BROJ DANA
ce 30 nt i
59
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
odsto iznosiće stopa poreza na prihode od proizvodnje i istraživanja ugljovodonika u Crnoj Gori
SRIJEDA, 7. 2. 2014. BROJ 759/ GODINA III
MILJANIĆ O PRELASKU U DF:
Hoću da pomognem Lekiću Pomaže DPS-u, a ne Frontu
Zoran Miljanić
POZITIVNA ODGOVARA:
●5 SAGLASNOST NA ČEKANJU ● 7
HRVATI I DALJE KOČNICA ZA GRADNJU PODVODNOG KABLA JEFTIN ● 2
USKORO ● 9
Alternativna medicina i zvanično u Crnoj Gori
P
ravilnik o alternativnoj medicini još je u formi nacrta, što znači da on može pretrpjeti dodatne izmjene. Podzakonski akt je izradilo Ministarstvo zdravlja i njega bi u narednom periodu trebalo da objavi prvi čovjek zdravstvenog resora Mi-
odrag Radunović. Nakon što dokument potpiše Radunović, konačno će se steći uslovi da i naši građani, kao što je praksa odavno u razvijenim zemljama, medicinsku pomoć dobijaju i kod ljekara koji se bave alternativnom medicinom.
ª Febricetº na recept zbog velike potrošnje
KVAR ILI GUŽVA ● 11
Aparat radi, službenik izdao lažnu potvrdu?
LOŠ DOMET ● 10
Jaki ometači signala postavljeni u ZIKS-u FUDBAL ● 31
Krkotić na pragu Dačije
KOŠARKA ● 26
K
var na aparatu za izradu saobraćajnih dozvola i registracionih naljepnica ili prevelika gužva u izdavanju ovih potvrda razlog je zbog kojeg nekoliko građana, koji su se požalili DN, nijesu mogli doći do saobraćajne dokumentacije. Dok iz Mini-
BOJAN BIJELIĆ ● 23
starstva unutrašnjih poslova tvrde da je ovaj aparat za izradu tih dokumenata ispravan, sagovornici DN iz nekoliko opština kažu da su im službenici na šalterima govorili suprotno. Jedan od njih je dobio i pismenu potvrdu o tome, u koju su imale uvid i DN.
ŽENA
Plavi napadaju Nikad sadaddasZetu, asd Sutjeska nijesam bio protiv Teoda rezerva
2 AKTUELNO
PETAK, 7. 2. 2014. U PRODAJI SKUPLJI LIJEK
EDITORIJAL
ª Febricetº samo uz recept zbog velike potrošnje ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik
DVOJICA
A je l’ znate onaj kada pozvone policajci Muju na vrata, a Mujo pita ko je. Onda policajac kaže: “Policija”. Mujo malo zastane, pa onako stojeći iza zatvorenih vrata uputi još jedno pitanje. “Šta hoćete?” A policajac odgovori: “Malo da popričamo”. Naravno, Mujo ne odustaje od radoznalosti, pa postavi još jedno pitanje. “Koliko vas je?” A policajac odgovori: “Dvojica.” A i Mujo njemu: “Pa, popričajte”. I to bi bilo to o nekim pričama koje čovjeka nimalo ne zanimaju. Zapravo, ne tiču ga se. A ni čovjek ne želi da učestvuje u njima. Jer, to su samo priče, čovjek ne prepoznaje sebe ni u jednom dijelu tih priča, ima svojih problema, svojih muka, svojih ciljeva. A tamo neke priče mu, zaista, nijesu potrebne. Uostalom, za neke priče čovjek ne može ništa da kupi. A kada to zna, onda nema ni razloga da ih sluša niti da im pridaje posebnu važnost. Jer, priče su samo priče. Sa činjenicama je već sasvim druga stvar. Uostalom, zvanična vijest glasi da je evropski izaslanik Jelko Kacin rekao da je Crna Gora preuzela štafetu širenja EU od Hrvatske i da je dosadašnjim rezultatima ubijedila Uniju da uporno i posvećeno radi na ispunjavanju ostalih zadataka. Znači, Evropska unija je ubijeđena. I ovakav epilog je, svakako, dobra vijest. Samo što postoji i druga strana te priče. Čak, njen teži dio. Zapravo, onaj građanski. Onaj koji se odnosi na svakodnevicu kojoj nikakva uvjeravanja ne pomažu, gdje sve ima svoju cijenu i sve mora da se plati. I to bespogovorno. Dobiješ račun, moraš da platiš. Naravno, možeš da se žališ. Ali moraš da platiš. A što se tiče žalbe, to je samo mogućnost koju ti niko ne osporava. I ništa više od toga. Poslije ti ostaje samo posvećenost ideji da nekako sastaviš kraj s krajem, da uporno radiš na mnogim odricanjima kako bi prevazišao svoje egzistencijalne probleme i ispuniš sve postavljene zadatke kako bi zadržao nešto od elementarne pristojnosti skromnog života. Jedina povlastica je što u sve to ne moraš nikog da ubjeđuješ. Moraš samo da platiš. I da se već jednom pomiriš sa činjenicom da je svakog dana pred tobom puno posla. A to već nema blage veze sa bilo kakvom pričom. To je samo stvarnost. Mada, ima elemente vica. Uz jedini mogući zaključak. Naša izvršna vlast i Evropska unija su dvojica. Pa, popričajte…
Meteo 06:49 17:05
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto, Nikšić krajem dana u jačanju. Vjetar u popodnevnim satima umjeren Kolašin do pojačan, južni i jugoistočni. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 14 stepeni.
DANAS
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.
Danas
Sjutra
min oC max oC
4 5 7 6 5 1 -3 -5 -3 -1
14 14 16 15 15 10 9 5 10 11
SJUTRA
min oC max oC
6 8 10 9 8 2 -2 -4 -1 0
10 11 13 12 11 6 5 2 7 8
Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, a u višim planinskim predjelima susnježica i snijeg.
Sirup “Febricet”, koji se koristi za snižavanje povišene tjelesne temperature, na iznenađenje pacijenata, više se ne može kupiti u slobodnoj prodaji u državnim apotekama, već je za njegovo izdavanje neophodan recep. U apotekama kao zamjenu za “febricet” nude drugi sirup koji je za istu namjenu, ali gotovo dva puta skuplji. Naime, nekoliko pacijenata obratilo se Dnevnim novinama, navodeći da su bili zatečeni kada su im apotekarke kazale da “febricetov” sirup više ne mogu kupiti bez recepta, dok recimo sirupe drugih prozvođača koji su skuplji mogu dobiti bez recepta. “‘Febricet’ mogu da koriste djeca i trudnice. U državnim apotekama su nam rekli da se taj lijek sada izdaje samo uz recept jer dobijaju male količine. Meni je trebao ovaj lijek jer mi je dijete imalo temperaturu. Apotekarka mi je rekla da mogu kupiti drugi sirup koji ima isti sastav, ali je od drugog prozvođača - ‘panadol baby’, koji košta od tri do četiri eura. Recimo ‘febricet’ je bio jeftiniji i za njega sam do sada izdvajala između euro i po i dva eura. Takođe, ali samo uz recept, daju sirup ‘paracetamol’, koji ima isti sastav kao i prethodna dva medikamenta”, ispričala je vidno ogorčena Podgoričanka, čije je ime poznato redakciji.
Zaliha “febriceta” nema u državnim apotekama
Dnevne novine su u namjeri da saznaju zbog čega je tako odlučeno kontaktirale sa direktorom Apotekarske ustanove “Montefarm” Budimirom Stanišićem, koji je kratko potvrdio informaciju da se sirup “febricet” izdaje samo uz ljekarski recept, ali da se tablete “febricet” mogu kupiti bez recepta. Stanišić takvu odluku, koja je iznenadila građane, nije obrazložio. Reporteri DN su, predstavljajući se kao pacijenti, posjetili nekoliko državnih apoteka, u kojima su dežurne apotekarke potvrdile da je ra-
CEAC je akcionar i jedan od najvećih povjerilaca Kombinata aluminijuma Podgorica
CEAC
Srećni što je i EU vidjela korupciju Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC) pozdravlja je usvajanje Rezolucije o izvještaju o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, u kojoj se pominju ozbiljni problemi korupcije, nepoštovanja vladavine prava i politizacije sudstva. Glavni zastupnik CEAC-a Pavel Primakov pohvalio je tu instituciju zbog čvrsto izrečenih stavova i skoro jednoglasne podrške usvajanju Rezolucije. “Veoma je važno da evropske institucije nastupaju jedinstveno i da daju jasan i nedvosmislen znak Crnoj Gori da mora ozbiljno da posveti pažnju veoma teškim problemima od kojih zemlja pati, uključujući zaštitu prava investitora. U tom smislu se radujemo posjeti komesara Štefana Filea Crnoj Gori narednih sedmica”, kazao je Primakov. Iz CEAC-a, koji je glavni akcionar i jedan od najvećih povjerilaca Kombinata aluminijuma (KAP), saopštili su da se u Rezoluciji poziva crnogorska vlada da se hitno pozabavi rješa-
vanjem problema korupcije, nepoštovanja vladavine prava i politizacije sudstva, koji su rasprostranjeni u Crnoj Gori. “U rezoluciji se oštrim riječima poziva na brzo rješavanje spora sa investitorima u KAP-u i naglašava potreba da postupak rješavanja privrednih sporova bude transparentan, bez političkih uplitanja i zasnovan na vladavini prava”, kazali su iz CEAC-a. Oni su dodali da je u Rezoluciji navedeno i da bi privatizacije trebalo da se obavljaju pravično, pažljivo, transparentno i uredno. “Vlada se poziva da unaprijedi zaštitu cjelokupnog pravnog sistema u cilju sistematske borbe protiv korupcije i unapređenja privrednog ambijenta, kao i sprovođenja strukturnih reformi za privlačenje i zadržavanje stranih direktnih investicija”, rekli su predstavnici CEAC-a. Rezolucija poziva i na preduzimanje mjera kako bi se građanima obezbijedio pristup građanskom pravosuđa. I.B.
zlog zbog kojeg se sirup može uzeti samo na recept nedovoljna količina. “Nabavljaju se manje količine tog sirupa. Ne prodajemo ga kako bi pacijenti koji imaju recept mogli da podignu sirup. Za slobodnu prodaju imamo ‘panadol baby’, koji je za istu namjenu gotovo identičnog sastava”, kazali su u jednoj podgoričkoj državnoj apoteci. Inače, proizvođač “febriceta” je Hemofarm, dok je “panadol baby” lijek kompanije GlaxoSmithKline, čije je sjedište u Velikoj Britaniji. M.M.K.-Bo.P.
Konstituisana Komisija Prva sjednica Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, održana je juče. Članovi Komisije su tokom prvog zasijedanja uglavnom razmatrali tehnička pitanja kako bi brže obavljali posao koji je pred njima. Složili su se da je potrebno objediniti baze podataka Uprave policije, Tužilaštva i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Naredno okupljanje članovi Komisije zakazali su za sljedeći četvrtak.
Predloženo zaključivanje aneksa Skupštinska Komisija za praćenje i kontrolu postupka privatizacije predložiće nadležnim da razmotre mogućnost zaključivanja aneksa kupoprodajnog ugovora za Vektra Boku, kako bi se izbjegle teške posljedice njegovog eventualnog raskida. Poslanik DPS Branko Čavor je, obrazlažući predložene zaključke, naveo da je kupoprodajnim ugovorom predviđeno da se u slučaju njegovog raskida kupcu mora vratiti 70 odsto uplaćenog iznosa. Komisija je juče usvojila i zaključke kojim će se od nadležnih tražiti raskid privatizacionog ugovora za beranski Rudnik mrkog uglja, kao i rješavanje statusa zaposlenih, kroz isplatu otpremnina.
AKTUELNO 3
PETAK, 7. 2. 2014.
ODGOVOR KRIVOKAPIĆU
DPS: Još jedna od pogrešnih ocjena SDP Od obnove nezavisnosti Crne Gore Demokratska partija socijalista, od svih političkih snaga, najviše se zalaže za afirmaciju državnog identiteta, koji predstavlja simbol našeg zajedništva, a ne podjela, saopštavaju iz Demokratske partije socijalista, reagujući na stavove predsjednika Socijaldemokratske partije i Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića. Krivokapić je, u intervjuu za časopis Fokus, izjavio da “smo svjedoci da se politički subjekti u Crnoj Gori, kada ne ostvaruju rezultate u oblastima važnim za život građana, vazda vraćaju pitanjima koja dijele građane”. Krivokapić je istakao da se takva praksa i dalje nastavlja. “Pritisnuti brojnim nagomilanim problemima, čini mi se da je dio DPS ponovo pokušao ili pokušava ići na kartu tema za koje smo vjerovali da su daleko za nama. Te teme neće otvoriti no-
PETAR IVANOVIĆ
va radna mjesta, neće smanjiti vanjski dug države niti pokrenuti novu proizvodnju. To su teme koje smo riješili i zatvorili pisanjem modernog građanskog Ustava Crne Gore. Svako vraćanje na takva pitanja i podjele vidim kao nedostatak realnih politika i vizije”, kazao je Krivokapić. Iz DPS, međutim, tvrde da od osnivanja ta partija oslikava multinacionalnu, multivjersku i građansku Crnu Goru, čije različitosti naše jedinstvo čine bogatijim. “Zato za nas glasaju svi građani Crne Gore”, tvrde iz DPS. “Oni koji to ne vide, ili ne žele da vide, uvijek će imati problem da artikulišu potrebe našeg društva i zbog toga im građani neće ukazivati povjerenje. Iako bismo najviše voljeli da u našoj državi ne postoje problemi i podjele, nećemo zatvarati oči pred njima, već ćemo nastojati da ih rješavamo i prevazilazimo”, navodi se u reagovanju.
Letjelo perje u Vladi
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović demantovao je medijske navode da je prošle godine broj zaposlenih u poljoprivredi smanjen na 2.490 , objašnjavajući da samo 14 firmi zapošljava toliko radnika. Ivanović je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, dok je demantovao pisanje dnevnog lista
Vijesti, bacao perje. Vijesti su objavile da je broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu prema podacima Monstata, za godinu smanjen za 113. “Nije trebalo uložiti mnogo napora da se dođe samo do ukupno 14 firmi koje zapošljavaju ovaj broj koje su objavile Vijesti. Govorimo
o stalno zaposlenima, a što se tiče dodatno zaposlenih u tih 14 firmi je još 1.770. Samo tih 14 firmi zapošljava 2.500 ljudi”, rekao je Ivanović. On je, kroz tri zapažanja, koja je nazvao istina protiv neistine, znanje protiv neznanja i podmetanje protiv istine, nekoliko puta bacao perje ispred govornice. DPS i SDP se sve manje razumiju: Đukanović i Krivokapić
ImOVINSKI KARTON
Stanišić postao akcionar Plantaža, Telekoma... Direktor Apotekarske ustanove “Montefarm”, doktor Budimir Stanišić, prijavio je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa da je prethodne godine dobio povišicu, pa mu je plata umjesto ranijih 800 iznosila 925 eura. On je u svom imovinskom kartonu naveo da kao predsjednik borda direktora u akcionarskom društvu “Biznis Montenegro” mjesečno prihoduje 930 eura, što je oko 40 eura manje nego što je primao tokom 2012. godine. Kao anesteziolog u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) Stanišić dobija nadoknadu od 100 eura. Prvi čovjek “Montefarma” je tokom 2013. ulagao u kupovinu akcija, pa je tako postao suvlasnik u kompanijama Kontejnerski terminali u Baru, Luci Bar, Plantažama “13. jul”, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, Telekomu, kao i u fondovima Trend, Atlas i Eurofond. U izvještaju o imovini i prihodima, Stanišić je naveo da u Podgorici posjeduje 10 odsto stana od 97 metara kvadratnih, dok je stoprocentni vlasnik garažnog mjesta za svoj automobil “mazda” koji je prošle godine izašao iz fabrike. On je Komisiji prijavio da je od otkupa osiguranja kod kuće “Grave” prošle godine prihodovao 2.520 eura. Budimir Stanišić je i kreditno zadužen, i to 19.000 eura. Kod Crnogorske komercijalne banke 14.000 i 5.000 kod
Stanišić
Hipotekarne banke. Njegova supruga Jelica Stanišić zaposlena je u instituciji “Biznis Montenegro”, gdje prima mjesečnu nadoknadu od 950 eura. I pored toga, Stanišićeva supruga znatne prihode ostvaruje po osnovu rada u privatnim i državnim zdravstvenim ustanovama. Naime, u privatnoj klinici “Zen” i Institutu za bolesti djece KCCG kao supspecijalista neurofiziolog prihodovala je po 1.200 eura, ali nije precizirano da li se radi o mjesečnom ili godišnjem prihodu. U izvještaju je navedeno da u Ministarstvu rada i socijalnog staranja kao član “drugostepene komisije” takođe prihoduje 1.200 eura, ali se ne zna da li na mjesečnom ili godišnjem nivou. M.M.K.
Bošković će razmotriti ideju O predlogu Unije slobodnih sindikata da se majkama sa troje i četvoro djece obezbijedi naknada u vrijednosti prosječne zarade, o čemu su DN juče pisale, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, informisao se preko medija. “Ono što je meni različito u odnosu na prethodni predlog koji je bio medijski propraćen, a nije bio zvaničan, jeste da više nije u pitanju penzija već socijalno davanje. Ranije smo rekli da naš penzioni sistem ne poznaje penzije preko materinstva već isključivo preko starosti i radnog staža”, kazao je Bošković. On je naveo da je ta tematika višedisciplinarna i da se ne odnosi samo na Ministarstvo rada, već i zdravlja i finansija. “Svakako da ćemo kada dobijemo tu Inicijativu od Unije sindikata sjesti i unutar interresornog miljea razmotriti ideju i dati konkretne predloge po tom osnovu”, kazao je on. Kada su u pitanju političke partije, gotove sve podržavaju inicijativu, izuzev Demokratske partije socijalista (DPS). Najjača partija inicijativu USS smatra nerealnom, što pravda nedostatkom novca.
SLOVENIJA
Traže pomoć zbog ledene katastrofe Led je pričinio velike probleme
Slovenija će za sanaciju posljedica prirodne katastrofe izazvane velikom količinom leda i snijega zatražiti kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), objavila je slovenačka vlada, uz podatak da je za razgovore s bankama ovlašćen ministar finansija Uroš Čufer. “I EBRD i EIB imaju vrlo povoljne kredite, s dospijećem i do 25 godina, za slučajeve prirodnih katastrofa”, objasnio je ministar poljoprivrede Dejan Židan i dodao da će službena procjena šteta od nevremena biti poznata u roku od dvije sedmice. Prema njegovim riječima, već
sada je jasno da su najveće štete u šumama, na uličnoj i željezničkoj infrastrukturi i na elektromreži. Računa se da je led teško oštetio 480.000 hektara šuma, a polomljeno je drveće u količini više od četiri miliona prostornih metara. Čišćenje šuma od uništene šumske mase trajaće mjesecima, a treba ga obaviti što prije kako bi se spriječilo širenje drvnih parazita i na zdrava stabla. Zbog snijega, leda i srušenog drveća u državi je zatvoreno 630.000 kilometara šumskih puteva, odnosno 93 odsto, precizirao je Židan, dodavši da su najveća oštećenja u šumama na području Kranja i Postojne.
4 POLITIKA
PETAK, 7. 2. 2014.
MILJANIĆ O PRELASKU U DF
Hoću da pomognem Miodragu Lekiću
Lukšić
Iz Pozitivne poručili bivšem poslaniku: Pomažeš DPS, a ne Lekiću Bivši poslanik Pozitivne Crne Gore Zoran Miljanić i publicista Ranko Vuković novi su članovi Građanskog kluba Demokratskog fronta. Zoran Miljanić, nekadašnji član Pozitivne, kazao je da je odluka da pristupi Građanskom klubu Demokratskog fronta logična pred lokalne izbore u Podgorici. On će, kako kaže, dati puni doprinos svrgavanju aktuelne vlasti. Miljanić napominje da on ostaje vanstranačka ličnost, te da pristupanjem Građanskom klubu ne postaje član partije. Angažman u Pozitivnoj nije htio da komentariše, ali ističe da je njegov opozicioni karakter nesumnjiv. “Ostajem ono što sam bio u Pozitivnoj, opozicioni poslanik, i to ću biti do kraja svog političkog angažmana”, kazao je Miljanić, negirajući bilo kakvu vezu sa Demokratskom partijom socijalista. Iz Pozitivne su reagovali na odluku Miljanića da pristupi DF-u. “Nažalost, ovim potezom je legitimisana loša i nedemokratska praksa prekrajanja izborne volje građana, koje DPS radi već 25 godina. Svjesno ili ne, urađeno je ono što je DPS protivno izbornoj volji građana radio i radi u mnogim opštinskim parlamentima, uzima ono što mu ne pripada. To nije demokratska praksa kojoj bi trebala da stremi opozicija, već suprotno, legitimisanje
ALIJANSA
Miljanić pristupio DF-u nedemokratskih metoda rada i djelovanja DPS-a”, poručio je poslanik Pozitivne Srđan Perić i dodao da je prelazak Miljanića u DF lične prirode. “A to je zadržavanje poslaničkog statusa i poslaničke plate, ali to što je urađeno sasvim sigurno pomaže ostanku DPS-a na vlasti”, saopštio Perić. Podsjećamo, Miljanić je u avgustu isključen iz Pozitivne, jer je Predsjedništvo ocijenilo da je on kao koordinator odgovoran zašto su odbornici PCG u Budvi podržali kandidata DPS-a za predsjednika opštine. “Cijela istina u vezi sa Zora-
nom Miljanićem je da je on prevario crnogorsku javnost i oglušio se o stranačku odluku da vrati poslanički mandat i time sprovede načelo smjenjivosti koje je jedno od naših temeljnih principa. Time je još jednom pokazao da je cjelokupnu medijsku hajku sproveo da bi zadržao poslanički mandat koji mu je preči od bilo kakve ideje. Očigledno je u politiku ušao kako bi imao ličnu korist i njegova želja za foteljom je bila jača od moralne i materijalne odgovornosti koja je još jedan od naših temeljnih principa”, kazali su tada iz Pozitivne. J.Đ.
POKREt zA NEUtRALNOSt
Stop militarnoj politici Danas će u Podgorici biti osnovana NVO Pokreta za neutralsnot čiji će osnovni ciljevi biti pozicioniranje Crne Gore kao vojno neutralne države i informisanje javnosti o prednostima neutralnosti kao pravedne i miroljubive spoljnopolitièke orjentacije. Osim toga, nova NVO, čiji izvršni direktor će biti novinar Marko Milačić, predsjednik UO profesor Filip Kovačević i predsjed-
nik Skupštine, bivši studentski lider, Ognjen Jovović, promovisaće kulturu dijaloga mira i nenasilja u međunarodnim odnosima. Kako je na svom fejsbuk profilu objasnio Marko Milačić novi Pokret će raditi i na edukaciji iz oblasti geopolitike i bezbjednosti, vršiti monitoring državnih organa i međunarodnih predstavništava i organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori o pitanjima odbra-
ne i bezbjednosti. “Na militirističku propagandu domaćih i stranih plaćenika i propagandista, mora se oštro suprotstaviti pravednim i pacifističkim stavom zasnovanim na vojnoj neutralnosti Crne Gore. Pozivamo sve kojima je bliska ideja vojne neutralnosti da nam se pridruže u zastupanju ideje neutralnosti”, napisao je Milačić na svom prifilu.
LANGE O POGLAVLJIMA 23 I 24
Veliki uspjeh, ali ima i nedostataka Crna Gora je postigla velike uspjehe i dostignuća u ispunjavanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24, ali u nekim oblastima nije ostvarila napredak brzo kako se očekivalo, rekao je šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirk Lange. Na konferenciji za medije, povodom završetka četvrtog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između Crne Gore i EK, Lange je pred-
stavio rezultate dvodnevnog sastanka Pododbora. “Otvaranje poglavlja 23 i 24 veliki je uspjeh i nagrada i znak koliko EK cijeni trud Crne Gore u izradi akcionih planova. Ovo je prva stanica kada smo mogli da detaljno pogledamo šta je urađeno u oblasti akcionih planova od njihovog usvajanja”, rekao je Lange. Napredak je, precizirao je on, primijećen u saradnji sa policijama u regionu i državama članica Evropske unije. A.O.
Pozitivna samostalno u Beranama Na lokalnim izborima u Beranam Pozitivna Crna Gora nastupiće samostalno, odlučeno je na Glavnom odboru te partije. Kako saznaje agancija Mina, nosilac izborne liste Pozitivne Crne Gore biće predsjednik beranskog odbora PCG Rade Čantrić. Pozitivna će, kako su obrazložili, samostalnim izlaskom na beranske izbore napraviti kontinuitet u odnosu na osam opština u kojima je ta partija učestovala. Lokalni izbori u Beranama biće održani 9. marta.
Neutralnost nas može više koštati od članstva u NATO Neutralnost države zahtijeva više ulaganja nego članstvo u NATO i za zemlju u razvoju, kakva je Crna Gora. Bilo bi racionalnije tu razliku uložiti u školstvo, zdravstvo ili infrastrukturu, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. On je rekao da će članstvo u Alijansi dodatno doprinijeti realizaciji ciljeva Crne Gore koji se tiču evropske integracije. “U jednom dijelu se to prepliće i članstvo u NATO može samo pomoći daljem razvoju institucija, kvalitetu rada javne administracije, uspostavljanju vladavine prava. Prosto to iskustvo govori”, rekao je Lukšić. Prema njegovim riječima, postoji jedan dio aktivnosti koje treba i u narednom periodu sprovesti bez obzira da li je naredni samit proširenje ili nije. “To su sve aktivnosti koje su naš interes i interes građana da imaju bolji bezbjednosni sistem, da imaju uspostavljene institucije koje su kompatibilne sa najrazvijenima, da je uspostavljena vladavina prava, bolje razumijevanje građana o svim
tim procesima. To su sve interesi i zadaci koje treba ispuniti bez obzira da li je naredni samit samit proširenja ili nije”, rekao je Lukšić. On je pojasnio da spremnost NATO članica za dalji krug proširenja ne zavisi od Crne Gore, već od same organizacije i tema koje su u ovom trenutku koncentrisane na završetak misije u Avganistanu, na još jedan broj strateških pitanja. “I u tom kontekstu će se posmatrati da li je naredni samit prilika da se razgovara o proširenju”, dodao je Lukšić. Kako je rekao, imajući u vidu da će se definitivna agenda za samit u Velsu u septembru dogovoriti tek u nekoliko narednih mjeseci, potrebno je sačekati taj proces pripreme samita da bude okončan. “Jako je važno dobiti jednu vrstu pohvale i ohrabrenja da nastavimo na našem putu od ministra za Evropu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, jer će oni biti domaćini narednog samita, a spadaju u najposvećenije članice NATO. U tom smislu podrška je jako bitna”, ocijenio je Lukšić.
MANDIĆ
Poziv Đukanovića Srbima je prevara Novi zaokret koji najavljuje predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović predstavlja novu prevaru kojom želi da uvuče Srbe u svoju kriminalnu strukturu, ocijenio je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić. Lider Nove je kazao da su u posljednjih 24 godine neprekidne vlasti DPS-a i Đukanovića diskriminacija i organizovani kriminal i korupcija postali zaštitni znak tog režima, s tim što su se žrtve tih radnji periodično mijenjale kako je to odgovaralo interesima šefa režima. Mandić je, kako se navodi, rekao da predsjednik DPS-a sad najavljuje neki novi zaokret i novu preva-
ru kojom želi da uvuče Srbe u svoju kriminalnu strukturu “i da, navodno, prestane diskriminaciju naše nacionalne zajednice, vjerovatno planirajući da se sad, zajedno sa njim, koncentrišemo na neku drugu s kojom je donedavno bio u vlasti”. “Sa postojećom kriminalizovanom i korumpiranom vlašću ne želimo da imamo bilo šta zajedničko, pa čak ni vladu”, poručio je Mandić. On je naglasio da proces promjena i smjenjivosti vlasti jednom mora zahvatiti i Crnu Goru, a u Novoj su, kako je naveo, spremni da preuzmu odgovornost za upravljanje tom zemljom. A.O.
POLITIKA 5
PETAK, 7. 2. 2014. USVOJENA REZOLUCIJA O CRNOJ GORI
Kukan: Napadi na medije za EU neprihvatljivi Jovana Đurišić
N
apadi na medije u Crnoj Gori doveli su do stanja koje je neprihvatljivo za zemlju koja kreće ka Evropskoj uniji, kazao je predsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom i Srbijom Eduard Kukan. On je u razgovoru za DN istakao da borba protiv kriminala i korupcije ostaje ključna za proces pridruživanja, napominjući da crnogorska vlada ima obavezu da poveća povjerenje građana u javni sektor.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su juče u Strazburu rezoluciju o Crnoj Gori čiji je predlagač izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tanok. Rezoluciju je podržana sa 474 glasa, uz 42 protiv. U dokumentu se, između ostalog, pozdravljaju jačanje kontrolne uloge parlamenta, usvajanje ustavnih amandmana i reforme u pravosuđu, ali se izražava žaljenje zbog izostanka političkog i sudskog epiloga afere “Snimak”, te korupcije u zdravstvu, školstvu i u izbornom procesu. Britanski poslanik Vilijam Darmut podnio je amandman kojim tra-
PREDLOG ZAkONA POZItIVNE CRNE GORE
Stati na kraj zloupotrebama Potpredsjednica i poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić poručila je juče da je Predlog zakona te stranke o finansiranju političkih partija brana da se prljavim kriminalnim novcem finansiraju kampanje. Ona je ocijenila da će, ukoliko Predlog zakona bude usvojen, biti stvorena osnova za zdravu politiku u Crnoj Gori. “Neće moći više razni poštolozi da pritiskaju zaposlene i druge za koga i kako će i oće li glasati. Trgovci ličnim kartama osta-
ju bez posla. Oni koji upravljaju narodnim parama moraće da javno prikažu kako troše naše pare redovno, a posebno oko i nakon izbora. Socijalnu pomoć će primati oni koji nemaju od čega da žive, a ne partijski aktivisti”, kazala je Jasavić. Ona je dodala da će sve odluke donijete suprotno ovom Zakonu biti ništavne, te da će pare morati da se vrate u budžet. Potpredsjednica Pozitivne je napomenula da su ovaj zakon radili u saradnji sa MANS-om, te da
su uvažene preporuke eksperata TAIEX-a. “Izgradnje povjerenja u izborni proces nema sve dok postoji mogućnost da vlast i dalje krade na izborima kroz trošenje narodnih para za svoje stranačke interese. Ovaj predlog Zakona je brana za prekrajanje izborne volje građana. Zakonom ćemo zaustaviti vlast da trguje ljudskim dušama naših građana, koje je ista ta vlast bez milosti gurnula u provaliju siromaštva”, rekla je Jasavić. V.K.
SNP-DF BERANE
Ne opterećuju nas prijetnje DPS-a
Inicijalni odbor SNP u Gusinju
Za nešto više od mjesec dana, u Crnoj Gori će se održati izbori u 13 opština. Izbori u Beranama biće posebno zanimljivi, jer je vraćanjem statusa opštine Petnjici vladajuća koalicija ostala bez znatnog broja glasača. Iz Koalicije “Zdravo Berane”, koju čine SNP i DF, kazali su DN da u Beranama DPS na sve načine pokušava da nadomjesti izgubljeni broj glasača. “Iz suprotnog tabora su prisutni pritisci, netrpeljivost i prijetnje na svim nivoima. Svakodnevno su vidljivi pritisci na radnike zbog posla, obećavanja novih radnih mjesta i pomoć socijalno ugroženim Berancima. Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da aktiviranje državnih aparata, prijetnje, zloupotrebe i pritisci DPS-a nas ne opterećuju. Mi ćemo pokazati svoju jačinu i pobijedi-
Socijalistička narodna partija imenovala je Inicijalni odbor u Gusinju. Inicijalni odbor čini 21 član, a za predsjednika je imenovan član Glavnog odbora SNP Mihajlo Jovović. “Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama zakona o teritorijalnoj organizaciji kojim Gusinje dobija status opštine, Inicijalni odbor SNP Gusinje će postati Opštinski odbor SNP Gusinje. U susret parlamentarnoj raspravi o izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, SNP i njeni predstavnici u Plavu i Gusinju će nastaviti da vode intenzivne partijske aktivnosti koje će obezbijediti da SNP spremno dočeka predstojeće lokalne izbore”, saopšteno je iz SNP-a. N.D.L.
će “Zdravo Berane”, rekao je Dnevnim novinama nosilac liste SNP-DF Dragoslav Šćekić. Kako je objasnio Šćekić kampanja ide veoma dobro, a za razliku od prethodnih izbora aktiviran je i veliki broj volontera. N.D.L.
ži da se onemogući crnogorski pristup EU sve dok njen bruto društveni proizvod ne bude jednak onom u Evropskoj uniji. Za Kukana, ovaj amandman nije relevantan. “Ja ga neću podržati, a biće iznenađenje ako takav amandman i prođe”, kazao je Kukan. On je nakon usvojene rezolucije, ocijenio da je debata sprovedena u pozitivnoj atmosferi. Pohvalio je i napredak naše zemlje u u posljednjih nekoliko mjeseci u vezi sa tekućim pregovorima. Ipak, napominje Kukan, pred Crnom Gorom je još dosta posla. “Vlada Crne Gore treba da poveća
poverenje u javni sektor i institucije i kao što je komesar File istakao, jasno da se sve to radi za dobrobit građana. Borba protiv kriminala i korupcije ostaje ključna za proces pridruživanja EU”, rekao je Kukan, dodajući da je afera “Snimak” najbolji primjer za to. Kukan savjetuje da i postojeći izborni zakon mora biti dopunjen u skladu sa preporukama iz ovog izvještaja i onog koje je predložio OEBS. “Lično bih želio da se poboljša stanje u medijskom okruženju i insistiram na tome da se rasvijetle napadi na novinare. U zemlji koja kreće ka EU sadašnje stanje je neprihvatljivo”, zaključuje Kukan. Komesar za proširenje Štefan File ponovio je da je ključ nastavka pregovora u primjeni poglavlja 23 i 24. “Očekujemo da će rad na oba poglavlja imati pozitivan učinak na terenu. Sada je obaveza svih relevantnih aktera u Crnoj Gori da pokažu rezultati u tim oblastima. To zahtijeva snažnu političku volju i obaveze crnogorskog rukovodstva”, poručio je File.
6 EKONOMIJA
PETAK, 7. 2. 2014. MInIsTARsTvo fInAnsIjA oDLUČno
TRŽIŠTE KAPITALA
Amerikanci prvi po ulaganjima Američki investitori u posljednjih godinu u Crnu Goru uložili više od 15 miliona dolara u tržište kapitala, što čini skoro pola ukupnih investicija na tom tržištu, pokazuju podaci do kojih su došle Dnevne novine. Početkom januara obavljena je jedna od najvećih americkih investicija na crnogorskom tržištu kapitala od 2007. godine. Šest različitih američkih fondova kupilo je ukupno 26 odsto fonda Trend. Ukupna vrijednost svih transakcija je bila oko 3,6 miliona eura, što je jedna od najvećih transakcija u posljednjih nekoliko godina. Razlog ulaska na crnogorsko tržište kapitala treba, prije svega, treba tražiti u dobrim političkim odnosima SAD i Crne Gore, koji su izgleda podsticaj američkim investitorima da ulažu u Crnu Goru. Iako se u više navrata moglo čuti da ekonomska saradnja ne odgovra političkim odnosima, Crna Gora i SAD na temelju dobrih političkih odnosa bitno unapređuju, a moglo bi se reći i počinju ekonom-
sku saradnju kad je u pitanju tržište kapitala. Ovo bi moglo najaviti i investicije u drugim oblastima. Američki investitori su daleko najveći strani investitori u Crnoj Gori na tržište hartija od vrijednosti. Najveći dio investicija se odnosi na Crnogorski telekom, Jugopetrol, Societe Generale Banku,
Trend fond, Budvansku rivijeru i druge kompanije. Ukupno, samo pet najvećih investitora koji su za godinu došli u Crnu Goru upravljaju sa preko 2,5 milijardi dolara aktive i zainteresovani su za naše tržište. Pored investitora u tržište kapitala, važno je pomenuti i Hilton kao veliku američku investiciju. N.U.
Ko su ulagači iz Sjedinjenih Država Kingstown - prema podacima na sajtu američkog SEC-a (KHOV) je u kategoriji velikih finansijskih savjetnika, koji sredstva prikupljaju od velikih američkih investicionih fondova i upravljaju sa preko milijardu dolara. Jedino se bave investiranjem u hartije od vrijednosti, i jedan su od najvećih institucionalnih investito-
ra u Crnoj Gori. Ima vlasništvo u fondu Trend. Newtyn Partners - prema kategorizaciji SEC-a veliki finansijski savjetnik, upravlja sa preko 500 miliona dolara imovine, jedan od najvećih vlasnika Trend fonda. Frontaura Global Fund - upravlja sa oko 110 miliona dolara, jedan od
najvećih vlasnika Telekoma. Robboti & Company Advisers upravlja sa oko 600 miliona dolara, jedan od najvećih akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema i Societe Generale banke. Frontier Market Asset Management - upravlja sa oko 100 miliona dolara, veliki vlasnik Trend fonda.
Zaduživanje za oduživanje Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila Odluku o zaduživanju i davanju garancija za ovu godinu koja, prema riječima generalnog direktora Direktorata za budžet Ministarstva finansija Nikole Vukićevića, predstavlja operacionalizaciju odredbi Zakona o budžetu za ovu godinu. “Budžetom, a sada i Odlukom, se precizira da se Vlada može zadužiti tokom ove godine za kapitalne i razvojne projekte u iznosu od 118 miliona eura”, objasnio je Vukićević. Vlade se kod Banke za razvoj Savjeta Evrope može zadužiti deset miliona eura, Evropske investicione banke (EIB) 20 miliona eura, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 20 miliona eura i Svjetske banke (SB) 68 miliona eura. “Š t o s e t i č e t a ko z v a n o g budžetskog finansiranja predviđeno je da se Vlada može za-
dužiti do iznosa od 240 miliona eura i taj iznos će se koristiti za pokrivanje redovne budžetske potrošnje, gdje je takođe uključeno i refinansiranje postojećeg duga odnosno otplata duga i obaveze iz prethodnog perioda”, objasnio je Vukićević. Odlukom je precizirano da se Vlada može zadužiti kod kineske Exim banke do iznosa od 800 miliona eura za potrebe finansiranja gradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljari. “Vlada može izdati garancije do iznosa od 25 miliona eura za projekat kabla koji će povezivati Tivat i Pljevlja, a predviđeno je i preuzimanje dugova od 6,1 milion eura”, kazao je Vukićević. Vlada će, po osnovu poreza i doprinosa, preuzeti dugove Montenegro erlajnsa u iznosu do 3,7 miliona eura i Radio Televizije Crne Gore u iznosu do 2,4 miliona eura. I.C.
vEKTRA-RoČIŠTA
Za Boku nastavak suđenja 7. marta Brković
Ročište za uvođenje stečaja u Vektra Boku na zahtjev OTP faktoringa, koji se bavi otkupom potraživanja i loših kredita Crnogorske komercijalne banke (CKB), odloženo je za 7. mart. Ročište je odloženo na zahtjev tuženog, zbog uvida u spise parničnih predmeta koji se vode između stečajnog dužnika i povjerioca, prenosi agencija Mina-biznis. Ročište koje je bilo zakazano za kraj septembra odloženo je kako bi se sačekao ishod glasanja o Planu reorganizacije u stečajnom postupku koji se kod Suda vodi nad glavnom kompanijom Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića. Planom reorganizacije bi, kako je objašnjeno, trebalo da bude obuhvaćeno i potraživanje CKBa. U međuvremenu, Privredni sud je usvojio Plan reorganizacije Vektre Montenegro, uz prihvatanje samo dijela primjedbi predstavnika povjerilaca mađarske OTP banke i švajcarske NLB Interfinanz. Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 milio-
na eura. Ročište za uvođenje stečaja u kompaniju Vektra investments, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) i OTP Factoringa zaključeno je juče, a odluka će, kako je najavljeno, biti donijeta u zakonskom roku. Rješenjem predsjednika Privrednog suda odbijen je zahtjev za izuzeće postupajućeg sudije u predmetu, Dragana Vučevića. Zahtjev je na prethodnom ročištu podnio punomoćnik stečajnog dužnika Ranko Grbavac, prenosi agencija Mina-biznis. Advokati CKB-a su ostali pri predlogu za otvaranje stečajnog postupka nad Vektrom investments. Apelacioni sud je svojim odlukama u predmetu ukazao na okolnosti koje treba cijeniti kao značajne i, kako su naveli, u svemu treba postupiti po odlukama Apelacionog suda. Apelacioni sud je ranije oborio rješenje Privrednog suda o odbijanju zahtjeva za uvođenje stečaja toj Brkovićevoj kompaniji. Kompanija OTP Factoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura. I.C.
EKONOMIJA
PETAK, 7. 2. 2014. PODMORSKI KABL
Hrvati još ne daju saglasnost
Zgrada Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske
Ivana Cimbaljević
N
ajave da bi Hrvatska mogla dati saglasnost do kraja prošle godine za izgradnju podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, nijesu se obistinile. Izgleda da se Hrvatskoj ne žuri sa dozvolom, jer nakon skoro pola godine nema saglanosti komšija, a izgradnja kabla, koja je bila planirana za proljeće, odložena je za drugu polovinu godine.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske ni poslije skoro pola godine nije dalo saglasnost za izgradnju podmorskog kabla između Crne Gore i Hrvatske koji treba da prođe kroz dio te zemlje. U ovom Ministarstvu nijesu bili raspoloženi da odgovore na pitanje Dnevnih novina u kojoj fazi je proces davanja saglasnosti i da li se pozitivan odgovor moze očekivati do kraja godine, s obzirom na to da je za početak izgradnje potrebna saglasnost ove zemlje.
“Svi detalji biće poznati onda kad se donese odluka”, kratko su odgovorili iz Ureda glasnogovornika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Dnevnim novinama. Izvršni direktor Terne Flavio Kataneo u oktobru je saopštio da do kraja 2013. godine očekuje konačno odobrenje za izgradnju podmorskog kabla između Italije i Crne Gore. Iako priča oko izgradnje podmorskog kabla traje oko četiri godine,
Tender u naredna dva mjeseca Vlada je na jučerašnoj sjednici usvojila informaciju u vezi sa Projektom povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim kablom jednosmjerne struje. U infomaciji se novodi da su u toku aktivnosti na rješavanju imovinsko pravnih odnosa i obezbjeđenju zemljišta potrebnog za izgradnju objekata. “CGES uz podršku konsultanta sprovodi postupak vrednovanja ponuda pristiglih na tenderu za izbor glavnog
izvođača za izgradnju priključnih dalekovoda i 2x400kV dalekovoda LastvaČevo i očekuje se da će ugovor sa izvođačem biti potpisan u martu mjesecu ove godine”, navodi se u informaciji. U finalnoj fazi je priprema tenderske dokumentacije za izbor izvođača radova na izgradnji dalekovoda Čevo – Pljevlja. Očekuje se da bi tender mogao da se objavi u naredna dva mjeseca.
crnogorska javnost je tek prije pola godine saznala da je za njegovu izgradnju potrebna saglasnost Hrvatske, jer će kabl proći preko dijela teritorije te zemlje. To je na službenom sastanku sa crnogorskom ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem saopštio ministar za ekonomski razvoj Italije Flavio Zananoto. Tada je saopšteno da su svi pripremni radovi za postavljanje elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije završeni, i da je Terna, koja je bila dužna da obezbijedi saglasnost, spremna za realizaciju. Saglanost je potrebna jer Hrvatska namjerava da istražuje i eksploatiše energetske resurse iz svog podmorja, a ovaj projekat mogao biti smetnja realizaciji njenih planova. Hrvatska za sada uskraćuje saglasnost za polaganje podvodnog dalekovoda od Tivta do Peskare. Predstavnici crnogorske vlade i italijanske državne kompanije Terna potpisali su u oktobru 2010. godine Ugovor o izgradnji podvodnog interkonektivnog kabla između Crne Gore i Italije, vrijednog više od 700 miliona eura. Prema odredbama Ugovora, italijanska strana će u potpunosti finansirati gradnju kabla, a zauzvrat Terna je dokapitalizovala Crnogorski elektroprenosni sistem sa 34 miliona eura i tako stekla 22 odsto akcija ove državne firme. Država u CGESu ima 55 odsto akcija. Električna interkonekcija između Italije i Crne Gore je duga oko 450 kilometara, od kojih je oko 375 podmorskog kabla koji će povezati dvije strane Jadranskog mora i oko 75 kilometara kopnene interkonekcije.
KOVAČNICA
Danas odluka o prodaji Stečajni upravnik Zdravko Cicmil danas će odlučiti o sudbini drugog oglasa za prodaju imovine fabrike Kovačnice, dijela Kombinata aluminijuma Podgorica. “Danas ću se konsultovati sa stečajnim sudijom i donijećemo odluku da li da prihvatimo neku od ponuda ili da poništimo oglas i objavimo novi”, kazao je Cicmil za Dnevne novine. Ponude na drugi oglas otvore-
ne su u ponedjeljak. Nikšićki Uniprom Veselina Pejovića ponudio je 600.000 eura za imovinu Kovačnice. U taj iznos je uračunato i 200.000 eura koje je Uniprom ponudio za zalihe robe. Podgoričanin Luka Pejović kao fizičko lice ponudio je za imovinu 416.000 eura, a tvrdi da nije znao da postoje sirovine. Njegov ovlašćeni predstavnik Gojko Pejović tvrdi da u popisnim listama nijesu navedene siro-
vine, tako da nijesu mogli da ponude novac za nešto što nijesu znali da postoji. Početna cijena na drugom oglasu za Kovačnicu bila je dva miliona eura. Prvi pokušaj prodaje, po tadašnjoj početnoj cijeni od 4,27 miliona eura, poništen je. I tada je ponudu dostavio nikšićki Uniprom. Bankrot u Kovačnici proglašen je krajem novembra. Cicmil je priznao 400.000 eura potraživanja. N. U.
7
PREDLOG ZAKONA
Porez na ugljovodonike predviđen na 59 odsto
Vlada je usvojila Predlog zakona o porezu na ugljovodonike kojim je predviđeno da poreska stopa na prihode od up stream operacija (proizvodnja i istraživanje) iznosi 59 odsto. Vlada je predloženi zakon dostavila Skupštini u cilju njegovog usvajanja po skraćenom postupku. Portparol Ministarstva finansija, Marija Radenović kazala je da se Predlogom zakona uvodi novi fiskalitet i kreira politika oporezivanja dobiti od obavljanja operacija koje se odnose na up stream industriju, a u koje spadaju vađenje ugljovodonika iz ležišta, izgradnja i korišćenje postrojenja i prateće opreme za potrebe proizvodnje, isporuke ugljovodonika, transport nafte i gasa i drugo. “Imajući u vidu da se radi o eksploataciji prirodnih bogatstava koja su neobnovljivi resurs i polazeći od prakse zemalja koje imaju ovu politiku, predloženo je da poreska stopa na prihode od up stream operacija
Radenović
iznosi 59 odsto”, saopštila je Radenović nakon sjednice Vlade. Predlog zakona se, kako je dodala, zasniva na modelu ekstra poreza na prihod ostvaren od up stream djelatnosti, dok bi se dobit od obavljanja drugih djelatnosti koje nijesu u vezi sa up stream operacijama oporezivala shodno odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica. “Zakonom je uređen način obračuna i način plaćanja poreske obaveze kao i odgovarajuća kaznena politika”, dodala je Radenović. I.C.
ª Kol enerdžijuº koncesija za Raštak 22 Vlada je juče donijela odluku o imenovanju direktora Fonda za obeštećenje. Na tu funkciju imenovana je dosadašnja direktorica Đorđina Lakić. Fond za obeštećenje osnovala je Vlada 2004. godine radi obezbjeđenja sredstava za obeštećenje bivših vlasnika za prava oduzeta u korist opštenarodne, državne, društvene ili zadružne svojine. Organe Fonda čine Upravni odbor i direktor. Mandat članova Upravnog odbora i direktora Fonda traje četiri godine i mogu ponovo biti imenovani.
Vlada je juče odlučila da koncesiju za izgradnju male hidroelektrane Raštak 22 na vodotoku Raštak dodijeli kompaniji “Kol enerdži” iz Kolašina. Koncesija se daje na period od 30 godina, uz koncesionu naknadu koja iznosi 6,1 odsto od planirane godišnje proizvodnje električne energije. Ukoliko godišnja proizvodnja električne energije bude veća od planirane, naknada će iznositi 6,1 odsto godišnje proizvodnje. “Kol enerdži” je društvo sa ograničenom odgovornošću koje se bavi proizvodnjom električne energije. Osnivači društva su slovačka kompanija “Salix enerdži” sa koje ima udio od 85 odsto, Opština Kolašin, koja ima 15 odsto društva, dok je ovlašćeni zastupnik Martin Kolesar. Iz Vlade je saopšteno da odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja a da će se ugovor zaključiti u roku od 15 dana njenog stupanja na snagu I.B.
UPRAVNI SUD
Brajović da ispravi rješenje Upravni sud Crne Gore poništio je rješenje Ministarstva saobraćaja i pomorstva kojom firmi Dangrad Prevoz nije odobrena registracija i ovjeren red vožnje. Rješenje je Ministarstvo donijelo krajem jula prošle godine. Dangrad prevoz je osporio zakonitost rješenja. U tužbi je naveo da je u ranijoj proceduri registrovao redove vožnje. U vrijeme sprovođenja postupka registracije Dangrad prevoz je održavao linije zbog čega su one imale status važećih starih redova vožnje. “Nije cijenjeno njegovo stečeno pravo, zbog čega Sud smatra da je odluka Ministarstva nezakonita”, navodi se u presudi. Ukazuje da su upravni organi
bili dužni da u toku postupka upotpune činjenično stanje i na osnovu toga donesu svoje akte. Ističe da je nakon provedenog postupka usklađivanja redova vožnje od strane Privredne komore, taj organ uskladio i ovjerio nove redove vožnje i u odnosu na tužioca na koji način je stekao pravo u sezoni 2010 – 2011. godine na registrovanim linijama. U svemu je ispoštovao proceduru traženu oglasom, kako tvrdi, a redovi vožnje koji su brisani iz registra su bili usklađeni i ovjereni. Upravni sud naložio je Ministarstvu saobraćaja, kojim rukovodi ministar Ivan Brajović, da donese novo, zakonito rješenje. E.R
DRUŠTVO 9
PETAK, 7. 2.2014.
Alternativna medicina i zvanično u Crnoj Gori
uskoro
Milica Krgović
J
oga, tai či čuan vježbe, feng šui, art terapija, autogeni trening i autosugestija, samo su neki od metoda i postupaka alternativne medicine koji će biti na raspolaganju crnogorskim građanima. Prema nacrtu pravilnika o tradicionalnoj i alternativnoj medicini koji je dostavljen dn, alternativci će crnogorce liječiti i srebrnim i zlatnim jonima.
Pravilnik o alternativnoj medicini još je u formi nacrta, što znači da on može pretrpjeti dodatne izmjene. Podzakonski akt je izradilo Ministarstvo zdravlja i njega bi u narednom periodu trebalo da objavi prvi čovjek zdravstvenog resora Miodrag Radunović. Nakon što dokument potpiše Radunović konačno će se steći uslovi da i naši građani, kao što je praksa odavno u razvijenim zemljama, medicinsku pomoć dobijaju i kod ljekara koji se bave alternativnom medicinom. Po svemu sudeći, građani u Crnoj Gori sve više vjeruju alternativnoj medicini. Zbog nedovoljne informisanosti građana ili medicinskih radnika, ovaj vid zdravstvene zaštite često se karakterisao i kao zaostala narodna medicina. Prema Nacrtu pravilniku o alternativnoj medicini, naši građani će se liječiti putem magnetne terapije, hipnoterapije i kvan-
tne medicine. Tim podzakonskim aktom dozvoljene su metode dijagnostika i liječenje ajurveda, akupunktura, homeopatija, osteopatija i hiropraksa.
●Bolje zdravlje uz svjetlosnu teraPiju Za unapređenje zdravlja naši sugrađani moći će da koriste i apiterapiju, aroma - terapiju, fitoterapiju, duhovnu energetsku medicinu, radiesteziju, narodnu medicinu, kristaloterapiju, svjetlosnu terapiju, reiki i porodični raspored. “Metode i postupci tradicionalne i alternativne medicine mogu se obavljati u zdravstvenoj ustanovi koja je osnovana kao opšta ili specijalistička ordinacija doktora medicine, doktora stomatologije, diplomiranog farmaceuta, kao i u ambulanti za njegu i rehabilitaciju. Za primjenu tradicionalnih i alternativnih metoda saglasnost daje Ministarstvo zdravlja”, propisano je Pravilnikom.
15 mjeseci, kako tvrdi predsjednik crnogorskog Društva za narodnu medicinu Mileta Joksimović, čekaju da ministar zdravlja Miodrag Radunović potpiše Pravilnik o alternativnoj medicini
tivne medicine ukoliko bude imala najmanje jednog zdravstvenog radnika sa dozvolom resornog ministarstva. Osim toga, usta-
nova mora ispunjavati uslove propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. “Ministarstvo će izdati dozvolu radniku za obavljane metoda i postupaka dijagnostike i liječenja altrenativne medicine ukoliko ima završen fakultet zdravstvene struke, položen stručni ispit, da je opšte zdravstveno sposoban, zatim da je upisan u imenik nadlažne komore, kao i da mu nije izrečena krivična sankcija”, navodi se u Pravilniku.
●PotPis ministra čekaju 15 mjeseci Predsjednik crnogorskog Društva za narodnu medicinu Mileta Joksimović kazao je DN da 15 mjeseci čekaju da ministar zdravlja Miodrag Radunović potpiše Pravilnik o alternativnoj medicini. “Svjetska zdravstvena organizacija priznata je 1976. godine alternativnu medicinu. Ona je sastavni dio kulture jednog naroda i o njoj dr-
žava treba da vodi računa. Kinezi su tradicionalnu medicinu uvrstili u Ustav. Alternativna medicina je podrška zvaničnoj i neophodna je posebno u siromašnim i zemljama u tranziciji kao što je naša. Zato je bitno da se ona konačno i zakonski reguliše”, poručio je Joksimović. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, razne metode alternativne medicine zauzimaju vodeća mjesta u liječenju stanovništva.
●uslov svlačionice i Prostorije za vježBu Nacrtom pravilnika je propisano da se metode alternativne i tradicionale medicine moraju obavljati u adekvatnim poslovnim prostorijama. “Za tai či čuan i joga vježbe potrebne su prostorije za vježbe i svlačionice”, piše u Nacrtu pravilnika o primjeni tradicionalne i alternativne medicine.
●ljekari moraju imati dozvole Zdravstvena ustanova će moći obavljati metode i postupke dijagnostike i liječenja tradicionalne i alterna-
Za nekoliko mjeseci
DZ PoDgorica
Za tri godine 136 pritužbi pacijenata Zaštitniku prava pacijenata u Domu zdravlja Podgorica od 2011. do sada dostavljeno je 136 pritužbi građana. Najveći broj žalbi odnosio se na neadekvatnu komunikaciju na relaciji zdravstveni radnik - pacijent (56 pritužbi) i na organizaciju zdravstvene službe (45 pritužbi). Svi prigovori su, kako su objasnili u ovoj zdravstvenoj ustanovi, riješeni u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata u predviđenom roku. “Iz godine u godinu je sve manje pritužbi, najvjerovatnije zato što institucija izabranog doktora u potpunosti funkcioniše, a građani su prihvatili ovakav način organizacije na primarnom nivou zdravstvene zaštite”, uvjeravaju u podgoričkom Domu zdravlja. U DZ Podgorica kao i drugim državnim zdravstvenim ustanovama institucija Zaštitnika prava pacijenata uve-
dena je 2011. godine. Direktor podgoričkog Doma zdravlja Nebojša Kavarić kazao je Dnevnim novinama da veću pažnju poklanjanju primjedbama, predlozima i sugestijama nego pohvalama koje su, kako kaže, mnogobrojne. On napominje da im primjedbe, sugestije i predlozi koriste za modeliranje i optimizaciju zdravstvenog sistema. M.M.K.
Zaštita zdravlja na radu
Vantjelesna oplodnja ponovo na Cetinju
Vlada je juče usvojila Predlog zakona o zaštiti i zdravlju na radu, koji daje veća ovlašćenja radnicima da odbiju rad u uslovima koji nisu u skladu sa tim aktom, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. On je rekao da je potreba za novim zakonom bila višestruka zbog usklađivanja zakonodavstva Crne Gore sa evropskim, kao i zbog kvalitetne zaštite radnika. “Novina u ovom zakonu jeste da osim klasične tehničke zaštite radnika na radu, uvodimo i novi institut, a to je i zaštita zdravlja na radu. Ovim zakonom propisane su nove mjere i načini zaštite na radu ljudi koje će to da obavljaju”, kazao je on novinarima nakon sjednice.
Odjeljenje za humanu reprodukciju Opšte bolnice “Danilo Prvi” na Cetinju, koje je početkom prošle godine zatvorilo vrata zainteresovanim parovima jer je ostalo bez stručnjaka za humanu reprodukciju, uskoro bi trebalo da počne da radi. Parovi koji su zainteresovani za vantjelesnu oplodnju trebalo bi tu uslugu ponovo da dobijaju nakon što ljekar dr Željko Lazović, koji će raditi na ovoj jedinici, završi subspecijalizaciju iz te oblasti. “Budući da je njegovo usavršavanje u završnoj fazi, očekuje se da Odjeljenje za humanu reprodukciju cetinjske bolnice počne da radi narednih mjeseci”, kazali su Dnevnim novinama u Ministarstvu zdravlja. Nakon odlaska doktorke Tatja-
ne Motrenko-Simić iz Opšte bolnice, vantjelesnu oplodnju na Cetinju nije bilo moguće raditi još od početka prošle godine. Od kog je značaja rad ovog odjeljenja najbolje govori činjenica da je od njegovog osnivanja 2008. godine vantjelesnom oplodnjom na svijet stiglo 395 beba. Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za 1.135 postupaka vantjelesne oplodnje obavljenih u bolnici na Cetinju od 2008. do 2013. potrošeno je 1.839.700 eura. Parovi usluge vantjelesne oplodnje o trošku države sada mogu dobiti i u privatnim zdravstvenim ustanovama “Life”, “Ars Medica” i “Kodra” koje su dio Mreže javnih ustanova. M.M.K.
10 HRONIKA
PETAK, 7. 2. 2014.
Nema dometa
Jaki ometači signala postavljeni u ZIKS-u Kako bi popravili ukupnu bezbjednosnu situaciju u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu i spriječili vršenje krivičnih djela i zloupotrebu položaja službenika koji su zatvorenicima unosili mobilne telefone, uprava ove institucije postavila je jake ometače signala novije generacije. Nakon nekoliko akcija i kontrola kojima su od pritvorenika i osuđenika oduzeti mobilni telefoni, uprava ZIKS-a, kako je Dnevnim novinama nezvanično saopšteno, stvorila je čvrstu sumnju da zatvorenicima i pritvorenim osobama u nezakonitoj nabavci ovih aparata pomažu i njihovi službenici. Sve ovo, navodno, oni su radili za novac. Ipak, kako tvrde izvori iz ZIKS-a, oduzeto je najviše mobilnih telefona koje su osuđenicima i pritorenim osobama prilikom posjeta pokušavali da daju rođaci. “Telefone i druge nedozvoljene predmete sakrivaju u prehrambenim i drugim artiklima. U tom skrivanju im je mašta neiscrpna”, kazao je sagovornik iz spuškog zatvora. Stalna kontrola i pretresi zaposlenih u ZIKS-u nijesu se završili oduzimanjem svih mobilnih telefona u ilegalnom posjedu, pa se uprava odlučila na skuplji, ali svakako efikasniji način - postavljanje ometača signala. Oni su, prema saznanjima Dnevnih novina, adaptirani u Istražnom zatvoru i zatvorenom dijelu KP doma.
Ometači signala za mobilne telefone
Aparati štetno utiču na zdravlje? Na uvođenje novih mjera zabrane korišćenja mobilnih telefona zatvorenici i pritvorenici nijesu blago reagovali. Stupajući u kontakt sa medijima, što im je bilo veoma teško, oni su se oštro pobunili postavljanju ometača za signale tvrdeći da su se konsultovali sa ljekarima koji su im rekli da Ovim aparatima skoro da je onemogućeno zatvorenicima i pritvorenicima da koriste mobilne telefone, jer na njima više nema dometa.
Sigurniji satelitski telefoni Iz podgoričke firme “Samacom” DN je rečeno da postavljanje ometača, za šta je uloženo nekoliko desetina hiljada eura, ne garantuje da se mobilni telefoni u ZIKS-u neće koristiti. Oni su
naveli da se ovo preduzeće, kao i brojna druga u zemlji, bavi prodajom takozvanih satelitskih telefona čiji rad ne ometaju ometači. Ti telefoni koštaju od 400 do 600 eura.
ti aparati štetno utiču na zdravlje. Navodno, ljekari su im kazali da veće zračenje ovih aparata može da izazove opadanje kose, ali i impotenciju. Neki od njih protestovali su i na društvenoj mreži Fejsbuk, gdje su u statusima navodili objašnjenja ljekara o štetnim dejstvima ometača. Prema navodima sagovornika Dnevnih novina, dosta njih telefone je koristilo samo kako bi se čuli sa rodbinom i prijateljima, ali nijesu rijetki ni pojedinci koji su preko njih bili aktivni na društvenim mrežama. “Ima i onih koji su ulazili na Fejsbuk i tamo postavljali statuse, pjesme, nerijetko i slike iz ćelija i soba. Kao da su u hotelu, a ne na služenju zatvorske kazne. Na taj način o upavi ZIKS-a stvarali su ružnu sliku i uvođenjem ometača tim slučajevima su stali na kraj”, kazao je sagovornik Dnevnih novina. M.V.P.
Po tUŽBI NoVINaRa mILaČIĆa
Barović ponovo izostao sa suđenja U podgoričkom organu za prekršaje juče je peti put odloženo suđenje za napad na novinara Monitora Marka Milačića jer se optuženi podgorički biznismen Veselin Barović nije pojavio u sudnici. Njegov advokat Velibor Marković kazao je sudiji Mladenu Paunoviću da se njegov branjenik zbog neodložnih porodičnih obaveza nalazi u Begradu, te da o tome ima dokumentaciju. Naredno suđenje zakazano je za 24. februar. Barović i njegovi tjelohranitelji optuženi su za prijetnje i nasrtanje na novinara Monitora Marka Milačića u podgoričkom lokalu “Nice vice” 2012. godine. Milačić je protiv njih podnio krivične prijave, nakon što mu je Barović u kafiću u centru Podgorice zaprijetio riječima: “Je..ću ti majku ako me još jednom pomeneš u svojim tekstovima”. Zatim su ga, kako je tada naveo Milačić, odgurnuli Barovićevi tjelohranitelji Marinko Banović i Radisav
Milačić Živković. Novinar Milačić je nakon što je sudija odredio novi termin suđenja kazao da ga ne čudi Barovićevo ponašanje, te da je njegovo odsustvo “dokaz kako se tajkuni i intimusi premijera Mila Đukanovića odnose prema insitucijama ove države”. S.K.
RaZBoJNICI Ga PReBILI do SmRtI
Čekaju svjedoka Sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš odložio je juče suđenje Baraninu Fadilu Ibročeviću okrivljenom za razbojništvo u Zeti u kojem je stradao Radovan Rajović, jer nije dobio povratnu informaciju iz Okružnog suda u Požarevcu o tome gdje se nalazi Dalibor Guberinić čije je svjedočenje neophodno u ovom predmetu. Nastavak suđenja određen je za 27. mart. Prema navodima optužnice, Ibročević, Miladin Goločevac i Dalibor Guberinić napali su Rajovića 16. juna 1999. godine u njegovoj kući. Prethodno
se Guberinić predstavio kao inspektor policije i tražio od Rajovića novac da bi provjerio da li je falsifikovan. Rajović mu je dao 2.700 maraka, a potom mu ih istrgnuo iz ruku, jer je posumnjao da je riječ o prevarantu. Poslije toga, Guberinić i Goločevac su, prema navodima optužnice, na smrt pretukli Rajovića. Guberinić je pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora, Ratko Stanović na 12 godina, dok su Ibročević i Goločevac, u odsustvu osuđeni na po 20 godina. S.K.
HRONIKA 11
PETAK, 7. 2. 2014.
KVAR ILI GUŽVA
UHAPŠEN NIKŠIĆANIN
MUP: Službenik kažnjen zbog lažne potvrde
Nikšićanin Miodrag Zorić (23) uhapšen je prije tri dana u Herceg Novom, kada su policajci kod njega pronašli 330 grama skanka koji je, navodno, namjeravao da proda jednoj osobi. Droga je otkrivena prilikom prestresa automobila kojim je upravljao osumnjičeni, a koji su policajci izvršili u Ulici Braće Grakalić u Herceg Novom. Zorić je, kako je saopšteno iz Uprave policije, tom priFoto: Mirko Savović
Registraciona naljepnica
K
var na aparatu za izradu saobraćajnih dozvola i registracionih naljepnica ili prevelika gužva u izdavanju ovih potvrda razlog je zbog kojeg nekoliko građana, koji su se požalili DN, nije moglo doći do saobraćajne dokumentacije. Dok iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrde da je ovaj aparat za izradu tih dokumenata ispravan, sagovornici DN iz nekoliko opština kažu da su im službenici na šalterima govorili suprotno. Jedan od njih je dobio i pismenu potvrdu o tome, u koju su imale uvid i DN.
U potvrdi izdatoj u mojkovačkoj filijali MUP-a ručno je ispisana napomena: “Vlasniku nije uručena saobraćajna, ni naljepnica, jer aparat za izradu istih ne radi”. Kada su DN zatražile odgovor od MUP-a o ovom slučaju, iz ovog ministarstva je odgovoreno da je aparat za štampanje saobraćajnih dozvola i registarskih naljepnica u funkciji. Međutim, za dodatno insistiranje i uvid u dio potvrde sinoć je uslijedio novi odgovor. Iako i dalje pri tvrdnji da sporni uređaj radi, iz MUP-a je saopšteno da je cijela zabuna nastala jer je, navodno, službenik tog ministarstva izdao nezakonitu potvrdu. “Službenik filijale za upravne unutrašnje poslove MUP-a u Mojkovcu je mimo ovlašćenja ili dobijenih instrukcija napisao potvrdu u kojoj je konstatovao kvar na aparatu za izradu saobraćajnih dozvo-
Krenuo da proda skank
la i naljepnica. Zbog toga su, shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, pokrenute odgovarajuće disciplinske procedure”, stoji u odgovoru MUP-a. Više sagovornika DN, sa druge strane, potvrđuje da slučaj iz Mojkovca nije usamljen, ali da nijesu dobili potvrde kao jedan od žitelja Mojkovca, koji je insistirao da mu se ona izda radi kontrole saobraćajne policije. Ovi sagovornici tvrdili su da su na izdavanje saobraćajnih dozvola i naljepnica čekali duže nego što im je rečeno. Naime, kada su predali svu dokumentaciju, zajedeno sa potrebnim uplatnicama, rečeno im je kada da dođu za saobraćajnu dozvolu i naljepnice. Međutim, kada su dolazili u zakazanim terminima, sačekao bi ih odgovor šalterskih službenika da dokumenta nijesu gotova, jer je aparat u kva-
Aparat se nalazi u prostorijama privatne firme Iz MUP-a u odgovoru za DN objasnili su da se sporni aparat, koji, kako oni tvrde, nije pokvaren, ne nalazi u njihovim prostorijama. Poslove izrade saobraćajnih dozvola i registracionih naljepnica obavlja firma koja je preko tendera dobila taj posao i aparat se nalazi u njihovim prostorijama. “Poslove izrade tablica i naljepnica vrši firma koju Ministarstvo unutrašnjih poslova bira shodno Zakonu o javnim nabavkama. Takođe, bitno je napomenuti da se registracija automobila vrši u zakonom propisanim rokovima, odnosno u roku ne dužem od 30 dana”, naveli su iz MUP-a. ru. Za razliku od onih koji su dobili usmene odgovore, Mojkovčanin do čije potvrde su došle DN nije htio da rizikuje da ga kada bude za volanom kažnjava policija zbog propusta MUP-a. Zato je od službenika tražio da mu na potvrdi o produživanju registracije napiše da je on sve potrebne obaveze ispunio i da je u pitanju kvar na aparatu, što je ovaj i učinio. Ipak, javljanje većeg broja ljudi iz različitih gradova koji su za odlaganje izdavanja saobraćajne potvrde i registracione naljepnice dobijali ista objašnja otvara sumnju da problem zaista postoji. Da li je u pitanju preveliki broj ljudi koji predaje zahtjeve za ova dokumenta, pa je zato nemoguće izraditi ih svima u kratkom roku ili je razlog nešto drugo - iz MUP-a nijesu obrazložili. M.V.P.
likom bio za volanom auta. Tokom pretresa pronađena je kesa sa tri pakovanja u kojima je bio skank. “Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je M. Z. posjedovao skank radi dalje prodaje. On je, kako se sumnja, imao namjeru da ovu drogu proda jednom licu za iznos od 400 eura, u čemu su ga policijski službenici spriječili”, piše u saopštenju Uprave policije. K.P.
UBISTVO U BUDVI
Pokušao da seksualno zlostavlja optužene? Iznošenjem odbrane Živka Vasiljevića (21) iz Šida i Aleksandra Glavaševića (21) iz Novog Sada juče je počelo suđenje za ubistvo ruskog turiste Sergeja Smirnova (47), koje se dogodilo u junu prošle godine u Budvi. Optuženi su negirali da su počinili ubistvo priznajući da su iz stana stradalog ukrali novac i telefon. Vasiljević je negirao da je usmrtio ruskog državljanina. Naveo je da ga je, dok se sa Glavaševićem vraćao iz grada, zaustavio Rus te sa njima započeo razgovor na engleskom jeziku. Nakon nekoliko razmijenjenih rečenica, i na Smirnovov poziv, odlučili su da odu u njegov apartman na piće. Vasiljević je u tome, kako je kazao, vidio dobru priliku za krađu. Pošto je popio par pića u Sergejevom stanu, sa terase na kojoj su sjedjeli otišao je da legne na krevet, na kojem je prethodno vidio novčanik. Neposredno prije ulaska Glavaševića i Smirnova u tu prostoriju, iz novčanika je uzeo 250 eura i 300 rubalja. “Kada je ušao, Aleksandar je legao do mene, a Rus je ušao u kupatilo. Iz toaleta je izašao u donjem vešu i majici a odmah potom je krenuo ka Aleksandru. Uhvatio ga je za pantalone kao da hoće da ga svlači. Aleksandar je pitao šta ovaj radi, a onda sam se ja uključio. Gurnuo sam ga, a i Aleksandar je uzvratio udarce...
Sergej je potom počeo da viče na ruskom jeziku. Uzeo sam novčanik i pri izlasku mobilni telefon sa komode, a zatim pobjegao ka našem apartmanu”, ispričao je Vasiljević. Glavašević je ispričao nešto drugačiju verziju događaja. Naveo je da je Rus kritične prilike izašao iz toaleta samo u gaćicama, pa su on i Vasiljević odmah odlučili da idu kući. Ipak, zaustavio ih je navodno na sredini apartmana, a zatim Glavaševića oborio na krevet. “Udarao me je pesnicama u glavu i grudi, a ja sam to uzvratio. Vasiljević mu je potom zadao više udaraca kako bi ga sklonio sa mene, a onda smo mu zajednički zadali par udaraca. Poslije toga smo otišli, a na putu ka smještaju, Živko mi je rekao da je uzeo telefon i novac”, ispričao je optuženi. Odgovorajajući na pitanje suda zašto misli da ga je Rus napao, optuženi je odgovorio da vjeruje da je riječ o “seksualnom zlostavljanju”. Osim optužbe da su počinili teško ubistvo, Vasiljević i Glavašević se sa bivšim cimerom Draženom M. Eldžićem terete da su napali Kanađanina Slobodana Dela i od njega ukrali novčanik u kojem je bilo oko 100 eura, 5.000 srpskih dinara, mobilni telefon i više kreditnih kartica. Vasiljević i Glavašević priznali su izvršenje ovog djela. S.K.
Na osnovu Zakona o investicionim fondovima, Zakona o privrednim društvima, Statutu Fonda zajedničkog ulaganja „Trend“, Drušvo za upravljanje Investicionim fondom „Trend“ AD Podgorica OBAVJEŠTAVA Da Akcionari Fonda zajedničkog ulaganja „Trend“ a.d. Podgorica mogu izvršiti uvid u materijale zajedno sa predlozima odluka koji treba da se razmotre na skupštini akcionara u prostorijama Društva za upravljanje investicionim fondom Trend ad Podgorica na adresi Ul. 8 Marta 68A, 81000 Podgorica, a u vezi Skupštine akcionara zakazane za 26.02.2014. godine. Takođe, materijali su dostupni na internet stranici fonda www.trendfund.me. Akcionari zahtjeve mogu dostaviti na adresu Ul. 8 Mart br.68a, 81000 Podgorica, lično ili poštom kao i na email adrese akcionari@trendfund.me ili investors@trendfund.me. Izvršni direktor DZU „Trend“ AD Podgorica Igor Popović
12 CRNA GORA
PETAK, 7. 2. 2014.
OKTOIH
Bar se zaista ponosi svojom profesoricom Predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević juče je sa svojim saradnicima primio Mirjanu Vučinić, profesoricu biologije u barskoj Osnovnoj školi “Jugoslavija”, kojoj je nedavno dodijeljena nagrada “Oktoih”, najveće crnogorsko priznanje u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Nakon skoro dvije i po decenije rada profesorica Vučinić dobila je zasluženo povjerenje Aktiva profesora matične škole, stručne javnosti i što je njoj, kako kaže, najvažnije svojih učenika. Tokom posljednje godine njeni đaci su osvojili 12 prvih mjesta, pet na opštinskim i sedam na državnim takmičenjima. “Veoma sam počastvovana što sam dobila ovako značajnu nagradu. Moj odnos sa djecom gradim na pokušajima da ostvarim uzajamno uvažavanje i poštovanje. Zajednički učestvujemo u ocjenjivanju, izgradnji pravih životnih
vrijednosti, mnogo razgovaramo, pa je uspjeh neizbježan. Trudiću se i dalje da svoje đake usmjeravam i edukujem na pravi način”, kazala je Vučinić koja je zahvalila barskoj lokalnoj upravi, a posebno predsjedniku Opštine, koji je godinama podržavao organizovanje opštinskog takmičenja iz biologije. Pavićević je čestitao Vučinić na ovom prestižnom priznanju i poželio joj puno uspjeha u daljem radu, ističući da se ponosi što je “Oktoih” ove godine dobila naša sugrađanka. “Za nas ovo priznanje nije iznenađenje, jer smo upoznati sa njenim predanim radom i sjajnim rezultatima koje postiže u radu sa svojim učenicima. Zaista nam je veliko zadovoljstvo što imamo toliko sugrađana koji su, poput prof. Vučinić, nosioci prestižnih državnih i međunarodnih priznanja”, rekao je Pavićević. A.LJ.
pčelArI
Na dar dobili med MOJKOVAC – Predškolska ustanova “Jevrosima Rabrenović - Jevra” dobila je na poklon deset kilograma meda od predsjednika i sekretara Udruženja pčelara “Mojkovac” Milije Madžgalja i Duška Jokića. Prema riječima Madžgalja, Upravni odbor udruženja koji broji 50 pčelara, odlučilo je da pokloni vrtiću med i na taj način boravak djeci u toj usta-
novi učini još slađim. “Mi ćemo se truditi da i ubuduće, s vremena na vrijeme, na sličan način pomognemo vrtiću. Prošla godina bila je prilično siromašna za pčelare, posebno one koji nijesu selili svoja pčelinja društva. U prosjeku, bilo je šest kilograma meda po košnici. Članovi udruženja, inače, imaju blizu hiljadu košnica”, kazao je Madžgalj. V.B.
SASTANAK
Unapređenje saradnje UNDP i lokalne uprave BIJELO POLJE - Predsjednik i potpredsjednik Opštine Aleksandar Žurić i Tufik Bojadžić razgovarali su juče sa predstavnicima UNDP, na čelu sa koordinatorom sistema Ujedinjenih nacija i stalnim predstavnikom UNDP u Crnoj Gori Rastislavom Vrbenskim, o dosadašnjim i budućim projektima. Dogovorena je saradnja u oblastima energetske efikasnosti, socijane inkluzije, malih i srednjih preduzeća i biznis zona. “Sarađivali smo u oblasti socijalne inkluzije, unapređenja prirodnog ambijenta i značajna je saradnja i stručna konsultantska pomoć od strane UNDP na unapre-
đenju tek instaliranih biznis zona u Bijelom Polju i pomoć malim i srednjim preduzećima. Posebna oblast za koje se Ujedinjene nacije zalažu i promovišu je, a Bijelo Polje je prepoznalo kao obavezu u postupku očuvanja naše budućnosti je, oblast održivog razvoja. U tome smo imali i pilot projekat sa partnerima UNDP u rekonstrukciji kuća za četiri domaćinstva, uz potpuno finansiranje ove organizacije”, podsjetio je Žurić. Koordinator sistema Ujedinjenih nacija i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski, podsjetio je na dosadašnju saradnju sa Bijelim Poljem i na-
glasio, da je u oblasti socijalne inkluzije ova opština bila jedna od prvih koja je usvojila Plan socijalne inkluzije. “Napravili smo energetski plan, podržali opštinu u pripremi planske dokumentacije, do urbanističke studije. Bijelo Polje je bila pilot opština gdje smo testirali naš plan legalizacije neformalnih zgrada uz mjere energetske efikasnosti. Prepoznali smo da postoji mogućnost da proširimo našu saradnju. Mislimo da nema napretka na sjeveru bez napretka u Bijelom Polju, zbog toga što je to najjača opština na sjeveru”, istakao je Vrbenski. B.Č.
CRNA GORA 13
PETAK, 7. 2. 2014. UGROŽENA BEZBJEDNOST
Obilaznica projektovana za udese i zbunjivanje Beća Čoković
N
ovi obilazni put u Bijelom Polju vrijedan preko 27 miliona eura pušten je u saobraćaj prije nešto više od dvije godine i za to vrijeme desio se veći broj saobraćajnih nesreća na različitim mjestima ove kratke dionice duge oko pet kilometara.
BIJELO POLJE - Ekspert za saobraćaj, sudski vještak i saradnik u nastavi na Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku u Beranama Milenko Čabarkapa, kazao je za Dnevne novine da je to razlog da se izvrši ocjena nivoa vrijednosti puta i trangiranje njegove bezbijednosti na putnoj mreži Crne Gore. “Ta ocjena mora biti nezavisna i izrađena od stručne institucije, koja će tim i takvim ocjenjivanjem utvrditi koji su razlozi zbog kojih dolazi do povećanog broja saobraćajnih nezgoda. Ta ocijena će poslužiti da se ponudi predlog mjera za eliminaciju slabih mjesta na ovoj dionici puta”, kazao je Čabarkapa. Ovaj stručnjak smatra da je izgrad-
nja novog puta prilika da se promoviše bezbjedni sistem razvijene zemlje. “Pri izgradnji novog puta polazi se od stava da put treba da bude samoobjašnjavajući i samopraštajući. Primjer takve izgradnje puteva je Holandija, a princip saobjašnjavajući put je onaj koji se tako dizajnira, projektuje i izgrađuje da sam po sebi objašnjava svoje elemente i upućuje vozače gdje, kada, kako i koju radnju u saobraćaju treba da obave na bezbijedan način. Princip samopraštajući put je sadržan u stavu da put obezbijedi da ljudska greška koja je glavni uzrok saobraćajnih nezgoda na putevima ne proizvede i smrtnu posljedicu. Taj samopraštajući princip omogućava da
ona greška koja je učinjena ima tehničku mogućnost u vremenu i prostoru da se eliminiše, otkloni i na taj način spriječi događanje nezgode ili da se njena posljedica smanji”, upućuje Čabarkapa. Prema njegovim riječima, glavni princip bezbjednog sistema je prilagođavanje ukupnog sistema bezbijednosti u saobraćaju čovjeka i njegovoj sklonosti da čini greške i ranjivosti njegovog tijela, odnosno njegovoj mogućnosti da podnese određeno opterećenje i ubrzanje opterećenja tijela. “Kako ovi elementi savremenog dizajniranja projektovanja i građenja puta nijesu bili primijenjeni pri planiranju projektovanja i izgradnji puta u Bijelom Polju, imamo situaciju povećanog broja saobraćajnih nezgoda, iz razloga što je put tako dizajniran da nije samobjašnjavajući nego je čak zbunjujući, a sve iz razloga što njegovi tehnički elementi i način vođenja trase onemogućava učesnicima u saobraćaju, prvenstveno vozačima, da sagledavaju prostorno pružanje trase, uočavaju nailazak raskr-
Milenko Čabarkapa snice na putu i učešće drugih učesnika u saobraćaju. Osim toga, ovaj put nije ni samopraštajući jer nema ni jedan tehnički elemenat koji bi učinio da se tehnička greška vozača otkloni i da se time izbjegne da dođe do nezgode”, ocijenio je Čabarkapa. On je i
napomenuo i da našu državu karakteriše mali kapacitet menadžmenta bezbijednosti saobraćaja na putevima, iz razloga jer je smo jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nema vodeću agenciju za bezbjednost saobraćaja na putevima.
PORTO MONTENEGRO
Počinju rendgenska snimanja
SINDIKAT
Loše privatizacije u Boki i PKB-u HERCEG NOVI - Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Marko Nikčević, koji je juče boravio u radnoj posjeti u Herceg Novom, ocijenio je da status zaposlenih u najvećoj bokeljskoj opštini sličan kao i u ostalim crnogorskim firmama. Nikčević je izrazio zadovoljstvo saradnjom bez koje ne bi bilo ni efekata napora Saveza sindikata da budu socijalni partneri. “Teškom mukom smo se izborili za Zakon o radu, takav kakav je. U odnosu na druge gradove u Crnoj Gori ovdje situacija nije ni bolja, ali ni lošija. Savez je u jednoj vrlo nezgodnoj poziciji da se stalno bavi posljedicama pogrešnih odluka tokom vođenja ekonomske politike, želja nam je da se nametnemo kao partner u vođenju ekonomske politike. Potpuno sam otvoren za saradnju sa svima naročito onima koji brinu o interesima zaposlenih”, kazao je Nikčević.
Najviše problema u Herceg Novom imaju radnici Vektra-Boke, Prvoborca i PKB-a. Sa njima je dogovoreno da naprave prioritete kako bi im se adekvatno i pomoglo, rekao je predsjednik opštinskog Sindikalnog povjereništva Vukašin Ćirović. “Trenutno imamo dvije privatizacije. U Institutu treba da se odrade određene izmjene i dopune kolektivnog Ugovora, koje su počete prije raspisivanja tendera. Zatim Brodogradilište, uglavnom se poštuje kolektivni ugovor i socijalni program, firma koja kupi Brodogradilište u trajanju od tri godine moraće da poštuje socijalni program. Što se tiče Vektra Boke i PKB-a, razgovarali smo da se iznađe stručna mogućnost, da se pruži podrška i kroz medije, zatim preispitivanje ugovora sa Vektra Bokom. Ja sam ga pročitao i prilično je loše koncipiran”, kazao je Ćirović. S.M.
PODGORICA - Dom zdravlja Podgorica, u cilju obezbjeđivanja efikasnije i dostupnije zdravstvene zaštite građanima Glavnog grada, organizovaće od petka, 7. februara 2014. godine rad Centra za rendgen i ultrazvučnu dijagnostiku tako da se snimanja zakazuju u roku od najviše mjesec dana. Stoga se pozivaju svi pacijenti kojima je već zakazano ultrazvučno snimanje abdomena i štitaste žlijezde za mart i april, da se od petka (7.02.2014.godine), sa uputom na kojem je naznačen datum snimanja, jave u Centar za RTG i UZ dijagnostiku, kako bi im se pregled zakazao najkasnije do kraja februara.
Novi PzP u Bijelom Polju BIJELO POLJE - Na održanoj izbornoj skupštini bjelopoljskog PZP izabran je odbor od 33 člana na čelu sa Radomirom Jokićem, potrpedsjednici su Rifat Vesković i Danijel Adžić, dok je za sekretarku imenovana Snežana Kojović. Jokić, koji je do imenovanja za predsjednika obavljao funkciju koordinatora, poručio je da će i ubuduće raditi na jačanju stranačke infrastrukture, najavivši otvorenost prema civilnom sektoru i medijima. “Kao i do sada i ubuduće ćemo biti na raspolaganju građanima svih konfesija u rješavanju njihovih životnih problema”, poručio je Jokić. Na predstojećim lokalnim izborima u Bijelom Polju Jokić je najavio nastup u okviru DF. B.Č.
Rasprodati skoro svi stanovi u Kseniji TIVAT - Klijenti Porto Montenegra koji u marinu dovode svoja plovila, postaju i stanovnici Tivta i Crne Gore, a potvrda toga je gradnja skupih rezidencijalnih vila u samom kompleksu. Do sada je izgrađeno pet objekata sa ukupno 125 stanova, “Teuta”, “Zeta”, “Ozana”, “Milena” i “Tara”. Najveći stambeno-poslovni objekat “Ksenija”, čija je izgradnja u toku, imaće 48 apartmana koji su skoro rasprodati, a vlasnici budućih stanova u objektu, koji će biti završen do ljeta naredne godine, biće uglavnom iz Kine, Singapura i Tajvana, saopštili su iz kompanije Adriatic Marinas. Prema njihovim navodima, čak 25 odsto stanova u tom budućem
rezidencijalnom objektu rezervisali Kinezi. Cijene stanova se, zavisno od površine i sadržaja, kreću od 220.000 eura. Zgrada će spajati gradsku luku Pine sa Portom, a dizajnirao je londonski studio “Reardon Smith Architects”, u saradnji sa firmom MHZ iz Pariza. Iz kompanije su najavili da će se projekat Porto Montenegro ove godine predstaviti na dva velika sajma jahtinga na Srednjem i Dalekom istoku, u martu u kineskom gradu Hainan, a početkom aprila na jednoj od najprestižnijih svjetskih sajamskih manifestacija u luksuznom jahtingu “Singapore Yacht Show-u” u Singapuru. Z.K.
MORSKO DOBRO
Najviše novca za gradsku rivu TIVAT - Najviše sredstava ove godine JP “Morsko Dobro” će, prema usvojenom planu za Tivat, izdvojiti za rekonstrukciju i uređenje gradske rive Pine. Ukupna ulaganja za ovu godinu iznose 222 hiljade eura. Osim Pina 12 hiljada eura predviđeno je za nastavak uređenja infrastrukture na Solilima, dok će se 10 hiljada eura uložiti u monitoring stanja prirode i biodiverziteta na zaštićenom području prirode Solila. Ove godine je predviđeno i finansiranje izrade nautičkih planova za pristaništa Donja Lastva i kod zgrade PBD “Delfin” na Seljanovu. Taj posao koštaće 15 hiljada eura, a u
skladu sa ugovorenim poslovima od prošle godine, koji će se realizovati tokom 2014., na području Tivta uložiće se još 213.800 eura, a odnosi se na realizaciju usvojenih Državnih studija lokacije za obalnu zonu, monitoring sanitarnog kvaliteta morske vode, izgradnju info-punkta na Solilima. Pored toga predviđena je i revizija projekta uređenja obale na Opatovu, kao i izrada nautičkih planova za pristaništa mulo Bazdanj i Novo mulo na Obali Đuraševića, Bjelila i mulo Veselina u Lepetanima. “Morsko dobro” je planiralo da ove godine u Tivtu otvori svoju kancelariju. Z.K.
14 CRNA GORA
PETAK, 7. 2.2014.
MEMORANDUM
Olakšice za penzionere u zdravstvenom sistemu BIJELO POLJE - U Domu zdravlja Bijelo Polje juče je potpisan Memorandum o saradnji te zdravstvene ustanove, lokalnog Udruženja penzionera i fonda PIO između Doma zdravlja Bijelo Polje, lokalnog Udruženja penzionera i Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Crne Gore, u prisustvu predsjednika Opštine Aleksandra Žurića i predsjednika Saveza penzionera Crne Gore Branka Vešovića. Sporazum su potpisali direktor Doma zdravlja prim.dr Rasim Agić, direktor Fonda PIO Dušan Perović i predsjednik Udruženja penzionera Bijelog Polja Kamber Smailović, konstatujući da će se ovim dokumentom unaprijediti zdravstvena zaštita oko 7.000 lokalnih penzionera.
“Potpisivanje ovog sporazuma je nastavak aktivnosti ka uvođenju novog kvaliteta zdravstvene zaštite svih penzionera u Crnoj Gori, a kojim je definisano da se podigne nivo edukativne svijesti penzionera, preventivnog djelovanja s pozicije zdravstvene zaštite domova zdravlja i bolnica kroz edukativna predavanja stručnjaka iz raznih oblasti. Predviđene su i aktivnosti u dijelu preventivnih pregleda, kada je u pitanju određena vrsta oboljenja karakteristična životnoj dobi penzionera kao i novi paketi pružanja zdravstvene zaštite kada su penzioneri u pitanju”, kazao je Perović. Agić je istakao da će Memorandum o saradnji tretirati sve segmente saradnje zdravstvene službe i penzionera. B.Č.
Unapređenje usluga BERANE - U beranskom Domu zdravlja juče je potpisan sporazum o saradnji između Fonda PIO Crne Gore, Prvog Udruženja penzionera Berana i JZU Doma zdravlja Berana. Ovim memorandumom, kako je rekla direktorica JZU Dom zdravlja Berane Zuhra Hadrović, unaprijediće se preventivni programi i rano otkrivanje bolesti, naročito oboljenja kardiovaskularnog sistema, dijabetesa i malignih tumora. Ona je
naglasila da se nada da će penzioneri pomoći da se ovaj projekat unaprijedi kroz svakodnevan kontakt sa zaposlenima ove ustanove. Dušan Perović, direktor Fonda PIO Crne Gore, istakao je da mu je drago što se ovaj projekat uvodi i u Beranama, nakon Podgorice i Danilovgrada. On je naglasio da će se ovim memorandumom unaprijediti zdravstvene usluge za najstariju populaciju. M.T.
OHRABRUJUĆI PODACI
Sve više ptica zimuje na jezeru Tokom redovnog zimskog brojanja ptica u januaru 2014. u Nacionalnom parku Skadarsko jezero ornitolozi su utvrdili da na tom području boravi preko 88.000 ptica, što ukazuje na stabilnost ptičije populacije. Važno je istaći da u odnosu na 2009. godinu, kada je zabilježen drastičan pad vodenih vrsta koje su zimovale na Skadarskom jezeru, posljednje tri godine pokazuju
uzlazni trend. Najveći broj ptica koje su prisutne na Skadarskom jezeru činile su vrste: baljoška (67.963), vranac (9.126), mali kormoran (2.691), glavoč (2.275), obični galeb (1.908), ćubasti gnjurac (1.749). Posljednje brojanje ptica pokazalo je da populacija baljoški ima sličnu brojnost kao i prošle godine, dok je zabilježen rekordan broj pelikana.
Utvrđeno je i da na jezeru u zimskom periodu boravi oko 20 parova pelikana koji u vrijeme utvrđivanja broja zimujućih vrsta počinju gniježđenje. Brojanje je vršeno na cijeloj površini akvatorija Skadarskog jezera. Ekipu koja je ove godine radila na projektu činili su ornitolozi iz dvije institucije: Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, Ondrej Vizi i Andrej Vizi, a iz NPCG Nela Vešović-Dubak.
CRNA GORA 15
PETAK, 7. 2.2014. NAMET
Hotelijeri obaraju ekološku taksu
Nina Lajović
U
vođenje ekološke takse, kao jedan od načina da se plati dio rate kredita za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda WTE, nije ni pravedno ni zakonito, ocjenjuju turistički privrednici Budve. Kako poručuju iz Crnogorskog turističkog udruženja, ekološku taksu ne žele ni pod razno da plate i u tome će istrajati i boriti se svim legalnim sredstvima.
BUDVA – Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Bečićima jedan je od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji se trenutno izvode na Crnogorskom primorju, a vrijedan više od 58,5 miliona eura, uz predviđen rok izvođenja radova pet godina. Rok otplate kredita koji je Opština uzela u tom iznosu je 20 godina sa grejs periodom od tri i po godine. Prva rata od šest i po miliona eura, treba da se plati ove godine. Po predlogu Komisije koju je oformila Opština Budva da predloži način otplate duga po ugovoru za projektovanje, izgradnju, finansiranje i upravljanje zbrinjavanjem otpadnih voda WTA, turisti koji budu ovog ljeta boravili u Budvi, pored boravišne plaćaće i taksu za zaštitu životne sredine na dnevnom nivou. Ekološka taksa biće uvedena ukoliko država da zeleno svijetlo za taj predlog. Po predlogu komisije, dio kredita otplaćivaće građani kroz račune za vodu, a Opština kroz komunalije. Tri miliona eura kredita treba da vrati gradski Vodovod, a način za to je poskupljenje cijena kanalizacionih usluga. Već od marta usluge ovog preduzeća biće duplo skuplje. Ostatak, odnosno tri i po miliona eura, Opština namjerava da obezbijedi tako što će uvesti “eko” taksu, te dio od naplate komunalija. Hotelskoj privredi i izdavaocima privatnog smještaja ponuđeno je da ove sezone plate
za pola manji iznos eko takse od predviđenog. Turistima koji budu boravili u privatnom smještaju eko taksa na dnevnom nivou biće 50 centi, a onima u hotelima, u zavisnosti od kategorije dva odnosno dva i po eura.
Predsjednik CTU Žarko Radulović kaže da treba sjesti, dobro razmisliti i uključiti u ovu priču ljude od struke. “Mi nijesmo protiv toga da platimo povećanu cijenu kanalizacionih usluga. I to smo spremni da istrpimo, iako je riječ o velikim iznosima. Ali ekološku taksu ne. Već smo konsultovali naše advokate. I ukoliko Opština donese takvu odluku, mi ćemo je oboriti. Najlakše i najsigurnije je da se novac naplati od hotelijera”, kaže Radulović. Komentarišući najavljene cijene za ekotaksu za hotele i privatni smještaj, on pita zbog če-
ga je cijena za gosta u privatnom smještaju 40 centi, a za hotele sa pet zvjezdica dva i po eura. Vodovod je dao predlog novog cjenovnika, po kojem cijena kubika potrošene vode, u koje su uračunate i kanalizacione usluge, za građane u zimskom periodu iznosi 1,28 eura, a ljeti 1,93. U istom periodu cijene za privredu iznosiće 2,46 odnosno 3,85 eura. Radulović dodaje da će, ukoliko se uvede ekološka taksa, troškovi hotelske grupe “Budvanska rivijera” i “Montenegro stars hotels group”, kao najvećih turističkih preduzeća, biti udvostručeni i iznosiće milion i po eura. N.L.
Visoke cijene kanalizacioih usluga može, ali ne i ekološke takse
Darinka Dragomirova Jovanović rođena Mašković, 5. februara 2014. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 7. februara u 15 časova na groblju Čepurci u Podgorici.
Mirko Andrijin Marković 5. februara 2014. Sahrana će se obaviti 7. februara u 15 časova na Novom groblju.
Miladin Gligorev Bojat 5. februara 2014. u 89. godini. Sahrana će se obaviti 7. februara u 15 časova na groblju Čepurci.
Radomir Momčila Zejak 5. februara 2014. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 7. februara u 14 časova na gradskom groblju iza manastira u Nikšiću.
Miroslav Miško Milosava Obradović 5. februara 2014. Sahrana će se obaviti 7. februara u 15 časova na groblju Zagorič.
Nikola Niko Pauna Mijović 5. februara 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 6. februara u 15 časova na mjesnom groblju u selu Liješta – Kuči.
Milovan Mujo Ilijin Milić 5. februara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 6. februara u 15 časova u Orahovu - Kuči.
Periša Milutinov Drašković 5. februara 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 6. februara u 15 časova na Novom groblju na Cetinju. Kuća žalosti Cetinje, Donji kraj 28.
ZAOSTALE ISPLATE
Radnici dobili na sudu, sad se čekaju pare HERCEG NOVI - Višegodišnja borba 80 bivših radnika “Novog prvoborca” nakon jučerašnjeg sudskog ročišta pred Osnovnim sudom dobija srećan epilog. Naime, 2009. godine radnici su nezakonito dobili otkaz kao tehnološki višak. Rukovodstvo firme odbilo je da prizna kolektivni ugovor koji je ovjeren i na sudu. Sudskom presudom vraćeni su na posao, ali im za period od tri godine nisu isplaćene ni plate ni prekovremeni rad. Poslije jučerašnjeg ročišta pred Osnovnim sudom u Herceg Novom nadaju se da će dobiti svoj teško zarađeni novac. Bivši predsjednik sindikata “Novog prvoborca” Zahid Hodžić kazao je da se nazire kraj mukotrpnoj borbi radnika Prvoborca. “Napokon ćemo dobiti naše plate i zarade i prekovremene sate. Nadamo se da će to biti ubrzo, kako smo danas obaviješteni od Suda, da će to biti ubrzo dato rješenje”, kazao je Hodžić. Bivši radnik Prvoborca Ra-
PREMINULI
donja Laban kazao je da je sva pokretna imovina skoro rasprodata. “Kompletno je sve rasprodato. Znamo da su neke stvari prodavali da se nikakav račun nigdje nije izdavao, nego se prodavalo samo ispod ruke.” Radnici koji su ostali bez posla teško su prehranjivali višečlane porodice proteklih šest godina koliko čekaju na zarađeni novac. Puniša Koprivica kazao je da je borba bila teška, radilo se ponešto, prehranjivala se porodica. Sud je donio odluku da bi po pravosnažnosti rješenja potraživanja radnika mogla biti naplaćena prodajom parcela firme u Dobroti, Nikšiću i Podgorici. Ukoliko do toga dođe, to će značiti i bankrot firme “Novi prvoborac”. Podsjećamo, Radnici od AD Prvoborac potražuju oko 960.000 eura za plate i prekovremeni rad. Sa neplaćenim porezima, doprinosima i kamatama, ukupan dug iznosi preko dva miliona. S.M.
Prvoborci: bivši radnici “Novog prvoborca”
Milica Mašova Vojvodić 5. februara 2014. u 94. godini. Sahrana je obavljena 6. februara u 15 časova u selu Radomir - Ljubotinj.
Radisav Ratko Svetislava Radulović 5. februara 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena 6. februara u 14 časova na mjesnom groblju u Podbišću.
Velimir Veljko Rakov Kaluđerović 5. februara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 6. februara u 14.30 na Čepurcima.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
16 SVIJET
PETAK, 7. 2. 2014.
BOSANSKI USTANAK
Tuzla - epicentar buđenja opustošene zemlje
s
ARAJEVO - Tuzla je juče bila poprište žestokih obračuna nezadovoljnih građana i policije, a u sukobima je povrijeđeno više od 30 policajaca, od kojih se jedan nalazi u životnoj opasnosti. Situacija u nekadašnjem industrijskom centru BiH, koji to više nije, nije se smirivala tokom dana, a protesti podrške građanima Tuzle, praćeni manjim neredima, organizovani su i u ostalim gradovima Federacije.
Protesti koji su u Tuzli počeli u srijedu ujutro, kada su predstavnici sindikalnih organizacija nekadašnjih privrednih giganata “Polihema”, “Konjuha”, “Dite” i “Polihema”, zatim članovi Fejsbuk grupe “50.000 ljudi na ulice za bolje sutra”, predstavnici Udruženja nezaposlenih, kao i brojni penzioneri, omladina i ostali građani “udarili” na zgradu Vlade Tuzlanskog kantona, juče su nastavljeni, i to u još jačem intenzitetu nego što je to bio slučaj prvog dana.
● Cjelodnevni ulični rat Ispred zgrade Vlade Tuzlanskog kantona (TK) juče se oko podneva okupilo nekoliko hiljada ljudi koji su prvo pred ulaz u zgradu, simbolično, stavili cvijeće i upalili svijeće za ministre. Potom su, kako su prenijeli sarajevski mediji, krenuli da petardama, bakljama, kamenjem i jajima gađaju zgradu. Masa demonstranata iz časa u čas bila je sve brojnija, neke procjene išle su i do preko šest hiljada ljudi, dok su se sa druge strane pred zgradom Vlade TK grupisale jake snage MUP-a, među kojima i članovi Jedinice za specijalne namjene. Ministri i zaposleni u Vladi pobjegli su kroz sporedni ulaz zgrade. Na Vladu TK je u periodu od sat vremena bačeno na desetine hiljada kamenica, da bi, nakon bačenog suzavca, veće policijske snage napravile veliki obruč oko zgrade Vlade TK u pokušavaju da spriječe demonstrante da uđu u zgradu. Pripadnici specijalne policije krenuli su na masu demonstranata koja je upotrebom suzavca razbijena na nekoliko
grupa. Narod je rastjeran po kvartovima, a sukobi demonstranata i policije nastavljeni su sporadično u svim ulicama u blizini zgrade Vlade. Policija je demonstrante rastjerivala i uz pomoć policijskih pasa. Do obnavljanja sukoba dolazilo je u nekoliko navrata tokom dana, a policija je upotrijebila suzavac u barem nekoliko navrata. Nakon što bi demonstranti bili rastjerani i policija naizgled zagospodarila situacijom, oni bi se opet regrupisali i vraćali blizu zgrade Vlade i takav status quo ostao je sve do noći, kada su demonstranti, kao i u srijedu, počeli da pale automobilske gume na ulicama Tuzle.
● PoliCajaC teško Povrijeđen
Iz Hitne pomoći saopšteno je da je primljen veliki broj ljudi, kako građana, tako i policajaca, koji su tražili medicinsku pomoć. “U Službu hitne medicinske pomoći su do 17.15 sati primljena 34 policajca i 11 civila, od čega su dva policajca zadobila teže povrede i upućeni su na Univerzitetski klinički centar Tuzla”, potvrdio je Feni portparol Doma zdravlja Tuzla Adis Nišić. Dodao je da se kod ostalih koji su primljeni u Službu hitne pomoći radi o lakšim povredama koje su nastale usljed bacanja suzavca ili udaraca tvrdim predmetom.
● nemiri se šire na čitavu Bosnu
Građanima Tuzle, koje muči neza-
Građani imaju pravo da izraze svoje socijalno nezadovoljstvo i antikoruptivno raspoloženje i da pritom policija ne treba da upotrebljava prekomjernu silu, poručio je juče portparol Ministarstva bezbjednosti Admir Malagić.
Ulaz u zgradu Vlade Tuzlanskog kantona, juče poslenost i teško ekonomsko stanje, podršku su dali i demonstranti iz drugih gradova, a manji protesti održani su i u Sarajevu, Bihaću, Zenici, Kaknju... U Sarajevu je takođe juče bilo nemira na ulicama. Tokom protesta ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo povrijeđena su tri policajca, saopštilo je MUP-a Kantona Sarajevo, ali nije navelo je li i koliko je povrijeđeno građana i je li bilo policijskog privođenja. Više desetina demonstranata blokiralo je u četvrtak saobraćaj na središnjem gradskom trgu u Mostaru solidarizirišući se s protestantima širom zemlje koji su se i sukobili sa snagama reda Autobusi iz drugih gradova sa građanima koji su željeli da se pridruže demonstrantima zaustavljeni su na
ulazu u grad, pa su putnici iz Zenice, Lukavca, Kalesije, Živinica i drugih mjesta krenuli pješke ka Tuzli. Prema nezvaničnim informacijama, i policiji su upućena pojačanja iz drugih gradova.
● radončić krenuo ka tuzli Demonstrantima je sinoć najavljeno da je ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić krenuo iz Sarajeva prema Tuzli, ali nije bilo poznato o čemu će demonstranti razgovarati sa Radončićem, s obzirom da se njihovi zahtjevi odnose na kantonalni nivo vlasti. Demonstranti traže ostavku premijera Tuzlanskog kantona Seada Čauševića i njegove vlade, kao i oslobađa-
nje svih pritvorenih demonstranata. Tokom protesta u srijedu uhapšeno je 27 ljudi, od čega je 22 kasnije pušteno na slobodu. Tokom jučerašnjih protesta, uhapšeno je najmanje 10 građana, a strahuje se da taj broj neće biti konačan, jer je policija i tokom noći vršila privođenja demonstranata. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, povodom aktuelne situacije u Tuzli, zakazao je za sinoć u Sarajevu hitan sastanak. Na sastanak je pozvao direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, federalnog ministra unutrašnjih poslova, direktora Federalne uprave policije i glavnog federalnog tužioca, te premijere, ministre unutrašnjih poslova, policijske komesare i glavne tužioce Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona.
SAD U vezi sa članom 7. Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list RCG", br. 18/11 od 01.04.2011.godine), ja,Uglješa Vujović, sa prebivalištem u Budvi, ulica 13 jula b.b. dajem
O B A V J E Š T E NJ E o odluci da izvršim preuzimanje akcionarskog društva za turizam,ugostiteljstvo, saobraćaj i trgovinu „Intours“ Podgorica Uglješa Vujović, sa prebivalištem u Budvi, ulica 13 jula b.b. ima u vlasništvu 87.057 običnih akcija sa pravom glasa akcionarskog društva za turizam,ugostiteljstvo,saobraćaj i trgovinu „Intours“ Podgorica (u daljem tekstu: Emitent) na dan 05.02.2014. godine, što čini ukupno 94,89639% od ukupnog broja akcija Emitenta sa pravom glasa. Pošto imam namjeru da steknem dodatni broj akcija sa pravom glasa preko procenta koji posjedujem, želim da pristupim preuzimanju emitenta,tako što ću sprovesti postupak preuzimanja u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava ("Službeni list RCG", br. 18/11). O ovoj odluci obavijestio sam emitenta i Komisiju za hartije od vrijednosti. Isto ću objaviti u dva štampana medija u roku od četiri dana od dana njenog donošenja. Najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ovog obavještenja podnijeću Komisiji za hartije od vrijednosti Zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimenje Društva. Podgorica, 06.02.2014.
STICALAC Uglješa Vujović
rama nakon izbora stiže u Beograd
Gotovina i Orić skinuti sa ª crne listeº
TIRANA - Albanski premijer Edi Rama najvjerovatnije će posjetiti Srbiju pošto bude oformljena nova srpska vlada, rekao je šef albanske diplomatije Ditmir Bušati. “Planirali smo regionalne posjete premijera i ministra spoljnih poslova i Srbija je dio te ture. Došlo je, međutim, do nove situacije u Srbiji, slijede prijevremeni izbori i izgleda da bi do posjete Edija Rame moglo doći poslije izbora i kada Srbija oformi novu vladu”, rekao je za agenciju Beta Bušati. Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 16. marta. Na pitanje novinara zašto više decenija u Srbiju nije došao nijedan visoki albanski političar, Bušati je rekao da se može postaviti isto pitanje i kada se radi o nekom visokom srpskom zvaničniku (zašto toliko dugo nije došao u Albaniju).
VAŠINGTON - Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva finansija u dogovoru sa Stejt departmentom odlučila je da ukloni hrvatskog generala Anta Gotovinu sa popisa osoba kojima je zabranjeno raspolaganje bilo kakvom imovinom na teritoriji SAD, saopšteno je u srijedu. Osim Gotovine, tom odlukom sa popisa je skinut i Naser Orić, zapovjednik odbrane Srebrenice, kao i Mirko Šarović, donedavni ministar spoljne trgovine i
ekonomskih odnosa BiH i visoki zvaničnik SDS-a. Po ovoj odluci, generalu Gotovini i ostalima se takođe ukida zabrana putovanja u SAD. Gotovina se na “crnoj listi” našao nakon što ga je Haški sud optužio za ratne zločine počinjene nakon “Oluje”. Pošto nakon oslobađajuće presude 16. novembra 2012. više nije bilo razloga da bude na toj “crnoj listi”, Gotovina je u januaru ove godine pred američkim saveznim sudom podnio tužbu protiv OFAC.
SVIJET 17
PETAK, 7. 2. 2014. ukrajina
SAD opoziciji daju 20 miliona dolara sedmično Kremlj je juče zatražio od Amerike da više “ne ucjenjuje” Ukrajinu i ne finansira “pobunjenike” MOSKVA - Nakon šefice diplomatije EU Ketrin Ešton, u Ukrajinu je juče doputovala i pomoćnica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland radi razgovora s vođama opozicije i predstavnicima vlasti. Ta posjeta se smatra bitnom jer danas predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič treba da se u Sočiju sastane s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. “Zapad treba da prestane sa ucjenom i zastrašivanjem”, ocijenio je Putinov savjetnik Sergej Glazijev u intervjuu ukrajinskom listu Komersant Ukrajina, navodeći kao primjer posjetu Viktorije Nuland u decembru Kijevu, gdje je razgovarala sa ukrajinskim vlastima. “Koliko mi znamo, ona je prijetila oligarhiji da će njene predstavnike staviti na američku crnu listu ako predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič ne preda vlast opoziciji. To nema nikakve veze s međunarodnim pravom”, rekao je
Glazijev. Prema njegovima riječima, izgleda da SAD žele vojni puč u toj državi. “Amerikanci troše do 20 miliona dolara sedmično za finansiranje opozicije i pobunjenika, uključujući i njihovo naoružavanje”. Glazijev je osudio “pokušaj državnog udara u Ukrajini i ocijenio da “vlasti treba silom da izbjegnu haos”. Putinov savjetnik je podsjetio da je Rusija, isto kao i SAD, “garant” suvereniteta Ukrajine, nakon što je ta zemlja 1994. godine odustala od svog nuklearnog naoružanja. “Ono što sada jednostrano rade Amerikanci predstavlja grubo kršenje tog dogovora”, zaključio je Glazijev. Antivladine demonstracije u Ukrajini počele su u novembru prošle godine kao reakcija na odustajanje vlasti od evropskih integracija zarad približavanja Rusiji.
Nije Mekdonalds, ali može da prođe: Demonstranti djele sendviče kod barikada u Kijevu
osLaDiLa iM se sLaVa
cenzura u turskoj
Erdogan internet stavlja u džep ANKARA, BRISEL - Turski parlament odobrio je promjenu zakona koji reguliše upotrebu interneta i vlasti će sada moći da blokiraju pristup “stranicama koje narušavaju privatnost”. Poslanici parlamenta, gdje Partija pravde i razvoja premijera Tajipa Erdogana ima većinu, glasala je kasno u srijedu veče za amandmane koji omogućavaju Upravi za telekomunikacije da blokira pristup takvim stranicama u roku od četiri sata bez sud-
skog naloga. Krtičari ističu da se ovim izmjenama zakona ograničava pravo na govor, prenijela je agencija Rojters. Ovi amandmani su dio paketa zakona koji moraju biti usvojeni u cjelini. Nakon toga, mora da ih odobri i predsjednik Turske Abdulah Gul. Novi turski zakon o internetu predstavlja razlog za “ozbiljnu zabrinutost” kada je riječ o državnoj kontroli i pristupu javnosti informacijama, saopštila je juče Evropska komisija.
Džon Keri: Asad još nije pobijedio VAŠINGTON - Američki državni sekretar Džon Keri priznao je da sirijski predsjednik Bašar al Asad napreduje na bojnom polju, ali je negirao da američka politika u Siriji doživljava neuspjeh. “Fer je reći da je Asad malo popravio poziciju. Ali on još ne pobjeđuje”, izjavio je američki državni sekretar u intervjuu za SiEn-En. Međutim on je kategorički negirao da je američka politika u Siriji doživjela neuspjeh, uprkos sve većem broju poginulih u trogodišnjem sukobu. Stejt department je početkom sedmice demantovao izvještaje da je Keri na privatnom sastanku američkim kongresmenima rekao da je vrijeme za promjenu strategije u Siriji, gdje je oko 136.000 ljudi poginulo, a milioni su napustili domove.
“Biskup” pokosio narko dilere
PARIZ - Motocikl “Harli Dejvison” pape Franja prodat je juče na aukciji u Parizu za 241.500 eura, što je 16 puta veća vrijednost od najviše početne cijene. “Riječ je o rekordnoj cijeni za motocikl te vrste u 21. vijeku”, navela je aukcijska kuća “Bonams”. Motor “Dina Super Glajd” od 1.585 kubika otišao je u ruke nepoznatog kupca iz Evrope, a početna cijena bila je od 12.000 do 15.000 eura. Papi je to bio poklon od čuvenog američkog proizvođača motocikala u ime 110. godišnjice postojanja tog brenda. Novac će biti doniran katoličkoj humanitarnoj organizaciji “Karitas” u Rimu, a biće usmjeren za renoviranje hostela i narodne kuhinje na stanici podzemne željeznice Termini u Rimu, kojima rukovodi ta organizacija.
RIM - Italijanska policija razbila je veliku mrežu narko dilera na sjeveru zemlje i uhapsila 31 osobu, saopštili su juče zvaničnici. U operaciji nazvanoj “Biskup” rasturena je mreža sastavljena pretežno od albanskih, tuniških i marokanskih državljana, prenijela je Ansa. Policija je zaplijenila i veću količinu heroina. Hapšenja su izvršena u Modeni, Milanu, Bolonji, Mantovi i Novari. Ova narko grupa rasturala je drogu prvenstveno u regionu Emilija Romanja, ali i po čitavoj sjevernoj Italiji, navela je italijanska agencija.
Marija i Nadežda izdale Pusi Rajot
MOSKVA - Priča o bendu Pusi Rajot, koji je tokom posljednjih nekoliko godina postao simbol istrajnosti u borbi protiv sistema, izgleda da se bliži svom neslavnom kraju. Naime, šest članica ruske pank grupe Pusi Rajot optužile su svoje dvije drugarice da napuštaju “feminističku i antikapitalističku” ideologiju grupe. “Izgubile smo dvije prijateljice, dvije drugarice u ideološkoj borbi”, napisalo je šest anonimnih članica Pusi Rajota na svom blogu, poslije njihovog nastupa na koncertu u Njujorku u srijedu veče, gdje ih je predstavila Madona. Članice benda misle na Nadeždu Tolokonjikovu i Mariju Aljohinu, koje su krajem decembra oslobođene iz zatvora, gdje su provele skoro dvije godine zbog toga što su otpjevale “pank molitvu” protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina u Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi. U pismu šest članica koje se potpisuju pseudonimom “Kot” (Mačka) navode da se raduju što su njihove drugarice Marija i Nadežda oslobođene, ali osuđuju njihovo nastupanje na koncertima i događajima vezanim za ime grupe, a koji su u suprotnosti sa njihovim
vrijednostima. “Mi pripadamo lijevoj antikapitalističkoj ideologiji i nikada nećemo prihvatiti novac za gledanje naših performansa. Svi naši klipovi su besplatno objavljeni preko interneta i gledaoci su uvijek slučajni ljudi. I iznad svega nikad nećemo prodavati karte za naše predstave”, navele su one. Marija Aljohina i Nadežda Tolokonjikova krenule su poslije oslobađanja na međunarodnu turneju tokom koje su imale brojne intervjue, nastupe na televiziji. U srijedu veče su učestvovale na koncertu u Njujorku koji je organizovao Amnesti internešenal, na kome je nastupalo više poznatih izvođača, a njih dvije predstavila je pjevačica Madona. U pismu na blogu šest članice Pusi Rajota su navele i da su Marija i Nadežda i same rekle da više ne govore u ime Pusi Rajota. “Zapamtite ovo, to više nije Pusi Rajot”, napisale su one. Marija i Nadežda su u januaru već najavile da će nastaviti svoju borbu za ljudska prava u svoje lično ime a ne u ime grupe, podsjetila je agencija Frans pres.
18 KULTURA
PETAK, 7. 2.2014.
GOSTOVANJA
Ekranizacija Gejmenovog djela
Tivatske predstave u Beogradu Centar za kulturu Tivat, sa predstavom “Filomena Marturano” u režiji Jagoša Markovića, gostuje u Jugoslovenskom dramskom pozorištu 21. februara, a dan kasnije u Teatru “Bojan Stupica” biće izveden komad “Bokeški D-mol” u režiji Milana Karadžića. Komična melodrama Eduarda de Filipa “Filomena Marturano” premijerno je izvedena 25. juna 2013, a komad govori o braku, ljubavi i strasti, dok se glavni likovi kreću između humora, satire, cinizma i duboke, istinske drame. Glumačku ekipu predvode Anita Mančić i Branimir Popović u glavnim ulogama, a tu su i bardovi jugoslovenskog glumišta Jelisaveta Seka Sablić i
Vlastimir Đuza Stojiljković. Komad Stevana Koprivice “Bokeški D-mol” jedna je od najgledanijih predstava crnogorske pozorišne produkcije, a od premijere aprila 2000. godine izvedena je 107 puta. Predstava “Bokeški D-mol” osvojila je četiri Sterijine nagrade i više drugih festivalskih i pojedinačnih priznanja. J.B.
LISTA NME
Pjesma Nirvane najbolja Pjesmu “Smells Like Teen Spirit” grupe Nirvana muzički magazin NME proglasio je za najbolju pjesmu svih vremena. List je juče objavio listu 500 najboljih pjesama ikada i u prvih pet su se našle i “Love Will Tear Us Apart” (Joy Division), “I Feel Love” (Dona Samer), “How Soon Is Now” (The
Smiths) i na petom mjestu “Last Nite” (The Strokes). “Smels Like Teen Spirit” jedna je od posljednjih pjesama napisanih za Nirvanin album “Nevermind” kojim su se probili na tržište 1991. godine. NME ju je tada opisao kao “šok za sistem” a kao singl bila je na sedmom listu najslušanijih u Britaniji.
47. HERCEGNOVSKI LIKOVNI SALON
Laureati Đorđević, Brezlan i Dujović Pravo izlaganja dobili Adin Rastoder i Tijana Gordić Tri ravnopravne novčane nagrade 47. Hercegnovskog zimskog salona pripale su Nemanji Matu Đorđeviću za rad “Kafka”, Aleksanderu Brezlanu za rad “Metamorfozis in pasaž-art buks” i Tijani DujovićLiščević za rad “I bi svjetlost”. Pravo izlaganja dobili su Adin Rastoder i Tijana Gordić za zajednički rad “Čuvari prirodne ravnoteže”. Tako je odličio žiri 47. Hercegnovskog zimskog salona na čijem je čelu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, a članovi Vladana Kosić i Marko Musović. Na ovogodišnjem Salonu koji je sinoć svečano otvoren predstavlje-
ni su i Ervin Babić, Tanja Balać, Isidora Bigović-Stamatović, Zoran Bulatović, Natalija Đuranović, Vahida Hasanagić-Nimanbegu, Ivanka Haverić, Nikola-Nikša Kosić, Irvin Masličić, Jovan Milošević, Danijela Mršulja-Vasić, Sreten Nikčević, Ratko Odalović, Silvester Plotajs Sicoe, Anja Radulović, Anita Šimić, Ivana Tiodorović i Ratko Vučinić. Selekciju radova autora iz Crne Gore napravio je istoričar umjetnosti Bogdan Musović, a izbor umjetnike iz regiona Vojislav - Vojo Kilibarda, Zoran Živković, i Vitka Vujnović, S.M.
Producentska kuća “FremantleMedia” obezbijedila je prava na ekranizaciju čovenog romana Nila Gejmena “Američki bogovi”. Riječ je o urbanoj fantastici koja bi trebalo da publici sada bude predstavljena kao TV serija. Knjiga “Američki bogovi” iz 2002. godine govori o avanturama bivšeg zatvorenika, koji se nakon smrti svoje supruge zatiče usred okršaja drevnih i modernih bogova.
Nova knjiga Saramaga Nova knjigu dobitnika Nobelove nagrade, Žozea Saramaga, “Priče s ovog i s onog svijeta” objavljena je u izdanju “Lagune”. Ispitujući vlastite izražajne mogućnosti, Saramago se najprije okušao u kratkim formama. Sabrane u dvije zbirke parabola “Priče s ovog i s onog svijeta” i “Putnikov prtljag”, jednu zbirku pripovjedaka “Tobožnji predmet” i novelu “Priča o nepoznatom ostrvu”, njegove pripovjesti svjedoče o sporim ali sigurnim koracima kojima se pisac približavao svojoj pravoj vokaciji – romanu.
KULTURA 19
PETAK, 7. 2.2014. TEATAR
ª Slasti slaveº u doba laži, kiča i prevara Bogata sezona pred nama: direktorica Gradskog pozorišta Ivana Mrvaljević
Jelena Boljević
I
stinita priča o Florens Foster – Dženkins, duhovita i dirljiva muzička komedija, koja je prvi put igrana 2005. godine na Vest endu biće izvedena premijerno pod naslovom “Slasti slave” na Večernjoj sceni Gradskog pozorišta u prvoj nedjelji marta. Komad režira poznati beogradski reditelj Stefan Sablić koji će ujedno komponovati i muziku za predstavu, a naslovnu ulogu tumači Dubravka Drakić, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Predstava Pitera Kiltera “Slavno” nominovana je za prestižnu nagradu Lorens Olivije za najbolju novu komediju i igrana je na više desetina jezika, širom Evrope i Amerike. Reditelj predstave Stefan Sablić, koji prvi put radi u Crnoj Gori, kazao je da je veliki broj komada koje bi poželio da režira, ali da mu se ovog puta desilo nešto drugačije - da mu se veoma dopada ponuđeni tekst. Kako ističe, riječ je “dokumentarističkoj priči koja iza sebe krije istinu, originalnost i osobnost”. “Interesantan je postupak na koji Florens Foster, kasnije Dženkins, stiže u cenatar pažnje. Za nju su ključne riječi mito i korupcija, jer ima talenat da svojom ljubaznošću, poklonima, novcem kupuje pažnju. Ovakav princip nam je blizak, pa je angažovanost ove priče u pitanjima laži i prevare. Danas je dovoljno samo malo truda da se ljudi ubijede da je nešto crno, u stvari – bijelo, prvenstveno kroz medije koji zauzimaju veliko mjesto u našim životima. Tako i Dženkins postaje centralni događaj jedne provincijalne sredine, koja liči na našu. To je trijumf laži, kiča, prevare”, kazao je Sablić. Ipak, Sablić kaže da je razmišljajući o ovom komadu, vidio da postoji i optimistična strana. “Njen oblik prevare postaje dobra zabava u kojoj ljudi počinju da uživaju. I veliki poznavaoci umjetnosti dolazili da uživaju u njenoj ludosti i šou koji priređuje”. Direktorka Gradskog pozorišta Ivana Mrvaljević kazala je da su autorskom timu predstave korepetitor Mira Živković, scenograf Smiljka Šeparović i kostimograf
Aleksandar Nošpal iz Skoplja, koji takođe prvi put radi za naše pozorište. Za proteklih 20 godina uradio je više od 30 kostimografija za teatre i osmislio stajling za mnoge glumce i pjevače. Učio je dizajn u Parizu, a magistrirao multimedije u Londonu. Sada je predavač na Univerzitetu Donja Gorica. Nošpal je izrazio veliko zadovoljstvo što radi u Podgorici i sa jednim rediteljem iz Beograda. “Istina je, radio sam sa puno zvijezda u karijeri, pa ćemo, možda, neke od njih “ubaciti” u lik koji igra Dubravka Drakić. Tekst je inspirativan, pa se nadam da ću ponoviti svoj uspjeh u riječkom HNK sa baletom “Krcko Oraščić”. Mislim da će predstava dugo igrati, jer će biti pravi brodvejski šou”, kazao je on. Dubravka Drakić, koja tumači naslovnu ulogu, podsjetila je da je ovo druga premijera Gradskog pozorišta u sezoni, i nejavila posve drugačiju priču od onih koje se može vidjeti na našim scenama. “Za mene je ovo veliki izazov, jer već godinu i po nisam imala premijeru. Jedva čekam intenzivne probe, i glumačke i muzičke, i vjerujem da ćemo uspjeti. Neizmjerno se radujem i saradnji sa kolegama, jer sa nekima od njih nisam već dugo radila”, istakla je Drakić. I glumica Vesna Vujošević istakla je da je riječ o jako duhovitom tekstu kakvog nije bilo u Crnoj Gori do sada. Ivana Mrvaljević je na kraju dodala i to da će komedija ujedno biti lijepa prilika da se okupi dio prve generacije glumaca sa cetinjskog FDU. U “Slastima slave” igraju i Mladen Nelević i Smiljana Martinović.
PODRŠKA MK
Za 139 projekta 670.720 eura Ministarstvo kulture sufinansiraće u 2014. godini ukupno 139 projekata i programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, sa ukupno 670.720 eura. Podršku će dobiti 11 projekata iz oblasti likovne umjetnosti (ukupno 16.900 eura) i 10 muzičkih projekata (ukupno 23.550 eura). Iznos od 49.520 eura namijenjen je za 35 projekata iz oblasti književnosti i književnog prevođenja, od čega je 20.000 dobio cetinjski OKF. Časopis ARS dobio je podršku u iznosu 25.000 eura, predstava “Sve su to hormoni” 8.000, dok je za komad “Servantes i Dulcinea” izdvojeno 4.000. Iznos od 138.000 eura raspore-
đen je na 18 manifestacija i festivala, dok je 211.000 eura podijeljen je na osam filmskih projekata među kojima su “Atomski s desna” (40.000), “Slučajevi pravde - dvostruka igra” (20.000), “Božićni ustanak” (40.000) i kratkometražni “Puna glava radosti” i “Kamp” sa po 13.000. Podršku su dobili i dokumentarac “Crna Gora u Prvom svjetskom ratu” (15. 000), dok je u kategoriji film u razvoju po 35.000 eura dodijeljeno filmovima “Hotel Boka”, i “Au revoir Montenegro”. Šest projekata crnogorskog učešća na međunarodnim manifestacijama podržano je sa 43.500 eura, a 48 projekata za razvoj kulture na sjeveru sa 151.250 eura.
Novi članovi savjeta institucija kulture
Novi članovi savjeta javnih institucija Centra savremene umjetnosti, Muzičkog centra i Crnogorskog narodnog pozorišta imenovani su na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore. Za predsjednika Savjeta Centra savremene umjetnosti imenovana je Milena Jovićević, dok su članovi Janko Ljumović, Ognjen Spahić, Sanja Jovanović i Anita Čulafić. Za predsjednika Savjeta Muzičkog centra imenovan Radovan Papović, a članovi su Vesna Ivanović. Danijel Cerović, Zoran Tivković i Dušan Rakonjac. U Savjet Crnogorskog narodnog pozorišta kao predsjednik je imenovan Stevan Koprivica, a za članove su imenovani Nataša Nelević, Željko Sošić, Natalija Vujošević i Mihailo Čaušević.
“ Đilas” na Velikoj sceni
Još tri premijere do kraja sezone Mrvaljević je najavila još tri premijere u Gradskom pozorištu do kraja ove godine. Anja Suša će režirati “Kineza” Maje Todorović, koja je pobjednik prvog Konkursa ASSITEJ za najbolji dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori.
● FOTO PRIČA
PočaSt FIlIPu Sejmuru NjujorK Njujorška pozorišna zajednica odala je počast preminulom glumcu Filipu Sejmuru Hofmanu paljenjem svijeća ispred malog teatra lavirint, a moćna skrolujuća svijetla na Brodveju takođe su se zatamnila su se na minut u znak sjećanja na Hofmana. Bdenje i molitva održani su ispred pozorišta lavirint čiji je Hofman bio član dugo. Službu pred 200 ljudi je održao jezuitski sveštenik Džim martin, takođe član teatarske trupe lavirint.
Alisa Stojanović režiraće na Večernjoj sceni “Sve su to hormoni” Mile Mašović – Nikolić. Jagoš Marković će, najavila je Mrvaljević, napraviti “pravi spektakl za djecu”, jer će režirati “Čarobnjaka iz Oza” u godini kada to djelo slavi 75 godina.
Predstava “Everyman Đilas”, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Producent predstave je Janko Ljumović, dramaturškinja Borka Pavićević, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš, kompozitor Žarko Mirković. U predstavi igraju Tihomir Stanić, Ana Vučković, Jelena Rakočević, Gorana Marković, Karmen Bardak, Gordana Mićunović, Ljubica Barać Vujović, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević, Nikola Perišić, Petar Novaković, Zoran Vujović, Miloš Pejović, Aleksandar Radulović, Jovan Dabović, Mišo Obradović, Dragica Tomas, Milorad Radović, Goran Slavić i Nada Vukčević.
20 DRUGI MEDIJI
PETAK, 7. 2. 2014.
WASHINGTON POST
Knjiga papinog pomoćnika prosvjetljenje ili izdaja? Sada kardinal, Điviš na grobu Jovana Pavla u Rimu, u tzv. “Poljskoj bašti” Varšava, Poljska – Jedno od kardinalnih pravila katoličke crkve jeste: poslušnost papi. Zato je katoličkom svijetu bilo šokantno da čuje da je najbliži povjerenik Pape Jovana Pavla II izdao posljednju volju i testament voljenog pontifa objavljujući lične bilješke koje je želio da budu spaljene. Duboke moralne dileme mučile su Stanislava Điviša – između lojalnosti i savjesti, papinih želja i obaveza istorije. Jovan Pavle je naredio da se bilješke spale nakon njegove smrti i zadužio Điviša, svog sekretara, da sprovede taj zadatak. Na iznenađenje svih, Điviš, sada kardinal, nedavno je rekao da „nije imao
Papa Jovan Pavle II i Điviš iz mlađih dana
hrabrosti“ da uništi spise i da će ih objaviti kao dragocjeni uvid u privatni život voljenog pontifa, koji će biti proglašen svecem u aprilu. Knjiga – „Prilično u božijim rukama. Lične bilješke 1962 – 2003“ – u Poljskoj je izašla u srijedu. Kritika je do sada premašila pohvale. „Ne mislim da je ispravno da pripadnik crkve ide protiv volje i autoriteta pape, bez obzira na razlog“, rekla je Evelina Gnjevnik dok ne napuštala Crkvu Spasitelja u centru Varšave. „Nisam sigurna da kardinal Điviš zna šta radi.“ Knjiga napisana na poljskom jeziku sadrži religione meditacije koje je Karol Vojtila snimio između jula 1962. godine i marta 2003. – obuhvatajući period u
kojem je od episkopa u Poljskoj postao superstar papa koji putuje svijetom. Postoje planovi da se objavi knjiga i na engleskom i drugim jezicima, ali detalji nisu fiksno definisani. Odluka da se knjiha objavi ne idu protiv papine nepogrešivosti, koja se suprotno popularnom vjerovanju odnosi jedino na pitanja crkvene doktrine. A Điviš je takođe bio slobodan da slijedi svoju savjest – jer se obaveza da se povinuje papi završava sa njegovom smrću ili penzionisanjem. Pa ipak, mnogi su šokirani da bi pomoćnik od povjerenja prkosio naređenjima svog pape, posebno u pitanju nečega što je sveto kao posljednja volja – pa je
internet preplavljen ljutitim komentarima protiv Điviša. Sama knjiga može biti teško štivo za ovične čitaoce. Proteže se na 640 stranica i u osnovi se sastoji od duboko religioznih, kompaktnih, ponekad tajanstvenih ideja ili tokova misli koji proističu iz citata iz Biblije. Sveštenici, teolozi i filozofi će biti inspirisani – laiku će sve to biti nejasno. Međutim, jedan zagonetni dio o grešnim sveštenicima, nastao u martu 1981. godine, možda dobija novi značaj pod poplavom slučajeva pedofilije protiv rimokatoličkog sveštenstva. „Društveni aspekt grijeha“, napisao je Jovan Pavle, „boli crkvu jednako koliko zajednicu. Posebno grijeh od strane sveštenika.“ Bilo je i drugih slučajeva u prošlosti kada su izvršioci prkosili instrukcijama poznatih ljudi da unište njihov rad. Sin ruskog pisca Vladimira Nabokova, Dmitri, objavio je nadovršeni rad svoga oca „Original Laure“ – za koji mu je Nabokov ostavio istrukcije da ga spali – i opravdao čin rekavši da nije želio da uđe u istoriju poznat kao „književni piroman“. Điviš je bio spreman za optužbe za izdaju. Bio je Jovan Pavlov lični sekretar i najbliži saradnik skoro punih 40 godina u Poljskoj i u Vatikanu, gdje je – kažu vatikanski stručnjaci – donosio ključne odluke u posljednjim papinim godinama. Nakon smrti Jovana Pavla 2005. u 84. godini života, postavljen je za arhiepiskopa Krakova na jugu Poljske, gdje gradi memorijalni muzej poljskome papi. Sredstva koja knjiga zaradi ići će u građenje ovog spomena. „Nisam se dvoumio“, rekao je nedavno. „Ove bilješke su toliko važne, tolikoo govore o duhovnoj strani, o osobi, o velikom papi, da bi bio zločin uništiti ih.“ On je ukazao na očaj istoričara kada su spaljena pisma Pape Pija XII. Poštovani crkveni komentator,
velečasni Adam Boniecki, napisao je u nedjeljniku „Poljski Katolik“ da je isprva bio „neprijatno iznenađen“ Đivišovom odlukom, ali da mu je nakon čitanja knjige „zahvalan što je preuzeo rizik praćenja svoje savjesti“ i što „nije bio pedantni formalista“. Neki obični vjernici takođe ga podržavaju. „Učenja i molitve našega pape nama su najdragcjeniji i treba da ih proučavamo pažljivo“, rekla je Maria Velgo. „Treba da budemo zahvalni što je kardinal Điviš ostavio ove bilješke za nas.“ Advokati u poljskoj nisu sigurni da li je Điviš prekršio zakon oglušujući se na testament koji je ekspicitno rekao: „Spalite moje lične bilješke.“ U Poljskoj je tradicija izvršioca testamenta dosta oskudna, pa pravila i nisu tako jasna. Jacek Stokolosa iz advokatske kancelarije Domanski - Zakrzevski – Palinka kaže da bez proučavanja cijelog testamenta nije siguran ni da li je Điviš uošte izvršilac po poljskom zakonu. Velečasni Jan Mačniak, koji je napisao predgovor, rekao je za Associated Press da je knjiga namijenjena čitaocima koji u svoj život žele da uvedu red, ili im treba uputstvo za sopstveni duhovni razvoj. M o ž d a n a jv i š e u ve z i o ve knjige iznenađuje ono što ona ne sadrži: osvrte na svjetske događaje i slom komunizma u rodnoj Poljskoj Jovana Pavla, u čijem je ostvarivanju Papa odigrao ključnu ulogu. Ali Jovan Pavle dao je zagonetan uvid u svoju društvenu, a vjerovatno i književnu zabrinutost pišući o „američkom ženskom piscu O’Konor“ – očigledno aludirajući na spisateljicu kratkih priča Flaneri O’Konor. „Nedostatak emotivnog pristupa ljudskom licu – naizgled zamijenjen pojmom „kvaliteta života“ – simptom je našeg vremena.“
REPORTAŽE 21
PETAK, 7. 2.2014.
Opasnost kao izazov Barski vatrogasci
Alma Ljuca
r
ad i samopregor vatrogasaca iz bara, kao uostalom i njihovih kolega iz drugih gradova, nijesu uvijek dovoljno zapaženi u zajednici kojoj doprinose. Prije neki dan naša je ekipa svjedočila neobičnoj situaciji, kada su ovi neumorni ljudi spasili kozu sa litice Volujice. I to nakon što je dva dana provela na visini od pedesetak metara.
Aca Vulevića, Sašu Lekovića i Jovicu Vujićića, baš kada su se ponadali da će biti miran dan bez intervencija, pozvao je vlasnik koze koja je provela dva dana na litici, ne uspijevajući odatle da se izbavi, da mu pomognu u njenom spašavanju. Bez razmišljanja, ovi odgovorni ljudi za nekoliko trenutaka bili na licu mjesta. Pažljivo su se domogli životinje, koja se najvjerovatnije nepažnjom okliznula i pala na dio litice odakle nije mogla da se izbavi. Brižljivo su je spustili na sigurno. “Vlasnik koze nam je kazao da je bila dva dana na litici gdje nije ni jela ni pila. Uginula bi da nijesmo došli da je spasimo”, rekli su nam ove mladi atlete. Tako rade oni koje zovemo vatrogascima i za koje najčešće mislimo - to su momci koji gase požar. A gdje je tu spašavanje ljudi od poplava, povrijeđenih u saobraćajnim udesima, izbavljanje unesrećenih pod ruševinama, snabdijevanje seoskih domaćinstava vodom... Odazivaju se svuda gdje za njima ima potrebe. Jasno je da u tim situacijama nerijetko rizikuju čak i život. “Ljudi su prepoznali da je ova služba spremna da zaštiti ne samo njihove živote već i njihovu imovinu. Desilo nam se da skidamo mačku sa bora, lopte sa drveća, da otključavamo vrata u stanu gdje je spavala nemoćna beba. I šta još ne? Ali za nas to ne predstavlja samo obavezu već i zadovoljstvo”, tvrde oni.
● Najteže je u buNaru Aco je bio akter posebno opasne situacije 8. februara 2004. godine
● FOTO PRIČA
Festival limuna
Često su požari u zatvorenom opasniji od onih na otvorenom: Vatrogasci iz Bara na zadatku
Prošlog ljeta je pozvala žena da prijavi požar u Dobrim Vodama. Nijesmo ni slutili da se radi o prevari. Kad smo stigli na tu adresu sredovječna dama nam je otvoreno rekla da joj je potrebna cistijerna vode vadeći čovjeka iz bunara u kojem je koncentracija ugljen-monoksida bila tolika da je, kako reče, samo zahvaljujući Bogu bio spašen. Tada je imao trovanje gasom i jedva preživio. U priču se uključio i Srećko Aranbašić koji je učestvovao u ovoj intervenciji. Za njega je, kako nam je kazao, to bio jedan od najtežih trenutaka za 23 godine od kako je u ovoj službi. “Pokušao sam da pomognem kolegi jer je bio u životnoj opasnosti, ali sam i sâm gubio svijest. Na svu sreću spasili su nas obojicu. Kada sam se probudio i video da smo obojica živi bio sam najsrećniji čovjek na svijetu”, ispričao nam je čovjek koji se gotovo suočio sa smrću. A bilo je sličnih situacija dosta. “Nema dana da prođe a da se ne može napisati po jedna priča”, nadovezuju se njegove kolege iz smjene: Vesko Kostić, Predrag Đokvučić, Nenad Bajić, Dejan Mijač, Dragan Radanović, Đuro Đurović, Nenad Krstić i Nebojša Tomašević. ● IMa DaNa I Za SMIjeH Ima i onih priča koje su nas slatko nasmijale, kao i onih kojih se nerado prisjećaju.
“Bilo je svega. U jednom požaru dok smo gasili vatru eksplodirao je dinamit”, prisjeća se Nenad, dok Nebojša pominje požar u fabrici Primorka u kojoj je tokom gašenja vatre odjeknula jaka eksplozija. Đuro se, pak, sjeća spasavanja unesrećenih u saobraćajnim udesima. Jedno od najtežih sjećanja seže ni godinu unazad, kada su ugašena četiri mlada života Dobrim Vodama dok su spašavali jedan drugog iz bunara nadomak plaže. Dejan bi, kaže, volio kada bi mogao to da zaboravi. Dragan okreće novi list i započinje vedriju temu. “Prošlog ljeta ih je, kako reče, pozvala žena da prijavi požar u Dobrim Vodama. Nijesmo ni slutili da se radi o prevari. Kad smo stigli na tu adresu sredovječna dama nam je otvoreno rekla da joj je potrebna cistijerna vode”, kroz smijeh priča Radanović.
● SCeNOGraFIja NaMeĆe SNaLažLjIVOSt
Teren koji pokrivaju barski vatrogasci specifičan je, pa tako ima prostora do kojih put ne dolazi, a sa druge strane, ima naselja sa zgusnutim kućama u pojedinim naseljima. “Sve to čini scenografiju koja od nas zahtijeva domišljatost i snalažljivost”, kažu ovi vedri ljudi, prisjećajući se komičnih scena kada su morali da nose naprtnjače sa vodom i po nekoliko stotina metara do mjesta gdje gori vatra. Iako svi mislimo da je sezona požara ljeti, oni tvrde da ih ima dovoljno i zimi. Skoro su imali intervenciju gdje su morali da prepješače dva i po kilometra do jednog zaseoka u crmničkom selu Gluhi Do. “Ljeti ima požara, ali su to pretežno šumski, pa i donekle lakši i
rumunija
Čokoladni papa Čokoladni papa Franjo
nica u čast limunu, svake se godine sredinom februara održava festival limuna Fete de limone. to je dan kada obala postaje žuta poput limuna. turizam se u nici razvio kada su englezi u potrazi za suncem zime provodili na obali Zaliva anđela, zbog čega je glavna ulica dobila ime Promenade des anglais. najbolji i najsočniji limuni su iz okoline mentona. Ovogodišnja tema je “20.000 milja pod morem” Žil verna, kada središte grada preplave divovske figure napravljene od narandži i limuna.
bezopasniji požari. Za razliku od ljetnjih, u zimskom periodu česte intervencije požara su u zatvorenim prostorijama koji su i te kako rizični”, tvrde vatrogasci. To nam je i potvrdio i njihov načelnik Velizar Čađenović, koji nije krio zadovoljstvo dosadašnjim učinkom i odgovornošću operativne službe koja broji 46 zaposlenih. On ne krije zadovoljstvo dobrom obučenošću kadra, kvalitetnom opremljenošću službe i dobrom strategijom, odnosno postavljanjem punktova na udaljenijim područjima, što je u prošloj godini rezultiralo manjim brojem požara širih razmjera. Bilo je takođe i mnogo manje intervencija u zatvorenim prostorima. Barski vatrogasci nijesu mogli da propuste priliku da apeluju na svijest sugrađana, čija bi veća briga i pažnja mogla uveliko da smanji rizike od požara opasnih po živote i imovinu ljudi.
Papa Franjo dobio je kip od čokolade u prirodnoj veličini. Tokom opšte audijencije održane u srijedu u Rimu, papa Franjo dobio je svoj kip od čokolade u prirodnoj veličini. To je poklon predstavnika međunarodne poslastičarske izložbe Sigep, a za njegovu je izradu korištena 1,5 tona kakaa. Sigep
koji se organizuje 35. godinu zaredom u Riminiju okupio je poslastičare, majstore u izradi sladoleda, kolača te tijesta iz čitavog svijeta. U okviru izložbe predstavljena je i najnovija poslastičarska oprema kao i drugi materijali za izradu poslastica, a organiozovana su i takmičenja i seminari.
22 ZABAVA
PETAK, 7. 2. 2014.
Jadranka Barjaktarović na prošlogodišnjoj dodjeli Oskara
Marija traži nove modele
Trio voditelja: Nikolaj Kopel, Lisa Rene i Pilou Asbek
CRNOGORSKI OSKAR
Sergej i Jadranka najpopularniji pjevači Odbor za dodjelu Crnogorskog Oskara, formiran odlukom Upravnog odbora Crnogorske kulturne mreže (CKM), donio je odluku o priznanjima za uspjeh i postignute rezultate 2013. godine. Kada je riječ o oblasti muzike, Odbor za dodjelu nagrada imao je težak zadatak s obzirom na to da je u opticaju bilo osam kategorija. Dvije stotine anketiranih građana iz 12 crnogorskih gradova za najpopularnijeg crnogorskog pjevača proglasili su Sergeja Ćetkovića, dok je najpopularnija crnogorska pjevačica Jadranka Barjaktarović. Njih dvoje su u svojim kategorijama iza sebe ostavili imena poput Vlada Georgijeva, Bojana Marovića, Nine Petković, Milene Vučić i drugih. Najperspektivnija mlada pjevačica je Tea Šufta kojoj je glavni konkurent bio Draško Đukić. Organizacija The books of knjige osvojila je priznanje za najpopularniju grupu
čime je s trona svrgnula prošlogodišnje pobjednike, kotorsku klapu Who See. Najpopularniji izvođač izvornih pjesama je Branka Šćepanović, dok je laskavo priznanje za najpopularnijeg pjevača regiona zaslužio Aco Pejović, sa osam glasova više od drugoplasiranog Dina Merlina. Titulu najpopularnije pjevačice regiona dobila je Severina Vučković koja je, sudeći po rezultatima ankete, ubjedljivo trijumfovala ispred drugoplasirane Ane Nikolić. Severina nije jedina dobitnica Crnogorskog Oskara iz Hrvatske, s obzirom na to je Kolonija osvojila priznanje za najbolju grupu regiona. Muzički događaj godine je manifestacija Cucka jeka, koja je održana krajem avgusta prošle godine u Kobiljem Dolu. Iz CKM su saopštili da će se svečano dodjeljivanje priznanja trećeg po redu Oskara održati 24. februara u hotelu “Splendid” sa početkom u 20 sati. D.B.
EUROSONG 2014.
Kasting modne agencije “Models Inc.” čija je jedna od vlasnica Marija VujovićVukčević, svjetski top model, održaće kasting 16. marta u podgoričkom hotelu “City”. Sve zainteresovane djevojke moraju biti manekenskog izgleda iznad 175 centimetara. Za sve dodatne infomracije, djevojke mogu kontaktirati organizatore kastinga i putem njihovog Fejesbuk profilma “Models Inc. - Elite Model Look 2012”. Već nekoliko godina unazad Marija, Danijela Dimitrovska-Amidžić i Mirjana Savić-Udovičić organizuju kastinge za Srbiju i Crnu Goru. Prošlogodišnja predstavnica Crne Gore na Elitovom svjetskom takmičenju bila je mlada Podgoričanka Kristina Stevović. F.J.
Objavljena imena voditelja takmičenja Organizator ovogodišnjeg Eurosonga Danski javni servis Danmarks radio (DR) predstavio je na preskonferenciji domaćine i voditelje predstojećeg takmičenja u Kopenhagenu. Pjesma Evrovizije ponovo će imati tri voditelja, ali za razliku od 1999, 2010, 2011. i 2012, ovog puta će trio činiti dva muškarca i jedna dama, što Dance čini originalnijim od svih prethodnih organizatora. Trio čine Lisa Rene, Nikolaj Kopel i Pilou Asbek. Rene ima zavidno iskustvo u vođenju muzičkih šoua poput danske verzije “X Faktora”, a bila je i domaćin nacionalnog izbora za pjesmu Evrovizije 2011. i 2013. godine. Njen fokus biće na tzv. bekstejdž i razgovore sa takmičarima prije i poslije nastupa. Prema najavama organizato-
ra, taj zadatak joj je dodijeljen zbog neposrednosti i odlične interakcije sa ljudima. S druge strane, Nikolaj Kopel je poznati danski pijanista koji se dokazao i kao prezenter na nacionalnoj televiziji. Predviđeno je da on bude zadužen za proceduru glasanja, dok će, sudeći prema najavama iz Danske, Pilou Asbek imati zadatak da šou učini što zanimljivijim. Ovaj poznati glumac trudiće se da skečevima nasmije publiku. Podsjetimo, takmičarski dio Eurosonga počinje nastupima prve polufinalne grupom 6. maja, dok je 8. maj rezervisan za drugu polufinalnu noć. Finale je na programu 10. maja, a poprište najvećeg muzičkog spektakla u Evropi biće dvorana “B&W” na evrovizijskom ostrvu Refshalen. D.B.
ZABAVA 23
PETAK, 7. 2. 2014.
Nikad nijesam bio rezerva INTERVJU - BOJAN BJELIĆ
Marija Ivanović
M
ladi uspješni pjevač Bojan Bjelić desetogodišnju karijeru nije gradio na skandalima, već je pažnju publike skrenuo pjesmom i spotovima koji su bili popularni naročito među ženskom publikom. Bojan za Dnevne novine govori o novom allbumu koji ga je koštao skoro 60.000 eura, duetima, ali i privatnom životu.
Nedavno ste izdali album “Prva rezerva”, četvrti po redu. Kako ste zadovoljni reakcijom publike? Kada se osvrnem na dosadašnju karijeru koja traje 10 godina, moram da priznam da sam zaista zadovljan svim što sam uradio do sada. Ništa se nije desilo preko noći, svaki uspjeh je došao zasluženo nakon napornog rada. Od pjesama se izdvojila “Prva rezerva”. Da li ste Vi nekome bili rezerva, a da ste to saznali tek kasnije? Pjesma “Prva rezerva” se zaista brzo izdvojila, ali mi je drago da nije jedina pjesma sa CD-a koja se sluša, već da je cijeli album popularan i da svako može da pronađe nešto što
mu se dopada. A kada je tekst pomenute pjesme u pitanju, ne mogu da kažem da sam se pronašao, ali sam siguran da je to česta situacija kod mnogih. Koliko znam, nijesam bio rezerva, a nadam se da neću ni biti nikada. Ranije ste rekli da je u album uloženo čak 60.000 eura. Mislite li da ste pogriješili, s obzirom na to da Vaše kolege većinom objavljuju samo singlove jer je isplativije i jeftinije? Odluka da se u današnje vrijeme uradi kompletan album je prije svega bila izuzetno hrabra i ne kajem se zbog nje, jer mislim da je “Prva rezerva” do sada najbolje što sam uradio i ponosan sam na to.
Brzo ª provalimº sponzoruše! Važite za “dobru priliku”, mladi ste, poznati i situirani. Da li Vas jure djevojke iz tih razloga, a ne zbog Vas samih i kako na to gledate ? Dovoljno se dugo bavim ovim poslom da sam do sada naučio ko me posmatra na koji način i to ne važi samo za veze, već i za prijateljstva. Mislim da je to slučaj kod svih javnih ličnosti,
tako da nijesam jedini koji prolazi kroz takve situacije, ali to je teret ovog posla i odavno sam se pomirio sa tim. Iskustvo me je naučilo da vrlo brzo mogu da shvatim kome se dopadam iz kojih razloga, mislim da ima mnogo više u meni od onoga što ljudi mogu da vide i steknu utisak kroz medije.
Mislim da je bio red da na desetogodšnjicu svoje muzičke karijere i nakon dugogodišnje pauze od posljednjeg izdanja “Duh iz bombonjere” uradim kompletan album koji će se slušati i narednih godina. Imali ste uspješne duete sa Darom Bubamarom i Indi. Kakve su ove dvije dame za saradnju? Saradnja sa Darom i Indi je bila odlična, mislim da smo postigli ono što smo htjeli, a to je da napravimo hit pjesmu. Moje dosadašnje iskustvo u duetima govori da su oni izuzetno uspješni, ali ih neće biti sigurno ubuduće osim ukoliko se desi neko čudo. Mislim da sam dovoljno činio pjevačicama i poklanjao im skupe spotove i hit pjesme. Sa Indi ste bili i u vezi. U kakvim ste sada odnosima i u kakvim uopšte odnosima ostajete sa bivšim djevojkama? Sa svim bivšim djevojkama sam ostao u dobrim i korektnim odnosima, tako da je to slučaj i sa Indi. Bilo je lijepo dok je trajalo, kada je prestalo ostali smo u dobrim odnosima jer nema razloga da bude drugačije. Kakvo je sada Vaše emotivno stanje i da li imate partnerku? Ovaj period mog života je zaista posvećen isključivo poslu i novom albumu. Mnogo obaveza imam oko promocije novog albuma i nastupa, tako da mislim da nijesam u stanju da se trenutno posvetim vezi i emotivnom životu, a i ne bih se vezivao samo da bi se reklo da sam u vezi. Imam dovoljno godina i želim ozbiljnu vezu koja će trajati i vremenom evoluirati u nešto više, a za tako nešto je potrebna djevojka za koju sam siguran da je prava.
NOVA IZDANJA
Exit etiketa uvijek aktivna i aktuelna EP izdanje kantautora Branimira Rosića “Život je tombola” sa pet numera od prije nekoliko dana je dostupno za besplatno preuzimanje na Exit etiketi na www.exitmusic.rs. Prethodno je, u januaru prošle godine, na istoj etiketi bio objavljen istoimeni singl sa ovog izdanja. Album “Život je Tombola” sniman je u studiju producenta Đanija Pervana, u Sarajevu, tokom jula 2012. godine. Na njemu se nalaze pet novih, zrelijih i vrlo melodičnih pjesama mladog kantautora. Pjesme “Cvet iz Tame”, “Viva La Provance”, “Ako Želiš”, “Zadnja prilika” i naravno singl “Život je Tombola” nude pola sata uživanja u rokenrolu, slika-
ma i emocijama uhvaćenim u životu oko nas, životu u nama. Ovo izdanje je originalno i svježe muzičko djelo na našim prostorima. Direktno sa rokenrol barikada, svojim izletom u akustični izraz, privremeno bez svojih saboraca, u formaciji one-man-band, Branimir je podario novi diskografski dragulj. “Za ovu injekciju rokenrola i zabave nije potrebno izdvojiti novac, već sebe, jer život može da iznenadi, pa čak i ovdje i sad. Očekujte poklone, iznenađenja i promotivnu cijenu diskova. Zavrtimo Tombolu zajedno. Dobro došli!”, izjavio je Branimir najavljujući promociju. Exit Label je onlajn etiketa nastala kao odgovor na novi način distribucije muzike, kao i iz potrebe za podrškom i što boljom promocijom kvalitetnih izvođača sa ovih prostora. Tokom pet godina postojanja, na Exit etiketi objavljeno je preko 50 izdanja što domaćih, što stranih izvođača (Disciplina kičme, Partibrejkersi, Vroom, Killo killo banda, Obojeni program i mnogi drugi), koja su dostupna za besplatno preuzimanje na gorenavedenom sajtu, dok je broj ukupnih preuzimanja muzičkih izdanja sa ovog sajta premašio dva miliona. Fi.J.
Šoljanin objavio singl
Pop pjevač Mirza Šoljanin, poznat iz najnovijeg dueta “Duše su se srele” sa Ninom Badrić, objavio je novi singl “Odlazim”. “Drago mi je da su me svi spazili kroz duet sa Ninom, jednom od najboljih pjevačica sa ovih prostora. Spot i pjesma se vrte fenomenalno i nadam se da će novi singl ponoviti uspjeh našeg dueta”, rekao je Šoljanin. Za razliku od prethodnog videospota u kom se Nina i Mirza takoreći ne susrijeću ni u jednoj sceni iako su u istom gradu, u ovom videu pjevač je sa jednom manekenkom snimio strasne ljubavne scene. Čak se uveliko šuška da se Mirza zbog ovog spota razvodi od supruge Merime, inače sestre fudbalera Edina Džeke. E.Z.
HOT! Slatka Nina Agdal veoma često se nađe na naslovnicama najvećih svjetskih magazina. Perfektno tijelo i zavodljivi pogled - njeni su glavni atributi.
www.sudokukingdom.com
24 SLOBODNO VRIJEME DN
SLUŽBA VRSTA ZA IZNAJ- MARKA ENGLESKI DUHOVIT, AMERIČ- JAPANSKA ZANIMKI FUD- KOPNENA JEDAN MESNE MLJIVA- MOTOR- FIZIČAR LJIV VEZNIK BALER, PRERA- NJE AUTO- NOG ULJA SA SLIKE MILJA (FRANC.) KORI ĐEVINE MOBILA
RIJEKA U ENGLESKOJ
PETAK, 7. 2. 2014.
PRVA ŽENA PO BIBLIJI
HILJADU KILOGRAMA
Daily Sudoku puzzle No. 2658 SUDOKU 2014-01-22
Medium level
Teža
6
5
3
NAPREDAK
6 UZVIK: ETO, ENO MJESTO U BOSNI
GMIZAVCI
ANTIKVITETI
HAJDUČKA TRAVA
NASELJE U ITALIJI KOD SLOVENAČKE GRANICE
"GRAD" ČAROBNJAKA IZ BAJKE IDEALI
5
OZNAKA ZA ŠABAC
PSIHIČKO STANJE SLIČNO SNU MATERIJAL ZA IZRADU SVIJEĆA
UGOSTITELJSKA RADNJA
SIMBOL AZOTA
3 1
DOKTORI
5
5
9
7
4
9 2
3
GRAD U SUDANU
9
3
2014-01-21
8
1 7
1
KORPUSNA ARTILJERIJSKA GRUPA NAGLI PROCVAT
6
4
1
2
DRUŠTVO EKONOMISTA (SKR.)
Medium level
Lakša
2
OSNIVAČ BUGARSKOG CARSTVA
3
5
5
4 Page 1/2
Play sudoku online at:
2
7
Play sudoku online at:
4
1
5
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com
FRANCUSKI SLIKAR, KLOD
3
RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BOŽJAKOVINA, ADRESAT, KOV, KV, VEROSAVA, ARARA, KARAN, LATENTAN, ČS, ITEM, ARIJAC, ALBIT, TONE, KN, RTIČANIN, R, SKELARINA, MATORA, ALAVA, U, NARICAJ, ODIĆI SE, ŠAN, JAD, IRAČANI.
7
6
4
Puzzle 4 solution:
Otvara se Muzej prostitucije
3
1
2
5
7
3
6
8
4
1
9
4
8
1
2
5
9
6
3
7
6
9
1
4
7
2
3
8
5
7
3
5
6
8
1
2
9
4
8
3
4
9
1
5
7
6
2
2
6
9
7
3
4
8
5
1
1
4
9
5
2
7
6
3
8
3
7
4
8
1
5
9
6
2
7
2
6
8
4
3
9
5
1
9
5
2
3
6
7
4
1
8
1
8
4
9
2
3
7
5
5
8
3
1
9
6
2
7
4
6
4
1
8
6
3
9
5
2
7
5
9
3
1
4
8
7
2
6
3
7
5
2
8
4
1
9
6
8
2
6
5
7
3
1
4
9
3
1
4
7
9
2
6
5
8
3
6
2
7
5
1
8
4
VICEVI
Page 1/2
U muzej se ulazi prolazeći pored holograma prostitutke koja želi dobrodošlicu. Eksponati pokušavaju da odrede mjesto ljepotica noći u društvu, a kratak film upoznaje posjetioce sa ljudima koji rade sa njima.
9
Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 2656 2014-01-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2655 2014-01-19
9
kao je organizator postavke Melher de Vind. Kao što sam sadržaj nameće, muzej je smješten u bivšoj javnoj kući, jednoj od tipično uskih amsterdamskih zgrada.
6
2
AMSTERDAM
Muzej pod nazivom “Tajne crvenih fenjera” namijenjen je onima koji žele da saznaju više o tome kako se najstarije zanimanje na svijetu obavlja, a da pritom ne moraju da potraže usluge prostitutki - re-
8
www.sudokukingdom.com
Daily Sudoku puzzle No. 2657
KONTROLA STANJA
5
2
Play sudoku online at:
8
SITUACIJE ZA SIGURNI POGODAK CELZIJUS
ŽIVOTINJA KOJA ŽIVI POD ZEMLJOM
7
1
1
SPORTSKI KLUB RSKAVIČAVO
CRNOGORSKA LUKA
9
AMPER
AMERIČKI GLUMAC HARIS BOSANSKI FUDBALER HAJROVIĆ
LJEKOVI ZA BOLESTI UŠIJU POZADI
9 4
2
NAŠ POLITIČAR ŠEHOVIĆ
HEKTAR
5
3
4
VRSTA UGLJA
KOŽNO OBOLJENJE
8
Tata zove sina: - Sine, idi kupi coca-colu. - U flaši ili konzervi? - U flaši. - Hladnu ili običnu? - Hladnu. - Da ti kupim u prodavnici pored ili u prodavnici preko puta? - Svejedno. - Hoćeš li mi ti dati pare ili mama? - Ja ću ti dati, idi kupi prokletu coca-colu! - Sada ili kasnije? - Sa tobom je nemoguće pričati! Ići ću sam! M’rš u sobu! - Sada ili kasnije? - Sada! Ako ne odeš, razbit ću te,
nećeš moći da sjedneš na stolicu! - Na drvenu ili plastičnu? *** Mama pita ćerku: - Dušo, zašto si tako tužna? Šta se dogodilo? - Ma onaj moj me strašno uvrijedio. - Pa šta je rekao? - Da vremenom sve više ličim na tebe! *** U sred žestoke svađe, žena se prodere na svog muža: - Reci samo još jednu riječ i odmah se vraćam kod svoje majke! Na to će muž: - Taksi!
SLOBODNO VRIJEME 25
PETAK, 7. 2. 2014.
NEZVANIČNO Idem malo do mora, ima Sveto vilu, pa ću kod njega.
Đe ćeš za vikend?
Alo šefe, Tarzan ide kod Sveta, nešto oni spremaju nama iza leđa.
Ne, ne, ne zovi, ne budi špijun..
Word Search Puzzle #U019BM OSMOSMJERKA
HOROSKOP
B
E
R
A
N
S
O
M
S
E
K
I
D
G
W
E
D
E
U
D
B
U
S
U
V
E
E
U
T
A
S
K
I
N
G
A
D
D
T
S
P
I
U
R
E
I
X
O
F
N
W
I
E
T
P
L
D
A
N
C
E
R
S
A
N
S
W
M
O
E
E
D
I
R
R
G
S
U
I
E
A
T
M
S
C
E
T
U
E
A
E
V
A
R
I
S
E
C
A
D
U
S
X
R
Z
R
K
O
L
I
L
I
N
N
O
H
T
W
Y
E
N
L
L
Y
B
M
E
U
R
I
E
I
T
S
S
P
H
H
I
O
M
F
U
N
N
E
L
H
P
E
O
N
S
C
Y
E
E
G
D
A
B
A
N
D
E
K
A
R
H
R
E
Z
I
S
K
C
E
D
U
L
E
D
T
R
E
V
I
D
E
K
O
V
N
I
F
R
INVOKED Mopped LOTIONS Poker MARKETED MENACED Raked MOPPED Ransoms POKER RAKED Refunded RANSOMS Renew REFUNDED RENEW Residue
APPLIES Applies ARISE Arise BADGE BESIEGE Badge COMICS Besiege CRAZES CRUSHING Comics DANCERS Crazes DECKS DELUDE Crushing
DENIM Dikes DEPLORES Divert DIKES DIVERT Extend EXTEND Feasible FEASIBLE FOXIER Foxier FUNNEL Funnel GUILES HENCE Guiles
Dancers
Hence
Reunited
Decks
Invoked
Routines
● FOTO PRIČA
Delude Lotions TALASI IZBACILI Denim
Marketed MISTERIOZNU Menaced MEDUZU
Deplores
RESIDUE Subdued REUNITED Swabs ROUTINES SHACKTasking SIZER SNAREThyme SUBDUED Unfairly SWABS Vises TASKING THYMEWearying
Shack Sizer Snare
TASMANIJA
Ovaj džin među meduzama dug je 1,5 metara, a pronašla ga je porodica Lim dok je skupljala Copyright © Puzzleškoljke Baron February 5, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! na plaži u Haudenu u Tasmaniji. Liza Geršvin, naučnica iz Organizacije za naučno i industrijsko istraživanje, kaže da je ova ovakva meduza već viđana, ali nikada ovoliko velika, niti je ijednu od njih ikada izbacilo more.
OVAN Zainteresovani ste za neke skrivene informacije ili za poslove koji se obavljaju više na zaobilazan način. Privlače Vas veliki izazovi ili mogućnost da udvostručite svoje poslovno-finansijske rezultate.
BIK
Na Vama je da sprovedete u djelo nečije ideje, jer na takav način možete da ostavite profesionalan utisak u susretu sa saradnicima. Ukoliko Vam je stalo da ostvarite neki dvostruki dobitak, budite dovoljno ubjedljivi pred okolinom.
BLIZANCI Položaj Mjeseca trenutno djeluje izazovno na Vaše psihičko stanje, stoga u određenim situacijama reagujete pomalo »nekontrolisano« ili na osnovu prvog impulsa. Ne obazirete se na različite komentare koje čujete.
RAK Važno je da plasirate svoje ideje u odabranom društvu i na pravom mjestu. Unaprijed osmislite svaki potez, prije nego što javno izložite svoje ideje pred saradnicma. Dobra priprema predstavlja sigurniji put do uspjeha.
LAV Važno je da se pravilno razumijete sa saradnicima ili da jasno definiše zajednička pravila u poslovnoj saradnji. Svako od Vas treba da odradi svoj dio posla na najbolji način i bez pretjeranog eksponiranja.
DJEVICA Nekom kao da se posrećilo da ostvari svoje poslovne ciljeve, ali na Vama je da kompletnu situaciju ispratite sa dužnim poštovanjem. Izbjegavajte rivalstvo ili takmičarsku atmosferu.
VAGA Nove informacije ili događaji na poslovnoj sceni predstavljaju dobar povod za zajednički uspjeh. Podstičite kod sebe smisao za praktičnom orijentacijom, potrebno je da prihvatite nečiji uticaj.
ŠKORPIJA
Novi događaji na poslovnoj sceni imaju negativan uticaj na Vašu koncentraciju, ne uspijevate da ispunite sve planirane obaveze u predviđenom roku. Važno je da svoju pažnju posvetite nekim prioritetnim ciljevima.
STRIJELAC Ukoliko neko kritikuje Vaš način rada, nema razloga da reagujete suviše sujetno. Obratite pažnju na koristan savjet, uvijek postoji mogućnost da se ostvari poslovni dogovor koji vodi u pravcu novih zajedničkih rešenja.
JARAC Ukoliko nemate dovoljno povjerenja u određene saradnike, možda treba na vrijeme i pravilno zaštiti svoje poslovne interese. Nema potrebe da se raspravljate sa neistomišljenicima, već da preuzmete inicijativu.
VODOLIJA Nove informacije zvuče komplikovano i neki saradnici ne ispunjavaju možda u potpunosti sva Vaša očekivanja, ali Vi se dobro snalazite u različitim situacijama. Detaljno provjerite različite okolnosti.
RIBE Neko Vas dovodi pred skoro svršeni čin ili u nezgodnu poslovnu situaciju. Izbjegavajte afektivno ponašanje. Sve što činite ostavlja određene posledice na Vaš poslovni ili društveni život, budite promišljeni.
26 SPORT
PETAK, 7. 2. 2014.
Duel Nikole Ivanovića i Nikole Žižića prošle godine u finalu Kupa Crne Gore
DA LI STE ZNALI
FAJNAL FOR KUPA CRNE GORE
Nikšić sanja novo čudo Bitke za finale masovnijeg takmičenja - Budućnost Voli protiv Zete 2011 (18.00h), Sutjeska - Teodo (20.15h)
P
rošle sezone iz Tivta su donijeli prvi košarkaški trofej u istoriji, ove godine će u svom gradu pokušati još jednom da urade nemoguće košarkaši Sutjeske u odbranu prestižnog pehara kreću protiv tivatskog Teoda.
Da je majstor Barselone Sesk Fabregas najbolji asistent u ligama petice - vedeta Blaugrane je do sada potpisala 10 asistencija.
Nikšićani ove sezone nemaju ni približno jak tim kao prošle, ali će pred TV kamerama uraditi sve da, za početak, izbore veliko finale. Kada se zna da su ih Tivćani u šampionatu dva puta “isprašili”, jasno je koliko izabranike Dušana Dubljevića (koji će zbog obaveza u kadetskoj selekciji propustiti turnir, a ekipu će
RASPORED FINALNOG TURNIRA U NIKŠIĆU Petak Zeta 2011 - Budućnost Voli (18h) Teodo - Sutjeska (20.15h) Subota Finale (18h)
TIKET DANA TULUZ SENT ETJEN TIP 2 KVOTA 2.80 MENHENGLADBAH LEVERKUZEN TIP X ESPANJOL
KVOTA 3.30
GRANADA TIP 1 MOREIRENSE
KVOTA 1.80
BENFIKA B TIP 1 KVOTA 1.90 GAZIJANTEPSPOR BEŠIKTAŠ TIP 2 SPARTA R. MASTRIHT TIP 1
KVOTA 2.20
KVOTA 1.60
voditi pomoćnik Vladimir Todorović) čeka težak posao. “Teodo je mnogo iskusniji od nas, dva puta su nas savladali, ali biće ovo drugačiji meč. Očekujem dosta publike koja će nam biti vjetar u leđa. Recept za trijumf? Jaka odbrana i pametna igra u napadu”, kazao je sinoć Dnevnim novinama Nikola Žižić, najbolji strijelac prošlogodišnjeg finalnog turnira.
● TEODO: BIĆE LIJEPA KOŠARKA ZA GLEDANJE
Teodo je u uvertiri za finalni turnir u okviru Balkanske lige deklasirao rumunsku Krajovu, a u toku prvenstva je pokazao da zna sa
MZRKL 10. KOLO
Aplauz za vučice uprkos porazu
Sutjeskom. “Nikšićani imaju mlad tim, sa dobrim trenerom. Savladali smo ih dva puta, ali to nam sada ništa ne znači. Prepuštam im ulogu favorita, zbog domaćeg terena, ali uradićemo sve da pobijedimo. Biće teško, ali siguran sam da će utakmica biti lijepa za gledanje”, poručio je trener Tivćana Miodrag Kadija.
● NIKOLA IVANOVIĆ: LEKCIJA
JE NAUČENA, PROŠLA GODINA SE NEĆE PONOVITI
Budućnost Voli u misiju povratka pehara u Njegošev park kreće duelom sa Zetom 2011. Plavi su, ne treba to posebno isticati, apsolutni favoriti, ali slična priča provlačila se i prošle (i svake) sezone. Pojavila se Sutjeska, šokirala Podgoričane i pokazala da je Kup takmičenje stvoreno za autsajdere. U taboru najjačeg crnogorkog kluba uvjereni su da se prošlogodišnja priča neće ponoviti... “Naučili smo lekciju, znamo da će svaki protivnik biti motivisan da pruži najviše baš protiv nas, ali
spremni smo da vratimo pehar onamo gdje mu je realno i mjesto”, rekao je Dnevnim novinama Nikola Ivanović, plejmejker Budućnost Volija.
● ZETA IMA ČOVJEKA KOJI ZNA
KAKO SE DOBIJA BUDUĆNOST
Zeta 2011 ove sezone igra sjajno u domaćem prvenstvu, pravo je osvježenje crnogorske klupske scene, ali protiv Budućnosti vukovi su svjesni da su pred nemogućom misijom. Ipak, Zećani u svojim redovima imaju igrača koji zna kako se dobija Budućnost - Marko Ćalić je prošle sezone u finalu Kupa kao član Sutjeske dabl-dabl učinkom (21 poen, 11 skokova) uništio plave. “Nepotrebno je trošiti riječi opisujući kvalitet Budućnosti, ali u psihologiji sporta postoji jedna izreka da bitku ne dobijaju uvijek najbrži ili najsnažniji, već onaj ko vjeruje da može. Kao recept uz to, dodao bih hrabrost, veliku želju i malo sportske sreće”, rekao je Ćalić za portal košarka.me.
Božica Mujović sinoć prodire ka košu Celja
Poražene zbog neiskustva - Budućnost Volkano izgubila od Celja 65:68
PODGORICA - Dvorana: Morača. Gledalaca: oko 1.00. Sudije: Kralj, Štapić i Porobić (svih iz BiH). Rezultat po četvrtinama: 17:20, 12:13, 24:14, 12:21. BUDUĆNOST VOLKANO: Deura 15, Radović 14, Vučetić 8, Milošev, Kuzelj 4, Mudreša, Mujović 5, Bajić 3, Janković 2, Mugoša 4, Hejli 10, Vujačić. CELJE: Abramović 12, Miseljić, Hamrouni, Očvirk 3, Gajić 17, Lisec 10, Osterman, Hairo 10, Džejms 16.
Bile su blizu novog podviga, imale prednost u većem dijelu meča, ali su pale u posljednjoj četvrtini, što je protivnik znao da kazni - košarkašice Budućnosti Volkana poražene su u meču 10. runde regionalnog takmičenje od Celja 65:68. Lider regiona provukao se u Morači, slično kao i oprije dva mjeseca na svom parketu, najviše zahvaljujući iskustvu u prelomnim momentima meča. U redovima vučica najefikansije su biu-
le Milica Deura sa 15 poena i Ana Radović sa 14 uz 8 skokova, dok su kod gošći dominirale Marica Ga-
jić (17 poena i 14 skokova), Britani Džejms sa 16 (četiri trojke) i Eva Lisec sa po 10 poena i skokova. M.A.
Foto: Mirko Savović
Miloš Antić
SPORT 27
PETAK, 7. 2. 2014. NBA
Zaboravljeno pravilo talično Lejkersima Ekipa iz Los Anđelesa iskoristila malo poznato pravilo iz NBA lige - Lejkersi savladali Klivlend 119:108, Vučević vodio Orlando do trijumfa
Najbolja košarkaška liga na planeti nas je navikla na sjajne role igrača, fenomenalne poteze, uzbudljive utakmice, ali utakmica između Lejkersa i Klivlenda (119:108) podsjetila nas je na jedno staro pravilo - u knjizi NBA pravila jasno stoji da ukoliko ekipa ostane sa manje od petorice igrača na terenu, ima pravo da jednog košarkaša koji je načinio šest grešaka vrati u igru, sa tim što će se svaki faul toga igrača tretirati kao tehnička greška. I upravo se to desilo Lejkersima - tim desetkovan zbog povreda je u svom sastavu imao samo osam igrača, a tokom utakmice Nik Jang i Džordan Farmar su se povrijedili, dok su Kris Kejman i Robert Sakr ispunili bonus ličnih grešaka. Srećom po ekipu iz “grada anđela”, neko iz stručnog štaba se sjetio (ne trener Majk D’Antoni koji je sam to priznao) gore pomenutog pravila, pa je zbunjenom Sakru rečeno da ostane u igri posljednja tri minuta utakmice gdje su Lejkersi uspjeli da pobijede i tako osjete ukus trijumfa nakon dvije nedjelje - odnosno sedam utakmica. “Čovječe, ovo je bilo ludo, nijesam
imao pojma šta se dešava”, rekao je zbunjeni Sakr. Trener D’ Antoni muči muku sa povredama - nedostaju Kobe Brajant, Pau Gasol, Stiv Neš, Džordan Hil i Džodi Miks, a u pobjedi nad Klivlendom u junaka je izrastao Rajan Keli sa 26 poena. “Dali smo sve od sebe i konstantno govorili da možemo pobijediti. Nije bilo lako, ali smo uspjeli da napravimo dobru stvar”, poručio je junak Keli. Orlando Nikole Vučevića je stigao do 14. pobjede - “mađioničari” su bili bolji od Detroita (112:98), a naš reprezentativac je za nepunih 28 minuta provedenih na parketu potpisao 14 poena i šest skokova. SEMAFOR: Vašington - San Antonio 118:125 (posle dva produžetka), Klivlend - L.A. Lejkers 108:119, Filadelfija - Boston 108:114, Orlando - Detroit 112:98, Njujork Portland 90:94, Hjuston - Finiks 122:108, Memfis - Dalas 96:110, Nju Orleans - Atlanta 105:100, Oklahoma - Minesota 106:97, Denver Milvoki 110:100, Sakramento - Toronto 109:101, L. A. Klipers - Majami 112:116. U.R.
Kadeti zaustavljeni u četvrtfinalu Naše mlade nade se vraćaju iz Turske - kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore je u četvrtfinalu internacionalnog tunira u turskom gradu Sakariju poražena od odgovarajuće selekcije Francuske rezultatom 75:65. Popularni galski pijetlovi, koji važe za jednog od favorita takmičenja, su imali konstantnu prednost tokom cijelog meča, u jednom trenutku su vodili 18 razlike, ali “crveni” su donekle uspjeli da se vrate i tako se časno oproste od turnira. Supertalentovani Ognjen Čarapić je bio najbolji u crnogorskim redovima - plejmejker Budućnost Volija je postigao 23 poena uz 5 skokova, a pored njega se izdvojio Stefan Klajić “dabl-dabl” učinkom od 12 koševa i 10 uhvaćenih lopti. “Crveni” su pružili solidan otpor Francuzima, ali jednostavno nijesu imali riješenja za MVP-a utakmice - fenomenalni Batist Čuaf je u zasluženoj pobjedi Francuza potpisao 27 poena i osam skokova. U.R.
Šumaher u vegetativnom stanju Legendarni Mihael Šumaher se nalazi u vještačkoj komi od 29. decembra 2013. godine poslije teškog pada na skijanju u Francuskoj (tada je udario u stijenu), od tada je dva puta bio podvrgnut operaciji, a prognoze nijesu optimistične... Šef bolnice Askepios u Hamburgu dr Hajnc Peter Mecke ocijenio je da se Šumi nalazi u vegetativnom stanju. “Šumaherovo zdravlje je izuzetno krhko. Trenutno je kao biljka”, ocijenio je dr Mecke. Ljekari bolnice u Grenoblu, koji liječe nenadmašnog maga Formule 1, započeli su prije nedjelju dana proces njegovog buđenja iz kome. B.T.
SPORTSKI EKRAN 11:00 12:30 13:00 15:30 17:00 18:00 18:00 18:30 19:00 19:00 20:00 20:00 20:15 20:30 20:30 20:30 20:30 21:00 21:00 21:30 01:00
Dubai tur, biciklizam ATP Monpelje Montepaski - Roma, košarka Brindizi - Venecija, košarka ZOI Soči, otvaranje Lokomotiva - Slaven Belupo, fudbal Kantu - R. Emilija, košarka Partizan - FMP, košarka Valensija - Laboral Kuća, košarka Bohum - FSV Frankfurt, fudbal Vitese - Den Hag, kombinovani prenos ZOI Soči Polufinale Kupa Crne Gore, košarka Tuluz - Sent Etjen, fudbal E. Armani - Sasari, košarka Rendžers - Danfermlin, kombinovani prenos Menhengladbah - Leverkuzen, fudbal Mega Vizura - Crnokosa,košarka Espanjol - Granada, fudbal Barselona - Tenerife, košarka Pitsburg - Njujork, hokej
NE PROPUSTITE ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE SOČI (RTCG2 17:00 sati) Sve je spremno za spektakl u Rusiji. Uživajte!
Eurosport SK1 SK2 SK2 RTCG2 Arenasport3 SK1 Arenasport4 Arenasport2 Eurosport2 SK2 Eurosport RTCG2 Arenasport3 SK1 SK2 Eurosport2 Arenasport1 SK3 Arenasport2 Arenasport1
28 SPORT
PETAK, 7. 2. 2014.
88
Olimpijska magija
Zimske čarolije na obali mora
država imaće svoje predstavnike na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju
Dan koji se čeka pune četiri godine večeras će u Sočiju biti otvorene XXII Zimske olimpijske igre, ceremonija svečanog otvaranja počinje od 17.00 sati po našem vremenu
Kosta Bošković
T
amo gdje Kavkaske planine zastaju pred predivnom obalom, gdje preko ljeta uživate na pješčanim plažama, jednim okom gledate plavetnilo mora, a krajičkom drugog planinske vrhove koji su uvijek pod snijegom. Tamo u ponosnom gradu Rusije, na Crnom moru, večeraš će biti otvorene XXII Zimske olimpijske ige! Nekadašnje vojno utvrđenje, danas turistička ljepotica Rusije, grad po imenu Soči od večeras ulazi u istoriju sporta, od večeras, pa do 23. februara biće centar svijeta, dom veličanstvenih Igara. Početak ceremonije svečanog otvaranja zakazan je za 17 časova po našem vremenu, a onda dok se subota bude na horizontu budila počinju i prve bitke. Bitke za medalje, bitke za slavu... Neka Igre počnu!
Prethodnih dana u našem specijalu “Zimske čarolije” pokušali smo da vam približimo strast koju nosi jedno tako veliko takmičenje, a sada je vrijeme za prave stvari za “zimske čarolije” uživo. Dame i momci u alpskom skijanju, neprevaziđeni turnir u hokeju na ledu, neustrašive atlete u ski skokovima i fristajl skijanju... Dani pred nama nose magiju, dani pred nama su za uživanje.
● NezaboravNa ceremoNija Simbolično, start nove olimpijske priče označiće ceremonija svečanog otvaranja, a Rusi obećavaju spektakl. Naravno, nijesu otkrili kako će sve izgledati, ali je poznato da će u trosatnom programu učestvovati 3.000 ljudi, na tri podijuma. Na zvaničnoj stranici Igara piše da će ceremonija otvaranja biti najimpresivniji i nezaboravan događaj,
a predsjednik Organizacionog komiteta ZOI u Sočiju Dmitrij Černišenko poručuje: “Spremni smo. Pojedini sitni radovi biće završeni do samog početka ceremonije. Na sportistima je samo da uživaju u predivnoj večeri i da se nakon toga koncentrišu na to kako što bolje rezultate da ostvare”.
● ČerNišeNko: SoČi
NajSigurNije mjeSto Na plaNeti
Najvažnije pitanje XXII Zimskih olimpijskih igara jeste bezbjednost, jer se Soči nalazi u neposrednoj blizini nemirne regije Sjeverni Kavkaz. Islamistički militanti prijete da će narušiti sigurnost Igara i zato i ne čudi što su u opsežne mjere zaštite uložene, kako se procjenjuje, tri milijarde dolara. Nezvanično, Soči obezbjeđuje čak 100.000
Poruka predsjednika MOK-a I dok se nove igre polako rađaju, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah imao je jasnu poruku za političare širom svijeta. “Sport ne bi trebalo da se koristi
kao poligon za politička neslaganja ili za pokušaj da se postignu poeni u domaćim internim i međunarodnim političkim takmičenjima”, bio je više nego jasan Bah.
ljudi, vojnici čuvaju planinski pojas nad gradom, a regija se čuva i sa mora i iz vazduha, dok gradom patrolira oko 37.000 policajaca. Soči mnogi već nazivaju zatvorenom tvrđavom, ali to mnogo ne opterećuje organizatore. Za njih je najvažnija sigurnost. “Vjerujte, Soči će za vrijeme trajanja Olimpijskih igara biti najsigurnije mjesto na planeti”, poručuje Černišenko.
● SjećaNje Na
moSkvu 1980.
Soči je našminkan, Rusi (čitaj predsjednik Vladimir Putin) učinili su sve da ova država planeti po-
kaže kako može da organizuje najspektakularnije Igre u istoriji, da na neki način pokaže svoju moć. Ujedno, ove Igre biće tek druge koje će ova velika zemlja organizovati, pa su se Rusi prethodnih dana prisjetili Moskve i ljetnjih Igara 1980. godine. Za ostatak svijeta one će uvijek ostati upamćene po bojkotu (pod uticajem Amerike) čak 67 država koje nijesu doputovale u tadašnju prijestonicu Sovjetskog Saveza, za Ruse najveći sportski trenutak, ljeto kada su bili kao nikada ponosni.
● Ne propuStite... Hokej na ledu, prije svega. A onda, naravno sve alpske discipline i
superatraktivni ski skokovi. Naravno, kada se sportisti bore za medalju, slavu, za svoju domovinu, svaka displina sa sobom nosi nešto posebno, ali ove već pomenute svakako su najatraktivnije. Njegovo veličanstvo, hokej na ledu - ono što je za planetu fudbalski Mundijal, to je za Zimske olimpijske igre turnir u ovom sportu. Vječiti (i aktuelni) šampioni Kanađani spremni su za odbranu zlata, Rusi sa živom legendom Aleksandrom Ovečkinom imaće poseban motiv, a tu su, kao i uvijek, Sjedinjene Američke Države, sjajni Skandinavci, plus Česi, Slovaci... Neka Igre počnu, neka Soči bude spektakularan.
SPORT 29
PETAK, 7. 2. 2014.
Zavijorila se crnogorska zastava šan Simonović, predsjednica Skijaškog saveza Vesna Medenica, direktor Uprave za mlade i sport Igor Vušurović i predsjednik države Filip Vujanović. Podsjetimo, boje naše domovine na XXII Zimskim olimpijskim igrama braniće skijaši Tarik Hadžić i Ivana Bulatović (vesleslalom i slalom), dok će zastavu Crne Gore na defileu nositi mladi momak iz Rožaja.
34 hiljade ljudi učestvovaće u ceremoniji svečanog otvaranja Olimpijskih igara u Sočiju
miliona turista godišnje posjeti Soči. Poređenja radi, Crnu Goru je 2013. posjetilo nešto više od milion turista
145
kilometara je dužina Sočija, grada koji je smješten između obale Crnog mora i snijegom pokrivenih vrhova Kavkaza - ovo ga ujedno čini jednim od najdužih gradova u Evropi
foto. COK
Lijep dan za Crnu Goru bio je juče u Sočiju! Legenda ruskog olimpizma, zlatna u brzom klizanju sa Igara u Torinu, Svetlana Žurova pozdravila je sve prisutne u Olimpijskom selu, note naše himne prolamale su se nebom iznad Sočija, a zastava svečano podignuta na jarbol. Ovoj ceremoijiji su, osim članova olimpijskog tima, prisustvovali i predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Du-
SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE (40)
Nezaboravni Tomba la bomba
ALBERTO TOMBA - Jedan od najboljih skijaša svih vremena Aleksandar Popović
L
egenda skijanja, sinonim za italijanski sport, nezaboravni šampion i vječni majstor - sve je to bio Alberto Tomba. U svojoj bogatoj karijeri osvojio je pet olimpijskih medalja, od čega tri zlatne. Poznat je i po nadimku “Tomba la bomba”, a takmičio se u tehničkim disciplinama alpskog skijanja, tj. slalomu i veleslalomu, dominirajući svjetskim skijanjem 80-ih i 90-ih godina 20. vijeka. Poznat po izuzetnom talentu, skijaškoj tehnici i snazi, Tomba je bio miljenik publike ali i medija, jer je jednako zanimljiv bio na stazi i izvan nje zbog harizme u javim nastupima.
Tog 19. decembra 1966. godine rođen je u Bolonji jedan od najvećih alpskih skijaša u istoriji tog sporta. Odrastao je u selu Kastel de Briti, središtu opštine San Lacaro di Savena. Kraj u kojem je odrastao nije imao skijašku tradiciju, ali su se u blizini nalazila skijališta u Monte Čimonu i Kornu ale Skaleu. Ipak, u početku se Alberto Tomba bavio tenisom, fudbalom, vožnjom kros motora, da bi se tek kasnije opredijelio za skijanje.
● Na “SaN Siru” Napravio bum
Tadašnji mladić iz oblasti Emilija-Romanje osvojio je četvrto mjesto na juniorskom prvenstvu svijeta 1981. godine, što mu je otvorilo vrata B tima Italije. A onda se dogodio bum - te iste godine, na egzibicionom takmičenju u paralelnom slalomu, na Milanovom stadionu “San Siru”, 19-godišnji Tomba je ostvario neočekivanu pobjedu nad svojim kolegama iz A tima Italije, čime je skrenuo pažnju na sebe. Poslije toga je 1985. godine debitovao u Svjetskom kupu, koji se održavao u Madoni di Kampilju, a dva mjeseca kasnije je zadivio planetu osvojivši Oreu (Švedska), gdje je osvojio šesto mjesto, iako je imao startni broj 62. Uslijedio je decembar 1986, kada je bio među prvih troje u Alta Badiju, dok je godinu kasnije na Svjetskom prvenstvu u
Kran Montani stigao do bronzane medalje u veleslalomu.
● Trijumf Nad idolom STeNmarkom
Prvu pobjedu u Svjetskom kupu “Tomba la bomba” ostvario je 27. novembra 1987. godine u Sestrijereu. A, dva dana kasnije ispunio je svoj san - pobijedio je u veleslalomu svog idola Ingemarka Stenmarka! Te sezone je slavio u devet trka, osvojivši male kristalne globuse u slalomu i veleslalomu, dok je u ukupnom poretku završio iza Pirmina Curbrigena. Zatim su na red došle Zimske olimpijske igre 1988. godine u Kalgariju. Bolonjeze je osvojio zlato u slalomu i veleslalomu, gdje je trijumfovao sa 1,14 sekundi ispred najbližeg pratioca. Nova titula u veleslalomu stigla je 1991, odnosno 1992. godine i u slalomu. Međutim, ponovo mu je izmakao pehar u ukupnom poretku, jer je šampion postao Paul Akola. Na Zimskim olimpijskim igrama iste godine u Albervilu Tomba je briljirao u veleslalomu, osvojivši zlatnu medalju na ZOI, postavši prvi koji je odbranio titulu na Igrama. Takođe, takmičenje je završio i sa srebrom u slalomu.
● ulazak u iSToriju Na ZOI 1994. u Lilehameru palo je novo srebro, iza Tomasa
Šlirencauera. Ali, to je samo bila uvertira za ono pravo. Od decembra te godine do marta 1995. godine ostvario je 11 pobjeda u tehničkim disciplinama, uključujući sedam uzastopnih trijumfa u slalomu, što mu je konačno donijelo veliki kristalni globus! Takođe, postao je prvi Italijan poslije 1975. i Gustava Tenija koji je postao šampion! Čarolija se nastavila, pa se Tomba na SP 1996. u Sijera Nevadi okitio medaljama koje su mu nedostajale - zlatom u slalomu i veleslalomu! Poslije tog prvenstva se polako pripremao za kraj karijere, a vrhunac je doživio u svojoj posljednjoj trci 1998. godine, u Kran Montani, gdje je ostvario jubilarnu pedesetu pobjedu i postao jedini skijaš sa makar jednim trijumfom u 11 zastopnih sezona. *Narednog petka: Alfredo Di Stefano
LIČNA KARTA IME I PREZIME: Alberto Tomba DATUM I MJESTO ROĐENJA: 19. decembar 1966. Bolonja SVJETSKI KUP: Jednom osvojio veliki kristalni globus (1995) SVJETSKO PRVENSTVO: Pet učešća Četiri medalje (dvije zlatne, dvije bronzane) ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE: 1988. - Kalgari: - zlato (slalom) - zlato (veleslalom) 1992. - Albertvil: - zlato (veleslalom) - srebro (slalom) 1994. - Lilehamer: - srebro (slalom) 1998. - Nagano: - bez medalja
30 SPORT
PETAK, 7. 2. 2014.
ROĐENDANSKI POKLON
Ronaldo, usudi se da budeš Zlatan Na terenu uvijek sjajan, a izvan njega veoma zanimljivi Zlatan Ibrahimović nije zaboravio da čestita 29. rođendan Kristijanu Ronaldu. Gorostasni Šveđanin je na “Twitteru” okačio fotografiju poklona ko je spremio Portugalcu. Riječ je o maji-
INTER
ci sa natpisom “Usudi se da budeš Zlatan” ... A, nedugo nakon toga CR7 se zahvalio Ibri, poručivši mu ... “Hvala na rođendanskom poklonu. Ipak, bolje će stajati meni nego tebi”, napisao je Ronaldo na društvenoj mreži. A.P.
Vidić i Miha na Đuzepe Meaci? Kako prenose italijanski mediji defanzivac Mančester junajteda 32-godišnji Nemanja Vidić je postigao usmeni dogovor sa čelnicima Intera, pa bi trebao na ljeto da pojaća “neroazzurre” kada mu istekne ugovor sa “crvenim đavolima”. Takođe, osim Vidića bi na “Đuzepe Meacu” treba da dođe i trener Siniša Mihajlović, koji slovi za najvećeg favorita kada je u pitanju nasljednik Valtera Macarija, čijim su radom nezadovoljni svi, od uprave do navijača. Miha bi se vratio na mjesto gdje je dvije godine igrao, a zatim i bio pomoćnik Robertu Manćniju, na kraju sezone, kad završi posao sa Sampdorijom. A.P.
Pato u Sao Paulu
Razočaravajuće igre i komflikt sa navijačima Korintijansa rezultirao je odlaskom Alešandre Pata u Sao Paulo. Nekadašnji napadač Internasionala i Milana je otišao u redove “trikolora”, dok je u suprotnom smjeru stigao iskusni 30-godišnji Žadson. Podsjetimo, 24-godišnji “patak” je u 117 utakmica za Milan postigao 51 gol, ali su ga povrede otjerale iz Italije, pa se za 15 miliona eura preselio u Korintijansu, gdje se nije snašao. A.P.
Glavobolja Del Boskea
Selektor Španije Visente Del Boske razočaran je ponašanjem igrača u derbiju između Reala i Atletika, koji su “merengesi” dobili 3:0 ... “Bilo je nekih startova i epizoda koje nijesam želio da vidim. Razumijem požrtvovanje u igri, jer svako mora da se bori za svoj tim. Međutim, bilo je sukoba i ličnog ponašanja koje nije adekvatno”, rekao je Del Boske španskim novinarima, kojeg je naročito iznerviralo to što su reprezentativci Alvaro Arbeloa, Serhio Ramos i Ćabi Alonso svaki čast “ratovali” sa svojim budućim saigračem u “crvenoj furiji” i na momente bezobraznim centarforom Atletika Dijegom Koštom. A.P.
Masakrirao Nant: Zlatan Ibrahimović
SAVJET
Ibra, prekini sa golovima, molim te Menadžer Mino Rajola kroz šalu tražio od Ibrahimovića da postiže manje pogodaka Kontroverzni menadžer Mino Rajola gledao je utakmicu između Pari Sen Žermena i Nanta (2:1), kada je njegov igrač Zlatan Ibrahimović prvo postigao čaroban gol iz voleja, a zatim u posljednjem minutu donio pobjedu “svecima”. Sve je to natjeralo Italijana da posavjetuje fenomenalnog Šveđanina, koji mora da promijeni neke svoje navike... “Nazvao sam Zlatana nakon utakmice i rekao: ‘Molim te, prekini da postižeš toliko golova! Ljudi će pomisliti da je francuska liga previše laka. Jer, izgleda kao da se igraš sa mojom djecom u dvorištu, a to nije dobro za posao, nikako’”, u šaljivom tonu je ispričao anegdotu Rajola u razgovoru za “France Football”, napravivši jedno jako interesantno
poređenje... “Postoji legenda u Milanu da Šveđanin Nils Lidholm nikada nije dodao loš pas za 11 godina, koliko je igrao tamo. I, jednog dana, to se dogodilo! Istog trenutka je cijeli San Siro ustao na noge i počeo da aplaudira, jer su svi koji su ga gledali sve te godine shvatili da je i on običan čovjek, ljudsko biće...”, ispričao je Rajola i pomalo zbunio sagovornika, poentirajući: “Pitate se zašto vam ovo pričam? Pa, kad Ibrahimović bude dao ‘običan’ gol, ustaću i aplaudirati”, zaključio je Rajola. Podsjetimo, od dolaska u PSŽ 2012. godine “Ibrakadabra” je odigrao 78 mečeva, postigao 66 golova i asistirao 31 put svojim saigračima. A.P.
SPORT 31
PETAK, 7. 2. 2014.
Popović u Dečiću, Vujačić blizu odlaska
Skenira reprezentativce: Brnović sa Lekovićem prošle godine u Antaliji na stadionu “Mardan Palas”
SKENER
Selektor Brnović u Turskoj gleda reprezentativce Branko Brnović otputovao za Antaliju tamo će pratiti pripreme klubova u kojima nastupaju crveni momci Prošle godine je zajedno sa pomoćnicima Dragojem Lekovićem i Radisavom Dragićevićem bio u Antaliji, a sada je ista maršuta - selektor reprezentacije Crne Gore Branko Brnović otputovao je u velelepno tursko ljetovalište. Razlog za prošlogodišnji odlazak u fudbalski “El Dorado” je bio prijateljska utakmica Moldavije sa Kazahstanom, Brna je tada na “Mardan Palasu” skenirao Moldavce sa kojima smo igrali u kvalifikacijama za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil. Ali, sada je stvar nešto drugačija - kormilar crvenog nacional-
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica
nog tima će pratiti klubove gdje igraju naši reprezentativci, a u Antaliji se trenutno nalaze Nikola Drinčić, Vladimi Volkov (Partizan), Milan Jovanović (Lokomotiva Sofija), Stefan Nikolić (Inčon), Miloš Krkotić (Dačija), Vukašin Poleksić (Kečkemet), kao i mladi reprezentativac Nebojša Kosović (Ujpešt). Selektor Brnović će, po svemu sudeći, pratiti prijateljske utakmice u kojima će nastupati naši reprezentativci, a možda nije isključena solucija za neko osvježenje u selekciji. Brnović možda u Turskoj pronađe i novog reprezentativca Crne Gore. U.R.
Tuzani nemaju namjeru da se vrate nazad u Drugu ligu - uprava Dečića pokušava da što više ojača igrački roster, a novi fudbaler je Bracan Popović. Iskusni 31-godišnji defanzivac je prije nedjelju dana stigao u tabor posljednjoplasirane ekipe, a juče je i zvanično zadužio opremu Dečića. Pored Popovića Tuzani su blizu dogovora sa još jednim prekaljenim odbrambenim igračem - riječ je o Veselinu Bojiću - 36-godišnjem fudbaleru čija je posljednja stanica bila Mogren. Međutim, tokom traganja za pojačanjima Dečić će po svemu sudeći ostati bez svog ponajboljeg igrača i strijelca u prvom dijelu sezone - to je napadač Vule Vujačić koji izgleda nije uspio da nađe zajednički jezik sa čelnicima iz Tuzi. Vujačić je u jesenjem dijelu sezone postigao tri gola, a zamjenu za njegov evenutalni odlazak Dečić će pokušati da nadomjesti angažovanjem Ermina Seratlića. U.R.
Denković pojačao Puškaš Akademiju Momak koji je ponikao u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a seniorski fudbal igrao u Sopotu, Hapoel Haifi i Vojvodini je našao novi klub - Stefan Denković je potpisao ugovor sa Ferenc Puškaš Akademijom. Nekadašnji omladinski reprezentativac Crne Gore je dogovorio šestomjesečni ugovor sa mađarskim prvoligašem. Ako saradnja bude uspješna, nije isključeno da 22-godišnji napadač koji je u Izraelu jedno vrijeme igrao i desnog beka poslije ljeta ostane u klubu koji nosi ime po najvećem mađarskom igraču u istoriji... Pod “uspješnom saradnjom” se podrazumijevaju golovi Denkovića, te opstanak Puškaš Akademije u elitnom društvu novi Stefanov klub je trenutno na poziciji broj 14 (takmiči se 16 klubova, dva ispadaju iz lige), a sa 17 bodova su u sigurnoj zoni. Da vas upoznamo - Puškaš Akademija je osnovana 2007. godine (od 2005. do 2007. su bili podmladak Videotona), nastanjeni su u Sekešfehervaru, igraju na stadionu Sostoi kapaciteta 15 hiljada sjedjećih mjesta... B.T.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)
Krkotić na jučerašnjem treningu Dačije
DOGOVOR NA VIDIKU
Krkotić i Dačija drugi put u ljubavi Reprezentativni vezista Miloš Krkotić se pojavio na treningu: Ostajem li? Zašto da ne!? Rado viđeno lice u opremi Dačije, na čijoj klupi sjedi Dejan Vukićević - reprezentativac Crne Gore, Miloš Krkotić juče je igrao za Moldavce protiv Dinama iz Minska, postigao je gol, a sve su prilike da će narednih dana održavati formu u Antaliji... I neće samo trenirati sa klubom za koji je odigrao 73 utakmice, te postigao 24 gola - postoji mogućnost da se Krkota vrati šest mjeseci u klub sa kojim mu je ugovor istekao početkom januara. Tako bi Dačija ugrabila veliko pojačanje - Miloša su tokom januara kontaktirali Izraelci, Švajcarci i Mađari... “Ništa još detaljno ne znam. Dačija je moj tim, opet sam sa prijateljima, trener je čovjek kod koga sam proveo pet godina u Zeti (Dejan Vukićević). Slobodan sam igrač, pričao sam sa Dačijom, ali i sa nekim ostalim klubovima. Znaće se sve u narednih nekoliko dana”, rekao je
reprezentativni vezista za zvanični sajt Dačije. Želiš li da nastaviš karijeru u bivšem klubu - bilo je pitanje novinara koji provodi vrijeme sa Dejovim fudbalerima... “Naravno da želim. Zašto da ne”, odgovorio je pitanjem Krkotić. “Dačija ima dobar tim, dobre uslove za trening, ovdje u Antaliji imamo sjajne prijateljske utakmice. Pripreme za nastavak prvenstva se odvijaju na najbolji mogući način. Sačekajmo još malo sa transferom, ali jedno je sigurno: lijepo mi je opet u dresu Dačije”, rekao je Krkotić poslije jučerašnjeg treninga Moldavaca sa kojima bi mogao da sklopi saradnju na pola godine. Ekipa Dejana Vukićevića na proljeće će juriti Evropu (titula je nedostižna) - zona izlaska na Stari kontinent je daleko samo četiri boda petoplasirana Dačija ima 33 boda, a trećeplasirani Veris 37... B.T.
Radivoje Golubović na milimetar od ugovora Na treningu Dačije se nalazi još jedno (crnogorskoj fudbalskoj javnosti) poznato ime - Radivoje Golubović trenira sa Moldavcima. Bivši mladi reprezentativac Crne Gore, te nekadašnji igrač Budućnosti i Mogrena (nedavno raskinuo ugo-
vor sa žutima) je blizu dogovora sa Dačijom. Ako se brzonogi ofanzivac dogovori sa petoplasiranim timom Moldavije (plus ako dođe Miloš Krkotić), trener Dejan Vukićević će komotno moći da napadne Evropu na proljeće.
Radivoje Golubović posljednji sa desna
Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)
Neka krene zimska čarolija
XXII ZImske olImpIjske Igre - sočI (7 - 23. februar)
Na obali Crnog mora, u ruskom gradu Sočiju, večeras svečanom ceremonijom otvaranja zvanično počinju Zimske olimpijske igre - Crnu Goru predstavljaju skijaši Tarik Hadžić, koji će nositi crnogorsku zastavu i Ivana Bulatović
● 28-29
PETAK, 7. 2. 2014. broj 759 GoDINA III
33 ŽEnA U TRI KORAKA
Postanite ljepši Kada je vrijeme hladno i vetrovito koža postaje suva, počinje da se ljuspa i lako dolazi do iritacije. Kada je vrijeme toplije, upotreba kisjeline ili agensa za sušenje kože kao što je benzoil peroksid predstavlja lako rješenje, ali kada je koža previše osjetljiva, kao što je slučaj zimi, ova sredstva mogu da izazovu upalu i da pogoršaju stvari. Ali, postoje i jednostavni načini da pomognete svojoj koži po hladnom vremenu. 1. NAPARITE LICE Parenje lica je davno poznati metod koji su žene koristile vjekovima. Prije nego što proključa,
u vodu ubacite malo ruzmarina ili mente. Trave će pomoći pri otvaranju pora, a para će olakšati probleme sa sinusima. 2. VRIJEME JE ZA ENZIME Maske za čišćenje sa enzimima (papain, bromelijan) su savršene sa osjetljivu kožu jer je ne isušuju. Potražite one sa voćnim enzimima. 3. MASKE OD GLINE Najjednostavnija i najblaža je vajarska glina, koja se vjekovima koristi u medicinske svrhe zato što sadrži veću količinu magnezijuma, koji izvlači vodu i pomaže u hidriranju kože, a djeluje i anti-upalno.
KORIsnO
Obuća koju svi morate da imate
ČUVAJTE KOŽU
Njegujte laktove, pete, šake i nos Priredila: Marija Ivanović
B
aš zbog viška obaveza i ubrzanog ritma dešava se da zaboravimo na njegu nekih djelova tijela, poput laktova, peta, šaka koji su baš u ovom periodu posebno izloženi hladnom vremenu. Da biste izbjegli veće probleme i isušivanje kože, predlažemo vam nekoliko preparata koji su predviđeni njezi pomenutih djelova tijela.
Da ne biste sebe doveli u poziciju da se suoačavate sa isušenom kožom u predjelu laktova, šaka, usana, vrha nosa, stopala i peta i da koža ne bi počela na tim mjestima da se peruta, zateže i da puca, treba joj pružiti intenzivnu njegu. Idealno rješenje su njegujući balzami na bazi meda, voska ili kakao putera. Ovo su koncentrovaniji i intenzivniji proizvodi koji su gusti i malo masniji, što ne samo da njeguje kožu, već i stvara zaštitni “omotač” oko kože i sprečava intenzivno dejstvo atmosferskih pojava. Balzami štite od lošeg vremena, a takođe i njeguju već iziritirano mjesto. Pronađite proizvod koji će vam najviše odgovarati i koristite ga nekoliko puta tokom dana. Kremu uvijek nosite u tašni, kako ne biste zaboravili na njegovanje, ako ne onih
pokrivenih djelova onda šaka, nosa, usana i laktova. Odabrali smo nekoliko proizvoda za vas: Cinq Mondes Inspirisan tradicionalnom farmakopejom koju su koristili iscjelitelji Polinezije, ovaj balzam je kombinacija ekstrakta Nonija i Monoi ekstrakta sa Tahitija. On je poznat po regenerativnim svojstvima, a izuzetno je bogat vitaminima, mineralima i antioksidantima, kao i prirodnim sedefom, što kožu čini blistavom. Formula bez parabena, fenoksietanola, silikona, mineralnih ulja i vještačkih boja dermatološki je testirana. Cijena ovog proizvoda je oko 45 eura. Bioderma Atoderm PP je emolijentni balzam namijenjen za svakodnevnoj
njezi, sprečava isušivanje i pucanje kože. Pogodno za veoma suvu, oslabljenu i reaktivnu kožu. Moćni hidrirajući agensi umiruju kožu, dok vitamin PP obnavlja i jača hidro-lipidnu barijeru. Prirodni D.A.F. kompleks povećava imunitet kože. Kremastu teksturu koža upija, a cijena se kreće od 17 do 20 eura. Mixa Ova krema obnavlja jako suve zone. Sa umirujućim ovsenim mlijekom i čak 40 osto glicerina, ovaj proizvod je formulisan da zaštiti i regeneriše kožu u veoma kratkom roku. Cijena mu je veoma povoljna i iznosi oko tri eura. Pantenol gel Pantenol krema brzo prodire u strukturu kože, gdje vezuje i zadržava vodu, čime koži daje vlažnost, mekoću i vraća joj elastičnost. Pored toga, pantenol ublažava znakove inflamacije i stimuliše epitelizaciju. Vitamin E deluje kao antioksidans štiti ćelije kože od nepovoljnih uticaja spoljašnje sredine. Posebno se preporučuje za suvu ili iritiranu kožu usljed izlaganja vjetru ili suvom vazduhu. Možete ga nanositi i nekoliko puta dnevno. Cijena je takođe povoljna, do tri i po eura.
Modni trendovi nam svake godine donose nove modele obuće, ali kada je riječ o obući postoje modeli koji nikad neće izaći iz mode i koji se savršeno slažu uz svaku odjevnu kombinaciju. Salonke Klasične i elegantne salonke u crnoj ili boji kože odolijevaju trendovima već duže vrijeme. Iako danas možete da pronađete jeftinije i skuplje modele, prijedlog je da izaberete kvalitetne, udobne i stabilne salonke koje možete da kombinujete uz skoro sve. Ravne čizme Visoke čizme bez ikakvih detalja s potpeticom od svega nekoliko centimetra su svakako nešto što bi trebalo da imate u svom ormanu za cipele. Prednost ravnih jednobojnih čizmi je što ih možete kombinovati uz skoro sve odjevne kombinacije, a ovakve čizme osim što su udobne nogu čine vrlo elegantnom. Starke Ove platenene patike od kako su se pojavile nikako ne izlaze iz mode. Prednost dobrih starih starki je što ih možete uklopiti
uz najrazličitije stajlinge, a ukoliko želite da vam malo duže potraju možete se opredijeliti za kožnu varijantu ovih patika. Baletanke Baletanke su svakako omiljena obuća svih dama koje ne vole da nose visoke potpetice. Osim što su udobne, beletanke će se savršeno uklopiti uz svaku odjevnu kombinaciju. Ako pak želite da vam se uklapaju uz sve, ali i da uvijek budete u trendu onda izaberite par crnih baletanki koje možete nositi i više sezona. (znamo.ba)
PREPORUKA
Kako zadržati mladalački dekolte Predio oko grudi stari brže u odnosu na druge djelove tijela, pa evo nekoliko korisnih savjeta kako da vaš dekolte ostane uvijek lijep. Nedavna istraživanja iz domena ljepote pokazala su da grudi i predio oko njih stari mnogo brže u odnosu na druge djelove ženskog tijela, pa evo nekoliko savjeta koji bi trebalo da pomognu da vaš dekolte ostane duže privlačan. Za početak, spavanje ima velike veze s tim kako izgledaju vaše grudi jer ukoliko spavate na boku to će izazvati veću pojavu bora, a posebno kod onih dama čije su grudi veće. Treba voditi računa i o adekvatnom donjem vešu, a posebno ukoliko vježbate. Naime, koža grudi se prilikom fitnesa rasteže i do 33 odsto više nego kada mirujete, pa je adekvatan sportski grudnjak neophodan ukoliko želite da vaš dekolte bude lijep. Kao i kod kože lica, njega dekol-
tea je od krucijalnog značaja za njegovu ljepotu. Poput kože lica i koža ovog dijela tijela brže gubi elastičnost pa ga treba negovati adekvatnim hidrantnim kremama koje sadže vitamin B3 i C koji pomažu u zadržavanju vlage i podstiču dodatnu proizvodnju kolagena. (super žena)
34 ŽENA
PETAK, 7. 2.2014.
Šta muškarci kriju
GOJAZNOST I PSIHA
Djeca moraju da regulišu emocije
M
ajke koje tjeraju svoju djecu da pojedu sve iz tanjira ne čine im dobro, nego na taj način utiču na to da kasnije u životu postanu gojazni, upozorava novo američko istraživanje. Djeca koja se kažnjavaju zbog toga što nijesu pojela sve iz tanjira mogu da razviju nezdrav odnos prema hrani. To može dovesti do emotivnih problema i gojaznosti u odraslom dobu.
“Ako vas vaša majka redovno kažnjava i ne obraća pažnju na vaš bijes, nervozu ili tugu, umjesto da bude osjećajna i pomogne vam da se izborite sa svojim osjećanjima, možete postati nesigurni u sebe i na isti način odgajati svoje dijete. Dijete koje ne nauči da reguliše svoje emocije može da razvije nezdrav odnos prema hrani i da postane gojazno”, kaže profesorka Keli Bost sa Univerziteta u Ilinoisu. Studija je proučavala vezu izme-
đu ponašanja roditelja prema djeci i konzumacije nezdrave hrane. “Htjeli smo da otkrijemo vezu između nivoa bliskosti i gojaznosti. Naučnicima je poznato da su veze osobe sa drugim ljudima povezne sa načinom na koji osoba reaguje na negativne emocije, a mi mislimo da te reakcije mogu biti povezane sa tri navike koje se povezuju sa gojaznošću: način ishrane u skladu sa emocijama, uključujući jedenje kao utjehu, rutina za vrijeme jela i gledanje televizije”, kaže
profesorka Bost. Za studiju je 497 roditelja dvogodišnje i trogodišnje djece ispunilo upitnik koji je trebalo da procijeni bliskost između njih i djeteta. Roditelji su ocjenjivali i nivo stresa i anksioznosti kod sebe. Zatim su odgovarali na pitanja kako se bore sa negativnim emocijama svoje djece, da li pričaju sa njima tokom obroka i koliko vremena dnevno provode gledajući televiziju. “Studija je otkrila da nesigurni roditelji ne obraćaju pažnju na brige svog djeteta i djetetove emocije. Na primjer, ako se dijete sa rođendanske žurke vratilo uznemireno zbog ružnog komentara nekog druga, ovakav roditelj će djetetu reći da ne bude tužno zbog toga i da zaboravi na to. Ili još gore: reći će mu da ne cmizdri i da se ponaša u skladu sa svojim godinama i za-
pretiće mu da ga više nikad neće pustiti da ide tamo ako se ne smiri”, kaže profesorka. Pokazalo se i da majke koje ne obraćaju pažnju na tugu svog djeteta, ili ga čak i kažnjavaju, najčešće odgaje dijete koje se okrene brzoj hrani i slatkim poslasticama. Takođe, govorenjem djetetu da “mora sve da pojede iz tanjira” šaljete mu pogrešnu poruku. “Ljekari mogu da pomognu roditeljima da se izbore sa dječijom gojaznošću tako što će ih posavjetovati o strategijama kako da djetetu pomognu sa njegovim negativnim emocijama kao što su bes, tuga i dosada. Djecu moramo da ohrabrimo da ispolje svoja osjećanja, a roditelji ne smiju da podstiču svoje dijete da jede kada je pod stresom ili da jede kako bi ‘našlo utjehu’”, kaže Keli Bost.
Koliko god da ste bliski sa svojim muškarcem, budite siguni da vam neke stvari taji. Svaki frajer voli da izigrava mačo mena i nikada nikome neće priznati da ima i onu mekšu, nježnu stranu, pa čak ni vama koju voli najviše na svijetu. Uostalom, to nema veze sa vašim odnosom, povjerenjem ili ljubavlju, već isključivo s muškim ponosom koji mu ne dozvoljava da neke stvari prevali preko usana. Emocije Iako se sve vrijeme trude da pokažu da su snažni mužjaci, koji nikada ne plaču, oni su i te kako emotivni. Stvar je u tome da se često te emocije boje da pokažu, jer misle da će im se žene smijati. Poruke od bivše Kada im bivša djevojka piše to najčešće kriju, ne zato što imaju osjećanja prema njoj, nego zato što ne žele svađu s vama, zbog nečeg tako beznačajnog. Plejlista na telefonu Kao što žene imaju pjesme za koje nikada ne bi priznale da ih slušaju, tako i muškarci imaju svoju blam plejlistu. Na njihovoj se nalaze pjesme “za djevojčice” i emotivni stihovi koje pjevaju kada ih niko ne vidi. Često posjećuju porno stranice Činjenica je da svaki muškarac jednostavno voli da pogleda pornografski sadržaj u slobodno vrijeme. To ne znači da ne vole svoju djevojku, nego samo da vole da pogledaju s vremena na vrijeme nešto uzbudljivo. Slično kao što žene gledaju cipele u izlogu. Nervozni su na sastanku Iako se uvijek čini da žene dramatizuju, a muškarci se ponašaju, ležerno činjenica je da su oni i te kako nervozni kada je u pitanju sastanak. Oni će glumiti da je sve u redu, ali duboko u sebi će podrhtavati. (index)
PSIHO KUTAK
STUDIJA POKAZALA
Ne postoji ljubav Ne odustajte lako od partnera na prvi pogled Ljubav na prvi pogled je, čini se, samo mit. Svi romantici vjerovatno su “pali” na svoju srodnu dušu zahvaljujući trikovima uma. Kako tvrde naučnici, naše pamćenje neprestano prerađuje našu prošlost koju potom dopunjuje novim iskustvima, ali i novim spoznajama. Drugim riječima, ljubav na prvi pogled je zapravo plod mašte. Doktorka Dona Džo Bridž sa Univerziteta Nortvestern do tih zaključaka je došla zahvaljujući memorijskim testovima. “Kada se prisetite vremena u kojem ste upoznali svog partnera ili partnerku, prisjetićete se zapravo osjećaja ljubavi i euforije. Ali zapravo produkujete svoje trenutne osjećaje prema prvim susretima s tom osobom”, rekla je ona.
Prema njenim riječima, naše pamćenje dodaje nove informacije staroj memoriji. Drugim riječima, naše pamćenje neprestano prerađuje našu prošlost i dopunjuje je novim iskustvima. To činimo nesvesno, a treba nam pomoć da se snađemo u novim okolnostima. “Naše pamćenje nije kao videokamera. Vaše pamćenje preoblikuje i ponovno kreira događaje kako bi stvorilo priču koja se može uklopiti u vaš trenutni svijet. Naglasak je na sadašnjem trenutku i vašem trenutnom životu”, dodala je Dona. Pojasnila je da je naše pamćenje stvoreno tako da se mijenja i prilagođava: “I to je dobro jer nam na taj način naše pamćenje pomaže da donosimo dobre odluke, prikladne za određeni trenutak”.
Bračni savjetnici ponavljaju kako nije nimalo jednostavno danas održati brak. Upozoravaju da ljudi prelako odustaju. Skoncentrisani ste samo na sebe Živimo u društvu individualaca u kojem stalno dobijamo poruku da sebe moramo staviti na prvo mjesto. I naravno da je važno voditi računa u sebi, ali ako se u braku stalno koncentrišete samo na sebe, može biti problema. Brak je zajednica dvoje ljudi što znači da uključuje kompromise, ali i uvažavanje. Mislite da biste trebali biti u braku sa sobom Nekada jedan bračni partner nastoji u potpunosti promieniti drugog partnera kako bi mu postao identičan. Takvi ljudi misle da ako su u braku sa sobom, odnosno osobom koju su napravili gotovo identičnu sebi, da će sve biti u redu. Ali neće. To je put prema kra-
ju. Ključ je da prihvatite partnera onakvog kakav jeste. Propuštate poentu braka Dvoje ljudi može napraviti više
nego jedna osoba. Iskoristite to i okrenite stvari u zajedničku korist. Otkrijte što možete da radite zajedno, šta želite, kako možete poboljšati svoje živote… Ako to propustite da učinite, zaista ćete umanjiti kvalitet svog braka, ali i svog života. Ne razumijete ko koga treba da usreći Ako mislite da je dužnost vašeg supruga ili supruge da vas usreći, onda ste u velikoj zabludi i na pravom putu završetka braka. Jedno drugo trebate da činite srećnim, ali zapravo ste vi sami zaduženi za vlastitu sreću. Vidite razvod kao jedino rješenje Ako nakon svake svađe kao jedino rješenje vidite razvod, taj će razvod zaista i doći. Postoji još mnogo drugih rješenja. Najlakše je rastati se, ali zaista treba poraditi na braku. Ako stvarno ne bude išlo, možete se razvesti. (tportal.hr)
ŽENA 35
PETAK, 7. 2.2014. SAVJET STRUČNJAKA
Izbjegavajte viršle i salame
N
ZA DO K JE
dete u sendviču, s mnogo sira, majoneza i sličnih dodataka. Još jedan problem s mesnim prerađevinama i unosom mnogo soli i masnoće jeste što vam usporava sistem za varenje i čini vas tromim, pa ćete umjesto da se prošetate i bavite se nekom aktivnošću, poželjeti da odspavate. 2. Srčane bolesti Zamislite kakav teret stavljate na svoje tijelo kada pojedete viršlu ili neko prerađeno meso. Dobiijate tri puta veću količinu soli nego kada pojedete sendvič s kuvanom piletinom. Zašto je previše soli toliko
opasno? Zato što slabi vaše krvne sudove, a to vodi do srčanih bolesti. Vaše tijelo ne može preraditi tolike količine soli. Zadržavanjem vode zbog nakupljanja soli povećava se protok krvi i tu dolazi do začaranog kruga - što je veći protok krvi, vaše srce će morati više krvi da šalje u vaše arterije - i tako će ih mnogo opteretiti. 3. Dijabetes Istraživanja su pokazala znakove opasnosti u nitritima u mesnim prerađevinama. Stručnjaci za dijabetes kažu da nitriti smanjuju izlučivanje insulina i negativno utiču na nivo glukoze u krvi. Nedavno istraživanje na Harvardu pokazalo je da samo jedna porcija mesnih prerađevina dnevno (dvije kriške salame ili jedna viršla) povećava rizik od dijabetesa za 29 odsto. 4. Rak Švedski naučnici su otkrili da je među onima koji jedu mesne prerađevine povećan rizik od raka želuca. Dugogodišnja studija sprovedena na Havajima pokazala je da oni koji su najviše jeli mesne prerađevine imali 67 odsto veći rizik od raka gušterače u odnosu na one koji su ga jeli rijetko ili nikada. Opšti savjet stručnjaka je da mesne prerađevine ne jedete više od jednom nedeljno. (magazin.net)
KORISNO
TO RA
P I TA
Sigurno ste već čuli da mesne prerađevine nisu dobre za vas, ali opasnost ćete najbolje shvatiti kada saznate koliko su zapravo nezdrave. Mesne prerađevine odnose se na sve mesne namirnice koje su prošle proces soljenja i hemijske obrade kojima im se produžuje rok trajanja. 1. Gojenje Mesne prerađevine pune su soli, kalorija i masnoće. Previše soli u vašem tijelu dovodi do zadržavanja vode i nadutosti. Još ćete više soli i masnoće uneti u sebe ako ih je-
Poštovani, U novembru sam zadobio prelom nosa, pretučen sam. U ORL ordinaciji su mi rekli da moram na operaciju. No, ja nijesam otišao jer imam neki strah od mogućih komplikacija. Nos me ne boli, a kad ga pipnem na nekim mjestima osjetim malo krckanje, ali ne i bol. Disajni kanali su mi u redu, čim dišem normalno. Ovako kako mi je sada nos, tako je izgledao i prije preloma. Htio bih da čujem neko vaše stručno mišljenje, da li je neophodno da idem na operaciju ili će mi i ovako zarasti bez nekih komplikacija. Ako možete mal o d e t a l j n i j e ? S rd a č a n pozdrav. Poštovani, Ukoliko je, kao što kažete, prošlo više od 15 dana od nastanka povrede, nosne kosti su svakako zarasle, sada se prelom ne može ni “namještati” bez tzv. krvave repozicije. To znači da se prelom nosa sada može rješavati jedino operativno u opštoj anesteziji, a da li je to potrebno ili ne, na osnovu RTG snimka i kliničkog nalaza odlučuje ORL specijalista. (Lepota i zdravlje)
NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Vitaminska bomba za jačanje imuniteta
Sigurno ni jedan sintetički preparat iz apoteke ne može da zamijeni prirodne proizvode, koji su lako dostupni i veoma efikasni u liječenju raznih bolesti. Ovaj proizvod zadovoljiće ne samo dječije potrebe za slatkišima, nego i ojačati imuninet cijele porodice. Predlažemo vam dva recepta smjese za jačanje imuniteta. Oba su izvrsna i isprobana. Na vama je da izaberete. Prvi recept za jačanje imuniteta za djecu i odrasle: Potrebno je: - 100 gr suvog grožđa (veoma je bitan kvalitet suvog grožđa) - 150 gr zrna oraha - 100 gr badema - kora od dva limuna - 100 gr suvih kajsija - 100 gr suvih šljiva - 250-300 gr meda - ako ste u prilici — vrlo je dobro dodati i 100 gr pinjola (odlični su za jačanje imuniteta) * Sameljite u mašini za mljevenje mesa: suvo grožđe, orahe, bademe, pinjole i limunovu koru. * U smjesu dodajte sok od dva limuna, čiju koru ste prethodno
samleli. Promješajte. * Dalje, dodajte suve šljive i suve kajsije. Promješajte. * Na kraju dodajte med i opet promješajte. Ostavite da odstoji na tamnom mjestu 1-2 dana. Za djecu stariju od 3 godine — 1 kašičica dva puta dnevno. Za odrasle: 1-2 kašike tri puta dnevno. Teglu sa vitaminima čuvajte u frižideru. Drugi recept za jačanje imuniteta za odrasle Sastojci: - 200 gr suvih kajsija - 200 gr suvih šljiva - 200 gr suvih smokava - 200 gr oraha - 1 limun - 50 ml rakije - 250 gr meda * Suvo voće i limun zajedno sa korom sameljite u mašini za mljvenje mesa. * U smjesu dodajte med i rakiju i promješajte. Teglu držite u frižideru. Uzimajte po 1 supenu kašiku prije obroka.
OBAVEZNO
Pođite na ove preglede Pregledajte spisak pregleda i testova koje nikada ne biste smjeli da preskočite, bez obzira na to koliko vas mrzi ili vas je strah. Krvni pritisak U 90 odsto slučajeva uzrok hipertenzije je nepoznat, dok je kod pet odsto uzrok u nekoj od bolesti (bubrega, nadbubrežne žlezde, endokrini poremećaji). Mamograf Pogrešno je uvjerenje da samo žene u srednjim godinama treba da prekontrolišu grudi.
Ukoliko osjećate bilo kakvu promjenu na grudima ili vam je neko u porodici bolovao od raka dojke, pregledajte se. Holesterol Nivo holesterola može da ukazuje na probleme sa srcem. Šećer u krvi Kada napunite 30 godina, svake dvije godine provjeravajte nivo šećera u krvi. Papa test Rak grlića materice ne mora da izazove simptome. Obavite ginekološki pregled na svakih godinu, dvije. (24 sata)
VJEROVALI ILI NE
Pranje ruku je najbolji lijek protiv prehlade Možda mislite da su med i limun najbolji lijek za prehladu, ali, prevarili ste se. Nova istraživanja pokazuju da je redovno pranje ruku najbolji lijek za prehladu i kijavicu. Naučnu studiju su sproveli doktori iz Kanade i sa Novog Zelanda i u istraživanju
se osim dobrog starog sapuna, koristio i čaj od limuna, ženšen, vodena para i homeopatija. Najbolje se pokazao sapun, a zatim i med, koji je olakšao simptome djeci starijoj od godinu dana. Ali, vitamin C nije pokazao nikakav pozitivan efekat.
NEMOJTE PRETJERIVATI
Dobre strane krompira Ako pogledamo sastav krompira, shvatićemo da je riječ o jednoj od najzdravijih vrsta povrća. Čak i više od toga: ako bi, hipotetički, trebalo da odaberemo samo jednu namirnicu, koja bi sačinjavala 100 odsto naše ishrane, krompir bi bio možda najbolji izbor. Malo je poznato da krompir sadrži veoma iskoristljiv i kvalitetan kompletan protein (za razliku od žitarica i mahunarki). U krompiru ima i dosta minerala, a bogat je i magnezijumom, bakrom i kalijumom, važnim za zdravlje srca. O krompiru se rijetko razmišlja kao o izvoru vitamina C, pa se stoga mnogi iznenade kada čuju da samo 100 g pečenog
krompira (bez ljuske) zadovoljava čak 20 odsto dnevne potrebe za vitaminom C. Krompir ima u sebi zanemarljivo masnoće, pa samim tim i omega-6 masnoća, što ga svrstava u namirnice koje ne remete delikatan, za zdravlje važan odnos omega-6 i omega-3 masnih kisjelina u ishrani. Naravno, ovo važi samo ako krompir ne pržite u suncokretovom i drugim uljima, koja su bogata omega-6 masnim kisjelinama i podložna pretvaranju u trans-masti pri visokim temperaturama. Generalno, najbolje je da izbjegavate prženje u potpunosti, ili da pržite na kokosovom ulju ili po starinski: na svinjskoj masti. (lovesensa.rs)
36 ŽENA
PETAK,7. 2. 2014. UŽIVAJTE U UKUSU
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Kuglof sa kafom
SASTOJCI:
1 manja glavica karfiola so 1 kašika putera 4 kašike brašna 2,5 l bistre supe 3 žumanceta 1 kašika hladne vode biber 3 kašike starog kačkavalja kriške hljeba
Čorba od karfiola Očistite karfiol, operite i stavite u šerpu. Podlijte vrijućem posoljenom vodom (1 kašika na litar vode) i kuvajte na tihoj vatri pola sata (dok karfiol ne omekša, ali ne previše). Ocijedite ga i sačuvajte šoljicu tečnosti. Zatim rastavite karfiol na cvjetiće, stavite ih u zagrijanu činiju za supu i držite na toplom mjestu. U šerpi od tri litra napravite blijedu zapršku od putera i brašna. Podlijte supom i vodom od karfiola, pustite da provri i kuvajte tri minuta miješajući. Razmutite žumanca sa kašikom hladne vode, dodajte 1/4 šoljice tople čorbe, sipajte postepeno u šerpu i miješajte dok ne provri. Na kraju dodajte biber i rendani sir. Gotovu čorbu sipajte u činiju preko karfiola.
Desert
Đuveč SASTOJCI:
6 krompira 250 g mljeveno g mesa 1/2 šolje pirinča crveni luk šargarepa suvi začin biber konzerva sjeck anog paradajza kašika paradajz pirea
U šerpi izdinstajte isječenu šargarepu, dodajte meso, biber, začin. Kad je meso prodinstano dodajte sjeckani paradajz i paradajz pire. Ogulite krompir i isjecite ga na kriške. U vatrostalnu posudu poređajte red krompira, preko stavite očišćeni pirinač i posolite. Preko toga stavite izdinstano meso s lukom i šargarepom, a zatim odozgo poređajte ponovo krompir. Prelijte sve sa vodom, tako da voda prekrije krompire. Odozgo prekrijte folijom i stavite u rernu da se peče oko 20 minuta na 200 stepeni.
Rernu zagrijati na 180 stepeni. Podmazati kalup za kuglof, pa posuti sa malo brašna. Za tamniji sloj tijesta kremasto umutiti maslac, šećer i vanilin šećer. Umiješati jedno po jedno žumance. Pomiješati brašno, prašak za pecivo i kakao, dodati mljevene bademe. Sipati tijesto u kalup i poravnati. Za masu sa kafom čvrsto ulupati bjelanca. Dodati šećer i mutiti sve dok se kristali ne istope. Dodati brašno i kakao. Umiješati mljevene bademe. Ovu masu sipati preko tamnog sloja tijesta i poravnati. Kolač peći u rerni 55 minuta. Oko 15 minuta prije kraja pečenja kolač prekriti alufolijom, kako površina ne bi potamnjela. Pečen kolač izvaditi iz rerne i ostaviwti da se ohladi. Zatim ga izručiti iz kalupa i staviti na tanjir za tortu.
SASTOJCI:
Za tamniji sloj: 175 g masla ca 175 g šećera kesica van ilin šećera 9 žumanaca 100 g brašn a kašika pra ška za peciv o kakao (50 g) Za masu sa kafom: 9 bjelanaca 200 g šećera 80 g brašn a 3 kašike m ljevene ka fe
Riblji specijaliteti
Meso zamijenite ribom što češće, a ovo su naši predlozi kako da uživate u specijalitetima mora. RIBA U SOSU OD POVRĆA POTREBNO JE: 400 g fileta oslića 2 kašike maslinovog ulja 2 šargarepe korijen peršuna crni luk korijen celera 2 paradajza 1-2 feferone paprika so biber peršunov list supa od povrća PRIPREMA: Na ulju propržite sitno sjeckani luk. Dodajte isjeckano povrće, feferone i zalijte sa malo supe od povrća, tako da povrće bude pokriveno, posolite i kuvajte dok povrće ne omekša. Dodajte ribu i nastavite da kuvate još oko 15 minuta na laganoj vatri. Dodajte biber i začinite po ukusu. Ako je sos pregust dodajte još malo supe. Gotovo jelo pospite peršunovim listom. Poslužite uz krompir pire ili tjesteninu.
PEČENA ORADA U VINU POTREBNO JE: 1,5 kg orade so biber 1,5 kg krompira 150 ml maslinovog ulja 200 ml bijelog vina peršun 3 čena bijelog luka ruzmarin lovorov list limunov sok mješavina suvog začina PRIPREMA: Oradu očistite, uzdužno zarežite i pospite sa malo soli i bibera. Krompir narežite na kriške, malo posolite i pouljite, pa izmiješajte. Zatim ga stavite u pleh, pa po njemu složite pripremljenu ribu i stavite u rernu zagrijanu na 200 stepeni. Pecite oko 50 minuta, uz povremeno premazivanje uljem. Tokom pečenja ribu po potrebi prekrijte aluminijskom folijom. U međuvremenu pripremite mješavinu od vina, malo vode, ulja, nasjeckanog peršuna, bijelog luka, ruzmarina, lovorovog lista, limunova soka, soli, bibera i začina. Pri kraju pečenja ribu prelijte pripremljenom mješavinom.
LAGANI ZALOGAJI
Kaneloni sa piletinom i sirom PREPORUKA
Ukusna musaka Uz malo mašte i kreativnosti, musaku ne morate pripremati isključivo po klasičnim receptima. Dodajte pečurke umjesto mesa, i uživajte u ukusu. POTREBNO JE: 500 g šampinjona 2 glavice luka 100 g suve slanine 2 kašike ulja 2 čena bijelog luka 10 kriški hljeba 250 ml mlijeka 200 ml kisjele pavlake 3 jaja kašika suvog začina peršun so biber origano
PRIPREMA: Očišćene šampinjone narežite na listiće. Crni i bijeli luk i peršun sitno isjeckajte, a slaninu narežite na tanke režnjeve. Na zagrijanom ulju ispržite slaninu i nasjeckani crni luk, pa dodajte šampinjone. Sve zajedno dinstajte, malo posolite, pobiberite, dodajte bijeli luk, malo origana, peršun i začin. U namašćenu vatrostalnu posudu složite jednu do druge pet kriški hljeba koje ste prethodno natopili u mlijeko. Po hljebu rasporedite pola količine pripremljenih šampinjona, pa ponovo stavite red natopljenog hljeba i odozgo preostale šampinjone. Sve prelijte mješavinom pavlake i jaja. Tako pripremljeno jelo kratko zapecite u rerni na 160 stepeni oko 20 minuta.
Obrok sa piletinom i pastom fantastičnog ukusa je odličan izbor kada poželite laganije zalogaje. Sastojci: 75 g maslaca 75 g brašna 2,5 dl pilećeg bujona 4,5 dl pavlake za kuvanje 65 ml bijelog vina 750 g kuvane piletine so, biber parmezan kanelone (10-12 komada) 1 veliki plavi patlidžan Priprema: Na maslacu propržite brašno, posolite, pobiberite, ulijte pileći bujon, dodajte sitno sjeckan oljušten patlidžan i pavlaku, i lijepo promiješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Kuvajte na slaboj vatri neprestano miješajući dok se sos ne zgusne. Sklonite s vatre, ulijte bijelo vino, pa dodajte piletinu sjeckanu na kockice i sve lijepo promiješajte. Ovo je smjesa kojom ćete puniti kanelone. Punjene kanelone stavite u podmazan pleh, prekrijte ostatkom sosa i obilno pospite parmezanom. Prekrijte aluminijumskom folijom i pecite na 180 stepeni 45 minuta, zatim skinite foliju i pecite još 10 mi-
nuta. Napomena: Ovo je recept za kanelone koje ne morate da kuvate, ali ako koristite one koje se kuvaju, preporučujemo vam da skuvate lazanje, a kad se ohlade stavite na
duži kraj fil. Preklopite drugom polovinom lazanje, malo rukama rolajte po plehu kako biste dobili oblik kanelona i mjesto sastava okrenite nadolje u plehu u kome ćete ih peći.
37
PETAK, 7. 2. 2014.
MALI OGLASI
KUĆE/STANOVI
P Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik. Tel.067/850510 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430
I Izdajem dvosoban nemaješten stan na Starom aerodromu, prva faza. Povoljno. Tel.068/543-110, 068/210550 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;
IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica
Provjerite zašto smo IN
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966
PLACEVI Prodajem placeve u Novom Selu u blizini magistrale Podgorica-Danilovgrad. Tel.067/516196
Povoljno prodajem
IZDAJE SE
poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089
FORD MONDEO
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605
BMW X3, 2.0D, 2005. godište, 75.000km, odlično stanje, kao nov, manual. Tel.068/465-363
Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411
1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11
..
USLUGE
. .
RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI
Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073331
Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972
Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767
Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530 303
Top Service - First choice - Best price guarantee
Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051
Izdajem namještenu garsonjeru u blizini "Bazara", Blok 5. Tel.067/055-888
Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299
Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758708
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340
SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR Budva: Izdajem poslovni prostor 30m2 pogodan za više namjena. Plaćanje mjesečno. Tel.069/765-663
Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
IAS, IFRS Certified
Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me
OBAVJEŠTENJE
Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine
38
PETAK, 7. 2. 2014.
MALI OGLASI
XL AUDIT DOO -
RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL
067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)
REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)
Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Obavljamo sve računovodstvene i pravne usluga za preduzeća. Podgorica. Tel.069/221974 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
GRAĐEVINSKE USLUGE
KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374
E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me
NASTAVA Dajem časove italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce, Podgorica. Tel.067/668905 POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO Prijatan, obrazovan mladić, 31 godina, upoznao bi stariju damu sa sjevera radi intimnog druženja. Tel.068/407-499 Momak 38g ozbiljan traži raz vedenu damu ili b.par za druženje. Samo ozbiljne ponude. Diskrecija. Pr vo poziv pa SMS. Ozbiljnost. Stop gej i dopune. Tel.0 69/722-889
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem "Simpovu" garnituru, trosjed s mehanizmom, dvosjed i fotelju, radni sto (iz "Namosa"), niški televizor, vuneni tepih. Povoljno. Tel.067/529-731 Valjak za peglanje mile, 85cm, sa potenciometrom za brzinu uvezen iz Njemačke u ekstra stanju. Povoljno. Tel.069/420-435 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem japanske prepelice nosilje u 3 boje, početne nosilje, pr.stare 20 dana i meso i jaja od njih. Tel.069/835-833 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem nov kotao za centralno grijanje na čvrsto gorivo, 30 kilovata, sa bojlerom za toplu vodu, Podvis Knjaževac. Tel.068/807-859
APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm
RAZNO
20. GODINA SA VAMA
069 020 010
za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET
22+ 8 GRATIS
za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €
Dimenzije 102x45mm
Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
petak, 7. 2. 2014.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:
Autobusi/bus
Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,
5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,
Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.
Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202
40
TV PROGRAM Film
07:20 Paklena kuhinja 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 11:00 Film: 300/r 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:Domaćice sa Bosfora/r 15:30 Crtana serija: Musti 15:35 Crtana serija: Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Paklena kuhinja/r 17:00 Serija: Odbačena 17:45 Serija: Okrug Oranž 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:10 Talk Show- Živa istina 21:15 Talk Show- Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:15 Film: Ostrvo 01:30 Exkluziv/r
PRVA Veče sa Ivanom Ivanovićem 21.15
06.30 09.35 10.00 11.05 12.00 12.25 13.00 14.00 14.10
Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Vijesti Naučno – obrazovni program/ 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Mjesto zločina 00.00 Vijesti
06:50 07:00 10:30 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:30 23:15 23:30 01:30
RTCG 1 Serija: Sulejman Veličanstveni 20.05
City kid’s Dobro jutro X patrola Akademci/r City Sve za ljubav/r Serija: Sila/r City Serija: Simar City Serija: Nakuša Film: Halo taksi Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Serija: Sila Grand show Moja velika osveta City Film: Američka pita Film: Ostani kul
PINK Serija: Sila20.00
07:30 09:45 10:00 10:20 11:10 12:00 13:00 14:00 14:07 14:15 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:45 21:00 22:00 22:15 22:25 23:20 01:30
Boje jutra Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica/r Vijesti Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Mezimica Extra lifestyle Serija: Tihi svjedok Vijesti Sport Serija: Operativci Film: Čast Pricijevih Extra lifestyle
VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30
Sport
Informativa
07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Italijanska kuhinja 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa i stina/r
ATLAS Neki to vole zorom 10.00
TV PREPORUKA AMERIČKA PITA Pink 23.30
Džim je maturant u srednjoj školi u Mičigenu. Kao i većina njegovih vršnjaka, opsjednut je seksom. S obzirom na to da nema djevojku, zabavlja se gledajući porno filmove na satelitskim programima. Njegov otac se ne ustručava da mu daje savjete o seksu koji su, doduše, potpuno zastarjeli. Da situacija bude još gora, on savjete daje u najnezgodnijim trenucima. Džim će se sa najboljim prijateljima: Kevinom, Finčom i Ozom dogovoriti da do maturske večeri izgube nevinost. Međutim, to baš i nije jednostavan zadatak.
08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.00 Strani dok. program 10.00 Serija: Zakon i red 11.30 Muzika 12.00 Vijesti 12.50 Košarka-ZKMRL: Budućnost-Celje/r 14.30 Argument/r 15.00 Muzika 16.00 Serija: Na obalama Mediterana/r 17.00 ZOI SOCI 2014: Otvaranje 20.15 Košarka(m)-Kup CG: polufinale 22.15 Serija: Zakon i red 23.00 ZOI SOCI 2014: Otvaranje/r 00.05 Radni dan/r
RTCG2 Muzika15.00
07:00 09:30 10:30 10:45 11:00 11:10 12:45 15:15 15:45 16:00 17:45 18:45 19:30 20:15 20:30 21:50 22:45
Uz jutarnju kafu – uživo Kućni ljubimac/r Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Svijeće i Svijećice Muzika Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Smijeh kao lijek Svijet Sporta – premijerno Loto - uživo Zabava Smijeh kao lijek Dobitnici Smijeh kao Lijek
777 Smiješna Top Lista 15.15
13:10 14:30 16:00 16:30 17:30 19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00
Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na točkovima Aljazeera Astro num caffe
MBC Loto 19.30
07:02 09:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 16:00 16:50 17:30 18:20 19:15 19:25 20:00 21:00 21:30 22:30 00:00
MONTENA Auto Shop 21.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Otpisani 09:50 Vesti RTS 09:55 Razglednica 10:25 Enciklopedija za radoznale 10:55 Vesti RTS 11:00 Crkve brvnare u Srbiji 11:30 Zavičaj: Praznik u Tršiću 11:54 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Mesto zločina: Njujork 13:20 Srbi u Holivudu 14:05 Kod zlatnog konja 15:10 Ovo je Srbija 15:55 Vojna akademija 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vojna akademija 21:00 Film 23:00 Dnevnik RTS RTS 2 09:50 Moj ljubimac 10:20 Mesto za nas 10:50 Bardovi teatra 11:45 Evropski omladinski orkestar 12:30 Metropolis 13:00 Trezor 14:00 Zujalica 14:25 Književnost Stare i Južne Srbije 14:54 Znakopis 15:07 Ars praktika 15:25 Datum 15:30 Emisija iz ekologije 16:00 Link
16:25 Epizode 17:00 Zimske olimpijske igre - Soči 2014 20:00 Stranac u Srbiji 20:30 Lov i ribolov 21:00 Epizode 21:30 Kontekst 22:00 Vidik 23:00 Emisija iz kulture HRT 1 12:21 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim 13:20 Labirint 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Riječ i život 15:15 Indeks 15:45 U mreži kopačkog rita 16:15 Gorski liječnik 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Znanstveni krugovi 18:50 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:02 Vrijeme 20:08 Rat u Iraku 21:10 Ta divna splitska noć 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:18 Vrijeme 23:20 Vijesti iz kulture HRT 2 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Obrtnik i partner 11:35 Hotel dvorac Orth 12:20 Zamjena za tatu 13:50 Briljanteen 14:30 Zagreb 16:00 Regionalni
Svježi u dan Crtani filmovi Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r. Dok. program Dzet set Dokumentarni program /r. Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života IT Networking PG Raport Info Auto Shop Raskovnik-TV 777 Ponoćni Info
DANAS U GRADU dnevnik 16:30 Povijesni nastupi hrvatskih sportaša na... 17:00 Soči 2014.: Otvaranje 19:30 TV vrtić 19:40 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 Tajno društvo 21:45 Vera 23:20 Zločinački umovi HBO 10:25 Supermen protiv Elit 11:40 Čovek u ratu 12:55 Tri begunca 14:30 Gregov dnevnik 3: Pasji dani 16:05 Kopakabana 17:50 Filmovi i zvezde 18:15 Ljudi u crnom 3 20:05 Idemo dalje 20:35 Devojke 21:05 Braća po oružju 22:15 Paklene ulice 5 FOXLIFE 11:15 Ali Mekbil 12:05 Ukrasi moj dom 12:30 Ukrasi moj dom 12:55 Kako izgledam? 13:45 Projekat “Modna pista” 14:35 Džejmi Oliver: Revolucija u ishrani 15:30 Seks i grad 16:00 Seks i grad 16:30 Kugar Taun 16:55 Kugar Taun 17:20 Emili Ovens 18:10 Očajne domaćice 19:05 Gimnazijske traume 20:00 Ljubavnice 20:55 Moj dragi strah 22:45 Seks i grad
FOXCRIME 10:25 Red i zakon 11:10 Pisac i detektiv 12:00 Ubrzana istraga 12:55 Nesavršeni zločin 13:50 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:40 Detektiv na Floridi 15:35 Bostonski advokati 16:25 Red i zakon 17:10 Mornarički istražitelji 18:00 Transporter 18:55 Nesavršeni zločin 20:00 Ubrzana istraga 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Ubrzana istraga ARENA SPORT 11:00 Crvena zvezda - Sloboda 13:00 Roma - Parma 15:00 Botafogo - Deportivo Quito 17:00 Barcelona - Real Sociedad 19:00 TOP 16 PSG 19:30 Najava kola italijanske lige 20:00 Najava kola 20:30 WRC Švedska: Pregled 21:00 Mega Vizura - Crnokosa, četvrtfinale 23:00 NFL GameDay 20:30 Emporio Armani - Sassari 22:15 Na današnji dan 22:30 Najava kola španske lige 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Najava Premijer lig
BIOSKOP CINEPLEXX
Džastin i hrabri vitezovi 3D sinh. 16:15; Džek Rajan: Regrut iz sjenke 19:30; 22:40; Justin Bieber’s Believe Digital cinema 15:00; Montevideo, vidimo se! Digital cinema 22:15; 18:30; 21:30; 15:30; 17:00; 20:00; Povratak u ring Digital 18:00; 20:30; Spasavanje G. Benksa Digital cinema 16:45; Tajni život Voltera Mitija 19:45; Vuk sa Vol Strita Digital cinema 22:00; Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 15:15; 17:15; Lego 3D 15:15; 17:30 ; 19:30; KIC BUDO TOMOVIĆ
Koncert: Amir Džaković 20.00 CNP
Everyman Đilas 20.00