3 DODATAK – PODGORIČKA SKUPŠTINA OBJAVLJUJEMO U ČETVRTAK, 21. APRILA
10 GODINA CRNOGORSKE
NEZAVISNOSTI
Dnevne novine objavljuju svakog četvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznačajnijim događajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti
DANAS UZ DN DODATAK NOVAC
SRIJEDA, 20. 4. 2016. BROJ 1434 GODINA V
● PACiNNO projekat ● Digitalizuj.me ● SIA: Najboljima po 2.000€ početnog kapitala ● Katalog propisa 2016
Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR
DVIJE VERZIJE LEX SPECIALISA ■ 5
NOVI AMBASADORI ■ 3
HTJELI BI DA ZAKONOM ODREDE KO JE OPOZICIJA
Šarkić u Briselu, Jovović u Rusiji
MANIPULACIJE TITULOM ■ 2 3
INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE ■ 14
Još tri žrtve svinjskog gripa u Crnoj Gori
Emeritus Ranko na grbači građana
SJEDNICA VLADE: PREMIJER ĐUKANOVIĆ PORUČIO ■ 6 7
GENERALNI DIREKTOR RTCG RADE VOJVODIĆ ■ 12
Nema povećanja poreza, moramo ih smanjivati
ZA NAJBOLJE PONUDE:
Ako Savjet ne djeluje nezavisno, onda treba da podnese ostavku marketing@dnovine.me
+382 77 300 104
2
POLITIKA
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
DEMOKRATSKI FRONT NAJAVIO
Novi protesti na dan potpisivanja sporazuma Demokratski front će noć uoči održavanja sjednice Skupštine na kojoj će biti izglasan, kako navode u saopštenju, izmijenjeni kabinet Mila Đukanovića, početi kontinuirane proteste kao snažnu i jedinstvenu poruku da ostajemo dosljedni ideji formiranja prelazne Vlade na čijem čelu neće biti aktuelni premijer. “Najavljeni ulazak neovlaštene opozicije u kabinet Mila Đukanovića i na bilo koji način usmeno prihvatanje ili potpisivanje ponudjenog sporazuma predstavljaće legitimisanje političke korupcije i izdaju interesa crnogorskih građana koji žele fer i slobodne izbore. Zato DF kategorički odbacuje poziv
EM RA
ambasadora EU Mitje Drobniča da potpišemo tzv. politički sporazum, ocjenjujući njegovo ponašanje kao grubo miješanje u unutrašnje odnose u Crnoj Gori, i direktno svrstavanje na stranu Mila Đukanovića”, poručuju iz DF-a. Kako dodaju, očigledno da Drobnič ne može uvažiti realnost da građani Crne Gore i njihovi istinski predstavnici ne prave trule kompromise na štetu države i njenih interesa i da DF niko ne može diktirati politiku iz predkabineta. DF još jednom poziva kolege iz opozicije da ne prihvataju, kako navode, pakt sa Đukanovićem po diktatu jednog broja ambasadora.
Demokratski front
ČEKA SE PREDLOG LEX SPECIALISA
Sporazum do četvrtka Funkcioner URA-e Dritan lex specialis kako bi se zadoAbazović kaže za Antenu M voljila pravna strana tog spoda će sporazum o slobodnim i razuma”, navodi Abazović. fer izborima biti potpisan u naLider SNP Srđan Milić za Radio Antena M kaže da još redna dva dana. “Mislim da će se to desiti ili nije detaljno pregledao sporadanas ili u četvrtak ujutru, jer zum te da će konačnu odluku tehnički smo ostavili do tada, o potpisivanju akta donijeti kakada bi trebalo da bude završeda se upozna sa njegovom sana i prva verzija lex specialisa. držinom, ali napominje da će Čekamo da radna grupa koja sačekati da prvo vidi sadržaj. radi i koja će raditi danas “Ja sam odmah reujutru izađe s prvim kao da što se SNP tipredlogom lex speče nema potpisivacialisa koji će biti nja sporazuma, a upućen Skupštipostoje velike šanse za glasani. Na taj način će početi i paranje o posebnom lelni proces potpravnom aktu, normalno o topisivanja sporame će odluku dozuma, a nakon toAbazović nijeti nadležni orga očekujemo da se odmah zakaže i Skupgani SNP”, navodi Milić ština što bude prije bilo moi ističe da postoje elementi iz guće”, objašnjava Abazović za Polaznih osnova SNP koji niAntenu M. jesu dio sporazuma. On je pozvao i kolege koje niPoslanik Pozitivne Crne Gojesu učestvovale u pregovorire Goran Tuponja napominje ma da potpišu sporazum. Nada je Glavni odbor te stranke vodi i da je imao uvid u nacrt usvojio predlog sporazuma o lex specialisa. stvaranju uslova za fer izbore, “Samo ono što je obuhvatio te da će se njihov potpis naći sporazum će biti pretočeno u na njemu.
Članovi skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu trebalo bi sjutra da ponovo razmatraju dokument o troškovima parlamenta za 2015. godinu, dopunjen podacima koje su poslanici tražili na prošloj sjednici. U novom izvještaju koji je dostavljen članovima Odbora pada u oči jedan nevjerovatan podatak, da odlazeći predsjednik parlamenta dobija mjesečnu nadoknadu za zvanje počasnog predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS iz državnog budžeta Crne Gore, te da je za prošlu godinu Krivokapić po tom osnovu dobio 6.000 eura. Toliko iznosi neto primanje, dok je u bruto iznosu ova nadoknada premašila 10.000 eura za godinu. Ovog primanja nema u imovinskom kartonu Krivokapića i vjerovatno bi ostalo sakriveno da Odbor nije tražio detaljni izvještaj po stavkama o troškovima parlamenta za prošlu godinu koji su iznosili oko sedam miliona eura. Ono što je za sada nepoznanica jeste od kada Krivokapić prima ovu nadoknadu i na osnovu koje odluke. Krivoka-
6
HILJADA EURA JE PROŠLE GODINE PRIMIO KRIVOKAPIĆ NA IME NADOKNADE ZA EMERITUSA pić je, podsjetimo, 2. jula 2014. godine dobio zvanje počasnog predsjednika PS OEBS-a kao utješnu nagradu zato što nije reizabran na funkciju predsjednika, što je maltene bio presedan u praksi Parlamentarne skupštine OEBS-a. Očigledno da je Krivokapić, koji nije propuštao da se pohvali time kako je prvi Sloven na čelu jedne međunarodne organizacije kakva je PS OEBSa, bio svjestan svog poraza, pa je sebe proglasio i emeritusom, dajući sebi titulu ko-
GR
ja je uglavnom namijenjena akademskoj zajednici. U akademskoj sferi se zvanje emeritus daje penzionisanim profesorima za čijim angažmanom u nastavi i dalje postoji potreba, koji su zadužili akademsku zajednicu svojim naučnim doprinosom. Taj angažman i titulu prati određena nadoknada. Ovo zvanje takođe se može dodijeliti i umirovljenim sveštenim licima. Krivokapić se za dobijanje ovog zvanja ne može pozvati ni na jednu od ovih kategorija. Ali, ako bi se izvorna definicija emeritusa proširila i na politiku, onda bi mu ovo zvanje bilo vrlo primjereno. Naime, glavno značenje ove latinske riječi znači “islužen”, što se u Krivokapićevom slučaju potvrdilo apsolutno tačnim. Časno zvanje emeritus koje se dodjeljuje profesorima univerziteta ne koristi se u politici, zbog čega se i pozivamo na izvorno značenje ove latinske riječi. Dakle, Ranko je sam sebi postavio najbolju definiciju, ali mu to sigurno nije bila namjera. Upravo dajući sebi ovo zvanje, “isluženi” političar
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
POLITIKA
3
KRIVOKAPIĆEVI SKRIVENI PRIHODI
MERITUS ANKO NA Bojan Šarkić u Briselu, Igor Jovović u Rusiji GRBAČI RAĐANA Šarkić
Jovović
NOVI CRNOGORSKI AMBASADORI
je sebi omogućio da se posluži novcem crnogorskih građana i manipulaciju titulom pretvori u zaradu – od 6.000 na godišnjem nivou koju nije prijavio u svom imovinskom kartonu, što je po zakonu bio obavezan. Da živi u nekoj od zemalja razvijene demokratije, na koje se često gospodin Krivokapić poziva kada dijeli moralne lekcije, morao bi njenim građanima objasniti po kom osnovu je sebi dao nadoknadu za zvanje u koje ga građani nijesu birali, a još prije zašto tog primanja nema u njegovom imovinskom kartonu. Za ovakve stvari se u zemljama čije standarde
usvajamo na putu ka evropskoj zajednici odgovara, a jedan od logičnih poteza ukoliko se radi o visokim zvaničnicima jeste ostavka. Sam Krivokapić je u intervjuu TV Vijesti u emisiji “Načisto”, polovinom februara, naveo da je “njemački predsjednik podnio ostavku zbog 500 eura, jer mu je pronađen račun u toj vrijednosti koji je plaćen od državnog novca”. Prisjetio se i nekog tepiha koji je njemački ministar odbrane dobio na poklon, a nije ga prijavio u svom imovinskom kartonu, zbog čega je podnio ostavku. Što li čeka “naš” emeritus? V.Šofranac
Kartice, putovanja, kamera... U novom izvještaju koji je već dostavljen članovima Odbora nalazi se podatak da je iz skupštinskog budžeta prošle godine kupljena kamera vrijednosti blizu 20.000 eura, da je sa biznis kartice Kabineta predsjednika parlamenta za plaćanje hotelskih računa potrošeno oko 34.000 eura, a generalnog
sekretara oko 65.000, za reprezentacije Kabineta Krivokapića 5.174, reprezentacije u inostranstvu 6.478 eura... Za korišćenje Vip salona na aerodromima iz budžeta parlamenta plaćeno je prošle godine više od 6.500 eura... Krivokapić je prošle godine za putovanje potrošio oko 35.000 eura
Bojan Šarkić će biti ambasador Crne Gore u misiji u Evropskoj uniji u Briselu, saznaju Dnevne novine iz dobro obaviještenih izvora. On će na toj funkciji zamijeniti Ivana Lekovića, kojem ističe mandat. Šarkić je državni sekretar u Ministarstvu odbrane, a diplomirao je međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1982. godine. Specijalističke studije je pohađao na Stufford Tutorial College Canterbury (Velika Britanija), Moskovskoj pravnoj akademiji (Rusija), te Pravnom fakultetu u Beogradu. Obavljao je poslove v.d. šefa Misije pri EU i NATO. U julu 2006. orga-
nizuje prvu posjetu predstavnika NATO HQ Crnoj Gori, da bi u decembru iste godine primio pozivno pismo od generalnog sekretara NATO za članstvo u Partnerstvu za mir, a 14. decembra, između ostalih, prisustvovao ceremoniji prijema Crne Gore u PzM u štabu NATO u Briselu. Dnevnim novinama je nezvanično potvrđena i ranije objavljena informacija da će Igor Jovović biti ambasador Crne Gore u Rusiji. Jovović je državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Uni-
verziteta “Veljko Vlahović” u Titogradu (1969-1974), magistrirao ekonomske nauke – oblast privrednog razvoja na Southern Ilinois University, Carbonadale, SAD (1981-1983). Od 1990. do 1998. bio je ambasador SFR Jugoslavije i SR Jugoslavije u Etiopiji (detaširan i za Džibuti i Eritreju), a 20042006. ambasador Srbije i Crne Gore u Finskoj i Estoniji. Od oktobra 2009. do januara 2014. bio je ambasador Crne Gore u Republici Srbiji. Jovović će u Moskvi zamijeniti Zorana Jocovića, kojem ističe mandat. Očekuje se da će Jovović i Šarkić dužnosti preuzeti u junu ove godine. M. P.
BIJELO POLJE: KRISTIJAN POŠA U OKVIRU NATO INFO DANA
Crna Gora u NATO do maja 2017. Crna Gora će na punopravno članstvo u NATO čekati najkasnije do maja naredne godine, iako je vjerovatnije da su u pitanju mjeseci, kazao je ambasador Mađarske Kristijan Poša u bjelopoljskom hotelu “Centar” na tribini koja je održana juče u okviru NATO Info dana. Mađarski ambasador je akcenat stavio na istorijska iskustva njegove zemlje poslije Drugog svjetskog rata i mađarski put ka evropskim i evroatlantskim integracijama. U tom kontekstu, Poša je povukao paralelu sa Crnom
Gorom i zaključio da je za zemlje poput naše potpuna integracija u NATO i EU jedini pravi put u sigurnu budućnost i da se na taj način garantuje ne samo stabilnost države, već čitavog regiona i Evrope. Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević kazao je da je značajno što ćemo 19. maja potpisati protokol o pristupanju jer će se desiti samo dva dana nakon obilježavanja 10 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Potpredsjednik opštine Bijelo Polje Abaz Kujović kazao je da je osnovni cilj NATO trajan mir i stabilnost država
članica i zaštita zajedničkih osnovnih vrijednosti – demokratije, ljudskih sloboda, blagostanja, mira i stabilnosti i vladavine prava. U debatu su se uključili i predstavnici političkih partija vlasti i opozicije, kao i predstavnici NVO sektora, što je dalo mogućnost da se u otvorenom razgovoru argumentovano razjasne dileme o pitanju referenduma za NATO, pitanjima vezanim za prava i obaveze koje za Crnu Goru proizilaze iz članstva, kao i ostalim aktuelnim temama vezanim za proces evroatlantskih integracija. B.Ć.
4
POLITIKA
STAV
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
U Pozitivnoj zadovoljni jer se ostvaruje njihov plan
MIODRAG VLAHOVIĆ
LEKCIJA IZ TIVTA Lako je vidjeti i izračunati: nema pameti, a ni opravdanja ili izgovora da stranke koje se prepoznaju u sintagmi “crnogorska demokratska i građanska politika” nastave sa neozbiljnim ponašanjem. Što je dosta, dosta je. Lideri koji su izabrali da “ostanu kući” i da se ne upuste u zajedničku izbornu trku ne zaslužuju ozbiljni komentar. Oni koji su izbjegli, manje ili više umješno i uvjerljivo, da prihvate ponudu za zajedničku listu sa srodnim i bliskim partijama, sada mogu da sabiraju i oduzimaju glasove i procente do mile volje. Jedan od stotinu je njihova mjera. Brojke su jasne, nemilosrdno definitivne. Da li će uticati na spremnost gorepomenutih da konačno, pardon, mućnu glavom? Još je tužnija mogućnost da se potreba zajedništva ipak spozna, a da se, onda, po starom lošem crnogorskom običaju sve to izgubi u “visokoumnoj” i “principijelnoj” raspravi, koja u našoj političkoj kulturi obično služi da se prekrije nadgornjavanje do posljednjeg daha povodom... redosljeda na listi. Pitanje nominalnog vođstva ne smije da bude presudno ili najvažnije. To je jasno, bar dok je svjež post-tivatski “ugođaj”. Ono što jeste važno je upit što su nam pri-
oriteti i ciljevi i kako da ih uvjerljivo objasnimo građanima. Dakle, nije problem redosljed lidera i njihovih sujeta, već politički program i jedinstvena poruka te pretpostavljene grupacije. Ta potrebna poruka i program ne može, na primjer, biti iskaz da “nećemo sa ovakvom opozicijom i sa ovakvom vlašću”. To nije politički stav, već neubjedljivo i potrošeno opravdanje za svaki zamislivi politički potez i manevar. Još manje to može biti očekivanje da se “udomite” kod vladajuće partije ili da ostanete/budete na njenoj listi, sa tri frtalja od poslanika. Ta “taktika” je otužna, bez obzira kako se zove “lider” ili partija ili koliko im je prošlost stranke “svijetla”. Tragikomično. Crnu Goru treba mijenjati sa crnogorske strane. Za one gadljive na sam pomen tog pridjeva, da ih oslobodimo muke: “crnogorske” u svim značenjima te riječi, od državnog, preko kulturnog i građanskog, do nacionalnog. Dakle, ozbiljna crnogorska politika podrazumijeva ozbiljni politički program, kojem će crnogorski nacionalni i državni interesi biti okvir, smjernica, smisao i sadržina. (Autor je predsjednik Cdu)
GLAVNI ODBORI POZITIVNE CRNE GORE, SDP, DEMOS A
Svi usvojili predlog sporazuma za fer izbore ⌦ Elhana Hamzić Glavni odbori Pozitivne Crne Gore, SDP i DEMOS-a jednoglasno su usvojili predlog sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore. Na sjednici GO Pozitivne Crne Gore istaknuto je da je stranka Planom za prevazilaženje političke krize, koji je usvojila na sjednici 24. januara kao uslov za podršku otvorenoj vladi, pružila snažan podsticaj demokratskim promjenama i stvaranju uslova za slobodne i demokratske izbore. “Imajući u vidi činjenicu da je Plan Pozitivne prihvaćen u potpunosti od strane Vlade, a jednim dijelom već i realizovan izborom rukovodioca Policijskog odjeljenja uz saglasnost Specijalnog tužioca, Glavni odbor je usvojio predlog sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore”, saopšteno je iz te partije. Pozitivna navodi da su sigurni da će Pozitivna biti ključan činilac budućih suštinskih promjena u crnogorskom društvu.
■ SDP
ZADOVOLJAN
“To iz razloga što je svojim relativno kratkim postojanjem, a vodeći odgovornu politiku prema državi i građani-
ma pokazala da je, nakon 27 godina, moguće izvesti mirne političke promjene”, navedeno je u saopštenju. Kako su saopštili iz SDP, Glavni odbor je zadovoljan što se usaglašeni tekst sporazuma u svom dominantnom dijelu podudara sa predlogom, odnosno platformom opozicije koja je DPS ponuđena na početku razgovora o formiranju vlade izbornog povjerenja. Oni su podsjetili da je predsjednik Skupštine i SDP Ranko Krivokapić pokrenuo parlamentarni dijalog za slobodne i fer izbore u okolnostima velike političke krize i protesta dijela opozicije koja je tražila formiranje prelazne vlade. “Politička kriza u Crnoj Gori je determinisana nepovjerenjem u demokratski izborni proces i političke partije koje pribjegavaju manipulacijama u izbornom procesu, što je jasno naznačeno i u brojnim međunarodnim dokumentima posebno izvještajima Evropske komisije o napretku”, navodi se u saopštenju SDP. Prema njihovim riječima, zbog ove činjenice i ne čudi što su upravo te partije u svim fazama procesa pregovora pokušavale da opstruiraju konačan dogovor o fer uslovima za izbore i formiranje
vlade izbornog povjerenja.
■ DEMOS
OVLASTIO LEKIĆA
Glavni odbor Demosa ovlastio je predsjednika ove partije Midraga Lekića da nastavi u pravcu realizacije planiranih aktivnosti. Lekić je upoznao članove Glavnog odbora sa dinamikom rada koja je prethodila Sporazumu. On je istakao “značajan doprinos Demosa u parlamentarnom dijalogu i u radu radne grupe, koji su doveli do uspješne pregovaračke pozicije opozicije sa predstavnicima vlasti. “Pored činjenice da je Demos djelovao do sada, kao što će činiti i u buduće, samostalno i u skladu sa svojim Programom, ostaje otvoren za saradnju sa svim opozicionim snagama na bazi uzajamnog uvažavanja i ravnopravnosti”, istakli su iz ove partije. Predsjednik Izvršnog odbora Goran Danilović je upoznao članove Glavnog odbora o dinamici formiranja opštinskih struktura. On je izrazio optimizam odzivom članova i aktivista u opštinama gdje su lokalne strukture uspostavljene i najavio aktivnosti u opštinama gdje je taj proces još uvijek u toku.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
politika
5
PRIPREMLJENE DVIJE VERZIJE LEX SPECIALISA A SDP, uRA I DEMOS ODLuČNI
Hoće zakonom da odrede ko je opozicija a ko ne
V
lada Crne Gore i dio opozicionih partija URA, Demos i SDP pripremili su radne verzije lex specialisa o ostvarivanju uslova za vršenje kontrole korišćenja državnih resursa u toku izbornog procesa u 2016. godini.
U obje verzije Dnevne novine su imale uvid. Već na samom početku obje verzije vide se različitosti koje će, očito, morati da budu predmet novih razgovora partija koje učestvuju u ovom procesu i Vlade. URA, Demos i SDP, naime, zakonom pokušavaju da odrede ko je opozicija u Crnoj Gori. U dijelu zakona pod naslovom “Značenje termina” u članu 2 piše: “Predstavnici opozicije su kandidovani od strane političkih subjekata koji su glasali pritiv povjerenja Vladi 27.1.2016 ili nijesu učestvovali u glasanju i čiji predstavnici u Skupštini budu glasali za usvajanje ovog zakona”.
■ PARADOKSI
CRNOGORSKE POLITIKE
Tako se događa paradoksalna situacija da dio opozicije koji je učestvovao u izradi radne verzije zakona, konkretno Socijaldemokratska partija, koja još uvijek ima znatan broj svojih kadrova na rukovodećim mjestima u državi zahvaljujući koalicionom sporazumu sa DPS, traži da zakon odredi da je Pozitivna Crna Gora vlast, jer je podržala Vladu, iako ima nula posto učešća u vlasti. Osim toga, tri opozicione partije zakonom odbacuju Pozitivnu koja im je svojom inicijativom kada je podržala Vladu omogućila da uopšte i dođu u situaciju da potpišu sporazum i zajedno sa Vladom naprave, kako se svi slažu, za Crnu Goru ogroman demokratski iskorak. Ovim članom je i Demokratski front određen kao opozicija iako nije učestvovao ni u pregovorima, ni u radu Skupštine, na kojoj se glasalo o povjerenju Vladi. Na drugoj strani, Vlada se ne bavi time u svojoj radnoj verziji lex specialisa koja
Sa ranijih sastanaka Parlamentrarnog dijaloga
URA, Demos i SDP traže da zakon odredi da je Pozitivna Crna Gora vlast, jer je podržala Vladu, iako ima nula posto učešća u vlasti
je urađena 14. aprila. Određivanje ko je u Crnoj Gori opozicija a ko ne lex specialisom sigurno će dovesti do novih političkih turbulencija. Ako ovakva formulacija bude prihvaćena, Vlada bi trebalo da Pozitivnoj da mjesta u kabinetu Mila Đukanovića iz svoje, a ne opozicione kvote. Prema izjavi predsjednika Socijalističke narodne partije Srđana Milića, ni ova partija nije još vidjela radnu verziju lex specialisa, pa se postavlja pitanje da li će on biti prihvatljiv za njih. Srećom, lex specialis tek treba usaglasiti, a ako bi ostala ova verzija zakona, da do izbora, ko god iz opozicije podrži neki Vladin predlog, dolazi u opasnost da ga ovaj zakon proglasi za vlast. Paradok je i to da će članovi Vlade sebe i svoje partije i ubuduće zvati opozicijom iako vrše vlast. Recept za buduće generacije!
■ RAZLIČITOSTI U DVIJE VERZIJE
U dvijema Dnevnim novinama dostupnim radnim verzijama lex specialista ima još različitosti. Vlada govori o službenicima iz redova opozicije koji će za-
uzeti mjesta potpredsjednika Vlade, četiri ministra i u drugim organima uprave, fondu, zavodu i ustanovi čiji je osnivač država i angažovanju lica u privrednom društvu u kojem je država većinski vlasnik, i privrednom društvu čiji je osnivač lokalna samouprava i organu lokalne uprave nadležnom za poslove finansija, kao i o ovlašćenjima postavljenih angažovanih lica. Opozicija pored toga očekuje da potpredsjednik Vlade i ministar iz njenih redova ima pravo na angažman savjetničkog i administrativnog osoblja shodno broju saradnika koji trenutno obavljaju te poslove. To praktično znači još na desetine novih zaposlenih u Vladi, jer će opozicioni predstavnici dovesti svoje savjetnike, vozače, sekretarice, administrativne radnike. U
Moraju ili ne moraju da ispunjavaju uslove Opozicija u članu 13 kaže da njihovi predstavnici ne moraju da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i da zasnivaju radni odnos. U Vladinoj verziji zakona piše da moraju da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Istina, Vlada daje i alternativu da moraju da ispunjaVladinoj verziji lex specialisa toga nema, već je precizirano da potpredsjednik Vlade i ministar može za svoje potrebe da angažuje jedno lice za vršenje stručnih poslova (savjetnik) i jedno lice za vršenje administrativnotehničkih poslova, bez sprovođenja procedure propisa-
vaju uslove u pogledu nivoa kvalifikacije obrazovanja i radnog iskustva na odgovarajućim poslovima propisanih zakonom i da imaju crnogorsko državljanstvo. Vlada smatra da lica koja su angažovana zahvaljujući ovom zakonu ne treba da zasnivaju radni odnos. Opozicija ističe da njihov radni odnos prestaje danom izbora nove vlade. ne posebnim zakonom. U svakom slučaju, treba očekivati još niz razgovora o usklađivanju lex specialisa, a pred predposlanike treba da dođe usaglašena verzija jer se radi o zakonu o primjeni sporazuma o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore. E.H.
6
EKONOMIJA
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
ODGOVOR NA REAGOVANJE V.D. DIREKTORA UPRAVE ZA IGRE NA SREĆU ILIJE VUKČEVIĆA
Znate li uopšte šta je vaš posao? ⌦ Nemanja Lacman U reagovanju v.d. direktora Uprave za igre na sreću Ilije Vukčevića nije demantovan nijedan navod našeg teksta, niti je precizno saopšteno koji član definiše način na koji se naplaćuju prihodi u terminalima. Riječ ‘terminal’ u Zakonu o igrama na sreću pominje se dva puta, ali ne i u članu 3 koji definiše precizno šta su igre na sreću. U tabeli koja je bila osnov, praktično je ‘uljez’ samo terminal, jer njih nema posebno definisanih u Zakonu o igrama na sreću. Potvrdili ste da se za ‘terminale’ praktično odobrenje za rad daje rješenjima, ali ako vidite Zakon o igrama na sreću koji imate na Vašem sajtu nigdje nije propisan način na koji se ukidaju ta rješenja. To znači da određena kompanija i ne mora da ispunjava obaveze iz rješenja jer ne postoji pravni osnov za raskid rješenja. Možda i može ako papir na kojem je rješenje jednostavno pocijepamo, ali ni to nije definisano zakonom, što kao pravnik znate. Kada ste već pomenuli Pravilnike, uvidom na sajtu Uprave za igre na sreću vidio sam da postoji Pravilnik o dopuni pravilnika o prostornim i tehničkim uslovima za priređivanje kladio-
ničarskih igara, ali i pored rogobatnog naziva tog podzakonskog akta, u njemu se definiše da objekti u kojima su ‘terminali’ moraju imati ‘aparat za zaštitu od požara’, kao i da ne smiju biti manji od tri kvadratna metra. Nije mi jasno da li Uprava za igre na sreću naplaćuje prihode na osnovu broja aparata ili po kvadraturi objekta. Ako je to osnov, onda bojim se da ste zašli u nadležnosti drugih organa (Uprava za nekretnine). Iskreno se nadam da se prihodi budžeta ne prepravljaju poput recimo nekih ocjena na Pravnom fakultetu, jer bi to tek bio skandal. Više puta ste u reagovanju naveli da je za sve odgovorno Ministarstvo finansija, a istog dana je taj Vladin resor u saopštenju naveo da “cjelokupan postupak izdavanja koncesije sprovodi Uprava za igre na sreću”. Dakle, Vi tvrdite Ministarstvo, a Ministarstvo tvrdi Uprava, a mi kao mediji, nemamo ništa s tim, pa mislim da je profesionalno da taj problem riješite sa njima. Kao urednik ekonomije u DN neću više polemisati sa Upravom za igre na sreću i Vama lično, posebno kada vidim da i druge firme ukazuju na Vaš nezakonit rad i određene nezakonitosti u radu Uprave za igre na sreću.
KOMPANIJA E GAMBLING
Vukčeviću se izgleda ne sviđa zakon Navodi samostalnog posla- bling na, kako navode, pisanje novina Dan, Vijesti i Pobjeda. nika Mladena Bojanića da je Uprava za igre na sre“ Ko m p a n i j a E Gambling je dana ću “previdjela” 20 10.2.2015. dobila koncesija u ugovoru sa kompakoncesiju za prinijom E-Gamređivanje onlibling nijesu ne igara na sretačni, a dodatću i tu koncesino su potpoju ne želi da mognuti staproduži Vukčevom Ilije Vukvić iako za to ne čevića (v.d. direkpostoji nikakva tor Uprave za igre na zakonska prepreka, Ilustracija sreću), koji sebi daje za već sprovodi opstrukcipravo da ne primjenjuje zakon ju rada naše kompanije zloujer mu se ne sviđa, ističe se u repotrebom službenog položaja”, agovanju kompanije E-Gam- ističe se u saopštenju.
SJEDNICA VLADE: PREMIJER MILO
NEMA POVEĆANJ MORAMO IH SMA
Rezultat dvodnevnog rada Vlade u Kolašinu je set reformskih mjera, koji će povećati konkurentnost crnogorske ekonomije. U tom smislu kreirano je šest paketa – podspješivanje preduzetništva transformacija tržišta rada i stvaranje uslova za održiv penzioni sistem, zatim reforma u oblasti obrazovanja, zdravstva, upravljanja javnim finansijama i set administrativnih mjera.
moramo pažljivo razmišljati kako ih dodatno smanjivati. Moramo razmotriti sistematičnost poreskog sistema, otkloniti komplikacije u njegovoj implementaciji i smanjiti ovo opterećenje”, kazao je Đukanović. Kako tvrdi premijer, mora više uraditi da se edukuje i utrenira javna uprava kako bi bila produktivnija i efikasnija. “Moramo mjeriti uspjeh i pratiti napredak i efekte naših reformi”, istakao je Đukanović.
■ SMANJIVATI
■ STOPE RASTA OD
Tokom tematske sjednice Vlade “Reforme za konkurentnost - 2020.” premijer Milo Đukanović je naglasio da nijedan cent tekuće potrošnje ne smije biti iz zaduženja. “Ne smijemo ni pomisliti na povećanje poreza, već
Vlada je na tematskoj sjednici utvrdila set reformi u cilju povećanja konkurentnosti ekonomije. Prema riječima vicepremijera Vujice Lazovića, plan je da se do 2025. godine bruto društveni proizvod po glavi stanovnika poveća na 10.000
⌦ Zorica Bulatović Nemanja Lacman
POREZE
2016. DO 2020.
NE SMIJEMO NI POMISLITI NA POVEĆANJE POREZA, VEĆ MORAMO PAŽLJIVO RAZMIŠLJATI KAKO IH DODATNO SMANJIVATI. MORAMO RAZMOTRITI SISTEMATIČNOST PORESKOG SISTEMA, OTKLONITI KOMPLIKACIJE U NJEGOVOJ IMPLEMENTACIJI I SMANJITI OVO OPTEREĆENJE, KAZAO JE ĐUKANOVIĆ eura. “Do tog ciljanog indikatora smo došli projektujući stope rasta od 2016. do 2020. godine od četiri odsto, a od 2021. do 2025. godine 4,5 odsto. Takođe, ciljani indikatori su i da se poveća stopa aktivnosti radne snage sa 86 na 91 odsto prosjeka Evropske unije do 2020, da se poveća stopa zaposlenosti sa 51 na 56 odsto u
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
EKONOMIJA
7
MINISTAR EKONOMIJE VLADIMIR KAVARIĆ NAJAVIO
Posebne olakšice za hotele sa pet zvjezdica
O ĐUKANOVIĆ PORUČIO
JA POREZA, ANJIVATI starosnoj dobi od 15 do 64 godine do 2020. i da u ovom periodu do 2020. imamo 20.000 novozaposlenih u Crnoj Gori”, kazao je Lazović.
■ PORESKI DUG
194,8 MILIONA
Ministar finansija Radoje Žugić, nakon sjednice, saopštio je da je osnovni zaključak rada Vlade da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz tekućih javnih prihoda. On je kazao da je konačno i objektiviziran poreski dug, koji, prema njegovim riječima, iznosi 194,8 milona eura. “Nema više onih kontroverzi i ovo je nivo kojim ćemo nakon detaljnije analize, gledajući ga po kompanijama i opštinama, doći do načina za njegovu naplatu. Ni ovaj dug nije u potpunosti naplativ, a sve ostalo što se ubrajalo u poreski dug smješteno je u okvire kao što je dug preduzeća u stečaju, likvi-
daciju, reprogram od prije 10 godina, neaktivna pravna lica itd”, objasnio je Žugić. Za ranije najavljeni mogući rebalans budžeta zbog naknada za majke, Žugić je kazao da je minula dva mjeseca zabilježen snažniji iskorak u naplati javnih prihoda, pa ako se nastavi na taj način, do rebalasna možda i ne dođe.
20 HILJADA NOVIH RADNIH MJESTA BIĆE OTVORENO DO 2020. GODINE U CRNOJ GORI
Napravljeni su, kako tvrdi Kavarić, i značajni iskoraci u turističkom biznisu Prema riječima ministra ekonomije Vladimira Kavarića, država će dodatno pojačati olakšice i dati podsticaje u oblasti novih industrija. Napravljeni su, kako tvrdi Kavarić, i značajni iskoraci u turističkom biznisu. “Vlada je značajnu pa-
žnju posvetila daljem unapređenju projekata biznis zona. Ponudićemo i nove usluge u dijelu upravljanja, infrastrukturnog snabdijevanja, te nastaviti poreske olakšice. Značajna pažnja biće posvećena i politici klastera i uvođenju novih standarda znanja u
mala i srednja preduzeća. Pored toga, procijenili smo da treba napraviti još jedan razvojni korak u oblasti turizma. Ponudićemo poseban set olakšica za otvaranje hotela sa pet zvjezdica na jugu i hotela sa četiri ili pet zvjezdica na sjeveru”, zaključio je Kavarić.
MINISTRI O UNAPREĐENJU EFIKASNOSTI
Elektronska uprava najbolji je način za reformu javne uprave Tokom jučerašnje sjednice, ministri za informaciono društvo i telekomunikacije i pravde Vujica Lazović i Zoran Pažin kazali su da je elektronska uprava najbrži i najbolji način da reformišemo javnu upravu i unaprijedimo efikasnost. Pažin i ministar finansija Radoje Žugić ocijenili su da je neophodno inkriminisati umišljajno neplaćanje doprinosa, a ujedno zaštititi one koji imaju objektivne poteškoće. “Treba napraviti sve da sistem zdravstva bude održiv i u interesu naših građana”, kazao je, između ostalog, Žugić. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović poručio je da je potrebno ojačati ulogu poro-
Kovačević
dičnih ljekara i liječenja na primarnom nivou, smanjiti suvišno upućivanje kod specijalista. Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević ocijenila je da je neophodna veća fleksibilnost i mobilnost na tržištu, suzbijanje neprijavljenog rada i zloupotreba socijalne zaštite. Na dnevnom redu sjednice Vlade bile su i strukturne reforme u obrazovanju. Ministar prosvjete Predrag Bošković kazao je da su uočili loše strane našeg obrazovnog sistema. Među ključnim je nepoznavanje stranih jezika, za šta prigovara i biznis zajednica. Stoga će se, kako je istakao, dodatno povesti računa o poznavanju engleskog jezika.
8
Ekonomija
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
MANJINSKI AKCIONARI EUROFONDA ODLUČNI DA DOBIJU NOVAC KOJI IH SLJEDUJE
Zaštitu prava traže van Crne Gore Eurofond dvije godine ne isplaćuje novac manjinskim akcionarima, kojima duguje 5,8 miliona Foto:Profimedia
Kotoranin Marko Pavličević, jedan od 17 manjinskih akcionara koji su nedavno tužili Eurofond zbog duga od oko 730.000 eura, poručio je juče da će, ukoliko bude potrebno, zaštitu prava potražiti van Crne Gore. Pavličević i njegove kolege odlučili su da presaviju tabak nakon što su shvatili da im Eurofond nije u zakonom predviđenom roku od godinu isplatio navedeni iznos, na koji su stekli pravo po izlasku iz fonda 2014. godine. Tužbu su predali Privrednom sudu, a ročište u ovom sporu zakazano je za 26. maj. “Na tadašnjoj sjednici Skupštine akcionara konstatovano je da grupa manjinskih akcionara izlazi iz Eurofonda i da ćemo u narednih godinu dana biti isplaćeni po tržišnoj cijeni od 14 centi po akciji. Međutim, evo do danas ni centa nijesmo dobili. Očigledno je da predstavnici Eurofonda svje-
⌦-----------------------------------------------Radnici su odlučili da pResaviju tabak nakon što su shvatili da im euRofond nije u zakonom pRedviđenom Roku od godinu isplatio navedeni iznos.
------------------------------------------------⌦
sno odugovlače isplatu i tako kupuju vrijeme”, kazao je Pavličević Dnevnim novinama. On objašnjava da se svim manjinskim akcionarima duguje oko 5,8 miliona eura, ali da ih je samo njih 17 tužilo. Navodi da sve izaziva još veći sumnju jer je, kako tvrdi, Eurofond imao nekoliko velikih prodaja od kojih su akcionari mogli biti isplaćeni. “Kako bismo zaštitili svoja prava angažovaćemo nezavisnu revizorsku kuću koja će pročešljati papire, ne samo Eurofonda, več i ostalih subjekata koji su radili sumnjive stvari na štetu manjinskih akcionara”, istakao je Pavličević. On je nezadovoljan i odnosom predsjednika Komisije za hartije od vrijednosti Zorana Đikanovića, za kojeg kaže da ne radi ništa kako bi se zaštitili manjinski akcionari, ali ni na kontroli poštovanja zakona na berzi. I.K.
Popust na kasko osiguranje Lovćen osiguranje ponudilo je građanima specijalan popust od deset odsto na kasko osiguranje, povodom Sajma automobila, koji danas počinje u Podgorici. Popust se može ostvariti do kraja maja. “Posjetioci Sajma automobila koji dođu na naš štand moći će da testiraju vozačke sposobnosti u specijalnom simulatoru vožnje. Svaki dan deset najboljih takmičara dobiće nagradu u vidu poklon vaučera za osiguranje vozača za tjelesne povrede - AO plus”, kazao je izvršni direktor Lovćen osiguranja Matjaž Božič. Takmičari koji ostvare najbolji rezultat u generalnom plasmanu dobiće kofer iznenađenja i poklon vaučer u vrijednosti od 300, 200 i 100 eura koji se može iskoristiti za sve vrste osiguranja u Lovćen osiguranju.
Lovćen osiguranje
Penzionisani radnici KAP-a, koji zahtijevaju od Vlade isplatu socijalnog programa, dostavili su juče pismo šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Mitji Drobniču u kojem su ga upozorili na kršenje radničkih prava i nepoštovanje zakona. Oni su najavili da će danas uručiti pismo i ambasadorki SAD u Crnoj Gori Margaret Ujehari. Bivši radnici KAP-a protestuju od ponedjeljka jer im nijesu isplaćene otpremnine u ukupnom iznosu od 5,45 miliona eura.
KAP
HTP Primorje povećalo dobit Hotelsko-turističko preduzeće Primorje Hotels&Restaurants završilo je prošlu godinu sa 1,13 miliona eura dobiti, što je 7,6 puta više nego u 2014. Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi HTP Primorje na kraju decembra iznosili su 2,19 miliona eura i bili su 2,4 odsto veći nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi kompanije blago su porasli na 3,28 miliona eura. Poslovni rashodi kompanije porasli su blago na 3,28 miliona. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 1,2 miliona eura, materijala 544,08 hiljada, a amortizacije i rezervisanja 353,86 hiljada. Ostali poslovni rashodi iznosili su 776,2 hiljade eura.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
9
hronika
hERCEG NOVI
Motociklista teže povrijeđen u udesu U sudaru automobila i motocikla koji se sinoć oko 19 sati dogodio na magistrali u Herceg Novom, motociklista je zadobio teže povrede. Vozač “forda”, koji se kretao iz Igala, udario je u vozača “vespe”, koji se takođe kretao iz Igala, a kako nezvanično saznaje Radio Jadran, moticiklista je zadobio teže povrede. On je prebačen na Intenzivnu njegu u Opštu privatnu bolnicu Meljine, gdje je priključen na transfuziju. Vozač automobila prošao je bez povreda.
Mulević
BIVŠI SLUŽBENIK KOLAŠINSKE UPRAVE PREBAČEN U KCCG
PRESUdA
Pljevljaku pola godine zbog prodaje droge Pljevljaka Strahinju Rovčanina (32), optuženog za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, vijeće sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju juče je osudilo na pola godine zatvora. Rovčaninu je stavljeno na teret
da je u vremenu od 21. juna prošle godine do 23. septembra iste godine u Pljevljima u više navrata prodao neutvrđenu količinu opojne droge marihuana J.S. Navodi se da je takođe 23. septembra na parkingu Vojske Jugoslavije istoj osobi prodao 0,75 grama marihuane. B.Č.
NAKON VIŠEGOdIŠNJEG SUĐENJA
Optužnica pala, Piletić pravosnažno oslobođen Apelacioni sud potvrdio na optužnica prema kojoj je je presudu kojom je Vese- Piletić u noći, 14. jula 1999. lin Piletić oslobođen od u periodu od 21 do 24 časa, optužbe da je iz koristolju- na podmukao način i iz koblja ubio Milana Paljevića u ristoljublja ubio Milana PaPark šumi na Zlatici u Pod- ljevića u Park šumi na Zlagorici u julu 1999. godine. tici, u blizini podvožnjaka Prvostepenu presuprema staroj Zlatici, da bi izbjegao du izreklo krivično vijeće sudida plati dug koje Vladimira ji je imao preNovovića u ma Paljeviću. Višem sudu u Ovaj dug je bio Podgorici. Supo osnovu podija je u obrazajmljenih dezloženju previza, te da je Pisude ocijenio kao letić ubistvom Piletić spriječio Paljevića neistinit, neuvjerljiv i neprihvatljiv iskaz svjeda taj dug namiri kroz sjedoka Slavoljuba Šćepano- ču šume u Piperima dana vića, koji je naveo da mu se 17. jula 1999. U optužnici, za Piletić tokom zajedničkog koju sud smatra nedokazaboravka u Istražnom zatvo- nom, navodi se da je Pileru u Spužu, povjerio da je tić zakazao Paljeviću sastaubio Paljevića. Sud je u pre- nak u vezi s nekim poslom sudi naveo da nije dokaza- u park šumi na Zlatici. N.P.
Potpredsjednik opštine upao u kuću radnika i pretukao ga
P
otpredsjednik opštine Kolašin Đuro Milošević sumnjiči se da je izazvao težak incident tako što je, zajedno sa Pajom Grujićem i njegovim sinom Sretenom Grujićem, upao u kuću bivšeg radnika lokalne uprave Noja Mulevića, gdje su ga fizički napali.
Mulević ovaj incident lokalnog čelnika.
To je u razgovoru za DN kazao Mulević, koji je nakon ukazane ljekarske pomoći zbog pogoršanja stanja hitno prebačen u KCCG, jer je nedavno imao tešku operaciju aorte.
Po tvrdnjama Mulevića, napadači su bili u alkoholisanom stanju, a nakon što ih je prijavio, u stanici policije zadržan je samo mlađi Grujić, dok su stariji Grujić i Milošević pušteni, nakon čega su u Miloševićevom lokalu, koji se nalazi do samog ulaza Mulevićeve kuće, nastavili sa “pijankom” proslavljajući što su ga pretukli.
■ NAJAVLJUJE PRIJAVE PROTIV POLICIJE
Mulević je slučaj prijavio policiji, ali, kako je kazao, Milošević nije ušao u policijsku zabilješku, pa će porodica, kako je najavio, podnijeti prijave i protiv kolašinske policije. Odmah nakon ukazane pomoći Mulević je novinarima objasnio da se sa pomenutima nije politički slagao iako je pripadnik SNP, čiji je lider Milošević, te da je napad na njega, kako tvrdi, bio čisto političko neslaganje zbog situacije u kojoj se nalaze radnici Opštine. “U ponedjeljak, oko četri sata po podne dok sam odmarao Sreten Grujić je došao ispod mog prozora tražeći da razgovara sa mnom, tada je ušao u kuću, optužujući me kako ga ogovaram. U tom trenutku su ušli njegov otac Pajo i Milošević i počeli su da me udaraju. Pokušao sam da se branim, ali mi je tom prilikom Milošević držao ruke, dok su me ova dvojica tukla.
Milošević saslušan u policiji
Dnevne novine saznaju da je Milošević saslušan juče u policiji, a da je Mulević preksinoć podnio prijavu koju je naknadno dopunio. Nezvanično, u prvoj prijavi on je naveo da je Milošević bio svjedok incidenta, ali je potom naknadno dopunio i ustvrdio da je i ovaj funkcioner učestvovao u napadu na njega. Na osnovu prve prijave, osnovni tužilac u Kolašinu je kvalifikovao incident kao prekršaj, ali kada je ona dopunjena, on se ipak odlučio da Miloševića i dvojicu Grujića krivično goni. J.M. Dobio sam ko zna koliko udaraca u glavu, arkada mi je pukla i odmah su mi se po licu pojavili podlivi, pet konaca su mi ušili na arkadi. Otišao sam odmah onako u policiju i sve to prijavio, a zatim su me iz policije odvezli u kolašinsku hitnu službu da mi ukažu pomoć. Kad sam izlazio iz kuće, prijetili su mi na ulici ukoliko ih prijavim da će me ubiti, psujući mi majku”, opisao je
■ BILI U ALKOHOLISANOM STANJU?
■ PRIJAVIO GA I SPE-
CIJALNOM TUŽIOCU
“Čitava moja porodica je uvijek glasala SNP i svi smo članovi ove partije. To što se ja ne slažem sa potezima Miloševića, odnosno politikom koju sad vodi doprinijelo je ovom dešavanju, pa evo kako je on zahvalio i meni i mojoj porodici na tom članstvu. Sumnjam da je pozadina ovog upada u moju kuću i pismo specijalnom tužiocu Katniću, u kojem sam direktno imenovao Miloševića i Miliju Rovčanina zbog pronevjere novca FK Gorštak, čiji je predsjednik Milošević, i Tanju Grujić takođe za pronevjeru novca u prethodnom sastavu opštinskog sindikata, svi troje su odbornici OO SNP i zaposleni su u lokalnoj upravi”, kazao je Mulević. Z.B.
10
HRONIKA
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
JUČE POČELA AKCIJA ª FOLIJAº
Policija oduzima vozila sa zatamnjenim staklima
SUĐENJE ZA PRIPREMANJE LIKVIDACIJA PO CRNOJ GORI
Mlada advokatica nije imala povjerljiv razgovor sa Ferarisom Branilac po službenoj dužnosti južnoafričkog državljanina Gregorija Majkla Ferarisa, advokatica Maja Drakulović saopštila je juče da je njen klijent odbio povjerljivi razgovor sa njom, te da joj se nije obraćao za pomoć tokom davanja iskaza pred Višom državnom tužiteljkom Suzanom Milić. Ferarisu i bivšem pripadniku Vojske Crne Gore Aleksandru Markoviću sudi se u Višem sudu u Podgorici zbog pripremanja likvidacija po Crnoj Gori. Južno-
afrikanac je, prema navodima tužilaštva, prilikom saslušanja kod tužioca priznao da je „zajedno sa Aleksandrom Markovićem pripremao likvidaciju budvanskog biznismena Gorana Đuričkovića, ali i svih koji su bili uključeni u krađu 200 kilograma kokaina koji su „isparili” u španskoj luci Valensija“. Drakulović je ispričala da ju je pozvala tužiteljka Milić i ponudila da zastupa stranog državljanina u istrazi koja je pokrenuta protiv njega, što je ona i prihvatila.
Feraris
“Pošto je tužiteljka poučila pravima Ferarisa, upitala ga je da li želi da prije saslušanja ima povjerljiv razgovor s advokatom, odnosno sa mnom, što je on kategorično odbio. Saslušanje je trajalo skoro pet sati. Nekoliko dana kasnije ja sam odlučila da otkažem punomoćje jer je predmet bio previše kompleksan”, objasnila je Drakulović. Ona je na pitanje advokata Borivoja Borovića koji zastupa Ferarisa, odgovorila da joj se njen branjenik tokom iskaza kod tužioca nije obratio ni jednom prilikom, niti da mu je postavila bilo kakvo pitanje. “Komunicirao je samo sa sudskim tumačem, očigledno je samo sa njim uspio da uspostavi kontakt, odnosno povjerenje. Nijesam mu postavljala nijedno pitanje jer sam smatrala da je kazao sve što je planirao i što je trebalo da kaže. Nijesam mu objasnila šta znači povjerljivi razgovor sa advokatom, nijesam pričala sa njim prije saslušanja, niti sam znala o čemu će pričati jer mi tužilac nije dao krivičnu prijavu da se upoznam sa predmetom...”, pojasnila je Drakulović. Borović je ukazao da advokatica ne govori istinu i da je očigledno da je zloupotrijebljena, ili je u dogovoru sa tužiocem sve ovo odradila. N.P.
nu uočili sve više automobila sa folijama za zatamnjivanje. Takva auta uglavnom voze pripadnici kriminalnog miljea i druge bezbjednosno interesantne osobe i njihovi pomagači. Kako je korišćenje vozila sa folijama zabranjeno Zakonom o bezbjednosti saobraćaja, tako su sva vozila upućena na vanredni tehnički pregled i zatraženo je da se sa njih skinu zatam-
Milić
njivači stakla. Istovremeno, vozačima su napisane i prekršajne prijave. “Shodno bezbjednosnim procjenama, neka vozila će biti i privremeno oduzeta radi provjera njihovog porijekla i mogućnosti da su korišćena u nekim krivičnim djelima. Ta procedura provjera kroz Interpolove baze podataka može i potrajati”, kazao je sagovornik DN. J.M.
Foto: Iva Mandić
Podgorička uniformisana policija pokrenula je juče akciju kontrole automobila sa zatamnjenim staklima. Tako je već prvog dana 15-ak takvih vozila isključeno iz saobraćaja, saznaju Dnevne novine. Nezvanično, riječ je o akciji koja će se u narednom periodu intenzivno sprovoditi na teritoriji glavnog grada, jer su policajci na tere-
RASVIJETLJENA DVA PODMETNUTA POŽARA
Maloljetnici osumnjičeni za paljenje auta policajca
Službenici nikšićke policije rasvijetlili su dva slučaja paljenja automobila od kojih je jedan bio u privatnom vlasništvu policijskog službenika CB Nikšić, R.M. iz Podgorice, saopštio je samostalni policijski inspektor CB Nikšić Slavko Milić na konferenciji za novinare. Zapaljeni “pežoa 106” herecegnovskih registarskih oznaka koi je pripadao policijskom službeniku nađen 29. marta u Naselju pod Trebjesa a preuzete policijske mjere i radnje dovele su do zaključka da iza ovog djela stoje maloljetnici F.V.(16), A.K. (18) i S.M. (16). Oni se sumnjiče da su u saizvršilaštvu izvršili krivično djelo “uništećenje i oštećenje tuđe stvari”, a daljom analizom prikupljenih dokaza došlo se do osnovane sumnje da su F.V. i A.K. prethodno izvršili
i krivično djelo “odvoženje vozila”, kazao je Milić. Osim ovog slučaja, policija je rasvijetlila još jedan slučaj krađe i paljenja automobila koji se početkom godine dogodio u Nikšiću. Naime, maloljetni D.T. osumnjičen je da je 15 januara ukrao “golf 2“ nikšićkih registarskih oznaka vlasništvo R.M. “Sumnja se da je D.T, nakon što je otuđio navedeno vozilo, na istom podmetnuo požar, od čijeg dejstva je na vozilu nastala totalna materijalna šteta, čime je počinio krivično djela djela teška krađa i krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, kazao je Milić. On je pojasnio da je prijava protiv D.T. je nadležnom tužiocu procesuirana u redovnom postupku. S.K.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
HRONIKA
11
AKCIJA LANAC: OSUMNJIČENO 16 OSOBA I ZAPLIJENJENO 87 KILOGRAMA MARIHUANE
“Veliki đavo” odnio šest Crnogoraca U crnogorsko-hrvatskoj akciji “Lanac/Big devil (eng. Veliki đavo)“ u kojoj je pravdi privedeno 16 osoba osumnjičenih za šverc droge, u Crnoj Gori je uhapšeno njih četiri. Za još dva naša državljana biće raspisana potjernica jer se vjeruje da se ne nalaze u zemlji, saopšteno je juče iz Uprave policije. Višemjesečna međunarodna akcija je bila usmjerena na otkrivanje, suzbijanje i presijecanje lanca međunarodnog krijumčarenja narkotika, a tokom njenog sprovođenja na teritoriji obje države, u više pojedinačnih zapljena pronađeno je i oduzeto oko 87 kilograma različitih vrsta droga, prvenstveno marihuane. Krivičnom prijavom koju je policija juče podnijela nadležnom Specijalnom tužiocu, obuhvaćeni su Bjelopoljci Željko Knežević zvani Crni (39) i Miro Knežević zvani Garo, (34), Nikšićani Dragan Vojičić (53) i Enver Šahman (37), kao i Beranci Miloš Šćekić (36) i Vanja Spalević (27). “Od ovih šest lica, Kneže-
ŽELJKO KNEŽEVIĆ SUMNJIČI SE DA JE BIO ORGANIZATOR KRIMINALNE GRUPE, TE DA SU NJENI ČLANOVI BILI OSTALIH PET PROCESUIRANIH LICA
vići se potražuju, dok su Vojičić, Šahman, Šćekić i Spalević uhapšeni”, istakla je na konferenciji za štampu savjetnica za odnose s javnošću Uprave policije Tamara Popović. Ona je kazala da se Željko Knežević sumnjiči da je bio organizator kriminalne grupe, te da su njeni članovi bili ostalih pet procesui-
ranih lica. Kriminalne aktivnosti su, kako se sumnja, sprovodili zajedno sa kriminalnom organizacijom u Hrvatskoj, a posljednjim hapšenjima i identifikovanjem osumnjičenih stavljena je tačka na njihovo nezakonito djelovanje. Krivične prijave su podnijete nakon što je polici-
ja preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti prikupila dovoljno dokaza. U tom cilju prethodno su izvršeni pretresi njihovih stanova i drugih prostorija koje su osumnjičeni koristili. “U kući Miloša Šćekića pronađen je platneni džak u kojem se nalazilo osam PVC paketa sa sasušenom biljnom materijom, ukupne
RASVIJETLJEN SLUČAJ OD 2013. GODINE
Postavio eksploziv pod auto pa slučaj prijavio policiji? Službenici nikšićke policije rasvijetlili su slučaj postavljanja eksplozivne naprave na automobil sugrađanina Slobodana Kljajevića koji je policiji prijavljen prije skoro tri godine. Nakon temeljne analize prikupljenih dokaza i operativnih saznanja policija je došla do osnovane sumnje da je upravo oštećeni Kljajević 10. septembra 2013. godine
na svom automobilu “zastava 101 25P” postavio eksplozivnu napravu. Zato je protiv njega podnijeta i krivična prijava, saopštili su iz policije. “U toku policijsko–tužilačkih aktivnosti obezbijeđeni su materijalni dokazi koji upućuju na osnov sumnje da je S.K. postavljanjem navedene eksplozivne naprave ispod vozila, počinilo tri kri-
Ilustracija
vična djela i to: krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u pokušaju, krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo lažno prijavljivanje, na način što je pokušao dovesti u opasnost živote više lica, kao i imovinu većeg obima, zatim neovlašćeno držao eksplozivne materije, te samom radnjom prijavljivanja događaja inicirao postupanja službenika Uprave policije i nadležnog tužilaštva”, kazao je na jučerašnjoj konferenciji samostalni policijski inspektor CB Nikšić Slavko Milić. Prema nezvaničnim sazanjima DN, Kljajevića policija dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom “Kvartaši” a blizak je bezbjednosno interesantnim licima iz Podgorice i Nikšića. S.K.
težine 8,2 kg, za koju je preliminarnom analizom utvrđeno da se radi marihuani i pištolj marke “crvena zastava”, sa okvirom i tri metka, bez oružnog lista, za koji se sumnja da pripada Šćekiću. Takođe, prilikom pretresa stana i drugih prostorija Željka i Mira Kneževića pronađena je kesa u kojoj su se nalazili nepoznata praškasta materija bijele boje bruto mase 74,9 grama čiji će se sastav utvrditi; pištolj marke CZ cal 7,62 mm sa oružnim listom kojem je istekao rok važenja i 29 komada municije cal. 7,62mm i osam patrona lovačke municije”, istakla je Popović. Oduzeta droga, oružje i ostali predmeti će biti upućeni Forenzičkom centru radi vještačenja. S.K.
Ilustracija
OPTUŽNICA PROTIV DVOJICE ROŽAJACA
Krijumčarili pola kilograma heroina
Zamjenica Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Nada Bugarin podigla je optužnicu protiv Rožajaca Ertekana Šabovića (43) i Asima Ramusovića (42) zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Bjelopoljski policajci su 17. marta oko 15.30 časova, u mjestu Ravna Rijeka – Opština Bijelo Polje, zaustavili vozilo “VW Polo“, rožajskih registarskih oznaka, kojim je upravljao Šabović, dok se na mjestu suvozača nalazio
Ramusović. “Pregledom vozila iza suvozačevog sjedišta i ispod plastične maske kod mjenjača pronađena su dva pakovanja heroina težine 486,46 grama, visokog procenta čistoće, koja na uličnom narkotržištu prema procjenama vrijedi oko 35.000 eura”, saopšteno je ranije iz Uprave policije. Postoji sumnja da su Rožajci posjedovali i prevozili heroin radi njegovog stavljanja u promet, odnosno miješanja sa drugim supstancama i prodaje na ulici. B.Č.
12
društvo
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
GENERALNI DIREKTOR RTCG RADE VOJVODIĆ
Ako Savjet ne djeluje nezavisno, onda treba da podnese ostavku ⌦ Mili Prelević
G
eneralni direktor RTCG Rade Vojvodić predstaviće u petak na sjednici Savjeta strategiju razvoja kao jednog, a ne, kao do sada, tri medija, i istovremeno se konsultovati sa članovima Savjeta o imenovanju v.d. direktora Televizije. Rade Vojvodić očekuje da Savjet Javnog servisa djeluje kao nezavisno tijelo ili u suprotnom da njegovi članovi podnesu ostavke. Govoreći o strategiji Vojvodić je Dnevnim novinama kazao da će za vršioca dužnosti direktora Televizije, nakon što je Radojka Rutović podnijela neopozivu ostavku, imenovati nekoga “iz kuće”, odnosno iz Javnog servisa.
■ DRUGAČIJI SISTEM RADA
“Moj plan je da Javni servis funkcioniše kao jedan medij. Organizovaćemo kolegijum Radio-televizije Crne Gore, čiji članovi će biti urednici Televizije, Radija i Portala RTCG. Kolegijum će imati zadatak da svako jutro analizira program sva ova tri medija, planira i daje zadatke novinarima. Cilj mi je stvaranje jednog ‘news rooma’ iz kojeg će sve informacije ići prema svim našim programima i time prema gledaocima, slušaocima i čitaocima portala”, kaže Vojvodić. Vojvodić je juče već održao sastanke sa skoro svim redacijama na kojima je analiziran rad svakog novinara i urednika, kako bi se došlo do budućih kadrovskih rješenja. “Znam da u Javnom servisu ima dovoljno profesionalaca i kvalitetnih novina-
ra koji mogu da iznesu teret ovih promjena, koje moraju rezultirati boljom gledanošću i slušanošću naših programa. Analizirali smo rad naših zaposlenih, evidentiramo njihove kvalitete i profesionalne domete. Tvrdim da će svako od njih naći svoje mjesto u Javnom servisu shodno svojim profesionalnim sposobnostima. Izabraću kolegijum od najodgovornijih ljudi iz naša tri medija. Pored informativnog programa, kolegijum će obratiti pažnju na sve segmente programa koji su veoma važni i koji su, možda, bili do sada i zanemarivani”, kaže Vojvodić. Ova reorganizacija će donijeti i značajne materijalne uštede, jer više neće biti potrebe da po tri ekipe Javnog servisa prate jedan događaj. “I to će se na kolegijumu dogovarati i, gdje je moguće, posao će obavljati jedna ekipa. Trudićemo se da pošto smo elektronski medij ubuduće budemo mnogo brži nego do sada, a brzinom i kvalitetom ćemo privući građane da nam daju više povjerenja i time povećati gledanost”, ubijeđen je Vojvodić. On očekuje značajne rezultate i računa na već izgrađene kadrove Radio-televizije Crne Gore. “Ako od 130 ljudi koji rade u ‘suvoj’ informativi Javnog servisa ne nađemo desetak koji će nositi glavnicu ovog
Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama ("Sl. list CG", br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac - Agencija za elektronske medije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 9, Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izbor najpovoljnijeg ponuđača, za postupak javne nabavke šopingom, za nabavku usluge oglašavanja u medijima ukupne procijenjene vrijednosti 6.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-556/1 od 18.04.2016. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.04.2016. godine. Lice za davanje informacija: Zorica Popović, telefon +382 20 247-258, e-mail: zorica.popovic@aemcg.org
Generalni direktor RTCG Rade Vojvodić
Ja imenujem direktora Televizije i niko drugi!
Vojvodić naglašava da on preuzima odgovornost za svoju strategiju i plan rada i da se nada da članovi Savjeta neće imati neke svoje kandidate za direktora
posla, onda nijesmo ni zaslužili da radimo. Ovo je jedan medij i to je osnova moje strategije”, kaže Vojvodić.
■ POŠTOVANJE
PROFESIONALNIH STANDARDA
On ističe da je ovo jedini pravi put u ovom trenutku, jer je neophodno pronaći najbolje ljude iz kuće koji će valjano i profesionalno obavljati svoj posao. “Moraće da poštuju sve profesionalne standarde. Odredićemo pravila i oni koji dobro rade biće nagrađeni, a oni drugi kažnjeni. I to je dio profesionalnog rada, zar ne? Vjerujem u
Televizije. “Na taj način niko ne može ništa postići. Uostalom, ja imenujem direktora Televizije i niko drugi ga neće imenovati dok sam ja tu. Imam
ljude, ali vjerujem i u svoj plan. Znatno možemo poboljšati rad cjelokupne novinarske ekipe u Radio-televiziji Crne Gore”, ističe Vojvodić. On za svoje planove očekuje punu podršku Savjeta Radio-televizije Crne Gore. “Dobiću jednoglasnu podršku članova Savjeta za svoju strategiju, ubijeđen sam. Nadam se da niko od njih nije pod teškim pritiskom određenih političkih grupa. Savjet ne smije da bježi od odgovornosti. Članovi Savjeta moraju takođe da preuzmu odgovornost i da se odupru pritiscima svake vrste i da u svom punom kapacitetu doprine-
svoja ovlašćenja koja ću da koristim. Stojim iza svega što radim. Biće teško, ali ćemo uspjeti. Ako ne uspijemo, ja ću se povući sa ove funkcije”, kaže Vojvodić.
su da Savjet djeluje kao nezavisno tijelo, što je njegova zakonska obaveza”, ističe generalni direktor Javnog servisa. On tvrdi da je to neophodno i jedino moguće u ovakvom političkom trenutku u Crnoj Gori. “Ako ne mogu da obezbijede da Savjet djeluje kao nezavisno tijelo, onda moraju svi da podnesu ostavke. Mislim da je dovoljno da rade u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima. Savjet je nezavisna institucija i tako treba da se ponaša i da da šansu strategiji, koju sam, inače, još ranije napisao i u svom programu rada”, kaže Vojvodić.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
DRUŠTVO
13
MESO U ª KRUNIº ISPRAVNO
Vlasnici će tužiti bivšu radnicu
D
a je meso u “Kruni” kvalitetno ocijenio je Centar za ekotoksikološka ispitivanja, zbog čega vlasnici najavljuju tužbu protiv bivše radnice koja tvrdi da je meso u ovom objektu neispravno. Hamburgeri u “Kruni” se ne prave od starog mesa u kom ima vinobrana niti se u njega sipa jupol s ledom i začinima, a nije tačno ni da mesari i prodavci nemaju sanitarne dozvole zbog gljivica, bakterija i virusa, tvrde vlasnik i direktorica “Krune M” Darko Đurović i Vojislavka Mugoša. Osim toga, naglašavaju i da fotografije koje kruže internetom, a koje su, navodno, snimljene u “Kruni” nemaju veze s njihovim prostorijama. Zbog tih “laži”, “Kruna” je, kako navode, tužila osobu koja ih je raširila. Vlasnik i direktorka “Krune” CdM-u su dostavili dokaze o kvalitetu njihovog
mesa. Da je meso u “Kruni” kvalitetno ocijenio je Centar za ekotoksikološka ispitivanja, a to potvrđuje njihov izvještaj od 20. februara 2016. godine. U stručnom mišljenju se navodi da zamrznuta roštilj masa “odgovara uslovima Pravilnika o kvalitetu i drugim zahtjevima za proizvode od mesa i Pravilnika o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva u namirnicama i o drugim zahtjevima za aditive i njihove mješavine”. Osim toga, da u roštilj mesu “Krune” nema nijedne bakterije, potvrdio je izvještaj Specijalističke veterinarske laboratorije od 19. februara.
Mugoša: Ne stavljamo papke u meso
U tom dokumentu piše da su ispitivanja pokazala da “uzorak zadovoljava propisane vrijednosti Pravilnika o mikrobiološkim kriterijumima za bezbjednost hrane”. Takođe, Veterinarska inspekcija nedavno je, bez najave, ponovo posjetila “Krunu”. Uzeli su uzorak, a rezultati se očekuju narednih dana. CdM
Danas sunčano
mo se proizvodnjom, preradom, veleprodajom i keteringom hrane za čitavu Crnu Goru”, istakao je vlasnik Darko Đurović. Zbog svega, gazde su podnijele krivičnu prijavu protiv osobe koja je raširila, kako navode, lažnu i zlonamjernu priču o hrani koju uzvozi, proizvodi i prodaje “Kruna” i za koju, ponavljaju, odgovorno tvrde da je ispravna.
OMBUDSMAN PORUČIO
TEMPERATURA DO 25 STEPENI
Ostalo dosta posla u suzbijanju diskriminacije
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a tokom jutra ili prijepodneva na sjeveru, uz promjenljivu oblačnost, a tek ponegdje moguće su slabe padavine. Duvaće umjeren do jak vjetar, na udare povremeno i veoma jak, ponegdje i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od nula do 15, a najviša dnevna od devet do 25 stepeni.
MINISTARSTVO PROSVJETE
Poziv za grantove za unapređenje ustanova visokog obrazovanja
Ministarstvo prosvjete raspisalo je drugi poziv za dostavljanje predloga projekata za grantove za institucionalno unapređenje crnogorskih ustanova visokog obrazovanja, koji se mogu dostaviti do 24. juna. “Projekti se mogu podnijeti u okviru prioritetnih
Bez obzira na to što za sve lance brze hrane odavno kola priča da u meso stavljaju npr. papke, Mugoša tvrdi da to nije tačno i da se to u “Kruni” ne dešava. “Mi ne stavljamo papke u hranu. Moja kćerka i vlasnikov sin jedu u ‘Kruni’”, kazala nam je Mugoša. “To sve nikakve veze nema s nama. Mi radimo 15 godina i nikad nam se niko nije žalio. Bavi-
oblasti - reforma, razvoj i unapređenje procesa nastave i učenja, unapređenje upravljanja kvalitetom procesa nastave i učenja, organizacioni razvoj i jačanje upravljačkih struktura ustanova visokog obrazovanja i unapređenje sastava i ojačano funkcionisanje or-
gana upravljanja i rukovodećih struktura ustanova visokog obrazovanja”, navodi se u saopštenju. U saopštenju se kaže da je predviđeno trajanje odobrenih projekata do dvanaest mjeseci, a traženi iznos granta mora biti između deset i pedeset hiljada eura.
Diskriminacija u Crnoj Gori minacija kao percepcija jeste postoji i pored napora na njevažna, ali kada su u pitanju nom suzbijanju, ostalo je dosta stvarni efekti borbe za jednaposla kako bi se u toj oblasti pokost, onda se oni moraju zastigli željeni rezultati, ocijenjesnivati na rezultatima proceno je na konferenciji “Zakon, dura u kojima se diskriminapolitika, društvo i diskricija dokazuje. minacija”. Zaštitnik “Institucija posebljudskih prava i slono naglašava prilično visok steboda Šućko Baković je kazao pen razlikovanja da nema sumizmeđu percepnje da diskrimicije i dokazane nacija kao pojadiskriminacije”, va postoji i da je istakao je Bakoona ponekad duvić. On je naveo boko ukorijenjena u da je u prethodnoj Baković društvenim odnosima, godini institucija Zapredrasudama i stigmama. štitnika postigla mnogo, a “One povremeno nadvlada je na početku ove godine povećano povjerenje u njen davaju društvenu stvarnost i rad barem kada je u pitanju potrebu očuvanja jednakosti, kao načela vladavine prava i povećanje broja predmeta. temeljne civilizacijske vrijed“U odnosu na isti period prošle godine broj predmeta nosti”, rekao je Baković. On je je uvećan za 45 odsto na nikazao da je u ovom vremenu diskriminacija i pravni fenovou institucije, a u oblasti antimen koji je potrebno dokazidiskriminacije gotovo je postivati na bazi prihvaćenih stangnut priliv registrovan u prošdarda, najprije evropskih. Preloj godini od 80 odsto”, precizima njegovim riječima, diskrirao je Baković. M.I.
društvo 14 IJZ: Od pOčetka gOdIne Osam pacIJenata premInulO SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Još tri žrtve svinJskog gripa u CrnoJ gori
I
ako je sezona respiratornih infekcija na izmaku, svinjski grip se još ne predaje. Naime, virus tipa AH1N1 još je prisutan u Crnoj Gori, a tokom ove sedmice usmrtio je još tri osobe. Virus gripa tipa AH1N1, u narodu poznatog kao svinjski grip, odnio je još tri života u Crnoj Gori tokom protekle nedjelje, dok je od ovog virusa od početka godine u našoj zemlji preminulo ukupno osam osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Kako u ovoj instituciji ističu, tri prijave smrti od influence tipa A pristigle su juče u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, a radi se o pacijentima hroničnim bolesnicima starosti 55, 57 i 60 godina, koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore. “Dva pacijenta nijesu vakcinisana protiv gripa, dok je na prijavi smrti za trećeg pacijenta navedeno da ne postoji podatak o vakcinaciji. U sezoni nadzora nad gripom za 2015/16. godinu u Crnoj Gori je do 19. aprila registrovano osam smrtnih slučajeva”, navode u IJZ. Ipak, prema navodima IJZ, u odnosu na prethodnu sedmicu u Crnoj Gori se bilježi pad broja registrovanih slučajeva oboljenja sličnih gripu. “Registrovano je 130 oboljelih lica, sa incidencijom 21/100.000 stanovnika. Najveći broj oboljelih registro-
Dva pacijenta nijesu vakcinisana protiv gripa, dok je na prijavi smrti za trećeg pacijenta navedeno da ne postoji podatak o vakcinaciji. U sezoni nadzora nad gripom za 2015/16. godinu u Crnoj Gori je do 19. aprila registrovano osam smrtnih slučajeva
van je u dobnoj grupi od 25 do 64 godine starosti. U Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta, PCR dijagnostikom, zaključno sa 17. aprilom 2016. godine potvrđeno je prisustvo antigena virusa gripa tipa A i antigena virusa gripa tipa B kod 211 pacijenata. Suptipizacijom je u cirkulaciji dokazano prisustvo virusa gripa tipa A(H1N1pdm09), tipa A(H3N2) i tipa B”, saopštili su iz IJZ. U cilju sprečavanja širenja bolesti na zdrave osobe, kako dodaju, potrebno je pridržavati se opštih preventivnih mjera.
Naša zemlja prva u regionu po smrtnim slučajevima Iako je Crna Gora zemlja sa najmanjim brojem stanovnika u regionu, ona trenutno prednjači po broju smrtnih slučajeva od influence virusa AH1N1. Nai-
Tri prijave smrti od influence tipa A pristigle su juče u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, a radi se o pacijentima hroničnim bolesnicima starosti 55, 57 i 60 godina, koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore
me, od početka godine, svinjski grip je u Hrvatskoj odnio sedam života, dok je u Srbiji preminulo osam, a u Bosni i Hercegovini pet pacijenata.
“Oboljela osoba ne treba da ide na posao, a dijete u školu ili vrtić, već da ostane kod kuće do prestanka simptoma. Prilikom kijanja i kašljanja potrebno je prekriti usta i nos papirnatom maramicom. Održavati higijenu ruku pranjem higijenski ispravnom vodom i sapunom, posebno poslije kašljanja i kijanja. U slučaju razvoja teže kliničke slike, javiti se izabranom ljekaru. U cilju preveniranja obolijevanja od gripa u bolnicama, sugeriše se građanstvu da ograniči posjete hospitalizovanim bolesnicima”, ističu u IJZ. M.I.
Najefektivnija prevencija protiv gripa je vakcinacija U IJZ napominju da je najefektivnija mjera prevencije gripa - vakcinacija, pa preporučuju da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. “Vakcina se može primiti u bilo koje vrijeme u toku trajanja sezone gripa, čak i kad je virus počeo da se širi u okruženju. Takođe, opšte mjere prevencije obuhvataju izbjеgаvаnjе bli-
skih коntаkаtа sа оbоljеlim оsоbаmа, rеdоvnо prаnjе ruku i izbjеgаvаnjе dоdirivаnja оčiјu, nоsа i ustа prljavim rukama, rеdоvnо prоvjеtrаvаnjе prоstоriја, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, praktikovanje dobrih navika, uključujući adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća, spavanje i fizičku aktivnost”, napominju u IJZ.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
crna gora
Predstavnici 19 Partija PotPisali deklaraciju o zaštiti Budve
15
Okupljanje u luci Budva
Zaustaviti urbanistički haos u Budvi
⌦ Nina Lajović
D
eklaraciju o zaštitu Budve potpisali su juče predstavnici 19 političkih partija, NVO i udruženja građana kojom su od nadležnih zatražili da se za svaki planski dokument, moraju konsultovati kako građani, civilni sektor, tako i lokalna samouprava.
Okupljeni u luci Budva, kao jednoj od lokacija, na čijoj zaštiti se insistira, potpisici deklaracije zatražili su od Ministarstva održivog razvoja da “napusti praksu srljanja u projekte koji ne uzimaju u obzir integralni pristup raspolaganja prostorom, kao i prava civilnog društva da učestvuju u procesu donošenja odluka od interesa za život i rad svih građana”. Deklaraciju su potpisali predstavnici lokalnih odbora Demokratske Crne Gore, Pokreta za promje-
ne, Nove, Demosa, Građanskog pokreta URA, SDP, SNP, CDU, Liberalne partije, Građanske akcije, Budvanskog građanskog saveza, Inicijative “Budva 2020”, Udruženja građana “Porat-Pizana”, NVO “Nezavisne građanske incijative”, Mjesne zajednice Stari grad, KSR “Širun”, Ekološkog društva Budva, KSR “Delfin” i KSR “Tuna”. “Zahtijevamo da se nosioci javnih funkcija i institucija strogo pridržavaju člana 6 Zakona o planiranju i uređenju prostora, koji jasno propisuje da sva-
ko ima pravo da u skladu sa zakonom, bude obaviješten o poslovima uređenja prostora i izgradnje objekata, da daje inicijtive, mišljenja ili na drugi način učestvuje u uređenju prostora i izgradnje objekata. Zahtijevamo da se vršioci javnih funkcija, a prije svih ministar Gvozdenović, dogovaraju sa privrednim subjektima, građanima i lokalnom samoupravom o strateškim planovima, državnim studijama lokacije i u davanju saglasnosti investitorima. Da se prestane sa ignorisa-
TivaT: oBilježavanje dana Planete
Komunisti traže Ulicu maršala Tita u gradu
Izložba
duzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra. U Tivtu će u petak 22. aprila, sa početkom u 10 sati, Javno preduzeće u saradnji sa SMŠ “Mladost”, realizovati akciju čišćenja plaže Belane i njenog zaleđa. Z.K.
njem i izbjegavanjem zajedničkog planiranja i konsultacija, posebno kada se radi o strateškom planiranju ra-
Nikšić: Predlog skuPštini oPštine
Izložba dječjih radova od reciklirajućih materijala
U susret Danu planete zemlje, Zeleni tim opštine Tivat će sutra u vremenu od 9 do 12 sati organizovati izložbu dječijih radova od reciklirajućih materijala. Manifestacija će se održati na Trgu Dara Petkovića, a na njoj će učestvovati djeca iz OŠ “Drago Milović”, “Branko Brinić” i JPU “Bambi”. Dan Planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila, Javno pre-
Zahtijevamo da se vršioci javnih funkcija, a prije svih ministar Gvozdenović, dogovaraju sa privrednim subjektima, građanima i lokalnom samoupravom o strateškim planovima
zvoja Budve, već da to radi u zajednici sa civilnim sektorom, strukovnim udruženjima, ekspretima iz svih relevantnih oblasti, a posebno sa lokalnom samoupravom”, stoji u zahtjevima deklaracije, koje je pročitao predsjednik savjeta MZ “Stari grad” Slobodan Bobo Mitrović. Prema njegovim riječima, rasprava o strateškom razvoju grada mora se voditi u budvanskoj skupštini na osnovu usvojene strategije razvoja turizma, nautičkog turizma i morske linijske plovidbe.
Rukovodilac Službe zaštite i spašavanja Dragan Marković apelovao je na Mojkovčane da budu jako oprezni kada je vatra u pitanju. Izuzetno jak vjetar koji duva posljednjih nekoliko dana u Mojkovcu raspiruje požare, uglavnom šumske i livadske. Požari su juče bili znatno vidljiviji iz grada sa lijeve strane rijeke Tare. U prethodna dva mjeseca mojkovački vatrogasci gasili su tridesetak požara šumskih i livadskih. Izgorjelo je nekoliko pomoćnih objekata i dvije stare kuće u kojima niko nije živio. Najčešće su intervenisali u Žarima, Lepencu, Pržištima i Stevanovcu. V.B.
Opštinski komitet Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore Nikšića predložiće Skupštini opštine Nikšić da se jednoj ulici u gradu pod Trebjesom da naziv maršala Tita. U toj partiji smatraju da je najprikladniji dio Ulice 13. jul, od Trga Save Kovačevića do kružnog toka - skretanja prema Podgorici, čime se ne bi znatno umanjila postojeća Ulica 13. Jjul koja se od skretanja nastavlja do Carevog mosta. “Članstvo OK JKPCG Nikšića smatra da navedenoj komisiji nije potrebno detaljno obrazlagati značaj i ulogu maršala Tita, pogotovu što su većina njih bar dio vremena osjetili blago-
Članstvo OK JKPCG Nikšića smatra da navedenoj komisiji nije potrebno detaljno obrazlagati značaj i ulogu maršala Tita deti perioda dok se Tito nalazio na čelu tadašnje države SFRJ kojoj je pripadala i Crna Gora”, kazao je prdsjednik OK JKPCG Nikšića Radislav Stanišić. Kako bi ispunili zakonske obaveze, između ostalog, komunisti novode da se Tito neprekidno borio za stvaranje boljih uslova za radnike, seljake i izrabljivane mase, kao i za ravnopravan odnos među narodima. Za života Tito je dva puta posjetio Nikšić. M.R.
16
crna gora
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
BijelO pOlje: dR idRizOvić upOzORava
Građani sve češće boluju od Parkinsonove bolesti
Raspisan tendeR, Od juna pOč
Nikšić NaredNe dobija Novi Trg
⌦ Mira Rovčanin
Idrizović Bjelopoljski neurolog dr Zilha Idrizović upozorila je da je Parkinsonova bolest jedna od češćih neuroloških oboljenja i po učestalosti se nalazi na trećem mjestu. “To je bolest koja pogađa uglavnom stariju populaciju i ono što je jako važno nosi sa sobom veliki stepen invaliditeta. Stoga ima ne samo medicinski već i socijalno ekonomski značaj”, kazala je dr Idrizović, dodajući da je i u Bijelom Polju sve više oboljelih od ove bolesti. Ona je posebno naglasila da je rano prepoznavanje Parkinsonove bolesti u našoj sredini još na niskom nivou.
“I zbog toga se malo priča o njoj. Ljekari, sa jedne strane, slabije prepoznaju ovu bolest, a sa druge, i članovi porodice oboljelog kasno se jave. Kasno se postavi dijagnoza, najčešće onda, kada je bolest uznapredovala i kada malo toga možemo da učinimo”, kazala je dr Idrizović. Ona je podsjetila i da je ovogodišnji Svjetski dan Parkinsonove bolesti, koji je obilježen 11. aprila, upravo imao za cilj da se skrene pažnja šire društvene zajednice na sve probleme sa kojima se nose oboljeli, ali i najbliži srodnici i članovi porodice. B.Č.
OzOn zahtijeva Od agencije
Dostavite srednje dnevne vrijednosti PM 2,5 čestica Ekološki pokret “Ozon” poziva Agenciju za zaštitu životne sredine da omogući cjelokupnoj javnosti informacije vezane za praćenje kvaliteta vazduha u Pljevljima, Nikšiću i Podgorici, koje im nijesu dostavljene, a koje su, kako vjeruju poznate. Time je, dodaju iz Ozona, grubo prekršeno njihovo pravo kao zainteresovane javnosti. “Pozivamo direktora Spahića da obavijesti građane da li su tokom izračunavanja srednje godišnje vrijednosti PM2,5 za 2014. godinu za Pljevlja, postojali podaci PM2,5 za decembar mjesec te godine. Da li su oni uzeti u obzir tokom dobijanja vrijednosti 41,53µg/m3 za srednju godišnju koncentraciju, koju je uradila Agencija za
zaštitu životne sredine, a usvaja Vlada”, navodi se u saopštenju direktora Ozona Aleksandra Perovića. On ističe da je to važno, jer su analizom dostupnih mjesečnih Izvještaja primjetili da su za decembar karakteristične povećane koncentracije srednjih dnevnih vrijednosti PM2,5. U posljednje dvije godine u Izvještajima Centra za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore nemaju dostupne srednje dnevne vrijednosti PM 2,5 za decembar. On je pozvao Spahića da obavijesti javnost i o srednjim godišnjim vrijednostima PM10 za 2015. godinu za Podgoricu, Nikšić i Pljevlja i srednjim godišnjim vrijednostima PM2,5 za 2015. godinu za Nikšić i Pljevlja. J.L.
O
pština Nikšić će naredne godine dobiti moderno uređen trg koji će se prostirati na 7.000 kvadratnih metara, a početak radova očekuje se u junu ove godine. Potpredsjednik opštine Nikšić Đoko Krivokapić kazao je DN da je raspisan tender. Iz Opštine su kazali da će tenderska procedura, kako bi se ispoštovali svi rokovi, trajati najduže dva mjeseca. “Već u junu očekujemo da počnu prvi grubi radovi. Naš plan je da se iskoristi suvo vrijeme kako bi se do kraja septembra završili svi grubi radovi. Za narednu godinu ostalo bi postavljanje kamenih podloga i finalizacija”, ističe Krivokapić.
■ Moderno i
tradicionalno
Sekretar opštinskog sekretarijata za uređenje prostora Nebojša Adžić u elaboratu, u koji su DN imale uvid, naglašava da se koncepcija arhitektonskog rješenja rekonstrukcije zasniva na poštovanju zatečenih istorijskih vrijednosti samog prostora i uobičajene matrice njegovih korisnika. Neophodnost rekonstrukcije potvrđuje, kako objašnjava Adžić, podijeljenost Trga na nesrazmjerne djelove, dominacija drvoreda u veoma lošem stanju, postavljenih bez simetrije što dovodi do sužavanja šetačke zone. “U cilju postizanja željenih
prostornih kvaliteta donesena je odluka da se postojeći drvored ukloni i formira novi na međusobnom rastojanju od oko 26 metara, umjesto trenutih 10, u centralnoj zoni Trga. U skladu sa projektom pejzažne arhitekture nabavljaju se nove sadnice, već formirane, visine oko pet metara, kojima se želi prevazići prostorna praznina u skladu sa projektom”, ističe Adžić. Novi Trg imaće širi centralni prostor i kvalitetniju pješačku zonu. Naglasiće se pozicija spomeničke skulpture i fontane i tako napraviti slobodna površina, ili “trg u trgu”. “U ‘zonama’, koje su oivičene česmama, skulpturom i fontanom su planirani sadržaji otvorenih terasa, sezonskog karaktera kao i pratećih sadržaja. Ideja je da se u tim zonama održavaju svi prateći sadržaji koji su karakteristični za Trg, promocije, štandovi za prodaju knjiga, dječji rekviziti, a da se u samom centru Trga, ispred spomenika i fontane, omogući montaža bine i održavanje koncerata i sličnih manifestacija masovnog okupljanja”, objašnjava Adžić.
Projekat rekonstrukcije eura, a veliki dio novca
■ Projekat vrijedan
oko Milion i Po eura
Projekat rekonstrukcije trga koštaće oko milion i po eura. Veliki dio novca utrošiće se na popločavanje, za šta je odabran dolomitski krečnjak, tzv. “nikšićki kamen” iz lokalnih kamenoloma. “Upotrijebljeni materijali za popločenje trga i izradu ostalih elemenata na trgu planirani su po strogim kriterijima, s obzirom da Trg slobode predstavlja istorijsku vrijednost ovog urbanog područja”, ističe Adžić. Na Trgu će biti postavljen i ur-
nikšić: stRučnjaci p
Uskoro odluk
Bazen napunjen poslije 15 godina
Ekipa stručnjaka iz Njemačke počela je da kontroliše grijanje u rekonstruisanom bazenu u Sportskom centru Nikšić, a danas će predstavnici Plivačkog vatrpolo saveza Crne Gore odlučiti da li će se utakmica između naše reprezentacije i selekcije Francuske u okviru Svjetske lige odigrati u novom bazenu. Direktor Sportskog centra Predrag Ivanović kazao je DN da ekipa stručnjaka iz Njemačke, koju je angažovao izvođač radova na rekonstrukciji bazena, uveliko vrši kontrolu urađenog posla, pri-
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
činju Radovi
e godiNe rg slobode
e trga koštaće oko milion i po a utrošiće se na popločavanje
crna gora
17
HeRceg novi: dan planete zemlje
Sakupljaju otpad u priobalnom dijelu Povodom Dana planete Zemlje preduzeće “Čistoća” organizovaće u petak, akciju čišćenja u kojoj će učestvovati đaci osnovnih škola. Oko 500 djece će u pratnji nastavnika i radnika “Čistoće”, sakupljati otpad u priobalnom dijelu grada i na rivijeri. Centralna manifestacija planirana je na Šetalištu pet Danica, na ulazu u Gradsku luku, od 10.30 do 11.30 sati. Na ovoj lokaciji će djeca, čuti o pravilnom odlaganju otpada i važnosti reci-
klaže. U već tradicionalnoj akciji “Čistoće” učestvuju osnovne škole “Dašo Pavičić”, “Milan Vuković”, “Ilija Kišić”, “Orjen-
ski bataljon” i nevladina organizacija “Nova šansa u Novom”. Takođe, radnici Čistoće i Stambeno-komunalnog preduzeća biće podrška akciji koju Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gora i nevladina organizacija “Zrak sunca” organizuju istim povodom danas u 10 sati. Cilj ove akcije je čišćenje i uređenje dječije plaže i plaže prilagođene licima sa invaliditetom ispred prve faze Instituta u Igalu. S.M.
Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima KOVALCHUK GRIGORY, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 308 KO TREBESIN, označene kao: • katastarska parcela br. 903, potes Sušćepan, način korišćenja – porodična stambena zgrada, zgrada broj 1, površine 46 m2; • katastarska parcela broj 905/1, potes Sušćepan, način korišćenja – dvorište, površine 71 m2; • katastarska parcela broj 903, potes Sušćepan, način korišćenja - stambeni prostor, PD1, prizemlje, zgrada broj 1, površine 65 m2; • katastarska parcela broj 903, potes Sušćepan, način korišćenja - garaža kao dio zgrade, PD2, zgrada broj 1, površine 65 m2; SVOJINA: Gorbunov Maxim u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 308 KO TREBESIN iznosi 130.000,00 eura.
bani mobilijar, kao što su klupe za sjedenje, korpe za otpatke, stalci za bicikle i dva reklamno informativna stuba. Za potrebe ugostiteljskih terasa u zonama sa oznakom “C” ne dozvoljava se montaža fiksnih tendi već samo odgovarajućih suncobrana na pokretnom podnožju. Posebna pažnja posvećena je osvjetljenju, pa su projektom predviđene različite vrste osvjetljenja. U cilju obezbjeđivanja parking prostora za privremeno parkiranje biće dostupno 12 parking mjesta. Kako ističe Adžić, prisustvo automobila nije poželjno na samom Trgu,
ali se na ovaj način težilo rješavanju problema snabdijevanja i dopreme robe okolnih objekata kao i na samom trgu. Adžić smatra neprimjerenim oštre osude ekološkog NVO sektora koji je uklanjanje lipa okarakterisao kao nedopustiv čin uništavanja tradicije i istorije grada. Priča je, naglašava Adžić, plasirana na osnovu nagađanja, bez stvarnog uvida u idejni projekat kojim se uklanjaju stabla koja svojim izgledom i položajem kvare vizuelni doživljaj novog trga kao cjeline, a pritom se mijenjaju novim.
pRovjeRavaju funkcionalnost bazena
ka o meču sa Francuzima je svega grijanja. “Sva tehnika biće detaljno provjerena, a kompletna proba trajaće do pet dana”, kazao je Ivanović, naglasivši da su svi radovi urađeni u skladu sa svjetskim i evropskim vaterpolo standardima. Bazen je već pun i u njemu je za dane vikenda usuto 2.500 kubika vode. “Voda je obezbijeđena iz sopstvenih bunara tako da smo tu uštedjeli nekoliko hiljada eura. Ima još dodatnih radova, montirali smo tuševe, svlačionice, a narednih dana treba montirati i ka-
bine”, napomenuo je Ivanović. Građevinski radovi na rekonstrukciji bazena počeli su u avgustu prošle godine. Saniran je krov, zamijenjena su vanjska stakla koja pružaju bolju toplotnu izolaciju, iskopani su bunari koji će poslužiti za zagrijavanje bazena. Radi se o najisplativijem rješenju koje terba da obezbijedi klimatizaciju. Bazen je izgrađen 1972. godine za potrebe svearmijskih igara. Od tada je u funkciji bio u dva navrta po šest mjeseci 2000. i 2001. godine, nakon čega je zbog velikih troškova održavanja zatvoren. M.R.
Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gorbunov Maxim-a, po osnovu Ugovora o pozajmici novca od 06.07.2012.godine, na dan 18.04.2015.godine iznosi 120.750,00 € uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.500,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 20.05.2016. godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ’’Sport Cafe ’’, Trg Nikole Đurkovića, Herceg Novi, sa početkom u 11.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit-jemstvo za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun čiji se broj može dobiti, kontaktiranjem ovlašćenog lica, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo-depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica
18
Marketing INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije:
• Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija
SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac OJU “Muzeji” Kotor, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izrada elemenata pristupačnosti – rampi za lica sa invaliditetom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 4.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj B-03/16-214 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović , telefon 069/397-825, e-mail chomi88@gmail.com.
Dana 16. i 17.04.2016. godine u vikend izdanju greškom je objavljeno obavještenje o javnoj nabavci kancelarijskog materijala, tako da se isto mijenja i glasi: Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Fond rada, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga fiksne telefonije otvorenim postupkom za potrebe Fonda rada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.500,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-06-449/1-16 od 15.04.2016 godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://www.ujn.gov.me/ dana 15.04.2016.godine. Lice za davanje informacija Ksenija Mirković, telefon 069 101 910, e-mail: ksenija.mirkovic@frada.me.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Resursni centar za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora, Put Prvoboraca br.184
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Potrošni materijal ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10000.00€. Tenderska dokumentacija broj B1-692/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Rajman Slavica, telefon 0038269597366, e-mail rslavicar@gmail.com.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Nevladina fondacija Kotorski festival pozorišta za djecu, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge iznajmljivanja ozvučenja, svjetla i bine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj B-01-16-20/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Nataša Ristelić, telefon 032/323344, e-mail kotorskifestival@t-com.me.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Rezervni djelovi za motorna vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 22.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 14A-01-2806/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 18.04.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
svijet
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
19
Najmanje 28 mrtvih u napadu u centru Kabula Proljećna ofanziva talibana trese avganistan
Najmanje dvadeset i osam osoba je ubijeno, dok ih je 327 ranjeno u napadu talibana automobilom-bombom u centru avganistanske prijestonice Kabula. Meta napada bila je glavna avganistanska bezbjednosna agencija. Oružani sukob avganistanskih bezbjednosnih snaga sa talibanskim ekstremistima u kompleksu glavne vladine bezbjednosne agencije je okončan nakon višesatnih borbi, saopštili su avganistanski zvaničnici. Poslijepodne se u gradu, međutim, čula još jedna eksplozija. Napad talibana je počeo u vrijeme jutarnjeg špica. Portparol Ministarstva unutrašnjih
Ove gOdine, vlada u Kabulu ne mOže da računa na dOsadašnjeg bitnOg savezniKa - međunarOdne KOpnene snage.
poslova Sedik Sediki rekao je da je poslije samoubilačkog napada uslijedio napad naoružanih ekstremista, prenosi AP. Portparol avganistanskog ministarstva zdravlja Ismail Kavosi kaže za AFP da su mnogi među ranjenima u teškom stanju. Talibani su na svom vebsajtu na paštunskom jeziku objavili da su oni odgovorni za samoubilački napad na “Desetu jedinicu” Nacionalnog direktorata za bezbjednost (NDS), koja je nadležna za zaštitu vladinih ministarstava i važnih ličnosti. Naveli su da je automobilbomba raznio glavnu kapiju ispred kance-
larije, omogućivši drugim borcima, među kojima ima još bombaša-samoubica, da uđu u kompleks koji je pod jakim obezbeđenjem. U odvojenom saopštenju talibanskog portparola Zabirhulaha Mudžahida se kaže da je u toku oružani obračun napadača i avganistanskih bezbjednosnih snaga unutar zgrade. Predsjednička palata, koja se nalazi samo par stotina metara od mjesta eksplozije, najoštrije je osudila napad. To je prvi napad u prestonici Avganistana otkako su talibani pre nedelju dana najavili početak nove “proljećne ofanzive”. Oni su u saopštenju prije nedelju dana upozorili da će “izvesti napade velikih razmjera
na neprijateljske položaje širom zemlje”, tokom ofanzive koju su nazvali “Operacija Omar”, u čast osnivača tog pokreta Mule Omara, čija je smrt objavljena prošle godine. Talibani su najavili “dugu i krvavu” ofanzivu za ovu godinu i naveli da je vođenje džihada protiv američkih napadača “sveta obaveza”. Talibani su početak svoje “proljećne ofanzive” objavili u trenutku kada vlada u Kabulu pokušava da vrati pobunjenike za pregovarački sto kako bi se stavila tačka na njihov dugotrajni sukob. Sukob avganistanskih vlasti sa talibanima ušao je u svoju 15. godinu, sa više od 11.000 civila ubijenih tokom 2015. Svake godine, talibani pokreću proljetne ofanzive protiv avganistanskih snaga. Ove godine, Vlada u Kabulu ne može računati na dosadašnjeg bitnog saveznika - međunarodne kopnene snage koje su se povukle iz te države.
tUrsKi PreDsjeDniK reDŽeP tajiP erDogan:
Evropskoj uniji više treba Turska nego obratno, ocijenio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan juče u Ankari osuđujući “provokativni” izvještaj Evropskog parlamenta objavljen prošle sedmice, prenose agencije. “Evropskoj uniji više treba Turska nego Turskoj EU”, kazao je šef turske države u govoru šefovima lokalne uprave koji je prenosila televizija. U govoru koji je održao u Predsjedničkom kompleksu u Ankari, Erdogan je kritikovao izvještaj o napretku njegove države ka EU. “Predstavljanje takvog izvještaja u
vrijeme kada su mnogi od segmenata naših odnosa sa EU, poput pitanja izbjeglica, otvaranja nekih poglavlja i vizne liberalizacije, pozitivni jednostavno je čin provokacije”, kazao je predsjednik Turske i dodao kako se nada da će to prepoznati evropski narodi. Turska godinama pokušava da pristupi Evropskoj uniji, ali je pregovarački proces u zastoju. Ankara i Brisel potpisali su 18. marta sporazum koji treba zaustaviti ilegalnu imigraciju u Evropu u zamjenu za finansijsku podršku Turskoj i ukidanje viza za njene državljane. Turski premi-
Foto: JONATHAN ERNST
Evropskoj uniji više treba Turska nego Turskoj EU jer Ahmet Davutoglu poručio je u ponedeljak da njegova zemlja neće poštovati sporazum o migrantima s EU ukoliko Unija ne održi obećanje i osigura bezvizni režim za Turke do juna. “Ova su obećanja obostrana. Ako EU ne preduzme neophodne mjere bilo bi nezamislivo da to učini Turska”, rekao je Davutoglu na konferenciji za novinare pred odlazak u Strazbur. Mnogi kritičari zamjeraju EU sporazum s Turskom ocjenjujući zabrinjavajućim stanje ljudskih prava u Turskoj i strahujući da će vraćati izbjeglice u Siriju gdje je rat.
20
SVIJET
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Foto: © MAXIM ZMEYEV / Reuters
DOGOVOR POROŠENKA I PUTINA
Pilot Nađa Savčenko će biti oslobođena Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da je postigao dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o oslobađanju ukrajinskog pilota Nađe Savčenko, koja se nalazi u zatvoru u Rusiji. Petro Porošenko je naveo da je sa Vladimirom Putinom u ponedeljak razgovarao telefonom i da su usaglasili način na koji će biti omogu-
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je ranije novinarima da su dva predsjednika razgovarala o Nađi Savčenko, ali i o dvojici ruskih državljana koji su u ponedjeljak osuđeni u Ukrajini zbog ratovanja na istoku te zemlje
ćeno da se Savčenkova vrati u Ukrajinu, ali nije precizirao šta to rješenje tačno podrazumjeva, prenosi AP. Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je ranije novinarima da su dva predsjednika razgovarala o Nađi Savčenko, ali i o dvojici ruskih državljana koji su u ponedeljak osuđeni u Ukrajini zbog ratovanja na istoku te zemlje. Nađu Savčenko je prošlog mjeseca sud u Rusiji osudio na 22 godine zatvora na osnovu optužbi da je kriva za smrt dva ruska novinara u istočnoj Ukrajini. Kijev uporno tvrdi da je Savčenkova ratni zarobljenik, te da bi je trebalo odmah osloboditi, podsjeća američka agencija. Šefovi diplomatija Njemačke i Poljske, Frank-Valter Štajnmajer i Vitold Vaščikovski pozdravili su u Varšavi najavu da će Rusija razmijeniti pilota Nađu Savčenko.
UPOZORENJE EVROPSKIH TAJNIH SLUŽBI
ID planira napade na evropske plaže GUVERNER GREG EBOT PROGLASIO VANREDNO STANJE
Hjuston pod vodom, stradalo pet osoba
Guverner Teksasa Greg Abot proglasio je vanrednu situaciju u Hjustonu nakon što su poplave, usljed dosad nezabilježenih kišnih padavina u tom gradu, odnijele
pet života. Meteorolozi su saopštili da je samo u ponedjeljak u Hjustonu palo 44,7 centimetara kiše, dok državni zvaničnici kažu da je riječ o
“istorijskim nivoima”, javlja Tanjug. Rijeke su se u centru tog teksaškog grada izlile iz korita, a 1.200 ljudi je spašeno iz poplavljenih ulica. Gotovo 70.000 ljudi ostalo je bez struje u četvrtom najvećem gradu u SAD, gdje je najmanje 1.000 kuća poplavljeno, a broj objekata pod vodom će, vjerovatno, rasti. Gradske vlasti su pretvorile veliki tržni centar u centar za evakuaciju i preporučile građanima da ne voze kroz vodu koja brzo nadire, a upozorile su i da djeca ne treba da se igraju u vodi, u kojoj bi mogle da se nađu i zmije. Među najpogođenijim djelovima grada je Grinspoint, siromašna sjeverna četvrt naseljena uglavnom Latinoamerikancima gdje živi 112.000 ljudi.
Italijanski mediji, pozivajući se na njemački list Bild, objavili su još jedno ozbiljno upozorenje njemačkih i italijanskih tajnih službi u kojem se navodi da teroristi planiraju masovne napade po evropskim plažama tokom nadolazećeg ljeta. Prema tvrdnjama tajnih službi, postoji povećana opasnost od terorističkih napada i to na najpopularnijim evropskim plažama, posebno onim u Italiji i Španiji. Kako upozoravaju tajne službe, teroristi bi mogli da se infiltriraju među posjetioce plaža i turiste kao prodavci, što bi im omogućilo pristup većem broju ljudi i izvršavanje krvavih napada s velikim brojem žrtava. Osim plaža u
Kako upozoravaju tajne službe, teroristi bi mogli da se infiltriraju među posjetioce plaža i turiste kao prodavci, što bi im omogućilo pristup većem broju ljudi i izvršavanje krvavih napada s velikim brojem žrtava.
Italiji i Španjolskoj, mete napada terorista mogle bi da budu i plaže u Francuskoj. Tajne službe strahuju da bi ovakvi napadi mogli rezultirati velikim brojem žrtava, budući da je plaže prepune turista gotovo nemoguće osigurati.
Uviđaj nakon prošlogodišnjeg napada ID na ljetovalište u Tunisu
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
SVIJET
21
DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 20. APRIL 1808. PRVI PREDSJEDNIK FRANCUSKE
Rođen Napoleon III
1889. LIDER NACISTIČKE NJEMAČKE
Rođen Adolf Hitler
Adolf Hitler, njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke poznate pod nazivom Nacistička stranka rođen je na današnji datum 1889. godine u austrijskom graničnom gradu Braunau am Inn. Bio je apsolutni diktator Njemačke od 1934. do 1945., sa zvanjem Kancelara Rajha od 1933. do 1945. i zvanjem poglavara države Firer) od 1934. do 1945. Njegova puna titula bila je “Führer und Reichskanzler”. Hitler je bio glavni nalogodavac i kreator ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih prije i tokom Drugoog svjetskog rata kod Osovinskih sila i glavni među nacističkim ideolozima. Bio je odlikovani veteran Prvog svjetskog rata. Pridružio se preteči nacističke stranke, DAP-u (Radnička stranka), 1919., a njen je vođa postao 1921., od kada se stranka naziva NSDAP. Nakon što
je zatvoren poslije neuspjelog Pivničkog puča u Bavarskoj 1923., dobio je podršku zbog širenja njemačkog nacionalizma, antisemitizma, antikapitalizma i antikomunizma sa svojom govorničkom nadarenošću i nacističkom propagandom. Kancelar je postao 1933. i brzo je Vajmarsku Republiku pretvorio u Treći Rajh, državu s jednostranačkim sistemom, s diktatorskom i autokratskom vlašću i idealima nacionalsocijalizma. Hitler je želio da uspostavi Novi svjetski poredak s njemačkom prevlašću u Evropi. Da bi postigao svoj cilj, spoljnu politiku usmjerio je na širenje životnog prostora Arijevaca, te je tako i najveći dio državnih resursa usmjeren na postizanje ovoga cilja. To je uključivalo i ponovno naoružanje Njemačke, a naoružanje doživljava vrhunac 1939. kada Wehrmacht započinje invazi-
1526.
1919.
U bici kod Panipata mogulski vođa Baber s 2.000 boraca porazio 10.000 vojnika sultana Ibrahima od Delhija, čime je počela dvoipovjekovna vladavina Mogula nad Indijom.
1893.
Rođen katalonski slikar i vajar Huan Miro, jedan od najznačajnijih nadrealističkih umetnika XX veka.
1841.
U filadelfijskom listu “Grahams magazin” objavljena pripovetka Edgara Alana Poa “Ubistva u ulici Morg”, koja se smatra prvom detektivskom pričom.
U Beogradu počeo Osnivački kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koja je 1920, na kongresu u Vukovaru promenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.
ju na Poljsku. Zauzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemačkoj, što je dovelo do početka Drugog svjetskog rata. U tri godine rata Njemačka i Sile osovine okupirale su veliku većinu Evrope, većinu Sjeverne Afrike, Istočne i Jugoistočne Azije te Tihi Okean. Međutim, preokretom na Istočnom frontu, Saveznici prelaze u vođstvo od 1942. pa nadalje. Do 1945. Saveznici su napadali sa svih strana njemačka okupirana područja i njene saveznike. Nacističke snage bile su upletene u razna zločinačka dijela tokom rata, uključujući i sistemsko ubijanje 17 miliona civila, od čegapribližno 6 milijuna Jevreja. U zadnjim danima rata, pred pad Berlina, Hitler i njegova supruga Eva Braun, da bi izbjegli sovjetsko zarobljeništvo, izvršili su samoubistvo 30. aprila 1945. godine.
Napoleon III, rođen kao Šarl Luis Napoleon Bonaparta 20. aprila 1808. u Parizu je bio francuski političar i državnik koji je od 1848. do 1852. godine obavljao dužnost prvog predsjednika Francuske, a od 1852. do 1870. godine držao vlast u Francuskoj kao c a r. B o naparta je bio nećak i legalni nasljednik cara Napoleona I. Nakon pada Napoleonovog Carstva, živio je u egzilu s porodicom i proputovao je nekoliko evropskih zemalja. Nakon pobjede revolucije 1848., Bonaparta se vraća u Francusku i, koristeći vještu demagogiju i svoje porijeklo, uspijeva sebi da ostvari iznenađu-
1995. U BEOGRADU U 83. GODINI
Umro Milovan Đilas Umro jugoslovenski političar i pisac Milovan Đilas, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita do 1954. Posle serije članaka objavljenih u beogradskom dnevniku “Borba”, u kojima je kritikovao tadašnje jugoslovensko rukovodstvo, smijenjen je sa svih funkcija, a potom postao najpoznatiji jugoslovenski disident.
1972. PETA MISIJA SA LJUDSKOM POSADOM
Apolo 16 sletio na Mjesec
Američki svemirski brod “Apolo 16” spustio se na Mjesec. Apolo 16 bila je deseta misija u okviru Apolo programa sa ljudskom posadom, peta misija sa ljudskom posadom na Mjesecu. Komandant misije bio je Džon V. Jang, pilot lunarnog modula bio je Čarls Djuk, a pilot komandog modula bio je Tomas K. Matingli. Misija je trajala 11 dana, 1 sat, i 51 minutu. Posada je uspješ-
juću pobjedu na predsjedničkim izborima u decembru 1848. godine, pregazivši favoriziranog Kavignjaka. Tako je postao prvi predsjednik Francuske koji je izabran od strane građana na izborima. Ipak, kada su mu ustav i Skupština ograničili reizbor, organizirao je državni udar 1851. godine, ukinuo Drugu Republiku i nakon godinu dana, 2. decembra 1852., postao car Drugog Carstva. Nakon poraza u ratu protiv Pruske, postao je pruski zarobljenik. Na tu je vijest u Parizu proglašena Treća republika. Car Napoleon III je umro u izgnanstvu u Velikoj Britaniji.
no letelicu dovela na Mjesec te je tokom boravka na njemu obavila puno zanimljivih eksperimenata i uzela mnogo uzoraka tla. Na mjesečevoj površini su Džon V. Jang i Čarls Djuk obavili tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Sveukupno njih dvojica su na Mjesecu u proveli 71 sat. Letilica je na Zemlju uspješno sletjela 27. april 1972. u blizini Uskršnjeg ostrva u Tihom Okeanu
22
kultura
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Susret modernog svijeta s istočnjačkom duhovnošću Treba da iskoristimo moć koju kultura ima, jer koliko razvijemo kulturu toliko ćemo stvoriti i mira u svijetu, kazao je ugledni turski umjetnik Ismail Ađar
Izložba radova uglednog turskog umjetnika Ismaila Ađara naslovljena “OsmanPored velikog tehničkog lijski sultani” otvorena je u majstorstva koje pokazuje Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Iako naziv izložportretima na Ađarovim be upućuje da se na slika- slikama se nenametljivo ističe ma nalaze sultani, Ađar je i dekorativna ornamentika predstavio ne samo njih, karakteristična za orijentalnu već i tursku nošnju, gradolikovnu kulturu ve, oklope i vjerske objekte. Kako je, otvarajući izložbu, kazala generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo sador dobre volje pri UN, Dragica Milić “izložba por- stvara umjetnička djela sa treta osmanlijskih sultana istorijskom tematikom prisvojevrsna je retrospektiva mjenjujući nov i savremen razvoja, uspona i završetka pristup, tehnike i ideje kocarstva koje predstavlja jed- je istočnjačku duhovnost nu od velikih naracija svjet- spajaju sa modernom. Poske umjetnosti”. red velikog tehničkog maj“Ugledni turski umjetnik storstva koje pokazuje porIsmail Ađar koji je i amba- tretima osmanlijskih sulta-
na na Ađarovim slikama se nenametljivo i istovremeno upečatljivo ističe i dekorativna ornamentika posebno karakteristična za orijentalnu likovnu kulturu”, kazala je Milić. Svojim radovima, turski umjetnik podsjeća na početke osmanlijske dinastije 1231. god, u malom gradiću u Anadoliji, objasnio je ambasador Turske u CG Serhat Galip. Pored poznate prošlosti koju dijele Crna Gora i Turska, paralelno se odvijao i proces prožimanja kultura, naglasio je autor Ađar dodavši da treba da iskoristimo moć koju kultura ima, jer koliko razvijemo kulturu toliko ćemo stvoriti i mira u svijetu. S.I.
Sa otvaranja postavke u Dvorcu Petrovića
Foto:Iva Mandić
ART: IzložbA ª osmAnlIjskI sulTAnIº u DvoRcu PeTRovIćA
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Kultura
23 Foto: Iva Mandić
Deset Dana posvećenih pisanoj riječi
Praznik knjige u znaku Šekspira i Servantesa Tokom desetodnevne manifestacije oko 35 institucija će realizovati više od 50 programa
Svjetski dan knjige - 23. april, po treći put biće obilježen i u našoj zemlji na nacionalnom nivou u brojnim bibliotekama, kulturno-informativnim centrima, knjižarama, pozorištama, ali i školama širom države, čime će se Crna Gora pridružiti globalnoj mreži kulturnih dešavanja posvećenih knjizi i pisanoj riječi. Ove godine obilježavanje Dana knjige proteći će u znaku 400 godina od smrti dva književna velikana Viljema Šekspira i Migela de Servantesa. Jedinstven kulturni spektakl ove godine
okupio je oko 35 institucija širom Crne Gore koje će, u periodu do 28. aprila, realizovati više od 50 programa. Učešće u manifestaciji će, između ostalih, uzeti i Gradska knjižara iz Podgorice, a kako je najavila PR menadžer knjižare Milena Jovović, Noć knjige biće obilježena 22. aprila u svim objektima u Crnoj Gori. “Za sve one koji posjete knjižaru na Trgu nezavisnosti u Podgorici obezbijedili smo popuste od 15 do 50 posto. Takođe, od 20 sati biće predstavljena knjiga ‘Tito i drugovi’, a upravo će autor
Sa konferencije za novinare ove edicije Jože Pirjevec biti naš gost, dok će sa autorom razgovarati Tvrtko Jakovina i Živko Andrijašević. Za sve posjetioce spremne su nagradne igre i pokloni”, najavila je Jovović. Listu i detalje svih programa koji će biti organizovani u sklopu manifestacije zainteresovani mogu naći na stranici www.nocknjige.me kao i na zvaničnoj Fejsbuk stranici “Noć knjige - Crna Gora”. S.I.
MIT FESTIVAL Foto: Zetski dom
CetinJe
Članovi sastava The Books of Knjige
tivat: Gostovanje komaDa akaDemije 28
Priča se po gradu na Velikoj sceni
Predstava “Priča se po gradu” Akademije 28 biće izvedena u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat večeras od 20 sati. “Priča se po gradu” je intrigantna komedija o tome kako jedan jedini zlobni trač može da okrene živote četiri žene naglavačke, komad o površnosti i lažima, ali i o ljubavi i prijateljstvu. To je priča o sve-
Veliki broj osnovnih škola uključio se u proslavu Noći knjige, a jedna od njih je i OŠ “Maksim Gorki” iz Podgorice, čiji će učenici 25. aprila baletom, recitacijama, glumom, sviranjem i pjevanjem ukazati na važnost čitanja i upriličiti bogat program sa porukom “Čitaj i uči da voliš”. Profesorica crnogorskog
jezika i književnosti u OŠ “Maksim Gorki” Jovanka Blagojević kazala je da je cilj programa koji će prirediti učenici ove škole, prije svega, afirmacija njihovih učenika putem poetskog, retoričkog i dramskog izraza u sklopu programa koji kao temu ima značaj čitanja.
15. međunaroDni festival a tempo
(E)misija Buksovaca na otvaranju
Pozorišnom (e)misijom sastava The Books of Knjige na temu “Neboj, daj mi kruha, da ti ne bi vika’ / Veliki Rim, Dardaneli i majorova žena ne vole mladog Klea i njegovu ribu”, koja će biti priređena večeras u Kraljevskom pzoorištu Zetski dom od 20 sati biće otvoren ovogodišnji MIT Festival.
Čitaj i uči da voliš
mu onome sa čim jedna žena mora da se suoči kada dođe u svoje najbolje godine. Tekst i režiju potpisuje Staša Koprivica, a uloge tumače: Branka Pujić, Dubravka Mijatović, Anastasia Mandić i Sena Đorović. Dizajn scene je osmislila Vladislava Munić, dok je autorka muzike Ana Joševski. Z.K.
Saksofonisti iz Njemačke ponovo gosti Podgorice Koncert kvarteta saksofona Signum iz Njemačke biće priređen na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u sklopu 15. Međunarodnog muzičkog festivala A tempo večeras od 20 sati. Članovi kvarteta - Blaž Kemperl sopran saksofon, Erik Nestler alt saksofon, Alan Lužar tenor saksofon i Gerino Belarosa bariton saksofon interpretiraće kompozicije iz Holbergovog vremena Edvarda Griga, Adađo za gudače op.11 Samjuela Barbera, Šest bagatela Đerđa Ligetija, Dva komada za gudač-
ki kvartet Dmitrija Šostakoviča i Svitu na temu Porgije i Besa Džordža Geršvina. Kvartetu Signum ovo je drugo gostovanje u Crnoj Gori na 10. A tempo su svojim koncertom oduševili podgoričku publiku. Blaž Kemperl, Erik Nestler, Alan Lužar i Gerino Belarosa su osnovali Signum u Kelnu 2006. godine. Kvartet je dobitnik nagrada na međunarodnim takmičenjima u Luganu i Berlinu. Tokom 2015. godine su nastupali na brojnim festivalima u Londonu, Beču, Amsterdamu, Briselu, Dortmundu, Kelnu. S.I.
Članovi kvarteta Signum
SHOWBIZ
LISAC SNIMILA SPOT ZA NOVI SINGL
Pjesma se našla na mom putu, a ljubav je magična Muzička diva Josipa Lisac i u 66. godini nezaustavljivo grabi ka novim upjesima. Minulog vikenda u velikom studiju “Alfa filma” u Adamovcu snimila je spot za novi singl “Moja magija”. Iz izdavačke kuće “Cro Rec” saopštili su da je reditelj spota Ljubo Zdjelarević debitant kada je u pitanju saradnja s pjevačicom, a Josipi još nije dosadilo poziranje pred kamerama i fotografima, te mijenjanje nekoliko odjevnih kombinacija na setu.
“Ova pjesma drugačija je od ‘Tu’, kojom sam najavila rad na novom studijskom albumu, ali sam je jednako prepoznala kao svoju. Rekla bih da se ona našla na mom putu, a prekrasan tekst Alke Vuice i muzika Jania Hacea su ono što me je privuklo k njoj. Etna Maar je dizajnirala čudesne haljine, mladi reditelj Ljubo prenijeće magiju slikom. Ljubav je magična. Nadam se da ćemo svi zajedno dočarati magiju ove pjesme”, kazala je Josipa na snimanju. D.B.
Josipa Lisac
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Foto: Filip Šobot
24
ª PROBAJº OSVJEŽENJE SARE JOVA
REGE ZVUK I AFRO IMIDŽ MOTIV ZA PROMJENE “Iskoristićemo afričke motive, ‘green’ scene s animacijama kako bi sve izgledalo potpuno drugačije u spotu”, priča Sara za DN
NOVA ANGAŽOVANA PJESMA ČUTURE
⌦ Danilo Brajković
Čovjek mora da glasa N i izabere najmanje zlo Foto: Fb
Status idola tinejdžera i jedne od najperspektivnijih pjevačica novog muzičkog talasa Sara Jovanović pokušaće da opravda novim singlom i spotom “Probaj”. Aktivna
promotivna kampanja na društvenim mrežama, gdje popularna Sara Jo predvodi četu od nekoliko stotina hiljada fanova, polako ulazi u završnu fazu, a pjevačica je kratak
UZ REGE MOTIVE KOREOGRAFIJA NE MOŽE DA BUDE LOŠA, VEĆ SVE PUCA OD ENERGIJE
Nikola Čutura Jednom kad dođem ja na vlast, kako ću da ti vadim mast. Ovim stihovima počinje nova pjesma i spot Nikole Čuturila Čuture koju je nazvao “Cirkus stiže”. “Neki ljudi i dalje zamišljaju idealan svijet”, kaže za srpske medije Čutura. “U njemu ne glasaju, jer nemaju za koga. Odavno su umorni i ne žele da njihov glas bude samo protiv. O njihovoj sudbini odlučuju drugi. Moje pitanje je: Gdje je taj idealan svijet, ta srećna zemlja i u njoj savršena vlast? Du-
ovi singl i spot “Probaj” predstaviće uskoro atraktivnu Saru Jovanović u dosad neviđenom izdanju. Pop, RnB i rege zvuk numere, uz afro frizuru Sare Jo, provokativnu koreografiju i animacije u spotu zavešće publiku, tvrdi srbijanska pjevačica.
boko vjerujem - nigdje! Politička manipulacija vjerovatno je jedini kontinuitet svake vlasti, od kada je svijeta. Zato čovjek mora da bude odgovoran prema sebi, da svakog puta izađe na glasanje i izabere najmanje zlo”, istakao je muzičar. Novi singl, koji je Čutura komponovao i napisao veoma angažovan tekst, objavljuje upravo pred izbore u Srbiji. U spotu svojim bendom upravlja uz pomoć kanapa, kao marionetama, a na kraju pjesme kaže: “Perje leti, da li je to znak za uzbunu?”
predah u studiju iskoristila da Dnevnim novinama opiše situaciju na terenu - iako je spremna kao zapeta puška, dok premijera ne ugleda svjetlost dana tenzija raste.
■ OSJEĆAM DA SAM SVOJA NA SVOME
“Napokon, bliži se trenutak za premijeru. Zaista brojim dane sa saradnicima. Na pjesmi sam opet sarađivala s prijateljem Markom Mandićem i Nemanjom Filipovićem, baš kao na numeri ‘Ko
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
ANOVIĆ
Sara Jo u novom izdanju
SHOWBIZ
25
HIGHWAY ZAVRŠIO PROMOCIJU, U ŠVEDSKU PUTUJE 1. MAJA
Publika i Kauelov agent ohrabrili bend u Londonu
2
ZAPAŽENA NASTUPA ODRŽAO JE HIGHWAY VAN CRNE GORE - U AMSTERDAMU I LONDONU
10. MAJA HIGHWAY NASTUPA NA EUROSONGU
■ ANIMACIJE SU ADUT SPOTA
Ljubitelji pjevačicinog djela ranije su se uvjerili u to kako dočarava poentu numere u spotu - uz “Ko je ovde ko” i “Mahovinu” na različite načine demonstrirala je plesno
umijeće, a provokativno vrckanje na granici “oduzimanja daha” očekuje nas i uz “Probaj”. “Za koreografiju pobrinula se drugarica Bojana Tasov i još jednom me je oduševila. Iskoristićemo afričke motive, ‘green’ scene s animacijama kako bi sve izgledalo potpuno drugačije. Ja sam svakodnevno uz ples, ne mogu zamisliti dan bez toga, tako da mi snimanje nije teško palo. A uz rege motive koreografija ne može da bude loša, već sve puca od energije”, nagovijestila je pjevačica šta nas očekuje na premijeri. Koliko je ozbiljno Sara pristupila novom projektu govori i podatak da je imidž u potpunosti prilagodila numeri. Ovog puta, “stradala” je frizura, opet zbog afro fazona. “Od dvije varijante izabrala sam ovu s kikicama. Upečatljive su, u zelenoj boji, prava afro frizura. Teško mi je bilo da se naviknem na njih, odavno ih njegujem, ali dvije godine sam imala kratku kosu, pa je bilo muka na početku (smijeh). Ipak, obožavam promjene i uživam u njima. Nastavljam praksu da svaki novi singl ima svoju priču u svim aspektima”, zaključila je Jovanović.
Foto: Fejsbuk
je ovde ko’. Pripremili smo vam pop, RnB, rege, od svega ponešto i za svakoga ponešto. Kao i uvijek, pokretala me je emocija, energija, pa je tako pjesma motivaciona. Cijenim da će publika plesati kao nikad dosad”, s osmijehom koji odavno osvaja region priča Jovanović. Za neupućene, Sarin izlet u rege vode mogao bi da se posmatra kao iznenađenje, ali oni koji su makar jednom uživali na njenim live nastupima znaju da pjevačica raspolaže šarolikim repertoarom. Rege se, kaže Sara, savršeno uklapa uz njen temperament. “Prvi put ‘probaću’ ga u formi singla, ali na mojim nastupima često se čuju rege numere. Obožavam taj afro zvuk, prija mi, osjećam se kao svoja na svome. Kao da mi daje motivaciju koju želim, onu uz čiju podršku razmjenjujem energiju sa slušaocima, gledaocima...”, nastavlja Sara.
Nastupom u londonskom klubu “Café de Paris” Highway bend spustio je zavjesu na promotivne aktivnosti u inostranstvu pred polufinalni nastup na Eurosongu u švedskom Stokholmu 10. maja s numerom “The Real Thing” pod zastavom Crne Gore. Za razliku od nedavnog koncerta u Amsterdamu, iz našeg benda, nakon dolaska u domovinu, poručuju da su Britanci mnogo prisnije pristupili rok numeri. “Umorili smo se pošteno ali vrijedjelo je. Kao i u Holandiji, bilo je divno, s tim što smo u Londonu dali mnogo više intervjua jer su novinari bili brojniji, a i na koncertu je publika znatno bolje reagovala na ‘Pravu stvar’. Ču-
Highway u Londonu
Highway li smo vrisku tokom nastupa, dali su nam ritam, uslijedili su i aplauzi... Zadovoljni smo”, poručuje Dnevnim novinama gitarista Marko Pešić. Osim crnogorske, u Londonu se vijorilo još 17 zastava ovogodišnjih zemalja-učesnica Eurosonga, a Highway je najviše uživao u društvu članova kiparskog benda Minus One i Makedonke Kaliopi. S druge strane, naše momke naročito je obradovalo kada su u klubu tokom svirke primjetili izaslanicu britanske producentske kuće “Syco Entertainment”, na čijem čelu je poznati muzički mag Sajmon Kauel. Razgovor s njom, nakon svirke, ohrabrio je momke i “natjerao” ih je na slatke muke.
“Ona prati učesnike ‘X faktora’ iz Evrope. Oduševila ju je naša energija, ujedno i iznenadila jer nije očekivala da smo tako žestoki na sceni. Savjetovala nam je da odmah nakon Eurosonga potpišemo ugovor s izdavačkom kućom, a s obzirom na to da oni nemaju ogranak u Crnoj Gori - moraćemo da razmotrimo opcije u Srbiji, Hrvatskoj... O tom potom, ali njene riječi prijaju pred nove izazove”, iskren je Pešić, dodajući da bi samostalan nastup u rokerski odgojenom Londonu jednog dana bio šlag na torti. Dotad, Highway prisjećaće se atmosfere s nastupa i gostovanja na kultnom stadionu Čelzija “Stamford Bridžu”, gdje su momci gledali poraz domaćina od Mančester sitija. “Imali smo sreću da nađemo karte i budemo dio spektakla. Domaćini su izgubili, što nije čudo (smijeh), ali uživali smo na tribinama”, priča Pešić. Uskoro Highway odlazi u Beograd, gdje će s pratećim vokalima Nikolom Marjanovićem i Marijom Lazić uvježbavati pjevanje i scenski nastup, a put Švedske kreću 1. maja. “Tamo nas očekuje koncert prije Eurosonga, a dobro je što idemo 10 dana prije polufinala da bismo što bolje pripremili nastup”, zaključuje Pešić. D.B.
26
SHOWBIZ
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Sea dance među pet najboljih svjetskih festivala PREMA PISANJU BRITANSKOG DNEVNOG LISTA METRO
⌦ Marija Roganović
J
edan od najuticajnijih britanskih dnevnih listova, londonski Metro objavio je listu najboljih svjetskih festivala za posjetiti ovog ljeta, na kojoj se Sea Dance festival našao među prvih pet najboljih u Evropi!
U članku se navodi da je Sea Dance nosilac titule Najboljeg evropskog festivala, uz preporuku čitaocima da ovog ljeta planiraju malo duži odmor na crnogorskoj obali. “Smješten na samoj obali u blizini istorijskog grada Budve u Crnoj Gori, možete slobodno planirati sedmodnevni odmor, upoznati se sa kulturom zemlje, a nakon toga obući svoje plesne cipele”, piše u objašnjenju Metroa. Na listi su se našli i mađarski Sziget, belgijski Rock Werchter, španski Prima-
vera Sound i drugi. Svoje nastupe na Jazu ovog ljeta, na trećem izdanju Sea Dance festivala, koje će se održati od 14. do 16. jula potvrdili su jedna od najznačajnijih muzičkih ikona današnjice Skrillex, britanska koncertna atrakcija Hurts, autorka nekoliko najvažnijih numera elektronske muzike, i muzička snaga legendarne grupe Faithless, Sister Bliss, kao i tvorac dva najveća ljetnja hita “Are you with me” i “Reality”, belgijski Lost Frequ-
NAJSLUŠANIJI PJEVAČI U 2015.
Adel pa svi ostali Međunarodna federacija fonografske industrije (IFPI) objavila je veliku analizu stanja u muzičkoj industriji tokom 2015. godine. Dio izvještaja (onaj nama najzanimljiviji) odnosi se na najslušanije pjevačice i pjevače u 2015. godini. Evo ko se nalazi na prvih deset mjesta:
1. Adel 2. Ed Širan, 3. Tejlor Svift, 4. Džastin Biber, 5. One Direction, 6. Coldplay, 7. Maroon 5, 8. Sem Smit, 9. Drake i 10. The Weeknd. Što se tiče albuma, stvar je preslikana, te se tako na prvom mjestu našla Adel, naravno sa “25”, dok su drugo i treće pripalu opet Širanu i Svift! E.Z.
encies. Zajedno sa njima na Jaz stižu i hitmejkeri Alex Karas i Dmitry Filatov, vodeći svjetski dubstep DJ i producent Zomboy, veliki Andy C, ili kako ga najčešće zovu, otac drum and bass pokreta, Goldie, Shy FX, My Nu Leng, Sub Focus, kao i beogradski sastav S.A.R.S. i kotorska klapa Who See. U prethodne dvije godine Sea Dance festival je ugostio oko 200 hiljada posjetilaca, a na preko sedam bina nastupilo je više od 200 izvođača. Osim rekordne posjećenosti, prošlogodišnje drugo izdanje festivala postavilo je nove standarde ostvarivši porast od 70% inostranih posjetilaca festivala pretežno iz zemalja Zapadne Evrope.
Sa prošlogodišnjeg nastupa legendarnog Prodigyja
VAN GOGH
Album za 30 godinakarijere
Ridli i Abrams
J.J. ABRAMS I DEJZI RIDLI
Bend Van Gogh je hitove koji su im obilježili 30 godina dugu karijeru pretočili u novi album pod nazivom “Ako stanemo, gubimo sve”. U pitanju je akustična ploča, sa 12 pjesama u novim aranžmanima, koja je od ponedjeljka puštena u distribuciju širom regiona. Van Gogh, sa Zvonimirom Đukićem Đuletom na čelu, upravo je pristigao u Beograd sa turneje po Australiji, na kojoj je održao koncerte u Pertu, Sidneju, Brizbejnu, Adelejdu i Melburnu. E.Z
Srceparajuća drama nalik na “Notebook” na pomolu Prema pisanjima The Wrapa, reditelj J.J. Abrams i glumica Dejzi Ridli koji su sarađivali na filmu “Star Wars: Buđenje sile”, spremni su za novi projekat. U pitanju je “Kolma”, nova verzija izraelskog TV filma “All I’ve Got”, koji je snimljen 2003. godine. The Wrap za “Kolmu” kaže da je u pitanju drama nalik “Bilježnici”
(The Notebook) sa nešto mističnijim elementima. Radnja se vrti oko starije žene koja se suočava sa teškim izborima pred samu smrt. Može da se vrati u vrijeme kada je imala 22 godine, kada je izgubila svog muža u saobraćajnoj nesreći, i da pokuša da izmijeni svoj život, ili može da se preda smrti i u drugom životu spoji sa suprugom. E.Z.
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
showbiz
27
DILAN, MEKARTNI, STONSI, THE WHO, RODŽER VOTERS...
Najveći rok spektakl u istoriji u oktobru?
U pripremi je festival koji bi mogao postati rok spektakl vijeka
Kompanija Goldenvoice koja stoji iza festivala Coachella, navodno planira trodnevni festival sa šest izvođača koji su uveli revoluciju u popularnu muziku šezdesetih. Festival koji bi lako mogao postati rok spektakl stoljeća imao bi najimpresivniji lineup kojeg bi činili Bob Dilan, Pol Mekartni, The Rolling Stones, The Who i Rodžer Voter. Kako navodi LA Times, festival bi trebalo da se održi od
Pol Mekartni
ª SISTEM TE LAŽEº PORUKA ZA IZBORE
Beogradski sindikat “pokidao” novitetom
Sjajni beogradski hip hop sastav Beogradski sindikat, poznat po oštroj kritici društva, u novom spotu za pjesmu “Sistem te laže” nadmašio je sam sebe. Naime, osim po tekstu, njima svojstvenom u kojem se proziva vlast “lažovi i marionete, koji sve otimaju za sebe”, ali i društvo koje “vjeruje što vidi, vjeruje što čuje, ne kapira da od rođenja mozak mu se truje”, veliku pažnju javnosti je izazvao i spot, koji je prepun “zvijezda” domaće i inostrane političke scene. Momci iz BS su u spotu sa maskama Donalda Tram-
Iz spota
pa, Hilari Klinton, Tonija Blera, Angele Merkel, ali i Aleksandra Vučića, Ivice Dačića, Vojislava Šešelja, Borisa Tadića i mnogih drugih predstavnika srpske vlasti i opozicije. “Sistem te laže, ne vjeruj šta ti kaže, ovaj život je borba, od rođenja do groba, zato ustani odma’!” Pjesmu su srpski mediji već prozvali “porukom glasačima za sljedeće izbore”, a pregledi i komentari na Jutjubu se uvećavaju iz sekunde u sekund i najbolji su pokazatelj koliki uspjeh će postići ova pjesma. M.Rog.
7. do 9. oktobra u Empiro Polo Field u Indio gdje se održava i Coachella festival. Zanimljivo, ovih šest izvođača nikad nisu nastupali na istom festivalu u isto vrijeme. Što bi značilo da bi Dilan i bivša “buba” Mekartni, koji su predstavljali dvoje najvažniji rok izvođača šezdesetih, nastupili na istom događaju, ali ne naravno isti dan. “Za razliku od uobičajenih, skraćenih festivalskih nastupa, ovi bi uključivali komplet-
nu produkciju i nastup”, rekao je izvor blizak projektu. Menadžer Nila Janga, Eliot Roberts, nije vijest potvrdio ni negirao, ali je rekao da se samoj ideji jako veseli. “Nećete imati prilike vidjeti ovakav line-up vjerovatno nikad više”, kazao je on. Svaki od izvođača navodno bi dobio sedam miliona dolara, a kao pojačanje još se spominju Brus Springstin, Elton Džon i Sting. Fingers crossed! E.Z.
ponovo Stižu rode OLIVIJA VAJLD
Nakon što je nekoliko holivudskih parova otkrilo da će postati roditelji, tom spisku su se pridružili i Olivija Vajld i Džejson Sudeikis. Naime, lijepa glumica je trudna po drugi put, a tu vijest otkrila nam je na Instagramu i to uz pomoć sina Otisa Aleksandera. Čestitamo! M.Rog.
ª IZREŽIRANOº JAVNO IZVINJENJE AUSTRALIJI
Džoniju Depu se zbog spornog snimka smije čitav svijet! Džoni Dep i njegova supruga Amber Herd snimili su video izvinjenja Australiji nakon suđenja zbog toga što su ilegalno unijeli glumičine pse u zemlju. Amber je zbog toga kažnjena novčanom kaznom od 1.000 dolara, a izgleda da je bila primorana i da se javno izvini zbog svog ponašanja. Zamjenik australijskog premijera Barnabi Džojs objavio je na svom Fejsbuk profilu snimak slavnog para, koji je za kratko vrijeme prikupio skoro 400.000 pregleda i postao hit na internetu. “Australija je predivno ostrvo, sa bogatstvom jedinstve-
nih biljaka, životinja i ljudi”, počinje Amber, a Dep dodaje: “Australija mora biti zaštićena”. Amber potom objašnjava da u Australiji nema bolesti i zaraza kao u ostatku svijeta zahvaljujući snažnim zako-
nima o biološkoj bezbjednosti, te da shvataju da su pogriješili što su svoje ljubimce Pistola i Bu nezakonito unijeli u zemlju i da im je zbog toga žao. “Prijavite sve što imate kada ulazite u Australiju”, apeluje Dep na kraju. Zbog snimka Amber i Džoni su se našli na meti podsmijeha, jer njihov govor djeluje izrežirano, a oni kao da su prisiljeni da ga snime. Snimak su već nazvali “najgorom ulogom Džonija Depa ikada”, a njega i njegovu suprugu optužili su da su ovo uradili samo da bi dobili blažu kaznu za svoj prekršaj. E.Z.
NJEGA
Laserski tretmani
28
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Trajna epilacija n bezbjednom tehn IPL aparati su nova generacija aparata koji koriste lasersku energiju. Po ocjeni stručnjaka IPL aparat se smatra revolucionarnim otkrićem za rješavanje problema nepoželjnih dlačica, podmlađivanja i regeneracije kože, ublažava postojeće bore a sprečava nastanak novih. IPL-om se veoma uspješno spaljuju kapilari, a akne i ožiljci od akni poslije nekoliko tretmana postaju vidno ublaženi. U njem u su
objedinjeni nauka, inovacija i bezbjednost pri radu. S obzirom na to da ima vazdušDanas je u svijetu no i vodeno hlađenje potpupoznat i priznat jedini no je bezbjedan, pa ne postoji opasnost od opekotina. Ta- neinvazivni, bezbjedni i bezbolni način trajnog kođe je bezbolan i kad se radi trajna epilacija, tretira i svi- uklanjanja dlačica, a to jetle dlake, a ono što ga čini je, korišćenje svjetlosne revolucionarnim jeste činje- energije radi uništavanja folikula dlake i trajnog nica, da trajna epilacija može da se radi i ljeti kad je koža oslobađanja od njih. preplanula, bez opasnosti od crvenila i opekotina. Laseri nove generacije Laser se u medicini i kozmetici upotrebljava već više od 30 godina, ali zbog njegovih nedostataka stalno
se radi na razvoju i usavršavanju novog sistema, koji bi bio jednostavniji za upotrebu. Današnja nova generacija aparata, koji su u stvari evolucija u upotrebi laserske svjetlosti, ima potpuno nov pristup rješavanju estetskih problema. To su IPL aparati koji pripadaju novoj genera-
ciji aparata koji koriste lasersku energiju. Trajna epilacija IPL aparatom Danas je u svijetu poznat i priznat jedini neinvazivni, bezbjedni i bezbolni način trajnog uklanjanja dlačica, a to je, korišćenje svjetlosne energije radi uništavanja folikula dlake i trajnog oslobađanja od njih. U pitanju je IPL aparat, koji u djeliću sekunde prođe kroz dlaku do korijena, tamo izvrši termolizu, odnosno spaljivanje folikula, odvajajući dlaku od korijena. Tako spaljena dlaka postepeno, u toku nekoliko dana otpadne. IPL koristi polihromatsku pulsirajuću lasersku svjetlost, a zamjenom “glave” postaje višenamjenski, odnosno, upotrebom odgovarajućeg snopa svjetlosti mogu se rješavati različiti problemi. Efikasno, bezbjedno i jedinstveno rješava probleme na koži poput nepoželjnih dlačica(vrši spaljivanje, tj. epilaciju), tretira akne, kapilare, sunčane i staračke fleke, ožiljke ili lifting, te podmlađuje lice i pegla bore.
NJEGA
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
novom nologijom Razlika između IPL-a i klasičnog lasera Za razliku od IPL-a, laser u radu upotrebljava monohromatsko svijetlo, što znači samo jedan dio spektra svjetlosti i zbog toga može kvalitetno da odradi samo jednu vrstu tretmana – ili epilaciju ili spaljivanje kapilara ili lifting ili da tretira akne i ožiljke. Osim toga, laser je kod svakog spota tretirao samo jednu tačku, pa je zbog toga svaki i najmanji tretman trajao jako dugo. Muškarci i žene do glatke kože bez nepoželjnih dlačica pomoću IPL aparata Od kad se pojavio na tržištu, novi IPL je na samom vrhu ljestvice, kako po uspješnosti, tako i po zainteresovanosti, kako žena, tako i muškaraca,
jer su IPL-om konačno riješili problem dlakavosti na raznim djelovima tijela kao što su grudi, leđa, ruke ili vratni dio kod muškaraca, koji na taj način rješavaju ne samo estetski, već i problem praktične prirode, sportisti na primjer. Zbog svih ovih karakteristika epilacija je danas najmodernija i najtraženija metoda, naročito kod osoba sa problemima urastanja dlaka, upaljenih folikula, naročito na preponama kod žena a na bradi i vratu kod muškaraca. (Autor Sloba Bubanja www.estebel-mn.com)
IPL koristi polihromatsku pulsirajuću lasersku svjetlost, a zamjenom “glave” postaje višenamjenski, odnosno, upotrebom odgovarajućeg snopa svjetlosti mogu se rješavati različiti problemi.
Sloba Bubanja
Broj tretmana je naučno utvrđen Ipak, IPL aparatom može raditi samo stručnjak, specijalno obučen, obrazovan, koji umije da prepozna vrstu problema i razliku između poremećaja i bolesti. Pojava dlaka, brzina rasta, jačina i formiranje folikula dlake, pod direktnim su uticajem muških polnih hormona. Nerijetko se dešava da se u određenim uslovima izlučivanje hormona pojača, pa je maljavost izraženija, čak i na netipičnim mjestima. Od brzine rasta dlake zavisi učestalost, a od hormonske aktivnosti, zavisi koliki će biti broj tretmana. Razmak između tretmana i njihov broj je tač-
no naučno utvrđen. Kod hormonalnih nestabilnosti taj broj i učestalost mogu malo da variraju i šema se pravi za svakog klijenta pojedinačno i zavisi od hormonskog statusa, regije koja se tretira, brzine rasta, izgleda, debljine i gustine dlake, vrste i snage aparata kojim se postupak izvodi. Pored ovih faktora, i ljekovi, metabolizam, godine starosti, tjelesna težina, etnička pripadnost i mnogi drugi, utiču na uspješnost i broj tretmana. Kada se govori o uspješnosti postupka, važno je i da li su svi parametri pravilno postavljeni, a oni se postavljaju za svaku osobu posebno.
30
GODINA SE U MEDICINI UPOTREBLJAVA LASER, ALI ZBOG NJEGOVIH NEDOSTATAKA STALNO SE RADI NA RAZVOJU I USAVRŠAVANJU NOVOG SISTEMA, KOJI BI BIO JEDNOSTAVNIJI ZA UPOTREBU.
29
Danas je u svijetu poznat i priznat jedini neinvazivni, bezbjedni i bezbolni način trajnog uklanjanja dlačica, a to je, korišćenje svjetlosne energije radi uništavanja folikula dlake i trajnog oslobađanja od njih. U pitanju je IPL aparat, koji u djeliću sekunde prođe kroz dlaku do korijena, tamo izvrši termolizu, odnosno spaljivanje folikula, odvajajući dlaku od korijena. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!
S obzirom na to da ima vazdušno i vodeno hlađenje potpuno je bezbjedan, pa ne postoji opasnost od opekotina. Takođe je bezbolan i kad se radi trajna epilacija, tretira i svijetle dlake, a ono što ga čini revolucionarnim jeste činjenica, da trajna epilacija može da se radi i ljeti kad je koža preplanula, bez opasnosti od crvenila i opekotina
petak, 14. 11. 2014.
30
MALI OGLASI
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS
KUĆE/STANOVI P Najbolja ponuda nekretnina u Podgorici. Best Real Estate offer in Podgorica. www. c21fresh.me. Mob: +382 69 090 080 Dalmatinska INGCON, 26m2, 69m2; Delta / Čelebić 43m2 - 52.500€, 30m2, 50m2, 65m2, 117m2 / Zetagradnja 46m2, 72m2; Zetagradnja Blok VI, 52m2/IX - 1.100€/ m2. Tel: 069/100-268, 067/207-047 Stari Aerodrom: Normal u izgradnji 38m2, 40m2, 42m2, 43m2, 63m2, 70m2 - 900 do 950€/m2; useljivi 43m2, 63m2 - 950€/m2; Zetagradnja: 41m2/II - 43.000€. Tel.067/260-391, 069/022070 Gradnja Promet, Ljubović 26m2, 43m2, 44m2, 48m2, 55m2, 64m2, 76m2, 95m2, 102m2 - od 900€ do 1.000€ po m2; V&B Invest Zabjelo - Ljubović: 42m2/I - 37.000€; 70m2/I - 70.000€. Tel. 068/805-303, 069/100-268, 067/207-047
Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974367 Prodajem garsonjeru u zgradi Kolašin - naselje Polje, 29m2, drugi sprat, sa stvarima, 20.000 eura. Tel.069/447-102 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220
I Agenciji „Century21Fesh“ potrebni nenamješteni i namješteni stanovi, kuće i poslovni prostori za izdavanje i prodaju. Tel.067/207-047, 069/403-905 Najbolja ponuda stanova, kuća i poslovnih prostora za zakup po povoljnim cijenama kao i prodaja poslovnih prostora. Tel.067/260-336, 069/279-406 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura. Tel.069/411-797
POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616
Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791
PLACEVI Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071
PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.
Tel.068/403-438 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
USLUGE
REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549 Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340
REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
31
MALI OGLASI
Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com
GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806
APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598
MUZIČKI INSTRUMENTI Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910900 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231
POSAO
Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363
RESTORANU U PODGORICI potrebni: • konobari, • šankeri, • pomoćni šankeri, • kuvari, • pomoćni kuvari, • hostese i • higijeničarke.
“IMPERIO” d.o.o. Nikšić oglašava potrebu za: 2 trgovca (rezidenti i nerezidenti) Butik TQ “Plaza“ i Stari grad – Budva. Na duži period, sa radnim iskustvom u trgovini! Tel:040/212-026. E-mail: ibon@t-com.me Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662
RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460
PRODAJA MREŽA
za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306
Sve informacije možete dobiti od 8-16h na tel. 067 12 21 21
Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS
Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • 38 x 24 mm: za pravna lica 44 •
za fizička lica 220 • za fizička lica za fizička lica 55 za fizička lica 33
€ 110 € € €
Cijene sa uračunatim PDV-om
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
Film
32 •TVprogram 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09.00 Praktična žena/r 10:00 Serija: Brusko/r 10.45 Serija: Tračara/r 12:15 Lud, zbunjen, normalan 13:00 Tačno 1 14:00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17.00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22.00 Život priča 23:35 Noćni žurnal 00.00 Film: G.I. Džo: Uspon kobre 02.00 Moja mama kuva bolje od tvoje/r
PRVA Andrija i Anđelka 20.30
06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.25 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Meridijani/r 13.30 Muzika 14.05 Crtana serija: Nodi 15.00 Lajmet 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.00 Serija : Gospodin Selfridž 19.00 Meridijani 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.30 Film: Pink Panter 21.45 Obrazovna emisija 22.30 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.30 Serija : Vikinzi 23.50 Sa koncertnih podijuma 01.00 Radni dan/r
RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30
12.00 Vijesti 13.00 Strani dok. program 14.00 Riznica,To je Crna Gora-Ljetopis kulturne baštine 15.30 Putevi života 17.00 Serija: Gospodin Selfridž 17.50 Fleš sport 18.00 Vaterpoloprvenstvo CG, finale plej ofa 19.15 SAT reportaža 19.55 Košarka(m)-BL, finale:Mornar-Sigal 22.00 Serija: Gospodin Selfridž
10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45
RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.00
777 Ekstremno 18.45
16:00 16.45 18:00 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00
Dogodilo se… Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana
07:00 10:23 12:52 13:03 13:18 15:13 16:03 17.00 17.11 17:18 18:00 18:20 18:35 19:03 19:06 20.03 21:03 22:03 23.00 00.00 02:36 02:51 03.01 03.59
Dobro jutro City kids M Sportisimo City M Ami g show Serija: Bahar/r City M Minut,dva... 5 minuta kuvajte sa Džajom Serija: Agencija za SIS Info monte Premijera Sportisimo Meteo PLUS Serija: Elif Serija: Bahar Paparazzo lov DNK Farma pregled dana Farma live City M Sportisimo Premijera Film
PINK Farma 23.00
Sport
Informativa
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti informativa 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:00 Serija: Tajne/r 12:00 Vijesti u 12 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno a lako 14.10 Serija 15:00 TV Shop mne 15:00 Boje dana 15:45 Serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:44 Ukusno a lako 16:55 Serija: Tajne 17:50 Serija: Mućke 18.20 Bonton 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Dnevnica 21:00 Serija: Advokatska elita 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar 22:15 Sport 22.30 Bonton 22:35 Serija: Parovi
07:30 08:00 10:00 11:00 12:00
VOA Film 5 do 5/r Bez rezerve/r Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 Film 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Bez rezerve/r 16:55 5 do 5 18:00 Forum 19:00 A lista 19:30 DW Arts 21/r 19:50 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Ukusi života 21:00 Club A sa Vesnom Rajković 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 5 do 5/r 01:00 Ukusi života/r 02:00 Club A sa Vesnom Rajković/r
VIJESTI Crna ruža 19.10
ATLAS Club A 18.30
10:00 Aljazeera 11:20 Hrana i vino 12:00 Čuvari zdravlja 12:40 Muzički program 15:30 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 19:05 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 22:55 Video katalog 23:05 Aljazeera 00:00 Zapisano u zvijezdama
12.00 Info pres 13.05 Serija: Čast i poštovanje/r 15.00 Nedjeljno popodne/r 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start - produkcija tvnk 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje
10:00 Vijesti 10:05 Divlja ljepota 10:35 Hrana i vino 11:00 Glas Amerike 12:00 Vijesti 13:00 Dok. program 15:00 Time Out 15:05 Film 17:05 Time Out 17:10 Hrana i vino 18:00 Emisija: Život iz snova 19:35 Muzički program 20:00 Emisija: Hipokratija 21:00 Divlja ljepota 22:35 Glas Amerike 23:05 Film
MBC Hrana i vino 17.30
Tv NIKŠIĆ Čast i postovanje 23.00
Tv BUDVA Divlja ljepota 21.00
TVprogram•33
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
dANAS U gRAdU
TV PREPORUKA PINK PANTER, RTCG 1, 20.30
CINEPLEXX PODGORICA Alvin i vjeverice: Velika avantura (sinh) 15:45; Betmen protiv Supermena: Zora pravednika 16:30; 19:15; Edi zvani Orao 17:30; Hardcore Henry 19:15; 21:15; Hotel Transilvanija 2 (sinh.) 17:45; Knjiga o džungli 15:00; 16:15; 17:00; 18:15; 20:30; Kung Fu Panda 3 (sinh) 16:00; Lovac i ledena kraljica 20:00; Marsovac: Spasilačka misija 21:45; Mladost 22:30; Moja velika mrsna pravoslavna svadba 2 22:10; Osveta 22:00; Pernata banda (sinh) 15:30; Šefica 18:00; 20:00; 22:20; Smrdljiva bajka 19:45;
Inspektor Kluzo je nespretni francuski detektiv koji uvijek zabrlja stvar. U jednom trenutku nađe se na tragu kradljivca dragulja, poznatog pod nadimkom Fantom. Kluzo naravno nema pojma da je njegova žena, saučesnica Fantoma. U cijelu upriču miješa se i nećak Fantoma, Džordž koji zajedno sa ostalim akterima odlazi u poznato italijansko mondensko skijalište gdje zimuje bogata princeza, vlasnica Ružičastog pantera, najvećeg dijamanta na svijetu.
G.I.DŽO: USPON KOBRE, Prva 00.00
Okupivši međunarodnu glumačku ekipu sačinjenu od novih zvijezda i veterana filmske industrije zajedno sa vrhunskim filmskim umetnicima, Somers stvara priču o heroizmu protiv terorizma – ultimativnom dobru protiv najgoreg zla. Od planina centralne Azije do egipatskih pustinja, kroz gužve na pariskim ulicama do Sjevernog pola, elitni tim operativaca, kreće u neprekidnu avanturu, koristeći novu generaciju špijunske tehnologiije i vojne opreme da bi se borio protiv prodavca oružja Destra i narastajuće prijetnje tajanstvene organizacije Kobra koji žele da gurnu čitav svijet u haos.
KABLOVSKE TELEVIzIjE RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Branio sam Mladu Bosnu” 10.05 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.30 Razglednica 14.00 Zadnja
RTS 1, Šta radite, bre 17.20 kuća Srbija 14.30 Krenimo redom 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Vojna akademija” 16.50 TV Zabavnik 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Vojna akademija” 21.00 Reč na reč 22.10 Rezervisan termin 23.00 Dnevnjik
23.20 Kulturni dnevnik RTS 2 09.47 Bili jednom pronalazači 10.15 Mali dnevnik, program za decu 10.20 Pazi mladost 10.45 Postanak i opstanak ćirilice 11.06 e-TV 11.36 Knjiga utisaka 12.15 Šopen: Klavirski koncert broj 1 12.45 Intervju: Hoze Gutjerez 13.00 Trezor: Najgledaniji Trezori 2015. 14.00 Crtani filmovi 15.45 Iza sedam mora 16.10 Svetske klimatske promene 16.40 Prag sela Srbije 17.10 Zajedno za prirodu 17.25 Odbojka 19.00 Koridori 19.25 Ekskluzivno 20.15 U svetu 20.45 Izbori 2016 - predstavljanje stranaka 23.20 Bunt HRT 1 11.47 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.26 Serija: “Italijanska nevesta” 13.13 Dr Oz 14.00 Društvena mreža 15.13 Serija: “Dobra žena” 16.00 Satirikon 16.50 Hrvatska uživo 17.40 Živo je lijep 18.10 Kviz: Potjera 19.00 Dnevnik 19.55 Loto 7/39 20.03 U potrazi za Šekspirom 20.59 Serija: “Dobra žena” 21.49 Otvoreno 22.40 Dnevnik 23.16 Ljudi s
reke 00.08 Serija. “Porodično breme” HRT 2 10.30 Kruške i jabuke 11.00 Serija. “Čarolija” 12.00 Serija: “Don Mateo” 12.55 Film: “Oči tigra” 14.20 Biciklizam 16.00 Regionalni dnevnik 16.43 Odbrojavanje do Ria 17.11 Serija. “Luda kuća” 18.17 Ruke 18.50 Serija: “Ne dao Bog većeg zla” 20.03 Zemlja u zoru 21.07 Film: “Bili Kid” 22.45 Serija: “Zločinci u odijelima” 23.30 Serija: “Skot i Bejli” 00.15 Odbrojavanje do Ria HBO 12.20 Film: “Projekat Almanah” 14.05 Film: “Brze devojke” 15.35 Bopal: Molitva za kišu 17.15 Betmen: Napad na Arkam” 18.30 Film: “Lusi” 20.00 Film: “Kandi-
HRT 2, Kruške i jabuke 10.30
datura” 22.00 Serija: “Vinil” 23.05 Serija: “Devojke” 00.10 Film: “Savršeni muškarac” 01.45 Film: “Divlja vožnja 3” FOX LIFE 11.00 Serija: “Nova devojka” 12.00 Serija: “Trka sa životom” 14.40 Kuvanje bez granica 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Film: “Dvostruko venčanje” 17.10 Serija: “Šapat duhova” 19.00 Serija: “Privatna praksa” 20.00 Serija: “Nova devojka” 21.00 Serija: “Trka za životom” 22.00 Serija: “Jednom davno” 22.55 Serija. “Kraljice vriska” FOX CRIME 11.45 Serija: “Smrt u raju” 12.50 Serija: “Oni koji ubijaju” 13.50 Serija. “Ubrzana istraga” 14.50 Serija: “Istrage gospođice Fišer” 15.55 Serija: “Vojni advokati” 16.55 Serija: “Forenzičari” 18.00 Serija: “Betl Krik” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.55 Serija: “Smrt u raju” 22.00 Serija: “Nova šansa” 23.00 Serija: “Betl Krik” ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Guingamp
ARENA SPORT, Fudbal, pregled Lige šampiona 23.00 - PSŽ 13.00 Fudbal: Milan Juventus 14.45 Fudbal: Totenhem - Mančester Junajted 16.30 Magazin: Put u Rio 17.00 CONTENEDERS: Ep 08 17.30 Fudbal: Mančester Siti PSŽ 19.30 FIFA Football: Magazin 20.00 Magazin ABA lige 20.15 Rukomet: Gumersbah - Leven, uživo 22.00 Košarka, Emisija U obruču 23.00 Fudbal, pregled Lige šampiona 23.45 Arenasport vesti SPORT KLUB 10.00 Fudbal: Bajern - Verder 12.00 Tenis: VTA Štutgart, prenos 13.30 Tenis_ ATP Barselona i VTA Štutgart, prenos 19.00 Program iz studija 20.00 Fudbal: Deportivo - Barselona, prenos 22.00 Fudbal: Real - Viljareal, prenos 00.00 Vesti 00.30 Fudbal: Liverpul – Everton
34
ENIGMATIKA
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
VICEVI - Mujo, bolan, šta to stalno gledaš na tribini? Mujo uzdahe: - A danas mi pun’ca dolazi gledat’, kontam da ć’ se morat’ dobro potrudit ... Haso pogleda Muju, pogleda tribinu pa zavrti glavom: - Jarane, ima do tamo barem sto metara, mora’ćeš sruš’t svjetski rekord da je pogodiš! *** Uhvatio Mujo medveda u lovu kad naiđe Haso, te pita ga: - “Kako si ga uhvatio bolan?” - “Lako, pucao sam sto puta!” - “I koliko si ga puta pogodio?” - “Ni jednom, umro je od smeha!” ***
Pita brucoš starijeg kolegu: - Kako se polažu ispiti na fakultetu? - Na dva načina: ili ti znaš ili tebe znaju. *** Došla kod slikara lijepa djevojka i njih dvoje se ljube. Odjednom se čuje ključ u bravi ulaznih vrata, a slikar sav uspaničen njoj kaže: - ‘Uf, moja žena je stigla! Brzo – skidaj odjeću!’ *** Mujo došao na bacački miting u Zenicu i zagrijava se na stadionu, lagano isteže ruku i priprema svoja koplja za bacanje, ali cijelo vrijeme pogledava prema tribinama. Haso se zagrijava sa strane i pita ga:
Play sudoku online at: Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
LAKŠA
Daily Sudoku puzzle No. 3459
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA
Play sudoku online at: Medium level
2016-04-02
TEŽA 2016-04-03
Daily Sudoku puzzle No. 3460
Medium level
Sudoku puzzle No. 3459 2016-04-02
7 7
4
3
2
8 5
5
1
8 4
2
4
7
3 6
9 4
4
1
8 6
8 1 5 7 4 2 9 6 www.sudokukingdom.com 3
2
7 2
9 7
4
1
3
7
4
3
1
9
6
5
2
8
2
9
6
5
3
8
1
7
4
3
5
8
9
6
1
2
4
7
9
6
1
4
2
7
8
3
5
4
2
7
3
8
5
6
9
1
6
3
9
1
7
4
2
5
9
3
8
6
5
8
2
6
7
3
4
1
9
5
8 3
Sudoku puzzle No. 3460 2016-04-03 5
7
1
4
8
3
2
6
9
8
3
6
9
2
5
7
1
4
2
4
9
1
6
7
5
8
3
1
5
7
2
4
8
3
9
6
9
2
4
7
3
6
8
5
1
6
8
3
5
9
1
4
2
7
3
9
5
8
1
4
6
7
2
4
1
8
6
7
2
9
3
5
7
6
2
3
5
9
1
4
8
9 9
8 1 4 7 5 2 Puzzle solution:
6
7
7 6
7
2
3
9
6 8 9
5
5 5
7
8
6
4
2 6
1
5
7 5 8
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
Word Search Puzzle #U921LI
J
S
E
V
E
I
H
T
S
S
B
R
A
B
A
D
V
E
R
S
E
C
T
U
B
A
E
P
I
N
O
R
E
G
A
R
N
D
E
W
E
M
L
E
V
V
D
P
O
C
E
L
B
A
S
U
E
F
E
E
A
P
H
T
R
O
M
R
I
H
R
L
R
B
R
G
A
E
X
E
E
M
D
T
S
D
L
I
G
L
R
E
T
B
D
L
I
G
L
Y
A
I
F
U
D
H
M
E
J
Y
N
D
E
A
N
E
P
E
Y
E
V
S
G
I
G
E
E
R
D
M
G
S
H
O
T
S
T
R
S
L
P
N
I
G
T
U
R
N
O
U
T
S
O
F
I
S
U
P
N
P
I
I
O
B
Z
M
N
F
E
B
Q
T
M
A
S
C
A
R
A
S
G
A
R
W
S
I
T
U
S
L
A
P
S
T
S
W
ADVERSE AIRPORTS Airports AMETHYST BARBS Amethyst BOXED Barbs BUGGED BUNCH Boxed CAPABLY Bugged DEFLATED DREDGE Bunch EMBERS Capably FENDS FORGET Deflated GLUES Dredge GRADE Adverse
HUNTS IMPROVE GluesIMPURE JAILERS Grade MASCARAS HuntsMEWED OVERLAND Improve PAIRS Impure RENTS SACRED Jailers SCOUTING Mascaras SHOTS SIDINGS Mewed SLAPS Overland SLEEPIER Forget
Embers
Pairs
Fends
Rents
SONGS Tubae SPILL Scouting TABOO Turnouts TAINTS Shots THIEVES Umpire Sidings THUMP Usable TUBAE Slaps Verve TURNOUTS Sleepier UMPIRE Waffled USABLE Warmly Songs VERVE Spill WAFFLED Yarns WARMLY Taboo YARNS Sacred
Taints
Thieves
HOROSKOP OVAN Nema razloga da očekujete nečije pokajanje o poslovnim postupcima. Uzalud insisitrate na istini o kojoj drugi ne žele javno da govore ili da se izjašnjavaju u Vašu korist. Oslonite se na svoju pamet i sposobnosti
BIK Sve činite najbolje što možete, ali uvijek postoji neko ko Vas kritikuje. Potrudite se da nadmudrite svoje saradnike, koji Vam postavljaju otežavajuće uslove ili iznenada stvaraju dodatne komplikacije
BLIZANCI Važno je da napravite dobar izbor i da se pravilno zaštitite od negativnih uticaja. Nemojte dozvoliti da se loš dijalog, negativno odražava na nivo poslovne saradnje ili na rezultate koje očekujete od zajedničke akcije
RAK Ishod u poslovnim planovima koje imate u većoj mjeri zavisi od nečijeg uticaja, stoga budite iskreni pred jednom starijom osobom. Nemojte dozvoliti da u Vama prevlada sujeta i poriv za pobjedničkim trijumfom
Thump REBUS
LAV Copyright © Puzzle Baron April 18, 2016 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Nova neprijatnost ili sukob sa jednom osobom natjeraće Vas da stvari posmatrate drugačijim očima. Važno je da se ne zanosite poslovnim temama koje predstavljaju potencijalni rizik. Nemojte precjenjivati lične mogućnosti
DJEVICA
Rješenje iz prethodnog broja: Kupi Nena mačetu
35
ENIGMATIKA
Dogovor sa jednom osobom ukazuje na mogući neuspjeh ili na poslovno-finansijski promašaj. Ipak ne možete mnogo promijeniti u svoju korist, osim da dostojanstveno prihvatite poraz kao poučno iskustvo i novu priliku
VAGA Umjesto aplauza ili pohvala u ime zajedničkog uspjeha, do Vas dopiru neodre]eni komentari i nečija kritika. Nemojte dozvoliti da Vas isprovociraju nečiji postupci ili neistina, sačuvajte prisebnost duha pred saradnicima
ŠKORPIJA Nalazite se u dilemi izme]u više poslovno-finansijskih mogućnosti. Na kraju, pokazaće se da ni jedna od njih ne zadovoljava Vaše osnovne kriterijume ili interesovanja. Svako ima pravo da pogriješi
STRIJELAC Djelujete nezainteresovano za različita pitanja koja Vam postavlja jedna starija osoba. Većinu poslova pokušavate da završavate samostalno i u skladu sa ličnim interesima. Ipak, nedostaje Vam objektivna procjena
JARAC Postoje otežavajuće okolnosti koje ne možete da zaobi]ete. Tražite lakše rešenje, ali sve sto pokušavate ne donosi pozitivan efekat. Neko Vam daje do znanja, da nema previše razumijevanja za Vaše poslovno-finansijske zahtjeve
VODOLIJA U susretu sa saradnicima postoje različiti nesporazumi i to Vam daje za pravo da insistirate na istini. Ukoliko Vam je stalo da ostvarite svoje ciljeve i zapaženi uspjeh, pokažite veću energičnost u određenim situacijama
RIBE Ukoliko Vas je neko povrijedio lošim postupcima ili nedoličnim ponašanjem, kontrolišite svoje nezadovoljstvo. Poslovne situacije ne treba da doživljavate suviše emotivno. Izbjegavajte rivalstvo sa nekom uticajnom osobom
36
SPORT
DEJAN 11. JUNA PROTIV MARSILIJA Crnogorski bokser Dejan Zlatičanin će 11. juna boksovati protiv Emilijana Marsilija za upražnjenu titulu profesionalnog prvaka svijeta u lakoj kategoriji, u WBC verziji. “Zlatičanin će do kraja sedmice otputovati na finalne pripreme u Los Anđeles, u kampu promotera Ala Hajmana i radiće pod nadzorom najvećih svjetskih stručnjaka. Imaće odlične sparing partnere, vrhunske svjetske borce. Očekujem da će do 11. juna biti u top formi, maksimalno spreman i da će osvojiti titulu prvaka svijeta”, rekao je Milorad Martinović, predsjednik crnogorske federacije agenciji MINA. “Siguran sam da će Crna Gora 11. juna dobiti svjetskog šampiona.” Italijanski borac je bivši profesionalni šampion Evrope i internacionalni prvak svijeta u verziji WBC, a zvanični je nosilac srebrnog WBC pojasa. Na profesionalnom ringu nema poraz, a ostvario je 32 pobjede, dok je jednom boksovao neriješeno. A.K.
TIP 1
DANA 2
Vest Hem - Votford
1
kvota 1,60
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
NBA PLEJ OF DRAMA U OKLAHOMI
Dalas do brejka nakon gledanja snimka
Za razliku od prvog meča, u ovom je viđena prava drama, ali i brejk - košarkaši Dalasa su nakon uzbudljive završnice stigli do pobjede (85:84) protiv Oklahome. Trijumf je stigao tek nakon što su sudije pregledale TV snimak i odlučile da je Stiven Adams zakasnio da uputi šut ka košu. “Pono sno smo izašli na teren i pokazali karakter”, rekao je trener Dalasa Rik Karlaj. Najefikasniji u reRejmond Felton
Od starta moramo praviti razliku
FINALE BALKANSKE LIGE MORNAR VEČERAS DOČEKUJE SIGAL 20H
⌦ Alen Kasmić
Prvi meč nijesu odigrali kako znaju, zakazali su svi i taj meč treba zaboraviti jer je vrijeme za revanš - košarkaši Mornara večeras (20h) u “Topolici” dočekuju ekipu Sigala u drugom meču finala Balkanske lige. Izabranici Đorđija Pavićevića jure -14 iz Prištine, a proteklih nedjelju dana su dobro analizirali sve greške sa prethodnog duela. “Mislim da onako loša igra ne može da se ponovi. Imamo kvaliteta da nadoknadimo razliku, ne sumnjam u dobru utakmicu. Moramo od početka praviti razliku”, rekao nam je juče Pavićević.
Ako budemo mislili o razlici, možemo izgubiti trofej Ekipa Antonisa Konstantinidisa je dominirala u prvom meču, ali grčki stručnjak je svjestan da njegovu ekipu očekuje mnogo teži zadatak u Baru. “Znamo koliko je Mornar u Baru bolji tim i pogriješićemo ako budemo mislili o prvom meču. Dolazimo sa mislima da je finale jedan meč i ako želimo da bu-
Barani su ove sezone jednom već nadoknadili +15 protiv Ko-
demo šampioni, moramo dobiti. Ako budemo mislili o prednosti, siguran sam da možemo izgubiti trofej. Ne želim da napravimo takvu grešku”, kazao je trener Sigala. “Biće zanimljivo. Siguran sam da će obje utakmice pokušati da promijene nešto. Naravno, detalji će biti isti - agresivna odbrana svih 40 minuta” žuva u polufinalu i znaju kako se igraju ovakvi mečevi...
“Želimo da tri četvrtine dobijemo po dva-tri razlike, a onda četvrtu dodamo gas. Glavni zadatak igračima je da izađu i odigraju dobru utakmicu”, ističe Pavićević. “Naša najveća prednost je širok roster. Oni imaju pet igrača, ostali nemaju taj kvalitet. Jedan od ciljeva je da ih istrošimo u tri četvrtine.” I prije prvog meča su se znali glavni aduti prištinske ekipe Džejson Vošburn, Muhamed Abukar i Dardan Beriša izrešetali su Barane u tom prvom finalnom meču. “Vošburn i Abukar nemaju zamjene. Ići ćemo da ih opteretimo što više, jer ako uđu u probleme
SPORT
UTORAK, 19. 4. 2016.
37
Foto: COK
dovima Dalasa je bio Rejmond Felton sa 21 poenom, dok je kod “grmljavine” Kevin Djurent bio najbolji sa istim brojem koševa. Golden Stejt opravdava ulogu prvog kandidata za prsten - “ratnici” su ponovo savladali Hjuston (115:106) i sada su na 2:0 u seriji. Stefon Kari je odmarao zbog lakše povrede, a ulogu lidera je preuzeo Klej Tompson sa 34 poena. Toronto je izjednačio protiv Indijane na 1:1, pošto je u drugom meču slavio 98:87. SEMAFOR: Toronto - Indijana 98:87 (1:1), Oklahoma - Dalas 84:85 (1:1), Golden Stejt - Hjuston 115:106 (2:0). A.K.
Šef crnogorske misije za Olimpijske igre u Rio de Žaneiru, Andrija Popović, i saradnici održali su sastanak sa predstavnicima Jedriličarskog, Atletskog, Teniskog i Džudo saveza Crne Gore, tokom kojeg je razgovarano o predstojećim Igrama. Na sastanku koji je održan u prostorijama COKa predstavnici saveza su upoznati sa važnim procedurama i neophodnim detaljima u vezi priprema i samog učešća na Olimpijskim igrama, kao i aktivnostima koje COK planira da realizuje u susret najznačajnijoj sportskoj manifestaciji. Foto: Facebook
SPORTSKI EKRAN
On se mora zaustaviti: Dardan Beriša napada Roberta Sampsona
RTCG 2 18.00h 20.00h
Jadran Carine - Budva, vaterpolo Mornar - Sigal, košarka
SPORTKLUB 1 12.00h 20.00h 22.00h
Za Davora prikupljeno 3.538 eura
3
PUTA DO SADA SU SE SASTAJALI MORNAR I SIGAL - BARANI SU DOŽIVJELI DVA PORAZA
sa faulovima, imamo velike šanse. Ne smijemo zaboraviti ni Berišu. Ne smije biti odmicanja, nema slobodnog šuta, jer zna da uđe u seriju”, poručuje Pavićević. “Tu je i Kemp koji je dobar plej, drži stvari u svojim rukama.” A posebna prednost novog učesnika ABA lige mogla bi biti - rasterećenost. “Igrači mogu ući relaksirani u meč i ako ne uspiju, niko im ništa neće reći. Rekao sam i u Prištini da ne moraju biti opterećeni rezultatom, napravili smo velike stvari ove sezone”, zaključio je Pavićević. Ulaz u “Topolicu” je slobodan, a direktan prenos je obezbijeđen na RTCG 2.
Na humanitarnom džudo turniru koji je proteklog vikenda održan u Podgorici sa ciljem pomoći Davoru Vukoviću učestvovala su 23 kluba iz Crne Gore, sa 285 takmičara. Ukupan iznos sredstava koja će biti uplaćena na žiro račun Davora Vukovića je 3.538,10 eura. Prvo mjesto je osvojio Kodokan iz Podgorice sa 30 takmičara, drugi su bili takmičari Stare varoši (28 takmičara), a treće mjesto je zauzeo Favorit iz Bijelog Polja sa 23 takmičara. Na turniru su dodijeljene zahvalnice Draganu Šćepanovića i KUD-u “Crvena stijena”, a sliku Jigora Kana su dobili Zoran Prelević i Džudo klub Favorit. Turnir u podgoričkoj gimnaziji je otvorila Marijana Goranović, učesnica Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine, koja je takođe izborila učešće i na ovima koji će biti održane u Rio de Žaneiru. Dnevne novine su bile medijski partner ovog turnira. A.K.
WTA Štutgart, tenis Deportivo - Barselona, fudbal Real Madrid - Viljareal, fudbal
SPORTKLUB 2 17.45h 20.30h
Rize - Galatasaraj, košarka Herta - Dortmund, fudbal
SPORTKLUB 3 16.00h 18.30h 21.00h
Amkar - Zenit, fudbal CSKA - Krasnodar, fudbal Liverpul - Everton, fudbal
ARENASPORT 1 16.30h 18.30h 20.45h
Spartak - Partizan, fudbal Borac - Javor, fudbal Đenova - Inter, fudbal
ARENASPORT 2 20.45h
Roma - Torino, fudbal
ARENASPORT 3 17.00h 19.00h 21.00h
Inter - Istra, fudbal Hajduk - Lokomotiva, fudbal Sošo - Marsej, fudbal
ARENASPORT 4 18.30h 20.45h
Sasuolo - Sampdorija, fudbal Juventus - Lacio, fudbal
ARENASPORT 5 19.00h 20.45h
Magdeburg - Flensburg, rukomet Balingen - Kil, rukomet
EUROSPORT 17.00h
SP Šefild, snuker
EUROSPORT 2 14.30h 20.30h
Trka oko Hrvatske, biciklizam Slask - Jagielonija, fudbal
38
SPORT
SRIJEDA 20. 4. 2016.
Metak iz Baltimora zadivio planetu
Plakat za Igre dizajnirali su meksički umjetnici Pedro Ramirez Vaskez i Eduardo Terezas, uz pomoć Amerikanca Lensa Vajmana. Crno-bijeli plakat predstavlja obrasce Huičol Indijanaca, starosjedilaca Meksika. Štampan je 1.591.000 kopija, a neki su proizvedeni u crvenoj, zelenoj, žutoj i plavoj boji.
XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST PLIVANJE Amerikanac Čarli Hikoks bio je najbolji na 200, 400 i 4x100 metara leđno, dok je na 100 metara osvojio srebro
ATLETIKA
XIX
Bob Bimon iz SAD rezuzltatom 8,90 u skoku u dalj postavio je novi svjetski rekord sa čak 55 cm boljim rezultatom u odnosu na dotadašnji. Njegov rekord bio je živ do 1991. godine kada je na scenu stupio njegov zemljak Majk Pauel.
Olimpijske igre u slikama
Meksiko Sit
MEKSIKO 12. oktobar 27. oktobar
BROJ DRŽAVA UČESNICA
BROJ SPORTISTA
BROJ SPORTOVA
NAJVIŠE ZLATNIH MEDALJA SAD
1968
NAJVIŠE MEDALJA UKUPNO SAD
112 5.516 18 45 107
Foto:
JOŠ 107 DANA ATLETIKA
ATLETIKA
Amerikanac Al Oerter osvojio je četvrto uzastopno zlato u bacanju diska
Zlatni jugoslovenski tim iz Meksika članovi ekipe za pamćenje bili su Novljanin Dejan Dabović (četvrti u gornjem redu s lijeva na desnoi) i Kotoranin Đorđe Perišić (skroz desno u gornjem redu), prvi Crnogorci koji su osvojili najsjajnije odličje na OI
iti
O
8.
39
SPORT
SRIJEDA 20. 4. 2016.
JAHANJE Detalj sa takmičenja u konjičkim sportovima drugoplasirani je bio Britanac Merion Kouks (na slici) iza Amerikanca Vilijama Stejkrausa
ATLETIKA Kenijac Keino Kipčoge (skroz desno) bio je najbrži na 1.500 metara i srebrni na 5.000 metara
KANU Norvežanin Steinar Amundsen bio je najbrži u sprintu na 1000 metara
40
sport
Novak brani Mareja
Možda bi se neko našao i prozvanim, ali ne i prvi reket svijeta! Novak Đoković smatra da Endi Marej nije mislio ni na koga lično kada je pričao o dopingu u tenisu. Podsjetimo, Britanac je izjavio da je tokom karijere sumnjao da se neki teniseri dopinguju. “Sve dok nemamo dokaz da neki meč nije čist, znači da je čist. Pročitao sam šta je rekao. Imam dobar odnos sa Marejem, razgovarali smo i mislim da nije mislio ni na koga posebno”. I trener najboljeg tenisera svijeta Boris Beker smatra da su bez osnova sumnje Mareja o dopingu. K.B.
Profesor vozi još jedan krug
srijeda 20. 4. 2016.
Obračun za titulu: Bogdan Đurđić (Budva) i Željko Kovačić (Jadran)
Jadran i Budva, Bitka za krunu
Finale plej-oFa vaterpolo prvenstva Crne Gore - veČeras (18.00H) prvi MeČ
Nakon izazova na nekoliko frontova kucnuo je čas za konačan obračun, za posljednju vaterpolo priču u sezoni - bitku koja će donijeti novog (ili starog) vladara Crne Gore. Večeras u predivnom ambijentu otvorenog bazena na Škveru aktuelni šampion Jadran Carine i Budva otvaraju finalnu seriju plej-ofa Prvenstva Crne Gore u vaterpolu. Iako je finale, ko je favorit više je nego jasno - momci Vladimira Gojkovića juriće šestu titulu šampiona
države. “Naš cilj je da osvojimo titulu, za to smo i radili sve ovo vrijeme - sada je vrijeme za glavnu borbu”, istakao je Gojković. “Odigrali smo veliki broj utakmica i pokazali da smo najkvalitetniji i zato nam je cilj da ako je moguće pokušamo seriju da riješimo u tri utakmice. Poznajem dobro igrače Budve, neki su interesantni, bili su i u reprezentaciji - znamo da imaju kvalitet, tako da potcjenjivanja neće biti”. Ako nešto može biti pred-
5
puta je jadran bio šampion Crne Gore (2009, 2010, 2012, 2014. i 2015), a budva (2011, 2013) i primoraC (2007, 2008) po dva
nost Budve u ovom finalu onda je to rasterećenost. “Probaćemo da iskoristimo rasterećenost u ovim finalnim duelima, kao i svaku šansu koja nam se ukaže”, jasan je trener Budve Drago Pejaković, nekada vaterpolista Jadrana. “Naravno, Jadran je favorit u ovom finalu, kao i čitave sezone na domaćoj sceni, ali ne predajemo se. Želimo da vidimo gdje smo u ovom trenutku u odnosu na Novljane.” Finalna serija igra se na tri dobijena meča. K.B.
U četvrtak počinje ep U džUdoU
SedaM Naših aduta u KazaNju Ljubitelji alpskog skijanja sada mogu da budu mirni! Ivica Kostelić na svom Facebook profilu objavio da će skijati još jednu sezonu. “Dugo sam razmišljao oko nastavka skijaške karijere i svoje budućnosti. S obzirom da mi je velika želja da nastupim barem još jednom pred domaćim navijačima na Snježnoj kraljici na Sljemenu odlučio sam da nastavim da skijam najmanje do sljemenske trke Svjetskog kupa. Sve ostalo zavisiće od stanja mog koljena”, napisao je hrvatski profesor. K.B.
Crnogorski takmičari sa selektorom Hubertom Roauerom
Još jedan veliki događaj organizovaće grad koji zovu ruskom prijestonicom sporta. Kazanj će od 21. do 24. aprila biti domaćin Evropskog prvenstva u džudou, a Crnu Goru će u Tatartstanu predstavljati sedam takmičara. Kada su u pitanju dame, za našu zemlju nastupiće Tanja Božović (do 57) i Jovana Peković (do 70 kilograma), dok će se u muškoj konkurencij takmičiti Nikola Gušić i Nikola Gardašević (do 73), Srđan Mrvaljević (do 81), Marko Buba-
nja (do 90) i Danilo Pantić (do 100 kilograma). Naši takmičari imena rivala saznaće na današnjem žrijebu, koji će od 16 sati biti održan u Grand hotelu Kazanj. Od crnogorskih takmičara, koje će u Kazanju predvoditi nacionalni trener Hubert Roauer, prva će na tatami Tanja Božović u četvrtak. Dan kasnije nastupiće Gušić, Gardašević, Mrvaljević i Jovana Peković, a u subotu, posljednjeg dana pojedinačnog takmičenja, boriće se Bubanja i Pantić. K.B.
srijeda 20. 4. 2016.
EVROLIGA - FENER I KUĆA NA FAJNAL-FORU
Kralj ostao bez krune
Dominacija Fenerbahčea: Felipe Rejes i Ekpe Judo poena, dok je najbolji u redovima španske ekipe bio Serhio Rodrigez sa 15 koševa. Laboral Kuća je počistila Panatinaikos i u trećem meču 84:75 i plasirala se na finalni turnir u Berlinu. Barselona je na svom terenu odradila Lokomotivu i u četvrtak bi mogla da čekira posljednju kartu za Njemačku. SEMAFOR: Panatinaikos - Laboral Kuća 75:84, Barselona - Lokomotiva 82:70, Real Madrid - Fenerbahče 63:75. A.K.
41
DNEVNE NOVINE U POSJETI BOKSERSKOM KLUBU NIKŠIĆ STARS
Rezultati dobri, ali... Zahtjevni treninzi, borbe, pobjede i porazi - ništa ne pada teško članovima Bokserskog kluba “Nikšić stars”. Ono što zabrinjava kada je ovaj klub u pitanju su teški uslovi u kojima rade njegovi takmičari! Ipak, bez obzira na sve, klub koji funkcioniše od 2005. godine, uspijeva da učestvuje na brojnim domaćim i međunarodnim takmičenjima. “Klub broji oko 15 članova koji treniraju tri puta sedmično, a imamo i tri takmičara iz Podgorice i Herceg Novog koji na takmičenjima nastupaju za naš klub”, rekao je predsjednik kluba Rajko Radulović. “Možemo se pohvaliti dobrim rezultatima kako na pojedinačnim tako i na ekipnim takmičenjima i u Crnoj Gori i u okruženju”. Iako su zadovoljni svojim članovima, u klubu nijesu zadovoljni uslovim u ko-
Rajko Radulović:
Treninzi se održavaju samo tri puta sedmično, a da bi neko postizao dobre rezultate trebalo bi da trenira svakodnevno
jima se održavaju treninzi. Zbog loše finansijske situacije klub je nekoliko puta radio sa prekidima što je uticalo i na takmičare i na rezultate. “Nažalost, nemamo obezbijeđen podni ring za trening koji je neophodan za ovu vrstu sporta”, istakao je Radulović. “Prostor u kojem treniramo nije dovoljan, tako da nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo veći broj džakova i rekvizita za tre-
niranje. Treninzi se održavaju samo tri puta sedmično, jer nam je Opština Nikšić obezbijedila te termine u Sportskom centru, a da bi neko postizao dobre rezultate trebalo bi da trenira svakodnevno”. Iako u Nikšiću funkcionišu tri registrovana bokserska kluba Radulović kaže da je interesovanje mladih za treniranje ove borilačke vještine malo. “U odnosu na ranije generacije interesovanje je veoma malo i to ne samo za boks već i za ostale sportove”, objasnio je Radulović. Članovi kluba intenzivno se pripremaju za naredno takmičenje, a u upravi kluba očekuju da će uz podršku Opštine i Sportskog centra uspjeti da obezbjede bolje uslove za treniranje kako bi u narednom periodu postizali još bolje rezultate. M.R.
Foto: Milovan Danilović
Nakon CSKA plasman na fajnal-for obezbijedili su i Fenerbahče i Laboral Kuća! Turska ekipa je i u trećem meču deklasirala sada već bivšeg vladara Evrope, Real Madrid (75:63). Madriđani su se u trećem meču dobro držali, ali je otpor pukao u trećoj četvrtini, kada je ekipa Željka Obradovića dodala gas, stigla do dvocifrene prednosti, koju je čuvala do kraja meča. Najefikasniji u redovima Fenera bio je Bogdan Bogdanović sa 17
sport
NAJVEĆI IZBOR IGARA - LIGA - SPORTOVA
1
NAJBOLJE KVOTE - NAJVEĆI BONUSI SIGURAN DOBITAK - NAJBRŽA ISPLATA
2
1HERCEGOVAČKA 1
Radno vrijeme: 10:00h - 23:00h
2 BULEVAR PERA ĆETKOVIĆA 19
Radno vrijeme: 09:00h - 23:00h USKORO! USKORO! USKORO! USKORO!
Detalj sa jednog od treninga bokserskog kluba “Nikšić stars”
42
SPORT
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
OMLADINCI ODRADILI UKRAJINU 2:0
EVROPSKI MEČEVI
Kraj za dva minuta Foto: Dejan Lopičić Dovodio odbranu Ukrajine do ludila: Dejan Račić, broj 20
Prvi ispit je položen omladinska selekcija Crne Gore je lagano odradila vršnjake iz Ukrajine slavivši rezultatom 2:0. Stari aerodrom je svjedočio boljoj partiji momaka na čijoj klupi sjedi Aleksandar Miljenović, pa je trijumf potpisan crvenom bojom potpuno zaslužen... “Interesantna utakmica, sa obostrano otvorenom igrom. Napravili smo odličan rezultat protiv odlične reprezentacije i to svakako treba da nas raduje. Svaka pobjeda u prijateljskim mečevima je dobrodošla, jer normalno je da igračima raste samopouzdanje, koje je bitno za kvalifikacije”, rekao je selektor Miljenović poslije utakmice. Prvo poluvrijeme nije bilo previše interesantno (zabi-
lježena je jedna šansa Vladana Kordića na asistenciju Dejana Račića u 41. minutu), ali zato drugo jeste praktično nije ni počelo, a Crna Gora je imala 2:0. Kapiten Marko Burzanović je u 47. pogodio na dodavanje Račića, a onda je glavni kreator jučerašnjih akcija solo prodorom odlučio da postavi konačan rezultat u 49. minutu. Ukrajinci su zaprijetili samo jednom (Lazar Carević onemogućio Jurija Zavinskog da postigne počasni gol za žute), pa će u četvrtak (16.30, Trening kamp FSCG) pokušati da se iskupe. “U drugoj utakmici će veću minutažu dobiti igrači koji su igrali manje, pa ćemo tako dvomeč iskoristiti na najbolji način”, podvukao je Miljenović. B.T.
CRNA GORA - UKRAJINA 2:0 PODGORICA - Trening kamp FSCG. Sudija: Miloš Bošković (Crna Gora). GOLOVI: 1:0 Burzanović 47’, 2:0 Račić 49’. Žuti kartoni: Marković (Crna Gora), Zavinski, Matvienko, Jarmolenko (Ukrajina). Carević, Malešević, Bigović (Šušić), Marković, Banović, Kordić (Miličković), Hadžiosmanović (Musić), Burzanović (Vulaj), Cecunjanin (Vukotić), Vorotović (Račić), Drešković Selektor: Aleksandar Miljenović.
Bilik, Bondar (Zavinski), Matvienko, Škinder (Veličenko), Čeberko, Kožuško, Muha (Sereda), Hudž (Fhadze), Ivanočko, Jarmolenko, Lejdnijev (Antonjuk). Selektor: Vladimir Citkin
PREMIJER LIGA (27. I 30. KOLO)
SINOĆ Njukasl junajted - Mančester siti
Kosović
GENIJE
Dragi Milane, uzmi Kosovića Dejan Savićević je u Milanu, a kao legenda kluba razgovarao je sa trenerom Kristijanom Brokijem i generalnim direktorom Adrijanom Galijanijem, koji su od Genija tražili da im predloži jednog talentovanog Crnogorca koji bi mogao da bude budućnost giganta iz grada mode... I legenda Milana nije razmišljala - Dejo je odmah predložio Nebojšu Kosovića iz Partizana! Italijanski mediji pišu da je predsjednik FSCG nahvalio mladog reprezentativca Crne Gore (igrao za Vojvodinu, Standard iz Liježa i Ujpešt), te pišu da je 21-godišnji vezista jako kreativan i da se ugleda na Zinedina Zidana i Andresa Injestu. Genije je predložio crnogorskog talenta, ali da li će Milan reagovati... B.T.
DRUGA LIGA
Jedinstvo čuva lidersko mjesto Drugoligaško takmičenje je spremno za vanrednu etapu, a bjelopoljsko Jedinstvo koje ima tri boda više od drugoplasiranog Cetinja će uraditi sve da sačuva tron sa istom razlikom poslije 26. kola... Družina Radisava Dragićevića će ugostiti Jezero, koje je za vikend uzelo mjeru prijestoničanima, dok će ekipa Željka Tomaševića na Cetinju napasti Grafičar. Trka za poziciju broj jedan koja vodi direktno u elitu se nastavlja... RASPORED 26. KOLA (danas, 16.00): Brskovo - Kom, Jedinstvo - Jezero, Cetinje - Grafičar, Bratstvo - Igalo, Berane Radnički. Ibar je slobodan. B.T.
DRUGA LIGA 1. JEDINSTVO 2. CETINJE 3. BRATSTVO 4. BERANE 5. RADNIČKI 6. JEZERO 7. KOM 8. IGALO 9. IBAR 10. GRAFIČAR 11. BRSKOVO
46 43 40 34 28 27 26 25 25 24 19
1:1
20.45h 21.00h 21.00h
VEČERAS Vest Hem junajted - Votford Liverpul - Everton Mančester junajted - Kristal Palas
20.45h
ČETVRTAK Arsenal - Vest Bromvič Albion
PRIMERA (34. KOLO) SINOĆ
Espanjol - Selta Vigo Real Betis - Las Palmas
1:1 1:0
VEČERAS Deportivo La Korunja - Barselona Valensija - Eibar Sporting Hihon - Sevilja Atletik Bilbao - Atletiko Madrid Malaga - Rajo Valjekano Real Madrid - Viljareal
20.00h 20.45h 20.45h 20.45h 20.45h 22.00h
ČETVRTAK
20.30h 21.00h
Real Sosijedad - Hetafe Granada - Levante
SERIJA A (34. KOLO) SINOĆ
Napoli - Bolonja
VEČERAS
18.30h 20.45h 20.45h 20.45h 20.45h 20.45h 20.45h 20.45h
6:0 Sasuolo - Sampdorija Palermo - Atalanta Udineze - Fiorentina Kijevo - Frozinone Empoli - Verona Đenova - Inter Juventus - Lacio Roma - Torino
ČETVRTAK
20.45h
Milan - Karpi
HNL (32. KOLO) SINOĆ
Zagreb - Split Rijeka - Dinamo Zagreb
2:0 0:0
VEČERAS Inter Zaprešić - Istra 1961 Hajduk Split - Lokomotiva Zagreb
17.00h 19.00h
ČETVRTAK
19.00h
Osijek - Slaven Belupo
KUP NJEMAČKE (POLUFINALE) SINOĆ Bajern Minhen - Verder Bremen
2:0
VEČERAS Herta Berlin - Borusija Dortmund
20.30h
KUP FRANCUSKE (POLUFINALE) Lorijen - Pari Sen Žermen
SINOĆ
VEČERAS
21.00h
0:1 Sošo - Olimpik Marselj
KUP SRBIJE (POLUFINALE, REVANŠI) 16:30h 18:30h
VEČERAS Spartak - Partizan Borac - Javor
NE PROPUSTITE
(prvi meč 0:0) (prvi meč 1:2)
Priredio: A. Popović
SRIJEDA, 20. 4. 2016.
SPORT
43
FSCG IMA SJAJNU IDEJU 24. ILI 25. MAJA KOPLJA ĆE UKRSTITI CRVENI PROTIV HRABRIH SOKOLOVA
A selekcija vs domaća reprezentacija “Hrabri sokolovi” su zakazali prijateljsku utakmicu sa Turskom za 29. maj u Antaliji, a protivnika za 24. ili 25. maj će naći u svom dvorištu... Kako smo čuli, protivnik selekciji Ljubiše Tumbakovića će najvjerovatnije biti igrači iz domaće Telekom 1. CFL, koji se nalaze na širem spisku 63-godišnjeg stručnjaka iz Beograda. Tako će najtrofejniji strateg u istoriji Partizana na djelu vidjeti kakvom bazom može da raspolaže pred kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2018. godine koje startuju u sep-
A selekcija će najvjerovatnije sparingovati sa igračima iz Telekom 1. CFL: Tumbaković će tako vidjeti čime raspolaže
ATLETIKO U BASKIJI, REAL ČEKA VILJAREAL
Barsa bez prava na kiks Nastavlja se trka utroje za šampiona Španije. Još uvijek vodeća Barselona, koja se nalazi u žestokoj krizi, gostuje na “Riazoru” La Korunji. “Deportivo je veoma dobra ekipa, posebno su dobri u odbrani. Ali, mi moramo pobijediti kako bismo sebi podigli samopouzdanje. Gostujuće utakmice su uvijek teške, sada je ova možda čak i teža s obzirom u kakvoj se situaciji nalazimo”, poručuje Luis Enrike. Atletiko Madrid ima isti broj bodova kao Barsa, a “kolčonerose” i Stefana Savića čeka paklen meč u Baskiji protiv Atletik Bilbao. “Čeka nas vraški težak za-
datak. Uvijek je teško protiv Bilbaoa u gostima, ali vjerujemo u sebe i dolazimo po pobjedu”, jasan je Dijego Simeone. Već prežaljeni Real Madrid digao se iz pepela i sada ima samo bod manje o pomenutog dvojca. “Merengesi” dočekuje polufinalistu Lige Evrope Viljareal... “U dobroj smo poziciji u Ligi šampiona i prvenstvu, ali još nijesmo osvojili ništa. Možemo osvojiti oba trofeja i borićemo se do kraja kako bismo to i ostvarili. Cijelo vrijeme sam znao da možemo osvojiti ligu i vjerujem u to”, zaključuje Zinedin Zidan. A.P.
Suarez i društvo na velikom ispitu
RIJEKA DINAMO 0:0
Zagrepčani čekirali titulu
Zoran Mamić Tresla se gora, rodio se miš u komšiluku. Veliki derbi 32. kola hrvatskog prvenstva između Rijeke i Dinama završen je bez golova, čime su Zagrepčani zadržali (ne)dostižna četiri boda u isto toliko mečeva prije kraja i nalaze se na korak od čak 11. uzastopne titule šampiona. Uprkos pompeznim najavama, tim Matjaža Keka, za koji je od 64. minuta igrao Marko Vešović, bojažljivom i sterilnom igrom na Rujevici lansirao je sastav Zorana Mamića prema još jednoj odbrani trofeja. A.P.
Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)
Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Samir RASTODER, zamjenik gl. i odg. urednika
redakcija@dnovine.me
FSCG je odbio da igra na 44. Kupu kralja na Tajlandu, gdje bismo pored domaćina sparingovali sa Jordanom i UAE. Selektor Ljubiša Tumbaković je procijenio da bi mu utakmica sa igračima iz domaće lige više koristila...
tembru, a u kojima će se Crna Gora boriti protiv Rumunije, Poljske, Danske, Jermenije i Kazahstana. Fudbalski savez Crne Gore je došao na sjajnu ideju koja bi mogla da se nadogradi ukoliko novinari budu dali glas ko će nastupati za tim 1. CFL... Inače, “hrabri sokolovi” su imali ponudu da nastupaju na 44. Kupu kralja u Bangkoku, gdje bi od 3. do 7. juna igrali turnir protiv domaćeg Tajlanda, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali je FSCG u dogovoru sa Tumbakovićem to odbio... B.T.
(desk@dnovine.me)
Vrela liverpulovska noć u najavi
KREĆE 226. MERSISAJD DERBI
Vrela noć u gradu Bitlsa Zaostali komšijski sudar 27. kola Premijer lige biće režiran večeras. Liverpul na “Enfildu” čeka Everton u 226. Marsisajd derbiju. “Redsi” su ostvarili dvije uzastopne pobjede, plasirali se u polufinale Lige Evrope i žele nastavak serije. “Uzbuđeni su svi, pa i ja. Igračima sam pričao o meču sa Bornmutom, ali me ne slušaju. Samo razmišljaju o večerašnjem duelu. Biće to spektakl i nadam se da ćemo slaviti”, poručuje Jirgen Klop, kojem je ovo prvi
gradski okršaj. Na drugoj strani, “karamelice” nijesu pobijedile Liverpul u gostima od 1999. godine, dok pet posljednjih susreta u Premijer ligi ne znaju za pobjedu. Očekivano, trener Roberto Martinez je na ivici otkaza. “Znam da su navijači nezadovoljni, ali učinićemo sve da odigramo najbolje u meču koji njima najviše znači. Vjerujem u svoju ekipu i znam da možemo bolje od prethodnih utakmica”, naglašava Martinez. A.P.
Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)
AKTUELNO
ZANIMLJIVO
SINOĆ TRAGEDIJA U PLJEVLJIMA
AUTOMATOM POKOSIO BIVŠU ŽENU I NJENOG MUŽA Krvava drama dogodila se sinoć oko 21 čas, kada je, kako se sumnja, Pljevljak Goran Dragićević ispalio smrtonosne hice u bivšu suprugu Slobodanku Rakočević, a onda i na njenog nevjenčanog muža Radoša Terzića, direktora Centra za sport i rekreaciju. Do zaključenja lista, tačnije, do 23.10 časova, Terzić je davao znake života, ali je njegovo stanje procijenjeno kao veoma kritično. Prema preliminarnim rezultatima istrage, Dragićević se prvo zaputio ka stanu u naselju Varoš, u kojem je njegova bivša žena živjela sa Terzićem.
Kada mu je otvorila vrata, kako se vjeruje, Dragićević je “pokosio” rafalom iz automatske puške, gdje je na
mjestu ostala mrtva. Krvavi pir ubrzo se nastavio i nekoliko stotina metara dalje – na ula-
zu u Gradski stadion, gdje je Dragićević pronašao i Terzića i dovršio ubilački naum.
Policija je već u prvim trenucima istrage osumnjičila Dragićevića za izvršioca, iako je pobjegao sa mjesta nesreće. “Intenzivno radimo na lociranju Dragićevića, koji je jedini osumnjičeni. Obaviješteno je i Više državno tužilaštvo, obezbijeđena oba mjesta napada, a u jutarnjim satima počeće i uviđaj”, kazao je sagovornik Dnevnih novina, koji je dodao da je sinoć cjelokupni raspoloživi sastav pljevaljske policije tragao za osumnjičenim, a u kontroli puteva učestvovale su i policijske ekipe iz drugih opština. J.M.
Dvojnica
ZANIMLJIV PROJEKAT MLADOG NIŠLIJE
Dok vježbaju u teretani da prave i struju
Uskoro bi vježbači u Srbiji, dok razvijaju mišiće, mogli da proizvode i struju. Ideju za prvu srpsku “Teretanu kod Tesle” ima mladi Marko Živanović. Nišlije bi, naime, po njegovoj ideji već sljedeće godine, dok vježbaju, mogle da proizvode i struju. Nekoliko teretana u kojima su sprave povezane na generatore već postoji u Engleskoj. Marko Živanović, student Mašinskog fakulteta kaže:
“Ispod teretane imate veće generatore koji generišu struju dok ljudi vježbaju preko takozvanih ‘sistem sajli’. Iznad su manji generatori koji su na spravama i koji generišu manju količinu struje, ali ne prave buku. Ljudi tako vježbaju, pokreću generatore i prave struju”. Marko kaže da bi teretane, uz minimalna ulaganja, i sa manjim brojem vježbača, mjesečno mogle da uštede i do 50 odsto struje, ali i da je proizvedu i za druge.
Mara Tajgen ima 21 godinu, a nedavno se pojavila u reklami za karmin Kajli Džener. Čim je javnost videla Maru, odmah su joj “prilijepili” etiketu dvojnice Anđeline Džoli. “Izgleda kao Anđelina iz mlađih dana”, neki su od komentara. Sličnost je zaprepašćujuća, ali treba znati da je Mara do ovakvog izgleda došla brojnim plastičnim operacijama lica i tijela. Sve u svemu, danas možete kupiti svačiji izgled, pa tako više i nije neko iznenađenje da mnoge “anonimne” djevojke liče na slavne žene.
NAKON VIŠEGODIŠNJIH POKUŠAJA
Otkriven najtvrđi materijal na svijetu Nakon višegodišnjih pokušaja, naučnici su konačno pronašli način ne samo da sintetišu karbin, već i da ga proizvedu u velikim količinama. Jednodimenzionalni karbin, koji se sastoji iz atoma ugljenika, čvršći je 40 puta od dijamanta i grafena koji je do sada važio za najtvrđi materijal na svijetu.
Još 1885. godine Adolf fon Bajer je htio da uvede karbin u upotrebu zbog izuzetne čvrstine, ali zbog nestabilne strukture naučnici nisu uspijevali da ga savladaju, piše “Daily Mail”. Sada je to uspješno urađeno. Novi materijal će se u budućnosti koristiti u izgradnji uređaja koji će biti izlagani ekstremnim opterećenjima.
BROJ
NAGRADA ZA DRUŠTVENE PROMJENE SIA
19
Riječ urednika Ana Nives Radović
Koga slušamo Broj svakodnevno aktivnih korisnika društvene mreže Facebook nedavno je dostigao milijardu. Osim što služi za povezivanje, umrežavanje i kontakt, istovremeno omogućava uvid u sve ono što vremenom dobija razmjere šire prihvaćenog trenda, a što ne bismo opazili u neposrednom okruženju. Veću popularnost za kratko vrijeme ovih dana širom regiona stekla je stranica nazvana “Dživdžan zbori”. Na sličicama vrapca koji pije kafu grupisane su brojne izreke koje čujemo od ljudi koji imaju potrebu da prokomentarišu neku pojavu bez mnogo poznavanja suštine. Iako naizgled samo izvor zabave, stranica zapravo upozorava na besmisao svih onih komentara koje čujemo kada radimo ili želimo da radimo nešto novo i drugačije. “Ma, nema sreće od tih startapova” komentariše poznanik uz “dojč” dok sastavlja tiket za kladionicu, dajući prikladan materijal za meme-sličicu sa “dživdžanom”. Psiholozi tvrde da po svemu postajemo prosjek pet ljudi kojima smo okruženi i da želju da li ćemo prihvatiti ili odbiti neku ideju dobijamo ili gubimo na osnovu reakcija okoline. Suština je da je čak i na malom i još uvijek nerazvijenom tržištu ogroman broj prilika za edukaciju, naročito onu posvećenu autorima budućih startapova, ali i da se zbog pogrešnog korišćenja tog termina za sve što startapovi nijesu dobija drugačija slika. Prilika za edukaciju i promociju sopstvenih ideja ima baš svuda, u šta se možemo uvjeriti već na osnovu tema koje ovaj broj “Novca” donosi, samo je važno slušamo li one koji u radionicama imaju nešto da kažu ili one koji jednostavno žele da daju komentar o svemu.
Najboljima po 2.000 eurapočetnogkapitala
PACiNNO projekat
DIGITALIZUJ.ME
Ideja ne znači ništa ako ne riješi problem
Inovacija je glavna alatka Crnogorski softver po u rukama svjetskim standardima preduzetnika KATALOG PROPISA 2016
MAGIJA FINANSIJA
Šta nam brojevi zaista govore
BILD STUDIO
Kako osnovati startap u IT sektoru
II ŠESTA BERZA PREDUZETNIČKIH IDEJA Konkursotvorenzasve srednjoškolce i studente
Univerzitet Donja Gorica otvorio je konkurs za prijavu ideja za šestu Berzu preduzetničkih ideja, koja je najavljena za 9. maj 2016. godine. Promet na prošlogodišnjoj berzi dostigao 31.000 eura, dok su neke od ideja već prerasle u biznis. S obzirom na uspjeh projekta u prethodnim godinama, koncept Berze je već poznat. Berza preduzetničkih ideja je mjesto gdje se su-
srijeću ponuda i tražnja. Na strani “ponude” nalaze se biznis ideje, a na strani “potražnje” kompanije i institucije koje žele da ulažu u nove biznis ideje. Najboljih 11 ideja imaće priliku da se predstave pred “potražnjom” na Dan Evrope, 9. maj 2016. godine. Tradicionalno, nakon prezentacija slijedi kotacija. Najboljih 30 ideja će biti predstavljeno u četvrtom
izdanju publikacije “Knjiga ideja”. Predstavnici “tražnje” moći će da ulažu i u sve ideje koje se nađu u ovom izdanju knjige, ali nijesu prezentovane. Konkurs je otvoren za sve srednjoškolce i studente iz Crne Gore i Evrope. Na konkurs se moguće prijaviti do 27. aprila 2016. godine i to ispunjavanjem aplikacije objavljene na www.udg.edu. me/berzaideja stranici.
Inovacija glavna ala u rukama preduzet
P
ACiNNO predstavlja jedan od strateških projekata koji se finansira iz programa Evropske unije IPA Adriatik, a koji ima za glavni cilj podsticaj, širenje i rast inovacija u zemljama Jadranske regije koji u jedinstven sistem povezuje akademske i istraživačke institucije, nosioce inovacionih politika i poslovni sektor u cilju razmjene iskustva i razvoja saradnje u inovacijama između zemalja. PACiNNO (Platform for transAcademic Cooperation in Innovation) je strukturni projekat koji uključuje osam partnera. Vodeći je iz Italije, Univerzitet u Trstu, COBIK - Centar za odličnost iz Slovenije, iz Hrvatske Medicinski fakultet Univerziteta u Rijeci, iz BiH Ekonomski fakultet Sarajevo, iz Srbije Institut “Mihajlo Pupin”, iz Crne Gore Ekonomski fakultet u Podgorici, iz Albanije Univerzitet u Tirani i iz Grčke Jonski univerzitet sa Krfa. Osnovni cilj je uspostavljanje jedinstvene platforme koja će podsticati naučno-istraživački rad i inovacije, a koja će se koristiti za podsticaj rasta i razvoj preduzetništva kroz stimulisanje rasta startup kompanija.
■ ISTRAŽIVANJA Cilj PACiNNO projekta je osnivanje platforme za saradnju u istraživanju i inovacijama na području cijelog Jadranskog regiona. Okupljajući istraživačke
institute, donosioce politika i poslovne subjekte, projekat će stvoriti nove veze između naučno-istraživačkih i akademskih aktivnosti koje se obavljaju na akademskim i institucijama ekonomskog sistema, sa posebnim akcentom na tehnološke potrebe malih i srednjih preduzeća. Glavni ciljevi projekta su istraživanja, startap preduzeća
PACINNO PROJEKAT
ja je atka a tnika i budući preduzetnici, kao i mala i srednja preduzeća i njihova prekogranična saradnja, kazao je Karlo Koca koji je angažovan na razvoju PACiNNO projekta.
■ SKUP ZNANJA Politika projekta inovacija zasnovana je na sveobuhvatnom znanju o svemu onome što je vezano za inovacije, kako na mikro, tako i na makro nivou. “Glavna aktivnost vezana za PACiNNO su analize sistema inovacija i procesa u Jadranskom regionu i razvoj detaljnih mapa inovacija i njihovih indikatora, regionalnih inovativnih politika i mjera za njihovo sprovođenje, kao i studije slučaja u odaberu najboljih inovativnih politika iz prakse. Inovacija je sama po sebi je proizvod koji nije jednostavno prenositi. Riječ je o nečemu što nije jednostavno zaštititi. Da bi se inovacija kroz ideju i projekat realizovala na nekom tržištu, neophodna je intervencija donosilaca odluka, odnosno vlada, privrednih komora, naučnih institucija i drugih”, dodao je Koca. Jedan od osnovnih ciljeva koji se ostvaruju kroz PACiNNO prijekat je i prevazilaženje naj-
III
Glavni menadžer PACiNNO projekta Andrea Trakonja kazao je da se kroz projekat nastoji utvrditi postoji li homogeni pristup ili među zemljama postoje razlike. “Potrebno je pronaći način kako da se ono što je utvrđeno kao najbolja praksa prenese u druge zemlje. PACiNNO takođe omogućava različite prilike za treninge i edukaciju namijenjenu studentima i budućim preduzetnicima. Odabrali smo nekoliko hiljada budućih preduzetnika, osmislili smo za njih trening programe i ubrzali smo način na koji se njihove ideje analiziraju, a sada radimo na stvaranju ambijenta u kojem će ove ideje moći da se realizuju. Inovaciju doživljavamo kao osnovno sredstvo u rukama preduzetnika i upravo zbog toga smo ovome posvećeni”, precizirao je Trakonja.
■ GDJE SU INOVACIJE Karlo Koca i Andrea Trakonja
Glavni ciljevi projekta PACiNNO
1.
Očuvanje kooperativnosti i dijaloga između ključnih aktera u inovacionom sistemu Jadranskog regiona, uključujući donocioce odluka, univerzitete, istraživačke institucije i poslovnu zajednica), sa ciljem da se uveća njihov učinak na istraživačkom i inovacionom nivou i da se podstakne stvaranje novih kompanija. Kreiranje mehanizama za efikasnu promociju startapova malih i srednjih preduzeća i pružanje opšte podrške istraživačkom poten-
2.
Prilikom realizacije projekta u Crnoj Gori jedan od problema koji je uočen jeste nedostatak preciznih informacija vezanih za inovacije, odnosno indikatore gdje se one nalaze.
cijalu Jadranskog regiona. Ovi mehanizmi uključuju: a) Stvaranje MBA programa za naučnike i istraživače, b) Kreiranje preduzetničkog programa za pripadnike akademskih institucija i naučnike koji su uključeni u napredne primenjene istraživačke projekte, c) Promovisanje modela za finansiranje projekata za akademske preduzetnike i visokotehnološka mala i srednja preduzeća, d) Pokretanje pilot projekata u zemljama učesnicama (obavljatnost malih preduzeća, kako kada je riječ o visoko tehnološkim, tako i o tradicionalnim industrijama i promovisanje stvaranja inovativnih startap kompanija. “Projekat se kapitalizuje kroz nekoliko programa i inicijativa koje su u Jadranskom regionu pokrenuli EU, nacionalne vlade i lokalne zainteresovane strane. PACiNNO će povezati istraživačke aktivnosti sa konkretnim i ciljanim intervencijama u lokalnim inovacionim sistemima”, istakao je Koca.
■ OGRANIČENJA U CG većih prepreka ekonomskom razvoju zemalja Jadranskog regiona, podstičući konkuren-
Predviđeno je da se istraživačkim procesom sprovede anketiranje preduzeća čiji će
jući istraživačke aktivnosti sa inovativnim malim i srednjim preduzećima kako bi se poboljšali njihovi poslovni modeli i uvećala kompetitivnost). Stvaranje novog inovacionog ekosistema na nacionalnom i regionalnom nivou, koji će uključiti: a. Posebne kancelarije za transfer tehnologije u svakoj zemlji, b. Razne lokalne događaje za promociju komercijalizacije rezultata istraživanja i povezivanje lokalnih partnera u regionalnu mrežu.
3.
rezultati identifikovati inovacione aktere i aktivnosti u regionu i mjeriti inovacioni potencijal na lokalnom nivou, kao i pružiti cjelokupno mapiranje nacionalnih inovacionih sistema i postojećih politika. Prilikom realizacije projekta u Crnoj Gori jedan od problema koji je uočen jeste nedostatak preciznih informacija vezanih za inovacije, odnosno indikatore gdje se one nalaze. “Stoga je neophodno raditi i na poboljšanju sistema prikupljanja podataka, kako da bi se ovakvi projekti kvalitetnije realizovali, tako i kako bi se Crna Gora u integracionom procesu približila standardima Eurostata”, dodao je Koca.
PACiNNO je, kako je dodao, veoma specifičan i kompleksan projekat, a njihov cilj bio je da uspostave most između akademskih unstanova i poslovnog svijeta. “To je lako reći i najaviti, ali nije nimalo jednostavno ostvariti. Ono na šta se odnose naše aktivnosti je, prije svega, objašnjavanje šta zapravo predstavljaju inovacije i šta one mogu značiti u pojedinim zemljama. Ne možemo pretpostaviti da je inovacija na svim tržištima vezana za informacione tehnologije ili biotehnologije, već je ona negdje vezana za druga iskustva, poslovne i naučne djelatnosti. Inovacije su svakako prisutne i u onome što vezujemo za tradicionalni sektor, tako da ih ima i u uslužnim djelatnostima, a na primjer interesantne su inovacije kada je riječ o turizmu, a znamo koliko je ta oblast važna za sve jadranske zemlje. Može takođe biti i mnoštvo inovacija vezanih za tradicionalnu proizvodnju, u zanatstvu i pratećim aktivnostima. Ono što mi radimo je mapiranje takvih dešavanja”, pojasnio je naš sagovornik. On je najavio da je projekat ušao u završnu fazu i da će do kraja godine biti okončan. “Naravno, svjesni smo da ovim nećemo promijeniti svijet, ali činimo ono što je dobro u onome gdje možemo da djelujemo i shodno svojim kapacitetima”, zaključio je generalni menadžer PACiNNO projekta. A.N.R.
IV
DIGITALIZUJ.ME: DRUGI STARTAP VIKEND
Ideja ne znači ništa ako ne rješava problem
O
rganizacija Digitalizuj.me organizovala je drugi startap vikend. Riječ je o programu edukacije za potencijalne osnivače startap preduzeća koji im pomaže da razrade ideju i usmjeri ih na postupke njene realizacije. Naziv startap se u Crnoj Gori, najčešće među zvaničnicima, ali i u drugim grupama, ponekad zloupotrebljava, jer često djeluje da je popularno nešto time nazvati, istakao je na početku predavanja Dražen Žujović koji je držao obuku. “U teoriji se startap može odnositi na kompanije koje su tek u početnim fazama, ali u praksi se pod startapom podrazumijevaju tehnološke kompanije koje su u nekim fazama razvoja, a koje imaju veliki potencijal rasta, i to brzog. Drugim riječima, u pitanju su kompanije koje imaju potencijal dobrog skaliranja”, istakao je Žujović. Prema njegovim riječima, dobro skaliranje predstavlja osnovnu razliku između startapa i klasičnog biznisa. “Na primjer, ukoliko se preduzeće bavi proizvodnjom i sa 10 zaposlenih proizvodi 10 jedinica u jednom danu, ukoliko planira da proizvodi 1.000 jedinica dnevno znači da treba da ima 1.000 zaposlenih. To je loše skaliranje, što ne mora da znači da to nije dobar biznis. Međutim, dobro skaliranje je ono što karakteriše tehnološke kompanije koje unose neku inovaciju, jer je skoro isključivo kod njih moguće izvesti ovakvu vrstu skaliranja. Ta-
ko, ukoliko neki servis ima troje zaposlenih i 1.000 korisnika, a ukoliko odluči da poveća bazu korisnika na milion nijesu im potrebne 3.000 zaposlenih, nego sedam i to je dobar primjer skaliranja. Takođe, i drugi troškovi koji se tada povećavaju, poput cijene servera i slično zanemarivo su jeftine u odnosu na skok koji ovakve startap kompanije imaju”, pojasnio je on dodavši da upravo ovo predstavlja osnovnu razliku između lokalnog biznisa i startapa. Problem toga što se svaki lokalni biznis naziva startapom je, kako je istakao, u tome što se u javnosti ne pravi jasna razlika i što ono što zapravo stvarno jesu startapovi ne zainteresuje investitore, fondove i slično, jer je javnost zasićena pričom o takvim poslovnim projektima u
nastajanju. “Startap ima nekoliko faza. Ono što se iz faze u fazu dešava kod startapa je rast broja zaposlenih, povećanje tržišta, povećanje prodaje i tako dalje. Prva faza je faza ideje. U prvoj fa-
zi uglavnom nema povećanja, već uglavnom osnivači rade na svemu. Ono što je najčešća greška kod startapa je što onaj
ko ima ideju smatra da treba da je realizuje da bi je predstavio. To je pogrešno, a to radi većina početnika, čak je i u mom slučaju bilo tako. Bavili smo se programiranjem pola godine, pronalazili načine da to unaprijedimo, a onda kada smo razgovarali sa mentorima dobili smo savjet da sve što smo
uradili promijenimo. Nijesmo znali jednu logičnu stvar, a to je da kada pričamo sa drugim ljudima o našoj ideji dobijamo potvrdu da se našim startapom rješava realan problem”, precizirao je Žujović. Zato, kako je naglasio, nije potrebno provesti godinu dana programirajući ili praveći neki hardver da bi se naučilo da ideja nije dobra. “Ideji je, prije svega, potrebna validacija, zbog čega je prvi korak da se potvrde dvije stvari. Prva je da li je problem koji se rješava startapom realan, a drugi je da li je način na koji se rješava problem dobar. Važno je znati da dobre ideje nikome
ne padaju na pamet same od sebe. Pol Grejm, jedan od najvećih startap mislilaca, rekao je da dobra ideja ne pada na pamet. Dobre ideje su one koje se bave problemima i kada smišljate ideju vi zapravo tražite prvo gdje postoji problem, a onda kako ga je moguće riješiti”, kazao je on. Startap je, kako je zaključio, dobar ako rješava problem i ako je onaj čiji problem se njime rješava spreman da plati da za to. Jedna od najvećih grešaka je misliti da će startap svi da koriste. Svaki proizvod i usluga treba da imaju svoju ciljnu grupu kupaca i korisnika koja treba da bude utvrđena prije njihovog kreiranja. A.N.R.
BILD STUDIO
IX
Kako osnovati startap Jovana Mrkaić, Lead Marketing menadžer, Bild Studio
V
ećina studenata danas preispituje svoju odluku o izboru fakulteta vodeći se kriterijumima tražnje na tržištu rada, lakšeg dolaženja do posla, ostvarivanja boljih prihoda i sl. I dok je to u potpunosti opravdano, potrebno je naći balans između premise “ovo je zanimanje budućnosti” i želje da radimo posao koji volimo i koji nam dobro ide. Šta ako je moguće postići kombinaciju ova dva faktora? S obzirom na rapidan razvoj tehnologije, oblast informacionih tehnologija predstavlja najbrže rastuću industriju sa najvećim potencijalom zapošljavanja, jer trenutno zaposleni u IT sektoru ne mogu da zadovolje tražnju na tržištu koje konstantno raste. Da li to znači da ću sa IT studijama sigurno naći posao? Odgovor na ovo pitanje možete pronaći u nastavku teksta. Beskonačan je izbor ideja za koje mogu osnovati startap, zašto baš IT? Od nastanka Interneta do danas, broj njegovih korisnika se enormno povećao što je uzrokovalo ekspanziju razvoja website-ova, online aplikacija i društvenih mreža. Napredak tehnologije je, osim novih načina poslovanja i pravila igre na tržištu, donio i nove profesije koje nude nove mogućnosti zaposlenja studentima dizajna, prirodnomatematičkog fakulteta, informacionih tehnologija, marketinga i menadžmenta. Tražnja kako za softverskim rješenjima tako i za ovim kadrovima znatno je veća od ponude na tržištu Crne Gore ali i u regionu i svijetu. Koliko je Crna Gora (ne) plodno tlo za osnivanje startap kompanija u IT sektoru? Finansijski indikatori i rezultati istraživanja pokazuju da je IT sek-
U IT SEKTORU Kako do posla u IT sektoru?
Bili student informacionih tehnologija ili ne, danas svi prepoznajemo značenje skraćenice “IT”, kao i to na šta se odnosi. A šta je to startap? Kao novi poslovni koncept, predmet je velikog broja definicija, svako iz svog ugla i djelatnosti kojom se bavi. Najprostije rečeno, startap je novoosnovana kompanija sa globalnim ambicijama i globalnim potencijalom. Neke od startap kompanija počinju od ideje za potpuno novi proizvod ili uslugu, dok se druge bave dobro poznatim djelatnostima. Ono što vas interesuje jeste da su brojni programi za podršku njihovog razvoja dostupni i u Crnoj Gori, i relativno lako, uz mala sredstva ili bez njih, možete početi karijeru u startap biznisu.
Važno je kontinuirano istraživati nove trendove u svijetu tehnologija, marketinga, navika i potreba vaše ciljne grupe, ići u korak sa njima i ostati dosljedan kvalitetu
tor u Crnoj Gori nedovoljno razvijen i nekonkurentan u odnosu na svjetsko, pa i regionalno tržište. Međutim, uvreženo pravilo u IT industriji jeste da “problem ne postoji kao takav, već svaki problem je pretpostavka razvoja”. Jedan od načina za postizanje konkurentnosti na IT tržištu u Crnoj Gori i regionu jeste organizovanje startap kompanija u klastere i razmjena iskustva, resursa i tehnologija.
Odakle da počnem? Neophodno je prikupiti sve raspoložive informacije o industriji, tržištu i vođenju startap biznisa kako bi se projektovali realni kratkoročni i dugoročni ciljevi, definisale adekvatne aktivnosti i posljedično dostigli planirani poslovni rezultati. Brojni su izazovi koje nosi startap biznis, uključujući veliku konkurenciju, zahtjeve investitora i neetičnu tržišnu borbu. Bavljenje ovim poslom zahtjeva veliku posvećenost i naporan rad, što rezultira nedostatkom slobodnog vremena, dok su sa druge strane, rezultati u prosjeku vidljivi tek nakon 5 godina rada. Šta mogu očekivati nakon petogodišnjeg napornog rada? Mreže kontakata i konekcije koje vas mogu dovesti do samog vrha u poslovnom svijetu, pristup informacijama i znanju iz različitih oblasti i industrija koje nude beskonač ne mogućnosti, ekspertsko
Kako početi od nule? Naučno-tehnološki parkovi, odnosno inovaciono-preduzetnički centri i biznis inkubatori, obezbeđuju infrastrukturu i usluge za aktivnosti startap kompanija, uključujući poslovni prostor i transfer tehnologije. U Crnoj Gori će u narednom periodu biti uspostavljena 4 tehnološka parka sa sjedištem u Podgorici i 3 decentralizovane jedinice - u Nikšiću, Baru i Pljevljima. Prvi inovacionopreduzetnički centar - “Tehnopolis”, biće uspostavljen u Nikšiću, a njegova izgradnja će biti završena
znanje u svojoj oblasti, koje se neminovno generiše ukoliko nastojite opstati na tržištu, i na kraju, ništa manje važno, finansijska kompenzacija kao rezultat posvećenog i konzistentnog rada. Naravno, ništa nije “zapisano u kamenu”, i može proći pet ili više godina, a da i dalje imate osjećaj da stojite u mjestu, prodaja varira ili je čak u padu, konkurencija jaka, tržište nestabilno i nijeste ni nadomak zacrtanih ciljeva. Važno je kontinuirano istraživati nove trendove u svijetu tehnologija, marketinga, navika i potreba vaše ciljne grupe, ići u korak sa njima i ostati doslje-
tokom ljeta 2016. godine. Još jedan od načina za prikupljanje sredstava za započinjanje startapa je crowdfunding, koji predstavlja proces prikupljanja sredstava kroz manje donacije od većeg broja pojedinaca, obično putem online platformi kao što su Kickstarter, Indiegogo i Crowdfunder. Jedan od oblika crowdfundinga su i donacije, porodične i prijateljske investicije, koje su dovoljne za začetak ideje, testiranje koncepta inovacije i izradu prototipa. dan kvalitetu. Investitori i vaša ciljna grupa će prepoznati kvalitet i naporan rad i rezultat neće izostati. Ako ne za pet, onda za 10 godina ili duže. Ali ne postoje dvije iste firme, dva ista proizvoda niti dva ista prodavca. Izgradite brend od svoje različitosti i posebnih vrijednosti koje možete ponuditi korisniku ili investitoru.
Šta reći na kraju? Na samom kraju, nećemo reći da smo vam dali recept za uspjeh ukoliko se odlučite na “jump- startup” u IT sektoru, ali kroz dugi niz godina poslovanja u ovoj oblasti, možemo potvrditi da smo svjedoci eksponencijalnog rasta potreba za tehnološkim rješenjima i kadrovima koji mogu pratiti potrebe tržišta za istim. Ukoliko ste i dalje skeptični, možda će vas interesovati da je i Bild studio započeo poslovanje kao dio biznis inkubatora “Inventivnost d.o.o.”, 2005. godine, i na taj način od mikro preduzeća sa 3 zaposlena, razvili smo se u najbrže rastuću full- service agenciju koja trenutno broji preko 50 zaposlenih - ali ovo nije priča o nama.
KATALOG PROPISA 2016
P
V
Crnogorski so ver po svjetskim standardima rvi poslovni crnogorski softver i jedini iz oblasti pravne informatike dobio je novu verziju “Kataloga propisa 2016”, koji je sada dostupan na tržištu.
Potrebu da koriste Ka“Nova verzija softvera talog propisa imaju goto- Katalog propisa 2016 predvo sva preduzeća, ustano- stavlja krunu dvodecenijve, advokatske kancelarije skog poslovanja preduzei konsultantske kompanije, ća Nespa Computers i svobudući da, pored svih jevrstan način prosladržavnih propisa, ve dvodecenijskog opštinskih propostojanja firme. Kao jedipisa, međunani crnogorrodnih ugoski softver iz vora i propisa oblasti pravex-Jugoslavije koji su kone informatirisnicima bike, ali i jedini li dostupni i u brendirani kookviru ranijih mercijalni crnoverzija softvera gorski softver, koBožica Vujović Katalog propisa, nova ji je postao generički verzija obogaćena je sud- naziv za zbirke propisa, Kaskom praksom, poreskom talog propisa već 20 godina praksom, pravnim stavovi- uspješno odgovara na sve ma, stručnim mišljenjima, izazove tržišta”, precizirasudskim odlukama, ali i ne- la je PR kompanije Božica čim što su korisnici ranije Vujović. tražili, a to su modeli ugoOvim su istovremeno povora i akata. stavljeni i standardi kada U novoj verziji “Kataloga je riječ o softveru na ovim propisa 2016” ne samo da su prostorima, ali i šire, bunapravljena brojna tehnič- dući da je “Katalog propika unapređenja, već je i sa- sa 2016” prvi softver na prodržaj podignut na viši nivo. storu bivše Jugoslavije koji je prilagođen radu u Windows okruženju, prvi softver na ovom području koji je imao nedjeljno ažuriraPrilikom kreiranja nove vernje putem interneta još od zije uvažili smo sugestije ve1998. godine, a neke opcije zane za naprednu pretragu, poput selektivnog markirašto će posebno učiniti jednonja teksta prije su se našle u okviru ovog softvera nego stavnijim rad pravnih službi. unutar Microsoftovog OffiTakođe, iako će novi softver ce paketa. biti skuplji, lojalnim klijenPrvi katalog verzije V1.0 tima omogućićemo nabavku kreiran je 1995. za DOS opepo cijeni postojećeg rativni sistem, da bi već naredne godine verzija V2.0 bila prilagođena Windowsu 3.11, a 1998. V3.0 za Win-
dows 95 i 98. Katalog opštinskih propisa kreiran je 2006. “Uspjeh preduzeća Nespa Computers zasnovan je na konstantnom inoviranju. Zbog toga smo, kako bismo obilježili dvije decenije poslovanja, odlučili da naše korisnike još jednom podsjetimo zašto su imali povjerenja u naše usluge sve ovo vrijeme”, pojasnila je Vujović. Kada je riječ o obimu podataka baza programa sadrži sve propise Crne Gore i Jugoslavije objavljene od 1945. godine do danas, sve međunarodne ugovore Crne Gore i Jugoslavije za isti period, svaki opštinski propis objavljen od 1958. godine do danas, svu dostupnu sudsku praksu Crne Gore, kao i veliki broj relevantnih izvoda iz sudske prakse Srbije i Jugoslavije, oko 1.500 modela ugovora i akata i drugo. Softver prati i tehnička i korisnička podrška koja je na raspolaganju korisnicima tokom cijele godine, a za koju je zaduženo preduzeće Pravni ekspert, poslovni partner firme Nespa Computers, specijalizovan za kontakt sa korisnicima i vođenje računa o njihovim potrebama. Katalog propisa 2016 osmišljen je da bi bio jedinstveni mehanizam pretrage koji će omogućiti pravnim službama u javnom i privatnom sektoru da u svakom trenutku imaju uvid u bilo koji prečišćeni tekst zakona od 1945. godine, službenih listova, sudske prakse ili međunarodnih ugovora. Riječ je o naprednijoj
je vezane za naprednu pretragu, što će posebno učiniti jednostavnijim rad pravnih službi. Takođe, iako će nova verzija obogaćena novi softver biti skuplji, loje sudskom praksom, po- jalnim klijentima omogućićemo nabavku po cijeni poreskom praksom, prav- stojećeg”, dodala je Vujović. nim stavovima, stručRazvoj softvera Katalog nim mišljenjima, sudpropisa nije samo rezultat rada kompanija Nespa skim odlukama, ali i Computers i Pravni ekspert, nečim što su korisnici ranije tražili, a to su mo- već i dugogodišnje saradnje sa velikim brojem referendeli ugovora i akata. tnih korisnika, zahvaljujući verziji baze sa sistemom čijem je povjerenju i sugepretrage koja će objedini- stijama kompanija postala ti dosadašnji Katalog pro- lider u pružanju usluga iz pisa i Katalog opštinskih oblasti pravne regulative, propisa. ali i čijom je zaslugom na“Prilikom kreiranja nove stala verzija “Kataloga proverzije uvažili smo sugesti- pisa 2016”.
VI
NOVA PRILIKA ZA EDUKACIJU
Magija finansija: Šta nam brojevi zaista govore J
edinstvenu priliku da obogate znanje iz oblasti računovodstva, finansijskog izvještavanja i upravljanja imovinom zaposleni u preduzećima, institucijama i nevladinim organizacijama imaće na događaju “Magija finansija” zakazanom za 16.06.2016. u 16:16h.
Predavanje o ekonomiji i finansijama, kojim će biti obuhvaćen širok spektar tema iz oblasti neophodnih za jednostavnije i uspješnije poslovanje održaće podgorička konsultantska kompanija Fidelity Consulting, prepoznatljiva po profesionalnom savjetovanju pravnih lica kada je riječ o odnosima sa bankama i upravljanju finansijama. “U našem svakodnevnom poslu često se srijećemo sa fnansijskim problemima kompanija koji često nastaju usljed nerazumijevanja koncepta fnansijskih izvještaja. Imajući to u vidu, odlučili smo da napravimo jednodnevno predavanje na temu razumijevanja suštine fnansijskih izvještaja i njihovog
MODUL PRAKTIČNA PRIMJENA BROJKI
3
■ Umjetnost upravljanja obrtnim kapitalom ■ Realno planiranje fnansijskih izvještaja ■ Pametno pregovaranje sa bankom ■ Pravilno restrukturiranje biznisa ■ Kako predvidjeti bankrot? ■ Stečaj kao legitimna opcija ■ Životno računovodstvo
16.06.’16. u 16:16h uticaja na poslovanje kompanije. Naučićete da pravilno čitate bilanse i analizirate poslovanje kompanije, kako pametno da pregovarate sa bankom, da pravilno restrukturirate biznis, kao i da prepoznate znake bankrota”, poručuju organizatori. Predavanje u Hotelu Ramada p očinje u 16:16, a zavr-
MODUL BROJKE I SLOVA
1
■ Zanimljiva istorija računovodstva ■ Realnost crnogorske ekonomije ■ Zasto su brojevi važni? ■ Osnovni koncepti fnansijskog izvještavanja ■Osnove fnansijskog menadžmenta ■ Mentalno računovodstvo
šava se u 20:20 časova. “Predavanje sadrži tri modula koji traju po 66 minuta, dok dvije pau-
ze traju po 16 minuta. Predavanje je namijenjeno svima onima koji žele da unaprijede znanje iz oblasti praktičnih fnansija - zaposlenima u malim, srednjim i velikim privatnim i državnim kompanijama, fnansijskim institucijama, kao i u organizacijama i institucijama u javnoj upravi i nevladinom sektoru. Dodatno, vjerujemo da će biti posebno interesantan za kompanije u porodičnom vlasništvu”, poručuju organizatori. U Fidelity Consultingu ističu da je za polaznike predavanja ovo dolična prilika za kvalitetno uspostavljanje novih i jačanje postojećih poslovnih i profesionalnih veza i poznanstava. Učešće na seminaru može se prijaviti slanjem maila na edukacija@fidelityconsulting. me ili p ozivom na broj 078 117 830.
MODUL
ANATOMIJA FINANSIJSKIH
IZVJEŠTAJA
2
Alisa u zemlji čuda: Računovodstveni zakonski okvir Sadržajno sagledavanje konteksta poslovanja Bilansni balans - Zbog čega su bilansi u balansu? Priča o virtuelnoj realnosti: Bilans uspjeha ■ Dilema o priznavanju prihoda ■ Fenomen kapitalnih i operativnih troškova ■ Ljepota amortizacionog poroka ■ Moć jednokratnih stavki ■ Skriveni uticaj kursnih razlika ■ Kamata kao faktor profta ■ Proftne varijacije Zagrebite ispod površine: Bilans stanja Aktiva ■ Osnove osnovnih sredstava ■ Dobra volja gudvila ■ Psihologija zaliha ■ Potraživanja kao funkcija prihoda ■ Kraljevska gotovina ■Nepodnošljiva lakoća avansiranja Pasiva ■ Kapital i zadržana dobit ■ Dividende kao poreska olakšica ■ Dugovni mnogougao ■ Odlaganje prihoda Sudar sa realnošću: Tok gotovine ■ Razumijevanja tokova gotovine ■ Gotovina kao vezivno tkivo svih fnansijskih izvjestaja ■ Zašto dijelimo tok gotovine na tri segmenta? Ratovi zvijezda: EBITDA vs. cash flow vs. proft Demistifkacija racio analize ■ Sto veći, to bolje: Racio proftabilnosti ■ Balansiranje duga: racio leveridza ■ Mozemo li platiti racune?: Racia likvidnosti (I)racionalnost racio analize
NAGRADA ZA DRUŠTVENE PROMJENE - SIA
VII
Najboljima po 2.000 eura početnog kapitala
S
IA predstavlja najveći program u Evropi čija je misija promocija društvenih biznisa među studentkinjama i studentima. Projekat se sastoji iz triju djelova i to edukativnog dijela, inkubacije i nagrade za najbolje ideje. Nagrada za društvene promjene nije samo nagrada, već edukativni program namijenjen studentima koji im može pomoći da započnu svoj društveni biznis, pojasnili su u organizaciji Social Impact Award. “Svaka studentkinja i svaki student bilo kog univerziteta u Crnoj Gori se može pojedinačno prijaviti, dok svi timovi moraju biti sastavljeni od najmanje polovine studenata i studentkinja”, navode u SIA. Prije otvaranja konkursa održava se set radionica u Podgorici, Baru i Beranama. Na ovim radionica-
ma svi zainteresovani imaće priliku da saznaju više o društvenom biznisu i da iskuse različite faze razvijanja jedne ideje. Prisustvo na radionicama nije uslov za apliciranje na konkurs, ali vam prisustvo svakako može pomoći da bolje odgovorite zahtjevima konkursa. Nagrada za društvene promjene (SIA) Crna Gora dodijeliće tri nagrade. Svaka od nagrada se sastoji od: 2.000
Timovi Za timske aplikacije potrebno je da najmanje 50% članova tima budu studenti. Od aplikanata koji su studenti biće traženo da dostave uvjerenje o studiranju, ne starije od šest mjeseci. Prilikom timskog apliciranja, jedna osoba mora da bude nosilac aplikacije. U izbor za nagradu ući će prijave koje budu aplicirane preko našeg web sajta. Prijave aplicirane prije i poslije perioda predviđenog za apliciranje, neće biti uzete u razmatranje. Pobjednici Nagrade za društvene promjene (SIA) 2016 u obavezi su da intenzivno razvijaju svoju ideju, učestvuju u mentorskom programu i izvještavaju tim Nagrade za društvene promjene o napretku razvoja ideje. Također, obavezni su da učestvuju na višednevnoj internacionalnoj konferenciji koja će biti održana na jesen.
eura početnog kapitala, članstva u co-working prostoru i mentorskog programa. Novac će biti prebačen u ratama, u zavisnosti od ispunjenja postavljenih ciljeva.
Uslovi za apliciranje Aplikanti za Nagradu za društvene promjene (SIA) 2016 moraju da ispunjavaju sljedeće uslove: Pojedinci: Svaki student ili studentkinja, bilo kog univerziteta u Crnoj Gori (državni i
privatni) ima pravo da aplicira sa svojom idejom, za projekat ili biznis, koja rješava neki društveni ili ekološki problem. Od aplikanta će biti traženo da dostavi uvjerenje o studiranju, ne starije od 6 mjeseci.
SADRŽAJ APLIKACIJE ■ Aplikacija za Nagradu za društvene promjene (SIA) 2016 mora da sadrži sljedeće elemente na crnogorskom jeziku: ●Aplikaciona forma ●Predstavljanje projekta ●Biznis plan
1
Aplikaciona forma
Aplikaciona forma za Nagradu za društvene promjene (SIA) 2016 biće postavljena na web stranici programa.
2
Predstavljanje projekta
Predstavljanje projekta je dio koji se šalje u slobodnoj formi i ima za cilj da opiše i predstavi ideju kojom se aplicira. Može da sadrži tekst, koncepte, slike, video, prezentacije i šta god drugo vi mislite da je adekvatno. Može da bude i kombinacija svih ovih stvari. Ovo predstavljanje biće
baza za evaluaciju vaše ideje tako da imajte u vidu da treba da bude dovoljno jasno i razumljivo osobi koja bude pregledala, kako bi mogla da razumije koji to društveni problem rješavate i na koji način to planirate uraditi. Za sveobuhvatnu prezentaciju najbolje je krenuti od pretpostavke da neko ko će to pregledati nema nikakvo znanje u vezi sa vašom temom. Imajte na umu da je vrijeme za pregledanje pojedinačnih aplikacija ograničeno.
3
Biznis plan
Validna aplikacija mora da sadrži i biznis plan za vašu ideju. Da biste aplicirali za Nagradu za društvene promjene (SIA) 2016 , morate poslati svu potrebnu dokumentaciju preko naše web stranice. Imajte na umu da ukupna veličina svih fajlova ne sme biti veća od 6MB.
BLOOMBERG
X
Šta bi se dogodilo sa bankama ukoliko se situacija sa likvidnošću ne bude odvijala pa planu i na šta su spremne analizira američki poslovni portal.
Zašto banke treba da ozbiljnije shvate želju za preživljavanjem B A
EDITORIJAL
meričke banke su sigurnije danas nego što su bile 2007. godine, ali još nijesu sigurne koliko bi trebalo da budu. Drugi put u posljednjim dvjema godinama regulatori su otkrili da neke od najvećih banaka u zemlji ne mogu adekvatno da objasne kako bi mogle da se vrate u red, ukoliko bi do toga došlo, a da to ne bude bez prouzrokovanja troškova poreskim obveznicima i bez destabilizacije šireg finansijskog sistema.
Dod-Frenkov zakon iz 2010. naredio je velikim finansijskim institucijama da potpišu “living will”, odnosno da žele da prežive i da planiraju rasformiranje preduzeća ukoliko ona propadnu. Ovo je viđeno kao dodatna zaštita među zahtjevima banaka da prođu stres testove i finansiraju zajmove adekvatnim kapitalom. Stres testovima nije moguće pokriti svako priliku o kojoj se razmišljalo, a čak i dobro kapitalizovane banke mogu da ih ne prođu. Ukoliko bi se to dogodilo, njihov stečaj trebalo bi da izazove što je moguće manje štete. Banke su na ovo nevoljno pristale. Već 2014. Federalne rezerve i Savezna korporacija za osiguranje depozita poslali su zahtjeve za preživljavanje na doradu. Regulatori su prošle nedjelje objavili sud o tome. Dok su uočili neki napredak, našli su greške u svim revidiranim planovima koje je osam sistemski važnih američkih banaka u SAD napravilo sredinom 2015. godine. Plan Citigroupa, uprkos “nedostacima”, privremeno je odobren. Pet zahtjeva za preživljavanje ocijenjeno je kao da nije vjerodostojno, što je omogućilo regulatorima da nametnu promjene, uključujući zahtjeve za više kapitala, pa čak i sažimanja
Od slučaja do slučaja, investitorima je teško da procijene ovakve planove, jer je samo njihov mali dio javan.
banaka silom – ukoliko nedostaci nijesu dobro definisani. U procjeni ovih planova jedno od pitanje je da li banke imaju dovoljno novca i drugih likvidnih sredstava da posluju dok su ugrožene ili dok su u postupku prodaje. Neki stručnjaci vjeruju da neophodna likvidnost može da iznosi hiljade milijardi dolara, dok kratkoročki kreditori budu zahtijevali svoj novac nazad, a partneri budu tražili više kolaterala. Jedno pitanje, o kojem je još teže prosuditi, jeste da li su je osoblje banaka organizovalo sebe na takav način da bi se u
ovakvim okolnostima obezbijedilo dobro upravljanje umjesto izazivanja panike. Od slučaja do slučaja, investitorima je teško da procijene ovakve planove, jer je samo njihov mali dio javan. Iz istog razloga teško je znati da li su regulatori previše zahtjevni, kako neke banke tvrde, ili ne zahtijevaju dovoljno. Važeći prigovor na Dod-Frenkov zakon je da je ovim dodatno zakomplikovan regulatorni sistem, a jedan od glavnih razloga za zahtijevanje adekvatnog kapitala je da ostali djelovi sistema tre-
E
SISTEM J najavljuje usporavanje
Editorijal THE ECONOMIST
e li nova ekonomska kriza na vidiku? Vjerovatno ne. Da li je svijet u opasnosti da padne u recesiju? Ne uskoro. Ipak, MMF-ovo najnovije revidiranje predviđanja ipak je veoma pesimistično.
ba da budu jednostavniji i manje opterećujući. Bez obzira na to, dodatni kapital ne garantuje da će se banka suprotstaviti neuspjehu, a regulatori treba da razmotre šta bi se moglo dogoditi u najgorem, eventualno nepredviđenom slučaju. Ambiciozni, preduzimljivi bankari žele da se koncentrišu na rast svog poslovanja. Oni bi radije da ne razmišljaju o ovakvom gubitku uticaja. Imajući u vidu štetu koju krahiranje banke može da izazove, regulatori imaju pravo da insistiraju na tome.
Govoreći ove sedmice u Vašingtonu, glavni ekonomista MMF Moris Obsfild predstavio je još jednu revidirano snižavanje predviđanja rasta globalnog BDP-a. Vrlo je vjerovatno da će i sljedeća revizija biti snižavajuća. Jedna od velikih prijetnji svjetskoj ekonomiji, kako je on rekao, dolazi od “neekonomski rizičnih izvora, govoreći o aljkavoj politici. Svjetska ekonomija koja je zaglavljena u propasti, upozorio je on, može postati politički opasno mjesto. Stvarne prognoze daleko su od užasnih. Fond je snizio procjenu rasta za 2016. sa 3,4 odsto na 3,2 odsto. To je još oštrije nego u 2015. Revizijom su široko obuhvaćene Amerika, Evropa i zemlje u razvoju, kao blok u ko-
jem se vidi sličan silazni rend. Prognoza za zemlje subsaharske Afrike najviše su srezane, u najvećoj mjeri zbog sumornih izgleda za naftom bogatu Nigeriju, najveću ekonomiju na kontinentu. Nedavni oporavak cijena sirove nafte stvoriće pritisak na proizvođače, ali “nećemo se suočiti sa cijenama na nivou od 100 dolara za barel još neko vrijeme”, rekao je Obsfild. Od najvećih ekonomija samo je Kina izbjegla snižavanje prognoza. Fond sa više povjerenja gleda na ono što je bilo u januaru, a što je predstavljalo podsticajne mjere, što bi funkcionisalo. No, postoji zabrinutost o kvalitetu kineskog rasta, rekao je Obsfild, dok je svježe kreditiranje usmjereno na različi-
THE NEW YORK TIMES Kome je namjenjen e-čitač Kindle Oasis i zašto mu je cijena znatno veća od dosadašnjih modela koje je Amazon lansirao na tržište postaje jasnije nakon osvrta njujorškog dnevnika.
THE ECONOMIST Zašto su prognoze koje plasira MMF neuporedivo lošije od onoga što u suštini pokazuju podaci i koliko politička previranja mogu doprinijeti usporavanju ekonomskog rasta.
XI
Kindle Oasis imaće mjesecima K trajnu bateriju, obećava Amazon
Nik Vingfild NEW YORK TIMES
ada je Amaz o n predstavio Kindle, svoj prvobitni ečitač, 2007. godine, društvo je bilo na vrhuncu promjene mobilnih uređaja. iPhone se tek bio pojavio, a u godinama koje su dolazile smartfoni i tableti predstavljani su primarno kao uređaji za ljude koji žele da komuniciraju, igraju igre, pretražuju internet i zaglave se u flytrap društvenih mreža.
Ipak, Amazonov Kindle, koji sada djeluje neobično u svom jedinstvenom fokusu na čitanje, našao je svoju nišu. Kompanija je u srijedu predstavila Kindle osme generacije za ljude koji su spremni da plate pristojnu sumu za ultralagani uređaj koji je namijenjen čitanju i ničemu više sem toga. Proizvod Kindle Oasis koštaće 289 dolara, što ga svrstava u sami vrh Amazonove porodice e-čitača. Prethodni vrhunski čitač Kindle Voyage koštao je 200 dolara. Kindle Oasis je veoma lagan, težak svega 130 grama, oko 20 odsto manje nego ijedan drugi Kindle. Poređenja radi, najnoviji iPad Mini teži je od 280 grama. Amazon naplaćuje uređaj Kindle Oasis kao premium, jer dolazi u kožnoj futroli koja znatno produžava vrijeme punjenja uređaja. Magneti u bateriji u futroli čvrsto se spajaju sa Kindle Oasisom. Ova futrola čini da baterije uređaja traju “mjesecima i mjesecima”, više nego kod ijednog drugog uređaja iz ove porodice. Bez futrole baterija bi trajala sedmicama, kažu u Amazonu. U intervjuu u predstavništvu Amazona prošle sedmice Dejvid Limp, viši predsjednik, zadužen za poslovanje vezano za uređaje kompanije rekao je da posao sa Kindleom još raste, uprkos svim izazovima s kojima se susri-
te industrije. Scenario zbog kojeg se čini da je fond najviše zabrinut je to što rast globalnog BDP-a stalno klizi naniže kroz obeshrabrujuća ulaganja, čime se pogoršavaju političke tenzije, što zauzvrat čini fiksiranje ekonomija još težim. Brazil je primjer da loše stanje u ekonomiji može biti pogoršano političkom paralizom. Nizak rast može se dodati “rastućoj plimi naspram sebi okrenutog nacionalizma u bogatom svijetu”, rekao je Obsfild. Politika u Americi okreće se protiv slobodne trgovine. A tu su i razne prijetnje Evropi pored višegodišnjih problema u Grčkoj. Izbjeglička kriza već je stavi-
la pritisak na politiku otvorenih granica Evropske unije, a postoji i “realna mogućnost da Velika Britanija može da napusti EU”. MMF ima neke poznate ljekove za globalnu ekonomiju: održavanje monetarne politike labavom, njenog proširivanja fiskalnim stimulansima gdje je to moguće, pomiješanih sa reformama za podršku rastu. Takav postupak potrebno je osigurati od rizika koji fond identifikuje. Ali svijet takođe treba da pravi i rezervne planove za koordinisanje odgovornosti, u slučaju da uslijede finansijski šokovi. “Nije više ostalo mnogo prostora za grešku”, rekao je Obsfild, donekle zamoren.
Djeluje kao da će za novi čitač 289 dolara izdvojiti samo najvatreniji ljubitelji elektronske knjige. Najjeftiniji Kindle košta 80 dolara.
jeće kod drugih mobilnih uređaja. Limp je rekao da postoji neprestana tražnja za namjenskim uređajima za čitanje, kao utočište za one koji su na drugim gedžetima doživjeli smetnje. “Nema ničeg lošeg u čitanju na tabletu ili telefonu, ali u savremenom svijetu kada čitate na tabletu, postajete bombardovani”, rekao je on. “Stižu vam mailovi. Možda ćete dobiti obavještenje, poruku od porodice. Možda stigne obavještenje za Clash of Clans. To nas odvraća od originalne vizije da se izgubimo u autorovoj priči”. Važno je napomenuti da Amazon ne
sumnja u elektronsko bombardovanje korisnika, jer je porodicu Fire kreirao kao tablete opšte namjene i koristi ih da bi tako promovisao Fire smartfon koji nije imao mnogo uspjeha među korisnicima. Kindle Oasis se svodi samo na čitanje. Uređaj ima neobičnu asimetričnu pozadinu, koja znatno sužava uređaj s jedne strane. Kada se uređaj drži, nagib između neravnina djeluje kao prostor za ruku. Limp to poredi sa sredinom knjige. Držati Kindle Oasis udobnije je nego držati bilo koji drugi Kindle, a Amazon je to postigao oslobađanjem jednog dijela baterije izvan uređaja i njegovog smiještanja u futirolu. Kindle Oasis oalzi uz Amazonov Paperwhite displej, koji blisko imitira rezoluciju štampe. Za novi čitač 289 dolara djeluje kao da će izdvojiti samo najvatreniji ljubitelji elektronske knjige. Najjeftiniji Kindle košta 80 dolara. Jedan strastveni čitalac, Jžefri Bezos, izvršni direktor Amazona nije mogao da sakrije oduševljenje ovim uređajem prošle sedmice. Limp je rekao da je bio sa Bezosom kada je njegov šef toko putovanja najavio dolazak novog Kindlea preko Twittera. Amazon je izuzetno tajanstven o takvim stvarima.
⌦ Prevod: A.N.R.
AKTUELNO MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA VINOVU LOZU I VINO - OIV
Dobre vijesti za izvoznike vina u Kinu Prošlogodišnji rast potrošnje vina u Kini nakon dvogodišnjeg pada dobra je vijest za izvoznike vina, budući da je tamošnji rast tražnje pomogao ekspanziji globalne trgovine vinom, saopštila je juče Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino - OIV. Kineski uvoz je porastao 44 odsto na 5,5 miliona hektolitara, a ukupna potrošnja u toj zemlji je porasla za tri odsto na gotovo 16 miliona hektolitara. “Kineska tražnja je dala najveći pojedinačni doprinos rastu trgovine vinom u 2015. godini”, navodi se u izvještaju OIV i dodaje da je prošlogodišnji rast tražnje ukazao na veliku popularnost crvenog vina među kineskom srednjom klasom. Poboljšanje trenda u Kini, koja je peti najveći svjetski potrošač vina, pomoglo je da globalna trgovina vinom poraste za skoro dva odsto u smislu količine, na 104,3 miliona hektolitara, i za 10,6 odsto u smislu vrijednosti, na 28,3 milijarde eura, navodi OIV.
NAJNOVIJA ODLUKA NAJVEĆE DRUŠTVENE MREŽE
Facebook 1. maja ukida dodijeljene mail adrese Kina je 2014. godine pretekla Francusku po broju vinograda, da bi prošle godine dodala još 34.000 hektara, čime je ukupna površina vinograda porasla na 830.000 hektara. Uprkos tome, kineska proizvodnja je pala na 11 miliona hektolitara sa 11,6 miliona hektolitara. Gledano po vrijednosti izvoza, Francuska je zadržala poziciju najvećeg izvoznika, sa udjelom na tržištu od 29 odsto, prema procjenama OIV.
Posmatrano po količini izvezenog vina, Španija je povećala prednost kao najveći izvoznik. SAD su i dalje najveći svjetski potrošač vina, uz rast prošlogodišnje tražnje od jedan odsto, na 31 milion hektolitara. Italija je preuzela od Francuske titulu najvećeg svjetskog proizvođača vina, zahvaljujući proizvodnji 49,5 miliona hektolitara u odnosu na 47,5 miliona hektolitara proizvedenih u Francuskoj. Reuters
U NAREDNOM BROJU: ✓ Windows 10 Mobile ✓ Intervju
✓ P2P tehnologija
✓ Kretanja cijena sirovina
Društvena mreža Facebook je svim korisnicima 2012. godine dodijelila posebnu mail adresu koja je imala @facebook.com nastavak. S obzirom na to da nije bila previše popularna, društvena mreža ju je ukinula 2014. godine, ali su korisnici i dalje mogli da redirektuju mejlove poslate na ovu adresu u drugi inboks. Ali i tome uskoro dolazi kraj. Nakon najnovije odluke Facebooka, vkorisnici više neće moći da primaju poruke poslate na ovu adresu od 1. maja. “Nakon 1. maja 2016. godine više nećete moći da prima-
facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN
te ove mailove. Molimo vas da apdejtujete vaše mail adrese za sve servise koji vam trenutno šalju poruke na ovu mail adresu (ime@facebook.com)”, navodi se u poruci koju je Facebook počeo da šalje onima koji i dalje koriste redirekciju ovih mejlova. Kako biste uklonili Facebook mail sa vašeg naloga, u desktop verziji društvene mreže treba otići na Settings > Email > Edit i ukloniti kvačicu sa boksa “Use your Facebook email”. Na Android aplikaciji treba kliknuti na tri vodoravne ikonice i skrolovati do menija Settings i pratiti navedena uputstva.
@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović
ATLAS BANKA AD PODGORICA objavljuje
adresom, brojem telefona, e-mailom), diplomu o završenom stepenu stručne spreme, dokaz o poznavanju engleskog jezika.
OGLAS za prijem u radni odnos BLAGAJNIKA-LIKVIDATORA NA ŠALTERU BANKE U ANDRIJEVICI
Neblagovremeno podnijete i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće biti uzete na razmatranje
Na Oglas se mogu prijaviti kandidati koji ispunjavaju sljedeće uslove: - Višu ili srednju stručnu spremu - ekonomskog smjera; - najmanje jedna godina radnog iskustva u istim ili sličnim poslovima; - dobro poznavanje engleskog jezika i poznavanje rada na računaru; - dobre komunikativne sposobnosti; Prednost će imati kandidati koji posjeduju radno iskustvo u Bankama i drugim finansijskim organizacijama, na istim ili sličnim poslovima. Uz prijavu za učešće na oglasu neophodno je priložiti biografiju (sa
Oglas se objavljuje za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Prijave na oglas podnijeti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa, e-mailom ili poštom. ATLAS BANKA AD PODGORICA (sa naznakom za Sektor za pravne i opšte poslove i ljudske resurse) Ul. Vaka Đurovića bb 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: aleksandar.gujic@atlasbanka.com Tel. 020 - 407 220 / 415 323