Issuu

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. BROJ 779/ GODINA III

SAZNAJEMO ● 3

Vlahović predsjednik nove stranke LEKIĆ ● 5

Front i sam nastavlja bojkot Skupštine

PODGORICA ● 8

I groblje Čepurci pod video nadzorom

● 11

U CRNOJ GORI DJELUJE 20 ORGANIZOVANIH KRIMINALNIH GRUPA

Policija zna za 200 zelenaša ● U svakom trenutku u ilegalnom prometu je oko 30 miliona eura

PLJEVLJA ● 7

Otkrivena nova nalazišta nuklearne rude

TV HBO ● 10

Novi dokumentarni film o ª Pink Panterimaº

STATUS ● 9

Pola Vojske radi na određeno

TENZIJE ● 17

Ukrajinski admiral prešao kod Rusa U

Ukrajini je juče ujutro objavljena sveopšta mobilizacija zbog aktivnosti koje ruska vojska preduzima na Krimu i najave predsjednika Rusije

Vladimira Putina da je spreman da vojno interveniše na tom poluostrvu. Iako su zabilježeni incidenti koji upućuju na mogući početak rata na Krimu, niti jed-

na strana, srećom, još nije zapucala. Dok se u NATO procjenjuje situacija, vlasti na Krimu traže referendum o nezavisnosti od Ukrajine...

LIGA KUP ● 29

Siti ugrabio prvi trofej u sezoni

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. SIVA EKONOMIJA

EDITORIJAL

Izrečeno šest novčanih kazni MILI PRELEVIĆ urednik

DOBRILO I PUTIN

Predsjednik Rusije Vladimir Putin od danas će, sigurno, biti hrabriji u svojim odlukama o Ukrajini jer će “podržavajući, kako su istakli, borbu pravoslavne Rusije protiv nacizma u Ukrajini, Srpska lista organizovati skup podrške velikom bratskom ruskom narodu”. “Pozivamo srpske patriote iz Berana i sa sjevera Crne Gore da daju podršku Vladimiru Vladimiroviču Putinu i rukovodstvu Ruske federacije, na glavnom gradskom trgu u Beranama, u 17 sati. SL u potpunosti razumije namjeru zvanične Moskve da pomogne ruskom i ukrajinskom narodu koji strada od onih koji su promoteri nacističke politike iz Drugog svjetskog rata. Ne uzdamo se u broj, uzdamo se soj koji će reći da Srbi iz Crne Gore stoje uz majku Rusiju, a ne uz NATO pakt i ne uz Evropsku uniju”, saopšteno je iz SL. Iz SL nije najavljeno ko će govoriti na ovom skupu i da li će biti predstavnika drugih partija koji su rekli ne NATO paktu i Evropskoj uniji. Potez ove političke grupacije koja očekuje ulazak u beranski parlament najvjerovatnije će joj donijeti brojne političke poene, naročito kod proruski nastrojenih građana Crne Gore, koji su decenijama skupo plaćali svoju ljubav prema ovoj velesili. Ne treba zanemariti ni sinergetski efekat koji može postići nepredvidiva i neobična kombinacija Dobrilo - Putin! Ponovo će, izgleda, biti hit “Nas i Rusa (i Ukrajinaca) 300 miliona”. Očigledno je da će “majka Rusija” imati podršku i iz Crne Gore i to bezrezervnu, što će sigurno ohrabriti ruskog predsjednika da se suprotstavi SAD i Evropskoj uniji i sredi stanje u Ukrajini na način kako je zamislio. Nije prvi put da Rusija “dobije” jake signale iz Crne Gore. To se dogodilo, istina na drugi način, kada je Rusija kritikovana od partijske organizacije u jednoj crnogorskoj mjesnoj zajednici. Rusi su u to vrijeme upozoreni da se povuku iz Češke. Tada je rečeno da će se ta partijska organizacija ponovo sastati ako Rusi ne poslušaju “glas razuma iz Crne Gore”. Dobrilo Dedeić i Srpska lista su, ovoga puta, otišli na viši nivo i miting podrške će se održati u gradu, što bi trebalo dodatno da osokoli Ruse. Ako ta podrška ne bude dovoljna, sigurno je da će SL Vladimiru Putinu uputiti i telegram podrške. Zlu ne trebalo, neka ostane i pisani trag. Da li je ovo pametan potez Srpske liste i da li je to nastavak dobre prakse da podržavaju braću Ruse pokazaće istorija. Time će se, vjerovatno, baviti i ruski analitičari, a uskoro i istoričari. I Rusi na Krimu će biti zahvalni.

Meteo 06:13 17:37

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo talasasto . Nikšić Vjetar u jutarnjim satima Kolašin istočni, umjeren, kasnije Žabljak promjenljivog smjera, slab. Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Promjenljivo oblačno i suvo sa dužim periodima sunčanog vremena.

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 4 5 4 5 -3 -5 -7 -3 -1

SJUTRA

15 15 16 16 15 10 9 5 10 10

min oC max oC

6 6 8 7 8 0 -3 -6 -2 0

10 11 12 11 11 5 4 3 9 10

Oblačno i kišovito. Na jugu mogući pljuskovi, u višim djelovima sjeverne i centralne Crne Gore susnježica i snijeg.

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice su evidentirane ukupno 82 primjedbe, na osnovu kojih je izrečeno šest novčanih kazni. Zabilježena je i jedna pohvala za pravilno korišćenje trotoara u Plavu. Najviša novčana kazna, od 3.800 eura, ove sedmice je izrečena kafe-baru “Evropa” u Beranama zbog neizdavanja fiskalnih računa. Inspektori su podnijeli prekršajni nalog uz novčanu kaznu od hiljadu eura protiv kafe-bara koji radi u okviru kladionice “Bookmakers” u podgoričkom Bloku pet, na osnovu prijave o neizdavanju fiskalnih računa. Novčana kazna od 530 eura uz prekršajni nalog izrečena je preduzeću “Koncept” iz Podgorice zbog neosiguranih radnika. Prekršajni nalog i novčana kazna od 200 eura izrečeni su i u slučaju prijave otkupa sekundarnih sirovina u Budvi. Prekršajni nalog i kazna od 150 eura izdati su i za kafe-bar Luča i market “In” u Podgorici. Kafe-bar je prijavljen za neizdavanje fiskalnih računa i trovanje, dok je u slučaju marketa, prijavljenog za nelegalan rad i neprijavljivanje radnika, utvrđeno da radnica nema sanitarnu knjižicu. Inspektori su, u slučaju prijave smanjenja zarade u prodavnici “Maxi” u Delta sitiju, utvrdili da radnica radi bez ugovora i tražili od poslodavca da to ispravi, ali mu nijesu izrekli nov-

čanu kaznu. Građani su ove sedmice prijavljivali i vanpijačnu prodaju ribe u Tivtu i Podgorici, kod Gintaša, ali im je odgovoreno da je to nadležnost Komunalne policije. Komunalnoj policiji je proslijeđena i pritužba na preglasnu muziku u kafiću “Castello” u Pljevljima. Nepravilnosti nijesu utvrđene u 24 od ukupno 42 pritužbe na koje su građani dobili odgovor. Nepravilnosti nijesu utvrđene kada je riječ o podgoričkoj autopraonici “Wash drive”, kafićima “F2” i “Haustor”, kiosku pekare “Dušan” u dvorištu Osnovne škole “Radojica Perović”, brzoj hrani “Calimero”, ordinaciji “Malbaški”, salonima “Twin

tuch” i “Bao”, buticima “Štrumf” i “Desa”, pekarama “Tonino” i “Laki”, TV centru “Đečević”, Guard Popovic Securityu, Pega tradeu, bižuteriji “Perla”, preduzeću “Svilinger”, kafe-baru “Kula Karadžića”, kopirnici “Nela”, prodavnici “Mobil In” u Gintašu i “Cineplexxu” u Delta sitiju. Od ukupno 82 pritužbe, koje su evidentirane od ponedjeljka do petka, 31 nije dobila odgovor, dok je devet u proceduri. Tih devet pritužbi odnosilo se na neizdavanje fiskalnih računa, neprijavljivanje radnika, neuplaćivanje doprinosa i isplatu zarada “na ruke”, uličnu prodaju cigareta i neprimanje sitnog novca.

ALFA CENTAR

Počinje nacionalno takmičenje ALIANTE U organizaciji Alfa centra, danas počinje nacionalno takmičenje za srednjoškolce uzrasta od 15 do 19 godina, ALIANTE 2014. Svrha takmičenja je da se podigne nivo informisanosti mladih o karakteru, istoriji, geografiji, politici i bezbjednosnim pitanjima NATO saveza. Kako saopštavaju iz Alfa centra, prijavljivanje ekipa i prvi krug takmičenja počinje danas, a završava se 6. aprila. Sve potrebne informacije, kako navode, dostupne su na sajtu i Fejsbuk stranici ALIANTE 2014. Montenegro. Alfa centar je primljen u ALIANTE mrežu 2010. godine, kada je sprovedeno i prvo nacionalno takmičenje, a Crna Gora je imala svoje predstavnike na međunarodnom takmičenju u Gruziji. Zahvaljujući naporima Alfa centra, naša ze-

mlja je već 2011. bila organizator međunarodnog takmičenja i ugostila je 32 ekipe iz deset zemalja. Koncept ovog takmičenja učenicima omogućava da ispitaju i svoju fizičku i mentalnu izdržljivost u otežanim uslovima, da se upoznaju sa vršnjacima iz velikog broja

zemalja, takmiče u streljaštvu, savlađivanju prirodnih i pješadijskih prepreka, a i da mnogo nauče o pitanjima odbrane i bezbjednosti. Na ovogodišnjem svjetskom takmičenju, koje će se održati u Slovačkoj, nastupiće ekipe iz jedanaest zemalja. “Naš dugogodišnji partner na realizaciji takmičenja je Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, koji organizuju adekvatne pripreme za naše takmičare koji nastupaju na svjetskom takmičenju, a Pobjeda je obezbijedila nagrade za najbolje ekipe”, navodi se u saopštenju Alfa centra. Oni su saopštili da iz godine u godinu raste interesovanje za učešće mladih na ovom takmičenju, a time i veće interesovanje za ove teme.

SAVJET UN

Igor Lukšić danas u Ženevi Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić učestvovaće danas na segmentu na visokom nivou 25. sesije Savjeta UN za ljudska prava. Četvorodnevni segment na visokom nivou počeće uvodnim izlaganjima generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki Muna, visoke komesarke za ljudska prava Navi Pilaj i predsjedavajućeg Savjeta za ljudska prava, ambasadora Bodlera Ngong Ele.

Segment će okupiti preko 100 visokih zvaničnika zemalja svijeta, uglavnom premijera i ministara vanjskih poslova i predstavljaće priliku za promociju nacionalnih politika u oblasti zaštite ljudskih prava. “Lukšić će predstaviti rezultate Crne Gore nakon jednogodišnjeg članstva u Savjetu za ljudska prava na planu unapređenja stanja ljudskih prava, ali i doprinosa Crne Gore sprečavanju i borbi protiv povreda ljudskih prava u svijetu”,

saopšteno je iz MVPEI. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova sastaće se sa članom Kabineta predsjednika Baraka Obame, ambasadorkom SAD u UN u Njujorku Samantom Pauer, šefom delegacije SAD na toj sesiji, radi razmjene mišljenja o prioritetima u radu Savjeta za ljudska prava. Na margini segmenta planirano je da se Lukšić sastane sa ministrom vanjskih poslova Argentine Hectorom Marcosom Timermanom.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. Osnivanje nOve stranke

Miodrag Vlahović na čelu CDU

Podgorici je održana sjednica Koordinacionog odbora za formiranje nove partije - Crnogorske demokratske unije, na kojoj je za kandidata za predsjednika jednoglasno izabran Miodrag Vlahović, nekadašnji ministar vanjskih poslova i ambasador u Vašingtonu, a sadašnji ambasador u Ministarstvu vanjskih poslova (nerezidentni ambasador u Južnoafričkoj uniji i Južnoafričkoj Republici).

Sjednicom Koordinacionog odbora koja je u subotu održana u podgoričkom hotelu “Siti” predsjedavao je Dado Martinović iz Bara. Dnevnim novinama je saopšteno da je dogovoreno da se 22. maja u Podgorici održi kongres koji će usvojiti partijska dokumenta i zvanično formirati novu stranku pod nazivom Crnogorska demokratska unija (CDU). Ambasador Vlahović je juče potvrdio da je kandidat za predsjednika nove stranke. Na pitanje Dnev-

nih novina da li će nastaviti da radi u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija kao ambasador, on je odgovorio da će zbog nespojivosti funkcija ambasadora i predsjednika stranke podnijeti ostavku na funkcije u MVPEI, kada bude izabran za predsjednika CDU. Više od pola godine je koordinaciono tijelo radilo na ustanovljavanju potrebne infrastrukture za pojavljivanje ove stranke na političkoj sceni u Crnoj Gori.

Sjednicom ovog Odbora i upoznavanjem sa završnim Manifestom koji ustvari predstavlja proglas i okvirni program, zatim usvajanjem vizuelnog znaka uz definisanje imena stranke, te prezentacijom osnovnih načela stranke i Statuta i uz formiranje Odbora za pripremu Kongresa stranke - završen je višemjesečni rad na stvaranju infrastrukture za osnivanje nove političke organizacije u Crnoj Gori. Nakon usvajanja potrebnih programskih načela i dokumenata, Odbor je jednoglasno usvojio predlog da Miodrag Vlahović bude kandidat za predsjednika CDU i, istovremeno, predsjedavajući Odbora za pripremu osnivačkog kongresa. CDU će okupiti veliki broj mladih ljudi, koji će u sprezi sa već iskusnim političarima koji su najavili svoje članstvo u ovoj partiji, predstavljati novu snagu na crnogorskoj političkoj sceni. Saopšteno je da će to biti građanska partija koja će u svakom segmentu odslikavati Crnu Goru, a čiji su prioriteti atlantske integracije. CDU smatra da Crna Gora takođe treba da bude država koja će baštiniti vrijednosti Evropske unije. Takođe su odabrani i povjerenici za formiranje i okupljanje članstva u Podgorici, Nikšiću, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Budvi, Baru, Cetinju, Plavu i Pljevljima. Rad na stvaranju partijske infrastrukture u ostalim crnogorskim gradovima će biti nastavljen do Kongresa.

Sajt Članovi koordinacionog odbora saopštili su da će građani koji su zainteresovani za rad CDU biti pravovremeno informisani o radu stranke i svim njenim aktivnostima. Rad će biti transparentan, a sve potrebne informacije moći će se naći na sajtu koji će uskoro biti u funkciji www. cdu.org.me

nakOn tvitera

Papa Franjo otvara profil i na Fejsbuku Papa Franjo, koji je već prisutan na društvenoj mreži Tviter, gdje komunicira sa cijelim svijetom, imaće svoju stranicu i na Fejsbuku. Papina zvanična stranica bi uskoro trebalo da bude otvorena i dostupna svima, prenijeli su francuski mediji. Informacija o papinom prisustvu na Fejsbuku, objavljena na italijanskom internet sajtu “Vatican Insider”, obišla je planetu i dobro je prihvaćena. Na sajtu RTL-a objavljeno je da Vatikan radi na posljednjim tehničkim detaljima prije objavljivanja zvanične papine stranice. Najveći problemi vezani su za to da se izbjegne objavljivanje neprikladnih poruka na “zidu” papine stranice. RTL je podsjetio i da zvanična papina stranica na Tviteru @pontifex ima više od 12 miliona sljedbenika. Nju je otvorio prethodnik pape

Franja, Benedikt XVI, 12. decembra 2012. godine na osam jezika (engleskom, španskom, italijanskom, francuskom, njemačkom, portugalskom, arapskom, poljskom) i nedavno latinskom.

Poljoprivreda da pokrene razvoj Berana Socijaldemokratska partija će, kako saopštavaju iz te stranke, kao ključni činilac buduće lokalne vlasti učiniti sve da poljoprivreda bude vodeća razvojna grana u Beranama. U SDP-u kažu da opština Berane, imajući u vidu prostor i ambijent koji posjeduje, ima velike potencijale za uvećanje poljoprivredne proizvodnje. U tom pravcu, kako dodaju, lokalna uprava mora biti moderna, racionalna i efikasna podrška razvoju biznisa. “Podrška poljoprivrednoj proizvodnji bi se ogledala kroz podsticajne mjere, edukaciju proizvođača, organizovani otkup i osnivanje stočne pijace. Proizvodnju zdrave hrane je neophodno povezati sa turističkom ponudom i Berana i Crne Gore na obostranu korist”, kazala je Jelena Kastratović, kanididat na listi SDP - Možemo bolje.

DPs

U parlamentu da Pejović objasni porijeklo novca Nakon što je vlasnik Uniproma Veselin Pejović kazao da je spreman da ponudu za Kombinat aluminijuma Podgorica brani pred poslanicima, poslanik DPS i član skupštinskog Odbora za ekonomiju Zoran Jelić kazao je za Radio Antena M da će podržati tu ideju. “To je dobra prilika, prije svega, da se u matičnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet upoznamo sa investitorom i njegovim idejama. Takođe je to prilika da Pejović saopšti detalje i namjere o broju zaposlenih, količini proizvodnje i cijeni električne energije koju može da plati”, kazao Jelić. On je dodao da će to biti dobra prilika da poslanicima iz opozicije objasni porijeklo svog novca. “Pretpostavljam da bi im to bilo interesantno, imajući u vidu da je i Nebojša Medojević član odbora”, poručio je Jelić. Mladen Bojanić iz Pozitivne smatra da je, s jedne strane, zainteresovan da od predstavnika Uniproma čuje šta imaju da kaže. “S obzirom na incident koji se desio sa kolegom Medojevićem, mislim da to nije pametno rješe-

nje. A ukoliko Odbor tu odluku ipak donese, ja se - iz solidarnosti prema kolegi Medojeviću - neću pojaviti. Neka se iznađe neko drugo rješenje da poslanici dobiju puno objašnjenje, ali mislim da gospodinu Pejoviću nije mjesto na Odboru za ekonomiju”, rekao je on za podgorički radio. Pejović je poručio i da će uskoro saopštiti ko će biti partneri Uniproma u KAP-u. Jelić

DUŠkO MarkOviĆ

Crna Gora je bezbjedna zemlja Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković kazao je da Vlada nije odgovorna što još nije izabran Vrhovni državni tužilac i što nije konstituisan Sudski savjet. Marković je u intervjuu Javnom servisu ocijenio da je za aktuelnu situaciju najviše odgovorna Skupština. Marković je, komentarišući posljednje incidente usmjerene protiv poslenika javne riječi, negirao navode da Crna Gora nije bezbjedna zemlja. “Apsolutno se ne bih složio sa tom tezom. Ako bi ona zaista bila prihvatljiva za većinu građana Crne Gore, onda bismo konstatovali

da živimo u državi nereda i da vlada opšti ambijent nesigurnosti”, rekao je on. Prema njegovim riječima, takvu definiciju ne bi mogli saopštiti ni najoštriji kritičari crnogorske zbilje. On je dodao da problemi postoje i da se incidenti dešavaju. “Posebno zabrinjava što su posljednji incidenti usmjereni protiv poslenika javne riječi i to ne treba da nas odvuče u pogrešnom pravcu da konstatujemo da je država nesigurna i da su institucije nesolidne, nego da povećava naš stepen odgovornosti i efikasnosti da te slučajeve rasvjetljavamo”, precizirao je Marković.

LOkaLni iZBOri

Pozitivna se nada uspjehu u Beranama Predsjednik Opštinskog odbora Pozitivne Crne Gore Rade Čantrić smatra da ta partija može biti dio nove vlasti u Beranama. “Očekujemo najmanje tri mandata. Nudimo rješavanje ekonomskih problema naših građana, rješavanje visoke stope nezaposlenosti, poboljšanje lošeg životnog standarda i prava na zdravu životnu sredinu”, poručio je Čantrić. S druge strane, član Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Milovan Aković nada se promjenama, ali nije uvjeren da će koalicija Demokratskog fronta i SNP ostvariti dobar rezultat.

“Mislim da će biti neke promjene. Ali nijesam siguran u krajnji ishod. Ipak je vlast uspjela da posvađa opoziciju. Pare su u pitanju, sirotinja se kupuje kao uvijek što se kupovala, na dan-dva, na mjesec-dva. To se dešava od izbora do izbora. Opšte je poznato da se sve kupuje u Crnoj Gori a i sad mislim da će biti kupljena sirotinja”, kaže Aković. Prema podacima Sekretarijata za opštu upravu, na 55 biračkih mjesta u Beranama pravo glasa moći će da iskoristi 23.553 birača. Izbori će se održati u nedjelju, a građani će birati 35 odbornika.

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

MLADEN BOJANIĆ (POZITIVNA)

Sa SDP u koaliciji možda i u drugim opštinama Pozitivna Crna Gora i Socijaldemokratska partija razgovaraju da, osim u Podgorici, nastupe u koaliciji i u drugim gradovima u kojima će na proljeće biti održani lokalni izbori, rekao je potpredsjednik Pozitivne Mladen Bojanić. On je kazao da razgovori sa SDP o mogućim koalicijama u drugim opština još nijesu okončani. “S obzirom na činjenicu da je Pozitivna Crna Gora opoziciona partija koja ima za cilj demokratsku smjenu vlasti, i na državnom i na lokalnom nivou, zajednički cilj je lakše definisati u opštinama u kojima SDP nije u lokalnoj vlasti”, rekao je Bojanić agenciji MINA. Upitan da li je razgovarano sa Liberalnom partijom i još sa nekim strankama suverenističke orijentacije da pristupe državotovnom bloku, Bojanić je objasnio da je to, kako je rekao, privremeni naziv te koalicije. On je kazao da treba ostaviti prostor za sve pojedince i partije da im se pridruže ukoliko smatraju da dijelimo iste vrijednosti. “Lično ne vidim veću prijetnju državi od loše ekonomske situacije i tu bih najprije tražio saveznike koji bi nam pomogli da zausta-

DF-SNP

Beranci su siti obećanja DPS-a

Bojanić vimo pogubnu ekonomsku politiku koju vodi DPS, kako na državnom tako i na lokalnom nivou”, kazao je Bojanić. On je rekao nije upoznat da je bilo razgovora sa LP i da ne zna njihove stavove po ovim pitanjima. Takođe je istakao da je o mogućoj saradnji razgovorano i sa

BS je preko Pozitivne jačala poziciju u pregovorima sa DPS Na pitanje postoji li mogućnost da Bošnjačka stranka nastupi sa Pozitivnom i SDP-om, Bojanić je rekao da je funkcioner BS-a Suljo Mustafić prije desetak dana u neformalnom razgovoru, razmijenio sa njim viđenje o predstojećim izborima i predložio da se sastanu stranački predstavnici na nivou Glavnog grada.

“Nekoliko dana kasnije to je medijski predstavio kao poziv od Pozitivne za pridruživanje koaliciji. Valjda je to trebalo da mu pojača poziciju u pregovorima sa DPS. Nakon toga nijesmo nastavili dalje razgovore na tu temu”, tvrdi Bojanić.

Forumom 2010. “Jasno im je dato do znanja da su im vrata otvorena za pridruživanje koaliciji, a na njima je da donesu odluku”, rekao je Bojanić. On smatra da je, bez obzira na neusvajanje svih izbornih zakona, čvrsto uvjeren da opozicija ima veliku šansu da ostvari svoj cilj i pobijedi na izborima u Podgorici. “Siguran sam da će građani Podgorice znati da prepoznaju neophodnost smjenjivosti vlasti u cilju demokratizacije društva, kontrole vlasti i stvaranja efikasne gradske uprave”, ocijenio je on. Bojanić je objasnio da će koalicija učiniti sve da uvjeri građane Glavnog grada da je ona najbolja izborna opcija. “Odnosno da je glas za našu koaliciju glas za mirne i neophodne društvene promjene. Svi pojedinci i politički subjekti koji imaju takvu viziju su naši prirodni saveznici, kako prije, tako i nakon izbora”, poručio je Bojanić.

Koalicija Socijalističke narodne partije i Demokratskog fronta “Zdravo Berane” više je nego sigurna u izbornu pobjedu. O tome, kažu, svjedoče svakodnevni kontakti sa sugrađanima i Izborni program iza koga stoje ozbiljni i odgovorni ljudi koji će, uvjereni su, od 10. marta upravljati Beranama. “A Beranci su se posljednjih mjesec siti naslušali mnogobrojnih obećanja. Dolazili su poslije pune četiri godine razni ministri i rješavali zdravstvene, kulturne, sportske, poljoprivredne i svake druge probleme, rješavali, kao i do sada, samo na riječima. Beranci odlično znaju da su to oni isti ministri koji od prethodnog izbornog ciklusa nijesu znali niti su htjeli da čuju za beranske ne-

volje, loš život, uništenu privredu, zagađenu vodu, srušenu halu i tako dalje i tome slično”, navodi se u saopštenju koalicije. SNP i DF upozoravaju lokalne DPS aktiviste “da se manu trgovine ličnim kartama i uvjerava sve svoje Berance da će imenom i prezimenom razotkriti sve one koji ovih dana pokušavaju makar ublažiti politički fijasko DPSSDP vlasti”. Poslije toga će, kažu, državni organi morati da rade svoj posao kada je u pitanju konkretan oblik zloupotrebe. “Časni i dostojanstveni Beranci i Beranke znaju da je jedino i najbolje rješenje za neminovne promjene u svom gradu da zaokruže listu “Zdravo Berane” i redni broj 11”, zaključuje se u saopštenju.

MANS

Traže provjeru biračkih spiskova

PZP

Ništa od poziva za članstvo u NATO NATO kampanja koja se vodi u Crnoj Gori neozbiljna je, a glavni promoteri Alijanse su uglavnom nevladine organizacije koje zajedno sa režimom žele da banalizuju tu priču, smatraju u Mreži mladih Pokreta za promjene (PzP). Predsjednik Mreže mladih te partije Nikola Bajčetić smatra da je izvjesno da Crna Gora neće dobiti pozivnicu za članstvo u NATO na samitu koji se održava ove godine u Velsu jer, kako je ocijenio, Vlada nije ispunila ni minimum potrebnih standarda. On smatra da je potrebno adekvatnije upoznavanje građana sa svim aspektima članstva koje Crnu Goru, kao potencijalnu članicu, čekaju i da je NATO kampanja neozbiljna. “Glavni promoteri NATO kampanje u Crnoj Gori su uglavnom Vladine nevladine organizacije koje zajedno sa režimom imaju glavnu ideju da se cijela priča generalno banalizuje. Ovdje mislim na razne projekte gdje su upravo te nevladine organizacije prikupile veliki dio sredstava, a pritom ni-

jesu uradile ništa konkretno - košarkom za NATO, muzikom za NATO i slično”, rekao je Bajčetić agenciji MINA. Kao ključne aspekte na putu ispunjavanja neophodnih kriterijuma i standarda integracije, Bajčetić je naveo edukaciju građana o samom karakteru Alijanse, njenom istorijskom razvoju, članicama i politici proširenja, ulozi i misijama koje NATO ima u svijetu, ali i odnosu sa drugim državama i međunarodnim organizacijama. “Sa posebnim akcentom na odnos NATO-a i Evropske unije, kompatibilnosti evropskih i evroatlantskih integracija, kao i o svim eventualnim obavezama koje bi Crna Gora imala kao NATO članica, pozitivnim i negativnim stranama članstva, kao i mogućnosti za eventualnu vojnu neutralnost Crne Gore”, rekao je on. Bajčetić je ocijenio da su sve te stvari potrebno za kvalitetnije približavanje NATO-a građanimaali da Vlada Crne Gore na tome definitivno ne radi.

Lekić stao na pogrešnu stranu Bošnjački savez Crne Gore iznenađen je stavom lidera Demokratskog Fronta Miodraga Lekića, kao jednog od istaknutih opozicionih lidera, što je rame uz rame stao uz one političke subjekte koji u državnom parlamentu zastupaju diskriminaciju i marginalizaciju. “Još veće iznenađenje bilo je kada je u svom javnom istupu u emisiji “Centar” na RTCG, novoosnovanim političkim partijama poručio da nekome pripadaju, a takva priča upućuje kao da je izgovorena iz usta ljudi koji propagiraju predizbornu kampanju Demokratske partije socijalista. Lekić dobro zna da se jedinstvo opozicije ne ostvaruje na način njegovih izgovorenih riječi, te se na osnovu toga može zaključiti da borba protiv aktuelnog režima postaje veoma kompleksna priča”, kazao je predsjednik BSCG Senad Dlakić. B.Č.

Centralni birački spisak koji će se koristiti na narednim lokalnim izborima i dalje sadrži veliki broj nepravilnosti, što ozbiljno može ugroziti legitimitet predstojećih izbora ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova hitno ne izvrši njegov inspekcijski nadzor, u skladu sa Zakonom, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora. Ova NVO je pozvala parlamentarne političke partije da, u skladu sa Zakonom o biračkim spiskovima, podnesu MUP-u inicijative za inspekcijski nadzor tog dokumenta na osnovu slučajeva koje je MANS u prethodnom periodu objavio. Iz MANS-a tvrde da je u najnovijem Centralnom biračkom spisku identifikovano na stotine mogućih duplikata i preko 10.000 novoupisanih birača u odnosu na predsjedničke izbore, od čega preko dvije hiljade onih koji su stariji od 40 godina. “Ovo pokazuje da postoji velika mogućnost da i pred predstojeće iz-

bore veliki broj fantomskih birača glasa korišćenjem lažnih ličnih karata”, saopšteno je iz MANS-a. U saopštenju se naglašava da je u odnosu na predsjedničke izbore iz Centralnog biračkog spiska izbrisano pet i po hiljada ljudi, od čega 450 lica mlađih od 40 godina. U MANS-u sumnjaju da su u pitanju oni koji ne glasaju za partiju na vlasti. “Ova praksa je potvrđena analizom Centralnog biračkog spiska koju je sproveo MANS jer smo identifikovali na stotine lica koja su imala pravo glasa na parlamentarnim izborima, pa su prije predsjedničkih izbora brisani iz biračkog spiska, nakon čega su u birački spisak ponovo vraćeni”, tvrde iz MANS-a i naglašavaju da je neophodan hitan inspekcijski nadzor biračkog spiska. U saopštenju se navodi da je MANS pozvao MUP da izvrši inspekcijski nadzor.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. LEKIĆ PORUČIO

Front nastavlja bojkot i ako ostane potpuno sam Adel Omeragić

emokratski front dovoljno je jak da se ne pokoleba i ostane u bojkotu parlamenta i ako mu se ostale opozicione partije ne priključe, poručio je lider Fronta Miodrag Lekić, navodeći da su iscrpljene druge mogućnosti u borbi za pravedno izborno zakonodavstvo.

Lekić je juče, na tribini političke grupacije koju predvodi Milan Knežević, na temu aktuelne političke situacije u državi, rekao da bi pritisak na vlast bio jači kada bi se i druge opozicione partije pridru-

žile bojkotu parlamenta. Lekić je kazao da ne upućuje kritiku, ali da su u Frontu iznenađeni neočekivanim odnosom da se ne formira širi savez koji bi napravio demokratski pritisak na Demokratsku

PCG: Napadajte DPS, ne dijelite poduke Moralna i politička obaveza Demokratskog fronta je da ne otima mandat Pozitivnoj, a ne da nam stalno dijeli poduke koje se odnose na moral, začuđenost i iznenađenost, ocijenio je politički direktor Pozitivne Srđan Perić. “U najmanju ruku čudi, kako to oni vole da kažu, da jedna opoziciona grupacija predizbornu kampanju ne započinje napadom na DPS nego, na-

protiv, ka drugoj opoziconoj stranci. Ako tome dodamo činjenicu da napuštaju parlament u trenutku kada DPS nema većinu, logičan je zaključak da je to nastavak prakse političkog djelovanja u kome ne razmišljate o posljedicama onoga što činite, iako to zapravo samo osnažuje stranku vlasti, koja je sada u dubokoj krizi”, istakao je Perić.

partiju socijalista. “Mi se svi izlažemo sudu javnosti i neka ona ocijeni to različito poimanje demokartije i djelovanja. Ostanemo li sami, dovoljno smo jaki i sigurno se nećemo pokolebati u pravcu bojkota. Ne radi bojkota, ne radi radikalizma, nego su iscrpljene sve mogućnosti. Devet mjeseci se radilo na izbornom zakonu, na koji smo mi imali samo jedan amandman, koji se odnosi na rok”, kazao je Lekić. Član Predsjedništva DF-a Milan Knežević kazao je da je Front pobijedio i na posljednjim parlamentarnim i predsjedničkim izborima u većini crnogorskih gradova, i to u neravnopravnim uslovima, navodeći da im to daje za pravo da vjeruju da će ponoviti i unaprijediti rezultat na lokalnim izborima. “A to će voditi u prijevremene parlamentarne izbore, što Đukanović nikako, ni najavljenom prekompozicijom, neće moći da zaustavi”, rekao je Knežević i saopštio da DPS u Podgorici nema ni stvarnu ni projektovanu većinu. “Pozivam odlazećeg gradonačelnika Miomira Mugošu da kad objavljuje rezultate o raspoloženju građana Podgorice, za promjenu

SKUPŠTINA

BS traži sjednicu Kolegijuma Klub poslanika Bošnjačke stranke uputio je zvaničnu incijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću za hitno sazivanje sjednice Kolegijuma kako bi se razgovaralo o modelu afirmativne akcije za manjinske nacionalne zajednice i postigao dogovor u vezi sa time. “Na taj način stvorili bi se uslovi za usvajanje izbornog zakona. Imajući u vidu da se od strane Demokratskog fronta iskazuje puno razumijevanje i spremnost za nastavak razgo-

vora o modelu afirmativne akcije za manjinske nacionalne zajednice, kao i ranije potvrđenu spremnost DPSa i drugih političkih subjekata da se ovo pitanje rješava, smatramo da je potrebno, u najkraćem roku, sazvati sjednicu Kolegijuma Predsjednika Skupštine, kako bi se razmotrilo ovo pitanje i, kroz politički dogovor, usaglasila potrebna rješenja u izbornom zakonodavstvu”, ističe šef poslaničkog kluba BS Almer Kalač. Kako je dodao, Bošnjačka stranka, i druge

manjinske partije, od samog početka insistiraju na dogovoru oko svih spornih pitanja, kroz održiva zakonska rješenja zasnovana na Ustavu Crne Gore, kako bi se unaprijedilo izborno zakonodavstvo i izgradilo povjerenje u izborni proces. “BS smatra da dogovori oko izbornog zakonodavstva treba da se odvijaju isključivo u Skupštini, odnosno na Kolegijumu kao najvišem političkom tijelu Predsjednika Skupštine”, ocijenio je Kalač.

ZBOG NEDOSTATKA NOVCA

Pravedna ne može samostalno Pravedna Crna Gora zbog nedostatka novca neće moći samostalno da učestvuje na predstojećim lokalnim izborima, saopštio je predsjednik Izvršnog odbora te partije Rade Bojović, navodeći da još nijesu pregovarali ni sa jednim političkim subjektom o zajedničkom nastupu. On je kazao da je Pravedna bila raspoložena da, kao građanska lista, samostalno učestvuje na izborima u Podgorici i time, kako je naveo, ponudi alternativu političkim partijama. “Međutim, izborno iskustvo pokazuje da je aktivna politička javnost u velikoj mjeri partitokratizovana, potkupljiva i nekritički sabijena u stranačke feude”, rekao je Bojović agenciji MINA. On je rekao da u Pravednoj nijesu ni sa kim od političkih subjekata pregovarali u vezi sa zajedničkim izbornim nastupima.

“Pritom, imajući u vidu naša politička razmišljanja, male su šanse da je za bilo koga prihvatljivo naše izborno partnerstvo. Kada ovo kažem onda prije svega mislim na odlučnu izbornu politiku koja bi za cilj imala smjenu Demokratske partije socijalista i podsticanje procesa korjenitih društvenih reformi”, naveo je Bojović. Upitan kako vidi šanse koalicije Socijaldemokratske partije i Pozitivne Crne Gore na lokalnim izborima u Podgorici, Bojović je kazao da ta koalicija može biti politički značajna samo ako se jasno formuliše kao reformatorski opozicioni savez koji želi da smijeni DPS. “Međutim, ukoliko će politika ove koalicije biti zasnovana na dnevnom kalkulisanju i nejasnim postizbornim ciljevima, onda ne vidim njen širi smisao”, smatra Bojović.

Bojović

Iznenađeni odnosom ostatka opozicije: Sa sjednice DF-a jednim saopšti istinu - da će Glavni grad na proljeće biti oslobođen i to pod barjakom DF-a”, poručio je Knežević. On je dodao da se članovi nje-

gove grupacije nijesu odvojili i razišli od SNP, već od njenog rukovodstva i da su članovi i simpatizeri SNP uz njegovu organizaciju i DF.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. RADNICI ª RADOJA DAKIĆAº

STAV Potcijenjeni izazovi FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

sljed izbijanja svjetske ekonomske krize brojne države bile su prinuđene da usvoje oštre mjere štednje. Među njima bila je i Njemačka, čiji se štedni paket u jednoj stavci ipak razlikovao od štednih paketa ostalih država. Tačnije, štednim paketom u toj državi ne samo da jedino obrazovanje nije obuhvaćeno, već mu je i povećan budžet jer “današnje obrazovanje predstavlja sjutrašnji rast”, argumentovala je kancelarka Merkel (poređenja radi, obrazovanje je u Crnoj Gori jedna od prvih stavki kojoj se zbog recesije smanjio budžet). Drugim riječima, obrazovanje je ključni dio rješenja gorućih ekonomskih problema, jer ono stvara nova radna mjesta, čime smanjuje nezaposlenost i omogućava ekonomski rast, a puni penzioni fond. dok se kod nas i dalje vodi debata o tome kako treba reformisati Zakon o radu, obrazovanje, nažalost, ne figurira kao dio rješenja u borbi protiv nezaposlenosti, a naročito ezaposlenosti mladih koja iznosi preko 30 odsto, što je krupna greška. Iako je neosporna injenica da je naš Zakon o radu rigidan i da ga treba učiniti fleksibilnijim, da fleksibilno ržište rada nije garancija za manju nezaposlenost potvrđuje primjer Velike Britanije, koja pati od velike nezaposlenosti mladih uprkos veoma fleksibilnom tržištu rada. Države sa niskom stopom nezaposlenosti među mladima karakteriše tijesna veza između obrazovanja i tržišta rada, dok one sa visokom stopom obrazovni sistem koji u najvećoj mjeri služi za proizvođenje kadrova za državne službe (zvuči poznato, zar ne?). To opet najbolje potvrđuje primjer Njemačke, koja upravo zahvaljujući višegodišnjoj tradiciji politika kojima se forsira povezivanje obrazovanja i tržišta rada ima drugu najmanju stopu nezaposlenosti mladih među najbogatijim državama (osam odsto). ored povezivanja obrazovanja i tržista rada država mora da bude još aktivnija u borbi protiv visoke nezaposlenosti u vidu, primjera radi, konkretnih programa sa velikodušnim benefitima za obuku kadra koji nedostaje, kao što je to slučaj u Južnoj Koreji, čime se ta država bori protiv opsesije mladih za akademskim zvanjem (opet zvuči poznato, zar ne?). er postavlja se pitanje kakve su koristi od brojnih investicija u crnogorsku ekonomiju, ako nije moguce zaposliti domaću radnu snagu jer takvi kadrovi kod nas ne postoje?! Aktuelna situacija u kojoj se na jednoj strani nalaze hiljade stranih radnika, a na drugoj stopa nezaposlenosti od oko 20 odsto (dugoročna nezaposlenost čak oko 60 odsto), potpuno je neprirodna. Štaviše, uvoz radne snage možda djeluje kao najlogičnije rješenje iz isključivo ekonomske perspektive. Međutim, Crna Gora nije Arapski Emirati, već država koja tezi ka članstvu u Evropskoj uniji i stoga mora da poštuje njene standarde, sto znači da stranci nakon određenog perioda imaju pravo na državljanstvo i time politička prava, što dalje može u velikoj mjeri promijeniti političku sliku države. A da na našim prostorima čak ni najkrupnija odluka, državnopravni status, nije konačna, dokazuju 1918, 1945, 1989. i 2006. godina.

I n č t

P J

Probleme riješiti socijalnim buntom i protestima Socijalni bunt obespravljenih i gladnih spram bogatih donosioca odluka doprinio bi da se napravi država u kojoj institucije funkcionišu, ocijenio je predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca nekadašnje fabrike “Radoje Dakić” Milan Vukčević. On je poručio da bivši radnici nemaju ni mogućnosti ni vremena da čekaju da se riješe njihovi problemi i izvrše sudske odluke koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. “Ukoliko se nastavi ignorantski odnos Vlade prema nama i sudskoj odluci, iniciraćemo održavanje klasnog protesta u ime svih obespravljenih i obesposlenih novih građana”, rekao je Vukčević agenciji Mina biznis. On je objasnio da se stvaraju novi građani koji nemaju ni posla ni plate, a treba da ćute. “Vrijeme je da konačno krenemo jer su pored naših ugroženi i državni interesi. Rješenjem o zabrani svakog našeg prijavljenog mirnog protesta i neodgovaranjem predsjednika Vlade na naše dopise krši se Ustav, pa je naša borba u službi zaštite Ustava”, kazao je Vukčević. Vlada, kako je dodao, mora imati u vidu kako živi neko ko 77 mjeseci nije primio platu, ocijenivši da je devetogodišnje neizvršavanje sudskih odluka otvoreni udar na pravni poredak, pravnu sigurnost i zaštitu državnih interesa.

Bjelopoljska partija pokrenula je inicijativu za otvaranje fabrike čaja u Bijelom Polju, gdje će se uposliti oko 30 ljudi, a u poslove nabavke sirovina indirektno će biti uključen i veliki broj građana tog grada, pa i šire, rekao je funkcioner partije Rifat Zejnilović. “Radi se o ciklusu od uzgoja ljekovitih vrsta biljki, otkupa istih, proizvodnje, pa sve do pakovanja, odnosno plasmana proizvoda na tržištu”, objašnjava Zejnilović. Kako je dodao, sabirni centar traženih vrsta čaja za potrebe fabrike u Bijelom Polju, biće otvoren i u opštini Plav. “Radi se o stranoj kompaniji - gigantu u proizvodnji čaja, a koja pod standardom ISO 22.000 ima i obezbijeđeno tržiste za plasman svojih prizvoda u ino-

stranstvu”, objasnio je Zejnilović. On podsjeća da u Crnoj Gori ima oko 400 vrsta ljekovitih biljki, a od toga 200 ima primjenu u alternativnoj medicini, prenosi CdM. Naše područje je izuzetno bogato ljekovitim biljem, a odlični su uslovi za plantažni uzgoj. U odnosu na površinu teritorije prema broju biljnih vrsta Crna Gora je prva u Evropi, a peta u svijetu. Neophodna je edukacija stanovništva kako bi bilo informisano o ovim potencijalima, a u vezi sa tim treba da nam je uzor Njemačka koja je u tom dijelu najjača”, ističe Zejnilović. Ovo je, naglašava on, samo jedan u nizu ekonomskih projekata koje Bjelopoljska partija uz pomoć svoje dijaspore i ozbiljnih investitora teži realizovati. N.D.L.

“Cijena za izgubljeno vrijeme je do sada preko 20 miliona eura, koliko iznosi ceh koji treba da plati država na ime zateznih kamata”, naveo je Vukčević. Na protestima su, kako je dodao, radnici javno ispratili minutom ćutanja preko 300 kolega, a samo u srijedu trojicu, što pojačava socijalni nemir. “Ako dovoljan broj naših kolega i članova njihovih porodica uvidi da je za ove vlastodršce ‘samo mrtav Dakićevac je dobar Dakićevac’ i shvati da se protestuje u ime pre-

sude koja je donešena u ime naroda, onda će nam se, po pravilu jedan čovjek - jedan glas, pridružiti svi na ulici na ulične proteste”, zaključio je Vukčević. Bivši radnici “Radoja Dakića” od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura. Radnicima je pravosnažnim sudskim presudama dodijeljeno zemljište vrijedno oko 40 miliona eura koje ne mogu da prodaju. N.D.L.

MONTENEGROBERZA

Prodajom obveznica do novca za državni budžet Na Montenegroberzi će danas biti održana aukcija za prodaju državnih obveznica vrijednih 100 miliona eura u cilju obezbjeđivanja novca za budžet. Obveznice će biti emitovane u skladu sa Odlukom o emisiji državnih hartija od vrijednosti, koju je usvojila Vlada i Rješenjem o odobrenju prospekta za javnu ponudu emisije državnih obveznica, koje je odobrila Komisija za hartije od vrijednosti.

INICIJATIVA

Otvoriti fabriku čaja

Sa jednog od protesta radnika nekadašnje kompanije Radoje Dakić

● FOTO PRIČA

STRPLJEN SPAŠEN PODGORICA, DELTA SITI Čekanje u redu da bi se izmirio dug prema državi, sudeći prema fotografiji koju je naš fotoreporter napravio u Delta sitiju, neophodno je. Strpljivi građani jedni iza drugih čekali su do kasno uveče kako bi posljednjeg dana februara platili račune za električnu energiju i tako izbjegli moguće posljedice i isključenje sa mreže. N.D.L.

“Iznos emisije je 100 miliona eura, ukupna količina obveznica iznosi deset hiljada, nominalna vrijednost je deset hiljada eura i godišnji prinos pet odsto sa polugodišnjim rokom dospjeća anuiteta počev od 3. septembra ove godine”, navedeno je u saopštenju Montenegroberze. Državne obveznice su pristupačne i građanima jer, kako su kazali iz Montenegroberze, predstavljaju alternativu tradicionalnim oblicima štednje, pošto se radi o instrumen-

tu sa malom stopom rizika. Predstavnici berze su objasnili da ukoliko bi neki građanin želio da učestvuje u aukciji, trebalo bi da se obrati ovlašćenim učesnicima, odnosno članovima Montenegroberze, a to su banke i brokerske kuće. Prije aukcije, građanin treba da sklopi ugovor sa njima ukoliko već nije i prijavi se da želi da učestvuje u aukciji i postane vlasnik jedne ili više državnih obveznica. N.D.L.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. Ilustracija

BOGATSTVA PLJEVALJA (TREĆI DIO)

Otkrivene nove nuklearne rude Nemanja Lacman

eđu raznim metalima i nemetalima, na teritoriji Pljevalja je nedavnim istraživanjem, koje su obavili eksperti iz Rudnika uglja, otkriveno povećanje nuklearnih sirovina, urana, torijuma i kalijuma. Međutim, tačan podatak o sadržaju pomenuih ruda na nivou cjelokupne opštine nije poznat, ali će biti otkriven novim geološkim istraživanjima, koja će biti urađena ukoliko bude zainteresovanih kompanija za eksploataciju pomenutih radioaktivnih metala.

Istraživanjem teritorije najsjevernije crnogorske opštine otkriveno je da u Pljevljima, pored ogromnog bogatstva u uglju, metalima i nemetalima, postaji i nekoliko nuklearnih sirovina. Povećanje naslaga urana, torijuma i kalijuma otkriveno je u pljevaljskom selu Brvenica. “Dosadašnjim istraživanjima nuklearnih sirovina na ovom području izvjesna povećanja sadržaja urana, torijuma i kalijuma registrovana su u sivim izbijeljenim kvarcnim pješčarima donjotrijaske starosti razvijenim u području Brvenice. Sadržaj urana u ovim tvorevinama kreće se u granicama od 4,48 do 6,38 odsto, a sadržaj kalijuma varira od 2,7 do 5,2 odsto”, navodi se u elaboratu dostavljenom Dnevnim novinama. Takođe, kako se u elaboratu navodi, u pomenutim sedimentima konstatovani su povećani sadržaji vanadijuma, cirkona, nikla, kobalta i drugih metala. “Na osnovu dobijenih podataka

može se zaključiti da na prostoru opštine Pljevlja sadržaji uranske mineralizacije ne prelaze količine srednjih sadržaja u zemljinoj kori, a da su uočena neznatna povećanja tačkastog tipa”, ističe se u elaboratu. Međutim, iz Rudnika uglja Pljevlja za DN su kazali da povećanje sadržaja nuklearnih surovina nije zanemarljivo, ali tek nakon detaljnih geoloških istraživanja moglo bi se znati da li se pomenuti metali mogu eksploatisati. “To su pojave koje za sada nijesu rentabilne za eksploataciju. Bez novih istraživanja teško se mogu dati validni podaci. Za sve podbrojane metale neophodna su detaljna geološka istraživanja”, objasnili su iz Rudnika. Kako tvrde iz pljevaljskog Rudnika uglja, nalazište bakra u selu Varine je jedna od najzanimljivijih lokacija za istraživanje i eksploataciju. “Od nemetala operske gline su izuzetan resurs, uz cementne lapor-

Pored ruda, bogati i šumama Osim rudnog bogatstva, u najsjevernijem crnogorskom gradu značajan potencijal čine šume. Na području pljevaljskog kraja pod šumama nalazi se preko 58.000 hektara, zapremina raspoložive drvne mase prelazi 9.000.000 kubika. Godišnji prirast drvne mase je 243.000, a godišnja sječa je oko 150.000 metara kubnih. Preko 80 odsto drvne mase izvozi se van područja opštine.

Mineral Uranijuma

Nuklearna goriva

Pod pojmom nuklearnog goriva podrazumijevaju se uran i torijum. Izotop urana U-235 jedino je nuklearno gorivo koje se nalazi u prirodi, ali u malim količinama do 0,7 odsto u prirodnom uranu. Najčešće se u prirodi nalaze u vidu oksida ili silikata. Poznato je više od 200 minerala koji sadrže uran, ali je zbog male koncentracije za eksploataciju interesantan mali broj minerala: uraninit, branerit, euksenit, karnotiti. Za eksploataciju torijuma značajni su: monazit, torit i granerit. Najveća nalazišta urana se nalaze u morskoj vodi, ali sa malom koncentracijom. Nuklearne sirovine se koriste i u vojnoj industriji, što u posljednje vrijeme predstavlja problem u cijelom svijetu. ce koji čekaju da se metamorfišu u novac. Ukrasni građevinski kamen je hit u svijetu (prirodni materijal), bigar tj. siga već je u prošlosti korišćen. Međutim, kod bigara je karakteristično što sa protekom vremena on dobija na kvalitetu i atraktivnosti, kako za enterijer tako i za eksterijer. I ukrasni kamen i biger su idalni za uređenje turističkih kompleksa i za izvoz, naravno”, saopšteno je iz Rudnika uglja.

FORUM 2010

Problematična izgradnja auto-puta Izgradnja dionice od 38 kilometara auto-puta Bar-Boljari krajnje je problematična sa aspekta postojeće zaduženosti i mogućnosti servisiranja javnog duga u narednim godinama, a državi neće donijeti toliko značajne multiplikativne efekte, ocijenio je predsjednik Foruma 2010 Žarko Rakčević. On je naveo da Forum 2010 podržava gradnju novih puteva u Crnoj Gori, ali ne po svaku cijenu, u ovom trenutku i ne uz nametanje “dužničkog ropstva” logikom svršenog čina. “Postavlja se pitanje da li se zadužujemo produktivno sa stanovištva mogućnosti servisiranja javnog duga u narednim godinama”, rekao je Rakčević agenciji Mina biznis. Prema njegovim riječima, izgradnja tih 38 kilometara u kratkom i srednjem roku neće donijeti toliko značajne multiplikativne efekte državi sa aspekta saobraćaja, transporta robe, povećanja turističkog prometa i angažovanja domaće operative i radne snage. On je podsjetio da nije pitanje da li je dobro graditi mnogo bolju putnu infrastrukturu ili da li je dobro povezivati sjever i jug i integrisati prostor Crne Gore. Nije čak ni pitanje da li mogu ozbiljne kineske kompanije kvalitetno završti-

Rakčević ti 40-ak kilometara auto-puta za četiri godine. “Osnovno pitanje je da li je pametno i prioritetno da se već prezadužena zemlja dodatno zaduži za milijardu eura, sa kamatama, da bi izgradili samo parče auto-puta”, smatra Rakčević. On je precizirao da postaje krajnje problematično upravljanje javnim dugom, jer suštinski sa 680 miliona eura koliko bi trebalo dati garancije kineskoj Exim banci i 120 miliona eura koliko bi Crna Gora trebalo da se dodatno zaduži, tih 809 miliona eura sa kamatama će povećati dug države za milijardu eura. N.D.L.

CEnTAR zA RAzVOJ DURMITORA

Pare su uludo potrošene Efekti akcije pomoći za promociju zimske turističke sezone su nikakvi, svi napori su doživjeli fijasko, a pare uludo potrošene, ocijenili su u Centru za razvoj Durmitora. Direktor te NVO Darko Stijepović smatra da troškovi promocija nijesu mogli biti 60.000 eura, koliko je skupljeno u akciji, već su pare skrajnute ne znano kamo - apokalipsa je zadesila i tih 60.000. “Tako se pomoć hotelijerima i narodu sjevera pretvorila u zloupotrebu pomoći i solidarnosti. Oni isti koji daju pomoć i oni preko kojih to ide zapravo su prelili novac u svoje vagane, na

šta su, jasno je sada kao dan, od početka i mislili”, naveo je Stijepović u saopštenju podsjećajući da su Ministarstvo turizma, Nacionalna turistička organizacija (NTO) i Crnogorsko turističko udruženje (CTU) skupili 60.000 eura pomoći za promociju zimske turističke sezone i da umanje efekte slabih sniježnih padavina. Prema njegovim riječima, sva promotivna akcija i pomoć hotelijerima i narodu na sjeveru bili su feštađuni koji su prošetali glavnom ulicom, progacali “šljokaćem” na skijalištu Javorovača, odsvirali melodije koje niko ne ču i nestadoše kao da nikad nijesu ni dolazili. N.D.L.

Disinflacioni trend ne vodi u deflaciju U Crnoj Gori posljednjih mjeseci postoji disinflacioni trend, ali on nužno ne vodi u deflaciju, smatraju u Centralnoj banci (CBCG). Predstavnik Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku u CBCG Mirjana Đuranović rekla je agenciji Mina biznis da treba imati u vidu činjenicu da tokom prošle godine nije zabilježen pad cijena na godišnjem nivou ni u jednom mjesecu. “Godišnja inflacija za prošlu godinu je iznosila 0,4 odsto, a godišnja u januaru ove 0,1 odsto. Da bismo govorili o deflaciji potrebno je da se bilježi pad cijena i na godišnjem nivou, ali jedan dugi vremenski pe-

riod, naravno uz niz drugih faktora koji karakterišu slabost ukupne ekonomije”, kazala je Đuranović. Ona je, komentarišući Monstatov podatak da se u Crnoj Gori, prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena (HICP), već šest mjesec uzastopno bilježi deflacija, rekla da postoji disinflacioni trend, ali da on nužno ne vodi u deflaciju. “Kako je deflacija istorijski rijetka pojava, daleko rjeđa od inflacije, a činjenica je da izaziva sveukupnu stagnaciju, pad proizvodnje, zaposlenosti, za sad bismo radije koristili pojam pad cijena, a ne deflacija”, dodala je Đuranović. N.D.L.

8 DRUŠTVO povodom rođenja stefana nemanje

Litija od hrama do Nemanjinog grada

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

Groblje na Čepurcima

Patrijarh Irinej litiju je predvodio ulicama Podgorice od hrama do Nemanjinog grada na obali Ribnice

Patrijarh sprski Irinej služio je u subotu, 1. marta, liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici povodom 900 godina od rođenja Svetog Simenona Mirotočivog (Stefan Nemanja). Nakon liturgije, patrijarh Irinej zajedno sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijom i sveštenstvom, predvodio je Svetosimeonsku litiju ulicama Podgorice, od Hrama do Nemanjinog grada na ušću Ribnice u Moraču, gdje je rođen Stefan Nemanja. Litiji je prisustvovalo više stotina građana. Patrijarh Irinej poručio je da su srpski i crnogorski narod sijamski blizanci, nerazdvojni i nepodijeljeni. Mitroplit Amfilohije poklonio je patrijarhu Irineju u znak zahvalnosti zbog po-

sjete Podgorici ikonu Stefana Nemanje. Na Svetosimeonskoj akademiji, koja je odražana na ostacima Nemanjinog grada na obali Ribnice, besjedu je održao akademik Matija Bećković. “Nemanja je simbol našeg trajanja, slave i stradanja, prvi koji nas je učio kako se opstaje i pobjeđuje. On nam je izdao prvu zabranu brbljanja i dao ideju o svetinji tišine, ćutanja i tihovanja”, poručio je, između ostalog, Bećković. Prema podacima sa Vikipedije, Stefan Nemanja, rodonačelnik vladarske dinastije Nemanjića i tvorac moćne srpske države u srednjem vijeku, rođen je u Ribnici, današnjoj Podgorici. M.M.K.

Mihailo: Mitropolite birao Zbor Crnogoraca Tokom istorije, crnogorske mitropolite je birao Zbor Crnogoraca na Cetinju, saopštio je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo. On je rekao da “Crnogorcima Srbi nijesu birali mitropolite, a danas se crnogorski mitropoliti postavljaju iz Beograda”. “Tako je crnogorski mitropolit

bio i neki Bradvarević instaliran iz Beograda, kao što je i Amfilohije Radović instaliran. Ako Amfilohijeva crkva ima kontinuitet, zašto se ne nastavi kontinuitet da crnogorskoga mitropolita, kao što je bilo kroz istoriju, ne bira Beograd, već ga biraju Crnogorci? Beograd odlučuje ko će da sjedi u Cetinjskom manastiru”, tvrdi Mihailo.

Čepurci

Groblje pod video nadzorom Prilaz za invalidna lica u Zagoriču

Izvršni direktor podgoričkog preduzeća “Pogrebne usluge” Slobodan Stanović najavio je za Dnevne novine da će u narednom periodu video nadzorom pokriti gradsko groblje na Čepurcima. On je za naše novine precizirao da će ovaj vid obezbjeđenja biti postavljen nakon što ograde gradsko groblje. “U prodavnici pogrebne opreme u kojoj se nedavno desila oružana pljačka, licencirana firma postavila je video nadzor čime je povećana zaštita imovine i zaposlenih, a po ograđivanju groblja ovaj vid obezbjeđenja ćemo proširiti na groblje”, saopštio je Stanović. Na Čepurcima će, kako je najavio, po okončanju raspisanog tendera i stvaranju zakonskih uslova izabrani izvođač započeti sa izgradnjom ogradnog zida sa metalnom konstrukcijom iza kapela. Stanović se nada da će se po okončanju ostavinskog postupka porodice Dervišević brzo steći uslovi za proširenje groblja Čepurci.

Slobodan Stanović najavio je raspisivanje javnog poziva za nadgradnju zida oko groblja u Zagoriču sa sjeverne strane i izgradnju ogradnog zida umjesto žičane ograde u dužini od 91 metar. “Po sugestijama građanan ZagoTakođe je najavio uređenje. “Na Čepurcima smo počeli sa sadnjom novog drveća umjesto uklonjenih oboljelih borova”, naveo je Stanović. On kaže da je na groblju u Zagoruču u toku izgradnja 75 malih grobnica. Radove izvodi Studio projekt Podgorica koji je bio najpovoljniji ponuđač na javnom pozivu. “Po završetku izgradnje grobnica na ovom groblju obučeni radni-

riča na kapeli na groblju je izgrađen odgovarajući prilaz za invalidna lica. Ovih dana će početi asfaltiranje prostora ispred kapije na ulazu u groblje, čime će se dobiti mjesto za parkiranje 50 i više automobila”, rekao je Stanović. ci će raditi vodovodnu mrežu i postaviti šest do sedam livenih česmi. Planirano je i asfaltiranje svih staza koje su u veoma lošem stanju, a ove poslove će odraditi Putevi Podgorica. Poslove postavljanja ivičnjaka na ovim stazama će odraditi naši obučeni radnici. Planirano je ozelenjavanje ovog groblja sadnicama bijele breze i još jedne odgovarajuće vrste drveta”, naglasio je Stanović. M.M.K.

Za pravoslavne vjernike

Vaskršnji post počeo danas Za pravoslavne vjernike danas je počeo višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post. Post se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista - Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 20. aprila. Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog meseca po slije proljećnje ravnodnevnice. Prva nedjelja posta zove se Čista, a posljednja je Nedelja pravoslavlja, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju - Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvijetna i Strašna ili Stradalna nedjelja. Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski

praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva. Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio 40 dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušnja koja mu je postavio Sotona. Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće. Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa. Uz jednodnevne postove postoje i četiri višednevna posta, a osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post. M.M.K.

DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. NeriješeN status

Pola Vojske radi na određeno Milica Krgović

U Vojsci Crne Gore zaposleno je 1.800 radnika, od kojih oko 50 odsto radi na određeno

ola pripadnika Vojske Crne Gore radi na određeno vrijeme. Zakonom o Vojsci odriješene su ruke poslodavcu da sa vojnicima zaključuje ugovore na određeno i nakon dvije godine rada, čime se ova kategorija zaposlenih nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na druge crnogorske radnike.

Prema podacima Sindikata Vojske Crne Gore, na određeno radi oko 50 odsto pripadnika VCG. Predsjednik Sindikata Mladen Burić izjavio je Dnevnim novinama da je u VCG zaposleno oko 1.800 radnika, te da na određeno radi blizu 900 zaposlenih. Neki od pripadnika naše odbrane na određeno su angažovani i po 15-ak godina. Neravnopravnog položaja vojnika u odnosu na druge radnike svjesni su u Sindikatu Vojske zbog čega su i inicirali kod Ministarstva odbrane izmjene Zakona o VCG kako bi i ova kategorija zaposlenih nakon dvije godine rada dobila stalan posao. Odredba Zakona o radu koja je stupila na snagu krajem prošle godine, a po kojoj se ugovori o radu nakon dvije godine rada kod istog poslodavca tarsformišu na neodređeno, ne primjenjuje se na pripadnike crnogorske vojske. Pitanje radnog statusa vojnika regulisano je Zakonom o VCG po kome ne postoji obaveza da se ugovoru i nakon dvije godine rada transformišu na neodređeno. “Tražimo da se pokrenu izmjene Zakona o VCG kako bi se on usaglasio sa propisom o radu. Zakonom o radu od 22. decembra prošle godine predviđeno je da sva lica koja su radila na određeno dvije godine dobiju status radnika na neodređeno vrijeme, odnosno da se prime u stalni radni odnos.

900 pripadnika VCG zaposleno je na određeno vrijeme, procjene su Sindikata Vojske Crne Gore

U Vojsci Crne Gore postoji znatan broj zaposlenih koji rade na određeno, a to su vojnici po ugovoru. Problem je Zakon o Vojsci koji predviđa kategoriju lica koja mogu da rade na određeno i poslije dvije godine, a to su vojnici po ugovoru, podoficiri po ugovoru i oficiri po ugovoru”, objasnio je za DN Burić. Burić predlaže izmjene propisa o VCG kako bi se eliminisao neravnopravni položaj vojnika ugovoraca sa ostalim radnicima u državi. On je podsjetio da je delegacija Sindikata o tom i još nekoliko gorućih problema koji tište pripadnike VCG razgovarala nedavno sa ministarkom odbrane Milicom Pejanović-Đurišić i njenim saradncima. Delagacija radničke organizacije, u kojoj se osim Burića nalazio i Dragan Marić, očekuje da će vojni resor uslišiti njihove inicijative.

Samci bez šansi za stan Sindikat VCG zatražio je od vojnih vlasti i izmjene Pravilnika o rješavanju stambenih potreba u Ministarstvu odbrane. Mladen Burić smatra da Pravilnik ima niz manjkavosti. “Predložili smo i kako da se ubudeće rješavaju stambena pitanja zaposlenih u Vojsci i Ministarstvu odbrane. Nedostaci u sadašnjem Pravilniku dovode u nezavidan položaj jednu grupu zaposlenih u VCG, a to su lica koja nemaju bračni status i porodice koje nemaju djecu. Oni prema ovom Pravilni-

suPer VOLi

ku nemaju nikave šanse da dobiju stan. Prilikom raspodjele stanova boduje se svaki član porodice, tako da porodice koje imaju bračni status i djecu imaju odmah u startu više bodova i šansi da dobiju krov nad glavom”, pojašnjava Burić. On dodaje da su vojnom resoru predložili i da ustupi dio zemljišta koje im je na raspolaganju Crnogorskom fondu za solidrano stambenu izgradnju. Fond bi na tom zemljištu, kako je pojasnio Burić, izgradio stanove za rje-

šavanje stambenih pitanja radnika. “Jedan od naših predloga Ministarstvu odbrane je i da se dijelu zaposlenih odobri jednokratan novčani iznos od 15.000 do 20.000 eura i riješi njihova stambena problematika. Ima lica koja bi to prihvatila. Treba razmotriti i mogućnost da se umjesto čvrstih objekata na zemljištu koje je vlasništvo Vojske grade montažne kuće i time riješi stambeno pitanje određenog broja radnika”, kazao je Burić.

izVještaj O NasiLju

Veliki broj akcija za posjetioce U timu i član NVO U “Super Voliju” je tokom vikenda upriličena prezentacija Plantažinih vina, pa su tako kupci mogli uz degustaciju, poklone i savjete stručnjaka izabrati omiljena vina po specijalnim cijenama. Marketing menadžer kompanije Voli Olivera Šuškavčević istakla je da će se u Super Voliju i tokom narednih nekoliko vikenda organizovati edukativni sadržaji, radionoce za mališane i odrasle i promocije. “Ovo je prvi od vikenda koji najmeravamo da organizujemo u objektu Super Voli, inače najvećem maloprodajnom objektu u Crnoj Gori. Ovog vikenda upriličili smo događaj namijenjen potrošačima, a to je sjajna promocija Plantažinih vina. Osim posebnih cijena, predstavljeno je njihovo novo vino”, objasnila je Šuškavčević. Tokom prezentacije, kupci su uživali u nastupu dva učenika Muzičke škole koji su svirali džez i klasičnu muziku. Marketing menadžer Volija kazala je da je veliko interesovanje potrošača za događaj koji je kompanija pripremila tokom dana vikenda. “Naši potrošači su veoma zainteresovani da proniknu u sve tajne ukusa i vina i da ih u sve to uvedu stručnjaci. Osim pomenutog, potrošači su imali prilike da

Ministarstvo zdravlja izabralo je kandidatkinju NVO Crnogorski ženski lobi Valentinu Vlahović za člana nacionalnog tima za izradu globalnog izvještaja o statusu prevencije nasilja. Ovaj izvještaj zdravstveni resor će izraditi u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). “Ministarstvo zdravlja uputilo je 3. decembra 2013. godine javni poziv nevladinim organizaci-

jama za predlaganje kandidata/ kandidatkinje za člana nacionalnog tima za izradu globalnog izvještaja o statusu prevencije nasilja. Na ovaj poziv nije bilo prijavljenih kandidata iz navladinih organizacija. Na ponovljeni javni poziv od 3. februara 2014. godine prijavila se nevladina organizacija Crnogorski ženski lobi i predložila kandidatkinju Valentinu Vlahović”, obrazložili su u zdravstvenom resoru. M.M.K.

POVOdOm 8. marta

Akcija u Super Voliju se posavjetuju o zdravoj hrani sa stručnjacima Hipa, a mališani da se druže sa maskotom slončetom koji je među najmlađima izazvao pravu pometnju. Chicco kozmetika pripremila je poklone namijenjene mališanima, kao i Listerina koja je predstavila novitete kada je u pitanju higijena zuba”, kaže Šuškavčević. Ona dodaje da je pored akcija kompanija Voli pripremila i jedan sjajan poklon za potrošače koji ostvare račun od 50 eura i više veliku picu kaprićozu i koka-kolu u restoranu na prvom spratu. On je pozvala i sve potrošače da

učestvuju u nedjeljnoj nagradnoj igri. “Izvlačenje će se obavljati svakog vikenda, a srećni dobitnik će dobiti potrošačku korpu u iznosu od 50 eura”, obrazložila je ona i dodala da je za učešće u nagradnoj igri dovoljno imati račun od 10 eura i više. U susret 8. martu kompanija Voli daće specijalne popuste na najprodavanije atrikle. “Na osnovu naših analiza to su vina, bombonjere i kozmetički setovi. Tako da će svi artikli iz ovih grupa imati specijalnu cijenu”, zaključila je Šuškavčević. Ma.I.

Za dame tretman odvikavanja Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) organizuje povodom 8. marta - Dana žena, besplatno Savjetovalište za odvikavanje od pušenja za pripadnice ljepšeg pola. “Naše očekivanje je da se prijavi što više dama koje su zainteresovane da prestanu biti zavisne od konzumiranja duvanskih proizvoda. Istovremeno želja CDPRa je da što više žena u Crnoj Gori prestane biti zavisno od duvanskih proizvoda, a time svoj život učini ljepšim i zdravijim”, saopštio

je sekretar ovog društva Domagoj Žarković. Tretman pored pripremnog časa sadrži pet časova odvikavanja od pušenja, koji će, kako je najavljeno, biti održani u dogovoru sa polaznicama Savjetovališta. “Prvih osam dama koje su zainteresovane za tretmane odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti za besplatan tretman do petka 7. marta od 18 do 20 sati na brojeve telefone 020 665 633 i 069 530 666”, navodi se u saopštenju. M.M.K.

10 HRONIKA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. Zaplijenjeni skank

Hbo u crNoj gori

Novi dokumentarni film o Pink Panterima Na graNičNom prelazu SukobiN

Zaplijenjena 22 kilograma skanka Pripadnici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Uprave carina i granične policije Republike Albanije, na graničnom prelazu Sukobin – Murićani spriječilil su pokušaj krijumčarenja oko 22 kilograma skanka iz Republike Albanije u Crnu Goru. Kako je saopšteno iz Uprave policije, skank je pronađen prilikom kontrole putničkog vozila marke “mercedes”, albanskih registarskih oznaka, kojim je uprav-

ljao albanski državljanin L.H. (53). “Pretresom su, u bankinama pomenutog vozila, pronađena 23 pvc pakovanja koja su ukupno sadržala oko 22 kilograma materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana tipa skank. L.H, vozilo i pronađena materija su, u skladu sa protokolom o radu na ZGP Sukobin – Murićani, predati policiji Republike Albanije radi daljeg postupanja”, saopšteno je iz Uprave policije. N.P.

apelacioNi Sud

Potvrđena kazna Apelacioni sud potvrdio je presudu Enesu Mešiću (27), rođenom u Brčkom, sa stalnim prebivalištem u Bijelom Polju, kojom je osuđen na godinu zatvora zbog posjedovanja droge. Mešić se teretio da je 18. jula prošle godine u Bijelom Polju, neovlašćeno, radi prodaje, kod sebe držao 0,42 grama droge –

psihotropne supstance metilfenidon, koja je Zakonom o sprečavanju zloupotrebe droga i psihoaktivnih supstanci zabranjena. Drogu je policija pronašla prilikom pretresa Mešića. Okrivljeni je negirao krivicu, tvrdeći da mu je ovu suspstancu dao jedan momak dok je radio na građevini u Budvi. B.Č.

Ekipa američke TV mreže HBO nedavno je boravila u Nacinalnom birou Interpola u Podgorici, gdje su za potrebe snimanja dokumentarnog filma o poznatoj kriminalnoj grupi “Pink Panter”, razgovarali sa šefom Biroa Dejanom Đurovićem, saznaju Dnevne novine. Procjene Interpola, koji u posebnom odjeljku evidentiraju podatke o poduhvatima i članovima “Pink Pantera”, jesu da je od 70 evidentiranih članova čak 35 porijeklom iz Crne Gore. Policija vjeruje da su Crnogorci veoma važne karike u posebnim ćelijama “Pink Pantera” ili su makar imali važna zaduženja prilikom nekih milionskih pljački. Upravo ova informacija je i razlog posjete poznate američke TV mreže koja je odlučila da gledaocima kroz dokumentarac opiše način funkcionisanja i rada ove nadaleko poznate kriminalne grupe. Članovi bande “Pink Panter” poznati su po preciznom i temeljnom planiranju pljačke, ali i po munjevitom izvođenju, tako da im je za neke veće krađe nekad bilo potrebno svega nekoliko minuta. Prema podacima Uprave policije, u zatvorima u zemlji i inostranstvu se nalazi sedam Crnogoraca. Rifat Hadžiahmetović je u zatvoru u Japanu, Radovan Jelušić u Crnoj Gori, dok se Zoran Kostić i Nikola Ivanović nalaze u francuskom zatvoru. Predrag Vujošević je u ćelijama belgijskog zatvora, a Vladimir Lekić i Duško Martinović u Crnoj Gori. U

Đurović

Mađarskoj je u zatvoru David Vujović, u Švajcarskoj Vlado Vujačić i Đuro Mićunović, a u Beogradu Miodrag Jovićević. Banda je dobila naziv “Pink Panter” poslije pljačke ekskluzivne juvelirnice “Graf” u londonskoj ulici Bond strit, maja 2002. godine. Pretresom stana jednog od osumnjičenih, u kutiji od pomade pronađen je prsten sa plavim dijamantom vrijedan skoro pola miliona funti. Pronalazak prstena podsjetio je na scenu iz jednog od serijala filmova “Pink Panter”, kad čuveni inspektor Kluzo, koga je tumačio Piter Selers, na isti način pronalazi dijamant “Pink Panter”. Dokumentarni film o “Pink Panteru” britanske rediteljice Havane Marking pod nazivom “Smash and Grab: The Story of Pink

Panthers” (Razbij i zgrabi: Priča o Pink Panterima) premijerno je prikazan prošle godine. Poluanimirani film govori o pripremi, izvođenju “poslova” koji ne smiju da traju duže od 30 sekundi, kao i o onome što slijedi nakon pljačke prodaji ukradene robe i konstantnoj paranoji. Članovi bande “Pink Panter” ništa ne prepuštaju slučaju. Više od deceniju oni “operišu” po zlatarama širom svijeta. Vrlo dobro znaju gdje su izloženi najbolji dragulji, zlatni nakit, skupocjeni satovi, dijamanti. Mjesecima osmatraju cilj, dolaze kao kupci, interesujući se za najskuplje komade nakita, a za to vrijeme gledaju kako funkcioniše sistem obezbjeđenja, koliko je radnika, u kom periodu dana je najmanja gužva. N.P.

HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

SOCTA

U CRNOJ GORI 20 KRIMINALNIH GRUPA

Policija zna za 200 zelenaša Nataša Pajović

roj organizovanih kriminalnih grupa u posljednje tri godine smanjen je sa prvobitnih 35 na 20, navodi se u dokumentu Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala – SOCTA, koji je izradila Uprava policije. Najparadoksalniji podatak u izvještaju je da policija priznaje da postoje saznanja da se više od 200 osoba bavi davanjem novca na kamatu i da se tako godišnje obrne 70 miliona eura. Nijedan od njih u minule tri godine nije se našao iza rešetaka.

Ministarstvo unutrašnjih poslova juče je objavilo javni dio dokumenta o procjenama opasnosti od teškog i organizovanog kriminala, u kojem su sadržani uglavnom uopšteni podaci o pojavi teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Drugi dio ovog važnog dokumenta, u kojem su sadržani konkretni podaci o djelovanju i članovima kriminalnih grupa, nosi oznaku tajnosti i dostupan je isključivo bezbjednosnim službama - policiji, Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Tužilaštvu. Ključni podatak u spisima ove bezbjednosne knjige jeste činjenica da u odnosu na prethodne procjene objavljene 2011. godine, broj organizovanih krimi-

Kokain skuplji nego na Zapadu Prodajna cijena kokaina na lokalnom tržištu u Crnoj Gori kreće se oko 80-100 eura za jedan gram i 3040.000 eura za kilogram. Ta cijena veća je od one na tržištima zapadne Evrope, gdje se kreće u prosjeku oko 75 eura za gram. Ovo ukazuje na malu ponudu u Crnoj Gori, odnosno da kokain na lokalnom narko tržištu nije dostupan u velikim količinama.

nalnih grupa (OKG) smanjio se sa 35 na 20. Prema policijskoj analizi, smanjenje broja aktivnih kriminalnih grupa uslovljeno je djelovanjem nekoliko faktora. Neke kriminalne ćelije su, prema operativnim podacima, ugašene, one malobrojnije pri-

pojile su se kriminalnim organizacijama visokokotiranim u mafijaškom miljeu, a ima i onih koje su raskrinkane u policijskim akcijama.

● PRODAJU DROGU I NA ULICAMA ZAPADNE EVROPE Policija procjenjuje da je trgovina drogom glavna aktivnost organizovanog kriminala u Crnoj Gori, jer registrovane kriminalne grupe, u cilju pribavljanja protivpravne imovinske koristi, svoje primarne i najznačajnije kriminalne aktivnosti sprovode u oblasti međunarodnog krijumčarenja različitih vrsta narko-

tika (kokaina, heroina i marihuane), dok su kao sekundarne kriminalne aktivnosti registrovane pranje novca, krijumčarenje akciznih roba, krijumčarenje oružja, krijumčarenje motornih vozila i zelenašenje. Zabilježeno je da pojedini kriminalni klanovi iz Crne Gore, koristeće od ranije uspostavljane veze u kriminalnim strukturama, šalju svoje pripadnike u pojedine zemlje Evrope, gdje imaju značajnu ulogu u distribuciji kokaina na uličnom nivou (Švajcarska, Danska i Švedska). Pored stalnih članova, ove OKG imaju razvijene mreže povremenih članova, koje najčešće čine pomorci sa prostora Crne Gore, Srbije i Hrvatske, koji su mahom zaposleni na

Marihuana najje inija u Tuzima

Marihuana se za uličnu prodaju obično uzima u količinama između 0,5 kg do jedan kilogram, za koji cijena varira od 850 eura u okolini Tuzi, blizu granice sa Albanijom, pa sve do 1.500 eura u primorskim gradovima Budva i Herceg Novi u toku sezone. kontejnerskim brodovima kompanije MSC. Njihova uloga vezana je za direktan prihvat kokaina prilikom ukrcaja, njegovo skrivanje tokom transporta na različitim mjestima (kabine, šupljine broda, mašinski pogonii kontejneri) i kasniji iskrcaj sa broda na različite načine. Za navedenu aktivnost obično su plaćeni od 2.200 do 2.500 eura po kilogramu. Za organizaciju ovakve aktivnosti potrebna je i dobra povezanost sa agencijama čija je osnovna djelatnost ukrcaj pomoraca, kao i sa određenim strukturama unutar kompanija koje se bave brodskim prevozom.

● U PROMETU STALNO 30 MILIONA EURA Kriminalno poslovanje u oblasti zelenašenja u Crnoj Gori predstavlja problem većeg obima nego što se to ranije pretpostavljalo. Procjenjuje se da se u svakom momentu u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca, koji je dat na pozajmicu pod zelenaškom kamatom. Na ovaj način oko 200 identifikovanih osoba, koje su uključene u ovu vrstu kriminalnog poslovanja, u toku jedne kalendarske godine ostvare profit i do 70 miliona eura, stoji u dokumentu SOCTA.

12 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

SINDIKAT

Prevareni radnici traže raskid ugovora BAR - Sindikalna organizacija Kontejnerskog terminala i generalih tereta (SOZ KTGT), jedna od sindikalnih organizacija ove kompanije, traži neopozivu ostavku dosadašnjeg izvršnog direktora AD KTGT Andrije Radusinovića jer je, prema njihovim tvrdnjama, prevario radnike. Takođe traže od nadležnih institucija i da pokrenu postupak raskida Ugovora, zbog nepoštovanja Kolektivnog ugovora. Od početka procesa privatizacije, radnicima je obećavano, od strane prodavca - Vlade Crne Gore i svih ostalih subjekata koji su učestvovali u tom procesu, da će Kolektivni ugovor novi vlasnik morati da ispoštuje u cjelini. “Strahovanja koja su zaposleni u KTGT imali nekoliko prethodnih mjeseci su se, na žalost, obistinila već na prvom testu. Januarska pla-

ta koja je isplaćena zaposlenima nije bila u skladu sa Kolektivnim ugovorom, niti sa Uredbom Vlade CG o obračunu zarada od januara 2011. godine”, saopštio je Luka Klisić, predsjednik SOZ KTGT. On je rekao da je tim povodom održana hitna sjednica Izvršnog odbora SOZ KTGT na kojoj je tražena ostavka Radusinovića, te pokretanje postupka raskida Ugovora, pošto je nepoštovanje Kolektivnog ugovora jedan od uslova za raskid. “Napominjemo da smo i dalje pri istom stavu da nije niko protiv privatizacije, ali da se potpisani Kolektivni ugovor mora ispoštovati u cjelini”, istakao je Klisić uz napomenu da je u cilju primarne zaštite radničkih prava već stupio u kontakt sa drugim sindikatom ove kompanije od kojeg očekuje podršku. A.LJ.

KULTURA

PROJEKAT

Valorizovati bošnjačko nasljeđe Kreativnost u borbi protiv droge NIKŠIĆ - Nevladina organizacija Istok otpočela realizaciju projekta “Izaberimo zdrav život” koji je djelimično podržan od Ministarstva finansija iz oblasti “Doprinos u borbi protiv droge i oblasti zavisnosti”. Tim projektom predviđeno je štampanje propagandnog materijala i štampanje brošure “Izaberimo zdrav život” koja je predviđena za učenike osnovnih i srednjih škola i čija je tema borba protiv narkotika. “U okviru projekta planirano je predavanje na istoimenu temu, kao i testovi nakon predavanja. Predavanja će održati apsolvent Odsjeka za psihologiju obučena za ovu temu Jovana Ljujić. Predviđeno je da se posjeti de-

set osnovnih i tri srednje škole. Osnovci će imati priliku da kroz poeziju iskažu svoje negodovanje porocima, kao i da nakon predavanja pokažu stečeno znanje putem testova. Učenicima će biti obezbijeđeno gostovanje na lokalnoj televiziji kako bi javnosti prezentovali učešće u realizaciji projekta i poslali poruku o nepotrebnosti loših navika”, saoštila je koordinaor projekta Nataša Karadžić. Projekat se realizuje u šest faza kroz predavanja, podjelu propagandnog materijala na ulicama grada, podjelu brošura učenicima, test provjere stečenog znanja, te slanje literalnih radova i gostovanje u emisiji. J.L.

BIJELO POLJE - Bošnjački kulturni centar sinoć je u restoranu “Centar” promovisao studije o valorizaciji bošnjačkog spomeničkog nasljeđa u Bijelom Polju (Hajdar-pašina džamija u Radulićima i stari kameni most u Bistrici), a priređeno je veče duhovne muzike, ilahije i kaside. Predsjednik Bošnjačkog kulturnog centra Damir Šabanović istakao je da se vrijednost kulture jednog naroda ogleda u maniru kojim čuva ono što je stvorila. “Domet i snaga tog manira ogledaju se u njegovoj istorijskoj i estetskoj dimenziji. Istorijskoj da

ono što je prošlo očuva i uputi na budućnost, a estetskoj da ukaže na pojam i karakterističnu percepciju lijepog koju u svom temelju njeguje”, kazao je Šabanović. Na promociji studije govorili su mr Sahret Hajdarpašić i mr Sait Šabotić koji su istakli da Hajdar-pašina džamija u Radulićima i stari kameni most u Bistrici predstavljaju pravi biser kulturno-spomeničkog nasljeđa, te kao takvi treba da budu naučno i kulturno valorizovani. Oni smatraju i da će valorizacija ovih spomenika kulture doprinijeti turističkoj ponudi Bi-

jelog Polja i pospješiti njegov dalji razvoj. U okviru večeri bošnjačke duhovne muzike, uvodnu riječ o estetici ilahija i kasida iznio je Afan Latić profesor medrese “Mehmed Fatih” u Podgorici. “Ilahije i kaside su vrsta jasnog, ali po dubini nedoseživog govora koji u sebi i dalje čuva ljepotu ljepotu izraza i čar metafizike”, istakao je prof. Latić, nakon čega je hor “Đulistan” iz Novog Pazara priredio koncert ilahija i kasida. Donator programa je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. B.Č.

MUZIČKA ŠKOLA

Uspješan seminar za mlade bubnjare

TIVAT - U dvorani Muzičke škole protekle subote održan je “workshop” na temu “Razvoj i primjena bubnjeva u modernoj muzici”. Prezentaciju je održao Slaven Ljujić, student “Berklee College of Music” u Bostonu. Slaven je školovanje započeo kao učenik

gitare u muzičkoj školi u Nikšiću. Tokom srednje škole u Podgorici pokazao je veliko interesovanje za bubnjeve i zahvaljujući stipendiji pronašao se u Bostonu, a svoje znanje i umijeće mladi muzičar juče je podijelio sa učenicima tivatske Muzičke škole. Z.K.

OBAVJEŠTENJE O RESTRUKTURIRANJU SPAJANJEM Na osnovu Zakona o privrednim društvima čl. 22. i čl.22a. t.12. privredna društva “STARI PRISTAN“ D.O.O. za promet roba i usluga – Bar, ul.“J. Tomaševića“ br. 35. reg.br. 5 -0305544/013, PIB 02465418 /društvo preuzimalac/ i Društvo za proizvodnju, promet roba i usluga export-import „STARI PRISTAN II“ – Bar, ul. “J. Tomaševića“, br.35, reg.br. 5-0537025/004, PIB 02759802 /preuzeto društvo/, su otpočele postupak restrukturiranja - spajanjem. U poslovnim prostorijama nevedenih privrenih društava, svim zainteresovanim licima, obezbeđen je uvid u dokumentaciju o spajanju navedenih privrednih društava određenu članom 22. t.16. Zakona o privrednim društvima.

PROTOKOL

Unapređenje saradnje BUDVA - Predstavnici Turističkih organizacije Budve i Novog Sada potpisali su protokol o saradnji na štandu TONS na sajmu turizma u Beogradu. Ovim protokolom, kako je rečeno, biće unaprijeđeni

već izuzetno kvalitetni pobratimski odnosi ova dva grada. “Ovim Protokolom TONS i TOB kao činioci turističke ponude grada Novog Sada, odnosno opštine Budva, uspostavljaju saradnju na

realizaciji programa i projekata od obostranog interesa, a sa zajedničkim ciljem obogaćenja i unapređenja turističke ponude Novog Sada i Budve”, rečeno je nakon potpisanog protokola.N.L.

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. ZVERINJAK

Čekajući iseljenje u mraku Jovana Lasica

ok čekaju iseljenje iz svojih domova, koje je po sudskoj odluci zakazano za 25. mart, nekoliko porodica iz sirotinjskog naselja Zverinjak kod Željezare neplaćeni računi za struju ostavili su da taj dan iščekaju u potpunom mraku.

NIKŠIĆ - Uz sve egzistencijalne probleme koje imaju, sedam porodica sa preko 50 članova najviše muči to što ne znaju gdje će krajem mjeseca, nakon što svoje skromne barake izgrađene od dasaka i salonita zamijene ulicom. Teško oboljeli i nepokretni Adem Špatuljaj priznaje da dug za struju zaista postoji, ali tvrdi da su mjesečni računi preveliki u odnosnu na njihovu dnevnu potrošnju. Zaista, u oronuloj baraci u kojoj živi nema kućnih aparata koji bi mogli utrošiti toliku električnu energiju, jer pored televizora u kućerku nema drugih “modernih aparata”. “U ovoj baraci žive tri porodice i ukupno nas je 12, dok imamo troje maloljetno djece. Svi imaju svoju sobu, u ovoj smo Adem i ja, u ostalim sobama su mi dva sina sa ženama i djecom gdje spavaju i žive, sve u jednoj sobi. Šta mi ovdje možemo potrošiti? Nije moguće da nam računi stižu po 200, 300 eura kad nam rade samo sijalice i evo ovaj televizor. Nemamo ni električni šporet, već se grijemo na drva. Mi smo se žalili i Elektrodistribuciji, pa su nam kazali da su u ovoj baraci slabe instalacije i postoji jedan kabl pod vlagom koji vuče struju. A oni ne mogu znati tačno jer se mora rastaviti cijela baraka da bi se to otkrilo. A zašto time da se bakće-

mo kad će da nas uskoro isele odavde”, priča Ademova supruga Sabrija. Porodica Špatulaj, kao i većina stanovnika pomenutog naselja, živi od socijalne pomoći koja u njihovom slučaju iznosi 64 eura. Oni objašnjavaju da je toliko novca nedovoljno za sve ljudske potrebe, jedva da imaju za hranu a kamoli za račune za struju, koji su nekada iznosili i po nekoliko stotina eura. “Mi ne krivimo nikoga, ali ti računi su se nakupili, a mi bismo ih redovno plaćali da nas ne sele svako malo. Puste nas po dva ili tri mjeseca, pa onda opet dođu da nas sele. Nama je kao socijalnim slučajevima struja umanjena za 40 odsto, ali odakle nam i toliko da plaćamo kad treba nešto da jedemo i da kupimo lijekove. Adem je imao moždani udar, ima gangrenu i oduzete su mu lijeva noga i ruka, a samo su mu tablete za cirkulaciju 80 eura.To je za nas pravo bogatstvo”, poručuje Sabrija dodajući da iz objekta u neposrednoj blizini treba da se iseli i njihov treći sin Rasim kojem je takođe isključena struja, dok druge porodice koje čekaju iseljenje nemaju problema sa strujom. Špatulaji pričaju da su plac kupili prije 14 godina kada su mislili da je imanje državno, dok je vlasnik zemljišta u stvari sveštenik Miodrag Todorović kojem je

prije tačno 50 godina porodičnu imovinu odluzela opština Nikšić, odnosno imanje od 8.000 kvadratnih metara. Odluka o vraćanju oko 4.500 kvadrata spornog zemljišta porodici Todorović, koje im je oduzeto prilikom državne eksproprijacije zemljišta, stigla je prije nekoliko godina, dok su

AZMONT AKADEMIJA

10. maja prošle godine žitelji dobili izvršno rješenje Opštinskog suda bez prava žalbe. Iseljenje je do sada više puta odlagano zbog nemogućnosti zbrinjavanja ukupno 52 osobe, među kojima ima maloljetnih lica i starih i invalidnih osoba. “Vjerujte da smo zahvalni tom

čovjeku od srca što nas je i ovoliko ovdje držao. I mi bismo tražili svoje da smo na njegovom mjestu. Nadamo se da će država nešto preduzeti jer nemamo gdje bez na ulicu, do sada smo se obraćali svim institucijama, ali nije bilo puno pomoći”, dodaje Adem.

OŠ ª JUGOSLAVIJAº

Počinje obuka za 1.200 kandidata Traže odgovornost direktorice škole Centar za obuku nezaposlenih lica Azmont akademija biće svečano otvoren u Bijelom Polju u utorak, 4. marta 2013. godine, u 11 časova. Preko 1.200 prijavljenih kandidata sticaće u narednim mjesecima znanja u tesarskim, zidarskim, vodoinstalaterskim i drugim građevinskim specijalnostima, bazirana na međunarodnim iskustvima. Prva ustanova ovakve vrste u Crnoj Gori nastala je kao rezultat saradnje azerbejdžanske kompanije Socar i Vlade Crne Gore, s ciljem rješavanja problema nezaposlenosti prvenstveno na sjeveru, ali i u ostalim gradovima zemlje i regiona. Otvaranju će prisustvovati gradonačelnik Bijelog Polja Aleksandar Žurić, visoki predstavnici Vlade i Džejms Vilson, izvršni direktor Portonovi projekta (Azmont Investments). Sa polaznicima će raditi neki od najboljih svjetskih stručnjaka za obuke, predvođeni Terijem Stenlijem, koji ima bogato iskustvo iz sličnih projekata širom svijeta. Nakon dobijanja sertifikata radnici će dobiti priliku da budu zaposleni na gradnji luksuznog turističkog kompleksa Portonovi, u Kumboru, koji je trenutno najveći turistički projekat u Evropi. Za gradnju kompleksa Portonovi će biti potrebno oko tri hiljade radnika, koliki je i kapa-

Gradiliste u Kumboru citet Centra za obuku, što znači da se zainteresovani i dalje mogu prijavljivati. Izgradnja Azmont akademije dio je programa korporativne društvene odgovornosti ove kompanije, a ukupna investicija tokom naredne tri godine iznosiće oko dva miliona eura.

U Azmontu planiraju da u narednom periodu u sklopu Akademije kreiraju i nove module za obuku u segmentu ugostiteljstva i wellness i spa usluga, uz svjetski poznate trenere koji će voditi programe iz kompanija kao sto su One & Only i Henri Chenot.

Nakon što je Više tužilaštvo profesoru matematike OŠ “Jugoslavija” iz Bara Petru Pješčiću stavilo na teret krivično djelo “obljuba zloupotrebom položaja” na štetu 13-godišnjeg učenika, ovu ustanovu je u srijedu posjetila inspektorka rada Ministarstva prosvjete Zdenka Grbavčević. Ona je napravila zapisnik koji će, kako je kazala, dostaviti upravi škole. Tim povodom su se oglasile NVO Xeggar i New word koje se bave zaštitom ljudskih prava, a koje očekuju da će u zapisnik inspektorka uvrstiti i odgovornost direktorice škole Lidije Raković. U saopštenju koje potpisuju predsjednice ovih udruženja Senka Rastoder i Seida Kurpejović, traži se odgovornost direktorke, jer kako su istakli, vijest koja je procurela u javnost nedjelju poslije prijavljivanja ovog slučaja barskoj policiji bila je prijavljena istovremeno i upravi škole, ali bez reakcije direktorice Raković. Ne samo da nije reagovala, navodi se u saopštenju, već su, po njenim izjavama koje je da-

vala medijima, za nju to samo “neke glasine”, ona ne zna šta je tu istina, te “ako ima išta od toga, tim problemom treba da se bave nadležni organi, a ne škola”. “Time je direktorica Raković pokazala da je interes za dobrobit djeteta, koji bi trebao da bude ispred svih interesa svakoj vaspitnoj ustanovi i društvu u cjelini, ona stavila u drugi plan, odnosno iza ličnih interesa”, istakli su iz ovih NVO dodajući da bi svakom direktoru škole, a i nastavnom kadru, na prvom mjestu trebalo da bude dobrobit djece, što se u ovom slučaju nije dogodilo. Direktorica, po mišljenju ovih NVO, bila je u zakonskoj i moralnoj obavezi da se bavi ovim problemom čak i da je imala samo sumnju u naznakama, a ne prijavu od strane roditelja, što propisuje i Konvencija o pravima djece, “tako da je, u najmanju ruku, iznenađujuća ovakva reakcija direktorice Raković”. U saopštenju ovih NVO stoji još tridesetak potpisa, uglavnom roditeja učenika OŠ “Jugoslavija”. A.LJ.

14 CRNA GORA KRAJ KARNEVALA

INVALIDI RADA

Štrajkači odlučni da istraju u zahtjevima BIJELO POLJE - Štrajkači odbor invalida rada iz Bijelog Polja, Berana, Rožaja, Mojkovca, Kolašina i Pljevalja sa nestrpljenjem očekuje ishod najavljenog današnjeg razgovora sa ministrom rada i socijalnog staranja Predragom Boškovićem u kabinetu predsjednika opštine Aleksandra Žurića. Navodeći da je simptomatično da ministar Bošković dolazi u Bijelo Polje upravo na dan kada su najavili protestnu šetnju prema Podgorici, predsjednik štrajkačkog odbora Marko Hajduković kazao je da su odlučni da ukoliko im se ne pruže čvrste garancije da će se ozbiljno pristupiti razmatranju njihovih zahtijeva, krenu u najavljenu protestnu šetnju prema Podgorici. “Za danas smo bili najavili protestnu šetnju u podne prema Podgorici, ali zbog najavljene posjete ministra Boškovića taj termin smo u slučaju neuspješnog dogovora prolongirali za 17 časova. U policiji ne dozvoljavaju da krenemo u protestnu šetnju jer navodno nijesmo pet dana ranije najavili promjenu termina pohoda. Takođe su nam sugerisali da ne krećemo u pohod jer se navodno plaše za naše zdrav-

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

lje i opomenuli su nas da takvim namjerama remetimo javni red i mir. Ali mi smo odlučni da ukoliko danas ne postignemo dogovor, idućeg ponedjeljka krenemo u najavljeni pohod prema Podgorici. Naravno da ćemo na vrijeme obavijestiti policiju”, poručio je Hajduković. Predstavnik invalida rada iz Rožaja Hajran Murić prenio je da su protekle sedmice razgovarali sa poslanikom i članom Odbora za ljudska prava dr Izetom Bralićem, koji je podržao zahtjev, da minimalna penzija za invalide rada bude 158 eura. “Bralić je obećao da će kao poslanik inicirati i podnijeti amandman o izmjenama i dopunama, koji tretira tu oblast da se njihovo pravo za penziju od 158 eura ostvari i da to bude zakonska obaveza za sve invalide rada Crne Gore. Vjerujemo da će se založiti da taj predlog dobije podršku u parlamentu, kako bi se invalidima rada koji su izgubili svoja prava ukidanjem tadašnje rente i ostali obespravljeni na neki način ovim udovoljilo i kompeziralo njihovu oštećenost, da bi se na neki način zaštitili”, kazao je Murić. B.Č.

Invalidi rada sa Izetom Bralicem (arhivski snimak)

Završen Praznik mimoze Portonovi HERCEG NOVI - Spaljivanjem Životija Bijedića, zvanog šjor od Fanga na hercegnovskom Škveru organizovana je završna fešta 45. Praznika mimoze Portonovi. U suđenju su učestvovali glumci Hercegnovskog pozorišta u ulogama sudije Voliparića, tužiteljke Kalce Karan i advokata Ubiparića. “Kapo di kapi igara bez granica u komuni novskoj” optužen je za sve gluposti i prljave rabote u godini za nama, za postavljanje pogrešnih ljudi na pogrešna radna mjesta, za propadanje novskih preduzeća Boke, Mješovitog, Prvoborca, što je “oburdao standard na vrijeme provedeno pod Turcima, tako da smo sad atenti za njihov veliki kambek na sve ono što smo sami stvarali dok su oni strpljivo čekali doma dva vijeka”. Krivac je i za izgubljenu čast, za nezaposlenost, za propali turizam, loše stanje u zdravstvu. Ni riječi advokata da je njegov klijent upravo

zaslužan što se preko njegovih veza iz Južne Amerike mogu u apotekama nabaviti svijetleći špricevi i tablete i što je snizio cijene parkinga u Novom, prodao pola Kumbora, što novska preduzeća “i dalje žive u nečijim džepovima”, nije spasila šjora od Fanga od spaljivanja. Tokom završne svečanosti na Škveru gostima je dijeljena mimoza i suve smokve. Umjetnički direktor festivala Zoran Živković ocijenio je da je program i sadržaj “Praznika mimoze” ove godine bio kvalitetniji i sadržajniji u odnosu na prošlu godinu. Uz partnersku pomoć kompanije “Azmont investment” prema njegovom uvjerenju cvjetna manifestacija će sljedeće godine prevazići granice regona. Tokom 45. Praznika mimoze Portonovi, organizovano je više od 40 programa, što ovu zimsku manifestaciju svrstva u red najznačajnijih turističkih događaja u regionu. S.M.

Životije Bijedić

DOM ª MLADOSTº

Sto torti za osmijeh mališana HERCEG NOVI - Tradicionalna akcija “Torta za osmijeh”, koja uveseljava mališane u Dječjem domu “Mladost” iz Bijele, okupila je juče veliki broj gostiju i darodavaca. Više od 100 torti je pristiglo iz svih krajeva Crne Gore, ali i regiona. Tradicionalno, prve nedjelje u martu NVO Omladinski centar za 120 štićenika Dječjeg doma organizuje akciju darivanja torti. U prethodnoj deceniji “Torte za osmijeh” sakupljeno je 749 torti. Po riječima organizatora akcije Milijana Mijovića, darodavci su počeli donositi torte u ranim jutarnjim časovima, a donešeno je oko 100 torti. Ove godine prvi put je stigla i torta od predsjednika države Filipa Vujanovića.

Zamjenica direktora Dječjeg doma “Mladost” iz Bijele Slavica Ilić kazala je da je veliko zadovoljstvo za svu djecu i zaposlene u Domu jer im gra-

đani na ovaj način poručuju da nijesu sami i da su svi spremni da pomognu i da izmame osmijeh djece iz Doma. S.M.

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

PREMINULI

Momčilo Stevov Ivanović

Jela Dragova Savićević

28. februara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 2. marta u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

rođena Ćosović, 1. marta 2014. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 3. marta u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Gajo Jevtov Goranović oficir JNA u penziji, 1. marta 2014. u 94. godini. Sahrana će se obaviti 3. marta na groblju u Gornjem Polju.

Draga Milorada Miličković rođena Ceković, 1. marta 2014. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 3. marta u 15 časova na groblju u Petrovićima, Piperi.

Tivat: Novi i brojniji gosti sa izgradnjom novih hotela

NTO

Dobre najave za ovo ljeto Zora Krstović

okom četiri dana trajanja sajma u Beogradu, za crnogorski štand je vladalo veliko interesovanje, pa se, prema najavama, ovog ljeta očekuje više turista iz Srbije na cjelokupnoj crnogorskoj rivijeri, ocjena je turističkih radnika iz Crne Gore.

TIVAT - Pažnju posjetilaca na štandu nacionalne i lokalnih turističkih organizacaija na sajmu privlačili su atraktivni paket-aranžmani formirani za tržište Srbije, u vansezoni, ali i za predstojeću ljetnju turističku sezonu. Cijene aranžmana su uglavnom na nivou prošlogodišnjih. Većina hotela je obezbijedila posebne sajamske popuste za rezervacije, koji su se kretali do 20 posto. Takođe su promovisana kulturna i zabavna dešavanja koja se tokom ljeta odvijaju na crnogorskom primorju, kao što su tivatske “Purgatorije”, “Grad teatar Budva”, muzički festival “Exit”, modna revija Vivijen Vestvud... “Interesovanje sajamskih posjetilaca za Tivat vezana su uglavnom za turističke investicije i projekte koji se realizuju u toj opštini, ali ipak najviše interesovanja iskazano je za privatni smještaj,” rekla je dirktorka TO Bernarda Moškov. Uz to, Moškov navodi i da se još

uvijek ne može govoriti o dolasku visoko platežnih gostiju. “Ipak, raduju najave za otvaranje hotela “Regent” ovog ljeta u Porto Montenegru, kao i izgradnja nekoliko hotela visoke kategorije na području Tivatske rivijere, pa je za očekivati da će Tivat za pet godina sigurno biti top destinacija”, istakla je Moškov. Iz hotelsko-turističkog preduzeća Mimoza navode da su im kapaciteti za glavnu sezonu skoro rasprodati, kazao je direktor prodaje Goran Vujić, navodeći da su potpisani ugovori sa svim dosadašnjim partnerima koji dovode turiste u Tivat. “Već od početka maja biće otvoren kompleks Kamelija u kojima će boraviti učenici realizujući školu u prirodi, a od juna će početi pristizati agencijski gosti”, kazao je Vujić. Iz Primorja su istakli da je hotel “Palma” takođe u špicu sezone već sada popunjen, kao i dijelom za hotel “Planinka”, koja ima solidnu po-

Promotivne cijene Mnogi hotelijeri su sa Montenegro erlajnsom zaključili određeni broj ugovora za goste koji traže paket aranžmane, pa je nacionalni avio-prevoznik pripremio specijalne promo-tarife aranžmana, kao i veliki broj letova tokom dana iz Beograda ka Crnoj Gori.

punjenost tokom ljeta. Primorje je ove godine u ponudi imalo i hotel “Centar” u Igalu za koji je, kažu, bilo povećanog interesovanje jer će jedna faza hotela biti rekonstruisana do početka ljeta. Interesovanje i dobru posjetu turista iz Srbije potvrdili su i iz agencije Kon Tiki sa kojom dugi niz godina sarađuju crnogorski hotelijeri. Na tivatsku rivijeru turisti će posredstvom ove agencije početi da stižu već od aprila, i to u hotel “Palma”, a od polovine juna pa do prvog oktobra u Mimozine hotele, rekla je menadžerka prodaje Maja Janković istakavši da su prošle godine na crnogorsko primorje doveli preko hiljadu i po turista, a ove očekuju još više.

NTO - Više turista ovog ljeta U odnosu na prošlu godinu kada je zabilježen pad broja turista iz Srbije, iz predstavništva Nacionalne turističke organizacije u Beogradu najavljuju bolju sezonu 2014. Direktorka Jelena Paović kaže da se uradilo dosta i da se još radi kada je marketinška kampanja u pitanju.

Svake godine je sve agresivnija kampanja u borbi da se privuku turisti. Crna Gora i njeni turistički poslenici se moraju uklopiti u tu trku sa prihvatljivim cijenama i ponudom koju turisti traže. Pogrešna je percepcija da iz Srbije turisti dolaze po navici i uglavnom porodični ljudi koji ostaju 10-15 dana. I tu-

risti iz Srbije sve više traže kombinovane pakete more-planina u trajanju od tri do pet dana sa prihvatljivim cijenama uz dobar servis i nivo kvaliteta koji očekuju za novac koji će potrošiti”, navela je Paović, naglasivši da gost želi aktivan odmor, odnosno da za kratko vrijeme vide i obiđu što više.

Vjera Verka Radomira Kažić rođena Radinović, 28. februara 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 2. marta u 13 časova u Ponarima.

Jovanka Marović rođena Popović. Sahrana je obavljena 2. marta 2014. u 15 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru

Mirjana Sava Bojović

Dragoje Miletin Janković

28. februara 2014. u 20. godini. Sahrana je obavljena 1. marta u 14 časova na pravoslavnom groblju u Gusinju.

prvog marta 2014. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 3. marta u 15 časova na Čepurcima.

Stevan Nikov Đukanović

Radojka Ratka Milova Pavlović

profesor u penziji, 28. februara 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 1. marta u selu Gađi – Građani u 15 časova.

rođena Raičević, 1. marta 2014. u 55. godini. Sahrana je obavljena 2. marta u 15 časova na groblju u Gornjoj Gorici. Kuća žalosti Ulica kosmajska 5.

Vukosava Vasa Pindović rođena Pavlović, 1. marta 2014. u 71. godini. Sahrana je obavljena 2. marta na mjesnom groblju u Mioljem Polju u15 časova.

Vladimir Blaža Vuksanović prvog marta 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 2. marta u 14 časova u Lješanskoj nahiji – Releza.

Stanka Miraševa Janjušević rođena Vuković, 1. marta 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 2. marta na mjesnom groblju u Veljem Dubokom – Rovca u 15 časova.

Petar Simov Miranović prvog marta 2014. Sahrana je obavljena 2. marta u 15 časova na mjesnom groblju u Donjim Kokotima.

Dušan Miloša Božović 28. februara 2014. u 57. godini. Sahrana je obavljena 2. marta u 14 časova na groblju u Zagoriču. Kuća žalosti Vojvođanska 50.

Danica Đura Kumburović rođena Pajović, 28. februara 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 2. marta na seoskom groblju u Ponarima u 14 časova.

Žarko Ljuba Pejanović 28. februara 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 1. marta u 14 časova na seoskom groblju u Limljanima, Crmnica.

Novica Jovana Vukalović 28. februara 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 1. marta u Vilusima kod Crkve Sv. Mateja u 15 časova.

Blažo Ilijin Orlandić 28. februara 2014. u 88. godini. Sahrana je obavljena 1. marta u selu Seoca.

Stanojka Vojislava Nedović rođena Prebiračević, 28. februara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 1. marta u 15 časova na groblju Kisjele Vode.

Bosiljka Bosa Dragova Stanović rođena Dabanović. Sahrana je obavljena 1. marta 2014. u 15 časova na seoskom groblju u Bijelom Polju, Zeta.

Tomislav Bato Bastać penzioner. Sahrana je obavljena 1. marta 2014. u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

PREZENTACIJA U DUBAIJU

Vučić: ª Beograd na vodiº biće rađanje nove Srbije Ukupna površina stambenog i poslovnog prostora uznosiće 1.850.000 metara kvadratnih, na radovima će biti zapošljeno 20.000 ljudi, a Arapi će u cijeli projekat uložiti oko tri milijarde dolara

DUBAI - U Dubaiju je juče predstavljen master plan za projekat “Beograd na vodi”, a prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, koji je prisustvovao prezentaciji, ocijenio je da “ovaj projekat znači novo rođenje Srbije”. Na predstavljanju Master plana istovremeno su predstavljena i idejna rješenja za “Kulu Beograd” i tržni centar. Kompanija “Igl Hils” (Eagle Hills), koja će graditi “Beograd na vodi”, raspisala je konkurs za arhitektonska rješenja za dva objekta - “Kulu Beograd” i tržni centar. Kako se u saopštenju pres-službe Vlade Srbije navodi, na konkursu su učestvovale najpoznatije firme u svijetu, a među njima i ona koja je dala arhitektonsko rješenje za zgradu Burdž Kalifa “SOM” i koja je u cijelom svetu poznata po izgradnji kula i lendmark zgrada. “Ukupna površina ‘Beograda na vodi’, uključujući stambeni i poslovni prostor, iznosiće 1.850.000 metara kvadratnih. Dužina bulevara iznosiće 1,8 km, a širina 40 metara. Gradiće se u tri velike faze, a prva u pet etapa”, navodi se u saopštenju. Kako je na prezentaciji istaknuto, četiri najveće svjetske kompanije već su dostavile osam predloga za “Kulu Beograd”, od kojih su četiri ušla u uži krug, dok su za tržni centar u uži izbor ušle dvije ponude. Vučić je nakon sastanka, obraća-

jući se novinarima, rekao da će u izgradnju projekta “Beograd na vodi” biti uključene firme i arhitekte iz Beograda i da će oko 20.000 ljudi biti zaposleno. “Beograd će postati regionalni centar. Bićemo zemlja koja privlači najveći broj turista i investitora u regionu”, istakao je Vučić. Prvi potpredsjednik Vlade je istakao i da je potrebna politička i ekonomska stabilnost neophodna za privlačenje stranih investicija i da je Srbija zemlja u kojoj su ti uslovi ispunjeni. “Ovaj projekat znači novo rođenje Srbije”, istakao je Vučić. “Jedan od najznačajnijih objekata ‘Beograda na vodi’, ‘Kula Beograd’, biće završena do 2017. godine”, izjavio je Muhamed Alabar, direktor kompanije “Igls Hils”. “Mi gradimo širom svijeta i fokusirani smo na način života stanovnika zemlje u kojoj radimo. Mi ćemo izgraditi nešto čime će se Srbija ponositi.” Kako se u saopštenju navodi, Vučić je boravio u Abu Dabiju, odakle je na kratko otišao u Dubai na prezentaciju Master plana, a juče se sastao i sa šeikom Muhamedom bin Zajedom u Abu Dabiju, gdje je razgovarao o kreditu UAE Srbiji. U projekat “Beograd na vodi”, kako se očekuje, partneri iz UAE treba da ulože tri milijarde dolara. Za deset dana će u Kanu, na najvećem sajmu nekretnina, taj projekat imati svjetsku premijeru.

Ovako bi trebalo da izgleda “Beograd na vodi”

ANALIZA

Hoće li Putin odustati od svoje strategije

Da bi se razumjeli motivi ruskog predsjednika Vladimira Putina u ukrajinskoj krizi i potezi koje on posljednjih dana preduzima, valjalo bi se podsjetiti nekih ključnih, već poznatih stvari, njegove spoljnopolitičke strategije. Nezavisno od toga ko je na čelu Rusije, Brežnjev, Jeljcin, Putin ili neki budući lider, postoje tri ključna imperativa za bilo kojeg ruskog lidera: Rusija kao nuklerana supersila, Rusija kao svjetska sila u kontekstu političke moći i Rusija kao centralna vlast na postsovjetskom geopolitičkom prostoru. Ono što razlikuje režime postsovjetske Rusije jeste tumačenje i primjena politike koja podržava ove ciljeve. Putin, za razliku od svojih prethodnika, spreman je da preuzme daleko veći rizik. Pod Putinom politika Rusije kao nuklearne supersile ostvaruje se kroz žestoko protivljenje antiraketnom štitu NATO-a u Evropi. Rusija kao svjetska politička sila je definisana protivtežom Zapadu, a centralna vlast na prostoru nekadašnjeg SSSR-a karakterišu hegemonističke težnje Moskve. Proevropski ustanak u Ukrajini predstavlja možda i prvu veliku krupnu grešku Vladimira Putina po pitanju biranja strana. Drugim riječima, otvoreno i uporno klađenje na Viktora Janukoviča, ukrajiskog lidera ogrezlog u korup-

ciji i lopovluku, pokazalo se kao greška koja će zadati jak, možda čak i fatalan udarac, za dva, od tri osnovna ruska spoljnopolitička imperativa. Zapad je pobijedio, Rusija izgubila u Kijevu, dakle, u kontekstu svjetske političke moći Rusija je pretrpjela “poraz”, kao i na polju dominacije u postsovjetskog prostoru. Dakle, iako se Putinova spoljnopolitička taktika tokom 14 godina vladavine Rusijom pokazala efikasnom u velikoj mjeri za to je bila zaslužna i činjenica da su njegovi protivnici, i u zemlji i u inostranstvu, bili politički i ekonomski hendikepirani. Ruski predsjednik vjerovao je u svoju sreću i svoju pamet, računajući na slabost svojih protivnika i oslanjajući se na onu Napoleonovu: “Prvo potuci, a zatim odlučuj šta ćeš da radiš”. Tako je nastavio sve do sada. Kad je našao za shodno, pojačavao je pritisak na Ukrajinu kako bi uvidio šta funkcioniše a šta ne, dok je u pauzama preko ramena gledao ka Zapadu i tumačio njihove reakcije, prije svega SAD. U skladu sa takvim taktičkim navikama, nakon prividnog držanja po strani Putin se sada nalazi u fazi procjene reakcija njegovih spoljnopolitičkih oponenata. Zato se, kao sljedeći korak, može očekivati potpuna invazija i okupacija Krima ukoliko odgovor Zapada ne bude “efektiniji”. A kakav će biti taj odgovor? Svi znamo (zna to i Putin) da SAD ne-

će ići u rat zbog Ukrajine. Ipak, pored vojne opcije, SAD ostaju različiti diplomatski i ekonomski instrumenti, a SAD i njeni saveznici moraju imati na umu da sve te mjere ne mogu biti usmjerene samo prema Putinu, već i na elitu koja ga okružuje, kao i na čitav ruski narod. Rusija se nalazi pred rizikom izolacije od svijeta, politički, ekonomski i kulturno, i to će imati nesagledive posljedice po rusku naciju. Već je najavljena mogućnost isključivanja Rusije iz Grupe osam najrazvijenijih zemalja svijeta, G8, u pitanje se dovodi i bezbjednost finansijskih i drugih sredstava ruske elite koja se nalaze izvan Rusije, kao i mogućnost Rusa da studiraju, žive i rade u zapadnim zemljama. Osim toga, ponašanje Moskve moglo bi da izazove nove izvozne kontrole, a s obzirom da je ona zavisna od zapadne tehnologije posebno u sektoru nafte i gasa, kao i u prehrambenoj industriji, sve to bi moglo ostaviti duboke posljedice na rusku privredu. S obzirom na dimenzije rascjepa koji je ukrajinska revolucija ostavila na ruskom geopolitičkom tkivu, sve ove mjere ne mogu zaustaviti Kremlj u pokušaju da preokrene situaciju u svoju korist. Ali one će svakako podići cijenu kursa koji je Putin izabrao, a možda i obezbijediti izlaz iz delikatne situacije. CNN,

SVIJET 17

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

TENZIJE NA KRIMU

Komandant ukrajinske flote prešao na stranu Rusa

Preletač: Denis Berezovski, do juče glavnokomandujući ukrajinske ratne mornarice

IJEV, SEVASTOPOLJ, MOSKVA, VAŠINGTON - Nakon što je u subotu Gornji dom ruskog parlamenta ovlastio predsjednika Vladimira Putina da može da pošalje ruske trupe u Ukrajinu, nove vlasti u Kijevu juče su proglasile opštu vojnu mobilizaciju. Sekretar Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane Ukrajine Andrej Parubij je objavio da će oružane snage biti u punoj borbenoj pripravnosti. Istvremeno proruske snage na Krimu zauzimaju vojne baze i kasarne, ukrajinske vojne jedinice koje se nalaze na tom poluostrvu masovno dezertiraju, a “nož u leđa” novim ukrajinskim vlastima juče je zabio novopostavljeni komandant ukrajinske mornarice Denis Berezovski, koji je otkazao poslušnost Kijevu i preuzeo vođstvo Ratne mornarice Krima, koja je juče formirana.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk poručio je juče da se zemlja nalazi “na ivici provalije”, pozvavši ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče vojsku. “Ovo je crveni alarm. Ovo nije prijetnja, ovo je stvarna objava rata mojoj zemlji. Pozivamo predsjednika Putina da povuče svoju vojsku i da se drži svojih međunarodnih obaveza, kako bilateralnih tako i multilateralnih sporazuma koje su potpisale Ukrajina i Rusija”, rekao je Jacenjuk. Sa druge strane, agencija Interfaks prenijela je juče ujutro izjavu proruskog predsjednika pokrajinskog parlamenta Vladimira Konstantinova da će Krim 30. marta održati referendum o nezavisnosti. Vladimir Konstatinov je precizirao da većina stanovnika koji govore ruski jezik ne želi da živi pod ukrajinskom vlašću nakon promjena koje su se desile.

●Proruske truPe Preuzimaju kasarne i vojne baze na krimu Stotine naoružanih ljudi, bez ikakvih oznaka na uniformama, stigle su juče pred kadetsku vojnu bazu u Privolnom, u regionu Krima, javio je izvještač Asošjeted presa. U konvoju se nalazi 13 vozila, u svakom je bilo po 30 vojnika, a četiri vozila opremljena su mitraljezima. Vozila, koja imaju ruske saobraćajne oznake, opkolila su bazu i blokirala i ulaz i izlaz. Ukrajinci u kasarni, koji imaju manevarsko oružje, pred kapiju su postavili tenk. Ranije juče vojnici su uzeli oružje ukrajinskog mornaričkog centra na Krimu i pozvali osoblje da “sta-

Naši potezi su potpuno primjereni s obzirom na izuzetnu situaciju i prijetnje ultranacionalista nasiljem, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin njemačkoj kancelarki Angeli Merkel u sinoćnjem telefonskom razgovoru ne uz legitimne lidere Krima”. Ruska agencija Itar-Tas navela je, pozivajući se na izvor iz ukrajinskog ministarstva odbrane, da su ruski vojnici pokupili i odnijeli pištolje, puške i pakete municije iz radarske baze u blizini grada Sudak. Druga grupa ruskih vojnika uklonila je oružje iz ukrajinskog mornaričkog centra za obuku u lučkom gradu Sevastopolj, gdje Rusija ima vojnu bazu za svoju Crnomorsku flotu, prenijela je agencija Rojters. Zapadne agencije javile su ranije da se kolone ruskih vojnih vozila približavaju glavnom gradu Krima Simferopolju. Novinari američke agencije Asošijeted pres koji izvještavaju sa Krimskog poluostrva tvrde da su juče vidjeli 12 vojnih kamiona sa vojnicima

naoružanim mitraljezom i u pratnji dva ambulantna vozila na putu od Sevastopolja, krimske luke, gdje Rusija ima pomorsku vojnu bazu ka Simferopolju.

●ukrajinski vojnici masovno dezertiraju Brojni ukrajinski vojnici koji ne odobravaju politiku Kijeva a služe u vojnim jedinicama na Krimu dezertirali su i prešli na stranu krimskih snaga samoodbrane, pošto je u Ukrajini proglašena opšta mobilizacija, javila je juče ruska agecija Itar-Tas. Iako je ukrajinsko ministarstvo odbrane negiralo ranije izvještaje ruskih medija o mirnom preuzimanju vojnih jedinica od strane snaga lojalnih krimskoj vladi, krimske vlasti, međutim, juče su istakle da je većina ukrajinskih jedinica stala na stranu proruskih snaga “bez ijednog ispaljenog metka”, upozoravajući komandante nekoliko jedinica koje su ostale vjerne Kijevu da će biti podvrgnuti krivičnoj odgovornosti ukoliko odbiju da se predaju. “Upozoravam komandante koji primoravaju svoje potčinjene da preduzimaju nelegalne akcije, da će biti kažnjeni prema postojećim zakonima”, navodi se u saopštenju krimskog premijera Sergeja Aksenova. Krimska vlada je prethodno saopštila da je desetak vojnih brodova ukrajinske mornarice napustilo pomorsku bazu u Sevastopolju, očigledno po naređenju iz Kijeva.

●berezovski otkazao Poslušnost kijevu Ipak, jedna od najjačih vijesti juče bila je da se komandant ukrajinske mornarice Denis Berezovski priklonio proruskim vlastima na Krimu i to samo dan nakon što ga je na to mjesto postavio v.d. predsjednika Ukrajine. Berezovski je u televizijskom obraćanju iz krimskog sjedišta Ruske crnomorske flote poručio da se zakleo na vjernost narodu Krima, prenio je AP. “Ja, Denis Berezovski, zaklinjem

Keri Rusiji: Ne možete izvršiti invaziju na drugu zemlju, nijesmo u 19. vijeku Američki državni sekretar Džon Keri juče je upozorio Rusiju da rizikuje da izgubi mjesto u prestižnoj Grupi osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) zbog mogućeg slanja svojih trupa na Krim. Američki državni sekretar je u emisiji televizijske mreže NBC upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ako se ovo nastavi, neće biti samita G8 u Sočiju, a Rusija bi čak mogla i da izgubi mjesto u G8”. “Može da dođe i do zamrzavanja imovine ruskih kompanija, američke kompanije bi mogle da se povuku, moglo bi da dođe do još većeg haosa”, rekao je Keri, a prenijela je agencija AFP. “Rizici su veliki. Sjedinjene Američke Države su ujedinjene, a Rusija je izolovana, a to ne predstavlja poziciju snage”, istakao je američki diplomata. SAD, Britanija i Francuska su se već povukle iz ovonedjeljnih pripremnih sastanaka se na vjernost narodu Krima i preuzimam na sebe obavezu da ga štitim, kao što propisuje zakon”, izjavio je Berezovski, a prenio Glas Rusije. Ukrajinska Autonomna Republika Krim potvrdila je juče da je većina ukrajinskih vojnih jedinica stacioniranih na Krimskom poluostrvu izrazila podršku legitimno izabranim proruskim vlastima. Vršilac dužnosti ministra odbrane Ukrajine Igor Tenjuh smijenio je kontraadmirala Denisa Berezovskog sa mjesta komandanta ukrajinske Ratne mornarice, javile su agencije, izvještavajući i da je u Simferopolju formirana Rat-

za samit G8, zakazan za jun u Sočiju, a kao razlog su navele zabrinutost povodom prijetnji zvanične Moskve da će izvršiti invaziju na susjednu Ukrajinu. “Ako Rusija želi da bude članica G8, ona mora i da se ponaša kao država G8. Čitava ta grupa zemalja, kao i još neke države, spremne su da idu do kraja u izolaciju Rusije, u slučaju da dođe do invazije”, rekao je Keri. On je dodao da su te zemlje spremne da uvedu sankcije, da ekonomski izoluju Rusiju, a rublja, kako je naveo, već ionako pada. Keri je, takođe, osudio “nevjerovatan čin agresije” Rusije prema Ukrajini. “U 21. vijeku se jednostavno ne možete ponašati kao u 19. vijeku tako što ćete izvršiti invaziju na drugu zemlju”, istakao je Keri. On je ipak dodao da Rusija i dalje ima “dobar izbor odluka” koje mogu da se donesu da bi se ublažila kriza. na mornarice Krima za čijeg je komandanta imenovan upravo Berezovski. “Zbog nesposobnosti da organizuje komandovanje vojskom u ekstremnim uslovima, odlukom v.d. ministra odbrane Ukrajine, kontraadmiral Berezovski smijenjen je sa dužnosti komandanta RM Oružanih snaga Ukrajine”, rečeno je agenciji Interfaks-Ukrajina u pres službi Ministarstva odbrane. Zbog svega što se juče dešavalo na Krimu vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksander Turčinov pozvao je međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne korake i pomogne njegovoj zemlji.

18 KULTURA PREPORUČUJE

KAKO SMO PROPEVALI, IVAN IVAČKOVIĆ IZDAVAČ LAGUNA. BEOGRAD, CIJENA 11,80 EURA Svjedočanstvo o jednom neponovljivom vremenu. Izvanredno napisana knjiga, obogaćena antologijskim fotografijama. Kapitalno djelo koje se čita u jednom dahu. Uzbudljiva i nostalgična knjiga o pjesmama i pločama koje su nam mijenjale život, o sudbinskom preplitanju popularne muzike i populističke politike i o usponu i padu zemlje na koju je svijet decenijama gledao sa poštovanjem. Od vladavine zabavne muzike, preko rokenrol eksplozije, pojave panka i novog talasa, pa do novokomponovane narodne muzike i turbo folka, knjiga Kako smo propevalipriča o višedecenijskom braku države i njene muzike.

ZAVJERA SUDNJI DAN, SIDNI ŠELDON IZDAVAČ NOVA KNJIGA. PODGORICA, CIJENA 6,20 EURA Ona je Trejsi Vitni, jedna od Šeldonovih najuzbudljivijih heroina ikada. Mlada je, lijepa i uskoro će se udati za bogatog i glamuroznog muškarca. Međutim, povedena sopstvenom naivnošću, završiće u zatvoru, nepravedno optužena za zločine okrutne mafijaške grupe. Potpuno fizički i psihički slomljena, putuje svjetskim metropolama, pokušavajući da se izvuče iz muka koje su je zadesile. Samo jedan čovjek je može zaustaviti...

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. BIJENALE ARHITEKTURE

Graditeljsko nasljeđe Crne Gore u Veneciji

Autorski tim odabrao četiri vrijedna arhitektonska objekta iz prošlosti

Objekat kajakaškog kluba “Galeb” u Podgorici, Spomen doma NOB-a u Kolašinu, Doma revolucije u Nikšiću i hotela “Fjord” u Kotoru biće predstavljeni na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture koji će od 7. juna do 23. novembra biti održan u Veneciji. U autorskom timu nacionalnog predstavljanja u Veneciji su Dijana Vučinić (Studio DVARP, Podgorica), Nebojša Adžić (predsjednik Saveza arhitekata Crne Gore), Boštjan Vuga (Studio SADAR+VUGA, Ljubljana), Simon Hartman (Studio HHF, Bazel) i tandem Andreas i Ilka Rubi (Ruby Press, Berlin). Riječ je o renomiranim stvaraocima koje crnogorska javnost već poznaje, prije svega zahvaljujući organizaciji Ljetnje škole arhitekture Kotor APSS i pokretanja Salona crnogorske arhitekture na Cetinju. Tim iz Crne Gore bi svojom idejom trebalo da odgovori na

temu “Fundamentals”, najznačajnije smotre arhitekture u svijetu, koju je zadao njen ovogodišnji umjetnički direktor Rem Kolhas. Crnogorski autorski tim odabrao je da kao odgovor na Kohasovu generalnu temu “Apsorpcija moderne: 1914 – 2014” ponudi prikaz četiri kompleksne zgrade graditeljskog nasljeđa nakon Drugog svjetskog rata, sa potencijalnim scenarijom razvoja. Objekat kajakaškog kluba “Galeb” na podgoričkoj plaži “Labud” je iz 1960. godine i njegov autor je arh. Vukota Tupa Vukotić. Spomen dom NOB-a u Kolašinu iz 1976. i Dom revolucije u Nikšiću iz 1979. godine su djela arh. Marka Mušića. Posljednji po nastanku je hotel “Fjord” u Kotoru iz 1986. godine, koji je uredio arh. Zlatko Ugljen. Ukupan budžet realizacije postavke u crnogorskom paviljonu

iznosi nepunih sto hiljada eura, od čega će 70.000 dati ovo Ministarstvo iz svog budžeta, a 29.915 eura obezbijediće članovi autorskog tima kroz međunarodne fondove. Prostor za predstavljanje je još 2012. godine obezbijedilo Ministarstvo kulture za potrebe izlaganja na ovom i bijenalima umjetnosti koji se održavaju u Veneciji. Direktor ovogodišnjeg izdanja u Veneciji Rem Kolhas prije dvije godine na Cetinju promovisao je koncept Marina Abramović Community Centre “Obod” Cetinje (MACCOC). Njegova je namjera da ovogodišnje Bijenale, nakon izdanja posvećenih slavljenju savremenosti, fokusira na istoriju – na neizbježne elemente kompletne arhitekture koje je koristio svaki arhitekta, svuda i u svako vrijeme i na evoluciju nacionalnih arhitektura u posljednjih sto godina.

Spomen dom u Kolašinu

OGEDALO DUŠE, AMANDA KVIK IZDAVAČ VULKAN. BEOGRAD, CIJENA 6,70 EURA Usred noći, Virdžinija Din se budi pored leša, s nožem u ruci i sjećanjem na događaje od te večeri. Mračna energija koja isijava iz zidova pokrivenih ogledalima savladava njena čula. Iz te bezizlazne situacije izbavlja je muškarac kog je srela samo jednom, ali ga više neće zaboraviti... Oven Svitvoter je naslijwdio porodični talenat lovca na zlikovce, a istraga smrtnog slučaja dovešće ga do Virdžinije. Ugledni članovi Volšebnog društva smatrali bi je iluzionistom, šarlatankom, pa čak i zločincem. Ali Oven zna da nije tako. Virdžinijin talenat je stvaran – baš kao i ženska moć, koja ga opija svaki put kada se nađe u njenoj blizini. Ukoliko se osloni na nju u trenucima velike opasnosti, njih dvoje će možda biti ključ njegove istrage.

TAKO ZAMIŠLJAM NEBO, MIROSLAV ANTIĆ IZDAVAČ LAGUNA. BEOGRAD, CIJENA 5,90 EURA Prvi put u samostalnoj knjizi posle 25 godina, pred čitaocima svih generacija naći će se zbirka koja bi, i da je jedina, obesmrtila pjesnika. Autor legendarnog Plavog čuperka, Garavog sokaka, Koncerta za 1001 bubanji desetina antologijskih pesama, ovom zbirkom, uz Horoskop, ispisuje svoje pjesničko zavještanje. Tako zamišljam nebo, kao poetska vizija postojanja, okuplja neke od kultnih pjesama među kojima je i Besmrtna pesmačiji sentenciozni fragmenti predstavljaju pesnikove najcitiranije stihove.

IN MEMORIAM

Preminuo reditelj Alen Rene Francuski reditelj Alen Rene preminuo je u Parizu u 91. godini, objavio je njegov dugogodišnji producent Žan-Luj Livi. Tokom karijere duge više od šest decenija, Rene, koji je bio ujedno i scenarista i montažer, snimio je 18 dugometražnih filmova od kojih su najpoznatiji “Hirošima ljubavi moja”, njegovo debitantsko ostvarenje iz 1959. i “Prošle godine u Marijenbadu” (1961). Smatran je jedinim od glavnih predstavnika tzv. “novog filma” i ocem evropskog kinematografskog

modernizma, rame uz rame sa Robertom Roselinijem, Ingmarom Bergmanom i Mikelanđelom Antonionijem. Eksperimentalni reditelj, koji je volio da sebe preispituje svakim novim ostvarenjem, Rene je težio da u filmu objedini razne umjetnosti, od književnosti, preko pozorišta do muzike i slikarstva, pa čak i stripa. U svojim djelima je obradio razne teme, poput istorije, sjećanja, političkog angažmana, umjetnosti, intime, društvenih odnosa, melanho-

“RIBARSKE SVAĐE” NA VELIKOJ SCENI Predstava “Ribarske svađe”, po tekstu Karla Goldonija, u režiji Ane Vukotić, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras u 20 sati. Predstava je nastala u koprodukciji CNP-a i Grad teatra Budva. Producenti su Janko Ljumović i Merin Smailagić, a igraju: Momčilo Pićurić, Ratka Mugoša, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Simo Trebješanin, Dragan Mićanović, Varja Đukić, Nada Vukčević, Bojana Malinovska, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović i Miloš Pejović.

loje i smrti. Scenarija za njegove filmove često su pisala poznata pera, među kojima Margeret Diras i Horhe Semprun. Njegov posljednji film prikazan je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu. Osvajač je brojnih nagrada, među kojima dva Cezara (francuski Oskar) za najbolju režiju za filmove “Providence” (1978) i “Smoking/No Smoking” (1994) i jedan Oskar za najbolji kratkometražni film “Van Gog” (1949).

PROMOCIJA U MATICI Novi broj časopisa “Golija” biće predstavljen sjutra u knjižari Matice srpske u 19 časova. O časopisu govore Dušan Krcunović, Budimir Alekesić, Blažo Papović i Milorad Durutović. Prvi broj časopisa Golija pojavio se 2004. godine. Do sada je izašlo 19. brojeva, svaki u izdanju Golijskog sabora kulture iz Nikšića. Časopis obrađuje teme iz više oblasti: istorije, kulture, etnologije, umjetnosti, medicine, ekologije, sporta, humora... Glavni urednik časopisa je doc. dr Drago Perović.

KULTURA 19

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

Ispovjedna proza koja je očarala svijet: Margaret Diras

preporučuje

AtlAntidA, dejvid Gibins IzdAvAč: LAgunA, BeOgrAd, cIjenA: 6,80 eurA

STOGODIŠnJICA ROĐEnJA

Diras, buntovni duh epohe Priredila: Jelena Boljević

rancuska će ove godine nizom programa obilježiti vijek od rođenja Margaret Diras, kultne književnice, scenaristkinje i rediteljke čija slava i danas traje. Izdavačka kuća “Galimar” objaviće njen cjelokupni književni opus, ali i njenu neobičnu biografiju, album sa fotografijama, među kojima su i one iz privatnog života. Najavljena je retrospektiva njenih filmova, a čitava francuska kulturna scena biće u znaku Margeret Diras.

Veliki francuski izdavač “Galimar” objaviće povodom stogodišnjice rođenja Margaret Diras cjelokupna njena djela - “Pisati”, “Brana na Pacifiku”, “Ljubavnik”, “Moderato kantabile”, “Bol”, “Popodne gospodina Andemasa”, “Emili L.”, “Stvarni život” i “To je sve”. Jedna od najprovokativnijih umjetnica i vodećih predstavnica francuske književnosti 20. vijeka rođena je kao Margerit Donadije, 4. aprila 1914. kod Sajgona, u tadašnjoj Indokini, u porodici francuskih doseljenika, a umrla je na današnji dan 1996. godine. Planetarni uspjeh doživjela je romanom “Ljubavnik”, koji je objavljen u ljeto 1984, i nekoliko mjeseci kasnije dobio Gonkurovu nagradu za najbolji roman godine. Od tog trenutka, sa tiražom od dva miliona primjeraka, koji se neprestano povećavao, i prevodom na više od 35 jezika, “Ljubavnik” je postao najčitaniji i najprevođeniji francuski roman svih vremena. Romanesknom poemom u kojoj je krajnje iskreno i

otvoreno prikazala svoju mladalačku ljubav sa jednim Kinezom, i to iz perspektive autobiografskog “ja”, Margerit Diras je sasvim napustila romanesknu fikciju, izražavajući svoje opsesivne teme u nekoj vrsti ispovjedne i dokumentarne proze. “U autobiografskom romanu “Bol”, u formi dnevničkih zapisa, opisala je hapšenje i deportaciju muža Robera Antelma u njemački logor, svoja iščekivanja da se vrati iz zarobljeništva - lutajući po gradu u haosu posljednjih dana rata, gladujući, ne spavajući, Margerit Diras je čekala, vrebala i vapila za tračkom nade... U “Emili L.”, uporedo sa pričom o kapetanovoj ženi i njenom ljubavniku, opisala je i sopstvenu ljubavnu istoriju, a u “Stvarnom životu” ostavila je čitaocima svoja razmišljanja o svakodnevnim stvarima, isprepletenim sa često šokantnim sjećanjima o svojim prvim ljubavnim iskustvima ili alkoholičarskim krizama u američkoj bolnici u Parizu... Po noveli “Moderato kantabile”

Piter Bruk je 1960. snimio istoimeni film i jedno od svojih kultnih djela. Lik Ane donio je Žani Moro Zlatnu palmu za najbolju glumicu na festivalu u Kanu, Žan Pol Belmondo, njen partner u filmu, lansiran je kao nova zvijezda, a Bruk je bio nominovan za Zlatnu palmu za najbolju režiju. Film “Hirošimo, ljubavi moja”, koji je po njenom romanu i scenariju snimio reditelj Alen Rene, takođe se ubraja u antologijska ostvarenja, a pored mnogih priznanja koje je dobio film, Margerit Diras je bila nominovana i za Oskara za najbolji originalni scenario. Filmska verzija “Ljubavnika”, njenog najslavnijeg djela u režiji Žana Žaka Anoa, nije, međutim, doživjela popularnost romana. Margaret Diras je kao reditelj snimila više od 20 filmova, a sarađivala je i sa Žerarom Depardjeom. Posljednja knjiga Margerit Diras, njeno testamentarno djelo “To je sve”, iz 1995, predstavlja vrstu lirskog zavještanja, njenu “labudovu pjesmu” koju je posvetila svom mladom pratiocu iz posljednjih godina i svojoj posljednjoj ljubavi Janu. Umrla je 3. marta 1996. i počiva na pariskom groblju Monparnas, gdje su sahranjeni brojni velikani kulture (između ostalih Bodler, Beket, Kortasar, Jonesko, Mopasan, Sartr). Njena djela i život jednako i danas fasciniraju i uzbuđuju čitaoce širom svijeta.

SPIRIT nAGRADA

Trijumf ª 12 godina ropstvaº Istorijska drama osvojila četiri priznanja uoči noći Oskara u Los Anđelesu Istorijska drama “12 godina ropstva” dobila je nagradu za najbolji nezavisni film, koja se tradicionalno dodjeljuje veče uoči Oskara. Drama o rasizmu u Americi britanskog reditelja Stiva Mekvina dobitnik je još četiri nagrada, uključujući i najbolju sporednu žensku ulogu koja je pripala kenijskoj glumici Lupiti Niong’o. Mnogi su dodjelu Spirit nagrada u Santa Moniki doživjeli kao “probu” za Oskare koji su kasno sinoć proglašeni u Dolbi teatru u Los Anđelesu. Naime, “12 godina ropstva” je

favorit i za prestižna priznanja Američke filmske akademije, a glavni konkurenti su mu “Gravitacija” Alfonsa Kuarona i “Američka prevara” Dejvida O’Rasela (nijedan od ova dva filma nije se nadmetao za Spirita koji nagrađuje samo ostvarenja snimljena sa budžetom manjim od 20 miliona dolara). Spirit nagradu za najbolju žensku ulogu ponijela je Kejt Blančet za film “Nesrećna Jasmin”, a istu nagradu, ali u muškoj konkurenciji, odnio je Metju Mekonahi za dramu o AIDS-u “Poslovni klub Dalas”, dok je njegov par-

tner u ovom filmu Džered Leto osvojio nagradu za mušku epizodnu ulogu. Blančet, Niong’o, Mekonahi i Leto su, takođe, glavni favoriti za osvajanje glumačkih nagrada na dodjeli Oskara. Nagradu za najbolji debitantski film dobio je reditelj Rajan Kugler za film “Fruitvale Station” o Oskaru Grantu, 22-godišnjem crncu koji je ubijen usred policijske stanice, a najboljim međunarodnim filmom proglašeno je francusko ostvarenje “Plava je najtoplija boja” Abdelatifa Kešiša.

vjekovna opčinjenost mitovima o Atlantidi nadahnula je bezbrojne potrage za tim veličanstvenim ostrvom, na kojem su, prema predanju, vladale društvena harmonija i neizmjerno bogatstvo, i koje je nenadano i nepovratno potonulo na samom početku istorije. podvodni arheolog džek Hauarg i njegova istraživačka ekipa jednog dana će, rone’i Mediteranom za olupinom iz homerskih vremena, naići na trag koji bi mogao biti ključ pronalaska izgubljenog svijeta. I tako će se jedan naučnik, naoružan samo erudicijom, dati u potragu za ostrvom o kojem se mašta već hiljadama godina. I zaista, džek Hauard dopreće do ivice veličanstvenog otkrića, ali s tim otkrićem pojaviće se i neočekivano opasni neprijatelji. naučnik i njegovi saradnici nenadano bivaju uvučeni u okrutnu igru na život ili smrt.

trAGAnje, nikos temelis IzdAvAč: geOpOetIkA, BeOgrAd, cIjenA: 9,00 eurA Šest lica pričaju isti broj priča, pletući na ovaj način životnu avanturu glavnog junaka, kao i svoje odnose s njim. Odnose vlasti i pritiska, ali i odnose prijateljstva, ljubavi i stvaralaštva. u jednom svijetu koji nestaje i u drugom svijetu koji se rađa, na kraju prošlog vijeka i s početka dvadesetog, neki od njih tragaju za novim odgovorima, sukobljavaju se u pogledu ideja, sanjaju lične i zajedničke snove. Likovi koji nasljeđuju istoriju svojih predaka, i odlučuju se da zapišu svoju, zacrtavaju sami svoje puteve, vjeruju u prave vrijednosti, stvaraju i sposobni su da crpe snagu čak i kad im ništa ne ide od ruke. Životni stavovi i strasti, saznanje i poluznanje, ponekad ih vode naprijed, a ponekad su izvor njihovih muka.

Pseće srce, mihAil bulGAkov IzdAvAč: LOM, BeOgrAd, 2008, cIjenA: 4,50 eurA Stvaranje novog bića po modelu dr Frankenštajna prate mnoge groteskne i tragikomočne scene; nastao od ulične džukele i lumpenproletera, junak se otima kontroli tvorca i traži svoje pravo na slobodu i mjesto u životu. Ova hrabra satira sovjetskog društva dvadesetih, prerušena u naučnu fantastiku, zaplenjena je prilikom pretresa stana Bulgakova tako da pisac nije doživjeo da “pseće srce” čitaju ljudi rusije njegovog vremena.

PlAšljivAc, mArk bilinGem IzdAvAč: LAgunA, BeOgrAd, cIjenA: 9,00 eurA dvije žene su mrtve. Bilo je to surovo, pažljivo pripremljeno ubistvo. ubica je žrtvu odabrao na željezničkoj stanici, pratio je kući u metrou i zadavio je pred njenim djetetom. drugo tijelo nađeno je iza željezničke stanice kings kros. Žrtva je ubijena na isti način i u isto vrijeme kao prethodna. to je jeziva podudarnost koja sablasno podsjeća na ubistvo druge dvije žene, prije nekoliko mjeseci izbodene u istom danu. dvojica ubica rade zajedno. detektiv inspektor tom torn je tražeći vezu između tih slučajeva i došao do tog zastrašujućeg zaključka. policija nema posla sa serijskim ubicom. Ima posla s dvojicom – a dvojica ubica mnogo su smrtonosniji od jednog... još dvoje će umrijeti.

20 drugi mediji

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

AL JAzeerA

Krim ± ª tempirana bombaº na Crnom moru Čim se situacija u Kijevu smirila, nasilje prestalo, a ukrajinske prijelazne vlasti počele funkcionirati, u središte pozornosti došao je poluotok Krim – potencijalno žarište mnogo većeg sukoba i stoljećima “tempirana bomba” na obalama Crnog mora. Iako je dio Ukrajine, etnički Ukrajinci ne čine ni četvrtinu stanovništva. Procjenjuje se da Rusi čine blizu 60 posto, odnosno otprilike 1,2 milijuna žitelja Krima, Ukrajinaca je manje od četvrtine ili pola milijuna, dok jednu od najvećih manjinskih skupina čine krimski Tatari – pretpostavlja se da je svaki osmi stanovnik tog poluotoka tatarskog podrijetla. No, u najvećem krimskom gradu Sevastopolju skoro tri četvrtine stanovnika su Rusi. I skoro svi na Krimu, prema istraživanju Međunarodnog instituta za sociologiju u Kijevu, govore ruski kao glavni jezik. Još od otomanskih vremena, kad je Krim bio dio velikoga carstva, Tatari su u velikom broju obitavali na tom poluotoku bogate povijesti i vladali njime. Krimski kanat stoljećima je bio ključna sila na tom crnomorskom poluotoku, no i dobar dio vremena kao otomanski vazali. Nakon što su 1772. stekli neovisnost, uskoro potpadaju pod rusku vlasti i tako ostaje idućih skoro 300 godina. Sve do 20. stoljeća Tatari su, zajedno s Rusima, bili dominantna etnička skupina, dok su preostalo stanovništvo činili Ukrajinci, Židovi i druge manjine. Nakon Oktobarske revolucije stvorena je i Krimska socijalistička republika, koja postaje dio SSSR-a, ali pod patronatom Rusije. Krim je, zbog svoga geostrateškog položaja, prirodnih ljepota i ugodne klime postao važna pomorska luka, ali i omiljena destinacija i inspiracija mnogim ruskim pjesnicima, književnicima i umjetnicima, no Drugi svjetski rat sve je promijenio – prije sve-

čelu i neovisnom vanjskom politikom, pa predstavnici ruske većine i danas traže povratak u to vrijeme. I prije dva dana, kad je Parlament autonomne regije Krim tražio veću samostalnost, politički predstavnici Tatara pružili su otvorenu podršku novim vlastima u Kijevu i podržali cjelovitost Ukrajine.

● SiTuacija Slična onoj na KoSovu

ga etničku sliku i političke prilike. “Kad su došli nacisti, Tatari su ih dočekali kao osloboditelje od Rusa. Nikad se nisu pomirili sa ruskom okupacijom, ali su sve to platili 1944. godine, kad su došle ruske snage. Nakon oslobođenja od nacista masovno su deportovani u centralnu Aziju, a na njihovo su mjesto naselili Ruse, čime je promijenjen sastav stanovništva. Aktuelne priče o ruskim starosjediocima su priče o starosjediocima iz 1944. godine. Ono što se tamo sada događa je sukob krimskih Tatara i Rusa, sukob koji ima nacionalni, vjerski, historijski, kakav god hoćete karakter. Pored toga, Tatari su za Ukrajinu i novu vlast,

a Rusi za pripajanje Rusiji”, navodi Ibrahim Đikić, bh. veleposlanik u mirovini, angažiran svojevremeno i u SSSR-u.

● Progoni TaTara Iako svjestan “zveckanja oružjem”, Đikić, ipak, ne vjeruje da će “Rusi prijeći granicu”. Smatra da se radi samo o “ruskim manevrima”. I Mirko Šagolj, u dva navrata dopisnik Oslobođenja iz Moskve, podsjeća na priču o progonu stanovništva islamske vjere s Krima kad su tamo došle Staljinove snage. Progon je opravdan podrškom nacistima, pa je točno 183.155 ljudi, po službenim podacima, depor-

tirano s Krima. Iako su oštre kritike takvog poteza uslijedile dvadesetak godina kasnije, pa je 1967. godine dekretom povučena optužnica protiv Tatara, sve do kasnih 80-ih nije omogućen povratak Tatarima na Krim. “Kad su se Tatari vratili odmah su počele nesuglasice koje tinjaju svih ovih godina. Krim je tako postao najveća problematična tačka u odnosima Rusije i Ukrajine, a sukobi su tamo već počeli. Uvijek morate znati da je tamo stacionirana velika ruska pomorska flota”, podsjeća Šagolj. Kad se raspao SSSR, Krim je 1992. godine nakratko bio autonomna regija s predsjednikom na

Po mišljenju analitičara Borisa Varge, teško je predvidjeti u kom će se pravcu razvijati situacija na Krimu, no po prethodnim iskustvima Ukrajine i Rusije od 90-ih godina – “do direktne konfrontacije ne bi trebalo doći”. “Rusija je primorana da se ponovo pozicionira u novonastaloj ukrajinskoj situaciji, ali sam manje sklon da verujem da će to uraditi na mišiće, odnosno silom. I posle sile opet treba živeti, jer je to jedna izuzetno velika država. Rusija će na razne načine pokušati da se u ovom problemu pozicionira, jer smatra Ukrajinu delom svoje geopolitičke sfere, ali će i politički potražiti snage na koje može da se osloni”, smatra Varga. Prateći situaciju na Krimu navodi kako mu to “jako liči na ono što je Srbija radila na sjeveru Kosova”. “To je pozicioniranje u jednom problemu koji izgleda da jako eskalira, koji će biti praćen jednom krizom, možda povremenim nasiljem, ali ne verujem da će biti direktne intervencije”, zaključuje Boris Varga. Nekad omiljena turistička destinacija cijelog Sovjetskog Saveza i raskrižje brojnih bogatih kultura, mjesto koje budi nostalgična sjećanja mnogih, postalo je ovih dana poprište sukoba. Nepomirljiva stajališta na više strana, slažu se i analitičari, trebaju hladne i mudre glave, jer i mala iskra može dovesti do eskalacije nasilja. Mladen Obrenović

POLITIKA

Špijunirane i seksi poruke London - Američke i britanske službe su vršile video-nadzor preko kamera kućnih kompjutera, pa su ljudi snimani kako komuniciraju u “seksualno eksplicitnim situacijama”. Iako od juna prošle godine, otkako je Edvard Snouden počeo da otkriva tajne američke Nacionalne bezbednosne agencije (NSA), malo šta iznenađuje kad je reč o svestranom nadzoru građana, najnovije otkriće iz njegove torbe ipak šokira, piše Politika. Veliki brat oličen u američkoj (i sestrinskoj britanskoj) tajnoj službi, ne samo da je prislonio svoje uvo na sve elektronske komunikacije, nego je, nadmašivši Orvelovu maštu, posmatrao i šta se događa u spavaćim sobama. Postojanje takvog programa ekskluzivno je obelodanio britanski “Gardijan”, pošto je u glavnoj ulozi ovoga puta britanski partner NSA, služba čiji je engleski akronim GCHQ (u prevodu Centrala opštih komunikacija). Nije iz iznetih podataka jasno u kojem obimu je NSA partner, ali nekoliko činjenica, uključujući i glavnu: da Britanci imaju

mnogo manje zakonskih restrikcija za prismotru, a da sa druge strane softver za analizu poseduju isključivo Amerikanci – sugeriše na podelu uloga. Na meti su bili korisnici programa za video komuniciranje američke multinacionalne internet kompanije “Jahu”, koji je 2012. imao oko 4,8 miliona aktivnih korisnika na svim stranama sveta. Tehnički, prismotra je vršena preko optičkih kablova kojima sve internet kompanije obavljaju saobraćaj između svojih globalnih centara. Otuda i cinično ime programa o kome je reč – “optički nerv”, prenosi Politika. Program je počeo kao eksperiment automatskog prepoznavanja lica aktuelnih “sumnjivaca”, ali mu je misija brzo proširena i na otkrivanje “novih likova od interesa” u obaveštajnom radu. Ono što je bio “kolateralni rezultat” bile su i scene kada ljudi komuniciraju “u seksualno eksplicitnim situacijama”. Nije teško zamisliti koliko je to bilo od “specijalnog interesa” operativcima i britanske i američke službe. Zavirivanje u intimu na aerodromskim

skenerima za “razgolićivanje”, dosad smatrano velikim upadom države u privatnost, prema ovome je sasvim bezazleno. Po mnogim elementima, ovo je dosad najveća zloupotreba tajnih službi i tehnologije. Poznato je, naime, da, pored presretanja komunikacija koje su u toku, hakeri odavno znaju kako da tajno uključe kamere kućnih kompjutera da vrše “direktan prenos”, a da korisnik toga nije svestan, jer se pri tome ne pali ona mala lampica pored minijaturnog objektiva. Tu mogućnost koriste i službe drugih država koje nisu tako moćne kao NSA i GCHQ: njima je komercijalno dostupan program “spaj fišer” (koristi se navodno i u Srbiji), koji može da aktivira kamere na ličnim računarima i mobilnim telefonima bez znanja korisnika. Prema dokumentu u koji je uvid imao “Gardijan”, u mrežu je dospevalo između 3 i 11 odsto “seksualno eksplicitnih” video-komunikacija, što je bio povod za konstataciju da “iznenađujući broj ljudi koristi video-razgovore za pokazivanje intimnih delova svog tela”.

S obzirom na to da pomenuti dokument navodi da je u jednom momentu zahvatano oko 1,8 miliona korisnika “Jahua”, očigledno je da je država došla u posed ogromne količine materijala o nečijoj intimi, pa i svojevrsnoj pornografiji. Iz sedišta “Jahua” je energično opovrgnuto da su na bilo koji način učestvovali u realizaciji ovog programa, a slično je reagovao i “Microsoft”, s obzirom na to da se u dokumentu pominje i mogućnost da se za nadzor koriste i video-komunikacije preko njegovog uređa-

ja “kinekt”. Zanimljivo je da tekst “Gardijana”, objavljen odmah na njegovom veb-sajtu, nije dobio veliki publicitet u američkim medijima: vodeći listovi poput “Njujork tajmsa” i “Vašington posta” svoje tekstove o tome nisu objavili na naslovnim stranama. Mnogo više, novim aspektom skandala Snouden bavili su se sajtovi tehnoloških internet portala. Prema “Gardijanu”, ovaj program, započet 2008, bio je aktivan i 2012, kada je sačinjen dokument koji ga objašnjava.

REPORTAŽE 21

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

PODZEMNA ŽELJEZNICA

Najljepše stanice Evrope Podzemna željeznica zna biti dosadna i puno puta prepuna čudaka koji se njome voze. Iako se ne možemo podičiti podzemnom željeznicom, to ne znači da ne možemo pogledati kakva čuda postoje širom Evrope. Donosimo vam pregled pet najljepših stanica podzemnih željeznica u Evropi.

●TOLEDO, NAPULJ Ova stanica je jedinstvena kako u Evropi tako i u cijelom svijetu. Otvorena je 2012. godine, a nalazi se na 50 metara ispod površine. Kada se spuštate pokretnim stepenicama čini vam se kao da se nalazite ispod stakla, a iznad vas je prekrasna plava voda tačno ono što je dizajner Robert Vilson htio da osjećate. Pravilnom upotrebom svijetla i boje dobio je utisak da se nalazite ispod jezera.

●KOMSOMOLJSKAJA, MOSKVA Ne bi Moskva bila Moskva da nije u svemu grandiozna. Tako i ova stanica metroa. Plafoni su ukrašeni freskama, a s njih vise veliki lusteri. Zidovi i pod

stanice obloženi su mermornim pločama. Kada hodate ovom stanicom imate utisak kao da se nalazite u velikoj baroknoj plesnoj dvorani.

●VESTMINSTER, LONDON Iako je londonska podzemna, popularni Tube, preteča svih metroa na svijetu, može se podičiti i stanicom koja ima najfuturističkiji izgled na svijetu. Cijela stanica izgrađena je od betona i inoksa, a kad se nalazite u njoj imate utisak kao da ulazite u svemirski brod.

●T CENTRALEN, STOKHOLM Sve samo ne obična stanica. Iako na površini ne odaje utisak da se ispod površine nalazi pravo malo remekdjelo, ovo je sve samo ne obična stanica. Cijela stanica izgrađena je tako da stvara doživljaj kao da se nalazite u pećini. Zidovi nijesu glatki, čuje se kako kaplje voda. Boje koje dominiraju su plava i prirodna boja kamena, a plafoni su ukrašeni plavim granama s lišćem koji se pružaju prema cvijetu u sredini.

Metro Toledo Bokenhajmer Varte, Frankfurt

metara ispod površine zemlje nalazi se jedinstvena stanica metroa Toledo u Napulju ●BOKENHAJMER VARTE, FRANKFURT

Ovdje su arhitekti težili tome da naprave stanicu koje nigdje nema. Iako je unutrašnjost stanice sasvim obična, ulaz u nju je nešto čime se ona ističe napravljen je da izgleda kao voz koji je iskočio s šina i propao u zemlju. I nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

VISEĆI KOVČEZI

Filipinske litice neobična grobnica Dok mnoge kulture zakopavaju svoje mrtve izvan pogleda ljudi, duboko ispod nadgrobnog spomenika ili ploče, neki narodi u Kini, Indoneziji i na Filipinima, svoje pretke već stoljećima vješaju po - liticama. U planinskom djelu Filipina nalazi se upravo jedno takvo mjesto gdje se praksa vješanja mrtvačkih sanduka nastavlja i dan danas. Vješanje kovčega na litice iznad doline Eho, prvenstveno je rezervisano za starješine i njihove porodice, jer se vjeruje da će mlađe generacije od toga imati duhovne koristi.

●HANGING KOFINS Članovi porodice mrtvo tijelo pokojnika nose do litice gdje ga potom smještaju u sanduk. Vjeruje se kako će teč-

nosti koje za vrijeme nošenja pokojnik ispušta, onima koji ga nose donijeti talent i sreću koju je mrtvac posjedovao. Malo bizarno za naše današnje pojmove, no, ljudi su čudna rasa.

●SAGADA U kovčeg se uz pokojnika stavljaju i fotografije porodice, kako bi ih on u drugom životu mogao prepoznati. Zanimljiva je činjenica kako su sanduci rađeni po mjeri svakog čovjeka, i to za vrijeme njihovog života. Jedan od razloga zašto se pokojnik vješa na liticu je taj da bude što bliže nebesima, dok ima i onaj drugi, praktičan razlog, koji je čisto fizičke naravi - zakopavanjem u zemlju bi im zauzeli puno obradive zemlje koju tada ne bi mogli obrađivati. Koliko ljudi, toliko običaja...

Kovčezi vise na strmoj stijeni: Filipinska grobnica

22 ZABAVA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

MASSIMO ODUŠEVIO NOVLJANE

Crnogorci su ponosan narod Jedan od nauticajnijih vokala sa prostora nekadašnje Jugoslavije Massimo Savić oduševio je publiku koncertom u hercegnovskoj Dvorani Park u okviru Praznika mimoze Portonovi. Fenomenalni umjetnik koncert je otvorio pjesmom “Sjaj u tami”, koja ga je i proslavila još dok je bio u grupi Dorian Grey. Pred početak koncerta je kazao da mu ovo nije prvi kontakt sa novskom publikom. “Održao sam koncert ovdje prije četiri godine, a obično kada sam u Herceg Novom radim uz Zorana Živkovića i Bajaginog menadžera sa kojim radim cijeli region, kao i sa Nikolom Vlajkovićem, jednim od najboljih ton majstora. Kada imam povjerenja i znam da je zvuk u dvorani perfektan, onda se i ja dobro osjećam. Treba biti iskren, pustiti osjećaje da idu, reći i kada nešto ne štima, ne treba se folirati i onda ćete

lako ostvariti kontakt sa publikom”, istakao je Savić. Na pitanje kakva je publika u Crnoj Gori, Savić je kazao da je ne može porediti jer nijesu ni svi narodi isti. “Crnogorci su takvi kakvi jesu, ponosni i ne prodaje im se bilo kakva priča lako. Meni to odgovara. Crnogorska publika zna da cijeni angažman i moje davanje na bini, zna da odgovori na trud koji se ulaže na bini”, rekao je muzičar. On je istakao da još ima veliku tremu pred koncert. “Uvijek imam strašnu tremu i publika to i osjeti tokom prvih nekoliko pjesama. Trema je loš momenta, ali to pokazuje da nijesam rutiner, pa ako sve to mene pogađa, valjda će pogoditi i publiku pred kojom sve to izvodim. Imam mnogo rituala pred koncerte, od odijevanja, od posebnih čarapa, cipela. U psihlogiji i psihijatriji se to naziva kompulsivni poremećaj, kada sve mora biti onako kako ja mislim da treba, inače će me trema zgaziti. Ja se na taj način borim i do sada sam uvijek uspijevao izvojevati pobjedu”, rekao je on. Savić ističe da je dobra muzika ona koja budi maštu. “Muzika je po meni najjači medij. Ništa ne pomiče tako ljudsku dušu kao muzika. Ne zna se zašto je to tako. Mada u fizičkom smislu muzika je samo titraj zraka, frekventni titraj male bombe. Ono što bih ja volio jednog dana jeste da čujem svoju muziku onako kako je čuje publika.” A kada je obrada hitova u pitanju,

Savić ističe da su mnogi to radili, ali na različite načine. “Za mene je dati pravi omaž autorima znalački to uraditi. Ako kažemo da je pjesma ‘Loše vino’ slika, moja dužnost je kada se bavim obradom defragmenirati tu sliku na osnovne boje od kojih su ljudi kretali kada su tu pjesmu radili. Ja boje koristim na drugi način, ali koristeći iste elemente, isti tekst, istu muziku, konačno stvaram drugu sliku, sa drugom vizurom”, otkrio je hrvatski kantautor. Na kraju, on je dodao da će novi album ubrzo ugledati svjetlost dana. “Mnogo sam koristio svoj bend, a i ja sam puno svirao gitaru, što ne mogu uraditi na koncertu. Specifičnost albuma je i što je na velika vrata ušao moj stari drug Pegi Martinjak za koga niko nije znao da piše pjesme. Ja sam sa njim sarađivao od pjesama ‘Krug u žitu’, ‘Sretan put’, ‘Iz jednog pogleda’... Moram vam priznati da smo mi uveliko imali hit sa pjesmom ‘Iz jednog pogleda’, a ja sam još bio uvjeren da je pjesmu napisala jedna njegova prijateljica koja je pjevala u demo varijanti, sve dok Pegi nije rekao - Ne, to sam ja”, rekao je Massimo. “Na sljedećem albumu, to je sada bitno, u tom timu ljudi koji su moje srodne duše su ljudi poput Nikše Bratoša, Popeskića, Ante Bijele, već postoji deset kompozicija koje su jako dobre i mislim da ćemo prevazići ovaj album”, zaključio je Savić. Sanja Milović.

Intimna atmosfera na koncertu Na koncertu u hercegnovskoj Dvorani Park nizale su se prepoznatljive pjesme i publika putovala kroz vrijeme na krilima Massimove muzike i specifičnog senzualnog glasa. Pjesmu “Iz jednog pogleda” pjevali su svi prisutni, a kada je zapjevao stihove “Zamisli zivot u ritmu muzike za ples”, cijela

sala Dvorane Park digla se na noge i zaista zaigrala. Tokom cijelog koncerta sve je odisalo pozitivnom atmosferom, a koncert je završen pjesmom “Krug u žitu”, što je ispraćeno dugim aplauzom. Koncert Massima Savića bio je završni program ovogodišnjih muzičkih programa Praznika mimoze Portonovi.

MtV PrEMIJErA

ADVOkAtIcA IZ HAGA

MTV Premijera danas u 20 časova predstavlja dva nova spota - za numeru “Grad” koju izvode SevdahBABY i Djixx i novu pjesmu benda Atheist Rap, “Drugo pakovanje”. U pjesmi “Grad” SevdahBaby i Djixx se obraćaju svom Beogradu kroz jednu tešku ljubavnu priču. “’Grad’ je priča o jednom trenutku, jednoj konkretnoj emociji, jer veliki grad natjera svakoga da ponekad poklekne, ali isto tako i daje mogućnost za novi uzlet. Zato tmurna atmosfera ovog spota treba da bude vrsta katarze koja je svakome od nas ponekada potrebna da bi se ponovo uzdigao, kao i ovaj grad u kojem ipak volimo da živimo”, rekao je Milan Stanković iz benda SevdahBaby. “Grad” je četvrti video singl sa albuma “Sega Mega, ti i ja”, koji je dostupan na sajtu galamagalama.com, kao i na svim većim digitalnim internet servisima za preuzimanje i slušanje muzike. Drugi spot koji će premijerno biti prikazan u ponedjeljak je novi video novosadske pank rok grupe Atheist Rap za pesmu “Drugo pakovanje”. U periodu od prethodnih 25 godina, Atheist Rap su bili koncertno jed-

Džordž Kluni od oktobra prošle godine je u vezi sa Amal Alamudin, koju američka štampa u šali naziva njegovom najpametnijom devojkom do sada, piše magazin Pipl. Amal je diplomirala pravo na Oksfordu i radila u prestižnim britanskim advokatskim firmama. Jedno vrijeme radila je i u Njujorku, a zatim se specijalizovala za slučajeve iz oblasti međunarodnog krivičnog prava, kao i ljudskih prava i slučajeva izručivanja. Alamudinova je bila asistent sudije Patrika Robinsona na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu, navodi se u njenoj biografiji na sajtu advokatske firme “Doti strit”. Govori engleski, francuski i arapski, među njenim klijentima su bili Džulijan Asanž i Julija Timošenko, a trenutno je savetnica Kofija Anana po pitanju odnosa sa Sirijom. Najpoželjnijem holivudskom neženji veza sa Amal je predah od romansi sa brojnim lepoticama, poznatim samo po privlačnoj spoljašnjosti.

Teška ljubavna priča na MTV-ju Džordž Kluni smuvao pravnicu

na od najaktivnijih autorskih muzičkih grupa na prostorima bivše Jugoslavije, a objavili su pet studijskih albuma, best of album, koncertni DVD i monografiju benda. Nastupali su na glavnim binama dva najveća muzička ex-YU festivala (EXIT 2011. i INmusic 2013) i redovno su učesnici svih drugih značajnih festivala u regionu. Svakako posebno mjesto u koncertnoj biografiji grupe

zauzimaju nastupi u kultnom londonskom klubu Barfly i na najvećem britanskom pank festivalu Rebellion u Blackpoolu 2011. godine. Binu su prethodnih godina dijelili sa nekim od najvećih svjetskih pank bendova koji su im bili uzori i uz koje su odrastali, kao što su Nomeansno, Die Toten Hosen, PTTB, Buzzcocks, Cock Sparrer, The Exploited, Bad Religion, NOFX i Green Day. Fi.J.

ZABAVA 23

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. RAZGOVOR: JADRANKA BARJAKTAROVIĆ

Nijesam dovoljno zla za rijaliti šou Dobitnica Crnogorskog oskara za najpopularniju pjevačicu Crne Gore Jadranka Barjaktarović za DN govori o priznanju i karijeri Danilo Brajković, Foto: Mirko Savović Već drugu godinu zaredom pjevačica Jadranka Barjaktarović dobitnica je priznanja Crnogorski oskar za najpopularniju pjevačicu Crne Gore. Barjaktarović je glasovima publike ubjedljivo trijumfovala sa gotovo 500 glasova više od svih u konkurenciji, a kako nam je kazala nakon dodjele priznanja, ova nagrada zauzima posebno mjesto u njenom srcu. “Zaista osjećam veliku sreću i zadovoljstvo što sam dobila Oskara kao i prethodne godine, jer to nije mala stvar. Riječ je o velikom priznanju, a najveći razlog za moju sreću je taj što je za mene glasala publika. Pjevam za te ljude i na ovaj način mi ukazuju veliko poštovanje. Dobijam dosta nagrada i svaka ima drugačije značenje, ali Oskar baš zauzima važno mjesto u mom srcu i nekako svemu daje smisao”, zahvalna je pjevačica vjernoj publi-

ci na glasovima. Prethodna godina za ovu damu bila je veoma uspješna, pa je tako nakon duetske hit numere “Fatalna” sa reperom Ša, snimila i pjesmu posvećenu zavičaju, pod nazivom “Biser Crne Gore”. Nakon evergrina “Tvoja noć i moja zora”, Barjaktarović je još jednom potvrdila da joj ova vrsta muzičkog žanra i te kako prija. “Krajem prošle godine sam sa pjesmom “Biser Crne Gore” nastupila na festivalu crnogorske narodne muzike u Zeti i osvojila prvo mjesto. Imponuje mi to što sam uspjela da napravim hit, a pjesma mi je ‘legla’ jer se kroz tekst podsjećam Crne Gore iz koje sam veoma rano otišla iako je puno volim. Zbog posla moram biti tamo gdje najbolje funkcionišem u tom smislu”, ističe Barjaktarović. Rođena Beranka ne planira da se

Dosta ulažem u izgled Osim odbrane titule najpopularnije pjevačice Crne Gore, Jadranka je, sudeći po komentarima prisutnih na dodjeli Osakara, odbranila i nezvaničnu titulu najseksepilnije pjevačice, a i ovog puta plijenila je u izazovnoj haljini na sceni. Kako kaže, ulaganje u izgled je obaveza svake javne ličnosti. “Radim posao koji volim i trudim

se maksimalno da sve što radim kroz karijeru bude na najvišem nivou. Javna ličnost mora voditi računa o tome šta oblači na nastupima, naročito kada je neka svečanost u pitanju. Naravno da komplimenti na račun seksepila prijaju i smatram da publika koja me sluša zaslužuje da me gleda u najboljem izdanju”, iskrena je Barjaktarović.

Nikada me nećete vidjeti u nekom rijalitiju jer nijesam toliko zla koliko morate biti da biste opstali tamo. Ljudi idu da se bore za dnevnicu, a ja nijesam takva ličnost. Bilo bi svakakvih dešavanja, vjerovatno bi ljudi pokušali nešto da mi podvale, a ja ne volim lažljivce i sujetne koji su zarad popularnosti spremni na sve. zaustavi na samo jednom hitu ove godine, pa je tako prethodnih dana angažovala dobro poznato muzičko lice kako bi publici poklonila novi singl. “Imam pjesmu koju je uradio Dado Glišić i ovih dana planiram da uđem u studio i otpjevam je. Pjesma je u nekom pop-folk ritmu, nije poput uobičajenih urbanih priča i nadam se da će opstati malo duže, da ne bude ova instant forma koja je aktuelna, ali i kratkotrajna. Naziv će najvjerovatnije biti “Idi dalje od mene” i baš sam odabrala taj dio refrena pjesme za naslov, jer u njemu pronalazim autobiografske elemente mog života”, otkriva Jadranka detalje nove numere. Iako smo je prethodnih godina

često gledali kao specijalnu gošću tokom žurki na “Farmi”, Jadranka kaže da uprkos ponudama ne postoji teoretska mogućnost da je gledamo i kao takmičara u nekom rijalitiju. Glavni razlog je taj što ne želi da karijeru gradi na skandalima i otkrivanju privatnosti. “Nikada me nećete vidjeti u nekom rijalitiju, jer ja nijesam toliko zla koliko morate biti da biste op-

stali tamo. Ljudi idu da se bore za dnevnicu, a ja nijesam takva ličnost. Bilo bi svakavih dešavanja, vjerovatno bi ljudi pokušali nešto da mi podvale, a ja ne volim lažljivce i sujetne koji su zarad popularnosti spremni na sve. I kad odem da im pjevam na žurci, ‘ujedaju’ se sa svih strana, a mogu zamisliti kako bi tek bilo da živim tamo”, zaključila je pjevačica.

PRVA TV

Bogat proljećni program Proljećna programska šema Prve TV biće obogaćena novim formatima domaće i strane produkcije. Nakon uspješno završene zimske sezone, mart je pravo vrijeme za nove programske sadržaje koji će svakog “zakucati” pred televizijske aparate. Prva TV najavljuje i proširenje informativnog sadržaja, pa će pored već poznatih emisija ‘’Tačno 1’’, ‘’Exploziv’’, ‘’Exkluziv’’ i ‘’Vijesti Prve’’ uvesti novi informativni blok oko ponoći pod nazivom ‘’Noćni žurnal’’. ‘’Noćni žurnal’’ će biti premijerno emitovan u ponedjeljak, 03. marta, nakon filmske premijere, a redakcija urednice Sonje Drobac ga već danima priprema. ‘’Noćni žurnal’’ je na programu svakog radnog dana. Prema riječima marketing menaždera Prve Tv Ivana Vukčevića od ponedjeljka, u terminu od 18.25, nakon selebriti magazina ‘’Exkluziv’’ očekuje nas poptuno novi kviz ‘’Zlatni krug’’ koji će voditi Boris Milivojević kojega smo svi zavoljeli u muzičkom šou programu ‘’Tvoje lice zvuči poznato’’. “‘‘Zlatni krug’’ neće biti jedini kviz na Prvoj. Ovog proljeća ćemo viken-

Ekipa Noćnog žurnala i Vijesti Prve TV

dom pratiti najzanimljiviju igru koja obara rekorde u Velikoj Britaniji. U pitanju je kviz ‘’Pointless’’ koji svojim scenariom donosi drugačiji pristup televizijskim kvizovima”, rekao je on. I dok se priprema novi serijal najgledanijeg šoua ‘’Tvoje lice zvuči poznato’’ koji će gleadoci pratiti na jesen, Prva TV donosi jedan od najpopularnijih TV formata ‘’Ples sa zvijezdama’’ koji će okupiti brojne VIP ličnosti i profesionalne plesače, a gledaoce svake subote u 21 sat ostavljati bez daha. ‘’Ples sa zvijezdama’’ kreće već sredinom marta, a pored žirija publika će imati svoj

udio u emisiji, čak u nekoliko balkanskih zemalja. Naravno, za sve ljubitelje turskih serija tu je dnevna doza emocija sa hit naslovima ‘’Domaćice sa Bosfora’’ i ‘’Gorki život’’ koji se emituju nakon glavne informativne emisije, dok su u najavi i najnoviji filmski hitovi iz ‘’Warner’’ kuhinje, kao i američke serije koje gledaju sve ciljne grupe. Pored ovih naslova, na Prvoj će publika pratiti i dramske zaplete najnovije meksičke serije ‘’Neukrotivo srce’’ i bolivudskog bisera ‘’Odbačena’’, dok će gledaoce hit komedija ‘’Dva i po muškarca’’ nasmijati do suza. Fi.J.

Ukoliko je ne poznajete, Klaudia El Dursi je poljski model i prvi put je gošća naše rubrike “ljepotice”. Predstavljamo vam je seksi fotografijom na kojoj je pozirala u intimnom rublju kompanije Mat.

HOT!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. Daily Sudoku puzzle No. 2680 SUDOKU 2014-02-13

Medium level

Teža

4 4

9 4

5 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2679

2014-02-12

Medium level

Lakša

7 6

7 9

8 7

1 3

Page 1/2

Play sudoku online at:

2 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8

Pivo s ukusom jagnjetine Velška mikro pivara Konvi iz Velsa, napravila je novo pivo sa ukusom jagnjetine i ono se zove “The Sunday Toast”. Na ovaj način su iz pivare htjeli da obilježe Dan svetog Davida, koji je nacionalni dan Velsa. Sveti David je zaštitnik Velsa i obilježava se svake godine 1. marta. A kako je nastalo pomenuto pivo? Pivara je prvo sporo pekla velško jagnje na ražnju, a rastvorene sokove uz šećer dodala pivu u procesu vrenja. Potom se pivo odlaže na toplo mjesto u burad na oko sedam dana u tako nastaje pivo s ukusom jagnjetine. “Sezonska piva su naša specijalnost, ali ovog puta smo željeli da proslavimo nacionalni dan na poseban i neobičan način”, kazao je predstavnik pivare za odnose s javnošću Gvin Tomas. Velški jaganjci su poznati kao najukusniji na svijetu. Pivo sa ukusom jagnjetine sadrži u sebi oko 4.5 posto alkohola.

4 2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2561 2013-10-17

Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2560 2013-10-16

Page 1/2

VICEVI

ZA PRAVE GURMANE

Kuca plavuša po banderi, kad naiđe policajac i pita je: -Što kucas tu? Plavuša će: – Pa piše da izdaje stan,a ne otvara niko! Policajac će: – Pa cčudi me baš,a i svijetlo im gori.. *** Medved zaveo u šumi red i rekao da niko ne smije izvrsiti nuždu u šumi. Zeka nije mogao da izdrži pa je izvršio nuždu pored žbunja. Dosao medved i vidi zeca kako je pokrio nešto šapicama.Pita medved: - Šta si to pokrio šapama?

Zeka: - Paaa, ulovio sam leptira! Medved: - Da ga vidim. A zeka brzo otvori šape i reče: - Joj odletje, al što se posro! *** Kasno naveče došao Mujo pijan kući. Fata otvara vrata i odmah se počne drati na njega. - Opet si mrtav pijan, a, propalice?! Mujo se klati na vratima, podrigne i zadere se: - Šuti, bona! Dovoljno sam kažnjen da te duplo vidim .. ***

SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

NEZVANIČNO Šta li će biti u Ukrajini?

A đe si kumara, kućo stara.

Ljubi ga majka.

Ćaki, ne bih se ja tu petljao. Rusija je Rusija..Neka o tome brine Roćen.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #U167UT

AMUSES ANGST Amuses ANTIC Angst ANTLERS BLURS Antic BRAWN Antlers COMETS DESEGREGATION Blurs DIGITAL Brawn DOUGH

EASIER ENCOURAGEMENTS Equivalent EQUIVALENT Gamut GAMUT GIDDY Giddy GIRLS Girls IDIOM INFLAMED Idiom IVORY Inflamed JELLS

MANHOLE MANNED Pacifier MINTED Pasts MISSES PACIFIER Phases PASTS Plainer PHASES PLAINER Ruins RUINS Sages SAGES

● FOTO PRIČA Ivory

Seals

Digital TUŽBA ZBOG Manhole Dough Manned SALVETE

Sissies Songs

Easier

Torsos

Comets

Desegregation

Jells

Minted KALIFORNIJA

Encouragements

Misses

SEALS SISSIES Unman SONGS Veins STRADDLES TORSOS Villa TRANSPARENCIES Width UNMAN VEINS VILLA WIDTH

Straddles Transparencies

Vebster Lukas iz Kalifornije tvrdi da nije mogao normalno da funkcioniše na poslu zbog emocionalnog stresa uzrokovanog u restoranu u Pakoimi. Lukas je zbog toga 29. januara podignuo tužbu. Copyright © Puzzle Baron March 1, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! Kako stoji u tužbi, Lukas je naručio hranu i dobio samo jednu salvetu, a kad se vratio za pult, upravnik restorana je odbio da mu da još jednu. Optužio je menadžera meksičkog porijekla da se ponašao rasistički.

OVAN Želite da predstavite novu ideju ili plan o poslovno-finansijskoj saradnji. Nemojte dozvoliti da Vam nedostaju optimizam i jaka volja u odlučujućim momentima pred saradnicima.

BIK

Imate pomalo loš predosjećaj, stoga izbjegavate intrigantne situacije ili osobu koja Vas iritira svojim možda nerazumnim ponašanjem. Ipak, u pokušaju da se problemi riješe razumno i na miran način ne postižete uvijek željeni efekat.

BLIZANCI Očekuju Vas pozitivne informacije, neko Vas podstiče na kreativniju ulogu i razmišljanje o poslovnoj saradnji. Sa nestrpljenjem očekujete susret sa osobom, koja treba da potvrdi Vaš uspjeh.

RAK Okolina pokazuje veliko interesovanje za Vaše ideje. Potrebno je da usaglasite zajedničke poslovne interese i termine. Vaši rezultati na najbolji način ilustruju znanje ili sposobnosti koje posjedujete.

LAV Nalazite se u dobroj psiho-fizičkoj formi i vjerujete u svoje sposobnosti, tako da ne brinete zbog različitih problema koji opterećuju Vaše saradnike. Uspjeh je moguće ostvariti u kombinaciji nekih profesionalnih manira.

DJEVICA Ponekad stvari nisu jednostavne kao sto na prvi pogled izgledaju, stoga nemojte dozvoliti da Vas neko upotijrebi za svoje skrivene namjere. Pažljivije analizirajte nova dešavanja na poslovnoj sceni.

VAGA Informacije koje dobijate potvrđuju Vaša očekivanja o daljem razvoju događaja na poslovnoj sceni. Prihvatite nečiju ideju o zajedničkoj saradnji, isplatiće Vam se. Pokažite više smisla za praktične aspekte.

ŠKORPIJA

Osoba koja ima drugačije interese neće Vam dozvoliti da ostvarite svoje poslovne namjere. Budite pažljiviji u susretu sa saradnicima, jer postoje situacije koje treba da odložite za neku bolju priliku.

STRIJELAC Imponuju Vam različite pohvale, ali sačekajte na zvanične komentare ili na nečije stručno mišljenje. Nema potrebe da favorizujete situacije koje ne odlučuju o krajnjem ishodu na poslovnoj sceni.

JARAC Pokušavate da animirate svoju okolinu, ali saradnici ne pokazuju dovoljno sluha za neke zajedničke interese. Postoje stvari o kojima se skoro nepotrebno raspravlja i mimo Vaše volje.

VODOLIJA Saradnici imaju dobre namjere, stoga prihvatite nečiju sugestiju koja vodi ka pozitivnim rezultatima. Važno je da se pravilno organizujete i da ispoštujete zajednički poslovni dogovor u predviđenom roku.

RIBE Neko Vas dovodi u nezahvalnu situaciju i počinje da Vas iritira svojim ponašanjem. Nema razloga da se ustežete pred saradnicima, koji ne poštuju datu riječ ili zajednički dogovor. Potrudite se da ostvarite svoje namjere.

26 SPORT

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

DA LI STE ZNALI

Nova velika noć velike Budućnosti NA VRATIMA BUDIMPEŠTE

Rukometni maestro Milena Knežević za Dnevne novine o veličanstvenoj pobjedi Budućnosti u Larviku Da je Hamburg tim koji ima najviše neriješenih utakmica u istoriji Bundeslige - čak 431. Istina, HSV je i odigrao najviše utakmica u Ligi, čak 1594, ali nije vodeći ni po broju pobjeda ni, naravno, po broju poraza.

TIKET DANA ČESTERFILD PORTSMUT TIP 1

KVOTA 1.65

LENS TUR TIP 1

KVOTA 1.70

SENT PAULI UNION BERLIN TIP 2 3

KVOTA 1.90

AROUKA AKADEMIKA TIP 2 3

KVOTA 1.90

Bilo je sve perfektno tog prvog dana marta - od čelične odbrane, preko sjajnog napada do nestvarne gladi za pobjedom svih igračica rukometnog čudotvorca Dragana Adžića. Bila je to još jedna velika noć velike Budućnosti! “Tako je, jedna velika i lijepa noć nakon koje smo praktično na korak od fajnal-fora, što smo uostalom i priželjkivali na početku sezone”, rekla je Dnevnim novinama Milena Knežević, rukometni umjetnik, maestro koji je ko zna koji put plesao u plavo-bijelom dresu.

● VRATILI SMO IM ZA PODGORIČKI BOD

u listu onih koji su se poklonili Budućnosti ove sezone sada je i Larvik, koji je na krilima Nore Merk “iščupao” bod u prošlom kolu (19:19). “Odigrali smo zaista dobru utakmicu u Larviku, pogotovo u drugom poluvremenu i one definitivno nijesu imale šansi. Vratili smo im za onaj jedan bod koji su nam uzele u Podgorici”, istakla je Milena.

● ČAS DOKTORSKE ODBRANE Odbrana koju forsira Budućnost jedna je od najboljih u istoriji rukometa, a kada je ona na svom nivou, onda i najbolje svjetske igračice “udaraju u zid”. Protiv Larvika su sve dame u plavom blistale, pogotovo baš u odbrani, koju je predvodila nevjerovatna šampionka koja

KVOTA 1.80

Gjorgijevska od ljeta u Rumuniji

KVOTA 1.80

Poslije tri godine u plavo-bijelom dresu došlo je vrijeme za rastanak - tako bar tvrde makedonski mediji. Elena Gjorgjievska, desni bek Bu-

PLATANIJAS JANINA TIP 1

a šmekom evropskog velikana, hrabre kao čuveni ratnici Vikinzi, uz želju da još jednom planeti pokažu gdje se igra najbolji rukomet... Budućnost je ponovo zasijala u evropskoj eliti, na sjevernom nebu, toliko poznatom i taličnom našim damama. Baš kao i u, za naš klupski rukomet zlatne 2012, Larvik se poklonio “plavoj” klasi, Budućnost je atomskom igrom protutnjala jugom Norveške, Budućnost je nakon veličanstvene pobjede (17:22) pred vratima Budimpešte, za fajnal-for Lige šampiona potreban je još samo jedan mali korak.

Nepobjedivost, koja traje gotovo četiri mjeseca, tako se nastavlja, a

VASLUI GAZ METAN TIP 1

Kosta Bošković

dućnosti, na kraju sezone će napustiti Podgoricu i preseliti se na sjeverozapad Rumunije - u Baja Mare i istoimeni klub iz ovog grada.

Savehof - Turinger 26:32 Mitdjiland - Vardar 25:28 1. Turinger 2. Vardar 3. Midtjiland 4. Savehof

4 4 4 4

3 2 2 0

4 4 4 4

0 1 0 1

1 1 2 3

113:106 106:100 97:98 102:114

6 5 4 1

0 0 3 3

103:92 94:74 85:99 77:94

7 6 2 1

GRUPA 2

Larvik - Budućnost 17:22 Krim - Đer 22:24 1. Đer 2. Budućnost 3. Krim 4. Larvik

GRUPA 1

3 2 1 0

dolazi iz čuvene fudbalske regije u Njemačkoj (Sjeverna Rajna-Vestfalija) Klara Voltering. “Odbrana je bila baš ona koju znamo najbolje da igramo. Klara je kao i uvijek bila na svom nivou. Nema sumnje da je to sigurno igra koja je najbolja za nas, sa kojom pobjeđujemo”, riječi su srednjeg beka Budućnosti.

● LARVIK KAO NAJAVA

1 2 0 1

golova postigla je Milena Knežević u dosadašnjem dijelu ovosezonske Lige šampiona

ZLATNIH SNOVA

Larvik je pao u svojoj “tvrđavi” - baš kao i pomenute 2012. godine u polufinalu. Novi trijumf nad norveškim velikanom ponovo budi zlatne snove, ponovo budi nadu da bi “plave” još jednom mogle da se “smješkaju” sa vrha Evrope. “Dobar je osjećaj poslije svake pobjede, a još bolji kada znate da ste eliminisali jedan veliki Larvik i još ste praktično na korak od polufinala”, smatra “broj 90” Budućnosti. A do zlatnih snova ostaje prije

svega i taj završni korak ka fajnalforu protiv Đera u Podgorici i Krima u Sloveniji. “Sve je u našim rukama, sve zavisi samo od nas i to je najvažnije”, bila je više nego jasna na kraju razgovora Milena Knežević. Sjeverno more i čuveni norveški fjordovi ostaju dio istorije, Panonska nizija i svijetla Budimpešte gotovo su sigurna budućnost velike Budućnosti!

SPORT 27

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. DŽUDO

Srđan najbolji u Pragu Naš takmičar Srđan Mrvaljević potvrdio klasu u Češkoj Najbolji crnogorski džudista Srđan Mrvaljević pobjednik je međunarodnog turnira European open u Pragu. On je juče u finalnom meču, kategorije do 81 kilogram, pobijedio Mađara Lasla Čoknaija. Mrvaljević je u Pragu ostvario pet pobjeda i osvojio 100 bodova za Svjetsku rang listu. Čoknai je bio finalista i u Sofiji, ali je poražen od Mađara Sabolča Križana. Mrvaljević je bio slobodan u prvom kolu, u drugom je savladao Mađara Ištvana Ungvarija, a u trećem Britanca Maksa Stjuarta. U meču za polufinale eliminisao je Čeha Jaromira Musila, a nastup u finalu izborio je pobjedom protiv Italijana Đovanija Karola. Mrvaljević je u Pragu odradio četvrti turnir ove sezone, a umor zbog skidanja kilograma je bio vidan. “Uspio sam da izvučem iz sebe maksimum. Prezadovoljan sam rezultatom, ali još imam dosta prostora za podizanje forme za Evropsko prvenstvo u aprilu. Turnir u Pragu je sigurno najjači do sada i prezadovoljan sam što se svirala crnogorska himna”, rekao je Mrvaljević. On je kazao da je zadovoljan

SPORTSKI EKRAN 12:30h 14:30h 16:00h 16:45h 18:00h 18:00h 18:00h 20:15h 20:30h 20:45h 20:45h

prvim dijelom sezone, podsjećajući da je ostvario 13 pobjeda i osvojio po jednu zlatnu i bronzanu medalju, uz jedno peto mjesto. “U Pragu sam pobijedio Ungvarija, nosioca evropske medalje, Musila, koji je ispred me-

Berdih - Hjuit, tenis Na Li - Stosur, tenis Ski skokovi, Svjetski kup Ski skokovi, Svjetski kup Kalev – Lokomotiv Kuban, košarka Zadar - Cibona, košarka Podbeskiđe - Pogon, fudbal Sent Pauli - Union Berlin, fudbal Pet Keš - Ivan Lendl, tenis Partizan - Radnički, košarka Česterfild – Portsmut, fudbal

Eurosport Eurosport Eurosport Eurosport SK1 Arenasport 3 Eurosport 2 Eurosport 2 Eurosport Arenasport 1 SK1

ne na rang listi, i Čoknaija, osvajača medalje sa najjačeg Grend slema u Parizu, veoma dobrog borca. Slavio sam i protiv Britanca Stjuarta i Italijana Karola”, rekao je Mrvaljević. U kategoriji do 81 kilogram nastupilo je 48 džudista.

NE PROPUSTITE Svjetski dan tenisa (Eurosport) Eksluzivno na Eurosportu prenosi egzibicionog turnira iz Njujorka uz najveće zvijezde tenisa i nekadašnje velikane ovog sporta...

STONI TENIS

Dominacija Čekića Crnogorski stonoteniser Irfan Čekić osvojio je juče titule prvaka Crne Gore u pojedinačnoj konkurenciji, kao i u dublu i mješovitim parovima na seniorskom prvenstvu u Mojkovcu. Čekić je u finalnom meču, u pojedinačnoj konkurenciji, savladao Filipa Radovića. U paru sa Lukom Bakićem trijumfovao je u konkurenciji muških dublova, a u finalu su bili bolji od Nikole Juškovića i Viktora

VATERPOLO

Crna Gora hoće EP ili SP za mlade Petar Porobić u meksičkom Kankunu upoznao predstavnike FINA-e i LEN-a sa željama našeg Saveza FINA vaterpolo svjetska konferencija okupila je u meksičkom Kankunu stručnjake iz najstarijeg olimpijskog sporta, radi razmjenjivanja ideja o budućoj evoluciji vaterpola, kao i o poboljšanju njegovog mjesta i značaja na sportskom međunarodnom tržištu. Uključujući panele sa predstavnicima drugih profesionalnih liga, novih popularnih timskih sportova, sponzora, medija, vaterpolo lidera i igrača, ova dvodnevna konferencija šalje inicijativu za više razumijevanja u sportu, koji je sposoban da privuče nove fanove na

globalnom nivou. Crnu Goru je na seminaru FINA u Meksiku predstavljao direktor Vaterpolo i plivačkog Saveza Crne Gore Petar Porobić, koji je iskoristio priliku da razgovara sa svim funkcionerima FINA-e i LEN-a i upozna ih sa zahtjevom našeg Vaterpolo i plivačkog saveza da organizuje neko veliko takmičenje, za početak EP ili SP za mlađe kategorije. Na konferenciji su bili predstavnici izuzetno uspješnih liga (NBA, NFL i NHL). Donešeni su zaključci da bi vaterpolo trebalo da bude

mnogo više od igre, da predstavlja jedinstveno iskustvo za fanove i da privuče nove navijače i simpatizere, a prioritet broj jedan je zadovoljstvo navijača. “Pravila igre su možda najlakši dio jednačine. Moramo da stvorimo sinergiju na svim nivoima. Imamo veliku utakmicu, sa fantastičnim igračima, hajde da mislimo visoko i ne bojimo se za promjene”, apelovao je izvršni direktor FINAe Kornel Marculesku. FINA je uložila velika sredstva u organizaciju ove konferencije, koja je prva nakon 20 godina.

Rogića. U konkurenciji mješovitih parova Čekić i Sonja Janković u finalu savladali su Luku Bakića i Nedu Milačić-Bogdanović, koja je osvojila titulu prvaka u pojedinačnoj konkurenciji. U finalnom meču trijumfovala je protiv Simone Perović. U ženskom dublu Perović i Sonja Janković osvojile su trofej pobjedom u finalu protiv Nede Milačić-Bogdanović i Ivane Đalović.

28 SPORT

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. NBA

Potpuni oporavak nije moguć

SKI SKOKOVI

Štoh najbolji u Lahtiju Poljak Kamil Štoh pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima koje je za Svjetski kup juče održano u norveškom Lahtiju. Dvostruki olimpijski šampion iz Sočija bio je drugi nakon prve serije, a do pobjede došao je skokovima od 131 i 134,5 bodova, za koje je dobio 281 bod. To je njegova peta pobjeda ove sezone, ukupno 12. u Svjetskom kupu. Vodeći nakon prve serije, Njemac Zeverin Frojnd, osvojio je drugo mjesto skokovima od 131,5 i 129,5 metara, za koje je dobio 277,4 boda. Austri-

janac Gregor Šlirencauer bio je treći skokovima dužine 126 i 130 metara, za koje je dobio 270,2 boda. Uspješan dan austrijskih skijaša upotpunili su Stefan Kraft (126 i 129,5) i Andreas Kofler (128,5 i 129) osvajanjem četvrtog, odnosno petog mjesta. Slovenac Peter Prvec nastup u Lahtiju završio je na šestom mjestu (126 i 130,5). Štoh je trijumfom u Lahtiju preuzeo vođstvo u Svjetskom kupu sa 1.131 bodom. Prevc je drugi sa 1.078, a treći Frojnde sa 907 bodova. M.P.

SKIJANJE

Svindal najbrži u Kvit elu Uzdanica Norveške - Aksel Lund Svindal osvojio je mali kristalni globus u superveleslalomu. On je juče u Kvitfjelu, u petom superveleslalomu sezone, osvojio četvrto mjesto i trku prije kraja obezbijedio trofej u toj disciplini. Svindal je i prošle godine bio najbolji u superveleslalomu, a juče je osigurao i mali kristalni globus u spustu. Pobjednik petog superveleslaloma sezone je olimpijski šampion u toj disciplini iz Sočija, Norveženin Kjetil Jansrud. On je do druge pobjede ove sezone, ukupno treće u Svjetskom

kupu, došao u vremenu minut, 31 sekunda i 39 stotinki. Jansrud je u petak pobijedio u spustu, a ima i trijumf u superveleslalomu, početkom marta 2012. godine. Sve tri pobjede ostvario je u Kvitfjelu. Jansrud je za 26 stotinki bio brži od drugoplasiranog Švajcarca Patrika Kuenga, dok je trećeplasirani Austrijanac Matijas Majer imao zaostatak od 33 stotinke. Svindal je završio na četvrtom mjestu, peti je bio Austrijanac Vinsent Krišmajer, a šesti njegov sunarodnik Romed Bauman. M.P.

Dva mjeseca nakon pada Mihaela Šumahera na skijanju, neurolozi ne vjeruju da će se sedmostruki šampion Formule 1 potpuno oporaviti. Šumaher je 29. decembra doživio ozbiljne povrede glave na skijanju u Meribelu, kada je pao i udario u stijenu na neobilježenom dijelu staze. On je od tada u indukovanoj komi iz koje su počeli da ga bude tokom februara, ali profesor neurohirurgije na Univerzitetu u Oksfordu Tipu Aziz nije optimističan po pitanju oporavka. „Ne sluti na dobro. To što se dosad nije probudio znači da su povrede izuzetno teške i da potpuni oporavak nije vjerovatan”, rekao je Aziz koji nije uključen u liječenje legende Formule 1. M.P.

Superpovratak Pekmena, Nikov dabl-dabl Naši košarkaši imali zapažen učinak Naši reprezentativci Nikola Peković i Nikola Vučević imali su uspješno veče u NBA ligi, a posebno su u taboru Minesote zadovoljni zbog povratka Pekmena, koji je u pobjedi “vukova” nad Sakramentom 108:97 ubacio 20 poena, imao je devet skokova i jednu blokadu. Odlični u pobjedničkom timu su bili Kevin Martin sa 26 poena, Kevin Lav zabilježio je 22 poena, uz 10 skokova i sedam asistencija. Efikasan je bio i njegov imenjak - Vučević sa 18 poena i deset uhvaćenih lopti, ali je Orlando ovog puta morao da položi oružje pred Majamijem 112:98. Do sedmog trijumfa u nizu šampione su predvodili Dvejn Vejd sa 24 poena i Lebron Džejms, sa novom providnom maskom, ko-

ji je ubacio 20 pogotka, upisao devet skokova, sedam asistencija i imao četiri ukradene lopte. Trevor Ariza pamtiće dugo meč u Filadelfiji. On je ubacio čak 40 poena protiv Siksersa, što mu je rekord karijere. Ariza je pogodio osam trojki iz 12 pokušaja i dao veliki doprinos šestoj uzastopnoj pobjedi Vizardsa (122:103), a ukupno 31 ove sezone. Kod domaćina, koji ima skor 15-44, istakao se Toni Vroten sa 19 poena. Rezultati: Majami - Orlando 112:98, Filadelfija - Vašington 103:122, Hjuston - Detroit 118:110, Boston - Indijana 97:102, Milvoki Bruklin 98:107, Memfis - Klivlend 110:96, Portland - Denver 102:96, Sakramento - Minesota 97:108, LA Klipers - Nju Orleans 108:76. M.P.

Cibulkova kraljica Akapulka Slovačka teniserka Dominika Cibulkova osvojila je WTA turnir u Akapulku, pošto je u finalu savladala Kristinu Mekhej iz Sjedinjenih država. Cibulkova je slavila rezultatom 7:6, 4:6, 6:4, poslije nešto malo manje od tri sata igre. Slovakinja je nastavila sa odličnim partijama u ovoj sezoni i došla do četvrte titule u karijeri, dok je Mekhejlova poražena u svom prvom finalu. Nagradni fond turnira u Akapulku iznosi 226.770 dolara. M.P.

PRAVI IGRAČ I PRAVI KLUB SKIJANJE

Andrea Fišbaher slavila nakon pet godina Andrea Fišbaher pobjednica je osmog spusta sezone koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen danas u švajcarskoj Kran Montani. Ona je do pobjede, prve nakon pet godina, došla u vremenu minut i 34 sekunde. Fišbaher je treći put pobijedila u Svjetskom kupu, nakon spusta u Banskom 28. februara 2009. i superveleslaloma u Sestrijereu godinu ranije. Ona je za 15 stotinki bila brža od drugoplasirane sunarodnice Ane Feninger, dok je treća bila Slovenka Tina Maze sa zaostatkom od 47 stotinki. Maze je na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju podijelila zlatnu medalju u spustu, a trijumfovala je i u veleslalomu. Na četvrtom mjestu završla je Austrijanka Elizabet Gergl, peta je bila Mađarica Edit Mikloš, a šesta Švajcarkinja Fabien Suter.

Njemica Marija Hefl-Riš, koja je danas bila deveta, vodeća je u plasmanu spusta sa 504 boda. Feninger je druga sa 424, a treča Tina Vajrajter sa 400 bodova. Hefl-Riš zauzima čelnu poziciju i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1108 bodova. Feninger je druga sa 951, dok osam bodova manje ima trećeplasirana Vajrajter. M.P.

Filadelfija u Alenovu čast Košarkaš koji je prije desetak godina činio čuda u najkvalitetnijoj ligi na svijetu - Alen Ajverson dobio je veliku čast od svog bivšeg kluba - Filadelfije, koja je povukla iz upotrebe njegov dres sa brojem 3, koji je čak 11 sezona nosio “leteći Alen”. Svečanost je priređena u polu-

vremenu utakmice protiv Vašingtona u “Vels Fargo Centru”. Ajverson, bivši student Univerziteta Džordž Taun, još jednom je u svom stilu, prepun samopouzdanja, ušetao pod svijetlo pozornice arene u Filadelfiji. Publika je pozdravljala čovjeka

koji je 2001. godine odveo Sikserse u veliko NBA finale. To je jedino finale otkako su davne 1983. godine osvojili posljednju šampionsku titulu. “Više od bilo kog drugog sportiste na svijetu postavio si Filadelfiju kao grad na sportsku pozornicu. Srećni smo što smo NBA navijači, hvala ti”, rekao je novi komesar NBA lige Adam Silver, na šta je Ajverson odgovorio: “Samo bi želio da provjerim da li sanjam”. Potom je sa rukom na uvu prošetao dvoranom. “Znate šta, doktor Džej, Čarls Barkli, Mozes Meloun, Mo Čiks, Bobi Džouns i sada je moje ime tu... Da li ste ozbiljni? Moje ime sada možete da spomenete među takvim legendama. Ako postoji neko ko može da kaže da se snovi ne ostvaruju, onda je to budala. I morate da mi je pokažete, jer snovi se ostvaruju. Volim te, Filadelfijo, volim jer si mi dozvolila da griješim, da učim iz svojih grešaka i da budem čovjek. Postala si moj dom zauvijek”, rekao je uzbuđeni Ajverson. M.P.

SPORT 29

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

Trofej koji je Siti čekao 38 godina Liga kup EngLEskE

“Građani” prekinuli još jedan post - prvi put od 1976. pehar Liga kupa u njihovim je rukama, juče u finalu na “Vembliju”, Mančester siti - Sanderlend 3:1 Kosta Bošković

oslije 44 godine na istok Mančestera stigla je titula Premijer lige, dvije manje u ovom dijelu čuvenog fudbalskog grada čekao se trofej FA Kupa, da bi juče nakon 38 godina trofejni muzej Mančester sitija ukrasio i pehar Liga kupa Engleske. “Građani” su još jednom pokazali da postaju tim koji briše “crne godine” , godine bez trofeja i da se polako “navikavaju” da velike fudbalske priče više ne prolaze bez njih! Himna Engleske prvi put se ove sezone čula sa velikog “Vemblija”, Liga kup je dobio svog novog vladara - juče na “Vembliju” u finalu ovog takmičenja Mančester siti - Sanderlend 3:1.

“Crne mačke” sa sjeveroistoka države mirisale su trofej poslije mnogo godina, gol Fabija Borinija (u 10. minutu) taj miris je još više pojačao, ali je onda Mančester siti upalio motore i Sanderlendu nije bilo spasa. Jaja Ture je (u 55. min.) fenomenalnom golčinom (projektil sa 25 metara) smirio “mačke”, Samir Nasri (minut kasnije) još jednim lijepim pogotkom najavio novo slavlje “građana”, a supersonični Hesus Navas u finišu iz kontre postavio konačnih (3:1). Novi trofej ponovo je u rukama tima sa Istlendsa!

● JaJa Ture: SiTi Je SJaJan, moJ naJlJepši gol...

Mančester siti, tim prepun svjetskih zvijezda, majstora fudbalske igre, ali i tim koji ne bi bio isti bez jednog gospodina iz Afrike. Jaja Ture je još jednom pokazao klasu, bio gospodar na sredini terena, a novim “golacom” pogurao je “građane” do trofeja. “Morali smo da pobijedimo, bilo nam je vrlo važno da osvojimo trofej. Bilo je nevjerovatno”, blistao je Ture nakon finala. “Sanderlend nam je otežao posao u prvom poluvremenu,

ali smo zasluženo pobijedili. U finalu se igra jedan meč, treba da uživate, a mi smo pokazali da smo sjajan tim. Mislim da je ovo bio moj najbolji gol.”

● ponoSni guSTavo poJeT Sanderlend nije blistao ove sezone, pakao “Čempionšipa” je prijetio da ga proguta mnogo prije kraja sezone, a onda se na “Stadionu svjetlosti” pojavio urugvajski stručnjak Gustavo Pojet i navijači su ponovo počeli da vjeruju. “Crne mačke” su i dalje u opasnoj zoni Premijer lige, ali više ne na posljednjem mjestu i sa realnim šansama za opstanak. Uz sve to juče su bili dio velikog spektakla na “Vembliju”, ali za trofej nijesu imali snage protiv moćnog tima kakav je Siti. “Igrali smo protiv jednog od najboljih timova na svijetu, imali smo prednost i šansu da postignemo još koji gol u prvom poluvremenu, ali je onda Siti pokazao koliko je jak. Ostaje žal, ali moram biti ponosan na moje igrače”, riječi su Gustava Pojeta. Prvi trofej u sezoni stigao je na Istlends, navijači Sitija se nadaju ne i posljednji, pošto su “građani” i dalje u igri na svim frontovima.

Zbog povrede nije igrao u finalu, ali ovaj trofej će svakako ostati i sa njegovim potpisom, pošto je svoja prva dva gola na Ostrvu postigao baš u ovom takmičenju protiv Vigana u trećoj rundi. Nakon meča naš Stevan Jovetić je potpuno zaluženo, u “balkanskom društvu”, proslavio svoj prvi trofej u Engleskoj.

primEra, 26. koLo

Čas fudbala zelenih u Pireju

Madridski derbi za uživanje - Atletiko i Real 2:2 “Ne želim da pričam da li je ovo bio realan rezultat. On je takav kakav je”, jasan je trener “kolčonerosa” Dijego Simeone. “Bilo je teško, imali smo priliku da pobijedimo, ali na kraju važan je samo konačan rezultat. Pokazali smo da smo i dalje živi i da ćemo imati šta da kažemo do kraja prvenstva”. Koliko je Atletiko bio dobar u ovom “Madrilenju” najbolje govori izjava Realovog trenera Karla Anćelotija. “Moramo biti zadovoljni remijem, jer je Atletiko veoma dobar tim, a u ovom meču je to i pokazao”, jasan je

puta je Liga kup Engleske osvojio Mančester siti - 1970, 1976. i 2014. godine grčki kLasik

Atomski Madrilenjo Kakav fudbal, kakav derbi Madrida! Podrhtavala je juče španska prijestonica, vodio je Real na vrelom “Kalderonu” (0:1, Karim Benzema), Atletiko ludom igrom i presingom preokrenuo (2:1, golčine Kokea i Gabija), da bi Kristijano Ronaldo u finišu meča postavio konačnih 2:2, u meču koji je bio toliko užaren da je pomoćni trener “kolčonerosa”, čuveni “ludak”, Herman Burgus želio da udavi sudiju. Na kraju, čini se da je u atomskom derbiju u kojem je uživala planeta više pokazao Atletiko, ali...

I Jo-Jo proslavio Liga kup

Anćeloti. SEMAFOR: Viljareal - Betis 1:1 (Sorijano 71. pen - Kastro 85.), Atl. Madrid - Real Madrid 2:2 (Koke 28, Gabi 45. - Benzema 3., Ronaldo 82.), Sevilja - Sosijedad 1:0 (Gameiro 77.), Barselona - Almerija i Rajo Valjekano Valensija sinoć. K.B.

Iako je dominantan u šampionatu, iako je “razbio” Mančester junajted, Olimpijakos je ipak, bar na dan, drugi tim u svom gradu. Omraženi rival Panatinaikos razbio je “crveno-bijele” kao gost na “Karaiskakisu” sa 3:0 i revanširao mu se za minimalan poraz u prvom dijelu sezone. PAO je ujedno prvi tim koji je pobedio Olimpijakos u šampionatu i tako je uspio da svog rivala ostavi bez rekorda

koji drže upravo zeleni, a on je titula bez izgubljenog meča. PAO je do velike pobjede stigao golovima Danijela Pranjića u prvom, te Markusa Berga i Abidija u drugom dijelu meča. Junak pobjede Olimpijakosa nad Junajtedom Alehandro Dominges promašio je penal kod 0:2, a u finišu meča svoj “šou” imali su i domaći navijači koji su nekoliko puta prekidali meč.

30 SPORT

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. SJAJNA PARTIJA

Titula? Samo ako se ukaže prilika

Balša Radović razbio aktuelnog šampiona, Lovćen kod kuće pobijedio Sutjesku (3:0) - Cetinjani prišli lideru iz Nikšića na šest bodova

Ima razloga za osmijeh: Branislav Milačić zadovoljan viđenim protiv Dečića

ŽUTI ŽIVNULI

Lijepa inspiracija Branovih dječaka Protiv Dečića moramo da upišemo tri boda. Pobjeda je obaveza rekao nam je dan prije utakmice vezista Mogrena Luka Petričević koji je poslije “obećanog” trijumfa nad Tuzanima (3:1) dobio riječi hvale od šefa stručnog štaba “žutih” Branislava Milačića. Budvani su u prvoj utakmici proljećnog dijela šampionata pokupili nagradu “malera kola” - tim sa Lugova je u svom dvorištu ispustio pobjedu nad ekipom Mladosti u posljednjim trenucima utakmice. Međutim, mlada ekipa žutih na krilima strijelaca Anđela Rudovića, Milana Đurišića i Marka Đurovića nije dozvolila slično protiv “fenjeraša” - Mogren je lagano pospremio Dečić. “Da se ne bi desila situacija sa prošle utakmice, ovoga puta smo sve riješili na vrijeme. Rano smo

postigli gol, potvrdili vođstvo i pružili solidnu partiju po veoma teškom terenu. Imali smo inspiraciju na nivou i upisali smo tri važna boda”, poručio je Milačić. “Žuta podmornica” se dosta promijenila u toku zimskog prelaznog roka - Mogren je sa mnogo iskusnih igrača bio favorit za osvajanje šampionata, ali loša finansijska situacija je odradila svoje. Jedino dobro što su Budvani uradili tokom jeseni je bio plasman u polufinale Kupa - sada su se opet opredijelili za mlade snage. “Teško je trenirati iskusne igrače u crnogorskoj ligi kada nema plate. Sa mladima se može, oni to mogu da istrpe. Takođe, klinci su se izborili za mjesto u timu i kada nam se oporave Marko Radulović i Marko Mugoša mislim da će to biti dobra ekipa”, jasan je Milačić. U.R.

Vladar crnogorskog fudbala je kao poljuljani brod - izabranici Dragana Radojičića su “popili” tri pogotka u prijestonici, a dželat im je bio Balša Radović: Lovćen - Sutjeska 3:0. Cetinjani su apsolutno zasluženo slavili, svi prvotimci u timu su očarali trenera Mojaša Radonjića, ali gledajući učinak najviše muke šampionu zadao je - krilni igrač “crvenih”. Radović je postigao drugi gol (prvi je potpisao Nebojša Kosović), a briljantnu partiju je krunisao asistencijom koju je na pravi način iskoristio Luka Vujanović. “Iskren da budem, nijesam očekivao da ćemo ubjedljivim rezultatom pobijediti Sutjesku. Znali smo da igramo protiv šampiona, mak-

simalno smo se spremili, pokazali da imamo kvalitet i odigrali najbolji meč u dosadašnjem toku takmičenja”, rekao nam je juče Balša. Lovćen iza sebe ima odličnu jesen - Radonjićeva vojska sjajno stoji na tabeli, plasirali su se u polufinale Kupa, tokom pauze su ojačali igrački roster... I svjesno će gađati titulu masovnijeg takmičenja. “Odradili smo veoma dobre pripreme u Turskoj, gdje smo imali odlične uslove za rad i dobre protivnike. Kup nam je prioritet, znamo da neće biti lako, ali pokušaćemo da osvojimo trofej. Postavili smo jasan cilj da se plasiramo u Evropu”, rezimirao je 23-godišnji agilni krilni vezista.

Velikim podvigom u subotu Lovćen je lideru Sutjesci prišao na šest bodova i trenutno zauzima treće mjesto na tabeli. U nekoj drugoj ligi je to možda nedostižna prednost, ali svjesni smo činjenice da je domaće loptanje zanimljivo upravo iz tog aspekta što svako svakoga može da pobijedi. Direktno smo pitali Radovića da li se titula spominje u svlačionici tima iz prijestonice. “Ne. To nam nije prioritet. Ali ako se ukaže prilika, zašto ne bismo pokušali? Bitno je da do kraja šampionata budemo kompaktni, jer proljeće je teško - uvijek dođu povrede i kartoni. Nadam se da ćemo i ekipa i ja sam nastaviti da pružamo dobre partije”, zaključio je Radović. U.R.

LIGA ZDRASTVENIH RADNIKA

Danilovgrađani pokazali moć Prethodnog vikenda počela je još jedna crnogorska amaterska liga malog fudbala - radi se o takmičenju zdravstvenih radnika u kojoj se takmiči 11 ekipa iz Srednje regije (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje). Igra se jednokružni sistem, a na kraju regularnog dijela takmičenja četiri prvoplasirane ekipe će igrati plej-of. Ako se po jutru dan poznaje najveći favorit je tim Doma zdravlja iz Danilovgrada, koji je u premijernom kolu pospremio

Montefarm sa 9:1. Ubjedljivu pobjedu je ostvario i Fond zdrastva nad Zavodom za transfuziju (7:1), dok je najzanimljivije bilo na meču Kliničkog centra i Kliničkog centra III (3:4). SEMAFOR 1. KOLA: Fond zdravstva - Zavod za transfuziju CG 7:1, Zavod za HMP CG - Klinički centar II 1:0, Montefarm - Dom zdravlja Danilovgrad 1:9 Hemomont - Glosarij Cetinje 1:2, Klinički centar - Klinički centar III 3:4, slobodna je ekipa Farmegre. U.R.

Kup je prioritet, a prvenstvo ćemo napasti ako se ukaže šansa: Balša Radović, krilo Lovćena

ČEKA SE TRENER

Status kvo u Golubovcima Mladen Vukićević podnio ostavku - Zetu će do odabira novog šefa stručnog štaba voditi tandem Aleksandar Kaluđerović - Dejan Roganović

Ostvarili pobjedu u prvom kolu: ekipa Zavoda za hitnu pomoć

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Jesen je bila solidna, a proljeće je donijelo dva vezana poraza (Sutjeska, Grbalj) kao i flert sa baražom, što je uzdrmalo Golubovce - Mladen Vukićević je podnio ostavku, traga se za novim trenerom, ali dok se ne pronađe pravo rješenje ekipom će rukovoditi Dejan Roganović i Alek-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

sandar Kaluđerović... “Njih dvojica će trenirati ekipu, a sigurno je da nećemo žuriti sa novim trenerom. Nijesmo ni sa kim pričali još”, rekao nam je juče generalni sekretar prvog šampiona nezavisne Crne Gore Vlado Šišević, koji je dodao... “Trenera možemo dobiti za pet, a

možda i za petnaest dana. Do tada će sa prvotimcima raditi Kaluđerović i Roganović”. “Vukovi” su porazom od Grblja (2:0) dospjeli u nezavidnu situaciju - trenutno su udaljeni samo tri boda od baraž zone (Zeta 23, Mornar 20)... B.T.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)

SPORT 31

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

TIM KOLA

Golman Giljen (Čelik)

UKUPNO 1. SUTJESKA

DOMAĆIN 26:12

Odbrana

GOST 14:5

12:7

N. Bogdanović (Grbalj) Lakić (Petrovac) Radulović (Mladost) Martinović (Lovćen)

2. ČELIK

27:16

17:7

10:9

3. LOVĆEN

26:17

17:11

9:6

4. BUDUĆNOST

21:15

9:7

12:8

5. PETROVAC

22:19

9:9

13:10

6. RUDAR

19:17

9:8

10:9

7. ZETA

26:34

18:14

8:20

8. MOGREN (-3)

27:32

17:16

10:16

9. GRBALJ (-3)

19:24

11:10

8:14

10. MORNAR

21:29

12:10

9:19

11. MLADOST

18:25

13:11

6:15

12. DEČIĆ

17:29

9:8

8:21

Vezni red Kosović (Lovćen) Igumanović (Rudar) Radović (Lovćen) Pepić (Grbalj)

Napad

Đurišić (Mogren) Mugoša (Mladost)

Trener Mojaš Radonjić

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: 500. GOLOVI: 1:0 Kosović u 45, 2:0 Radović u 57, 3:0 Vujanović u 78. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica) 7, V. Đuranović (Nikšić) 7. Žuti karton: Draganić (Lovćen).

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 3000. GOLOVI: 1:0 Igumanović u 48. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, D. Pajović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Bajić, Mijušković, Sekulić, Jovanović (Rudar).

LISTA STRIJELACA 11 Orlandić (Zeta) 8

LOVĆEN

3 1

Perović 7, Božović 7,5 (od 89. Halilović -), Radunović 7 (od 56. Vujović 7), Tatar 7,5, Martinović 8, Draganić 7,5, Kosović 8, Radović 8, Bogdanović 7,5, Ueda 7 (od 68. Vujanović 7), Merdović 7 Trener: Mojaš Radonjić 8

SUTJESKA

0 0

Janjušević 5,5, Nikolić 5,5, Ognjanović 5 (od 51. A. Pejović 5,5), Ćuković 5,5, Stijepović 5,5, Jovović 5, D. Karadžić 5 (od 46. Stefanović 5,5), Stevović 5,5 (od 58. V. Karadžić 5), Masato 5, Vujović 5, Radonjić 5,5 Trener: Dragan Radojičić 5,5

RUDAR

1 0

Radanović 6, Tomašević 6,5, Đurić 7, Mijušković 7, Nestorović 7, Sekulić 6 (od 73. Gordić -), Vlahović 7, Fatić 6,5, Igumanović 7, Jovanović 6,5, Bajić 6 (od 68. Milić 6) Trener: Mirko Marić 7

IGRAČ UTAKMICE: Balša Radović NIKŠIĆ - Stadion: FK Čelik. Gledalaca: oko 400. Sudija: P. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Vuković (Čelik), Golubović, Ivanović, Leverda (Petrovac).

ČELIK

Giljen 7, Hadžibulić 6, Bulatović 6, Vuković 6, Adrović 6, Krsteski 6, Prtenjak 6 (od 89. Kalezić -), Vujović 6,5, Zorić 6,5, Ivanović 6, Đalac 6 (od 65. Đukić 6) Trener: Slavoljub Bubanja 6

PETROVAC

Popović 7, Ivanović 7, Grbović 7, Lakić 7, Mrvaljević 7, Golubović 6,5, Pejaković 6,5, Martinović 6,5, Dragićević 6 (od 72. Leverda -), Muhović 7 (od 90. Kruščić -), Jablan 6 (od 80. Jovović -) Trener: Milorad Malovrazić 7

MOGREN

3 2

Butorović 7, Racković 7 (od 77. Baošić -), Kapisoda 7, Radišić 7, Pejović - (od 24. Pržica 7), Petričević 7,5, Kalezić 7, Marković 7, Rudović 7,5, Đurišić 8, Đurović 7,5 (od 68. Đuranović -) Trener: Branislav Milačić 7,5

DEČIĆ

1 0

Ivanović - (od 24. Drešević 7), B. Popović 5,5 (od 46. Lazarević 5,5), Mihailović 5, S. Marković 5, Ljuljđuraj 5, Zlatičanin 5,5, Nuhodžić 5 (od 59. Orahovac 6), Kasapi 6 Kuč 5, Pepić 6, Salković 5,5 Trener: Radim Nečas 6

Mladost - Mornar

Uzbuđenje na utakmicama - to je ono što treba crnogorskom loptanju... A, viđeno je u subotu na Starom aerodromu! Mladost je u sudijskoj nadoknadi sa dva pogotka potopila direktnog rivala u borbi za opstanak (Mornar 2:0) i krenula u misiju bijega sa dna tabele. Počeo je da teče 90. minut, publika je napuštala dvorište “romantičara”, ali kada su se svi najmanje nadali mreža se dva puta zatresla za veliku radost domaćina - u rasponu od 60 sekundi pogodili su Milan Radulović i Stefan Mugoša.

Agović 6, Radunović 6 (od 60. Raičević -), Kopitović 6, Tomković 5,5, Orahovac 6, Raspopović 6 (od 82. Nikač -), Rogošić 5,5, Hočko 5, Vukčević 5, (od 70. Cmiljanić 5,5), Ćetković 6,5, Vujačić 6 Trener: Nenad Vukčević 6

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: 600. GOLOVI: 1:0 Radulović u 92, 2:0 Mugoša u 93. Sudija: Ž. Radunović (Podgorica) 7. Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) 7, Đ. Ražnatović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Živković, Kolev, Omega (Mladost), Arsenijević, Petrović, Tomić (Mornar).

MLADOST

MORNAR

2 0

Dragojević 6,5, Lakić 6,5 (od 56. Lagator 6,5), Omega 6,5 (od 74. Radulović 7,5), Zečević 7, Živković 7, Mirković 7, Kolev 7,5, Burzanović 7,5, Vukčević 7, Jepes 7 (od 73. Savićević -), Mugoša 7,5 Trener: Goran Milojević 7

0 0

Lakićević 7, Dubljević 7, Arsenijević 6, Petrović 6, Kajević 6, Radulović 6 (od 93. Lalošević -), Mandić 7, Tomić 6,5 (od 80. Obradović -), Bogdanović 6,5 (od 78. Divanović -), Memedović 6, Vučinić 6,5 Trener: Obren Sarić 6,5

IGRAČ UTAKMICE: Stefan Mugoša GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 400. GOLOVI: 0:1 Pepić u 28, 0:2 Đalović u 67. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, D. Vujović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Klikovac (Zeta), Magud, Pepić (Grbalj).

ZETA

GRBALJ

0 0 Gačević 6, M. M. Radulović 6, Šoć 5, Cavnić 5, Radinović 5 (od 69. Popović 6), Krstović 6, St. Vukčević 5 (od 46. Čolaković 6,5), Kalačević - (od 39. Klikovac 6), Došljak 6, Milić 5,5, Vlaisavljević 6 Trener: Mladen Vukićević 6

2 1

Radulović -, N. Bogdanović 7, Glavan 7, Carević 7, I. Bogdanović 7, Ahčin 7, 5 Kalić 7 (od 53. Đalović 7), Međedović 7,5 (od 84. Magud -), Petrović - (od 39. Manojlović 7), Pepić 7,5, Ašćerić 7 Trener: Aleksandar Nedović 7

IGRAČ UTAKMICE: Dejan Pepić

IGRAČ UTAKMICE: Milan Đurišić

+ Plus

0 0

IGRAČ UTAKMICE: Blažo Igumanović

IGRAČ UTAKMICE: Miloš Lakić BUDVA - Stadion: Lugovi. Gledalaca: oko 200. GOLOVI: 1:0 Rudović u 5, 2:0 Đurović (pen.) u 35, 3:0 Đurišić (pen.) u 66, 3:1 Pepić u 89. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, V. Todorović (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Kapisoda (Mogren), Drešević, Mihailović (Dečić).

BUDUĆNOST

- Minus

Zeta

Zeta je u prvi meč proljeća ušla sa namjerom da odbrani gol protiv Sutjeske. I bili su blizu uspjeha - izgubili su 1:0. Međutim, nakon poraza, stigao je još jedan minus - Zeta je kod kuće glatko izgubila od, na papiru, dosta slabijeg Grblja (0:2) u odnosu na jesenji dio prvenstva. Ceh je plaćen, trener Mladen Vukićević je napustio kormilo sa jasnom porukom da je to možda najbolje rješenje za klub. Vidjećemo da li će “vukovi” početi da bilježe bolje partije, jer im je sudbina baraža za petama...

Rotković (Mornar)

Delić (Grbalj), Zorić (Čelik),N. Vujović (Mogren/Čelik), Knežević (Mladost)

Isidorović, Radonjić, D. Karadžić (Sutjeska), Kaluđerović (Rudar), Vujačić (Petrovac/Budućnost), Đurović (Mogren)

Ivanović (Čelik), Stojanović (Lovćen), G. Vujović (Mogren/Sutjeska), Došljak (Zeta), Ćetković (Budućnost), Mugoša (Mladost), Đurišić (Mogren), Pepić (Dečić)

Račić, Nikolić, Mujdragić, Đalac (Čelik), Tomić, Bogdanović(Mornar), Nikač, Ilinčić (Budućnost), Janković, Vukčević (Grbalj), Jablan, Muhović (Petrovac), V. Martinović, Bogdanović (Lovćen), Vlaisavljević (Zeta), Vujačić, Kuč (Dečić)

Jovović (Čelik), Kohe, Vlahović, Igumanović (Rudar), Rogošić, N. Vukčević, Burzanović, A. Vukčević (Budućnost), Radusinović, Ašćerić (Grbalj), Vujović, Grbović (Petrovac), Mirković, Perutović, Halilović, Merdović, Radović (Lovćen), Radišić, Marković (Mogren), Savićević, Pavićević (Mladost), Lekić (Dečić), Jovović, Stevović, Stefanović (Sutjeska), M.B. Radulović, Boljević (Zeta), Mijušković (Mornar)

Masato, Nikolić, Pejović, Ćuković, V. Karadžić (Sutjeska), Marković, Kalezić, Radulović (Mladost), Racković, Kalezić, D.Milović, Rudović (Mogren), Đukić, Golubović, Pejaković, Šofranac, Kruščić, Dragićević (Petrovac), Šćepanović, Jovančov, Ćosović, Šljivančanin, Gačević, Bajić, Milić (Rudar), Ramović, Novović, Zlatičanin, Lazarević (Dečić), Vušurović, Draganić, Đorđević, Tatar, Kosović, Vujanović (Lovćen), Hočko, Cmiljanić (Budućnost), Kalačević, St. Vukčević, Krstović (Zeta), Dubljević, Radulović, Spasojević, Arsenijević, Memedović (Mornar), Bulatović (Čelik), Pepić, Đalović (Grbalj)

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 8. MART - 14.30 Budućnost - Zeta Grbalj - Lovćen Petrovac - Mladost Dečić - Rudar Mornar - Mogren 9. MART - 13.00 Sutjeska - Čelik

FOTO: Dejan Lopičić

A REPREZENTACIJA

Ne daj bože da dođe do poraza Okupila se reprezentacija prvi put 2014. godine - Gana je protivnik u srijedu (16.00) pod Goricom, golman Vukašin Poleksić poručuje: Opet smo desetkovani, ali ne razmišljamo negativno

Bojan Topalović

obro poznate face su popunile svlačionicu na Starom aerodromu, nagrnule novu opremu, navukle kopačke, a onda odradile prvi trening ove godine - selektor Branko Brnović je počeo da sprema reprezentativce za Ganu (srijeda, 18.00), te da posmatra crvenu družinu kako bi imao jasnu sliku pred kvalifikacije koje startuju u septembru. Naravno, roster je pun problema, ali to je normalno za Crnu Goru: zbog povreda protiv crnih zvijezda neće igrati Stevan Jovetić, Mirko Vučinić, Marko Simić...

“Opet smo desetkovani, a Gana dolazi u najjačem sastavu”, bila je prva reakcija golmana Vukašina Poleksića na brifingu prije treninga koji su sinoć propustili Stefan Savić, Marko Baša, Branko Bošković, Marko Vešović i Fatos Bećiraj... “Biće mnogo teško. Daćemo sve od sebe, pa ko bude bolji neka pobijedi”, dodao je Poleksić. Crna Gora nikada u kratkoj istoriji nije igrala protiv neke afričke selekcije - zvijezde poput Mikaela Esijena, Kevina Princa Boatenga, Kvadva Asamoe, Sulija Muntarija (itd.) su opasna družina... “Gana je veliki izazov. Koliko se sjećam na posljednjem Svjetskom prvenstvu su bili među osam, nesrećno su ispali u četvrtfinalu... Sigurno je da igramo jednu od najjačih pripremnih utakmica od kada postoji reprezentacija”, riječi su 31-godišnjeg Nikšićanina.

● Ne možemo bez publike Koliko je bitan povoljan rezultat? “Crne zvijezde” (danas stižu u Podgoricu) se pripremaju za Mundijal u Brazilu 2014, a crveni čekaju kvalifikacije... “Rezultat je važan na svakom meču. Dobar rezultat nam

daje krila za neke naredne akcije. Ne daj bože da se desi poraz. Jednostavno, ne bi nam dobro pao, atmosfera bi se narušila... Ne razmišljamo o negativnom rezultatu.” Kopča između publike i reprezentativaca postoji, veza je iz okupljanja u okupljanje snažnija i snažnija... “Iskreno, nadam se da će stadion protiv Gane biti solidno popunjen. Bez prave podrške i publike ne možemo. Dosta puta su navijači bili naš 12. igrač. Vjerujem da će tako biti i sada, ali i u kvalifikacijama”, zna Poleksa da su emocije na tribinama enormne kada crveni istrče na teren.

● Najteže sa Rusima Najbolja (uz Obalu Slonovače) afrička selekcija je najsvježija tema, ali žrijeb za EURO 2016. je uvijek aktuelan kada su tu crveni momci... “Mogli smo bolje proći, mogli imati više sreće, ali na kraju nije loše ispalo. Dobili smo jaku grupu, što je dobro, jer se ne smijemo opustiti ni protiv jednog protivnika. Svaka utakmica za nas će biti kao finale”, prokomentarisao je Poleksić grupu u kojoj su pored nas Rusija, Švedska, Austrija, Moldavija i

Štoper Miodrag Džudović pojačao kazahstanski Irtiš Dugogodišnja ljubav sa Spartakom iz Naljčika je gotova - iskusni štoper Miodrag Džudović je juče pojačao redove kazahstanskog Irtiša! Defanzivac koji je za reprezentaciju Crne Gore odigrao 26 utakmica je sa čelnicima kluba iz Pavlodara dogovorio saradnju na godinu dana. Prvenstvo u Kazahstanu još nije počelo, a Irtiš je proteklu sezonu završio na četvrtoj poziciji. Džudović neće biti jedini Crnogorac u plavo-bijelom dresu - igrački roster novog

Džudovog kluba je nedavno pojačao bivši reprezentativac Igor Burzanović. Džudović koji ima 34 godine je karijeru počeo u Jezeru, iz kojeg je prešao u Jednistvo, a zatim u OFK Beograd. Iz “romantičara” je krenuo po bivšem SSSR-u - igrao je za ukrajinski Volin, a onda je od 2006. godine postao član Spartaka, za koji je upisao blizu 200 nastupa. Sudbina ga je opet smjestila blizu Rusije... U.R.

Neću na klupu Vukašin Poleksić je čim se otvorio zimski prelazni rok u januaru promijenio sredinu iz Debrecina je pozajmljen u Kečkemet... “Nijesam želio da sjedim na klupi u Debrecinu, zato sam otišao u Kečkemet. Sada je sve OK, branim, srećan sam. Vidjećemo na ljeto kako razmišlja Debrecin. Ako odluče da sam druga opcija, tamo se neću vraćati”, jasan je Poleksić, koji se u reprezentaciji bori sa drugom Mladenom Božovićem oko “jedinice”.

Mlada selekcija putuje u Dablin Isti dan kada A selekcija bude sparin- družina Dušana Vlaisavljevića u srijedu če su odradili trening u Podgorici, pa otgovala sa Ganom, mlada reprezentacija (16.00) napada Republiku Irsku! putovali u Tiranu, odakle će danas preko će igrati važnu kvalifikacionu utakmicu I klinci će danas osjetiti tlo Dablina - ju- Istanbula stići u glavni grad Irske... Lihtenštajn. Najteže će biti protiv... “Rusije! Posljednjih godina igraju kvalitetan fudbal, idu na velika takmičenja...” Tu su još Švedska sa najboljim centarforom u eri kada “devetke” izumiru - Zlatanom Ibrahimovićem... “To je izazov. Međutim, Švedska nije Ibrahimović, pošto su kvalitetni, kompaktni... Naravno, na Ibrahimovića treba obratiti pažnju. Ubijeđen sam da možemo da se nosimo sa njima”, jasan je golman Debrecina na pozajmici u Kečkemetu.

● stvaRNo jaka gRupa Iz trećeg šešira došla je - opasna Austrija. Selekcija koja se stvara... “Baš zbog toga kažem da smo dobili jako tešku grupu. Austrija je odlična. Nikoga ne smijemo da potcijenimo, pa ni Moldaviju, ni Lihtenštajn”, oprezan je momak koji je 24 puta nosio dres sa nacionalnim grbom... “Svaku utakmicu moramo da odigramo maksimalno. Iskreno, jedva čekam start kako bismo se osvetili Moldaviji.” Čini se da je raspored kvali-

fikacija povoljan - 8. septembra pod Goricu stiže dželat Moldavija, 9. oktobra gostujemo u Vaduzu (Lihtenštajn), a 12. smo gosti Austriji... “Da smo birali, ne bismo mogli bolje izabrati. Silno smo motivisani za kvalifikacije. Pogotovo se to odnosi na Moldaviju”, ne može i ne želi Poleksić da zaboravi blamažu od 2:5... “Poraz nam je u neku ruku dobrodošao, jer smo primili ne jedan, nego dva šamara... Osvijestili smo se, spustili na zemlju. Početak kvalifikacija će nam mnogo značiti. Ako tu uzmemo tri boda, siguran sam ćemo gurati dobro do kraja.”

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. broj 778 GoDINA III

33 žena modeRno

Velike šnale za proljećne dane Čini se da ukrasi za kosu nikad nijesu bili tako dominantni kao ove sezone. Posebno velike šnale u raznim dimenzijama, koje savršeno ističu frizuru. Izdvajaju se svjetlucavi modeli sa kristalima, kamenčićima, štrasom i šljokicama. Elegantni su i romantični, naročito lijepo stoje na pun-

đama, kao i puštenoj, talasastoj kosi. Moderne su šnale u obliku velike mašne, nose se na repu ili zakačene sa strane, sa njima ne možete da prođete nezapaženo. Dočekajte proljeće sa ukrasom za kosu u obliku cvijeta, koji će unijeti osvježenje u svaku odjevnu kombinaciju.

PRIRodna SRedStVa

Lijepi i zdravi nokti

Pametna moda

Odjevni komadi za bolji izgled E.Z.

ijelo se nakon porođaja značajno mijenja i potrebno je vremena, ali i truda da se vrati na staro. Upravo zbog toga mnoge novopečene majke prolaze kroz težak period u kojem je njihovo samopouzdanje vrlo krhko. Ali postoje mali modni trikovi koji na tijelu ističu samo najbolje.

Elastične farmerice S obzirom na to da će se tijelo vremenom vratiti u prvobitni oblik, tamno plavi model farmerica povišenog struka s elastičnom gumom i sa puno elastina prilagođava se svakoj građi tijela što znači da ga možete nositi u svim fazama. Takođe, kroj koji prati liniju tijela izgleda mnogo elegantnije od široke trenerke zato pronađite kroj po vašoj mjeri. Muška košulja Široka košulja muškog kroja vaš je saveznik, a prije nego što krenete u kupovinu zavirite i u partnerov ormar. Mušku košulju možete kombinovati uz udobne helanke i čizme, ili pak uz pomenute elastične farmerice. Ona će prikriti područje struka i istaknuti najbolje na vašem tijelu. Elegantne baletanke Iako je mamama najudobnije u patikama i trenerci, ako želite da se ponekad sredite i izađete i šetnju s kolicima, elegantni model baletanki u jarkoj boji, bogatog uzorka ili pak sa svjetlucavim detaljima

vaš je saveznik. Osim što su udobne za hodanje baletanke, izgledaju vrlo ženstveno. Steznik Sve što se tokom proteklih devet mjeseci “proširilo” na vašem tijelu, pametni steznik drži na okupu. Osim što je korisno, ovo pomagalo vaš je saveznik i za izgradnju samopouzdanja. Zahvaljujući stezniku lepršava tunika ili haljina na vašem tijelu izgledaće besprekorno. Trudnička odjeća Iako više nemate trudnički stomak, to ne znači da se morate riješiti i trudničke odjeće. Tunika ili majica širokog kroja savršeno se može iskombinovati uz “skinny” farmerice i baletanke, a ukoliko želite da istaknete liniju struka, poigrajte se modnim dodacima poput kaiša ili pojasa koji će široku majicu pretvoriti u trendi komad odjeće. Dekolte Većina žena nakon porođaja skriva svoje tijelo ispod široke i komotne odjeće, ali postoji detalj koji možete

ponosno istaknuti, a riječ je o dekolteu. Majice zatvorenog vrata zamijenite s onima ovalnog ili V izreza, a košulju oslobodite za jedno dugme. To će u trenu istaknuti vašu elegantnu i ženstvenu stranu. Grudnjak Još jedan detalj koji značajno može da podigne samopouzdanje je odgovarajući brushalter. S obzirom na to da su grudi nakon porođaja punije i veće ne pokušavajte da stanete u stari, premali grudnjak, već nabavite novi i udobniji koji će pristajati vašim novim oblinama i učiniti ih elegantnima. JOŠ NEKI TRIKOVI Visoke štikle To je najbrži način da suzite figuru i djelujete više. Stvar je u proporciji! Ako ste visoke 165 cm i imate 58 kg, sa štiklama postižete visinu od 170 cm na isti broj kilograma. No pažnja! Ako ste inače visoke 180, prostom računicom, prerasli biste u planinu, te birajte pažljivo visinu potpetice. Minimalizujuća šminka Istaknite jagodice. Osjenčite lice i nećete morati stalno da “usisavate” obraze. Evo kako: na mesnati dio obraza, tik ispod jagodica, stavite bronzer - tako ćete dobiti efekat užih obraza, a istaknutih jagodica, tvrde šminkeri. Zatim na jagodice nanesite malo svjetlucavog rumenila u prahu u boji šampanjca.

Nokti se najčešće lome, jer nemaju dovoljno vlažnosti, a zdrav izgled možete da im obezbijedite pomoću prirodnih sredstava. * Limun i maslinovo ulje Ova kombinacija je najbolji “lijek” za krte nokte. Pomiješajte malo soka od limuna sa kašičicom ulja i premažite nokte, a zatim ih izmasirajte. Najbolje bi bilo da stavite rukavice i ostavite da hranljivi sastojci djeluju preko noći.

* Kupka za ruke Pomiješajte u maloj posudi dvije kašičice morske soli sa dvije kapi limunovog soka, ulja mirte, ulja od pšeničnih klica i ulja tamjana. Dodajte toplu vodu, umočite u ovu mješavinu ruke i držite 15 minuta. * Ulje čajevca Ne samo da će da ojača nokte, već će ih zaštititi od eventualnih infekcija. Premazujte ih uljem čajevca nekoliko puta dnevno.

maLI tRIKoVI

Lijepe i na suncu i na kiši i na snijegu

Prave žene vole da plijene energijom, odjećom, obućom, frizurom i svime što vidite na njima. Međutim, nije lako imati lijepu kožu na vjetru koji je isušuje ili sređenu frizuru kada je vlažno i pada kiša. Ipak, nije ni nemoguće, a ono što vam treba da biste uvijek, po vremenu i nevremenu bili su sljedeći savjeti. ODUSTANITE OD TEŠKIH KREMA Mnoge žene preko zime prelaze na teže preparate, ali s obzirom na promenjivo vrijeme, predlažemo da se potpuno prebacite na lagane hidratantne kreme koje će hidrirati vašu kožu, ali je neće zamastiti. NABAVITE PUDER U PRAHU Zbog čestih promjena mnoge

se žene žale kako im se koža brže masti. Zaista je nezamislivo da na poslu ili u WC-u nekog kafića popravljate tečni puder pa vam predlažemo da nabavite puder u prahu i papiriće za upijanje masnoće koji će vas za tren spasiti svakog problema. DEZODORANS NEK VAM JE UVIJEK PRI RUCI Promjena vremena i temperatura dovelo je do totalne konfuzije pa više ni same ne znate kako da se obučete. Zbog neadekvatne garderobe, češće se znojite pa je svakako dobro da nabavite dezodorans sa malo dužim djelovanjem koji će vam obezbijediti svježinu tokom cijelog dana. (index.hr)

34 ŽENA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

Izjavama do ostvarenja ciljeva Afirmacije - pozitivne izjave o sebi i životu, mogu da budu veoma moćne i da utiču na promjene u svakoj sferi u kojoj to želimo. Međutim, one deluju samo kada u njih verujemo. Na primjer, ako neko ko je punačak želi da izgubi kilograme, trebalo bi što češće, a najkorisnije je odmah nakon buđenja i prije nego što zaspi, u sebi da ponavlja izjavu tipa: “Ja sam vitka i zdrava, izgledam najbolje što mogu.” Neke osobe koje imaju prekomjernu kilažu moći će u to da povjeruju, naročito ako su ranije već bile vitke, pa poznaju taj osjećaj. Sa druge strane, neko ko je debeljuškast otkad zna za sebe imaće problem da povjeruje u ovakvu izjavu. Kod takve osobe afirmacija neće mnogo pomoći - štaviše, može da se desi da se osoba koja je disciplinovano u sebi ponavljala ovu izjavu isfrustrira što je rezultat izostao. I šta onda? Tomislav Budak, autor knjige “Transformacija karmičkih obrazaca” i kreator istoimenog sistema za rad na sebi, otišao je korak dalje i postavio koncept alfa izjava koje su daleko moćnije jer im je cilj da osoba zaista vjeruje u ono što izgovara. Ali kako povjerovati u nešto što nam je oduvijek djelovalo nedostižno? Tomislav Budak ima odgovor: “Alfa izjave su kratke pozitivne rečenice kojima izražavamo čistu namjeru da se nešto desi, a koje su nabijene energijom koja im daje snagu da se manifestuju u stvarnom svijetu. Isto kao i afirmacije one počinju prvim licem jednine (riječju “ja”, “moje”, “meni”), izražene su u sadašnjem vremenu i potrebno je voditi računa da u sebi ne sadrže negacije (reči kao što su “nemam”, “nijesam” i sl.). Ono po čemu se razlikuju od afirmacija i sugestija je to što predstavljaju istinu u datom trenutku. (Lisa)

PSIHOLOGIJA

Suptilni znakovi bipolarnog poremećaja K

ada su u pitanju psihičke bolesti, postoji puno stereotipa. U stvarnosti, poremećaje raspoloženja teško je ustanoviti - posebno kod osoba s bipolarnim poremećajem (ponekad zvanim i manična depresija). Evo nekih znakova koji bi mogli ukazati na ovaj poremećaj.

Slijedi deset znakova koji upućuju da problematično ponašanje nije samo posljedica neobične ili teške ličnosti, već bi mogli ukazivati na bipolarni poremećaj. Jako dobro raspoloženje Bipolarni poremećaj karakterišu izmjene epizoda depresije i manije. Tokom manične faze neki pacijenti imaju potpuni bijeg od stvarnosti. Ali hipomanija, koja je takođe simptom poremećaja, stanje je u kojem osoba pršti od energije, ali nije izgubila dodir sa stvarnošću. Osobe su izrazito dobro raspoložene, pršte od energije i kreativnosti, te mogu osjećati euforiju. To je strana bipolarnog

Oko 50 odsto oboljelih ima problema s zavisnošću, posebno od alkohola. U maničnoj fazi oboljeli će posegnuti za alkoholom kako bi se smirili i popravili raspoloženje kada su depresivni. Hirovito ponašanje Kada su u maničnoj fazi, osobe s bipolarnim poremećajem mogu imati prejak ego. Ovo je druga najtipičnija vrsta ponašanja kod oboljelih koja rezultuje pretjeranim trošenjem novca, riskantnim i neobičnim seksualnim ponašanjem. Problemi sa spavanjem Tokom depresivne faze, mogu spavati previše, osjećati umor sve vrijeme. U maničnoj fazi neće spavati dovoljno, ali neće osjećati umor. Naleti ideja Oboljeli se osjećaju kao da im se um utrkuje i da ne mogu kontrolisati ili usporiti misli, što se često vidi u “govoru pod pritiskom”. E.Z.

ISTRAŽIVANJE

ANKETA

Muškarci o sebi Vjerovali ili ne i normalni muškarci žive među nama. Među njima je i vaš bivši, i vaš budući dečko, a svaka žena ima svoju definiciju toga šta to zapravo znači biti normalan muškarac. Ipak, definicija normalnog muškarca ne postoji, ali časopis Esquire je napravio anketu i pokušao da barem malo razjasni šta je to normalno u svijetu muškaraca. Muškarci i žene mogu biti prijatelji - 44 posto ispitanika je reklo da ima barem jednu prijateljicu prema kojoj nemaju nikakva osjećanja ni seksualne pomisli. Ipak, rekli su da preferiraju muško društvo, zbog jednostavnosti odnosa. Govore “volim te” jednom dnevno, barem njih 66 posto

poremećaja u kojoj oboljeli zapravo uživaju - dok traje. Nesposobnost završavanja zadataka Kuća puna nedovršenih projekata znak je bipolarnog poremećaja. Oni koji ne mogu završiti zadatak često prelaze s jednog na drugi, planiraju velike, nerealne projekte koje nikada ne dovrše. Depresija Osoba u bipolarno depresivnom stanju imaće iste simptome kao osoba s “običnom” depresijom. Imaće probleme s gubitkom energije, apetita, nesanicom. Na žalost, tipični antidepresivi neće im pomoći. Štaviše, mo-

gu ih tjerati na češće izmjene epizoda manije i depresije i tako pogoršati stanje. Razdražljivost Osobe s ovim stanjem pate od ispreplitanja epizoda manije i depresije. Tokom tog stanja, često su ekstremno razdražljivi, što često vodi i do agresivnog ponašanja. Ubrzan govor “Govor pod pritiskom” jedan je od najčešćih simptoma bipolarnog poremećaja. Osoba će brzo pričati, a ako joj nešto pokušate reći, vjerovatno će samo preći preko toga i nastaviti da priča svoje. Takođe preskače iz teme u temu. Problemi na poslu Brojni simptomi mogu uticati na sposobnost dolaska na posao, rada i komuniciranja s drugima. Osim problema s izvršavanjem zadataka, vjerovatno imaju poteškoća sa spavanjem, razdražljivošću i prejakim egom. Alkohol i droge

koji kažu da postoji minimalno jedna osoba koju na dnevnoj bazi počaste ovim lijepim riječima. Ne vole striptizete, barem njih 37 posto, koji kažu da nikada ne bi otišli u striptiz klub. Moramo priznati da nas je ova brojka iznenadila. Masturbiraju na poslu - njih 24 posto je to učinilo barem jednom, a ima i onih koji se kunu da to nikad nijesu radili čak ni kod kuće (njih devet posto i nadamo se da lažu). Vole gole slavne osobe njih 38 posto kaže da bi kliknuli na fotografiju ogoljene slavne ličnosti da je vide na internetu. Vole manikir, njih 25 posto to radi učestalo, a 22 posto ispitanih muškaraca priznaje da je barem jednom prilikom koristilo korektor. (Esquire)

Seks utiče na inteligenciju Vođenje ljubavi se pokazalo kao efikasan način za kreiranje novih neurona smještenih ispod hipokampusa, regije u mozgu koja je odgovorna za formiranje dugotrajne memorije, tvrde naučnici. “Otkrili smo da su, uprkos proizvodnji novih neurona, kongitivne sposobnosti stečene tokom eksperimenata smanjene nakon što miševi duži period nijesu bili seksualno aktivni”, rekli su psiholozi sa Univerziteta Marilend. Povećana seksualna aktivnost dovodi do ispunjavanja moždanih ćelija kiseonikom, zabilježili su naučnici tokom istraživanja. U drugom istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Konkuk u Seulu, naučnici su došli do novih dokaza za pomenutu tvrdnju, a to je da seks povećava intelektualne funkcije. Seksualna aktivnost potiče stvaranje neurona u hipokampalnoj regiji mozga, što djeluje protiv štetnih funkcija uzroko-

vanih ekstremnim stresom. Stariji parovi, koji su više seksual-

no aktivni, imaju manje šanse za obolijevanje od demencije. (021)

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. ŽIVOTNI SAPUTNICI

Pravila dobrog prijateljstva

ZA DO K JE

1) DA NAĐE VREMENA Pravi prijatelj uvijek napravi mjesta za prijatelja u svom rasporedu. Krenite zajedno na kurs nečega kako biste bili sigurni da ćete se redovno viđati. Nakon toga, idite zajedno na piće ili u šetnju. Većina žena ne-

kog počne da smatra prijateljem nakon šest do osam viđanja ili nakon dva mjeseca održavanja kontakta. 2) DA PODSTIČE POZITIVNOST Dobro je da imate nekog kome možete da se izjadate i požalite, ali ne treba pretjerivati sa tim. Pohvalite svog prijatelja za nešto što je uradio, probajte nešto novo zajedno. 3) DA ODRŽAVA KONTAKT NA SVE NAČINE Nemojte da dozvolite da vam se komunikacija svede na društvene mreže. Lijepo je da ponekad pokažate pažnju jedna drugoj na taj način, ali je još ljepše da se nađete na kafi ili čujete telefonom. 4) DA SE IZDVOJI OD DRUGIH Prijateljima koje volite nikad nemojte preko društvenih mreža da čestitate rođendane, nego ih pozovite ili idite kod njih da im čestitate. Izdvojite se od drugih. 5) DA POZOVE PRIJATELJA Ako ne možete tako često da se viđate, pozovite svoju drugaricu bar jednom nedjeljno. Što više vremena prođe, biće vam teže da je pozovete. Možda vam za taj razgovor treba sat vremena, ali za dobrog prijatelja sat vremena nije ništa. Možete se i dopisivati često telefonom ili se viđati preko Skajpa ako ste daleko. (Superžena)

Poštovani, Prije skoro godinu dana mi je ustanovljena dijagnoza “Morbus reiter”. Svi samo pričaju o tome, a nikako da mi kažu šta je to ustvari. Neki kažu rak kostiju, neki artritis, a neki reumatoidni artritis. Na internetu ima veoma malo informacija, pa ako možete da mi pojasnite. Hvala, Jelena. Poštovana Jelena, Rajterov sindrom ili bolest je reaktivni artritis koji nastaje poslije akutne, nespecifične urogenitalne ili crijevne infekcije. To jeste vrsta artritisa, ali nije reumatoidni artritis, a posebno ne rak kostiju. Karakteriše ga asimetrični artritis na donjim ekstremitetima, pomjene na oku (konjuktivitis ili prednji uveitis) i promjene na koži i sluzokoži. Bolest počinje naglo, a najčešće se završava spontanim izlječenjem, ali se kod oko polovine bolesnika javljaju ponovljene epizode bolesti (recidivi). Uzrok nastanka ovog oboljenja još uvijek nije dovoljno poznat. Kao glavni uzročnici navode se infekcije urogenitalnog i digestivnog trakta. (Lepota i zdravlje)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Stres je veoma zarazan Vjerovatno na to nijeste ni pomislili, ali i stres može da bude zarazan. Neka istraživanja pokazala su da je dovoljno da vidite nervoznu ili anksioznu osobu i da se u vašem organizmu poveća nivo kortizola, hormona stresa. Prema rezulatima socioloških studija, ljudi postaju uznemireni kada osjete “miris” znoja osobe koja je pod stresom. I tuđi ciljevi mogu da vas “zaraze”. Vjerovatno ste primijetili kako djecu ne interesuje određena igračka sve dok je neko dijete ne uzme. Postoji i logičan razlog za to. Učesnici studije ocijenili su da je neki objekat ili stvar, poželjniji kada je drugi posjeduju. “To što želimo nešto što drugi imaju, moglo bi da nam pomogne da shvatimo šta je dobro za nas, tako što ćemo učiti iz ponašanja drugih”, kaže klinički psiholog dr Matijas Pesiljone. Nažalost, i nečije osjećanje usamljenosti moglo bi da se “prenese” na vas. Usamljenost čini da se ljudi osjećaju negativno, razdražljivo. Usamljeni ljudi skloni su tome da se neprijateljski ponašaju prema drugima, zbog čega se oni dalje isto tako ponašaju prema

nekoj sljedećoj osobi stvarajući “krug negativnosti i usamljenosti”. Možda ste primijetili kako se strah širi među ljudima koji su okupljeni na jednom mjestu. Naime, čovjek može na osnovu nečijeg mirisa znoja i izraza lica da percepira strah, koji će shvatiti kao neku vrstu upozorenja. Dakle, i strah može da se prenese sa osobe na osobu. (Mondo)

BACATE VITAMINE

ZA BOLJE ZDRAVLJE

P I TA

Koliko prijatelja imate? Koliko od njih su pravi? Ako nemate pravih prijatelja, pogledajte šta treba da radite da biste ih stekli, a ako ih imate, onda ovo već znate, ali ne bi bilo loše da se podsjetite. Pravi prijatelj bi uvijek trebalo...

DA LI STE ZNALI

Pijte vodu s limunom

Ne ljuštite koru jabuke Ono što čini jabuku čestom užinom je i činjenica da ju je vrlo lako konzumirati. Sve što treba da uradite jeste da je operete i pojedete. Oni izbirljivi će pak, oljuštiti koru, a to je najgora stvar koju možete uraditi. Evo i zašto! Većina vlakana je u kori Jabuka srednje veličine sadrži 4,4 grama vlakana. Bez kore ostaje samo 2,1 gram, što nije dovoljno da bi se jabuka nazvala “dobrim izvorom vlakana”. U kori je i većina vitamina Jabuka s korom ima 8,4 miligrama vitamina C i 98 međunarodnih jedinica (IU) vitamina A. Bez kore ostaje samo 6,4 miligrama vitamina C i 61 IU vitamina A.

Jabuka ublažava probleme s disanjem Ali samo ako je jedete s korom. Spoj koji utiče na disanje naziva se kvercetin i nalazi se uglavnom u kori jabuke. Jedno istraživanje pokazalo je da ljudi koji jedu pet ili više jabuka nedjeljno imaju bolje funkcije pluća zahvaljujući efektu kvercetina. Kvercetin utiče i na pamćenje Studija koja je sprovedena 2004. godine pokazala je kako se antioksidans bori protiv oštećenja tkiva u mozgu koje se povezuje s Alchajmerovom bolešću i drugim degenerativnim problemima. (Magazin.net)

POVEDITE RAČUNA

Šta utiče na plodnost Većina ljudi dan započinje šoljom tople kafe ili čaja. Ali, mnogo bi zdravije bilo da svako jutro prvo popijete čašu mlake vode sa limunom. Kasnije, u toku dana, takođe možete da pijete ovo ozvježavajuće piće, koje je na više nivoa dobro za vaš organizam. Pogledajte kakve sve beneficije ima voda limunom. DIŽE IMUNITET Limun je bogat antioksidantima i vitaminom C, koji je odličan za podizanje imuniteta i pomaže organizmu da se odbrani od infekcija. Vitamin C se bori protiv inflamacija i često se koristi u borbi protiv astme i drugih respiratornih bolesti. Limun takođe sadrži saponine, koji se bore protiv mikroba i odlični su protiv gripa i kijavice. Takođe, vitamin C pomaže u apsorbciji gvožđa. SMANJUJE KISJELOST ORGANIZMA Iako je ukus limuna jako kiseo, on zapravo ostavlja bazni trag u

našem organizmu, i bori se protiv kisjelosti. Brza i nezdrava hrana, kao i šećeri podižu kisjelost organizma, a limun je jedan od najjačih alkalizatora. POMAŽE U VARENJU Limun se tradicionalno koristi kao lijek kod ljudi koji imaju problema sa varenjem. Limunov sok pročišćuje i stimuliše jetru, ali takođe i potpomaže proizvodnju hlorovodonične kisjeline u želucu, koja vari hranu, i time ubrzava varenje. ČISTI KOŽU Vitamin C i svi antioksidanti u limunu bore se protiv slobodnih radikala, koji su odgovorni za veliki broj problema na koži. Izlaganje suncu i toksini iz okoline dovode do oštećenja, a slobodni radikali su odgovorni za većinu simptoma starenja na koži. Unošenje antioksidanata može da pomogne u borbi protiv bora i bubuljica, ali vitamin C može da se koristi i direktno na koži.

Čak iako ne planirate potomstvo u skorije vrijeme, vodite računa o ovim stvarima... Rizičan seks Mnoge naizgled beznačajne urinarne infekcije mogu da budu uzrok upala ženskih genitalija i ukoliko su uporne, a ne liječe se, imaju za krajnji ishod sterilitet. Uzročnici ovih infekcija su različite bakterije, virusi, gljivice i grupa koja je po svojim osobinama slična i bakterijama i virusima: hlamidija, mikoplazma i ureoplazma. Problemi sa težinom Količina masnog tkiva kod žene je veoma značajna jer je to mjesto gdje se, uz jajnike, proizvode i hormoni koji mogu uticati na ovulaciju. Kada imate premalo masti (BMI ispod 18,5), može da se dogodi da uopšte ne ovulirate. Previše masnih naslaga (BMI iznad 29), prevelike količine insulina i estrogena mogu takođe da osujete cio proces. Potvrda za to je da često

gubljenje ili dobijanje težine (u okviru 5 procenata od one koju imate) može doprinijeti uspostavljanju ovulacije. Loša ishrana Studija sprovedena na Univerzitetu Harvard otkrila je da žene koje se pridržavaju pravila u vezi sa ishranom imaju bolju plodnost u odnosu na osobe sa nezdravim prehrambenim navikama. (Cosmopoliten.rs)

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014. SAJAM ČOKOLADE I VINA

Predjelo

Glavno jelo

Domaći puding

SASTOJCI:

600 g krupnih pečuraka 1 glavica crnog luka 1 čen bijelog lu ka 1 paradajz so biber 300 g kačkaval ja 100 g kisjele pa vlake 1 kašika prezli

Gljive Pečurke operite i skinite im drške. Izdinstajte sitno isjeckan crni luk, sjeckane drške pečuraka, oljušten i isjeckan paradajz, biber, so i sjeckani bijeli luk. Ovu smjesu sipajte u vatrostalnu posudu kao podlogu i pospite sa prezlama. Kačkavalj izrendajte i pomiješajte sa pavlakom. Svaku pečurku dobro napunite sa kačkavaljem i pavlakom, pa poređajte preko podloge. Pecite na 200 stepeni 15-20 minuta.

Desert

Slatki vikend u Delti foto: Mirko Savović

RECEPTI

U srednjoj šerpi na umjerenoj vatri kuvati mlijeko. Za to vrijeme, u drugoj posudi pomiješajte šećer, skrob i so. Sipajte u vruće mlijeko, uz istovremeno miješanje kako se ne bi pojavile grudvice. Nastavite da kuvate i miješate dok se smjesa ne zgusne dovoljno. Sklonite sa ringle i u to umiješajte puter ili margarin i vanilu. Sipajte u rashlađene činije i možete služiti.

Pljeskavica SASTOJCI:

2 velike konzer ve tunjevine 150 g svježeg sir a 2 kašike narend anog kačkavalja 1 jaje malo peršuna 1 kašika suvog začina malo soli 1/2 kašičice bije log luka u prahu 5 kašika prezli

Tunjevinu ocijedite od viška ulja, umiješajte jaje, svježi sir i dobro izmiješajte. Dodajte ostale sastojke i još jednom dobro promiješajte, pa ostavite smjesu da odstoji 10 minuta. Vlažnim rukama oblikujte manje pljeskavice i slažite ih na papir za pečenje. Pecite 15-20 minuta na 200 stepeni.

SASTOJCI:

2 šolje mlijeka 1/2 šolje bijelog šećera 3 kašike kukuru znog skroba 1/4 kašičice soli 1 kašičica ekstra kta od vanile 1 kašika putera ili margarina

SPECIJALITET

POSLASTICA

POTREBNO: 7 paprika 500 g sitnog sira 100 g kačkavalja 8 jaja biber suvi začin peršun PRIPREMA: Paprike očistite i pripremite za punjenje. Kratko ih prokuvajte u posoljenoj vodi, svega par minuta, zatim stavite pod hladnu vo-

Sir se odlično uklapa kao sastojak i slanih jela i poslastica. Većina jela veoma su jednostavna za pripremu. Uživajte u bogatstvu ukusa. TORTA SA SIROM I ČOKOLADOM POTREBNO: ZA KORU: 3 jaja 150 g čokolade 60 g maslaca 4 kašike šećera 1 kašika brašna ZA FILOVE: 500 g maskarpone sira 2 kašike šećera 5 dl slatke pavlake 100 g tamne čokolade 100 g mlječne čokolade 100 g bijele čokolade 1/2 kesice vanilin šećera PRIPREMA: Čokoladu i maslac rastopite na pari. Izmiksajte žumanca i šećer, pa u to umiješajte rastopljenu čokoladu i brašno. Na kraju lagano dodajte šlag od bjelanaca. Pecite na 160 stepeni oko 40 minuta u kalupu prečnika 24 cm. Svaku čokoladu posebno rastopite na pari, a sa bijelom kada se rastopi dodajte i vanilin šećer i miješajte neko vrijeme. Umutite maskarpone i šećer, pa u to umiješajte

U šoping-molu Delta City, tokom vikenda za nama organizovana je manifestacija “Čokolada i Vino”, pod sloganom “Za ljubitelje najsenzualnijih ukusa” koja je privukla veliki broj posjetilaca. Manifestacija u organizaciji marketing agencije Incognito svečano je otvorena u subotu u 11 časova i trajala je do sinoć. Tokom dva dana vikenda posjetioci su imali prilike da degustiraju čokoloda različitih proivođača, a sudeći po utiscima svi su bili zadovoljni ponudom koju su izlagači predstavili na svojim štandovima. Za ljubitelje vina su bili postavljeni i štandovi na kojima su obožavaoci

mogli degustirati “nektar bogova”, a po onome što je viđeno, ovaj se dio najviše dopao muškarcima. Dame i djeca većinom su bili zainteresovani ponudom čokolade, a kao jedan od posebnih doživljaja bilo je i to što su stručnjaci objasnili kako se uparuju čokolada i vino i kako u toku degustacije pronaći spoj ova dva ukusa. Osim proizvođača i distributera čokolade i vina, događaju koji je zaista privukao veliki broj građana glavnog grada prisustvovali su nutricionisti i somelijeri koji su, svako iz svog ugla, pojasnili posjetiocima prednosti konzumiranja čokolade i vina. Ma. Ivanović.

Punjene paprike Ukusni kolačići sa sirom

du i ocijedite od suvišne tečnosti. Izmiješajte sitni sir sa jednim jajetom i na kockice nasječenim kačkavaljem, pobiberite i začinite, pa napunite ovom smjesom do pola paprike. Paprike poređajte uspravno u nauljenu tepsiju, zatim u svaku papriku sipjate jedno jaje. Na jaja po ukusu možete staviti malo suvog začina, pa prekrijte preostalim nadjevom od sira. Paprike pecite na 200 stepeni oko 30-40 minuta.

i umućenu slatku pavlaku. Podijelite smjesu na tri dijela, pa u jedan dodajte rastopljenu tamnu, u drugi rastopljenu mlječnu, a u treći rastopljenu bijelu čokoladu. Premažite preko kore prvo tamni, pa mlječni i na kraju bijeli fil. ČIZKEJK POTREBNO: 125 g margarina 2 dl mlijeka 300 g mljevenog keksa 2 dl slatke pavlake 200 g šećera 250 g krem-sira 200 g kisjele pavlake

300 g voća po izboru 1 kesica želatina PRIPREMA: Rastopite margarin u mlijeko, pa dodajte mljeveni keks i sve sjedinite, pa rastanjite u kalupu. Za fil umutite slatku pavlaku sa 100 g šećera, pa dodajte krem-sir i kisjelu pavlaku. Dobro izmiješajte i stavite preko kore od keksa. Stavite voće po izboru, ostatak šećera i kašiku vode na vatru, poklopite i pustite da provri. U to dodajte kesicu želatina spremljenu po uputstvu. Kada se prohladi, prelijte preko fila i stavite u frižider da se dobro stegne.

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

INekretnine

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom Izdajem namješten stan u ceni voćnjakom u naselju Murtovi- tru Podgorice. Cijena 350 eura. na. Tel.069/883-220 Tel.067/244-616 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini “Bazara”, Blok 5. Tel.067/055-888

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu pored Povoljno izdajem ekstra na- “Volija”. Tel.069/493-776 mješten dvosoban stan pored Delte (parking, internet, Izdajem dvosoban namješten kablovska, klimatizovan). stan kod stadiona “BudućnoTel.067/263-951 sti”. Povoljno. Tel.067/559-750

I

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

Povoljno izdajem komforan Prodajem kuću u Podgori- ful namješten dvosoban stan ci - Donja Gorica, 140 m2, na u Bulevaru Ivana Crnojevića. placu od 500 m2. Povoljno! Tel.067/437-989 Tel.067/311-600 Izdajem luks jednosoban Hitno prodajem stan, 51m2, stan, kompletno namješten, u Budvi sa pogledom na 49 m2, prvi sprat, istok, nova more kod hotela “Presti- zgrada pored trim staze na ge”! Cijena 57.000 eura. 500 m od Delte, 300 eura. Tel.068/268-953 Tel.067/273-630 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

”Vektra”- Rimski Trg 44

Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura. Tel.069/877-396

SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

POSLOVNI PROSTOR

VOZILA/AUTO DJELOVI

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Povoljno izdajem poslovne prostore (112 i 115m2) u zgradi Milić pored Delte na Cetinjskom bulevaru. Tel.069/399-200 Izdajem poslovni prostor (30m2) pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno. Tel.069/765-663 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu “Volija” u Tološima. Tel.067/860-937 PLACEVI

Prodajem plac od 2.000m2 sa kućom. Periferija grada. Tel.067/237-920

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

Prodajem reno tvingo u dobrom stanju. Godina proizvodnje 1998, bez ulaganja, povoljno. Tel.069/466-300

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem reno megan, 1999. godište, 1.600 kubika, bez ulaganja. Tel.069/292-893 Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000 Kamion iveco daily 65C17hpt. Sandučar sa MBB hidrauličnom rampom. Nosivosti 3.500kg, rampa 800kg. Godina 2005, 300ccm, 122kW TD, 160.000km. Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

38 ..

PONEDJELJAK, 3. 3. 2014.

MALI OGLASI

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Liječim i pomažem kod oboljenja štitaste žlijezde. Tel.069/716051, 069/467-379 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Prodajem PVC stolariju, dvokrilni prozor sa roletnom i trokrilna balkonska vrata izuzetno povoljno. Tel.067/238-542

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392

Otčepljavamo sve odvode i kanalizacije električnom mašinom. Najpovoljnije. Nikolić, vodoinstalater. Tel.067/486155, 067/360-319 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Elektroservis: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača, postavljanje rasvjete i tabli sa osiguračima! Tel.069/541-103

Prodajem toplu vitrinu, kao novu, sa plehovima za peciva i vertikalnu rashladnu za piće i kolače. Povoljno. Tel.067/553-701

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Prodajem dječji džip peg perego, polovni, povoljno. Tel.067/238-542

Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598

GRAĐEVINSKE USLUGE

Veliki osmomartovski popust. Veliki izbor umjetničkih slika. Poklon koji vrijedi i traje. Tel.069/051-526

KAMAGRA!

Preparati za potenciju

7 komada 15€ Dostava

068 55 44 40

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

069 020 010

100% original

RAZNO

Mali oglasi

20. GODINA SA VAMA

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

ponedjeljak, 3. 3. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

TV PROGRAM Film

09:00 09:45 10:45 11:00 13:00 14:15 15:00

Tačno 9 Serija: Odbačena/r Volim prirodu/r Film: Sahara/r Tačno 1/r Serija: Bez traga/r Serija: Dva i po muškarca/r 15:30 Crtana serija: Musti 15:35 Crtana serija: Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Exkluziv 18:25 Kviz-Zlatni krug 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:20 Serija: Gorki život 21:10 Film: Dosije Pelikan 23:30 Noćni žurnal 23:45 Serija: Bez traga 00:30 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Tačno 9, 09.00

10.00 Dnevnik 10.15 Strani dok. program:Divlja skandinavija- Avak hodač na zubima 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Viking Viki 13.05 Serija: Mjesto zločina/r 14.00 Vijesti 14.10 Serija: Office/r 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 16.55 Radni dan 18.05 Moja kuhinja 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 86.ceremonija dodjele Oskara 00.00 Vijesti

RTCG 1 Otvoreno 21.200

Boje jutra Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica/r Vijesti Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Mezimica Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Operativci Bez granica Extra lifestyle Film: Znaci/r

Sport

06:40 City 06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:15 Paparazzo lov/r 12:30 Magazin in/r 14:00 City 14:15 Serija: Sila/r 15:30 Serija: Nakuša 16:45 City 17:00 Odavno posvađane 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand narod pita 23:30 City 23:45 Film: Šest metaka 01:45 Film: Uzavrelo sunce

07:30 09:45 10:00 10:20 11:10 12:00 13:00 14:00 14:07 14:15 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:20 00:10 00:20

07:00 08:30 09:00 10:00

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

ATLAS Divlja ljepota 16.30

11:45 Žestoko 12:15 Goleada – premijerno 12:50 Zabava 15:45 Na Domaćem Terenu - premijerno 16:00 Zabavni Magazin - uživo 16:45 Žestoko 18:15 Muzika + Crtani 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Žestoko 20:15 Ekstremno 20:30 Nindža Ratnici 21:15 Istorija Ljubavnica - premijerno 22:15 Gušteranje - premijerno 23:00 Zabavni magazin/r 23:45 Svijet sporta/r

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30

10:15 11:30 11:40 12:00

11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Informativa

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Italijanska kuhinja Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5/r U raljama života/r

TV PREPORUKA DOSIJE PELIKAN Prva 21.10

Ubistva dvojice sudija Vrhovnog suda izazvala su pravu buru nezadovoljstva javnosti, ipak istražni organi tapkaju u mjestu, pa se stiče utisak da će se počinioci provući nekažnjeno. Fakultetski profesor prava, koji je prije nekoliko godina jednom od ubijenih bio asistent, od svoje studentkinje, istovremeno i ljubavnice, Derbi (Džulija Roberts) dobija izvještaj koji istražuje moguću pozadinu ubistava i ukazuje na potencijalne krivce, odnosno naručioce.

12.00 12.05 13.00 14.30

Vijesti Serija: Zbogom drugovi/r Noć Oskara/r Reportaža: Novi zakon o iseljenicima/r 15.00 Naša briga/r 16.00 Strani dok. program: Planete—Mjesec/r 17.00 Serija: Zbogom drugovi 18.00 Crnogorske teme: Dragan Radulovic, predsj. Matice Crnog. 19.00 Magazin lige šampiona/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG.sport 21.00 Moja kuhinja, moja pravila 22.15 Serija: Zakon i red 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA-glas Amerike

RTCG 2 Dnevnik 2, 19.30

777 Zabavni Magazin - uživo 16.00

13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Više od igre 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:07 Vesti RTS 11:12 Dvorovi Beograda: Miloševi konaci 11:34 Kamerom kroz predele: Goriška brda 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Stop sport 13:28 Evronet 13:38 Trag 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Greh njene majke 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Greh njene majke 21:00 Potraga 21:55 Hispanija 23:15 Dnevnik RTS 2 09:56 Tragom Hansa Kristijana Andersena 10:07 Sazvežđa i legende 10:24 Vrele gume 10:55 Knjiga utisaka 11:31 Klinika Vet 12:02 Kontekst 21 12:35 So RTS: Geršvin - Rapsodija u plavom 12:55 Vode Srbije: Đerdap 13:25 Trezor 14:25 Njeno veličanstvo energija 14:41 Budi muško menjaj pravila 15:29 Tragom Hansa Kristi-

jana Andersena 15:40 Sazvežđa i legende 15:55 Verski kalendar 16:05 SAT 16:50 Sve boje života 17:26 Bela Garda 18:15 Ad libitum 18:45 Staro srpsko pisano nasleđe 19:12 Verski mozaik Srbije 20:00 Svečana akademija: Proslava 170 godina VMA 21:00 Bela Garda 21:50 Fest 2014 HRT 1 13:19 Glas domovine 13:44 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:41 Navrh jezika 14:45 Društvena mreža: Treća dob 15:20 Gabrijel 16:03 Gorski liječnik 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:05 Provodi i sprovodi 18:19 Potrošački kod 18:51 Navrh jezika 19:30 Dnevnik 19:57 Sport 20:05 TV Bingo 20:27 Hrana kao lijek 20:59 Fokus 21:57 Mamutica 22:43 Dnevnik 23:03 Sport HRT 2 09:00 Školski sat 09:30 Notica 09:46 Briljanteen 10:27 Dr. Oz 11:08 Uredite svoj životni prostor 11:31 Ideje za uređenje pro-

Zelena patrola /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film - Mumijevi 12:40 Tragom prirode 13:20 Kusto /r. 16:00 Dok.program 16:50 Muzički program 19:15 Anegdota iz života 19:30 Crtani film- Mumijevi 20:00 PG Raport 20:20 Tragom prirode /r. 21:00 Info 21:30 Ars Montenegrina 22:00 Kapital / Aktuelnosti iz Ekonomije u regionu 22:30 Film 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Muzički program 16.50

DANAS U GRADU stora 11:58 Hotel dvorac Orth 12:44 Gastronomski užici s Alexom i Mattom 13:10 Glazba, glazba... 13:16 Opsesija 14:46 Edgemont 15:12 Whistler 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:01 Notica 17:16 Uredite svoj životni prostor 17:38 Ideje za uređenje prostora 18:03 Kuhajmo zajedno 18:10 Svaki dan dobar dan 18:51 Dr. Oz 19:31 TV vrtić 19:42 Čarobna ploča 19:55 Hot spot 20:05 Top Gear 21:07 Carstvo poroka HBO 11:05 Vaspitanje za početnike 11:30 Doktor Dulitl 12:50 Hičkok 14:30 Čudan život Timotija Grina 16:10 Hotel Paradise 17:10 Betonski faraoni 18:00 Vanzemaljac Pol 19:45 Igra prestola 20:05 Pravi detektiv 21:10 Devojke 21:45 Idemo dalje FOX LIFE 10:15 Telo je dokaz 11:05 Ali Mekbil 11:55 Ukrasi moj dom 12:20 Ukrasi moj dom 12:45 Upoznajte ruse 13:35 Projekat “Modna pista” 14:30 Džejmi Oliver: Australijska kuhinja 15:25 Bivši 15:50 Bivši 16:20

Srećno razvedeni 16:45 Srećno razvedeni 17:15 Telo je dokaz 18:10 Očajne domaćice 19:05 Privatna praksa 20:00 Šapat duhova 20:55 Ludnica u Klivlendu 21:20 Ludnica u Klivlendu 21:50 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:15 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:45 Poverljivo iz kuhinje FOX CRIME 10:40 Pisac i detektiv 11:30 Nesavršeni zločin 12:30 Ubrzana istraga 13:25 Medijum 14:20 Četiri žene i sahrana 15:20 Bostonski advokati 16:10 Red i zakon 17:00 Mornarički istražitelji 17:55 Nesavršeni zločin 19:00 Kraljevi bekstva 19:55 Ubrzana istraga 20:55 Medijum 21:50 Zločinački umovi 22:50 Mornarički istražitelji ARENA SPORT 11:00 PSG - Marseille 13:00 Borac - Mladost 15:00 Stoke - Arsenal 18:00 Magazin 18:30 Highlights 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled italijanske lige 20:00 U obruču 20:45 Partizan - Radnički 22:30 Magazin Lige šampiona

BIOSKOP CINEPLEXX

Ćurke na slobodi 3D 16:00; 18:00; Legenda o Herkulu 3D 18:15; 20:30; 22:30; Operacija: Čuvari nasljeđa 19:30; 22:00; Vampirska akademija 17:30; Zimska priča 20:00; 22:15; Američka prevara 21:00; Lego film 3D 15:15; 16:15; Montevideo, vidimo se! 15:30; 17:15; 18:30; 20:15; 21:30; Vuk sa Vol strita 17:45;