Issuu

SPECIJALNI DODATAK

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018. BROJ2043GODINAVII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SJUTRA SEDMI PREDSJEDNIČKI IZBORI OD UVOĐENJA VIŠESTRANAČJA

Novi referendum ■6 7

BUDUĆNOST VEČERAS IGRA ZA TITULU

INTERVJU: DANILO ORLANDIĆ DIREKTOR AERODROMA

NIKAD VIŠE LETOVA KA CRNOJ GORI

■ 10 11

ZA NAJBOLJE PONUDE:

RETROVIZOR ■ 3

MUK

JOŠ KORAK DO SNA ■ 78 79

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

A na dan bezbednosti, ako ga se sete, sete.....

Alo, alo... možda si pogriješio broj, ali ste dobili onoga koga ste tražili. Izvucite te parove za neđeljne mečeve pa da počinemo. Ja sam odavno na klupi za rezervne igrače.

oli me pustit da ja to pročitam. Ionako je sve jasno ko će osvojit ovogodišnji šampionat. Jedan favorit i šest autsajdera.

Autsajderima izgleda ne pomažu ni ovi strani igrači najavljeni kao strašna pojačanja....

Foto: Vedran Ilic

Foto: Iva Mandić

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018. Aoooo,

Za stajlinge izdvajaju od 70 do 1.100 eura

Bilo da je riječ o velikoj ili maloj - matura je nesumnjivo događaj od velikog značaja kako za maturante, tako i za njihove roditelje. Izbor garderobe, frizure i cipela već uveliko postao je problem srednjoškolaca koji, čini se, biva veći od polaganja prijemnog ispita koji slijedi.

● 18-19

ª U sali lomº je album znanja, umijeća i volje Neumorni Momčilo Bajagić Bajaga i njegovi Instruktori okreću leđa šestogodišnjoj izdavačkoj pauzi - naslovni singl novog albuma “U sali lom” već je u etru, dok nas premijera kompletnog izdanja sa 10 numera očekuje iduće srijede. “Daljina, dim i prašina” posljednje je albumsko svjedočanstvo Bajage i instruktora. Mada su tokom više od tri decenije postojanja snimili toliko sati kvalitetnog materijala da im niko ne bi zamjerio i da je pauza između dva albuma duža, rokenrol družina, koju prevodi pjevač i gitarista Momčilo Bajagić Bajaga, nezaustavljiva je.

● 42-43

PILOT PROTIVPOŽARNOG AVIONA MIODRAG GRUBAČ U RAZGOVORU ZA VIKEND NOVINE

Veza s avionom jača od ljubavi prema ženi O tome koliko je pilotski posao opasan i odgovoran dovoljno govori i stara pilotska uzrečica “Dobar pilot - živ, loš pilot - mrtav”, koja posebno dobija na značaju u profesiji pilota protivpožarnih aviona.

Za radove na putevima 117,19 miliona Za izgradnju i sanaciju saobraćajnica u našoj zemlji do početka turističke sezone, odnosno 15. juna, biće izdvojeno najmanje 37,4 miliona, a do kraja godine ukupno 117,19 miliona eura, navodi se u Predlogu plana pripreme ljetnje turističke sezone koji je usvojila Vlada.

● 8-9

● 22-23

SUBOTA

NEDJELJA

Bili jednom Jovo Džada, Ćale, Pekeš, Zlatni...

Pretežno sunčano i neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine, ponegdje uz slabu i umjerenu visoku oblačnost. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 14, najviša dnevna 18 do 30 stepeni.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i toplo vrijeme za ovo doba godine. Tokom popodneva moguća je rijetka pojava kratkotrajne nestabilnosti. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje kratkotrajno umjeren do pojačan, sjeveroistočni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha od sedam do 16, najviša dnevna od 19 do 30 stepeni.

Najprije malo pojašnjenja o oriđinalima. “Oriđinali su neobični ljudi. Ali nikšićki oriđinali nijesu bili u smislu one tzv. gradske lude ili ‘lero’, kako su ih zvali na Primorju. Ovo su bile ličnosti, neki od njih jako inteligentni, a i obrazovani. Oni su izabrali taj način života kao svoju slobodu. To je bio neki način da oni ostvare tu svoju slobodu koja se nije baš lako ni u jednom vremenu ostvarivala. “

● 30-31

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

MIMO DRAŠKOVIĆ REAGOVAO NA INICIJATIVU ZA NJEGOVU SMJENU

Foto: Iva Mandić

Račune ću polagati građanima, a ne tužibabama Član Savjeta RTCG Mimo Drašković poručio je da će za svoje djelovanje, kao član tog tijela, račune polagati samo građanima, a ne i, kako je ocijenio, samozvanim ekspertima, analitičarima i međunarodnim tužibabama. Drašković je prisustvovao konvenciji predsjedničkog kandidata Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića u Bijelom Polju. zbog čega su reagovale 22 NVO, tražeći njegovu smjenu. “Ja sam regularni i slobodni građanin Crne Gore koji poštuje pravila i zakone države u kojoj živi, a ovim i svim drugim dušebriznicima ili pretendentima na moje mjesto u Savjetu RTCG mogu da poručim sljedeće: Ići ću gdje ja hoću, kada hoću i sa kim hoću! A za svoje djelovanje kao član Savjeta Javnog servisa račune ću polagati samo građanima Crne Gore ili, ako sam bilo čime i na bilo koji način prekršio zakon, onda nadležnom sudu - onako kako to zakon propisuje, a ne raznim samozvanim ekspertima, analitičarima i međunarodnim tužibabama”, saopštio je Drašković. M.I.

Američke sankcije ruše Deripaskinu imperiju

Akcije kompanije Rusal, ruskog biznismena Olega Deripaske, nestaće sa berzi, prenose svjetski mediji. Američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije protiv sedam ruskih oligarha i 12 kompanija u njihovom vlasništvu, uz obrazloženje da profitiraju od “malignih aktivnosti” ruske države širom svijeta. Grupa ruskih biznismena uključuje, između ostalih, Olega Deripasku i njegov Rusal, čije su akcije izlistane u Hong Kongu i njegovu holding grupu En plus. Akcije Rusala, koji spada među najveće proizvođače aluminijuma, biće izbrisane iz svjetskih indeksa, a najavljena je i zabrana trgovanja njegovim metalom na Londonskoj berzi metala. Oleg Deripaska, bivši vlasnik podgoričkog Kombinata aluminijuma, jedan je od najbogatijih Rusa, blizak predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

FOTO PRIČA Pranje čarapa u fontani Proljeće je kalendarski odavno stiglo, ali je temperatura u glavnom gradu skoro ljetnja. Veliki broj građana iskoristio je priliku za šetnju, a na Trgu Argentina je bilo najprometnije. Ipak, jedan od prolaznika je bio najoriginalniji, pa je fontanu na trgu iskoristio da opere noge, čarape i osvježi se.

AKTUELNO

RETROVIZOR

PIŠE GORAN POPOVIĆ

MUK

U ponoć je na snagu stupila izborna ćutnja. Zakonom definisani muk. Prosto ne znaš čime bi napunio ova dva stupca, a da nekog to zanima. Jer kod nas je svaki čovjek zoon politicon, što bi rekao Aristotel, i to na kub. Regula o izbornoj ćutnji je, inače, potpuni nonsens. Jer ne propisuje, na primjer, da se od ponoći u petak, do završetka glasanja u nedjelju ožulje ili ugase svi bilbordi sa likovima i sloganima kandidata. Bilbordi, doduše, ne proizvode nikakvu buku, prosto ćute. Po toj logici, ni mi u štampanim medijima nemamo šansu da se ogriješimo o zakon, jer samo ćutimo i - pišemo. U današnje vrijeme ekspanzije društvenih mreža, koje postaju dominantni oblik javne komunikacije, propis o izbornoj ćutnji zaista je postao sasvim besmislen. A samo one ne podliježu ovom zakonu. No, dobro... Postoji u Crnoj Gori, nažalost, još jedan Muk. Ime mu je Stevo. On je, zajedno sa Daliborkom Uljarević, Anom Novaković i Zlatkom Vujovićem, napisao pismo Evropskoj komisiji protiv Crne Gore. Tražili su ovi NVO aktivisti da se zamrzne pregovarački proces o pristupanju naše države Evropskoj uniji?! Zabrinuti su, zvanično, što je “Crna Gora između lidera i simulatora reformi”, ali je njihov kolega iz NVO sektora Boris Raonić lucidno zaključio da su, u suštini, oni zabrinuti da im ne presuše izvori finansiranja koje su do sada obilato koristili u svom (ne)političkom angažmanu. “Zvijezde granta”, kako ih je kvalifikovao Raonić, nakon što je, na njihovu žalost, Crna Gora postala članica NATO, sad bi da uspore put ka članstvu u EU, da bi opet nekog drali za nove grantove praznom pričom kako će novim stotinama hiljada eura oni učiniti da Crna Gora postane malo više demokratska. U suprotnom, opet će nekome špijati svoju državu! Aleksa i Dritan su sada zajedno. Predali su listu za lokalne izbore u Podgorici, za koje još ne važi izborna ćutnja. To je izazvalo u prvi mah muk, a poslije i negodovanje kod ostatka manje ili više građanske opozicije. Ali Demokrate i URA su izgleda batalili saradnju sa gubitnicima i na vrijeme sami krenuli u novu političku avanturu. A vrijeme je u nekim situacijama vrlo važna stvar. Eto, i Evropski parlament je u februaru izglasao predlog i uputio ga Evropskoj komisiji da se više ne pomjeraju kazaljke na satu u martu i oktobru, da nema ljetnjeg i zimskog računanja vremena. Rusi su to uradili još 2011. godine, na predlog tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva. U to vrijeme, priča mi jedan Rus, Medvedev je taj svoj potez opravdavao raznim razlozima. Te, kad nazove Vašingon i kaže dobro veče, oni tamo kažu da je jutro. Ili, kad nazove Tokio i kaže dobro jutro, odande odgovaraju da je već popodne. No, glavni razlog je bio što je u aprilu 2010. godine, kada je u avionskoj nesreći kod ruskog grada Smolenska poginuo poljski predsjednik Leh Kačinjski, nazvao Varšavu da izjavi saučešće, a oni mu odgovorili: Taj avion još nije poletio. Muk!

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

BRAJOVIĆ I DARMANOVIĆ SA PREDSTAVNICIMA EP

Crna Gora posvećena ispunjavanju evropskih kriterijuma

Crna Gora i na predstojećim predsjedničkim izborima pokazuje otvorenost i posvećenost ispunjavanju svih kriterijuma koje njeguju razvijene evropske demokratije, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. On je u petak razgovarao sa sa delegacijom Evropskog parlamenta (EP) koju su činili potpredsjednik Fabio Masimo Kastaldo i poslanici Žoze Inacio Farla, Tonino Picula, Havier Nart, Andre Elisen i Tomaš Meserič. “Brajović je ocijenio važnim prisustvo međunarodnih posmatrača na izborima, naglasivši da Crna Gora

Brajović sa predstavnicima Evropskog parlamenta

i na ovim izborima pokazuje otvorenost i posvećenost ispunjavanju svih kriterijuma koje njeguju razvijene evropske demokratije”, naveli su iz Skupštine. Na sastanku je bilo i riječi o važnosti održavanja izbornog procesa u fer i demokratskom ambijentu, čemu treba da doprinesu svi akteri izbornog procesa. Sa delegacijom EP je razgovarao i ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, koji je ocijenio da će predsjednički izbori još jednom potvrditi zrelost i demokratski kapacitet crnogorskih institucija, kao i čvrstu opredijeljenost ka dosti-

zanju evropskih standarda. “Sagovornici su izrazili uvjerenje da će se, i pored izazova sa kojima se suočava Evropska unija, visoko na agendi zadržati politika proširenja, koja je važna kako za kredibilitet Unije, tako i za dugoročnu stabilnost i prosperitet regiona Zapadnog Balkana”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Tokom sastanka je ocijenjeno da će se na predstojećem Samitu u Bugarskoj, koji se održava u maju, pored razmatranja aktuelnih tema na Zapadnom Balkanu, još jednom potvrditi evropska perspektiva regiona. A.N.

MOGERINI UOČI POSJETE REGIONU

Zapadni Balkan će biti dio budućnosti EU

Visoka predstavnica EU mjene kao bi se postigao neza spoljnu politiku i bezbjed- povratan i transformišući nost Federika Mogerini ka- napredak ka EU”, navela je zala je, uoči posjete regionu, Mogerini. Posjeta regionu uslijediće da je “trenutak za pozitivne promjene kako bi se postigao poslije rasprave o Zapadnom nepovratan napredak ka EU”. Balkanu u Savjetu za spoljMogerini će naredne poslove, 16. aprila u Luksemburne sedmice posjegu i usvajanja titi Crnu Goru, Paketa proAlbaniju, Maširenja koji kedoniju i Srće Mogeribiju kako bi ni i evroppredstaviski komela nove gosar za prodišnje izvješirenje Joštaje Evrophanes Han ske komisije o napretku tih zajedno predzemalja u evropstaviti 17. aprila Mogerini skim integracijama. u Strazburu. Ona je uoči posjete saŠefica evropske diplomatije će prvo posjetiti opštila da “Zapadni Balkan jeste Evropa i da će biti dio Tiranu, 17. i 18. aprila, a pobudućnosti EU, snažnije, sta- tom Skoplje gde će joj se pribilne i ujedinjene Unije”. družiti i evropski komesar za “To je zajednički interes proširenje Johanes Han. Slii zajednička odgovornost i jede posjeta Tivtu, a Mogezemalja regiona, za dobrorini balkansku turneju zavrbit svih naših građana. Tre- šava u Beogradu, 19. aprila. nutak je za pozitivne proA.N.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

aktuelno

DIREKTOR TO BUDVA MLADEN FRANOVIĆ NA DVA SPISKA

Duplo biračko pravo ili neažurnost rik srbije?

Direktor Turističke organizacije Budva Mladen Franović nalazi se u biračkom spisku Srbije. Naime, prema informacijama koje su dostupne Vikend novinama, on može glasati na biračkom mjestu Dječji vrtić “Plavi čuperak”, u Ulici Dragice Končar br. 8 A, na Voždovcu u Beogradu. Podsjetimo, crnogorsko državljanstvo stiče se porijeklom ili rođenjem. Crnogorski državljanin koji je na dan 3. juna 2006. godine imao i strano državljanstvo, ima pravo da ga zadrži, kao i crnogorsko. Svaki ostali slučaj dvojnog državljanstva pojedinaca koji su javni funkcioneri predstavlja kršenje zakona. U Crnoj Gori lokalni funkcioneri, kao ni oni državni, kao što je to slučaj sa Franovićem, ne mogu imati dvojno državljanstvo stečeno nakon 6. juna 2006, a ako su ga imali, nijesu mogli biti birani na funkcije. U crnogorskoj javnosti se odavno govori o tome da prosto nije u redu, pored toga što je kršenje zakona, prema građanima, koji su opredijelili da svoju budućnost grade u jednoj državi i u toj državi dali povjerenje nekom

Franović

da u njihovo ime unapređuje javne politike i procese donošenja odluka, a da taj neko ima i neku rezervnu opciju. Sa druge strane, Franović negira te informacije. “Nije tačno da glasam u Srbiji, niti da sam njen državljanin. Od 2009. godine ne živim tamo, niti sam stalno nastanjen. Nije moj

NeophodaN dijalog

problem što ne postoji evidencija biračkih spiskova, pa u njemu ima i živih i mrtvih”, kazao je Franović Vikend novinama. Slučaj Franovića nije usamljen, već se više imena iz redova Demokrata pominjalo među onima koji imaju dvojno državljanstvo. Podsjetimo, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jo-

Advokat Sergej Sekulović no državljanstvo bude biraza Vikend novine kaže da dio na”, kaže Sekulović. problema leži u činjenici da Prema njegovom mišljese podaci o državljanstvu dr- nju, za rješavanje ovog prože tajnim. blema neophodan je dijalog “I sam sistem je negdje između dvije države, u ovom na, uslovno rečeno, česlučaju Srbije i Crne kanju. Za pretpoGore. “Moguće da staviti je da se situacija na čekaju održinivou Crne va sistemGore i Srska rješebije sazrinja, koja će jeva i da ovu oblast se stvaraju učiniti staelementarbilnom. Bilo kom crnogorne pretposkom državljastavke da se ninu zakonodavkrene kroz proSekulović ces pregovora i zastvo Srbije garantuje tajnost podataka i na ključivanja bileteralnog taj način ga je srpska država sporazuma o dvojnom državpraktično privukla da uzme ljanstvu, i da se ova pitanja rito državljanstvo. Crnogor- ješe na način što će se zaštisko državljanstvo onemogu- titi interesi građana Crne Goćava da osoba koja ima dvoj- re i Srbije”, navodi Sekulović. kić bio je državljanin Republike Srbije u vrijeme kada se našao na odborničkoj listi za lokalne izbore i kada je biran za predsjednika. Srpsko državljanstvo u vrijeme parlamentarnih izbora, imao je i poslanik u

Skupštini Crne Gore iz ove partije Mijomir Pejović. Interesantno je i da sistemsku provjeru posjedovanja dvojnog državljanstva kod funkcionera, crnogorski MUP nikada nije obavljao. A.N.

MINISTAR ODBRANE PREDRAg BOšKOVIĆ NAJAVIO

jačaće vojno-diplomatsku mrežu u inostranstvu

Ministarstvo odbrane nastaviće da jača vojno-diplomatsku mrežu u inostranstvu, saopštio je resorni ministar Predrag Bošković. Bošković je juče održao redovne godišnje konsultacije sa vojno-diplomatskim predstavnicima Crne Gore akreditovanim u inostranstvu. On je najavio da će ubuduće sagledati i konkretizovati širenje te mreže, u ci-

lju kvalitetnijeg međunarodnog predstavljanja Crne Gore i profesionalnog ispunjavanja nacionalnih odbrambenih i bezbjednosnih ciljeva. “Bošković je istakao važnost obavljanja dužnosti izaslanika odbrane u inostranstvu, uzimajući u obzir da direktno zastupaju interese Crne Gore, Vlade, kao i Ministarstva odbrane i Vojske”, navodi se u

saopštenju. Kako je kazao, neophodan je aktivni angažman u zemljama prijema, odnosno svakodnevno i sveobuhvatno održavanje bilateralnih odbrambenih odnosa sa savezničkim zemljama. Prema njegovoj ocjeni, to je važno za jačanje međusobnog povjerenja i pozicioniranja Crne Gore kao kvalitetnog i pouzdanog saveznika.

Sa sastanka Vojno-diplomatski predstavnici su informisali Boškovića o realizovanim bilateralnim i multilateralnim aktivnostima u protekloj godini i upoznali ga sa ključnim prioritetima za rad u narednom periodu, dodaje se u saopštenju. “Oni su iskazali zadovolj-

stvo saradnjom sa nadležnim institucijama u zemljama u kojima su akreditovani, kao i podrškom koju dobijaju iz matične institucije. Istakli su da samo zajedničkim djelovanjem, strateški ciljevi Crne Gore mogu u potpunosti biti ostvareni”, navodi se u saopštenju. A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

SJUTRA SE ODRŽAVAJU SEDMI PREDSJEDNIČKI IZB

NOVI REFERENDUM

⌦ Elhana Hamzić

rlo kratka predizborna kampanja za predsjedničke izbore koji će biti održani sjutra, pokazala je da njihov značaj prevazilazi puko biranje prvog čovjeka Crne Gore između sedam kandidata i da se može govoriti o novom referendumu. Kandidati su pokazali da imaju vrlo različite programe, od onih koji Crnu Goru vide u Evropskoj uniji i NATO-u i u porodici razvijenih zapadnih zemalja, do onih koji bi sve te odluke preispitali i raspisivali više referenduma. Došlo bi do preispitivanja odluka o ulasku u NATO, priznanju Kosova, insistiranju na približavanju Rusi- ji i td.

U predsjedničkoj trci su Marko Milačić (Prava Crna Gora), Mladen Bojanić (kandidat većeg dije la opo zi ci je), Ha zbi ja Kalač (Stranka pravde i pomirenja), Vasilije Miličković (Partija penzionera, invalida i restitucije Crne Gore – PIR), Dobrilo Dedeić (Srpska koalicija), Draginja Vuksanović (Socijaldemokratska parti ja) i Mi lo Đu ka no vić (De mo krat ska par ti ja socijalista). Priliku da bira š efa države sutra će imati 532.599 građana, s pravom glasa u Crnoj Gori. Ovo je treći put da građani Crne Gore, od proglašenja nezavisnosti, biraju predsjednika, a od uvođenja višestranačkog sistema 1990. go dine, ovo su sedmi predsjednički izbori.

IZBORE PRATI VIŠE OD 2.000 POSMATRAČA

Birališta će sjutra biti otvorena u sedam, a zatvorena u 20 sati. Državna izborna komisija izdala je 2.015 akreditacija za posma-

MUP: Ažurno i pravovremeno obavještavamo o svakoj promjeni u biračkom spisku

Povodom navoda dijela NVO sektora da birači na predstojećim izborima neće znati gdje mogu da glasaju zbog velikog broja promjena u biračkom spisku, oglasilo se Ministarstvo unutrašnjih poslova. ‘’O svakoj promjeni u biračkom spisku koja se odnosi na upis birača - izmjenu, dopunu ili ispravku nekog podatka o biraču, ili o promjeni biračkog mjesta na kojem birač glasa- Mini-

starstvo unutrašnjih poslova, u skladu sa Zakonom, pisanim putem obavještava birača o izvršenoj promjeni. Takođe, MUP je za predstojeće predsjedničke izbore, posredstvom Pošte Crne Gore, uputio pozive građanima u kojima je navedeno biračko mjesto, adresa biračkog mjesta, kao i broj pod kojim je birač upisan u birački spisak’’, navedeno je u saopštenju MUP-a. U cilju informisanja birača,

tranje izbora. “Od tog broja 1.682 su domaći, a 333 su strani posmatrači. Trideset medijskih kuća će pratiti izbore, 134 predstavnika medija, od tog broja 99 su domaći i 35 strani”, kazao je portparol Državne izborne komisije Mersudin Dautović portalu Antena M. Građani i zainteresovana javnost moći će da prati izborne rezultate, u realnom

vremenu, nakon verifikacije rezultata od strane opštinskih izbornih komisija na adresi rezultati.dik.co.me. Na ovaj način, kako su kazali iz DIK-a, biće ispoštovana i preporuka iz Konačnog izvještaja Posmatračke misije OSCE/ODIHR nakon parlamentarnih izbora 2016. U cilju efikasnije komunikacije opštinskih izbornih komisija sa Državnom izbornom komisijom, formirana je „Operativna soba“ koja će biti u funkciji tokom cijelog izbornog dana u sklopu koje će biti formiran call centar.

Dobrilo Dedeić

Predsjednički izbori 2008. Filip Vujanović 171.118 Andrija Mandić 64.473 Nebojša Medojević 54.874 Srđan Milić 39.316

MUP je, podsjećaju, uspostavio i portal www.biraci.me, kao i call centar sa jedinstvenim brojem 19820, koji je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije. Ministarstvo je, kako zaključuju, preduzelo je sve aktivnosti, u dijelu svoje nadležnosti, u skladu sa zakonskim propisima, u cilju tačnog i pravovremenog informisanja građana o nastalim promjenama u biračkom spisku.

NAJMANJE 160.000 GLASOVA ZA POBJEDU

Za raz li ku od iz bo ra održanih 7. aprila 2013. godine, na kojima je pravo glasa imalo 511.405 građana, 15. aprila ove godine biračko pravo imaće 21.194 građana više, tačnije 532.599 birača. Broj birača za predstojeće predsjedničke izbore veći je za 4.000, u odnosu na parlamentarne izbore održane u oktobru 2016. godine. Prema članu 16, Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, za šefa države izabran je kandidat koji je u prvom krugu dobio više od polovine va že ćih gla sova birača koji su glasali.

Vasilije Miličković

Predsjednički izbori 2013. Filip Vujanović Miodrag Lekić

PREDSJEDNIČKI KANDIDATI 2018.

Mladen Bojanić

161.940 154.289

Milo Đukanović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

BORI U CRNOJ GORI OD UVOĐENJA VIŠESTRANAČJA listića”, kazao je Dautović. Proces štampanja glasačkih listića pratili su članovi DIK-a, koji su provjerili glasački listić, a zatim i potpisali šablon glasačkih listića.

Ukoliko nijedan kandidat ne dobije potrebnu podršku, ide se u drugi krug, u kome učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova. Pobjednik drugog izbornog kruga je kandidat koji je dobio veći broj glasova. Prema članu 17 ovog zakona, ako oba kandidata u drugom krugu dobiju isti broj glasova, ide se u treći krug, odnosno glasanje se ponavlja u roku od sedam dana. Iako su na prethodnim predsjedničkim izborima učestvovala samo dva kandidata, prema prognozama i za pobjedu na ovim izborima potrebno je naj-

manje 160.000 glasova uz izlaznost glasača od preko 63 odsto i računicu od oko deset hiljada nevažećih listića. Na izbore 2013. godine ukupno je izašlo 63,9 upisanih birača. Na predsjedničkim izborima održanim 7. aprila 2013. godine, na kojima su učestvovala samo dva kandidata – predstavnici vlasti i opozicije, Filip Vujanović je osvojio 161.940 gla so va, a Mi o drag Lekić 154.289 glasova. Tada su od ukup no upi sa nih 511.405 birača pravo glasa iskoristila 326.803 birača, od čega je bilo 10.574 nevažećih glasačkih listića.

OBOD ODŠTAMPAO 532.599 GLASAČKIH LISTIĆA Štampanje glasač-

kih listića za izbor predsjednika Crne Gore zavrršeno je u štampariji „Obod” na Cetinju. Kako je novinarima kazao portparol i član Državne izborne komisije Mersudin Dautović, za sprovođenje izbora za predsjednika Crne Gore koji će se održati 15. aprila štampaće se 532.599 glasačkih listića, od čega 496.590 na ćiriličnom pismu, a na dvojezičnom 36.009 listića. “U skladu sa zakonom, imamo obavezu da štampamo i rezervu do tri odsto glasačkih listića, a taj broj iznosi 15.978 listića. Tako je ukupan broj glasačkih listića i rezervnih glasačkih listića 548.577, od čega je na ćiriličnom pismu 511.488, a na dvojezičnom 37.089 glasačkih

SVIM KANDIDATIMA PO 17.000 EURA ZA KAMPANJU

Za finansiranje predsjedničke kampanje iz državnog budžeta izdvojeno je 595.000 eura, saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije. Iz ASK-a su naveli da se od navedenog iznosa, 20 odsto, odnosno po 17.000 eura, raspodjeljuje na sedam kandidata, u roku od deset dana od utvrđivanja izborne liste. “Preostalih 80 odsto se raspodjeljuje u skladu sa članom 20 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”, navodi se u saopštenju. Iz Agencije su naglasili da je kandidatima dozvoljeno da iz privatnih izvora za finansiranje kampanje mogu prikupiti 595.000 eura, dok ukupni troškovi izborne kampanje ne smiju preći 1,19 miliona eura.

VUJANOVIĆ: JOŠ NE ZNAM ČIME ĆU SE BAVITI Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović još uvijek nije odlučio čime će se baviti nakon isteka mandata. On nije precizirao da li će ostati u politici. “Pa, vidjećemo. O tom – potom. Neka prvo mandat istekne pa ćemo nakon toga sve da vidimo. Zahvaljujem svima koji su u ovom mom mandatu pružili podršku ovome što sam radio, a uvjeren sam da se prepoznalo da se to radilo u korist svih građana Crne Gore”, naveo je ranije Vujanović.

Hazbija Kalač

Marko Milačić

Draginja Vuksanović

MEDIJSKIH KUĆA PRATIĆE PREDSJEDNIČKE IZBORE U CRNOJ GORI

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

REKONSTRUKCIJA I GRADNJA SAOBRAĆAJNICA U OVOJ GODINI

ZA RADOVE NA PUTEVIMA 117,19 MILIONA EURA

⌦ Kristina Jerkov

a izgradnju i sanaciju saobraćajnica u našoj zemlji do početka turističke sezone, odnosno 15. juna, biće izdvojeno najmanje 37,4 miliona, a do kraja godine ukupno 117,19 miliona eura, navodi se u Predlogu plana pripreme ljetnje turističke sezone koji je usvojila Vlada.

U ovom dokumentu, za koju su podatke dostavili Direkcija za saobraćaj pri Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i administracije 23 crnogorske opštine, ukazuje se da će veći dio poslova na putnoj infrastrukturi biti završen do početka sezone, a oni koji ne budu, biće obustavljeni. Izuzetak su dionice čija realizacija, kažu, ne utiče na vrijeme kada turisti u najvećem broju stižu u našu zemlju. “Analizom dostavljenih informacija konstatovali smo da određene opštine nijesu definisale rokove, kao ni budžete za završetak aktivnosti”, stoji u planu koji je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

■ OSAM PROJEKATA Do sredine juna, kako je najavljeno, biće završena rekonstrukcija osam magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori, vrijedna 31,88 miliona eura. To se, prije svega, odnosi na put Cetinje – Njeguši, čiji je cijena radova 9,55 miliona eura. Na magistralnom putu od Cetinja do Budve nastavljaju se radovi na dvije dionice Košljun – Zavala, za koju je izdvojen 1,1 milion eura, te Brajići – Lapčići, vrijedna 7,6 miliona eura, kao i na saniranju odrona u Brajićima, za 950.256 eura. Od Slijepač mosta se takođe

37,4 MILIONA EURA KOŠTAĆE RADOVI NA SAOBRAĆAJNICAMA KOJI TREBA DA BUDU ZAVRŠENI DO 15. JUNA

rade dvije dionice Crkvice – Vrulja na putu ka Trlici za 4,77 miliona, i do Pavinog Polja za nešto manje od milion eura. Iz Direkcije smatraju da će, bez obzira na loše vremenske prilike koje su usporile radove, i ovi pogranični putevi biti spremni za sezonu. Na Lepencu se nastavljaju radovi na trećoj traci puta Ribarevina - Mojkovac, za koju je izdvojeno 3,33 miliona eura. Takođe, rekonstruiše se put od Petrovića ka graničnom prelazu Vraćenovići (odnosno Deleuša) sa Bosnom i Hercegovinom, za koju je opredijeljeno 3,59 miliona eura. U planu Direkcije još su presvlačenje magistralnih i regionalnih puteva za sekcije Kotor, Podgorica, Berane, Pljevlja i Nikšić.

■ JOŠ 79,79 MILIONA Radovi na crnogorskim putevima koji će se u kontinui-

Petrovići-Vraćenovići (odnosno Deleuša) granični prelaz sa Bosnom i Hercegovinom

3,59

MILIONA EURA

Krstac-Ivanova korita

3,9

MILIONA EURA

Košljun-Zavala

Cetinje-Njeguši

1,1

9,55

MILIONA EURA

MILION EURA

Podgorica-Petrovac

Brajići-Lapčići

MILIONA EURA

4,7

7,6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Crkvice-Vrulja

Slijepač most Pavino Polje

4,77

MILIONA EURA

MILION EURA

RibarevinaMojkovac

3,3

MILIONA EURA

bulevar kroz Donju Goricu, opredijeljeno je 9,47 miliona eura, a radovi će biti gotovi u novembru. Do kraja godine trebalo bi da bude kompletirana dionica Ulcinj – Krute na putu ka graničnom prelazu Sukobin, čija je vrijednost radova 5,82 miliona eura. Iz Direkcije napominju da će aktivnosti na ovom potezu biti privremeno obustavljene tokom sezone. U toku je i druga faza izgradnje obilaznice oko Rožaja, za koju je rok završetka radova 730 kalendarskih dana, a ugovorena vrijednost 19,78 miliona eura. Kako je u pitanju nova dionica, radovi neće uticati na saobraćaj ovog dijela Crne Gore u ljetnjem periodu. Tunel i rekonstrukcija puta Lubnice – Jezerine na Bjelasi-

ci, u vrijednosti od 34,69 miliona eura, takođe su u toku i trebalo bi traju manje od godinu. Prema najavama, do kraja 2018. biće još završena rekonstrukcija regionalnog puta Krstac - Ivanova korita, za koju je izdvojeno 3,9 miliona eura. Četiri opštine izdvojiće 1,43 miliona eura za ovogodišnje kontinuirane radove na održavanju putne infrastrukture. Iz Podgorice navode da su za to predvidjeli 700.000 eura, na Cetinju planiraju 230.000, u Tivtu 100.000, a na Žabljaku 20.000 eura. Pored toga, Direkcija za javne radove će na Žabljaku biti zadužena za izgradnju novog puta dugog kilometar i po, za koji je namijenjeno 220.000 eura, i izmještanje dionice puta Žabljak – Tepca od 158.515 eura.

Obilaznica oko Rožaja

19,78 34,69 Bulevar kroz Donju Goricu

9,47

MILIONA EURA

Ulcinj-Krute

5,82

MILIONA EURA

tetu sprovoditi tokom cijele godine, vrijedni su 79,79 miliona eura. Direkcija za saobraćaj planira da budžetom od 78,36 miliona eura završi šest infrastrukturnih projekata, od kojih su dva na glavnim saobraćajnicama iz pravca Podgorice. Druga faza rekonstrukcije magistralnog puta ka Petrovcu treba da bude gotova do septembra, a vrijedna je 4,7 miliona eura. Za treću traku magistralnog puta Podgorica – Cetinje, odnosno za

Opštine izdvajaju 5,52 miliona

Kada su u pitanju saobraćajnice o kojima brinu opštine, njih osam je najavilo da će u njihovu izgradnju i rekonstrukciju uložiti najmanje 5,52 miliona eura. Ključni radovi biće u Tivtu, i to izgradnja dva kružna toka - kod zgrade stare Opštine i kod Aerodroma Tivat, vrijedna 850.000 eura. Gradi se i druga faza saobraćajnice od Solila ka Radovićima za koju je odvojeno čak 3,2 miliona eura. Nosilac ovih projekata je Direkcija javnih radova. U budvanskoj opštini će se raditi kružni tok kod skretanja za hotel Queen of Montenegro, vrijedan 285.000 eura. Za adaptaciju putne infrastrukture namijenjeno je 77.100 eura, a za sanaciju i modernizaciju lokalnih puteva još 289.510 eura. Kotor će do 15. juna završiti rekonstrukciju dionice zaobilaznice iza suda od ljetnjeg bazena, a planirani iznos sredstava je 45.000 eura. Za izgradnju i adaptaciju puteva u Ulcinju, izdvojeno je 175.000 eura, u Nikšiću 110.000 eura, na Žabljaku 70.000 eura, a u Gusinju 20.000 eura. Glavni grad će za tekuće i investiciono održavanje puteva na svojoj terioriji u istom periodu izdvojiti 430.000 eura.

MILIONA EURA

Lubnice-Jezerine

aktuelno

⌦ Bojana Despotović

red Aerodromima Crne Gore su najizazovniji mjeseci, jer prema najavama koje imamo, svi rekordi će biti porušeni kada je u pitanju promet putnika i aviona. Samo preko Aerodroma Tivat naša država će ove sezone biti povezana sa 44 destinacije, a preko podgoričkog sa 36, kazao je u intevjuu Vikend novinama izvršni direktor ovog preduzeća Danilo Orlandić. Prvi čovjek crnogorskih aerodroma za naš list je govorio o predstojećoj turističkoj sezoni, prioritetima u poslovanju, kadrovskim promjenama, ali i o tome imaju li Aerodromi Crne Gore monopol na tržištu. VN: Pro šao je prvi kvartal ove godine. Kakve rezultate poslovanja bilježe Aerodromi Crne Gore? Orlandić: Iako je 2017. visoko podigla ljestvicu standarda, u ovoj godini i prošlogodišnji rekordi se ruše. Naime, do prije koji dan na oba crnogorska aerodroma opsluženo je preko 270.000 putnika, gotovo 45.000 više nego u istom periodu prošle godine. Pred nama su najizazovniji mjeseci, jer prema najavama koje imamo, svi rekordi će biti porušeni kada je u pitanju promet putnika i aviona. Kažem izazovni prije svega zbog naših kapaciteta, ali vjerujem da ćemo svi zajedno, od prvog do posljednjeg radnika, uspješno odgovoriti tim izazovima. VN: Kakve su najave o kojima govorite? Hoće li ove godine biti više aviolinija i kompanija? Orlandić: Biće ih više nego ikada. Prema dosadašnjim najavama samo preko Aerodroma Tivat Crna Gora će biti povezana sa 44 destinacije, preko podgoričkog sa 36. Ono što me zaista raduje je da smo u velikoj mjeri otvori-

li tržište Zapadne Evrope i Skandinavije. Na primjer, iz četiri francuska grada će avioni slijetati samo na tivatski aerodrom, povezanost sa Njemačkom je takođe poboljšana, te ćemo tako imati liniju za šest gradova te zemlje. Poljsko tržište je isto znatno otvorenije. Izuzetno nam je važna saradnja sa TUI o čijem je renomeu na svjetskom nivou suvišno pričati. Tokom ljetnjih mjeseci oni očekuju da dovedu oko 50.000 turista samo u Podgoricu. Sudeći prema planu letjenja i broju linija, tokom ljetnjih mjeseci ponovo će najprometnije biti na linijima sa tržišta Rusije, ali recimo ove godine ćemo imati i direktnu vezu iz šest ukrajinskih gradova. Ova godina će biti specifična i po tome što će Aerodrom Podgorica za vrijeme ljetnje sezone imati dan u sedmici u kojem će imati čak i više letova nego tivatski aerodrom, a to

Pred nama su najizazovniji mjeseci, jer prema najavama koje imamo, svi rekordi će biti porušeni kada je promet putnika i aviona u pitanju. Kažem izazovni, prije svega zbog naših kapaciteta, ali vjerujem da ćemo svi zajedno, od prvog do posljednjeg radnika, uspješno odgovoriti tim izazovima je preko 45 letova. Ukupno govoreći, prema našim procjenama u 2018. ćemo opslužiti oko 2.450.000 putnika na oba aerodroma, dakle više od 250.000 nego prošle godine. VN: Nedavno ste potpisali ugovor sa strateškom partnerstvu sa Nacionalnom turističkom organizacijom. Šta očekujete da će vam ta saradnja donijeti?

Kadrovske promjene VN: Naš list je već pisao o kadrovskim promjenama u Aerodromima Crne Gore. Da li će ih biti još? Orlandić: Više puta sam naglasio da nam je cilj modernizacija Aerodroma Crne Gore kako kada je riječ o infrastrukturi, ta-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

ko i kada je u pitanju model poslovanja. Zato ćemo, nakon detaljnih analiza rada svih službi i rukovodilaca, u narednom periodu izvršiti određene promjene. Siguran sam da će to unaprijediti rad i rezultate cijele kompanije.

INTERVJU: DIREKTOR AERODROMA cRNE gORE DANILO ORLANDIĆ

nikad više letova ka crnoj gori

Orlandić: Mi moramo da radimo zajedno. Svi mi koji smo u crnogorskom turističkom lancu moramo da budemo na istom putu sa istim zadatkom. Što prije svi to shvatimo, bliže ćemo biti cilju, a to je da Crnu Goru pozicioniramo kao renomiranu i prepoznatljivu turističku destinaciju. A jedan od koraka da to učinimo je da je bolje promovišemo. Zato će Aerodromi Crne Gore i NTO zajedno učestovati na sajmovima, ulagati u marketinške kampanje, promocije. Mi smo servis turizma i želimo da budemo prvi dobar utisak kada gost dođe u Crnu Goru.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

hiljada turista dovešće tui ovog ljeta u Podgoricu. tokom ljetnjih mjeseci najPrometnije će biti na linijama sa tržišta rusije

ku novu avio-liniju koja se otvori. Takođe, siguran

Da bismo pridobili aviokompanije da uspostave saradnju sa nama, a ne, na primjer, sa aerodromom u Tirani, uspostavili smo izuzetnu stimulativnu šemu i nudimo veoma povoljne uslove. Ne znam da li znate, ali mi se odričemo svog dijela prihoda za svaku novu avio-liniju koja se otvori

sam da broj niskobudžetnih kompanija čiji avioni slijeću na naše aerodrome govori sam o sebi. Imamo tri najznačajnija loukostera, kao rijetko ko. Svi oni su počeli sa jednom ili dvije sezonske linije. Većina sada ima četiri ili pet redovnih linija sa tendencijom da se taj broj poveća. I u te svrhe ulažemo velika sredstva. VN: Često se govori o avio-linijama samo radi dolaska turista, ali je avio-dostupnost važna i za crnogorske građane. Šta činite na tom planu? Orlandić: Svaku liniju koju otvaramo gledamo i kroz prizmu potreba crnogorskih građana. Za razliku od prije nekoliko godina, oni sada imaju priliku da preko avio-kompanija sa kojima smo otvorili saradnju dođu do bilo koje tačke svijeta. Govoriću samo o posljednjem primjeru. Poljska kompanija LOT će letjeti šest puta sedmič-

aktuelno

Proširenjem kaPaciteta do boljih uslova za Putnike Aerodromi Crne Gore nedavno su, uz saglasnost Vlade, pristupili izradi tri privremena objekta na Aerodromu Podgorica i jednog na Aerodromu Tivat, koji će omogućiti opsluživanje većeg broja putnika i podizanje nivoa usluge. Na tivatskom aerodromu gradiće se privremeni objekat, površine 1.300 kvadrata. U njemu je predviđen prostor za boravak putnika sa šest check-in šaltera, dvije linije KD kontrole, četiri šaltera pasoške kontrole, te dva carinska punkta. U sklopu istog planiran je odlazeći gejt sa četiri izlaza, kao i sortirnica za pripremanje prtljaga za transport. Izgradnjom ovog objekta stvoriće se preduslov za opsluživanje dodatnih 500-600 putnika u vršnom satu. Dva privremena objekta na aerodromu u Podgorici gradiće se sa južne i sjeverne strane, kao čekaonice za putnike, uz obezbjeđenje dodatnog prostora za sprovođenje pasoške kontrole u dolascima. Izgradnjom objekta sa

sjeverne strane dobiće se dodatnih 226 kvadrata, a objektom sa južne strane još 450 kvadrata, što će, prema procjenama Aerodroma Crne Gore, stvoriti kapacitete za opsluživanje dodatnih od 300 do 400 putnika. "Sa ovim objektom Aerodrom Podgorica bi dobio mogućnost otvaranja još jedne linije za bezbjedonosnu kontrolu putnika, čime bi se rasteretila prepoznata uska grla na postojećem prolazu za kontrolu odlazećih putnika", kažu u Aerodromima. Treći privremeni objekat će imati namjenu čekaonice za odlazeće putnike, a postojeći kapaciteti gejta za VIP i generalnu avijaciju će biti iskorišćeni za registraciju putnika i prtljaga u vidu dva dodatna check-in šaltera i dodatne linije bezbjedonosne kontrole, koja se nalazi na ovom gejtu. Planirani kapacitet ovog objekta je 340 kvadrata, što otvara mogućnost za opsluživanje dodatnih 220 odlazećih putnika. no iz Podgorice za Varšavu, a odatle imate vezu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom, Japanom, Kinom. Kako su mi rekli predstavnci LOT-a cijene su veoma povoljne pa tako za oko 500 eura možete doći do Njujorka. Isti slučaj je sa Turkish airlinesom koji ima izuzetno razgranatu mrežu, Al Italia, Air Serbia, FlyDubai i mnoge druge kompanije takođe.

VN: Preduzeću, na čijem ste čelu, često se spočitava da ima monopol na tržištu, te da su rezultati dobri samo zbog toga? Orlandić: Da odmah razjasnimo - mi poslujemo na međunarodnom tržištu i ako pogledate okruženje i broj aerodroma biće vam jasno da se i te kako borimo sa konkurencijom. Da bismo pridobili avio-kompanije da uspostave saradnju sa nama, a ne, na primjer, sa aerodromom u Tirani, uspostavili smo izuzetnu stimulativnu šemu i nudimo veoma povoljne uslove. Ne znam da li znate, ali mi se odričemo svog dijela prihoda za sva-

Crnogorski aerodromi ove sezone biće povezani sa više evropskih destinacija nego ikada prije. Iz Tivta će se letjeti ka 44 evropska grada, a iz Podgorice ka 36

VN: Osim rasta saobraćaja i poboljšanja infrastrukture, o čemu ste dosta govorili, koji su ostali planovi koje ste označili kao prioritetne? Orlandić: Poboljšanje aerodromskih usluga i održavanje visokog standarda bezbjednosti su prioriteti. Mnogo ulažemo u znanje i obuku naših zaposlenih, prije svega kada su bezbjednost i sigurnost u pitanju jer je to, složićete se, najvažnije. Međutim, vodimo računa i o malim, a važnim stvarima. Na primjer, nedavno je dio radnika prošao kroz kurs o poslovnom bontonu i komunikaciji. Želimo da svaki naš putnik bude dočekan i ispraćen na najljepši mogući način, da se osjećaju ugodno i da dobiju uslugu koju očekuju. Insistiraću na tome jer, ponavljam, mi smo prvi utisak kada neko stigne u Crnu Goru i učiniću sve da taj utisak bude i više nego pozitivan.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

MILOVIĆ O EMISIJI DRŽAVNIH OBVEZNICA

Dokazano povjerenje u finansijski sistem

Veliko interesovanje koje su pokazali investitori prilikom emisije euroobveznica dokaz je njihovog povjerenja u stabilnost finansijskog sistema Crne Gore, ocijenio je dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović. Crna Gora je u četvrtak uspješno okončala emisiju obveznica vrijednih 500 miliona eura, čime je po kamatnoj stopi od 3,375 odsto i sa rokom otplate od sedam godina, omogućeno refinansiranje obveznica koje su dospijevale na naplatu naredne tri godine. “Imajući u vidu da najveće obaveze po osnovu spoljnjeg duga čine euroobveznice sa učešćem od 48,8 odsto, novoizdate obveznice sa nižom kamatnom stopom i produženim rokom do spije ća značajno utiču na finansijsku stabilnost Crne G o -

re”, rekao je Milović agenciji Mina-biznis. On je objasnio da se ujednačavanjem otplate duga po godinama i produžavanjem ročnosti spoljnjeg duga ostvaruje srednjoročna strategija njegove otplate, što za posljedicu ima smanjenje pritiska na javne finansije. “Iznosi od 5,375 odsto, 3,875 odsto i 5,75 odsto, koliko su iznosile kamate za obveznice koje dospijevaju na naplatu naredne, 2020. i 2021. godine, kao i ročnost od pet godina, znatno su lošiji uslovi u odnosu na kamatu od 3,375 odsto i ročnost od sedam godina”, ukazao je Milović, dodajući da je očigledno da će biti napravljena znatna ušteda po osnovu troškova kamata, ali i obezbijeđena relaksirana otplata obaveza u narednom periodu. R.E.

3,37

ODSTO JE KAMATA PO KOJOJ SE DRŽAVA ZADUŽILA

U ŽENEVI ODRŽAN SASTANAK TPRB A

Napredak u sprovođenju trgovinskih politika Crna Gora je napredovala u sprovođenju trgovinskih i ekonomskih politika, kako kroz poštovanje pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO) kao centralne multilateralne trgovinske institucije, tako i reformi sprovedenih u procesu pristupanja EU. To je ocijenjeno na sastanku Tijela za pregled trgovinskih politika (TPRB) STO, koji je protekla tri dana održan u Ženevi. Crnogorsku delegaciju je na sastanku predvodio generalni direktor Di-

rektorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije Goran Šćepanović. “Tokom sastanka 28 država članica STO učestvovalo je u diskusiji, izražavajući zadovoljstvo napretkom koji je Crna Gora ostvarila u periodu od pristupanja STO-u, naročito u smislu ispunjavanja međunarodno preuzetih obaveza”, saopšteno je iz Ministarstva. R.E.

AKTUELNO

Objavljen javni poziv Ministarstvo ekonomije raspisalo je javni poziv za učešće u Programu povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, za ovu godinu, koji će biti otvoren do 14. maja. Ukupan budžet opredijeljen za realizaciju projekta je 140.000 eura. R.E.

Unaprijediće procjene

Žugić i Grzesik Centralna banka (CBCG) će se u narednom periodu fokusirati na dalje unapređenje obezbjeđivanja pouzdanih standarda procjene za hipotekarne svrhe i razmotriti mogućnost saradnje sa Evropskim udruženjem procjenitelja, saopštio je guverner vrhovne monetarne institucije Radoje Žugić. On se u petak sastao sa predsjednikom Evropskog udruženja procjenitelja Krištofom Grzesikom, sa kojim je razgovarao o evropskim standardima za procjenu vrijednosti. R.E.

Centralna banka

RACIONALIZACIJA POVEĆALA PRIHODE

Polovina dobiti CBCG ide u državni budžet Centralna banka (CBCG) ostvarila je u prošloj godini 2,7 miliona eura dobiti, od čega će polovinu preusmjeriti u državni budžet, odlučio je Savjet vrhovne monetarne institucije. Preostalih 50 odsto novca će se usmjeriti u jačanje osnovnog kapitala CBCG, što je definisano Odlukom o povećanju osnovnog kapitala vrhovne monetarne institucije, koju je Savjet usvojio u petak. “Zahvaljujući mjerama interne ekonomije, ostvarenoj racionalizaciji troškova i povećanju obima poslova, CBCG je, bez povećanja cijena usluga, na kraju prošle godine, iskazala visok pozitivan neto rezultat, u iznosu od 2,7 miliona eura”, saopšteno je nakon sjednice, kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić.

CBCG je na kraju 2017. iskazala visok pozitivan neto rezultat u iznosu od 2,7 miliona eura

Savjet je usvojio izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za januar, u kojem je konstatovano da su aktivnosti vrhovne monetarne institucije realizovane u skladu sa planiranim obavezama. “Ocjenjeno je da su i u ovoj godini nastavljeni pozitivni trendovi iz prošle, zahvaljujući čemu je finansijski sistem, koga dominantno čine banke, značajno unaprijeđen”, kazali su u CBCG. R.E.

CRNA GORA POSTALA ČLANICA GLOBALNOG FORUMA

Omogućena razmjena informacija Crna Gora je u petak postala 150. članica Globalnog foruma o transparentnosti i automatskoj razmjeni informacija u poreske svrhe, u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, riječ je o međunarodnom tijelu koje je preuzelo vodeću ulogu na polju razvoja globalnog standarda za razmjene informacija u poreske svrhe, i to onih na zahtjev i onih o finansijskom računu. “Crna Gora će u narednom periodu biti posvećena potpunom usklađivanju nacionalnog poreskog zakonodavstva i prakse sa međunarodnim standardima. Popisaćemo multilateralni ugovor za

Radunović

primjenu mjera koje se, u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti, odnose na ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, naveli su u Ministarstvu, dodajući da će se time omogućiti dostupnost i automatska razmjena informacija između zemalja članica Globalnog foruma. Ministar finansija Darko Radunović kazao je da će Crna Gora posvećeno i u zajedništvu sa ostalim članicama raditi na suzbijanju utaje poreza. “Zadovoljan sam članstvom u Globalnom forumu koje će Crnoj Gori donijeti najbolje standarde i praksu, kao i partnerstvo sa najrazvijenim zemljama svijeta”, rekao je Radunović. R.E.

aktuelno 14 Specijalno državno tužilaštvo proširilo iStragu o SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

sati je bilo potrebno policiji da uđe u trag kriminalnoj organizaciji odgovornoj za dvostruko ubistvo

Kriminaln međunaro pod lupom

Šaković je sjedio sa ženom i kumovima kada je ubicao prišao

Specijalno državno tužilaš- intenzivno rade crnogorski, ali tvo proširilo je istragu o sluča- i istražni organi u okruženju. ju dvostrukog ubistva u centru Podsjetimo, u toku je postupak Podgorice na još nekoliko oso- protiv pet lica zbog krivičnog ba za koje se sumnja da su čla- djela stvaranje kriminalne ornovi organizovane kriminalne ganizacije. Protiv troje od njih je grupe, koja stoji iza likvidaci- pokrenut i postupak krivičnog je Marka Šakovića i Radivo- djela teškog ubistva, protiv jedja Jovanovića. nog postupak zbog nedozvoljePrema saznanjima Dnevnih nog držanja oružja i eksplozivnovina iz izvora bliskih crno- nih materija. gorskim istražnim organima, Marko Šaković i Radivoje radi se o grupi koja je poveza- Jovanović ubijeni su oko podna sa kriminalnim klanovima ne 31. marta u lokalu “Forum” ne samo u zemlji, nego i u centru Podgorice dok u inostranstvu. su sjedjeli za susjed“Prema dosadašnim stolovima. Jonjim rezultatima vanović je bio sa istrage, radi se djevojkom, a Šao kriminalnoj ković sa supruorganizaciji čigom i kumoje je djelovanje vima. Meta je međunarodnih bio Šaković, korazmjera”, kazao ji je, kad je vidio je izvor Vikend ubicu s pištoljem Privođenje novina. Specijaluperenim ka njeVukadinovića no državno tužilašmu, odgurnuo sto, a metak je pogodio Jovatvo preduzima sve mjere koje mu stoje na raspolaga- novića. Šaković je istrčao iz lonju. U toku je više desetina vje- kala, a ubica je krenuo za njim štačenja iz svih specijalnosti, a i usmrtio ga pucajući mu u leformirani istražni timovi dobro đa. Šaković je teško povrijeđen funkcionišu. pao, dok je napadač pobjegao u Prikupljen je određeni broj pravcu Zlatarske ulice. Na parmaterijalnih dokaza prema kingu u Balšićevoj ulici napakojima postoji osnovana sum- dač je odbacio torbicu, pištolj i nja da je ova kriminalna gru- kačket. Jovanović i Šaković, tešpa planirala teška krivična dje- ko povrijeđeni, prebačeni su u la i na njenom neustralisanju Klinički centar, gdje su podle-

15 O SLUČAJU DVOSTRUKOG UBISTVA U CENTRU PODGORICE AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

DANA POLICIJA TRAGA ZA MARKOM JOVANOVIĆEM, ZA KOJIM JE RASPISANA POTJERNICA ZBOG SUMNJE DA JE UBIO DVOJICU PODGORIČANA

Bulatović smijenjen zbog nereagovanja Mijomir Bulatović, šef Odsijeka za prikrivene isljednike u Sektoru kriminalističke policije, suspendovan je jer nije reagovao kada je osumnjičeni Marko Jovanović ubio Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića.

Njega je, po nalogu ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića, suspendovao šef kriminalističke policije Enis Baković četiri dana nakon zločina jer nije postupio u skladu sa pravilima službe.

Bulatović je u lokalu “Forum” sjedio sa kolegom D.J., šefom obezbjeđenja predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, koji takođe nije reagovao jer bio sa djetetom, tako da on neće odgovarati.

NA ORGANIZACIJA ODNIH RAZMJERA M ISTRAŽITELJA gli povredama. Inspektori su u kratkom roku uspjeli da skinu video-nadzore sigurnosnih kamera u širem centru grada, na kojima su uočili nekoliko sumnjivih vozila. Provjerom se došlo i do automobila kojim je dvostruki ubica pobjegao sa mjesta zločina, rent a car vozila marke “citroen”. Na osnovu registarskih oznaka otkrivena je rent a car agencija koja je iznajmila vozilo osumnjičenima. Za manje od 48 sati od zločina, uhapšeni su Janko i Predrag Vukadinović iz Podgorice, Kristina Brnović, a krivične prijave podnijete su protiv Dragoljuba Ćetkovića, koji je u ZIKS-u, dok se za direktnim egzekutorom Markom Jovanovićem još tra-

PRIKUPLJEN JE ODREĐENI BROJ MATERIJALNIH DOKAZA PREMA KOJIMA POSTOJI OSNOVANA SUMNJA DA JE OVA KRIMINALNA GRUPA PLANIRALA TEŠKA KRIVIČNA DJELA I NA NJENOM NEUSTRALISANJU INTENZIVNO RADE CRNOGORSKI, ALI I ISTRAŽNI ORGANI U OKRUŽENJU

ga. Policija je u stanu Marka Jovanovića tokom pretresa pronašla spisak sa imenima osoba za koje se sumnja da su po nalogu “škaljaraca” i barskog klana praćene izvjesno vrijeme. Na tom spisku nalazi se deset imena i prezimena, a pored svakog upisani su adresa, mjesta na kojima se kreću, koja vozila koriste i šta sve imaju od imovine. Sumnja se da su osobe sa spiska praćene kako bi bile reketirane. Tokom opsežne istrage istražitelji su došli do saznanja da je direktni egzekutor - Marko Jovanović dobio oko 50.000 eura od “škaljaraca” da ubije Šakovića, koji je bio blizak sa suparničkim klanom “kavčanima”. Prema sumnjama istražitelja, braća Vukadinović iznajmila su “citroen” koji je korišćen u likvidaciji, dok je Brnović iznajmila stan u kojem su se osumnjičeni sastajali i pripremali ubistvo. Osumnjičeni Janko Vukadinović nedavno je izašao iz zatvora, gdje je služio dvogodišnju kaznu zbog toga što je bacio bombu ispred vrata šefa barske policije Miloša Radulovića u decembru 2013. godine. Dragoljub Ćetković, koji je navodno tjelohranitelj vođe “škaljaraca”, uhapšen je

Ostavke

Zbog dvostrukog ubistva koje se dogodilo u bašti lokala “Forum” u samom centru Podgorice ostavku su podnijeli prvi čovjek policije Slavko Stojanović i načelnik podgoričkog Centra bezbjednosti Jovica Rečević. Istog dana smijenjen je i rukovodilac podgoričkog Centra ANB Milan Kovačević, a na njegovo mjesto imenovan je Bojan Vukčević. Za v. d. direktora Uprave policije postavljen je dosadašnji pomoćnik direktora policije za Sektor granične policije Vesko Damjanović, dok umjesto Rečevića Centrom bezbjednosti Podgorica rukovodi Dragiša Mugoša. krajem februara ove godine zbog sumnje da je u novembru 2017. bacio bombu u dvorište kuće Safera Toskića u podgoričkom naselju Konik. On je, kako se sumnja, 25. novembra 2017. godine tokom noći bacio eksplozivnu napravu, ručnu bombu, na terasu prvog sprata porodične kuće u vlasništvu Toskića. Od eksplozije su nastala oštećenja na kući, ali nije bilo po-

OSOBE SU UHAPŠENE ZBOG UČESTVOVANJA U DVOSTRUKOM UBISTVU.

Šakovića je ubica sustigao kod prolaza u TC Ražnatović

vrijeđenih. Ćetković se u policijskim evidencijama vodi kao bezbjednosno interesantna osoba i u prethodnom periodu izdržavao je zatvorsku kaznu zbog razbojništva. Za njim su bile raspisane dvije potjernice, nacionalna i međunarodna, zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Ćetković je iz zatvora, navodno, davao in-

strukcije osumnjičenima kako da likvidiraju Šakovića. Janko i Predrag Vukadinović, kao i Kristina Brnović trenutno se nalaze u istražnom zatvoru u Spužu, nakon što je im je sudija za istrage odredio pritvor do 30 dana. Janko se tokom saslušanja kod tužioca i sudije za istragu branio ćutanjem, dok je njegov brat Predrag negirao krivicu.

Marko Jovanović, za kojim policija traga, označen je kao egzekutor dvostrukog ubistva

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Pretres u Bijelom Polju

od sTarca oduzeTo oružje i Municija

oBdukcioni nalaz miroslave i dragane gaČević iz Berana

Majka umrla od embolije, ćerka se otrovala ljekovima?

U Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju juče je stigao obdukcioni nalaz majke i kćerke Miroslave (77)i Dragane (41) Gačević koje su pronađene mrtve 14. februara ove godine u svojoj kući u beranskom naselju Hareme. Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju i portparol, Hasan Lukač, potvrdio je za Vikend novine da je juče stigao obdukcioni nalaz. “Kod Miroslave je nastupila prirodna smrt usljed tromba embolije pluća. Kod Dragane je ustanovljena nasilna smrt usljed trovanja lijekom benzodiazepam. Smrt je kod obje nastupila šest dana prije obdukcije, tačnije 8. februara”, kazao je tužilac Lukač, do-

dajući da je obdukcioni nalaz uradila dr Dragana Čukić. Kako je naveo, sa obdukcionim nalazom biće upoznata rod-

“Kod Miroslave je nastupila prirodna smrt usljed tromba embolije pluća. Kod Dragane je ustanovljena nasilna smrt usljed trovanja lijekom benzodiazepam. Smrt je kod obje nastupila šest dana prije obdukcije, tačnije 8. februara”, kazao je tužilac Lukač, dodajući da je obdukcioni nalaz uradila dr Dragana Čukić

bina nesrećnih žena. Slučaj su policiji prijavile komšije, koje su kazale da ih nijesu vidjeli sedam, osam dana. “Kada smo došli, vrata su bila zaključana. Izvršen je odmah spoljni pregled tijela i ustanovljeno da se radi o prirodnoj smrti, a obdukcija će pokazati na koji način je nastupila“, kazao je tada sagovornik iz policije, navodeći da se radi o raseljenim licima, te da nijesu imale rođaka u Beranama. Rekao da su nesrećne žene živjele u nehumanim uslovima, bez struje i elementarnih uslova za život. “Trebalo je ranije nešto preduzimati. Sada je kasno. Starica je bila nepokretna, a i njena kćerka je bila slabog zdravlja“, kazao je on. B.Č.

disciPlinski PostuPak Protiv Policajca

Disciplinski tužilac Ministarstva unutrašnjih poslova pokrenuo je disciplinski postupak protiv S.L., starijeg policajca I klase u Odsjeku za obezbjeđenje objekata i DKP-a, Grupi za obezbjeđenje objekata i DKP-a, zbog nasilja nad članom porodice. Naime, on je 8. februara 2018. godine oko 19h u porodičnoj kući u Ulici Zmaj Jovina broj 257 u Podgorici, nakon kraće prepirke uputio prijetnje i upotrijebio fizič-

Foto: Iva Mandić

Tukao ženu i PrijeTio joj

ku silu prema supruzi S.Lj. zadavši joj udarac otvorenom šakom u predjelu glave, i uputio riječi prijetnje. “Dan kasnije oko 15.30 časova, on je ponovo uputio riječi prijetnje svojoj supruzi čime je ponovo narušio svoj ugled i ugled policije u cjelini, čime je u sticaju počinio težu povredu službene dužnosti iz Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi se u rješenju o pokretanju disciplinskog postupka. N.P.

Bjelopoljska policija pretresla je stan i druge prostorije koje koristi sedamdesetogodišnji M.S. iz tog grada i tom prilikom pronašla oružje i municiju u ilegalnom posjedu. “Naime, službenici CB Bijelo Polje su, 12. aprila oko 16.30 časova, postupajući na osnovu prethodno pribavljene naredbe sudije za istragu, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi M.S. iz Bijelog Polja i tom prilikom pronašli i oduzeli pušku M48 kalibra 7,9mm, 70 komada municije kalibra

7,62mm, pištolj marke „CZ – TT“ M-57 kalibra 7,62 mm sa okvirom, 17 komada metaka kalibra 7,62 mm, pet komada metaka kalibra 9 mm sa vidno prepravljanim zrnima i dva komada metaka kalibra 12 mm (lovački patron)”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Pronađeno i oduzeto oružje biće upućeno u Forenzički centar radi vještačenja. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom Tužilaštvu u Bijelom Polju, koji će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela. L.H.

osuđujuća Presuda za đurišiće

Pušten na slobodu, kaznu odslužio u pritvoru Odlukom sudije Osnovnog suda Nenada Vujanovića Podgoričanin Vanja Đurišić osuđen je prekjuče na 121 dan zatvora zbog kidanja telekomunikacionih kablova u Jerevanskoj ulici, ali je pušten na slobodu, jer je kaznu odslužio u pritvoru. Njegov brat Savo Đurišić je osuđen na uslovnu kaznu godinu dana. Vanja i Savo Đurišić proglašeni su krivim zato što su 11. decembra prošle godine, u Jerevanskoj ulici na Zabjelu pokidali kablove Telakoma, nakon čega je više od 800 domaćinstava ostalo bez njihovih usluga. Telekom je u decembru prošle godine podnio kri-

vičnu prijavu protiv Đurišića zbog kidanja kablova u više navrata, ali je sud ocijenio da nema dokaza da su Đurišići i prije 11. decembra uništavali uređaje. Kablovi su pokidani na zemljištu za koje Đurišići tvrde da je njihovo, zbog čega su nekoliko mjeseci protestovali. Glavni grad osporava, a oni tvrde da je oko 1.000 kvadrata ulice u njihovom vlasništvu. U Upravi za nekretnine zavedeno je da su parcele svojina Glavnog grada, a da Đurišić ima pravo korišćenja. “Sačekaćemo pismenu odluku i podnijeti žalbu na ovu sramnu presudu”, saopštila je porodica Đurišić. L.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Uhapšen Beranac

pretresom kuće zaplijenili drogu, tablete, novac... Beranska policija uhapsila je R.A. (31) iz tog grada, nakon što je pretresom kuće koju koristi pronašlia drogu, nakit i i novac. “Službenici CB Berane su, juče su oko 11 časova, postupajući na osnovu naredbe sudije za istragu Osnovnog suda u Beranama, izvršili pretres kuće koju koristi R.A. Tom prilikom su pronašli i oduzeli četiri PVC za-

motuljka sa sadržajem praškaste materije svijetlobraon boje za koju se sumnja da je heroin težine 24,1 gram, jedan manji pvc zamotuljak u kojem su se nalazile dvije tablete buprinofila, digitalnu vagu za precizno mjerenje, novac u iznosu od 1.700 eura, i određenu količinu nakita kao i mušku jaknu crne boje marke ‘ALN’”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Pronađena opojna droga, za koju se sumnja da je bila namijenjena tzv. uličnoj prodaji, biće upućena u Forenzički centar radi vještačenja. Ostali predmeti koji su oduzeti prilikom pretresa biće predmet provjere u smislu da li potiču iz nekog krivičnog djela. O događaju su obaviješteni službenici Odsjeka za borbu protiv droge. L.H.

U višem sUdU završeno sUđenje vojU GardaševićU

potegao nož da bi se odbranio? Pred vijećem sudije Vladimira Novovića u podgoričkom Višem sudu juče je davanjem završnih riječi stranaka u postupku okončano suđenje Voju Gardaševiću (64) iz Danilovgrada kome se na teret stavlja ubistvo na mah u pokušaju. Naime, on je 15. februara prošle godine nakon kraćeg verbalnog sukoba nožem ranio komšiju Filipa Kneževića (30). Gardašević i Knežević su sa još nekoliko osoba sjedjeli u

montažnom objektu u mjestu Grbe kod Danilovgrada kada je došlo do verbalnog konflikta između Gardašević i Kneževića, nakon čega je optuženi potegao nož i ranio oštećenog u predjelu vrata. Na jučerašnjem ročištu završne riječi dali su punomoćnik oštećenog, tužiteljka Tatjana Begović, kao i advokat odbrane Miodrag Bojanić. Tužiteljka je prije davanja završnih riječi promjenila dispozitiv optužnice.

Naime, imajući u vidu rezultate dokaznog postupka ona je okrivljenom na teret stavila blaže krivičnoi djelo, ali je ostala pri tome se on proglasi krivim i adkevatno kazni. Istog mišljenja bio je i punomoćnik oštećenog koji je dodao kako smatra da je dokazima potvrđena odgovornost Gardaševića. Advokat Bojanić u završnoj riječi istakao je kako se u nalazima vještaka može zaključiti da je da je sposobnost okrivljenog da shvati značaj djela bila bitno smanjena. On je naglasio kako je Gardašević u kritičnom momentu postupio u nužnoj odbrani. “Iako je oštećeni 30 godina mlađi od mog branjenika, ipak ga je prvo vrijeđao, a onda i fizički nasrnuo na njega dok je on bio u ležećem položaju. Gardašević na vrijeđanje nije reagovao, iako su te uvrede povrijedile njegovu čast, već se prilikom fizičkog napada odbranio nožem.” rekao je Bojanić. Nakon toga zatražio je oslobađajuću presudu za svog branjenika. Presuda će biti izrečena 23 aprila u 13 časova. L.H.

poTvrđena opTUžnica

pijan izazvao udes?

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv D.B., zbog teškog krivičnog djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. On je velikom brzinom od oko 114 km/h, i u alkoholisanom stanju, upravljao vozi-

lom marke „Audi A3” usljed čega je došlo do kontakta sa vozilom marke „VW Polo“ kojim je upravljao M.Š. Tom prilikom oštećeni je zadobio teške tjelesne povrede, usled kojih je nastupila smrt.

Radio Tivat

TivaT

Zapaljeno službeno voZilo ivanke janičić

U Dumidranu u Tivtu je u ranim jutarnjim satima izgorio automobil “golf 6” u dvorištu jedne od kuća u ovom naselju, prenosi Radio Tivat. Nezvanično, riječ je o službenom vozilu koji koristi Ivanka Janičić, zamjenica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Pripadnici tivatske Službe zaštite i spašavanja poziv su primili jutros oko 1.20 sati i odmah stigli na lice mjesta. Uspjeli su da brzo ugase vatru, ali je „golf“ pretrpio značajna oštećenja. Na lice mjesta odmah je stigla policij-

ska ekipa i forenzičari koji su izuzeli tragove kako bi se utvrdio uzrok požara. Istragu o slučaju vode službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat po nalogu nadležnog Tužilaštva. Forenzička istraga treba da utvrdi da li je u pitanju samozapaljenje vozila ili je neko namjerno podmetnuo požar. Pored Janičićeve, službeni “golf” koristili su i drugi zaposleni u kancelariji Zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore zbog čega će policija ispitati da li je ona bila bila predmet napada ili neko drugi od zaposlenih službenika. Z.K.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

U sUsret predstojećim proslavama matUra za vik

Za stajlinge iZdvajaj O tome šta za nju predstavlja matursko veče izjasnila se i Milica Bulatović, maturantkinja Opšte gimnazije ”Niko Rolović” u Baru. “Na maturu gledam prije svega kao na posljednje veče koje ću provesti sa svojim odjeljenjem i očekujem dobru zabavu. Smatram da od ključne važnosti nije naš izgled i da se previše potencira glamuroznost i ekskluzivnosti”, rekla je ona. Matura predstavlja veče tokom kojeg je najbitnije dobro se zabaviti sa društvom, međutim, sve se više važnosti poklanja izgledu. Na uzorku od pet podgoričkih najpopularnijih butika, došli smo do zaključka da se, zavisno želja i mogućnosti, cijene odjevnih kombinacija za djevojke kreću od minimalnih 170 eura do visokih 1.100 eura, dok momci za svoju kombinaciju trebaju izdvojiti od 120 pa do 1.050 eura. Iako se haljine u buticima mogu pronaći po cijeni već od 70 eura, poznato je da se maturantkinje često odlučuju za markiranu garderobu, dok će neke posao prepustiti krojaču. Neki od najtraženijih muško-ženskih modela mogu se pronaći u buticima “Bella Vista”, “Diva”, “Madam Maya”, “Luka’s” i u “Zari”. Kada se kombinaciji dodaju šminka, frizura, manikir, fotografisanje i nakit, pripre-

me za matursko veče, moglo bi se reći, koštaju cijelo malo bogatstvo. Maturanti su takođe bili u prilici da prisustvuju manifestaciji Delta Fashion Days, koji je organizovana 14. i 15. marta u šoping molu Delta City. Svoje kolekcije izložili su i neki od naših najuspješnijih dizajnera, kao što su Marina Banović-Džuver, Lazar Ilić, Nataša Pejović, Sanja Bobar, Dejana Lukić - Madam Maya i dr. Oni su svim zainteresovanim maturantima podijelili korisne modne savjete i time olakšali njihov izbor, a poseban naglasak stavili su na jednostavnost i svedenost haljina, kao na i elegantnu klasiku muških odijela.

Foto: Vedran Ilić

Potencira se glamuroznost

Matura predstavlja veče tokom kojeg je najbitnije dobro se zabaviti sa društvom, međutim, sve se više važnosti poklanja izgledu

Bitnije doBro rasPoloženje Ipak, da je tog dana bolje biti naoružan dobrim raspoloženjem nego skupom haljinom potvrdila nam je i Katarina Mijović, učenica četvrtog razreda Srednje ekonomskougostiteljske škole u Baru rekavši da, iako željno iščekuje taj dan, nije posebno uzbuđena zbog izbora haljine u kojoj će zasijati te noći. “U srednjoj školi stvorila sam kontakte za cijeli život i pamtiću ove četiri godine samo po lijepim stvarima. Svi se međusobno poznajemo i dobro družimo, tako da je provod zagarantovan”, kazala je Mijović. Marko Vučković, maturant

120

do 1.050 eura treba da izdvoje momci za svoj maturski izgled

Foto: Vedran Ilić

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

aktuelno

kend novine govorili matUranti i polUmatUranti

ju od 170 do 1.100 eura Srednje pomorske škole u Kotoru, naglasio je da kao i ostali osjeća veliku euforiju zbog maturske večeri, ali da nema velike ambicije po pitanju skupocijenog odijela jer, kako navodi, “stajling je stvar ukusa, a ne novca”. Ništa manjim intenzitetom, za polumaturu, pripremaju se i osnovci, za koje je ovo takođe jedan od najbitnijih dana. Posljednjih godina se na malim maturama često moglo primijetiti da djevojčice izgledaju mnogo starije, a njihovi partneri kao mlađa braća. Da li su visoke potpetice i upečatljiva šminka nezaobilazni i kod četrnaestogodišnjakinja, vjerovatno ćete se složiti da nijesu, međutim, upravo to je sve češća pojava na defileima osnovnih škola. Međutim, Martina Kovačević iz Osnovne škola “Drago Milović” u Tivtu kaže da još nije uzbuđena. nijesam baš uzuđena jer nema osjećaj da se matura bliži. “Stoga nijesam još spremna, mada, po mom ukus, to će biti jednostavna haljina koja i priliči mojim godinama. Znajući kakve su cijene danas, potrudiću se da što manje opterećujem roditelje troškovima, za razliku od mojih vršnjaka koji, čini mi se, ne mare mnogo za to.” Bez obzira na velike novčane izdatke, roditelji se trude da u najvećoj mogućoj mjeri udovolje svojoj djeci kako bi im to veče ostalo u što ljepšem sjećanju, jer je to dan koji predstavlja prekretnicu u njihovim životima i ulazak u neko zrelije doba. O tome koliku ulogu igra matura govorila je i nastavnica književnosti Gordana Danilović iz Srednje mješovite škole iz Tivta, navodeći da je to zabava koju srednjoškolci dugo i željno iščekuju. “Lijepo je kada se jedan period života obilježi i završi pjesmom, plesom, smijehom, pa i suzama. Svaki učenik želi da se prikaže u najboljem izdanju, jer matursko veče proslavlja se samo jednom u životu. Sigurno je da se sve može izvesti mnogo skromnije, međutim, kada se uzme u obzir da je to posebno veče za njih, onda zašto da se ne proslavi onako kako većina maturanata to priželjkuje”, poručila je Gordana. K.V.-A.K.-A.B.

ANKETA:

Milica Bulatović, Opšta gimnazija “Niko Rolović”, Bar “Na maturu gledam prije svega kao na posljednje veče koje ću provesti sa svojim odjeljenjem i očekujem dobru zabavu. Smatram da od ključne važnosti nije naš izgled i da se previše potencira glamuroznost i ekskluzivnost.”

Katarina Mijović, Srednja ekonomskougostiteljska škola, Bar “Željno iščekujem taj dan, ali nijesam posebno uzbuđena zbog izbora haljine u kojoj ću zasijati te noći. U srednjoj školi stvorila sam kontakte za cijeli život i pamtiću ove četiri godine samo po lijepim stvarima. Svi se međusobno poznajemo i dobro družimo, tako da je provod zagarantovan.”

Marko Vučković, Srednja pomorska škola, Kotor “I ja kao i ostali osjećam veliku euforiju zbog maturske večeri, jer je to događaj koji svi dugo čekamo, ali nemam velike ambicije po pitanju skupocijenih odijela, jer smatram da je stajling stvar ukusa, a ne novca.”

Martina Kovačević, Osnovna škola “Drago Milović”, Tivat “Nijesam baš uzuđena, jer nemam osjećaj da je to iza ugla. Stoga nijesam još spremna, mada, po mom ukusu, to će biti jednostavna haljina koja i priliči mojim godinama. Znajući kakve su cijene danas, potrudiću se da što manje opterećujem roditelje troškovima, za razliku od mojih vršnjaka koji, čini mi se, ne mare mnogo za to.”

170

do 1.100 eura izdvajaju djevojke za svoj stajling za maturu

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

REKONSTRUISANA PEDIJATRIJSKA SLUŽBA U KOTORU

Hrapović: Mališani će boraviti u novom i modernom prostoru

Ministar zdravlja Kenan Hrapović i direktor Doma zdravlja Kotor Igor Kumburović svečano su pustili u rad rekonstruisani prostor pedijatrijske službe u okviru Doma zdravlja Kotor. Na svečanosti upriličenoj tim povodom ministar Hrapović je kazao da će ubuduće mališani sa ovog područja boraviti u novom, modernom prostoru, a ljekari raditi u kvalitetnijim uslovima na savremenoj opremi za liječenje najmlađih pacijenata. “Investicijom vrijednom oko 100.000 eura obuhvaćena je kompletna rekonstrukcija sanitarnih prostorija, zamijenjene su sve instalacije, izrađen je novi plafon i najsavremeniji medicinski pod. Kompletan prostor od oko 330 kvadratnih metara opremljen je novim mobilijarom i medicinskim aparatima. Takođe, rekonstruisan je prilaz pedijatrijskoj služ-

bi”, istakao je Hrapović. Prema njegovim riječima, Vlada Crne Gore, kroz aktivnosti Ministarstva zdravlja, u kontinuitetu radi na unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga, kroz prostorno i tehnološko osavremenjavanje i stručno usavršavanje kadra. “Tako je za nabavku savremene medicinske opreme za Opštu bolnicu Kotor opredijeljeno više od 90.000 eura. Za Dom zdravlja opredijeljeno je oko 30.000 eura za nabavku neophodne medicinske opreme. Za Specijalnu bolnicu Risan kroz realizaciju druge fa-

ze projekta “Energetska efikasnost” kao jedan od prioriteta za 2019. godinu planirana je investicija od 100.000 eura za postavljanje toplotno-izolacione fasade na bolnici”, istakao je on. Hrapović je dodao da su za nabavku CT Skenera za SB Risan opredijeljena sredstva i u toku je tenderska procedura za nabavku najsavremenijeg skenera u vrijednosti od 350.000 eura. “Za Specijalnu bolnicu Dobrota smo kroz kapitalni budžet za 2019. godinu kandidovali: dogradnju potkrovlja bolnice za radnu tera-

100

Hrapović i Kumburović piju u iznosu od 115.000 eura i za kompletnu sanaciju i adaptaciju objekta za sudske pacijente u iznosu od 130.000 eura”, naveo je Hrapović. Direk-

HILJADA EURA VRIJEDNA JE INVESTICIJA KOJOM JE OBUHVAĆENA REKONSTRUKCIJA SANITARNIH PROSTORIJA, ZAMIJENJENE SU SVE INSTALACIJE, IZRAĐEN JE NOVI PLAFON I NAJSAVREMENIJI MEDICINSKI POD

tor Kumburović naveo je da je rekonstrukciju pedijatrijske službe najvećim dijelom finansirao Dom zdravlja Kotor, zahvaljujući racionalnom korišćenju budžetskih sredstava i uspješnom poslovanju. “Ostatak sredstava obezbijeđen je iz donacija privatnih kompanija, kojima se ovim putem u ime zaposlenih, ali prije svega naših malih pacijenata zbog kojih smo sve ovo i radili, najsrdačnije zahvaljujem”, rekao je Kumburović. M.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

AKTUELNO

PRVI BELL HELIKOPER SLETIO U GOLUBOVCIMA, DO KRAJA GODINE STIŽU JOŠ DVA

Bošković: Pospješujemo kapacitete Vazduhoplovstva, Vojske i države Na vojni aerodrom Golubovci juče je stigao prvi od tri Bell helikoptera koje je Ministarstvo odbrane nabavilo za potrebe Vazduhoplovstva Crne Gore (VCG). Riječ je o tipu Bell 412 EP, dok će ostala dva, još snažnijih performansi, sa oznakom 412 EPI, stići kasnije tokom godine. “Sa nabavkom tri helikoptera, koju smo ugovorili sa kanadskom vladom i kompanijom Bell, značajno pospješujemo sposobnosti i kapacitete ne samo Vazduhoplovstva i Vojske, već i cjelokupne države”, kazao je ministar odbrane Predrag Bošković. Helikopter je iz Praga, gdje je sastavljen nakon što je dopremljen rastavljen iz Amerike, dovezao kapetan Darko Pavlović, jedan od četvorice pilota Vazduhoplovstva Crne Gore koji su već završili obuku za helikoptere Bell 412 EPI i EP na Akademiji za obuku na Bell helikopterima u Fort Vortu u Teksasu. Novi helikopter dočekale su u zoni iznad Nikšića tri “ga-

Bošković prilikom slijetanja helikoptera

zele” Vazduhoplovstva VCG , tako da su na aerodrom stigli u svečanoj formaciji. “Oni će biti korišćeni za izvršavanje niza zadataka iz domena sve tri misije Vojske – odbrana Crne Gore kroz aktivnu saradnju sa saveznicima i partnerima, doprinos u izgradnji i očuvanju mira u regionu i svijetu i podrška

civilnim institucijama u kriznim situacijama”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. I tokom procesa uvođenja helikoptera u potpunu operativnu upotrebu, koji traje tri do četiri godine, oni će se koristiti za izvršavanje namjenskih zadataka. Riječ je o ugovoru vrijednom 30 miliona eura.

Bell 412 EP i EPI su četvorokraki, dvomotorni helikopteri srednje klase, dizajnirani, opremljeni i namijenjeni za frekventnu upotrebu i pouzdano izvršavanje raznorodnih letačkih zadataka. Mogu da lete u vizuelnim i instrumentalnim uslovima, danju i noću. Kapacitet helikoptera je 13

mjesta, ne računajući posadu. Opremljen je skijama kao stajnim trapom, koje imaju prednost nad onima sa točkovima, posebno kada je riječ o slijetanju na neuređene površine. Korisna nosivost mu je 2.191 kilograma unutrašnjeg, a 2.041 kilograma spoljašnjeg tereta. Njegova oprema za gašenje požara iz vazduha omogućava zahvatanje vode iz plitkih vodenih površina. Puno vedro ima kapacitet od 1.590 litara. Bell 412 je opremljen za uspješno izvršavanje zadataka traganja i spašavanja. Crnogorski Bell-ovi biće opremljeni nosilima za transport teže povrijeđenih osoba u ležećem položaju, a svi helikopteri posjeduju dizalicu za podizanje ljudi ili tereta sa mjesta na kojima nije moguće sletjeti. Ovaj helikopter može da slijeće na male i ograničene terene do 3.459 metara nadmorske visine (na 3.459metara opterećeni helikopter može lebdjeti). M.I.

ZZZCG: OGLASI ZA VIŠE OD 600 RADNIH MJESTA

Kompanijama Budvanska rivijera i Karisma Adriatic potrebni radnici KCCG POVODOM SVJETSKOG DANA GLASA

Pregledi na ORL bez zakazivanja u ponedjeljak Klinika za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore organizuje obilježavanje 16. aprila, Svjetskog dana glasa, u cilju podizanja svijesti građana o značaju zdravlja glasnih žica, a posebno ukazivanju na rizik za razvijanje raka grkljana. Moto ovogodišnje kampanje u svijetu je “Napravi izbor – njeguj svoj glas!”. Tim povodom dr Slavica Đurović i dr Ivana Mićević, ljekari Kli-

nike za ORL i MFH, u ponedjeljak, obaviće preglede 25 zainteresovanih građana, bez zakazivanja od strane izabranog doktora. “Pregledi će se obaviti u ambulanti za ORL (Poliklinika KCCG, prvi sprat) u periodu od 15 do 19 časova. Pravo na pregled imaće građani koji se u ponedjeljak prvi prijave na broj telefona 020 412 325 u terminu od osam do devet časova”, saopšteno je iz KCCG. M.I.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) ovih dana posreduje u izboru sezonske radne snage i za potrebe poslodavaca Karisma Adriatic i Budvanska rivijera. Tako su predstavnici Zavoda i Allure Palazzi HR zakazali selekciju zainteresovanih kandidata u Područnoj jedinici Podgorica u srijedu, 18. aprila, sa početkom u 11 i 30 časova, dok će selekcija za Budvansku rivijeru biti održana u Područnoj jedinici Bijelo Polje, u četvrtak, 19. aprila, sa početkom u 11 časova. “Budvanska rivijera, posredstvom Zavoda, oglasila je 600 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o radnim pozicijama u hotelima Sloven-

ska plaža, Aleksandar, Palas i Mogren. Poziv je upućen nezaposlenima iz Bijelog Polja i Mojkovca”, saopšteno je iz ZZZCG. Osim toga, kako se navodi, poslodavac Allure palazzi Karisma Adriatic iskazao je potrebu za velikim brojem sezonskih radnika, u hotelima u Kotoru i Baru. “Poslodavac nudi korektne uslove rada. Zarada se kreće između 300 i 800 eura, u zavisnosti od vrste posla. Obezbijeđen je smještaj i dva obroka tokom smjene. Poziv je upućen nezaposlenima iz Podgorice, Tuzi, Golubovaca, Zete i Danilovgrada. U hotelu Allure Palazzi Kotor slobodne su sljedeće radne pozicije: mngr do-

maćinstva, recepcioneri, bellboy, sobarice, higijeničarke, radnici u vešeraju, konobari, barmeni, kuvari, pomoćni kuvari, pomoćni radnik u kuhinji, poslastičar, radnici u tehničkoj (tehničar, električar, baštovan), nabavka, magacioner i računovođa. Hotelu “Ruža vjetrova” Bar potrebni su: kuvari, pomoćni kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, konobari, serviri, šankeri, sobarice, higijeničarke, radnice u vešeraju, magacioner i recepcioner”, ističu iz Zavoda. Inače, kako se dodaje Planom zapošljavanja sezonske radne snage, za ovu godinu, predviđeno je angažovanje više od 10.000 osoba sa evidencije nezaposlenih. M.I.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

PILOT PROTIVPOŽARNOG AVIONA MIODRAG GRUBAČ U

VEZA S AVIONOM JAČA O

Taj prvi osjećaj ulaska u avion je nezaboravan. Postojala je i trema i pozitivni strah, ali praćeni velikom željom. Prvi samostalni let je bio ostvarenje mog sna. Uzletio sam i sletio uspješno i tog trenutka je prevaziđen strah koji je možda postojao. Rutina i iskustvo brzo su neutralisali svaki strah, odnosno odgovornost, priča pilot protivpožarnog aviona Miodrag Grubač, koji iza sebe ima na hiljade letova i skoro hiljadu sati leta u protivpožarnom avionu. Danas je Grubač pilot sa najviše iskustva u protivpožarnom letjenju u Crnoj Gori, koji od 2009. godine radi ovaj posao u kontinuitetu, a još 1980. godine je u avijaciji.

ODGOVORNOST

Posao pilota protivpožarnog aviona nosi sa sobom veliku odgovornost, jer Grubač i kolege na direktan način spašavaju ljude i objekte od požara. “Većinom niko ne zna

700

Grubač je avijacijom brzo “zarazio” i ženu, a kasnije su istim putem krenuli sin i kćerka. Ističe da su praktično život proveli na aerodromu

kako smo uradili svoj posao, ali se uvijek okrenemo da vidimo kako smo obavili zadatak. Ocjenjujemo sami sebe, a kada nas je više na terenu onda jedni druge, i često se mogu čuti komentari ‘poranio si malo’, ‘zakasnio si’ ili ‘sad si ga poklopio’. Upravo je to ono što nas čini srećnim. To je nevjerovatan osjećaj i u tom trenutku nam je puno srce. Kao kad malom djetetu date lizalicu”, priča Grubač. Adrenalin nakon radnog dana drži pilote dugo nakon obavljenog posla. Od adrenalina, kaže Gru-

LETOVA IMAO JE PROŠLE GODINE GRUBAČ TOKOM POŽARNE SEZONE, KAO I OKO 180 SATI LETA

bač, ne može ni da spava. “Na taj način postajemo adrenalinski zavisnici. Volimo to što radimo i srećni smo što radimo ovaj posao”, kaže Grubač.

Umalo bili prinuđeni da slete na ulicu Kolega i ja smo jedne godine gasili požar u Budvi, koji je bio izuzetno težak. Nakon trećeg ili četvrtog leta kolega je tražio da se popne na 800 metara nadmorske visine, što je samo po sebi bilo čudno s obzirom da nijesmo letjeli iznad 150 metara kada gasimo požare. Tek kad je sletio na aerodrom shva-

tili smo da je njegov motor prestao da radi, a da je bio prinuđen da sleti na neku od budvanskih ulica. Ipak, dok se spuštao i prije nego što je dotakao asfalt motor mu je proradio. To je bila kao nestvarna scena iz filmova, priča Grubač nezaboravne trenutke sa požarišta, koji su sada interesantni, ali nije-

su bili nimalo bezazleni kada su se desili. “Prije nekoliko godina sam često letio iznad jezera i u nekoliko navrata sam udario pticu. Kolegama je to bilo interesantno što mi se više puta desilo, pa su rekli da će da mi kupe lovačku pušku da idem u lov, a ne da letim”, kaže Grubač.

LJUBAV

Koliko je velika ljubav prema ovom poslu, Grubač primjerom navodi situaciju od prije nekoliko godina. “Žena mi nije vjerovala da provodim cijeli dan na aerodromu i bio sam prinuđen da je povedem sa sobom da se uvjeri. Ta-

da je uvidjela da volim više avione nego nju”, kroz smijeh priča Grubač. Ističe da malo ko i krene u ovaj posao bez velike ljubavi, te da je on još sa 20 godina počeo da upravlja avionom. “Odrastao sam u blizini aerodroma u Nikšiću, a svakodnevno posmatranje aviona i padobranaca probudilo je veoma

Foto:Iva Mandić

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

U RAZGOVORU ZA VIKEND NOVINE

OD LJUBAVI PREMA ŽENI brzo ljubav u ovu profesiju. Sve je počelo amaterski, a ubrzo je to postala i profesija. To je najbolji put da se dođe do onoga što čovjek voli. U avioprotivpožarnoj jedinici sam sasvim slučajno počeo da radim. Pokojni prijatelj, Slavko Ilić, pozvao me je u ovu jedinicu jer je znao da imam mnogo

Grubač pored protivpožarnog aviona

iskustva u letjenju, što je i bio uslov da se bavite ovim poslom. Nakon toga sam i bio na preobuci u Španiji”, navodi Grubač.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Skoro deceniju proveo je u protivpožarnom avionu, ali ipak u neposred-

noj blizini zemlje, jer se tokom letova nalazi do 150 metara iznad zemlje. Kako kaže - nije opasno letjeti, opasno je biti blizu zemlje. To su faze polijetanja i slijetanja aviona. Tada je on na kritičnim brzinama i maloj visini. Ipak, cijeli posao Grubača odvija se na veoma malim visinama, što ovom poslu daje dodatnu težinu. “Sve što radimo to je iz neposredne blizine. Ako želite da uga-

site požar morate bit i na desetak metara od njega, jer sve iznad toga nije efektno i djelotvorno. Požari nikad ne gore na ravnim mjestima, već na nekim stijenama koje su nepristupačne, a to dodatno otežava prilazak terenu i naš rad. Moramo da izvodimo razne zaokrete da bismo došli do požarišta, jer ne može biti uzaludan naš dolazak i prosipanje tri tone vode”, kaže Grubač. Tokom požarne sezone za Grubača i kolege ne postoje slobodni dani i praznici, jer moraju

biti pripravni u svakom trenutku. Najteže prepreke pilota protivpožarnih aviona su, kaže Grubač, smanjena vidljivost i jak vjetar, a dodatno ga otežavaju pozivi za reagovanjem sa mnogo strana. Ističe da je imao neprijatnih i nezgodnih iskustava, kako sa udarima vjetra, tako i sa nešto slabijom procje-

nom visine požara, ali da je sve to uspješno prevaziđeno. Posebno zahtjevno je gasiti požare u kanjonima. Avionom su prinuđeni da se spuste jako nisko, gdje je, kaže Grubač, kao u užarenoj peći. Osim što je takve požare veoma teško gasiti, ostavljaju i nevjerovatan utisak, a ujedno i takvi prizori “izazivaju jezu”. U Crnoj Gori postoje tri protivpožarna aviona, od ove sezone protivpožarna jedinica raspolagaće sa još jednim avionom, a za gašenje požara osposobiće se i jedan helikopter. M.M.

PROŠLA GODINA NAJTEŽA, ALI I VELIKO ISKUSTVO

Požarna sezona 2017. godine ostaće upamćena kao jedna od najtežih u posljednjih nekoliko decenija, a Grubač ističe da je upravo to potrebno da bi se steklo pravo i neophodno iskustvo. “Ako letite svaki dan po pet ili šest sati, odnosno godišnje 200 ili 300 sati, onda je to pravo stečeno iskustvo. Ne možete steći iskustvo ako letite nekoliko sati godišnje”, navodi Grubač. On je tokom prošle godine imao oko 700 letova i oko 180 sa-

ti leta. Obično su to kratki letovi i većinom traju po 10-15 minuta u jednom pravcu i to najduže. “Prošle godine nijesmo mogli da letimo tri dana koliko je vazduh bio zadimljen. To su najopasnije situacije kada ulazite u slabo vidljivo područje, a u blizini je i kolega sa avionom. Uz to nije lako nije ocijeniti visinu požara. Vjetar je naš još veći protivnik, jer pri jakim udarima vjetra ne možemo da letimo, a i rasplamsava vatru”, kaže Grubač.

Građani nijesu svjesni opasnosti vatrene stihije Na obuci u Španiji Grubač je naučio da “požar ne smije gasiti emocijom”, ali da to uvijek nije moguće sprovesti u djelo. “Dešavalo se da iz aviona vidimo žene kako sa kantama vode pokušavaju da odbrane kuće. U tom trenutku se sve zaboravi i moramo da pomognemo ljudima. Kada vidite takve prizore iz vazduha prinuđeni ste da reagujete. Na takve stvari ne možete ostati ravnodušni”, rekao je Grubač. Prema njegovim riječima, građani nijesu svjesni opasnosti vatre, koja može da bude veoma opasna kada se nekontrolisano pali.

“Prije nekoliko godina letjeli smo preko Brajića i vidjeli kako je neki čovjek zapalio do ispred kuće. Odmah sam rekao kolegi da ćemo i tu morati da reagujemo. Kad smo se vratili porodica je ‘branila’ kuću od vatre. Sreća je njihova da smo se tu zadesili i ugasili taj požar. Čini mi se da porodica nije bila svjesna šta se desilo, jer je to sve bilo iznenada. U Nikšiću smo, takođe slučajno, vidjeli kako se vatra približava pčelama kod neke kuće u blizni Željezare. Mi smo tu samo u prolazu prosuli vodu i ugasili vatru. Takve stvari nas i ispunjavaju”, kazao je Grubač.

Protivpožarni avioni i dromaderi na podgoričkom aerodromu

AKTUELNO 24 SKALA RADIO POVODOM BESPRAVNE GRADNJE UPUTILA PIT SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

NELEGALNA GRADNJA CVJETA, A KOTORSKA VLAST SE ČEŠLJA

espravne gradnje, restauracije ili rekonstrukcije, te uzurpacije javnog prostora na Crnogorskom primorju već duže vrijeme pobuđuju pažnju javnosti, posebno u smislu nerješavanja takvih slučajeva od strane nadležnih institucija. Vikend novine prenose u cjelini tekst jednog od takvih primjera objavljen na kotorskom Skala radiju. Ko omogućava ugostitelju Ivanu Jovanoviću kršenje zakona? Uvidom u dokumentaciju, urbanističke planove Dobrote, sa akcentom na Zonu Daošine i činjenicu da je vlasnik kat. parcele 1545. Ivan Jovanović uzurpirao dio državne imovine i gradio pomoćne objekte i započeo dogradnju objekta bez građevinske dozvole, protivno DUP-u Dobrota, te da nastavlja da se ponaša bahato i restaurira ugostiteljski objekat “Tiha noć“ koji se nalazi u prizemlju stambenog objekta, ali i oko njega, neminovno se postavlja više pitanja na koja javnost očekuje odgovore. Pitanja za institucije sistema Crne Gore, prvenstveno državno tužilaštvo: Ko je Ivanu Jovanoviću i zbog čega omogućio da na placu veličine 437 m2 može imati centralnu djelatnost? Ko je Jovanoviću omogućio da dvadeset godina ne sprovodi rješenje o rušenju nezakonito podignutog objekta na parceli? Ko je Ivanu Jovanoviću omogućio da prisvoji dio državnog zemljišta, da koristi parking prostor ispred kafane kao svoje vlasništvo i pontu kao terasu

kafane? Da li je moguće da to nije interesovalo građevinsku, urbanističku, poresku i komunalnu inspekciju? Ko Ivanu Jovanoviću omogućava restauraciju ugostiteljskog objekta „Tiha noć“ ne obazirući se na činjenicu da nema dozvolu za izvođenje radova i da se njegov objekat nalazi na lokaciji koje je zaštićeno područje (zona tradicionalne gradnje), što znači da je neophodna i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koju Jovanović nema? Zbog čega Komunalna inspekcija nije momentalno reagovala, zabranila rekonstrukciju Jovanoviću i naložila mu da sve što je uradio mimo zakona vrati u prvobitno stanje? Komunalna inspekcija je Ivanu Jovanoviću odredila rok od 15 dana da pribavi odobrenje za pomoćne objekte, a u protivnom da iste ukloni. Rok je prošao, pa se postavlja pitanje zašto Komunalna inspekcija nije uklonila pomenute objekte (rok je istekao 27. marta 2018). Vrijeme je da se odgovori na pitanja čiji odgovori i te kako interesuju javnost, ističe se u tekstu Skala radija. Tim prije što odavno kolaju priče da je Jovanović imao potporu dijela političkog rukovod-

stva bivše vlasti i resornog sekretarijata za urbanizam, a nakon promjene vlasti u Kotoru i novog

KO IVANU JOVANOVIĆU OMOGUĆAVA RESTAURACIJU UGOSTITELJSKOG OBJEKTA „TIHA NOĆ“ NE OBAZIRUĆI SE NA ČINJENICU DA NEMA DOZVOLU ZA IZVOĐENJE RADOVA I DA SE NJEGOV OBJEKAT NALAZI NA LOKACIJI KOJE JE ZAŠTIĆENO PODRUČJE (ZONA TRADICIONALNE GRADNJE), ŠTO ZNAČI DA JE NEOPHODNA I SAGLASNOST UPRAVE ZA ZAŠTITU KULTURNIH DOBARA, KOJU JOVANOVIĆ NEMA?

koalicionog saziva. Njegovi sinovi su članovi Demokrata, a jedan i odbornik u lokalnom parlamentu. Advokatica Danijela Radulović je podigla krivičnu prijavu protiv Jovanovića, ali i urbanista u resornom sekretarijatu za urbanizam. Kako je Ivan Jovanović dobio namjenu njegove parcele za centralnu djelatnost? Interesantno je da je Jovanović dobio centralnu djelatnost na području na kojem je nedvosmisleno utvrđeno da CD nije predviđena niti su centralne djelatnosti označene u priobalnoj zoni. Uvidom u tekstualni i grafič-

ki dio GUP-a Dobrote se jasno vidi da nema predviđenih centralnih djelatnosti i da se radi o zoni u kojoj je isključivo predviđena tradicionalna gradnja? Pa kako je Ivan Jovanović uspio da sebi obezbijedi CD ako se zna da se centralna djelatnost daje za industrijsku, manufakturnu i zanatsku proizvodnju, objekte saobraćajne privrede, skladištenja, prodaje na otvorenom, veleprodaje, maloprodaje koje zahvataju velike prodajne prostore tipa hipermarketa, objekte za kulturu i sl. Cijelo područje priobalnog dijela Dobrote nema nijedan objekat pomenutog tipa već se radi o starim porodičnim objektima i palacima, te eventualno malim ugostiteljskim objektima u pri-

25 TANJA INSTITUCIJAMA SISTEMA I DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

zemlju porodičnih zgrada. Pa kako je onda Jovanoviću, suprotno GUP-u, izmjenama DUP-a ucrtana centralna djelatnost mimo zakona? To je pitanje na koje će pravosuđu morati da odgovore oni koji su se oglušili o zakon i omogućili Jovanoviću, makar u pokušaju da izgradi na svakom kvadratnom santimetru sve što je zamislio. Ko je i koji planski dokument falsifikovao u korist Ivana Jovanovića? Pravosudni organi će ustanoviti ko je i iz kojih razloga falsifikovao knjigu 4 (DUP Dobrota iz 1989. godine). Na osnovu tog planskog dokumenta, Jovanoviću je nezakonito odobrena lokacija za izgradnju samostalne garaže u okviru urbanističke parcele na kat.parceli 1545 KO Dobrota iako je u suprotnosti sa DUP-om Dobrota i smjernicama DUP-a, knjigom 4 i Uredbom Vlade o zabrani gradnje na području Kotora, budući da DUP-om Dobrote i usvojenim amandmanima nije usvojeno ucrtavanje predmetne garaže, kao ni bilo kakve dogradnje na parceli 1545. Lokalitet je pod zaštitom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ranije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i nalazi se u prvom redu uz obalu, što je u

AKTUELNO

suprotnosti sa važećim DUP-om Dobrota. Što je izgrađeno, a što predviđeno planom na parceli ugostitelja Ivana Jovanovića? Na kat. parceli 1545 čiji je vlasnik Ivan Jovanović, površine 437 m2, nalazi se stambeni objekat površine 312m2, natkrivena tarasa 54m2, dvije dogradnje od po 10 m2, i garaža sa lijeve strane objekta površine 18m2 za koju je još 2003. godine donijeto rješenje o rušenje, koje nikada ni-

je sprovedeno. Danas je natkrivena terasa zatvorena eloksiranom bravarijom i staklom, kako saznajemo bez dozvole, a uz prećutnu saglasnost Građevinske inspekcije. Porušen je kameni zid sa ogradom koji je dijelio plac od parking prostora, koji je Jovanović prisvojio i na koji niko nije smio da se parkira osim njegovih gostiju. To je decenijama bilo prisutno, ali inspekcijskim službama nije smetalo i nijesu preduzimale obavezne radnje da ne dozvole prisvajanje državne imovine i kazne izvršioca zbog očigledne uzurpacije. Koeficijenti za navedenu parcelu su: indeks zauzetosti do 40%, indeks izgrađenosti 1,4, minimalni procenat zelenih površina na parceli 35% i maksimalna spratnost P+1+Pk. Ivan Jovanović je stambenim objektom i raznim nezakonito izgrađenim pomoćnim objektima učinio da ima gotovo 100% indeks zauzetosti. Na dijelu parcele se nalaze temelji sa armiranim ankerima. Na tom mjestu je bio predviđen objekat, po saznanjima apartmanskog tipa, ali mu je gradnja stopirana jer za nju nije imao građevinsku dozvolu. Ankere nije uklonio, kako je to moralo biti po zakonu, već su ostali da čekaju neko bolje vrijeme kada će moći, bez obzira na striktne odredbe DUP-a da ostvari svoj naum. Interesantno je da je Jovanović dobio koeficijent izgrađenosti 40%, a objekti na parceli iza, koji se nalaze takođe u zoni tradicionalne gradnje 30%. Ovo svakako ukazuje na činjenicu da Jovanović ima podršku da radi nezakonito i to od onih koji su plaćeni da štite zakon i državnu imovinu. Da li će Jovanović nastaviti bespravnu restauraciju i rekonstrukciju objekta „Tiha noć“? Jovanović nesmetano radi na uređenju unutrašnjeg dijela objekta. Završio je zatvaranje terase eloksiranom bravarijom i staklom i popločavanje prostora bočno od objekta. Izgrađen je i šank koji bi trebao da služi za kasnije funkcionisanje takozvanog otvorenog šanka, za koji se govori da će početi da radi krajem maja ove godine. Da li će kotorska vlast, u kojoj su sinovi Ivana Jovanovića visokopozicionirani, prekršiti zakon i da li će ih u tome spriječiti institucije sistema Crne Gore, ostaje da se vidi. Da li će se Državno tužilaštvo konačno zainteresovati za ovaj slučaj, takođe je pitanje koje traži odgovor. (skalaradio.me)

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Herceg Novi: NagrađeNi đaci gosti opštiNe

Prijem za najbolje učenike

Učenici hercegnovskih škola koji su osvojili nagrade na takmičenjima znanja bili su gosti Opštine Herceg Novi. Primili su ih predsjednik Opštine Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić-Pištalo, nakon čega su đacima, mentorima i direktorima uručeni prigodni pokloni. Hercegnovski đaci pokazali su izuzetan nivo znanja na državnim takmičenjima iz matematike, geografije, hemije, engleskog jezika i na regionalnom takmičenju ugostiteljskih škola, u oblasti kulinarstva. Ognjen Kovačević iz Osnovne škole “Dašo Pavičić” osvojio je ubjedljivo prvo mjesto na državnom takmičenju iz matematike. Mentorka mu je profesorica Jelena Reković. Prvo mjesto iz engleskog jezika osvojio je Matija Bošković, učenik Osnovne škole „Milan Vuko-

vić“. Mentorka mu je profesorica Slavica Vasiljević. Učenik Osnovne škole „Orjenski bataljon“ Savo Popović bio je treći na državnom takmičenju iz hemije. U pripremama je imao pomoć mentora Olivera Jakovljevića. U Srednju mješovitu školu

„Ivan Goran Kovačić“ stigle su četiri nagrade. Drugo mjesto iz geografije osvojio je Vladimir Vasiljević, a mentor mu je profesor Srđan Kulinović. Drugo mjesto iz engleskog jezika pripalo je Vidu Mandiću, kome je mentor profesorica Sneža-

AD„OTRANTKOMERC“ Podgorica -Odbor direktoraBroj 34/2 Podgorica, 30.03.2018. g. Na osnovu člana 36 stav 5 Zakona o privrednim društvima („Službeni list RCG“ br. 06/02, i „Službeni list RCG“ br. 40/11) i člana 38. stav 3. Statuta Društva Odbor direktora A.D. ‘’Otrantkomerc’’ Podgorica na 117. redovnoj sjednici -

S A Z I V A XVII- u redovnu godišnju Skupštinu akcionara A.D. ‘’Otrantkomerc’’ Podgorica Za Skupštinu je predviđen sljedeći DNEVNI RED: Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: predsjedavajućeg skupštine verifikacione komisije zapisničara ovjerivača zapisnika 1. Utvrđivanje kvoruma za održavanje skupštine i potpisivanje liste prisutnih akcionara i punomoćnika akcionara; 2. Donošenje odluke o usvajanju zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara; 3. Razmatranje i usvajanje odluke o usvajanju Godišnjeg finansijskog izvještaja A.D. ‘’Otrantkomerc’’- Podgorica za 2017. godinu sa Izvještajem nezavisnog revizora; 4. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora A.D. ‘’Otrantkomerc’’- Podgorica za 2017. godinu; 5. Donošenje Odluke o imenovanju ovlašćenog revizora za reviziju finansijskih izvještaja Društva za 2018-u godinu, 6. Donošenje odluke o izmjenama i dopunama Statuta A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica; 7. Razrješenje članova Odbora direktora A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica; 8. Izbor novih članova Odbora direktora A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica; 9. Donošenje Odluke o utvrđivanju naknada članovima Odbora direktora A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica. Skupština će se održati u poslovnim prostorijama društva u Ulcinju, Bul. Djerdj Kastriot Sklenderbeg bb, dana 30.04.2018. godine sa početkom u 12,00 časova. Materijal za skupštinu akcionara staviće se na uvid akcionarima u zakonski predviđenom roku, u sjedištu Društva, Trg nezavisnosti br.13, Podgorica, svakog radnog dana od 8.00 do 16.00 časova. Smatraće se da za održavanje skupštine postoji kvorum ukoliko skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. U cilju bolje organizacije rada skupštine, mole se lica koja žele da prisustvuju sjednici, kao i zakonski zastupnici ili punomoćnici akcionara, da u roku od dva radna dana prije održavanja skupštine dostave dokumenta (ličnu ispravu i punomoćje ovjereno u skladu sa zakonom), u sjedište Društva, na osnovu kojih mogu uzeti učešće u radu skupštine. ODBOR DIREKTORA Predsjednik, Mi lan Lakićević

na Brajović. Dvije nagrade iz kulinarstva na regionalnom takmičenju ugostiteljskih škola u Herceg Novi su donijeli Milka Pešelj i Miloš Vučurović. Milka je osvojila zlato u kategoriji pripema restoranskog deserta, a Miloš srebro u pripremi mo-

dernog jela. Oboma je mentor profesor Orion Furulija. “Ponosni smo i srećni smo što imamo ovako divne, mlade ljude i što će oni jednog dana predstavljati našu opštinu i biti dio rada i stvaralaštva u našem gradu. Srećni smo i što imamo tako divne profesore, kadar na koji se možemo osloniti”, rekla je direktorica Osnovne škole „Orjenski bataljon“ Jarmila Radović, zahvaljujući na prijemu. Direktor Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ Momir Dragićević zahvalio je Opštini Herceg Novi na podršci koju u kontinuitetu pruža novskim školama. “Ne samo na ovim takmičenjima, nego i na nekim prethodnim koje smo imali ispratili ste nas i ovo je pokazatelj pravilnog odnosa lokalne uprave prema školama. Imamo sigurnost i pomoć i iskreno vam hvala na tome”, poručio je Dragićević. S.M.

podgorica: iz UdrUžeNja građaNa

Izbori i izrada socijalnih kartona odložili proteste Udruženje građana Podgorice, koji su nezadovoljni predloženom legalizacijom, otkazali su najavljeni skup ispred zgrade Skupštine Crne Gore zakazan za subotu, nakon održanog sastanka i ostvarenog kontakta sa državnim institucijama. Mještanin Zagoriča Veljko Furtula kazao je VN da su državne institucije tražile desetak dana za izradu socijalnih kartona, a da će nakon toga razmotriti sljedeće korake. On je kazao da je protest odložen i zbog predstojećih izbora, odnosno zbog izborne tišine, ali i opasnosti da se skup ne bi okvalifikovao kao za ili protiv pojedinih predsjedničkih kandidata. Nezadovoljni građani su na nedavno održanom protestu zahtijevali da se zaustavi ovakav način legalizacije, tražeći da se legalizuju naselja, a ne objekti. Oni su tražili i obezbjeđivanje osnovnih uslova za život - vode, puta, struje i ka-

nalizacije, kao i zaštite od političkog uticaja na neobrazovane i slabostojeće građane, zaštititi ih socijalnim programom, ne gledajući političku, vjersku i nacionalnu pripadnost. “Želimo legalizaciju u skladu sa mogućnošću građana, odnosno nula eura za zemlju, a za objekte kao u regionu”, poručeno je sa nedavnog skupa. Glavni grad i Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) zatražili su prošle sedmice od Ministarstva rada i socijalnog staranja da se, po ubrzanom postupku, urade socijalni kartoni za vlasnike bespravno sagrađenih objekata, kako bi se dobila objektivna slika o materijalnom statusu porodica. To je, na sastanku predstavnika nadležnih institucija sa predstavnicima vlasnika bespravno sagrađenih objekata, inicirao gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović. M.M.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Herceg Novi: iNSTiTUT ULoŽio SreDSTvA U oPreMU

Za bolju medicinsku uslugu 170.000 eura Sanja Milović

objektu Druge faze Instituta dr “Simo Milošević” nakon više od tri decenije obnovljena je medicinska oprema u iznosu od 170.000 eura, tako da Institut trenutno posjeduje najsavremenije uređaje za dijagnostiku i rehabilitaciju kardioloških pacijenata.

Izvršna direktorica Insituta dr „Simo Milošević“ Gordana Rajović kazala je na jučerašnjoj svečanosti da je oprema dopremljena iz Švajcarske. “Kadar je obučen, sad smo kompletirani i krenuli smo sa radom. Stigao je aparat za elektomioneorografiju. Dobili smo i licencu za rad od Ministarstva nauke u trajanju od pet godina za naš novoosnovani centar za naučnoistraživački rad”, kazala je Rajović. Ona je istakla da je kupljena kompletna oprema – oprema za kardiološku rehabilitaciju novi ultrazvuk marke “simens”, sa svim sondama za sve djelatnosti Instiuta, zatim holter krvnog

pritiska, holter EKG-a, sedam ergo bicikala i traku i bicikl za dijagnostiku. “Na taj način ne samo da smo zaokružili ovaj dio kardiologije, nego se otvaramo za dijagnostiku odnosno za sve građane koji hoće da se pregledaju u našoj ustanovi“, napomenula je Rajović. Ona je dalje navela da su cijene po važećem cjenovniku, te da su prihvatiljive. “Intencija je da Fond prepozna to i da građani mogu da na račun Fonda, ako uspijemo da potpišemo ugovor za te usluge, da koriste bez plaćanja. Stigao je i aparat iz oblasti neurologije, elektrobiograf koji se koristi za dijagnostiku perifernog nervnog sistema. Nema ga na

ovim prostorima, sem u KCu. Time ćemo povećati kvalitet naših medicinskih usluga iz oblasti rehabilitacije”, poručila je Rajović. Na pitanje koliko je sredstava uloženo u opremu Rajović je kazala da je to 170.000 eura, s tim da opremu odloženo plaćaju na 24 rate, te da Institut iz sopstvenih sredstava izdvaja sredstva. Rajović je kazala da najveći broj mortaliteta u državi je od kardiovaskularnih bolesti. To je bila, kako je dodala, jedna smjernica, dok je druga smjernica za kupovinu opreme bila ta što je oprema koji su imali bila stara 35 godina. Iz svih drugih oblasti reumatologije ili fizijatrije oprema se obnavljala, dok iz kardiologije nije. “Tako da je to bio prioritet. Gostovao nam je profesor Ranko Raičević, načelnik neurologije sa medicinske akademije. Uspostavljena je i ta saradnja, tako da će naši doktori imati priliku da se edukuju u Vojno-me-

dicinskoj ustanovi”, rekla je Rajović. Medicinski direktor Instituta dr Marina Delić kazala je da su tokom svih godina, u postojećim mogućnostima, uspijevali da obnove terapijsku opremu. “U skladu s tim smo uvijek pokušavali i radili nove edukacije kako novih tehnika, tako i usvajanja novih znanja iz oblasti rehabilitacione medicine. Sigurno da je Institut prepoznat na polju rehabilitacione i medici-

ne, ali pored navedenih epidemioloških podataka i dalje su kardiovaskularne bolesti broj jedan u svijetu, a mi moramo da znamo da su u Institutu uglavnom ljudi preko 60 godina. Mi smo uvijek naše pacijente zbrinjavali u kompletu i trudili se da ono što je do medicine završimo unutar kuće, poštujući sve što nas obavezuje kao profesionalce, tako da ćemo i dalje raditi sa svim medicinskim ustanovama u okruženju“, poručila je Delić.

foto: radiokotor.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga turističke agencije za obezbjeđivanje hotelskog smještaja u Crnoj Gori i inostranstvu za potrebe DRI i organizovanje konferencija, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma 25.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 4019/1807-675/7 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me_ dana 13.04.2018. godine. Lice za davanje informacija Radovan Šćepanović, telefon 020/407-413, e-mail radovan.scepanovic@dri.co.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Bokeljski, ekološko, održivo

Projekat pod nazivom “Bokeljski, ekološki, održivo” biće realizovan u petak, 20. aprila od 10 do 14 sati na uzgajalištu mušulja i ostriga “Školjke Boke u Orahovcu”. Projekat se realizuje povodom 15 godina firme DOO “Boka gard” i povodom obilježavanja Dana planete Zemlje. Obilježavajući petnaest godina postojanja firme DOO

“Boka Gard” kao i 15 godina obilježavanja „Dana planete Zemlje” na plavoj njivi, uzgajalištu mušulja i ostriga „Školjke Boke”u Orahovcu (na lokaciji nekadašnje divlje deponije, a sad potpuno ekološko održivog uzgajališta) sa višegodišnjim saradnicima sprovešće se projekat pod nazivom “Bokeljski, ekološki, održivo.

“Cilj projekta je da ukažemo da svi možemo dati svoj doprinos, kod sebe, u svom gradu, državi, a da to bude ekološki održivo i da nama ne pripada planeta Zemlja nego da mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi budućnosti naših pokoljenja” – poručuju iz Boka Garda. I.K.

Za nabavku usluge smještaja inspektora u ljetnoj turističkoj sezoni u opštini Ulcinj, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.500,00€. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2018-2969/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 13.04.2018. godine. Lice za davanje informacija: Maša Leković, telefon: 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac „Luka Kotor” A.D. Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Redovni servis plovila „Luka Kotor” AD Kotor, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 € (slovima: dvadesethiljadaeura eura sa uračunatim PDV-om). Tenderska dokumentacija broj 0306-710/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 12.04.2018. godine. Lice za davanje informacija Bojan Konjević, telefon: 032/325-573, e-mail: bojan.konjevic@portofkotor.co.me.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

PODGORICA: AGENCIJA ZA STANOVANJE GLAVNOG GRADA

Postavlja se ograda oko Doma 25. maj Ograda oko Doma 25. maj na Koniku, uskoro i dječje igralište Radnici Agencije za stanovanje Glavnog grada rade na prostoru oko Doma 25. maj na Koniku gdje ograđuju kompletan prostor. Planirano je da se postavi 380 metara ograde. Podsjećamo da se u okviru Doma 25. maj nalaze prostorije MZ Konik. Na istom lokalitetu se radi i na postavljenu dječijeg igrališta. (Pg biro)

NIKŠIĆ: POSJETA POTPR

EVROPA JE CRNA GORA

⌦ Mira Rovčanin

Nikšiću je juče predstavljen programa podrške Abu Dabi fonda razvoju poljoprivrede u Crnoj Gori (ADMAS) namijenjenog malim proizvođačima i svečano uručena Rješenja o dodjeli podrške poljoprivrednim proizvođačima za nabavku mehanizacije i unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao da je na nivou Crne Gore pristiglo 559 zahtjeva, a investirano oko 1,53 miliona eura od čega je država obezbijedila grant više od 700.000 eura samo za nabavku mehanizacije. “I u mljekarsku opremu investirano je više od 250.000 eura i obezbijeđena podrška od 125.000 eura. Za poljoprivredene proizvođače iz Nikšića i Danilovgrada uručeno 155 rješenja za nabavku mehanizacije i opreme za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka u šta je ukupno investirano 403 hiljade eura, od čega je bespovratna državna podrška

veća od 200.000 eura”, kazao je Simović. On je ozvaničio i podršku prerađivačkom sektoru, tačnije treće mjere IPARD-a za koju je izdvojeno 17 miliona eura. “Ova mjera će omogućiti investicije od 40.000 do miliona eura. Pri čemu će bespovratna podrška u realizovanoj investiciji biti 50 odsto. Ako bi neko investirao milion i po dobiće povratno 750.000 eura. Mislim da je to velika šansa i velika prilika. Pozivam sve zainteresovane da iskoristite ovu mogućnost koju daje taj veliki IPARD”, rekao je Simović. Konkurs je već otvoren i trajaće do 16. jula. Ministar Simović smatra i

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

AKTUELNO

DOBRI IZAZOVI PREDSTOJE

PREDSJEDNIKA VLADE MILUTINA SIMOVIĆA

VEĆ U CRNOJ GORI, A A SVE VIŠE U EVROPI Herman Špic

da je podrška koja je namijenjena prerađivačima još jedna potvrda snažnije podrške koju Crna Gora ima sa svakim novim evropskim iskorakom. On je poručio da se već može kazati da je Evropa već u Crnoj Gori i da je Crna Gora sve bliža i sve više u Evropi. “Evropa je u Crnoj Gori kroz kontinuiranu i izdašnu podršku poljoprivrednom sektoru. Kroz dostizanje brojnih standarda kvaliteta i bezbjednosti i unapređenje konkuretnosti, s pravom možemo reći da je Crna Gora sve bliža i sve više u Evropi. IPARD

Program i današnji javni poziv za podršku preradi je najbolji primjer za to”, kazao je Simović. Herman Špic, predstavnik delegacije EU, kazao je da će razvoj prerade pomoći i povećanju primarne proizvodnje i pozvao proizvođače da iskoriste mogućnosti koje im se nude kroz mjeru tri, velikog IPARD-a. On je podsjetio da je prvi IPARD javni poziv za primarnu poljoprivrednu proizvodnju objavljen prije više od mjesec, te da je sada vrijeme za kompanije iz sektora

250

HILJADA EURA INVESTIRANO JE U MLJEKARSKU OPREMU I OBEZBIJEĐENA PODRŠKA OD 125 HILJADA EURA

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kaže da u prvom Vlada radi odgovorno i ambiciozno sa visoko postavljenim ciljevima koji su proizašli iz ostvarenih rezultata u prošloj godini. “Ostvareni ekonomski rast od 4,4 odsto je za nas podsticajno i obavezujuće da i u ovoj godini nastavimo sa tako visokim stopama rasta kako bi ostvarili naš ključni cilj, stvaranje pretpostavki za kvalitetniji život svih naših građana. U proteklom dijelu i ove godine ostvareni rezultati su ohrabrujući i po ekonomskim parametrima u svim sektorima, podjednako i u energetici, poljoprivredi, šumarstvu, prerađivačkoj industriji”, rekao je Simović. On je istakao da je potvrda Vladine odgovorne i kredibilne ekonomske politike stigla i od najboljeg sudije, međunarodnog finansijskog trižišta. Crna Gora je u emisiji svojih euro obveznica dobila nikad nižu kamatu i nikad veću ročnost i time dobili potvrdu kredibilnosti naše ekonomske politike i odgovornog i odlučnog sprovođenja fiskalne konsolidacije. prerade. Izrazio je i zadovoljstvo što je značajan broj poljoprivrednih preduzeća realizovao uspješno i namjenski projekte koji se podržavaju kroz IPARD like 2, kao i zbog činjenice da su sada stvorene mogućnosti za nove i veće investicije. “Danas otvaramo vrata za brojne prilike za finansiranje iz fonda od 17 miliona eura, za unapređenje proizvodnje i ispunjavanje potrebnih standarda u proizvodnji hrane. U okviru ovog poziva u fokusu su prerađivačke kompanije, ali benefiti će biti širi, jer će kompanije širiti potrebu za sirovinom iz primarne proizvodnje, što će rezultirati i unapređenjem primarne proizvodnje, al ii proizvodnjom kvalitetnih proizvoda koji ispunjavaju standarde EU. To je put ka povjerenju potrošača i poboljšanju plasmana crnogorskih proizvoda, naročito kroz sektor turizma”, poručio je Špic.

reportaža

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Priča o nikšićkim oriđinalima, neobičnim i Pos

Bili jednom jovo džada

⌦ Mira Rovčanin

Nikšićkim oriđinalima i anegdotama koje se i danas prepričavaju za VN govori hroničar grada Maksim Vujačić. Najprije malo pojašnjenja o oriđinalima. “Oriđinali su neobični ljudi. Ali nikšićki oriđinali nijesu bili u smislu one tzv. gradske lude ili “lero”, kako su ih zvali na primorju. Ovo su bile ličnosti, neki od njih jako inteligentni, a i obrazovani. Oni su izabrali taj način života kao svoju slobodu. To je bio neki način da oni ostvare tu svoju slobodu koja se nije baš lako ni u jednom vemenu ostvarivala. Oni su svi bili omiljeni kod Nikšićana. Najveći broj njih je bio dobre duše i pomagali su sirotinji, iako su i oni sami teško živjeli. Bili su ugledni građani Nikšića sa ruba života, ali koje su svi poštovali, kako obični građani, tako i oni sa vrha hijerahijske ljestvice”, upućuje Vujačić. Nažalost, oriđinala u Nikšiću više nema. “Nestali su ili su se preselili kod Petrove crkve, na groblje ili su kao Vujadinovići odselili z Nikšića”, kaže Vujačić.

■ PRVI NIKŠIĆKI ORIĐINALI

Do tridesetih godina prošlog vijeka prema pisanim istorijskim izvorima prvi oriđinali, prvi nikšićki dendi, bili su Đorđe Novaković i Vaso Đurić. Marko Kavaja, kako navodi Vujačić, bilježi da su njih dvojica bili nerazdvojni, obučeni uvijek ukusno i po posljednjoj modi. “Đorđije ćeraše, kako je tada bila moda, brkove u vis, a Vaso u fitilj. To su bili prvi neobični, koloritni ljudi koji se ne mogu zaobići kada se razgovara o istoriji ovog grada“, ističe Vujačić.

■ POSLIJERATNI ORIĐINALI

Nakon II svjetskog rata u Nikšiću se izdvajaju posebni ljudi koji su svojim načinom života i stavovima izazivali pažnju građana. Vujačić kaže da je u to vrijeme bila poznata grupa oriđinala, a da je svaki od njih imao neku osobenost koja ga je razlikovala od onih drugih. “Ta grupa oriđinala je 50ih i 60-ih godina prošlog vijeka davala aromu, neobični šarm gradskom životu. Stjecište svih tih oriđinala bila je kafana na željezničkoj stanici u kojoj su snimljena i nekolika filma”, ističe Vujačić.

■ RUŽA U REVERU

Poseban i poznat bio je čuveni Ivo Mijušković. “Veliki gospodin koji je uvijek u reveru sakoa, bez obzira koje je doba dana ili godine, nosio ružu. On se bavio slikarstvom i sa njegovom dragom gospođom uvijek je bio u šetnji po gradu“, kaže Vujačić.

■ ZLATNI ORIĐINAL Na početku II svjetskog rata u Nikšić je iz Šavnika došao Stevan Vuković zvani Zlatni. Nadimak je zavrijedio po tome što je on sam svakoga oslovljavao “zlatni”, pa su tako i njega zvali. U knjizi “Razoreni grad” Maksim Vujačić bilježi da je Vuković bio duhovit starac, čudak i samotnjak čiji je humor sadržan u duhu jednog grada kojeg više nema. Vuković je uvijek nosio crnogorsku narodnu nošnju ili iznošeni stari dugački mantil, a kako bilježi Vujačić, prodavao je po nikšićkim ulicama i po kafanama novine, ali nijedne nije čitao. Kada god je želio da se izvuče iz nekog teškog posla dovitljivo bi govorio: “Ja sam državni činovnik, a gdje ste to još vidjeli da novinar cijepa drva. To bi bilo nezakonito bogaćenje”. Kao junak mnogih anegdota zatekao se 7. aprila 1944. godine na gradskom trgu spokojno posmatrajući us-

Jovo Džada i kapetan Ćale paničene ljude koji bježe od bombi. “Neko od prisebnijih, pa čak i u tim teškim trenucima duhovitih građana upitao je, pokazujući rukom na nebo: Čiji su ovo avioni, Stevane? A legendarni nikšićki oriđinal je odgovorio: Vaistinu, ne znam čiju su avioni, ali znam da su bombe naše. Stevan je živio u jednoj sobici hotela ‘Nikšić’ u kojoj su po njegovoj smrti pronađeni novac za njegovu sahranu, mnogo boca pića koje je ostavio da se ispiju za njegovu dušu, kao i dosta metal-

nog novca.

■ DOBRI DUH NIKŠIĆA

Peko Pekeš Zvicer je nikšićki oriđinal kojem je legendarni pisac Vito Nikolić dao nadimak “Dobri duh Nikšića” zbog dobročinstva i plemenitosti koje su ga krasile. O Zviceru je Vito napisao i priču. “To je jedna pomalo nesrećna ličnost koja je ostavila dugogodišnji pečat u ovom gradu. On je bio prvi čo-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

reportaža

sebnim ljudima koji su obilježili istoriju grada

a, Ćale, Pekeš, Zlatni... ge i namazali mermeladom. On je tamo mentalno popustio. Po završetku rata i vratio se u Nikšić. Imao je prelijep rukopis i slijepim i nepismenim ljudima popunjavao je dokumenta u Pošti, sačekivao je na Željezničkoj stanici ljude i pokazivao im grad, a svako jutro u tada čuveni hotel ‘Onogošt’ dolazio bi prije svih konobara i pospremao stolnjake i postavljao pepeljare. I zbog toga ga je Vito i nazvao ‘Dobri duh Nikšića’. Na reveru je uvijek nosio Lenjinovu značku“, ispričao je Vujačić.

■ DŽADA I LIVADE PREPARAT

vjek koji je opalio metak na okupatorskog vojnika. Kada su Italijani ulazili u Nikšić 1941. godine narod je provalio magacin, pa su nosili oružje i hranu. Pekeš je uzeo nekolike puške, objesio ih na rame i sreo se sa Italijanima na potezu današnje Karađorđeve. Pekeš je mahinalno povukao oroz i opalio u vis. Međutim, Italijani su ga zarobili, poveli u logor i najstrašnije mučili. Skinuli su ga gologa, objesili ga za no-

Jovo Borozan zvani Jovo Džada. Jovo je nadimak Džada dobio jer je čitav život proveo na ulici. “Kada bi ga ljudi pitali kako je, Jovo je odgovarao ‘Evo džadom’. Jovo je bio Cetinjanin, a legenda kaže da je završio Gimnaziju na Cetinju, a zbog životnih neprilika došao je u Nikšić da bude ulični nosač”, kaže Vujačić. Bio je nerazdvojan sa kapetanom Ćalom kojem prezime nije zapamćeno. Kapetan Ćale se u Nikšić obrao poslije robije na

Golom otoku. Bio je kapetan, a za vrijeme Informbiroa supruga i djeca su ga se odrekli nakon čega dolazi u Nikšić da za sobom vuče kolica na dva točka. “Oni su bili nerazdvojni tandem. Jovo je napamet znao stihove Njegoša, Šekspira, Šantića i često ih je govorio. Nerijetko bi zasjeo u vinskom podrumu sa tadašnjim predsjednikom opštine. Šta su njih dvojica satima razgovarali, nikada se nije saznalo. Jovo i Ćale najčešće su vrijeme provodili ispred kafane na željezničkoj stanici u koju bi povremeno ulazili da popiju koji čokanj rakije što su nazivali ‘parno grijanje’. Jovo je sirotinji često besplatno razvozio stvari. Kada je umro nekolike hiljade Nikšićana ga je ispratilo do maloga mosta sa tridesetak vijenaca. U to vrijeme to je bio spektakularni ispraćaj jednog čovjeka koji ih ničim sem dobrotom nije zadužio“, kaže Vujačić. Ćala su zvali i Livade preparat. “To je bila ljudina od dva metra, tužnog lica i čekinjaste barde i velikih brkova. On je na gradskoj tržnici prodavo preparat za

čišćenje fleka, a imao je slogan - pere sve samo fleke ne. I kada je Ćale umro, na svojim kolicima, Jovo koji mu je dugovao neki novac, pred narodom donio je novac i rekao, evo moj Ćale, kad nijesam mogao za života, evo sada da ti vratim onaj dug. Bili su čudni, ali zanimljiv par gradskih amala“, ispričao je Vujačić.

■ DANICA

BRAŠNJARICA

Jedina žena oriđinal u to vrijeme bila je Danica Ždrale koju su Nikšićani zvali Danica Brašnjarica. “To je bila koščata žena porijeklom iz Hercegovine koja je na svojim leđima po kućama raznosila brašno od kojeg su nikšićke domaćice pravile kolače, a Žarko Đurović akademik je zapisao da ona nikada u životu nije probala kolač”, kaže Vujačić. Nju je krasila dobrota i često je, iako je bila siromašna, za one koji nijesu imali hljeba, besplatno donosila brašno.

■ GATALO Milija Đurović zvani Gatalo lik je kojeg su Nikšićani do-

bro zapamtili. “To je bio starac, visok, prav kao strijela i bio je u jugoslovenskom zarobljeništvu. Jugoslovenske novine su zabilježile poslije rata istinitu anegdotu, kada su ga osudili na 100 godina zatvora on je odrecitovao: Talijani kam da vi je, Milija će sto i dvije“. Nakon rata je bio čest gost kafane na željezničkoj stanici u kojoj je Vito Nikolić bio neprikosloveni gospodar i tamo je imao svoj tzv. „ šo“ (šou) jer je patio od manije gonjenja i misilo je da ga stalno policija prati. Ponekad bi prenoćio u policiji zbog riječi koje nije trebalo da izgovori“, ističe Vujačić.

■ PORODICA

VUJADINOVIĆI

Osobenost porodice Vujadinović svrstala ih je u nikšićke oriđinale. Iako svi obrazovani i intelektualci, braća i sestra Vujadinovići bili su poznati u Nikšiću po svojoj neobičnosti, drugačijem načinu života za to vrijeme. Bili su porijeklom sa Cetinja i dugo su bili interesantna pojava u Nikšiću, da bi se pred kraj života preselili u Beograd i tamo im se gubi svaki trag.

Svratite na

happy hourS. u našem Lobby baru očekuju vaS ukuSni zaLogaji. Svakog dana beSpLatne bruSkete uz poručeni aperoL Spritz od 13 do 17 čaSova. info@ramadapodgorica.me

+382 20 622 623

www.ramadapodgorica.me

GLAVNI GRAD PODGORICA SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

GODINE USPJEŠNO U SLUŽBI GRAĐANA SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, GRADONAČELNIK GLAVNOG GRADA PODGORICE ● 2-3

Rezultati za ponos

Uprava vašeg Grada

Kada je u pitanju oblast kulture, u mandatu aktuelne gradske uprave budžet za kulturu je svake godine povećavan. U prethodne četiri godine izdvojeno je blizu deset miliona eura kada su pitanju tekući, odnosno operativni izdaci, a za kapitalne projekte koji su realizovani i oni čija je realizacija u toku biće investirano blizu osam miliona eura.

SLAVOLJUB STIJEPOVIĆ, GRADONAČELNIK GLAVNOG GRADA

Rezultati z

rvi čovjek Podgorice Slavoljub Stijepović je u intervju rekao da je ova uprava realizovala skoro duplo više investicija nego što je bilo obezbijeđeno sredstava kapitalnim budžetom, preciznije, na raspolaganju je bilo oko 64 miliona, a realizovano je više od 100 miliona eura investicija, kroz donacije i saradnju sa partnerima i prijateljima Podgorice. VN: Četiri godine ste na čelu Podgorice. Šta biste izdvojili kao najvažnije projekte koji su realizovani u ovom periodu? STIJEPOVIĆ: Radili smo posebno na prigradskim naseljima i poboljšanju uslova i života građana u tim dijelovima Podgorice. Podsjetiću da je asfaltirano preko 192 km i probijeno cca 127 km putnih pravaca, za šta je utrošeno oko 14 miliona eura, rekonstruisane su postojeće i sagrađene nove ulice u vrijednosti od oko 10,5 miliona. Počela je gradnja Donjogoričkog bulevara, vrijednog oko 12 miliona eura, kao i II faza obilaznice oko Golubovaca, čija vrijednost iznosi 6,3 milona eura. Završena je I faza rekonstrukcije puta Golubovci – Mataguži – Tuzi vrijedna sedam miliona eura. Izgradili smo Trg ispred Gradskog stadiona vrijedan oko pola miliona, rekonstruisali Tabački most - 290.000€, Sat-kulu i Trg Bećir-bega Osmanagića - 400.000€. Uradili smo treću sanitarnu kadu, što je investicija oko 1.150.000€, kao i Postrojenje za tretman ocjednih voda, cca 1.900.000€. Rekonstruisali smo Crpnu stanicu na Marezi u vrijednosti od preko milion eura. U Golubovce i Tuzi je u vodovodnu i kanalizacionu mrežu u posljednje četiri godine uloženo oko 7.000.000€, a izgrađeno je oko 100 km novih vodovoda. Izgrađen je tržni centar na Koniku, vrijedan oko 3.500.000€. Iz budžeta Glavnog grada smo finansira-

2.2

li četiri reciklažna dvorišta - 600.000€, kao i 68 podzemnih kontejnera. Urađene su četiri biciklističke staze dužine 21 km, a peta će biti gotova do kraja mandata, ukupne vrijednosti oko 1.150.000€. Otvorili smo pet novih socijalnih servisa, podijelili 15 stanova za lica u stanju socijalne potrebe, u toku je raspodjela još 15. U partnerstvu Udruženja penzionera i Glavnog grada, 288 porodica penzionera riješilo je stambeno pitanje. Učešće Glavnog grada je 3,5 miliona eura. Glavni grad je partner u izgradnji 171 stambenih jedinica za najugroženije na Koniku sa učešćem od 4,5 miliona eura...

MILIONA EURA INVESTIRANO JE U NATKRIVANJE BAZENA, VAŽNOG ZA NAŠE GRAĐANE, KAKO U REKREATIVNOM TAKO I U PROFESIONALNOM SMISLU, JER SU STVORENI USLOVI ZA RAZVOJ VATERPOLO I PLIVAČKIH SPORTOVA.

VN: Nedavno je, na zadovoljstvo većine Podgoričana, otvoren i natkriveni bazen u SC Morača. Šta je sve urađeno u domenu sporta u mandatu ove uprave? STIJEPOVIĆ: Naktrivanje bazena je investicija od 2,2 miliona eura i zaista je važna za naše građane, kako u rekreativnom tako i u profesionalnom smislu, jer su stvoreni uslovi za razvoj vaterpolo i plivačkih sportova. Osim toga, stvorili smo uslove za razvoj i ostalih vrsta sportova, posebno kod nas najpopularnijeg, fudbala, pa smo, kroz partnerstva izgradili fudbalski kamp „FK Kom“ na Zlatici sa dva terena, dva terena „FK Mladost Lješkopolje“,rekonstruisali stadion „Trešnjica“, izgradili modernu Kuću fudbala na Starom aerodromu, Studentsku sportsku dvoranu i kulturni centar. U sportsku infrastrukturu Glavnog grada uloženo je oko 22 miliona eura za prethodne četiri godine, a oko pet miliona eura je izdvojeno za pojedince, klubove i sportske manifestacije. Izdvajanja za programske aktivnosti su za više od 50% povećana u 2018. u odnosu na 2014. godinu. Finansiran je u posljednje četiri godine veliki broj manifestacija, a preko deset novih manifestacija su sada i na gradskom budžetu (Pješačenjem do zdravlja; Školski sportski raspust; Mini fer-play liga u fudbalu; Podgorički triatlon; Ajmo na Moraču...). Organizivana je prva međunardona biciklistička trka “Kuči 2017”. Izgrađeno je 15 novih poligona, a više desetina je u značajnoj mjeri rekonstruisano. U svim dijelovima grada postavljene su i 24 multifunkcionalne sprave za trening na otvorenom. U toku je rekonstrukcija male sale SC „Morača“ u salu za dvoranske sportove, što je takođe projekat vrijedan preko četiri miliona eura. Dakle, riječ je o značajnim ulaganjima kako u domenu profesionalnog, tako i rekreativnog sporta.

VN: Izgradnja Gradskog pozorišta je u toku. Šta grad dobija realizacijom tog projekta i kolika su ulaganja u kulturu u posljednje četiri godine? STIJEPOVIĆ: Kada je u pitanju oblast kulture, u mandatu aktuelne gradske uprave budžet za kulturu je svake godine povećavan. U prethodne četiri godine izdvojeno je blizu deset miliona eura kada su pitanju tekući, odnosno operativni

godine uspješno u službi građana

a podgorice

za ponos izdaci, a za kapitalne projekte koji su realizovani i oni čija je realizacija u toku biće investirano blizu osam miliona eura. Radi se o izgradnji Gradskog pozorišta od preko šest miliona eura; rekonstrukciji KIC-a „Budo Tomović“ uključujući i salu DODEST, vrijednosti 200.000 eura; postavlja-

nju ljetnje pozornice, što je investicija od 50.000 eura; izgradnji Gradske knjižare preko 600.000 eura i spomenika Vojvodi Mirku Petroviću - 100.000 eura. Za istraživanje i restauraciju tvrđave Ribnica izvdojili smo oko 75.000 eura, za arheološka istraživanja na Duklji 30.000 eura i dr. Samo je budžet za gradski Sekretarijat za kulturu i javne

ustanove iz oblasti kulture povećan 2017. u odnosu na 2014. godinu za oko 30 odsto, odnosno blizu milion eura. U 2018. je iznosio preko 3,5 miliona eura, odnosno blizu 6,5 odsto ukupnog budžeta je opredijeljeno za kulturu, što je prosjek u mnogim evropskim državama. Ra-

dimo i na rekonstrukciji rodne kuće Rista Stijovića, za šta ćemo uložiti 410.000 eura i izgradnji gradske knjižare, koja će koštati više od 600.000 eura. Sve navedeno rezultiralo je ogromnim kvantitativnim i kvalitativnim iskorakom kada je kulturna ponuda grada u pitanju i to je, što je mnogo bitnije, zajednička ocjena velikog broja građanki i građana. U prilog takvoj tvrdnji dovoljno je navesti samo neke činjenice. Osnovali smo nove manifestacije, među kojima treba posebno istaći Internacionalni sajam knjiga Podgorica na kojem je od osnivanja (2015) do sa-

da učestvovalo preko 150 izlagača i više od 170 autora. U pitanju je događaj koji je svojom organizacijom i koncepcijom pratećih programa, kao i usmjerenošću na autore, zavrijedio status manifestacija od značaja za kulturu Grada i Države. Znatno su finansijski ojačane i postojeće dugogodišnje manifestacije: Podgoričko kulturno ljeto, DEUS i FIAT, koje se realizuju sa znatno bogatijim i kvalitetnijim programskim sadržajima i u dužem vremenskom intervalu. Ono što je takođe veoma važno, znatno je intenzivirana saradnja sa NVO, raznim udruženjima i kreativnim pojedincima, što je rezultiralo podrškom u realizaciji mnogih novih manifestacija koje već postaju tradicionalne u našem gradu: višednevnog podgoričkog muzičkog pop – rok festivala City Groove, koji okuplja renomirane muzičare iz regiona i Evrope; Podgorica Art Fest koji je postao tradicionalno mjesto okupljanja umjetnika različitih profilacija, Džada Fest koji je u koncepcijskom smislu dao poseban pečat; fantastičan Made in NY džez festival, Dani gitare i mnogi drugi. Vn: a kada je u pitanju oblast socijalne i dječje zaštite? stijePoViĆ: U mandatu ove uprave do sada je počelo da se realizuje i pet novih socijalnih servisa. U pitanju su Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, za čiju je rekonstrukciju i opremanje objekta zajedno sa partnerima uloženo 281.595 eura i gdje Glavni grad godišnje izdvaja blizu 200.000 eura za funkcionisanje ove ustanove; Centar za tretman zavisnica od psihoaktivnih supstanci, gdje je vrijednost izgrađenog objekta sa opremom iznosila oko 620.000 eura; Dnevni centar za podršku djeci i porodici u riziku, kojeg je otvorila NVO Centar za prava djeteta, u prostoru koji je dobila od Glavnog grada (168 m2), servis Personalni asistent za koji je izdvojeno 25.000 eura. U 2017. počelo je da radi i Prihvatilište za beskućnike. Činjenica da pored Glavnog grada na navedenom projektu učestvuje 18 partnera (privatni sektor, NVO, međunarodne organizacije, državni organi...) govori o izuzetno ozbiljnom pristupu toj problematici. Nedavno

subota i nedjelja, 14. i 15. 4. 2018.

2-3

Pogonzaprečišćavanjeotpadnih vodanajznačajnijiprojekat Vn: Koji su najznačajniji projekti čija realizacija bi trebalo da počne u narednom periodu? stijePoViĆ: Projekat koji je u tom smislu prioritetan, ne samo za Podgoricu, nego rekao bih i čitavu Crnu Goru je izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i tretmana kanalizacionog mulja, vrijedan više od 50 miliona eura. Ogroman posao je već završen, a 20% finansijskih sredstava za ovaj projekat neće plaćati građani, već smo ih obezbijedili iz donacije kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir. To je i prvi grant u oblasti zaštite životne sredine koju je jedna zemlja dobila u okviru ove inicijative. Osim toga, kroz još jednu donaciju Vlade Republike Njemačke, Podgorica je dobila dvije važne studije koje su radile renomirane njemačke kompanije Fihner i Avi Plan. Studije sadrže idejna rješenja za sisteme za prečišćavanje otpadnih voda i inseneraciju mulja. Istovremeno, ti dokumenti predstavljaju osnov za pripremu tenderske dokumentacije. Zahvaljujući tome, danas imamo 12 kompanija u pretkvalifikacijama za izradu tenderske dokumentacije, od čega će u finale ući njih pet, gdje ćemo sa partnerima iz Njemačke razvojne banke u pregovorima doći do najboljeg. Ponavljam, radi se o kompleksnom projektu koji mora u ovoj fazi da predvidi dalji razvoj Podgorice i obezbijedi infrastrukturu za te potrebe. Svjesni smo svi je počeo da radi i peti novi socijalni servis – personalni asistenti za lica sa invaliditetom. Važno je istaći da u partnerstvu sa organizacijom Help realizujemo projekat „Socijalna inkluzija Roma i Egipćana kroz zapošljavanje”, u okviru grant šeme od strane Evropske unije. Trajanje projekta je 12 mjeseci, a njegov budžet blizu 107.000 eura. Program stažiranja obuhvata preko 40 nezaposlenih osoba, pripadnika RE populacije. Planiranom dinamikom se realizuju i radovi na Domu starih na Starom aerodromu, što je najveća investicija u objekat za pružanje socijalnih servisa, vrijedna 12 miliona. Uveliko odmiču radovi na višenamjesnkom domu na Zlatici vrijednom 470.000 eura, a pri kraju je rekonstrukcija doma u Gornjoj Gorici vrijednosti 260.000 eura. U segmentu socijalne i dječje zaštite, samo je za tekuće aktivnosti

kojom brzinom naš glavni grad raste, sa povećanjem broja stanovnika koji zahtijeva jačanje svih vidova upravljanja gradom. Uz projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, kako sa finansijskog, tako i sa razvojnog aspekta, izgradnja Jugozapadne obilaznice predstavlja najznačajniji kapitalni projekat u Podgorici. Njegova vrijednost iznosi 22 miliona eura i Glavni grad će je ralizovati zajedno sa Vladom Crne Gore i uz podršku IFC-a, kao dijela Svjetske banke. Ovaj projekat obuhvata izgradnju saobraćajnice bulevarskog tipa, sa četiri saobraćajne trake, nadvožnjak i novi most preko Morače. Trasa Jugozapadne obilaznice povezuje Petrovačku sa Cetinjskom magistralom, tj. počinje od kružnog toka na Petrovačkoj magistrali, kod Distributivno-logističkog centra „Voli“, a završava se u blizini salona namještaja „Grand“ u Donjoj Gorici. Modernizacija rasvjete u Podgorici je takođe važan projekat, koji podrazumijeva rekonstrukciju javne rasvjete za 10.700 svjetiljki koje se nalaze na periferiji grada i prigradskom dijelu Podgorice, vrijednosti 5,2 miliona eura, a period otplate kroz uštede u potrošnji električne energije iznosiće 10 godina. Kada završimo taj posao ući ćemo u definisanje projektnog zadatka za modernizaciju rasvjete i u centralnom dijelu grada, gdje ima oko 20.000 svjetiljki. u ovogodišnjem budžetu izdvojeno oko 2,5 miliona eura. Od toga 1,2 miliona je opredijeljeno javnim ustanovama, a ostatak je budžetiran za realizaciju brojnih aktivnosti resornog sekretarijata. Budžet za javne ustanove je povećan 2018. u odnosu na 2014. za 60%, a i sami budžet Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje je znatno povećan u dijelu aktivnosti iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

100 miliona eura realizovala je aktuelna uprava u mandatu kroz donacije i saradnju sa partnerima i prijateljima podgorice

Radili smo na zaštiti i očuvanju životne sredine...

Gradska uprava je u saradnji sa građanima i brojnim partnerima u protekle četiri godine obnovila više od 120.000 m2 zelenih površina i zasadila 4.415 komada sadnica visokog drveća i 3.080 komada sadnica za pošumljavanje.

Treća sanitarna kada

Uređenje centralnih gradskih parkova i park šuma (Ljubović, Gorica, Ćemovsko polje, Tološi, Karađorđev park, park na Pobrežju...)

Mediteranski vrt na Gorici

godine uspješno u službi građana Postrojenje za tretman otpadnih voda

Izgradnja četiri reciklažna dvorišta cca

600.000 EUR Mediteranski vrt na Gorici

30.000 EUR Reciklažno dvorište

Postrojenje za tretman ocjednih voda

1,9 miliona EUR Treća sanitarna kada

1.150.000 EUR

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

4-5

6-7

subota i nedjelja, 14. i 15. 4. 2018.

godine uspješno u službi građana

Otvorena dva dnevna centra za penzionere

Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju 281.595 EUR

Prihvatilište za beskućnike Narodna kuhinja – 600 obroka dnevno – 550.000 EUR godišnje Ženski paviljon na Kakarickoj gori 620.000 EUR Pravo na besplatan odmor i rekreaciju djece na Veruši – oko 1.000 djece za 3 godine Dnevni centar za podršku djeci u riziku U partnerstvu sa organizacijom Help „Socijalna inkluzija Roma i Egipćana kroz zapošljavanje”, 106.000 EUR „Pomoć i njega u kući“ – 300.000 EUR za 3 godine

Otvorili smo nove i unaprijedili postojeće socijalne servise...

Poklon paketi za novorođenčad 300.000 EUR za tri godine

Rekonstruisali smo postojeće, gradili nove ulice...

Izgradnja i rekonstrukcija ulica: Radosava Burića (850.938,00 eura), Petra Prlje (157.049,00 eura), Dalmatinske (85.000,00 eura), Beogradske (123.950,00 eura), Dositeja Obradovića (80.645,00 eura), Ivana Crnojevića (120.046,00 eura), Iva Vizina (165.045,00 eura), proširenje Cetinjskog puta (300.000,00 eura), novi kružni tok na raskrisnici ulica Veljka Vlahovića i Pera Ćetkovića (79.156,00 eura), zatim „Ulica 4“, „Ulica 11“, „Ulica 13“, „Ulica 2“ na Zabjelu (ukupno 165.000,00 eura), izgradnja saobraćajnice pored Katoličke crkve (235.534,00 eura), zatim saobraćajnice u blizini objekta „VOLI“ na Starom aeroromu (90.177,88 eura).... i mnogih drugih, ukupna vrijednost oko 10,5 miliona EUR... Asfaltiranje i probijanje puteva – radovi se izvode u kontinuitetu (asfaltirano više od 190 km i probijeno preko 126 km putnih pravaca) cca 14 miliona EUR

Rekonstrukcija odmarališta na Veruši 150.000 EUR

Radili smo u interesu najmlađih sugrađana... Vrtić u Zagoriču

2,1 milion EUR

Izgrađeno 18 novih dječjih igrališta, a veliki broj rekonstruisan

Dodjela besplatnih udžbenika prvacima i novčana pomoć, za nabavku školskog pribora 350.000 EUR za 3 godine

U okviru manifestacije „Dan najboljih“ uručene su nagrade najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola u Podgorici

godine uspješno u službi građana

subota i nedjelja, 14. i 15. 4. 2018.

8-9

Natkrivanje bazena, 2,2 miliona EUR Izgradnja biciklističkih staza – sagrađena 4 koridora vrijednosti 925.000 EUR, peti gotov do kraja mandata - ukupno 1,150.000 EUR

Izgradnja terena „FK Mladost Lješkopolje“, 270.000 EUR Rekonstrukcija stadiona „Trešnjica“, 700.000 EUR U potpunosti je rekonstruisana trim staza u Tološima cca 70.000 EUR

Izgradnja fudbalskog kampa i dva terena „FK Kom“ na Zlatici

9,8 miliona EUR

U proteklom periodu su urađene i markirane 3 pješačko – planinarske staze dužine blizu 30km

Kuća fudbala na Starom aerodromu, cca 8 miliona EUR

Sportska studentska sala – 3.6 miliona EUR

Izgrađeno 15 novih i rekonstrusano na desetine postojećih sportskih poligona, a sagrađene su i 24 teretane na otvorenom - preko 500.000 EUR

Avanturistički park na Gorici - 250.000 EUR

Ulagali smo u profesionalno i rekreativno bavljenje sportom...

10-11

subota i nedjelja, 14. i 15. 4. 2018.

godine uspješno u službi građana

Rekonstrukcija Tabačkog mosta 290.000 EUR

Akcije „Za ljepše lice Podgorice “ i „Poboljšanje uslova stanovanja“ 920.000 EUR

Istraživanja i restauracija tvrđave Ribnica 75.000 EUR

Izgradnja spomenika vojvodi Mirku Petroviću 100.000 EUR Rekonstrukcija Sat-kule i Trga Bećir-bega Osmanagića 400.000 EUR

Rekonstrukcija KIC-a „Budo Tomović“ cca 200.000 EUR

Postavljanje ljetnje pozornice 50.000EUR Arheološka istraživanja na Duklji 30.000 EUR

Radili smo na podizanju kvaliteta života građana, uvažavali vaše potrebe...

Realizacija projekta Podgorica Art Fest u cilju podrške i afirmacije mladih lokalnih umjetnika čija su djela nepoznata javnosti, Made in NY džez festivala i dr. Organizacija Internacionalnog sajma knjiga koji je svojim kvalitetom zavrijedio status manifestacije od izuzetnog značaja za kulturu grada i države Tradicionalne manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“, DEUS i FIAT, kao i festival „Naša radost”, zahvaljujući većoj podršci Glavnog grada realizovane su sa znatno bogatijim i kvalitetnijim programskim sadržajima i u dužem vremenskom intervalu

Rekonstrukcija sale DODEST

60.000 EUR

Ulagali smo u objekte iz oblasti kulture, kulturnu baštinu, manifestacije...

Izgranja zgrade od preko 100 stanova za zaposlene u Glavnom gradu i lica u stanju socijalne potrebe 3,5 miliona EUR Izgradnja tri zgrade za penzionere 288 stanova, učešće Glavnog grada zemljište i komunalije 3.258.054 EUR Opremanje i stavljanje u funkciju Gradskog parlamenta, 9,5 miliona EUR

Manifestacija „Džada Fest“ u okviru koje se na nekoliko lokacija u gradu prikazuju filmovi na otvorenom, organizacija višednevnog muzičkog festivala „City Groove“ na kojem su učestvovala neka od najvećih imena regionalne i svjetske muzičke scene

Proširenje i uređenje gradskih grobalja cca 2,5 miliona EUR Otvaranje Biroa za komunikacijiu i koordinaciju odnosa s građanima Otvaranje Biroa za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici Otvaranje Biznis centra

Unapređivali smo svu postojeću gradsku infrastrukturu...

Izgradnja javne rasvjete i svjetlosne signalizacije za 3,5 godine, cca 2.5 miliona EUR

Izgradnja Trga ispred Gradskog stadiona 500.000 EUR

Tržni centar na Koniku 3,5 miliona EUR

Crpna stanica na Marezi 1,2 miliona EUR

Proširenje vodovodne i kanalizacione mreže na području grada i opština u sastavu Glavnog grada – Golubovaca i Tuzi – preko 100 km za 3,5 godine, cca 10 miliona EUR

Nastavljamo da unapređujemo putnu infrastrukturu... U toku je izgradnja Jugozapadne obilaznice, cca 20 miliona EUR

Izgradnja II faze obilaznice oko Golubovaca – II faza, investicija vrijedna 6,3 miliona EUR

Rekonstrukciju putnog pravca Golubovci – Mataguži – Tuzi izvodimo fazno, ukupna vrijednost 7 miliona EUR

Radili sm nastavlja temp

Rekonstrukcija Donjogoričkog bulevara, cca 10 miliona EUR, kao i Cvijetne ulice, cca 800.000 EUR

Radimo u interesu najstarijih i najmlađih sugrađana... A uskoro počinje izgradnja vrtića u Bloku VI vrijednog cca 1,7 miliona EUR i Tuzima cca 1,8 miliona EUR, kao i I Dnevnog centra za boravak djece sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom u Golubovcima – 250.000 EUR Uveliko se gradi i Srednja stručna škola u Golubovcima, vrijedna preko 5 miliona EUR

Smjes PODGO međ najrazv grad Evro

U toku je izgradnja Doma starih kapaciteta za 270 korisnika, investicija vrijedna 12 miliona EUR

Pri kraju je izgradnja vrtića na Starom aerodromu 2,8 miliona EUR

godine uspješno u službi građana Pozicioniramo naš grad i na kulturnoj mapi Evrope...

subota i nedjelja, 14. i 15. 4. 2018.

12-13

Kao i adaptacija prostora za potrebe Gradske knjižare 630.000 EUR

Izgradnja zgrade Gradskog pozorišta privodi se kraju, cca 6 miliona EUR

mo dosta i amo istim pom

stimo oricu đu vijenije dove ope

U toku je rekonstrukcija rodne kuće Rista Stijovića 410.000 EUR

Stvorili smo sve neophodne pretpostavke za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa inseneracijom kanalizacionog mulja, najveću investiciju u novijoj istoriji Glavnog grada vrijednu 50,35 miliona EUR. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika i treba da zadovolji potrebe Glavnog grada u narednih 30 godina. Njime će se riješiti problem komunalnih otpadnih voda i zbrinuti obrađeni mulj. Projekat izgradnje novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kolektorske mreže vezan je za poboljšanje opštih uslova kvaliteta života i zdravlja građana Podgorice i očuvanja životne sredine na širem području. Značajna dimenzija projekta je zaštita režima podzemnih voda, odnosno očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji glavnog grada uz smanjenje rizika od njihovog zagađenja, a osnovni zadatak je kanalisanje komunalnih otpadnih voda iz što većeg broja domaćinstava, uz njihovo prečišćavanje na lokaciji budućeg postrojenja .

14-15

subota i nedjelja, 14. i 15. 4. 2018.

godine uspješno u službi građana Rekonstrukcija Doma omladine u Gornjoj Gorici, 260.000 EUR

Izrada Studije za izgradnju Istočne tribine Gradskog stadiona, 300.000 EUR

Podgorica je grad sporta i vrhunskih sportista...

U toku je rekonstrukcija male sale SC „Morača“, 4,2 miliona EUR

Razvijamo svaki dio grada podjednako, brinući o potrebama svih građana...

Kuća fudbala

U toku je izgradnja višenamjenskog doma na Zlatici 400.000 EUR

Čuvamo naš grad za generacije koje dolaze... Modernizacija gradske rasvjete - LED tehnologija, 5,2 miliona EUR

Učestvovali smo u izgradnji postojećih i dodatnih smještajnih kapaciteta kroz izgradnju 170 stambenih jedinica za najugroženije porodice na Koniku u okviru Regionalnog stambenog programa, sa učešćem Glavnog grada od preko 4 miliona EUR

Proizvodnja električne energije iz deponijskog biogasa cca 2 miliona EUR

Izgrađeno je 15 novih i rekonstruisano na desetine postojećih sportskih poligona

U službi građana 24/7 Sistem 48: Pozivom na besplatan broj telefona 080/081-084 Preko portal www.portal.podgorica.me Dolaskom građana lično u prostorije upravne zgrade Glavnog grada u Njegoševoj ulici br. 13, kancelarija br. 2

Gradonačelnik Adresa: Ul. Njegoševa ulica br. 13 Telefon: +382 20 664-444 +382 20 664-333 E-mail: slavoljub.stijepovic@podgorica.me; gradonacelnik@podgorica.me

Adresa: Ul. Njegoševa ulica br.13 Telefon: +382 20 665-079; +382 20 665-084 E-mail: finansije@pggrad.co.me

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Zamjenici Adresa: gradonačelnika Ul. Vuka Karadzića br.40 Adresa: Telefon: Ul. Njegoševa ulica br. 13 +382 20 625-637, Telefon: 020/ 625-647 +382 20 665-051 E-mail: +382 20 665-081 planiranje@pggrad.co.me, www.sekretarijat-za-plurzs. E-mail: caslav.vesovic@podgorica.me; podgorica.me/ zamjenik.gradonacelnika@ podgorica.me Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj Telefon: Adresa: +382 20 665-076 Rimski trg br. 52 +382 20 665-024 Telefon: E-mail: boris.mugosa@podgorica.me; +382 20 235-184 zamjenik.gradonacelnika@ +382 20 235-185 podgorica.me Faks: +382 20 235-189 Glavni administrator E-mail: sekretarijat.kps@podgorica. Adresa: me Ul. Njegoševa ulica br. 13 Telefon: Sekretarijat za rad, mlade +382 20 665-067 i socijalno staranje +382 20 665-035 Adresa: E-mail: goran.petrovic@podgorica.me, Ul. Vuka Karadzića br. 41 glavni.administrator@podgo- Telefon: rica.me +382 20 625-724 E-mail: preduzetnistvo@podgorica.me Menadžer Glavnog grada Telefon: +382 20 447-160 Adresa: E-mail: Ul. Njegoševa br.13 sekretarijat.socijalno.staraTelefon: nje@podgorica.me +382 20 665-077 E-mail: sluzbamenadzera@pggrad. Putevi d.o.o. u stečaju co.me Adresa: Stanka Dragojevića br. 40 Predsjednik Skupštine Telefon: Adresa: 078 103 840 Njegoševa ulica br. 20 E-mail: Telefon: putevi@t-com.me +382 20 665 075 +382 20 665 064 Tržnice i pijace d.o.o. E-mail: Adresa: predsjednik.skupstine@pod- Ul. Oktobarske revolucije br. gorica.me 124 Telefon: Sekretar Skupštine +382 20 625-424, Adresa : +382 20 624-748 Njegoševa ulica br. 20 E-mail: Telefon : pijacepg@t-com.me +382 20 665 070 Sekretarijat za kulturu i +382 20 665 069 sport E-mail : veselin.vukcevic@podgorica. Adresa: me Ul. Marka Miljanova br.4 Telefon: Sekretarijat za finansije +382 20 225-144, +382 20

225-168,+382 20 224-393 E-mail: sekretarijat.kultura.sport@ podgorica.me, pgkultura@t-com.me, pgsport@t-com.me Uprava lokalnih javnih prihoda Adresa: Ul. Vuka Karadžića Telefon: +382 20 447-100 E-mail: uljp@pggrad.co.me Direkcija za imovinu Adresa: Ul. Vuka Karadzića br.41 Telefon: +382 20 625-607, +382 20 625-618 Mob.tel. 067/ 652-595 E-mail: imovina@pggrad.co.me Komunalna policija Adresa: Ul. Vasa Raičkovića bb Telefon: +382 20 237-861, Fax: +382 20 237-511 Br. dežurne službe: 067/ 002-005 E-mail: k.policija@pggrad.co.me Turukalo Svetlana Rukovodilac Sektora za normativno-pravne, tehničko-analitičke, zajedničke i pomoćne poslove Služba zaštite Adresa: Ul. Josipa Broza br. 2 Telefon: +382 20 658-151; +382 20 658-152 E-mail: sluzba.zastite@gmail.com Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. Adresa: Ul. Jovana Tomaševica bb Telefon: +382 20 408-700 E-mail: dfgz@t-com.me Agencija za stanovanje d.o.o. Adresa: Ul. Zetskih vladara bb Telefon: +382 20 623-337 E-mail: aspg@t-com.me

100 Telefon: +382 20 625-046, +382 20 627-280 E-mail: deponija@t-com.me

Telefon: +382 20 665-087 E-mail: pgpozoriste@t-com.me

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Adresa: Ul. Zetskih vladara bb Telefon: +382 20 440-300 E-mail: vikpg@t-com.me

JU Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” Adresa: Ul. Njegoševa br.22 Telefon: +382 20 664-718 E-mail: nbp@t-com.me

JU kulturno-informativni centar “Budo Tomović” Adresa: Čistoća d.o.o. Ul. Vaka Đurovica br.12 Adresa: Telefon: Ul. Zetskih vladara bb +382 20 664-235; Telefon: +382 20 625-349, +382 20 +382 20 664-240 625-415, +382 20 624-349 E-mail: Mob.tel: kicbudotomovic@gmail.com +382 67 609-599, JU kulturno-informativ+382 67 207-720 ni centar „Malesija“ – Tuzi E-mail: Adresa: jpc_pg@t-com.me Tuzi bb Komunalne usluge d.o.o. Telefon: +382 20 875-143, Adresa: +382 20 875-153 Ul. Zetskih vladara bb E-mail: Telefon: kicmalesija@t-com.me +382 20 621-544 E-mail: JU kulturno-informativni jpku@t-com.me centar „Zeta“ – Golubovci Adresa: Pogrebne usluge d.o.o. Golubovci bb Adresa: Telefon: Ul. Crnogorskih serdara bb 020/ 873-505 Telefon: E-mail: +382 20 634-022 kic.zeta@t-com.me E-mail: pogrebneusluge@t-com.me JU Muzeji i galerije Adresa: Sportski objekti d.o.o. Ul. Marka Miljanova br. 4 Adresa: Telefon: Ul. 19 decembra br.12 +382 20 242-543; Telefon: +382 20 242-605 +382 20 664-291 E-mail: E-mail: pgmuzej@t-com.me office@pgsport.me

Zelenilo d.o.o. Adresa: Sitnica bb. Donja Gorica Telefon: 020/ 891-615, 020/ 891-618 E-mail: zelenilo@t-com.me JU Dječji savez Adresa: Ul. Bokeška br.2 Telefon: +382 20 665-090 E-mail: djecjisavez@t-com.me

Deponija d.o.o. JU Gradsko pozorište Adresa: Adresa: Ul. Oktobarske revolucije br. Ul. Bokeška br.2

JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Adresa: Kakaricka Gora bb Telefon: +382 20 611-847 E-mail: jukakarickagora@t-com.me Parking servis Podgorica d.o.o. Adresa: Ul. 19 decembra bb Telefon: +382 20 664-698 E-mail: parking@t-com.me

kultura

Izložba slIka IbrahIma kurpejovIća

Poput riječi u književnosti, boja je suština umjetnosti

Izložba slika Ibrahima Kurpejovića otvorena je u Dvorcu kralja Nikole u okviru Zimske scene Barskog ljetopisa. Postavku čine 24 rada u kombinovanoj tehnici, na kojima preovladavaju topli rožajski pejzaži skladne kompozicije i izuzetno naglašenog kolorita. Kurpejović je do sada imao 17 samostalnih i više od stotinu kolektivnih izložbi u zemlji i regionu, a kako kaže, sa posebnim zadovoljstvom se predstavio likovnoj publici u Baru. Na slikama Ibrahima Kurpejovića ima, kako je zapazio Slobodan Vuković, zavičajnog, topografskog, konkretnog, izazvanog utiskom i doživljajem spoljnjeg svijeta.

Njegovi radovi obiluju i izrazom unutarnjeg promišljanja, igrom duha i zaumnog, a takvo slikarstvo je podjednako i ekspresija i impresija. Autor kaže da slikama pokušava da izrazi sve ono što kao individua u sebi posjeduje. “Promišljanje umjetnosti je kombinacija vizuelnog opažanja svega oko sebe i onog što je duhovno u meni, što uvijek svi tražimo. Tako da bih rekao da je to dijelom i ekspresija i impresija, odnosno da moj rukopis i senzibilitet zaista poimaju sve to”, naveo je autor dodavši da boju smatra suštinom slike, kao što je to ton u muzici, ili riječ u književnosti. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

INTERVJU: vodeća njema

Na kraju, muzike bit Komentari kritičara su značajni, ali više znači aplauz i podrška onih koji dođu da nas slušaju

⌦ Sonja Ičević

Sa otvaranja izložbe

Grupa lado u porto monteneGru

Hrvatske narodne pjesme i teme iz Boke Kotorske

Koncert hrvatskog ansambla Lado biće upriličen u atrijumu Doma vojske Upravne zgrade Porto Montenegra večeras od 20 sati. Šezdeset umjetnika izvešće neke od najpoznatijih hrvatskih narodnih pjesama kao što su “Dobar večer dobri ljudi”, u obradi Bože Potočnika, “Grad se beli” u obradi Zlatka Potočnika, “Ladarke” autora Emila Coseta, te četiri muzičke teme iz Boke Kotorske, kao i standardne postave koreografije “Kolovođo, diko naša” u obradi Marijana Makara.

“Uz vrhunske vokale, izvrsni muzičari sviraće na brojnim tradicionalnim i klasičnim instrumentima, dok bogata kolekcija jedinstvenih narodnih nošnji izuzetne vrijednosti obećava nezaboravnu reviju boja i kolaža”, stoji u najavi. Projekat se održava pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, koju će predstavljati Sanja Putica, te predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, čija će izaslanica biti Sonja Tomović– Šundić. S.I.

Širom svijeta svakog 30. aprila obilježava se Svjetski dan džeza, koji je 2011. godine ustanovio UNESCO, sa ciljem da se istakne značaj uloge ovog muzičkog pravca u ujedinjavanju ljudi. U našoj zemlji već 12 godina april protiče u znaku džeza, kao umjetničke forme koja poštuje različitosti i promoviše slobodu izražavanja, zahvaljujući manifestaciji koja nosi naziv “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori”. Ove godine bogat cjelomjesečni program zaokružen je temom “Žene u džezu”, a pored niza značajnih imena iz regiona i Evrope, našoj publici predstavila se i vodeća njemačka džez umjetnica Julija Hulsman, koja je sa svojim trijom, koji čine i kontrabasista Mark Mulbauer i bubnjar Hajnrih Kuberling, nastupila u KIC-u “Budo Tomović”.

■ NERAVNOPRAVAN

ODNOS IZMEĐU MUŠKARACA I ŽENA

Komentarišući temu manifestacije i položaj žena u džezu, Hulsman ističe da se situacija posljednjih godina znatno promijenila. “Najviše me raduje veliki broj novih, i to mladih, ljudi koji su zainteresovani za ovaj muzički pravac. Ali, ukoliko se osvrnemo na procenat zastupljenosti žena u džezu, situacija se mora popraviti. Na primjer, u Berlinu ima samo 20 procenata studentkinja na fakultetu za džez. To jeste dobar po-

NeravNopravaN je odNos između muškaraca i žeNa kada govorimo o politici, sudstvu, razNim graNama meNadžmeNta... BraNilac sam zastupljeNosti žeNa u svim oBlastima, pa tako i u džez BraNši, i taj Broj morao Bi da raste četak, dobar pomak u odnosu na situaciju od prije deset, dvadeset godina, ali ne mogu da kažem da ova brojka treba da nas raduje. No, primjetno je da se takva situacija ne odnosi samo na džez, ili muziku uopšte, već i na mnoge druge oblasti. Neravnopravan je odnos između muškaraca i žena kada govorimo o politici, sudstvu, raznim granama menadžmenta... Branilac sam zastupljenosti žena u svim oblastima, pa tako i u džez branši, i taj broj morao bi da raste”, kazala je njemačka umjetnica. Prije podjele na žene i muškarce u džezu koji nas inspirišu, treba napraviti podjelu na dobre i loše muzičare u džezu. Dakle, kvalitet muzike je najbitniji, ističe Hulsman. “Ipak, ta figura uzora je uvijek bitna, a za mene je uzor oduvijek Akita Kaze, japanska džez pijanistkinja. Imala sam sreću da mi predaje jednu godinu na fakultetu, pa je uticala na moju muzičku orijentaciju, ali i na način na koji komuniciram sa drugim umjetnicama. U radu sa Akitom Kaze

nastala je i jedna zanimljiva anegdota, skoro pa vic. Upitala me jednom prilikom koliko imam kilograma. Da me to pitao neki muškarac, smatrala bih to užasnim, ali sam joj rekla da imam oko 60. A ona mi je odgovorila Ja čujem samo trideset. Takođe, postoji niz džez muzičarki, koje nijesam upoznala, ali sam jako upoznata sa njihovim radom i koje su na taj način na mene uticale. Prije svega, to su Merilin Vilijams i Lin Harli Armstrong”, napominje. Hulsman od 2001. godine radi na Univerzitetu umjetnosti u Berlinu i drži radionice kompozicije na Muzičkoj akademiji u Hanoveru. Na osnovu dosadašnjeg profesorskog iskustva, pocrtava da je važno da se utiče na muzičku orijentaciju studenata, ali jednako je značajno i da su oni upućeni u politički aspekt, funkcionisanje kulturne politike. “Studentima često skrećem pažnju na značaj stvaranja kulturnih veza i kontakata, a vidim da i mladi ljudi prepoznaju ulogu političara u cijeloj priči, jer im oni mogu pomoći da stvaraju i žive svoju umjetnost. Jednako ohrabrujem studente da stvaraju autorske numere, ali i da rade obrade poznatih džez pjesama. Ne želi svaki muzičar da komponuje, i to nije loše”, kazala je Hulsman.

■ STVARAMO ZA

PUBLIKU, NE ZA KRITIKU

Kritičari su saglasni da bi se teško mogao zamisliti nje-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

KULTURA

AČKA DŽEZ PIJANISTKINJA JULIJA HULSMAN

JEDINO ŠTO JE KOD TNO JE ISKRENOST Kod jednog muzičkog djela najvažniji su iskrenost i autentičnost

mački džez bez Julije Hulsman i njenog trija. Takvi komentari kritike, kaže ona, prijaju, ali njihova muzika nastaje za one koji slušaju džez, ne za kritičare, te je u cijeloj muzičkoj priči najvažnija publika. “Iako prijaju komentari kritičara, više nam znači aplauz i podrška onih koji dođu da nas slušaju. Kritičari, njihovi komentari i tekstovi, izuzetno su značajni, interesuje nas šta o našim numerama misle, ali ne možemo svirati sa ciljem da se to što radimo nekom kritičari dopadne, već sviramo kako bismo stvorili vezu između publike i nas. Uvijek se nadamo da će mjesta u sali u kojoj nastupamo ispuniti ljudi otvorenog uma i srca i uvijek se radujemo novim državama, gradovima, ljudima. Svaki grad, pa i svaka osoba koju upoznamo, imaju poseban duh. Pokušavamo da na svakom novom koncertu upijemo što više utisaka, a tako je bilo i ovog puta”, kaže Hulsman. Trio Julije Hulsman u ovoj postavi nastupa već 16 godina, ne-

prekidno formirajući džez scenu u Njemačkoj. Komentarišući dugogodišnju i uspješnu saradnju, Hulsman kaže da je kod stvaranja dobrog sastava najvažnije naći ljude koji će lako pratiti vaše ideje. “Nas troje smo već jako uigran tim i sada ne bi bilo lako nekom sa strane da dođe i uklopi se u naš način rada. To je, naravno, moguće i često se dešava, jer na brojnim koncertima nastupamo sa gostima”, navodi Hulsman. Kod jednog muzičkog djela, najvažniji su, uvjerena je, iskrenost i autentičnost, a dobra kompozicija i dobra interpretacija jesu one u kojima umjetnik iskaže svoja osjećanja. “Kada na taj način, iskazujući u pjesmama ono što je vama važno, steknete publiku, sreća je ogromna. Ne pišem nijedno djelo s namjerom da se ono nekome dopadne, već pišem kako bih iskazala svoja osjećanja, sve ono što je u meni. Na kraju, jedino što je kod muzike bitno je iskrenost”, smatra njemačka muzičarka.

Gradeći karijeru i muzički se pronalazeći, džez nije bio njena prva opcija. No, ovaj muzički žanr privukao ju je širinom, raznolikošću, i prije svega - mogućnošću da se svaki put ispriča drugačija priča. “Nikad nisam željela da budem pod nekom prisilom, obavezom da pričam istu priču, sviram istu pjesmu na koncertima. Džez pruža ogromnu slobodu, zbog mogućnosti improvizacije, i to je glavni razlog zašto sam u njemu ostala”, kazala je.

Sa konceta u KIC-u

Foto: Dejan Lopičić

U džezu uvijek pričate drugu priču

Hulsman

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

KRIZA U SIRIJI ODRŽANA HITNA SJEDNICA SB UN, S

TRAMP I DALJE “VAG NAPAD U DUMI OPTUŽ I

petak je, kao i čitavu prethodnu sedmicu protekao u iščekivanju - da li će SAD, zajedno sa Britanijom i Francuskom, započeti vojne udare na Siriju u znak odmazde zbog navodnog hemojskog napada u sirijskom gradu Duma.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, na zahtjev Rusije, raspravljao je juče o stanju u Siriji u svijetlu prijetnji vazdušnim napadima SAD i saveznika. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres obratio se SB povodom situacije u Siriji i pozvao sve zemlje da “djeluju odgovorno u ovim opasnim okolnostima”. “Rastuće tenzije i nemogućnost postizanja kompromisa u uspostavljanju mehanizma odgovornosti prijete da dovedu do vojne eskalacije punih razmjera”, rekao je Guteres u obraćanju 15-članom Savjetu. Prvi čovjek svjetske organizacije istakao je da je Bliski istok “u opasnosti” i da je situacija do te mjere haotična da je postala prijetnja po globalni mir. “Istovremeno se vodi nekoliko sukoba koji su na različite načine povezani. Nema vojnog rešenja ovog konflikta”, rekao je Guteres. Rusija je, inače, uz podršku Kine i Bolivije, zatražila da se generalni sekretar UN obrati Savjetu bezbjednosti. Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je optužio SAD, Britaniju i Francusku da im je jedini cilj da sruše sirijski vladu i obuzdaju Rusiju. “Nastavljamo da pratimo opasne vojne pripreme za nelegalni akt sile protiv jedne suverene države što bi predstavljalo kršenje međunardnog prava. Pozivamo rukovodstvo tih zemalja da neodložno to ponovo razmotre”, poručio je Nebenzja. Ambasadorka SAD pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli je rekla da Donald Tramp još nije donio odluku o mogućim napadima na Siriju.

“Naš predsjednik još nije doneo odluku o mogućoj akciji u Siriji. Ali ukoliko SAD i naši saveznici odluče da djeluju u Siriji to će biti u odbranu principa oko kojeg se svi slažemo”, rekla je Hejlijeva. Ona je navela i da su sirijske vlasti “u najmanje 50 slučajeva koristile hemijsko oružje”.

MEJ I TRAMP SAGLASNI Napadi, u kojima bi prema dosadašnjim najavama učestvovale i Francuska i Britanija, ali ne i Njemačka i Holandija, bili bi pokrenuti zbog navodnog hemijskog napada u gradu Duma, za koji Vašington, London i Pariz optužuju sirijski režim, bez predstavljanja iole valjanog dokaza za te tvrdnje. Britanska premijerka Tereza Mej i američki predsednik Donald Tramp saglasili su se da je “od ključnog značaja odvratiti sirijsku vladu od dalje upotrebe hemijskog oružja”, kao i da nastave da blisko sa-

rađuju oko međunarodnog odgovora na upotrebu tog oružja u Siriji, prenio je Rojters. Iako se poslije nekoliko sastanaka sa bezbjednosnim zvaničnicima nije oglašavao na Tviteru, američki predsjednik u četvrtak veče je poručio da će odluka o eventualnoj akciji protiv Sirije uskoro biti donijeta. Kroz medije se spekuliše da je na sastanku došlo do sukoba po pitanju napada na Siriju između američkog ministra odbrane Džejmsa Matisa i novog Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona. Matis je u četvrtak veče pred Kongresom izjavio da Pentagon još uvijek ne raspolaže dokazima da je sirijska vlada umiješana u hemijski napad u Dumi, te da SAD žele

Berlin i Brisel: Pojačati politički pritisak na Rusiju

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas izjavio je da treba pojačati politički pritisak na Rusiju zbog njenog angažovanja u Siriji. Mas je rekao poslije sastanka sa predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom da će Njemačka nastaviti sa političkim pritiskom na Rusiju, kao i da bi Berlin volio da ga pojača, prenio je Politiko.

“Natjerati Rusiju da promijeni svoje ponašanje je preduslov za rješavanje sukoba u Siriji”, kazao je on. Izjava šefa njemačke diplomatije uslijedila je jedan dan nakon što je kancelarka Angela Merkel isključila mogućnost da Berlin učestvuje u eventualnim vojnim operacijama protiv Sirije. Merkel je rekla da postoji čitav niz akcija koje treba razmotriti.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

SVIJET

SVIJET IŠČEKUJE ODLUKU VAŠINGTONA I SAVEZNIKA

GA”, A MOSKVA ZA ŽUJE STRANE SLUŽBE Putin i Makron razgovarali telefonom o Siriji

Francuski predsjednik Emanuel Makron razgovarao je telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, i tom prilikom izrazio zabrinutost zbog pogoršanja situacije u Siriji. Makron je tokom razgovora sa Putinom pozvao na intenzivniji dijalog Pariza i Moskve, saopšteno je iz Makronovog kabineta. “Predsjednik Francuske pozvao je na održavanje i intenziviranje dijaloga s Rusijom kako bi se u Siriju vratili mir i stabilnost”, navodi se u saopštenju Jelisejske palate, prenosi Rojters. Makron, koji je u četvrtak izjavio da Francuska ima dokaz da je sirijska vlada koristila hemijsko oružje u napadu prošle nedjelje,

u razgovoru s Putinom izrazio je i žaljenje jer je Rusija upotrijebila veto u Savjetu bezbjednosti UN i “time spriječila jedinstven i čvrst odgovor” UN poslije navodnog hemijskog napada u Istočnoj Guti, zaključuje se u saopštenju, naveli su francuski mediji. O telefonskom razgovoru Makrona i Putina izvjestio je i Kremlj, koji je saopštio da su dva predsjednika naložila svojim ministrima odbrane i spoljnih poslova da održavaju bliske kontakte kako bi se ublažile tenzije u Siriji, prenosi Tas. “Dvije strane su nastavile da razmjenjuju stavove o trenutnoj situaciji u Siriji koja je eskalirala nakon tvrdnji o navodnoj upotrebi hemijskog oružja u gradu Duda inspektori na terenu prikupe dokaze, ističući da taj posao postaje komplikovaniji kako vrijeme prolazi. Matis je upozorio da je jedna od njegovih najvećih zabrinutosti u vezi sa američkim napadom “eskalacija situacije van kontrole”.

LAVROV: STRANE SLUŽBE INSCENRIALE NAPAD U DUMI

Sirijska vojska u potpunosti je preuzela kontrolu nad gradom Duma nakon što su svi militanti evakuisani iz toga područja. Ruska vojna policija započela je raspoređivanje svojih pripadnika u Dumi, a iz ruskog Ministarstva odbrane saopšteno je da se “garanti reda i zakona” nalaze u tom sirijskom gradu.

Sa druge strane, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je juče da Rusija ima neosporive podatke da su hemijski napad na Dumu inscenirale specijalne službe strane države. “Imamo nepobitne podatke da je (hemijski napad) insceniran”, istakao je Lavrov, prenio je Tas. Specijalna služba zemlje, koja sada nastoji da prednjači u rusofobičnoj kampanji, bila je umiješana u insceniranje tog događaja, rekao je Lavrov. Lavrov je izjavio i da se nada

mi”, navodi se u saopštenju Kremlja. Putin je u razgovoru, navodi se u saopštenju, pozvao na sprovođenje temeljne i nepristrasne istrage o incidentu u sirijskom gradu Dumi, i na izbjegavanje neosnovanih optužbi protiv bilo koga dok se istraga ne završi. “Najvažnije je uzdržati se od nesmotrenih i opasnih koraka koji bi predstavljali grubo kršenje Povelje UN i imali nepredvidive posljedice”, saopštio je Kremlj. Dodaje, da su predsjednici Rusije i Francuske pozdravili su odluku o slanju misije Organizacije za zabranu hemijskog oružja u Siriju, a razgovarali su i o mogućoj bilateralnoj saradnji u pružanju pomoći u radu te misije. da se neće ponoviti iskustvo iz Libije i Iraka u sirijskom sukobu. On je rekao da i najmanja loša procjena u Siriji može da dovede do novih talasa migranata i da ultimatumi i prijetnje ne pomažu dijalogu. Ruski ministar spoljnih poslova je dodao i da Rusija i SAD koriste svoje kanale komunikacije u Siriji. U međuvremenu, britanski portal Ekspres javio je da su izviđački avioni američke mornarice uočeni u blizini ruskih baza u Siriji na istočnom Mediteranu, kod obale Sirije gdje su smještene ruska vazduhoplovna baza Hmejmim i pomorska baza Tartus. “Sedam američkih vojnih aviona izvelo je izviđačke misije”, javila je agencija RIA Novosti.

Holandski premijer Mark Rute kazao je da Holandija ne razmatra da se pridruži eventualnoj vojnoj akciji u Siriji “iako je vjerovatno bilo upotrebe hemijskog oružja”. “Imamo razumijevanje za moguću reakciju, ali u ovom trenutku na stolu nije (ideja) da bi Holandija mogla da učestvuje”, rekao je Rute, prenio je Rojters

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Otkrivena imena i strašne sudbine terOrista iz kOmšiluka kOji su stradali u ratu u siriji i iraku

Najmanje 76 državljana BIH poginulo pod zastavom ISIL-a

ajmanje 76 osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine, među kojima su i žene, maloljetnici i djeca, poginulo je proteklih nekoliko godina na ratištima u Siriji i Iraku, a njih 16 koji su se u međuvremenu vratili u zemlju, trenutno se nalaze na izdržavanju zatvorskih kazni, objavili su lokalni mediji u BIH.

Pozivajući se na činjenice koje su prikupile i sistematizovale bezbjednosne službe u BiH, obično dobro informisani portal Žurnal. info navodi kako je uz 67 punoljetnih muškaraca, koji su se borili na strani raznih ekstremističkih grupa u Siriji i Iraku, poginulo najmanje četvoro djece i pet žena. Riječ je o djeci i suprugama koje su njihovi očevi i muževi odveli u Siriju kada su odlučili da se tamo pridruže terorističkim organizacijama poput Islamske države (ISIL). Brojci od 76 poginulih mogu se dodati imena još barem pet osoba koje su rođene na teritoriju BiH, ali su u Siriju i Irak otišli s putnim dokumentima drugih evropskih država u kojima su se nakon odlaska iz BiH nastanili.

■ IzgInule čItave porodIce

Portal je objavio popis svih osoba za koje policija i Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH (OSA) tvrde da su poginuli u Siriji i Iraku, a kao primjer stradanja maloljetnika ističe slučaj 17-godišnjeg Ahmeda Laidija koji je prošle godine poginuo u Raki, prijestonici samoproglašenog terorističkog kalifata. Tačan identitet još troje djece porijeklom iz BiH, za koje se tvrdi da su ubijena u Siriji, nije utvrđen, ali prikupljene su informacije kako je dvoje među njima poginulo pri vazdušnom napadu na kuću u kojoj je živjela porodica Valdesa Karića. On je u Siriju otišao 2014. godine i zna se kako je tamo odveo su-

prugu Eminu Ahmetović i dvoje djece. Ahmetović je bila trudna u vrijeme kada je poginula u vazdušnom napadu zajedno sa svim ostalim članovima porodice. Među ženama porijeklom iz BiH koje su ubijene u Siriji je i Fatima Mahmutović, koja je poginula u artiljerijskom napadu 2014. godine. Dvije godine kasnije u Siriji su poginula u njena dva sina Mirzet i Jasmin. U Siriji je smrtno stradala i Esmira Kargić-Dogan, rođena 1991. godine u Jajcu. Njen suprug Amir Kargić poginuo je kao pripadnik ISIL-a, dok se ona u februaru 2017. godine ugušila od dima zajedno sa sinom iz braka sklopljenog u Siriji. Posljednja žena porijelom iz BiH koja je poginula u Siriji i to u martu ove godine je Ines Redžepagić. Zapravo je rođena na Kosovu 1995., ali je živjela u Sarajevu, odakle je sa suprugom Benjaminom Tanovićem otišla u Siriju. Tanović je poginuo u novembru 2015. go dine. Posljednji po-

tvrđeni izvještaji o smrti bosanskohercegovačkih državljana na sirijskom ratištu su, kao i u slučaju Ines Redžepagić, iz marta mjeseca. Kod mjesta Abu Kamal u napadu dronom ubijena su trojica muškaraca iz BiH koji su se borili u redovima terorističke organizacije Islamska država. To su bili Ines Midžić zvani Salahadin iz Bihaća, Eduard Durguti zvani Musa iz Zenice, te Naser Arnaut iz Sarajeva. Sva trojica bili su aktivni ratnici ISIL-a, te su se pojavljivali na nekoliko propagandnih video poruka te terorističke organizacije. Prema podacima kojima posjeduju bezbjednosne agencije u BiH, na sirijskoiračkom ratištu još uvijek je oko 260 državljana BiH, dok ih se u zemlju vratilo 46.

■ Šta kad povrat-

nIcI Iz ISIl-a Izađu Iz zatvora

Zbog učestvovanja u ratnim akcijama u inostranstvu svi povratnici krivično su gonjeni. Šestoro je dosuđene zatvorske kazne već od-

služilo, a šesnaest osuđenika trenutno je na izdržavanju kazne. Banjalučke “Nezavisne novine” u petak su prenijele upozorenje kako niko u državi zapravo ne zna radi li iko s osuđenicima i jesu li oni koji su u međuvremenu pušteni na slobodu i dalje potencijalna bezbjednosna opasnost. “Šta kad ti ljudi izađu? Šestorica su već odslužila kaznu i vraćaju se u svoje sredine koje su možda podložne radikalizaciji i koje su ih dovele do toga da odluče da učestvuju na stranom ratištu”, kazala je poslanica u Zastupničkom domu parlamenta BiH Maja Gasal-Vražalica. Ona je istakla kako u BiH ne postoji jasna strategija prevencije radikalizacije. Članovi parlamentarne komisije za ljudska prava, čiji je član i Gasal-Vražalica, stoga su odlučili da zatraže susret i razgovor s osuđenicima. Cilj je da se pokuša utvrditi kakav oni tačno tretman imaju i što bi država dodatno trebala da preduzme kako bi se osiguralo njihovo puno integrisanje u društvo.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

svijet

predsjednik sAd donAld trAmp žestoko nApAo nekAdAšnjeg direktorA fbi

Komi je dokazani cinkaroš i lažljivac

Američki predsjednik Donald Tramp napao je bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavivši juče na Tvitteru da je bivši direktor Federalnog istražnog biroa “dokazani cinkaroš i lažljivac” i da bi “trebao da pred sudom” odgovara za odavanje tajni. Trampov komentar reakcija je na objavu odlomaka iz nove Komijeve knjige, koja bi od utorka trebalo da se nađe u prodaji, a u njoj bivši prvi čovjek savezne federalne policije opisuje predsjednika Trampa kao “rođenog lažljivca i nemoralnog lidera”, prenijela je Hina. “Doslovce svi u Vašingtonu smatrali su da on treba biti otpušten zbog užasnog posla koji je odradio i na kraju je i otpušten. On je pustio u javnost informaciju pod oznakom tajnosti i zbog toga treba sudski da odgovara. Pod zakletvom je lagao Kongresu”, napisao je Tramp u tvitu. Tramp je otpustio Komija u maju 2017.

godine, što je vodilo otvaranju posebne istrage Ministarstva pravde o navodnom miješanju Rusije u predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine. “On je slabić i lažljiva pro-

palica i bio je, kao što je vrijeme pokazalo, užasan direktor FBI. Način na koji je vodio slučaj Hilari Klinton i događaje vezane uz to pamtit će se kao jedan od najgorih ‘fušeraja’ u istori-

ji. Bila mi je velika čast što sam otpustio Džejmsa Komija”, nastavio je Tramp sa tvitovanjem. U knjizi Viša lojalnost: Istina, laži i vođstvo, Komi donosi poražavajuću sliku

predsjednika, za kojeg kaže da “nije sklon istini”, da ga “pokreće ego” i da “traži ličnu lojalnost”. To je prvi opsežan uvid u niz Komijevih sastanaka sa Trampom od kako je prošle godine svjedočio u Kongresu. Između ostalog, Komi piše da je Tramp iskoristio sastanak s njim kako bi opovrgnuo nepotvrđene navode da je koristio usluge prostitutki u Moskvi 2013. godine. Optužbe, uključujući onu da su Rusi snimili Trampovo druženje s prostitutkama, iznio je britanski obavještajac Kristofer Stil, ali one nikada nisu bile potvrđene. Komijeva knjiga prvi put donosi informaciju da je Tramp raspravljao o tim optužbama. Prema bivšem šefu FBI predsjednik je “snažno negirao optužbe, pitajući, retorički pretpostavljam, izgleda li kao muškarac kojem trebaju prostitutke?” Tramp je zatim nekoliko mjeseci radio na tome da pridobije Komijevu odanost.

nAum milijArderA timA drejperA

Želi podijelu Kalifornije na tri zasebne države u novom nAsilju povrijeđeno više od 500 pAlestinAcA

“Dan Molotova” na granici Gaze i Izraela Najmanje 528 Palestinaca povrijeđeno je juče na granici Pojasa Gaze i Izraela kada su izraelski vojnici upotrijebili suzavac i pucali na okupljene palestinske izbjeglice koje su protestovale protiv izraelske blokade zahtjevajući “pravo na povratak” na sadašnju teritoriju Izraela, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Gaze. Jučerašnji dan navodno je nazvan “Dan Molotova”, što je aluzija na Molotovljeve koktele, koje su palestinski demonstranti od početka protesta bacali na izraelske vojnike raspoređene s

druge strane granice. Bacali su i kamenice i kotrljali zapaljene gume, a juče su palili i izraelske zastave. Ministarstvo zdravlja je u Gazi navelo je kako je 122 demonstranata ranila izraelska vojska iz vatrenog oružja, dok je 406 demonstranata zadobilo povrede druge vrste, prenijela je agencija AP. Kako se navodi, 203 osobe su zbrinute u bolnicama, dok se ostalima pomoć ukazuje na licu mjesta. Kako je prenio Rojters, Palestinci su tokom “Velikog marša povratka” bacali kamenje i palili gume u blizini granič-

ne ograde. Portparol izraelske vojske rekao je kako su izraelski vojnici “odgovorili sredstvima za razbijanje nereda, dok su pucali u skladu s pravilima angažovanja”. Portparol Ministarstva zdravclja Gaze osudio je izraelske snage koje su na mobilnu kliniku u Kan Junisu bacile suzavac, zbog čega je deset medicinskih radnika imalo napad gušenja. Od početka demonstracija, nazvanih “Marš povratka”, u Pojasu Gaze poginula su 34 Palestinca, a više od hiljadu ih je ranjeno bojevom municijom.

Milijarder Tim Drejper izjavio je juče da ima dovoljno podrške da zatraži od građana Kalifornije, najnaseljenije savezne države Sjedinjenih Američkih Država, da se izjasne žele li njenu podjelu na tri države, prenijela su agencije. Rekao je da planira da preda više od 600.000 potpisa sljedeće sedmice, javila je agencija AP. Za pokretanje izjašnjavanja u novembru potrebno je više od 366.000

potpisa, navela je američka novinska agencija. Pristalice podjele Kalifornije ističu da je država toliko porasla da ne može odgovoriti na potrebe građana. S druge strane, kritičari smatraju da stvaranje tri države neće učiniti ništa u rješavanju ekonomskih i političkih problema Kalifornije. Drejper je predložio stvaranje Kalifornije, “Sjeverne Kalifornije” i “Južne Kalifornije”.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

Kosovo - četiri scenarija raspleta

DW: analiza stručnjaka iz srbije i kosova u saraDnji sa fonDacijom friDrih ebert

ako će izgledati odnosi Srbije i Kosova za petnaestak godina? Pitanjem su se bavili stručnjaci iz Srbije, sa Kosova i iz Njemačke u saradnji sa fondacijom Fridrih Ebert. Dojče vele je ekskluzivno objavio njihovu analizu.

Na koji način će kosovski konflikt biti riješen? Dvadesetak predstavnika civilnog društva, diplomata i stručnjaka iz Srbije, sa Kosova i iz Njemačke, koju je okupila Fondacija Fridrih Ebert (FES), izradila je četiri moguća scenarija razvoja odnosa Srbije i Kosova do 2035. godine. Scenariji su ovog vikenda trebali da budu predstavljeni u Beogradu, a DW ekskluzivno donosi ključne teze iz analize. “Najbolji scenario bio bi onaj koji rješava spor oko statusa Kosova”, kazao je Špetim Gaši iz Savjeta za inkluzivno upravljanje, jedan od autora scenarija. Prema tom najoptimističnijem scenariju pod nazivom “Zeleni talas”, Srbija i Kosovo bi 2019. postigli sporazum o normalizaciji odnosa, Srbija 2025. postala članica EU, a Kosovo konačno dobilo viznu liberalizaciju i postalo članica svih relevantnih međunarodnih organizacija i imalo otvoren put ka EU, uz podršku Srbije. S druge strane, kosovska Vlada stvorila bi socijalne i ekonomske uslove za integraciju srpske zajednice u društvo, a kosovski Srbi bili bi uključeni u Briselski dijalog umjesto da, kao do sada, budu samo objekat pregovora. Normalizacija odnosa ubrzala bi proces pomirenja i pokrenula proces utvrđivanja sudbina nestalih osoba, a objema stranama donijela i ekonomski napredak. “Da bismo to postigli, Beograd i Priština moraju da donesu nekoliko ključnih odluka: Beograd da odustane od zahtjeva za teritorijom Kosova, a Kosovo da uspostavi zajednicu opština sa većinskim srpskim stanovništvom koja bi imala i izvršna ovlašćenja. Potreban je i međunarodni paket finansijskih i političkih podsticaja kako bi se ohrabrile obje strane”, kazao je

Gaši za DW.

■ PoPulizam isPred Pomirenja

“Ali vjerovatnije je da će se dogoditi neka kombinacija elemenata drugog i trećeg scenarija”, dodao je Gaši. Ta dva scenarija nisu toliko optimistična. Sporazum bi u tom slučaju bio potpisan nešto kasnije, ali ne i primjenjen do kraja. On podrazumjeva priznavanje prištinske uprave na teritoriji Kosova, ali ne i puno diplomatsko priznanje Kosova kao nezavisne države. Zauzvrat, Kosovo bi uspostavilo zajednicu srpskih opština koja bi imala autonomiju u oblasti obrazovanja, kulture, jezika, lokalne samouprave i zdravstvene zaštite. Istovremeno, Srbija bi nastavila da lobira protiv članstva Kosova u me-

đunarodnim organizacijama, uprkos tome što se obavezala da to neće činiti. Razlog zbog kojeg Gaši smatra takav scenario najizvjesnijim je što, kako kaže, ni vlast u Srbiji, ni vlast na Kosovu nisu spremni da se odreknu populističke retorike. “Aleksandar Vučić i Hašim Tači su se trudili da se predstave kao mirotvorci, kao nešto što nisu. Skoro da su nas prevarili i da smo im povjerovali. Ali oni su proizvod sukoba i opstaju na vlasti zbog sukoba. Ujutru proizvode sukobe – kao što su voz i zid u Mitrovici ili tenzije prilikom posjete Marka Đurića – kako bi popodne imali šta da rješavaju”, rekao je Gaši. Potrebni su smjeliji koraci kako bi se sukob okončao, ali mi još uvijek nemamo takve lidere. Naši lideri nisu vizionari, nemaju integritet i nisu zainteresovani da se odreknu naslijeđenih odnosa. Naši lideri najbolje odražavaju sliku balkanskih političara: sitničavi, vole pažnju, stavljaju lojalnost ispred kompetencija, odluke donose samostal-

Kosovska Mitrovica

no umjesto u institucijama, preziru nezavisno mišljenje i boje se političkih rivala i pravila, smatra Gaši. Sa takvim liderima, možete se sa sigurnošću kladiti na neuspjeh, dodaje on.

■ druga

krajnost je rat

Na to koji ćemo scenario gledati u realnosti, međutim, ne utiču samo lokalni lideri, već i brojni spoljni faktori, među kojima su najznačajniji stanje unutar Evropske unije i interesi velikih sila. Da li će Rusija i Kina blokirati članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama, a Španija u Evropskoj uniji? Da li će druge članice

EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova promijeniti svoju odluku? U scenarijima se kao jedan od rizika navodi mogućnost da se zbog blokiranja članstva u UN ili EU Kosovo okrene ujedinjenju s Albanijom. U tom slučaju bi se sjever Kosova pripojio Srbiji. Takav razvoj događaja mogao bi da izazove lančanu reakciju i pokrene zahtjeve Republike Srpske i Albanaca u Makedoniji za prekrajanjem granica. Stabilnost u Bosni i Makedoniji mnogo zavisi od toga šta će se postići konačnim dogovorom Kosova i Srbije. Eventualna podjela ili razmjena teritorija imala bi posljedice po Bosnu i Makedoniju, što bi na kraju moglo dovesti do nove mape Balkana i prinudne seobe stanovništva”, objasnio je Gaši. Do neuspjeha bi moglo doći i ukoliko se Evropska unija ne stabilizuje poslije Bregzita. Najgori scenario, prema ovoj analizi, bio bi da se EU degeneriše u labav trgovinski savez i zamrzne proces proširenja. Time bi izgubila glavne poluge u posredovanju između Beograda i Prištine – članstvo u EU je glavna šargarepa zbog koje dvije strane uopšte pregovaraju. U tom slučaju, ekonomije obje zemlje bi nastavile da propadaju, korupcija da cvjeta, a politička elita zaostala iz devedesetih godina ne bi se više ni pretvarala da je proevropska. Protivljenje nacionalističkim narativima gotovo bi u potpunosti utihnulo, a incidenti na sjeveru Kosova ili u Preševskoj dolini učestali. Tada bi nas “samo jedna varnica dijelila od novog rata”, zaključuje se na kraju analize.

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

BAJAGA I INSTRUKTORI JAČI ZA CD, ALEKSANDAR LOKNER ZA VN:

“U sali lom” je album znanja, umijeća i volje

PALA ZAVJESA NA 21. FASHION CONNECTION

● 58-59

SPEKTAKULARAN KRAJ UZ ILIĆA, LUKIĆ I “LUMY BY PARIS” ● 60-61

● 63

ŠANSA ZA SVE IZVOĐAČE

● 47

Enigmatika

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

BAJAGA I INSTRUKTORI JAČI ZA CD, KLAVIJATURISTA ALEKSANDAR L

“U SALI LOM” JE ALBUM ZNANJA, UMIJEĆA I VOLJE

Neumorni Momčilo Bajagić Bajaga i njegovi Instruktori okreću leđa šestogodišnjoj izdavačkoj pauzi - naslovni singl novog albuma “U sali lom” već je u etru, dok nas premijera kompletnog izdanja sa 10 numera očekuje iduće srijede

⌦ Danilo Brajković “Daljina, dim i prašina” šest godina posljednje je albumsko svjedočanstvo Bajage i Instruktora. Mada su tokom više od tri decenije postojanja snimili toliko sati kvalitetnog materijala da im niko ne bi zamjerio i da je pauza između dva albuma duža, nezaustavljiva rokenrol družina, koju prevodi pjevač i gitarista Momčilo Bajagić Bajaga, a čine još basista Miroslav Cvetković Cvele, prateći glas i gitarista Žika Milenković, klavijaturista Aleksandar Saša Lokner, bubnjar

Čeda Macura i gitarista Marko Nježić Kića odlučila je da se oglasi u 2018. Ni manje ni više nego - novim albumom. “U sali lom” pojaviće se iduće srijede u izdanju PGP RTS-a i pohvaliće se sa 10 numera, od kojih je devet novih, dok odranije slušamo “Kad mesec prospe rekom srebra sjaj” sa Point Blank bendom i Dragim Jelićem. Čast da najavi album muzičari su ukazali naslovnoj numeri, koju je crnogorska publika mogla premijerno čuti na radiju S, a zatim i na Jutjubu. U ime kultnog benda, Lokner Vikend novinama poručuje da bend spokoj-

no čeka 18. april i sud slušalaca, jer je, po ugledu na davnašnje savjete Kornelija Bate Kovača, svaki muzičar dotakao zenit zarad albuma.

■ USPJELI SMO DA AL-

BUM BUDE SMISLEN

“Zadovoljni smo u svakom slučaju. Uvijek u ovakvim prilikama citiram velikog kolegu, našeg učitelja i prvog producenta Bajage i Instruktora - Batu Kovača. On je govorio nama klincima kada smo počinjali u muzici, ako nešto radiš, uradi ga 100 odsto ili nemoj uopšte

Foto: Brian Rašić

počinjati. Znači, 99 odsto ako si nešto uradio, isto je kao da nisi ni krenuo da radiš. Samo ako si to što si naumio uradio sa 100 odsto znanja, umijeća i volje onda to ima smisla. Ovog puta, mislim da smo baš u tome uspjeli”, tvrdi Lokner i napominje da godište i benda i muzičara diktira nova pravila kada je riječ o učestalosti albuma. “Otprilike, što je bend stariji i što duže nastupa, a tako je i kod nas i u svijetu, sve su veći razmaci između albuma. Kada si klinac, svaku godinu-dvije izdaš album, a onda kad si stariji četiri-pet godina ti treba do sljedećeg albuma. Lijepo smo i uspješno završili ovaj posao. Prijatno nam je proteklo vrijeme u studiju”, prisjeća se Lokner.

■ OD ATELJEA 212 DO

“NOĆIMA SANJAM”

Bajaga i Instruktori na pragu novog albuma

Rijetko ćete od nekog muzičara prilikom premijere albuma “izvući” priznanje koja numera je prva među jednakim. Slično je i sa našim sagovornikom. Lokner kaže da svi u bendu ne tipuju identičnu pjesmu, ali su saglasni da “Noćima sanjam” predstavlja izuzetak jer je jedina čiji tekst ne potpisuje Bajaga. “Svako ima svoje favorite. Jedan dan imamo jednog, pa sjutradan drugog. Mislim da imamo devet ujednačenih pjesa-

9 NOVIH NUMERA BAJAGA I INSTRUKTORI OBJAVIĆE NA ALBUMU “U SALI LOM” - PORED NASLOVNE, TU SU: “SAVRŠEN DAN”, “BILO BI LAKO”, “MOŽE DA TE UBIJE GROM”, “REKLA SI”, “LOŠE NAPISAN DAN”, “SEVERAC”, “NIKAD TE VIŠE NEĆU ZVATI” I “NOĆIMA SANJAM”, UZ BONUS NUMERU “KAD MESEC PROSPE REKOM SREBRA SJAJ”

ma. Zanimljivo, Bajaga je gotovo uvijek autor svih tekstova, muziku vrlo često potpiše Žika, a aranžmane radimo svi zajedno - ovog puta, tekst za kompoziciju ‘Noćima sanjam’ napisao je čuveni Dušan Kovačević, jedan od najvećih dramskih pisaca Srbije. To je tekst pjesme koja je u originalnom izdanju čuvene predstave ‘Radovan III’ dio scenarija. Među-

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

ZABAVA

MORAMO SE OZBILJNO POZABAVITI PODGORICOM

LOKNER ZA VN:

Bajaga i Instruktori posljednjih godina često su gostovali u Crnoj Gori, ali odavno ih nismo vidjeli u Podgorici. Lokner je saglasan da je podgorički koncert poželjan, a smatra da će bend punom parom krenuti na turneju nakon ljeta. “Sigurno ćemo dosta svirati. Počećemo ovog ljeta, ali očekujem da od septem-

bra kreće prava turneja i promocija albuma. Na promocijama ćemo svirati samo nove stvari, prije svega u Beogradu i Zagrebu, a nadam se i u Podgorici. Već sad sviramo dvije pjesme na koncertima, a ubrzo ćemo sve. Mada, kada imaš dosta izdanja i kada bend traje 30 i više godina teško je svirati cio album na koncertu”, ističe Lokner. Foto: DUNJA DOPSAJ

Aleksandar Saša Lokner, klavijaturista Bajage i Instruktora tim, kako je u čuvenoj prvoj postavci Ateljea 212 Zoran Radmilović proširio cijelu priču i krenuo u impresivnu improvizaciju, nije bilo mjesta da se pjesma ostavi, a trebalo je da se završi predstava baš uz nju. Bajaga je slučajno došao do teksta i napravio jako lijepu melodiju. To je numera koja zatvara album. Jedina pjesma koja odlazi u fade-out kao kraj albuma, ostale imaju završetak”, objašnjava Lokner.

■ ”GROM” KAO

IZNENAĐENJE

Kao što je nezgodno pričati o favoritima, jednako je nezahvalno opisivati numere prije negoli su u etru. Ipak, Lokner pristaje da nas “provoza” kroz devet noviteta. “’Savršen dan’ otvara album. Brza je i podsjeća na starije Bajagine pjesme, sa prvog-drugog albuma. Ima ‘bitlsovski’ uvod, ako se sjećate kako su u drugoj fazi karijere, od 1968. godine pa nadalje koristili gudače. ‘Bilo bi lako’ je velika balada, kao što je Bajaga znao da napravi ‘Kad hodaš’, ‘Zažmuri’. ‘Može da te ubije grom’ biće vjerovatno najveće iznenađenje. Osim fenomenalnog teksta, ima hevi gitare, drop D, niži ton, a Bajaga nikada nije imao pjesme u tom fazonu, toliko gitarski žestoke. ‘Rekla si’ ? Akustična gitara, pedal stil i klavir. Nekada

Svako ima svoje favorite. Jedan dan imamo jednog, pa sjutradan drugog. Mislim da imamo devet ujednačenih pjesama. Zanimljivo, Bajaga je gotovo uvijek autor svih tekstova, muziku vrlo često potpiše Žika, a aranžmane radimo svi zajedno - ovog puta, tekst za kompoziciju ‘Noćima sanjam’ napisao je čuveni Dušan Kovačević, jedan od najvećih dramskih pisaca Srbije. To je tekst pjesme koja je u originalnom izdanju čuvene predstave ‘Radovan III’ dio scenarija bi to bila B strana, a sad je šesta kompozicija - ‘Loše napisan dan’. Po tekstu je to tipična beogradska pjesma, spominje se čuvena ulica Majke Jevrosime iz centra, neki događaji iz gradskog života. ‘Severac’ je Žikina pjesma, podsjeća na hitove Baba, to je duet - Žika počinje priču strofama, a Bajaga odgovara u refrenu. ‘Nikad te više neću zvati’ zanimljiv je ‘shuffle’,

rijetko smo koju imali u tom ritmu - ritam je status kvo, a produkcija možda malo modernija”, opširno će Lokner, namjerno “zaboravljajući” naslovnu, pošto je zbog nje potrebno poći i do SAD.

■ SA PLAFONA KAPLJE ZNOJ...

“Tekst opisuje događaj u klubu gdje bend svira i plastično dočarava kako se osjećaju i muzičari i publika u tom trenutku. Pjesma nije toliko žestoka koliko je lijepa i koliko je tekstualno zanimljiva. Ima blagi američki prizvuk, kao West Coast bendovi kako bi danas svirali. Klasična rokenrol kompozicija. Nedavno sam čitao autobiografiju Brusa Springstina. Kada mi je Bajaga odsvirao pjesmu prvi put, shvatio sam da sam koji dan prije pročitao scenu koju je Brus postavio u period kada je počinjao, kada je još bio nepoznat i svirao po salama u Srednjoj Americi. To je tačno ta atmosfera koju sam osjetio - sa plafona kaplje znoj na mikrofon...”, slikovito će Lokner.

■ ALBUM JE BIO NAŠA OBAVEZA

Novim izdanjem Bajaga i Instruktori pomiriće dvije struje - one nešto starije, koji su muziku upoznavali za-

Momčilo Bajagić Bajaga hvaljujući radio-stanicama, i one mlađe - koji danas slušaju “na mreži”. “Tako je u svijetu, to je globalni fenomen. Sve prelazi na telefon, medije koji su dostupni u svakom trenutku. Internet je donio veliku revoluciju u svemu, pa i u muzici. Veoma je dobro što ljudi brzo i lako mogu doći do svega - do kompletne muzike, nauke, svih knjiga, izdanja. To je veliko dostignuće. Takođe, možda neko nema uređaj kod kuće, možda nema naviku da kupuje diskove, pa može na internetu da čuje sve te stvari. Međutim, za one sladokusce, a mislimo da ih ima

još i u našem regionu, obavezni smo da muziku koju napravimo stavimo na neko izdanje. Dobro je da imamo disk, ljudi mogu i da čitaju tekstove uz to. Ne prodaju se više tiraži kao nekada, ali važno je imati zapis koji ostaje zauvijek”, ocjenjuje Lokner. Posebnu draž jednog dana biće vinil. “Objavićemo i album na vinilu, kao što smo i prošli put. To je znatno manji tiraž, ali vjerujte da se rasproda za tri dana jer ti stari koji imaju gramofon, koji su moja generacija, vole da imaju ploču i čuju taj analogni zvuk”, zaključuje Lokner.

zabava

PALA ZAVJESA NA 21. FASHION CONNECTION

Spektakularan kraj uz IlIća, lukIć I “lumy by parIS”

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

MODELI DEJANE LUkIć

⌦ Marija Roganović, Foto: Iva Mandić Posljednje veče 21. modne manifestacije GP Contour Fashion Connection mnogobrojnoj publici na Imanju Knjaz, donijelo je spektakularne revije Lazara Ilića, Dejane Lukić, ali i brenda “Lumy by Paris”. Ilićeva revija inspirisana Velikim Getsbijem, namijenjena misterioznoj ženi, oduševila je prisutne, ali i sve modne sladokusce. “U kolekciji je evidentna i nit koja se provlačila i kroz prethodnu kolekciju: akcenat je na ručnom radu. Svaki model je ručno opšiven 3D čipkom, perlicama, biserima… Činjenica da je izrada komada koji čine ovu kolekciju trajala više od tri mjeseca, dovoljno govori o koliko zahtjevnoj kolekciji je riječ. Meni lično ova kolekcija predstavljala je veliki izazov u dizajnerskom smislu. Ali sam sada izuzetno zadovoljan jer je izrada perfektna, a kompletna kolekcija tačno onakva kakvu sam je i zamišljao”, pojasnio nam je Ilić u nedavnom intervjuu. Nakon njega, svoju svijetlu kolekciju predstavio je brend “Lumy by Paris”, čije su modele ponijele crnogorske blogerke, kao i pjevači-

ca Nina Žižić. “Oduševiće vas svijetli komadi kao i svečane haljine koje imaju dosta malih kristala i štrasa. To je kolekcija za sve poslovne žene koje žele da se lijepo osjećaju. ‘Lumy by Paris’ ne pravi razliku između standardnih i plus size veličina, jer Lumy vjeruje da su sve žene lijepe. Ono što je takođe prepoznatljiva stvar kada je ‘Lumy by Paris’ u pitanju jeste i činjenica da se garderoba prilagođava Vama”, istakli su u skorašnjem razgovoru za DN iz ovog internacionalnog brenda. Modnu manifestaciju zatvorila je revija “Šest” Dejane Lukić. Kolekciji, u kojoj su preovladavale bijela i žuta boja na haljinama, pantalonama, sakoima... uveliko su doprinijeli gosti iznenađenja. Naime, reviju su uz taktove numere “Nanina uspavanka” otvorile djevojčica Mila u bijeloj haljini sa bijelim krilima, kao i njena majka, poznato TV lice - Milica Marković, koje je publika ispratila aplauzima. I ove večeri, iz prvog reda, reviju su pratile poznate ličnosti iz javnog i kulturnog života Crne Gore.

MODELI LAzArA ILIćA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

MODELI “LUMy By PArIS”

zabava

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

INTERNACIONALNA SMOTRA MODE I DIZAJNA

FASHION WEEK OD 20. DO 25. APRILA U PODGORICI ⌦ Marija Roganović Internacionalna smotra mode i dizajna “Mazda Fashion Week Montenegro XXIII” održaće se od od 20. do 25. aprila u Podgorici uz učešće poznatih inostranih i domaćih modnih kuća i dizajnera, potvrdili su organizatori iz Nacionalne modne komore. Prvog dana ove prestižne manifestacije “Capital Plaza Fashion Day” 20. aprila od 21h u Capital Plazi predstaviće se Suzana Perić, jedna od najuspješnijih srbijanskih kreatorki, koja će i otvoriti Mazda nedjelju mode, Jelena Atanasković / Fantasia di Yeya, Branka Asanović i O’ bag čuveni Italijanski brend tašni čije modele će nositi i neke od poznatih ličnosti. Šminku i frizuru radiće tim Vlado Beauty Bar, uz asistenciju šminkerskog ti-

ma na čelu sa Marijom Ivanović-Šuković, oficijelna šminka je Inglot, dok su za scenografiju i tehničku podršku zaduženi Takt i Semiumlighting. After party je u kafeu “Elite”. Drugi dan smotre “Hipotekarna banka Fashion Day” zakazan je za 21. april od 21h na Imanju Knjaz. Tokom ove večeri predstaviće se italijanski dizajner visoke mode Michele Miglionico i Andrijana Drinčić (A Design studio). Šminku i frizuru će raditi oficijalni frizeri i šminkeri Kuće mode i ljepote “Zoran”, oficijelna šminka - Aura. Za scenografiju druge i treće večeri biće zadužen L&G Design iz Ulcinja, a rasvjetu i ozvučenje - “Takt”. Partner večeri je Modna agencija Fabrika, dok su koktel party i after party druge i treće večeri na Imanju Knjaz, odnosno u

Verica Rakočević na crnogorskoj nedjelji mode u novembru 2017. godine

“Loft-u”. I konačno, završno veče “Fashion Day The Chedi Luštica Bay” održaće se 25. aprila od 21h na Imanju Knjaz. Tom prilikom svoje kolekcije predstaviće Radojka Tepavac, Nuelis, italijanski modni brend za djecu Sarabanda, Miko Đuričić s izložbom modnih fotografija i Marina Banović-Džuver koja će ujedno i zatvoriti Mazda nedjelju mode. Šminku i frizuru i ove večeri radiće frizeri i šminkeri Kuće mode i ljepote “Zoran”, dok je oficijelna šminka ove večeri Flormar. Podsjećanja radi, zaštitna lica manifestacije “Mazda Fashion Week Montenegro XXIII” su Nemanja Ćalić, Ivana Bošković, Jovana Mićović i Milica Šćekić. Naslovnu fotografiju i idejno rješenje uradio je Đorđe Živaljević.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

zabava

exit konkurS za Mlade Muzičare

velika Šansa za sve izvođače Exit i Studentski kultur- vi Sad, mts Dance Arena i ni centar Novi Sad, pokre- drugim. Bendovi, di-džejevi ću konkurs za mlade muzi- i kantautori već mogu da se čare kojima se pruža prijave putem aplišansa da nastupe kacije na sajtu www.exina nekoj od bitmusic.rs, a na na PetroNeophodno je da svi zavaradinkonkurs će interesovani otvore proskoj tvrtrajati do fil i postave najmanje dvipetka, 4. đavi od 12. je svoje numere ili di-džej do 15. jula. maja, kamiksa putem servisa SoPrethodne da je poundCloud i da ih uz pratesljednji godine na ću biografiju, fotografije i ovaj kondan za pomuzički žanr uvrste u svokurs prijap u n j ava ju prijavu na sajtu vilo se više nje prijave. od 450 autoNeophodno ra iz cijelog svije da svi zaintejeta, a izabrana su resovani otvore pro33 najbolja izvođača ko- fil i postave najmanje dvija su nastupila na binama je svoje numere ili di-džej Future Shock, Addiko Fusi- miksa putem striming seron, Explosive, No Sleep No- visa SoundCloud i da ih uz

prateću biografiju, fotografije i naznačen muzički žanr uvrste u svoju prijavu na go-

RobeRt Smit najavio

Glavne teme albuma su sjećanja i gubici

Robert Smit je najavio da će nastupiti na Meltdown festivalu, čiji je ujedno i domaćin. U istom intervjuu otkrio je i nešto mnogo bitnije svim ljubiteljima muzike njegovog benda The Cure. “Poslušao sam u posljednjih šest mjeseci više nove muzike nego ikada u životu. Odjednom me je zaokupila ideja pisanja novih pjesama. Rezervisao sam studio da odradim neke demo snimke narednog mjeseca”, istakao je on. Takođe je dodao da nikada sebe nije forsirao na stvaranje, te da nešto od novih ideja zvuči veoma dobro za sada.

Bend Manic Street Preachers objavio je album naziva “Resistance Is Futile”. To je njihovo 13. studijsko izdanje, a pjesme nastale nakon četiri godine pauze bend je opisao kao zaboravljenu istoriju. “Glavne teme albuma su sjećanja i gubici, zaboravljena istorija, zbunjujuća realnost i umjetnost kao skriveno mjesto i inspiracija. Opsesivno je melodičan - na mnogo načina se poziva na naivnu energiju albuma ‘Generation Terrorists’ i orkestralnost ‘Everything Must Go’. Uprkos kašnjenju

veći kaPacitet i bolji zvuk za 30%

HD vinili planirani za sljedeću godinu deće godine mogli proizvoditi HD vinil. Iz kompanije su izjavili da proces pravljenja HD vinila kreće od pretvaranja audio digitalnog zvuka u 3D tokografsku mapu. Zatim se laserima mapa upisuje u stamper, dio koji markira gruv u vinil. Ovom metodom pjesme se lakše i preciznije upišu u vinil bez gubljenja

voljno je da na ličnoj stranici kliknu na prijavu za 2018. godinu. Fi.J.

Manic Street PreacherS - novo izdanje

Uskoro nova mUzika The CUre

Nakon godina i godina konačno je došlo vrijeme da se zvuk vinila promijeni i to na bolje. Kompanija Rebeat Innovation već nekoliko godina razmatra pravljenje vinila koji donosi HD zvuk, duže vrijeme puštanja muzike i jači zvuk, a sada su dobili dodatnih 4,8 miliona dolara investicija, pa bi već slje-

renavedenom sajtu. Za sve izvođače koji već imaju svoje profile na ovom sajtu, do-

audio informacija. Rezultat svega toga je vinil koji ima 30% više prostora za muziku i 30% bolji zvuk. Takođe, ovom tehnikom se ne koriste hemikalije kao u standardnim vinilima, a moći će da se puštaju na standardnom gramofonu. Da li će novi vinil zvuk izgubiti “dušu” old school vinila, ostaje da vidimo. Fi.J.

i poteškoćama oko početka rada na albumu, ploča je nastala prilično brzo u nekoliko mjeseci kreativnosti i marljivog rada”, kažu iz MSP. Nakon akustičnog “Rewind the Film” i elektronskog albuma “Futurology”, ovaj album vraća klasičnom, melanholičnom zvuku Manicsa. Pjesme su snimljene u novom studiju benda Door to the River studio (u blizini Newporta). Jedan od singlova koji je najavio album bio je i “Distant Colours” koji je trenutno 27. na britanskom airplay chartu. Fi.J.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

FOTO UBOD

Red Hot Chili Peppers Cio prolaz u poljskom supermarketu, rezervisan samo za votku

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2284

2013-01-13

Medium level

2 7

9 1 9

Play sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com

8 7

8 4

6 1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 2

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5

Daily Sudoku puzzle No. 2627

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

2013-12-22

Medium level

8 9

4 8

5 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

FOTO UBOD

Tajland

Jedro od mjeseca

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

2013-01-13

Medium level

2 7

9 1 9

Play sudoku online at:

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

1 9 5 8 6 2 3 4 www.sudokukingdom.com

8 7

8 4

6 1

LAKŠA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

3 2

6Puzzle 9 3 solution: 4 1 5

Daily Sudoku puzzle No. 2626

4 1

7 5

7 9

4 8

Medium level

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

2013-12-21

5 1

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

KUĆE/STANOVI

APARATI OPREMA

P

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem lux jednosoban stan površine 38 m2 – uknjižen 1/1 i odmah prenosiv na kupca. Tel. 069/030426; 069/364-806

Izdajem namješten dvosoban stan u Podgorici, Stari aerodrom, zgrada Čelebić kod kružnog toka. Tel.069/340-313

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

USLUGE

RAZNO

I

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

LIČNO Tražim ozbiljnu penzionerku radi zajedničkog zivotat u Kotoru. Tel.069/597-539

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

51 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Penal rulet odvojio Jadran od borbe za titulu

76.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

DRAMA SA SREĆNIM KRAJEM KRCATA “MORAČA” SVJEDOČILA EPSKOM TRIJUMFU BUDUĆNOSTI NAD ZVEZDOM, PLAVI VEČERAS IGRAJU ZA TITULU ABA LIGE I PLASMAN U EVROLIGU 78-79. foto: ABA liga

JOŠ KORAK DO BESMRTNOSTI

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

I Budućnost i Zeta žele trijumf: Ilija Ručević šalje dugu loptu ispred Balše Goranovića

Milić

KOM EUROZOX ISKRA, SUBOTA 16.00

Bolji smo, tri boda su naša Na tri međusobna meča ove sezone su viđena sva tri rezultata - Kom Eurozox je pobijedio na Zlatici (1:0), remi je viđen u Danilovgradu (1:1), a na početku proljeća Iskra je na stadionu “Braća Velašević” slavila sa 3:0. A šta će se desiti u drugoj utakmici na Zlatici, gdje ekipa Dušana Vlaisavljevića dočekuje (subota, 16.00) družinu Aleksandra Nedovića u okviru 29. kola? Zlatičani osokoljeni sa tri odlična vezana rezultata (remi protiv Budućnosti, pobjede nad Petrovcem i Sutjeskom) vjeruju u novi trijumf. “Naš plan je da osvojimo tri boda, a iskreno mislim da smo favoriti”, govori nam 19-godišnji desni bek Koma, Aleksandar Milić, svjestan da je ekipa u naletu... “Vezali smo dva trijumfa poslije dugo vremena, a to je definitivno uticalo na samopouzdanje. Taj nedostatak samopouzdanja je bio problem u prethodnom periodu. Iskra igra odlično, biće teško, ali gledamo samo sebe”, jasan je Milić. “Građani” na Zlaticu dolaze da se vrate na pobjednički put, pošto su nakon dva trijumfa (Rudar, Dečić) poraženi od Budućnosti. “Poraz nas nije poremetio, jer smo prije toga bili u pobjedničkom ritmu. Kom je dobra ekipa, pogotovo na svom terenu, ali mislim da smo kvalitetniji. Vjerujem u pobjedu”, rekao nam je 19-godišnji štoper Iskre, Miloš Drinčić, koji zna da Danilovgrađani nisu daleko ni od Evrope, ali ni od baraž zone u kojoj se upravo nalazi Kom. “Svaki bod nam je bitan, jer su nam oba ta mjesta blizu. Idemo utakmicu po utakmicu, još dovoljno bodova je u igri, tako da vjerujemo da ćemo biti u vrhu tabele”, poručio je Drinčić. B.T. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 13 Pobjeda Kom: 6 Neriješeno: 4 Pobjeda Iskra: 3

BUDUĆNOST VS ZETA DERBI PRED KAMERAMA TV ARENASPORT 1 SUBOTA, 13.00

I MI MORAMO, KAO I ZETA

Trener Budućnosti Vladimir Vermezović je na klupi Budućnosti debitovao protiv Zete na Trešnjici (1:1), a onda je krenuo period neriješenih rezultata, mučenja, traženja... A Budućnost je konačno počela da liči na ekipu u porazu od Sutjeske (3:2), te u pobjedi nad Iskrom (1:0) u prošlom kolu. Sada, u 29. kolu, protivnik je opet Zeta, ali “vukovi” dolaze pod Goricu... “Pobjeda u Danilovgradu nam je bila bitna, ali bez trijumfa protiv Zete će izgubiti na značaju”, decidan je strateg “plavih”, koji je gledao prvog šampiona Crne Gore pod vođstvom novog stratega Dragoljuba Đuretića. “Nisu puno promijenili

ILIJA TUČEVIĆ

Ako budemo disciplinovani i agresivni, rezultat neće izostati. Sredina terena je najjači dio Zete, ali ako ponovimo igru iz Danilovgrada pobjeda neće doći u pitanje u igri. Svaka promjena donosi nešto novo, a nas to ne interesuje mnogo, ne opterećujemo se njihovim stvarima. Što se tiče nas, zadovoljan sam taktičkom postavkom i agresivnošću”. Derbi kola, a i jedan

od derbija prvenstva, će se prenositi na TV Arenasport 1 i počinje u 13 časova. “Očekujem lijepu utakmicu. Možda problem bude visoka temperatura koja je najavljena”, rekao je Vermezović, koji je svjestan da je Zeta pod moranjem, jer juriša treće mjesto. “Moramo i mi da dobijemo, jer moramo da osiguramo mjesto koje vodi u Evropu, a Zeta, Mladost i Grbalj su iza nas i trudićemo se da što ranije odmaknemo pratiocima”, nadovezao se trener Budućnosti. Zeti je neophodan trijumf u derbiju kako bi opstala u borbi za Evropu, a “plavi” i “vukovi” su u prethodna tri meča ove

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 50 Pobjeda Budućnost: 26 Neriješeno: 15 Pobjeda Zeta: 9

sezone ispisali šarene rezultate - jednom je slavila Zeta, jednom Budućnost, jednom je bilo neriješeno. “Situacija je takva da na svakoj utakmici moramo da napadnemo trijumf. Nismo u poziciji da prijetimo Budućnosti, niti volim da prijetim prije meča. Međutim, mislim da smo bolja ekipa i to moramo da pokažemo na terenu”, rekao je za DN kapiten i štoper “vukova”, Igor Vujačić, koji ima recept... “Ako damo svoj maksimum, vjerujem da pobjeda neće doći u pitanje”. B.T.

RUDAR I GRBALJ U KLINČU POD GOLUBINJOM ZBOG KVALIFIKACIJA ZA LE, SUBOTA 16.00

ULOG JE PLASMAN NA EVRO SCENU

Direktan okršaj za izlazak na evro scenu u 29. kolu Telekom 1. CFL! Rudar pod Golubinjom gosti (subota, 16.00) Grbalj, a ko izvuče tri boda napraviće veliki korak ka Evropi. Bodovi su potrebniji Rudaru, jer za trećim mjestom koje čuva Grbalj zaostaje šest bodova (Grbalj 40, Rudar 36). “Utakmica će sigurno da

bude teška, ali idemo da ostvarimo pravi rezultat. Ništa sem pobjede nas ne interesuje protiv Grblja”, jasan je u izjavi za DN 21-godišnji vezista Rudara, Dejan Kotorac. “Trikolori” nikako ne leže “rudarima”, jer je Grbalj sva tri puta ove sezone pobijedio Rudar identičnim rezultatom - 1:0. “Tradicija nas ne interesuje,

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

53 23 14 16

igraćemo ofanzivno, a pobjeda nam je potrebna da ostanemo u trci za Evropom”, jasan je Kotorac. A Grbalj se upravo uzda u tu mini - tradiciju...

“Rudar je fenomenalna ekipa i dobro je što znamo smo pozitivni protiv Pljevljaka, ali ne ističemo to u prvi plan. Utakmica u Pljevljima 70 odsto može da odluči putnika u Evropu, a mi ćemo se postaviti kao i uvijek do sada - napašćemo tri boda”, rekao nam je 22-godišnji desni bek trikolora, Dragan Grivić. B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

DEČIĆ U TUZIMA GOSTI MLADOST, SUBOTA 16.00

Za baraž i Evropu

Kapiten Dečića vjeruje u tri boda: Demir Krkanović u duelu sa Admirom Adrovićem Na stadionu Tuško polje se sastaju dva tima sa istim ciljem, ali su im putevi različiti - Dečić dočekuje Mladost u 29. kolu (subota, 16.00) i igra za mjesto koje garantuje baraž, a “romantičari” napadaju treće mjesto koje vodi u Evropu. Prvoligaš iz Tuzi tri meča zaredom ne zna za trijumf (remi i dva poraza), pa su tri boda imperativ. “Nama je svaka naredna utakmica presudna za opstanak u eliti. Iz meča u meč moramo da razmišljamo o pobjedi, bez obzira ko nam je protivnik, uz poštovanje svakoj ekipi”, rekao nam je 21-godišnji defanzivac Dečića, Demir Krkanović, koji tipuje na atmosferu. “Druženje unutar ekipe na čelu sa stručnim štabom je perfektno, a uprava se potrudila da nam isplati neki zaostali dio plata. Nadam se da je došlo vrijeme da uzmemo stvar u svoje ruke i izborimo opstanak”,

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 32 Pobjeda Dečić: 12 Neriješeno: 11 Pobjeda Mladost: 9

dodao je kapiten Dečića. Mladost je jedini neporaženi tim tokom proljeća (tri pobjede, šest remija), a Dečić im je u neku ruku dužnik - na tri meča “romantičari” su ostvarili pobjedu i dva remija. “Biće teško, jer su ekipe u našoj ligi poprilično ujednačenog kvaliteta. Dečić je posljednji i njima je svaka utakmica moranje, tako da smo spremni na sve”, govori nam 28-godišnji univerzalac Mladosti, Ivan Novović, koji očekuje tvrd meč. “Uvijek je tvrdo kada se igra u Tuzima, tako da jedan detalj može da odluči. Poštujemo Dečić, ali se uzdamo u svoj kvalitet i nadam se da uz zalaganje možemo do povoljnog rezultata”, dodao je Novović. B.T.

Ništa drugo sem pobjede nas ne zanima: Dejan Kotorac, vezista Rudara

Sutjeska ima obavezu prema navijačima da dobije Petrovac: Slavlje fudbalera i tifoza nikšićkog kluba

SUTJESKA KRAJ BISTRICE NAPADA PETROVAC, SUBOTA 16.00

Budući prvak želi da se iskupi navijačima

Sutjeska je u 28. kolu izgubila od ekipe Kom Eurozox (1:0) nakon 15 utakmica bez poraza kraj Bistrice. To nije pokvarilo šampionske planove Nikšićana, ali ih je otrijeznilo. “Plavo - bijeli” u 29. kolu Telekom 1. CFL igraju (subota, 16.00) protiv još jednog tima iz baraž zone - Petrovca - a navijači kraj Bistrice očekuju bolju predstavu. Budućni šampion je dva puta ove sezone slavio protiv Petrovca, dok su jednom “nebeskoplavi” bili uspješniji. “Moramo apsolutno sve da promijenimo u odnosu na utakmicu sa Komom. To je vjerovatno bi-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

42 20 12 10

la naša najlošija utakmica ove sezone. Očekujemo trijumf i da uđemo u novu seriju pobjeda. I naravno, želimo pobjedom na neki način da se iskupimo navijačima”, rekao je za DN vezista Sutjeske, Branislav Janković, koji je ubijeđen da će presuditi kvalitet Nikšićana... “Imamo i individualni i kolektivni kvalitet i imamo dosta igrača koji mogu da naprave prevagu. Nadam se da ćemo svi da budemo raspoloženi protiv Petrov-

ca”, dodao je 26-godišnji Janković. Dok Sutjeska čeka samo kolo u kome će matematički proslaviti titulu, Petrovac se nada da će do kraja sezone zadržati devet mjesto i izbjeći direktno ispadanje. “Situacija na tabeli pokazuje kakva je Sutjeska. Biće nam teško u Nikšiću, ali ne idemo sa bijelom zastavom. Daćemo maksimum, nadamo se da će to biti dovoljno za povoljan rezultat. Nama je svako bod bitan. Imamo problema sa sastavom, ali ne treba tražiti alibi u tome”, poručio nam je 20-godišnji ofanzivac “nebeskoplavih”, Halil Muharemović. B.T.

DRUGA LIGA ODIGRAN JEDAN MEČ, PET UTAKMICA U SUBOTU OD 16.00 H

Igalo okrenulo Čelik u Nikšiću, Lovćen i Bokelj za 3. mjesto Čelik i Igalo su u Nikšiću otvorili 26. rundu Druge lige Crne Gore, a na kraju se radovao učesnik polufinala Kupa - Igalo je nakon preokreta savladalo posljednjeplasirani Čelik rezultatom 3:1. Nikšićani su na poluvremenu imali 1:0, ali u drugom dijelu su igrači sa mora bili bolji. A subota donosi ostalih pet utakmica - lider Mornar dočekuje Jedinstvo, Mladost Lješkopolje čeka Otrant Olimpik, dok je derbi zakazan

TABELA

1. Mornar 25 2. Mladost Lj. 25 3. Bokelj 25 4. Lovćen 25 5. Berane 25 6. Otrant O. 25 7. Jedinstvo 25 8. Igalo 26 9. Jezero 25 10. Ibar 25 11. Cetinje 25 12. Čelik 26

15 14 12 12 13 11 11 10 8 6 2 2

7 5 9 8 4 7 3 6 6 9 3 3

3 52 6 47 4 45 5 44 8 43 7 37 11 36 10 36 11 30 10 27 20 9 21 8

u Podgorici, na Kampu FSCG. Četvrtoplasirani Lovćen će na Starom aerodromu dočekati trećeplasirani Bokelj i taj duel će odlučiti o trećoj poziciji. SEMAFOR 26. KOLA: Čelik - Igalo 1:3 (Zečević 12’ Đukanović 51’, Đorđević 57’, Pavićević 72’), RASPORED 26. KOLA (SUBOTA, 16.00): Cetinje - Ibar, Mornar - Jedinstvo, Berane - Jezero, Mladost Lješkopolje - Otrant Olimpik, Lovćen - Bokelj. B.T.

SPORT

13:00 BUDUĆNOST Subota, Arena 1

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 4. 2018.

TELEKOM 1. C

ZETA

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Mileta Šćepanović. Pomoćnici: Đorđije Ražnatović, Dragan Vujović. Delegat: Sreten Đurović.

ADŽIĆ DAMJANOVIĆ IGUMANOVIĆ

ĐURIŠIĆ

POPARA GRBIĆ

UKUPNO

SPASOJEVIĆ

MIJATOVIĆ CEKLIĆ

TUČEVIĆ

VUJAČIĆ CAVNIĆ ROGOŠIĆ

BAKIĆ

TERZIĆ

MILOJKO

STEVANOVIĆ ADŽOVIĆ

SEKULIĆ

P. PEŠUKIĆ

D. PEŠUKIĆ

KRSTOVIĆ

Trener: Vladimir Vermezović NEDOSTAJU: Luka Mirković, Miljan Vlaisavljević (kartoni)

Trener: Dragoljub Đuretić ZETA nema problema sa sastavom

UTAKMICA SU ODIGRALI BUDUĆNOSTI I ZETA POD GORICOM U NEZAVISNOJ CRNOJ GORI - “PLAVI” SU UPISALI 13 POBJEDA, ČETIRI PUTA JE BILO NERIJEŠENO, A “VUKOVI” IMAJU DVA TRIJUMFA

KOM EUROZOX 16:00 SUBOTA

ISKRA

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Jovan Kaluđerović. Pomoćnici: Milutin Đukić, Nikola Razić. Delegat: Dragan Kaluđerović. BLAŽIĆ

PEROVIĆ MILIĆ

SIMUNOVIĆ ĐURKOVIĆ

DEDIĆ

SEKULIĆ

DRINČIĆ PETROVIĆ JOVANOVIĆ PEJOVIĆ

PETRIČEVIĆ

KAŽIĆ

BEGANOVIĆ KOPITOVIĆ

KUKULIČIĆ

ŠAHMAN

ZARUBICA

MILIĆ

Trener: Dušan Vlaisavljević

Trener: Zoran Govedarica

NEDOSTAJE: Bojan Golubović (kartoni)

NEDOSTAJU: Miloš Lakić, Nikola Karaklajić (povrede)

16:00

RUDAR

KRSTOVIĆ

BULAJIĆ

POPOVIĆ

GRBALJ

SUBOTA

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Predrag Radovanović. Pomoćnici: Jovica Tatar, Marjan Paunović. Delegat: Predrag Đukić. KORDIĆ

AGOVIĆ KARTAL TOMAŠEVIĆ SOPO ZEČEVIĆ

MITROVIĆ

RELJIĆ

KOTORAC

MACANOVIĆ

BOŠNJAK

ĐALOVIĆ

Trener: Miodrag Vukotić NEDOSTAJE: Marko Vuković (povreda)

GRIVIĆ

CAREVIĆ

JOVIĆ

MERDOVIĆ

DRAGIĆEVIĆ MIJUŠKOVIĆ MONTENEGROVLAHOVIĆ VUKOVIĆ

POPOVIĆ

Trener: Zoran Govedarica UPITAN: Rade Pejić

UTAKMICA ZAREDOM (SEDAM U PRVENSTVU, DVIJE U KUPU) RUDAR NE ZNA ZA POBJEDU NAD GRBLJEM - “TRIKOLORI” SU TRIJUMFOVALI PET PUTA (ČETIRI PUTA U PRVENSTVU, JEDNOM U KUPU), A ČETIRI PUTA JE VIĐEN “IKS” (TRI PUTA U PRVENSTVU, JEDNOM U KUPU). PLUS, RUDAR PET MEČEVA ZAREDOM NIJE SAVLADAO GRBALJ POD GOLUBI-

NJOM (ČETIRI REMIJA, JEDAN PORAZ)

⌦ Priredio: Bojan Topalović

1. SUTJESKA