Izdanje 24. mart 2014.

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. BROJ 797/ GODINA III

●6 TEŽAK ZADATAK CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

Titovim stilom između EU i Rusije ●ĐUKANOVIĆ: CRNA GORA NIJE MOSKVA NA MORU ODLAZE U INOSTRANSTVO ● 9

VUJOVIĆ: ● 5

Školske učionice napustila 83 učenika

Sukob opozicije odraziće se na izbore

U

KOŠARKA ● 26-27

Večeras pakao u ª Moračiº

preseljenje u drugu zemlju. Ukoliko se izuzme viša sila, odnosno smrt učenika, đaci školovanje napuštaju i iz ličnih razloga, iako nije precizirano o čemu je konkretno riječ.

Šarić nabavljao kokain za italijansku Ndrangertu

U PODGORICI ● 8

Gej žurka uz jako policijsko obezbjeđenje

POLICIJA PORUČILA PRIVATNICIMA:

● 11

Neka vas zaštitari čuvaju od pljačkaša D

ZIB ● 13

čenici u Crnoj Gori, u poređenju sa đacima iz zemalja Evropske unije, u daleko većem broju završavaju školovanje. Međutim, napuštanje škole nije rijetkost ni ovdje, a najčešći uzrok je

DANAS PRED SUDOM ● 10

Potvrđen bankrot, 160 ljudi ostalo na ulici FUDBAL ● 30

a su krađe i razbojništva sve češća pojava u Crnoj Gori, dovoljan je pokazatelj dnevna štampa koja ovim temama svakodnevno puni stranice. Iako spremnost da odgovore pohodima kradljivaca i razbojnika iz policije potvrđuju statističkim podacima, poručuju da bi se adekvatnim obezbjeđenjem privatnih objekata broj imovinskih delikata mogao svesti na minimum.

ŽENA BORIS MILIVOJEVIĆ ● 23

Ćetković Treba mi sadaddas asd pospremio čarobni Čelik štapić

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

EDITORIJAL

APEL

Administrativni odbor da poštuje volju NVO ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

400.000

Jeste da ovaj naslov uopšte ne asocira na mitski i spartanski broj 300, ali u eventualnom poređenju nije tako daleko. A o tome ko smo to zapravo “mi”, prosudite sami. Tek da ne ispadne da opet nešto insinuiram protiv izvršne vlasti i tako se ispostavljam kao teški antiprotivni gnjavator. U svakom slučaju, ovo je priča o broju od 400.000 koji je istakao kandidaturu za nacionalni broj. Prije nekoliko dana, pa iako je to stara procjena, konačno je obznanjeno da će NATO članarina godišnje koštati Crnu Goru 400.000 eura. Doduše, ovo se može smatrati i samo početnim brojem, dakle jednim fundamentom na koji se kasnije, već nekako, mogu lagano prikačiti svi ostali troškovi. Uostalom, još prije dvije godine je odlučeno da crnogorska Vlada nakon povlačenja naših vojnika iz Avganistana, a u okviru danske inicijative 3C (koja se odnosi na naše učešće u Koaliciji posvećenih kontributora), pomogne Avganistan sa 400.000 dolara koje bi predstavljale podršku održivosti tamošnjih nacionalnih snaga bezbjednosti. Jer, integracije, kao sasvim izvjestan oblik druženja i drugarstva, koštaju. Pa, bilo za piće ili za te NATO stvari, tek neki trošak mora da se piše. Onda, nešto vjerujem da nijeste zaboravili prošlogodišnje predsjedničke izbore za čiju je izbornu kampanju izdvojeno upravo 400.000 eura nacionalnih para. Dalje, a imajući u vidu nacionalnu dobrobit, ma kako vam to banalno izgledalo, za izgradnju prvog kontrolnog punkta za izvoz mesa u Luci Bar biće izdvojeno upravo 400.000 eura. Baš toliko para, tih 400.000 eura, bilo je nedavno ponuđeno i za Kovačnicu KAP-a, kao dio nekadašnjeg nacionalnog privrednog giganta. To što sada ta brojka izgleda kao sitnina, biće da ima veze samo sa našim nacionalnim osjećanjima, ali zasigurno ne i sa tržišnim zakonima. Sljedeće, cetinjski projekat izgradnje kanalizacione mreže podrazumjeva angažovanje ponuđača koji ima minimalni prosječni promet baš od 400.000 eura. Upravo toliko, dakle tih 400.000 eura, odredila je svojevremeno Direkcija za javne radove za izgradnju kulturnog centra u Mojkovcu. Nabavka kancelarijskog namještaja će Vladu koštati, naravno, 400.000 eura. I za kraj, najbolnije od svega. Električnih brojila u Crnoj Gori ima, pogađate, 400.000. Sa sve onim dodatnim i nikad razjašnjenim stavkama u računima za struju. A i prikupljenim eurima, na taj račun. No, to se samo savršeno uklapa u ovdašnju očiglednu privrženost broju 400.000. Misterija? Teorije zavjere? Ili samo muljaža? Odlučite sami. I gledajte da spartanski proživite svoje živote.

Predstavnici 125 nevladinih organizacija pozvali su skupštinski Administrativni odbor da poništi objavljenu listu kandidata za Savjet RTCG i kandidate rangira na jedini zakonom dozovljen način. Administrativnom odboru obratilo se 125 NVO, koje su dale podršku Slavici Striković i Goranu Đuroviću za članove Savjeta RTCG kako bi ponovo ukazali na nepravilnosti u postupku sačinjavanja liste potpunih i blagovremenih predloga kandidata za članove Savjeta RTCG. “Takođe, ove NVO su pozvale Administrativni odbor da hitno ispravi napravljene propuste i dostavile dokumentaciju koja nedvosmisleno dokazuje nezakonitosti u dosadašnjem radu Administrativnog odbora”, kaže se u saopštenju tih NVO. Aktivisti tih organizacija su, u prethodnih nekoliko dana, izvršili detaljan uvid u dokumentaciju koju su dostavili kandidati za članove Savjeta RTCG i utvrdili da je Administrativni odbor napravio veliki broj grubih propusta u obradi podrški. Analiza dokumentacije, kako se navodi, urađena je na osnovu zakonom utvrđenih kriterijuma koji su važili i za prethodni izbor članova Savjeta RTCG 2009. godine. Zakon o javnim radio-difuzim servisima Crne Gore se, dodaje se, u međuvremenu nije mijenjao, a Administrativni odbor ovog puta nije postupio po istom, već je uveo neke samo sebi jasne kriterijume ocjene valid-

nosti dokumentacije. Te NVO pozvale su Administrativni odbor da javno saopšti kriterijume za ocjenu validnosti podrške organizacija kojim su se rukovodili u sačinjavanju ove liste. “Treba da ponište objavljenu listu, ponovo pregledaju dokumentaciju i držeći se striktno slova zakona naprave listu kandidata i iste rangiraju na jedini zakonom dozvoljen način: broj dobijenih podrški, uz preduslov da ispunjavaju sve druge zakonom propisane uslove”, dodaje se u saopštenju. U NVO smatraju da nema nijednog valjanog razloga da se postupak pregleda dokumentacije

Kavarić u Slovačkoj

Meteo 05:37 18:02

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

U OKTOBRU

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno do jače talasasto. Nikšić Vjetar južnih smjerova, početkom dana pojačan, kasnije Kolašin Žabljak slab do umjeren. Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Prvi kongres fizioterapeuta Danas

Sjutra

min oC max oC

7 7 9 8 8 3 0 -2 1 3

SJUTRA

11 13 15 14 13 6 4 2 8 9

min oC max oC

5 5 7 6 6 1 -1 -5 -1 0

14 14 15 15 14 9 7 4 9 10

Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i Promjenljivo oblačno, povremeno sa grmljavinom. U planinskim predjelima uglavnom slabom kišom. susnježica i snijeg. Južni vjetar u slabljenju.

ne ponovi ukoliko su svi akteri uradili svoj dio posla na zakonit način. “Ako političke stranke koje učestvuju u radu Administrativnog odbora nemaju interes i namjeru da utiču na izbor poželjnih kandidata nevladinih organizacija, treba da prihvate našu incijativu i ponovo izvrše ocjenu validnosti predate dokumentacije”, kaže se u saopštenju. U suprotnom, dodaje se, NVO će imati osnovanu sumnju da pojedine političke stranke imaju svoje kandidate iz nevladinog sektora preko kojih žele ostvariti uticaj u Savjetu RTCG, a manipulišući voljom nevladinih organizacija.

U Igalu će u oktobru biti održan Prvi Kongres fizioterapeuta Crne Gore, tokom kojeg će biti predstavljena 32 stručna rada. Kongres će, kako je saopšteno iz Udruženja fizioterapeuta, biti održan od 8. do 11. oktobra u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Simo Milošević” u Igalu. “Planiramo izuzetno ispunjen program i aktivnosti tokom četvorodnevnog trajanja Kongresa. Iz razloga što je ponedjeljak radni dan, planirali smo subotu kao završni dan Kongresa kako bi domaći i gostujući učesnici iskoristili nedjelju da se odmore”, kaže se u saopštenju. Učesnike će, kako se navodi, pored domaćina pozdraviti Ministar

zdravlja u Vladi Crne Gore, dekan Fakulteta primijenjene fizioterapije, izvršni direktor Instituta Igalo i predsjednica ER-WCPT. “Srećni smo što će Igalo biti domaćin ovog glavnog skupa fizioterapeuta i što će stručni radovi biti izloženi i propraćeni baš ovdje – u Instituciji u kojoj najbolje možemo obogatiti svoje poznavanje struke”, kazali su iz Udruženja fizioterapeuta. Oni su poručili da će Kongres ojačati regionalnu saradnju fizioterapeuta i nacionalnih organizacija fizioterapeuta, unaprijediti profesionalni odnos i rad fizioterapeuta prema korisnicima fizioterapije a samim tim i, dodali su, poboljšati kvalitet života građana.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić, boraviće do 26. marta u Slovačkoj gdje će sa predstavnicima vlade te države potpisati Sporazum o ekonomskoj saradnji. Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da će sporazum koji će biti potpisan 25. marta u Bratislavi stvoriti uslove za saradnju Crne Gore i Slovačke u oblastima industrije, građevinarstva, saobraćaja i telekomunikacija, energetike i rudarstva, turizma, poljoprivrede i šumarstva, životne sredine i vodoprivrede, ulaganja u mala i srednja preduzeća. “Posjeta Bratislavi biće prilika da crnogorska delegacija upozna predstavnike Vlade Republike Slovačke sa najznačajnijim investicionim projektima i mogućnostima ulaganja u Crnu Goru, kao i posjeti Biznis zone radi upoznavanja sa načinom na koji je Republika Slovačka implementirala projekat „Biznis zona“ i upoređivanja sa takvom praksom kod nas”, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije. Kavarić će imati bilateralne susrete sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom, potpredsjednikom Vlade Republike Slovačke za investicije Lubomirom Važnim i ministrom ekonomije Republike Slovačke Tomašom Malatinskim.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

danilović o mugoši

Veliki u cinizmu, mali u istoriji presuda

U utorak iseljenje stanara Zverinjaka Prinudno iseljenje sedam porodica sa više od 50 članova iz sirotinjskog naselja Zverinjak u blizini nikšičke Željezare poslije mnogobrojnih odlaganja biće izvršeno u utorak. Razlog iseljenja je sudska odluka o vraćanju imanja porodici sveštenika Miodraga Todorovića koje im je oduzeto prilikom državne eksproprijacije zemljišta prije pedesetak godina. Žitelji Zverinjaka koji su svoje domove izgradili na tada još nedefinisanom zemljištu godinama unazad žive u strahu od iseljenja, nadajući se da će im ipak biti dozvoljeno da ostanu u svojim domovima ili da će im nadležne institucije obezbijediti krov nad glavom. Iako je sudska odluka o vraćanju zemljišta prvobitnom vlasniku donešena prije skoro osam godina, do sada je više puta odlagana jer je i sama porodica Todorović čekala da nadležni pronađu rješenje za smještaj stanara među kojima ima male djece, trudnica i teško oboljelih starih lica. “Niko od nadležnih nas do sada nije obišao, niko nas nije ni zvao. Jedino su prije nekoliko dana dolazili ljudi iz Centra za socijalni rad koji su nam kazali da nemamo čemu da se nadamo i da nam ne mogu obezbijediti nikakav smještaj. Šta će se dogoditi u

utorak ne znamo, ali kako stvari stoje jedino nam preostaje ulica jer stvarno nemamo drugih opcija”, poručio je vidno razočarani Ernest Špatuljaj. Njegov komšija Hazbo Adrović, koji je donedavno bio radnik Željezare, u naselju živi 32 godine, a fabrika mu je svojevremeno pomogla da adaptira baraku. “Nema ništa novo, vidjećemo u utorak, ali se ničemu ne nadam. Vjerujte da mi je svega preko glave, godinama je ovako. Čas kreće iseljenje, pa nas puste na još nekoliko mjeseci, pa onda opet u krug. Ako se desi da nas isele i nadležni

“Niko od nadležnih nas do sada nije obišao, niko nas nije ni zvao. Jedino su prije nekoliko dana dolazili ljudi iz Centra za socijalni rad koji su nam kazali da nemamo čemu da se nadamo i da nam ne mogu obezbijediti nikakav smještaj.

ne pronađu neko rješenje, čeka nas samo ulica, a gdje ćemo to drugo?”, rekao je Adrović. Tokom novembra prošle godine Akcija za ljudska prava uputila je ministru rada i socijalnog staranja Predragu Boškoviću, predsjedniku opštine Nikšić Veselinu Grboviću i Centru za socijalni rad u Nikšiću apel da hitno preduzmu sve mjere iz svoje nadležnosti da bi se porodicama što prije obezbijedio odgovarajući alternativni smještaj na bilo koji način. HRA je predložila da se ispitaju mogućnosti stambenog zbrinjavanja tako što bi se gradili objekti na postojećim pločama u naselju Gračanica. Akciji za ljudska prava 31. decembra stigao je odgovor iz opštine Nikšić u kojem se navodi da jedino što mogu ponuditi jeste mogućnost da se na postojećim temeljima u naselju Gračanica sagrade stanovi za pomenute porodice, Opština bi na korišćenje ustupila zemljište, već sagrađene temelje, a odrekli bi se i naknada na osnovu komunalija. Akcija za ljudska prava je prije nekoliko dana ponovo uputila dopise relevantim institucijama u kojima su izrazili zabrinutost za sudbinu porodica koje se prema sudskom rješenju moraju iseliti iz privremenih objekata u utorak. J.L.

I sam bih pomogao da se donese odluka o izgradnji turskog kulturnog centra u Podgorici, ako treba i na uzvišenju, na mnogim mjestima ali ne na staroj Ribnici, ne na Nemanjinom gradu. Ne i nikada. To može samo Miomir Mugoša, bivši gradonačelnik uz podršku naših, srpskih, partijica koje su uzurpirale mandate nekadašnje koalicije Bolja Podgorica - Bolja Crna Gora, rekao je poslanik Demokratskog fronta DF Goran Danilović. “Kemal Ataturk početkom dvadesetog vijeka pretvorio je džamiju (nekadašnju crkvu Svete Sofije) u muzej jer je mislio da je nečovječno na postojbini Istočnog Hrišćanstva, na oltaru Crkve, pjevati novu, makar i svoju vjeru. Danas, moderna turska država, najozbiljnije razmišlja da Svetu Sofiju vrati Carigradskoj patrijaršiji. Strašno je tako i toliko mrzjeti sebe i svoje porijeklo, svoju davnašnju sla-

vu, svoje pretke. Strašno je ne znati ništa o prošlosti, a graditi budućnost. Turski, ruski, američki ili ini centar treba graditi gdje god ali ne na temeljima hrišćanskih bogomolja. To rade varvari, vandali...to smo jedni drugima radili do juče”, napisao je na svom Facebook profile Danilović. Odbornička većina, dodaje on, mogla bi predložiti i da se razida Crkva Svetog Đorđa i od nje sagradi kakav mauzolej. “Mugoša je u mržnji i cinizmu veliki i zato će u istoriji biti mali. Volio bi nekako da se zaboravi, zakopa negdje duboko, pod temelje Birziminijuma, činjenica da je Nemanja rođen na Ribnici, da su Sastavci rodno mjesto našeg, slovenskog civilizavijskog izbora. Naravno, još kad je neko spreman da dobro plati realizaciju pakosnog nauma, onda bivši gradonačelnik nema mjere”, napisao je Danilović.

dvodnevni samit

U Hagu o nuklearnoj bezbjednosti Ukrajine

preduzetništvo

Otvoren treći Nacionalni sajam školskih preduzeća Preduzetništvo je danas prepoznato kao jedna od ključnih disciplina za razvoj društva, ocijenio je direktor Centra za stručno obrazovanje Ministarstva prosvjete Duško Rajković. On je govorio na otvaranju trećeg Nacionalnog sajma školskih preduzeća za vježbu, koji je uz Ministarstvo prosvjete organizovala Gimnazija Kotor kao domaćin. “Počeli smo prije deset godina preduzećem za vježbu kao samostalnim predmetom, onda smo ga integrisali kroz praktičnu nastavu i preduzetništvo koje je do ove godine bilo zastupljeno u programima za stručno obrazovanje”, kazao

je Rajković, prenosi agencija Mina biznis. Direktor kotorske Gimnazije Božo Perović rekao je da su u toj ustanovi svjesni značaja tradicije, ali i potrebe da se mijenjaju prateći savremene trendove u obrazovanju, uz virtuelno preduzeće kao jedan od načina da se škola modernizuje na kvalitetan način. On je naznačio da učenici radom u virtuelnim preduzećima razvijaju pozitivan odnos prema timu, postaju odgovorniji u donošenju odluka, povezuju teorijska znanja sa praktičnim radom i uspostavljaju komunikaciju sa učenicima iz drugih domaćih i stranih virtuelnih preduzeća za vježbu.

“Izloženi proizvodi govore o proizvođačima, izlagačima, o njihovom trudu da vam predstave djela koja najviše duguju procesu njihovog nastanka”, naveo je Perović. Na ovogodišnjem sajmu učestvuje 60 preduzeća za vježbu iz 12 srednjih stručnih škola iz Kotora, Bara, Ulcinja, Budve, Herceg Novog, Tivta, Pljevalja, Nikšića, Berana, Bijelog Polja, Kolašina, Podgorice i učenici iz osnovne škole “Veljko Drobnjaković” iz Risna. Svako preduzeće za vježbu predstavljalo je od pet do deset učenika, pa je ova manifestacija jedna od najvećih koje su do sada organizovane u Crnoj Gori.

U Hagu danas počinje dvodnevni samit o nuklearnoj bezbjednosti, a na marginama skupa, s obzirom na krizu oko Krima i Ukrajine, biće održan i možda još važniji sastanak grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, G7, iz koje je ovih dana isključena Rusija. Glavna tema samita zvanično je nuklearna bezbjednost, ali se očekuje da će kriza u Ukrajini biti gotovo glavna tema razgovora svjetskih zvaničnika, navodi agencija Asošeiejted pres. Televizija Al Džazira ranije je prenijela da će na samitu učestvovati čelnici 53 države, uključujući i predsjednika SAD, Baraka Obamu. Kako navodi AP, samitu neće prisustvovati ruski predsednik Vladimir Putin i Rusiju će predstavljati ministar spoljnih poslova Sergej

Lavrov, koji bi trebalo da se sastane sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem. Na marginama samita će, povodom pripajanja Krima Rusiji, biti održan skup grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, G7. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da intenzivni razgovori povodom ukrajinske krize ne bi trebalo da ugroze pokušaje postizanja bolje nuklearne bezbjednosti. Ranije je najavljeno da će na samitu biti razmotreno koliko je u posljednje četiri godine učinjeno na smanjivanju rizika od nuklearnog terorizma. Svjetski lideri tražiće da se učini više kako bi se smanjile šanse da ekstremisti dođju do materijala za izradu atomske bombe.

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

ZAKON POSVAĐAO DF I SNP

Vujović: Sukob opozicije odraziće se i na izbore

STAV Snaga ili slabost? FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

O

d izbijanja krize u Ukrajini mediji širom svijeta predstavljaju njen tok kao veliku pobjedu Vladimira Putina. Štaviše, navedena kriza se predstavlja kao još jedan dokaz jačanja moći ruskog predsjednika i pada uticaja Zapada, jer je Putin u svakom gorućem svjetskom problemu u proteklih godinu dana ne samo igrao ključnu ulogu, već i uspio da nametne svoje stavove: od krize u Siriji, preko slučaja “Snowden”, pa sve do rješenja za iranski nuklearni program. U moru hvalospjeva o Putinu sljedeća teza malog broja eksperata ostala je nazapažena, a mogla bi da bude najbliža istini Putinova agresivna taktika prema Ukrajini nije plod njegove svijesti o snazi Rusije, već naprotiv, plod njegove svijesti o slabosti Rusije. što Rusija nema ružičastu budućnost i što je njena moć na staklenim nogama “zaslužna” je nedinamična ekonomija. uskoj ekonomiji je već godinama stran rast od šest ili više odsto, a prošle godine je porasla samo 1,4 odsto (poređenja radi, kineska ekonomija porasla je sedam i po odsto). Iako Rusija ima pojedine ekonomske pokazatelje o kojima brojne države Zapada samo mogu da sanjaju (zaduženost u iznosu od 14 odsto BDP, devizne rezerve u iznosu od 515 milijardi dolara, godinama uravnotežen budžet i nezaposlenost od oko šest odsto), ova država se suočava sa velikim problemima koji blokiraju dinamičan ekonomski razvoj. Ruska ekonomija ekstremno je zavisna od cijene sirovina, te je, primjera radi, za nju od krucijalnog značaja da cijena nafte ne padne ispod 100 dolara. Državna ekonomska strategija koja zanemaruje diverzifikaciju industrije i po kojoj se Rusija koncentriše na izvoz sirovina koje čine 70 odsto izvoza (poređenja radi, 2000. godine 43 odsto) takođe je čini veoma ranjivom. gromni prihodi od gasa i nafte u budućnosti će vjerovatno biti sve manji i manji usljed razvitka novih tehnologija njihovog eksploatisanja, poput “fracking-a”, a koje će prema brojnim ekspertima dovesti do znatnog pada cijena ovih sirovina i smanjenja zavisnosti velikog broja država od ruskog gasa. Prema ocjeni Međunarodne agencije za energiju Amerika će već za nekoliko godina prestići Rusiju, postati najveći proizvođač gasa i njen jeftini gas će biti veliki udarac za rusku ekonomiju čija se polovina budžeta puni od prihoda od nafte i gasa. Uz to, u Rusiji je korupcija široko rasprostranjena, što se ne potvrđuje samo na primjeru troškova za organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju (porasli sa devet na 37 milijardi eura). a listi “Transparency International” o prisustvu korupcije Rusija je u donjem dijelu, na 127. mjestu, samo 17 mjesta ispred Ukrajine koju je Putin nazvao neviđenim primjerom korupcije. A navedeno loše stanje potvrđuje i podatak da se u ovoj državi nepotizam i mito na godišnjem nivou “mjere” sa 300 milijardi dolara. Stoga, teško da će Putin u budućnosti moći da finansira ogromne troškove vojske, da povećava penzije ili da ruskoj srednjoj klasi obećava poboljšanje životnog standarda. rugim riječima, u njegovom projektu eurozijske ekonomske unije, ciji je Ukrajina ključni dio, Putin vidi način da Rusiju spase od gubljenja statusa globalnog igrača, a time i svoju moć. Iz te perspektive treba i posmatrati njegove poteze.

A R

O

N D

SIMIĆ

Ulazak u NATO ubrzava put u EU Države koje su primljene u NATO čekale su na prijem u Evropsku uniju između dvije i pet godina, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Predrag Simić. Kako je naveo, dosadašnje iskustvo govori da ulazak u NATO donosi podršku prije svega Sjedinjenih Američkih Država i vodećih zapadnoevropskih država i snažnije veze sa evropskim i evroatlantskim strukturama koje pogoduju ubrzavanju procesa prijema u EU. “U prilog tome bi se moglo navesti da su države koje su primljene u NATO čekale na prijem u EU između dvije i pet godina”, rekao je Simić agenciji MINA. Prema njegovim riječima, formalno nema direktne veze između članstva u NATO-u i EU, ali je, kako je naveo, u dosadašnjoj praksi, nakon pada Berlinskog zida, članstvo bivših istočnoevropskih država u NATO-u prethodilo njihovom prijemu u EU. “Sve ove države, od članica Više-

gradske grupe, preko baltičkih republika, do Rumunije i Bugarske, vodilo je preko članstva u Savjetu Evrope, Partnerstvu za mir i NATO-u do prijema u EU, čime su one sveobuhvatno integrisane u evroatlantske i evropske strukture”, kazao je Simić. J.Đ.

Nedavno usvojeni Zakon o izboru odbornika i poslanika koji je uz DPS podržao i Demokratski front izazavao je razne polemike. Analitičari su saglasni da je takav postupak DF-a ugrozio odnose sa SNP, koja se osštro protivila usvajanju ovog zakona. Čelnici ove dvije partije ipak smatraju da odnosi nisu narušeni. Politički analitičar i direktor CEMI-ja Zlatko Vujović smatra da je odluka DF da bez dogovora sa ostalim opozicionim partijama, jednostrano, napravi direktan dogovor sa DPS nanijela veliku štetu odnosima unutar opozicije. “Pored toga što je umanjio šanse opoziciji da osvoji vlast u Podgorici, DF će sad očigledno morati da objasni što ga je tako snažno motivisalo za potez kojim je iznevjerio očekivanja ostalih opozicionih partija”, kazao je Vujović u izjavi za Dnevne novine. Sve ovo će, smatra on, pogoršati odnose u opozicionim strukturama. “Ovaj potez ukazuje na ono što je već duže prisutno, a to je da su odnosi u opoziciji veoma loši, te da se pokušavaju držati daleko od javnosti. No, ovu odluku i njene posljedice biće teško sakriti od opozicionih birača. Sukob unutar opozicije može voditi većoj apstinenciji birača”, zaključio je Vujović. Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da su odnosi u opoziciji narušeni još od izbora 2012. godine jer, kako kaže, SNP uporno pokušava da se nakloni DF, dok ih DF marginalizuje. “DF koristi SNP samo onoliko koliko im je potrebna, kada im fali nekoliko odborničkih mjesta, kao što je bio slučaj u Beranama.

Poboljašati status žena u društvu

Potrebno je ostvariti aktivno učešće žena, bez obzira na političku pripadnost u kreiranju i donošenju lokalnih kulturnih i ekonomskih politika, zaključeno je na prvoj sjednici Ženskog lokalnog parlamenta Foruma žena SDP-a održanog u Pljevljima. Tokom sastanka je zaključeno da kroz kancelariju za rodnu ravnopravnost treba osmisliti projekte osnaživanja žena koje su diskriminisane po svakom osnovu, a sve sa ciljem poboljšanja njihovog ekonomskog statusa. “Zahtijevamo punu primjenu zakona u smislu zastupljenosti žena u organima upravljanja: lokalna uprava, DOO i ustanova čiji je osnivač opština. Zabrana diskriminacije žena u organima lokalne samouprave po svim osnovama (mobing, koeficijenti na lična primanja, zvanja), a u skladu sa Odlukom o rodnoj ravnopravnosti”, saopšteno je iz Foruma žena SDP-a. Oni su pozvali nadležne državne i opštinske inspekcijske organe da primjenom zakona o zabrani diskriminacije i zakona o radu spriječe zloupotrbebe u odnosu na zaposlene žene u privatnom sektoru i preduzmu rigoroznije mjere protiv svih poslodavaca koji krše pomenute zakone.

Slabost SNP je u tome što se nudi Frontu i na taj način gubi svoj identitet, prepoznatljivost i autonomnost”, kazao je Vukadinović. Komentarišući odluku DF da zajedno sa vladajućom partijom podrži zakon o izboru odbornika i poslanika, Vukadinović ističe da u SNP-u Front vidi veću opasnost nego u DPS-u. Nije zanemarljivo, kaže, ni to što će DF dobiti sekretara DIK-a, na čijem je mjestu do sada bio član iz redova SNP. Funkcioneri opozicionog Fronta i SNP drugačijeg su mišljenja od analitičara. Iako su obje strane nezadovoljne postupcima ove druge, smatraju da njihovi odnosi neće trpjeti zbog toga. Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović smatra da uprkos tome što se DF i SNP nijesu usaglasili o izbornom zakonodavstvu, odnosi unutar opozicije ostaće nepromijenjeni.

“Svaljivanjem krivice na DF zato što je prvi put glasao sa DPS, koja je to nerado učinila, SNP u stvari skreće pažnju sa svojih ranijih sličnih postupaka”, kazao je Radunović. Ipak, sve to on ne vidi kao prepreku, već je, kako kaže, fokusiran na predstojeće izbore. Poslanik SNP Velizar Kaluđerović sličnog je stava. On ističe da će, uprkos razlikama, njegova partija sa ostatkom opozicije, DF i Pozitivnom graditi odborničku većinu. “Bez obzira na razlike i naše veliko nezadovoljstvo što se kolege iz DF prema ovom pitanju nijesu odnijele ni približno odgovorno kako su morale, mi ćemo sa njima kao opozicionom strukturom nastaviti da gradimo odborničku većinu i u Podgorici i u drugim opštinama u kojima će se održati izbori.” J.Đurišić

DAMJANOVIĆ O PREDLOGU DF A

Mandićeva inicijativa još jedan poklon DPS-u Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kazao je za Antenu M da moguću inicijativu Demokratskog fronta da se pokrene nova parlamentarna istraga povodom sporne privatizacije Telekoma, doživljava kao još jedan poklon te partije DPS-u. “Sudeći po onome što sam vidio na društvenim mrežama, ta ideja kod velikog broja korisnika nije primljena sa odobravanjem. Nakon glasanja DPS-a i DF-a u Skupštini za izmjenu Izbornog zakona i čašćavanja DPS-a sa četiri mandata u Podgorici od te grupacije, mislim da bi se ovo moglo protumačiti kao još jedan poklon”, kazao je Damjanović. Funkcioner D emokratskog fronta Andrija Mandić izjavio je da u toj partiji očekuju da se iduće sedmice na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora razmotri dokumentacija u vezi sa slučajem Telekom, koja je crnogorskom tužilaštvu dostavljena iz Američke komisije za hartije od vrijednosti i berzu. Ako se to ne dogodi, DF bi mogao da pokrene novu parlamentarnu istragu povodom sporne privatizacije Telekoma.

O potencijalnoj inicijativi za formiranje novog Anketnog odbora, Obrad Mišo Stanišić iz DPSa ističe da je Andrija Mandić samo potvrdio ono što se potencira – da oni ne poštuju institucije države u kojoj su poslanici. “Takođe, ništa što im lično i partijski ne odgovara - ne prihvataju, čak ni izjavu specijalnog tužioca Đurđine Ivanović. Prema tome, ja zaista tu ne vidim nijedan razlog da se opet formira Anketni odbor. Oni su opozicija koja je samo sklona aferama i koja jedino zna da proizvodi afere, ništa drugo”, kazao je Stanišić. Specijalna tužiteljka za organizovani kriminal Đurđina Nina Ivanović izjavila je da nema dokaza da je prilikom privatizacije Telekoma bilo korupcije, ističući da ne želi da komentariše saopštenje američke ambasade u Crnoj Gori, koja je tužilaštvo pozvalo da “sprovede potpunu istragu i privede krivce pravdi”. Iz američke ambasade su poručili da posjeduju dokaze da je nekoliko vladinih zvaničnika uoči i tokom privatizacije Telekoma 2007. podmićeno sa 7,35 miliona eura. J.Đ.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

Ime nosioca liste biće poznato do kraja sedmice pajović najavio

J.Đurišić

L

ider Pozitive Crne Gore Darko Pajović istakao je da bi tokom naredne sedmice trebalo da bude poznato ime nosioca liste koalicije koju čine njegova i Socijaldemokratska partija. On je još jednom ponovio da se radi o nestranačkoj ličnosti. Uvjeren je i da će dobar rezultat ove grupacije u Podgorici opredijeliti dalja politička dešavanja u Crnoj Gori.

Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović rekao je da njegovu partiju ne zanimaju drugi kandidati za nosioce lista, već su, kako je kazao, posvećeni radu, njihovim kandidatima i programu sa kojim će izaći pred građane. Pajović je istakao da bi tokom naredne sedmice trebalo da bude poznato ime nosioca liste Pozitivne i Socijaldemokratske partije. Riječ je, kako je rekao, o nestranačkoj ličnosti. “Biće to praktično nova politička snaga Podgorice u kojoj će i oni koji nijesu dnevno politički aktivni dati svoj doprinos, zbog želje da pomognu razvoju i evropskoj budućnosti Podgorice. Novi ljudi i nove ideje, i nova energija prijeko su potrebni Podgorici, a naša lista će biti upravo takva”, naveo je Pajović, ističući kako je glavnom gradu potrebna demokratska smjena vlasti. Pajović je rekao da očekuje dobar izborni rezultat jer će građani prepoznati kvalitet njihove ponude. Siguran je i da će rezultat u Podgorici opredijeliti dalja politička dešavanja u državi. “Nemam dilemu da će se nakon

promjena na proljećnim izborima cijeli proces promjena u Crnoj Gori desiti na prvim narednim parlamentarnim izborima”, kazao je Pajović, dodajući kako je potrebno demokratski smijeniti politiku rasprodaje državnih resursa, enormnog bogaćenja pojedinaca i istovremeno siromašenja građana. On je kazao da se, što se tiče izbora u Podgorici, ne postavlja pitanje “koga će naša koalicija podržati, već ko će podržati naš tim koji će voditi Podgoricu”. “Niti ćemo se baviti podmetanjima opozicionih stranaka kojima ‘nijesmo dovoljno opozicioni’, niti ‘mamcima’ DPS-a, jer su nedavna politička trgovina u parlamentu kojom je voljom jedne opozicione stranke DPS-u omogućeno da ima prednost na izborima u Podgorici i prije njihovog raspisivanja više nego jasan prikaz kako i jedni i drugi zamišljaju politiku - trgovina i lični interesi”, naveo je Pajović. Prema njegovim riječima, Pozitivna nije zbog toga osnovana i nema namjeru biti dio tog i takvog miljea koji mora da se mijenja, jer je pogrešan i duboko štetan po crno-

nEMa oDGovoRa oD DF-a

Foto: Arhiva “Vijesti”

SNP u Kolašinu nastupa samostalno

Na sjednici Opštinskog odbora Socijalističke narodne partije Kolašina, koja je održana 20. marta, jednoglasno je odlučeno da na predstojećim lokalnim izborima ta partija izađe samostalno. Slogan kampanje je Mladost Mudrost Hrabrost, a tim predvodi Đuro Milošević, rekao je Vladimir Martinović, potpredsjednik OO SNP Kolašin. “Ova odluka nastupila je pet mjeseci nakon što je kolegama iz DF-a upućena pisana inicijativa za razgovore o koalicionom nastupu, na koju do dana današnjeg nije bilo nikakvog odgovora. Izjava lidera DF Miodraga Lekića

da će ta politička grupacija na lokalne izbore izaći samostalno, bila je signal da više nema vremena za gubljenje i da se SNP, kao najjača opoziciona stranka, mora adekvatno pripremiti”, istakao je Martinović. SNP će, kako je kazao, građanima Kolašina ponuditi jasan i ostvarljiv program. “Nakon dolaska na vlast u Kolašinu, odmah ćemo početi sa ekonomskim ozdravljenjem našeg grada i češljanjem svih računa i izvještaja kako bi se vidjelo zbog čega je opština u višemilionskim dugovanjima”, obećava Martinović.

gorsko društvo. “Dakle, nama su potrebne političke i društvene promjene, a one neće doći sa priklanjanjem ili prilagođavanjem politici ličnih interesa”, poručio je Pajović. Građanima je, kako je naveo, potrebno vratiti vjeru da se rad i znanje isplati, da je moguće zaposliti se i bez veze, da Crna Gora može da ima uspješna preduzeća, da može da gradi fabrike i otvara nova radna mjesta. Pajović je kazao da je Pozitivna pokrenula krupne teme koje su političke prilike u Crnoj Gori promijenile iz korijena, “tačnije, političke

Neodgovoran odnos vlasti prema opštini Opštinski odbor Socijalističke narodne partije SNP Bijelo Polje ukazuje na krajnje neodgovoran odnos lokalne vlasti prema pojedinim djelovima opštine. Zbog tog i takvog odnosa oni pitaju lokalne moćnike kada će zakazati konstitutivnu sjednicu Savjeta Mjesne zajednice Ivanje. “Podsjećamo zaboravne DPSSDP političare da su izbori za članove Savjeta održani još 2012.godine te da je zahtjev za održavanje konstitutivne sjednice upućen predsjedniku lokalne Skupštine 25. decembra 2012.godine. SNP zna da je jedini razlog neodržavanja ove sjednice to što izgleda nekome ne odgovara legalno izabrani sastav Savjeta mjesne zajednice, kao i činjenica da mještani ovog sela prepoznaju pogubnost DPS-SDP politike, i zbog toga ih kažnjavaju na izborima. Uvjereni smo da će i na predstojećim lokalnim izborima mještani Ivanja pravilno ocijeniti rad i doprinos pojedinih partija njihovom boljem životu”, ističu u ovoj partiji. Oni podsjećaju da je od 1998. godine u ovom dijelu asfaltirano svega stotinjak metara puta.

promjene su započele osnivanjem Pozitivne“. “Mi smo dali dokaze za izborne prevare DPS-a kroz aferu ‘Snimak’, mi smo u oktobru 2012. godine, uprkos izbornim mahinacijama vladajuće klase, oduzeli DPS-u apsolutnu većinu i ohrabrili one koji su bliski

sa njima da se preispituju, ali smo i otvoreno kazali da opozicioni modeli djelovanja i ponašanja moraju da se mijenjaju“, naveo je Pajović. Pozitivna je, kako je naveo, u Ulcinju poslala DPS u opoziciju i tako je “započeo i proces silaska DPSa sa vlasti i u lokalnim sredinama”.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. HajDukOvIć

Formirati saveze Bjelopoljska partija će uz pomoć eminentnih stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i ekonomije pokrenuti inicijativu za formiranje “Poljoprivrednih kooperativnih saveza” na teritoriji opštine Bijelo Polje, najavljeno je iz te partije. Prema riječima funkcionera BP-a Rifata Zejnilovića, ovim i sličnim projektima ta partija želi da obilježiti naredni period kao vrijeme ekonomskog uzdahnuća bjelopoljske opštine.

Brojne manjkavosti zakona o restituciji

Broj penzionera i korisnika Fonda PIO povećan za tri hiljade Ilustracija

FOND PIO

Sve više penzionera

U Crnoj Gori je prošle godine broj penzionera i drugih korisnika prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) povećan za 3.000 na oko 124.160, pokazuju podaci nadležnog fonda. Kako prenosi agencija Mina biznis, u izvještaju o radu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja navedeno je da je prošle godine od ukupnog broja korisnika prava civilnih bilo oko 113.800, a vojnih 2.650. U ukupnom broju civilnih korisnika, najviše je bilo korisnika starosne penzije, oko 55.500. Korisnika porodične penzije bilo 27.790, invalidske 22.750, srazmjerne starosne penzije tri i jedan korisnik srazmjerne porodične penzije. Porodične penzije po drugom ro-

ditelju primala su 53 korisnika, tuđu njegu i pomoć 1.100, a naknadu za tjelesno oštećenje skoro 5.500. Privremenu naknadu invalida treće kategorije primalo je više od hiljadu korisnika, djelimične invalidske penzije njih 14, dodatak za spomenicu 43 i jedan korisnik je dobio naknadu zbog manjeg ličnog dohotka. Fond PIO je prošle godinu isplatio i oko 7.650 korisnika koji žive u inostranstvu. Od vojnih korisnika prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, njih 1.140 je primalo starosne penzije, a invalidske 443. Porodične penzije dobijalo je 979 korisnika, naknadu za tjelesno oštećenje 69, tuđu njegu i pomoć 21 i jedan korisnik je primao porodičnu penziju po drugom roditelju. N.D.L.

Kriza može uticati na ekonomiju Ukrajinska kriza i promijenjeni odnosi Evropske unije i Rusije mogu uticati na crnogorsku ekonomiju kroz usporavanje planiranih investicionih poduhvata i odlaganja poslovnih aranžmana, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. On je agenciji Mina biznis kazao da destabilizacija prilika na tržišta, u bilo kom obliku da se javlja, navodi ekonomske aktere na izvjestan stepen uzdržanosti kako bi se što bolje procijenila novonastala situacija i s tim u vezi bolje procijenile moguće perspektive.

Na današnji dan prije tačno 10 godina Crna Gora je donijela Zakon o povraćaju imovinskih prava i nadoknadi, koji je u narodu popularan kao zakon o restituciji. Dvije godine ranije Skupština Crne Gore je usvojila sličan zakon koji je, pred Ustavnim sudom, osporila Socijaldemokratska partija tvrdnjom da taj zakon ima 11 neustavnih članova, pa je isti poništen kao neustavan. “Treba istaći da je taj zakon, koji je davao više prava oštećenima, imao još jednu ‘falinku’, jer ga je donijela skupštinska većina opozicionih stranaka”, istakao je predsjednik Udruženja za čuvanje i povraćaj privatne svojine Bijelo Polje Branko Hajduković, prenosi CdM. “Poznato je da različita tumačenja iste pravne norme narušavaju načelo pravne sigurnosti, pa je u tim slučajevima potrebna nad-

ležnost Ustavnog suda da riješi posljedice različitih tumačenja zakona, posebno u dijelu zaštite jednakih ljudskih prava i osnovnih sloboda zajamčenih Ustavom Crne Gore. Zakon iz 2004. godine donesen je kao moralna obaveza pred međunarodnom javnošću da se makar djelimično otklone posljedice nepravdi učinjene primjenom tzv. revolucionarnih zakona donesenih, navodno, sa namjerom stvaranja besklasnog komunističkog društva, ali je već na startu naišao na suprostavljena prava i interese bivših vlasnika i prava i interese sadašnjih, privilegovanih vlasnika”, rekao je Hajduković. Kako je dodao, iako je rok za podnošenje zahtjeva za ostvarenje prava bio ograničen, vrlo brzo je na adrese tada nadležnih opštinskih komisija pristiglo 10.847 zahtjeva bivših vlasnika. N.D.L.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

7

Težak zadaTak crnogorske diplomaTije

Titovim stilom između je 25 NATO i Rusije Planirano letova sedmično Nemanja Lacman

C

rnogorska diplomatija ima težak zadatak - kako biti sa Zapadom, a zadržati priliv ruskih miliona od turizma i investicija. Čini se kao nemoguća igra između dvije sile, koju je do sada na ovim prostorima jedini znao da odradi pokojni Josip Broz Tito. U kontekstu te teze juče je u Briselu govorio i crnogorski premijer Milo Đukanović, koji je u susret očekivanju poziva za NATO kazao da “Crna Gora nije Moskva na moru”.

Nakon referenduma o odvajanju Krima od Ukrajine i njegovom prisjedinjavanju Rusiji, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su odgovorile uvođenjem sankcija za 33 ruska državljanina. Na “crnoj listi” EU i SAD našao se i često viđen gost na Crnogorskom primorju, predsjednik ruske Željeznice Vladimir Jakunjin, koji sa porodicom godinama unazad ljetuje u Herceg Novom. “Vladimir Jakunjin, koji je ministar ruske Željeznice, i Jevgenij Primakov su moji veliki prijatelji i bili su dva puta na odmoru u Herceg Novom”, potvrdio je ruski biznismen koji posjeduje više nekretnina u Herceg Novom Saša Beljakov. Koliko je Jakunjin uticajan u Crnoj Gori pokazuje i činjenica da je zbog pomaganja u unapređenju odnosa između naše države i Rusije dobio odlikovanje od NVO Fond Ruska nagrada u Herceg Novom. S obzirom da je Janjukinu onemogućeno da putuje u države EU i SAD, ukoliko Crna Gora ne podrži sankcije, on će slobodno moći da boravi u našoj zemlji.

● Podržati rusiji ili Eu? U Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Dnevnim novinama je ponovljeno da Crna Gora nije uvela nikakve sankcije Rusiji, već da je samo podržala rezoluciju Evropske komisije. Međutim, i pored jasnog stava iz MVPEI, mnogi i to vide kao podržavanje sankcija Rusiji, a to bi moglo da nam se vrati kao bumerang. Na drugoj strani, Crna Gora je čak u obavezi da prati ono što

radi Evropska unija, jer se to i očekuje od svake zemlje kandidata za članstvo. Ponovo se javlja stalna dilema: podržati Rusiju ili ne?

● Đukanović: “Crna Gora nijE Moskva na Moru”

On je istakao kako smatra da će Crna Gora uskoro i postati članica NATO-a i da će potvrditi svoju odgovornost u pogledu ispunjavanja obaveza članica saveza. Đukanović je odbacio tvrdnju britanskog novinara Tima Džude da je Crna Gora ekonomski i kulturno blisko povezana sa Rusijom. “Crna Gora nije Moskva na moru”, rekao je Đukanović i dodao da je Crna Gora suverena država sa čvrstim demokratskim standardima. Premijer će boraviti danas u zvaničnoj posjeti Velikom Vojvodstvu Luksemburga, na poziv predsjednika Vlade Luksemburga Gzavijea Betela.

● rusi i njihov utiCaj u Crnoj Gori

Premijer Milo Đukanović koji je bio u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je učestvovao na tamošnjem Briselskom forumu, rekao je da je naša zemlja spremna da preuzme sve obaveze koje traži članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u. Premijer je na panelu “Mjesto Evrope u strategiji SAD-a” ponovio očekivanja Crne Gore da sa Samita NATO-a u Velsu na jesen ove godine dobije poziv za članstvo. “Crna Gora je odabrala svoj put. Crna Gora želi da bude članica Evropske unije i NATO-a. Pri tome ne rušimo neka svoja tradicionalna prijateljstva, ali veoma jasno i veoma odlučno preuzimamo sve obaveze koje slijede iz evropskog i euroatlantskog partnerstva”, kazao je Đukanović.

Podržavanjem sankcija prema Rusiji i Ukrajini Crna Gora bi mogla da postigne kontraefekat, koji bi se najviše osjetio tokom turističke sezone s obzirom da Rusi i Ukrajinci čine oko 35 odsto od ukupnog broja turista koji posjete našu državu. Ruski ambasador u Podgorici Andrej Nestarenko u februaru je kazao da u Crnoj Gori stalni boravak ima od 5.000 do 7.000 Rusa i to najviše u primorskim gradovima. Takođe, ruski državljani vlasnici su 32 odsto stranih preduzeća u Crnoj Gori, pokazuju podaci crnogorskog Zavoda za statistiku. Tokom prošle sezone, kako je objavljeno u crnogorskim medijima, doputovalo je oko 300.000 ru-

Nacionalni avio-pevoznik Montenegro erlajns planirao je u saradnji sa ruskim partnerima tokom ljetnje sezone čak 25 letova sedmično iz Moskve za Tivat i Podgoricu, prenijeli su crnogorski mediji. Planirani su i čarter letovi za Sankt Peterburg (20 skih turista koji su ostvarili 2.367.000 noćenja. Oko 90 odsto crnogorskog izvoza u Rusiju činilo je vino. Međutim, prije godinu Federalna služba za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu Ruske Federacije zvanično je obavijestila Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Veterinarsku upravu Crne Gore da je šest crnogorskih preduzeća uključeno na Listu preduzeća trećih zemalja, kojima je odobren uvoz na teritoriju Carinskog saveza koji čine Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. Crna Gora primjenjuje bilateralani sporazum o slobodnoj trgovini potpisan između SR Jugoslavije i Ruske Federacije, 28. avgusta 2000. godine, a ratifikovan 9. maja 2001. godine. Sa Ukrajinom je potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini 18. novembra 2011. godine, a stupio je na snagu 1. januara 2013. godine.

● vujanović: nEkrEtninE najvišE kuPuju rusi

Nedavno je i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović objelodanio podatak da su 2013. glavni kupci nekretnina bili upravo Rusi. Prema

Crna Gora VIP rusko odmaralište Više od 40 posto nekretnina u Crnoj Gori pripada ruskim političarima, moćnicima i milijarderima, pokazalo je istraživanje ruskog lista Novaja gazeta koji je imao uvid u crnogorske zemljišne i katastarske knjige.

Crna Gora je označena kao “rusko VIP odmaralište”, odnosno kao omiljena destinacija oligarha iz nekadašnje kolijevke socijalizma, ali i nižepozicioniranih dužnosnika i običnih građana, prenosi Slobodna Dalmacija.

rotacija), Rostok (12) i Kaljingrad (10). Rusko tržište ima tendenciju da bude takozvano drugo emitivno turističko tržište u Evropi, odmah poslije Njemačke. Oko 50 miliona Rusa godišnje turistički putuje u inostranstvo. navodima Vujanovića, 570 Rusa investiralo je u nepokretnosti u Crnoj Gori, a poraslo je interesovanje i za sjeverni dio države. Kako je objasnio Vujanović, mogućnosti saradnje Crne Gore i Rusije su velike i u oblastima istraživanja i razvoja, javnog zdravlja, obrazovanja, kulture, humanitarnih pitanja, kao i u svim granama ekonomije od obostrane koristi. “Crna Gora i Rusija treba da se usredsrede više na spoljnu trgovinu, jer je međusobna trgovinska razmjena i dalje mala. Obje zemlje treba da razviju aktivniju saradnju u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini”, kazao je Vujanović.

● ProPala ruska

invEstiCija u kaP

Ruski biznismen Oleg Deripaska ostaće upamćen kao jedan od najlošijih investitora u Crnoj Gori koji je jednu od najvećih industrijskih kompanija naše države doveo pred gašenje. Umjesto najavljivanog unapređenja kompanije, ruski investitor je praktično iznosio sav novac iz kompanije, a od 3.500 radnika jedva je ostalo da radi 1.200. Ruska Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC) pokrenula je arbitražni postupak protiv Vlade Crne Gore u vrijednosti od 100 miliona eura. To je druga tužba firmi u vlasništvu Deripaske, koji tuži Vladu Crne Gore zbog KAP-a. Ranije je ruska EN plus grupa najavila da će podnijeti tužbu tešku 93 miliona eura arbitražnom sudu u Frankfurtu protiv Vlade Crne Gore, zbog, kako je navedeno, neispunjenih obećanja i izgubljenog profita kompanije u poslu sa KAP-om.

8

DRUŠTVO SOCIJALNI CENTAR

CGO

Suočavanje s prošlošću, osnov vladavine prava Proces suočavanja s prošlošću osnova je izgradnje vladavine prava svakog društva, pa i crnogorskog, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Iz te NVO su, povodom Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, koji se obilježava 24. marta, istakli da su svi djelovi crnogorskog društva dužni da neprestano i posvećeno rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih i procesuiranju odgovornih za zločine. “Ratovi koji su tokom 90-ih godina vođeni na prostorima bivše Jugoslavije ostavili su za sobom na stotine hiljada žrtava i milione onih koji su postali izbjeglice ili interno raseljena lica. Nažalost, utvrđivanje činjenica o ovim događajima ide nevoljno od strane nadležnih institucija, koje još uvijek ne pokazuju punu spremnost da

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

se sa tim suoče, iako je to njihova zakonska, ali i moralna obaveza”, saopštila je saradnica na programima Tamara Milaš. Podsjeća kako zvanična statistika pokazuje da se više od 12.000 ljudi vodi kao nestalo, 423.000 izbjeglica i raseljenih lica još uvijek ne mogu da se vrate u svoje domove, a oko 20.000 ljudi su još apatridi ili im prijeti opasnost da to postanu. “Pored toga, najmanje 20.000 žena koje su bile izložene seksualnom nasilju u ratu još nije dobilo adekvatnu podršku, što u kombinaciji sa nekažnjivošću za ratne zločine ometa pomirenje i ugrožava potpuno uživanje ljudskih prava, demokratije i vladavine zakona”, istakla je Milaš. Ratni zločini, kako navodi ona, ne zastarijevaju, “ali odlaganje njihovog procesuiranja ili obesmišljavanje procesa predstavlja dodatno gaženje po dostojanstvu žrtava”. Bo.P.

Prva gej žurka u Podgorici U subotu veče u Podgorici prvi put je organizovana LGBT žurka, koja je okupila oko 100 članova Socijalnog centra, među kojima je bilo i građana koji su došli u znak podrške. Žurka je trajala do ranih jutarnjih časova, a pripadnici LGBT populacije pobrinuli su se da se i njihovi gosti dobro provedu, pa im je piće služeno besplatno. “Žurka je organizovana u Socijalnom klubu LGBT populacije u glavnom gradu. Među gostima je bilo i nekoliko poznatijih sportista, koji su došli da podrže ove ljude, kojima je i danas u 21. vijeku bezbjednost ugrožena. U prilog tome govori i činjenica da je prekjučerašnju žurku obezbjeđivao veliki broj policajaca”, kazao je izvor DN, koji je prisustvovao žurci. Izvor DN je kazao da su na ulazu u klub, koji se nalazi Preko Morače, u dvorištu zgrade Maksim, dijeljeni kuponi. Uz jedan kupon gosti LGBT kluba mogli su da na račun kuće popiju čak pet pića.

Ilustracija

“Žurka je bila odlična, svi smo se lijepo proveli. Nije bilo nikakvih incidenata, pa smo počeli da se razilazimo oko tri sata nakon ponoći”, kazao je izvor DN. Prvi Socijalni centar u Crnoj Gori otvoren je krajem prošle godi-

ne u Podgorici i svakodnevno okuplja oko 50 članova i prijatelja LGBT populacije. Socijalni centar je obezbijeđen kamerama sa svih strana, a prostorije su osigurane zbog straha od provale i uništavanja. Bo.P.-N.D.L.

KLINIČKI CENTAR

Asocijacija za demokratski prosperitet ZID organizovaće akciju razmjene odjeće pod nazivom “Pokreni se, promijeni se, u ZID-u odjeni se” 29. marta u prostorijama ZID-a u Podgorici. Kako je saopšteno iz ove asocijacije, princip po kojem će se odvijati razmjena je da jedna osoba može donijeti najviše sedam stvari, a isto toliko stvari može i ponijeti. Predviđeno je da ovaj put učesnici sem odjeće mogu donositi torbe i nakit. “Cilj akcije je da podstakne građane da prihvate evropske trendove obnavljanja sopstvene garderobe na principu razmjene odjeće. Akcija je pokrenuta po uzoru na slične aktivnosti koje već duži niz godina postoje u Sloveniji”, ističe se u saopštenju. Bo.P.

Besplatan rentgen za čitaoce DN

Uspješno izvedena prva radiofrekventna ablacija

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) i Poliklinika Filipović organizuju besplatno snimanje pluća/rentgen i to za prvih 10 osoba koje se danas jave na brojeve telefona CDPR-a: 020 665 633 ili 069 530 666. Rentgensko snimanje pluća, koje CDPR organizuje povodom marta - mjeseca prevencije karcinoma pluća, osnovna je dijagnostika kod otkrivanja pomenute bolesti. Pomoću rentgenskog snimka moguće je rano otkriti veliki broj plućnih bolesti, između ostalih i tuberkulozu, bronhitis i astmu, razne upalne procese tog organa, plućnu emboliju, vodu u plućima i druge. RTG snimak pluća prije svega je vrlo važan za otkrivanje kancera. Bo.P.

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prvi put je u petak obavljena elektrofiziolokša procedura radiofrekvente ablacije atrijalne firbilacije. Iz KCCG su saopštili da su crnogorski pacijenti do sada upućivani u Beograd, jer je to jedini centar u okruženju u kojem se radi ova procedura. “Organizaciju i izvođenje procedure je uradilo osoblje Centra za pejsmejkere i elektrofiziologiju srca, prof. dr Ljilja Musić i dr Mihailo Vukmirović zajedno sa ekipom medicinkih tehničara, koji su specijalno edukovani, uz pomoć kolege ass. dr Nebojše Mujovića, kardiologa iz KC Srbije. Procedura je uspješeno zavrena, pacijentkinja se dobro osjeća i biće otpuštena na kućno liječenje u ponedeljak, 24. marta”, saopštili su iz KCCG.

Pojašnjavajući da je atrijalna fibrilacija (AF) najčešći dugotrajni poremećaj srčanog ritma, koji se javlja kod jednog do dva procenta opšte populacije, iz KCCG su kazali da je u Beograd godišnje upućivano oko 60 do 80 pacijenata, koji su na navedenu proceduru čekali dvije do tri godine. Kazali su i da oko šest miliona Evropljanja boluje od ovog poremećaja ritma. Očekuje se, kako su naveli, da se taj broj udvostruči tokom narednih 50 godina usljed starenja populacije. “Prevalencija AF u određenoj populaciji se povećava sa starošću, prisustvom kardiovaskularnih faktora rizika, srčane slabosti i drugih kardiovaskularnih oboljenja. Sve veća starost opšte populacije doprinosi porastu prevalencije AF. AF

može imati različita klinička ispoljavanja, mada je nerijetko i asimptomatska. Nažalost, AF se može prvi put otkriti u sklopu veoma ozbiljnih komplikacija, kao što je moždani udar”, saopštili su iz KCCG. Navodi i da je AF donedavno smatrana benignom aritmijom. “Međutim, potvrđeno je da AF značajno povećava morbiditet i mortalitet, naročito kroz povišenje rizika od moždanog udara, tromboembolijskih komplikacija i srčane insuficijencije, kao i kroz smanjenje kvaliteta života oboljelih. Tokom posljednje decenije postignut je znatan napredak u liječenju AF. Terapija izbora u regulisanju ovog poremećaja ritma kod pacijenata je radiofrekeventna ablacija aritmigenog suspsrata”, navode iz KCCG. Bo.P.

DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. VIŠA SILA

Školske klupe 2013. napustila 83 učenika Bojana Pejović

U

čenici u Crnoj Gori, u poređenju sa đacima iz zemalja Evropske unije, u daleko većem broju završavaju školovanje. Međutim, napuštanje škole nije rijetkost ni ovdje, a najčešći uzrok je preseljenje u drugu zemlju. Ukoliko se izuzme viša sila, odnosno smrt učenika, đaci školovanje napuštaju i iz ličnih razloga, iako nije precizirano o čemu je konkretno riječ.

Nastavu u osnovnim školama u našoj zemlji tokom prošle školske godine pohađalo je nešto više od 68.000 učenika. Prema podacima Ministarstva prosvjete, najveći broj đaka školovanje je napustilo zbog odlaska u inostranstvo. “Prošle školske godine je u osnovnim školama bilo 68.059 učenika, od čega je 83 učenika napustilo školovanje zbog preseljenja u inostranstvo. Tri učenika su preminula, a njih sedam je napustilo školovanje zbog drugih, ličnih razloga. Dakle, 0,14 procenata učenika osnovne škole prekine školovanje, odnosno 99,86 odsto ostaju u sistemu obrazovanja, od čega samo dva i po odsto učenika ne nastavlja obrazovanje. Poređenja radi, ovaj procenat u EU je oko 13,5 procenata”, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva prosvjete. Andrija Đukanović iz Instituta za socijalnu inkluziju Roma kazao je da najviše učenika koji napuste školu dolazi iz romske i egipćanske (RE) populacije. Razlog tome su, ka-

ko je rekao, kulturne karakteristike, ali i vrlo loš materijalni standard. “Što se tiče poređenja sa EU, vidimo da ni tamo situacija nije savršena. Nemam neke detaljnije informacije o obrazovanju u Evropskoj uniji. Moguće da procentu doprinosi to da imamo raznoliku strukturu zemalja koje se razlikuju po nivou razvoja. Po svemu sudeći, nije svuda obezbijeđeno obrazovanje za sve”, rekao je Đukanović Dnevnim novinama. On je kazao da postoji sigurno još puno razloga koji mogu biti uzrok napuštanju škole. “Vrlo je bitno da kod nas već funkcionišu mjere za suzbijanje napuštanja škole i povećanja obuhvata obrazovanjem. Treba ih unaprijediti i učiniti efikasnijim i efektivnijim. Država mora da obezbijedi svima mogućnost školovanja. Takođe, bitno je pružiti kvalitetno obrazovanje poslije kojeg ćemo imati ljude sposobne da primjene naučeno. To sad nije slučaj kod nas. Dakle, dobro je što imamo mali procenat djece van škole, ali se mora unaprijediti kvalitet”, smatra Đukanović.

NAPUŠTANJE ŠKOLOVANJA Crna Gora Hrvatska Slovenija Češka, Švajcarska Holandija Finska Njemačka 1 Srbija Italija 1 Španija Turska EU PROSJEK

0,14% 4,2 % 4,4,% 5,5% 8,8% 8,9% 0,5% 10-15% 7,6% 24,9% 39,6% 12,7-14,4%

Sa druge strane, iz resora Slavoljuba Stijepovića navode kako kontinuirano rade na integraciji djece iz romske i egipćanske populacije, kao i na poboljšanju njihovog školskog i socijalnog postignuća. “Sprovode se redovni programi predškolskog vaspitanja i obrazovanja (224 djece RE populacije), kao i poludnevni boravak (prosječno 80 djece RE populacije). Pored toga, pripremni vrtić za djecu romske i egipćanske populacije samostalno su sprovedeni 2013. godine za 87 predškolaca koji su stekli pravo na upis u osnovnu školu, školske 2013/2014. godine. U ove aktivnosti uključeni su vrtići “Đina Vrbica” iz

Rekord drže djeca u Španiji i Turskoj Evropska unija kao glavne ciljeve obrazovne strategije do 2020. godine svojim članicama ističe smanjivanje stope djece koja prerano napuštaju školovanje ispod 10 procenata. Međutim, prosjek u zemljama članicama EU kreće se u rasponu od 12,7 do 14,4 procenta, u zavisnosti od toga koji se podaci koriste.

Ti brojevi ipak maskiraju značajne razlike koje postoje među zemljama. Tako su na primjer Španija, Portugalija i Malta bliže broju od 30 odsto mladih koji napuštaju školovanje, dok su zacrtani cilj EU od deset i manje odsto već postigle Austrija, Češka, Finska, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Slovačka, Slovenija... Ka-

da je u pitanju region, tu je znatno manje djece koja napuštaju školovanje. U Hrvatskoj je taj procenat 4,2 odsto, dok 4,4, procenta djece u Sloveniji napušta školske klupe. U Sbiji nema preciznih podataka o broju djece koja napuštaju školovanje, pa se procjenjuje da se taj procenat kreće od 10 do 15 procenata.

Podgorice, “Dragan Kovačević” iz Nikšića, “Radmila Nedić” iz Berana, “Bambi” iz Tivta i “Naša radost” iz Herceg Novog”, naglasili sui z Ministarstva prosvjete. Napominju kako su napori posebno orijentisani ka kvalitetnom osnovnom obrazovanju za djecu iz kampova Konik 1 i 2. “Od školske 2008/2009. godine realizuje se aktivnost uključivanja ove djece u gradske osnovne škole. Školske 2013/2014. godine se tzv. desegregisano obrazovanje RE djece iz kampova Konik 1 i 2 odvija u šest podgoričkih osnovnih škola, i to “Božidar Vuković Podgoričanin”, “Marko Miljanov”, “21. maj”, “Savo Pejanović”, “Vladimir Nazor” i “Vuk Karadžić””, istakli su iz Stijepovićevog resora. Aktivnosti, kako navode, predstavljaju uvod u postepeno zatvaranje Područnog odjeljenja škole “Božidar Vuković Podgoričanin”. U sklopu redovnih aktivnosti škola navode i organizovanje posjeta porodicama u riziku, kako bi se na taj način unaprijedila komunikacija sa roditeljima te djece i postigao efekat njihove zainteresovanosti i motivacije za školovanje. “Pa je samim tim i znatno poboljšano pohađanje nastave. Redovno pratimo realizaciju dopunske nastave u školama”, naglasili su iz Ministarstva.

MUIŽNIEKS

Edukacijom protiv selektivnih abortusa Potrebno je više raditi na edukaciji zaposlenih i stručnjaka u zdravstvu u Crnoj Gori kako bi se suzbila pojava rodno selektivnih abortusa, ocijenio je komesar za ljudska prava Savjeta Evrope (SE) Nils Muižnieks. On je kazao da je tokom posjete Crnoj Gori izabrao tri ključne oblasti ljudskih prava kojima se bavio, precizirajući da se one odnose na povrede ljudskih prava u prošlosti, slobodu medija i zabranu diskriminacije. Muižnieks je, u intervjuu agenciji Mina, rekao da činjenica da se u Crnoj Gori rađa više dječaka nego djevojčica, odražava neravnopravnost žena u društvu. Upitan šta bi trebalo biti urađeno da se suzbije ta pojava, Muižnieks je rekao da bi prvo trebalo prikupiti pouzdane podat-

ke, na osnovu kojih će se pripremiti smjernice, namijenjene zdravstvenim stručnjacima, kako se koristi tehnologija za utvrđivanje polova. “Mora se više raditi na distribuiranju takvih smjernica i genereralno edukaciji stručnjaka i zaposlenih u zdravstvu”, ocijenio je Muižnieks. On smatra da se može više raditi na podsticanju vrijednosti i stavova da su muškarci i žene, djevojčice i dječaci ravnopravni. “Takođe, da se podrže dodatni servisi i usluge namijenjene ženama, da se na svaki mogući način korijeni te pojave tretiraju, jer posmatramo problem rodno selektivnih abortusa kao simptom rodne neravnopravnosti, a ne uzrok”, naveo je Muižnieks. On je kazao da je među državama

članicama SE, vrlo malo zemalja među kojima su južni Kavkaz i zemlje zapadnog Balkana, gdje postoji izražen disbalans između broja dječaka i djevojčica. “Razgovarao sam o toj temi sa ministrom zdravlja Miodragom Radunovićem, koji je svjestan i te kako ove pojave i objasnio mi je niz mjera koje se već preduzimaju kako bi se ova pojava spriječila”, naveo je Muižnieks. Upitan kako komentariše navode istraživanja koja pokazuju da je u Crnoj Gori i dalje u velikom procentu prisutno nasilje nad ženama, Muižnieks je rekao da se tim pitanjem ovaj put nije bavio tokom misije i da je zbog toga teško dati komentar. Bo.P.

LGBT inkluzija u sportu “LGBT Forum Progres”, Crnogorski olimpijski komitet, Uprava za mlade i sport Vlade Crne Gore i Evropska gej i lezbjeksa sportska federacija (EGLSF) objavili su zajedničku knjigu “LGBT inkluzija u sportu” autorke Luis Englefild. Iz LGBT Foruma je pojašnjeno da je riječ o priručniku koji ispituje razloge široko rasprostranjenog i kontinuiranog isključenja LGBT osoba iz sportskih tokova, ispituje prirodu i mehanizme predrasuda i dikriminacije prema LGBT osobama u sportu i naglašava posljedice tog isključenja. Bo.P.

10 HRONIKA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

mjesečno dopremana tona kokaina

Šarić drogu nabavljao i za ª Ndragentuº Nedavno uhapšeni narkobos Drako Šarić snabdijevao je kokainom i trenutno najpoznatiju italijansku mafiju “Ndragentu”, piše italijanski “Koerijere dela sera” i ističe da je zahvaljući ovoj “saradnji” svakog mjeseca u Milano stizala tona ovog narkotika. Milanskoj policiji, sektoru za narkotike, bilo je sumnjivo što je prilikom brojnih zapljena tokom 2007, 2008 i 2009. godine, kokain bio pakovan na indentično karakterističan način. “Različite skupine krijumčara droge su hapšene na teritoriji Milana, ali je postalo očigledno, iz mjeseca u mjesec, da su kupovali iz istog izvora. Sav zaplijenjeni kokain u Milanu je bio pakovan na isti način: po pola kilograma ubačenih u balone sa trakicama, poput onih koje se koriste za dječje zabave. Tako je započela nova istraga koja je otkrila da iza svega ovog stoji srpsko-crnogorski klan koji je Milano snabdijevao sa hiljadu kilograma kokaina mjesečno”, ističe se u tekstu objevljenom u “Korijere dela sera”. Oni podsjećaju da je u decembru

2010. godine iz tužilaštva u Milanu izdato 100 naredbi za hapšenje, a na čelu te liste bio je upravo Darko Šarić, najmoćniji krijumčar kokaina na Balkanu. Za Šarića je radila prava mala armija ljudi sastavljenih od bivših vojnika i pripadnika specijalnih snaga, koji su funkcionisali kao prava superorganizacija. “Milano je bio glavni razvodni čvor iz kojeg je droga distribuirana u centralnu Italiju. Šarićevi ljudi su se naselili u pet apartmana širom Milana, a imali su i nekoliko iznamljanih kuća i garaža. Trgovalo se samo na veliko, tako da porudžbine ispod 10 kilograma, vrijednosti oko 350.000 eura, nijesu htjeli da primaju. Na ovaj način su destabilizovali tržište, jer su pored ovog pravila, imali razvijenu kopletnu organizaciju šverca kokaina iz Južne Amerike. Naime, za potrebe pevoza kokaina iz Južne Amerike, preko okeana, iznajmljivali su čitavu flotu brodova, kao i veliki broj ljudi, uglavnom Hrvata, koji su radili na prekookeanskim kruzerima. Oni su se sa velikim torba-

Šarić prilikom izručenja ma u kojima je bilo od 70 do 80 kila kokaina ukrcavali na brodove, a zatim taj teret izbacivali u more prije ulaska u luku. U tim torbama pored kokaina, koji je bio specijalno pakovan u raznobojne balone, postavljani su i GPS uređaji koji su omogućavali lociranje ovog tereta, odakle ih je ekipa za “pecanje” gli-

Danas pred Specijalnim sudom Darko Šarić će se danas, poslije četiri godine bjekstva, prvi put pojaviti pred sudskim vijećem Specijalnog suda u Beogradu. On će se izjasniti o optužbama da je bio šef grupe koja je krijumčarila kokain. Grupa Darka Šarića, kako se navodi u 13 optužnica, prošvercovala je drogu vrijednu više od 60 mi-

liona eura, a tereti se za pranje samo 22 miliona uloženih u preuzimanje preduzeća u Vojvodini, dok je oko četiri miliona eura dato za stanove i vile u Novom Sadu i Beogradu. Šarićev advokat Radoslav Baćević najavio je da će njegov klijent negirati krivicu i detaljno izložiti odbranu. Osim

Šarića sutra će se prvi put pred sudom pojaviti jedan od optuženih njegovih saradnika za šverc kokaina iz Brazila Nikola Dimitrijević zvani Džoni. On je posle tri godine skrivanja položio sudu jemstvo od 200.000 evra za obranu sa slobode, a sud je deaktivirao poternicu koja je za njim bila raspisana.

serima odvozila do sigurnih privatnih luka”, navodi se u tekstu. Takođe se spominje da je Šarić zbog poslvonog sastanka sa predstavnicima “Ndrangete” u januaru 2009.godine, kada još uvijek za njim nije bila raspisana potjernica , proveo nedjelju dana na planini Livingo. U to virijeme njegova organizacija je već zarađivala milione eura mjesečno , sa kojima su kupovali preduzeća, stanove, zemljište, i hotele po Srbiji i Crnoj Gori. Darko Šarić, uhapšen 18. marta u zajedničkoj akciji Srbije i Crne Gore, prvi put će se sutra pojaviti u Specijalnom sudu u Beogradu gde će biti nastavljeno suđenje njemu i pripadnicima njegove kriminalne grupe koji se terete za šverc 5.7 tona kokaina iz Latinske Amerike u zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. godine. N.P.

Odbijena žalba Apelacioni sud odbio je žlabu odbrane i produžio pritvor Milonji Jokiću (49) iz Mojkovca, koji je zbog ubistva brata Milojice Jokića, kao i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih naprava, osuđen na jedinstvenu kaznu od sedam godina zatvora. Presudu, koja još nije pravosnažna, u aprilu prošle godine izreklo je vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Gorica Đalović. Optužnicom se Milonja Jokić tereti da je 6. juna oko 23.30 časova, nakon kraće verbalne prepirke i fizičkog kontakta sa bratom Milojicom iz pištolja marke “browning”, kalibra 7,65 mm, za koji ne posjeduje oružni list, ispalio prvo dva hica u vazduh. Zatim je trećim hicem iz neposredne blizine brata pogodio u predjelu grudi. Incident se desio ispred kolibe na katunu Borova glava mulet na Sinjajevini. U odluci Apelacionog suda se navodi da je prvostepeni sud, odnosno Viši sud u Bijelom Polju, pravilno utvrdio kada je produžio pritvor okrivljenom Jokiću budući da su ispunjena sva tri objektivna uslova potrebna za postojanje pritvorskog osnova po Zakonu o krivičnom postupku. “Prvostepeni sud je pravilno utvrdio i postojanje svih objektivnog uslova za produženje pritvora.”, navodi se, između ostalog, u odluci Apelacionog suda. N.P.

HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. policija poručila privatNicima:

Od razbojnika se zaštitite privatnim obezbjeđenjem Ilustracija

Svetlana Kumburović

D

a su krađe i razbojništva sve češća pojava u Crnoj Gori, dovoljan je pokazatelj dnevna štampa koja ovim temama svakodnevno puni stranice. Iako spremnost da odgovore pohodima kradljivaca i razbojnika iz policije potvrđuju statističkim podacima, poručuju da bi se adekvatnim obezbjeđenjem privatnih objekata broj imovinskih delikata mogao svesti na minimum.

Ovih dana gotovo da ništa ne ostaje van domašaja sve manje iz­ birljivih kradljivaca. U obzir dolazi sve ­ od pustošenja poštanskih sefo­ va, preko krađe predmeta iz pokuć­ stva, artikala i novca sa trafike, auto i elektrotehničkih djelova, pa do sve učestvalijih krađa priloga iz crkvi. Samo tokom prošle godine Upra­ va policije je evidentirala 2.111 kra­ đa različite vrste, od čega je teških bilo 1.269, 767, sedam razbojničkih i 68 sitnih. Kada se na te krađe dodaju one koje su ostale u pokušaju, kao i raz­ bojništva, te njihovi pokušaji, dolazi se do podatka da je u godini za na­ ma bilo 2.432 imovinska delikta, od kojih je veći broj rasvijetljen. “Policijski službenici su, u nave­ denom periodu, od 2.432 imovinska delikta rasvijetlili 1.451 krivično dje­ lo iz ove oblasti, dok se i dalje predu­ zimaju aktivnosti na rasvjetljava­ nju 981 krivičnog djela protiv imovi­ ne”, navodi se u odgovorima policije.

● Razbojnici se plaše video-nadzoRa

Iako ih je znatno manje, razboj­ ništva, zbog nasilja koje ih karakte­ riše, ne prestaju da uzrujavaju cr­ nogorsku javnost. Takvih slučajeva je protekle godine bio 180, od kojih je 80 počinjeno u Podgorici. Broj ovih i sličnih imovinskih de­ likata, kako vjeruju u policiji, znat­ no bi se smanjio privatnim obezbje­ đenjem prodavnica, kazina, firmi i drugih objekata koje policija ne obezbjeđuje po službenoj dužnosti. “Angažovanje lica i privrednih društava koja se bave poslovima fizičke i tehničke zaštite od strane privrednih društava i drugih prav­ nih lica znatno doprinosi prevenciji imovinskih delikata. Praksa poka­ zuje da će se lica koja npr. vrše raz­ bojništva teško odlučiti da ih poči­ ne u objektima koji imaju kvalite­ tan video­nadzor i druga savreme­ na sredstva tehničke zaštite, kao i službenike fizičkog obezbjeđenja,

posebno imajući u vidu da lica koja vrše poslove zaštite, shodno Zako­ nu, imaju pravo na upotrebu sred­ stava prinude, pravo da drže i nose oružje u objektima koje obezbjeđu­ ju”, kazali su u policiji.

● U cRnoj GoRi 1.700 zaštitaRa

Pucaju samo u bezizlaznoj situaciji Zbog činjenice da se zaštitarima svakodnevno povjerava briga o vrlo velikim materijalnim ili drugim vrijednostima, zakonodavac im je radi zaštite njihovih života i života štićenih osoba, dozvolio nošenje oružja, za koje je prethodno pribavljen posjedovni list, prilikom obavljanja tih poslova. Ipak, ono se može upotrijebiti samo u krajnjoj nuždi, odnosno u nužnoj odbrani.

Iako insitut zaštitnika lica i imo­ vine u Crnoj Gori postoji već šest go­ dina, još nije zaživio u mjeri u ko­ joj se to očekivalo. O tome najbolje svjedoči podatak da je do sada izda­ to svega 55 rješenja koja se odnose na djelatnost zaštitara. Nešto zna­ čajnija je cifra osoba koje su dobi­ le dozvolu za rad u ovoj oblasti, od­ nosno koji su dobili zvanje zaštita­ ra. Njih je do sada bilo 1.700, a do­ bijanju dozvole prethodi polaganje stručnog ispita. U djelatnost zaštitara, pored osta­ log, spadaju obezbjeđenje stana ili poslovonog prostora, radnje, kazi­ na, kladionice i slučnih objekata ko­ ji su česte mete razbonjištava i kra­ đa. Ovdje spada i obezbjeđenje stva­

ri u transportu poput prevoza novca ili stvari veće vrijednosti, ali i lično obezbjeđenje lica. “Zakon o zaštiti lica i imovine, iz­ među ostalog, propisuje koji su to objekti koji se moraju obavezno šti­ ti. Obavezno štićeni objekat je obje­ kat od strateškog značaja za Crnu Goru ili objekat koji predstavlja po­ većanu opasnost za život i zdravlje ljudi, prostor na kojem se taj obje­ kat nalazi i prateći objekat koji je u njegovoj funkciji koji se štiti fizič­ kom i tehničkom zaštitom”, naveli su iz policije.

● zaštitaRi nijesU policajci

Zaštitari imaju veliku paletu ovlašćenja, ali je ipak izbjegnuta mogućnost preklapanja nadležno­ sti sa policijom. “Ova lica imaju pravo da primje­ njuju jedan dio ovlašćenja kao i po­ licijski službenici, s tim što ih mo­ gu primjenjivati samo u objektu ko­ ji štite i na nepokretnosti ili površi­ ni koja pripada štićenom objektu ili

Na trgu republike

Podgoričani zapalili svijeće za ubijenu braću Ćulafić

Mirnim skupom i paljenjem svi­ jeća na Trgu Republike u Podgori­ ci rodbina i prijatelji ubijene bra­ će Danijela (24) i Davorina Ćulafića (31) odali su počast tragično strada­ loj braći. Iako se radi o velikoj trage­ diji, ovom činu, nažalost, odazvalo se svega tridesetak građana Podgorice. Braća Ćulafić iz Berana ubijena su 15. februara u kafiću “Moskva”, u podgoričkom naselju Stari aero­ drom. Za dvostruko ubistvo osum­ njičen je Podgoričanin Mašan Čogurić (22). Prijateljica braće Ćulafić Milica Ivanović je kazala da su na ovaj na­ čin pokušali da skrenu pažnju sugra­ đanima na sve češće ispoljavanje na­

silja među omladinom. “Okupili smo se da bismo obilje­ žili 40 dana od smrti braće Ćulafić. Pozvali smo sve sugrađane da nam se pridruže i odaju im počast, i na taj način iskažu svoj stav da su protiv nasilja. Njih nažalost ništa više ne može da vrati, ali ovo može biti do­ bra opomena građanima da se bo­ re protiv nasilja”, kazala je Ivanović. Ubistvo braće Ćulafić dogodilo se usred bijelog dana naočigled brojnih gostiju kafića “Moskva”. Prema riječi­ ma očevidaca, tragediji je prethodi­ la svađa, nakon čega je došlo do puc­ njave. Danijel Ćulafić je ubijen na li­ cu mjesta, dok je Davorin podlegao povredama u Urgentnom bloku Kli­

ničkog centra Crne Gore. Iz Uprave policije je saopšteno da su nakon ubistva intenzivno tragali za Čogurićem, koji se sumnjiči da je ubio braću Ćulafić. On je ubrzo loci­ ran i uhapšen, a policiji i tužilaštvu je priznao da je pucao na braću, ali da se ne sjeća momenta kada je ispa­ lio hice. Tvrdio je da su, sada pokoj­ ni mladići, krenuli na njega flašom i metalnim boksom, nakon čega je on počeo da puca. Jedan od metaka koje je Čogurić is­ palio pucajući u braću Ćulafić, lakše je povrijedio trudnicu Ernanu Bećović (23) iz Podgorice, koja je u lokalu boravila kao gost. Njoj je metak okr­ znuo nadlakticu. N.P.

Građani palili svijeće za braću Ćulafić

je u funkciji tog objekta. Stoga Za­ kon predviđa i zabrane u obavljanju poslova zaštite, kojima je propisano da je licima koja vrše poslove zaštite zabranjeno praćenje trećih lica bez ili uz upotrebu tehničkih sredsta­ va, prikupljanje podataka o licu bez njegovog odobrenja i preduzima­ nje drugih mjera koje po sadržaju predstavljaju policijska ovlašćenja. Na taj način je izbjegnuta moguć­ nost preklapanja nadležnosti poli­ cijskih ovlašćenja i ovlašćenja lica koja vrše poslove zaštite”, navedeno je u odgovorima policije. Zakon dozvoljava onima koji vr­ še zaštitu objekta ili imovine da le­ gitimišu osobu koja ulazi ili izlazi iz štićenog objekta, da upozore sum­ njiva lica da se udalje iz objekta, da izvrše pregled njihovog prtljaga, da suzbiju neposredan napad na štiće­ no lice, objekat ili imovinu. U svim slučajevima, ovlašćenja su im ogra­ ničena time da moraju obavijestiti nadležne, odnosno policiju i obez­ bijediti mjesto do dolaska policije, a ukoliko je zaista nužno mogu primi­ jeniti vezivanje lisicama.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (Sl.l.CG br.1/11), stečajni upravnik d.o.o. „Kovačnica“ u stečaju iz Podgorice, po pribavljenom mišljenju Odbora povjerilaca, u postupku javne prodaje imovine stečajnog dužnika,

OBAVJEŠTAVA Sud, odbor povjerilaca, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri javne prodaje imovine d.o.o. „Kovačnica“ u stečaju, i istovremeno na osnovu čl.134. i čl.136. Zakona o stečaju objavljuje četvrti

O G L A S ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE D.O.O. „KOVAČNICA“ U STEČAJU Predmet prodaje Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika D.O.O „KOVAČNICA“ , nepokretna imovina, pokretna imovina i zalihe, detaljno opisana kao: Mjesto i adresa na kojoj se nalazi imovina, i detaljan opis imovine koja se prodaje 1. Građevinski objekti sa zemljištem upisanim u Listu nepokretnosti br.335 KO Dajbabe – Opština Podgorica i rješenju Uprave za nekretnine br. 954 -101- UP -10871/13 koji se prodaju u obimu prava upisanom u navedenom Listu nepokretnosti: - Poslovne zgrade u privredi broj zgrade 1. upisane na KP 1133/4 površine 4748 m2, - Poslovne zgrade u privredi broj zgrade 2. upisane na KP 1133/4 površine 64m2, - Poslovne zgrade u privredi broj zgrade 3. upisane na KP 1133/4 površine 92m2 - Poslovne zgrade u privredi broj zgrade 4. upisane na KP 1133/4 površine 53m2 - Poslovne zgrade u privredi broj zgrade 5. upisane na KP 1133/4 površine 108m2 - Poslovne zgrade u privredi broj zgrade 1. upisane na KP 1133/6 površine 2400m2 2. Zemljište, koje se prodaje u obimu prava upisanom u navedenom Listu nepokretnosti: - neplodna zemljišta kat. parcela broj 1133/4 površine 9774m2, - neplodna zemljišta kat. parcela 1133/6 površine 15234m2 (u obimu prava upisanog u listu nepokretnosti 335 KO Dajbabe). 3. Proizvodna postrojenja, oprema i uredjaji, transportna sredstva i druga pokretna imovina, zatečena na dan prodaje stečajnog dužnika. 4. Zalihe. Početna cijena Najniža početna cijena za kupovinu oglašene imovne iznosi 700.000,oo eura Način prodaje Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadne prigovore i reklamacije. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac, nakon izvršene kuporodaje, eventualno istakne. Uslovi za dostavljanje ponuda Pravo podnošenja pisanih ponuda imaju pravna i fizička lica koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih nepokretnosti i druge imovine. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, kao ponudjači, dužna su: Da najkasnije i zaključno sa danom 21. 4. 2014. godine do 12,oo časova dostave pisanu ponudu. Pisana ponuda se dostavlja na crnogorskom jeziku, u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti, na adresu : PRIVREDNI SUD u Podgorici, ul.IV proleterske br.2, Podgorica. Koverta mora da sadrži naznaku :„PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE D.O.O „KOVAČNICA“ U STEČAJU U PREDMETU ST.BR. 280/13 - NE OTVARATI PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA“. Ponuda mora da sadrži sledeće podatke: -ako je ponudjač pravno lice:puni naziv, sjedište i adresu pravnog lica, opis djelatnost koju obavlja pravno lice sa referencama pravnog lica, a ako je ponudjač fizičko lice: puno ime i prezime, adresu stana, jedinstveni matični broj i broj lične karte ili pasoša; -potpis ovlašćenog lica i pečat firme na ponudi, dokaz da se radi o ovlašćenom licu, odnosno potpis fizičkog lica ako je podnosilac ponude fizičko lice, i dokaz o identitetu za fizičko lice ( lična karta ili pasoš ); -podatke o imovini za koju se podnosi ponuda i iznos ponuđene kupoprodajne cijene; -podatke o uplati obaveznog depozita. Ponuda mora da sadrži sledeće priloge: -izvod iz registra nadležnog organa kod kojeg je registrovano pravno lice koje daje ponudu; -ovlašćenje za zastupanje na javnom otvaranju ponuda (za pravna lica ); -dokaz o uplati obaveznog depozita; -izjavu o prihvatanju uslova utvrđenih ovim oglasom; -izjavu o gubitku prava za povraćaj depozita za slučaj da podnosilac ponude ne pristupi javnom otvaranju ponuda, ne potpiše zapisnik o javnom otvaranju ponuda, kao proglašeni kupac u oglasom propisanom roku ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu, i u slučaju odustajanja proglašenog kupca, kao drugi najpovoljniji ponuđač u oglasom ostavljenom roku ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu. -broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda lica ne prihvati, i -precizne instrukcije za povraćaj sredstava depozita ako se radi o stranom licu. Obavezna uplata depozita Svaki ponudjač je dužan da uplati depozit u iznosu 100.000,00 eura. Depozit se može uplatiti na sljedeće račune: a) prolazni račun Privrednog suda u Podgorici broj 550-4299-87 kod Podgoričke banke - Societe Generale Group u Podgorici, za domaća pravna i fizička lica, ili na: b) devizni žiro-račun za strana pravna i fizička lica, i to: (Intermediary) SOGEFRPP Societe Generale-Paris (Account with Inst) PDBPMEPG Podgorička banka Societe General Group AD Podgorica (Beneficiary) PRIVREDNI SUD PODGORICA ME 25550005190000010736 PODGORICA MONTENEGRO Nevažeće ponude Nevažećim ponudama smatraće se: -ponude koje ne pristignu u roku za dostavljenje ponuda, odredjenom ovim oglasom; -ponude koje nijesu dostavljene na naznačenu adresu i u zatvorenoj koverti; -ponude koje ne sadrže sve elemente u pogledu sadržine ponude, priloga i depozita, odredjene ovim oglasom; -ponude koje ne sadrže jasno određenu imovinu za čiju se kupovinu dostavlja ponuda, jasno odredjen iznos kupoprodajne cijene, ili se ponude pozivaju na neku drugu ponudu ili na uslove koji nijesu predviđeni u oglasu; -ponude uz koje nijesu dostavljeni prilozi predviđeni ovim oglasom. Nevažeće ponude neće se uzimati u razmatranje. Datum, vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje ponuda sprovešće se dana 22.4.2014. godine u 11:00 časova u Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV proleterske, br.2, kancelarija broj 31. Postupak javnog otvaranja ponuda Postupak javnog otvaranja prispjelih ponuda sprovodi komisija, koju imenuje stečajni upravnik, koji je istovremeno predsjednik komisije. Ako na javnom otvaranju ponuda prisustvuje ovlašćeno lice pravnog lica kao ponuđača, potrebno je da to lice priloži original propisno ovjerenog punomoćja za zastupanje, i dokaz o identitetu (važeću ličnu kartu ili pasoš). Ako na javnom otvaranju ponuda prisustvuje fizičko lice kao ponuđač, obavezno je da prezentira dokaz o identitetu (važeću ličnu kartu ili pasoš). Smatra se da su ispunjeni uslovi za javno otvaranje pisanih ponuda ako je u oglasom ostavljenom roku prispjela jedna pisana ponuda, i ako je na dan javnog otvaranja ponuda najmanje jedno lice pristupilo javnom otvaranju ponuda. Komisija sprovodi javno ovaranje ponuda na sledeći način: - u vrijeme i na mjestu zakazanom za javno otvaranje ponuda objavljuje početak postupka javnog otvaranja ponuda; - određuje lice koje vodi zapisnik o postupku javnog otvaranja ponuda; - pristupa otvaranju ponuda; - evidentira prispjele ponude po redosljedu njihovog prispjeća; - konstatuje da li su ponude blagovremene, potpune, i da li su uz ponude dostavljeni svi oglasom predviđeni prilozi, kao i dokaz o uupalćenom depozitu; - konstatuje iznos ponuđene kupoprodajne cijene i ostale elemente ponude; - evidentira lica ili njihove ovlašćene zastupnike koja prisustvuju javnom otvaranju ponuda; - objavljuje sadržinu ponuda; - potpisuje zapisnik. Zapisnik o javnom otvaranju ponuda O toku javnog otvaranja ponuda vodi se zapisnik koji sadrži: datum, vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda, vrijeme početka javnog otvaranja ponuda, evidenciju prispjelih ponuda i njihovu blagovremenost i urednost, evidenciju lica ili njihovih ovlašćenih zastupnika koja su prisustvovala javnom otvaranju ponuda, tok postupka, eventualne prigovore, ponuđene iznose kupoprodajne cijene i druge elemente ponude, podatke o najpovoljnijem ponuđaču, vrijeme završetka javnog nadmetanja, prezime i ime Stečajnog upravnika i članova Komisije za sprovođenje postupka javnog otvaranja ponuda, i zapisničara. Zapisnik potpisuje Stečajni upravnik, članovi Komisije, prisutni predstavnici ponuđača i Zapisničar. Izbor najpovoljnijeg ponuđača i proglašenje kupca Po sprovedenom postupku javnog otvaranja ponuda, i shodno sadržini zapisnika Komisije, stečajni upravnik će, najkasnije, u roku od osam dana od dana sprovodjenja postupka javnog otvaranja ponuda, odlučiti o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca. Opredeljujući kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je ponuđena visina kupoprodajne cijene. Za slučaj da je jedno lice dostavilo ponudu, stečajni upravnik može donijeti odluku da ga proglasi kupcem. Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponudjača U slučaju da su ponudjači ponudili istu kupovnu cijenu, prednost ima ponudjač koji je u svojoj ponudi, ponudio dopunske uslove u pogledu investicionih ulaganja, zapošljavanja radnika, ili organizovanja proizvodnje. Za slučaj da kupac odustane od kupovine imovine, stečajni upravnik za kupca može proglasiti drugog po redu najpovoljnijeg ponuđača. Ponude učesnika javnog nadmetanja ne obavezuju prodavca, što znači da stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, i da zbog toga ne snosi posledice. Ukoliko stečajni upravnik proglasi kupca, o tome će obavijestiti ostale ponuđače u roku od tri radna dana, počev od dana proglašenja kupca. Zaključenje ugovora o kupoprodaji i obaveze kupca Kupac je dužan da u roku od 15 dana, od dana proglašenja kupca, pristupi zaključenju ugovora o kupoprodaji. Ukoliko kupac u ovom roku ne pristupi zaključenju ugovora smatraće se da je odustao od ponude, i gubi pravo na povraćaj depozita. Kupac je obavezan da snosi troškove notarskog zapisa i ovjera, kao i sve ostale troškove koji proizađu iz ugovora o kupoprodaji, te poreske i druge obaveze po osnovu kupoprodajnog ugovora. Pravo kupca Nakon što kupac u cjelosti isplati kupoprodajnu cijenu, na kupca se prenose prava na imovini, u obimu prava odredjenih ovim oglasom, i ugovorom o kupoprodaji, te se kupcu predaje imovina bez tereta i ograničenja. Pravo na povraćaj depozita Stečajni upravnik će bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od dana proglašenja kupca svakom ponuđaču, čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiti vraćanje položenog depozita. Proglašenje javne prodaje neuspjelom Ako u oglasom ostavljenom roku, na propisanu adresu nije prispjela niti jedna ponudu za kupovinu imovine stečajnog dužnika, javna prodaja se proglašava neuspjelom. Podaci o vremenu i mjestu razgledanja imovine Zainteresovana lica, uz prethodnu najavu, mogu neposredno razgledati imovinu stečajnog dužnika, i vršiti uvid u listove nepokretnosti i popisne liste, svakog radnog dana u vremenu od 08:00 do 14:00 časova, počev od dana objave oglasa do zadnjeg dana odredjenog za dostavljanje ponuda. Vrijeme trajanja oglasa Oglas je otvoren osam dana, počev od dana objavljivanja u dnevnim listovima. Informacije Bliže informacije o uslovima i predmetu prodaje mogu se dobiti u prostorijama Stečajnog dužnika, svakim radnim danom u vremenu od 10:00 – 14:00 časova, ili pozivom na telefon: + 382 (67) 894-661; + 382 (67) 259-092

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. ODLUKA

Potvrđen bankrot, 160 ljudi na ulici Radnici ZIB-a polažu vijenac na kapiju preduzeća

Alma Ljuca

O

dluka o formalnom proglašenju bankrota u Zavodu za izgradnju Bara (ZIB), koju je 11. februara u Privrednom sudu donio sudija Veselin Vujošević, potvrđena je na posljednjem ročištu 19. ovog mjeseca. Razlog za donošenje ovakve odluke jeste što niko u zakonskom roku nije dostavio Plan reorganizacije preduzeća. Povjerioci su tražili ostavku stečajnog upravnika Zorana Senića. Ipak, sudija je bez objašnjenja odbio taj zahtjev.

Uvođenjem bankrota Zavoda za izgradnju Bara (ZIB), kompanije aktuelnog barskog gradonačelnika Žarka Pavićevića, uništeno je preduzeće koje je bilo prepoznatljivo po kvalitetu, dok je sudbina 160 radnika i njihovih porodica, kojima Pavićević duguje više od deset plata i doprinose od 2009. godine, potpuno neizvjesna. Naime, početkom novembra prošle godine u ZIB-u je pokrenut stečaj na zahtjev Atlas banke zbog nevraćenog kredita u iznosu od 750.000 eura. Radnicima koji su tada protestovali ispred zgrade SO BAR zbog ukupnih dugovanja za plate i doprinose koja su prešla dva i po miliona eura, Pavićević je obećao da će kroz reprogram i rekonstrukciju preduzeća pokušati da spase što se spasiti može, te da je stečaj jedino pravo rješenje. Međutim, četiri mjeseca od uvođenja stečaja na adresu Privrednog suda nije dostavljen Plan reorganizacije preduzeća. Iz tih razloga imovina ZIB-a će u narednom periodu biti rasprodata, kako bi se namirila potraživanja povjerilaca, a potom će

preduzeće biti likvidirano. “Smatramo da je ovo i bio cilj većinskog vlasnika Žarka Pavićevića, što je dokazano postupkom nepodnošenja Plana reorganizacije. Osim toga, mi smo se nadali da će stečajni upravnik Zoran Senić iznaći rješenje za naše probleme, a on ih je samo krunisao svojim postupkom, kao produžena ruka onih koji su sahranili ZIB”, rekao je predsjednik sindikata Enver Aljošević, ne krijući razočaranje koje je doživio u Privrednom sudu. Aljošević je objasnio da su pored radnika povjerilaca ostavku stečajnog upravnika Senića tražili i drugi povjerioci, ali sudija Vujošević je taj zahtjev odbio bez ijednog objašnjenja, te on smatra da je to sve jedan te isti lanac koji niko ne može prekinuti, odnosno mašinerija koja radnike melje u korist pojedinaca koje je ova država abolirala. “Kakav još dokaz istražni organi treba da nađu pa da imaju osnova za pokretanje postupka? Zar nije dovoljno što je ZIB u svom završnom računu od 2012. godine prijavio minus od četiri i po miliona

eura, a sada se ispostavilo da je ta cifra viša od 11 miliona? Zato i nije podnijet plan reorganizacije. Sa bankrotom, oni su željeli konačno da ‘sahrane’ ovu firmu koja je izgradila urbano jezgro ovog grada i ujedno bila brend na ovom području”, zaključio je Aljošević. Među povjeriocima koji će imati

ISTORIJA

prioritet u naplati nakon rasprodaje imovine ZIB-a, pored radnika kojima firma duguje više od dva i po miliona na ime neuplaćenih poreza i doprinosa i neizmirenih zarada, te nenaplaćenih potraživanje Atlas banke koja iznose 750.000 eura, nalazi se i Hipotekarna banka kojoj je ZIB ostao dužan 130.000, CKB koja

potražuje milion i po, te Prva banka kojoj duguje više od pola miliona eura. Među većim potraživanjima koja će biti svrstana u drugi isplatni rok stoji Poreska uprava Crne Gore, odnosno država, kojoj je privatna kompanija Žarka Pavićevića ostala dužna 2,9 miliona eura.

SUTORINA

Izložba 125 godina Arsenala Opet zapaljen otpad na deponiji TIVAT - U Zbirci pomorskog nasljeđa u marini Porto Montenegro otvorena je izložba 125 godina Arsenala, koja će će biti otvorena do 1. maja. Izložbu je otvorio austrijski ambasador Johan Frelih podsjećajući na dio zajedničke istorije Austrije i Crne Gore, koja “treba da bude ponosna na taj dio naše istorije”. Otvarajući izložbu ambasador je istakao da je pomorski Arsenal bio filijala pomorskog arsenala u Trstu “i najjužnije uporište austrougarske monarhije, koji je stanovnicima Boke donio nove poslove i novu perspektivu”. Takođe je naveo da Austrija nije više pomorska sila, ali da je istorija austrijske mornarice važan dio mornaričke istorije Evrope. Otvaranju izložbe prisustvovali su i njemački ambasador u Crnoj Gori Pius Fišer, rukovodstvo tivatske opštine, menadžment Porto Montenegra, nekadašnji upravnici i bivši radnici Remontnog zavoda “Sava Kovačević”, kao i brojni Tivćani. Koordinator Zbirke i autor izložbe Dražen Jovanović i gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš bili su saglasni da je izložba o istoriji Arsenala ujedno i izložba o istoriji grada. Zahvalivši koautorima izložbe,

HERCEG NOVI - Mještani Igala i Bajkovine opet su suočeni sa neprijatnostima koje donosi gusti crni dim nastao paljenjem zelenog otpada na deponiji u Sutorini. Ekološki inspektor u novembru prošle godine izdao je izričito rješenje kojim zabranjuje svako paljenje otpada na otvorenom prostoru. Direktor JKSP Boris Seferović za DN je kazao da ga je ekološki in-

spektor obavijestio o paljenju otpada u Sutorini, ali i da u ovom preduzeću nije dat nalog za paljenje zelenog otpada. Iz komunalne policije nam je saopšteno da ovaj problem nije njihova nadležnost, već da bi trebalo da reaguje ekološka inpekcija. Za sada su reagovali i na problem ukazali isključivo građani i novinari. S.M.

Austrijski ambasador Johan Frelih na otvaranju izložbe Foto-kino klubu “Mladost”, Jovanović je posebno istakao doprinos izložbi Tivćanina Ivana Vulanovića, jednog od najstarijih žitelja tog grada, koji je svoju novinarsku karijeru posvetio razvoju Arsenala. Navodeći da Foto-kino klub radi već 53 godine, predsjednik Anton

Gula Marković je istakao da se njegovi članovi, između ostalog, bave dokumentovanjem svih važnih događaja u Tivtu. “A stare fotografije o Arsenalu smo prikupili od naših sugrađana u akciji koja je trajala oko dvije godine”, naveo je on. Z.K.

Paljevina na deponiji u Sutorini

14 CRNA GORA GRANIČNI PRELAZ

POSJETA

Kurs poljskog jezika kao most prijateljstva BIJELO POLJE - U organizaciji Udruženja Poljaka u Crnoj Gori, a pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Poljske u Podgorici, polaznike kursa poljskog jezika koji se organizuje u bjelopoljskoj Osnovnoj školi “Marko Miljanov” posjetili su juče ambasadorka Gražina Sikorska i konzul Agnješka Klasa. Gosti su posjetili specijalizovanu učionicu za ovu namjenu, koja posjeduje savremena audio-vizuelna nastavna sredstva i prisustvovali času poljskog jezika. Učenici su imali mnogo čime da se pohvale od onoga što su naučili na ranijim časovima: recitovali su stihove Jana Bžehve, Julijana Tuvima, pjevali su poljske pjesme, čitali i uspješno prevodili poljske tekstove, a bili su uspješni u međusobnim dijalozima i razgovo-

ru sa gostima na poljskom jeziku. Gošće su imale susret i sa članovima Roditeljskog savjeta ovog kursa koji su zahvalili za podršku ovoj aktivnosti i izrazili zadovoljstvo što se kurs jezika na ovim prostorima pokazao kao najbolji most prijateljstva Poljske i Crne Gore, čiji je cilj podrška i učvršćivanje kulturnih veza. Gošće su zahvalile Vandi Vujisić i Terezi Medojević, profesoricama, za besprekornu organizaciju, kao i za uspješno i kvalitetno vođenje ovog kursa. Na kraju boravka u Bijelom Polju ambasadorka Sikorska i konzul Klasa obišle su i spomen-drvo koje je 2011. godine posađeno povodom 100. godišnjice rođenja Česlava Miloša, poljskog književnika nobelovca. B.Č.

MEĐUNARODNI USPJEH

Prva nagrada za Nađu TIVAT - Talentovana učenica Muzičke škole Nađa Janković osvojila je još jedno prvo mjesto na međunarodnom takmičenju. Nakon Španije, Nađa je na 6. International Competition “Giovani Musicisti - Cittŕ di Treviso” u Italiji osvojila prvu nagradu u C kategoriji gitare sa 98 bodova. Učenica je IV razreda Muzičke škole u klasi profesora Srđana Bulatovića. Z.K.

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

Poništavaju pečate zato što im je volja BIJELO POLJE - Bjelopoljka Elvira Kunjić (20) ogorčena je na službenike srbijanske policije na graničnom prelazu Špiljani kod Novog Pazara jer su joj, kako tvrdi, bez ikakvog razloga u pasošu poništili pečate graničnog prelaza na Kosovu, odakle je prethodno doputovala. Kunjićeva je ispričala za Dnevne novine da često putuje prema Kosovu i da je prvi put iz pravca Kosova putovala prema Srbiji preko graničnog prelaza Špiljani i doživjela veliko razočaranje. “Kao uobičajeno bez ikakvog problema prošla sam crnogorsku i kosovsku granicu da bih nekoliko dana boravila kod tetke u Đakovici. U povratku je bila ista situacija i bez posebnih peripetija prošla sam granični prelaz na Kuli i Dračenovcu kod Rožaja i zaputila se prema Novom Pazaru sa namjerom da posjetim brata, studenta. Na srbijanskoj granici u mjestu Špiljani policajci su pokazali takvu netrpeljivost da sam stekla utisak da su htjeli da me isprovociraju da bi imali povod da me uhapse”, kazala je Kunjić. Prema njenim riječima, službenici policije poništili su sve pečate u pasošu koji su nosili oznaku Kosova. “Kada sam upitala zbog čega to rade odgovorili su - “Zato što nam je volja”. Vratili su mi dokument, a ja sam se osjećala veoma poniženo, što im je izgleda i bila namjera. Po-

Elvira Kunjić sa pasošem i poništenim kosovskim pečatima sjetila sam brata u Novom Pazaru i vratila se u Crnu Goru preko Kosova, bez ikakvih problema. Ovim sam samo željela da upoznam jav-

nost o postupanju policije na srbijanskoj granici u Špiljanima prema onima koji putuju iz pravca Kosova”, kazala je Kunjić. B.Č.

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. IzgrADNjA

Intenziviranje posla na gradskom šetalištu Pine TIVAT - U odnosu na prethodni period, na gradskom šetalištu Pine intenzivirani su radovi na uređenju. Ovo je, uostalom, najavio i gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš, koji je u izjavio za lokalni radio kazao da će rekonstrukcija Pina biti završena do 1. juna, dok su iz Direkcije za investicije i razvoj Opštine ranije saopštili da se radovi izvode “skoro u tri smjene”. Trenutno se završava armiranje stubova za konstrukciju budućeg plutajućeg guvna na jugoistočnom dijelu šetališta, a počelo se i sa popločavanjem rive. U isto vrijeme, postavljaju se nove vodovodne i i elektro instalacije. Prema ugovoru sa izvođačem radova, posao je trebalo da se završi za 270 dana od potpisi-

vanja ugovora, a to je polovina juna. Vrijednost kompletnog posla je, uključujući prvu fazu i nabavku kamena, preko dva miliona eura, a objašnjenje za kašnjenje iz Erlanga je da je za to “kriv” projekat, zapravo njegova manjkava revizija, “zbog čega se projektna dokumentacija morala popravljati u hodu”. Plašeći se da se uređenje šetališta neće završiti do sezone, ugostitelji i vlasnici lokala u tom dijelu grada su se žalili i tražili sastanak sa invstitorima i izvođačem radova. Oni su zahtijevali da im se kroz oslobađanje plaćanja dijela poreza i taksi nadoknadi bar dio štete koja im je nanešena tokom trajanja posla od oktobra prošle godine. Z.K.

Radovi na Pinima

PREMINULI

Maksim Savin Zečević

Zorica Milanova Marković

22. marta 2014. u 89. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 14 časova u selu Klenak - Banjani.

rođena Glavičanin, 22. marta 2014. u 55. godini. Sahrana će se obaviti 24. marta u 14 časova na groblju u Mahali.

Mare pok. Jovana Tripinović

Branko Simov Radović

rođena Babović, 22. marta 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 23. marta pred Crkvom Svetog Luke u Gošićima.

profesor u penziji, 22. marta 2014. u 80. godii. Sahrana će se obaviti 24. marta u 14 časova u Klenju – Velimlje.

Đorđina Vlada Mračević rođena Konjević, 22. marta 2014. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 24. marta u 16 časova kod Crkve Sv. Preobraženja u Igalu.

Veselin Miško Peraš 22. marta 2014. u 65. godini. Sahrana će se obaviti 24. marta u 15 časova na mjesnom groblju u Škaljarima.

Boško Petra Saničanin 21. marta 2014. u 86. godini. Sahrana će biti obavljena 25. marta u Inđiji.

Borislav Boro Petrov Stijepović 20. marta 2014. u Beogradu u 60. godini. Sahrana će se obaviti 24. marta u 11.30 na Bežanijskom groblju u Beogradu.

Darinka Vukajla Dedejić

INCIDENT

Prosuta nafta na Toploj HERCEG NOVI - Tokom vikenda nepoznati počinioci prosuli su naftu na Toploj po strmoj ulici koja vodi prema Domu zdravlja. Nafta koja je prosuta u Ulici Nikole Ljubibratića otežala je i usporila saobraćaj. Intervenisali su pri-

padnici gradske vatrogasne službe i uklonili prolivenu naftu, a za to vrijeme saobraćaj su obezbjeđivali pripadnici Uprave policije. Akcija je trajala skoro dva sata i na sreću prošla bez posljedica. S.M.

Zoran Stevov Kapa 22. marta 2014. u 53. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 15 časova u selu Ugnji kod Cetinja.

Mileta M. Bulatović

FESTIVAL

Belkanto za sjećanje HERCEG NOVI - Osmi Međunardni festival solo pjevača “Bruna Špiler” koji će biti organizovan od 27. do 30. aprila okupiće 120 učesnika iz regiona i Evrope i prvi put iz Italije i Španije. Direktor Muzičke škole Nađa Karadžić kazala je da će ovi programi od otvaranja do zatvaranja festivala, a po tradiciji koncertom “Belkanto za sjećanje”, biti održani u hercegnovskoj Muzičkoj školi koja je drugu godinu zaredom domaćin ove sve uspješnije manifestacije. Umjetnički direktor festivala je primadona Radmila Smiljanić, ulogu supervizora i savjetnika ima dirigent Darinka Matić Marović, a u žiriju su eminentni operski pjevači sa međunarodnom reputacijom Dejvid Staponkus iz Litvanije, Edita Garčević-Koželj iz Ljubljane, Snežana Savičić-Sekulić iz Beograda i Piter Maus iz

19. marta 2014. u 72. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 24. marta u 15 časova na Bežanijskom novom groblju.

Berlina. Pokrovitelj festivala je Opština Herceg Novi, a kao prijatelji se potvrđuju hercegnovske galerije koje najboljem ženskom i muškom solisti poklanjaju slike. Radmila Smiljanić dodjeljuje svoju nagradu najperspektivnijem učesniku festivala. Ove godine dodjeljivaće se i stipendije za internacionalni operski festival Oper Oder Spre u Njemačkoj i stipendija francuske organizacije Parade koja podrazumijeva i učešće na festivalu posvećenom Eriku Satiju. Festival od ove godine ima novi sajt o kome brine Mirko Buljančević, a u pripremi je i Bilten manifestacije. Uz to, najavljena je i premijera opere “Đani Skiki” u produkciji NVO Bruna kao nastavak operske produkcije ove organizacije koja je prije tri godine priredila prvu iz Pučinijeve trilogije operu “Sestra Anđelika”. S.M.

22. marta 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 14 sati na groblju u Grubješićima – Pavino Polje.

Dragica Dragoljuba Stojanović rođena Sekulović, 22. marta 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 23. marta na gradskom groblju Danilovgrad. Kuća žalosti Pažići – Danilovgrad.

Živana Pera Bojić 22. marta 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 23. marta na gradskom groblju u Nikoljcu.

Koviljka Koja Milije Jovanović rođena Zindović, 22. marta 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 14 časova na mjesnom groblju Krstac – Stevanovac.

Milivoje Milana Arsović (1948), 22. marta 2014. Sahrana je obavljena 23. marta u 15 časova na gradskom groblju Zagorič. Kuća žalosti 18. jula 16, Podgorica.

Vukosava Ljubova Radović rođena Brajović, 22. marta 2014. Sahrana je obavljena 23. marta na Čepurcima. Kuća žalosti Ulica belvederska 27, Podgorica.

Nastadin Lukin Medenica u 77. godini. Sahrana je obavljena 23. marta 2014. u 14 časova na groblju u Ravnima.

Dijana Borislava Bora Radulović 21. marta 2014. u 40. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 15 časova na mjesnom groblju u Novom Selu.

Vladimir Mirka Turović 21. marta 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 23. marta na gradskom groblju Čepurci u 14 časova. Kuća žalosti Ulica Andrije Paltašića 55, Stari aerodrom.

Anka Radonje Raca Milić rođena Banašević, 21. marta 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u Matagužima.

Stane Andrijina Mašanović rođena Penda, 21. marta 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 23. marta na seoskom groblju na Gornjem Ceklinu.

Mladen Blagojev Vuković Sahrana je obavljena 23. marta 2014. kod Hrama Sv. Trojice u Kutima.

Kemal Keka Redža Đešević vozač Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, 21. marta 2014. u 60. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 14 časova u Plavu.

Radomir Mujo Perov Vujović 21. marta 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 15 časova u Ćeklićima – Uba.

Ljubomir Steva Cvijović 21. marta 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u selu Vrulja.

Stana Dikova Ivezić rođena Barac, 21. marta 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 14 časova na gradskom groblju Kolašin.

Ljeposava Dragoljubova Vuković rođena Radusinović, 21. marta 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 23. marta na starom groblju u Kočanima.

Marko Novičin Piletić oficir JNA u penziji, u 90. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 14 časova na mjesnom groblju Pocić – Bioče.

Saveta Svetozara Krstić rođena Bulatović, 21. marta 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 23. marta u 15 časova u selu Mrtvo Duboko – Rovca.

Batrić Baćo Jova Mitrović 21. marta 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 22. marta u 14 časova na mjesnom groblju u Stevanovcu – Mojkovac.

Žarko Vladov Đurišić 21. marta 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 22. marta u 15 časova u Boljevićima Zabes.

Savo Đokov Miljanić 21. marta 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 22. marta na Novom groblju ispod Trebjese. Kuća žalosti Ulica Mila Kilibarde 7.

Desanka Toma Ivanović rođena Sjekloća, 20. marta 2014. Sahrana je obavljena 22. marta u 14 časova na seoskom groblju u Limljanima.

Boško Savov Radunović u 96. godini. Sahrana je obavljena u Limi - Peru.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

DIPLOMATSKI SKANDAL

Ukrajinci Srbiju poklonili Hrvatskoj BEOGRAD - U promotivnom video-prilogu u kojem privremeni premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk pojašnjava zašto njegova zemlja treba da postane dio Evropske unije, namjerno ili ne, potkrala se jedna ozbiljna nepravilnost. Na karti su sve države nastale nakon raspada bivše Jugoslavije pripojene Hrvatskoj. Šef srpske diplomacije Ivan Mrkić odmah je alarmirao ukrajinsku ambasadu u Beogradu. Mrkić je pozvao otpravnika po-

slova ukrajinske ambasade u Srbiji na razgovor zbog promotivnog video-spota. Srpski mediji pišu da je Srbiji nanijeta uvreda jer karte koja je prikazana na snimku uopšte nema na karti Evrope. Srpsko Ministarstvo spoljnih poslova u subotu veče je saopštilo kako će Mrkić zatražiti da otpravnik poslova ukrajinske ambasade u Beogradu dođe na sastanak u Ministarstvo kako bi mu iznio stav službene Srbije o takvom postupku vlasti u Kijevu.

Lavina ubila troje u Sočiju SOČI - U lavini koja se dogodila na olimpijskoj ski-stazi Rosa Kutor u blizini Sočija poginulo je troje skijaša. Spasioci još tragaju za preživjelima, jer je u trenutku lavine bilo više skijaša. Lavina se obrušila na skijaše na stazi Rosa Kutor, dan nakon što je odmaralište otvoreno za turiste, po završetku Paraolimpijskih igara u Sočiju. Troje skijaša koji su poginuli bili su u grupi od šest skijaša, naveli su svjedoci događaja. Novinska agencija RIA Novosti prenijela je da spasilačke ekipe traže preživjele, ali nije potvrdila koliko je skijaša poginulo ili povrijeđeno. Na stazi Roza Kutor održala su se takmičenja u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Sočiju.

I MSP BiH uputiće demarš Ukrajini zbog promotivnog spota u kojem su na karti Evrope, Bosna i druge zemlje bivše Jugoslavije označene kao Hrvatska. “Ne želimo da vjerujemo da se radi o namjernom previdu autora i naručilaca promotivnog spota. Ministarstvo spoljnih poslova će insistirati na ispravci i javnom izvinjenju ukrajinske strane u vezi sa napravljenom greškom u promotivnom spotu”, saopštili su iz MSP BiH

LSS TELESKOP

Najfascinantniji eksperiment u istoriji astronomije NJUJORK - Veliki sinoptički osmatrački teleskop (LSST) u Čileu transformisaće naše viđenje univerzuma, sudeći po astronomu Endrjuu Konoliju, koji je ovaj eksperiment nazvao “najfascinantnijim u istoriji astronomije”, piše američki Biznis insajder. Ono što ovaj teleskop čini toliko revolucionarnim jeste njegova mogućnost da zabilježi više podataka od bilo koje druge tehnologije. Sa najvećom digitalnom kamerom na svijetu, teleskop, koji se nalazi na vrhu planine u Čileu, moći će da generiše 15 tera-

bajta po noći. On ima mogućnost da registruje blijede objekte i od njih napravi sliku do sada nezabilježenom brzinom. To znači da će naučnici moći da vide trenutne promjene u osvijetljenosti ili položaju objekata na nebu. Konoli je takođe napomenuo da bi za gledanje jedne fotografije ovog teleskopa bilo potrebno 1.500 televizijskih ekrana visoke rezolucije. “Posmatranje svih tih malih promjena na noćnom nebu potpuno će preokrenuti naše razumijevanje svemira”, izjavio je Konoli. Naučnici će dobijene snim-

ke moći da koriste kako bi pratili asteroide, uključujući tu i one koji mogu da udare u Zemlju ili su dragocjeni zbog ruda. Tokom narednih 10 godina naučnici očekuju da će detektovati milijarde objekata u univerzumu o kojima ne znamo ništa. Dobijeni podaci će takođi biti dostupni javnosti tako da svako ko je zainteresovan može da im pristupi. Teleskop se još nalazi u fazi dizajniranja i razvoja, sudeći po zvaničnom internet sajtu, a potpuno operativan bi trebalo da postane krajem decenije.

Ovako bi trebalo da izgleda najmoćniji teleskop na svijetu

Mekdonalds restoran u centru Novog Sada

NE DAJU ROMIMA DA UĐU U RESTORAN

Novosadski Mek kažnjen zbog diskriminacije NOVI SAD - Kompanija “Najsfuds restorani” iz Beograda, koja upravlja restoranima “Mekdonalds”, osuđena je da plati 100.000 dinara (nešto preko 900 eura) zbog diskriminacije Roma. Prekršajni sud u Novom Sadu proglasio je tu kompaniju krivom jer je obezbjeđenje restorana “Mekdonalds” 10. jula 2012. godine zabranilo djeci romske nacionalnosti da uđu u restoran u centru Novog Sada. Sud je presudio da je na taj način prekršen član 52, stav 2, Zakona o zabrani diskriminacije. “Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno preduzetnik, vlasnik, odnosno korisnik objekta u javnoj upotrebi ili javne površine, ako licu ili grupi lica na osnovu njihovog ličnog svojstva onemogući pristup tim objektima, odnosno površinama”, piše u članu 52, stav 2, tog zakona. Kompanija “Najsfuds restorani” ima pravo žalbe na presudu Prekršajnog suda u Novom Sadu. Prijavu je podnijela povjerenica za zaštitu ravnopravnosti. Kompanija se pred sudom branila navodeći da restoran “Mekdonalds” u centru Novog Sada stalno ima problema sa grupom djece predškolskog i ranog školskog uzrasta koja su “potpuno zapuštena”, koja prose, ulaze u restoran, traže novac, povremeno gostima prosipaju piće, guraju, udaraju i napadaju drugu decu. “Vrlo često pljuju druge, psuju, bez

skidanja obuće koriste sprave pripremljenih dječjih igraonica. Brojni gosti se veoma često žale da neće više dolaziti u restoran dok se ovaj problem ne riješi”, naveli su zastupnici “Mekdonaldsa”. Prema navodima zastupnika “Mekdonaldsa”, stav da u restoran ne mogu da ulaze ljudi koji prose, remete elementarni red, higijenski su zapušteni i ne mogu da se kontrolišu nema nikakve veze s njihovom nacionalnošću.

Novosađanka Maja Rogić (35) protestovala je u julu 2012. zbog toga što obezbjeđenje “Mekdonaldsa” u Novom Sadu nije dozvolilo da s njom u restoran uđe i troje djece romske nacionalnosti. Ona je tada rekla agenciji Beta da je prišla djeci koja su se igrala na Trgu slobode, u blizini “Mekdonaldsa” i pitala ih da li su gladni, na šta su oni odgovorili potvrdno. “Dječak (osam godina) i dvije djevojčice (sedam i pet godina) trčkali su ispred mene do ‘Meka’ gdje ih je momak iz obezbjeđenja restorana zaustavio i rekao da ne mogu da uđu. Prišla sam mu i rekla da sam ja s njima i da ću platiti šta budu naručili, na šta je momak rekao: ‘Vi možete da uđete, oni ne’”, rekla je Rogić.

MISTERIOZNA POŠILJKA

Kondomi puni kokaina poslati u poštu u Vatikanu LAJPCIG - Njemački carinici zaplijenili su pošiljku upućenu na adresu Vatikana u kojoj je bilo 14 kondoma napunjenih kokainom, objavili su juče njemački mediji. Kako navodi Bild am Sontag (Sonntag), pošiljka sadrži 340 grama kokaina, čija je vrijednost oko 40.000 eura, a paket je zaplijenjen na međunarodnom aerodromu u Lajpcigu još u januaru. Paket je poslat iz Južne Amerike, ali se ne navodi koja je zemlja u pitanju. Kokain je, kako je prenio AFP, u tečnom stanju stavljen u kondo-

me i tako spakovan, a pošiljka je upućena glavnoj pošti u Vatikanu. Njemački list citirao je izvještaj njemačkih carinskih zvaničnika u kome se navodi da je paket sa drogom predat policiji u Vatikanu, gdje stoji još od januara, tvrdi Bild. Njemački istražitelji vjeruju da je primalac paketa, koji nije identifikovan, saznao da je pošiljka “presretnuta”, odnosno da su carinici otkrili njen sadržaj. Trenutno kancelarija Interpola u Vatikanu istražuje ovaj slučaj zajedno sa njemačkim istražiteljima.

SVIJET 17

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

TOTALNA KONTROLA

Rusi potpuno preuzeli Krim

Ruske zastave vijore se iznad 189 vojnih objekata i ustanova ukrajinskih oružanih snaga širom poluostrva

SEVASTOPOLJ, MOSKVA, KIJEV, VAŠINGTON - Proruske snage na Krimu ne obaziru se na sankcije Zapada i prijetnje da bi one mogle da se pooštre. Dva dana pošto je predsjednik Vladimir Putin potpisao zakon kojim je završen postupak pripajanja crnomorskog poluostrva, rusko ministrastvo odbrane objavilo je juče da je ruski barjak odsad podignut nad 189 ukrajinska vojna objekta na Krimu. “Ruske zastave vise sa 189 vojnih objekata i ustanova ukrajinskih oružanih snaga stacioniranih

n a području Republike Krim”, objavilo je rusko ministarstvo u saopštenju koje je prenijela agencija RIA. Ukrajinske baze padale su jedna za drugom u ruke ruske vojske na Krimu. U Belbeku, blizu Sevastopolja, elitne ruske jedinice i proruske milicije u subotu su uz podršku oklopnih vozila zauzele vazduhoplovne baze pucajući u vazduh iz automatskog oružja, a vojnici su na nišanu držali ukrajinske vojnike. Kako je javila agencija AP, neki od ukrajinskih vojnika tada su zapjevali ukrajinsku himnu uz povike “Slava Ukrajini”.

● ZarObljen ukrajinski kOmandant

Ukrajinski vazduhoplovni komandant zarobljen je nakon što

su proruske snage zauzele njegovu bazu na Krimu. Pukovnik Julij Mamčur je jedan od komandanata vazduhoplovne baze “Belbek” blizu Sevastopolja na koju su, pored baze “Novofedorivka”, u subotu zauzele snage koje su razbijale oklopne transportere o zidove baze, pucale i bacale svjetlosne i zvučne granate, naveo je AP. Jedan ukrajinski vojnik je ranjen u tom sukobu. Nije jasno da li su snage, koje nijesu nosile obilježja na uniformi, bili ruski vojnici ili pripadnici lokalne proruske paravojne formacije. Privremeni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turčinov zatražio je njegovo hitno oslobađanje. Turčinov je u saopštenju naveo da je Mamčura “otela” vojska. On nije precizirao gdje se komandant nalazi, ali je drugi opozicioni lider i bivši bokserski šampion Vitalij Kličko izjavio juče da Mamčura drži ruska vojska u jednom zatvoru u Sevastopolju, krimskom gradu u kome se nalazi baza ru-

s k e Crnomorske flote. Baze “Belbek” i “Novofedorivka” bile su među posljednjima koje su, makar formalno, bile pod ukrajinskom kontrolom. Osim toga, kako je na svojoj Fejsbuk stranici objavio portparol Ministarstva odbrane Ukrajine Seleznjov, grupa naoružanih ljudi preuzela je kontrolu nad ratnim brodom “Slavutič”.

● sad: nećemO mOći da

spriječimO rusku invaZiju na istOk ukrajine

Zamjenik savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Toni Blinken izjavio je da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na istočnu Ukrajinu. Blinken je ocijenio da bi to bilo teško spriječiti čak i uz američku vojnu pomoć. On je rekao da Rusija izgleda pokušava da zastraši Ukrajince gomilanjem vojske duž granice, ali da je moguće i da se Rusi spremaju za invaziju, prenijela je agencija AP. Blinken je kazao da SAD razmatraju pružanje vojne pomoći Ukrajini, ali da “to vjerovatno neće natjerati Rusiju da promijeni računicu niti spriječi eventualnu invaziju”. Ruski ministar odbrane Sergej

Šojgu rekao je američkom sekretaru za odbranu Čaku Hejgelu da Rusija nema namjeru da uđe na ukrajinsku teritoriju. Blinken kaže da ekonomske kaznene mjere treba da izoluju Rusiju.

● timOšenkO: stO hiljada

ruskih vOjnika na ukrajinskOj granici

Komentarišući događaje na Krimu, nekadašnja ukrajinska premijerka Julija Timošenko rekla je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin zauvijek izgubio Ukrajinu pošto joj je objavio rat. Kako smatra Timo š enko, Ukrajina mora da bude spremna ako Putin pređe crvenu liniju, dodajući da se oko sto hiljada ruskih vojnika okuplja na ukrajinskoj granici. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton pridružila se u osudi Rusije i istakla da treba podržati demokratske institucije u Ukrajini. Šef britanske diplomatije Vilijem Hejg rekao je da će Velika Britanija i njeni saveznici razmotriti uvođenje trajnih ograničenja na prodaju oružja, u svijetlu novih odnosa sa Rusijom. Kako je ocijenio Hejg, to bi podrazumijevalo i da će Rusija biti van nekih međunarodnih organizacija i da će imati manje uticaja na ostatak Evrope.

Ljudi šire rusku zastavu ispred Lenjinovog spomenika u Simferopolju

NE PRESTAJE POTRAGA ZA MALEZIJSKIM AVIONOM

Francuski satelit snimio nove plutajuće objekte

KUALA LUMPUR - Malezijski zvaničnici dobili su nove satelitske snimke od Francuske na kojima je uočena olupina nestalog aviona “Malezija erlajns” u sjevernom Indijskom okeanu. Ovo je treći snimak olupine koja bi mogla da bude relevantni trag nestalog aviona. Na Fejsbuk strani malezijskog ministarstva saobraćaja juče je objavljeno sljedeće saopštenje: “Jutros je Malezija dobila nove satelitske snimke od francuskih vlasti, na kojima su uočeni mogući objekti u blizini južnog koridora”. Avion je nestao prije 15 dana na letu od Kuala Lumpura do Pekinga. Osim ovog saopštenja koje je AP prenio, još uvijek nije bilo zvaničnog objašnjenja o mogućem novom tragu. Zvaničnici su saopštili da je objekat nešto manji u odnosu na prethodno uočeni, koji je snimio kineski satelit, a nalazi se na oko 930 kilometara sjeverno od njega, zaključeno je na osnovu no-

vog snimka. Osam aviona uključilo se juče u međunarodnu potragu za navodnim djelovima aviona “Malezija erlajns”, pretražujući Indijski okean. Dva kineska aviona sletjela su u Pert, a Japan je takođe poslao svoja dva aviona. Australijske vlasti predvode pretragu, nakon što su zvaničnici objavili da su u Indijskom okeanu tokom potrage za nestalim avionom kompanije “Malezija erlajns” uočeni predmeti koji bi mogli da predstavljaju ostatke sa te letilice - jedna drvena paleta i pojasevi za vezivanje. AP je u subotu javio da je kineski satelit snimio objekat dimenzija 22 sa 13 metara.

● Osiguravajuće kuće već

isplatile 80 miliOna eura Odštete

I dok gotovo dvije nedjelje traje potraga, britanski Dejli mejl objavio je da su osiguravajuće kuće isplatile 80 miliona eura odštete za nestali putnički avion malezijske kompa-

nije “Malezijan erlajns”. Naknade su stigle i na adrese porodica nestalih sa leta MH370 pošto malezijsku avio-kompaniju pokriva lokalna osiguravajuća kuća koja je veći dio rizika prebacila na osiguravajuću kuću “Lojd” i druge na londonskom tržištu osiguranja i šire. Iako nije zvanično potvrđeno da se avion na letu od Kuala Lumpura do Pekinga 8. marta srušio, standardna procedura pretpostavlja da se svaki avion koji nije sletio ili primio gorivo na tlu u roku 48 sati smatra “uništenim”. Dejli mejl naveo je da se ukupna isplata sastojala od dijela za sam nestali avion malezijske kompanije plus odšteta porodicama nestalih putnika, mada je za sada isplaćena naknada onim članovima porodica koji su odsustvovali s posla ili se suočavaju sa drugim troškovima kao rezultat nestanka srodnika. Ukoliko se utvrdi da su neki ili svih 239 ljudi u avionu poginuli, porodice će dobiti i odštetu u vidu premije

Pripadnici australijskih vazdušnih snaga tokom pretrage oblasti u Indijskom okeanu

za životno osiguranje. Prema međunarodnim pravilama, avio-kompanije su obavezne da isplate minimum od nešto preko 105.000 funti (125.500 eura) po

poginulom putniku i dodatne novčane iznose ukoliko je avio-kompanija kriva za nemar, pa se ta “odgovornost” potražuje i dijeli na 20 različitih osiguravajućih kuća.

18 KULTURA PREPORUČUJE

LUDA ZA NJIM, HELEN FILDING IZDAVAČ NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA 8,60 EURA

Knjiga Luda za njim nadovezuje se na prethodne bestselere o beskrajno zabavnoj i nespretnoj Bridžet Džouns. U ovom romanu imamo zreliju junakinju sa mnogo više iskustva i životnih preokreta, ali koja i dalje vodi bitku za svoje ideale komično se sudarajući sa svakodnevicom. Iako knjiga Luda za njim ima drugačiju energiju od prethodna dva “dnevnika” Bridžet Džouns, prepoznatljiv i uvijek svjež humor i ironija su i u njoj bogato zastupljeni.

KONSTANTIN, IVAN IVANJI IZDAVAČ LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA 7,70 EURA Ko je zaista prvi priznao hrišćansku vjeru, u kojoj zemlji je ona prvi put postala državna vjeroispovest, ko je i kada krstio Konstantina, ko je zapalio Dioklecijanovu palatu, kako su se prožimali stari i novi vjerski obredi i običaji u prvim vjekovima nove ere, zašto je Konstantin Veliki naredio pogubljenje svoje žene Fauste i prvorođenog sina Krispa, kao i mnogo drugih malo poznatih pojedinosti iz Konstantinovog životopisa – saznaćemo u ovom uzbudljivom romanu o jednom od posljednjih velikih rimskih careva.

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. PREMIJERA

Kroz život plesnim korakom Dvije jednočinke baletske trupe Ballo večeras na sceni CNP Dvije plesne jednočinke baletske trupe Ballo premijerno će biti izvedene večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Osam mladih plesača u nacionalnom teatru izvešće komad “Daj mi ruku” za koji je koreografiju uradio gost iz Njemačke Mikael Honesou, na muziku Tatjane Prelević, a zatim i “Ići kroz...” čiju koreografiju potpisuju Tamara Vujošević-Mandić i Slavka Nelević, po muzici Vjere Nikolić. Premijera dva plesna komada rezultat je višemjesečnog projekta “One more step”, koji je pokrenut u saradnji sa gostom iz Njemačke Mikaelom Honesoom. Ovaj renomiran francuski umjetnik sa stalnim boravkom u Njemačkoj, predavač je na plesnim i dramskim akademijama, prije svega u Berlinu. Uz to, u biografiji ima saradnje sa trupama Karin Vener, Suzan Linke, Rozamunde Gimor, Andreja Vorona, Pine Bauš i Gerharda Bonera. U plesnom komadu “Daj mi ruku”, ruka je zapravo metafora za cijelo tijelo i prikazuje egzistencijalni, izražajni, ali i višestrani portret osobe. Ovdje je ruka “plesačev alat”, koji se koristi u govoru tijela plesača u mnogim rad-

njama - dodirivanju, milovanju, udaranaju, nošenju, bacanju i hvatanju. “Kroz ne sentimentalan, već emotivan i snažan ples prikazaće kako se tijelo nosi sa patnjom, bolom, bijesom i radošću”, navodi se u najavi komada. Komad “Ići kroz…” u šest slika prikazaće najznačajnije trenutke života.

U predstavi igraju: Ivana Drakić, Ana Babac, Nina Braletić, Sanja Vujović, Jelena Simić, Marko Radonjić, Damjan Senić i Julija Milačić. Kostim i dizajn svijetla u komadu “Daj mi ruku” uradio je Mikael Honesou, dok je u komadu “Ići kroz…” kostimograf Ivana Marušić, a dizajn svijetla potpisuje Mili Malović.

FILM

ª Lud za tobomª u bioskopu Premijera dokumentarnog ostvarenja Danila Marunovića u Podgorici

ZAHVALNOST NAČIN ŽIVOTA, LUIZA HEJ I Z D A VA Č L E O C O M E R C , B E O G R A D , CIJENA 8,70 EURA U knjizi Zahvalnost Lujza L. Hej sakupila je saznanja i mudrosti nekih od najinspirativnijih učitelja i autora koje poznaje... Svojim primjerima i životima dokazali su kolika je moć zahvalnosti. „Primjetila sam da univerzum voli zahvalnost. Što ste zahvalniji, dobićete više dobara. Kad kažem dobara, pod tim ne podrazumevam samo materijalna dobra. Mislim na ljude, mjesta i iskustva koja život čine vrijednim. I sami znate kako je divan osećaj kad vam je život ispunjen ljubavlju, radošću, zdravljem, kreativnošću, kad vas uhvati zeleni talas na semaforima ili kad nađete mjesto za parking.Tako treba da živimo! Univerzum je darežljiv, obilno nas daruje i traži da ga cijenimo.“

Bioskopska premijera dugometražnog dokumentarnog filma “Lud za tobom”, reditelja i scenariste Danila Marunovića, biće održana u bioskopu Cineplexx u srijedu, 26. marta, sa početkom u 20 sati. Film će se prikazivati sedam dana, a kompletan prihod od ulaznica, za koje neće biti određena cijena, već će sami gledaoci odrediti koliko će novca dati, namijenjen je štićenicima Zavoda za smještaj lica sa intelektualnim invaliditetom “Komanski most”. Na crvenom tepihu će se pojaviti ugledne zvanice iz javnog života Crne Gore, kao i glavni glumci - štićenici Zavoda. Nakon premijere će biti organizovan parti na kojem će nastupiti poznati muzicki producent “Love is life”, navodi se u saopštenju. Film “Lud za tobom” prati najintimnije priče iz života štićenika Zavoda u periodu od godinu dana. Kroz različite komične, šokantne i tužne situacije, junaci otkrivaju svoje svjetove uporedo sa našim, uslovno

rečeno - normalnim. Film se prvenstveno bazira na dramatičnoj ljubavnoj priči Vladane i Ismeta, nekadašnjih ljubavnika koji održavaju svoju vezu u tajnosti, uprkos tome što su u

međuvremenu našli nove partnere. Produkciju filma “Lud za tobom” potpisuje NVO Koala production. Koproducent na projektu je produkcijska kuća “Artikulacija” iz Podgorice.

NEVESTA MORA, ELIZABET GILBERT

TRADICIONALNA IZLOŽBA ULUCG

DJELA RAVELA I DEBISIJA

IZDAVAČ VULKAN, BEOGRAD, CIJENA 8,10 EURA

Jedna od najstarijih kulturnih manifestacija u našoj zemlji, Tradicionalna izložba Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, biće večeras 69. put otvorena u Umjetničkom paviljonu u Podgorici, u 20 časova. Izložbu će otvoriti ministar spoljnjih poslova i evropskih integracija dr Igor Lukšić. Ove godine biće predstavljeni radovi 143 autora, člana ULUCG-a. Petočlani žiri ozvaničiće tom prilikom odluku o dobitnicima tri ravnopravne nagrade “Milunović, Stijović, Lubarda”, kao i za najbolju izložbu u protekloj godini. Izložba se tradicionalno otvara na dan osnivanja ULUCG-a i predstavlja najveću godišnju smotru savremene likovne umjetnosti u Crnoj Gori. Organizator izložbe je ULUCG, a pokrivitelj UNIQA osiguranje.

Klavirski duo koji čine Ana i Ida Muratagić nastupiće večeras u Muzičkoj školi “Dara Čokorilo”, sa početkom u 19 sati. Koncert u Nikšiću je organizovan u saradnji sa Ambasadom Francuske, a u sklopu Programa podrške kulture. Repertoar koncerta posvećen je francuskoj muzici i poznatim kompozitorima, koji su stvorili poznata djela za klavir u četiri ruke: Španska rapsodija Morisa Ravela, Svita Doli Gabrijela Forea i Mala svita Kloda Debisija. Tokom Dana frankofonije, isti program će duo Muratagić izvesti i sjutra u Crkvi Svetog Duha u Kotoru, od 19 sati. Ana i Ida Muratagić (1987) rođene su u Podgorici.

Od autorke bestselera Jedi, moli, voli, stiže nam moderna verzija Romea i Julije – bez tragičnog kraja i s mnogo humora. Surova obala Mejna. Muškarci koji žive još surovijim životom, provodeći dane na Atlanskom okeanu. Jedna devojka odlučuje da napusti školu i vrati se baš tu, odakle svako ko dobije priliku, želi da ode. Rut Tomas je još kao dete bila izuzetno pronicljiva i smela, i nepopravljivo neromantična. Odrasla bez majke, živela je sa ocem i povremeno sa šarmantnom komšinicom, gospođom Pomeroj.

KULTURA 19

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

PREPORUČUJE

FANI I ALEKSANDER, INGMAR BERGMAN IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA:8,80 EURA

MUZEJ GUGENHAJM

Svi znamo Joko, ali ne i njeno djelo Priredila: Jelena Boljević

U

znak poštovanja prema prošlogodišnjem jubileju kad je Joko Ono proslavila 80. rođendan, španski muzej Gugenhajm u Bilbau organizovao je veliku retrospektivnu izložbu radova ove intrigantne umjetnice. Postavka donosi više od 200 umjetničkih djela, nastalih od sredine pedesetih godina 20. vijeka do danas. Na pragu devete decenije života, Joko Ono je i postala simbol konceptualne umjetnosti i ideje u službi aktivizma.

Joko Ono, čije ime znači “dijete okeana”, začetnica je brojnih umjetničkih pokreta druge polovine prošlog vijeka. Širom svijeta danas je priznata kao jedna od najistaknutijih avangardnih umjetnica i jedna od pionirki konceptualne umjetnosti. Namjera organizatora njene retrospektivne izložbe u Bilbau je da publici ponude na uvid presjek stvaralaštva ove jedinstvene žene, a postavka u španskom gradu ostaje otvorena sve do 1. septembra. Prošle godine Joko Ono je u Beču primila nagradu “Oskar Kokoška” što je najznačajnije austrijsko priznanje za likovnu umjetnost. I tada je žiri, baš kao i organizatori u muzeju Gugenhajm, istakao aktuelnost i sveobuhvatnost njenog rada. Mnogima je, prije svega, poznata kao žena i umjetnička saputnica Džona Lenona. Upoznali su se 1966. godine na njenoj izložbi u Londonu.

Tada je prodavala, između ostalog, izloženu svježu jabuku za 480 dolara ili vreću noktiju za 240 dolara. Džon Lenon je tada zapazio njen rad pod nazivom Ceiling Painting, za koji je kasnije izjavio: “Stojiš na merdevinama i osjećaš se glupo, možeš pasti svake sekunde i gledaš kroz lupu, a na plafonu piše “Da!”. Sva tadašnja takozvana avangardna umjetnost bila je negativna: razbij klavir čekićem, uništi skulpturu… Dosadno, negativno sr... Sve je imalo prefiks “anti”. Zbog toga me to pozitivno “Da!” zadržalo u galeriji. Istina, kazao je još nešto o njoj: “Ona je svjetski najpoznatija nepoznata umjetnica: svi znaju njeno ime, ali niko ne zna čime se bavi”. Joko Ono je šezdesetih snimila nekoliko kratkih filmova, dok je sarađivala sa grupom “Fluksus”, a neke i u saradnji sa Lenonom.

Najpoznatiji od njenih radova je ipak performans “Cut piece”, koji je Ono prvi put izvela u Kjotu 1964. godine. Koliko borac za mir, ona je toliko i borac protiv seksizma, ali i tabua vezanih za ljudsko tijelo. Mnogi njeni radovi ukazuju na prikrivenu, ali stalnu agresiju prema ženama. Instalacija “Dodirni me III” (2008), na primjer, sastoji se od djelova ženskog tijela izrađenih od silikona i izloženih u omanjim drvenim kutijama, na pijedestalu. Sa jedne strane je postavljena činija sa vodom i uputstvom posjetiocima da pokvase prste, a onda blago dodirnu “tijelo”. Krajem 2002. godine, Joko Ono je ustanovila Lenon-Ono nagradu za mir u visini od 50.000 dolara, koja se svake druge godine dodjeljuje umjetnicima u regionima zahvaćenim konfliktom. Ona sama dobitnik je mnogih priznanja, između ostalog, Zlatnog lava za životno djelo na venecijanskom Bijenalu (2000). U avgustu 2011. Joko Ono je uradila dokumentarni film o Bed-Ins performansu sa Lenonom, besplatno dostupnom na “Jutjubu”, kao sastavni dio njenog veb-sajta “Zamisli mir”. Godinu dana kasnije, Pol Makartni je izjavio da je ne krivi za raspad “Bitlsa”, kao i da je inspirisala mnoge Lenonove radove.

Posle tri Bergmanova romana, pred čitaocima je književno djelo iz 1979. po kome je 1982. nastao moderni filmski klasik koji je, i po autorovom mišljenju, vrhunac njegovog višedecenijskog opusa. No, kao svestran umetnik, Bergman se tokom karijere duge skoro sedamdeset godina istovremeno ostvarivao u filmu, pozorištu i književnosti. U istančanim zapažanjima koja se tiču ljudske prirode, čovekovih želja i strepnji, čitalac otkriva Bergmanov nepogrešivi osećaj za prozno. Naime, iako je djelo Fani i Aleksander filmično – uzbudljivog ritma, slikovito, puno boja i dramskih obrta, njegov jezik savršeno je primjeren romanesknoj formi. Kao i u njegovim prethodnim romanima, Najbolje namere (Geopoetika, 2010), Rođeni u nedelju (Geopoetika, 2011) i Razgovori u četiri oka (Geopoetika, 2012), središte Bergmanovog interesovanja je porodica.

CRNA SVILA, RADE JARAK IZDAVAČ: PROFIL, ZAGREB, CIJENA: 10, 20 EURA

Crna svila svojevrsna je povijest dvadesetog stoljeća, a u pričama Rade Jarka gori baš kao u Mandeljštamovu stihu! No nazvati ovu knjigu samo poviješću, značilo bi uskratiti joj njezinu najvažniju dimenziju ljudskost. Jer, Crna svila ponajprije govori o ljudima i sudbinama izgubljenima u naborima povijesti, a Jarkovi junaci nisu samo oni o kojima piše već i oni s kojima kao autor vodi umjetnički dijalog; likovi iz sjene koji su tu povijest živjeli - Cesare Pavese, Jurij Oleša, Felisberto Hernandez, Imre Kertesz... Već je rečeno da je Jarak jedan od rijetkih pisaca koji umije majstorski uhvatiti rezonanciju prostora i vremena, oživjeti scenu, uvući se pod kožu velikih pisaca - a Crna svila najbolji je dokaz za to.

PAPIN NOSOROG, LORENS NORFOK IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA: 16,00 EURA Papin nosorog istovremeno je klasični roman rijeka i vrhunska postmodernistička proza, bildungsroman i istorijska hronika, prostudirano činjenično štivo i raskošna igra mašte. Polazeći od glacijalnih prapočetaka buduće domovine baltičkih Slovena, Norfok svog ljudskog protagonistu postavlja kao posljednji izdanak jedne kulture, religije i mitologije čije srce – potonuli grad Vineta – odavno već leži na dnu morskog ambisa. Putovanje koje počinje na obalama Baltika vodiće čitaoca na jug, kroz Evropu kojom huji jedan od bezbrojnih ratova, do Rima, gdje papa Lav X povlači konce političkih igara u velike dobitke, a zatim dalje, do portugalskih kolonija u Goi, i oko Afrike, burnim morima, nazad do italijanske obale, gde će se dogoditi jedan brodolom. Iz tog brodoloma izaći će, bar u izvjesnom smislu, na evropsku obalu naslovni junak knjige, polumitsko stvorenje, papski hir, model za poznati Direrov drvorez, simbol i alegorija, stožer oko koga se namotavaju groteskni i ludički tokovi priče.

UMETNOST I DEMOKRATIJA, ŽOEL ZASK IZDAVAČ: CLIO, BEOGRAD, CIJENA: 12,84 EURA U svojoj studiji Umjetnost i demokratija Žoel Zask ponudila je jedno sasvim novo i autentično viđenje odnosa umjetnosti i demokratije. Iako se sve protivi posmatranju umjetnosti i demokratije kao uporednih vrijednosti, autorka tvrdi da oba pojma počivaju na istovjetnim temeljnim principima. Demokratija za nju nema isključivo političko značenje, već predstavlja skup institucija koje štite, ohrabruju ili obnavljaju razvoj individualnosti svakog pojedinca, podjednako umjetnika kao i svakog drugog građanina. Okvir djela tvore pet ključnih pojmova: javno priznanje, obrazovanje, istoričnost, pluralitet i lični angažman.

20 DRUGI MEDIJI

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

UPOZORENJE: ZBOG UZNEMIRAVAJUĆEG SADRŽAJA OVOG ČLANKA ČITANJE NIJE PRIMJERENO ZA OSOBE MLAĐE OD 20 GODINA

Mračni internet Jasmina Jakupovic

P

ostoji brat blizanac interneta, poznat kao “duboki” internet. Naziva se tako zbog svoje masivne veličine, pa je bukvalno ‘dubok’. Prema podacima koje je nedavno objavio list Guardian, možete pristupiti svega 0,03 % interneta preko pretraživača kao što su Google, a sve ostalo je ono što čini duboki veb. Duboki veb je zaista anoniman - ne možete mu ni pristupiti, osim ako i sami nijeste anonimni.

Dubokom internetu ne možete pristupiti preko normalnih veb pretraživača - kao što je na primjer Firefox – za to morate koristiti specijalni pretraživač za mračni veb. Najpoznatiji od njih zove se Tor. Preuzimanja Tora porasla su u avgustu protekle godine za skoro 100 %, jer je opšta populacija postala zabrinua za svoju privatnost zbog otkrića o američkim i britanskim obavještajnim agencijama koje prate veb saobraćaj i sve komunikacije. Kada koristite Tor - ili bilo koji drugi pretraživač za skriveni veb ostajete zaista anonimni a vaša lokacija, kao ni vaše navike pretraživanja, ne mogu se pratiti. U suštini, ništa što uradite u dubokom internetu ne može se pratiti, pa zato ova skrivena strana interneta postaje sve privlačnija za korisnike – koji znaju kako da ga koriste, ili koji uopšte znaju da postoji. Kada koristite svoj pretraživač za mračni internet, jednostavno ukucajte adresu koja vas zanima i bićete prebačeni na sajt koji tražite. Svi sajtovi na tajnom internetu su tzv. duboki “luk” domeni, što u osnovi znači da su i provajder i korisnik anonimni, skriveni “slojevima” preusmjeravanja i zaštita, te da im je teško ući u trag.

●ŠTA SE NALAZI SA DRUGE STRANE? Zbog prinudne anonimnosti dubokog Interneta, pomislili biste da je pun ilegalnih stvari i bili bi potpuno u pravu u toj pretpostavci. Mračni veb je poznat po tome što sadrži neke zaista užasne stvari poput dječije pornografije, oglasa za naručena ubistva ili smrtonosne supstance iz domaće radinosti. Neke od najpopularnijih upotreba uključuju naručivanje droge putem maila, koja se plaća sve popularnijom valutom – bitkoinima. Mračni veb ima sopstveno tržište preko kojeg možete doći do svega što bi vam u zakonskim okvirima inače bilo zabranjeno. Najpoznatiji od sajtova za opojne supstance jeste “Put Svile” (Silk road). Na njemu takođe plaćate bitkoinima a porudžbina vam stiže za samo par dana, u paketu kojem se ne može ući u tag, dakle koji ne sadrži adresu ni pošiljaoca ni primaoca. Oni koji se razumiju, kažu da je procenat uspješnih transakcija preko mračnog interneta čak 97%! Put svile je postavljen kao eBay ili Amazon; imate kupce i prodavce i svako od njih ima svoj povratni, prijavljeni rejting koji gledate kada vas

Mračni ILI DUBOKI Internet? Precizno rečeno, “Mračni internet” je bilo koji dio interneta kome se više ne može pristupiti putem konvencionalnih sredstava, dok se pojmovi “duboki veb” ili “darknet” odnose na internet stranice koje je teško nac´i i tajne mreže koje se ponekad protežu preko Interneta. Duboki Veb (takođe Deepnet, Nevidljivi Veb ili Skriveni Veb) je World Wide Web sadržaj koji nije dio “površinskog” Veba koji je indeksiran od strane standardnih pretraživača. Ne treba ga miješati sa “darknetom” koji se uglavnom odnosi na mreže za dijeljenje podataka i predstavlja samo jedan dio Dubokog veba. Termini “mračni internet” ili “mračna adresa” odnose se na bilo koju ili sve nedostupne mreže na Internetu . Takođe se koristi izraz “prostor mračne adrese”. Majk Bergman , osnivač BrightPlanet-a kome se pripisuje kovanje fraze „duboki veb“, rekao je

da je pretraživanje interneta kao “provlačenje mreže preko površine mora - veliki broj informacija je uhvac´en, ali vec´ina se nalazi duboko i tako je propuštena”. Većina informacija ove mreže sahranjena je duboko, na dinamički generisanim stranicama, kojima regularni pretraživači ne mogu pristupiti - sajtovi ili stranice ne postoje dok ne nastanu kao rezultat specifične pretrage. Od 2001. godine, Duboki Veb je nekoliko puta veći od površine poznatog interneta – navodi se na zvaničnoj stranice Wikipedije. Studija sa poznatog kalifornijskog univerziteta Berkli rađena iste godine, špekuliše da je duboki ven sastoji od oko 7,5 petabajta. Druga studija iz 2004. godine na regularnom internetu pobrojala je postojanje oko 300.000 „dubokih internet stranica“ na cijelom vebu, dok ih je u 2006. bilo blizu 16.000 samo u ruskom dijelu interneta.

zanimaju reputacija, poslovnost i profesionalnost onoga koji nudi proizvod ili uslugu, ili je traži. Onda platite i čekate da se pojavi na vratima. Toliko je jednostavno . Put Svile postavljen je u februaru 2011. godine a svoju nedvosmislenu popularnost dugovao je upravo ovom sistemu ocjenjivanja kupaca i prodavaca. Nadležni organi su na poslijetku uspjeli da ga zatvore, i to u septembru 2013. Međutim, na njegovo mjesto uskoro je iznikao novi konkurent – sajt „Atlantis“.

Kreator Puta Svile, Ros Ulbriht, uhapšen je u oktobru 2013. godine jer je navodno pokušao da unajmi prerušenog FBI agenta da ubije dvoje ljudi – korisnika stranice koji ga je navodno ucjenjivao i člana svog tima za kojeg se bojao da bi mogao policiji da otkrije njegov identitet.

nja zadatka. Međutim, usluge nude u samo nekoliko zemalja širom svijeta. Evo njihovog cjenovnika: Obični građanin: 25.000$ Član mafije: 35.000$ Policajac/agent: 40.000$ Director firme: 250.000$ Poznata ličnost: 500.000$ Političar/ministar: 1.000.000$ Visoki zvaničnik: 15.000.000$ Njihove kolege C’thulhu predstavljaju se kao bivši vojnici i ostali ekspertski plaćenici sa iskustvom u “zanatu” od najmanje pet godina. Oni su očigledno internacionalna kriminalna organizacija koja svoje usluge nudi širom svijeta i obećava rok od 2-4 sedmice za obavljanje posla. Iako i oni traže 50% novca unaprijed, jedina su organizacija koja drugi dio isplate očekuje po završenom zadatku. I oni su ostavili mail za kontakt.

7,5 petabajta iznosi veličina dubokog interneta

●NARUČIVANJE KRAĐE

●NARUČIVANJE UBISTAVA Da, zaista možete uposliti plaćenog ubicu. Ima mnogo sajtova koji nude ove usluge, ali najpopularniji su Bijeli Vukovi (White Wolves) i C’thuthlu. Jedan od takvih oglasa kaže da eliminisanje “obične osobe” košta 20.000 eura, kriminalca ili nižeg državnog zvaničnika 50.000, odnosno 100.000 za javnog zaposlenika visočije funkcije. Ubica za paparacija traži 50.000, a za novinara 65.000 eura. Za ubistvo bračnog partnera cijena varira, u zavisnosti od njihovog društvenog statusa, posla i sl. Konkretni ubica je očigledno sa prostora EU jer za posao na ovom području traži svega 5.000 eura unaprijed, dok za poslove van EU zahtijeva avans od 10.000 eura. Objašnjava da se taj novac koristi za kupovinu oružja, sredstva za transport, karata i ostalih potrebnih stvari. Za što lakšu lokaciju žrtve, ubica traži ime i prezime, što je više fotografija moguće, kućnu i poslovnu adresu, broj registarskih tablica, broj članova domaćinstva u kojem stanuje, te ostale lične identifikacione brojeve. On svoj posao naziva “misijom” i kaže da mu je “savršeno” kada ga obavijestite o narudžbi dva mjeseca unaprijed. Kaže da očekuje povjerenje, jer je to potrebno kako bi se “posao” uspješno obavio. Predstavlja se kao “Fric” i u oglasu ostavlja email adresu za zainteresovane. Za razliku od Frica, Bijeli Vukovi su očigledno Amerikanci jer isplatu traže u dolarima i znatno su skuplji i organizovaniji. Oni ne nude samo ubistva, već i zaštitu. Traže 50% novca unaprijed i ne žele lični kontakt. Oni vam ostavljaju misteriozne instrukcije u vezi plaćanja i garantuju anonimnost, efikasnost i brzinu obavlja-

Sajt pod nazivom “Buttery Bootlegging” (prim. prev. glatko krijumčarenje) vodi osoba u mračnom vebu poznata kao Dangler. Dangler je očigledno specijalizova za krađu bilo čega što ne možete da priuštite ili ne želite da platite. Mračni veb je prepun ovakvih sajtova, ali Dangler se izborio za svoje mjesto jednostavnošću svoje ponude i – iskrenošću. Naručioc iz liste radnji pobrojenih na Danglerovom navede koji predmet želi i koliko je voljan (bitkoina) da plati za njega. Kada je predmet ukraden, Dangler ga uslika sa cjeduljicom “Dangler” i fotku pošalje naručiocu. Kada primi virtuelni novac, predmet šalje na traženu adresu. Kaže da je voljan da pošalje i video sa ukradenim predmetom. Dangler dodaje da ponekad krade stvari bez razloga, pa na svojoj stranici takođe ima listu stvari koje možete kupiti bez naručivanja krađe. Kaže da se ne ljuti kad nešto ukrade a ljudi mu za to ne plate, jer predmet završi na toj listi i na kraju se ipak proda. Kako bi eventualne mušterije uvjerio u svoju vještinu, Dangler na sajtu takođe ažurira listu do sada ukradenih vrijednih stvari.

●EKSPERIMENTI NA LJUDIMA Jedna onih najozloglašenijih upotreba mračnog veba, zasigurno jeste ona koju propagira sajt “Human Experiment” (ljudski eksperiment), koji nudi obavljanje medicinskih eksperimenata na beskućnicima. Oni su najčešće neregistrovani građani koje kupe sa ulica, azilanti, novopridošle izbjeglice i sl. Organizatori ovog morbidnog hobija kažu da imaju četiri skladišta za po dvadeset “testnih subjekata”, ali da bi se po potrebi mogli prilagoditi i većem broju “učesnika”. Njihov moto na glavnoj stranici kaže da “Nisu svi ljudi jednaki, jer su neki rođeni superiorniji od drugih”, praćen listom navedenih eksperimenata koji variraju od izgla-

đivanja, tolerancije bola i zaraznih bolesti do testiranja uticaja droga, sterilizacije i eksperimenta koji najviše uznemirava a tiče se djece i novorođenčadi i njihovog podnošenja raznoraznih nezamislivih tortura. Ova sadistička grupa kaže da se sve analize krvi urina i drugih supstanci obavljaju u regularnim bolnicama, pod ukradenim identitetima, tako da su rezultati validni. Oni navode da se tijela mrtvih subjekata diseciraju i “odlažu” na smetlišta regularnih mesara. Za sebe kažu da su grupa medicinskih radnika (3 medicinske sestre, 6 studenata medicine, 2 stažista i 3 doktora) koja eksperimente obavlja u slobodno vrijeme, ako ga nađe od obaveza. Kažu da skladišta niko ne čuva i da su “subjekti” zaključani u svojim ćejilama, ako se na njima ne eksperimentiše. Subjektima daju vodu i hranu po dogovoru sa naručiocima, ali ne čuvaju podatke o ishrani jer subjekti ne žive dovoljno dugo da bi to bilo važno. Sem trudnica. Za njih kažu da žive najduže, jer se eksperimenti u njihovom stanju uglavnom tiču fetusa koji raste. Nakon eksperimenata, na sajt postavljaju “nalaze i zaključke” koji su previše uznemiravajući da bi bili dio ovoga članka. Zbog nevjerovatne prirode navoda ove mračne internet stranice, mnogi tvrde da se radi o prevari i da ovi eksperimenti zapravo ne postoje, niti su se ikada dešavali – ali svakako dobijate uvid u morbidnu atmosferu koja prati skoro svaki ćošak dubokog veba. Sajt nije ažuriran od 2011. godine.

●KUPOVINA ORUŽJA Na sajtu “Euroarms” (euro-oružje) možete kupiti raznorazne vrste naoružanja koje će vam na prag stići besplatno. Međutim, minicija za svo oružje kupljeno na ovom sajtu mora se tražiti nezavisno, na nekom drugom mjestu. To je jedna od karakteristika dubokog veba – tjera vas da

4

DRUGI MEDIJI 21

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

ŠTA JE TOR? Tor – skraćenica za “The Onion Router” (ruter zvani “luk”) – je košnica kodiranih sajtova koja omoguc´ava korisnicima da surfuju u pozadini svakodnevnog interneta potpuno anonimno. Da bi to postiao, Tor koristi brojne slojeve bezbjednosti i enkripcije. Regularno slanje fajlova i aktivnosti pregledavanja interneta nadležni organi mogu pratiti kroz jedinstvenu IP adresu svakog korisnika, koja vodi nazad do pojedinačnog računara. Tor mreža na mračnom internetu sakriva IP adresu i aktivnost korisnika.

posto iznosi procenat reguarnog interneta

ulazite sve dublje. Međutim, malo je vjerovatno da će za entuzijaste ovo biti prepreka. Servis je trenutno dostupan jedino u Evropi, mada je lako pretpostaviti zašto je u Americi suvišan, imajući u vidu legalno tržište trgovine oružjem. Sajt regularno ažuriraju novopridošlim oružjem, na čelu sa čuvenim AK-47 (Romania model) koji možete kupiti za 550 eura.

●KUPOVINA BANKARSKIH PODATAKA Zahvaljujući sajtu koji na tajnom vebu možete naći pod nazivom “Atlantik Karding” (Atlantic Carding), bitkoinima možete kupiti pristup tzv. “bezlimitnim” kreditnim karticama – odnosno računima. Ove kratice se inače izdaju najbogatijim stanovnicima naše planete i važe bilo gdje na svijetu, a za samo 80 dolara, sve informacije koje vam trebaju da bi ih koristili mogu biti vaše, zahvaljujući mračnom internetu. Uz doplatu, sa karticom dobijete i ime originalnog korisnika, kao i sve njegove podatke, za što lakšu upotrebu.

●NAMJEŠTENO KLAĐENJE Odavno se priča das u mnogi sportski događaji namješteni, a njihov precizan ishod unaprijed poznat. Eksperti tvrde da je ova vrsta prevare najrasprostranjenija u domenu konjskih trka. Da li je zaista toliko lako obogatiti se jedostavnim logovanjem na nekom od sajtova koji nude ove rezultate na mračnom vebu, zaista nije poznato – jer na tajnom vebu sve može biti prevara. Bez kontrole, svarnih ljudi iza identiteta prodavaca i bez garancija, vi zapravo nemate pojma u šta se upuštate i da li bacate novac u džep jednog od mnogih prevaranata. Međutim, da je sve to varka, korisnici bi ostavljali negativne komentare i najpopularniji sajtovi bi vrlo brzo izgubili reputaciju.

●SAKRIVENA WIKI Ova tajna verzija popularne Vikipedije sadrži odgovore na sva pitanja koja ne možete pitati u “regularnom” svijetu bez paljenja alarma. Najpopularnije su liste sakrivenih “luk” sajtova, te dodatne informacije o njihovoj upotrebi. Zla sestra Vikipedi-

je ima ulogu vodiča kroz mračnu stranu interneta i “slijepe ulice” nepoznate čak i redovnim korisnicima. Jedna od glavnih karakteristika ove enciklopedije jeste to što se sadržaj stalno “pomijera” ili “šeta”: jednom će te nešto pričitati, a narednog puta neće biti tu. Kroz mjesec dana možete ponovo naići na informaciju, ili nikada više. Ono što kroz ovaj “portal” možete pročitatai zaista je zastrašujuće. Navodimo primjer, možda najgori u domenu ljudske mogućnosti da zamisli užas: osoba koja se predstavlja kao doctor iz istočne Evrope tvrdi da vam za određenu sumu bitkoina može naraviti “živu lutku” za seks ili druge namjene, uzrasta koji poželite. On objašnjava da može odstraniti organe koje ne želite, te zašiti usta i oči, kako bi žrtva zaista ličila na uspavanu lutku. Bilo da se radi o perverznoj mašti bolesne osobe ili ne, ekstremna količina detalja o postupku koja se navodi u opisu vrijeđa i um i emocije normalne osobe. Zarad najosnovnijeg shvatanja poente ovog malicioznog sajta, opisi navedeni u ovom članku dati su u najblažem mogućem obliku.

96 posto iznosi procenat dubokog interneta

tvrdi da je akcija rezultirala gašenjem čak 50% sajtova na mračnom internetu. Operacija je navodno bila povezana sa naporima američkih obavještajaca da se dočepaju dvadesetosmogodišnjeg Irca po imenu Erik Markes, za kojeg tvrde da je umiješan u distribuciju nasilne dječije pornografije po mračnom vebu.

●NAJNOVIJE VIJESTI Ukoliko vas ništa od ovoga nije odvratilo od želje da preuzmete jedan od pretraživača za tamni internet i upustite se u pregledavanje sadržaja koji se tamo nude, znajte i to da anonimnost na kojoj se insistira ipak nije uvijek zagarantovana. Međunarodna internet policija koja je u avgustu protekle godine zatvorila jedan od hosting centara u Irskoj,

Na regularnom internetu možete pročitati da se Markes smatra tvorcem Freedom Hosting-a, infrastrukture koja je održavala mnoge od „luk“ stranica na mračnom internetu, koristeći 550 servera širom Evrope i nudeći pro-

stor svakome ko ga je želio, uz obećanje da nikada neće lično pregledavati sadržaj. Kasnije je postalo poznato da je on jedan od možda najvažnijih figura za rad dubokog veba, makar u domenu dječije pornografije. Međutim, Markes i njegova porodica insistiraju na njegovoj nevinosti, tvrdeći da je on samo rentirao internet prostor i da to što je on korišten u ilegalne svrhe nema nikakve veze sa njim. Posljednja vijest na regularnom internetu o Markesu kaže da je u pritvoru i da čeka suđenje. Mediji su ga odavno prozvali „najvećim dilerom dječije pornografije“, a progresa u njegovom slučaju još uvijek nema jer se zvanični Dablin spori sa FBI-em oko toga ko treba da mu sudi. Amerika, naravno, zahtijeva izručenje. Očekuje se da će Markes ipak pristati da se nagodi i da će se zbog toga proglasiti krivim za sve četiri tačke opužnice – u Irskoj – gdje ga čeka samo 14 godina zatvora, zahvaljujući „pravovremenom“ priznanju krivice. Amerikanci mu prijete sa 100, jer se kod njih ka-

zne dodaju jedna poslije druge a ne teku u isto vrijeme, kao u Irskoj. Pretraživanje njegovog kompjutera pokazalo je da je istraživao ruske vize i da je navodno prebacio ogromne količine novca na rumunske bankovne račune. U svakom slučaju, biće to prekretnica i za budućnost mračnog interneta i za zakone vezane za hosting uopšte. Konkretno u vezi Tor pretraživača, sada kada se zna da je FBI uspio da ga hakuje kako bi pronašao Markesa u spavaćoj sobi očevog stana, postavlja se pitanje njegove upotrebne vrijednosti, jer anonimnost očigledno nije zagarantovana. Tor je dao izjavu da shvata kako je došlo do „upada“ na njihove tajne servere i da će otkloniti sve propuste ukoliko to bude bilo moguće. Ekspert za internet sigurnost Brajan Krebs objašnjava da je slaba tačka Tora bila to što je rađen na platformi Firefox pretraživača, preko koje je FBI pustio viruse koji nisu imali komande da bilo šta ugase, već su samo „putovali“ mračnom mrežom do pravih IP adresa korisnika, u srcu „luka“, skrivenog iza mnoštva slojeva. Međutim, kao što je rečeno na početku ovog teksta, preuzimanje Tora samo se povećava, jer je ljudima očigledno bitno za zaštite svoju privatnost čak i po cijenu toga da ona nije zagarantovana. Istina koja ostaje jeste to da je, iako se može koristiti za ilegalne poslove, Tor i dalje sigurniji i daleko anonimniji internet pretraživač od bilo kojeg drugog.

22 ZABAVA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

VEČERAS MTV PREMIJERA

Who See pali ª Dinamiduº

Kotorski hip-hop sastav Who See kreće u promociju novog singla pod nazivom “Dinamida” koji će premijeru doživjeti večeras u 20 časova u okviru regionalne top liste MTV kanala “Domaćica”. Ovo je prvi singl nakon prošlogodišnje “Igranke” kotorskog dvojca koji čine Dejan Dedović (Dedduh) i Mario Đorđević (Noyz) i ujedno i najavna pjesma drugog albuma čije se objavljivanje očekuje u maju. “Dinamidu” prati zanimljivi video-spot za koji je uglavnom bio zadužen Noyz, zajedno sa talentovanim animatorom iz Herceg Novog koji sebe naziva Linnch. Izdavač novog albuma sastava Who See će biti MTV, a Deda je za naš list nedavno kazao da je album

osmišljen i snimljen kao demonstrativni materijal. “Tema uvodnog singla je patološka potreba naših ljudi da se

igraju dinamitom. Nikad nijesam mogao da shvatim da neko na taj način može da lovi ribu ili se veseli na svadbi bacanjem dinamita u livadu”, izjavio je Noyz nedavno za medije. Deda je ipak objasnio da smatraju da je potpuno ‘nenormalno’ objaviti album kao fizički nosač zvuka u današnje vrijeme, ali da njih dvojica neće odustati od tog principa. “Kada se sastavimo, napišemo veliki broj tekstova i potrebno je sve to odmah uklopiti. Vremenom sve što stoji gubi draž, jer ukoliko pročitate 10 puta isti tekst, uvijek nešto možete da modifikujete, a ovako sve odmah uklopimo”, ispričao je Deda. Z.Š.

● FOTO PRIČA

Dr Haus stiže u BeograD

VODIČ NA SAJTU EUROSONGA

Upoznajte se sa načinom glasanja Evropska radiodifuzna unija (EBU) objavila je animirani video u kojem na jednostavan način prikazuje i objašnjava šta se zapravo događa za vrijeme evrovizijskog glasanja. Predstavnik EBU-a Jon Ola Sand kazao je kako video predstavlja još jedan u nizu napora da se spriječe eventualne optužbe za neregularnost takmičenja. “Većina ljudi nema ideju šta se zapravo događa iza scene tokom procesa glasanja, da bi se na kraju osigurao tačan rezultat, u skladu sa pravilnikom Pjesme Evrovizije. Nadam se da će ovaj video učiniti to jasnijim”, izjavio je Jon Ola Sand. Iako se fundamentalna pravila glasanja 59. Eurosonga ne razliku-

KoNCertNa turNeJa Hju Lori, poznatiji kao doktor Haus iz istoimene serije, nastupiće sa svojim bendom u beogradskom Centru “Sava” 14. jula. Lori dolazi u Beograd u okviru svoje turneje na kojoj promoviše album “Didn’t it rain”.Britanski glumac koji se proslavio saradnjom sa rouanom atkinsonom u Crnoj Guji i kojeg posljednjih godina gledamo kao “ludog doktora” u akciji rješavanja medicinskih misterija, u slobodno vrijeme voli da svira bluz. Lori je na zvaničnom sajtu objavio da sa članovima benda stiže u Beograd 14. jula, a detalji o koncertu i cijenama karata za sada nijesu poznati.

DANIJEL ALIBABIĆ

ju previše od prethodnih izdanja, novost je pooštreni kriterijum glasanja članova žirija. Tako će, prema novim pravilima, EBU 1. maja objaviti imena 185 članova žirija (po pet iz svake države). Članovi žirija isključivo moraju da budu muzički profesionalci i to: izvođač, kompozitor, tekstopisac, radio DJ ili muzički producent. Potrebno je, takođe, da nacionalni emiter povede računa o ujednačenoj polnoj i starosnoj strukturi članova žirija. Članovi nacionalnog žirija mogu da dobiju to mjesto i pod uslovom da u prethodna dva izdanja nijesu obavljali isti posao. Video EBU-a o proceduri glasanja možete pogledati na zvaničnom sajtu Eurosonga www.eurovision.tv. D.B.

Trenutno nemam djevojku

STIŽE PRINOVA

Ešton Kučer i Mila Kunis čekaju blizance Već neko vrijeme američki mediji pišu da je glumica Mila Kunis (30) u drugom stanju. Iako ni ona ni njen muž Ešton Kučer (35) nijesu potvrdili vijest o trudnoći, već se javio neimenovani izvor koji tvrdi da glumački par očekuje dvoje djece. “Mila i Ešton su bili u šoku kada im je ljekar to saopštio, ali sada su oduševljeni činjenicom

da će dobiti dvoje djece”, rekao je neimenovani izvor blizak paru. Par se vjerio u februaru, nedugo nakon što se Ešton i zvanično razveo od Demi Mur. Ešton i Mila nijesu željeli da komentarišu ove glasine, iako su ih fotografi “ulovili” na NBA utakmici između Los Anđeles Klipersa i Detroit Pistonsa u Los Anđelesu. (Mondo)

Pjevač Danijel Alibabić zaista živi rijaliti život. Nakon učešća na Farmi na kojoj je proveo više od tri mjeseca, instant ljubavi sa bivšom suprugom Jovanom Nikolić i njenih optužbi za psihičko i fizičko zlostavljanje, te zvaničnog razvoda, pjevač i dalje šeta uzdignute glave. Trenutno je u žiži interesovanja medija zbog navodne veze sa novom djevojkom, a Danijel DN otkriva da je riječ o medijskim spekulacijama. “Novinari u posljednje vrijeme nijesu imali milosti prema meni i moram da priznam da mi to jako smeta. Nervira me što su često upleteni ljudi koji ničim nijesu zaslužili da se nađu na stranicama taboida, pa zbog toga imaju probleme. Nije svaka djevojka sa kojom popijem piće ili sa kojom postavim fotografiju na neku društvenu mrežu moja nova djevojka. Trenutno sam sam i tako mi odgovara. Kad mi se desi ljubav, to sigurno neću kriti jer za to nema razloga”, ističe Alibabić. Pjevač posljednih dana dosta vremena provodi u Podgorici zbog nastupa širom Crne Gore, ali uskoro planira put za Beograd zbog poslovnih i obaveza prema produkcijskoj kući Grand, čiji je član. “U Beogradu uživam, radim, snimam i družim se sa brojnim prijateljima. Situacija je takva da zbog emisija televizije Pink bar dva puta mjesečno po nekoliko dana provodim u Beogradu”, objašnjava pjevač, koji nakon pozitivnih reakcija publike na singl “Najbolji neprijatelj” priprema teren za novi hit. “Još osluškujem pjesme i razmišljam u kom muzičkom pravcu ću ići kad budem izdavao naredni singl. Postoji mogućnost da se oprobam i u narodnoj muzici. Zašto da ne? Na nastupima svakako pjevam puno narodnjaka. Vjerujem da bi to bio zanimljiv eksperiment”, zaključio je Alibabić. Z. Šebek

ZABAVA 23

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. INTERVJU: GLUMAC BORIS MILIVOJEVIĆ

Treba mi čarobni štapić Danilo Brajković

I

ako je duže od deceniju aktivan na polju glume, Boris Milivojević dočekao je svojih pet minuta u šouu “Tvoje lice zvuči poznato” kada je maestralnim imitacijama zapalio region. Šoumen koji nas je nasmijao do suza imitirajući na štiklama Tinu Tarner, Anu Kokić i druge zvijezde, trenutno se bavi voditeljskim poslom na TV Prva u okviru kviza “Zlatni krug”. Cilj mu je da smijehom razbije monotoniju svakodnevice, a za DN otkriva kako u posljednje vrijeme vrijedno radi na pripremi muzičkog albuma prvijenca.

Nakon programa “Tvoje lice zvuči poznato” ponovo Vas gledamo u zabavnoj emisiji. Prija li Vam uloga voditelja “Zlatnog kruga”? Kviz je karakterističan po igri asocijacija, imamo dva tima sa po pet članova i akcenat je prvenstveno na humoru. Za razliku od mojih dosadašnjih pojavljivanja,

ovog puta ne glumim, već nastupam, skoro pa privatno. Traži se od mene da budem glasan i efikasan. Društvo na sceni pravi Vam glumica Sofija Rajović. Da li ste već uigran tandem? Već se ispostavilo da smo zapravo neki rod. Saznao sam da mi je ona sestra, ne znam tačno koje je koljeno je u pitanju, ali izgleda da

Milivojević u koži Tine Tarner

smo baš bliski. Super se slažemo na sceni. Jeste li već arhivirali neke anegdote sa snimanja? Sa takmičarima na snimanju uvijek se desi neka nova zanimljiva priča. Koliko ljudi toliko ćudi, svi se bave drugačijim poslom. Imali smo tim “Pekara” koji nam je donio pogaču u kviz, tu su bili i muzičari koji su nam svirali uživo. Ima li prostora za glumu u voditeljskom poslu? Već imam iskustva pred kamerama, pa mi je možda lakše da se snađem na sceni. Trudio sam se da pokupim neke finese od voditelja sličnih emisija, ali ovog puta nema glume na sceni. Više je šale. Kada biste zavrtjeli zlatni krug, na kojoj želji biste voljeli da se taj krug zaustavi? Volio bih da imam čarobni štapić, pa da se desi sve što poželim. U ovom trenutku bi to bila želja da uspijem da snimim muziku onako kako bih ja volio da to izgleda i da zvuči profesionalno. Kroz šou “TLZP” ste bili najprijatnije iznenađenje, još se prepričavaju Vaši sjajni nastupi. Da li ste iznenađeni pozitivnim komentarima? Prepoznaju me ljudi na ulici kao imitatora. Tokom šoua nijesam doživljavao sebe kao najprijatni-

je iznenađenje, već sam jedva čekao da vidim druge poznate kolege kako imitiraju. Imao sam utisak da sam od svih takmičara najnezanimljiviji lik, upravo jer se znalo da sam glumac i da mi je posao da se stavim u kožu drugog čovjeka. Međutim, ljudi su voljeli da me gledaju, i iskreno, čudio sam se tako dobrim reakcijama. Dobro je što je tako bilo. Družite li se i dalje sa novopečenim imitatorima? Sa Skaj Viklerom sam se znao od ranije, ali s obzirom na to da snimam kviz svakog dana ne stižem da se vidim ni sa porodicom a kamoli sa kolegama. Radim i na muzici, stalo mi je da to završim prije zime, tako da nemam previše slobodnog vremena. S osmijehom na licu se sjećamo kako ste imitirali Tinu Tarner i Anu Kokić na štiklama. Na šta Vas asociraju štikle i te uloge? Osjećao sam bol i neprijatnost zbog štikli, samo sam čekao kada ću da padnem. Hod na štiklama sam doživljavao kao dio posla. Sjećam se tog čekanja na tri minuta u okviru kojih čitava priča staje. Pet dana nedjeljno smo vježbali, a sve zbog ta tri minuta. Kažete da ste uplovili u muzičke vode. O kakvom projektu

Smijeh je lijek za dosadu Akcenat u kvizu stavljate na istančanu dozu humora. Nedostaje li nam više smijeha u životu? Za monotoniju svakodnevice smo sami krivi i tako ćemo se osjećati dok ne odlučimo da nešto promijenimo. Smijeh je neki lijek za tu monotoniju. se radi? Stvaram muziku na kompjuteru. Nadam se da ću uspjeti u toku ove godine da objavim neke pjesme. Ako ne uspijem da izdam album, sigurno ću objelodaniti makar dvije pjesme. Sve zavisi od toga koliko ću fizički uspjeti da postignem. Šta Vas to najviše privlači u kompozitorskom poslu? Ja sam novajlija u tom poslu i stalno otkrijem neku novu foru. Baš ima toliko varijacije zvuka. Imam puno melodija u glavi i stalno imam inspiraciju, ali je važno da to zabilježim kako treba.

GLAMUROZNO

Seve nosi nakit i na štakama Hrvatska pjevačica Severina Vučković pojavila se prvi put u javnosti nakon operacije noge na dodjeli Večernjakovih ruža. Uprkos tome što nije osvojila priznjanje za najboljeg muzičkog izvođača, popularna Seve je blistala na crvenom tepihu. Pjevačica je na svečanost došla odjevena u glamuroznu bijelu haljinu, oslanjajući se na štake ukrašene Svarovski kristalima, tako da je izgleda jedva dočela da izađe iz kućnog “zatvora”. “Fino sam se provela, naime, kad ste tri sedmice samo u kući i na terapijama, uželite se izlaska. Bilo mi je jako drago vidjeti neke ljude koje dugo nijesam srela. Bilo mi je drago i kad sam čula da sam nominovana, vjerovatno kao i svima”, kazala je Severina. Hrvatska zvijezda je objasnila i ko je krivac za Svarovski štake. “Štake je ukrasila Majda Postružin, dizajnerka nakita. Štake su bile ukrašene Svarovski kristalima kako bi se što bolje uklopile u svečanost. Na štakama mi je dobro, a i rehabilitacija dobro napreduje”, poručila je Seve. E.Z.

Šakira pokorila Fejsbuk Poznato je da svjetske zvijezde vode dosta računa o predstavljanju publici putem društvenih mreža, a nerijetko se dešava da zbog svoje popularnosti zadaju dosta problema administratorima sajtova. Tako je nedavno polusestra Kim Kardašijan, mlada Kendal Džener “oborila” Instagram fotkom na kojoj pozira u donjem rublju. Za nekoliko sati njenu fotografiju je “lajkovalo” preko 950.000 ljudi. Šta tek reći za uspjeh pjevačice Šakire koja se pohvalila kako je broj njenih fanova na Fejsbuku dostigao impozantnu cifru. “Upravo su mi rekli da imam najpraćeniju Fejsbuk stranicu na svijetu! I dalje ne vjerujem! Oduvijek sam željela da imam puno prijatelja, ali nijesam ni sanjala da će ih biti 86 miliona. Ne mogu vam se dovoljno zahvaliti za podršku. Presrećna sam jer vas imam. Ogroman poljubac. Zauvijek zahvalna, Shak”, napisala je pjevačica.

Nikol Aniston nema apsolutno nikakve veze s daleko poznatijom glumicom Dženifer, ali vrlo bi je rado vidjeli u nekoj epizodi serije “Prijatelji”.

HOT!

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. Daily Sudoku puzzle No. 2710 SUDOKU 2014-03-15

Medium level

Teža

9

4

3 7

9

7

5

8

6

4

6

1

8

7 3

7

6

Play sudoku online at:

9

1

4

6

1

www.sudokukingdom.com

6 5

4

7

2

3

6

Daily Sudoku puzzle No. 2709

2

5

2014-03-14

Medium level

Lakša

6

9 3

8

6

4

1

5

6 8

6

8

9

4

7

2

Page 1/2

8 8

6

7

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

1

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5 6 4 1 4

PODVIG EKOLOŠKE ORGANIZACIJE

Aktivisti spasili 750 kitova

9

2

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2489 2013-08-06 Sudoku puzzle No. 2490 2013-08-07 4

6

1

3

5

9

7

2

8

1

6

8

5

3

7

9

2

4

8

3

9

7

4

2

1

6

5

9

5

2

8

4

1

3

6

7

2

7

5

6

1

8

4

9

3

3

7

4

2

9

6

5

8

1

7

5

2

1

9

4

8

3

6

2

4

7

9

6

3

8

1

5

6

1

8

5

7

3

2

4

9

8

3

6

1

7

5

2

4

9

3

9

4

8

2

6

5

7

1

5

9

1

4

2

8

6

7

3

5

8

3

2

6

7

9

1

4

7

2

5

6

1

9

4

3

8

9

2

6

4

8

1

3

5

7

4

8

3

7

5

2

1

9

6

1

4

7

9

3

5

6

8

2

6

1

9

3

8

4

7

5

2

Ekološka organizacija “Sea Sheperd” saopštila je da je spasila 750 kitova od japanskih kitolovaca, tokom godišnje kampanje protiv lova na kitove. Brodovi organizacije “Bob Parker” i “Stiv Irvin” stigli su u Velington i Hobart na Novom Zelandu poslije 94 dana plovidbe, u okviru desete kampanje protiv lova na kitove koja je počela 5. januara.

“Premda kitolovci nijesu saopštili koliko su u ovoj sezoni ubili kitova, mislimo da nijesu ulovili ni četvrtinu plijena koliko su planirali. Vjerujemo da smo ovom akcijom spasili više od 750 kitova”, rekao je kapetan jednog od brodova Piter Hamersted. Ekološka organizacija godinama šalje svoje aktiviste da spriječe lov na kitove, a tokom akcija česti su in-

cidenti. Međunarodna komisija za lov na kitove (IWC) zabranila je komercijalni lov na kitove, ali zemlje poput Japana, Norveške i Islanda love kitove pod raznim izgovorima, koristeći rupe u propisima. Japanci love kitove, kako kažu, za naučna istraživanja, što “IWC” toleriše, a što izaziva bijes Australije i Novog Zelanda. (RTS)

VICEVI

Page 1/2

Žalio se Lala na regrutaciji da slabo vidi. Poslali ga u Novi Sad pred vojnu komisiju. Lekar mu kaže: - Pročitaj onu parolu. - Koju parolu? – pita Lala. - Onu na tabli. - Izvin’te, na kojoj tabli? - Pa onoj na zidu. - Bud’te ljubazni, pokažite mi taj zid. Oslobođen vojne obaveze, odlazi Lala u bioskop da prekrati vrijeme do polaska voza za Orlovat. Završio se film, upalilo se svijetlo. Lala ugleda pored sebe zapanjenog predsjednika vojne komisije. Sjeti se:

- Izvin’te, ide l’ ovaj autobus za Liman? *** Tata: Koga voliš više? Mamu ili tatu? Sin: Oboje. Tata: Dobro, recimo ovako. Da ja odem u Pariz, a mama u Ameriku gdje bi ti otišao? Sin: U Ameriku. Tata: Zašto? Sin: Jer je to super zemlja. Tata: A da sam ja u Americi, a mama u Parizu gdje bi otišao? Sin: U Pariz. Tata (već iznerviran): Zašto? Sin: Jer sam već bio u Americi. ***

SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

NEZVANIČNO

Evo tačno ovdje gdje sam ovaj krug boldov’o.

Gdje rekoste da će biti novi kružni tok?

Vjeruj mi, ja kad budem premijer, ti si ministar ekonomije.

Polako, momci, pustite me da razmislim.

Vala si zaslužio neko ministarsko mjesto.

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #U798YM

HOROSKOP

D

S

S

U

S

R

E

V

B

R

I

D

E

S

P

W

W

D

C

K

A

E

E

T

R

O

F

D

Y

A

E

I

O

R

C

L

O

S

E

T

E

D

Z

L

U

S

M

O

E

A

S

I

H

L

I

V

S

L

P

P

M

M

W

F

B

O

P

P

G

U

S

E

I

E

E

W

I

P

R

M

L

N

N

K

E

T

S

N

R

R

I

N

A

A

I

S

I

I

L

S

T

S

C

L

S

S

G

T

C

S

L

V

B

N

A

E

E

W

R

U

H

R

E

T

R

Q

P

R

T

S

E

R

I

C

E

I

I

S

A

M

S

E

U

L

G

N

A

W

R

A

N

M

E

L

A

T

S

N

G

Y

P

C

O

L

Y

G

Y

R

L

N

K

K

C

Z

M

W

I

T

T

Y

D

I

C

I

S

L

Y

H

I

T

C

H

E

D

M

D

ARMPIT BACKS Armpit BECOME Backs BLESS Become BRIDES BRUNCH Bless CARESSES Brides CLASP CLOSETED Brunch COMMERCE Caresses CRIES Clasp DISPENSE Closeted

ELEMENT FORTE Element FRACTAL Forte GARBS Fractal GLUES GRIMY Garbs HEROIC Glues HITCHED IMPAIRS Grimy INTERNS Heroic MOIST Hitched PAUPERS Impairs

● FOTO PRIČA Interns

PESKY PILES Pesky PLAGUING Piles REPLY Plaguing RESET SAMPLED Reply SLEDS Reset SLEWS STATUS Sampled SWIMMING Sleds THORNS Slews TRIAL Status

Commerce

Swimming

Cries

Thorns

Moist MISTERIOZNE Dispense Paupers KUGLE

TUSKS UNSCREW Tusks VERSUS Unscrew WALLETS Versus WISHING WITTYWallets WOODS Wishing YACHTING YEARLING Witty Woods Yachting

OVAN Važno je da sačuvate ono što imate u svojim rukama, stoga nemojte štedjeti svoju energiju. Vas poslovni domet ne predstavlja vrhunac, ali istovremeno ni Vaši saradnici ne mogu da se pohvale dobrim rezultatima.

BIK

Suviše ozbiljno shvatate nečiju priču i vjerujete u dobar ishod. Za svaki slučaj zatražite nečiji stručni savjet ili komentar, prije nego što se upustite u poslovno-finansijski rizik. Bolje je na vrijeme sprečiti.

BLIZANCI Imate pouzdane informacije i većinu stvari držite pod budnim okom. Utisak koji ste ostavili na saradnike izaziva poštovanje u određenim krugovima. Ipak, nemojte dozvoliti da u Vama prevlada poriv za eksponiranjem.

RAK Ugledajte se na jednu uspješnu osobu iz svoje okoline i nemojte rizikovati bez preke potrebe. Završite započeti posao u predviđenom roku, prepustite drugima da se dokazuju u nekim suviše izazovnim situacijama.

VAGA Ozbiljno predstavljate svoje poslovne planove i sa pravom očekujete uvažavanje u krugu saradnika. Ipak, postoje različite reakcije i svako od saradnika se ophodi na sebi svojstven način.

ŠKORPIJA

Nemojte dozvoliti da neko preuveličava Vaš neuspjeh ili da Vas kažnjava zbog neizmirenih računa. Susret sa jednom osobom može da preraste u neprijatnu situaciju, ali sačuvajte dobru volju.

STRIJELAC Ne vjerujete u nečiju priču, stoga provjeravate svaku informaciju koja dolazi iz neobičnih izvora ili ukazuje na eventualne promjene. Ipak, pretjerana radoznalost u nečijim očima izgleda kao negativna osobina.

JARAC U poslovnom dijalogu Vaša samovolja ili pretjerana energičnost djeluju iritirajuće na okolinu, zbog toga Vas prate negativni komentari. Nemojte dozvoliti da Vas neko nepotrebno kompromituje u društvu poslovnih partnera.

Yearling

Trial

KOSTARIKA Kada su zaposleni iz “United Fruit” kompanije davne 1930. godine počeli Copyright © Puzzle Baron March 22, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! krčiti zemljište za uzgajanje banana u Dikvuis dolini u Kostarici, naišli su na veliki broj gotovo savršeno okruglih kamenih kugli. Pronalazili su kamene kugle od dva centimetra pa do ogromnih, gotovo preko dva metra visokih, od kojih najteža teži više od 16 tona. Sve ove kamene kugle su napravljene od granodiorita. Riječ je o granitnom materijalu visoke čvrstine .

LAV Ukoliko Vam je stalo da testirate svoje intelektualne ili praktične sposobnosti, pronađite sebi odgovarajućeg partnera. Potrebno je da imate precizne ciljeve i pozitivnu orijentaciju.

DJEVICA Ulažete veliki napor u svoje ciljeve, ali okolina ne shvata ozbiljno Vaše poslovne namjere. Posebno Vas iritira saznanje o neravnopravnim odnosima, neko dobija bolje rezultate nego što ih zaslužuje.

VODOLIJA Susret ili razgovor sa jednom osobom za Vas predstavlja dobitničku kombinaciju, stoga prihvatite ideju o poslovno-finansijskoj saradnji. Važno je da odaberete ulogu koja odgovara Vašem interesovanju.

RIBE Predstoje Vam iznenadni problemi u susretu sa saradnicima, stoga nemojte očekivati previše razumijevanja. Potrebno je da odredite jasnu granicu, između pristojnog ponašanja i poslovnog poverenja u susretu sa saradnicima.

26 SPORT

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. ABA LIGA 25.KOLO

DA LI STE ZNALI

Da je mjesečna plata Pola Pogbe, jednog od najboljih fudbalera Juventusa, 20.000 eura. Identično za mjesec dana zaradi treći golman Mančester sitija Ričard Rajt.

TIKET DANA ALMERIJA SOSIJEDAD TIP 2 3

KVOTA 1.90

MEC BREST TIP 1

KVOTA 1.65

SETUBAL ESTORIL TIP 2

KVOTA 1.90

ZENIT SAMARA TIP 1 1

KVOTA 1.85

ANŽI CSKA TIP 2

KVOTA 2.30

GAZIANTEP FENERBAHČE TIP 2

KVOTA 1.90

Kad sezona stane u 40 minuta

Sve ili ništa - Budućnost Voli večeras (20.45h) u rasprodatoj “Morači” protiv Partizana sanja pobjedu sa +7 razlike i plasman na fajnal-for Miloš Antić

U

vijek je to bio veliki derbi, uvijek je Partizan u “Morači” dočekivan na specijalan način, uvijek su navijači i igrači živjeli za duele sa crno-bijelima. I kada meč nije imao pretjeran značaj za plasman na tabeli i kada se odlučivalo o titulama. Sada se ne odlučuje o tituli, ali je ulog ogroman - i za Budućnost Voli i za Partizan večerašnji megdan presudan je u borbi za plasman na fajnal-for.

I dok tim Duška Vujoševića može da dozvoli sebi luksuz da izgubi sa manje od sedam poena razlike (brani onih 72:65 iz Pionira), za plave kalkulacije ne postoje. Pobjeda sa sanjanih +7 praktično ih vodi među četiri, bilo kakva pobjeda ostavlja teoretsku nadu pred posljednje kolo, dok ih poraz briše iz svih kombinacija. Talentovani trener Budućnost Igor Jovović ne želi da preuzme na sebe i igrače pritisak rezultata protiv velikog favorita. “Otvoreno i direktno - mi smo napravili već veliki uspjeh, jer smo obezbijedili peto mjesto i plasman u Evrokup, s obzirom na okolnosti u kojima smo radili i na probleme koje smo imali. E sad - uradićemo sve

da tu ne stanemo, da napravimo još jedan korak. Sedam razlike? Iskreno - ne razmišljam o tome, bitna je svaka pobjeda, pa i od pola koša”, poruka je Jovovića.

● JOVOVIĆ: NEKA BUDE FER NAVIJANJE

Budućnost je ove sezone pretrpjela nekoliko pehova (povreda startnog pleja Aleksandra Ćapina, pa isti slučaj sa kapitenom Markom Popovićem), ali titula malera sezone ide Partizanu - Duško Vujošević je u toku sezone ostajao bez Bertransa, Milosavljevića, Vestremana, sada i Kinzija...

Vujošević: Ne volim kad su naši navijači diskriminisani Bio je prvi selektor reprezentacije Crne Gore, sa Partizanom godinama pravi čuda, ali odavno mu sezona nije zavisala od jednog domaćeg meča kao što je slučaj sa ovim u “Morači” - Duško Vujošević svjestan je težine zadatka u svom rodnom gradu, gdje će juriti pobjedu, ali i prije svega braniti onih sedam razlike iz “Pionira”. “Svjesni smo i snage protivnika i važnosti utakmice. Sport je zanimljiv jer je nepredvidiv, a kada se nađu dva jaka i motivisana tima, kao u ovom

slučaju, teško je prognozirati ishod”, poruka je legendarnog trenera, koji se osvrnuo i na rasprodjelu karata za spektakl u “Morači”. “I mi bismo uradili sve da napravimo domaću atmosferu za ovakav meč. Na drugoj strani, ne volim kada su navijači Partizana bilo gdje diskriminisani, ali naša najveća snaga je u nama. Vjerujem da smo u stanju da na adekvatan način obavimo zadatak koji je ispred nas”, rekao je Vujošević, a prenio srpski portal Mondo.

“Oslabljen ili ne, Partizan je favorit, to je jasno”, istakao je Jovović. “Veliko poštovanje prema njima, posljednjih godina bilježe fantastične rezultate, kako u ABA ligi, tako i Evroligi. Kad god dođu u ‘Moraču’, to je spektakl, praznik košarke. Vjerujem da će biti sportski ambijent, da ne bude nemilih scena kao prošle sezone”, rekao je Jovović, uz poruku da tajni nema jer je igra crno-bijelih prostudirana.

● BOGDANOVIĆ JE MOTOR TIMA

“Bogdan Bogdanović, najperspektivniji bek u Evropi, motor je tima, troši dosta lopti i Partizanova igra zavisi od njega. Treba pomenuti Milenka Tepića i Sašu Pavlovića, koji su fizički dominantni na svojim pozicijama, a uz to imaju i veliko iskustvo. Ispod koša Žofri Lovernj, koga krasi dobra unutrašnja igra i agresivnost na skoku u oba pravca, kao i Dejan Musli, Đorđe Gagić i Nikola Milutinov, koji visinom, pokretljivošću i rotacijom kontrolišu ritam utakmice. Pun im je roster i moramo odigrati iznad svojih mogućnosti i vrlo strpljivo, disciplinovano sa puno energije i vjere da možemo doći u situaciju da ih ugrozimo. Vjerujem u moj tim, znam da će ostaviti i posljednji atom snage na parketu, što će nadam se biti dovoljno za pobjedu”.

● MIHAILOVIĆ: MORAMO BITI PRAVI

A do pobjede će se lakše doći ako se zaustavi ili makar uspori taj motor crno-bijelog tima - sjajni Bogdan Bogdanović. Ulogu “policajca” preuzeće Vladimir Mihailović. “Ekipa koja uspije da savlada veliki Makabi, sigurno posjeduje ogroman kvalitet. Očekuje nas teška i tvrda utakmica, ali spremni smo i maksimalno motivisani. Ako mi budemo pravi i uz veliku podršku sa tribina, možemo se nadati pobjedi”, optimista je bek “plavih”.

Bogdanović: Navikli smo da igramo u paklenoj atmosferi Partizan je sinoć doputovao u Podgoricu i odradio trening u praznoj “Morači” - sušta suprotnost crno-bijele čeka večeras, ali u taboru najtrofejnijeg kluba sa ovih prostora ne brinu zbog naelektrisane atmosfere. “Očekujemo dobar ambijent, tako je uvijek u Podgorici, ali navikli smo da

igramo u paklenoj atmosferi. Ne bih volio da bude kao prošle godine, nadam se da će biti fer navijanje obje strane”, istakao je čovjek u koga Grobari s razlogom imaju bezgranično povjerenje - Bogdan Bogdanović. Partizan će u glavnom gradu Crne Gore igrati bez Tarensa Kinzija, ko-

ji je otputovao za SAD kako bi izliječio hroničnu povredu članka. “Veliki hendikep za nas, ali igrali smo i protiv Makabija bez njega i dobili. U dobrom smo ritmu, nadam se da ćemo savladati Budućnost, iako smo pod pritiskom zbog značaja meča”, poručio je Bogdanović.

ABA LIGA Večeras 18.00h Radnički - Zadar 18.00h Široki - Cibona 20.45h Budućnost - Partizan Odigrano za vikend Cedevita - Igokea 74:60 Solnok - Mega Vizura 61:66 Crvena zvezda - MZT Skoplje 87:77 Olimpija - Krka 65:57 1. C. Zvezda 2. Cedevita 3. Partizan 4. Cibona 5. Budućnost 6. MZT 7. Igokea 8. Krka 9. Olimpija 10. M. Vizura 11. Radnički 12. Solnok 13. Široki 14. Zadar

25 25 24 24 24 25 25 25 25 25 24 25 24 24

21 19 16 16 15 12 12 11 11 11 8 8 6 6

4 6 8 8 9 13 13 14 14 14 16 17 18 18

46 44 40 40 39 37 37 36 36 36 32 32 30 30

SPORT 27

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

Moćni Belgorod šampion Evrope Ruski Belgorod osvojio je Ligu šampiona, pošto je u finalnom meču u Ankari savladao domaći Halkbank sa 3:1 (25:18, 22:25, 25:16, 27:25) za 116 minuta igre. Belgorod je ove godine bio superioran u Evropi kao rijetko ko do sada, pošto su u LŠ upisali svih 12 pobjeda, uz samo tri izgubljena seta (dva od naše Budvanske rivijere). Domaća ekipa se borila, uspjela je da osvoji drugi set i da izjednači na 1:1, ali je Belgorod u trećem setu bio nadmoćan, da bi u četvrtom u neizvjesnoj završnici došao do trofeja prvaka Evrope, trećeg u klupskoj istoriji. Najviše poena kod pobjednika osvojio je Đerđi Grozer 18. U meču za treće mjesto poljski Jastržebski je pobijedio Zenit 3:1 (25:21, 20:25, 25:17, 25:23).

SPORTSKI EKRAN 14:00 14:00 15:30 16:00 18:00 18:30 20:45 22:00 22:30

Ruska liga: Anži - CSKA Košarka VTB: K. Krila - T. Minsk Biciklizam: Trka Kroz Kataloniju WTA i ATP Majami Fudbal: Pjast G. - Legija Varšava Košarka VTB: VEF Riga - Astana Košarka: Budućnost Voli - Partizan Primera: Almerija - Sosijedad Tenis - ATP Majami

SK2 SK3 Eurosport SK1 Eurosport2 SK3 RTCG2 i Arena 1 SK3 RTCG2

NBA: Novo Nikovo super veče Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u porazu Orlanda od Jute 89:88, u jednom od mečeva NBA lige koji su odigrani u noći između subote i nedjelje. Vučević je za 43 minuta, koliko je proveo u igri, postigao 16 poena, a imao je i 13 skokova i pet asistencija. Novi poraz, čak 24. uzastopni (blizu su najgoreg negativnog rekorda u istoriji), doživjeli su košarkaši Filadelfije, koji su u Junajted centru izgubili od Čikaga 91:81. Branilac trofeja, Majami poražen je od Nju Orleansa 105:95 SEMAFOR: Memfis – Indijana 82:71, Klivlend – Hjuston 111:118, Šarlot – Portland 124:94, Los Anđeles Klipers – Detroit 112:103, Golden Stejt – San Antonio 90:99.

Prevc obradovao Planicu

Zaustaviti Bogdanovića, biti pravi u napadu: Vladimir Mihgailović ima jasna zaduženja pred večerašnji duel u Morači

Slovenac Peter Prevc pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima koje je za Svjetski kup juče održano na Planici. On je bio treći nakon prve serije, a do pobjede došao je skokovima od 136 i 142 metara, za koje je dobio 283,7 bodova. On je u drugoj seriji postavio novi rekord skakaonice. Njemac Zeverin Frojnd osvojio je drugo mjesto skokovma od 136 i 141 metar i zbirom od 280,9 bodova, a Norvežanin Anders Bardal osvojio je treće mjesto skokovima dužine 138,5 i 136,5 metara, za koje je dobio 278,5 bodova. Poljak Kamil Štoh, koji je ranije obezbijedio trijumf u Svjetskom kupu, sezonu je završio sa 1420 bodova. Prevc je drugi sa 1312, a teći Frojnd sa 1303 boda

NE PROPUSTITE Regionalni klasik, utakmica za fajnal-for ABA lige: Budućnost ili Partizan u paklu “Morače”. Meč koji se ne propušta!

JVL, 19. KOLO

Na Dravi potpis sjajne sezone Bodovi koji znače fajnal-for: Vaterpolisti Jadrana večeras (20.00h) u Mariboru napadaju posljednjeplasirani Branik Još jedan, vjerovatno najlakši, korak i snovi će postati java! Neki novi klinci Jadrana, predvođeni legendom svog kluba Vladimirom Gojkovićem, večeras bi trijumfom nad posljednjeplasiranim Branikom iz Maribora potpisali plasman na fajnal-for Jadranske vaterpolo lige! “Sigurno da u ovaj meč ulazimo kao favoriti, a u toku sezone smo u više navrata dokazali da znamo da se nosimo sa tim pritiskom”, rekao

nam je u najavi ovog meča Jadranov majstor Jovan Sarić. “Jeste da smo prije samo dva dana imali težak meč sa Primorjem i da smo iscrpljeni, malo i oslabljeni zbog povreda, ali sigurno da ne tražimo alibi. Na ovom meču idemo po nove bodove i da ovjerimo plasman na fajnal-for.” Još jedan korak, a onda zasluženo uživanje na završnom turniru sa najjačim timovima regiona! K.B.

Najlakši rival posljednja prepreka na putu ka F4: Jovan Sarić

28 SPORT

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

El Klasiko koji je uzdrmao planetu 21 Primera, 29. kolo

Klasik za sva vremena: U ludoj utakmici u kojoj su oba tima oduševila Barselona savladala Real u Madridu - 3:4 Kosta Bošković

V

ibrirala je planeta sinoć u ritmu ludog fudbala, taj jedinstveni “El Klasiko” još jednom je pokazao zašto je ispred svih ostalih mečeva, zašto je najveći derbi na planeti! Real Madrid i Barselona ponovo su pisali priču koja ostaje za sva vremena, odigrali ludu utakmicu koja je ponudila sedam paklenih golova, “milion” predivnih akcija, greške sudija i još jednu pobjedu orkestra iz Katalonije! Sinoć u srcu “kraljevstva”: Real Madrid - Barselona 3:4!

Šou na pozornici “Santjago Bernabeua” otvorili su gosti - Lionel Mesi je sjajno pronašao Andresa Injestu, a Barsin “maestro” je zakucao pod prečku - 0:1, šok u Madridu. Da Real ove godine ima neku posebnu dimenziju pokazao je i sinoć, blistali su Anhel Di Marija i Karim Benzema (prvi super asistencijama, drugi golovima), pa je ubrzo na semaforu pisalo 2:1 za “blankose” ludnica je počela! Zašto Madrid, ipak nije miran oti-

šao na odmor, pobrinuo se čarobnjak, od sinoć “máximo artillero” (najbolji strijelac) El Klasika u istoriji, Lionel Mesi koji je nakon duplog pasa sa Nejmarom izjednačio na 2:2. Kakvo poluvrijeme! “Zamolili bismo trenere da ne mijenjaju ništa na poluvremenu. Uživamo”, poručili su gosti na britanskom “Sky”-ju, bivši igrači Barse i Reala, Gaizka Mendijeta i Santi Solari. Treneri nijesu kvarili spektakl ni

u nastavku, ali jeste Alberto Undijano Maljenko! Sudija iz Pamplone je najprije dosudio sumnjiv penal za Real (siguran bio Ronaldo), a zatim i čist za Barselonu (i isključio Serhija Ramosa), ali nakon što je Nejmar bio u ofsjadu. Mesi ponovo nije pogriješio - 3:3. Držao se “osakaćeni” Real dugo, a onda još jedan jedanaesterac za majstore iz Katalonije i ponovo legenda iz Rozarija - Mesi, 3:4. Blaugrana je i drugi put u sezoni srušila ljutog rivala! Za ludu završnicu Primere, koju njabolje najavljuje tabela - Atletiko Madrid 70, Real 70, Barselona 69! SEMAFOR: Osasuna - Sevilja 1:2 (Akunja 94. - Hairo 27, Baka 45. pen.), Betis - Atletiko Madrid 0:2 (Gabi 58, Kosta 63), Valensija Viljareal 2:1 (Fuego 35, 44. - Đovani 83.), Real Madrid - Barselona 3:4 (Benzema 20, 24, Ronaldo 55. pen. Injesta 7, Mesi 42, 65. pen, 84. pen).

gvanžu - ČangČun1:3

Još jedan epski duel: Lionel Mesi i Ćabi Alonso u duelu na sinoćnjem meču

gol postigao je Lionel Mesi u El Klasiko mečevima što ga čini najboljim strijelcem svih vremena najčuvenijeg derbija planete. Na vječnoj listi majstor iz Rozarija iza sebe je ostavio Alfreda Di Stefana (18)

Premijer liga, 31. kolo

Bećova lekcija Marćelu Lipiju Sparsi okrenuli Sautempton Sa “devetkom” na leđima, u lice šampionu svijeta Marćelu Lipiju i prvaku Azije Gvanžuu! U tek trećem nastupu za svoj novi klub naš reprezentativac Fatos Bećiraj je zaludio Kineze! Gol i asistencija za veliku pobjedu njegovog Čangčuna u domu aktuelnog vladara kontinenta - 1:3. Bećiraj je tim Marćela Lipija “načeo” u 36. minutu, kada je jednu dugu loptu sjajno glavom smjestio u mrežu Gvanžua. Slična situacija viđena je i kod drugog pogotka gostiju, s tim da je umjesto u mrežu, Bećo ovog puta glavom asistirao Matijasu Iglesijasu. Treći gol za Čangčun postigao je Brazilac Eninjo, dok je strijelac za Gvanžu bio Elkeson. Gvanžu je tako nakon tri kola u prvenstvu Kine upisao prvi poraz, dok je za tim Fatosa Bećiraja ovo prvi trijumf - i to kakav! K.B.

Iako će teško sljedeće sezone slušati himnu Lige šampiona, fudbaleri Totenhema od magičnog takmičenja neće odustajati dok god postoji nada. Pokazali su to i juče, kada su iz izgubljene situacije protiv Sautemptona na svom “Vajt Hart Lejnu” “izvukli” veliku pobjedu (3:2). “Sveci” su u Londonu poslije 28 minuta igre vodili sa 2:0, Kristijan Eriksen je ubrzo vratio “sparsima” nadu, a na samom početku drugog poluvremena i izjed-

načio (2:2). Kada se činilo da je meč gotov, islandski majstor Gilfi Sigurdson je “bombom” sa 25 metara zapalio “Lejn” - 3:2. U drugom meču dana Stouk je u Birmingemu “razmontirao” Aston Vilu (1:4). SEMAFOR: Totenhem Sautempton 3:2 (Eriksen 31, 46, Sigurdson 90. - Rodrigez 19, Lalana 28), Aston Vila - Stouk 1:4 (Benteke 5. - Odemvingi 22, Krauč 26, Nzonzi 42, Kameron 90). K.B.

Serija a, 29. kolo

Vilola smirila San Paolo Naš Marko Bakić iznudio isključenje Fauzija Gulama, stari majstor Hoakin pogodio za pobjedu: Napoli - Fiorentina 0:1 Čuveni “Aeroplanino” Vinćenco Montela od prvog minuta ga je poslao u pakao “San Paola”, protiv rivala za Ligu šampiona Napolija, a on je još jednom pokazao da pravi šampioni rastu tamo gdje je najteže! Našeg supertalenta Marka Bakića nije impresionirala atmosfera na jednom od najčuvenijih stadiona u Italiji, sjajno se snašao na sredini sa Borhom Valerom i Albertom Akvilanijem, a u finišu prvog poluvremena uspio je i da iznudi isključenje domaćeg defanzivca Fauzija Gulama. U trenut-

ku kada se sam zaletio prema Pepeu Rejni, Alžirac ga je kao pretposljednji igrač odbrane srušio. Tom prilikom Bakić je zaradio i udarac, pa ga je na poluvremenu Montela ostavio u svlačionici. Markov poklon znali su da iskoriste njegovi saigrači, tačnije stari majstor Hoakin, koji je u 87. minutu pogodio glavom i utišao bučne domaće navijače - Napoli - Fiorentina 0:1! “Viola” je na “minus 6” od Napolitanaca i trećeg mjesta - Liga šampiona i dalje se sanja u Firenci. Jučerašnji dnevni program u Ita-

liji obilježila je i super Atalanta koja je na krilima Đakoma Bonaventure (dva gola) sredila Inter na “San Siru” (1:2). SEMAFOR: Parma - Đenova 1:1 (Skeloto 31. - Kofi 21), Inter - Atalanta 1:2 (Ikardi 36. - Bonaventura 35, 90), Bolonja - Kaljari 1:0 (Hristodopulos 78.pen), Sampdorija - Verona 5:0 (Sansone 4, Garsija 23, Sorijano 38, 48, Palombo 59), Udineze - Sasuolo 1:0 (Di Natale 26), Napoli - Fiorentina 0:1 (Hoakin 88). Sinoć: Katanija - Juventus, Lacio - Milan. K.B.

SPORT 29

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

DRUGA LIGA

Trijumf Spužana u derbiju za baraž

VEJN RUNI

Imao sam sreće kod prvog gola Fudbaler Mančester junajteda Vejn Runi rekao je da je šutirao instinktivno kada je postigao gol na meču protiv Vest Hema i dodao da je pobjeda u tom susretu, kao drugi vezani trijumf, podigla samopouzdanje njegovoj ekipi. “Ovo je dobar rezultat, koji nam je bio potreban poslije prošle nedjelje”, rekao je Runi. Mančester je sa 2:0 pobijedio Vest Hem u 31. kolu Premijer lige, a oba gola postigao je upravo Runi. Prvi gol na meču popularni Šrek je režirao u sed-

mom minutu skoro sa polovine terena. “Mislim da je to bio samo instinkt. Okrenuo sam se, bacio pogled i vidio sam da golman nije na liniji. Pokušavao sam to mnogo puta, ali, na sreću, sada je ušlo”, dodao je Runi. U slijedećem meču “crveni đavoli” na Old Trafordu dočekuju gradskog rivala, Mančester siti. “Biće to velika utakmica, za sam grad, navijače, igrače... Veoma se radujem tom meču. To je veliki izazov za nas, izaći ćemo na teren sa velikim samopouzdanjem poslije dvije vezane pobjede. Nadam se da možemo da ostvarimo dobar rezultat”, kazao je Runi.

Kao pobjednik iz meča koji je bio najinteresantiniji u 21. kolu Druge crnogorske lige izašla je ekipa Zore - Spužani su u derbiju uspjeli da savladaju Kom 1:0, tim koji im je jedan od konkurenata u borbi za baraž. Jedini gol za domaćine je postignut u posljednjem minutu prvog dijela susreta, kada se dobro snašao Vojin Pavlović. Sa odličnim rezultatima je nastavilo i Jezero, koje je na pravi način iskoristilo remi Berana (0:0) protiv Igala - Plavljani su u svom dvorištu uspjeli da savladaju Ibar dobrim egzekucijama Envera Radončića i Bogoljuba Komatine. Kotorani sigurno grabe ka eliti - pred ulazak u posljednji krug takmičenja Bokelj ima petnaest bodova prednosti u odnosu na najbližeg pratioca i teško da će Kotorani prokockati ovoliku prednost. Inače, Bokelj je juče pred svojim navijačima pobijedio Jednistvo sa ubjedljvih 4:2. Kada smo kod velikih rezultaTABELA 1. Bokelj 2. Zora 3. Berane 4. Jezero 5. Arsenal 6. Cetinje 7. Kom 8. Jedinstvo 9. Igalo 10. Zabjelo 11. Ibar 12. Bratstvo

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

16 11 10 9 9 9 8 6 5 5 5 4

4 4 4 7 4 4 4 5 7 5 4 6

1 6 7 5 8 8 9 10 9 11 12 11

ta, vrijedna pomena je i pobjeda Arsenala - Tivćani su kod kuće sa ogromnih 4:0 trijumfovali nad “fenjerašem” Bratstvom. I pored velike prednosti Kotorana, treći krug u našoj Drugoj ligi će biti i te kako zanimljiv - Zora i Berane su u poziciji koja vodi ka baražu, za vratom im diše Jezero, dok Arsenal, Cetinje i Kom još uvijek imaju šta da kažu. Ostale ekipe će se grčevito boriti za opstanak.... REZULTATI 21. KOLA: Bokelj - Jedinstvo 4:2 (Pajović 28, Ikeda 55, Nikezić 73, Kotorac 90 - Suljević 66, Jovančov 78), Arsenal Bratstvo 4:0 (Manojlović 33, Nikolić 50, Leverda 59, Ličina 90), Zora - Kom 1:0 (Pavlović 45), Jezero - Ibar 2:0 (Radončić 47, Komatina 62), Igalo - Berane 0:0, Cetinje - Zabjelo 0:0. RASPORED 22. KOLA (30. mart): Bratstvo - Bokelj, Ibar Zora, Berane - Jezero, Jedinstvo - Cetinje, Kom - Arsenal, Zabjelo - Igalo (sve utakmice počinju u 15.30 sati). U.R.

38:8 23:22 34:22 24:20 22:21 30:32 22:21 19:25 17:18 18:32 12:28 21:29

52 37 34 34 31 31 28 23 22 20 19 18

FSCG SPORTSKI NOVINARI 4:2

Tandem Drobnjak - Mišković srušio snove novinara PODGORICA - Pomoćni teren FK Budućnost. Sudija: Šulović (Nikšić). Strijelci: 0:1 Vlado Perović 18’, 1:1 Mišković 26’, 2:1 Drobnjak 37’, 2:2 Madžarović 42’, 3:2 Mišković 50’, 4:2 Drobnjak 53’. FSCG: Terzić, Gerina, Perović, Ilić, Radović, Mijović, Ljutica, Dragićević, Latinović, Mišković, Drobnjak. Igrali su još: Laković i Brnović. SPORTSKI NOVINARI: Leković, Ivanović, Šuković, Vu. Perović, Kostić, Vl. Perović, Antić, Radulović, Popović, Mirković, Pejović. Igrali su još: Vujačić, Kuburović, Madžarović, Grdinić. Sedma sila je bila bliža nego ikad, ali je opet ostala praznih ruku u tradicionalnom susretu protiv FSCG zaposleni u našoj kući fudbala zahvaljujući iskustvu, fizičkoj i tehičkoj snazi sačuvali su oreol nepobjedivosti: FSCG - Sportski novinari 4:2. Nikada, međutim, “crvenima” nije bilo kao juče teško da stignu do trijumfa - novinari su djelovali mnogo disciplinovanije nego na prethodnim duelima, dobro držali pozicije na terenu, vješto se brani-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

li i često prijetili iz kontranapada. Iz jedne kontre stiglo je i vođstvo nesporazum u defanzivi FSCG iskoristio je Vlado Perović i nakon sjajnog driblinga poentirao. Kontre su bile najjače oružje sedme sile, ali nakon nekoliko prilika za dupliranje vođstva (Terzić branio udarce Radulovića, Popovića i Vujačića), stigla je kazna na drugoj strani - zavrnuo je Laković, a ispred gola se poklonio golgeter, crna beštija novinara Goran Šurda Mišković. Drugo poluvrijeme donijelo je ogroman pad u igri novinara, prije svega na fizičkom planu, ali i jednu kapitalnu promjenu u redovima FSCG - u igru je ušao Branko Brnović i razlika je odmah počela da se osjeća. Selektor naše reprezentacije bio je asistent kod gola Anta Drobnjaka za 2:1, odgovor novinara bio je brz (2:2, strijelac Madžarović), ali su “britka pera” na tome stala. FSCG je upalio u brzinu više, krenuo u frontalnu ofanzivu koja je dala rezultat u finišu - strašan gol glavom Miškovića, pa pogodak Drobnjaka iz blizine i meč je bio riješen. M.A.

Uroš Radulović vodio je žestoke duele sa Rajom Dragićevićem juče na Starom aerodromu

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)

30 SPORT

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

SJAJNA PARTIJA

Ćetković ª grande capitanoº Fudbal je još jednom pokazao koliko je nepredvidiv, pa valjda je i zbog toga najljepša igra na svijetu.... Trener Budućnosti Nenad Vukčević je prije nedjelju dana tokom treninga ušao u konflikt sa Markom Ćetkovićem, “plavi” su bez njega glatko izgubili na Cetinju sa 2:0 od Lovćena.

● VUKČEVIĆ: TREBA NAM SERIJA POBJEDA

vo, stvorio je svojom greškom golman Vladan Giljen, ali mladi napadač “plavih” Milivoje Raičević nije imao sreće, njegov udarac su na gol liniji spriječili defanzivci “metalurga”.

● NAJSLABIJA PARTIJA ČELIKA U nastavku, bukvalno, ništa! Plavi su pokušavali, ali sve je to bilo na silu, do 44. minuta kada je Raičević opet bio u izglednoj šansi, međutim glavom je poslao loptu pored stative - rođeni Beranac je igrao dobro, ali to nije bio njegov golgeterski dan. Sa druge strane, Čelik kako je počeo, tako je i završio utakmicu, blijedo, anemično, bez prave ideje - jednostavno, bez igre... “Prvo poluvrijeme je bilo taktički tvrdo. Ni jedni, ni drugi nijesu dozvolili previše šansi, ali i česti prekidi su uticali na ritam meča”, rekao je nakon utakmice Vukčević. Mladi trener domaćina je na poluvremenu uspio psihički da podigne tim - Budućnost je konkretnije krenula ka protivničkom golu, što se isplatilo u 54. minutu, kada je Ahmed Mujdragić srušio Raičevića, a iskusni arbitar Pavle Radovanović pokazao na bijelu tačku. “Plavi” su se stihijski radovali, a klupa Nikšićana sa nizom provokacija masovno kre-

Proslavlja gol: Marko Ćetković juče slavi pogodak protiv Čelika. nula ka sudiji (crveni dobio trener Bubanja). Radovanović naravno nije popustio u odluci, ali ni Ćetković u koncentraciji, kada je rutinski realizovao najstrožu kaznu.

FOTO: Iva Mandić

Nedjelju dana kasnije povremeni reprezentativac Crne Gore dokazao je da je najbolji igrač Podgoričana jedan gol iz penala, drugi majstorski iz slobodnjaka sa skoro 30 metara i riješena utakmica! Ćetković - Čelik 2:0 za veliku radost plavih i važne bodove na putu ka evropskoj luci. “Treba da povežemo dvije ili tri pobjede da bi se odvojili ka gornjem dijelu tabele i bili konkurenti za Evropu. Tri ekipe će ići dalje, možda i četiri, u zavisnosti od Kupa. Ali, u svakom slučaju po mom mišljenju ćemo napraviti izuzetan uspjeh ako se kvalifikujemo za Evropu”, poručio je nakon meča vidno raspoloženi trener Vukčević. Ogromna želja za tri boda nije dovedena u pitanje - Budućnost je od prvog minuta krenula ka golu gostiju i najveću šansu na utakmici stvorila u 12. minutu. Zapra-

FOTO: Iva Mandić

Kapiten Budućnosti Marko Ćetković sa dva pogotka pospremio Čelik (2:0) pod Goricom

● NAJBOLJA PARTIJA U OVOJ GODINI

Do drugog gola “plavi” su morali da promaše čak tri šanse prvo Japanac Hirano Matazu, zatim iz istog napada Aleksandar Vujačić, da bi kolosalnu priliku u 64. minutu nakon dobre lopte Darka Nikača propustio desni bek Momčilo Raspopović. Međutim, vrijedjelo je čekati, gledati ovu utakmicu, kisnuti na terenu jer je Ćetković u 84. minutu zapalio stadion - najiskusniji igrač domaćih je sa 30-ak

metara uputio projektil ka Giljenu, koji je loptu ispratio samo pogledom, a Ćetković pogodak proslavio kapitenski, podignutih ruku čekajući da cijeli tim Budućnosti u buketu sa njim proslavi jedan od najljepših golova u sezoni. “Moram biti zadovoljan kada pobijedimo Čelik. Mislim da nam je u ovoj godini ovo najbolja, odnosno najzrelija partija. Protivniku nijesmo dozvolili ni šansu, osim dvije polukontre”, poručio je Vukčević. U. Radulović

Zamalo prekid: Golman Giljen spašavao glavu od huligana U prvom poluvremenu nije bilo zanimljivo na terenu, ali jeste na tribinama. Najvatrenije pristalice Budućnosti “varvari” su meč sa Čelikom iskoristili za zagrijavanje za večerašnju košarku i duel sa Partizanom. U namjeri da u svakom trenutku budu u centru pažnje umalo su doveli do situacije da se meč pod Goricom pre-

kine. Na udaru je bio golman gostiju Vladan Giljen, koji je “preživljavao” petarde, topovske udare, baklje, pa čak i nekoliko stolica... Sudija Pavle Radovanović dva puta je prekidao meč, jasno stavljajući do znanja da je naredna petarda i definitivan kraj, što je rezultiralo time da se prvo poluvrijeme produži šest minuta.

RASPORED TREĆEG KRUGA 23. KOLO (26. mart) Mogren - Sutjeska Mladost - Lovćen Grbalj - Čelik Rudar - Budućnost Zeta - Petrovac Mornar - Dečić 24. KOLO (29. mart) Sutjeska - Mladost Lovćen - Grbalj Čelik - Rudar Budućnost - Zeta Petrovac - Mornar Dečić - Mogren 25. KOLO (5. april) Grbalj - Sutjeska Rudar - Lovćen Zeta - Čelik

Mornar - Budućnost Mladost - Mogren Petrovac - Dečić 26. KOLO (12. april) Sutjeska - Rudar Lovćen - Zeta Čelik - Mornar Budućnost - Petrovac Mogren - Grbalj Dečić - Mladost 27. KOLO (19. april) Zeta - Sutjeska Mornar - Lovćen Petrovac - Čelik Budućnost - Dečić Rudar - Mogren Grbalj - Mladost

28. KOLO (26. april) Sutjeska - Mornar Lovćen - Petrovac Čelik - Budućnost Mladost - Rudar Mogren - Zeta Dečić - Grbalj 29. KOLO (3. maj) Petrovac - Sutjeska Budućnost - Lovćen Čelik - Dečić Rudar - Grbalj Mornar - Mogren Zeta - Mladost 30. KOLO (10. maj) Sutjeska - Budućnost Lovćen - Čelik Mogren - Petrovac

Mladost - Mornar Grbalj - Zeta Dečić - Rudar 31. KOLO (17. maj) Čelik - Sutjeska Lovćen - Dečić Budućnost - Mogren Petrovac - Mladost Zeta - Rudar Mornar - Grbalj 32. KOLO (24. maj) Sutjeska - Lovćen Mogren - Čelik Mladost - Budućnost Grbalj - Petrovac Rudar - Mornar Dečić - Zeta

33. KOLO (31. maj) Sutjeska - Dečić Lovćen - Mogren Čelik - Mladost Budućnost - Grbalj Petrovac - Rudar Mornar - Zeta

SPORT N

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

TIM KOLA

Golman Popović (Petrovac)

UKUPNO 1. SUTJESKA

22

2. LOVĆEN 3. ČELIK

DOMAĆIN

12

7

3

33:17

43

11

7

22

11

5

6

30:18

22

10

6

6

28:19

38

11

36

11

4. BUDUĆNOST

22

10

5

7

25:17

35

5. PETROVAC

22

7

11

4

23:20

32

6. MORNAR

22

7

6

9

26:29

27

11

7. ZETA

22

8

3

11

29:37

27

11

8. RUDAR

22

7

5

10

20:22

26

11

9. GRBALJ (-3)

22

7

7

8

22:25

25

11

10. MLADOST

22

6

5

11

23:30

23

11

11. MOGREN (-3)

22

6

7

9

28:40

22

11

12. DEČIĆ

22

3

9

10

19:32

18

11

3

1

20:6

6

1

4

19:11

7

3

1

18:7

11

5

3

3

13:7

11

2

7

2

10:10

5

2

4

17:10

17

6

2

3

20:14

20

4

2

5

10:10

14

11

3

4

4

3

14:10

16

11

3

5

2

4

17:12

17

11

1

3

7

7:19

6

4

4

3

17:16

16

11

2

3

6

10:24

9

3

5

3

11:9

14

11

0

4

7

8:23

4

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 2000. GOLOVI: 1:0 Ćetković (pen.) u 54, 2:0 Ćetković u 84. minutu. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, J. Tatar (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Tomković, Nikač, Raspopović, Kopitović (Budućnost), Ivanović, Brnović (Čelik).

BUDUĆNOST

2 0

Agović 6,5, Raspopović 6,5, Orahovac 6,5, Kopitović 7, Tomković 6,5, Hočko 7, Ćetković 7,5, Hirano 6,5 (od 90. Raičković - ), Nikač 6,5 (od 87. Kažić - ), Raičević 7 (od 76. Ilinčić - ), Vujačić 6,5 Trener: Nenad Vukčević 7

ČELIK

0 0

Giljen 6, Jovović 6, Mujdragić 5, Vuković 5,5, Bulatović 5,5 (od 84. Kovačević), Adrović 5,5, Brnović 5,5, M. Nikolić 5 (od 59. Đukić 5), Vujović 5 (od 74. Prtenjak - ), Zorić 5,5, Ivanović 6 Trener: Slavoljub Bubanja 6

24

11

5

4

19

11

5

4

24

11

3

3

18

11

5

2

13

11

5

4

11

2

4

10

2

1 3

5

10:12

12

3

5

8:15

12

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 500. GOLOVI: 0:1 Ueda u 12, 1:1 Gačević u 50, 1:2 Božović u 78. minutu. Sudija: M. Milačić (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Cetinje) 7, D. Mrgunović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Bajić, Igumanović, Mijušković (Rudar), Merdović, Ueda, Radović, Simović, Tatar, Božović (Lovćen).

RUDAR

Radanović 6, Gačević 7, Tomašević 6 (od 75. Gazivoda - ), Mijušković 6, Nestorović 6, Sekulić 6, Vlahović 6, Fatić 6 (od 46. Noma 6), Igumanović 6,5, Kato 6, Bajić 6 (od 79. Talović - ) Trener: Mirko Marić 6

LOVĆEN

2 1

Perović 6,5, Radunović 6,5, Tatar 6,5, Simović 7, V. Martinović 6,5, Kosović 7, Bogdanović 7, Radović 7, Ueda 7 (od 90. Vujović - ), Božović 7,5 (od 90. Perutović - ), Merdović 6,5 (od 59. Vujanović 6,5) Trener: Mojaš Radonjić 7

SUTJESKA

5 2

Radović 6, Bečelić 7, Ognjanović 6 (od 52. Đurović 6,5), Ćuković 7, Stijepović 7, Nikolić 6,5 (od 50. Pejović 7), Stefanović 7, Jovović 7,5, Masato 8, Vujović 7,5, Radonjić 7,5 (od 59. Karadžić 7) Trener: Dragan Radojičić 7

PETROVAC

0

Popović 7, Ivanović 6,5, Lakić 7, Grbović 7, Čelebić 6,5, Golubović 6,5, Šofranac 7, Marković 6,5, Pejaković 7 (od 77. Zec - ), Kaluđerović 6,5 (od 46. Dragićević 6,5), Muhović 6,5 (od 77. Leverda - ) Trener: Milorad Malovrazić 7

MORNAR

0

Lakićević 7, Dubljević 7, Arsenijević 7, Petrović 7, Obradović 7, Tomić 6,5, Kajević 6,5, Mandić 7,5, Memedović 6,5 (od 88. Smolović - ), Vučinić 6,5 (od 65. Divanović 6,5), Vujačić 6,5 (od 90. Vukmarković - ) Trener: Obren Sarić 7

Japanski šou

Ovo kolo je obilovalo sa dosta pogodaka, mnogi od njih su bili evrogolovi, pogotovo Draška Božovića i Marka Ćetkovića. Ali, titulu najboljih ipak odnose japanski fudbaleri koji su prošle godine počeli da dolaze u naš fudbal. Prije svega, možda i igrač kola Fukui Masato je u kanonadi Sutjeske nad Mogrenom (5:1) upisao het-trik, dok je njegov zemljak koji nastupa za Lovćen Hirofumi Ueda takođe pogodio mrežu i bio jedan od najzaslužnijih za podvig Cetinjana protiv Rudara u Pljevljima (1:2).

19

2

11:7

19

5

10:12

12

4

12:10

17

2

13:10

19

5

9:19

10

8

9:23

7

MOGREN

1 1

Butorović 5,5, Radulović 5,5 (od 60. Racković), Kapisoda 5, Radišić 5, Pejović 5,5, Marković 6, Krstić 5, Kalezić 5,5, Đoković 5 (od 46. Pržica 5,5), Zvicer 5 (od 46. Đurišić 5,5), Đurović 6 Trener: Branislav Milačić 6

RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Gledalaca: oko 500. GOLOVI: 1:0 Janković u 49, 2:0 Janković (pen.) u 78, 3:0 Ašćerić u 87. minutu. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje) 7, D. Pajović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Obradović (Grbalj), Kolev, Lagator, Petrović. Crveni karton: Petrović, Živković (Mladost).

GRBALJ

3 0

Radulović 7, N. Bogdanović 7 (od 90. Mikijelj - ), Carević 6,5, Glavan 7, Obradović 6,5, Milojko 7, Kalić 6,5 (od 66. Pepić 6,5), Janković 7,5, Petrović 7, Handa 6,5 (od 80. Manojlović - ), Ašćerić 7 Trener: Aleksandar Nedović 7

MLADOST

0 0

Dragojević 5,5, Živković 5, Petrović 5, Zečević 5,5, Lakić 5,5 (od 88. Novović ), Kolev 6 (od 83. Jepes - ), Lagator 5,5 (od 61. Savićević 5,5), Vukčević 6, Mirković 6, Burzanović 6, Mugoša 6 Trener: Goran Milojević 5,5

Igrač utakmice: Branislav Janković TUZI - Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 500. GOLOVI: 1:0 B. Marković u 60, 1:1. M.B. Radulović u 68. minutu. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, D. Vujović (Cetinje). Žuti kartoni: Lazarević, Seratlić, Pepić, Ljuljđuraj, Ramović, Nuhodžić, Adžović (Dečić), M.M. Radulović, Šoć, Vlaisavljević, M.B. Radulović. Crveni karton: Vlaisavljević (Zeta).

DEČIĆ

1 0

Ivanović 6, Padović 5,5 (od 76. Vučković - ), Ramović 6, St. Marković 6, Ljuljđuraj 6, Zlatičanin 6, Nuhodžić 5,5 (od 63. A. Adžović 6), Lazarević 6,5, Seratlić 5,5 (od 46. Pepić 6,5), Kuč 6, B. Marković 6,5 Trener: Pavel Marula 6,5

ZETA

1 0 Gačević 6, M.M. Radulović 6,5, Šoć 6, M.B. Radulović 7, Čolaković 6, Krstović 6, St. Vukčević 6,5 (od 78. Kalačević - ), Dujković 6, Došljak 6,5, Kukuličić 5,5 (od 46. Milić 5,5), Vlaisavljević 6 Trener: Rade Vešović 6,5

Igrač utakmice: Miloš B. Radulović

Igrač utakmice: Vladimir Mandić

+ Plus

13:11

Igrač utakmice: Fukui Masato

Igrač utakmice: Draško Božović PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Gledalaca: oko 300. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje) 7, V. Đuranović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Šofranac (Petrovac), Obradović (Mornar)

2

NIKIŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 1500. GOLOVI: 0:1 Đurović (pen.) u 14, 1:1 Masato u 22, 2:1 Radonjić u 27, 3:1 Kapisoda (a.g.) u 49, 4:1 Masato u 50, 5:1 Masato u 82. minutu. Sudija: M. Savović (Podgorica) 7. Pomoćnici: B. Krstev (Cetinje) 7, M. Stanković (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Ognjanović, Nikolić (Sutjeska).

Igrač utakmice: Marko Ćetković

1 0

Odbrana

GOST

- Minus

Rudar se ugasio

Odlična pojačanja i dobar rad se vidio samo u prva dva kola - Rudar je na otvaranju proljeća uzeo šest bodova protiv Grblja i Budućnosti, ali od tada se potpuno ugasio. Sa stadiona pod Golubinjom se najavljivala Evropa, ali porazom od Lovćena momci Mirka Marića su povezali treći neuspjeh (Dečić i Zeta) i znatno se odaljili od mjesta koje ih vodi ka evropskoj avanturi. Zapravo, Pljevljaci su sada bliži poziciji koje vodi u baraž za opstanak, tako da će što prije morati da upale motore.

Bečelić (Sutjeska) Kopitović (Budućnost) M.B. Radulović (Zeta) Stijepović (Sutjeska)

Vezni red Mandić (Mornar) Božović (Lovćen) Janković (Grbalj) Ćetković (Budućnost)

Napad

Ueda (Lovćen) Masato (Sutjeska)

Trener Nenad Vukčević (Budućnost)

LISTA STRIJELACA 11 Orlandić (Zeta) 8 Rotković (Mornar) 7 Delić (Grbalj), Zorić (Čelik), N. Vujović (Mogren/Čelik), Knežević (Mladost) 6 Vujačić (Dečić/Mornar), G. Vujović (Mogren/Sutjeska), Radonjić (Sutjeska), Mugoša (Mladost), Đurović, (Mogren), Ćetković (Budućnost) 5 Isidorović, D. Karadžić (Sutjeska), Kaluđerović (Rudar), Vujačić(Petrovac/ Budućnost), Došljak (Zeta), Janković (Grbalj) 4 Ivanović, Đalac (Čelik), Stojanović (Lovćen), Đurišić(Mogren), Pepić (Dečić), Muhović (Petrovac), Bogdanović (Mornar), Masato (Sutjeska) 3 Račić, Nikolić, Mujdragić (Čelik), Tomić (Mornar), Nikač, Ilinčić (Budućnost), Vukčević, Ašćerić (Grbalj), Jablan (Petrovac), V. Martinović, Bogdanović (Lovćen), Vlaisavljević, M.B. Radulović (Zeta), Kuč (Dečić), Savićević (Mladost) 2 Jovović (Čelik), Kohe, Vlahović, Igumanović, Gačević (Rudar), Rogošić, N. Vukčević, Burzanović, A. Vukčević (Budućnost), Radusinović (Grbalj), Vujović, Grbović (Petrovac), Mirković, Perutović, Halilović, Merdović, Radović, D. Božović (Lovćen), Radišić, Marković (Mogren), Pavićević, G. Burzanović (Mladost), Lekić, Zlatičanin, Marković (Dečić), Jovović, Stevović, Stefanović (Sutjeska), Boljević (Zeta), Mijušković, Memedović (Mornar) 1 Nikolić, Pejović, Ćuković, V. Karadžić (Sutjeska), Kalezić, Radulović (Mladost), Racković, Kalezić, D.Milović, Rudović (Mogren), Đukić, Golubović, Pejaković, Šofranac, Kruščić, Dragićević (Petrovac), Šćepanović, Jovančov, Ćosović, Šljivančanin, Bajić, Milić (Rudar), Ramović, Novović, Lazarević (Dečić), Vušurović, Draganić, Đorđević, Tatar, Kosović, Vujanović, Simović, Ueda (Lovćen), Hočko, Cmiljanić, Orahovac, Raičević (Budućnost), Kalačević, St. Vukčević, Krstović, Klikovac (Zeta), Dubljević, Radulović, Spasojević, Arsenijević (Mornar), Bulatović (Čelik), Pepić, Đalović (Grbalj)

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 23. KOLO 26. mart Mogren - Sutjeska Rudar - Budućnost Mladost - Lovćen Grbalj - Čelik Zeta - Petrovac Mornar - Dečić

RASPRODATA MORAČA, SPEKTAKL ZAGARANOTVAN

Podgorica sanja veliku košarkašku noć Godina stala u jedan meč - Budućnost Voli večeras (20:45h) protiv Partizana juri pobjedu od sedam i više poena razlike i mjesto na fajnal-foru - Igor Jovović: Igramo protiv velikog rivala, prepuštamo im ulogu favorita, ali vjerujem da moji igrači mogu da odigraju dobar meč, pa da na kraju slavimo sa navijačima. - Duško Vujošević: Svjesni smo snage protivnika i važnosti meča. Siguran sam međutim da smo u stanju da na adekvatan način obavimo ovaj zadatak. - Tradicija je na strani Partizana - od 16 odigranih mečeva u ABA ligi, crno--bijeli su ostvarili čak 13 pobjeda, od čega šest u Morači - Karata nema ni za lijek - kontigent ulaznica koji je bio u slobodnoj prodaji rasprodat u rekordnom roku

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. brOJ 797 GODINA III

33 žENA PROBAJTE

Namirnice koje izbjeljuju zube Soda bikarbona Osim što izbeljuje odjeću kada je dodate u prašak za veš prilikom pranja, soda bikarbona izbijeleće i vaše zube. Stavite je na četkicu za zube i zube operite uobičajeno. Imajte na umu da ovo ne radite prečesto, najviše jednom nedjeljno. Celer Celer se uglavnom sastoji od vode, a žvakanje ove namirnice očistiće talog koji se stvara na zubima i pomoći će u uklanjanju bakterija. Jagode Jagode su, zanimljivo, takođe namirnica koja će pomoći u izbjeljivanju zuba. Zgnječene, utrljajte na zube, ostavite minutu i nakon toga

isperite vodom i operite zube pastom koja sadrži fluor. Ovo voće sadrži vlakna koja će očistiti bakterije iz usta i zuba. Agrumi Agrumi obiluju vitaminom C koji pomaže u uklanjanju bakterija iz usta. Možete i sami napraviti prirodnu pastu za zube sa narandžinom korom, lovorovim listom i malo vode. Limun će takođe biti odličan saveznik u izbjeljivanju zuba. Limunov sok razrijedite s vodom i time istrljatjte zube za ljepši osmijeh i svježinu. No, nemojte ovo da radite više od jednom nedjeljno kako se zubi ne bi oštetili.

HIT PROLJEĆA

Asimetrična bob frizura

ISPRAVITE LOŠE NAVIKE

Za zdravu i lijepu kožu Priredila: E.Z.

K

ako bi vam koža izgledala zdravo, elastično i sjajno, potrebno je svakodnevno brinuti o njoj. Osim što je potrebno izbjegavati štetne faktore, neke stvari bi trebalo da postanu dio svakodnevnog rituala i koža će vam biti zahvalna.

Bez obzira na to kakav tip kože imate, svakodnevna njega je neophodna. Pretjerano izlaganje suncu, stres, dijete, dehidracija… – sve to su faktori koji imaju negativan efekat. Šta uraditi? Pijete li dovoljno vode? Voda je jedan od najvažnijih faktora kada je u pitanju zdrava koža. Nijedan tretman neće imati koristi ako kožu izlažete dehidrataciji. Koži je potrebna voda kako bi bolje funkcionisala. Doktori i nutricionisti savjetuju da je svaki dan neophodno šest do osam čaša vode. Na kakvim ste dijetama? Nutritivne vrijednosti hrane takođe imaju važnu ulogu. Određena hrana nikako ne ide u prilog zdravom izgledu kože. Neki čokoladu smatraju velikim krivcem za problematičnu kožu, ali ne slažu se svi stručnjaci s tom tvrdnjom. Bilo kako bilo, pratite uputstva nutricionista kada ste na dijetama, ali svježe voće, vlakna i ze-

leno lisnato povrće svakako vam neće odmoći. Piling, koliko često? Mnogi stručnjaci savjetuju piling za zdraviji izgled kože. Uložite novac u kvalitetna sredstva za uklanjanje mrtvih ćelija s kože i rezultat neće izostati. Pilinzi se preporučuju jednom do dvaput nedjeljno, na taj način koža će normalno disati. Ali, oprezno prilikom pilinga lica jer je koža na licu mnogo osjetljivija i tanja nego na ostatku tijela. Nikako se ne preporučuju ista sredstva za lice i ostatak tijela. Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu Najbolja preventiva starenja kože lica je izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu. Osim krema sa zaštitnim faktorom, lice od sunca možete zaštititi šeširom. Važno je i da na lice ne nanosite kreme koje su predviđene za tijelo. Licu je potreban visoki zaštitni faktor koji po mogućnosti sadrži i vitamin C.

A šta je sa dnevnim ritualima? Ako želite da vam koža izgleda zdravo, elastično i sjajno, u vašu svakodnevicu morate uvesti i neke rutine za njegu. U ponudi postoji velik izbor sredstava za čišćenje kože, krema za dnevnu i noćnu njegu. Izaberite neke prema vašem tipu kože. Bez obzira na to koliko ste uveče umorni, šminku je potrebno odstraniti prije spavanja, kao i nanijeti kremu za hidrataciju. Vježbate li? Bez obzira na to pridržavate li se zdravih dijeta, trebalo bi i da vježbate. Fizička aktivnost takođe utiče i na zdravlje kože. Ne samo da vježbanje pomaže da ostanete u formi, već i kožu održava elastičnom. Ništa bez odmora Zajednički problem većine ljudi je stres. Stručnjaci su ustanovili da se u mozgu osobe pod stresom, u adrenalnom korteksu, androgeni pretvaraju u hormon testosteron i kod muškaraca i žena. To rezultira pretjeranim radom lojne žlezde. Time je koža na licu masnija, ali ostali djelovi tijela ostaju suvi i dehidrirani. I zato je odmor prijeko potreban. Pravilan odmor uključuje od šest do osam sati neometanog spavanja svaki dan što će, između ostalog, uticati i na obnavljanje kože.

U velikom izboru frizura za proljećnu sezonu najdominantniji su bob oblici. Stilisti ih predlažu damama koje imaju dugu kosu i žele promjenu, ali ne drastičnu. Hit ovog proljeća biće asimetričan bob, koji mijenja cjelokupan izgled. Kosa može da bude stepenasto ošišana sa strane, a pozadi da bude kraća i punija. Ova frizura daje mladalački izgled, jednostavna je za oblikovanje, može da se fenira na ravno ili blago razbaruši. Moderan je i bob sa istanjenim, asimetričnim šiškama i izvučenim špicevima na licu, a najbolje se oblikuje pomoću voska ili kreme za kosu. Aktuelne su duže, nejednake šiške, kao i špicevi sa strane koje možete uviti četkom da ne idu uz lice. Posebno je popularan kraći bob sa pramenovi-

ma koji padaju sa strane, a frizura još atraktivnije izgleda kada je istaknete jačom bojom ili pramenovima.

ZNAKOVI

Nosite li brus koji vam ne odgovara Tragovi na koži Ako vam se brushalter nakon par sati nošenja ureže u kožu ili pak ostavlja crvene tragove na području ramena to je znak da vam je mali. Potražite brushalter šireg obima ili pak olabavite bretele i kopčanje namjestite na najslabije. Zgužvane korpe Ako su korpe brushaltera zgužvane, što se najbolje može primijetiti kada obučete usku majicu, to znači da vam je brus prevelik. Tkanina korpi treba da prati liniju grudi, no ako je ona opuštena materijal se nabire i korpe mijenjaju oblik. Isprobajte brushalter manjih korpi ili pak onaj s pojačanim push-up efektom koji će podići grudi i popuniti korpe. Odvajanje od kože Ako vam se donji, noseći rub brusa podiže na području između grudi to znači da vam je brushalter premalen. To je čest problem kod žena bujnijeg poprsja, a može ga riješiti veća korpa. Ako ne uspijete s korpama potražite model s pojačanim donjim dijelom koji djeluje poput sportskog topa i pri-

janja većom površinom uz kožu. ‘Prelivanje’ grudi Ako vam se grudi na gornjem ili bočnom dijelu korpe ‘prelivaju’ preko ruba, riječ je o premaloj korpi. Korpa grudnjaka trebalo bi da obuhvati cijelu dojku.

34 ŽENA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

Srećno i dobro dijete Svakog dana provedite bar deset minuta sa djetetom radeći ono što ono želi. To podrazumijeva da udaljite mobilni telefon, da legnete na pod, da dijete ima vašu punu pažnju i vodi za vrijeme igre. Neka bude onako kako ono hoće, a ne kako vi želite. Ako imate više djece, za svako odvojte nekoliko minuta. Šta ako pogriješim... Ma koliko vam ovo bilo teško, dopustite mališanima da pogriješe i tako nauče iz svojih neuspjeha. Kako bi se pripremili za neprijatne situacije, važno je da prihvate stvarnost, konflikte, nedaće i posljedice koje će neminovno slijediti. Ako se vaše dijete ne slaže sa drugom, dopustite mu da samo riješi taj problem, a vi se po potrebi umiješajte. Izbjegavajte da stalno “oblijećete” oko njega i spasavate ga od potencijalnih nevolja. Umjesto toga, potrudite se da budete dovoljno udaljeni kako bi mališan imao osjećaj nezavisnosti, a dovoljno blizu da priteknete u pomoć kada padne. Pričajte... Naučite dejcu da pokažu zahvalnost, kako za materijalne, tako i za nematerijalne stvari, poput spavanja u toplom krevetu. Da biste im pokazali da i te kako imaju na čemu da budu zahvalna, tražite od njih da pred spavanje navedu tri dobre (lijepe) stvari koje su im se desile tog dana. Pozitivne priče su dobre, ali su loše efektnije. One uče najmlađe da porodica treba da se bude složna. Važno je da dijete razume da je dio nečega, što je veće od njega. Zato im pričajte o rođacima, vašoj braći, sestrama, precima. Prijatelji Srećna deca imaju prijatelje, pa im pomozite da budu što druželjubivija. Kako biste ih naučili ovoj vještini, počnite od svojih prijatelja. Tako ćete dati dobar primjer i pokazati im vrijednosti prijateljstva. Ukoliko vam je teško da odvojite slobodno vrijeme za druženje, pozovite vaše prijatelje i njihovu djecu da sa vama idu u bioskop ili šetnju.

PSiHOtESt

Koliko godina zaista imate

D

a li vam se događa da, kada se pomenu vaše godine, imate čudan osjećaj da nijeste u skladu sa svojom krštenicom? Naime, mnogi se osjećaju daleko zrelije u odnosu na svoje vršnjake, dok drugi, svjesno ili ne, razmišljaju i ponašaju se kao da su mnogo mlađi. Spontano i iskreno odgovorite na pitanja i otkrićete da li ste usklađeni sa svojim godinama.

1. Za izlazak sa prijateljima odabrali ste... a) karaoke bar b) džez klub c) kafanu sa muzikom uživo d) restoran sa tihim zvucima klavira 2. Kako reagujete na kritike vašeg šefa? a) Uplašeno slušate njegov monolog b) Kažete mu da ćete sjutra dati otkaz c) Branite se i ukazujete na svoje vrline d) Puštate ga da vjeruje da je u pravu d) Kažete mu da se ponaša djetinjasto 3. Koja od ove četiri boje vam se najviše dopada? a) Narandžasta b) Crvena c) Zelena d) Plava 4. Kako reagujete kada vam

partner pridikuje? a) Uvrijeđeno napuštate prostoriju b) Uzvraćate mu tako što nabrajate njegove mane c) Tražite da detaljnije objasni šta je cilj kritikovanja d) Kažete mu da od miša pravi slona 5. Često rečenice počinjete sa... a) ... obožavam da b) ... da objasnim c) ... vidim da d) ... razumijem 6. Šta vas seksualno uzbuđuje? a) Partnerov zagonetni pogled i osmijeh b) Škakljive opaske c) Nježni dodiri d) Tepanje i nježne izjave ljubavi 7. U prilici ste da upoznate omiljenu osobu iz svijeta poznatih, kako reagujete?

a) Što se trenutak bliži, sve više mislite da je san b) Odmah pozivate sve koje poznajete da se pohvalite c) Prisjećate se onoga što ste uvek željeli da pitate vašeg idola 8. Roditelji vam najavljuju veliko iznenađenje. Kako reagujete? a) Zapanjeno ih slušate b) Pitate se šta podrazumijevaju pod velikim iznenađenjem c) Nestrpljivo ih zapitkujete o čemu se radi d) Kažete im da se ponašaju detinjasto 9. Koju vrstu muzike slušate kada ste romantično raspoloženi? a) Rege b) Bluz c) Džez d) Klasičnu RJEŠENJA Najviše odgovora pod A: Ispred svojih vršnjaka Oduvijek ste bili mnogo zreliji od svojih vršnjaka, mirna i staložena osoba, kao da ste se rodili mnogo stariji. Ne volite gužvu, površan i ubrzan moderan način života i radije se povlačite na mirna mjesta. Nikada ne pokušavate

da po svaku cijenu dostignete neki cilj, jer ne želite da uzalud trošite energiju. Najviše odgovora pod B: Veliko dijete Kao da ste zauvijek ostali zaključani u čarobnom vrtu svog djetinjstva. Veoma ste spontani i lako mijenjate raspoloženje. Svijet “odraslih” vam nimalo ne leži jer je, po vašem mišljenju, suviše ozbiljan, krut i monoton, pa često bježite u svijet mašte, odakle crpite kreativne ideje. Najviše odgovora pod C: Buntovni kao tinejdžer Čini se da je vaš tinejdžerski duh još vrlo aktivan. Volite kada ste okruženi prijateljima i vješto ste se izborii za svoje mjesto u društvu. Drski ste, buntovni, provokativni i rado pomjerate granice. Vaš jedini cilj je da sačuvate slobodu i ne potčinite se autoritetu. Najviše odgovora pod D: U skladu sa krštenicom Svojim životom upravljate bez ijedne greške, kao iskusni kapetan broda. Veoma ste racionalni i emocije uvijek stavljate u drugi plan. Unaprijed definišete ciljeve i uvijek do kraja sprovedete sve što ste započeli. Imali ste bezbrižno djetinjstvo, uzbudljivu mladost i sada ste spremni za sve što slijedi.

tri NAČiNA

iStrAŽiVANJE

Vratite strast u spavaću sobu Koji je broj partnera idealan Naše bake su se uglavnom ljubile u kukuruzu i krišom izlazile iz kuće, ne bi li osjetile usne voljenog čovjeka. Seks je tada bio privilegovan čin samo za one muškarce koje su žene voljele i s kojima su osnivale porodicu. Danas su se stvari promijenile iz korijena i nije više tabu tema imati seks s više frajera. Štaviše, to je postalo normalno i nema ničeg lošeg u tome. Jedino pitanje koje se postavlja je koliko muškaraca je jednoj ženi tokom života dovoljno i kada prestaje granica

ispitivanja i pada odluka da je vrijeme da se skrasimo? Prema posljednjim istraživanjima koja su rađena u saradnji sa 2.000 žena, većina njih se složilo da treba da spavaju bar sa četiri muškarca prije onog pravog. Voditeljka studije Korni Svit tvrdi da dame tek poslije petog partnera znaju šta zaista žele i hoće, nakon čega se uglavnom i odlučuju da smanje gas i uplove u mirnije vode. Šta vi kažete? Koliko je partnera vama dovoljno?

Gledajte partnera na drugačiji način Žene u partneru najčešće traže sigurnost, ali upravo to može da ubije seksualnu želju. Mi želimo zaštitnika, ali istovremeno tražimo tajanstvenost i iznenađenje. Partnera počnite da gledate na drugačiji način, naročito ako radi nešto strastveno ili nešto što izaziva divljenje. Jasno recite šta vas uzbuđuje Ni senzualna masaža ni grickanje neće da povisi temperaturu u spavaćoj sobi ako to nije ono što vas uzbuđuje. Za svakog od nas to je nešto drugo, objasnila je Perel. Toga ne treba da se bojite niti stidite jer ste, na kraju krajeva, sami odgovorni za svoje zadovoljstvo. Saznajte šta tačno ubija vaš libido Saznati šta vas uzbuđuje podjedna-

ko je važno kao i da otkrijete šta ubija seksualnu želju. Najčešće ti razlozi nijesu u vezi sa partnerom, već sa niskim samopouzdanjem, stresom

na poslu i umorom. Partnera možete da zamolite da više truda uloži u predigru, ali to ne znači da sve zavisi od njega.

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. NAUČNICI IMAJU RJEŠENJE

Savjeti za savršen san

N

JE

ZA DO K

da se naviknete na rutinu i legnete kad treba, podesite alarm koji će vas podsjetiti na to da treba da idete u krevet. 2. ODUPRITE SE NAGONU DA ODLOŽITE ALARM Kada odložite alarm, ne dobijate kvalitetan san. Tako samo remetite REM fazu sna, zbog čega možete da budete još pospaniji. Bolje da

odmah navijete sat za tih pet minuta kasnije nego da odlažete alarm. 3. NEMOJTE PITI ALKOHOL PRED SPAVANJE Iako ćete lakše zaspati od alkohola, nećete lijepo spavati tokom noći i budićete se češće nego što se inače budite (iako toga nijeste svjesni). 4. SPAVAJTE U ČARAPAMA Ako su vam stopala i šake tople, brže ćete zaspati, tvrdi jedno istraživanje iz 1999. godine. Ubrzajte proces tako što ćete obuti čarape prije nego što legnete u krevet. 5. SPAVAJTE U MRAKU Čak i najslabija svjetlost – svjetlost digitalnog sata, na primjer – može vas ometati. Ako ne možete da pogasite sva svjetla u spavaćoj sobi, nosite masku za spavanje. 6. SPAVAJTE U HLADNOJ PROSTORIJI Nije dobro da spavate u previše hladnoj ili previše toploj prostoriji. Idealna temperatura za spavanje je od 15 do 20 stepeni. 7. UGASITE SVE UREĐAJE SAT VREMENA PRIJE SPAVANJA Sat vremena prije spavanja prigušite svjetlost i isključite sve uređaje – telefone, laptopove, televizor (sve to, ionako ne treba da bude u sobi). Svjetlost je jedna od stvari koje naš mozak održavaju budnim, pa mu pošaljite drugačiji signal tako što ćete sve pogasiti. (Superžena)

ZANIMLJIVE ČINJENICE

TO RA

P I TA

Sve je više ljudi koji imaju problem sa snom. Srećom, postoje mnogi savjeti stručnjaka koji vam mogu pomoći u toj borbi ako i vi pripradate toj grupi. Ovdje smo izdvojili nekoliko savjeta za vas. 1. PODESITE PODSJETNIK ZA ODLAZAK U KREVET Ako stalno ostajete budni do kasno i ako vam je skoro nemoguće

Poštovani, Prije oko 2-3 godine sam osjetila bol u lijevom kuku sa spoljašne strane. Vremenom su bolovi učestaliji u određenim položajima, pogotovo kad ustajem iz kreveta ili pri velikom naporu u toku dana. Bolovi se ponekad javljaju kad stojim ili ležim i to u intervalima. Bila sam kod fizijatra i ustanovili su mi lumboisialgiju. Možete li mi malo pojasniti o čemu se radi? Poštovana, Pojam lumboischialgia generalno označava bol koji počinje u lumbalnoj kičmi sa širenjem kroz glutealnu regiju duž spoljašnje ili zadnje strane natkoljenice, često i duž potkoljenice do stopala. Uzroci mogu biti nepravilno podizanje tereta, pokreti rotacije udruženi sa savijanjem trupa, zatim degenerativne promjene na kičmenim pršljenovima i intervertebralnim diskusima. Konkretan uzrok bola je iritacija i kompresija nervnog korjena na zahvaćenom segmentu kičme, a najčešće su to nivoi L4-L5 i L5S1. U težim slučajevima može doći do trnjenja i gubitka senzibiliteta u zahvaćenoj regiji, zatim slabosti i neuroloških ispada. (Lepota i zdravlje)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Šta nijeste znali o učestalom kijanju

HORMONI VODE GLAVNU RIJEČ

Razlozi zašto kosa opada tokom trudnoće Ciklus rasta kose odvija se u dvije faze, aktivnoj i pasivnoj. Skoro 90 odsto kose stalno raste, a 10 odsto vlasi je u fazi mirovanja. Nakon što prođe ta faza, kosa opada i zamijeni je nova. Svaki dan tako izgubimo 100 dlaka. Tokom trudnoće povišeni nivo hormona estrogena produžuje fazu rasta i smanjuje opadanje vlasi zbog čega kosa postaje gušća i sjajnija. Promjena u hormonalnoj ravnoteži utiče na rast kose, ali i njenu teksturu. Opadanje kose Osim pozitivnih strana, kada je riječ o kosi, trudnoća ima i onih negativnih. Skoro 40 do 50 odsto žena ima problema s pretjeranim opadanjem kose zbog hormonalnog disbalansa. Ove promjene su najčešće u prvim mjesecima trudnoće i do tri mjeseca nakon porođaja. Tokom trudnoće visok nivo hormona sprečava pretjerani gubitak kose, no poslije poroda, on drastično padne što uzrokuje opadanje vlasi.

Njega kose u trudnoći Opadanje kose tokom trudnoće i nakon porođaja može se ublažiti pravilnom njegom. Najbolji izbor su šamponi sa silikonom koji oblažu vlasi, zaglađuju kutikule i sprečavaju isušivanje. Međutim, ni s njima ne treba pretjerivati jer se silikon može nakupljati na vlasištu i uzrokovati mašćenje. (Mondo)

HRANLJIVO

Sos od maslačka Maslačak ili na latinskom Taraxacum officinale, potiče iz Evrope i sjeverne Azije. Koristi se kao lijek i hrana, a proljeće je vrijeme kada se bere. Lišće maslačka po vitaminskom bogatstvu nadmašuje čak spanać i paradajz. Sadrži vitamine A, B2, C, D i G, minerale kalijum, natrijum, kalcijum, fosfor i gvožđe. Nudimo vam recept po kome možete napravite sos od maslačka. Potrebno: - kilogram listova i stabljike maslačka - malo maslinovog ulja - 2 mlada luka - 3 čena bijelog luka

- manja slatka crvena paprika - 400 ml neutralne pavlake - so, biber i muskatni oraščić po ukusu Priprema: Sitno nasjeckajte papriku, luk bijeli i crni, a listove maslačka i stabljike isjecite na trake. Na srednjoj temperaturi u većem tiganju, izdinstajte povrće, a potom dodajte prvo stabljike, a nakon minut dva i listove maslačka, i dinstajte još par minuta. Začinite i dinstajte dok sva telnosti ne ispare, pa dodajte pavlaku. Sve kuvajte dok dobijete gusti sos. Služite uz pileće bijelo meso ili ribu.

MOMENTI ZA PAMĆENJE

Kako da nasmijete bebu

Sezona gripa i prehlade je prošla, ali kijanje ostaje, jer nailaze proljećne alergije. Kijanje je uslovni refleks o kojem jako malo znamo. Evo nekih činjenica koje možda nijeste znali. 1) KADA KIJATE, VAZDUH “LETI” Tako je bar prema nekima. Hrabri momci iz emisije “MythBusters” izmjerili su svoje kijanje i došli do zaključka da se vazduh kreće brzinom od 48 do 56 kilometara na čas. 2) BAKTERIJE KOJE IZABACITE KIJANJEM MOGU DALEKO DA DOPRU Neki trvde da se bacili kreću u opsegu od jednog i po metra, dok drugi procjenjuju da mogu da odlete i do 9 metara. 3) KIJAMO KAKO BISMO OBNOVILI NOSNE KANALE Istraživači su 2012. otkrili zašto tačno kijamo. Kada se naš nos preplavi bacilima, javlja se potreba za kijanjem. Kada kinemo kako

treba, izbacimo “loše” čestice koje smo udahnuli i pročistimo nosne kanale. 4) SUNČEVA SVJETLOST KOD MNOGIH IZAZIVA KIJANJE Pera, paprika, prehlade, gripovi i alergije nijesu jedini uzroci kijanja. Postoje teorije da ima još mnogo uzroka, ali jedan od njih je naučno dokazan: jaka svjetlost. Otprlike svaka četvrta osoba kine zbog jake svjetlosti. Naučnici još ne znaju zašto se ovo tačno dešava. 5) NORMALNO JE KINUTI DVATRI PUTA ZA REDOM “Loše” čestice ne jure same iz nosa i zato je ponekad potrebno da kinete više puta kako biste ih uspješno izabacili iz nosnih kanala. 6) OČI VAM SE ZATVARAJU BEZ VAŠE VOLJE Htjeli vi to ili ne, oči će vam se uvijek zatvoriti kada kinete. Jedna od poruka koju mozak dobija prilikom kijanja je da treba da se zatvore oči. To je nevoljni refleks.

Dr Kaspar Edimen sa Univerziteta Birkbek u Londonu sproveo je istraživanje kako bi saznao šta je to što je mališanima smiješno i zašto. On je sastavio detaljan upitnik za roditelje, koji su mu takođe poslali i video snimke i kratke izvještaje o tome šta zasmijava njihovu djecu. Do sada, 1.400 roditelja iz 25 zemalja širom svijeta je odgovorilo na ova pitanja, detaljno objašnjavajući da li se njihova beba najčešće smije u određeno doba dana, koje igračke ili dječje pesme su im najsmješnije. Tokom prve godine života, smijanje i suze su jedini način na koji bebe komuniciraju. “Plakanje je znak da djeci nešto ne odgovara i da žele da to promijenite, dok je smijanje suprotno – žele da nastavite to što radite”, kaže dr Edimen. Jedan od najboljih načina da bebi izmamite osmjeh je kroz dodir, zbog toga se one smeškaju kada ih golicate, bez obzira na to koliko su stare. Naravno, golicanje stimuliše i različite nervne završetke, a smijeh se javlja kao reakcija. Još jedna od stvari koje bebe zasmijava-

ju je sopstveni odraz u ogledalu. Naučnici tvrde da mališani ne prepoznaju sebe u ogledalu do uzrasta od 18 mjeseci. Zašto se onda smiju? Psiholog dr Edimen vjeruje da ogledanje beba “ruši” prirodne društvene konvencije, što kod beba izaziva smijeh. “Komunikacija i socijalna interakcija podrazumijevaju prisustvo druge osobe, a odraz u ogledalu omogućava neku vrstu komunikacije bez druge osobe, što je bebama strašno zabavno”, kaže Edimen. (Mondo)

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014. ODLIČNA KOMBINACIJA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kakao kocke

SASTOJCI:

4 kriške tosta 260 g paradaza čeri 10 listova bosil jka 2 kugle mocarel e so

Slani tost Tost poređajte na papir za pečenje. Isjecite čeri paradajz i poređajte po tostu, zatim ga posolite. Usitnite bosiljak i pospite po paradajzu. Mocarelu isjecite na kolutove i poređajte po hljebu. Tost stavite u hladnu rernu i uključite je na 250 C. Pecite oko 35 minuta, dok se mocarela ne otopi i porumeni.

Desert

Lovačka šnicla

Začini za slatke i slane namirnice

Umutite bjelanca sa šećerom, dodajte žumanca i mutite dok se šećer ne istopi potpuno. Dodajte ulje, jogurt i na kraju brašno pomiješano s praškom za pecivo, sodom bikarbonom i kakaom. Kolač pecite na temperaturi od 180 stepeni oko pola sata i provjeravajte čačkalicom da li je dovoljno pečen iznutra. Prohlađen kolač prelijte glazurom od čokolade.

SASTOJCI:

1/2 kg junećih šn icli veća glavica lu ka 3-4 dl kuvanog paradajza origano, bosilja k 2-3 kisjela kras tavca 3 barena jajeta so, biber sušeni začini, po želji

Šnicle izlupajte, začinite po ukusu i samo s jedne strane uvaljajte u brašno. Stavljajte na zagrijano ulje onu stranu koja nije s brašnom. Pržite tek toliko da se uhvati korica. Izvadite iz masnoće i stavite na toplo. U istu masnoću stavite luk isječen na listiće i pržite do zlatnožute boje. Nalijte paradajz, vratite šnicle, dodajte krastavce i jaja, prethodno isječena na kolutiće. Sve ovo treba da ostane u saftu. Na blagoj temperaturi, uz povremeno dolivanje supe (ili vode), ako je potrebno, krčkajte dok meso ne omekša. Ako vam se učini da je retko, dodajte ravnu kašiku brašna. Jelo može da se priprema i u rerni, ali ga tada poklopite.

SASTOJCI:

3 jajeta 5 šoljica šećera 5 šoljica jogurta 3 šoljice ulja 9 šoljica brašna kesica praška za pecivo na vrh kašičice sode bikarbone 2 kašike kakaa Glazura: 100 g čokolade 4 kašike ulja

ZANIMLJIVO

Začini koji potiču iz daleke Azije daju svakom jelu karakterističnu prodornu i oštru aromu, a u vašu kuhinju unose dah egzotike i Orijenta. Neki se dodaju i u slana i u slatka jela. Đumbir Svjež đumbir koristi se u pripremi kako slanih tako i slatkih jela, dajući ljutu, ali i osvježavajuću aromu marinadama, prženim jelima (smanjuje masnoću), supama, kariju, žitaricama i svježem povrću. Slatkim kolačićima od đumbira niko ne može da odoli. Muskatni oraščić Plod sadrži veliku količinu eteričnih ulja pa se u medicini svrstava u narkotike. U vrlo malim dozama oraščić pomaže protiv želudačnih i

crijevnih tegoba. Neizostavan je u azijskoj kuhinji, a najčešce se dodaje u teška zimska jela, ali i u supe, jela sa povrćem, marinade, napitke kao što su kuvano vino i punč, kolače i slično. Biber Bilo koje jelo skoro je nezamislivo bez dodatka bibera: od supe, variva, sosova, mesnih jela, suhomesnatih proizvoda, sira i ukiseljenog povrća, do čokolade i jagoda. U smjesu za paniranje mesa stavite zdrobljeni zeleni biber, a bakalaru dodajte crni ili bijeli. Koristi se mljeven ili u zrnu, u zavisnosti od načina na koji pripremate jelo. U dinstana i jela koja zahtijevaju duže kuvanje stavite cijelo zrno bibera, a u ostala je najbolje da dodate mljeveni biber.

Porijeklo kesica za čaj ZASLADITE SE

Mint kolač Sastojci: Kora: 1/2 šolje putera 120 g čokolade za kuvanje 1/2 šolje šećera 3 jaja 1/2 kašičica ekstrakta vanile 1 šolja brašna 1/2 kašičice soli Mint glazura: 1/4 šoje rastopljenog putera 1/2 šolje šećera 2 kašike mlijeka 1/2 kašičice ekstrakta od nane Čokoladni preliv: 3/4 šolje čokolade 1/2 šolje putera Priprema: Zagrijati rernu na 180 C, a pleh pouljiti. Staviti maslac i čokoladu u mikrotalasnu na jedan minut. Nakon

toga, smjesu miješati dok ne postane glatka. U odvojenoj posudi mutiti zajedno šećer i jaja, a nakon toga u to dodati čokoladu i vanilin ekstrakt a zatim brašno i so. Sve to sjediniti sa maslacem i čokoladom. Sipajte u pripremljeni pleh a zatim pecite na 25 minuta. Ohladite koru najmanje sat. Pomiješajte sastojke za mint glazuru dok se ne dobije glatka masa, a zatim time premazati čokoladnu koru ravnomjerno. Neka se hladi još bar sat vremena. Napravite čokoladni preliv tako što ćete u čokoladu ubaciti maslac i sve to istopiti u mikrotalasnoj minut i po, ili na pari. Miješajte dok ne postane glatko, a zatim sipati vruću čokoladu preko kolača i izravnajte nožem. Staviti u frižider na 45 minuta ili dok se čokolada ne stvrdne.

Iza priče o nastanku čaja u kesicama ne stoje pažljiva planiranja, niti godine istraživanja. Naime, početkom 20. vijeka, Tomas Salivan, američki trgovac čajem je svojim klijentima slao uzorke čajeva upakovane u male svilene vreće. Neki od klijenata su mislili da se ove kesice koriste kao i obični metalni infuzeri, pa su čitave kesice potapali u vrelu vodu, umjesto da čaj vade iz njih. Tako je, sasvim slučajno, rođen čaj u kesicama. Kada je Salivan dobio pritužbe klijenata na svilene vrećice, počeo je da pakuje čaj u kesice napravljene od specijalne gaze. Tokom dvadesetih godina 20. veka, ovakav način pakovanja čaja je počeo masovno da se proizvodi i postao izuzetno popularan u Americi. Napravljene najprije od gaze, a zatim od papira, kesice za čaj su se proizvodile u dvije veličine, veće za čajnik, a manje za šolje. Kesice su tada već imale prepoznatljiv oblik, sa koncem koji olakšava vađenje vrećice iz šolje i etiketom na kraju.

37

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2

Herceg Novi – Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438

Prodajem kuću na placu od 2.000m2 sa voćnjakom i vinogradom. Periferija grada. Tel.067/237-920 Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje). Tel.067/322-529 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 I Izdajem nov namješten stan u Ulici 4. jula. Cijena 350 eura. Tel.069/070-050, 069/010-096

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44 Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA 26m2/6- St.Aer.; 24m2/6-Pobrežje; 30m2/6- Sity kvart 48m2/4- Ljubović; 43m2/2- St.Aer; 40m2/2-Blok VI; 67m2/4- Centar; 71m2/4- St.Aer; 71m2/1-Ljubović; 86m2/4- Blok VI; 98m2/1- Ljubović; 84m2/2-Blok V 140m2/6- Trg Vektre; 115m2/6-St.Varoš; 198m2/5P.Morače ( »Kroling«); Kuća 260m2, plac 260m2- Masline; Kuća 200m2, plac 520m2- St.Aer; Plac:1300m2-Dahna; 504m2-Masline;862m2-Dajbabe;

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 48m2/4- kod Hrama; 73m2/1Momišići Nam.stan: 72m2/3-Momišići; 130m2/1-P.Morače Nenamj.stan: 60m2/3- P.Morače; 68m2/2- Zabjelo Nenamj.stan: 93m2/2- St.Aer; 100m2/1-Gorica C Nam. kuća: 250m2, plac 4.000m2-Tološi Nenamj. kuća 400m2, plac 10.100m2- Donja Gorica

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem ekstra namješten dvosoban stan od 60 kvadrata na Starom aerodromu kod Doma zdravlja. Kontakt telefoni 069/208-684, 068/242858 I 068/555-066 Izdajem namještenu garsonjeru kod «Gintaša». Tel.067/269-270 Izdajem dvosoban prazan stan na Starom aerodromu i dvosoban prazan stan na Pobrežju. Tel.069/370-729 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem dvosoban namješten stan kod stadiona «Budućnosti». Povoljno. Tel.067/559-750 Izdajem namješten u Zagoriču, 180 Tel.069/877-396

stan eura.

SOBE Izdajem nenamještenu sobu sa hodnikom, kupatilom i kuhinjom (ima viseću i sudoperu), klima, internet, zasebno, novo, oko 35m2. Tel.067/921-3789 Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 POSLOVNI PROSTOR

IZDAJE SE

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini «Bazara», Blok 5. Tel.067/055-888

Izdajem poslovno magacinski prostor blizu «Volija» u Tološima. Tel.067/860-937

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu pored «Volija». Tel.069/493-776

PLACEVI Prodajem plac u Spužu, ekstra lokacija. Tel.069/033-958

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac 1.125m2, svojina 1/1, na Vrelima ribničkim. Cijena 1m2 65 eura. Tel.067/519-626 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem mercedes S400 CDI, 2003. god. Kao nov. Garažiran. 4 zimske felne i gume i 4 ljetnje felne i gume. Tel.067/848-489 Kombi opel movano L2H2 furgon, 2008. god, 2500ccm 74kW TD, 126.000 km. Klima, servo, ABS, centralno, el. podizači. Tel.069/085-000 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

    

PRODAJEM GOLF V 1.9 TDI

metalik plava boja četvoro vrata registrovan godinu ksenon točkovi od golfa GTI Cijena 6.300 € Moguća kompenzacija

Tel.069/193-366

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

38 ..

PONEDJELJAK, 24. 3. 2014.

MALI OGLASI

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Limarsko bravarska radionica za rad u Podgorici i na primorju - oluci, solbanci, atike itd. Tel.069/510-917 Vršim sve usluge moleraja i farbanje stolarije. Krečenje 0,50 e. Tel.067/427-850

POPUSTI DO

VELIKI ĆURILAC b.b. DANILOVGRAD PROLJEĆNI 068-084-004 068-084-033 POPUST APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com Prodajem novu vibro ploču koja je radila 10 sati, “masalta” motor,” honda” 55 kW, težina ploče 161 kg, cijena 850 eura. Tel.068/807-859

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

KERAMIKA ZA SVE UKUSE ul. Marka Radovića br.14, Podgorica 81000 Tel. + 382 20 221 560 ; + 382 68 000 374

E-mail: cercamp.me@gmail.com www.cercamp.me

Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925

Liječim i pomažem kod oboljenja štitaste žlijezde i osteoporoze. Tel.069/716-051, 069/467-379 Prodajem sjeme od pelina ekstra kvaliteta, pod garancijom. Tel.069/792-127 Prodajem sadnice žive ograde 1 komad 1 euro. Tel.067/801826 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Kupujem umjetničke slike poznatih akademskih slikara. Tel.067/532-106

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS

Prodajem kolica peg-perego 150, krevetac bez dušeka 60, krevet “dora” rozi sa dušekom 70, biciklo 50, kolica kišobran 40 i kompresor 70 eura. Zvati poslije 12 časova. Tel.067/444-284

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 24. 3. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25.10.2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacijeobrateslužbizarezervacijenatel:9804,poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. Tivat-Beograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. PodgoricaBeč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. Podgorica-Frankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. PodgoricaCirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. MoskvaPodgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. Tivat-Moskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. Podgorica-Bari-Podgorica i Podgorica-Napulj-Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak,

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-AmsterdamBeograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-LondonBeograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Prag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-Bukurešt-Beograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu2sataprijeleta.Telefoni 020/653051/653-050.Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su:+382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. GeneralnizastupnikzaCrnuGoru,SrbijuiBosnuiHercegovinu OKIAIRINTERNATIONAL.Informacijeirezervacijenatelefone: 020/201-201,241-154,mob.067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak12.00,utorak10.30, četvrtakisubota11.50,petak 08.30,nedjelja17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak,četvrtakisubota09.40,utorak12.40, petak10.30,nedjelja19.00. Informacije:OKIAIRMONTENEGRO,generalnizastupnik zaCrnuGoru,Podgorica,020/201201,201202

40

TV PROGRAM Film

09:45 Serija: Odbačena/r 10:45 Serija: Neukrotivo srce/r 11:30 Film: Lukas u svijetu mrava 13:00 Tačno 1/r 14:15 Kviz-Zlatni krug/r 14:45 Serija: Bez traga/r 15:25 Serija: Dva i po muškarca/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija: Neukrotivo srce 17:05 Serija: Odbačena 18:00 Exkluziv 18:25 Kviz- Zlatni krug 18:55 Emisija za djecu- Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Domaćice sa Bosfora 20:20 Serija: Gorki život 21:10 Serija: Sinđelići 22:15 Film: Dnevnik Bridžet Džons 00:00 Noćni žurnal 00:15 Serija: Bez traga 01:00 Serija: Dva i po muškarca

PRVA Exkluziv 18.00

10.15 Strani dok. program: Divlje ostrvo-Velške vode 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Pokreni se/r 12.25 Serija: Viking Viki 13.00 Vijesti 13.05 Serija: fleš point/r 14.10 Serija: Office/r 14.30 Meridijani/r 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Monk/r 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Moja kuhinja, moja pravila 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Monk 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: fleš point 23.45 Muzika 00.00 Vijesti

RTCG 1 Otvoreno 21.00

Lud, zbunjen, normalan/r Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Extra lifestyle Vijesti Serija: Igra ćutanja/r Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Igra ćutanja Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Operativci Bez granica Extra lifestyle Film: Šest dana , sedam noći/r

Sport

06:40 City 06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:25 City kid’s 10:30 Paparazzo lov/r 11:30 Magazin in/r 13:15 City 13:45 Serija: Sila/r 15:00 Serija: Nakuša 15:45 City 16:00 Serija: Sjever- Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand narod pita 22:45 City 23:15 Film: Mis petardi 01:15 Film: Progonjena 03:15 Film: Progonjena/r

10:15 10:50 11:30 12:00 13:00 13:50 14:00 14:07 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:20 00:10 00:20

07:00 08:30 09:00 10:00

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

ATLAS Radio u boji 16.00

10:45 Smijeh kao Lijek 11:45 Žestoko 12:15 Goleada – premijerno 12:50 Zabava 15:45 Na Domaćem Terenu - premijerno 16:00 Zabavni Magazin - uživo 16:45 Žestoko 18:15 Muzika + Crtani 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Žestoko 20:15 Ekstremno 20:30 Nindža Ratnici 21:15 Istorija Ljubavnica - premijerno 22:15 Gušteranje - premijerno 23:00 Zabavni magazin/r 23:45 Svijet sporta/r

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30

10:15 11:30 11:40 12:00 13:20 15:02 16:50 18:00

11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Informativa

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Italijanska kuhinja Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5/r U raljama života/r

TV PREPORUKA DNEVNIK BRIDŽET DŽONS Prva 22.15

Bridžet Džons je prosječna tridesetogodišnjakinja koja se bori protiv svojih godina, težine, posla, neuspješnih veza i mnogih drugih problema i pažljivo ih bilježi u svoj dnevnik. Na početku nove godine, 32-godišnja Bridžet odlučuje da okrene novi list u životu tako što će početi da vodi dnevnik. Zaplet počinje kada se njen šarmantni šef, sa reputacijom ženskaroša (Hju Grant) zainteresuje za nju. Za Bridžetinu naklonost istovremno se bori i njen vrlo ekscentrični, nametljivi i neodoljivi poznanik Mark.

10.00 Frankofonija- Dani francuskog filma: Fatalna romansa/r 11.30 Meridijani/r 12.00 Vijesti 12.05 Fudbal-TCL: Budućnost-Čelik/r 13.35 Odbojka(m)-LŠ finale/r 15.30 Art magazin 16.00 Profil/r 17.00 Tenis - ATP Masters:Majami 19.00 Magazin lige šampiona/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG.sport 20.45 Košarka ABA liga: Budućnost Voli-Partizan 22.30 Tenis - ATP Masters:Majami

RTCG 2 Tenis - ATP Masters:Majami 17.00

777 Ekstremno 20.15

13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 12.30

19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 23:00 00:00

MONTENA Muzički program 16.50

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Poslednja audijencija 10:05 Vesti RTS 10:10 Lov i ribolov 10:40 Eko karavan 11:10 Nauka i vino - novi savez 12:05 Dnevnik RTS 12:20 Sport plus 12:35 Stop sport 12:45 Do usijanja 13:30 Evronet 13:35 Moj heroj 14:05 Šljivik 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Montevideo, bog te video 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Montevideo, bog te video 21:00 Potraga 21:45 Hispanija RTS 2 09:26 Školski program 09:54 Sazvežđa i legende 10:13 Vrele gume 10:46 Knjiga utisaka 11:24 Klinika Vet 11:55 Kontekst 21 12:26 Solistički koncert Maje Rajković 12:59 Trezor 13:56 Njeno veličanstvo energija 14:11

Školski program 14:37 Školski program 15:06 Sazvežđa i legende 15:25 Metropolis 15:57 SAT 16:42 Sve boje života 17:12 Život i sudbina 17:55 Partizan - Tatran 19:30 Svet zdravlja 20:05 Porodični krugovi 20:30 Nije strašno pasti 21:00 Život i sudbina 21:42 Svetski izazov 22:12 Život sa muzikom 22:36 Pogled HRT 1 12:22 TV kalendar 12:37 Znaj da te volim 13:21 Glas domovine 13:46 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:22 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža: Treća dob 15:22 Gabrijel 16:03 Kralj vinograda 16:48 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:21 Potrošački kod 18:55 Obiteljska stvar 19:30 Dnevnik 19:57 Sport 20:04 TV Bingo 20:27 Hrana kao lijek 20:59 Fokus 21:56 Tajne svjetskih muzeja 22:48 Dnevnik 23:08 Sport

Zelena patrola /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film- Mumijevi Vecera kod Dzaje /r. Dok.program Muzički program Divlja LjepotaMiki Dragićević /r. Anegdota iz života Crtani film- Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Kapital / Aktuelnosti iz Ekonomije u regionu Divlja Ljepota Miki Dragićević Ponoćni Info

DANAS U GRADU HRT 2 10:24 Dr. Oz 11:05 Uredite svoj životni prostor 11:27 Ideje za uređenje prostora 11:50 Hotel dvorac Orth 12:36 Jednostavna jela Rachel Allen 13:00 Glazba, glazba... 13:19 Posljednji izlaz 14:51 Edgemont 15:14 Doktor Who 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Notica 17:16 Uredite svoj životni prostor 17:40 Ideje za uređenje prostora 18:03 Kuhajmo zajedno 18:10 Svaki dan dobar dan 18:52 Dr. Oz 19:33 TV vrtić 19:43 Čarobna ploča 19:58 HotSpot 20:05 Svlačionica 20:57 Top Gear 22:00 Carstvo poroka HBO 11:25 Skubi Du! Maska Plavog sokola 12:40 Linkoln 15:10 Život prema Semu 16:45 Prodavci beba 18:15 Ribolov na losose u Jemenu 20:05 Igra prestola 21:00 Igra prestola 21:55 Igra prestola FOX LIFE

14:30 Džejmijevi kuvari 15:25 Nova devojka 15:50 Nova devojka 16:20 Prva petorka 16:45 Prva petorka 17:15 Telo je dokaz 18:10 Osveta 19:05 Privatna praksa 20:00 Opake služavke 20:55 Ludnica u Klivlendu 21:20 Ludnica u Klivlendu 21:50 Jednom davno 22:45 Nova devojka FOX CRIME 13:25 Monk 14:20 Četiri žene i sahrana 15:20 Bostonski advokati 16:10 Red i zakon 17:00 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 17:55 Rimski forenzičari 19:00 Most 19:55 Pariski forenzičari 20:55 Monk 21:50 Zločinački umovi 22:50 Mornarički istražitelji: Los Anđeles ARENA SPORT 13:00 Željezničar - Široki 15:00 Chelsea - Arsenal 18:00 Magazin 18:30 Magazin 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled italijanske lige 20:00 U obruču 20:45 Budućnost - Partizan 22:30 Magazin Lige šampiona

BIOSKOP CINEPLEXX

12 godina ropstva 19:00; 21:30; Ćurke na slobodi 15:45; 17:45; Gospodin Pibodi i Šerman 15:00; 16:00; 17:00; 18:15; Grand Budapest Hotel 19:45; 22:15; Kradljivica knjiga 19:30; 22:00; Lego 16:15; Montevideo, vidimo se! 15:15; 18:00; 21:00; Nesuđena mlada 18:30; 20:30; 22:30; Plavo je najtoplija boja 21:45; Robocop 17:30; 20:00; Frozen 15:30; CNP

Baletska trupa Ballo 20.00