Dnevne novine 10. oktobar 2018. by Dnevne Novine

PREMIJER MARKOVIĆ NA OEBS OVOJ KONFERENCIJI

DANAS UZ DN

ZAGAĐENJU NAŠEG MEDIJSKOG PROSTORA STAĆEMO NA KRAJ

SPECIJALNI DODATAK

■3

SRIJEDA, 10. 10. 2018. BROJ 2192 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

ĐUKANOVIĆ U MILANU NA SKUPU ª POSLOVATI SA CRNOM GOROMº

■ 2 3

Miidemo evropskim putem, hoćemoda motivišemo iregion

HERCEG NOVI: PREPUCAVANJA ZBOG KOLEKTORA ■ 16 17

Turci traže novac od opštine, a opština odštetu od Turaka

ZA NAJBOLJE PONUDE:

VIŠI SUD U PODGORICI

TOKOM NAREDNIH MJESECI ■ 7

Optužnica protiv Vuke Država Golubovića izlazi iz -na doradu Novog duvanskog ■ 12 marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

CRNOGORSKI PREDSJEDNIK MILO ĐUK MILANU NA SKUPU ª POSLOVATI SA CRNO

Sa panela: Đukanović i Lućano

EU kao da je zaboravila lekcije iz devedesetih Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića juče su dočekali i najznačajniji privrednici Milana kojima je govorio o poslovanju sa našom zemljom, ali i o politici. Nakon panela, uslijedila su pitanja i odgovori, a domaćin Serđo Lućano ocijenio da danas nema mnogo lidera kao što je Đukanović za kog je konstatovao da je otac domovine. Na pitanje šta je za njega politika, predsjednik države je odgovorio da je “prije svega, odgovorna djelatnost, utoliko odgovornija što je sada javna”. “Dugo sam već na političkoj sceni, pa sam bio u prilici da osnovne lekcije iz politike naučim kada je postojala Jugoslavija i kada je ta Jugoslavija živjela u jednopartijskom sistemu. Politika je tada bila jedno, a drugo danas... Čini mi se da mnogi ljudi iz našeg regiona još nijesu postali svjesni te radikalne promjene značenja politike. Politika je djelatnost koja znači obavljanje društveno - odgovornog posla u ime ljudi koji su vam promišljeno poklonili povjerenje na izborima očekujući od vas da se odgovorno odnesete prema toj činjenici. Možete jednom izmanipulisati ljude ako razmišljate po inerciji iz ranijeg vremena, ali ćete već drugi put biti kažnjeni”, naglasio je on. Đukanović je kazao da je Evropi potrebna “konsolidacija i preispitivanje da bi došla do pouzdanog odgovora koje su to ključne greške koje su dovele do dugotrajuće i svestrane krize u Evropi”. “Mislim da je evropska politika, posebno tokom posljednjih deceniju, dvije dozvolila da u drugi plan padne

ideja ujedinjene Evrope. Kad god razgovaramo s evropskim zvaničnicima, posebno uoči njihovih izbora, dobijemo preporuku da ne bi bilo dobro pričati o daljem proširenju da se slučajno evropska javnost u zemljama članicama EU ne bi iritirala i eventualno glasala pogrešno u odnosu na one koji su zagovornici evropskih integracija”, rekao je Đukanović, dodajući da to govori da nijesmo na dobar način predstavili prednosti ujedinjene Evrope. “Ujedinjena Evropa je superiorna ideja koju treba ozbiljno i argumentovano predstaviti evropskoj javnosti da bi svako od nas shvatio koliko je važno da Evropa bude globalno konkurentna i da bi se sjutra mogla ponijeti i sa SAD, Kinom, Rusijom i sa drugim krupnim igračima na svjetskoj sceni”, rekao je Đukanović. Đukanović je podsjetio da smo početkom devedesetih godina vidjeli “kako Balkan može da uzdrma Evropu”. “Mislim da je veoma važno da sačuvamo euroentuzijazam na Balkanu, mislim da Crna Gora to radi dobro zato što prednjači ispred svih, zato što promoviše evropski sistem vrijednosti o čemu svjedoči, ne samo članstvo u NATO, nego i okolnost da smo daleko ispred svih u pregovaračkom procesu sa EU. Jednako je važno da na takav odnos upozorimo EU. Danas, EU nema entuzijazma za proširenjem, već je zaboravila lekcije iz devedesetih godina što bi moglo da nas vodi u novu grešku. Nadajmo se da ćemo je izbjeći, ali otuda su ova upozorenja koja često možete čuti sa crnogorske adrese”, poručio je Đukanović.

Mi idemo evrop putem, hoćemo motivišemo i re

rna Gora nepokolebljivo ide putem svoje evropeizacije, iako smo svjesni da u evropskoj politici postoji konfuzija, posebno kada je u pitanju politika proširenja i nastavak realizacije vizije ujedinjenja Evrope, kazao je predsjednik države Milo Đukanović. Crnogorski predsjednik je to kazao u Milanu, na skupu “Poslovati sa Crnom Gorom”, koji je organizovan povodom izlaska iz štampe istoimene knjige počasne konzulke Crne Gore Dolly Predović, u kojoj su sadržane informacije o investicionim potencijalima naše zemlje kroz statističke podatke i intervjue s preduzetnicima i političarima. Đukanović je rekao da “bilo Unije ili ne, bilo nas u Uniji ili ne, mi želimo evropeizaciju crnogorskog društva”, te da je Crna Gora u prethodnih 12 godina, od obnove nezavisnosti, pokazala odlučnost da ide putem evropskog razvoja. “Sve što se dogodilo u prethodnih 12 godina je potvrda naše jasne vizije i sposobnosti da napravimo prekretnički iskorak i da pokušamo da motivišemo druge u okruženju da prekinemo praksu viševjekovnog lutanja čitavog re-

giona po van evropskim bespućima i da krenumo putem ka našoj prirodnoj evropskoj luci”, rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, Crna Gora je napravila prvi korak na tom planu i postigla parcijalni cilj koji je sebi postavila. “Danas više nema nikakve dileme - Crna Gora nezaustavljivo stremi evropskom sistemu vrijednosti. To zavisi ne samo od nas, već i od naših partnera na tom putu - Evropske unije. Svjesni smo da je danas poprilična konfuzija u evropskoj politici, posebno kada je u pitanju nastavak politike proširenja i nastavak realizacije vizije ujedinjenja Evrope. Bez obzira na to, mi nepokolebljivo idemo svojim putem. Bilo Unije ili ne, bilo nas u Uniji ili ne, mi želimo evropeizaciju crnogorskog društva, da ono danas i sjutra živi na onim standardima ko-

ji predstavljaju sistem vrijednosti savremene evropske civilizacije”, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, jasno je da region u cjelini nije tokom istorije baštinio te vrijednosti, te da je zato ovaj proces zahtjevniji. “Prirodan je čovjekov refleks da se plaši novog i nepoznatog. Mislim da imamo veoma jasno liderstvo kada je u pitanju državna politika. Mi želimo Crnu Goru zasnovanu na tržišnoj ekonomiji, demokratiji, vladavini prava, na onome što je superiorni sistem vrijednosti i evropske i evroatlantske zajednice. Biće nam drago ukoliko Evropa sačuva svoju viziju”, poručio je Đukanović. Kako je naglasio, nema i ne bi smjelo da bude dileme ni za zemlje Balkana, niti Evrope. “Balkan je propustio toliko šansi u prošlosti da je potrošio alternative. I dok neki drugi regioni Evrope mogu razmišljati o tome da li treba da budu dio savremene evropske integracije, kada je Balkan u pitanju, tu ne može biti dileme. Za mene je integracija

Bićemo jedna od najprestižnijih destinacija Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je da našu zemlju u narednom periodu vidi kao jednu od najprestižnijih turističkih i investicionih destinacija. Prema njegovoj ocjeni, velika prednost Crne Gore je njen prostor, koje su mnoge evropske zemlje već potrošile. Đukanović je podsjetio da je naša zemlja u posljednjih 12 godina, od obnove nezavisnosti, udvostručila BDP. “BDP je 2006. godine bio 3.500

eura, danas je 7.000. Daleko smo od EU prosjeka, ali stvari idu u dobrom smjeru”, rekao je Đukanović, dodajući da je Crna Gora najdinamičnija investiciona destinacija na jugositoku Evrope. “Ubijeđen sam da ćemo to biti i sljedećih nekoliko decenija”, istakao je Đukanović. On je dodao da možda zvuči pretenciozno, ali da je danas Porto Montenegro jedna od najboljih marina u Evropi i svijetu.

“Ako smo to napravili, i ako pravimo Lušticu, Portonovi, i ako su mnogi investitori i hotelski operateri u Crnoj Gori, zašto ne bismo mogli da idemo dalje”, kazao je Đukanović. Crnogorski predsjednik je ocijenio da se Evropa umorila od tradicionalnih turističkih destinacija i da traži nove. “Mi imamo prostor, za razliku od mnogih koji su svoj prostor potrošili”, rekao je Đukanović.

PREMIJER MARKOVIĆ NA OEBS OVOJ KONFERENCIJI

KANOVIĆ U OM GOROMº

ZAGAĐENJU NAŠEG MEDIJSKOG PROSTORA STAĆEMO NA KRAJ

pskim o da egion

Predović: Crna Gora zemlja koja oduzima dah Počasna konzulka Crne Gore u Milanu Dolly Predović je pozdravljajući učesnike i publiku upoznala prisutne sa sadržajem knjige „Fare affari con il Montenegro“, ali i sa prirodnim, ekonomskim i kulturnim potencijalima Crne Gore. “Crna Gora je prekrasna zemlja sa pejzažima koji oduzimaju dah, zemlja sa mnogo prirodnih resursa”, rekla je konzulka, dodavši da je cilj bio da se ojača saradnja Crne Gore i Italije. “Ovo je svojevrsni vodič u kome su sakupljeni podaci i informacije neophodne svima koji žele da investiraju u Crnu Goru, kao i priče pre-

Balkana drugo ime za balkansku stabilnost”, istakao je Đukanović. Kao drugi razlog zbog kojeg smatra da je to najbolja opcija, Đukanović je naveo da procesi koji se događaju na globalnoj sceni upućuju na ozbiljnu upitanost da li će Evropa biti u stanju da bude globalno konkurentna ukoliko ne bude ujedinjena. “Ujedinjena Evropa će garantovati pouzdaniju stabilnost cijelog evropskog kontinenta i bolje korišćenje svih evropskih resursa. Samo tako će Evropa sačuvati performanse konkurentnosti na globalnoj sceni i na dugi rok”, rekao je Đukanović. On je ponovio da je to prva poruka - Crna Gora nepokolebljivo ide dalje putem svoje evropeizacije. “Druga poruka je da je ono na šta smo usredsređeni u ovom vremenu i što će sigurno predstavljati primarni cilj državne politike sva-

POLITIKA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

duzetnika i političara, sadržane u intervjuima na kraju knjige, koje pružaju priliku da se iz prve ruke dobije informacija o iskustvima ljudi koji su poslovali sa Crnom Gorom ili o onima koji kreiraju političke sisteme kako bi privreda bila još dinamičnija”, kazala je Predović.

Predović

ke vlada, makar na srednji rok, to je pitanje unapređenja kvaliteta života naših ljudi. To je smisao svake odgovorne državne politike”, rekao je Đukanović. Promociji knjige Dolly Predović je prisustvovalo više od 250 najznačajnih predstavnika italijanske privrede i javnog života, saopšteno je iz Hipotekarne banke u Milanu, koja je i i organizator događaja. Događaju su prisustvovale mnoge javne ličnosti, među kojima su bili naša ambasadorka u Rimu Sanja Vlahović, komesar za EXPO i otpravnik poslova u Ambasadi Ujedinjenih Arapskih Emirata Duška Jeknić, Dejan Savićević i Mirko Vučinić, generalni direktor Direktorata za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Veljko Milonjić, sekretar za međunarodne odnose regije Lombardija Alan Rizzi, predstavnici značajnijih italijanskih kompanija. A.N.

Kompletan bezbjednosni sektor ima jasan nalog da istraži do kraja svako ugrožavanje bezbjednosti novinara, da traga za počiniocima 24 sata svakog dana i da nijedan takav slučaj ne smije biti arhiviran bez konkretnog policijskog, tužilačkog i sudskog razrješenja. Jednostavno – ko god da su počinioci i nalogodavci, gonićemo ih do sudnjeg dana. To je poručio premijer Duško Marković otvarajući Međunarodnu konferenciju o medijskoj održivosti i uspješnim modelima medijskog poslovanja koje organizuje Misija OEBS-a.

■ ZAŠTITA NOVINARA

Marković

Marković je ukazao na apsolutnu neprihvatljivost ugrožavanja lične bezbjednosti novinara, kao načina za razrješenje bilo kakvih nesporazuma i nezadovoljstava i poručio da je čvrsto opredjeljenje Vlade da osigura bezbjednost novinara. On je ocijenio da u crnogorskom društvu nedostaje hrabrosti novinara da tragaju za istinom, činjenicama i dokazima, ali i hrabrosti javnosti da sasluša do kakvih su istina stigli novinari i društva da se suoči sa tim istinama. Bez obzira na to, kako je kazao, apsolutno je neprihvatljivo ugrožavanje lične bezbjednosti novinara kao metod za razrješenje bilo kakvih nesporazuma i nezadovoljstava. Marković je podsjetio i da je Vlada modelom državne pomoći prethodnih godina intervenisala otkupom duga komercijalnih štampanih i elek-

tronskih medija nastalog od 2011. do 2013. godine, u iznosu od 5,3 miliona eura. Takođe, zbog neizmirenih obaveza i potrebe podsticanja održivosti medijske scene, Vlada je 2017. godine otkupila dugovanja komercijalnih emitera prema Radio-difuznom centru u ukupnom iznosu od oko 1,6 miliona eura.

■ MEDIJSKI RATOVI

PROTIV CRNE GORE

Premijer je govorio i o medijskim ratovima protiv Crne Gore i zloupotrebi našeg medijskog prostora, poručujući da će se “zagađenju medijskog prostora veoma brzo stati na kraj”. “U Crnoj Gori smo imali krajnje liberalnu politiku prema medijima iz drugih država, otvarajući medijski prostor praktično bez ograničenja. Pokazalo se, međutim, da mno-

Sloboda medija nije uslov EU, to je naša obaveza

Marković je rekao da sloboda medija i bezbjednost novinara nisu uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, već da je to moralna i demokratska obaveza. “Našim partnerima u međunarodnoj zajednici i ovom prilikom poručujem: sloboda medi-

ja i bezbjednost novinara nijesu uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji! Ne, to je moralna i demokratska obaveza crnogorske vlasti, koju ćemo mi do kraja sprovesti u djelo, pa makar nikad ne bili članica EU”, poručio je premijer.

gi to drsko zloupotrebljavaju i da zapravo koriste takvu našu otvorenost za vođenje pravih medijskih ratova protiv Crne Gore, njene državne politike i njenih nacionalnih interesa. Zatrpavaju nas elementarno netačnim vijestima, smjenjujući ukrug nekoliko istih, nazovi analitičara, koji ne samo da otvoreno podmeću, nego i drsko vrijeđaju sve što slijedi i radi današnja Crna Gora. Jasno je da se tu ne radi ni o kakvim profesionalnim medijskim emisijama, već o platformama za propagandnu protiv Crne Gore, čiji sadržaji devastiraju društveno i kulturno biće Crne Gore. Tom zagađenju našeg medijskog prostora ćemo veoma brzo stati na kraj”, naglasio je Marković.

■ POBOLJŠATI ZAKONSKI OKVIR

Predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Désir kazao je da ćemo, bez neophodnih investicija, dovoljnih prihoda, bez fer ekonomskih pravila za razvoj medija, imati sve manje medija zbog nestanka novina i teškoća u razvoju novih medija. “Veoma je važno da se obezbijedi da zakonski okvir, politička klima prema novinarima, njihova bezbjednost i ekonomsko okruženje istovremeno podržavaju pluralizam i kvalitet medijske scene u regionu”, kazao je Desir. R.P.

POLITIKA

BRAJOVIĆ SA GRUPAMA PRIJATELJSTVA PARLAMENATA LITVANIJE I UKRAJINE

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Sa sastanka Brajovića i Grupe prijateljstva parlamenta Litvanije sa Crnom Gorom

Proširenje Unije može samo da ojača Evropu Predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović razgovarao je juče sa Grupom prijateljstva parlamenata Litvanije i Ukrajine sa Crnom Gorom. Tokom razgovora sa Grupom prijateljstva parlamenta Litvanije, koje predvodi Gintaras Vaičekauskas, ocijenjeno je da su proces proširenja i unutrašnje konsolidacije Evropske unije (EU) komplementarni procesi, čiji rezultat može biti samo jača Evropa. “Crna Gora izuzetno cijeni veliki doprinos koji je Litvanija dala putu ka članstvu u NATO, koji doživljavamo kao najveći vanjskopolitički uspjeh od obnove državnosti”, kazao je Brajović. Razmjenjujući iskustva o procesu pridruživanja EU, litvanski poslanici su istakli da je izuzetno značajno što politika vladajuće koalicije ima većinsku podršku građana Crne Gore. “Istaknuto je da Crna Gora i Litvanija njeguju dobre političke odnose i da parlamentarna diplomatija, s akcentom na saradnji parlamentarnih grupa prijateljstava, predstavlja odličan mehanizam za unapre-

đenje ukupnih međudržavnih odnosa”, kaže se u saopštenju. Brajović je juče primio i Grupu prijateljstva parlamenata Ukrajine i Crne Gore, na čelu sa njenim predsjednikom Andrijom Šipkom. Tom prilikom, šef crnogorskog parlamenta je ocijenio da su rezultati koje je Crna Gora postigla od obnove nezavisnosti učinili da ona bude prva naredna članica Evropske unije i da kontinuirano doprinosi stabilizaciji Zapadnog Balkana. Članovi delegacije su istakli da prvi susret grupa prijateljstva parlamenata Crne Gore i Ukrajine predstavlja jasan pokazatelj spremnosti dvije prijateljske države da nastave jačanje saradnje u mnogim oblastima. Šipko je rekao da Ukrajina i Crna Gora dijele iste vanjsko političke ciljeve. “Shodno tome treba intenzivnije promovisati parlamentarnu diplomatiju koja se ogleda kroz unapređenje postojećih kvalitetnih bilateralanih odnosa, a sve u cilju daljeg razvoja ekonomske saradnje”, istakao je predsjednik Grupe prijateljstva parlamenta Ukrajine sa Skupštinom Crne Gore.

Crna Gora već vrednuje evropske vrijednosti Sagovornici su saglasni da se potreba za snaženjem političkih i ekonomskih veza dvije države podstiče upravo putem jedinstvenog parlamentarnog mehanizma kao što su grupe prijateljstva, te da snaženje saradnje u oblasti turizma može dati dodatan podsticaj sveobuhvatnim odnosima Ukrajine i Crne Gore. Šipko je uputio poziv potpredsjedniku Skupštine Crne Gore Genciju Nimanbeguu i članovima Grupe prijateljstva da zvanično posjete Kijev i time nastave intenziviranje saradnje na parlamentarnom nivou, što će, kako su se sagovornici složili, stvoriti stabilne temelje za jačanje saradnje u oblasti ekonomije i turizma. A.N.

Tokom zvanične posjete Grupe prijateljstva parlamenta Litvanije sa Crnom Gorom, u Skupštini Crne Gore održan je niz sastanaka. Predsjednik Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Parlamentom Litvanije Genci Nimanbegu izrazio je zadovoljstvo prvim zvaničnim sastankom dvije grupe prijateljstva. “Sagovornici su se saglasili da je saradnja Crne Gore i Litvanije najznačajnija u oblasti odbrane, te je bilo riječi o konkretnim načinima za unapređenje ove saradnje, kroz NATO centar izvrsnosti i Baltički odbrambeni koledž. Iznijeto je i očekivanje da će Crna Gora u narednom periodu izazvati veće interesovanje investitora iz baltičkih država, te da će se inten-

zivirati spoljnotrgovinska razmjena”, navodi se u saopštenju. Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić izrazio je posebnu zahvalnost litvanskoj strani na nesebičnoj podršci Crnoj Gori u procesu pristupanja NATO. Predsjednik Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović je kazao da je Crna Gora oduvijek bila faktor stabilnosti u regionu, te da njegujući dobrosusjedske odnose, multinacionalni i multivjerski sklad, već vrednuje evropske vrijednosti. Predsjednik Grupe prijateljstva Gintaras Vaičekauskas pohvalio je dosadašnja dostignuća u pogledu ispunjavanja glavnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore, koje se ogleda u punopravnom članstvu.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

POLITIKA

DRŽAVNI SEKRETAR ZORAN JANKOVIĆ NA REGIONALNOM FORUMU U BARSELONI

Crna Gora će i dalje doprinositi funkcionisanju Unije za Mediteran

Crna Gora, koja je već prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu, nastaviće da doprinosi radu Unije za Mediteran i pružiće dodatni impuls snaženju stabilnosti i bezbjednosti na prostoru Mediterana, saopštio je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Zoran Janković. Janković je, kako je saopšteno iz Minstarstva, učestvovao na Regionalnom forumu Unije za Mediteran, koji je održan u Barseloni, povodom obilježavanja deset godina od osnivanja organizacije. “To je bila prilika da se analiziraju dosadašnji rezultati i ukaže na neophodnost intenziviranja saradnje na promociji inkluzivnog i održivog društveno-ekonomskog razvoja na prostoru Mediterana”, navodi se u saopštenju. Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost, Federika Mogerini, ukazala je na kompleksnost regiona. Kako se navodi, ona je naglasila značaj kontinuiranog unapređivanja saradnje i političkog dijaloga, uz fokusiranje na zajedničke interese u cilju kreiranja sigurnije i stabilnije

Brajović

Brajovićuputio saučešće Gojković Sa skupa u Barseloni

Skup je bio prilika da se analiziraju dosadašnji rezultati i ukaže na neophodnost intenziviranja saradnje na promociji inkluzivnog i održivog društveno-ekonomskog razvoja na prostoru Mediterana

budućnosti. Kako je saopšteno, boravak u Barseloni bio je prilika za posjetu sjedištu Unije za

Mediteran i razgovor sa generalnim sekretarom te organizacije Naserom Kamelom o modalitetima buduće saradnje i aktivnijeg učešća Crne Gore u programima i projektima Unije. “Sekretar Kamel je ukazao na značaj Crne Gore kao mediteranske države i pozdravio njen izuzetan napredak na vanjskopolitičkom planu”, dodaju u Ministarstvu. Na marginama Foruma održan je panel u okviru Med4Jobs inicijative na kojem su govorili evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Johanes Han i

Kamel. “Istaknuta je obostrana posvećenost realizaciji zajedničkih aktivnosti kako bi se kreirao bolji ambijent za povećanje stope zaposlenosti prvenstveno mladih i žena, što je od posebne važnosti za sveukupan prosperitet Euro-Mediteranskog regiona”, naveli su iz Ministarstva. Domaćin foruma na visokom nivou je bio ministar vanjskih poslova Španije Đozep Borel, a njim su Mogerini i ministar vanjskih poslova i iseljeništva Jordana Ajman Safadi. R.P.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović uputio je saučešće srpskoj koleginici Maji Gojković povodom saobraćajne nesreće na auto-putu Beograd – Niš. Kako je saopšteno iz Skupštine, u telegramu se navodi žaljenje zbog velikog broja stradalih i povrijeđenih građana prijateljske Srbije. “Kao i izrazi saosjećanja i solidarnosti sa porodicama poginulih i želja za brzim oporavakom povrijeđenih putnika”, dodaje se u saopštenju. U lančanim sudarima, koji su se jutros dogodili na auto-putu Beograd - Niš, poginulo je sedam osoba, dok je ih je oko 40 povrijeđeno.

uSd: gbP: jPy: ChF: Rub: RSd: hRK:

1.14350 0.87680 129.450 1.13810 76.3635 118.482 7.42000

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

au = 1,189.56

aG=14.41

montEnEgRo bERza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

Naziv JGPK PREN ULRI EPCG PLAP

Najveći promet CijENa 11,6500 0,6509 5,4371 3,4956 0,1200

KoličiNa 6.194 11.000 356 175 3.716

obim u € 72.160,1000 7.160,0000 1.935,6100 611,7300 445,9200

PRomjENa 1,48% 3,32% -1,14% 0,00% 0,00%

INVESTICIJE U NAREDNE ČETIRI GODINE

U poljoprivredu i prehrambenu industriju ulaže se 250 miliona Ukupna ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju će u naredne četiri godine iznositi oko 250 miliona eura, saopšteno je nakon sjednice Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG). Zbog toga, kako je ocijenjeno, treba jačati konkurentnost ovih sektora. “Jačanja konkuretnosti sektora imaće direktan uticaj na bolji plasman domaćih proizvoda. To je imperativ za domaće kompanije”, naveli su iz Odbora. Na sastanku je istaknuto da se privrednici suočavaju i sa ograničenjima među kojima su komercijalno-finansijski pritisak regionalnih proizvođača hrane, ali i siva ekonomija, naročito tokom ljetnje sezone. Otežana naplata dugovanja i dugi rokovi plaćanja koji direktno utiču na likvidnost proizvođača takođe ograničavaju privrednike. Predsjednik Odbora Milutin Đuranović smatra da Sa sjednice Odbora

porez na proizvodne objekte treba da bude niži u odnosu na stambene. “Poreske olakšice treba uvesti za preduzeća koja reinvestiraju svoju dobit, jer bi se na taj način stimulisao razvoj realnog sektora”, istakao je Đuranović. Generalni direktori u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Darko Konjević i Blagota Radulović govorili su o programu “Kupujmo domaće”. Oni su istakli da su sve realizovane aktivnosti kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda, a najveći u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća. D.J.

JačanJa konkuretnosti sektora imaće direktan uticaJ na bolJi plasman domaćih proizvoda. to Je imperativ za domaće kompaniJe

Priznanje za časopis CBCG

Nagrađena putnica sa Orlandićem i Vukovićem

DVA MJESECA RANIJE NEGO PROŠLE GODINE

Milioniti putnik sletio na podgorički aerodrom Milionita putnica Svetlana Sekulić juče je sletjela na podgorički aerodrom avionom Adria Airways-a, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore. Sekulić je, kako su kazali iz kompanije, nagrađena poklonvaučerom za vikend u hotelu Hilton. Nju su dočekali izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić, direktor Aerodroma Podgorica Dragan Milanović, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predstavnici podgoričke Turističke organizacije. “Koliki je obim saobraćaja bio na Aerodromu Podgorica govori to što smo milioni-

tog putnika ove godine dočekali čak dva mjeseca ranije nego prošle koja je bila rekordna”, rekao je Orlandić. Vuković je kazao da su podaci o rastu saobraćaja dokaz da i Aerodromi i Podgorica i Crna Gora nastavljaju da napreduju, a da grad postaje sve interesantniji turistima. “Glavni grad će vrlo brzo inicirati rekonstrukciju dijela puta koji vodi prema aerodromu i nastojaćemo za početak da hortikulturno uredimo cijeli bulevar koji se proteže od Zabjela do kružnog toka za skretanje ka aerodromu”, rekao je Vuković. D.J.

Naučno-stručni časopis Journal of Central Banking Theory and Practice, koji izdaje Centralna banka (CBCG), uključen je u Web of Science platformu u izdanju Clarivate Analytics-a. Liste Clarivate Analiytics-a, kako je saopšteno iz CBCG, su najstrožije i broje najmanju populaciju po kriterijumima izabranih naučnih časopisa. “Iz tog razloga, časopisi koje ta ekskluzivna institucija evaluira, u naučnom svijetu se smatraju najznačajnijim. Uključivanje Journal of Central Banking Theory and Practice u Web of Science bazu je potvrda zavidnog kvaliteta i kredibiliteta ovog izdanja i predstavlja veliki uspjeh, posebno ako se uzme u obzir činjenica da ovaj časopis izlazi tek šest godina”, kazali su iz CBCG. R.E.

PROJEkAT IzGRADNJE TURISTIČkOG GRADA LUŠTICA BAY PRED

Njemački turisti sve zaiNtereso Projekat izgradnje turističke destinacije Luštica Bay predstavljen je na EXPO Real sajmu koji se do sjutra održava u Minhenu. Prema riječima predstavnice kompanije Luštica Developmenta Slavice Milić, njemačko tržište pokazuje povećano interesovanje za Crnu Goru kao destinaciju. “Ponuda Luštice Bay je vrlo zanimljiva zbog lokacije, cjenovne konkurentnosti i moderne infrastrukture. Mi smo više nego zadovoljni odzivom

i kontaktima koje smo ostvarili tokom sajma”, navela je Milić. Iz kompanije je saopšteno da je riječ o najvećem evropskom sajmu nekretnina i investicija na kojem učestvuje više od 2.000 izlagača iz 30 zemalja. Prethodne nedjelje projekat izgradnje novog grada na Jadranu predstavljen je i na Siti Skejp Global sajmu u Dubaiju, a tokom jeseni predstavnici kompanije učestvovaće na sajmovima u Švedskoj, Ukrajini, Velikoj Britaniji, Italiji, Kini i Turskoj. R.E.

Luštica Bay

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Naziv PREN JGPK LUBA PLAP EPCG

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

0,6509 11,6500 0,2200 0,1200 3,4956

11.000 6.194 1.050 3.716 175

7.160,0000 72.160,1000 231,0000 445,9200 611,7300

3,32 1,48 0,46 0,00 0,00

Naziv PREN JGPK LUBA PLAP EPCG

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,6509 11,6500 0,2200 0,1200 3,4956

KoličiNa 11.000 6.194 1.050 3.716 175

obim u € 7.160,0000 72.160,1000 231,0000 445,9200 611,7300

PromjeNa 3,32 1,48 0,46 0,00 0,00

TOKOM NAREDNIH MJESECI

Država izlazi iz Novog DuvaNskog Arapi će do kraja sedmice preuzeti većinsko vlasništvo, shodno ugovoru o dokapitalizaciji potpisanim sa Vladom

Arapska kompanija BMJ Industries preuzeće do kraja sedmice većinsko vlasništvo u Novom duvanskom kombinatu, nakon što na sjednici Skupštine akcionara, zakazanoj za sjutra, bude donijeta odluka o dokapitalizaciji kompanije, kazao je Dnevnim novinama član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte Branko Vujović. Time će BMJ Industries preuzeti 70 odsto akcija Novog duvanskog, dok će Glavni grad i država Crna Gora imati oko 30 odsto. “Nakon toga će se na sljedećoj sjednici Skupštine akcionara, koja će uslijediti u narednih nekoliko mjeseci, država potpuno povući iz vla-

sništva Novog duvanskog jer sa lokacije stare fabrike nije prenijeta nijedna mašina”, istakao je Vujović. Te mašine i oprema predstavljali su imovinu kojom je država učestvovala u kapitalu Novog duvanskog. Uz njih, u vlasništvu države je i nekoliko poslovnih prostora u Srbiji, koji će, kako navodi Vujović, biti ponuđeni na prodaju. “Novac koji dobijemo od prodaje biće prihod države”, rekao je Vujović. Dokapitalizacija kompanije predviđena je privatizacionim ugovorom, koji je Vlada zaključila 2016. godine sa investitorom. Njime je definisano da se srazmjerno učešće države i Glavnog grada u No-

DSTAVLJEN NA EXpO SAJMu u MINHENu

Puna proizvodnja do kraja mjeseca

Na sljedećoj sjednici Skupštine akcionara, koja će uslijediti u narednih nekoliko mjeseci, država potpuno povući iz vlasništva Novog duvanskog jer sa lokacije stare fabrike nije prenijeta nijedna mašina vom duvanskom smanjuje srazmjerno realizovanim investicijama BMJ Industriesa. Komentarišući dinamiku

realizacije investicija u Novi duvanski kombinat, koje su dogovorene na iznos od 20 miliona eura, Vujović je kazao da nije zadovoljan radom investitora jer se iz mjeseca u mjesec prolongirala proizvodnja u jačem intenzitetu. “Sada imam informaciju da su sve tri proizvodne linije u funkciji i da krajem mjeseca treba očekivati punu proizvodnju. Mi smo očekivali, shodno najavama investitora, da će to biti nekoliko mjeseci ranije. Oni su to pravdali time da je bilo neophodno da

dođu serviseri koji su isporučili opremu, a na produženje roka uticalo je i dobijanje svih dozvola”, ukazao je Vujović. Prva proizvodna linija u Novom duvanskom kombinatu puštena je u rad prije nešto više od mjesec i na njoj je proizvedeno oko 175.000 šteka duvana. Na drugoj liniji 17.500 šteka, dok treća tek počinje proizvodnju. “To ohrabruje i uliva optimizam da se krajem ovog mjeseca očekivati puna proizvodnja u fabrici”, zaključio je Vujović. Bo.D.

pODACI CBCg zA SEpTEMBAR pOKAzALI NEzNATNO pOVEĆANJE

ovaNiji za CrNu Goru U blokadi 17.150 firmi i preduzetnika

riječ o Najvećem evropskom sajmu NekretNiNa i iNvestiCija

U Crnoj Gori je na kraju septembra u blokadi bilo 17.150 preduzeća i preduzetnika, 0,21 odsto više nego u avgustu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 654,14 miliona eura, što je 0,33 odsto više nego u avgustu. “Koncentracija duga je relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 15,45 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je bloki-

0,2 odsto povećaN je broj blokiraNih preduzeća

rano 101,08 miliona eura”, saopšteno je iz CBCG. Prema podacima oko 37,11 odsto ukupnog iznosa blokade ili 242,74 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,29 odsto evidentiranih. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2.360 dužnika čija je blokada iznosila 49,79 miliona, što je 7,61 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je 14.790 kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 604,35 miliona eura. R.E.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

AIR FRANCE NUDI PLATE VEĆE ZA ČETIRI ODSTO Vazduhoplovna grupa Air France-KLM ponudila je francuskim pilotima i letačkom osoblju povećanje plata od četiri odsto. Ta odluka kompanije je pokušaj okončanja spora koji je rezultirao štrajkovima i odlaskom prethodnog izvršnog direktora Air France-a. Novi generalni direktor Ben Smit predložio je da se primijeni retroaktivno povećanje plata od dva odsto od početka godine, plus

povećanje za još dva preocenta od januara naredne godine.

Ta odluka kompanije je pokušaj okončanja spora koji je rezultirao štrajkovima i odlaskom prethodnog izvršnog direktora Air France-a

Proizvođači čokolade se sele na istočna tržišta

Usljed slabljenja interesa za slatkim proizvodima u SAD i Zapadnoj Evropi, najveći proizvođači čokolade na svijetu okreću se ka Istoku u želji da podstaknu rast. Firma Barry Callebaut AG, sa sjedištem u Cirihu, sporazumjela se da kupi ruski Inforum i ulazi na drugo najveće tržište, prema obimu, čokolade u svijetu. “Kupovina je znak vraćanja

povjerenja u rast, nakon što je rublja pala 12 odsto u odnosu na švajcarski franak tokom prošle godine”, prenose agencije. Odluka Barry Callebautу pokazuje da kompanije koje proizvode čokoladu prelaze na nova tržišta, dok američki i evropski potrošači povlače proizvode od šećera u potrazi za zdravim alternativama.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

CRNOGORSKA EKONOMIJA OJAČAĆE 3,7 ODSTO, U VLADI ZADOVOLJNI

MMF povećao stopu rasta BDP-a, revizija očekivana

Revizija je bila neophodna i očekivana imajući u vidu pokazatelje o polugodišnjoj ekonomskoj aktivnosti, kažu u Ministarstvu finansija Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je u jesenjim prognozama procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,7 odsto. Eksperti MMF-a u prvoj ovogodišnjoj prognozi procjenjivali su da će BDP Crne Gore u 2018. ojačati 3,1 odsto. Komentarišući reviziju stope rasta koja je objavljena juče, u Ministarstvu finansija su Dnevnim novinama kazali da je ona bila neophodna i očekivana imajući u vidu pokazatelje o ekonomskoj aktivnosti za pola godine, koji, kako kažu, ukazuju na značajan rast domaće ekonomije. “Intenzivna investiciona aktivnost u prvoj polovini ove godine podstakla je ukupna makroekonomska kretanja u crnogorskoj ekonomiji. Prema preliminarnim podacima Monstata, realni rast ekonomije u prvom i drugom kvartalu iznosio je 4,5 i 4,9 odsto, respektivno, dok je shodno tim pokazateljima, rast ekonomije za pola godine bio 4,8 odsto”, istakli su u Ministarstvu, dodajući da i oni trenutno rade na revidiranju inicijalnih projekcija rasta ekonomije za ovu i period do 2021. godine.

■ GRAĐEVINA Gledano po djelatnostima, najznačajniji rast za pola godine bilježi sektor građevinarstva sa rastom izvršenih građevinskih radova od 40,4 odsto i efektivnih časova rada od 20,3 odsto. Slijede sektor maloprodaje koji prati rast ukupne ekonomske aktivnosti sa realnim rastom prometa od 3,9 odsto i sektor turizma u kojem je povećan broj noćenja turista u kolektivnom smještaju za 11,7 odsto. “Komponente BDP-a sa potrošne strane pokazuju da su najznačajniji pozitivan doprinos rastu ekonomije za pola godine dale bruto investicije u fiksni kapital 7,5 procentnih poena i izvoz roba i usluga 5,9 procentnih poena, dok je uvoz roba i usluga “oduzeo” rastu 8,1 procentni poen”, ukazali su u Ministarstvu.

■ INFLACIJA PADA Kada je riječ o prognozama za narednu godinu, u MMF-u smatraju da će crnogorska ekonomija rasti 2,5 odsto, neznatno više od aprilskih 2,4 odsto. MMF je zadržao prognozu rasta za 2023. godinu od tri odsto. Inflacija bi, prema prognozama, u ovoj godini trebalo da iznosi 2,8 odsto, a u nared-

I SB ima nove procjene Procjene rasta crnogorske ekonomije nedavno je promijenila i Svjetska banka, koja je u posljednjem izvještaju za zemlje zapadnog Balkana prognozirala da će BDP Crne Gore u ovoj godini rasti 3,8 odsto, umjesto ranijih 2,8. U Ministarstvu naglašavaju da je rast za šest zemalja zapadnog Balkana Svjetska banka procijenila na 3,5 odsto, što, kako smatraju, ukazuje da Crna Gora predvodi ekonomski napredak regiona. noj dva odsto. MMF, kada je u pitanju bilans tekućeg računa u Crnoj Gori, u ovoj godini predviđa manjak od 16,8 odsto, u narednoj od 16 odsto, a u 2023. 8,3 odsto. Prema procjenama eksperata MMF-a, rast globalnog BDP-a ove i naredne godine će iznositi 3,7 odsto u ovoj i narednoj godini, što je 0,2 odsto manje od ranijih prognoza. Izgledi rasta svjetske ekonomije smanjeni su zbog trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Bo.D.

Ford otpušta 24.000 radnika Američki proizvođač automobila Ford planira otpuštanje 24.000 radnika širom svijeta, a uzrok tome su tarife koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp. Mediji prenose da kompanija planira otpuštanje kako bi mogla da se nosi sa konkurencijom poput Dženeral motorsa i Folksvagena. Ford, koji je u julu najavio restrukturiranje u vrijednosti od 25,5 milijardi dolara, istakao je da planira smanjenja radne snage širom svijeta.

MMF dva puta godišnje procjenjuje kretanje svjetske ekonomije

hronika

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Pavićević: Mislim da su dokazi naknadno podmetnuti u vozilo

SASLUŠANJEM VJEŠTAKA NASTAVLJENO SUĐENJE ZA UBISTVO DALIBORA ĐURIĆA U ZIKSU

U Višem sudu u Podgorici juče je saslušanjem tri vještaka nastavljeno suđenje Kotoranima Dejanu Pavićeviću (44) Milošu Trbu (30), osumnjičenima za učešće u ubistvu sugrađanina Dalibora Đurića, koje se dogodilo u ZIKS-u 22. septembra pretprošle godine. Đurić je ubijen hicem iz snajpera dok je vježbao u otvorenoj teretani Poluotvorenog odjeljenja u spuškom zatvoru. Na jučerašnjem ročištu iskaz su dale vještaci forenzičke genetike Jelena Jovanović i Sandra Kovačević kao i vještak hemijske struke Stana Popović. Popović je kazala kako su predmet njenog vještačenja bili udarni dio čekića, djelovi slomljenog stakla, nagoreli djelovi plastičnih masa i drugi djelovi iz automobila marke “Škoda oktavia”. Međutim, neki dokazni materijali nijesu bili adekvatno upakovani za tu vrstu analize pa su samim tim i bili nepodobni za istu. Oni materijali koji su mogli biti analizirani sadržali su starter za potpaljivanje i benzin. “Na primjer, čekić i da je imao naftnog derivata, mogao je da ispari jer je bio u papirnoj ambalaži, a ne u plastičnoj ili staklenoj kako bi to trebalo biti”, poja-

Na primjer, čekić i da je imao NaftNog derivata, mogao je da ispari jer je bio u papirNoj ambalaži, a Ne u plastičNoj ili stakleNoj kako bi to trebalo biti

snila je Popović. Nakon toga, tužilac Saša Čađenović kazao je kako zadatak nije u cijelosti izvršen, pa je sudu predložio da odredi dopunu vještačenja na okolnosti utvrđivanja hemijskog sastava predmetne glave čekića. Upravo zbog ovog propusta, advokati odbrane uputili su na sumnju kako

predmeti koji su vještačeni nijesu pronađeni u predmetnom vozilu, kao i da su navodno pronađeni naknadno, nakon izuzimanja video nadzora. Optuženi Pavićević saglasio se sa svojom branjenicom i saopštio kako sumnja da mu je dokaz, na njemu nepoznati način, naknadno podmetnut

SUĐENJE ZA UBISTVO BRAĆE ĆULAfIĆ

Tužilaštvo sudu predložilo novo psihijatrijsko vještačenje optuženog U Apelacionom sudu juče je održano suđenje Mašanu Čoguriću koji je prvostepenom presudom za teško ubistvo u prekoračenju granica nužne odbrane u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja bio osuđen na 13 i po godina zatvora zbog ubistva braće Davorina (31) i Danijela Ćulafića (24). Ukidnim rješenjem konstatovano je da prvostepeni sud nije ra-

zjasnio činjenicu - da li je Čogurić bio napadnut. Tužilaštvo je predložilo da se ponovo sasluša vještak balističke struke i da se obavi novo psihijatrijsko vještačenje. Branilac Danilo Mićović je bio mišljenja da se radi o bespredmetnim predlozima „jer nema svrhe ponavljati vještačenja samo zato što je neko nezadovoljan prethodnim. Sudsko

vijeće će o ovim predlozima odlučiti do narednog pretresa, koji je zakazan za 12. novembar kada će u svojstvu svjedoka biti pozvan i privilegovani svjedok brat optuženog, Dražen Čogurić. Prema optužnici, Čogurić je sa umišljajem ubio braću Ćulafić, usmrtivši ih sa tri hica ispaljenim iz revolvera u kafe-baru “Moskva”, 15. februara 2014. L.H.

u vozilu. “Čekić je pronađen nakon sedam dana od tog krivičnog djela, kad je auto već odvezeno na mjesto gdje se auta inače odvoze poslije požara”, kazao je on. Nakon toga vještak Kovačević saopštila je kako je vještačenjem jednog peškira iz automobila “golf IV” otkriveno prisustvo starte-

ra za potpaljivanje. Pavićević je onda kazao kako je taj peškir bio njegova “dežurna krpa”, te da je dva dana prije toga njime brisao ruke koje su bile zaprljane naftom. Na to je Kovačević odgovorila kako su benzin i dizel lako isparive supstance te da ono što je identifikovano na peškiru ima potpuno drugačiji sastav od benzina. Ona je kazala i kako je na nekim predmetima pronađeno prisustvo heroina, te kako isti nije mjerljiv. Vještak Jovanović zatim je kazala kako je vještačenjem tragova koji su dostavljeni iz “škode oktavije” na nekoliko predmeta otkrivena ekstremno jaka DNK podrška, pa se može reći da je taj biološki materijal od osumnjičenih lica. Pavićevićev i Trbov DNK pronađen je na nekoliko predmeta koji su bili predmet vještačenja. Naredno ročište zakazano je za 23. oktobar. L.H.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

hronika

Potvrđena oPtužnica Kolašincu S.B.

OBLJUBIO maLOLJetnIcU kOJa Je BILa U pIJanOm stanJU Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju kojim predsjedava sudija Radoslav Konatar potvrdilo je optužnicu koju je VDT podiglo protiv Kolašinca S.B. zbog počinjenog krivičnog djela “obljuba nad nemoćnim licem”. Okrivljeni se tereti da je 30. jula ove godine izvršio obljubu nad oštećenom maloljetnicom, iskoristivši njeno fizičko i psihičko sta-

nje u kojem se nalazila zbog konzumiranja veće količine alkohola i energetskog pića usljed kojeg nije bila sposobna za otpor. “Na način što je iz kafe bara gdje su boravili sa društvom, poveo u pravcu njene kuće, te kada su došli do jedne stambene zgrade, uveo u podrumske prostorije, gdje joj je, dok je pokušavala da pruži otpor skinuo majicu i donji dio trenerke, a zatim

je uhvatio jednom rukom za obje ruke i okrenuo prednjim dijelom tijela prema zidu i nad istom izvršio obljubu. Nakon toga je pustio, pa je oštećena pala i zadobila lake tjelesne povrede. Slučaj je policiji 30.jula 2018. godine oko 23.40 časova, prijavila majka sedamnestogodišnje djevojčice kojom prilikom je podnijela prijavu protiv S.B. zbog silovanja. B.Č.

aKcija Policije

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje cigareta

Službenici Uprave policije MUP-a – Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta su, u nastavku aktivnosti koje su uslijedile nakon što su carinski i policijski službenici prije četiri dana otkrili 868 paketa neprijavljenih cigareta vrijednosti skoro 719.000 eura, identifikovali i uhapsili Miodraga Tabaković (33) iz Subotice, sa prebivalištem u Budvi, izvršnog direktora firme „Belmal“ d.o.o. Kotor, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje. “Sumnja se da su M.T. i firma „Belmal“ počinili navedeno krivično djelo na način što su, kao odgovorno fizičko lice u pravnom licu i odgovorno pravno lice, vršili prikrivanje neocarinjene robe – pomenutih otkrivenih cigareta koje su

uhaPšene dvije oSoBe

prokrijumčarene u pošiljci koja je regularno bila prijavljena, a brodom pristigla u slobodnu zonu Bar. Pregledom pošiljke koju su izvršili carinski službenici, 5. oktobra je utvrđeno da se u pošiljci nalaze neprijavljene cigarete brenda „FM“

u količini od 868 paketa, dok je carinskom organu prijavljena roba – dekorativni namještaj u količini od 258 paketa. Procijenjena vrijednosti neprijavljenih cigareta iznosi oko 718.704 eura”, saopšteno je iz policije. R.C.H.

Podignut oPtužni Predlog

Tužilaštvo Srbije traži za Vukotića godinu i po zatvora Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je sudu optužni prijedlog protiv Jovana Vukotića, kojim ga tereti za falsifikovanje pasoša, a sud mu je danas produžio pritvor. Tužilaštvo optužnim prijedlogom traži da ga sud osudi na godinu i po dana zatvora, re-

čeno je Tanjugu u tužilaštvu. Na teret mu se stavlja produženo krivično djelo falsifikovanje isprave. Vukotić, koga mediji nazivaju vođom škaljarskog klana, uhapšen je 10. septembra u turskom ljetovalištu Antalija sa falsifikovanim makedonskim pasošem i već sjutradan je deportovan u Srbiju.

Maloljetnik osumnjičen za 14 krađa u Podgorici Službenici podgoričke policije prekjuče su uhapsili L.T. (24), zbog sumnje da je počinio razbojničku krađu, i maloljetnog A.E. (15) zbog krivičnog djela teška krađa. “Osumnjičeni su počinili 15 krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta. L.T. (24), počinio je razbojničku krađu na način što je, kako se sumnja, prije tri mjeseca, 6. jula ove godine, ukrao sekundarne sirovine iz firme „Deponija“ a potom gađao kamenicama radnika obezbjeđenja ove firme koji je pokušao da ga zaustavi. Drugo lice, A.E. (15), osumnjičen je da je počinio 14 teških krađa i to provaljivanjem u putnička motorna vozila u prethodna tri mjeseca iz kojih je, sumnja se,

otuđivao vrijedne stvari i predmete među kojima i novac, sat, zlatni nakit i tablet uređaj”, navodi se u saopštenju policije. Osim ovih lica, službenici CB Podgorica su u periodu od 1. do 5. oktobra ove godine lišili slobode jedno lice koje je osumnjičeno za krađu koja je izvršena u radnji tehničke opreme kada je ukraden novčanik s novcem, a podnijeli su i poseban izvještaj nadležnom tužiocu protiv jednog lica osumnjičenog za tešku krađu u pokušaju. To lice je obilo vozilo koje se nalazilo na parkingu jednog marketa iz kojeg nije otuđilo ništa jer ga je primijetio vlasnik. Lica koja su lišena slobode juče će biti privedena nadležnom tužiocu. R.C.H.

HRONIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

ODLUKA VANRASPRAVNOG VIJEĆA VIŠEG SUDA

Optužnica protiv Vuke Golubovića na doradu

Rješenjem vanraspravnog krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici vraćena je optužnica Specijalnog državnog tužilaštva Podgorica protiv Vuke Golubovića i šest optuženih za zloupotrebu službenog položaja radi dopune istrage i boljeg razjašnjenja stanja stvari. Osim Golubovića, na optužnici su njegov brat Milan i bivši načelnik beranskog katastra Darko Mališić i Momčilo Sajičić. Za zloupotrebu putem pomaganja se terete vlasnik geodetske agencije Vučeta

Mališić, kompanija Tehnostar i njen vlasnik Žarko Barjaktarović. U optužnici se navodi da je Golubović u septembru 2011. godine, bez odluke lokalne skupštine, i bez pravnog osnova, kompaniju Tehnostar izgradnja kao investitora oslobodio plaćanja naknade pozivajući se neosnovano na odluku Skupštine opštine Berane, koja se odnosi na GP Izgradnja Berane, a kojom se ona oslobađa plaćanja ove naknade za izgradnju na drugoj kata-

starskoj parceli. Golubović je bio na čelu Berana od 2006. do 2014. godine. Pred vijećem Višeg suda početkom septembra održana je kontrola optužnice protiv bivšeg predsjednika Opštine Berane i odbornika DPS-a Vuke Golubovića. Zakonski rok za donošenje odluke bio je 15 dana, ali je Viši sud našao da optužnicu treba vratiti Specijalnom tužilaštvu na dopunu. Prethodno je ročište za provjeru zakazivano i odlagano nekoliko puta iz više razloga. N.P.

RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE SUĐENJE ZA UBISTVO NEMANJE MEDINA

Sud traži dopunsko vještačenje

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Sudija Vesna Moštrokol zatražila je juče tokom suđenja optuženima za ubistvo Nemanje Medina, dopunski nalaz vještaka za telekomunikacije. Naime, sudija je od vještaka tražila da na osnovu baznih stanica utvrdi kojim putnim pravcem se Medin kretao od Petrovca prema Virpazaru. Takođe, tražila je da utvrdi gdje su se u tom vremenskom intervalu nalazili korisnici brojeva koji su navedeni da su koristili Ulama i Mijović. Vještak će u dopunskom nalazu utvrditi i lokaciju na kojoj je bio Ulama prilikom pozivanja Mijovića. Tokom jučerašnjeg ročište saopšteno je da će se na

narednom pretresu u svojstvu svjedoka saslušati pritvorenik Ilija Pavlović, njegova djevojka i majka. Tužilac Željko Tomković na ranijem pretresu tražio je saslušanje Pavlovića, kako bi se izjasnio što mu je Vladimir Ulama ispričao o nestanku Medina.Osim

Vladimira Ulame, za ubistvo Nemanje Medina sudi se i Darku Mijoviću, dok se Bogdan Milić sumnjiči za pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela. Prema navodima optužnice, 8. avgusta 2016. na teritoriji Bara i Podgorice optuženi se terete da su na podmukao način ubili Medina. Milić je, kako se navodi, pružio pomoć Ulami u prikrivanju. Ulama i Medin su prema optužnici razmjenili više poruka i dogovarali se oko kupoprodaje oružja. Optuženi su zatim obmanom nagovorili Medina da se nađu, kada su mu nanijeli teške povrede, stavili ga u prtljažnik od bijelog “reno megana” i ubili ga. L.H.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

društvo

KonKUrs završen, izvještaj Komisije U narednih sedam dana

Za dekana Medicinskog dva kandidata

Konkurs za dekana Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore završen je juče, a prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, za ovu funkciju se prijavilo dva kandidata. Riječ je o, kako saznajemo, aktuelnom v.d. dekana, profesoru Miodragu Radunoviću i profesorici Ljiljani Musić-Gledović. Ona je redovni profesor na Medicinskom fakultetu, a ranije je bila u menadžmentu Kliničkog centra Crne Gore i rukovodila je kardiološkom klinikom. Podsjećamo, Goranu Ni-

Univerzitet

U programima razmjene 200 studenata

Oko 200 studenata sa Univerziteta Crne Gore (UCG) godišnje odlazi na partnerske univerzitete u okviru programa mobilnosti, dok oko 50 inostranih visokoškolaca boravi u Crnoj Gori, a najviše ih je iz Poljske, Portugalije i Rumunije.Iz UCG su kazali da studenti imaju priliku da pođu na razmjenu i u okviru programa stipendiranja koji se nude na osnovu međudržavnih bilateralnih sporazuma. “Ta razmjena je dvosmjerna, pa u okviru jedne akademske godine oko 50 inostranih studenata boravi u okviru istih programa na UCG. Najviše njih dolazi iz Poljske, Portugalije i Rumunije“, naveli su iz Univerziteta. PR Centar

koliću je funkcija dekana Medicinskog fakulteta prestala 21. septembra, zbog ispunjenja uslova za prestanak radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore (UCG) po sili zakona. Upravni odbor Univerziteta je zatim, na predlog Nikolića, na mjesto v.d. dekana imenovao Miodraga Radunovića, redovnog profesora UCG i bivšeg ministra zdravlja. Na sjednici održanoj 17. i 18. septembra donijeta je i odluka o raspisivanju konkursa za izbor novog dekana za mandatni period 2018-2021. godina. Kandi-

dati su u proteklih 15 dana imali priliku da podnesu prijave, a Izborna komisija formirana od strane vijeća Medicinskog fakulteta će u narednih sedam dana

podnijeti izvještaj o prijavljenim kandidatima. Kako se navodi u Biltenu UCG, objavljenom 24. septembra, Vijeće Medicinskog fakulteta će raz-

motriti izvještaj Izborne komisije i utvrditi konačnu listu kandidata, a zatim će, tajnim glasanjem utvrditi predlog za izbor dekana. M.I.

zapadni balKan započeo pregovore o laKšoj mobilnosti strUčnjaKa

Uzajamno će priznavati diplome Zapadni Balkan je započeo pregovore o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologa, arhitekata i građevinskih inženjera na prvom sastanku glavnih pregovarača kojeg je juče u Briselu sazvalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC). Kako su saopštili iz Vijeća, očekivani ishod pregovora je zaključivanje sporazuma o uzajamnom priznavanju, kojim će se utvrditi zajed-

nička pravila za priznavanje stručnih kvalifikacija za podnosioce zahtjeva koji posjeduju stručnu kvalifikaciju stečenu u jednoj od ekonomija Zapadnog Balkana čime će im se omogućiti pristup i obavljanje profesije u drugoj ekonomiji. Pregovori i očekivani Sporazum o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija dio su Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor (MAP REA)

kojeg su premijeri iz regiona usvojili prošle godine u Trstu. “Otklanjanje prepreka mobilnosti stručnjaka i na taj način ostvarivanje cilja Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor da se omogući nesmetano kretanje doktorima medicine, stomatolozima, arhitekatima i građevinskim inženjerima u regionu omogućit će da se talentovani ljudi zadrže u regionu.

Osim toga, nacrt Sporazuma o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologa, arhitekata i građevinskih inženjera zasnovan je na Uredbi Evropske unije [2005/36/ EK] o priznavanju stručnih kvalifikacija i kao takav će doprinijeti pripremama za pristupanje Evropskoj uniji,“ rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović na otvaranju pregovora. M.I.

predstavnici srbije i crne gore razmijenili isKUstva

o problemima zaštite ličnih podataka Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije Rodoljub Šabić primio je juče predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore (AZLP) Muhameda Gjokaja i direktora Agencije Čedomira Mitrovića i za-

držao se sa njima u dugom razgovoru. Oni su razgovarali su o efektima primjene evropske Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i mogućim problemima u vezi sa tom primjenom sa kojima će se suočavati i građani i privredni subjekti Srbije i Crne Gore. Kako je saopšteno, sago-

vornici su u potpunosti saglasni u pogledu potrebe unapređenja saradnje sa nezavisnim organima koji obezbjeđuju zaštitu podataka o ličnosti u drugim republikama bivše Jugoslavije, odnosno u pogledu intenziviranja saradnje koja je već uspostavljena potpisivanjem Deklaracije Incijative 2017. M.I.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

GORDANA MEDIN, AUTORKA MULTIMEDIJALNE IZLOŽBE ¹ ARHEOLOGIJA PROŠLOSTI I ARHITEKTURA ZNANJAª

VIZIJE, A NE TEHNOLOGIJA, STVARAJU VELIKA NAUČNA DOSTIGNUĆA Program Otvorenih dana nauke počeo je juče izložbom u zgradi nekadašnjeg Titex-a, a koja govori o značaju upoznavanja svojih predaka

⌦ Kristina Jerkov Već treću godinu zaredom Gordana Medin sarađuje sa Ministarstvom nauke i priprema interesantne radionice i izložbe koji su sa razlogom dobili svoje mjesto u okviru programa festivala Otvoreni dani nauke. Prošle godine to je bio slučaj sa multimedijalnom izložbom „Alisa u Zemlji čuda“, dok ovogodišnja, nova mulitimedijalna izložba „Arheologija prošlosti i arhitektura znanja“, koja se do 12. oktobra nalazi u zgradi nekadašnjeg Titeksa, je namijenjena prevashodno mlađim generacijama. „Stalno nas prati vrijeme, ne možemo da ga zaustavimo, ne kontrolišemo ga, a određuje našu budućnost. Njime smo definisani i, kada prođe neko vrijeme, polažemo račune onime što smo do tada uradili i idemo dalje“, podsjeća naša sagovornica. Pojam vremena kroz milenijume upoznavala je, pored ostalog, praveći paralele među različitim predstavama ovog fenomena kod brojnih civilizacija: na koji način su ga doživljavali, njegovu linearnost i cikličnost, kako su došli do okrugle forme sata u kome nema početka ni kraja, a gdje je svaka tačka na jednakom

rastojanju od centra što označava ravnopravnost...

■ MUDRACI SA TORBICAMA PUNIM ZNANJA

„To me zainteresovalo, počela sam da širim temu i stigla dotle da praktično u svim starim civilizacijama postoje mudraci predstavljeni kao ribe-ljudi, koji sobom nose torbicu i u njoj – sve sakupljeno znanje, ono najdragocjenije, kako se ne bi izgubilo. Imena tih bogova su se, naravno, mijenjala kako krenete od mesopotamijske civilizacije, preko egipatske... sve do Asketa i Maja, ali je svaki od tih bogova nosio istu torbicu. Postavljaju se brojna pitanja: da li su se

ONA NAVODI DA JE CILJ MULTIMEDIJALNE IZLOŽBE UPRAVO DA DJECA NASTAVE SVOJOM KREATIVNOŠĆU I JOŠ PRISUTNOM PODSVIJEŠĆU DA UPOZNAJU SVOJE PRETKE I, MOŽDA, SAMI OTKRIJU NEKE NOVE ISTINE U TRAGOVIMA KOJI SU OSTAVLJENI KROZ DAVNE LEGENDE

te civilizacije susretale, kako je uopšte to bilo moguće u vremenu bez ikakvih tehnoloških ili sličnih mogućnosti koje danas imamo, i otkud to da su na isti način predstavljali iste pojmove ili pojave“, otkriva Medin samo mali dio teme postavke „Arheologija prošlosti i arhitektura znanja“. Razlog je taj, dodaje, da su simboli i poruke koje su stare civilizacije htjele da prenesu isti. A kako sličnosti, tako i razlike imaju isto mjesto porijekla.

■ PODSVIJEST PEĆIN-

SKOG ČOVJEKA JAČA OD SVIJESTI

Prikazi koje su pećinski ljudi ostavljali za sobom zapravo pokazuju da im je podsvijest bila jača od svijesti. „Razvojem civilizacije, mi smo se odvojili od te ‘unutrašnjosti’ i postali smo mnogo više svjesni, ali time i egocentrični, ego-svjesni. S druge strane, kao podsvjesni ljudi su imali više vizija, a predstavljali su ih slikama. Pogledajte, što se više civilizacijski razvijamo, sve je značajnih velikih otkrića. Pa, i Ajnštajn i Tesla su stvarali iz vizija, iz tih slika koje oni nisu mogli da izmjere, ali su se njihove ide-

je rađale u slikama. Mi smo sve više svjesni, a sve manje koristimo imaginaciju, ne posmatramo simbole“. Kao primjer navodi Asteke koji su svoju cijelu prošlost „ispričali“ kroz jednu sliku, skup različitih simbola – logogramima i ideogramima - od kojih svako predstavlja određenu ideju. Međutim, daleko napredniji sistem predstavljaju „knjige“ Inka koji su ne samo pisali i računali vezujući čvoriće na spletu konopa, već i zabilježili sve bitne događaje u njihovoj istoriji. Mogući načini čitanja ovih nizova konopa otkriveni su tek nedavno. „U zavisnosti od toga kako je čvorić vezan i obasjan zracima Sunca, on je dobijao trodimenzionalnu formu određenog značenja. Jednostavno, oni su u taj čvor uvezali i prostor i vrijeme. Da to neko danas učini za nas je to nezamislivo, i pored svih tehnoloških dostignuća. Sve to je rađeno, vjerovatno, kako bi Inke šifrovale svoju prošlost, jer je to bio jedini način da se sačuva. Da je sve transparentno zapisano, bilo bi uništeno, jer se istorije stalno prekrajaju i na kraju se sasvim izgubi prava slika“, navodi ona i dodaje da je nerazumijevanje takvog predmeta i njegovo klasifi-

kovanje kao umjetnine - sačuvalo prošlost.

■ MITOVI I LEGENDE ČUVAJU ISTORIJU

Nemogućnost dešifrovanja davnih događaja bio je jedan od razloga da naučnici potraže odgovore među mitovima i legendama. „Predanja su još jedan od načina da se istorija sačuva. Svaki narator je pričao na drugačiji način, dodajući poneki detalj, ali centralna informacija ostaje i prenosi se dalje, s generacije na generaciju. Znate da je niko neće uništiti, jer je kao jedna priča već dovoljno zanimljiva, pa niko neće ulaziti u detalje i tražiti ‘šifrovane’ poruke“, rekla je Medin. Istraživanje prošlosti iz onoga što se ne smatra materijalom sa

DRUŠTVO

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

UNIVERZITET CRNE GORE

Jelovac novi predsjednik Studentskog parlamenta Podgoričke škole nezainteresovane Iako je program Otvorenih dana nauke dostupan već nekoliko sedmica, Medin je iznenađena činjenicom da podgorički vrtići i škole nijesu izrazili interesovanje da posjete ovu izuzetno interesantnu postavku. „Ima još slobodnih termina za obilazak. Ali, zaista sam iznenađena da su nastavnici i profesori odlučili da djecu uskrate za ovakav program, koji je istovremeno edukati-

naučnim utemeljenjem - „naročito za arheologe, jer oni vole linearnost, da se sve postepeno dešavalo“ - dugo se nije uzimala za ozbiljno, naročito onda kada su opisivani kataklizmični događaji. „Postoji linearnost, ali do jednog trenutka kada se dogodi neka prekretnica, kao što je to slučaj sa znanjem, naukom ili kada primjećujete napredak kod djece. To nije ništa čudno, jer je i priroda takva: mi, recimo, sada ‘zatrpavamo’ zemlju zgradama i u jednom trenutku će doći do kataklizmičnih posljedica. Sve je to postepeno, slojevito nadovezivanje koje na kraju postane destruktivno ili konstruktivno. Tako je i sa znanjem: svi mi nosimo čitavu kolektivnu svijest čovječanstva. I u nama su plodovi njihovog znanja koje se generacijama prenosi“, kaže sagovorni-

van, multimedijalan i interaktivan“, kazala je ona. Naime, za obilazak se već prijavilo više osnovnih i srednjih škola iz cijele Crne Gore. Najviše ih je iz Nikšića, a među posjetiocima narednih dana iz glavnog grada će biti samo učenici iz škole na Ublima, zatim iz Danilovgrada, Budve, Kotora, sa Cetinja, te Bijelog Polja, Pljevalja i Kolašina, kao i djeca iz doma u Bijeloj. ca Dnevnih novina. Ipak, današnje generacije teško prihvataju da su oni ti koji nastavljaju, nadograđuju skup znanja čovječanstva, već prije vjeruju da od njih sve počinje. S tim u skladu su i tumačenja prošlosti koja proističu iz današnjeg načina života, pa Medin potcrtava da svako otkriće moramo posmatrati u određenom istorijskom kontekstu, da se na neki način vratimo u prošlost. „Dakle, i stare civilizacije, kao i mi, bavile su se prirodnim pojavama, samo što su oni to radili pripisujući ih određenim bogovima - na jedini način koja je u tom trenutku bio moguć i sa jedinom aparaturom koja je bila dostupna“, zaključuje autorka jednog od programa Dana nauke. Ona navodi da je cilj multimedijalne izložbe upravo da djeca nastave svojom kreativnošću i još prisutnom podsviješću da upoznaju svoje pretke i, možda, sami otkriju neke nove istine u tragovima koji su ostavljeni kroz davne legende. Program Otvorenih dana nauke počeo je juče upravo multimedijalnom izložbom „Arheologija prošlosti i arhitektura znanja“ u zgradi nekadašnjeg Titex-a i radionicom „Cvjetovi koji govore“ u Botaničkoj bašti Dulovine kod Kolašina. Za danas su najavljena predavanja, postavke i prezentacije ne samo u ova dva grada, već i u Nikšiću, Baru i na Cetinju, a do 12. oktobra pridružiće im se još Kotor, Budva, Danilovgrad, Bijelo Polje i Pljevlja.

Novi saziv Studentskog parlamenta UCG Student Građevinskog fakulteta Danilo Jelovac izabran je za novog predsjednika Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) koji će, kako je ocijenjeno, raditi na zaštiti interesa studenata naredne dvije godine. On je od 2016. godine bio član Skupštine SPUCG i predstavnik studenata u Upravnom odboru UCG. Jelovac je obavljao i funkciju generalnog sekretara SPUCG i bio je uključen u sve aktivnosti krovne organizacije studenata. “Na konstitutivnoj sjednici novog saziva Skupštine SPUCG, za studenta povjere-

nika izabran je student Ekonomskog fakulteta, Vasilije Ivanović, a studentske interese u Senatu Univerziteta, pored predsjednika, braniće i studenti Aleksandar Šipčić , Pavle Malović, Marko Popović, Živko Brajović, Jovan Barjamović, Radovan Lalović i Saša Roćen”, kaže se u saopštenju SPUCG. Dodaje se da će studentski predstavnici u Upravnom odboru UCG biti studenti Vasilije Ivanović, Amar Rastoder i Seid Kršić. Studentski ombudsman u naredne dvije godine biće Aleksandar Šipčić, studentski glas u Sudu časti Univerziteta biće student Bojan Drljević,

dok je student Nemanja Vojvodić delegiran za predstavnika u Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta na UCG. Kako je saopšteno, skupština Studentskog parlamenta za studentskog predstavnika u Savjetu za visoko obrazovanje predložila je Alana Muratovića, predstavnika Medicinskog fakulteta. Navodi se da su novoizabrani predstavnici u Skupštini SPUCG nakon konstitutivne, održali i prvu redovnu sjednicu, na kojoj su razmatrali tekuće aktivnosti i projekte, kako bi se nastavilo sa realizacijom započetih i pripremom drugih redovnih obaveza. J.V.

CAZAS: STIGMATIZACIJA OTEŽAVA LIJEČENJE

SA 14 GODINA POČINJE 50 ODSTO MENTALNIH BOLESTI Problem sa mentalnim zdravljem još je tabu tema u Crnoj Gori, a najviše pogađa adolescente i mlade ljude. Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava danas, iz organizacije CAZAS upozoravaju da je veliki problem u našoj zemlji što se ljudi ili odluče ili ne da potraže stručnu pomoć ili to učine kasno, dobrim dijelom zbog stigmatizacije. Činjenica je da polovina svih mentalnih bolesti počinje sa 14 godina, ali se većina slučajeva ne otkriva i ne liječi. “U pogledu zastupljeno-

sti bolesti kod adolescenata u svijetu, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 od 29 godina. Štetna upotreba alkohola i nedozvoljenih droga kod adolescenata je veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja kao što je nesiguran seks ili opasna vožnja. U Crnoj Gori je zabrinjavajući broj mladih koji konzumira alkohol i droge, što oslikava situaciju koja se javlja u svijetu. Poremećaji u ishrani među mladima su takođe zabrinjavajući, a iako

su domen mentalnog zdravlja, istraživanja pokazuju da naši građani ipak nijesu u potpunosti informisani o istom”, ističu iz CAZAS-a. Zabrinjavajuće je da istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori tek 50 odsto opšte populacije raspolaže informacijom da se mentalni poremećaji i poteškoće mogu liječiti kao i sva druga oboljenja. “Procjene su da države izdvajaju uglavnom oko tri odsto ukupnog budžeta zdravstva za mentalno zdravlje što je nedovoljno”, navode iz ove organizacije. M.I.

CRNA GORA

KOMUNALIJE U SKLADU SA ZAKONOM

Nema posla za SDT u Porto Montenegru Specijalno državno tužilaštvo juče je dalo zvanično obavještenje o Ugovoru o međusobnim obavezama Opštine Tivat i kompanije Adriatic Marinas, kojim je precizirano da kompanija nije u obavezi da plati naknade za komunalije u iznosu od 5,6 miliona eura. “U predmetu ovog tužilaštva, formiranom po saznanju za donošenje Odluke rukovodstva Opštine Tivat o oslobađanju plaćanja komunalija kompanije “Adriatic Marinas” za rezidencijalno-poslovne objekte koje je ta kompanija već izgradila ili ih gradi u kompleksu nautičko-turističkog centra Porto Montenegro, nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kog lica, za bilo koje krivično djelo. Nakon analize prikupljenih obavještenja, podataka i dokumentacije tokom izviđaja, ocijenjeno

je da u konkretnom slučaju nije bilo nepravilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, navodi se u obavještenju. Mišljenje SDT-a u junu su saopštili iz kabineta tadašnje predsjednice Opštine, dr Snežane Matijević. Tada je navedeno da je SDT formiralo predmet i da je Opština, shodno zahtjevu SDT-a, dostavila svu potrebnu dokumentaciju i da su nakon toga povodom ovog predmeta, uzete izjave od strane rukovodstva i zaposlenih u Opštini Tivat u svojstvu građana. Ugovorom je precizirano da se kompaniji ne naplati 5,6 miliona eura od kojih je 440.000 za sanaciju zemljišta, 820.000 za rušenje objekata i 4,2 miliona komunalija za objekte podignute prije 1945. godine eura. Z.K.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo odbrane, ul. Jovana Tomaševića br. 29, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE novih putničkih motornih vozila zamjenom staro za novo, u svemu prema uslovima i zahtjevima Naručioca datim u Tenderskoj dokumentaciji, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 136.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-8853/18-5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 08.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Lučić Bojana, telefon +382 20 246 073, e-mail nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija – Uprava za nekretnine, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluga održavanja programske opreme (softvera) – MontePOS GNSS mreže, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 43000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 012-15561 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me/ dana 09.10.2018.godine. Lica za davanje informacija Sanja Đurišić i Maja Jovanović, telefon +38267256206, e-mail sanjadjurisic.uzn@ gmail.com maja.jovanovic@mif.gov.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija – Uprava za nekretnine, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluga održavanja programske opreme (softvera) – Erdas, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 39000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 012-15483 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me/ dana 08.10.2018.godine. Lica za davanje informacija Snježana Šoškić i Maja Jovanović, telefon +382 67 618 714, e-mail ssoskic@gmail. com maja.jovanovic@mif.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka i isporuka elemenata svjetlosne dekoracije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 39.410,00 €. Tenderska dokumentacija broj 113/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.10.2018. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

HERCEG NOVI: ª ĆELTIKĆOGLUº POTRAŽUJE 3,2 MILIONA EURA ZBOG KOLEKTORA

TURCI TRAŽE OD OPŠTINE NOVAC A OPŠTINA OD TURAKA ODŠTE

urska kompanija Ćeltikćoglu, koja punih šest godina izvodi radove na izgradnji kolektora, od Opštine Herceg Novi potražuje 3.200.000 eura, jer smatraju da je kriva za kašnjenje radova na “projektu vijeka”.

Sa druge strane, Opština Herceg Novi angažovala je advokatsku kancelariju koja ih zastupa, te traže uključivanje Komisije za rješavanje sporova. Ukoliko to ne urodi polodom, naredni stepen je arbitražni postupak. Naime, Turci su od Opštine najprije potraživali devet miliona, međutim, firma Dalem koja je i nadzor ustvrdila je da Turci mogu tražiti 3,2 miliona eura. Potpredsjednica opštine Danijela Đurović kazala je Dnevnim novinama da će u petak započeti proces utvrđivanja kvaliteta izvedenih radova, ali i odgovornosti svih subjekata. “Što se tiče samog projekta, još ljetos smo imali situaciju da je završen građevinski dio radova, a kada je riječ o instalacijama, postavljene su sve pumpe u pumpnim stanicama. Ono što nije urađeno je da pumpe nisu spojene na sistem i nije izvršeno spajanje sekundarne mreže na sam sistem. Nedostaje i veliki dio dokumenatacije, koju nismo

uspjeli dobiti od izvođača, za ono što su odradili što se tiče testiranja samog sistema i za još neke dijelove za koje nismo sigurni da je testiranje uopšte obavljeno”, kazala je Đurović. Ona pojašnjava da nedostaje najveći dio dokumentacije da bismo završili projekat i krenuli u preuzimanje sistema. Navodi da postoji neslaganje u finansijskom dijelu između izvođača i Opštine, te da izvođač smatra da je djelovanjem Opštine u dužem periodu njima onemogućen rad i da u tome počiva razlog produženja rokova. “Oni traže finansijsku nadokanadu za produženje rokova, smatrajući da je krivica na strani investitora i traže nam blizu devet miliona eura. Mi smo kao Opština sporili to pravo, a s obzirom da se radi po FIDIK-ovim pravilima, sudski organi još nisu uključeni u cijeli postupak”, istakla je Đurović. Dalem, kao nadzor i FIDIK inženjer, dao je procjenu koli-

U MEĐUVREMENU, MI PRIPREMAMO I NAŠE ODŠTETNE ZAHTJEVE PREMA IZVOĐAČU, JER SMATRAMO DA SMO I MI OŠTEĆENI, ZA MNOGO STVARI, KOJE UTIČU NA ČINJENICU DA MI JOŠ NEMAMO ZAVRŠEN PROJEKAT

ko je realno opravdan zahtjev izvođača. “Turci smatraju da je realno opravdan iznos od 3.200.000 eura i to je pretočeno u situaciju koja je dostavljena na plaćanje Opštini Herceg Novi. Mi osporavamo i to”, kaže Đurović. Ona je naglasila, da lokalna uprava smatra da je ona oštećena, jer je došlo do prolongiranja radova, te da je Opština trpila i trpi štetu svih godina kojima je grad raskopan dočekivao turiste i bio “na usluzi” mještanima, te trpio štetu u imidžu turističkog mjesta i turističke ponude. Đurović pojašnjava da je period pregovaranja svih subjekata, koje FIDIK predviđa, okončan, te da je Opština prekinula pregovaranje i zatražila da se radi dalje po postupku izjašnjavanja po tim potraživanjima i uključivanje Komisije za rješvanje sporova. Ukoliko to ne urodi polodom, naredni stepen je arbitražni postupak. “U međuvremenu, mi pripremamo i naše odštetne zahtjeve prema izvođaču, jer smatramo da smo i mi oštećeni, za mnogo stvari, koje utiču na činjenicu da mi još nemamo završen projekat. Zbog toga što smo nezadovoljni i što smo odbili da platimo, izvođač je djelimično suspendovao radove, konkretno, spajanje pumpnih stanica jer to

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Đurović

D C,

ETU je jedino što je preostalo da se uradi, uz papirologiju”, pojasnila je Đurović. Ona je najavila da će već od petka početi ispitivanje kvaliteta izvedenih radova, koji su joj bili sporni još 2015. godine, kada je izrazila sumnju u njihov kvalitet i lažirana testiranja. Đurović potvrđuje da more nikad nije bilo čistije nego

ovog ljeta, što je pokazatelj da sistem funkcioniše, ali da to nije pokazatelj kvaliteta izvedenih radova. “Tačno je i to da se građani žale na neprijatne mirise duž cijele prioritetne dionice, ali ne i na postrojenju. Želimo da utvrdimo da li je u tom dijelu projekat izveden adekvatno”, kazala je Đurović. S.Milović

CRNA GORA

ZAJEDNIČKI RAD NA PROJEKTU PRIBLIŽITI KUČE PODGORICI

Poboljšanje infrastrukture i valorizacija lokaliteta Medun

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sastao se juče sa predstavnicima Fonda za razvoj Kuča, izrazivši zadovoljstvo činjenicom da je moguće da se žitelji jednog dijela grada organizuju na način kako to čine Kuči. “Vaše zalaganje je za svako poštovanje i rado ukazujemo na to i drugim stanovnicima našeg grada, kao primjer dobre prakse saradnje između gradske uprave i građana. Fond za razvoj Kuča umnogome pomaže Glavnom gradu, ne samo finansijski, već i organizaciono, zato želim da vam zahvalim u ime cijele gradske uprave”, kazao je Vuković. On je istakao da Glavni grad zbog svega navedenog ima obavezu da podrži sve projekte ove organizacije bar u mjeri u kojoj je to do sada bio slučaj. Prioritetne oblasti zajedničkog djelovanja gradske

uprave i Fonda su, prije svega, putna i vodovodna infrastruktura, što bi nesumnjivo dovelo do revitalizacije ovog dijela Podgorice, ali i valorizacija lokaliteta Medun u turističke svrhe, što će biti predmet posebne pažnje lokalne vlasti u narednom periodu. Predsjednik Fonda dr Radomir Prelević zahvalio je upravi Glavnog grada na razumijevanju kada su u pitanju brojni projekti koji su do sada zajednički realizovani. On je istakao da slijedi asfaltiranje pripremljenog puta na dionici Ubli-Momče, kao i proširivanje puta prema Gornjoj Vrbici. Ono što je prepoznato kao urgentno je i rad na sanaciji klizišta u Gornjoj Vrbici, za šta je grad već obezbijedio novčana sredstva i radi se na pronalaženju najboljeg mogućeg rješenja. Prelević je istakao da je Fond za razvoj Kuča zaintere-

sovan za zajedničku realizaciju projekta uređenja platoa i rekonstrukcije Spomenika žrtvama fašizma na Orljevu. Nakon formiranja relevantne komisije koja bi se sa stručnog nivoa bavila ovim poslom, Fond bi obezbijedio novac za cjelokupnu rekonstrukciju, dok bi Grad uradio ozelenjavanje i rasvjetu oko Spomenika. Takođe, bilo je riječi i o proširenju puta do Meduna za tri metra, koja bi bila namijenjena isključivo biciklistima, što bi dodatno valorizovalo turističke potencijale ovog lokaliteta. Gradonačelnik Vuković istakao je da svi predloženi projekti zavrjeđuju pažnju lokalnih vlasti budući da ispunjavaju i cilj gradske uprave – približiti Kuče Podgorici, i da na njima moramo zajednički raditi, vodeći računa o tome koji od njih su u vrhu liste prioriteta. M.M

MEDITERANSKI VRT OD DANAS DOSTUPAN SVIMA Izgradnja kolektora traje već šest godina

Mas Gintaš nije ispunio uslove da se vrati na postrojenje

Na pitanje Dnevnih novina kakva je situacija sa fabrikom za preradu otpadnih voda, Đurović je podsjetila da je prošlo godinu od kada je raskinut ugovor sa turskim izvođačem Mas Gintašem. Kako je navela, ugovor je raskinut, jer nisu radili predviđenim tempom, ali i zbog nesolventnosti, iako su do sada dosta smanjili dug i platili

povjeriocima. “Oni su izrazili želju da se vrate, ali ne završavaju adekvatnom dinamikom obaveze koje moraju ispuniti da bi se vratili. Konsultant EVEK iz Njemačke, kojeg nam je kao donaciju poslalala KFV banka, su već više mjeseci od velike pomoći osoblju postrojenja i Vodovoda i kanalizacije, u smislu obuke upravljanja sistemom”, kazala je Đurović.

OAZA I ZELENA UČIONICA

Menadžer Glavnog grada Podgorica Dragutin Đeković, generalni direktor Ministarstva nauke u Vladi Crne Gore dr Darko Petrušić i profesorica na Prirodno matematičkom fakultetu iz NVO Udruženja ljubitelji Gorice i prirode docent dr Danijela Stešević otvoriće danas sa početkom u 12 sati na brdu Gorica (kod pješačkog mosta) “Mediteranski vrt-zelena učionica”. Nakon formalnog otvaranja, biće održane dvije

radionice “Zelene učionice na Gorici”, (13-14h i 14-15 h) u kojima će učestvovati učenici OŠ “Maksim Gorki”. I tokom naredna dva dana, 11. i 12. oktobra, za vrijeme trajanja Otvorenih dana nauke, biće održane po dvije radionice. Svi događaji su otvoreni za javnost. Mediteranski vrt je zajednički projekat Glavnog grada NVO Udruženja ljubitelji Gorice i prirode, dok je otvaranje realizovano u saradnji sa Ministarstvom nau-

ke, u okviru manifestacije „Otvoreni dani nauke 2018.“. Vrt će, nakon formalnog „puštanja u rad“, biti otvoren za posjetioce svih uzrasta, u terminima koji će biti definisani. Projekat podrazumijeva svojevrsnu revitalizaciju dijela brda Gorica, u zoni dodira dva masiva koji čine Goricu. Prostor je bio zapušten u smislu da je u cjelini bio obrastao invazivnim vrstama i kao takav naročito podložan požarima.

crna gora

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Izložba fotografIja o mIsIjI amerIčkog Crvenog krsta u Crnoj gorI 1919-1922.

Crveni krst sAD grADio sirotištA, bolniCe i otvArAo nAroDne kuhinje Izložba fotografija pod nazivom „SAD i Crna Gora - misija američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922” otvorena je preksinoć u galeriji Kulturnog centra, a čine je fotografije američkog Crvenog krsta na kojima je dokumentovano pružanje američke pomoći Crnoj Gori, neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Predsjednik CK Kotor Neđeljko Moškov, kazao je da ovaj događaj svjedoči o međusobnom pomaganju dva naroda koja su geografski dosta daleko, ali da je to dokaz da prepreka nije ni okean koji nas dijeli. “Fotografije ne svjedoče isključivo o pomoći američkog Crvenog krsta, već ilustruju tadašnji način života u Crnoj

Gori”, kazalo je on. Predstavnica američke ambasade u Podgorici Dragana Tatić je pozdravljajući sve koji su pomogli u realizaciji ovog projekta, posebno zahvalila autorima izložbe dr Nebojši Čagoroviću i dr Slavku Burzanoviću. Ona je istakla da je američki Crveni krst u toku misije u Crnoj Gori od 1919. do 1922. godine, otvorio bolnice u Podgorici, Nikšiću i Kolašinu te izgradio dva sirotišta sa školama u Podgorici i Danilovgradu. “Američki humanitarci su dijelili velike količine hrane i odjeće, organizovali su narodne kuhinje u Podgorici, na Cetinju, u Nikšiću, Kolašinu i na Grahovu. Američki Crveni krst je obučavao bolničare i vozače, pomagao ob-

FILM I PREDAVANJE Nakon uvodnih govora predavanje su održali eksperti na projektu Burzanović i Čagorović, a prisutni su mogli da pogledaju sedmominutni dokumentarni film koji je sniman početkom 1919. godine. Podsjetimo, događaj je organizovao Crveni krst Crne Gore, u okviru projekta „Dugovječno prijateljstvo izme-

đu SAD i Crne Gore - Američki Crveni krst u Crnoj Gori poslije Prvog svjetskog rata”, uz podršku Američke ambasade u Podgorici. Izložbu, koja je prethodno bila predstavljena podgoričkoj i nikšićkoj publici u Kotoru će biti otvorena do 10. oktobra, kada se seli na Cetinje. I.K.

Sa jučerašnje izložbe novi infrastrukture”, rekla je ona, podsjećajući da su SAD decenijama nakon ove misije nastavile da pomažu privredi Crne Gore. Poslije zemljotresa iz 1979. godine, Američko vazduhoplovstvo je dopremilo 139 tona pomoći građanima Crne Gore. Nakon sukoba na Balkanu, devedesetih godina prošlog vijeka - Vlada SAD je izdvojila 15 miliona dolara finansijske i tehničke podrške kako bi pomogla oporavku Crne Gore. Naša USAID misija je od 2001. do 2013. godine usmjerila više od 238 miliona dolara pomoći narodu

Na osnovu člana 36. Zakona o privrednim društvima (Službeni list RCG br. 06/02, 17/07, 80/08, 40/10, 73/10, 36/11, 40/11) i člana 33. Statuta Društva za upravljanje investicionim fondovima „Prima“ a.d., Odbor direktora Društva saziva Četvrtu redovnu sjednicu Skupštine akcionara Zatvorenog investicionog fonda HLT FOND a.d. Podgorica-II saziv Skupština akcionara Zatvorenog investicionog fonda HLT FOND a.d. Podgorica održaće se 18.10.2018.godine u Podgorici, na adresi Trg Nikole Kovačevića br.8, sa početkom u 9:00 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći:

DNEVNI RED 1.Usvajanje zapisnika sa prethodne skupštine akcionara ZIF HLT FOND a.d. Podgorica, održane 24.08.2017. godine 2.Donošenje odluke o usvajanju godišnjeg izvještaja o poslovanju ZIF HLT Fond a.d. Podgorica za 2017.godinu 3.Donošenje odluke o usvajanju godišnjeg finansijskog izvještaja ZIF HLT Fond a.d. Podgorica sa izvještajem nezavisnog revizora za 2017.godinu 4.Donošenje odluke o izboru nezavisnog revizora ZIF HLT Fond a.d za 2018.godinu 5.Donošenje odluke o imenovanju revizorskog odbora 6.Donošenje odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora ZIF HLT Fond a.d. 7.Donošenje odluke o Imenovanju članova Nadzornog odbora ZIF HLT Fond a.d. Kvorum za održavanje skupštine definisan je članom 82 stav 2 Zakona o investicionim fondovima (Sl.list CG br.54/11). Punomoćje za Skupštinu akcionara Fonda mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom. Skupština akcionara donosi odluku zakonom propisanom većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Prisutni ili zastupani akcionari koji nemaju pravo glasa po nekoj tački dnevnog reda prilikom odlučivanja na skupštini akcionara računaju se prilikom utvrđivanja kvoruma, ali se ne uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka. Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom (lična karta, pasoš itd.) Obavještenje o sazivanju Skupštine i materijal za skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima Fonda, u zakonski predviđenom roku na internet stranici Društva www.prima.co.me . Predsjednik Odbora direktora DZU Prima a.d. Vladan Vujović, s.r.

Crne Gore”, kazala je Tatić. SAD će, kako je ona rekla, nastaviti i dalje da podržavaju Crnu Goru, i to u izgradnji demokratskih institucija, jačanju vladavine prave i stvaranju novih ekonomskih prilika za obje naše države. SAD Crnu Goru sa ponosom smatraju NATO saveznikom. Zajedno kao saveznici činimo jedni druge snažnijima”, poručila je Tatić. U ime Opštine Kotor, prisutne je pozdravila sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović, koja je kazala da Izložba ne svjedoči

o odnosima dviju naših zemalja, koliko o plemenitosti misija organizacija Crvenog krsta koje ne biraju meridijane, nacije ni vjere kada je potrebno podržati, ugrijati, nahraniti i ohrabriti ljude u stanju socijalne potrebe. “Ovo je prilika da promovišemo društveno odgovorno ponašanje. ‘Naše malo može biti mnogo za one koji nemaju nimalo’, govorio je Duško Radović, pa evo još jedne prilike da promovišemo društveno odgovorno ponašanje i javni interes”, rekla je Vukasović. I.K.

besPlatna Škola ProgramIranja

kurs drže volonteri

Code Week Montenegro, u saradnji sa NVO Mtel Digitalnom Fabrikom, ISOC-om i Domenom, organizuje besplatnu školu programiranja u okviru evropskog projekta Nedjelja programiranja. Škola će se održati u periodu od 23. oktobra do 26. novembra 2017. godine u prostorijama Mtel Digitalne Fabrike u Podgorici, a namijenjena je učenicima I, II, III i IV razreda srednje škole. Škola programiranja održavaće se jednom nedeljno. Nastava će obuhvatati praktični rad na računaru, pa je potrebno da polaznici ponesu sa sobom laptop. Prijave su otvorene do 17. ok-

tobra 2017. Sve informacije o školi i načinu prijavljivanja učenika mogu se dobiti na sajtu codeweek.me. Nedjelja programiranja predstavlja pokret koji slavi kreiranje koda kroz organizovanje događaja koji će ljudima svih uzrasta pružiti priliku za izražavanje kreativnosti kroz programiranje. Čitav pokret, kao i događaje, organizuju i vode volonteri. Ovaj 12-časovni kurs će upoznati polaznike sa osnovama rada u C# i u Unity engine-u. Kurs je dizajniran za upotrebu u učionicama za učenike od 14 do 18 godina koji pohađaju srednju školu.

svijet

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

stravična serija nesreća na auto-putu beograd-niš

U lančanom udesu poginulo najmanje sedam osoba

edam osoba je poginulo, a 27 je povrijeđeno u lančanim sudarima u oba smjera koji su se juče desili na auto-putu Beograd–Niš, između Ćuprije i Jagodine kod mjesta Mijatovac. Na auto-putu Beograd-Niš, kod Jagodine, juče oko 7.20 časova ujutro došlo je do lančanih sudara, u oba smjera, u kojima je učestvovalo oko 40 vozila – kamioni i automobili. Prema posljednjim informaci-

jama, poginulo je sedam osoba, a povrijeđeno je 27, od kojih je 17 zadržano na liječenju. U prvom udesu u smjeru ka Beogradu poginule su tri osobe, a u drugoj nesreći u smjeru ka Jagodini poginule su če-

Gusta magla uzrok nesreće Uzrok nesreća je najvjerovatnije gusta magla zbog koje je vidljivost bila smanjena na desetak metara. “Kretao sam se iz pravca Niša nekom normalnom brzinom. Bila je neka sumaglica, a kada sam prošao Moravu – zid. Ništa se ne vidi.

Tolika je magla bila. Počeo sam odmah da kočim, sustigao sam kamion ispred sebe, stao, izašao iz kamiona i već su vozila počela da se udaraju”, posvjedočio je za RTS jedan od vozača. Prema navodima očevidaca, u jednom od sudara zapalio se i kamion.

tiri osobe. Udaljenost između dva sudara iznosila je oko 400 metara. Prema procjeni policije, na mjestu udesa, lakše i teže povrede je zadobilo 35 do 40 osoba, a oštećeno je preko 40 vozila, od kojih su neka potpuno uništena. Najprije je bilo saopšteno da su na licu mjesta stradale tri osobe, zatim šest, a prema najnovijim informacijama stradalo je sedam osoba. Zbog većeg broja teško povrijeđenih postoji bojazan da ovo neće biti konačni bilans žrtava. U Opštoj bolnici u Ćupriji zbrinuto je osam osoba, od kojih jedna teško. Jedan od teško povrijeđenih je, nakon dijagnostike u Ćupriji, transportovan na odeljene ortopedije u Nišu. Među povrijeđenima nema djece, kazao je za RTS direktor bolnice Slobodan Gajić. U jagodinsku Opštu bolnicu primljeno je šest povrijeđenih osoba, koje su

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 19.10.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Rosaks Trade DOO Nikšić koje su upisane u listu nepokretnosti br. 3363 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: * katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja zgrade u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, površine 424 m2, * katastarska parcela br. 2996, plan 16, skica 61/85, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište, površine 206 m2, * katastarska parcela br. 4732, plan 16, skica 53/04, koja po načinu korišćenja predstavlja građevinsku parcelu, povrsine 1284 m2 i * zgradu u trgov. ugost. i turizmu, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 2996, spratnost P, povrsine 340 m2. Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 89.753,50 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Rosak Trade DOO Nikšić na dan 30.10.2017. godine iznosi 45.832,18€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 18.10.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 067/412-393. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

stabilne i nisu životno ugrožene, rekla je za RTS dr Jasmina Tričković iz Službe urgentne medicine. Među povrijeđenima u jagodinskoj bolnici su i tri strana državljana – Grk, Poljak i Njemac. Ostali povrijeđeni prevezeni su u bolnicu

u Paraćinu. Vatrogasci-spasioci uspjeli su da iz automobila izvuku sve ljude koji su bili zarobljeni u svojim vozilima. Saobraćaj na auto-putu u oba smjera je blokiran, pa su se stvorile kilometarske kolone automobila.

istraga u bugarskoj

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo bugarske novinarke Bugarska policija privela je osumnjičenog u vezi sa ubistvom novinarke Viktorije Marinove, javila je agencija Rojters, pozivajući se na izvore iz vlade bliske istrazi. Pokrenuta je istraga o navodnoj zloupotrebi fondova Evropske unije, o kojima je izvještavala Marinova. “Možemo da kažemo da je osumnjičeni priveden”, rekao je izvor, ne želeći da iznosi detalje. Portparol bugarskog Ministarstva unutrašnjih poslova nije želio ni da potvrdi, niti da demantuje ovu informaciju, navodeći da će se ministarstvo kasnije u toku dana oglasiti saopštenjem. Bugarski nacionalni radio istovremeno javlja da je državljanin Rumunije uhapšen u vezi sa ovim teškim zločinom.

U međuvremenu, bugarski tužioci pokrenuli su istragu o navodnoj zloupotrebi fondova Evropske unije, o kojima je izvještavala Marinova. Ministarstvo unutrašnjih poslova oglasilo se kasno u ponedeljak veče i najavilo istragu, prenio je AP. Tijelo Marinove je pronađeno u subotu u gradu Ruse, na sjeveroistoku Bugarske, u blizini Dunava. Mlada novinarka bila je domaćin emisije prošlog mjeseca u kojoj je bilo riječi o zloupotrebi fondova EU. Ministarstvo je navelo da tužioci istražuju “GP grupu”, građevinsku kompaniju koja je navodno zloupotrijebila novac EU. Na početku istrage zamrznuto je 14 miliona eura imovine te kompanije.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SVIJET

PRITISAK DA PRIZNA ŠTA SE DESILO SA NOVINAROM KOJI JE ª NESTAOº U KONZULATU

Tramp, Pompeo i Erdogan poručuju Rijadu: Dokažite da je Kašogi živ izašao iz konzulata!

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je zabrinutost zbog slučaja nestanka saudijskog novinara Džamala Kašogija, koji je posljednji put viđen 2. oktobra, pri ulasku u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu. “Zabrinut sam. Nadam se da će se to nekako riješiti. Trenutno niko ništa ne zna, ali neke veoma loše priče kolaju naokolo. Ne sviđa mi se to”, kazao je Tramp novinarima u dvorištu Bijele kuće, prenijela je agencija Anadolija. Uporedo sa tim, američki državni sekretar Majk Pompeo pozvao je vlasti Saudijske Arabije da podrže opsežnu istragu o tom slučaju.

“Kao što je i predsjednik Tramp rekao, zabrinuti smo nestankom novinara. Visoki zvaničnici Stejt Departmenta su diplomatskim kanalima razgovarali sa zvaničnicima Saudijske Arabije”, kazao je Pompeo. I šefica evropske diplomatije Federika Mogerini izjavila je juče da stoprocentno “potpisuje” sve što je Majk Pompeo rekao po pitanju nestalog saudijskog novinara. Reporter agencije Rojters ranije je javio da je Kašogi ubijen u konzulatu, nakon što je nekoliko dana proveo kao zatvorenik. Istu tvrdnju objavila je i Asocijacija turskih i arapskih medija, iz koje tvrde da imaju i dokaze. Konzulat Sa-

“Zabrinut sam. Nadam se da će se to nekako riješiti. Trenutno niko ništa ne zna, ali neke veoma loše priče kolaju naokolo. Ne sviđa mi se to”, kazao je Tramp novinarima u dvorištu Bijele kuće udijske Arabije je na Titeru objavio poruku u kojoj odbacuje navode o ubistvu novinara u konzularnom kompleksu. U međuvremenu, saudijske vlasti dozvolile su Turskoj da sprovede pretragu u saudijskom konzulatu u Istanbulu, saopštilo je juče tursko

ministarstvo spoljnih poslova. Ministarstvo je navelo da su saudijske vlasti obavijestile Ankaru da su “otvorene za saradnju” i da će dozvoliti da se pretraži zgrada konzulata. Nije navedeno kada će to biti obavljeno. Na fotografiji koju je objavio “Vašington post”, za koji je Kašogi radio, vidi se kako on ulazi u saudijski konzulat u Istanbulu prije nedjelju dana, prenio je AP, uz napomenu da se novinaru od tada gubi svaki trag. Američki list navodi da mu je fotografiju, na kojoj se nalazi pečat sa datumom, dostavila “osoba bliska istrazi”. “Vjerujemo da je to bilo ubistvo sa predumišljajem i da je

UKRAJINSKO MINISTARSTVO ODBRANE SUMNJA DA JE U PITANJU SABOTAŽA

tijelo naknadno odnijeto iz konzulata”, rekao je agenciji AP jedan od zvaničnika. U konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu odbacili su te tvrdnje nazvali ih neosnovanim i dodali da su poslali svoj tim istražitelja kako bi pomogli u istrazi. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan koji sa velikom pažnjom prati ovaj slučaj pozvao je saudijske vlasti da pruži dokaze da je novinar Kašogi živ napustio konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu. “Moramo da dobijemo rezultate istrage što je prije moguće”, rekao je Erdogan novinarima u Budimpešti, gdje se nalazi u zvaničnoj posjeti.

EKSPLOZIJA I POŽAR U SKLADIŠTU ORUŽJA U UKRAJINI, EVAKUISANO 10.000 LJUDI U skladištu municije Ministarstva odbrane Ukrajine, 176 kilometara istočno od Kijeva, rano juče ujutro došlo je do eksplozije i požara, zbog čega je evakuisano oko 10.000 ljudi, saopštili su zvaničnici. Kako prenose ukrajinski mediji, u incidentu nije bilo povrijeđenih. Do eksplozije je došlo juče rano ujutro, nešto prije 03:30 sati u skladištu municije u regionu Černigov, u blizini naselja Ičnja, nakon čega je izbio požar, saopštio je Generalštab ukrajinskih oružanih snaga, prenio je Tas. Od 04:22 sati po lokalnom vremenu, vazdušni prostor Ukrajine zatvoren je u krugu od 20 kilometara od skladišta, dok je kopneni i željeznički saobraćaj obustavljen, saopštila je služba za vanredne situacije. Stotine ljudi raspoređeno je na

licu mjesta, navodi se u saopštenju, a tamo je došao i načelnik ukrajinskih oružanih snaga. Britanska agencija podseća Rojters podsjetila je da je proteklih godina zabilježeno više velikih požara u skladištima municije i oružja u Ukrajini i napominje da se ukrajinska vojska bori protiv proruskih aktivista na istoku zemlje od 2014. Podsjeća i da je prošle godine, zbog eksplozija velikih razmjera u vojnom skladištu u regionu Vinicja, 270 kilometara od Kijeva, evakuisano 24.000 ljudi. Državna bezbjednosna služba istražuje da li je u pitanju bila sabotaža. Portparol ministarstva odbrane je rekao da činjenica da su se eksplozije dogodile u različitim djelovima skladišta ukazuju na sabotažu.

! e b o s o e j i v od p a z na a m z n a r a 10 u j a j n a l k o p

u P

r o v p E i ! o p j tu a r g i a n d a nagr

ra! b o t k 3. o 1 o d bra m e t p . se 0 h! 1 3 d 1 o u one bra p o t u k k o 17. jajte l a p k u i k n Sa bit o d e j en Izvlač

Pariz

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe

Rim Cirih Beč Ljubljana

2 četvorodnevna aranžmana za po dvije osobe 2 trodnevna aranžmana za po dvije osobe

Pravila nagradne igre Nagradna igra se organizuje u jednom nagradnom kolu. U dnevnom listu “Dnevne novine”, na naslovnoj strani, biće objavljivani kuponi svakog dana. Kolo traje 30 dana i objavljuju se kuponi od rednog broja 1 do rednog broja 30. Kuponi se objavljuju od 10. septembra (počev od rednog broja 1) i završno sa 13. oktobrom (redni broj 30). Učesnik treba da sakupi pet kupona u nizu, prema rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 ili 10, 11, 12, 13, 14) kako bi imao pravo da učestvuje u nagradnoj igri. Svi čitaoci koji pošalju pet kupona u nizu imaju mogućnost da osvoje nagradu. U slučaju da propusti jedan kupon, čitalac ima pravo da ga zamijeni bilo kojim duplim brojem iz niza. Pravo zamjene propuštenog kupona duplim brojem može da iskoristi samo jednom u nizu (npr. 1, 2, 3, 5, 5). Kupon treba ispuniti ličnim podacima (ime i prezime, broj telefona, adresa). Komplet od pet kupona sa traženim podacima dostavlja se u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja ličnih podataka učesnika nagradne igre. Učesnik treba da pošalje kovertu na adresu Dnevnih novina: Dnevne novine d.o.o., 19. decembra br. 5, Podgorica. Ukoliko želi, učesnik može koverat ubaciti u sanduče sa natpisom - Za nagradnu igru “Putuj po Evropi” - koje će biti postavljeno na vidnom mjestu u holu Dnevnih novina. Kupone u koverti treba dostaviti do 17. oktobra 2018. godine, do 12 časova. Izvlačenje će se obaviti 17. oktobra 2018. u 13 časova, a dan nakon toga će biti objavljena imena dobitnika. SREĆNO!

kultura

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Crnogorski predstavniCi na marketu u tirani

Umrežavanje filmskih profesionalaca i podrška razvojU kinematografije Predstavnici Filmskog centra Crne Gore i domaćeg audiovizuelnog sektora i ove godine su učestvovali na Balkan Film Marketu, koji je održan od 3. do 7. oktobra u Tirani. Na događaju, koji za cilj ima umrežavanje filmskih profesionalaca i podržavanje razvoja filmske industrije na ovim prostorima, predstavljeni su i crnogorska kinematografija, novi projekti u ovoj oblasti, aktivnosti institucija, ali i lokacije za snimanje u našoj zemlji. Tokom marketa su održani brojni paneli, sastanci, prezentacije i radionice na različite teme, a kroz programske segmente AlbaScript Plus i Pitch Balkan bilo je riječi o razvoju filmskih projekata. U Albascript Plus program

O osnaživanju saradnje između kinematografije Balkana i Italije govorio je i Sehad Čekić bio je uvršten i projekat crnogorskog reditelja i scenariste Nikole Vukčevića, pod nazivom “Djeca” (“Face of Honor”). Pored “Djece”, predstavljeni su i projekti scenarista iz Alba-

projekCija ostvarenja Bojana stijovića

Peloid na Filmskom frontu u Novom Sadu Film “Peloid” našeg reditelja Bojana Stijovića biće prikazan u okviru regionalne selekcije 16. Međunarodnog festivala kratkometražnog filma Filmski front, koji će u Kulturnom centru Novog Sada biti održan od 25. do 28. oktobra. U istu selekciju uvršteno je još 21 ostvarenje reditelja iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. O nagradama u regionalnoj selekciji odlučivaće tročlani žiri koji čine reditelji Ana Nedelj-

Kadar iz filma

ković i Josip Lukić i filmski kritičar i dramaturg Ivan Velisavljević, dok o najboljim ostvarenjima iz međunarodne selekcije odlučuje publika. “Peloid” Bojana Stijovića svjetsku premijeru imao je na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu. Sniman je u produkciji kuće “Artikulacija” i prvo je realizovano ostvarenje sa prvog konkursa Filmskog centra Crne Gore. Uloge tumače Ljubomir Đurković, Stefan Bošković i Jovana Vujošević. S.I.

nije, Makedonije, Crne Gore, Kosova, Srbije, Hrvatske, Grčke i Turske, pod mentorstvom Andree Manjanija, Dimitrisa EmanouilidesA, Mišela Sibera i Andree Valeana.

Tokom marketa održana je i Generalna skupština SEE Cinema Network, na kojoj je Filmski centar Crne Gore uzeo učešće po prvi put. Na skupštini su razmatrane mogućnosti za unaprijeđenje saradnje među članicama ove mreže, a postavljeni su i ciljevi za naredni period. SEE Cinema Network podržao je i projekte koji se realizuju u saradnji dvije ili više zemalja Jugoistočne Evrope, a iz Crne Gore je odabran projekat “Sirin” reditelja Senada Šahmanovića. Poseban fokus je bio na osnaživanju saradnje između kinematografije Balkana i Italije. U sklopu tih aktivnosti, organizovan je panel na kojem su istraživane mogućnosti za realizaciju zajedničkih projeka-

ta, na kojem je, pored predstavnika filmskih fondova regiona Roma Lacio, Pulje, Veneto Friuli Đulija, učestvovao i direktor Filmskog centra Sehad Čekić. Takođe, priređen je i regionalni sastanak nacionalnih predstavnika programa Media Kreativne Evrope, a među učesnicima su bili i predstavnici crnogorskog Media deska. U okviru panel diskusija kao uspješna studija slučaja predstavljen je projekat “Poslije zime” Ivana Bakrača i produkcijske kompanije “ABHO film” koji je osvojio grant za razvoj projekta od MEDIA potprograma. Balkan Film Market organizovan je u saradnji sa Albanskim filmskim centrom, pokrovitelj je Eurimaž, a partneri su filmski centri iz regiona. S.I.

Bog masakra na Cetinju

mladi stvaraoCi evrope i mediterana

Predstava “Bog masakra”, koju je po tekstu Jasmine Reze režirao Siniša Evtimov, biće izvedena u Kraljevskom pozorištu Zetski dom večeras sa početkom u 20 sati. “U tekstu Jasmine Reze dva bračna para pokušavaju da riješe sukob njihovih sinova, otpočevši susret u upadljivo tolerantnom i civilizovanom tonu. Drama sa elementima satire pokazuje da zapadno društvo, koje osuđuje svaki oblik fizičkog i verbalnog nasilja, insistirajući na osmijehu, političkoj korektnosti, pacifizmu i svemu demokratskom, kada se razgovor razbukti, svodi ove vrijednosti samo na praznu formu, pokazujući dvoličnost, odsustvo ljudskosti i u teoriji, toliko omraženu agresiju”, stoji u najavi. Uloge tumače Marija Labudović, Jelena Đukić, Omar Bajramspahić i Vule Marković. S.I.

Radovanović i Đurović učesnice radionice u Italiji Ivana Radovanović i Iva Đurović predstavnice su naše zemlje na Međunarodnom multidisciplinarnom umjetničkom rezidencijalnom programu “LANDXCAPES Puglia 2018”, koji će u Salentu, u italijanskoj regiji Pulja, trajati do 19. oktobra. Prema odluci međunarodnog žirija, Radovanović je selektovana za oblast Land Art, dok će Đurović učestvovati u selekciji za industrijski dizajn. Program je okupio 60 umjetnika iz 22 zemlje, koji su podijeljeni u šest različitih radionica, a rezultati svakog od učesnika biće predstavljeni posljednjeg dana. Ivana Radovanović (1983) je diplomirala 2006. godine u klasi profesora Pavla Pejovića. Magistrirala je 2009. godine kod istog mentora. Radi kao

saradnik u nastavi na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinje. Doktorirala 2016. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu pod mentorstvom profesora Dušana Petrovića. Iva Đurović (1986) je diplomirala 2018. godine na Fakultetu primijenjenih umjetnosti/Dizajn enterijera i namještaja. Predstavljala je Crnu Goru na Međunarodnom sajmu namještaja u Kelnu, svojim autorskim radom “Forma 01”. Projekat realizuje Bijenale mladih stvaralaca Evrope i Mediterana, u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore. Bijenale mladih umjetnika Evrope i Mediterana je međunarodna asocijacija čiji je osnovni cilj promovisanje stvaralaštva mladih talentovanih umjetnika i podsticanje međukulturnih razmjena. S.I.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

kultura

Premijerno igranje PredStave dejana dukovSkog 12. oktoBra

“Sumnjivo lice” u Nikšiću

“Bure baruta” za početak nove sezone nacionalnog teatra Vrata nove sezone Crnogorsko narodno pozorište otvoriće u petak, 12. oktobra premijerom predstave “Bure baruta”, koju po tekstu Dejana Dukovskog režira makedonski reditelj Dejan Projkovski. Reditelj, koji je prije dvije sezone na scenu CNP-a postavio Šekspirovu “Buru”, i ovog puta je okupio brojnu glumačku ekipu, koju čine Mirko Vlahović, Goran Vujović, Aleksandar Gavranić, Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Vanja Jovićević, Zoran Vujović, Ana Vučković, Marko Todorović, Petar Burić, Branimir Po-

pović, Nikola Perišić, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević, Jelena Nenezić Rakočević, Stevan Radusinović, Jadranka Mamić, Filip Đuretić, Slobodan Marunović, Gojko Burzanović i Sneža Matanović. Na sceni se glumci pridružuje i bend “Bure baruta”, koji čine Bojan Drobnjak, Milutin Barbul, Mladen Nikčević, Goran Popović i Jovica Mirković, ali i brojni članovi Orkestra počasne garde Vojske Crne Gore. Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimografkinja Tijana To-

Predstava “Sumnjivo lice” Okret teatra iz Beograda, biće izvedena na sceni Nikšićkog pozorišta večeras sa početkom u 20 časova. Komad je rađen po jednom od najpoznatijih djela Branislava Nušića, a uloge tumače Marko Nikolić, Danijela Tanasković, Marija Ćeranić, Nikola Krneta i Milan Vranešević. “Na duhovit, zanimljiv i lepršav način, uz kreativno osmišljenu scenografiju i kvalitetnu muziku, glumci će oživjeti živopisne likove kojima je Nušić opisao stanje u društvu, ali i ismijao loše karakterne osobine ljudi, koje su univerzalne i prisutne u svakom vremenu”, stoji u najavi. Cijena ulaznice je 4 eura, uz popust od 50 odsto za učenike, studente, penzionere i lica sa invaliditetom. R.K.

Scena iz predstave dorović, a kompozitor Goran Trajkoski. Scenski pokret radila je Nada Vukčević, asistent režije je Milivoje Lakić, a

asistentkinja kostimografa Marta Garčević. Izvršne producentkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović. R.K.

SuSret Bogdanovića i dezira

Kvalitetnim zakonima do boljeg stanja u medijima

Glavnu ulogu tumači Srđan Grahovac

A BAlkAn noir nAgrAđen nA festivAlu u glAzgovu Švedsko-crnogorska produkcija “A Balkan Noir”, reditelja Dražena Kuljanina osvojila je nagradu za najbolji igrani film u selekciji “Balkan Focus” na Internacionalnom filmskom festivalu World of Film, koji je održan u Glazgovu. “A Balkan Noir” je svjetsku premijeru imao na 33. Internacionalnom filmskom festivalu u Varšavi, a ovo je ujedno sedamnaesta smotra na kojem je os-

tvarenje predstavljen. Naša publika imala je priliku da ga pogleda u sklopu Filmskog festivala u Herceg Novom. Bioskopska distribucija filma u Švedskoj počinje sjutra. U glavnim ulogama se pojavljuju crnogorski glumac Srđan Grahovac i poznata švedska glumica Disa Ostrand, a jednu od vodećih uloga tumači poznati švedski glumac Johanes Kuhnke, zvijezda filmskog hita “Force Ma-

jeure”. U filmu igraju i regionalne glumačke zvijezde Sergej Trifunović i Ana Sofrenović, a pored Srđana Grahovca, crnogorsku ekipu čine Jelena Simić, Slaviša Čurović i Petar Jaredić, u sektoru produkcije Milorad Radenović i Darko Bjelobrković, a u svojstvu koproducenta filma je crnogorski reditelj Nikola Vukčević. Oko 80 odsto filma snimljeno je u našoj zemlji. S.I.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović razgovarao je na Cetinju sa predstavnikom OEBS-a za slobodu medija Harlemom Dezirom o unaprijeđenju medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori. Sastanku su prisustvovali šefica Misije Crne Gore pri OEBS-u, ambasadorka Slavica Milačić, šefica Misije OEBS u Crnoj Gori ambasadorka Mariz Davije i generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željko Rutović.Dezir se interesovao za napredak Crne Gore u oblasti medija i naveo da međunarodne organizacije pažljivo prate

sve aktivnosti koje se u Crnoj Gori preduzimaju. Bogdanović je istakao da su u toku izmjene dva medijska zakona, te da su u radnim grupama učestvovali predstavnici državnih institucija, medijske zajednice, nevladinih organizacija i medijski eksperti. Sagovornici su razgovarali i o napadu na novinarku Oliveru Lakić. Bogdanović je kazao da su državne institucije Crne Gore, zajedno sa bezbjednosnim, tužilačkim i pravosudnim organima ozbiljno posvećene ovom problemu i rade sve kako bi se slučaj rasvijetlio do kraja. R.K.

Sa susreta u Ministarstvu kulture

ZABAVA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SANJA BOBAR NA MONTENEGRO FASHION WEEKU SA NOVOM KOLEKCIJOM

MOJA MODNA PRIČA OVOG PUTA POČINJE NA RINGIŠPILU

⌦ Marija Roganović

eljela sam da izbistrim poglede i sagledam prave pejzaže koji prolaze pored nas tokom ove vožnje ringišpilom. Pejzaže života svakog od nas. Ringišpil života nam konstantno poklanja niz lijepih, veselih i nezaboravnih vožnji...kazala je o novoj kolekciji Bobar. Nakon što je prošle godine kolekcijom inspirisanom Džejms Bondom i njegovim djevojkama pokorila modne piste u Sjedinjenim Američkim Državama, naša kreatorka Sanja Bobar premijerno će prikazati novi modni adut u okviru novembarskog Mionetto

Prosecco Montenegro Fashion weeka.

■ ŽIVOT KAO RINGIŠPIL -

NEGDJE SE SVE OKREĆE

“Moja modna priča ovog puta počinje na jednom ringišpilu. Željela sam

da izbistrim poglede i sagledam prave pejzaže koji prolaze pored nas tokom ove vožnje ringišpilom. Pejzaže života svakog od nas. Ringišpil života nam konstantno poklanja niz lijepih, veselih i nezaboravnih vožnji. Kao što kaže Jelena Bačić Alimpić: ‘Ringišpil jeste ciklična metafora na sam život’, i moj život jeste kao ringišpil - negdje se sve okreće. Odatle moja inspiracija za novu kolekciju”, otkrila je u intervjuu za Dnevne novine Sanja Bobar. Novom kolekcijom donekle će otići korak dalje u odnosu na prethodni

rad, ali nikako neće zanemariti ono po čemu je prepoznatljiva - haljine.

■ DRUGAČIJI MODELI, UZ

RUČNI RAD I GLAMUROZNE HALJINE

“Kolekcija se sastoji od 17 unikatnih modela koji su ovog puta dosta drugačiji i kreativniji od mog dosadašnjeg rada. Prikazaću ovaj put kombinezone, kratke haljine i svakako zadržati moj lični pečat po kome sam prepoznatljiva - ručni rad i glamurozne haljine”, pojašnjava kreatorka, dodajući

U RIBLJEM ZAGRLJAJU

Nage zvijezde spašavaju okean Projekat “Fishlove”, koji za cilj ima da upozori na neodržive ribolovne prakse koje uništavaju morski ekosistem, pokrenut je 2009. godine od strane vlasnika suši restorana Nikolasa Rola i čuvene glumice Grete Skaći. U skladu sa tim, iz godine u godinu, holivudske zvijezde poziraju nage sa raznoraznim morskim vrstama. Ni ova godina nije izostala. “Za budućnost naše djece, za budućnost sigurnosti hrane, okeane, priobalne zajednice i poslove koji zavise o zdravim okeanima, za kulturne zajednice, nevjerovatni morski život, divlja i zapanjujuća stvorenja, na nama je da podupremo ‘Fishlove’”, istakao je oskarovac Šon Pen (58).

Osim Pena, u kampanji su učestvovali još i glumac Džoš Brolin (50), bivša djevojka princa Harija, Kresida Bonas (29) te model Paris Džekson (20). Podsjećanja radi, za “Fishlove” 2016. skinula se engleska glumica Ema Tompson (59), a ranije i njene koleginice Džudi Denč (83), Helena Bonam Karter (52) i Džilijan Anderson (50) te oskarovac Ben Kingsli (74).

OSIM PENA, U KAMPANJI SU UČESTVOVALI JOŠ I GLUMAC DŽOŠ BROLIN (50), BIVŠA DJEVOJKA PRINCA HARIJA, KRESIDA BONAS (29) TE MODEL PARIS DŽEKSON (20).

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

foto: Fadil Beriša

Kolekcija se sastoji od 17 unikatnih modela koji su ovog puta dosta drugačiji i kreativniji od mog dosadašnjeg rada. Prikazaću ovaj put kombinezone, kratke haljine i svakako zadržati lični pečat po kome sam prepoznatljiva - ručni rad i glamurozne haljine

zabava

Sa prošlogodišnjeg NYFW, gdje su izdominirale Bondove djevojke

Materijali korišćeni za izradu ‘ringišpila’ su raznoliki, baš kao i boje. Negdje u kolekciji osjeti se ta vesela energija puna boja, ručno izrađenih detalja, resa i prirodnih lepršavih materijala prožetih svilom

Bobar da su materijali, ali i boje raznoliki. “Materijali korišćeni za izradu ‘ringišpila’ su raznoliki, baš kao i boje. Negdje u kolekciji osjeti se ta vesela energija puna boja, ručno izrađenih detalja, resa i prirodnih lepršavih materijala prožetih svilom”, ističe ona.

■ SLJEDEĆA STANICA SERBIA FASHION WEEK

“Ringišpil” će krajem novembra biti dostupan i u Srbiji, kada će se Bobar predstaviti i na Serbia Fashion weeku. A u narednom periodu ostvari-

će saradnju sa Hollywood Look Aesthetic salonom, za koji ima samo riječi hvale. “Uskoro će doći do saradnje sa Hollywood Look Aesthetic salonom, koji je stekao moje povjerenje izvanrednim rezultatima. Njima zaista mogu da se prepustim bez ikakvog razmišljanja. Kozmetika koju koriste jedna je od najsavremenijih, na svakih pola godine imaju nove proizvode u korak sa svjetskim trendovima jer su u pitanju neinvazivni tretmani lica i tijela”, zaključila je ova proslavljena kreatorka.

RTCG: CRNA GORA ĆE UČESTVOVATI NA EUROSONGU 2019.

Odabir predstavnika biće transparentan

Vanja Radovanović, kao pobjednik Montevizije, predstavljao je Crnu Goru ove godine na Eurosongu

Lijepa vijest za ljubitelje Eurosonga u Crnoj Gori juče je stigla s adrese Službe za odnose sa javnošću Radio-televizije Crne Gore. Naime, kao članica Evropske radiodifuzne unije (EBU), RTCG učestvovaće na Eurosongu 2019, koji je na programu od 14. do 18. maja u Tel Avivu. “Odlukom da se priključi evrovizijskom karavanu i pošalje crnogorskog predstavnika na najprestižnije muzičko takmičenje na svijetu, RTCG koristi svoje pravo i obavezu da afirmiše domaće autore i stvaraoce, vrijednosti i kulturu, i da promoviše svoju zemlju pred više od 200 miliona gledalaca”, saopštila je Služba za odnose s javnošću RTCG, uz napomenu da će način na koji će se birati autori i izvođači,

predstavnici Crne Gore na Eurosongu, biti u skladu sa programskim potrebama i internim procedurama RTCG-a. “Nacionalni javni servis će istrajavati na transparentnosti, otvorenosti procesa i blagovremenoj informisanosti naših gledalaca”, zaključuje se u saopštenju. Podsjećanja radi, biće to 11 učešće nezavisne Crne Gore na Eurosongu, a samo smo 2014. i 2015. uspjeli da se domognemo finala, zahvaljujući numerama “Moj svijet”, koju je pjevao Sergej Ćetković, i “Adio” - u izvedbi Nenada Kneževića Kneza. Ove godine nas je predstavljao Vanja Radovanović, ali njegovo “Inje” nije bilo po ukusu publike i stručnog žirija. D.B.

zabava

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SINGL PROJEKTA BARBARE MUNJAS UVERTIRA PRED NASTUPE U CRNOJ GORI

Plakaću od sreće jer je “Men” konačno u etru Foto:Marko Ristić

Nevjerovatno, ali - da, desila se premijera. Veoma sam zadovoljna, srećna i zahvalna - priznaje Munjas, koja će u nedjelju gostovati u NK pubu u gradu pod Trebjesom, a dan kasnije sviraće u podgoričkom Montenegro caffeu

Barbara Munjas - sa ovogodišnjeg nastupa na Lake festu

⌦ Danilo Brajković Hrvatska muzičarka Barbara Munjas minulog ljeta prvi put nastupila je u Crnoj Gori i to na poziv nikšićkog Lake festa. Munjas pamtimo kao članicu bendova Barbari i Gustafi, mada je na Lakeu nastupila kao solo izvođač, a zapravo je najaktivnija u projektu Barbara Munjas Calligraphy, u kom djeluje s Alenom Bernobićem, Markom Kalčićem i Goranom Salvijem. Upravo je taj tim iznjedrio prvi singl i spot “Men”. Najavljujući nastup na Lakeu, Munjas je ranije ove godine Dnevnim novina-

ma poručila da definitivno razmišlja u pravcu objavljivanja singlova i albuma, da je singl maltene gotov, jer mu nedostaju neke finese i da bi se premijera mogla upriličiti i prije avgustovskog Lakea. Sa dva mjeseca zakašnjenja, novitet je u etru.

■ Nijesammoglapoželjeti boljitim

“Mislim da ću plakati od sreće što su prva pjesma i spot napokon u etru. Nevjerovatno, ali - da, desio se taj dan. Veoma sam zadovoljna, srećna, zahvalna. Najveću zahvalnost du-

gujem mojim dragim Calligraphyma - Alenu, Marku i Goranu. Sa njima nema greške, vrhunski muzičari, bolje nijesam mogla poželjeti”, poručila nam je Munjas. Singl je sniman u Rojcu, Barbara potpisuje tekst i muziku, Marijan Jelenić je producirao, a Perica Šuran miksao i masterizovao.

■ UslišeNe želje o

gostovaNjima U CrNoj gori

Prije nastupa na Lakeu, Barbara je poželjela da joj festival posluži kao odskoč-

na daska za neke naredne svirke u Crnoj Gori. “Daj bože da bude odskočna daska i meni. Bila sam u Crnoj Gori prije 15 godina otprilike. Svidjela mi se i voljela bih da dolazim češće, naročito jer postoji takva podrška za alternativnu muziku. Mislim da su ovakve prilike idealne i za ovo što radim ja i za ovo što radi moj bend”, navela je tada muzičarka, a sada može konstatovati da su joj želje uslišene - u nedjelju će gostovati u NK pubu u gradu pod Trebjesom, a dan kasnije prvi put u karijeri sviraće u Podgorici, u Montene-

gro caffeu. Munjas je primjer da su u Hrvatskoj na snazi pozitivni pomaci - kada govorimo o ulozi dama na muzičkoj sceni. “U Hrvatskoj su žene dosta jake u posljednje vrijeme - što se tiče muzike. Ima ih sve više. Drago mi je zbog toga. Mislim da su prije bile uzdržane, ne znam da li je, možda, postojao strah, ali posljednjih godina se to počelo razvijati. Što se tiče hrvatske muzičke scene, žene na sceni su u procvatu i imamo jaku muzičku scenu - sa ženama u glavnoj ulozi”, zadovoljna je Munjas.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

ZABAVA

JANA VUKOVIĆ NOVO IME POP SCENE

“Ćutanje” je plod nesrećne zaljubljenosti ⌦ Danilo Brajković

eograđanka Jana Vuković, nekadašnja učesnica regionalnog izdanja “X factora”, uspješno je debitovala zahvaljujući singlu i spotu “Ćutanje” - za izdavačku kuću “Lampshade media”.

Mlada kantautorka i pjevačica iz Beograda, po riječima izdavača njenog prvijenca, ponudila je publici nešto što još nije vidjela na ovim prostorima. “’Ćutanje’ Jane Vuković i njen elektro-pop zvuk nešto je novo na ovim prostorima. Pjesma je nastala pod uticajem r’n’b-a, soula, popa i elektronskog zvuka, koji Jana sluša”, navode iz kuće “Lampshade media”. S obzirom na to da je riječ o Janinom debiju, mnogi su očekivali da će izradu teksta i muzike povjeriti nekom iskusnijem iz te branše. Ipak, debitantkinja je odlučila da sama iznese teret prvijenca. “Inspiraciju za tekstove Ja-

na pronalazi u svom životu, pa je tako i ‘Ćutanje’ plod nesrećne zaljubljenosti i govori o podijeljenosti između želje za bliskošću i shvatanju da se radi o disfunkcionalnom odnosu. Na aranžmanu pjesme je radila sa Aleksandrom Maldanerom, sa kojim najavljuje i buduće saradnje”, dodaju izdavači, dok kantautorka obećava da se neće zaustaviti. “Ne mogu riječima da zahvalim svim strpljivim ljudima koji su učestvovali u snimanju spota i pjesme na bilo koji način, makar i slušajući moje jadanje u kasne sate. Radujem se muzici i spotovima koji stižu”, zaključila je Vuković.

Jana Vuković

KRAJ DOBRIH ODNOSA IZMEĐU PREDSJEDNIKA I PJEVAČICE

Tejlor Svift podržala demokrate, Tramp joj “uskratio ljubav” Pravu buru reakcija u SAD izazvala je izjava američke pop zvijezde Tejlor Svift, koja se do sada suzdržavala od javnih političkih istupa, ali je pred djelimične izbore za Kongres, sada javno podržala demokrate. Na njenu izjavu reagovao je čak i predsjednik Donald Tramp. U dugačkom postu objavljenom na Instagramu, gdje ima 112 miliona sljedbenika, Svift (28) je napisala kako do sada nije bila sklona da dijeli svoja politička uvjerenja, ali da je u međuvremenu promijenila mišljenje. Istakla je da je podržala demokratskog kandidata za američki Senat u rod-

nom Tenesiju, a žestoko je napala njegovu suparnicu i

Trampovu miljenicu, republikanku Maršu Blekburn. “Kao i ranije željela bih da nastavim da glasam za žene u politici. Ali Maršu Blekburn ne mogu podržati. Njen istup u Kongresu me plaši i zbunjuje”, napisala je. Na pitanje novinara kako komentariše pjevačicine izjave, Tramp je odgovorio: “Dakle, sada njenu muziku volim 25 posto manje nego ranije, OK?”. Prije nego što je izabran za predsjednika, Tramp je o Svift govorio s puno topline. U dva navrata je na Tviteru 2012. godine nazvao “fantastičnom” i “nevjerovatnom”. Fi.J.

FRENKIE, KONTRA, INDIGO SPOT ª EGZILº

Pjevamo o mladima koji odlaze, to nije floskula

Nakon objavljivanja albuma “Egzil” prošle godine FMJAM ekipa Frenkie, Kontra, Indigo objavili su novi spot za pjesmu koja nosi isti naziv kao i album. “Ovo je jedna veoma lična pjesma, ali isto tako mislim da nosi puno simbolike i da priča priču dosta ljudi u našoj zem-

lji, nažalost. Što se tiče simbolike, mi smo željeli da kroz već izvikane riječi ‘mladi nam odlaze’ prožmemo sve što to zaista nosi sa sobom i šta je mogući uzrok, a ne samo floskula pred izbore. ”, prokomentarisali su Frenkie i Kontra o pjesmi “Egzil” i značenju iste.

LJEPOTA

NJEGA LICA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Na koje probleme ukazuje crvenilo kože Suva koža ima izražen problem nedostatka ili smanjenog lučenja lojnih žlijezda, koje učestvuju u stvaranju hidrolipidnog sloja na površini kože, koji treba da je štiti od nepovoljnih uticaja spolja. Koliko će crvenilo biti izraženo, zavisi od više faktora. Preventivne mjere kod suve kože su veoma važne. Kod suve kože često se susrijećemo sa crvenilom cijelih obraza ili samo na jagodicama. To može biti prirodna reakcija na neki tjelesni napor, povišenu tjelesnu temperaturu, vruću ili previše začinjenu hranu. Koliko će crvenilo biti izraženo, zavisi od više faktora. Nekim ljudima se lice zacrveni samo na trenutak, usljed stidljivosti, uzbuđenja ili nagle promjene temperature, a ima i onih kojima su jagodice uvijek crvene. Svi ovi faktori aktiviraju autonomni nervni sistem, krvni sudovi se prošire, napune se krvlju i javlja se crvenilo. MOGUĆI OZBILJNI I TRAJNI PROBLEMI Reakcije naglog crvenila kože se ne mogu generalizovati,

već svaku reakciju treba posmatrati i rješavati pojedinačno. Obično je dovoljno samo dobro rashladiti kožu i lice će ponovo dobiti svoju prirodnu boju. Česte promjene boje lica ne bi trebalo zanemariti, jer crveni obrazi nijesu uvijek znak zdravlja, stidljivosti ili hormonskog disbalansa, već mogu biti i znak bolesti, naročito kožnih, kad nam koža svojim promjenama boje daje korisna upozorenja i znakove da se radi o problemu na koži i ta upozorenja se ne smiju zanemariti. Dešava se da koža pocrveni bez nekog vidljivog razloga i te reakcije su često vezane za godine starosti. U vrijeme menopauze lice i čelo često pocrvene bez nekog vidljivog razloga i tada se javlja osjećaj toplote, (takozvani topli valovi). Ovdje hormoni igraju glavnu ulogu i organizam nastoji nadoknaditi to neravnomjerno lučenje hormona. Jedni hormoni povećavaju svoju aktivnost, da bi nadoknadili nedostatak drugih i tu dolazi do neravnomjerne cirkulacije i crvenila koje je karakteristično u tom životnom dobu i najčešće prolazi izlaskom iz klimaksa.

ŠTA JE KUPEROZA? Često se javljaju stanja kože koja nepravilnom njegom ili zanemarivanjem postepeno dovode do problema. Jedan od čestih problema je kuperoza. To je problem na koži, kad dolazi do nakupljanja krvi u sitnim krvnim sudovima ili kapilarima. Usljed zadržavanja krvi, smanjene cirkulacije, smanjene ishranjenosti i dotoka kiseonika i hranljivih sastojaka, slabi vezivno tkivo, smanjuje se elastičnost, kapilari usljed neelastičnosti se teže skupljaju, postaju krti, lako pucaju i javlja se crvenilo koje najčešće u poodmakloj fazi ostaje trajno. KAKO SAČUVATI SUVU KOŽU Na nastanak kuperoze mogu da utiču razni faktori kao što su nasljedna predispozicija, stres i psihička napetost, jako izlaganje suncu, jaka hladnoća i uopšte velika temperaturna kolebanja. Pušenje i alkohol su faktori koji mogu pojačati crvenilo kože i ubrzati nastanak kuperoze. Dobrom kozmetičaru od izuzetne pomoći mogu biti zone na kojima je crvenilo najjače izra-

ženo, za lakše određivanje tipa i uzroka kuperoze. Kao na primjer: korijen nosa i nozdrve su jako crveni kod ljudi koji imaju problema sa želucem i crijevima, kod dijabetičara je karakteristično i jako izraženo crvenilo na bradi, kod zdravstvenih problema sa jetrom to je jagodična kost, kod srčanih oboljenja to je predio ispod jagodične kosti. Takve karakteristične lokacije su nam od izuzetne pomoći za način i vrstu tretmana koji mogu da se rade u kozmetičkom salonu kao i za korišćenje preparata za kućnu njegu. Prevelika hladnoća slabi strukturu vezivnog tkiva, koža gubi potporu, dehidrira je i ugrožava naročito na jagodicama. Tada kapilari postaju vidljivi, i ako se ne reaguje blagovremeno oni pucaju i poslije je teško popraviti štetu koja je na koži napravljena. Od kozmetičkih preparata, voćne kisjeline, glikolne kisjeline, termo maske i grubi pilinzi mogu da izazovu crvenilo. Kod kuperozne kože je kontraindikovan hemijski piling. Saune ili parne kupke su takođe kontraindikovane kod osjetljive kože sa ispucalim kapilarima i kože koja je sklona crvenilu.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

LJEPOTA

AUTOR:

Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

PREVENCIJA

Kod kože koja je sklona crvenilu i pucanju kapilara, preventivne mjere su veoma važne. Uz malo truda, svakodnevne njege, znanja i strpljenja, možete poboljšati izgled, vratiti blistav i prozračan ten, nadoknaditi vlažnost i ujednačenost kože. Važna je svakodnevna njega kremama, koje su namijenjene odbrani kože od agresivnih uticaja iz spoljne sredine, smanjenju crvenila i kapilara. Kreme sa morskim algama, kavijarom, planktonom i drugim proizvodima iz mora su nezamjenljive i idealne za ove probleme na koži, kao i za sva stanja gdje je izražena suvoća kože. Ove kreme obiluju mineralima, vitaminima, proteinima i elementima za vlaženje, koji vraćaju sjaj i elastičnost suvoj, tankoj i osjetljivoj koži koja je

sklona pucanju kapilara. Maske sa algama i kavijarom su takođe jako važne. Njih treba nanositi jedan put nedjeljno. Blage masaže, limfna drenaža, mlake komprese, hladni gelovi od arnike, divljeg kestena, eukaliptusa i mnoge druge kreme koje djeluju smirujuće i koje su namijenjene suvoj, dehidriranoj kuperoznoj koži mogu pomoći. Zimi, naročito na planinskom suncu, treba kožu zaštititi kremama sa zaštitnim faktorom prilagođenim svakoj koži posebno. Zimi stavljati jake hranljive kreme koje štite od hladnoće i prevelikog isušivanja, a preko dnevne kreme nanositi zaštitnu, kad izlazite na planinsko sunce. Naravno, savjeti i konsultacije sa kozmetičarkom su izuzetno važni, kao pomoć pri odabiru odgovarajućih preparata.

POKLANJAMO Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

32 DN

ENIGMATIKA MILOVAN ILIĆ MINIMAKS

GOVORNICI

SATARISATI

KOJE JE U DOBROM STANJU

GRADIĆ U FINSKOJ

RIJETKO ŽENSKO IME

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SIMBOL SILICIJUMA

VELARNI BEZVUČNI SUGLASNIK

KARIKA U DEMINUTIVU

FOTO UBOD

SREDSTVO ZA LIJEČENJE TRLJANJEM

RIMSKI KUĆNI BOG

SKALA TVRDOĆE MATERIJALA TEKSTILNA BILJKA SIMBOL ASTATA

ŽITELJI JEDNE AZIJSKE DRŽAVE GL.GRAD GANE

ISPIT ZRELOSTI AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

PRKOSNIK TEMPO BIĆE KOJE ŽIVI SAMO U JEDNOJ OBLASTI

GRADITI TAVAN PROCJENITELJI UKUSA

PRIPADNIK STAROG GRČKOG PLEMENA

VRSTA HRASTA

BOGINJA OSVETE U GRČ. MITU

GLUMICA ŽIRARDO NAELEKTRISANE ČESTICE INICIJALI FUDBAL. PANČEVA PRIJE DANA

ZAPTIVATI GITOM KUKURUZNI VOKAL

ISTOK

ALT

VRSTA INSEKTA

MUŠKO IME PONEKAD JE VOKAL PRIČATI KAO MAGARAC

SIMBOL ANTIMONA

Mardž Simpson džoger

KOMPOZ. ZA DEVET GLASOVA ŽITELJ NAŠE LUKE DVOČLANI MATEMAT. IZRAZI NEDORASLA

CRNOGORSKA PJESNIKINJA SA SLIKE

KRAJ POČETKA

MAĐARSKO MUŠKO IME MEKSIČKO PIĆE

BLJUTAV

ORUŽANI SUKOB (MN.) DIO NOVE GVINEJE

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KLIMA UREĐAJ, RASIPNIŠTVO, SR, HAUSA, IŠ, MILANKO, ANJA, ASAI, AVALON, NAILA, IVINI, I, KOMUNALAC, JA, LANARICA, APSANA, ROLAN, TELITI, OTIĆ, M, NUT, PI, ARENAS, CARIST.

Očuvano selo iz srednjeg vijeka, Škotska

Play sudoku online at:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2395

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-05-04

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2396 Daily Sudoku puzzle No. 2327

3 9

6 1

5 6

5 3 4

Page 1/2

3 7

4 1

3 9

Medium level

4 9

2 7

Medium level

2011-09-22

5 3

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 1805

9 2

1 8

7 5

1 8

2013-05-05

Medium level

7 3 1 www.sudokukingdom.com

3 2

2013-02-25

TEŽA

www.sudokukingdom.com

1 8

3 6

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #P460XR

Afoot Afoot Ascribed Ascribed Assets Assets Assort Assort Assuming Bleakest Assuming Boded Bleakest Bruising Clutters Boded Cuing Bruising Dawdle Clutters Dopes Dusky Cuing Engross Dawdle Dopes

Dusky

Enslaves Engross Flips Fused Enslaves Goodwill FlipsHandle Herpes Fused Imparted Goodwill Lenient Leprosy Handle Paged Herpes Predict Imparted Preys Question Lenient Receded

Predict

Paged

Strew

Leprosy

Preys Question Receded Reeked Refresh Seamen Seating Sewers Sharply Sixties

Reeked Theme Refresh Toenail Seamen Total Seating Sewers Tower Sharply Wafts Sixties Waterway Strew Theme Whine Toenail Total Tower Wa s Waterway

REBUS

HOROSKOP OVAN Nemojte da ulazite u rizične poslove ili veća ulaganja jer možete imati mnogo štete kasnije. Zbunjeni ste i niste sigurni kako da protumačite signale koje vam voljena osoba šalje. Osjetljivi zubi i desni.

BIK Možete lako da napravite grešku pa bi bilo dobro da poradite na svojoj koncentraciji kako biste izbjegli veće probleme. Moguće je da niste sasvim preboljeli bivšu ljubav, a ona vam se sada vraća. Danas će vam prijati odmor.

BLIZANCI Pazite kakve odluke donosite i šta potpisujete. Mogli biste da napravite veće probleme nego što očekujete. Smanjite nervozu u komunikaciji s voljenom osobom. Potrebno vam je više fizičke aktivnosti.

RAK Možete da očekujete da ćete dobiti ponudu za novi posao. Uskoro će nastupiti pozitivne promjene kod vas. Pred vama je veoma zanimljiv period za polje ljubavi. Moguće je da ćete imati priliku za paralelnu vezu. Zdravlje je dobro.

Možete da očekujete pomoć u poslu koji vam je važan. Sreća bi mogla da vas prati, sve kreće po planu. Moguće je da vam se dopada osoba koja pokazuje osjetljivost i stidljivost. Ne uzimajte ljekove na svoju ruku.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Nije dosta što je donor

Možete da očekujete uspjeh kad se radi o pokretanju novih poslovnih projekata. Povoljan vam je dan. Možete da očekujete obnovu kontakta sa osobom iz prošlosti. Dolazi trenutak da nešto riješite. Potreban vam je unutrašnji mir.

VAGA Pokušavate da pokrenete promjene na poslovnom planu jer vidite da po starom više ne ide. Ukoliko želite da zadržite voljenu osobu pored sebe, biće potrebno da na neki način mijenjate svoje navike. Vrtoglavica.

ŠKORPIJA Moguće je da niste u kontaktu sa svojim saradnicima i da ne dolazite do tačnih informacija na ovom polju. Djelujete hladno u komunikaciji s voljenom osobom. Jetra vam je osjetljiva i podložna problemima.

STRIJELAC Iskoristite šansu koja vam se ukazala. Moguće je da ćete na novom poslu proći mnogo bolje nego što očekujete. Povedite računa o ljubomori, koja bi mogla u značajnoj mjeri da vam poremeti vezu. Zdravlje vam je dobro.

JARAC Opterećeni ste problemima i na neki način imate utisak da se sve urotilo protiv vas. Proći će i ovaj loš dan. Moguće je da imate novu priliku za flert i vezu, ali da niste spremni da preuzmete inicijativu. Pazite štitnu žlijezdu.

VODOLIJA Želite da postignete uspjeh kad je u pitanju posao. Spremni ste da zapnete i da se trudite. Moguće je da ćete uspjeti da pokažete voljenoj osobi svoje emocije i da ćete se ponovo zbližiti s njom. Problemi zbog stresa.

RIBE Budite strpljivi i dajte svemu vremena. Na poslovnom planu ćete uskoro ostvariti napredak. Moguće je da nemate dovoljno povjerenja u partnera, koji vas je nekoliko puta izdao. Manji problemi sa urinarnim putevima.

Film

34•TVPROGRAM 06:00 Kako vrijeme prolazi 08:15 60 minuta sa Iris 09:10 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kako vrijeme prolazi 13:00 150 minuta 14:30 Serija: Istine i laži 15:20 Serija: Pogrešan čovjek 16:10 Praktična žena 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Serija: Istine i laži 22:00 Život priča 23:00 Na mjestu zločina sa Mašanom 00:00 Noćni žurnal

PRVA Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi, 19.30

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:05 Naučno-obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. serijal 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Korak naprijed 14.45 Naučno–obrazovni program, r 15.05 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.00 Lajmet, vijesti na albanskom 16:30 Serija: Korak naprijed 17.40 Muzika 18:00 Vijesti 18.05 Strani dokumentarni program 19.00 Na vrhovima prstiju 19.30 Dnevnik 2 20.05 Film: Biti najbolji 22.30 Dnevnik 2 23.05 Serija: Most 00.40 Film: Deseta žrtva

RTCG 1 Sportski dnevnik, 22.50

10:00 Kuhinjica 10:30 Al Jazeera Sport 11:00 Nepoznate ljepote svijeta R 12:00 Dječja TV na A1 13:00 Serija: Degrassi 14:30 11 minuta sa Tihom Vujovićem 15:00 Al Jazeera Sport na A1 R 15:30 Pljevaljska hronika 16:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 17:00 TOP A1 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:00 TOP A1, informativna emisija 18:15 Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem 19:00 TOP A1 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:15 Klub A sa Milicom Minić 21:00 TOP A1 21:15 Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem

A1 Serija: Degrassi, 13.00

Sport

Informativa

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

10:07 Serija: Velika porodica 11:10 Ritam Balkana 12:00 Vijesti u 12 12.45 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 13:30 Moja polisa, r 14:07 Serija: Strah od ljubavi 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Strah od ljubavi 17:50 Ritam Balkana 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Velika porodica 21:00 VIA EU 22.00 Vijesti u 10 22:30 Film: Jezero ljubavi

VIJESTI Sport, 22.15

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10:05 Naučno-obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Strani dok. serijal 13.00 Vijesti 13,10 Animirani filmovi, r 13.15 Kultura na drugom, r 14.10 Stil, r 14,40 Film: Brod ludaka 17,20 Ciklus emisija Dragana Radulovića 18.10 Mojih 5 18,40 Serija(cfi):Sjaj Pariza 20.10 Linija ritma 21,00 Muzički vremeplov 21.30 Serija: Zlatno srce 22,15 Meteo + Hit dana 22.30 Film: Kćerka najboljeg prijatelja 00,00 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Ciklus emisija Dragana Radulovića, 17.15

TVprogram•35

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

VIJESTI, Velika porodica, 19.10

DŽONI INGLIŠ - PONOVO U AKCIJI 15:45, 18:00, 20:30 KUĆA MAGIČNOG SATA 17:30, 19:15 OPATICA IZ PAKLA 22:00 PEPERMINT 19:30, 21:45 STOPALIĆI 15:30, 16:30, 18:30 VEČERNJA ŠKOLA 19:45 VENOM 15:15, 17:45, 20:00, 21:15, 22:30 ZLOGONJE 14:45 ZVIJEZDA JE ROĐENA 16:45, 22:15

Ernesto Rengoni i njegova žena Eleonora (Nora) imaju petoro djece i troje unučadi i žive u vili u Inverigu. Prvorođeni Edoardo vjenčan je s Kjarom koja se prije puno godina zabavljala s Edoardovim bratom Raoulom. Edoardo i Kjara imaju dvoje djece: Valentinu i Ernestina, kojeg zovu Tino. Laura je drugo dijete Ernesta i Eleonore. Ona je advokat i ima sina Nikola koji skriva različite probleme. Treći sin Raul, vodi farmu na kojoj se bavi terapijskim jahanjem.

RTCG1, Most, 23.05 Eresundski most povezuje Dansku i Švedsku, tačnije Kopenhagen i Malme. A scenarista Hans Rozenfeld dosJetio se da baš na tu velelepnu građevinu smjesti početak radnje serije - Most. Jedne večeri svijetla na mostu su se iznenada ugasila, a kada su se ponovo upalila, ustanovljeno je da se tačno nasred njega, na granici između Švedske i Danske, nalazi leš. Policija, međutim, uskoro shvata da su u pitanju dva leša. Na mjestu zločina nalaze se danski detektiv Martin Rode i mlada Saga Norijen, koja isti posao obavlja u Malmeu. Uloge: Sofija Helin, Kim Bodnija...

KablOVsKE TElEVizijE

12.00 Dnevnik 12.15 Sportski dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Film: “Prkosna delta” 14.45 Film: “Jutro će promeniti sve” 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.22 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori, a baba se češlja” 20.55 Film: “Zona pada” 22.40 Serija: “Jutro će promeniti sve” 23.10 Dnevnik 23.30 Kulturni dnevnik

12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.23 Serija: “Spone ljubavi” 13.10 Dr Oz, tok šou 14.00 Potrošački kod 15.00 Dobar dan, Hrvatska 15.55 Serija: “Frenki Drejk istražuje” 16.43 TV kalendar 17.00 Vijesti 17.25 Kod nas kući 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Menjamo svet 21.05 Preživljavanje, dokumentarna serija 21.25 Pola ure kulture 22.00 Otvoreno 22.50 Dnevnik 23.25 Serija: “Bruklin 99”

08.05 Serija: “Simpsonovi” 09.55 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 10.50 Serija: “Bouns” 13.30 Serija: “Kvantiko” 16.15 Serija: “Dva i po muškarca” 17.10 Serija: “Mekgvajer” 19.00 Serija: “Bouns” 21.55 Serija: “Vera” 23.05 Serija: “100” 23.55 Serija: “Mekgvajer” 00.50 Serija: “Dva i po muškarca”

06.00 Pregled Championship-a 06.30 Vesti 07.00 ATP Šangaj, direktno 15.00 Top tenis 15.30 Evrokup: Partizan Zenit 17.00 Odbojka (ž), SP: Italija Rusija 18.45 Evrokup, studio 19.45 Evrokup: Monako Crvena zvezda, direktno 21.30 Vesti 23.30 Fudbal: Italija Ukraina 01.00 ATP Šangaj 03.40 Odbojka (ž), SP: Meksiko Portoriko, direktno 05.15 ATP Peking, pregled

10.00 Divljine Latinske Amerike 10.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 11.50 Kubanske ajkule 12.45 Urgentni centar za životinje 13.40 Projekat “Grizli” 14.35 Čudovišta u mom telu 15.30 Čudna stvorenja Nika Bejkera 16.25 Policija za životinje Feniks 17.20 Ajkule u blizini plaže 18.15 Akvarijumi 19.10 Majstori na kuće na drvetu: Internacionalno 20.05 Divljine Latinske Amerike 21.00 Plivanje sa čudovištima 21.55 Pitbul terijeri i bivši zatvorenici 22.50 Akvarijumi

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 12:00h do 18:00h na br. telefona 067 614 994 ili 067 132 724.

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

USLUGE GRAĐEVINSKEUSLUGE

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 euro

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

INTERNET Centar za marketing - visokoproduktivna rješenja za vaše prisustvo na internetu. Izrada internet prezentacija, društvene mreže, promocija, konsultacije. centarzamarketing@gmail.com ww.mep.one |067033434|

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 marketing@dnovine.me

RAZNO Galantan muškarac, 47 godina iz Podgorice želio bi da upozna kulturnu, šarmantnu damu do 55 godina, za lijepo druženje i prijateljstvo. Tel.067/335-944

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 10 . 10. 2018.

37 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

OBAVJEŠTENJE Pošt ov a n i k or is n i c i oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: marketing@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Ž. r.: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988 1 dan 1 euro za 3 plaćena dana 2 dana gratis

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

srijeda, 10. 10. 2018.

ZA MARKA SIMIĆA JE UTAKMICA SA SRBIJOM OBIČAN MEČ, A

Vi ste naš Vjetar Vam obećaVamo

Na cijeni: Marko Janković

⌦ Bojan Topalović

PRVOLIGAŠI IZ ITALIJE ŽELE CRNOGORCA

SaSuolo i Đenova gledaju jankovića Vješti dribler Marko Janković će početi utakmicu protiv Srbije u četvrtak veče (20.45), a iz lože Gradskog stadiona pod Goricom će ga gledati emisari dva učesnika Serije A - Sasuola i Đenove. Italijanski prvoligaši su oduševljeni potencijalom 23-godišnjeg Cetinjanina, a “crno - zeleni” i “grifoni” žele još jednom da provjere mogućnosti sjajnog krilnog

igrača Partizana. Naročito na derbi meču. Sasuolo i Đenova su poznati kao klubovi koji daju šansu mladim igračima, te kao odlična odskočna daska za dalje, a upravo to treba ljevaku koji je igrao za Olimpijakos, OFK Beograd i Maribor. Da podsjetimo - Janković je za reprezentaciju Crne Gore odigrao 11 utakmica i postigao jedan gol. B.T.

NEMA KARATA U SLOBODNOJ PRODAJI

Na stadioN samo sa ličNom kartom su u prethodnom periodu stalno trebovale ulaznice za utakmice Crne Gore”, dodao je portparol FSCG. Na podgoričkoj areni će se naći 10.700 navijača, a od toga će sigurno 750 ljudi navijati za “orlove”. “Prodato je 10.700 karata, kapacitet je nešto manji iz bezbjedonosnih razloga. Gosti će imati najviše 750 ulaznica, 550 je poslato FSS na dalju prodaju, a dodatnih 200 pripada FSS po pravilima Uefe”, poručio je Latinović, koji je imao jasnu poruku za tifoze “hrabrih sokolova” i “orlova”. “I jedni i drugi navijači će prilikom ulaska na stadion morati da imaju identifikacioni dokument”. B.T.

Ne znam kakva atmosfera vlada u reprezentaciji Srbije, ali znam da je kod nas sjajna. To nas “vodi” iz meča u meč, dišemo svi kao jedan i to nam je velika prednost

kmica je kao svaka druga. Spremamo se isto, kao i za Rumuniju, Litvaniju... Nema nikakvih drugih strepnji. Trudićemo se da nametnemo svoju igru. Pokazali smo da možemo sa svima”. Da li je Srbija favorit? Ko slavi, biće samostalni lider grupe 4... “Sve će se pokazati na terenu. Biće 11 na 11. Ne igra uloga favorita na terenu, već mi. Ako želite, dajte ulogu favorita Srbiji, a mi ćemo se potruditi da demantujemo”, ne predaje se unaprijed Simić. Prednost Crne Gore? “Domaći teren, publika, sjajna atmosfera u reprefoto: Dejan Lopičić

Derbi utakmica Crna Gora - Srbija (četvrtak, 20.45) u okviru 3. kola Lige nacija je privukla ogromnu pažnju naročito navijača! Stadion pod Goricom će biti praktično pun, a karata u slobodnoj prodaji - NEMA! Fudbalski savez Crne Gore je saopštio da su sve ulaznice prodate putem trebovanja. “Zahtjevi koji su stigli u FSCG tokom prethodnih mjesec dana su bili takvi da bi mogli popuniti kapacitet duplo većeg stadiona, nego što je Gradski stadion pod Goricom”, rekao je šef medijskog tima FSCG, Branko Latinović. “Karte su prodate fizičkim i pravnim licima koja

Centarhalf Marko Simić će u nedostatku Stefana Savića predvoditi odbranu Crne Gore protiv Srbije u derbiju 3. kola grupe 4 Lige C Lige nacija. Selektor Ljubiša Tumbaković će mu u srcu defanzive najvjerovatnije priključiti Žarka Tomaševića, dok će po bekovskim pozicijama djelovati Adam Marušić i Filip Stojković. A 31-godišnji štoper okršaj sa “orlovima” (četvrtak, 20.45, Podgorica) ne vidi ni kao “derbi”, ni kao “najveću utakmicu”... “Mediji su ti koji su napravili veći pritisak na nas i na njih, ali utakmica je kao i svaka druga. Igra se za bodove, dočekujemo kvalitetnu reprezentaciju, znamo koji su im aduti, a trudićemo se da iskoristimo njihove slabosti. Idemo na pobjedu”, glasno je poručio defanzivac uzbekistanskog Pakhtakora. Rođeni Obrenovčanin nema poseban motiv protiv zemlje u kojoj je rođen... “Sa sportske strane uta-

FOTO PriČa

Kapiten reprezentacije Crne Gore, Stevan Jovetić, je odradio sinoćnji trening punim intenzitetom, a to je obradovalo iskusnog selektora Ljubišu Tumbakovića. Sve su prilike da će popularni Jo-Jo biti spreman da počne utakmicu sa Srbijom.

Sport

srijeda, 10. 10. 2018.

ALI JE ZATO IMAO PORUKU ZA NAVIJAČE

u leđa, a mi maksimum Aleksandar Mitrović? Nalazi se u dobroj formi, ali trudićemo se da ga zaustavimo. Naći ćemo način. Snažan je, ali za sve ima lijeka

Predvodi defanzivu protiv Srbije: Marko Simić

zentaciji, dobri igrači”. Kakvu atmosferu na tribinama očekujete? “Kao i uvijek - sjajnu. Pozivam sve navijače da nam daju vjetar u leđa, kao što su do sada uvijek radili, da budu uz nas šta god i kako god bude. A mi ćemo pružiti maksimum”, poručio je Simić, koji se kada počne meč ne osvrće na buku, jer je samo ‘koncentrisan na meč’. Kako bez Stefana Savića? “Ne znam koliko smo utakmica odigrali kompletni od kada sam u reprezentaciji. Navikli smo na poteškoće, šta je - tu je. Mi smo tim, imamo tim, dobru atmosferu, ko god bude na terenu - daće maksimum”. A na terenu bi trebao da bude Stevan Jovetić.. “Igrač kakav je Jovetić mnogo znači svima u reprezentaciji. Psihološki nam je lakše da igramo kada je takav fudbaler u ekipi”, jasan je Simić. Ali, zato neće biti Aleksandra Kolarova i Nemanje Matića u dresu “orlova”... “Srbija je reprezentacija koja ima veliki fond igrača. Siguran sam da se neće toliko osjetiti razlika”, poručio je naš 31-godišnji štoper, Marko Simić.

LIGA C Grupa 4 7. septembar 2018. Rumunija - CRNA GORA 0:0 Litvanija - Srbija 0:1 10. septembar 2018. CRNA GORA - Litvanija 2:0 Srbija - Rumunija 2:2 11. oktobar 2018. 20.45 CRNA GORA - Srbija 20.45 Litvanija - Rumunija 14. oktobar 2018. 15.00 Rumunija - Srbija 20.45 Litvanija - Crna Gora 17. novembar 2018. 15.00 Srbija - CRNA GORA 20.45 Rumunija - Litvanija 20. novembar 2018. 20.45 Srbija - Litvanija 20.45 CRNA GORA - Rumunija *prvi iz grupe 4 će se plasirati u viši rang - Ligu B, dok će posljednjeplasirani ispasti u najniži rang evropskog fudbala - Ligu D. *prvoplasirani će takođe obezbijediti učešće u plej - ofu sa ostalim pobjednicima grupa u Ligi C, a pobjednik plej - ofa (igra se polufinale i finale) će osvojiti Ligu C i obezbijediti direktan plasman na Evropsko prvenstvo 2020. *plej-of za pobjednika Lige C se igra u martu 2020. nakon završetka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. *Liga C broji četiri grupe - 1, 2, 3 i 4.

TABELA 1. Crna Gora 2. Srbija 3. Rumunija 4. Litvanija

2 2 2 2

1 1 0 0

1 1 2 0

0 0 0 2

2:0 3:2 2:2 0:3

4 4 2 0

Biće spektakl: Nikola Milenković, štoper Srbije

ORLOVI DANAS STIŽU U PODGORICU

Ne zanimaju nas stvari koje se ne tiču fudbala Srbija danas stiže u glavni grad Crne Gore - “orlovi” predvođeni selektorom Mladenom Krstajićem u 12.00 časova polijeću sa aerodroma “Nikola Tesla” čarter letom, a na pistu aerodroma u Golubovcima slijeću u 12:45. Dušan Tadić i drugovi će biti smješteni u hotelu “Hilton”, a jedini trening u Podgorici - koji će biti otvoren 15 minuta za javnost - će odraditi danas u 19.00 časova pod Goricom. “Putujemo u Podgoricu sa ambicijom da pobijedimo. Jednostavno, vjerujemo u svoje mogućnosti”, rekao je centarhalf Srbije, Nikola Milenković.

Defanzivac Fiorentine i jedan od najtalentovanijih štopera Serije A zna da će atmosfera pod Goricom da bude - “paklena”. “Crna Gora je dobra selekcija, ima dosta dobrih individualaca. To je reprezentacija koja može svima da napravi problem, a to znači da moramo da uđemo u meč maksimalno koncentrisani”, rekao je popularni Bleki, koji je dodao... “Atmosfera će biti paklena, pravi spektakl. Nas fudbalere ne zanimaju stvari koje nemaju veze sa fudbalom. Mi smo ljudi sporta, a to znači fokus na teren i rivala”, poručio je 20-godišnji Milenković. B.T.

DOKAZ DA U SRBIJI NE TEČE ª MED I MLIJEKOº

Nemanja Matić uzburkao zle duhove među orlovima Godinama unazad “orlovi” nemaju unutrašnji mir, a niko u Srbiji i šire se ne zaluđuje pričama da je atmosfera u nacionalnom timu idealna. Jer, nešto očigledno ne štima. A duhove zle prošlosti je probudio superstar Mančester junajteda Nemanja Matić! Tridesetogodišnji vezista se nije našao na spisku selektora Mladen Krstajića pred utakmice sa Crnom Gorom (četvrtak, 20.45, Podgorica) i Rumunijom (14. oktobar, 15.00, Bukurešt) zbog povrede, ali je na društvenim mre-

žama postavio zagonetnu poruku. “Da, Nemanja Matić je spreman da pogine za Srbiju, kao što je njegova otadžbina, s istim entuzijazmom, spremna da ga ponovo izda. I uradiće ona to. Nemam nikakvu sumnju, moj Nemanja”!”, obratio se Matić sam sebi. Šta je sjajni vezista želio da postigne nije baš najjasnije, ali će se pokrenuti mnoga pitanja, a glavna su: Da li je Matić uopšte povrijeđen? Da li je Krstajić namjerno izostavio Matića? Da li će Nemanja više igrati za Srbiju? B.T.

SPORT

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Koga će učitelj Tumba gurnuti u startnih 11...

Selektor Ljubiša Tumbaković još vaga koga će staviti u startnih 11 protiv Srbije (četvrtak, 20.45, Podgorica), a najviše zbog toga što je nastup Nikole Vukčevića još pod znakom pitanja. Popularni Tumba, učitelj Mladen Krstajića, sigurno neće moći da računa na Stefana Savića, dok bi Stevan Jovetić sa kapitenskom trakom oko ruke trebao da povede “sokolove” u boj protiv “orlova”. Iskusni strateg će u odbrani prednost dati Filipu Stojkoviću u odnosu na Borisa Kopitovića, u vezi će sve zaviti od popularnog Điđa, pa bi sastav trebao da izgleda ovako: Danijel Petković - Adam Marušić, Marko Simić, Žarko Tomašević, Filip Stojković - Aleksandar Šćekić, Nebojša Kosović (Nikola Vukčević) - Marko Janković, Marko Vešović (Vladimir Jovović) - Stevan Jovetić, Fatos Bećiraj. B.T.

...A koga učenik Mladen Krstajić Selektor Srbije Mladen Krstajić ne bi trebao da ima mnogo dilema oko sastava, javile su nam kolege iz Beograda. Međutim, kako su nam javili sa 44-godišnjim stručnjakom nikada nisi načisto, jer zna da iznenadi u posljednji čas. Ipak, sve su prilike da će učenik Ljubiše Tumbakovića iz Partizana na teren poslati sljedećih startnih 11 - Marko Dmitrović - Antonio Rukavina, Nikola Milenković, Miloš Veljković, Milan Rodić Saša Lukić, Nemanja Maksimović - Sergej Milinković Savić, Dušan Tadić, Adem Ljajić - Aleksandar Mitrović. B.T.

Điđo je još pod znakom pitanja za utakmicu sa Srbijom: Nikola Vukčević je sinoć trenirao odvojeno od ekipe zajedno sa Aleksandrom Boljevićem, naš stručni štab i vezista se nadaju da će igrati, ali pita se i Levante koji insistira da 26-godišnji vezista “miruje”

NIKOLA ĐIĐO VUKČEVIĆ O REPREZENTACIJI, PLAVIMA, LEVANTEU, NAJDRAŽIM TRENUCIMA...

Sve za Crnu Goru, vratiću se u Budućnost da završim karijeru Želi da igra na sopstvenu odgovornost protiv Srbije pod Goricom (četvrtak, 20.45), oporavak od povrede članka ide bolje od očekivanog, ali doktorski tim Levante još zateže... Vezista Nikola Điđo Vukčević je sinoć radio odvojeno od ekipe zajedno sa ofanzivcem Aleksandrom Boljevićem, trčali su oko terena na kampu FSCG, a vezista Levantea je prije jučerašnjeg treninga odgovorao navijačima na Instagram profilu FSCG. Kako si se osjećao kada si debitovao za Crnu Goru? “Nevjerovatno! Trema je bila pozitivna, a igrali smo protiv Gane”, prisjetio se 26-godišnji Podgori-

čanin pobjede nad “crnim zvijezdama” (1:0) iz marta 2014. godine. Najdraži gol? “Imam tri. Prvi je u dresu Budućnosti protiv Petrovca, drugi u dresu Brage protiv Boaviste, a treći za reprezentaciju protiv Kazahstana”. Veliko takmičenje sa “hrabrim sokolovima” ili trofej Lige šampiona sa klubom? “Više bih volio da odem na Svjetsko prvenstvo ili Evropsko prvenstvo, nego da osvojim LŠ. Ubijeđen sam da je za profesionalnog sportistu najljepši osjećaj kada igra za svoju zemlju”. Sa kim se najviše družiš u reprezentaciji?

30 65 UTAKMICA JE ODIGRAO NIKOLA VUKČEVIĆ ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE, POSTIGAO JE JEDAN GOL

UTAKMICA JE ODIGRAO ĐIĐO VUKČEVIĆ ZA BUDUĆNOST, POSTIGAO JE ČETIRI GOLA

“Najbolji prijatelji iz A selekcije su mi Stevan Jovetić, Stefan Savić, Damir Ljuljanović, Marko Bakić, ranije sam se družio sa Mirkom Vučinićem. Otprilike, to je ta grupa”. Điđo, zašto? “Ne sjećam se kako sam dobio nadimak. Bilo je davno, kada sam bio dijete, poteklo je iz kvarta”. Klub koji voliš i klub u kome bi volio da igraš? “Volio i volim Budućnost, a kada bih mogao da biram klub za koji ću da igram, to bi bila Barselona”. Najznačajniji trenutak u karijeri? “Kada sam debitovao za Budućnost”. Trener od koga si najviše naučio? “Janko Miročević još dok sam bio dijete, a kasnije su to bili Nebojš a Jo vo v i ć , R a d i s av Dragićević...”. Najbolji igrači sa kojima si igrao? “Mirko Vučinić i Stevan Jovetić, Definitivno”. Imaš li želju da se vratiš u svoju Budućnost? “Naravno. To je klub u kome sam počeo da

PRATIM KOŠARKAŠKI KLUB BUDUĆNOST, ŽELIM DA PONOVIMO USPJEH IZ PROŠLE SEZONE igram fudbal, želim tu da završim profesionalnu karijeru”. Španija ili Portugal? “Nisam odigrao veliki broj utakmica u španskom prvenstvu, ne mogu da napravim paralelu. Međutim, čini mi se da se u Portugalu igra brži fudbal, a u Španiji tehnički dotjeraniji”. Da li si uzbuđen zbog igranja u Primeri? “Naravno, igraću protiv najboljih igrača. To je razlog zašto sam izabrao špansku ligu”. Da li ćeš igrati važnu ulogu u Levanteu? “Ubijeđen sam da hoću. Početak nije bio kakav sam očekivao, ali isto tako je bilo u Bragi, pa sam se izborio na kraju. Prolazim proces adaptacije, kroz mjesec dana ću biti spreman i adaptiraću se na Primeru”, poručio je Nikola Vukčević.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SPORT

ANTONIO KASANO SAVJETUJE MILAN

Napad na LŠ: Marko Petrković na prvom meču protiv Jadrana

DOVEDITE ZLATANA - ODMAH! jala, vjerujem da će Đenaro Gatuzo otići u SAD i dovesti Zlatana u Milan lično. Mislim da bi bio sjajan tandem sa Gonzalom Iguainom, koji je po meni jedan od najboljih napadača na svijetu”, naglašava Kasano, koji je zajedno sa Ibrom donio Milanu posljednji 18. skudeto 2011. godine. A.P.

Milan pokušava da dovede Zlatana Ibrahimovića u januaru, a njegov bivši igrač iz vremena dok su dijelili svlačionicu na San Siru Antonio Kasano savjetuje “rosonere” da požure... “Da sam ja u upravi Milana, uradio bih sve da Zlatan bude doveden – odmah! Ako mogućnost zaista bude posto-

JARMOLENKO POZVAO TV KOMENTATORA NA OBRAČUN

Kritičaru, izazivam te na tuču Još od Andrija Ševčenka etiketu njegovog nasljednika toplo-hladno nosi Andrej Jarmolenko. Nekada velika nada ukrajinskog fudbala i dijete kijevskog Dinama je poslije avanture u Borusiji Dortmund stigao u Vest Hem, za koji je ove sezone postigao dva gola u osam utakmica. Bez sumnje, 28-godišnji ofanzivac posjeduje fudbalsku klasu, ali je po dolasku u reprezentaciju Ukrajine pokazao da baš i nema visok intelekt. On je izrazio želju da se potuče sa TV komentatorom Vladimirom Kobelkovim, koji ga je prethodnih nedjelja kritikovao... “Kad sam bio mali, mnogo sam se tukao. I dobijao sam batine, ali sam i tukao druge. To je normalno za dječa-

ka, pa i za muškarca. Zato, želim da vam najavim svoj sljedeći obračun. Ne želim više da slušam ovog Kobelkova, već želim da ga izazovem na tuču i osvetim mu se za sve loše što je izgovorio o meni na televiziji. Očekujem

njegov odgovor i nadam se da će pokazati da je muškarac”, ispalio je pred novinarima Jarmolenko. Ostaje vidjeti što će na sve odgovoriti TV komentator i hoće li se spustiti na nivo zvijezde “čekićara”. A.P.

KIJEVO I ĐENOVA SMIJENILI TRENERE, POZNATI NASLJEDNICI

D’Ana i Balardini aut, Ventura i Jurić in

Ventura

U jednom danu dvije smjene trenera dogodile su se u Seriji A. Kijevo, koje sa -1 bodom drži posljednje mjesto poslije osam kola, više ne vodi Lorenco D’Ana,, koji je smijenjen. Njega će naslijediti bivši selektor Italije Đanpijero Ventura. I dok je uprava “letećih magaraca” imala i razlog za promjenu, Đenova je smijenila Davidea Balardinija uprkos tome što je ostvario četiri pobjede u posljednjih šest mečeva i drži 11. mjesto na tabeli. Umjesto njega se treći put u posljednje dvije godine na klupu vraća Ivan Jurić, kojeg čeka pakleni raspored protiv Juventusa, Milana, Intera, Napolija i gradskog rivala Sampdorije. A.P.

JADRAN PROTIV IMENJAKA JURI LŠ

Novljani biraju - Liga šampiona ili Evrokup Najbitnija 32 minuta u sezoni su pred vaterpolistima Jadran Carina - utakmica nakon koje će biti jasno da li će crnogorski prvak ponovo igrati Ligu šampina ili ga, ipak, čeka selidba u slabiji Evrokup. Momci sa Škvera večeras na zatvorenom bazenu u Igalu napadaju Jadran iz Splita i jure “minus dva” iz prvog meča (11:9) koji je za vikend odigran u Zadru. Derbi za elitu dva imenjaka počinje u 19 sati, ulaz je slobodan. “Tim iz Splita je u prvom meču pokazao da je veoma dobra ekipa, a to smo znali i ranije”, istakao je mladi Đuro Radović, koji je na startu sezone šuterski najraspoloženiji u timu Jadrana iz Herceg Novog. “Prvu utakmicu smo odlično otvorili, ali je uslijedio pad u drugoj i trećoj četvrtini koji nije smio da nam se dogodi”. Može li Jadran do “plus tri” u revanšu? “Minus od dva gola nije mali, ali nije ni nedostižan. Najvažnije je da smo kompletni i vjerujem da možemo do

BARAŽ ZA LŠ Jurić

17.00h Vuljagmeni - FTC, prvi meč 4:10 19.00h Jadran HN - Jadran ST (9:11) 19.30h Verona - Strazbur (10:4) 21.00h Terasa - Breša (4:8)

Asić: Jak je Jadran, ali i mi

Nekadašnji dvostruki šampion Evrope Jadran iz Splita sanja povratak u Ligu šampiona, ali i dobro zna sa kakvim rivalom igra večeras. “Momci su odigrali odlično u prvom meču i puni optimizma idemo na revanš”, poručio je trener Splićana Ivan Asić. “Protivnik je pokazao da je jak, ali i mi smo”. Lige šampiona”, smatra ljevoruki bombarder. Šta je to što Novljani moraju da promijene u odnosu na prvi duel, tačnije šta bi moglo da odluči pobjednika? “Moramo da popravimo odbranu u odnosu na duel u Zadru. Primili smo dosta jeftinih golova, a nismo imali ni sreće u nekim momentima”, zaključio je Radović. Ukoliko se plasira u Ligu šampiona za Jadran će to biti druga sezona zaredom koju će odigrati u eliti, a treća u posljednje četiri godine. Liga šampiona ili Evrokup - Jadran večeras bira. K.B.

SPORT

DRUGA ABA LIGA, TREĆE KOLO

Foto: ABA 2

Lovćen napada Spars, Sutjeska u Mostaru

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

MORNAR U DRUGOM KOLU EVROKUP

KAKO USPOR

Nove avanture u ABA 2 ligi: Sa nedavnog duela Sutjeske i Lovćena Po pobjedu i poraz upisala su naša dva predstavnika na startu Druge ABA lige, a nakon međusobnog duela u drugom kolu (slavili Nikšićani) večeras kreću sa novim avnaturama... Lovćen će na Cetinju dočekati tim iz Sarajeva zanimljivog imena (Spars), dok Sutjesku čeka gostovanje u Mostaru protiv Zrinjskog - oba meča

⌦--------------------SUTJESKA JE JUČE ANGAŽOVALA ISKUSNOG CENTRA IVANA TODOROVIĆA, KOJI ĆE ZAMIJENITI POVRIJEĐENOG SIDIJA ĐITEA.

---------------------⌦

počinju u 18 sati. Spars, baš kao i Lovćen ima polovičan učinak na startu. “Čeka nas kvalitetna ekipa, tako da će biti izuzetno teška utakmica. Nadam se da ćemo pružiti maksimum i probati da zabilježimo drugu pobjedu”, istakao je trener Lovćena Miodrag Kadija. S druge strane, Zrinjski je bez pobjede do sada. “Teško gostovanje - idemo na megdan prvaku BiH, koji poslije dva poraza nema pravo na grešku”, smatra šef stručnog štaba Sutjeske Zoran Glomazić. K.B.

VUČICE U STAROJ ZAGORI PROTIV BEROE

Tandem Crnogorki dočekuje Budućnost Stari rivali ponovo oči u oči. Košarkašice Budućnost Bemaksa u drugom kolu WABA lige gostuju u Staroj Zagori kod ekipe Beroe, za koju od ranije igra Crnogorka Ana Poček, a od prije nekoliko dana još jedna naša reprezentativka Snežana Aleksić. Meč u Bugarskoj počinje u 17 sati. “Imaju dobru ekipu, pojačale su se i moraćemo od starta da budemo na maksimalnom nivou”, poručila je kapitenka “plavih” Milena Jakšić. Budućnost je u prvom kolu bila bolja od ekipe Banovići. K.B.

Podići formu i u Torinu: Strahinja Mićović na meču sa Uniksom u 1. kolu Evrokupa Koliko ozbiljno su u gradu fudbala i automobila krenuli sa košarkaškom pričom najbolje govori da je u Torino stigla trenerska legenda, čovjek koji je 2004. sa Detroitom osvojio NBA ligu, veliki Leri Braun. Čuveni stručnjak zbog rutinske operacije u SAD neće voditi ekipu Fiata večeras protiv Mornara, ali je i pored toga jasno da momke Mihaila Pavićevića u glavnom gradu Pijemonta

čeka pakleno težak posao. Utakmica 2. kola Evrokupa igra se od 20.30 sati. “Očekuje nas utakmica sa veoma jakom ekipom. Već sam rekao da bi svaka pobjeda u Evrokupu za nas predstavljala suvo zlato i ogroman podstrek”, poručio je po doalsku u Torinu Mihailo Pavićević. Mornar na startu nove sezone nije ni sjenka tima koji je prošle godine oduševio Crnu

SK 1 CG 07:00 19:45

SK 3 ATP Masters Šangaj Evrokup: Monako - C. zvezda

SK 2 07:00 19:30 Goran Bošković

Goru i region - tri meča i tri poraza učinak je Barana do sada, posljednji od Krke u dramatičnom meču. “Na našu žalost, igrači Krke željeli su više od nas pobjedu što ne mogu da razumijem”, razočaran je Pavićević. U svakom slučaju, ekipa iz Topolice sada će ispred sebe imati i veoma motivisanog protivnika... “Igramo protiv izuzetne eki-

12:20 20:30

Odbojka (Ž) SP: Japan - Srbija Evrokup: Torino - Mornar

SK 5 ATP Masters Šangaj Evrokup: Cedevita - Alba

20:00

SK HD

Fudbal: Albanija - Jordan

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

PA GOSTUJE U TORINU

Foto: Evrokup

RITI FIAT? MORNAR U GRUPI D

1. kolo Mornar - Uniks 74:97 2. kolo, večeras Torino - Mornar 3. kolo, 17. oktobar Mornar - Unikaha 4. kolo, 24. oktobar Frankfurt - Mornar 5. kolo, 31. oktobar Mornar - Ritas 6. kolo, 7. novembar Uniks - Mornar 7. kolo, 14. novembar Mornar - Torino 8. kolo, 21. novembar Unikaha - Mornar 9. kolo, 12. decembar Mornar - Franfurt 10. kolo, 19. decembar Ritas - Mornar * Četiri najbolja tima iz grupe takmičenje nastavljaju u Top 16 fazi

LEGENDARNI TRENER LERI BRAUN (NBA ŠAMPION 2004) VEČERAS NEĆE VODITI EKIPU IZ TORINA ZBOG RUTINSKE OPERACIJE U SAD.

---------------------⌦

pe, veoma jake na svim pozicijama”, smatra Strahinja Mićović. “Dodatna teškoća za nas biće želja Italijana da se iskupe za poraz u prvom kolu u Frankfurtu i da se u što boljem svjetlu predstave u premijernom meču pred svojom

Prije par dana u pojedinačnoj konkurencije ostao je bez finala, a danas će imati novu šansu. Crnogorski strijelac Miljan Dević nastupiće u kvalifikacijama za miks dublove (10 metara puška) na Olimpijskim igrama za mlade u Buenos Ajresu. On će se takmičiti u paru sa Poljakinjom Viktorijom Suzanom Bober, a njihov nastup očekuje se u 13.15h po našem vremenu. K.B.

Habib ostaje šampion, ali...

DA LI STE ZNALI? Bronson Kejnig (Mornar) i Toni Kar (Fiat) iza sebe imaju međusobne duele na univerziteskom prvenstvu SAD. Zanimljivo Kejnigov Viskonsin sva tri puta bio je bolji od Pen Stejta za koji je igrao Kar.

⌦----------------------

Devićev drugi pokušaj

publikom u Evrokupu”. Želja Mornara u ovom meču je jasna... “Nama je prioritet i u ovoj utakmici da podignemo formu i da što prije dostignemo željeni nivo igre”, dodao je Mićović. Nakon Torina, Mornar očekuje i derbi u ABA ligi - protiv Partizana u Topolici za četiri dana. K.B.

Prije par dana u Las Vegasu je sredio Konora Mekgregora, sačuvao je UFC pojas, ali zbog incidenta nakon borbe slijedi mu duža pauza. Habib Nurmagomedov ostaće šampion UFC u lakoj kategoriji, ali će biti suspendovan najmanje na pola godine. Uz to Sportska komisija države Nevade mu je “zamrzla” dva miliona dolara honorara. Nurmagomedov je poslije borbe i pobjede nad Mekgregorom iskočio iz kaveza i napao članove tima borca iz Irske. K.B.

SPORT

DN TIP

ITALIJA

UKRAJINA

Prijateljski je meč, ali Italijani sa Manćinijem još nikoga nisu ubijedili da imaju snagu da savladaju selekcije poput Ukrajine.

Na današnji dan

2009. Prvi trijumf u kvalifikacijama Crna - Gruzija 2:1 - konačno u finišu kvalifikacija za SP 2010. sokolovi upisali prvu pobjedu u istoriji u zvaničnim mečevima. Strijelci Batak i Delibašić.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

20:45

Fudbal: Italija - Ukrajina

ARENA SPORT 1 19:00 EHF LŠ: RN Leven - Kristianstad 20:45 Pariz - Tuluz, rukomet 02:45 Kruzeiro - Korintijans, fudbal

ARENA SPORT 2 20:00

FIBA LŠ: Brose - Fuenlabrada

02:00

NHL: Vegas - Vašington

EUROSPORT 1 11:00 14:45 16:45

Biciklizam: Tur Turske Biciklizam: Milano-Torino WTA Linc

EUROSPORT 2 12:00

WTA Linc

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine. me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@ dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Počeli otvoreni dani nauke

Nema prosperiteta bez Nauke i iNovacija Misija Ministarstva nauke je da pokaže da nema ekonomskog prosperiteta bez nauke i inovacija, a prema riječima ministarke Sanje Damjanović, to najbolje dokazuju razvijene zemlje koje treba slijediti na putu ka ekonomiji baziranoj na znanju. Otvarajući osmo izdanje Otvorenih dana nauke sinoć u galeriji Kapital pla-

za centra u Podgorici, ona je podcrtala da odgovornost podrazumijeva „ispunjavanje potreba građana prilikom utvrđivanja tema istraživanja“. Ovogodišnji festival treba da podsjeti da znanje nije samo u malom broju ljudi, već da šira zajednica može važnim uvidima doprinijeti mnogo boljim ishodima, dodala je ministarka.

Na otvaranju su govorili i direktorka odsjeka za naučni razvoj JRC pri Evropskoj komisiji Juta Tilen-Del Poco, Frederik de Vilde, koautor postavke „Odjeci - Šta čini društvo pravičnim?“, i Kristof Šefer iz Odsjeka za međunarodnu saradnju CERN-a. Festival će trajati do 12. oktobra, a odvija se u deset gradova. (K.J.)

tramP Prihvatio ostavku

Niki Hejli oDlazi Do kraja GoDiNe

Američki predsjednik Donald Tramp prihvatio je ostavku ambasadorke SAD u UN Niki Hejli, koja će napustiti tu funkciju na kraju ove godine, prenio je Rojters. Donald Tramp je u obraćanju iz Ovalnog kabineta rekao da mu je Hejlijeva prije šest mjeseci rekla da želi da

uragan majkl danas udara u američko koPno

Guverner Floride: Decenijama nismo vidjeli nešto ovakvo Uragan Majkl, koji je guverner Floride Rik Skot juče opisao kao “monstruozan”, ojačao je i sada se klasifikuje kao uragan druge kategorije. Očekuje se, međutim, da uragan još ojača. “Za oko 12 sati ćemo osjetiti prve udare. Decenijama nismo vidjeli nešto ovako”, rekao je Skot, prenio je Ej-Bi-Si njuz.

On je prognozirao da će Majkl biti najštetniji uragan u posljednjih nekoliko decenija. “Zapamtite, ova oluja bi mogla da ojača i postane uragan treće kategorije. Ova oluja će biti opasna po život”, rekao je Skot. Na putu uragana prema Floridi zabilježeni su vjetrovi od oko 155 kilometara na

30 godina nije shvatao šta ima u kući

Meteorit od 100.000 dolara koristio kao - držač za vrata

Univerzitetska profesorka geologije sa Univerziteta u Mičigenu otkrila je da je desetak kilograma težak komad kamena, koji se koristio kao držač za vrata više od 30 godina, zapravo meteorit čija vrijednost dostiže i do 100.000 dolara. “Ovo je najvrijedniji primjer koji sam ikad u životu

držala u ruci, novčano i naučno, rekla je ona u izjavi za medije, naglasivši da je od početka znala da je riječ o “posebnom kamenu”. Vlasnik meteorita, koji je odlučio da ostane anoniman, rekao je profesorki da je kamen dobio 1988. godine, kada je kupio farmu u Edmoru, u Mičigenu.

čas. Upozorenja za uragan izdata su u više gradova u državi Floridi. Nakon Floride, uragan će proći kroz Džordžiju i Južnu i Sjevernu Karolinu, dodao je “EjBi-Si njuz”. Očekuje se da će uragan pogoditi Floridu danas oko 13.00 časova po lokalnom vremenu.

Moli

neko vrijeme napravi pauzu i pohvalio je da je radila “nevjerovatan posao”. Tramp je poručio da se nada da bi ona mogla da se vrati u redove njegove administracije u nekoj drugoj ulozi. AP prenosi da je Tramp rekao i da su njih dvoje “riješili mnogo problema”.

REFORMA

Ministarstvo javne uprave

javne uprave

po mjeri građana SPECIJALNI DODATAK Mjere optimizacije

Zakonska rješenja

Prava građana

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SUZANA PRIBILOVIĆ,, MINISTARKA JAVNE UPRAVE

Analize pokazuju da je broj zaposlenih smanjen Iako je reforma javne uprave za javnost često administrativan proces, Pribilović poručuje da građani moraju više da budu upoznati kako sa pravima koje imaju, tako i sa obavezama organa, a takođe moraju znati i prednosti elektronske uprave

PORTAL OTVORENIH PODATAKA

Vizija moderne administracije u Crnoj Gori

189

usluga dostupno je fizičkim licima trenutno na portalu eUprave.

Konkurentniji privrednici

REFORMA JAVNE UPRAVE

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

SUZANA PRIBILOVIĆ,, MINISTARKA JAVE UPRAVE

ANALIZE POKAZUJU DA JE BROJ ZAPOSLENIH SMANJEN

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović kaže da je zadovoljna sprovođenjem reforme javne uprave u praksi, iako prve analize pokazuju da se svi resori ne odnose jednako prema obavezama iz Plana optimizacije. Za kratko vrijeme postojanja ovog resora napravili su, kaže mnogo, ali implementacija pojedinih rješenja u praksi tek predstoji. Iako je reforma javne uprave za javnost često administrativan proces, Pribilović poručuje da građani moraju više da budu upoznati kako sa pravima koje imaju, tako i sa obavezama organa, a takođe moraju znati i prednosti elektronske uprave. ● Građani često ne razumiju šta znači reforma javne uprave i koje benefite imaju od toga? Možete li nam ukratko predstaviti šta su ključne aktivnosti procesa reforme javne uprave? Pribilović: Reforma javne uprave je jedan od najznačajnijih procesa koji se upravo bavi svim onim problemima koje građane opterećuju svakodnevno – čekanje u redovi-

ma, prebacivanje nadležnosti sa jednih na druge organe, tromost administracije i sl. To je za javnost često administrativan proces, ali to je proces mijenjanja svijesti službenika, donošenja zakona koji treba da građaninu omoguće da brže i lakše ostvari neku uslugu onako kako to dobijaju građani u EU, unapređenja upravnih usluga, digitalizacije javne uprave. Građani moraju više da budu upoznati sa pravima koje imaju i obavezama organa. Prema Zakonu o upravnom postupku, ako građanin bilo kom organu uputi elektronski zahtjev, ima pravo na odgovor u toj formi. Takođe, kada se građanin obrati nekom organu koji je nenadležan za neko pitanje, dužan je da ga uputi organu koji je nadležan ukoliko je u saznanju o kojem se organu radi. Građani, takođe, moraju da budu upoznati sa prednostima elektronske uprave. Samo na portalu eUprave je dostupno 189 usluga za građane, neke su informativnog tipa, ali neke kao npr. dobijanje izvoda iz kaznene evidencije mogu se ostvariti gotovo u cjelosti preko portala eUprave. U prethodnom periodu Ministarstvo javne uprave je radilo na izmjenama više sistemskih zakona – Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnoj samoupravi, sada smo u fazi donošenja novog zakona o državnoj upravi, a u pripremi je novi zakon o elektron-

skoj upravi. Takođe, Vlada je u julu usvojila Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. Sva ova rješenja treba da obezbijede efikasniju, racionalniju, profesionalniju javnu upravu, kako mi to volimo da kažemo javnu upravu po mjeri građana, u kojoj će građanin brzo i lako, bez čekanja u redovima ostvarivati svoja prava. ● Kako ste zadovoljni sprovođenjem reforme

PO MJERI GRAĐANA javne uprave u praksi? Možete li napraviti paralelu sa regionom i EU? Pribilović:Moram da kažem da sam zadovoljna, iako prve analize pokazuju da se svi resori ne odnose jednako prema obavezama iz Plana optimizacije. Za kratko vrijeme postojanja ovog resora napravili smo mnogo, ali implementacija pojedinih rješenja u praksi tek predstoji. Nedavno smo održali sastanak Posebne radne grupe između Evropske komisije i Crne Gore, gdje već dvije godine za redom dobijamo pohvale za napredak u reformi javne uprave i učinak Ministarstva javne uprave, a što je potvrđeno u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku gdje smo dobili najbolju ocjenu u zoni političkih kriterijuma. Takođe, i u izvještajima međunarodnih organizacija poput Mudisa, WeBER-aa, prepoznat je napredak u reformi javne uprave. Sve ovo daje zamajac, ali, svakako, da moramo uvijek imati u vidu konačni proizvod ili uslugu koju naši građani dobijaju u praksi. Ono čime sam zadovoljna jeste da je reforma javne uprave danas tema o kojoj se priča, da smo pokrenuli proces optimizacije javne uprave sa mrtve tačke, da smo uspjeli da donesemo rješenja koja unapređuju službenički sistem, profesionalizuju upravu, funkcionisanje lokalnih samouprava, te na osnovu konkretnih rezultata dobijemo podršku od 15 milona eura od Evropske komisije da ovaj proces sprovedemo u praksi. Vjerujem, takođe, da smo na dobrom putu, ukoliko zakon o dr-

žavnoj upravi dobije potrebnu podršku u Skupštini, da državnu upravu reorganizujemo na način da smanjimo troškove, a učinimo efikasnijom njen rad. Kada je u pitanju region, više puta nam je puta iz Evropske komisije saopšteno da su neka naša zakonska rješenja, tu prije svega, mislim na novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi najinovativniji u regionu. Ipak, predstoji nam još puno posla na planu pune implementacije ovih zakonskih rješenja. Ubrzo ćemo uraditi i analizu primjene novog Zakona o upravnom postupku, koji je, takođe, reformski zakon, koja će pokazati da li su nova zakonska rješenja zaživjela u potpunosti u praksi i da li su građani osjetili benefite. ● Da li nailazite na otpor, i ako da, koje vrste? Pribilović:Moram da istaknem da veliku političku podršku za ovaj proces dobijamo od članova Vlade, prije svega, od predsjednika Vlade čiji je Kabinet uključen operativno u implementaciju Plana optimizacije na dnevnoj osnovi. To samo govori o našoj volji i posvećenosti da na dnevnoj osnovi rješavamo veliki broj zahtjeva, pitanja i nedoumica sa kojim se suočavaju organi državne uprave i lokalne samouprave u procesu optimizacije javne uprave. Takođe, imamo veliku podršku Zajednice opština, koja nam je značajan partner u ovom procesu, ali i samih lokalnih samouprava koje svakodnevno u javnosti afirmišu, prije svega, proces optimizacije. Vjerujem da je ovo proces svih nas u kojem svako od nas ima svoju ulogu, efikasnija, bolja, transparetnija, ekonomičnija javna uprava je nešto što svako od nas kao građanin intimno želi. ● Čini se da je Plan optimizacije imao najviše odjeka u javnosti. Ima li tu otpora određenih organa?Da li imate prve

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

analize dobijenih upitnka. Planom smo predvijdjeli da su institucije u obavezi da obave anketiranja zaposlenih za sporazumni prestanak radnog odnosa, pri čemu će se voditi računa da se anketiranjem ne obuhvataju lica čije su nam kompetencije neophodne.

efekte Plana? Pribilović:Moram da istaknem da imamo veoma pozitivan odjek među organima javne uprave. Da na svim nivoima javne uprave postoji velika zainteresovanost da se proces implemenitra i dovede do kraja. Međutim, ima i onih resora koji u narednom periodu treba da se aktivnije uključe. Veliki doprinos tome dali su i mediji koji svakodnevno izvještavaju o ovoj temi, ali i mi u Ministarstvu javne uprave koji smo na adekvatan način komunicirali ovaj proces unutar uprave, i čini mi se, obezbijedili dobru koordinaciju. Već imamo prve pokazatelje koji ukazuju da je smanjen broj zaposlenih u javnoj upravi za prva dva mjeseca implementacije, dakle imamo silazni trend. Takođe, u prva dva mjeseca implementacije Plana nije bilo novog oglašavanja preko Uprave za kadrove, ograničeno je zapošljavanje u lokalnim samoupravama. ● Postoje li preciznije brojke o tome koliko će ljudi ostati bez posla ove, a koliko ukupno do 2020. godine? Koliko je viška radnika na lokalnom, a koliko na državnom nivou? Pribilović:Prema podacima do kojih je došlo Ministarstvo javne uprave, a koji predstavljaju polaznu osnovu u Planu optimizacije, u javnom sektoru ukupno je zaposleno 51.480. Na centralnom nivou 39.306, a ukupan broj zaposlenih na lokalnom nivou je 12.174. U skladu sa Planom optimizacije, svi

Mi već imamo prve pokazatelje koji ukazuju da je smanjen broj zaposlenih u javnoj upravi za prva dva mjeseca implementacije, dakle imamo silazni trend. Takođe, u prva dva mjeseca implementacije Plana nije bilo novog oglašavanja preko Uprave za kadrove, ograničeno je zapošljavanje u lokalnim samoupravama organi državne uprave i javne ustanove čiji je osnivač država u obavezi su da obustave zapošljavanje po osnovu zaključivanja radnog odnosa na neodređeno i određeno vrijeme za period od godinu, osim u sektorima od posebnog javnog interesa, uz prethodnu saglasnost Vlade. U skladu sa Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine, a koju prati Plan optimizacije, planirano je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi od 3% na centralnom nivou i 5% na lokalnom nivou do kraja 2018. godine. Takođe, do 2020. na centralnom nivou broj zaposlenih bi trebalo da bude manji 5%, dok je na lokanom nivou 10%. Ministarstvo javne uprave zajedno sa Ministarstvom finansija i drugim organima razmatra modele za lica koja budu sporazumno raskinula radni odnos ili budu proglašena tehnološkim viškom. Detaljnjije informacije o broju lica zainteresovanih za odlazak iz uprave imaćemo nakon

● Da li su građani postali svjesni prednosti e-uprave? Pribilović: Mislim da ne u dovoljnoj mjeri. Smatram da u narednom periodu moramo da radimo na promjeni svijesti i navika naših građana da se pojedine usluge mogu dobiti i elektonskim putem, ali i na većoj promociji servisa na portalu eUprave. Trenutno Portal eUprave pruža 484 usluge iz nadležnosti 49 institucija, od čega su 171 elektronske, a 313 informativnih. Takođe, moramo da mijenjamo i praksu državnih organa da određene usluge postavljaju na portal eUprave bez odgovarajuće komunikacije prema građanima. ● Koji su ključni izazovi u narednom periodu? Pribilović: Očekuje nas puno obaveza. Nakon sastanka PAR radne grupe između Crne Gore i Evropske komisije preuzeli smo i dodatne obaveze. Takođe, imamo vrlo dinamičnu agendu kada je u pitanju Akcioni plan za reformu javne uprave koji prati Strategiju. Ključni izazov su, svakako, konkretni rezultati kada je u pitanju implementacija Plana optimizacije, zatim reorganizacija državne uprave kroz donošenje novog Zakona o državnoj upravi. Očekuje nas izazovan posao kad je u pitanju uspostavljanje One stop shop centara u Crnoj Gori (jedan šalter za sve). Takođe, najavili smo objedinjavanje lične karte, zdravstvene knjižice i dr. kroz Nacionalni identifikacioni dokument. Cilj nam je omogućiti građanima siguran i jednostavan pristup uslugama koje se pružaju elektronskim putem.

UZ MANJE TROŠKOVE DO VEĆE EFIKASNOSTI Koje su ključne novine Zakona o državnoj upravi? Pribilović: Ubijeđena sam je ovo moderno reformsko rješenje, koji treba da dovede do toga da Crna Gora ima upravu koja će da bude efikasnija i da manje košta. Prilikom pripreme predloga ovog zakonskog rješenja razmatrali smo najbolje prakse u EU i uzeli u obzir evropske principe dobre uprave. Cilj nije, kako se čulo

među kritičarima ovog zakona da vlada preuzme veću kontrolu, već da donesemo zakonsko rješenje koje će omogućiti potpunu reorganizaciju sistema, kojim ćemo smanjiti troškove, a imati veću efikasnost javne uprave. Ovaj zakon u potpunosti prati Plan optimizacije. Npr. imamo određeni broj malih organa koji mogu da budu u okviru ministarstava, što će znatno smanjiti troškove. Sa druge strane, predložili smo da se pr-

vi put u sistem državne uprave, pored ministarstava i organa uprave, uvedu državne agencije i fondovi, koji vrše poslove državne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima. Na ovaj način želimo da uspostaviimo jasniju organizaciju i tipologiju organa i da sistem učinimo koherentnim, kao što je to slučaj u EU. Takođe, ovaj predlog ne razlikuje organe u sastavu i samostal-

ne organe, već se uprave osnivaju kao samostalni organi za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa ili za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima i to ako su ispunjeni određeni uslovi. Uprave imaju stručnu i upravljačku samostalnost u skladu sa zakonom, a njihova odgovornost je ojačana. Novom uredbom o organizaciji javne uprave koju donosi Vlada ure-

diće se nova organizacija državne uprave, upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju i druga pitanja od značaja za rad državne uprave. Predložena rješenja su, takođe, u funkciji unapređenja sistema izvještavanja ministarstava i organa uprave prema ministarstvima. Ono što je jedna od novina, takođe, jeste što smo ograničili broj državnih sekretara u ministarstvima na maksimum dva.

Jedan od posebnih izazova za Ministarstvo javne uprave, svakako, je Plan optimizacije, koji predstavlja dio šireg programa reforme. Cilj optimizacije je obezbjeđivanje funkcionalnije, modernije i bolje javne uprave, a ne mehanizam za smanjivanje broja zaposlenih. Plan optimizacije daje set mjera za prevazilaženje izazova koje javna uprava ima u maksimalnom korišćenju svojih kapaciteta i ostvarivanju pune efikasnosti. Mjere su podijeljene na kratkoročne i srednjoročne. Kada je riječ o kratkoročnim mjerama, njihova realizacija predviđena je do kraja ove godine, s tim da će biti nastavljena i u 2019. Što se tiče srednjoročnih mjera, realizacija je planirana do kraja 2020. godine. Sve mjere će se sprovoditi u skladu sa specifičnostima centralnog, odnosno lokalnog nivoa.

procenata od broja zaposlenih na neodređeno vrijeme u organu je propisano kao maksimum za zapošljavanje. To znači da organ koji ima manje od 100 zaposlenih može da ima najviše do 10 angažovanih lica

REFORMA JAVNE UPRAVE

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Plan optimizacij javna uprava, KRATKOROČNE MJERE (realizacija mjera u 2018) 2

4 5

Prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme Proglašenje tehnološkog viška

Isplata otpremnine za zaposlene na koje se primjenjuju opšti propisi o radu. Stavljanje u funkciju internog tržišta rada u skladu sa propisima kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

Istekom roka na koji je radni odnos zasnovan bez mogućnosti produženja do 1.7.2019. godine, odnosno prestanak radnog angažmana lica angažovanih po drugim osnovama po isteku vremena na koje su ta lica angažovana. Ograničenje se ne odnosi na ugovore o djelu čije zaključenje je neophodno za nesmetano vršenje poslova organa, uz prethodno pribavljeno odobrenje ministarstvara finansija i javne uprave.

Ograničavanje zapošljavanja do 1.7.2019. Sporazumni prestanak radnog odnosa

Sprovođenje ankete za zaposlene o zainteresovanosti za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine zaposlenom. Prethodno rukovodilac organa odnosno službe utvrđuje listu zaposlenih koji se neće anketirati zbog potreba organa odnosno službe.

Odnosi se na interni oglas, zamjenu privremeno odsutnog zaposlenog, postavljenje lica u skladu sa zakonom, te započete postupke po osnovu javnih oglasa, ali i na radno angažovanje nezaposlenih lica Ograničenje ne tretira radno angažovanje po osnovu projekata koji se finansiraju sredstvima EU ili donacija, poslove sezonskog karaktera. Izuzetno, Uži kabinet može odobriti dodatne, posebne izuzetke od ove mjere.

Posebni program mjera aktivne politike zapošljavanja

Odnosi se na zaposlene koji su proglašeni tehnološkim viškom i dobrovoljno napustili radno mjesto uz isplatu otpremnina.

Promjene akata o sistematizaciji

Formiranje komisije

Pojačani inspekcijski nadzor

Studenti u državnoj upravi

Njihov zadatak je davanje mišljenja na akta o sistematizaciji kroz sagledavanje budžetskih i strateških opredjeljenja Vlade i definisanih ograničenja, uz prethodno pribavljena mišljenja Uprave za kadrove i Ministarstva finansija. Komisija ostvaruje svoje nadležnosti samo u periodu sprovođenja Plana.

Kontrola primjene propisa u vezi sa prestankom radnog odnosa po sili zakona (ispunjavanja zakonskih uslova, 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja).

Ministarstvo prosvjete i Uprava za kadrove definisaće model angažovanja studenata za realizaciju prakse u državnoj upravi.

Stvarno potreban broj izvršilaca kroz sagledavanje budžeta i strategije Vlade, uz obavezu smanjenja broja sistematizovanih izvršilaca od 10-30% u odnosu na važeći akt o sistematizaciji, u organima u kojima je ova razlika evidentirana, kao i ograničenje da opšte službe ne mogu imati više od 15% od broja sistematizovanih.

PO MJERI GRAĐANA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

je-cilj funkcionalna a ne otpuštanje Jedna od srednjoročnih mjera je i izrada analize efekata kratkoročnih mjera za tekuću godinu,uključujući i analizu dosadašnjih mjera po sektorima. Takođe, u planu je zaključivanje sporazuma o prestanku radnog odnosa sa zaposlenima koji se izjasne da žele sporazumni raskid radnog odnosa sa pravom na isplatu otpremnine (2019. godina). U naredne dvije godine u planu je i uspostavljanje unutrašnje organizacione strukture uz smanjenje funkcija, spajanje organizacionih jedinica, ukidanje nivoa na osnovu kriterijuma propisanih posebnim propisom Vlade. Ukupan broj zaposlenih na određeno vrijeme na koje se primjenjuju opšti propisi o radu, zbog privremeno povećanog obima posla po ugovoru o privremeno-povremenim poslovima, zaključenih neposredno ili preko omladinske ili studentske zadruge i lica angažovanih po drugim osnovama, ne može biti veći od 10% broja zaposlenih na neodređeno vrijeme u organu. Shodno tome, organ koji ima manje od 100

SREDNJOROČNE MJERE

zaposlenih može da ima najviše do 10 angažovanih lica. Riječ je o mjeri koja će se primjenjivati nakon prestanka ograničenja zapošljavanja. Tu je i jačanje kadrovskog planiranja. Propisano je da se kadrovski plan donosi za kalendarsku godinu, u roku od 30 dana od dana donošenja zakona o budžetu, a sadrži projekcije za naredne dvije godine. Dio poslova koje vrši Uprava za

imovinu u planu je da se dodijeli privatnom partneru po modelu privatno-javnog partnerstva, samo ukoliko to donosi uštede. Takođe i povjeravanje pomoćnih poslova privatnom sektoru, posebno u zdravstvenim ustanovama, kao i u drugim resorima, kroz podugovaranje ili druge oblike privatno javnog partnerstva. Tu se prije svega misli na čišćenje, portirske poslove, odr-

BROJ ZAPOSLENIH, POLAZNA I CILJANA VRIJEDNOST ZA PLAN OPTIMIZACIJE BROJ ZAPOSLENIH

CENTRALNI NIVO

Polazna vrijednost u 2017 - 51.486 (28.2%)

39.312

Polazna vrijednost kao dio ukupne registrovane zaposlenosti u 2017 – 182.368 (MONSTAT)

100%

LOKALNI NIVO 12.174

21,6% -3%

100% 6,7%

Smanjenje kroz kratkoročne mjere, XII 2018.

1.179

609

-5%

Ciljana vrijednost XII 2018.

38.133

Smanjenje kroz srednjoročne mjere, 2020. (ukupno)

1.966

-5%

1.217

-10%

Ciljana vrijednost 2020.

36.167

95%

10.957

90%

11.565

žavanje rublja, pripremu hrane u KCCG... U srednjoročnim planovima nije zanemareno ni pojednostavljenje procedura kroz primjenu propisa kojima se uređuje elektronsko poslovanje (ekancelarijsko poslovanje, elektronske usluge, uvezivanje registara, razmjena podataka…). Iste mjere važe i za lokane samouprave, pri čemu donošenje kadrovskog plana predstavlja dugoročnu mjeru. Međutim, imajući u vidu da se, za vrijeme implementacije Plana optimizacije, na broj zaposlenih u opštinama, primjenjuje opšta mjera ograničavanja zapošljavanja u javnom sektoru, promjene u kadrovskoj strukturi u dijelu zapošljavanja, odnosno povećanja broja zaposlenih, koje su planirane kadrovskim planom, vrše se pod uslovima, na način i po postupku predviđenom za vrijeme važenja mjere ograničavanja zapošljavanja. Za opštine je planirana i redovna, eksterna, objektivna, stručna i nezavisna kontrola trošenja budžetskih sredstava u na način da izmjenom Zakona o državnoj revizorskoj instituciji Crne Gore, DRI dobije obavezu da svake godine kontroliše završni račun budžeta opština ili da kontroliše završne račune budžeta najmanje pet opština. U planu je i jačanje kadrovskih kapaciteta u opštinama, kao i obezbjeđivanje vršenja poslova iz nadležnosti javnih službi i privrednih društava čiji je osnivač opština, kada je to moguće bez novog zapošljavanja, putem zaključivanja sporazuma o ustupanju zaposlenih.

ISKUSTVA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE: Obim, troškovi i efikasnost javne uprave Postepena optimizacija, kao posljedica potrebe prilagođavanja globalnim promjenama, vodeći je proces u javnim upravama modernih zemalja. Mnoge zemlje članice EU i druge razvijene zemlje imaju relativno dugo iskustvo u op-

timizaciji i prestrukturiranju svojih javnih uprava. Da je upravo to jedan od prioriteta Evropska komisija, potvrđuje činjenica da je Komisija prošle godine preporučila unapređenje javne uprave u specifičnim preporukama za čak 14 država članica.

Tako su, između ostalih Estonija, Letonija, Portugalija, irska, Finska i Holandija pristupile smanjenju broja zaposlenih i zamrzavanju pri zapošljavanju, dok je bilo i otpuštanja u nekim organima kao rezultat zamrzavanja troškova osoblja. Takođe, uveli su i rezove u budžetu za

obuke, te smanjenje troškova vezanih uz rad – bonuse, putovanja, telefone. Kao rezultat tih mjera dobili su bolji kvalitet usluga, unapređenje propisa i smanjenje administrativnih barijera, smanjeni su izdaci država, dobili su I transparentniju i otvoreniju javnu upravu.

O ZNAČAJU OPTIMIZACIJE: RATKA SEKULOVIĆ – RESPA

Drago mi je sto je Plan optimizacije podržan kroz ekspertsku podršku angažovanu od strane ReSPA- e - On je u skladu s preporukama ReSPAine Regionalne Studije o optimizaciji na Zapadnom Balkanu koja je publikovana krajem 2016. godine i - Plan optimizacije doživljavamo ne u kontekstu racionalizacije već u smislu ispunjavanja principa “ manje je više”. Dakle, da se postojeći kapaciteti bolje objedine, da se napravi bolja sinergija kako bi javna uprava mogla lakše ostvarivati svoj ključni cilj a to je brže, efikasnije i učinkovitije pružanje javnih usluga građanima i privredi. PROF. DR GORDANA PAOVIĆ-JEKNIĆ, PRAVNI FAKULTET UCG

Mjere za optimizaciju lokalne samouprave ( finansijsko-pravni aspekt) treba da omoguće finansijsku stabilnost opština, redovne lokalne prihode u cilju ostvarivanja finansijske održivosti opština da sopstvenim prihodima mogu podmirivati javne rashode na lokalnom nivou pa i troškove zaposlenih, uz veći kvalitet u pružanju javnih usluga na lokalnom nivou. Na taj način će se utvrditi optimalni broj zaposlenih u organima i službama lokalne samouprave, čiji će se rad finansirati iz budžetskih prihoda opština a koji će savjesno, efikasno i odgovorno raditi u službi građana. Obezbijediće se održivo finansiranje lokalne administracije kroz bolju naplatu lokalnih prihoda i zakonito i racionalno trošenje novca opštinskih poreskih obveznika.

REFORMA JAVNE UPRAVE

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

ZAKONSKA RJEŠENJA ZA PROFESIONALIZACIJU I REORGANIZ ETIČKI KODEKS

Pored stručnosti, zakonitosti i efikasnosti zaposlenih za rad u državnim organima od izuzetne važnosti je i etično, odnosno moralno postupanje i ponašanje službenika radi afirmacije i unapređenja dostojanstva i ugleda državnih službenika i namještenika, kao i jačanja povjerenja građana u rad državnih organa. Etički kodeks propisuje ključne vrijednosti i načela kojih državni službenici treba da se pridržavaju i obezbjeđuje mehanizam da se u slučaju povrede propisanih standarda i pravila i građani i zaposleni mogu obrati-

ti pritužbom starješini državnog organa. Tako je u odnosu na ranija uređenja Etičkog kodeksa, novim kodeksom propisano da je starješina državnog organa, dužan da upozna sve službenike sa odredbama Etičkog kodeksa, te da službenici potpisuju izjavu o njegovom poštovanju, što čini sastavni dio personalnog dosijea službenika. Takođe, u odnosu na ranija uređenja, a imajući u vidu činjenicu da su službenici diciplinski odgovorni za povredu Etičkog kodeksa u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenici-

ma, građani i službenici moći će pritužbom da se obrate starješini državnog organa. Starješina državnog organa, odnosno lice koje on ovlasti, obavezan je da ispita navode iz pritužbe i pisano odgovori podnosiocu, u roku od 15 dana od dana podnošenja pritužbe, ako to stranka zahtijeva. Na ovaj način jača se odgovornost službenika u vršenju njihovih poslova, pa s tim u vezi, podliježu disciplinskoj odgovornosti za povredu pravila i standarda utvrđenih ovim Etičkim kodeksom, u skladu sa zakonom.

Zakon o lokalnoj SAMOUPRAVI Od ove godine na snazi je i novi Zakon o lokalnoj samoupravi, čiji je cilj unapređenje i poboljšanje funkcionisanja rada sistema na lokalnom nivou, pri čemu je posebno naglašen princip depolitizacije i profesionalizacije. U tom smislu Zakonom je definisan precizniji način sazivanja prve sjednice novoizabrane skupštine, te pitanje trajanja mandata, raspuštanja i skraćenja mandata, zatim mogućnost produženja mandata skupštine u izuzetnim situacijama vanrednog stanja, te pitanje raspisivanja izbora za skupštinu opštine u slučaju prestanka mandata prije isteka vremena na koji je izabrana.

Predlog zakona o državnoj upravi Predlog zakona o državnoj upravi kojim se stvaraju uslovi za potpunu reorganizaciju državne uprave u kontekstu reforme javne uprave, Vlada je utvrdila u septembru. Predložena zakonska rješenja treba da doprinesu stvaranju moder-

ROK ZA PREDSJEDNIKA OPŠTINE

Takođe, funkcija predsjednika skupštine je isključivo profesionalna, a u cilju obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja organa lokalne samouprave predložen je rok u kojem se mora izabrati predsjednik opštine nakon konstituisanja skupštine (30 dana). Unaprijeđena su rješenja koja se odnose na pitanja vezana za odgovornost glavnog administratora, menadžera, starješina organa lokalne uprave, rukovodilaca stručnih i posebnih službi propisivanjem jasnih

Stvaraju se uslovi za potpunu reorganizaciju državne uprave u kontekstu reforme javne uprave ne, racionalne i efikasne javne uprave i naglašavaju novu ulogu državne uprave u razvoju društva. Cilj novih zakonskih rješenja je da se unaprijedi organizaciona struktura, te organizacija državne uprave uskladi sa evropskim standardima na način

razloga kada navedenim licima može prestati mandat, odnosno kada se mogu razriješiti. Takođe, jedna od novina ovog zakona je i detaljno regulisanje statusnih pitanja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, te precizna kategorizacija radnih mjesta i zvanja lokalnih službenika i namještenika, kao i nova pravila i procedure za popunu radnih mjesta u lokalnoj samoupravi koja treba da obezbijede profesionalizaciju lokalne samouprave na svim nivoima.

KADROVSKI PLAN „Predloženim rješenjima

da se utvrdi jasna tipologija organa državne uprave i jasne linije odgovornosti u sistemu. Takođe, nova zakonska rješenja treba da doprinesu smanjenju troškova javne uprave. Predlog zakona donosi niz novina. Naime, u sistem državne uprave, pored ministarstava i organa uprave, prvi put se uvode državne agencije i fondovi, koji vrše poslove državne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima. Takođe, izjednačava se položaj svih organa uprave u odnosu na resorna ministarstva i unapređuje komunikacija između organa uprave i ministarstava. U odnosu na važeći zakon, ovaj predlog zakon ne razlikuje organe u

PO MJERI GRAĐANA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

ZACIJU JAVNE UPRAVE, ZASNOVANU NA SISTEMU ZASLUGA Zakon o državnim službenicima i namještenicima Unapređenje normativnog okvira za službenički sistem jedan je od ciljeva novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je u Crnoj

Gori počeo da se primjenjuje 1. jula ove godine. Novine ovog zakona se, prije svega, odnose na transparentnije i jednostavnije procedure zapošljavanja. Osim što se unapređuje sistem nagrađivanja, posebno se vodilo računa o većoj profesionalizaciji i odgovornosti najvišeg rukovodećeg kadra. Istovremeno su unaprijeđene interne procedure mobilnosti zaposlenih. Kao ključne novine zakon prepoznaje uvođenje takozvane kompentencije po ugledu na pozitivne evropske prakse, dok su starješine organa prepoznate kao nova i posebna kategorija državnih službenika. Takođe su izmijenjeni uslo-

vi za vršenje poslova u svim kategorijama. Novina je to da zakon sada, umjesto internog oglasa unutar državnog organa i internog oglasa između državnih organa, poznaje samo interni oglas. To će doprinijeti jačoj konkurentnosti pri zapošljavanju i većoj mobilnosti zaposlenih, što za posljedicu ima skraćenje procedura zapošljavanja, pa će za popunu radnog mjesta biti potrebno manje vremena. Postupak selekcije za rad u državnim organima obuhvataće provjeru znanja, vještina, sposobnosti i kompetencija, u zavisnosti od kategorije, što bi za rezultat trebalo da ima izbor najkompetentni-

ovog zakona stvaraju uslovi da se lokalna samouprava organizuje u skladu sa principima profesionalnosti i depolitizacije“, poručuju iz Ministarstva javne uprave. U cilju upravljanja ljudskim resursima u opštini, propisano je da predsjednik opštine donosi kadrovski plan, u roku od 30 dana od dana donošenja budžeta. Uvođenje ovog instituta, dodaju, ima za cilj da obezbijedi blagovremeno planiranje kadra i da se zapošljavanje ograniči na raspoloživa sredstva u budžetu. „Fukcionalna i efikasna lokalna uprava se ne može obezbijediti bez stalnog usavršavanja lokalnih službenika. Stoga je normativno unaprijeđena funkcija upravljanja ljudskim resursima na lokalnom nivou. Dosadašnja zakonska rješenja na osnovu kojih je svaka jedinica lokalne samouprave imala disciplinsku komisiju pokazala su se kao neadekvatna rješenja, pa je novim Predlogom zakona predviđena njihova profesionalizaci-

ja, radi uštede i ekonomičnijeg i efikasnijeg vođenja disciplinskog postupka i postupka po žalbama lokalnih službenika i namještenika“, navode iz resora Suzane Pribilović.

sastavu i samostalne organe, već se uprave osnivaju kao samostalni organi za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa ili za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima i to ako su ispunjeni određeni uslovi. Uredbom o organizaciji koju donosi Vlada urediće se nova organizacija državne uprave, upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju i druga pitanja od značaja za rad državne uprave, dok će se posebni zakoni kojima su osnovane državne agencije i fondovi uskladiti sa ovim sistemskim zakonom; Novim zakonom, unapre-

đuje se sistem izvještavanja ministarstava i organa uprave prema ministarstvima, a i utvrđene su jasne linije odgovornosti na svim nivoima, kako bi se doprinijelo efikasnosti rada i djelovanja državne administracije i obezbijedio visok nivo kvaliteta u pružanju usluga Ograničen je i broj državnih sekretara u ministarstvima na maksimalno dva. Predlog zakona se bavi i pitanjima prenošenja, odnosno povjeravanja poslova lokalnim samoupravama, kao i kontrolom nad vršenjem tih poslova, što će doprinijeti efikasnosti i jačanju odgovornosti, čije efekte u krajnjem treba da osjete građani.

jih kandidata. Kao veoma važna novina u zakonu je u ta da će odluku o izboru u ministarstvima donositi lice iz kategorije visokorukovodni kadar, odnosno rukovodioci organizacione jedinice u kojoj se vrši popuna radnog mjesta. Time se ispunjava jedna od ključnih preporuka Evropske komisije (EK) da se pored transparentnog postupka provjere i na ovaj način obezbijedi profesionalizacija državne administracije. Sada su jednostavnije procedure, ali i manji troškovi kandidatima koji apliciraju za rad u državnim organima, jer će uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavljati samo izabrani kan-

didat. Izmijenjen je sastav Komisije koja obavlja provjeru sposobnosti, na način da je pored predstavnika organa za upravljanje kadrom, čine predstavnik državnog organa koji, po pravilu, mora biti rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se vrši popunjavanje radnog mjesta i stručno lice iz odgovarajuće oblasti obrazovanja. Promijenjeni su i kriterijumi za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika, te pooštravanje težih povreda službene dužnosti, kao i razlozi za prestanak radnog odnosa po sili zakona. Istovremeno je uvedena mogućnost napredovanja službenika u više zvanje.

USAVRŠAVANJE S obzirom da se fukcionalna i efikasna lokalna uprava ne može obezbijediti bez stalnog usavršavanja lokalnih službenika, unaprijeđena je funkcija upravljanja ljudskim resursima na lokalnom nivou. Takođe, profesionalizovana je Komisija za žalbe i Disciplinske komisije. Dosadašnja zakonska rješenja na osnovu kojih je svaka jedinica lokalne samouprave imala Komisiju za žalbe i Disciplinsku komisiju pokazala se kao neadekvatno rješenje, pa se novim zakonskim rješenjima pribjeglo njenoj profesionalizaciji, radi uštede i ekonomičnijeg i efikasnijeg vođenja postupka.

ELEKTRONSKO TESTIRANJE ZA RAD U UPRAVI Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima donosi više novina. Između ostalog, uvodi se elektronsko testiranje kandidata, stručne komisije za selekciju u kojima će biti nezavisni eksperti, strukturirane intervjue za visokoruko-

vodni kadar. Novina je da pisani test kandidati izrađuju elektronskim putem pod šifrom i sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Takođe, novina je i da se kod starješine organa uprave i visokorukovodnog kadra, takođe, provjera kompetencije vrši testiranjem u pisanoj formi i strukturiranim intervjuom.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

REFORMA JAVNE UPRAVE

Podrška vrijedna 15 miliona za upravu po EU standardima Glavni fokus evropske integracije, pored vladavine prava i ekonomske reforme jeste reforma javne uprave, jer ona dovodi do stabilnosti i funkcionalnosti države koja je sposobna da u kontinuitetu unapređuje životni standard građana i u potpunosti sprovodi međunarodne obaveze. Evropska unija kroz Sektorsku budžetsku podršku pomaže sveobuhvatnu reformu javne uprave koju Crna Gora sprovodi kako bi se unaprijedio kvalitet javnih usluga za građane i privredu. Krajni cilj podrške

3 miliona eura obezbijeđeno je za tehničku podršku

jeste uklapanje državne administracije Crne Gore u evropske standarde. Administracija treba da bude dostupna građanima i transparentna, a cilj je da građani javnu upravu dožive kao svoj servis za šta su zapravo i građani Evropske unije izdvojili ova sredstva. Sektorska budžetska podrška je vrijedna 15 miliona eura od kojih će 12 miliona eura biti usmjereno direktno u budžet, a tri miliona je obezbijeđeno za tehničku podršku koja će pomoći ostvarivanju prioritetnih reformskih ciljeva i upravljanju procesom reforme. Evropska unija ulaže ova sredstva u sveobuhvatnu reformu javne uprave koju Crna Gora preduzima da bi se osigurao kvalitet javnih usluga za građane, privatni sektor i sve druge organizacije odnosno za djelotvorniju javnu upravu. Zahvaljujući tome crnogorska javna uprave će biti spremnija da odgovori na izazove reforme, fiskalne konsolidacije i evropske integracije. U prethodnom periodu, stvoreni su uslovi da u 2018. godini povučemo prvu fiksnu tranšu od četiri miliona, od ukupno 15 miliona eura.

miliona eura sektorske podrške biće usmjereno direktno u budžet

TEHNIČKA PODRŠKA: ■ Trenutno se implementiraju projekti u ukupnoj vrijednosti od 2,8 miliona eura ■ Razvijanje kapaciteta Upravne inspekcije, Uprave za kadrove, Agencije za zaštitu ličnih podataka i Zavoda za statistiku ■ Unapređenje kapaciteta javne uprave u oblasti upravljanja ljudskim resursima ■ Podrška Upravi za kadrove u cilju ažuriranja i unapređivanja Centralne kadrovske evidencije i povezivanja

sa platnim sistemom Ministarstva finansija ■ Direktorat za e-upravu Ministarstva javne uprave za podršku unapređenja jedinstvenog sistema za razmjenu podataka između državnih organa ■ Dio sredstava usmjeren je na NVO sektor, čime se podstiče inkluzivna politika i participativna demokratija ■ Bolja informisanost građana o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i aktivnostima Ministarstva javne uprave u oblasti reforme javne uprave

PO MJERI GRAĐANA

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Podnesak se može podnijeti javnopravnom organu u elektronskom obliku, u skladu sa propisima o elektronskoj upravi. U slučaju podnošenja podneska u elektronskom obliku javnopravni organ, bez odlaganja, elektronski dostavlja građanima obavještenje o prijemu podneska. Ako se podnesak koji je podnijet javnopravnom organu u elektronskom obliku iz tehničkih razloga ne može pročitati, javnopravni organ o tome, bez odlaganja, obavještava stranku sa zahtjevom da taj podnesak dostavi u drugoj odgovarajućoj formi i određuje joj rok za dostavljanje. Ako stranka ne postupi po zahtjevu javnopravnog organa u ostavljenom roku smatraće se da podnesak nije podnijet. Ako stranka dostavi podnesak u drugoj odgovarajućoj formi, smatraće se da je podnesak podnijet danom dostavljanja u elektronskom obliku.

ČLAN

Organ uprave dužan je da omogući građanima da što lakše i efikasnije ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, vodeći računa da ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa ne bude na štetu prava i pravnih interesa drugih lica, niti u suprotnosti sa javnim interesom.

ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU Internet stranica javnopravnog organa u skladu sa propisima o elektronskoj upravi dobija značaj pri aktivnostima javnpravnih organa, što se prožima kroz čitav zakon u slučaju komunikacije stranaka i organa

ČLAN

U slučajevima kad lično dostavljanje nije obavezno, a lice kome dostavljanje treba izvršiti ne zatekne se u svom stanu, dostavljanje se vrši predajom pismena nekom od odraslih članova njegovog domaćinstva. Ako se dostavljanje vrši u poslovnoj prostoriji, odnosno na radnom mjestu lica kome pismeno treba dostaviti, a to lice se tu ne zatekne, dostavljanje se može izvršiti licu koje je na istom mjestu zaposleno, ako ono pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu može se izvršiti i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskoj kancelariji.

ČLAN

Ako javnopravni organ preduzimanjem drugih upravnih aktivnosti propisanih posebnim zakonom povrijedi prava i interese građana, oni mogu, u roku od osam dana, izjaviti prigovor starješini tog organa koji je dužan da odluči rješenjem najkasnije u roku od 15 dana, ukoliko posebnim zakonom nije drukčije propisano.

ČLAN

137

ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja samo kandidat koji je izabran odlukom o izboru kandidata za to radno mjesto, a ne i svaki drugi kandidat koji je aplicirao za radno mjesto, što u znatnoj mjeri smanjuje troškove kandidatima i štedi njihovo vrijeme.

Srijeda, 10. 10. 2018.

DvIJE kATEgOrIJE kOrISNIkA:

Anonimni korisnici korisnici koji pristupaju Portalu ali nijesu registrovani važećim digitalnim certifikatom;

Registrovani korisnici korisnici koji se na Portal prijavljuju pomoću kvalifikovanih i važećih digitalnih certifikata.

160 hiljada posjeta evidentirano je od početka godine na Portalu eUprave

900 novih korisnika od početka godine ima na Portalu eUprave

RefoRma javne uprave

eUprava za građane Vizija moderne administracije u crnoj gori Moderne tehnologije omogućavaju državnoj upravi i lokalnoj samoupravi da se približe građanima i firmama, podižući kvalitet usluga i efikasnost uz smanjene troškove poslovanja za sve korisnike. Vizija moderne administracije u Crnoj Gori podrazumijeva upotrebu informaciono– komunikacionih tehnologija čime se, između ostalog, u znatnoj mjeri unapređuje pružanje javnih usluga uz povećanje demokratskog učešća i uključenja javnosti u procesu donošenja odluka i kreiranja politika. Naime, osnovni cilj eUprave je da poveća dostupnost javnih službi građanima i privredi. Ona treba da pospješi i efikasnost države u upravljanju, kao i da joj omogući bolji uvid pri raspoređivanju ekonomskih i socijalnih resursa. Pored ovoga eUprava treba da omogući i uveća interakciju između sva tri činioca društva - države, fizičkih i pravnih lica i akademske zajednice, kako bi se stimulisao politički, socijalni i ekonomski razvoj države. Elektronske usluge su u funkcionisanju savremene javne uprave postale potreba. Razvoj interneta uslovio je neophodnost razvoja elektronskih usluga koje su alternativa tradicionalno papirnoj komunikaciji sa administracijom.

484 USLUGE IZ NADLEŽNOSTI 49 INSTITUCIJA Portal eUprave www.euprava.me je zvanično počeo da radi 7. aprila 2011. godine i u saradnji sa pet državnih instituci-

ja je, građanima i pravnim licima, obezbijedio 12 elektronskih usluga. Usluge koje su postavljene kao inicijalne bile su različite kompleksnosti i složenosti posmatrano sa aspekta generisanja, kao i za različite ciljne grupe posmatrano sa aspekta nivoa pristupa. Na današnji dan Portal eUprave pruža 484 usluge iz nadležnosti 49 institucija, od čega su 171 elektronske, a 313 infor-

mativnih. Činjenica da na jednom mjestu građani i privrednici mogu saznati sve o procedurama za podnošenje zahtjeva, ostvarivanju različitih prava i dodatno elektronski podnijeti zahtjev i priložiti dokumenta od kuće, čini ovaj portal važnom tačkom pristupa javnim uslugama. Or-

w.e ww

.m ava r p u

gani državne uprave na Portalu objavljuju elektronske usluge za koje su nadležni, te je saradnja Ministarstva javne uprave, nadležnog za upravljanje procesima razvoja e-uprave i samog portala, i ostalih organa, od izuzetne važnosti. Razvojem portala elektronske uprave stavljen je fokus na potrebe građana i poslovnih subjekata za uslugama u javnoj administraciji, zatim uključenost i shvatanje važnosti uloge posrednika u lancu pružanja administrativnih usluga k a o i u demokrat-

Ono što razlikuje eupravu od „obične uprave“ u ovom odnosu jeste činjenica da građani mogu da pristupe informacijama i dobiju uslugu brzo, koristeći širok dijapazon mehanizama, bilo kada i sa bilo kog mjesta

po mjeri građana ŠTA SVE MOŽETE ZAVRŠITI “IZ FOTELJE”, BEZ SAKUPLJANJA PAPIRA I ČEKANJA NA ŠALTERU? poslovANje -registracija -potvrde obRAzovANje

dokumeNti

-predškolsko -osnovno -srednje -visoko -prijave

-lična dokumenta -zahtjevi FiNANsije -porezi: prijava i uvjerenja -zahtjevi za povraćaj sredstava ZdRaVljE telefon za žalbe Rad -penzijsko-invalidsko osiguranje -zahtjevi/potvrde -program stručnog osposobljavanja uReĐeNje i izGRAdNjA -urbanističko-tehnički uslovi, građevinske i upotrebne dozvole -životna sredina tuRizAm -odobrenje, licence -zahtjevi

Statistička istraživanja podataka

pRijAve GRAĐANA -prijave korupcije -ostale prijave

jAvNe NAbAvke -žalbeni postupak

Srijeda, 10. 10. 2018. skim procesima, te značaj interoperabilnosti organizacija, procesa, izvora (ljudskih i finansijskih), kao i informacionih rješenja u cilju pružanja efikasnije javne administracije. Informacije su na Portalu grupisane prema životnim situacijama, tako da prate sve značajnije situacije, počev od obrazovanja, poslovanja, do izdavanja dokumentata, dok je u slučaju pravnih lica to poslovanje i rad, dokumenta, finansije. Ciljne grupe su fizička i pravna lica i javna uprava.

SERVIS GRAĐANA Cilj portal e-uprava je da građnima, umjesto preko čekanja u redovima do šaltera, svoje potrebe za pojedinim informacijama i dokumentima obave sa bilo kog mjesta preko interneta i portala eUprave. Na taj način uprava obavlja svoju osnovnu ulogu „servisa građana“. Obuhvata sve od izdavanja lične karte do učešća građana u donošenju odluka u oblasti javne politike. Primjera radi, u procesu donošenja propisa u oblasti urbanizma ili zaštite životne sredine. Ono što razlikuje eupravu od „obične uprave“ u ovom odnosu jeste činjenica da građani mogu da pristupe informacijama i dobiju uslugu brzo, koristeći širok dijapazon mehanizama, bilo kada i sa bilo kog mjesta. Praktično, radi se o unapređenju rada i omogućavanja razvoja elektronskih online servisa tj. korisničkih usluga, u organima državne uprave. Elektronski servisi su korisnicima dostupni putem standardizovanih korisničkih interfejsa po principu “sve na jednom mjestu”.

stRučNoo osposobljAvANje Trenutno je na portalu eUprave aktivno 189 usluga za fizička lica. Jedan od najboljih primjera elektronske usluge predstavlja Program stručnog osposobljavanja koji se već sedmu godinu sa uspjehom organizuje. Ova usluga je namijenjena stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem koja nemaju radno iskustvo u određenom nivou obrazovanja i na evidenciji su Zavoda za zapošljavanje, kao i za kompanije koje oglašavaju slobodna radna mjesta za visokoškolce. Radi se o vrlo kompleksnoj usluzi koja ne

samo da objedinjava pravna i fizička lica, već i odgovarajuće državne institucije: Ministarstvo prosvjete, Zavod za zapošljavanje, Upravu za kadrove i Ministarstvo javne uprave kao tehničku logistiku. E-usluga na portalu e-uprava omogućava poslodavcima da elektronski prijave svoje potrebe za radnim mjestima, dok se svršeni visokoškolci, na osnovu oglašenih potreba, prijavljuju na radna mjesta za koja su zainteresovani. Ministarstvo javne uprave pruža tehničku podršku ovom projektu u sklopu koje je obezbijeđena funkcionalnost sistema i odgovarajuće e-usluge u periodu od 24/7.

studeNtski kRediti

189 usluga dostupno je fizičkim licima trenutno na portalu eUprave.

Zahtjev za dodjelu studentskog kredita predstavlja još jednu elektronsku uslugu gdje zahtjev za dodjelu kredita studenti koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori podnose isključivo elektronski preko Portala elektronske uprave. Na ovaj način je prošle godine preko 5.700 mladih ljudi iskoristilo šansu da dobije studentski kredit, odnosno zaposli se kod odabranog poslodavca.

izvod iz kAzNeNe/ pRekRšAjNe evideNcije Fizička lica preko Portala eUprave imaju mogućnost da podnesu Zahtjev za izvod iz kaznene/prekršajne evidencije elektronskim putem. Na ovaj način zahtjev se podnosi elektronskim putem, a dolazak je potreban samo za preuzimanje rješenja izdatog od strane ovog organa. Važno je istaći da Ministarstvo pravde omogućava podnošenje zahtjeva od strane korisnika iz zemalja bivše SFRJ koji preko interneta mogu podnijeti zahtjev, a zvanični odgovor se šalje poštom na adre-

su van Crne Gore koju je korisnik prijavio.

pRijAvi koRupciju Korisnici portala eUprave imaju i mogućnost da anonimno prijave korupciju Upravi carina kao i Upravi policije. Organi državne uprave na portal, takođe , imaju mogućnost elektronskog podnošenja Zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

pRijAve zA pRedAvAče U okviru programa edukacije zaposlenih u organima državne uprave organizuje se veliki broj obuka. Lica koja su spremna da svoje znanje i stučnost podijele zaposlenima u državnoj administraciji i na taj način postanu predavači u okviru mnogobrojnih obuka koje organizuje Uprava za kadrove, imaju mogućnost da se bez dolaska u prostorije Uprave za kadrove prijave i predaju dokumentaciju elektronskim putem. Do sada je desetine predavača prijavilo svoje učešće na ovaj način. Takođe, istraživačima i naučnim radnicima u Crnoj Gori data je mogućnost da preko portala eUprave podnesu zahtjeve za sufinansiranje različitih istraživanja koje organizuje Ministarstvo nauke. Pored ovih usluga fizička lica, takođe, imaju mogućnost da dobiju informacije o velikom broju drugih usluga koje su informativnog tipa kao što su: Zahtjev za ovjeru dokumenata APOSTILLE pečatom, Zahtjev za nadovjeru dokumenata, Zahtjev za polaganje notarskog ispita, Zahtjev za polaganje pravosudnog ispita, Zahtjev za prepis uvjerenja o položenom stručnom ispitu itd. Ministarstvo javne uprave ima za cilj da uključi što više organa državne i lokalne samouprave, koje će pružati elektronske usluge ili informacije o istim. Uspješnost ovog projekta zavisi od samog učešća organa državne i lokalne samouprave u smislu njihovog učešća u postavljanju usluga koje pružaju u elektronskoj formi na Portalu eUprave. Iz ovoga slijedi da od učešća državnih institucija u postavljanju elektronskih usluga, odnosno u pridruživanju na Portalu, upravo zavisi i povećanje stepena razvijenosti Crne Gore u domenu eUprave.

Portal e-uprava www.euprava.me je prepoznao i mogućnost pružanja usluga namijenjenih privredi

Srijeda, 10. 10. 2018.

RefoRma javne Uprave

eUprava za pravna lica privrednike čini konkurentnijim Iako je koncept e-uprave prvobitno nastao imajući u vidu građane, sada se isto toliko vezuje za pravna lica i ekonomske reforme. eUprava omogućava elektronske transakcije između uprave i pravnih lica, umanjuje birokratiju i pojednostavljuje postupke i pomaže privrednicima da budu konkurentniji. Odnos se ne razlikuje mnogo u odnosu na eUpravu za građane, s tim što se ovdje ne radi o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga ili vozačkoj dozvoli već o porezima, javnim nabavkama i tenderima.

Kaznena evidencija

Poseban akcenat treba staviti na uslugu za pravna lica Programa stručnog osposoblajvanja, gdje se daje mogućnost da svoje zahtjeve za zapošljavanje visokoškolaca urade preko portala e-Uprave. Takođe, Zahtjev za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije koja pored one za fizička lica, na Portalu e-uprave “uživa” najveću popularnost. Mnogobrojne su i usluge, koje se sprovode sporadično, dakle za vrijeme trajanja određene aktivnosti, pro-

po mjeri građana

Organi državne uprave su od od početka 2018. godine objavili 174 javnih rasprava. Takođe, na portalu se objavljuju i javna obavještenja pa građani imaju pravovremene informacije o svim procesima u kojima participiraju.

238

e-licenci je trenutno na portalu e-uprave u okviru sistema eLicence objavljeno, od čega 21 sa mogućnošću elektronskog podnošenja zahtjeva

jekta… Privrednici tako mogu ostvariti svoje obaveze i prava u oblastima turizma, obrazovanja, poljoprivrede, poslovanja...

Turizam Obrazac za upis promjenu i dopunu podataka u centralnom turističkom registru u nadležnosti Ministarstva turizma i održivog razvoja.

ObrazOvanje Usluge kao što su Zahtjev za izdavanje licence za rad auto škole, Zahtjev za izdavanje licence za rad privatne predškolske ustanove, Zahtjev za izdavanje saglasnosti na programe i projekte nevladinih organizacija.

OblasT pOljOprivrede Neke od interesantnih usluga koje pravna lica mogu realizovati preko Portala

Srijeda, 10. 10. 2018. e-uprava su: Zahtjev za refundiranje troška kvaliteta vina, Zahtjev za upis u registar maslinara, kao i Zahtjev za upis u registar proizvođača maslinovog ulja.

e-Uprava omogUćava elektronske transakcije izmeđU Uprave i pravnih lica, UmanjUje birokratijU i pojednostavljUje postUpke i na taj način pomaže privrednicima da bUdU konkUrentniji

pOslOvanje Zahtjev za izdavanje potvrde o rezidentnosti u poreske svrhe, Zahtjev za izdavanje uvjerenja o izmirenim svim obavezama po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, usluge u nadležnosti Poreske uprave. Pravna lica, takođe, mogu podnijeti i elektronskim putem preko Portala e-uprave uslugu Obavještenje o uvođenju prekovremenog rada, Prijavu o početku radova kao i Prijem povreda na radu koje su u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove. Pored navedenih usluga, privredni subjekti, takođe, imaju mogućnost da preko Portala e-uprava dobiju informacije o velikom broju onih usluga koje su infor-

mativnog tipa, sa mogućnošću preuzimanja originalnog obrasca. Neke od takvih (informativnih usluga) su u nadležnosti Poreske uprave: Podnošenje prijave za registraciju brisanja poslovne jedinice; Podnošenje prijave za registraciju promjene podataka u poslovnim jedinicama; Registracija brisanja preduzetničke djelatnosti; Registracija osnivanja poslovne jedinice; Registracija promjene podataka kod oblika obavljanja preduzetničke djelatnosti.

regisTar biznis licenci Ministarstvo javne uprave u saradnji sa Ministarstvom finansija je u prethodnoj godini pokrenulo kreiranje elektronskog registara biznis licenci na Portalu euprave, a sve u cilju poboljšanja sveukupnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Pored osnovnih informacija o licencama, zadržan je koncept portala e-uprave koji omogućava da zainteresovano lice ili privredni subjekt preuzme obrazac zahtjeva i/ili elektronski podnese zahtjev preko portala e-uprave. Kao i za ostale elektronske usluge na portalu postoji mogućnost dostavljanja traženog dokumenta, ukoliko to korisnik zatraži. Trenutno je na portalu e-uprave u okviru sistema eLicence objavljeno 238 e-licenci, od čega 21 sa mogućnošću elektronskog podnošenja zahtjeva.

eparTicipacija: Podstranica za komentarisanje i prilaganje dokumenata Građanska participacija, odnosno učestvovanje građana u društveno-političkim procesima, s razlogom se smatra jednim od osnovnih indikatora stepena razvoja demokratskog društva i jednim od osnovnih činilaca svakog demokratskog političkog sistema. Pored razvoja nekonvencionalne participacije a sa ra-

zvojem modernih tehnologija dolazi do pojave i sve intenzivnijeg razvoja koncepta e-demokratije i e-participacije kao njenog posebnog segmenta. Postoje brojne definicije u teoriji ali, kako se radi o živom konceptu, e-participaciju možemo suštinski svesti na tehnološki sprovedenu interakciju između građa-

na i političkog sektora (donosilaca odluka), ali i između građana i administrativnog sektora vlasti. Najjednostavnije rečeno, to je momenat u kojem će se građani putem određenih umreženih softvera, prvenstveno putem interneta, uključiti i biti angažovani u društveno - političkim procesima. U vremenu kada građa-

ni Crne Gore iz različitih razloga nijesu “aktivni” u dovoljnoj mjeri, odnosno ne participiraju u društveno-političkim procesima u visokim procentima, e-participacija zaista može predstavljati koncept kojim se ova pitanja mogu rješavati. Na portalu e-uprave je razvijena posebna podstranica za elektronske javne rasprave

eParticipacija koja omogućava komentarisanje i prilaganje dokumenata u sklopu javnih poziva koje objavljuju organi. U ovom dijelu portala građani mogu aktivno da učestvuju u kreiranju zakona i ostalih strateških dokumenata iznoseći mišljenja i stavove o pojedinim zakonskim aktima u sklopu javnih rasprava.

e-Uprava za upravu CILJ

ukidanje šaltera

Foto: Dejan Lopičić

Izgradnjom sistema e-uprave obezbjeđuje se efikasniji rad, racionalnost u potrošnji sredstava, što dovodi do smanjenja troškova i uštede vremena. Potrebno je razumjeti da e-uprava nije samo alternativni način ostvarivanja servisa javne administracije, ona mora biti efikasnija i jeftinija i tako vremenom potisnuti klasični način šalterskog pružanja servisa. Ukidanjem administrativnih barijera olakšavaju se svakodnevni postupci građana pred organima javne uprave.

Portal e-uprava je prepoznao i mogućnost pružanja usluga namijenjenih državnoj upravi, odnosno usluge koje se sprovode isključivo između institucija javne uprave

Uspostavljanje kompletnog sistema elektronske uprave sa stanovišta korisnika podrazumijeva povezivanje čitavog sistema uprave u jednu cjelinu, tako da se pristupanjem „jedinstvenom šalteru“ mogu dobiti sve informacije i sve usluge. Neophodno je da postoji razmjena podataka, resursa i ljudi između različitih upravnih organa i agencija. Nepovezanost različitih upravnih entiteta se često pokazuje kao osnova „klasične“ uprave i predstavlja najčešći izvor frustracije građana i drugih korisnika usluga uprave. Portal e-uprava je prepoznao i mogućnost pružanja usluga namijenjenih državnoj upravi, odnosno usluge koje se sprovode isključivo između institucija

javne uprave. Neke od takvih su usluga u nadležnosti Ministarstva javne uprave: Zahtjevi za izdavanje digitalnih certifikata za interne potrebe državne uprave Crne Gore; Obrazac za dostavu podataka o elektronskom registru; Obrazac za dostavu podataka o informacionom sistemu; Zahtjev za aktivaciju, migraciju i povećanje kapaciteta servisa/ usluge telekomunikacionoj/ transportnoj mreži organa državne uprave itd. Zatim, usluge u nadležnosti Uprava za kadrove: Prijava za pohađanje seminara; Odjava sa seminara/kursa. Na ovaj način insitucije elektronskim putem mogu podnijeti službene zahjeve jedna drugoj i na taj način olakšati i ubrzati procese.

Srijeda, 10. 10. 2018.

RefoRma javne uprave

portal otvore

centralna tačka za pristup

Donošenjem zakonske regulative stvoreni su uslovi za uspostavljanje nacionalnog portala otvorenih podataka, koji je uspostavljen i nalazi se na web adresi www.data. gov.me, a koji predstavlja mjesto na kome organi javne uprave imaju mogućnost objave podataka u otvorenom formatu, iz svoje nadležnosti, poštujući osnovne principe objavljivanja podataka za ponovnu upotrebu. Ovaj portal predstavlja repozitorij, odnosno centralnu tačku za pristup podacima javnog sektora, kao i mjesto interakcije sa korisnicima podataka, poslovnim sektorom, IT i akademskom zajednicom, građanima i drugo. Uspostavljanjem Portala otvorenih podataka stvoreni su uslovi za otvaranje podataka organa javne uprave, što značajno doprinosi unapređenju transparentnosti, dostupnosti, efikasnosti u radu Vlade i organa javne uprave.

Informacije su neophodne u svakoj vrsti djelovanja, one pokreću društvo i podstiču kreativnost u svakoj oblasti bilo da je to privreda, ekonomija, turizam, kultura, nauka ili neka druga. Otvaranjem podataka mnogo brže i lakše će se dobiti odgovori na pitanja: Gdje i koliko se troši? Gdje i koliko se zagađuje? Gdje i koliko se proizvodi? Šta i kako se proizvodi? Koliko čega ima i gdje? Često dolazi do miješanja pojmova informacija od javnog značaja i otvorenih podataka. Ova dva pojma vezuje njihov isti cilj, povećanje transparentnosti, odgovornosti u radu javnog sektora, dostupnosti i kontrole rada javne uprave, što u krajnjoj liniji dovodi do uspostavljanje “dobre uprave” (“good governance”), kao i vladavine prava uopšte. Iako imaju isti krajnji cilj i jedna i druga vrsta informacija se u svom suštinskom smislu razlikuju. U svom širem tumačenju informacije od javnog značaja obuhvataju i otvorene podatke, jer su i ti podaci nastali u radu organa javne uprave. Međutim, osnovna razlika je mogućnosti ponovne upotrebe, ukrštanja i korišćenja otvorenih informacija i podataka, koji zbog toga uvijek moraju biti dostupni u otvorenom, mašinski čitljivom, formatu. Informacija od javnog značaja kao primaran cilj ima da omogući javnosti da dođe u posjed službenih informacija i na taj način se informiše i dalje distribuira te informacije, dok otvoreni podaci imaju za cilj ponovno korišćenje službenih inormacija u različite (ne) komercijalne svrhe, čime svakako doprinose i informisanju javnosti i utiču na transparentnost, ali posredno.

Portal otvorenih podataka je zbirka podataka koja služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju tih otvorenih podataka i omogućava njihovo lakše pretraživanje

Šta je otvoreni format? Otvoreni format je mašinski čitljiv format, nezavisan od računarske platforme i dostupan javnosti bez ograničenja koje bi sprijelilo ponovnu upotrebu. Pod mašinski čitljivim (“machine-readable”) formatom podrazumijeva se oblik datoteke koji je struktuiran na takav način na koji ga softverska aplikacija može lako identifikovati, prepoznati i izvući iz njega potrebne podatke. Vlada Crne Gore je ispunjavajući obaveze u procesu pridruživanja EU, koje proističu iz DIREKTIVE 2013/37/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora, Strategijom reforme javne uprave i Strategijom razvoja informacionog društva, prepoznala cilj efikasnijeg ostvarivanja prava na slobodan pristup. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama uvodi se ponovna upotreba informacija koje su u posjedu javne uprave, koja predstavlja upotrebu tih informacija za namje-

po mjeri građana

Srijeda, 10. 10. 2018.

enih podataka

p podacima javnog sektora ne različite od početne, a za koju su te informacije nastale. Informacije organa vlasti koje se objavljuju u cilju ponovne upotrebe moraju biti objavljene u u otvorenom formatu na način koji omogućava mašinsko čitanje i lako pretraživanje.

Šta su otvoreni podaci? Otvoreni podaci su digitalni podaci dostupni na internetu, koji se mogu ponovo upotrijebiti u svrhu različitu od one za koju su nastali. Ponovna upotreba podataka podrazumijeva mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, integrisanja u poslovne procese, proizvode i usluge i dr. Objavljuju se u mašinski čitljivom formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati. Otvoreni podaci su slobodno dostupni, pristupačni, mašinski čitljivi odnosno objavljeni u otvorenim formatima. Otvoreni podaci zasnivaju se na šest principa koji su ustanovljeni Međunarodnom poveljom o otvorenim podacima iz 2015. godine. Ova Povelja usvojena je od strane 62 naci-

Otvoreni podaci imaju za cilj ponovno korišćenje službenih informacija u različite (ne) komercijalne svrhe, čime svakako doprinose i informisanju javnosti i utiču na transparentnost, ali posredno

onalne vlade, civilnog društva i stručnjaka. Principi otvorenih podataka su otvorenost, pravovremenost i sveobuhvatnost, pristupačnost i upotrebljivost, uporedivost i interoperabilnost, poboljšanje uprave i angažman civilnog sektora, te inkluzivni razvoj i inovacije. Kod prvog principa bitno je naglasiti da otvoreni podaci ne sadrže lične podatke ni druge zakonom zaštićene podatke. Ovo znači da princip otvorenosti uključuje i pravo organa javne vlastida zadrže određene podatke, i time opravdaju povjerenje građana koji moraju biti sigurni da je zaštićeno njihovo pravo na privatnost u procesu otvaranja podataka. Organi javne uprave proizvode i sakupljaju veliki broj informacija koje imaju značajan ekonomski potencijal. Njihovim objavljivanjem u otvorenom formatu one postaju dostupne širem krugu korisnika. Zbog toga je objavljivanje podataka za ponovnu upotrebu od izuzetnog značaja za transparentnost rada javnog sektora. Pored toga, institucije pružaju građanima i privredi mogućnosti da korišćenjem otvorenih podataka stvore novu vrijednost npr. novu aplikaciju, poslovni model, vizuelizaciju, mapu, istraživački projekat... Portal otvorenih podataka je zbirka podataka koja služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju tih otvorenih podataka i omogućava njihovo lakše pretraživanje. Portal otvorenih podataka sadrži informacije dostupne za ponovnu upotrebu zajedno sa metapodacima u mašinski čitljivom i otvorenom formatu, u skladu sa otvorenim standardima, na način koji omogućava njihovu lakšu pretragu.

REFORMA JAVNE UPRAVE

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

Crnoj Gori potreban nacionalni identiﬁkacioni dokument

ELEKTRONSKO POSLOVANJE Značaj elektronskog poslovanja (e-trgovina, ebankarstvo, e-uprava…) je izuzetno bitan u ekonomskom razvoju jedne države i ne može biti realizovan bez 24-satne globalne dostupnosti interneta. Elektronskim poslovanjem prostor poslovanja se stalno povećava, jer svi akteri elektronskog poslovanja postaju dio jednog jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market), smanjuju se troškovi poslovanja (smanjuje se upotreba papirne dokumentacije), značajno se povećava efikasnost i ostvaruje neposredna inte-

rakcija između strana u poslovanju (brža je razmjena informacija i poslovne procese preuzimaju uređaji, čime se brzina obrade zahtjeva povećava, a mogućnost greške smanjuje). Za implementaciju elektronskog poslovanja, neophodan je brz i siguran internet i razvijena telekomunikaciona mreža. Pored toga, stabilan društveno-ekonomski i poslovni ambijent, kao i povjerenje korisnika u ovaj vid poslovanja neophodni su za brzi razvoj e-poslovanja.

BRZINA I EFIKASNOST Donošenjem Zakona o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu i seta podzakonskih akata kojima se uređuje oblast elektronske identifikacije i elektronskog potpisa, kao i pružanje usluga certifikovanja za elektronske transakcije, zaokružen je pravni okvir usklađen sa eIDAS Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća br. 910/2014 o elektronskoj

ŠTA NID ZNAČI ZA GRAĐANE? NID je zapravo jedinstveni identifikacioni dokument koji treba da objedini ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu, studentsku ili socijalnu kartu, te vozačku dozvolu. Takođe, građanima će biti omogućeno korišćenje elektronskih usluga bez obzira da li se radi o organima državne uprave i drugim elektronskim uslugama za koje je potrebna identifikacija.

Foto: Dejan Lopičić

identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije na unutrašnjem tržištu i stvoreni su preduslovi za dalji razvoj elektronske uprave. Osnovni cilj zakonskog uređivanja ove oblasti, osim usaglašavanja sa evropskom pravnom tekovinom, jeste omogućavanje i podsticaj bržeg i efikasnijeg poslovanja i uspostavljanja elektronskog identiteta. Očekujemo da će predloženo zakonsko rješenje stvoriti uslove da država, građani i privreda u što većoj mjeri koriste nove tehnologije, da poslove obavljaju brže, efikasnije i jeftinije, kao i da se putem sigurne elektronske identifikacije i kvalifikovanih usluga poveća povjerenje u elektronske transakcije. Sigurna i jednostavna interakcija između građana, poslovnih subjekata i javne uprave koja se zasniva na elektronskoj identifikaciji doprinijeće povećanju povjerenja u elektronske transakcije, zadovoljstva građana u pogledu kvaliteta pru-

Foto: Dejan Lopičić

Izgradnja povjerenja u elektronske transakcije, unapređenje elektronskog poslovanja u svim segmentima društva predstavljaju prioritetne aktivnosti Ministarstva javne uprave, kako za razvoji nformacionog društva, tako i za ekonomski i socijalni razvoj praćen modernim tehnologijama.

ONE ST za pruž

ženih upravnih usluga, što predstavlja i jedan od ciljeva reforme javne uprave. Za potrebe pokretanje postupka pred organima javne uprave elektronskim putem neophodno je izvršiti elektronsku identifikaciju podnosioca zahtjeva, što podrazumijeva posjedovanje digitalnog identiteta, u skladu sa Zakonom o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu.

INTERAKCIJA GRAĐANA, PRIVREDE I UPRAVE Ministarstvo javne uprave pokrenulo je inicijativu za uspostavljanje nacionalnog identifikacionog dokumenta kojim će korisnicima (građanima, privredi) omogućiti siguran i jednostavan pristup uslugama koje se pružaju elektronskim putem. Sigurna interakcija između građana, preduzeća i organa javne uprave povećaće povjerenje u javne i privatne online usluge, elektronsko poslovanje i elektronske transakcije. U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore izrađen je elaborat Nacionalni identifikacioni dokument (NID) kojim su obuhvaćeni razlozi za uvođenje ovog dokumenta, pravne i tehničke dileme prilikom izgradnje integrisanog sistema identifikacije koji predstavlja osnov za uvođenje Nacionalnog identifikacionog dokumenta (NID). Vlada Crne Gore će se nakon razmatranja ovog predloga izjasniti o pokretanju aktivnosti na uvođenju Nacionalnog identifikacionog dokumenta.

Otvaranje One stop shop centara u Crnoj Gori jedna je od najznačajnijih aktivnosti Ministarstva javne uprave na planu unapređenja javnih usluga po principu sve usluge na jednom mjestu. Naime, to bi omogućilo građanima da na jednom mjestu mogu dobiti sve usluge i dokumenta koja pružaju ili izdaju organi državne uprave i lokalne samoprave.

CILJEVI Smanjeno vrijeme i administrativno opterećenje za građane i preduzeća; Poboljšani kvalitet pristupa i isporuke usluga; Povećan broj zadovoljnih građana iz državnih službi; Smanjivanje korupcije, povećana efikasnost, transparentnost i odgovornost u pružanju usluga.

REZULTATI Prelazak na 100% usluga koje se pružaju na jednom mjestu, bilo odlaskom na jedan šalter ili elektronskim putem; Mogućnost da korisnici mogu realizovati uslugu bilo kada i bilo gdje, elektronskim putem odnosno odlaskom na jedno mjesto; Postizanje ukupnog zadovoljstva korisnika na visoki nivo; Visoko pozicioniranje Crne Gore u izvještajima anketa o elektronskoj upravi.

17 tOp shOp - Jedinstveno mjesto žanje usluga građanima i privredi po mjeri građana

ne-stop-shop predstavlja centralizovano upravno mjesto na kojem se pružaju različite usluge bez obzira na resorne podjele, čime se štedi vrijeme, napor građana i službenika, novac…

Strategija reforme javne uprave kao najznačajniju aktivnost vidi u reformi i pojednostavljivanju administrativnih procedura za građane i preduzeća, u oblastima kao što su: registri, socijalno i zdravstveno osiguranje, imovina, transport, obrazovanje, registracija preduzeća, licenciranje i dr., odnosno uspostavljanju centralizovanog upravnog mjesta za pružanje usluga građanima i privredi tzv. one stop shop-a za građane i privredu. Najnapredniji mehanizmi za pružanje javnih usluga danas su oni koji se zasnivaju na principu jednog mjesta za pružanje usluga. Ovo su modeli u kojima

se nekoliko javnih, u nekim slučajevima i privatnih usluga vrši iz jedne administrativne zgrade. Stoga je fizička integracija javnih službi u jedan prostor glavna karakteristika i prednost subjekata koji pružaju usluge, koje podrazumijevaju niz jedinstvenih standarda koji se primjenjuju.

RAZLIČITI PROPISI Ministarstvo javne uprave je na institucionalnom nivou, ključni akter za implementaciju reforme usluga usmerenih ka građanima i privredi. Ključna pravna regulativa na kojoj se ova višestruka reforma oslanja je legislativa koja se primjenjuje na elektronsko poslovanje, na upravni postupak, ali i veliki broj različitih propisa kojima se reguliše pružanje usluga javne uprave na svim nivoima. Usluge u smislu ove transformacije su sve usluge koje

Srijeda, 10. 10. 2018.

pružaju organi javne uprave, kao i sve ostale institucije koje pružaju usluge, kao što su finansijske, telekomunikacione i druge institucije. Korisnici u smislu ove reforme su svi građani i preduzeća Crne Gore, kao i izvan njenih granica. Očekivanja korisnika su da na svim nivoima dobiju dovoljno informacija, koje se pružaju transparentno i da na jedno-

NajNapredNiji mehaNizmi za pružaNje javNih usluga daNas su oNi koji se zasNivaju Na priNcipu jedNog mjesta za pružaNje usluga. ovo su modeli u kojima se Nekoliko javNih, u Nekim slučajevima i privatNih usluga vrši iz jedNe admiNistrativNe zgrade.

stavan i efikasan način realizuju zahtjev ka javnoj upravi. Vlada ima za cilj da dovede do transformacionih promjena u načinu na koji javna uprava stupa u interakciju sa građanima i preduzećima. Inovativna rješenja i informacione tehnologije smatraju se ključnim doprinosima u ovom procesu.

CENTRALIZOVANI MODELI Javne uprave širom svijeta sve više se opredjeljuju za modele usmjerene ka građanima kako bi osigurale efikasno pružanje javnih usluga. Centralizovani modeli pružanja javnih usluga pojavili su se kao rezultat potrage za boljom optimizacijom, pojednostavljivanjem i usklađivanjem javnih usluga sa potrebama i očekivanjima građana. U ovom izuzetno složenom procesu za Crnu Goru potrebno je definisanje jasnih prava

korisnika usluga, kojima će svaki korisnik imati jasno opisane procedure i dobiti uputstva za najefikasniju realizaciju istih, definisanje jasnih procedura međuinstitucinalne razmjene podataka, obezbjeđivanje mogućnosti pružanja usluga na više kanala, odnosno na jednom mjestu da korisnik može sve završiti ili da ima mogućnost pristupa institucijama na jednom mjestu. Rad na razvoju administrativnih kapaciteta, kontinuiranoj obuci zaposlenih, kao i mjerenje zadovoljstva korisnika moraju zauzeti značajno mjesto u budućim aktivnostima. Pored navedenog neophodno je i potpuno razdvajanje Front office i Back office poslovnih procesa, implementacija First in First out principa obrade usluga, zatim definisanje situacija kada se vrši odbijanje zahtjeva, te definisanje praćenja vremena realizacije obrade zahtjeva i sankcionisanja u slučaju kašnjenja.

18 eDMS U sistemu za elektronsko upravljanje dokumentima (eDMS), od 2011. do 2018. godine nalazi se 19 institucija, sa 2.071 korisnikom. Zabilježeno je 518.793 logovanja, a ukupno je evidentirano 430.400 predmeta i 708.038 dokumenta.

SRIJEDA, 10. 10. 2018.

REFORMA JAVNE UPRAVE

Administracija bez papira čuva okolinu, štedi novac i vrijeme Kakve su još prednosti eDMS-a?

518.793

Lako pronalaženje dokumenata u eDMS-u, pretraga u kratkom vremenu i pregled svakog dokumenata; Lakša interna komunikacija, bolja efikasnost, produktivnost, uređenost; Pretraga po nazivu, šifri, opisu, stranici, ključnoj riječi, datumu od-do i po sadržaju elektronskog priloga; Smanjeno dupliranje dokumenata, svaki dokument koji pretrpi neku izmjenu ima sačuvanu i prethodnu verziju, kao i niz podataka gdje je službenik uradio određene izmjene.

LOGOVANJA

430.400 PREDMETA

708.038 DOKUMENATA

Sistem za elektronsko upravljanje dokumentima (eDMS) ili „Administracija bez papira“, moderan je sistem elektronskog upravljanja i arhiviranja dokumenata. U Crnoj Gori se implementira od 2011. godine, a uveden je s ciljem smanjenja troškova, ubrzanja procedura, skraćenja vremena obrade, te veće mogućnosti pružanja informacija. Sve to doprinosi efikasnijem radu javne uprave i unapređenju kvaliteta usluga za građane. eDMS povećava efikasnost, smanjuje troškove i štiti evidenciju, obezbjeđuje usaglašenost sa propisima, poboljšava nivo usluge i štiti životnu sredinu.

u pronalaženju informacija i dokumenata po mrežnim fajl serverima. Prednost je u tome što zaposleni iz različitih organizacionih jedinica ili lokacija pristupaju istim informacijama preko svojih kompjutera.

SMANJUJE TROŠKOVE eDMS znači i rad bez papira, što samim tim znači i manje troškove, poput onih za skladištenje papirne dokumentacije. Ne postoji potreba

za fotokopiranjem, a ostvaruje se ušteda na papiru i tonerima. Ne postoji mogućnost gubljenja ili uništavanja dokumenata, dok skladištenje stare dokumentacije ne zahtijeva iznajmljivanje magacina ili dodatnih prostora za smještanje.

IZBJEGNUTE KATASTROFE Osim što papirni fajlovi komplikuju i povećavaju troškove poslovanja, ve-

oma su podložni uništenjima usljed raznih vrsta nezgoda, pomjeranja... Naročito su opasne prirodne katastrofe (požari, poplave, zemljotresi), koje mogu uništiti kompletnu dokumentaciju. eDMS-om se dokumenta štite kreiranjem elektronskih kopija, koje su kao takve i arhivirane.

ČUVA ŽIVOTNU SREDINU eDMS sistemom se podiže ekološka svijest u javnoj up-

REGISTRATORI PROŠLOST Ovim sistemom obezbjeđuje se jednostavnija procedura u vođenju, arhiviranju skeniranih dokumenata, slika i drugih vrsta fajlova. To znači da zaposleni više ne moraju da traže dokumenta po registratorima, gubeći vrijeme

Trend rasta ukupnog broja predmeta i dokumenata po godinama

ravi, jer se eliminiše potrošnja papira i stvaranje otpada. Naime, “Green IT” je oblast koja spada u top deset tehnoloških trendova koji mogu biti ispoštovani primjenom upravljanja dokumentima. Dokumenti kroz eDMS sistem postaju lako pristupačni, a zaposleni u javnoj upravi efikasniji, a sve to znači i bolja usluga krajnjim korisnicima, uz poštovanje svih smjernica za zaštitu dokumenata. Napredno upravljanje dokumentima sa eDMS-om omogućava brz pregled i razmjenu dokumenata između zaposlenih, lako kreiranje, organizovanje, održavanje i efikasno korišćenje arhive dokumenata, centralizaciju arhive, kao i njenu bolju dostupnost, sigurnost i nadzor. U sistemu za elektronsko upravljanje dokumentima (eDMS), od 2011. do 2017. godine nalazi se 19 institucija, sa 2.071 korisnikom. Zabilježeno je 518.793 logovanja, a ukupno je evidentirano 430.400 predmeta i 708.038 dokumenata.

po mjeri građana

Srijeda, 10. 10. 2018.

Sajber bezbjednost Opasnosti na internetu su brojne, građani ih često nijesu svjesni, a čak nemaju ni naviku da zvaničnim organima prijavljuju uznemirujuće događaje iz virtuelnog svijeta. Upravo je Direkcija za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata na Internetu (CIRT) centralna tačka za koordinaciju, razmjenu podataka i odgovor na sajber bezbjednosne incidente u Crnoj Gori. CIRT zapravo predstavlja sabirni centar za incidentne situacije od stranih partnera, državnih organa, pravnih i fizičkih lica, odgovarajući na iste. Osim odgovora, djeluje i proaktivno, kroz edukaciju službenika i građana. CIRT svakodnevno prima prijave incidenata raznih oblika, uključujući i prevare na internetu. Svaka prijava se evidentira.

vjeriti je li u konkretnom slučaju riječ o zvaničnoj stranici, recimo, privrednog društva i organizatora (npr. nagradnih igara i sl.) kako ne bi došlo do zloupotrebe tih podataka. Krađa identiteta na internetu je odavno poznata, sve je učestalija pojava, a može se iskoristiti za razne malverzacije, uključujući i krađu novca preko interneta. Dobitnici nikad ne dobiju nagrade, a podaci bivaju zloupotrijebljeni na neki od već razrađenih načina.

Najčešće mete napada hakera Postoje različite vrste napadača, kao što su sajber kriminalci, sajber špijuni, haktivisti... U zavisnosti od vrste napadača, variraju i njihovi ciljevi, a generalno im je glavna motivacija sticanje profita nelegalnim sajber

aktivnostima. Na meti su svi podaci koji mogu donijeti profit, a kod građana, napadači uglavnom ciljaju lične podatke, podatke o kreditnim karticama, naloge za razne internet servise, lozinke i sl. Napadi u sajber prostoru su konstantni. Svakog dana se može registrovati određen broj napada. Spam, “phishing”, malver i sl. napadi su svakodnevica, ali se u većini slučajeva takvi napadi blokiraju sigurnosnim rješenjima i ne dolaze do krajnjih korisnika. Brojne su metode koje napa-

Kako da se zaštitimo od prevara? Jedna od osnovnih preporuka je da ne ostavljamo nepoznatima podatke na internetu. Ukoliko to pak planiramo da učinimo, potrebno je dobro pro-

? Kako

prijaviti incident? www.cirt.me Jednostavno. Putem CIRT-a (Direkcija za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata na internetu), putem zvanične internet stranice www.cirt.me, mejlom kontakt@cirt.me ili pozivom na broj 020/482-433.

232 prijavljena incidenta evidentirana su u prvoj polovini 2018.godine, dok je tokom prošle evidentirano njih 532.

dači koriste kako bi se domogli informacija. Za napade se najčešće koriste razni malveri, pa ova vrsta napada predstavlja prijetnju broj jedan u svijetu, ali i u Crnoj Gori. Pored malvera, često se koriste “phishing” napadi i razne druge internet prevare preko kojih se pokušavaju obmanuti korisnici, kako bi napadačima dostavili željene informacije.

građani da budu na oprezu Prethodnih godina je vrlo popularan i “ransomwa-

Sajber napadi u Crnoj Gori se ne razlikuju u većoj mjeri od aktuelne situacije na globalnom nivou. Napadi dolaze iz svakog kraja svijeta i svi smo potencijalne žrtve. Jedan od glavnih problema u sajber prostoru jeste što kod velikog broja sofisticiranih napada ne možete sa sigurnošću reći ko stoji iza napada. Postoje brojni alati koji pružaju anonimnost napadačima.

re”. Radi se o malveru koji nakon uspješne infekcije vrši zaključavanje korisničkih podataka i čini ih nedostupnim. U sljedećem koraku, napadači pokušavaju da iznude novac u zamjenu za povraćaj podataka. U zavisnosti od vrste napadača, varira i nivo sofisticiranosti napada. Nerijetko i sami građani nepažnjom objave dosta informacija na internetu, a najviše na društvenim mrežama. Stoga bi trebalo biti oprezan prilikom objavljivanja informacija na društvenim mrežama i adekvatno ih zaštititi kako ne bi bile dostupne svima, jer se mogu iskoristiti za sajber napade.

Na meti su svi podaci koji mogu donijeti profit, a kod građana, napadači uglavnom ciljaju lične podatke, podatke o kreditnim karticama, naloge za razne internet servise, lozinke i sl.

RefoRma javne uprave po mjeri građana

Izdavač: Dnevne novine

Direktor: nenad amidžić Odgovorni urednik: Vesna Šofranac Urednik dodatka: Bojana pejović

Dizajn: adi Kerović Lektura: Snježana avramović Obrada fotografija: predrag Bošković