Skip to main content

Dnevne novine 5. april 2018.

Page 1

SIMOVIĆ U BIJELOM POLJU NAJAVIO NOVE POVOLJNE KREDITE ■ 11

DANAS UZ

Još 26 miliona za poljoprivrednike iz Abu Dabi Fonda

SPECIJALNI DODATAK

ČETVRTAK, 5. 4. 2018. BROJ 2036 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

KUPUJMO DOMAĆE

■ 2 3

MILOĐUKANOVIĆSINOĆUKOTORUPORUČIOKRIMINALNIMKLANOVIMA

Svako ko se sile lati mora da zna-uzvratićemo silom!

BIJELO POLJE ■ 2

Bojanićeva konvencija pred 270 ljudi

STIJEPOVIĆ I RADONJIĆ OBIŠLI ČETIRI GRADILIŠTA

U Zeti više od 15 miliona eura investicija ■ 18

ZA BOMBAŠKI NAPAD U BIJELOM POLJU POVOD BIO PRILOG U EMISIJI ª BEZ GRANICAº ■ 12

PEPIĆIMA ODREĐEN PRITVOR DO 30 DANA ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104


2

POLITIKA

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

KANDIDAT DF, DEMOKRATA, SNP I URA

Bojanićev skup pred 270 ljudi u Bijelom Polju Predsjednički kandidat Demokratskog fronta, Demokrata, SNP i GP URA Mladen Bojanić održao je predizbornu promociju pred 270 ljudi u Domu kulture u Bijelom Polju. Činjenica da Bojanićevo predstavljanje programa nije izazvalo posebno interesovanje Bjelopoljaca i da sala od 305 mjesta nije bila popunjena, izazvala je veliku nervozu u štabu ovog predsjedničkog kandidata. Organizatori su pokušali različitom koreografijom da stvore utisak da ima dosta Bjelopoljaca na tribini Bojanića, ali ipak nisu uspjeli u tome. U sali je bilo i nekoliko desetina ljudi iz drugih gradova i iz Bojanićevog štaba. Bojanić je poručio da će, kada bude izabran za predsjednika, biti Strazbur u Cr-

noj Gori i da će biti otvoren za građane i njihove probleme. “Želim da politiku Mila Đukanovića pošaljem u prošlost. Ovo je zarobljena država, zarobljenih institucija, sa organizovanim kriminalom u lokalnoj i državnoj administraciji na svim nivoima. Hoću to da mijenjam, a vi ćete mi pomoći da to uradim”, kazao je Bojanić. Za predsjedničkog kandidata DPS-a Đukanovića tvrdi da se pogubio. “Njegova politika znate koliko je donijela otkaza, stečajeva. Moramo zaustaviti raseljavanje. Natjeraću Vladu da drugačije tretira sjever. Sve ovo radimo zbog mladih. Da im pružimo šansu da žive život dostojan čovjeka u 21.vijeku”, jasan je bio predsjednički kandidat. M.P.

Skup Bojanića u Bijelom Polju

DF Bojaniću za kampanju dao više od 87.000 eura

Demokratski front za izbornu kampanju predsjedničkog kandidata Mladena Bojanića izdvojiće 87.096 eura, navodi se u Sporazumu o finansiranju i izvještavanju o troškovima izborne kampanje za predsjednika Crne Gore između Bojanića i političkih partija koje su ga podržale na predstojećim izborima. Sporazum je objavljen na Bojanićevom sajtu, u skladu sa pravilima transparentnog i korektnog izvještavanja javnosti, a osim DF-a, kampanju će finansijski podržati i Demokratska Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija. Prema dokumentu, De-

mokrate će za kampanju zajedničkom kandidatu dati 38.709 eura, SNP 14.516, a URA 9.667 eura. To je, ističu u Bojanićevom štabu, prvi korak ispunjenja njegovih obećanja sa početka izborne kampanje o prihvatanju odgovornosti da podijeli sa građanima i građankama Crne Gore ukupna relevantna dokumenta i podatke u vezi sa finansiranjem predsjedničke izborne kampanje. Bojanić je zahvalio na saradnji svim političkim subjektima koji su učestvovali u pripremi i finalizaciji tog dokumenta, a oni, kako je naglasio, predstavljaju 90 odsto opozicionih poslanika u Skupštini Crne Gore.

MILO ĐUKANOVIĆ IZ KOTORA PORUČIO K

SVAKO KO SE SILE DA ZNA - UZVRATIĆ

Predsjednički kandidat Milo Đukanović poručio je sinoć sa pobjedničke konvencije u Kotoru da je za evropski put kojim korača Crna Gora jako važna politička stabilnost, bezbjednost i i pravna sigurnost i države i svakog građanina. Političku stabilnost smo, kako je kazao, uspjeli da očuvamo i dodatno pojačamo članstvom u NATO, ali da se veoma predano mora raditi na “unapređenju pravne sigurnosti i bezbjednosti svakog našeg građanina i svakog čovjeka koji bilo kojim povodom dođe u Crnu Goru”. “Vidjeli smo svi skupa posljednjih dana da su neki pripadnici kriminalnog miljea u Crnoj Gori dali sebi za pravo da, rekao bih, bahatim nasilništvom ugrožavaju živote nedužnih ljudi, da ugrožavaju živote odgovornih i lojalnih građana. To im nećemo dozvoliti. Ko pomisli da se laća sile, mora imati jednu stvar na umu - jedina legitimna sila je ona u rukama države. Nećemo se ustezati da je upotrijebimo u svim formama da bismo stali na put bahatom nasilništvu i zaštitili pravo na siguran život svakom crnogorskom građaninu i svakom djetetu u Crnoj Gori. Kao predsjednik Crne Gore učiniću sve i pokrenuću sve zakonodavne i druge inicijative prema parlamentu, prema Vladi, prema sudskoj vlasti, da mijenjamo sve propise, da tim propisima damo najšira moguća ovlašćenja pripadnicima bezbjed-

POBJEDA 15. APRILA

Govoreći o predstojećim predsjedničkim izborima i u kontekstu regionalnih, evropskih i globalnih kretanja, Đukanović je naglasio da je veoma važno kakvu će odluku donijeti građani 15. aprila. “Mnogo je teže predstavljati malu, nego veliku državu. Zato je jako važno da pametno odlučimo 15. aprila, da odaberemo onog za koga vjerujemo da će nam na najbolji način predstaviti savremenu Crnu Goru pred međunarodnom javnošću. Od vještine tog predstavljanja, zavisi da li ćemo za nijansu imati bolju percepciju međunarodne javnosti ili ćemo nepametnim predstavljanjem poniziti i ono što smo do sad napravili u našoj kući. Vjerujem da sam na bazi dugog iskustva obavljanja državnih funkcija u stanju da na odgovoran nanosnih organa Crne Gore, koji moraju stati na put onima koji misle da mogu da uzmu pravdu u svoje ruke i međusobno obračunavajući se ugrožavaju život nedužnih ljudi. To je najvažniji zadatak ove vlasti u narednom periodu - učvrstiti osjećaj bezbjednosti i sigurnosti”, poručio je predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista Crne Gore Milo Đukanović pred prepunom sportskom salom u Dobroti, na konvenciji „Milo Đukanović – za stabilnost i napredak

čin predvodim Crnu Goru i na odgovoran način predstavljam Crnu Goru pred međunarodnom javnošću”, kazao je Đukanović. Lider DPS je poručio da je “pobjeda 15. aprila pred nama”, ali i da ono što je pred nama “moramo i dohvatiti”. “Da bismo to dohvatili baš 15. aprila, a ne produžavali taj proces još 14 dana i otvarali prostor za neutemeljenu euforiju političkih protivnika, jako je važno da ne upadnemo u iluziju kako je dovoljna kandidatura i da se pobjeda podrazumijeva sama po sebi. Ništa se ne podrazumijeva samo po sebi. Sve naše pobjede su i do sada bile plod odgovornog rada čitave armije naših pristalica, ljudi koji su u raznim formama podržavali i doprinosili takvim pobjedama”, poručio je Đukanović. Crne Gore“ u Kotoru. Đukanović je kazao da je 15. aprila potrebno da pobjedom potvrdimo snažnu dominaciju evropske Crne Gore. On je podsjetio da se nedavno navršilo 20 godina od najvažnije odluke u novijoj istoriji Crne Gore, kada smo 1997. odlučili da krenemo prilično nepoznatim i neizvjesnim putem emancipacije, te da smo na tom putu prošli kroz brojna teška iskušenja. „Uprkos svemu, zahvaljujući snažnoj viziji i nepokolebljivoj


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

POLITIKA

3

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT DPS ĐUKANOVIĆ U PORTO NOVOM

NAŠ NAJVAŽNIJI CILJ JE VEĆA ZAPOSLENOST

KRIMINALNIM KLANOVIMA

E LATI MORA ĆEMO SILOM! odlučnosti da je sprovedemo, pokazalo se da su sve te odluke bile strateški ispravne“, kazao je on i dodao, uz podsjećanje na sva dostignuća DPS-a u rezultatima države Crne Gore, da je Crna Gora danas članica NATO, najmoćnijeg vojnog i političkog saveza na planeti i skorašnja članica EU. Đukanović je istakao da 15. aprila odlučujemo da li će Crna Gora nastaviti putem ka EU, za koji se opredijelila još prije 20 godina. „Nema nikakve dileme da nemamo namjeru da se vraćamo natrag, natrag nemamo kud, a naprijed moramo. I to je specifičnost Crne Gore, da ima konstantu u većini koju predvodi vladajuća koalicija na putu do tog najsveti-

jeg cilja – evropskog kvaliteta života svakog građanina. Moramo ostati svoji, moramo dinamizirati ekonomski i demokratski razvoj Crne Gore“, kazao je Đukanović. Kandidaturu Mila Đukanovića podržale su mnoge javne ličnosti, a na konvenciji u Kotoru govorili su novinar i publicista Boro Krivokapić, vaterpolista i ministar sporta u Vladi Crne Gore Nikola Janović, predsjednik OO DPS Kotor Željko Aprcović, predsjednik Savjeta mladih OO DPS Kotor Vidak Banićević, predsjednik OO Socijaldemokrata Kotor Andrija Lompar, predsjednik Liberalne partije Andrija Popović i predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović.

Predsjednički kandidat DPS Milo Đukanović istakao je tokom posjete turističkom kompleksu Porto Novi u Herceg Novom da se uvjerio da je prije nekoliko godina donijeta pametna odluka o valorizaciji nekadašnjeg vojnog kompleksa i da je pametno izabran investitor, koji pokazuje odgovoran odnos i prema lokalnoj i široj zajednici. “Značaj ovog projekta nije samo u tome što će bitno unaprijediti kvalitet turističke ponude Crne Gore, obim investicije, finansijskog angažovanja investitora, zaposlenosti, to je nešto što predstavlja snažan impuls ukupnom ekonomskom rastu, ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore i, naravno, sa završetkom ovog objekta Crna Gora će dobiti još jedan prestižni turistički brend koji će sigurno biti znak raspoznavanja turističke i ukupno države Crne Gore na međunarodnom planu”, poručio je Đukanović. Kako je naglasio, projekat se kvalitetno realizuje, te dobrinosi svim ciljevima koje Crna Gora ima, prije svega na razvojnom planu.

JAKO JE VAŽNO DA ĆEMO VEĆ NA KRAJU OVE GODINE IMATI GOTOVU PRVU GENERACIJU TIH STUDENATA, DAKLE, IMAĆEMO ODLIČNU PONUDU MLADIH LJUDI DA ZAUZMU TA RADNA MJESTA KOJA ĆE BITI SLOBODNA NAKON FAZNOG ZAVRŠETKA HOTELA “Potrebno je primijetiti da ćemo ovim, završetkom Porto Montenegra, nastavkom gradnje na Luštici i nekim novim turističkim projektima u narednom periodu definitivno Crnu Goru pretvoriti u jednu veoma prestižnu evropsku turističku destinaciju. Takođe treba pomenuti da su ovo projekti koji veoma doprinose ostvarenju našeg najvažijeg cilja – punije zaposlenosti u Crnoj Gori.Danas u menadžmentu kompanije ovdje u Kumboru radi preko 100 ljudi, do kraja godine je planirano da se zaposli još toliko, pored toga na građevinskim radovima ovdje je sada angažovano 700 do 800 ljudi, kada se završi hotel ‘One &

Only’, u njemu će raditi oko 500 ljudi, a u marini će raditi 50 do 70 ljudi”, objasnio je Đukanović. Kandidat DPS je naglasio da je investitor, pored realizacije osnovne investicije, stvorio dobro partnerstvo sa jednom francuskom visokom školom za turizam, koja je sa investitorom i jednim od univerziteta u Crnoj Gori krenula u realizaciju studija na kojim se školuju najkvalitetniji kadrovi koji sjutra treba da opsluže sve ove objekte u okviru rizorta. “Jako je važno da ćemo već na kraju ove godine imati gotovu prvu generaciju tih studenata, dakle, imaćemo odličnu ponudu mladih ljudi da zauzmu ta radna mjesta koja će biti slobodna nakon faznog završetka hotela i svih drugih sadržaja u ovom rizortu. Uz to, treba pomenuti da je investitor pokazao svoju odgovornost i u saradnji sa lokalnom zajednicom, sa svim onim potrebama koje lokalna i šira crnogorska zajednica imaju uobičajeno i najčešće na planu određenih kulturnih sadržaja, sportskih sadržaja i slično“, kazao je Đukanović. E.H.

Kotorska vlast ometala građane da dođu na konvenciju Kotorske opštinske vlasti još jednom su pokazale da su puki partijski poslušnici koji svoj zadatak ometanja građana da dođu na konvenciju DPS, izvršavaju tako što namjerno maltretiraju Kotorane stvarajući saobraćajne gužve, saopšteno je iz kotorskog DPS-a. ‘’Sraman i podjednako besmislen izgovor opštinskih vlasti da blokiraju saobraćaj jer uklanjaju neke pješačke prelaze, samo je još jedan dokaz panike i straha od pobjede kandidata Demokratske partije socijalista na predstojećim predsjedničkim izborima. Izgleda da je strah ostao ono jedino što ve-

že posvađene i razjedinjene konstituente kotorske vlasti, koji pokušavaju da pomognu svom kandidatu Bojaniću tako što maltretiraju građane’’, poručuju iz DPS-a. Kako dodaju, ovaj tragikomični performans razjedinjenih partnera neće postići željeni cilj. ‘’Niti će spriječiti građane Boke i ostalih primorskih gradova da dođu i podrže lidera Crne Gore i državnika, Mila Đukanovića, već će predstavljati još jedan u nizu poteza kojim se maltretiraju sugrađani i nastavak prakse koju ova vlast sa Jokićem sprovodi već godinu i po dana’’, zaključili su iz DPS-a.

Đukanović je posjetio i prve četvorke rođene u Crnoj Gori, kojima je kumovao na rođenju, tokom svog prvog predsjedničkog mandata. “Vasilije, Petar, Ivana i Božidar Mijušković su u decembru 2017. napunili 18 godina, a svog kuma su dočekali u domu roditelja Vesne i Srđana u Kumboru”, saopšteno je iz DPS.


„Moramo veoma predano, raditi na unapređenju pravne sigurnosti i unapređenju bezbjednosti svakog našeg građanina i svakog čovjeka koji bilo kojim povodom dođe u Crnu Goru. Vidjeli smo svi skupa, poslednjih dana da su pripadnici kriminalnog miljea u Crnoj Gori dali sebi za pravo da ugrožavaju živote nedužnih ljudi... To im nećemo dozvoliti! Svako ko pomisli da se laća sile, mora imati jednu stvar na umu, jedina legitimna sila je ona u rukama države i nećemo se ustezati da je upotrijebimo, kako bismo tako stali na put bahatom nasilništvu i zaštitili pravo na siguran život svakom crnogorskom građaninu i svakom djetetu u Crnoj Gori!” Milo Đukanović

Konvencija u Kotoru 4. april 2018. godine


6

politika

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

DARMANOVIĆ u sOfIjI RAZGOVARAO sA KARAjANČEVOM

PrinciP regate jedini isPravan

Sa sastanka Darmanovića i Karajančeve

Princip regate jedini je ispravan princip vrednovanja napretka svake države prema Evropskoj uniji (EU), ocijenjeno je u razgovoru crnogorskog šefa diplomatije Srđana Darmanovića i predsjednice Narodne skupštine Bugarske Cvete Karajančeve. Darmanović, koji je boravio u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, rekao je da je zadovoljan saradnjom parlamenata, poseb-

no ukazavši na značaj aktivnosti i djelovanja parlamentarnih grupa prijateljstava Crne Gore i Bugarske. “Zahvalio je za ekspertsku podršku bugarskom parlamentu u evropskim integracijama i pohvalio njegovu istaknutu ulogu tokom predsjedavanja EU”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova. Darmanović je rekao da oče-

kuje da će bugarski parlamentarci podržati Crnu Goru i u posljednjoj fazi pridruživanja Crne Gore EU. Karajančeva je rekla da je posjeta Darmanovića, kao i nedavna posjeta predsjednika Skupštine Ivana Brajovića potvrda odličnih odnosa dvije države. Kako je istakla, Crna Gora će imati punu podršku Bugarske u dostizanju članstva u EU. A.N.

DEMOKRAtsKI fRONt

Zbog Kneževića pisali Skupštini Savjeta Evrope Demokratski front pisao je članovima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koje su obavijestili da njihov kolega Milan Knežević izdržava kaznu od četiri mjeseca te da, kako su naveli, “režim u Crnoj Gori od parlamentarnih izbora sprovodi intenzivni državni i institucionalni progon DF”. “Podsjećamo da je gospodin Knežević ispred Skupštine Crne Gore član Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, čijem zasijedanju dok je bio na slobodi nije mogao prisustvovati jer se protiv njega vodi još jedan montirani politički proces, u okviru kojeg mu je izrečena zabrana napuštanja zemlje. Imajući u vidu misiju, ciljeve i mandat Savjeta Evrope, želimo da vas obavijestimo da su njemu kao lideru parlamentarne stranke, poslaniku u Parlamentu i kao građaninu Crne Gore brutalno prekršena osnovna ljudska prava i slobode, a posebno pravo na pravično suđenje, koje je utemeljeno odredbom člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navodi se u pismu DF. Navode da od strane me-

U DF navode da od strane međunarodnih institucija nema adekvatnog reagovanja i stiče se utisak da niko nije zainteresovan za stanje ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori

đunarodnih institucija nema adekvatnog reagovanja i stiče se utisak da niko nije zainteresovan za stanje ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori. “Zato vas, u naše i u ime našeg kolege Milana Kneževića, koji je politički zatvorenik, pozivamo da odmah stavite na dnevni red Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope pitanje stanja ljudskih prava i sloboda, demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori i da zauzmete određene stavove u vezi sa političkim progonom i takvom zloupotrebom institucija kakva sigurno vodi eskalaciji političke krize i nestabilnosti u zemlji”, zaključili su iz ovog političkog saveza. E.H.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

demos optužio dps za novu aferu ª snimakº

Brajović: Spisak je politička manipulacija uoči izbora

Dokumenta koja su greškom poslata na zvanični mejl Javne ustanove (JU) Muzeji i galerije Budva, pokazuju da Demokratska partija socijalista (DPS), u susret predsjedničkim izborima, nastavlja sa praksom iz afere Snimak, saopšteno je iz Demosa. Predsjednica budvanskog odbora Demosa Lucija Đurašković juče je kazala da je na zvaničnu adresu JU Muzeji i galerije Budva, na čijem je čelu, stigao neobičan mejl, ali na ime bivše direktorice Biljane Brajović. Mejl je poslat zvanične adrese Centra za konzervaciju i arheološka istraživanja pri Ministarstvu kulture, gdje je Brajović nedavno imenovala na mjesto direktora. “U mejlu se nalazi tabela sa imenima zaposlenih u Centru, sa njihovim matičnim brojevima i oznakama plus, minus, zatim napomena ko je od njih

član ili simpatizer druge partije, ali i instrukcije da je sa nekim od njih neophodno obaviti razgovor”, rekla je Đurašković. Kako je kazala, sve je to stiglo sa mejla zvanične institucije “na mejl koji je vjerovatno pobrkan sa privatnim mejlom novopridošle direktorice, koja je sličnu, ali ne ovako upečatljivu aktivnost ostvarivala i u

Biljana Brajović

Ustanovi kojom je prethodno rukovodila”. Lider Demosa Miodrag Lekić je kazao da će materijale do kojih su došli dostaviti nadležnom tužilaštvu, i upoznati sa njima međunarodne organizacije koje prate izborne procese u Crnoj Gori. On je ocijenio da je taj materijal “očigledno novi prilog aferi Snimak”. Sa druge strane, direktorica Centra za konzervaciju i arheološka istraživanja Biljana Brajović je saopštila da je navodni spisak glasača u toj instituciji politička manipulacija uoči predstojećih predsjedničkih izbora. “Centar ne vodi nikakve spiskove poput onih koji su plasirani posredstvom dijela medija, pa pokušaj stvaranja afere predstavlja klasičan primjer zloupotrebe i falsifikovanja”, kazala je Brajović za Dnevne novine. Ona je kazala i da su uvidom

Cdt apeLovao na opŠtinske izBorne komisiJe

politika

7

Sa jučerašnje konferencije za novinare

u evidenciju zaposlenih, nakon objave navodnog “spiska” jasno utvrdili da su kod dijela službenika zloupotrijebljeni matični brojevi, a da kod dijela njih matični brojevi nijesu ni tačni. “To ukazuje da je riječ o ortodoksnom pokušaju falsifikovanja. Zloupotreba je još veća

time što je korišćen službeni mejl naše institucije”, rekla je Brajović i dodala da je Centar pozvao nadležne organe da što prije sprovedu istragu i utvrde sve činjenice, kako bi bilo do kraja razjašnjeno odakle je potekao pokušaj stvaranja te afere. A.N.

nadGLedaĆe predsJedniČke izBore

Objaviti sastave biračkih odbora CeMI akreditovao više Centar za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na opštinske izborne komisije (OIK) da imenuju i objave sastave biračkih odbora za svako biračko mjesto. “Ovo je važan preduslov za zakonito odvijanje izbornog procesa, ali i neophodna pretpostavka njegove transparentnosti. Rješenje o imenovanju biračkih odbora se trenutno može naći samo na sajtu OIK-e Mojkovac”, poručio je Dragan Koprivica iz CDT-a. On je apelovao na OIKe da obavezu ispune u zakonskom roku i na sajtovima objave personalne sastave biračkih odbora. “Ne smije se dozvoliti da se na i ovim izborima ponovi situacija sa parlamentarnih izbora u kojoj je personalni sastav organa za sprovođenje izbora nepoznat građanima”, poručio je Koprivica. Kako je naveo, i na predsjedničkim izborima se nastavlja praksa netransparentnosti OIK-a, upr-

od hiljadu posmatrača

Koprivica kos zakonskoj obavezi da na svojim internet stranicama objavljuju sve akte i podatke od značaja za sprovođenje izbora. “Državna izborna komisija (DIK) i OIK-e još suštinski ne shvataju značaj blagovremenog objavljivanja važnih informacija o izborima i shvataju to

kao neprijatnu obavezu. Ukoliko želimo transparentan izborni proces ova praksa se mora mijenjati”, navodi Koprivica. Prema njegovim riječima, ni DIK nije unaprijedila transparentnost na ovom polju i nije objavila značajna dokumenta o izborima. A.N.

Centar za monitoring i obavještavati o izlaznosti, istraživanje (CeMI) juče nepravilnostima, trendoje u Državnoj izbornoj ko- vima glasanja i o projekmisiji akreditovao više od ciji rezultata. “U cilju bolje informisahiljadu kratkoročnih posmatrača, koji će nadgle- nosti javnosti o rezultatidati predsjedničke izbore ma nadgledanja izbornog 15. aprila. procesa, CeMI će imati Prema riječima svoj sajt www.izbodirektora Pravri2018.me, koji nog odjeljenja će tokom cijeCeMI-ja Bolog izbornog jana Božoprocesa bivića, poti redovsmatrači no ažuriran svim će biti rasrelevanpoređeni na biračtnim novokim mjestistima vezama širom Crnim za izborne Gore. ni dan”, naveo je Božović “Mi ćemo, putem Božović. naših posmatrača, dobiPoseban fokus aktivjati blagovremeno sve in- nosti CeMI će staviti na formacije sa biračkih mje- objavljivanje svih inforsta na kojima će biti. Oni macija putem društvenih će nas obavještavati o svim mreža (Fejsbuk, Tviter, Ineventualnim nepravilno- stagram) kako bi “što veći stima”, kazao je Božović. broj građana bio u mogućU toku izbornog dana nosti da neposredno buće, kako je najavio, CeMI de informisan o svim seimati redovne konferen- gmentima izbornog procecije za novinare i javnost sa. A.N.


uSD: gbP: JPy: ChF: rub: rSD: hrK:

1.22760 0.87573 130.430 1.17760 70.9668 118.125 7.43240

67,2

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

au = 1,340.60

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

8

Naziv JGPK EPCG TREN TITI PLAP

aG=16.34

dolara iznosila je cijena barela nafte na londonsKom tržištu toKom jučerašnjeg dana

Najveći promet CiJeNa 11,9000 2,8348 0,0801 2,0026 0,1210

KoličiNa 1.500 2.867 15.000 325 3.716

Radulović sa predstavnicima banaka

SEKULIĆ O KAMPANJI ª KUPUJMO DOMAĆEº

Doprinos redovnim platama MINIStAr DOgOvArAO POvOLJNOStI i stabilnosti radnih mjesta Radulović pozvao bankare

Trgovinom domaćih proizvoda doprinosimo da crnogorski građani redovno primaju plate, ali i obezbjeđujemo stabilnost postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Predstavljajući projekat “Kupujmo domaće”, koji je Vlada pokrenula u saradnji sa privrednicima, ona je objasnila da ono što kupimo iz uvoza u najvećem broju

Ulaganjem predUzeća U proizvodne kapacitete, njihovi proizvodi će biti jeftiniji i kvalitetniji, dok se promocijom domaći proizvodi čine vidljivijim i konkUrentnijim

slučajeva ostane u državi samo kroz PDV, jer su uvozni proizvodi oslobođeni carine. “Važno je da taj novac ide u budžet i da se od njega finansiraju zdravstvo, školstvo, socijalna pomoć, ali i ulaže u kulturu i sport”, istakla je Sekulić, gostujući u Jutarnjem programu RTCG. Ministarstvo ekonomije realizuje devet programa podrške i 1,5 miliona eura opredjeljuje za pomoć preduzećima u ovoj godini, što je pola miliona više nego u prošloj. “Ulaganjem preduzeća u proizvodne kapacitete, njihovi proizvodi će biti jeftiniji i kvalitetniji, dok se promocijom, finansijskom i nefinansijskom podrškom, domaći proizvodi čine vidljivijim i konkurentnijim”, zaključila je Sekulić. D.J.

da kreditiraju legalizaciju Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović pozvao je predstavnike bankarskog sektora da kreditima pomognu građanima u finansiranju troškova legalizacije, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. On je juče razgovarao s predstavnicima 13 komercijalnih banaka koje djeluju na području Crne Gore o eventualnom modelu prema kojem bi se pomoglo plaćanje troškova za pripremu dokumentacije, komunalno opremanje i otkup zemljišta. Namjera je da se pomogne građanima da iskoriste pogodnosti plaćanja troškova legalizacije bespravno podignutog

objekta u slučajevima kada cijeli iznos uplate odjednom. Iz Ministarstva navode da su pojedine banke već pripremile ponudu za kreditiranje legalizacije i nadaju se da će još nekoliko finansijskih institucija učiniti isto. Sastanku su prisustvovali predstavnici Lovćen banke, Addiko banke, IBM banke, Universal Capital banke, Komercijalne banke Budva, Prve banke Crne Gore, Erste banke, Atlas banke, Crnogorske komercijalne banke, Nove banke, Ziraat Bank Montenegro, NLB banke, Societe Generale banke. Rok za prijavu legalizacije bespravnih objekata je 15. jul. K.J.

obim u € 17.850,0000 8.127,2400 1.201,0000 650,8400 449,6400

PromJeNa 1,00% -5,51% 0,00% 0,00% 0,83%

Korisnika mobilne telefonije 1,02 miliona U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 1,02 miliona korisnika mobilne telefonije, što je 0,8 odsto manje nego u januaru. U poređenju sa istim periodom prošlle godine, broj korisnika u februaru je, prema izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), veći 1,38 odsto. “Od ukupnog broja korisnika, Telenor ima 358.380 ili 35,21 odsto, Crnogorski Telekom 346.950, tačnije 34,09 procenata, a M:tel 312.390 ili 30,7 procenata”, naveli su u EKIP-u. Kako dodaju, udio postpejd korisnika iznosio je 52,33 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 47,67 odsto. “Telenor je imao 41,12 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 27,61, a M:tel 31,27 odsto. Što se postpejd korisnika tiče, njih je u februaru u Telekomu bilo 40 odsto, u Telenoru 29,83 odsto, a u M:tel-u 30,17 odsto”, istakli su u EKIP-u. D.J.

SErtIfIKOvANO šESt MENtOrA zA MALA I SrEDNJA PrEDUzEĆA

Mentorstvo ključno za podstic

Dragica Sekulić tokom gostovanja na TVCG

Mentoring usluga, koja je potrebna preduzetnicima, ključno je sredstvo u podsticaju razvoja i unapređenja biznisa, ocijenio je generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić. On je to istakao tokom jučerašnje dodjele sertifikata učesnicima obuke mentoringa za mala i srednja preduzeća, koju je organizovala Japanska agencija za me-

đunarodnu saradnju (JICA). Diplome je dobilo šest novih mentora, predstavnika biznis centara, odnosno jedinica lokalne samouprave iz Podgorice, Danilovgrada, B erana i broj preduzeća Mojkovca. koja žele da dobiPrema rijeju Mentorsku počima Babića, dršku raste iz gobroj preduzeća koja žele da dine u godinu dobiju mentorsku podršku raste iz godine u godinu, kao i


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

JGPK EPCG TREN TITI PLAP

11,9000 2,8348 0,0801 2,0026 0,1210

1.500 2.867 15.000 325 3.716

17.850,0000 8.127,2400 1.201,0000 650,8400 449,6400

PROMJENA 1,00% -5,51% 0,00% 0,00% 0,83%

NAZIV EPCG TREN TITI PLAP JGPK

POTVRĐEN STABILAN KREDITNI REJTING

MOODY’S: CRNA GORA IDE U PRAVCU RAZVOJA A

gencija Moody’s potvrdila je kreditni rejting Crne Gore B1, što, kako su saopštili iz Ministarstva finansija, ukazuje na njegovu stabilnost i izraženu podršku nastavku sprovođenja aktuelnih mjera ekonomske politike.

Crnogorski kreditni profil, kako se navodi u novom izvještaju te agencije, karakteriše relativno visok potencijal u poređenju sa slično ocijenjenim zemljama. “Kreditni profil Crne Gore je osnažen investicijama u oblasti turizma i energetike koje podstiču ekonomski rast i ublažavaju eksterne pritiske”, naveli su iz Moody’sa.

Analitičari ove kreditne agencije smatraju da će srednjoročne mjere fiskalne konsolidacije dovesti do ublažavanja rasta javnog duga i stabilizovanja fiskalne pozicije Crne Gore u naredne dvije godine. “Pozitivan uticaj na kreditni izgled Crne Gore u narednom periodu imaće nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije i uspostavljanje stabilne opadajuće putanje javnog duga”, istaknuto je u izvještaju. Kako dodaju, napredak u pregovorima sa EU, članstvo u NATO, kao i smanjenje obima potencijalnih obaveza koje proizlaze iz državnih garancija takođe će uticati na pozitivan kreditni izgled.

9

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 2,8348 0,0801 2,0026 0,1210 11,9000

KOLIČINA 2.867 15.000 325 3.716 1.500

OBIM U € 8.127,2400 1.201,0000 650,8400 449,6400 17.850,0000

PROMJENA -5,51 0,00 0,00 0,83 1,00

Projekti u turizmu ubrzavaju rast ekonomije: Luštica Bay

“Stabilan izgled rejtinga ogleda se i u umjerenoj institucionalnoj i fiskalnoj snazi, kao i umjerenoj podložnosti riziku, dok u domenu izazova postoji fiskalni uticaj realizacije auto-puta Bar - Boljare kao i oslanjanje na strane izvore finansiranja”, naveli su analitičari Moody’sa. Oni ističu da je Crna Gora na dobrom putu razvoja i zbog rasta BDP-a za 4,3 odsto u prošloj godini, čemu su doprinijeli tekući infrastrukturni projekti i dobra turistička sezona. “Takođe, rast zaposlenosti povećan je na 2,5 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je stopa nezaposlenosti pala na 16,1, a plate porasle za dva procenta. Sektor turizma zabilježio je re-

kordnu godinu sa posjetom od 955.499 turista, što je 18.1 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, zaključuje se u izvještaju te renomirane kuće. Komentarišući posljednju ocjenu Moody’sa, ekonomski analitičar Predrag Drecun za Dnevne novine je kazao da već nekoliko mjerenja renomiranih kuća pokazuje da je Crna Gora u dosta povoljnom položaju po pitanju kreditnog rejtinga. “Kreditni potencijal jeste u porastu, ali to ne

prati i realizacija kredita u mjeri koja je predviđena, pa se javlja relativno loš pokazatelj, to jest loš odnos depozita i kredita. Po pravilu, kredita treba da bude 10 do 15 odsto više nego depozita”, objasnio je Drecun i dodao da država treba da razmisli o tome i nađe način za simulaciju. On smatra da bi Crna Gora, zbog što boljeg kreditnog rejtinga, trebalo da ima viši nivo pravne i političke sigurnosti investicija. D.J.

Drecun

AKCIONARI BUDVANSKE RIVIJERE ODRŽALI REDOVNU SJEDNICU

CANJE I RAZVOJ BIZNISA IZABRAN NOVI ODBOR DIREKTORA

Babić i Kimura sa dobitnicima sertifikata

onih koji su uz ovakvu pomoć unaprijedili neki od segmenata poslovanja. To je, dodaje, najbolji pokazatelj da mentorstvo predstavlja polaznu osnovu za jačanje i razvoj malih i srednjih preduzeća. Izabranim mentorima sertifikate je uručio tim lider projekta Takaši Kimura, koji je izrazio spremnost JICA-e da i dalje pomaže Crnoj Gori u poboljšanju poslovnog ambijenta za razvoj malih i srednjih preduzeća. K.J.

Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera ostvarila je u prošloj godini izuzetne rezultate poslovanja, koji su u fizičkom i finansijskom obimu prometa imali rekordne pokazatelje u odnosu na 2016. i cijelu prethodnu deceniju, ocijenjeno je na jučerašnjoj sjednici akcionara ovog preduzeća. Predstavnici kapitala su se osvrnuli na proteklu poslovnu godinu, za koju su istakli da je nastavak niza prethodno uspješnih obračunskih

Reviziju poslovnih rezultata za 2017. radila je revizorska kuća KPMG iz Podgorice, koja je odlukom na ovoj skupštini izabrana za eksternog revizora i za ovu godinu

perioda, ali sa vidljivim iskorakom povećanja prometa. “Reviziju poslovnih rezul-

tata za 2017. radila je revizorska kuća KPMG iz Podgorice, koja je odlukom na ovoj skupštini izabrana za eksternog revizora i za ovu godinu”, saopšteno je nakon sjednice. Akcionari su juče izabrali i nove članove Odbora direktora u koji su ušli Saša Radović, Draško Krivokapić, Ratko Vukotić, Vladimir Sekulić i Aleksandar Petrović. Usvojen je godišnji finansijski iskaz i izvještaj menadžmenta za prošlu godinu. K.J.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

I.br.149/17 PRIVREDNI SUD CRNE GORE, po sudiji Nataši Sekulić, od� lučujući po predlogu predlagača Ministarstva saobraćaja i pomorstva CG - Uprava pomorske sigurnosti - Bar, protiv protivnika predlagača „Shipoil Shpping Company Delaweare“ USA, koga zastupa privremeni zastupnik Kapetan Vahid Sinanović iz Bara, Rena 10., radi prodaje �roda po hitnom po� stupku i radi namirenja troškova čuvanja �roda Jadranskog brodogradilišta AD Bijela u stečaju, koga zastupa puno� moćnik Petar Đurović iz Bara, kao zakonskom založnom po� vjeriocu, dana 27.03.2018.godine, na osnovu čl. 940. � 956. Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovid�i, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1.ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim i javnim nadmetan� jem napuštenog �roda M/T “Boka Wave Imo” broj 650591, poslednji upisani vlasnik “Shipoil Shpping Company Delaweare” USA. 2. Prvo javno nadmetanje za prodaju �roda, održaće se dana 26.04.2018.godine, u 10,00 časova, u prostorijama ovog suda, u kancelariji �roj 18, na prvom spratu. 3. Brod, naveden u tač.1, predmet je prodaje po rješenju o izvršenju I.�r.149/17 od 11.12.2017.godine, po predlogu predlagača Ministarstvo sao�raćaja i pomorstva CG � Up� rave pomorske sigurnosti – Bar, radi otklanjanja opasnosti od potonuća i rizika za sigurnost plovid�e, �rodogradilišnu luku i druge o�jekte i lica u �odogradilišnoj luci u kojoj se nalazi i radi namirenja troškova čuvanja �roda Jadranskom �rodogradilištu AD Bijela u stečaju, kao zakonskom založnom povjeriocu. 4. Vrijednost �roda, utvrđena je pravosnažnim rješenjem ovog suda I.�r.149/17 od 19.03.2018.. godine, u smislu čl.937 Za� kona o pomorskoj i unutrašnjoj plovid�i, i iznosi 68.000,00 €. Najniža prihvatljiva ponuda iznosi, po pravilu, najmanje 1/2 utvrđene vrjednosti �roda. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda u iznosu od 6.800,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti, na račun �r.550�4299�87 kod So� ciete Generale �anka Montenegro AD Podgorica. Ponudiocima čija ponuda ne �ude prihvaćena, vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Od polaganja jemstva oslo�ođeni su povjerilac koji je predložio izvršenje i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jem� stva i ako �i se, s o�zirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost �roda, koji je predmet izvršenja, taj iznos mogao da namiri iz cijene ostvarene prodajom. Zainteresovanim kupcima, sud će omogućiti razgledanje �ro� da, 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. 6. Pozivaju se založni povjerioci, čija prava nisu uspisana u upisnik �rodova da najdocnije na ročištu za prodaju prijave svoja potraživanja, sa upozorenjem da će se njihova prava u postupku uzeti u o�zir, samo ako proizilaze iz izvršnih spisa. 7. Poziva se svako lice koje na �rodu, koji je predmet izvršenja, ima neko pravo z�og kojeg prodaja ne �i �ila dopuštena, da prijave svoje pravo sudu najkasnije na ročištu za prodaju, prije početka usmenog i javnog nadmetanja, sa upozorenjem da se to pravo u pogledu �roda, na kome se sprovodi izvršenje, na štetu savjesnog kupca neće više moći ostvarivati. 8. Naj�olji ponudilac – kupac je dužan, da cijenu za koju je ku� pio �rod, položi u depozit suda, u roku od 15 dana, od dana dosuđenja, ako kupac u tom roku ne položi cijenu, prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca, izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

EKONOMIJA

11

SIMOVIĆ U BIJELOM POLJU NAJAVIO NOVE POVOLJNE KREDITE

JOŠ 26 MILIONA IZ ABU DABI FONDA

Korisnici će moći da dobiju od 100.000 do tri miliona dolara kredita Realizacija druge tranše kredita Abu Dabi Fonda za razvoj (ADMAS) obezbijediće novu vrijednost i proizvode, povećati konkurentost naše poljoprivredne proizvodnje, omogućiti supstituciju uvoza, povećati izvoz, otvoriti nova radna mjesta i postojeća učiniti kvalitetnijim, smatra potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. On je juče u Bijelom Polju, sa predsjednikom Odbora direktora Investicionorazvojnog fonda Zoranom Vukčevićem, pred oko 400 poljoprivrednih proizvođača i prerađivača sa područja ove opštine, najavio dodjelu preostalih 26 miliona dolara iz kredita ADMAS-a, uz novi pristup kreditiranju crnogorske poljoprivrede. Simović je precizirao da će dio sredstava od deset miliona dolara biti namijenjen korisnicima koji će imati mogućnost dobijanja kredita od 100.000 do milion dolara, dok će preostalih 16 miliona biti usmjereno za kreditiranje u iznosima od jednog do tri miliona po korisniku. “Smanjili smo minumum sredstava za koje se može aplicirati, primjereno mogućnostima i potrebama prosječnog poljoprivednog

proizvođača u Crnoj Gori, koji tom investicijom može napraviti održiv i unosan biznis. Drugi pravac je nastavak kreditiranja većih kapaciteta u agroindustriji. Motiv je da napravimo sigurniju i kvalitetniju sirovinsku osnovu za prerađivačke pogone, kao i povezivanje tokova proizvodnje od njive i farme do trpeze”, dodao je Simović. Novi ADMAS program implementiraće IRF, a predsjednik njegovog Odbora direktora Zoran Vukčević istakao je da su u poljoprivredu već plasirali blizu 160 miliona eura povoljnih kredita. Takođe je naveo da nastavljaju s novim povoljnim kreditnim linijama za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije. “To će biti šansa za postojeće proizvođače da unaprijede kapacitete, ali i za sve nezaposlene koji imaju interesovanje da započnu biznis u ovoj oblasti”, dodao je Vukčević Nakon prezentacije, Simović i predsjednik opšti-

TO ĆE BITI ŠANSA ZA POSTOJEĆE PROIZVOĐAČE DA UNAPRIJEDE KAPACITETE, ALI I ZA SVE NEZAPOSLENE KOJI IMAJU INTERESOVANJE DA ZAPOČNU BIZNIS U OVOJ OBLASTI”

ne Bijelo Polje Petar Smolović svečano su uručili rješenja poljoprivrednim proizvođačima iz Bijelog Polja, koji su na osnovu javnih poziva ostvarili pravo na kupovinu mehanizacije i unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka. Simović je izrazio zadovoljstvo što je ove godine 95 bjelopoljskih proizvođača dobilo ovu podršku za nabavku mehanizacije. Zaključak razgovora u Bijelom Polju, kako je kazao, jeste dalje jačanje partnerstva za nove iskorake u narednom periodu. “Sve ovo što se dešava u poljoprivredi i ekonomiji Crne Gore izraz je kontinuirane odgovorne državne politike i iskoraka koje je napravila na integracionom putu. Kao lider u regionu, sada dobijamo najveći procenat sredstava podrške EU za stvaranje uslova za poboljšanje kvaliteta života svih građana, posebno u ruralnim sredinama i za približavanje naših farmera evropskim”, rekao je Simović. On je, takođe, obišao je mljekaru Milka, pekaru Gross Trade, farmu Franca u selu Oluja, kao i poljoprivredno gazdinstvo Rešada Hasanovića u Dobrakovu. K.J.

9. Zaključak o prodaji će se o�javiti u štampanim medijima, najkasnije 15 dana, prije dana održavanja ročišta, u Služ�enom Listu Crne Gore, o trošku zakonskog založnog povjerioca, na oglasnoj ta�li suda, na oglasnoj ta�li Lučke kapetanije Kotor, odnosno kapetaniji pristaništa. PRIVREDNI SUD CRNE GORE Dana 27.03.2018. godine IZVRŠNI SUDIJA Nataša Sekulić,s.r. DN-a: Predlagaču Privremenom zastupniku Izvršnog dužnika Založnom povjeriocu Oglasnoj ta�li suda Lučkoj Kapetaniji Kotor Služ�enom listu CG

Simović i Vukčević u obilasku farme


12

hronika

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

ZA DIVERZIJU KRIV PRILOG U EMISIJI ª BEZ GRANICAº

PePići u Pritvoru do 30 dana

Sudija za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, postupajući po naredbi za sprovođenje istrage Osnovnog državnog tužioca Denisa Zvrka, juče je odredio pritvor do 30 dana braći od stričeva iz Rožaja Hilmu i Ilhanu Pepiću zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Oni se sumnjiče da su u nedjelju oko 22.45 časova aktivirali za sada nepoznatu eksplozivnu napravu u bjelopoljskoj Ulici Muniba Kučevića, gotovo ispred same kuće u kojoj živi novinar Vijesti Sead Sadiković, sa porodicom. Usljed snažne detonacije oštećen je automobil “dacia”, vlasništvo firme

“Rentakar” iz Beograda, koji je koristio Beograđanin I.A., koji živi i radi u Austriji. Inače, on se nekoliko sati prije eksplozije dovezao u Bijelo Polje da bi posjetio rođake, a automobil je ostavio na mjestu gdje inače Sadiković često parkira svoje vozilo. Kako nezvanično saznajemo, Ilhan Pepić je tokom saslušanja kod tužioca preuzeo krivicu na sebe, dok je Hilmo odbacio navode krivične prijave. Ilhan je u prisustvu advokata iz Rožaja Ahmeta Šutkovića ispričao šta je bio motiv da kritične večeri baci eksplozivnu materiju ispred kuće Sadikovića. Ilhan Pepić je sin vlasnika privatnog muzeja u Rožajama, učesnika emisije “Bez granica”, čiji je urednik

CEtINJE: UNIštENO VOZILO

utvrđuje se da li je Požar Podmetnut U požaru, koji je izbio juče ujutru oko pet sati na parkingu ispred zgrade “Crvenkapa” na Cetinju, uništeno je vozilo Dejana Perovića iz tog grada. Policija na osnovu prvih preliminarnih rezultata istrage sumnja da je požar podmetnut, odnosno da je vozilo prvo poliveno benzinom a zatim zapaljeno. Vatra je zahvatila još dva automobila koja su bila parkirana u neposrednoj blizi-

ni. Pored cetinjske policije, na mjesto događaja stigla je i ekipa vještaka Forenzičkog centra, kako bi se nakon izvršenog izviđaja sa sigurnošću utvrdilo da li je požar podmetnut. Automobil je inače koristila Perovićeva supruga, a iz policije tvrde da Perović ne važi za bezbjednosno interesantnu osobu. On je ranije bio pomorac, a trenutno je vlasnik jednog lokala u Siti kvartu. Bo.B. Foto: Radio Cetinje

Uništeno vozilo

Sead Sadiković, a emituje se na Televiziji Vijesti. Ilhan je rekao da je revoltiran prilogom koji je Sadiković uradio sa njegovim ocem, koji je, kako je rekao, cjelokupna javnost mogla da vidi i na društvenim mrežama. Rekao je da je reagovao u afektu i nije imao namjeru nikoga da povrijedi. B.Č.

Ilhan Pepić je sin vlasnika privatnog muzeja u Rožajama, učesnika emisije “Bez granica”, čiji je urednik Sead Sadiković, a emituje se na Televiziji Vijesti

Privođenje Pepića

POtVRđENA OPtUžNICA

Pajserom pokušao da izvrši ubistvo

SUđENJE ZA UBIStVO JOVANA KOSAćA

Optuženi ostali pri ranije datim iskazima Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv okrivljenog V.K. zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Naime, optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 30. decembra prošle godine, oko 15.45 časova u Podgorici, sa umišljajem pokušao da liši života oštećenog A.D. On je, kako se sumnja, nakon kraće prepirke pajserom napao A.D. i zadao mu četiri udarca u predjelu glave. Zadobijene tjelesne povrede su kvalifikovane kao teške i opasne po život. L.H.

Nakon što je Apelacioni sud početkom decembra prošle godine ukinuo presudu kojom je Dragoje Baošić osuđen na deset godina i deset mjeseci zatvora zbog ubistva Novljanina Jovana Kosaća u Igalu 14. septembra 2014, juče je u Višem sudu u Podgorici krenuo ponovni postupak u tom slučaju. Sutkinja Vesna Moštrokol odlučila je da opet sasluša neke od svjedoka i vještaka medicinske struke i balističara. Svjedok Stanko Bigović iskoristio je juče svoje zakonsko pravo da ne svjedoči jer mu je drugooptuženi Dragan Bigović rođeni brat. Optuženi Baošić nije sporio suštinu optužnice, ali jeste način na koji je predstavljen kri-

tični događaj, dok je okrivljeni Bigović, koji je prvostepenom presudom osuđen na 10 mjeseci zatvora jer je pomogao Baošiću da ne bude otkriven, kazao juče da ne priznaje krivicu i ono što mu se stavlja na teret. Kako je naveo advokat odbrane Dragan Mitrić, ponovno saslušanje vještaka i nekih od svjedoka je bitno za odbranu, radi novih činjenica i novih dokaznih predloga odbrane. On je dodao da se odbrana i ranije protivila nalazu vještaka. Prema navodima optužnice, Baošić je 14. septembra 2014. oko 01.30 sati u Igalu u diskoteci “Kaza” sa umišljajem ubio Jovana Kosaća. Bo.B.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

hronika

13

sjednica vijeća za nacionalnu bezbjednost

Duško Marković: Zaštititi građane, a kriminalce goniti i u inostranstvu Predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, premijer Duško Marković poručio je da građani više ne smiju snositi posljedice sukoba članova kriminalnih klanova, koje će tražiti ako treba i po inostranstvu kako bi bili procesuirani. Ovo je saopštio na juče održanoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojoj su, pored stalnih članova tog tijela, prisustvovali Vrhovni državni tužilac, Glavni specijalni tužilac, vršilac dužnosti direktora policije i rukovodilac Sektora kriminalističke policije. Marković je kazao da aktuelni trenutak ne zahtijeva samo rad institucija u skladu sa njihovim re dovnim zakonskim obavezama, i istakao da u trenutku obračuna Dr-

Vukadinovići danas kod sudije za istragu

Podgoričani Predrag i Janko Vukadinović koji se terete za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića danas će biti privedeni u Viši sud na saslušanje kod sudije za istragu koji će odlučivati o njihovom daljem pritvoru. Za isto krivično djelo terete se i Kristina Brnović i Dragoljub Ćetković, koji su juče saslušani u tužilaštvu i kojima je određeno zadržavanje do 72 sata. Ćetković se već nekoliko mjeseci nalazi u ZIKS-u zbog drugog krivičnog djela, dok policija intenzivno traga za Markom Jovanovićem za kojeg se sumnja da je direktni izvršilac dvostrukog ubistva koje se dogodilo protekle subote u centru Podgorice.

žave sa organizovanim kriminalom, svi moraju dati dodatni i snažniji doprinos sa ciljem zaštite svakog građanina i njegovu porodicu. “Ne smiju građani naše države snositi posljedice kriminalnih vrtloga i klanovskih sukoba. Tražićemo ih na svakoj stopi teritorije Crne Gore, a nalog Vijeća je da ih u zakonitim procedurama pronađemo ma gdje se nalazili, i u inostranstvu”, poručio je premijer Marković.

Vijeće je pozdravilo brzo i efikasno otkrivanje i hapšenje izvršilaca i saizvršilaca teških krivičnih djela počinjenih prošle sedmice dvostrukog ubistva i aktiviranja eksplozivne naprave u blizini kuće novinara u Bijelom Polju i tom prilikom ponovilo opredijeljenost institucija da još snažnije nastave u borbi protiv nosilaca aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa, i posebno njihovih nalogodavaca. Novoformirani specija-

lizovani timovi sačinjeni od predstavnika Tužilaštva, Uprave policije i drugih organa, imaju zadatak da budu korak ispred svakog kriminalnog nauma. Vijeće je uputilo podršku i ohrabrenje svim pripadnicima obavještajnobezbjednosnog sektora, predstavnicima Tužilaštva i sudstva, da proaktivnim djelovanjem spriječe i privedu pravdi sve one koji atakuju na bezbjednost i sigurnost građana. N.P.

nikšićanin uskoro pred sudom

Počinio četiri teške krađe uhapšeni maloljetnici zbog krađa

Obijali auta i krali cigare iz marketa “Aroma”? Maloljetnici A.A. iz Berana, P.R. iz Bara i Podgoričanin L.K. uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili tri teške krađe i jednu tešku krađu u pokušaju. Kako policija sumnja, oni su ova krivična djela počinili u Podgorici, 1. i 2. aprila, na štetu marketa “Aroma” i “Idea” i građana I.Ć. i B.K. “Sumnja se da su ova lica provalila u objekat mar-

keta ‘Aroma’ u Komskoj ulici i iz njega otuđila cigarete i žvakaće gume. Sumnja se i da su u Ulici Vuka Karadžića ušli u otključano vozilo ‘golf III’, vlasništvo B.K., koje su potom prespajanjem žica stavili u pogon i odvezli se sa lica mjesta. Ova lica su, sumnja se, u Ulici 4. jula isto uradili i sa vozilom ‘golf II’, vlasništvo I.Ć.” navodi se u saopštenju policije. Bo.B.

Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu protiv P.R. zbog krivičnog djela teška krađa. Naime, on je u noći između 18. i 19. decembra prošle godine u Nikšiću, u Ulici Vuka Karadžića, obio hangar i ušao u prostor livnice firme “Pjastera“, u vlasništvu oštećenog M.D. Tom prilikom otuđio je 30 metara kabla, 2,30 metara od mobilnog kalolifera, mobilni reflektor i šest kilograma aluminijumskog otpada i tako pribavio protivpravnu imovinsku korist u vrijednosti od 140 eura. P.R. je i 7. decembra obio objekat bivšeg restorana Željezare, koje je u vlasništvu Uprave za imovinu Crne Gore. Tada je polomio prozor koji je bio postavljen na krov objekta, ušao kroz otvor i iz podrumske prostorije otkinuo i oduzeo kablove

i provodnike. Time je na štetu imovine Ministarstva finansija pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 137,50 eura. On je počinio krađu i u noći između 13. i 14. decembra prošle godine na način što je iz objekta bivše fabrike “Koni konfekcije” ukrao razne vrste kablo-

va u vrijednosti od 858 eura. Četvrtu krađu P.R. počinio je na štetu imovine Crnogorski Telekom u iznosu od 485 eura. Tom prilikom je u šahti ispred objekta firme “Koni” prekinuo i oduzeo kabl, a potom otuđio i tri metalna poklopca. L.H.


14

hronika

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Na teritoriji Podgorice

Uviđaj nakon ranjavanja Delića

Sedmoro povrijeđenih u dvije saobraćajne nezgode

uhaPšeN budvaNiN oSumNjičeN za Pokušaj ubiStva

Jovu Mitroviću određeno zadržavanje, negirao krivicu Budvanin Jovo Mitrović uhapšen je juče nakon skoro mjesec dana bjekstva zbog sumnje da je počinio teška krivična djela - pokušaj ubistva na štetu Bjelopoljca Miloša Delića (22), kao i saizvršilaštva u više krivičnih djela. On je juče priveden u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje mu je nakon saslušanja viša državna tužiteljka Ljiljana Lakić odredila zadržavanje do 72 sata. Osumnjičeni je navodno blizak pripadnicima budvanske grupacije Ljubiše Kana i škaljarskom klanu, što je razlog više zbog čega je u policiji evidentiran kao bezbjednosno interesantna osoba za kojom je zbog pomenutih sumnji prije

nešto više od 20-ak dana raspisana potjernica. Tada su službenici Budvanske policije blokirali čitavo budvansko naselje Boljači do, neke budvanske zone i opkolili kompleks zgrada koje koristi Mitrović. Policija sumnja da je upravo on početkom marta na Miloša Delića prilikom izlaska iz kladionice u centru Budve ispalio nekoliko hitaca. Delić u pucnjavi nije bio životno ugrožen, već je zadobio dvije prostrijelne rane u predjelu donjih ekstremiteta. Policiji je saopšteno da je Deliću sa leđa prišao napadač, ispalio tri hica u pravcu njegovih nogu, nakon čega je pobjegao.

Osim toga, policija ima saznanja da je Mitrović, navodno, učestvovao u još dvije pucnjave od prošle godine, za koje operativni podaci ukazuju da je izvršio na isti način. Tačnije, sumnjiči se da je krajem maja prošle godine ranio tadašnjeg budvanskog taksistu Nikolu Šćepanovića, koji je sa tri metka u noge prošao sa lakšim povredama. Takođe, sumnjiči se i da je Mitrović prije skoro mjesec dana ranio vlasnika budvanskog lokala “Pista” Zlatka Dragovića, u kojeg je tada nepoznati napadač iz pištolja ispalio tri hica, od kojih su ga dva pogodila u trbuh, a jedan u podlakticu. N.M.

Na magistralnom putu Podgorica - Cetinje, u mjestu Kokoti, juče se oko 16 sati dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj su četiri osobe teško povrijeđene. Kako se sumnja, do nesreće je došlo kada je vozač automobila iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u stijenu pokraj puta. U vozilu marke Opel karavan srbijanskih tablica “VL 012 GZ” nalazilo se četiri putnika i sva četiri su dobila povrede, od kojih dva teže a jedan od njih je životno ugrožen. Kako je Dnevnim novinam saopštio direktor

Urgentnog centra dr. Nermin Abdić od posledica saobraćajnog udesa u urgentni blok dovedena su četiri pacijenta. “Povrijeđena su četiri muškarca od kojih su dvojica sa teškim tjelesnim povredama. Jedan je životno ugrožen. U toku je dijagnostika i ne mogu govoriti o kakvim povredama je riječ”, kazao je Abdić. Samo nekoliko sati ranije, do saobraćajne nezgode došlo je i kod mosta Milenijum. U tom udesu povrijeđene su tri muške osobe, od kojih je jedan zadobio teže a preostala dva lakše tjelesne povrede. L.H.

PotvrđeNa oPtužNica Protiv SarvaNa

Na svirep način ubio tetku

u PoNovljeNom PoStuPku dobio godiNu više

Ljiković osuđen na 16 godina zbog ubistva trudne supruge Odlukom sudije Višeg suda u Podgorici Vladimira Novovića Nazim Ljiković iz Bara osuđen je na 16 godina i pet mjeseci zatvora zbog ubistva supruge Veljdete (26) i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Prije godinu sudija Novović je prvostepenom presudom Ljikovića osudio na godinu dana manje, što je Apelacioni sud ukinuo. Prema navodima presude, tokom postupka je dokazano da je Ljiković s umišlja-

jem ubio trudnu suprugu 12. marta 2015. godine oko 21.35 časova u Ostrosu kod Bara, na lokalnom putu. U trenut-

ku kada je pokojna Veljdeta uzela telefon da pozove brata, okrivljeni je u njenom pravcu ispalio osam hitaca, od kojih je sa pet pogodio. Tom prilikom je, kako se navodi, bio svjestan da ubija nju i njen plod jer je bila u petom mjesecu trudnoće. Očevidac ubistva bio je Valjdetin otac Namzija Gruda, koji je te večeri pratio kćerku na dogovoreni susret sa Ljikovićem. Nakon pucnjave Ljiković je otišao kući i prijavio se policiji. Bo.B.

Sa uviđaja nakon ubistva Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv Pljevljaka Emira Sarvana (39), koji se tereti da je na surov način ubio tetku Duriju Pojatić (78) 30. oktobra prošle godine u njenom stanu. U optužnici, koju zastupa tužiteljka Tatjana Begović, navodi se da je Sarvan na svirep način, s umišljajem, ubio tetku Dariju Pojatić 30. oktobra prošle godine u njenom stanu na Bulevaru Svetog Petra

Cetinjskog, tako što je više puta udarao tupim predmetom (kutlačom), od čega je ona pala. Nakon toga on je nastavio da je udara u predjelu glave i tijela i nogama i rukama, polomivši joj i rebra. Pojatić je umrla od ugušenja, kada joj je Sarvan, prema optužnom aktu, zapušio nos i usta. Sarvan je, sumnja se, zločin počinio iz koristoljublja, a kod njega je prilikom pretresa pronađeno 150 eura. Bo.B.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

društvo

Dan stuDenata čestitali preDstavnici vlasti, političkih partija i nvo sektora

Marković: Omogućićemo vam državu evropskih vrijednosti

Sa prijema povodom Dana studenata Predsjednik Vlade Duško Marković sastao se juče sa predstavnicima Studentskog parlamenta povodom Dana studenata poručivši im da će im omogućiti državu evropskih vrijednosti. “Važno je da vašoj generaciji omogućimo da već na početku radne karijere budete u prilici da koristite sve mogućnosti koje pružaju Evropska unija i evropske vrijednosti uključujući i potpunu slobodu zapošljavanja i usavršavanja širom kontinenta”, dodao je on. Marković je prihvatio ponudu Studentskog parlamenta da bude predsjednik Počasnog odbora za organizaciju Skupštine Evropske studentske unije koja bi krajem godine trebalo da bude održana u Crnoj Gori.

■ Prioriteti modernizacija i jačanje kvaliteta

Ministar prosvjete Damir Šehović poručio je studentima da bi jedni drugima trebalo da budu jaka podrška iz koje će proizaći velike promjene, ocijenivši da su upravo takve promjene svjedok da su se borili za njih i budućnost. Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, Šehović je, čestitajući Dan studenata, podsjetio da su Vlada Crne Gore i

Ministarstvo prije više od godinu kao cilj postavili modernizaciju i jačanje kvaliteta obrazovnog ambijenta. “Finansijska izdvajanja za omogućavanje besplatnih osnovnih studija, finansije za besplatne master studije, velika logistika potrebna za uvođenje praktične nastave na sve fakultete, zahtjevna priprema za osnivanje nove agencije koja će se baviti kvalitetom visokog obrazovanja, nijesu nas odvratili od naše namjere da preuredimo sistem”, kaže ministar.

■ vrijeme di-

Ploma bez zaPošljavanja

Kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) za predsjednicu Draginja Vuksanović podsjetila je, pak, da je juče proslavljen dan kada su crnogorski studenti u Beogradu digli zastavu svih jugoslovenskih akademaca. Stoga, kaže ona, ovaj datum obavezuje njihove nasljednike da budu “dostojni te žrtve i istorijske veličine”. “Ovo je vrijeme univerziteta zbog profita i diploma bez zapošljenja. Diploma razočarenja u politiku koja je i visokoškolsko obrazovanje napravila rajem za tajkune, a putem muke za raseljavanje crnogorske mladosti. Sloboda nema ci-

Važno je da Vašoj generaciji omogućimo da Već na početku radne karijere budete u prilici da koristite sVe mogućnosti koje pružaju eVropska unija i eVropske Vrijednosti uključujući i potpunu slobodu zapošljaVanja i usaVršaVanja širom kontinenta jenu, naučio nas je Žarko Marinović i ne postoji vrijeme kad se za nju ne mora boriti”, kazala je Vuksanović i poručila studentima da budu predvodnici promjene. Sličnog stava su i iz Foruma mladih Građanskog pokreta URA. Oni su naveli da mladi, kao nosioci novih i naprednih ideja, moraju raskrstiti sa nasljeđem prošlosti, odnosno sa onim što i danas ranjava crnogorsko društvo i ne dozvoljava mu da iskaže sav svoj potencijal. “Moramo se ujediniti u ideji za srećnije, ekonomski bogatije i demokratsko zrelije društvo kakva su izgradila sve razvijenije evropske države“, poručili su iz Foruma mladih.

■ StudentSka PoPulacija nikad PaSivnija

Da Dan studenata posljednih nekoliko godina u Crnoj

Gori proslavlja nikad brojnija, ali i nikad pasivnija studentska populacija, smatraju u nevladinoj organizaciji Juventas. Takođe, Mićan Andrijašević iz Juventasa napominje da zdrava participacija mladih izostaje, te da su studentske organizacije i udruženja sve neaktivniji, da se suočavaju sa problemima u ljudskim, finansijskim i logističkim resursima. On smatra da obrazovni sistem nije uradio svoj posao u oblasti prenošenja određenih tekovina demokratske i participativne kulture, a mediji i šira društvena zajednica su doprinosili suprotnom efektu. „Studentima je poslata poruka da ne mogu ništa da promijene, te da je loše izdvojiti se iz mase, posebno sada kada je studentska populacija izrazito masovna“, kazao je Andrijašević agenciji MINA. Da nisu dovoljno bitni poruka je koju, kako je naveo, studentima šalju političke partije, s obzirom da se tokom izbornih kampanja nijedna stranka nije bavila pitanjem visokog obrazovanja i položaja studenata na dubinski i temeljan način. “Zbog toga ne čudi visok stepen pasivnosti studenata, koji su samo žrtve sistema koji je progutao sve njihove nade, uvjerenja i mladalačke zanose“, objasnio je Andrijašević. M.I.

15

Predstavljeni programi za istraživače

Visoki zvaničnici Evropske laboratorije za molekularnu biologiju (EMBL) i Evropske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) predstavili su juče programe saradnje istraživačima i studentima iz Crne Gore, kao i konkurse na koje mogu aplicirati svi zainteresovani. Iz Ministarstva nauke je saopšteno da se resorna ministarka Sanja Damjanović zahvalila delegaciji na posjeti Crnoj Gori, koja je uslijedila nakon sastanaka Savjeta EMBO i EBML u Hamburgu, kada je Crna Gora formalno postala član tih prestižnih evropskih naučnih institucija. Posjeta će, kako je navela, pružiti velike mogućnosti crnogorskim naučnicima, a delegacija će savjetovati kako da se na najbolji način koriste prednosti članstva. On je kazala da su prioriteti Ministarstva jačanje istraživačkih kapaciteta i inovacija kroz internacionalizaciju, pridruživanje velikim infrastrukturama i uključivanje u međunarodne istraživačke projekte. “Sve navedeno će omogućiti pristup novim tehnologijama, podstaknuti umrežavanje, doprinijeti povećanju učešća u okvirnim programima Evropske unije (EU) poput Horizonta 2020, transferu znanja i tehnologija, ali i pokretanju novih kompanija”, rekla je Damjanović. M.I.

Počela isplata kredita za mart i april Ministarstvo prosvjete je obezbijedilo sredstva za isplatu stipendija i studentskih kredita za mart i april školske 2017/18. godine u iznosu 347.252 eura. Za isplatu studentskih kredita za mart i april studijske 2017/18. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 285.264 eura. “Rata studentskog kredita kreće se od 37 eura do 53 eura u zavisnosti od godine studija i prosječne ocjene iz prethodne godine studija”, saopšteno je iz Ministarstva. M.I.


16

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

SA PROTESTA ISPRED MUP A, KOJI JE ORGANIZOVAO NVO SEKTOR ZBOG NARUŠENE BEZBJE

BLAGA KAZNENA POLITIKA UTIČE NA POVEĆAN BROJ KRIVIČNIH DJELA

S

udovi blagom kaznenom politikom utiču na povećan broj krivičnih dijela, zbog čega su neophodne izmjene Krivičnog zakonika, poručeno je sa jučerašnjeg protesta ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova. Protest je organizovao civilni sektor zbog narušene bezbjednosne situacije.

Tužilaštvo, sudstvo i policija blagim kaznenim politikama doprinijeli su povećanju stepena kriminaliteta u Crnoj Gori, poručile su nevladine organizacije na skupu ispred Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a). Naime, grupa od desetak nevladinih organizacija okupljena oko koalicije

“Otvorena platforma” organizovala je skup sa kojeg je zatražena efikasnija akcija države povodom narušene bezbjednosne situacije. Izvršni direktor NVO 4 Life Saša Mijović kazao je da su se okupili ispred zgrade MUPa kako bi iskazali nezadovoljstvo trenutnim stanjem u sek-

toru bezbjednosti. “Prava adresa trebalo bi da budu Vrhovno državno tužilaštvo i Apelacioni sud jer se blagim kaznenim politikama utiče na povećanje stepena kriminaliteta”, rekao je Mijović. On je kazao da su u nekim slučajevima ljudi hapšeni za nošenje oružja, osuđivani uslovno ili na zatvorske kazne od nekoliko mjeseci. Na taj način se nikako ne prevenira, tvrdi Mijović, već ohrabruju ljudi da nastave da se bave kriminal-

stva, pokušaje ubistava, podmetanje bombi.

NIJE DOVOLJNO NAJAVITI OSTAVKE POJEDINIH ČELNIKA POLICIJE. ■ RAIČEVIĆ: SITUACIJA NA NIVOU VANPOTREBNO JE OBAVIJESTITI GRAREDNOG STANJA ĐANE ŠTA ĆE TAČNO POLICIJA, Izvršna direktorica Centra MUP I OSTALE NADLEŽNE INSTIza ženska prava Maja RaičeTUCIJE DA URADE DA SE OVA SI- vić ocijenila je da je bezbjedTUACIJA PROMIJENI nosna situacija u državi na nim poslovima. On smatra da bi političke partije i NVO trebalo amandmanski da djeluju kako bi se povećale kazne za ubi-

nivou vanrednog stanja. “Gotovo da nema dana kada se ne desi incident koji uključuje upotrebu vatrenog oružja, bombaške napade i slično”, rekla je Raičević.

MEDICINARI POLUČASOVNIM OKUPLJANJEM ISKAZALI SOLIDARNOST SA OSUĐENIM KOLEGAMA IZ BIJELOG POLJA:

PROBLEM U SISTEMU, A NE POJEDINICIMA

Sa protesta bjelopoljskih ljekara

Ljekari iz gotovo svih crnogorskih opština organizovali su juče protest podrške kolegama koji su osuđeni za infekciju pet beba u novembru 2014. godine, od kojih je jedna preminula. Naime, Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju i optužene ljekare bjelopoljske Opšte bolnice osudio na po godinu dana zatvora, što je izazvalo “revolt” njihovih kolega. Sa protesta su poručili da se prvi put u Evropi dešava da ljekari završe u zatvoru, te da ni-

jesu krivi pojedinci, već sistem. U ime ljekara i medicinskih radnika novinarima u Nikšiću se obratio dr Jovan Uješinović, koji kaže da su odlučili da daju podršku kolegama jer su u izjavi oca preminule bebe Slaviše Kneževića prepoznali govor mržnje. “Smatramo da ovim saopštenjima zdravstvo guraju u još veću provaliju. To kažem zbog aludiranja na ljekare da su ubice, da smo prvi po anketama korumpiranosti, da ne znamo svoj posao, da radimo privatno, da zarađu-

jemo i da imamo plate 2.000 eura. Znamo da to nije istina, a lopta se prebacuje na konflikt između ljekara i pacijenata, dok drugi ljudi imaju jako dobre zarade, prije svega mislim na menadžment i na samo Ministarstvo. Mislim da je u sistemu zdravstva, kao i mnogim sistemima, prosvjete i ostalim, problem u samom sistemu, a ne u pojedincima”, istakao je Utješinović. Ljekari u Nikšiću smatraju i da zatvorska kazna za ljekare nije rješenje problema, te da se pla-


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

DRUŠTVO

17

EDNOSNE SITUACIJE, PORUČENO DA DRŽAVA MORA EFIKASNO DA ODGOVORI KRIMINALU foto: RTCG

đani ili kriminalci”, dodala je Raičević.

■ POOŠTRITI SANKCIJE

Izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović rekla je da je bezbjednost građana Crne Gore narušena i prije posljednjih dešavanja u Podgorici. “Građani se danas ne osjećaju bezbjedno ne samo u Podgorici, već i u cijeloj Crnoj Gori”, navela je Petrović, dodajući da se, kada su se kriminalni obračuni dešavali širom države, nije reagovalo pravovremeno i adekvatno. Prema riječima Petrović, tužilaštvo, sudstvo i policija nemaju pravo da ćute pred svim što se dešava i da daju samo verbalna obećanja. “Oni su dosadašnjim blagim sankcijama ili neprocesuiranjem i neotkrivanjem kriminalaca dali podstrek da se kriminalci ponašaju slobodno i vrlo komotno i po da-

nu izvršavaju ubistva kada je grad prepun djece”, istakla je Petrović. Ona je dodala da očekuje pravovremenu i adekvatnu reakciju i odgovor nadležnih u smislu hapšenja i procesuiranja počinilaca dosadašnjih ubistava i otkrivanje nalogodavaca, logističara i svih koji su pomagali u takvim radnjama. Direktor Asocijacije za demokratski prosperitet “Zid” Igor Milošević kazao je da “Otvorena platforma” insistira da Crna Gora usvoji koncept humane bezbjednosti koji, kako je objasnio, nije zasnovan samo na podršci bezbjednosnim snagama, već treba da bude zasnovan na građaninu koji će se osjećati komotno u različitim aspektima socijalne, ekonomske, bezbjednosne i političke sigurnosti. “Građanin mora da bude u centru dešavanja, oslobođen straha, zaslužuje da živi život dostojan čovjeka”, poručio je Milošević. M.I.

Neophodne su izmjene Krivičnog zakonika, poručeno je sa jučerašnjeg skupa Ona je naglasila da je vrijeme da se zapitaju i građani i državne institucije kakve su posljedice po društvo i djecu koja žive u takvoj atmosferi. Raičević je kazala da je bezbjednost građana na ulicama ozbiljno ugrožena, jer su nevini ljudi stradali u incidentima. “Nije dovoljno najaviti ostavke pojedinih čelnika policije. Potrebno je obavijestiti građane šta će tačno policija, MUP i ostale nadležne institucije da urade da se ova situacija promijeni”, rekla je

Protest u Nikšiću

Raičević. S obzirom da je Crna Gora država koja ima dosta restriktivne zakone kada je u pitanju vatreno oružje, Raičević je kazala da je iznenađena koliko je oružja na crnogorskim ulicama i poručila da u tom dijelu nadležni moraju da pooštre kontrolu. “Imam osjećaj da je ovo stanje opšte bespomoćnosti gdje se ne vidi odgovarajuća reakcija nadležnih institucija koje su tu da, prije svega, zaštite građane. Postavlja se pitanje ko je ovdje zaštićeniji – gra-

še da će takvih odluka biti i ubuduće zato što je Crna Gora, kako ističe Utješinović, jedna zemlja u Evropi u kojoj ljekari završavaju u zatvoru. “Znam da nažalost ima i umrle djece i odojčadi i odraslih, znam i to da u jednoj Njemačkoj godišnje ima 80.000 prijava na ljekarsku grešku i nijedan ljekar nije završio u zatvoru. Znam sigurno da je upravo ovdje pritisak izvršen i da su neki ljudi žrtvovani zarad toga da se prikaže da je sve idealno. Zašto nije tadašnja Ljekarska komora odgovorila iako su ljekari upozoravali? Zašto nije Ministarstvo reagovalo, iako su kolege u Bijelom Polju reagovale”, rekao je Utješinović. Od namjere da podrže kolege iz Bijelog Polja oko trideset nikšić-

kih ljekara neče odustati, ali i od napora da zajedno sa pacijentima poboljšaju zdravstveni sistem. “Ljekari to bolje znaju od pravnika i ekonomista koji su na menadžmentskim i direktorskim mjestima, a koji ne poznaju problematiku zdravstvenih ustanova”, zaključio je Utješinović. I zaposleni u Opštoj bolnici u Bijelom Polju juče su ispred te ustanove organizovali polučasovni protest “protiv govora mržnje i otvorenog poziva na linč”. Ginekolog Blažo Varagić je kazao da se do sada nijesu oglašavali “kako ne bi povrijedili osjećanja porodica i zbog pijeteta prema izgubljenom novorođenčetu, ali isto pritom ne zaboravljajući četiri bebe, izliječene na našu radost bez posljedica”.

“Takođe, nijesmo željeli da naše oglašavanje bude protumačeno kao direktno miješanje u krivični postupak i primjenu zakona. Mi smo jedni od njih četvoro iz Bijelog Polja, a sjutra to može biti neko iz bilo koje zdravstvene ustanove”, ponovio je Varagić. On je pozvao javnost da se uzdrži od teških kvalifikacija ljekara kao ubica, te da se ne podliježe atmosferi linča. Podsjećamo, Apelacioni sud je protekle sedmice preinačio odluku Višeg suda u Bijelom Polju pa je tako optužene ljekare bjelopoljske Opšte bolnice, bivšeg direktora Tomislava Jeremića, te Haku Tahirović, Zvonka Puletića i Jelu Cimbaljević osudio na po godinu dana zatvora zbog teškog krivičnog djela protiv zdravlja ljudi. M.R.-B.Č.


18

Crna Gora

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

STIJEPOVIĆ I RADONJIĆ OBIŠLI ČETIRI GRADILIŠTA

Više od 15 miliona eura inVesticija u Go GoluboVci

Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i predsjednik GO Golubovci Dušan Radonjić obišli su juče četiri gradilišta u ovoj opštini, gdje su se uvjerili u situaciju na terenu i u kvalitet nedavno završenih radova. Gradonačelnik Stijepović je napravio presjek učinjenog u prethodnom periodu, istakavši zadovoljstvo stepenom realizacije planiranih projekata. On je naveo da svako može uočiti da je Podgorica veliko gradilište na cijeloj njenoj teritoriji, te da je to ono što su najavili i govorili tokom prethodne tri i po godine.

Stijepović, Radonjić i Kokić

Obećali smo da ćemo ravnomjerno razvijati naš grad i upravo se to na ovakvim primjerima i pokazuje. Samo u našem mandatu je u ovoj GO uloženo više od 15 miliona eura u kapitalne investicije i komunalnu infrastrukturu

■ GRADILIŠTA “Obećali smo da ćemo ravnomjerno razvijati naš grad i upravo se to na ovakvim primjerima i pokazuje. Samo u našem mandatu je u ovoj GO uloženo više od 15 miliona eura u kapitalne investicije i komunalnu infrastrukturu”, kazao je Stijepović, nakon obilaska gradilišta na zaobilaznici i srednjoj školi, kao i već završenih projekata - izgradnje prve faze putnog pravca Golubovci - Mataguži - Tuzi i reciklažnog dvorišta. “Druga faza zaobilaznice oko Golubovaca se realizuje planiranom dinamikom. To je investicija vrijedna 6,3 miliona eura, koju finansiraju Vlada i Glavni grad, a kada bude završena, možemo reći da će Podgorica i Golubovci biti povezani modernom saobraćajnicom bulevarskog tipa sa četiri saobraćajne trake, razdvojene zelenim ostrvom i trotoarima sa obje strane. Kada se zaokruži cjelokupna in-

vesticija, dolazimo do sume od 30 miliona eura”, kazao je Stijepović. Dušan Kokić, iz Direkcije za saobraćaj, istakao je da će II faza obilaznice biti završena u septembru, i to bez prekida saobraćaja. Tokom jučerašnjeg dana Stijepović i Radonjić su obišli i nedavno završenu saobraćajnicu, koja je samo dio planiranog puta od Golubovaca preko Mataguža do Tuzi, investicije vrijedne oko sedam miliona eura. Prva faza saobraćajnice u dužini od 590 metara je koštala nešto više od 400.000 eura. Stijepović je poručio da će građani dobiti još jednu modernu saobraćajnicu koja će povezati Golubovce i Tuzi. Gradonačelnik, predsjednik GO Golubovci i direktorica gradskog preduzeća “Čistoća” Daca Popović obišli su juče i nedavno izgrađeno re-

6,3 miliona eura je vrijednost radova druge faze zaobilaznice oko golubovaca

ciklažno dvorište, šesto na teritoriji glavnog grada. “Izgradnja reciklažnog dvorišta u Golubovcima je vrijedna 150.000 eura, a izuzetno je važna kada je u pitanju zaštita životne sredine na području Zete i to je ono što je bilo ključno da se realizuje ovaj projekat”, istakao je Stijepović.

■ PUTEVI I

OBRAZOVANJE

Predsjednik GO Golubovci Dušan Radonjić je naveo

da se u prethodnom periodu posebna pažnja posvetila ulaganju u putnu infrastrukturu, kao i ulaganju u obrazovanje. “Nadam se da ćemo u narednom mandatu uspjeti da završimo u potpunosti dvije veoma važne kapitalne investicije za ovaj kraj. To podrazumijeva kraj ove godine i ništa duže od toga. Za nepune četiri godine mandata smo, osim kapitalnih investicija, pažnju posvetili i rekon-

Srednja škola u Zeti od septembra otvara vrata Na teritoriji GO Golubovci trenutno se izvode i radovi na izgradnji prve srednje škole u Zeti, koja će, kako kaže Stijepović, od septembra primiti i prve učenike. Projekat izgradnje škole, koji realizuje Vlada, odnosno Mi-

nistarstvo prosvjete, vrijedan je oko pet miliona eura. “Čuli smo od investitora da se malo kasni, ali smo ih zamolili da ubrzaju dinamiku izvođenja radova kako bi se od 1. septembra otvorila škola i učenici

sa područja Zete upisali u srednju školu”, kazao je Stijepović. Srednju stručnu školu u Golubovcima moći će da pohađa oko 800 učenika, a u sklopu škole paralelno se gradi i sportska sala, koju će, osim učenika,

koristiti i sportisti sa područja Zete. Radonjić je istakao da je u Zeti proteklih mjeseci bio kišan period, koji je uslovio da se određena dinamika radova uspori.

strukciji i izgradnji lokalnih saobraćajnica, gdje smo uložili više od 2,2 miliona eura. U ovom polugodištu planiramo da tu investiciju povećamo za još oko 300.000 eura. Rezultat toga je da danas imamo svaku važniju saobraćajnicu potpuno rekonstruisanu na adekvatan način. Uložili smo i oko 250.000 za gradsku rasvjetu, a u narednom periodu ćemo imati i devet privremenih odlagališta za biljni i kabasti otpad”, kazao je Radonjić. On je naveo da će za nekoliko mjeseci biti nastavljeni radovi na drugoj fazi puta Golubovci - Mataguži, koji bi trebalo da dosegne do Trešnjice, dok će u međuvremenu biti završen projekat saobraćajnice od Trešnjice do Tuzi. Ovaj projekat, samo u dijelu Zete, koštaće više od 4,5 miliona eura. M.M.


Vaskršnji ručak u restoranu Panorama Nedjelja, 8. april 2018.

Teleća čorba Miks pečenja (svinjsko i teleće) sa krompirom Miks zelenih salata Čokoladna torta

11€ Priuštite Vašim najdražima opuštajuće praznične trenutke uz jedinstveni ukus naših specijaliteta.

info@ramadapodgorica.me

+382 20 622 623

www.ramadapodgorica.me


20

crna gora

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku usluge smještaja inspektora u ljetnoj turističkoj sezoni u opštini Bar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2018-2967/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.04.2018. godine. Lice za davanje informacija: Maša Leković, telefon: 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Nikšić sa sjedištem u Nikšiću, ulica Njegoševa br 18 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Tenderske dokumentacije za otvoreni postupak javne nabavke za izbor najpovoljnije ponude za nabavku kancelarijskog materijala po partijama,Partija 1: Nabavka kancelarijskog materijala i Partija 2: Nabavka štampanih obrazaca, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 06/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 04/04/2018 godine. Lica za davanje informacija: Ana Dragićević, tel. 040213065, e-mail: ana.dragicevic@niksic.me i Ljiljana Đuričić e-mail: ljiljana.djuricic@niksic.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Herceg Novi oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Vršenje usluga fizičko tehničke zaštite opštine Herceg Novi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 €. Tenderska dokumentacija br. 02-2-4041-UP1-5/2018 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.04.2018.godine. Lice za davanje informacija Zorica Begović, telefon 031-323-781, e-mail: zorica.begovic@hercegnovi.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku usluge smještaja inspektora u ljetnoj turističkoj sezoni u opštini Herceg Novi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17.550,00€. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2018-2964/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 04.04.2018.godine. Lice za davanje informacija: Maša Leković, telefon: 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu sa sjedištem u ulici Serdara Jola Piletića bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluga putničkih agencija- hotelske usluge, usluge iznajmljivanja sala, usluge nabavke avio karata i usluge transfera (broj 01/18), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 118.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-13/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 04.04.2018. godine. Lice za davanje informacija Gordana Gagović, službenik za javne nabavke, telefon 020 201 892, e-mail: gordana.gagovic@cosdt.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14 , 28/15 i 42/17) naručilac Dom učenika i studenata “Spasić-Mašera”, Dobrota bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku prehrambenih proizvoda po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 128.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj A2/68/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.04.2018. godine. Lice za davanje informacija Veselin Glušica, tel: 069041490, e-mail sdomkotorjn@gmail.com.

Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG“, br.80/05 i „Sl. list CG“, br.40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je DOO „Farma Franca“ iz Bijelog Polja, donijeto Rješenje kojim se utvrđuje da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za objekat za tov junadi, na dijelu kat.parcele br. 700 KO Gubavač, opština Bijelo Polje. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je, uzimajući u obzir raspoloživu dokumentaciju i podatke o karakteristikama planiranog projekta i predmetne lokacije, važeće tehničke normative i standarde propisane za ove vrste objekata, da se ne očekuju negativni uticaji na segmente životne sredine. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

Herceg Novi: ZavršeN projekat saNacije

Most u Meljinama otvoren za saobraćaj Nakon više godina saniran je most u Meljinama, a radovi su uspješno izvedeni na osnovu ugovora između Opštine Herceg Novi i kompanije “Imperio Holdings Limited“, koja je gradu donirala sanaciju mosta. U kvalitet urađenog posla uvjerili su se čelnici Opštine, predsjednik Stevan Katić i potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević, tokom obilaska terena sa predstavnicima ove kompanije, investitora kompleksa “Lazure Marina&Hotel“. Uspješnim završetkom projekta Meljine je poslije niza godina dobilo obnovljenu kolsku

komunikaciju između Jadranske magistrale i Ulice braće Pedišića, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić. “Zahvaljujući kompaniji ‘Imperio Holdings Limited’ danas smo ovdje i imamo mogućnost da pustimo ovaj most za saobraćaj. Želim da izrazim zahvalnost ovoj kompaniji za društvenu odgovornost koju je pokazala“, rekao je predsjednik Katić nakon obilaska mosta. Katić je dodao da Opština nastavlja sa projektima u ovom dijelu grada – ranije je saniran havarisani kolektor u gornjem dijelu toka potoka Nemila, a u narednih pet-

naestak dana slijedi i otvaranje staze koja će povezati Meljine i Zeleniku kroz stari željeznički tunel, te tako omogućiti mještanima bezbjednu pješačku komunikaciju. “Drago nam je da poslije mnogo godina otvaramo ovaj most za saobraćaj i nadam se da će on dobro poslužiti stanovnicama Meljina i turistima. Želim da kažem i da će uskoro, čim se radovi završe, biti otvoren i dio Uice braće Pedišić, koji je sada zatvoren zbog građevinskih radova“, kazala je projekt-menadžerka kompleksa “Lazure Marina&Hotel” Ana Martinova. S.M.

tivat: Zbog greške tokom prekucavaNja

KonKurs za “radnicu na održavanju trudnoće”

Povodom krivo objavljenog konkursa “Radnica na održavanju trudnoće”, koji je juče izašao u dnevnoj štampi (objavile i Dnevne novine u dodatku Zavoda za zapošljavanje), saopštenjem su se oglasili iz tivatske muzičke škole kojim obavještavaju javnost da je JU Muzička škola Tivat raspisala konkurs za radno mjesto “Radnica na održavanju čistoće, 1 izvršilac na određeno vrijeme kraće od punog”. U saopštenju se ističe i da su u skladu sa zakonom i na propisanom obrascu E 1 iz škole Zavodu za zapošljavnje PJ Tivat dostavili ispravan

i uredno popunjen obrazac, te da je isključivo greška službenika koji su radili na njegovoj objavi. “Napominjem da ovo nije prvi put da se prilikom objavljivanja konkursa koje dostavlja Muzička škola Tivat pojavljuju greške u radu službenika ovog Zavoda, pa se stoga nadam da će isti ubuduće pokazati malo više pažnje i odgovornosti prilikom objavljivanja naših konkursa“, kazala je direktorka škole Pina Bubanja. Iz Zavoda za zapošljavanje PJ Tivat juče su saopštili da je prilikom objavljivanju oglasa “za radnicu na održavanju či-

stoće” za Muzičku školu došlo do tehničke greške, pa je u štampi objavljeno “za radnicu na održavanje trudnoće”. “Tokom prekucavanja oglasa kojih je juče bilo preko 30, došlo je do greške u kucanju. Samo iz Muzičke škole stiglo je 18 ispunjenih obrazaca za objavljivanje oglasa. Greška se desila zbog preopterećenosti radnice“, kazao je rukovodilac tivatske kancelarije Zavoda za zapošljavanje Goran Malović. On je naveo da je u dogovoru sa Zavodom i Muzičkom školom greška ispravljena i da će sjutra u dnevnoj štampi izaći ispravka. Z.K.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

crna gora

Kolašin: tragom jednog zahtjeva upućenog oš ª međuriječjeº

Dvoje djece u Liješnju uskraćeno za školovanje Zorica Bulatović

M

ještani sela Liješnje podnijeli su zahtjev OŠ “Međuriječje” u Međuriječju zbog neodvijanja nastave u područnom odjeljenju ovog rovačkog sela. Oni su najavili i krivičnu prijavu protiv direktora pomenute škole Mića Popovića i o svemu obavijestili nadležnu inspekciju. Jedan od šest potpisnika zahtjeva Vukoman Jovović, stric dvoje djece koja su ujedno i jedini đaci u tom područnom odjeljenju, kazao je da se obraćaju školskom odboru zbog neodvijanja nastave kada je učiteljica u novembru 2017. godine otišla. “Ja sam stric djece. Jedno ide u drugi, a drugo u treći razred. Od novembra, kada je učiteljica Gorica Drljević otišla, djeca nijesu pohađala nastavu 24 dana sve ukupno. Dječak i djevojčica ne znaju da pišu latinicu

Sa svim ovim navodima upoznali smo i direktora škole i samo smo mogli da konstatujemo, a i to smo predali nadležnima, da je Popović veoma ratoboran i nimalo razuman

niti da čitaju, potpuno zaostaju za svojim vršnjacima.

Mi smo se obraćali inspekciji, no dnevnik je bio zaključen za prvo polugodište kao da su sve normalno radili. U drugom polugodištu je sad već potpuni haos. Jedini krivac je direktor i niko drugi. Mi smo se juče čuli i sa inspektorkom i sve prijavili jer niko ne može djeci na ovakav način da uskrati pravo na školovanje kakvo imaju njihovi vršnjaci. Naši zahtjevi će stići i do Ministarstva, a nakon toga ćemo krenuti i sa krivičnim prijavama”, kazao je Jovović. Mještani su u zahtjevu naveli da je direktor Popović davao lažne izjave inspekciji i lažno popunjavao dnevnik, te da ni u drugom polugodištu djeci niko nije držao časove. Oni dalje traže u pomenutom zahtjevu da nadležne službe iza-

21 Vukoman Jovović

đu na teren i provjere znanje djece. “Sa svim ovim navodima upoznali smo i direktora škole i samo smo mogli da konstatujemo, a i to smo predali nadležnima, da je Popović veoma ratoboran i nimalo razuman. Nadamo se da će nadležni riješiti ovaj problem koji je, prije svega, zadesio našu djecu, a onda i nas same i da

se niko više neće igrati sa nedužnom djecom”, kazali su pored ostalog u zahtjevu mještani Liješnja Vukoman Jovović, Milena Kljajić, Dobrica Jovović, Žana Jovović, Ivan Jovović i Milenko Bukilić. Sa druge strane, direktor Popović je juče kazao da ne želi da daje nikakve izjave povodom upućenog zahtjeva mještana Liješnja.

Kotor: odluKom Savjeta za Saobraćaj

Uklonjeni pješački prelazi

Juče u Danilovgradu: Predrag Bošković i v.d. načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Ilija Daković

Stanovi na Rsojevici useljivi 2019.

Juče su u radnoj posjeti opštini Danilovgrad boravili ministar odbrane mr Predrag Bošković i v.d. načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Ilija Daković sa saradnicima. Tom prilikom oni su obišli pripremne radove na izgradnji stambene zgrade na Rsojevici, čemu su prisustvovali i predsjednik opštine Danilovgrad Brani-

slav Đuranović, predsjednik Skupštine opštine dr Miodrag Đurović, te predstavnici lokalne uprave. Ministar odbrane Bošković je istakao da su budžetom za 2018. opredijeljena sredstva u iznosu od preko milion eura za ovu stambenu zgradu, što uz prethodno obezbijeđena sredstva, te stvaranje ostalih pretpostavki kroz tenderski postupak, omogućava da

već ove godine bude završen znatan dio radova, a u drugoj polovini 2019. zgrada bude i useljena. Stambeni objekat za kolektivno stanovanje na Rsojevici imaće 68 stambenih jedinica, od čega sedam jednosobnih, sedam trosobnih i 54 dvosobne. Pored toga, imaće i 79 parking mjesta, uređenu okolinu i ostale prateće sadržaje.

Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora na nekoliko mjesta u naselju Rakite uklonila je asfalt gdje su bili obilježeni pješački prelazi, a koje je odlukom Savjeta za saobraćaj trebalo brisati. To je urađeno kod Kulturnog centra, gradske pijace i Luke Kotor. Radi se o pet pješačkih prelaza koji su, po ocjeni stručnjaka, uticali na stvaranje saobraćajne gužve i pravog kolapsa, posebno u ljetnjim mje-

secima. Za Kotorane, ipak, ova promjena juče je predstavljala pravi ulični haos, uz saobraćajne gužve koje nijesu jenjavale. Direktor kotorske Direkcije za uređenje i izgradnju Rato Brajković je za Skala radio kazao i da ove godine nema ništa od kružnog toka u Škaljarima, gdje je velika frekvenicija saobraćaja i čija bi izgradnja svakako uticala na smanjenje saobraćajnih gužvi. (Skala radio)


22

SVIJET

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

PREDSJEDNICI RUSIJE, TURSKE I IRANA NAKON TRILATERALNOG SASTANKA U ANKARI

Privrženi smo očuvanju teritorijalnog integriteta Sirije Rusija, Turska i Iran potvrdili su na jučerašnjem trilateralnom sastanku u Ankari privrženost teritorijalnoj cjelovitosti Sirije, navedeno je na zajedničkoj pres-konferenciji predsjednika Vladimira Putina, Redžepa Tajipa Erdogana i Hasana Rohanija. Zajednički strateški cilj je uništenje terorista u Siriji, koji ne prestaju sa pokušajima da destabilizuju situaciju u Siriji, rekao je Putin. “Rusija ima dokaze o pokušajima terorista da izvedu provokacije uz korišćenje otrovnih supstanci u Siriji”, kazao je ru-

ski lider. Putin je istakao kako su “Turska, Rusija i Iran na strani zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije, a Ruhani je naveo kako tri države traže da “svi priznaju cjelovitost Sirije”. Samit u Ankari održava se u vrijeme dok se na frontovima u Siriji događaju značajne promjene u sedmogodišnjem građanskom ratu. U izjavama nakon susreta Erdogan je potvrdio kako je sa sagovornicima obavio konsultacije i odredio korake za koje trojica lidera vjeruju da će biti vodilja u budućnosti.

“Nećemo stati dok se ne uspostavi sigurnost u svim regionima pod kontrolom Stranke demokratske unije / Jedinice narodne zaštite (PYD/YPG), uključujući i Manbidž”, rekao je Erdogan. Trilateralnom sastanku prethodili su Erdoganovi odvojeni susreti s Ruhanijem i Putinom. Tri zemlje zajedno rade kako bi pokušale da smanje nasilje u Siriji uprkos tome što podržavaju suprotne strane u ratu, prenijela je agencija Rojters. Rusija i Iran pružaju snažnu podršku sirijskom predsjedniku Baša-

ru al-Asadu, dok Turska podržava pobunjenike koji se bore protiv Asada, ali je svoj fokus u posljednje vrijeme preusmjerila na borbu sa Kurdima. Tri sile dogovorile su brojne zone deeskalacije, kao rezultat višestrukih pregovora tokom 2017. godine. Razgovori su vođeni u ruskom gradu Sočiju i kazahstanskoj prijestonici Astani. Agencija AP ranije je ocijenila da se veze između Rusije i Turske produbljuju više nego ikad, u trenutku kad Moskva srlja u diplomatski procjep velikih razmjera zbog skandala s

otrovanim kontrašpijunom, a Ankara sa zapadnim saveznicima pogoršava odnose zbog pitanja vezanih za ljudska prava i ofanzive na Kurde u Siriji. Dvije strane krajem prošle godine postigle su sporazum o turskoj kupovini ruskog sistema raketne obrane dugog dometa S-400, “koji je iznenadio mnoge turske saveznike u NATO”. Osim toga Rusija će graditi i nuklearnu elektranu u Turskoj, a dvije zemlje zajedno rade na gasovodu Turski tok, kojim će se ruski gas dopremati do Evrope preko Turske.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

svijet

23

london odbio predlog moskve o britansko-ruskoj saradnji u slučaju ª skripaljº

Zajednička istraga sa rusima ne dolaZi u obZir

Direktor ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin izjavio je da je trovanje Skripalja čin provokacije američkih i britanskih obavještajnih službi Britanska delegacija u Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW) odbacila je ruski predlog za zajedničku britansko-rusku istragu o trovanju bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije. “To je diverziona taktika, napravljana da se novim dezinformacijama izbjegnu pitanja na koja ruske vlasti moraju da odgovore”, navedeno je na Tviter nalogu britanske delegacije, koja je ruski predlog nazvala “perverznim”. I iz EU su poručuli da je neophodno da Rusija sarađuje sa OCPW i da odgovori na britanska pitanja, premda nikome nije jasno, niti je u medijima objavljeno koja su to pitanja i na šta se ona odnose. “Neophodno je da Ruska Federacija odgovori na legitimna pitanja britanske vlade i počne da sarađuje sa sekretarijatom OPCW-a”, navodi se u saopštenju Brisela.

■ Rusiju podRžalo

14 zemalja u Hagu

Moskva je juče sazvala vanredni sastanak Organizacije za zabranu hemijskog oružja u Hagu zbog ovog slučaja. Saopštenje Rusije u vezi s trovanjem bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije podržalo

Vjerujemo da je ključno da se ovaj problem riješi unutar pravnog okvira i uz korišćenje čitavog potencijala Konvencije za hemijsko oružje, saopštila je ruska misija

je 14 zemalja pred OPCW. To je saopštila ruska misija u Hagu. “Vjerujemo da je ključno da se ovaj problem riješi unutar pravnog okvira i uz korišćenje čitavog potencijala Konvencije za hemijsko oružje”, saopštila je ruska misija, čiji je predstavnik u OPCW Aleksandar Šulgin rekao za TASS da Moskva planira da iznese civilizovane predloge za istragu trovanja Skripaljevih. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak veče u Ankari da očekuje da će na sjednici Izvršnog odbora Međunarodne organizacije za zabranu hemijskog oružja biti stavljena tačka na “slučaj Skripalj”. “Želim da vas informišem, iako smo već govorili o tome. Sjutra sazivamo sjednicu Izvršnog odbora Međunarodne organizacije za zabranu hemijskog oružja kako bismo riješili tu situaciju na pravi način. Nadam se da će tokom te diskusije biti stavljena tačka na događaj”, rekao je Vladimir Putin. Rusija od početka tvrdi da nije kriva za to trovanje i ističe nalaz britanske laboratorije koja je analizirala upotrijebljeni nervni otrov i zaključila da ne postoje dokazi da otrov potiče iz Rusije. Laboratorija je potvrdila da je riječ o “novičoku”, vojnom nervnom otrovu koji se navodno proizvodio u sovjetskim laboratorijima. Laboratorija je takođe istakla da su za njegovu proizvodnju potrebne “jako složene metode”, s kojima može raspolagati samo “državni akter”. Velika Britanija zatražila je od OPCW-a da provjeri njenu analizu. Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da se supstanca kojom su 4. marta otrovani Skripalj i njegova kćerka Julija u Salisberiju u Engleskoj može proizvesti “u dvadesetak zemalja svijeta”. Skripalj (66) i njegova

Forin ofis: Nikada nijesmo tvrdili da “novičok” potiče iz Rusije

Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije negiralo je da su tvrdili da je nervni agens “novičok”, kojim je otrovan Sergej Skripalj, potekao direktno iz Rusije. “Naši stručnjaci su precizno identifikovali nervni agens novičok. Nije naša odgovornost i nikakćerka Julija (33) i dalje se nalaze u bolnici.

■ NaRiškiN: gRoteskNa pRovokacija zapadNiH službi

Ranije juče, direktor ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) Sergej Nariškin izjavio je da je trovanje Skripalja u Engleskoj bilo čin provokacije američkih i britanskih obavještajnih službi, prenio je Rojters. “Čak i u slučaju Skripalj,

da nije ni bila da potvrđujemo porijeklo agensa”, objavio je Forin ofis na svom Tviter nalogu. U narednom tvitu Forin ofis je naveo da je procjena Vlade od samog početka bila jasna, kao i da je hemijska analiza ključni dio procjene Vlade. grotesknoj provokaciji koju su surovo pripremile američke i britanske obavještajne službe, neke od evropskih vlada ne slijede slijepo London i Vašington već umjesto toga biraju da pažljivo utvrde šta se tu desilo”, rekao je Nariškin. On je kazao i da je na osnovu akcija koje protiv Rusije preduzima Vašington moguće da počne da se govori o povratku u eru Hladnog rata. “Vašington je postao opsjednut borbom protiv nepostojeće, takozvane ruske

Vašington je postao opsjednut borbom protiV nepostojeće, takozVane ruske prijetnje. oVo je dostiglo takVe razmjere i poprimilo tako apsurdne karakteristike da je moguće goVoriti o poVratku u mračno doba Hladnog rata prijetnje. Ovo je dostiglo takve razmjere i poprimilo tako apsurdne karakteristike da je moguće govoriti o povratku u mračno doba Hladnog rata”, naveo je Nariškin u govoru na bezbjednosnoj konferenciji u Moskvi. Pozvao je da se ne pribjegava sili u međunarodnim odnosima kako situacija ne bi eskalirala do nove Kubanske raketne krize, u kojoj su 1962. godine SAD i Rusija bili na rubu nuklearnog sukoba.


24

Kultura

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

POZAJMICA REMEK DJELA DRUGOM MUZEJU VELIKI JE TROŠAK

Uloga žena u džezu danas

Za izlazak Mona Lize iz Luvra 30 miliona eura

O

Mihaiu

prema za premještanje remek djela koštala bi izuzetno skupo. Primjeri troškova su tri miliona eura samo za ambalažu i dva miliona eura za specijalni prevoz.

Pozajmljivanje čuvene Mona Lize Leonarda da Vinčija nekom muzeju tokom tri mjeseca koštalo bi između 30 i 35 miliona eura, saopštio je pariski muzej Luvr, a prenose francuski mediji. “Premještanje slike u drugi muzej na izložbu, što podrazumijeva obezbjeđenje, skidanje i premještanje zaštitnog stakla, troškove specijalnog prevoza, ambalažu i novčani gubitak za Luvr u periodu kad slika nije u tom muzeju, koštalo bi između 30 i 35 miliona eura”, navela je uprava muzeja, a prenosi list Parizjen. List je naveo da bi oprema za premještanje remek djela koštala izuzetno skupo, navodeći kao primjer troškove od tri miliona eura samo za ambalažu i dva miliona eura za specijalni prevoz. Parizjen je dodao da bi Luvr imao gubitak od oko 13 miliona eura bez čuvene slike na izložbi. Stručnjaci su ranije ocijenili da bi premještanje slike, kako je to predložila francuska ministarka kulture Fransoaz Nisen, bilo suviše opasno za to remek djelo slikarstva staro 400 godina jer je previše krhko i osjetljivo. Ministarka kulture je poIz predstave “Danzen”

četkom marta rekla da “ozbiljno razmatra” mogućnost da ikona Luvra naslikana početkom 16. vijeka bude pozajmljena drugim institucijama za izložbe navodeći da se zalaže protiv “kulturne segregacije”. Mona Liza ili Đokonda od 2005. godine predstavljena je u Luvru iza debelog neprobojnog stakla koje je zaštita od bliceva fotoaparata. Prostorija u kojoj se nalazi slika ima kontrolisanu temperaturu i vlažnost. Uprava pariskog muzeja je u nekoliko navrata navela da bi eventualno premještanje Mona Lize moglo nepovratno da ošteti to djelo, izrađeno uljanom tehnikom na ploči od drveta topole. Vremenom se ploča iskrivila i ima pukotinu koja skoro stiže do lica Đokonde. Luvr je ranije naveo da je Đokonda jedna od slika koja više ne može da bude premještena čak ni unutar muzeja. Slika neće čak moći da bude izložena, odnosno premještena u drugu prostoriju za veliku retrospektivu koju će muzej da organizuje 2019. za obilježavanje 500 godina od smrti renesansnog majstora Da Vinčija (1452-1519).

Predavanje uglednog muzičkog kritičara Viržila Mihaiua iz Rumunije na temu “Današnja uloga žena u džezu” biće upriličeno u koncertnoj sali Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” danas u 13 sati. Mihaiu je jedan od osnivača i prvi direktor Rumunskog instituta za kulturu u Lisabonu. Urednik je nekadašnjeg časopisa Međunarodne džez federacije “Jazz Forum”. Radi kao docent na predmetu Džez estetika na Muzičkoj akademiji u Klužu i urednik je magazina za kulturu “Steaua”. Autor je 17 knjiga poezije i eseja, među kojima je i prva rumunski zbirka o odnosima džeza i savremenih umjetnosti. S.I.

500

goDina oD sMrti LeonarDa Da vinčija Luvr će obiLježiti retrosPektivnoM iZLožboM nareDne goDine

PREDsTAVE PEJAnOVIćA I MUsTAfIćA

Poklanjamo karte za Danzen i Zimsku bajku

Predstave “Danzen” i “Zimska bajka” biće izvedene danas i u utorak na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u terminima od 20 sati. “Danzen” je po tekstu Bertolda Brehta režirao Damjan Pejanović, dok je predstavu “Zimska bajka”,

koja je na programu u utorak, po Šekspirovom tekstu režirao Dino Mustafić. Dnevne novine svojim čitaocima poklanjaju ulaznice za obje predstave. Prvih pet čitalaca koji pozovu na broj redakcije 077 300 104 dobiće po dvije karte. S.I.

O poeziji Dragane Mrkić u Baru

Mrkić Zbirka poezije “Predugo te nema” crnogorske autorke Dragane Mrkić biće predstavljena u Dvorcu kralja Nikole večeras od 19 sati, u okviru Zimske scene Barskog ljetopisa. Tim povodom će o posljednjoj zbirci Dragane Mrkić govoriti pisac i književni kritičar Goran Radojičić. Odabrane stihove će kazivati glumac Jovan Dabović, dok će gost večeri biti trupa Baletske škole “Princeza Ksenija”. S.I.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Kultura

25

Izložba Radovana GRujIća otvoRena u GaleRIjI ª CentaRº

Da umiješ da vidiš i da si budan suština je umjetnosti Izložba radova Radovana Grujića naslovljena “Slučaj slike” otvorena je u Galeriji “Centar” Centra savremene umjetnosti. Podgoričkoj publici umjetnik se predstavio instalacijama, objektima, slikama i crtežima, u kojima, kako kaže, traga za odgovorima na pitanja svakodnevice, iznoseći zanimljive motive, pune skrivenih znakova i simbola. Suština umjetnosti je “da znaš da vidiš i da si budan, povezati oko i um, to je ideal i cilj”, kazao je Grujić. “Moj stari saveznik je slučaj. Tražeći odgovore na pitanje šta radim, kakvu sliku pravim, mogu li da je planiram, koristio sam neke stare, nadrealističke metode crtanja bez diktata misli, vjež-

be iz upornog čuđenja, koje su se primile kod mene i uspio sam nešto od toga da prebacim na ove zidove”, kazao je Grujić. Na zidovima su se, osim slika, našle i knjige, koje su kaže Grujić, njegov prozor u svijet. “Izbacio sam televizor, sveo sam komunikaciju sa spoljnim svijetom na knjige. Postoje neki ljudi, mudraci i prosto je nevjerovatno kako je sve to svježe, živo, jasno i bistro. Pročitaš pet, šest riječi, naprave ti sliku u glavi”, kazao je umjetnik. Važan dio postavke Radovana Grujića čine i skulpture - predmeti kojima udahnjuje novi život. “U pitanju su odbačeni predmeti koji imaju na sebi

tragove, ne samo stvaranja, nego i prolaznosti. Tu vrstu meditacije zadovoljavam na buvljoj pijaci, sve to ostavlja nekog traga na ljudskom biću. Ako to ne dijelim sa publikom, nema smisla baviti se umjetnošću”, naveo je, dodavši da je za umjetnika najbitnija ideja. Grujićev individualizam ogleda se u izbjegavanju svakog komformizma, podilazećeg i podražavajućeg, kako u slikarstvu, tako i u onom drugom dijelu njegovog bivstvovanja, zapisao je u katalogu koji prati postavku Nebojša Burzanović. Ljubitelji likovne umjetnosti radove Radovana Grujića mogu pogledati do 30. aprila u podgoričkoj galeriji “Centar”. S.I.

Slike Mikija Radulovića u Nikšiću

PRedstavljanje KnjIGe ª ČuvaRKućeº

Đuričićevi razgovori sa udovicama pisaca Knjiga “Čuvarkuće: Udovice pisaca” autora Aleksandra Đuričića biće predstavljena u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” večeras od 19 sati. Tim povodom, o knjizi će, pored autora, govoriti i Dragana Tripković, dok će u muzičkom dijelu večeri nastupiti učenici Muzičke škole “Vasa Pavić”. Đuričić je u knjizi obradio zanimljive, poetične i javnosti malo poznate detalje iz života poznatih pisaca Borisava Pekića, Moma Kapora, Antonija Isakovića, Libera Markonija, Milorada

Pavića, Mirka Kovača, Mike Oklopa, Oskara Daviča, Đorđa Lebovića i Petrua Krdua kroz razgovore s njihovim udovicama. “Ova knjiga je neminovnost, koja nam se talentovano desila. Neočekivano naizgled, kao sve istinite, pronađene stvari. Ima iznenađenja. Ima neočekivanih napomena o bivšim prijateljima, o palanačkom mentalitetu. Knjiga bez konvertita, knjiga o mahnitosti, ali i disciplini mašte pisaca bez kojih ne umijem da zamislim naše književne ukrštene riječi”, zapisao je Draško Ređep. S.I.

Izložba slika akademskog slikara Milovana Mikija Radulovića biće otvorena u galerijama “Nikola I” i “Ilija Šobajić” večeras u 19 sati. Miki Radulović rođen je 1947. godine u Nikšiću. Završio je Pedagošku akademiju, grupa likovno vaspitanje u Nikšiću. Diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1977. godine, u klasi profesora Miloša Bajića. Na istom fakultetu, 1980. godine, magistrirao je u klasi profesora Radenka Miševića. Pripadao je umjetničkoj grupi “Generacija 9”. Priredio je oko 40 samostalnih i učestvovao na preko 200 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više značajnih nagrada iz oblasti likovnog stvaralaštva. Član je ULUCG-a od 1987. godine. S.I.

KotoRaRt don bRanKovI danI muzIKe

Rok simfonija Vlatka Stefanovskog u Kotoru Regionalno popularni muzičar i slavni makedonski gitarista Vlatko Stefanovski nastupiće 23. jula u Kotoru na ovogodišnjim 17. Don Brankovim danima muzike, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. Stefanovski će se publici predstaviti na koncertu pod nazivom “Rock Symphony”, koji će prirediti sa Kamernim orkestrom Bitola. Ovaj makedonski ansambl broji preko 20 muzičara i izvešće najveće svjetske pop i rok hitove. “Nastup Stefanovskog je svakako jedan od najznačaj-

nijih programa koje smo pripremili za predstojeći festival. Vjerujemo da će koncert Rock Symphony zaista biti pravo uživanje za publiku i sve posjetioce Kotora”, saopštila je PR festivala Sara Lakičević. Gitarista Vlatko Stefanovski prepoznatljiv je po posebnom stilu fuzione muzike – mješavini makedonskih tradicionalnih nepravilnih ritmova i savremenog roka. Osnivač je grupe Leb i sol, jednog od najznačajnih sastava muzičke scene bivše Jugoslavije, sa kojim je objavio 14 albuma i nastupao širom svijeta. S.I.

Stefanovski


26

ZABAVA

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

NELE KARAJLIĆ NA TURNEJI

Svirkama oduševio SAD

Legendarni doktor novog primitivizma Nele Karajlić je koncertom u njujorškoj dvorani završio američko-kanadsku turneju na kojoj je poslije 20 godina ponovo pjevao hitove svoje nekadašnje grupe Zabranjeno pušenje. “Iznenađujuća je reakcija publike”, sumira utiske Karajlić. “Dobro što ima ljudi koji se sjećaju, ali na koncertima su i neka djeca koja nisu bila ni rođena kad sam to pisao i pjevao. Super je ispalo što je organizo-

vana ova turneja, baš se dobro osjećam. Sad će doći vjerovatno i novi koncerti, vidjećemo”, kaže Nele. Praćen “All stars bendom” Nele je, prije Njujorka, nastupio u Torontu, Vankuveru i Čikagu. Atmosfera je u svakoj sali bila uzavrela, a naši sunarodnici su uglas sa Karajlićem pjevali “Zenicu bluz”, “Fikretu”, “Stanje šoka”... “Priznajem, te pjesme nisam slušao sto godina”, objašnjava Nele.

DOMAĆA DIZAJNERKA JULIJA NIKČEVIĆ PREDSTAVLJA PRVU SAMOSTALNU KOLEKCIJU NA FASHION CONNECTIONU

“NEW STORY” JE NAMIJENJEN SVIM ŽENAMA KOJE VOLE DA SPAJAJU NESPOJIVO ⌦ Marija Roganović

O

vom kolekcijom želim da prikažem jaču stranu karaktera, ali i da istovremeno stvorim odjeću za ženu koja se u njoj osjeća ugodno, a da pritom odiše elegancijom. Želim da se žena u mojim kreacijama osjeća elegantno, lijepo i snažno, da bude odvažna i zavodljiva, priča DN o kolekciji Julija Nikčević. Rođena Nikšićanka Julija Nikčević već pet godina je u svijetu mode, a svoju prvu samostalnu kolekciju predstaviće na predstojećem Fashion Connectionu 11. aprila na Imanju Knjaz u Podgorici. “Još odavno imam želju da se umjetnički izrazim, da svojim unutrašnjim svijetom oblikujem svijet oko sebe. U dizajniranju sam pronašla ono nešto što me vodi i pokreće ide-

je u meni. Ta želja je sve veća, a inspiracije ne nedostaje. U ovom poslu sam već pet godina, a na FC ću konačno predstaviti svoju prvu samostalna reviju”, priča Nikčević u intervjuu za Dnevne novine.

■ INSPIRACIJA ŽENA I NJENA SILUETA

Njen samostalni prvijenac, pre-

ma njenim riječima, “jedna je neča”, pojašnjava dizajnerka. “Ovom koobična kolekcija”, jer želekcijom želim da prikažem li da publici pokaže nejaču stranu karaktera, ali i što novo, uzbudljivo i da istovremeno stvorim drugačije. odjeću za ženu koja se “Kolekcija je za sve u njoj osjeća ugodno, žene koje spajaju nesa da pritom odiše elepojivo. Tako je i dobigancijom. Želim da se la naziv ‘New Story’. žena u mojim kreaciIstraživala sam tržijama osjeća eleganšte i to šta naša žena tno, lijepo i snažno, da voli, a šta ne, kao i to šta bude odvažna i zavodće zavoljeti ako joj to lijeljiva”, izričita je Nikčević. po upakujemo. Inspiracija Nikčević mi je bila žena kao biće i njena ■ CRNA, BIJELA I KOsilueta. Moje kreacije su odraz moje BALTPLAVA PRIČA ličnosti, a sama ideja je bila prikazati prefinjenost koja istovremeno slaBoje koje preovladavaju u kolekcivi ljepotu i izaziva pažnju posmatraji su crna, bijela i kobaltplava (rojal).


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

ZABAVA

27

ČETIRI NOVA OSTVARENJA U CINEPLEXXU

Bioskopske ulaznice za najbrže Od sjutra na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se novi filmovi i to akciona komedija “Gringo” sa Šarliz Teron, Amandom Sejfrid, Džoelom Edžertonom i Dejvidom Ojelovom; naučna fantastika “Projekat Titan” sa Semom Vortingtonom; francuska urnebesna komedija “Gaša šeprtlja”, kao i animirana avantura “Patuljci uzvraćaju udarac”. Tokom predstojećih vaskršnjih praznika, bioskop Cineplexx Delta City će imati izmijenjeno radno vrijeme, i to: u petak, 6. aprila, radiće od 10 do 18 časova, u subotu i ponedjeljak od 10 do 23 časa, dok u nedjelju bioskop neće raditi.

Još odavno imam želju da se umjetnički izrazim, da svojim unutrašnjim svijetom oblikujem svijet oko sebe. U dizajniranju sam pronašla ono nešto što me vodi i pokreće ideje u meni. Ta želja je sve veća, a inspiracije ne nedostaje

Foto: Novica Stamatović Iz nove kolekcije “Bijela boja je uvijek bila sinonim za čistotu, nevinost, nešto lijepo i prefinjeno, a crna tajanstvenost. Nijansa kobaltplave dobro stoji većini žena, a stil čini luksuznim i plemenitijim. U kombinaciji sa crnom daje prefinjen ton čitavom stajlingu. U kobaltplavoj boji djelovaćete dotjerano sa najjednostavnijom punđom uz minimalnu šminku. Jednako je upečatljiva i po noći i po danu. Savršena je za svečane prilike”, objašnjava svoj izbor dizajnerka, dodajući da je u kolekciji zastupljeno puno detalja od vještačke kože. “Pri izboru detalja treba biti pažljiv, jer mnogo zavisi od toga koji materijal i boja čine podlogu na kojoj radite i vrlo lako se može preći na kič ukoliko

se pretjera. Od materijala sam koristila neopren, brokat, žersej, svilu, saten i čipku”, priča talentovana dizajnerka, koja ima velike planove za budućnost.

■ CRNOGORKE SU ZAVISNICE OD TRENDOVA

“Svjesna sam da je teško doći do ostvarenja velikih snova, ali polako. Naravno da želim da proširim proizvodnju, a ostanem dosljedna kvalitetu materijala i dizajna”, ističe ona, osvrćući se kratko i jasno na ovdašnje viđenje mode. “Crnogorke generalno ne samo da prate, već su zavisnice od trendova”, poentira za kraj Nikčević.

Tokom predstojećih vaskršnjih praznika, bioskop Cineplexx Delta City će imati izmijenjeno radno vrijeme, i to: u petak, 6. aprila, radiće od 10 do 18 časova, u subotu i ponedjeljak od 10 do 23 časa, dok u nedjelju bioskop neće raditi Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču, nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.


28

zabava

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

NOVKOVIĆ DNEVNE NOVINE VODI U ª MOSKVUº

bez filozofiranja, ovo je zvuk naivnog klinca Uželio sam se pjesama koje donose čednost i jednostavnost, priča Novković

Boris Novković

⌦ Danilo Brajković Usred proljeća hrvatski velemajstor za balade Boris Novković vodi nas u hladnu Moskvu i to zahvaljujući istoimenom singlu i spotu, koji su u etru od sinoć. Za razliku od 90 odsto Novkovićevih ranije objavljenih numera, autorski dio “Moskve” prepustio je saradnicima Dušan Bačić pobrinuo se za tekst i muziku, dok je producent Bojan Dragojević. Logično, ni ovog puta Novković nije okrenuo leđa baladama. Ipak, pjevač Dnevnim novinama priznaje da će “Moskva” podjednako “leći” i pesimistima i optimistima.

■ NeuzvraćeNa ljubav i optimizam

“Pjesma je juče u podne zabilježila radijsku premijeru na Naxiju u Beogradu, a onda i na hrvatskoj televiziji CMC, mom Fejsbuk profilu, zatim i na regionalnim televizijskim i radijskim stanicama. Naziv je dosta egzotičan, svidio mi se na prvu loptu jer me je zaintrigirao. Ljubavnu pjesmu odlikuju stihovi o neuzvraćenoj ljubavi, a s druge strane je i dosta pozitivan melodijski kontekst, pa je istovremeno optimistična”, opisuje numeru Novković. Istaknuti kantautor “Moskvu” predstavlja nakon numere “Čista ljubav”, saundtreka istoimene hrvatske serije, a zanimljivo je da obje oslikavaju namjeru da vrati vrijeme unazad.

■ maNje filozo-

firaNja, više NeposredNosti

“Mislim da smo saradnici i ja nastavili gdje smo stali nakon ‘Čiste ljubavi’, pa je ‘Moskva’ prepoznatljiv zvuk starog Borisa iz osamdese-

Naziv je dosta egzotičan, svidio mi se na prvu loptu jer me je zaintrigirao. Ljubavnu pjesmu odlikuju stihovi o neuzvraćenoj ljubavi, a s druge strane je i dosta pozitivan melodijski kontekst, pa je istovremeno optimistična

tih godina. Zvuk onog naivnog klinca koji je tek počinjao i slabo svirao gitaru, a već je pisao pjesme. To mi je simpatično jer sam kao muzičar evoluirao i kasnije snimao kompleksnu muziku, a zapravo sam se uželio pjesama koje nose čednost i jednostavnost. I publika se uželjela toga, da bude manje filozofiranja, a više neposrednosti”, nastavlja Novković. Plan je da ljubitelji Borisove muzike u narednih mjesec dobro nauče “Moskvu”, kako bi je zajedno otpjevali na mnogim koncertima koji slijede. “Dočarali smo to što smo htjeli uoči velikog koncerta u zagrebačkoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’, koji nas očekuje 14. maja. Dogovaramo i beogradske koncerte, nastavićemo žestokim tempom. Nadam se da će i ovu numeru moja publika pjevati na koncertima”, zaključuje Novković.

Koloritan i sniježni spot Snijeg i Moskva dobitna su kombinacija Novkovićeve ekranizacije - kako bi što vjerodostojnije dočarali poentu teksta, članovi režiserske ekipe odabrali su da, pored domaćeg terena, iskoriste i kadrove ruskog glavnog grada.

“Spot je filmski i koloritan, sa puno različitih kadrova i lokacija. Jedna je sniježna, koja dočarava sibirsku atmosferu, zatim smo snimali u Sloveniji, blizu kanjona oko Kranjske gore, tih jezera i rijeka... Drugi dio

spota snimljen je dronom i poslala nam ga je ekipa iz Moskve, a treći dio ekranizovan je u Slovenskom narodnom pozorištu. Ruska balerina pleše i dočarava emotivni dio pjesme”, objašnjava Novković.


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Zabava

29

NOVI ALbUm SREdINOm mJESECA

Sve je “Kao u snu” za Tonija Toni Cetinski će 14. aprila regionalnu publiku obradovati novim albumom u izdanju Hit Recordsa, koji je nazvan po istoimenoj aktuelnoj pjesmi “Kao u snu”, koja je u kratkom roku osvojila srca svih poklonika ovog muzičara. Ovim albumom, na jedan od najljepših mogućih načina, biće opisana dvadeset sedam godina duga karijera jednog od najuspješnijih regionalnih muzičara. Novi album donosi novi zvuk, koji Toni već dugo promoviše na koncertima, a koji su

fanovi odlično prihvatili, ocijenivši kako nikada nije bolje zvučao. “Svi koji nabave primjerak albuma, bilo digitalno, bilo u fizičkom izdanju, sami će se uvjeriti u čarobnu rapsodiju zvuka Tonija Cetinskog”, kažu iz Hit Recordsa. Cetinski će album promovisati na zagrebačkom koncertu 14. aprila i ugostiti mlade zvijezde Davida Temelkova, Jureta Brkljaču i Marka Kutlića, kojima i na taj način pruža nesebičnu podršku na njihovom muzičkom putu. Fi.J.

ŠVAJCARSKI MODEL PrelijePa julie OrdOn Julie Ordon je švajcarski model i glumica, rođena 27. juna 1984. godine u Ženevi. Julie je najmlađa od četiri sestre u njenoj porodici, a u Pariz se preselila 1999. godine nakon što je pobijedila na takmičenju ljepote i potpisala ugovor s agencijom Madison Models. Pojavila se u kampanjama za brendove Biotherm, Tally Weijl, Guess i Bebe.

EmOTIVNA PORUKA AdRIJANE LImE

Ti si moja inspiracija i biću kraj tebe uvijek Kada je bivša srpska snajka i jedna od najljepših žena na svijetu Adrijana Lima uplovila u vezu sa turskim piscem Metinom Harom, mnogi im nijesu predviđali svijetlu budućnost, a pojedinci su čak tvrdili da je njihova veza marketinški trik. Ipak, mjesecima kasnije oni su i dalje zajedno i vole se više nego na početku. To potvrđuje i emotivna poruka kojom je lijepa manekenka podržala Metina u odluci

da se preseli u Njujork. “Moja ljubavi, moj živote, u ime Njujorka (grada koji me je prihvatio raširenih ruku i predstavio me svijetu) želim ti dobrodošlicu. Ovo je samo početak. Ponosna sam što hodam ovim putem, držeći tebe za ruke. Tvoje srce i tvoja želja da pomogneš čovječanstvu su za mene inspiracija i ja ću uvijek biti pored tebe da te podržavam bez obzira na sve. Volim te, živote moj”, napisala je ona.

Omot albuma koji izlazi 14. aprila

KONCERT U HALI SPORTOVA 2. dECEmbRA

Bet Hart ponovo gostuje u Beogradu

Američka bluz rokerka Bet Hart 2. decembra ponovo dolazi u Beograd, kada će u okviru proslave 25 godina duge karijere, održati koncert u Hali sportova “Ranko Žeravica”. Nakon prošlogodišnjeg spektakularnog koncerta u Hali sportova, za koji je i sama priznala da je bio jedan od najboljih na toj turneji, bluz rok zvijezda obradovaće obožavaoce u regionu još jednim koncertom. Ona važi za jednu od najboljih bluz pjevačica današnjice i dobitnica je brojnih priznanja. Više puta nomi-

novana je za nagradu Gremi, a posljednjih godina ne zaobilaze je ni višestruke nominacije za Bluse Music Awards. Objavila je nekoliko samostalnih studijskih i live albuma, a sada je već širom svijeta poznata po nevjerovatno energičnim ali i emotivnim live nastupima. Posljednji samostalni studijski album “Fire On The Floor” objavljen 2016. godine, ispratila je i istoimena svjetska turneja koja je ovu pjevačicu prvi put dovela i u Beograd. Fi.J.


ZDRAVLJE

RODITELJSTVO

30

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Tokofobija - strah sa kojim se bori veliki broj žena

Panični strah od trudnoće i porođaja poznatiji kao tokofobija, sve češće srećemo u društu jer pogađa sve veći broj žena. Od tokofobije danas pati oko 14 odsto žena, što nije mala brojka, iako su u nju uključene i žene koje se panično boje nove trudnoće zbog traumatičnih iskustava koje su doživjele u prvoj ili ranijim trudnoćama. Međutim, taj strah češće pogađa žene koje nikada nisu bile trudne i koje vjeruju da možda nikada neće imati djecu jer se panično boje da zatrudne. Kakva su njihova iskustva i šta o tome kažu stručnjaci, pronašli smo na sajtu Mummypages. “Prestravljena sam od same pomisli da bi u meni rastao neki vanzemaljac”, izjavila je jedna od žena koja se bori sa tokofobijom. Druge su je shvatile i podržale. “Moja porodica jednostavno ne može da razumije moj strah. Suprugu sam od počet-

ka pričala koliko se toga bojim, ali on se uporno nada da će me strah proći. Pokušala sam se riješiti tog straha, čak sam i prestala da pijem pilule, ali sad jednostavno izbjegavam seks i razmišljam o tome da opet počnem da ih pijem, a da njemu i ne kažem jer sam paralizovana od straha da ću zatrudnjeti”, ispričala je druga žena, a njen strah nije čak ni najgori. “Ja ne mogu ni proći pored trudnice da se ne smrznem od straha”, priznala je jedna mlada žena koja ne može vidjeti trudnicu, ne može podnijeti ni razgovore o trudnoći jer se trese i preznojava od panike. “Koliko god znam da je naše tijelo napravljeno da stvori još jedno biće, meni je sama pomisao da mi nešto raste između organa nepodnošljiva. Plašim se da moje tijelo to ne bi moglo da izdrži”, iskreno je priznala još jedna. Sve njih, osim paničnog straha kad pomisle na vlasti-

tu trudnoću hvata i tjeskoba, a ona je ujedno i veza s time što sve više žena pati od ove fobije. U današnjem stresnom svijetu veliki je porast loših stanja kao što su depresije, stres i tjeskoba koji su okidač raznih fobija, pa i tokofobije. “Drugi problem je strah od ponovne trudnoće. Tu je stanje nešto lakše jer je riječ o strahu koji se može objasniti i ublažiti, ali ni taj strah se danas ne rješava kako bi trebalo. Puno je žena koje su iz nekog razloga proživele traume, neke u trudnoći, neke na porođaju pa je logično da se boje sve da to ponovno prežive. Puno takvih žena nikada više ne zatrudni”, pojasnila je babica, na koju se nadovezala i terapeutkinja Rena Gough koja nažalost ima sve više posla sa ženama koje se boje trudnoće. Neke pokazuju tipičnu nervozu i tjeskobu povezanu sa strahovima, a neke su zaista paralizovane, ali to su stra-

hovi koji se mogu ublažiti i prevazići. Žena koje je uspjela da nadvlada svoj strah kaže da je jedan od “okidača” porasta tokofobnih žena taj što se u medijima o porođajiima uglavnom priča negativno. Stalno se govori o lošim iskustvima, a manje se prikazuju ona lijepa. To je prva stvar koja bi trebalo da se promijeni u cjelokupnoj društvenoj slici jer porođaj i trudnoća nisu laki, ali su vrlo često lijepi i podnošljivi. To je ono što žene sa tokofobijom moraju da shvate, a potom da otkriju čega se zapravo najviše plaše. Ženama često nedostaje dobra edukacija o tome šta sve tijelo može, koje im se sve mogućnosti pružaju da bi im se olakšala trudnoća i porođaj, ali je svakako najgore onima koje okolina ne razumije. Strah se može prevazići, ali mu se mora prići stručno i ciljano, uz puno podrške i edukacije. (yumama)


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

ZDRAVLJE

31

Sve njih, osim paničnog straha kad pomisle na vlastitu trudnoću hvata i tjeskoba, a ona je ujedno i veza s time što sve više žena pati od ove fobije. U današnjem stresnom svijetu veliki je porast loših stanja kao što su depresije, stres i tjeskoba koji su okidač raznih fobija, pa i tokofobije

Primarna i sekundarna tokofobija - razlike Primarna tokofobija obično započne u adolescenciji i razvije nakon slušanja neke traumatične priče s porođaja ili nakon gledanja snimka porođaja. (Takvi su snimci posebno besmisleni u edukaciji tinejdžera jer čak niti tokom porođaja žena ne vidi takve slike). Sekundarna tokofobija razvija se nakon porođaja koji je za ženu bio traumatičan. Tokofobija može biti i jedan od simptoma depresije. Strah od porođaja obično je povezan sa strahom od boli, no može imati i neke druge asocijacije koje bi kroz psihoterapiju trabalo istražiti. Strah od porođaja moguće je liječiti – ističe psiholog Irena Čor-

ko Meštrović. Simptomi koji se mogu javiti su: - rapidno povećanje anksioznosti i depresije tokom trudnoće - prethodni prekidi naizgled zdravih trudnoća - osjećaj da će porođaj rezultirati smrću, pobačajem ili deformitetima kod djeteta - jaka želja za djecom iako žena ne želi da ostane trudna Posljedice do kojih može dovesti ovakav strah je preduzimanje raznih mjera koje će eventualno spriječiti začeće. Javlja se odbojnost prema seksu, gubitak seksualnoga interesa, konflikti u vezama, a sve to nerijetko završava prekidom veze. (mojdoktor.me)

Neke žene pokazuju tipičnu nervozu i tjeskobu povezanu sa strahovima, a neke su zaista paralizovane, ali to su strahovi koji se mogu ublažiti i prevazići. Žena koje je uspjela da nadvlada svoj strah kaže da je jedan od “okidača” porasta tokofobnih žena taj što se u medijima o porođajiima uglavnom priča negativno. Stalno se govori o lošim iskustvima, a manje se prikazuju ona lijepa.


petak,

32

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

KUĆE/STANOVI

APARATI OPREMA

Prodajem lux jednosoban stan površine 38 m2 – uknjižen 1/1 i odmah prenosiv na kupca. Poslovno-stambeni kompleks IBON. Tel. 069/030-426; 069/364-806

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata! Donja Brezna, selo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića, povoljno! Tel.067/898-614

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

USLUGE

RAZNO

GRAĐEVINSKEUSLUGE

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

3

DOBIJAŠ

5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Mali oglasi do 20 riječi

1 dan 1 €

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

33 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice. 1 dan 1 euro. Za svaka 3 plaćena dana 2 dana gratis Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


34

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

FOTO UBOD Odmor nakon napornog dana

Unutrašnjost autobusa pretvoren u dom

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3193

Play sudoku online at:

2015-07-11

Medium level

1

8

5

9

4

9

3 2

2

1

8

1

9

2 8 7

6

5

8

4

3

Sudoku puzzle No. 3008 2015-01-07

www.sudokukingdom.com 1 5 8 7 6 3 2 4

9 1

4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3

7 2 9

6

8

9

6

7

3

4

2

9

8

1

5

9

2

4

1

8

5

6

7

3

4

1

9

6

3

7

5

8

2

3

8

5

2

9

4

1

6

7

7

6

2

8

5

1

9

3

3

6Puzzle 5 7 solution: 2 4 9

4

8 2

4

7

9

1

6

3

5

Daily Sudoku puzzle No. 3194

3 9 9

1 8

5

3

1

4

5 9 1 3 4 8 7 2 6 Sudoku puzzle No. 3009 2015-01-08 6

3

7

4

8

1

5

9

2

8

4

2

9

3

5

7

1

6

1

9

5

2

6

7

3

4

8

2

6

8

3

4

9

1

7

5

5

7

3

8

1

6

4

2

9

9

1

4

5

7

2

8

6

3

7

5

1

6

2

3

9

8

4

3

8

6

7

9

4

2

5

1

4

2

9

1

5

8

6

3

7

2015-07-12

8

1

4

6

9 1

5

9

6 1

2

2

1

9

6

Medium level

7

3

4 5

4

7 4

8


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Word Search Puzzle #G597KF

S

A

R

Y

A

R

P

S

I

G

L

I

N

T

N

S

D

O

L

P

J

C

N

H

U

S

K

Y

R

E

N

U

D

M

O

I

C

Y

F

A

S

K

E

G

D

E

L

U

T

T

A

L

P

I

M

S

T

D

P

E

P

T

E

A

R

E

L

M

U

E

S

O

O

L

A

S

K

M

C

V

E

L

D

P

C

L

E

B

W

T

A

A

E

I

H

E

G

E

L

S

I

I

A

R

T

R

R

S

M

S

E

A

O

I

N

R

D

U

S

D

A

I

D

S

D

K

T

D

K

R

N

M

T

O

T

C

E

L

N

I

S

A

E

E

I

N

R

L

I

E

R

Y

E

N

E

M

D

T

I

T

U

E

O

D

S

Y

P

G

H

N

H

R

A

L

O

M

N

W

I

S

P

S

C

S

P

S

N

M

C

E

S

T

N

I

A

T

Abode Abode Adult Adult Aimlessly Aortas Aimlessly Append Aortas Aspens Append Asset Batting Aspens Chest Asset Clots Coped Batting Couple Chest Courts Crypt Clots Damns Coped

Couple

Print Mated Strum Silversmiths Dislodges CryptGelds Melodramatics Smudged Stump Spray Glint Damns Molar Taint Stake Helpful Decisively Peaking Terrible Sterns Husky Dislodges Timed Strum Incarcerations Pesky Stump Inked Gelds Plods Tuned Taint Ledge Glint Mated Print Terrible Winds Timed Melodramatics Helpful Silversmiths Wisps Tuned Molar Husky Smudged Winds Peaking Wisps Pesky Incarcerations Spray Plods Decisively Courts

Inked

Ledge

35

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Potrebno je da se uozbiljite i obavite posao na najbolji mogući način. Drugačiji odnos prema obavezama mogao bi da izazove negativne posljedice.

BIK Dobijate nova zaduženja. S obzirom na to da je u pitanju oblast u kojoj se niste isprobali u prošlosti, prihvatate sve kao veliki izazov.

BLIZANCI Obuzima vas ideja da pokrenete neki privatan posao. Zategnuti odnosi sa šefovima i loša atmosfera u okruženju mogu da izdvoje ekipu ljudi.

RAK Izbjegavate kontakte sa osobama koje vas iscrpljuju. Ipak, poslovnost ne poznaje takvo ponašanje, pa ćete biti primorani da istrpite nekoliko sastanaka.

VAGA Razmišljate o poslu umjesto da prazničnu pozitivnu energiju podijelite sa ukućanima koje ste u proteklom periodu zapostavili. Uznemirava vas depresivna atmosfera.

ŠKORPIJA Konačno biste mogli da donesete odluku koju tako dugo odlažete. Kada jednom prelomite, shvatićete koliko ljepote ima u preuzimanju odgovornosti.

STRIJELAC Suočeni ste s disbalansom između onog što racionalno znate i onog što intuitivno osjećate. Suviše je lucidno donijeti važnu odluku samo na osnovu osjećaja.

JARAC Očekuje vas važna lekcija u kojoj morate da savladate svoju strastvenost, koja je vaša glavna osobina koja često radi protiv vas.

Stake

Sterns

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron March 30, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Kada niko ne zna kako dalje, vama se javi spasonosna ideja. Da biste sačuvali harmoniju bez koje ne funkcionišete, u stanju ste da date sve od sebe.

DJEVICA Sakupljate hrabrost da članovima porodice saopštite svoje namjere. Situacija je možda neprijatna, ali iskrenost će vam se isplatiti. Nije sve tako crno.

Rješenje iz prethodnog broja: Deliću lovu

VODOLIJA Stižu vam neprijatne vijesti. Zamisao koju ste imali, a koja se tiče vaše familije, ovim preokretom postaje neizvodljiva.

RIBE Voljena osoba od vas očekuje nešto što je vama nerazumljivo. Razmišljate o konkretnim koracima kako biste uobličili i ozvaničili ljubavnu vezu.


Film

36 •TVprogram 06:15 Praktična žena 09:00 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Kad lišće pada 12:00 Serija: Istine i laži 13:00 Tačno 1 14:00 Serija: Strasti Toskane 15:00 Serija: Kako vrijeme prolazi 15:45 Serija: Istine i laži 16:30 Praktična žena 17:25 Serija: Lud, zbunjen, normalan 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Vesele sedamdesete 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Strasti Toskane 20:15 Serija: Čista ljubav 21:05 Serija: Istine i laži 22.00 Istjerivač mitova 01:45 Exkluziv 23:15 Noćni žurnal 23.40 Film: U ime kralja

PRVA Serija: Čista ljubav, 20.15

15:30 Kuhinjica 16:00 Veliki rat 17:15 Nepoznate ljepote svijeta 18:15 Život uživo 19:00 TOP A1, informativna emisija 19:15 11 minuta sa Tihom Vujovićem 20:15 Klub A 21:00 TOP A1 22:00 VOA 22:30 Film

A1 Film, 22.30

06:00 Dobro jutro, Crna Goro 10:05 Naučno – obrazovni program 11:00 Vijesti 12:00 Vijesti 12:08 Serija: Prava žena 13:05 Iz pravog ugla 14:00 Vijesti 14:20 Serija: Mopasan 15:00 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:10 Lajmet, vijesti na albanskom 16:20 Serija: Tajna starog mosta 17:30 Crnom Gorom, hronika 18:00 Vijesti + dnevnik na znakovnom jeziku 18:50 Serija: Mopasan 19:30 Dnevnik 2 20:05 TV magazin 20:35 Pokreni se 21:35 Serija: Nestali 22:30 Dnevnik 3 22:50 Sportski dnevnik 23:05 Serija: Kuper 00:05 Sa koncertnih podijuma

07:20 11:11 12:10 12:18 12:33 13:03 14:00 15:30 15:45 16:03 17:15 18:00 18:30 18:37 19:13 20:00 21:20 22.20 23:30 00:04

RTCG 1 Serija: Kuper, 23.05

15:00 Sport info - premijerno 15:30 Intermeco 15:45 Crnogorske anegdote - repriza 16:30 Istorija filma – Čarli Čaplin - repriza 17:00 Otium – repriza 18:00 Hramovi Crne Gore repriza 18:45 U objektivu – repriza 19:00 Aktuelno 19:30 Muzika 19:45 Lijek iz prirode - repriza 20:00 Humoristička serija - premijerno 20:30 Koncert

777 Lijek iz prirode, 19:45

City kids M Sportisimo CG City M Premijera Meteo PLUS Serija: Kćerke Paparazzo lov Info 1 City M Serija: Elif Serija: Mješoviti brak Centralni dnevnik Ekskluzivno Meteo PLUS Serija: Elif Serija: Kćerke Ko je na vrhu Trenutak iz sna Zadruga pregled dana Zadruga uživo

16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Informativa

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11:20 Serija: Velvet 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:47 Serija: Crna ruža 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Velvet 15:35 Serija: Istanbulska nevjesta 16:30 Vijesti u pola 5 16:48 Meteo centar u pola 5 16:50 Serija: Velvet 18:30 Vijesti u pola 7 19:02 Meteo centar 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 21:30 Perspektiva 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Kriza 23:30 Repriza programa

PINK Serija: Ćerke, 20.03

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00

Sport

VIJESTI Serija: Velvet, 16.40

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

11,00 Koncert 11,15 ABS 11.50 Kurs engleskog jezika 12.00 Serija: Tajna starog mosta 13.00 Crtani film 13,35 Stižu bebe, r 14,00 Stil 14.30 Dokumentarna emisija 15,00 Film: Samo preko nje mrtve 16.30 Iz pravog ugla, r 17.40 Fleš sport 17.45 Otkrij.me 18.00 Eurovizion tv 18,30 Obrazovna program 19,00 Fore i fazoni 19,30 Likovna umjetnost, obrazovna emisija 20.10 Naš dio svjetske baštine 20.20 Vaterpolo: SrbijaCrna Gora, d 21.00 Serija: Tajna starog mosta 22.00 Film: Solaris 00.45 Serija: Nestali

RTCG 2 Vaterpolo: Srbija-Crna Gora, d, 20.20

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20


TVprogram•37

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa RTCG 2, Film: Solaris, 22.00

REPERTOAR BIOSKOPA

BITKA ZA PACIFIK - POBUNA 16:30, 22:20 GAŠA ŠEPRTLJA 20:15, 22:00 GRINGO 17:45, 20:00, 22:10 IZDAJA 21:45 LED 19:30 MARIJA MAGDALENA 22:30 PATULJCI UZVRAĆAJU UDARAC 15:15, 15:50, 17:15 PONOĆNO SUNCE 17:30 PROJEKAT: TITAN 18:45, 20:40 READY PLAYER ONE 17:00, 19:45, 21:15 TOMB RAIDER 15:30, 19:00 ZEC PETAR 15:00, 16:15, 18:15

Solaris je planeta potpuno prekrivena okeanom koji predstavlja neki oblik inteligentnog života. Iznad planete lebdi svemirska stanica ljudi koji istražuju planetu. Posle misterioznog nestanka jednog naučnika sa baze, Kris Kelvin je poslat kako bi istražio čudne okolnosti i donio izvještaj o radu stanice. Kada je stigao pronašao je bazu u haosu, a posadu u teškom nervnom rastrojstvu. Uskoro na stanici susreće svoju ženu koja je mrtva već sedam godina. Režija: Andrej Tarkovski Uloge: Donatas Banionis, Natalija Bondarčuk... Žanr: Naučna fantastika

RTCG 1, Serija: Nestali, 21.35 Bi-Bi-Sijeva krimi-drama, priča nam priču o dječaku Oliveru Hjudžsu, koji nestaje u Francuskoj tokom porodičnog odmora. Njegov nestanak postaje i ostaje prava misterija, i čini se da svi polako odustaju od toga. Svi, osim njegovog oca Tonija, koji ne želi da se pomiri da njegovog sina nema i od samog početka kreće u opsesivnu potragu za bilo kakvim tragom koji će ga odvesti do njega.... Režija: Tom Šenklend Uloge: Džejms Nezbit, Čeki Karjo, Anastasia Hil, Fransis O’Konor...

“Projekat: Titan”

KablOVsKE TElEVizijE

rTs 1 09.05 Serija: “Bolji život” 09.50 Nešto lepo 10.00 Tako stoje stvari 12.45 Serija: “Mornarički istražitelji” 13.30 Moju zemlju srce bira, aktuelno dokumentarni program 14.00 Moja lepa Srbija 14.30 Serija: “Komšije” 15.00 Ovo je Srbija 16.05 Serija: “Montevideo, vidimo se” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.19 Vreme 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Montevideo, vidimo se” 21.00 Fudbal: Arsenal - CSKA, prenos 23.00 Serija: “Komšije” 00.15 Serija: “Mornarički istražitelji”

HrT 1 10.20 Serija: “Beti i njene dijagnoze” 11.41 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.20 Klinika 12.25 Serija: “Spone ljubavi” 13.15 Dokumentarni film: Dr Oz 14.05 Sigurno u saobraćaju 14.30 Prometej 15.00 Dobar dan, Hrvatska 15.55 Serija: “Posle Hrista” 17.20 Kod nas kući 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Kviz: Šifra 20.55 Serija: “Nemačka 83” 22.00 Otvoreno 22.17 Vijesti iz kulture 23.25 Serija: “Srećnik” 00.15 Serija: “Posle Hrista”

FOX 09.00 Serija: “Bouns” 10.50 Serija: “Fleš” 12.35 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 14.25 Serija: “Kasl” 16.15 Serija: “Bouns” 18.05 Serija: “Havaji 5-0” 20.00 Serija: “Mekgvajer” 21.00 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 22.00 Serija: “Legion” 22.55 Serija: “Havaji 5-0” 23.55 Serija: “Štreberi” 00.55 Serija: “Poslednji čovek na Zemlji” 01.45 Serija: “Muškarac traži ženu”

sPOrT Klub 1 08.00 Vesti 10.15 Tenis: Otvoreno prvenstvo Čarlstona 12.30 Fudbal: Gvadalahara Njujork, Konkakaf liga 14.40 NBA Live 15.20 Pregled vanrednog kola Čempionšipa 18.15 Evroliga studio, uživo 19.00 Evroliga: CSKA - Crvena zvezda, prenos 21.00 Evroliga: Baskonija - Efes, prenos 23.00 Vesti 23.30 Evroliga: Fenerbahče Malaga 01.45 Danski kup, četvrtfinale

aniMal PlanET 06.00 Bekstvo u raj za šimpanze 06.25 Zmija Šejla 07.15 Mali vodič za velika čuda 08.10 Nevaljali ljubimci 09.05 Netaknuta ostrva 10.00 Zmija Šejla 10.55 Renoviranje u čast životinja 11.55 Stručnjak za bazene 12.45 Nesnosni kučići 13.40 Netaknuta ostrva 14.35 Divlje i bez cenzure 15.30 Mali vodič za velika čuda 16.25 Borba za kitove 17.20 Lovočuvari severnih šuma 18.15 Nevaljali ljubimci 19.10 Zmija Šejla 20.05 Borba za kitove 21.00 Lovočuvari severnih šuma 21.55 Netaknuta ostrva 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 Mali vodič za velika čuda


Sport

38

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

REKORDNIH 18 BODOVA PREDNOSTI - SUTJESKA U NAJVEĆEM NAŠ

Dominacija buDuće

Aleksandar Stevanović doveo Zetu u vođstvo, ali je Stevan Reljić sa drugovima okrenuo rezultat

RUDAR SAVLADAO ZETU NA TREŠNJICI - 3:1

RazigRani RudaRi potpisali ostavku dejana Roganovića NakoN 27. kola Zeta i RudaR imaju isti bRoj bodova (34), s tim što “RudaRi” imaju utakmicu maNje. oba tima su od tRećeg mjesta koje vodi u evRopu udaljeNa tRi boda hvatio glavom, ali je pogodio stativu. I kako to obično biva u fudbalu - poslije promašaja slije di ka zna! Igrao se 60. minut, defanziva Zete je kardinalno pogriješila na čelu sa Cavnićem i Vujačićem (loša komunikacija), a to je iskoristio Bošnjak - uzeo je loptu i bukvalno se prošetao do gola za 2:1 i za prekretnicu. Nakon toga, Rudar se razigrao, a akcija kod trećeg gola izabranika Miodraga Mikija Vukotića je pravo remek-djelo. Đalović je u 74. izbacio Reljića na lijevo krilo, lijevi bek je na drugoj strani pronašao Zečevića koji je elegantno spustio Đaloviću, a napadač je u trku “pospremio” bubamaru u mrežu Spasojevića. “Počeli smo da igramo poslije primljenog gola i kontrolisali smo utakmicu do kraja. Imali smo malo problema poslije našeg trećeg gola kada je trebalo da mirnije odigramo posljednjih desetak minuta. Apsolutno zasluženo smo osvojili tri boda i nastavljamo borbu za Evropu”, poručio je Rade Petrović, pomoćnik Miodraga Vukotića. B.T.

Rezervista Sekulić nije uspio da unese živost, dok je Vučić upisao asistenciju

MLADOST I GRBALJ REMIZIRALI NA STAROM AERODROMU (0:0) - I JEDAN

Loša predstava pretende Direktni okršaj za Evropu je donio lošu predstavu bez golova - Mladost i Grbalj su remizirali na Starom aerodromu u 27. kolu Telekom 1. CFL (0:0). Tako su “trikolori” i “romantičari” ostali u trci za treće mjesto koje garantuje kvalifikacije za Ligu Evrope, ali igra koju su prezentovali im ne garantuje mnogo. Mladost sa novim trenerom Aleksandrom Miljenovićem će morati još da radi na svim segmentima, dok je Grbalj bio nešto organizovaniji, ali nedovoljno konkretan. “Grbalj se dokazao da je odlična ekipa, te da njihovi rezultati nisu slučajni. Bili su bolji u organizaciji igre, a mi smo imali bolje šanse. Očekivao sam više, ali moram reći da smo ima-

FOTO: Dejan Lopičić

Zeta je na Trešnjici u 27. kolu izgubila od Rudara 3:1, ostavila je iza sebe šestu utakmicu bez pobjede, a odgovornost je preuzeo Dejan Roganović! Trener prvog šampiona nezavisne Crne Gore je podnio ostavku, pa “vukovi” moraju da tragaju za novim rješenjem na klupi. A ko god stigne, imaće težak zadatak - cilj Zete je plasman u Evropu, koja je trenutno udaljena tri boda. “Već nekoliko kola smo u rezultatskoj krizi, a za to najviše ja snosim krivicu. Ubuduće neću biti trener, a klubu u kojem sam ponikao i igračima želim mnogo sreće u nastavku prvenstva”, rekao je Roganović nakon utakmice. Zeta jeste u rezultatskoj, ali ne i igračkoj. A to su dokazali na startu utakmice protiv Rudara - Stevanović je u 12. minutu iskoristio kiks Reljića, šutirao je sa distance, Agović je napravio kardinalnu grešku i lopta se zakoprcala u mreži. Rudar je uzvratio preko Đalovića, a 1:1 je bilo u 27. - Burzanović je centrirao iz prekida sa strane, a Kotorac je bio spretniji od odbrane “vukova”. Međutim, to nije obeshrabrilo Zetu - do kraja prvog dijela zaprijetila je preko Danila Pešukića koji je šutirao pored gola nakon akcije Krstovića i Milojka. Golubovčani su zaprijetili i na početku drugog poluvremena - Adžović je centrirao praktično sa sredine igrališta, Vujačić je lijepo loptu za-

I bi derbi! Pet golova, nekoliko šansi, lijepa utakmica za oko i pobjeda budućeg šampiona nad aktuelnim i odlazećim u najvećoj utakmici u našoj zemlji - Sutjeska je, kraj Bistrice, savladala Budućnost rezultatom 3:2. “Plavo-bijeli” predvođeni Nikolom Rakojevićem poslije 27 kola imaju rekordnih 18 bodova u odnosu na drugoplasiranu Budućnost, slavljenički šampanjac je već na hlađenju, a u derbiju Sutjeska je samo dokazala koliko je dominantna u odnosu na “plave” i cijelu ligu. “Ne želim da pričam o tituli, moja želja je da ekipa igra najbolje što može, da napreduje i da to prate rezultati”, rekao je Rakojević, koji je zadovoljan rezultatom i pobjedom. “Međutim, nisam zadovoljan nekim situacijama u odbrani, konkretno kod golova protivnika. Ipak, mislim da smo pokazali više u derbiju”, dodao je popularni Peco. Sutjeska je povela u 5. minutu preko Šalete Kordića, visoki napadač je potpisao 2:0 nakon asistencije Marka Vučića iz kornera u 27. Tako je raspoloženi centarfor nago-

Marko Kordić brani Admiru Adroviću izglednu šansu li kadrovskih problema. Vjerujem da ćemo ubuduće biti bolji”, poručio je Miljenović, koji nije mogao da računa na Bukorca, Raičevića i Tomića. Napadač Grblja Vuković je

u 6. minutu udarcem zagrijao Ljuljanovića, pokušao je i Vlahović 20 minuta kasnije, a najbolja šansa na utakmici je viđena u 30. minutu. Desni bek “romantičara” Roganović je


Sport

39

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

AŠEM DERBIJU ODRADILA BUDUĆNOST SA 3:2

eg šampiona vijestio trijumf Sutjeske. Međutim, Miljan Vlaisavljević nije mislio tako - bivši igrač Sutjeske je postigao gol u 38, da bi Luka Merdović do kraja poluvremena vratio dva gola prednosti. Drugi dio je donio lošiju utakmicu, ali bolju Budućnost. “Plavi” su bili agresivni, nisu se predali nijednog trenutka, a gol za 3:2 kao nagrada je stigao u 62. minutu. Milan Đurišić je iskoristio nonšalantnost Stefana Denkovića u odbrani i savladao je Vladana Giljena. Međutim, Budućnost nije uspjela da dođe makar do remija. Tako su “plavi” pod vođstvom Vladimira Vermezovića upisali prvi poraz na proljeće nakon sedam remija i jednog trijumfa. A Vermezović ne odustaje od priče da je Budućnost dobra! “Primili smo naivne golove, praktično smo ih poklonili protivniku. Sami sebe smo pobijedili”, govori “Čika Crni” ili “Mister X”, koji očigledno nije svjestan da nešto mora da se promijeni... “Možda je ovo naša najbolja partija u drugom dijelu sezone. Ako ponovimo ovakvo izdanje, nećemo imati problema. Čestitke Sutjesci na pobjedi i na izvjesnoj tituli”, rekao je Vermezović. B.T.

N I DRUGI TIM SU OSTALI U BORBI ZA 3. MJESTO

enata za evropu uputio dobar centaršut, Miličković je tukao glavom sa par metara, ali je Kordić bio na visini zadatka. Drugi dio je otvoren šansom Adrovića koju je namjestio Nikolić, ali se opet ispriječio golman “trikolora”. Najbolju priliku za ekipu Zorana Govedarice imao je Pejić - borbeni vezista je istrčao maraton u 83. minutu u kontri, došao u situaciju 1 na 1, oklijevao je, pa je Pavlović stigao da klizećim startom spriječi udarac. Prilično dosadna utakmica je završena odličnim udarcem Ćetkovića, koji je krajnjim naporom u korner izbacio Kordić. “Uvijek sam zadovoljan kada se upiše nešto u tabelu, ali kada sagledam sve, mislim da smo bi-

li bliži pobjedi. Mogli smo više u određenim situacijama, ali vratiće nam se negdje”, rekao je Govedarica, koji žali što nisu upisana tri boda, jer bi Grbalj došao na minus pet od drugog mjesta na kome je Budućnost. “Iskreno, ne obaziremo se na to, jer idemo meč po meč. Sigurno da mi je žao, ali to je fudbal”. B.T.

Uprava Mladosti je prije početka utakmice poklonila uramljene dresove igračima Grblja Andriji Kaluđeroviću i Nedeljku Vlahoviću - “romantičari” su tako zahvalili bivšim fudbalerima za ljetošnje predstavljanje kluba u Evropi

KOM - PETROVAC 2:0

Đurković i Beganović za treći trijumf

Beganović u skoku Kom Eurozox je treći put u sezoni savladao Petrovac - na Zlatici je bilo 2:0! Zlatičani nakon 27 kola imaju devet bodova više od posljednjeplasiranog Dečića, a pet manje od sigurne zone. Sa druge strane, Petrovac ima devet bodova manje od sedmog mjesta, a samo pet više od posljednje pozicije koja vodi u Drugu ligu. “Dugo smo čekali i konačno stigli do željena tri boda. Sada sa više samopouzdanja čekamo naredne obaveze. Nadamo se da će ovo biti početak pozitivne serije”, rekao je nakon meča Dženis Beganović. Kom je na trijumf čekao osam utakmica, a potpisali su ga Nikola Đurković i upravo Beganović. Đurković je u 27. minutu krunisao lijepu akciju i asistenciju Petričevića, a internacionalac iz Bosne i Hercegovine je pogodio dva minuta kasnije nakon još ljepše akcije. Beganović je povukao loptu sa centra, a u gol se ušetao nakon razmjene pasova Đurkovića, Sekulića i Orlandića. “Loše smo otvorili utakmicu, što je Kom iskoristio u prvom dijelu. U nastavku smo bili bolji, stvorili par šansi, ali smo nakon isključena Muharemovića pali”, rekao je trener Petrovca Rudolf Marčić. Prije golova, Kom je pokušao preko Sekulića, a poslije je Kopitović pogodio prečku i imao još jednu priliku. Petrovac je u prvom poluvremenu bio smušen, ali se u nastavku otvorio - deficit od dva gola su pokušali da istope Boričić, Muharemović i Kalezić, ali je Perović bio na mjestu. B.T.

ZETA PRONAŠLA NOVOG ŠEFA STRUKE

Đuretić trener vukova Dejan Roganović je nakon poraza od Rudara podnio ostavku, a mladog trenera je naslijedio iskusni strateg - Dragoljub Đuretić je novi šef stručnog štaba Zete! Kako smo čuli sinoć kasno, Đuretić će preuzeti ekipu koju je vodio u više navrata, na kormilu će ostati do kraja sezone i pokušaće

da ostvari zacrtane ciljeve. Zeta je jesen završila na trećem mjestu, ali nakon 27. kola Telekom 1. CFL nalazi se na sedmom mjestu sa 34 boda i udaljena je od mjesta koje vodi u Evropu tri boda. Uprava je morala da reaguje, a Đuretić je izabran da pokrene mladu i perspektivnu ekipu. B.T.

DANILOVGRAĐANI BOLJI OD TUZANA - 2:0

Iskra letI ka vrhu, DečIć u ambIsu

Luka Pejović je dobio duel sa Lukom Klikovcem Iskra je potvrdila veliki trijumf nad Rudarom u prošlom kolu - izabranici Aleksandra Nedovića su, u 27. kolu Telekom 1. CFL, pobijedili posljednjeplasirani Dečić rezultatom 2:0. Tako su “građani” stigli do 36 bodova, na samo bod zaostatka od trećeg mjesta koje vodi u Evropu. San o kvalifikacijama za Ligu Evrope nikada nije bio bliži. “Vezali smo dvije pobjede i što je mnogo važnije prikazali smo dobru i dominantnu igru tokom svih 90 minuta. Ostaje žal za propuštenim šansama, jer smo bili u prilici da popravimo i gol razliku. Napravili smo jednu lijepu uvertiru pred Budućnost”, rekao je Srđan Nikić, pomoćni trener Iskre. Danilovgrađani su od starta bili dominantni - prvo je šut oprobao Šahman, a onda je u 8. minutu stigao gol. Korner Pejovića glavom sa prve na drugu stativu je proslijedio Zarubica, a kapiten Krstović je zakucao

loptu u mrežu. Nakon toga pokušao je Kukuličić, pa je izborio penal poslije kontakta sa Nestorovićem. Međutim, Iskra nije tada povela 2:0, jer je Lakić očajno šutirao sa bijele tačke po sredini (pogodio Namaska), a onda je lijevom nogom promašio cijeli gol. Ali drugi pogodak je došao u 50. minutu - Burzanović je poslao sjajnu dugu loptu Zarubici, situaciju 1 na 1 je riješio Namasko, ali je odbitak pokupio Kukuličić za veliko slavlje Iskre. Dečić je uzvratio preko Vujačića, napadač je imao sjajnu šansu, ali je jedini pokušaj Tuzana zaustavio Blažić. Dečić nakon 27 kola zaostaje pet bodova za baraž zonom. “Čestitam Iskri. Što se tiče nas, bili smo nemoćni i ovakav pristup ne smije više da se ponovi ukoliko želimo da zadržimo bilo kakve šanse za ostanak. Nemamo opravdanje za poraz”, poručio je Viktor Trenevski, trener Dečića. B.T.


40

SPORT ZETA

Stevanović 12’

1:3

Spasojević Vujačić Cavnić D. Pešukić Ceklić Milojko Adžović P. Pešukić Stevanović Vukčević Krstović Trener: Dejan Roganović

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 200. Sudija: Milovan Milačić. Pomoćnici: Nikola Radulović, Miodrag Brajović.

ISKRA

Krstović 8’, Kukuličić 51’

UTAKMICA ZETA NE ZNA ZA TRIJUMF (ČETIRI PORAZA I DVA REMIJA) - VUKOVI SA TREŠNJICE SLAVILI SU POSLJEDNJI PUT U 21. KOLU PROTIV KOMA NA ZLATICI (0:1)

2:0

Blažić Lakić Jovanović Drinčić Pejović Krstović Šahman Burzanović Karaklajić (71’ Račić) Zarubica (85’ Gazivoda) Kukuličić (71’ Milić) Trener: Aleksandar Nedović

DEČIĆ

Namasko Alić Krkanović Tuzović Nestorović Đukić (60’ Klikovac) Božanović Marković Lazarević Camaj (75’ Vulaj) Savićević (60’ Vujačić) Trener: Viktor Trenevski

DANILOVGRAD - Stadion Braće Velašević. Gledalaca: 300. Sudija: Mileta Šćepanović. Pomoćnici: Danijel Dević, Dragan Vujović.

MLADOST

Ljuljanović Roganović Cicmil Novović Simović Miličković Vukićević (46’ Pavlović) Nikolić Ćetković Adrović (90’ Ratković) Petrović Trener: Aleksandar Miljenović

0:0

GRBALJ

M. Kordić Grivić Merdović Jović Carević Dragićević Vlahović Pejić Mijušković Popović Vuković (90’ Tomić) Trener: Zoran Govedarica

PODGORICA - Stadin FK Mladost. Gledalaca: 150. Sudija: Vojin Vojinović. Pomoćnici: Aleksandar Đikanović, Nikola Razić.

6

TELEKOM 1. CF

RUDAR Kotorac 27’, Bošnjak 60’, Đalović 75’

Agović Živković Mitrović Reljić Tanimoto Golubović Kotorac Zečević Burzanović Bošnjak Đalović Trener: Miodrag Vukotić

6

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

⌦ PRIREDIO: MILOŠ ANTIĆ

UKUPNO

1.SUTJESKA

26

19

5

2

42:13

62

12

2.BUDUĆNOST

27

11

11

5

32:20

44

14

3.GRBALJ

27

9

10

8

30:30

37

14

4.MLADOST

27

8

12

7

27:23

36

13

5.ISKRA

27

10

6

11

25:27

36

13

6.RUDAR

26

9

7

10

24:20

34

14

7.ZETA

27

8

10

9

28:26

34

13

8.KOM

27

7

8

12

25:36

29

14

9.PETROVAC

27

5

10

12

13:29

25

13

10.DEČIĆ

27

3

11

13

19:41

20

14

3

Šampion, kvalifikacije za LŠ

POBJEDE U ISTO TOLIKO UTAKMICA JE UPISAO KOM EUROZOX NAD PETROVCEM OVE SEZONE - 2:1, 1:0, 2:0

28. KOLO SUBOTA, 7. april Iskra - Budućnost Mladost - Rudar Petrovac - Grbalj Sutjeska - Kom Zeta - Dečić

DA LI STE ZNALI? Da je Rudar postigao najmanje golova na gostujućim terenima Pljevljaci su kao gosti poentirali samo šest puta (juče na Trešnjici čak tri gola)

Kvalifikacije za LE


CFL NA DLANU DOMAĆIN

TROFEJ RADIJA CRNE GORE

11 8 7 6 5

10

2

0

25:5

32

14

9

3

2

17:8

30

8

5

1

22:8

29

13

3

6

4

10:13

15

5

4

5

14:15

19

13

4

6

3

16:15

18

5

6

2

19:11

21

14

3

6

5

8:12

15

4

5

4

14:11

17

14

6

1

7

11:16

19

7

2

5

18:11

23

12

2

5

5

6:9

11

3

6

4

14:13

15

14

5

4

5

14:13

19

6

2

6

12:13

20

13

1

6

6

12:23

9

3

5

5

5:7

14

14

2

5

7

8:22

11

2

8

4

12:15

14

13

1

3

9

7:26

6

- Božo Marković (SUTJESKA), Marko Ćetković (MLADOST) - Alen Melunović (BUDUĆNOST), Admir Adrović (MLADOST), Bogdan Milić (ISKRA)

- Milivoje Raičević, Miljan Vlaisavljević, Darko Nikač (BUDUĆNOST), Šaleta Kordić, Luka Merdović (SUTJESKA), Filip Kukuličić (ISKRA), Radoš Dedić (KOM EUROZOX), Radomir Đalović (RUDAR)

KOMEUROZOX Đurković 27’, Beganović 29’

Druga liga

2:0

S. Popović N. Savović (46’ Kačar) N. Vujović Z. Mikijelj H. Muharemović D. Kajević M. Kalezić B. Boričić M. Marković (66’ Jamamoto) B. Kacić (74’ Peličić) S. Đorđević Trener: Rudolf Marčić

PODGORICA - Stadion FK Kom. Gledalaca: 400. Sudija: Miloš Novović. Pomoćnici: Veselin Radunović, Ivan Bogdanović.

UTAKMICA U ŠAMPIONATU SUTJESKA NIJE DOŽIVJELA PORAZ NA SVOM TERENU - NIKŠIĆANI SU POSLJEDNJI PUT PORAŽENI KRAJ BISTRICE 22. APRILA 2017. OD ZETE 1:2

DA LI STE ZNALI?

Trener Petrovca očajava nakon dobre igre i novog - trećeg ove sezone - poraza od Koma! Petrovac je na devetom mjestu koje garantuje baraž, a posljednjeplasirani Dečić je udaljen samo pet bodova. “Sigurna zona i to sedmo mjesto je sada daleko devet bodova, praktično je neuhvatljiva. Ostaje nam da zadržimo mjesto u zoni baraža i pripremimo se za dvomeč sa nekim od drugoligaša”, poručio je Marčić.

PETROVAC

Perović Milić Sekulić Simunović Dedić Golubović Petričević Đurković GOL (69’ Popović) Orlandić (60’ Pejaković) ŽUTI Beganović GOL Kopitović ŽUTI (77’ Milošević) Trener: Dušan Vlaisavljević

15

Baraž

- Igor Ivanović (SUTJESKA)

- Nikola Krstović (ZETA), Ivan Vuković (GRBALJ)

GOST

Kvalifikacije za LE, ako Kup osvoji neko od prve tri ekipe

41

SPORT

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Da je Mladost jedini neporaženi tim Telekom 1. CFL ovog proljeća - romantičari imaju učinak od dvije pobjede i šest remija

SUTJESKA Kordić 5’, 27’, Merdović 43’

3:2

BUDUĆNOST Vlaisavljević 39’, Đurišić 61’

Giljen Bakrač Ma. Vučić Radišić Radulović Stefanović Lončar Merdović Ivanović (90’ Osmajić) Denković Kordić (85’ Božović) Trener: Nikola Rakojević

Mijatović Damjanović Đurišić Igumanović Milić Banović (57’ Tučević) Mirković Bakić Grbić Vlaisavljević Nikač (67’ Sekulić) Trener: Vladimir Vermezović

NIKŠIĆ - Stadion: Gradski. Gledalaca: 1.000. Sudija: Predrag Radovanović. Pomoćnici: Milutin Đukić, Jovica Tatar.

TIM KOLA DNEVNIH NOVINA BOŠNJAK (Rudar)

JOVIĆ (Grbalj Grbalj))

SIMOVIĆ (Mladost)

DEDIĆ (Kom Eurozox)

KRSTOVIĆ (Iskra)

ĐALOVIĆ (Rudar)

ĐURKOVIĆ KORDIĆ (Kom Eurozox) (Sutjeska)

KOTORAC (Rudar)

KUKULIČIĆ (Iskra)


42

SPORT

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

LŠ ČETVRTFINALE, PRVI MEČEVI REDSI RAZ

SITI VIDIO TURBO Golom riješio utakmicu Bokelj - Otrant Olimpik: Mirko Todorović, štoper Kotorana

DRUGA LIGA ODIGRANE UTAKMICE 24. KOLA

PROFIT BOKELJA, ŽURKA MLADOSTI POKVARENA Nakon 24. kola Druge lige Crne Gore, samo kotorski Bokelj može da bude srećan - bivši prvoligaš iz Drevnog grada je pogotkom povratnika Mirka Todorovića savladao Otrant Olimpik na stadionu pod Vrmcem (1:0). Tako su se “bokelji” prišli na bod od pozicija koje vode u baraž za elitu - treće mjesto na kojem je Berane je udaljeno bod, a drugog na kojem je Mladost samo dva. Lider Mornar im bježi sedam bodova. A Kotorani su profitirali nakon očajnih igara vodećeg trojca - Mornar je remizirao sa Igalom, Berane sa Ibrom, dok je Mladost iz Lješkopolja na svom terenu opet izgubilo od Jedinstva. I upravo su Bjelopoljci pokvarili žurku Mladosti - Lješkopoljci su zvanično juče otvorili svoj odlični teren Stari ribnjak koji ima pokrivenu tribinu i uslove koje nemaju pojedini prvoligaši, ali svečanost je pala u drugi plan pošto je gol postigao Denis Banda u 21. minutu.

17 GOLOVA JE POSTIGAO IGRAČ MLADOSTI IZ LJEŠKOPOLJA MATUKE - SA TOM BROJKOM JE PRVI STRIJELAC DRUGE LIGE CRNE GORE, A IZA NJEGA JE IVAN ASANOVIĆ IZ BERANA

TABELA 1. Mornar 24 2. Mladost Lj. 24 3. Berane 24 4. Bokelj 24 5. Lovćen 24 6. Otrant O. 24 7. Jedinstvo 24 8. Igalo 24 9. Jezero 24 10. Ibar 24 11. Cetinje 24 12. Čelik 24

14 13 13 11 11 11 10 8 8 6 2 2

7 5 4 9 8 7 3 6 6 9 3 3

3 49 6 44 7 43 4 42 5 41 6 37 11 33 10 30 10 30 9 27 19 9 19 8

Mladost je sada od toliko željenog prvog mjesta daleko šest bodova i nikako ne uspijeva da iskoristi poklone Mornara u vidu remija i poraza. Čelik je u derbiju začelja bio bolji od Cetinja, dok je Lovćen još jednom razočarao. Cetinjani su imali priliku da se trijumfom približe vrhu, ali su kao domaćini na na Trening kampu Fudbalskog saveza Crne Gore remizirali sa Jezerom (2:2). SEMAFOR 24. KOLA: Čelik - Cetinje 1:0 (Igor Tadić 90’), Mornar - Igalo 0:0, Berane - Ibar 1:1 (Zoran Nišavić 83’ - Siniša Stanisavić 79’), Bokelj Otrant Olimpik 1:0 (Mirko Todorović 6’), Lovćen - Jezero 2:2 (Željko Marković 39’, Nikola Draganić 61’ Miladin Ilić 54’, Miloš Gazivoda 78’), Mladost Lješkopolje 1970 - Jedinstvo 0:1 (Denis Banda 21’). RASPORED 25. KOLA (NEDJELJA, 8. APRIL): Ibar - Mornar, Jedinstvo - Berane, Bokelj - Čelik, Otrant Olimpik - Lovćen, Jezero - Mladost Lješkopolje 1970, Igalo - Cetinje. B.T.

Fudbalsku lekciju Liverpul je održao Mančester sitiju na Enfildu - 3:0! “Redsi” su razmontirali budućeg šampiona Premijer lige u prvom duelu četvrtfinala Lige šampiona i time stigli na korak od polufinala elitnog takmičenja. Tim Jirgena Klopa davio je presingom neprepoznatljive “građane” Pepa Gvardiole i ispratio ih iz grada Bitlsa sa tri gola u mreži. Jednostavno, bila je to bajkovita igra crvenih, koji su, nakon pobjede (4:3) u prvenstvu, drugi put u sezoni srušili bogatu igračku i poslali je na ivicu ambisa. Prvo je nezaustavljivi Mohamed Salah načeo rivala u 12. minutu nakon asistencije Roberta Firmina, nakon čega je Aleks Okslejd Čembr-

19 MINUTA TREBALO JE LIVERPULI DA POSTIGNE SINOĆ TRI GOLA SITIJU, A U PRVENSTVENOJ POBJEDI (4:3) “REDSI” SU TRI PUTA MATIRALI “GRAĐANE” ZA DEVET MINUTA.

Postigao gol, asistirao, pa se povrijedio: Salah raznio Siti

Harakiri Rome u Kataloniji

Prije tri godine Roma je potopljena na Nou Kampu 6:1, a sinoć je primila dva gola manje - 4:1! Katalonci su jednom nogom u polufinalu, a prema njemu su ih pogurali izgubljeni Rimljani. Daniele De Rosi je otvorio svoje autogolom u 38, a Kostas Manolas takođe zatresao sopstvenu mrežu u 55. minutu i katapultirao Barsu prema velikoj pobjedi. Na 3:0 povisio

je Đerar Pike u 59. (iskoristio odbijanac od golmana Alisona). Iako je Edin Džeko dao nadu “vučici” pogotokom za 3:1 u 80, gosti ni to nisu uspjeli da zadrže, pa je Luis Suarez potpisao konačnih 4:1 u 87. minutu poslije poklonjene lopte italijanske odbrane. Revanš je 10. aprila na Olimpiku, ali je “blaugrana” praktično već u polufinalu.

SERIJA 27. KOLO BEZ GOLOVA U DERBIJU MILANA I INTERA

Ikardi tragičar milanske bitke

Nakon 292. milanskog derbija bez golova nezadovoljniji je Milan, koji je ostao na sedam bodova od petoplasiranog Lacija te osam od četvrtoplasiranog Intera, koji drži poziciji za Ligu šampiona. Međutim, po svemu viđenom više će žaliti “nerazuri”, tačnije njihov napadač Mauro Ikardi, čija su dva teška promašaja obilježila dvoboj. I dok je Samir Handanović spasio već viđeni gol u prvom dijelu prvog poluvremena, Argentincu je poništen gol zbog malog ofsaj-

5

POSLJEDNJIH UTAKMICA U SERIJI A INTER JE ZAVRŠIO BEZ PRIMLJENOG GOLA, UZ 10 POSTIGNUTIH POGODAKA.

da u finišu. Ipak, to ga je očigledno poremetilo, pa je prvo u 57. nespretno zahvatio loptu i poslao je pored gola sa nekoliko metara, iako su navijači njegovog tima praktično već proslavili pogodak. No, ni to mu nije bilo dovoljno, pa je u gotovo posljednjim trenucima imao popravni, ali je u klizećem položaju, sa iste pozicije kod druge stative, opet poslao loptu pored gola i promašio nemoguće, a Milan zahvaljujući njemu osvojio bod. “Bili smo jako dobri, ali je Ikardi promašio dvije šanse


UTORAK Juventus - Real M. 0:3 Sevilja - Bajern M. 1:2

LIGA ŠAMPIONA

ZBILI GRAĐANE, POKER BARSE

O LIVERPUL

43

SINOĆ Liverpul - Man. Siti 3:0 Barselona - Roma 4:1

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

ODJECI RONALDOVOG MONOLOGA U TORINU

Sa koje je on planete?

392 DANA ČEKAO JE LUIS SUAREZ NA GOL U LIGI ŠAMPIONA, A POST JE PREKINUO PROTIV ROME U 87. MINUTU.

3:0

Salah 12’, Okslejd-Čembrlen 21’, Mane 31’

4:1 De Rosi a.g 38’, Manolas a.g 55’, Pike 59’, Suarez 87’ - Džeko 80’

DA LI STE ZNALI?

Let za istoriju: Ronaldove makazice oduzimaju dah

Da Mančester siti nije šutnuo u okvir gola Liverpula, što mu se dogodilo prvi put od 26. oktobra 2016. godine i utakmice protiv Junajteda.

Kristiano Ronaldo glavna je tema svjetskih medija nakon razbijanja Juventusa (3:0) u prvom meču četvrtfinala Lige šampiona. Nestvarni Portugalac postigao je dva gola u Torinu, a drugi je bio pravo remek-djelo makazicama. U trenutku leta bio je metar i 41 cm iznad terena, a desna noga u trenutku udarca bila je na visini od nestvarnih dva metra i 38 centimetara. “Sa koje je on planete?”, “CR7 vau”, samo su neke od naslovnica koje su se poklonile zvanično najboljem fudbaleru planete, a kojeg su aplauzom ispratili i navijači “stare dame”, koje je doveo do ludila i odveo “merengese” u polufinale. “Bio je to sjajan pogodak. Nisam očekivao da ću postići takav gol, ali vratimo se na samu utakmicu. Mislim da smo odigrali nevjerovatan meč u kojem smo postigli tri pogotka Juventusu - sjajnoj ekipi. Igrali smo fenomenalno tokom svih 90 minuta i naravno da sam srećan što sam pomogao timu sa dva postignuta pogotka. Bila je to magična noć”, rekao je junak Ronaldo nakon utakmice. “Aplauz domaćih navijača? “Bio je to nevjerovatan trenutak. Ovim putem želim zahva-

len u 21. maestralno pogodio sa 20 metara gornji lijevi ugao, a tačku na i stavio Sadio Mane glavom u 31. minutu, iskoristivši sjajan centaršut Salaha. Nažalost, magični Egipćanin se povrijedio početkom drugog dijela, a Siti uprkos reakciji i pritisku nije uspio da smanji rezultat, pa ga čeka gotovo nemoguća misija 10. aprila u revanšu na Itihadu. Može Mančester postići tri gola protiv “redsa”, ali da njegova ranjiva odbrana ne primi nijedan već je naučna fantastika. A.Popović

Promašio dva viđena gola i spasio Milan: Ikardi koje obično pretvara u gol. To je fudbal, idemo dalje”, jasan je Lućano Spaleti, dok je Đenaro Gatuzo u svom stilu realno sagledao stvari... “Inter je bio bolji i zaslužio je nešto više u ovoj utakmici. Nismo bili pravi, dosta smo grije-

šili i sada moramo da povratimo energiju. Liga šampiona? Teška situacija, ali ima još dosta bodova u igri”, zaključio je Rino. SEMAFOR: Milan - Inter 0:0, Benevento - Verona 3:0, Kijevo - Sasuolo 1:1, Torino - Krotone 4:1. A.P.

liti svim navijačima Juventusa jer su uradili nešto fantastično, što mi se u dosadašnjoj karijeri nikada nije desilo”, poručio je Kristiano, koji je samo dan uoči dvoboja na treningu vježbao gotovo identične makazice koje su ga lansirale u besmrtnost. “Liga šampiona je naše takmičenje. Volimo da igramo ovakve utakmice i imamo ogromnu prednost, koju moramo da potvrdimo u revanšu. Vjerujemo da možemo i treći put zaredom biti šampioni Evrope”, zaključio je Ronaldo, kojem se poklonio i 40-godišnji golman Đanluđi Bufon... “On i Mesi su poput Mara-

done i Pelea. Jednostavno, Ronaldo je neviđeni šampion protiv kojeg je teško igrati. Poslije utakmice sam mu prišao, čestitao i rekao da je najjači, što i jeste”, poentirao je Bufon, kojeg je Portugalac vjerovatno poslao u penziju bez osvojenog “klempavka”. “Moj gol iz voleja protiv Leverkuzena u finalu ili Ronaldov? Ma, bolji je moj, ipak”, konstatovao je prezadovoljni Zinedin Zidan nakon utakmice, uz poruku da je ponosan na svoj tim, koji je još jednom dokazao zašto posljednjih godina dominira evropskim fudbalom. A.P.

120 GOLOVA U LIGI ŠAMPIONA POSTIGAO JE KRISTIANO RONALDO, ŠTO GA ČINI 20. STRIJELCEM MEĐU KLUBOVIMA U ISTORIJI TAKMIČENJA. PRVI JE NJEGOV REAL SA 530 POGODAKA U ELITI.

CR7 poslao Bufona u penziju bez “klempavka”


44

SPORT

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Još 100 dana Još

70

dana ITALIJA 1990 NJEMAČKA SE REVANŠIRALA ARGENTINI ZA PORAZ U MEKSIKU

“PANCERI” ZALIJEČILI RANE

⌦ Uroš Radulović

Mateus i Litbarski sa titulom Svjetskog prvaka

Organizacija, infrastruktura, uslovi – u Italiji je sve bilo na vrhunskom nivou osim igre. Mundijal na Čizmi se smatra jednim od slabijih, jer je prosjek golova bio svega 2,21 po meču – najniži u istoriji svjetskih šampionata! Ipak, na kraju se pamti rezultat, a on je bio u korist Njemačke – “panceri” su konačno naplatili sva izgubljena finala i u reprizi Meksika ‘86 revanširali se Argentini (1:0). Pakleni trio Intera Breme–Mateus–Klinsman vodio je Njemce do treće planetarne titule.

NJEMAČKA

1

Breme (p.) 85’

Ilgner Berthold (od 73. Rojter) Buhvald Augentaler Koler Breme Mateus Hasler Litbarski Feler Klinsman Selektor: Franc Bekenbauer

■ OČAJNO FINALE Meč za titulu je ostao upamćen kao “igra bez igre”. Agresivni Argentinci su bili negativni, opredijelili se za potpuni bunker i u 65. minutu ostali sa igračem manje kada je direktni crveni karton dobio rezervista Pedro Monson. Njemci su bili strpljivi, čekali su grešku protivnika i dočekali je u 83. minutu, kada je Andreas Breme iz krajnje sumnjivog penala postigao jedini gol na utakmici. Najstrožu kaznu je skrivio Nestor Sensini startom nad Rudijem Felerom... “Gaučosi” su do kraja meča dobili još jedan crveni karton – isključen je Gustavo Dezoti, ali sami plasman u finale je bio ogroman uspjeh, jer su se praktično provukli u svakom prethodnom duelu. Argentinci su grupnu fazu prošli kroz iglene uši – izgubili su od Kameruna (1:0), remizirali sa Rumunijom (1:1), ali spasio ih je trijumf nad SSSR-om (2:0). U osmini finala su bili bolji od Brazila (1:0), nakon penala su prošli Jugoslaviju i Italiju, a onda su naišli na Njemce, gladne osvete. “Panceri” su ubjedljivim pobjedama nad Jugoslavijom (4:1) i Emiratima (5:1) bili prvi u grupi. Zatim su u finalu prije finala pobijedili Holandiju (2:1), poslije

ARGENTINA

0

Gojkočea Serisuela Simon Ruđeri (od 46. Monson) Lorenco Basualdo Sensini Buručaga (od 53. Kalderon) Troljo Maradona Desoti Selektor: Karlos Bilardo

RIM – Datum: 8. jul 1990. Stadion: Olimpiko. Gledalaca: 73.603. Sudija: Edgardo Kodesal (Meksiko).

toga i Čehoslovačku (1:0), a najteži ispit su imali sa Englezima, koje su srušili nakon penala.

■ LIDER MATEUS Lotar Mateus je bio glavna snaga Njemačke. “Panceri” su najbolju partiju pružili u prvom meču protiv Jugoslavije, a kasnije su sve golove u eliminacionoj fazi postizali uglavnom iz prekida. Duel u Rimu bio im je treće uzastopno finale, bili su na raskrsnici heroja ili tragičara, i konačno su stigli do titule, trećeg pehara, i tako se izjednačili sa Italijanima i Brazilcima. Inače, meč sa Argentincima je za Njemce bilo šesto finale i jasno je da su nakon ove titule pokupili epitet najmoćnije evropske selekcije. Kad već govorimo o imenima reprezentacija, treba istaći da je to bilo posljednje prvenstvo na kojem je Njemačka nastupala kao Zapadna Nje-

mačka, srušio se Berlinski zid, okončao se Hladni rat, Njemačka se ujedinila, a u međuvremenu su se rascijepile Čehoslovačka, Jugoslavija i SSSR.

6

GOLOVA JE POSTIGAO SALVATORI SKILAĆI. ITALIJANSKI REPREZENTATIVAC JE SA TOM BROJKOM BIO NAJBOLJI STRIJELAC MUNDIJALA.

Pred Mundijal u Italiji diskvalifikovani su Meksiko (na omladinsko takmičenje poslala starijeg igrača) i Čile (golman Roberto Rohas iscenirao povredu), a debitanti su bili UAE, Kostarika i Republika Irska.

■ AUTENTIČNE ZVIJEZDE TURNIRA

Njemačka je pokupila svu slavu u Italiji, ali ovaj Mundijal će se pamtiti i po nekim fudbalerima poput Rodžera Mile i Salvatorea Skilaćija. Kamerunac Mila se vratio iz penzije i sa 38 godina i 20 dana postao najstariji strijelac u dosadašnjim Mundijalima – postigao je oba gola u pobjedi nad Rumunijom (2:1), a isti učinak je imao i u osmini finala protiv Kolumbije (2:1). Ipak, kamerunski “lavovi” su stali protiv Engleske, kada ih je nakon produžetaka srušio Geri

Linaker (2:3). Kao 22. igrača Azeljo Vićini je na papiru upisao jedno ime – Salvatore Toto Skilaći! Niko nije očekivao da će nekadašnji napadač Mesine, Juventusa i Intera predvoditi napad “azura”, a još manje da će biti najbolji strijelac i MVP Mundijala! Upisao je šest recki – otvorio je “račun” protiv Austrije (1:0), a podvukao crtu u borbi za treće mjesto i trijumfu nad Engleskom (2:1). Omaleni napadač je tada ukrao slavu najboljem italijanskom centarforu Đanluki Vijaliju, ali više nikada nije igrao tako dobro kao na Mundijalu...

DA LI STE ZNALI? Ovo je bio posljednji Mundijal na kojem je za pobjedu tim dobio dva boda. U SAD 1994. godine se dešavaju brojne promjene...


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

ODBOJKA: BUDUĆNOST - JEDINSTVO 1:3

Još JeDan koRak Do oDbRane titUle Lagana pobjeda u Bijelom Polju, a onda i sinoć u Podgorici - odbojkaši Jedinstvo Bemax-a savladali su Budućnost Kapital Plazu 3:1 (25:17, 25:16, 20:25, 25:16) i poveli 2:0 u finalu plej-ofa domaćeg šampionata. Ovim trijumf izabranici Darka Prebiračevića stigli su na korak od odbrane titule, a priliku za to će imati u subotu (16.30h) na

svom terenu. S obzirom na sve prikazano do sada, ali i po kvalitetu i iskustvu bilo bi pravo čudo pa da mladi momci Balše Radulovića zaprijete Bjelopoljcima. Ukoliko Jedinstvo slavi u subotu odbraniće duplu krunu osvojenu prošle sezone, jer su u ovosezonskom finalu Kupa savladali upravo Podgoričane. A.K.

USPJEŠAN DEBI CRNOGORSKOG STRUČNJAKA

Radonjić srušio Ulm

Detalj sa sinoćnjeg meča u Minhenu Šok terapija je uspjela, košarkaši Bajern Minhena slavili su na debiju Dejana Radonjića. Bavarci su sinoć na svom terenu u zaostalom meču 18. runde Bundeslige savladali Ulm (100:95). Crnogorski stručnjak, koji je predstavljen u ponedjeljak, očigledno je uspio da prodrma Stefana Jovića i drugove jer su konačno upisali pobjedu nakon četiri

vezana poraza u domaćem šampionatu (Alba i Oldenburg) i Evrokupu (oba od Darušafake u polufinalu). Bajern je nakon deset minuta sinoćnjeg meča imao 29:18, ali su gosti smanjili na 48:43 do poluvremena. U drugom dijelu izabranici bivšeg trenera Budućnosti i Crvene zvezde su nekako uspjeli da sačuvaju prednost. A.K.

VELIKO PRIZNANJE ZA SJAJNOG PLEJA

ivanović U DRUgoJ PetoRci evRokUPa

Jedan je od najvažnijih šrafova u mašineriji Aleksandra Džikića ove sezone, a njegove sjajne partije nijesu prošle nezapaženo. Nikola Ivanović izabran je u drugu najbolju petorku sezone u Evrokupu, u kome su košarkaši Budućnost Volija stigli do četvrtfinala gdje su izgubili od Darušafake. Uz sjajnog organizatora igre, u drugoj petorci drugog po rangu evropskog ta-

kmičenja su centar Gran Kanarije Ondrej Balvin, bek Zenita Kajl Kjurik, krilni igrač Darušafake Džahuan Džonson i bek Lokomotive Dmitrij Kulagin. Bila je ovo peta sezona Ivanovića u Evrokupu, a bio je najbolji strijelac crnogorskog šampiona - prosječno je po meču bilježio 13,4 poena uz 3,3 asistencije. Prosječni indeks korisnosti mu je bio 15,8 po čemu je na 15. mjestu u takmičenju. A.K.

sport

45

POČEO PRITISAK: CRVENA ZVEZDA OPTUŽILA BUDUĆNOST VOLI

Delegiranje promijenjeno nakon pisma iz Podgorice Košarkaši Budućnost Volija će u prvom finalu ABA lige igrati protiv Crvene zvezde, početak serije zakazan je za ponedjeljak u “Pioniru”, a juče je krenuo pritisak čelnika beogradskog kluba. Naime, “crveno-bijeli” su poslali pismo sportskom direktoru ABA lige Žarku Čabarkapi, nezadovoljni odstupanjem od odluka donesenih na sjednicama Skupštine. U pismu koje je potpisao direktor srpskog šampiona, navodi se da takav način delegiranja arbitara “dovodi u pitanje regularnost regionalnog takmičenja”. “Crvena zvezda izuzeto je nezadovoljna suđenjem na drugoj i trećoj utakmici polufinala plej ofa ABA lige u Baru (Marko Juras) i Beogradu (Mario Majkić, Sašo Petek i Igor Dragojević), i brojnim odlukama koje su donijete na štetu našeg kluba”, stoji u saopštenju Zvezde. Istovremeno, klub sa Malog Kalemegdana postavlja i pitanje Iztoku Remsu, komesaru za suđenje, ali i optužuje Budućnost da je vršila pritisak na komesara za deligiranje arbitara. “Komesar za suđenje od tog trenutka delegira sudije koje ne mogu da iznesu pritisak važnosti utakmica. Takođe, pokušava da se ‘dodvori” KK Budućnost time što primjenjuje delegiranje sudija po ‘nacionalnom ključu’ sa-

Sportski direktor Zvezde Nebojša Ilić i sudijski trio na trećem meču protiv Mornara mo kada je u pitanju klub iz Podgorice? KK Crvena zvezda mts se pita, kako je moguće da su sve najbolje rangirane sudije na listi ABA lige, na raspolaganju za cjelokupnu polufinalnu seriju KK Budućnost – KK Cedevita, ali nisu i za seriju između Crvene zvezde i KK Mornar iz Bara??? Odnosno manje kvalitetne i slabije rangirane sudije isključivo su sudile utakmice KK Crvena zvezda? U prethodnih 14 dana, vidjeli smo i kako!”, navodi se u pismu. “Zato se pitamo zašto je kriterijum delegiranja sudija promijenjen od trenutka kada je

upućeno pismo iz Podgorice, i da li je tim pismom osim očigledno na Iztoka Remsa, napravljen pritisak i na ostale sudije?”. Na kraju, klub sa Malog Kalemegdana pozvala je čelnike regionalnog takmičenja da o svemu obavijesti preostale članove. “Ovakvo loše i nakaradno delegiranje po kome postoji ‘nacionalni ključ’, ali samo za KK Budućnost Voli, urušava osnovne prinicipe ABA lige, i što je još važnije, u suprotnosti je sa voljom klubova koji su glasali protiv predloga KK Budućnost!”. A.K.

Zvezda je u strahu i panici Na pismo Crvene zvezde brzo je stigao i odgovor Budućnost Volija. “Potpuno van dosadašnje prakse ABA lige, predsedništvo ABA zasijedalo je sa predsjednikom sudijske komisije i komesarom suđenja takmičenja, samo pet dana uoči početka finala ABA, duela Crvene zvezde i Budućnost Volija. Ta činjenica, kao i pismo Crvene zvezde upućeno sportskom direktoru ABA Žarku Čabarkapi u kojem se kritikuje delegiranje sudija i optužuje Budućnost Voli da je vršila pritisak na komesara za delegiranje arbitara upućuju samo na jedno Zvezda je u strahu i panici, pod velikim pritiskom da odbrani titu-

lu ABA i obezbijedi mjesto u Evroligi”, piše u saopštenju crnogorskog šampiona. “Ne čudi nas sastanak predsjedništva, vjerujemo da članovi predsjedništva imaju redovnih tema, vezanih za funkcionisanje ABA lige, ali nas svakako zabrinjava činjenica da tom sastanku, koji, kako smo informisani od učesnika sastanka, nema dnevni red, prisustvuju i komesar suđenja i predsednik sudijske komisije. Ovim vašim činom i organizovanjem sastanka kome prisustvuju i gospodin Rems i Jovanović, mišljenja smo da narušavate ne samo regularnost predstojećeg finala, već regularnost i integritet same ABA lige i

autonomiju sudijskog odbora, što nas vraća na staze stare ABA lige. KK Budućnost Voli neće dozvoliti ovakve stvari”. U saopštenju se zaključuje. “S obzirom da se prva dva meča finala igraju u Beogradu, jasno je da je Zvezda pod velikim pritiskom da pobijedi na svom terenu. Takođe, očigledno je da ‘naelektrisana’ atmosfera u košarkaškoj javnosti pred finale odgovara evroligašu, kojem je potrebna podrška sa tribina, s obzirom da je u Evroligi ove sezone često igrao pred polupraznim tribinama. U takvoj situaciji, Zvezdi odgovara uloga žrtve, a Budućnost Voli očigledno smatra najtežim protivnikom u ABA finalima do sada.”


46

SPORT

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Ponovo sa starim rivalom: Draško Brguljan na nedavnom meču sa Srbijom u Podgorici

POČEO DEJVIS KUP TURNIR U ULCINJU

Cungu i Čelebić na startu oduvali Jermene Sigurno, autoritativno kao pravi domaćin, za prve bodove na putu ka drugoj grupi evropske zone... Crnogorski teniseri bez mnogo problema savladali su Jermeniju (3:0) u prvom kolu grupe A Dejvis kupa koji je juče počeo u Ulcinju.

⌦--------------------DANAS OD 10 SATI NA TERENIMA TK “BELVI” RIVAL NAŠOJ SELEKCIJI BIĆE LETONIJA, KOJA JE JUČE PORAŽENA OD GRČKE

---------------------⌦ Najprije je Rezart Cungu odradio Torgoma Asatrijana 2:0 (6:3 i 6:0), pa je Ljubomir Čelebić “počistio” Sedraka Kačatrijana 2:0 (6:0 i

NE PROPUSTITE Atletiko Madrid – Sporting (Arenasport 3, 21:00h) Stefan Savić i saigrači jure trofej Lige Evrope – na meniju su im u četvrtfinalu “lisabonski lavovi”.

6:0) čime je pobjeda već bila u džepu, da bi na kraju njih dvojica i u dublu bili ubjedljivi. Lagano su sa 6:1, 6:1, sredili Kačatriana i Henrika Nikogošijana. U drugom meču ove grupe Grčka je slavila protiv Letonije, a upravo će Letonci danas od 10 sati na terenima TK “Belvi” biti rival našoj selekciji, dok Crnu Goru u petak čeka duel sa Grčkom. U B grupi turnira u Ulcinju Moldavija je savladala Lihtenštajn 3:0, dok je istim rezultatom Malta dobila Kosovo. Pobjednici grupa igraće baraž za plasman u drugu grupu evropske zone Dejvis kupa. K.B.

SRBIJA, PA HRVATSKA... AJKULE POČINJU ZA

KLASICI ISPRE

Rano ustajanje, pa duga vožnja do Rijeke, jedan trening, a već danas kreću i obaveze za naše vaterpoliste na premijernom izdanju završnice Evropa kupa. I to kakve obaveze - najprije protiv evropskog i olimpijskog šampiona Srbije, a onda sjutra i protiv svjetskog prvaka Hrvatske. “Srbija i Hrvatska su najbolje ekipe u posljednjih nekoliko godina i za nas je sva-

ARENASPORT 1 11:30h 13:00h 17:00h 02:30h 04:30h

Plivanje Plivanje Partizan – Borac, fudbal Estudijantes – Santos, fudbal Minesota – Los Anđeles, hokej

ARENASPORT 2 21:00h

RB Lajpcig – Marsej, fudbal

ka utakmica sa njima izuzetno bitna”, poručio je iz Rijeke za Dnevne novine Draško Brguljan. “Prije svega da vidimo u kakvom smo stanju trenutno i da li možemo da pariramo najboljim ekipama”.

■ MORAMO DA MISLIMO NA REZULTAT

Nakon dva klasika “ajkule” u subotu očekuje Francuska,

ARENASPORT 3 17:00h Crvena zvezda – Zemun, fudbal 21:00h Atl Madrid – Sporting, fudbal

ARENASPORT 4 21:00h

Lacio – Salcburg, fudbal

SPORTKLUB 1

našeg Nenada Vukanića, potom u nedjelju utakmice za plasman, pa novo putovanje do Oradee, gdje ih čeka Rumunija u odlučujućem meču Svjetske lige. Kada se tome dodaju klupske obaveze jasno je kakvi napori očekuju momke Vladimira Gojkovića. Da li je zbog svega teško misliti o što boljem rezultatu na Evropa kupu? “Moramo o tome da mislimo, zbog toga smo tu”, nema

16:00h Traktor – Bars, hokej 19:00h CSKA – Crvena zvezda, košarka 21:00h Baskonia – Efes, košarka

SPORTKLUB 2 17:00h

VTA Čarlston

SPORTKLUB 3 18:00h Vakifbank – Volero, odbojka (ž) 21:00h Barselona – Himki, košarka


ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Kantrida uvijek vraća sjećanja Draško Brguljan, Uroš Čučković i Dragan Drašković večeras će uskočiti u bazen koji će se pamtiti kao mjesto na kojem su sa svojim saigračima ispisali istoriju crnogorskog klupskog vaterpola. Prije devet godina Primorac je na Kantridi pokorio Evropu, pehar Lige šampiona stigao je u Kotor. “Igrao sam nakon toga još dva ili tri puta, ali nikad tako bitne utakmice kao te 2009. Iako je sada sve drugačije i prošlo je skoro deset godina i dalje se osjeća onaj duh fajnal-fora i naših fenomenalnih partija. Mislim da će me ovaj bazen uvijek podsjećati na najbolje dane našeg klupskog vaterpola”, rekao je Draško Brguljan.

AVRŠNI TURNIR EVROPA KUPA

ED UMORA dilemu Brguljan. “Ima umora, manje više svi uz domaća prvenstva igramo i Ligu šampiona, ali ovdje smo došli da odigramo jak turnir sa najboljim reprezentacijama na svijetu i to je dovoljan motiv da damo sve od sebe”.

■ OBA TAKMIČENJA JEDNAKO VAŽNA

Rezultat je bitan za ajkule - podjednako i sada na Evro-

pa kupu, a i u utorak kada će protiv Rumunije juriti “plus šest” i plasman na završnicu Svjetske lige. “Na Rumune ćemo misliti od ponedjeljka, sada smo došli da igramo Evropa kup i pokušaćemo da ostvarimo što bolji plasman”, dodao je vaterpolista mađarskog OSC-a. “Sigurno da nam ta utakmica u Svjetskoj ligi dolazi u ne zg o dnom

GRUPA A 1. kolo 16.00h Mađarska - Grčka 17.30h Italija - Španija

GRUPA B 1. kolo 19.00h Francuska - Hrvatska 20.30h Srbija - Crna Gora

momentu, ali nema kalkulisanja ni s kim. Na svaku utakmicu ćemo ići da damo maksimum”. Utakmica sa Srbijom igra se večeras od 20.30, dan kasnije protiv Hrvatske od 17.30, dok u subotu u istom terminu ajkule napadaju Francusku.

47

SPORT

DN TIP

RB LAJPCIG MARSEJ

1

RB Lajpcig je nova priča u evropskim takmičenjima, ali je mnogo puta ove sezone pokazao da je sjajan na svom terenu. Vjerujemo da neće pogriješiti ni večeras.

Na današnji dan

1988. CRNA BEŠTIJA LAVICA

Rođena golmanka Angole Tereza Almeida, djevojka ne mnogo poznata u svijetu, ali zato jeste svim ljubiteljima rukometa u Crnoj Gori, pošto lavice na OI 2016. nisu imale rješenje za nju. Sa 12 odbrana vodila Angolu do pobjede - 27:25.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

SPORTKLUB 4

EUROSPORT

19:15h Fenerbahče – Unikaha, košarka

SPORTKLUB 5 20:30h Novara – Galatasaraj, odbojka (ž)

VTA Čarlston

Snuker, Kina Tur Baskije, biciklizam

EUROSPORT 2 13:15h 22:30h

SPORTKLUB 6 17:00h

07:45h 15:30h

Snuker, Kina Njemačka – Japan, karling

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me , Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me


ZANIMLJIVO

AKTUELNO

AMERIČKA SVEMIRSKA KOMPANIJA ª ROKET LABº

PRVA KOMERCIJALNA RAKETA LETI U SVEMIR 20. APRILA

Američka svemirska kompanija ‘’Roket Lab’’ objavila je da će ovog mjeseca lansirati prvu komercijalnu raketu dugu 17 metara s lansirnog pogona na novozelandskom Sjevernom otoku. Pogon na poluotoku Mahia u Novom Zelandu prvo je privatno lansirno postrojenje. Raketa će biti lansirana oko 20. aprila. Lansiranje slijedi nakon probnog leta ‘’Roket Laba’’ u januaru, kada su tri

NA HRVATSKOJ OBALI

Ribar pronašao 60 kg marihuane

mala komercijalna satelita postavljena u Zemljinu orbitu. Raketa ‘’Roket Laba’’ mo-

že lansirati u svemir satelite težine do 150 kilograma namijenjene komunikaciji i fotografisanju.

Paket sa više od 60 kilograma marihuane pronašao je ribar u moru kod ostrva Lošinj i predao ga policiji, saopštila je juče primorsko-goranska Policijska uprava. Ribar je plutajući paket uočio to-

kom ribolova u lošinjskom akvatorijumu, prenosi Hina. Kako se navodi, marihuana je bila natopljena morskom vodom, a njena masa se procjenuje na više od 60 kilograma.

NOVA VLADA AUSTRIJE

ZABRANIĆE HIDŽAB U ŠKOLAMA

Nova vlada Austrije planira da zabrani djevojčicama u osnovnim školama i vrtićima nošenje muslimanske marame – hidžaba, što će biti dodatak posto-

jećoj zabrani nošenja burki koje prekrivaju glavu i tijelo. Vlada kancelara Sebastijana Kurca, koju čine njegova stranka desnog centra i nacio-

SAMOUBISTVO U SJEDIŠTU JUTJUBA

IKEA NE DOLAZI U BOVE

Nasim mislila da je Jutjub diskriminiše Otac Nasim Agdam, osumnjičene da je u utorak upala u zgradu kompanije Jutjub u San Francisku i počela da puca, ranivši četiri osobe, da bi se na kraju ubila, kazao je da je ona bila bijesna na sajt zato što je vjerovala da ju je sajt diskriminisao nakon što je promijenio određeni algoritam. On je kazao da je njegova ćerka ispričala porodici koliko je ljuta na Jutjub i navodno je

nalistička Slobodarska partija Austrije (FPO), nada se da će do ljeta završiti prijedlog “zakona o zaštiti djeteta”, navela je juče agencija APA.

Šalila se...

Građani Francuske razočarali su se nakon što su shvatili da je najava dolaska švedske Ikee u njihov grad zapravo bila prvoaprilska šala. Gradonačelnica Bovea Karolin Kajo našalila se, i na Fejsbuku i Tviteru napisala da švedska Ikea dolazi u grad i otvara 4.000 radnih mesta. Ona je na Fejsbuku i Tviteru objavila koje su nove “superprodavnice” za stanovnike grada Bove, a mnogi su povjerovali u ove njene “sjajne vesti”. Ova vijest se rapidno raširila društvenim mrežama, pa su je i lokalni mediji mahom prenosili. Nakon toga se gradonačelnica opet javila sa vijestima da je riječ o prvoaprilskoj šali. To je naljutilo i razbjesnilo veliki broj građana Francuske, koji su na Tviteru napisali: “Glasaćemo za vas na sljedećim izborima...Aprililili”.

“mrzjela” kompaniju i vjerovala da su je “diskriminisali” i umanjivali joj broj pregleda. Agdamova je prethodno kritikovala Jutjub da namjerno demonizuje određene kanale i da namjerno smanjuje broj pregleda na njenim klipovima. “Nema jednakosti u šansi da uspiješ na Jutjubu ili bilo kom drugom sajtu”, napisala je ona navodno na Instagramu.

Mišel


KUPUJMO DOMAĆE SPECIJALNI DODATAK

Ministarstvo ekonomije

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

KUPOVINA

U državi ostaje 85 odsto potrošenog

DOMAĆEG JE ULAGANJE U BUDUĆNOST

Borba sa konkurencijom

Crnogorski proizvodi još traže mjesto na policama

Milutin SIMOVIĆ Odluka za kupovinu domaćeg proizvoda je odluka za više sredstava za bolje obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport i socijalnu brigu

Dragica SEKULIĆ U našoj državi od prodaje domaćih proizvoda ostaju i proizvođačke marže, što utiče na rast potencijala kompanija da investiraju i jačaju zaposlenost

Vlastimir GOLUBOVIĆ Kupovina domaćih proizvoda je ulaganje u budućnost. Podržavajući na taj način privrednike osigurava se stabilna budućnost novim generacijama


2

KUPUJMO DOMAĆE DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Podizanje svijesti o kupovini domaćih proizvoda je odavno prepoznato kao značajan faktor ekonomskog razvoja, ocijenio je predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Dragan Bokan. “Sektor trgovine je otvorio vrata za dodatno obilježavanje domaćih proizvoda na policama naših marketa”, saopštio je Bokan. Prema njegovim riječima, pred trgovcima je zahtjevan proces, kojem treba pristupiti temeljno i sa više aspekata. Da bi se domaći proizvođači nametnuli kupcima kao prvi izbor, Bokan smatra da osim konkurentnih cijena moraju ispuniti i druge zahtjeve koje tržište nameće. “Prilagođavanje standarda, kontinuitet po pitanju kvaliteta i kvantiteta, prilagođavanje savremenim trendovima i tehničkim rješenjima, zadovoljavanje estetskih kriterijuma i poštovanje svih propisanih normi kako bi ponuđeni proizvod bio u potpunosti siiguran i bezbjedan za potrošače”, istakao je Bokan. Na taj način će, ocjenjuje, osigurati sebi poziciju na domaćem tržištu i otvoriti perspektivu na regionalnim tržištima. Program “Kupujmo domaće”, dodaje, nije samo kampanja, već ozbiljan zajednički radni proces koji zahtijeva vrijeme. “Mi iz sektora trgovine bili smo nepodijeljeni oko toga da želimo da doprinesemo uspješnosti. Siguran sam da će zajedničkim djelovanjem naš napor uroditi plodom”, zaključio je Bokan.

Foto: Saša Matić

Pred trgovcima zahtjevan posao

Dragica Sekulić, Milutin Simović i Vlastimir Golubović potpisuju sporazum o saradnji

VLADA, PRIVREDNICI I TRGOVAČKI LANCI POKRENULI PROJEKAT “KUPUJMO DOMAĆE”

Domaći proizvodi još bliži kupcima ⌦ Amra Nikočević

P

redstavnici Vlade i privrede pokrenuli su program promocije domaćih proizvoda pod nazivom “Kupujmo domaće” koji bi trebalo da doprinese jačanju crnogorskih kompanija i ekonomije, otvaranju novih radnih mjesta, kao i unapređenju životnog standarda. Početak realizacije programa ozvaničen je u utorak, potpisivanjem sporazuma o saradnji, na koji su potpis stavili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ministarka ekonomije Dragica SekuBokan

Foto: Saša Matić

lić i predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. Partneri u kamanji su i trgovački lanci, njih šest - Voli, HD Laković, Aroma, Idea, Franca i Megapromet, koji će u svojim marketima jasno obilježiti domaće proizvode na policama i time ih učiniti vidljivijim i dostupnijim potrošačima. Prema riječima Simovića, program “Kupujmo domaće” ima posebnu vrijednost i višestruki značaj. “Prije svega, značaj zajedništva Vlade, privrednika i potrošača, povjerenja u domaće vrijednosti i sposobnosti, kao i prevazilaženja naslijeđenih i nametnutih navika da više cijenimo tuđe nego svoje”, rekao je Simović, na promociji upri-

ličenoj u vinskom podrumu Šipčanik. Program, kako je kazao, ima i značaj otvorenosti, odnosno poštovanja slobodnog tržišta i principa fer konkurencije, kao i razumijevanja potreba

Kroz ovaj program će svako od nas dobro vidjeti crnogorske proizvode kada prođe pored njih i više neće imati opravdanje zašto ih ne kupuje


Ideja će biti ostvarena onda kada domaći potrošač bude prošao pored uvoznih proizvoda, a pogledom potražio one domaće

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Sa predstavljanja projekta u vinskom podrumu Šipčanik koji časno i pošteno rade svoj posao i proizvode u Crnoj Gori, pomognemo na način što, kupujući hjihove proizvode, ih učinimo uspješnijima i svakoga ko radi u tim preduzećima zadovoljnijim, a svakome u Crnoj Gori učinimo da ima bolji kvalitet života”, kazala je Sekulić. Ona je podsjetila i da Ministarstvo ekonomije godinama sprovodi brojne programe podrške domaćim preduzećima, koji imaju za cilj da unaprijede poslovanje. “Programi se odnose na unapređenje inovativnosti, uvođenje standarda kvaliteta, udruživanje u klastere i podršku modernizaciji industrije, a sve u cilju jačanja konkurentnosti crnogorskih preduzeća”, objasnila je Sekulić, dodajući da se rezultati toga već vide, jer su crnogorska preduzeća konkurentnija, bolja i kvalitetnija. “Kroz ovaj program će svako od nas dobro vidjeti crnogorske proizvode kada prođe pored njih i više neće imati opravdanje zašto ih ne kupuje. Sigurna sam da svi naši proizvodi odišu kvalitetom i pouzdanošću i da su konkurentni u odnosu na sve ostale koju su u radnjama”, istakla je Sekulić. Prema riječima predsjednika PKCG Vlastimira Golubovi-

TRGOVAČKIH LANACA PRIDRUŽILO SE KAMPANJI “KUPUJMO DOMAĆE” I TO VOLI, HD LAKOVIĆ, AROMA, IDEA, FRANCA I MEGAPROMET, KOJI ĆE U SVOJIM MARKETIMA JASNO OBILJEŽITI DOMAĆE PROIZVODE NA POLICAMA

Program je posebno važan zbog odlučnosti svih da se izborom domaćeg proizvoda neposredno doprinese rastu ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta, čime se obezbjeđuje više novca za plate i penzije

ća, tokom posljednjih decenija se sa različitih adresa pokušalo doprinijeti boljoj zastupljenosti domaćih proizvoda u trgovini, turizmu i šire, ali je izostajao očekivani rezultat. “Sagledavanjem makroekonomskih pokazatelja crnogorske ekonomije nije teško uočiti da u kontinuitetu bilježimo loše rezultate kod spoljnotrgovinske razmjene roba, u kojoj ostvarujemo naglašen deficit”, rekao je Golubović i dodao da “Kupujmo domaće” personifikuje potrebu da se ovakva situacija mijenja. On je izrazio zadovoljstvo što od trgovaca imaju razumijevanja da se u projektu ne radi o Foto: Saša Matić

6

3 Foto: Saša Matić

potrošača. “To je potreba za proizvodima koji su kvalitetni i zdravstveno bezbjedni i koji predstavljaju spoj očuvane prirode i savremenih tehnologija i tradicionalnog i modernog. To podrazumijeva i potrebu za proizvodima kojima se put od njive do trpeze mjeri minutima, a ne danima, kao i za onima koji imaju više boje, mirisa i ukusa”, poručio je Simović. On je naglasio da program ima i značaj očuvanja tradicije, jer se birajući domaće proizvode čuva i crnogorska tradicija i posebnosti, kao i jačanja svijesti, jer domaći proizvođači našem tržištu uvijek nude najbolje što proizvedu. Istakao je i važnost podizanja konkurentnosti kroz potrebu povećanja obima proizvodnje, usvajanja novih standarda i primjene savremenih marketinških principa. “Program je posebno važan zbog odlučnosti svih da se izborom domaćeg proizvoda neposredno doprinese rastu ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta, čime se obezbjeđuje više novca za plate, penzije, obrazovanje i zdravstvo, kulturu, sport i brigu o onima kojima je potrebna”, istakao je Simović, dodajući da projektom “Kupujmo domaće” žele da podrže privrednike u sektorima proizvodnje i trgovine, te da će od toga korist imati cijelo društvo. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je naglasila da se kupovinom domaćih proizvoda jačaju crnogorske kompanije i stvaraju mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, uz očuvanje postojećih. “Kupujući domaće proizvode ulažemo u našu ekonomiju i činimo je jačom, a samim tim unapređujemo i naš životni standard”, kazala je Sekulić. Prema njenim riječima, u svijetu otvorenih granica i gdje se brišu obrisi lokalnog, nije lako ubijediti ljude u svojoj zemlji, a onda i one van granica, da je domaći proizvod kvalitetan i pouzdan. “Naša je obaveza da ljudima,

KUPUJMO DOMAĆE

favorizovanju domaćih proizvoda, već o njihovoj afirmaciji, kroz obezbjeđenje bolje pozicioniranosti i vidljivosti u maloprodajnim objektima. “Većom kupovinom domaćih proizvoda stvaraju se nove mogućnosti i za intenzivnija ulaganja, uvođenje novih standarda i podizanje nivoa konkurenosti proizvođača, ali i privrede u cjelini”, ocijenio je Golubović. Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u PKCG Milutin Đuranović ocijenio je da je paradoksalno kada u marketima potrošač prolazi pored domaćih proizvoda i pogledom traži uvozne. “Uvozni prehrambeni proizvodi, koji su prisutni na crnogorskom tržištu, potiču iz finansijski moćnih prehrambenih sistema, koji na našem tržištu plasiraju svega par procenata svoje ukupne proizvodnje. U uslovima kada nasuprot sebe imate moćne komercijalno-finansijske prehrambene industrije potrebno je da imate bolji odnos kvaliteta i cijene u odnosu na njih, da biste poboljšali svoj tržišni položaj. Mi moramo raditi i radimo na sebi”, kazao je Đuranović, ističući da od Vlade traže podršku. On je ukazao i na benefite kupovine domaćih proizvoda, odnosno da na taj način veći dio novca ostaje u Crnoj Gori, kao i da se čuvaju radna mjesta i omogućava otvaranje novih. “Kupujući domaće, podstičemo razvoj primarne proizvodnje, podstičemo razvoj sela, smanjujemo spoljnotrgovinski deficit, obezbjeđujemo pouzdanije punjenje budžeta, pouzdanije finansijske osnove za razvoj kvalitetnijeg zdravstvenog i obrazovnog sistema, obezbjeđujemo stabilnije i veće izvore za redovnost isplata penzija i socijalnih davanja”, objasnio je Đuranović. Ideja će, kako je kazao, biti ostvarena onda kada domaći potrošač bude prošao pored uvoznih proizvoda, a pogledom potražio one domaće.

U svijetu otvorenih granica nije lako ubijediti ljude u svojoj zemlji, a onda i one van granica, da je domaći proizvod kvalitetan i pouzdan


4

KUPUJMO DOMAĆE DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Mislim da smo u Crnoj Gori već uveliko prevazišli dugotrajući kompleks inferiornosti, kao nasljeđe prošlosti. Stasale su već generacije vrijednih i samopouzdanih preduzetnika koji su se dokazali u svim ovim sektorima

INTERVJU: MINISTAR POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA MILUTIN SIMOVIĆ

Kad kupujemo domaće ulažemo u svoj standard ⌦ Bojana Despotović

S

vaki građanin odlukom da kupi domaći proizvod u ssuštini uštini donosi odluku podrške otvaranju novih radnih mjesta i odluku da postojeća radna mjesta učini sigurnijim i bolje plaćenim, odluku da unaprijedi konkurentnost domaćih proizvoda i, konačno, to je i odluka za rast sopstvene kupovne moći, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

DN: Šta očekujete od realizacije projekta “Kupujmo domaće”, koji pokrećete u saradnji sa Ministarstvom ekonomije i Privrednom komorom? Simović: Očekujemo bolje razumijevanje značaja kupovine domaćih proizvoda. Svaki građanin odlukom da kupi domaći proizvod u suštini donosi odluku podrške otvaranju novih radnih mjesta i odluku da postojeća radna mjesta učini sigurnijim i bolje plaćenim, odluku da unaprijedi konkurentnost domaćih proizvoda i, konačno, to je i odluka za rast sopstvene kupovne moći. Istovremeno odluka za kupovinu domaćeg proizvoda je i odluka za više sredstava za bolje obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport, socijalnu brigu. Ovaj projekat je izraz partnerstva, prije svega, vrijed-

S ciljem da što više crnogorskih proizvoda bude na mapi EU zaštićenih proizvoda, kada postanemo članica, radimo intenzivno na pripremi drugih grupa proizvođača, svih proizvoda koji imaju potencijal za zaštitu, kao što su maslinovo ulje, med, kolašinski lisnati sir, vino, lozova rakija i drugi

USKORO ZAŠTITA GOVEĐE PRŠUTE DN: Do sada su oznakom kvaliteta zaštićena dva crnogorska proizvoda. Kada se može očekivati usvajanje odluka za još proizvoda i kojih? Simović: Da, zaštitili smo dva proizvoda - pljevaljski sir oznakom porijekla i njegušku pršutu geografskom oznakom. U proceduri zaštite su trenutno još dva proizvoda - crnogorska goveđa pršuta i crnogorska stelja.

Uz intenzivnu edukativnu kampanju i tehničku pomoć Ministarstva poljoprivrede grupe proizvođača ovih proizvoda su prepoznale značaj zaštite proizvoda, koja tim proizvodima daje dodatu vrijednost. To je put kojim se prepoznatljivim domaćim proizvodima daje značajno bolja tržišna vrijednost, a veća zarada domaćinima koji ih proizvode. Dodatno, poboljšava se prepoznat-

ljivost područja na kome se proizvodi zaštićeni proizvod. To je ta veza koja se može valorizovati kroz turizam. Nije to ništa novo, svi ti benefiti imaju utemeljenje u iskustvu evropskih zemalja, koje su sisteme zaštite svoje tradicije u proizvodnji hrane stvarale vjekovima, a sve sa ciljem da u procesu globalizacije tržišta očuvaju svoj identitet, znanja i vještine, tradiciju, krajolik koji daje posebnost i


KUPUJMO DOMAĆE

5

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Bolji plasman prioritet DN: Kako popraviti spoljnotrgovinski bilans i podići konkurentnost domaće proizvodnje? Simović: Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita u sektoru poljoprivrede je naš dugoročni cilj, na čemu predano radimo i vjerujemo da rezultati neće izostati. Investicije u sektoru poljoprivrede koje se realizuju i uvećavaju iz godine u godinu, doprinijeće modernizaciji poljoprivredne proizvodnje i prerade, boljem i rentabilnijem korišćenju raspoloživih resursa, povećanju kvaliteta poljoprivrednih proizvoda. To će našim proizvođačima, između ostalog, omogućiti rast kon-

Simović uručuje rješenje o dodjeli podrške jednom od poljoprivrednika nih proizvođača i odgovornih predstavnika sektora trgovine, uz učešće i podršku Vlade i resornih ministarstava i Privredne komore. Mnogo je posla i obaveza za sve. Sektor proizvodnje mora da podigne obim proizvodnje, kako bi se obezbijedio kontinuitet ponude, da obezbijedi traženi kvalitet, savremeni marketing i, svakako, cjenovnu konkurentnost. Takvih već sada u Crnoj Gori ima znatan broj, kao i brojnih drugih koji su na putu dostizanja ovih ciljeva. Ovaj program promocije treba da poboljša njihovu vidljivost i skrene pažnju potrošača. Ohrabrujuća poruka je da su partneri u ovom projektu šest velikih trgovinskih lanaca. To doživljavam kao više nego jasnu poruku partnerstva sa proizvođačima, po-

ruku razumijevanja potreba savremenog potrošača koji sve više traži proizvod visokog kvaliteta, zdravstvene bezbjednosti, dobrog spoja tradicije i savremene tehnologije, proizvod kome je put od njive ili farme do trpeze jako kratak. A takvi su, upravo, naši domaći proizvodi. Očekujem da će se ovaj projekat razvijati u pravcu uključivanja sektora turizma. Siguran sam da ćemo i od tog sektora imati pozitivan odgovor i pristup, jer će povećati atraktivnost i prepoznatljivost svoje ponude kroz veću uključenost domaćih, organskih, autohtonih proizvoda i gastronomskih specijaliteta. Svakako, uloga Vlade je važna u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, u podsticanju svih ovih sektora, u eliminisanju svih pojavnih

E I STELJE kvalitet proizvodu. Upravo s ciljem da što više crnogorskih proizvoda bude na mapi EU zaštićenih proizvoda, kada postanemo članica, radimo intenzivno na pripremi drugih grupa proizvođača, svih proizvoda koje imaju potencijal za zaštitu, kao što su maslinovo ulje, med, kolašinski lisnati sir, vino, lozova rakija i drugi. Goveđa pršuta

oblika nelojalne konkurencije: dampinga, prekomjernog uvoza, sive ekonomije ili bilo kojeg drugog vida nefer trgovine. Mislim da smo u Crnoj Gori već uveliko prevazišli dugotrajući kompleks inferiornosti, kao nasljeđe prošlosti. Stasale su već generacije vrijednih i samopouzdanih preduzetnika koji su se dokazali u svim ovim sektorima, osvojili najzahtjevnije standarde i postali regionalni i širi primjer uspješnog poslovanja. DN: Koliko bi udruživanje crnogorskih proizvođača doprinijelo boljem plasmanu njihovih proizvoda na tržištu? Simović: Imajući u vidu veličinu i strukturu naših gazdinstava jasno je da udruživanje predstavlja ključ njihovog jačanja i boljeg pozicioniranja na tržištu. U praksi zemalja sa razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, potvrđene su brojne prednosti udruživanja. Osim što mogu udružiti ponudu i samim tim stvoriti bolju poziciju u pregovorima sa otkupljivačima, znatno mogu smanjiti troškove proizvodnje, kroz zajedničke investicije, korišćenje opreme, skladišnih prostora, mehanizacije i drugo. Dodatno, udruženi poljoprivrednici će biti jači i u svojim zahtjevima i porukama prema državi.

To nam je potrebno - jaki poljoprivredni proizvođači, informisani, edukovani, organizovani, kako bi partnerski i zajedno još uspješnije radili na unapređenju svoje proizvodnje i pozicije na tržištu. Dakle, benefiti od udruživanja su izvjesni. Na proizvođačima je da ih prepoznaju. DN: U kojoj mjeri proizvođači koriste podršku koju obezbjeđujete kroz Agrobudžet i koliko im ona pomaže u boljem pozicioniranju na tržištu? Simović: Realizacija mjera i projekata podrške tokom proteklih godina pokazale su veliku zainteresovanost poljoprivrednika za podršku. Potrudili smo se da sa kampanjom informisanja u direktnom kontaktu na terenu dođemo do svake opštine, kao i brojnih mjesnih zajednica - do svakog poljoprivrednika koji može biti korisnik sredstava podrške. Nastavljamo tako i kada je riječ o ovogodišnjem Agrobudžetu i prvom javnom pozivu za IPARD sredstva podrške. Prepune sale na prezentacijama potvrda su interesovanja i želje poljoprivrednika da dobiju podršku, pokazatelj da vrijedni domaćini prepoznaju šansu za razvoj svojih gazdinstava, i ostvarivanje većih prihoda za sebe i svoju porodicu. Uvjeren sam i da je sve već interesovanje pokazatelj da je Vlada, osluškujući potrebe proizvođača, ali i evropskog puta crnogorske poljoprivrede, na-

kurentnosti, kako na domaćem tržištu, tako i na regionalnim i širim tržištima, posebno velikom evropskom kome stremimo kao buduća članica. Bolji plasman domaćih proizvoda na našem tržištu, svakako je prioritet koji želimo da ostvarimo kroz ovaj projekat. Radimo na stvaranju uslova da domaći proizvod bude prisutan, vidljiv, dostupan potrošačima – kako našim građanima, tako i turistima. To će doprinijeti smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. To je odgovornost svih nas u Crnoj Gori – Vlade, lokalnih samouprava, privrede, građana, civilnog sektora i medija. pravila dobar potez uvođenjem novina i kreiranjem novih mjera podrške, dodatnom brigom za mlade poljoprivrednike, uz znatno povećan iznos Agrobudžeta. Smanjivanjem kriterijuma za podršku širimo obuhvat korisnika. Uz sve aktivnosti na planu podrške širenju proizvodnje, uvođenju standarda, poboljšanju kvaliteta, ali i usaglašavanja sa standardi-

Mnogo je posla i obaveza za sve. Sektor proizvodnje mora da podigne obim proizvodnje, kako bi se obezbijedio kontinuitet ponude, da obezbijedi traženi kvalitet, savremeni marketing i, svakako, cjenovnu konkurentnost. Takvih već sada u Crnoj Gori ima znatan broj

ma bezbjednosti hrane, očekujemo da će rezultati agrarne politike omogućiti da imamo znatno više proizvođača koji će biti sposobni da domaćim marketima, potrošačima i turistima ponude kvalitetan i konkurentan proizvod. Ovom kampanjom, očekujemo da će im značajno pomoći i u dijelu boljeg plasmana.


6

KUPUJMO DOMAĆE

ANKETA

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Mihailo Rašović Od domaćih proizvoda uglavnom kupujem suhomesnato zbog povoljnijih cijena, kao i zbog, siguran sam, boljeg kvaliteta. Mislim da bi građani trebalo da ih kupuju više, upravo iz pomenutih razloga.

Foto: Dejan Lopičić

OD KUPOVINE DOMAĆIH PROIZVODA KORIST IM

Martin Curanović Tražim da kupim domaće proizvode, ali nemam gdje. Kada je riječ o pršuti, to su sve holandske svinje, nema domaćeg praseta. Slaba je ponuda domaćih proizvoda. U marketima nema, na primjer, barskog voća.

U državi ostaje 85 o ⌦ Danica Janković

U

koliko pri prvoj sljedećoj trgovini posegnete za crnogorskim, umjesto inostranim proizvodima, doprinijećete nacionalnoj ekonomiji sa 80 do 85 odsto vrijednosti od kupovine, što uključuje pokriće troškova zarade radnika, poreza, doprinosa, kao i komunalija i sirovina.

Daliborka Korać Kupujem domaće suhomesnate proizvode, sir i jaja jer sam zadovoljna kvalitetom. Ne mislim da su skupi. Mislim da bi građani trebalo da u većoj mjeri kupuju i konzumiraju hranu iz Crne Gore.

Bosiljka Bošković Nastojim maksimalno da kupujem domaće proizvode. Najviše uzimam mliječne, posebno sir. Jeste da je cijena domaćih proizvoda viša, ali bitno mi je i da je to što kupujem provjereno. Meso ne kupujem u trgovini.

Sa druge strane, kada trgujete uvozni proizvod u istoj vrijednosti, u Crnoj Gori ostaje samo oko 20 do 30 odsto potrošenog novca, što uključuje porez na dodatu vrijednost, a u pojedinim slučajevima carinske dažbine i dodatne manje prateće troškove. Jasno je da kupovina domaćih proizvoda nije samo stvar patriotizma već daleko ozbiljnije pitanje od kojeg indirektno zavisi rast plata i penzija, izgradnja boljih puteva, bolnica i škola. “Kupovina domaćih proizvoda je od izuzetne važnosti za domaću ekonomiju pa je zato sve više zemalja u svijetu promoviše. Domaća realizacija nacionalnih proizvoda jača sposobnost privrede, smanjuje uvoz i eksternu neravnotežu, unapređuje bilansnu ravnotežu, te podstiče stvaranje novih radnih mjesta”, kaže ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

On dodaje da su pozitivni efekti mnogobrojni, ali ne i nužno pozitivni jer, ukoliko domaća proizvodnja nije u konkurentskom smislu na nivou inostrane ili makar blizu njoj, onda se kupovinom domaćeg opredjeljujemo za skuplje i manje kvalitetno, a to znači iscrpljivanje potrošača.

Konkurencija Robnu razmjenu Crne Gore sa inostranim tržištem godinama unazad karakteriše visok deficit i niska pokrivenost uvoza izvozom, što ukazuje na nedovoljnu snagu proizvođača da se pozicioniraju na domaćem tržištu i nađu uspješan put do inostranih kupaca. Prema podacima Monstata, sektor poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je prošle godine u ukupnom izvozu učestvovao sa 14,2 odsto, dok je u uvozu njegovo učešće iznosilo 23 procenta. “Tokom prethodne godine, kao i ranijih, u uvozu najviše učestvuje svježe i rashlađeno meso sa 15,6 odsto od čega najviše svinjsko, zatim pića sa 12,2, mlijeko i mliječni proizvodi sa 8,7, kao i razni proizvodi za ishranu i oni na bazi žitarica 7,5 odsto”, navodi se u poda-

cima Monstata. Rast uvoza registrovan je kod skoro svih grupa proizvoda, pa je tako kod svinjskog, goveđeg i živinskog mesa uvećan za 10,4 odsto. Kod živih životinja uvoz je u 2017. porastao za 13,2 odsto, ribe za 11,2, mesnih i ribljih prerađevina za 7,7, a mlijeka i mliječnih proizvoda za četiri odsto. Povrća, brašna i drugih mlinskih proizvoda uvezeno je za sedam odsto više. Kostić objašnjava da kategorija koja sublimira sve potrebno jeste konkurentnost domaće proizvodnje, tačnije sposobnost konkurisanja domaćih proizvođača što čini njihovu ključnu potrebu. “U pozadini konkurentnosti ili sposobnosti konkurisanja jeste, prije svega, produktivnost. Ukoliko se pažljivije sagledaju uslovi u kojima rade domaći proizvođači, uočiće se da za potreban nivo konkurentnosti u utakmici sa inostranim proizvođačima, objektivno nema dovoljno preduslova, bilo da govorimo o poljoprivrednoj ili industrijskoj proizvodnji”, objašnjava Kostić. Kostić

To ne znači, kako govori, da se time ne treba baviti, već da se prema datoj situaciji treba ponašati adekvatno. “Treba poboljšati opšte uslove privređivanja, ne samo proizvođača nego i ostalih na makroekonomskom nivou, a potom, što je u našim uslovima mnogo značajnije, na mikroekonomskom, što znači na uslove poslovanja u lokalnim zajednicama, samoupravama, koje su


Robnu razmjenu Crne Gore sa inostranstvom godinama karakteriše visok deficit i niska pokrivenost uvoza izvozom, što ukazuje na nedovoljnu snagu proizvođača da se pozicioniraju na domaćem tržištu i nađu uspješan put do stranih kupaca

KUPUJMO DOMAĆE

7

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Ratko Begović Kad sam god u prilici kupim domaće proizvode jer sam siguran u njihov kvalitet. Uglavnom kupujem voće, povrće, meso i sir. Ipak, njihova cijena je mnogo viša u odnosu na uvozne proizvode.

MAJU I NACIONALNA EKONOMIJA I POTROŠAČI

odsto potrošenog ge eliminiše iz konkurentske utakmice”, poručuje Kostić. Kako naglašava, u nedostatku konkurentske sposobnosti domaćih proizvođača nameću se zahtjevi za zaštitom domaće proizvodnje, takozvani državni protekcionizam, koji nije izvodljiv u okviru procesa evropske perspektive i u suštini predstavlja korak unazad. “To bismo platili svi mi kroz skuplje, manje kvalitetne i tehnološki inferiornije proizvode. Konkurencija gura privredne subjekte na poboljšanje i bez nje ne bi postojao motiv za napredak”, ukazuje Kostić.

Promocija Istraživanje Privredne komore, sprovedeno u januaru ove godine, pokazalo je da crnogorska domaćinstva preferiraju vina, rakije, pivo, suhomesnate proizvode, bijeli sir, jaja, med, masline i maslinovo ulje, te kisjelomlječne proizvode i svježe mlijeko domaće proizvodnje. Blagu prednost, kada je riječ o pouzdanosti i povjerenju u kvalitet imaju domaći proizvodi, mada je gotovo identičan broj onih potrošača koji smatraju da i po tom obilježju nema znatnih razlika između domaćih i inostranih proizvoda.

Domaća realizacija nacionalnih proizvoda jača sposobnost privrede, smanjuje uvoz i eksternu neravnotežu, unapređuje bilansnu ravnotežu, te podstiče stvaranje novih radnih mjesta “Ono što nedvosmileno „pripada“ domaćim proizvodima, po ocjeni većine kupaca u Crnoj Gori su ljepši ukus, manje hemijskih i vještačkih dodataka i prirodnije sirovine“, pokazalo je istraživanje. Jedan od ključnih problema je što se proizvodi dobrog i visokog kvaliteta slabo promovišu. Proizvođači nijesu organizovani u grupe ili profesionalna udruženja i klastere, te se često suočavaju sa slabom integracijom u lancu vrijednosti, kao i velikim brojem posrednika između njih i krajnjeg potrošača. Ipak, Kostić smatra da promocija nije najvažnija za opstanak na tržištu. “Promocija nije najvažniji element tržišnog nadmetanja, iako je nesporno od izuzetne važnosti. Tačnije, ona je jedan

od četiri P elementa marketinškog miksa - product, price, place i promotion. Plašim se da se bavimo stvarima s “kraja tanjega”, pa zanemarujemo suštinsko i primarno, a to je rast konkurentnosti”, ističe Kostić i dodaje da je promocija tek sekundarna i da njome insistiramo na nečemu što objektivno ne može rezultirati većom potrošnjom domaćih proizvoda. On, kako navodi, čvrsto vjeruje da bi problemi slabije tržišne zastupljenosti domaće proizvodnje bili neuporedivo manji kada bi se podigla njena konkurentnost. “Promocijom se problemi niske konkurentnosti ne mogu riješiti, čak bih rekao da se produbljuju. Ona kod nas, objektivno, ne daje željene rezultate, ne zbog nje same i “nedovoljne svijesti građana”, već i zbog slabije konkurentnosti domaće proizvodnje”, kaže Kostić. Kako poručuje, mit je da građani nemaju svijest o potrošnji domaćeg. “Treba znati da kada govorimo o potrošnji govorimo o potrošačima, a ne građanima i da ta dva termina nemaju isti značaj niti sadržinu u datom kontekstu. Potrošači se primarno rukovode ekonomskim, a ne nekim drugim rezonima u potrošnji,“, zaključuje Kostić.

Kristina Vukić Kupujem domaće proizvode, uglavnom jaja i sir. Skuplje je, ali bolje platiti više i znati što kupuješ nego konzumirati hranu čiji kvalitet ne znaš.

Miladin Jokmanović Crnogorske proizvode kupujem rijetko. Uglavnom je to meso i ponešto od voća i povrća. Razlog što ih ne kupujem je to što ih nema dovoljno, kao i to što nekada cijena nije povoljna. Ipak, stopostotno vjerujem u kvalitet naših proizvoda.

ANKETA

u mnogim slučajevima barijere razvoju konkurentnosti proizvodnje”, ističe Kostić, navodeći da su neke od tih barijera nameti fiskaliteta i parafiskaliteta, opterećujuće birokratske procedure i arogancija, manjak ili potpun izostanak edukativnih programa, programa uspostavljanja kontakata i razmjene znanja i iskustva, kao i programa finansijske podrške. Kostić ukazuje da konkurentnost nije samo sposobnost cjenovnog konkurisanja, kako se ona kod nas dominantno percipira, već je konkurentnost sposobnost proizvođača da na bolji način od konkurencije zadovolji potrebe ciljnog tržišta. “Dakle, široka je lepeza zahtjeva koju savremeni potrošači stavljaju pred proizvođače od nivoa znanja, kvaliteta, dizajna, pogodnosti u korišćenju, porijekla i karakteristika proizvoda do prihvatljive cijene. Osnovno načelo savremenog konzumerizma jeste visok kvalitet po prihvatljivoj cijeni, što je prilično restriktivan, ali sveopšti zahtjev koji mno-

Maja Boljević Kupujem domaće proizvode, najčešće sir, mlijeko, jaja i pršutu. Ne žalim i da platim malo više ako znam da su kvalitetni i da se mnogo razlikuju od proizvoda koji se uvoze.


8

KUPUJMO DOMAĆE DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

77.

POZICIJU MEĐU 137 DRŽAVA ZAUZIMA CRNA GORA PO PITANJU KONKURENTNOSTI

DN: Kako ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori? Sekulić: Poslovni ambijent u Crnoj Gori je jedan od najkonkurentnijih u regionu. Usvajanjem novih zakona usklađenih sa EU regulativom i sprovođenjem institucionalne reforme u fiskalnom sistemu i finansijskom sektoru značajno smo unaprijedili uslove za investiranje. Aktivnosti države su usmjerene na unapređenje regulatornog okvira, pojednostavljenje administrativnih procedura i kreiranje efikasnijeg javnog sektora kao osnove za pružanje kvalitetne usluge sektoru privrede. Podsjetiću da je prema Doing Business izvještaju za ovu godinu Crna Gora rangirana na 42. mjestu od 190 zemalja i u poređenju sa izvještajem iz 2017. godine, ostvaren je napredak od devet mjesta. Crna Gora je, između ostalog, zauzela veoma konkurentnu poziciju kada je u pitanju započinjanje biznisa, prekogranična trgovina, kao i izvršenje ugovora. Konkurentnost naše države se, prije svega, ogleda kroz poresku politiku.

Makroekonomska stabilnost zemlje je na visokom nivou, a definisanjem novih regulativa u poreskom sistemu u potpunosti se reformisao poreski okvir i ostvario veliki napredak u poreskoj politici. Stopa poreza na dobit pravnih lica od devet odsto je na najnižem nivou u Evropi. Strani investitori uživaju nacionalni tretman, a kontinuirano radimo na jačanju saradnje javnog i privatnog sektora, i to kroz sprovođenje programa finansijske i tehničke podrške razvoju preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća, kao glavnih nosioca ekonomskog razvoja zemlje. Najzad, pored aktivnosti usmjerenih na jačanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti, realizovaćemo i one usmjerene na kontinuirani razvoj, odnosno izgradnju infrastrukture prilagođene tržišnim i razvojnim potrebama, kao i na valorizaciju prirodnih resursa, i to kroz realizaciju razvojnih projekata, favorizovanjem sektora u kojima država ima komparativne prednosti, a to su turizam, energetika, poljoprivreda i prerađivačka industrija.

Foto: Dejan Lopičić

Strani investitori u Crnoj Gori imaju nacionalni tretman

Ministarka Dragica Sekulić sa potpredsjednikom Vlade Milutinom Simovićem i privrednicima

⌦ Bojana Despotović

P

ovećanjem tražnje za proizvodima iz Crne Gore doći će do rasta proizvodnje, osiguraće se bolja profitabilnost domaćih kompanija, a razvijena i jaka privreda je garancija da će ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard života biti stabilnije, kazala je u intervjuu za Dnevne novine ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

DN: Šta očekujete od realizacije projekta “Kupujmo domaće”, koji ste pokrenuli u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Privrednom komorom? Sekulić: Kupovinom do-

Napredak u poreskoj politici Konkurentnost naše države se, prije svega, ogleda kroz poresku politiku. Makroekonomska stabilnost zemlje je na visokom nivou, a definisanjem novih regulativa u poreskom sistemu u potpunosti se reformisao poreski okvir i ostvario veliki napredak u poreskoj politici.

9

MJESTA NAPREDOVALA JE CRNA GORA U DOING BUSINESS IZVJEŠTAJU ZA OVU GODINU

maćih proizvoda i korišćenjem domaćih resursa pozitivno djelujemo na stvaranje uslova za bolji životni standard - to je cilj i očekivanje od programa koji smo pokrenuli. Projektom “Ku-

pujmo domaće” želimo da animiramo i u njegovu realizaciju uključimo cjelokupnu crnogorsku javnost. Plan je da kod proizvođača utičemo na podizanje nivoa znanja u oblasti marketinga, brendiranja, uvođenja standarda poslovanja, a sve u cilju uspješnijeg plasmana proizvoda. Takođe, u saradnji sa trgovinskim lancima uticaćemo na podsticanje saradnje sa lokalnim proizvođačima, što će imati direktan uticaj na smanjenje uvoza, dok podizanjem svijesti potrošača o prisustvu domaćih proizvoda i prednostima njihove kupovine doprinijećemo razvoju privrede. Ideja o realizaciji projekta “Kupujmo domaće” proistekla je iz direktne komunikacije sa privrednim sektorom, u cilju prevazilaženja tržišnih prepreka koje se odnose na otežan plasman domaćih proizvoda na tržište, njihovu vizuelnu prepoznatljivost, kao i pronalazak tržišne niše u okviru koje su potrošači spremni da kupuju domaće. Projekat se sastoji iz tri komponente, u okviru kojih će se aktivnosti sprovoditi uporedo tokom ove godine. Prevashodno je fokus na promotivnim aktivnostima, koje će uticati na podizanje svijesti građana o kupovini domaćih proizvoda i usluga. Takođe, biće omogućena i institucionalna podrška crnogorskim kompa-

nijama u cilju unapređenja poslovanja, i to kroz programe podrške razvoja biznisa koji se sprovode sa državnog i lokalnog nivoa. Pored toga, biće obezbijeđena i kontinuirana edukacija preduzeća i potencijalnih preduzetnika, kako bi svoje proizvode i usluge uspješno plasirali na tržište i učinili ih konkurentnim. DN: Na osnovu čega ćete izabrati proizvode čiju ćete promociju podržati ovim projektom? Sekulić: Projekat se realizuje kroz partnerstvo sa trgovinama Voli, HDL, Aroma, IDEA, Franca i Mega Promet i upravo će biti promovisani svi domaći proizvodi koji se nalaze na policama ovih trgovina. Želimo da bude jasno da, usljed pravila tržišne konkurencije, niti jedan proizvod ne može biti favorizovan i posebno istaknut, pa samim tim ne postoje kriterijumi na osnovu kojih se biraju proizvodi koji će biti promovisani, osim preduslova da su proizvedeni u Crnoj Gori. Važno je da se domaći proizvodi nalaze u pomenutim trgovinama pod etiketom “Kupujmo domaće”. Crna Gora je podneblje koje tradicijom u pripremi hrane ističe domaće, tj. nacionalne proizvode kao prepoznatljive ne samo u regionu, već i u svijetu. Kako bismo što bolje predstavili svoje,


KUPUJMO DOMAĆE Ideja o realizaciji projekta “Kupujmo domaće” proistekla je iz direktne komunikacije sa privrednim sektorom, u cilju prevazilaženja tržišnih prepreka koje se odnose na otežan plasman domaćih proizvoda na tržište, njihovu vizuelnu prepoznatljivost, kao i pronalazak tržišne niše u okviru koje su potrošači spremni da kupuju domaće

INTERVJU: MINISTARKA EKONOMIJE DRAGICA SEKULIĆ

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

neophodno je da građani Crne Gore prilikom kupovine prepoznaju domaće proizvode. DN: U kojoj mjeri kupovina domaćih proizvoda utiče na razvoj domaće privrede? Sekulić: Robnu razmjenu Crne Gore sa inostranstvom karakteriše visok deficit, odnosno niska pokrivenost uvoza izvozom. To ukazuje na nedovoljnu snagu proizvođača da se pozicioniraju na domaćem tržištu i nađu uspješan put do inostranih kupaca. Prema procjenama analitičara, kada kupujemo domaći proizvod u državi ostaje do 85 odsto vrijednosti, a kada kupujemo uvozni proizvod u istoj vrijednosti, u državi ostaje samo oko 20 do 30 odsto vrijednosti. U našoj državi od prodaje domaćih proizvoda ostaju ne samo porezi, nego i tzv. proizvođačke marže, što utiče na rast potencijala kompanija da investiraju i jačaju zaposlenost. Tu je i pozitivan uticaj na povećanje prihoda budžeta, penzionog i zdravstvenog fonda i drugo. Konačno, povećanjem tražnje za proizvodima iz Crne Gore doći će do porasta proizvodnje, osiguraće se bolja profitabilnost domaćih kompanija, a razvijena i jaka privreda je garancija da će ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard života biti stabilnije. Ku p ov i n a d o m a ć i h proizvoda utiče na jača-

Foto: Dejan Lopičić

STVARAMO KOMPANIJE spremne da investiraju i zapošljavaju

9

Želimo da bude jasno da, usljed pravila tržišne konkurencije, niti jedan proizvod ne može biti favorizovan i posebno istaknut

nje proizvodno-prerađivačke industrije, koja je jedna od ključnih privrednih grana ekonomskog razvoja zemlje. Proizvođači većim prometom na tržištu povećavaju proizvodne kapacitete, otvaraju nova radna mjesta i povećavaju kvalitet proizvoda i usluga. DN: Prema Vašem mišljenju, koji su glavni uzroci nekonkurentnosti crnogorske ekonomije i šta Vlada preduzima u cilju njihovog otklanjanja? Sekulić: Crna Gora je u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, po pitanju konkurentnosti ekonomije, zabilježila napredak i danas se nalazi na 77. mjestu, od 137 država svijeta. Kao izazovni indikatori izdvojili su se veličina i sofisticiranost tržišta, kao i inovacije. Program ekonomskih reformi 2018-2020 je detaljno dijagnostifikovao prepreke konkurentnosti i daljeg ekonomskog rasta, kao i prioritetne reformske mjere koje imaju za cilj unapređenje poslovnog ambijenta i suzbijanje sive ekonomije. Istovremeno, jačanje produktivnosti i konkuretnosti mikro, malih i srednjih preduzeća je najvažniji pravac daljeg razvoja crnogorske ekonomske politike, sa naglaskom na glavne okosnice i nosioce razvoja Crne Gore - obrazovanje, inovativnost i tehnološki razvoj, razvoj klastera, a sve to kako bi potencijali rasta došli što više do izražaja i kako bi se postigli maksimalni efekti. Politika jačanja konkurentnosti na mikro nivou uključuje brojne finansijske i nefinansijske programe podrške kreirane prema potrebama MSP, kako bi se ojačao njihov potencijal da se uspješno takmiče sa konkurencijom, prvo na lokalnom, a zatim i na međunarodnom tržištu.


10

KUPUJMO DOMAĆE DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

U TRGOVINAMA DO 3.500 DOMAĆIH ARTIKALA

CRNOGORSKI PROIZVODI JOŠ TRAŽE MJESTO NA POLICAMA Foto: Dejan Lopičić

⌦ Amra Nikočević

C

rnogorski proizvodi još su nedovoljno zastupljeni u marketima velikih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, na čijim ih policama nije lako uočiti, uprkos tome što su kvalitetom odavno zavrijedili i veću pažnju i bolju poziciju. Zbog toga su očekivanja od projekta “Kupujmo domaće” velika.

HILJADA DOMAĆIH PROIZVODA MOŽE SE PRONAĆI U IDEA PRODAVNICAMA

va, vode, maslinovog ulja i meda.

Pozicija Kada je riječ o proizvodima koji se svakodnevno nalaze na trpezi, mlijeko i mliječni proizvodi iz crnogorskih mljekara u marketima zauzimaju vidno mjesto na policama i građani ih često kupuju. Ipak, uvoznog mlijeka u kartonskim ambalažama je mnogo više na rafovima, dok domaće zauzima uglavnom

Poziciju koju će artikli zauzeti u marketima određuje više faktora, a u nekim trgovinama naglašavaju da maksimalno izlaze u susret domaćim proizvođačima Foto: Dejan Lopičić

Ekipa Dnevnih novina protekle sedmice obišla je markete Volija, Merkatora, Domaće trgovine i Lakovića u Podgorici, gdje pronalazak autentičnih crnogorskih proizvoda nije bio jednostavan zadatak. Prema tvrdnjama predstavnika četiri najveća trgovačka lanca u našoj državi, broj domaćih proizvoda u njihovim radnjama se svakodnevno povećava, a trenutno se kreće od 1.500 do 3.500. To su većinom prehrambeni artikli iz kategorije suhomesnatih i mliječnih proizvoda, a u manjoj mjeri voća i povrća, alkoholnih pića, soko-

3,5

“dva reda” u vitrinama. Od ostalih mliječnih proizvoda, najviše ima pljevaljskog sira, ali trgovci nijesu zadovoljni količinom, te smatraju da ga je nedovoljno da bi se zadovoljile potrebe kupaca. Poziciju koju će artikli zauzeti u marketima određuje više faktora, a u nekim trgovinama naglašavaju da maksimalno izlaze u susret domaćim proizvođačima, čak i na uštrb pravila koja se tiču izlaznosti sa kasa, kvaliteta i cijene proizvoda. “Poziciju na policama marketa našeg lanca, kao što je standardna praksa u našoj branši, određuje niz faktora, između ostalog komercijalni uslovi, asortiman, dostupne količine, kvalitet. Ali, veoma značajan faktor je naš poseban odnos i senzibilitet prema domaćem, crnogorskom proizvodu”, ističu u Volija, dodajući da su se sa zadovoljstvom uključili u Vladin program promocije domaćih proizvoda i usluga. Oni sarađuju sa 770 dobavljača crnogorskih proizvoda kojih

je u njihovim marketima, kako tvrde, više od 1.700. “Toj cifri treba dodati i poljorivredne proizvode - voće i povrće koje otkupljujemo i plasiramo kroz naš Logističko-distributivno otkupni centar, koji okuplja preko 650 crnogorskih poljoprivrednih proizvođača. Učešće domaće prozvodnje u našem prometu je 20 odsto. Procenat koji navodimo, mada ne zvuči impresivno, u poređenju sa ranijim godinama je znatno veći i praktično neuporediv sa periodom kada smo započeli naštu trgovačku djelatnost”, ukazuju u Voliju.

Snabdjevenost Nedovoljni proizvođački kapaciteti jedna su od glavnih prepreka saradnji domaćih proizvođača i trgovačkih lanaca, koji žele da obezbijede sigurne količine artikala prije nego ih ponude kupcima. Prepreka ka njihovom poslovanju je i velika uvozna zavisnost naše zemlje i to što pro-


Ključni faktori koji utiču na opredjeljivanje kupaca su cijena proizvoda i njegov pouzdan kvalitet. Potrošačima je bitna i akcijska cijena proizvoda

KUPUJMO DOMAĆE

11

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

70

KVALITET I CIJENA PRESUDNI Prema istraživanju Privredne komore sprovedenom u januaru ove godine, crnogorski građani više od 70 odsto kupovina obavljaju u velikim trgovinama. Tradicionalne radnje učestvuju sa 25 odsto trgovina kada su male kupovine u pitanju, dok su za kupovine visoke vrijednosti velike trgovine prvi izbor. Ključni faktori koji utiču na opredjeljivanje kupaca su cijena proizvoda i njegov pouzdan kvalitet i treći, ne

izvođači nijesu udruženi, pa na tržište izlaze sami, ne znajući kako ono u suštini funkcioniše. Ipak, pozitivan primjer može crnogorska biti mesna industrija, čije proizvode građani često kupuju. Oni zauzimaju dominantno mjesto u rashladnim vitrinama većine trgovina. U marketima HD Laković može se pronaći više od 1.500 domaćih proizvoda koje, kako kažu u tom trgovačkom lancu, nabavljaju od 1.200 proizvođača. “Što se tiče našeg maloprodajnog lanca, naglašavamo da smo u prošloj godini imali promet artikala domaćih proizvođaca preko 30 miliona eura. U posljednjih par godina imamo trend rasta prodaje domaćih proizvoda, ali smatramo da tu ima prostora za još veći rast prodaje”, kazali su u Lakoviću. U Domaćoj trgovini, u okviru koje posluju Aroma i Conto marketi, ističu da učešće domaćih proizvoda bilježi postepen rast. Na policama njihovih prodavnica mjesto su pronašli proizvo-

manje bitan, akcijska cijena proizvoda. “Veoma značajno mjesto u opredjeljivanju kupaca za proizvode i robne marke u procesu kupovine igraju i konstantna dostupnost proizvoda u maloprodaji, poznatost proizvođača, odnosno marke proizvoda, i naravno, navika”, pokazalo je istraživanje. Ono u čemu smo tradicionalno vjerni su domaća alkoholna pića, piva, vina i rakije. Nikšićko pivo i vina Plantaža zauzimaju vidljiva mjesta u marketima, te ih je skoro nemoguće “promašiti”. To je potvrđeno i istraživanjem Privredne komore. “Kada je u pitanju porijeklo nekih kategorija proizvoda, možemo

di oko 80 domaćih proizvođača. “Pažljivo biramo sve artikle koji će se naći u našim marketima i diskontima. Osnovni kriterijumi su kvalitet proizvoda i kontinuitet u snabdijevanju”, naglašavaju oni. Kako kažu, potrošači više kupuju inostrane proizvode jer su asortimanski zastupljeniji, ali u određenim kategorijama kao što su mesne prerađevine, mliječni proizvodi, te artikli iz kategorija peciva, vina i piva, domaći imaju znatno učešće u prodaji.

Nedovoljni proizvođački kapaciteti jedna su od glavnih prepreka saradnji domaćih proizvođača i trgovačkih lanaca

konstatovati da crnogorska domaćinstva preferiraju vina, rakije, pivo, mlijeko, suhomesnate proizvode, bijeli sir, jaja, med, masline i maslinovo ulje, te kisjelomlječne proizvode i svježe mlijeko domaće proizvodnje”, navodi se u istraživanju. Blagu prednost, kada je riječ o pouzdanosti i povjerenju u kvalitet, imaju domaći proizvodi, mada je gotovo identičan broj onih potrošača koji smatraju da i po tom obilježju nema značajnih razlika između domaćih i inostranih proizvoda. “Ono što nedvosmileno “pripada” domaćim proizvodima, po ocjeni većine kupaca u Crnoj Gori su ljepši ukus, manje hemijskih i vještačkih dodataka i prirodnije sirovine”, pokazuje istraživanje PKCG.

U ovim marketima crnogorski proizvodi odnedavno imaju oznaku “Naše gore list”, koja ima za cilj da kupcima približi autentične proizvode iz Crne Gore. Važnost dobrog pozicioniranja domaćih proizvoda uvidjeli su i Merkatoru, koji je u martu prošle godine u Idea marketima pokrenuo jedinstvenu liniju proizvoda pod nazivom “Ukusi kraja moga”, u okviru kojeg se nalaze 62 crnogorska proizvoda. Između ostalog, to su pršut, pečenica, pančeta i vrat, više vrsta sira, marinirana pastrmka, jaja, zatop, kukurzni hljeb, med, džemovi različitih ukusa, crnogorska pita, urmašice, čaj od žalfije, sirup od borovnice i durmitorska voda, crmničko bijelo i crno vino, domaći kolači, sok od drenjina. Proizvodi iz linije “Ukusi kraja moga” su posebno brendirani i izloženi na označenim policama, kako bi ih kupci lakše uočili. “Kreiranjem jedinstvene linije domaćih proizvoda željeli smo da podržimo domaće proizvođače i pomognemo razvoj cr-

nogorske privrede, u čemu smo i uspjeli. Zadovoljni su i domaći proizvođači sa kojima sarađujemo, jer bilježe rast prodaje svojih proizvoda”, kažu u Merkatoru, naglašavajući da u IDEA prodavnicama ukupno nude oko 3.500 domaćih proizvoda, koje plasiraju u saradnji sa 156 dobavljača iz cijele Crne Gore.

Odluka Prema riječima predstavnika Volija, primjetno je da potrošači imaju razvijenu svijest o kupovini domaćih proizvoda, ali ključnu ulogu u odluci o kupovini igra cijena, kvalitet i njihov međusobni odnos, kao i kontinuitet u snabdijevanju. “Domaći prozvodi su nažalost na tržištu dostupni samo u određenim kategorijma. Konstantno

ODSTO KUPOVINA CRNOGORSKI GRAĐANI OBAVLJAJU U VELIKIM TRGOVINAMA

pratimo trendove i navike naših potrošača i naš zaključak je da je Volijev potrošač dobro upućen i informisan, odlučuje na osnovu cijene, ali i provjerenog porijekla i adekvatnog kvaliteta prozvoda koji kupuje”, ukazuju u Voliju. Iskustvo Domaće trgovine je da se više kupuju inostrani proizvodi jer su asortimanski zastupljeniji. “U određenim kategorijama kao što su mesne prerađevine, mliječni proizvodi, te peciva, vina i piva, domaći proizvodi imaju znatno učešće u prodaji. Vjerujemo da će se ovim projektom ostvariti cilj, a to je približavanje domaćih proizvoda potrošačima, omogućiti im da ih bolje upoznaju i to će biti podstrek domaćoj industriji da ulaže u svoje kapacitete i proširuje asortiman”, zaključili su u Domaćoj trgovini.


12

KUPUJMO DOMAĆE DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

INTERVJU: PREDSJEDNIK PRIVREDNE KOMORE VLASTIMIR GOLUBOVIĆ

Osiguraćemo budućnost kroz podršku DOMAĆE PRIVREDE Kod nas i dalje treba kontinuirano djelovati na svijest potrošača da kupovinom domaćih proizvoda doprinose razvoju ekonomije, ističe Golubović ⌦ Bojana Despotović Kupovina domaćih proizvoda je ulaganje u budućnost jer podržavajući na taj način privrednike kupci osiguravaju stabilnost novim generacijama, smatra predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. Prema njegovim riječima, neophodno je promovisati i bolje valorizovati domaće razvojne potencijale - vrijednosti crnogorske privrede, istinske korporativne i robne brendove i kvalitet koji posjedujemo, kao i tradicionalnu proizvodnju koja doprinosi prepoznatljivosti zemlje.

Jačanju konkurentnosti domaće privrede mogu doprinijeti i promjene u poreskoj politici kroz pronalaženje prostora za proširenje poreske osnovice na jednoj i smanjenje poreskih opterećenja privredi na drugoj strani

DN: Kako ocjenjujete dosadašnje učinke projekta “Dobro iz Crne Gore” koji je prethodnih osam godina realizovala Privredna komora? Golubović: Privredna komora je 2009. počela projekat “Dobro iz Crne Gore” čija je suština potpunija valorizacija ukupnih privrednih resursa naše zemlje. Realizujući godišnja istraživanja, Komora kontinuirano prati i analizira navike, ponašanje i preferencije potrošača prilikom kupovine. Istraživanja pokazuju evidentan pomak u spremnosti potrošača da više kupuju domaće proizvode, kako zbog njihovog dobrog kva-

Za uravnoteženje spoljnotrgovinskog bilansa, kupovina domaćih proizvoda je važna koliko i izvoz liteta, tako i cjenovne konkurentnosti. Pravo korišćenja ovog kolektivnog žiga do sada je stekla 21 crnogorska kompanija za 97 proizvoda. Riječ je uglavnom o proizvođačima hrane budući da u ovoj oblasti imamo bogato nasljeđe i prepoznatljiv kvalitet. Sredinom prošle godine Komora je na osnovu svestrane analize potencijala, rezultata robne razmjene, uporednih iskustava, savre-

menih trendova u trgovini, turizmu i kod potrošača pokrenula šire djelovanje kroz projekat “Kupujmo domaće - Dobro iz Crne Gore”. Cilj projekta je unapređenje proizvodnje roba i usluga što će doprinijeti povećanju životnog standarda, smanjenju uvozne zavisnosti, otvaranju novih radnih mjesta, lojalnosti brendu i u krajnjem opštem ekonomskom i društvenom razvoju zemlje. To je put do bolje valorizacije do-


97

PROIZVODA DO SADA JE OZNAČENO ŽIGOM ª DOBRO IZ CRNE GOREº

Neophodno udruživanje DN: Smatrate li da bi udruživanje poljoprivrednika doprinijelo boljem plasmanu njihovih proizvoda i proboju u većim trgovačkim lancima? Da li PKCG ima u planu pokretanje ovakve inicijative? Golubović: Potreba udruživanja u Crnoj Gori je posebno naglašena zbog ograničenih količina i asortimana proizvoda, kao i finansijskih resursa. Osnivanjem klastera ili drugih oblika udruživanja otklanja se problem usitnjenosti proizvodnje i nedovoljnih proizvodnih kapaciteta čime se doprinosi većem stepenu konkurentnosti. Smatram da bi proizvođači morali imati više povjerenja i spremnosti za udruživanje, jer je to, pored navedenog, i način za uspješniji plasman proizvoda, kako kod trgovinskih lanaca, tako i plasman kroz turističku tražnju.

Foto: Dejan Lopičić maćih proizvoda, većeg tržišnog učešća, a samim tim rasta profita i rezultata ukupnog poslovanja kompanija iz Crne Gore. Pri tome, osim postizanja što povoljnijih rezultata poslovanja privrednih subjekata, neophodno je imati u vidu i interes potrošača da kupuju hranu potvrđenog visokog kvaliteta. Primjena kolektivnog žiga “Dobro iz Crne Gore” predstavlja garanciju ostvarivanja takvog interesa potrošača. DN: Prije dolaska na čelo PKCG dugo godina ste uspješno vodili jednu domaću kompaniju. Šta je, iz

21 KOMPANIJA DO SADA JE STEKLA PRAVO KORIŠĆENJA KOLEKTIVNOG ŽIGA

Vašeg iskustva, glavna prepreka povećanju konkurentnosti crnogorske ekonomije i šta treba preduzeti u pravcu njenog rješavanja? Golubović: Brojna istraživanja pokazuju da je konkurentnost Crne Gore na makro nivou relativno dobra. Ipak, prostor za unapređenje postoji prvenstveno u dijelu neposrednijeg učešća privrede u donošenju zakonskih propisa jer se na taj način kreira ambijent po mjeri privrede koja je spremna parirati inostranim konkurentima. Jačanju konkurentnosti domaće privrede mogu doprinijeti i promjene u poreskoj politici kroz prona-

laženje prostora za proširenje poreske osnovice na jednoj i smanjenje poreskih opterećenja privredi na drugoj strani posebno u dijelu smanjenja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, primjene niže stope PDV-a na prerađevine (od mesa, mlijeka, brašna i slično), uvođenje niže stope PDV-a u svim ugostiteljskim i turističkim objektima bez obzira na kategorizaciju, te ukidanje ili redefinisanje fiskaliteta (porezi, takse, naknade) na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava. Pored toga, neophodno je kroz reformu obrazovnog sistema, uvođenjem dualnog obrazovanja, obezbijediti kadar koji će adekvatno zadovoljiti potrebe tržišta rada. Nadalje, posmatrajući konkurentnost malih i srednjih preduzeća na mikro nivou uočava se potreba tehnološkog napretka, boljeg korišćenja proizvodnih kapaciteta i organizacije proizvodnje, kao i načina raspolaganja resursima i sirovinama. Da bismo uspješnije mogli učestvovati u lancu stvaranja vrijednosti za globalno tržište, neophodno je povećati produktivnost kroz investicije u osavremenjavanje opreme i proizvodnih procesa, što su važne pretpostavke za poboljšanje konkurentnosti. DN: Kako promijeniti svijest potrošača koji u većini slučajeva misle da je tuđe bolje? Golubović: Najčešće se u javnosti potencira zna-

KUPUJMO DOMAĆE

13

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

Proizvođač mora znati potrebe kupaca i nuditi proizvode koji ispunjavaju njihove zahtjeve na najbolji mogući način. Ako to ne uradi on, uradiće konkurencija čaj pokretanja i povećanja proizvodnje. Međutim, ništa manje važno nije zalaganje za bolju prodaju domaćih proizvoda. Godinama unazad potrošači u Crnoj Gori su se opredjeljivali za kupovinu proizvoda iz uvoza, percipirajući da to po automatizmu podrazumijeva i bolji kvalitet. Odluka o kupovini domaćih proizvoda rezultat je sučeljavanja racionalnog i emotivnog promišljanja. Normalno je očekivati da svaki potrošač kupi proizvod koji će na najbolji način zadovoljiti njegovu potrebu. Na proizvođaču je da, prateći interese i želje potrošača, plasira proizvod imajući u vidu sve marketinške elemente. Kod nas i dalje treba kontinuirano djelovati na svijest potrošača da kupovinom domaćih proizvoda doprinose razvoju ekonomije. Povećanjem tražnje za proizvodima iz Crne Gore doći će do porasta proizvodnje, osiguraće se bolja profitabilnost domaćih kompanija, a razvijena i jaka privreda je garancija da će ukupna ekonomija, zdravstvo, obrazovanje i sve ostale oblasti od kojih zavisi standard ži-

vota biti stabilnije. Kupovina domaćih proizvoda je ulaganje u budućnost. Podržavajući lokalne privrednike osigurava se stabilna budućnost novim generacijama. DN: Koja je Vaša poruka crnogorskim potrošačima, a koja privrednicima po pitanju kupovine, odnosno plasmana domaćih proizvoda? Golubović: Kupovina domaćeg ne znači samo benefit za proizvođače koji prihod mogu uložiti u unapređenje kvaliteta i obima proizvodnje, poboljšanje standarda zaposlenih kroz povećanje plata, već kupovinom domaćih proizvoda utičemo na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu škola, modernizaciju obrazovnih i zdravstvenih ustanova, putne infrastrukture. Proizvođač mora znati potrebe kupaca i nuditi proizvode koji ispunjavaju njihove zahtjeve na najbolji mogući način. Ako to ne uradi on, uradiće konkurencija. Smatram da je neophodno da se promovišu i bolje valorizuju domaći razvojni potencijali - vrijednosti crnogorske privrede, istinski korporativni i robni brendovi i kvalitet koji posjedujemo, kao i tradicionalna proizvodnja koja doprinosi prepoznatljivosti zemlje. Udruženim sredstvima i zajedničkom akcijom svih aktera u lancu proizvodnje i potrošnje, države, udruženja, proizvođača, trgovaca, potrošača, kroz turizam - potrebno je stvoriti ambijent za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda. Stalni rast deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom naglašava potrebu za ovakvim djelovanjem. Za uravnoteženje spoljnotrgovinskog bilansa, kupovina domaćih proizvoda je važna koliko i izvoz.

POTVRĐEN KVALITET DN:Šta vidite kao prednost domaćih proizvoda u odnosu na inostrane? Golubović: Crna Gora posjeduje kvalitetne prirodne resurse, dugu tradiciju i vrhunski kvalitet proizvoda potvrđen od meritornih institucija na naj-

višem nivou. Hrana proizvedena kod nas je raznovrsna, svježa jer ne zahtijeva duži transport, i u većini slučajeva pravljena po tradicionalnoj recepturi. To su ukusi iz naših krajeva koji su nam poznati i asociraju na porodicu i naše porijeklo.


14

KUPUJMO DOMAĆE

⌦ Danica Janković

P

lasman na malom i prilično otvorenom tržištu Crne Gore, slaba promocija domaćih proizvoda i nedovoljna konkurentnost, među glavnim su problemima crnogorskih proizvođača. U borbi sa jakom konkurencijom oni nerijetko ostaju „kratkih rukava“, a ukoliko se tome doda i neinformisanost potrošača o važnosti kupovine domaćeg, poraz u utakmici koja se odvija na policama marketa biva zagarantovan. „Za crnogorske proizvođače je generalno problem plasman proizvoda na domaćem tržištu zbog veličine samog tržišta. Ako se ima u vidu i koncentracija prometa kroz četiri trgovačka lanca, situacija postaje još složenija i nimalo povoljna“, ukazuje Đorđije Goranović, izvršni direktor kompanije „Goranović“ čije su mesne prerađevine među rijetkim domaćim proizvodima koji su uspjeli da pronađu siguran put do trpeze crnogorskih potrošača. Uspješna prodaja domaćih proizvoda umnogome zavisi od informisanja javnosti o značaju nacionalnih dobara i njihovom kvalitetu, zbog čega je za plasman proizvedenog potrebno održavati kontinuiranu komunikaciju sa potrošačima, edukovati ih i obavještavati o korisnosti kupljenog. “Potrošači moraju biti svjesni da trgovinom domaćih proizvoda podstiču razvoj nacionalne ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta, te da novac koji se troši opet ide u ruke domaćeg subjekta”, ističe direktor izvoza u Plantažama Milan Milutinović. Posjedovanje afirmativnog stava prema proizvodima koji potiču iz podneblja potrošača prirodno je i za vlasnika mljekare Lazine Milutina Đuranovića. „Bitno je da je svaki čovjek

svjestan važnosti očuvanja i razvijanja sredine u kojoj je rođen i u kojoj živi. Kupujući domaće pomažemo sebi, ulažemo u budućnost naših potomaka, dok kupujući uvozno, pomažemo drugima i doprinosimo privredi drugih zemalja”, naglašava Đuranović, koji je i predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore.

Pozicija Izbor u prehrambenim radnjama je veliki, a potrošači u većini slučajeva potežu za artiklima koji su kvalitetni, ali ujedno i pristupačni. Prednost domaćih proizvoda je ne samo što nude svježinu i zdravlje, već i što su proizvedeni u matičnoj zemlji. Sa ukusom nose i etiketu posvećenosti, truda, ali i odgovornosti pre-

Za crnogorske proizvođače je generalno problem plasman proizvoda na domaćem tržištu zbog veličine samog tržišta. Ako se ima u vidu i koncentracija prometa kroz četiri trgovačka lanca situacija postaje još složenija i nimalo povoljna ma krajnjim kupcima zbog kojih cijeli trgovinski proces postoji. Dakle, u toj priči svrha nije isključivo komercijalna. Stoga, da bi građani osjetili “dobro iz Crne Gore”, ono mora biti adekvatno pozicionirano u marketima. Kako Đuranović objašnja-

Svježina garant zdravlja “Svježina većine domaćih prehrambenih proizvoda trebalo bi da u svijesti potrošača favorizuje domaće u odnosu na uvozne proizvode. Kada govorim o svježini, mislim na vrijeme koje protekne od momenta proizvodnje do momenta iznošenja na police marketa, kao i na rok trajanja. Konzumirati svježe mliječne proizvode, svježe meso, jaja, voće, povrće je privilegija koju pružaju domaći proizvođači i treba je maksimalno koristiti“, ukazuje Milutin Đuranović.

va, adekvatno pozicioniranje jedna je od osnovnih pretpostavki zadovoljavajućeg tržišnog učešća. On prisustvo domaćih proizvoda u radnjama dijeli u tri kategorije - dominantno, uravnoteženo i zadovoljavajuće. “Ono što je uočljivo je da se polagano povećava broj prodavnica koje prelaze iz kategorije zadovoljavajućeg u kategoriju uravnoteženog učešća domaćih proizvoda na policama marketa. Moj cilj i kolega iz oblasti nacionalne proizvodnje jeste da većina marketa pripada kategoriji dominantnog učešća domaće hrane i pića na policama. To je skoro pa tržišna zakonitost zemalja u okruženju, ali i razvijenih nacionalnih evropskih tržišta”, naglašava Đuranović, koji kaže da se, i pored velike konkurencije uvoznog mlijeka, u Lazinama mogu pohvaliti dobrom prodajom i kvalitetom kojim zadržavaju potrošače. Prema riječima direktora Mesoprometa Hilmije France, jedan od načina da crnogorski proizvodi zadobiju bolje mjesto u marketima je da budu inovativniji i ulože u ambalažu. “Moramo biti inovativni i putem kvalitetnih i standardnih pakovanja proizvoda eliminisati nelojalnu konkurenciju, zadobiti bolje mjesto na domaćem tržištu i tako uputiti poziv potrošačima da kupuju domaće proizvode”, smatra Franca, koji naglašava da proizvođači treba da koriste i evropske fondove kako bi se pripremili za djelovanje na tržištu Evropske unije. Čini se da su pozicijom koja im je obezbijeđena u domaćim marketima najviše zadovoljni u Plantažama, čija su vina odavno postala prepoznatljiv brend i van granica Crne Gore. “Kada je riječ o našim artiklima, uspjeli smo da se izborimo za pozicije koje zaslužujemo kao proizvođač koji je dominantan u svojoj kategoriji. Što se drugih domaćih artikala tiče, mislim da ima još puno prostora na kojem bi bili primjetniji i bolje se istakli”, navodi Milan Milutinović. On ističe da je na policama trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, a posebno u restoranima, široka ponuda vina iz gotovo svih krajeva svijeta.

Foto: Dejan Lopičić

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

PLASMAN, PROMOCIJA I KON GLAVNI PROBLEMI DOMAĆIH

BORBA MOĆN UVOZN

konkurenc


KUPUJMO DOMAĆE

15

DNEVNE NOVINE / POBJEDA ČETVRTAK, 5. 4. 2018.

DOMAĆI PROIZVODI KOD SUSJEDA DOMINANTNI Prema riječima Milutina Đuranovića, domaći proizvođači hrane i pića su u posljednje dvije decenije kontinuirano investirali značajna sredstva i napravili velike pomake u proizvodnji kvalitetnih proizvoda, čija sirovinska osnova većinski

NKURENTNOST H PRIVREDNIKA

A SA NOM NOM

cijom

ima domaće porijeklo. “Na ovaj način domaći proizvodi su sa kvalitativnog aspekta vrlo uravnoteženi sa uvoznim proizvodima, pogotovo sa onima koji dolaze iz regiona. U susjednim državama, posljednje dvije decenije,

„Stoga, zaključujemo da je domaće tržište apsolutno liberalno i otvoreno, pa čak i otvorenije za proizvođače sa strane nego što je to slučaj sa regionom”, ocjenjuje Milutinović.

Izazovi Osim pravila koja postavlja konkurencija, izazov domaćih proizvođača prehrambene industrije je da kvalitetom, ukusom i cijenom odgovore zahtjevima što većeg broja kupaca, kako domaćih tako i inostranih. Đuranović podsjeća da je konzumiranje kvalitetne hrane jedan od osnovnih preduslova dobrog zdravlja, te zbog toga ponuda i proizvodnja svježih proizvoda treba da predstavlja prioritetno sredstvo u borbi sa konkurencijom. “Uvozni prehrambeni proizvodi koji su prisutni na našem tržištu potiču iz finansij-

jako je puno ulagano u razvijanje nacionalne svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Kao rezultat ovih aktivnosti na policama marketa u okruženju prisutna je apsolutna dominacija domaćih proizvoda, tako da susjedne države imaju

ski moćnih prehrambenih sistema, koji u Crnoj Gori plasiraju svega par procenata svoje ukupne proizvodnje. U uslovima kada nasuprot sebe imate moćne komercijalno - finansijske prehrambene industrije potrebno je da imate bolji odnos kvaliteta i cijene u odnosu na njih, da biste poboljšali svoj tržišni položaj”, ističe Đuranović, dodajući da je kvalitet proizvoda prioritetno sredstvo u oštroj tržišnoj utakmici, ali ne i jedino. Kada je riječ o proizvodnji vina, Milutinović smatra da tržište tog pića u Crnoj Gori svakog dana postaje sve zanimljivije, kako za proizvođače iz regiona, tako i za one iz svijeta. “Da biste bili konkurenti, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, uz dobar kvalitet i povoljnu cijenu, morate ispuniti uslove dobro osmišljene marketing strategije, konstantnu prisutnost na terenu i komunikaciju sa svim

spoljnotrgovinski suficit kada je riječ o prehrambenim proizvodima. Ovo je logična posljedica prirodnog opredjeljenja potrošača da favorizuju kupovinu domaćih proizvoda u odnosu na uvozne proizvode”, naglašava Đuranović.

Domaće tržište je apsolutno liberalno i otvoreno, pa čak i otvorenije za proizvođače sa strane nego što je to slučaj sa regionom učesnicima na tržištu”, zaključuje Milutinović. A dobra marketing strategija podrazumijeva i efikasnu promociju domaćih proizvoda, koji bi, pored podrazumijevanog kvaliteta, uz dobro osmišljeni brending uspjeli da se nametnu kod potrošača. „U našoj državi se do sada stidljivo promovisala domaća proizvodnja i malo se govorilo o tome koliki je značaj kupovi-

ne domaćih proizvoda. Neophodno je da se domaća proizvodnja podrži sa više aspekata i to bi trebalo da bude jedan od prirotetnih projekata države i proizvođača“, ukazuje Đorđije Goranović, koji naglašava da je, pored efektne promocije domaćih proizvoda, neophodno da crnogorski proizvođači budu sveobuhvatno konkurentni kako bi krajnji potrošači bili zadovoljni. Sa potrebom o sveobuhvatnoj konkurentnosti saglasan je i Franca, koji poručuje da je važno osnivanje udruženja domaćih proizvođača, podjednako kao i pokretanje raznih promocija i akcija radi buđenja odgovora na pitanje šta znači kupovati domaće. “Potrebno je pospješiti plasman domaćih proizvoda i probuditi svijest potrošača koliko je naš proizvod koji se dobija od domaće sirovine kvalitetan i zdrav”, zaključuje Franca.

ĐORĐIJE GORANOVIĆ

MILAN MILUTINOVIĆ

MILUTIN ĐURANOVIĆ

HILMIJA FRANCA

Neophodno je da se domaća proizvodnja podrži sa više aspekata i to bi trebalo da bude jedan od prioriteta države i proizvođača

Da biste bili konkurentni, uz dobar kvalitet i povoljnu cijenu, morate ispuniti uslove dobro osmišljene marketing strategije

Moj, i cilj mojih kolega, jeste da većina marketa pripada kategoriji dominantnog učešća domaće hrane i pića na policama

Moramo biti inovativni i putem kvalitetnih i standardnih pakovanja proizvoda eliminisati nelojalnu konkurenciju


Izdavač: Dnevne novine

Samir Rastoder Željko Vukmirović Mladen Medenica

Direktor: Nenad Amidžić Glavni urednik: Vesna Šofranac Urednik: Bojana Despotović

Novinari: Danica Janković Amra Nikočević Dizajn: Adi Kerović Lektura: Snježana Avramović Obrada fotografija: Nikola Bečanović


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook