Izdanje 19-20. april 2014. by Dnevne Novine

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. BROJ 820/ GODINA III

● 15

ALARMANTNO DR CRNOGORAC OTKRIVA DA KARCINOM SVE VIŠE RAZARA CRNOGORCE

Raste broj oboljelih od raka crijeva MANS ISTRAŽUJE IZBORE U MOJKOVCU Milovac

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

mjeseci trebalo je da službenici Montenegro erlajnza koriste kancelariju u Moskvi iz koje su iseljeni

TRAGEDIJA U KARABUŠKOM POLJU ● 11

Jedna osoba stradala, četiri u teškom stanju

KOMPJUTERSKE PREVARE ● 10-11

Lažne banke Manjim na crnogorskim naknadama vebsajtovima

do glasova privatnika

Tvrdnje MANS-a notorna izmišljotina RUKOMET ● 27

Medojević

Plave se sadaddas asd zagrijavaju za Budimpeštu

BOMBA U “BJANKI” ● 12

Defanzivna Sokolovi porušila toalet, sredili Andoru vlasnici u svađi FUDBAL ● 28

2 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

●NEZVANIČNO

Kakav si?

Kad se sjetim mene kao malog pionira. Da je drugu Titu da ustane i sve ovo vidi.

E’o može, ti bratski.

Sluša li mene iko ođe ?

● SADRŽAJ ARAM SARGYSAN

ZLATKO VUJOVIĆ

Fokus su birači SDP i Pozitivne Politički analitičar Zlatko Vujović poručio je u izjavi za VN da je odustajanje Demokratske partije socijalista od koalicije sa Narodnom strankom znak da su u najjačoj crnogorskoj partiji procijenili da bi im ta koalicija više odnijela nego donijela glasova. Vujović je poručio da bi koalicija sa narodnjacima samo zakomplikovao poziciju DPS sa partnerima na nacionalnom nivou.

Poznato je da Mercedes SLS neće imati direktnog nasljednika već su se u Štutgartu odlučili da napadnu tržište kojim vlada komšija Porše sa legendarnom 911-ticom. Do sada su bile dostupne slike kamufliranih prototipa i informacije dozirane na kašičicu, a sada stižu i prve zvanične informacije. Zvanično je potvrđeno da će se automobil zvati Mercedes AMG GT i najvjerovatnije će biti predstavljen na sajmu u Parizu u oktobru ove godine.

●4

● 42

U finalu ima mjesta i za mene i Sergeja ● 35 HIBAKUŠA

Brod mira u Crnoj Gori BRANISLAV RADULOVIĆ

Zakonom do nezavisnije DRI

●7

Živimo u jednoj filmičnoj zemlji ● 23

Zakon o finansiranju političkih partija, čiji je autor MANS, a koji su u parlamentu progurale opozicione stranke i SDP, suštinski je paralisao sistem i uveo instuticionalnu krizu jer se i dalje ne zna ko tumači zakon - Vlada, Skupština ili Državna izborna komisija. Od odgovornosti bježe svi, a isto tako negiraju da odredbe ovog zakona, ukoliko ih Ustavni sud nakon izbora proglasi neustavnim, na bilo koji način mogu uticati na predstojeće lokalne izbore.

●5

●9

NEDJELJA, 20.4.2014.

Pretežno oblačno, povremeno kiša. Ujutru, u višim planinskim predjelima na sjeveru susnježica i snijeg, a krajem dana i tokom noći na jugu pljuskovi i grmljavina.

05:53 19:31

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno oblačno, povremeno kiša, intenzivnija tokom prvog dijela dana.

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar u skretanju na jugoistočni, u pojačanju, popodne mjestimično umjeren do jak.

10 10 12 11 10 6 3 2 4 5

15 15 16 16 15 11 10 6 12 14

05:52 19:32

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

Izbori će biti legalni

Većim odricanjem do dvije penzije

SUBOTA, 19.4.2014 .

JADRAN:

● 42

NEUSTAVNI ZAKON?

DOBROVOLJNI FONDOVI

IVAN MARINOVIĆ

Meteo

● 17

Za autosalon u Pekingu, Volkswagen je pripremio nekoliko noviteta, a jedan od najbažnijih sigurno je modernizovani Touareg. Luksuzni nemački SUV dolazi nam sa modernizovanim dizajnom, bogatijom opremom, kvalitetnijim materijalima u enterijeru, novim bojama karoserije, novim Euro šest motorima. Volkswagen je samo prošle godine prodao 70.000 primjeraka ovog kvalitetnog automobila, a facelift samo treba da poboljša prodajne rezultate.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

12 12 13 12 11 7 4 3 5 6

18 17 19 18 18 13 14 9 15 16

JADRAN:

More talasasto do jače talasasto . Vjetar jugoistočni, umjeren do jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

AKTUELNO 3

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. BOGOJEVIĆ

Nosilac liste koalicije SDP - Pozitivna na izborima u Podgorici Dragan Bogojević rekao je gostujući u autorskoj emisiji “Živa istina” Darka Šukovića da je koalicija koju predvodi jedina velika novina na političkoj sceni Crne Gore, a kad je posrijedi eventualna postizborna koalicija, kaže da je ona jedino moguća sa onima sa kojima dijele zajedničke vrijednosti. “Želimo da gradimo koaliciju ili postizborne saveze sa nekim ko zaista dijeli neke izvorne, zajedničke, vrijednosti – građanska, nezavisna Crna Gora”, rekao je Bogojević. On je istakao da evroatlantske integracije treba da prate sav taj sklop koji podrazumijeva građansku Crnu Goru. Na pitanje da li je moguće da se u koaliciji osim SDP i Pozitivne nađe još neka partija, Bogojević je naveo da za svaku vrstu takvog ukrupnjavanja ne može da kaže dokle se sa tim stiglo. On je istakao da ne spori da je opozicija zaslužila da pobijedi u Beranama, ali kada je u pitanju način na koji je njihova pobjeda proslav-

ljena u tom gradu, kaže da su mogli da pošalju sasvim drugu poruku. “Da je neko ispred predstavnika opozicionih partija koji su pobijedili u Beranama izašao i rekao ‘ne ovo nije Srbija, ovo su Berane, ovo je Crna Gora’, mislim da bi tim činom, takvim gestom poslali sasvim dru-

gačiju poruku crnogorskoj javnosti. Tim bi pokazali da su oni na fonu onoga što sami pričaju – izgradnja građanskog, multikonfesionalnog i multietničkog društva koje će poštovati sve izvorne vrijednosti ustavnog ustrojstva Crne Gore”, rekao je Bogojević. J.Đ.

LOKALNI IZBORI

Biračko tijelo uvećano

BAR - Iako se predizborna trka u Baru zahuktava, javnosti još nije poznato, ko će biti nosioci lista u tom gradu i koje partije će se koaliciono zbližiti zarad zajedničkih interesa. Prema podacima Opštinske izborne komisije OIK u Baru, na ovim izborima glasačko tijelo je uvećano za čak 2.200 birača. Prema podacima OIK u Baru, za predstojeće Lokalne izbore trenutno je upisano oko 36.400 birača, odnosno oko 2.200 birača više nego na prethodnim izborima održanim 23. maja 2010. godine. “Ova brojka se do zaključenja biračkog spiska 15. maja može neznatno promijeniti. Najviše od 20 do 50 lica”, kazao je Dragan Simović, predsjednik Opštinske izborne komisije. On je najavio da će u budućem sazivu zbog povećanja biračkog spiska barska Skupština brojati jed-

nog odbornika više. “S obzirom da biračko tijelo prelazi brojku od 35.000 dolazi i do povećanja broja odbornika. U novom sazivu će biti 37 odbornika”, objasnio je on. Samim tim, on očekuje i veću izlaznost birača. “Na prethodnim izborima ukupno je glasalo 19.788 birača ili 57,83 odsto, na ovim izborima očekujemo veću izlaznost birača, zbog činjenice da je bilo znatno povećanje biračkog tijela”, istakao je Simović. On je kazao i da će se na ovim izborima pojaviti i veći broj lista. Na prethodnim izborima je učestvovalo šest lista: koalicija DPSSDP, koalicija “Bolji Bar-Bolja Crna Gora” koju je činilo šest partija. Na ovim izborima biće oko desetak lista, a kako saznaju VN, osim Demokratskog fronta, svi ostali će izaći samostalno. Prema riječima Simovića, intere-

santan je i podatak da je uoči ovih izbora grupa građana prijavila listu sa zahtjevom da otvori knjigu birača pod nazivom Lista za Bar, te da je to prvi put ove godine urađeno u Baru. Ova lista još nije potvrđena, a do sada ju je podržalo oko 150 osoba. Da bi bila potvrđena potrebno je da sakupi 287 potpisa ili 0,8 od ukupnog biračkog tijela. Simović je ponovio da se po Zakonu o izboru odbornika i poslanika liste predaju najkasnije do ponoći 30. aprila. “Ova izborna komisija je u stalnom sazivu od 2010. godine, a mandat joj ističe nakon konstituisanja nove Skupštine ako ne dođe do nekih izmjena”, kazao je Simović i dodao da će glasači kao i ranijih godina glasati na 64 biračka mjesta na uobičajenim lokacijama u Baru. A.Lj.

EDITORIJAL

Koalicija samo sa sebi sličnima MILI PRELEVIĆ

zamjenik glavnog i odgovornog urednika

Atomski zdesna

Eksperti smo da napravimo podjele među sobom, ali smo u posljednje vrijeme sasvim dokazali da smo zreli za razne integracije, jer smo podjele prenijeli i na najmoćnije države na svijetu. Žitelji Crne Gore su veoma osjetljivi kada je u pitanju država. Upravo to pitanje izazvalo je i najveće crnogorske podjele. Siguran sam da svi u Crnoj Gori poštuju njenu državnost, ali je vide različito, i to će, očigledno, i ubuduće biti veliki problem. Na pitanju države stvorene su sve one razlike koje svakodnevno primjećujemo i koje nam nanose štetu, htjeli to mi da priznamo ili ne. Uspijevali smo, ne samo da se dijelimo, već i da opstajemo na tim podjelama. Ipak, i te podjele, bile su naše, i kao da smo ih ljubomorno čuvali od drugih. A onda, kao grom iz vedra neba – “Atomski zdesna”. Rasprave o našoj državi prenijele su se na ambasadore najmoćnijih država svijeta SAD i Rusije. Ambasadorka SAD Su Kej Braun je poručila da Rusija treba da poštuje nezavisnost Crne Gore. Odmah je reagovao ruski ambasador u Podgorici Andrej Nestarenko koji je kazao da SAD treba da poštuju nezavisnost naše države. Odmah se, u ovakvim situacijama, stvori nekoliko logičnih nedoumica, a jedna od najupadljivijih je da li ovakav dijalog dvoje ambasadora, i to preko medija, govori da neko ne poštuje nezvisnost Crne Gore? Možda su oboje uvaženih ambasadora dovoljno dugo među nama, da i oni pronađu svoje strane u crnogorskim podjelama? Ambasadori dolaze i odlaze, a mi ostajemo. U Crnoj Gori oni su listopadni, a mi zimzeleni, a naše podjele konstantne. Ali, mi ne možemo uticati na njih. Oni su ti koji kroje sudbine u svijetu, a mi se trudimo i mislimo da krojimo svoju. Očigledno je, međutim, da našu državu vole ljudi iz inostranstva koji dođu da rade kod nas. Počeli su da liče na ljude iz Crne Gore. I dok jedni u sebi govore molitve u stilu “Bože pravde, ti što spase od propasti do sad nas”, drugi na to gledaju sa “sinovi smo tvog stijenja i čuvari tvog poštenja”, i tako nastupaju. A mi smo tu gdje jesmo i s problemima koji su stabilni “kano klisurine”. Ali i u tome ima nekog šarma. I ambasadori su sada kao vlast i opozicija, a mi, kao što smo uvijek do sada i bili. Samo što sada, kada počnemo da pričamo o politici obavezno pitamo: “Za kojeg ambasadora si, časti ti?”

MANS O MF

Prije izbora zaključili 15 ugovora na određeno Ministarstvo finansija zaključilo je u februaru ove godine, odnosno mjesec prije raspisivanja lokalnih izbora u većini crnogorskih gradova, 15 ugovora o privremenom obavljanju poslova na period od četiri mjeseca, pokazuju podaci Istraživačkog centra MANS, koji su dostavljeni agenciji Mina. Ministarstvo finansija za radni angažman od 15. februara do 15. juna, zaključilo je tri ugovora o povremenim poslovima sa osobama koja imaju srednju stručnu spremu, i to za poslove daktilografa, kurira, te za potrebe Direktorata državnog trezora, ali se za ovog zaposlenog ne navodi opis posla. Pored toga, prema podacima istraživačkog centra MANS-

a, sa 12 visokoškolaca zaključeni su ugovori o privremenim poslovima, takođe za period od 15. februara do 15. juna. U svakom od ovih ugovora navodi se da se zaposleni angažuju za potrebe raznih direktorata u Ministarstvu finansija, ali nigdje nijesu precizirani radni zadaci i jasan opis posla. S obzirom na činjenicu da je 12 uposlenih sa fakultetskom diplomom, koji će raditi za plate od 480 eura do 716 eura u bruto iznosu, postoji ogroman prostor za sumnju prema tvrdnjama MANS-a da su sa ovim licima zaključeni nezakoniti ugovori. Podaci MANS-a pokazuju da je Ministarstvo finansija krajem februara zaključilo i tri odvoje-

na ugovora o djelu sa istim licem, i to za prevođenje dokumenata koje je realizovano u decembru i junu 2013. godine. Sa istom osobom u decembru prošle godine zaključena još dva ugovora o djelu po osnovu prevođenja, pa je nejasno da li se radi o stvarnim potrebama ili fiktivnim ugovorima. DRI je ranije ovakva zapošljavanja u državnim organima ocijenila nezakonitim i preporučila Vladinim institucijama da prestanu sa takvom praksom. Međutim, prema tvrdnjama MANS-a preporuka se ne poštuje, već se ugovori o djelu ili povremenim poslovima kontinuirano produžavaju, što je idealan način za političke ucjene zaposlenih u izbornom periodu.

4 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

OCjEnA

DPS se sada fokusira na birače SDP i Pozitivne Politički analitičar Zlatko Vujović poručio je u izjavi za VN da je odustajanje Demokratske partije socijalista od koalicije sa Narodnom strankom znak da su u najjačoj crnogorskoj partiji procijenili da bi im ta koalicija više odnijela nego donijela glasova. Vujović je poručio da bi koalicija sa narodnjacima bila radikalan zaokret koji bi u slučaju neuspjeha nakon izbora samo zakomplikovao poziciju DPS sa partnerima na nacionalnom nivou. “Izbor Slavoljuba Stijepovića je najavio da DPS priličnu pažnju poklanja stvaranju postizborne koalicije, te ozbiljno računa da je teško doći do apsolutne pobjede. I pored toga što će DPS učiniti sve da ne zavisi od postizbornih kombinacija, očigledno je da ozbiljno računaju na scenario postizbornog koaliranja”, rekao je izvršni direktor CEMI-ja. Osim toga, Vujović tvrdi da bi ovaj potez DPS mogao značiti da odustaju od traženja podrške u unionističkom biračkom tijelu i da se fokusiraju na vraćanje poljuljanih pozicija među dijelom procrnogorskog biračkog tijela koje gravitira više SDP-u i Pozitivnoj. “Sa jedne strane im to može omogućiti ako ne pobjedu, onda lakše manevrisanje prilikom pravljenja eventualne postizborne koalicije. I pored svih ovih nagovještaja ne treba zanemariti ponavljanje nekog scenarija kao što se desilo nakon posljednjih

MVPEI

U Ukrajini boravi šest Crnogoraca lokalnih izbora, bilo da uđe neka ‘srpska’ lista u postizbornu koaliciju, bilo da neki odbornici opozicije odluče da promijene dres”, istakao je Vujović. On je, sa druge strane, ocijenio da je neuspjeh NS u Beranama pokazao da je uticaj srpske crkve na izborni proces precijenjen. Vujović je uvjeren da će se poslije neuspješnog eksperimenta sa NS uticaj Mitropolije SPC kako na političke procese, tako i na “prosrpske partije” radikalno smanjiti “Moguće da SPC, odnosno njeni ključni ljudi, imaju uticaj na usmjeravanje određenog broja

glasova od jedne ka drugoj ‘prosrpskoj’ partiji, ali nemaju dovoljno uticaja da usmjere dio tih birača ka DPS. Ni ‘politička reanimacija’ NS, političke strukture koja je faktički prestala da postoji, ne može dati potrebnu zamjenu za nedostajuće glasove. Poslije ovog neuspješnog eksperimenta sa SPC i NS, uticaj SPC na političke procese će se radikalno smanjiti, i to takođe među ‘prosrpskim partija’ jer su pokazali da su spremni da daju prednost finansijskim podsticajima u odnosu na javno proklamovano srpstvo i podršku ovim partijama”, zaključio je Vujović. V.K.

MEdOjEVIĆ

Zadržavanje korumpiranih u institucijama koči reforme

Reforme bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori podrazumijevaju temeljnu lustraciju službi od kompromitovanih kadrova koji su involvirani u kršenja ljudskih prava i saradnju sa mafijom, ocijenio je član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević. On je kazao da lustracija podrazumijeva gubitak posla, ali i pokretanje odgovarajućih istražnih postupaka za korupciju i zloupotrebe u vršenju službenih dužnosti. “S druge strane, zadržavanje ovih korumpiranih kadrova u službama zaustavlja potrebne reforme i direktno doprinosi dodatnom urušavanju i smanjenju efikasno-

sti ovih službi”, naveo je Medojević u izjavi dostavljenoj agenciji Mina. On je ocijenio da stalne smjene rukovodećih kadrova u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, premještaji, vraćanje penzionisanih kadrova, ukazuje na potpuni nedostatak moći Vlade i ministara da upravljaju sistemom i samo su, kako je rekao, posljedica privremene nadmoći jednog nad drugim klanom. “Većina poštenih profesionalaca u službama gube motivaciju za rad, jer uočavaju da se njihove karijere i standard ne mogu ni upoređivati sa korumpiranim kolegama, koje čine moćnu manjinu. Stvara

se atmosfera da se korupcija i kriminal isplate, a da su profesionalizam i poštenje samo prepreka i otežavajuća okolnost za napredak u službi”, rekao je Medojević. On smatra da su neophodne reforme nemoguće bez promjene političkog konteksta, odnosno promjene vlasti. “Zato DF insistira da prioritetne obaveze nove Vlade budu korjenitim reformama u ovom sektoru, sa snažnim akcentom na lustraciju i kadrovsku obnovu. Iz sektora treba odstraniti korumpirane čelnike, koji treba da odgovaraju pred sudovima za zločine koje su počinili”, rekao je Medojević. On je ocijenio da je u sklopu mjera lustracije potrebno otvoriti tajne dosjee i učiniti javnim “monstruozne mehanizme” zloupotrebe ovih službi protiv građana zbog njihove političke i ideološke pripadnosti. “Zloglasni duh UDBE mora jednom za svagda biti protjeran iz Crne Gore. Zloglasni crni kožni mantili, prisluškivanja i doušnici koji građane tretiraju kao prijetnje državi zbog svog mišljenja treba, konačno, 25 godina od pada komunizma da odu u arhive i istoriju”, ocijenio je Medojević. On je rekao da se moraju učiniti dodatni napori da se u službe vrate ljudi koji su je napuštali zbog nepristajanja da rade po nalogu režima suprotno ustavu i zakonima. J.Đ.

Prema podacima kojima raspolaže Ambasada Srbije u Ukrajini, koja u ovoj zemlji zastupa interese Crne Gore u konzularnim poslovima, na teritoriji Ukrajine trenutno boravi šest crnogorskih državljana, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva vanjskih poslova. Ukrajinska vojska pokrenula je prije tri dana “antiterorističke” akcije protiv proruske “narodne milicije” na jugoistoku zemlje. Stanje u ovoj zemlji je napeto, a u epicentru nemira u Mariupolju i Donjecku nalaze se i dva crnogorska državljanina. “Prema podacima kojima raspolaže Ambasada Srbije u Ukrajini, koja u ovoj zemlji zastupa naše

interese u konzularnim poslovima, na teritoriji Ukrajine trenutno boravi šest crnogorskih državljana. Od njih na području jugoistočne Ukrajine, gdje je sada epicenter nemira u Mariupolju i Donjecku, nalaze se dva. Ambasada nema saznanja da su naši državljani povrijeđeni u nemirima na istoku Ukrajine”, istakli su za CdM iz MVPEI. Ambasada Srbije u Kijevu u stalnom je kontaktu sa našim državljanima koji borave u Ukrajini. “Ambasada Republike Srbije u Ukrajini ostaje otvorena za pružanje podrške i pomoći našim državljanima koji borave u ovoj zemlji”, naglasili su u MVPEI.

LOKALnI IZBORI U gUsInjU

Počelo podnošenje izbornih lista Podnošenje izbornih lista za lokalne izbore u Gusinju počelo je juče. Podnošenje izbornih lista za lokalne izbore u ostalim opštinama u kojima će 25. maja biti održani lokalni izbori počelo je 13. aprila. Poslanici su OIK Gusinje imenovali u ponedjeljak zbog čega izborne radnje u tom gradu kasne 25 dana. Predsjednik OIK Gusinje Hasim Radončić kazao je da je juče počelo podnošenje izbornih lista i ostale predizborne aktivnosti u tom gradu. “Mi ćemo sprovesti sve aktivnosti koje će u Gusinju trajati pet dana duže nego u drugim opštinama, do petog maja. To je odluka Zako-

nodavnog odbora”, kazao je Radončić za portal CDT, a prenosi Mina. On je objasnio da još nije podnijet zahtjev za dodjelu obezbjeđivanje sredstava za sprovođenje izbora u Gusinju, te da bi Vlada o tome mogla da odlučuje na narednoj sjednici. Slična situacija bila je i prilikom održavanja izbora u Petnjici. Nova opština je tada za sprovođenje lokalnih izbora iz državnog budžeta dobila 26.490 eura. Prije toga predsjednik OIK Petnjica je Ministarstvu finansija dostavio specifikaciju ukupnih troškova za sprovođenje izbora, na osnovu koje su obezbijeđena sredstva iz budžeta.

MARKOVIĆ U AMERICI

Podrška Vlade SAD Vlada Sjedinjenih Američkih Država pruža značajnu podršku Crnoj Gori na planu ostvarivanja ključnih ciljeva u oblasti vladavine prava, koji su neophodni za svako demokratsko, prosperitetno i slobodno društvo, izjavio je juče potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković tokom sastanka sa pomoćnikom vrhovnog državnog tužioca Brusom Svortsom i zamjenikom direktora Maršal službe u Ministarstvu pravde SAD Dejvidom Harlovom. Marković je, kako je saopšteno, in-

formisao sagovornike o napretku koji je Crna Gora ostvarila na putu ka članstvu u EU i NATO, kao i o reformama u pravosuđu, sektoru bezbjednosti i u oblasti poštovanja i zaštite ljudskih prava. Tokom sastanka je bilo riječi i o važnosti policijsko-tužilačke saradnje kako na regionalnom, tako i na međunarodnom nivou. “Sporazumi o saradnji su ključni mehanizam za uspješno vođenje policijskih operacija i zajedničkih istraga”, istakao je Marković.

AKTUELNO 5

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. legalnost

Neustavnost Zakona ne može uticati na izbore

Ukoliko Zakon o finansiranju partija bude proglašen neustavnim to neće uticati na legalnost nastupajućih izbora, tvrde političari

Jovana Đurišić

akon o finansiranju političkih partija, čiji je autor MANS, a koji su u parlamentu progurale opozicione stranke i SDP, suštinski je paralisao sistem i uveo instuticionalnu krizu jer se i dalje ne zna ko tumači zakon - Vlada, Skupština ili Državna izborna komisija.

Od odgovornosti bježe svi, a isto tako negiraju da odredbe ovog zakona, ukoliko ih Ustavni sud nakon izbora proglasi neustavnim, na bilo koji način mogu uticati na predstojeće lokalne izbore. Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kaže da se Ustavni sud o mnogim stvarima izjašnjavao nakon što bi se efekat zakona pokazao kao loš. Sluti da bi se to moglo desiti i sada. “Ovaj zakon sve i da ga Ustavni sud proglasi neustavnim nakon izbora, ne može djelovati retrogradno, pogotovo zato što se radi o lokalnim izborima”, kazao je Radunović Vikend novinama, napominjući da norme u ovom zakonu ne mogu da utiču na regularnost rezultata izbora. Sličnog je uvjerenja i poslanik SNP Velizar Kaluđerović koji objašnjava da je izborni proces prevashodno uređen Zakonom o izboru odbornika i poslanika kao temeljnim zakonom koji uređuje ovu materiju. “Pitanje legalnosti rezultata gla-

sanja strogo je uređeno ovim zakonom, a onaj ko je nezadovoljan i smatra da ima neregularnosti obraća se OIK, zatim DIK. To je procedura do dolaska do konačnih izbornih rezultata”, kazao je Kaluđerović. I dok pristalice ovog zakona, koji su i sami sudjelovali u njegovom donošenju ne žele da priznaju krivicu, već obrazloženje traže u činjenici da su pokušali spriječiti zlupotrebe vladajuće partije, profesor i dekan Fakulteta za evropske studije Đorđe Blažić otvoreno govori o apsurdnosti ovog zakona. Iako sam ističe da ne može uticati na izbore, jer nema pravni smisao, ovaj zakon je za njega potpuno neustavan. “Po Ustavu, ograničenje prava može da se uvede samo u vanrednim stanjima i u ratnom stanju. U ovom slučaju, vi imate u redovnom stanju ograničena prava što je pravni apsurd”, kazao je Blažić. Oni koji su glasalali protiv zakona sada kritikuju opozicione kolege. Poslanik vladajuće DPS Milorad Vuletić ističe da je njegova partija u

parlamentu pokušala da ukaže na nedostatke ovog zakona. “Ovaj zakon je atak na ljudska prava, na zaštitu građana, a usvajanje zakona obesmišljava rad institucija i dovode se u pitanje redovne aktivnosti”, ocijenio je Vuletić, ali kao i ostali sagovornici on tvr-

nedostatak ljubavi

Mugošu ćemo pamtiti samo po rušilačkoj politici PzP već duže vrijeme upozorava na rušilačku politiku menadžmenta Glavnog grada, a posebno odlazećeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše prema kultnim gradskim toposima i prema onim institucijama po kojima se Podgorica prepoznavala. Kako se navodi u saopštenju te partije, koje potpisuje Koča Pavlović, u tu kategoriju svakako su spadali srušeni Kino “Kultura” i Hotel “Crna Gora”, i razbaštinjeni i obezvrijeđeni FK “Budućnost”. “Period DPS-ove vladavine Glavnim gradom ostaće upamćen po aroganciji, bahatosti, netranspartenosti, dominaciji privatnog interesa i po apsolutnom nedostatku ljubavi i poštovanja prema institucijama koje su deceni-

jama bile zaštitni znak Podgorice. PzP u potpunosti podržava apele koje javnosti upućuju legende FK Budućnost, ljudi koji godina-

ma upozoravaju na pogubnu politiku odlazećeg gradonačelnika prema ovom sportskom kolektivu. PzP smatra da klubom treba da upravljaju upravo klupske legende, uz prehodno jasno definisani interes Glavnog grada”, rekao je Pavlović. Kako je naveo, PzP cijeni da FK Budućnost mora imati jasnu i transparetnu finaijsku podršku Glavnog grada i države Crne Gore, koji će zadržati nadzornu i kontrolnu ulogu u funkcionisanju, poslovanju kluba i u ostvarivanju njegove šire društvene misije. No, prije toga, po Pavlovićevim riječima iz Uprave kluba treba odmah eliminisati političare, režimske tajkune, policajce, poltrone i neznalice. V.K.

bjelopoljska partija

Nemojte se skrivati iza drugih BIJELO POLJE - Iz Bjelopoljske partije upozoravaju da sve političke stranke koje su proteklih godina participirale u društveno-političkom životu grada konačno u samostalnom izbornom nastupu treba da testiraju volju birača, koji će ih eventualno ponovo podržati na osnovu svega što su do sada činile. “One partije koje su sigurne u sebe odlučiće se za samostalan nastup bez obzira što će na političkoj sceni

imati i ozbiljnu konkurenciju poput Bjelopoljske liste. Međutim, pojedine političke partije su svjesne da više ne uživaju povjerenje birača, pa će svoj spas potražiti u sakrivanju iza pojedinih političkih partija”, ocijenio je funkcioner Bjelopoljske partije Rifat Zejnilović. Prema njegovim riječima, Bjelopoljska lista pratiće dalji tok dešavanja i pregrupisavanja političkih partija.

“Svojim konkurentima poručujemo da nećemo dozvoliti njihovo sakrivanje iza drugih političkih subjekata na način što će se prikriti razlozi dosadašnjeg iskorišćavanja ljudskih resursa zbog kojih je opština Bijelo Polje i došla do ovakvog stanja. Krajnje je vrijeme da se daju odgovori na mnoga pitanja, a politički uzročnici takvih okolnosti od strane pozicionih i opozicionih birača da se kazne”, kazao je Zejnilović. B.Č.

di da ovaj zakon, i ako bude proglašen neustavnim, neće bitnije uticati na izbore. Ipak, dodaje da bi mogao imati političke refleksije u smislu što bi doveo u pitanje demokratičnost izbornog procesa. Iako je njegova partija glasala za usvajanja zakona, poslanik SDP Ri-

fat Rastoder smatra da je od problema u ovom zakonu važnija manipulacija koja se njime postiže. “Mislim da je zakon imao dobru namjeru, ali ga je trebalo još dorađivati. Jasno da ima dosta političkih manipulacija u tumačenju njegovih odredbi”, zaključio je Rastoder.

6 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

MANS iStrAžuje izbore u Mojkovcu

Smanjenjem naknada su pridobijali glasače U MANS-u tvrde da je oslobađanjem plaćanja naknada za korišćenje komercijalnih objekata pred izbore prvi čovjek Mojkovca Dejan Medojević ostvario korist za svoju političku partiju Predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević u oktobru prošle godine donio je nezakonitu odluku kojom je preduzeća u toj opštini oslobodio plaćanja dijela naknade za korišćenje komercijalnih objekata, što se može dovesti u vezu sa periodom održavanja lokalnih izbora u tom gradu i ostvarivanjem političkog uticaja u korist Demokratske partije socijalista, pokazuju najnoviji podaci Istraživačkog centra MANS-a. Lokalni izbori u Mojkovcu održani su 16. novembra 2013. godine, a Medojević je u udarno vrijeme predizborne kampanje, odnosno 11. oktobra, donio spornu odluku kojom su trgovačke, ugostiteljske i zanatske firme oslobođene plaćanja naknade za korišćenje komercijalnih objekata u iznosu od 30 odsto od utvrđene godišnje naknade. Istovremeno, firme koje se bave proizvodnom djelatnošću oslobođene su naknade u rasponu od 30

do 50 odsto. U obrazloženju za donošenje ovakve odluke Medojević je naveo da se oslobađanje vrši zbog podsticaja razvoja lokalnog biznisa u uslovima ekonomske krize, jer privredna društva na koje se odluka odnosi zapošljavaju najveći broj zaposlenih u Opštini Mojkovac, kao i potrebu za stvaranjem novih radnih mjesta. Medojević se pozvao na član 58 Zakona o lokalnoj samoupravi, koji propisuje da predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti8 Skupštine ukoliko ona nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti. “Očigledno da je ova zakonska mogućnost Medojeviću samo formalno poslužila da u predizbornom periodu donese odluku na štetu budžeta Opštine Mojkovac,

a zarad izborne koristi Demokratske partije socijalista. Tim prije, što je više nego jasno da se lokalna Skupština nije sastajala zbog izbora, kao i da nije postojala nikakva opasnost po živote građana ili imovinu veće vrijednosti”, navode u MANS-u. Prema podacima Istraživačkog centra MANS-a, od trenutka raspisivanja lokalnih izbora i neposredno nakon njihovog završetka, Vlada Crne Gore je preusmjerila Opštini Mojkovac oko sto hiljada eura, od ukupno 115.000 eura, koliko je preusmjereno za čitavu 2013. godinu. Tako je prva uplata po osnovu transfera od Vlade bila u aprilu, u iznosu od pet hiljada eura, a naredna u avgustu, kada je Opštini Mojkovac uplaćeno deset hiljada eura. U septembru je Vlada preusmjerila novih 10.000 eura, oktobru nešto preko 7.000, novembru 13.000 i decembru 70.000 eura. J.Đ.

Tvrdnje MANS-a čista laž Predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević oštro je demantovao navode MANS-a u kojima ističu da je uoči lokalnih izbora u Mojkovcu oslobodio preduzeća plaćanja dijela naknade za korišćenje komercijalnih objekata. On navodi da takva odluka nije imala nikakve veze sa izborima, kao i to da odluku nije donio samostalno kao predsjednik opštine, već uz saglasnost odbornika Skupštine opštine. “Sve što je rađeno, rađeno je uz saglasnost Skupštine opštine u ko-

joj ima i opozicionih poslanika, a ovakvi navodi su čista laž”, kazao je Medojević Vikend novinama. On napominje da je odluku o “OSLOBAĐANJU PLAĆANJA DIJELA OBAVEZA PO OSNOVU GODIŠNJE NAKNADE ZA KORIŠĆENJE KOMERCIJALNIH OBJEKATA KOJIMA JE OMOGUĆEN PRISTUP SA PUTA ZA 2013”, izglasala jednoglasno skupština, a nikako sam predsjednik. U prilog toj tvrdnji, Medojević je Vikend novinama dostavio dokument kojim potvrđuje rečeno.

izbor

vešović poručio drobNiču

Branka Nikezić na čelu ŽAD Ne miješajte se u izbornu volju BAR - Za predsjednicu Ženske alijanse DPS u Baru, na sinoć održanoj Izbornoj konferenciji, jednoglasno je izabrana Branka Nikezić. Konferenciji je prisustvovalo 76 delegatkinja. U obrazloženju Kandidacione komisije ukazano je da je Nikezić “na poslovnom planu spremna da razumije i odgonetne kako nepravdu, tako i da osmijehom ugosti pravdu, da miri i u nevolji pomaže”. Za potpredsjednicu ŽAD-a u Baru izabrana je istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović. U Izvršnom odboru ŽAD Bara su Sanja Vlahović, Anastazija Miranović, Branka Nikezić, Draginja Filipović, dr Vesna Đokvučić, Ramiza Kalamperović i Milica Orlandić. Predsjednik Opštinskog odbora DPS Bar dr Zoran Srzentić ukazao je da će osnivanje ŽAD-a “pomoći ženama da artikulišu svoje programe i kroz ovu organizaciju daju doprinos

ne samo tekućoj izbornoj proceduri, već i daljem radu DPS”. Predsjednica ŽAD-a DPS Bara kazala je da “osnivanjem te asocijacije počinje novo poglavlje u političkom životu grada”. “Žene spremne da se bave politikom preuzimaju dodatnu odgovornost, jer imaju ključnu ulogu u porodici, pa bavljenje politikom uz porodične obaveze podrazumijeva hrabrost, sposobnost, žensku solidarnost i muško poštovanje. Osloba-

đanje od stega, predrasuda, bezrezervno razumijevanje - preduslovi su za nesmetano djelovanje žena u politici. Na predstojećim izborima izborićemo se da u lokalnom parlamentu bude jedna trećina žena. Nakon toga naše učešće u Skupštini opštine potvrdiće da smo ravnopravne učesnice i kreatorke svih segmenata života našeg grada”, kazala je Nikezić. Predsjednica ŽAD Crne Gore Daliborka Pejović čestitala je Branki Nikezić, osobi koja, kako je kazala, “može da posluži kao uzor u svakom smislu”. “Živim i borim se za to da žene ne budu statistika, brojevi i procenti, već ličnosti prije svega. ŽAD je osnovan onda kada su neke stvari sazrele u našoj partiji, čime smo pokazale da smo odgovorne, jer su drugi koji se nijesu postavili na taj način samo platili debelu cijenu”, poručila je Pejović. A.Lj.

Portparol DPS-a Časlav Vešović izrazio je uvjerenje da šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič svojim sugrađanima ne bi preporučio da vlast mijenjaju političkim opcijama koje su primile milione eura da bi se borile protiv svoje zemlje, ili nekim drugim strankama koje idu da se izvinjavaju drugim državama zbog strateških interesa svoje zemlje, ili možda nekom trećoj partiji koja prati prve dvije u svaku stopu. On je dodao da su vlast u Crnoj Gori birali građani, te da će tako uvijek i biti. Vešović je reagovao povodom Drobničeve izjave da je jedan od problema Crne Gore koncentracija moći jer se vlast nije mijenja-

la posljednjih 20 godina. “Ako je prijatelj Crne Gore, a mi vjerujemo da jeste, ne treba da nas podsjeća na dopadljivu formu koja nema veze sa suštinom. Izbori postoje da bi građani izabrali bolju političku opciju. Vlast traje dok građani tako žele, a između crnogoroske vlasti i opozicije birači imaju jednostavan izbor. Crnogorska Vlada je partner Evropske unije i NATO-a”, istakao je Vešović. Kako zaključuje, očekuju da Drobnič, uz uvažavanje njegovog ličnog stava, u budućim interpretacijama i iznošenju stavova ne dovede u dilemu javnost o njegovom jednakom tretmanu svih političkih ponuda i nemiješanju u izbornu volju građana Crne Gore. V.K.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

BRANISLAV RADULOVIĆ

Novim zakonom do nezavisnije DRI Maja Radonjić

ostojeći Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji uskoro će biti inoviran kako bi Crna Gora ispunila obavezu iz pregovaračkog poglavlja 32. Senator DRI Branislav Radulović kazao je za VN da će novim zakonom ta institucija biti nezavisnija, ali će imati povećan broj i obim revizija.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet najvjerovatnije će u utorak usvojiti novi zakon o Državnoj revizorskoj instituciji. Na sjednici Odbora je u septembru prošle godine dogovoreno da se postojeći zakon o DRI inovira kako bi Crna Gora ispunila obavezu iz pregovaračkog poglavlja 32, koje se tiče finansijske kontrole, a koji bi doprinio nezavisnosti DRI. U tom cilju, Senat DRI je 7. oktobra 2013. formirao radnu grupu za izradu predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o DRI. Ipak, konačnu odluku o novom Zakonu DRI mora dati parlament. U skladu sa preporukama Evropske komisije (EK), predlogom zakona uvodi se obaveznost za subjekte revizije da izvijeste DRI o realizaciji preporuka koje DRI izradi u svom revizorskom izvještaju. “Ova novina će dodatno doprinijeti višem stepenu pravilnosti rada ko-

risnika javnih sredstava jer do sada ova vrsta obaveze nije bila i zakonom uređena”, kazao je za Vikend novine senator DRI i rukovodilac radne grupe Branislav Radulović. Novitet predstavlja i povećanje broja i obima revizija kojima će se baviti DRI. Tako, prema predlogu, DRI će vršiti unutrašnje kontrole i unutrašnje revizije računovodstvenih i finansijskih postupaka subjekata revizije, zatim utvrđivaće pravilnosti finansijskih i drugih radnji subjekata revizije u cilju vrednovanja usklađenosti sa važećim zakonima. DRI će utvrđivati i uspješnost ostvarenja ciljeva poslovanja ili ciljeva pojedinih finansijskih transakcija, programa, projekata, korišćenja ljudskih, finansijskih i drugih resursa subjekata revizije. “Za naš unutrašnji rad posebno je važno da se u skladu sa inoviranim ISSAI standardima za reviziju javnog sektora precizno utvrđuje tipologija revizija, kao i da DRI

ubuduće vrši reviziju državnih organa koji primaju sredstva od EU i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za finansiranje javnih potreba”, ističe Radulović. Dodatnu garanciju nezavisnosti DRI predstavlja mogućnost da Senat izvrši izbor ovlašćenog revizora ili ukoliko Skupština ne povjeri reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja Institucije odgovarajućoj stručnoj organizaciji. Prema riječima Radulovića, postojeće izmjene i dopune zakona nijesu optimum koji je priželjkivao Senat DRI, ali u ovom trenutku predstavljaju vidan napredak. “Posebno smo ponosni na činjenicu da je radna grupa konsenzusom usvojila predložena rješenja i da imamo nepodijeljenu podršku poslanika u Odboru bez obzira na njihovu stranačku orijenataciju, tako da očekujemo da vrlo brzo Skupština pristupi usvajanju predloga ovog zakona”, objasnio je Radulović. Zakon o vrhovnoj državnoj reviziji Crne Gore donesen je 21. aprila 2004. godine i DRI sada slavi punih 10 godina postojanja i rada. Zakon je tada, kao i kasnije dorade, usvojen punim saglasjem svih političkih subjekata u Skupštini.

8 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. ZZZCG

Ilustracija

MONSTAT

Deflacija u martu iznosila 0,1 odsto Mjesečna deflacija u martu, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 0,1 odsto, pokazuju podaci Monstata. Deflacija je zabilježena i na godišnjem nivou jer su potrošačke cijene, mjerene HICPom, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine bile niže 0,4 odsto. Ova pojava je suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti

i privrednih kriza. Kad do pada cijena dođe zbog rasta produktivnosti razvojem tehnike, tehnologije i organizacije, ili zbog smanjenja poreza, to smanjenje je pozitivno za razvoj privrede i rast zaposlenosti. U svim ostalim slučajevima pad cijena dovodi do propasti pojedinih privrednih grana, a ako deflacija duže traje dolazi do teških privrednih kriza, stagnacije i privredne depresije. Deflacija je u Crnoj Gori na mjesečnom nivou bilježena od avgusta prošle godine do januara. U februaru je zabilježen inflacija, a u martu ponovo deflacija, prenosi Mina-biznis.

Sve više ljudi bez posla Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović otvoriće danas vodovod Pavkovići u Danilovgradu. Tokom radne posjete danilovgradskoj opštini, Ivanović će se sastati sa predsjednikom opštine toga grada Branislavom Đuranovićem. Nakon razgovora sa prvim čovjekom opštine, Ivanović će otvoriti vodovod Pavkovići u mjesnoj zajednici Mosori. Bo. M.

Oko 136.000 nezaposlenih u Hrvatskoj traži posao duže od dvije godine, u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 127.000, pokazuju podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku. Kako pokazuje najnovija Anketa o radnoj snazi hrvatskog Državnog zavoda za statistiku za posljednje tromjesečje prošle godine, to je gotovo dvostruko više nego prije četiri godine. Od 3,85 miliona stanovnika Hrvatske starijih od 15 godina koji čine radno sposobno stanovništvo države, upola manje njih je ekonomski aktivno, prenosi Capital.ba. Kako pokazuje najnovija Anketa o radnoj snazi, 1,68 miliona njih rade ili aktivno traže posao. Dugotrajno nezaposlenih danas je duplo više nego prije četiri godine, a ekonomski neaktivnih je 200.000 više.

KOTOR

Smanjen godišnji profit Daido metala Kotorska kompanija Daido metal na kraju prošle godine ostvarila je neto dobit u iznosu od 683.580 eura, što je 35,1 odsto manje nego 2012. Prema izvještaju o poslovanju, objavljenom na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi preduzeća na kraju decembra smanjeni su 6,8 odsto na 9,23 miliona eura. Poslovni rashodi na kraju prošle godine smanjili su se 3,1 odsto na 8,77 miliona eura. Troškovi materijala iznosili su 4,68 miliona eura, naknada, zarada i ostali lični rasho-

di 2,67 miliona, a amortizacije i rezervisanja 670.420 eura. Ostali poslovni rashodi su dostigli 756.950 eura. Ukupna aktiva kompanije iznosila je 22,1 milion eura, što je 28,1 odsto više nego u uporednom periodu. Dugoročne obaveze i rezervisanja Daido metala iznose 720.880 eura, kratkoročne 4,67 miliona eura, dok je akumulirani gubitak 16,39 miliona eura. Vlasnik kotorske kompanije je Daido metal iz Nagoje, koji posjeduje preko 99 odsto akcija. Bo. M.

Obrazovanjem odraslih do manje nezaposlenosti Obrazovanje odraslih je put ka smanjenju nezaposlenosti jer se kvalitet radne snage ne izjednačava sa školskom diplomom, već tržište nameće potrebu za usko specijalizovanim znanjima koja nije moguće steći samo u redovnom obrazovanju, ocijenili su u Zavodu za zapošljavanje (ZZZ). Iz Zavoda su kazali da su aktivnosti na planu obrazovanja i osposobljavanja odraslih, kao i osposobljavanja za rad na konkretnom radnom mjestu, definisane Nacionalnim akcionim planom zapošljavanja za ovu godinu. “Njime je za realizaciju odnosnih programskih aktivnosti Zavodu opredijeljen 1,1 milion eura, čime su stvoreni uslovi da se programima obuhvati oko 1.590 osoba. U toku je realizacija programa za 824 učesnika, od kojih 51 učestvuje u programima osposobljavanja za rad na konkretnom radnom mjestu”, rekli su predstavnici Zavoda, prenosi Mina biznis. Oni su podsjetili da je nekada bilo uobičajeno da pojedinac izabere zanimanje za cijeli život, ali usljed brzih promjena na današnjem tržištu rada, to više nije moguće. “Ljudi su prisiljeni da češće mjenjaju svoj posao, a nerijetko i zanimanje, da neprestano uče i ovladavaju novim vještinama. Stoga je

Za program obrazovanja i osposobljavanja odraslih, beće izdvojeno 1,1 milion eura

ZZZ prepoznao značaj cjeloživotnog učenja i počeo intenzivno da se bavi obrazovanjem i obukom odraslih”, naveli su iz te institucije. Potreba za cjeloživotnim učenjem, kako su dodali, proizilazi i iz činjenice da prelazak iz redovnog obrazovanja u proces rada zahtijeva dodatno osposobljavanje.

“Potrebno je formirati sistem koji osobama sa završenim obrazovanjem i obukom, po utvrđenoj proceduri i uslovima, garantuje nacionalno priznate sertifikate koji na tržištu rada imaju validnost, što bi omogućilo veću zapošljivost i mobilnost radne snage”, poručili su iz Zavoda.

KOSTIĆ

Ohrabruje priliv stranih investicija Rast priliva stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca u odnosu na prethodni period višestruko je značajan za oporavak crnogorske ekonomije i mogao bi da ukazuje na obnavljanje interesovanja ulagača za Crnu Goru, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Prema njegovom mišljenju, to može da znači da ponovo oživljava interes investitora uopšte, a da se unutar tog procesa obnavlja interesovanje za Crnu Goru. “Uz to, dinamika rasta priliva investicija je na godišnjem nivou 12 odsto bruto domaćeg proizvoda, što naravno nije dovoljno, ali daleko od toga da je loše”, kazao je Kostić agenciji Mina-biznis. Prema preliminarnim podacima Centralne banke, ukupan priliv stranih direktnih investicija u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 65,5 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 19,7 miliona eura. Ukupan odliv je, u odnosu na isti period prošle godine, porastao 59,7 odsto. Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prva dva mjeseca su iznosi-

le 45,9 miliona eura, što je 76 odsto više nego u uporednom periodu prošle godine. Kostić je saopštio da visok odliv kapitala, s druge strane, predstavlja kontratrend, koji znatno relativizuje povoljnosti povećanog priliva i može istovremeno da ukazuje na prisustvo mnogo faktora, različitih po karakteru i uticaju. “Trebalo bi imati na umu da značajnog investiranja nema bez slobodne repatrijacije profita, odnosno da ukoliko investitori ne mogu slobodno iznijeti profit iz zemlje u kojoj su investirali, slabi motivacija za ulaganje u nju”, zaključio je Kostić. Bo. M.

Kostić

Nagrade za najbolje Biznismen Tomislav Čelebić, ETG grupa, Mezon i Nikšićki mlin dobitnici su nagrade Privredne komore (PKCG) za postignute rezultate tokom prošle godine. Odbor za dodjelu Nagrada PKCG odlučio je da na bazi rezultata postignutih 2013. godine, Čelebiću uruči nagradu za unapređenje menadžmenta, ETG grupi - za inovativnost, a kompanijama Mezon i Nikšićki mlin za uspješno poslovanje. “Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje skoro pet decenija i nesumnjivo predstavlja najveće priznanje za ostvarenja u privredi”, kažu u PKCG. Nagrade Privredne komore uručiće predsjednik Filip Vujanović na svečanosti koja će tim povodom biti upriličena 25. aprila u Vili Gorica. Bo.M.

Jaja neće poskupiti Jaja u marketima Merkatora Crna Gora i Volija zbog Vaskrsa neće poskupiti, najavili su njihovi predstavnici. Iz Merkatora Crna Gora agenciji Mina-biznis su kazali da će Roda trgovine ponuditi kupcima uoči predstojećeg praznika Uskrsa jaja po nižim cijenama od onih koje su sada važeće u marketima. “To je uslovljeno očekivanom povećanom potražnjom za jajima, na koju Roda, u skladu sa sloganom dobrog znaka za trgovinu, reaguje kao pravi prijatelj domaćinstava, omogućujući im znatne uštede”, kazali su predstavnici Merkatora.

aktuElno 9

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Trenutno zaposleni, a budući penzioneri većim mjesečnim izdvajanjem novca mogu primati penzije iz dva izvora - iz Fonda PIO i dobrovoljnog penzionog fonda u kome su štedjeli

zArAde fUnKCionerA

Predsjedniku ECB plata 31.180 eura Najplaćeniji funkcioner Evropske unije (EU) je aktuelni predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi koji mjesečno zarađuje 31.180 eura ili 374.120 eura na godišnjem nivou. Prema pisanju briselskog magazina European Voice, mjesečna plata EU poslanika je 7.060 eura i ona se ne povećava čak iako postane predsjednik parlamenta, ali zato evropski komesari i članovi Evropskog suda pravde imaju mjesečna primanja od 21.280 eura ili godišnju platu od 255.300 eura. Godišnja zarada njemačke kancelarke Angele Merkel je 21 odsto niža od dvanaestomjesečnih primanja Draghija i iznosi 204.190 eura, prenosi Capital.ba.

Funkcioneri u međunarodnim institucijama mogu da pozavide na platama evropskih čelnika. Godišnja primanja najbolje plaćenog visokog zvaničnika Ujedinjenih nacija (UN), generalnog sekretara Ban Ki-moona je 7,5 odsto niža od plate evropskog komesara i 27 odsto manja od predsjednika ECB. Najbolje plaćeni italijanski državni funkcioner je predsjednik italijanskog Savjeta koji godišnje zarađuje 207.630 eura, 19 odsto manje od predsjednika ECB. Godišnja plata britanskog premijera, Dejvida Camerona, iznosi 173.320 eura što je 34 odsto manje od plate evropskog komesara. N.D.L.

Draghi

dobrovoljni penzioni fond

Većim odricanjem do dvije penzije Nemanja Lacman

Crnoj Gori još nije zaživjela štednja zaposlenih u dobrovoljno penzionim fondovima. Ipak, ukoliko bi se neko odlučio na veće mjesečno odricanje, kao penzioner bi primao dvije penzije i to iz Fonda PIO i dobrovoljno penzionog fonda.

Dobrovoljni penzioni fondovi, kao institucije dugoročne namjenske kolektivne štednje i investiranja u hartije od vrijednosti, jedan su od mogućih odgovora na pogoršanu demografsku sliku Crne Gore, jer na osnovu očekivanih prinosa fondovi mogu obezbijediti veće penzije. Pored toga, ovaj oblik penzijskog osiguranja predstavlja alternative dugoročne štednje za starost stanovništvu, koje nije uključeno u obavezno penzijsko osiguranje. “Pozitivni ekonomski efekti ulaganja u penzione fondove i značaj penzionih fondova za privredni razvoj i tržište kapitala mogu se sažeti u povećanju i efikasnoj alokaciji štednje, smanjivanju troškova kapitala za privredne subjekte, razvoju finansijskog tržišta - tržišta kapitala, zatim razvoju domaćeg tržišta javnog duga, finansiranju izgradnje infrastrukture u lokalnim samoupravama i ubrzavanju procesa privatizacije”, navodi se u dokumentu “Analiza efekata uvođenja poreskih olakšica i državnih podsticaja za uplate članova u dobrovoljne penzione fondove”, objavljenom na sajtu Vlade. Prema navodima iz dokumenta značajan pozitivan efekat je i to što država dobija stalnu mogućnost zaduživanja po povoljnim uslovima iz domaćih izvora i na dugi rok. “Na strani tražnje za državnim zapisima, pored banaka i osigura-

33,5 eura, primjera radi, iznosila bi smanjena neto dobit zaposlenog, a na njegov račun u dobrovoljno penzionom fondu bilo bi preusmjereno 50 eura

vajućih društava javiće se i dobrovoljni penzioni fondovi, te na taj način uticati na smanjenje kamatnih stopa i jeftinije zaduživanje države”, ističe se u dokumentu. Pružanjem mogućnosti da štede u dobrovoljnim penzionim fondovima, trenutno zaposleni, a budući penzioneri, primaće penzije iz dva izvora - iz Fonda PIO i dobrovoljnog penzionog fonda u kome su štedjeli. Tako država dobija mogućnost da rastereti Fond PIO u srednjem i dugom roku. Međutim, negativni efekti uvođenja poreskih olakšica ili državnih podsticaja su produbljivanje deficita PIO, stvaranje pritisaka drugih interesnih grupa za uvođenje poreskih olakšica i podsticaja, te produbljivanje jaza socijalno ugroženih, jer se olakšice izdvajaju za one koji imaju višak dohotka umjesto

da se ta sredstva usmjere za njihove potrebe. U “Analizi efekata uvođenja poreskih olakšica i državnih podsticaja za uplate članova u dobrovoljne penzione fondove” razmatrana su dva scenarija. Prvi scenario odnosi se na efekte uvođenja poreskih olakšica. Primjera radi, ukoliko bi Crna Gora uvela poreske olakšice za uplate u dobrovoljne penzione fondove, u iznosu od npr. 50 eura mjesečno (600 eura godišnje), iznos neto zarade prije i poslije uvođenja poreske olakšice bi bio 480, odnosno 446 eura. “Ukoliko zaposleni pristane da mu se smanji neto plata za 33,50 eura, onda bi na njegov račun u dobrovoljnom penzionom fondu bilo preusmjereno 50 eura, a trošak države bi iznosio 21,50 eura”, objašnjeno je u dokumentu. Drugi scenario predviđa uvođenje državnih podsticaja. Prema navodima iz dokumenta, ukoliko bi se Crna Gora odlučila za uvođenje državnih podsticaja u iznosu od 15 ili 25 odsto, na način koji funkcioniše u Hrvatskoj, a do nivoa uplata od 600 eura godišnje, broj članova fondova bi se iz godine u godinu povećavao, kao i broj ugovora, uplata i podsticaja koje plaća država. “Posmatrajući ova dva scenarija, te imajući u vidu da Crna Gora ima vrlo konkurentan poreski sistem, baziran na niskim poreskim stopama, kao i činjenicu da je politika Vlade smanjenje postojećih poreskih olakšica, može se zaključiti da su državni podsticaji mnogo transparentniji način stimulisanja dobrovoljnih penzionih fondova od poreskih olakšica”, zaključeno je u pomenutom dokumentu.

bUdi odGovorAn

Građani prijavili 1.000 nepravilnosti

Neizdavanje fiskalnih računa jedna od najčešćih prijava građana U okviru projekta “Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije”, Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj organizuju konferenciju za medije na kojoj će sumirati dosadašnje rezultate kampanje “Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva ekonomija 0%”. Projekat “Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije” objedinio je resurse civilnog društva i javnog sektora. “Građani su do sada ukazali na preko 1.000 nepravilnosti u oblasti neformalne ekomomije, na osnovu čega su inspekcijski organi izrekli preko 330.000 eura kazni. Projekat ima za cilj preusmjeravanje novca iz sive zone u društveno korisne svrhe. Naime, 50 odsto iznosa novčanih kazni izrečenih po prijavama građana biće uloženo u aktivnosti

od opšteg društvenog značaja. Od maja 2014. projektu će se pridružiti i Britanska ambasada Podgorica”, zaključuje se u saopštenju UNDP-a. Ministar finansija Radoje Žugić na današnjoj konferenciji će uručiti ugovore o donaciji nosiocima projekata koji su dobili najveći broj glasova podrške građana. Pomenute ugovore će biti uručene direktoru Kliničkog centra Crne Gore Milanu Mijoviću za projekat nabavke medicinske opreme za Institut za bolesti djece, zatim rukovodiocima Dnevnih centara za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u opštinama Cetinje, Nikšić i Plav, za projekat opremanja i uređenja Dnevnih centara i direktorici JP Zelenilo iz Podgorice Radmili Vujošević, za projekat uređenja parka na Ćemovskom polju, koji su inicirale NVO Green Home i Ozon. N.D.L.

10 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

300 milijardi eura godišnje pronevjeri se putem sajber kriminala

RAČUNARSKI KRIMINAL

Lažne banke egzistiraju na crnogorskim sajtovima Svetlana Kumburović

ni koji svoj Fejsbuk profil štite “lakom” šifrom poput svog imena, koji ostavljaju brojeve bankovnih kartica na svakom sajtu, koji im se učini primamljivim za šoping, te intimno “skajpuju” sa nepoznatim osobama - svakog trena mogli bi postati žrtva kompjuterskog, odnosno sajber kriminala.

Sve više novčanih transakcija odlazi u ruke hakera na drugom kraju svijeta, a da novac na taj način nestaje i hakovanjem crnogorskog me.domena, potvrđuju posljednji primjeri sajber incidenata koje bilježi Ministarstvu za informaciono društvo i tehnologije Crne Gore. Generalni direktor za informatičku infrastrukturu u tom ministarstvu, Adis Balota, ispričao je da je u posljednje vrijeme na crnogorskom .me domenu registrovano preko dvadesetak lažnih profila banaka iz Indije. Ovi profili mogli su se, poput reklama, naći na sajtovima određenih crnogorskih firmi, koje nijesu ni znale da takve “aplikacije” postoje na njihovim internet stranicama. Slučaj je otkriven na osnovu pritužbi koje su “originalne” banke u Indiji počele dobijati od korisnika širom svijeta, koji su, u neznanju i nepažnji, postale žrtve nemilosrdnih hakera. “Recimo, kada bi na Google-u ukucali ime banke, izašao bi lažni sajt nalik na pravi. Oni bi uku-

cali podatke i samo nekoliko sekundi kasnije, podaci bi otišli tamo gdje treba. Sa te destinacije, recimo Indija ili Kina, to se prodaje na crnom tržištvu u Japanu. Kupi se aparat od 100 dolara, plastične kartice koje koštaju oko jedan euro i na kartici su putem aparata prenesu podaci. Upotrebom takve kartice na bankomatu, korisniku je skinut sav novac sa računa”, priča Balota, savjetujući da se za kupovinu preko interneta koristi druga, sporedna, kartica.

● SVJETSKA KRIMINAL

NA MREŽA “OBRADILA” CRNOGORCA

Nakon nekoliko mjeseci sigurne kupovine preko sajta kompanije iz Malezije koja mu je iz više navrata pružala besprekorne usluge DHL dostavljanja proizvoda vrijednih do 200 eura, Podgoričanin je odlučio da naruči geodetski aparat čija je vrijednost znatno veća od svih njegovih ranijih porudžbina. Prodavcima je poslao specifika-

Institucije koje su u posljednjih 12 mjeseci prijavile sajber kriminal

Broj prijava

Državni organ

Poslovne banke u CG

Inostrane banke

Strani partner

Privatna firma CG

Fizičko lice

UKUPNO

ciju proizvoda navodeći kao uslov plaćanje po dospijeću. U njihovom odgovoru je stajala precizna dopuna karakteristika traženog proizvoda, kao i konstatacija koju je želio da pročita - da se plaćanje vrši po dospijeću. Pristao je da mu pošalju aparat, na šta su prodavci, uzgredno, naveli da će se čekati nekoliko dana dok isporuka ne krene, te da, ukoliko mu se žuri, uplati 20 posto od vrijednosti proizvoda. Pošto je uplatio traženi iznos, dobio je obavještenje o prijemu uplate, a zatim i o tome da je isporuka krenula. Dobio je i DHL kod na osnovu kojeg će pratiti pošiljku. Poslije nekoliko dana, kontrolom mjesta pošiljke uvidio je da ona već nekoliko dana stoji u Kini. Pošto je pozvao broj u Pekingu ostaljen na sajtu, te je nakon insistiranja dobio sagovornika koji govori engleski jezik, rečeno mu je da njegov proizvod kabast, te da zbog toga mora čekati naročit prevoz. Jedina solucija bila je, kako su mu tada predočili, da uplati 20 posto od cijene, nakon čega bi oni bez odlaganja proizvod isporučili dalje. Zaista, samo dan pošto je izvršio i ovu uplatu, pošiljka je iz Pekinga stigla u Moskvu gdje je i ostala narednih nekoliko dana. Pošto ih je pozvao, Ruskinja sa druge strane žice pojasnila je da nema broda kojim bi se isporučio njegov aparat, te da mora sačekati oko 15 dana. Uvidjevši njegovo nezadovoljstvo, ipak

se predomislila, obećavajući da će, jer je riječ o stalnoj mušteriji, poslati pošiljku za Istanbul. Zadovoljstvo ipak nije trajalo dugo jer je u Istanbulu pošiljka ponovo zastala. Kazali su mu da se na brod za Bar mora čekati mjesec, a ukoliko mu se žuri, da može uplatiti osta-

lih 60 posto od iznosa proizvoda, te da će mu pošiljku poslati bez odlaganja. Ne sumnjajući šta ga čeka, odlučio je da uplati i taj iznos, a poslije nekoliko sati dobio je i obavještenje da je uplata uspješno izvršena. Međutim, već sjutradan nestao je sajt preko kojeg je mjesecima unazad kupovao, mejlovi su se vraćali neisporučeni i tada je zaključio da je riječ o prevari.

● PRONEVJERILI NAJMANJE 15 MILIONA EURA

Šta se dalje dogodilo, za VN otkrio je Adis Balota, direktor za informatičku infrastrukturu u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije. “Slučaj je prijavljen policiji, a mi smo potom isporučili informaciju CIRT-u (tim za rješavanje komjuterskih incidenata) Indonezija, budući da nijesmo imali kontakt u Maleziji, a oni su ih obavijestili. Poslije mjesec smo

AKTUELNO 11

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Domen .me privlačan ali i problematičan Atraktivnost .me domena često zači i dodatan posao za lokalni CIRT jer iako se on može iznijeti iz zemlje, obaveza je Crne Gore da ga kontroliše. “Svako ko želi i plati može zakupiti domen .me, a može ga prenijedobili obavještenje da je ta kriminalna grupa od 12 ljudi uhvaćena i da su, samo što je dokazano, pronevjerili 15 miliona dolara. Otkrili su ih tako što su tamošnji nadležni organi došli do žiro računa u banci, koji je otvoren na lažnu ličnu kartu. Kamere su zabilježile ko je dolazio da podiže taj novac”, naveo je Balota, objašnjavajući da su hakeri u konkretnom slučaju koristili ebanking, pa da je novac do krajnjeg korisnika prošao više računa. On je kazao da se u svijetu godišnje putem sajber kriminala pronevjerili 300 milijardi eura godišnje.

● Ucjene preko Skajpa Po njegovim riječima, u Crnoj Gori su najčešće prevare preko društvenih mreža, Fejsbuka i Skajpa. Početak ove ilegalne igre, kako je ispričao Balota, prilično je naivan. Tinejdžeri, najčešće dječaci, preko Fejsbuka stupaju u kontakt sa ženskom osobom, a njihov virtuelni odnos s vremenom postaje više od prijateljskog.

Kada se stekne virtuelno prijateljstvo, oni prelaze na skajp, kako bi se upotrebom kamera, mogli i gledati. Tako protekne u prosjeku 6,7 mjeseci, u kojima razmjenjuju nježnosti, izjavljuju ljubav, a onda počnu da izvode razne seanse svojstvene toj životnoj dobi. Ženska osoba je najčešće ta koja snima klip što je preko skajpa veoma lako izvesti. Ona zatim video klip odnosi određenoj grupi mladića koji započinju ucjenu. “Kada se stekne virtuelno prijateljstvo, oni prelaze na Skajp, kako bi se upotrebom kamera mogli i gledati. Tako protekne u prosjeku šest-sedam mjeseci, u kojima razmjenjuju nježnosti, izjavljuju ljubav, a onda počnu da izvode razne seanse svojstvene toj životnoj dobi. Ženska osoba je najčešće ta koja snima klip, što je preko Skajpa veoma lako izvesti. Ona zatim video-klip odnosi određenoj grupi mladića, koji započinju ucjenu. Na primjer, kažu mu da će njegov snimak staviti na društvene mreže, da će ga pokazati njegovoj porodici i prijateljima, uko-

ti i recimo u Meksiko. Upravo u toj zemlji sa našeg .me dometa dogodio se ranije slučaj dječje pornografije. Kako je riječ o našem domenu, mi smo dužni da ga zatvorimo, što smo i učinili”, kaže Balota. liko u roku od nekoliko dana ne uplati 500 eura na njihov, najčešće, inostrani bankarski račun. U konkretnom slučaju od prije par sedmica, dječak je pozajmio 500 eura, izvršio traženu uplatu, a zatim su tražili još 500, a pošto je i to uplatio zatražili su i treću uplatu. Tek tada, za pozajmice je saznala njegova sestra, pa je odlučila da slučaj prijavi policiji ne znajući na šta troši silne pare... To je velika trauma i za dječaka, jer ne zna kada će izaći snimak, a takođe i za porodicu”, ispričao je Balota. Po saznanju za slučaj, inženjeri Ministarstva za informaciono društvo su obavijestili kompaniju Skajp koja je blokirala komunikaciju, a na osnovu IP adrsa doći će se do ucjenjivača. “Procedura će duže trajati jer se mora voditi računa o očuvanju dokaza, da ne bi slučaj sudski pao, jer se sve radi u virtuelnom svijetu”, pojasnio je Balota. Nerijetki su i slučajevi hakovanja Fejsbuk profila, što stvara ozbiljne probleme njihovom pravom korisniku, jer nije u mogućnosti da kontroliše postove i aktivnosti sa svojim imenom. Balota ističe da bi se broj takvih slučajeva znatno smanjio da su građani odvojili nekoliko minuta za čitanje osnovnih pravila ponašanja u mrežama objavljenim na sajtu www.cirt.me, naročito u dijelu koji se odnosi na šifru za pristup ovim mrežama.

● Spriječen hakerSki napad na hrvatSkU firmU

U posljednjih 12 mjeseci CIRT je evidentirao oko 50 prijava pristiglih sa različitih svjetskih adresa. “Prošle nedjelje dobili smo imejl od CIRT-a Hrvatske koji nas obavještava da je u toku napad iz naše zemlje na neki njihov poslovni sistem. Naveli su da je iz našeg domena i dali su nam opseg IP adresa odakle stižu napadi. Mi smo izvršili analize tih adresa i konstatovali da pripadaju jednom provajderu, pa smo u direktnoj komunikaciji sa centrom u Telekomu blokirali taj opseg IP adresa, čime je prekinut i sam napad. Dovoljno je da se napad u konkretnoj sitaciji blokira i pola sata, oni će u Hrvatskoj uspjeti da podignu sistem”, objasnio je Balota, ističići da je u njegovom poslu najbitnije preventivno djelovanje, jer je nastalu štetu kasnije teško dokazati.

ª Upecaniº na mejlove o nasljedstvu ne prijavljuju slučaj Balota je, u razgovoru za VN, kazao da su i dalje brojni oni koji se “upecaju” na mejlove kojima se korisnici najčešće pozivaju da prime nasljedstvo neizmjerne vrijednosti. “U našoj evidenciji imamo šestsedam takvih primjera gdje je ukupno napravljeno oko sedamosam hiljada eura pronevjere. To je ono što je prijavljeno, a to je samo pet posto u odnosu na one slučajeve koji su neprijavljeni”, kazao

je on, poručujući da i u sajber svijetu važi pravilo “ne uzimanja od nepoznatog”. S druge strane su profesionalci i njihov jedini posao je prevara, pa je možda i to razlog što ljudi ne prijavljuju ove slučajeve. “Ima i onih koji ne žele da se pročuje da su se baš oni žrtva ovakve prevare”, kazao je direktor za informatičku infrastrukturu u Ministarstvu za informaciono društvo.

saObRaćajNa NEsREća kOd Tuzi

Poginula jedna osoba, četvoro teško povrijeđeno U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 19.30 sati na putnom pravcu Podgorica Tuzi, kod mjesta Šipčanik, poginuo je Kemal Šahman (49) iz Karabuškog polja, dok su četiri osobe teško povrijeđene. Prema nezvaničnim informacijama iz policije do nesreće je došlo kada su se, iz za sada neutvrđenih razloga, sudarila vozila “golf 3 karavan”, za čijim volanom je bio stradali Šahman i “mercedes” albanskih tablica kojim je upravljao Enis Šabanović (18), koji je zadobio teške tjelesne povrede. Od siline udarca oba vozila su sletjela sa puta, a “mercedes” je završio na krovu. U “golfu” su, pored stradalog, bili i njegova supruga Nevzeta Šahman(46) i dvoje maloljetne djece od 16 i 4 godine, koji su takođe zadobili teške tjelesne povrede opasne po život. Iz policije su saopštili da nije bilo

očevidaca nesreće, tako da detalje o uzroku nijesu mogli saopštiti. Da bi izvukli stradalog iz “golfa” policija je morala pozvati vatrogasce, koji su uz pomoć specijalnog aparata sjekli olupinu kako bi došli do vozača. Nakon nesreće u Urgentni blok

Kliničkog centra Crne Gore prevezeno je pet osoba, i to dvije osobe privatnim vozilima, dok je Hitna pomoć prevezla troje. Ubrzo nakon prijema u KCCG Kemal Šahman je podlegao povredama zadobijenim u nesreći. N.P.

viši sud

Bivšim rukovodiocima CKB suđenje počinje 15. maja Bivši rukovodioci Crnogorske komercijalne banke (CKB) Milka Ljumović, Bosa Tatar, Jelica Petričević, Dubravka Pavićević, Veliša Radunović i Gorica Vujisić naći će se 15. maja na optuženičkoj klupi Višeg suda u Podgorici. Optuženima za zloupotrebu službenog položaja kojim su vlasniku CKB, OTP banci, nanijeli štetu od 6,92 miliona eura sudiće sudija Ana Vuković. Specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović ranije je kazala da je optužnica podignuta nakon sprovede-

ne opsežne tužilaške istrage, koja je trajala godinu i tri mjeseca. U tom periodu prikupljena je dokumentacija od CKB-a, Centralne banke Crne Gore, Centralne depozitarne agencije, Privrednog suda Podgorica, Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. “Tokom istrage saslušan je veći broj svjedoka, pribavljen je nalaz i mišljenje sudskih vještaka za finansije, bankarstvo i investicione fondove iz Zagreba Zrinka Ručevića i Snežane Erceg”, pojasnila je tada tu-

žiteljka Ivanović. Optužnica bivše menadžere tereti da su od 2005. do kraja 2007. godine, zloupotrebljavajući položaj odgovornih i grubim kršenjem ovlašćenja u pogledu upravljanja i raspolaganja imovinom CKB, odobravali kredite i davali garancije preduzećima: Dafin Luksemburg, Cattaro investment Luksemburg, Acapulco Podgorica, Niksen-trade Čavor Kotor, Holder broker diler i Ocean Gold, bez bilo kakvih sredstava obezbjeđenja vraćanja kredita i datih garancija. S.K.

POTvRĐENO

Uhapšeni u akciji ª Mrežaº oslobođeni Apelacioni sud potvrdio je presudu specijalnog vijeća Višeg suda u Bijelom Polju, kojom je 16 optuženih, uhapšenih u policijskoj akciji „Mreža“, oslobođeno optužbi da su se bavili švercom droge. Zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Milosav Veličković optužnicom su obuhvaćeni Mensur Šahman (47)nastanjenog u Rožajama, bjelopoljace Alen Mujezinović (30), Mevludin Mujanovć (38), Edin Kanalić (33), Đorđe Đukić (25), Vahid Striković (28), Marko Raičević (23), Dževad Hajdaragić (30), njegovu majku

Meka Gugač (52), Velimir Knežević (49), Mašan Čović (26), Elmin Hadrović (31), Dzevad Halilović (39) i Suad Pačariz (37) nastanjenog u Beranama, Mervan Bahovć (34) iz Berana, Milivoje Milović (32). Oni su, prema navodima optužnice, u periodu od 1. juna do 27. novembra pretprošle godine, kada su otkriveni, na teritoriji Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine djelovali kao tri organizovane kriminalne grupe u cilju vršenja teških krivičnih djela - šverca droge, stvaranje kriminalne grupe a neki od optuženih terete se i za nedozvoljeno držanje oružja. B.Č.

uhaPšEN FiliP dašić

Palicom po izlozima Podgoričanin Filip Dašić (28) uhapšen je juče, nakon što je u ranim jutarnjim časovima u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog polomio stakla na poslovnicama Prve banke, T-coma i Hipo banke. Prema nezvaničnim navodima iz policije, Dašić je iz nepoznatih razloga bejzbol palicom prvo polomio

stakla na poslovnici Prve banke, a zatim je na red došla i ekspozitura T-coma i Hipo banke koje se nalaze u istom redu. Čitav događaj zabilježile su i nadzorne kamere koje se nalaze na pomenutim objektima, tako da je policija nakon odgledanog snimka veoma brzo otkrila počinioca i uhapsila ga. N.P.

priveden nakon krađe telefona Podgorička policija uhapsila je prekjuče Sinišu Bečića (19) sa Cetinja zbog krivičnog djela rabojništvo. Naime, policija sumnja da je Bečić 16. aprila 2014, oko 19.40 časova, sa dva nepoznata lica, u Ulici Mitra Bakića u Podgorici od oštećenog M.R., uz upotrebu fizičke sile, ukrao mobilni telefon “iPhone 5S”, vrijedan 580 eura. “Bečić je prethodno pozvao radnju za prodaju i servis mobilnih telefona u Podgorici, u kojoj je M.R. zaposlen, lažno se predstavio i kazao da je zainteresovan za kupovinu tog telefona, ali da ne poznaje dobro grad, te da bi stoga želio da mu neko od radnika donese telefon kod Autobuske stanice. Kada se M.R. dovezao vozilom na pomenutu lokaciju, susreo se sa S.B. i pokazao mu telefon, što su druga dva NN lica iskoristila i zadala mu više udaraca u predjelu glave i tijela, nakon čega su otuđili pomenuti telefon i dali se u bjekstvo” navodi se u policijskom saopštenju. N.P.

12 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

EKSPLOZIJA U HOTELU ª BJANKAº

Defanzivna bomba oštetila samo toalet Kriminalistička policija juče je dovršila uviđaj na mjestu bombaškog napada na rizort “Bjanka” u Kolašinu. Uviđaj je zajedno sa policijskom ekipom forenzičara iz Podgorice, obavio i vještak za požare, eksplozije i havarije Radovan Popović, kao i osnovni državni tužilac Maja Šćepanović. Prema preliminarnim rezultatima istrage nepoznata osoba je preksinoć, nešto iza 19 časova, eksplozivnu napravu manje razorne moći, ubacila kroz prozor toaleta koji se nalazi u Spa centru. Prema prvim sumnjama, koje će biti provjerene naknadnim vještačenjem, riječ je o ručnoj defanzivnoj bombi, a napadač je iskoristio priliku da nezapaženo prođe pokraj zadnjeg dijela Spa centra “Bjanke”, koji nije bio osvijetljen, niti je bio pod video-nadzorom i da kroz mali otvoreni prozor, dimenzija 40 sa 20 centimetara, proturi bombu. Policija za sada nema naznaka o tome ko je i zbog čega napravio ovu diverziju, iako je u svojstvu građana ispitivano više bezbjednosno interesantnih osoba u tom gradu. Prema nezvaničnim informacijama, tokom jučerašnjeg uviđaja konstatovana je manja materijalna šteta, a Spa centar je osiguran, te će ona već narednih dana biti nadoknađena. Da je riječ o manjoj eksplozivnoj napravi juče su kazali i iz uprave

hotela, tvrdeći da veći dio osoblja i gosti nijesu ni čuli detonaciju, te se sve odvijalo po ustaljenom redu bez panike i gužve. “Već danas u popodnevnim časovima SPA centar će biti u funkciji. Bez obzira što je šteta vrlo brzo sanirana, ovo je loš imidž za sam hotel i za početak predstojeće turističke sezone”, kazali su iz hotela “Bjanka”. Zamjenica osnovnog državnog tužioca Maja Šćepanović, koja rukovodi istragom, juče nije odgovarala na mnogobrojne pozive. Predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković, kako je kazao, uzdržava se

od bilo kakvih komentara, dok je istraga u toku. Sinoćnja eksplozija je građane Kolašina podsjetila na sličan događaj prije 25 godina kada je jedan od sugrađana u istom dijelu, tadašnjem “Aneksu”, u kojem se nalazila diskoteka, u istom toaletu bacio bombu i zbog čega je bio privođen. U isto bombaško gnijezdo, kako se žargonski u Kolašinu naziva taj dio hotela, negdje u vrijeme referenduma i sticanja nezavisnosti crnogorske države, bačena je takođe bomba, ali ispred samog ulaza tadašnjeg “Aneksa”, a sadašnjeg Spa centra. Z.B.

Sukob između Bećirovića i Rusa Veoma zanimljiv i intrigantan podatak je da su suvlasnici hotela “Bjanka” već više od dvije godine u žestokom sukobu. Taj sukob Zorana Ćoća Bećirovića i Rusa Mihail Peskov i Viktora Golikova, koji su suvlasnici kompanije “Beppler & Jacobson Montenegro” datira unazad dvije godine, kada je počeo imovinski spor u Londonu oko udjela u vlasništvu nad ovom firmom. Spor u Londonu pokrenuo je Bećirović kako bi dokazao svoj udio u kompaniji, a nakon što su Rusi, koji su većinski vlasnici od Bećirovića preuzeli gazdovanje hotelima Avala i Bjan-

ka. Samo nekoliko mjeseci nakon pokretanja spora u Londonu administrativni direktor “Beppler & Jacobson” Viktor Golikov je zajedno sa ženom i djecom protjeran iz Crne Gore, nakon što je MUP odbio da mu izda produženje radne dozvole i privremenog boravka. Golikov je tvrdio da je cijeli slučaj montiran i optužio biznismena Zorana Ćoća Bećirovića da stoji iza svega kako bi naškodio kompaniji. Finansijski direktor kompanije “Beppler & Jacobson Montenegro” Mihail Peskov prošlog mjeseca zatražio je od ruske ambasade u Crnoj Go-

ri da ga zaštiti jer se, kako je naveo u pismu, pribojava da se, kao u slučaju njegovog kolege Viktora Golikova, smišljeno sprovode nezakonite aktivnosti kako bi ga natjerali da napusti Crnu Goru. Iako je krajem decembra, kada mu je istekla radna dozvola, uredno predao papire Zavodu za zapošljavanje, te se potom obratio ministru rada i socijalnog staranja Predragu Boškoviću kako bi produžio dozvolu i dobio privremeni boravak, tri mjeseca ni od jedne od zvaničnih državnih institucija nije dobio odgovor. N.P.

AKTUELNO 13

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

MOSKVA

MA se seli da izbjegne skandal P

oslovnica Montenegro erlajnsa (MA) u Moskvi seli se iz prostorija u kojima su se nalazili do sada na izričiti zahtjev vlasnika Atlas banke Duška Kneževića, potvrđeno je Vikend novinama u MA.

Iz nacionalne avio-kompanije istakli su da se u cilju izbjegavanja skandala u smislu nasilnog iseljenja MA, Montenergo erlajns Podgorica i njihovo predstavništvo u Moskvi dogovorili da od 1. maja napuste prostorije u ruskoj prestonici i nađu druge. Do tog perioda platili su zakup i o tome su obavijestili Atlas Banku. U saopštenju dostavljenom VN navodi se da su pomenute prostorije za petogodišnji boravak Atlas Banke i Montenegro erlajnsa dobijene zajednički od strane Glavne uprave diplomatskog korpusa pri Ministarstvu inostranih poslova Rusije. “U startu se znalo da će u tim prostorijama boraviti Atlas Banka i Montenegro erlajns. To je bilo nastoja-

nje Atlas Banke zbog sopstvenih interesa. I do tada, na drugoj adresi, MA i Atlas Banka bili su zajedno, posljednje tri godine”, ističu u MA.

●KNEŽEVIĆ INSISTIRAO NA ISELJENJU Motiv što je Knežević zatražio da se MA seli iz postojećih prostorija u Moskvi navodno je odluka nacionalne avio kompanije da u avionima umjesto njegove vode “Akva monta” počne da se služi voda drugog proizvođača. Da li je istina da je Atlas Banka odlučila da prekine saradnju u Moskvi zbog nedobijanja tendera za nabavku vode, u MA kažu da im je nepoznato, ali da je tačno da je poslije tog tendera “jako porastao pritisak na Montenegro erlajns za napuštanje zajednič- k i h

U toku prošle godine iz budžeta izdvojeno je 4.961.757 eura za dječje dodatke, što u odnosu na 2012. predstavlja povećanje za 0,7 odsto

MONSTAT

Za dječje dodatke pet miliona eura Crna Gora je u toku prošle godine iz budžeta izdvojila 4.961.757 eura za dječje dodatke, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje za 0,7 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Prema podacima Monstata, najviše dječjih dodataka isplaćeno je u Podgorici, a najmanje u Plužinama. Ukupan broj nosilaca prava na dodatak za djecu 2013. iznosi 10.788, a broj djece koja su koristila pravo na dodatak za djecu u istoj godini je 20.627. “Od tog broja, 104 djece u ustanovama za djecu bez roditeljskog staranja ostvaruje pravo na dječji do-

datak”, ističu u Monstatu. U odnosu na 2012. godinu, broj nosilaca prava na dodatak za djecu povećao se za 0,1 odsto, a broj djece korisnika dječjeg dodatka se smanjio za 0,2 odsto 2013. “Ukupna isplaćena sredstva za 2013. godinu iznose 4.961.757 eura, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje za 0,7 odsto. Najveće učešće u ukupnim sredstvima ima Podgorica 1.061.895, što čini 21,4 odsto, dok je najmanje sredstava izdvojeno za opštinu Plužine 7.415 ili 0,1 odsto”, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. M.M.K.

39,7 metara kvadratnih je prostor koji je Montenegro Airlines dobio 11 mjeseci na korišćenje zaključenjem ugovora sa Atlas bankom 1. novembra prošle godine prostorija”. “Prvim dopisom od 7. marta insistirano je da se napuste prostorije do 7. aprila. MA je odgovorio da to neće uraditi. Uslijedio je mnogo grublji dopis od 9. aprila gdje se insistira na iseljenju do 19.

aprila. U protivnom biće zabranjen pristup radnicima Montenegro erlajnsa njihovim prostorijama. I tada je odgovoreno da MA neće i ne može napustiti svoje prostorije i napomenuto da se sa državnom avio-kompanijom niko ne može nezakonito ponašati i da će zbog postupka Kneževića, Montenegro erlajns i budžet Crne Gore pretrpjeti ozbiljne gubitke”, kažu u MA. U nacionalnoj avio-kompaniji naglašavaju da je njihov rad i prodaja avio-karata na svim građanima Moskve i Rusije poznatoj adresi na početku turističke sezone sasvim drugačiji i mnogo bolji, nego što bi bio na novoj nepoznatoj i naknadno traženoj lokaciji.

●OBAVEZE REDOVNO IZMIRIVALI U MA podsjećaju da je nakon

dobijanja prostora od strane Glavne uprave dioplomatskog korpusa pri Ministarstvu inostranih poslova Rusije ugovor na 611 metara kvadratnih kao arendator i kao korisnik većeg dijela prostora potpisala Atlas Banka. Montenegro Airlines je kao subarendator, kako pojašnjavaju, 1. novembra prošle godine na 11 mjeseci zaključio ugovor sa Atlas Bankom za korišćenje 39,7 metara kvadratnih prostora. “Zajednički su se istog dana sa stare lokacije preselili u novi zajednički iznajmljeni prostor. Kako je Montenegro erlajns nacionalana avio kompanija o ovome je obaviještena i Ambasada Crne Gore u Rusiji, kao i Vlada Crne Gore. Sve svoje obaveze MA je na vrijeme i redovno ispunjavala”, uvjeravaju u nacionalnoj kompaniji. M.M.K.

FORUM SDP

Dan radioamatera Svjetski dan radio-amaterskog pokreta obilježen je u petak, 18. aprila. Početak radioamaterizma kao hobija počinje od kraja 19. vijeka, a do pojave društvenih mreža na Internetu, radio-amaterstvo ostaje najrasprostranjenija društvena mreža u svijetu. Crna Gora ove godine proslavlja 110 godina radio-amaterizma i očekuje se da će do kraja godine biti obnovljen rad bar tri radio kluba u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore. Svjetski dan radio-amatera obilježava se kao sjećanje na 18. april 1925. godine, kada su radio-amateri u Parizu osnovali Svjetsku zajednicu radio-amatera, čija je članica i Crna Gora. Jedan od najstarijih članova radio-amaterskog kluba u Podgorici Đuro Vučinić podsjeća da su radio-amateri u Crnoj Gori imali veliku društvenu ulogu. “Ovih dana se navršilo i 35 godina od katastrofalnog zemljotresa na crnogorskom primorju i mnogi su se sjetili radioamatera čija je uloga u prvim satima i danima nakon udara stihije bila nemjerljivo vrijedna. Crnogorski i svjetski radioamateri su tokom rata u bivšoj SFRJ učestvovali na humanom zadatku povezivanja izbjeglih porodica, a uvijek su tu prilikom prirodnih katastrofa”, saopštio je Vučinić. M.M.K.

Negoduju zbog ulaznica u park Forum mladih Socijaldemokratske partije organizovaće danas, 19. aprila, u Virpazaru performans kojim će, kako su saopštili, izraziti negodovanje zbog cijena ulaznica u Nacionalni park “Skadarsko jezero”. Ulaznice, koje koštaju četiri eura, u NP Skadarsko jezero kupuju se na naplatnim punktovima na Vranjini i u Virpazaru. Sa ovim ulaznicama mogu se obići svi centri za Skadarsko jezero

posjetioce na Skadarskom jezeru. “Postavlja se pitanje koliko građana opštine Bar nije obišlo ovaj Nacionalni park upravo zbog cijene ulaznice i da li postoji način da se ova cijena koriguje. Svjesni ovoga, Forum mladih SDP-a Bar u subotu u Virpazaru sa početkom u 12 casova planira da performansom izrazi negodovanje zbog cijene ulaznice”, piše u saopštenju Foruma. M.M.K.

14 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

PRAZNICI

Pravoslavni i rimokatolički vjernici sjutra slave Uskrs Pravoslavni i rimokatolički vjernici sjutra (nedjelja), 20. aprila, proslavljaju najveći hrišćanski praznik Vaskrs, odnosno Uskrs -dan Hristovog vaskrsnuća. Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije čestitao je vjernicima Vaskrs, poručujući da Hristovo vaskrsenje rađa i obnavlja u ljudima samožrtvenu ljubav, vjeru u nepobjedivost života i istinske čovječnosti. Amfilohije je u vaskršnjoj poslanici poručio da je bogočovječnost mjera čovjekovog napredovanja i usavršavanja. Poručio je da se samo na praštanju i pomirenju može graditi istinska budućnost svih ljudi zajedno. “Zato nas i poziva Vaskrs: “Sve oprostimo Hristovim Vaskrsenjem”. Zato i ove godine proslavljamo u njemu vječni smisao kako svoga postojanja tako i postojanja sveukupne Božje tvorevine”, navodi se u poslanici. On je podsjetio da je prošle godine svesaborno osveštan Saborni Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. I mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo čestitao je vjernicima Vaskrs, poručujući da Crna Gora i CPC imaju vlastitu Golgotu i da su kroz

najveći dio svoje istorije bili razapeti sa trnovim vijencem slave na glavi. “Naša država je vaskrsnula, a crkva naša još čeka sa vjerom u Hrista jer je on put, istina i život. Ni danas crnogorski narod neće moći u našim crkvama da pristupi Vaskrslom Hristu kao ostali hrišćani širom svijeta”, rekao je Mihailo u poslanici.

● ČESTITKE Predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić čestitao je građanima hrišćanske vjeroispovijesti vaskršnje praznike. “Neka nas Vaskrs podsjeti na prave moralne vrijednosti i vrati nam vjeru u izgradnju boljeg i pravednijeg društva”, kaže se u čestitki Lekića. I predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić čestitao je vaskršnje praznike sveštenstvu i vjernicima Srpske pravoslavne crkve (SPC). Mandić je čestitku uputio patrijarhu srpskom Irineju, mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, episkopu budimljansko-nikšićkom Joanikiju, episkopu zahumsko-hercegovačkom Grigoriju i episko-

pu mileševskom Filaretu. Predstojeće praznike vjernicima i sveštenstvu Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve, kao i Katoličke crkve u Crnoj Gori čestitao je lider Liberalne partije Andrija Popović. Vaskrs je vjernicima čestitao i lider Pozitiv-

ne Crne Gore Darko Pajović. U čestitki je poručio da ovaj radosni praznik bude podsjetnik da sve istinske vrijednosti dobijaju novi život i neka nam bude nadahnuće da se uzajamno poštujemo i uvažavamo.

● HRISTOS VASKRSE!

Vaskrs je pokretni praznik. On može najranije pasti 4. aprila (prije Blagovijesti), a najkasnije 8. maja (poslije Đurđevdana). Dio hrišćanskih pravoslavnih crkava datum obilježavanja Vaskrsa računa po julijanskom kalendaru. Ostale hrišćanske crkve (katolici, protestanti, dio pravoslavnih crkava...) obilježavaju Vaskrs po gregorijanskom kalendaru. Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji u našem narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod nas, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju. Vjernici se na Vaskrs pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!”. Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Toga dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obiljeležava kao i zadušnice. M.M.K.

AKTUELNO 15

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

KLINIKA ZA ONKOLOGIJU

Za godinu 2.000 oboljelih od raka Milica Krgović

Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra prošle godine registrovano je oko 2.000 oboljelih od karcinoma. Od tog broja evidentirano je oko 200 novooboljelih od raka debeleg crijeva, što je znatno veći broj od očekivanog.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u Crnoj Gori godišnje bi maligna oboljenja mogla pogoditi oko 2.000 građana. Crna Gora nema zvaničan registar oboljelih od malignih bolesti, a Klinika za onkologiju evidentira podatke, osim za karcinome pluća i prostate, na nivou te organizacione jedinice zahvaljući savremenom programu. Klinika za onkologiju ima tkz. bolnički, dok populacioni registat treba da vodi Institut za javno zdravlje. Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju dr Nebojša Crnogorac izjavio je Vikend novinama da su 2013. godine zabilježili znatno

veći broj karcinoma debelog crijeva nego što su očekivali. Crnogorac je rekao da je od ukupnog broja evidentiranih na Klinici tokom 2013. godine bilo 1.090 žena oboljelih od malignih bolesti. “Karcinom debelog crijeva prošle godine otkriven je kod 126 muškaraca i 88 žena. Vjerovatno je više evidentiranih karcinoma jer se sada podaci sabiraju na jednom mjestu, kao i zbog realizacije skrining programa”, objasnio je dr Crnogorac. On je upozorio da je 2013. godine karcinom grlića materice otkriven kod 106 žena, te da se radi o frapantnom oboljenju.

Nemamo prave podatke “Mi još nemamo dobre podatke i tačan registar. Ako nemamo te podatke, ne znamo jesmo li popravili ranije otkrivanje bolesti i smanjili smrtnost. Zato nam je registar strašno važan”, istakao je dr Crnogorac “Rak grlića materice je jedan strašan karcinom kod žene koji se prvo javlja epidemiološki kao infekcija. To je praktično infektivna bolest koja poslije nekoliko godina daje tumor koji se, nažalost, kod nas veoma često otkriva u kasnoj fazi. Znači, otkrivamo ga i kod mlađih žena, tako da sada imamo četvrtinu pacijentkinja oboljelih od ove bolesti mlađih od 40 godina. On se često otkriva u fazi kada usljed te bolesti i bubrezi stra-

U Crnoj Gori, kako upozorava dr Nebojša Crnogorac, za očekivati je da raste broj oboljelih od karcinoma jer stari naša populacija. “Rak je bolest starije populacije. Još jednom ću ponoviti, mora se radidaju. Imamo kod mladih žena visoku smrtnost od ove bolesti koja se teoretski može otkriti skriningom. U pitanju je čuveni PAPA test. Kod ovog karcinoma prevencija je jako važna. Svaka žena starija od 25 godina terba da uradi PAPA test jednom u tri godine”, apelovao je dr Crnogorac. Ljekari Klinike za onkologiju i redioterapiju prošle godine su registrovali karcinom dojke kod 304 žene. “Mi smo godinama operisali između 200 i 300 oboljelih od raka dojke. Prošle godine smo imali više od 300 pacijentkinja sa ovim karcinomom, što znači da se malo bolje radio skrinig. Mi smo zemlja koja bi godišnje, prema procjenama, trebalo da ima oko 250 oboljelih od karcinoma dojke”, kaže Crnogorac. Crna Gora ne raspolaže ni sa

Za onkološke ljekove sedam miliona eura Prevencija raka dojke i grlića materice veoma je važna kako bi se ova bolest na vrijeme otkrila i spriječila.

Dr Nebojša Crnogorac je dodao da Crna Gora godišnje za ljekove u onkologiji troši sedam miliona eura. “To je izuzetno dostignuće s obzirom na sve ostale zemlje u okruženju koje troše više. Kod nas su i skupi i savremeni ljekovi uglavnom dostupni pacijentima. Savremenaa medici-

na je izuzetno skupa i zahtjevna”, kaže Crnogorac. U ambulantama Klinike za onkologiju i radioterapiju nedjeljno se pregleda oko 400 pacijenata. “Sedmično se uradi oko 200 hemioterapija i stotinjak zračenja”, saopštio je Crnogorac.

ti na tačnom registru koji treba da ima Institut za javno zdravlje. Informacije o umiranju od bolesti treba da stižu u Institut. Mi realno nemamo prave podatke koliko je recimo žena umrlo od raka dojke”, zaključio je Crnogorac.

200 oboljelih od karcinoma debelog crijeva prošle godine je registovano u Crnoj Gori, a u pitanju je veći broj od očekivanog

adekvatnim podacima o smrtnosti od onkoloških oboljenja. Crnogorac smatra da bi Institut za javno zdravlje Crne Gore trebalo da ima podatke o umrlim od kancera. “Mi još nemamo dobre podatke i tačan registar. Ako nemamo te podatke, ne znamo jesmo li popravili ranije otkrivanje bolesti i smanjili smrtnost. Zato nam je registar strašno važan. To što smo mi na Klinici počeli, to su početni i pionirski koraci u formiranju registra za koji mislimo da je izuzetno važan za državu Crnu Goru i zdravstveni sistem”, istakao je dr Crnogorac, navodeći da se u našoj državi dešava da ljudi umru od karcinoma, a da nikada ne budu registrovani. On očekuje da će Klinika dobiti novi digitalni mamograf, a da bi za koju godinu trebalo da imaju još jedan linearni akcelerator. Klinika, koja je jedna od najsavremenijih u regionu, trenutno ima dva linearna akceleratora, ok kojih je jedan 1996. godište.

16 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Porto Montenegro

Uplovila jahta ª Ulyssesº

Prekogranična saradnja

Formiran prvi turistički klaster

Sa prvog klaster sastanka Jahta “Ulysses” u marini Porto Montenegra T I VAT - M o t o r n a j a h t a “Ulysses”, duga 56 metara, uplovila je u marinu Porto Montenegro, gdje će do kraja aprila ostati vezana na molu 1. Jahta, čiji je vlasnik

kompanija “Fraser Worldwide” iz Monaka, izgrađena je 2012. godine u italijanskom brodogradilištu “Benetti”, a plovi pod zastavom ostrva Man. “Ulysses” ima

878 bruto-tona, a kapacitet joj je do 12 gostiju. Ova jahta se izdaje kao čarter, a cijena sedmičnog iznajmljivanja plaća se 255.000 eura, plus troškovi. Z.K.

nVo Boka

Čišćenje Savinske Dubrave HERCEG NOVI - U organizaciji NVO Ekološko društvo Boke Kotorske danas će se biti organizovana radna akcija čišćenja Savinske Dubrave. Dobrovoljci će čistiti na potezu od uređenog dijela kod spomenika vladici Gerasimu Pe-

tranoviću, kroz šumu lovora. “Ovo je dio nekadašnjih šetnih staza koje je uredio počivši vladika Gerasim Petranović. Na ovom dijelu se raspoznaju stare kamene podzide i ostaci ivičnjaka kamenih staza. Javno stambeno

preduzeće će akciju pomoći alatom. Dobrodošli su svi ljudi dobre volje. Zborno mjesto je plato pored spomenika vladike Gerasima, zapadno od ulaza u manastirsku portu”, saopšteno je iz Ekološkog društva Boke. S.M.

U Herceg Novom je prije dva dana osnovan prvi klaster deset turističkih agencija koje se bave outdoor turizmom u Crnoj Gori sa jedinstvenim ciljem njegovih članova da se uvede red u ovaj sve popularniji i poželjniji način provođenja slobodnog vremena. Klaster ili udruženje pravnih subjekata koji se bave istim poslom ima za cilj da uvede red u outdor turizam, ali i da crnogorsku ponudu koja je bogata i raznovrsna poveže sa susjednim državama i onda ponudi na svjetskom tržištu. Prema riječima direktorice agencije La Bosta Stanke Lazarević u Dubrovniku je takođe napravljen istovjetni klaster u okviru IPA projekta prekogranične saradnje koji bi trebalo da umreži crnogorsku stranu i Dubrovačko neretvljanski kanton. On je objasnila da je u pitanju projekat prekogranične saradnje

koji će trajati do februara 2015. godine. Ipak, u pitanju je dugoročni projekat koji odmah u startu nikome ne može donijeti profit, ali Lazarević smatra da je cilj da se dugoročno uredi takva vrsta turističke ponude. “Cilj je da se umreže ne samo ljudi iz Crne Gore koji se bave outdoor turizmom nego i da se povežu sa ljudima sa druge strane granice koj imaju ovu ponudu. U planu su zajednički sastanci sa njima kako bi se definisali zajednički projekti. Cilj je da se naprave programi koji bi trajali sedam ili deset dana i koji bi turistima pružali nešto više od samih usluga boravka”, istakla je Lazarević. Ona je objasnila da Crna Gora ima velike potencijale u oblasti turizma, predivne planine, kanjone, more, rijeke i biciklističke staze, ali da ipak postoje i ogromni nedostaci u ponudi koje će pokušati da isprave tokom budućeg perioda. J.L.

AKTUELNO 17

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Brod mira u Crnoj Gori Hibakuša

eđunarodna nevladina organizacija koju čine oni koji su preživjeli atomsku bombu iz Hirošime i Nagasakija i mladi mirovni aktivisti iz Japana, Izraela i Palestine posjetiće luku Kotor 20. aprila, kao dio 104-dnevnog putovanja oko svijeta u cilju lokalne promocije i razmjene na teme mirovnog obrazovanja i prevencije konflikata.

KOTOR - Globalno putovanje “Broda mira” počelo je u Japanu 13. marta i do sada su obišli luke u Singapuru, Šri Lanki, Jordanu i Grčkoj. Oko 900 putnika će posjetiti Kotor u nedjelju, na Vaskrs. Delegacija od osam Hibakuša (onih koji su preživjeli atomsku bombu) iz Hirošime i Nagasakija su učesnici “Globalnog putovanja za nuklearni slobodni svijet: Brod mira Hibakuša” i žele da pošalju poruke o humanitarnim posljedicama upotrebe nuklearnog naoružanja. Njihova posjeta se realizuje uz podršku Opštine Kotor. Osim toga, grupa mladih mirovnih aktivista iz Izraela i Palestine koji učestvuju u programu upravljanja konfliktima koji se realizuje na brodu “Uklanjanje barijera” takođe će posjetiti Crnu Goru. Ova posjeta se kordinira sa lokalnim partnerom, Nansen dijalog centrom Crna Gora. “Brod mira” i Nansen dijalog centar Crna Gora sarađuju duži niz godina na programima Obrazovanja za mir, jer su obje organizacije članice Globalne mreže za prevenciju oruža-

Brod mira: Putovanje oko svijeta za 104 dana

nih sukoba-GPPAC, globalne mreže organizacija civilnog društva koje rade na programima izgradnje mira i prevencije konflikata. Brod mira je Regionalni sekretarijat za region Sjeveroistočne Azije, a Nansen dijalog centar Crna Gora je regionalni sekretarijat za region zapadnog Balkana. “Ovo je prvi put da ‘Brod mira’ dolazi u Crnu Goru. ‘Brod mira’ je vrsta neprofitne organizacije koju su osnovali studenti Univerziteta u Tokiju prije 30 godina, koji su imali viziju putovanja po regionima Azije i Pacifika kako bi učili o istoriji ratnog perioda od žrtava i preživjelih japanske agresije. Od tada, ‘Brod mira’ se razvijao i dobio konsultativni status u Ekonomsko-socijalnom savjetu Ujedinjenih nacija, uticajan je član japanskog civilnog društva i dio je globalnog mirovnog pokreta. Tri puta godišnje se organizuju globalna putovanja i jedno regionalno. Do sada je bilo preko 40.000 učesnika iz 100 zemalja svijeta, na ukupno 83 putovanja”, saopšteno je iz Nansen dijalog centra iz Crne Gore. (CdM)

izborna komisija

Zahuktava se predizborna trka

Sa jednog od gradilišta turske kompanije

ĆeltikĆoglu

Novi ugovor sa Turcima biće potpisan poslije 20. aprila HERCEG NOVI - Aneks ugovora između turske firme Ćeltikćoglu koja izvodi radove na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže i hercegnovske opštine biće potpisan nakon uskršnjih praznika, saznaju VN. Turska kompanija Ćeltićoglu, koja na području Herceg Novog gradi vodovodnu i kanalizacionu mrežu vrijednu 18 milona, po ranijem ugovoru bila je u obavezi da završi kompletan posao na izgradnji kolektora do 17. februara. Potpisivanjem aneksa ugovora biće definisani novi rokovi za završetak izgradnje mreže do kraja go-

dine. Po riječima predstavnika turske kompanije Ćeltićoglu Dragana Markovića predstoji izrada aneksa koji će vjerovatno biti potpisan poslije 20. aprila. “Ugovor će biti potpisan sa novim rokom i u skladu sa njim mi sada radimo pripremu da napravimo novi dinamički plan i da vidimo koje su količine preostale, kakva je fizička i finansijska dinamika radova i da opet napravimo finansijski plan koji bi trebalo da bude obavezujući i za jednu i drugu stranu”, kazao je Marković za VN. Radnici koje je angažovala tur-

ska firma Ćeltikćoglu na izgradnji kolektorske mreže u Zelenici počeli su sa ispitivanjima postavljenih cijevi čime se stvaraju uslovi za asfaltiranje magistrale. Ispitivanje obavljaju stručnjaci sa specijalnim sondama kako bi se utvrdila propusnost cijevi i to je uslov za tehnički prijem poslije koga se može pristupiti asfaltiranju. Ispitivanje će trajati sedam dana, a to vrijeme će biti iskorišćeno za obezbjeđivanje asfalta kako bi se ovaj posao što prije završio i magistrala vratila u pređašnje stanje. S.M.

BAR - Iako je barska predizborna trka u punom jeku, javnosti još nije poznato ko će biti nosioci lista i koje partije će se koaliciono zbližiti zarad zajedničkih interesa. “Prema podacima Opštinske izborne komisije u Baru, za predstojeće lokalne izbore ukupno je upisano oko 36.400 birača, odnosno oko 2.200 birača više nego na prethodnim izborima održanim 23. maja 2010. godine. Ovaj broj se do zaključenja biračkog spiska 15. maja može neznatno promijeniti za najviše od 20 do 50 lica”, kazao je predsjednik Opštinske izborne komisije Dragan Simović. On je najavio da će u budućem sazivu zbog povećanja biračkog spiska barska Skupština brojati jednog odbornika više u barskom parlamentu. “S obzirom da biračko tijelo prelazi broj od 35.000 dolazi i do povećanja broja odbornika. Tako će u novom sazivu biti 37 odbornika”, kazao je Simović i dodao da očeku-

je samim tim i veću izlaznost birača. On je napomenuo da je na prethodnim izborima ukupno glasalo 19.788 birača ili 57,83%. U Baru, na prethodnim izborima je učestvovalo šest lista: koalicija DPS-SDP, zatim koalicija Bolji Bar - Bolja Crna Gora koju je činilo šest partija, Bošnjačka stranka, Liberalna i Građanska partija i Demokratski savez. Na ovim izborima biće oko desetak lista, a za sada je poznato da će osim Demokratskog fronta svi ostali izaći samostalno. Prema riječima predsjednika opštinske Izborne komisije Simovića, interesantan je i podatak da je uoči ovih izbora grupa građana prijavila listu sa zahtjevom da otvori knjigu birača pod nazivom Lista za Bar, te da je ovo prvi put ove godine urađeno u Baru. “Ova lista još nije potvrđena, a do sada je listu podržalo oko 150 osoba, što još nije dovoljno, jer je potrebno 287 potpisa ili 0,8 od ukupnog biračkog tijela”, rekao je Simović. A.LJ.

18 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. REAGOVANJE

Suprotstavljeni stavovi o Mamuli CRVENI KRST

Kršikapa predsjednik TIVAT - Pedagog u Srednjoj mješovitoj školi “Mladost” Snežana Kršikapa na izbornoj sjednici Skupštine, koja je održana preksinoć u prostorijama Crvenog krsta na Seljanovu, izabrana je za predsjednicu Opštinskog odbora Crvenog krsta. Na Izbornoj skupštini izabran je i devetočlani Upravni odbor, Odbor za finansijska pitanja, a jednoglasno je prihvaćeno da Petar Milošević i Duško Božović budu članovi Skupštine CK CG, a za sekretara OO Crvenog krsta ponovo je imanovan Božović. Na sjednici su dodijeljena priznanja zaslužnim aktivistima i organizacijama. Srednjoj mješovitoj školi “Mladost” i JU Dom zdravlja je za izuzetan doprinos i podršku ostvarivanju ciljeva i zadataka humanitarnih aktivnosti dodijeljena Plaketa Crvenog krsta Crne Gore. “Zlatni znak”, koji se dodjeljuje za posebne zasluge i doprinos

radu Crvenog krsta u dužem periodu dobili su: Nada Tomović, Jovanka Laličić i posthumno Tiha Tomičić. “Srebrni znak” je ograničen na petogodišnji period, a dobili su Dušanka Korsić, Bosiljka Radonjić, Ivica Tošev, dr Jadranaka Kašćelan-Reković, dr Nada Kovačević, Silvana Mamula, Jelisaveta Đurić, Milanko Batinić i Petar Milošević. Na sjednici Skupštine Crvenog krsta priznanja su uručena i dobrovoljnim davaocima krvi. Za pedeset i više davanja nagrađeni su Predrag Dragan Perčin, Mićun Karadžić, Gavrilo Dosković, Nebojša Savić, Dragan Džemail, Mišo Čečur, Aleksandar Jovanesku, Dragan Milošević, Božidar Petrović i Nenad Radanović. Preko sto puta najdragocjeniju tečnost dali su Petar Šević (posthumno), Mileta Rabrenović, Pavle Čelanović i Pavle Đermanović. Z.K.

HERCEG NOVI - Grupa za spas Mamule poslala je juče reagovanje ministru turizma i održivog razvoja Branimiru Gvozdenoviću, u kome navode da se u tenderu ne spominje vojni katastar, već “nedvosmisleno piše da je tvrđava upisana u listu nepokretnosti br. 215, što nije slučaj, već tamo stoji da je zemljište površine 31.848 m2, a površina izgrađenih objekata 0m2”. Iz Grupe ističu da im Gvozdenović nije odgovorio na najvažnije pitanje, te ga opet pitaju da li se u zakup daje zemljište ostrva koje iznosi 31.848 m2 plus akvatorijum ili se daje u zakup i tvrđava, čija ukupna bruto građevinska površina iznosi 20,564.50 m2. “Dakle, da preciziramo, da li investitor plaća godišnji zakup za 31.848 m2 zemljišta ili za 52.412,5 m2, koliko iznosi zbir ukupne bruto građevinske površine tvrđave i zemljišta ostrva”, navodi se u reagovanju Grupe za spas Mamule. U daljem tekstu tog saopštenja ministru Gvozdenoviću je iz Grupe upućeno i pitanje o spornom datumu zakazivanja okruglog stola. “Koja je svrha okruglog stola ako ste se već dogovorili sa investitorom i to po tenderu koji je po našoj argumentaciji sporan?” Uz to, Grupa za spas Mamule u reagovanju navodi da nije tačno da je zbog njih odlagan sastanak.

Tvrđava Mamula

“Mi smo prihvatili prvi predlog kada je ponuđeno 26. ili 28. mart, rekavši da nam 26. mart odgovara, pa je iz vašeg kabineta rečeno da ipak ne možete 26. marta i najavljeno prebacivanje rasprave za drugu sedmicu aprila, a potom je ponuđen petak 11. april. Većini naših predstavnika nije odgovarao 11. april, te smo radi toga ponudili ostale dane ponuđene sedmice, a vi ste nam odgovorili da je pametnije da se rasprava odloži kako bi ‘se izbjegla politička priča uoči lokalnih izbora’ i kako je možda bolje da još malo sačekamo sa organizacijom stola. Stoga nema razloga

sada zamjenjivati teze, uostalom pristajemo na dijalog tog 16. maja. Prošlo je ukupno tri radna dana od kako ste nam poziv i uputili, a prije dva dana smo vam poslali upit o svrsi tog okruglog stola budući da ste već počeli pregovore sa Orascomom. Odgovor nismo dobili, a dešavalo se da smo od Vlade čekali neke odgovore i po mjesec dana, a na neke, kao što je slučaj sa spornim pitanjem o ukupnoj površini zakupa koji se naplaćuje investitoru, odgovor nikad nismo ni dobili”, zaključeno je u saopštenju za javnost koje je potpisao Mirko Lazarević. S.M.

AKTUELNO 19

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. Upozorenje

Opasan most u Mahali Beća Čoković

ost na rijeci Ljuboviđi, u mjestu Mahala, na regionalnoj dionici puta Slijepač most - Pavino Polje, sa pravom nosi epitet kritičnog. Nalazi se na krivini uskog puta, a uz to na njemu ne postoji adekvatna zaštita.

BIJELO POLJE - Most u Mahali se može smatrati potpuno neobezbijeđenim dijelom puta na kojem se u posljednje vrijeme desilo nekoliko saobraćajnih nezgoda. Na sreću, bez kobnih posljedica. Predsjednik mjesne zajednice Pavino Polje Slobodan Leković kazao je za Vikend novine da je nedavno rekonstruisana dionica tog regionalnog puta, te da ni u kom slučaju ne smiju da se dešavaju saobraćajne nezgode na tom potezu. Ipak, stanje je sasvim drugačije. “Most u Mahali trebalo je da se uklopi u novi put , odnosno da pretrpi izvjesnu rekonstrukciju, a prije svega na njemu treba da se obezbijedi sigurnost za sve učesnike u saobraćaju. To podrazumijeva postavljanje adekvatne zaštitne ograde i adekvatnih saobraćajnih znakova kojima bi se vozači upozoravali na opreznu vožnju“, kazao je Leković. Ekspert za saobraćajne nezgode, sudski vještak za saobraćaj i saradnik u nastavi na Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku u Beranama mr Milenko Čabarkapa ocijenio je da su čovjek, vozilo i put faktori bezbjednosti drumskog saobraćaja. On je naveo da kod nas ne postoje istraživanja o učešću navedenih faktora u događanju saobraćajnih nezgoda i navodi da “najčešće preuzimamo rezultate istraživanja iz razvijenih zemalja koje

imaju savremenu putnu mrežu i gdje je put uzročnik saobraćajnih nezgoda u 10 odsto slučajeva“. “Kod nas, gdje je putna mreža nerazvijena i u kojoj ne učestvuju au-

to-putevi i savremeni putevi za motorna vozila, put kao uzročnik saobraćajnih nezgoda je sa znatno većim učešćem i, po nekim mojim istraživanjima, na uzorku izvršenih vještačenja saobraćajnih nezgoda učešće puta iznosi i do 30 odsto”, navodi Čabarkapa. Put kao faktor bezbjednosti drumskog saobraćaja, smatra vještak Čabarkapa, manifestuje se aktivno i pasivno. Aktivno se manifestuje kvalitetom voznodinamičkih elemenata puta, kolovoznog zasto-

ra i signalizacije, koji omogućavaju bezbjednu vožnju, i pasivno zaštitnom opremom, koja utiče da posljedice nezgode koja se dogodi budu izbjegnute ili smanjene. “Nije samo nedostatak materijalnih sredstava razlog nepovoljnog stanja na putevima, već i nedostatak znanja u planiranju, projektovanju, izgradnji i održavanju puteva iz kog razloga se i dešava da se ionako mala uložena sredstva u puteve ne valorizuju na optimalan način”, zaključio je Čabarkapa.

Rosa Vukoice Knežević 18. aprila 2014. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 19. aprila u 14 časova na groblju u Kneževićima.

Miodrag Mišo Vuksana Maslovarić 17. aprila 2014. u 81. godini. Sahrana će se obaviti 19. aprila u 15 časova na Čepurcima.

Radivoje Stevana Đurišić 17. aprila 2014. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 19. aprila u 15 časova u Tološima. Kuća žalosti Ulica Boška Buhe 12.

Vladimir Dušana Ivanštanin 17. aprila 2014. u 62. godini. Sahrana će se obaviti 19. aprila u 15 časova u Tekli, Danilovgrad

Ilija pok. Mila Bubanja u 92. godini. Sahrana će se obaviti 19. aprila 2014. u 15 časova na groblju Sv. Varvara, Vranovići – Grbalj.

Svetlana Milovana Đođić 17. aprila 2014. u 24. godini. Sahrana je obavljena 18. aprila u 14 časova na seoskom groblju u selu Miloševići.

Dragica Vasilija Krivokapić rođena Mijanović, 17. aprila 2014. u 65. godini. Sahrana je obavljena 18. aprila u 16 časova na mjesnom groblju Vrbice.

Most u Mahali na putu prema Pavinom polju

Ivo Pavlov Vukotić

TreBALjeVo

Lisnati sir isplativiji od otkupa mlijeka

Žarko Bulatović ispred svog skladišta krompira

PREMINULI

KOLAŠIN – Iako većina poljoprivrednika iz kolašinske opštine potencira pitanje otvaranja otkupne stanice mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa, realna situacija ne pokazuje za sada jednu takvu mogućnost. Poljoprivredni proizvođač i vlasnik Z.Z. Trebaljevo Žarko Bulatović tvrdi da su takvi zahtjevi nerealni. On objašnjava da kilogram lisnatog sira košta pet eura, a da je za taj kilogram potrebno sedam litara mlijeka, te da je to prosta računica prema kojoj se ne isplati, bar poljoprivrednicima iz Trebaljeva, imati otkupnu stanicu svježeg mlijeka. “Koje su to krave ili mljekara u Kolašinu koja bi bila rentabilna? Ona ne bi mogla otkupiti 200 litara mlijeka dnevno. Ne treba se zanositi takvom pričom. U Trebaljevu nema ukupno 100 jagnjadi, to samo selo pojede. Na jesen kad dođe vrijeme, Ministarstvo poljoprivrede organizuje preko Fonda PIO da se svi tržišni viškovi jagnjadi otkupe i podijele penzionerima, tako da nijedno ne ostane neprodato”, kazao je Bulatović, tvrdeći da je to prava realnost. Sa druge strane, iz lokalne uprave objasnili su da su u prethodnom periodu ostvarili kontakt sa predstavnicima mljeka-

re Lazine iz Danilovgrada, koji su bili zainteresovani za otkup mlijeka, ali su i tražili da im se utvrdi količina koju bi mogli da otkupljuju sa područja kolašinske opštine. “Na osnovu izvršene provjere i kontakata sa stočarima došlo se do podatka da ne postoji znatna količina koju bi stočari bili spremni da ponude otkupljivaču, pa iz tog razloga nije ni došlo do realizacije otkupa. Opština je i dalje spremna da pomogne kao spona između proizvođača i otkupljivača, ali je osnovni problem što proizvođači najveći dio tog proizvoda prerade u poznati proces lisnatog sira”, navode u lokalnoj upravi. Bulatović kaže da proizvodnja mlijeka i sira nije dovoljna da bi se moglo preživjeti pa je na svom primjeru pokazao kojim još djelatnostima se poljoprivrednik mora baviti kako bi preživio. Osim proizvodnje sjemenog i konzumnog krompira po kojem je Z.Z. Trebaljevo već čuveno, Bulatović se sa sinovima bavi i proizvodnjom meda, za koji košnice u ljetnjem periodu iznosi na katun Goleš, na planini Bjelasica, gdje je velika četinarska šuma i kiprovina, što dodatno daje kvalitet medu. Z.B.

u 92. godini, u Novom Sadu. Sahrana je obavljena 18. aprila u 15 časova na mjesnom groblju u Mažićima, Budva.

Dejan Toma Šaljanin u 43. godini. Sahrana će se obaviti u Manchamu – Glazbach, Njemačka.

Dragica Dara Mašova Brković rođena Šaranović, 16. aprila 2014. Sahrana je obavljena 17. aprila u Seocima, Piperi.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Hrišćani širom svijeta juče su obilježili Veliki petak, dan kada je, prema vjerovanju, Isus Hrist raspet na Golgoti. Posvećeni vjernici na mnogim krajevima planete ovaj dan obilježavaju podržavanjem i imitiranjem Hristovog stradanja, dok hiljade lokalnih i stranih posmatrača gleda krvavi ritual njihovog prikivanja na drvene krstove. Crkvene vođe i

zdravstveni zvaničnici već dugo agituju protiv ove prakse koja predstavlja mješavinu rimokatoličke posvećenosti i narodnog vjerovanja, ali taj običaj koji se svake godine izvodi na Veliki petak nastavlja da privlači veliki broj učesnika, kao i posmatrača. Na slici: “Stradanje Isusovo” performans koji je juče izveden na Trafalgar skveru u Londonu.

Moderne generacije odbacuju tradicionalne vrijednosti, spregu konzervativne politike i crkve i stavove po pitanju seksa,žena i porodice koje baštini organizovana religija: Sa muzičkog festivala Koačela koji se ove sedmice održava u Kaliforniji

OTKLON OD ª ORGANIZOVANOSTI SVIJETAº

Zašto su Amerikanci sve manje religiozni NJUJORK, LOS ANĐELES - Od 1990. godine do danas, broj Amerikanaca koji se više ne smatraju pripadnicima niti jedne religije je u stalnom porastu, i dostigao je gotovo dva odsto. Prema podacima najnovijeg istraživanja tog fenomena, jedan od glavnih uzroka otklona od crkve i religije je upotreba interneta. Univerzitetski profesor informatike Alen Daunej obradio je podatke iz generalne društvene ankete (GSS), koja prati religiozne stavove u SAD od 1972. godine. Nakon obrade podataka statističkim modelima koji su tragali za povezanošću religioznosti i drugih demografskih podataka, najznačajniji faktor u smanjenju religijskih uvjerenja bio je vjersko vaspitanje. Broj ljudi vaspitavanih i odgajanih bez vjerskih uvjerenje u konstantnom je porastu proteklih nekoliko decenija. Početkom 80-ih njihov procenat iznosio je 3,3 odsto, da bi u prošloj deceniji

porastao na 7,7 odsto. Ipak, vaspitanje je samo djelimično odgovorno za manjak religioznosti. Prema Daunejevim računicama, za čak 20 odsto “gubitka vjere” odgovoran je internet. “Lako je zamisliti najmanje dva načina na koji korišćenje interneta može doprinijeti odvajanju od religije”, izjavio je Daunej. “Ljudima koji žive u homogenim zajednicama, internet pruža mogućnost pronalaženja informacija o ljudima drugih vjera (ili bez vjere), i stupanje u direktan kontakt sa njima. Takođe, za ljude koji imaju religiozne sumnje, internet pruža dodir s onima koji prolaze kroz slična pitanja širom svijeta”, pojašnjava on. Sa druge strane, profesori Majkl Hout sa Univerziteta u Njujorku i Klod Fišer sa Univerziteta Berkli u Kaliforniji vjeruju kako je za gubitak povezanosti sa organizovanom reli-

gijom kriv porast hrišćanske desnice. Naime, iako se sve veći broj ljudi deklariše kao nepovezan sa bilo kojom religijom, broj ljudi koji ne vjeruju u Boga raste značajno sporije. Hout i Fišer vjeruju da se odvajanje od organizovane religije može pripisati “liberalima i umjerenim građanima koji odbacuju rastuću spregu između Crkve i konzervativne politike, pogotovo po pitanjima porodice, žena i seksa. Oni zapravo razmišljaju na način - ako organizovana religija predstavlja takve i takve stavove, onda ne želim da imam veze sa njom.” Ipak, ova dvojica naučnika vjeruju kako je najvažniji faktor smjena generacija. Kako polagano odlazi generacija koja je živjela u vrijeme Drugog svjetskog rata, mijenjaju ih moderne generacije čija je jedna od izraženijih karakteristika sumnjičavost prema tradicionalnim autoritetima i otklon od “organizovanosti svijeta”.

UPOZORENJE STEJT DEPARTMENTA

Uskrs, opasan datum na Kosovu

ODLAZAK PRIZNATOG INTELEKTUALCA

Preminuo sociolog Mirko Đorđević BEOGRAD - Srpski sociolog religije, esejista i prevodilac Mirko Đorđević preminuo je juče u 76. godini, saopštilo je Nezavisno društvo novinara Vojvodine. Mirko Đorđević je rođen u selu Brodu na Vlasini 1938. godine. Bio je član Foruma pisaca, PEN kluba, NDNV i dobitnik nagrada “Konstantin Obradović”, “Dušan Bogavac”, “Vukove povelje” i Nagrade za toleranciju među narodima Vojvodine. Objavio je veliki broj knjiga: “Osmjeh boginje Klio”, “Znaci vre-

mena”, “Sloboda i spas - hrišćanski personalizam”, “La voix d`une autre Serbia”, “Legenda o trulom Zapadu”, “Sjaj i beda utopije”, “Kišobran patrijarha Pavla”, “Balkanska lađa u oluji”, “Oslobođenje i spasenje” i “Pendrek i prašina”. Sarađivao je sa brojnim međunarodnim stručnim časopisima, priredio mnogobrojne knjige, prevodio je sa ruskog i francuskog jezika. Bio je redovni saradnik časopisa Republika i portala Autonomija i Peščanik.

PRIŠTINA - Biro za diplomatsku bezbjednost američkog Stejt departmenta izdao je saopštenje u kome poziva američke građane na Kosovu da budu oprezni tokom Uskrsa, upozoravajući na opasnost od ekstremnog islamizma. Saopštenje se zasniva na informacijama koje posjeduje američka ambasada u Prištini, a koje se odnose na prijetnje pravoslavnim vjerskim objektima na Kosovu. Ovo je prvi put da jedna američka organizacija upućuje takav poziv američkim građanima na Kosovu uoči jednog od najvećih hrišćanskih praznika kao što je Uskrs, i da je aluzija više nego jasna svima onima koji prate “evoluciju i involviranje” nekih segmenata kosovskog društva. Sličnim saopštenjem ove interne vladine organizacije - Konsultativnog savjeta za bezbjednost van SAD - u februaru je takođe opreznost savjetovana američkim građanima i skretana im je pažnja na “rast ekstremnog islamizma na Kosovu, a posebno van Prištine”. Uskrs ima izuzetnu važnost za hrišćansku zajednicu i katoličku i pravoslavnu, i očekuje se da u njihovim jver-

Razrušena pravoslavna crkva kod Podujeva

skim objektima bude znatno više ljudi nego obično, navodi Biro za diplomatsku bezbjednost. “Imajući u vidu povremene prijetnje vjerskim objektima na Kosovu, posebno najpoznatijim crkvama u urbanim centrima, američka ambasada želi da skrene

pažnju svim američkim građanima na Kosovu da budu oprezni i da kosovskoj policiji javljaju o svakoj sumnjivoj aktivnosti”, kaže se u preporuci Savjeta američkim građanima koji su na Kosovu ili planiraju da tamo putuju ovih dana.

AKTUELNO 21

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. I DALJE NAPETO U UKRAJINI

Ništa od razoružavanja

IJEV, DONJECK - Uprkos dogovoru šefova diplomatija Rusije, Ukrajine, EU i SAD o rješavanju krize u Ukrajini, situacija na istoku zemlje i juče je bila napeta i konfuzna.

Nekoliko sati pošto je Kijev u skladu sa dogovorom iz Ženeve prekinuo “antiterorističku operaciju” na istoku Ukrajine, specijalne snage su saopštile da je akcija sada u “neaktivnoj fazi”, ali da će biti nastavljena ukoliko bude potrebno. “U skladu sa Uskrsom i sporazumom iz Ženeve, operacije su sada u neaktivnoj fazi. Štab radi i promjena plana je u toku”, rekla je portparolka specijalnih ukrajinskih snaga Marina Ostapenko, a prenio Glas Rusije. Tu informaciju je potvrdio i v. d. ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrej Deščica, navodeći da će intenzitet akcije “zavisiti od praktičnog ispunjavanja sporazuma, oslobađanja okupiranih zgrada i polaganja oružja”.

●PRORUSKE GRUPE “OSVOJILE” JOŠ JEDAN GRAD Ipak naoružane proruske grupe za sada odbijaju da napuste zauzete zgrade vlade na istoku Ukrajine. Oni su vlastima poručili da će napustiti zgrade samo ako i ukrajinska vlada podnese ostavku, dok im iz Kijeva odgovaraju da imaju rok da napuste zgrade do kraja praznika. Aktivisti samoproglašene Narodne Republike Donjeck preuzeli su kontrolu nad gradom Seversk u Donjeckoj oblasti, javili su ruski

mediji. Sa zgrade lokalne gradske uprave i policije je skinuta ukrajinska i postavljena zastava Donjecke Republike, a lokalne vlasti su objavile da će sarađivati sa aktivistima, prenijela je agencija Itartas. U Seversk je kamionima stiglo dvadesetak pristalica Narodne Republike Donjeck, a na trgu ispred gradske uprave im se pridružilo više desetina građana Severska. Nakon kratkih pregovora, proruski aktivisti i policajci su saopštili da je grad od sada pod upravom Donjecke Republike, navodi se u izvještaju Itartasa. Prilikom preuzimanja zgrada lokalne uprave i policije nije ispaljen nijedan metak, a policija je objavila da će, kao i do sada, nastaviti da održava red u gradu, ali sada u saradnji sa aktivistima.

●KIJEV GARANTUJE STA TUS RUSKOG JEZIKA I DE CENTRALIZACIJU VLASTI Po sporazumu koji su u Ženevi u četvrtak donijeli šefovi diplomatija Rusije, Ukrajine, EU i SAD, u Ukrajini bi što prije trebalo da se razoružaju sve nelegalno naoružane grupe, a nezakonito zauzeti objekti vrate pod kontrolu Kijeva. Takođe, proruski demonstranti koji su učestvovali u pobuni biće amnestirani, ali ne i oni za koje se utvrdi da su krivi za najteže zloči-

Ne daju oružje: Proruski odredi samoodbrane juče u Slavjansku ne. Od svih strana u Ukrajini traži se da se uzdržavaju od nasilja i da što prije počne široki nacionalni dijalog. Prema dogovoru, Kijev bi trebalo da radi na izmjenama Ustava, da se više ovlašćenja centralne vlasti prenese na regionalne uprave i da taj prenos bude jasan. V.d. predsjednika Ukrajine Oleksander Turčinov i premijer Arsenij

Jacenjuk obećali su “specijalni status” ruskog jezika i široku decentralizaciju vlasti. “Mi ćemo se dogovoriti o specijalnom statusu ruskog jezika i daćemo garancije da će on biti poštovan”, rekao je Jacenjuk, dodajući da će “velike” ustavne reforme obuhvatiti i prenos niza nadležnosti na regionalne vlasti, prenio je AFP. Turči-

nov i Jacenjuk su u zajedničkom TV obraćanju apelovali na ljude da se uzdrže od nasilja i rekli da će podržati promjenu Ustava kojom će biti decentralizovana vlast davanjem većih ovlašćenja regionalnim skupštinama, uključujući nadležnosti nad njihovim zvaničnim jezikom što je ključni zahtjev ruskog stanovništva”, prenio je Rojters.

NESREĆA

Lavina na Krovu svijeta usmrtila najmanje 13 ljudi KATMANDU - Najmanje 13 ljudi je stradalo, a više je povrijeđeno u lavini koja je zatrpala grupu šerpasa i planinara na Mont Everestu, saopštile su vlasti u Nepalu. Lavina snijega se obrušila na grupu od više desetina ljudi, mahom lokalnih šerpasa, rano juče ujutro iznad baznog kampa koji se nalazi na visini od 5.800 metara nadmorske visine. “Izvađena su tijela šerpasa. Tri osobe su teško povrijeđene. Ne-

ki planinari su uspješno izvučeni, ali za nekima još tragamo”, rekao je zvaničnik Ministarstva turizma Nepala Krišna Lamsal. Lavina se obrušila na grupu vodiča koja je juče pred zoru krenula da odnese opremu i podesi užad za grupu koja bi početkom sljedećeg mjeseca trebalo da nastavi put ka vrhu planine koji se nalazi na 8.850 nadmorske visine. Kako je ranije rečeno, u početku se vjerovalo da je među zatrpanima bilo četiri

ili pet stranih planinara, ali se u posljednjim izvještajima govori samo o tome da su stradali i povrijeđeni lokalni vodiči. Kako navodi Gardijan, spominje se da ima još najmanje sedam nestalih. “Šerpasi su nosili opremu i potrepštine za planinare kada je došlo do tragedije”, rekao je ministar turizma. Zvaničnici su za Bi-Bi-Si naveli da “identitet stradalih još nije potvrđen”, kao i da je ovo jedna od najvećih tragedija sa lavinama na ovoj planini.

Više od 4.000 planinara do danas je osvojilo najviši vrh svijeta. Prvi koji su to uradili bili su Novozelanđanin Edmund Hilari i nepalski šerpas Tencing Norgaj, 28. maja 1953. godine. Upravo je na ruti kojom su Hilari i njegov saputnik Norgaj osvojili vrh juče došlo do lavine Oko 250 ljudi je poginulo u pokušaju da se domogne “Krova svijeta”. Jučerašnja lavina jedna je od najvećih nesreća od kada je osvojen Mont Everest.

Đaci drže papire sa ispisanim porukama i molitvama za svoje nestale drugove, juče u Ansanu, Južna Koreja

POTONULI JUŽNOKOREJSKI TRAJEKT

Zamjenik direktora škole se ubio zbog stradalih učenika SEUL - Zamjenik direktora škole koji se spasao sa potonulog južnokorejskog trajekta koji je prevozio stotine njegovih učenika nađen je mrtav, a najvjerovatnije je riječ o samoubistvu. Tijelo Kanga Min-Kjua (52) pronađeno je nedaleko od gimnazije u kojoj se nalazi rodbina 268 nestalih sa trajekta, prenijela je agencija AFP. Zvaničnik policije rekao je da je istraga o uzroku smrti još u toku. Od 475 ljudi na trajektu koji se prevrnuo u srijedu ujutro, 352 su bili učenici Srednje škole Danvon u gradu Ansan, južno od Seula, koji su išli na ekskurziju na

popularno ostrvo Džedžu. U tragediji broda, koji je, kako navode lokalni mediji, naglo zaokrenuo, što je izazvalo pomjeranje tereta i naginjanje broda prije potonuća, poginulo je 28 ljudi, među kojima je 12 učenika, dok su 179 osobe spasene, a 270 se vode kao nestale. Zamjenik direktora škole bio je među 179 osoba koje su uspjele da se spasu prije potonuća trajekta. Sud u Seulu je juče zatražio hapšenje kapetana trajekta, za kog je utvrđeno da nije bio za komandama u trenutku nesreće, kao i da je među prvima napustio plovilo.

22 KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. IN MEMORIAM

LONDON

Dobra djela Stinga i Kevina Spejsija

Markes (1999)

Odlazak genija iz magičnog Makonda Preminuo pisac Gabrijel Garsija Markes

Dvije i po decenije Fonda za očuvanje kišnih šuma, čiji su osnivači pjevač Sting i njegova supruga Trudi Stajler, obilježeno je dobrotvornim koncertom u Karnegi Holu. Osim njih, na koncertu su učestvovale velike svjetske zvijezde. Osim Stinga, nastupio je i Pol Sajmon, a na bini su se pojavili i glumac Kevin Spejsi, ali i bivši američki predsjednik Bil Klinton. Šou su otvori-

li Sting i Spejsi izvođenjem numere Kola Portera “Well Did You Evah (What a Swell Party it is)”. Nastupio je i petostruki dobitnik Gremija Džejms Tejlor, dok je glumac Oskar Ajzak, poznat po posljednjem filmu braće Koen “U glavi Luina Dejvisa”, izveo pjesmu Roda Stjuarta “Young Turks.” Stingov najstariji sin Džo obradio je Nirvaninu “Smells Like Teen Spirit.”

MUZIKA

Rahmanjinov rukopis Rukopis Simfonije br. 2 Sergeja Rahmanjinova, za koji se 50 godina vjerovalo da je izgubljen, biće ponuđen na licitaciju u maju, saopštila je juče aukcijska kuća “Sotbi”. Rukopis na 320 strana jedne od najznačajnijih kompozicija ruskog romantičnog repertoara procijenjen je

na 1,5 miliona funti (2,52 miliona dolara), navode u “Sotbiju”. “To je jedan od rijetkih rukopisa simfonije, od značaja za međunarodni orkestarski repertoar, koji se nalaze u privatnim kolekcijama”, navodi se u saopštenju londonske aukcijske kuće.

Nobelovac Gabrijel Garsija Markes, pisac “Sto godina samoće”, umro je u svom domu u Meksiko Sitiju. Iako uzrok smrti velikog pisca nije poznat, članovi Markesove porodice su posljednjih dana navodili da je njegovo zdravlje “veoma krhko”. Pisac je hospitalizovan 3. aprila u Meksiko Sitiju zbog upale pluća, a stanje mu se poslije nekoliko dana popravilo i pušten je iz bolnice. Markes se smatra najpoznatijim piscem magičnog realizma, žanra u kome se prepliću mitovi i magija sa realnošću svakodnevne egzistencije. Najviše je doprinio tome da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svjetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. vijeka. Novelu “Pukovniku nema ko da

piše” objavio je 1961. Slijede “Sahrana Velike Mame” i “Zla kob”, obije 1962, a zatim roman o porodici Buendija i gradu Makondo, koji mu je donio svjetsku slavu “Sto godina samoće”, 1967. Bez obzira na to što je to djelo jedno od najuitacijnijih u svijetu i što je otvorilo vrata i njegovim latinoameričkim kolegama koji su se pronašli magijskom realizmu, brojni kritičari smatraju da je najbolja Markesova knjiga “Patrijarhova jesen” koju je objavio 1975, a kasnije je uslijedila “Hronika najavljene smrti”. Markes je bio i politički angažovan i gorljivo je kritikovao rat u Vijetnamu, a bio je i prijatelj sa Fidelom Kastrom. Prema Nobelovoj nagradi imao je kritičan stav, sve dok

Građani u Markesovom rodnom gradu odaju počast piscu

je nije dobio 1982. Između ostalog, napisao je još i “Dvanaest hodočasnika”, “Ljubav u doba kolere”, “O ljubavi i nečistim silama”, a njegovo posljednje djelo je “Sjećanja na moje tužne kurve” koje je izašlo 2004. Zbog bolesti nije više pisao. Markes se rodio 6. marta 1927. u gradu Arakataka, u oblasti Magdalena u Kolumbiji, a živio je uglavnom u Meksiku. Bio je najstarije od 11 dece. “Članovi porodice su mi govorili da sam počeo da prepričavam stvari, priče i slično, gotovo od kako sam progovorio”, rekao je Garsija u jednom intervjuu. Karijeru je počeo kao novinar. “Ja sam novinar. Oduvijek sam bio novinar. Moje knjige ne bi mogle biti napisane da nijesam bio novinar, jer je sav materijal za njih uzet iz realnosti”, rekao je svojevremeno. Već u sedamdesetim godinama života, 1998. ispunio je životni san – kupio je većinske akcije kolumbijskog magazina Cambio novcem koji je dobio za Nobelovu nagradu.

KULTURA 23

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Gavni lik u filmu sam pisao za Nikolu Ristanovskog: Ivan Marinović

Prodat Sartrov rukopis

Film

Živimo u filmičnoj zemlji Vuk Perović

editelj Ivan Marinović u septembru počinje snimanje debitantskog filma “Igla ispod praga”. Trenutno su u toku kastinzi, u Herceg Novom 27, a na Cetinju 30. aprila. “Gdje god se u Crnoj Gori okreneš i zagrebeš, otkrićeš priču koju na nekom drugom mjestu ne bi našao”, kaže Marinović za Vikend novine.

Izabrao si jednu lokalnu priču. Koliko je filmski inspirativan kraj u kom si odrastao? Za mene je to bio presudan uticaj. Da nisam odrastao tu gdje jesam, da nisam slušao određene priče i zamišljao kako bi to izgledalo na filmu, vjerovatno bih se sada bavio nečim drugim. Ali, iznad svega, ljudi su ti koji su inspirativni - njihovi karakteri, humor i odnos prema životu. Koliko imamo osobenosti koje bi mogle biti zanimljive filmskom svijetu i šta je potrebno uraditi da to i postanemo? Osobenosti nam ne nedostaje. Živimo u maloj, ali izuzetno filmičnoj zemlji prepunoj jakih kontrasta - što u pejzažima, što u ljudima. Gdje se god okreneš i zagrebeš, otkrićeš priču koju na nekom drugom mjestu ne bi našao. Ono što nam nedostaje jeste da budemo iskreniji prema samima sebi, da nam percepcija stvarnosti bude objektivnija kako bi je mogli bolje obrađivati. U komunikaciji

Školovanje u Pragu Na FAMU su klase studenata veoma male, tako da se ponekad čini kao da ima više profesora nego studenata. To stvara jedan ambijent koji nije tipičan, zapravo profesori i studenti postaju bliski, gotovo kao porodica. Tako da je meni danas, kad govorim o toj školi, isto kao da govorim o svom domu. A pored tehničkih stvari, rada na filmovima i sticanja znanja, što praktičnog što teoretskog, moji mentori su me naučili iznad svega - da mislim.

sa strancima i selektorima festivala, shvatio sam da Crnogorce i naše filmove koje su imali prilike da gledaju, mahom vide kao ljude koji nisu svjesni svojih iluzija. Glavnu ulogu će igrati Nikola Ristanovski. Šta je presudilo da se odlučiš za jednog od najpriznatijih glumaca u regionu? Sa Nikolom je trebalo da sarađujem na prethodnom projektu koji je bio nažalost preskup i neizvodljiv kao debitantski film za današnje vrijeme. Upoznajući ga sam osjetio koliko daleko on može i želi da ide i pisao sam taj lik baš za njega. Izuzetno me raduje saradnja s njim. Takođe, u pregovorima sam sa još nekoliko veoma cijenjenih glumaca iz regiona, svi su jako dobro reagovali na tekst, ostaje još da usaglasimo detalje. Biće uskoro veoma zanimljivih vijesti po tom pitanju. Objavljen je i poziv za kasting. Zašto si se odlučio na kasting? Htio sam da otvorim mogućnost svima da se pojave na filmu. Želja je

Rukopis autobiografskog djela “Riječi” francuskog pisca i filozofa Žan Pola Sartra prodat je za 50.160 eura na aukcijskoj prodaji u Parizu. Rukopis “Bolesti srca” osnova za autobiografsku prozu “Riječi” prodat je na aukciji kuće Arkirijal koja je željela da obiljeleži 50 godina od prvog objavljivanja “Riječi” 1964. Aukcijska kuća je navela da je rukopis poticao iz jedne privatne kolekcije i da je prodat jednom francuskom kolekcionaru. Sartr u svojoj autobiografiji iz dva dijela “Čitati” i “Pisati” opisuje zašto i kako je postao pisac, kao i taštinu svojih ambicija. Nekoliko mjeseci posle obavljivanja djela, Sartr je odbio Nobelovu nagradu za književnost.

Himna nije dovoljna za identitet Filmska produkcija u Crnoj Gori ne samo da neće podići sopstveni kvalitet bez zakona o kinematografiji, nego teško da će uopšte opstati. Entuzijazam je za sada jedini pokretač projekata, ali on će se eventualno potrošiti jer smo svi primorani da se pored filma bavimo i sopstvenom egzistencijom. Institucija filmskog centra je neophodna da bi se omogućili ili redovni konkursi i pristojniji budžeti za film. Smiješno je i žalosno o tome da se u filmu pojave i naturščici, lokalne face koje imaju volje, discipline i sposobnosti za tako nešto. To bi bio značajan doprinost autentičnosti filma. Isto tako, otvorena su vrata i glumcima amaterima koji nisu imali prilike da se dokažu na filmu, kao i onim glumcima koje bih više volio da vidim na djelu nego da ih upoznajem samo preko oskudnih portfolija. (Više informacija na adriaticwestern.com, ili na fb stranici Adriatic Western) Koliko je važno da se reditelj prilagodi našoj filmskoj stvarnosti kada kreće u svoj prvi film? Neophodno je. Zato sam priču od starta postavio tako da je moguće snimiti u uslovima koji postoje. Ali i sa

više polemisati. To se svodi na priču treba li nam kultura i stvaralaštvo ili ne. Zar iko pismen može da povjeruje da su za identitet jednog naroda dovoljne himna i zastava? Treba se osvrnuti na prethodnih 25 godina i zapitati se šta je to iz umjetnosti što ostaje za buduća pokoljenja? Šta ostaje kao uvid u duh vremena i duh jednog naroda i da li je to dovoljno? Tu treba tražiti odgovor na pitanje da li zakonima treba pomoći stvaralaštvo. ovakvim filmom, koji treba da se snimi maltene u jednom selu, moraću da pronađem kreativna rješenja za niz prepreka koje će se naći na putu. Imao si priliku da scenario razvijaš na važnim mjestima, kao što je Script Station u Berlinu. Kakvo iskustvo nosiš poslije rada sa skript doktorima? Da, na Script Station-u u Berlinu smo započeli razvoj, a trenutno je u toku moje učešće u Jerusalem Film Lab-u, što je još značajnije za projekat, jer je duži i temeljniji proces u pitanju. Te selekcije su veliko ohrabrenje, jer mi ulivaju vjeru da priča ima potencijal da se na njoj izgradi dobar film. Imao si priliku da se sretneš sa Vesom Andersonom za koga si rekao da je odgovoran za to što si postao reditelj. Šta je to ključno u njegovoj poetici što te je zavelo da postaneš reditelj? Ključna je bila sloboda njegovog stila i veliko autorstvo koje slabo ko u Holivudu može sebi da priušti. Međutim, osim stila, koji je zavodljiv sam po sebi, ono što je meni po senzibilitetu veoma blisko je humor kojim tretira veoma ozbiljne i bolne porodične teme. Valjda upravo zbog ove naše sredine gdje se sve tretira sa humorom. Oduvijek su mi uzori bili autori koji su na sličan način tretirali stvarnost. Pored Vesa Andersona ponajviše Felini, Forman, braća Koen, Roj Anderson i drugi.

Oskar ponovo u februaru Sljedeća 87. dodjela nagrade Oskar održaće se 22. februara 2015, objavili su američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke i televizijska mreža ABC, koja će dodjelu prenositi uživo iz Dolbi teatra u Holivudu. Nominacije za najprestižniju filmsku nagradu biće objavljene 15. januara. Ovogodišnjeg Oskara za najbolji film dobila je drama Stiva Mekvina “Dvanaest godina ropstva”. “Gravitacija” meksičkog reditelja Alfonsa Kuarona osvojila najviše Oskara pobijedivši u sedam kategorija. Najboljim glumcima proglašeni su Kejt Blanšet i Metju Mekonahi.

Ledžend kao filmski producent

Popularni američki muzičar Džoni Ledžend radi na plesnom filmu “Breaking Through”, a za potrebe projekta udružio se sa scenaristom Džonom Svetnamom (“Step Up: All In”) kome će ovo biti rediteljski debi. Film je opisan kao plesna drama dokumentarističkog stila za Jutjub generaciju. Ledžend će biti izvršni producent. Fokus u izboru glumačke postave biće na otkrivanju novih talenata. Snimanje bi trebalo da počne ovoga ljeta.

24 DRUGI PIŠU VAŠ STAV

PIŠE: Adriana Pejaković psiholog-psihoterapeut u edukaciji TA centra

Stručni članak je izrađen u okviru projekta “Rehabilitacija i resocijalizacija korisnika psihoaktivnih supstanci u Crnoj Gori” Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica je već godinama prepoznata kao značajna institucija koja pruža pomoć i podršku ljudima koji pate od ove ozbiljne, hronične i kompleksne bolesti. Uspješan rad na ovom polju je otvorio mogućnost i za proširenje rada ustanove i na Centar za žene zavisnice od psihoaktivnih supstanci čija izgradnja je u planu. Time će biti omogućena značajna pomoć u borbi protiv ove bolesti koja ostavlja teške posljedice i na individulano, porodično kao i socijalno funkcionisanje pojedinca. Zašto određeni ljudi uopšte uzimaju droge i koji su to faktori koji doprinose formiranju zavisnosti - pokušaćemo da damo neke okvirne odgovore u ovom tekstu. Zloupotreba psihoaktivnih supstanci predstavlja jedan od važnih i vrlo aktuelnih društvenih problema. Prema definiciji, narkomanija predstavlja snažnu vezanost osobe za za neku psihoaktivnu supstancu. Svjetska zdravstvena organizacija je definisala narkomaniju kao: “Stanje periodične ili hronične intoksikacije izazvano ponovljenim uzimanjem droge.” Razlikuje se fizička i psihološka zavisnost od droge. Kako će se zavisnost ispoljavati zavisi od djelovanja više faktora: vrste supstance, učestalosti uzimanja, psihičke strukture zavisnika itd. Zavisnost od psihoaktivne supstance podrazumijeva postojanje bar tri simptoma od navedenih: žudnja za uzimanjem supstance, fizički apstinencijalni sindrom kada se upotreba psihoaktivne supstance prekine, tolerancija na dejstvo ranije efikasnih doza supstance, zaokupljenost supstancom, zapostavljanje drugih interesovanja kao i nastavljanje uzimanja supstance i pored znanja o njenoj štetnosti. Zloupotreba supstance dovodi do oštećenja zdravlja, kako fizičkog tako i mentalnog. Psihoaktivne supstance se svrstavaju u tri velike grupe, zavisno od njihovog dejstva: 1. Depresori - alkohol, sedativi, opijati koji dovode do opuštenosti, pospanosti, osjećaja 2. Stimulansi - kokain, krek, amfetamini, ekstazi, kanabis koji djeluju stimulativno na psihomotornu aktivnost, daju osjećaj povećane snage, sreće i pouzdanja 3. Halucinogeni - LSD, meskalin i različiti sintetički proizvodi dovode do stanja izmijenjenog opažanja sa pojavom halucinacija i promijenjenog osjećaja za prostor i Zašto ljudi uopšte koriste ove supstance čak i kada znaju da su veoma štetne?

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

NARKOMANIJA

Smrtonosna potraga za smislom života Zašto određeni ljudi uopšte uzimaju droge i koji su to faktori koji doprinose formiranju zavisnosti - pokušaćemo da damo neke okvirne odgovore u tekstu

● KAKO SE POSTAJE

ZAVISNIK? Kada razmišljamo o ljudima koji svjesno uništavaju svoj život narkoticima, padaju nam na pamet uobičajene predrasude o zavisnicima kao prestupnicima, pripadnicima nižeg društvenog sloja i kao slabim ljudima koji se teško nose sa životnim teškoćama. Ipak, to ne mora da bude tako. Istraživanja govore da je sve više omladine iz dobrostojećih porodica koji konzumiranjem narkotika pokušavaju da promijene svoju stvarnost iako ona, za nekog ko posmatra sa strane, uopšte ne izgleda loše. Jedna od teorija ide u pravcu razmatranja pojave sve masovnije prezaštićenosti djece što od njih stvara razmažene, narcisoidne ličnosti koje, ne mogavši da podnesu svakodnevne frustacije i obaveze, posežu za narkoticima kao jednom od načina da izbjegnu bol i umnože zadovoljstva. Izgleda da zavisnici postoje i tamo gdje ih ne bismo očekivali. Posebno treba imati na umu da se npr. navikavanje na heroin veoma brzo dešava, pa se može vidjeti sa kolikom lakoćom supstanca ovladava zavisnikom, lomi ga, potčinjava i pretvara u grabljivicu koja samo razmišlja o nabavci nove doze narkotika. Neki od znakova koji bi mogli da nas navedu na razmišljanje da li neko upotrebljava narkotike su: blijeda koža, slabo zarastanje rana, podočnjaci, pojačano povređivanje, naglo mršavljenje, slabiji uspjeh u školi, traženje novca iz različitih razloga, nestajanje novca iz kuće itd. Zavisnost je progredurajuća bolest. To znači da dovodi do poremećaja svih fizioloških, bioloških i metaboličkih procesa, kao i do sveukupnog propadanja organizma i urušavanja ličnosti. Osoba se osjeća dobro samo pod dejstvom supstance. Čim ovo djestvo prestane nastupa apstinencijalna kriza - neprijatni simptomi kojima organizam signalizira da mu je potrebna nova doza “goriva”. Takođe, dolazi i do promjena na polju psihe. Urušavaju se moralna načela, osoba postaje bespoštedni manipulator koji samo razmišlja kako da dođe do droge, ne vodeći računa ni o čemu drugom. Mnoge osobe koje su uživaoci droga navode da ih je na taj put navelo više raznih faktora od kojih se izdvajaju: nestabilno i haotično funkcionisanje porodice, nedostatak vezanosti, topline i komunikacije između djece i roditelja, izuzetna stidljivost ili pak agresivno ponašanje djeteta u okruženju, druženje sa djecom koja su sklona socijalno devijantnom ponašanju. Nešto nedostaje unutar osobe što se uspunjava narkoticima. Ali kako rješavanje problema ne podrazumijeva bijeg od istih kroz drogu, tako se i ispunjenje duše za onim za čime žudi ne dešava kroz kreiranje još veće žudnje. Jer zavisinik uvijek žudi. A supstanca mu to

omogućava. Tako ga uvodi u sopstveni pakao.

● ZAŠTO SE POSTAJE ZAVISNIK?

Da li je narkomanija društveni, lični ili pak duhovni problem? Odgovor na pitanje nije lak. Potrebno je uroniti u nečiju dušu da bi se ovaj odgovor dobio i podijelio sa drugima. Ako se pođe od principa duhovnosti, može se primijetiti da je jedan od osnovnih zahtjeva koji stoje pred čovjeka zahtjev za integrisanošću. Integrisani self u sebi objedinjuje suprotstavljene djelove psihe u jednu harmoničnu, ali i dinamičnu cjelinu. Duhovnost kao težnja za smislom, težnja ka Apsolutu i posljedični osjećaj pripadnosti i povezanosti sa nečin većim od nas samih je bila različito određena u ranijim vremenima, a različito danas. Dok su, u antičko vrijeme različiti bogovi omogućavali čovjeku da slobodno projektuje djelove selfa na njih, dotle je patrijarhalni svijet ujedinio te bogove u Jednog Svevišnjeg i time postavio pred čovjeka veći zadatak bolje integracije ličnosti. Patrijarhalni čovjek je čovjek jasno definisanih moralnih normi, čovjek tradicije i krivice. Ako ne čini dobro, osjeća se se krivim. Krivica nije prijatna, ali ga povezuje sa svijetom i smislom. S druge strane, današnji čovjek, čovjek postmoderne se ne bori sa krivicom već sa prazninom i besmislom. Kao što je Viktor Frankl jednom rekao:”Današnji čovjek se ne može osloniti na instikte jer je udaljen od prirode, ali ni na tradiciju jer je više ne poštuje.“ U svijetu krivice čovjek postoji. U svijetu nakon urušavanja patrijarhalnog poretka postoji praznina. Današnji čovjek se bori sa nejasnim identitetom koji nema čvrsto uporište niti jasne spoljašnje odrednice. Identitet oscilira između nihilizma i sarkazma. Ništa nije dovoljno važno, a sve može. Otuđenost među ljudima stvara vakuum koji se ispunjava spoljašnjim sadržajima. Problem narkomanije nosi jedan paradoks. Nije sama narkomanija problem već ono od čega osoba bježi u drogiranje. Obično je to nemogućnost suoučavanja sa frustracijama svakodnevnog života, nemogućnost podnošenja osjećaja manje vrijednosti, nemogućnost da se osjeti istinska povezanost sa drugima. Droga daje osjećaj svemoći, osjećaj da svi problemi mogu da se prevaziđu bez napora i suočavanja sa svojim ograničenjima. U svijetu kojim vlada supstanca zavisnik se osjeća da sve može, a ništa ga ne pritiska i niko mu zapravo ne treba, jer je veći od svih. Nažalost, ovo je ugovor sa Đavolom. Kao i Geteovom Faustu kome je Đavo ponudio svjetsku slavu u zamjenu za dušu, tako i zavisniku droga daje sve da bi mu uzela sve. I više od toga. Ublažiteljica života i oaza u koju se bježi kad je teško postaje surovi mučitelj kojeg u jed-

nom trenutku zavisnik pokušava da zbaci sa svojih leđa. Često neuspješno.Izgleda da niko od nas ne može pobjeći od sebe i svojih osjećaja. Suočavanje sa sobom, sa svojim emocijama, sa svijetom takav kakav je jedini način da porastemo i postanemo ispunjeni ljudi. Svemoć ne postoji, ako i postoji nije rezervisana za čovjeka. Za čovjeka je rezervisana skromnost u sveopštem poretku. Znanje o sopstvenim snagama i ograničenjima je ono što će nam donijeti istinsku moć i mir. Da bi se spoznalo i zaliječilo sebe, potrebno je iskusiti patnju koju promjena nosi sa sobom. Ta je patnja neuporedivo manja od one koju za sobom ostavlja droga. Prolazak kroz patnju i bol oporavka je jedini način da se dosegne mir i harmonija. Ono što obično prouzrokuje patnju zavisnika je razbijanje slike o sebi kao svemoćne i nedostižne osobe, iluzije kreirane drogom. Svođenje na svoje prave okvire boli i stvara neogodne osjećaje poput anksioznosti, depresije, ljutnje i bijesa. Tek kad osoba nađe snage, uz podršku koju dobija i psihološku pomoć, da se susretne sa pravim sobom, da svoje pravo Ja prihvati i počne da marljivo radi na sebi, tek tada počnu da se otvaraju neslućene mogućnosti za rast, razvoj i zadovoljstvo. I ovo nije laž. Ovu istinu su spoznali svi oni bivši konzumenti droga koji su uspješno krenuli putem oporavka. Zato je često njihova pomoć onima koji su tek stupili na stazu oporavka tako dragocjena. Kada zaista prihvatimo sebe i osvijestimo svoje osjećaje od kojih smo dugo bježali onda stičemo bogatstvo koje se ne može mjeriti dejstvom bilo koje supstance. Onda postajemo cjelovita bića, a to je, prema Jungu, upravo i osnovni cilj i svrha postojanja svakog čovjeka.

● LIJEČENJE I IZLAZ Liječenje se satoji iz dvije faze: faza detoksikacije i faza održavanja apstinencije. Liječenje često obuhvata i hospitalizaciju kao i rad sa stručnim licima - psihijatrima, psiholozima itd. Različiti psihoterapijski pravci različito posmatraju proces izlječenja. Koriste se bihejvioralne, kognitivne, psihoanalitičke metode. Recidivi su česti. Neuspjesi su česti. Bolest je vrlo iscrpljujuća za zavisnika, njegovu porodicu, terapeuta... U mnogim pravcima se ističe važnost izlječenja ne samo od zavisnosti od droga već i izlječenja ličnosti od onih problema koji su je do droge doveli. Uvijek ima nešto iza od čega se bježalo. Bilo da je to osjećaj odbačenosti od porodice, utisak o sopstvenoj neadekvatnosti ili pak bilo koje loše uvjerenje o sebi ili svijetu, nastalo uglavnom u primarnoj porodici. U terapiju se često uključuje i cijela porodica sa ciljem da se disfunkcionalni obrasci ponašanja promijene na nivou porodice kao

sistema. Ako jedan član oboli, to je problem cijele porodice. Drogom se pokrivaju psihijatrijski poremećaji koji uklanjanjem supstance izlaze na vidjelo. Ova dekompenzacija je vrlo bolna za podnijeti, pa je zavisnicima potrebna podrška porodice i okoline. Vrlo često se uključuje i logoterapija ili terapija smislom jer zavisnici imaju jedan smisao života, izliječeni zavisnici drugi. Na mjesto droge kao božanstva, smisla i vrhovne vrijednosti mora doći nešto drugo veće, jače i snažnije od droge. Nešto što čovjeka ispunjava, a ne proždire ga, nešto što ga pokreće, a ne sputava, nešto što ga čini dijelom svijeta, a ne izopštenikom. Zato mnogi programi oporavka za zavisnike uključuju i duhovne komponente. Na kraju, taj smisao mora svako da nađe za sebe. Da bismo bili istinskim dijelom svijeta i života moramo biti dio nečega vrijednog. Ta vrijednost mora biti nemjerljiva bilo čime drugim. Naš smisao za koji se vrijedi boriti, koji vrijedi njegovati mora biti plemenit, mora uključivati Ljubav... Kao što je rekao Niče: “Onaj koji zna zašto živi, može da podnese bilo koje kako.“ Kad konačno znamo šta je za nas važno, onda možemo nastaviti da rastemo dalje... Ukoliko imate problem sa narkoticima, stručnu i profesionalnu pomoć možete potražiti u Javnoj ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica. U prijatnom ambijentu na Kakarickoj gori, uz stručno osoblje i različite vrste terapije, možete dobiti vrstu pomoći koja Vam je neophodna da ponovo živite punim plućima. Nedavno je Javna ustanova Podgorica uvela i besplatnu SOS liniju za davanje neophodnih informacija osobama koje imaju problem zavisnosti. Informacije se odnose na to gdje se mogu obratiti za pomoć u odnosu na grad iz kog zovu, koji su brojevi telefona medicinskih institucija gdje bi se osobe mogle obratiti za pomoć, kao i pružanje psihološke pomoći osobama koje su u akutnom problemu. Broj na koji možete nazvati je 0800-082-000, a poziv je besplatan. SOS liniju vodi stručni tim Javne ustanove koji sačinjavaju psiholozi, socijalni radnik i defektolog, pod vođstvom psihijatra-narkologa dr Ljubinka Kaluđerovića. (Autor je član stručnog tima za rehabilitaciju i resocijalizaciju Javne ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica) LITERATURA 1. Jerotić, V. (2004): Mistička stanja,vizije i bolesti, Ars Libri, Beograd 2. Milivojević, Z. (2007): Igre koje igraju narkomani, Psihopolis, Novi Sad 3. “Narkomanija kao jalova potraga za duhovnošću”(www.besplatniseminarski radovi.com)

REPORTAŽE 25

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. Vaskrs

Pravoslavno pjevanje u katoličkom samostanu V

askrs je najveći hrišćanski praznk, to svi znaju, ali ga vjernici različitih hrišćanskih crkava rijetko slave zajedno. U samostanu u Nideraltajhu, u Bavarskoj, katolici i pravoslavci praznuju Vaskrs - zajedno.

Izvorno praznovanje Vaskrsa uveliko je povezano sa jevrejskim praznikom Pesahom ili Pashom na ruskom se za Vaskrs i kaže Pasha. Prema predanju, Jevreji na taj dan slave svoj izlazak iz ropstva u Egiptu. Veče uoči izlaska, Bog je pripadnicima svog naroda naložio da svoja vrata označe krvlju svježe zaklanog jagnjeta. U svim kućama gdje nije bilo tog znaka ubio je prvorođenog sina kao kaznu za patnje svog naroda. Zato je ta crvena boja posebno značajna i u proslavi Vaskrsa. Čak i više kod pravoslavaca nego kod katolika ili protestanata, objašnjava Irinikios Šulten, arhiđakon Ruske pravoslavne crkve u Bad Honefu kod Bonna. “Zato su i sva uskršna jaja pravoslavaca crvena, velike košare sa crvenim jajima. Ljudi me uvijek pitaju, gdje su ostale boje? Ja im kažem; šta će vam druge boje? Crvena je boja života.” Od boje koje su bila označena vrata jevrejskog naroda u Egiptu je postala boja života za sve nas.

Ekumenizam u bivšoj pivari Ekumenizam je pokret koji nastoji da obnovi jedinstvo podijeljenih hršćanskih Crkava (prim.priređivača). Pravoslavna crkva, računajući pripadnike svih njenih ogranaka, u Njemačkoj okuplja oko 1,5 miliona vjernika. I ovdje ima pravoslavnih crkava, ali mnogo je manje pravoslavnih samostana. Tako se i dani Vaskrsa na drugačiji način praznuju i u katoličkom, benediktinskom samostanu svetog Mauricijusa u Nideraltajhu. Jer među monasima, dio njih Boga slavi po pravoslavnom običaju, a od 1986. u tom samostanu postoji i pravoslavna crkva. Pri tome, nastala je u nekadašnjoj samostanskoj pivari, ali je posvećena svecu kojeg podjednako slave obije hrišćanske vjere, Svetom Nikoli. Kako priča Johanes Oelderman, direktor Instituta za ekumenu Johan Adam Meler, katolici imaju mnoštvo propisa za dane uoči i za sam Vaskrs, ali pravoslavci ih imaju još više, posebno kada je riječ o postu. “U pravoslavnoj liturgiji posto-

Košare pune crvenih vaskršnjih jaja u Nideraltajhu u Bavarskoj

ji i razdoblje pripreme za post gdje se vremenom treba naviknuti na to doba. Neki od tih dana u narodu su dobili i posebno ime, na primjer dan kada se treba odreći mesa ili nedelja kad nema jela sa mlekom.” Tih četrdeset dana posta pred Vaskrs strogo se poštuje i u benediktinskom samostanu u Nideraltajhu. To znači da tokom dana uopšte ne uzimaju hranu, i tu nema nikakvih “trikova”. Jer pravila nalažu da se ne jede meso “bića koja kroče zemljom ili lete u zraku”, jer su nekada ne tako revnosni vjernici pravilo tumačili da se smiju jesti - dabrovi. Jer žive u vodi. Ali kod pravoslavaca Vaskršnji post znači: nema mesa, pa tako ni ribe u ishrani. Vaskrs nisu običaji već vera Ali i Johanes Oelderman nas podsjeća kako je kod Vaskrsa najlakše postići ekumenu, jer baš sve hrišćane u tim danima spaja vaskršnja mističnost i nada u vaskrsenje. Doduše, mali je problem to što pravoslavci po pravilu praznike slave po julijanskom, a ostali hrišćani po gregorijanskom kalendaru, mada se praznovanje Vaskrsa zapravo određuje po lunarnom kalendaru, što onda znači da „Vaskrs“ za ove dvije crkve samo ponekad „pada“ na isti dan. Međutim ove godine je to tako, pa je i u samostanu u Nideraltajhu posebno praznično raspoloženje. Taj bavarski samostan se ponosi svojim orguljama iz 1727. koje je napravio Kaspar Kenih. Ipak, ovih dana orgulje se ne oglašavaju, a i korali se ne pjevaju na njemačkom ili latinskom. Mada se Božja služba gotovo uvijek vodi na njemačkom, crkvom se trenutno ori samo pojanje pravoslavnih monaha. Neki od tih obreda traju i po četiri sata, tako da su te zajedničke, katoličko-pravoslavne Božje službe, prava atrakcija koja privlači posjetioce u ovaj samostan na Dunavu i vjernike iz dalekih krajeva. Jer, Uskrs je za sve njih ipak isti. (Dojče Vele)

Prazan grad

Crkvom se tokom praznika ori samo pojanje pravoslavnih monaha: Nideraltajh

Praznična pustoš vlada Briselom Neko ko ovih dana tokom vaskršnjih praznika zabasa u evropski kvart Brisela, vidjeće opustjele ulice i prazne zgrade, među kojima i velelepne zgrade Evropskog parlamenta, gdje se neki poslanici neće ni vraćati jer neće biti izabrani na izborima u maju. Velika plavo-zlatna vrata Evropske komisije na Šumanovom trgu su zamandaljena, kao i ulaz u Evropski savjet preko puta. Zatvoreni su i svi kafići oko trga, koji radnim danima vrve od evropskih birokrata, diplomata i novinara. U prijestonici EU, kao i u cijeloj Belgiji, Vaskrs se praznuje od Velikog četvrtka do utorka sljedeće nedelje, tako da pustoš počinje već u srijedu popodne, kada se na autoputevima koji vode van grada formiraju nepregledne kolone, a u gradu ostaju samo oni koji moraju, ili nemaju kud. Ni saobraćaja gotovo nema. Na travnatom ostrvu na sredini okruglog tr-

ga, dvije divlje patke, koje su vjerovatno doletele sa jezerca u obližnjem parku, čupkaju cvetne leje. Oko kilometar dalje, na trgu Luksemburg, zgrada Evropskog parlamenta zvrji prazna, dok stakleni tornjevi odslikavaju plavo aprilsko nebo. Poslanici su još početkom ove nedjelje, uoči posljednjeg plenarnog zasijedanja u Strazburu, iznijeli sve lične stvari iz kancelarija, a to su učinili i njihovi mnogobrojni pomoćnici, savetnici i ostalo osoblje. Mnogi se u tu zgradu više neće vratiti, jer neće svi biti reizabrani na evropskim izborima u maju. Ove godine je Prvi maj (neradan dan u Belgiji) suviše daleko od Vaskrsa da bi se premostio, ali ni šest dana vaskršnjeg praznovanja nije malo. Već u srijedu sledeće nedelje, evropski kvart će ponovo oživjeti, a patke će pobjeći od vreve u mir parka Ambioriks, ali ne zadugo. Za tri mjeseca počinje sezona godišnjih odmora.

Zgrada Evropskog parlamenta

26 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. HARDENOVA BRADA

Brijanje od 10 miliona NBA superstar Džejms Harden u emisiji “Licem u lice” na televiziji ESPN pričao o rastanku sa Vestbrukom i Durantom, trejdu u Hjuston, nezaobilaznom imidžu...

DA LI STE ZNALI

Da golmani Arsenala Vojčeh Šćešni i Lukas Fabijanski “cijeli život” igraju zajedno - Šćešni je seniorsku karijeru počeo u Legiji iz Varšave (2005/2006), baš kao i Fabijanski (2005/2007), a sada su u taboru “tobžija” gdje je Lukas stigao 2007. godine, a Vojčeh godinu dana ranije. Naravno, zajedno čine golmanski tandem i u reprezentaciji Poljske. Inače, juče su zajedno proslavili rođendan Fabijanski je napunio 29 godina, a Šćešni 24...

VIKEND TIKET SOSIJEDAD ESPANJOL TIP 1

KVOTA 1.75

PARMA INTER TIP 1

KVOTA 2.40

ANŽI ZENIT TIP 2

KVOTA 1.60

RAJO VALJEKANO BETIS TIP 1 KVOTA 2.00 BORDO GENGAMP TIP 1

KVOTA 2.00

KIJEVO SASUOLO TIP 1

KVOTA 2.00

Dru Guden i Dešon Stivenson su se 2007. godine kao košarkaši Vašington Vizardsa kladili ko će duže izdržati da se ne brije. Ni jedan ni drugi nijesu dugo izdržali, brada tada nije bila IN... A, onda je poslije dvije godine u NBA ligu sa Arizona Stejta “ušetao” - Džejms Harden. I globalni bum vezan za bradu je startovao! Tako je talentovani dečko privukao pažnju na sebe prvo imidžom, na to su se nadovezale sjajne partije u mladom timu Oklahoma Siti Tandera, pa je Džejms Harden preko noći postao - osoba o kojoj se priča. Superstar Hjustona je u emisiji “Licem u lice” na televiziji ESPN prvo pričao o nevoljnom rastanku sa Kevinom Durantom i Raselom Vestbrukom na početku sezone 2012/13. Popularna “Brada” se tada nije dogovorila sa menadžmentom Oklahome, dali su mu posljednju ponudu, po principu “uzmi ili ostavi”. Imao je jedan sat da odluči... “Bio sam nervozan, emocije su bile pomiješane. Trebalo je da donesem najveću odluku u životu... Osjećao sam da sam se već dovoljno žrtvovao, odlukom da budem ‘šesti čovjek’ Oklahome i da radim sve kako bih pomogao timu. Na drugoj strani, oni nijesu bili spremni da pomognu meni”, rekao je Harden. Rakete koje su pred početak te sezone (2012/13) tražile način da napravi kvalitetniji tim, Oklahomi su ponudile u zamjenu Kevina Martina i koledž zvijezdu Džeremija Lemba - dogovor je postignut - Harden je potpisao petogodišnji ugovor sa Hjustonom vrijedan 80

miliona dolara. “Mislio sam da ćemo zauvijek igrati zajedno - Vestbruk, Durant i ja. Da se nije umiješao novac siguran sam da bi tako i bilo”, žali za Tanderima sjajni Džejms. Sa igračkom reputacijom rasla mu je i brada - novinarka ESPN pitala ga je da li bi pristao da se obrije i počela da licitira. Milion dolara? “Ne”.

Pet miliona? “Ne”. Deset? “Hahaha... Onda možemo da pričamo. Možda”. I tada je razgovor okrenut Hjustonu koji na startu plej-ofa igra protiv Portlanda. Harden ističe da još uči kako da bude lider... “To je proces. Počeo sam da učim prošle godine, a ove je postalo drugačije, jer u timu imam još jednu

zvijezdu i treba procijeniti kada je bolje da igramo na njega, a kada na mene. Osim toga, trudim se da dam primjer na treninzima, u pripremi utakmica... Ekipa me je prihvatila kao lidera”, rekao je 24-godišnji Harden. Ta druga zvijezda je Ol star centar Dvajt Hauard koji je preporođen u odnosu na neuspjeli eksperiment u Los Anđeles Lejkersima. B.T.

Vanda je kriva za sve

Upoznati ste sa pričom koja je obišla planetu, a radi se o tome kako je mladi napadač Intera Mauro Ikardi oteo ženu svom bivšem prijatelju, saigraču, mentoru, iskusnom centarforu Sampdorije Maksiju Lopezu... Vanda Nara vrijedi “milion dolara”. I ona je prekinula prijateljstvo nekada dva nerazdvojna druga.

SPORT 27

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. regionalna liga (14. kolo)

Kvalitetna provjera pred Budimpeštu foto: Mirko Savović

Budućnost lako savladala Metalurg 34:23 (19:9)

Radmila Petrović bila je najefikasnija na jučerašnjem meču protiv Metalurga Pretposljednja provjera pred odlazak na fajnal-for u Budimpeštu odrađena je u skladu sa očekivanjima - rukometašice Budućnosti glatko su savladale Metalurg 34:23 (19:9) i upisale desetu pobjedu u Regionalnom takmičenju. Izabranice Dragana Adžića na probleme su naišle samo u startu meča, make-

Budućnost 34 (19) Metalurg 23 (9) Podgorica - Sportski centar ”Morača”. Gledalaca: 100. Sudije: Kaluđerović, Vujačić (Crna Gora). Sedmerci: Budućnost 6 (5), Metalurg 5 (5). Isključenja: Budućnost 12, Metalurg 4 minuta. Budućnost: Voltering, M. Vukčević, Žderić, Petrović 8, Neagu 6, O.Vukčević, Nikitina, Božović, Georgijevska 2, Dalbi 7, Ježić 3, Cvijić 2, Mehmedović 4, Pavićević 1, Bizdra 1, Lazović. Metalurg: Mečevska 1, Grozdanovska 8, Gjorgijeva, Antić, Bajramovska 8, Beleska, Jovanovska, Mladenovska 2, Nikolić, Nikolovska 1, Janomiteanu, Livrinik, Sazdsovska, Veličkovska 1, Ristovska 2, Mitrova.

opet one

donski tim je bio u igri do 11. minuta (5:4), uslijedila je serija plavih 6:0 za vođstvo 11:4 u 17. minutu, nakon čega je pitanje pobjednika bilo rješeno. Do poluvremena je semafor ispisao 19:9, a nakon odmora je u nekoliko navrata bilo i 12 golova viška (23:11, 38. minut, 27:15, 47. minut, 34:22 u 60. minutu). “Ovo je bila veoma korisna utakmica s obzirom da je Metalurg nastupio u najjačem sastavu. U pojedinim trenucima meča nijesmo bili na potrebnom nivou, ali usponi i padovi u igri su očekivani i radićemo na tome da ih do tog meča sa Vardarom bude što manje... Kompletirali smo se, vratile su se Dragana Cvijić, Kristina Neagu i Klara Voltering, vjerujem da ćemo ostati zdravi, a kada je tako možemo da se nadamo pozitivno rezultatu u polufinalu završnog turnira. Nedostajaće nam Milena Knežević, koja ima iskustvo igranja u velikim mečevima, ali vjerujem da će ostatak ekipe nadomjesiti njeno odsustvo i pokazati kvalitet koji su potvrdile u glavnoj rundi”, rekao je nakon meča terner plavih dama Dragan Adžić. Posljednju provjeru pred odlazak u Budimpeštu, ”plave” će imati 24. aprila kada dočekuju slovenačko Zagorje. M.A.

Tenis: Poraz i od Litvanije Ženska teniska reprezentacija Crne Gore poražena je juče u Siauliaiju od domaćina, Litvanije 3:0, u utakmici trećeg kola druge grupe Evro-afričke zone Federejšn kupa. Tim porazom, trećim na turniru, crnogorske teniserke nastup u A grupi završile su na posljednjem, četvrtom mjestu. U prva dva kola crnogorska selekcija poražena je od Lihtenštajna (3:0) i Finske (3:0). Litvanija, koja je upisala prvi trijumf, povela je pobjedom Akvile Parazinskaite protiv Nikolete Bulatović 2:0 (6:0 i 6:3). Pitanje pobjednika riješila je Lina Stanciute, koja je bila bolja od Nine Kalezić 2:0 (6:1 i 6:1). U duelu dublova Agne Cepelite i Justina Mikulskite pobijedile su Bulatović i Kalezić 2:0 (6:0 i 6:2). Crnogorske teniserke u nastavku turnira, u borbi za opstanak u drugoj grupi, igraće danas protiv Južne Afrike, trećeplasirane selekcije B grupe. Južna Afrika je u dosadašnjem dijelu turnira savladala Egipat 3:0, dok je poražena od Gruzije i Bosne i Hercegovine.

Superliga: Topolica čeka šampiona Prvi krug je završen, u košarkaškoj Erste Superligi kreće odlučujućih pet mečeva u borbi za što bolje pozicije pred ple-of. Derbi se igra u Baru, gdje domaći Mornar čeka šampionski tim Budućnosti. Zanimljivi dueli očekuju se u Tivtu, gdje domaći Teodo nakon poraza od Budućnosti čeka probuđeni Lovćen, dok će Sutjeska pred svojim navijačćima protiv Zete pokušati da se iskupi za poraz od Cetinjana prije dva dana. Raspored: Mornar - Budućnost Voli (19h - subota), Teodo Lovćen basket (19.05h - subota), Sutjeska - Zeta 2011 (19h - ponedjeljak).

Sestre Bonaventura sude finale Lige šampiona Sestre Šarlot i Žili Bonaventura sudiće finale završnog turnira Lige ampiona za rukometašice (Budimpešta - 3. i 4. maj), objavljeno je na zvaničnom sajtu Evropske rukometne federacije. Francuski sudijski par “dijelio je pravdu” u finalu Olimpijskih igara u Londonu između Crne Gore i Norveške i ostao upamćen po brojnim greškama koje su direktno uticale na konačan ishod. Polufinalni duel između Budućnosti i Vardara sudiće Norvežanke Kjersti Arntsen i Guro Ren, dok je rumunskom paru, Dijana-Karmen Floresku i Anamarija Stoj dodijeljeno dijeljenje pravde drugog polufinala, između Đera i Midtjilanda. Duel Đera i Midtjilanda na programu je 3. maja u 15h, dok će se dva i po sata kasnije sastati Budućnost i Vardar. Nedjeljni finalni meč počeće u 17, dok je dva i po sata ranije na programu duel za treće mjesto, koji će suditi Viktorija Alpaidze i Tatjana Berezkina iz Rusije.

SPORTSKI EKRAN SUBOTA 08:00 13:15 13:30 13:30 13:45 13:45 14:00 15:00 15:00 15:00 15:30 16:00 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:30 18:30 18:30 19:00 19:00 19:00 20:00 20:00 20:00 20:15 21:00 21:00 21:30 23:30 01:00

F1 Kina, kvalifikacije Lester - KPR, fudbal ATP Monte Karlo ATP Monte Karlo Totenhem - Fulam, fudbal Madervel - Seltik, fudbal Trka automobila Lacio - Torino, fudbal Udineze - Napoli, fudbal Parma - Inter, fudbal Dortmund - Majnc, fudbal Anži - Zenit, fudbal Osasuna - Valensija, fudbal PSŽ - Vesprem, rukomet Široki - Borac, fudbal Levante - Hetafe, fudbal Sasari - Roma, košarka Juventus - Bolonja, fudbal Metalurg - Kil, rukomet Čelsi - Sanderlend, fudbal Hamburger - Volfsburg, fudbal Teodo - Lovćen, košarka Milan - Livorno, fudbal Osijek - Rijeka, fudbal Crvena zvezda - Radnički, košarka Sosijedad - Espanjol, fudbal Snuker Belanense - Sporting, fudbal Lion - PSŽ, fudbal Fiorentina - Roma, fudbal L.A. Klipers - Golden Stejt, košarka Fluminense - Figuirense, fudbal Vankuver - L.A. Galaksi, fudbal

07:00 09:00 11:00 12:00 12:15 12:30 13:00 13:00 13:00 14:00 14:00 14:00 15:00 15:00 15:05 15:30 16:30 17:00 17:10 17:30 18:00 18:00 18:00 19:00 19:15 20:00 20:00 21:00 21:00 21:00 21:00 23:30

Australijski fudbal F1 Kina, trka Hokej na travi Almeria - Selta, fudbal Saragosa - Unikaha, košarka Snuker Petrovac - Čelik, fudbal Norič - Liverpul, fudbal Metalurg - Lev, hokej Monako - Nica, fudbal Biciklizam Trka automobila ATP Monte Karlo, finale ATP Monte Karlo, finale Hal siti - Arsenal, fudbal Nirnberg - Bajer Leverkuzen, fudbal Grodig - Rapid Beč, fudbal Bordo - Gengamp, fudbal Everton - Mančester junajted, fudbal Štutgart - Šalke, fudbal Estudijantes - Valensija, košarka Trka automobila Cvole - Ajaks, fudbal Galatasaraj - Barselona, košarka Leven - Barselona, rukomet Snuker Lokeren - Zulte Varagem, fudbal Detroit - Boston, hokej Marsej - Lil, fudbal Sao Paulo - Botafogo, fudbal Barselona - Atletik Bilbao, fudbal Flamengo - Gojas, fudbal

SK1 SK3 RTCG2 SK1 SK1 SK3 Eurosport Arenasport3 Arenasport4 Arenasport5 Eurosport2 SK2 SK3 Arenasport2 Arenasport1 SK3 SK2 Arenasport4 Arenasport5 SK1 Eurosport2 RTCG2 Arenasport1 Arenasport3 Arenasport2 SK3 Eurosport SK2 Arenasport1 Arenasport4 SK1 Arenasport3 Arenasport1

NEDJELJA Eurosport2 SK1 Eurosport2 SK1 Arenasport1 Eurosport2 RTCG2 SK2 SK3 Arenasport3 Eurosport Eurosport2 RTCG2 SK1 SK2 Eurosport2 SK1 Arenasport1 SK2 Eurosport2 Arenasport2 Eurosport SK3 SK1 Arenasport1 Eurosport SK2 Arenasport2 Arenasport3 Arenasport4 SK3 Arenasport3

28 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Monte Karlo Masters

Majstor iz Alikantea konačno srušio kralja Šok u Kneževini - simbol ovog turnira Rafael Nadal ispao od zemljaka Davida Ferera Kosta Bošković

zurna obala podrhtavala je kao rijetko kada, ATP Masters u Monte Karlu režirao je jedan od najluđih dana u svojoj istoriji! “Kralj šljake” Rafael Nadal predao je krunu nikada ranije (elimisao ga zemljak David Ferer), Rodžer Federer i Novak Đoković bili su takođe na njegovom putu, ali su klasom uspjeli da preskoče četvrtfinale...

Majstor iz Alikantea David Ferer, uvijek je bio dobar na šljaci, ali nikad dovoljno za Rafaela Nadala. Sve do juče, kada je legendu sa Baleara poslije deset godina i 17 uzastopnih poraza savladao na ovoj podlozi - 2:0 (7:6, 6:4).

zi su teški, ali posebno oni na šljaci”, jasan je Rafa. “Nijesam igrao na pravi način, nijesam se dobro kretao”.

● Ferer: Dugo sam

Nakon Rafe na teren su istračale druge dvije legende tenisa Rodžer Federer, pa za njim i Novak Đoković i već nakon prvog seta njihovih duela (Fedeksa protiv Žo-Vilfreda Conge, Novaka protiv Garsije Lopeza) bili na dobrom putu da zajedno sa Nadalom napuste Monte Karlo. Ipak, čuveni Švajcarac je pronašao snagu u paklenom drugom setu (slavio u taj-brejku iako je imao čak devet brejk šansi), a onda u odlučujućem trećem oduvao Francuza - 2:1 (2:6, 7:6, 6:1). S druge strane, srpski majstor se protiv Giljerma Garsije Lopeza mučio samo u prvom i početkom drugog seta, a onda kada je ubacio u veću brzinu Špancu nije bilo spasa - 2:1 (4:6, 6:3, 6:1). Sve to znači da nas u polufinalu čeka poslastica - Rodžer Federer protiv Novaka Đokovića.

čekao, raFa: ovo boli

David Ferer će tako u polufinalu igrati protiv osvajača Australijan opena Stanislasa Vavrinke (njegovo prvo polufinale od Melburna), a o meču sa slavnim zemljakom je rekao. “Dugo sam čekao da Rafu savladam na šljaci, ali sada moram biti zadovoljan”, istakao je Ferer. “Moj trener i ja smo razgovarali o planu kako pobijediti Nadala, ali kada istrčite na teren protiv njega svi planovi padaju u vodu. Ipak, danas je bio moj dan i srećan sam zbog toga”. Prvi put poslije devet uzastopnih godina (u kojima je osam puta bio šampion) Rafa Nadal neće igrati finale turnira u Kneževini. “Ovo je težak poraz... Svi pora-

● FeDeks i Nole se

Na vrijeme probuDili

17 puta zaredom (tačno deset godina) David Ferer je bio poražen od Rafaela Nadala na šljaci - sve do jučerašnjeg duela u Monte Karlu

SEMAFOR Četvrtfinale

Vavrinka - Raonić 2:0 (7:6, 6:2) Ferer - Nadal 2:0 (7:6, 6:4) Federer - Conga 2:1 (2:6, 7:6, 6:1) Đoković - Garsija Lopez 2:1 (4:6, 6:3, 6:1)

POLUFINALE

Danas 13.30h Ferer - Vavrinka 15.00h Federer - Đoković

ForMula 1

Spektakl u kineskoj ª močvariº Ludi vikend u Šangaju - kvalifikacije za VN Kine na programu od 08.00, trka u nedjelju (09:00) Na mjestu gdje je nekada bila močvara, na periferiji megalomanskog Šangaja, ovog vikenda piše se četvrta priča sezone Formule 1. Prve tri obilježio je Mercedes i njegovi majstori Niko Rozberg (trenutno lider šampionata) i Luis Hamilton, a sličan scenario očekuje se i na Velikoj nagradi Kine, čije su kvalifikacije od-

vožene jutros po našem vremenu, a čija je trka zakazana u nedjelju ujutro od 9 sati po našem vremenu. Ipak, kao najava drame desili su se jučerašnji treninzi na kojima je jedno od dva najbolja vremena (drugo je potpisao Hamilton) ostvario Ferarijev Fernando Alonso. “Skuderija” je jedno od većih razočaranja na startu

sezone, pa će biti više nego interesantno vidjeti da li od Kine i sa odlaskom direktora Stefana Domenikalija kreće neka druga priča čuvenog F1 tima. “Vjerujem da ćemo ubrzo početi da ostvarujemo mnogo bolje rezultate”, smatra Alonso. “Dani iza nas bili su dosta turbulentni i nadam se da ćemo iz toga izaći

mnogo jači. Domenikali je odlučio da ode, a na nama je da pružimo šansu novom šefu tima Marku Matijačiju”. Naravno, posebno zanimljiv će biti okršaj pomenutog tandema iz Mercedesa - Luis Hamilton i Niko Rozberg - pošto je prije nekoliko dana iz njemačkog tima potvrđeno da do kraja sezone neće biti timskih naredbi već su oba majstora slobodna da se takmiče u borbi za prvo mjesto. Galaktički Šangaj je spreman spremite se za još jednu ludu trku. K.B.

250 miliona dolara koštala je (2004) izgradnja staze za VN Kine u Šangaju i to je ovu stazu dugo vremena činilo ubjedljivo najskupljom

sokolići sredili andoru Kadetska reprezentacija Crne Gore savladala je juče Andoru (3:0) u posljednjem kolu razvojnog turnira Uefe, koji je prethodnih dana odigran u Luksemburgu. Naša selekcija je u svim elementima igre nadvisila protivnika, a za razliku od prethodnih utakmica i realizacija je bila na visokom nivou, što je rezultiralo ubjedljivom pobjedom. “Bili smo mnogo dominantniji tim, imali veliki posjed lopte i stvorili mnogo konkretnih situacija za gol, od kojih smo tri iskoristili. Nakon dva poraza, kojima su kumovala i nova pravila koja je UEFA testirala na ovom turniru, ali i neočekivano skromni tereni, napokon smo pokazali koliko možemo”, rekao je selektor Boris Ljutica. “Sokolići” su do trijumfa stigli preko Jovana Jablana (pogodio glavom u 23. minutu), Alije Krnića u 63. a tačku na i stavio je kapiten Marko Buraznović, koji je nakon dvije asistencije postigao predivan gol lob udarcem sa 30 metara. A.P.

alegri od ljeta u Totenhemu Uprkos činjenici što je Tim Šervud od preuzimanja Totenhema pokazao da može sasvim solidno da obavlja taj posao, čini se da predsjednik Danijel Levi nije oduševljen i da će na kraju sezone ponovo promijeniti trenera, najviše zbog nekoliko prilično ubjedljivih poraza u duelima sa najboljim ekipama lige. Italijanski mediji pišu da su se Sparsi sve dogovorili sa doskorašnjim strategom Milana Masimilijanom Alegrijem, koji već mjesecima uči engleski jezik, kako bi spreman preuzeo ekipu na ljeto. A sa njim bi kao pomoćnik na klupu treblao da stigne i legendarni Mauro Tasoti, koji do kraja sezone pomaže Klarensu Sedorfu na “San Siru”. A.P.

preminuo mladi napadač vest Hema Poslije tri godine borbe sa rakom testisa mladi 20-godišnji napadač Vest Hema Dilan Tombajds je preminuo. Tužna vijest zatekla je cijelu fudbalsku Evropu, a mladić je izdahnuo u kućnoj postelji okružen porodicom i prijateljima. “Sa tugom prenosimo vijest da je Dilan izgubio bitku sa opakom bolešću ...”, stoji u saopštenju “čekićara”, za čiji je prvi tim Tombajds debitaovao još 2012. godine, iako mu je tumor dijagnostikovan 2011. kada je u dresu Australije igrao protiv Meksika na Svjetskom prvenstvu do 17 godina. A.P.

SPORT 29

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

RASPORED PREMIJER LIGA (35. KOLO) 13.45 16.00 16.00 16.00 16.00 18.30

SUBOTA Totenhem - Fulam Aston Vila - Sautempton Kardif - Stouk Njukasl - Svonsi Vest Hem - Kristal Palas Čelsi - Sanderlend

13.00 15.05 17.10

NEDJELJA Norič - Liverpul Hal - Arsenal Everton - Man. Junajted

21.00

PONEDJELJAK Man. Siti - VBA

NOVI IZAZOV ZA LIDERA

Redsi u Noriču Liverpul gostuje “kanarincima” - Luis Suarez protiv stare mušterije, Čelsi dočekuje Sanderlend

PRIMERA (34. KOLO) 16.00 18.00 20.00

SUBOTA Osasuna - Valensija Levante - Hetafe R.Sosijedad - Espanjol

12.00 17.00 19.00 21.00

NEDJELJA Almerija - Selta R.Valjekano - Betis Sevilja - Granada Barselona - Atl. Bilbao

PONEDJELJAK 22.00 Malaga - Viljareal ODLOŽENO Valjadolid - Real M. (7. maja)

SERIJA A (34. KOLO) SUBOTA 15.00 15.00 15.00 15.00 15.00 15.00 15.00 15.00 18.30 21.00

Đenova - Kaljari Atalanta - Verona Parma - Inter Milan - Livorno Udineze - Napoli Katanija - Sampdorija Kijevo - Sasuolo Lacio - Torino Juventus - Bolonja Fiorentina - Roma

BUNDESLIGA (31. KOLO) 15.30 15.30 15.30 15.30 15.30 18.30

SUBOTA B.Dortmund - Majnc Verder - Hofenhajm Frajburg - B.M’gladbah Augzburg - Herta Braunšvajg - Bajern Hamburger - Volfsburg

15.30 17.30

NEDJELJA Nirnberg - B.Leverkuzen Štutgart - Šalke

LIGA 1 (34. KOLO) 14.00 17.00 17.00 17.00 17.00 17.00 21.00

SUBOTA Monako - Nica Bastija - Ažaksjo Bordo - Gengam Lorijen - Monpelje S. Rems - Sošo Valensijen - Nant Marsej - Lil

18.30 18.30

NEDJELJA PSŽ - Evijan Tuluz - Lion

HNL (32. KOLO) 15.00 19.00

SUBOTA Zadar - Split Osijek - Rijeka

16.00 18.00

PONEDJELJAK Istra - Slaven Belupo Hajduk - Lokomotiva

17.00

UTORAK Dinamo - H.Dragovoljac

PRIMERA, 34. KOLO

Četiri stepenika ostalo je Liverpulu do istorijske titule šampiona Engleske. “Redsi”, čiji navijači žive bajku, gostuju Noriču, kojeg će napasti njegova “crna beštija” Luis Suarez. Urugvajac je u posljednje četiri utakmice postigao čak 11 golova “kanarincima”, a njegov novi bljesak približio bi tim Brendana Rodžersa toliko čekanoj 19. tituli, pred odlučujući duel sa Čelsijem na “Enfildu”. “Ne razmišljamo o Čelsiju. Jednostavno, idemo utakmicu po utakmicu. Na redu je Norič i nadamo se najboljem. Navijači očekuju titulu od nas, ali ne želimo da nas to pritiska. Šef je jako staložen i zahvaljujući njemu uspijevamo da se izborimo sa velikim očekivanjima. Idemo po pobjedu protiv Noriča, a onda ćemo razmišljati o tom duelu sa Čelsijem”, jasan je popularni “El Pistolero”, koji je uvjerljivo najbolji strijelac lige sa 29 postignutih golova i 12 asistencija. Jučerašnji trening Liverpula obojen je velikim brojem transparenata, među kojima su se posebno istica-

li “Učinite da sanjamo”, “Idemo opet”, dok su se Stiven Džerard pripremali za novi izazov. Na drugoj strani Čelsi, koji ima dva boda manje od kluba iz grada Bitsla, dočekuje veoma opasni Sanderlend, koji je prije samo nekoliko dana praktično izbacio Mančester siti iz trke za titulu, remiziravši na “Itihadu” 2:2. “Sanderlend je posljednji na tabeli i učiniće sve da se spasi. Vidjeli ste protiv Sitija kako to izgleda kada ekipi gori pod nogama, pa zamalo nijesu i pobijedili. Biće veoma teško, ali moramo do nova tri boda, kako bi sa Liverpulom u međusobnom duelu odlučivali o sopstvenoj sudbini”, naglašava Džon Teri, kojem je klub ponudio novi, jednogodišnji ugovor, ali uz manju platu, pa je pitanje da li će na ljeto ostati pod zidinama “Stemford Bridža” ili će napustiti “plavce”. Everton će na svom “Gudisonu” prvi put dočekati Dejvida Mojesa kao trenera Mančester junajteda, dok će Mančester siti u ponedjeljak ugostiti ugroženi Vest Bromvič Albion. A.Popović

Nominacija za igrača sezone Objavljena su imena šest nominovanih za najboljeg fudbalera Premijer lige za sezonu 2013/14. Kandidati za laskavu titulu su Stiven Džerard (Liverpul), Luis Suarez (Liverpul), Danijel Staridž (Liverpul), Jaja Ture (Mančester siti), Adam Lalana (Sautemp-

ton) i Eden Azar (Čelsi). U konkurenciji za najboljeg mladog igrača prvenstva takođe se našlo njih šestoro - Luk Šo (Sautempton), Ros Barkli (Everton), Eden Azar (Čelsi), Aron Remzi (Arsenal), Rahim Sterling (Liverpul) i Danijel Staridž (Liverpul).

DERBI U FIRENCI

Ćolovi ratnici nastavljaju san Još četiri koraka do titule - Atletiko Madrid u prvom meču 34. kola savladao Elće 2:0 Pakleni “Visente Kalderon”, kompletan prošaran crveno-bijelim” bojama, ponovo je disao kao jedan, ratnici Dijega “Ćola” Simeonea nastavljaju da sanjaju ludi san - biti šampion ispred galaktičkih Real Madrida i Barselone. Na samo četiri dana od velikog meča sa Čelsijem u polufinalu Lige šampiona Atletiko Madrid savladao je uporni Elće (2:0) i na vrhu Primere pobjegao na “plus šest” najbližem (ljutom) rivalu Realu. A do kraja za “kolčonerose” ostaju još četiri velika finala, još četiri utakmice koje bi ovom klubu mogle da donesu ludu titulu, čekanu punih 18 godina. I u meču protiv tima iz Alikantea Atletiko je u pojedinim trenucima preživljavao dramatične momente, u prvom poluvremenu rizikovao da primi gol, u nastavku David Vilja je promašio penal i kada bi se mnogim ekipama nervoza uvukla pod kožu, nije i “kolčonerosima”. Štoper Žoao Miranda glavom i “ubica” Dijego Kosta donijeli su Atletiku još jednu veliku pobjedu!

Valensija i Levante u gostima i Malaga na Visente Kalderonu - ukoliko “Ćolovi ratnici” dobiju ova tri meča, bez obzira na ishod utakmice protiv Barselone u posljednjem kolu, biće šampioni Španije! “Crveno-bijeli” san se nastavlja, “crveno-bijeli” Madrid gori! Real (koji je svoj meč ovog kola protiv Valjadolida odložio za 7. maj) je na “minus šest”, Barselona na “minus sedam”. SEMAFOR: Atletiko Madrid Elće 2:0 (Miranda 72, Dijego Kosta 91. pen). K.B.

27 golova postigao je Dijego Kosta u dasadšnjem dijelu Primere

Gladna vučica u ljubičastoj jazbini Italijanska svakodnevica nastavlja da živi kroz svoj “kalćo”. Derbi 34. kola Serije A režiraće se u Firenci, gdje će Fiorentina dočekati drugoplasiranu Romu, koja se i dalje nada da može ugroziti Juventus, iako razlika osam bodova. Na drugoj strani “viola” će sa Stefanom Savićem i Markom Bakićem dočekati svog bivšeg igrača Adema Ljajića, ali to ne mijenja plan da ljubičasti tim stigne do pobjede koja bi im obezbijedila Ligu Evrope naredne sezone. “Roma ima jednu sjajnu sezonu. Igra odlično cijelo vrijeme i neće nam biti lako, iako igramo pred svojim navijačima. Rudi Garsija vrhunski vodi tim, ali mi imamo svoju računicu i potrudićemo se da stignemo do tri nova boda”, najavljuje trener “viole” Vinćenco Montela, igračka legenda “vučice”.

Rimljani stižu na “Artemio Franki” po novi trijumf, uz nadu da će Juventus i Mirko Vučinić kiksati u Udinama. “Istina je da Fiorentina posebno dobro igra pred svojim navijačima, čemu svjedoči pobjeda nad Juventusom. Međutim, spremni smo za ovaj dvoboj i daćemo sve što imamo da stignemo do pozitivnog rezultata, jer i dalje vjerujemo u skudeto”, ističe vezista Rome Alesandro Florenci. Milan i Klarens Sedorf će protiv Livorna na “San Siru” tražiti petu uzastopnu pobjedu, što “rossoneri” nijesu napravili još od novembra 2011. godine, Parma i Inter će direktno ukrstiti koplja u borbi za evropsku poziciju, a isto važi i za Lacio, koji će dočekati fenomenalni Torino, odnosno njegov čudesni dvojac Alesio Ćerći - Ćiro Imobile. A.P.

30 sport

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. BUDUĆNOST - DEČIĆ

U napad od samog starta

SUBOTA - 16.00 Zeta - Sutjeska Mornar - Lovćen Budućnost - Dečić Rudar - Mogren Grbalj - Mladost NEDJELJA - 13.00, RTCG 2 Petrovac - Čelik 1. Sutjeska 2. Lovćen 3. Čelik 4. Petrovac 5. Budućnost 6. Rudar 7. Mornar 8. Zeta 9. Grbalj 10. Mladost 11. Mogren 12. Dečić

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

14 15 12 10 11 8 8 9 8 7 7 5

9 5 7 11 6 7 7 3 8 5 7 9

3 6 7 5 9 11 11 14 10 14 12 12

37:18 42:22 36:21 29:22 26:20 23:24 28:33 31:48 27:32 29:39 33:48 24:38

51 50 43 41 39 31 31 30 29 26 25 24

Vjeruje u bodove spasa: Mileta Radulović, golman Grblja

GRBALJ - MLADOST

poraz!? to je zabranjena riječ

Porazi u prethodnom kolu su gurnuli ekipe koje se grčevito bore za očuvanje prvoligaškog statusa Grbalj i Mladost u još nezavidniju situaciju na tabeli. Dva rivala će odmjeriti snage (16.00) na Jadranskoj magistrali, a cijela stvar je jasna: tim koji pokupi tri boda napraviče veliki korak ka bijegu iz ambisa. Prije nedjelju dana “trikolori” su se dosta lako predali u Budvi - Mogren je na Lugovima savladao izabranike Aleksandara Nedovića (3:1), među kojima u meču sa Podgoričanima neće biti Branislava Jankovića - definitivno najboljeg igrača tima iz Radanovića... “Janković ima kartone, biće nam mnogo teško bez njega, ali vjerujem u pobjedu. Svjesni smo da nam dolazi protivnik koji je u sličnoj situaciji kao mi. Bodovi trebaju i nama i njima, ali se nadam da ćemo ih mi upisati”, poručio je najiskusniji igrač “trikolora” golman Mileta Radulović.

Poslije dvije važne pobjede Mladost je sve “prosula” u Tuzima (2:1) - momci Radovana Kavaje su protiv Dečića izgubili nesrećno u 90. minutu. Vremena za kukanje nema, jer svaka nadolazeća utakmica je od krucijalnog značaja. “Meč sa Grbljem se ne razlikuje od onih što nas čekaju. Svaki je veoma bitan. Grbalj je nezgodna i tvrda ekipa, ali smo došli u situaciji kada ne možemo da biramo. Po prirodi sam optimista, pa samim tim vjerujem da možemo ostvariti pobjedu u Radanovićima”, rekao nam je trener “romantičara” Kavaja. Zbog povrede u sastavu Mladosti vjerovatno neće biti Rista Lakića, a pod znakom pitanja je Petar Vukčević. U.R. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: Neriješeno: Pobjeda Mladost:

24 10 3 11

DRUGA LIGA

obračun za 3. mjesto Utakmica koja najviše privlači pažnje tokom 26. etape drugaligaškog karavana će se odigrati na sjeveru države - Jezero će pred svojim navijačima dočekati ekipu Arsenala iz Tivta u direktnom obračunu za treće mjesto koje vodi u baraž. Ekipa iz Plava je trenutno na trećoj poziciji sa dva boda prednosti u odnosu na goste iz Tivta i ukoliko zabljiže trijumf napraviće krupan korak mjestu koje garantuje razigravanje za Prvu ligu. U slučaju drugačijeg ishoda, borba će se ponovo zakomplikovati. RASPORED 26. KOLA (NEDJELJA, 16.00): Bokelj - Jedinstvo, Zo-

TABELA

1. Bokelj 25 2. Zora 25 3. Jezero 25 4. Arsenal 25 5. Berane 25 6. Kom 25 7. Cetinje 25 8. Jedinstvo25 9. Ibar 25 10. Igalo 25 11. Zabjelo 25 12. Bratstvo25

18 13 11 11 11 9 9 8 7 6 6 5

5 2 41:9 6 6 28:24 8 6 29:23 6 8 30:25 5 9 38:28 5 11 25:26 4 12 31:39 7 10 25:28 5 13 15:30 7 12 21:25 6 13 27:38 8 12 21:32

59 45 41 39 38 32 31 31 26 25 24 23

ra - Kom, Jezero - Arsenal, Berane - Cetinje, Bratstvo - Igalo, Ibar - Zabjelo. U.R.

Mlada svlačionica “plavih” sanja evropsku scenu - Budućnost je u posljednjem kolu uspjela da preskoči veliku prepreku Petrovac (1:0), a sa ta tri boda Podgoričani su napravili dobru uvertiru pred veoma važnu utakmicu sa Dečićem (16.00). Računica je jasna: ukoliko domačin pobijedi “fenjeraša”, horizonti ka Starom kontintetu će opet biti širom otvoreni. “Očekuje nas teška utakmica, bez obzira što je Dečić na posljednjem mjestu. To nas ne zavarava, jer imaju iskusnu ekipu sa par dobrih pojedinaca. Kao i u svakom meču, idemo na tri boda i sve sem pobjede bi bio veliki neuspjeh”, rekao nam je štoper Adnan Orahovac, koji neće moći da računa na pomoć defanzivnog kolege - zbog povrede, sezona je završena za Borisa Kopitovića. Stub odbrane Budućnosti zna da se protiv Tuzana neće previše pametovati. Orahovac i drugovi su u posljednjem međusobnom susretu slavili u gostima (0:2), a recept za novi trijumf nad Dečićem je totalna ofanziva. “Od prvog minuta ćemo krenuti u napad. Pokušaćemo da što ranije ‘otvorimo’ protivnika. Ali, za to ćemo trebati baš dobro da se potrudimo. Igramo na našem stadionu, pred svojim navijačima i mislim da gosti iz Tuzi tu nemaju šta da traže. Moramo da budemo pravi”, poruka je Orahovca. Prema saznanjima Dnevnih novina jedan od najtalentovanijih

Zadržati bodove pod Goricom: Adnan Orahovac, štoper Budućnosti igrača Budućnosti Andrija Vukčević neće biti u kombinaciji za sastav protiv Dečića - perspekivni ljevak nema problema sa povredama, niti vuče kartone, ali isto tako ne radi se o nikakvoj svađi ili nesporazumu. Jednostavno, stručni štab je odlučio da odmori mladog reprezentativca Crne Gore. Tuzani igraju mnogo bolje, a to se primjetilo u posljednje dvije vezane pobjede kod kuće nad Mogrenom (2:0) i ekipom Mladosti (2:1). Jedna od glavnih pokretačkih snaga na sredini terena Dečića je Edvin Kuč - zahvalni vezista je optimističan pred gostovanje na našoj najvećoj fudbal-

skoj areni. “Došlo je vrijeme kada nema kalkulisanja. Moramo da idemo na tri boda kako znamo i umijemo. Pobjede protiv direktnih rivala nam daju vjetar u leđa i vjerujem da ćemo nastaviti niz dobrih rezultata. Ove sezone mnogi potcjenjuju Budućnost, ali smatram da su veoma dobra i mlada ekipa koja će izboriti mjesto u Evropi”, poručio je Kuč. U.R. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Dečić:

23 19 3 1

RUDAR - MOGREN

pišu se zlatni bodovi

(kartoni), ali sa jasnim ciljem: da se upišu tri boda... “Daćemo sve od sebe. Od sada pa do kraja prvenstva svaka utakmica nam je najbitnija. Zeta je na redu i fokusirani smo na nju maksimalno. Niko od nas ne može da nacrta rezultat, ali jasno je da ćemo izginuti na terenu za tri boda”, poručilo je krilo Sutjeske Miloš Stevović. Loše predstave prvog šampiona neće zavarati posljednjeg... “Ni slučajno. Sto puta sam rekao da je liga dosta ujednačena, tako da nema lakih protivnika. I nikada nikoga nijesmo potcijenili, pa to nećemo uraditi ni sada. Poštujemo Zetu, ali uradićemo sve da stignemo do pobjede”, jasan je Stevović. B.T.

Rudar je dobrostojeći (trenutno) što se tiče opstanka, a Mogren ima samo jedan bod više od posljednjeg mjesta koje garantuje - Drugu ligu. Ko slavi pod Golubinjom (16.00) upisaće, bez sumnje, zlatne bodove... Kapiten “rudara” Nedeljko Vlahović cilja - tri boda... “Probaćemo da pobijedimo, ali biće teško, jer je padao snijeg u Pljevljima. Sa druge strane, Mogren ima dobru ekipu i njihova pozicija nas neće zavarati”, rekao je Vlahović, čiji šef Mirko Marić opet neće moći da računa na Ivana Fatića. “Uslovi su isti i za nas i za njih, tako da se nadam da ćemo biti borbeniji, da ćemo dati maksimum, da ćemo više željeti trijumf. Znamo da nas pobjeda dovodi na korak od opstanka, pa motiv neće biti problem”, jasan je vezista Rudara. Sa druge strane, žuti ne mogu da računaju na Aleksandra Kapisodu (prehlađen) i Marka Radulovića (povrijeđen)... “Očekujem da ćemo odigrati dobro protiv jedne od najboljih ekipa u ligi. Tražićemo našu šansu, sigurno ćemo napasti pobjedu, jer ne umijemo da kalkulišemo”, poruka je veznjaka Miloša Kalezića, koji je dodao... “Nama je sve sem poraza dobar rezultat. Želimo da uzimamo bodove kako bi se što prije distancirali od opasne zone”, poruka je Kalezića. B.T.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Mogren:

Napad na šampiona: Boris Došljak na utakmici sa Sutjeskom

ZETA - SUTJESKA

remi nije opcija Aktuelni šampion stiže (16.00) u lošem trenutku na Trešnjicu, kada Zeta iza sebe ima dva neuspjeha (izgubili od Čelika 5:0, pa od Lovćena 4:0), ali ako “vukovi” žele da se zadrže u eliti moraju - slaviti protiv najboljih. Ofanzivac prvog šampiona nezavisne Crne Gore Boris Došljak je - optimista... “Tačno je da nijesmo u dobrom trenutku, ali vrijeme je da se trgnemo. Šampion takođe nije na nivou (dva boda u posljednja dva kola), ali samo je pitanje vremena kada će odreagovati. Moramo biti pravi, nadam se da se neće protiv nas razigrati”, poručio je Došljak, koji se nada cijelom plijenu... “Sutjeskoj ne odgovara bod, kao ni nama. Vjerujem da će utakmica biti dobra, a iskreno se nadam da ćemo pobijediti. Sa ta tri boda bi bili blizu opstanka”, jasan je brzonogi ofanzivac. Lider prvenstva u Golubovce stiže bez veziste Jovana Nikolića

39 21 5 13

38 17 11 10

SPORT 31

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

MORNAR LOVĆEN BAR - Stadion: Topolica. Početak: 16.00. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Slavko Bojović.

Lakićević, Radulović, Dubljević, Petrović, Kajević, Arsenijević, Mandić, Mijušković, Memedović, Bogdanović, Vujačić Trener: Obren Sarić

Perović, Radunović, Simović, Tatar, V. Martinović, Kosović, Brnović, Bogdanović, Radović, Merdović, Božović Trener: Đuro Mijušković

ZETA SUTJESKA GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Početak: 16.00. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica), J. Tatar (Podgorica). Delegat: Veselin Dujović.

Cetinjani žele da nastave seriju, Mornar ima namjeru da ih zaustavi: Slavlje fudbalera Lovćena

MORNAR LOVĆEN

Mornari se ne plaše mašinerije Uroš Radulović

osljednje kolo prvog dijela šampionata na Obilića poljani: Lovćen Mornar 1:2. Niko nije ni pomišljao da će od tada krenuti napadi prijestoničana pred kojim će svako položiti oružje. Poslije tog 7. decembra drugoplasirani tim ima priliku za revanš. Ipak, svi su svjesni da se bodovi teško uzimaju na Topolici (16.00).

Perspektivni trener Barana je svjestan s kim njegovi izabranici imaju posla - Obren Sarić, kao i cijela fudbalska crnogorska javnost, poštuje fenomenalne rezultate Lovćena u drugom dijelu sezone. “Dolazi nam tim koji trenutno igra najbolji fudbal. To govore rezultati, mjesto na tabeli i sve ovo što rade i postižu nije slučajna stvar. Poštujemo Lovćen jer su veoma dobra ekipa”, počeo je Sarić. Ipak, domaćin ima čime da se diči - Mornar na Topolici igra sjajno - posljednji poraz u svom dvorištu “mornari” su pretrpjeli davnog 26. oktobra kada je Sutjeska slavila sa minimalnih 0:1. “Moram da podvučem da ko god dolazi u Bar nije favorit. Kada igramo kod kuće, nikada ne prepuštamo ulogu favorita, uz dužno poštovanje prema svima. U posljednje vrijeme smo malo zakočili sa rezultatima, ali znam da će moji momci pružiti sve protiv Lovćena. Očekujem jednu zaista dobru utakmicu, uz dobro popunjene tribine našeg stadiona”, jasan je Sarić.

Trener Mornara se dobro sjeća te utakmice na Obilića poljani - Mornar je tada zasluženo osvojio tri boda i, prema riječima Sarića, ovoga puta može da se desi isto. Svi igrači, osim suspendovanog Danila Tomića, spremni su, orni za veliki podvig - jasno je da motiva neće nedostajati. “Idemo na pobjedu, to je sigurno. Sve ćemo uraditi da stignemo do velika tri boda. Od prvog minuta ćemo krenuti u napad. Lovćen ima izuzetno jaku sredinu terena, ali ukoliko napravimo jedan pravi blok, mislim da možemo do uspjeha”, zaključio je Sarić. Gosti iz prijestonice ne žele da se njihova bajka ugasi u lučkom gradu - čuvar mreže Cetinjana Jovan Perović je spreman da se zajedno sa saigračima osveti Mornaru zbog poraza. Težak je to ispit, ali Lovćen želi sedmu uzastopnu pobjedu u prvenstvu. “Znamo da smo posljednji poraz zabilježili upravo protiv Mornara. Sada ćemo pružiti maksimum da se ispravimo zbog toga. Neće biti lako, ali dolazimo da pobijedimo. Ukoliko bude-

MOJ TIP

Bojan Topalović (DN) Grbalj - Mladost Rudar - Mogren Mornar - Lovćen Budućnost - Dečić Petrovac - Čelik Zeta - Sutjeska

Xpp X 3+ 1 0-2 2

11 4 2 5

PETROVAC ČELIK

Ko na Vaskrs slavi - bliži je Evropi

Kada državna televizija odluči da prenosi utakmice državnog prvenstva, derbi se po navici ostavi za nedjelju na Vaskrs (13.00, RTCG 2) snage će odmjeriti Petrovac i Čelik... “Nebeskoplavi” imaju 41 bod, “metalurzi” dva više, pa će se ta borba za poziciju broj tri voditi do samog kraja sezone... “Poslije kiksa protiv Budućnosti (poraz 1:0), gdje smo očekivali makar bod, nema nam druge nego da razmišljamo o trijumfu. Na poraz niko ne pomišlja. Sa tri boda bismo odgurnuli Budućnost od sebe i ostali bismo sa Čelikom u borbi”, rekao nam je Ivan Pejaković. Trener Milorad Malovrazić neće moći da računa na bekove Bojana Ivanovića (polomio stopalo) i Niko-

lu Čelebića (stradala arkada), ali domaći teren je - domaći teren... “Čelik je kvalitetna ekipa, jedna od najboljih, ali igramo kući i krenućemo u napad od starta. Stvarno želimo tri boda”, poruka je mladog reprezentativca Crne Gore. Ove sezone Petrovac je slavio jednom u međusobnom duelu (1:0 pod Malim brdom), dok je na drugoj utakmici upisan neriješen rezultat (0:0) - Slavoljub Bubanja neće moći da računa na Ahmeda Mujdragića, Aleksandra Krsteskog, Aleksandra Đukića, Miloša Đalca i Zijada Adrovića... “Sigurno je da će igrati momci koji su najspremniji”, rekao je trener Čelika, čija ekipa pune dvije godine ni-

je postigla pogodak protiv Petrovca, a plus - nemaju nijednu pobjedu u međusobnom duelu... “Nadam se da ćemo prekinuti tu tradiciju. Želimo da postignemo pogodak, a vjerujemo da bismo onda mogli da se nadamo povoljnom ishodu. Cijenimo Petrovac, dobri su, iskusni, ali pred nama je vjerovatno najvažnija utakmica u sezoni. Tako se ispostavilo. Nadam se povoljnom rezultatu”, jasan je Bubanja. B.T. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Čelik:

5 3 2 0

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Đurović, Stijepović, Jovović, Stefanović, Masato, Stevović, Vujović, Radonjić Trener: Dragan Radojičić

BUDUĆNOST DEČIĆ PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Početak: 16.00. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), M. Stanković (Cetinje). Delegat: Dragan Klikovac.

Agović, Raspopović, Orahovac, Tomković, Radunović, Hočko, Rogošić, Kažić, Ćetković, Nikač, Vujačić Trener: Goran Perišić

mo organizovani kao do sada, mislim da ćemo uspjeti”, rezimirao je Perović, koji je sa saigračima juče na treningu imao podršku oko 30 navijača koji su upalili baklje, te tako ispratili svoje pulene u Bar. Briljantne partije fudbalera Mojaša Radonjića su dovele Cetinje do toga da vjeruje u titulu - čuvar mreže ne bježi od borbe za veliki podvig. Topolica je u subotu veliki test zrelosti... “Ovo je možda i prekretnica i pravo mjerilo da vidimo jesmo li konkurenti za titulu. Svi smo spremni da još jednom pokažemo kvalitet. Gledamo samo sebe i to je sasvim dovoljno. Ne okrećemo se na rezultate Sutjeske, ali mislim da je na njima veći pritisak”, zaključak je Perovića. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

Gačević, M. M. Radulović, M. B. Radulović, Cavnić, Čolaković, Krstović, Dujković, Došljak, Vukčević, Kukuličić, Popović Trener: Rade Vešović

Đoković, Vučković, Ramović, Mihailović, Ljuljđuraj, Zlatičanin, Kasapi, Kuč, Orahovac (Seratlić), Al. Adžović, B. Marković Trener: Pavel Malura

PETROVAC ČELIK PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom: Početak: NEDJELJA, 13.00, RTCG 2. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Dević (Bar), D. Pajović (Cetinje). Delegat: Željko Džarić.

Popović, Golubović, Lakić, Grbović, Vojvodić, Šofranac, Martinović, Marković, Muhović, Pejaković, Jovović Trener: Milorad Malovrazić

Delibašić, Jovović, Vuković, Bubanja, Bulatović, Nikolić, Brnović, Zorić, Vujović, Ivanović, Prtenjak Trener: Slavoljub Bubanja

GRBALJ MLADOST RADANOVIĆI - Stadion: Grblja. Početak: 16.00. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), M. Asović (Berane). Delegat: Saša Bezarević.

Radulović, N. Bogdanović, Carević, Glavan, I. Bogdanović, Milojko, Obradović, Međedović, Handa, Pepić, Ašćerić Trener: Aleksandar Nedović

Dragojević, Mirković, Radulović, Zečević, Živković, Kolev, Lagator, Burzanović, Savićević, Novović, Mugoša Trener: Radovan Kavaja

RUDAR MOGREN PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 16.00. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), V. Đuranović (Podgorica). Delegat: Dragan Kaluđerović.

Radanović, Tomašević, Mijušković, Đurić, Nestorović, Sekulić, Vlahović, Kato, Jovanović, Igumanović, Milić Trener: Mirko Marić

Butorović, Racković, Kaluđerović, Radišić, Krstić, Petričević, Kalezić, Marković, Mugoša, Đurišić, Đoković (Đurović) Trener: Branislav Milačić

●30-31

CFL 27. KOLO

Lovćen cilja vrh

PREMIER ●29

●Sutjeska na ispitu na Trešnjici, Lovćen na Topolici priželjkuje nastavak serije, pakleni mečevi u Pljevljima, Radanovićima, Podgorici i Petrovcu

Liverpul nastavlja san protiv stare mušterije

TENIS ATP MONTE KARLO ●28

Kralj šljake ostao bez krune Rafael Nadal u španskom derbiju poražen od Davida Ferera, Đoković i Federer preživjeli

FORMULA 1 VN KINE ●28

Trka za sve ukuse u galaktičkom Šangaju

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. broj 820 GoDINA III

33 ŽenA HOt neWS

Victoria' s Secret šou u Londonu Nakon Kana, Njujorka i Los Anđelesa, kuća glamuroznog, seksi veša Victoria’s Secret svoj godišnji šou održati u Londonu. Na otvaranju prodavnice Victoria’s Secret u glavnom gradu Velike Britanije, anđeli Adriana Lima i Kendis Svonpul su otkrile vijest da će drugog decembra biti održana revija koja inače spa-

da u medijski najiščekivanije događaje i van modnog svijeta. I dalje je tajna kojoj manekenki će pripasti čast da nosi veš od dijamanata, a kako će izgledati ovaj spektakl i kojii segmenti će biti uključeni, saznaćemo već krajem ljeta ili početkom jeseni, kada Victorias Secret ulazi u završnu fazu priprema za veliko slavlje.

MODA

Trend - spavaćice u službi odjeće

intervju - DiZAjnerKA KAtArinA ZLAjiĆ

Nakit je odraz nečijeg života Marija Ivanović

izajnerka nakita Katarina Zlajić privukla je pažnju javnosti kreacijama koje se izdvajaju od onoga što je na tržištu dostupno. Nakit i aksesoar za kosu izrađuje od različitih materijala poput rajsferšlusa, metala i kristala, a za VN predstavlja svoje neobične ideje.

Bjelopoljka Katarina Zlajić je završila Akademiju na Cetinju, odsjek za vajarstvo, a damama je u vidu nakita ponudila drugačiji stil istaknut na umjetnički način, čime njeni komadi postaju bezvremeni. Odakle ideja da spojiš rajsferšlus sa kristalima? Na prvi pogled ovo su nespojivi materijali, a ipak finalni proizvod izgleda odlično. Rajsferšlus za mene ima jednu posebnu dimenziju, prije svega estetsku i likovnu vrijednost koju sam dobila stapajući kamen i ovaj predmet. Ovdje je estetsko kompleks, format, boja, linija i površina, jer je nakit oblikovanje nečijeg života. Prepoznato je da se radi o materiji koja je oblikovana na neponovljiv način, u oblik kojem je sama estetika postala stil. Osim patenta kao glavnog materijala, za moju umjetnost korišteni su plemeniti materijali. Da li si zadovoljna reakcijama, isplati li se raditi na jednoj ova-

kvoj formi i ko su dame koje ga kupuju i nose? Veoma sam zadovoljna, međutim, uvijek postoje varijacije ukusa u društvu. Moje klijentkinje su u većini slučajeva posebne dame, kako i po stavu, obrazovanju, manirima, tako i po ukusu i osjećaju za lijepo. One nemaju posebnih prohtjeva, što mi se posebno dopada iz jednog jednostavnog razloga: kao umjetnik sam tu da predstavim tj. prezentujem svoj rad onakvim kakav jeste i da ga klijentkinje prihvate takvim. Da li možemo uskoro očekivati i neku izložbu ili otvaranje radnje ? Nešto što će se u skorije desiti jeste Serbia Fashion Week na koji sam pozvana da učestvujem i koji biti održan od 22. do 26. aprila. Osim ovog poziva, imaću saradnju i sa Milenom Đurđić. Sarađivaćemo na njenoj novoj kolekciji kojom će se predstaviti na Berlin Fashion

Week-u, za koju ću raditi aksesoar. U planu imam otvaranje radnje, ali prije toga imam još jednu obavezu, a to je realizacija ateljea. Izložba će biti organizovana na ljeto u Podgorici. Predlog za ovu sezonu kada je nakit u pitanju? Predlažem aksesoare svedenih formi. Moj nakit se može nositi uz sve jednostavne komade odjeće i to bez greške. Za svakodnevne izlaske bih izdvojila ogrlice, a što se posebnih momenata tiče, to su aksesoari iz moje nove kolekcije koji su u obliku estetske kacige. Izrađujes i ukrase za kosu, da li ih dame nose u nekim specijalnim prilikama poput vjenčanja, umjesto vela? Da, kao što sam već rekla, nemaju nekih posebnih zahtjeva, mada i ne dozvoljavam veliki uticaj klijenata ili zainteresovanih, osim kada su u pitanju odabir boja i izbor komada nakita, ostalo je sve moj posao. Koje su cijene nakita i gdje vas zainteresovani budući kupci mogu potražiti? Što se cijena tiče, one variraju u zavisnosti od komada nakita, materijala i prvenstveno problematike jedne ideje. Zainteresovani me za sada mogu naći na društvenim mrežama.

Ukoliko ste ikada poželjeli da vaša lijepa spavaćica bude dio garderobe koju ćete nositi i van spavaće sobe, evo lijepe vijesti za vas. Upravo ovaj komad odjeće koji je dugo važio za onaj skriveni, sve više se koristi kao dio garderobe i to one elegantne namijenjene svečanim prilikama. Uparavo forma koja je nerijetko jednostavna, ali i detalji od čipke učinili su od spavaćice haljinu koju ćete sa radošću nositi ovog ljeta. Modne kuće poput Dolce & Gabbana, Stella McCartney, Max Mara, Narciso Rodriguez dali su nam uvid kako treba da izgleda jedan takav model. Tanke bratele, lepršavi lagani materijali idealni za ljeto i boje koje ćete usklađivati po sopstvenim željama, ovaj odjevni komad čine prosto neodoljivim. Ma.I.

vAŽnO

Loš san utiče na izgled očiju i kože

Nakon loše prospavane noći ljudi loše izgledaju i za to postoji i razlog. Naime, nova američka studija pokazala je da oči otiču i crvene, kapci postaju opušteniji, a koža se više bora ako ne spavate dovoljno. Drugo istraživanje je pokazalo da ljudi koji spavaju osam sati izgledaju zdravije i srećnije u poređenju sa ljudima koji spavaju manje. Doktor Šerif F. Ibrahim, dermatolog u Medicinskom centru Univerziteta u Ročesteru, kaže da to ima veze sa zadržavanjem vode i sa činjenicom da je koža gornjeg i donjeg kapka najtanji dio kože na našem tijelu. Dehidratacija će, pritom, učiniti da izgledate ispijeno,

dok će previše soli dovesti do zadržavanja vode i podbulosti. Ipak, još nije poznato kako spavanje tačno utiče na zadržavanje vode. “Kada ljudi ostaju budni do kasno, oni obično piju, provode se na žurkama ili plaču, i to doprinosi tome da im oči izgledaju podbulo”, kaže doktor Ibrahim. Što se tiče crnih podočnjaka, oni mogu da zavise od više faktora jer kada dehidrirate, možete bolje da vidite boju svojih krvnih sudova. Nedostatak sna samo će učiniti da podočnjaci budu još tamniji. Ove pojave nijesu oslobođene ni svijetske zvijezde poput Keli Bruk čiju vam sliku prenosimo.

34 ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

RAZGOVOR MARKO JADRANKO

Hip-hop ima snagu folka, a vrijednost roka Nedavno si promijenio umjetničko ime u Marko Jadranko. Koji je razlog i kako se publika navikla? Marko Jadranko je naivni pjevač primorskih pjesama za dušu. Na jednoj od turneja Bad Copy-ja je nastala ideja. Jadrankov kum je Ajs Nigrutin, a producent Sky Wikluh. Prvi javni test nastup Marka Jadranka desio se u februaru na koncertu Bad Copy-ja u beogradskoj hali sportova. Tu sam dva puta izveo pjesmu “Kondolomi”. Bilo je veličanstveno. Da li ćeš publiku uskoro obradovati novim pjesmama? Krajem mjeseca ulazim u studio Željka Veljkovića gdje ćemo raditi Primorske pisme za dušu. Biće to veseo album pun nebuloznih tekstova koje će pratiti naivni mediteranski zvuk. Radujem se što ću na albumu sarađivati sa mnogo umjetnika. Osim članova sastava Bad Copy, na albumu će učestvovati Prti Bee Gee, glumac Sergej Trifunović, saksofonista Nikola Demonja i mnogi drugi. Vjerujem da će ta ploča Jadranka postaviti na mjesto crnogorskog Miša Kovača. A kako si zadovoljan dosadašnjom saradnjom? Mogu vam reći da uživamo, jer našu saradnju ne povezuju materijalne, nego duhovne koristi. Zato i mislim da će album Primorske pisme za dušu biti pogodak. Koliko se hip-hop muzika u Crnoj Gori cijeni i slusa? Hip-hop trenutno ima snagu folka, a vrijednost roka. A. Ž. Bošković

FEJSBUK MARKETING

Severina majicom najavljuje novi hit? Marko Jadranko, ranije poznat kao MC Marko

Asfaltiranje sredinom juna Da li će se održati i četvrto po redu Asfaltiranje i kako si zamislio koncept istog? Koncept je spreman, ukoliko do

kraja mjeseca ispotpisujemo ugovore sa prijateljima i sponzorima možete očekivati Asfaltiranje 2014. već sredinom juna.

Pjevačica Severina Vučković objavila na svojoj Fejsbuk stranici fotografije na kojima nosi bijele majice sa na kojima su ispisana imena brazilskog grada Ria De Janeira i čuvene plaže Kopakabane. Hrvatska zvijezda pozirala je u muzičkom studiju, a administrator njenog profila na popularnoj društvenoj mreži je postavio sljedeće pitanje: “Šta mislite, zašto Severina nosi majicu Copacabana?”, piše u sta-

tusu kao komentar za priloženu fotografiju. Fanovi su se odmah raspisali da Seve priprema novu pjesmu, a neki od njih tvrde da će njihova ljubimica ovu potencijalnu numeru posvetiti hrvatskoj fudbalskoj reprezentaciji, koja će ovog ljeta učestvovati na Svjetskom prtvenstvu u Brazilu i da će to biti himna “kockastih” na predstojećoj sportskoj manifestaciji.

GRUPA ABZOFRAN

Metal scena u Crnoj Gori neće izumrijeti MTV PREMIJERA

Novi spotovi Svi na pod i Discipline kičme U ponedjeljak, 21. aprila, u 20 časova u okviru MTV Premijere prvi put biće prikazani spotovi za “Ovisnik o moći” grupe Disciplin A Kitschme i “Sekunda” sastava Svi na pod. Poslije izuzetnog uspjeha i prodrmavanja javnosti hitom “Samo Disciplina!”, neuništiva Disciplin A Kitschme u najnovijoj postavi sa usnom harmonikom objavljuje i drugu pjesmu pod imenom “Ovisnik o moći”. Povodom teksta pjesme, članovi grupe su rekli: “Želimo unaprijed da se ogradimo od mogućeg tumačenja teksta ove pjesme koje će se eventualno vezati za političare – dakle, tekst našeg novog fank hita ‘Ovisnik o moći’ se ne bavi političarima, niti njihovim ambicijama, on je univerza-

lan i odnosi se na svakog od nas. Iz tog razloga smo i sačekali da se ovdašnja papazjanija pod imenom ‘politički izbori’ završi, nijesmo htjeli pjesmu da objavljujemo u ‘nevrijeme’ da ne bi došlo do njene zloupotrebe, na jeftinom dnevno-političkom nivou. A ako se neko ipak tu prepozna, to će biti njegov problem, te će mu stoga biti bolje da shvati tekst krajnje ozbiljno i spase se na vrijeme.” Pored premijere pjesme “Ovisnik o moći”, gledaoci MTV kanala će u ponedjeljak u istom terminu moći prvi da pogledaju još jedan spot. Radi se o novom video ostvarenju benda Svi na pod i spotu za pjesmu “Sekunda” koja se nalazi na njihovom novom albumu “Mladost”. Fi.J.

Poznati metal sastav iz Podgorice Abzofran jedan je od sedam crnogorskih bendova koji se nadaju učešću na ovogodišnjem Jelen Demofestu koji će se održati od 17. do 19. jula na još uvijek nepoznatoj lokaciji u Banjaluci. Već ste nastupali na ovom festivalu. Kakvi su utisci? Nastupali smo već na Demofestu 2012. godine u drugoj polufinalnoj večeri. Nosimo dobre utiske sa festivala, što zbog organizacije i smještaja koji je bio fenomenalan, što zbog učesnika s kojima smo se

sprijateljili. Šta očekujete od ovogodišnjeg DEMOFEST-a? Od Demofesta ne očekujemo ništa, kao ni prethodnih godina jer se tvrđi žanr koji mi propagiramo slabo kotira u regionu. Međutim, voljeli bismo da se plasiramo na završnicu ovog festivala. Radovala bi nas svirka na dobrom ozvučenju i velikoj bini, kako bi se predstavili što većem broju ljudi, ali i poručili da metal scena u Crnoj Gori nije mrtva. Mada, koliko vidim, festival se više neće održavati na Kastelu,

tako da je i to pod znakom pitanja. Kako je koncipiran festival? Takmičarski dio se sastoji iz dvije polufinalne večeri u kojima bendovi izvode po jednu autorsku numeru. Takmičari koji se plasiraju u finale nastupaju treće, finalne večeri u kojoj izvode ili svoju drugu numeru ili istu stvar koju su izveli u polufinalnoj večeri, po izboru. Kako teku pripreme? Što se priprema tiče, mi smo stalno spremni, nezavisno od prilika za svirke koje iskaču ili festivala. Bend uskoro počinje snimanje prvog albuma za koji je materijal odavno gotov. Album će se zvati “Rusted Keys Of Memory” i biće dostupan za besplatan download putem interneta do kraja godine. Kojom ćete se pjesmom eventualno predstaviti? Na Demofestu moraju da se izvode pjesme sa kojima se bend prijavi, tako da su to dvije pjesme koje su već dostupne za free download sa našeg demo snimka: “Aeon” i “Mannequins Eyes”. Da podsjetimo, tek 15. juna će biti poznati rezultati glasanja, ali i imena članova žirija, od kojih je jedan iz Crne Gore. Pr festivala Brankica Stojanović obećava da će ovogodišnji Demofest, sedmi po redu, “vratiti sjaj pravog svjetskog festivala nekim od velikih stranih imena”. Marija Roganović

ZABAVA 35

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014. EKSLUZIVNI INTERVJU: ARAM SARGYSAN

U finalu Eurosonga ima mjesta za mene i Sergeja Aram Sargysan, poznatiji kao Aram Mp3, jermenski je predstavnik na ovogodišnjem Eurosongu Danilo Brajković

lavni favorit za pobjedu na ovogodišnjem Eurosongu u Danskoj, prema prognozama muzičkih stručnjaka i kladionica, je jermenski predstavnik Aram Sargsyan. Talentovani umjetnik će u Kopenhagenu nastupiti sa numerom “Not Alone”, a u ekskluzivnom razgovoru za Vikend novine izražava nadu da će sa velikim prijateljem Sergejem Ćetkovićem dijeliti mjesto na pobjedničkom postolju u Danskoj.

Diplomirali ste 2006. godine na Medicinskom Univerzitetu u Jerevanu, ali ste ipak odabrali karijeru muzičara. Zašto ste krenuli tim putem? Ponekad imam osjećaj da je muzika odabrala mene. Ona je strast koja daje specifičnu notu mom životu. Još kao klinac sam maštao da pjevam u horu, ali sam kasnije malo zanemario muziku zbog ispita i obrazovanja. Ipak, tokom školovanja me je muzika pratila, bio sam član studentskih bendova i svi su me znali kao momka s mikrofonom u ruci. Tako da nikad nijesam napuštao muziku. Imate tu čast da ove godine predstavljate rodnu Jermeniju na Pjesmi evrovizije u Danskoj s numerom “Not Alone” (“Nijesam sam”). Šta je motiv numere, koja je njena osnovna poruka? “Nijesam sam” je ljubavna balada. Ja sam komponovao muziku, Garik Papojan je pisao stihove, dok je aranžman djelo Lilita Navasardjana. Pjesma nije pisana specijalno za Eurosong, već je negdje odraz mojih shvatanja i brige o ljubavi, vezama i ljudskosti. Zbog toga je veoma lično doživljavam. Ideja je da, putem stihova, te moje misli pošaljem na svjetske adrese. Volio bih da ljudi shvate da nijesu usamljeni dok god su emocije i osjećanja sa njima. Bez obzira na sve, nikada ne smiju izgubiti želju za borbom i hrabrost da izađu na kraj sa problemima. Da li ste ciljano odabrali upravo baladu kao muzički žanr koAram Sargysan i Sergej Ćetković

Zaljubljen sam u umjetnost Aktivno se bavite i glumom, u ulozi komičara. Da li pronalazite vezu između muzike i glumačkog poziva? Scena je moje prirodno okruženje. Prije nastupa sam često nervozan, ali čim kročim na binu taj strah nestaje. Zaljubljen sam u sve što ima veze sa koncertom, predstavom i umjetnošću. Iz tih elemenata crpim neophodnu energiju. U ulozi komičara komuniciram sa publikom pomoću skečeva i šala, dok na koncertima “teleportujem” muziku ka ljudima.

Drago mi je što već dobijam toliku podršku sa svih meridijana i izgleda da sam već uspio da doprem do srca publike putem nota jim ćete prezentovati Jermeniju na Eurosongu? Smatrate li da će balada probuditi emociju kod šarolikog glasačkog auditorijuma? Ljubav je veoma važan aspekt moje karijere. Nema ljepšeg osjećaja od onog trenutka kada tu emociju podijelim sa ljudima koji me slušaju. Upravo je to razlog naše iskrene komunikacije. Ova pjesma ne poznaje i ne prihvata razlike u pogledu nacionalnosti, religije, pola ili starosti. Ona izaziva jaku emociju, i dok je slušaju, ljudi se često pitanju da li mogu osjetiti sve te čari u jednom poljupcu ili trenutku strasti. Šta je to što Jermeniju razlikuje od ostalih zemalja-predstavnica Eurosonga ove godine? Cijenim da je to specifičan muzički aranžman koji sam snimio sa simfonijskim orkestrom. Zaista je riječ o jedinstvenoj kombinaciji. Sovjetima je u krvi privrženost naciji. Godi li Vam činjenica da branite čast i tradiciju Vaše ze-

mlje pred milionima gledalaca? Svakako! Prva misao koja mi je prolazila kroz glavu prilkom odabira numere je bila obaveza da dostojno predstavim zemlju. Izgaraću na sceni da zaslužim podršku publike. Kladionice i muzička javnost Vas smatraju glavnim favoritom za pobjedu. Prihvatate li tu ulogu? Kladioničarske prognoze su odraz mišljenja ljudi i laska mi titula glavnog favorita. Drago mi je što već dobijam toliku podršku sa svih meridijana i izgleda da sam već uspio da doprem do srca publike putem nota. Važan dio evrovizijske priče svakako čini i nastup na sceni. Kako ste zamislili da izgledaju Vaša tri minuta slave na bini?

Jermenija i Crna Gora su slične Koliko ste upoznati sa predjelima Crne Gore, da li ste nekada bili gost naše zemlje? Nijesam boravio u vašoj zemlji, ali sam upoznat sa nekim detaljima. Znam da svi pričaju o vašoj prirodi, planinama i stijenama. Jermenija je slična zemlja. Čuo sam za vaš nacionalni ples kada zagrljeni igrate u krug. Mi, Jermeni, imamo gotovo identičan nacionalni “Berd” ples.

U toku je finalizacija tog aspekta i priznajem da sam jako uzbuđen. Ipak, scenario ne bih otkrivao jer ću pokvariti iznenađenje. Strpite se do početka i 6. maja... Koga biste izdvojili kao najvećeg konkurenta za pobjedu? Sve kolege smatram izuzetno nadarenim muzičkim umjetnicima, tako da oni za mene nijesu konkurenti. Većinu njih sam već upoznao na koncertima u Amsterdamu i Londonu i razmijenili smo iskustva. Na Vašem Fejsbuk profilu sam primijetio sliku sa crnogorskim predstavnikom Sergejem Ćetkovićem. Kako Vam se dopada crnogorska numera “Moj svijet” i da li Jermenija i Crna Gora zaslužuju da se nađu na pobjedničkom postolju? Sergej je nevjerovatan umjetnik i jako prijatan sagovornik. Osim toga, impresioniran sam njegovom pjesmom. Mislim da za mene i Sergeja svakako ima mjesta u finalu. Želim mu sreću u Danskoj. Ima li mjesta za eventualnu saradnju sa Ćetkovićem u vidu nekog dueta nakon Eurosonga? Bio bih jako srećan da mi se ukaža takva prilika. Da li ste imali priliku da pogledate i spot za numeru “Moj svijet”? Da. Takve fantastične pejzaže i kolorite u prirodi samo Crna Gora ima. Prosto pjesma “diše” kroz spot. Hoćete li uspjeti da i nakon Eurosonga održite popularnost širom Evrope? Kujete li već muzičke planove za budućnost? Nakon Danske planiram da sni-

mim prvi solo album. Nadam se da će biti gotov do kraja 2014. godine. Vaša poruka za čitaoce u Crnoj Gori glasi... Cijenim podršku koju mi šaljete. Uvijek sam spreman da odgovorim na Vaše zahtjeve. Komuniciram sa fanovima putem društvenih mreža, a na njima uvijek ima mjesta za Crnogorce. Dolazim u posjetu kod Vas čim me pozovete! Srećno Sergej!

36 ŽENA

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

SEKS

Šta morate znati prije četrdesete

ŽENA

okom dvadesetih i tridesetih žene mnogo toga moraju naučiti o muškarcima i seksu. Međutim, nije na odmet skrenuti pažnju na činjenice koje definitivno treba da znate, a tiču se intimnih odnosa i aktivnosti ispod pokrivača.

Koliko zaista znate o seksu ? Evo što stvarno morate znati prije nego što napunite četrdesetu. 1. Njemu nije važno jeste li depilirane ili niste. U zanosu strasti on to uopšte neće primijetiti. 2. Širina penisa puno je važnija od dužine istog. Znamo da znate o čemu govorimo. 3. Masturbacija je potpuno normalna stvar i gotovo sve odrasle žene je praktikuju. Više od 60 posto njih čak i svakodnevno masturbira. 4. Muškarci vole da se maze baš kao i žene. Dakle, slobodno ga milujte jer će u tome uživati. 5. Ne, njegove ruke ne otkrivaju veličinu njegovog penisa. To je urbani mit. 6. Potpuno je normalno da začinite seksualni život stvarima koje ste kao mlade djevojke smatrali možda pomalo perverznima. 7. Pornići su seksi. I žene vole gledati porniće. Ali budite svjesni da su neke stvari moguće samo u porno filmovima i da nisu baš sve preporučljive. 8. Orgazam je najbolji prirodni

lijek na svijetu za sve ono što stres uništi u organizmu. Orgazam je sebično iskustvo, ali postoje tehnike pomoću kojih možete doći do istovremene ekstaze. 9. Potpuno je besmisleno glumiti orgazam. Nemojte to činiti, zbog sebe. 10. Seks u dokoljenicama nije seksi, ali je bolji jer su vam noge tople. Žene, naime, često ne mogu uživati u samom seksualnom činu jer su im stopala hladna. 11. Iskrenost nije uvijek najbolji put, posebno kada je riječ o seksualnim temama. 12. Da, žene uzbuđuje prirodni miris muškarca. Ne može se protiv prirode. 13. Redovan seks važan je za psihičko i fizičko zdravlje žene. 14. Vruće seksualne priče vaših prijateljica su skoro pa sto posto lažne. 15. Seks putem telefona zanimljivo je iskustvo i ako niste, svakako ga isprobajte. 16. Gotovo da ne postoji muškarac koji ženi može priuštiti senzacionalan orgazam kao što ga ona može priuštiti sama sebi.

17. Seksualne maštarije su zdrave! Maštajte što više! 18. Ako vam nije do seksa, nemojte ga ni imati. Ne dopustite nagovaranje, samo pristojno recite “ne”, naglašavamo pristojno. 19. Većina muškaraca nije zadovoljna veličinom svoga polnog organa pa budite oprezni kada razgovarate s njim o tome. 20. Da, potpuno je normalno da nosite flanelske pidžame ako ste u vezi već duže vreme. 21. Novac nije najvažnija stvar na svijetu, ali je vrlo moćan afrodizijak. I opet, stvar je biologije i prirode. 22. Ništa na svijetu ne može se mjeriti sa dobrim poljupcem. Ako poljubac nije dobar, seks će verovatno biti još gori. 23. Dobro je da on prvo oralno zadovolji vas, a onda se vi bacite na posao. Dame ipak imaju prednost. 24. Većina žena orgazam doživljava zahvaljujući stimulaciji klitorisa, a ne G-tačke. 25. Žene koje nisu zadovoljne seksom često se zatrpavaju poslom. 26. Apsolutni je imperativ da naučite da prihvatite svoje tijelo i dopustite muškarcu da vas vidi nagu na svijetlu. Zaboravite na celulit i strije! 27. Vaša inicijativa u seksu je vrlo seksi! Iskoristite tu moć ko-

ju imate. 28. Muškarci nisu uvek raspoloženi za seks, to je zabluda. 29. Ta dva kilograma viška on uopšte ne primjećuje. Prestanite da se opterećujete! 30. I muške bradavice su izuzetno osetljive. 31. Nemojte sve svoje seksi detalje da dijelite s prijateljicama. Neke stvari ostavite samo za sebe. 32. Prostačenje za vreme seksa može biti vrlo poželjno. 33. Neobavezan seks nije za svakoga. Nemojte se tjerati na nešto ako nijste za to. 34. U seksu je normalno sve ono što je za oba partnera normalno. Zaboravite na sve članke koje ste čitali na tu temu. 35. Možda niste znali, ali nožni prsti su snažna erogena zona. 36. Njemu ne smeta ako niste sveže istuširani. Naravno da mu smeta ako se ne istuširate dva dana, ali nekoliko sati pre odnosa su sasvim optimalni. 37. Da, istina je – hormoni snažno utiču na polni život i zato ste različito raspoložene tokom menstrualnog ciklusa. 38. Romantika u vezi može trajati do kraja života, ali samo ako se oboje potrudite oko toga. 39. Ljudi u braku imaju seksualne odnose češće od onih koji nisu izrekli sudbonosno “da”.

VALJA ZNATI

Gestovi koji će ga odbiti

Svi imamo svoje metode za zavođenje, koje su nekada uspješne, a nekad ne. Uostalom, ne reaguju svi muškarci na iste stvari. Ipak, postoji ta jedna vrsta pristupa koji bi mogla da bude odbojna većini momaka – bar onih normalnih, kakve želite pored sebe. Evo nekoliko stvari koje će vaš zavodnički pohod vjerovatno pretvoriti u neuspjeh! Pućenje usana Ostavite ovo starletama, a vi se ponašajte normalno i zaboravite na pućenje! Grubost u seksu Ovo je stavka koju možete da prepustite porno glumicama, jer se muškarci ipak ne lože na grube i napadne pokrete, naročito one u blizini nji-

hove alatke. Tepanje Zar će on moći da se osjeća muževno pored vas, ako ga uporno zovete Micika? Izvještačeno stenjanje Naravno da on želi da čuje da uživate, ali usiljeno stenjanje nije ni malo seksi. Kad se pravite blesavi Neke žene i dalje vjeruju da će se muškarcima dopasti ako se prave naivne. Možda i hoće, onim nesigurnim tipovima bez samopouzdanja, ali pravi muškarac želi pored sebe pametnu djevojku. Kad glumite nedostupnu Ovo je naročito problematično ako ne znate gde da podvučete granicu.

Ako budete uporni u svojoj navodnoj nedostižnosti, on će na kraju dići ruke! Ugrizi U filmovima divlji ugrizi možda djeluju seksi, ali u realnosti – to boli. Većina muškaraca neće želeti da se pojavi na poslu sa šljivom na obrazu, pa ako ste stariji od 14 godina, preskočite ovaj potez. Prejak parfem On voli kada lijepo mirišete, ali za to nije potrebno pola bočice parfema. Lažni ten Tako ste seksi kada se vratite sa mora preplanuli i obučete bijeli šorts? Naravno da jeste, ali to ne važi za onaj cigla ten koji se postiže prekomjernom upotrebom bronzera, dok sunca nema ni od korova. (cosmopoliten)

ŽENA 37

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

SAVJETI ZA DOBAR SEKS

Kako oživjeti strast

Svi znamo da je rutina najgora prijetnja dobrom i kvalitetnom seksu. Kako strast ne bi splasnula, potrebno se potruditi, a ne samo čekati da se nešto dogodi. Pročitajte što možete primijeniti kako biste razbili monotoniju u svom seksualnom životu. VID Neka vaše okuženje izgleda seksi i opuštajuće. Blaga rasvjeta i zapaljene svijeće pružaju romantični ugođaj, ali to je već isprobano, za promjenu se poigrajte jarkim bojama koje će vas dovesti u posebno raspoloženje. ● Izbacite uobičajeno i dosadnjikavo donje rublje i počastite se novim seksi komadima odjeće koji će vas oboje oduševiti i podgrijati vaše strasti. ● Dogovorite tajne signale. Ako neko od vas dvoje nosi određeni detalj ili odjene neku posebnu odjeću za koju ste se unaprijed dogovorili, to je signal za vašeg partnera da se osjećate uzbuđeno i strastveno taj dan i da ste spremni za akciju. ● Koristeći povez na očima možete pojačati ostala čula ili jednostavno zatvorite oči i prepustite se. Ako obično vodite ljubav s upaljenim svjetlima, za promjenu ih ugasite. Poenta je u tome da isprobavate nešto u što se inače ne upuštate kako biste eksperimentirali te pronašli i druge načine koji vas mogu uzbuditi. SLUH ● Puštajte različitu muziku dok vodite ljubav pa ćete vidjeti kako stvari stoje dok svira neka klasična muzika, elektro ili energični rock. ● Izaberite neku napaljujuću melodiju koja za vas oboje ima ne-

ZDRAVLJE

Pečurke za imunitet

ko posebno značenje. Ali nemojte je zvati “naša pjesma” jer je to tako izlizano. ● Oboje izaberite svoju omiljenu pjesmu za striptiz. ● Ako oboje volite dirty talk samo naprijed, ali imajte obzira prema susjedima ako su vaši zidovi tanki! MIRIS ● Koristite male količine svojih omiljenih losiona poslije brijanja, parfema ili parfimisanih krema. Nanesite slobodno taj miris i na čaršave. ● Smatrate li da je neka druga aroma seksi? Postoji li neki miris koji u vama pobuđuje posebne strasti? To može biti bilo što, od mirisa jagoda pa do nekog šampona za kosu. Podijelite to s partnerom i priuštite si i taj užitak. ● Isprobajte ako već niste i miri-

sna ulja ili losione za masažu, ali držite proizvode na uljnoj bazi dalje od prezervativa. DODIR ● Izbjegavajte stalno jedne te iste pokrete, i razmislite malo o svim ostalim načinima dodirivanja i maženja: škakljanje, nježni i lagani dodiri, masaža, kružni pokreti, nekad i zgrabiti pa i gnječiti, lizanje, nepravilni pokreti, ubrzani, usporeni... ● Provedite nekad vrijeme samo dirajući se, bez seksa, govoreći jedan drugome što vam paše u krevetu, a što ne. Možda doznate nešto što će vas zaista iznenaditi. ● Isprobajte razne materijale na svojoj koži. Istina je da je pamuk najudobniji, ali možda otkrijete i novu strast za lateksom, čipkom, svilom, PVC-om, satenom ili kožnim odjevnim predmetima. (sretne veze)

LJUBAVNA PSIHOLOGIJA

Vaš dečko ne želi da zna sve

Mnogi od nas misle da su pečurke tek dodatak uz neko jelo, neki ih čak ne vole, dok se bijeli luk može naći tek u ponekom jelu, zbog svog mirisa i ukusa. Spremite se da saznate neke nove i vrlo važne činjenice o pečurkama i bijelom luku. Dakle, pečurke imaju nizak sadržaj kalorija, ne sadrže masti, nemaju holesterol, gluten, imaju jako mali sadržaj natrijuma, a bogate su selenom, kalijumom, riboflavinom, niacinom i vitaminom D. Pečurke mogu lako da vas zasite, a ukusne su, tako da mogu biti sjajan “pomagač” u toku držanja

dijete. Takođe su bogate “umamijem” petim osnovnim ukusom poslije slatkog, gorkog, slanog i kisjelog. Pečurke naprosto “ožive” svako jelo. Sem što je izvanrednog ukusa, smatra se da bijeli luk pomaže kod rasta kose, čišćenju lica od akni, a najviše pomaže kod prehlade ili gripa. Antioksidansi u belom luku jačaju vaš imuni sistem. Da biste izvukli najviše aktivnih supstanci, kao što je alicin, iz bijelog luka, isjecite ga i ostavite malo na vazduhu prije nego što ga skuvate. (hafington poust)

BOLJE OD FILTERA

Biljke koje čiste vazduh Svako ima barem jednu saksijsku biljku negdje u domu, ali vjerovatno nijeste znali da neke vrste mogu da pročiste vazduh bolje od bilo kog filtera. Bambus palma Može da stoji na tamnim mjestima, a uklanja karbon monoksid, benzen, formaldehid, ksilen i hloroform, što ga čini savršenim izborom za dnevnu, spavaću sobu ili kupatilo. Engleski bršljan Čisti vazduh od benzina, karbon monoksida, formaldehida, trihloroetilena i apsorbuje čestice fekalne materije zbog čega je odlična za kupatilo. Fikus Čisti vazduh od formaldehida,

karbon monoksida i trihlorietilena. Možete ga držati kod mašine za veš ili u dnevnoj sobi, jer je moguće i da namještaj odaje formaldehid. Hrizantema Iako cvetaju samo 6 nedelja, za to vreme odrade sjajan posao. Stavite je na indirektnu sunčevu svjetlost i redovno zalivajte, a ona će čistiti vazduh od amonijaka, formaldehida, benzena i ksilena. Aloe Vera Najpoznatija je kao sredstvo za opekotine, posjekotine, ujede i iritacije kože, a može da posluži i kao sjajan filter vazduha. Ova biljka voli sunce, tako da će osunčani prozor biti savršen za nju, a čisti vazduh od benzena i formaldehida.

SAVJETI

Oprezno sa hranom poslije dugog posta

Činjenica je da postoje saznanja sa kojima momci ne umeju da se nose ili prosto ne žele da ih čuju. Evo koje teme treba da izbjegavate ako želite da zadržite svog dragog. Koliko ste umorne U ovom brzom svijetu kukanje samo čini da zvučite “kenjkavo”. Osim ako ne očekujete da je momak sa kojim razgovarate stručnjak za terapiju biljnim čajevima. Promjena frizure Ako sam ne primijeti da imate novu frizuru, zaboravite! U svakom slučaju, samouvjerenost je seksi. Ako mijenjate frizuru, uradite to samo i prvo zbog sebe.

Vaš izbor proizvoda za intimnu higijenu Kratko i jasno: većina momaka miješa šta je tampon, a šta uložak i, vjerujte, savršeno su zadovoljni što ne znaju u čemu je razlika. Čitate vruće seks savjete Ne želimo da samo slušamo o tome - želimo da ih primijenite, kažu muškarci! Na kraju krajeva, to i jeste smisao svih tih sajveta. Mislite da je neki drugi frajer privlačan Razgovor će stati ako, na primjer, pomenete da je neki muškarac zgodan. Šta očekujete, da vam momak na to uzvrati? Potvrdno klimne gla-

vom i složi se s puno entuzijazma? To se neće desiti. Detalje vaše dijete Cilj svake dijete je postizanje određene tjelesne težine. I, kao što je to slučaj sa putovanjima, nikog ne zanima kako ste tamo stigle. Zanima ih samo da ste stigle. Koliko ste pametne Momci se trude da izbjegnu djevojke koje se previše napadno razmeću svojom inteligencijom. Ako češće od jednom u razgovoru pomenete Hemingveja, Dostojevskog ili Ničea, moguće je da se razmećete svojim obrazovanjem, što može da otkriva izvjesnu nesigurnost.

Uskršnji post se završava u nedjelju i tada će mnogi vjernici poslije sedam nedjelja uzdržavanja od masne i jake hrane sjesti za prazničnu trpezu. Ljekari upozoravaju da organizam ne treba naglo opteretiti masnom hranom i savjetuju umjerenost u jelu i piću. Gastroenterolozi tvrde da ljudi obično poslije posta upadaju u zamku obilnog prejedanja, jer sa praznične trpeze u jednom danu žele da probaju sve od čega su se prethodnih nedjelja uzdržavali i to može da napravi problem. “Umjerenost je važna. Ne treba opterećivati previše digestivni sistem i organizam. Treba kontrolisati želju da se proba sve sa stola”, upozoravaju ljekari.

Ukoliko ipak dođe do prejedanja i problema sa varenjem mogu da pomognu čajevi, ali i žvake i mentol bombone. Sa ljekovima koji potpomažu varenje treba biti oprezan i obavezno se konsultovati sa ljekarom ili farmaceutom.

38 MUŠKARAC

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

ORTOREKSIJA

Muškarci postaju sve opsjednutiji izgledom KAKO ISTAĆI SEKSEPIL

Nesigurnost zbog izgleda odavno više nije samo ženska stvar. Navikli smo da djevojke paze na liniju i biraju šta jedu, dok momci bez problema naručuju pice i pljeskavice. Međutim, čini se da su se stvari pro-

mjenile i da su sada muškarci ti koji su opsjednuti svojim izgledom. Anketa sprovedena u Velikoj Britaniji otkriva da je čak 65 procenata žena izjavilo da su njihovi frajeri ili drugovi na dijeti, dok je čak 82 posto priznalo

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Magnet za dame Ništa više ne zadivljuje ženu nego sposoban muškarac, kojeg ništa ne može da iznenadi. Moć i umijeće da svaki problem brzo riješi čine ga magnetom za suprotan pol. 1. Podvrnuti rukavi. Zar nije seksi kada su muškarcu vidljive podlaktice. 2. Seksipil ključa iz njegove ličnosti, a on nije svjestan toga. 3. Brada od tri dana. 4. Lijep tih glas. Bogati bariton može nečije manje atraktivne osobine učiniti da nestanu u sekundi. 5. Smisao za humor. Ne postoji ništa gore nego biti duhovit u pogrešnom pravcu. 6. Fizička krotkost tokom seksa. Želite da bude nežan i pitom, i on je baš takav. 7. Miris. Da bi bio privlačan dovoljno je da ima blag parfem kroz koji će se nazirati njegov prirodni miris. 8. Ne primećuje nijednu drugu djevojku sem vas.

9. Izgovara vaše ime naglas kada to najmanje očekujete. To je vrlo očaravajuća moć koju posjeduje muškarac. 10. Zna da kuva, iako je to samo supa iz kesice. 11. Nije ljubitelj životinja, a vašu mačku obožava. 12. Tetovaže. Natpisi na tijelu, tribali ili pak neka druga tetovaža čine muškarce privlačinijim. 13. Ostavlja dobar bakšiš. 14. Način na koji kaže da vas želi. 15. Brine o nekom, pa makar to bilo i mače. 16. Ako se lijepo izražava i pravilno koristi gramatiku uvijek će mu se djevojke diviti. 17. Način na koji stavlja, nosi ili skida kravatu. 18. Grli vas kada šetate. To je tako romantično i seksi. 19. Trčanje. Srele ste muškarca na stazi za trčanje, tako mu dobro stoji trenerka za vježbanje na izvajanom tijelu.

da su muškarci umjeli da odbiju nezdrav obrok. Naravno, nije loše misliti na svoje zdravlje i izgled. Međutim, problem nastaje onda kada briga o izgledu postane opsesija. Naime, ranije se vjerovalo da su poremećaji u ishrani karakteristčni za ženski rod – čak devet žena u odnosu na jednog muškarca ima ovaj problem, ali su najnovija istraživanja pokazala da je taj odnos zapravo dva prema jedan. Čak je rastuća opsjednutost pojedinih muškaraca zdravom ishranom dobila i nezvanični termin u medicini – ortoreksija. Naučnici veruju da je ovakva promjena u muškarcima izazvana promijenjenim stanjem u društvu. Obrnute su uloge polova, pa žene postaju nezavisnije i nalaze se na pozicijama moći, naročito na poslu. Neki muškarci koji više nijesu glavni postaju nesigurni, a nesigurnost se može ispoljiti i kao pretjerana briga o fizičkom izgledu. Drugi faktor koji utiče na shvatanje ishrane tiče se oba pola, a to je rastuća opsjednuost tijelom. Nekada je postojala samo opsjednutost ženskim tijelom, a sada je i muško u centru pažnje, pa samim tim raste nesigurnost. (Cosmopolitan)

MUŠKA POSLA

Korisni mali trikovi

ŽENE, SHVATITE

Muška prijateljstva su istinska i čvrsta

Zašto su muška prijateljstva posebna i šta žene mogu od njih naučiti. Žene ogovaraju i najbolje prijateljice, dok muškarci bez previše pompe i puno riječi mogu reći šta stvarno misle. Muška prijateljstva su jedinstvena. Tipične karakteristike pravih muških prijateljstava u koje bi i žene trebalo da se ugledaju su: Manje priče Muškarci uopšteno manje pričaju i u stanju su se izraziti bez previše pompe i puno riječi. To se uostalom vidi i na telefonskom računu. Više djela Dodatna prednost kratkog i jasnog izražavanja - lakše se prepoznaju potrebe onog drugog, pa tako muškarci u

principu znaju kako i kada pomoći prijatelju u nevolji. Takođe, skloniji su prijateljstvo dokazati konkretnim djelima, pa ne izmišljaju izgovore zašto nešto ipak ne mogu učiniti. Vrijeme za akciju Muškarci se zajedno bave sportom, idu na utakmice, gledaju utakmice, “zatvaraju” kafiće, dok žene prečesto samo sjede i razgovaraju. Zdravo suparništvo Prijatelji se rado zadirkuju, nadmeću ko od njih može nešto bolje ili lošije učiniti, ko je bolji košarkaš, fudbaler ili ženskaroš. No, pobjednici i gubitnici nakon utakmice zajedno uvijek mogu popiti pivo dok žene mogu danima razmišljati o porazu. (Metro)

Većina muškaraca bi se poslužila raznim trikovima kako bi osvojila “bod u gostima” već nakon prvog susreta. Pošto im se takav rasplet situacije dopada, to suptilno krivljenje istine, oni koriste i u drugim, ne toliko laskavim situacijama. Evo najčešćih laži koje muškarci redovno izgovaraju, bez imalo griže savjesti. “Ja sam između dva posla” Ne donosite prenagljene zaključke i ne razmišljajte o njemu kao muškarcu dovoljno hrabrom da se upusti u nove poslovne poduhvate. Kada on izgovori ovakvu rečenicu, za-

pravo misli sledeće: “Nemam ama baš nikakvu ideju šta bih sa sobom i svojim životom”. Zato obratite pažnju na male signale: ako još pere veš kod mame, znajte da prelaz između dva posla malo duže traje. “Nikada nisam išao ovako daleko na prvom sastanku” Prevedeno ovo znači da ne može da vjeruje da ste ga pustili da vam tako brzo priđe. Žena je uvek ta koja diktira koliko daleko će se ići. Ako im se ponudite na tanjiru, neće se ustručavati. Nikada nisam bio u ozbiljnoj vezi Da, naravno, postoji moguć-

nost da još nije naišao na onu pravu, ali isto tako postoje šanse da je ovo samo njegov stidljivi način da prizna da nije spreman na vezivanje. No, u ovoj rečenici se može pronaći i nešto ljepše - možda samo pokušava da vas izazove na akciju. Zar ne biste voljeli da budete prvi koji ćete ga “uozbiljiti” ? Zvaću te Dobra vijest - ako precizira dan i vrijeme (pa neka bude i mjesec) kada će vam se javiti, velika je vjerovatnoća da će to i učiniti. (Cosmopolitan)

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

RODITELJI 39

ZAKON I PROPISI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Vakcinacija nije uslov za upis u školu i vrtić Djeci čiji roditelji odbiju da ih vakcinišu ne može biti uskraćeno pravo da idu u vrtić i školu, jer ne postoji propis na koji se uprave tih obrazovnih institucija mogu pozivati ukoliko se odluče na takav korak, mišljenje je advokata Biljane Vuksanović iz advokatske kancelarije “Velimirović&Partneri”. Ona podsjeća da Ustav i Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, propisuju obavezno osnovno obrazovanje za svako dijete, a kaže da nigdje nije navedeno da je vakcinacija uslov upisa ili da je ona obavezan dio ljekarskog uvjerenja koje se traži za upis u školu ili pred kretanje u vrtić. “Ne vidim da bi oni, iz sve zakonske regulative koja postoji, mogli da uskrate pravo na školu, ali ni na vrtić iako on nije obavezan. Čak ni u konkursima za upis u vrtić nema uslova za vakcinisanje. Za njih je važno kad djeca krenu u vrtić da trenutno nijesu zaraženi, pa im se uzima bris grla i slično”, rekla je ona za portal Roditelji.me. Roditelji u Crnoj Gori su zakonom obavezani da vakcinišu djecu protiv deset zaraznih bolesti, a ukoliko odluče suprotno, moraju da plate novčanu kaznu od 110 do 550 eura, ali do sada ni protiv koga nije pokrenuta takva vrsta postupka. Ova kazna je roditeljima jasna i poznata, ali su često u nedoumici da li postoje još neke, poput zabrane odlaska u školu i vrtić, koja se u javnosti uvijek pominje kada je ova tema u pitanju. Portal Roditelji.me nije uspio da pronađe nijedan propis koji to precizno definiše niti da od nadležnih dobije preciznu potvrdu da li je eventualna odluka obrazovne institucije da odbije upis djeteta zbog nevakcinisanja zakonski utemeljena zbog čega je zatražen stav pravnika. U vrtićima i školama od roditelja se traži da donesu od pedijatara ljekarsko uvjerenje da dijete može ići u njihovu

ustanovu odnosno početi školovanje, ali nigdje nije propisano da to uvjerenje treba da sadrži i podatke o vakcinaciji, odnosno da će djetetu biti uskraćena takva vrsta obrazovanja ako se ne vakciniše. Na ljekarskom uvjerenju piše da li je dijete psihofizički spremno za školu, a u dijelu koji se odnosi na napomene ljekari navode je li dijete uredno vakcinisano. NOVČANA KAZNA NE OBAVEZUJE NA VAKCINACIJU Vuksanović na osnovu zakonske regulative ne vidi ni striktnu obavezu vakcinisanja, jer nema prisile da se izvrši, a ni sankcije koja primorava roditelje da to urade. “Novčana kazna ne znači da će dijete biti vakcinisano. Jednom se kazna plati

i to je jednostavno to. I, na kraju, ipak je to izbor roditelja”, pojašnjava ona. Prema njenim riječima, ako država hoće da nametne vakcinaciju kao obavezu morala bi kažnjavati roditelja dok dijete ne primi vakcinu kao što je slučaj sa obavezom pohađanja osnovne škole, gdje roditelji moraju da plaćaju određeni iznos sve dok njihovo dijete ne postane redovan đak. Vuksanović ne misli da bi se roditelji mogli pozvati na Zakon o zaštiti pacijenata i osloboditi se novčne kazne za nevakcinisanje. “Ta norma se ne bi mogla eliminisati odredbama Zakona o zaštiti pacijenata. Ona se odnosi na proces vakcinisanja od tih zaraznih bolesti i isključuje sve ostale norme, ustvari je neka vrsta

lex specialisa”, ocijenila je ona. Zakonom o zaštiti pacijenata je predviđeno da pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih lica. Pacijent slobodno odlučuje između više mogućih oblika medicinskih intervencija koje ponudi doktor medicine, odnosno stomatologije i može da odbije pregled i liječenje, hiruršku i drugu medicinsku intervenciju. Pacijent ima pravo da odbije predloženu medicinsku intervenciju, ako je svjestan i orijentisan u vremenu i prostoru i ako je sposoban za rasuđivanje, čak i u slučaju kada se njome spašava ili održava njegov život.

RODITELJSTVO

Kako zaustaviti dječje napade bijesa Prihvatite ograničenja svog djeteta Djeca su najbolja kad su sita i naspavana. Ako cijeli dan vodite dijete sa sobom po gradu, ono u jednom trenutku mora pobijesniti. Zato uvijek dobro isplanirajte vrijeme zadržavanja u gradu i vani i uskladite ga sa obrocima i spavanjem. Ako se desi iznenada, uvijek imajte nešto od hrane što dijete voli u torbi, što ga može smiriti. Usavršite svoj preventivni potez Mnogo je lakše spriječiti napad bijesa nego ga zaustaviti kad počne. Ako vaše dijete obično pobijesni dok ste u marketu jer nećete nešto da mu kupite, pijre ulaska u market mu recite da to danas nećete kupiti, ali da ćete kupiti nešto drugo. Tako dijete neće očekivati nešto, pa do razočarenja i napada bijesa možda neće ni doći. Odgovarajte kratko Kada je dijete uznemireno, ne može da podnese velike količine informacija. Pričajte mu smireno, jednostavnim riječima i direktno. Kasnije mu objasnite detaljno. Dok je bijesno, recite mu nešto tipa “Ne smiješ da udaraš druge ljude” ili “nemoj da vičeš”. To je ponekad, kombinovano sa strogim pogledom, sa-

svim dovoljno. Ne očekujte da se ponaša kao odrasla osoba Nemojte da mislite da dijete neće ponoviti grešku od juče i prekjuče i dana prije. Jednom će naučiti – samo budite istrajni. Što češće ponavljate isto, dijete će prije primiti poruku. Ignorišite napad bijesa Napadi bijesa su taktike pomoću kojih dijete pokušava da dobije ono što ho-

će. Potrebno je mnogo strpljenja i nerava, ali najbrže ćete zaustaviti napad bijesa tako što ćete ga ignorisati i raditi tako stalno. Kada dijete dobije napad bijesa, sjedite, uzmite časopis i pretvarajte se da ga koncentrisano čitate, kako biste mu dali do znanja da ne obraćate pažnju na njega. Pričajte kao dijete Pričajte sa djetetom tako da vas razumije, njegovim rječnikom. Ako ka-

že “neću da izađem iz kade”, odgovorite sa “znam da nećeš da izađeš iz kade, ali kupanje je završeno”. Recite mu da ga razumijete, ali da je kupanje gotovo. Koristite samo jednostavne rečenice. Počnite da odbrojavate Vaše rekacije mogu da odrede koliko dugo će trajati napad bijesa vašeg djeteta. Smirena reakcija može mnogo da vam pomogne. Uhvatite dijete polako za ruke, gledajte ga u oči i odbrojavajte. Ako do broja tri ne prestane, dajte mu pauzu od jednog minuta, pa ponovite brojanje. Skrenite mu pažnju Kada stvari izmaknu kontroli, pronađite nešto čime ćete djetetu skrenuti pažnju. Recite mu, na primjer: “Hajde da se trkamo i vidimo ko će prije stići do klupe”. Ovo djeluje, jer uključujete i njega u akciju skretanja pažnje. Učinite da se osjeća sigurno Nekad je potrebno samo malo nježnosti da se dijete smiri. U trenutku napada bijesa, mirno stanite pored djeteta i nježno mu pričajte gledajući ga u oči. Zagrlite ga. Osjećaj sigurnosti je siguran način da se zaustavi napad bijesa.

40 VASKRŠNJI KUVAR

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

Vaskršnji kuvar

Savjeti za farbanje vaskršnjih jaja Pored tradicionalnih recepata za farbanje u lukovini sa listovima djeteline, peršuna ili paprati, evo još nekoliko interesantnih, koji mogu da učine da za ovogodišnji trud dobijete sve pohvale vaših najmilijih

● predjelo

Predstavljamo vam savjete za originalno farbanje i ukrašavanje jaja, koji će dobro doći početnicima, a iskusnijima dati nove ideje. 1. Mramorna jaja - Ljuske crnog ili bijelog luka iseckati na komade. Jaje pokvasiti, uvaljati malo u ljuske i umotati u aluminijumsku foliju ili u tanku najlon čarapu. Kuvati u šerpi sa bojom. 2. Gumice za teglu vezati unakrsno u svim pravcima preko jajeta i farbati. 3. Oblici - Izrezati čvršću ljepljivu traku na tačkice, kvadratiće, trougliće, cvijetiće, slova, pa lijepiti po kuvanim jajima. Staviti ih u najlon čarapu i farbati u željenoj boji. 4. Džak - Jaje uviti u parče mrežastog džaka od krompira, čvrsto vezati koncem i kuvati u boji. 5. Tradicija - Provjereno dobre su prirodne boje za jaja koje se dobijaju od ljuske crnog ili crvenog luka, cvekle, orahovog lista, gospinog cveta, soka od zove. Ukrasiti se mogu sličicama ali i biljkama koje imaju dekorativan list. 6. Ulje - U manju posudu sa farbom za jaja doliti par kapi ulja. Kuvana jaja spustiti i brzo okretati. 7. Šljokice - Četkicom naneti lijepak na određene djelove jaja i uvaljati ih u srebrne šljokice za lice i tijelo. 8. Krep papir - Isjeći krep papir po mogućnosti tamnijih boja na tanke ali dugačke trake. U njih umotati kuvana još topla jaja i pažljivo ih spustiti u posudu sa hladnom vodom u koju

je stavljena jedna kašika sirćeta, da se papir dobro prilepi. Izvaditi i ostaviti da se osuši, ali ne treba čekati da se papir skroz stegne. 9. Bubamara – Ofarbati jaja u željenu boju, najbolje crvenu. Umutiti jedno bjelance viljuškom i četkicom praviti tufne na ofarbanom jajetu. Uvaljati u mak. 10. Čipka – jaja skuvati, obmotati najbolje najlon čipkom, dobro je zategnuti preko jaja ali ne previše da ne pukne, i spustiti u pripremljenu boju. 11. Jaja na pari - Tvrdo skuvana jaja ocjediti od vode. U širu posudu sipajte oko 2 - 3 cm vode, na šerpu staviti cediljku. U nju poređajte skuvana jaja, preko njih neravnomjerno pospite raznobojne farbe u prahu za jaja pa sve dobro zatvoriti krpom da para ne može da izađe iz posude. Kuvati na umerenoj vatri 10-ak minuta i dobićete neobično našarana jaja.

12. Tempera - Ako želite da oslikate već ofarbana jaja, u plitkoj činijici razblažite tutkalo, tako da voda bude samo blago zamućena. Još topla jaja uroniti u ovaj rastvor. Kada se osuše oslikati ih motivima po želji temperama. 13. Zrnevlje - Kuvana jaja mogu se premazati lijepkom ili bjelancetom i uvaljati u kombinaciju pšenice, pirinča, I drugog zrnevlja. Preko toga može da se naprska zlatni ili neki drugi lak. 14. Voštane boje - Skuvana jaja iscrtati voštanim bojama pa tek onda farbati u željenu boju. Na ispisanim mjestima farba se neće uhvatiti. 15. Svila – isjecite stare svilene marame ili kravate na komade tako velike da mogu da obmotaju jaja. Šaru lijepo namjestiti jer će se kuvanjem potpuno preslikati na jaje. Voditi računa da se štampana strana tkanine okrene prema jajetu. Čvrsto umotati u gazu, staru jastučnicu ili sličnu pamučnu tkani-

nu, vezati gumicom. Kuvati 20 minuta u vodi u koju su dodate tri kašike sirćeta. 16. Stikeri – već ofarbana jaja možete ukrasiti manjim stikerima, najbolje onima sa štrasom. Savjeti za početnike Svežinu jaja možete da provjerite ako ih uronite u sud sa hladnom slanom vodom. Ako potonu znači da su sveža. Da biste izbjegli pucanje jaja prilikom kuvanja u vodu stavite i kašičicu sirćeta. U slučaju da se to ipak desi, bjelance će se odmah zgusnuti na ivici ljuske. Ako želite da jaja lako oljuštite, čim ih skuvate uronite ih u hladnu vodu. Prije farbanja jaja bi trebalo oprati u razblaženom sredstvu za pranje posuđa kako bi se sa ljuske uklonila masnoća i prljavština. Ofarbana jaja dobiće visoki sjaj, a boje će biti intenzivnije ako ih posijle farbanja premažete salvetom na koju ste prethodno nanijeli malo ulja.

Praznična lagana salata Možda ce vam ovaj recept dobro dođe za uskršnje praznike, vrlo je lagan za pripremu i biće pravi ukras na vašoj prazničnoj trpezi. Sastojci: 6 dl jogurta, 3 kesice želatina u prahu (30gr) 150 gr majoneza 100 gr praške sunke 100 gr kuvane šargarepe 2-3 kisela krastavčića kuvana jaja Priprema: Rastopite želatin u zagrijanom jogurtu (ne treba puno zagrijevati, dovoljno je da bude mlako i da se želatin rastopi). Dodati majonez i sve ostale sastojke (šunku, šargarepu i krstavčiće) koje smo prethodno isjeckali na sitne kockice. U kalupe za puding sipati malo smjese i sačekati da stegne taj prvi sloj. Staviti po jedno cijelo kuvano jaje i sipati preostalu smijesu do vrha kalupa. Ostaviti par sati u frižideru da se sve lijepo ohladi i stegne.

VASKRŠNJI KUVAR 41

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

● PREPORUKA

RECEPT POZNATIH

Sočna teleća pleća Sastojci: 2 kg teleće plećke bez kosti 50-100 ml limunovog soka 2 kašičice narendane limunove korice kašika mešavine začina so, svježe mljeveni biber 300 g luka 100 ml ulja 1kg krompira kašičica sveže narezanih listića ruzmarina 2 kašičice mješavine začina 50 ml ulja Priprema: Meso operite i obradite tako da dobijete veliki odrezak. Mješavinu

Slane mini štangle (galete)

začina, narendanu limunovu koricu i limunov sok pomiješajte pa time premažite meso. Pobiberite ga, savijte u rolat, posolite i povežite koncem. Očišćene cijele glavice luka nabodite na drvene štapiće i ispržite na ulju. Izvadite ih pa na istom ulju propržite meso. U sredinu tepsije stavite glavice luka, a na njih meso. Sipajte 100 ml vode i pečite na 180 stepeni oko sat vremena. Krompir nasjecite na kriške, dodajte narezani ruzmarin, mješavinu začina, pa dobro izmiješajte i stavite oko mesa i pecite još 40 minuta.

● RECEPT

Punjena jaja Sastojci: četiri jajeta dvije kašike rena 60 g svežeg kravljeg sira so, biber dvije kašičice nasjeckanog vlašca Priprema: Jaja kuvajte u blago posoljenoj,

kipućoj vodi 10 minuta. Oljuštite, isjecite po dužini i izvadite žumanca. Izdvojena žumanca zajedno sa renom, sirom, solju i biberom miješajte dok ne dobijete ujednačenu smesu. Na kraju dodajte jednu kašičicu vlašca. Polovine jaja napunite smjesom i pospite preostalim vlašcem.

Specijalni recepti

Vaskršnja pogača Sastojci: kocka kvasca dva dl toplog mlijeka dva dl mlake vode tri žumanceta šoljica margarina šoljica ulja brašno, so Način pripreme: Staviti jednu kocku kvasca u toplo mlijeko i kad počne da radi, dodati 2 dl mlake vode, tri žumanceta, kafenu šoljicu topljenog margarina, kafenu šoljicu ulja, soli po ukusu i brašna toliko da umijesite tvrđe tijesto.

Kad se dobro umijesi, podijeliti na šest jufki. Razviti oklagijom koru veličine tepsije i staviti je u margarinom podmazan pleh, premazati margarinom koru pa razviti sledeću. Premazati tako još četiri jufke. Petu razviti malo veću tako da sa strane može da se poduhvate one ispod i nju ne mazati. Oštrim nožem isjeći, kao burek, na osmine, ali ne do ivice tepsije (da ostane otprilike centimetar) i iz sredine podviti prema ivici. Šestu jufku staviti u sredinu. Premazati žumancetom, posuti susamom, sačekati oko pola sata, a onda peći.

Jagnjeća čorbica Sastojci: glavica crnog luka veza zelenog 1/2 korijena celera malo ulja 300-400 g isjeckane jagnjetine jedno jaje dvije kašike brašna aleva paprika, so, biber i začin C Priprema: Sitno isjeckajte crni luk i očišćenu šargarepu i celer, dodajte ulje i na komadiće isječenu jagnjetinu. Sve zajedno prodinstajte da bude mekano. Zatim dodajte brašno, malo aleve paprike i nalijte toplom vodom. Na kraju posolite, dodajte

vegetu, biber po ukusu. Kad je sve gotovo, skinite sa šporeta i dodajte umućeno žumance i malo mleka. Služite sa pavlakom ili limunom po ukusu.

Sigurno vam se dešavalo da za vrijeme posta ili posne slave imate poteškoća sa odabirom jela koja biste uvrstili u vaš jelovnik. Stoga smo odlučili da vam damo naš predlog u vidu zaista ukusnog slaniša. Poznata crnogorska voditeljka Milena Đergović predložila je za Vikend novine i naše čitaoce njeno omiljeno posno jelo koje se lako priprema i ujedno može da stoji danima. Sastojci: 900g brašna prašak za pecivo šoljica piva 5 šolja ulja 2 kafene kašike soli 100g susama (ili sjemenki) Priprema: - Umuti se brašno, prašak za pecivo, pivo, ulje i so i razvuče se tijesto. - Tijesto se stavi u pleh i peče se 15 minuta, dok ne porumeni. - Izrezati kao štanglice ili štapiće.

Čokoladna torta

Za tijesto: 200 g čokolade za kuvanje, 120 g maslaca, 120 g šećera, 4 jajeta, 120 g badema, 25 g brašna Za čokoladni mus: 160 g čokolade za kuvanje, 4 jajeta 80 g šećera, 100 g slatke pavlake, kašika jake instant kafe, vanilin šećer Za ukrašavanje: 125 g čokolade za kuvanje, malo mlijeka, malo ulja Piprema: Čokoladu rastopite na pari, maslac umutite sa 60 g šećera, dodajte žumanca, a posebno umutite šne od bjelanaca sa preostalim šećerom. Masu sa žumancima umutite

i dodajte mljevene bademe i na kraju dodajte umućena bjelanca, sve lagano izmiješajte i sipajte u kalup obložen papirom za pečenje i pecite 50 minuta na 175 stepeni. Za mus, čokoladu rastopite na pari, dodajte žumanca umućena sa šećerom, kafu, a posebno umutite bjelanca i dodajte umućenu slatku pavlaku. Čokoladnom kremu pažljivo dodajte umućena bjelanca. Pečenu koru pažljivo presjecite na pola, pa na donju koru stavite mus od čokolade i pažljivo pokrijte gornjom korom.

- Takođe ukoliko želite, tijesto možete napraviti i dan ranije i staviti na hladno mjesto ili u frižider pa peći po potrebi, mada i kada se ohladi ova slana poslastica ne gubi na ukusu. - Počastite se i vi uz ovu zaista ukusnu i jednostavnu poslasticu za vrijeme posta, ali i svaku dan. Čaša bijelog vina uz ovaj praznični slaniš ima posebnu draž. M. Rog.

42 AUTOMOBILI

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

PRVE ZVANIČNE INFORMACIJE

Uskoro novi Mercedesov model njenim dnom i naravno obilje detalja od karbonskih vlakana. Široka centralna konzola donosi upravljački mehanizam za kontrolu COMAND infotainment sistema, polugu mjenjača i AMG selektor režima rada motora sa pet postavki. Tu su i dugmad za izbor tvrdoće vješanja, isključivanje kontrole proklizavanja i regulisanje glasnoće izduvnog sistema. Ispod haube se očekuje novorazvijeni 4-litarski twin-turbo V8 motor sa 520 KS namjenjenih standardnoj verziji AMG GT-a. 580 KS iz istog motora je rezervisano za top “Black Series” model, a kasnije se očekuje i osnovni model sa “samo” 480 konjskih snaga.

Automobili

predstavljamo, savjeti...

VW TOuAREg (2015)

MAZDA

Novi dizajn i modernija tehnika Milion Skyactiv vozila

dizajna, Njemci su poseban akcenat stavili na unapređenje tehnike. Oni ističu poboljšano oslanjanje sa konvencionalnim amortizerima, odnosno sa klasičnim oprugama, koje treba da obezbijedi prirodnije reakcije na komande upravljača. Promjene je pretrpio i adaptivni tempomat, koji sada ima funkciju automatskog održavanja automobila u koloni. U Evropi će modernizovani Touareg biti dostupan sa motorima V6 TDI, V8 TDI i u verziji Hybird. Šestocilindarski motor razvija maksimalnu snagu od 204 KS, snažnija verzija ima 258 KS, što je rast snage od 13 “konja” u odnosu na

aktuelnu generaciju. Osmocilindarski motor i dalje razvija 340 KS. Dizelski šestocilindarski motor, u okviru modernizacije je dobio novi sistem ubrizgavanja goriva, ali i SCR-DPF (Selective Catalytic Reduction) katalitički konvertor sa AdBlue tečnošću. Sve je urađeno, da bi se zadovoljila Euro 6 ekološka norma, a potrošnja je smanjena za šest odsto. Slabiji dizel motor ima potrošnju smanjenu sa sedam na 6,6 l/100 km, a potrošnja snažnije verzije smanjena je sa 7,2 na 6,8 l/100 km. Krajem ljeta biće predstavljen i modernizovani Touareg u R-Line paketu.

Mazda Motor Corporation objavila je da je globalna proizvodnja tri Skyactiv vozila, Mazde CX-5, Mazde6 i Mazde3 premašila milion jedinica, dosegnuvši krajem marta 2014. ukupno 1.040.000 jedinica. Sva tri modela donose cjelokupnu paletu Mazdine Skyactiv tehnologije. Rezultat je ostvaren približno dvije godine i četiri mjeseca nakon početka proizvodnje Mazde CX-5 u novembru 2011. Mazda je razvila SKYACTIV tehnologiju s ciljem da svakom kupcu ponudi izvrsne ekološke i sigurnosne karakteristike, bez žrtvovanja užitka u vožnji – kvaliteta po kojoj je ova japanska marka prepoznatljiva. Raspon inovativnih tehnologija rezultat je beskompromisnog zahvata u mehaniku vozila s ciljem poboljšanja efikasnosti osnovnih komponenti koje diktiraju temeljne performanse automobila, poput motora i mjenjača, a istovremeno je smanjenja i masa vozila. Novu generaciju vozila sa SKYACTIV tehnologijom krasi Mazdin “Kodo – duša pokreta” dizajnerski jezik koji izražava snagu, ljepotu i napetost kretanja divljih životinja.

TEHNOLOGIJA 43

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

SMARTFON DESNA RUKA

Aplikacije za bolje navike Neurednost Aplikacija House Clean radi veoma jednostavnu, ali napornu stvar, a to je da vas opominje svaki put kada nijeste složili stvari, usisali, obrisali prašinu, oprali sudove. Za sve kućne poslove koje ne volite da radite sada imate dosadni podsetnik dok ih ne ispunite. Odlaganje obaveza Aplikacija adekvatnog naziva “Yelling Mom” (Vrišteća mama) prikuplja podatke sa vaše radne liste i konstantno vas podsjeća na rokove. Ovaj softver dostupan je samo za iOS uređaje i pokriva većinu servisa u kojima bilježite zadatke. Vježbanje Proljeće je stiglo, a sa njim i lijepo vrijeme, tako da bi ga trebalo iskoristiti da se vratite u formu. Odlična aplikacija je Endomondo koja bilježi svaku vašu kretnju, napredovanje, a čak ima i virtuelnog trenera koji vas motiviše za vježbanje.

ZA TREĆINU

Porasla dobit Gugla Dobit američkog internet giganta Gugla u prvom kvartalu je porasla 32 odsto na godišnjem nivou, na 3,45 milijardi američkih dolara, što je ispod očekivanja. Izvršni direktor kompanije Leri Pejdž rekao je da je to još jedan sjajan kvartal za kompaniju, uz ostvarene prihode od 15,4 milijarde dolara, što je 19 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, prenose agencije. Uprkos takvim vijestima, akcije Gugla su pale 5,7 odsto na 556,64 dolara, s obzirom na to da je rast profita bio ispod prognoziranog. Zarada po akciji je iznosila 6,27 dolara u poređenju sa predviđanjima od 6,4 dolara, a analitičari

su takođe očekivali i veće prihode, od 15,5 milijardi dolara. Gugl i dalje ostaje najvažniji svjetski pretraživač, koji generiše ogroman prihod od reklama.

KINEZI

Štampaju kuću za dan

Šta očekujete od iOS osmice Iako je iOS 7.1 prilično svjež, mnoge glasine već govore o sljedećoj velikoj verziji Eplovog operativnog sistema, ali i mogućnostima koje bi on trebalo da podržava. Vjeruje se da će Epl ove godine svoju virtualnu pomoćnicu Siri učiniti još pametnijom te bi glasom mogli raditi ogroman broj različitih stvari, poput kupovine kino karata ili rezervacije hotela. TechRadar u svom videu navodi i mogućnost Healthbook aplikacije, za koju su procurile i razne fotografije. Navodno se radi o nečem

FEJSBUK

Najavili ª prijatelja u bliziniº Fejsbuk je upravo najavio planove da uvede novu funkciju na svojim mobilnim aplikacijama za Android i iOS platforme. Nova funkcija će se zvati “Nearby Friends” (prijatelji u blizini) i biće objavljivana u talasima, što znači da će biti potrebno nekoliko mjeseci dok je svi korisnici ne budu dobili.

Kako poručuje Fejsbukov proizvodni menadžer Andrea Vacari “ova funkcija vam pomaže da otkrijete koji prijatelji su vam u blizini ili u pokretu”. Korisnici će imati opciju da isključe ovu funkciju ukoliko je smatraju nepotrebnom. Međutim, ono što je takođe interesantno je da su Fejsbukovi

inženjeri napravili ovu funkciju tako da korisnici mogu da biraju ko može da vidi da li su u blizini. Naravno, da bi vaši prijatelji to vidjeli i oni moraju da imaju Nearby Friends funkciju uključenu. Za sada je ova funkcija omogućena samo u SAD, a kada će doći i do nas, još nije poznato.

sličnom S Healthu iz Samsunga, a iako se dosta podataka može prikupiti iz samog uređaja, moguća je i integracija s povezanim gadgetima. Mnogi očekuju i bolje karte i puno bogatiji iCloud, a spominje se i mogućnost dodatnih tastaura, što je uobičajeno na Androidu. Među glasinama je i uklanjanje Game Centera koji povezuje igre, a više mogućnosti bi trebao dobiti senzor otiska prsta. Jednom kada zaživi iWatch, za očekivati je i da će on biti podržan u novom iOS-u.

telefoni, računari, igrice...

Nekada su bili potrebni mjeseci, pa čak i godine za izgradnju doma, ali u savremenom svijetu kuća može biti završena za samo 24 sata i to, vjerovali ili ne, zahvaljujući 3D štampaču. Arhitekte u Amsterdamu počele su ovih dana rad na prvoj 3D kući. Tvrde da će njihov projekt trajati tri godine i ponosni su na to. Ali, na drugom kraju svijeta, u Šangaju, jedna kompanija tvrdi da su uspje-

li da “isprintaju” čak deset kuća za manje od 24 sata. U čemu je razlika? Pa, to zavisi od vaše definicije 3D štampanja. Naime, i arhitekte u Holandiji i one u Kini koriste masivne 3D štampače. Onaj koji koriste Kinezi dug je skoro 150 metara, širok deset metara i dubok šest metara. Ali, dok stručnjaci u Amsterdamu koriste skupu plastiku, oni u Kini koriste reciklirani građevinski materijal i industrijski otpad. Ipak najveća razlika je u tome što kineska kompanija “WinSun Decoration Design Engineering” štampa djelove, a zatim ih uklapa, dok se u Amsterdamu štampaju čitave sobe, namještaj i ostali detalji, objavio je Gizmodo. Kinezi tvrde da su njihove kuće, koje koštaju skoro 5.000 dolara, vrlo čvrste, udobne i odmah useljive. Nadaju se da će ti domovi prije svega biti namijenjeni siromašnim i raseljenim osobama, koje će moći brzo i jeftino da dobiju krov nad glavom.

EPL

TEHNOLOGIJA

Pametni telefoni su postali nezamjenljivi dio naše svakodnevice. Stoga mogu poslužiti u slučaju kada želite da se oslobodite nekih loših navika. Cigarete Pušenje je jedna od najčešćih i najnezdravijih navika koju mnogi imaju. Stoga se kao rješenje može koristiti aplikacija Kwit, koja na interesantan način daje savjete i pomaže korisniku da prebrodi teške dane odvikavanja. Aplikacija je dostupna za iOS i Android telefone i besplatna je. Brza hrana Ukoliko se nezdravo hranite, a voljeli biste to da promijenite, pomoć stiže od besplatne aplikacije Fooducate (iOS, Android) koja daje osnovne informacije o hrani. Da bi vas udaljila od hrane, pokazuje način njene pripreme, kao i nezdrave sastojke, a zauzvrat vam nudi zdrave recepte.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 SLOBODNO VRIJEME Daily Sudoku puzzle No. 2577 SUDOKU 2013-11-02

Medium level

Lakša

Teža

1 5

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

4 9

8 6

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

2 5

Daily Sudoku puzzle No. 2578

2013-11-03

7 Medium level

Lakša

3 2

9 7

Page 1/2

Play sudoku 9 online at:

w.sudokukingdom.com 3

Play sudoku 7 online at:

www.sudokukingdom.com 7 3

Puzzle solution:

OD ZEMLJE DO ZEMLJE

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2714 2014-03-19 2

VICEVI

Page 1/2

*** Takmičili se Englez, Francuz i Crnogorac.Kaže Englez : -Kad ja viknem sa Big Bena živjela Engleska to se čuje još 15 minuta. Kaže Francuz : - Kad ja viknem sa Ajfelovog tornja živjela Francuska to se čuje još 30 minuta. Ču to Crnogorac pogladi brk pa kaže:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2713 2014-03-18 6

- Kad ja viknem s brda ljudi ajmo raditi još mjesec dana odjekuje ,,Ne se*i Milutine, ne se*i’’. *** Pita učiteljica djecu: - Ko bi od vas volio da ode u Raj? Svi dignu ruke sem Perice, zatim učiteljica pita: - Perice, zašto ti ne bi volio da ideš u Raj? - Zato što mi je majka rekla da odmah poslije škole idem kući!

GIMNASTIKA ZA MOZAK

Najneobičniji običaji vezani za Vaskrs Tradicije slavlja Vaskrsa razlikuju se od zemlje do zemlje, ali i običaji vezani za ovaj praznik. Da li ste se nekada zapitali zašto farbamo jaja za Uskrs? Belgija ima slične tradicije kao Amerika, ali se češće govori da uskršnja jaja donose zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na “tihu subotu” ne zvone jer su otišla u Rim. U istočnom dijelu Holandije u sumrak se pale uskršnje vatre. U okolini Magdenburga dječacima se simbolički “isprašio tur” da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka “istučen kao na Vaskrs”, koja znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna. Sličan običaj postoji i u Češkoj gdje se od vrbinog granja na poseban način isprepletu bičevi kojima na Uskršnji ponedjeljak momci simbolički “šibaju” djevoj-

ke. Nekada su seljaci bičevima šibali svoju stoku i sve ukućane. Norvežani takođe njeguju zanimljivu tradiciju. Budući da veruju da će se na Vaskr riješiti ubistva, na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi

objavljuju kriminalističke priče, a čak i tetrapaci mlijeka imaju priče o neriješenim ubistvima. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose parčiće beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizovale život. U Finskoj i Švedskoj tradicija je farbanje jaja. Mala djeca obučena u vještičje kostime sakupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamenu za ukrašene cice-mace. Taj je običaj rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagosiljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije. Španija možda ima najspektakularniju proslavu. Naime, splavovi koje plutaju s ukrašenim figurama predstavljaju likove iz biblijske priče o Hristovom vaskr-

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

SLOBODNO VRIJEME 45 horoskop

Teža

oVAn Sve se nalazi u Vašim rukama, ali pod uslovom da reagujete u pravom trenutku i u skladu sa zajedničkim pravilima o uspješnom poslovanju. Dobro procijenite svoje poslovne namjere i realne mogućnosti.

Bik Potrebna Vam je nečija emotivna naklonost i pažnja. Ipak, imate utisak da što više tražite manje dobijate. Prijaće Vam zabava u poznatom društvu, kao podsticaj za dobro raspoloženje.

BLizAnCi Bolje je da se bavite svojim emotivnim dilemama, nego da se uplićete u tuđe planove. Ostanite po strani, zna se gdje je čije mjesto. Obratite pažnju na zdraviji i uredniji način života.

rAk Ukoliko Vam je stalo da utičete na svog partnera, upotrebite neko malo i “korisno lukavstvo”. U ljubavnom odnosu, je mnogo toga dozvoljeno. Planirajte izlazak ili šetnju, prijaće Vam.

LAV Pokušavate da ostvarite svoje poslovne ciljeve, ali postoje iznenadni problemi koji Vas usporavaju. Osjećate nelagodnost zato što ne uspijevate da ugodite drugima.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

Djelujete odlučno i ambiciozno. Vaši poslovni planovi mogu da se ostvare na lak način i na zajedničko zadovoljstvo. Nalazite se u prilici da testirate svoje intelektualne ili praktične sposobnosti.

snuću, a slavi se uz povorke i gozbe. U Bugarskoj i Rumuniji na Veliku subotu stavljaju se brašno, so, kvasac i jaja u prozore, a od tih se sastojaka na Vaskršnji ponedjeljak zamijesi hljeb. Potom se hljeb blagoslovi i podari da bi godina bila plodna. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet psećeg zuba koji tog dana

ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja. Sličan je običaj razvijen i u Poljskoj gdje se Vaskrs naziva “Velika noć” što upućuje na vjerovanje i održavanje obreda u vaskršnjoj noći. U Brazilu u pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi se pune komadićima kvarca koji se na Uskrs

ostavljaju kod kuće. U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Posle obreda, vraćaju ih u more gdje dobijaju novi život. U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iskariotskog unutar kojih je pripremljen vatromet.

- Da li ste znali da stanovnici Nevade potrose 846 dolara na kockanje? - Da li ste znali da je svaka kraljica po imenu Džejn bila ubijena, zatvarana, poludjela ili osuđena na smrt? - Da li ste znali da preko 60 posto muskaraca pljuje na javnim mestima? - Da li ste znali da jednočasovnim lupanjem glave o zid trošite

VAGA Potrebno je da prihvatite nečiju ponudu i da korigujete svoje ponašanje. Emotivne dileme koje Vas prate ne treba dodatno produbljivati, partner očekuje da ispunite svoja obećanja. Predahnite i usporite svoj ubzani ritam, opustite se.

ŠkorpijA Ukoliko ste iznenađeni partnerovom reakcijom, učinite sve što je potrebno da smirite zajedničke i uzavrele strasti. Budite korektni. Sačuvajte prisebnost duha ili samokontrolu.

sTrijELAC Nemate dovoljno strpljenja da razriješite različite nesporazume. Iritira Vas saznanje o planovima koje ima bliska osoba. Posvetite pažnju nekom omiljenom hobiju, relaksirajte se.

jArAC Mislite da imate previše poslovnih ili privatnih obaveza, a da neko drugi prolazi bezbrižnije i da koristi Vašu dobru volju. Potreban Vam je neko, ko zaista može da uljepša Vaše emotivno raspoloženje.

VoDoLijA Neko Vas dovodi pred novo emotivno iskušenje. Smišljate novi odgovor ili način na koji treba da postupite prema bliskoj osobi. Izbjegavajte impulsivno ponašanje, opustite se.

riBE Partner testira Vaše strpljenje, ali Vi još uvek niste spremni da odgovorite novi izazov ili da idete do granice izdržljivosti. Nema razloga da se opterećujete teškim mislima.

50 kalorija?A ako žvaćete žvaku cio dan trošite 200 kalorija? - Da mrvice hljeba uspješno brišu tragove grafitne olovke kao i gumica? - Da naučnici tvrde da bebe počinju da uče maternji jezik, odnosno jezik kojim govori njihova majka već u materici? - Da ukoliko je tačno da je svemir beskonačan, svako od nas negde u njemu ima identičnu kopiju?

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 Serija: Neukrotivo srce/r 08:15 Film: Pepeljugina priča/r 09:45 Emisija -Volim prirodu 10:00 Serija: Domaćice sa Bosfora/r 13:00 Tačno 1 The Best Of 14:00 Serija: Otvorena vrata 15:00 Talk show- Žene 16:00 Draga Saveta/r 17:00 Serija: Samac u braku/r 18:00 Kviz - Toga se niko nije sjetio 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:15 Serija: Otvorena vrata 21:15 Film: Atentatori 23:45 Film: Anđeo osvete 01:15 Dosije - Beogradski klanovi/r

PRVA Film: Anđeo osvete 23.45

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Kad prošetam Crnom Gorom 11.05 Tv arhiv 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Veličanstveni hotel/r 13.35 Obrazovni program/r 14.00 Vijesti 14.05 Agrosaznanje/r 15.30 Dnevnik 1 15.45 Mozaiku 17.00 Zapis: Đir po Boki 17.30 Stižu bebe 18.00 Art magazin 18.30 Strani dok. program: Alen Bašung 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Veličanstveni hotel 21.25 Crnogorske teme 22.15 Dnevnik 3 22.40 Profil 23.20 Film: Plan osvete 00.55 Tv arhiv/r

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

06:30 City M 06:45 City kids M 07:00 Dobro jutro Minja i Vlada 09:45 City kids M 10:30 Nautika 11:00 Život u trendu CG 12:03 Vikend vizija CG, BH i Plus 13:03 City M 14:03 Gold Muzički magazin - CG 15:03 City M 16:03 Serija: Sila 17:03 Akademci specijal 18:00 Info monte 18:20 Magazin in CG 20:00 Serija: Sila 21:03 Zvijezde Granda 23:03 City M 23:30 Film: Zamka u Hong Kongu 01:15 Film: Grad u vatri

07:00 08:30 09:10 09:20 11:10 12:00 12:06 13.35 14:00 14:20 15:05 15:50 16:30 17:10

PINK Zamka u Hong Kongu 23.30

VIJESTI Serija: Dekster 22.25

ATLAS Showroom 20.15

10:40 13:15 13:30 14:00 14:30 14:50 15:15 15:20 17:30

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00

07:02 09:15 10:15 11:20 11:50 13:30 16:00 18:00

17:45 18:30 19:10 20:00 21:10 22:00 22:15 22:25 23:15 00:50

Crtana serija: B - Daman Crtana serija: Pčelica Maja Surfuj pametno/r Serija: Zora dubrovačka/r Serija: Život sa morem/r Vijesti u 12 Domaćica/r Moja polisa Vijesti u 2 Serija: Krv nije voda Lud, zbunjen, normalan/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 Serija: Kriza srednjih godina/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Film: Premijerka Serija: Krv nije voda Vijesti u 10 Sport vikend Serija: Dekster Film: Danas umireš Film: Bezglavi jahač/r

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top Shop 12:00 Film 14:00 TV Konzilijum 15:30 Živa istina/r 16:30 Italijanska kuhinja 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:15 AB priče sa Andrijanom Božović 00:15 Showroom/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

TV PREPORUKA ATENTATORI Prva 21.15

Robert Rat je vrhunski plaćeni ubica. Izvršenje svojih zadatak planira do detalja i obavlja ih veoma tačno i precizno. Bez nedužnih žrtava. Za njega nema ‘nemugućih misija’, čak ni kada su u pitanju ljudi sa preko deset telohranitelja. Ipak, dok priprema atentat na mafijaškog bosa Alana Branča, pojavljuje se drugi ubica,koji prije Roberta uspijeva da izvrši zadatak i uzme novac. Robert otkriva da se radi o mladom Miguelu Bejnu, koji je njegova sušta suprotnost-brz, beskrompomisan, nemilosrdan i surov. Bejn ne gubi mnogo vremena na pripremu ubistva. Njega ne zanima koliko će ljudi da pogine prilikom atentata.

09.30 Meridijani/r 10.00 Dok. serija: FIFA- U susret Brazilu 10.30 Sav taj sport/r 11.40 Robin Hud/r 13.10 Top mobil 13.30 Tenis: Masters Monte Carlo 15.30 Tenis: Masters Monte Carlo 17.30 Serija: Ncis-LA 19.00 Košarka(m)-Erste Super liga:Teodo-Lovćen 20.50 Strani dok.program/r 22.00 Dok.serija: FIFA- U susret Brazilu/r 22.30 Sportska subota 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Tenis/r

RTCG 2 Košarka 19.00

18:30 19:15 19:45 20:00 20:45 21:00 21:15 21:55

Zagrebi 12.04. Ekstremno Zelena patrola/r Info tip/r Bulevar poznatih/r Čačkalice/r Intermezzo Fudbal.me – uživo Retrospektiva - premijerno Muzikovin/r Index sport/r Smijeh kao lijek Priča dana Ekstremno Toto vijesti Smiješna top lista/r Čačkalice

777 Smijeh kao lijek 19.45

19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Rumunija - Srbija 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Moj rođak sa sela 17:00 Moj heroj 17:25 Šljivik 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vaskršnja i Uskršnja poslanica 20:20 Moj rođak sa sela 21:20 Buš 23:35 Vesti RTS RTS 2 10:55 Profil i profit 11:25 Knjiga utisaka 12:05 Svet zdravlja 12:35 info 3-11 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Tenis - ATP World Tour Masters 1000 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:45 Emisija iz kulture 15:15 Igrale se delije, na sred zemlje Srbije 16:15 Eko Baroni 17:05 Vrele gume 17:35 Medalje zauvek 17:55 Sportska budućnost Srbije 18:10 Drugo krštenje Rusije 20:00 Svečano slavlje Uskršnjeg bdenja 22:15 Znak nove ere:

Razmeđivači istorije 23:00 Svet sporta 23:25 Put u Brazil HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 TV kalendar 12:35 Veterani mira 13:23 Duhovni izazovi 13:55 Prizma 14:45 Kućni ljubimci 15:15 Marija iz Nazareta 17:00 Vijesti 17:15 Otvoreno more 18:05 Manjinski Mozaik 18:25 Lijepom našom 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:05 Loto 7-39 20:10 Uskrsna čestitka kardinala Josipa Bozanića 20:25 Zvijezde pjevaju 21:55 Vladarica 22:50 Dnevnik 23:10 Sport HRT 2 09:15 Čarobno srebro s Modre gore 10:40 Mjesto pod suncem - ostati ili otići 11:30 Kroz tvoje oči 11:55 Kuhajmo zajedno 12:00 Dolina sunca 12:42 Dolina sunca 13:25 Obrtnik i partner 13:55 Zagreb: Hrvatska - Litva 15:55 Novi klinci s Beverly Hillsa 16:20 Direkt 16:50 Poklon, koncert 18:10 Top Gear 19:00 Simpsoni 19:25 Vedranovi velika-

19:15 19:40 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet show Muzički program Tragom prirode /r. Životinjske lakrdije Prolog /r. Večera kod Džaje Anegdota iz života Autoshop Info Raport iz Bara Sport raport Putopisi Film: Pajper 3dio Ponoćni Info

MONTENA Večera kod Džaje 18.00

DANAS U GRADU ni 19:35 Bembove priče 20:05 Zvjezdani ratovi ep. VI: Povratak Jedija 22:20 Pat Martino - povratak virtuoza HBO 11:30 Tost 13:05 Izgubljen u Sibiru 14:45 Udaren gromom 16:10 Gnev Titana 17:50 Star Trek: Prema Tami 20:05 P!NK: Uživo u Melburnu 21:40 Vanzemaljci u komšiluku FOX LIFE 10:10 Ponovo u igri 10:35 Supruga za medalju 11:00 Supruga za medalju 11:25 Modna policija 12:30 Upoznajte ruse 13:20 Bivše žene Holivuda 14:10 Provodadžija za milionere 15:00 Seks i grad 15:30 Seks i grad 16:00 Seks i grad 16:35 Seks i grad 17:05 Seks i grad 17:35 Seks i grad 18:10 Veštice iz Ist Enda 19:05 Veštice iz Ist Enda 20:00 Jednom davno 20:55 Privatna praksa FOX LIFE 11:00 Supruga za medalju 11:25 Modna policija 12:30 Upoznajte ruse 13:20 Bivše žene Holivuda 14:10 Provodadžija za

milionere 15:00 Seks i grad 15:30 Seks i grad 16:00 Seks i grad 16:35 Seks i grad 17:05 Seks i grad 17:35 Seks i grad 18:10 Veštice iz Ist Enda 19:05 Veštice iz Ist Enda 20:00 Jednom davno 20:55 Privatna praksa FOX CRIME 12:00 Ubistvo sa pogledom 13:05 Marinci 14:00 Marinci 14:55 Marinci 15:50 King 16:45 King 17:45 Transporter 18:50 Transporter 19:50 Transporter 20:55 Novi stari slučajevi 22:00 Tihi Svedok ARENA SPORT 11:00 Saint-Etienne - Rennais 13:00 Novi Pazar - Crvena zvezda 15:00 Milan - Livorno 17:00 Široki - Borac 18:30 Highlights 19:00 Partizan - Jagodina 21:00 Lyon – PSG SPORT KLUB 11:15 SK Studio 12:45 NBA Inside Stuff 13:30 Monte Carlo: 1/2 finale 17:45 NBA Action 18:30 Chelsea - Sunderland 20:30 Golovi Premier lige 21:00 Pregled Euroleague

CINEPLEXX BIOSKOP

Atomski zdesna 18:15; 20:15; 22:15; Drugačija 17:00; 20:00 Jedini preživjeli 22:45; Kapetan Amerika: Zimski vojnik 18:45; 21:15; Need For Speed 21:30; Noje 18:00; 21:00; Pompeja 19:30; Rio 2 15:00; 15:45; 16:45; 17:45; 19:00; Tarzan 16:15; 17:15; Virtuelna svijest 16:00; 20:30; 22:30; Zvončica i vila gusarka 15:30. KIC BUDO TOMOVIĆ

Klasična književnost na filmu 20.00

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 Serija: Neukrotivo srce/r 08:15 Talk Show - Žene/r 09:00 Kviz - Toga se niko nije sjetio/r 10:00 Serija: Gorki život/r 12:30 Talk show - Živa istina/r 13:30 Talk show - Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 15:00 Ples sa zvijezdama/r 17:45 Volim Prirodu 18:00 Kviz- Toga se niko nije sjetio 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Sinđelići/r 20:20 Serija: Folk/r 21:05 Music Show - Ples sa zvijezdama 00:00 Exkluziv The Best Of 00:30 Exploziv The Best Of 01:00 Serija: Bez traga/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

07.00 10.00 10.05 11.05 12.00 12.05 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 19.55 20.05 21.25 22.15 22.50 23.10 00.50

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Agrosaznanje Muzika Vijesti Serija: Veličanstveni hotel Mostovi Vijesti Spremni za Evropu/r Dnevnik 1 Rtv spektar ABS Serija: Biblija Terra Montenegrina Putevi života Pokreni se Dnevnik 2 Sport Serija: Veličanstveni hotel Okvir Dnevnik 3 Meridijani Film: Tajna u njihovim očima Okvir/r

RTCG 1 ABS 16.30

06:30 City M 06:40 City kids M 07:00 Dobro jutro Minja i Vlada 10:30 Top speed 11:00 Serija: Sila 11:46 City M 13:03 Grand parada 14:03 Film: Najbolji 16:05 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info monte 18:20 Vip room 20:03 Serija: Sila 21:00 Film: Raskršće 23:03 Trenutak istine 23:48 City M 00:03 Film: Romantičari 02:03 Film: Unajmljen

07:00 08:40 09:10 10:00 10:40

PINK Nedeljno popodne 16.052

VIJESTI Montevideo, vidimo se 19.45

ATLAS Film 18.15

09:55 12:15 12:35 13:15 14:35 14:50 15:45 18:15

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

07:02 09:15 09:35 10:15 11:50 13:45

11:50 12:00 12:06 14:00 14:07 15:00 15:35 16:30 16:40 17:45 18:30 19:10 19:45 21:00 22:30 22:45 22:55 23:55 00:45

Crtana serija: BiDaman Crtana serija: Pčelica Maja Serija: Bez granica/r Lud, zbunjen, normalan/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r Film: I anđeli jedu pasulj Vijesti u 12 Film: I anđeli jedu pasulj Vijesti u 2 Serija: Premijerka/r Lud, zbunjen, normalan/r Serija: Život sa morem Vijesti u pola 5 Serija: Premijerka/r Lud, zbunjen,normalan Vijesti u pola 7 Serija: Kriza srednjih godina Montevideo, vidimo se Domaćica Vijesti Sport vikend Serija: U tuđoj koži Serija: Dekster/r Film: Danas umireš/r

Sport

07:00 11:00 11:30 12:00 14:00 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:00 23:15 00:15 00:45 01:00

Informativa

Crtani film TV Komzilijum/r Top Shop Film Biramo lidera Talk Show/r Showroom Business Exclusive 5 do 5 Atlas sport Forum Film Forum Pop kvart Biznis zona Film Forum Znakovi pored puta Pop kvart/r Biznis zona/r 5 do 5 Atlas sport/r

TV PREPORUKA TAJNA U NJIHOVIM OČIMA Rtcg 1 23.10

Bendžamin Espozito dugo je radio kao savezni agnet, stoga odlučuje da se penzioniše i napiše roman. Ne želi da izmišlja, jer za tim nema potrebe. Može jednostavno da opiše istinitu i tragičnu priču iz svoje prošlosti. Nakon uvoda slijedi analiza 1974. godine, kada se sjeća istrage silovanja i ubistva lijepe, mlade žene. Potraga za ubicom bila je izuzetno teška. Na mjestu zločina nije ostalo dokaza, i Espozito je bio prepušten svojim instinktima. Njegova priča postaje vijugav put u potrazi opravdanja za sopstveni život i prilika za suočavanje sa ženom u koju je bio zaljubljen.

10.00 Dok. serija: FIFA- U susret Brazilu 10.30 Stižu bebe/r 11.00 Biblija/r 12.00 Top mobil/r 12.20 Obraz. pr--Ikonopisačke redionice-Ćipur i crkva sv.Vasilija Ostroškog Nikšić 13.00 Fudbal-TCL:Petrovac-Čelik 15.00 Tenis:Masters Monte Carlo 18.00 Serija: Ncis-LA 19.30 Dnevnik 2 20.15 Film 22.00 Dok.serija: FIFA- U susret Brazilu/r 22.30 Reportaža 23.00 Magazin LŠ 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Tenis/r

RTCG 2 Magazin LŠ 23.00

18:45 19:13 19:20 20:00 20:40 21:15 21:30 22:00

Intermezzo Konzilijum/r Zabava Čačkalice Naš recept Intermezzo Dobitnici Kućni ljubimci – premijerno Naš recept Crtani film Zelena patrola na djelu/r Priča dana Smijeh kao lijek Čačkalice Muzikovin Grad koji volim – premijerno

777 Crtani film 19.13

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Rumunija - Srbija 15:10 Vesti RTS 15:20 SAT 16:05 Vesti RTS 16:08 Montevideo, vidimo se (2012) 17:05 Vesti RTS 17:10 Svet bez vize 17:45 Osim toga 18:15 Stop sport 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Montevideo, vidimo se 21:00 Vozač za Veru 23:00 Salamander RTS 2 12:00 Potrošački savetnik 12:30 E-TV 13:00 Trag u prostoru 13:25 Kulturako aresipe 13:50 Moj ljubimac 14:20 Magazin Srbije na vezi 15:00 Tenis - ATP World Tour Masters 1000 15:10 Zlatna ploča: Merima Njegomir 16:10 Eko Baroni 17:00 Mera za muziku 17:30 Srpski istočnici 18:00 Magazin Lige šampiona 18:25 Svetski šampionat na

kružnim stazama 19:45 Datum 19:50 Verski kalendar 20:00 Šesti Vaskršnji koncert beogradskih horova 21:30 Jedno sećanje na Patrijarha Pavla 21:45 Znak nove ere: Vreme nepokolebljivih h HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Uskrsna misa 11:55 Vatikan: Urbi et Orbi, Uskrs 12:35 Dnevnik 12:50 Sport 13:01 Koncert 13:48 Juraj Habdelić 14:27 Mir i dobro 15:06 Marija iz Nazareta 16:47 Skica za portret 17:00 Vijesti 17:17 Vrtlarica 17:46 Sretna obitelj 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:02 Vrijeme 20:05 Loto 6-45 20:12 Potjera 21:01 Stipe u gostima 21:34 Damin gambit 22:22 Dnevnik 22:42 Sport HRT 2 10:11 Pinokijeve pustolovine 11:49 Babybonus 12:21 Pustolovine u Dinotopiji 14:20 Beskrajan dan 16:01 Zvijezde pjevaju 17:28 Uskrsna regata, reportaža 17:49 Istarska rivijera,

Svježi u dan Crtani film- Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Sport raport /r. RASKOVNIK-TV 777 gošća: Lidija Vukčević 15:02 Raport iz Bara /r. 15:30 Planet Croatia /r. 16:00 Tragom prirode /r. 19:15 Anegdota iz života 20:02 Muzički program 20:30 Planet Croatia 21:10 Istorijske paralele /r. gost: Ranko Đonović 22:30 RASKOVNIK-TV 777 gošća: Lidija Vukčević/r 00:15 SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU reportaža 18:11 Uoči SP, Brazil 2014. 18:36 Magazin Lige prvaka 19:03 Planine 19:33 Tajni dnevnik patke Matilde 19:47 Laboratorij na kraju svemira 19:57 Glazba, glazba... 20:06 Hrabro srce HBO 10:15 Frankenvini 11:40 Best egzotik Merigold hotel 13:40 Pet legendi 15:20 Evo ga, dolazi Živac 17:00 Holivud na snimanju 17:30 Gvozdeni čovek 3 19:40 Vaspitanje za početnike 20:05 Štrumpfovi 2 21:50 Igra prestola FOX LIFE 10:18 Modna policija 11:24 Upoznajte ruse 12:20 Začin ljubavi 14:07 Drugarice 15:02 Seks i grad 15:35 Seks i grad 16:07 Seks i grad 16:43 Seks i grad 17:09 Seks i grad 17:39 Seks i grad 18:12 Preljuba 19:05 Preljuba 19:59 Osveta 20:54 Poverljivo iz kuhinje 21:23 Poverljivo iz kuhinje 21:51 Tajni prinčevi 23:01 Seksualno vaspitanje

FOX CRIME 12:00 Ubistvo sa pogledom 13:05 Marinci 14:00 Marinci 14:55 King 15:50 King 16:50 King 17:50 Luter 18:55 Transporter 20:00 Transporter 21:00 Detektiv na Floridi 22:00 Zločinački umovi ARENA SPORT 10:15 Lyon - PSG, finale 12:15 Zaragoza - Unicaja 14:00 Pregled Copa Libertadores 14:30 Highlights 15:00 Udinese - Napoli 17:00 Bordeaux - Guingamp 19:00 Rhein-Neckar Löwen - Barcelona, četvrtfinale 21:00 Jelen pregled kola 22:00 Fiorentina – Roma SPORT KLUB 11:15 F1 Studio 12:00 Almeria - Celta 14:00 SK Studio 15:00 Monte Carlo: Finale 16:30 Grodig - Rapid 18:30 Golovi Premier lige 19:00 Galatasaray - Barcelona 21:00 Metallurg Mg - Lev, finale, 2. utakmica 22:45 Na današnji dan 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX BIOSKOP

Klasična književnost na filmu 20.00

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

PODGORICA - ZABJELO AVNOJ-a 32 Veoma povoljno (115.000 ili 550 €/m2) KUĆA na placu od 543m2 sa 2 ulaza i 4 zasebna stana ukupne k.p: 229m2. Moguća podjela kuće po vertikali. 067 613 082 i 069 273 396

U CENTRU PODGORICE

Drač, V. Martinovića Povoljno - za kupovinu (600€/m2) ili zakup (6€/m2): kuća (428m2) u završnoj fazi gradnje (preostali radovi se cijene najviše do 100€/m2). Pogodna za rezidencije i predstavništva. 067 613 082 i 069 273 396 Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747 Prodajem kuću (novogradnja) na placu od 2.000m2 sa voćnjakom i vinogradom. Periferija Podgorice. Tel.067/237-920

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

MALI OGLASI

INekretnine

”Vektra”- Rimski Trg 44

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem renoviran stan u Herceg Novom u naselju Topla. Tel.067/500-562 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Prodajem kuću u Podgorici Zagorič, 3x120m2 na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje), kompenzacija. Tel.067/322-529 Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana) ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239-981

I Izdajem jednoiposoban stan: namješten, prvi sprat, 50m2, kod "Gintaša", na duže. Tel.020/620-037, 069/248530 Izdajem jednosoban namješten stan od 60m2 Preko Morače. Tel.069/536-327 i 068/447077 Podgorica (Zabjelo, AVNOJ-a): Povoljno (160€) - jednosoban stan (50,9m2) u kući sa zasebnim ulazom, parkingom i dvorištem. Tel.067/676-300 ili 067/242-284 Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Tel.020/270-025 Renta apartmani sobe dan, dva ili duže. Klima, kupatilo, kablovska, mini bar, parking. Ekstra povoljno. Tel.069/690-193. Non stop. Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem dvosoban namješten stan kod stadiona "Budućnosti". Povoljno. Tel.067/559-750 Izdajem namješten stan u Zagoriču, 180 eura. Tel.069/877-396 Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju. Tel.069/370-729 U Sutomoru izdajem namješten stan na duži period. Povoljno. Tel.067/219-322 ili 067/542-072 Izdajem jednosoban nenamješten stan u Ulici kralja Nikole 296, Zabjelo. Tel.067/517-154 Izdaje se namještena klimatizovana garsonjera od 30m2 na Trgu Mitra Bakića, Podgorica, kod autobuske stanice. Tel.067/552-179

Z Mijenjam dva jednosobna stana za jedan dvosoban i garsonjeru, Podgorica. Tel.069/260-827 SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor, prizemlje 48m2, podrum 45m2, sa dimnjakom - primjeren za restoran - kuhinju, trgovinu, kancelarije, neopremljen, zgrada "Maksima" - do Male pijace. Tel.069/675-779 Prodajem poslovni prostor 45m2, autobuska stanica, Herceg Novi. Ekskluzivna lokacija. Tel.069/042-227 Izdajem poslovno magacinski prostor blizu "Volija" u Tološima. Tel.067/860-937

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

MALI OGLASI IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

    

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno. Tel.069/765-663

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Izdajem registrovan magacinski prostor 160m2 i kancelariju 80m2 iza Bloka 6, Podgorica. Tel.069/300-980 PLACEVI Plac na Žabljaku - Tepačko polje, 3km od centra uz magistralu 2.760m2, nije djeljivo, voda, struja, 15.000 eura fiksno. Tel.067/189-211 Hitno plac u centru Žabljaka 556m2, ucrtana kuća, cijena 15.000 eura. Tel.067/189-211

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

067 24 99 11 Prodajem vozilo reno kango 1.5 DCI, 2007.g, prešao 80.000 km, klima, bočna klizna vrata, servo, centralna brava, daljinsko zaključavanje. Tel.067/913-5113

Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958

Pežo 407, 1.6 god, limunzina, lik, registrovan, van, 5.950 eura, Tel.068/555-446

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem ford fiestu 1.1, 1992. god, Herceg Novi, crveni, 4 vrata, 500,00 eura. Tel.069/042-227

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem ekstra plac 2.350m2 u Spužu, 250m od pekare "Anđela" pored magistrale. Tel.067/200-209 VOZILA/AUTO DJELOVI Povojlno fiat bravo, 96, servisiran, oprema, metalik, garažiran, malolitražan, ekstra stanje. Bar. Tel.068/166-405 Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem jamahu R1, 2013, godište, led dioda, plavo siva. Potpuno nova. 3.500 kilometara. Može kompenzacija za kola. Tel.068/329-299

dizel, 2007. siva metaodlično očuHerceg Novi.

USLUGE

. .

Kanadske vize. Tel. 069/992-209 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Prevoz robe, selidbe sa i bez radnika, kompletna usluga. Najpovoljnije. Tel.069/625-111, 067/66-99-77 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Motornim trimerom održavamo imanja, bašte dvorišta, zeleni pojas ispred zgrada. Podgorica. Tel.067/668-189 Vodopad servis: otčepljenje svih vrsta kanalizacije električnom sajlom. Tel.068/300-252, 069/473-889, 067/745-073 Elektroservis: popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TApeći, radijatora, usisivača, postavljanje rasvjete i tabli sa osiguračima! Tel.069/541-103

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

Izdajem posuđe za razne namjene. Tel.067/219-322 ili 020/647-350

IAS, IFRS Certified

Tepih servis "Orkan". Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389-585

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Podgorica. Tel.069/221-974

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Prodajem PVC stolariju dobro očuvanu, dvokrilni prozor sa roletnom širine 140 i trokrilna vrata širine 220. Tel.067/238-542

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

LIČNO Intimno i diskretno druženje za sve usamljene dame. Podgorica. SMS. Tel.068/476-595 Upoznao bih rado plavu slobodnu Muslimanku od 45 do 55 godina vesele naravi koja je rođena da voli kao ja. Ne udate molim. Tel.069/687-451 Momak, 30 godina, traži stariju damu za druženje iz Podgorice. Tel.067/923-4982

Za stariju damu koja želi užitke uz diskreciju iskusan momak na usluzi uz njenu nadoknadu. Tel.067/722-744 Iskusan lijep momak gospodskih manira pruzao bi usluge nekoj šarmantnoj dami uz nadoknadu. Diskrecija zagarantovana. Tel.068/380-841 Mlađi momak traži stariju ozbiljnu diskretnu damu za druženje iz Boke. Tel.069/740-885 SMS

SUBOTA I NEDJELJA, 19. I 20. 4. 2014.

MALI OGLASI

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com Valjak za peglanje simens 85cm uvezen iz Njemačke, kratko korišćen, kao nov, hitno, povoljno. Tel.069/420-435 Prodajem novu dizalicu 500 1000 kg 220 W 1600 vati, tip einhell global, porijeklo Hrvatska, cijena 260 eura. Tel.068/807-859 NASTAVA

POPUSTI DO

VELIKI ĆURILAC b.b. DANILOVGRAD PROLJEĆNI 068-084-004 068-084-033 POPUST Kupujem umjetničke slike poznatih akademskih slikara. Tel.067/532-106 Prodajem drvenu stolicu sa naslonom, hidraulik, 20 eura. Tel.069/549-419 Hladnjača/2009, 180 m3, 10x5, 5x3,3 Bitzer/Gunter, R134A, prokrom vrata i podovi, uv. Njemačka, višenamjenska, uskladištena u Bijeloj. Tel.068/040600. wolf222wolf@gmail.com Totalna rasprodaja. Veliki popust - 80% na svu robu u butiku "Alida" Podgorica (zgrada kod bivše Mljekare iza "Palade"). Prodajem dječji motor peg perego, rozi, 60 eura. Tel.067/238-542 Prodajem kvalitetne sadnice žive ograde, 1 komad 1 euro. Tel.067/801-826 Prodajem veliki gumeni kauč na rasklapanje sa električnom mašinom za naduvavanje. Nov. Tel.069/227-144 Prodajem četvorokrilni paravan, tikovina, duborez, ručni rad, uvoz iz Indije, nov. Tel.069/227-144 Skidam sve vrste magije pomažem sta bolesti kao i nosti, spajam Tel.067/925-9305

POSAO Potrebna konobarica sa iskustvom, Podgorica. Tel.069/180-565 RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188

POTENCIJA

- KAMAGRA - 100% original - biljna baza - voćni ukusi - 7 kesica 15 € Dostava, diskrecija

učina i crne u više vrkod neplodrazdvojene.

Mali oglasi

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Liječim i pomažem kod oboljenja štitaste žlijezde i osteoporoze. Tel.069/716-051, 069/467-379 Prodajem sjeme od pelina ekstra kvaliteta, pod garancijom. Tel.069/792-127

POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

069 020 010

068 55 44 40

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

Mali oglasi

20. GODINA SA VAMA

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 19. i 20. 4. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Red letjenja važi od 1.4.2014. Kompanija zadržavapravodaizmijeniredletjenjabezprethodnenajave.Kompanijapreporučujeputnicimadasezasveinformacijeobrateslužbirezervacijana19804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice Montenegro Airlinesa: 020 66 44 11, 020 66 44 33, 033 451 735, 032 304 860, + 381 11 26 21 122 Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima: 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15 i 17:10. Beograd-Tivat: svim danima 09:35 i 18:30. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, utorak 06:00, srijeda, četvrtak 16:10. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, nedjelja 23:05, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:40. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja14:50. Podgorica-Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:25, srijeda10:35. Cirih-Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja13:25, srijeda13:35. Podgorica-Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:10. Rim-Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:20, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:55. Podgorica-Moskva: ponedjeljak i četvrtak 10:15. Moskva-Podgorica: srijeda i nedjelja 16:10. Tivat-Moskva: utorak, srijeda, petak, subota i nedjelja 10:15. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i subota 15:50. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, srijeda 12:25, petak 12:15, subota i nedjelja 08:55. Pariz-Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, srijeda 15:45, petak 15:40, subota i nedjelja 19:00. Tivat-Pariz: subota i nedjelja 15:40. Pariz-Tivat: subota i nedjelja 12:25. Tivat-London: srijeda i nedjelja 10:10. London-Tivat: srijeda 12:50, nedjelja 13:10. Podgorica-Dizeldorf: subotom (od 19. aprila) 10:10. Dizeldorf-Podgorica: subotom (od 19. aprila) 13:20. Podgorica-Kopenhagen: subotom (od 17. maja) 12:20. Kopenhagen-Podgorica: subotom (od 17. maja) 15:50. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

KUPONMANIJA Uz sve kupone možete da uštedite do 250€ -10%

Hercegovačka 49; P.C. ”Jevrić” tel: 069 666 750

SCOTTISH PUB HIGHLAND

SCOTTISH PUB

U z o va j ku p o n dv i j e d n e v n e ka r t e

-75%

Hercegovačka 3, Podgorica 068 66 99 69; 020 513 153 DOSTAVA HRANE!

1€

Važi do 26.04.2014.

(uz ovaj kupon ostvarite VAŽI DO 26. 4. 2014.-10% popusta na dostavu hrane)

VAŽI DO 26. 4. 2014. VAŽI DO 26. 4. 2014.

BUTIK PICASSO

(muška garderoba)

Hercegovačka 3, Podgorica 067 308 626 VAŽI DO 26. 4. 2014.

NARODNA KNJIGA – PODGORICA Knjižare: Podgorica Novaka Miloševa, 12 Telefoni: 020/232-230; 069/341-669 Blaža Jovanovića, 8 (TC „Bazar”) Telefoni: 020/232-100; 067/281-821 Nikšić www.narodna-knjiga.me Njegoševa, 12 office@narodna-knjiga.me VAŽI DO 26. 4. 2014.Telefon: 069/341-608

10 % popust

od 10 %

Donosiocima kupona odobravamo popust pri kupovini knjiga u nekoj od knjižara NARODNE KNJIGE

VAŽI DO 26. 4. 2014.

Vazi do 15. januara 2014. godine

(uz ovaj kupon ostvarite-10% popusta)

Beauty

St udio “Lada ”

VAŽI DO 26. 4. 2014.

VAŽI DO 26. 4. 2014. VAŽI DO 26. 4. 2014.

ODABERITE, IZREŽITE JEDAN ILI VIŠE KUPONA I ISKORISTITE IH PRI KUPOVINI NA NAZNAČENIM ADRESAMA