONOMIJI

skih sila, “ukinuta” je i Crna Gora kao vjerski homogena, odnosno, Crna Gora kao nacionalna država. Naime, poslije 1878. godine državni podanici Crne Gore postali su u većem broju i nepravoslavci - katolici i muslimani. Bez obzira što je njihova svijest o identitetu mogla imati i slovenskih tonova, konfesionalna posebnost i svijest koja se na tome zasnivala, bila je dominantna u njihovom samoodređivanju. Time se izgubila još jedna od važnih osobenosti crnogorskog društva koja je do 1878. godine postojala i bila uočljiva.

Crna Gora je dobila je izlaz na more, nekoliko gradova sa razvijenom zanatsko-trgovačkom djelatnošću i mnoge plodne oblasti, u kojima je inače oskudijevala. Za državu će to biti podsticaj da veću pažnju posveti privrednim djelatnostima, razvoju komunikacija, obrazovanju, ali i stvaranju “neratničke” svijesti svojih podanika. Bio je to definitivni početak kraja “herojske”, plemensko-patrijarhalne Crne Gore. Onaj istorijski okvir, zahvaljujući kojemu se bila izgradila njena epska prepoznatljivost, njena socijalna i duhovna osobenost, prestao je da postoji. Počeo je njen “izlazak” iz epa.

CRNA GORA POSTALA SUBJEKT MEĐUNA RODNOG PRAVA

PROMJENE OSOBE NOSTI DRŽAVE CRNE GORE Berlinski kongres nije samo “ukinuo” Crnu Goru kao “ratničku državu”. Njegovim odlukama, tj. odlukama evrop-

Crna Gora je dobila je izlaz na more, nekoliko gradova sa razvijenom zanatskotrgovačkom djelatnošću i mnoge plodne oblasti, u kojima je inače oskudijevala. Za državu će to biti podsticaj da veću pažnju posveti privrednim djelatnostima, razvoju komunikacija...

ISTORIJSKA PREKRETNICA Nakon Berlinskog kongresa i regulisanja svih ovih pitanja došlo je do najkrupnijih promjena u novovjekovnoj istoriji Crne Gore.

KOM KONGRESU 1878. GODINE

Odlukama Berlinskog kongresa Crna Gora je definitivno prestala da figurira kao, formalno-pravno, odmetnuti dio Osmanskog carstva. Odlukom evropskih sila na Berlinskom kongresu ona je postala subjekt međunarodnog prava, što do tada, bez obzira na neformalno uvažavanje njene državne nezavisnosti od strane nekih zemalja, ona nije bila. U prvom redu, stekla je jus legationis - pravo primanja i slanja diplomatskih predstavnika. No, pored stečenih prava, Crna Gora je dobila i određene obaveze, što se ogledalo - kako u uvažavanju državnog subjektiviteta članica međunarodne zajednice, tako i u poštovanju svih principa međunarodnog prava. Zbog takve njene nove pozicije, i zbog nametnute obaveze uvažavanja državnog subjektiviteta drugih zemalja, nacionalno-političku djelatnost u okruženju, odnosno “izvoz revolucije”, ona više nije mogla sprovoditi sa stepenom neobaveznosti sa kojim je to mogla raditi prije 1878. godine.

12

10 godina crnogor

P

ored toga što je vrijeme nakon Berlinskog kongresa obilježeno znatnim promjenama u ekonomskoj strukturi Crne Gore, novostvoreni uslovi uticali su i na započinjanje procesa mijenjanja njenih glavnih socijalnih karakteristika.

NASELJAVANJE NO VIH CRNOGORSKIH TERITORIJA Migracijama, tj. naseljavanjem domicilnog stanovništva u novodobijene oblasti (posebno Nikšićki, Kolašinski i Podgorički kraj), izvršeno je, ipak, njihovo izvanplemensko grupisanje, bez obzira što se prilikom podjele zemlje uvažavao princip plemenske homogenosti. Socijalizacijom tih ljudi u novodobijenim oblastima, daleko od “centra” plemena, i njihovim uključivanjem u intenzivnije ekonomske tokove u tim oblastima, bez sumnje je označen početak stvaranja zajednica u kojima plemenska svijest postepeno prestaje da bude dominantni faktor integracije. Taj novi sloj, ma kako u početku bio malobrojan, predstavljao je pandan onoj Crnoj Gori koja je, istorijski gleda-

Iako su ciljevi državne politike Crne Gore u velikoj mjeri bili određeni nacionalnim interesima, mogućnost da državljani Crne Gore nakon eventualnog teritorijalnog proširenja postanu i inovjerci, nije uopšte doživljavana kao problem.

NOVA DRUŠTVENA SVIJEST

no, bila savez plemena. Izlazak izvan plemenskih okvira, i socijalno grupisanje i egzistiranje koje nije dominantno zasnovano na plemenskoj osnovi, predstavljaće krupan korak u izgrađivanju građanskog društva u Crnoj Gori i u oblikovanju jedne nove društvene svijesti.

RAVNOPRAVNOST MUSLIMANA I KATOLIKA Velika promjena u državnom i političkom životu Crne Gore nakon Berlinskog kongresa bila je i ta što su državljani Crne Gore postali muslimani i katolici koji su živjeli u novodobijenim oblastima. Njihova ravnopravnost u novoj državi, nepovredivost imovime i garantovanje građanskih, političkih, ekonomskih i vjerskih prava utvrđena je bila poseb-

nim članom Berlinskog ugovora. Evropske sile nametnule su tako obavezu Crnoj Gori da uvažava zatečeno stanje i da inovjercima obezbijedi sva prava u novoj državi. Gotovo apsolutna vjerska (i nacionalna) homogenost koja je do tada karakterisala Crnu Goru, prestala je da postoji. Iako su ciljevi državne politike Crne Gore u velikoj mjeri bili određeni nacionalnim interesima, mogućnost da državljani Crne Gore nakon eventualnog teritorijalnog proširenja postanu i inovjerci, nije uopšte doživljavana kao problem. Knjaz Nikola je još krajem šezdesetih godina 19. vijeka smatrao neminovnošću da inovjerci, posebno muslimani, postanu crnogorski podanici. Uviđajući tu realnost, knjaz je i u toku rata 1876-1878. i neposredno prije njega, garantovao muslimanima sva prava u crnogorskoj državi i potpunu zaštitu njihovog vjerskog identiteta.

Izlazak izvan plemenskih okvira, i socijalno grupisanje i egzistiranje koje nije dominantno zasnovano na plemenskoj osnovi, predstavljaće krupan korak u izgrađivanju građanskog društva u Crnoj Gori i u oblikovanju jedne nove društvene svijesti.

Bitka na Grahovcu

Posebnim članom Berlinskog ugovora. Evropske sile nametnule su tako obavezu Crnoj Gori da uvažava zatečeno stanje i da inovjercima obezbijedi sva prava u novoj državi.

CRNA GORA NA BERLINSK

13

rske nezavisnosti DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI NA BERLINSKOM KONGRESU

Bendžamin Dizraeli, Velika Britanija

Aleksandar Paša Karateodori, Turska

N

ije samo odlukama Berlinskog kongresa stvoreno novo stanje i novi unutrašnji odnosi u Crnoj Gori, već je proklamovanim rješenjima kongresa u znatnoj mjeri izmjenjen i okvir spoljnopolitičkog djelovanja Knjaževine.

RAVNOTEŽA NEMOĆI IZMEĐU BALKANSKIH DRŽAVA

Berlinski kongres je, to je sasvim očigledno, imao za cilj da politički uredi balkanski prostor u skladu sa strateškim interesima evropskih sila, prvenstveno Austro-Ugarske i Britanije, koje su ponajviše brinule za budućnost Osmanskog carstva. Na kongresu su, nema sumnje, evropske sile, izuzev Rusije, željele postići nekoliko stvari: uspostaviti “harmoniju dominacije” nad onim što je ostalo od Osmanskog carstva, obezbijediti ravnotežu nemoći između balkanskih država i uspostaviti apsolutnu kontrolu nad mogućim žarištima revolucije. U sklopu tih namjera, treba posmatrati usvojena rješenja, iako se na kongresu govorilo da je njegov cilj konsolidacija Otomanskog carstva u skladu sa opštim interesima Evrope. No, iako se o suštinskim namjerama Kongresa različito misli, van sumnje je da su njegova rješenja imale i jednu prepoznatljivu poruku - balkanski prostor se ne može uređivati internim sporazumima učesnika balkanskih sukoba. O Balkanu, dakle, odlučuju sve one sile kojima

Grof Gyula Andrássy, Austro-Ugarska

Oto fon Bizmark, Njemačka

Iako se o suštinskim namjerama Kongresa različito misli, van sumnje je da su njegova rješenja imale i jednu prepoznatljivu poruku - balkanski prostor se ne može uređivati internim sporazumima učesnika balkanskih sukoba.

prilike na ovom prostoru utiču na strateške interese, i koje, naravno, imaju politički kapacitet da te svoje interese zaštite. Upravo zbog toga je Berlinski kongres najprije i započeo kao institut revizije San Stefanskog mira.

PROMJENE NA BAL KANU PO DIKATATU VELIKIH SILA Ukoliko danas pokušamo da damo istorijsko tumačenje odluka i značaja Berlinskog kongresa za Crnu Goru, onda ćemo, bez sumnje, lako spoznati nekoliko stvari: Najprije, Berlinski kongres je pokazao da ni Crna Gora, niti koja druga balkanska država, ne odlučuje sama o promjenama u svom okruženju. Sve promjene na Balkanu moguće su samo ukoliko ih odobre sile koje su za Balkan strateški zainteresovane, a ne samo jedna od njih, bez obzira koliko ona moćna

Vilijam Vadington, Francuska

bila. Berlinski kongres je zatim pokazao da je diplomatija velikih sila iznad svih ratnih ciljeva i vojničkih uspjeha. Balkanske države mogu ratovati, krvariti i osvajati, ali će zadržati samo ono što im velike sile odobre. To se najočitije pokazalo u slučaju Crne Gore. I napokon, Berlinski kongres je ozvaničio legalnost miješanja velikih sila u unutrašnje odnose balkanskih država. U slučaju Crne Gore, to se ogleda u garantovanju ravnopravnog statusa i obezbjeđivanju prava nepravoslavcima koji postaju crnogorski državljani. Za narode koji svoj istorijski hod hoće da temelje na racionalnim porukama prošlosti, ovo nije nevažno saznanje.

DOMETI ODLUKA BERLINSKOG KONGRESA Berlinskom kongresu i odlukama koje se odnose na Crnu Goru, crnogorska istoriografija je decenijama posvećivala znatnu pažnju, uglavnom ga tretirajući kao čin političkog nasilja, kojim je ona uskraćena u ostvarivanju svojih pravednih zahtjeva. Crnogorski istoričar koji slovi za najboljeg poznavaoca ove problematike, tvrdi u jednom radu da je Crna Gora na Berlinskom kongresu “nepravedno potiskivana” i da je ostvarila minimum koji joj je potreban za državnu egzistenciju. Neki su istoričari čak smatrali i da je poslije Kongresa Crna Gora bila u lošijem položaju nego prije njega.

KOM KONGRESU 1878. GODINE

Aleksandar Gorčakov, Rusija

ISTORIJSKI ZNAČAJ BERLINSKOG KONGRESA Berlinski kongres je pokazao da ni Crna Gora, niti koja druga balkanska država, ne odlučuje sama o promjenama u svom okruženju. Sve promjene na Balkanu moguće su samo ukoliko ih odobre sile koje su za Balkan strateški zainteresovane, a ne samo jedna od njih, bez obzira koliko ona moćna bila

14

300.000

10 godina crnogor stanovnika nepravoslavne vjeroispovijesti dobila bi Crna Gora da su se ostvarile sve njene teritorijalne pretenzije, što bi državu dovelo u suprotnost sa političkim i nacionalnim identitetom na kojem je vjekovima počivala

Karta poslije Berlinskog kongresa

D

a li je Berlinskim kongresom Crna Gora baš toliko ukraćena i oštećena? Analizirajmo nekoliko nespornih činjenica. Najprije, udovoljeno je zahtjevu Crne Gore da se ona, u pitanju međunarodnog priznanja, ne izjednači sa Srbijom i Rumunijom, koje su bile države pod formalnim sultanovim suverenitetom.

Dio korespodencije uoči Berlinskog kongresa

TERITORIJALNI DOBICI Učesnici Kongresa su, kao što je već navedeno, napravili u ovom slučaju uočljivu razliku između njih. Drugo, teritorijalni dobici Crne Gore uopšte nijesu bili neznatni, kao što se tvrdi. Prije Kongresa teritorija Crne Gore je iznosila 4.400 km2, a poslije odluka Kongresa gotovo 10.000 km2. To znači da je državna oblast Crne Gore više nego dvostruko uvećana. Matematički gledano, to ne izgleda malo. Treće, da li su na Berlinskom kongresu Crnoj Gori oduzete oblasti koje je vojnički osvojila? Osim jednog dijela u Primorju – od rijeke Željeznice do Kufina, sve ostalo što je vojnički zauzela, Crna Gora je i dobila. A da li je Crnoj Gori pripalo i ono što nije vojnički zaposjela, odnosno, oblasti za koje nije “krv prolijevala”? Odgovor na ovo pitanje je potvrdan. Odlukom velikih sila Crna Gora je, recimo, dobila Podgoricu, a za osvajanje ovog

grada njena vojska nije ispalila ni jedan metak. Uostalom, u mnoge oblasti koje je na Kongresu dobila, njena vojska nikada nogom nije stupila.

DA JE BILO DRUGAČIJE... Odluke Berlinskog kongresa koje se odnose na Crnu Goru možemo posmatrati na još jedan način. Zamislimo da Crna Gora nije odlukama Kongresa uskraćena u svojim teritorijalnim pretenzijama, već da je dobila sve što je smatrala da

treba da dobije. Crna Gora bi na taj način bila petorostruko uvećana, a broj stanovnika porastao bi za oko 400.000! Kako bi izgledala ova nova Crna Gora? Vlast Cetinja prostirala bi se između Neretve i Bijelog Drima, a to znači da bi obuhvatala ne samo oblasti različitog kulturološkog i ekonomskog profila, već i civilizacijski suprotstavljene krajeve. U takvim okolnostima državne institucije bi dobile zadatak koji, imajući u vidu njihov karakter, zasigurno ne bi mogle da izvrše. Takođe, ovim proširenjem Crna Gora bi dobila više od 300.000 stanovnika nepravoslavne vjeroispovijesti, što bi državu dovelo u suprotnost sa političkim i nacionalnim identitetom na kojem je vjekovima počivala. Tadašnji Crnogorci bi iz rata izašli kao pobjednici, ali bi u mirno doba ušli kao nacionalna manjina. Bio bi to jedinstven rezultat ratne pobjede u istoriji ratovanja. Ali, čak i ako bi se u toj novoj državi sve bilo idealno, da li bi za 30 godina crnogorski identitet imao isti karakter kao i prije Berlinskog kongresa? Nijedna elaboracija ne dovodi do pozitivnog odgovora. Sve to navodi na zaključak da bi Crna Gora, da su joj ispunjeni maksimalni zahtjevi na Berlinskom kongresu, samo dobila niz problema koje ne bi mogla, niti umjela da riješi. Posmatrano sa te strane, velike sile koje Crnoj Gori tada nijesu bile naklonjene, učinile su joj uslugu.

Teritorijalni dobici Crne Gore na Berlinskom kongresu uopšte nijesu bili neznatni, kao što se tvrdi. Odlukom velikih sila Crna Gora je, recimo, dobila Podgoricu, a za osvajanje ovog grada njena vojska nije ispalila ni jedan metak. Uostalom, u mnoge oblasti koje je na Kongresu dobila, njena vojska nikada nogom nije stupila.

Karta po Sanstefanskom ugovoru

CRNA GORA NA BERLINSK

15

rske nezavisnosti

Pismo Kralja Nikole ruskom caru Aleksandru II

Lobiranje U Berlin poslao je i knjaz Nikola svoje zastupnike, vojvodu Boža Petrovića i vojvodu Stanka Radonjića. Prvi je došao iz Beča, a drugi iz Petrograda. Odmah po zaključenju svetostefanskog mira, tek je knjaz vidio da sile hoće da svetostefanski ugovor obore, poslao je vojvodu Boža Petrović U Beč, da zadobijepristanak austrijske vlade na ono, što je svetostefanski ugovor odredio Crnoj Gori. On je oduzimao svaku nadu Crnoj Gori i na dio Hercegovine i na primorje. Vojvoda Radonjić uputio se odmah iz Sv.Stefana u Petrograd, zajedno sa velikim knjazom Nikolom, po naredbi knjaževoj, da kod cara i ruske vlade nastoji, da Rusija na kongresu ne popušta ništa od ugovorenoga za Crnu Goru, a viši dobici od kongresa nijesu se mogli ni očekivati. Dolazak Radonjićev u Petrograd bio je taman u vrijeme, kad je bila najveća napetost između Rusije i Engleske. 1.maja javio je knjazu dag a je primio car Aleksandar i rekao mu: “Daj Bože, da održimo što smo zadobili s tolikijem žrtvama, ali ako bude potrebe ponovo ratite, ja sam uvjeren da će se Crnogorci kao vazda pokazati”. Preporučujući interese Crne Gore – javlja Radonjić u istoj depeši – izrazio sam caru da je Vaše Visočanstvo gotovo i pošljednju kap krvi žrtvovati, a ne pustiti nove granice, a osobito morsku obalu. Car mu je odgovorio, da ne može nako dobro biti za Crnu Goru. Vojvoda Božo Petrović izvijestio je knjaza još iz Beča o raspoloženju austrijske vlade i da mu je grof Andraši otvoreno izjavio, da Austrija neće nikada pustiti Crnoj Gori more, s toga da je knjazu ljepše da ne čeka kongres, nio da odmah povuče vojsku iz Barskoga primorja i napusti ga. Knjaz naredi depešom od 13. Maja vojvodi Radonjiću, da sve ovo saopšti Gorčakovu i Girsu. “Jasno im i odsudno reci, da ćemo mi i onda kada bi nam i sami kongres oduzeo Primorje, krvavo se pobiti za Bar, pa poslije što nam Bog da.” (Kralj Nikola, Memoari, 522-523)

“Top je prestao da grmi na Balkanskom poluostrvu. Blagodareći pobjedama V.Veličanstva hrišćani u Turskoj dobili su slobodu, a Crna Gora poslije vjekovnih borba i neprestanih patnji, vidi naposljetku da se pred njom otvara perspektiva jednog novog života i mogućnost da izađe iz njenih stijena, da otvara jednu epohu mirnog rada i da dobije mogućnost da ubere plodove njene krvave istorije. Mi smo izašli srećom iz jedne strašne krize i mi možemo ostaviti našem potomstvu da se sjeća časnih podviga na bojnim poljima. Mi ćemo na kraju postanuti jedna mala država, sposobna da ostane i, može biti, i da prosperira, ali sve ovo mi dugujemo dobročinstvu V.Veličanstva i Crna Gora to neće nigda zaboraviti. I ove potonje godine bez pomoći Vašeg Veličanstva mi smo morali propanuti: polovina zemlje opustošena invazijom; naše gole stijene poplavljene hiljadama nesrećnih izbjeglica; naše neobrađene njive u toku od dvije godine jednog krvavog rata u kojem su hiljade hrabrih panuli. Sve ovo predstavljalo bi danas jedan strašan haos da Vaše Veličanstvo nije ni pružilo njegovu očinsku ruku. U potonje vrijeme pored ostalog, Vaše Veličanstvo izvoljelo je dati jednu veliku pomoć da bi crnogorski narod mogao doći do hljeba i bez ove pomoći poslije jednog dugog ratovanja, on je morao trpljeti užas gladi. Pošto sam se povratio iz vojničkog logora, prvo što sam uradio to je što sam zahvalio svevišnjem za pomoć koju nam je pružio te smo srećno prebrodili jedno strašno iskušenje, a poslije ovoga dužnost mi nalaže da izrazim Vašem Veličanstvu moju blagorodnost. Neka mi bog dade sloge i razuma da ubuduće radim za sreću moje zemlje, što ću više od svih izražajazahvalnost obradovati Vaše Veličanstvo i što ću dati Rusiji dokaza da njene žrtve nijesu bile uzaludne. Ja ovo pismo povjeravam baronu Vrangelu koji je kod mene došao u njegovoj misiji da dade hleba koji je Vaše Veličanstvo dalo crnogorskom narodu.

KOM KONGRESU 1878. GODINE

Ja se usuđujem jedino zamoliti Vaše Veličanstvo da dade Crnoj Gori jedan položaj sa teritorijalne tačke gledišta da postane jedan mala zemlja sposobna za opstanak pomoću svojih sredstava.

I ako Vaše veličanstvoizvoli odobriti da g. baron imade sreću izaći pred vaše Veličanstvo, on će mu reći što je vidio u našoj zemlji, i trako isto kazaće mu i naša osjećanja koja gajimo naspram Vašeg Veličanstva i naspram Rusije. Austrougarski ministar saopštio mi je da će se može biti jedan kongres obrazovati da rješava o definitivnoj sudbini Turske koju je Vaše Veličanstvo pobijedilo.Regulisanje crnogorskog pitanja biće sigurno pretresano i izloženo kritici ovog evropskog aeropaga. Ova pšerspektiva jako me uznemirava, jer mi je iskustvo dokazalo da Evropa ne želi povećanje Crne Gore i da bi ona htjela, ukoliko joj to mude moguće, zatvoriti ne u našim brdima. Ali ja ipak gledam sa povjerenjem na ovo političko iskušenja usljed toga što mi je Vaše Veličanstvo izvoljelo telegrafisati da će se ono starati o crnogorskim interesima. Naša sudbina i sudbina čitavog Istoka u rukama je Vašeg Velilčanstva i mi ćemo strpljivo čekati na ono što će ni zaštitnik odlučiti u pogledu naših interesa. Ja se usuđujem jedino zamoliti Vaše Veličanstvo da dade Crnoj Gori jedan položaj sa teritorijalne tačke gledišta da postane jedan mala zemlja sposobna za opstanak pomoću svojih sredstava. Budite uvjereni, Sire da će ova mala zemlja biti jedno vjerno dijete Rusije, tako isto vjerno kao što je bila i stara Crna Gora koju je u njenim stijenama držala nada da će jednog dana vidjeti moćnog pravoslavnog cara kako lomi sindžir sa kojim je nju Turska bila uobručila.” (Knjaz Nikola – ruskom caru, april-maj 1878.)

10

godina crnogorske nezavisnosti

Pečati i potpisi predstavnika zemalja učesnica Berlinskog kongresa na kopiji originalnog dokumenta Berlinskog ugovora iz 1878. godine koji se čuva u Istorijskom institutu Crne Gore

CRNA GORA NA BERLINSKOM KONGRESU 1878. GODINE