Dnevne novine 7,8,-9. april 2018. by Dnevne Novine

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018. BROJ2038GODINAVII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

PAVLE RADULOVIÄ†, MINISTAR ODRĹ˝IVOG RAZVOJA I TURIZMA

Novi planovi za borbu protiv devastacije prostora â– 10 11 â– Crna Gora uskoro Ä‡e dobiti dva nova dokumenta - Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije i njima Ä‡e biti poniĹĄteni svi do sada doneseni prostorni planovi na razliÄ?itim nivoima, ukljuÄ?ujuÄ‡i i one posebne namjene za zaĹĄtiÄ‡ene oblasti

RETROVIZOR â– 3

BojaniÄ‡ traĹži posao, Draginja Ä?isti ribu, Vasiliju puklo crijevo

PARAGLAJDING â– 28 29

VRIĹ TAO SAM OD SREÄ†E KADA SAM IZAĹ AO IZ OBLAKA

SreÄ‡an Vaskrs pravoslavnim vjernicima

â—? SLJEDEÄ†I BROJ DNEVNIH NOVINA IZLAZI U UTORAK 10. APRILA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

Foto: Dejan Lopičić

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

Ajd dobro, neka put bude gotov za mjesec, pa prelazimo na salu za evropsku košarkašku Zetu. Da vidi Bokan šta je talenat.

Nećemo strance u klubu, samo Kukuličiće, Bečiće, Kneževiće, Šuškavčeviće i poneki Maraš

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Čuo sam ljudi da Migo pravi EKKZ, a kad on krene tu nema stajanja.

Šta ti je to EKKZ, obraza ti? Da nije neki novi lanac trgovina da ga kupim.

Ma ne bre, to je Evropski Košarkaški Klub Zeta.

Foto: Dejan Lopičić

Znamo, Migo, da si učinjen i neumoran, ali da ne bude to mnogo?

NEMA ZABORAVA ZA “NAŠA KRILA” Medijacijom svi na dobitku osim advokata

Priča koja bi, možda, nekom izgledala čudno, upravo je o tome kako je svojevremeno Kolašin imao jednu izuzetnu i atraktivnu, ni manje ni više nego - vazduhoplovnu jedinicu. I da se ta priča još prepričava, s dužnim poštovanjem.

● 30-31

● 14-15

Volim Balkance, a crnogorska obala je među najljepšim na svijetu Pijanistkinju Lolu Astanovu ne treba naročito predstavljati zaljubljenicima u klasičnu muziku, pošto rođena Uzbekistanka, s aktuelnim prebivalištem u SAD, posljednjih godina niže samo uspjehe, a uz pomoć društvenih mreža i duetske saradnje “Love Story” sa hrvatskim violončelistom Stjepanom Hauserom iz 2Cellosa i oni koji nijesu očarani klasikom mogu se uvjeriti zašto Lolu bije glas atraktivnog i strastvenog virtuoza moderne ere.

● 42-43

Osiguravajuća društva zaradila 5,5 miliona

SUBOTA

NEDJELJA

Osiguravajuća društva koja posluju na crnogorskom tržištu prošle godine su, prema preliminarnim rezultatima Agencije za nadzor osiguranja, ostvarila ukupnu dobit od 5,5 miliona eura. U plusu nije bio jedino Atlas life, koji je početkom ove godine i prekinuo djelatnost čime su njegova prava i obaveze po osnovu ugovora o osiguranju prenijeta na Grawe osiguranje ● 8-9

Lako pamtljive poruke u nacionalnom paviljonu

Pretežno sunčano, a na sjeveru prijepodne promjenljivo oblačno. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, ujutru ili prijepodne sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 12, najviša dnevna 9 do 24 stepena.

Pretežno sunčano i toplo za ovo doba godine. Ujutru na sjeveru po kotlinama moguća kratkotrajno magla. Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 11, najviša dnevna 12 do 26 stepeni.

Krešimir Rogina četvrti put učestvuje na venecijanskom bijenalu. Prvi put na najvećoj svjetskoj smotri arhitekture predstavio se 2000. godine, na izložbi koju je na temu “Manje estetike, više etike” koncipirao Masimiliano Fuksas. Četiri godine kasnije na poziv Kurta Fostera izlagao je u okviru središnje izložbe zaokružene temom “Metamorph”, a 2008. godine predstavio se u Arselima, na poziv Arona Betskija.

● 34-35.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

ČLANICA GP URA PORUČILA BOJANIĆU

Neću glasati za tebe, a ima nas još Članica Građanskog pokreta URA Zdenka Grbavčević na predsjedničkim izborima neće glasati za Mladena Bojanića, a tvrdi da nije jedina koja ga neće podržati. Optužuje ga da on ne želi da ojača kampanju i približi se opozicionim biračima, već samo radi na sopstvenoj promociji. URA je, zajedno sa SNP, DF i Demokratama, kandidovala Bojanića za predsjedničkog kandidata i za njegovu kampanju izdvojila nešto manje od 10.000 eura. Grbavčević je ljuta jer se, kako tvrdi, pored dvije dobronamjerne sugestije upućene

Bojaniću, da ojača kampanju, da se približi svakom opozicionom biraču, odnosno da se predstavi kao zajednički kandidat opozicije, dešava suprotno. “On sebe predstavlja samostalno, bježi ili bježe od njega opozicioni lideri. Ako već on ne može da riješi nedoumicu šta i koga predstavlja ili radi na ličnoj promociji za buduće partijske angažmane, mogu da obavijestim da neće imati moj glas”, napisala je ona na svom Fejsbuk profilu. Grbavčević tvrdi da njeno mišljenje nije usamljeno i sporadično. E.H.

PODACI CBCG ZA PRVA TRI MJESECA OVE GODINE

Otkriveno 95 falsifikovanih novčanica

Centralna banka Crne Gore (CBCG) u prva tri mjeseca ove godine evidentirala je 95 komada falsifikovanih novčanica. “Od navedenog broja falsifikovanih novčanica, najveće učešće imaju apoeni od 50 i 20 eura”, precizirali su iz CBCG. U periodu od januara do kraja marta, u centralnu finansijsku instituciju stigla je 41 falsifikovana novčanica od 50 eura, dok je istovremeno bilo 26 komada po 20 eura. Kako ističu iz CBCG, u prvih devet mjeseci prošle godine obradili su 528 komada falsifikovanih novčanica, ukupne vrijednosti 41.540 eura. U tom periodu najviše falsifikata bilo je u apoenima od 20, 50 i 100 eura. Oni podsjećaju i da se kontrola karakterističnih oznaka može lako uraditi ukoliko se novčanica pogleda ka svijetlu, tako da svjetlost prolazi kroz nju, kao i njenim pomjeranjem. Mina-business

PROJEKAT VRIJEDAN 13 MILIONA EURA

Nove gimnazije u Podgorici, Ulcinju i Baru do 2020. Vlada Crne Gore je na posljednjoj sjednici usvojila užu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata, među kojima su i oni koji se tiču izgradnje objekata obrazovnih institucija, u ukupnoj vrijednosti 37.891.855 eura. Tako su među objektima planiranim za izgradnju do 2020. godine nove gimnazije u Podgorici, Ulcinju i Baru. Početak realizacije projekta, kako se navodi u dokumentu Vlade, planiran je za 2019. godinu, a ukupna procjena troškova gradnje je 13.005.000 eura. Osim toga, ove godine bi trebalo da počne gradnja osnovne škole u Tološima, a naredne u naselju Zabjelo u Podgorici, za šta će biti opredijeljeno 10.023.405 eura. Za izgradnju prve škole rok je 2020, a druge 2021. godina. M.I.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

BOJANIĆ TRAŽI POSAO, DRAGINJA ČISTI RIBU, MILIČKOVIĆU PUKLO CRIJEVO Kratka jeste, ali je zanimljiva kampanja za predsjedničke izbore zakazane za 15. april. Osim što o Milu Đukanoviću znamo sve, saznali smo, između ostalog, da je jedan od kandidata, Mladen Bojanić, nezaposlena osoba. On je, istina, dok je bio poslanik Pozitivne, ali i kad je prestao to da bude, od države inkasirao blizu sto hiljada eura. Bez obzira na to, sto mjeseci ne plaća obaveze za poslovni prostor skupštini stanara neke zgrade, objavili su juče mediji. Treba ga razumjeti – nezaposlen čovjek, đe da plaća 20 eura mjesečno. Niko, greotu, pišu mediji, nije htio da primi na posa’, pa je odlučio da se kandiduje za predsjednika države. I to pravoslavne. Jer, Nebojša Medojević mu je, na zajedničkoj sjednici glavnih odbora konstituenata Demokratskog fronta, kojoj je Bojanić bio nazočan, saopštio da treba da se “bori za pravoslavnu Crnu Goru“. Bojanić, kao nezaposlena osoba, očekivano, nije na to reagovao, iako se kandiduje za predsjednika ustavno sekularne države. Ali to ne čudi, jer on se kandiduje i za predsjednika NATO države, a palio je NATO zastave. Neka bude kakva hoće, samo da ja dobijem neki posa’, logično je razmišljanje jedne nezaposlene osobe. Gospođa Draginja Vuksanović, na drugoj strani, saopštila je da će “vratiti Mamulu Herceg Novom i Crnoj Gori“, da će “zaposliti pet-šest hiljada ljudi u nikšićkoj Željezari“, da će “obnovitii proizvodnju u beranskoj celulozi“, da će “spasiti Luku Bar od tajkuna“ i da “treba poraziti Mila Đukanovića“. Nije, naravno, rekla od koga treba spasiti Luku Kotor! Međutim, najbolje u dosadašnjoj kampanji gospođe Vuksanović, koja se uglavnom sastoji od skečeva sa istim muškim i ženskim statistima širom Crne Gore, jeste sesija kad je pokazala da umije dobro da čisti ribu. Ako nam treba predsjednik države koji umije da čisti ribu, ona je pravi izbor. Posebna atrakcija u ovoj predsjedničkoj kampanji jeste kandidat Vasilije Miličković. Osim što je falsifikovao potpise podrške, među njima je i potpis potpisnika ovih redova, što je uredno procesuirano u Tužilaštvu, sad je izmislio kako je neko organizovao atentat na njega. A njemu je samo puklo dotrajalo crijevo za gorivo, kako su utvrdili nadležni državni organi. Meta atentata su, međutim, važni likovi, pa bi mu Podgoričani rekli: Miličkoviću, daleko je do murava! Marko Milačić je, takođe, kandidat niskoprocentne projekcije, bez obzira što ga je predložio Železnjak. Rusi su, izgleda, ovoga puta smanjili budžet, tako da Marko, osim što je na autobus nalijepio svoj portret, nema kampanju u pravom smislu te riječi. Ponekad organizuje neku pres-konferenciju na kojoj replicira Milu Đukanoviću, nadajući se da to nekoga zanima. Potpuni promašaj. Dobrilo Dedejić je sasvim nevidljiv u kampanji, a Hazbija Kalač je “dobio“ na značaju tek juče, kad ga je podržao plavski predsjednik Šahmanović, koji je u aranžmanu Demokratskog fronta išao u Grozni kod Kadirova. Bolje bi Kalaču bilo da ga Šahmanović nije podržao. Više bi glasova dobio. PS: Osuđeni kriminalac Milan Knežević, preko svog medijskog linka pod nazivom “Vijesti“, emitovao je ovih dana gnusnu poruku jednoj dami. Biće, ipak, da će ga zadesiti sudbina jedne ličnosti iz Biblije, drugog sina Jude i unuka patrijarha Jakova, poznatog pod imenom Onan.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Foto:Dejan Lopicic

OSTOJIĆ IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA OO SD ŽABLJAK

SOCIJALDEMOKRATE SPREMNE ZA PREDSTOJEĆE IZAZOVE Na sjednici Opštinskog odbora SD Žabljak za novog predsjednika izabran je član Glavnog odbora Socijaldemokrata Spasoje Ostojić. Predsjednik SD Ivan Brajović, koji je prisustvovao sjednici OO, naglasio je da su Socijaldemokrate potpuno posvećene izazovima koje Crnu Goru očekuju u narednom periodu. “Izbor novog predsjednika OO SD Žabljak je još jedan korak u cilju zaokruživanja partijske infrastrukture SD, koja je svim svojim kapacitetima usmjerena na dva, veoma važna izborna ciklusa koji nas očekuju. Najprije predsjedničkih izbora, na kojima očekujemo pobjedu kandidata naše koalicije u prvom krugu, što će biti snažan zamajac u susret predstojećim lokalnim izborima, na kojima će Socijaldemokrate ponovo pokazati da smo partija u

Šćekić

DOGOVORENA VLAST U BERANAMA

Šćekiću novi mandat

čiju politiku povjerenje naših građana rapidno raste”, istakao je Brajović. Dosadašnji predsjednik OO SD Žabljak Milutin Žugić istakao je da Socijaldemokrate kao odgovorna partija osjećaju društveni momenat, koji zahtijeva veću angažovanost mladih, u prilog čemu svjedoči i izbor Ostojića za novog predsjednika OO SD Žabljak. Ostojić je naglasio da će

misija Socijaldemokrata Žabljak u narednom periodu biti buđenje aktivizma kod mladih Durmitoraca, te da ih ohrabre za preuzimanje veće inicijativnosti sa ciljem rješavanja problema ove populacije. Sjednici su, pored Brajovića, prisustvovali i generalni sekretar SD CG, Danilo Mirotić i koordinator SD za Žabljak, Luka Mitrović. E.H.

Predsjednik opštine Berane i nosilac liste koalicije “Zdravo Berane” Dragoslav Šćekić i u naredne četiri godine obavljaće tu funkciju. To je dogovoreno na sastanku predstavnika koalicije “Zdravo Berane” i Demokratske Crne Gore. Mjesto predsjednika lokalnog parlamenta pripašće Demokratama, dok će predsjednik opštine biti iz redova koalicije “Zdravo Berane”, odnosno Šćekić, kome je to drugi mandat. Prema pisanju crnogorskih medija, jedan potpredsjednik opštine biće iz SNP, a drugi iz DF. Mjesto sekre-

tara Skupštine pripašće DFu, kao i čelno mjesto u preduzeću Vodovod i kanalizacija, dok će na čelu Agencije za izgradnju i razvoj biti neko iz SNP. Konstitutivna sjednica beranskog parlamenta trebalo bi da bude održana u četvrtak, 12. aprila. Na lokalnim izborima 4. februara koalicija “Zdravo Berane” sa 14 mandata i Demokrate sa četiri odbornika dobile su potrebnu većinu za formiranje vlasti. Koalicija Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke osvojila je 17 mandata. A.N.

6 6

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

Rama podržao Đukanovića Predsjednik Socijalističke partije i premijer Albanije Edi Rama pozdravio je odlične odnose sa Crnom Gorom i podržao predsjedničkog kandidata DPS-a Mila Đukanoviću na predstojećim izborima. On je učestvujući na Bal-

kanskoj konferenciji Partije evropskih socijalista (PES), čiji je domaćin bila Socijalistička partija Albanije, kazao da se radi o jasnom proevropskom izboru koji garantuje dalju stabilnost i napredak regiona. E.H.

Vuksanović počela kampanju i preko Vibera Kandidatkinja za predsjednicu Crne Gore Draginja Vuksanović počela je da koristi i kampanju preko Viber aplikacije, slanjem poruka građanima direktno na privatne brojeve telefona. U poruci, poslatoj sa broja koji nije crnogorski, stoji: “Građani Crne Gore su svoji na svome, a ne najamnici na privatnom posjedu”, uz link za promotivni video Vuksanović. Vuksanović je juče, u okviru kampanje, posjetila Petnjicu, Berane i Gusinje, gdje je razgovarala sa Rešadom Rastoderom koji, kako je kazala, “svojim trudom pokazuje da se od poštenog rada može živjeti i da poljoprivreda i stočarstvo moraju biti okosnica razvoja sjevera Cr-

IMAMO JAKOG LIDE VLAST I RASTUREN ⌦ Mili Prelević

ne Gore”. Prema riječima Vuksanović, crnogorski turizam nema ni približne efekte po ekonomiju koliko bi imao da kroz turistički proizvod prodajemo našu, umjesto uvoznu hranu, piće i ostale proizvode. A.N.

Dedeić: Ako pobijedim, napraviću političku sablju Predsjednički kandidat Srpske koalicije Dobrilo Dedeić kazao je da je bezbjednosna situacija u državi katastrofalna i poručio da će, ukoliko pobijedi na izborima, “napraviti klasičnu političku sablju u Crnoj Gori”. “To znači da je potrebno rasformirati postojeći sastav ANB-a, jer taj koruptivni sistem ne može donijeti ništa dobro građanima Crne Gore. Takođe, potrebni su rezovi u MUP-u i Uprave polici-

ŠTA ĆE DONIJETI PREDSJEDNIČKI I LOKA

je. Potrebni su novi ljudi. Potrebna je depolitizovana policija i depolitizovana ANB, sa recipročnim učešćem, odnosno proporcijalnom zastupljenošću svih naroda u Crnoj Gori”, kazao je Dedeić z a RTCG. Dedeić

ovija politička istorija pokazuje da svaka jaka demokratska država ima jakog lidera, jaku vlast, ali i jaku opoziciju, koja obavlja osnovnu funkciju kontrolu vlasti i ukazivanje na pogrešne poteze.

Kampanja za predstojeće predsjedničke izbore, a za njom i ona za lokalne, pokazuje da će Crna Gora, najvjerovatnije dobiti jakog lidera, već ima stabilnu i jaku Vladu, ali i razjedinjenu i rasturenu opoziciju, koja se guši u političkom lutanju bez jasnog cilja i vizije kako država u budućnosti treba da izgleda. U Crnoj Gori vlast dugo traje, a pošto smo mi zemlja čuda, ona je svoju dugovječnost obezbijedila upravo onim idejama koje je trebalo da budu ideje opozicije. To je uradila uvođenjem države u svijet zapadnih demokratija, dovodeći je pred vrata Evropske unije, uvođenjem u NATO i pružanjem jasne perspektive za bolju budućnost građana. Na drugoj strani, opozicija nam, i u ovoj kampanji, šalje poruke koje pokazuju da bi bio neminovan povratak u prošlost čitavog društva. Kako drugačije tumačiti činjenicu da je osnova skoro svih predizbornih pred-

stavljanja referendum? Traže se referendumi o preispitivanju državnog statusa Crne Gore, priznanju Kosova i ulaska u NATO. Sve ovo govori da je crnogorska opozicija zrela za duboke promjene, i da, neminovnim porazom 15. aprila, mora da se pripremi na višegodišnje apstiniranje od vlasti, penzionisanje istrošenih lidera, pronalaženje novih političara, ukrupnjavanjem partija, a ne sitnjenjem kao što je do sada bilo i pripremanjem jasnog programa koji će natjerati neke birače DPS-a da glasaju za njih. Svima je jasno da je opoziciji u fokusu djelovanja i jedina tačka dodira velikog broja partija borba Drecun pro-

CRNOGORSKA OPOZICIJA JE ZRELA ZA DUBOKE PROMJENE, I MORA DA SE PRIPREMITI NA VIŠEGODIŠNJE APSTINIRANJE OD VLASTI, PENZIONISANJE ISTROŠENIH LIDERA, PRONALAŽENJE NOVIH POLITIČARA, UKRUPNJAVANJEM PARTIJA, A NE SITNJENJEM KAO ŠTO JE DO SADA BILO I PRIPREMANJEM JASNOG PROGRAMA KOJI ĆE NATJERATI NEKE BIRAČE DPS-A DA GLASAJU ZA NJIH tiv Mila Đukanovića. I to je jedna od najkrupnijih grešaka. Nisu njima krivi, i nije osnovni problem u Đukanoviću i Demokratskoj partiji socijalista, već u građanima koji traže nove programe, novu politiku i ponašanje koje ni po čemu neće ličiti srozavanje politike na ulični nivo koje smo, nažalost, u posljednje vrijeme često mogli da vidimo i u Skupštini Crne Gore. Politički analitičar, bivši poslanik i bivši ministar u Vladi Crne Gore Predrag

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

AKTUELNO

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT DPS MILO ĐUKANOVIĆ U PLAVU

Stabilnost i multietnički sklad su najveće vrijednosti savremene Crne Gore

ALNI IZBORI U CRNOJ GORI

ERA, JAKU NU OPOZICIJU BIRAČI NEĆE TURBULENCIJE

“Na sadašnjoj političkoj sceni stvorena je slika da je DPS za većinu umjerenih birača jedini izbor, i čini mi se, a mislim da ne griješim, da najveći broj umjerenih Crnogoraca, Srba, Muslimana glasa za DPS bježeći od mogućih turbulencija koje se očeukuju ako opozicija pobijedi, a ne zato što su ne-

ki zaljubljenici u program DPS-a. Uz to DPS ima jakog lidera, dok je opozicija i u tom segmentu limitirana po mnogo čemu. Nema jednog lidera, a i kad ga nakratko nađu kao Lekića nekad on potraje kao mački muž. I to je formula koja DPS održava sve vrijeme na granici apsolutne vlasti”, kaže Predrag Drecun.

Drecun tvrdi da je jedan od glavnih razloga što je traznicija spora, nezrelost opizicije, odnosno njena nespremnost da se “updejtuje” u odnosu na savremene tokove međunarodne politike. “Najjači dio aktuelne opozicione scene je DF, u kome dominira Nova srpska demokratija, sa stavovima koji su neprihvatljivi EU i široj međunarodnoj zajednici. Pitanje Kosova, pitanje NATO, pitanje državno-pravnog statusa su za DF još otvorena i to DF-u donosi dvostruku smetnju. Prva smetnja je odnos sa međunarodnom zajednicom, a druga smetnja je limitiranost saradnje sa drugim opozicionim strankama”, kaže Drecun za VN. On ističe da Demokratska Crna Gora na talasu SNP-ovog biračkog

tijela napravila prekompoziciju na opozicionoj sceni, i prijeti da potisne DF sa opoziciong trona. Ona flertuje i sa procrnogorskim biračima, pa se ne izjašnjava decidno o NATO savezu, a pitanje crkve i jezika zasad stavljaju pod tepih. “Ostale stranke su u nivou cenzusnih procenata i ne mogu se analizirati kao neka strateška priča. Među tim strankama dominira URA, ali oštra granica prema srpskom biračkom tijelu ne da im da sjednu na stabilnu granu. U ovakvom ambijentu stranke opozicije često koaliraju, i po cijenu gubitka programskog identiteta, samo da bi se domogle mjesta u parlementu. To zna da zbuni birače, koji ih na narednim izborima ostavljaju”, kaže Drecun.

Đukanović u Plavu Očuvanje i učvršćivanje multinacionalnog i multivjerskog sklada, posebno u godinama kada su se u okruženju događali vjerski i etnički sukobi, najveće su vrijednosti naše današnje Crne Gore, kazao je predsjednički kandidat DPS Milo Đukanović u intervjuu RTV Luna, tokom posjete Plavu i Gusinju. “Mislim da je to vrednije i od onoga što smo uradili na planu obnove nezavisnosti i onoga što smo do sada radili na planu ekonomskog i demokratskog razvoja. Preciznije, ne bi moglo biti nezavisnosti i ne bi moglo biti ekonomskog i demokratskog razvoja da prethodno nijesmo pokazali ovu sposobnost, da sačuvamo mir i da sačuvamo Crnu Goru kao multinacionalnu

zajednicu. Treba, naravno, ovdje podsjetiti na ogroman doprinos koji su manjinski narodi dali svim tim dostignućima Crne Gore u novijoj političkoj istoriji. Crna Gora zaista ostaje kao jedinstven primjer, ne bih rekao samo u našem regionu, nego jedinstven primjer u Evropi, gdje manjinski narodi imaju tako odgovoran odnos prema državi, prema svojoj državnoj kući kao što imaju manjinski narodi u Crnoj Gori“, kazao je Đukanović. On je podsjetio da je Crna Gora i kroz istoriju i danas pokazivala čvrstu riješenost da poštuje prava manjina i izgrađuje građansko društvo. “U Crnoj Gori nema prvorazrednih i drugorazrednih naroda, ovo je naša zajednička kuća i kultura koju ovdje stvaramo

je zapravo multikultura, kultura svakog od naroda koji živi na prostoru Crne Gore. Smatram da je to naš veliki kapital, ne smatram ga zaista nekom svojom posebnom zaslugom, ali sam naravno veoma ponosan da sam bio na tako odgovornim dužnostima u državi Crnoj Gori u tom vremenu kada smo svi zajedno, građani Crne Gore, došli do takvih vrijednosti“, istakao je on. Predsjedničku kampanju „Milo Đukanović – za stabilnost i napredak Crne Gore“, Đukanović je nastavio susretima sa članovima i aktivistima opštinskih odbora DPS u Plavu i Gusinju, a tokom boravka u ova dva grada razgovarao je i sa koalicionim partnerima koji podržavaju njegovu kandidaturu za predsjednika Crne Gore. E.H.

Treba da se posvetimo dinamiziranju ekonomskog i demokratskog razvoja

Predsjednik DPS je kazao da stabilnost, sačuvani mir, sačuvani i učvršćeni multietnički sklad, utvrđenu političku stabilnost, treba unapređivati u narednom periodu. “To smatramo najvažnijom pretpostavkom ekonomskog i demokratskog razvoja. Stabilnost, sama po sebi nije dovoljna, ali bez stabilnosti, ne može biti razvoja. U prethodnom periodu smo vrijedno ra-

dili, uspostavili vazan dio temelja savremene crnogorske države i sada treba da nastavimo da učvršćujemo tu stabilnost, a da se ozbiljno posvetimo dinamiziranju ekonomskog i demokratskog razvoja. I na tom planu je puno rađeno, Crna Gora je tokom 12 godina imala prosječnu godišnju stopu ekonomskog rasta od 3,3 posto, nije mi poznato da je bilo koja evropska

država imala tako dobru prosječnu stopu rasta u kontinuitetu 12 godina kao što, takođe znate, 2017. godine smo imali stopu rasta od 4,4 posto, dakle još bolju od prosječne, što sve skupa upućuje na zaključak da u Crnoj Gori imamo jedan dobar zalet ekonomskog rasta, kojeg moramo sačuvati, što je moguće duže i ako je moguće i dodatno ga dinamizirati“, zaključio je Đukanović.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

PO OSNOVU OSIGURANJA IMOVINE PROŠLE GODINE ISPLAĆENA ČETIRI MILIONA EURA

OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA ZARADILA 5,5 MILIONA EURA ⌦ Danica Janković Osiguravajuća društva koja posluju na crnogorskom tržištu prošle godine su, prema preliminarnim rezultatima Agencije za nadzor osiguranja, ostvarila ukupnu dobit od 5,5 miliona eura. U plusu nije bio jedino Atlas life, koji je početkom ove godine i prekinuo djelatnost čime su njegova prava i obaveze po osnovu ugovora o osiguranju prenijeta na Grawe osiguranje. Pomoćnik direktora u Agenciji za nadzor osiguranja (ANO) Ivana Šaranović-Jovićević za Vikend novine rezultat od 5,5 miliona komentariše kao nastavak pozitivnog trenda koji traje od 2011. godine. “Što se tiče prošle godine, crnogorsko tržište osiguranja su karakterisala pozi-

ODSTO JE IZNOSILO UČEŠĆE OBAVEZNIH OSIGURANJA U TRŽIŠNOJ PREMIJI NA KRAJU 2017.

Crnogorska osiguravajuća društva su tokom prošle godine isplatila približno 12,7 miliona eura po osnovu polisa za osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, 7,4 miliona zbog posljedica nezgode, 5,5 miliona eura po osnovu klasičnog osiguranja života i četiri miliona eura po osnovu osiguranja imovine

29,9 MILIONA EURA PREMIJE OSTVARILO JE PROŠLE GODINE LOVĆEN OSIGURANJE, ŠTO GA ČINI I DALJE NAJVEĆOM OSIGURAVAJUĆOM KUĆOM U CRNOJ GORI

tivna kretanja relevatnih pokazatelja, između ostalog, to su rast premije i gustine osiguranja, kao i razvoj portfolija proizvoda. Životno osiguranje karakterišu kontinuirana stabilnost, likvidnost sektora i rast učešća dobrovoljnih osiguranja u ukupnoj tržišnoj premiji”, kazala je Šaranović-Jovićević.

| PREMIJA Prema preliminarnim podacima ANO, prošle godine je u poređenju sa 2016. naplaćeno dva odsto više premija što ukupno iznosi 81,8 miliona eura. “Taj napredak je generisan rastom premije u oba tržišna segmenta i to kod životnih osiguranja za 3,4, a kod neživotnih za 1,7 odsto čija fakturisana bruto premija iznosi 67,6 miliona eura”, naglasila je Šaranović-Jovićević. Ona dodaje da je učešće obaveznih osiguranja u tržišnoj premiji i dalje dominantno, te da je na kraju prošle godine iznosilo 55 odsto, uz kontinuiranu promjenu strukture premije u korist dobrovoljnih osiguranja. Ukazujući na premije, tačnije novac koji građani izdvajaju za plaćanje osi-

guranja, naša sagovornica govori da je Lovćen osiguranje i dalje najveće osiguravajuće društvo. “Ta kuća je prošle godine ostvarila 29,9 miliona eura premije, što je na istom nivou u poređenju sa 2016, a udio Lovćen osiguranja u ukupnom iznosu na tržištu je 36,5 odsto”, istakla je Šaranović-Jovićević. Slijedi Sava osiguranje sa 12,4 miliona eura bruto fakturisane premije, tačnije sa tržišnim udjelom od 15,11 odsto. “Zatim, Generali sa 13,3 odsto ili 10,8 miliona eura naplaćenog, Uniqa neživotno osiguranje sa 12,7 odsto, što je 10,4 miliona eura bruto fakturisane premije i Grawe sa 7,4 procenta

Po stanovniku 131,4 eura Kada su u pitanju pokazatelji razvoja, podaci ANO ukazuju da je gustina osiguranja, tačnije bruto naplaćena premija po glavi stanovnika prošle godine iznosila 131,4 eura, što je dva odsto više nego 2016. godine. “Što se tiče penetracije osiguranja u Crnoj Gori ili preciznije rečeno učešća bruto fakturisane premije u BDP-u, na kraju prošle godine je iznosila 1,95 procenata”, istakla je Šaranović-Jovićević.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

AKTUELNO

A tržišnog udijela, to jest šest miliona eura bruto fakturisane premije”, navela je Šaranović-Jovićević. Kada je riječ o rastu premija, napredak od 17,6 odsto ostvarilo je Grawe osiguranje čemu je znatno doprinijelo pripajanje Merkura, u junu prošle godine. “S av a o s i g u r a n j e j e ostvarilo rast premije od šest odsto, dok su Uniqa neživotno i Generali osiguranje zabilježili blagi pad od jednog procenta u poređenju sa 2016. godinom. Najveći rast bruto fakturisane premije na tržištu ostvarilo je Wiener Stedtische osiguranje, sa rastom od 25 i tržišnim udjelom od 26,7 odsto”, navela je Šaranović-Jovićević.

Najzastupljenija vrsta osiguranja u dijelu neživotnih je i dalje osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa učešćem u tržišnoj premiji od 51,4 odsto i fakturisanom bruto premijom od 34,7 miliona eura

| ISPLATA Po osnovu odštetnih za-

htjeva osiguranika, crnogorska osiguravajuća društva su tokom prošle godine isplatila približno 12,7 miliona eura po osnovu polisa za osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, 7,4 miliona zbog posljedica nezgode, 5,5 miliona eura po osnovu klasičnog osiguranja života i četiri miliona eura po osnovu osiguranja imovine. Najzastupljenija vrsta osiguranja u dijelu neživotnih je i dalje osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa učešćem u tržišnoj premiji od 51,4 odsto i fakturisanom bruto premijom od 34,7 miliona eura što je 1,3 procenta manje u poređenju sa krajem 2016. godine. “Značajniji udio u bruto premiji neživotnih osiguranja su ostvarila i osiguranja od posljedica nezgode sa 14,5 odsto, imovine sa 15,1 i kasko osiguranje motornih vozila sa 8,3 odsto”, navela je Šaranović-Jovićević i dodala da je od životnih najzastupljenije klasično osiguranje života sa učešćem od 89,2 odsto u premiji životnih osiguranja”, navela je Šaranović-Jovićević. Negativan uticaj globalnog trenda niskih kamatnih stopa na crnogorske osiguravače u domenu investicija, a naročito u segmentu poslova

ŠTO NE PLATITE NA MOSTU, MOŽETE PLATITI NA ĆUPRIJI Jedan od onih koji nijesu na vrijeme osigurali imovinu je poljoprivednik iz Bijelog Polja Milenko Bašanović. Njemu vremenske prilike nijesu išle na ruku, a velike kiše poplavile su hektar i po njegovog zemljišta na kojem je posađena pšenica. Izvještaj Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda, koja mu je prošle nedjelje bila u posjeti, tek treba da bude gotov. Do tada, Bašanović, koji se poljoprivredom bavi već 30 godina, nada se, kako kaže, makar maloj nadoknadi od nadležnih organa, jer nije osiguran. “Osiguranje imanja je vrlo skupo, tako da sam i odustao brzo. Sem toga, raspitujući se o uslovi-

12,7 MILIONA EURA JE ISPLAĆENO PO OSNOVU POLISA ZA OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZBOG UPOTREBE MOTORNIH VOZILA, 7,4 MILIONA ZBOG POSLJEDICA NEZGODE I 5,5 MILIONA EURA PO OSNOVU KLASIČNOG OSIGURANJA ŽIVOTA

ma, predočeno mi je da naša osiguravajuća društva ne odgovaraju za područja koja su pod prirodnim uticajem poplava, kao što su imanja u blizini vode, poput mojeg”, govori Bašanović i objašnjava da bi hektar i po poplavljenog imanja rodio do pet tona pšenice, što je vrijedno najmanje 1.000 eura bez obrađivanja zemlje. Da je voda, kako kaže, porasla još 20 centimetara, ugroženi bi bili i paradajz, paprike, kupus i krastavci. “Ovo se u Bijelom Polju dešava jednom u deset godina. Tako je kako je i iako je ova godina loša, ne znači da ću prestati da se bavim poljoprivredom”, odlučan je Bašanović. životnih osiguranja, kako naglašava, nastavljen je i prošle godine. “Povrat na investicije u kontinuitetu je nizak, što osiguravače upućuje na dodatno smanjenje troškova i prenosi fokus na razvoj novih proizvoda prilagođenih uslovima niskih kamatnih stopa, posebno u štednom i investicionom portfoliju proizvoda životnih osiguranja”, smatra Šaranović-Jovićević.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

PAVLE RADULOVIĆ, MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA

NOVI PLANOVI ZA BORBU PROTIV DEVASTACIJE PROSTORA ⌦ Kristina Jerkov

aknadama za uređenje građevinskog zemljišta i gradskom rentom, lokalne samouprave dobiće mehanizam redovnog i pouzdanog punjenja budžeta, kako bi planirali i projektovali investiranje u unapređenje gradske infrastrukture. Crna Gora uskoro će dobiti dva nova dokumenta - Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije i njima će biti poništeni svi do sada doneseni prostorni planovi na različitim nivoima, uključujući i one posebne namjene za zaštićene oblasti. “Od Plana generalne regulacije se očekuje definisanje građevinskih zona, onih u kojima legalizacija neće biti moguća, i područja u kojima je neophodna sanacije zbog devastacije bespravnom gradnjom”, precizi-

rao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. U intervjuu Vikend novinama on je naglasio kako cijene naknada za komunalno opremanje za bespravne objekte određuju opštine. Manje iznose, kako navodi, opštine su odobrile zato što su neki od vlasnika ulagali u komunalno opremanje, a legalizovanje na rate zbog toga jer su pojedinci “nelegalnom gradnjom riješili stambeno pitanje”. Najavio je i skoro donošenje dokumenata o turističkim razvojnim zonama u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore,

kojim žele da podstaknu razvoj malog i srednjeg biznisa, te stvore uslove za veće investicije. “Turistička razvojna zona može se odrediti na prostoru od minimalno jednog hektara, na kome će biti izgrađeno najmanje 50 smještajnih jedinica kategorije četiri zvjezdice ili više. Takođe, minimalni iznos ulaganja u turističkoj razvojnoj zoni je tri miliona eura”, dodao je on. Radulović pojašnjava da su privremeni objekti neminovnost, naročito u oblastima gdje je izražen sezonski boravak turista i u zaštićenim predjelima.

SMJEŠTAJNIH JEDINICA KATEGORIJE ČETIRI ZVJEZDICE ILI VIŠE BIĆE ODREĐENO NA PROSTORU MINIMALNO JEDNOG HEKTARA

Elektronska baza turističke i ugostiteljske djelatnosti VN: Kada će Centralni turistički registar početi funkcionalnije da radi? RADULOVIĆ: Ministarstvo završava novi pravilnik o bližem sadržaju i načinu vođenja Centralnog turističkog registra, kao i obrazac za upis u CTR, koji zavisi od vrste djelantosti usluga. Nakon toga očekujemo da CTR bude znatno funkcionalnija javna elektronska baza podataka o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti. Takođe, biće unošeni po-

“Ne vidimo problem u postojanju privremenih objekata, već u njihovoj brojnosti, mikrolokacijama i neusklađenosti. Upravo zbog toga, novi zakon je predvidio pravilnik o vrsti, obliku i dimenzijama privremenih objekata,

daci iz odobrenja za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, najkasnije na dan kada izdaju odobrenje za obavljanje djelatnosti. Najveći izazov kod funkcionisanja CTR-a upravo je redovno unošenje podataka, što je zajednička odgovornost Ministarstva i nadležnih organa lokalnih samouprava, jer CTR predstavlja zajedničku bazu svih nivoa crnogorskog turizma - kako institucija, tako i privrede. koji će tipizacijom uvesti red u ovoj oblasti”, rekao je naš sagovornik. VN: Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, predviđeni su novi uslovi za one koji će ubu-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

MILIONA EURA JE MINIMALAN IZNOS ULAGANJA U BUDUĆOJ TURISTIČKOJ RAZVOJNOJ ZONI U CENTRALNOM ILI SJEVERNOM DIJELU CRNE GORE

Tako je predviđeno da se za neuređeno građevinsko zemljište plaća naknada za uređenje. Obveznik naknade za uređenje je vlasnik neuređenog građevinskog zemljišta, koje je planskim dokumentom predviđeno za građenje.

duće graditi u Crnoj Gori. Na koji način će iznosi naknada za građevinsko zemljište, koje opštine sada definišu, uticati na punjenje budžeta – kako lokalnih, tako i državnog? RADULOVIĆ: Novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata predviđa cjelokupnu reformu sistema i obračuna naplate naknada za građevinsko zemljište nakon donošenja novog plana generalne regulacije Crne Gore. Polazno opredjeljenje bilo je da se zemljište uredi na način koji će u cjelosti omogućiti da se implementiraju rješenja iz planskog dokumenta, a ne da se to čini na parcijalan način, koji je dovodio u pitanje funkcionisanje sistema. Tako je predviđeno da se za neuređeno građevinsko zemljište plaća naknada za uređenje. Obveznik naknade za uređenje je vlasnik neuređenog građevinskog zemljišta, koje je planskim dokumentom predviđeno za građenje. Biće uvedena i oba-

veza plaćanja gradske rente za finansiranje zajedničkog komunalnog opremanja i čiji su obveznici plaćanja vlasnici svih objekata na uređenom građevinskom zemljištu. Implementacijom ovakve politike lokalne samouprave dobiće mehanizam redovnog i pouzdanog punjenja budžeta, na osnovu kojeg će moći da prave ostvarive planove i projekcije za investiranje u unapređenje gradske infrastrukture. Međutim, nova rješenja odnosiće se na period nakon do-

NOVI ZAKON O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA PREDVIĐA CJELOKUPNU REFORMU SISTEMA I OBRAČUNA NAPLATE NAKNADA ZA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE NAKON DONOŠENJA NOVOG PLANA GENERALNE REGULACIJE CRNE GORE

nošenja Plana generalne regulacije - tri godine od stupanja na snagu novog zakona, a do tada će se primjenjivati rješenja zasnovana na starom zakonu. VN: Uz to, prema odredbama istog zakona, treba da budu doneseni novi prostorni planovi na različitim nivoima. Šta se očekuje od novog prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, s obzirom na to da je ova zona na pojedinim mjestima već sada previše izgrađena i to objektima koji nijesu u skladu sa ranije donešenim planovima i zakonima? RADULOVIĆ: Prostorni plan posebne namjene za obalno područje je strateški planski dokument koji se ne bavi pojedinačnim objektima i parcelama, već generalnim smjernicama i principima na osnovu kojih su se razrađivala detaljnija planska dokumenta. Takvu plansku dokumentaciju zakon sada ne prepoznaje i egzistiraće samo do donošenja dva nova planska dokumenta za cijelu teritoriju Crne Gore - Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Od Plana generalne regulacije se, između ostalog, očekuje da definiše građevinske zone, zatim zone u kojima legalizacija neće biti moguća, te područja u kojima će biti neophodna sanacija usljed devastacije izazvane bespravnom gradnjom, a za koje će biti neophodna izrada urbanističkih projekata. VN: Zašto se i dalje insistira na privremenim objektima, naročito u zaštićenim zonama, poput nacionalnih parkova i obalnog područja? RADULOVIĆ: Na privremenim objektima se ne insistira, već su oni neminovnost u onim urbanim sredinama koje karakteriše sezonalna posjeta turista, i područjima koja nijesu predviđena za trajne građevinske intervencije, kao što su nacionalni parkovi ili morsko dobro. Posjetiocima je neophodno omogućiti različite usluge, a za koje su potrebni objekti koji će nakon završetka sezone ili nekoliko godina biti jednostavno uklonjeni, premješteni ili zamijenjeni adekvatnijim. Ne vidimo problem u postojanju pojma privremenog objekta, već u njihovoj brojnosti, mikrolokacijama i često ambijentalnoj neusklađenosti. Zbog toga novi zakon predviđa izradu pravilnika o vrsti, obliku i dimenzijama privremenih objekata, koji će tipizaci-

AKTUELNO CIJENE LEGALIZACIJE SNIŽAVAJU OPŠTINE DN: Zbog čega je vlasnici-

ma nelegalnih objekata data mogućnost da po dodatno povlašćenim uslovima (dugoročni krediti sa nižim kamatama) regulišu svoj status u odnosu na one koji to legalno rade? RADULOVIĆ: Svako društvo, posebno ono koje iza sebe imaju iskustvo tranzicije, u jednom trenutku mora podvući crtu i sprovesti do kraja prilično težak proces legalizacije. Naš cilj je da što manje trpe i građani, ali i država kojoj se najmanje isplati nelegalna gradnja. Cijene naknada za komunalno opremanje za bespravne objekte određuju opštine, a one su uvažile što su neki od vlasnika napravili određena ulaganja u komunalno opremanje, pa su donijele odluke da snize cijene. Takođe, moramo imati u vidu da postoje i ljudi koji su ovakvim načinom gradnje riješili stambeno pitanje, tako da smo Zakonom predvidjeli mogućnosti plaćanja naknade na rate za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadratnih metara. Vjerujući da su opštine svoje odluke bazirale na realnoj percepciji platežne pozicije građana, kao i prostora za koji su nadležne, nastojimo da dodatno doprinesemo iskorjenjivanju bespravne gradnje. Zato smo nedavno održali sastanak sa predstavnicima 13 banaka koje smo pozvali da, ukoliko prepoznaju interes, ponude kredite za legalizaciju i tako pomognu građanima. jom materijala i oblika uvesti red i u ovu oblast. VN: Šta će određivati dokumenti o turističkim razvojnim zonama, s obzirom na to da one na neki način već postoje kroz klastere iz Strategije razvoja turizma do 2020. godine? RADULOVIĆ: Turističke razvojne zone su posebno izdvojena područja u sjevernom i centralnom regionu Crne Gore osim Podgorice - s ciljem regionalnog ujednačavanja razvoja turizma. Za ove zone, Vlada će donijeti program podsticajnih mjera za izgradnju turističke infrastrukture, pratećih sadržaja, unapređenje proizvoda, znanja i vještina u turizmu, i promociju destinacije.

Na privremenim objektima se ne insistira, već su oni neminovnost u onim urbanim sredinama koje karakteriše sezonalnost u posjetama turista, ali i u područjima koja nijesu predviđena za trajne građevinske intervencije, kao što su, upravo, nacionalni parkovi ili morsko dobro

Turistička razvojna zona može se odrediti na prostoru od najmanje jednog hektara, na kome će biti izgrađeno barem 50 smještajnih jedinica sa četiri ili više zvjezdica, a minimalni iznos ulaganja je tri miliona eura. Očekujemo da će ove zone podstaći razvoj malog i srednjeg biznisa, ali i stvoriti uslove za veće investicije iz zemlje i inostranstva, te otvaranje novih radnih mjesta. VN: Da li se može očekivati da će novim zakonskim odredbama o kondo i mješovitim hotelima biti smanjen broj jedinica u privatnom smještaju, koji više nije ni dio pokazatelja zvanične statistike? RADULOVIĆ: Kondo i mješoviti model poslovanja prepoznati su Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu kao nove mogućnosti za koje hoteli moraju da imaju određenu kategoriju i minimalni broj smještajnih jedinica. Zajedničko za oba modela je da hoteli moraju biti u funkciji tokom cijele godine. Smještajne jedinice moraju biti dio ugostiteljskog objekta i čini cjelinu u poslovanju, upravljanju i održavanju. Eventualnom prodajom jedinica, ne smije se mijenjati namjena i djelatnost objekta. Zakonom su sada prepoznati i integralni - udruženi hoteli u kojima se objedinjavaju smještajni kapaciteti na širem prostoru. To pruža mogućnost da se privatne smještajne jedinice “udruže” u ovu vrstu hotela. Smatramo da će ova rješenja doprinijeti stvaranju novih hotelskih kapaciteta, poboljšanju standarda i smanjenju broja izdavalaca u sivoj zoni. Takođe, izdavaoci privatnog smještaja u okviru integralnih hotela imaju priliku da zajedničkim nastupom na tržištu pune kapacitete većim grupama turista.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

MEĐU INFRASTRUKTURNIM PRIORITETIMA OSAM IZ SEKTORA ENERGETIKE

NAJVAŽNIJI PROJEKTI VRIJEDNI 1,18 MILIJARDI

a užoj listi ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata, našlo se njih 36 ukupne vrijednosti približno 2,13 milijardi eura. Osam projekata iz sektora energetike, vrijednih skoro 1,18 milijardi eura, nalazi se na užoj listi ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata koje je usvojila Vlada. Na vrhu liste prioriteta je korišćenje hidropotencijala i upravljanje vodama slivova Drine, Pive, Tare, Ćehotine, Lima, Ibra i Morače. Za buduće modele iskorištavanja ovih obnovljivih energetskih izvora, predviđeno je 14 miliona eura, a 70 odsto sredstava biće obezbijeđeno iz Zapadnobalkanskog investicionog fonda (WBIF). Prvi radovi počeće već ove godine, a kraj je planiran za 2020. Nakon postavljanje podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, nastavljeni su radovi na povezivanju energetskog sistema sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom – projekta koji je počeo 2011, a biće završen 2024. godine. Prvi koraci bili su

izgradnja trafostanice u Lastvi i proširenje u Pljevljima. Kao posebni segmenti navedene su izgradnje četiri dalekovoda od Lastva preko Pljevalja do državne granice sa Srbijom. Nakon radova na opremi u trafostanicama i mreži, finalnu fazu čini izgradnja trafostanice Brezna. Ukupni troškovi procijenjeni su na 127,12 miliona. Iz granta od 98,4 miliona eura dobijenog od Evropske unije, naredne tri godine stići će 6,4 miliona eura, dok će Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u istim terminima finansiraće radove sa 20,4 miliona eura. Izgradnja dalekovoda realizuje se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 60 miliona, od koji je do sada je preuzeto 33,5 miliona eura.

98,4 MILIONA EURA IZNOSI GRAND EU ZA POVEZIVANJE ENERGETSKOG SISTEMA SA SRBIJOM I BIH

Buduće hidroelektrane na Morači i Komarnici koštaće 185,2 miliona, odnosno 510,2 miliona eura. Kako je navedeno, za ova dva projekta Vlada je u periodu između 2010. i 2016. godine već utrošila nešto više od dva miliona eura za izradu tenderske dokumentacije, pa je plan da ostale troškove snose investitori. Rokovi za realizaciju nisu precizirani. U Pljevljima će ove godine početi rekonstrukcija termoelektrane i toplifikacija grada. Do 2022, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) će u sanaciju TE ukupno uložiti 41,4 miliona eura, od čega milion u ovoj godini. Prema planiranoj dinamici finansiranja, u 2019. biće izdvojeno 6,4 miliona, godinu kasnije skoro 26 miliona, zatim 4,1 milion u 2021. i 3,9 miliona eura u posljednjoj godini projekta. Toplifikacija grada koštaće oko 22 miliona, a opština je ove godine već izdvojila 92.000 eura. Uz to, za ovaj projekat Kapitalnim budžetom za 2018. predviđeno je 510.000 eura, dok će izvor finansiranja preostalih troškova naknadno precizirati Vlade, EPCG i opština. Vrijednost radova na una-

Za gasovod 118,7 miliona

Procijenjena vrijednost radova na Jonsko-jadranskom gasovodu je 118,7 miliona eura. Za projekat koji će biti započet 2019. i zaokružen 2022, ove godine je obezbijeđeno 4,6 miliona eura. Iz Vlade, pak, ističu da još nijesu definisani izvori finansiranja, ali se nadaju da će sredstva dobiti iz donacija, IPA fondova te kreditiranjem stranih banaka. pređenju energetske efikasnosti javnih objekata, koje je počelo 2009. godine, procijenjeno je na 109,7 miliona eura. Dva od šest segmenata već su završena. Prije dvije godine započeta druga faza za javne zgrade, biće završena do 2020. sa 20 miliona eura kredita od Njemačke razvojne banke (KfW). Prva faza istih radova na zdravstvenim objektima počeće ove godine i trajaće do 2022, uz početnih šest miliona eura kredita oko kojeg Vlada trenutno pregovara sa Među-

nardonom bankom za obnovu i razvoj (IBRD). Unapređenje napajanja turističkih regija električnom energijom, dugoročni projekat CGESa koji je počeo 2011. i treba da traje barem do 2022. godine, obuhvata radove ukupne vrijednosti 48,2 miliona eura. U pitanju su radovi na trafostanici na Luštici, izgradnje dalekovoda Vilusi-Herceg Novi, Lastva-Kotor i Virpazar-Ulcinj, te trafostanice na Žabljaku, rekonstrukcije trafostanice na Vilusima i dalekovoda od Lastve do Tivta i Budve. Do sada je uloženo 1,3 miliona eura iz sredstava CGES-a i kredita. Očekuje se pozitivan ishod pregovora sa KfW bankom i za 20 miliona eura kredita za koji je i država dala garancije, a CGES će u naredne tri godine ukupno uložiti još 11,8 miliona eura. Podsjećamo, na užoj listi ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata, našlo se njih 36 ukupne vrijednosti približno 2,13 milijardi eura. Pored energetike, na njoj su odabrani projekti iz saobraćaja, zaštite životne sredine, društvenih djelatnosti te ostalih infrastrukturnih objekata. K.J.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

lideRi na Balkanu u pRoizvodnji RjeŠenja od polimeRa

Prodaja Peštana Porasla 55 odsto

U posljednjih šest mjeseci Peštan je realizovao veliki broj projekata u Crnoj Gori Kompanija Peštan je lider na Balkanu u proizvodnji proizvoda i rješenja od polimera. Prvo se bavila proizvodnjom cijevi za vodu od polietilena. Vremenom je uvodila nove materijale i širila proizvodni program. Danas u ponudi ima više od 6.500 proizvoda podijeljenih u četiri kategorije, i to Piping solution, Bathroom solution, Agriculture solution i Household solution. Dejan Adamović u posljednjoj godini odlično se snalazi na poziciji menadžera prodaje za Crnu Goru. “Ponosan sam na reference koje smo do sada uspjeli da dobijemo, ali mi to predstavlja još veću odgovornost i motiviše da nastavim dalje sa uspjesima. Svakodnevno, uz pomoć našeg distributera Matino Company, širimo bazu kupaca i zastupljenost u ma-

loprodajama širom Crne Gore, kao i na projektima visokogradnje. Posebno ću se truditi da osiguram uspjeh kompanije na tržištu Crne Gore konstantnim zadovoljavanjem potreba klijenata”, kaže Adamović. Samo u posljednjih šest mjeseci, Peštan je u Crnoj Gori realizovao veliki broj referentnih projekata - hotela, stambenih blokova, zgrada, poslovnih objekata. Iz uprave posebno izdvajaju rekonstrukciju hotela Olim-

Dokazali smo Da smo svoju Dobru poziciju na tržištu crne Gore već zauzeli, ali nemamo namjeru Da se na tome i zaustavimo

pik i Belvi, te HTP Ulcinjska rivijera u Ulcinju, zatim gradnju zgrade Velimirović, Adagio zgrade Prve banke, kampa za raseljena lica na Koniku, te zgrade Eurozox - sve u Podgorici. “Dokazali smo da smo svoju dobru poziciju na tržištu Crne Gore već zauzeli, ali nemamo namjeru da se na tome i zaustavimo”, ističe Adamović. Prodaja Peštana u prošloj godini porasla je 55 odsto u odnosu na 2016. U prvom kvartalu ove godine taj trend se nastavlja, uz novi nagli rast od oko 35 odsto. “To govori da se ne bojimo konkurencije. Mogu neskromno reći da su kompanija Peštan i naš distributer Matino trenutno najstabilnije kompanije u branši u svakom pogledu i sa konstantnim rastom, što dokazuje da smo na pravom putu”, zaključuje Adamović.

vlada usvojila dokument sa Rezultatima poReske politike u 2017. godini

Država prihodovala 1,59 milijardi eura

Naplatom različitih poreza prošle godine u državnu i lokalne kase slilo se skoro 1,73 milijardi eura, što predstavlja 41,1 odsto procijenjenog bruto društvenog proizvoda (BDP) od 4,2 milijarde eura, pokazuju podaci koje je Ministarstvo finansija iznijelo u Analizi poreske politike u 2017. Dokument sublimira rezultate Poreske uprave, Uprave carina, Državnog trezora, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Fonda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje, kao i opština. “U cilju povećanja poreskih prihoda, smanjenja budžetskog deficita i nivoa javnog duga, 2017. su implementirane mjere fiskalne konsolidacije iz prethodnih godina”, precizira se u Analizi koju je usvojila Vlada. Riječ je o akcizama na cigarete i etil-alkohol koje su povećane 1. avgusta, kao i akcizama na gaziranu vodu sa dodatkom šećera uvedenu 1. januara. S druge strane, dio dohotka oporezivao se po nižoj stopi od 11 odsto. Fiskalni prihodi države u

Najveći prihod od PDV-a prošloj godini iznosili su 1,59 milijardi eura, što je za 4,9 odsto više spram 1,52 milijarde eura iz 2016. Najveći dio činio je porez na dodatu vrijednost (PDV), i to 548,8 miliona eura, ili 34,4 odsto ukupnog iznosa državnih fiskalnih prihoda. Najveći rast za godinu od 23,4 odsto imale su, naravno, uplate od akciza, u konačnom iznosu od 235 miliona eura. Akcize od goriva donijele su prihod od 157,3 miliona eura, na alko-

holna pića akumulirale su 15,7 miliona, cigareta 57,3 miliona, gazirane vode 4,2 miliona, dok su akcizne razlike iznosile pola miliona eura. Sa 31,1 odsto u državnim prihodima od poreza i iznosom od 496,3 miliona eura učestvovali su doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Preciznije 303,9 miliona od penzijsko-invalidskog, 167,8 miliona od zdravstvenog, zatim 12,6 miliona osiguranja od nezaposlenosti, te 12 miliona eu-

ra ostalih doprinosa od zarada zaposlenih. S druge strane, najveći je pad prihoda od različitih naknada – čak 51,6 odsto, odnosno sa 92,2 miliona u 2016. na 44,6 miliona eura u prošloj godini. Očekivano, pala je i uplata od poreza na dohodak fizičkih lica za 8,7 odsto, pa je iznosila 147 miliona eura. Isti pad bilježi porez na kafu, koji je državi donio samo 2,1 milion eura. Pravna lica uplatila su 50,3 miliona eura poreza od svoje

Opštinama 133,6 miliona Lokalni prihodi su u 2017. porasli za 12,7 odsto i iznosili su 133,6 miliona eura. Više od polovine - 52,3 odsto, čine porezi u iznosu od 69,9 miliona eura. Nešto manje od trećine ili 43,8 miliona eura su opštinske naknade, koje su u odnosu na 2016. porasle za 30,8 odsto. Po osnovu taksi, lokalnim samoupravama je uplaćeno 6,5 miliona eura, a po osnovi ostalih prihoda 13,4 miliona eura. dobiti, od carina je prihodovan 26,1 milion, od poreza na kupoprodaju nepokretnosti 15,2 miliona, a od taksi 13,2 miliona eura. Kada je riječ o motornim vozilima, plovnim objektima i letilicama, na ime poreza za njihovu upotrebu uplaćeno je 8,5 miliona, a za kupovinu upotrijebljenih - 2,6 miliona eura. Od osiguravajućih premija uplaćeno je 4,4 miliona eura poreza. Državni i lokalni prihodi od poreza biće svakako veći ove godine, jer su od 1. januara povećane akcize na gorivo, cigarete, alkohol i gazirana pića sa šećerom, kao i PDV sa 19 na 21 odsto. K.J.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Foto:Dejan Lopičić

DIREKTORICA CENTRA ZA POS

MEDIJACI SVI NA DO OSIM ADV

⌦ Bojana Božović

Posredovanje je proces pregovaranja uz pomoć treće neutralne osobe (posrednika) koja olakšava suprotstavljenim stranama da postignu sporazum kojim se razrješava spor i nanovo uređuju međusobna prava i obaveze, naročito u pogledu buduće saradnje. Ono je dopuna sudskom postupku, a ne njegova zamjena, a ukoliko se u ovom alternativnom načinu rješavanja spora ne postigne sporazum među stranama, one se mogu vratiti sudskom postupku. Rješavanje sporova u postupku posredovanja dovodi do rasterećenja sudija, te je u tom smislu i Strategija reforme pravosuđa vidjela u posredovanju jedan od načina da se unaprijedi efikasnost pravosuđa kroz rasterećenje sudova, istakla je u razgovoru za Dnevne novine direktorica Centra za posredovanje Marina Lutovac. Kako dodaje, posrednici, odnosno medijatori mogu biti prav-

Lutovac

nici, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, koji su prethodno prošli obuku propisanu Pravilnikom o programu obuke za posrednike, i ima ih u svakom gradu

u kojem postoje osnovni sudovi i državna tužilaštva. Dalje navodi da je posredovanje preporučljiv postupak jer omogućava jasnije sagledavanje situacije, donošenje rješenja koje je podjednako prihvatljivo za obje strane, čuva ili uspostavlja komunikaciju i povjerenje između strana u sporu, čuva lične i imovinske interese, štedi vrijeme i finansije.

■ POSTUPAK U

KOJEM NEMA POBJEDNIKA

Rok za postizanje sporazuma je 60 dana od kada se odrede posrednici u građanskim sporovima, 30 dana u krivičnim sporovima i izuzetno 90 dana u porodičnim. Ukoliko se postigne sporazum on se pretače u sudsku odluku koja je obavezujuća, a ukoliko ipak ne dođe do sporazuma nastavlja se sa sudskim postupkom s tim da se podaci iznijeti u postupku posredovanja ne mogu koristiti na sudu - ostaju povjerljivi. “Rješavanje spora u postupku posredovanja, na neki način, donosi dobrobit svima – i strankama i pravosuđu i državi. Postupak je efikasan, jeftiniji, brži, s tim da u mnogome zavisi od spremnosti obje strane da razgovaraju i da na kraju postignu sporazum kojim će biti zadovoljne, znači u posredovanju nema ni pobjednika ni pobijeđenih”, navela je Lutovac. Ljudi koji se bave medijacijom smatraju je uspješnom čak i ukoliko nije postignut dogovor. “Ako smo uspjeli da stranke dovedemo za sto, da sjednu i razgovaraju, nekada i poslije

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

AKTUELNO

SREDOVANJE MARINA LUTOVAC U RAZGOVORU ZA VN O POSTUPKU MEDIJACIJE

IJOM OBITKU VOKATA dužeg vremena nekomuniciranja, i to je uspjeh. Čak i ako se ne postigne sporazum i stranke nastave da svoj spor rješavaju pred sudom, mišljenja smo da su se njihove pozicije i stavovi ipak u nekom smislu promijenili u pozitivnom smislu i da oni na sasvim drugačiji način razmišljaju nakon obavljenog razgovora o svom sporu” pojasnila je Lutovac, dodajući da takav razgovor, koji je moguće ostvariti u posredovanju, kao neformalnom postupku, nije moguće obaviti u sudskom postupku.

■ RJEŠAVANJE SKORO SVIH VRSTA SPOROVA

Centar za posredovanje je počeo da radi 2009. a od 2012. godine osnivač Centra je Vlada Crne Gore. Iako je prošlo nekoliko godina od početka rada Centra, do skoro je veoma mali broj građana čuo za Centar i za institut posredovanja, na šta ukazuju sva do sada sprovedena istraživanja. Ipak, kako je kazala Lutovac za Dnevne novine, ove godine situacija se donekle promijenila i to zbog toga što je Centar u svom prošlogodišnjem radu posebnu pažnju poklonio promociji posredovanja te je u tom smislu započeo sa implementacijom kampanje, snimljen je TV spot koji je emitovan na četiri televizije, odštampane su i distribuirane no-

Tokom prošle godine 616 sporova

Centar za posredovanja

ve brošure o medijaciji. Sve to je dovelo do toga da se informisanost građana, mada još nedovoljno, povećala. Ono što je evidentno je da su građani koji su i čuli za institut posredovanja mislili da se u posredovanju rješavaju samo porodični sporovi i to razvodi braka, što međutim nije tačno jer Zakonom o posredovanju je propisano da se u postupku posredovanja mogu rješavati, pored porodičnih sporova, i sporovi u kojima je tužena Crna Gora, sporovi male vrijednosti, privredni sporovima, krivični: između maloljetnog učinioca krivičnog djela i žrtve i svim drugim sporovima kad je to predviđeno posebnim zakonom. U posljednje vrijeme Centru se obraćaju i stranke koje svoj spor žele da riješe ne pokrećući sudski postupak.

ma isrpljujuće i najzahtjevnije, te smo iz tog razloga predložili i izmjenu Zakona o posredovanju u dijelu koji se odnosi na naknadu troškova posrednika”, navela je Lutovac. Lutovac se osvrnula i na buduće aktivnosti Centra za posredovanje, te je navela da je Srednjoročnim programom rada Vlade Crne Gore 2018-2020, koji je usvojen u januaru tekuće godine, pored ostalog, predviđeno i usvajanje Strategije razvoja alternativnih načina rješavanja sporova i formiranje Savjeta za unapređenje primjene alternativnih načina rješavanja sporova pri Ministartvu pravde, koji bi okupio predstavnike relevantnih aktera koji su uključeni u primjeni posredovanja alternativnih načina rješavanja sporova.

■ DO SADA RADILI

■ PODRŠKA

Iako je Vlada regulisala visinu nagrade za rad i naknade troškova posrednicima, posrednici do sada uglavnom nisu naplaćivali svoje usluge. Bilo je više razloga zašto posrednici nisu naplaćivali svoje usluge, a jedan od njih je i bio način naplate naknade. “S obziom na specifičnost porodičnih sporova posrednici su uglavnom izbjegavali da naplaćuju svoje usluge iako je posredovanje u porodičnim sporovi-

Kako bi pimjena posredovanja bila unaprijeđena veoma je značajna podrška sudija i advokata. Zakonom o posredovanju je propisano koji se predmeti moraju obavezno upućivati na medijaciju, s tim da stranke, shodno principu dobrovoljnosti, zadržavaju pravo da odluče da li će to prihvatiti ili ne. “Bio je određenih propusta u primjeni Zakona o posredovanju u pogledu upućivanja predme-

BESPLATNO

VEOMA BITNA

ta na posredovanje, mada se često dešava da i kad sudija uputi stranke na posredovanje stranke često ne prihvataju posredovanje, pozivajući se na jedan od glavnih načela posredovanja – načela dobrovoljnosti. Mišljenja smo da je veoma bitno da stranke, prije donošenja odluke da li će prihvatiti posredovanje ili ne, obave razgovor sa posrednikom koji će ih informisati o istitutu posredovanja, postupku, principima, prednostima za stranku i slično jer sudije, zbog obima i prirode svoga posla, nemaju dovoljna vremena za to”, navela je Lutovac. Takođe, u primjeni posredovanja i prihvatanja veoma je značajna uloga advokata koji veoma često odbijaju da predmet svog klijenta rješavaju na ovaj, alternativni način. “Ipak postoje i dobri primjeri kada advokati, shvatajući značaj i koristi posredovanja kako za njihovu stranku tako i za njih same, prihvataju posredovanje jer od posredovanje definitivno svi imaju koristi”, kazala je ona. Centar je uspostavio i vrlo dobre odnose sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa čija uloga u postizanju sporazuma u postupku posredovanja je veoma bitna. “Da bi Centar mogao postizati zadovoljavajuće rezultate i unaprediti primjenu posredovanja neophodna je podrška Ministar-

U 2017. godini Centru za posredovanje bilo je upućeno 616 sporova od kojih je 180 riješeno sporazumom, u 121 slučaju nije postignut sporazum, 94 su bila u radu, a u preostalim slučajevima nije bila prihvaćeno posredovanje. Od pomenutih 616 sporova 308 je bilo porodičnih sporova od kojih je u 70 slučajeva postignut sporazum. Značajno je pomenuti da je u prošloj godini bilo upućeno na posredovanje 27 predmeta, za razliku od 2016. godine kada je na posredovanje bio upućen samo jedan predmet. “Za razliku od prethodne godine, tokom ove godine u prva tri mjeseca Centru je bilo upućeno oko 650 predmeta u kojima je država bila tužena i porodični sporovi. Koliko je porsedovanje preporučljiv postupak za rješavanje sporova pokazuje i podatak da je u Osnovnom sudu u Beranama u jednom danu završeno 90 predmeta postizanjem sporazuma. U ovom slučaju veoma je bila značajna podrška advokata – punomoćnika tužilaca koji su prihvatili posredovanje”, navela je Lutovac. stva pravde, Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva, Zaštitinika imovinskopravnih interesa Crne Gore, koju je Centar već obezbjedio”, istakla je Lutovac, te dodala da su zahvaljujući Sporazumu o saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore, potpisanom u martu prošle godine, riješili na zadovoljavajući način problem oko obezbjeđenja prostornih i tehničkih uslova neophodnih za administriranje i sprovođenje postupka posredovanja. Veoma je značajna i neophodna bila podrška partnera koji su finansijski podržali rad Centra kao što su Ambasada SAD-a, Ambasada Velike Britanije, Misija OEBS-a u Crnoj Gori, kancelariji UNICEF-a u Podgorici, kao i Centar za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu.

180 650 308 90

SPOROVA KOJI SU UPUĆENI CENTRU ZA POSREDOVANJE JE RIJEŠENO SPORAZUMOM

PREDMETA U KOJIMA JE DRŽAVA TUŽENA

SLUČAJEVA PORODIČNIH SPOROVA JE BILO PROŠLE GODINE

PREDMETA JE U JEDNOM DANU ZAVRŠENO SPORAZUMOM U OSNOVNOM SUDU U BERANAMA

hronika

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

čekajući hapšenje i izručenje

Marović na psihijatrijskoj klinici Advokati Svetozara Marovića juče su ponovili da se njihov klijent nalazi na liječenju na privatnoj psihijatrijskoj klinici u Beogradu i da je to razlog zašto još nije počeo da služi zatvorsku kaznu. Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin pozdravio je prekjuče najavu ministra MUP-a Srbije Nebojše Stefanovića o represivnim

akcijama protiv kriminalaca koji iz Crne Gore pokušavaju da se sakriju u toj državi, ističući da očekuje uskoro i hapšenje i izručenje Svetozara i Miloša Marovića. “Svetozar Marović se nalazi u Beogradu na liječenju na psihijatrijskoj klinici i to predstavlja glavni razlog njegovog nedolaska na postupke koji se vode protiv njega u Crnoj Go-

ri”, rekao je za RTCG njegov branilac Dimitrije Dapčević. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije zabranilo je ulazak u tu državu crnogorskim državljanima koji se dovode u vezu sa obračunom kriminalnih klanova u toj zemlji. Kako je pojasnio juče Stefanović, radi se o nekoliko desetina ljudi u proširenom dijelu spiska. N.P.

izvještaj o radu odt Berane za 2017.

Više kriVičnih prijaVa nego lani Tokom 2017. godine, Osnovno državno tužilaštvu u Beranama primilo je krivične prijave protiv 370 lica, 13 lica ili 3,6 % više u odnosu na 2016.godinu. Krivične prijave su riješene tako što su iste odbačene protiv 187 lica ili 30% više nego 2016. godine; podnošenjem optužnih predloga protiv 179 lica ili 15,4% više u odnosu na prethodnu godinu; podizanjem neposrednih optužnica protiv 29 lica ili 19,5% manje u odnosu na 2016. godinu; podizanjem optužnica poslije sprovedene istrage protiv dva lica; naredbama za sprovođene istrage protiv četiri lica. Ostale su neriješene krivične prijave protiv osam lica. Tokom 2017. godine Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je ustupilo na nadležnost drugim tužilaštvima sedam krivičnih prijava, i to dvije Specijalnom državnom tužilaštvu, jednu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, tri Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, i jednu prijavu nadležnom pravosudnom organu Republike Srbije. Ovo tužilaštvo je tokom 2017. godine odbacilo krivične prijave protiv 187 lica, zbog toga što uglavnom nije bilo elemenata krivičnog djela. Ovo Tužilaštvo je u svim slučajevima kod odbačaja, podnosioce i oštećene uvijek obavještavalo o razlozima odbačaja krivične prijave. U izvještajnom periodu je pet ošte-

23 uviđaja obavili su državni tužioci sa ekipom cb berane prošle godine

ćenih lica nakon uručivanja rješenja podnijelo pritužbu kojom su zahtijevali da se isto preispita a zatim i preuzeli krivično gonjenje, od kojih su dva postupka obustavljena, dok su tri pred Osnovnim sudom u Beranama u toku. Podnosioci krivičnih prijave u najvećem broju su Uprava policije-CB Berane protiv 192 lica, građani kao podnosioci prijava protiv 62 lica, pravna lica protiv 74 lica, drugi državni organi protiv 14 lica. Državni tužioci su sa uviđajnom ekipom CB Berane, i vještacima odgovarajuće struke izlazili su na lice mjesta i izvršili 23 uviđaja. U izvještajnoj godini odbačene su krivične prijave protiv 44 lica gdje je podnosilac Uprava policije-CB Berane. Razlozi za to su različiti: nije bilo uslova za optuženje, krivična djela se gone po privatnoj tužbi, u medicinskoj dokumentaciji nijesu konstatovani tragovi povreda, ili je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. L.H.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

aktuelno

kapitalnim budžetom previđena izrada glavnog projekta

ZIKS dobIja SpecIjalnu ZdravStvenu uStanovu Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu uskoro će dobiti novi objekat, zdrastvenog tipa, u kojem će biti liječeni zatvorenici sa mentalnim oboljenjima i istorijom bolesti zavisnosti od droga. Takođe predviđena je i gradnja nove prijavnice, multifunkcionalnog objekata i zatvora otvorenog tipa. Za izradu Glavnog projekta Specijalne zdravstvene ustanove u ZIKS-u, iz kapitalnog budžeta ove godine biće izdvojeno 60.000 eura, dok je za reviziju tog plana predviđen iznos od 15.000 eura. Time se konačno krenulo u realizaciji izgradnje objekta čija vrijednost je procijenjena na 3.000.000 eura. Naime, Sekretarijat za razvojne projekte, u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i Ministarstvom finansija sačinio je uže liste ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata nacionalnog i regionalnog karaktera za koje je iz budžeta Crne Gore u narednom trogodišnjem periodu moguće obezbijediti sredstva za realizaciju, u kom dokumentu se našla i realizacija Specijalne zdrastvene ustanove ZIKS. Tako je Planom nabavki javnih radova za 2018. godinu predviđen novac za izradu glavnog projekta te zdrastvene ustanove koja će se nala-

3 miliona eura koštaće izgradnja Specijalne zdravStvene uStanove zikS

Predviđena i nova prijavnica ziti u sklopu ZIKS-a u Spužu, a za čiju izradu je predviđena suma od 60.000 eura, kao i dodatnih 15.000 za revizuju tog projekta. Ujedno resorno inistarstvo je podnijelo zahtjev za finansiranje gradnje ovog projekta iz IPA fondova predviđenih za 2018. godinu.

■ NOVI ZATVOR ZA

SJEVERNU REGIJU

Na Užu listu ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata našao se i novi zatvor namjenjen sjevernoj regiji, a čija izgranja će koštati 15.000.000 eura. U cilju određvanja lokacije za

odluka apelacionog suda

Podgoričanka oPtužena za ubistvo ostaje u Pritvoru Apelacioni sud u Podgorici odbio je žalbu na pritvor Podgoričanki Stojanki Bojić (49), koja je optužena da je ubila sugrađanina Miliju Šćekića (79). Sudsko vijeće na čelu sa predsjednikom Mušikom Dujovićem, u rješenju su obrazložili zbog čega se Bojić ne može ukinuti pritvor.

Naime, sumnja se da bi se ona, ukoliko bi bila puštena na slobodu, mogla pobjeći što bi dovelo do ometanja daljeg vođenja krivičnog postupka. “Okrivljena S.B. ima sestru u inostranstvu, koja živi u K. – R. M., što ukazuje da ima razvijene porodične i društvene veze van teritorije Crne

Gore. Imajući u vidu životnu situaciju u kojoj se našla okrivljena, mogla bi zatražiti i dobiti pomoć u skrivanju i bjekstvu. Navedene činjenice ukazuju da bi se okrivljena S.B., ukoliko bi se našla na slobodi, dala u bjekstvo, pa se smatra da je osnovano produženje pritvora”, navodi se u rješe-

izgradnju ovog kapitalnog objekta, Vlada Crne Gore je na sjednici donijela Odluku o izradi izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Mojkovac. Programskim zadatkom za izradu izmjena i dopuna Prostornourbanističkog plana Mojkovac, koji čini sastavni dio Odluke, navedeno je da se izmjene i dopune Plana odnose na sagledavanje, između ostalog, jedne lokacije za izgradnju zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. Ministarstvo pravde realizuje aktivnosti u cilju ostvarivanja preduslova za korišćenje WBIF mehanizma za ovaj kapitalni objekat.

■ UNAPREĐENJA

INFRASTRUKTURE

Takođe, u cilju unapređenja infrastrukture ZIKS-a sa aspekta bezbjednosti i tretmana, kapitalnim budžetom je predviđena izrada glavnog projekta izgradnje prijavnice u zatvoru u Spužu, zatim izgradnja multifunkcionalnog objekta, kao i izgradnja zatvora otvorenog tipa. Za izradu glavnog projkta ova tri objekta predviđeno je 60.000 eura dok je za njegovu reviziju izdvojeno 15.000 eura. Ukupna procjena troškova za navedene objekte iznosi 1.378.311.86, a resorno ministarstvo je već podnijelo zahtjev za finansiranje gradnje iz IPA 2018. godine. N.P. nju Apelacionog suda. Naime, okrivljena je 27. septembra prošle godine, oko 14 časova lišila života Šćekića u njegovoj porodičnoj kući u Ulici Veljka Jankovića u Podgorici. Ubistvu je prethodila kratka svađa između njih dvoje kada je došlo do fizičkog obračuna. Tom prilikom je, kako se sumnja, Bojić ubola Šćekića u predjelu natkoljenice lijeve noge, a nakon toga tri puta u predjelu trbuha, nanoseći mu teške tjelesne povrede od kojih je dan kasnije preminuo u Kliničkom centru Crne Gore. L.H.

Vaskršnji ručak u restoranu Panorama Nedjelja, 8. april 2018.

Teleća čorba Miks pečenja (svinjsko i teleće) sa krompirom Miks zelenih salata Čokoladna torta

11€ Priuštite Vašim najdražima opuštajuće praznične trenutke uz jedinstveni ukus naših specijaliteta.

info@ramadapodgorica.me

+382 20 622 623

www.ramadapodgorica.me

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Novi meNadžer KarijerNog ceNtra ivica t

Želimo da studenti po i preuzmu odgovorno ⌦ Marina Ilić

ako da se studenti, budući visokoškolci, izbore za svoje mjesto na tržištu rada, predstave poslodavcu u najboljem svjetlu, pronađu pravu stipendiju i postanu konkurentni, pitanja su na koja mogu naći odgovore uz pomoć Karijernog centra Univerziteta Crne Gore.

Ovaj servis Univerziteta Crne Gore pruža sve neophodne informacije o mogućnostima zapošljavanja i raznim vidovima usavršavanja, kako za studente, tako za akademsko osoblje.

■ Učestvovalo više od 200 stUdenata

Novi menadžer Karijernog centra Ivica Todorović, u razgovoru za Vikend novine govori o tome kako i koliko studenata je do sada koristilo ovaj servis. „Imamo svakodnevnu komunikaciju sa studentima i otvoreni smo za konsultacije sa njima, svakog radnog dana, od 13 do 15 sati, u zgradi Rektorata. Više od 200 studenata je do sada učestvovalo u radionicama koje Karijerni centar realizuje u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). Cilj radionica je da tržište rada studentima učine pristupačnijim i obuče ih za razgovor sa budućim poslodavcima“, kazao je Todorović. Studenti se, navodi Todorović, najčešće obraćaju sa pitanjima koja se odnose na programe mobilnosti, dodatne obuke i usavršavanja. „Kada je riječ o svršenim visokoškolcima, njih najčešće zanima dostupnost određenih studijskih programa, na koji način se realizuje nastava i koja je mogućnost zaposlenja u struci, nakon završenih stu-

Kada je riječ o svršenim visokoškolcima, njih najčešće zanima dostupnost određenih studijskih programa, na koji način se realizuje nastava i koja je mogućnost zaposlenja u struci, nakon završenih studija

dija“, navodi Todorović. Studente, kaže on, ohrabruju da u što većoj mjeri, koriste pregršt programa mobilnosti dostupnih na Univerzitetu Crne Gore (UCG), ali i da se interesuju za stručne prakse,

uključuju u projekte od lokalnog značaja, da se bave volonterizmom, humanim radom i pomažu u napredovanju zajednice, „što može biti dragocjeno iskustvo u stvaranju radnih navika, izgradnji kontaka-

ta i povećanju odgovornosti prema svojoj karijeri“.

■ dio mladih Uspavan

Na pitanje da li studenti

Otvoreni za karijerne dileme i onlajn Karijerni centar se nalazi u zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore. Konsultacije su svakog radnog dana od

13 do 15 sati. Srednjoškolci i studenti mogu kontaktirati Karijerni centar putem telefona na broj +382 20 414

243, mejla karijernicentar@ ac.me, FB-a: Karijerni centar Unvierziteta Crne Gore ili Twitera: @KCentar

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

aktuelno

todorović u razgovoru za viKeNd NoviNe:

ostanu što aktivniji ost za svoju karijeru Više od 200 studenata je do sada učestvovalo u radionicama koje Karijerni centar realizuje u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore je „Dan otvorenih vrata UCG“, koji ima za cilj da svim maturantima u Crnoj Gori pruži mogućnost da dobiju informacije o svojim mogućnostima i i šansama za nastavak školovanja i odabir profesije. Smatrajući da je pitanje izbora fakulteta jedna od najvažnijih odluka želimo da damo svoj doprinos da maturanti steknu jasnu sliku šta ih čeka u nastavku školovanja“, najavio je Todorović. A šta Karijerni centar poručuje mladima tokom savjetovanja? „Uvijek im kažemo da moraju raditi ono što vole, ukoliko

Todorović žele da budu uspješni u struci kojom se bave, kao da će i znanje, trud i rad na sebi uvi-

jek imati dobar rezultat i prepoznatljivost tokom karijere“, poručuje Todorović.

Dio studenata je uspavan i ne prepoznaje značaj aktivnosti koje za njih organizuju mnoge službe i studentske organizacije, smatra Todorović planski prilaze svojoj karijeri, Todorović navodi da se možemo pohvaliti da ima onih koji se vrlo odgovorno odnose prema svojoj budućnsoti. „Kako god, moramo uputiti blagu kritiku i onom dijelu studentske populacije koji je malo uspavan i ne prepoznaje značaj aktivnosti koje za njih organizuju mnoge službe i studentske organizacije na Univerzitetu Crne Gore. Kroz Karijerni centar upravo želimo da studentska populacija postane što aktivnija i preuzme odgovornost za lični profesionalni

napredak“, kazao je Todorović.

■ Dan otvorenih

vrata 24. aprila

Kada je riječ o srednjoškolcima, sa njima se predstavnici Karijernog centra uglavnom srijeću na sajmovima zapošljavanja ili obrazovanja, ili sami srednjoškolci kontaktiraju Centar putem mejla ili Facebook stranice. „Odabir buduće profesije nije nimalo lak zadatak. Karijerni centar Univerziteta Crne Gore 24. aprila organizu-

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Student ombudSman Stefan boljević za vikend novine:

Ko o svojim pravima ne brine, može da ih izgubi

⌦ Marina Ilić

Student ombudsman Univerziteta Crne Gore Stefan Boljević za Vikend novine kaže da smatra da prostora za poboljšanje položaja studenata u Crnoj Gori ima i da je to tema kojom se studenti svih univerziteta u Crnoj Gori moraju neprestano baviti. “Kako je to moj profesor matematike volio da kaže ko o svojim pravima ne brine, može i da ih izgubi”, kazao je Boljević.

■ BorBa za Bolji

položaj studenata ne staje

Kako ističe, u prethodnom periodu je dosta toga urađeno na unapređenju studentskog položaja i standarda u prethodnom periodu. Tako on podsjeća na usvajanje reforme visokog obrazovanja. “Takođe, kroz izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju i Pravila studiranja, članovi Studentskog parlamenta težili su i težiće da riješe neke od problema koji zaokupljaju pažnju studenata državnog univerziteta”, naveo je Boljević. On je podsjetio i

Reforma naišla na brojne prepreke Govoreći o usvojenoj reformi visokog obrazovanja, Boljević napominje da je još rano analizirati njene učinke, ali da je važno da ljudi kojima je povjereno da je sprovode, čvrsto vjeruju u nju. “To je pitanje koje se u posljednje vrijeme sve češće postavlja, kako u našim studentskim krugovima, tako i u široj javnosti. Međutim, smatram da je još rano za ocjena izgradnju novog studentskog doma i sportsko-kulturnog centra, dok su, kako kaže, radovi na obnavljanju zgrade tehničkih fakulteta i završetak radova na zgradi akademija na Cetinju ušli u kapitalni budžet Univerziteta za ovu godinu. Ipak, prema njegovim riječima, borba za poboljšanje položaja studenata tu ne prestaje. “Naravno, borba za unapređenje studentskog standarda mora se nastaviti i svi dosadašnji uspjesi treba da nam posluže kao motiv više da borbu nastavimo, a ni-

ne nove reforme, te da treba sačekati barem do kraja ove akademske godine prije nego se počnu svoditi prvi računi. Sigurno da je bilo poteškoća u realizaciji reforme jer se ovakva reforma po prvi put sprovodi u visokom obrazovanju Crne Gore i sigurno da su prepreke brojne, ali to ne znači da ih je nemoguće prevazići. Važno je da ljudi kojima je povjereno sprovođenje

Borba za unapređenje studentskog standarda mora se nastaviti i svi dosadašnji uspjesi treba da nam posluže kao motiv više da borbu nastavimo, a nikako kao opravdanje da se opustimo i dozvolimo da se proces poboljšanja položaja studenata uspori

ove reforme čvrsto vjeruju u nju i da daju svoj maksimum u radu na implementaciji iste”, ističe Boljević. On dodaje da je glavni benefit koji ova reforma treba da donese studentima jeste sticanje više praktičnih znanja i vještina u toku trajanja studija kako bi studenti odmah po završetku studija bili spremni da uđu na tržište rada. kako kao opravdanje da se opustimo i dozvolimo da se proces poboljšanja položaja studenata uspori”, poručio je Boljević. On primjećuje da se sve veći broj studenata opredjeljuje za sticanje obrazovanja u inostranstvu, a razgovarajući sa kolegama koje su se na takav korak odlučile, zaključuje da je razlog tome nemogućnost da usavršavanje iz određene oblasti nastave u Crnoj Gori. “Znajući da je Univerzitet Crne Gore, sa svojih dvadesetak hiljada studenata, ma-

Boljević

lobrojniji od većine univerziteta u regionu i Evropi (poređenja radi, samo Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu broji više od 8.000 studenata) sasvim je očekivano da naš državni univerzitet ne može ponuditi svojim studentima onoliko prilika za usavršavanje koliko to mogu učiniti mnogo veći i brojniji univerziteti iz inostranstva, te se određeni broj studenata, i to uglavnom najboljih i najperspektivnijih, opredjeljuje za dolazak u inostranstvo. Međutim, ova pojava se može prevazići poboljšanjem socijalnog, ekonomskog i privrednog ambijenta koji će omogućiti takvim studentima da se, po završetku studija u inostranstvu, vrate u Crnu Goru i u njoj valorizuju stečeno znanje”, smatra Boljević.

■ Kvalitet oBra-

zovanja najviši na državnom faKultetu

Što se tiče kvaliteta obrazovanja, on prema njegovom mišljenju varira od ustanove do ustanove. “Mišljenja sam da je kvalitet obrazovanja najviši upravo na državnom univerzitetu. U prilog rečenom ide rangiranje Univerziteta Crne Gore u odnosu na ostale domaće univerzitete na svim skalama koje mjere kvalitet obrazovanja na evropskom i svjetskom nivou, kao i broj studenata koji upisuju državni univerzitet i činjenica da se gotovo sva mjesta popune u prvom upisnom roku, pa je broj mjesta koja ostanu otvorena za drugi upisni rok gotovo zanemarljiv, što definitivno nije slučaj sa ostalim univerzitetima u našoj državi. Međutim, iako je najbolji u Crnoj Gori, smatram da ima još dosta prostora za napredak kada je u pitanju kvalitet obrazovanja na državnom univerzitetu, te da se rad na reformi koja je započeta ove godine mora shvatiti ozbiljno i sprovesti uz maksimalnu posvećenost svih aktera procesa”, naglašava Boljević.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

PRAVOSLAVNI HRIŠĆANI SLAVE VASKRS

Amfilohije: Pobjeda Mihailo: SPC nad smrću najveća zloupotrebljava čovjekova pobjeda državnu tolerantnost

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti u nedjelju slave Vaskrs, najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život, vaskrsenje.

■ BOLEST NAŠEG

VREMENA JE GUBITAK SMISLA

Tim povodom, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je čestitao vjernicima i poručio da pobjeda nad smrću predstavlja jedinu iskonsku pobjedu čovjeka. “Kao prošlih vjekova, tako i danas i vavijek, mi Hrišćani pjevamo pjesmu pobjede života nad smrću: ”Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi, i onima u grobovima život darova”. Pobjeda nad smrću predstavlja jedinu istinsku pobjedu čovjekovu. Sve druge pobjede i čovjekovi uspjesi na zemlji, ako se ne završavaju tom pobjedom – ništa ne predstavljaju. Samo pobjeda nad smrću daje smisao sveukupnom ljudskom životu i djelanju, čovje-

Pobjeda nad smrću predstavlja jedinu istinsku pobjedu čovjekovu. Sve druge pobjede i čovjekovi uspjesi na zemlji, ako se ne završavaju tom pobjedom – ništa ne predstavljaju. Samo pobjeda nad smrću daje smisao sveukupnom ljudskom životu i djelanju, čovjekovom rađanju i postojanju

Političari vjernicima poručili da praznik dočekaju u miru i blagostanju

Opštinski odbor DPS Bar, predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, lider Demokrata Aleksa Bečić, čestitali su juče svim pravoslavnim vjernicima Vaskrs u želji da ga proslave u zdravlju, miru, blagostanju i u porodičnom okruženju. Iz DPSa Bar poželjeli su građanima da Vaskrs provedu okruženi prorodicom i prijateljima u miru, slozi i sreći, unaprijeđujući multietnički i multikonfesionalni sklad i toleranciju različitih vjera i nacija. U čestitki koju potpisuje Abakovom rađanju i postojanju”, kazao je Amfilohije. Prema njegovim riječima, nije ni malo slučajno što savremena psihijatrija smatra da je najopasnija bolest našeg vremena – bolest gubljenja smisla života. “To je bolest koja rađa bezbroj drugih bolesti. A gubljenje smisla života upravo se rađa iz prihvatanja smrti kao jedine konačne realnosti čovjeka i svijeta. Sve filosofije i ideologije, bez obzira kako umne i duboke izgledale, koje prihvataju smrt kao konačnu realnost, u suštini predstavljaju obmanu i laž upravo time što obogotvoruju smrt, prolaznost i ništavilo”, istakao je Amfilohije.

zović stoji i „da ovaj veliki hrišćanski praznik jasno pokazuje da dobro mora pobijediti zlo i da ta činjenica uvijek nanovo vraća vjeru u bolju budućnost“. Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić je svim vjernicima Srpske pravoslavne crkve poželio da praznike provedu u zdravlju i miru. Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore, svim pravoslavnim hrišćanima je čestitao radost najveće pobjede u trajanju našeg roda – pobjede života nad smrću. “Simbolika koje se prisjeća-

■ MASOVNA DEVA-

STACIJA CRNOGORSKIH CRKAVA

S druge strane, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo kazao je u svojoj Vaskršnjoj poruci da Srpska pravoslavna crkva (SPC) vrši stalnu zloupotrebu državne tolerantnosti i da želi svim silama da uvuče Crnu Goru pod svoju mantiju. “Umjesto da prizna svoje grehove i zatraži oproštaj za sva nepočinstva počinjena nad Crnom Gorom, Crnogorcima i Crnogorskom pravoslavnom crkvom, kao put ka praštanju i pomirenju Srp-

mo za vrijeme vaskršnjih praznika potvrđuje nam da su univerzalne ljudske vrijednosti iste u svim vremenima i da se tu, nakon tolikih vijekova, ni za potrebe našeg, savremenog života, nema šta dodati, niti oduzeti. Praznik koji proslavljamo opominje nas na dužnost da, u vremenu kada se bezmalo svakog dana susrećemo sa dokazima da smo to zaboravili, ponovo naučimo da cijenimo i proslavljamo svaki ljudski život i da nastojimo da vaskrsavamo težnju ka dobru u svakom od nas”, kazao je Bečić. ska crkva i dalje osiono kidiše na sve crnogorske vrijednosti”, kaže Mihailo. Ističe da je SPC masovne devastacije crnogorskih crkava i manastira nazvala obnovom kulturnog nasljeđa. “Namjesto obnavljanja pretvorila ih je u svetosavske vračare za širenje anticrnogorske histerije, praznovjerja, sujevjerja i bezvjerja. Progoni crnogorsko svještenstvo i vjernike kletvom, klevetama, insinuacijama i lažnom propagandom, služeći u našim hramovima i skrnavljeći ih, a nama su ostale livade za bogosluženje. Svjesna je, da ako se pravedno vrati crkvena imovina crnogorskoj državi i da na korišćenje CPC, potko-

Srpska pravoslavna crkva (SPC) vrši stalnu zloupotrebu državne tolerantnosti i želi svim silama da uvuče Crnu Goru pod svoju mantiju. Umjesto da prizna svoje grehove i zatraži oproštaj za sva nepočinstva počinjena nad Crnom Gorom, Crnogorcima i Crnogorskom pravoslavnom crkvom, kao put ka praštanju i pomirenju Srpska crkva i dalje osiono kidiše na sve crnogorske vrijednosti pani su temelji svetosavskog gospodarenja nad Crnom Gorom”, dodaje Mihailo. Mitropolit navodi da je misija SPC u Crnoj Gori ispunjena svetosavskom neistinom koja, po Mihailovom mišljenju glasi - “stariji smo od države Crne Gore koju je stvorila”. “SPC se opredijelila za budućnost kao promašenu i neuspješnu prošlost. Iako joj je Kosovo ostalo stalna opsesija i iluzija, koju smatra duhovnim centrom srpskih i pomorskih zemalja za pokoravanje, njene oči su uprte samo u Crnu Goru, kao glavnu metu svoje invazije. Zato kada govori o srpskim i pomorskim zemljama misli se prvenstveno na Crnu Goru”, kazao je Mihailo. Dodaje da SPC potvrđuje da za nju ne važe međunarodne granice, ni kanoni kanonskog crkvenog prava i vaseljenskih sabora, niti drugi temelji crkvenog učenja. M.I.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Nikšić: RazgovoR sa diRektoRom PaRkiNg seRvisa

Zavodi se red, prinudna naplata kazni u toku

tivat: obilježavaNje 90 godiNa jugosloveNskog PodmoRNičaRstva

Okupljanje podmorničara na izložbi Hrabri se ne boje

Povodom obilježavanja 90 godina jugoslovenskog podmorničarstva u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu je otvorena izložba fotografija „Hrabri se ne boje“, koju je selektovao Dražen Jovanović, koordinator Zbirke. Izložbu je prije nekoliko dana otvorio ministar odbrane Predrag Bošković. Autor Dražen Jovanović je istakao da je izložba samo uvod u aktivnosti koje će se realizovati tokom ove gdoine. Izložba je i način da se podsjeti istorije i dolaska prvih jugoslovenskih podmornica „Hrabri“ i „Nebojša“, koje su 8. aprila 1928. godine iz Velike Britanije uplovile u Tivat. „Ovo mjesto ima velike veze sa istorijom podmorničarstva. Ovdje su prve podmornice došle, ovdje im je bila i prva baza, a decenijama je Tivat bio glavna remontna baza za održavanje podmornica“, rekao je autor izložbe Dražen Jovanović. Prisutan je bio i predsjednik podmorničkih veterana Rusije, penzionisani komandant ruske nuklearne balističke podmornice Igor Kurdin, koji je, uvjeren da su podmorničari iz Ru-

sije, SAD i drugih država čuvari mira na moru, istakao da bez obzira na političku, nema te sile koja može razdvojiti i narušiti prijateljstvo podmorničara. Okupljenima se obratio i sekretar Udruženja podmorničkih veterana Velike Britanije i međunarodne asocijacije podmorničara, Jan Vikers, koji je podsjetio da su podmornice „Nebojša“ i „Hrabri“, nadživjele 36 takvih podmornica koje se izgrađene krajem Prvog svjetskog rata. Predsjednik NVO „Podmorničar“ Rajko Bulatović koji je podsjetio na dugu istoriju podmorničarstva. On je pročitao i pismo upućeno skupu od admirala flote Branka Mamule, nekadašnjeg saveznog sekretara za narodnu odbranu SFRJ. Z.K.

Parking servis koji je prije nepune tri godine osnovala Opština Nikšić, prema riječima direktora Mirka Perovića, do sada je zavrijedio i pozitivne i negativne kritike. “Možemo da naglasimo da je bilo više pozitivnih. Ima još dosta toga da se radi i dorađuje, ali nadamo se da ćemo u narednom periodu regulisati i te probleme“, rekao je Perović. Prema Odluci o javnim parkiralištima na teritoriji opštine Nikšić u periodu od 1. juna 2016. godine do 1. aprila 2018. godine izrečeno je 38.477 prekršajnih naloga za neplaćeno parking mjesto i nepravilno parkiranje. Kako je VN saopšteno iz Komunalne policije Nikšić, naplaćeno je oko 10.000 prekršajnih naloga, dok su nenaplaćeni nalozi u procesu prinudne naplate. Parking prostori podijeljeni su u tri zone, a najviše negodovanja kod građana izaziva parking prostor koji se naplaćuje ispred Doma zdravlja. Perović kaže da je Parking servis zakupac parking prostora ispred Doma zdravlja na zahtjev uprave te zdravstvene ustanove kako bi se regulisalo

kada Trg slObOde dObije svOju pravu sliku, Onda pOsTOji mOgućnOsT da prOmijenimO cijenu za prvu zOnu. Ta prOmjena će se OdnOsiTi isključivO na Trg slObOde i na čeTiri ulice kOje su priključne, kOje ulaze i izlaze sa Trga. parkiranje u tom djelu grada. “Ranije, kada se na tom prostoru nije naplaćivao parking, obično su se stvarale velike gužve, parking mjesto se nije moglo naći i parking prostor je pretvaran praktično u garaže. Oni koji su imali potrebu da dođu u Hitnu ili u Dom zdravlja nikada nijesu mogli da nađu mjesto da se parkiraju. Tu je cijena karte 30 centi, imaju 15 minuta akademskih, ako dovezu nekoga ko je bolestan, da ne moraju odmah poslati poruku. Smatram da je zakup parking prostora ispred Doma zdravlja u većem interesu građana koji koriste sluge Doma zdrav-

lja nego Parking servisa“, tvrdi Perović. Osnivanjem Parking servisa Perović kaže da Opština nije imala namjeru da stvori profitabilno preduzeće, nego da uvede red prilikom parkiranja u užem gradskom jezgru. “Poslovanje je oko pozitivne nule. Uglavnom smo u nekom plusu. Nemamo dugovanja, sve obaveze redovno izmirujemo i za sada ispunjavamo svoj zadatak”, naglasio je Perović. Parking servis zapošljava 14 radnika, od kojih su šest kontrolora koji svakodnevno u dvije smjene kontrolišu parking mjesta. Iako za sada ne planiraju poskupljenje karata, Perović napominje da će promjena ipak biti. „Kada Trg slobode dobije svoju pravu sliku onda postoji mogućnost da promijenimo cijenu za prvu zonu. Ta promjena će se odnositi isključivo na Trg slobode i na četiri ulice koje su priključne, koje ulaze i izlaze sa trga. Razlog za povećanje cijene će biti prvenstveno da bi se rasteretili ti parkinzi“, poručio je Perović. M.R.

Ovdje su prve pOdmOrnice dOšle, Ovdje im je bila i prva baza, a decenijama je TivaT biO glavna remOnTna baza za Održavanje pOdmOrnica

Sa otvaranje izložbe “Hrabri se ne boje”

14 38.477 radnika zapOšljava nikšićki parking servis

prekršajnih nalOga je izrečenO za neplaćenO parking mjesTO i nepravilnO parkiranje u Tri gOdine pOsTOjanja

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

aktuelno Čestitka Brajovića

premijer čestitao Dan opštine ulcinj

Ulaganja u gradnju hotela doprinijeće zapošljavanju

redsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković čestitao je građankama i građanima Ulcinja u ime Vlade i u svoje ime Dan opštine.

„Razvojna perspektiva vašeg grada ohrabruje, ali nas i obavezuje na odgovoran pristup sa ciljem brze i održive valorizacije potencijala vašeg grada, i domaćinskog odnosa u rješavanju infrastrukturnih pitanja. Zavidna turistička tradicija Ulcinja umnogome predstavlja pouzdanu osnovu za dalje snaženje privrede i privlačenje investitora sa potencijalom. Ulaganje u gradnju hotela

visoke kategorije obogatiće turističku ponudu grada, i doprinijeti zapošljavanju građana Ulcinja“, navodi se u čestitki predsjednika Vlade. Premijer Duško Marković izražava uvjerenje da jedino uz odgovorno i strateško planiranje, i jasnu viziju, zajednički možemo obezbijediti novi kvalitet života za sve stanovnike najjužnijeg primorskog grada. „Na taj način još snažnije

Premijer Marković tokom nedavne posjete Ulcinju ćemo integrisati Ulcinj i Crnu Goru u evropski sistem vrijednosti, i evropski kvalitet života. Na tom putu, u Vladi Crne Gore imate posvećenog partnera“, naveo je premijer u čestitki građankama i građanima Ulcinja.

Marković zaključuje čestitku željom da u narednom periodu svjedočimo pozitivnim rezultatima rada lokalne samouprave, koja će biti u službi građana i na zadataku daljeg razvoja Ulcinja.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović čestitao je građanima i lokalnom rukovodstvu Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava 7. aprila. „Praznici su povod da se sjetimo prošlosti i borbe naših predaka za slobodu, spokoj i progres svojih potomaka, i mogućnost da u miru nastavimo da razvijamo njihove i naše ideje i vizije. Najjužnija crnogorska opština ne oskudijeva u prirodnim i privrednim resursima, već predstavlja jedan od gradova sa najboljim ekonomskim potencijalima u regionu. Vjerujem da će se u narednom periodu, uz plodnu saradnju lokalne i državne uprave, proširiti poslovni ambijent za valorizaciju postojećih i realizaciju planiranih projekata, koji će Ulcinju vratiti pripadajući zamajac razvoja crnogorskog turizma, a Ulcinjanima omogućiti sigurnu i plodnu egzistenciju i život. U to ime vam čestitam Dan opštine Ulcinj.“

petnjica: rekonstrukcija ulica

Novi centar za 60 dana Rekonstrukcija ulica užeg gradskog jezgra u Petnjici je jedan od važnijih projekata u ovoj godini. Vrijednost radova je 150.000 eura, a radiće ga firma „Tošković“ iz Podgorice. “Ovo je jedan od važnih radova za razvoj Petnjice. Svakako da će uže gradsko jezgro u Petnjici dobiti novi, ljepši izgled. U sklopu ovog projekta ne podrazumijeva se rušenje objekata, već samo rekonstruk-

TivaTski srednjoškolci posjeTili Bolje sesTre U sklopu programa kojim opštinski Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, obilježava mjesec Planete zemlje, organizovana je posjeta srednjoškolaca vodoizvorištu „Bolje sestre“. Uč e n i c i S M Š „ M l a do st “ su sa nastavnicom Zoranom Grubišić

i predstavnicom Opštine, odnosno sekretarijata, Biljanom Krivokapić boravili na izvorištu i upoznali se sa sistemom funkionisanja Regionalnog vodovoda, kao radom laboratorije. Iz škole su zahvalili JP Regionalni vodovod u čijem sastavu je izvorište na

gostoprimstvu i poklonima koje su pripremili za učenike. U sklopu programa planirano je da se 21. aprila organizuje čišćenje morskog dna u kompleksu Župa, a 24. aprila će se na Trgu Dara Petković organizovati izložba skulptura od reciklažnog materijala. Z.K.

cija i uređenje ulice. Ovaj projekat smo dugo najavljivali, ali zbog tenderske dokumentacije i nepovoljnih vremenskih uslova nijesmo mogli početi sa radovima. Sada se nadamo da će nas vrijeme poslužiti i da ćemo moći završiti, kako je najavljivano od strane izvođača radova, za 60 dana”, kazao je za portal Radija Petnjica, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović. (radiopetnjica.me)

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

Herceg Novi: U iNstitUtU 350 gostijU

Šal i kapa u izradi Zore Marjanović

Do oktobra se očekuje dolazak 980 pacijenata U Institutu “Dr Simo Milošević” trenutno boravi 350 gostiju. Prva grupa od 50 holandskih gostiju koji stižu u utorak, 10. aprila, najaviće početak sezone kada su u pitanju inostrani gosti. “Redovni dolasci proljećnih grupa s holandskog tržišta su planirani svakog utorka do sredine maja, kada se očekuje i maksimalna popunjenost naših kapaciteta”, rekao je direktor Sektora marketinga i prodaje Nikola Mračević. Prva grupa od 140 norveških reumatičara stiže 14. apri-

la. Time počinje 42. godina uspješne saradnje s norveškim državnim osiguranjem, tj. Univerzitetskom bolnicom iz Osla. Ove godine se očekuje dolazak 980 pacijenata (sedam grupa po 140 pacijenata), koji će boraviti na programu rehabilitacije u trajanju od po 28 dana u periodu od 17. aprila do 30. oktobra. Takođe, u Institutu će se liječiti i pacijenti iz Švedske, Njemačke, Rusije i ostalih inostranih tržišta, kao i veliki broj gostiju, te velikim dijelom povratnika, uglavnom sa ex-yu prostora. S.M.

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG”, br.21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, broj 44/10) i zaključka Vlade Crne Gore, broj 07-745 sa sjednice od 8.marta 2018. godine, JU Srednja mješovita škola „Mladost“ objavljuje

JAVNI POZIV br. 884 za prikupljanje ponuda za davanje u zakup fiskulturne sale I. Predmet i uslovi zakupa: − Fiskulturna sala u objektu JU SMŠ „Mladost“ – Tivat, Šetalište kapetana M.Krstovića br.1, površine 450 m2, upisana u list nepokretnosti 2264 KO za organizovanje sposrtsko-rekreativnih aktivnosti − Termini izdavanja radnim danima od 15,00 h do 23,00 h, koji neće ometati rad škole, kao i u dane vikenda. − Najniža cijena zakupa iznosi 17,00 € po terminu za grupne trening vježbe. − Trajanje zakupa će biti regulisano posebnim ugovorom sa zakupcem, a najduže na period od godinu dana (sa mogućnošću prekida ugovora za vrijeme trajanja ljetnjeg i zimskog raspusta) − U cijenu su uračunati troškovi električne energije i vode. II. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: − Ponuđena cijena ................................. max 100 bodova III. Ponuda treba da sadrži: − Tačan naziv i adresu ponuđača, sa opštim podacima o ponuđaču. − Dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju. − Cijenu zakupa izraženu u € (eurima). IV. Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda: osam (8) dana od dana objavljivanja javnog poziva, u zatvorenim kovertama, sa naznakom za „javni poziv br. 884, ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda“. Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 8,00 do 10,00 sati počev od 10.04.2018. zaključno sa 17.04.2018. godine do 10,00 sati, neposredno u prostorije Sekretarijata JU SMŠ „Mladost“ – Tivat. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Učesnik javnog nadmetanja može podnijeti samo jednu ponudu. Nepotpune, neblagovremene i nezatvorene ponude neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču. V. Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, sa odgovarajućim punomoćjem, će biti održano dana 17.04.2018. sa početkom u 1030 časova u prostorijama ove škole. Kontakt telefon: 032/674-614 Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup

KolašiN: Novi NačiN pleteNja, Novo mjesto za prezeNtacijU

Botanička bašta kao stvorena za modnu reviju Botanička bašta u Dulovinama će sa dolaskom prvih toplijih dana biti mjesto zanimljive manifestacije koju je osmislila agronom Zora Marjanović – Vincek, modne revije ručnih radova u cvjetnim dezenima. Zora je, prema sopstvenom kazivanju, još od malih nogu naučila da plete i hekla pomažući majci koja je na taj način dopunjavala kućni budžet. A dugi zimski dani i noći podstakli su je da ponovo uzme igle u ruke. No, kako je objasnila, sada će raditi novom metodom pletenja gdje igle nijesu potrebne, a konac je takav da je tanji od dlake ljudske kose. “Da krenem ponovo da pletem inspirisali su me kolašinski zimski vjetrovi, odnosno sjeverac. Nijedan vjetar nije tako nemilosrdan i bučan kao ovaj u Kolašinu, pa sam ja da bih skratila te dosadne i duge zimske dane i noći odlučila da se posvetim pletu i vezu. Sve su to ručni radovi, najčešće za to godišnje doba su šalovi, kape, rukavice, džemperi i tunike raznih boja”, objasnila je Zora. Ona kaže da je vunarska industrija išla u prilog zaštiti životinja jer su proizveli niti koje se u pletu poistovjećuju sa pravim krznom.

To je čista merino vuna, a debljina te vune je tanja od ljudske kose. Taj metod ručnih radova je već došao do Hrvatske i dijela Srbije gdje se izrađuju kape, ćebad i ogrtači

“Ja sam još u srednjoj školi od majke naučila plet i vez, jer je ona plela za asocijaciju ‘Sirogojno’ u zlatiborskom kraju, a koji je tada brojao preko hiljadu članova. I mogu vam reći da smo odlično prolazile. Majka bi plela rukave i prednji dio, primjera radi džempera, a ja zadnji dio. I tako bi svakog petka predavali radove, odmah bi nam novac bio isplaćen i tako nam je to pomagalo za školovanje i plaćanje stanarine za sestre koje su studirale u drugim gradovima Srbije”, kazala je ona. Zora kaže da sada prelazi na novi način pletenja koji je pravi hit u svijetu i koji nadmašuje dosadašnja prediva, a radi se o ručnim radovima bez

upotrebe igle. “To je čista merino vuna, a debljina te vune je tanja od ljudske kose. Taj metod ručnih radova je već došao do Hrvatske i dijela Srbije gdje se izrađuju kape, ćebad i ogrtači. Pokušavala sam u prethodnim godinama da u Kolašinu za svoje radove obezbijedim tezgu, mada to do prošle zime nije bilo moguće. Kako su postavili zimus kućice na trgu u sklopu Božićnog bazara konačno sam imala priliku da plasiram svoje proizvode. Bila sam zadovoljna koliko su sugrađani, a posebno mlađa populacija, bili zainteresovani za moj rad”, kazala je Zora. Kako su za ovogodišnju ljetnju sezonu modni kreatori najavili materijale u cvjetnim dezenima, Zoru je to inspirisalo da krene sa pripremom modne revije u Botaničkoj bašti. “Modeli koji budu nosili moje radove sjediniće se sa prirodom u bašti. A kako u bašti postoje stepenice za dolazak do kuće sa ogromnom terasom, prostor je kao izmišljen za jednu takvu modnu reviju.Takođe, imamo mogućnost da organizujemo izložbu slika na platnu, od početka cvjetanja biljaka kod nas pa sve do kraja sezone cvjetanja”, poručila je Zora. Z.B.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

AKTUELNO

PODGORICA: ISPRAVLJANJE ISTORIJSKE NEPRAVDE

Predata inicijativa za počast borcima Božićnog ustanka

radonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović primio je inicijativu da trg, bulevar ili ulica u glavnom gradu dobije naziv Za pravo, čast i slobodu Crne Gore, kapetana Đura Draškovića i vojvode Boža Petrovića. „Čast nam je i zadovoljstvo što smo danas primili ovu inicijativu, koju ću, kao gradonačelnik Podgorice i građanin Crne Gore, apsolutno podržati u nadi da će i odbornici u Skupštini Glavnog grada, koji donose konačnu odluku, uraditi isto“, saopštio je gradonačelnik Stijepović na sastanku sa delegacijom koja je gradonačelniku uručila inicijativu. “Svjesni značaja i onoga što za crnogorsko državno biće predstavljaju borci Božićnog ustanka,

nadamo se da ćemo zajednički ispraviti učinjenu istorijsku nepravdu“, saopštio je režiser Željko Sošić, jedan od podnosilaca inicijative, izražavajući nadu da će Glavni grad naći trg, bulevar ili ulicu dostojne da nose naziv po junacima bez kojih ne bi bilo crnogorskog identiteta i države. Ističući da se radi o inicijativi specifične težine, kojoj se morao dati veći značaj, Danilo Burzan, publicista i nekadašnji urednik Radija Titograd, zahvalio je

upravi Grada na nastojanju da na ovaj način uvaži istaknute junake i prve žrtve Božićnog ustanka. Sastanku su prisustvovali i akademik Vukić Pulević, predstavnik navijačkih grupa Dukljani i Old boys 1987, te organizacije Vuci gorski, a kao poseban gost, profesorica u penziji Vida Drašković, snaha kapetana Đura Draškovića. Prethodnih dana stotine Podgoričana potpisali su ovu inicijativu, pa je ona dobila i karakter peticije, a veliki broj građana izrazio je želju da prisustvom ispred upravne zgrade Glavnog grada u vrijeme predavanja peticije iskaže svoju podršku. (Pg biro)

Gradonačelnik Stijepović sa inicijatorima predloga za imenovanje ulice ili trga u čast boraca Božićnog ustanka

Sošić i Stijepović

PODGORICA: KOMUNALCI NA TERENU

PODGORICA: PO UBRZANOM POSTUPKU

stubova i svjetiljki USKORO SOCIJALNI KARTONI ZA Zamjena na teritoriji glavnog grada VLASNIKE BESPRAVNIH OBJEKATA

Glavni grad i Ministarstvo održivog razvoja i turizma zatražiće od Ministarstva rada i socijalnog staranja da se po ubrzanom postupku urade socijalni kartoni za vlasnike bespravno sagrađenih objekata, kako bi se dobila objektivna slika o materijalnom statusu porodica, inicirao je juče gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović na sastanku predstavnika nadležnih institucija sa predstavnicima vlasnika bespravno sagrađenih objekata, koji je održan u Glavnom gradu. Marko Čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, naglasio je da ne postoje zakonske mogućnosti za produženje roka za prijavu, koji je devet mjeseci, dok je, prema njegovim riječima, u uporednoj praksi taj rok od tri do šest mjeseci. Za to vrijeme, kako kaže, potrebno je da se podnese prijava i elaborat o

Bez dogovora: Sa nedavnog protesta povodom legalizacije bespravno podignutih objekata u Park šumi

nepokretnosti. Čanović je naglasio da, ukoliko postoji elaborat, a ništa se u međuvremenu nije dograđivalo, vlasnik bespravnog objekta nije u obavezi da pravi novi. Vlasnike bespravnih objekata je interesovalo zašto cijena naknada za komunalno opremanje nije umanjena u odnosu na ulaganja. Miomir Jakšić, sekretar Sekretarijata za finansije je objasnio da je upravo to uzeto u obzir prilikom formiranja cijene, pa je ona u startu umanjena za 30 odsto, uz dodatna umanjenja koja idu do 40

odsto u zavisnosti od načina plaćanja i kvadrature. Naglašeno je da je plaćanje omogućeno na rate, do 20 godina. Predstavnike vlasnika bespravno sagrađenih objekata je interesovalo zemljište i zašto moraju da ga otkupljuju. Poseban problem je u dijelu Park šume Zagorič gdje postoje pravosnažne sudske presude o privatnom vlasništvu nad imovinom. Na sastanku je istaknuto da je Glavni grad uradio sve što je u nadležnosti Uprave, razgovarao sa vlasnicima zemljišta, ali bez rezultata.

U prethodnih nekoliko dana, službe Komunalnih usluga, intervenisale su na više lokacija na teritoriji Glavnog grada i Opština u okviru Glavnog grada Golubovci i Tuzi. Ekipe službe javne rasvjete su u okviru tekućeg održavanja vršile zamjenu neispravnih sijalica, prigušnica, upaljača, osigurača, poklopaca i sl. Pored svakodnevnih servisnih aktivnosti izvršeno je i prebacivanje svjetiljki sa drvenih na betonske stubove u selima,

Srpskoj i Botunu. Usljed saobraćajne nezgode koja se dogodila na Bulevaru Stanka Radonjića, došlo je do pada stuba javne rasvjete. Isti je zamijenjen novim stubom sa dvije svjetiljke i time cjelokupna rasvjeta dovedena u prvobitno stanje. Na teritoriji Tuzi u prethodnih nekoliko dana intervenisalo se na više lokacija: Dušići, Dinoša, Karabuško polje, itd. Na raskrsnici ulica 13. jula i Svetozara Markovića, došlo je da prekida na podzemnom niskonaponskom kablu i ekipe rade na otklanjanju pomenutog kvara. (Pg biro)

REPORTAŽE

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

KRATAK PRIRUČNIK ZA ZALJUBLJIVANJE U PARAGLAJDING: KRSTARE

VRIŠTAO SAM OD SREĆE KADA SAM IZAŠAO IZ OBLAKA

⌦ Denis Božović

araglajding je jedan od najmlađih vazduhoplovnih sportova i jedan od najlakših i najjednostavnijih načina da se ostvari san o letjenju. U Crnoj Gori ima oko 60-ak ljubitelja ovog sporta, a jedan od njih je i Podgoričanin Draško Vladičić koji je svoj san o letjenju ispunio sa 13 godina. Danas dvadesetšestogodišnjak, Draško Vladičić krstari nebom iznad Crne Gore i uživa u svim prirodnim čarima. “Ako se neko zapita kakav je pogled iz ptičje perspektive, onda je moja preporu-

ka da proba let sa paraglajderom i sve će mu biti jasno”, priča svoju priču Draško, koji je prije nekoliko dana sa paraglajderom ostao u vazduhu četiri sata i 45 minuta i preletio 119,5 km. Od Podgorice, preko Nikšića, Mateševa i Andrijevice, pa sve do Berana, preletio je visoke planinske vrhove i vijence okovane snijegom i ledom. “Svi oni koji se bave paraglajdingom, odlično znaju da je proljeće godišnje doba kada počinje da rade tzv. termički stubovi i da to svi željno isčekujemo. Sve što nam ostaje je da se zakačimo na neki od njih i da se penjemo do baze oblaka. Tako letimo od termala do termala i prelazimo velike raz-

daljine”, kaže Draško. Ističe da uspješno bavljenje paraglajderom počiva na pripremi. Tako je i Draško vikend iskoristio da analizira klimatske uslove za ponedjeljak, drugi dan aprila. “Pripreme se na sastoje samo

119,5

kilometara preletio je paraglajderom Draško Vladičić od Podgorice preko Nikšića do Berana. U vazduhu je ostao četiri sata i 45 minuta

500

metara je nadomorska visina sa koje je uzletio Draško Vladičić sa brda u okolini Podgorice. Detaljno je analizirao prognozu, proučio meteogram, visinu baze, brzinu i pravac vjetra i slično.

od dolaska na poletište, raspakovati se i poletjeti. Naprotiv, detaljno se analizira prognoza, prouči se meteogram, visina baza, brzina i pravac vjetra i slično. U ponedjeljak sam izašao na brdo nedaleko od Podgorice, na visini nešto ispod 500 metara. Poletio sam i nakon nekoliko minuta kruženja iznad starta, odlučio se na rutu prema Danilovgradu. U tom dijelu ništa spektakularno, standardno, a i ništa posebno nijesam očekivao. Kod Martinića je već počelo da postaje naporno zbog termalnih stubova koji su bili iskidani vjetrom. U nižim zonama vjetar južnih i jugoistočnih smjerova, a po visini je zapadni. Sve je to uslovljavalo da pravim prekide u penjanju i da se mučim, ali sam uspio da steknem određenu visinu. Kako sam se primicao Ostrogu naišao sam na konkretnije stubove i popeo sam se do nešto malo ispod 1.500 metara”, priča Draško Vladičić svoju avanturu. O paraglajdingu govori kao zanimljivom sportu, a o uspješnom letu mora da se razmišlja tokom cijelog puta. Sve to utiče, ne samo na bezbjednost, već i dužinu leta, a duži let znači mnogo više uživanja u letjenju. Zato je i Draško morao da pravi projekciju, da upotrijebi svoje znanje i iskustvo i da, na osnovu konfiguracije terena, pravi sebi putanju. “Jak čeoni vjetar mi je zadavao

probleme, pa nijesam mogao da napredujem brzinom kojom sam želio. Uz veliki napor sam se trudio da dođem na istočnu stranu Nikšićkog polja. Poznajem taj teren odlično, jer sam mnogo puta letio iznad njega. Znam da je u

tom dijelu jak okidač i da termalni stub moram da uhvatim i da treba strpljenja. Već nakon nekoliko minuta uhvatio sam stub i popeo se do baze koja je na 2.200 metara. Tada sam okrenuo prema Župi Nikšićkoj, koja ima odličan potencijal u uslovima za letjenje. Prije nedjelju dana sam letio iznad tog područja i čini mi se da sam sve dobro odradio, ali tokom leta nijesam mogao da razmišljam da idem prema sjeveru jer je sniježna granica bila prenisko što doprinosi slabijem

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

REPORTAŽE

ENJE NA 2.600 METARA OD PODGORICE PREKO NIKŠIĆA DO BERANA

zagrijavanju terena i smanjuje pojavu dobrih, jakih termičkih stubova, tako da sam se vratio na poletište. Tako je tada bilo“, priča

Draško. Međutim, ovoga puta nije želio da odustane. Razlog više ležao je u činjenici, kako kaže, da je prethodnih dana padala kiša i duvao jak vjetar, pa se snijeg u velikoj mjeri otopio. Sve je to uslovilo intenzivnije zagrijavanje zemljine površine i pojavu termala. Zato je ovom hrabrom sportisti tokom leta na pamet bio samo jedan cilj – Maganik. Želja i ambicija su ga vodile prema sjeveru Crne Gore, a pejzaž ispod njega je ostavljao bez

daha. Koristio je svaki termal kako bi produžio let. “Letio sam u pravcu Maganika i znao da je on na oko 2.200 metara. U tom trenutku sam bio iznad te visine. Razmišljao sam da ukoliko iscurim iznad njega, imao bih dovoljno prostora da sletim, ali bi to bio veliki rizik zbog velikog snijega. Znao sam da je potrebno da imam veliku zalihu visine kako bih preletio Maganik i prešao na drugu stranu“, priča Draško. Uživajući u pogledu sa visina na zimsku idilu Moračkih planina, Draško se sa oprezom uputio na Maganik koji nije slučajno izdvojen iz ovih planina. Sa visinom koju usput nakupio iznad župe i Morakova, u neposrednoj blizini Maganika probio je bazu oblaka i ušao u taj prostor. Znao je da je to protiv pravila sigurnog letjenja, ali rukovodio se onom

maksimom da cilj opravdava sredstvo. Kaže da je teško mogao odoliti tom izazovu. Na taj način je obezbijedio visinu koja mu je bila dovoljna da preleti ovu planinu u centralnom dijelu Crne Gore. „Adrenalin je radio, pumpao sve jače i žešće sa svakim metrom. U oblacima kao da vam neko stavi bijelu maramu preko očiju. Ništa se ne vidi, i u takvim situacijama piloti paraglajdera se oslanjaju na instrumente koji su obavezan dio opreme kod ovakvih preleta. Kada sam procijenio uz pomoć instrumenata da imam dovoljno visine, izašao sam iz oblaka i taj prizor koji sam ugledao ispod se-

be se ne može riječima opisat. Maganik, Kamenik, Moračke planine ispod mene u snijegu, a ja iznad njih. Osjećao sam se kao da sam ih ukrotio. Volim adrenalin i uživam u ovakvim, adrenalinskim situacijama, ali prizor je dodatno uticao da sam bukvalno vrištao od sreće. Sada, kada razmislim, u više navrata sam vrištao, pa sve kada se skupi vrištanje je trajalo i dvadesetak minuta. Zato nije ni čudo što su me sjutradan vilice boljele“, ushićeno priča Draško. Let preko ovog dijela Moračkih planina kod Draška je stvorio osjećaj da cijelu Crnu Goru ima na dlanu. Let miran i bez ikakvih problematičnih situacija iskoristio je da uživa u panorami i pogledu na Durmitor, Sinjajevinu, Kučke planine i Komove. Prešao je preko Morače kod Međuriječja na maloj visini, ali više nije imao zebnju gdje da sleti. „Na zapadnoj strani kod Međuriječja više nije bilo neizvjesnosti. Imao sam put blizu i sigurno sletište. Visina je bil dosta mala, ispod 1.000 metara, pritisak u kupoli dosta slab. Tražio sam termalni stub i uspio da ga nađem. U početku nije bio baš sjajan, ali malo upornosti sve to rješava. Uz turbulenciju na koju paraglajderisti navikli u takvim situacijama, uhvatio sam raketu od stuba i popeo se do 2.600 metara. Nastavio sam prema Mateševu, penjući se usput još na nekoliko mjesta i kako sam prilazio monumentalnim Komovima, adrenalin je opet počeo da raste. Ne zbog neizvjesnosti već zbog prizora prirodne ljepote Komova koji su nevjerovatni zimi pod snijegom. Teško je riječima opisati osjećaj kada je pukao pogled na osunčane vrhove veli-

Paraglajderom možemo promovisati Crnu Goru „Nema bolje turističke promocije za Crnu Goru od XC takmičenja. Dovoljno je reći da bi bilo prisutno preko 100 takmičara iz cijelog svijeta, deset i više dana koji lete iznad svih krajeva Crne Gore. Od juga do sjevera može da se poveže jer

princip takmičenja to omogućava. To otvara mogućnost da se organizuje takmičenje i sa državama u regionu. Samo treba volje i želje da se organizuje nešto tako. Sve države u regionu to organizuju, zašto ne bismo i mi“, kaže Draško.

Adrenalin je radio, pumpao sve jače i žešće sa svakim metrom. U oblacima kao da vam neko stavi bijelu maramu preko očiju. Ništa se ne vidi, i u takvim situacijama piloti paraglajdera se oslanjaju na instrumente koji su obavezan dio opreme kod ovakvih preleta. Kada sam procijenio uz pomoć instrumenata da imam dovoljno visine, izašao sam iz oblaka i taj prizor koji sam ugledao ispod sebe se ne može riječima opisat čanstvenih bijelih Prokletija koji se zabio u kumuluse prošaranog neba. Vidljivost je bila nevjerovatna, atmosfera rijetko čista po takvim danima. Međutim, morao sam da razmišljam o visini, da je nakupim još malo kako bih prebacio prevoj Trešnjevik. Baza je nisko, a planine visoko. Zapadni vjetar me nosio i imao sam sjajnu brzinu da nastavim prema Andrijevici i Beranama. U toj namjeri sam uspio. Preko Trešnjevika, ko zna koji put toga dana, ostao sam bez daha. U daljini, u pravcu sjevera i sjeveroistoka, iz još bezbojne okoline kasnog proljeća, izranja Kopaonik, koji za oči i nije tako daleko. Sa jedne strane ostavljam Komove, a Kopaonik mi se čini na dohvat ruke. Naravno, ostavljam Kopaonik za neki sljedeći put kada se odlučim na istu putanju samo još da, pored crnogorskih planinskih ljepotica, nastavim i do Kopaonika”, kaže Draško koji je svoj let završio u Beranama gdje ga je čekala ekipa drugova i kolega po ovom sportu sa kojima je cijelo vrijeme leta komunicirao telefonom i prenosio utiske. “Nije mi prvi put da dođem do Berana iz Podgorice. Prošle godine sam to uradio, ali drugom putanjom i sa jednim kratkim slijetanjem na jedan vrh u Kučkim planinama. Tada sam nastavio preko Prokletija u albanskom dijelu, pa preko Gusinja došao do Plava. Na Visitoru sam uhvatio dobar termički stub koji mi je omogućio da se prebacim preko Zeletina i da sletim u Andrijevicu. Imam dogovor sa mojim prijateljima iz ovog kraja da, kada god napravim prelet do Berana ili Andrijevice, oni časte ručak. Moraću da odustanem od toga, žao mi ljude, trošak je to“, u šaljivom tonu dodaje na kraju svoje priče Draško Vladičić, pilot paraglajdera iz Podgorice kojem je želja da se u Crnoj Gori organizuju takmičenja u paraglajdingu, disciplini prelet.

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

PRIČA O PRVIM ČUVARIMA KOLAŠINSKOG NEBA I AERO KLUB

NEMA ZABORAVA Z

srušena, ali prilikom aprilskog bombardovanja. On je tada bio riča koja bi, možda, nekom izgledala čudno, upravo je o tome komandant eskadrile i predvokako je svojevremeno Kolašin imao jednu izuzetnu i atraktiv- dio je čuvene jugoslovenske pinu, ni manje ni više nego - vazduhoplovnu jedinicu. I da se ta lote u obračunu sa okupatorom, priča još prepričava, s dužnim poštovanjem. odnosno njemačkim štukama iznad Beograda. Od strane komande pozvan je na konsultaciNovica Bogdanov Rakočević lom u vojne akcije i ispoljio izu- ju tog dana, sletio je, obavio taj bio je jedan od kolašinskih čuva- zetan talenat i hrabrost”, objasnio razgovor i otišao do kuće da se ra neba i prvi ratni pilot sa Bal- je Rakočević. presvuče. I kad je izlazio iz kuće kana. Uostalom, u Kolašinu je On ističe i da je Novica bio je- počelo je bombardovanje. Bomdavne 1926. godine formiran ae- dan od znamenitih oficira iz ko- ba je pala i na njegovu kuću, a on ro klub “Naša krila”. Tek, tridese- lašinskog kraja, te da je nakon je bio smrtno ranjen. Umro je na tih godina prošlog vijeka, a kao završetka Prvog svjetskog rata rukama njegovog kuma, čuvekuriozitet, pojavilo se nekoliko raspoređen u vazduhoplovstvu, nog profesora doktora Mihaila razglednica grada na Tari sni- iako je bio privržen artiljeriji. Ra- Andrejevića koji je decenijama mljenih iz vazduha. Na aero-fo- dio je u prvoj vazduhoplonoj ba- kasnije meni ispričao taj dogato snimku od 1. jula 1931. godine, zi Kraljevske jugoslovenske voj- đaj. I rekao mi je da je tada Nosnimljenom u 9 časova i 45 mi- ske gdje je vrlo brzo napredovao vica žalio zašto gine na zemlji, a nuta, sa visine od 1.500 metara, i bio jedan od predavača oficir- ne na nebu gdje mu je i bilo mjeposada aviona iz eskadrile 282, sto”, ispričao je Zoran Rakočević. pilot-kapetan Franjo Pirc sa koOn je istakao da je upravo Nolegom i izviđačem poručnikom vica popularisao avijaciju i avioAcom Stanojlovićem ostavio je amaterizam, jer je tokom boravka u Francuskoj zapazio da kao rijedak primjer panoramu Kolašina sa bližom okolinom. se mnogi civili i omladina bave Kako nam je ispričao Zoran pripremama za zvanje pilota, pa Rakočević, nekadašnji opštinje inicirao formiranje aero kluba ski funkcioner i bivši predsjednik u Kolašinu. kolašinskog suda, zvučaće čud“Kad govorimo o Novici važno, ali Kolašin je zaista imao jedno je istaći da je on kao pilot ofinu izuzetnu i veoma atraktivnu cir bio u sastavu stručne ekipe juFranjo Pirc vazduhoplovnu tradiciju. goslovenskih oficira koji su da“Iz Kolašina je Novica Bogda- ske klase koji su se školovali za vali logistiku vazduhoplovstvu nov Rakočević koji je prvi ratni vazduhoplovstvo. Turske jer je njihov predsjednik pilot sa Balkana. On je kao pito“Imao je svoju kuću u cen- Kemal Ataturk imao izvanredmac kraljevske vojne akademi- tru Kolašina, na glavnom grad- ne odnose sa kraljem Aleksanje u Beogradu završio smjer ar- skog trgu, gdje je danas spome- drom, a naročito sa Nikolom Patiljerije, ali je na zahtjev Francu- nik Borcu, a koja je tokom bom- šićem, tadašnjim predsjedniske avijacije, koja je inače prva bardovanja u Drugom svjetskom kom vlade i između njih je postozemlja koja je u Prvom svjetskom ratu, uostalom kao i mnoge dru- jao ugovor o saradnji i tehničkoj ratu upotrijebila avijaciju i uop- ge kuće, porušena. Čudna je, a pomoći. Postoji i fotografija Novište u istoriji, otišao na obuku. On ujedno i tragična koencidencija, ce i Kemala Ataturka, jer je on u je u Francuskoj obučavan kao pr- da je i njegova kuća u Beogradu Turskoj bio govi pilot sa Balkana, a nakon podinu kao la godine obuke išao je sa njihovom eskadri-

⌦ Zorica Bulatović

NOVICA JE U FRANCUSKOJ OBUČAVAN KAO PRVI PILOT SA BALKANA, A NAKON POLA GODINE OBUKE IŠAO JE SA NJIHOVOM ESKADRILOM U VOJNE AKCIJE I ISPOLJIO IZUZETAN TALENAT I HRABROST instruktor vazduhoplovstva. Takođe je inicirao i izgradnju manjih aerodroma u Kolašinu. Odredio je dvije lokacije. Jednu na Lugu pored Tare gdje je sada fudbalski stadion, a druga je bila na Debelom Lugu gdje se sastaju rijeke Tara i Plašnica. To je u stvari bila i jedna sekcija u okviru Sokolskog društva koja je

promovisala aero sport, a koja je zaista u začetku bila i u Crnoj Gori, ali nije bila dovoljno razvijena ni u Beogradu. Predsjednik te sekcije pri Sokolskom društvu bio je Kolašinac Risto Bošković. Prema nekim saznanjima i informacijama koje su mi bile dostupne aero klub je i poslije rata nastavio da radi. Tih pedesetih godina odmah nakon rata inicijator rada kluba bio je Novičin bližnji rođak Perica Rakočević koji je živio u centru grada”, podsjeća Zoran Rakočević.

Uz to, on je napomenuo i da prvi piloti NOB-a bili, takođe Kolašinci, kapetan Dušan Markov Rakočević iz sela Blatine, a i da je drugi pilot bio VukadinZeka Milijin Obrenović takođe iz Blatine. “Sjećam se kao dijete, kada su oni dolazili na godišnji odmor, nosili su predivne plave uniforme, bili su izuzetno markantne ličnosti i mi djeca smo sa posebnim ushićenjem i divljenjem gledali ih, pokušavajući na svaki način sa njima da razgovaramo. Oni su s pravom bili

simbol viteštva, gospodstva i posebne otmenosti. Poznato je da je jedan saveznički avion 1944. godine sletio upravo blizu lokacije gdje je bila planirana izgradnja aerodroma u blizini Debelog luga na lokaciji zvanoj “Đeteline” u zaseoku Rogobore, pored Tare na imovini Popovića. Razlozi njegovog slijetanja i zadržavanja meni lično nije poznato, međutim sjećam se dobro 1948. godine kada sam bio u drugom razredu idući u školu vidim

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

AKTUELNO

BU FORMIRANOM U GRADU NA TARI JOŠ DAVNE 1926. GODINE

ZA “NAŠA KRILA” da jedan avion kruži iznad Kolašina, a što je za nas uvijek bilo interesantno, i kad sam već stigao na čas učiteljica je rekla da je avio aterirao na Lugu i da treba da odemo kako bismo ga vidjeli. Ja sam bio među prvima koji je stigao do aviona. Čak sam i prišao do njega bez obzira na patrolu milicije koja se tu nalazila uz veliki broj građana. Vi-

dio sam pilota, opet predivno obučenog, stasitog, sa kacigom na glavi. Bio je kao neko božanstvo. Pomilovao me po glavi i pitao da li ću kad porastem biti pilot, jer sam bio odličan đak. Mnogo godina kasnije saznao sam da je on bio vojni pilot na avionu lovcu, Šuković iz Mioske i da je tokom rata učestvovao u brojnim akcijama, pa je imao želju da aterira svojim avionom baš u Kolašin”, kazao je Rakočević. Dragoslav Jeknić Shaft, profesor, umjetnik i hroničar, ispri-

čao nam je da raspolaže podacima koji govore da je u Crnoj Gori 5. septembra 1913. na Obilića poljani kraj Cetinja, sletio Italijan slovenačkog porijekla Ivan Đovani Vidmar kojeg je kralj Nikola nazvao “Krilatić”. “Bilo je to nepunu deceniju od zvaničnog prvog leta braće Rajt 17. decembra 1903. u Sjevernoj Karolini i sedam godina od kada je 23. oktobra 1906. na tlu Evrope prvi u Francuskoj poletio Alberto Satnos Dumon Dumon. Vidmar je avion tipa Blerio dopremio brodom iz Trsta do Kotora, pa kamionom do Njeguša, odakle je uzletio i spustio se na Obilića poljanu. Pozdravljajući pilota, kralj Nikola ga je nazvao Krilatićem, a avion krilaticom, što je originalna vazduhoplovna terminologija toga vremena”, kazao je Jeknić, podsjećajući da su za potrebe Crne Gore avioni prvi put upotrijebljeni na skadarskom bojištu 20. marta 1913. godine. Tada je na zahtjev kralja Nikole, srpski kralj Petar Karađorđević poslao u pomoć eskadrilu od četiri aviona, koji su razmontirani i željeznicom prevezeni od Niša do Soluna, a odatle brodom do Medove. “Sa improvizovanog aerodroma kod skadarskog sela Barbaluše avioni su

izviđali turske položaje, što je i te kako podiglo moral crnogorske vojske. Na prostoru današnje Crne Gore prvi avioni su, inače, bili 1912. u austrougarskoj hidrobazi u Kumboru, odakle je avion jednog pijačnog dana 1915. na nikšićki trg bacio bombu. Poginule su tri osobe i to su, vjerovatno, prve civilne žrtve, a Nikšić prvi bombardovani grad na ovim prostorima. Po oslobođenju aero klubovi obnovljeni su 1950. kada je u Podgorici održano padobransko i modelarsko prvenstvo. Na aero-foto snimku od 1. jula 1931. godine, snimljenom u 9 sati i 45 minuta, sa visine od 1.500 metara posada aviona iz eskadrile 282, pilot-kapetan Franjo Pirc sa svojim kolegom i izviđačem poručnikom Acom Stanojlovićem ostavio je kao rijedak primjer panoramu Kolašina sa bližom okolinom”, kazao je Jeknić. On je objasnio da je Pirc od 1941. godine sarađivao sa NOP, te da je 1943. godine preletio avionom FL-3 iz vazduhoplovstva NDH na oslobođenu teritoriju kod Bugojna. “Zbog toga su mu ustaše zvjerski pobile članove uže porodice, a u NOVJ ubrzo je postavljen za načelnika vazduhoplovnog štaba i tu je dužnost vršio do 1946. godine. Do 1948. godine bio je ambasador u Argentini”, rekao je na kraju Jeknić.

aktuelno

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

INTERVJU: INTERVJU Krešimir rogina, vođa tima Koji će

Lako pamtLjive por nacionaLnom pavi Nacionalnom paviljonu neophodna je vidljivost, te su nam zato potrebne kratke i jasne, dalekosežne i lako pamtljive poruke. Želimo da posjetioci pronose impresiju crnogorskog nastupa nadugo i nadaleko

⌦ Sonja Ičević Projekat “Wo/Man Under the Umbrella” internacionalnog tima koji čine Krešimir Rogina, Rosa Rogina, Armor Gutjerez Rivas, Ida Blažičko i Fransoa Vahe, predstavljaće Crnu Goru na predstojećem, 16. Bijenalu arhitekture u Veneciji, koje će biti otvoreno 26. maja. Našu postavku, koja će, kao i prethodnih godina biti smještena u Palati Malipjero, čine tri dijela - knjiga, izložba i segment naslovljen umrežavanje, sve u duhu crnogorske kulture i nasljeđa, pa će u centru izložbe biti publikacija posvećena čuvenom arhitekti Ranku Radoviću i instalacija inspirisana endemskim Lovćenskim zvončićem. Generalnu temu Bijenala “Slobodan prostor” uže je definisala kustoskinja postavke Sonja Radović-Jelovac, sa pojmom rezilijentnosti u fokusu.

U razgovoru za Vikend novine, vođa internacionalnog tima koji će nas predstavljati na Bijenalu, Krešimir Rogina, govori o konceptu postavke, uticaju Ranka Radovića na njegov cjelokupni rad, kao i o očekivanjima od ovogodišnje postavke.

Instalacija inspirisana Lovćenskim zvončićem

OTVORENE RASPRAVE O TEMI Krešimir Rogina četvrti put učestvuje na venecijanskom bijenalu. Prvi put na najvećoj svjetskoj smotri arhitekture predstavio se 2000. godine, na izložbi koju je na temu “Manje estetike, više etike”koncipirao Masimiliano Fuksas. Četiri godine kasnije na poziv Kurta Fostera izlagao je u okviru središnje izložbe zaokružene temom “Metamorph”, a 2008. godine predstavio se u Arselima, na poziv Arona Betskija.

DINAMIČNA IZLOŽBA Sumirajući dosadašnja iskustva Rogina ističe da svaki nacionalni paviljon mora raditi na vidljivosti, te su nam zato potrebne kratke i jasne, dalekosežne i lako pamtljive poruke koje će izbiti u prvi plan u konglomeratu ideja koje svako Bijenale obuhvata. Ove godine, zajedno sa članovima svog tima, Rogina će poslati poruku “Čovjeka/Žene ispod kišobrana”, a

Sve bitno naučio sam od Ranka Radovića

Knjiga posvećena Ranku Radoviću

zumljivim porukama, sveobuhvatnom snagom brendiranja mrežolike instalacije i taktilnosti jedinstvenih ‘insitu’ izrađenih modela kao identifikacijskog alata, koji ne uključuje samo poznate arhitekte kao goste, već i širu javnost”, kazao je.

Jedan od segmenata postavke jeste i knjiga posvećena Ranku Radoviću, kog Rogina naziva “velikim učiteljem”. “Pohađao sam postdiplomski studij ‘Teorije arhitekture’ kod njega na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Bila je to ne samo stručna, već i životna radionica. Sve za mene bitno naučio sam ondje. Knjiga je zamišljena kao pojmovnik, glosar najeminentnijih pojmova koji opisuju stanje arhitektonske prakse u naše viralno doba, kao jedan priručnik za arhitektonsko preživljavanje, prilagođivač ‘majnd-seta’ novonastaloj situaciji, poput ‘impulsivno’, ‘instinktivno’, ‘instantno’, ‘frivolno’, ‘atmosferski učinak’, ‘minimalizam džungle’, ‘moj algoritam’”, objašnjava Rogina.

posjetioci crnogorskog paviljona iz njega će izaći, kako hrvatski arhitekta kaže, ozareni novim i jedinstvenim iskustvom. “Istog časa kada sam vidio raspis i temu ‘Emerging Resilience’ koju je postavila kustoskinja Sonja RadovićJelovac, javila mi se ta ideja ‘Complex Simplicity’, jer ne postoji jednostavnija slika od čovjeka pod kišobranom, sva bi se prostornost mogla svesti na taj egzistencijalističko-poetski idiom. Ona je takođe i snažno komunikacijsko sredstvo, nešto lako pamtljivo u košmaru svega i svačega što se na Bijenalu uobičajeno pojavljuje”, kaže Rogina. Tri segmenta izložbe međusobno se povezana, a svaki se iz svog ugla bavi sveobuhvatnom temom “Emerging Resilience”, varirajući, kako kaže hrvatski arhitekta, “u mjerilu, materijalnosti, trajanju i metodi širenja”. “Zajedno djeluju kao vitalni okvir koji podupire otvorenu raspravu o temi unutar i izvan stvarnog paviljona. Namjeravamo da se služimo jednostavnim i ra-

Jedna od važnih karakteristika paviljona jesu gostovanja međunarodno priznatih stručnjaka, koji će u prostoru Palate Malipjero održati predavanja. “Mi smo predložili četiri poznate ličnosti iz svijeta arhitekture, a to su Ana Popelka iz Beča, Momojo Kaidžima i Jošiharu Cukamoto iz Tokija i Aleksandar Brodski iz Moskve, no naravno da je koncept otvoren i za druge stručnjake iz zemlje i inostranstva, što usaglašavamo sa komesarom i kustoskinjom”, navodi Rogina. Tokom cijelog trajanja izložbe u Veneciji, kroz interakciju članova tima, publike i gostujućih arhitekata, naša postavka će se razvijati. Objašnjavajući ovakav, neuobičajen koncept, Rogina kaže da je “procesualnost, time i životnost svih struktura danas preduslov opstanka”. “Volim da kažem da nema

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

AKTUELNO

E NAS PREDSTAVLJATI NA BIJENALU ARHITEKTURE

RUKE U ILJONU

Arhitektura kao građevinarstvo rapidno gubi na značenju, pa je pitanje kojim će se zanimanjima baviti naša djeca. Ta zanimanja još ni ne postoje

Elegantni i lepršavi Lovćenski zvončić

Instalacija, elegantna lepršava i lelujava struktura koja se ne prostire samo u paviljonu, već i u vanjskim prostorima posvećena je endemskom Lovćenskom zvončiću. “Osjetljiva na strujanje vazduha, vlagu kišnih kapi minulog rada na Fejsbuku. Svaki dan je novi dan, ono što je vrijedilo juče ne vrijedi više danas, a ono od danas više neće važiti sjutra. Izložba bi trebala da prati tu dinamiku, više oslonjena na događaje unutar paviljona koje ćemo generisati, a manje na sama izložena djela”, objašnjava Rogina. Tim čine internacionalni stručnjaci koji se bave različitim disciplinama, a kako Rogina kaže, takva multidis ciplinarnost je na ovakvim izložbama izuzetno značajna. “Moja kćera Rosa, arhitektica, glavna je projekt menadžerka u London Festival of Architecture i predaje na dva tamošnja fakulteta. Ida Blažičko poznata je umjetnica koja se u svom radu bavi zaštitom

i sunčevu toplotu, instalacija će reagovati, mijenjati se i micati u saglasju sa svojim okruženjem. To je taj dio spektakla koji svako predstavljanje mora nositi u sebi, a tome će svakako doprinijeti i specijalna rasvjeta koju planiramo”, kaže Rogina. životne sredine i koja je specijalizirala u Hangžou u Kini, Armor Gutjeres Rivas uz praksu u jednoj od najjačih globalnih arhitektonskih firmi u Londonu vodi u rodnom Santanderu inovativnu maketarnicu koja svakog ljeta organizuje niz međunarodnih kreativnih radionica. Francois Vahe francuski je pejzažni arhitekta, a ja mu tu dođem kao neka vrsta vezivnog tkiva svojim iskustvom, ali i urođenim ludilom”, kaže Rogina. Na kraju, ističe da arhitektura kao građevinarstvo rapidno gubi na značenju, pa je pitanje kojim će se zanimanjima baviti naša djeca. “Ta zanimanja još ni ne postoje. Umreženja i otvorenost kanala uz procesualnost i stalnu promjenu vitalne su karakteristike arhitektonske prakse današnjice koju ovdje predstavljamo. Venecijansko je bijenale najveći arhitektonski šou na svijetu. Želimo da posjetioci pronose impresiju crnogorskog nastupa nadugo i nadaleko”, zaključio je Rogina.

Rogina

svijet

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

ko je zapravo dvostruki ruski špijun koji je otrovan u velikoj britaniji

Sergej Skripalj i njegovi grijesi Dok traje hladnoratovski okršaj Rusije i Zapada, bivši dvostruki špijun Sergej Skripalj oporavlja se od trovanja. Šta se zna o ovom čovjeku koji je jednom zbog novca izdao Rusiju, a zatim imao sreće da izađe iz zatvora? Sergej Viktorovič Skripalj (66) je prvi put zapao za oko britanskoj tajnoj službi dok je radio u Madridu u kancelariji vojnog atašea ruske vojne obavještajne službe GRU. Rođen je u ruskoj eksklavi Kalinjingradu 1951. Rano je stupio u armiju posle čega je prešao u GRU. Najpre se kao dinamičan i sposoban agent dokazao na Malti, nakon čega je usledilo slanje na obećavajuće mesto u Madrid. Tamo ga je španska tajna služba već imala u tefteru kao potencijalnog saradnika, ali ga je na kraju vrbovao britanski MI6. Bilo je to tokom ere Borisa Jeljcina, kada je Rusiji prije svega nedostajalo novca. Agenti koji su radili u inostranstvu često mjesecima nisu dobijali plate. Upravo je to, ako je vjerovati članku na ruskom portalu Life, bio razlog što je Skripalj tražio zapadnog poslodavca. Španski agent pod (kodnim?) imenom Luis je, piše u tom članku, prvi došao do Skripalja i sprijateljio se sa njim. Od ruskog agenta je tražio da pronađe partne-

re koji bi potpomogli izvoz španskog vina u Rusiju dok bi on, Skripalj, za to dobio proviziju. Tako se upoznao i sa agentom MI6. Opet navodno, Skripalj se predstavio kao agent GRU prije nego što ga je iko pitao. Prema britanskom listu Tajms, služba MI6 mu je nadjenula kodno ime “Forthwith” što se može prevesti kao “smjesta” ili “bez odlaganja”. Tajms piše da je Skripalj prvo snabdio Britance podacima o sastancima i lokacijama ruskih agenata na osnovu čega je veliki broj agenata protjeran iz evropskih zemalja.

■ “Nadigrali ste me”

Sergej Srkipalj je, međutim, istovremeno imao zdravstvene probleme zbog kojih je vraćen u centralu GRU u Moskvi. Tamo mu je dijagnostifikovan dijabetes. Napustio je GRU 2000. godine, ali je nastavio da radi pri lokalnim vlastima Moskve i da stranim poslodavcima šalje povjerljive informacije. Piše se da je Skripalj najviše vodio računa da bude redovno i dobro plaćen. Redovno je letio iz Moskve u Malagu gdje bi odsjedao u kuću koju je obezbijedio MI6. Tamo je čekao na isplate. Ako bi nekada bio spriječen, to

je umjesto njega činila supruga Ljudmila. U Moskvi je uhapšen 2004. nedugo nakon jedne posjete Velikoj Britaniji. Domaća ruska služba FSB je tvrdila da

je Skripalj radio za Britance još od 1995. “Nadigrali ste me”, rekao je navodno agentima FSB. Trenutak hapšenja, kada Skripalja odvode u tamni kombi, zabilježile

Nije više u kritičnom stanju Bivši dvostruki špijun Sergej Skripalj (66) nije više u kritičnom stanju i njegovo zdravstveno stanje se brzo popravlja, saopštio je britanski ljekarski tim koji brine o njegovom zdravlju. “On dobro reaguje na tretman, brzo se oporavlja i više nije u kritičnom stanju”, navodi se u saopštenju direktora bolnice u Solsberiju, prenio je Rojters. U međuvremenu se oglasila portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova koja je upitala zašto su britanski zvaničnici kre-

mirali kućne ljubimce pronađene u Skripaljevoj kući. Ona je to napisala na svom Fejsbuku, gdje je navela da su dva gvinejska praseta i mačka bili važan dokaz, prenio je AP. Britansko Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo je ranije da su gvinejski prasići pronađeni mrtvi u kući Skripaljevih, nakon što je kuća otključana radi istrage. U saopštenju se navelo da je mačka pronađena u strašno lošem stanju i da je veterinar odlučio da uspava životinju da ne bi patila.

su i kamere. Vjeruje se da je Srkipaljevu dvostruku igru prijavio španski obavještajac Roberto Florez Garsija koji je u svojoj zemlji osuđen zbog izdaje.

■ Velika razmjeNa Optužnica je dvije godine kasnije sačekala Skripalja – “veleizdaja u formi špijunaže” – zbog čega je osuđen na 13 godina u zatvoru sa visokim obezbjeđenjem. Iz sudnice su ostale njegove fotografije u robijaškoj odjeći. Oduzeti su mu činovi i sve privilegije. Međutim, kazna je, tumačilo se tada, bila relativno blaga jer je Skripalj sarađivao sa ruskim organima gonjenja. Posrećilo mu se kada su Amerikanci 2010. razotkrili mrežu od deset ruskih špijuna među kojima je bila i poznata Ana Čepmen. Oni su razmijenjeni za četvoro zapadnih špijuna koje je Rusija držala – među njima je bio i Skripalj. Tadašnji ruski predsjednik Dimitrij Medvedev mu je zvanično izrekao pomilovanje. Amerikanci su odabrali Skripalja za račun Vlade u Londonu te je ovaj odabrao da živi u Engleskoj, u južnom gradu Solsburiju. Tamo je kupio kuću, ali je narednih godina pretrpio niz porodičnih tragedija. Supruga Ljudmila je preminula 2012. godine od raka materice. Sin mu je umro prošlog jula, u 43. godini, tokom putovanja u Sankt Petersburg. Uzrok smrti nije poznat. Skripalj je ostao i bez brata Valerija (68) tačno dvije godine prije nego što će on i kćerka Julija (33) biti pronađeni otrovani na klupi jednog parka u Solsberiju.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

SVIJET

POBJEDNIK PARLAMENTARNIH IZBORA KOJI SE ODRŽAVAJU U NEDJELJU JE UNAPRIJED POZNAT

KAKO JE VIKTOR ORBAN SKROJIO SVOJU MAĐARSKU

afijaška država, “vazalni sistem”, “iliberalna demokratija” – mnoge su sintagme skovane da opišu Mađarsku pod Viktorom Orbanom. Premijer želi treći mandat, a njegova stranka Fides će izvjesno dobiti izbore u nedjelju. Od pada Berlinskog zida 1989. godine u Mađarskoj je uoči izbora uvijek napeta atmosfera. Ali ovoga puta, pred parlamentarne izbore koji se održavaju u nedelju (8. april) napeto je kao nikada prije. Konzervativni premijer Viktor Orban i njegova stranka Fides govore o “najvažnijim izborima u Mađarskoj” na kojima se radi ni manje ni više – o opstanku mađarske nacije. Nju tobože ugrožavaju “migranti” i “međunarodne snage”. Sa druge strane, i ljevičarske i desničarske opozicione stranke smatraju da se radi o spasavanju vladavine prava i demokratije. Čak i ako se izuzme uobičajena mađarska predizborna retorika: izbori jesu veoma važni. Za Mađarsku, kao i za Evropu. Jer Viktor Orban je po mnogo čemu evropski pionir. On je prvi premijer jedne zemlje EU koji želi da uspostavi takozvanu iliberalnu državu, u kojoj mnogi ustavni i demokratski principi važe samo formalno. Zato ovi izbori – koliko god mala nekom izgledala zemlja sa deset miliona stanovnika – imaju veliki značaj za Evropu i Evropsku uniju.

IZBORI “SLOBODNI, ALI NEFER” Promjene u Mađarskoj su vidljive već po izbornom sistemu: bira se 199 poslanika, od toga 106 u pojedinačnim izbornim jedinicama, a 93

preko stranačkih lista. Izborni okruzi su još prije posljednjih izbora bili prilagođeni potrebama Fidesa, jedinoj velikoj mađarskoj stranci. Pripadnici mađarske manjine u susjednim zemljama, koji imaju mađarsko državljanstvo, mogu da glasaju i pismom, dok mađarski državljani koji rade u inostranstvu mogu da glasaju samo u ambasadama ili konzulatima. Zbog tih različitih aršina nezavisni analitičari u Mađarskoj kažu da su izbori “slobodni, ali nefer” jer Orbanovoj stranci omogućavaju bolju startnu poziciju. Na posljednjim izborima je svega 44 odsto glasova bilo dovoljno za dvotrećinsku većinu. Pitanje je da li će Orban i Fides uspjeti da ponove taj uspjeh iz 2014. godine. Malo koji stručnjak želi da iznosi prognoze, a podaci anketa se u velikoj mjeri razilaze. Najizglednije ja da će Fides osvojiti

apsolutnu većinu, ali ne i dvotrećinsku. To prije svega zavisi od toga u koliko izbornih okruga će opozicione stranke da se usaglase oko zajedničkog kandidata. Ukoliko to ne učine, Fides je takoreći već pobijedio. Jer Orbanova stranka je jaka koliko i sve opozicione stranke zajedno. Ne samo da ima najbrojnije nego i najdisciplinovanije glasače.

PARLAMENT “BEZ VELIKE ULOGE” Nova dvotrećinska većina za Viktora Orbana je prije svega pitanje prestiža, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Orban praktično može i bez takve većine. Jer tokom osam godina vladavine, on je preobrazio Mađarsku, iskoristivši do-

sadašnju dvotrećinsku većinu. Javni servis kao i privatni mediji su najveći dijelom pod kontrolom vlade ili ljudi bliskih Fidesu. U državnoj upravi je bilo velikih promjena, na ključnim mjestima u sudstvu sjede ljudi vjerni Orbanu. Čak je i mađarski parlament “bez velike uloge”, jer još jedva da zasijeda, kaže ljevičarski filozof i bivši antikomunistički opozicionar Gašpar Mikloš Tamaš. Pored toga, kaže TamaŠ, Orban je ukinuo čitavu regionalnu i okružnu administraciju, između vlade i gradonačelnika nema ni jedne instance. Orbanova moć je toliko velika i tako zacementirana da bi on mogao da diriguje državom čak i iz opozicije. Ipak, očuvanje formalne moći je za njega ključno pitanje. Jer, kako n a -

vode opozicionari, radi se o opstanku njegove “mafijaške države”. Takvih optužbi ima zato što su posljednjih godina poslovni ljudi iz Orbanovog porodičnog, prijateljskog i stranačkog okruženja stekli veliko bogatstvo, često prljavim i netransparentnim metodama. Nezavisni stručnjaci smatraju da je izraz “mafijaška država” netačan i pretjeran. Konzervativni ekonomista Laslo Čaba sa Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti kaže da Orban vlada uz pomoć “nadregulacija” i da snažno zadire u ekonomiju srednjeg staleža. Da “Orbanovi oligarsi” na taj način dolaze do bogatstva je fenomen koji se u sličnom obliku može vidjeti svuda u regionu. Liberalni ekonomista Andraš Inotai međutim govori o “vazalnoj državi”, u kojoj je Orban preduzetništvo učinio zavisnim od sebe samog. Posljednjih mjeseci se naveliko u javnosti govori o brojnim navodnim ili dokazanim korupcionaškim aferama. Za opoziciju je to jedna od glavnih tema u kampanji. Orban sa druge strane na to pokušava da odgovori snažnom polarizacijom: ukoliko ne ostane vlasti, Mađarska će biti uništena i propašće. Takva retorika bi mogla da bude nagovještaj onog što od Orbana i njegove vlade može da se očekuje u slučaju nove izborne pobjede – u svakom slučaju, nema opuštanja. Na to Mađari i sada treba da se pripreme – kao i Evropa. D.W.

svijet

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

presuda zbog korupcije, zloupotrebe vlasti, prisile, iznude...

Bivša predsjednica Južne Koreje osuđena na 24 godine zatvora U sudskoj presudi koja je prenošena uživo na južnokorejskoj televiziji bivša predsjednica te zemlje Park Geun-hje proglašena je krivom i kažnjena sa 24 godine zatvora zbog korupcije, zloupotrebe vlasti, iznude, prisile i drugih optužbi, prenio je AP. Najozbiljnija tačka optužnice bi-

la je vezana za uzimanje više desetina miliona dolara od kompanija koje je Parkova ostvarila u saradnji sa dugogodišnjom savjetnicom Čoi Sin-sil. Navodi se da je sudija u Sudu centralne oblasti Seula pročitao poduži tekst presude, nakon čega je objavio kaznu. Agencija podsjeća da

su tužioci tražili da Parkova dobije 30 godina zatvora. Bivša predsjednica od marta 2017. nalazi se u pritvoru u blizini glavnog grada Seula. Ona je prošle godine uklonjena sa vlasti nakon nekoliko mjeseci masovnih protesta tokom kojih su milioni demonstranata tražili njenu ostavku.

kina najavljuje da će na svaki potez sad odgovoriti istom mjerom

BorBa po sVaKu ciJenu protiV traMpoVih carina puđdamon nakon puštanja na slobodu

Vrijeme za dijalog sa Madridom je stiglo Bivši katalonski lider Karles Puđdamon izašao je juče iz njemačkog zatvora, nakon što je uplatio kauciju od 75.000 eura koju mu je sud odredio. Pozvao je Španiju da odustane od pokušaja da krivično goni lidere separatista. Puđdamon je, po izlasku iz zatvora, pozvao na hitno oslobađanje svih njegovih kolega koji se nalaze u španskim zatvorima. “Sramota je za Evropu da ima političke zatvorenike. Vrijeme za dijalog je konačno stiglo”, poručio je bivši katalonski lider. Puđdamon je zahvalio osoblju zatvora, a kada je izašao dočekali su ga ljudi koji su mahali katalonskim zastavama, prenio je Rojters. Njegov advokat u Njemačkoj Volfgang Šomburg najavio je da će Puđdamon nastaviti pravnu bitku kako bi sudije odbacile nalog za izručenje Španiji na osnovu optužbi za pronevjeru. Kancelarija tužilaštva u Šlezvigu navela je u saopštenju da je Puđdamon vlastima ostavio adresu u Njemačkoj, na kojoj će boraviti dok sud ne donese odluku o zahtjevu Madrida za njegovo izručenje

po osnovu optužbe za zloupotrebu javnih sredstava, prenio je AP. U obrazloženju suda u Šlezvigu stoji da Puđdamon ne može biti izručen po optužbi za pobunu jer njemački zakon za takvu optužbu podrazumjeva upotrebu prijetnje ili sile dovoljne da slomi volju vlasti. Nakon što je sud objavio odluku, španska vlada je saopštila da poštuje odluku njemačkog suda. Puđdamon je uhapšen u Njemačkoj na osnovu španske potjernice kada je pokušao da se 25. marta preveze iz Finske do Belgije. Sudija Pablo Ljarena, koji istražuje pokušaj katalonskih separatista da tu pokrajinu otcijepe od Španije, razmišlja da se konsultuje sa Evropskim sudom pravde o procedurama za ekstradiciju između zemalja članica EU, saopštio je španski Vrhovni sud. Cilj tog poteza bi bio uklanjanje političke birokratije u slučajevima ekstradicije među članicama EU, navodi se u saopštenju, koje je uslijedilo nakon što je Puđdamon pušten iz zatvora, prenio je AP.

Kina je obećala da će se boriti protiv “jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu”, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp naredio zvaničnicima da razmotre nametanje dodatnih 100 milijardi dolara carine na kineske proizvode. “Kina ima jasan stav o kinesko-američkoj trgovini. Trgovinski rat ne želimo, ali takvog rata se ne bojimo”, rekao je portparol Ministarstva trgovine za novinsku agenciju Sinhua. Ministarstvo je, takođe, obećalo da će preduzeti “opsežne protivmjere”, prenijela je Sinhua, ne navodeći detalje. Komentari odražavaju ljutitu retoriku u državi i glasilima koje podržava Komunistička partija posljednjih nedjelja tokom kojih se

pogoršala napeta situacija u trgovinskom ratu između SAD i Kine. Tramp je u izjavi u četvrtak rekao da je naredio mjeru “u svijetlu kineske nepoštene osvete” na američke carine od 25 odsto na kineske proizvode vrijedne 50 milijardi dolara koje je najavio ranije ove nedelje. “Umjesto da prekine sa svojim neprimjerenim ponašanjem, Kina je izabrala da našteti našim farmerima i fabrikama”, rekao je Tramp. “Dao sam uputstvo USTRu (američki trgovački predstavnik) da razmotri hoće li dodatne carine u vrijednosti 100 milijardi dolara biti u skladu s Članom 301 te, ako hoće, da odabere proizvode kojima bi se nametnule takve carine.” Takođe je kazao da je naredio Ministarstvu poljoprivrede da “sprovede

plan kako bi zaštitilo američke farmere i poljoprivredne interese”. Trampove carine kritikovali su američki poslovni ljudi, ali i članovi njegove Republikanske stranke. Braneći svoj predlog za proširenje liste kineske robe koja bi se carinila, rekao je da bi taj potez mogao da izazove “malo bola” ali da će Sjedinjenim Država dugoročno biti bolje. “Ne kažem da neće malo boljeti, ali naše tržište je poraslo za 40 - 42 odsto, pa možemo malo od tog rasta da izgubimo. Ali ćemo imati mnogo jaču zemlju kad završimo. Možda ćemo primiti udarac, ali znate šta, na kraju ćemo biti mnogo jači”, kazao je Tramp u intervjuu u radio emisiji “Berni & Sid” za njujorkšku stanicu 77 VABC, prenosi agencija Rojters.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

svijet

SAD uvele SAnkcije protiv ruSkih oligArhA bliSkih putinu i zvAničnikA

Na meti saNKcija i OleG DeripasKa

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela je nove sankcije za sedam ruskih oligarha i 17 ruskih državnih zvaničnika. Kako se navodi, razlog su njihove “maligne aktivnosti”, miješanje u izbore i drugi potezi. Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da su na meti sankcija i 12 kompanija u vlasništvu oligarha za koje se smatra da su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uz državnu kompaniju za trgovinu oružjem i ogranak jedne banke. Kažnjeno je ukupno 38 pojedinaca i firmi, navela je agencija AP. Visoki američki zvaničnici rekli su da sankcije nisu odgovor na bilo koju pojedinačnu rusku aktivnost. Oni su rekli da se radi o kažnjavanja Moskve zbog njenog sve većeg suprotstavljanja, uključujući njenog delo-

vanja na Krimu i u istočnoj Ukrajini, podrške sirijskom predsjedniku Bašaru el Asadu, hakovanja i pokušaja podrivanja zapadne demokratije. Nove sankcije objavljene su dok administracija pokušava da pokaže da predsjednik Donald Tramp nije suviše mekan prema Kremlju. Mnogi od pogođenih su pojedinci i firme povezani s ruskim energetskim sektorom, uključujući firme povezane s državnim Gaspromom. Zvaničnici su rekli da je cilj da se pokaže da su podložni američkim kaznama oni koji su finansijski profitirali od vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina, navodeći da su mnogi od onih kojima su uvedene sankcije lično blisko povezani sa Putinom. Među pogođenima je i tajkun Oleg Deripaska. Mnogi od ruskih oligarha i političara i povezanih firmi su već identifiko-

Putin i Deripaska vani u ministarstvu finansija i Stejt departmentu kao potencijalne mete sankcije

na spisku koji je sastavljen i objavljen u januaru. Sankcije zamrzavaju svu imovinu

koju navedeni imaju u SAD i teritorijama pod američkom upravom, i zabranjuju Amerikancima da sa njima posluju. Vlada SAD će Amerikancima koji trenutno posluju s tim firmama ili pojedincima dati uputstva kako da postepeno prekinu i da izbjegnu kršenje sankcija. Prošlog mjeseca SAD su kaznile 19 Rusa i pet firmi sankcijama, u prvoj primjeni Zakona o suprotstavljanju američkim neprijateljima preko sankcija, usvojenom prošle godine. Cilj tog zakona je da se kazni Rusija zbog miješanja u američke izbore, kao i zbog akcija namijenjenih da podriva demokratiju u Evropi. Prema tom zakonu predsjednik SAD takođe može da uvede sankcije Iranu zbog destabilizujuće aktivnosti na Bliskom istoku i Sjevernoj Koreji zbog njenog nuklearnog i balističkog programa.

ª preobrAžAjº DrAgog vođe

Kim Džong Un se izvinio južnokorejskim novinarima

pAleStinci ne oDuStAju oD proteStA nA grAnici SA izrAelom

Dvije žrtve i desetine povrijeđenih tokom novih sukoba u Gazi Dvije osobe su poginule, a 150 je povrijeđeno u sukobima koji su nastali na protestu u pojasu Gaze, izjavio je zvaničnik iz Gaze. Današnji protest je jedan od mnogih, koje su najavili predstavnici organizacije Hamas, a protiv kako su rekli “desetogodišnje blokade te teritorije”, prenio je AP. Kako se navodi, Izrael je optužio tu ekstremističku grupu da koristi proteste za napade na izraelsku granicu i upozorio da oni koji pristupaju ogradi ugrožavaju svoje živote. Palestinci su svega stoti-

njak metara od granične linije rasporedili pet kampova za šatore od sjevera do juga, a incident je nastao kada je u jednom od kampova mala grupa aktivista iz zajednice Huza prišla bliže ogradi i zapalila naslagane gume. Pojedini od njih imali su crne maske, a izraelska vojska je na to odgovorila pucnjavom, suzavcem, ispaljivanjem gumenih metaka i vodenih topova. Izraelska vojska saopštila je da su neki od učesnika protesta imali eksplozivne naprave i bombe, kojima su poku-

šali da oštete ogradu, ali da pokušaji da se pređe ograda nisu uspjeli. Ranije juče, kamp Huza posjetio je lider Hamasa Jahja Sinvar, koji je dočekan uz ovacije. On je tom prilikom najavio da će ići u Jerusalim zajedno sa ostallim vjernicima. “Svijet bi trebalo da sačeka naš veliki potez, kada pređemo granicu i molimo se u Al Aksi”, rekao je on. Portparol izraelske vojske, ocijenio je jučerašnje proteste kao pokušaj da se probije ograda i teroristi ubace u Izrael.

Severnokorejski lider Kim Džong Un je, najvjerovatnije, naložio svom visokom zvaničniku da prenese njegovo izvinjenje južnokorejskim novinarima. On se navodno izvinio zbog ograničavanja njihovog izvještavanja o koncertu muzičara iz Južne Koreje u Pjongjangu. To je juče izjavio južnokorejski ministar kulture, sporta i turizma Do Džongvan, prenijela je agencija Jonhap. Ministar Do smatra da je Kim izvinjenje uputio preko Kim Jong-čola, potpredsjednika Centralnog komiteta sjevernokorejske Radničke partije, koji je trenutno zadužen za južnokorejska pitanja, navela je južnoko-

rejska agencija. Kim Jongčol je, naime, u ponedeljak posjetio novinare iz Južne Koreje u hotelu u Pjongjangu i zamolio ih za razumijevanje jer im je neočekivano zabranjen pristup pozorištu gdje je južnokorejska umjetnička trupa imala nastup. “Imam utisak da Kim Džong-un sve radi vrlo pedantno, provjeravajući svaki sitnicu, s obzirom na to da je svom čoveku naložio da brzo dođe i zamoli za razumijevanje kada se tako nešto desi”, rekao je juče južnokorejski ministar. On se u srijedu vratio iz četvorodnevne posjete Pjongjangu, gdje je predvodio 186-članu južnokorejsku delegaciju muzičara i tekvondista.

AD„OTRANTKOMERC“ Podgorica -Odbor direktoraBroj 34/2 Podgorica, 30.03.2018. g. Na osnovu člana 36 stav 5 Zakona o privrednim društvima („Službeni list RCG“ br. 06/02, i „Službeni list RCG“ br. 40/11) i člana 38. stav 3. Statuta Društva Odbor direktora A.D. ‘’Otrantkomerc’’ Podgorica na 117. redovnoj sjednici -

S A Z I V A XVII- u redovnu godišnju Skupštinu akcionara A.D. ‘’Otrantkomerc’’ Podgorica Za Skupštinu je predviđen sljedeći DNEVNI RED: Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: predsjedavajućeg skupštine verifikacione komisije zapisničara ovjerivača zapisnika 1. Utvrđivanje kvoruma za održavanje skupštine i potpisivanje liste prisutnih akcionara i punomoćnika akcionara; 2. Donošenje odluke o usvajanju zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara; 3. Razmatranje i usvajanje odluke o usvajanju Godišnjeg finansijskog izvještaja A.D. ‘’Otrantkomerc’’- Podgorica za 2017. godinu sa Izvještajem nezavisnog revizora; 4. Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora A.D. ‘’Otrantkomerc’’- Podgorica za 2017. godinu; 5. Donošenje Odluke o imenovanju ovlašćenog revizora za reviziju finansijskih izvještaja Društva za 2018-u godinu, 6. Donošenje odluke o izmjenama i dopunama Statuta A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica; 7. Razrješenje članova Odbora direktora A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica; 8. Izbor novih članova Odbora direktora A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica; 9. Donošenje Odluke o utvrđivanju naknada članovima Odbora direktora A.D. ‹›Otrantkomerc››- Podgorica. Skupština će se održati u poslovnim prostorijama društva u Ulcinju, Bul. Djerdj Kastriot Sklenderbeg bb, dana 30.04.2018. godine sa početkom u 12,00 časova. Materijal za skupštinu akcionara staviće se na uvid akcionarima u zakonski predviđenom roku, u sjedištu Društva, Trg nezavisnosti br.13, Podgorica, svakog radnog dana od 8.00 do 16.00 časova. Smatraće se da za održavanje skupštine postoji kvorum ukoliko skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni lično ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. U cilju bolje organizacije rada skupštine, mole se lica koja žele da prisustvuju sjednici, kao i zakonski zastupnici ili punomoćnici akcionara, da u roku od dva radna dana prije održavanja skupštine dostave dokumenta (ličnu ispravu i punomoćje ovjereno u skladu sa zakonom), u sjedište Društva, na osnovu kojih mogu uzeti učešće u radu skupštine. ODBOR DIREKTORA Predsjednik, Mi lan Lakićević

JAVNI POZIV br. 885

za dostavljanje ponuda za davanje u zakup đačke kantine I. Predmet i uslovi zakupa: − Đačka kantina u objektu JU SMŠ „Mladost“ – Tivat, Šetalište kapetana M.Krstovića br.1, površine 8 + 9 m2, upisana u list nepokretnosti 2264 KO i to: dio hola škole kod izlaza 51 prema školskom dvorištu površine 8 m2 (lijevo od glavnog ulaza) i dio hola škole (desno od glavnog ulaza – školski šank) površine 9 m2 − Zakupac je dužan opremiti prostor u skladu sa namjenom objekta. − Minimalna cijena zakupa iznosi 400,00€ mjesečno. − Trajanje zakupa će biti regulisano posebnim ugovorom sa zakupcem, a najduže na period od godinu dana (sa mogućnošću prekida ugovora za vrijeme trajanja ljetnjeg i zimskog raspusta) − Učesnik nadmetanja može da budu samo ponuđač koji je registrovan za obavljanje djelatnosti za koju je prostor namijenjen i čija je pretežna djelatnost u skladu sa namjenom prostora. − NIJE DOZVOLJENO DISTRIBUIRATI ALKOHOLNA PIĆA I CIGARETE. − Radno vrijeme đačke kantine je od 7,00 h do 14,00 h. II. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: − Ponuđena cijena ................................. max 100 bodova III. Ponuda treba da sadrži: − Tačan naziv i adresu ponuđača, sa opštim podacima o ponuđaču − Dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju (dokaz o ispunjavanju uslova ne smije da bude stariji od šest mjeseci do dana javnog otvaranja ponuda) − Cijenu zakupa izraženu u € (eurima) i uslove ponude i jediničnu cijenu proizvoda IV. Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda: osam (8) dana od dana objavljivanja javnog poziva, u zatvorenim kovertama, sa naznakom za „javni poziv br. 885, ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda“. Na poleđini koverte, odnosno omota navodi se naziv i sjedište, odnosno ime i adresa ponuđača kako bi ponuda mogla da se vrati ponuđaču neotvorena u slučaju da se utvrdi da je neblagovremeno dostavljena. Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 8,00 do 10,00 sati počev od 10.04.2017. zaključno sa 17.04.2018. godine do 10,00 sati, neposredno u prostorije Sekretarijata JU SMŠ „Mladost“ – Tivat. Podnesene ponude se ne mogu mijenjati niti dopunjavati. Učesnik javnog nadmetanja može podnijeti samo jednu ponudu. Nepotpune, neblagovremene i nezatvorene ponude neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču. V. Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranja ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, sa odgovarajućim punomoćjem, će biti održano dana 17.04.2017. sa početkom u 11,00 časova u prostorijama ove škole. Kontakt telefon: 032/674-614 Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup

Zabava

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

PLANETARNO PRIZNATA PIJANISTKINJA LOLA ASTANOVA ZA VN

Drago mi je ako ljudi uživaju dok me gledaju

SVJETSKA DI DŽEJ ZVIJEZDA JORIS VOORN ZA VN

Uhvati trenutak, osjeti atmosferu i povedi publiku u drugu dimenziju ● 46

Muzički vremeplov

● 47

Astrološka predikcija

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

foto: Nancy Ellison

ZABAVA

⌦ Danilo Brajković

ijanistkinju Lolu Astanovu ne treba naročito predstavljati zaljubljenicima u klasičnu muziku, pošto rođena Uzbekistanka, s aktuelnim prebivalištem u SAD, posljednjih godina niže samo uspjehe, a uz pomoć društvenih mreža i duetske saradnje “Love Story” sa hrvatskim violončelistom Stjepanom Hauserom iz 2Cellosa i oni koji nijesu očarani klasikom mogu se uvjeriti zašto Lolu bije glas atraktivnog i strastvenog virtuoza moderne ere. Poslije prvih klavirskih lekcija u domovini i kasnijeg usavršavanja na Moskovskom konzervatorijumu, Lola se otisnula put SAD i odškrinula vrata savremenog doba. Ukratko, do sada se može pohvaliti koncertima u njujorškom Karnegi holu, nastupima sa vodećim tamošnjim ansamblima, poput

Stjepan i Lola

onog sa All-Star orkestrom, u čijem je dokumentarcu “Visions of New York” izvela “Rapsodiju u plavom” od Džordža Geršvina, a projekat je dobitnik nagrade Emi 2016. Svojevremeno, nastupila je pred današnjim predsjednikom SAD Donaldom Trampom, muzičkim velemajstorima

Bonom Voksom, Karlosom Santanom i drugim, a osim saradnje sa Hauserom, Lola je nedavno predstavila trejler za mini film “The Journey to the Theatre of Silence”, u kom, pored ostalih, “glumi” sa Andreom Bočelijem. Osim komentarisanja pomenutih dostignuća i najave novih poduhvata, u intervjuu za praznično izdanje Vikend novina Astanova se prisjetila svojevremenog gostovanja u tivatskom Porto Montenegru i ljepota Crne Gore, obrazložila je zašto se njeni snimci na Instagramu oslanjaju i na atraktivno odijevanje i priznala da joj je drago ako

ljudi uživaju dok je gledaju. VN: Zahvaljujući popularnosti Hausera, Crnogorci su pomno ispratili premijeru dueta “Love Story”. Ko je inicijator ideje? Ideja je potekla od Stjepana. Kon-

INTERVJU: PLANETARNO PRIZN LOLA ASTANOVA ZA VIK

VOLIM BALK CRNOGORSKA OB NAJLJEPŠIM N

ZABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

njihovu hranu i prirodu. V I prije pomenutog duVN: eta, na društvenim mrežama slušali smo Stjepana i Vas kako na zanimljiv način obrađujete popularnu muziku, a objavili ste naknadno i verziju saundtreka filma “La La Land”. Hrvatski mediji automatski su pretpostavili da ste u ljubavnoj vezi. Jesu li na pravom tragu? Ometa li Vas njiihova znatiželja? Kada ste javna ličnost, nastojanje pojedinaca da saznaju što više o vama je ra-

350 zumljivo i ne smeta mi. Istovremeno, previše toga u vezi sa mojim životom je ponu-

Ponašam se onako kakva jesam i drago mi je ako neki ljudi uživaju u tome, bez obzira na to da li je riječ o pohvalama zbog muzike ili zbog stila oblačenja. Sve je to dio onoga što predstavljam

Posjetila sam Tivat prije nekoliko godina, povodom privatnog koncerta u Porto Montenegru. Boravila sam tamo nekoliko dana, ali je i to bilo sasvim dovoljno da shvatim kako je čitava obala od Hrvatske do Crne Gore jedno od najljepših mjesta na svijetu. Definitivno bih voljela da se vratim jednog dana

NATA PIJANISTKINJA KEND NOVINE

HILJADA FANOVA LOLA ASTANOVA OKUPLJA NA INSTAGRAMU - NJENI SNIMCI NA KLAVIRU OSLIKAVAJU ATRAKTIVNOG I STRASTVENOG VIRTUOZA MODERNE ERE

KANCE, A BALA JE MEĐU NA SVIJETU

foto: lolaastanova.com

taktirao je sa mnom u julu 2017, a poslije tog telefonskog razgovora našli smo se u studiju već u septembru i snimili smo prvu numeru. V Saglasje klavira i viVN: olončela “proizvodi” magičan zvuk. Da li je reakcija auditorijuma bila zadovoljavajuća? Jeste li srećni što je “Love Story” približio Vaš rad Balkancima? Nijesmo bili sigurni kako će naši cijenjeni fanovi reagovati na prvu loptu, pošto se podrazumijeva da svaki novitet iziskuje vrijeme kako bi zaživio. Ipak, srećna sam kada vidim da su i Hauserovi i moji fanovi “prigrlili” duet i sada stalno traže nove numere. Naravno, bilo je zadovoljstvo posjetiti Balkan povodom snimanja spota, naučila sam još o njemu. Volim Balkance,

đeno svima, tako da pojedine stvari čuvam samo za sebe. Ljudi mogu pretpostavljati šta požele, ali rijetko komentarišem privatnost jer cijenim da su neke stvari za nijansu posebnije ako ih ne podijelite s publikom. VN: V Hauser je snimio dva spota u Crnoj Gori, za numeru “Now We Are Free” s albuma “Score” 2Cellosa i sa našim pop pjevačem Sergejem Ćetkovićem. Da li je Crna Gora nepoznanica za Vas? Zapravo, posjetila sam Tivat prije nekoliko godina, povodom privatnog koncerta u Porto Montenegru. Boravila sam tamo nekoliko dana, ali je i to bilo sasvim dovoljno da shvatim kako je čitava obala od Hrvatske do Crne Gore jedno od najljepših mjesta na svijetu. Definitivno bih voljela da se vratim jednog dana. VN: V Klavir i klasična muzika opčinili su Vas još u djetinjstvu. Jeste li zahvaljujući tome već ostvarili sve muzičke snove? Nijesam. Klasična muzika bila je predivna i unikatna početna tačka, ali moja muzička interesovanja prevazilaze okvire samo jednog žanra. Za mene, muzika je izvor neslućenih kreativnosti i mogućnosti, tako da jedva čekam da istražim još toliko toga i krenem naprijed. V Nedavno je objavljen VN: i trejler za za mini film “The Journey to the Theatre of Silence”. Kakvu ćete nam priču pokloniti italijanski muzički genije i Vi ? Prošle godine, Andrea me je pozvao da nastupim na jedinstvenom koncertu u njegovoj Toskani. Bilo je to neobično iskustvo. Smatrali smo da bi bilo nevjerovatno ako ga ekranizujemo. Filmska direktorka Alina Dianova-Siciliano odlučila je da to

Tramp i Astanova

ne bude isključivo film o muzičarima. “The Journey to the Theatre of Silence” zapravo je film o ljepotama prirode i muzike, ljepoti ostvarenja snova… Nadam se da će gledaoci osjetiti sve to dok ga budu gledali. VN: Izuzetno ste popularni u SAD, gdje ste ostvarili nekoliko zapaženih nastupa i osvojili brojna priznanja. Jeste li već dostigli zenit? Imala sam sreću da dijelim binu sa brojnim velikim imenima, čak i sa predsjednikom SAD. S druge strane, budućnost je uvijek uzbudljivija od prošlosti, tako da se nikada ne zadovoljavam minulim priznanjima ili ostvarenjima. Zahvalna sam na svim tim iskustvima, ali uvijek sam okrenuta ka budućnosti i vjerujem da najveći uspjeh tek slijedi. VN: Uz pomoć društvenih mreža, postali ste istinska internet senzacija, pa su tako izvođenja Šopena, Lista, Rahmanjihova i drugih velikana bliska i onima koji ranije nijesu bili upućeni u njihov rad. Jeste li očekivali da će ti snimci brzinom svjetlosti dostići milionske preglede? Zaista nijesam očekivala da će ti snimci dotaći toliko ljudi iz raznih krajeva svijeta i sa različitih govornih područja, drugačijih vjerovanja i dobi. To samo potvrđuje činjenicu da je muzika jedini istinski univerzalni jezik koji svi mi razumijemo - bez obzira na to gdje se nalazimo na planeti. VN: Slovite za jednu od atraktivnijih muzičarki na svijetu, a primjetno je da pomenute muzičke klipove snimate i glamurozno i atraktivno odjeveni. Prijaju li Vam pohvale? Ponašam se onako kakva jesam i drago mi je ako neki ljudi uživaju u tome, bez obzira na to da li je riječ o pohvalama zbog muzike ili zbog stila oblačenja. Sve je to dio onoga što predstavljam.

ZABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

EKSKLUZIVNO: SVJETSKA DI DŽEJ ZVIJEZDA JORIS VOORN NA

UVIJEK ŽELIM DA BUDE A ŽIVOT SE POBRINE ZA

⌦ Marija Roganović

ublika je, kao i uvijek, najbolja na Balkanu. Hladnoća i ritam se divno upotpunjuju. Bio sam na Exitu, naravno, u Crnoj Gori ne još, ali sam od kolega čuo sve najbolje. Rado ću doći ako uslijedi poziv za Sea Dance, podijelio je sa VN utiske, nakon nastupa na Jahorini, čuveni holandski di-džej Joris Voorn. Holandski di-džej superstar Joris Voorn nedavno je priredio spektakularan nastup na Festivalu 84 na Jahorini, dostojan udarnog termina na Exitovoj Dance Areni! Njegove prepoznatljive varijacije haus i tehno stilova u setu mahom stvorenom u njegovom amsterdamskom studiju, publiku na 1.595m nadmorske visine premjestili su u ugođaj najboljih “warehouse” žurki u evropskim metropolama ili na čuvenu Ibicu, gdje je Voorn godinama unazad jedan od glavnih aktera!

POSTAVIO SAM OPREMU, POČEO DA PUŠTAM MUZIKU, A IZA MENE JE STAJAO VLASNIK LOKALA, KOJI ME JE POTAPŠAO PO RAMENU I ZAMOLIO DA PUSTIM NEŠTO DRUGO, JER SE U TOM KLUBU NE SLUŠA ‘TA’ VRSTA MUZIKE. SAMO SAM SE POKUPIO I OTIŠAO

U ekskluzivnom intervjuu za Vikend novine, popularni Holanđanin priča o nastupu na Jahorini, dolasku u Crnu Goru, novom materijala, muzičkim uzorima, anegdotama sa nastupa...

■ RADO ĆU DOĆI AKO USLIJEDI POZIV ZA SEA DANCE

“Pokretanje ovog tipa festivala je sjajno osmišljena ideja. Nijesam imao vremena da razgledam, nažalost, neću ni imati, jer sam na turneji, ali sve što sam uspio da vidim je sjajno. Publika je, kao i uvijek, najbolja na Balkanu. Hladnoća i ritam se divno upotpunjuju. Bio sam na Exitu, naravno, u Crnoj Gori ne još, ali sam od kolega čuo sve najbolje. Rado ću doći ako uslijedi poziv za Sea Dance”, kroz osmijeh potvrđuje jedan od najvećih di-džejeva današnjice - Joris Voorn. Holanđanin koji je definisao savremenu tehno scenu i pomogao da se Amsterdam pretvori u današnji epicentar elek-

tronske muzike, posljednjim albumom “Nobody Knows”, pokorio je svjetske top liste (američka Billboard lista proglasila ga je za najbolji elektronski album 2014), dok je njegov posljednji EP “I Ran The Zoo” (2017.) kritika podigla u zvijezde. Stoga ne iznenađuje što se novi materijal nestrpljivo iščekuje pune četiri godine.

što sam mogao od densa i elektronske muzike, počeo sam da se bavim di-džejingom 1996. godine.

Počeo sam da kupujem vinil i otkrio da su mi tehno i haus najprimamljiviji”, prisjeća se početaka ovaj nesuđeni arhitekta, koji donekle za prve muzičke korake “okriv-

■ NASLJEDNIK “NO-

BODY KNOWS” STIŽE USKORO

“U prethodnih nekoliko mjeseci sam naporno radio na novom materijalu, ali znate kako je, jako malo vremena ste na jednom mjestu. U svakom slučaju, nadam se da će nove numere u narednih par mjeseci ugledati svjetlost dana. Album je definitivno planiran za ovu godinu”, otkriva četrdesetjednogodišnji superstar, pojašnjavajući kako se u svijetu tehno muzike našao vrlo neočekivano. “Kao mali mrzio sam elektronsku muziku, slušao sam indi rok i bilo šta što uključuje zvuk gitare. Horizonte su mi proširili Chemical Brothers i Underworld, tako je sve i počelo. Nakon što sam preslušao sve

ljuje” oca, poznatog kompozitora, koji ga je i naučio da svira gitaru i violinu.

■ OTAC KOMPOZI-

TOR “KRIVAC” ZA KARIJERU

Voorn

“Naravno da me je otac usmjeravao. Njegov poziv je uveliko ‘kriv’ za moju karijeru. Međutim, nijesam pošao u tom smjeru, iako privatno puno slušam klasičnu muziku”, priznaje on i dodaje da se uvijek vodi time da bude drugačiji: “Ništa konkretno me ne in-

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

zabava

vanja na promo turneji u Londonu

Novinari i publika oduševljeni što je “Inje” na crnogorskom

aKon naStupa na jaHorini Za vn:

em drUgačiji, a inspiracijU Kao mali mrzio sam elektronsku muziku, slušao sam indi rok i bilo šta što uključuje zvuk gitare. Horizonte su mi proširili Chemical Brothers i Underworld, tako je sve i počelo

dem drugačiji. A život će se već pobrinuti za inspiraciju”, cijeni Voorn. Pored fantastičnih tehno i haus setova, Joris Voorn je i vlasnik dvije etikete, “Rejected” i “Green”, a kao producent i di-džej osvojio je poštovanje svih kolega iz muzičke industrije, žareći i paleći na nastupima širom svijeta. Međutim, i sam priznaje “da bez muke nema nauke”, te da se svakodnevno susrijeće sa raznoraznim muzičkim izazovima.

■ Pronalaženje do-

bre muzike najveći izazov

spiriše, sve mi dolazi u trenutku i kako mi je u putu laptop najbolji prijatelj, odmah to i snimim. Ono čime se vodim je to da bu-

Sa nastupa na Jahorini

“Najveći izazov sa kojim se susrećem je pronalažanje i pravljenje dobre muzike. Pomislili biste, u današnje vrijeme, kada je sve

dostupno, da je lakše. Ali, naprotiv, sve je već viđeno, poznato, i većinu vremena tražimo iglu u plastu sijena. Ali, to je donekle ono što nas definiše i odvaja od drugih, muzički izbor, beat...”, primjećuje Holanđanin, koji nam je ujedno i otkrio najčudniji trenutak tokom uspješne, dvadesetdvogodišnje karijere. “Čudne stvari se dešavaju na svakom koraku, ali ono što sam dobro upamtio je nastup u Brazilu. Do dana današnjeg nijesam otkrio šta je bilo u pitanju. Vrlo moguće da sam došao u pogrešan klub. Postavio sam opremu, počeo da puštam muziku, a iza mene je stajao vlasnik lokala, koji me je potapšao po ramenu i zamolio da pustim nešto drugo, jer se u tom klubu ne sluša ‘ta’ vrsta muzike. Samo sam se pokupio i otišao”, kroz smijeh prepričava Voorn. A kao recept za dugu, ali i uspješnu muzičku karijeru, ima devizu, koja se tokom godina pokazala jako korisnom. “Uhvati trenutak, osjeti atmosferu i povedi publiku u drugu dimenziju”, poentira za kraj ova muzička zvijezda.

Uhvati trenutak, osjeti atmosferu i povedi publiku u drugu dimenziju

Kao što smo pisali u prethodnim brojevima, ovogodišnji predstavnik Crne Gore na Eurosongu Vanja Radovanović iz Londona je krenuo u promotivnu mini turneju tokom koje će predstaviti pjesmu “Inje” sa kojom će nastupiti u Lisabonu. On se u Londonu, osim sa ljubiteljima Eurosonga, družio sa predstavnicima “sedme sile”, tom prilikom dao skoro 20 intervjua, a pozitivne reakcije novinara i publike u britanskoj prijestonici nijesu izostale. “Htjeli su da pričamo o pjesmi i većina je oduševljena što je pjesma na crnogorskom jeziku. Pitali su kako se spremamo i kakav će biti nastup, što im nijesmo do kraja otkrili”, kaže Vanja, dodajući da se u Londonu i te kako osjeća duh Eurosonga. “Osjeća se atmosfera i pozitivni naboj i energija koji prate cijeli festival. To mi je glavni utisak - pozitivna atmosfera oko svega, pristupa samih novinara organizatora i učesni-

ka”, priča Vanja, koji je spreman za nastup u Lisabonu. “Kako ono vole da kažu ja se za ovo spremam cijeli život. S obzirom da smo odmah eliminisali mogućnost da ja igram na sceni, mislim da sam sve ostalo apsolvirao mnogo ranije, i jedino na šta treba da obratim pažnju je da me ne uhvati neka prehlada ili nešto slično”, ističe crnogorski muzičar, otkrivajući da će nastup na evrovizijskoj sceni biti veoma jednostavan i lijep. “Kao što je i pjesma i emocija koju nosi i sami spot. Nastup će biti upečatljiv vokalno, jer imamo četiri djevojke koje to rade više nego dobro, Bole je tu za jednim velikim klavirom”, rekao je Vanja, koji će nakon Londona u sklopu promotivne turneje obići još i Amsterdam, Madrid i Tel Aviv. Podsjećanja radi, Eurosong u Lisabonu biće održan od 8. do 12. maja, a Vanja će nastupiti šesnaesti u drugom polufinalu 10. maja. (rtcg.me) Radovanović u Londonu

Bedem FeSt poZiva na aKCiju

Vrijeme za kulturno buđenje Povodom nedavnog vandalizma počinjenog na staroj nikšićkoj tvrđavi Onogošt, poznatoj i kao Bedem u kuli Nebojša, gdje se održava muzička uzdanica grada pod Trebjesom - Bedem fest, oglasili su se organizatori festivala, koji su oštro osudili devastaciju kulturne baštine. Oni su, između ostalog i pozvali sugrađane, da u ponedjeljak (9. april) očiste sav nered. “Deveti slogan našeg festivala ‘Tvoj grad’ ponovo je usmjeren na očuvanje, pošto-

vanje, vrednovanje, promociju, pripadanje i ljubav prema svome gradu! Bedem fest poziva sugrađane, sugrađanke, prijatelje, umjetnike ali i sve koji poštuju Nikšić i sve njegove resurse da se u ponedjeljak, 9. aprila u 10 časova okupimo na drevnim zidinama i ponosno očistimo sav nered koji je tamo ostavljen. Jer, dame i gospodo, vrijeme je za kulturno buđenje i otpor svakom nepoštovanju kulturno-istorijske baštine”, stoji u saopštenju organizatora Bedem festa. M.Rog.

zabava

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

Muzički vreMeplov 1932: Rođen Karl Perkins, rockabilly zvijezda

Karl Li Perkins rođen 9. aprila 1932. godine bio je američki pjevač i muzičar koji je sredinom pedesetih godina prošlog vijeka uživao status najpoznatije i najuspješnije rockabilly zvijezde. Od 1954. je počeo saradnju sa diskografskom kućom Sun Records u Memfisu, čiji vlasnik Sem Filips je nastojao da ga pretvori u na-

sljednika Elvisa Preslija. Na samom vrhuncu karijere doživio je tešku saobraćajnu nesreću i dok se oporavljao, njegova najpoznatija pjesma “Blue Suede Shoes” postala je Preslijev hit. Usprkos tome, kao i kasnijim problemima s alkoholizmom, Perkins je ostao značajno ime američke zabavne muzike.

1977: ABBA sa Dancing Queen pokorila Evropu i SAD

Grupa ABBA je 9. aprila 1977. zauzela prvo mjesto američke top liste numerom “Dancing Queen”, što je bio sedmi singl Šveđana koji je ušao u američki

Top 40, a prvi koji je zauzeo prvo mjesto na listi. Pjesma je godinu ranije bila dugo prva i na britanskim listama, ali i u još 12 zemalja Evrope.

1968: Simon & Garfunkel, “Diplomac” i Mrs. Robinson

Šestog aprila 1968. godine folk-rok duo Simon & Garfunkel su zauzeli prvo mjesto američke top liste albuma sa saundtrekom za čuveni film Majka Nikolsa “The Graduate” (Di-

plomac) sa Dastinom Hofmanom u glavnoj ulozi. Možda i najzaslužniji za ovaj uspjeh je hit singl, koji se odmah izdvojio sa saundtrek albuma “Mrs. Robinson”.

1970: Makartni objavio definitivan razlaz Bitlsa

Dvadesetsedmogodišnji Pol Makartni je 10. aprila 1970. godine sazvao pres konferenciju na kojoj je obznanio su se Bitlsi definitvno razišli i to nedjelju prije objavljivanja svog solo albuma. Makartni je tada rekao: “Nemam planova da više ikada

snimam sa Bitlsima ili da pišem muziku sa Lenonom”. Džon Lenon je mnogo ranije odlučio da napusti grupu, a kada ga je jedan britanski novinar upitao o Makartnijevoj odluci, odgovorio je: “Pol nije napustio grupu, ja sam ga otpustio”.

1994. i 2002: Dani kada je umirao grandž

Petog aprila život su okončali Kurt Kobejn i Lejn Stejnli, pa mnogi ljubitelji muzike 5. april nazivaju “danom kada je umro grandž”. Kobejn je preminuo petog aprila 1994. godine, a njegov leš pronađen je tri dana kasnije. Kao razlog smrti navodi se samoubistvo, ali i danas mnogi sumnjaju u ovu verziju, jer puno činjenica uka-

zuje da se Kurt nije mogao sam ubiti. Na isti dan 2002. godine preminuo je Lejn Stejnli, pjevač benda Alice in Chains, od predoziranja narkoticima. Iako su postigli svjetsku slavu, bend Alice in Chains nakon 1998. godine skoro da nije funkcionisao, a razlog je bila depresija u koju je upao Lejn Stejnli nakon smrti djevojke 1996. godine.

2000: Moby - “Play”, komercijalni fenomen, kritičari oduševljeni

Devetog aprila 2000, Moby je albumom “Play” zaposjeo britanske top liste, a izdanje je provelo 81 nedjelju u kontinuitetu na muzičkoj ljestvici. Ovo je bio njegov peti studijski album, koji je bio komercijalni fenomen, a zanimljivo je i da mu je svjetska mu-

zička kritika bila i te kako naklonjena. Album je prodat u 12 miliona primjeraka, što je rekord kada je ova vrsta muzike u pitanju, a većina singlova sa albuma što kroz samopromociju, što kroz filmove i reklame, postali su hitovi koji se i danas slušaju.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

ASTROLOGIJA

ASTROLOŠKA PREDIKCIJA ZA NAREDNI PERIOD

ZABORAVITE SKROMNOST U BILO KOJOJ SFERI

Stižu nam lijepi dani za zaljubljivanje, izlaske, opuštenost, hobije, umjetnost i stvaranje, ispunjeni pozitivnim vibracijama i proljećnim nabojem

⌦ Astrolog Jovanka Blagojević Venera je 31. marta, promijenila svoj pravac, pa će faliti akcije i brzine koju smo osjećali u periodu dok je boravila u znaku Ovna, ali svakako, iako usporena i praktična, ona nam donosi nježnost, emocije koje traju, istinsko uživanje u sadašnjem trenutku. Biće jača potreba za konkretizovanjem emotivnih odnosa, mirom, odnosima koji obećavaju i osobama koje ispunjavaju sve naše kriterijume. Skromnost zaboravimo, u svim sferama života. Apetit će se povećati, posebno potreba za poslasticama, bićemo usmjereni na finansijsku dobit, a ni želje nam baš neće biti skromne. Stižu nam lijepi dani za zaljubljivanje, izlaske, opuštenost, hobije, umjetnost i stvaranje, ispunjeni pozitivnim vibracijama. Analiziraćemo

Informacije Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com.

svoje emotivno stanje, emotivne postupke, postojeće potrebe. Ovo je mjesec intenzivnosti na ljubavnom nivou, jakih fizičkih veza, finansijskog napretka i umjetničke energije. Naglo fizičko privlačenje i upoznavanje fizički dopadljivih i stvaralački nadahnutih ljudi. Upornost ovdje igra bitnu ulogu, jer ćemo dobiti dosta energije i snage da realizujemo ono što smo zamislili. Vrijednosti, novac, privatni biznisi, pod aspektom su dobrih vibracija. Sve što je vezano za materijalno, okupiraće našu pažnju, a posebno će se javiti želja za umnožavanjem postojećeg materijalnog stanja. Imaćemo potrebu da se uljepšavamo, provodimo vrijeme u prirodi, restoranima, kafićima, budiće se čula, rasplamsavati želje, jačati potreba za hranom, pićem, muzikom, seksom, poklonima,

kupovinom… Merkur je retrogradan do 15. aprila, ali će se uticaj retrogradnosti osjećati sve do 3. maja. Misli će letjeti na sve strane i teško ćemo se fokusirati na jednu obavezu i dovršiti je do kraja. Nedostatak jasnog fokusa biće prepreka da dobijemo jasne i pouzdane rezultate. Sada na svjetlost izlaze nerazjašnjeni poslovi, dogadjaji, situacije i kontakti. Fokus je na završetku već viđenih situacija, a ne na započinjanju novih. Izbjegavajte novine, potpisivanje ugovora i novih poslova, čuvajte se u saobraćaju, budite oprezni u čuvanju novčanika, mobilnog telefona, važnih papira... Informacije će stizati sa svih strana, ili ćemo sami biti pošiljaoci istih. Povoljan period za obnovu odjeće, neke kratkoročne promjene, za pisanje, čitanje, razmjenu informa-

cija, značajnih telefonskih razgovora. Oni koji su u dužim vezama analiziraće odnos sa partnerom, preispitivati koliko je isti pouzdan i iskren i, vrlo vjerovatno, učiniti taj odnos još boljim i stabilnijim. Slobodni će, pak, imati priliku da ostvare ono što odavno priželjkuju. Nagla fizička privlačenja i upoznavanja na mjestima zabave. Ljubavne veze, u periodu ovog tranzita, počinju polako, mudro i strpljivo, ali traju kroz vrijeme i opstaju kroz osjećaj sigurnosti i poštovanja. Bićemo strpljiviji, usporeniji, ali i zaljubljivati se u sve što nam predstavlja lično zadovoljstvo – hranu, muziku, mirise, romantiku, slatkiše, kozmetiku i, generalno, ljubav ispoljavati fizički. Tranzitna Venera biće u znaku Bika do 24. aprila. Pred nama su dani kada treba da

ugađamo sebi, uživamo u svakom momentu i ne razmišljamo mnogo o sutrašnjem danu. Ne žurite sa emotivnim odlukama. Iskoristite prilike koje vam mogu donijeti finansijsku dobit. Bićete u situacijama u kojima ćete jasno vidjeti na koga se zaista možete osloniti. Energiju ne rasipajte na ono za šta unaprijed osjećate da je nepotrebno. Ljubav gradite polako i obradujte nekoga nekim lijepim poklonom. Kontrola će biti pojačana u svim segmentnima života, želja za mirom, skladom i sigurnošću, ali će fizička manifestacija života ušetati u naš svijet, donijeti uzbuđenje, radost i malo opravdanog pretjerivanja u smijehu, parčetu dobre torte i veselom društvu. Upravo sad prolazi trenutak u vremenu. Moramo postati taj trenutak!

ENIGMATIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

FOTO UBOD

Tribina na utakmici švedske lige između Sandsvala i Erebra Magla u Abu Dabiju

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2051

Sudoku puzzle No. 3445 2016-03-19

6 2 9 7 3 5 4 8 www.sudokukingdom.com 7 3 7 4 1 6 8 2 5

1 5

Medium level Play sudoku online at:

5 4

6 6

7 4

1 9 5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2012-05-25

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1837

Puzzle solution: 3 8 4 6 2 7

7 9

Medium level

Sudoku puzzle No. 3446 2016-03-20 3

2011-10-24

2 7

6 3

2 1

ENIGMATIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

FOTO UBOD

Groblje novih Audi i VW vozila koja troše dizel, nalazi se u Kaliforniji

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Djeda i unuk

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 1862

2011-11-18

Medium level

5 3 6

7 5

8 8

3 3

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2 1

Sudoku puzzle No. 2051 2012-05-25 2

Daily Sudoku puzzle No. 1922

8Play 4 sudoku 9 5 3online 6 7at:1 6 1 2 7 4 3 5 8

5 3 7 6 1 8 9 2 4 www.sudokukingdom.com

9 7

5Puzzle 3 6 solution: 7 1 4

4 3

Medium level

5 2

4 1 9 8 2 5 7 3 6 Sudoku puzzle No. 1837 2011-10-24 5

2012-01-17

9 7 2

2 5 8

8 1

3 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

KUĆE/STANOVI

APARATI OPREMA

U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem lux jednosoban stan površine 38 m2 – uknjižen 1/1 i odmah prenosiv na kupca. Tel. 069/030426; 069/364-806

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56, 29 km od Nikšića, povoljno, papiri 1/1! Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel.067/898-614

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Mali oglasi do 20 riječi

1 dan 1 €

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

51 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Od ponedjeljka se piše nova stranica istorije 62-63

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

ČETVRTFINALE LIGE ŠAMPIONA: BUDUĆNOST NAPADA ĐER, VRIJEME JE I DA “MORAČA” BUDE PUNA

60-61

Još jedan klasik

FOTO: Iva Mandić

VELIKIH RIVALA

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

VAŽAN SASTANAK U SRCU BJELOPAVLIĆA SUBOTA, 16.00

BUDUĆI ŠAMPION CRNE GORE U SVOM NIKŠ

Budućnost mora, a Iskra voli DA STADION KRAJ kad je protivnik pod pritiskom BISTRICE OSTANE

Rudar je bio pod pritiskom pod Golubinjom, a Iskra ih je počistila sa terena rezultatom 2:0. Dečić je imao imperativ pobjede na stadionu “Braća Velašević”, ali ga je družina Aleksandra Nedovića odradila lagano sa 2:0. Sada Danilovgrađani jure treći vezani trijumf, a protivnik je pod ogromnim pritiskom! Iskra u srcu Bjelopavlića čeka šampiona Budućnost (subota, 16.00), ekipu koja je upisala prvi poraz u prošlom kolu nakon šest remija i samo jednog

Nedović

trijumfa. Novi dobar rezultat bi definitivno lansirao Nedovićeve momke u žižu što se tiče borbe za Evropu. “Cijenim snagu i kvalitet Budućnosti, ali gledamo svoju računicu, nastojaćemo da primijenimo taktiku koja će osujetiti plave u njihovoj namjeri”, rekao je Nedović, koji je optimista. “Imamo dosta razloga za povoljan ishod, jer smo fizički i psihički spremni za najveća iskušenja. Forma momaka je na zavidnom nivou i jedino što tražim je maksimalnu koncentraciju do posljednjeg minuta”, jasan je Nedović. Iskra je tokom proljeća definitivno prikazala više od Budućnosti, što govore bodovi - “građani” su od moguća 24 boda osvojili 13, a “plavi” samo devet. Međutim, Vladimir Vermezović vjeruje u ekipu i ponavlja da je u porazu od Sutjeske (3:2) ‘igra bila dobra u većem dijelu utakmice’. “Iskra je nezgodan protiv-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 11 Pobjeda Iskra: 2 Neriješeno: 1 Pobjeda Budućnost: 8

nik, pobijedili su nas u prošloj utakmici na našem terenu i dužnici su nam. Ukoliko ponovimo igru iz Nikšića, mislim da će se Budućnost vratiti sa pozitivnim rezultatom sa teškog gostovanja”, jasan je Vermezović u izjavi za klupski sajt, čija je ekipa pored poraza, jednom pobijedila i jednom remizirala protiv Danilovgrađana. B.T.

Vermezović

Buđenje velikog rivalstva Vjeruje u pobjedu Grblja: Merdović gradi Petrovića ispred Kordića

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 44 Pobjeda Petrovac: 8 Neriješeno: 15 Pobjeda Grbalj: 21

ji sanja Evropu osvojio 15 bodova od moguća 24. Dakle, četiri pobjede, tri remija i jedan poraz. “Vjerujem da će utakmica biti dobra, jer postoji rivalstvo između Petrovca i Grblja. Petrovac je kvalitetna

Sutjeska 15 utakmica zaredom ne zna za poraz kraj Bistrice (12 pobjeda, tri remija), a u 28. kolu u Nikšiću gostuje Kom Eurozox (subota, 16 h). Budućni šampion Crne Gore želi da stadion ostane “neosvojiva tvrđava”! “Kom je tvrda i borbena ekipa. Utakmica će biti teška, možda ne baš lijepa za oko. Ali naša prednost je domaći teren, kao i to što iz derbija protiv Budućnosti izlazimo sa pobjedom. To će nam biti dodatni vjetar u leđa da osvojimo nova tri boda”, rekao je za klupski sajt Luka Merdović, strijelac i asistent u trijumfu nad “plavima” (3:2) u srijedu. Sutjesku samo matematika dijeli od treće titule u istoriji, a situacija je sljedeća - ukoliko Nikšićani budu maksimal-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 21 Pobjeda Sutjeska: 11 Neriješeno: 5 Pobjeda Kom: 5

ni u naredne tri utakmice koje igraju kod kuće protiv Koma, Petrovca (14. april) i Rudara (18. aprila se igra odloženi meč 25. kola), osvojiće prvenstvo. Naravnom, pod uslovom da Budućnost bude ostvari pobjede u svojim duelima. A ako tako ne bude, titula bi mogla doći i ranije. “Iskreno, mislim da je pobjedom u derbiju riješeno pitanje osvajača titule. Potvrdili smo dominaciju ove sezone, što ne znači da ćemo se opustiti do kraja. Ova sezona je sezona rekorda. Trudićemo se da napravimo što veću

MLADOST I RUDAR U KLINČU ZA EVRO SCENU PR

PETROVAC ZA MJESTO U BARAŽU, GRBALJ ZA EVROPU SUBOTA, 16.00

Cilj na kraju sezone im je dijametralno suprotan, ali ambicije starih poznanika sa mora u 28. kolu Telekom 1. CFL su iste - razmišlja se samo o tri boda! Petrovac pod Malim brdom dočekuje Grbalj (subota, 16 h), a odlični golman “nebeskoplavih” Stefan Popović tipuje na domaći teren. “Utakmica će biti teška, jer Grbalj igra dobro ovog proljeća. Protivnik je kompaktan, agresivan, ne prima mnogo golova. Međutim, kod kuće još nismo izgubili u proljećnjem dijelu (pobjeda, tri remija), generalno igramo dobro i to treba da iskoristimo”, rekao nam je Popović, koji vjeruje u dobar rezultat kako bi se nebeskoplavi učvrstili na poziciji koja vodi u baraž. Petrovac je na osam utakmica proljeća upisao dva trijumfa, četiri remija i dva poraza, dok je Grbalj ko-

NEOSVOJIVA TVRĐAVA

ekipa, igraju dobro kod kuće, ali nas zanima samo pobjeda”, govori nam lijevi bek Marko Merdović, čija ekipa sa 37 bodova drži treće mjesto i koja je protiv Petrovca ove sezone upisala trijumf, remi i poraz... “Ima još dosta da se igra, ali vjerujemo da ćemo osigurati mjesto koje vodi u Evropu”. Petrovac za mjesto u baražu, Grbalj za Evropu - rivalstvo se probudilo... B.T.

POTRAGA ZA ZL

Na Starom aerodromu, u domu Mladosti, sastanak u 28. kolu su zakazale dvije ekipe koje će do kraja sezone da se bore za izlazak na evro - scenu, a sve to će da isprati kamera TV Arenasport 1. Mladost koja nema poraz tokom proljeća (šest remija, dvije pobjede) igra protiv ambicioznog Rudara (subota, 13.00). “Ni jedni, ni drugi ne skrivamo ambicije, pošto je jasna želja plasman u Evropu. Iskreno, nadam se da ćemo pružiti bolju igru nego protiv Grblja, te da ćemo konačno slaviti”, vratio se napadač Admir Adrović na remi sa “trikolorima” (0:0), a onda se koncetrisao na “rudare”... “Rudar zaslužuje poštovanje, na klupi ima dobrog trenera, a na terenu kvalitetne igrače. Međutim, vjerujem da ćemo slaviti, a utakmicu može da odluči jedan potez”, rekao nam je strijelac šest golova za “crvene” ove sezone. “Romantičari” imaju 36

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

SPORTSKI NOVINARI STUDENTI 7:6

ŠIĆU DOČEKUJE KOM EUROZOX SUBOTA, 16.00

Tuzović

ZETA DEČIĆ

Bez prava na grešku Spremni za novu trojku: Sutjeska je sva tri puta ove sezone bila bolja od Koma prednost, kakva do sada nije bila između šampiona i drugoplasiranog tima”, jasan je Merdović. Kom je sva tri puta izgubio od Sutjeske ove sezone, ali osokoljen remijem protiv Budućnosti (1:0) i trijumfom nad Petrovcem (2:0) u Nikšić dolazi da učvrsti poziciju u zoni baraža, te da pokuša da napadne siguran opstanak. “Lakše je igrati nakon pobjede nad Petrovcem, ali gostujemo novom šampionu, a to govori o njihovom kvalitetu. Međutim, pokazali smo da na gostovanju možemo da pariramo Budućnosti, Rudaru i

Mladosti, pa ćemo dati sve od sebe da iznenadimo Sutjesku. Nemamo šta da izgubimo”, jasan je golman Zlatičana Jovan Perović. B.T.

Merdović: Mislim da je pobjedom u derbiju protiv Budućnosti riješeno pitanje osvajača titule. Potvrdili smo dominaciju, ali to ne znači da ćemo se opustiti do kraja. Ova sezona je sezona naših rekorda

RED KAMERAMA TV ARENASPORT 1 SUBOTA, 13.00

LATNA TRI BODA MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 38 Pobjeda Mladost: 13 Neriješeno: 8 Pobjeda Rudar: 17

Najbolji strijelac crnogorske fudbalske lige sa 91 golom nada se bodovima protiv Rudara: Admir Adrović u akciji protiv “rudara”

bodova (na bod su od Evrope), dok je Rudar osvojio 34 boda i ima utakmicu manje (18. aprila igra protiv Sutjeske). Pobjednik će napraviti veliki korak ka kvalifikacijama za Ligu Evrope. “Mladost je odlična ekipa sa odličnim pojedincima koji mogu da donesu prevagu. Poštujemo je, ali naš plan je uvijek da napadnemo tri boda. Tako će biti i sada. Ako smo mogli lagano da dobijemo Zetu u prošlom kolu 3:1, mislim da možemo i Mladost”, rekao nam je direktno Armin Bošnjak. Mladost i Rudar su tri puta ukrstili koplja ove sezone, a epilog je - jedan trijumf “romantičara”, jedan remi, jedna pobjeda “rudara”. Tri boda sa Starog aerodroma bi mogla da budu - zlata vrijedna... B.T.

SPORT

Domaćin svim silama želi da obezbijedi kvalifikacije za Ligu Evrope, a gost da se nekako domogne baraža za opstanak u Telekom 1. CFL! Okršaj Zete i Dečića u Golubovima (subota, 16.00), na stadionu “Trešnjica”, će imati veliki rezultatski značaj. Pobjednik će napraviti korak ka sopstvenom cilju. “Vukovi” su na papiru favoriti, ali šest utakmica bez pobjede (četiri poraza, dva remija) je otkrilo da je mlada ekipa i te kako ranjiva. Zbog toga je otkaz dao Dejan Roganović, a kormilo je preuzeo iskusni Dragoljub Đuretić koji će imati novi debi na kormilu kluba koji je u više navrata vodio. “Pokušaćemo da ekipu, prije svega, vratimo na psihološkom planu. Jedan dan rada je malo da bi se nešto više uradilo. Međutim, nastojaćemo da pružimo maksimum”, rekao je Đuretić, koji je dodao... “Osvježićemo ekipu, nadam se da će to donijeti rezultat. Naš cilj je uvijek pobjeda, tako će biti i protiv Dečića, ali i protiv svih ostalih rivala u prvenstvu”, jasan je Đuretić. Dečić ne zna za trijumf protiv Zete u ovoj sezoni (dva poraza, jedan remi), pa je pod moranjem, jer eventualnom pobjedom bi se vratili u borbu za baraž. Trenutno su udaljeni pet bodova od sanjanog devetog mjesta. “Nema mnogo razmišljanja, očekujem da upišemo pobjedu. Više nemamo prava na grešku. Zeta je kvalitetna ekipa, nalazi se u krizi, tako da treba to da iskoristimo. Nadam se da ćemo uspjeti da slavimo”, jasan je kapiten Dečića Amel Tuzović. B.T. MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 34 Pobjeda Zeta: 20 Neriješeno: 9 Pobjeda Dečić: 5

Pobijedilo druženje Udruženje sportskih novinara Crne Gore i studenti Ekonomskog i Pravnog fakulteta su, tradicionalno povodom Dana studenata (4. april), odigrali prijateljsku fudbalsku utakmicu u sali Sportskog i kulturnog centra Univerziteta Crne Gore. Igralo se popularnom “četvorkom”, viđeno je dosta lijepih poteza, ali i grešaka, a na kraju je slavila “sedma sila” rezultatom 7:6. Naravno, rezultat je kao i prethodnih

desetak godina bio potpuno u drugom planu. Pobijedilo je druženje, koje će se nastaviti! Za selekciju novinara nastupili su Bojan Topalović, Todor Brajković, Neđeljko Kostić, Igor Ćulafić, Nemanja Ljumović, Ivan Koprivica i Vlado Perović, dok su studente predstavljali Lazar Vujović, Dragiša Rajović, Žarko Jovanović, Avdija Mehmedović, Nikola Bajović, Dušan Pejović i Vasilije Ivanović. B.T.

Sportski novinari Crne Gore i studenti Ekonomskog i Pravnog fakulteta

DL NA PROGRAMU 25. KOLO NEDJELJA, 16.00

LOVĆEN I DRAŠKOVIĆ NA NAJTEŽEM ISPITU Mornar, Mladost Lješkopolje, Berane, Bokelj i Lovćen - to je pet klubova koji se nadaju jednom od prva tri mjesta. A u 25. kolu Druge lige Crne Gore najteži ispit ima najstariji crnogorski klub - Lovćen sa novim trenerom Slobodanom Draškovićem u Ulcinju gostuje Otrant Olimpiku. Cetinjani bi pobjedom živnuli, dok bi i Ulcinjani trijumfom oživjeli san makar o trećem mjestu. Lider Mornar gostuje Ibru u Rožajama, Mladost Lješkopolje igra u Plavu protiv Jezera, Berane je gost Jedinstva u Bijelom Polju, dok Bokelj u Kotoru dočekuje posljednjeplasirani Čelik. Svi oni na papi-

TABELA

1. Mornar 24 2. Mladost Lj. 24 3. Berane 24 4. Bokelj 24 5. Lovćen 24 6. Otrant O. 24 7. Jedinstvo 24 8. Igalo 24 9. Jezero 24 10. Ibar 24 11. Cetinje 24 12. Čelik 24

14 13 13 11 11 11 10 8 8 6 2 2

7 5 4 9 8 7 3 6 6 9 3 3

3 49 6 44 7 43 4 42 5 41 6 37 11 33 10 30 10 30 9 27 19 9 19 8

ru imaju lagan zadatak, ali papir često ništa ne znači u drugoligaškom takmičenju. RASPORED 25. KOLA (NEDJELJA, 16.00): Ibar Mornar, Jedinstvo - Berane, Bokelj - Čelik, Otrant Olimpik - Lovćen, Jezero - Mladost Lješkopolje 1970, Igalo - Cetinje. B.T.

SPORT 13:00

MLADOST

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 7, 8. I 9. 4. 2018.

TELEKOM 1. C

RUDAR

Subota, Arena 1

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Sudija: Jovan Kaluđerović. Pomoćnici: Milutin Đukić, Ivan Bogdanović. Delegat: Miodrag Gardašević.

SIMOVIĆ CICMIL NOVOVIĆ ROGANOVIĆ PAVLOVIĆ PETROVIĆ

NIKOLIĆ

UKUPNO

AGOVIĆ

LJULJANOVIĆ

MITROVIĆ TANIMOTO KOTORAC

MILIČKOVIĆ

ADROVIĆ

ĆETKOVIĆ

RELJIĆ

KUČ

BURZANOVIĆ

ZEČEVIĆ

BOŠNJAK

ĐALOVIĆ

Trener: Aleksandar Miljenović NEDOSTAJU: Stefan Bukorac, Dario Tomić (povrede)

ŽIVKOVIĆ

Trener: Miodrag Vukotić RUDAR nema problema sa sastavom

UTAKMICA ZAREDOM MLADOST NE ZNA ZA PORAZ NA SVOM TERENU (TRI POBJEDE, DVA REMIJA). INAČE, “ROMANTIČARI” SU JEDINI NEPORAŽENI TIM U PROLJEĆNJEM DIJELU ŠAMPIONATA (DVA TRIJUMFA, ŠEST REMIJA)

16:00

ZETA

DEČIĆ

SUBOTA

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Savo Vujović. Pomoćnici: Boban Krstev, Veselin Đuranović. Delegat: Dragan Gorović. SPASOJEVIĆ KNEŽEVIĆ

NAMASKO

VUJAČIĆ CAVNIĆ

ROGOŠIĆ

P. PEŠUKIĆ

MILOJKO

GORANOVIĆ JOVANOVIĆ

ALIĆ

TUZOVIĆ

ĐUKIĆ

D. PEŠUKIĆ

LAZAREVIĆ

MIHAILOVIĆ NESTOROVIĆ BOŽANOVIĆ

MARKOVIĆ

SAVIĆEVIĆ

VUJAČIĆ

KRSTOVIĆ

Trener: Dragoljub Đuretić NEDOSTAJE: Pjeter Ljuljđuraj (suspenzija)

Trener: Viktor Trenevski NEDOSTAJE: Radivoje Golubović (povreda)

PETROVAC 16:00 SUBOTA

GRBALJ

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Đorđije Ražnatović, Miodrag Brajović. Delegat: Tomislav Đurđevac. KORDIĆ

POPOVIĆ PAJOVIĆ

MIKIJELJ

MARKOVIĆ

KALEZIĆ

VUJOVIĆ

KAČAR

KACIĆ

KAJEVIĆ

CAREVIĆ

JOVIĆ

MERDOVIĆ

DRAGIĆEVIĆ MIJUŠKOVIĆ

BORIČIĆ

PEJIĆ

VLAHOVIĆ

POPOVIĆ

VUKOVIĆ

VUJAČIĆ

Trener: Rudolf Marčić

Trener: Zoran Govedarica

NEDOSTAJE: Jovan Vučinić (povreda), UPITAN: Aleksandar Vujačić

GRIVIĆ

GRBALJ nema problema sa sastavom

MEČA ZAREDOM PETROVAC NE ZNA ZA NEUSPJEH NA SVOM TERENU POD MALIM BRDOM - “NEBESKOPLAVI” SU OSTVARILI JEDNU POBJEDU I TRI NERIJEŠENA REZULTATA. SA DRUGE STRANE, GRBALJ PET UTAKMICA ZAREDOM NE ZNA ZA PORAZ NA GOSTOVANJU - DVIJE POBJEDE, TRI REMIJA

⌦ Priredio: Bojan Topalović

1.SUTJESKA