Dnevne novine 30. april, 1. maj, 2. maj 2016. by Dnevne Novine

GLAVNI ODBOR SNP O KADROVIMA ■ 2 3

OLIVER DRAGOJEVIĆ EKSKLUZIVNO ZA VN

■ 8 9

Srđan Milić očekuje 70 mjesta u vlasti

Tužno je što se više niko ne gleda u oči, ljudima fali mir u duši

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016. BROJ 1443 GODINA V

DETALJI NAGODBE SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA I MAROVIĆA ■ 12 13

Sveto će reći gdje je novac DRUGA STRANA

Kad se “smuči” narodnom poslaniku

■2

■ 8 9

ALEKSA LUKIĆ ZA VN

Broj banaka u Crnoj Gori iznad optimuma

INTERVJU: SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ

S ponosom promovišemo vrijednosti 21. maja 2006. ■ 6 7

■ 30 31

VASKRS I OBIČAJI ■ 16 17

Dekoracija bogatija, trpeza skromnija

POVODOM ROĐENDANA PJESNIKA VITOMIRA NIKOLIĆA

Vitove pjesme GRAĐANIMA CRNE GORE ČESTITAMO čisti su komadi PRVOMAJSKE I VASKRŠNJE PRAZNIKE njegove duše ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

DRUGA STRANA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Sa jedne od ranijih sjednica Glavnog odbora SNP

VESNA ŠOFRANAC

KAD SE SMUČI NARODNOM POSLANIKU Funkcioner Demokratskog fronta Branko Radulović burno je reagovao što je pretresan na ulazu u parlament, kada se poslije pola godine odlučio da prisustvuje Kolegijumu Skupštine, od koje sve vrijeme vojevanja po ulicama i bojkota parlamenta uredno prima platu. Obraćajući se medijima, izjavio je da je “nesrećan” jer je tretiran kao kriminalac, da će tražiti pismeno objašnjenje Kolegijuma i da mu sve to što se dogodilo izaziva “mučninu”. Radulović je zaboravio da je čovjek koji ga je pretresao samo radio svoj posao za najmanje tri do četiri puta nižu platu od one koju ovaj narodni poslanik i potpredsjednik Skupštine već mjesecima prima, a da nije nogom kročio na posao. Kakav to tek osjećaj mučnine izaziva službeniku koji je pokušao da ga zaustavi na ulazu u parlament, odakle je Radulović sam izašao, vjerujući da će to ganuti građane Crne Gore i da će mu se pridružiti pod šatorom. Poslanici Demokratskog fronta, o čemu su Dnevne novine pisale, za pet mjeseci vanparlamentarnog djelovanja dobili su od parlamenta oko 107.000 eura za lične dohotke i naknade za (ne)rad u radnim tijelima. Najviše je dobio poslanik kojem se smučilo – Branko Radulović. Njegova plata iznosi 1.397 eura, pa je

Radulović

“nesrećni” poslanik za sada već šest mjeseci bojkota koštao crnogorske poreske obveznike više od 10.000 eura, što za plate, što naknade. U ovoj sumi nema telefonskih računa koje takođe plaća Skupština, niti troškova korišćenja službenog automobila. Ničega od ovoga se Radulović i čelnici DF, crnogorski poslanici na papiru, nijesu lišili sve vrijeme dok su djelovali vaninstitucionalno. Stvarno da pripadne muka. Ali, prava, a ne ona Radulovićeva, koja ga je snašla kada je došao da “uslovno” prisustvuje sjednici Kolegijuma sa koje je izašao “nesrećan” zbog pokušaja pretresa. A možda je razlog za njegovu mučninu sasvim bizaran – da je službenik obezbjeđenja zaboravio kako izgleda narodni poslanik Radulović, budući da posljednjih mjeseci nije često gostovao u Skupštini. I umjesto da mu narodni poslanik, koji je širio šatore navodno i zbog lošeg materijalnog i socijalnog stanja crnogorskih građana, progleda kroz prste, pa sve da je i došlo do prekoračenja ovlašćenja, tražio je da se Kolegijum pozabavi postupkom jednog službenika obezbjeđenja koji je, ponavljamo, pokušao da pretrese odbjeglog poslanika koji je i ovog mjeseca uredno primio platu i sve druge prinadležnosti - ni za šta. I još treba da ubjeđuje okolo narod da se bori za državu socijalne pravde, za bolji standard građana. E, stvarno da pripadne muka, ali prava, ne Brankova.

GO SNP ODLUKU O MINISTRIMA

SRĐAN MILIĆ 70 MJESTA U ⌦ Mili Prelević

lavni odbor Socijalističke narodne partije smatra da SNPu treba da pripadne 35 odsto mjesta u vlasti predviđenih Sporazumom sa Vladom, što predstavlja oko 70 mjesta u Vladi i ostalim državnim institucijama i preduzećima, saznaju VN.

GO, osim što je dao “zeleno svijetlo” za ulazak Aleksandra Damjanovića kao ministra finansija i Radivoja Rašovića kao ministra poljoprivrede u vladu Mila Đukanovića, razriješio je još neke dileme kada je participiranje u vlasti u pitanju. Prema nezvaničnim informacijama Vikend novina, GO SNP je odluku o ministrima donio jednoglasno, a nešto duže se raspravljalo o Klubu poslanika u Skupštini Crne Gore. Ako se SNP dogovori sa ostalim opozicionim partijama o učešću

u Vladi, ostaće upražnjeno jedno poslaničko mjesto, a potrebno je izabrati i šefa Kluba poslanika.

■ UPRAŽNJENO PO-

SLANIČKO MJESTO

Nakon na momente žustre rasprave, odlučeno je da se ta odluka donese nakon formiranja nove vlade, iako je predsjednik SNP Srđan Milić želio da se odlučuje o ovim kadrovskim rješenjima u paketu. Inače, najozbiljniji kandidat za šefa Kluba poslanika SNP u Skupštini Crne

Gore je upravo Milić. O poslaničkom mjestu će se razgovarati na narednoj sjednici GO jer mnogi opštinski odbori očekuju da baš iz njihovog grada treba jedan poslanik. Prema poslaničkoj listi sa izbora iz 2012. sljedeća na listi je Nataša Vuković iz Bijelog Polja, koja je i u prošlom sazivu bila poslanica. To, međutim, ne znači da će ona biti i izabrana, jer su svi kandidati za poslanike SNP kovertirali ostavke, pa Glavni odbor može izabrati bilo koga sa liste bez obzira na redni broj.

■ DVA MINISTRA -

MINIMUM ZA SNP

Predsjednik SNP Srđan Milić je na početku sjednice kazao da smatra da su dva ministarska mjesta u Vladi

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

OČEKUJE VLASTI U Skupštini Crne Gore ostaje upražnjeno jedno poslaničko mjesto SNP, a potrebno je izabrati i šefa Kluba poslanika

minimum na koji ova partija može pristati u razgovorima sa potpisnicima Sporazuma opozicije i Vlade, iako njegova partija to nije. Kvota od 35 odsto mjesta u vlasti koju je Glavni odbor podržao znači da će SNP dobiti, ako ostatak opozicije na to pristane, oko 70 mjesta u Vladi, državnim institucijama i preduzećima. Ostale političke grupa-

cije, odnosno Demos, GP URA i SDP dobili bi po 40-ak mjesta. U SNP smatraju da to neće predstavljati problem, jer je to partija koja ima najjači poslanički klub i kojoj ta kvota pripada. “Naravno, neće sve propasti zbog jednog ili dva direktorska mjesta. Sigurno ćemo se dogovoriti o raspodjeli mjesta po dubini ako se dogovorimo o ključnim mjestima u Vladi”, kazao je Vikend novinama jedan funkcioner SNP koji je želio da ostane anoniman. Prema saznanjima Vikend novina, naredna sjednica Glavnog odbora će biti održana odmah nakon što bude formirana nova vlada. Ako sve pude po planu ove partije, Damjanović će podnijeti ostavku na mjesto poslanika, što će stvoriti uslove za određivanje njegovog nasljednika.

LIDERI OPOZICIJE JOŠ NEMAJU ZVANIČNE PREDLOGE

Konsultacije, bez sastanka Foto: PR Centar

Foto: Dejan Lopičić

DONIO JEDNOGLASNO

AKTUELNO

Lideri dijela opozicije trebalo bi da potvrde ranije predložena kadrovska rješenja za ministre. Kako nezvanično saznaje Televizija Crne Gore, biće riječi o kvoti SNP koji je, iako nije potpisnik Sporazuma o sprovođenju fer izbora, zatražio dva ministarska mjesta, dok će potpisnici dobiti po jedno. Međutim, nema zvanične potvrde da su se opozicionari sastali tim povodom i dogovorili se. TVCG saznaje da je određenih konsultacija, ipak, bilo unutar dijela opozicionih stranaka koje su stavile potpis na Sporazum, a koji bi trebalo da rezultira zajedničkim odgovorom na ponudu SNP koji traži da Aleksandar Damjanović bude ministar finansija, a Radivoje Rašović ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja. TVCG pouzdano saznaje da URA i Demos smatraju da je najbolji model da sve četiri opozicione grupacije imaju po jednog predstavnika u Vladi, a da potpredsjednik bude nestranačka ličnost. Demos je Gorana Danilovića delegirao za ministra unutrašnjih poslova, a URA Borisa Marića iz CGO za ministra rada. Prema pouzdanim saznanjima TVCG, u URA i Demosu postoji ozbiljna rezerva prema onome što je saopšteno nakon sinoćnje sjednice Glavnog odbora SNP, a koji su poručili da kandidati s njihove liste pored obaveza koje podrazumijeva ministarska funkcija imaju

TVCG pouzdano saznaje da URA i Demos smatraju da je najbolji model da sve četiri opozicione grupacije imaju po jednog predstavnika u Vladi, a da potpredsjednik bude nestranačka ličnost

obavezu i da ispunjavaju ciljeve iz njihove stranke. Kako je rečeno Televiziji Crne Gore, to nije u duhu potpisanog Sporazuma, niti u skla-

du sa cijelim političkim dijalogom, koji ima za cilj isključivo kontrolu izbornog procesa koji treba da spriječi zloupotrebe državnih resursa u susret izborima koji se očekuju na jesen. Dritan Abazović iz URA kazao je u telefonskom razgovoru za TVCG da vjeruje u dogovor i da će premijer do početka sjednice parlamenta dobiti konačan spisak opozicionih kandidata za nove ministre u Vladi. Ako u međuvremenu ne bude dogovora o ponudi SNP koji traži dva ministarska mjesta, to, kako je rečeno Televiziji Crne Gore, neće uticati na konačnu listu, jer premijeru spisak kandidata za ministre u Vladi šalju potpisnici sporazuma, a SNP nije među njima. (RTCG)

Tanok: Politički sporazum doprinos jačanju demokratije Potpisani Sporazum prokomentarisao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tanok, koji je u izjavi za TVCG pozdravio potpisivanje. “Pozdravljam potpisivanje Sporazuma i smatram da su se sklopile sve kockice kako bi na kraju godine bili održani fer i slobodni izbori. Sporazum je doprinos jačanju demokratije u Crnoj Gori i ja, kao i ambasador Mitja Drobnič, pozdravljam činjenicu da je Sporazum postignut kroz politički dijalog u kojem su

svi imali priliku da učestvuju”, kazao je Tanok. Potpisnici Sporazuma će već u srijedu preći sa riječi na djelo, budući da je za srijedu zakazana sjednica Skupštine sa tri tačke dnevnog reda. Prva tačka dnevnog reda je lex specialis, odnosno predlog zakona o primjeni Sporazuma o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore. Druga tačka dnevnog reda biće razrješenje i izbor članova 40. Vlade Crne Gore, a treća predlog razrješenja predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

INTERVJU: Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijep

S ponosom ćemo prom vrijednosti 21. maja 2

⌦⌦ Vesna Šofranac

Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, u intervjuu za Vikend novine, najavljuje kako se Podgorica priprema za proslavu desetogodišnjice obnove crnogorske nezavisnosti, govori o novim projektima, turističkoj valorizaciji grada, kao i komunikaciji sa građanima, koja je već ostavila pečat na njegov dosadašnji rad, kao i rad gradske uprave. Na naše pitanje, Stijepović odgovara kako očekuje nastavak dobre prakse u saradnji sa svim resorima u kojima će se naći predstavnici opozicije, nastavak projekata koje su započeli i, svakako, neometano funkcionisanje službi Glavnog grada.

nifestacije promovišemo vrijednosti 21. maja 2006. godine - slobodu, demokratiju, našu kulturu i tradiciju, običaje i da vječno čuvamo našu kuću Crnu Goru. Zato ćemo mi, kao predstavnici gradske uprave, učestvovati i u državnom Organizacionom odboru tokom ceremonije obilježavanja jubileja, ali paralelno s tim organizovaćemo i veliki broj događaja koji će biti u duhu proslave obnove nezavisnosti Crne Gore.

VN: Koji će projekti obilježiti 2016. godinu? STIJEPOVIĆ: Već dugo najavljujemo najvažniji projekat u Glavnom gradu, a to je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i tretman kanalizacionog mulja. U tome smo ostvarili VN: Približava se deseveliki napredak kroz razgotogodišnjica obnove crnovore sa Njemačkom razvojgorske nezavisnosti. Kako nom bankom (KfW) i pose Glavni grad priprema za sredstvom Ministarstva fiobilježavanje jubileja? nansija i Ministarstva odrSTIJEPOVIĆ: Podgorica živog razvoja i turizma došli sa izuzetnim zadovoljsmo do preliminarnih stvom obavlja priuslova, koji su nam preme za proprihvatljivi i koslavu deseji će sigurno togodišnjibiti polazna ce obnove osnova za crnogorpotpisivaosoba moći će da boravi u Doske nezanje ugomu za stara lica. Glavni grad visnosti. vora, najje za potrebe izgradnje tog objekta opredijelio novu loTo je, svavjerovatkaciju koja se nalazi u okvikako, najnije tokom ru DUP-a „Konik – Stari aeroznačajniji maja, za fidrom III“, a radovi bi mogli podatum u nonansiranje četi do kraja godine. vijoj crnogortog projekta, skoj istoriji, ješto je odlučujući dan od najvažnijih korak ka realizaciji tog važnog posla. datuma u milenijumskom trajanju države Crne Gore. Zatim, tu je projekat izgradnje Gradskog pozoriZbog toga je obaveza čitave šta, za koji imamo urađen generacije koja je imala priprojekat i obezbijeđen novilegiju da učestvuje u obnovi nezavisnosti, samim tim vac u Budžetu. Gradski parlament je završen i u potpui nas koji upravljamo Glavnim gradom, da pružimo donosti opremljen i spreman prinos u proslavi desetogoza useljenje. Siguran sam dišnjice referenduma, i da s da će prva naredna sjedniponosom kroz različite maca Skupštine Glavnog grada

250

Veličanstvena proslava desetogodišnjice nezavisnosti VN: Čime ćete, povodom 21. maja, iznenaditi građane Podgorice i Crne Gore? STIJEPOVIĆ: Ideja nam je da uoči tog dana otvorimo i nekoliko realizovanih kapitalnih projekata: Crpnu stanicu Mareza I, Kuću fudbala na Starom aerodromu, Reciklažno dvorište u Orjenskoj ulici, dva fudbalska terena u na Zlatici, fudbalski teren u Donjoj Gorici, kao i dva Dnevna boravka za potrebe penzionera Podgorice. Takođe, planiramo da gra-

koja je zakazana za 16. maj biti održana u tom objektu. Intenzivno radimo i na projektu natkrivanja jednog otvorenog bazena i tender za taj projekat je raspisan 27. aprila. Završen je i tender za izbor izvođača radova na izgradnji treće sanitarne kade na Deponiji, izabran je izvođač radova i obezbijeđena su sredstava za izgradnju obilaznice od kružnog toka ka aerodromu do kružnog toka u

„Građane Podgorice smo već navikli, i vjerujem obradovali, ukrašavanjem grada državnim zastavama na sve naše važne državne praznike. Učinićemo to i ovog puta. Uvjeren sam da će ove godine grad biti još ljepše ukrašen crvenim bojama i obasjan zlatnim sjajem dvoglavog orla“.

đane nagradimo i obradujemo koncertom - trodnevnom manifestaciom „City groove”, čiji je jedan od glavnih pokrovitelja upravo Glavni grad, a upriličićemo i niz različitih kulturnih, zabavnih i sportskih događaja, kroz aktivnosti KIC-a „Budo Tomović“ i Sekretarijata za kulturu i sport. Sa prijateljima grada sa kojima već imamo saradnju i građanima Podgorice, 20. i 21. maja organizovaćemo na više lokacija u našem gra-

du kulturno-zabavne manifestacije u kojima će aktivno učešće uzeti i naši građani. I naravno, ono čime smo, vjerujem, obradovali sve građane Podgorice i već stvorili određenu vrstu navike i očekivanja, da za sve naše važne državne praznike ukrasimo grad državnim zastavama, učinićemo i ovog puta. Uvjeren sam da će ove godine grad biti još ljepše ukrašen crvenim bojama i obasjan zlatnim sjajem dvoglavog orla.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

AKTUELNO

POVIĆ O 21. MAJU, PROJEKTIMA, POLITIČKOM SPORAZUMU…

MOVISATI 2006. Mojanovićima, a nastavljamo i izgradnju novih koridora biciklističkih staza. VN: Koliko Glavni grad radi na turističkoj promociji Podgorice i valorizaciji njene kulturne baštine? STIJEPOVIĆ: Svjesni smo činjenice da Podgorica posjeduje ogromne turističke resurse i bogatu kulturnu baštinu koji još nijesu na adekvatan način valorizovani, ali se trudimo da sva ta prepoznatljiva mjesta i znamenitosti, neka možda i nepravedno zapostavljena i zaboravljena, oživimo, promovišemo i učinimo ih dostupnim svim našim sugrađanima i posjetiocima Podgorice. Svakako da pojava svjetski poznatih brendova u turizmu, poput Hilton-a, Hard

rock-a i drugih, doprinosi dodatnoj promociji Podgorice kao zanimljive turističke destinacije. Sve je veće interesovanje posjetilaca za brojne turističke lokalitete u gradu, a turisti u Podgorici nezaobilazno žele da posjete vinski podrum Šipčanik, Duklju, Medun, Staru varoš, Sat-kulu, Dvorac Petrovića, Hram Hristovog Vaskrsenja…. da prođu mostovima na Morači i degustiraju tradicionalna podgorička jela i pića u nekom od nacionalnih restorana u gradu.

Građani vjeruju gradskoj upravi VN: Mediji su objavljivali priče građana koji su uspjeli da riješe komunalne i druge probleme, a u direktnoj komunikaciji s Vama… STIJEPOVIĆ: U mandatu koji mi je povjeren, moja najveća i jedina obaveza je da vodim računa o građanima i njihovim potrebama i tome smo moj tim i ja posvećeni u svakom trenutku. Uvijek sam imao razumijevanje za sve potrebe naših građana, a sa-

VN: Koliko je Glavni grad u mogućnosti da se više pobrine za stariju populaciju? STIJEPOVIĆ: Glavni grad se sa posebnim senzibilitetom odnosi prema potrebama najstarijih sugrađana i u tom pravcu je već u partnerstvu sa Udruženjem penzionera dodijelio tri lokacije za izgradnju stambenih zgrada za penzionere i oslobodio naknade za komunalno opremanje. Kroz te projekte za sada je 200 porodica penzionera, upravo zahvaljujući učešću Glavnog grada, riješilo stambeno pitanje, a uskoro će početi izgradnja još jedne zgrade sa 88 stanova za penzionere. Pored toga, gradska uprava, u saradnji sa državnim organima počela je aktivnosti na izgradnji Doma za stara lica u kojem će moći da boravi 250 osoba. Glavni grad je za potrebe izgradnje tog objekta opredijelio

da kao gradonačelnik imam i dodatnu obavezu i odgovornost da sa posebnim senzibilitetom pristupam svim njihovim zahtjevima. Raduje me činjenica da me građani direktno kontaktiraju, jer smatram da je neposredna komunikacija najefikasniji način da se određeni problemi evidentiraju i pokušaju riješiti u što kraćem roku. Svakako, i moji saradnici i ja svakodnevno obilazeći različite

Odmah nakon praznika počinjemo da realizujemo projekt revitalizacije Sat-kule, kako bi ona bila dostupna za sve građane i turiste, kao i uređenja Trga Bećir-bega Osmanagića da bismo oživjeli Staru varoš i srcu stare Podgorice vratili prepoznatljivi sjaj

novu lokaciju koja se nalazi u okviru DUP-a „Konik – Stari aerodrom III“, a radovi bi mogli početi do kraja godine. Gradska uprava se potrudila da za potrebe naših najstarijih sugrađana do kraja maja otvori i dva Dnevna boravka, na lokacijama Blok XI i u novouseljenoj zgradi penzionera na Tuškom putu. Takođe, Glavni grad u kontitnuitetu nastavlja i da finansira usluge geronto domaćica. VN: Jeste li zadovoljni učinkom vlasti u Glavnom gradu tokom protekle dvije godine? STIJEPOVIĆ: Nijesam sklon da sam donosim ocjene o svom radu, radije prepuštam samim građanima da to učine. Čak i kada su rezultati najbolji, mislim da može više i bolje. Ako je suditi na bazi onoga što je utisak građana o našem radu, na osnovu redovnog istraživanja javnog mnjenja, ova gradska uprava zaista ima razloga za veliko zadovoljstvo, jer sva dosadašnja istraživanja govore da su građani i te kako zadovoljni radom gradske uprave i gradonačelnika. Od opredijeljenih ispitanika koji su saopštili stav o gradskoj upravi čak 2/3 je onih koji su veoma zadovoljni ili zadovoljni

djelove Podgorice dolazimo do saznanja šta u kojem dijelu grada treba uraditi, ali, ovi kontakti sa građanima su dragocjeno i jedinstveno iskustvo koje nam pomaže u radu. Istovremeno, smatram da je to i najbolji dokaz da građani vjeruju gradskoj upravi i dodatna potvrda da gradska uprava ima razumijevanja za probleme građana i da se prema njima odnosi krajnje odgovorno, efikasno i profesionalno.

našim radom, što mojim saradnicima i meni predstavlja veliko zadovoljstvo i satisfakciju da nastavimo još vrednije i energičnije da radimo ovaj posao. VN: Da li se i u kojoj mjeri dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni reflektuju na funkconisanje vlasti u Glavnom gradu? STIJEPOVIĆ: Kao što je poznato, u Podgorici funkcioniše koalicija DPS, LP, BS, DUA i HGI, kao predizborni savez i, nakon izbora, i određenih političkih dešavanja Socijaldemokrate (SD) su, kroz potpisivanje postizbornog sporazuma, takođe, dio vlasti u Podgorici. Sa zadovoljstvom konstatujem da taj politički savez uspješno funkcioniše i daje očekivane rezultate. Dešavanja na državnom nivou tokom proteklih nekoliko mjeseci nijesu se odrazila na funkcionisanje uprave Glavnog grada, jer nije bila dovedena u pitanje naša dobra saradnja i komunikacija sa Vladom Crne Gore i ministarstvima. U Glavnom gradu očekujemo nastavak dobre prakse u saradnji sa svim resorima, bez obzira na to ko će biti na njihovom čelu, nastavak projekata koje smo započeli i, svakako, neometano funkcionisanje službi Glavnog grada. Vjerujem da je velikodušna ponuda premijera Mila Đukanovića koju je dao opoziciji jedinstvena ne samo u regionu, već i u Evropi, te da će njenom realizacijom kroz Sporazum i lex specialis biti otklonjena svaka sumnja u regularnost izbornog procesa i da će naredna crnogorska vlada bez ikakvih opterećenja moći da nastavi rad na razvoju države i njenom dinamičnijem napretku u svim oblastima.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

INTERVJU: GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ERSTE BANKE ALEKSA

BROJ BANAKA U CRNOJ GORI JE IZNAD OPTIMUMA Za jednu državu koja nije teritorijalno velika impresivan je broj banaka koji trenutno posluje u Crnoj Gori, smatra Lukić

⌦ Bojana Minić Loši plasmani, nelikvidnost realnog sektora i nepostojanje sistema koji bi omogućio efikasan i brz postupak naplate potraživanja najveći su problemi banaka koje posluju na crnogorskom tržištu, ocijenio je izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić u intervjuu za Dnevne novine. On je kazao da je za državu koja nije teritorijalno velika impresivan broj banaka koje posluju u Crnoj Gori, ali i da lično vjeruje da će se uskoro desiti neke promjene jer je broj trenutno aktivnih banaka iznad optimuma za naše kapacitete. DN: Kako ocjenjujete poslovanje Erste banke u 2015. godini? Kakva je pozicija Erste banke na crnogorskom bankarskom tržištu i jeste li zadovoljni rezultatima koje postižete? Lukić: Za nama je još jedna uspješna godina, u kojoj smo

ostvarili odlične finansijske rezultate. Potvrdili smo jaku tržišnu poziciju Erste banke, koja je danas značajan oslonac svim kategorijama klijenata. Iako smo dominantno usmjereni na poslovanje sa građanima, prošle godine smo znatno pojačali i partnersku podršku privredi Crne Gore. Sa zadovoljstvom mogu reći da je Erste banka danas prvi izbor sve većem broju građana i najeminentnijim pravnim licima. Naše poslovanje odliku-

U bliskoj budućnosti klijenti će banku nositi u džepu. Lični kontakt bankara i klijenta i filijale ostaće važan u savjetodavnom segmentu, jer to je dio koji vještačka inteligencija još neko vrijeme neće moći da zamijeni.

ju visok kvalitet i stabilnost, koji su oslikani kroz nekoliko ključnih parametara. U prošloj godini smo ostvarili dobit od 6,53 miliona eura, što je oko devet odsto više nego godinu ranije, uz prinos na kapital od oko 12,5 odsto. Neto krediti klijentima su zabilježili blagi rast, a broj klijenata je dostigao oko 80.000. Nivo depozita je stabilan, iako smo permanentno vršili korekcije pasivnih kamatnih stopa. To je znak snažnog povjerenja klijenata. Kada je kvalitet aktive u pitanju, zadržali smo stopu takozvanih loših kredita koji kasne sa otplatom na veoma niskom nivou, naročito imajući u vidu prosjek na tržištu. Ovaj pokazatelj je tradicionalno najniži ili među najnižima na tržištu. Izloženost Erste banke lošim kreditima je na kraju prošle godine iznosila 6,4 odsto. Kvalitet naših rezultata potvrđuje ispravnost strategije koju sprovodimo i dugoročnog pristupa kli-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Aktuelno

A LUKIĆ ZA DN O poslovanju, rezultatima i konkurenciji jentima i tržištu. Erste banka će i u narednim godinama u središte svih svojih aktivnosti postavljati potrebe i kapacitete klijenata, jer stvaranje trajnih veza sa klijentima vidimo kao jedini put ka poziciji vodeće banke u Cnoj Gori. DN: Nedavno je najavljeno snižavanje kamatnih stopa u Erste banci. Za koliko? Lukić: Na pojedinim vrstama kredita za građane snizili smo kamatne stope i za više od dva procentna poena. Ova je odluka naš odgovor na povjerenje koje nam klijenti ukazuju. Tokom 2015. smo se intenzivno pripremali i stvarali uslove da u ovoj godini ponudimo, vjerujem, najatraktivnije kreditne proizvode po nižim kamatnim stopama i uz dodatnu relaksaciju klijenata kada su u pitanju sredstva obezbjeđenja. Kvalitetno poslovanje i optimizovanje cijene izvora sredstava omogućili su nam nastup sa ovom ponudom. Nama je važno da sa klijentima govorimo isti jezik, u smislu da dobro razumijemo njihove motive i potrebe, da im budemo blizu i da mogu da računaju na našu podršku u situacijama kada im je potrebna. Mislim da smo taj stav jasno artikulisali kroz aktuelnu ponudu. Reakcija tržišta je odlična, klijenti su prepoznali kvalitet ponude i žele da postojeća zaduženja u drugim finansijskim institucijama refinansiraju kod Erste banke pod povoljnijim uslovima. Danas možete kupiti auto kreditom sa fiksnom kamatnom stopom od 6,9 odsto. Donedavno je bilo skoro nezamislivo da banka odobri nenamjenski kredit sa ovim kamatnim stopama. Kod stambenih kredita ponuda ide već od 3,99 odsto nominalno kod varijabilne kamatne stope vezane uz Euribor, a od 4,5 odsto kod fiksne. Građani sa prosječnim primanjima, koji ne spadaju u najbonitetniju grupu klijenata, stan mogu kupiti kreditom sa kamatnom stopom ko-

vativnih rješenja i trend digitalizacije, koji donose novi kvalitet klijentu. Sve manje važe vremenska i prostorna ograničenja koja su obilježila odnos klijenata sa bankama u prošlim vremenima. U bliskoj budućnosti klijenti će banku nositi u džepu. Lični kontakt bankara i klijenta i filijale ostaće važan u savjetodavnom segmentu, jer to je dio koji vještačka inteligencija još neko vrijeme neće moći da zamijeni.

Građani sa prosječnim primanjima, koji ne spadaju u najbonitetniju grupu klijenata, stan mogu kupiti kreditom sa kamatnom stopom koja trenutno iznosi 4,5 odsto, što je znatno povoljnije od uslova koji su važili samo prije godinu ili dvije.

ja trenutno iznosi 4,5 odsto, što je znatno povoljnije od uslova koji su važili samo prije godinu ili dvije. Iako je poređenje kamatnih stopa među različitim državama kompleksno, jer treba uzeti u obzir brojne specifičnosti, od na primjer kreditnog rejtinga zemlje do strukture odobrenih kredita, možemo reći da se sve brže približavamo nivou koji važi u nekim razvijenijim ekonomijama EU, naročito kada je riječ o dugoročnim kreditima. Konkurencija u bankarskom sektoru je takođe dijelom zaslužna za ova kretanja, jer nijesmo imali bitne promjene u kreditnom rejtingu zemlje ili rizičnosti plasmana. DN: U situaciji kada na crnogorskom bankarskom tržištu posluje 15 banaka, na koji način pridobiti klijente? Šta, prema Vašem mišljenju, motiviše banke da posluju u Crnoj Gori? Lukić: Za jednu državu koja

nije teritorijalno velika impresivan je broj banaka koji posluje u njoj, a lično vjerujem da će se uskoro desiti neke promjene i da je ovaj broj iznad optimuma za naše kapacitete. Različiti su motivi banaka da započnu biznis u Crnoj Gori, a dio se vjerovatno može objasniti manjim potencijalom za rast u razvijenijim ekonomijama nego u zemljama regiona, kao i investicionim prilikama koje se kod nas otvaraju. Nemali uticaj ima i pogodna poreska politika, koja je privlačna investitorima zainteresovanim za ulaganja u Crnoj Gori. Klijenti su, sa druge strane, u poziciji da biraju i dobiju zaista pristupačne uslove. Danas oni lako mijenjaju banku i sve ih je teže zadržati. Na taj izazov svaka banka odgovara na svoj način. Već odranije konkurentan, bankarski sektor je danas još konkurentniji. Cjenovno nadmetanje je, ipak, tek jedan segment u jačanju zadovoljstva i lojalnosti klijenata. Da biste od klijenata dobili lojalnost, morate je prvo i vi pokazati, morate dokazati da ste je vrijedni. Ovdje na scenu stupaju neki drugi faktori, koji se u krajnjoj liniji mogu svesti na jedno – ljude koje zapošljavate, na njihovu volju da budu najbolji na tržištu i da ponude najveći kvalitet usluge, brzinu, efikasnost, jasnu komunikaciju i fer odnos. Smatram da će necjenovni aspekt u budućnosti dobijati na značaju, a kad to kažem, mislim i na primjenu novih ino-

Podrška ideji Podgoričkog modela

Lukić

DN: Kao jedan od većih izazova sa kojima se banke suočavaju često se izdvajaju nekvalitetni krediti. Zbog čega onda nije zaživio Podgorički model, osmišljen kao rješenje ovog

problema? Lukić: Erste banka možda nije najreprezentativnija za ocjenu uspješnosti Podgoričkog modela s obzirom na znatno niži udio loših plasmana u odnosu na prosjek

bankarskog sektora. Međutim, ideju Podgoričkog modela podržavamo, kao i napore Centralne banke Crne Gore i Vlade da nađu način da očuvaju finansijsku stabilnost.

DN: Šta prepoznajete kao najveći problem banaka na crnogorskom tržištu? Lukić: Unazad nekoliko godina veliki problem banaka je bio udio loših plasmana. Loši plasmani direktno utiču na rezultate poslovanja, kao i na dostupnost sredstava za kreditiranje dobrih projekata i zdravih kompanija. Ohrabruje pozitivan trend, iako je udio loših plasmana i dalje na relativno visokom nivou. Prisutna nelikvidnost kod realnog sektora, koja se između ostalog manifestuje u velikom broju kompanija sa blokiranim računima, svakako je jedan od većih problema privrede. Jedno od rješenja može biti zakonsko regulisanje rokova plaćanja u dužničko povjerilačkim odnosima i dosljedna primjena ovog propisa. Takođe, još uvijek ne postoji sistem koji omogućava efikasan i brz postupak naplate potraživanja, iako moram konstatovati da je postignut određeni napredak na ovom planu. Na nivou bankarskog sektora prepoznali smo nekoliko elemenata koje bismo mogli unaprijediti i olakšati poslovni ambijent banaka, a sve u cilju daljeg podsticanja ekonomskog razvoja. Neophodno je uspostavljanje kvaliteta i pouzdanosti finansijskog izvještavanja. Sami potencijalni korisnici bankarskih usluga trebalo bi da prepoznaju činjenicu da je kvalitetno finansijsko izvještavanje važno za njih jer im omogućava lakši, brži i jeftiniji pristup bankarskim sredstvima. U sferi preduzetničkog poslovanja i malog biznisa, poljoprivrednog i turističkog, vidim najveći prostor za napredak. Mi kao banka prepoznajemo napore Vlade na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori i u tom smislu dajemo punu podršku reformama usaglašenim sa evropskim standardima, uz dalje osnaživanje konsultativnog dijaloga u zakonodavnom procesu.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

u prvom kvartalu 2016. godine

Kompanija Montecargo poslovala sa gubitkom

Fabris

viceguverner centralne banke nikola fabris

Azmont dobio dozvolu, Ukrajinci odustali

Centralna banka Crne Gore (CBCG) saopštila je da je Azmont banka dobila dozvolu da posluje na crnogorskom tržištu, a da je druga banka, ukrajinskog porijekla, povukla dokumentaciju. Viceguverner Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnost i platni promet Nikola Fabris kazao je Radiju Crne Gore da je naftna kompanija Sokar, iza koje stoji azerbejdžanski kapital, dostavila je u oktobru prošle godine zahtjev za otvaranje banke u Crnoj Gori. Spekulisalo se da bi to bila podrška u realizaciji turističkog kom-

pleksa Portonovi u Kumboru. Komentaršući projekat gradnje prioritetne dionice, Fabris je ocijenio da najave iz Vlade da bi se u setu mjera za bolje upravljanje javnim dugom mogle naći i koncesije za auto-put su opravdane su. “Ni najupućeniji ekonomisti ne mogu predvidjeti šta će se desiti kada krene otplata glavnice za auto-put, niti kakav će biti odnos euro-dolar. Devizni rizik kada se zaključi ugovor u drugoj valuti uvijek postoji. Koliki je u ovom trenutku teško je reći, jer suštinski devizni ri-

zik će se javiti tek po isteku grejs perioda. Taj period je šest godina. Mi smo potrošili tek godinu. To znači da tek za pet godina dobijamo rate na otplatu u stranoj valuti. Kakav će biti kurs dolara za pet godina to danas niko ne može prognozirati”, istakao je Fabris. Viceguverner je objasnio da su u prvom kvartalu ove godine zabilježeni dobri rezultati u turizmu i saobraćaju, a u martu i industriji, te da je stanje u bankarskom sektoru u prvom kvartalu 2016. bolje u odnosu na prethodnu godinu.

Neophodno podržati malo ribarstvo Sektor malog ribarstva trebalo bi podržati više od bilo kojeg drugog, a Evropska komisija (EK) će u narednom periodu dati smjernice o najboljem načinu korišćenja dostupnih vidova finansiranja, ocijenjeno je na Ministarskoj konferenciji o upravljanju ribarstvom na Mediteranu. Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja saopšteno je da će EK u narednom periodu dati smjernice na koji način se mogu najbolje iskoristiti dostupni vidovi finansiranja, kroz Instrument evropskog susjedstva i Evropski pomorski i ribarski fond.

Preduzeće Montecargo ostvarilo je na kraju prvog kvartala gubitak od 361,72 hiljade eura, dok je u istom periodu prošle godine zabilježilo dobitak od 104,62 hiljade. Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi Montecarga na kraju marta iznosili su 1,16 miliona i bili su 35,2 odsto manji nego u istom prošlogodišnjem kvartalu. Poslovni rashodi kompanije pali su 10,2 odsto na

1,53 miliona eura. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 658,48 hiljada eura, materijala 67,72 hiljade, a amortizacije i rezervisanja 220.000 eura. Ostali poslovni rashodi iznosili su 580,58 hiljada. Ukupna aktiva Montecarga na kraju marta vrijedila je 23,17 miliona eura, što je četiri odsto manje nego u uporednom periodu. Neraspoređena dobit preduzeća iznosi 98,85 hiljada eura, a akumulirani gubitak 3,45 miliona.

Poslovni prihodi Montecarga na kraju marta iznosili su 1,16 miliona

izvještaj o poslovanju RAE

Trošili manje od plana Regulatorna agencija za energetiku (RAE) u prošloj godini je potrošila sredstva u ukupnom iznosu od skoro 1,1 milion eura, što je oko deset odsto manje od plana. U finansijskom i izvještaju o radu RAE za prošlu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, navodi se da je regulator ostvario prihode u iznosu od 1,43 miliona eura. “U ovu godinu prenesena su sredstva u iznosu

od 447,75 hiljada eura, koja se sastoje od sredstava prenesenih iz 2012. godine, 2014. godine, kao i ostvarenog viška u prošloj godini”, navodi se u dokumentu, prenosi Mina biznis. RAE je, kako su kazali njeni predstavnici, u budžet Crne Gore 1. aprila ove godine prenijela 389,75 hiljada, dok je ostatak iznosa od 58.000 eura ostao na računu regulatora kao odobrena rezerva po prošlogodišnjem planu. Ilustracija

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

aktuelno

ministarstvo turizma izdalo građevinsku dozvolu

Bemax može da počne sa gradnjom Vjeternika

Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je juče dozvolu za gradnju tunela Vjeternik, dok je Vladin resor nadležan za saobraćaja predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za most Moračica. U građevinskoj dozvoli koja je dostavljena juče Ministarstvu saobraćaja, kompaniji CRBC, Glavnom gradu i Upravi za inspekcijske poslove istaknuto je da poddionicu 2.3 čini tunel Vjeternik i otvorena trasa ispred i iza tunela, dužine od po 200 metara. “Tunel Vjeternik sastoji se od dvije odvojene tunelske cijevi, svaka za po jedan smjer kretanja. Tunelske cijevi su međusobno povezane prolazima za spašavanje ljudi i vozila. Dužina tunela na osi desne tunelske cijevi iznosi 2.852 metra, a na osi

lijeve tunelske cijevi 3.039 metra. Širina kolovoza svake tunelske cijevi iznosi po 7,7 metara, a slobodna visi-

Investitoru prestaje pravo građenja po izdatoj građevinskoj dozvoli, ukoliko ne počne gradnju objekta u roku od dvije godine od dana izdavanje iste - član 97 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, navodi se u građevinskoj dozvoli

na iznad kolovoza je 4,7 metara”, ističe se u građevinskoj dozvoli. Investitor radove mora početi u naredne dvije godine jer u suprotnom izdata dozvola ne bi važila. “Investitoru prestaje pravo građenja po izdatoj građevinskoj dozvoli, ukoliko ne počne gradnju objekta u roku od dvije godine od dana izdavanje iste - član 97 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata”, navodi se u građevinskoj dozvoli. Kako su Vikend novine ranije objavile, tunel Vjeternik gradiće crnogorska kompanija Bemax, a radnici će raditi u tri smjene. Radovi na tunelu koji je ujedno i jedan od najzahtjevnijih objekata na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare počeće do kraja naredne nedjelje. N.D.L.

Kako su VN ranije objavile, tunel Vjeternik gradiće crnogorska kompanija Bemax, a radnici će raditi u tri smjene

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

SVETO SPREMA KAŽE GDJE JE N

DETALJI NAGODBE IZMEĐU SPECIJALNOG TUŽIL

U toku provjera založenih nekretnina

PIŠE

VN saznaju da bi Specijalno tužilaštvo uskoro moglo poslati Višem sudu na reviziju sporazume o priznanju krivice sa Milošem Marovićem i Lazarom Ra-

đenovićem. Nezvanično, u toku je provjera nekretnina, kojima su spremni da nadoknade štetu. Sporazum predviđa da Marović plati u novcu i nekretnina-

ma 380.000 eura i godinu zatvora, a Rađenović za dio krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret 30.000 eura i dvije godine zatvora.

Jasmina E. Muminović

olitički direktor DPS i trenutno najpoznatiji pritvorenik spuškog Istražnog zatvora Svetozar Marović, osumnjičen za visoku korupciju, u razgovorima koji su minulih dana vođeni u Specijalnom tužilaštvu priznao je da je vođa kriminalne organizacije i da ju je navodno formirao radi sticanja protivpravne imovinske koristi. To je Vikend novinama potvrdilo više dobro obaviještenih izvora bliskih istrazi i familiji Marović. Nezvanično, uskoro bi se moglo očekivati i njegovo formalno priznanje, odnosno potpisivanje Sporazuma o priznanju krivice, ali kada sa specijalnim tužiocem bude usaglasio visinu kazne, koju bi u daljem postupku razmatrao i Viši sud u Podgorici.

■ ODLUČIO DA PREKINE SVOJU AGONIJU

Marović se već četiri i po mjeseca nalazi u ZIKS-u, a njegovo zdravstveno stanje se iz dana u dan pogoršava, naročito nakon što su mu predočeni materijalni dokazi koji su protiv njega prikupljeni. Vjeruje se da je upravo to razlog zbog kojeg je

odlučio da prekine svoju agoniju. Sagovornik VN kazao je da je Marović spreman da potpiše izjavu da je organizovao kriminalnu organizaciju od 30-ak ljudi, da opiše njihove uloge i način djelovanja, ali i da otkrije kako je i preko kojih računa novac “izašao iz zemlje”. U suštini, to je potvrda svih sumnji za koje ga Tužilaštvo tereti. Međutim, novina je tvrdnja Marovića da sporni novac nije uzeo on, već da je i sam u tom korupcionaškom dilu prevaren. U koga je spreman da “uperi prst” može se pretpostaviti.

■ TREBA DA SE

NADOKNADI JOŠ 15 MILIONA

Spekuliše se da će svojim priznanjem Marović ukazati na trag više od 15 miliona eura, za koje je oštećena Opština Budva. Riječ je o milionima koji su preko kompanije registrovane u Crnoj Gori besteretno prenijeti na više inostranih računa. Kada Sporazum o priznanju krivice bude potpisan, Specijalno tužilaštvo će, po logici stvari, zatražiti blokadu svih spornih računa, kako direktno, tako i putem međunarodne pravne pomoći. Podsjećanja radi, nedavno je

i jedan od aktera afere Mirko Latinović izvršio svoje obaveze prema državi u iznosu od 20 miliona eura, tako što je jednu od lamela vrijednog kompleksa “TQ plaza” prepisao u državnu svojinu. U neformalnim krugovima govori se da je Latinović državi zapravo dao Marovićevu imovinu koja se vodila na njegovo ime.

■ USKORO FINANSIJSKA ISTRAGA

Osim priznanja, značajan dio nagodbe svakako biće i kazna za Marovića, zatvorska i novčana. Spekuliše se da ona neće biti ispod četiri godine, a zakonom je za krivično djelo kojim se tereti propisana minimalna dvije, a maksimalna četiri godine. VN saznaju da će nakon okončanja ovog postupka, Tužilaštvo pokrenuti i finansijsku istragu protiv svih osumnjičenih, koja će obuhvatiti i članove njihovih porodica i povezana lica. U toj istrazi, oni će morati da dokazuju porijeklo cjelokupne imovine, a Tužilaštvo ima pravo i da je privremeno konfiskuje i da državi na raspolaganje. To bi u prevodu značilo da poznate Budvane tek čeka borba da zadrže imovinu koju posjeduju.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

AN DA NOVAC

LAŠTVA I MAROVIĆA

AKTUELNO

HRONOLOGIJA

13. avgust

uhapšeni tadašnji predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović i Milena Marović-Bogdanović, koja je menadžerka grada, savjetnik premijera Crne Gore Aleksandar Tičić i bivši čelnici budvanske opštine Rajko Kuljača i Dragan Marović zbog sumnje da su prilikom izgradnje Tržnog centra “Plaza” u Budvi i platoa na plaži Jaz oštetlili budžet Opštine za više miliona eura. Tog dana slobode su lišeni i službenik Opštine Budva Đorđe Pavlović, v.d. direktora Vodovoda Budva Milenko Medigović, nekadašnji sekretar za zaštitu imovine Novak Klisić, Miodrag Samardžić i izvršni direktor budvanske firme Trejd junik Goran Bojanić.

Rađenović

15. avgust

bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača postigao je dogovor sa vijećem podgoričkog Višeg suda da bude svjedok saradnik u postupku protiv 13 osumnjičenih za višemilionsku odštetu budžeta tog grada u predmetima “TQ”Plaza” i “Jaz”

30. septembar

uhapšeni vlasnik Megaprometa Miodrag Mišo Mitrović, bivša šefica budvanskog katastra Mirjana Marović, nekadašnji direktor AMD-a Igor Trnski i procjenitelj Marko Radunović zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja oštetili opštinski budžet za preko 1,4 miliona eura u aferi nazavanoj “Prijevor”.

1. oktobar

bivši predsjednik opštine Budva Rajko Kuljača i nekadašnji direktor Auto-moto društva Igor Trnski dobili su status svjedoka saradnika u postupku koji se vodi protiv pet njihovih saradnika povodom prodaje državnog zemljišta u selu Prijevor iznad Jaza.

3. decembar

Miloš Marović uhapšen dok je bio u privatnoj klinici “Codra”. Određeno mu zadržavanje zbog slučaja “Prijevor”.

17. decembar

po nalogu specijalnog državnog tužioca uhapšen Svetozar Marović zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja izvršenog na organizovan način.

Izlazak Miloša Marovića iz ZIKS-a

30. decembar

Mirjani Marović, strini funkcionera DPS Svetozara Marovića, i procjeniteljima Milki Lazarević i Marku Radunoviću ukinut je pritvor jer su tokom dosadašnje istrage u slučaju “Prijevor” saslušani svi svjedoci na koje su okrivljeni mogli uticati.

3. januar

Miloš Marović, nakon Sporazuma o priznanju krivice, napustio zatvor. Sporazumom koji još nije došao na ovjeru u Viši sud Marović treba da plati 380.000 eura i odrobija 10 mjeseci zatvora.

12. januar

Privođenje Mirjane Marović

bivši predsjednik opštine Budve Lazar Rađenović, koji je osumnjičen da je zloupotrijebio službeni položaj i da je dio kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu opštinskom budžetu, nagodio se sa Tužilaštvom da provede 24 mjeseca u zatvoru i plati 30.000 eura za pet krivičnih djela za koje je priznao krivicu.

13. januar

Lazar Rađenović i bivši savjetnik premijera Aleksandar Tičić izašli iz pritvora.

14. januar

uhapšeni Borislav Delić, Novka Baćević, Slavka Kovačević, Katarina Radišević, Milo Klisić i jedan njemački državljanin sa incijalima F.G. zbog sumnje da su učestvovali u višemilionskim malverzacijama u aferama”WTE”, “Bulevar Bečići” i “Copyright”.

13. februar

Dragan Marović, brat uhapšenog funkcionera DPS Svetozara Marovića, pušten je iz Istražnog zatvora, ali je odmah potom uhapšen na kapiji ZIKS-a zbog nove istrage u slučajevima “Krapina” i “Bulevar”.

19. februar

uhapšen Budvanin Branislav Savić, vlasnik firme Gugi komerc, zbog sumnje da je učestvovao u višemilionskim malverzacijama u Budvi prilikom izgradnje koncertnog platoa na Jazu.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Na osnovu odredbi člana 36 Zakona o privrednim društvima, Sekretar Akcionarskog društva H.T.P. “ VELIKA PLAŽA” - Ulcinj donosi:

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA H.T.P. “ VELIKA PLAŽA” AD Ulcinj I Redovna sjednica Skupštine akcionara H.T.P. “ VELIKA PLAŽA” AD Ulcinj održaće se dana 03.06.2016. godine, u prostorijama HTP „Velika Plaža“ u Ulcinju, sa početkom u 13:00 časova. II Predloženi dnevni red: 1. Otvaranje Redovne sjednice Skupštine akcionara Društva; 2. Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara H.T.P. “ VELIKA PLAŽA” AD Ulcinj, održane dana 10.06.2016. godine; 3. Predlog Odluke o usvajanju finansijskog Izvještaja Društva sa izvještajem o poslovanju Društva; 4. Predlog Odluke o usvajanju revizorskog Izvještaja Društva za 2015. godinu; 5. Predlog Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Društva; 6. Predlog Odluke o izboru Revizora Društva; IV Materijali sa predlozima odluka koji treba da se razmotre na Skupštini akcionara će biti dostupni na uvid akcionarima Društva u Ulcinju, Donji štoj b.b. na recepciji Turističkog naselja 20 dana prije održavanja sjednice skupštine akcionara. V Društvo će ukoliko to budu zahtjevali akcionari dostaviti obavještenje o sazivanju skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka elektronskom poštom na adresu koju odredi akcionar. Upustvo o pravima i načinu ostvarivanja prava akcionara da učestvuju i glasaju na Skupštini Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Na zahtjev akcionara predsjedavajući sjednice dužan je da na samoj sjednici utvrdi tačan broj glasova za donošenje ili protiv donošenja pojedine odluke. Nakon glasanja po svakoj pojedinačnoj odluci predsjedavajući sjednice obavještava Skupštinu i o glasanju "za" ili "protiv" akcionara koji imaju pravo glasa na Skupštini, a koji su to uradili pisanim putem.Društvo je dužno da u roku od 15 dana od dana održavanja skupštine na svojoj internet stranici objavi tačne rezultate glasanja po pojedinim odlukama. Društvo utvrđuje oblik glasačkog listića kojim se glasa u odsustvu, koji mora biti dostupan akcionarima. Društvo ne može poništiti glasanje akcionara koji je to uradio pisanim putem, a nije koristio formu propisanog glasačkog listića, ako se iz glasanja može utvrditi identitet akcionara i kako je taj akcionar glasao po pojedinim pitanjima. Skupština akcionara donosi odluku većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, osim u slučajevima kada se za donošenje odluke ovim zakonom zahtijeva druga većina. Glasanje putem glasačkih listića je obavezno kada se biraju članovi odbora direktora. U Podgorici, 29.04.2016. god. H.T.P. “ VELIKA PLAŽA” AD Ulcin Sekretar Društva Marko Matović

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

aktuelno

15 Foto: Ana Grujičić

MUP traži saglasnost za obavljanje HEMS letova

Mogu da lete i spašavaju građane, ali za džabe Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) pozdravilo je stav Agencije za civilno vazduhoplovstvo da Aviohelikopterska jedinica može da prevozi povrijeđene i bolesne i pozvalo je da pošalje pismenu saglasnost za obavljanje letova za hitnu medicinsku pomoć (HEMS letovi). Iz Agencija su kazali da MUP i dalje može besplatno da pruža hitnu medicinsku pomoć helikopterima nakon što je iz tog resora u četvrtak saopšteno da ukidaju HEMS letove. “MUP pozdravlja novi stav Agencije za civilno vazduhoplovstvo da Aviohelikopterska jedinica može da prevozi povrijeđene i bolesne i na taj način radi u opštem interesu crnogorskih građana. Pozdravljamo i to što su sada, uprkos osporavanju na sastancima koji su prethodili saopštenju MUP-a u četvrtak, uvažili Zakon o zaštiti i spašavanju i pozivaju se na nje-

Predstavnici Agencije su se na sastancima sa službenicima MUP-a održanim tokom aprila striktno držali crnogorskih i evropskih zakona koji uređuju vazdušni saobraćaj i isticali da HEMS letove mogu da obavljaju pravna i fizička lica, ali ne i državni organi

ga“, kaže se u reagovanju Ministarstva. Oni su pozvali Agenciju da im pošalje pismenu saglasnost za obavljanje HEMS letova. “Predstavnici Agencije su se na sastancima sa službenicima MUP-a održanim tokom aprila striktno držali crnogorskih i evropskih zakona koji uređuju

vazdušni saobraćaj i isticali da HEMS letove mogu da obavljaju pravna i fizička lica, ali ne i državni organi“, rekli su iz MUP-a. Oni su ukazali da je, da bi se radili HEMS letovi, potrebna operativna licenca, koju MUP kao organ državne uprave, shodno zakonima, ne može da dobije. Ranije tokom jučerašnjeg dana iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo su saopštili da nije tačno da MUP ne može da koristi helikoptere u hitnim situacijama kada treba da preveze bolesne ili povrijeđene, ljekare, ljekove, krv ili organe. Naime, po evropskim propisima, konkretno Pravilniku o tehničkim zahtjevima i procedurama za obavljanje vazdušnih operacija Uredba EU br. 965/2012, hitne helikopterske medicinske usluge (HEMS) naplaćuju i da se njima ne mogu baviti državni organi. “Komercijalne operacije u skladu sa Zakonom o

MUP-ov helikopter vazdušnom saobraćaju su sve operacije vazduhoplova koje se pružaju uz novčanu ili drugu vrstu naknade, koje su dostupne javnosti ili koje se, ako nijesu dostupne javnosti, obavljaju u skladu sa ugovorom između operatora vazduhoplova i korisnika usluge, pri čemu korisnik usluge nema kontrolu nad operatorom vazduhoplova”, kaže za CdM direktor Sektora za sigurnost vazdušnog saobraćaja Mi-

leta Nikolić. “U dosadašnjim nadzornim aktivnostima Agencije za civilno vazduhoplovstvo nad radom AHJ MUP-a nije utvrđeno da su obavljani HEMS letovi, kao komercijalne operacije u skladu sa navedenom EU Uredbom br. 965/2012. To sve znači da MUP ne može, kao što nije, naplaćivati letove u hitnim situacijama, ali ne znači da im je zabranjeno da spašavaju živote”, kaže on. N.P.

tužilaštvo ispituje ko i zašto snima

U Kotoru uklonjeno 11 kamera Foto: Vedran Ilć

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, službenici Uprave policije uklonili su 11 kamera koje su bile postavljene na javnim površinama u tom gradu. “Nadležni tužilac izdao je naredbe za vještačenje uklonjenih kamera. Pored uklonjenih, na različitim lokacijama u Kotoru postavljeno je još 10 kamera, o čemu će biti obaviještena Agencija za zaštitu ličnih podataka”, navodi se u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva. Tužilaštvo i policija krenuli su u provjere ko i zbog čega krši pravo na privatnost Kotorana i Podgoričana prije nekoliko dana, nakon što su mediji objelodanili fotografije kamera koje snimju javne površine. Prvim provjerama u Kotoru je pronađeno 18 kamera od kojih je za osam utvrđeno i ko ih je postavio, a prije

Ilustracija

ŠVERCOVAO DROGU

Potvrđena presuda

Kamere u Kotoru tri dana su sprovedena i prva hapšenja. Kotorani Tripo Moškov, Igor Andrić i Ilija Dedović privedeni su zbog sumnje da su u noći između nedjelje i ponedjeljka pokušali da sklone postavljeni video nadzor.Dedović je na saslušanju koMinulih dana u Kotoru su vršeni i pretresi brojnih stanova kada su zaplijenjena tri risivera. Nakon

ove akcije policije, kamere ispred tunela Vrmac, sa kotorske i tivatske strane su uklonjene. Uporedo sa akcijama u Kotoru, nakon pisanja DN, Osnovno tužilaštvo u Podgorici je pokrenulo izviđaj kako bi utvrdilo ko je postavio kameru usmjerenu ka javnoj površini u naselju Zagorič. S.K.

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu kojom je Nikola Ponjević osuđen na godinu i po zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Okrivljeni je švercovao 219 tableta opojne droge “MDMA”, osam ručno pravljenih zamotuljaka sa sadržajem opojne droge “amfetamin” težine mase 6,21 grama i pet ručno pravljenih zamotu-

ljaka “marihuane” neto mase 18,59 grama. Apelacioni sud je kao olakšavajuće okolnosti cijenio da se radi o mladoj osobi koja je u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 24 godine, kao i da je priznao izvršenje krivičnog djela. Viši sud je pravilno postupio kada je optuženog osudio na godinu i šest mjeseci zatvora. Prvostepenu presudu izrekao je sudija Predrag Tabaš u Višem sudu u Podgorici. S.K.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Vaskršnja dekoracija bogatija, trpeza sve skromnija NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK: TRADICIJA SE POŠTUJE UZ BLAGE IZMJENE

PIŠE

Marina Ilić ok vaskršnji ukrasi za dekoraciju jaja i doma postaju sve raskošniji iz godine u godinu, brži način života učinio je da, nekada bogata, praznična trpeza postane vremenom siromašnija. Kako su VN objasnili građani, pripreme se odvijaju u skladu sa mogućnostima

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život — vaskrsenje. Ovaj događaj hrišćani širom svijeta svake godine obilježavaju uglavnom farbanjem jaja, porodičnim ručkom, odmorom. Međutim, običaji se razlikuju od kulture do kulture, a moderni način života donio je novine od kojih ne bježe mladi, ali ni stari. Kako je za Vikend novine objasnio Podgoričanin Vesko Bojović, jaja se farbaju u crvenu boju jer ona simbo-

lizuju krv Isusa Hrista. Ipak, kako je i on primijetio, spektar boja za farbanje se proširio, a domaćice sada upotrebljavaju i sličice i brojne druge ukrase.

■ SLAVLJE U GRANICAMA MOGUĆNOSTI

“Ranije su se jaja uglavnom farbala u lukovini, a odvajalo se jedno jaje kao čuvarkuća. Sada ima nekih modernizacija u odnosu na neke starije načine. Koristi se vi-

Foto: Darko Jovanović

Mihailo: Oprostimo onima koji nam vrijeđaju državu

Mitropolit CPC Mihailo

Mitropolit Mihailo i sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve služiće u nedjelju, 1. maja, na Vaskrs, vaskršnje liturgije na Cetinju, Čevu, u Kotoru i u Podgorici, dok će prvi put vaskršnja svečanost biti upriličena u Nikšiću, u novootvorenom Parohijskom domu, u zgradi nekadašnjeg ljetnjikovca kralja Nikole. Mitropolit Mihailo služiće liturgiju na Cetinju, u Crkvi Svetog Prepodobnog Ivana Crnojevića sa početkom u 10 časova. On je u vaskršnjoj poslanici pozvao Crnogorce da oproste jedni drugima uvrede i nepravdu. “Umro je, razapet na krstu, i treći dan vaskrsao je. Ni Bogočovje-

Političari čestitali vjernicima praznik

Vi Crnogorci čuvajte se srpskih i drugih fariseja koji kidišu na naš mir i sreću, na našu imovinu, svetinje, državu, crkvu i narod ka nije mogla mimoići gorka čaša života. Sijao je ljubav i pravdu, propovijedao mir i milosrđe, a nagrada mu je bila smrt. One, koje je ljubio, slušao je đe viču: raspni ga,

raspni ga! Oni, kojima je praštao, jer ne znaju što rade, ne opraštahu njemu. Oni, koje je sa krsta pogledom milovao, probadali su srce njegovo. Nije sudio, a sudili su mu. Osumnjičili su, sudili i osudili grešni ljudi bezgrešnoga Sina Božjeg”, kazao je mitropolit CPC. Neki se, kaže, pitaju - zar Gospod nije mogao spasiti Sina svojega. “Evo im našeg odgovora: Spasio ga je! Odbačen sa groba ležao je kamen, i Bogočovjek uznio se treći dan u nebo ka Ocu Svevišnjem i sio s desne strane njegove pored Njega. Teško svima koji i danas ljube Hrista Judinim poljupcima, koji klevetaju i lažno optužuju,

sude nepravedno kao što je suđeno Gospodu Hristu, teško nevjernima i bezvjernima. Hristos Vaskrse! Budimo radosni i srećni, dragi moji Crnogorci, jer nam je osvanuo dan nade, da se Hristovim vaskrsom spasimo, da nas obasja i zle i dobre. Oprostimo jedan drugome uvrede i nepravdu, oprostimo i onima koji nam vrijeđaju našu državu, crkvu i nacionalne osjećaje. Hristos je opraštao sve uvrede i sve grehove grešnicima, a vi Crnogorci čuvajte se srpskih i drugih fariseja koji kidišu na naš mir i sreću, na našu imovinu, svetinje, državu, crkvu i narod”, rekao je mitropolit Mihailo.

Povodom Vaskrsa, čestitke građanima i građankama Crne Gore uputili su i političari. Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović poželio je vjernicima da veliki hrišćanski praznik provedu u miru i zdravlju sa porodicama, prijateljima i komšijama. “Neka Vaskrs bude dodatni podsticaj za nastavak odnosa tolerancije, dijaloga i međusobnog razumijevanja, koji su temelj svakog multikulturalnog i građanskog društva, kao i poziv na odgovornost i obavezu svih u stvaranju zajednice koja njeguje i poštuje različitosti. Srdačno”, poželio je Pajović. Gradonačelnik Prijestonice Ce-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

U SUBOTU SE NIŠTA NE RADI, ODMARAMO SAMO, A U NEDJELJU JE PRAZNIK KADA OKUPLJAMO FAMILIJU ZA RUČAK. SLAVIMO KAKO KO MOŽE, PO MOGUĆNOSTI. NEKADA JE TO BILO BOLJE, BOGATIJE, SAD JE SKROMIJE, KAKO ZA KOGA

še boja, ali bitno je da se praznik i dalje proslavlja. Ja ću ga slaviti sa porodicom, a trpeza ovoga puta neće biti prebogata, u skladu sa vremenom. Biće u granicama mogućnosti, osrednje”, kazao je Bojović. I Nena Milačić otkriva VN da se Vaskrs ne slavi tako bogato kao prije, a da ona u pripremanju uskršnjih jaja koristi i stare i nove metode. “Ja sam već sve pripremila. Neka jaja sam farbala u lukovini, pa sam stavljala i sličice, a neke sam farbala u nekoliko različitih boja. Iskombinovala sam staru i novu metodu. Posložila sam malo trave u jednu korpu. Trpezu sam ukrasila jednom kokoškom i kokotima i prosula sam odozgo malo bombona. U subotu se ništa ne radi, odmaramo samo, a u nedjelju je praznik kada okupljamo familiju za ručak. Slavimo kako ko može, po mogućnosti. Nekada je to bilo bolje, bogatije, sad je skromije, kako za koga”, naglasila je Milačić.

■ POST SE MORA ISPOŠTOVATI

Ipak, ima mladih koji se trude da ispoštuju i sačuvaju stare običaje. Tako nam Maja Tadić kaže da će praznik provesti u krugu porodice, kao i sva-

AKTUELNO

ke godine. “Mislim da je to praznik koji treba da se provede kod kuće, ali nemam ništa protiv i da se negdje otputuje. U pripremama i farbanju jaja učestvujem, pomažem majci. Mi koristimo staru metodu, jaja kuvamo u lukovini, a ukrašavamo ih listovima biljaka, tako da poštujemo tradiciju. Ispoštovala sam i post jer mislim da se za dva praznika, Uskrs i Božić, post mora poštovati. U nedjelju planiramo bogatu trpezu, a možda ćemo posjetiti rođake i poželjeti im srećan Vaskrs”, rekla je Tadić. Naši sugrađani koji su Vaskrs slavili po Gregorijanskom kalendaru kažu da su običaji slični kao i kod pravoslavnih vjernika, a da se i kod njih primjećuju neke novine. “Proslavljamo Vaskrs kao i svi hrišćani, na Veliki petak se farbaju jaja, priprema se sve što je potrebno. Posti se sedam nedjelja prije posta i sprema se za najveći hrišćanski praznik. Naši stariji nijesu imali dekoracije koje mi sada imamo, oni su bili rigorozniji i bolji u smislu pridržavanja posta. Sada je to malo teže ispoštovati zbog brzog načina života”, objašnjava VN Rajmonda Tuna. Uskrs ili Vaskrs za sve hrišćane tradicionalno počinje na Veliki četvrtak, dan

pričešća. Nastavlja se Velikim petkom. Tog dana je Isus, koga vjernici nazivaju Hristos, iz kuće prvosveštenika Kajafe odveden do rimskog prokuratora Pontija Pilata. On ga je osudio na raspeće na krstu. Isus je razapet i umro na Golgoti, brdu izvan Jerusalima. Pred smrt rekao je: Oče, oprosti im. Ne znaju šta rade. Na Veliki petak se ne služe liturgije, a to je dan strogog posta, tokom koga hrišćani ne konzumiraju mast bez obzira na porijeklo i svi se poslovi u domaćinstvu obustavljaju. Nakon Velikog petka slijedi Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti. Taj dan je Hristos proveo u Hadu, te ga vjernici obilježavaju u molitvi i tišini. To je ujedno i posljednji dan nedjelje stradanja i smrti. Ponoćnom vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik uskrsnuća. Tako počinje nedjelja, prvi dan Uskrsa. Pravoslavci u Crnoj Gori se tog dana pozdravljaju riječima Hristos vaskrse, na šta se odgovara Vaistinu vaskrse. Nedjelja je dan kada je Isus vaskrsao. Slave se i drugi (pashalni ponedjeljak) i treći dan Uskrsa (pashalni utorak). Inače, čitava ta sedmica naziva se Velikom, odnosno Strašnom nedjeljom. Pravoslavci Uskrs proslavljaju Svetom liturgijom, a katolici Svetom misom.

Foto: Dejan Lopičić

Amfilohije: Vaskrs je slavljenje vječnog smisla čovjeka

Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije

tinje Aleksandar Bogdanović građanima i građankama koji slave Vaskrs po Julijanskom kalendaru poručio je da želi da predstojeći praznici, koje provodimo sa najmilijima, probude ono najbolje u nama, podstaknu na čovjekoljublje i donesu blagostanje i napredak za sve nas i cijelo crnogorsko društvo. Vaskršnja čestitka stigla je i iz Liberalne partije. Lider te stranke Andrija Popović poželio je svim građanima da predstojeće blagdane provedu u miru, radosti i sreći sa porodicama i sa najdražima, podsjećajući se suštinskih vrijednosti

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poručio je da proslavljanje Vaskrsa nije samo običaj, već svetkovanje i proslavljanje ostvarenog vječnog smisla čovjeka i svega postojećeg. “Svjetlost Hristova koja prosvećuje, priziva sve nas, a naročito i neprekidno priziva one koji zaludješe u svojim umovanjima, poklonimo se njemu kao jedinom pravom putu, istini i životu, u nadi na sveopšte vaskrsenje mrtvih i život vječni čovjeka i sveukupne tvorevine”, naveo je mitropolit crnogorsko-primorski

koje nose poruke vaskršnjih praznika. Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić čestitao je vjernicima Vaskrs, uz želju da ga provedu u dobrom zdravlju, ličnoj i porodičnoj sreći, spokoju i komšijskoj slozi. Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Srđan Milić čestitao je nastupajuće vaskršnje praznike mitropolitu Amfilohiju, preosvećenima episkopu budimljansko-nikšićkom, gospodinu Joanikiju, i svim pravoslavnim vjernicima. Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Kneže-

u vaskršnjoj poruci. On je kazao da je Bog svojom božanskom rukom u iskoni posijao kao pšenično zrno sve znane i neznane i vidljive i nevidljive svjetove. Mitropolit crnogorsko-primorski je ukazao da je ono što je Bog u početku stvorio, bilo bez obličja i pusto. “Silom, pak, Duha Božjeg koji se dizao nad tim beskonačnim bezdanom i haosom, tvorevina Božja se postepeno uobličavala, ispunjavajući se životnom silom, zakonitošću i ljepotom, uzrastajući od prostijeg ka savršenijem”, saop-

vić, u ime članova i simpatizera DNP-a, kao i u svoje ime, najsrdačnije čestita predstojeće vaskršnje praznike mitropolitu crnogorsko-primorskom, gospodinu Amfilohiju, episkopu budimljansko-nikšićkom i administratoru eparhije mileševske Joanikiju, kao i svim pravoslavnim vjernicima na našim i širim prostorima, u želji da dane Vaskrsa provedu u dobrom zdravlju, duhovnom i porodičnom miru i blagosti, uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti pravoslavne i svih drugih vjera u Crnoj Gori, kao multikonfesionalnoj i multinacionalnoj zajednici.

štio je on, prenosi MINA. Mitropolit crnogorsko-primorski ukazao je da je prosto

Svjetlost Hristova koja prosvećuje, priziva sve nas, a naročito i neprekidno priziva one koji zaludješe u svojim umovanjima

postojanje stremilo boljem, životnom postojanju i dodao da je punoća tog ”ka boljem napredovanju” stvari bilo stvaranje čovjeka po obličju Božjem. “Kada je onaj koji je posijao ”klicu vaskrsenja”, postao čovjek rođen od Duha Svetoga i Presvete Djeve, on, vječna riječ Božja kroz koju ”sve postade”, Jedinorodni Sin Božji u kome ”bješe život i život bješe svjetlost ljudima”, kada je bio raspet, postradao i pogreben, svojom smrću je smrt uništio i svemu podario život vječni”, zaključio je mitropolit crnogorsko-primorski.

ANKETA:

Vesko Bojović

Koristi se više boja, ali bitno je da se praznik i dalje proslavlja. Ja ću ga slaviti sa porodicom, a trpeza ovoga puta neće biti prebogata, u skladu sa vremenom. Biće u granicama mogućnosti, osrednje

Milačići Neka jaja sam farbala u lukovini, pa sam stavljala i sličice, a neke sam farbala u nekoliko različitih boja. Iskombinovala sam staru i novu metodu. Posložila sam malo trave u jednu korpu

Maja Tadić U pripremama i farbanju jaja učestvujem, pomažem majci. Mi koristimo staru metodu, jaja kuvamo u lukovini, a ukrašavamo ih listovima biljaka, tako da poštujemo tradiciju

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Crnogorski tim “Riders on the storm” uspješno ispunio izazov

Na krilima Red Bulla proputovali Evropu

⌦⌦ Bojana Božović

Bez novca, sa jezičkom barijerom, oslanjajući se na lične i timske sposobnosti Ridersi proputovali dio Evrope

ročlani tim pod imenom “Riders on the storm” učestvovao je na izazovu “Can you make it?” u organizaciji Red Bulla i uspješno završio misiju - stići do Pariza za sedam dana uz čekiranje u najmanje šest gradova ne uključujući polaznu i krajnju tačku.

Jedino sredstvo plaćanja crnogorskom timu na tom putovanju bile su limenke Red Bull-a. Polazna tačka bila je Prag, iz kojeg su studenti UDG-a Dimitrije Kovačević, Irfan Zaimović i Stefan Fuštar krenuli 12. aprila. Krenuti na tako veliki put, bez finansijskog oslonca i bez mogućnosti virtuelne komunikacije, oslanjajući se na sposobnosti ubjeđivanja uz jezičku barijeru, može se samo uz dobru volju i slogu tima. Za sedam dana prešli su 2.000 kilometara, bili u pet država i posjetili devet gradova.

■■ Bez straha,

“Bilo je situacija kada bismo se obeshrabrili, ali uvijek smo nastavljali dalje i nikad nas nije hvatao strah. Pred kraj nas je stigao umor, ali sve u svemu, isplatilo se. Bila je to neponovljiva avantura koju ćemo pamtiti cijelog života”, naveo je Stefan. U gradovima koji su imali ček point, trebalo je ispuniti određene zadatke za polazak do sljedeće odrednice - zadaci su bili u cilju upoznavanja kulture i istorije grada. Najteži zadatak bila je vožnja bicikla u Roterdamu, uz mapu koja je bila jako štura, a oni iscrpljeni i gladni - uspjeli su da stignu na cilj 10 sekundi prije isteka vremena. “Išli smo po principu da nećemo da razmišljamo o tome, stoga nismo imali tremu. Sve smo prepustili slučaju”, kazao je Irfan. Pred samo kretanje u avanturu morali su u sigurnosnu kovertu ubaciti sav novac, kartice i telefone, koverta je bila zapečaćena, a u slučaju

otvaranja uslijedila bi diskvalifikacija sa takmičenja što znači da bi sami bili odgovorni za sebe i svoj povratak kući. Od organizatora su dobili telefon preko kojeg su mogli samo kontaktirati sa centralom Red Bull-a uz aplikaciju sa mapom ček point tačaka i mogućnošću objavljivanja fotografija i video zapisa na njihovom sajtu. “Prva dva dana išli smo stopom, shvatili smo da na taj način ne možemo daleko stići. U Češkoj je problem što ljudi ne razumiju engleski baš najbolje, što odmah stvara barijeru i otežava komunikaciju. Ko je čuo za takmičenje spreman je bio da pomogne, ko nije znao mislio je da je prevara u pitanju”, istakao je Dimitrije. Studenti i uopšte mladi ljudi bili su mnogo otvoreniji za komunikaciju, neki čak oduševljeni zadatkom koji - shod-

Odredišta no tome pomagali su Ridersima na proputovanju, na način što bi im obezbijedili smještaj i obrok, a to im je bilo sasvim dovoljno. U Češkoj su ih ljudi prijavili policiji kao migrante, ali na kraju je sve prošlo kako treba, dok su u Briselu ljudi bili zatvoreni za bilo kakvu komunikaciju i, kako oni kažu, “preplašeni” zbog nedavnog terorističkog napada.

I dan: Prag - Češke Budejovice II dan: Češke Budejovice - Minhen III dan: Minhen - Štutgart IV dan: Štutgart - Vizbaden - Frankfurt V dan: Frankfurt - Amsterdam VI dan: Amsterdam - Roterdam - Brisel VII dan: Brisel - Turne - Lil - Amiens - Pariz VIII dan: Povratak kući

■■ Nakon stopa

vožnja prvom klasom

Aplikacija BlaBlaCar pomogla im je u više navrata da nađu prevoz do odrdišta - to

Konačna odrednica - Pariz

Foto: Dimitrije Kovačević

sigurni u sebe

Bilo je situacija kada bismo se obeshrabrili, ali uvijek smo nastavljali dalje i nikad nas nije hvatao strah. Pred kraj nas je stigao umor, ali sve u svemu, isplatilo se. Bila je to neponovljiva avantura koju ćemo pamtiti cijelog života

je najveća platforma za dijeljenje prevoza u Evropi, funkcioniše na način što se ukuca početna i krajnja lokacija i pojavi se lista kontakata ljudi koji su voljni da ustupe besplatno mjesto. Nakon stopa i BlaBlaCar-a usmjerili su se na željeznički prvoz - kontaktirali bi menadžera koji bi im olakšao prolaz kod konduktera i gotovo uvijek bi dobijali prvu klasu. “Iz Frankfurta smo se uputili ka Amsterdamu, potpuno neplanirano. Za dva i po sata smo stigli, brzim vozom u prvoj klasi. A kao najveći doživljaj izdvojili bismo kulu koja simulira slobodan pad, u Am-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

sterdamu. Sa 90 metara visine, iznad nivoa zgrada uz predivan pogled, slobodnim padom za svega nekoliko sekundi već ste na zemljinom tlu - savršen, neponovljiv osjećaj”, složili su se Ridersi. Nakon Holandije, stigli su u Belgiju gdje, kako kažu, ljudi nijesu htjeli da izdvoje 17 eura da im kupe kartu do Pariza, a toliko im košta čokolada. Vozom su izašli iz Belgije, tačnije krenuli su iz Brisela do Turnea, pa preko granice do francuskog grada Lila. Vrijeme je isticalo - ostalo je svega 20 sati do krajnjeg cilja. “Na željezničkoj stanici u Lilu žena koja radi na informacionom pultu, napisala je poruku kondukterima uz pečat gdje je objasnila našu situaciju. To nam je olakšalo komunikaciju i prolazak bez ikakvih problema. Stigli smo do Amiensa, a onda do Pariza”, kazao je Irfan. Na putu za Pariz kondukter, oduševljen njihovom pričom, dao im je kartice za cijeli javni prevoz po Parizu besplatno i ponudio im smještaj u kancelarijama željezničke stanice kad su stigli. Sjutradan su obišli veliki dio Pariza zahvaljujući karticma - prvo su našli Kip slobode što je bio

Prijava za izazov “Can you make it?”

AKTUELNO

Dimitrije Kovačević / Sigurnosna koverta

Za takmičenje su saznali tri dana pred krajnji rok za prijavu. Uoči isteka roka poslali su svoj kratki video, koji je bio izabran među 165 timova iz cijelog svijeta, iz 50 zemalja. U intervjuu pred polazak izjavili su da bi htjeli da posjete Madrid i Amsterdam, ali su previše udaljeni i ne bi htjeli da se toliko igraju. Međutim, uspjeli su stići do Amsterdama. zadatak, otišli do Trijumfalne kapije i na kraju do Ajfelove kule. “Žao nam je što nismo stigli da se popnemo na Ajfelovu kulu, kad smo već bili tu, ali nismo imali vremena. Na samom kraju osjetili smo zaista nevjerovatan osjećaj zadovoljstva. Uveče je bila svečana proslava, dobra žurka i proglašenje pobjednika”, istakao je Stefan. Sljedećeg jutra krenuli su ka Podgorici, puni utisaka i bogatiji za avanturu života.

Cilj upoznavanje različitih kultura Na kraju takmičenja zauzeli su 84. mjesto. Izazov nijesu posmatrali kao konkurentno takmičenje, već više turistički.“Cilj nam je bio da što više prođemo i vidimo, pa smo ignorisali neke zadatke koji su nosili veliki broj bodova, prosto to nam nije bilo važno”, kazao je Dimitrije.

AKTUELNO

REKONSTRUKCIJA PUTA CETINJE BUDVA

Na Zavali više nema zastoja u saobraćaju

Od juče više nema zasto- betonažu ploče i dijela koja u Budvi, na Zavali, gdje se ji bukvalno visi iznad moizvode radovi u sklopu re- ra. Zbog tehnologije nekokonstrukcije putnog prav- liko dana će biti potrebno ca Cetinje - Budva. da taj beton dobije upotrebSaobraćaj se odvinu moć. Odmah poslije ja na obje trake, a praznika vozila će izvođač je uveo moći da prolatreću smjenu ze dvjema notako da će vim trakakompletni ma. One neradovi biće biti zavrti završešene, ali će ni u planibiti u funkranom rociji. Radovi ku. Tokom će e izvoditi predstojećih na starim. To praznika neznači da zastoće biti nikakvih ja i gužvi na ZaZavala radova, a saobraćaj vali više neće biti. će se odvijati normalno, Radovi na putnom uz dvije trake. pravcu Cetinje – Budva, kao U međuvremenu pre- i oni na putnom pravcu Nikduzeće “Bemax” je nekoli- šić- Morinj, biće završeni u ko noći izvodilo još inten- planiranom roku 20. maja zivnije radove, uradilo je i 1. juna.

BIJELO POLJE: REALIZOVAN PROJEKAT

Sportskim aktivnostima protiv vršnjačkog nasilja

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Opština Kolašin

KOLAŠIN: NOVA OTPUŠTANJA U

DEVET RADNIKA C KULTURU OSTALO

⌦ Zorica Bulatović

astavljaju se otpuštanja u kolašinskoj opštini, a na novom udaru našli su se radnici Centra za kulturu. Od 34 radnika samo devet radnika je ostalo, dok je 16 uzelo otpremnine, a njih devet je dobilo otkaze uz 1.700 eura.

Učesnici manifestacije U okviru projekta “Moja škola-moj glas protiv nasilja NVO “Euromost” u saradnji sa OŠ “Risto Ratković”, juče je organizovala sportski dan, gdje su učešće uzeli

⌦--------------------PROFESOR FIZIČKE KULTURE SANDRA DROBNJAK NAGLASILA JE DA JE SPORT JEDAN OD BITNIH FAKTORA ZA BORBU PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

---------------------⌦ učenici i nastavnici te škole. Prema riječima izvršnog direktora Euromosta Almera Mekića, ovim projektom će kroz program prevencije za suzbijanje vršnjačkog

nasilja, ponuditi mehanizme koji će doprinijeti smanjenju pojavnih oblika nasilja među djecom. “Samo zajedničkom i sinhronizovanom akcijom svih relevantnih subjekata moguće je kreirati sigurno i posticajno školsko okruženje za našu djecu i pokazati im da u rješavanju svojih problema nijesu prepušteni sami sebi”, kazao je Mekić. Profesor fizičke kulture Sandra Drobnjak naglasila je da je sport jedan od bitnih faktora za borbu protiv vršnjačkog nasilja. “Na taj način se izgrađuju prave ličnosti kod učenika i djece uopšte”, istakla je Drobnjak. B.Č.

Radnici su pozvali premijera Mila Đukanovića i potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića da prekinu bezakonje koje dolaskom koalicione vlasti SDP-DF-SNP vlada u Kolašinu. Kako je kazao predsjednik sindikalne oranizacije pomenute ustanove Vesko Rakočević, 27. aprila održan je upravni odbor Centra za kulturu na kojem su tri člana od pet, glasali za otpuštanje radnika.

■ OGORČENI NA “KOLEGE”

“Njih troje vodio se svojom savješću, predsjednica upravnog odbora bila je Marija Bulatović, koja je morala ispoštovati želju predsjednika SO Aleksandra Dožića, drugi član je poznati umjetnik i vajar Miodrag Šćepanović kojeg ovog puta podsjećamo koliko su puta ovi

radnici koje on otpušta pripremali njegove mnogobrojne izložbe u Centru za kulturu i koliko je puta uz pomoć ovog centra obišao Francusku, a treći član koji je digao ruku da se radnici otpuste je režiser i glumac amaterskog pozorišta iz Kolašina Zoran Rakočević, pa bi i njega upitali sjeća li se koliko su puta ti otpušteni radnici pomagali oko predstava i da li se ovako vraća radnicima koji su im bili na raspolaganju 24 sata”, kazao je Rakočević. On je istakao da su pomenuti članovi komisije zajedno sa direktorom pomenutog centra Branislavom Jeknićem sve to učinili iz straha od Vuksanović, gdje pomenuti nemaju trunke ljudskosti i savjesti. “Oni su tog dana za svoju poslušnost bili plaćeni od Vuksanović, tog dana su nagrađeni sa šest zaostalih na-

doknada za upravne odbore, što do sada nijednom odboru opštine nije bilo plaćeno. Njima, kao i direktoru Jekniću želimo da se nikad niko sa njihovim sudbinama ne poigra kao oni sa našima”, kazao je Rakočević.

■ PRAZNIK IM ČESTITALI OTKAZOM

Predsjednik sindikalne organizacije lokalne uprave Darko Bulatović je istakao da se nastavlja tradicija velikog vjernika Dožića da zarad ličnih interesa na ovakav način radnicima čestita veliki hrišćanski praznik. “Ovoga puta nijesu žalili ni

U OPŠTINI JE JOŠ DEVETORO NERASPOREĐENO KOJIMA SLIJEDE OTKAZI, A MEĐU NJIMA JE I GOSPAVA VUJISIĆ, MAJKA DJETETA SA INVALIDITETOM, A U PRVOJ RUNDI JE I NJENA DRUGA KĆERKA DOBILA OTKAZ PUTEM ČUVENIH OBAVJEŠTENJA, KAZAO JE BULATOVIĆ

Foto: Balsa Rakocevic

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

AKTUELNO

TRADICIONALNA REGATA “EST 105 TERRA DA MARE”

U Bokokotorski zaliv stiglo oko 500 jedriličara Regata u zalivu

U OPŠTINI

CENTRA ZA O BEZ POSLA roditelje bolesne djece, samohrane majke ili roditelje kojima je ovo bio jedini izvor primanja. U opštini je još devetoro neraspoređeno kojima slijede otkazi, a među njima je i Gospava Vujisić, majka djeteta sa invaliditetom, a u prvoj rundi je i njena druga kćerka dobila otkaz putem čuvenih obavještenja”, kazao je Bulatović, pitajući se ko štiti ovoliko bezakonja u Kolašinu, odnosno ko štiti Vuksanović. Prema riječima Bulatovića, sistematizaciju su odradili glavna opštinska administra-

torka Perunika Popović, Miloš Vlahović i Aleksandar Dožić. “Sekretari kojima je Upravna inspekcija zabranila rad i dalje rade i primaju plate. Vuksanović koja je zastupnica demokratije smišljeno i sramno uništava i ignoriše tri sindikalne organizacije”, kazao je Bulatović. Radnici su se nadovezali rekavši da su sve posljedice ovakvog stanja nastale kada je Vuksanović bila personalni referent, pa je, kako kažu, neka dokumenta gubila, a neka sakrivala.

Jeknić nazvao novinarku DN “ološem i seljankom”

Direktor Centra za kulturu Branislav Jeknić uredno je prije nekoliko dana dobio pitanja putem maila o ovoj aktuelnoj temi na koje novinarka DN nije dobila odgovore kao ni na nekoliko prethodnih mailova. Ipak, Jeknić je iskoristio priliku da, pridružujući se aktuelnoj koalicionoj vlasti, kojoj se nije svidjelo pisanje novinarke, uputi

pogrdne riječi pred zaposlenima rekavši: “Ta seljanka i ološ će meni da šalje mejlom pitanja”, iako radnici nijesu ni znali da je novinarka poslala pitanja Jekniću, tako da taj detalj sigurno nijesu ni mogli izmisliti, već su pozvali novinarku i prenijeli uvrede Jeknića, koji se na ovoj funkciji nalazi sa diplomom Šumarskog fakulteta.

U Bokokotorski zaliv u protekla dva dana uplovilo je 66 brodova sa više od 500 jedriličara, u okviru tradicionalne regate “EST 105 Terra da Mare”, koja se po 11. put održava na ruti Bari-Herceg Novi. Kroz cilj, na oko 200 metara od svjetionika u Gradskoj luci na Škveru, prva je prošla italijanska jedrilica “Ibrusa”. Kako je kazao direktor JK “Jugole Grakalić” Predrag Vukčević, povoljan vjetar uticao je da pedesetak brodova pristigne već u periodu od 12 do 4 časa ujutru. Veći broj plovila je nastavio prema Tivtu, odnosno Porto Montenegru, dok je manji

broj ostao u Herceg Novom. “Gradska luka na Škveru sada nema kapacitet i infrastrukturu za ovu regatu i ono u šta ona prerasta”, dodao je Vukčević, koji je ovom prilikom najavio saradnju JK “Jugole Grakalić” i Opštine Herceg Novi na stvaranju strategije razvoja lokaliteta Škver. “Kao integralni dio Herceg Novog i dugogodšnji sportski klub, trudićemo se da napravimo idejno rješenje kojim ćemo od pristaništa na Škveru napraviti luku nautičkog turizma”, kazao je Vukčević. Kako je najavio savjetnik za sport Sekretarijata za

društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi Đorđe Arnaut, lokalna uprava će sa JK “Jugole Grakalić” i Porto Montenegrom već od sjutra preduzeti prve korake na planiranju i organizaciji ove regate za 2017. godinu. Član organizacionog odbora “EST 105” Vito Pelegrini, zadovoljan je ovogodišnjom regatom, najviše zbog povoljnih vremenskih uslova. Tokom sjutrašnjeg dana, većina učesnika regate “EST 105” će se vratiti iz Porto Montenegra na Škver, odakle ce krenuti u novu regatu, prvi “Kup Boke Kotorske”. S.M.

BIJELO POLJE: UČESTVOVALO 35 UČENIKA

Takmičili se u recitovanju

U bjelopoljskom Centru za kulturu održana je 39. Smotra recitatora na kojoj je učestvovalo 35 učenika iz deset osnovnih i tri srednje škole. Smotru je pratio žiri u sastavu: prof. književnosti Nada Pavićević, prof. književnosti Jelenka Ljujić, i književnik Kemal Musić. U kategoriji od prvog do petog razreda osnove škole, prvo mjesto je osvojila Ena Burdžović, učenica četvrtog razreda OŠ “Dušan Korać”, drugo mjesto pripalo je učenici prvog razreda OŠ “Dušan Korać” Anastasiji Kovačević, a treće mjesto je pripalo učeniku četvrtog razreda OŠ “Nedakusi” Eminu Pilici.

U kategoriji od šestog do devetog razreda, prvo mjesto je pripalo učenici devetog razreda OŠ “Dušan Korać” Andrijani Rudić, drugo mjesto je osvojila učenica sedmog razreda OŠ “Marko Miljanov” Maja Cimbaljević, dok su treće

mjesto ravnopravno podijelili učenik šestog razreda OŠ “9. maj” Orhan Hodžić i učenica osmog razreda OŠ “Marko Miljanov” Dragana Mihailović. U kategoriji srednjoškolaca prvo mjesto je osvojio učenik četvrtog razreda Gimnazije “Miloje Dobrašinović” Aleksa Lješnjak, drugo mjesto je pripalo učenici četvrtog razreda Srednje elektro-ekonomske škole Jovani Leković, a treće mjesto su ravnopravno podijelili učenik četvrtog razreda Srednje elektro-ekonomske škole Nemanja Bulatović i učenica četvrtog razreda Gimnazije “Miloje Dobrašinović” Selma Ćatović. B.Č.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

dugogodišnji problem dugovanja za vodu

Seoska područja riješila problem vodosnabdijevanja

odgorička ruralna područja više neće imati problema sa vodosnabdijevanjem, jer će JP “Vodovod” preuzeti naplatu utrošene struje na osnovu računa za utrošenu vodu, nakon što je Ministarstvo poljoprivrede isplatilo polovinu duga.

Godinama je gorući problem mještana svih seoskih područja opštine Podgorica bio isključenje sa vodovodne mreže zbog neplaćenih računa za utrošenu struju. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja isplatilo je polovinu duga prema Elektroprivredi Crne Gore, dok će preostali dio duga izmiriti JP “Vodovod” u narednih 10 godina. Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović je ovu vijest saopštio na skupu mještana MZ Barutana na čijem području je problemom bilo pogođen najveći broj domaćinstava na području Glavnog grada. Skupu održanom u domu na Barutani prisustvovali su i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i direktor JP Vodovoda Filip Makrid. Ivanović je prisutnim gra-

Ministar Ivanović je kazao da će imati uredno vodosnabdijevanje i da će od sada JP “Vodovod” preuzeti naplatu utrošene električne energije na osnovu računa za utrošenu vodu đanima saopštio da će imati uredno vodosnabdijevanje i da će od sada JP “Vodovod” preuzeti naplatu utrošene električne energije na osnovu računa za utrošenu vodu. Dogovoren je nastavak radova na zamjeni azbestnih cijevi i smanjenju gubitaka na vodovodnoj mreži. “Ovo je dobra vijest za gotovo 3.000 domaćinstava ko-

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Sekretarijat za zakonodavstvo, Vuka Karadžića 3, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga mobilne telefonije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.500,00 €. Tenderska dokumentacija, broj 5-03-374/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28. aprila 2016. godine. Lice za davanje informacija: Dragana Bjelobrković - Vukčević, telefon 020.231.556, e-mail dragana.bjelobrkovic@szz.gov.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Osnovna škola „Milorad-Musa Burzan” Podgorica, Božane Vučinić 44, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ekskurzija učenika IX razreda ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 28000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 03/16-331 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www ujn.gov.me dana 28.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Mara Miketić, telefon 020 621650, e-mail os.musa.burzan@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Rožaje ul „M.Tita” bb , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Javna nabavka radova otvorenim postupkom za izbor najpovoljnije ponude za izvodjenje radova ,,Radovi na renoviranju zgrade vojnog odsjeka II faza“ , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 150000,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP.OA 08/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.04.2016. godine. Lice za davanje informacija Mersudin Kalač, telefon 051 271 275, e-mail javne.nabavke@rozaje.me

Stijepović i Ivanović u MZ Barutana

ja su koristila vodovode u ruralnim područjima opštine. Analizirali smo šta smo postigli od posljednjeg susreta koji je održan ovdje na Barutani od čišćenja kanala i probijanja puteva do unapređenje ruralne infrastrukture. Drago mi je da su građani ovog dijela opštine Podgorice zadovoljni. Razgovarali smo i o budućim projektima i inicijativama koje se mogu pokrenuti”, kazao je Ivanović. Mještani su iskoristili priliku da sa ministrom razgovaraju i o drugim infrastrukturnim problemima na području Lješanske nahije, kao i mogućnostima za podršku razvoju poljoprivredne proizvodnje. Gradonačelnik Stijepović rekao je da je razlog dolaska na Barutanu da se zajedno sa mještanima razmotri šta se

Mještani zadovoljni Mještani su prezadovoljni zbog rješavanja problema sa vodosnabdijevanjem. Istovremeno korisni su im bili i savjeti ministra vezani za mogućnosti dobijanja podrške kroz mjere i projekte Ministarstva u cilju razvoja poljoprivredne proizvodnje. “Za mještane je izuzetno važno da je riješen problem vodovoda. Građani ovog podjoš može uraditi na poboljšanju kvaliteta njihovog života i stvaranju pretpostavki za razvoj ovog područja, nakon što je riješen dugogodišnji problem oko dugovanja vezanog za vodu. “Od danas imamo situaciju da nemamo dugova. Krećemo u jednu novu etapu – etapu rješavanja komunalnih i

ručja moraju sada preuzeti odgovornost da redovno izmiruju račune i čuvaju vodovod. U narednom periodu treba rješavati pitanje infrastrukture prije svega u dijelu seoskih puteva. Mislim da ima ideja koje ćemo realizovati. Važno je da obezbijedimo uslove da mjesna škola opstane, jer bez toga nema razvoja MZ”, kazao je u ime mještana Zoran Vukčević. infrastrukturnih problema u partnerskom odnosu građana, grada i Vlade. Dogovorili smo se da se pokrene inicijativa od građana. Glavni grad će, kao i uvijek do sada, biti uz svoje građane. Svi realni i održivi projekti na inicijativu građana biti podržani, jer je prioritet ravnomjeran razvoj opštine”, kazao je Stijepović.

Pregršt nagrada za tivćane u Podgorici

Muzička škola osvojila 35 nagrada Nakon takmičenja horova, u Muzičkoj školi “Vasa Pavić” u Podgorici juče je završen XLIII Festival mladih muzičara Crne Gore. Na takmičenju je učestvovalo 13 osnovnih i srednjih muzičkih škola i Muzička akademija, a među njima i učenici tivatske Muzičke škole, koji su osvojili ukupno 37 nagrada. “Nakon četiri dana i različitih disciplina sabiramo rezultate i izdvajamo ponosno još jedno veoma uspješno državno takmičenje, za tivatske muzičare koji su zavrijedili dvije specijalne nagrade, 12 zlatnih, 12 srebrnih i devet bronzanih lira, kao i dvije pohvale. Iako se radi o godini u kojoj nema disciplina ‘popularnih tivatskih duvača’, po kojima je škola prepoznatljiva, ni ovu ekipu nastavni-

Najmlađi takmičari ka i učenika nije ništa zadržalo da svojim radom, entuzijazmom i ljubavlju, postignu odličan uspjeh”, kazala je direktorka škole Pina Bubanja, navodeći da će se najbolji moći čuti na nekoliko koncerata koji planiraju da održe u Podgorici, Ce-

tinju i Tivtu. Do kraja ove nastavne godine u školi će sigurno zasijati još nagrada, jer ih očekuju takmičenja Gitar Fest, Harmonika Fest i i pijanističko takmičenje u Tivtu, kao i međunarodno “Petar Konjović”u Beogradu. Z.K.

SVIJET

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

BOMBARDOVANJE BOLNICE U AVGANISTANU SMATRAJU GREŠKOM A NE RATNIM ZLOČINOM

SAD ukorima kaznila svoje vojnike koji su ubili 42 ljudi

Novi šef Centralne komande američke vojske general Džozef Votel kazao je da je prošlogodišnji napad na bolnicu “Ljekara bez granica” u avganistanskom gradu Kunduzu uslijedio nakon serije grešaka i da će počinioci biti disciplinovani, ali tvrdi da nije načinjen ratni zločin. AFP prenosi da je Votel objavio da je 3. oktobra 2015. posada aviona AC-130, inače poznatog kao leteća to-

povnjača, poletio prije planiranog vremena ne ponijevši listu zaštićenih zona i greškom bio usmjeren da bombarduje bolnicu u Kunduzu. U napadu je ubijeno 42 ljudi, a AP podsjeća da su “Lekari bez granica” napad nazvali ratnim zločinom. Prema riječima vodećeg američkog generala, suspendovano je ili uklonjeno iz komandne strukture 12 osoba - komandanata, članova posade i pri-

padnika specijalnih snaga na zemlji, dok je preostalih četvoro dobilo ukor. “Istraga je zaključila da određeni članovi personala nisu radili po pravilima vođenja borbe i zakonom o oružanom sukobu. Istraga je utvrdila da je incident

kombinovani rezultat ljudskih grešaka, procesnih grešaka i zakazivanja opreme i da niko od personala nije znao da vrši napad na bolnicu”, naglasio je Votel. Votel je naveo da su američke specijalne snage koje su bile u pratnji avganistan-

skih snaga zatražile vazdušnu pomoć nakon četiri dana žestokih borbi protiv talibana koji su zauzeli grad na sjeveru Avganistana. Prema tvrdnji Votela, posada aviona AC-130 je za bolnicu mislila da je zgrada koju su zauzeli talibani.

svijet

SRBIJA ZEMLJA ČUDA

DSS-Dveri jedan glas dijeli od ulaska u parlament

oaliciji Dveri-Demokratska stranka Srbije (DSS) za prelazak cenzusa nedostaje tačno jedan glas, pokazuju dostupni podaci iz Republičke izborne komisije.

Posljednje zvanične informacije iz RIK pokazuju da je ta koalicija osvojila 188.534 glasa, odnosno tačno jedan glas manje od neophodnih pet odsto. U izvještaju RIK izrađenom na osnovu 99,82 obrađenih biračkih mesta navodi se da je na proteklim izborima glasalo 3.770.695 (56,26%) birača, iz čega slijedi da je cenzus od pet odsto 188.535 (188.534,75) glasova. Koalicija SDS-LDP-SDS dobila je 189.323 glasa, odnosno cenzus je preskočila za 788 glasova.

■■ U srijedu glasa-

nje na 15 glasačkih mjesta

Podsjetimo, ovo nisu konačni rezultati izbora u Srbiji, jer se u srijedu glasanje ponavlja na 15 biračkih mjesta. U igri je još 19.631 glas. To znači da je, ukoliko izlaznost bude na republičkom prosjeku, koaliciji DveriDSS neophodno nešto više od 550 glasova. Takođe, prema dostupnim podacima, važećih listića je 97,06 odsto (3.659.804), nevažećih je 2,86 (107.790), a ostatak čine listići koji se ne nalaze u kutijama - 0,08 odsto (3.101). Rano juče ujutro je saopšteno da se koalicija DveriDSS nalazi ispod cenzusa s 4,99 odsto glasova. Predsjednik RIK Dejan Đurđević je rekao da se tako nešto dešava “jednom u hiljadu godina”, dok je lider Dveri naveo da je u pitanju krađa. Nakon toga došlo je i do incidenata u prostorijama RIK, kada su predstavnici Dveri prvo dobacivali predstavnicima RIK, a zatim ih sačekali ispred sale. Došlo je i do koškanja, a snimci su ubrzo objavljeni. Predsjed-

Mi smo osvojili 200.000 glasova, a Vučić će to pretočiti u svoje mandate, pokrasti volju naroda. Mi imamo informacije da je ukradeno 300.000 glasova, svi odreda su pripisani SNS-u”, rekla je predsjednica DSS–a Sanda Rašković Ivić

nik RIK je kasnije rekao da je to kulminacija pritisaka koje trpi RIK, da je bilo nasrtaja na jednu koleginicu, kao i da je slučaj prijavljen policiji.

■■ Danas protest

opozicije ispred sjedišta RIK

Opozicija je za subotu najavila proteste zbog izbornih mahinacija, dok su iz SNS najavili krivične prijave protiv lidera opozicije. Lider Demokratske stranke (DS) Bojan Pajtić je pozvao pristalice demokrata da na predstojećim ponovljenim izborima na 15 biračkih mjesta zaokruže listu Dveri-DSS. Kako je rekao, ta lista po mnogo čemu nije slična sa listom Demokratske stranke, ali se tako “brane demokratija i Srbija od izborne krađe i jednog čovjeka koji je zamislio da može sve da uzurpira”. Lideri opozicije su pozvali građane na protest ispred RIKa danas u 13 časova, a Pajtić je na protest pozvao i pojedine stranačke lidere koji su na listi SNS-a. “ P o z i v a m o i Vu ka Draškovića, Rasima Ljajića i Velimira Ilića, ljude sa kojima smo se prije dvadeset godina borili protiv krađe, da nam se pridruže na protestima”, rekao je Pajtić.

Predsjednica DSS-a Sanda Rašković Ivić u društvu ostalih opozicionara se obraća medijima falsifikovani” zapisnici prihvatani na sjednicama RIK–a. “Ovo je prekrajanje volje građana, a građani vide da zemlja ide u pogrešnom pravcu. Imaće problem da napravi novu vladu, koja će trajati nešto duže od godinu”, rekao je on.

■■ SNS: Krivične prijave protiv lidera opozicije

■■ Rašković-Ivić: SNS preliva glasove svojoj listi

Pajtić i predsjednica DSS–a Sanda Rašković-Ivić su u prostorijama DSS-a rekli i da je na proteklim izborima “ukradeno 300.000 glasova” na različite načine, među kojima su razni pritisci, prepravljanje zapisnika sa biračkih mjesta i tzv. “bugarski voz” - proces u kojem je potrebno prethodno otuđiti, ukrasti, smuvati, jedan prazan glasački listić ili imati falsikat koji se neće uočiti, što je manje vjerovatno. Predsjednica DSS–a Sanda Rašković-Ivić rekla je da je cilj

da se glasovi “preliju” listi oko naprednjaka. “Mi smo osvojili 200.000 glasova, a Vučić će to pretočiti u svoje mandate, pokrasti volju naroda. Mi imamo informacije da je ukradeno 300.000 glasova, svi odreda su pripisani SNSu”, rekla je predsjednica DSS–a. Ona je rekla da je Republička izborna komisija postala “produžena ruka i operativac SNS-a” i istakla da je čak prekršen i zakonski rok za objavljivanje konačnih rezultata izbora (96 sati od zatvaranja biračkih mesta, odnosno četvrtak u 20 časova).

■■ Radulović: Imamo dokaze mahinacija SNS-a

Opozicija je najavila da će pisati o ovim slučajevima svim međunarodnim organizacijama, a lider pokreta “Dosta je bilo” Saša Radulović je rekao i da su manipulacije bile očigledne i da se na “sramnim sjednicama RIK-a” sve vrijeme obarala jedna lista (Dveri-DSS) i da su to uspjeli za jedan glas. Radulović je rekao da njegov pokret ima dokaze koji pokazuju otkrivene mahinacije sa glasanjem mrtvih lica, ali i sa zapisnicima. On je rekao da su takvi, “očigledno

Sa druge strane, funkcioner SNS Aleksandar Martinović najavio je podnošenje krivičnih prijava protiv lidera opozicije zbog “pokušaja manipulacije izbornim procesom”. Kako je rekao, prijave će biti podnijete protiv lidera DS, DSS, Dveri i pokreta Dosta je bilo Bojana Pajtića, Sande Rašković-Ivić, Boška Obradovića i Saše Radulovića. “Podnijećemo krivične prijave zbog svega što su probali da urade, da manipulišu izbornim procesom, da vrše nezapamćeni pritisak na RIK i da se na silu uđe u Narodnu skupštinu”, rekao je Martinović. Govoreći o krivičnim prijavama, funkcioner naprednjaka nije spominjao lidere koalicije SDS-LDPLSV Borisa Tadića i Čedomira Jovanovića, koji su u izbornoj noći bili s predstavnicima ostalih opozicionih lista u RIK. Martinović je rekao da SNS neće dozvoliti nemire, da neće dozvoliti ponavljanje “svega onoga što se desilo 5. oktobra 2000. godine”, kao i da neće dozvoliti da u Skupštinu uđe bilo ko ko nije osvojio pet odsto glasova.

SVIJET

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 30. APRIL 1777. Ro en Kal Fridrih Gaus

1789. Vašington postao prvi predsjednik SAD

Johan Karl Fridrih Gaus bio je njemački matematičar i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, elektrostatiku, astronomiju i optiku. Poznat kao “princ matematičara” i “najveći matematičar od davnina”, Gaus je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke i smatra se jednim od najuticajnijih matematičara u istoriji. Umro je 1855. godine.

Vođa američke Kontinentalne vojske i pobijednik Američkog rata za nezavisnost Džordž Vašington, 1789. godine preuzeo je službu prvog predsjednika SAD. Iako u početku nije želio da prihvati predsjedničku poziciju, do danas je ostao jedini predsjednik SAD kojeg je podržalo 100 odsto izbornog tijela. Bivši vojskovođa pokazao se kao uspješan političar i administrator te je 1792.

opet izabran za predsjednika, a tokom tog mandata odbio je kandidaturu za treći i uspostavio tradiciju maksimalnog služenja dvaju predsjedničkih mandata.

1803. SAD kupile Luizijanu Sjedinjene Američke Države su od francuskog generala Napoleona Bonaparte za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. godi-

ne i formalno ušla u sastav SAD kao 18. članica.

1945. Hitlerovo samoubistvo Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije. Savezničke trupe osvojile su Minhen, dok su francuske ušle u Austriju.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 1. MAJ 1776. Osnovani “Iluminati” Jednu od najmisterioznijih ogranizacija u istoriji, Iluminate, osnovao ju u Ingolstadtu u Bavarskoj profesor Adam Vajshaupt. Prvobitnio su bili tajno društvo čiji je cilj bio da ukinu organizovanu religiju i sve svjetske vlade i da povedu ljudski rod u “Novi svjetski poredak” kojim upravlja apsolutni razum. No, njihovu zavjeru je vrlo skoro otkrila bavarska vlada, pa su bili prisiljeni da se povuku u potpunu tajnost.

1858. Pobjedom vojvode Mirka završena Bitka na Grahovcu Bitka na Grahovcu se odigrala od 28. aprila do 1. maja 1858. godine, kada je vojvoda Mirko Petrović, stariji brat Knjaza Danila, predvodivši vojsku od 7.500 vojnika dobio ključnu bitku protiv Osmanske vojske kod Grahovca. Značajan arsenal vojne opreme ostao je u rukama Crnogoraca, koji su bili iskorišćeni u ratovima za ne-

zavisnost 1862. i 1875-1878. Bitka na Grahovcu jedna je od najznačajnih crnogorskih pobjeda u XIX vijeku, koja je imala velikog uticaja i na dalja politička dešavanja.

1886. Veliki štrajk u Čikagu U Čikagu je počeo opšti štrajk kojim su radnici nastojali da se izbore za dostojanstvo i prava među kojima i osmosatno radno vrijeme. U prote-

stima koji su zahvatili više od 1.200 fabrika štrom SAD učestvovalo je oko 400.000 radnika i radnica koji su napustili radna mjesta i krenuli u marš ulicama zahtijevajući osam sati rada, osam sa-

ti odmora i osam sati kulturnog uzdizanja. Štrajku su se pridružili i radnici fabrike McCromick Harvester Works iz Čikaga, no 3. maja poslodavci su među radnike poslali svoje “štrajkolomce”.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 2. MAJ jištu. Silovita sovjetska armija je napala je Berlin sa istoka. Bitka je trajala od 16. aprila. Neposredno prije nego što je okončana, Adolf Hitler je počinio samoubistvo, a Njemačka je kapitulirala pet dana po okončanju bitke.

1945. Završena Bitka za Beriln

Sovjetske trupe osvojile su Berlin u Drugom svjetskom ratu. Bitka za Berlin bila je jedna od posljednjih bitaka 1945. godine na evropskom bo-

1960. Izvršena smrtna kazna nad Kerilom Česmenom Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem

Kerilom Če smenom, osuđenim za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i vještoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

1993. VensOvenov plan Vens-Ovenov plan je bio mirovni predlog za kraj rata u BiH, koji su početkom 1993. napravili specijalni izaslanici Sajrus Vens i lord Dej-

vid Oven. Plan su prihvatili muslimani i Hrvati, ali su ga odbili Srbi. Ovaj plan je bio posljednji plan ujedinjenu BiH. Oven je sazavao mirovnu konferenciju u Atini 1. maja 1993. na kojoj su učestvovale sve zaraćene strane. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao je plan pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je kasnije odbacila plan, ocijenivši da su mape razgraničenja nepovoljne za Srbe u Bosni, a bosanski rat je nastavljen.

MARKETING

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ Na osnovu čl.36. i 40.Zakona o privrednim društvima(„ Sl.list RCG“,BR.6/02 i Sl.list CG, br.17/07,80/08, 40/10 i 36/11) i čl.44.tačka (v) Statuta Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, Odbor direktora Društva saziva

XIV VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA ELEKTROPRIVREDE CRNE GORE AD NIKŠIĆ Skupština će se održati 30.05.2016. godine u Nikšiću, Scena 213, ul. Danila Bojovića, bb, sa početkom u 12,00 časova uz prethodno evidentiranje prisutnih akcionara koje će početi 1 (jedan) sat ranije. Za XIV vanrednu Skupštinu akcionara je utvrdjen sljedeći Dnevni

r e d:

1. Odluka o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski elektrodistributivni sistem“ Podgorica 2. Odluka o prihvatanju nenovčanog uloga u Društvo sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski elektrodistributivni sistem“ Podgorica 3. Izmjene, dopune i prečišćen tekst Statuta Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić Odluke se donose dvotrećinskom većinom prisutnih ili zastupljenih akcionara na Skupštini. Materijal za XIV vanrednu Skupštinu akcionara sa predlogom odluka će se staviti na uvid akcionarima u poslovnim prostorijama Društva: - Nikšić, ulica Vuka Karadžića, br. 2 - Podgorica, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog, br. 18 - Upravne zgrade HE „Piva“ – Plužine - Regiona 3, Berane, ul. Mirka Arsenijevića bb - Regiona 4, Bar, Bulevar JNA br. 10 - Regiona 5, Tivat, ul. Mažina bb - Regiona 6, Bijelo Polje, ul. Volođina bb - Regiona 7, Pljevlja, ul. Save Kovačevića bb Uvid u materijal XIV vanredne Skupštine akcionara, počev od 10.05.2016. godine, može se izvršiti svakog radnog dana u vremenu 8,00 – 16,00 časova. Informacije vezane za XIV vanrednu Skupštinu akcionara, glasački listići i obrazac punomoćja biće dostupne na internet stranici Društva: www.epcg.com.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava (Sl.list C.Gore broj 6/02, 01/06, 2/07 i 62/08) stečajni upravnik AD „Vunko“ u stečaju iz Bijelog Polja objavljuje

DVADESET DRUGI OGLAS ZA PRODAJU Javnim nadmetanjem PREDMET PRODAJE SU: Nepokretnosti upisane u L.N. br.397 KO Bijelo Polje na kat.parceli br. 5, 6 i 8/1. Početna licitaciona cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja cjelokupne nepokretnosti iznosi 2.500.000,00 eura. Prijave za javno nadmetanje sa pozivom na St.br.65/07 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 5% na ime jemstva, dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti do 28.05.2016.godine na adresu AD „VUNKO“ u stečaju Bijelo Polje, ul. Teslina bb sa naznakom „ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Prijave dostavljene putem pošte koje ne pristignu na adresu AD „VUNKO“ u stečaju Bijelo Polje ul. Teslina bb, do 28.05.2016. godine biće odbačene kao neblagovremene. Javno nadmetanje radi prodaje predmetne imovine obaviće se dana 31.05.2016. godine u 12.00 časova u prostorijama AD „VUNKO“ u stečaju Bijelo Polje, ul. Teslina bb. Pravo učešća na javnom nadmetanju, imaju sva pravna i fizička lica koja tri dana prije dana objavljenog za javno nadmetanje polože jemstvo od 5% na žiro račun prodavca br.510-30053-91 kod CKB banke. Nepokretnosti i oprema se prodaju u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalaze u trenutku prodaje bez prava na naknadnu bilo kakvu reklamaciju. Dio imovine je opterećen zabilježbom restitucije i pravom službenosti prolaza – puta. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 5% na ime jemstva biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na nadmetanju. Javno nadmetanje će se sprovesti i u slučaju da za javno nadmetanje prispije samo jedna ponuda učesnika koji zadovoljava uslove utvrđene oglasom a taj ponuđač pristupi nadmetanju. Ponuđač za javno nadmetanje koji ispunjava uslove za javno nadmetanje a podnio je blagovremeno prijavu za nadmetanje i uplatio depozit u iznosu od 5% na ime jemstva, ako odustane od nadmetanja gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. Učesnika nadmetanja za koga stečajni upravnik utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu može proglasiti za kupca.

Informisanje i prijavljivanje akcionara za učešće na XIV vanrednoj Skupštini akcionara vrši se na tel. 040/204-107 i 204-137.

Kupac je dužan da u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, u formi notarskog zapisa, i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, ne izvrši uplatu u ugovorenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji kupcu a kupac gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. Upravnik ima pravo da zaključi Ugovor sa sledećim ponuđačem – kupcem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene.

Identifikacija akcionara na Skupštini vršit će se putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave.

Stečajni upravnik zadržava pravo da odustane od prodaje ponuđenih nepokretnosti sve do donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Pisana izjašnjenja akcionara mogu se predati na adresu: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, ulica Vuka Karadžića br. 2 (za Skupštinu akcionara).

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Srdjan Kovačević, dipl.el.ing. s.r.

Troškovi oko zaključenja kupoprodajnog Ugovora i sve poreze i trošak s tim u vezi plaća kupac. Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti od stečajnog upravnika neposredno ili na telefon: 067 301 881.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

TRADUKI: CRNA GORA POSTALA DIO KNJIŽEVNE MREŽE

Prilika za naše pisce da se predstave Evropi

KULTURA

Sa potpisivanja sporazuma u Beču

Pristupanjem mreži dostupan nam je godišnji fond od 620.000 € Potpisivanjem Okvirnog sporazuma o TRADUKI projektu za podršku i posredovanje u realizaciji prevodilačkih projekata u Jugoistočnoj Evropi, protekle sedmice u Beču, naša zemlja postala je punopravna članica mreže koja za cilj ima predstavljanje književnosti i knjiga, a u koju su uključene Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Lihtenštajn, Makedonija, Njemačka, Rumunija, Slovenija, Srbija i Švajcarska. Priključenje mreži omogućiće crnogorskim piscima i prevodiocima pristup godišnjem fondu od 620.000 eura, te njihovo učešće u programima rezidencijalnih boravaka u drugim zemljama, kao i na međuna-

Početna ideja bila je komuniciranje ovih zemalja sa zemljama Jugoistočne Evrope zato što se osjetila potreba za jednom intenzivnijom razmjenom sa dijelom Evrope kojem tek predstoji da postanu dio Evropske unije

rodnim književnim manifestacijama. Književna mreža TRADUKI osnovana je 2008. godine, a inicijativa za osni-

vanje došla je iz zemalja njemačkog govornog područja, istakla je predstavnica TRADUKI mreže Hana Stojić. “Početna ideja bila je komuniciranje ovih zemalja sa zemljama Jugoistočne Evrope zato što se osjetila potreba za jednom intenzivnijom razmjenom sa dijelom Evrope kojem tek predstoji da postanu dio Evropske unije”, kazala je Stojić. Književna mreža TRADUKI podržava prevode sa 49 jezičkih kombinacija, primarni zadatak jeste finansijsko podržavanje prevođenja književnosti - i to beletristike, knjiga za djecu i publicistike nastale tokom 20. i 21. vijeka, a pravo apliciranja imaju izdavačke kuće, objasnila je Stojić. “Osim toga TRADUKI po-

država i književne manifestacije, sajmove knjige, književne festivale. Imamo mrežu rezidencijalnih programa za književnike i književne prevodioce koji do sada postoji u sedam gradova Jugoistočne Evrope. Mobil-

nost književnika unutar ove regije jedan je od prioriteta”, kazala je Stojić. Više informacija o programima i načinima aplikacije zainteresovani mogu naći na sajtu www.traduki.eu. S.I.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Povodom prve proslave rođendana istaknut

Vitove pjesme čisti su

⌦⌦ Sonja Ičević

ito je za mene ipak bio samo običan tata, možda malo neobičniji od drugih jer mi je umjesto poruka ostavljao stihove, a ja sam mislila da to rade svi roditelji, kazala je Danica Nikolić.

Vito je umio da napravi anegdotu i od običnih životnih stvari, on nije bio čovjek koji je priželjkivao bilo koju vrstu slave, to ga je nekad čak i nerviralo. Za njega je bilo dovoljno da ljudi pamte njegove pjesme i novinarske reportaže, nijesu ga zanimale nagrade, privilegije, intervjui, kaže u razgovoru za VN pjesnikova kćerka Danica Nikolić. “Biti kćerka pjesnika bilo je zanimljivo i teško. Sa jedne strane, to je život prepun divnih trenutaka, ljudi, situacija, sjećanja, neobičnih susreta... Sa druge, imati oca kakav je bio Vito podrazumijeva i velike obaveze, bilo da je riječ o onim tehničke prirode ili o onim mnogo važnijim, moralnim i etičkim”, priča Nikolić. Vito je za nju ipak bio samo običan tata, možda malo neobičniji od drugih. “Umjesto poruka ostavljao je stihove, a ja sam čak mislila da to rade svi roditelji. Djeca na svijet gledaju jednostavno, ne prave razliku između slavnih i ‘običnih’ ljudi, pa su tako i meni svi ti slavni umjetnici, poput Dragana Radulovića, Mike Antića, Pavla Vujisića i mnogih drugih bili samo tatini drugovi koji su mi donosili poklone, pisali razglednice sa putovanja, pravili moje portrete na salvetama”, kaže Nikolić i dodaje da je iz njene perspektive djeteta djetinjstvo uz oca pjesnika bilo isto kao i djetinjstvo druge djece bezbrižno i lijepo. “Tek negdje nakon desete godine sam počela da shvatam da je moj svijet duhovno mnogo bogatiji, upravo zahvaljujući takvom ocu, porodici i svim tim ljudima koji su bili dio mog djetinjstva i života. Kasnije sam bila njegov glavni ‘pomagač’ u poslu, on je na papi-

ru zapisivao tekstove i pjesme, a ja mu diktirala kada ih je prekucavao”, prisjeća se Danica. Većina ljudi Vita je doživljavala kao temperamentnog i buntovnog čovjeka, kaže Nikolić, ali on je zapravo bio veoma staložen, miran, čak stidljiv. “Nijesam baš impresionirana kada pokušavaju da mi objasne da je Vito bio buntovnik po svaku cijenu, jer to jednostavno nije istina. On je zaista umio da razdvoji dobre od loših ljudi i isključivo dobre je birao za prijatelje, bez obzira na njihov status u društvenoj ili političkoj hijerarhiji, a svima je veoma otvoreno saopštavao svoje mišljenje, sviđalo im se ili ne. Ne pamtim da se neko naljutio na njega zbog toga, osim onih ljudi koje je smatrao lošima i koje je umio da ‘nagrdi na pasja kola’, kako bi ih držao što dalje od sebe”, sjeća se Nikolić.

■ BESKRAJNA

TOLERANCIJA

Kada se Danica rodila Vito je imao 41 godinu - poučen svojim životnim iskustvom, shvatao je koliko je važno za mlade ljude da imaju slobodu izbora, kretanja, nenametanje nekih krutih tradicionalnih pravila, kaže ona. “Odrastala sam bez pretjeranih stega, moram priznati prilično razmažena, i da nije bilo moje majke Jelene koja je uspješno uspijevala da izbalansira očevu beskrajnu toleranciju prema meni, on bi mi vjerovatno dozvolio da ostvarim i neke tinejdžerske zamisli koje mi danas ne izgledaju baš najpametnije kao tada. Za tradicionalno crnogorsko društvo, podizati svoje jedino žensko

dijete na način kako su to činili moji roditelji možda nije najprihvatljivije, ali sam im neizmjerno zahvalna na takvom djetinjstvu i mladosti”, priča Nikolićeva kćerka. Sve ono što je Vito bio neminovno je uticalo i na njen život i kasnije zanimanje. “Valjda je tako sa svim roditeljima i djecom. Odrastala sam uz knjige, zvuk pisaće mašine, gomilu papira, nestvarne priče o Crnoj Gori, o životu mog oca, uz zanimljive ljude... Pisanje, igranje sa riječima i kreiranje smisla iz gomile običnih slova su mi od malena djelovali najzanimljivije, pa je valjda, uz dio naslijeđenog talenta, takva atmosfera presudila da se prilično rano opredijelim za novinarsku karijeru. Naslijedila sam od njega ljubav i talenat za pisanje i novinarski nerv, ali mi poezija nikad nije bila posebno bliska, čak ni kao čitaocu”, kaže Nikolić.

Vita su prepisivali i dopisivali i tuđi pjesnici: Mladen Lompar

■ RIZNICA ZNANJA Vito je bio neiscrpna riznica znanja o Crnoj Gori, i vjerovatno ne postoji mjesto u koje nije kročio, bilo kao novinar ili jednostavno na proputovanju, a ta je ljubav očigledna i u njegovoj poeziji, podsjeća Vitova kćerka. “Za njega je Crna Gora istinski, najiskrenije i najdublje bila njegov dom, bio je veoma ponosan na svoje porodično porijeklo, posebno na Nikšić i to su bile teme o kojima je mogao satima da priča”, ističe ona. Umio je Vito da napravi anegdotu i od običnih životnih stvari, pa je tako bilo i u njihovom porodičnom životu. “On sam je sa zadovoljstvom svima prepričavao moj ‘politički ispad’, kada sam imala svega tri ili četiri godine, negdje u periodu kada se u bivoj Jugoslaviji šuškalo o tome kako Tito i njegova supruga Jovanka više ne žive zajedno. Otac me je vodio na sladoled i

Danica Nikolić

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

aktuelno

tog crnogorskog pjesnika Vitomira Nikolića

u komadi njegove duše bili smo u prepunom autobusu, na tadašnjoj titogradskoj čuvenoj liniji 2A. Dok je on stajao iznad mog sjedišta, a u autobusu vladala mrtva tišina, ja sam na sav glas pitala ‘Tata, ima li Tito ženu?’ Naravno, svi su se okrenuli ka nama, ali mi ni tata ni drugi putnici nijesu odgovorili na pitanje, nego smo se u toj dosta neprijatnoj tišini svi razišli na autobuskoj stanici. Kasnije se šalio, prepričavajući taj događaj, da je mnogo puta zaglavio u zatvoru zbog političkih ispada, ali da je ovo bio prvi put da je mogao da ‘zaglavi’ zbog predsjednikovog ljubavnog života i izjave rođene ćerke”, sjeća se Danica.

■ KRIK RANJENOG PJESNIKA

Vito je bio legenda Nikšića i brezovačkog sanatorijuma, i ne samo Nikši-

ća - prepisivali su ga i dopisivali i tuđi pjesnici, kazao je veliki Vitov prijatelj Mladen Lompar. “Sjećam se, kako je usred gužve sa Mikijem Jevremovićem, izletio Milovan Vitezović sa izvinjenjem Vitu što mu je ukrao pjesmu. Voljeli su Vita beogradski pjesnici. I ljubitelji poezije. Ponajviše izvanrednu pjesmu ‘Pismo mojoj učiteljici’. I danas mu se ta pjesma računa najboljom. Međutim, namjerno ili ne, čini mu se nepravda prema jednoj drugoj velikoj pjesmi ‘Noć sa Dubrovnikom’. Pisana 11/12. novembra 1991. godine, u ‘noći bratske krvomutnje’ kad su po Dubrovniku pljuštale granate. Vitova pjesma objavljena je u Monitoru, a onda dugo poslije toga nijesu je štampali - ni nju ni druge njegove pjesme. Zbog krika ranjenog pjesnika, zbog stida ‘i patnje u suzi skrivenoj’ ‘dok krvnici mirno svoj posao rade’. Krili su je, jedni - zbog Vitove popularnosti, drugi - poniženi moralnom lekcijom pjesnika, prevelikom za njihovu svijest i savjest”, ističe Lompar.

■ cimeri Sa Vitom ga je upoznao brat Neđeljko, u jednoj beogradskoj kafani, i ostavio ih, kako kaže, da se

Foto:montenegrina.net

On je zaista umio da razdvoji dobre od loših ljudi i isključivo dobre je birao za prijatelje, bez obzira na njihov status u društvenoj ili političkoj hijerarhiji, a svima je veoma otvoreno saopštavao svoje mišljenje, sviđalo im se ili ne

Za Vita je Crna Gora istinski, najiskrenije i najdublje bila njegov dom, bio je veoma ponosan na svoje porodično porijeklo, posebno na Nikšić i to su bile teme o kojima je mogao satima da priča

druže po bolesničkim sobama i gdje god ih je život nosio. “Vito je produžio nekim drugim drumom, da bi nas, kad nađe sreću, pomogao. Godine 1968. bilo smo cimeri kod Budimke Petrović na Novom Beogradu, pa opet 1973. u Brezoviku. Čekao me na kapiji i poželio dobrodošlicu riječima: ‘Bilo mi je žao kad sam čuo da dolaziš ovamo. Ali, pravo da ti kažem, i obradovao

sam se’”, priča Lompar. Subotom bi, prisjeća se Lompar, Vito išao iz Brezovika u Titograd, pa bi slao razglednice sa zapisanim dogodovštinama, iako bi u bolnicu stigao prije njih. Jedno vrijeme intenzivno je proučavao Homera i grčku mitologiju - interesovalo ga je može li Crna Gora biti Troja. “Kad sam mu rekao da nema nikakve šanse kazao mi je - ‘Moja je ljubav

prema njoj duboka, do samog korijena’. Zato mislim da je i pjesma ‘Noć sa Dubrovnikom’ dio te ljubavi”, priča on. A Vitova poezija čisti su komadi njegove duše, kaže Lompar. “Titravi stihovi nježnosti za kojom je čitavog života patio, u stvari sve do njegovog braka sa Jelenom Lasicom i odrastanja njegove kćeri Danice”, zaključuje Lompar.

reportaže

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Velika grobnica Crnogoraca u dolini smrti 2

U Slovačkoj pokopano 970 vojnika crnogorske vojske

U prošlom broju Vikend novine su objavile priču o stradanjima ljudi iz Crne Gore u austrougarskim logorima tokom Prvog svjetskog rata. U ovom broju objavljujemo drugi dio razgovora sa Mihalom Spevakom, predsjednikom NVO Crnogorsko-slovačko prijateljstvo, i drugi dio spiska Crnogoraca koji su umrli i sahranjeni u zarobljeničkom groblju Nadmeđer. VN: Zbog čega ste odlučili da radite ovako zahtjevan projekat? Spevak: Realizacijom projekta “Poklonimo se sjenima naših slavnih predaka” NVO Crnogorsko-slovačko prijateljstvo (CSP) želi da sačuva od zaborava imena crnogorskih mučenika koji su ni krivi ni dužni svoje kosti ostavili u tuđoj zemlji i ujedno da uspostavi još bolje odnose između opština Nađmeđer i Mojkovac koji su na neki način simboli stradanja u Prvom (velikom) svjetskom ratu. Osnovni cilj formiranja NVO Crnogorsko-slovačko prijateljstvo je da

uspostavi bolje odnose između ova dva naroda ovim projektom. Vrijeme neumitno teče, prolazi sto godina od mučeničke smrti naših slavnih predaka koji su svojim časnim životom i herojskim držanjem sačuvali ono što je najsvetije u Crnoj Gori - čast i obraz. Do sada niko nije najavio mogućnost da vlasti Nađmeđera mogu u skladu sa zakonom nakon 100 godina od konzerviranja groblja izvršiti ekshumaciju posmrtnih ostataka i prostor na kome je bilo groblje upotrijebiti za druge namjene, što se zahvaljujući više nego dobrim odnosima Crne Gore i Republike Slovačke, srećom nije dogodilo. VN: Šta je cilj projekta, odnosno ko je ciljna grupa u ovom projektu? Spevak: Plan i program projekta “Poklonimo se sjenima slavnih predaka” je da se obilježi istorijski zanemarena činjenica da je u Slovačkoj pokopano 970 vojnika crnogorske vojske (1914-1918). Projekat ima humani značaj za zajednicu. Ciljna grupa ovog projekta

Spevak i Grdinić u Slovačkoj su svi građani Crne Gore, pogotovo potomci preminulih stradalnika. Takođe, omladina Crne Gore će se nakon upoznavanja sa istorijskim činjenicama tačnije opredijeliti i imati pravilniji stav o značaju evroatlantskih integracija. Ciljna grupa je čitalačka javnost u Crnoj Gori, ali i u svijetu, jer se radi o istraživačkom i humanitarnom projektu koji će biti sažet u monografiji. Na monografiji intenzivno radimo paralelno sa prikupljanjem arhivske građe. VN: Da li je bilo poziva naših čitalaca nakon objavlji-

vanja spiska stradalih u Vikend novinama? Spevak: Iskreno, prijatno smo iznenađeni interesovanjem čitalaca Vikend novina, za sada su to samo riječi hvale, što nam imponuje. Čitaoci nas zovu telefonom i pišu nam mailove. Na osnovu interesovanja evidentiranog broja poziva, dostavljene građe, sačinićemo izvještaj na osnovu dnevnika aktivnosti na implementaciji projekta. Uglavnom, to su greške u upisu ličnih imena, prezimena, imena sela i slično. Ujedno koristimo priliku da apelujemo na čitaoce da ukoliko imaju ne-

ki relevantan dokument ili u najmanju ruku podatake iz rodoslova koje je većina bratstava u Crnoj Gori do sada objavila da nam ih dostave na adrese Mihal Spevak, CSP, Bul. P. Ćetkovića 131/40, 81 000 Podgorica ili na Stevan Grdinić, Ul. S. Drobnjaka 11 Mojkovac, 84205 e-mail sijera@t-com.me. VN: Govorite o velikom broju žrtava gdje je sahranjeno toliko pokojnika? Spevak: Samo na zarobljeničkom logoru u Nađmeđeru sahranjeno je blizu 6.000 zarobljenika u 2.183 grobnice u 100 grobova sa dva tijela, 664 grobova sa 3-5 žrtava, 176 grobova u kojima je sahranjeno više od pet mrtvih i 308 grobova u kojima je sahranjen po jedan pokojnik sahranjeno je i 499 Crnogoraca, čija imena se nalaze na ovom spisku. Postoji katastarska skica groblja i podaci o broju groba u kome su sahranjeni, ove podatke ćemo objaviti kada prikupimo sve podatke u monografiji koju imamo namjeru izdati do kraja ove godine.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

reportaže

SPISAK CRNOGORACA KOJI SU UMRLI I SAHRANJENI U ZAROBLJENIČKOM GROBLJU NADMEĐER

OD 1914-1918 - IZVOD IZ REGISTRA VOJNOG ARHIVA SLOVAČKE od 204 do 305 204.

Kulić ( Lukić)?Krsta (Krsto)?

1877

Piva,C.G.

31.01.1915

255.

Minić Radun

1880

Velika,C.G.

19.12.1916

205.

Laban Aleksa

1876

Gračanica,Kolašin,C.G

30.02.1917

256.

Mrkajić Tripko

1852

Petrovići,Nikšić,C.G.

4.05.1917

206.

Laban Jovan

1877

Polimlje ,C.G.

23.02.1917

257.

Mrkape Krsto ?

1857

Petrović,Nikšić,C.G.

25.10.1917

207.

Lakićević Jagoš

1863

Prisoje,C.G.

30.12.1916

258.

Mrkojič (Mrkonjić )?Šćepan

1849

Banjani,C.G.

15.02.1917

208.

Lakićević Janko

1877

Kolašin,C.G.

13.02.1917

260.

Nedić Maksim

1897

Borkovići,Nikšić,C.G.

1.05.1917

209.

Laković Jovo

1855

Pljevlja,C.G.

15.03.1917

261.

Nedić Savo

1860

Pljevlja,C.G.

21.06.1917

210.

Lalević Bogdan

1849

Ranica(Ranče)? C.G.

17.12.1916

262.

Nenezić Miloš

1897

Uskoci,Nikšić,C.G.

7.04.1917

211.

Lalević Mileta

1875

Trešnjevo,Vasojevići,C.G

13.06.1917

263.

Nešović Puniša

1879

Berane,C.G.

27.03.1917

212.

Lalić Ilija

1857

Čečuni,C.G.

13.01.1917

264.

Neumorović Vuko

1895

Šavnik,Nikšić,C.G.

21.04.1917

213.

Lalović Mileta

1869

Jablan,C.G.

13.02.1917

265.

Nišavić Radosav

1851

Ostra(Ostros)C.G.

31.07.1916

214.

Lanšević (Lalošević) ?Jovan

1893

Tepča,Nikšić,C.G.(Tepca)

4.04.1917

266.

Nišić Tripko Anto ?

1850

Piva,Nikšić,Srpsko

29.11.1916

215.

Lasić (Lašić)Radovan

1888

Starica,Kolašin,C.G.

1.04.1917

267.

Novaković Sima (Simo)?

1855

Pljevlj,Nikšić,C.G.

2.07.1917

216.

Lekić Maksim

1889

Šekular,Vasojevići,C.G.

31.07.1917

268.

Novović Ilija

1874

Ardsanica,Kolašin,C.G.

6.04.1917

217.

Lekić Novica Vidak

1896

Konjuhe,kolašin,C.G.

11.01.1918

269.

Novović Rado (Rade)?

1896

Trepče (Trepča).C.G.

2.11.1916

218.

Lekić Pejko (Peko)

1856

Vasojevići,C.G.

25.12.1916

269.

Mujović Božo

1861

Stupani,Kolašin,C.G

31.03.1917

219.

Lepojević Djoka (Djoko)

1877

Konjare,C.G.

10.01.1917

270.

Obradović Jagoš

1887

Trepča,C.G.

5.02.1917

220.

Likić (Lukić) Jovan

1881

Piva,C.G.

17.02.1917

271.

Orović Stanko

1899

Lijeva rijeka,C.G.

17.02.1917

221.

Lončarević Matej(Matija-Mato)?

1895

Gušinje,Kolašin,C.G-

29.04.1917

272.

Osinajić(Osmajić)?P Kučko (Vučko)

1891

Milosevic,Piva,C.G.

10.06.1918

222.

Mališić Vuksan

1850

Brezovica,Kolašin,C.G.

21.04.1917

273.

Ostojić Marko

1896

Vrale(Vrela) Nikšić,C.G.

18.04.1918

223.

Mandić Jovan

1892

Mratinje,Nokšoć.C.G.

1.07.1917

274.

Palević Nedeljko (Neđeljko)?

1897

Poia(Polja)

27.11.1917

224.

Mandić Milisav

1871

Gradina,Niški(Nikšić),C.G

27.03.1917

275.

Palj Nikola

1888

Kricevo,Peć,C.G.

12.02.1914

225

Mandić Todor

1867

Polja,Kolašin,C.G.

23.06.1917

276.

Panković ? (Pantović) Pavle

1855

Drobujak(Drobnjak)C.G.

4.02.1917

226.

Manojlović Šćepan Radovan

1891

Polja,Kolašin.C.G.

3.08.1918

277.

Pantović Sekula (Sekule)?

1874

Palja(Polja)Kolašin C.G.

2.03.1917

227.

Marjanović Arso

1861

Trešnjevo,C.G.

17.02.1917

278.

Paunović Baco (Baćo)?

1885

Velika C.G.

11.02.1917

228.

Marjanović Blaža (Blažo)?

1861

Morača,C.G.

7.03.1917

279.

Paunović Nikola

1851

Vasojevići ,C.G.

25.11.1916

229.

Marić Živko

1877

Jezera.C.G.

3.02.1917

280.

Pavićević Maksim

1861

Kuči,C.G.

17.09.1916

230.

Maslar Miro

1886

Šekular,C.G.

11.12.1916

281.

Pedović (Perović) ?Miljan ?

1850

Trelnjak?(Drobnjak)C.G.

3.02.1917

231.

Maslar Vuka

1870

Šekular,Vasojevići,C.G.

5.05.1917

282.

Pejaković Ivo Tomaš

1866

Ljubotinj,Rijeka,C.G.

1.04.1918

232.

Maslovarić Radonja

1892

Sutjesko?,Kolašin,C.G.

6.04.1917

283.

Pejaković Lazar

1886

Ljuljatin(Ljubotinj),C.G.

28.12.1916

233.

Maslovarić Simo Petar

1898

Bežice Kolašin C.G. ?

3.06.1918

284.

Pejaković Risto-Zekalj (Zeko)?

1891

Ljubotinj,Rijeka,C.G.

26.03.1918

234.

Mašović Mihailo

1897

Trešnjevo,C.G.

28.01.1917

285.

Pejanović Filip

1850

Njeguši,Srpsko,C.G.

3.05.1917

235.

Matić Milutin

1864

Nikšić,C.G.Srbsko

8.03.1915

286.

Pejatović Vaso

1852

Otilovići,pljevlja,C.G.

4.04.1917

236.

Matijašević Jovan

1856

Nikšić,C.G.

10.12.1916

287.

Pekić Janko Milovan

1889

Bukovica,Nikšič,C.G.

1.08.1917

237.

Matović Arso Mihailo

1896

Sekulov,Vasojevići,C.G.

10.06.1918

288.

Peković Lazar

1880

Morača,C.G.

21.11.1916

238.

Medenica Milo

1896

Ravni,Kolašin,C.G.

13.05.1917

289.

Peković Milovan

1879

Morača,C.G.

6.02.1917

239.

Medenica Staniša

1891

D.Morača,Kolašin,C.G.

19.10.1917

290.

Peković Periša

1868

Nikšić,C.G.

15.01.1917

240.

Memedović Mirko

1893

Duži,C.G.

10.02.1917

291.

Peković Živko

1852

Drobnjak,C.G.

2.02.1917

241.

Mijatović Šoro Novica

1872

G.Morača,Kolašin,C.G.

5.05.1918

292.

Prović (Perović)? Drago Mijat

Crna Gora

15.11.1916

242.

Mijatović Mićko Petko

1895

Vražogrmci,Podgorica,C.

25.04.1918

293.

Perošević Antonije

1887

Uskoci,C.G.

17.01.1917

243.

Mijović Rade

1863

Polimlje,C.G.

21.02.1917

294.

Perović Blagota Jovan

1896

Gornje Polje,NikšićC.G.

26.03.1918

244.

Mikić Milajlo

1863

Velika,Kolašin,C.G.

10.04.1917

295.

Perović Mihailo

1869

Kralje,Kolašin.C,G.

4.05.1917

245.

Milić Boško

Piperi,C.G.

7.02.1917

296

Perunović Nedeljko (Neđeljko)?

1879

Tavnek(Šavnik) C:G.

7.02.1917

246.

Milić Brašo (Brano)?

1894

Ćirilac,C.G.?

7.02.1917

297.

Pešanović (Perunović)?Mihajlo

1867

Vraćenovica Černa Hora

1.01.1917

247.

Milić Velizar

1856

Kuči,C.G.

20.02.1917

298.

Petković Pero

1892

Božuje,Nikšić,C.G.

25.04.1917

248.

Milićević Milovan

1880

Jezera,Nikšić,C.G.

17.03.1917

299.

Petrović Novica

1892

Virpazar,C.G.

29.03.1917

249.

Milošević Mirko

1862.

Mateševo,Kolašin,C.G.

20.08.1917

300.

Petrović Svetislav

1896

Ledik,Černa Hora

31.12.1916

250.

Milović Djukan

1866

Vasojevići,C.G.

10.10.1916

301.

Pičurica(Pižurica)? Milosav

1877

Jezero C.G.

26.01.1917

251.

Milović Jevto Simo

1893

Banjani,Nikšić,C.G.

19.09.1918

302.

Popadić Blagoje

1851

Velika Kolašin. C.G.

26.04.1917

252.

Milović Jovan

1887

Kralje,Kolašin,C.G.

6.03.1917

303.

Popović Andrija

1856

Kolašin.C.G.

2.11.1916

253.

Milović Lazar

1853

Graavac,C.G. ?

30.12.1917

304.

Popović Bogdan Djura (Đuro)

1884

Fundina,podgorica,C.G.

16.03.1918

254.

Minić Milivoje

1862

Bevca(Rovca)Kolašin C.G

19.11.1916

305.

Popović Ćetko Andrija

1896

Cuce,Cetinje,C.G.

29.03.1918

reportaže

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

SPISAK CRNOGORACA KOJI SU UMRLI I SAHRAN OD 1914-1918 - IZVOD IZ REGISTRA VOJN 306.

Popović Gavrilo Mihailo

1894

Brezovica,Kolašin, C.G.

11.07.1918

357.

Savić Arsenije

1859

Pljevlja,C.G.

18.03.1917

307.

Popović Jakov

1853

Nadrive? C.G.

11.02.1917

358.

Savićević Marko-Pero?

1887

Komani,Katunska,C.G.

1.04.1918

308.

Popović Kosta

1882

Brezovica,C.G.

28.08.1916

359.

Šćepanović Janko

1887

Kolašin,C.G.

25.02.1917

309.

Popović Krsta (Krsto)?

1872

Terane(Berane) C.G.

17.02.1917

360.

Šćepanović Mile

1900

Lipovo,Kolašin,C.G.

25.03.1917

310.

Popović Milija

1882

Morača C.G.

6.02.1917.

361.

Šćepanović Miloš

1878

311.

Popović Stevan Petar ?

1866

Piva,C.G.

15.12.1916

362.

Šćepanović Sava

1851

Uskoci,C.G.

27.12.1916

312.

Popović Novica

1870

Morača, ser.C.G.

1.09.1916

363.

Šćepanović Stevan

1881

Kolašin.C.G.

26.01.1917

313.

Prokić Josef Zarija ?

1857

Prisoja,C.G.

20.01.1917

364.

Šćepanović Lazar-Milosav?

1892

Rečine,Kolašin.C.G.

27.02.1918

314.

Rabren Miladin

1892

Goransko,Nikšić,C.G.

27.06.1917

365.

Sedlarović Jakov ?

1872

Dragoljevac,Teška,C.G?

2.02.1917

315.

Račić Blagoje

1877

Slotina,Vasojević,srp.CG

20.05.1917

366.

Selić Andrija Mišur

1894

Kolašin,C.G.

18.09.1918

316.

Radenović Djoko

1860

Piva,C.G

1.02.1917

367.

Seralić (Seratlić)?Mileta

1895

Dobrijak(Drobnjak)C.G.

26.12.1916

317.

Radenović Simo

1879

Murino,Kolašin,C.G.

20.10.1917

368.

Silković(Šiljković) ?Periša Jovan

1881

Polja,Kolašin,C.G.

18.03.1918

318.

Radević Blagoje

1864

Velika,C.G.

16.02.1917

369.

Simić Dimitrije

1894

Piva,C.G.

30.01.1917

319.

Radević Gavro

1889

Velika,C.G.

18.02.1917

370.

Simićević Isak

1877

Šaranci,C.G.

7.03.1917

320.

Radević Puniša

1854

Kami?Kolašin,C.G

15.03.1917

371.

Simićević Radivoje

1897

Aluga,Nikšić,Crna Gora

23.04.1917

321.

Radević Ranicav(Ranislav)

1854

Lijeva rijeka,C.G.

13.03.1917

372.

Simonović Jakov

1872

Petrušinovac,C.G.

1.02.1917

322.

Radević Veselin

1857

Radulica,Kolašin,C.G.

18.05.1917

373.

Simonović Jovan

1862

Velika,Kolašin,C.G

10.04.1917

323.

Radević Vukadin

1857

Velika,C.G.

7.02.1917

374.

Simonović Šćepan

1874

Piva,C.G

28.01.1917

324.

Radević Zarija

1857

Šekular,C.G.

3.02.1917

375.

Simonović Živko

1853

Slatina,Podgorica,C.G.

12.03.1917

325.

Raosavljavić Radoje Bogdan ?

1898

Lipovo,Kolašin,C.G.

8.09.1918

376.

Šišović Radoš

1862

Morača,C.G.

30.01.1917

326.

Radović Djordjije

1866

Piva,C.G.

1.12.1916

377.

Slavković Vuksan Radivoje

1888

Polimlje,Vasojevići,sr.CG

21.10.1918

327.

Radović Radonja

1876

Velika,Kolašin,C.G.

15.06.1917

378.

Šoškić Radosav

1878

Polimlje,C.G.

8.03.1917

328.

Radulović Djuro

1862

Prčanj,Cetinje,C.G.

10.04.1918

379.

Šoškić Radovan

1896

Ulotina,Vasojevići,C.G.

27.09.1917

329.

Radulović Marko

1848

Komani,Čevo,C.G.

18.03.1918

380.

Spalević Nova(Novo,Novak)?

1902

Šekular,Vasojevići,C.G.

4.01.1917

330.

Radulović Radin(Radun)

1851

Vasojevic ,C.G.

24.10.1916

381.

Spalević Bogosav

1865

Šekular,C.G.

1.12.1916

331.

Radulović Sava

1854

Vasojević ,C.G.

22.12.1916

382.

Stanković Rade

1898

Polimlje,C.G.

28.12.1916

332.

Radunović Mihailo

1881

Polimlje,C.G.

28.11.1916

383.

Stanković Radojko

1864

Gračanik,C.G ?

4.01.1917

333.

Radunović Risto

1861

Rijeka,(R.Crnojevića)C.G

2.03.1917

384.

Stefanović Mijat

1871

Morava,C.G. (Morača)

15.02.1916

18.03.1917

334.

Radusinović Mijajlo-Peroš ?

1858

Buronje,Rijeka,C.G.

25.03.1918

385.

Stefanović Nikola

1877

Rovca,Kolašin,C.G.

13.04.1917

335.

Rajčević(Raičević)?Alexa(Aleksa)?

1867

BijeloPolje,C.G

19.06.1917

386.

Stešević Tomica

1886

Ne znamo,C.G.

21.07.1916

336.

Rajčević(Raičević )?Boško

1886

Trepča,C.G.

30.12.1916

387.

Stešević Djoka (Đoko)?

1866

Velika,C.G.

15.12.1916

337.

Rajković Drago

1849

Brzanovica,Kolašin,C.G.

17.03.1917

388.

Stešević Maksim

1871

Velika,C.G.

15.12.1916

338.

Raketić Rade

1856

Rijeka,C.G. ?

13.12.1916

389.

Stešević Savo

1862

Velika,C.G.

25.01.1917

339.

Raketić Milenko

1889

Andrijevica,C.G.

3.03.19147

390.

Stijović Mihajlo (Mihailo)?

1867

Levče,Kolašin,C.G.

13.03.1917

340.

Rakočević Baže (Božo)

1891

Lipovo,Kolašin,C.G.

26.01.1918

391.

Stojković Rade

1860

Gusinje,C.G.

3.08.1916

341.

Rakočević Milisav

1893

Kolašin,C.G.

20.03.1917

392.

Suklavič(Suknović )?Boža (Božo) ?

1862

Piva,C.G.

5.01.1917

342.

Rakočević Miloš

1892

Morača,Kolašin,C.G.

4.03.1917

393.

Suknović Tripko

1885

Piva,C.G.

4.03.1917

343.

Rakočević Milovan

1887

Rajčevina,Kolašin,C.G.

9.03.1917

394.

Sukovač (Šuković)? Jovan

1887

Morača,C.G.

7.02.1917

344.

Rakočević Stevan

1880

Morača,C.G

23.11.1916

395.

Sukovič (Šuković)? Sekule

1879

Trebaljevo,Kolašin,C.G.

29.01.1918

345.

Rakočević Vojin

1885

Prekobrđe,Kolašin,C.G.

26.04.1917

396.

Tadić Aleksije (Arsenije)?

1881

Piva,Nikšić,srpsko.C.G.

25.11.1916

346.

Rakočević Vuko

1884

D.Morača,Kolašin.C.G.

29.04.1917

397.

Tadić Jovan –Krsto ?

1886

Župa,Piva,C.G.

3.05.1918

347.

Rakuš( Rmuš)?Sava-Musa ?

1862

Mašince,Kolašin,C.G.

14.04.1917

398.

Tadić Vasilije

1877

Piva,c.G.

23.02.1917

348.

Ralić (Račić)?Živko

1893

Jezero,C.G.

19.07.1916

399.

Tadić Radovan

1877

Polja,C.G.

31.03.1917

349.

Ravnić( Raonić)? Miro

1897

Gojkovice,Kolašin,C.G.

5.08.1917

400.

Taskič (Tasić) Milan ?

1883

Višnjevo,C.G. ?

15.03.1917

350.

Ražnjar(Badnjar)? Rade

1877

Tepče(Tepca)C.G.

11.03.1917

401.

Tatić Maksim

1892

Njeguši,C.G.

25.01.1917

351.

Rubežanin Mirko

1887

Uskoci,Nikšić,C.G.

21.06.1917

402.

Tatić Vuko

1877

Njeguši,C.G.

31.01.1917

352.

Rutović Plavo(Slavo)?Gavrilo

1850

Ravna Reka,B.Polje,C.G.

7.04.1918

403.

Todorović Jovan

1885

Starče,Kolašin.C.G.

3.03.1917

353.

Saković Radule Milovan ?

1864

Seoce,Vasojevići,C.G.

1.04.1918

404.

Todorović Neško Milivoje?

1898

Bistrica,Kolašin.C.G.

6.06.1918

354.

Salič ? Bogdan

1882

Česun ? ,Černa Hora

6.02.1917

405.

Tomanović Rosa Andrija?

1877

Grahovo,Nikšić,C.G.

4.04.1918

355.

Šamšul (Šamšal)?Milovan

1860

Jezera,C.G.

6.02.1917

406.

Tomić Sava Jovan

1868

Previš,Nikšić,C.G.

9.10.1918

356.

Sarac(Šarac,Barac )? Krsman

1865

Mataruge,Plevlja,C.G.

17.03.1917

407.

Tomić Mališa

1857

Previš,Nikšić.C.G.

16.11.1917

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

reportaže

NJENI U ZAROBLJENIČKOM GROBLJU NADMEĐER NOG ARHIVA SLOVAČKE od 306 do 499 408.

Tomović Kostadin

1852

Šekular,C.G.

6.01.1917

459.

Živković Gligor (Gligorije)?

1856

Gornj.Crkvica,Nikšić,C.G.

5.04.1917

409.

Tomović Đuro Marko?

1840

L.Rijeka,Vasojevići,C.G.

1.03.1915

460.

Živković Jovan.Toma

1890

Crkvice,Nikšić,C.G.

9.07.1918

410.

Tmušić Rista (Risto)?

1887

Belo Polje,C.G.

26.01.1917

461.

Živković Milivoje

1888

Morača,C.G.

27.11.1916

411.

Toplačina Nikola ?

1876

Jezera,C.G.

17.02.1917

462.

Živković Radosav

1899

Kosovo.Priština,C.G.

24.01.1918

412.

Tripković Rade

1862

Morača,C.G.

12.03.1917

463.

Živković Tripko

1882

Piva,Nikšić,C.G.

29.05.1917

413.

Tripković Sava

1846

Kolašin,C.G.

2.02.1917

464.

Živković Živko

Berane,Požarevac srp?

13.01.1915

414.

Turković Veta (Sveto)?

1886

Vojno selo,Plav,C.G.

22.06.1917

465.

Vulić (Vulević,Bulić)?Janko

Kuči

5.01.1915

415.

Vasović Jovan

1863.

Badanj,Nikšić,C.G.

6.03.1917

466.

Bulić Vojislav

27.g.

Lozika(Lozna)?

20.01.1915

416.

Vasović Sava

1883

Trepča,C.G.

9.12.1916

467

Grujić Grujica

26.g.

Zagorac

11.02.1915

417.

Veljović Sava

1856

Velika,C.G.

18.03.1917

468.

Grujić Jagoš

1880

Lipovo

24.03.1918

418.

Vešović Miloš

1888

Rijeka,Kolašin,C.G.

18.04.1917

469.

Grujičić Mihailo

1859

Pljevla

2.09.1917

419

Vešović Mile

1865

Berane,C.G.

11.02.1917

470.

Đilas Bogdan

1872

Polja

20.06.1917

420.

Vlahović Krsto

1867

Ulotina,Vasojevići,C.G.

3.03.1917

471.

Đoković Veličko

64.g.

Vasojevići

14.09.1916

421.

Vlahović Mileta

1860

Polja,C.G.

27.12.2016

472.

Đorović (Ćorović) ?Luka

26.g.

Šekular

11.02.1917

422.

Vlahović Milisav

1878

Rovca,Kolašin,C.G.

9.04.1917

473.

Đurišić Trajko (Rajko)?

1861

Burovica(Bukovica)?

21.01.1917

423.

Vlahović Radun Radule?

1871

Rovca,kolašin,C.G.

8.11.1918

474.

Živaljević Luka

50.g.

Polimje

28.11.1916

424.

Vojinović Stanoje?

1888.

Crna Gora,Vranjski,srp.

23.01.1915

475.

Ilić Luka (Đukov),(Đoko,Đokov)?

1866

Morača

12.02.1917

425.

Vučeljić Milić

1892

Polimlje,C.G.

3.03.1917

476.

Ilić Raketa( Radeta)?

45.g.

Crna Gora

18.01.1917

426.

Vučeljić Vučelja

1846

Konjusi,C.G

9.03.1917

477.

Janković Nikola

56.g.

Kolašin

11.12.1916

427.

Vučetić Jevrem

1875

Belo Polje,C.G

22.08.1917

478.

Janketić Paun

1880

Đurđevina

27.04.1917

428.

Vučević Rada (Rade)?

1887

Prisoje,C,G.

23.01.1917

479.

Janketić Radoje

1888

Đurđevina

9.12.1917

429.

Vučković Petar

1869

Budva,C.G.

7.02.1917

480

Jovanović Vitomir

23.g.

Bjelopavlići

1.03.1915

430.

Vujisić Luda (Ljuba, Ljubo)?

1863

Koza,Kolašon,C.G.

23.04.1917

481.

Knežević Janićije

64.g.

Banjani

27.01.1915

431.

Vujisić Mitar Murat?

1892

Rečine,Kolašin,C.G

26.04.1918

482.

Krsović (Krstović)? Miloš

1862

Krupnica

26.03.1917

432.

Vujisić Zarija

1894

Kolašin,C.G.

29.03.1917

483.

Ljepojević Janićije

1862

ivanje

20.12.1917

433.

Vujošević Ilija

1886

Pazar?, Kuči,C.g.

28.12.1916

484.

Miković Mirko

28.g.

Budva

26.01.1917

434.

Vujošević Šćepan

1866

Kuči,C.G.

14.02.1916

485.

Pekić Mirko

1882

Bukovica

1.08.1917

435.

Vujošević Vujadin

1876

23.01.1917

486.

Petrović Đoko

1885

Klopot

10.07.1917

436.

Vukanović Mihailo

1899

Brajovič,Podgorica,C.G.

12.04.1918

487.

Protić Milorad

33.g.

Sovljani

5.01.1915

437.

Vukićević Komnen

1868

Labarde,C.G.

26.01.1917

488.

Selić Andrija

1894

Kolašin

19.09.1918

438.

Vukićević Mile

1881

Andrijevica,C.G.

21.12.1916

489.

Stanić Mirko

1870

Kralje

8.03.1917

439.

Vukićević Radovan

1889

Bare,Kolašin,C.G.

22.04.1917

490.

Stanić Vuko

46.g.

440.

Vuković Matija

1864

Šaranci,C.G.

9.02.1917

491.

Subotić Živan

26.g.

Šaranci

11.02.1917

441.

Vuković Mato

1871

Gusinje,Kolašin,C.G.

8.09.1917

492.

Tešović Marinko

1840

Bovanice,Pljevlja

2.05.1917

442.

Vuković Petar-Sava

1898

Mratinje,Nikšić,C.G.

28.07.1918

493.

Hadžić Jakov

20.g.

Bijelo Polje

15.02.1917

443.

Vuković Rade

1866

Pulja,(Polja),C.G.

29.12.1916

494.

Šćepanović Nikola

1877

Rovca

13.02.1917

444.

Vuković Spasoje

1873

23.12.1916

495.

Šaulić Mileta

21.g.

Drobnjaci

26.12.1916

445.

Vuković Živko

1894

Šćepan Polje,Nikšić,C.G.

31.03.1917

496.

Šunjić Dimitrije

23.g.

Piva

30.01.1917

446.

Vuksanović Milutin

1855

Prisoje,C.G.

23.01.1917

497.

Šućur Šćepan

30.g.

Piva

21.01.1917

447.

Vulević Radovan

1847

Tresujevo,Vasojevići,C.

29.07.1917

498.

Đurović Vladimir

47.g.

Bjelopavlići

10.02.1915

448.

Vulević Spasa (Spaso)?

1855

Kuči,C.G.

5.03.1917

499.

Simonović (Simović) Radoš

55.g.

Morača

30.01.1917

449.

Vusović (Vušović) ?Mirko

1861

Velika,Kolašin,C.G.

5.10.1917

450.

Vujović Blažo-Vido?

1896

Trnovo,Bar,C.G.

5.05.1915 ?

451.

Zečević Iva (Ivo)?

1871

Stari Bar,C.G.

19.03.1917

452.

Zejak Milun

1837

Barice,Kolašin,C.G.

24.01.1918

453.

Živaljević Radoje

1866

Kolašin,C.G.

13.03.1917

454.

Zogović Milosav

1897

Alašnica(Mašnica)C.G.

18.02.1917

455.

Zogović Spasoje

1900

Mašnica,Vasojević.srp.

25.09.1916

456.

Žugić Jovan

1854

G.Morača,C.G.

20.03.1916

457.

Zekić Gavrilo

1892

Jovici(Rovci)Kolašin,C.G.

2.07.1917

458.

Zindović Lazar

1889

G.Morača,C.G.

15.04.1917

2.02.1917

KONTAKT ZA INFORMACIJE: Potomci logoraša iz Crne Gore u austrougarskim kazamatima mogu da daju ili traže informacije o svojim precima na brojeve telefona: 067 238 424, 068 742 815, 069 376 379 ili putem elektronske pošte: info@nvocsp.org

SHOWBIZ

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

OLIVER DRAGOJEVIĆ EKSKLUZIVNO ZA VN O ALBUMU “FAMILIJA” I OTUĐENOSTI:

TUŽNO JE ŠTO SE VIŠE NIKO NE GLEDA U OČI, LJUDIMA FALI MIR U DUŠI DA LI STE ZNALI? Kada je Oliver imao pet godina otac mu je darovao usnu harmoniku, a s vremenom je naučio svirati klavir, klarinet i gitaru. Od sredine ‘60-ih pjevač je i orguljaš splitske grupe Batali, u kojoj stiče lokalnu popularnost na plesnim večerima u Dioklecijanovim podrumima, pa mu Zdenko Runjić ukazuje povjerenje kao interpretatoru njegove pjesme “Picaferaj” na festivalu zabavne muzike - Split 1967. Oliver je bio i laureat prve dodjele Hrvatske diskografske nagrade Porin, koju je obilježila njegova izvedba Džibonijeve “Cesarice”.

Oliver

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

PIŠE

Danilo Brajković

uzički ćup Olivera Dragojevića, hrvatskog i svjetskog vokalnog dragulja koji tajnom vještinom već decenijama slušaocima daruje najljepše ljubavne note s opojnim mirisom mora, odnedavno je vredniji za album “Familija”, a stari vuk potpisuje ga osokoljen Džibonijevom logistikom. U osvrtu na emotivno ukrašeno djelo i aktuelan društveni momenat, Dragojević ekskluzivno Vikend novinama navodi da je čari kafane, koju je često napuštao bogatiji za novu ideju, s njegovim Džibom sada osjetio u toplini doma - mir u duši i pobjednički karakter usmjerili su dvojac ka cilju, a zadovoljiće se tek kada pjesmama vrate slušaocu vjeru u narušeni kult familije, kada okrenu leđa otuđenosti i pogledaju se u oči. Dugo je vladala tišina na relaciji crnogorski mediji - Oliver Dragojević. Poznat po tome da nije ljubitelj druženja pred kamerama i diktafonima izuzev u specijalnim prilikama, legendarni hrvatski muzičar jedan je od rijetkih koji je s uspjehom izmicao našem

novinarskom peru. I ne samo našem. Držao se one da sve što ima reći možete čuti u njegovim numerama, što nije daleko od istine. Ipak, Vikend novinama pošlo je za rukom da pomenutu tišinu prekinu u trenutku kada je to možda najslađe i najpotrebnije, cijeneći poruku koja će nadjačati tišinu. Onda kada je novi album okupio “Familiju” za istim stolom. U pročelju su “otac i sin”, Oliver i Džiboni, a na trpezi 10 priča s dodatnim pečatom saradnika - Vlatka Stefanovskog, Miroslava Tadića, Matije Dedića, Stivija Stivensa (svojevremeno sarađivao s Majklom Džeksonom)... Sve je napisao Džibo - “Onako od oka”, “Bella figura, bella pitura”, “Nisi više moja bol” i “Udica” pripali su njemu, “Gdje to piše?”, “Kad sam nasamo s njom” i “Za tvoje dobro” zgrabio je Oliver, a zajedničkim snagama otpjevali su numere “Sreća” i “Moja si kuća”. Dok publika lagano uči stihove pomenutih numera, Dragojević Vikend novinama onako šeretski dobacuje da ovog puta kafana nije bila mjesto stvaralačkog poprišta, već je Džibo s idejom o albumu u mislima došao k njemu u dom u Veloj Luci, koju je svojevremeno opjevao.

■ DŽIBOJESVESMISLIO, ONAKO SPONTANO

“Priča je nastala spontano, onako kako dolikuje prijateljima. Džibo ti je došao kod mene s projektom, sve je napravio, smislio... Brzo smo se dogovorili. Vidi, ja Džiba znam odmalena. On je napisao puno mojih pjesama, ‘Cesaricu’, ‘Dobro jutro, tugo’, ‘Brod u boci’... Evo i sada pjevam njegovu ‘Kad sam nasamo s njom’, a on pjeva jednu moju staru od Runjića. Poznavao sam i njegovog oca. Džibo je bio i ostao je dio moje familije. Tako često pričamo o moru, o pjesmama... Birali smo kome šta više leži od novih pjesama dok smo snimali”, prisjeća se Oliver stvaralačkog procesa. Naravno, dvojac je kuću izgradio na ljubavnim temeljima - jasno je da se u tim vodama najbolje snalaze, o tome svjedoči na desetine numera, albuma... Ipak, osim one prosto-složene veze između muškarca i žene, fokus je ovog puta

SHOWBIZ Nastup u Crnoj Gori nije opcija

Iako se prethodnih dana na podgoričkim ulicama u formi spekulacija moglo čuti da u je pripremi veliki koncert Olivera Dragojevića u glavnom gradu, što bi predstavljalo presedan imajući u vidu njegovu svima poznatu odluku da ne nastupa na teritoriji Srbije i Crne Gore, pjevač neće promijeniti stav. Nastup bi sigurno usrećio mnoge njegove poštovaoce, prijatelje iz naše zemlje poput Sloba Kovačevića s kojim je sarađivao ranije. Ali... “Nastupi u Crnoj Gori za mene nijesu opcija. Džibo je mnogo aktivniji na tom polju, on će vam sigurno doći”, zaključio je Dragojević. bio i na razgranatom porodičnom stablu. Oliver cijeni da nijesu previše pametovali u motivacionom polju, a ideja vodilja bila im je kako pjesmom skrenuti pažnju na

izblijedjeli kult porodice, zajedništva... Tragično je, kaže Oliver, breme vremena čiji smo svjedoci.

■ FAMILIJA NAM DONOSI MIR U DUŠI

“Tema je od početka bila tu, a pogodili smo i karakter. Svakako nijesmo otkrili ništa novo. Mi smo ljudi koji poštuju familiju. To nam donosi ravnotežu, mir u duši. A toga ljudima fali najviše. Otuđenost? Niko se više ne gleda u oči, niko nema vremena. To nije pošteno i to je veoma tužno”, upozorava doajen muzičke scene. Premijeru van okvira zvanične promocije do sada zabilježila je Oliverova “Gdje to piše”, za koju je nedavno objavljen i spot, a pjevač vjeruje da će uskoro publika moći da uživa i u ostalim numerama, čak i na koncertima. “Biće mi drago ako je na koncertima budemo zajedno pjevali. Znate, organizacija tih koncerata je veoma težak posao. Dok izaberete pravo mjesto, dvoranu, prostor... Velika je to svita s nama, muzičari, produkcija. Potrebno je dosta truda, baš ovih dana razmatramo opcije u Hrvatskoj, Ljubljani...”, ističe Dragojević.

10 NUMERA NALAZI SE NA ZAJEDNIČKOM ALBUMU DŽIBONIJA I OLIVERA DRAGOJEVIĆA “FAMILIJA”

“Familija”: Džiboni i Oliver

TEMA JE OD POČETKA BILA TU, A POGODILI SMO I KARAKTER. SVAKAKO NIJESMO OTKRILI NIŠTA NOVO. MI SMO LJUDI KOJI POŠTUJU FAMILIJU

showbiz

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

SVJETSKI POZNATI DJ I PRODUCENT WILKINSON

U Crnu Goru se mo vratiti, makar na

⌦⌦ Marija Roganović

oznati britanski producent Wilkinson je prošle godine zapalio plažu Jaz na Sea Dance festivalu, a ove godine ga je Exit angažovao za nastup na Petrovaradinskoj tvrđavi. U intervjuu za VN ovaj muzički mag priča o novom albumu, turnejama…

Dvadesetsedmogodišnja svjetska zvijezda DJ i producent Wilkinson “ne staje”. Naime, otkako je 2010. godine objavio debi singl “Moonwalker/Samurai” kako sam kaže “život mi se sveo na pakovanje i raspakivanje”.

■■ CRNA GORA SE NE ZABORAVLJA

Trenutno je na turneji na Novom Zelandu gdje ga nakon toga očekuje turneja po rodnoj Engleskoj. Međutim, nastup u Crnoj Gori neće lako zaboraviti. “Jako Vam je toplo. Šalu na stranu u Crnoj Gori je bilo sjajno, nijesam imao puno vremena da obilazim, zbog toga što sam dosta kasno stigao, a imao

sam nastup. Uspio sam da malo prošetam po Budvi, i po onome što sam vidio, predivnu zemlju imate zaista. Ali ne brinite, definitivno ću se vratiti na godišnji odmor, ako ga ikada dobijem (smijeh)”, kazao nam je ovaj drum and bass genije, dodajući da mu je prošlogodišnji nastup na Sea Dance festivalu među omiljenima u karijeri. “Jedan od najboljih u mojoj karijeri svakako. To sam i nedugo zatim podijelio sa fanovima na društvenim mrežama. Sjajna atmosfera, more, predivni ljudi. Šta poželjeti više?Srećan sam čovjek. Nije sve u parama. Ništa ne može da kupi ova putovanja, upoznavanje novih zemalja, kultu-

Sa nastupa na Sea Danceu

Sea Dance Festival! Jedan od mojih omiljenih nastupa svih vremena, postavio je Wilkinson uz ovu fotografiju na društvenim mrežama

ra, sjajnih ljudi”, priča muzičar. Kako inače puno vremena provodi na putu, kroz smijeh priznaje da mu je kofer postao najbliži. “Osjećam kao da mi čitav život stane u jedan mali kofer, jer puno putujem. Ljeti imam u prosjeku četiri nastupa nedjeljno. Onda se nakon duže vremena vratim kući, raspakujem se, ponesem odjeću na hemijsko čišćenje i tako u nedogled. Ali, to je moj život i ne bih volio da je drugačije”, iskren je Wilkinson. Veoma mlad je uspio da dosegne svjetsku slavu, ali kako kaže, to mu ne predstavlja veliki problem.

■■ PRIJATELJI I

PORODICA IMAJU STRPLJENJA

“Da. Izlazim s tim na kraj jako dobro. Naravno, tu je svakodnevna borba između turneja i produciranja. Ja uvijek imam ideja, a pošto sam stvaram muziku za moje pjesme, zbog putovanja rijetko sam u studiju. Takođe, porodica i prijatelji često trpe, jer me rijetko gledaju, ali to je sve u opisu posla. Volim to što radim i to je najbitnije”, objašnjava poznati producent. Njegov debi album “Lazers Not Included” je objavljen prije tri godine, a na novom vrijedno radi već duže vrijeme,

U “AFTERGLOWU” SE SVI PRONALAZE

S obzirom na to da ga je donekle obilježila pjesma “Afterglow” iz 2013. koja je ujedno i bila nominovana za najbolju pjesmu te godine i ima nekoliko desetina miliona pregleda na Jutjubu, zanimalo nas je odakle im ideja za spot, koji je možda jedan od najoriginalnijih u proteklih desetak godina. Da podsjetimo, spot sumira pet godina veze Pola i Dejne kroz brojke, sate, dane i statistički objašnjava šta su sve radili zajedno otkako su se upoznali. “Ideja za spot je potekla od sjajnog režisera Remija Kajela.

Scena iz spota

Jako mi se svidio njegov prethodni rad i zaista je i na ‘Afterglowu’ briljirao. Pjesma, a i spot su toliko voljeni. Zaista, gdje god odem, ljudi me za to pitaju. Vjerovatno se svi u njemu pronalaze zbog tematike. Odlučili smo da u skladu sa pjesmom sumiramo jednu vezu, tj. izvučemo najbitnije događaje iz nje. I poslije toga, sve je dobilo neku novu perspektivu. Ljudi su oduševljeni, zbog čega mi je jako drago. Ima i veliki broj pregleda na Jutjubu, na šta sam jako ponosan”, ne skriva radost Wilkinson.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

showbiz

u razgovoru ZA Vikend Novine:

oram a odmor ali obećava da će ga ove godine završiti.

■■ NOVI ALBUM DO KRAJA GODINE

Najava za to je novi singl koji je izdao prije mjesec dana “Flatline” sa kolegom Wretch 32. “Znao sam da ćete to da me pitate. Radim na novom albumu. Stvarno radim, već duže vrijeme. Isprva sam mislio da ću ga jako brzo završiti, ali onda su uslijedile svirke, nastala je prava ludnica i tako. Uglavnom, izdaću ga u toku ove godine. Biće to moje muzičko sazrijevanje i najbolje od mene dosad”, ne otkriva previše Mark, ali dodaje da je sarađivao sa jako talentovanim ljudima i da mu je jako drago zbog toga. “Što se saradnji tiče, ja inače volim da otkrivam nove umjetnike, pa će u skladu sa tim biti urađen i ovaj materijal. Čućete još singlova do tada, kao što ste imali priliku da čujete duet sa Wretchom, koji je sjajan. Nešto slično kao sa Beki Hil na ‘Afterglow’”, zagonetan je muzičar.

■■ VOLIO BIH

SARADNJU SA PRODIGYJEM

Što se planova tiče, priznaje da mu je Prodigy omiljeni bend te da teži da sa njima ostvari saradnju, ali i da mu je čast što je na Sea Dancu nastupao na istoj bini kao i oni. “Bilo bi sjajno kada bismo sarađivali na nekoj pjesmi. Uvijek su mi bili velika inspiracija i radio sam remikse nekoliko njihovih numera. To je bila velika čast za mene kao fana, ali bih naravno želio da podignemo saradnju na veći nivo i napravimo pjesmu zajedno. Mislim da bih toliko toga mogao da naučim od njih. To mi je na “bucket list”, priznaje ovaj šarmantni mladić iz Londona. Kako je u kratkom periodu obišao čitav svijet i nailazio na različite ljude i kulture, zanimalo nas je koja je najčudnija stvar koja mu se dogodila na nastupu. “Hm, nestanak struje.. Mada su tu bili i insekti. Obožavaoci su uvijek super, s njima nemam problema. Da, ipak insekti... Kada sam bio u Australiji, na miksetu je skočio ogromni pauk. Bukvalno najveći pauk kojeg sam u životu video. Svako bi se bojao”, kroz smijeh se brani popularni britanski producent.

Kada sam bio u Australiji, na miksetu je skočio ogromni pauk. Bukvalno najveći pauk kojeg sam u životu vidio. Svako bi se bojao.

showbiz

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

EUROSONG: HIGHWAY SJUTRA PUTUJE U ŠVEDSKU

Ne vraćamo se u našu Crnu Goru bez finala “Iz Stokholma smo primili mejl sa snimkom, organizatori su nas praktično imitirali i pokazali su nam kako bi to trebalo da izgleda na sceni”, za VN poručuje Marko Pešić

Želimo da nastavimo niz plasmana Crne Gore u finale koji traje dvije godine. Zaista smo pružili maksimum gdje god da smo pošli. Prihvatili su nas u Londonu, Amsterdamu, Beogradu, Dubrovniku, Sarajevu... Nadamo se da će sličan epilog biti i u Švedskoj

⌦⌦ Danilo Brajković Višemjesečne pripreme su prošlost - vrijeme je za pravu akciju. Marko Pešić, Luka Vojvodić, Petar Tošić i Bojan Jovović iz Highway benda sjutra (nedjelja) putuju za švedski Stokholm, a 10. maja u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga braniće čast Crne Gore s numerom “The Real Thing”. Momci su prije dvije večeri stigli u Podgoricu iz Beograda, gdje su u društvu pratećih vokala Nikole Marjanovića i Marije Lazić odradili posljednje probe pred put, a Marko Pešić Vikend novinama poručuje da su muzičari spo-

kojni jer znaju da su pružili maksimum prethodnih mjeseci. U međuvremenu, produkcijski tim Eurosonga poslao je video snimak s osmišljenim nastupom na adresu Highwaya, tako da je na našim adutima da što tačnije “skinu” kretanje.

■■ Pjesma zvučala moćno pred put

“Spremni smo! Zadovoljni smo probama u Beogradu, utisak je da pjesma nikada nije zvučala moćnije, između ostalog, zahvaljujući i pratećim vokalima. Iz Stokholma smo primili mejl sa snimkom, organi-

10. MAJA HIGHWAY NASTUPA NA EUROSONGU U ŠVEDSKOJ

zatori su nas praktično imitirali i pokazali su nam kako bi to trebalo da izgleda. Nakon što smo odgledali snimak, još više smo ubijeđeni da ćemo ispuniti poentu i dočarati energiju pjesme,

benda. Najbitnije je da naučimo dobro kretanje koje su nam poslali, Marija će plesati poput cure iz spota tako da je njoj možda najteže. Biće još nekih detalja koje ne smijemo otkrivati. Probali smo kostime, dopadaju nam se jer nijesu klasična rok odijela već su moderni i mladalački”, raportira Pešić.

■■ Odavno smo

zacrtali cilj...

Prve probe Highway odradiće 3. i 6. maja, dan kasnije zakazan je mini-koncert na kojem će osim “Prave stvari” pjevati još neke numere, 9. maja predstaviće se žiri-

ju na specijalno organizovanoj probi za ocjenjivanje, a 10. maja je dan D. Cilj je jasan - plasman u finale. Vjetar u leđa momcima daju i pozitivne kritike s odrađenih promocija. “Bez finala se ne vraćamo u Crnu Goru (smijeh). Taj cilj smo odavno zacrtali. Želimo da nastavimo niz plasmana Crne Gore u finale koji traje dvije godine. Zaista smo pružili maksimum gdje god da smo pošli. Prihvatili su nas u Londonu, Amsterdamu, Beogradu, Dubrovniku, Sarajevu... Nadamo se da će sličan epilog biti i u Švedskoj”, zaključio je Pešić.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

showbiz

KOMPOZICIJA SLOBODANA KOVAČEVIĆA

Objavljen rimejk spota za numeru “Vječna da si”

⌦⌦ Filip Jovović

ovi spot za numeru Slobodana Kovačevića “Vječna da si” u kom je učestvovao veliki broj izvođača od juče je dostupan na Jutjubu. Novi aranžman i i video su urađeni povodom desetogodišnjice od obnove nezavisnosti. ičković, Milena Vučić, Nina Žižić i Šukrija Žuti Serhatlić. Spot su producirali Gavrilo Radunović i Mirko Šćepanović. “Pjesma nije eksponirana toliko tokom godina, što je šteta zbog univerzalnih prijateljskih poruka koje smo poslali na sve adrese, poruke koje nam svima znače i nedostaju u ovom vremenu. Ovih dana okupio se dio ekipe koji je učestvovao u snimanju novog spota, čime smo numeri udahnuli novi život”, rekao je ranije Slobodan Kovačević za naš list.

MEKDONALD DOBIO DOZVOLU PORODICE

Dokumentarac o Vitni Hjuston u pripremi Oskarom nagrađeni režiser Kevin Mekdonald, najavio je početak rada na dokumentarnom filmu o pokojnoj pjevačici Vitni Hjuston. Porodica pokojne pjevačice dala je dozvolu za film, a Kevin se nada da će publika izaći iz bioskopa zadovoljna i s drugačijim pogledom na njen ži-

vot i muziku. Film će pratiti njene početke kao gospel pjevačice do slave na internacionalnoj sceni. U dokumentarcu ćemo moći vidjeti intervjue s porodicom, prijateljima, kao i Klajvom Dejvisom, čovjekom koji je otkrio Vitni i predstavio je svijetu.

Detalj iz spota

Bored to Death

Foto: rs.n1info

Grupa crnogorskih izvođača snimila je tokom aprila 2016, kako smo ranije pisali, snimila novi spot za referendumsku kompoziciju Sloba Kovačevića “Vječna da si”. Video je od juče dostupan na Jutjubu, a u spotu snimljenom povodom desetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore kao izvođači su učestvovali: Andrijana Božović, Marija Božović, Aleksandra Bučevac, Andrea Demirović, Dado Đurović, Stefan Fedi, Stefan Filipović, Šule Jovović, Klapa “Assa Voce”, Neda Papović, Renata Perazić, Sanja Ra-

Blink-182 imaju novu pjesmu

Alisija Vikander Poslije dugo čekanja, nova BLINK-182 pjesma je konačno tu. Bend je objavio prvu pjesmu u posljednjih pet godina, naziva “Bored to Death”, koja je ujedno i prva pjesma u novom sastavu, pošto je Tom Delonge napustio bend početkom prethodne godine, a njegovo mjesto je zauzeo Matt Skiba iz sastava Alkaline Trio. Novi album nosiće naziv “California”, a izlazak se očekuje 1. jula. Fi.J.

NASLJEDNICA ANDŽELINE DŽOLI

Alisija Vikander će biti nova Lara Kroft Alisija Vikander, zvijezda filma “Dankinja”, dobila je glavnu ulogu u novom dijelu filma “Tomb Raider”, koji je proslavio Anđelinu Džoli. Vikanderova će igrati dobro poznatu Laru Kroft. Razlog zbog kog se dugo čekalo na nasljednicu Anđeline Džo-

li je to što je potrajala izrada finalne verzije scenarija, iako je sam projekat oživljavanja ovog filmskog serijala počeo još 2013. godine. Prvi, originalni “Tomb Raider” nastao je kao video igrica 1996. godine, a prodat je u više od 35 miliona primjeraka.

OPŠTINA BAR

SREĆAN MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK 30. 4. I 1. I 2. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2

I Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Tel.068/403-438

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974367 Prodajem stan 46m2, podrum 3m2, zgrada Al. kombinata Splićanka, Zabjelo, 35.000 eura. Tel.069/260827 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Izdajem namješten stan u Lepoj Kati (kod Gintaša), 50m2, 250 eura. Tel.069/411-797

SOBE Izdajem dvokrevetnu sobu (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555-065, 069/305-363

PLACEVI

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2. Razno voće, 100m do mora. Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@ gmail.com

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

POSLOVNI PROSTOR

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

USLUGE

Mali placevi Žabjak, 600 m od glavne ulice, 1/1, gradnja tri sprata. Tel.068/113-516

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK 30. 4. I 1. I 2. 5. 2016.

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

MUZIČKIINSTRUMENTI Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270-276, 069/910900 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

POSAO Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

MALI OGLASI

RESTORANU U PODGORICI potrebni: • konobari, • šankeri, • pomoćni šankeri, • kuvari, • pomoćni kuvari, • hostese i • higijeničarke. Sve informacije možete dobiti od 8-16h na tel. 067 12 21 21 RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija - liječi sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298,+38268/474188, +382/69-605-782 Prodajem veoma povoljno invalidska kolica. Tel.069/051-167 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

50•TV SUBOTA 06:30 Serija: Tračara/r 07:50 Film: Zduhač znači avantura/r 09:20 Music \ Show- Zvezde Granda/r 12:55 Duoptrija/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima/r 14:55 Serija: Lud, zbunjen, normalan/r 16:00 Neki novi klinci 17:50 Start me up 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Andrija i Anđelka specijal 21:00 Music ShowZvezde Granda 00:50 Film: Najtraženiji 02:30 Start me up/r 03:00 Emisija- Vice/r

PRVA Neki novi klinci 16.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Kad prošetam Crnom Gorom 12.00 Vijesti 13.05 Vrtirepić, emisija za djecu 13.40 Alternativa 14.00 Vijesti 14.05 Agrosaznanje/r 14.45 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Mozaiku 17.00 Zapis: Šavničko selo 17.30 Stižu bebe 18.15 Dok.program 19.10 Muzika 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film: Dvije kćerke za kralja 21.55 Profil 22.35 Dnevnik 3 23.15 Riznica 23.55 Film: Priče o Vudstoku

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

Sport

Informativa

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

07:00 Dobro jutro 10:17 City kids M 10:30 Nautika 11:08 Sportisimo 11:44 City M 13.03 Subotom popodne 14:09 Pinkove zvezdice 16:12 City M 16:45 Magazin in CG 18:00 Info monte 18:20 City M 18:45 Sportisimo 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva... 20:03 Pinkove zvijezde 00.00 Farma uživo 02.03 City M 02.18 Sportisimo 02.28 Alo Alo 02:58 Film

PINK Pinkove Zvezde 20.03

07:00 Crtana serija: Gormiti 08:15 Crtana serija: Pčelica Maja 09:30 Crtana serija: Pepa prase 10:00 Slagtera 10:25 Pčelica/r 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa planinom/r 13:25 Za volanom/r 14:00 Vijesti u 2 14:20 Film/r 16:00 Dok.program 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Crtana serija: Pčelica 17:50 Serija: Mućke 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19:10 Film: Bostonci 21.00Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti 22:10 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Parovi 23:00 Serija: Mućke/r

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi/r 11:00 Kod Mila/r 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 Film 14:00 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:02 Živa istina/r 16:55 Nesalomljivi 18:00 Forum 18:30 DW Global 3000 19:00 DW Koncert 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 Nesalomljivi/r 01:00 Showroom 01:30 Autoshop 02:00 DW/r 02:30 Repriza programa

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

ATLAS Showroom 20.00

10.00 Strani dok. program: Život nakon Fukušime 11.00 Stil/r 14.10 Film: Jedan koji je pobjegao 16.30 Muzika 16.45 Knjiga žalbi 17.15 K.A.P., emisija iz kulture 18.15 Snovi, kuća, dom 20.15 Strani dok. program: Portreti, Luis Sepulveda 21.15 Film: Aleks i Ema 23.00 Sportska subota 00.00 VOA – glas Amerike

07:00 Uz jutarnju kafu – uživo 09:30 Dječji bulevar 10:30 Legende 10:45 Žestoko 11:45 Extremno 14:00 Retrospektiva 16:00 Otium/r 16:45 Fudbal.me uživo 19:00 Kućni ljubimci/r 19:45 Bara Bar/r 20:15 Pravni život/r 21:15 Grad koji volim/r 22:15 Priča dana 23:00 Raskovnik/r

08:05 Mbc muzika 10:30 Čuvari zdravlja 11:30 Nas je 10% 13:00 Nokaut 14:00 Aljazeera 15:30 Bez recepta 16:15 Čuvari zdravlja 17:30 Na točkovima 19:10 Muzika 19:30 Nokaut 20:10 Nas je 10% 21:00 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Mbc muzika

09.20 Serija: Odrastanje životinja 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Čast i poštovanje/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk 22.00 Vink 3

08:00 Dječji film: Zov divljine 10:00 Dječja emisija 11:00 Glas Amerike 14:00 Emisija: Perspektiva 14:50 Muzički program 15:00 Film 17:05 Serija 17:55 EPP 18:00 Život iz snova 19:00 “Polis” 19:35 Muzički program 20:30 Muzički program 21:00 Serija 21:45 Muzički program 22:00 Film

RTCG 2 - Vaterpolo-LS: JadranCarine-Barseloneta 18.50

777 Extremno 11.45

MBC Čuvari zdravlja 16.15

Tv NIKŠIĆ Info Pres 12.00

Tv BUDVA Film 22.00

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

TV NEDJELJA•51

07:20 Vice/r 08:00 Život priča/r 09:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 10:30 Music Show- Nikad nije kasno/r 12:45 Talk show- Živa istina/r 13:45 Music Show- Tvoje lice zvuči poznato/r 16:00 Zvezde Granda specijal 17:50 Exkluziv The Best Of 18:25 Serija: Andrija i Anđelka/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Vice 20:00 Talk show- Živa istina 21:00 Music Show- Tvoje lice zvuči poznato 00:00 Dosije: Serijal Serijske ubice/r 00:50 Exkluziv The Best Of/r 01:20 Exploziv The Best Of/r 01:45 Film: Konstantin/r

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.15 Alternativa 11.00 Agrosaznanje 11.40 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. program 12.35 Muzika 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Strani dok. program/r 15.30 Dnevnik 1 15.55 Alternativa 16.00 RTV Spektar 16.30 Obrazovna emisija 17.00 Strani dok. pogram 18.00 Montenegro all in one 18.40 Putevi života 19.10 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Okvir 21.30 Art magazin 22.50 Dnevnik 3 23.20 Riznica 00.00 Film: Zakletva

06.30 City M 06.45 City M kids 07:00 Dobro jutro 10:00 Minut,dva... 11.03 I love my car 12.00 Minut,dva... 12:13 Sportisimo 12:40 City M 12:38 Meteo PLUS 13:11 Pinkove zvezde 16.03 Nedeljno popodne Lee KIš 18:00 Info Monte 18.20 City M 19:06 Serija: Elif 20:00 Minut, dva... 20:03 Audicija 23.00 Farma pregled dana 00.00 Farma uživo 02.36 City M 02:51 Sportisimo 03:31 Film

07:00 Crtana serija: Gormiti 08:10 Crtana serija: Pčelica Maja 09:05 Slagtera/r 09:30 Pčelica/r 10:00 Serija: Mućke/r 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 13:40 M:tech/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 15:00 Dok.program 15:40 Život sa planinom 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:10 Dnevnica/r 17:50 Serija: Mućke 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar u pola 7 19:10 Film: Džejn Ern 21:00 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Parovi 23:00 Serija: Mućke/r

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Nesalomljivi/r 11:00 Showroom 11:30 Autoshop 12:00 Film 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Kod Mila/r 16:55 DW Koncert 18:00 Forum 18:30 DW Euromaxx 19:00 Autoshop 19:30 Showroom/r 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 Živa istina 21:00 DW Arts 21:30 Forum 22:00 Tiholand sa Tihom Vujovićem 00:00 Živa istina/r 01:00 Tiholand sa Tihom Vujovićem/r 02:00 DW/r 02:30 Repriza programa

PRVA Exkluziv The Best Of 17.50

RTCG 1 Putevi života 18.40

PINK Audicija 20.03

VIJESTI Pčelica Maja 08.10

ATLAS Autoshop 19.00

09.00 Dječiji program- Vrtirepić 09.35 Kad prošetam Crnom Gorom 11.30 Zapis: Šavničko selo Bijela 14.45 Film: Aleks i Ema/r 16.30 Profil 17.15 Film: Dvije kćerke za kralja 19.05 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.05 Strani dok. program: Portreti, Feliks Faloton 21.30 Film: Priče o Vudstoku 23.30 VOA – glas Amerike

07:00 Uz jutarnju kafu - uživo 11:45 Intermezzo – Crnom Gorom 11:55 Svijeće i svijećice 13:30 Extremno 15:00 Toto vijesti 17:00 Raskovnik/r 18:00 Legende/r 18:15 Kućni ljubimci 19:00 Toto vijesti 20:15 Priča dana 21:00 Smijeh kao lijek 21:30 Žestoko 22:00 Grad koji volim 23:40 Extremno 23:50 Intermezzo – Crnom Gorom

08:05 Mbc muzika 09:30 Čuvari zdravlja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Aljazeera 15:25 Sportsart fitness 16:00 Bez recepta 17:00 Hrana i vino 19:10 Kućica u cvijeću 20:00 Nokaut 20:45 Na točkovima 22:10 Čuvari zdravlja 00:00 Mbc muzika

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

08:00 Film 11:00 Glas Amerike 11:30 Muzički program 12:00 Ritam sporta 14:00 Vijesti 14:50 Muzički program 15:00 Film 17:00 Hrana i vino 17:30 Muzički program 18:00 Vijesti 18:50 Muzički program 19:00 Crtani film 19:30 Muzički program 20:00 Glas Amerike 21:00 Serija: Lavirnit 22:00 Film

RTCG 2 Muzika 19.05

777 Kućni ljubimci 18.15

MBC Kućica u svijeću 19.10

Tv NIKŠIĆ Koncert 14.45

Tv BUDVA Film 22.00

Film

52 •TVprogram 07:30 Domaćice sa Bosfora/r 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09.15 Praktična žena 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11.25 Neki novi klinci 13:00 Tačno 1 14.00 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 18:00 Exkluziv 18:15 Serija: Lud,zbunjen, normalan/r 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Tvoje lice zvuči poznato 23.30 Duoptrija 23:35 Film: Pukotina

PRVA Moja mama kuva bolje od tvoje 17.00

11.00 Vijesti 11.05 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Bbs- Kako se to radi 13.00 Vijesti 13.05 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Crtana serija: Nodi 14.15 Muzika 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 15.45 Potrošački kod 16.15 Serija: Gospodin Selfridž 17.00 Radni dan 18.00 Serija: Vikinzi 19.00 Možeš i ti 19.15 Dnevnik na gestovnom jeziku 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Otvoreno 21.15 Serija: Džek Tejlor 22.00 Obrazovna emisija 22.40 Dnevnik 3 23.00 Riznica 23.40 Serija : Vikinzi

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

Sport

Informativa

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Dječak i violina 12:36 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Audicija 15:03 Serija: Bahar 16:03 City M 17.00 Minut,dva... 17:11 5 minuta kuvajte sa Džajom 17.18 Agencija za SiS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:00 Minut, dva... 21:03 Film: Crna Dalia 23:28 Farma izbacivanje 02.03 City M 02.18 Sportisimo 03:52 Meteo PLUS 02:25 Premijera 02.46 Film

PINK Serija: Elif 19.06

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Advokatska elita/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno a lako 14:10 Serija 15:00 Boje dana 15.35 Serija: Crna ruža/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Meteo centar 16:42 Stanje na putevima 16:44 Ukusno a lako 16:55 Serija: Tajne/r 17:30 Serija: Kud puklo da puklo 18.20 Bonton 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Bez granica specijal 21:00 Serija: Trbusjekov kraj 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar 22:15 Sport 22.30 Bonton 22:35 Serija: Zaplet

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 5 do 5/r 11:00 Živa istina/r 12:00 Naslovne vijesti Atlas radija 12:02 Tholand sa Tihom Vujovićem 14:00 Naslovne vijesti Atlas radija 14:02 Film 16:00 Naslovne vijesti Atlas radija 16:00 Živa istina/r 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Club A/r 19:00 Nesalomljivi/r 19:59 Naslovne vijesti Atlas radija 20:00 U raljama života 21:00 Club A sa Vladom Jovićevićem 21:30 Forum 22:00 Film 00:00 5 do 5/r 01:00 U raljama života 02:00 Club A/r 02:30 Repriza programa

VIJESTI Boje jutra 07.00

ATLAS 5 do 5, 16.55

10:00 Vijesti 10:05 Divlja ljepota 10:35 Hrana i vino 11:00 Glas Amerike 12:10 Emisija: Promenada 13:50 Muzički program 14:00 Dok.program 15:05 Film 17:00 Vijesti 17:05 Time Out – emisija o sportu 17:10 Hrana i vino 18:45 Muzički program 20:00 Emisija: Prelaz 21:00 Divlja ljepota 22:35 Glas Amerike 23:05 Film

11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.05 Tenis: Madrid- Masters 1000 13.00 BOKS:Trofej Podgorice/r 13.30 Muzika 13.50 Riznica, Crna Gora u filmskim dokumentima 16.10 Okvir 18.00 Serija: Džek Tejlor 19.00 Košarka(m)-Super Liga CG, finale 21.00 Serija: Gospodin Selfridž 22.00 Film: Zakletva

10:45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:30 Legende 11:45 Moda 12:15 Grad koji volim/r 14.00 Zabava 15:15 Zona sumaka/r 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 18:00 Otium 18:30 Sportski intermezzo 20:15 Na domaćem terenu/r 21:15 Hramovi Crne Gore 22:15 Gušteranje 23:45 Otium/r

10:00 Aljazeera 11:20 Hrana i vino 12:00 Čuvari zdravlja 12:40 Muzički program 15:30 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 19:05 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 22:55 Video katalog 23:05 Aljazeera 00:00 Zapisano u zvijezdama

10.10 Serija: Odrastanje životinja 12.00 Info pres 12.15 Serija 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start - produkcija tvnk 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

RTCG 2 Košarka(m)-Super Liga CG 19.00

777 Uz jutarnju kafu 07.00

MBC Lijek iz prirode 16.30

Tv NIKŠIĆ Hrana i vino 17.05

Tv BUDVA Divlja ljepota 10.05

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

danas u gradu

TVprogram•53 TV PREPORUKA PUKOTINA, Prva 23.35

CINEPLEXX PODGORICA Hardcore Henry 17:30; Hrabri pijetao (sinh) 12:00; 14:00;16:00; 18:00; Klan 16:10; Knjiga o džungli 11:30; 12:30; 13:30; 14:30; 15:30; 16:30; 18:30; Kung Fu Panda 3 (sinh) 11:00; 13:00; 15:00; Lovac i ledena kraljica 11:15; 13:45; 17:00; 19:15; 21:30; Mr. Right- Ubica na bijelom konju 17:45; 20:00; 21:45; Opasna Džejn 20:30; 22:30; Pogled sa neba 18:15; 20:15; Prije buđenja 22:15; Procijep 19:30; 21:15; Zločinački um 19:45; 22:00; Zootropolis - Grad životinja (sinh) 12:45; 15:15;

Ted Kroford otkriva da njegova mlada supruga Dženifer ima ljubavnika i počinje da planira njeno ubistvo, i to savršeno ubistvo! Među policajcima koji pristižu na mjesto zločina je pregovarač o taocima, detektiv Rob Nanali, jedini policajac kome je dozvoljen ulaz u kuću.Na njegovo iznenađenje, Kroford odmah priznaje da je pucao u suprugu, ali je Nanali suviše zapanjen saznanjem da je žrtva njegova ljubavnica, čiji pravi identitet nije znao. Ali Dženifer nije mrtva, iako je na nju pucano iz blizine. Kroford je uhapšen odmah posle priznanja za učinjeno delo.

CRNA DALIjA, Pink 21.03 Priča o opsesiji, ljubavi, korupciji, pohlepi i izopačenosti inspirisana je istinitom pričom o jednom od najbrutalnijih ubistava u istoriji Kalifornije, koje je šokiralo i fasciniralo naciju 1947. U pitanju je ubistvo holivudske starlete koje do danas nije razjašnjeno. Dvojica policajaca, bivši bokseri Li i Baki, istražuju ubistvo ambiciozne glumice Beti En Šort, poznatije kao Crna dalija, koja je napadnuta tako brutalno da su slike ubistva skrivane od javnosti.

kablovske televizije RTS 1 08.30 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ono naše što nekad bejaše” 10.00 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Ekipa: Zaljubljivanje 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.40 Putopis iz Pierie

RTS 1, Šta radite, bre 14.00 Eko karavan: Priče iz Tekije 14.30 Lov i ribolov: Jedrenjem preko Atlantika 15.05 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Vojna akademija” 16.50 TV zabavnik 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Vojna akademi-

ja” 21.11 Kviz: Potera 22.11 Autoportret: Ljubomir Simović 23.00 Dnevnik 23.20 Kulturni dnevnik RTS 2 13.13 Trezor: Izbor najgledanijih Trezora u 2014. 14.08 Crtani filmovi 15.42 Sve boje života 16.08 Mera za muziku 16.40 Serija: “Magla” 17.25 Odbojka, PS: Crvena zvezda - Vojvodina NS seme, finale, prenos 19.00 Ekonom(i)ja 19.30 Datum 19.35 Verski kalendar 19.45 Mali dnevnik, program za decu 20.00 Naučni intervju: Prof. Dr Janko NikolićŽugić 20.25 Blagodatni oganj 21.00 Dramski ponedeljak: Prokletinja, TV film 22.05 Život sa muzikom: Nikola Mijailović 22.30 Žene diktatora: Crvene carice 23.26 Unifest 00.24 Trezor: Izbor najgledanijih Trezora u 2014. HRT 1 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.19 Vrijeme 12.25 Serija: “Italijanska nevesta” 13.13 Dr Oz 14.00 Društvena mreža 15.15 Skica za portret 15.56 Serija: “Duga mračna noć” 16.50 Hr-

vatska uživo 17.37 Život je lijep 18.12 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 19.57 Vrijeme 20.03 Republika 20.56 Bez veze 21.44 Otvoreno 22.35 Dnevnik 22.55 Vrijeme 23.07 Ta divna Francuska 00.03 Serija: “Porodično breme” HRT 2 11.05 Serija: “Poaro” 12.41 Serija: “Don Mateo” 13.37 Film: “Knjižara krimića” 15.05 Zavolite svoj vrt uz Alana Tihmarča 16.00 Regionalni dnevnik 16.25 Glazba, glazba 16.43 Magazin Lige šampiona 17.11 Serija: “Luda kuća” 17.46 Sećanje na Joška Boića 18.55 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.32 Serija: “Dva i po muškarca” 20.04 Kuvanje u divljini 21.00 TV Bingo

HRT 1, Kviz: Potera 18.12

21.45 Stadion 22.50 Serija. “Zločinci u odijelima” 23.40 Serija: “Zločinački umovi” HBO 10.10 Film: “Betmen: Napad na Arkam” 11.25 Film: “Osveta sa klupe” 12.50 Film: “Grad hrabrih” 14.40 Film: “Aleks iz Venisa” 16.05 Film: “Ritam ludila” 17.50 Film: “Paklene ulice 6” 20.00 Serija: “Igra prestola” 21.00 Serija. “Silicijumska dolina” 21.30 Serija: “Potpredsednica” 22.05 Film: “Snajperista” 00.15 Film: “Drakula: Neispričano” 01.45 Film: “Sedam dana u paklu” FOX LIFE 11.00 Serija: “Nova devojka” 12.00 Film: “Tinejdžer duh” 14.55 Serija: “Darma i Greg” 15.20 Film: “Deveruša na tajnom zadatku” 17.10 Serija: “Ružna Beti” 19.00 Serija: “Privatna praksa” 20.00 Serija: “Nova devojka” 21.00 Serija: “Nerealno” 22.00 Serija: “Veze” 22.55 Serija: “Kraljice vriska” 23.55 Serija: “Nova devojka” FOX CFRIME 12.50 Serija: “Odelje-

SPORT KLUB, WTA Premier & ATP Masters Madrid 12.00 nje za istragu” 13.50 Serija: “Ubrzana istraga” 14.50 Serija: “Istrage gospođice Fišer” 15.55 Serija: “Vojni advokati” 16.55 Serija: “Rimski policajci” 18.00 Serija: “Poslednji panteri” 19.00 Serija: “Nepouzdani agenti” 19.55 Serija: “Zločinački umovi” 20.55 Serija: “Smrt u raju” 22.00 Serija. “Čikaška policija” 23.00 Serija. “Poslednji partneri” SPORT KLUB 09:30 NBA Play-offs 11:30 Uživo SK STUDIO 12:00 Uživo WTA Premier & ATP Masters Madrid 23:00 Uživo Max Bet VESTI 23:30 Euroleague Magazin 00:00 Pregled Premier League 01:00 Pregled španske lige 02:00 Ruski Kup FINALE: Zenit - CSKA

SPORT

“SIRENE” POTVRDILE DOMINACIJU Potvrđena je dominacija - odbojkašice Luke Bar savladale su Rudar 3:0 (25:17, 25:20, 25:16) i sa 3:0 u seriji odbranile titulu prvaka Crne Gore. Izabranice Vladimira Milačića su tako prvenstvo završile bez poraza, sa 23 pobjede uz samo dva izgubljena seta. “Drago mi je što smo finale okončali bez izgubljenog seta i čestitam mojim igračicama na svemu što su pružile u finalnoj seriji. Zasluženo smo osvojili titulu, a pokazali smo kvalitet i homogenost, svojstvenu velikim ekipama”, rekao je Milačić nakon meča. A.K.

titula prvaka Crne Gore osvojila je Luka Bar

TIP 1

DANA 2

Everton - Bornmut

Kvota 2,00

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

ŽRIJEB ZA OLIMPIJSKE IGRE TEŠKA GRUPA ZA NAŠE RUKOMETAŠICE

Lavice čeka pakao u Riju, ali...

Tri prvoplasirane ekipe sa Olimpijskih igara u Londonu (Norveška, Crna Gora i Španija), super opasna Rumunija sa Kristinom Neagu (treća na posljedjem SP) i na kraju Brazil, koji je kao domaćin imao pravo da bira koju će grupu, a izabrao je baš ovu. Nema sumnje da “lavice” čeka paklena grupa na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru. “Brazil je definitivno pametno razmišljao kad je birao grupu”, rekla je Milena Raičević za DN. “Zašto? Jer se kasnije ukršta (na papiru) sa lakšom grupom i

MILENA RAIČEVIĆ: Brazil je definitivno pametno razmišljao kad je birao grupu

samim tim malo lakšim protivnicima” O samoj grupi A? “Jeste mnogo teža , ali nećemo sigurno razmišljati o tome. Olimpijske igre su prije svega, srećni smo što smo na njima, a cilj nam je da u svakoj utakmici damo svoj maksimum. Imamo vremema da se spremimo najbolje što možemo. Ne obećavamo nista, sve ćemo znati kada počnu utakmice”. GRUPA A: Norveška, Rumunija, Crna Gora, Brazil, Španija, Angola. GRUPA B: Holandija, Rusija, Švedska, Francuska, Argentina, J. Koreja. K.B.

U PONEDJELJAK 19.30H DRUGI MEČ FINALA PLEJ OFA ERSTE LIGE

ĆALIĆ: ZAUSTAVITI ALEKSU ILIĆ: MOŽEMO MNOGO BOLJE

⌦ Alen Kasmić Baš kao i što se očekivalo, prvi meč finalne serije bio je neizvjestan do samog kraja i sigurno nas očekuje nikad uzbudljivija završnica crnogorskog šampionata - košarkaši Mornara u ponedjeljak (19.30h) dočekuju Budućnost Voli u drugom meču finala plej-ofa. Ekipa Đorđija Pavićevića je odigrala odličan meč. Tokom većine meča imali su odgovor na sve što su “plavi” uradili, ali u odlučujućim trenucima su pali i posljednja četiri minuta nijesu dali koš. “Ostaje žal zbog prve utakmice. Mislim da smo sami sebe porazili, ali vremena za tugovanje nema”, ističe Marko Ćalić. “Moramo više pažnje obraćati na Džulijusa Dženkinsa. Takođe, Aleksinu (Aleksa Ilić, prim. aut) želju trebamo anulirati agresivnom odbranom.” Baš kao i u finalu Kupa, još jednom ste odigrali egal utakmicu protiv favorita. “Vidjelo se da možemo da igramo protiv njih, a u Baru od prvog minuta moramo nametnuti naš stil, bez padova”, poručuje iskusni Ća-

lić i otkriva prednost svoje ekipe ako serija “ode” u četiri ili pet mečeva. “Imamo dužu klupu od Budućnosti, a i mladi igrač može biti prevaga”, zaključio je Marko Ćalić. Odigrao je još jedan odličan meč, imao je nekoliko atraktivnih zakucavanja, a duel je završio sa 19 poena Aleksa Ilić u “Topolici” očekuje još težu utakmicu. “Nekako smo uspjeli da prelomimo, u napadu nijesmo bili dovoljno dobri, dosta smo promašivali”, prisjetio se Aleksa sudara u “Morači”. “U Baru nas očekuje još teži zadatak.” Jesi li zadovoljan svojom partijom? “I jesam i nijesam. Možemo mnogo bolje”, jasna je poruka talentovanog košarkaša. Lamont Džouns i Balša Radunović su vam zadavali mnogo problema, da li je glavni cilj njih zaustaviti? “Apsolutno. Imaju te čudne rotacije, sa četvorkom igraju pik. Džouns je odličan individualac, ali sigurno ćemo naći način da ih zaustavimo”, poentirao je Aleka Ilić.

MARKO ĆALIĆ Vidjelo se da možemo da igramo protiv njih, a u Baru od prvog minuta moramo nametnuti naš stil, bez padova

ALEKSA ILIĆ Nekako smo uspjeli da prelomimo, u napadu nijesmo bili dovoljno dobri, dosta smo promašivali. U Baru nas očekuje još teži zadatak.

JADRAN CARINE PROTIV BARSELONETE

Barsa želi F6, a mi da je namučimo

Zvezda juri 2:0, Mega ispravlja greške

Da zakomplikujemo stvari Barseloneti: Nikola Moskov

Prije dvije noći viđena je prava drama, a večeras se očekuje isto - Crvena zvezda i Mega Leks (20h) igraju drugi meč finala plej-ofa ABA lige. Ekipa Dejana Radonjića želi da u potpunosti iskoristi prednost domaćeg terena. “Prva pobjeda je bila tek početak. Teško je igrati protiv njih. U drugoj moramo da budemo još koncentrisaniji, pošto će oni igrati još jače. Ono što je dobro za nas je što ćemo opet igrati na domaćem terenu”, rekao je Marko Simonović. Sa druge strane, Dejan Milojević od svojih izabranika očekuje da isprave greške. “Pokušaćemo da izvučemo pouke i ispravimo greške. Moramo igrati agresivnije u odbrani kako bismo došli do izjednačenja”, ističe Miloje. A.K.

Šampionski šampanjac u Crnoj Gori već je na hlađenju, a prije trećeg duela (vjerovatno i posljednjeg) u finalu našeg plej-ofa protiv Budve, vaterposlite Jadran Carina očekuje još jedan evropski izazov. U Igalo stiže jedna od najjačih ekipa u posljednje dvije godine, španska Barseloneta. Meč 9. kola Lige šampiona igra se večeras (subota) od 19 sati. Mladi tim Jadrana davno je izgubio šanse za narednu rundu, ali zato Katalonci jure pobjedu za plasman na fajnal-siks. “Rezultatski meč nije bitan, ali sigurno ćemo dati sve od sebe da namučimo Barselonetu koja se bori za fajnal-siks”, poručio je

GRUPA A Subota 16.00h Olimpijakos - Špandau 19.00h Jadran C - Barseloneta 19.30h Eger - Primorje 1. Olimpijakos 2. Eger 3. Barseloneta 4. Primorje 5. Špandau 6. Jadran HN

8 8 8 8 8 8

5 4 3 3 0 0

3 3 3 2 4 3

0 1 2 3 4 5

18 15 12 11 4 3

Jadranov talentovani vaterpolista Nikola Moskov. Da li više mislite na Barselonetu ili na meč sa Budvom - 3. maja? “Najvažnije nam je da titula ostane na Škveru, ali s obzirom da smo pokazali dobre partije u prva dva meča nema čega da se bojimo”, jasan je Moskov. K.B.

Tri trke u novoj sezoni, tri pobjede za istog čovjeka! Niko Rozberg (računajući i prošlu sezonu vezao šest trijumfa zaredom) klasa je za sebe u novom šampionatu Formule 1, a čini se da bi slična priča mogla da se gleda i ovog vikenda u Sočiju. Velika nagrada Rusije vozi se u nedjelju od 14 sati, Niko je na treninzima poka-

zao klasu, ali aktuelni šampion Luis Hamilton ne gubi nadu. “Njegovu prednost ne shvatam olako, mislim da je to velika stvar. To je 36 bodova - mnogo bodova. Znam da me čeka veliki posao, ali već sam tokom karijere uspijevao da nadoknadim zaostatak u šampionatu”, poručuje Hamiton. K.B.

NAJVEĆI IZBOR IGARA - LIGA - SPORTOVA NAJBOLJE KVOTE - NAJVEĆI BONUSI SIGURAN DOBITAK - NAJBRŽA ISPLATA

Bosna se vratila u elitu

VN RUSIJE, NEDJELJA 14.00H

Rozberg nišani i Soči

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Ekspresan povratak u prvu ligu! Bivši prvak Evrope, Bosna, je u finalu plej-ofa A lige savladala Lukavac (89:71) i sa 2:0 u seriji se vratila u najelitniji rang košarke u Bosni i Hercegovini. Popularni “studenti” su odlično otvorili meč, poveli su 12:0 i prednost su čuvali do samog kraja duela. Sarajevsku ekipu je do trijumfa vodio Strahinja Dragičević sa 34 poena, dok je Mirza Ahmetbešić ubacio 16. A.K.

HERCEGOVAČKA 1 Radno vrijeme: 10:00h - 23:00h

BULEVAR PERA ĆETKOVIĆA 19

Radno vrijeme: 09:00h - 23:00h

USKORO! USKORO! USKORO! USKORO!

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Da bi ponudio raznolikost stiova i tehni-

ka, Međunarodni oilimpijski komitet jeplanetu Metak iz Baltimora zadivio uključio nekoliko dizajnera da kreiraju poster za Olimpijske igre u Sidneju. Odrađeno je 50 vrsta postera, a kao idealno rješenje izabrano je ostvarenje prikazano u sljedeće četiri kategorije: Školski rad, Amblemi Sidnej 2000, Maskote, Posteri.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

XXVII

Olimpijske igre u slikama

PLIVANJE Domaća sedamnaestogodišnja nada Jan Torp osvojio je tri zlatne i dvije srebrne medalje i bio jedan od junaka Igara

Sidnej

AUSTRALIJA 15. septembar 1. oktobar

2000.

FUDBAL U finalu turnira za dame Norvežanka Marijane Petersen dobila je duel sa Miom Ham iz SAD - na kraju je bilo 3:2 za Skandinavke

SPORT

Foto:

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

JOŠ 97 DANA

ODBOJKA

Ekipa za sva vremena: Plavi majstori na pobjedničkom postolju, iznad srebrnih Rusa i bronzanih Italijana

BROJ DRŽAVA UČESNICA

197 BROJ SPORTISTA

10.651 BROJ SPORTOVA

ATLETIKA Amerikanac Majkl Džonson odbranio je titulu na 400 metara, a onda se povrijedio tokom njegove omiljene discipline na 200 metara

28 37 93

NAJVIŠE ZLATNIH MEDALJA SAD

NAJVIŠE MEDALJA UKUPNO SAD

KAJAK

Njemica Birgit Fišer sa dva zlata je postala prva žena koja je osvajala olimpijske medalje u razmaku od 20 godina

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

SPORTSKI EKRAN SUBOTA RTCG 2 18.50hJadran - Barseloneta, vaterpolo

SPORTKLUB 1 11.00hF1 Rusija trening 3, moto sport 14.00hF1 Rusija kvalifikacije, moto sport 16.00hSosijedad - Real Madrid, fudbal 18.30hArsenal - Norič, fudbal 20.30hBetis - Barselona, fudbal 02.30hSan Antonio - Oklahoma, košarka

SPORTKLUB 2 13.30h ATP Minhen, tenis 18.15hAtletiko Madrid - Rajo Valjekano, fudbal

SPORTKLUB 3 13.30hBolton - Hal, fudbal 16.00hNjukasl - Kristal Palas, fudbal 18.30hLokomotiva - Spartak, fudbal 20.30hAdemar Leon - La Rioha, rukomet 22.05hGranada - Las Palmas, fudbal

ARENASPORT 1 15.00hRaj Nekar Leven - Flensburg, rukomet 17.00hSent Etijen - Tuluz, fudbal 20.00hCrvena zvezda - Mega Leks, košarka

ARENASPORT 2 14.00h Nant - Nica, fudbal 16.15hNortempton - Bat, ragbi 18.30hBarselona - Kil, rukomet 21.00hNjujork - Tampa Bej, hokej

ARENASPORT 3 15.00hZagreb - Slaven, fudbal 19.00hDinamo - Istra, fudbal 21.00hLion - Ažaksjo, fudbal 23.00hArgentinska liga, fudbal

ARENASPORT 4 18.00hUdineze - Torino, fudbal 20.45hKijevo - Fiorentina, fudbal

ARENASPORT 5 17.30hVesprem - Vardar, rukomet 19.00hMonako - Gengam, fudbal

EUROSPORT 11.00h SP Šefild, snuker 15.30h SP Šefild, snuker

EUROSPORT 2 12.30hTur oko Turske, biciklizam 15.30hBajern Minhen - Borusija M, fudbal 18.30hB. Leverkuzen - Herta, fudbal 22.00hSijetl - Kolumbus, fudbal

NEDJELJA SPORTKLUB 1 12.00hAtletik Bilbao - Selta, fudbal 14.00hF1 Rusija trka, moto sport 17.30hSautempton - Mančester siti, fudbal 20.30hValensija - Viljareal, fudbal

SPORTKLUB 2 12.00h WTA Madrid, tenis 13.30hATP Minhen, WTA Madrid, tenis 15.30h WTA Madrid, tenis 21.30hNBA plej-of, košarka

SPORTKLUB 3 13.00hSvonsi - Liverpul, fudbal 15.05hMančester junajted - Lester, fudbal 18.30hŠahtjor - Dinamo Kijev, fudbal 21.30hMadeira - Akademika, fudbal

ARENASPORT 1 12.30hMursija - Valensija, košarka 15.00hBundes Kup finale, rukomet 17.00hPSŽ - Zagreb, rukomet 21.00hAudaks - Santos, fudbal

PONEDJELJAK RTCG 2 12.05h ATP Madrid, tenis 20.45h ATP Madrid, tenis

SPORTKLUB 1 12.00hWTA Madrid, ATP Madrid, tenis

SPORTKLUB 2 12.00hWTA Madrid, ATP Madrid, tenis 21.00hČelsi - Totenhem, fudbal

SPORTKLUB 3 15.00hZenit - CSKA, fudbal 17.45hBarnli - KPR, fudbal 20.30hMalaga - Levante, fudbal

EUROSPORT 2 18.30hKarlsrue - Sandhauzen, fudbal 20.30hVerder - Štutgart, fudbal

NE PROPUSTITE Subota

ARENASPORT 2

Drugi meč u dvorani “Aleksandar Nikolić”. Crvena zvezda Mega Leks Arenasport 1, 20h

15.00hSasuolo - Verona, fudbal 18.00hBilbao - Barselona, košarka 21.00hSent Luis - Dalas, hokej 23.30hFortalesa finale, odbojka na pijesku (ž)

ARENASPORT 3 15.00hOsijek - Zadar, fudbal 17.00hAnže - Marsej, fudbal 19.00hRijeka - Split, fudbal 23.00hArgentinska liga, fudbal

ARENASPORT 4 12.30hJuventus - Karpi, fudbal 15.00hMilan - Frozinone, fudbal 18.00hKlub Briž - Genk, fudbal 20.45hLacio - Inter, fudbal

ARENASPORT 5 15.00hAnderleht - Gent, fudbal 17.00hFortalesa finale, odbojka na pijesku (m) 18.00hFortalesa finale, odbojka na pijesku (ž) 19.00hTeplice - Sparta Prag, fudbal

EUROSPORT 14.00hTrka oko Turske, biciklizam 15.00h SP Šefild, snuker 20.00h SP Šefild, snuker

EUROSPORT 2 21.45hPortland - Toronto, fudbal

Nedjelja Veliki derbi na Old Trafordu - ukoliko “lisice” pobijede osvojiće istorijsku titulu Mančester junajted - Lester Sportklub 3, 15.05h

Ponedjeljak Još jedan derbi Premijer lige Čelsi - Totenhem Sportklub 2, 21h

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

D Š 41 AN

XVI EVROPSKO PRVENSTVO

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) DA LI STE ZNALI?

Rud Gulit podiže titulu šampiona Evrope u Minhenu

Da je Euro u Zapadnoj Njemačkoj ukupno sa tribina posmatralo 849.844 gledalaca, što je tada bio novi rekord.

IDEALNI TIM EURA Van Brukelen - Bergomi, Kuman, Rajkard, Maldini - Đanini, Mateus, Voters - Gulit, Viali, Van Basten

OSMO EVROPSKO PRVENSTVO ODRŽANO U ZAPADNOJ NJEMAČKOJ 1988. GODINE

Procvat lala i ples labuda

U zemlji (do tada) dvostrukog šampiona Evrope ispisano je osmo poglavlje evropskih prvenstava. Njemačka je od 10. do 25. juna ugostila prestižni turnir u Minhenu, Gelzenkirhenu, Hamburgu, Frankfurtu, Dizeldorfu, Hanoveru, Štutgartu i Kelnu. Najposjećeniji Euro u to vrijeme donio je neke istorijske utakmice, iz kojih se Holandija dokopala besmrtnosti. Ali, krenimo od početka. U grupi A Zapadna Njemačka i Italija (po pet bodova) završile su ispred Španije (2) i Danske (0), dok su u drugoj SSSR (5) i Holandija (4) izborile polufinale ispred Republike Irske (3) i Engleske, koja nije osvojila nijedan bod. I onda je krenulo ono pravo. Tog 21. juna u Hamburgu, pred 56.115 gledalaca, domaćin je u bespoštednom ratu poveo protiv Holandije preko Lotara Mateusa u 55. iz

OD ČETIRI FINALA EURA IZGUBIO JE SSSR I TIME NALIJEPIO ETIKETU “GUBITNIKA”. penala, ali je Ronald Kuma izjednačio iz diskutabilnog jedanaesterca u 74, a nevjerovatni Marko van Basten u 88. minutu iz klizećeg pokušaja poslao loptu u suprotni ugao i bacio njemačku naciju na koljena, a svojoj prostrujao krv u žilama. Dan kasnije Sovjeti su odradili Italiju u Štutgartu (2:0) golovima Henadija Lutovčenka u 58. i Olega Protasova u 62. minutu, pred očima 61.606 navijača, čime su potpisali svoje četvrto finale evropskih

prvenstava. Međutim, na “Olimpijaštadionu” u Minhenu 25. juna došlo je “pet narandžastih minuta”. Sovjeti su u grupi slavili (1:0), pa je to bila, na neki način i repriza, a ispostavilo se osveta “lala”. Prvo je u 32. Rud Gulit, nakon asistencije Van Bastena, glavom zakucao “bubamaru” u mrežu Rinata Dasajeva, a sastav Rinusa Mihelsa čekirao pobjedu u 54. minutu. Duga dijagonala s lijeve na desnu stranu stigla je do “la-

34 POGOTKA POSTIGNUTA SU NA 15 UTAKMICA U ZAPADNOJ NJEMAČKOJ (2.27 PO MEČU)

GOLOVA POSTIGAO JE NA EURU MARKO VAN BASTEN, “ZLATNA KOPAČKA” PRVENSTVA. buda iz Utrehta”, koji je iz “mrtvog ugla” uhvatio volej iz prve (2:0) i probio mrežu za bajkovitu titulu i jedan od najljepših golova ne samo na Eurima, već i u istoriji fudbalske igre. “Sjećanja za sva vremena i taj predivni gol koji je negdje obilježio moju karijeru. Zanimljivo, malo je nedostajalo da ni ne odem na Euro, ali je Johan Krojf bio presudan u odluci da ipak zaigram”, otkrio je jedne prilike fantastični Van Basten.

Tri gola Englezima, odnosno po jedan Njemcima i Sovjetima potpisao je sjajni Marko van Basten, prvi strijelac prvenstva

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

Evropski vikend PREMIJER LIGA (36. KOLO)

SUBOTA 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 18.30h

Votford - Aston Vila Everton - Bornmut Njukasl junajted - Kristal Palas Stouk siti - Sanderlend Vest Bromvič Albion - Vest Hem junajted Arsenal - Norič siti

NEDJELJA 13.00h 15.05h 17.30h

Svonsi siti - Liverpul Mančester junajted - Lester siti Sautempton - Mančester siti

PONEDJELJAK 21.00h

Lester je spreman za istorijsku titulu

VIKEND REZERVISAN ZA SLAVLJA ŠIROM EVROPE

Lisice, zgrabite je! ⌦ Aleksandar Popović

či cijelog svijeta zure u “Old Traford” i čekaju potpis na najveću senzaciju u istoriji klupskog fudbala. Lester gostuje Junajtedu i pobjedom postaje šampion Engleske!

Tačno na Praznik rada, 1. maja, nestvarne “lisice” imaju priliku da osvoje prvu titulu u Premijer ligi dva kola prije kraja! Bajkoviti sastav Klaudija Ranijerija mora da pokori “Teatar snova” ili da Totenhem u ponedjeljak izgubi u dvorištu Čelsija. Međutim, Rijad Marez i društvo žele sve sad i odmah. “Atmosfera u gradu je neopisiva, zaista. Ljudi žive san i znaju da smo stigli nadomak njega. Međutim, i dalje razmišljamo trezveno. Čeka nas teška utakmica protiv Junajteda, prema kojem imamo ogromno poštovanje, ali... Stižemo sa istim, pobjedničkim mentalitetom! Jednostavno, kao u holivudskom filmu - želimo srećan kraj!”, jasan je Ranijeri.

■ PIRINEJSKA DRAMA

Pari Sen Žermen u Francuskoj i Juventus u Italiji odbranili su prijesto. A, tri kola prije kraja u Primeri se nastavlja trka utroje između vodeće Barselone (82), Atle-

tiko Madrida (82) i Real Madrida (81). Aktuelni šampion i lider gostuje Betisu, od kojeg nije izgubio u prvenstvu od 2008. “Kolčonerosi” i Stefan Savić, polufinalisti Lige šampiona, čekaju Rajo Valjekano, koji pobjedu pod zidinama “Visente Kalderona” nijesu slavili od 1999, dok “merengese” čeka pakleni zadatak u San Sebastijanu, gdje su prošle sezone izgubili 4:2 od Real Sosijedada.

■ BAJERN, ZVEZDA, DINAMO...

18 Bajern će u slučaju pobjede nad Borusijom Men-

GODINA PROŠLO JE OD POSLJEDNJE POBJEDE LESTERA NA “OLD TRAFORDU”.

POSLJEDNJIH UTAKMICA LESTER NE ZNA ZA PORAZ U PREMIJER LIGI (SEDAM POBJEDA I DVA REMIJA). hengladbah obezbijediti rekordnu 26. titulu šampiona Njemačke, a u sličnoj situaciji su Crvena zvezda, zagrebački Dinamo, Seltik... Ukoliko sastav Miodraga Grofa Božovića savlada Voždovac u gostima, a Čukarički izgubi od Vojvodine, biće gotovo. Isto važi i za sastav sa Maksimira (pobjeda nad Istrom i poraz Rijeke od Splita značili bi titulu), dok će u škotskoj ligi Seltik protiv Hartsa moći da čekira prvenstveni trofej. U Holandiji Ajaks i PSV dijele prvo mjesto sa po 78 bodova dva kola prije kraja. U Turskoj Bešiktaš četiri koraka do finiša ima tri boda više od Fenerbahčea, a u Portugalu Benfika hita ka cilju jer ima dva boda više od Sportinga tri kola prije kraja.

SUBOTA 16.00h 18.15h 20.30h 22.05h

Čelsi - Totenhem Hotspur

PRIMERA (36. KOLO) Real Sosijedad - Real Madrid Atletiko Madrid - Rajo Valjekano Real Betis - Barselona Granada - Las Palmas

NEDJELJA 12.00h 16.00h 18.15h 20.30h

Atletik Bilbao - Selta Vigo Espanjol - Sevilja Deportivo La Korunja - Hetafe Valensija - Viljareal

PONEDJELJAK 20.30h SUBOTA 18.00h 20.45h

Malaga - Levante

SERIJA A (36. KOLO) Udineze - Torino Kijevo - Fiorentina

NEDJELJA 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 20.45h

Juventus - Karpi Empoli - Bolonja Milan - Frozinone Sasuolo - Verona Palermo - Sampdorija Lacio - Inter

PONEDJELJAK 19.00h 21.00h

Đenova - Roma Napoli - Atalanta

BUNDESLIGA (32. KOLO)

SUBOTA 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 18.30h

Bajern Minhen - Borusija Menhengladbah Borusija Dortmund - Volfsburg Hanover 96 - Šalke 04 Hofenhajm - Ingolštad Majnc 05 - Hamburger Darmštad 98 - Ajntraht Frankfurt Bajer 04 Leverkuzen - Herta Berlin

PONEDJELJAK 20.15h SUBOTA 14.00h 17.00h 19.00h 19.00h 19.00h 19.00h 19.00h 21.00h

Verder Bremen - Štutgart

LIGA 1 (36. KOLO)

NEDJELJA 17.00h

NE PROPUSTITE

Nant - Nica Sent-Etjen - Tuluz Monako - Gengam Troa - Bordo Lorijen - Lil Kaen - Bastija Stad Rems - Monpelje Olimpik Lion - Gazelek Ažaksjo Anže - Olimpik Marselj

Priredio: A. Popović

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

SUBOTA DONOSI 28. KOLO TELEKOM 1.CFL LIDER JA MLADOST Radulović Đurišić Lakić Radulović Pejović Raičević Petričević Novović Muhović Šćepanović Vuković Trener: Nikola Rakojević

DEČIĆ Perović Padović Mihailović Dedić Tuzović Božanović Đukić I. Camaj Ljuljđuraj Lazarević Pepić Trener: Viktor Trenevski

NIKO NE MOŽE DA NA

Siguran da istorijska titula stiže na Stari aerodrom: Marko Šćepanović slavi jedan od 16 golova ove sezone

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Početak: subota, 16.30. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), D. Pajović (Cetinje). Delegat: Miodrag Božović.

BUDUĆNOST

BOKELJ

Ljuljanović Raspopović Pajović Vukčević Radunović Raičković Hočko Pejaković Vušurović Burzanović Đalović

Mijatović Mladenović Todorović Petrović Čelebić Zlatičanin Šćekić Macanović Bogdanović Đenić Nikezić

Trener: Miodrag Vukotić

Trener: Slobodan Drašković

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Početak: subota, 18.30. Sudija: R. Pajović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), D. Mrgunović (Podgorica). Delegat: Dragan Gorović.

RUDAR Radanović Reljić Živković Alić Nestorović Sopo Vlahović Božović Jovanović Ivanović Marković

SUTJESKA Ličina Radulović Šofranac N. Nikolić Stijepović J. Nikolić Stefanović Vuković Grbović Zarubica Kordić

Trener: Trener: Srđan Aleksandar Bajić Nedović PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: subota, 16.30. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: N. Radulović (Podgorica), M. Paunović (Berane). Delegat: Željko Džarić.

⌦ Uroš Radulović

lupko se odmotava, a poslije 28. etape mogli bismo da dobijemo rasplet - “romantičari” imaju mnogo lakši zadatak od svojih pratilaca pošto dočekuju Dečić, dok Budućnost igra sa Bokeljom, a Rudar sa Sutjeskom... Tuzani jesu bili najprijatnije iznenađenje u prvom dijelu sezone, ali sada su samo blijeda sjenka te ekipe - to će pokušati da iskoristi Mladost, koja kod kuće liječi rane koje dobija na gostovanjima. Šest utakmica na strani - tri remija, tri poraza... “Očekujem trijumf, jer samo tako možemo do istorijske titule”, rekao nam je najbolji strijelac “crvenih” Marko Šćepanović pred utakmicu sa Dečićem (subota, 16.30). Iskusni ofanzivac tvrdi da ekipu nije “zatalasao” poraz od Grblja (2:0), nakon kojeg su Budućnost i Rudar prišli na (ne)dostižnih “+7”. “Pritisak nije toliki koliko je nestrpljenje i iščekivanje titule, jer dovoljno smo iskusni da

ne podlegnemo. Iskreno, mislim da titulu niko ne može da nam ugrozi”, jasan je 33-godišnji kreativac.

■ PLAVI O POBJEDI, BOKELJ O EVROPI...

Podgoricu je okovao fudbalski dan - poslije okršaja na Starom aerodromu, publika može da se preseli na stadion pod Goricom, Budućnosti dočekuje Bokelj od 18.30 časova. I Podgoričani i Kotorani igraju dobar fudbal, s tim što su se “plavi” plasirali u finale Kupa (2. jun), dok “bokelji” nijesu uspjeli... “Nebitno ko nam je protivnik, idemo na pobjedu. Nadam se da ćemo napadačkom igrom, kao što je bio slučaj u prethodnim

Borba za opstanak Sva tri meča donjeg dijela tabele su od velikog značaja, ali najviše bode oči okršaj u Golubovcima - prvi šampion Crne Gore i osvajač Kupa iz 2014. godine se bore za život u eliti... “Moramo da idemo na pobjedu, pred nama je možda meč sezone”, rekao je napadač “vukova” Darko Bjedov, na čije se riječi nadovezao Balša Radović... “Nalazimo se u opasnoj smo zoni, moramo da budemo maksimalno angažovani do kraja sezone. Napadamo dobar rezultat”, poručio je ofanzivac Cetinjana. duelima, doći do pobjede”, riječi su golmana Damira Ljuljanovića, koji je priznao da jednim okom gledaju ka vrhu tabele... “Mislimo, ali ne uzbuđujemo se oko titule. Gledamo sebe, imamo cilj da pobijedimo na

svakom meču do kraja sezone.” Četvrto mjesto sada definitivno donosi Evropu - Bokelj će pokušati da sačuva veliku prednost u odnosu na Sutjesku i tako kruniše istorijsku sezonu. “Svjesni smo da Budućnost igra dobro u posljednje vrijeme, ali naše šanse su kontre i polukontre, koje radimo dosta dobro. Nadam se da ćemo imati prostora. Želimo da se plasiramo u Evropu”, rekao je zahvalni defanzivni vezista Kotorana Miroslav Zlatičanin.

■ RUDARI SE

NIJESU PREDALI

I duel u Pljevljima privlači dosta pažnje - Rudar čeka poljuljanu Sutjesku, sa kojom se sreo četiri puta u sezoni i uvijek je izlazio kao pobjednik... “Sutjesku smo savladali svaki put, ali nije to ista ekipa. Neće biti lako, tako da moramo da damo sve od sebe za pobjedu”, rekao je Draško Božović, poručivši da se aktuelni šampion još nije opro-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 30. 4, 1. 5. I 2. 5. 2016.

ASNO I GLASNO PORUČUJE:

AS UGROZI

11 POBJEDA KOD KUĆE JE VEZALA MLADOST - ROMANTIČARI NA POSLJEDNJIH SEDAM UTAKMICA KOD KUĆE NIJESU PRIMILI GOL

100. POBJEDU U ISTORIJI CRNOGORSKOG ELITNOG ŠAMPIONATA ĆE JURITI PETROVAC PROTIV GRBLJA

Telekom 1. CFL 1. Mladost