Dnevne novine 3-4. mart 2018.

INTERVJU: PROF. DR BOŽO MIHAILOVIĆ

Nema obećane zemlje, moramo da radimo

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018. BROJ2008GODINAVII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

LIDERA DEMOKRATSKOG FRONTA UHAPSILA SRPSKA POLICIJA ■ 4 5

Mandić ilegalno prešao granicu, tužilaštvo na potezu MANDIĆ Umjesto da asistiraju svojim građanima u nevolji, oni su potrčali da dojave kolegama iz policije Srbije da zaustave vozilo kojim se Mandić sa saradnicima vraćao, preko Jabuke, u Pljevlja

STANKOVIĆ Ćutanje Tužilaštva izazvalo je brojne negativne komentare, jer je ostalo nejasno da li je Mandić prekršio zabranu izlaska iz zemlje i da li bi zbog toga trebalo da bude kažnjen?

KOLEKCIJA FOTOGRAFIJA RADA LJUMOVIĆA ■ 26 27

Specijalni dodatak

Nostalgični album simbola stare Podgorice

U SUSRET OSKARIMA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

AKTUELNO

A jes, evo mi ih u pete. Mada je friziran ●NEZVANIČNO taj IMT 975, pa ide ka zmaj. Zamalo im utekoh.

A reci mi, molim te, jesi li bubrege otresao na taj traktor što si bježao preko granice?

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

A znaš li onu - s namjerom pođoh u veliki grad... Mada Prijepolje i nije neki veliki grad.

Traktor, traktor, traktorče, vozi Rajo motorče...

A što čoče ne uze oni moj motorić, eno mi ga majka ranila u garažu.

REPOTAŽE

Uskladićemo tranzit sa standardima EU do 2021.

Grad u kojem su stranci domaći, a domaći žive u Evropi

Napredak ka EU garantuje bezbjednost na Balkanu

● 30-31

U okviru procesa prilagođavanja carinskog sistema sa pravnim standardima Evropske unije, potrebno je da Crna Gora preuzme institute evropskih carinskih propisa kojima se uređuje sprovođenje postupka koji omogućava kretanje strane, a pod određenim uslovima i domaće robe.

SUBOTA

NEDJELJA

Od aprila ª pametniº parkinzi uvode red

● 8-9

U Centru za autizam mjesta za 100 djece Adaptacija prostora u koji će biti smješten Nacionalni centar za autizam se privodi kraju, a on će, prema riječima generalne direktorice u Ministarstvu zdravlja Vesne Miranović, za početak, moći da primi oko 100 djece sa autističnim spektrom. U njemu će biti omogućena rana dijagnostika i intervencija, a u planu je izgradnja ovakvih punktova širom Crne Gore u naredne dvije godine.

● 17-18

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović redovan je učesnik Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu. Gvozdenović je jedan od koordinatora aktivnosti u vezi sa Molitvenim doručkom za region jugostočne Evrope. ● 7

Umjereno do potpuno oblačno, mjestimično kiša, a na Primorju je moguća i grmljavina. Tokom dana dosta suvog vremena, a intenzivnije padavine očekuju se krajem dana i tokom noći. Vjetar umjeren i jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 0 do 10, najviša dnevna 3 do 15 stepeni.

Umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prvog dijela dana povremeno kiša, na Primorju moguća i grmljavina, a u višim planinskim predjelima i susnježica i snijeg. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 9, najviša dnevna 4 do 15 stepeni.

Parking servis Podgorica je tokom prošle godine ostvario rekordne prihode - iznad milion i po eura, čime je, kako kažu iz ove gradske službe, pokazana opravdanost postojanja i značaj za saobraćaj u glavnom gradu. ●20-21

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

IZABRAN NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI

ADŽOVIĆ TREĆI PUT PREDSJEDNIK OPŠTINE TUZI

Dosadašnji predsjednik Opštine Tuzi Abedin Adžović ponovo je, na sjednici Skupštine Opštine Tuzi, izabran na tu funkciju. Adžović je dobio podršku odbornika vladajuće DPS-DUA-BS-SD koalicije, dok predstavnici opozicionih partija Albanske alternative, Demokratskog saveza i Demokrata nijesu prisustvovali glasanju. Odbornici su usvojili i predlog Odluke o privremenom finansiranju opštine od januara do marta 2018. Njime je predviđeno da se do donošenja odluke o budžetu Opštine vrši privremeno finansiranje za koje se odobravaju sredstva do iznosa koji odgovara jednoj dvanaestini ostvarenih rashoda u prethodnoj fiskalnoj godini. Na Skupštini je donijeta odluka o obrazovanju radnih tijela: odbor za statut i propise, za izbor i imenovanje, za finansije, privredu i razvoj, za pla-

niranje i uređenje prostora, komunalno-stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine i odbor za društvene djelatnosti, međuopštinsku i međunarodnu saradnju. Odlukom je predviđeno i obrazovanje Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova i savjet za pitanja lica sa invaliditetom i prevenciju narkomanije. Odbornici su juče usvojili i predlog Odluke o pečatima, kojim se uređuje izrada, upotreba, čuvanje i uništavanje pečata opštine u okviru Glavnog grada - Tuzi i druga pitanja koja se odnose na njegovu upotrebu. Iz Albanske alternative tvrde da Adžović nije dobio dovoljno glasova da bude izabran. Oni dodaju da je za Adžovića bilo 16 glasova, a protiv dva. Očekuju reakciju državnih organa kako bi zaštitili zakon i statut opštine od neodgovornih pojedinaca. E.H.

POTVRĐENA OPTUŽNICA ZA ZLOUPOTREBU SLUŽBENOG POLOŽAJA

MUGOŠA USKORO PRED SUDOM ZBOG SLUČAJA ª CARINEº Vijeće podgoričkog Višeg suda potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, kojom se tereti da je u slučaju “Carine” zloupotrijebio službeni položaj i na taj način oštetio državni budžet za oko sedam miliona eura. “Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena. Predmet će biti dat u rad postupajućem sudiji, a glavni pretres će biti zakazan u zakonskom roku od dva mjeseca”, saopštili su iz Višeg suda. Prema ranijim navodima medija, Mugoša je u više navrata bio saslušavan u Specijalnom državnom tužilaštvu zbog slučajeva “Carine” i “Bazar”. On je tužiocu objasnio kako je došlo do ugovora Opštine sa “Carinama”, uz tvrdnju da je sve bilo u skladu sa zakonom. Podsjećamo, krajem 2015. godine glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić javno je najavio istragu u predmetima “Bazar” i “Carine”. Prvu krivičnu prijavu protiv Mugoše i direktora Direkcije za imovinu Dragana Đukića Vrhovnom državnom tužilaštvu podnio je MANS, zbog sumnje da su prenosom prava opštinskog zemljišta na kompaniju “Carine” zloupotrijebili položaj i oštetili budžet Glavnog grada za više od 11 miliona eura. Ta prijava je godinu kasnije odbačena, a predmet je zapečaćen. Taj slučaj ponovo je otvoren u novembru 2015. godine, a Opština je odlučila da dug plati tako što će udovoljiti novom zahtjevu Čedomira Popovića, vlasnika “Carina”, kompletiranjem građevinske parcele. Nakon što je zemljište vraćeno u vlasništvo Glavnog grada, Mugoša je krajem 2011. donio odluku o ponovnom prenosu zemljišta na “Carine”, i to po cijeni od 165 eura za kvadratni metar, isto kao i 2007. godine, kada su prvi put sklopljeni sporni ugovori. L.H.

AKTUELNO

3

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

VIŠAK KANDIDATA, SIVI TRAKTOR CRVENE BOJE, I ĆAO BERANE! Crnogorska opozicija pokazala je izuzetnu monolitnost u bojkotu evropskih zvaničnika koji dolaze u ovu zemlju. Federika Mogerini, Johanes Han i na kraju Žan Klod Junker, nijesu po mjeri ovdašnjih marginalaca. Njih troje, međutim, nijesu bili mnogo potreseni što se u skupštinskim klupama nijesu pojavili Ranko, Lekić, Aleksa sa Dritanom, Joković bez Alekse, i Mandić sa Medom... Jer, što bi rekao predsjednik kotorske opštine Vladimir Jokić, čovjek širokih internacionalnih pogleda, sa više državljanstava: „Vlast funkcioniše, a ovi što ne dolaze u Skupštinu njihov je problem“. Andrija Mandić, međutim, ako baš ne preferira susrete sa evropskim zvaničnicima u parlamentu, voli da se probije do Prijepolja. Otkud „na tromeđi“ po ovom kijametu? Još mu neki „sivi traktor traktor crvene boje“, kako u onom filmu Srđana Koljevića, krčio put kroz te vukojebine do Srbije i do „slobode“. No, tamo ga srpska policija uhapsi, jer nema pasoš! Danas Andriju, greote, svi hapse, što nije u redu, jer ipak je on vojvoda! To je jedini ispoštovao VDT Ivica Stanković koji nikako nije dao da ga Katnić strpa u Spuž. Ni njega, ni njegove serdare Kneževića, Medojevića... Ali to je druga priča. Ili nije? Jer se među potencijalnim kandidatkinjama za predsjednicu Crne Gore sada pominje i njegova družbenica Draginja Vuksanović, iako ni Ranko, izgleda, još nije prebolio svoju “pustu želju“. Kako je krenulo, opozicija neće imati samo jednog, nego gomilu „zajedničkih kandidata“. Kako bi rekao Boris Raonić – u toj ulozi kompletira se galerija manje ili više „egzotičnih pojedinaca“. Hazbija Kalač je prvi predao potpise, za njim i Vasilije Miličković. Danilovića će kandidovati URA, „nezavisni“ Blažić i Hajduković su već „duboko“ u kampanji, ali još ne donose potpise. Dobrilo Dedeić je „ustupio“ kandidatsko mjesto popu Željku Rojeviću. Bečić je rekao da neće, ali sad bi opet možda mogao, a Frontov favorit Jovićević još se ne izjašnjava, jer se boji da ga ne uhapse. Jedino je Milka Tadić-Mijović rekla da je „priča o njenoj kandidaturi završila prije nego što je počela“. Draginja još nije ništa rekla... Zdravo Berane i Bečić su u panici. Ponoviće se izbori na pet biračkih mjesta u Beranama, pa se boje da će biti „prekrojena volja građana“. Bilo je ovako: DPS 17, Zdravo Berane 14, a Bečić samo četiri odbornika. Pa su onda ovi što su osvojili manje proglasili pobjedu. Tako su oni „skrojili“ volju građana. Kad oni „kroje“, to je demokratski. Kad DIK ponovi izbore u Petnjici, Tuzima i Ulcinju i to je demokratski. Ali sad je u Beranama prpa: Da ne bude - Ćao, Berane! Najmanje četiri miliona riječi prosuli su advokati optuženih na suđenju za pokušaj terorizma u Višem sudu protekle nedjelje da „obale“ svjedočenje Mirka Velimirovića. A onda je ustao general Bratislav Dikić i rekao: Kriv sam što nisam sve odmah prijavio! Kraj.

4

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

tužilaštvo se još nije oglasilo povodom neusp

Bježao ili išao okol

N

akon što je ilegalno prešao crnogorsku granicu zbog čega ga je policija u Srbiji bila uhapsila, predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić se juče poslije podne vratio u Crnu Goru.

12

On je iz Srbije u Crnu Goru ušao na graničnom prelazu Ranče i crnogorska policija mu nije pravila problem jer, kako je rečeno, nije bilo interesovanja tužilaštva za njega. Crnogorska javnost je, međutim, očekivala juče da se oglasi Državno tužilaštvo i sam vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, ali je ta reakcija izostala. Ćutanje Tužilaštva izazvalo je brojne negativne komentare, jer je ostalo nejasno da li je Mandić prekršio zabranu izlaska iz zemlje i da li zbog toga trebalo da bude kažnjen? U nekim drugim situacijama Stanković je reagovao. Podsjetimo, on je prije godinu dana, 15. februara 2017, izdao specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću obavezujuće uputstvo prema kojem poslanicima Demokratskog fronta (DF) Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću neće biti određen pritvor. Prethodno je crnogorski parlament sa 42 glasa poslanika vladajuće koalicije izglasao ukidanje imuniteta radi pokretanja krivičnog postupka i određivanja pritvora Mandiću i Kneževiću, zbog slučaja “terorizam u pokušaju”, odnosno događanja na dan izbora 16. oktobra 2016. Članovima Predsjedništva DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću oduzete su putne isprave u julu prošle godine. Srpska policija uhapsila je preksinoć, zbog ilegalnog prelaska granice, Mandića, Milana Lekića i Voja Pićana nakon čega ih je privela u Sud u Prijepolju. Oni su juče saslušani i pušteni. Advokat Nikola Martinović kaže za Vikend novine da Krivični zakonik propisuje krivično djelo koje se

mjeseci zatvora predviđena je zatvorska kazna krivičnim zakonikom ako neko lice bez dozvole pređe ili pokuša da pređe granicu

zove nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. “Ovo djelo obuhvata radnju koja predviđa da, ako neko lice bez dozvole pređe ili pokuša da pređe granicu, odgovara kaznom zatvora do jedne godine. To je jedno od rijetkih krivičnih djela u kojima sam pokušaj da pređete nedozvoljeno državnu granicu predstavlja krivično djelo. Kada se to djelo propisivalo, a važi još iz SFRJ, bilo je jasno svim krivičnim pravnicima da kad neko lice pređe granicu, više ga ne možete uhvatiti. U onim vremenima kad su granice bile zatvorene i značile više nego što znače sad, pokušaj nedozvoljenog prelaska granice je bilo ogromno krivično djelo”, rekao je Martinović. Ovaj podgorički advokat naglašava da će, kada je Andrija Mandić u pitanju, biti problematično jer je on već prekršajno kažnjen u Srbiji, tako da će SDT odlučiti ima li tu mogućnosti da sva lica goni za nedozvoljen prelaz državne granice. “Ukoliko je tačno da nisu imali drugi put, onda su oni državnu granicu prešli u krajnjoj nuždi i u toj situaciji nema krivičnog djela. Međutim, malo je vjerovatno da

Boljanići

je prelazak državne granice izvršen u krajnjoj nuždi i tu se završava priča o nedozvoljenom prelasku granice”, ocjenjuje Martinović. Iz Nove srpske demokratije je saopšteno da Mandić

nije bježao iz države već da je obilazio aktiviste u selima na tromeđi Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. On j takođe, poručio da nikada nije bježao iz Crne Gore, niti će to činiti.

Lider DF-a je već odgovorao pred sudom u Srbiji i izrečena mu je kazna. Mandić u reagovanju saopštava da su informacije da je pokušao da pobjegne “brutalna laž onih či-

DPS: Mandić da saopšti prave razloge Demokratska partija socijalista pozvala je juče Andriju Mandića da saopšti crnogorskoj javnosti prave motive njegovog iznenadnog i nelegalnog boravka u Srbiji. “Svima je jasno da verzija koju je saopštila njegova partija nema dodira sa realnošću. Ne postoji osoba koja bi povjerovala da je čovjek protiv kojeg se vodi više postupaka, u kojima je optužen za najte-

ža djela protiv države, tek tako zalutao u magli i greškom prešao državnu granicu baš u društvu nekadašnjih članova ozloglašenog Sedmog bataljona?! Koja su to domaćinstva koja se obilaze u kasne sate sa osobama koje imaju više prijava za nelegalno držanje oružja i eksplozivnih naprava i kako je baš ovu grupu ljudu odabrao za svoju noćnu pograničnu ekskurziju?

Očekujemo na nadležne državne institucije do kraja ispitaju kako je to baš Andrija Mandić od svih putnika “zalutao” na teritoriju susjedne države. Novoj i DF-u bi najbolje bilo da ga više ne brane, jer je očigledan njihov pokušaj omalovažavanja i potcjenjivanja ukupne crnogorske javnosti i zdravorazumskog promišljanja građana”, kaže se u saopštenju DPS.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

5

PJELE ª EKSKURZIJEº ANDRIJE MANDIĆA

LO, PITANJE JE SAD? Martinović: Moguće je da dobije nanogicu

“Kada je u pitanju Andrija Mandić, koji ima krivični postupak u Crnoj Gori, on ima određene mjere nadzora i njemu je već zabranjeno napuštanje države. Tu mjeru nadzora kontroliše organ koji je izdao, dakle sud i ta naredba je dostavljena i policiji, koja bi trebalo da izvršava kon-

ji se osuđeni predsjednik političkog savjeta krije u Beogradu”. On je sinoć na vanrednoj konferenciji za novinare u Pljevljima rekao da je cjelokupna situacija skandal. “Desio se skandal, da u si-

Ovo djelo obuhvata radnju koja predviđa da, ako neko lice bez dozvole pređe ili pokuša da pređe granicu, odgovara kaznom zatvora do jedne godine

tuaciji kada su bili ugroženi životi ljudima koji su bili u političkoj akciji prikupljanja sigurnih glasova, obilaska simpatizera na najudaljenijoj tački u Pljevljima, da su ljudi iz policije tu našu ugroženost doživjeli da nas prijave kolegama iz Srbije, kojima je važnije bilo da napišu neke prijave nego da li smo mi mogli te noći da izgubimo živote u nametima i klizanju dok smo se spuštali”, kazao je Mandić. U toj situaciji im se, kaže, pokvario i automobil. “MUP nije imao osjećaj da nas zaštiti, već su razmišljali o malom profitu. Evo poručujem, nikada nijesam bježao, niti imam namjeru da bježim iz Crne Gore”, jasan je Mandić. Tražio je da mu se vrate putne isprave. “Andrija Mandić je u Cr-

noj Gori, Andrija Mandić je sada u Pljevljima, uskoro krećem u Podgoricu, uvijek tamo gdje je moj narod. Nikoga se ne plašimo i ne prihvatamo da nas bilo ko ponizi tako što će nas predstaviti kukavicama. Kukavica ima dovoljno u režimu. Gledate ih svakog dana, gledate ih kako su se ponašali kada su im sudili. Znate, i onaj glavni među njima kada se i on bude suočio sa sudskim procesom, ništa neće biti bolji od onog što se krije u Beogradu. Sve je to brašno iz iste vreće”, kazao je Mandić. “Sva podmetanja policije i tužilaštva kojima bi htjeli da ga ‘istjeraju’ iz Crne Gore, razbiće se u paramparčad, kao i lažna optužnica za državni udar”, saopšteno je iz Nove srpske demokratije. Pojasnili su da je Mandić imao “unaprijed dogovorene partijske aktivnosti u Pljevljima, u okviru kojih je

trolu njegovog kretanja. Ako se pokaže da je on prekršio ovu mjeru koju mu je izrekao sud, postoji mogućnost da mu sud odredi novu mjeru, možda i nanognicu, ili da mu u krajnjem slučaju odredi i pritvor. O tome će tužilac obavijestiti sud i organe policije”, kaže advokat Nikola Martinović.

42 POSLANIKA U SKUPŠTINI CRNE GORE GLASALA SU ZA SKIDANJE IMUNITETA ANDRIJI MANDIĆU

prisustvao promociji knjige člana Političkog savjeta Nove Bojana Strunjaša”. “Nakon toga je, sa najvišim funkcionerima pljevaljskog odbora Nove, krenuo u seriju planiranih kućnih posjeta. Kao što je uobičajeno, bio je neustavno i nezakonito praćen od strane policije sa ‘bezbjedne udaljenosti’”, navodi se u saopštenju. Dalje su pojasnili da se

Mandić s delegacijom partije, na čelu sa Milanom Lekićem, uputio u udaljeno selo Poblaće, na tromeđi Crne Gore, Srbije i Republike Srpske, “kod simpatizera koji mjesecima insistira da ugosti svog predsjednika”. Smatraju da je ovo, kako su kazali, “još jedna, u moru sitnih podvala režima, kojima se želi opanjkati Demokratski front i njegovi lideri”. “Naravno, imaće uspjeha koliko i svi dosad”, saopštila je Nova. Policija od kolega iz Srbije očekuje detaljnije informacije o ovom slučaju. U Tužilaštvu su nam kazali da još nijesu obaviješteni o incidentu. Mandiću je, podsjećamo, zabranjen izlazak iz Crne Gore, jer je jedan od optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 201. Njemu su ranije oduzete putne isprave. R.V.N.

NOVA: POLICIJA JE KRIVA

“Iako su policijski službenici, koji su ih pratili, znali da je lokalni put kojim su se kretali loše očišćen i veoma opasan, kao i da ukoliko uspiju da se probiju nizbrdo, svakako neće moći da se vrate, nisu upozorili delegaciju NSD-a na

nepremostive probleme na koje će naići, rizikujući njihove živote. U pozadini ovog neljudskog akta bila je njima dobro poznata činjenica, da će Andrija Mandić sa saradnicima morati da se vrati drugim putem, kroz teritoriju Srbije, a da mu je zbog procesa ‘Držav-

ni udar’, zabranjeno napuštanje Crne Gore. Umjesto da asistiraju svojim građanima u nevolji, oni su potrčali da dojave kolegama iz policije Srbije da zaustave vozilo kojim se Mandić sa saradnicima vraćao, preko Jabuke, u Pljevlja”, tvrde u Novoj srpskoj demokratiji.

6

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

ULCINJ

Do 31. verifikacija mandata

Danilović

UJEDINJENA CRNA GORA

Danilović predložen za predsjedničkog kandidata

Predsjedništvo Ujedinjene Crne Gore predložiće Glavnom odboru da kandidat te stranke na predsjedničkim izborima bude Goran Danilović. Kako je kazao predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Goran Radonjić, Crnoj Gori treba pravi predsjednik, koji ima jasne principe i stavove i koji će se njih i pridržavati. Prema njegovim riječima, Crnoj Gori je potreban političar koji će vratiti povjerenje u politiku i mobilisati sve potencijale društva. “Smatramo da Danilović jeste takav političar. Ima obrazovanje, kompetencije i iskustvo. Nakon što se dokazao u profesiji i višegodišnjem javnom bavljenju politikom, pokazao je i da ima principe i da je spreman da

ih brani, makar platio i visoku cijenu za to”, ocijenio je Radonjić, dodajući da je Ujedinjena Crna Gora među rijetkima, ako ne i jedina partija koja za nekog iz opozicije nije govorila da je izdajnik, špijun, te da radi za vlast. Oni su, kako je kazao, pozivali na dijalog, susret i uvažavanje, ali umjesto toga na sceni je bilo grupisanje, međusobno optuživanje i traženje krivca za poraz na izborima. “Smatramo da bi poraz na izborima od Demokratske partije socijalista bio poraz svih nas, pogotovo zato što je DPS slabija nego ikad, toliko slaba da čeka da vidi šta će opozicija da uradi”, saopštio je Radonjić. Sjednica Glavnog odbora Ujedinjene Crne Gore biće održana danas. A.N.

Sa brifinga

DARMANOVIĆ SA AMBASADORIMA EU

Budućnost regiona u EU

Budućnost Crne Gore, ali i svih zemalja regiona je u Evropskoj uniji, a integracioni proces je ključ trajne održive evropske arhitekture i strateški ulog u stabilnost i demokratiju, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. On je juče, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, održao brifing za ambasadore država članica EU, na kojem je učestvovao i šef Delegacije EU u Crnoj Gori Ai-

vo Orav. “Sastanak je bio prilika za sagledavanje evropske perspektive Crne Gore sa posebnim osvrtom na nedavno objavljenu Strategiju za proširenje EU, kao i da se ukaže na značaj posjeta najviših evropskih zvaničnika regionu, predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera i evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana”, navodi se u saopštenju. A.N.

Predsjednik aktuelnog saziva Skupštine opštine Ulcinj Ljoro Nrekić najavio je da će do polovine ovog mjeseca biti zakazana konstitutivna sjednica lokalnog parlamenta. “U roku od 15 dana, odnosno do kraja mjeseca, biće održana ta sjednica, sa dvije tačke dnevnog reda: verifikacija mandata novoizabranim odbornicima i izbor predsjednika tog visokog doma”, kazao je Nrekić. Prema njegovim riječima, tek nakon toga može se očekivati sjednica na kojoj će se kao tačka dnevnog reda naći budžet za ovu godinu. Podsjetimo, do 31. marta je na snazi odluka o privremenom finansiranju Opštine Ulcinj. E.H.

Brajović i Kandelaki

Politika otvorenih vrata prioritet

Prijemom Crne Gore u NATO poslata je snažna poruka da politika otvorenih vrata i transatlantska saradnja ostaju visoko na agendi Alijanse za sve one koji žele da dijele njene vrijednosti i standarde, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. On je juče sa nerezidentnim ambasadorom Gruzije Zazom Kandelakijem razgovarao o daljem napretku saradnje dviju država, zasnovanom na dobrim političkim odnosima. Na sastanku je, kako je saopšteno iz Brajovićevog kabineta, bilo riječi o posjeti predsjednika Parlamenta Gruzije, koja će biti realizovana narednih mjeseci. Time je, kako se navodi, potvrđeno da postoji mnogo razloga i osnova za jačanje odnosa na svim nivoima. A.N.

6

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

Bečić prikuplja potpise Lider Demokrata Aleksa Bečić počeo je da prikuplja potpise za predsjedničku trku čime je najavio kandidaturu za predsjednika, saznaju Vikend novine. Takođe, Dritan Abazović i URA razmatraju opciju da podrže Bečića u trci za šefa države. Sve će biti poznato u narednih nekoliko dana, jer partije moraju donijeti konačnu odluku nakon što je postalo jasno da se ne mogu dogovoriti o zajedničkom kandidatu. “Krenuli smo sa prikuplja-

Bečić njem potpisa. Konačna odluka još nije donijeta, ali moramo biti spremni za predsjedničku utakmicu”, tvrdi izvor iz Demokratske Crne Gore. CdM saznaje da stranački organi GP URA nijesu još odlučili kako će djelovati kada je riječ o predsjedničkim izborima, ali je jedna od opcija podrška Bečiću na predsjedničkim izborima. “To je jedna od opcija koju razmatramo”, potvrdio je CdMu izvor iz URA. E.H.

Kandidat i sveštenik Željko Rojević Predsjedništvo Srpske koalicije prihvatilo je predlog da predsjednički kandidat tog saveza bude sveštenik Srpske pravoslavne crkve Željko Rojević. “Predsjedništvo Srpske koalicije uvažilo je razloge Dobrila Dedeića, koji je rekao da ne bježi od kandidature, ali da želi da rastereti opozicione birače od njegovog političkog sukoba sa dijelom lidera DF. Narod i pobjeda nad režimom su važniji od ličnih sukoba predsjednika opozicionih stranaka, zaključeno je na sjednici predsjedništva Srpske koalicije”, kazali su iz ovog saveza. E.H.

Rojević

Milačić

Milačićevi aktivisti skupljaju potpise Aktivisti Prave Crne Gore počeli su teransku kampanju i skupljanje potpisa podrške za predsjedničku kandidaturu. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je na konferenicji povodom osnivanja partije kazao da je cilj da u narednom periodu bude stvorena najorganizovanija partija u Crnoj Gori. “Cilj nam je još veći: stvoriti najbolje kontakte u regionu, Evoropi, ali i šire. Bićemo most mira, gradićemo most mira, pružićemo ruku prijateljstva svima, ali ne odričući se svog identiteta i svojih korijena”, poručio je tada Milačić, ne navodeći da će se kandidovati za predsjednika Crne Gore. E.H.

Miličković predao kandidaturu Privrednik Vasilije Miličković predao je juče Državnoj izbornoj komisiji predsjedničku kandidaturu. Kako je naveo, kada bi bio u prilici da bude predsjednik Crne Gore, rat protiv kriminala i korupcije bio bi prio- Miličković

ritet njegove funkcije. “Boriću se za vladavinu prava, a voditi rat protiv partitokratske vladavine, koja je ovih dana dostigla visoki stepen metastaze”, poručio je Miličković, nakon što je predao kandidaturu. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

7

INTERVJU: POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE BRANIMIR GVOZDENOVIĆ

NAPREDAK KA EU GARANTUJE BEZBJEDNOST NA BALKANU ⌦ Mili Prelević

P

otpredsjednik Skupštine Crne Gore, Branimir Gvozdenović redovan je učesnik Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu. Gvozdenović je jedan od koordinatora aktivnosti u vezi sa Molitvenim doručkom za region Jugostočne Evrope. Sa potpredsjednikom Skupštine smo razgovarali o Molitvenom doručku i pratećim događajima, bilateralnim susretima održanim u SAD-u, kao i o regionalnom molitvenom doručku koji je Crna Gora organizovala u Budvi 2012. godine. VN: Gospodine Gvozdenoviću, šta za Vas predstavlja učešće na tom događaju i postoje li neki konkretni rezultati učešća naših zvaničnika na Molitvenom doručku? GVOZDENOVIĆ: Konkretni rezultati svakako postoje. Prije svega, podsjetiću da smo upravo na našu inicijativu prilikom učešća na Molitvenom doručku dogovorili da se Godišnje okupljanje zvaničnika Jugoistočne Evrope održi u Budvi 2012. godine. To je događaj koji se po uzoru na Molitveni doručak u Vašingtonu organizuje svake godine u jednoj od zemalja regiona, a našim zapaženim nastupom i inicijativom obezbijedili smo prisustvo preko 30 ljudi iz SAD-a te godine u Budvi, što je najveći odziv iz SAD-a do sada. Događaju je prisustvovalo oko pre-

300 ZVANICA PRISUSTVOVALO JE BALKANSKOM MOLITVENOM DORUČKU U BUDVI 2012. GODINE

ko 300 zvanica iz 32 zemlje svijeta, različite strukture – od senatora i kongresmena iz SAD-a, preko zvaničnika iz Evrope i svijeta, do veoma reprezentativnog sastava učesnika iz regiona. Već tada smo, na bazi našeg strateškog opredjeljenja za članstvo u NATO, tu našu namjeru dodatno potvrdili, dobrom organizacijom događaja i zapaženim nastupima i sastancima naših lidera. Sve to je rezultiralo i brojem ljudi iz Crne Gore koji dobijaju poziv za učešće. Podsjetiću da je ove godine čak devet ljudi iz naše zemlje dobilo poziv, što je zaista ogroman uspjeh u odnosu na broj stanovnika, i više čak i u odnosu na najveće zemlje Evrope, čiji se ekonomski i politički uticaj i snaga ne mogu porediti sa Crnom Gorom. VN: Sa kim ste se sastali nedavno u Vašingtonu, tokom Vašeg učešća na Molitvenom doručku i šta je bio sadržaj tih razgovora? GVOZDENOVIĆ: Pored brojnih susreta tokom samog događaja, koje ne bih posebno izdvajao, boravak u Vašingtonu sam iskoristio za susrete sa članovima američkog Kongresa, koji su svih ovih godina pružali i pružaju podršku Crnoj Gori u procesu evro-

atlantskih integracija, ali i u drugim značajnim inicijativama. Susreo sam se sa senatorima Roj Blantom iz Misurija, Džo Mansinom iz Zapadne Virdžinije, kao i kongresmenima Majk Dojlom, Rendi Haltgrenom i Rodžerom Maršalom. Prilikom svakog razgovora posebno sam isticao značaj članstva Crne Gore u NATO, ne samo za našu zemlju, već za čitav region, naročito u kontekstu potrebe slabljenja uticaja ideja na Balkanu baziranih na protivljenju zapadnim vrijednostima, evidentnim kroz konkretne operativno-bezbjednosne izazove, što su sagovornici bez izuzetka podržali. Naravno, i pored toga što je format Molitvenog doručka takav da ne podrazumijeva učešće delegacija država, već pojedinačno učešće, a s obzirom na činjenicu da je i predsjedn i k Skupštine, Ivan Brajović,

Ponovo u Crnoj Gori 2020. VN: Kazali ste da se Balkanski molitveni doručak organizuje svake godine u jednoj od zemalja regiona, a da je posljednji put organizovan u Crnoj Gori 2012. godine. Obzirom na broj zemalja u regionu, za očekivati je da se taj događaj uskoro ponovo organizuje u Crnoj Gori? GVOZDENOVIĆ: Potpuno ste u pravu. Mi smo čak i u prethodnim godinama ohrabrivani od američkih partnera da, bez obzira što još uvijek neke od zemalja regiona nijesu organizovale Balkanski molitveni doručak, mi to pono-

prisustvovao ove godine Molitvenom doručku, iskoristili smo šansu da u američkom Kongresu održimo niz sastanaka, o čemu je javnost informisana kroz saopštenja Skupštine Crne Gore. VN: Iz saopštenja Skupštine javnost je upoznata o Vašem učešću na forumu u Senatu, na temu bezbjednosti i sigurnosti u regionu Jugoistočne Evrope. O kakvom se forumu radi i možete li nam reći konkretnije o čemu je bilo priče na njemu? GVOZDENOVIĆ: Forum na temu “Geopolitičke prilike u Jugoistočnoj Evropi i uloga Sjedinjenih Država i NATO” organizovan je u Senatu na inicijativu i pod pokroviteljstvom senatora iz Oklahome, Džejms Inhofa, fa koji je 2012. g o dine bio jeGvozdenović

vo uradimo. To samo govori o tome koliko smo 2012. godine ozbiljno pristupili organizaciji tako zahtjevnog događaja i koliko smo bili uspješni u tome. U svakom slučaju, ove godine smo mi, koji činimo mrežu kontakt osoba organizatora američkog Molitvenog doručka, dogovorili da ovogodišnji Balkanski molitveni doručak bude održan u Tirani od 25. do 27. maja, a da se naredne godine, najvjerovatnije, događaj održi u Hrvatskoj. Zato vjerujem da je prilika da 2020. godine, Crna Gora ponovo organizuje Balkanski molitveni doručak. dan od glavnih govornika na Balkanskom molitvenom doručku održanom u Budvi, koji sam već pomenuo. Forumu su prisustvovali brojni članovi američkog Kongresa i visoki predstavnici zemalja Jugoistočne i Zapadne Evrope i Azije. Nakon uvodnih izlaganja senatora Inhofa i jednog od organizatora foruma i velikog prijatelja Crne Gore, bivšeg albanskog ministra odbrane i životne sredine, Fatmira Mediua, senator Rodžer Viker i kongresmen Majkl Tarner govorili su o pojačanom interesovanju Rusije za region Jugoistične Evrope, što se prožimalo i kroz izlaganja ostalih učesnika foruma iz SAD-a i svijeta. Ukazao sam na činjenicu da Balkan predstavlja tampon zonu između Istoka i Zapada, i da bi eventualna inertnost Zapada mogla ostaviti manevarski prostor za veće aktivnosti Istoka. Dalji napredak zemalja regiona u evropskim i evroatlantskim integracijama i koordinisani regionalni pristup, jedini su način da Balkan zadrži stabilnost i ostane pouzdan partner zapadnom, razvijenom svijetu.

8

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

UPRAVA CARINA

REFORMA TRANZITNOG SISTEMA PODRAZUMIJEVA

USKLADIĆEMO TRANZIT SA STANDARDIMA EU DO 2021.

U okviru EU fonda IPA 2014. obezbijeđena su sredstva za podršku projektu Uprave carina, čija implementacija počinje u drugoj polovini ove godine i trajaće naredne dvije godine

U okviru procesa prilagođavanja carinskog sistema sa pravnim standardima Evropske unije, potrebno je da Crna Gora preuzme institute evropskih carinskih propisa kojima se uređuje sprovođenje postupka koji omogućava kretanje strane, a pod određenim uslovima i domaće robe. Evropska komisija odobrila je Crnoj Gori sredstva iz pretpristupne pomoći, u okviru IPA 2014. za realizaciju projekta „Podrška Upravi carina“, koji će otpočeti sa implementacijom u drugoj polovini ove godine. Tokom tog projekta, koji će trajati dvije godine, sprovešće se sve aktivnosti u cilju ispunjenja uslova za pristupanje Crne Gore Konvenciji o zajedničkom tranzitu i Konvenciji o olakšicama u trgovini robom, koja propisuje podnošenje tranzitne deklaracije, kako bi istim pristupili tokom 2021. godine. - Ovo je najveći projekat koji je Uprava carina realizovala do sada i njegova implementacija će ujedno biti i standard za realizaciju

budućih, takođe kompleksnih projekata, koje smo u obavezi da implementiramo prije pristupanja Evropskoj uniji – rekla je Tatjana Vujisić, načelnica odsijeka za carinske postupke u Upravi carina.

■ KONVENCIJA U proteklom periodu Uprava carina je preduzimala aktivnosti na stvaranju uslova za modernizaciju prekograničnog kretanja robe, što podrazumijeva modernizaciju uslova i načina sprovođenja tranzitnog postupka radi, između ostalog, smanjenja troškova i ubrzanja postupka carinjenja, te usaglašavanja cjelokupnog postupka sa evropskim standardima. To podrazumijeva uspostavljanje tranzitnog postupka kompatibilnog tranzitnom postupku u Evropskoj uniji i državama članicama Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku. - Konvencija je važan instrument olakšavanja tr-

govine i to kroz uspostavljanje zajedničkih procedura za kretanje robe pod carinskim nadzorom preko granica država članica. To podrazumijeva elektronsko praćenje tranzita, brži protok robe i kraće vrijeme potrebno za obavljanje carinskih procedura, a time i uštedu vremena i troškova za privrednike. Istovreme-

no, primjena Konvencije osigurava uslove za jačanje borbe protiv carinskih prekršaja i sprečavanje korupcije, jer se najveći dio sprovođenja carinskih formalnosti obavlja automatski bez direktnog kontakta između carinika i privrednika – kaže Vujisić. Osim što je pristupanje Crne Gore Konvenciji od višestrukog značaja za državu, jer će privrednicima

omogućiti da postanu konkurentniji na evropskom tržištu, povećaće se broj tranzita kroz Crnu Goru što će uticati na porast prihoda, to je i jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uniji. Država, naime, mora primjenjivati Konvenciju najmanje godinu prije ulaska u Evropsku uniju. Zajednički tranzitni postupak, utemeljen na Konvenciji, omogućava kretanje robe između država članica EU, država člani-

NCTS u okviru zajedničkog tranzitnog postupka

UPRAVA CARINA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

9

VA PREUZIMANJE EVROPSKIH CARINSKIH PRAVILA KOMPJUTERIZACIJA TRANZITNOG SISTEMA

Najkompleksniji zadatak i najveći izazov je uspostavljanje novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS). Kroz ovaj sistem carinska deklaracija za tranzitni postupak će se podnositi elektronski, što znači da će se formalnosti propisane u okviru carinskih propisa sprovoditi elektronskom razmjenom podataka, bez podnošenja papirne dokumentacije. Dakle, tranzitni postupak će se obavljati elektronskom tranzitnom deklaracijom i samo sa jednom garancijom, koja će važiti tokom cijelog prevoza robe do odredišta. - Na primjer, ako bi firma iz Podgorice prevozila robu do odredišta u državi članici EU, kod polazne carinske ispostave u Podgorici

35 DRŽAVA POTPISALO JE KONVENCIJU KOJA OMOGUĆAVA KRETANJE ROBE IZMEĐU ČLANICA EU, EFTA,TURSKE, MAKEDONIJE I SRBIJE

ca EFTA i Turske, Makedonije i Srbije, dakle između 35 potpisnica Konvencije. - Omogućava, takođe, preduzećima koja ispunjavaju propisane uslove određena pojednostavljenja koja se odnose na stavljanje robe u postupak tranzita ili završetak tog postupka. Radi se o statusu ovlašćenog pošiljaoca, koji omogućava imaocu odobrenja da stavi robu u postupak tranzita, bez njenog podnošenja carinskom organu; kao i da primi robu koja se prevozi u postupku tranzita na odobrenoj lokaciji, potom korišćenje posebne vrste plombe, ako je plombiranje po-

trebno za prepoznavanje robe koja je stavljena u postupak tranzita, kao i upotrebu carinske deklaracije sa manjim brojem podataka za stavljanje robe u postupak tranzita. Neka od ovih pojednostavljenja se već primjenjuju, kao na primjer, davanje statusa ovlašćenog primaoca firmama, kako bi robu sa granice dopremili direktno u svoje prostorije i stavili u željeni carinski postupak – objasnila je Vujisić.

bi započeo zajednički tranzitni postupak podnošenjem elektronske deklaracije. Ukoliko firma posjeduje odgovarajuću garanciju, što se takođe elektronski provjerava, moći će da preveze robu do krajnjeg odredišta, bez dodatnih deklaracija, garancija i sa minimalnim stajanjem na usputnim graničnim prelazima, kod kojih se samo u sistem unosi podatak da je roba prešla granicu – objašnjava Tatjana Vujisić. Razmjena elektronskih poruka u NCTS-u se vrši na nacionalnom, spoljnjem i međunarodnom domenu, odnosno između carinskih ispostava jedne države, između privrednih subjekata i carinske ispostave i između carinskih ispostava država potpisnica Konvencije i Evropske komisije. tranzitne deklaracije, čime će se zaokružiti propisi u ovoj oblasti. Što se tiče organizacione strukture, posljednjim aktom o sistematizaciji obrazovane su dvije nove organizacione jedinice - Grupa za tranzit i Grupa za pomoć korisnicima, koje su u okviru Odsjeka za carinske postupke. Organizaciona struktura će se i dalje mijenjati, u skladu sa zahtjevima i potrebama za adekvatno i blagovremeno obavljanje poslova.

■ USLOVI Da bi Crna Gora mogla da pristupi Konvenciji, potrebno je prethodno da ispuni sve uslove za njenu punu primjenu. To podrazumijeva usklađenost propisa, organizacionu strukturu i informatičko rješenje. Carinski zakon u dijelu koji se odnosi na tranzitni postupak je izmijenjen u novembru prošle godine, a u toku je izmjena uredbe za sprovođenje Carinskog zakona. Takođe je u planu i donošenje pravilnika o popunjavanju

Tatjana Vujisić

10

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

prof. dr Božo Mihailović, redovni profesor Univerz

Nema obećaNe zemlje

⌦ Vesna Šofranac

S

tabilnost finansijskog sistema je ključni momenat ukoliko hoćemo redovne plate, penzije, socijalna davanja. Činjenica je i da je naša zemlja mala, i da mnogo toga ne zavisi od nas. Ali, mnogo i zavisi. Zato mora da se radi, i to mnogo, da se koriste resursi, prirodni i ljudski, da se pruži maksimum. Dobro je što smo članica NATO-a, dobro je što ćemo biti u EU, što učestvujemo u globalnim integracionim procesima. Ali, u ekonomiji nema obećane zemlje. Niko neće riješiti naše probleme, osim mi sami i niko nam neće donijeti bolji standard, ako se sami ne potrudimo”, kaže u razgovoru za Vikend novine prof. dr Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Komisije za doktorske studije.

VN: Gospodine Mihailoviću, u intervjuima crnogorskim medijima uoči i nakon primjene nove stope PDV-a rekli ste da je povećanje cijena neminovno. Da li je talas poskupljenja bio nužna posljedica većeg PDV-a, ako jeste, koji je to nivo poskupljenja bio realan? MIHAILOVIĆ: Nije mi drago što sam bio u pravu kada sam rekao da će povećanje PDV dovesti do povećanja cijena. Statistika pokazuje kakvo je stanje: cijene industrijskih proizvoda u januaru u odnosu na decembar prošle su porasle 1,4 odsto, a mjesečna inflacija za isti period je jedan odsto. To znači da je sami čin povećanja PDVa na startu jednokratno uticao na povećanje cijena. Inflacija u januaru ove u odnosu na januar prošle godine je 2,6 odsto. To je statistika od koje se mora krenuti. VN: Građani kažu da je povećanje cijena kod nekih proizvoda i do 20 odsto... MIHAILOVIĆ: Trgovci su očigledno nastojali da ispoštuju zahtjev da ne povećavaju cijene osnovnih životnih namirnica, kod kojih nije došlo do po-

većanja PDV, ali su to učinili kod nekih drugih proizvoda. Neko je obrazloženje sljedeće: bilo je dosta priče o povećanju PDVa prije nego što je takva odluka donijeta i svi su pravili neku svoju strategiju, i proizvođači i trgovci i nosioci usluga...To može biti i psihološki momenat – strah da će i ostali proizvođači i trgovci povećati cijene, pa da i oni, uslovno rečeno, zauzmu poziciju na tržištu. No, ako ovo bude samo jednokratni talas poskupljenja kroz povećanje PDV onda nijesam zabrinut. Ali, ono što se mora konstantno pratiti, jeste inflacija. To je dvoglava aždaja. VN: Rekli ste da je povećanje PDV-a iznuđen potez, ali neophodan, i da će dati benefite. Kakve benefite očekujete? Da li će ih osjetiti građani i kada? MIHAILOVIĆ: Povećanje PDV-a jeste bio iznuđen potez i ostajem pri tom stavu. Bilo je iznuđen jer je trebalo birati između dva zla i mislim da je Vlada izabrala manje zlo, a to je da se poveća PDV na dio proizvoda, a da se zadrži ista stopa na osnovne životne namirnice. VN: A benefiti? MIHAILOVIĆ: Postoje dvije koristi od većeg PDV-a. Prva je opšta, državna korist koja se odnosi na to da imamo stabilne fi-

Ekonomska diplomatija je trend u svijetu

VN: Ima li Crna Gora kvalitetnu ekonomsku diplomatiju? MIHAILOVIĆ: Crna Gora mora imati mnogo veću ekonomsku diplomatiju. Ono što je danas trend u svijetu jeste da se ambasadori više bave ekonomskom, nego političkom diplomatijom. Dakle, da rade na dovođenju investitora i da se više povezuju sa našom dijasporom. Investitori su vođeni ekonomskom logikom i stabilnošću. A, mi smo stabilna zemlja i imamo što da ponudimo.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

aktuelno

11

ziteta crne gore i rukovodilac doktorskih studija

e, moramo da radimo nansije. U uslovima kada imamo oko 118.000 penzionera, kada imato toliko socijalnih davanja, toliko zaposlenih u državnoj administraciji, PDV je jedan vrlo važan stub stabilnosti finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema u Crnoj Gori. Tačno je da će većina građana osjetiti povećanje PDV-a po svom džepu, ali opet će najveći broj građana Crne Gore, ali je stabilnost finansijskog sistema ključni momenat ukoliko hoćemo redovne plate, penzije, socijalna davanja. Činjenica je i da je naša zemlja mala, i da mnogo toga ne zavisi od nas. Ali, mnogo i zavisi. Zato mora da se radi, i to mnogo, da se koriste resursi, prirodni i ljudski, da se pruži maksimum. Dobro je što smo članica NATO-a, što ćemo biti u EU, što učestvujemo u globalnim integracionim procesima. Ali, u ekonomiji nema obećane zemlje. Niko neće riješiti naše probleme, osim mi sami i niko nam neće donijeti bolji standard, ako se sami ne potrudimo.

VN: Koji su najveći izazovi države u ovoj godini, ne samo ekonomski? MIHAILOVIĆ: Ekonomski izazovi su stalni, ne samo za Crnu Goru, ne samo za region, nego za sve vlade svijeta, pogotovu u ovom nestabilnom i nemirnom vremenu. Ali, pored ekonomskih, postoje razni politički i širi izazovi. Mnogo je važno da se nastavi kontinuitet pregovora sa Evropskom unijom, da se radi na otvaranju poglavlja koja nijesu otvorena i zatvaranju onih koja su već u toj fazi i mora se učiniti sve da vladavina prava bude kao vrhunac demokratije. VN: Finansijska konsolidacija i vraćanje javnog duga su prioriteti Vladine politike. Hoće li država morati u nova zaduženja? MIHAILOVIĆ: Ovo je tema za sebe. Ali, da kažemo ono što nam prostor dozvoljava. Na dan 31. decembar 2017. godine javni dug je iznosio oko 2,6 milijardi i taj dug je sada oko 63 odsto BDP-a. Ono što bih ja naglasio kao izuzetan doprinos Vlade premijera Duška Markovića u prošloj godini jeste da je najveći dio tekućih izdataka

Neka mladi idu, ali i da se vrate

VN: Veliki broj naših mladih traži posao u inostranstvu. Hoće li i Crna Gora doživjeti sudbinu država u okruženju koje masovno napušta njen najbolji kadar. U Hrvatskoj je to, recimo, danas problem broj jedan... MIHAILOVIĆ: To je vrlo ozbiljno nikoga ne može silom zaustavi- se dešava u Hrvatskoj – odoše im i vrlo složeno pitanje. Dobro je da ti da ne ide. Ali, moraju se stvara- mladi ljekari. Država investira u njinaši mladi ljudi idu, i ja to sa svoje ti uslovi da mladi vide da se ovdje hovo obrazovanje 20, 30 godina, i strane podržavam kod naših stu- može živjeti i stvarati. Dakle, neka nikom ništa, doviđenja. To je izgudenata, ali ovo je jedan trend i sa idu da nešto vide, nauče, ali neka bljena investicija. Moramo vidjeti stanovišta dugog roka vodi opa- se vrate. Ako nemate ljude, ako ne- kako da taj problem rješavamo, ne snosti, pogotovu u uslovima ni- mate radnu snagu, nemate ništa. zaustavljajući nikog direktno, ali ih skog prirodnog priraštaja. Niko Čije ovce, toga i planina. Vidite šta kroz ponudu vraćati nazad.

Povećanje PDV-a jeste bio iznuđen potez i ostajem pri tom stavu. Bilo je iznuđen jer je trebalo birati između dva zla i mislim da je Vlada izabrala manje zlo, a to je da se poveća PDV na dio proizvoda, a da se zadrži ista stopa na osnovne životne namirnice.

budžetske potrošnje bio iz sopstvenih izvora. Kao ekonomista, profesionalac, podržavam takav pristup - da se država i građani moraju, narodski rečeno, prostrijeti koliko im je pokrivač dug. Dakle, onoliko koliko budemo zahvatali, opet od naših građana, toliko možemo da potrošimo. Mislim da je prošle godine to veoma dobro odrađeno i da budžet u ovoj godini ide u tom pravcu. Da nije ta-

ko, ne bi Svjetska banka dala garancije od 80 miliona u decembru prošle godine. One su mnogo važne radi otplate dugova koji dospijevaju u ovoj godini. VN: Dakle, nema novog zaduživanja? MIHAILOVIĆ: Nikako. Dug koji dospijeva treba vraćati, koliko se može, a ne može mnogo, i zadržati kreditni rejting. Dakle, da servisiramo dospjele kredite i da to servisiranje i restrukturiranje duga ostvarimo po što nižim kamatnim stopama. A to ćemo uspjeti ako i dalje budemo zemlja sa pozitivnim kreditnim rejtingom, ako se budemo uključivali, kao što se uključujemo, u evropske integracione tokove. Realno posmatram stvari i činjenica je da sve funkcioniše. To moramo da priznamo. Volio bih da vidim te velike kritičare što bi to oni uradili, a ne radi premijer i njegov kabinet. VN: I šta je poruka? MIHAILOVIĆ: Država ne treba i ne smije da ide u nova za-

Šta bi bilo sa turizmom da nijesmo imali avio-kompaniju? MN: Rekli ste da potpuno razumijete namjeru države da sačuva nacionalnu avio-kompaniju. Na koji je način sačuvati? MIHAILOVIĆ: Ostajem pri rukovodstvo koje je tamo da tome da je treba sačuvati. rade, odložiti neke obaveze Postaviću jednostavno pita- za izvjesno vrijeme, napranje – šta bi bilo sa našim tu- viti racionalizaciju gdje je to rizmom da nema i Montene- izvodljivo...Mora se voditi ragroerlajnza? U toj avio-kom- čuna o tome koliko je MA dopaniji su dugoročni problemi prinio razvoju turizma u Cri vukli su se neki potezi koji noj Gori, njenoj afirmacisu se pokazali negativni kroz ji kao turističke destinacije. visoke gubitke. Kako je sa- Sve to skupa mora da se uzčuvati? Prvo treba ohrabriti me u obzir.

duživanja za potrošnju. Dakle, javni dug – stop. Inače, mnogo je povoljnija situacija za zaduživanje radi razduživanja na svjetskom tržištu danas, nego što je to bilo prije nekoliko godina, i tu finansijsku situaciju moramo maksimalno da iskoristimo. VN: Uporno upozoravate na razliku između uvoza i izvoza i da se Crna Gora mora okrenuti svojim resursima. Kako? MIHAILOVIĆ: Ni od jedne teze koju sam saopštavao crnogorskoj javnosti, ne odustajem. Sve su se pokazale ispravnim i za najveći dio mi je drago što je tako, za neke bih volio da sam promašio. No, vratimo se pitanju. Prošlu godinu je Crna Gora završila sa izvozom od 371 milion i uvozom od 2,3 milijarde. To su zvanični podaci. Ono što vidim kao pozitivnu promjenu u svemu tome jeste da je indeks izvoza u prošloj godini 114, a uvoza 112. Dakle, indeks izvoza je veći od indeksa uvoza. To je nešto što ohrabruje. Međutim, ovoliki deficit moramo da smanjujemo postepeno. Ovdje nema brzih rješenja, jer ne možete brzo da kreirate ponudu za izvoz. Moramo da kreiramo neke proizvode iz oblasti poljoprivrede i u tom pravcu Ministarstvo poljoprivrede zaista puno radi. Domaći proizvodi moraju da budu u funkciji potrošnje u turizmu, za strane turiste, jer i to je izvoz. VN: Da li je problem u nedostatku novca za pokretanje proizvodnje, nezainteresovanosti, nedostatka kvalitetnih planova... MIHAILOVIĆ: Sve manje je novac problem. Vidite šta radi Investiciono-razvojni fond. Oni

Realno posmatram stvari i činjenica je da sve funkcioniše. To moramo da priznamo. Volio bih da vidim te velike kritičare što bi to oni uradili, a ne radi premijer i njegov kabinet.

200 miliona eura nude u pokretanje novih radnih mjesta. To je ogromna suma. To je dvadeseti dio našeg bruto društvenog proizvoda. Te investicije moraju da daju rezultate. Treba imati na umu još nešto. Mi smo se godinama okretali državi kao poslodavcu i sada je veoma teško da kod ljudi, pa i mladih, promijenimo tu filozofiju. S jedne strane, moramo da radimo na smanjenju uvoza, jer mnogo ima toga što uvozimo, a što ne treba – voda, sokovi..., a sa druge strane moramo da se okrenemo realnoj ekonomiji, prije svega poljoprivredi, gdje se i dosta radi, kao i industriji. Ali, ne industriji u kojoj su bili veliki sistemi poput „Radoja Dakića“, Kombinata aluminijuma, Željezare...

EPCG je žila kucavica naše privrede MN: Šta će se, po Vama,

dešavati sa EPCG nakon odlaska Italijana? MIHAILOVIĆ: Ako ne umijemo sa našim znanjem da upravljamo jednim takvim jednostavim tržišnim sistemom, ne tehničkim, ne bilo nas. Ako ne umijemo ekonomski da upravljamo Elektroprivredom, čime umijemo da upravljamo? Mislim, da umijemo, možemo i znamo. EPCG je žila kucavica crnogorske privrede i društva i treba da ostane u državnom vlasništvu, da ima dobar menadžmenti i da bude izlagana postepeno konkurenciji jer će se onda okretati sama sebi i svojim resursima i neće se ponašati kao trapavi medo.

12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

podaci o SpoLJNoTRGoViNSKoJ RaZMJENi U JaNUaRU

Uvezeno 120, izvezeno 25,6 miliona

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru iznosila je 145,9 miliona eura i veća je 16,2 odsto nego u istom mjesecu 2017. godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata. I ovog puta bilans je u minusu 94,7 miliona, pošto je vrijednost izvezene robe 25,6 miliona eura, odnosno 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a uvezene čak 120,3 miliona ili

18,7 odsto više. “Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 21,3 odsto i manja je nego u istom periodu prethodne godine, kada je bila 23,9 odsto”, preciziraju u Monstatu. Najviše je izvezeno industrijskih proizvoda svrstanih po materijalu - 9,5 miliona eura, od kojih obojenih metala 6,9 miliona, te gvožđa i čelika - 1,9 miliona eura. Prva na listi

zemalja u koje smo izvozili bila je Srbija sa 5,6 miliona eura, zatim Turska sa 3,9 miliona i Mađarska sa 3,6 miliona eura. Od robe koja je uvezena, najviše su bile zastupljene mašine i transportni uređaji sa 27,6 miliona eura. Srbija je prva i među zemljama iz kojih smo najviše uvozili, sa 20,9 miliona eura, zatim Kina - 12,2 miliona i Njemačka - 9,9 miliona eura. K.J.

Sporazum Aerodroma i NTO Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić i direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak-Kukavičić potpisali su Ugovor o strateškom partnerstvu, kojim su definisali zajedničke nastupe na sajmovima i podršku promociji naše države kao turističke destinacije. Orlandić je podsjetio na izuzetne prošlogodišnje rezultate i najavio novu rekordnu poslovnu godinu. “Ovo će biti i godina investicija za Aerodrome, a saradnja sa NTO doprinijeće boljoj promociji Crne Gore na tržištima od ključnog značaja za njen rast kao turističke destinacije. Imamo dobru avio dostupnost, ali konstantno radimo na otvaranju novih ruta, ne samo u Evropi”, dodao je Orlandić. Radak-Kukavičić je istakla da turizam učestvuje sa 22 odsto u državnom BDP-u, a da promocija zemlje umnogome zavisi od budžeta. K.J.

Ministarstvo će dodjeljivati i podršku za modernizaciju ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m LOA

oBJaVLJENo pET

Za mod do 50 o

M

inistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je u petak pet javnih poziva za podršku sektoru ribarstva, kroz koje će ribarima i uzgajivačima biti dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu do 50 odsto vrijednosti njihovih projekata.

Sa sjednice

Šumarstvu posvetiti više pažnje Šumarstvu se mora posvetiti mnogo više pažnje i investirati u taj sektor, smatra predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Goran Đalović. On je, na sjednici Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore (PKCG), saopštio da je neophodno osavremenjavanje drvoprerađivačkih pogona i viši stepen finalizacije proizvoda. D.J.

Objavljeni su pozivi za dodjelu podrške modernizaciji profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, tačnije koča, poziv za modernizaciju ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa, kao i poziv za modernizaciju ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 metara LOA. “Objavljen je i poziv za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sektora marikulture, kao i za poboljšanje konkuretnosti i efikasnosti sek-

Od ove godine ribari u malom obalnom ribolovu mogu ostvariti podršku za kupovinu plovila. Kroz dva javna poziva predviđena je i podrška za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Aktuelno

13

Ukratko Radunović i Žugić sa delegacijom MMF-a

Nastaviti implementaciju svih strukturnih reformi

T JAVNIH POZIVA ZA PODRŠKU RIBARSTVU

derniZaciju flote odsto podrške tora slatkovodne akvakulture”, kazali su u Ministarstvu.

■ pomoć ohrabruje Prošlogodišnji korisnik podrške Ministarstva Ivo Knežević, ribar iz Ulcinja, dobio je 1.700 eura pomoći koje je uložio u mreže i motor na čamcu. “Prodajem svježu ribu restoranima i na ulcinjskoj pijaci koja je izgrađena podrškom Ministarstva poljoprivrede. Preporučujem svima da se prijave, jer pomoć koja se dodjeljuje nije mala, već ohrabrujuća”, rekao je Knežević Vikend novinama. Njegov ribolovni dan počinje ranim odlaskom na pecanje, dvije milje od obale. Prisjeća se kada je kao dječak išao na pecanje sa ocem. Tada je imao 10 godina, a profesionalno se ribarstvom bavi već 15. Od tada, veza sa morem je neraskidiva. “Zaljubljenik sam u more i ribolov. Iako je danas mnogo teže baviti se tom granom poljoprivrede, ja želim da opstanem u ovom poslu”, istakao je Knežević.

■ Kupovina plovila Mjere podsticaja predviđene su i za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, zamjenu pogonskih generatora,

Vlada radi na pripremi dokumenata za reformu javne uprave u pravcu optimizacije broja zaposlenih, a fokus aktivnosti Ministarstva finansija biće unapređenje konkurentnosti privrede i smanjenju sive ekonomije na tržištima rada i akciznih proizvoda, kazao je resorni ministar Darko Radunović. Na sastanku koji je, sa guvernerom CBCG Radojem Žugićem, u petak održan sa delegacijom MMF-a, bilo je riječi o stanju crnogorske ekonomije, rezultatima i planovima za ovu godinu. Žugić je istakao da je u 2018. nastavljen trend rasta kreditne aktivnosti i depozita, te pada nivoa loših zajmova i kamatnih stopa. “CBCG će inicirati produženje važenja Zakona o dobrovoljnom finansijskom re-

63,5

Podržaće se konkuretnost i efikasnost sektora marikulture nabavku opreme za ribolov i plovidbu, kao i opreme za čuvanje ribe u cilju podizanja standarda bezbjednosti hrane. “Od ove godine ribari u malom obalnom ribolovu mogu ostvariti podršku za kupovinu plovila. Kroz dva javna poziva predviđena je i podrška za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti sektora marikulture i slatkovodne akvakulture, u iznosu do 50 odsto investicije, a uzgajivači mogu rekonstruisati uzgajališta, izgraditi ili rekonstruisati objekte za skladištenje hrane i opreme, nabaviti opremu za automatizaciju pro-

cesa uzgajanja, kao i opremu za poboljšanje higijene”, naveli su u Ministarstvu. Oni dodaju da podržavaju i nabavku mreža i uvođenje novih tehnologija, radi zaštite uzgajališta od predatora. “Rok za dostavljanje zahtjeva na pozive za marikulturu i slakovodnu akvakulturu je 45 dana od objavljivanja poziva. Realizacija investicija počeće po donošenju rješenja o odobravanju investicije, a krajnji rok za završetak investicije i podnošenje zahtjeva za isplatu je 15. oktobar”, zaključili su u Ministarstvu. D.J.

strukturiranju dugova, a buduće aktivnosti biće, između ostalog, usmjerene na harmonizaciju regulative, implementaciju standarda i najboljih bankarskih praksi, kao i na unapređenje kreditnog registra, sa ciljem proširenja njegovog sadržaja i boljeg ažuriranja istog”, saopšteno je iz CBCG. Šef Misije MMF-a Martin Petri saglasan je da su u 2017. ostvareni odlični rezultati. On je ohrabrio donosioce odluka da nastave dalje snaženje fiskalne održivosti, jačanje finansijske stabilnosti i implementaciji strukturnih reformi. Misija MMF-a boravi u Crnoj Gori do 7. marta, u okviru redovnih godišnjih konsultacija, nakon koji će prezentovati nalaze o stanju ekonomije i izgledima za naredni period. K.J.

dolara iznosila je cijena barela nafte na londonskom tržištu u petak

IDEA pokrEnulA prvu onlInE proDAvnIcu IDEA je pokrenula prvu online prodavnicu u Crnoj Gori u kojoj je građanima dostupno više od 8.000 artikala. Da biste kupovali u IDEA online prodavnici potrebno je da se registrujete na sajtu www.ideaonline.me, a vrijednost trgovine mora biti minimum 15 eura. “Nakon unosa potrebnih podataka, kupovina počinje dodavanjem željenih proizvoda u virtuelnu kor-

pu. Kada potvrdite porudžbinu, birate vrijeme dostave. Naručeni proizvodi stižu istog ili dan kasnije i mogu se platiti online svim platnim karticama ili po preuzimanju gotovinom ili platnom karticom”, saopšteno je iz Merkatora. Dostava je besplatna i trenutno dostupna samo u Podgorici, izuzimajući gradske opštine Tuzi i Golubovci. D.J.

6

KRATKE VIJESTI AKTUELNO

Ukinut pritvor pripadnicima Interventne Pripadnicima Interventne jedinice policije, Mladenu Vujoviću, Marku Stojanoviću, Vukomanu Marašu, Slavku Furtuli i Milošu Bečanoviću, osumnjičenim za prebijanje trojice mladića u noći između 16. i 17. februara u Njegoševoj ulici u Podgorici, ukinut je pritvor jer su saslušani svi svjedoci, čime više ne važi odluka Višeg suda da je moguć uti-

caj na svjedoke. Podsjetimo, Viši sud je ranije odbacio žalbu njihovog branioca, advokatice Maje Zeković, da im se ukine pritvor koji je odredio sudija za istragu Osnovnog suda. Službenici Interventne sumnjiče se za krivično djelo zlostavljanje i falsifikovanje isprava, koje su počinili na štetu mladića J.B. (18), S.N. (23) i M.D. (27). Bo.B.

Psovao pripadnike policije? Podgorička policija uhapsila je sugrađanina N.R. (26) zbog sumnje da je izvršio napad na službeno lice u obavljanju službene dužnosti. On je, kako se sumnja, preksinoć uz psovke i uvrede prijetio podgoričkim službenicima Interventne jedinice da će ih napasti. Nakon obavještenja od Dežurne službe CB Podgorica da je izvršeno razbojništvo u kladionici “Volcano” u Moskov-

skoj ulici, policajci Interventne jedinice uputili su se na lice mjesta, gdje su zatekli N.R. On je, sumnja se, prilikom legitimisanja vrijeđao i psovao policijske službenike, upućujući im više ozbiljnih prijetnji po život i tijelo. N.R. je tom prilikom bio u alkoholisanom stanju, jer je upotrebom alkometra utvrđeno da je imao 1,56 promila alkohola u krvi, saopštili su iz Uprave policije. L.H.

SEDAM MJESECI ZA PRODAJU HEROINA

Beranca Dobrašina Spalevića (40) sudija Višeg suda u Bijelom Polju Sanja Konatar osudila je na sedam mjeseci zatvora zbog počinjenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice, Spalević je 20. septembra 2016. go-

dine Bjelopoljki S.V prodao 3,982 grama heroina u jednom PVC pakovanju. U mjestu Skakavac na putu Berane - Ribarevine ovlašćeni službenici pronašli su drogu kod S.V. koja je putovala u taksiju. Inače, zbog ovog krivičnog djela S.V. je ranije pravosnažno osuđena na dvije godine zatvora. B.Č.

14

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

NASTAVLJENO SUĐENJE ZA POK TERORIZMA, SASLUŠAN ĐUKAN

ANANIJE KUPOV AVIONSKE KAR ZA MANDIĆA JE STRANKA NIJE IMALA NOVCA

S

uđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora pretprošle godine juče je u Višem sudu u Podgorici obilježilo svjedočenje funkcionera Demokratskog fronta Milutina Đukanovića, koji je kazao da je optuženi Mihailo Čađenović, vozač lidera Fronta, ipak vozio prevodioca DF, okrivljenog Ananija Nikića za Beograd, gdje je išao zato što mu je navodno majka bila bolesna.

Đukanović je naveo i da je Nikić dobrovoljno radio za Novu srpsku demokratiju i DF, te da ga nijesu plaćali, već je, naprotiv, on iz svog džepa kupovao avionske karte optuženom Andriji Mandiću, koje su ga koštale 2.795 eura, zato što stranka nekada nije imala sredstava. Dobrovoljni rad obrazložio je time da postoje patriote i ljudi koji ne traže pare za sve što rade.

■ VOZILO DAVALI I U PRIVATNE SVRHE

Đukanović je pojasnio da je kao šef poslaničkog kluba DF zadužio “reno fluens” i da ga je najviše koristio Čađenović, ali i drugi funkcioneri i aktivisti, a odobrenje za korišćenje davali su upravo on i Mandić. “Vozilo ‘reno fluens’ PG CG

870 je vozilo Skupštine, a koristi ga Demokratski front. Ja sam ga zadužio, ali ga ne vozim samo ja. Mihailo Čađenović nije mogao nikoga da vozi bez naređenja Mandića ili mene. Niko treći nije mogao to da odobri. Mislim da sam ja naredio da poveze sa sobom Ananija Nikića 3. marta, jer mu je, mislim, majka bila bolesna. Davali smo taj auto i u privatne svrhe, ne daj bože kad je neko bio bolestan ili ako je u pitanju smrtni slučaj”, naveo je Đukanović. Na pitanje specijalnog tužioca Saše Čađenovića da li zna za više desetina putovanja Andrije Mandića za Moskvu, Beč, Rim, Beograd, Đukanović je odgovorio potvrdno, navodeći da su sva putovanja u inostranstvo bila na političkoj osnovi. Đukanović je kazao i to da su funkcioneri DF rijetko željeli da im stranka fakturiše troškove. Upitan kako to da partija Andriji Mandić ništa novca nije dala za putovanja 2016. godine, Đukanović je naveo da je njegov partijski kolega Mandić izdvojio toliko sredstava za političke aktivnosti da pojedini ljudi to ne bi vjerovali. Interesovanje tužioca Čađenovića usmjerilo se na optuženog Nikića, te je svjedoka upitao kako to da je prevodilac Nikić kupio avionske karte do Beograda i

ON JE ČOVJEK KOJI DOBRO ZNA RUSKI JEZIK, KOJI NAM JE POMOGAO DA USPOSTAVIMO KOMUNIKACIJU SA ODREĐENIM RUSKIM MEDIJIMA. POMAGAO JE I JOŠ NEKIM OPOZICIONIM STRANKAMA DA IH ČUJU GRAĐANI RUSIJE. BIO JE PREVODILAC. NIJESMO GA PLAĆALI” nazad 5. marta za Andriju Mandića i Dejana Gojkovića. “Vjerovatno nijesmo imali novca, pa smo zamolili nekoga da plati. Vjerovatno smo zamolili Ananija, nekad smo molili i Milana Kneževića, pa on nađe osobu da to plati”, objasnio je Đukanović, dodajući da ne može da se sjeti zašto je Mandiću kartu do Moskve 3. jula 2016. godine opet platio Ananije Nikić.

■ “ANANIJA NIJESMO PLAĆALI”

Đukanović je Ananija predstavio kao osobu koja je pomogla partiji da razbije medijsku blokadu, posebno prema ruskim medijima. “On je čovjek koji dobro zna ruski jezik, koji nam je pomogao da uspostavimo komunika-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

15

UHAPŠEN NIKŠIĆANIN

KUŠAJ NOVIĆ

Vraniću ponudio 350 eura da zapali Barovićev auto?

VAO RTE ER

Nikšićanin Stevan Prodanović (23) uhapšen je preksinoć zbog sumnje da je podstrekivao Nikolu Vranića (19) da zapali automobil Miljana Barovića (45), nezvanično je saopšteno iz policije. Istražitelji imaju osnovane sumnje da je Vraniću ponudio 350 eura da zapali automobil. Naime, Vranić je 23. februara oko 02.15 sati prišao vozilu marke “citroen C4”,

koje je u vlasništvu Miljana Barovića iz Nikšića, i zapalio ga. Na automobilu je pričinjena veća materijalna šteta, a potvrđeno je da je Vraniću pomagao Andrija Raičević (23). Raičević je 28. februara sproveden državnom tužiocu i tom prilikom je priznao da je zapalio Barovićev automobil, nakon čega mu je određeno zadržavanje do privođenja sudiji za istragu. L.H.

PODGORIČANIN UHAPŠEN ZBOG OTMICE

“CRNI BARJAK NA KUĆI MANDIĆA”

Đukanović je ispričao kako mu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić na saslušanju kazao da zna da Andrija Mandić ili oni iz DF mogu da ga likvidiraju, ali i isto tako da i on može “Mandiću da stavi crni barjak na kuću”. “Mogu da se zakunem u to na ćivotu Svetog Petra ili Vasilija. Katnić mi je rekao:’ Znaš li, Đukanoviću, da na Zlatiboru i Republici Srpskoj ima puno ruskih vojnika koji su trebali da naprave čudo po Crnoj Gori. Pa sami kažete da nijesmo znali, što nam ovo radite ciju sa određenim ruskim medijima. Pomagao je i još nekim opozicionim strankama da ih čuju građani Rusije. Bio je prevodilac. Nijesmo ga plaćali”, pojasnio je Đukanović. On je svjedočenje počeo začuđen kako to da su optuženi Andrija Mandić, Milan Knežević i Mihailo Čađenović, a on je rukovodilac svih protesta DF od 13. jula 2015. godine, pa i onih pred izbore 2016. Da će biti velikih nemira, kako je pojasnio, odnosilo se na to da “neki neće preživjeti od stresa, a ne zato što će neko fizički da ih ugrozi”. “Progon DF je počeo 18. decem-

onda’. Ostao sam bez odgovora”, rekao je Đukanović. Katnić je tokom iznošenja primjedbi naveo da svjedok Đukanović širi mržnju prema njemu. “Ovaj svjedok je korektno dao iskaz, ali što se tiče njegovog saslušanja kod mene, sve postoji u zapisniku. Ono što je danas ispričao su ozbiljne insinuacije i izazivanje ozbiljne mržnje prema glavnom specijalnom tužiocu. Molim da se ta mržnja ne izaziva”, naveo je Katnić, na šta je Đukanović uzvratio: “Prijeti li ovo meni on”. bra, kada je emitovana emisija u kojoj je pukovnik Slavko Nikić ispričao da je kod njega došao Ananije Nikić sa nekim čovjekom koji ‘jeste, ali nije Rus’ i da je traženo da uradi nešto što bi uznemirilo Crnu Goru”, rekao je Đukanović. On je odgovarajući na pitanja tužioca kazao da zna Arona Šaviva. “Šaviv je učestvovao u kampanjama DF. Pomagao je savjetima, sugerisao kad i kako da držimo promocije. Ne mogu da tvrdim da li zna Nikića”, dodaje svjedok. Na jučerašnjem pretresu svjedočio je Blažo Lakić. U sudnici je

Kasnije će dodao da se jasno vidi da su građani Crne Gore plaćali gorivo za privatna putovanja, a poreski obveznici Rusije dnevnice i hotele za boravak u najskupljim gradovima - Moskvi, Beogradu i Beču. “Svjedok je potvrdio da je Čađenović od 3. do 5. marta 2016. godine nezakonito upravljao vozilom ‘reno fluens’. Vozio je Ananija Nikića, koji je po dogovoru sa Šišmakovim i Popovim sprovodio aktivnosti koje su sprovodili pripadnici FSB-a”, ocijenio je Katnić. prikazana fotografija auta “reno fluens”, za koje Tužilaštvo navodi da je snimio Slavko Nikić. “Vozilo se vodi na firmu od koje je kupljeno dok se ne izmire obaveze prema firmi. Vozilo 95 odsto vremena koristi moj otac i toliko je vremena u Beogradu, sem kad dođe na godišnji odmor ili rođendan moje djece u Crnoj Gori”, ističe Lakić, dodajući da je auto fotografisan na parkingu u blizini vidikovca u Beogradu. Sud je odbio molbu za ukidanje pritvora Srboljubu Đorđeviću, Draganu Maksiću i Milanu Dušiću, a suđenje se nastavlja 14. marta. Bo.B.

Mučili ga zbog hiltovki potapajući ga u Moraču

Službenici podgoričkog Centra bezbjednosti uhapsili su preksinoć M.I. (32), osumnjičenog da je sa još tri, za sada nepoznate osobe, počinio otmicu i protivpravno lišenje slobode. Oštećeni I.Dž. (38) iz Republike Srbije, sa boravkom u Podgorici, zadobio je lakše tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije. Počinioci su, kako se sumnja, I.Dž. primorali da uđe u vozilo i zatim ga odvezli do mjesta Bioče. Tamo su, udarajući ga i potapajući u rijeku Moraču, pokušavali da ga natjeraju da prizna da je otuđio dvije bušilice. Radi se o

dvije “hilti“ bušilice, koje su ukradene iz stana M.I., gdje je prethodno otac I.Dž. bio angažovan na određenim zanatskim radovima. Oštećeni je, kako je u saopštenju navedeno, u strahu za život, priznao da je otuđio pomenute bušilice, nakon čega su napadači prestali sa maltretiranjem i natjerali ga da uđe u prtljažnik vozila. Potom su ga odvezli do mjesta stanovanja i pustili da ide. Službenici CB su, nedugo nakon događaja, uspjeli da identifikuju M.I., koji će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu. L.H.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

ZBOG ODBIJANJA DA SVJEDOČE U SDT U POVODOM NEDAVNIH IZJAVA

KNEŽEVIĆ I MEDOJEVIĆ KAŽNJENI PO 1.000 EURA

Knežević

Rješenjem krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Nebojša Medojević kažnjeni su po 1.000 eura, zbog odbijanja da u Specijalnom tužilaštvu svjedoče povodom navoda koje su iznijeli u javnosti krajem januara ove godine. “Izrečenu novčanu kaznu svjedok je dužan uplatiti u korist Budžeta Crne Gore, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti ovog rješenja, pod prijetnjom prinudne naplate”, navodi se u rješenju.

Izrečenu novčanu kaznu svjedok je dužan uplatiti u korist Budžeta Crne Gore, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti ovog rješenja, pod prijetnjom prinudne naplate

Knežević je kažnjen jer je odbio da saopšti specijalnoj tužiteljki Stojanki Radović o ponudi “visokopozicioniranog sudije” koji mu je navodno tražio mito od 10.000 eu-

ra kako bi mu presuda kojom je osuđen zatvorskom kaznom zbog napada na policajca bila poništena. Medojević je dužan da plati zbog odbijanja da pred tužiteljkom govori o objavi na Fejsbuk profilu da je “Miomir Miomir Mugoša glavnom specijalnom tužiocu platio 100.000 eura da mu ne određuje pritvor u slučaju Carine u kojem je oštećen budžet Podgorice sa 6.700.000 eura”. Naime, rješenjem vijeća Višeg suda uvažena je žalba SDT-a a time je prethodno rješenje sudije za istragu ovog suda preinačeno. Bo.B.

Medojević

ZBOG SUMNJE DA SU ČLANOVI KRIMINALNE GRUPE

U Srbiji i Španiji uhapšeni i Crnogorci

Pod sumnjom da su kao članovi kriminalne organizacije, čiji je šef državljanin Srbije S.T. (52), proizvodili i krijumčarili drogu, juče je u Srbiji i Španiji uhapšeno 27 odoba, među kojima su i crnogorski državljani. Prilikom pretresa u ovoj akciji zaplijenjeno je više od 75 kilograma marihuane. Na teritoriji Španije uhapšeno je 26 osoba, od kojih 14 državljana Srbije, zatim državljani Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hr-

Ilustracija

vatske, Litvanije i Švedske, prenosi Tanjug. Policija je u Srbiji uhapsila N. M. (39) i njemu je određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Tužilaštvu za organizovani kriminal. Unazad nekoliko mjeseci od ove kriminalne grupe oduzeto je 330 kilograma marihuane čija se vrijednost procenjuje na oko 1,65 miliona eura. U akciji, koja je trajala ne-

koliko mjesec, uhapšeno je više osoba i zaplijenjeno oko 330 kilograma narkotika, prije svega na teritoriji Španije. Organizator grupe S.T. je, kako se sumnja, sa ostalim članovima instalirao više ilegalnih laboratorija za proizvodnju marihuane, koju bi nakon završenog procesa proizvodnje sušili i pakovali, a onda prodavali raznim kriminalnim grupama u zemljama Evropske unije. Bo.B.

SA ZAHTJEVOM TUŽENE STRANE SAGLASAN I ADVOKAT SVETOZARA MAROVIĆA

PREKINUT POSTUPAK PROTIV MUJOVIĆA Postupak po privatnoj tužbi bivšeg potpredsjednika DPSa Svetozara Marovića protiv Veselina Mujovića zbog nadoknade štete u iznosu od 890.000 eura, koji se vodi pred podgoričkim Osnovnim sudom, prekinut je na osnovu zahtjeva tužene strane. Naime, Mujović je pismenim putem u januaru predložio sudiji da se taj postupak prekine, s obzirom da tuženi zahtjev Marovića direktno zavisi od ishoda krivičnog postupka koji se

vodi protiv njega u istom sudu zbog prevare na štetu Marovića i Ljuba Rađenovića. Mujović se sumnjiči da je od Marovića na prevaru uzeo 890.000 eura, kako bi članovima njegove porodice olakšao statuse u istragama koje su vođene protiv njih. Marović je u tužbi naveo da ga je Mujović u tri navrata doveo u zabludu. Prvi put mu je, kako tvrdi, tražio 40.000 eura pozivajući se na poznanstvo sa tadašnjim tužiocem za borbu

Mujović

protiv organizovanog kriminala, ratne zločine, korupciju i terorizam Đurđinom Ivanović, a preostalih 850.000 kako bi mu pomogao koristeći svoje dobre odnose sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem. Prvu isplatu od 40.000 eura Mujoviću je u ime Marovića predao član njegovog obezbjeđenja Nenad Krstajić u budvanskom lokalu Woow. Drugu isplatu od 400.000 eura osumnjičenom je predao Vladimir

Prelević, takođe član Marovićevog obezbjeđenja, a poslije izvjesnog vremena predao mu je još 450.000. Marović ne može da traži naknadu štete jer Mujovićeva krivica nije još utvrđena. Sa predlogom o prekidu postupka saglasan je i Marovićev branilac advokat Zdravko Begović. “Predlažemo da sud mimo ročišta donese rješenje o prekidu ovog postupka do okončanja krivičnog”, navodi se u podnesku Begovića. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

17

SASTANAK PREDSJEDNIKA VLADE DUŠKA MARKOVIĆA I MINISTRA ZDRAVLJA KENANA HRAPOVIĆA

Predsjednik Vlade Duško Marković primio je juče rukovodstvo Ministarstva zdravlja na čelu sa ministrom Kenanom Hrapovićem koje je zatražilo sastanak kako bi predstavilo premijeru rezultate ostvarene tokom proteklih petnaest mjeseci. Predstavnici Ministarstva zdravlja informisali su predsjednika Vlade o sistemu primjene nove liste ljekova i elektronskih recepata koji je, u skladu sa planom, funkcionalan od 1. marta 2018. godine. Predsjednik Vlade je sa zadovoljstvom konstatovao napredak zdravstvenog sistema istakavši da je ta činjenica registrovana i van granica naše zemlje i to: napretkom Cr-

ne Gore za 9 mjesta na rang listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) što je najveći skok u odnosu na ostale rangirane države i boljim rangom naše zemlje po Lancet indeksu koji mjeri kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga gdje se naša zemlja sa 81 poenom nalazi na 36. mjestu od 195 zemalja, ispred svih država regiona izuzev Hrvatske. Premijer Marković je naglasio da su dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite presudno važni za bolji kvalitet života građana i s tim u vezi ukazao predstavnicima Ministarstva zdravlja na potrebu kontinuiranog unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. M.I.

Foto: Dejan Lopičić

Premijer pohvalio zdravstveni sistem

Marković

POTPISAN UGOVOR O DONACIJI ZA REALIZACIJU PROJEKTA TELEMEDICINE

Omogućeno povezivanje Kliničkog centra sa tri opšte bolnice

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Zorica Kovačević i izvršni direktor kompanije M:tel Vladimir Lučić potpisali su Ugovor o donaciji za realizaciju projekta telemedicine, koji u prvoj fazi ima za cilj spajanje KCCG sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima. U sva četiri centra biće obez-

bijeđena mogućnost da ljekari dijagnostičke nalaze koji su urađeni u regionalnim centrima (ultrazvuk, skener) odmah pošalju u jedinstvenu bazu. Donaciju vrijednu 900.000 eura kroz pilot projekat realizovaće Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti – CANU, uz

podršku Fonda za zdravstveno osiguranje. Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da se realizacijom tog projekta smanjuje vrijeme čekanja od početka medicinske usluge do dobijanja konačnog stručnog nalaza, smanjuje potreba za putovanjem pacijenata radi dobijanja stručnog mišljenja i

Razmjena istraživača i studenata

Sa potpisivanja Ugovora nastavka adekvatnog medicinskog tretmana. Kovačević je rekla da je uvezivanje KCCG i tri bolnice prva faza projekta, i da će kroz dvadesetčetvoročasovnu komunikaciju ljekari ove tri ustanove sa KCCG imati mogućnost da zajednički donosu odluke o daljem tretmanu pacijenta. M.I.

REAGOVANJE NA TEKST O UTVRĐENIM NEPRAVILNOSTIMA NA FAKULTETIMA

Univerzitet Mediteran prvi u Crnoj Gori dobio licencu

Povodom teksta “Utvrđene nepravilnosti na Mediteranu i dva budvanska fakulteta”, koji je objavljen 26. februara u Dnevnim novinama, reagovali su iz Univerziteta Mediteran. “Univerzitet Mediteran je prvi privatni univerzitet u Crnoj Gori licenciran od strane Ministarstva prosvjete. Od osnivanja posjeduje licencu za sve studijske programe koji se realizuju na svim fakultetima i svim nivoima studija. Univerzitet je dva puta uspješno prošao proces reakreditacije (2008. i 2013. godine), kao

i proces eksterne evaluacije od strane međunarodne ekspertske komisije IEP 2013. godine. Komisija je pozitivno ocijenila funkcionisanje Univerziteta i njegovih organizacionih jedinica i o tome sačinila izvještaj, koji je javno dostupan”, navodi se u reagovanju. Kako se objašnjava, dopuna licence, odnosi se na obavezu obezbjeđenja licence, koju je neophodno obezbijediti kada ustanova sprovodi statusne promjene, mijenja sjedište, odnosno prostor, obavlja djelatnosti van sjedišta ili uvodi nove studijske

programe. “Autor teksta ne pominje da je u toku inspekcijskog nadzora postupak obezbjeđenja licence bio u toku. Blagovremeno smo dostavili prosvjetnom inspektoru kopiju pomenutog rješenja i postupili onako kako je to predviđeno Zakonom. U tekstu se ne pominje ni činjenica da je razlog promjene sjedišta Univerziteta preseljenje u novi objekat površine 2.500 kvadrata, koji raspolaže najsavremenijim laboratorijama i ICT opremom, moderno opremljenim kabinetima i ra-

CRNA GORA I SAD

čunarskim salama, amfiteatrima i učioničkim prostorima”, kaže se u reagovanju. Što se tiče Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, iz Mediterana navode da u njemu nije bio definisan broj izvršilaca u nastavi, što je uobičajena praksa u dokumentima ovog tipa. “Začuđuje što je tekst objavljen sada, u jeku promotivne kampanje za upis nove generacije studenata, a inspekcijski nadzor je sproveden u februaru 2017. godine”, dodaje se u reagovanju.

Ministar prosvjete Damir Šehović i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Margaret En Uehara potpisali su juče Memorandum o razumijevanju o jačanju i razvijanju kulturnih veza između dvije zemlje putem Fulbrajtovog programa akademske razmjene. “Pod pokroviteljstvom programa, američki istraživači i mladi predavači engleskog jezika će dolaziti u Crnu Goru, a crnogorski istraživači i studenti odlaziti u SAD, kako bi obavili istraživanja i prenijeli informacije o istoriji i kulturi Crne Gore“, navodi se u saopštenju. Kako se podsjeća, SAD su donirale oko 550.000 dolara za rekonstrukciju četiri obrazovne ustanove, i to: “Sutjeska” u Podgorici, “18.oktobar” na Bioču, JPU “Radmila Nedić” u Beranama i OŠ “Mihailo Žugić” u Pljevljima. M.I.

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

DR VESNA MIRANOVIĆ ZA VN OTKRIVA DETALJE O USTA

U CENTRU ZA AUTIZAM MJESTA ZA VIŠE OD 10

⌦ Marina Ilić

A

daptacija prostora u koji će biti smješten Nacionalni centar za autizam se privodi kraju, a on će prema riječima generalne direktorice u Ministarstvu zdravlja Vesne Miranović, za početak moći da primi oko 100 djece sa autističnim spektrom. Poslije više odlaganja, djeca sa poremećajima iz autističnog spektra, ali sa mentalnim oboljenjima dobiće uskoro prvi nacionalni centar u kom će im biti omogućena rana dijagnostika i intervencija. U razgovoru za Vikend novine, generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović, kaže da je formiranje tog centra trenutno jedan od najvećih izazova u zdravstvenom sistemu. Razlog tome je, kako kaže, to što su uporedna iskustva iz regiona, oskudna i uglavnom ne daju nikakav uvid u integralni pristup formiranja Centra za autizam.

MEĐURESORNA SARADNJA URO DILA PLODOM Ipak, kako ističe, Crna Gora je taj problem prevazišla uspješnom međuresornom saradnjom. „Kao plod te međuresorne saradnje imamo situaciju da smo od Ministarstva rada, odnosno od Zavoda za zapošljavanje dobili prostor i dio opreme koja je neophodna za funkcionisanje Centra za autizam, a sa Ministarstvom prosvjete imamo intenzivnu i veoma dobru saradnju u cilju integrisanog pristupa rješavanja problema djece koja imaju problem sa autizmom“, kazala je Miranović. Kako objašnjava, u prvoj fazi je planirano da sva djeca sa sumnjom da imaju neki poremećaj iz autističnog spek-

NAČIN NA KOJI ĆE SE DJECA GRUPISATI I KAKO ĆE SE RADITI SA NJIMA BIĆE PREDMET INSTRUKCIJA KOJE ĆEMO DOBITI OD DR NIRVANE PIŠTOLJEVIĆ. ORGANIZOVAĆEMO RAD U DVIJE SMJENE DA BI SISTEM BIO ŠTO DOSTUPNIJI, KAKO BI SE RAD PRILAGODIO RODITELJIMA tra, dođu u Centar sa uputom izabranog pedijatra, gdje će se vršiti rana dijagnostika. „Sa programom rane intervencije će se krenuti u okviru Centra za autizam u Podgorici sve dok ne budemo stvorili servise u čitavoj Crnoj Gori koji će omogućiti kontinuirano pružanje ove usluge u mjestu boravka djeteta. Dakle, u prvoj fazi će Centar obuhvatati sve aktivnsti vezane za ranu dijagnostiku“, kaže Miranović. U sljedećoj fazi, naglašava ona, koju će biti započeta već u idućoj godini, predviđeno je otvaranje centara na sjeveru Crne Gore i jednog na jugu. „U trećoj godini implementacije projekta ćemo osnovati

još po jedan punkt na sjeveru i jugu, kao i jedan u centralnoj Crnoj Gori, gdje računamo prije svega na Nikšić. Na taj način ćemo intervencije djeci učiniti dostupnijim. Naš cilj je da djeca imaju dostupne servise u sredinama u kojima žive“, kazala je Miranović.

ZA ZAKAZIVANJE DOVOLJNA SUMNJA U toku je implementacija sistema centralnog zakazivanja, a ključno je da pedijatar na primarnom zdravstvenom nivou primijeti kod djeteta simptome autizma kako bi ga uputio u Centar. Za to će, kako Miranović kaže, biti dovoljna samo sumnja. „Djeca će u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kod izabranog pedijatra dobijati uput samo za prvi pregled. Taj uput će biti višekratan, što znači da će se dalje posjete u Centru, koje će biti svakodnevne, zakazivati interno. Nakon dolaska u Centar za autizam, dobijanja instrukcija na koji način treba da se sprovede rana intervencija, djeca se vraćaju u mjesto boravka gdje se rana intervencija vrši na način kakav je propisan. Nakon tri do šest mjeseci se vraćaju u Centar gdje se vrši reevaluacija stanja, usvojenih vještina, eventualno se vrši korekcija. Ukoliko je sve u redu, na-

NAKON CENTRA U ŠKOLU

Miranović napominje da će saradnja sa Ministarstvom prosvjete biti ostvarena u smislu da će njihov zadatak biti da djecu sa autizmom od pete, šeste godine integrišu u obrazovni sistem. „Naravno, to se odnosi na

U Centru će raditi psiholozi, defektolozi, logopedi, specijalista fizikalne medicine, šest fizioterapeuta

djecu koja budu spremna na taj korak. Takođe, dešava se da djeca imaju i određene komorditete tako da mi svakako nastavljamo da brinemo o njima, a zadatak Ministarstva prosvjete je da ih integriše dalje u školski sistem“, ističe Miranović.

stavlja se na isti način da bismo kao konačni proizvod imali dijete koje sa pet ili šest godina može da postane dio prosvjetnog sistema“, navodi Miranović.

KADAR OBEZBIJEĐEN Kako bi sve navedeno bilo moguće, potrebno je obezbijediti adekvatan kadar, zbog čega je Klinički centar Crne Gore raspisao konkurs i izvršio odabir kadra koji će raditi u Centru za autizam. „Nas je u početku plašilo da na Za-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

19

TANOVI KOJA ĆE USKORO BITI OTVORENA U PODGORICI

M ĆE BITI 00 DJECE

DJECA ĆE U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, KOD IZABRANOG PEDIJATRA DOBIJATI UPUT SAMO ZA PRVI PREGLED. TAJ UPUT ĆE BITI VIŠEKRATAN, ŠTO ZNAČI DA ĆE SE DALJE POSJETE U CENTRU, KOJE ĆE BITI SVAKODNEVNE, ZAKAZIVATI INTERNO

20 PROFESIONALACA POTREBNO JE ZA GRUPU OD 50 DO 60 DJECE SA AUTIZMOM

vodu za zapošljavanje nema dovoljno kadra koji nam je bio potreban. Međutim, na konkurs se javio veliki broj profesionalaca, ljudi koji već rade taj posao, što ohrabruje jer nećemo imati potpune početnike u radu Centra“, rekla je Miranović. U Centru će, kaže ona, raditi psiholozi, defektolozi sa raznim usmjerenjima, logopedi, specijalista fizikalne medicine, šest fizioterapeuta. „U kontaktu sa psihološkinjom Nirvanom Pištoljević sa Kolumbija Univerziteta i dr Milicom Pejović-Milovančević, došli smo do podatka da je potrebno 20 profesionalaca za 50 do 60 djece sa autizmom. Mi tu grupu u okviru Centra za autizam već imamo. Takođe, u razgovoru sa Centrom 1. jun i Resursnim centrom Podgorica došli smo do podatka da i jedni i drugi imaju otprilike još jednu grupu od oko 20 profesionalaca, što nam daje mogućnost da u prvom aktu zbrinemo od 100 do 120 djece sa autizmom“, kazala je Miranović koja naglašava da to nije dovoljno, ali da je za početak dobro. „Za 19. mart je zakazana prva edukacija u Sarajevu, dr Pištoljević

Miranović

Prvi registar

Crna Gora, kao i ostale zemlje u regionu nema registar djece oboljele od autizma, ali kako Miranović kaže, sa otvaranjem Centra to će se promijeniti. „Mi kao i ostale države u regionu nemamo registar djece sa autističnim spektrom. Međutim, sad u prvom aktu imaćemo veliki broj djece koja će doći i mi ćemo naravno sve registrovati, što će biti osnova da, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, stvorimo ozbiljnu osnovu evidencije takve djece da bismo u sljedećim periodu mogli da planiramo kadar“, rekla je Miranović. koja radi na Kolumbija Univerzitetu i koja je angažovana od UNICEF-a kao ekspert za oblast autizma. Nadam se da ćemo uspjeti da do kraja godine sastavimo jedan tim od oko 10 osoba na nivou primarne zdravstvene zaštite osposobimo, a isto tako razmatramo da u mrežu zdravstvenih ustanova uvedemo i jednu privatnu ustanovu koja ima tim profesionalaca koja se bave djecom sa autizmom“, istakla je Miranović.

DOLAZE STRUČ NJACI IZ REGIO NA I SVIJETA Ona podsjeća da su na specijalizaciji još tri dječija psihijatra koja se mogu angažovati povremeno kao ispomoć u Centru. „Takođe, dr Pištoljević nam je kazala da itekako možemo da iskoristimo kadar koji smo školovali u Beranama, tj. sestre sa visokom medicinskom školom, što znači sve osobe koje imaju primarno zdravstveno obrazovanje i koje imaju smi-

sla za rad sa ovakvom djecom. Ono što nam je sugerisano je i da u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, na katedri za psihologiju u Nikšiću, treba formirati postdiplomske studije na kojima bi se školovao kadar koji bi se bavio djecom sa poremećajem iz autističnog spektra“, predočila je Miranović. Pored angažovanja domaćeg kadra, u planu je i saradnja sa ekspertima iz regiona, ali i svijeta. Tako je u postupku postizanje dogovora sa institucijama iz regiona koje će našim ljekarima pružiti podršku u smislu kadra koji nedostaje. „Nadam se da ćemo uspjeti da organizujemo da po jedan dječiji psihijatar iz regiona svakog vikenda bude dostupan našoj djeci, a živim u ubjeđenju da će kontakti koje imamo sa doktorom Ćulafićem uroditi plodom i da će se on vratiti u oktobru mjesecu. Imamo i podršku UNICEF-a koji će nam dovesti ove godine eksperte koji će obučavati naš kadar. Imali smo i podršku svjetskog udruženja Autism Speaks, i oni su spremni da dođu da nam pomo-

Podrška NVO neophodna Prilikom implementacije projekta pojavili su se brojni problemi, a Miranović vjeruje da će se zbog kompleksnog zadatka, oni javljati i prilikom realizacije. Zbog toga je, ističe ona, neophodna saradnja sa NVO sektorom. „U kontaktu sa nevladinim sektorom ćemo vidjeti koje su to specifičnosti na koje treba da obratimo pažnju da naš fokus ne bi bio samo na djeci do

pet godina, već da bismo uvažilli probleme svih uzrasta. Želimo NVO uz sebe, ne samo da nas koriguju ako negdje pogriješimo već da budu aktivni partneri u ovoj priči, da nam pomognu u smislu da za roditelje djece sa autističnim spektrom budu podrška. Svaka podrška nam je bitna jer ćemo biti pioniri na Balkanu sa ovakvim pristupom u rješavanju ovog problema“, napominje Miranović.

gnu, ali mi ćemo ići redom“, navela je Miranović.

PROSTORIJE I OPREMA Ona nije željela da precizira kada će biti otvaranje Centra, ali kako kaže, do njegovog potpunog opremanja nije ostalo još puno. „Nedostaje nam još jedan dio kancelarijskog materijala i IT opreme koji će stići u toku sljedeće nedjelje. Oprema koju nam je ustupio ZZZCG je izuzetno bogata i koristiće nam ne samo za ranu dijagnostiku već i za liječenje komorbiditeta iz oblasti dječije neurologije, što je od velikog značaja. Didaktička sredstva su takođe važna. Ostalo ćemo nabaviti. U postupku smo nabavke djelova didaktiče opreme, prije svega, za rad psihologa“, pojasnila je Miranović. Centar će se sastojati od devet ordinacija i velike salu za fizikalnu terapiju u kojoj se mogu organizovati aktivnosti u zavisnosti od potreba djece. „Po ugledu na Sarajevo, u istoj ordiniciji će raditi dva profesionalca ako uzrasna grupa to dozvoljava. Jedan profesionalac u jednom trenutku, u zavisnosti od specifičnosti djeteta, može raditi sa jednim, a u nekim slučajevima sa troje do četvoro djece. Način na koji će se djeca grupisati i kako će se raditi sa njima biće predmet instrukcija koje ćemo dobiti od dr Nirvane Pištoljević. Organizovaćemo rad u dvije smjene da bi sistem bio što dostupniji, kako bi se rad prilagodio roditeljima“, otkriva Miranović.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

DIREKTOR PARKING SERVISA NUSRET CANOVIĆ ZA VIK

99

ODSTO PLAĆANJA PARKINGA U GLAVNOM GRADU IZVRŠI SE PUTEM SMS-A

Parking kartu i parkomat skoro niko ne koristi Canović navodi da postoje četiri načina plaćanja parkinga na ulici, ali da građani većinom koriste samo dva. On ističe da je 99 odsto plaćanja parkinga obavljeno putem SMS-a, te da je i taj sistem uveden iz razloga što svaki građanin ima sigurno jedan telefon, a mnogi i dva. “Parking se plaća SMSom, na parkomatu, mjesečnom preplatom i parking kartom. Međutim, građani skoro i da ne koriste parkomate i parking karte. Većinom ne znaju za sistem plaćanja putem par-

king karte, koji postoji od uvođenja Parking servisa i prilično je jednostavan za plaćanje. Kod parkomata je slična situacija, jer godišnje se svega nekoliko stotina eura zaradi na taj način”, kazao je Canović. Navodi da će u narednom periodu proširiti prodajnu mrežu za parking karte. “Do sada je parking karta mogla da se kupi u garažama i prodajnim mjestima Parking servisa, a ubrzo će moći da se kupi na više od 50 lokacija u gradu. Građani će moći da kupe parking kartu i na trafikama”, navodi Canović.

Do sada je parking karta mogla da se kupi u garažama i prodajnim mjestima Parking servisa, a ubrzo će moći da se kupi na više od 50 lokacija u gradu. Građani će moći da kupe parking kartu i na trafikama

OD APRILA “PAMETNI” PARKINZI UVODE RED

⌦ Mladen Medenica

P

arking servis Podgorica je tokom prošle godine ostvario rekordne prihode - iznad milion i po eura, čime je, kako kažu iz ove gradske službe, pokazana opravdanost postojanja i značaj za saobraćaj u glavnom gradu.

Direktor Parking servisa Nusret Canović navodi da je najvažnije da su u potpunosti ostvarili plan i program rada za 2017. godinu, kako u tehničkom tako i u ekonomskom

dijelu. Ove godine su “sebi zadali” više ciljeve i planove nego prethodne godine, a naročito se to odnosi na tehnički i infrastrukturni dio ove službe. Najvažniji projekat u ovoj godini biće postavljanje “pametnog” parkinga u centru grada, koji će biti završen do kraja ovog mjeseca.

■ SMART PARKING

Miljana Vukova uskoro sa “pametnim” parkingom

“Pokrenuli smo pilot projekat postavljanja smart parkinga, koji smo uspjeli da pripremimo zahvaljujući podršci Crnogorskog Telekoma i Glavnog grada, a riječ je savremenoj tehnologiji. Senzori se instaliraju ispod asfalta, koji prikupljaju podatke i šalju na centralni sistem, a putem info-tabli, koje će biti postavljene na stubovima javne rasvjete, kao i aplikacije vozači će moći da imaju uvid u stanje na parkingu. U svakom trenutku znaće koliko ima slobodnih parking mjesta. Praktično, ovo je i ‘eko frendli’ projekat, jer se na ovaj način smanjuje i emisija štetnih gasova, a građani neće morati da troše vrijeme i gorivo na traženje parkinga”, kazao je Vikend novinama Canović.

Smart parking će biti postavljen u dvije ulice - Novaka Miloševa i Miljana Vukova, a u zavisnosti od podataka i uspješnosti pilot projekta moguće je i širenje mreže senzora po gradu.

■ OLAKŠAN PRONALAZAK PARKINGA

Novi sistem neće promijeniti način plaćanja parkinga, već ostaje isti kao i do sada, ali će nuditi uslugu više. Canović objašnjava da sistem funkcioniše veoma jednostavno. “Kada vozilo dođe iznad senzora, automatski registruje zauzeto mjesto i javlja sistemu da je to mjesto zauzeto. Isto tako funkcioniše i kad vozilo napusti parking mjesto, jer javlja sistemu da je slobodno što se

Kada vozilo dođe iznad senzora, automatski registruje zauzeto mjesto i javlja sistemu da je to mjesto zauzeto. Isto tako funkcioniše i kad vozilo napusti parking mjesto, jer javlja sistemu da je slobodno što se odmah manifestuje i na aplikaciji

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

21

KEND NOVINE O NOVITETIMA U PODGORIČKOJ SLUŽBI Foto:Iva Mandić

5

HILJADA PARKING MJESTA IMA PARKING SERVIS, OD ČEGA 4.500 KOMERCIJALNIH, DOK JE OKO 2.500 U ZONAMA

70

HILJADA REGISTROVANIH VOZILA IMA U GLAVNOM GRADU I UZ TO I AUTA U TRANZITU

Canović

Oko 100 “pametnih” parking mjesta imaće Podgorica do aprila ove godine u ulicama Novaka Miloševa i Miljana Vukova

Nedovoljno iskorišćena parkirališta Često se može čuti da Podgorica nema dovoljno parking mjesta i da nedostaje garaža i parkirališta u centru grada, ali direktor Parking servisa Nusret Canović navodi da se praktično još uvijek nije desilo da su parkinzi popunjeni. “Osim kad su neki veći događaji, kao utakmica, parkinzi u centru grada su većinom prazni. Još se nije desilo da se neko auto vrati sa rampe, osim kad je u pitanju parking iza ‘Beka’ u strogom centru grada. Parking kod kasarne je na 50 metara od strogog centra grada, a nikad nije pun, čak i kad su utakmice može da se nađe mjesto. Ista situacija je i sa garažama u Ulici Novaka Miloševa i Karađorđevoj, gdje na nekim nivoima gotovo da i ne ulaze auta. Uz to i cijene su prihvatljive i mnogo jeftinije nego u gradovima na primorju”, kazao je Canović. Na cijenu parking usluga u glavnom gradu nije uticalo povećanje PDV-a.

Novaka Miloševa

odmah manifestuje i na aplikaciji”, istakao je Canović. Prema njegovim riječima, projekat se odvija u nekoliko faza, a putem javnih nabavki Par-

king servis je dobio senzore za 12.000 eura, dok još nije poznato kolika je vrijednost cjelokupnog projekta, koji će se izvoditi u nekoliko faza. Canović navodi da se ovaj sistem parkiranja u Evropi pokazao kao odličan i da je vrlo uspješno zaživio.

■ USKORO NOVA ZONIRANJA

U planu Parking servisa je zoniranje novih parking mjesta, a obrađeno je 12 novih lokacija, koje su predložene upravi glavnog grada. Canović ističe da su u prethodnom periodu dobijali zahtjeve građana za “uređivanje”, odnosno zoniranje parkinga u dvorišnom dijelu stare Hercegovačke ulice, dio Ulice Kralja Nikole, Ulica Radoje Dakića u City kvartu, dio ulice iza novog Gradskog pozorišta, Beogradska ulica ispod Gorice, dio iznad Gintaša, Bastona, dio Moskovske ulice iza Simpa i dio uz Bulevar Svetog Petra Cetinjskog. “Sve je ovo u fazi predloga i vidjećemo koji će parkinzi biti zonirani u narednom periodu. Idemo fazno i po prioritetima. Ideja je da se širi parking mreža u zonama. U narednih nekoliko godina parking mreža u zonama širila bi se i u još nekim gradskim naseljima, s tim što bi mjesečna preplata u zonama koje nisu u centru grada bila tri, četiri eura, ali to nas tek očekuje”, istakao je Canović.

22

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Legende i narodne priče o Biogradskoj gori, jezeru

Vile su bile ljubo

⌦ Zorica Bulatović

U

z Nacionalni park Biogradska gora, njegovo jezero, kao i ostala okolna jezera i planinu Bjelasicu, oduvijek postoje brojne priče i legende. Neke su narodne, a za neke postoje tvrdnje i da su istinite. U svakom slučaju, pripovijedaju se i danas...

Početak priče pripada vremenu nakon oslobođenja od Turaka. O tome kako je Biogradska gora pripala crnogorskom kralju Nikoli. Gojko Vlahović, nekadašnji direktor Nacionalnog parka, koji je na tom rukovodećem mjestu bio od 1965, pa sljedećih 14 godina, ispričao je za VN tu priču.

kraljeva podjela “Po oslobođenju Kolašina od Turaka, kralj Nikola je našao za shodno da podijeli planinu Bjelasicu na dva plemena: Moračko i Rovačko. Izašao je na Kordelj kod Vranjaka, mjesto sa kojeg se vidi cijela planina Bjelasica, i odatle je izvršio diobu. Nakon što je odredio tu podjelu, obratio se glavarima rovačkim i moračkim riječima: ‘Ja vama, dragi moji, svima dadoh dio ove planine, a vi meni ne dadoste ništa. Kako bi bilo da mi dadnete onu lokvu i onu šumu oko nje’, rekao im je kralj Nikola. A baš sa tog mjesta se zapravo odlično vidjela Biogradska gora i u njoj jezero. I tada glavari moračkih i rovačkih plemena, a očigledno zadovoljni podjelom planine, uskliknuše: ‘Nema problema, gospodaru’”, priča Vlahović. Tek, prema riječima Vlahovića, istog časa kad je dobio jezero i šumu, odmah je postavio lovočuvarsku službu sastavljenu od perjanika, a za komandira imenovao kapetana Mata Vujisića. “Sagradio im je jednu kućicu na mjestu današnjeg lovačkog doma koja je, nažalost, baš tom gradnjom i srušena, mada nije zahtijevala neke velike investicije da ostane u prvobitnom

položaju. Svejedno, u toj kućici su bili smješteni lovočuvari perjanici, a u drugoj prostoriji pored ostave nalazio se kapetan Vujisić. To je bila tako stroga lovočuvarska služba - ako je neko ušao slučajno sa sjekirom u prašumu, perjanici su imali pravo da ga ubiju. Tako da tada niko živi tamo nije mogao ‘nosa promoliti’. I na konto toga, kako je Mato Vujisić postavio red, postoji i priča da kako je Mato obilazeći jezero stazom okolnom naišao na medvjeda. I kad je medo ugledao njega sa kapetanskim grbom, skočio je u stranu i podigao šapu u znak pozdrava. Poslije je ostalo da se govori - pozdravljam te kao međed Mata”, kaže uz osmijeh Vlahović. Legendu o nastanku Biogradskog jezera i same Biogradske gore ispričao nam je šef Službe fizičke zaštite i sadašnji čuvar u NP Mi-

On riješi da se noću kupa u jezeru bez obzira što su ga od toga svi odvraćali. I tako je jedne noći otišao na jezero, skočio u njegovu dubinu i nikad više nije izronio. Kažu da su vile bile toliko ljubomorne na njegovu ljepotu da su ga udavile u jezeru

le Rnković koji, radeći ovaj posao već 20 godina, gotovo da se sjedinio sa neponovljivom prirodom prašume. Na mjestu gdje je magistralni put i ulaz u zonu parka, odnosno na suprotnoj obali rijeke Tare, prema njegovoj priči, nekad je bio grad koji je i danas u toponimima obilježen kao Gradac. “Grad je bio okružen gorom i tako je dobijen naziv Biogradska gora. A kada je riječ o nastanku Biogradskog jezera, i danas se na njegovoj sredini, kada se voda povuče u ljetnjem periodu, može vidjeti guvno. Čak, ova legenda može biti i potpuno istinita na osnovu toga. U ta davna vremena na mjestu gdje je sadašnje jezero bila je ogromna površina zasađenog žita, a mjesto gdje se vrše žito naziva se guvno. Kada su dva brata htjela da vrše žito, posvađala su se oko usjeva, odnosno oko podjele žita. Tada se njihova majka umiješala pokušavajući da ih smiri. No, kako nije uspjela, jedan brat je ubio drugog. Onda je majka proklela taj prostor zasađen žitom rekavši: ‘Dabogda se otvorilo sinje more’. Tako je, po toj legendi, i na tom mjestu provrela voda i nastalo Biogradsko jezero. A guvno i dan-danas postoji tu, na sredini jezera”, objasnio je Rnković.

SvatavSko groblje Oni koji prošetaju Bjelasicom naići će i na mjesto koje se zove Svatovsko groblje. Ova priča predstavlja i jednu od najtužnijih ovdašnjih legendi koje se mogu čuti, a koju svako ko je jednom posjetio ovaj predio zna. “Jednom su, u ta davna vremena, preko Bjelasice krenuli svatovi od Mojkovca za mladu. U povratku ih je srelo jako nevrijeme. Mećava i oluja ih je tu i zamela. Na tom mjestu su se i svatovi smrzli. A danas, na tom istom mjestu, postoje kamene ploče koje

Dio planine Bjelasica

Pešića jezero

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

aktuelno

23

u i pLanini BjeLasici

omorne

Jelen Janko podsjećaju na grobove. Tako se i taj prevoj Bjelasice zove Svatovsko groblje. Taj prevoj je karakterističan i po tome što na tom mjestu stalno duvaju vjetrovi, kako zimi tako i ljeti. I ko tuda prođe vidjeće da tu trava nikad ne raste. I da je tu vječiti kamen. Tako da to razbacano kamenje na prevoju nalik na grobove zapravo podsjeća na smrt svatova”, objasnio je Rnković.

Tih šezdesetih godina prošlog vijeka Nacionalni park je vrvio od divljači, pa je tako Mato pripitomio jelena i dao mu ime Janko

pešića jezero U blizini jezera, nešto dublje u prašumi, postoji i jedan izvor o kojem priča Žarko Gluščević, jedan od kolašinskih vodiča i dobrih poznavalaca planine Bjelasice. Prema toj legendi, kod tog izvora, prije svanuća se okupljaju vile, a njihova pjesma privlači i mami mladiće. “Kažu da ko se od mladića u osvit zore nađe u blizini tog izvora i čuje pjesmu, ne može se otrgnuti od tih prelijepih glasova, već ide pravo do vila. a one tom pjesmom mame mladiće i zauvijek ih odvode sa sobom”, kazao je on. Na kraju, jedna od najljepših, ali isto tako i tužnih legendi, priča je o Pešića jezeru, kao najljepšem jezeru na planini. Uz ovu idu i krilati konji, vile i mladić koji se prezivao Pešić i o čijoj se ljepoti nadaleko zborilo. Gluščević tvrdi da bi ova legenda mogla biti - skoro pa istinita. “U davna vremena pričalo se da po mjesečini iznad

jezera leti bijeli konj modrozelenih očiju baš kao što je ovo jezero. Vile koje se kriju u šumi pokraj samog jezera očarane njegovom ljepotom skupe se na jednom mjestu i do zore gledaju u taj ples nad vodom. Zbog takvih dešavanja ljudi nijesu skupljali hrabrost da se u tu priču uvjere, već su se držali podalje od jezera. No, bijaše jedno zgodno momče, Pešić se prezivao, a ostalo da se priča kako je bio delija pravi, pa se o njegovoj ljepoti nadaleko čujalo. On riješi da se noću kupa u jezeru bez obzira što su ga od toga svi odvraćali. I tako je jedne noći otišao na jezero, skočio u njegovu dubinu i nikad više nije izronio. Kažu da su vile bile toliko ljubomorne na njegovu ljepotu da su ga udavile u jezeru. To je zapravo bio i jedan jedini put da se na ovom jezeru neko udavio, a tako je i dobilo ime Pešića jezero”, kazao je Gluščević. Kao zaštitni znak Bio-

gradskog jezera ostaće svakako i priča koja je već ušla u legendu, o jelenu Janku i košuti Kati. Jelena su, nažalost, lovočuvari ustrijelili, iako su ga sami pripitomili, dok je košuta uginula mnogo kasnije, prirodnom smrću. “Lovočuvar Mato Bulatović je na Biogradskom jezeru živio sa porodicom u lovočuvarskoj kući. Tih šezdesetih godina prošlog vijeka Nacionalni park je vrvio od divljači, pa je tako Mato pripitomio jelena i dao mu ime Janko. Svakodnevno ga je hranio. Kad god bi Mato zvao Janka, on bi se odnekud pojavio ili sam ili sa košutom Katom ili čak sa cijelim krdom. Bio je prava atrakcija i simbol parka. Ipak, znao je biti i veoma nezgodan u vrijeme parenja. Bilo je sa njim i komičnih situacija, kada ga je zadirkivao Kolašinac Božidar Vlahović, a tada bi ga Janko pojurio. Božidar je bježao oko drveta, a Janko sve za njim ne bi li ga rogovima kako dokučio. Onda je u vrijeme parenja Janko počeo da nasrće i na posjetioce koji zađu malo dublje u šumu. Tako je jednom tokom parenja nasrnuo i na Mata, koji mu se našao na putu. Mato je morao da se brani i sjećam se da je tada rekao: ‘Nećeš me vala ti bušiti kad me za tri godine rata niko nije bušio’, a onda je dohvatio pušku i na mjestu ga ubio. Kata je još dugo živjela, a mislim da je Mato najviše žalio za jelenom Jankom”, ispričao je Vlahović.

24

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

ODRŽANA SKUPŠTINA UDRUŽENJA PENZIONERA BAR

Uskoro stanovi za barske penzionere Juče je u Baru održana godišnja Skupština Udruženja penzionera Bara. Tokom ovog događaja, kojem su, između ostalih, prisustvovali predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić, predsjednik SO Bar Radomir Novaković, predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović te predstavnik srodne organizacije iz Ulcinja, između ostalog, najavljena je gradnja zgrade u Baru za oko tridesetak barskih penzionera.

Opština će, kako je najavljeno, gradnju zgrade podržati ne samo placem, već i oslobađanjem od naknade za opremanje zemljišta, saopšteno je juče na ovoj redovnoj godišnjoj Skupštini, koju je otvorio predsjednik ovog udruženja Iso Matezić. Govoreći o Programu rada penzionera Bar za 2017. godinu, Matezić je kazao da je zadovoljan postignutim rezultatima te naveo dobru saradnju sa Savezom penzionera, Fondom PIO, kao i sa resor-

nim ministarstvima. Matezić je takođe istakao da su se sve aktivnosti Udruženja usmjeravale na poboljša-

nje materijalnog i socijalnog položaja penzionera te upoznao delegate Skupštine da je Opština Bar odredila plac

Sa Skupštine udruženja penzionera

za izgradnju zgrade za rješavanje stambenog pitanja penzionera grada pod Rumijom, kao i da će osloboditi od naknade za opremanje zemljišta. Tokom radnog dijela Skupštine, prisutnima se obratio predsjednik opštine Srzentić, koji je naglasio kako je gradska uprava u proteklom periodu bila posvećena pitanjima koja se odnose na kvalitet života penzionera, dodajući da će Opština i u budućem periodu voditi računa o tom dijelu populacije. A.LJ.

REAgOvANJE PREDSJEDNIKA KOTORSKOg SNP-A DR IvANOvIćA

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Broj: 328-54/18-2 Podgorica, 02. mart 2018. godine Na osnovu čl. 2 i 3 Uredbe o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike za 2018. godinu – Agrobudžet (“Službeni list CG” br. 6/18), program Mjera 2.1.12. – Podrška za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje, a u vezi sa Javnim pozivom za dodjelu podrške za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje za 2018. godinu, objavljenim dana 23. februara 2018. godine na internet stranici ovog Ministarstva i u dnevnom listu „DNEVNE NOVINE”, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

OBAVJEŠTAVA Poljoprivredne proizvođače i zainteresovanu javnost da se Javni poziv za dodjelu podrške za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje za 2018. godinu, završava na dan 02. marta 2018. godine, zbog utroška sredstava opredijeljenih kroz Agrobudžet za 2018. godinu - mjera 2.1.12. - Podrška za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje. Zahtjevi za ostvarivanje prava na sredstva podsticaja, podnijeti nakon 02. marta 2018. godine, biće odbijeni.

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja JAVNI POZIV 2018 – Pčelarstvo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavljuje Javni poziv za odabir proizvođača pčelinjih matica u 2018. godinu. Ova mjera dio je Programa unapređenja pčelarstva definisanog Agrobudžetom i sprovodi se u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija Crne Gore. Javnim pozivom za odabir proizvođača matica uređeni su uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Ukupan iznos raspoloživih sredstava po ovom pozivu je 35.000 eura koja se odnosi na 8.750 odgojenih matica. Podrška Ministarstva, po ovom Javnom pozivu je 4.00 (četiri) € po odgojenoj, sparenoj, isporučenoj i preuzetoj pčelinjoj matici. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i zahtjev za podršku objavljeni su na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Rok za podnošenje zahtjeva po ovom Javnom pozivu je 28.03. 2018. godine. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-292, 020/265-337 i 069-941-505.

Godinama ste pustošili Luku Kotor

Predsjednik kotorskog SNP dr Branko Ivanović uputio je reagovanje na izjave predsjednika OO Liberalne partije Vida Draškovića da je “nešto trulo” u vladajućoj koaliciji u Kotoru. “Čudi nas razlog zbog kojeg je ovih dana naglašena zabrinutost Vida Draškovića za poslovanje Luke Kotor. Zato Draškovića, za svaki slučaj, podsjećamo da je predstavnik njegove (Liberalne partije) bio član Odbora direktora Luke Kotor zajedno sa partnerima iz DPS tokom čitave 2015. i 2016. godine. Stoga je bio u prilici da štiti interese Luke Kotor da je to htio preko svog člana Odbora, inicirajući da se odmah čim je ‘saznao’ da neko, kako on kaže, ‘pravi milionsku štetu’ Luci Kotor od svog člana Odbora direktora traži da obezbijedi preduzimanje mjera za obeštećenje Luke. Novi Odbor direktora i izvršni direktor preduzeli su i preduzimaju sve mjere, od dana svog imenovanja, da se zaštiti interes Dr Ivanović

Luke Kotor, što je proizvelo konkretne pravne posljedice i konkretnu dobit za Luku, a i dalje preduzima radnje da sanira štetu od efekata djelovanja i propuštanja djelovanja Draškovića dok se ‘pitao’ u Luci Kotor, kao i da dovede k poznaniju prava Draškovićeve šaptače i nalogodavce, od kojih Luka trenutno trpi najveću štetu. Gospodine Draškoviću, ako Vas brine pilotaža, nek Vaša partija uskrati podršku Vladi, koja je utvrdila da pilotaža mora biti neeksluzivno pravo. Ako Vas brine dobijanje koncesije za Luku, mogli ste brigu pokazati napuštanjem lokalne koalicione vlasti sa Željkom Aprcovićem (DPS), čijim glasom u Skupštini Crne Gore 31.7.2015. godine je pao zakon kojim je Luka Kotor trebalo da dobije koncesiju. Kad toliko volite Luku Kotor, logično je bilo da isti dan demonstrativno napustite lokalnu vlast u Kotoru, u kojoj ste bili sa DPS-om, čijim glasom je koncesija tada pala”, kaže

se u saopštenju Ivanovića, uz opasku da je vrijeme da i SNP postavi par pitanja. “Prvo, kako objašnjavate podatak da je prihod od naplate karata za bedeme u 2017. porastao za 203.454 eura u odnosu na prethodnu godinu, iako je bilo manje turista i manje brodova. Da li povećani prihodi od smanjenog broja turista uz istu cijenu karte za bedeme možda imaju veze sa onim što nam građani govore - da su prihodi porasli jer prošle godine nijedan član Vaše porodice nije radio na naplati, pa je sav novac stizao do kase? Na kraju, poručujemo Draškoviću, da je prvo što smo uočili u Luci Kotor da su je on i njegovi koalicioni partneri godinama pustošili uz njegovu podršku. Ne znamo koliko je koštalo da zažmurite na 422.000 eura koje su iz Luke Kotor otišle u Upravu “Bokelja”, kod Vašeg koalicionog partnera Aprcovića, uz podršku predstavnika Vaše partije, ali je očigledno da Vas nije boljelo. Možda Vas boli što ni Vi ni Vaši šaptači ne znate šta je već, a šta će još “cunami sa Volujice“, koji Vam smeta, otkriti u Luci Kotor. Ne brinite, Draškoviću, SNP-ovci, za razliku od Vas, neće nositi kući ništa iz Luke Kotor osim čistog obraza, s kojim su i ušli u nju, ali vjerovatno hoćemo ponijeti ponešto u Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju”, zaključuje se u saopštenju Ivanovića. I.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

25

NEVRIJEME U TIVTU I HERCEG NOVOM

Jaka kiša podigla pripravnost komunalaca

J

aka kiša koja je padala protekla dva dana pričinila je probleme u primorskim opštinama. Ipak, blagovremenim intervencijama i stalnim angažmanom veće posljedice su izbjegnute.

lo”, kazao je Miloš Tripinović iz Komunalnog. On je naveo da su radnici intervenisali i u Učurima gdje su spriječili da voda ne uđe u jednu od kuća u tom dijelu, kao i Cacovu gdje je bila začepljena šahta. Radnici su očistili rešetku na izlazu potoka Rosino koji je već počeo da se izliva na izvorištu. Zbog velike količine vode radnici Komunalnog će obići sve djelove opštine, rekao je Tripinović. Zbog velike količine vode

propustila je i ploča na objektu Doma zdravlja pa su, prema riječima komandira tivatske Službe zaštite, Zorana Barbića, vatrogasci očistili odvode na ploči i riješili problem. U proteklih 12 sati na području Tivta pao je 31 litar kiše po kvadratu. U Herceg Novom je došlo do izlivanja potoka u Kamenarima, Bijeloj i Đenovićima, ali i plavljenja prostorija u hotelu Lajt haus u Igalu. Načelnica konunalne policije Marija Andrić kazala je

Registrovana su izlijevanja iz Đuričkog potoka u Kamenarima, u Bijeloj i Đenoviću. I potok Opačica u Zelenici se izlio na nekoliko mjesta, ali nije kritično stanje jer je prije jeseni potok očišćen i proširen, posebno na mjestu koje je bilo najkritičnije ispod mosta u Kutima. Tom prilikom je izneseno oko 250 metara kubnih mulja, šljunka i raznog otpada iz korita, kazao je predsjednik Mjesne zajednice Zelenika – Kuti Predrag Vujnović. Z.K. - S.M.

POSTAVLJENE STAZE I POLIGONSKI MOBILIJAR

PREDSTAVLJENO LUKSUZNO TIVATSKO NAUTIČKO NASELJE

Porto Montenegro na Sajmu nautike u Dubaiju

Kompanija “Adriatic Marinas” predstavila je luksuzno tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na 26. Internacionalnom sajmu nautike u Dubaiju, koji se održava od 27. februara do 3. marta. Ovaj sajamski nastup kompanije je odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje kapaciteta tivatske marine od 450 vezova, izgradnju nove rezidencijalne ekstenzije

da je najizraženije izlivanje na području Igala, uz magistralu, na kružnom toku u Meljinama, Zelenici, niz Mojdeški put, u centru kod Novljanke. “Ekipe Komunalno stambenog preduzeća su neprekidno na terenu i čiste odvodne kanale i šahtove. Kanali ne mogu da prihvate ogromne količine padavina. Da nije blagovremeno urađena sanacija i čišćenje kanala, potoka i šahtova, posljedice od ovih padavina bile bi mnogo veće”, kazala je Andrić.

UREĐENJE PODGORICE

Foto: Veri Veroza

Iz tivatskog Komunalnog preduzeća je saopšteno da su radnici na terenu cijeli dan, kao i da su intervenisali na više lokaliteta. “Problema ima na cijelom području opštine, nekoliko ekipa, odnosno 20 radnika Komunalnog je intervenisalo na dijelu saobraćajnice kod Jedriličarskog kluba Delfin, magistrali kod MUP-a, dijelu saobraćajnice kod stare Račice, obalom Đuraševića i prema Krašićima, Novo mu-

Sa ulica Herceg Novog

“Regent Hotel Residences”. “Porto Montenegro je na ovom tržištu već prepoznat kao jahting destinacija koja nudi beskompromisnu uslugu, ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova, a klijentima Sajma smo ponudili i 5% popusta na vezove. Svečani prijem Porto Montenegra, za poslovne partnere i prijatelje projekta, organizovan je u hotelu ‘Ritz Karlton’, a među predstavnicima biznis sektora prisustvova-

li su i ambasador Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Darko Uskoković, izvršni direktor kompanije ‘Flydubai’ Ghaith Al Ghaith i mnogi drugi”, ističe senior PR i marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić. Na Sajmu se predstavlja čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja, a očekuje se da će ga posjetiti više od 35.000 ljudi iz 120 zemalja. Z.K.

Građevinsko-zanatska operativa Agencije za stanovanje završila je betonažu staza u Bloku V, u Ulici vijenci kosovskih junaka. Urađeno je 130 metara betonskih staza koje imaju za cilj da olakšaju pješacima komunikaciju. Takođe završeno je postavljanje i farbanje dodatnih 100 metara ograde oko Njegoševog parka. Na poligonu iza zgrade Baston postavljeni su novi golovi za rukomet i mali

Stigli “golovi” iza zgrade Baston

fudbal, a na poligonu u Zelenici izvršena je zamjena polomljenog obruča. Radovi se privode kraju na objektu mjesnog doma Drezga-Piperi i u prostorijama MZ Dajbabe. Na poligonu u Zelenici popravljen je oštećeni koš, a na poligonu na Bulevaru Save Kovačevića tokom sedmice su postavljena dva rukometna gola i dva komplet koša sa konstrukcijom. Na toj loakciji je postavljena i multifunkcionalna sprava. (Pg biro)

26

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

KOLEKCIJA FOTOGRAFIJA RADA LJUMOVIĆA VRI

NOSTALGIČNI ALBUM SIM

⌦ Sonja Ičević

O

sim što je sam fotografisao znamenitosti Podgorice, te tako svjedočio o svakodnevnom životu Podgoričana, i ne samo njih, Ljumović je otkupljivao fotografije od starih podgoričkih porodica, onih iz Stare varoši, te tako stvorio bogatu zbirku Fotografijom i riječju Rade Ljumović sačuvao je od zaborava brojne podatke o Podgorici, njenim stanovnicima i prepoznatljivim ulicama, u rasponu dužem od jednog vijeka. Iz velikog podgoričkog mozaika, kako je zapisao nakon Ljumovićeve smrti profesor Jagoš Batrićević, stvaranom decenijama i decenijama, dokumentovao je svaki detalj - ili riječju ili slikom. Zaostavštinu Rada Ljumovića čini oko 3.000 fotografija stare Podgorice, koje su Ljumovićevi sinovi, Petar Caco Ljumović i Predrag Ljumović, prije deset godina na čuvanje predali Javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice.

SINONIMI GRADA Zanimljiva je činjenica da je Rade Ljumović prije svakog rušenja neke od podgoričkih kuća istu fotografisao, a na poleđini fotografije zapisivao kome je kuća pripadala, kada je srušena, te ko je budući vlasnik zemlje. Osim što je sam fotografisao znamenitosti Podgorice starim foto-aparatom marke Zenit, koji je bio vjerni saput-

nik i na putovanjima po jugoslovenskim ljetovalištima, te tako svjedočio o svakodnevnom životu Podgoričana, i ne samo njih, Rade Ljumović otkupljivao je fotografije od starih podgoričkih porodica – onih iz Stare varoši, te obogaćivao kolekciju. Tako se, kaže u razgovoru za Vikend novine njegov sin Caco Ljumović, izučavanjem bogate zbirke može naići i na fotografije iz onog perioda kada od „Sahat kule do Gorice nijedne kuće nije bilo“. “Ta mi je fotografija i najzanimljivija – na Gorici, čini mi se, nije bilo dva bora. Oko groblja je, u podnožju, bilo drveća, jer su ljudi pazili da se pored groba nešto zasadi. A pored te, upečatljiva je ostala i fotografija Njegoševe ulice za vrijeme kralja Nikole, sa redom hotela – pet hotela u privatnom vlasništvu, upečatljive arhitekture. Arhivu čine i porodični portreti Zlatičanina, Kuslevovih, te su familije bile sinonimi grada, ali i prvih timova Budućnosti, folklornih društava, fotografije sa turneja ansambla ‘Stanko Dragojević’, čiji je član moj otac bio. Sa strašću je taj posao radio. No, vrijedni-

je od tih fotografija su zapisi na njihovoj poleđini, male priče o tim danima, to ih čini unikatnim”, kaže Ljumović.

MORAČA KOJU SMO VOLJELI

Nezaboravne su, dodaje i fotografije Morače, sa čuvenom plažom Galeb i šarenim suncobranima, na kojoj se nije moglo naći mjesta. “Kao djeca smo plakali kad su nas roditelji vodili na more... Morača je uvijek hladna bila, ali smo je voljeli! Sa stijene na stijenu, malo u vodu, sjedne se na pločice, pa se opet uđe u vodu... Čuvena Galeb plaža, a na njoj kocka, gdje su se djeca bosa igrala. Morača nadolazi zimi, promijeni se obala... Prvo se dođe na Vezirov most, pa se ide od jedne plaže do druge, sve do hotela Podgorice, pa kući. U sedam sati – zadnje kupanje”, prisjeća se Ljumović. A kako je vrijeme prolazilo, lice grada se mijenjalo. Sada je, od svih prepoznatljivih građevina stare Podgorice, ostala jedino Sahat-kula.

DIVAN IZVOR PRIČA

“Veliki gradovi čuvaju svoje zamkove, stare katedrale, vrijedne građevine, a ovaj naš nema dio grada u kojem je ambijent ostao isti... Podgorica je postala velegrad, ali nijesmo

Zimski dvorac knjiza Mirka na Kruševcu sa spremnim kočijama i osedlanim konjima iz 1910. godine

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

AKTUELNO

27

RIJEDAN DOKUMENT ISTORIJE GLAVNOG GRADA

MBOLA STARE PODGORICE Da bi omogućili što bržu vezu poslovnih ljudi iz Podgorice sa Beogradom, Grand-garaža Begović-Šćepović uvodi u saobraćaj kabriolet od deset sjedišta nazvan „Bijela ptica“. Karta je koštala 450 dinara, šofer je Đoko Čejović. Stanica je bila između hotela „Balkan“ i „Moskva“, kao što se vidi na fotografiji iz 1930. godine

Ljumović čito je žalio za kinom “Kultura”, bio je veliki prijatelj Cica Popovića. Moglo se od te zgrade barem nešto iskoristiti. Sada nam je ostala Stara varoš, koja je i dalje divan izvor priča, anegdota Ulica slobode i kafana Boža Rogošića ili bolje poznatiji „Korzo“. Imala je ugledne goste, zahvaljujući renomeu kojega je održavao vlasnik. U vratima je Božo Rogušić, snimljen 1940. godine mnogo od onog, za našu istoriju važnog, sačuvali. Čak nije očuvan ni dio grada kraj Ribnice, od tih zidina ljudi su kamene kuće gradili! Mom ocu je to strašno smetalo i mnogo puta je skretao pažnju da se simboli grada moraju sačuvati. Naro-

Fotografija iz 1928. godine. Za volanom mesar Osman Marić, a pozadi sa lijeva Bišo Đurbuzović i Cano Krpuljević, snimljeni ispod Crkve Svetog Đorđija

i podataka”, smatra Ljumović. Grad se širio, stare zgrade su zamjenjivane novim, pa su tako i nove porodice dolazile u Podgoricu. Prije su se, kaže Ljumović, Podgoričani po nadimcima prepoznavali, a prezimena je malo ko znao. “Vrijeme se promijenilo, kao dijete sam sve familije iz Stare varoši znao. Tu smo se podizali, naša ulica, Prizrenska, bila je, ja mislim, najmanja u Jugoslaviji, i bilo je tu 11 porodica. Grad se normalno širi, dolaze ljudi sa strane, ali sada se svi manje poznajemo”, navodi.

Rade Ljumović za života je više puta izlagao sakupljene fotografije, a prvu izložbu priredio je u, takođe srušenoj, galeriji kod mosta Blaža Jovanovića. Nakon što su fotografije predate JU Muzeji i galerije, u Kusvelovoj kući publika je još jednom mogla da pogleda kako je nekada izgledao svakodnevni život u glavnom gradu. No, nakon te postavke, fotografije nijesu izlagane. Ljumović kaže da bi volio da se, kroz tematske izložbe, zbirka ponovo predstavi nekim novim generacijama. “Poslije očeve smrti, moj stariji brat odlučio je da jedini ko treba tu kolekciju da posjedu-

je jeste sam grad, odnosno Muzeji i galerije. Volio bih kada bi ova institucija ponovo priredila izložbu, jer bi se stariji, vjerujem, sjetili svake kuće. Dali smo fotografije sa ciljem da budu trajno sačuvane i da naši sugrađani mogu, kad god požele, da vide kako je ovaj grad nekada izgledao. Vjerujem da bi i mlađim generacijama priča o staroj Podgorici bila zanimljiva”, kaže Ljumović i dodaje da bogata arhiva pruža velike mogućnosti za tematske izložbe, različite monografije, dokumentarne filmove. “Od fotografija koje se nalaze u Gradskom muzeju može

Inžinjer Veliša Popović postavlja kamen temeljac za Oficirski dom u Podgorici 1932. godine, na temeljima stare Čitaonice. Danas je to biblioteka „Radosav Ljumović“ se napraviti lijepa monografija, kao jedna velika razglednica grada, pa sa jedne strane da imate fotografiju stare, a sa druge strane nove Podgorice. Bila je mnogo bombardovana tokom Drugog svjetskog rata, i na tom osnovu se može napraviti lijepa izložba...”, zaključio je.

Snimak napravljen ispred kuće Lučića, na kojemu je dječak Slobo Radovanov Bakočević. U pozadini kuća Jevta Vujoševića. Fotografija iz 1944. godine

30

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

REPORTER VIKEND NOVINA U DUBAIJU

GRAD U KOJEM SU STRANCI DOMAĆI, A DOMAĆI ŽIVE U EVROPI

B

Mili Prelević

oraviti pet dana u Dubaiju, jedom od najljepših mjesta na svijetu, predstavlja privilegiju i ostavlja trajne “posljedice” kod posjetilaca i stvara “probleme”, jer je nemoguće svakodnevni život ne upoređivati sa životom u ovom predivnom gradu. Oni koji nijesu bili u Dubaiju teško mogu da zamisle grad sagrađen usred pustinje, potpuno nov i potpuno neobičan, koji je postao centar poslovnog svijeta u kojem je sve naj, naj, naj... To je grad u ko-

jem se nalazi najveća zgrada na svijetu, najveći tržni centri, najveća fontana, najveći hotel, najveći akvarijum i čak je grad koji ima najviše stanovnika čije je ime Muhamed. Dubaji ima preko 4.000 hotela i svi su, u svakom trenutku u godini, popunjeni od 92-96 odsto, i u njemu nema poreza. Sve bruto zarade su istovremeno i neto, i zato, oni imaju jedan od najvećih prihoda po glavi stanovnika u svijetu. Novinari iz Crne Gore imali su priliku da posjete Dubaji, zahvaljujući kompaniji BMJ koja je kupila Novi duvanski kombinat iz Podgorice. U Dubajiu je evropski uticaj veoma prisutan. Svi govo-

13 AUTOMOBILA BILO JE U DUBAJIU 1968. GODINE

Dubai je grad u kojem se nalazi najveća zgrada na svijetu, najveći tržni centri, najveća fontana, najveći hotel, najveći akvarijum i čak je grad koji ima najviše stanovnika čije je ime Muhamed

re engleski, sve table za obavještenja su dvojezična, na arapskom i engleskom, a 80% stanovništva čine emigranti iz više od 150 zemalja. Većina od 20 odsto domaćeg stanovništa su toliko bogati da najveći dio godine provode u Evropi i baškare se u skupim hotelima evropskih prijestonica. Jedan od razloga doseljavanja stranaca je svakako činjenica da je Dubaji poreska meka. Prema nezvaničnim informacijama, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima živi čak 20.000 ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Stranci masovno dolaze u Dubaji, jer ovaj grad zaista nudi beskrajne mogućnosti, ipak, sve je organizovano tako da Ara-

4

HILJADE HOTELA IMA OVAJ GRAD LUKSUZA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

REPORTAŽE

31

Grad raskoši i bogatstva

JEDRO Burdž Al Arab (prevedeno Arapska kula), poznata kao Jedro, je sagrađen na vještačkom ostrvu udaljenom 280 m Džumeira plaže, do kojeg se dolazi posebnim mostom. Procjenjuje se da je izgradnja ovog zdanja, koje je naručio Zaid ben Sultan, koštala oko 650 miliona američkih dolara. Izgradnja Burj al Arab-a započeta je 1994. godine i trajala je šest godina. Građena je po uzoru na izgled Doua, vrstu arapske galije.Sultan je insistirao da se hotel izgradi na vještačkom ostrvu a ne na obali, najviše zbog visine i veličine zgrade hotela koja bi u tom slučaju u popodnevnim časovima u potpunosti lišila sunca Džumeira plažu.

Dubai: Centralna je i najveća zgrada na svijetu Burdž Halifa pi imaju apsolutno privilegovan položaj. Zakon predviđa da jedino Arapi mogu biti vlasnici zemlje. Stranac ne može samostalno otvoriti firmu, već samo sa državljaninom Emirata. Jedan broj poslova mogu obavljati samo Arapi, kao što su vojska i policija. Osim toga kada se Arapi ožene, od države na poklon dobijaju kuću i oko 20.000 dolara. Mladi

Zakon predviđa da jedino Arapi mogu biti vlasnici zemlje. Stranac ne može samostalno otvoriti firmu, već samo sa državljaninom Emirata

0 JE STOPA KRIMINALA U DUBAJIU

bračni par oslobođen je plaćanja svih dažbina, jer to za njih čini država. Zbog takvih i niz drugih pogodnosti, državljanstvo Emirata je nemoguće dobiti, čak ni rođenjem, brakom ni na bilo koji drugi način, jer ta mogućnost uopšte nije predviđena zakonom, dok se boravišna viza može dobiti zaposlenjem ili kupovinom stana ili kuće. Teško je zamisliti da je Du-

baji 1968. godine imao svega 13 vozila u čitavom gradu. To je informacija, koju je teško potvrditi, ali za koju bi većina današnjih stanovnika voljeli da je istinita jer provode i do tri sata dnevno u saobraćajnim gužvama. Nije davno bilo - 1991. kada je u gradu postojao samo jedan neboder. Sada ih je oko 400. Prestižni Svjetski trgovinski centar u Dubaiju koji je stajao usamljeno na kraju puta Šeik Zajeda danas je jedna od glavnih arterija grada. Ovaj put je pretvoren u najveću Aveniju nebodera sa zgradama sa obje strane, uključujući Burdž Dubai, u jednom trenutku najvišu zgradu na svijetu. “Burdž Kalifa” je izgrađena 2010. godine i ima 828 metara. Ima 160 spratova i 57 liftova brzine 18 metara u sekundi. Ima i džamiju na 158. spratu. I ona je, kao i sve ostalo, najviša na svijetu. Hotel je zauzeo 15 spratova, a ostalo su poslovni prostori i 900 apartmana za stanovanje, koji su, ako je vjerovati vlasnicima, prodati

Reporter VN sa vodičem u pustinji u blizini Dubajia za osam sati. Planirano je da tu živi oko 25.000 ljudi. Ime zdanja promijenjeno je u zadnji čas. Umjesto Burdž alDubai, toranj je nazvan Burdž al-Halifa, u čast šeika Halife bin Zajeda al-Nahjana, predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i vladara emirata Abu Dabi. Dubaji je posljednjih godina rastao brzinom od pustinje do jednog od najmodernijih, najbogatijih i nadinamičnijih gradova na planeti. Bogatstvo ove zemlje, međutim, dolazi od naftnih izvora, ali oni obezbjeđuju samo oko 20 do 30 odsto prihoda. Ostatak dolazi od turizma i privrede. Naftna polja otkrivena su 1966. godine, a prihod od nafte nije iskorišćen za bogaćene vladajuće porodice, već za izgradnju infrastrukture. Dubaji je postao dio Ujedinjenih Arapskih Emirata 1971. godine. I za kraj ove priče koja je nepotpuna, jer je za nju potrebno mnogo više prostora, treba reći da je Dubaji jedan od najbezbjednijih gradova na svijetu. U Dubajiu, ali i u Emiratima uopšte, ne postoji kriminal. Zakon predviđa drakonske kazne i to svi znaju, pa je nulta stopa kriminala. Od Dubajia se može mnogo toga naučiti, zar ne?

CARSTVO ŠOPINGA

“Dubai mol” je najveći tržni centar na svijetu, i u njemu nema šta nema. Sve je brendirano u “Dubai molu”, a postoji i ogroman broj prodavnica koje nijesu brendirane. Ima ih oko hiljadu. U njemu imate stotinak restorana sa hranom iz čitavog svijeta, a tu su i brza hrana, kafići, poslastičarnice... “Dubai mol” je poznat i po

ogromnom akvarijumu u kojem su smještene ne samo mnoge vrste riba, već i prave ajkule. I ostali šoping centri imaju svoje karakteristike. Najpoznatiji i najbolji su “Emirati mol” sa čuvenim zatvorenim skijalištem, “Deira siti centar”, “Festival siti, “Marina mol” koji je ušuškan između ogromnih solitera, zastrašujuće visine i svemirskog je izgleda...

32

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

REAKCIJE ALIJANSE NA GOVOR V

INCIDENT NA AMERIČKOM UNIVERZITETU

Dvije osobe ubijene u pucnjavi u Mičigenu Dvije osobe koje nisu studenti ubijene su juče na Univerzitetu Sentral Mičigan (CMU), saopštila je američka policija. Univerzitet je naveo da policija vjeruje da je pucnjava “počela kao rezultat porodičnog problema”. Postoje nepotvrđeni izvještaji da je napadač ubio jednog ili oba svoja roditelja tokom pucnjave na Unverzitetu. Istražioci tragaju za 19-godišnjakom za kojeg vjeruju da je naoružan i opasan. Škola je pozvala studente da se sklone. Univerzitet je upozorenje objavio na svojoj Fejsbuk stranici i poslao automatsku poruku na telefone studenata. Ova pucnjava je posljednja u nizu incidenata širom SAD-a. U četvr-

tak je 13-godišnji Kit Simons navodno izašao iz toaleta u svojoj srednjoj školi u Ohaju sa poluautomatskim oružjem i namjerom da počini masakr. Umjesto toga, Simons se vratio u toalet i počinio samoubistvo, navela je policija. U pucnjavi u srednjoj školi na Floridi, polovinom februara, ubijeno je 17 ljudi, većinom učenika. Ubio ih je bivši đak te škole koji je potom uhapšen. Masakr je ponovo pokrenuo raspravu o kontroli kupovine oružja u SAD. Američki predsjednik Donald Tramp, pripadnik republikanaca koji su obično protiv mjera o kontroli oružja, kritikovao je zakonodavce jer nisu djelovali po pitanju masovnih pucnjava.

ZBOG ŠVERCA 400 KG KOKAINA

RUSKI BIZNISMEN UHAPŠEN U BERLINU Ruski biznismen Andrej Kovalčuk uhapšen je u Berlinu po zahtjevu Rusije, gdje je optužen za krijumčarenje gotovo 400 kilograma kokaina iz Argentine iz Rusiju. Berlinski tužioci su putem Tvitera saopštili da je uhapšen 49-godišnji ruski građani nadomak Berlina pod optužbom da je “formirao kriminalnu organizaciju u ci-

lju krijumčarenja kokaina iz Argentine u Rusiju”. Rusija i Argentina sarađuju na otkrivanju pojedinaca uključenih u krijumčarenje droge, naveo je Rojters, dodajući da su ruske vlasti za sad uhapsile tri čovjeka, uključujući bivšeg zaposlenog u ruskoj Ambasadi u Argentini. U Argentini je uhapšeno dvoje osumnjičenih.

NATO: PRIJETNJ NEPRIHVATLJIV IMAMO ODGOVO

N

ATO smatra da su “prijetnje” ruskog predsjednika Vladimira Putina članicama Alijanse neprihvatljive i nastaviće da upotrebljava vojnu silu kako bi odvratio agresiju.

Portparolka NATO-a Oana Lungesku rekla je da ruske izjave predstavljaju prijetnju za sve članice Alijanse, dodajući da su neprihvatljive i kontraproduktivne, prenijela je Beta. Predsjednik Rusije Vladimir Putin u četvrtak je, u godišnjem obraćanju naciji, predstavio nove “visokotehnološke” vidove atomskog naoružanja, za koje je rekao da “nisu blef” i da predstavljaju odgovor na izlazak Sjedinjenih Američkih Država iz Sporazuma o protivraketnoj odbrani. Lungesku je rekla da je NATO sistem raketne odbrane izgrađen da odgovori na napade izvan Evrope i Sjeverne Amerike, kao i da nije usmjeren protiv Rusije. Ona je rekla da NATO ima dvostruk pristup Rusiji koji uključuje “snažno odvraćanje i odbranu, u kombinaciji s dijalogom”. Putin je u četvrtak kazao kako su ruski zvaničnici predstavnicima Sjevernoatlantske alijanse (NATO) još 2004. godine govorili o jačanju ruske armije, ali kako predstavnici Saveza “nisu htjeli da slušaju”. “Slušajte nas sada”, poručio je Putin nakon što su na velikim ekranima demonstrirana nova dostignuća u

Portparolka saveza Oana Lungesku je rekla da NATO ima dvostruk pristup Rusiji koji uključuje “snažno odvraćanje i odbranu, u kombinaciji s dijalogom”.

oblasti nuklearnog naoružanja, za koje je rekao da nemaju rivala na svijetu. Naveo je kako je u decembru prošle godine lansirana krstareća raketa sa

nuklearnom bojevom glavom i sa neograničenim radijusom dejstva i nepredvidljivom putanjom leta. “Ona je neuhvatljiva za protivvazdušnu (PVO) i protivraketnu odbranu (PRO)”, kazao je on. Putin je rekao kako slične rakete nema na svijetu, kako će se ona vjerovatno pojaviti, ali i kako će Rusija do tada izmisliti nešto novo. “NATO više ne može da zaštiti Evropu” Model evropske bezbjednosti orijentisan na NATO je neefikasan, jer je zarobljen u “hladnom ratu”, i Evropska unija zna da bez Rusije to pitanje ne može da bude riješeno, izjavio je pomoćnik sekretara Savjeta bezbednosti Rusije u polju među-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

VLADIMIRA PUTINA

JE VE, OR

Ruski predsjednik poručio je da bi Moskva mogla da upotrijebi nuklearno oružje samo kao odgovor na nuklearni napad ili ukoliko je ugrožena. “Postoje samo dva razloga koja bi mogla da nas navedu da upotrijebimo nuklearno oružje – ako se radi o nuklearnom napadu na nas ili o napadu u kome se koristi uobičajeno oružje, ali je opstanak ruske države doveden u opasnost”, rekao je Putin u intervjuu na američki En-BiSi njuz, upitan da li bi konvencionalni napad na Rusiju mogao da izazove nuklearni odgovor Moskve.

narodne bezbjednosti Aleksandar Venediktov. Kako je prenijela agencija Sputnjik, Venediktov je izjavio da u svijetu “raste razumijevanje da model bezbjednosti NATOa jednostavno ne može da funkcioniše u novim uslovima”. Degradacija njenih institucija (evropske bezbjednosti) je očigledna“, rekao je Venediktov. Bez obzira na to što u Savjetu bezbjednosti ocjenjuju perspektivu poboljšanja odnosa Rusije sa SAD i EU sa uzdržanim optimizmom, Moskva podržava i održava direktan dijalog sa SAD. “Nesumnjivo, dubina i produktivnost tih odnosa će zavisiti od stepena spremnosti Amerikanaca na takve kontakte na ravnopravnoj osnovi i uz uzimanje u obzir međusobnih interesa”, rekao je Venediktov. Što se tiče smanjenja praga upotrebe nuklearnog oružja u SAD, u Savjetu bezbjednosti ga smatraju neopravdanim i prijetnjom po međunarodnu bezbjednost — cijena greške mogla bi da bude rat. U pregledu nuklearne politike se direktno govori da SAD ne isključuju donošenje krajnjih mjera kao odgovor. Prirodno, neopravdano smanjenje praga upotrebe nuklearnog oružja može da se odrazi na međunarodnu bezbjednost. Uz takav pristup, cijena greške može biti nuklearni rat sa nepopravljivim posljedicama za čitavo čovječanstvo”, rekao je pomoćnik sekretara Savjeta bezbednosti Rusije za pitanja međunarodne bezbjednosti.

SVIJET

33

POLJSKI POLITIČAR O ZAHTJEVU ZA ISPLATU RATNE ODŠTETE

Od Njemaca ćemo tražiti 850 milijardi dolara ratne odštete Poljska ima pravo da traži od Njemačke odštetu, koja bi mogla da iznosi 850 milijardi dolara za uništenu imovinu i ubijene tokom Drugog svjetskog rata, izjavio je juče poljski političar zadužen za pitanja ratne odštete. Poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) oživjela je pitanje ratne odštete u vrijeme dok je izraelski političari optužuju da pokušava da zataška ulogu Poljaka u njemačkim ratnim zločinima protiv Jevreja za vrijeme rata. Njemački pravni stručnjaci izjavili su prošle godine da Varša-

va nema pravo da traži ratnu odštetu. Vlada Poljske ipak nije uputila direktan zahtjev Njemačkoj jer bi to pitanje moglo dovesti do napetosti između dvije vlade Evropske unije, kažu analitičari. Njemačka je najveći poljski trgovinski partner, a Poljska je najveći primalac sredstava iz evropskih fondova. “Govorimo o vrlo velikim, ali opravdanim iznosima za ratne zločine, uništene gradove, izgubljeni demografski potencijal naše zemlje”, rekao je Arkadiuš Mularčuk, predsjednik parla-

mentarnog odbora za reparaciju, za Polsat Njuz. Takođe je rekao da bi ratna odšteta od Njemačke mogla da dostigne 850 milijardi dolara, ali da bi taj iznos mogao da bide revidiran nakon što se naprave nove procjene kasnije ove godine. Zastupnik PiS-a rekao je da Poljska nikad nije dobila ratnu odštetu od Njemačke. Nacistička Njemačka, zajedno sa Sovjetskim savezom, napala je i okupirala Poljsku 1939. godine. Nacisti su ubili više od 3,2 miliona Jevreja koji su živjeli u Poljskoj.

Varšava 1945. Varšava 1964.

TERORISTIČKI NAPAD ISLAMSKIH MILITANATA U BURKINI FASO

U NAPADU NA FRANCUSKU AMBASADU POGINULO 28 OSOBA Najmanje 28 osoba je poginulo u napadima islamskih terorista, među kojima su vojni štab i ambasada Francuske u Uagaduguu, prijestonici Burkine Faso, javio je AFP, pozivajući se na lokalne i francuske izvore. Portparol tamošnje vlade naveo je da je oko 50 osoba povrijeđeno. Prema riječima svjedoka, iz jednog automobila izletjeli su naoružani muškarci i otvorili vatru, a na fotografijama koje su se pojavile u medijima vidio se gust crni dim. Policija je prethodno saopštila da su četiri napadača “neutralisana”, a da su još trojica likvidirana. Portparol Vlade Burkine Faso Re-

mi Danđinu rekao je da je oko 50 osoba ranjeno. Ambasada Francuske u Uagaduguu upozorila je ranije svoje državljane da ne izlaze na ulicu nakon napada. Kako je objavila na svom Fejsbuku nije bilo sasvim poznato u tom trenutku koja mje-

sta su napadnuta. Jelisejska palata je saopštila da je francuski predsjednik Emanuel Makron upoznat sa situacijom i da je pažljivo prati, prenio je AP navodeći da se napad dogodio tri mjeseca uoči njegove posjete bivšoj francuskoj koloniji.

34

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

ZIGMAR GABRIJEL POZVAO TRAMPA DA ODUSTANE OD DODATNIH TAKSI OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA Na osnovu člana 36, stav 2. Zakona o privrednim društvima (»Sl. list RCG« br.6/02,17/2007, 80/2008, 36/2011, 40/2011, 36/2011), člana 35, stav 1. Statuta Hotelske grupe “Budvanska rivijera” a.d. Budva i Odluke Odbora direktora broj: 02-721/4 od 01.03.2018. godine, saziva se Šesnaesta redovna

SKUPŠTINA AKCIONARA HOTELSKE GRUPE »BUDVANSKA RIVIJERA« A.D. BUDVA Za dan 04. (srijeda) 04.2018. godine godine, sa početkom u 11 časova u Hotelu »Palas« u Petrovcu. DNEVNI RED 1. Predlog Odluke o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja Menadžmenta za 2017.godinu; 2. Predlog Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju i raspodjeli dobiti za 2017.godinu; 3. Upoznavanje sa Izvještajem revizora za 2017. godinu; 4. Predlog Odluke o prestanku mandata članova Odbora direktora; 5. Predlog Odluke o izboru članova Odbora direktora; 6. Predlog Odluke o utvrđivanju naknada članovima Odbora direktora. 7. Predlog Odluke o imenovanju revizora Društva za 2018. godinu. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, osim tačke 5. koja se donosi kumulativnim glasanjem, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija. Skupština može odlučivati ako joj prisustvuju ili su zastupljeni putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, akcionari koji posjeduju više od jedne polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i Predloge odluka koje će razmatrati Skupština akcionara u poslovnoj zgradi Društva u Turističkom naselju »Slovenska plaža«, svakog radnog dana u vremenu od 9-14 časova, od 05.03.2018.godine. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CDA na dan pribavljanja spiska akcionara (najranije dva dana prije održavanja Skupštine) mogu učestvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara. Identifikacija akcionara vrši se od 9,30 do 10,30 časova na osnovu ličnih isprava, a punomoćnika akcionara na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom i na osnovu lične isprave. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće objavljeno na internet stranici Društva: www.hgbudvanskarivijera.com/korporativne novosti, a sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na telefon 033/451-240 i 033/451- 311. ODBOR DIREKTORA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JU OŠ „Branko Božović“, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Usluge organizovanja i izvođenja Đačka rekreativna nastava-škola u prirodi za školsku 2017/ 2018. godinu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 44 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.02.2018. godine. Lice za davanje informacija Milanka Šćepanović, telefon 020/270-479 , e-mail milanka.s@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE za otvoreni postupak nabavke usluga štampanja knjiga, udžbenika, monografija i slično ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 77.300,00€.Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-90 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 02.03.2018. godine. Lice za davanje informacija Ranko Rakočević, telefon 020 414 285, e-mail ranko@ac.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, ul. Rimski trg br.46, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka sjemena za vještačko osjemenjivanje krava sa tečnim azotom za potrebe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 120.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/18 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 02.03.2018.godine. Lice za davanje informacija Maja Vukašević, telefon 020/482-369, e-mail maja.vukasevic@mpr.gov.me.

“Kad se dvoje tuku, treći je zadovoljan” Ministar spoljnih poslova Njemačke Zigmar Gabrijel izjavio je da predsjednik SAD Donald Tramp rizikuje trgovinski rat sa Evropom zbog odluke da uvede dodatne takse na uvoz čelika i aluminijuma. Donald Tramp je odlučio da od naredne nedelje takse na uvoz čelika poveća za 25 odsto, a na uvoz aluminijuma deset procenata. Njemačka je najveći evropski izvoznik čelika u SAD, a prema rečima Zigmara Gabrijela uvođenje dodatnih taksi nužno će dovesti u pitanje hiljade radnih

mjesta u Evropi. Uz poziv Trampu da još jednom razmotri svoju odluku, Gabrijel je istakao da prijetnja žestokom trgovinskom bitkom između SAD i Evrope nije u interesu ni jednih, ni drugih, a koristiće trećima. “Kada se dvoje tuku, treći je zadovoljan”, zaključio je Gabrijel, prenio je AP. Osim EU i Kanada je objavila da će momentalno uvesti kontramjere protiv SAD, a slične poteze najvili su i Meksiko, Kina i Brazil. Trampova najava došla je u trenutku dok je ekonomski savjetnik ki-

neskog predsjednika Liu He u posjeti Vašingtonu. Predviđen je njegov susret sa zvaničnicima Bijele kuće, ali ne i sa predsjednikom, navode američki izvori. Uticajni magazin Politiko objavio je da bi Gari Kon, šef moćnog Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće, mogao da podnese ostavku. Kon je, kako navodi Politiko, u Bijelu kuću najprije došao s idejom da pokuša da obuzda Trampa u remećenju globalnog trgovinskog poretka ovako naglim i dalekosežnim potezima.

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini (Sl.list CG br. 21/09) i člana 29 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Sl.list CG br. 44/10), a u vezi Zaključka Vlade Crne Gore broj: 07-410 od 15.02.2018.g. ( zavodni broj u školi 89/18-1 od 21.02.2018.g.) i Odluke Školskog odbora JU Osnovna škola“Njegoš” u Kotoru, br.432/17-4 od 11.08.2017.g., JU Osnovna škola “Njegoš” u Kotoru, objavljuje

J A V N I P O Z I V br: 116 /18-1 za prikupljanje ponuda za davanje u zakup male i velike fiskulturne sale I Predmet i uslovi zakupa: - Mala fiskulturna sala u objektu u Škaljarima i velika fiskulturna sala u objektu na Benovu , JU Osnovna škola “Njegoš”- Kotor, Benovo bb, za organizovanje grupnih sportskih trening vježbi. - Rok zakupa je period u toku nastavne 2017/18. godine, i to od IV mj. do VI mj. 2018.godine. - Termini izdavanja radnim danima od 16,30 h do 22,00 h, koji neće ometati rad škole, odnosno neće uticati na redovan proces odvijanja nastave subotom i nedeljom od 11h do 20h. - Najniža cijena zakupa iznosi 10,00 € ( bez PDV-a) po satu za košarku i fudbal i to za djecu, a za ostale grupne trening vježbe najniža cijena zakupa po satu iznosi 20,00 € ( bez PDV-a), za veliku fiskulturnu salu, a za malu fiskulturnu salu 10,00 € ( bez PDV-a). II Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude: - Ponuđena cijena …………………………max 100 bodova III Ponuda treba da sadrži: - Tačan naziv i adresu ponuđača, sa opštim podacima o ponuđaču ( naziv, adresa, matični broj, kontakt telefon…). - Cijenu zakupa izraženu u € ( eurima). IV Rok, način, mjesto i vrijeme za podnošenje ponuda: devet ( 9) dana od dana objavljivanja javnog poziva, u zatvorenim kovertama, sa naznakom za “javni poziv br.116 /18-1 , ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda”. Ponuđači mogu dostaviti zatvorene ponude svakog radnog dana od 9,00 do 13,00 sati, počev od 04.03.2018.g, zaključno sa 12.03.2018.g, do 12,00 sati, neposredno u prostorije Sekretarijata JU Osnovna škola “Njegoš”- Kotor, Benovo bb. Podnesene ponude se ne mogu mjenjati niti dopunjavati. Nepotpune, neblagovremene i nezatvorene ponude neće se razmatrati i biće vraćene ponuđaču. V Mjesto i vrijeme održavanja javnog otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati zainteresovani ponuđači, njihovi zastupnici ili punomoćnici, sa odgovarajućim punomoćjem, će biti održano dana 12. 03. 2018. godine, sa početkom u 12,15 sati u prostorijama ove škole. Pravo učešća na javni poziv nema ponuđač koji na dan otvaranja ponuda ima neizmirenih obaveza prema ovoj Školi ( potrebno je dostaviti dokaz o izmirenim obavezama). Kontakt telefon: 032/325-105 ) Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

svijet

35

DW: DonalD tramp uzDrmao globalnu ekonomiju uvođenjem carina na čelik i aluminijum

Carinski rat: amerika protiv ostatka svijeta

N

akon što je Donald Tramp najavio uvođenje carina za čelik i aluminijum, berze u Aziji, ali i sam Volstrit, već su zabilježile pad vrijednosti. To će neminovno dovesti i do kontramjera: Evropska komisija već je tako nešto najavila. Američki predsjednik bio je veoma jasan: SAD uvode carinu po stopi od 25 odsto na čelik i 10 odsto na aluminijum. “Uvešćemo te carine sljedeće nedelje” i one će “dugo” biti na snazi, izjavio je Donald Tramp. Isto tako, na Tviteru se požalio da država, američke kompanije i njihovi radnici, više neće da trpe da ih uništavaju “nepoštenom trgovinom i lošom politikom”. Gotovo odmah nakon što je to objavljeno, došlo je do pada na svjetskim burzama: indeks Dau Džons pao je na Volstritu za 1,7 odsto, južnokorejski Seng za 1,5 procenata, japanski Nikei 2,5. Naravno, tu je riječ i o proizvodima od čelika i aluminijuma, kao što su recimo automobil. Tako je i Tojota saopštila da će ta carina “bitno oštetiti” proizvođače automobila, jer će značiti i više cijene automobila za američke kupce.

■ Već spremne

kontramjere

Međutim, svijet novca još više brine zbog toga što je gotovo nemoguće da te Trampove carine prođu bez kontramjera drugih zemalja. Mada je Kina relativno mirno primila k znanju tu američku mjeru, Peking je ipak objavio da “razmišlja” o ograničavanju uvoza soje iz SAD.

Nećemo skrštenih ruku da gledamo kako naša industrija biva pogođena nepoštenim mjerama koje će ugroziti na hiljade radnih mjesta u Evropi

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker bio je konkretniji: “Nećemo skrštenih ruku da gledamo kako naša industrija biva pogođena nepoštenim mjerama koje će ugroziti na hiljade radnih mjesta u Evropi.” Evropska komisija već sljedećih dana sačiniće predlog mjera u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO). “Evropska unija će donijeti odluku i primjereno reagovati kako bi zaštitila sopstvene interese”. Malo ko – ili bolje rečeno niko – u svijetu u suštini ne razumije posljednju rečenicu Trampove poruke da SAD žele “slobodnu, poštenu i pametnu (Smart) trgovinu!” – ovo posljednje napisano je velikim slovima. Moguća je ili “slobodna trgovina” ili carine – što je, uzgred, protivno dogovorima u Svjetskoj trgovinskoj organizaci-

ji (STO). Zato i Evropska unija ne razmišlja samo o kontramjerama, već i evropska komesarka za trgovinu Sesilija Malmstrim najavljuje mogućnost tužbe pred STO.

■ neminoV-

na lančana reakcija

Kada je riječ o evropskim kontramjerama, Junker nije želio da bude konkretan. To bi

moglo da podrazumjeva svašta, od nameta na uvoz američkih motoocikala Harli Dejvidson i američkog burbona, pa do carina na američki krompir i paradajz – drugim riječima, na kečap i čips poznatih američkih proizvođača. Očigledno je da bi američke carine na čelik i aluminijum bile kobne i za sasvim druge privredne grane i da bi čitav taj trgovinski rat donio sa sobom posljedice koje teš-

ko mogu i da se predvide. Zato i direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard poziva na smirivanje strasti, ali istovremeno upozorava Kinu da bi trebalo da smanji svoje prevelike kapacitete čelične industrije. Kada je riječ o čeliku, evropsko udruženje proizvođača Eurofer procenjuje da će američke carine dovesti do drastičnog pada evropskog izvoza u SAD – prve procjene govore o minusu od 50 odsto, pa i više. S druge strane, iako američki ministar trgovine Vilbur Ros tvrdi da je Vašington, kako bi spasio radna mjesta u američkoj industriji, mogao da bira isključivo između uvođenja carina ili određivanja uvoznih kvota za zemlje poput Kine, Meksika, Južne Koreje ili Rusije, druge američke studije pokazuju da takva mjera u suštini gotovo uopšte neće pomoći američkim radnicima. U studiji Američke privredne asocijacije, konstatuje se da je u američkoj industriji čelika između 1962. do 2005. ukinuto tri četvrtine radnih mjesta, a taj trend se nastavio i nakon 2005. Međutim, produktivnost u tom sektoru se po svakom radniku povećala čak pet puta: “Zbog toga, čak i ako bi mjere zaštite domaćeg tržišta mogle da dovedu do povećane proizvodnje, povećanje broja zaposlenih moglo bi da bude daleko manje nego što se mnogi nadaju”, navodi se u studiji koju objavljuje agencija EconoFact.

36

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

MUZIČKA PORODICA KIC POP HORA POSTAJE SVE ANGAŽOVANIJA NA CRNOGORSKOJ SCENI

SUDAR ENERGIJE I LJUBAVI POKREĆE HORSKU TERAPIJU Danilo Brajković

A

ko se cvijet Legendi “rosom napaja”, onda se od 27. juna 2017. onaj u bašti KIC Pop hora napaja nevjerovatnom količinom ljubavi i entuzijazma čak 70 članova. Kreativnom mašinom upravlja dirigent Saša Barjaktarović, a i na probama i na koncertima sudaraju se energije i vokali profesora, preduzetnika, pravnika, omladine i iskusnih. Snaga prilično osiromašene crnogorske muzičke scene definitivno ne jača svakog novog dana, pa se tako moramo zadovoljiti sa svega nekoliko pojačanja tokom godine. Nema dileme da je na tom planu prvi među jednakima u 2017. bio KIC Pop hor, a očito da se neće tako lako odreći laskavog priznanja ni u 2018, pošto su njegovi čelnici već zakazali dva koncerta do kraja meseca: 29. i 30. marta u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” očekuje nas 5. i 6. veče partizanskih pjesama “Bez dileme - Antifašizam”. Računajući i prošlogodišnje koncerte u Podgorici, Budvi i Kotoru - učinak spontanog građanskog projekta, kako su osnivači i istinski zaljubljenici u mu-

ziku i pjevanje, šarolikih profesija i generacija, ranije definisali hor - premašio je očekivanja čak i dirigenta, profesora Saša Barjaktarovića. On Vikend novinama predočava da pod okriljem hora trenutno nastupa neuobičajeno brojna ekipa, a prednjače dame. “Sada je tu sigurnih 70 pjevača - onih aktivnih, koji redovno dolaze. Ogroman je to broj za horski ansambl pošto većina nema toliko članova. Uvijek su problem muški glasovi, iako su im naša vrata otvorena. Želim da ih bude koliko i žena”, počinje Barjaktarović priču o svojevrsnoj senzaciji, koju otpočetka prate rasprodate dvorane, a dirigent ne krije da nije

sve to na sceni dok izvodimo popularne pjesme. Vodi nas ljubav prema muzici. Posebno me raduje rast hora u muzičkom smislu, a odziv publike daje nam još veću snagu da bolje pjevamo, radimo i pripremamo neke buduće koncerte”, primjećuje Barjaktarović. Krajem decembra, KIC Pop hor priredio je koncert “Bez dileme - Antifašizam”, a smjenivale su se pjesme: “Da nam živi rad”, “Budi se istok i zapad”, “Bilećanka”, “Po šumama i gorama”, “Ide Tito preko Romanije” i druge. Organizatori sličnih okupljanja, makar je to praksa u Crnoj

očekivao takav epilog kada je prihvatio “kapitensku traku”.

■ OD AMATERA DO OZBILJNOG ANSAMBLA

“Zaista nisam vjerovao da ćemo naići na ovako sjajan odziv publike i ovoliku podršku. Sve je to zbog ogromne količine ljubavi u horu i velike energije koju dajem da se ta mašina pokrene, da se osjeti

Stići ćemo daleko uz spot Dok Crna Gora još upoznaje KIC Pop hor, oni koji žive izvan njenih granica rado bi baš na tom terenu slušali umijeće izvođača. Barjaktarović otkriva da hor “pametno pravi strategiju” kada je riječ o budućnosti.

“Polako ali sigurno idemo naprijed. Ako ne možemo stići fizički do daljih predjela, onda ćemo to učiniti putem spota, koji planiramo da prezentujemo javnosti”, najavljuje Barjaktarović. Saša Barjaktarović

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Gori, nemaju običaj da tako učestalo repriziraju koncerte, ali očigledno je da interesovanje Crnogoraca ne jenjava pa karte “planu” i nekoliko dana ranije. Ipak, Barjaktarović obećava da hor neće prigrliti jednoličnost i ponavljanja, tim prije što je već izrastao u ozbiljan izvođački ansambl. “Hor više ne nazivam amaterskim, jer smo i te kako napredovali u pjevačkom smislu. Dajem sve od sebe da se različite energije sudare i da idemo naprijed sa pravim, profesionalnim odnosom prema horskoj muzici, izvođenju i interpretaciji. Ne dozvoljavam da bude loše već da publika osjeti da smo mi pravi izvođački ansambl. Dolaskom na naše nove koncerte posjetioci će vidjeti koliko smo zapravo različiti i koliko smo kreativno interesantni u vizuelnom, scenskom, muzičkom i pjevačkom smislu - prije svega”, jasan je Barjaktarović.

■■ Profesorica Lidija: Publika osjeti EMOCIJU

SAŠA BARJAKTAROVIĆ

Sa jednog od koncerata KIC Pop hora

Dajem sve od sebe da se različite energije sudare i da idemo naprijed sa pravim, profesionalnim odnosom prema horskoj muzici, izvođenju i interpretaciji. Ne dozvoljavam da bude loše već da publika osjeti da smo mi pravi izvođački anasambl

I na probama i na koncertima se sudaraju energije i vokali profesora, preduzetnika, pravnika, omladine i starih vukova. Među njima je i Lidija Banović objašnjavajući šta je presudilo da pristupi horu, profesorica u Osnovnoj školi “Maksim Gorki” Vikend novinama priznaje da joj prija društvo zanimljivih, kreativnih i maštovitih, onih koji su uspjeli da sačuvaju dijete u sebi. “Smatram da smo pravi primjer kako entuzijazam i posvećenost udruženi čine čuda. Raznježili smo publi-

ZABAVA ku, vratili je u doba mladosti i zaista smo srećni zbog toga. Imamo dovoljno ljubavi, vjere i talenta, a uz stručnog dirigenta, kakav je naš Saša, penjemo se muzičkim stepenicama i uživamo u pravom smislu te riječi. Definitivno smo osvježenje na muzičkoj sceni jer hor prvenstveno pjeva pop muziku, ali rado prihvata i druge žanrove. Muzikalnost je prirodni talenat, a pripadnost KIC pop horu privilegija”, ističe Banović. Većinski dio Crne Gore sklon je da zapjeva između četiri zida, ali rijetki se odvaže da umijeće predstave brojnom auditorijumu. Kako to izgleda kada se iz profesorske uloge “uskoči” u kožu pjevača? “Prvi koraci su bili stidljivi, ali smo uspjeli da skrenemo pažnju javnosti. Sada smo sigurniji jer vrijedno vježbamo. Kada pjevate srcem, publika to osjeti, pa su nam i oprostili početničku tremu. Divan je osjećaj kada dijelite emociju sa kolegama i publikom i tada znate da ste uradili pravu stvar”, smatra Banović.

■■ Postali smo

mala muzička porodica

Svakodnevne obaveze zahtijevaju od čovjeka da pronađe svojevrstan izduvni ventil, a posao Banović je odgovoran jer radi sa djecom u školi. Stoga, ne čudi što je za nju muzika poput terapije. “Djeca traže punu pažnju, ali zauzvrat, pružaju mnogo zadovoljstva. Ipak, poslije brojnih dnevnih obaveza, veselo odjurim na probu i znam da će umor ubrzo nestati jer je muzika svojevrsna terapija koja donosi neopisivu radost. Porodica me podržava, pa se svi poslovi mogu lako uskladiti”, kaže Banović, dok je dirigent oduševljen kada predvodi ovako požrtvovanu grupu. “Šokiran sam kada vidim kako su ljudi koji imaju karijeru i porodicu na probi po pet- šest sati. Ako oni to mogu, ja mogu biti du-

37

29. I 30. MARTA U VELIKOJ SALI KIC-A “BUDO TOMOVIĆ” KIC POP HOR ODRŽAĆE KONCERTE “BEZ DILEME-ANTIFAŠIZAM”

70 AKTIVNIH PJEVAČA TRENUTNO ČINI KIC POP HOR

plo više prisutan. To je nevjerovatna energija, želja, sreća za kulturom i muzikom. Postali smo mala muzička porodica”, ponosan je Barjaktarović.

■■ Putujemo do skrivenih djelova

Ako su prvi odlično posjećeni koncerti bili iznenađenje, sada je sasvim očekivano što KIC Pop hor zakazuje nova druženja, posjećuje nove dvorane i gradove. Utisak je da ruši granice između mlađih i starijih, talentovanih i netalentovanih, odvažnih i nesigurnih, a Banović zaključuje da zadovoljna lica u dvoranama nedvosmisleno pokazuju da je hor opravdao svoju misiju. “Ponosni smo na činjenicu da je naša publika različite starosne strukture. Savremeni čovjek se sve više otuđuje, a lijepa riječ i muzika uspijevaju da pronađu put do najskrivenijeg dijela ljudske duše”, cijeni Banović.

Favoriti su pjesme sa snažnom porukom Repertoar KIC Pop hora, između ostalog, krase numere Šobića, Perpera, Dvornika... Zahvaljujući Barjaktaroviću, koji ima istančan ukus i pjesme pažljivo bira i povezuje, nastupi su poput muzičkog vremeplo-

va, opisuje Banović. A zahvaljujući njenoj profesiji, u numerama pronalazi mnogo više od prosječnog slušaoca. “Muzika i književnost su višestruko povezani. Pored muzičkog dijela, veliku pažnju posvećujem

tekstu pjesme, jer mi je to primarna profesija. Figurativnost i slikovitost su, pored ritmičnosti i muzikalnosti, elementi pjesničkog jezika, pa intimno više volim one koji nose snažnu poruku”, zaključuje Banović.

38

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

NOVA PJESMA SASTAVA THE FRAJLE

BALADA U KOJOJ SVAKI STIH BOLI

Sa snimanja spota

Novosadski bend The Frajle snimile su spot za još jednu pjesmu sa albuma “Ljubav na dar” koji je objavila izdavačka kuća Lampshade Media. Ovog puta ekranizovana je balada “Nije ovo tuga”, a premijera pomenutog spota očekuje se sredinom ovog mjeseca. Kao rediteljka potpisuje se renomirana Mare Milin sa kojom je ovaj sastav i ranije sarađivao, a The Frajle su,

kao i svaki prethodni put i od ove pjesme napravile pravi mali trominutni film. “Pjesma “Nije ovo tuga” na prvo slušanje odvešće vas u džez bar i pokušati da zajedno sa vama preboli svaki stih. Potrudile smo se da dočaramo baš takvu atmosferu, da u nju ‘uvučemo’ gledaoca. Spot je elegantan, džezi, usamljenički, a istovremeno i zavodnički i senzualan”, rekle su iz benda ovom prilikom. Fi.J.

FESTIVAL 84 OD 15. DO 18. MARTA NA JAHORINI

Objavljen raspored nastupa Premijerno izdanje Festivala 84 biće održano od 15. do 18. marta na Jahorini, a sve posjetioce novog zimskog festivala očekuju najbolji originalni sastojci no-

vosadskog Exita. Festival 84 biće otvoren specijalnim događajem i dnevnom žurkom u četvrtak, 15. marta, dok u petak ujutru počinje prava olimpijska žurka ko-

ja će trajati neprestano sve do nedjelje u preko 50 sati non-stop partijanja na ukupno pet dnevnih i noćnih bina širom Jahorine. Više na fotografiji. Fi.J.

SUZAN SARANDON SE NE DA NI U 71. GODINI

Pričali su mi da ću karijeru završiti u 40.

DŽEK VAJT OBJAVIO NOVU NUMERU

Ganjam ovu pjesmu godinama i uspio sam Jedan od najharizmatičnijih solo rokera Džek Vajt nedavno je objavio još jedan singl koji će se naći na albumu “Boarding House Reach”. Biće to nasljednik uspješnog “Lazaretta” iz 2014, a datum izlaska je krajem ovog mjeseca, tačnije - 23. mart. Vajt je ranije ove godine raspravljao o pjesmi “Over And Over And Over” i priznajući da već

godinama pokušava da je snimi. Jednom je to bilo dok je bio dio White Stripes-a, a jednom čak i sa Džej Zijem. “Proganjao sam je i proganjao, a onda je samo odjednom upalilo!”, kaže Vajt. Džek je nedavno izjavio kako roku treba “injekcija” svježe krvi da bi opet dominirao festivalima. Po njegovoj teoriji, već se neko vrije-

me kuva i samo što nije eksplodiralo. Svakih 10-12 godina rok scena dobija novu generaciju muzičara koja je osvježi i ojača, a sad kaže, osjeća, da će to biti pankerski stav novih lica.

Susan Sarandon važi za legendu holivudskog filma. Ova glumica je snimala hit za hitom, počevši 1970. godine. “Rekli su mi da ću karijeru završiti kada napunim 40 godina i da nikako ne spominjem da ću imati djecu, jer ću zbog toga djelovati manje seksi. I evo me… Još radim i oko nas su milioni žena koje rade u mojim godinama.

Glavni razlog što ja još snimam je taj što mene angažuju producentkinje, rediteljke i spisateljice i muškarci koji su voljni da snimaju filmove o likovima koji nemaju 22 godine. Kao što znamo, nema baš mnogo priča o starijim muškarcima i ženama… Dobro, možda i ima, ali su to uglavnom priče o starijim muškarcima koji su sa ženama u tridesetim”, otkrila je glumica.

39 PROGNOZA ZA OVAJ MJESEC PO BIORITAMSKOM BROJU SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

NUMEROLOGIJA

U MARTU KREATIVNOST DOLAZI DO IZRAŽAJA

⌦ Numerolog Jana Luković

Mart je u znaku broja 5, što na opštem nivou donosi pozitivne promjene, rasterećenje, mogućnost lijepih putovanja, kao i druženja i izlazaka. Svi koji se bave pisanjem, trebalo bi da se više posvete istom, jer je ovo mjesec gdje do izražaja dolazi kreativnost upravo na tom polju. Ugovori, pregovori, dokumenta, sve će to obilježiti mjesec mart, stoga se dobro čuvajte prilikom potpisivanja bilo kog dokumenta. Mnogi će pomijeniti posao, drugi će napredovati na istom, a neko raskinuti poslovni odnos. Prepustite se svim ludostima i rizicima kojih će ovog mjeseca biti, ali ne isključujte razum, jer bi vas to moglo rastaviti od voljenih osoba. Svi oni koji planiraju začeće bebe, ovo je idealan period da se radi na tome. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 4. decembra izračunava se na sljedeći način: 4+12=16=1+6=7. Bioritamski broj 1: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 2: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu ne-

Svi koji se bave pisanjem, trebalo bi da se više posvete istom, jer je ovo mjesec gdje do izražaja dolazi kreativnost upravo na tom polju. Ugovori, pregovori, dokumenta, sve će to obilježiti mjesec mart, stoga se dobro čuvajte prilikom potpisivanja bilo kog dokumenta. Mnogi će pomijeniti posao, drugi će napredovati na istom, a neko raskinuti poslovni odnos.

Informacije Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com.

go u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Bioritamski broj 3: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz do-

bru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih aspekata. Bioritamski broj 4: Osobama sa bioritamskim brojem 4 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 5: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo do-

bro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koje sebi postavite. Bioritamski broj 6: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec. Bioritamski broj 7: Izuzetno povoljno vrijeme za druš-

tvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 8: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca. Bioritamski broj 9: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost.

40 LAKŠA

ENIGMATIKA SUPROTPORTU- POSJEDNIK NO OD GALIJA ROBOVA ZALIJEPLJEN

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

NARODNO OZNAKA -OSLOBODI NAŠ MASOVNI LAČKA ZA REDITELJ STRAH ZAGREB BORBA SA SLIKE (MN.) (SKR.)

VRSTA JELA S PAPRIKOM (MN.)

VRSTA MINERALA

NAVODILAC CITATA (MN.)

ŽITELJ ATINE

FOTO UBOD

PROZAIK

Jutro u Glazgovu, Škotska

SUKOB NA VJERSKIM OSNOVAMA ANTONIO BANDERAS VRSTA MINERALA SIMBOL TELURA

ABLATIV (SKR.)

NJIHANJE, LJULJANJE (MN.) ŽITELJ RGOTINE

BIVŠI KENIJSKI ATLETIČAR, MAJK SUKOB NA VJERSKIM OSNOVAMA GIMNASTIČKI KLUB (SKR.) ITALIJAN. KOMPOZITOR DONICETI TEMPO

EVO, ENO

MJESTO U HRVATSKOJ

REOMIR

ENGLESKA GROFOVIJA TONA

ITALIJAN. KOMPOZ. ĐUZEPE UZGAJIV. SOKOLOVA

SANDRA LJUBOJEVIĆ JAPANSKO ARANŽIRANJE CVIJEĆA VRSTA MINERALA NEZASIĆENI CIKLIČKI DIKETONI MJESTO KOD NOVOG SADA BILJKA PUZAVICA

ENIGMATSKI KLUB (SKR.)

SIMBOL BORA

SPROVODNIK BRODOVA PREDSTAV NIK VRSTE

JEDNOCIFREN BROJ OZNAKA ZA POND POČETAK NJAKANJA

KORALNO OSTRVO

REĐANJE U NIZ

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

SPRAVA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NORMA, ZVONO, AT, A, RAINIS, PODGLAVLJE, M, AMANAT, AŠKO, KONUSNOST, U, OTOSKOP, ING, VOSKASTO, OA, ARTATI, BOŽO, TI, RIR, I, BL, O, KOSAČ, NOVELE, ARONA, UDA, UM, KARIKA.

LAKŠA

Zamena mjesta činilaca

Puzzle solution:

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2769 2014-05-13 5 1 6 9 8 2 7 3 www.sudokukingdom.com

4

2

7

8

3

4

5

1

9

6

9

4

3

7

6

1

8

5

2

6

5

9

2

3

8

4

7

1

7

2

1

5

9

4

3

6

8

3

8

4

6

1

7

9

2

5

8

3

9

1

6

5Puzzle 1 7 solution: 6 2 4 7 4 2 9 5 8

3

4 9 2 8 5 3 6 1 7 Sudoku puzzle No. 2770 2014-05-14

9

3

5

2

6

8

4

1

7

4

7

1

5

9

3

8

6

2

2

6

8

7

1

4

3

9

5

5

4

3

9

8

1

2

7

6

1

9

6

4

2

7

5

3

8

8

2

7

3

5

6

9

4

1

6

1

9

8

3

5

7

2

4

3

8

4

6

7

2

1

5

9

7

5

2

1

4

9

6

8

3

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

FOTO UBOD

TEŽA

NESVAKIDAŠNJA VRŠILAC ŽIVA BIĆA AGRESIJE (IZR.)

GOMILE

BIVŠI STATUA, NAŠ OZNAKA DVA ISTA REDITELJ FUDBALER BISTA URUGVAJA (MN.) ZA LITAR SLOVA SA SLIKE SANTOS

POZNAVALAC VINA (GRČ.)

41 UOČLJIVO (IZR.)

SVEČANO MUŠKO ODIJELO (MN.)

ENGLESKI PISAC DRŽAVA U J. AMERICI KOJI SE TIČU ŠKRGA

UDRUŽENJE GRAĐEV. PREDUZEĆA

MJESTO U REPUBLICI SRPSKOJ RAZRED

VRSTA VRŠALICE PEJZAŽ ITALIJANSKA TENISERKA, SARA

NEGACIJA PROTIVNIK BOLJŠEVIZMA U CARSKOJ RUSIJI

CITATI SJEVER

FILMSKI REDITELJ I SCENARISTA SIMBOL ASTATINA DIO BILJKE

AZIJSKA DRŽAVA, PERSIJA

Naselje u stijenama, Turska

NORVEŠKA

DANSKA GLUMICA, ASTA MLADUNČE

RIMSKI BROJ 5

KRIVIČNI ZAKONIK (SKR.)

DA (FRANC.) IVO ANDRIĆ FRANCUSKI PISAC, LUJ

OSOVINE GRAD U EGIPTU NA SINAJU SKUP ĆELIJA (MN.)

SIMBOL TITANA

ISTRLJATI CELZIJUS HRANA KOJA SADRŽI MASNOĆU

MAGAREĆI GLAS, NJAKANJE ZAGONETKA (GRČ.)

AUTOR: B.NIKIĆ

PETLJA OD KONOPCA SIMBOL SUMPORA

PRVO SLOVO ABECEDE

SPIRITISTIČKI SASTANAK (FRANC.)

Ljepote Škotske

TEŽA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PROZNI PISAC, ODGOVARATI, ABL, BANATIT, BOIT, NINANJA, VJERSKI RAT, GLE, GAETANO, KAPTOL, ŠIR, SLJ, TARTINI, INESIT, KINONI, EK, KAĆ, B, LOC, ATOL, P, NIZANJE, APARAT.

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

petak,

42

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

Uz autobusku stanicu u Nikšiću prodajem lux garsonjeru 24 m2 i jednosoban stan 38 m2, odmah prenosivi na kupca. Tel.069/030-426

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

USLUGE

RAZNO

KUĆE/STANOVI

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

POSAO Restoranu Atrio potreban pomoćni kuvar sa iskustvom, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

LIČNO Penzioner iz Kotora traži damu sedamdesetih godina radi zajedničkog života. Tel.069/597-539

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

43 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Samo na stranama malih oglasa

DEŽURNE SLUŽBE

DOMOVI ZDRAVLJA

Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika........ 1180 Informacije........................... 1181 Crnogorski telekom............. 1500 Telenor.................................. 1188 M:tel...................................... 1600 Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

INSPEKCIJE Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ * 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Spektakularan fudbal u najavi: Ludi evropski vikend

O

50-51

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4 . 3. 2018.

U NEDJELJU 22. RUNDA TELEKOM 1. CFL - U VATERPOLO USLOVIMA ČEKAJU NAS INTERESANTNE UTAKMICE

46-49

BUDUĆI PRVAK NA TREŠNJICI, ODLAZEĆI U RADANOVIĆIMA

PLAVE DAME U NEDJELJU (14H) GOSTUJU TIRINGERU

52-53

U Njemačku po četvrtfinale 55

BUDUĆNOST U BEOGRADU TRAŽI TRIJUMF ZA OVJERU DRUGE POZICIJE

PARTIZAN JE UVIJEK IZAZOV

46

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

ZETA I SUTJESKA NA TREĹ NJICI UKRĹ TAJU KO

Živković

RUDAR DEČIĆ NEDJELJA, 14.00

Tradicija je tu da se Ä?uva i ruĹĄi Rudar pod Golubinjom napada DeÄ?ić (nedjelja, 14.00) svjestan da mu samo vezane pobjede mogu donijeti Evropu. MeÄ‘utim, kako prijetiti prvoligaĹĄu iz Tuzi koji sanja baraĹž!?. Kapiten “rudaraâ€? Radule Ĺ˝ivković zna da je pred druĹžinom Miodraga Vukotića teĹžak meÄ?. “DeÄ?ić nema ĹĄta da izgubi, moĹže samo da dobije dobrim rezultatom protiv nas. Takve utakmice su najteĹže. Sa druge strane mi moramo da pobjeÄ‘ujemo u seriji kako bi doĹĄli do mjesta koje vodi u Evropu. Sve osim trijumfa, za nas bi bio neuspjehâ€?, jasan je 27-godiĹĄnji Ĺ˝ivković, koji se nada da će vrijeme u nedjelju biti ljepĹĄe, nego u srijedu (Rudar - Petrovac 3:1)‌ “Iskreno se nadam da će uslovi za igru biti bolji. TeĹĄko je igrati na minus 10â€?, rekao nam je Ĺ˝ivković. Ekipa Viktora Trenevskog je u prvom dijelu izgubila (u Pljevljima 4:0) i remizirala (u Tuzima 0:0) protiv Rudara. I tradicija će igrati vaĹžnu ulogu u Pljevljima - Rudar pod Golubinjom nikada nije izgubio od DeÄ?ića, a ekipa iz Tuzi 13 utakmica zaredom ne zna za trijumf na strani. “Pred nama je teĹĄko gostovanje zbog svega - kvaliteta Rudara, uslova za igru, tradicije‌â€?, govori nam 31-godiĹĄnji lijevi bek DeÄ?ića, DuĹĄan Nestorović, koji se ne predaje unaprijed. “MeÄ‘utim, nećemo istrÄ?ati sa bijelom zastavom. Siguran sam da imamo kvalitet da se nadigravamo, dok bi naĹĄ motiv mogao da bude presudan da se sa sjevera vratimo sa pozitivnim rezultatomâ€?, poruÄ?io je bivĹĄi igraÄ? Rudara. Jedno je jasno - neće se umirati u ljepoti fudbala, ali Rudar Ĺželi da saÄ?uva tradiciju, a DeÄ?ić da je sruĹĄi‌ B.T. MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 43 Pobjeda Rudar: 24 NerijeĹĄeno: 12 Pobjeda DeÄ?ić: 7

NE PLAĹ IMO SE

Zeta je, uz Mladost i Grbalj, najbolje otvorila proljeće sa Ä?etiri osvojena boda iz dva proljećnja kola (Budućnost, Kom Eurozox), ali pred mladim “vukovimaâ€? je najteĹži mogući ispit. PraktiÄ?no, test zrelosti! Na “TreĹĄnjicuâ€? - gdje se niko nije naigrao - dolazi suvereni lider Sutjeska (nedjelja, 14.00)‌ “Imamo uvijek iste ambicije, da osvojimo tri boda. Igramo na naĹĄem terenu, vjerujem da moĹžemo da osvojimo bodove protiv Sutjeske. Jasno je da neće biti lakoâ€?, govori nam 23-godiĹĄnji vezista prvog ĹĄampiona nezavisne Crne Gore Aldin AdĹžović. “Moramo da budemo strpljivi, ali to ne znaÄ?i da ćemo da se branimo. Svjesni smo kvaliteta koji posjedujemo, pokazali smo ga na poÄ?etku drugog dijela sezone, tako da se ne plaĹĄimo nikogaâ€?, nadovezao se jedan od najboljih igraÄ?a Zete. ÄŒeta Dejana Roganovića se nabildovala samopouzdanjem, jer je odigrala dvije kvalitetne utakmice. Ne prijete Sutjesci, ali‌ “Protivnik je iskusniji od

Zeta i Sutjeska traĹže trijumf u derbiju na TreĹĄnjici: Aldin AdĹžović bjeĹži Stefanu LonÄ?aru nas, ali nama neće nedostajati motiva. Imamo Ä?vrstu odbranu, Sutjeska neće moći lako da dolazi u ĹĄanse. Vjerujem da će presuditi nijanse, ali mislim da naĹĄ

veliki motiv moĹže da prevagne u naĹĄu koristâ€?, jasan je AdĹžović. Zeta tipuje na kartu “TreĹĄnjiceâ€? i Ä?injenice da se generalno dobro pona-

ĹĄaju u derbi utakmicama. “Sutjeska je ubjedljivo prva, to dovoljno govori o kvalitetu tog tima. Ima odliÄ?ne fudbalere u svim linijama tima, Ivanović je naj-

GRBALJ U RADANOVIĆIMA IGRA PROTIV BUDUĆNOSTI NEDJELJA, 14.00

SVE ZAVISI OD NAS

Grbalj sa osvojena Ä?etiri boda iz uvodna dva kola (Rudar 1:0, DeÄ?ić 0:0) proljeća u Radanovićima igra protiv Budućnosti (nedjelja, 14.00) koja je uzela samo dva poena (Zeta 1:1, Mladost 1:1). Teren u Donjoj Sutvari kao da je u vlasniĹĄtvu “plavihâ€?, a ne “trikoloraâ€?, jer Budućnost po tradiciji igra dobro kraj magistrale. “Nadam se da će vremenski uslovi da budu u najboljem redu. Igramo protiv Budućnosti, a posebna motivaci-

MILAN MIJATOVIĆ, golman Budućnosti

Nadam se da ćemo da nastavimo tradiciju. Biće teĹĄko, ĹĄto zbog terena, ĹĄto zbog kvaliteta Grblja. Moramo da budemo na visokom nivou svih 90 minuta, interesuje nas samo trijumf. Velika je Ä?ast biti kapiten najvećeg kluba.

ja nije potrebna�, rekao je trener Grblja Zoran Govedarica, koji će se truditi da igra zavisi od njegovog tima.

Novi trener “trikoloraâ€? nema imperativ, ali Vladimir Vermezović na klupi Budućnosti - ima. Vermezova ekipa nije slavila u 2018. “Ne postoji pritisak, samo mi je Ĺžao zbog igraÄ?a. Dobri rezultati bi znaÄ?ili na planu samopouzdanja. MeÄ‘utim, ubijeÄ‘en sam da će doći rezultatiâ€?, rekao je Vermezović, Ä?ija Budućnost devet utakmica ne zna za trijumf (osam sa njim na klupi). Budućnost je u prvom dijelu oba puta savladala Grbalj

Vladimir Vermezović juri prvi trijumf na klupi Budućnosti

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

OPLJA NEDJELJA, 14.00

NIKOGA MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 53 Pobjeda Zeta: 23 Neriješeno: 10 Pobjeda Sutjeska: 20

bolji igrač za prošlu godinu, a trenutno je najbolji strijelac. Pored svega toga, Sutjeska je rasterećena, jer teško može da izgubi titulu. Dosta stvari je na strani protivnika, ali do-

bro igramo derbije, nema razloga da tako ne bude i sada”, podvukao je Adžović. “Plavo - bijeli” Nikole Peca Rakojevića su jedini tim koji je ove sezone dva puta savladao Zetu (1:0 u Nikšiću, 2:1 u Golubovcima)… “Biće teško, ali Zeta nam dosta dobro leži. Međutim, teško je bilo koga savladati tri puta. Nadam se da ćemo da budemo smireni, a vjerujem da ćemo se maksimalno zalagati za svaku loptu. To može da presudi. Generalno, ako damo sve od sebe, vjerujem da ćemo da pobijedimo”, iskren je 22-godišnji desni bek Sutjeske, Miloš Vučić. Sutjeska je trijumfom protiv Iskre izbrisala neuspjeh protiv Petrovca, ali Zeta je nešto sasvim drugo u odnosu na obje ekipe. “Zeta je odlična ekipa, a najveći njihov kvalitet su prekidi. Ako moramo da istaknem samo jednog igrača, onda je to definitivno napadač Nikola Krstović”, jasan je Vučić. B.T.

VLAISAVLJEVIĆ I TUČEVIĆ

Šef stručnog štaba Budućnosti Vladimir Vermezović, je komentarisao neigranje jednog od najboljih tokom jeseni Miljana Vlaisavljevića i igranje Ilije Tučevića na krilu uprkos tome što je vezista i bek. “Miljan je pokazao talenat, ali mislim da je to malo u odnosu na to koliko može. Pokušaćemo

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 43 Pobjeda Grbalj: 7 Neriješeno: 9 Pobjeda Budućnost: 27 (2:1, 4:1), a tradicija joj ide na ruku, jer u Radanovićima nije izgubila još od 9. aprila 2011. Punih

na sve načine da iz njega izvučemo najbolje. Nekada igrača treba naljutiti da bi bio pravi”, poručio je Vermezović osvrnuvši se na Tučevića... “Fin igrač, dobro je što možemo da ga koristimo na više pozicija. Mislim da kao desno krilo može da odgovori zadacima”.

devet utakmica... “Ne obazirem se na tradiciju. Želim da na svakom meču zavisi od nas, da imamo kontrolu utakmice, da to izgleda lijepo. Grbalj je nezgodan, ali ako budemo radili ono što radimo na treninzima onda pobjeda neće izostati”, rekao je Vermezović, čija je ekipa protiv Zete i Mladosti samo na momente izgledala dobro. B.T.

SPORT

47

OSLABLJENA MLADOST DOČEKUJE KOM EUROZOX NEDJELJA, 14.00

Marko Ćetković - problem romantičara i šansa Koma Mladost nakon dobrog starta u uvodna dva proljećnja kola (Dečić (pobjeda), Budućnost (remi)) na Starom aerodromu dočekuje Kom Eurozox (nedjelja, 14.00). Međutim, problem za trenera “romantičara” Veska Steševića nije Kom, već neigranje Marka Ćetkovića zbog kartona. To će uticati na igru Mladosti, jer je brzonogi dribler bio najbolji igrač “crvenih” na početku drugog dijela… “Ćetković je najbolji igrač u ligi, njegov izostanak će se osjetiti. Moramo da damo maksimum kako bismo nadomjestili njegovo neigranje. Nadam se da ćemo uspjeti u tome”, rekao nam je 28-godišnji univerzalac Ivan Novović, koji vjeruje u trijumf. “Svaki meč je važan, a mi kao ekipa u svaki ulazimo sa ciljem da dobijemo. Kom ima odličan tim, biće teško. Znamo da su startovali rezultatski loše, a baš zbog toga će da urade sve da poprave taj utisak. Nama je plan da nastavimo da igramo dobro i da bi-

Vjeruje u tri boda: Ivan Novović u duelu sa Petrom Vukčevićem

lježimo dobre rezultate”, jasan je Novović. Dok je Mladost ostavila utisak ozbiljne ekipe, tim Dušana Vlaisavljevića (preskače meč zbog suspenzije) je u oba poraza (Iskra, Zeta) izgledao kao da nema energije i ideje. “Mladost je favorit, ali daMEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 12 Pobjeda Mladost: 2 Neriješeno: 6 Pobjeda Kom: 4

ćemo sve od sebe za pobjedu. Desila su se dva poraza, ali to je fudbal. Idemo dalje, nema razmišljanja o prošlosti. Znamo da Ćetković ne igra, a to je svakako veliki plus za nas. Vjerujem da možemo da ostvarimo povoljan rezultat”, poručio nam je desni bek Koma, 19-godišnji Aleksandar Milić. Mladost je u prvom dijelu šampionata upisala remi i poraz protiv Koma - neriješen rezultat je viđen na Starom aerodromu (2:2), a neuspjeh na Zlatici (2:1). B.T.

PETROVAC POD REFLEKTORIMA NEDJELJA, 17.30 PROTIV ISKRE

Liječe se rane iz prošlog kola

Petrovac, nakon poraza u snijegom okupanim Pljevljima (3:1), pod Malim brdom čeka Iskru pod reflektorima (nedjelja, 17.30). Na istom mjestu i u istom terminu kao kada su “nebeskoplavi” na početku proljeća srušili Sutjesku (1:0). Golman Stefan Popović se nada da će izabranici Rudolfa Marčića da ponove dobru igru. “Ukoliko budemo na energetskom nivou kao protiv Sutjeske i Rudara, rezultat neće izostati. Razmišljamo o tri boda, mada u nekoj varijanti nam ni bod ne bi bio loš”, rekao nam je 25-godišnji Popović, koji je svjestan da je Iskra dobra ekipa… “Prikazali su dobar fudbal, baš kao i mi. Iskra ima dobre igrače, jednog od najboljih trenera u ligi Aleksandra Nedovića, ali nadam se da ćemo biti usješniji. Liga je dosta ujednačena, tako

da će presuditi sitnice”, jasan MEĐUSOBNI DUELI je golman Petrovca. Ukupno utakmica: 9 Iskra kao i Petrovac igra Pobjeda Petrovac: 2 dobar fudbal, a upisala je Neriješeno: 3 takođe pobjedu (Kom) i poraz (Sutjeska). Neuspjeh Pobjeda Iskra: 4 protiv Sutjeske je došao nakon što “građanima” nije priznat čist gol pri rezul- Sutjesku. Mislim da će utatatu 2:1 za Sutjesku. kmica da bude dobra, a mi “Gol koji nam nismo spremni da odigramo je priznat nas nije kvalitetno i da ostvarimo poremetio, jer smo dobar rezultat”, podvukao iskusna ekipa”, goje 32-godišnji Pejović, čija vori nam iskusni lije Iskra u prvom dijelu jedjevi bek Luka nom remizirala (u DaPejović,, konilovgradu ji poštuje 0:0) i jedprotivninom savladaka. la Petro“Petrovac (1:0 u vac je dokazao koPetrovcu). liko je doI Petrobar u prvac i Iskra žele vom kolu isto: da zaliječe rane proljeća kaiz prošlog kola kada da je dobio buPopović su (ne)zasluženo podućeg prvaka, raženi… B.T.

48

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

TELEKOM 1. C

14:00 SUTJESKA NEDJELJA

ZETA

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Predrag Radovanović. Pomoćnici: Dragan Vujović, Ivan Bogdanović. Delegat: Zdenko Šestović.

CAVNIĆ P. PEŠUKIĆ MILOJKO LJULJĐURAJ

VUJAČIĆ D. PEŠUKIĆ

Mi. VUČIĆ

BAKRAČ

GORANOVIĆ

IVANOVIĆ

NEDIĆ

Ma. VUČIĆ

STEFANOVIĆ

LONČAR

JOVANOVIĆ

ADŽOVIĆ

UKUPNO

GILJEN

ĐUROVIĆ

JANKOVIĆ

MERDOVIĆ

KORDIĆ

KRSTOVIĆ

Trener: Dejan Roganović

Trener: Nikola Rakojević

NEDOSTAJE: Aleksandar Stevanović (povreda)

18

NEDOSTAJU: Veljko Vuković, Bojan Božović (povrede)

UTAKMICA SU ODIGRALE ZETA I SUTJESKA NA TREŠNJICI U PRVENSTVU DOMAĆIN JE UPISAO OSAM POBJEDA, ČETIRI PUTA JE BILO NERIJEŠENO, A GOST SE RADOVAO ŠEST PUTA

PETROVAC 17:30 NEDJELJA

POPOVIĆ VUJOVIĆ

KALEZIĆ BORIČIĆ

KAJEVIĆ

MARKOVIĆ

KACIĆ

VUČINIĆ

VUJAČIĆ

Trener: Rudolf Marčić

LAKIĆ JOVANOVIĆ

DRINČIĆ

ŠAHMAN

KRSTOVIĆ

ZARUBICA

MILIĆ

PEJOVIĆ

BULAJIĆ KUKULIČIĆ

Trener: Aleksandar Nedović

NEDOSTAJU: Nikola Savović, Halil Muharemović, Slaven Stjepanović (povrede)

ISKRA nema problema sa sastavom

14:00

RUDAR

DEČIĆ

NEDJELJA

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Milovan Milačić. Pomoćnici: Milutin Đukić, Miodrag Brajović. Delegat: Igor Grubač. NAMASKO

AGOVIĆ ŽIVKOVIĆ TOMAŠEVIĆ KUČ

MITROVIĆ

RELJIĆ

KOTORAC

VUKOVIĆ

JANKETIĆ

ĐALOVIĆ

PAUNOVIĆ

Trener: Miodrag Vukotić RUDAR nema problema sa sastavom

16

16

3

2

35:9

51

10

2. BUDUĆNOST

21

10

7

4

27:15

37

11

3. ZETA

21

9

8

5

26:18

32

10

4. MLADOST

21

7

7

7

25:22

28

10

5. RUDAR

21

7

5

9

19:16

26

11

6. ISKRA

21

7

5

9

18:22

26

10

7. GRBALJ

21

6

8

7

20:25

26

11

8. KOM EUROZOX

21

6

5

10

18:28

23

11

9. PETROVAC

21

4

6

11

11:26

18

10

10. DEČIĆ

21

2

9

10

17:35

16

11

Šampion, kvalifikacije za LŠ

BLAŽIĆ

MIKIJELJ

21

ISKRA

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Jovica Tatar, Veselin Đuranović. Delegat: Nikola Gegaj.

PAJOVIĆ

1. SUTJESKA

MIHAILOVIĆ TUZOVIĆ ĐUKIĆ SAVIĆEVIĆ

KRKANOVIĆ NESTOROVIĆ BOŽANOVIĆ

MARKOVIĆ

LAZAREVIĆ

VUJAČIĆ

Trener: VIktor Trenevski UPITAN: Bojan Lazarević

PUTA JE RUDAR DOČEKAO EKIPU DEČIĆA POD GOLUBINJOM U PRVENSTVU I KUPU I NIJEDNOM NIJE IZGUBIO “RUDARI” SU OSTVARILI 13 POBJEDA I TRI REMIJA

⌦ Priredio: Bojan Topalović

Kvalifikacije za LE

Kvalifik

TROFEJ RCG

- Igor Ivanović (SUTJESKA) 10 Nikola Krstović (ZETA) 8--Božo (SUTJESKA) 7- AlenMarković Melunović (BUDUĆ6 NOST), Marko Ćetković, Admir Adrović (MLADOST) - Ivan Vuković (GRBALJ), Bog5 dan Milić (ISKRA), Milivoje Raičević (BUDUĆNOST) - Boris Došljak (ISKRA), Milivo4 je Mrdak, Ivan Racković, Radomir Đalović (RUDAR), Stefan Đorđević (PETROVAC), Bojan Božović (SUTJESKA), Ilir Camaj (DEČIĆ), Igor Vujačić (ZETA), Radoš Dedić (KOM EUROZOX), Darko Nikač (BUDUĆNOST) - Stefan Milošević (KOM EUROZOX), Filip Kukuličić (ISKRA), Sava Gardašević (DEČIĆ), Žarko Korać, Hulijan Montenegro (GRBALJ), Aldin Adžović (ZETA), Marko Vuković (RUDAR), Ilija Tučević (BUDUĆNOST), Stefan Denković, Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Stefan Bukorac (MLADOST) - Vladislav Rogošić, Aleksandar Stevanović, Goran Milojko (ZETA), Miloš Bakrač, Šaleta Kordić (SUTJESKA), Dejan Bogdanović, Masaši Otani, Marko Kažić (KOM EUROZOX), Stefan Cicmil, Zoran Petrović, Ivan Novović (MLADOST), Edvin Kuč, Miloš Zečević (RUDAR), Mladen Popović, Balša Boričić (PETROVAC), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST), Željko Krstović, Irfan Šahman (ISKRA)

3

2

DA LI STE ZNALI?

Petrovac tri utakmice zaredom ne zna za trijumf nad Iskrom i nije postigao gol protiv građana - Iskra dva puta pobijedila, jednom bilo neriješeno. Petrovac je posljednji put savladao Iskru 16. novembra 2016. upravo pod Malim brdom.

CFL NA DLANU DOMAĆIN

U FOKUSU

NIKOLA KRSTOVIĆ

GOST

9

1

0

22:3

28

11

7

2

2

13:6

23

8

2

1

20:6

26

10

2

5

3

7:9

11

3

5

2

13:9

14

11

5

3

3

13:9

18

4

4

2

17:10 16

11

3

3

5

8:12

12

6

1

4

16:8

19

10

1

4

5

3:8

7

2

5

3

9:7

11

11

5

0

6

9:15

15

4

3

4

10:12 15

10

1

5

4

10:13 11

5

2

4

9:8

17

10

1

3

6

9:20

6

3

2

5

5:7

11

11

1

4

6

6:19

7

2

6

3

12:13 13

10

0

3

7

5:22

3

kacije za LE, ako Kup osvoji neko od prve tri ekipe

Baraž

Druga liga

22. KOLO NEDJELJA RADANOVIĆI, 14.00 Grbalj - Budućnost PODGORICA, 14.00 Mladost - Kom Eurozox GOLUBOVCI, 14.00 Zeta - Sutjeska PLJEVLJA, 14.00 Rudar - Dećić PETROVAC, 17.30 Petrovac - Iskra

13 GOSTOVANJA ZAREDOM DEČIĆ NE ZNA ZA TRIJUMF U PRVENSTVU (TRI REMIJA, 10 PORAZA) - PRVOLIGAŠ IZ TUZI JE POSLJEDNJI PUT NA STRANI SLAVIO PROTIV GRBLJA (1:0) 8. APRILA 2017.

DA LI STE ZNALI?

Ni Arenasport, ni RTCG neće prenositi nijednu utakmicu 22. kola Telekom 1. CFL. Tokom naredna dva dana najavljene su padavine s vremena na vrijeme, pa je jasno da uslovi za igru neće biti dobri: Igor Vujačić sa Zetom igra protiv Sutjeske, a Marko Ćetković će usljed suspenzije sa tribina gledati meč Mladost - Kom

49

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Grbalj je posljednji put pobijedio Budućnost kod kuće u prvenstvu 9. aprila 2011. godine rezultatom 1:0. Plavima je presudio Branislav Janković, tada talenat Grblja, sada igrač Sutjeske.

Najbolji strijelac Zete će protiv najbolje odbrane Crne Gore pokušati da postigne prvi gol u proljećnjem dijelu šampionata i donese “vukovima” nove bodove.

14:00 BUDUĆNOST NEDJELJA

GRBALJ

RADANOVIĆI - Stadion: u Donjoj Sutvari. Sudija: Mileta Šćepanović. Pomoćnici: Danijel Dević, Aleksandar Đikanović. Delegat: Željko Džarić. MIJATOVIĆ

KORDIĆ GRIVIĆ

CAREVIĆ

JOVIĆ

DAMJANOVIĆ ADŽIĆ ĐURIŠIĆ IGUMANOVIĆ

MERDOVIĆ

MONTENEGRO VUKOVIĆ

TUČEVIĆ

POPOVIĆ

RAIČEVIĆ

VLAISAVLJEVIĆ

NIKAČ

Trener: Zoran Govedarica

Trener: Vladimir Vermezović

NEDOSTAJU: Petar Vukčević, Vladan Kordić (povrede) UPITAN: Ivan Mijušković

9

TERZIĆ

MIRKOVIĆ

VLAHOVIĆ DRAGIĆEVIĆ MIJUŠKOVIĆ

BUDUĆNOST nema problema sa sastavom

UTAKMICA ZAREDOM U PRVENSTVU BUDUĆNOST NIJE IZGUBILA OD GRBLJA U RADANOVIĆIMA - “PLAVI” SU UPISALI OSAM POBJEDA I JEDAN REMI

MLADOST

14:00 KOM EUROZOX NEDJELJA

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Sudija: Miloš Bošković. Pomoćnici: Veselin Radunović, Marjan Paunović. Delegat: Predrag Pajović. GILJEN

LJULJANOVIĆ SIMOVIĆ ROGANOVIĆ NIKOLIĆ PETROVIĆ

CICMIL

RAIČEVIĆ ADROVIĆ

TOMIĆ

GOLUBOVIĆ

BUKORAC

KAŽIĆ

NOVOVIĆ

SIMUNOVIĆ SEKULIĆ ĐURKOVIĆ

PEJAKOVIĆ

ORLANDIĆ

KOPITOVIĆ

Trener: Vesko Stešević NEDOSTAJU: Marko Ćetković (kartoni), Vojin Pavlović (povreda) UPITAN: Mirko Raičević

DEDIĆ

MILIĆ

Trener: Predrag Stevović NEDOSTAJU: Luka Petričević, Stefan Milošević (povrede)

270

MINUTA (TRI UTAKMICE) KOM NE ZNA ZA TRIJUMF I NIJE POSTIGAO GOL U DOMAĆEM ŠAMPIONATU - ZLATIČANI SU VEZALI TRI PORAZA OD SUTJESKE (1:0), ISKRE (3:0) I ZETE (1:0)

50

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

NAŠI DERBI TIPOVI

RB Lajpcig B. Dortmund Subota, 18:30h

GG

Barselona ATL. Madrid

PRIMERA 27. KOLO DERBI ZA TITULU: BARSELONA PROTIV ATLETIKA NEDJELJA, 16:15H

KO PREŽIVI...OSVOJIĆE GG

Nedjelja, 16:15h

⌦ Aleksandar Popović

Man. Siti Čelsi Nedjelja, 17.00h

2-3

Milan Inter Nedjelja, 20:45h

1-1

Marsej Nant Nedjelja, 21.00h

1

S

vi su do juče mislili da je Barselona zaključala Primeru, u kojoj još nije poražena. Međutim, koliko su Katalonci plesali, toliko je Atletiko tvrdoglavo kopao i kopao, te stigao na pet bodova uoči direktne bitke pod zidinama Kamp Noua. Antoni Gaudi, čuveni arhitekta iz 18. i 19. vijeka, ne bi bolje osmislio špansko prvenstvo, koje će u nedjelju (16.15h) ili konačno biti zabetonirano ili sa maskom drame otvoreno do samog kraja. Sve podsjeća na 17. maj 2014. godine, kad su “kolčonerosi” stigli na isto mjesto i remijem (1:1), cime su osvojili titulu prvi put nakon 18 godina čekanja. Međutim, sada su uloge obrnute. “Blaugrana” ima pet bodova više, igra kod kuće i eventualnim remijem bi nastavila hod prema još jednoj španskoj recki u bogatoj istoriji. Na jednoj strani Lionel Mesi, a na drugoj Antoan Grizman glavni su glumci ove velike fudbalske predstave, a reflektori išcekivanja biće

usmjereni prema njima dvojici, možda od ljeta i budućim saigracima u Barseloni. Jednostavno rečeno, najbolji napad (69 golova Barse) protiv najbolje odbrane u ligi (11 pogodaka samo je primio Atletiko).

■ VALVERDE: MEČ ODLUKE

Ernesto Valverde sjajno vodi Barselonu ove sezone i na najboljem je putu, ako ne izgubi od Atletika, da u svojoj prvoj sezoni na klupi osvoji titulu. “Meč protiv Atletika je meč odluke. I ostale utakmice će biti zahtjevne, u što smo se uvjerili protiv Las Palmasa, ali o rezultata protiv Atletika zavisiće naša sezone i koliko ćemo bodova prednosti imati. Ne razmišljamo o remiju, jer je ovo

Stefan Savić propušta derbi

Crnogorski reprezentativac Stefan Savić još se nije oporavio od povrede zadnje lože koju je zadobio 2. februara protiv Valensije, pa ce propustiti veliki derbi sa Barselonom. Defanzivac Atletiko Barselona i uvijek idemo na pobjedu, iako je Atletiko jako nezgodan rival”, jasan je Valverde.

■ SIMEONE:

VJERUJEMO

Prije četiri godine Dijego Simeone je uzeo titulu Barseloni praktično ispred nosa u posljednjem kolu, a sada vjeruje da može ponoviti isto. “Barselona je lider i favorit jer igramo na Nou Kampu. Međutim, moja ekipa je puna samopouzdanja, u kratkom vremenu smo nadokna-

Madrida nije uspio da se spremi za “utakmicu svih utakmica”, ali bi početkom sljedeće nedjelje trebao da krene sa treninzima i ubrzo bude na raspolaganju Dijegu Simeoneu u nastavku sezone. dili dosta bodova i sada imamo priliku da se u potpunosti vratimo. Vjerujemo u titulu i borićemo se do kraja sezone za to”, najavljuje Ćolo. RASPORED (SUBOTA): Viljareal - Đirona (13h), Sevilja - Atletik Bilbao (16.15h), Deportivo La Korunja - Eibar (18.30h), Leganes - Malaga (18.30h), Real Madrid - Hetafe (20.45h). NEDJELJA: Levante - Espanjol (12h), Barselona Atletiko Madrid (16.15h), Real Sosijedad - Alaves (18.30h), Valensija - Betis (20.45h). PONEDJELJAK: Selta - Las Palmas (21h).

8 20 29 31

pobjeda zaredom ostvario je Atletiko Madrid u svim takmičenjima.

golova u 33 meča (2.734 minuta) postigao je Antoan Grizman za Atletiko Madrid ove sezone.

posljednjih utakmica na Nou Kampu Barselona nije izgubila (24 pobjede i pet remija).

u 40 utakmica (3.393 minuta) ove sezone postigao je ukupno Lionel Mesi za Barselonu, uz 16 asistencija.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

LIGA 1 28. KOLO MONAKO BORDO 2:1

SPORT

51

Sudar za Ligu šampiona: Bonući i Ikardi u duelu

Sedmi Jovetićev ubod

Opet pogodio: Jovetić Monako je pobijedio Bordo (2:1) u 28. kolu francuske Lige 1, a Stevan Jovetić potpisao svoj sedmi gol u sezoni. “Kneževi” su gubili od 32. golom Valentna Vada, a onda se u 45. minutu crnogorski napadač, nakon asistencije Tomasa Lemara, našao u ziceru i hladnokrvno izjednačio rezultat. Trijumf domaćinu donio je Roni Lopez u 69. minutu, ka-

da je poslije ubacivanja Đibrila Sidibea sa desne strane zakucao loptu pod prečku. SEMAFOR: Nica - Lil 2:1, Monako - Bordo 2:1. SUBOTA: Troa - PSŽ (17h), Amijen - Ren (20h), Anže - Gengam (20h), Mec - Tuluz (20h), Sent-Etjen - Dižon (20h). NEDJELJA: Kaen Strazbur (15h), Monpelje - Lion (17h), Marsej - Nant (21h). A.P.

SERIJA A 27. KOLO ČETIRI POSLASTICE NA APENINIMA

BITKA ZA MADONINU

Vojin Grubač, napadač Apoela, adut Crne Gore

DUPLI PROGRAM ZA OMLADINCE

BJELORUSIJA TESTIRA PEKOVIĆEVE KLINCE Milorad Peković će za tri dana u prijateljskom susretu protiv Bjelorusije debitovati na klupi omladinske reprezentacije Crne Gore, a za ovu utakmicu nekada standardni član veznog reda hrabrih sokolova pozvao je 21 fudbalera. Na spisku su golmani: Vuko Vujović (Lovćen), Balša Popović (Grbalj); odbrana: Bojan Roganović, Stefan Milić, Džonatan Drešaj (Budućnost), Anto Babić, Aleksandar Vlahović (Sutjeska), Danilo Bracanović, Matija Pejović (Lovćen), Slobodan Perišić

(Mladost); vezni red: Aleksa Latković (Lovćen), Nikola Stanišić, Miloš Ivančević (Grbalj), Filip Filipović, Petar Pavlićević (Mladost), Miloš Brnović (Budućnost), Srđan Krstović, Danilo Pešukić (Zeta); napad: Marko Rakonjac (Čukarički, Srbija), Sergej Grubač (APOEL, Kipar), Luka Tiganj (Vaduc, Švajcarska). Crna Gora i Bjelorusija odigraće dvije utakmica u dva dana (6.i 8.mart), a lokacija odigravanja biće, u zavisnosti od vremenskih (ne)prilika, određena naknadno. M.A.

Pravi fudbalski zemljotres uzdrmaće Apenine ovog vikenda. Prvih osam ekipa na tabeli sudariće se u 27. kolu, nakon kojeg bi mnogo toga moglo biti jasnije. Ovog puta krenućemo od kraja i 221. zvaničnog derbija Madonine između Milana i Intera na San Siru, odnosno ukupno 292. u istoriji. “Rosoneri” su u strašnoj formi, ne znaju za poraz 13 utakmica, plasirali su se u finale Kupa Italije, te u tri dana srušili Romu i Lacio u Rimu. Velikom serijom uspjeli su da stignu sa 20 na sedam bodova od četvrtoplasiranih komšija i ako trijumfuju biće na samo četiri koraka od Lige šampiona. “Derbi se ne igra, već pobjeđuje. To je uvijek specifična utakmica, u kojoj odlučuju nijanse. Ipak, u velikom smo naletu i siguran sam da ćemo postići makar

DA LI STE ZNALI? Da je Milan posljednji put izgubio 23. decembra 2017. i to od Atalante (0:2) i od tada je vezao 13 mečeva bez poraza.

jedan gol. Sa trenerom Đenarom Gatuzom dobili smo sve ono što nam je nedostajalo”, jasan je Leonardo Bonući, sadašnji kapiten Milana i defanzivac koji je prošao omladinsku školu Intera. Na drugoj strani, štoper Milan Škrinjar držaće odbranu “nerazura” u derbiju, koji dolazi u nezgodno vrijeme za njih nakon serije od pet uzastopnih mečeva bez u gostima (tri remija i dva poraza), a posljednji put su slavili još u novembru 2017. protiv Kaljarija na Sardiniji. “Nije ovo dobar momenat za nas, ali je derbi prava prilika da pokažemo svoj kvalitet. Pobjeda bi nam značila puno i praktično bi ostavili Milan bez Lige šampiona. Želimo da prekinemo crnu seriju i zaigramo kao u prvom dijelu sezone”, naglašava Škrinjar. Utučeni Lacio nakon ispadanja u Kupu od Milana nakon penala dočekuje Juventus, kojeg je rušio posljednja dva puta, ali kod kuće u prvenstvu nije još od 2003. godine. “Stara dama” ima četiri boda manje (i meč manje) od lidera Napolija, koji ide na noge Romi u Rimu. Mašina Mauricija Sarija je u seriji od 10

6 godina Inter nije pobijedio Milan u Seriji A kada je bio gost.

uzastopnih pobjeda u Seriji A, a trijumf u “vječnom gradu” bio bi veliki korak na trnovitom putu prema skudetu. Kolu velikih obračuna doprinijeće dvoboj osme Atalante i šeste Sampdorije, koje će se do kraja boriti za Ligu Evrope. RASPORED (SUBOTA): SPAL - Bolonja (15h), Lacio - Juventus (18h), Napoli Roma (20.45h). NEDJELJA: Đenova - Kaljari (12.30h), Torino - Krotone (15h), Udineze - Fiorentina (15h), Benevento - Verona (15h), Atalanta - Sampdorija (15h), Kijevo - Sasuolo (15h), Milan Inter (20.45h). A.Popović

52

SPORT

NA DVORANSKOM SP U ATLETICI

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Bez pritiska u Nordhauzenu: Ivona Pavićević

Kad su svi diskvalifikovani Događaj bez presedana - tako je Međunarodna atletska federacija okarakterisala trku na 400 metara na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Birmingemu, jer su prvi put u istoriji atletike svi učesnici ostali bez rezultata. Poslije lo-

šeg starta sudije su diskvalifikovale Abdelelaha Haruna iz Katara, a preostala četiri sprintera su drugi put uspješno startovali, ali su sudije donijele odluku o diskvalifikaciji, jer su svi četvorica u toku trke otišla van svojih staza. K.B.

SELEKCIJA CG U SJEDEĆOJ ODBOJCI

Jak turnir u Zenici Zenica će za vikend biti domaćin međunarodnog turnira u sjedećoj odbojci, a dio priče biće i naša selekcija. Crna Gora će prvog dana takmičenja (subota) igrati u grupi A sa organizatorom klubom sjedeće odbojke “Bosna”, a onda i sa reprezentacijom Slovenije. Nakon toga biće formirane i nove grupe. “Ovako jak turnir predstavlja veliko iskustvo za

našu mladu reprezentaciju”, smatra Ivana Vraneš, trener ove crnogorske selekcije. “Očekujemo dobre mečeve kojih će shodno propozicijama takmičenja biti dosta i dobru organizaciju s obzirom da BiH predstavlja sam vrh svjetske sjedeće odbojke u svijetu”. Grupu B čine Bajer Leverkuzen, Zavidivici, Marsonija, dok će u grupi C nastupiti Sarajevo, Buzin i reprezentacija Hrvatske. K.B.

TIRINGER - BUDUĆNOST NORDHAUZEN - Dvorana: “Vidigsburghale”. Kapacitet: 2.018. Sudije: Peter Brunovski i Vladimir Čanda (Slovačka). Početak: Nedjelja, 14.00h. RTCG 2

LŠ, 5. KOLO: BUDUĆNOST U NEDJELJU G

MOŽE I PODNOŠLJIV ⌦ Kosta Bošković

Naša selekcija u sjedećoj odbojci

OVE GODINE OD 8. DO 11. MARTA

SKI FEST NA JAHORINI

Crnogorski Savez ‘’Sport za sve’’ organizovaće od 8. do 11. marta tradicionalni Zimski ski fest na Jahorini. U pitanju je nacionalna manifestacija, čiji je pokrovitelj Ministarstvo sporta Crne Gore, na kojoj se očekuje učešće oko 300 takmičara iz svih sportsko rekreativnih društava Crne Gore, kao i gostiju iz Srbije i BiH, koji redovno prate festival. “Sadržajan program, izuzetni skijaški tereni i predivan ambijent Jaho-

rine su garancija još jednog rekreativnog okupljanja koje će se pamtiti”, riječi su Milana Bracanovića, predsjednika crnogorskog saveza “Sport za sve”. Obavezan takmičarski program čine slalom, veleslalom i paralel slalom, ali i brojne druge aktivnosti - prije svih odbojka i mali fudbal, pa sankanje, precizno gađanje grudvama i izrada figura. U hotelu “Bistrica” će biti organizovana i takmičenja u šahu, pikadu i stonom tenisu. B.Đ.

Četvrtfinale Lige šampiona odavno je na dohvat ruke, međutim rukometašice Budućnosti do sada nisu uspjele da ga zgrabe, pa će u nedjelju (14.00h) na terenu direktnog rivala za nokaut fazu imati idealnu priliku. Protiv Tiringera, plave dame će igrati za četvrtfinale i prvu pobjedu u gostima ove sezone. Ekipi Dragana Adžića (pod uslovom da Tiringer u posljednjem kolu ne iznedi Mec u gostima) odgovara i poraz manji od osam golova, ali... “Ne razmišljamo kakav poraz nam je dovoljan, ili da li je to remi, već idemo da pružimo maksimum i da vidimo koliko možemo u ovom periodu”, poručila je nakon jučerašnjeg treninga u “Morači” Đurđina Malović. “Ova utakmica je veoma značajna za nas i mislim da smo spremne da napravimo još jedan korak naprijed i ostvarimo pobjedu u gostima”.

Adžić: Željeli smo takve mečeve

Za svakog trenera rezultat je uvijek bitan, ali Dragan Adžić je u ovoj sezoni dobio i nešto što je želio za mladu ekipu... “Znamo da Tiringer značajno drugačije igra kući nego u gostima i njihova utakmica protiv Meca i 29 datih golova govore šta nas očekuje tamo. Ali zato smo tu, a i to nam je želja - da igramo što jače utakmice, pro-

■ POBJEDA U

“MORAČI” NIJE MJERILO

Budućnost je 3. februara u “Morači” razbila Tiringer, pokazala da zna kako treba sa njemačkom ekipom, ali sada će imati dodatan problem - da prekine “prokletstvo” gostujućeg terena ove sezone. “Gol razlika u ‘Morači’ nije mjerilo, jer se radi o izuzetno ozbiljnoj ekipi, sa mnogo iskusnih igračica, predvodi ih Iveta Luzumova koja je najbolji strijelac Lige šampi-

tiv što jačih protivnika”, istakao je Adžić. Ni trener Budućnosti ne želi da razmišlja o “podnošljivom” porazu u Njemačkoj... “Svakako da bi bio uspjeh na bilo koji način doći do četvrtfinala, ali nijednog momenta se nećemo baviti time već da nastavimo da rastemo”, jasan je Adžić. ona”, smatra Malović. “Iz meča u meč su sve bolje i bolje što je pokazao njihov duel sa Mecom. Nikoga ne smijemo da potcijenimo, idemo tamo da pokažemo ono što najbolje znamo”.

■ JEDVA ČEKAMO DA POČNE

Iako matematički nije obezbijeđeno, četvrtfinale je odavno u mislima mladih rukometašica Budućnosti, tako da je malo ko očekivao da će upravo nedjeljni duel

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

53

Vrijeme je za novi derbi: Aleksa Ukropina u duelu sa Damirom Crepuljom i Markom Gopčevićem

DERBI BOKE U 14. KOLU REGIONALNE VATERPOLO LIGE

Novi derbi, stara priča

GOSTUJU KOD TIRINGERA

PORAZ, ALI... GRUPA 1

Subota 13.30h Nikebing - Đer 19.30h Krim - Rostov Nedjelja 17.30h CSM Bukurešt - Midtjiland 1. Đer 2. CSM 3. Rostov Ž 4. Nikebing 5. Krim 6. Midtjiland

8 8 8 8 8 8

6 5 5 2 2 1

0 1 1 1 1 2

2 2 2 5 5 5

12 11 11 5 5 4

GRUPA 2 Vardar - Bitighajm (sinoć) Subota 15.00h FTC - Mec Nedjelja 14.00h Tiringer - Budućnost 1. Vardar 8 2. Mec 8 3. FTC 8 4. Budućnost 8 5. Tiringer 8 6. Bitighajm 8

7 6 5 3 2 1

0 0 0 0 0 0

1 2 3 5 6 7

14 12 10 6 4 2

90

GOLOVA POSTIGLA JE RUKOMETAŠICA TIRINGERA IVETA LUZUMOVA, TRENUTNO NAJBOLJI STRIJELAC LŠ

sa Tiringerom nositi takmičarsku draž. Da li bi sve to moglo da donese dodatan pritisak, uz već pomenutu činjenicu o učinku “plavih” u gostima? “Nema pritiska”, jasna je Ivona Pavićević. “Dobro smo trenirale, dale sve od sebe i jedva čeamo da utakmica počne”. I krilo našeg tima smatra da je pravi trenutak za pobjedu na strani... “Mislim da jeste. Već smo igrale sa Tiringerom, tako da ih dobro poznajemo, a i pripremili smo ih još više, pa vjerujem da ćemo na kraju slaviti”, zaključila je Ivona.

Nekada praznik vaterpola u našem zalivu, a već godinama duel pred koji se postavlja samo jedno pitanje - može li Primorac bar da zaprijeti Jadranu. Novi derbi Boke “vječiti rivali” igraju danas (subota, 19.00h) u Herceg Novom, biće to okršaj u 14. kolu Regionalne A1 lige.

■ GOJKOVIĆ: FAVORITI SMO...

Jadran je obezbijedio fajnal-for, teško da može da padne na četvrto mjesto, prvo je rezervisano za Jug, pa je momcima Vladimira Gojkovića svejedno da li će na završni turnir otputovati sa druge ili treće pozicije. Ipak, derbi je derbi, a Jadran želi da pokaže zašto je najbolji klub u Crnoj Gori. “Favoriti smo, ali to treba da opravdamo u bazenu”, rekao je Gojković za Radio Herceg Novi. “Želimo da zadržimo kontinuitet dobrih igara. Potrebno

A1, 14. KOLO

Mornar - POŠK (sinoć) Jadran ST - Mladost (sinoć) Subota 19.00h Jadran HN - Primorac 19.00h Jug - Primorje 19.30h Partizan - Budva 1. Jug 13 2. Mladost 13 3. Jadran HN 13 4. Partizan 13 5. Jadran ST 13 6. Mornar 13 7. POŠK 13 8. Primorac 13 9. Budva 13 10. Primorje 13

13 10 9 5 4 4 4 4 3 2

0 1 2 1 3 3 2 1 0 1

0 39 2 31 2 29 7 16 6 15 6 15 7 14 8 13 10 9 10 7

je da oporavimo ekipu nakon napornih utakmica u Ligi šampiona, a naš cilj je visok plasman u Regionalnoj ligi”.

■ CREPULJA: SPREMAMO SE ZA PRIMORJE

Primorac je daleko od stare slave, ali ove godine

BUDVA BJEŽI I OD BARAŽA Budva se probudila u posljednje vrijeme, pobjegla je sa posljednjeg mjesta (direktno vodi u A2 ligu), a sada želi da izbjegne i baraž. Šansu za novi trijumf imaće protiv Partizana - istina u gostima. “Ovo je izuzetno važan

meč za nas, jer bismo trijumfom uvećali šanse da opstanemo i bez baraža”, istakao je trener Budve Vido Lompar. “Ako budemo na nivou nekih prethodnih mečeva, pogotovo tu mislim na izdanje u odbrani, onda imamo čemu da se nadamo”.

VATERPOLISTI KATARA U 14. KOLU A2 LIGE U BUDVI (SUBOTA, 19.00H) DOČEKUJU CRVENU ZVEZDU. MOMCI IZ KOTORA DO SADA SU UPISALI TRI POBJEDE, DVA REMIJA I SEDAM PORAZA. korektno “gura” u A1 ligi, na dobrom je putu da obezbijedi opstanak... Međutim, kada je derbi sa Jadranom u pitanju u Kotoru su realni. “Protiv Jadrana nemamo čemu da se nadamo”, istakao je Damir Crepulja. “Naš Gruzijac (golman Nikoloz Šubladze, prim. aut) nije tu, pošto je sa reprezentacijom na kvalifikacionoj utakmici”. Naredne mečeve momci Petra Vica će iskoristiti da se spreme za trenutno važnije duele, sa rivalima sa kojima se bore za opstanak. “Jadran je svakako favorit u ovom meču, a nakon njega imamo još jedno teško gostovanje protiv Mladosti u Zagrebu, pa želimo da se što bolje pripremimo za Primorje”, dodao je Crepulja. Mogu li navijači Primorca gostujući teren da naprave domaćim? “Nadam se, ali teško dok ne bude naš bazen osposobljen za rad”, zaključio je Crepulja. K.B.

Tivćani čekaju opuštenog lidera

Popović (Teodo) Prvi dan vikenda rezervisan je za 14. rundu crnogorske Erste lige, a derbi kola se igra u Tivtu gdje Teodo dočekuju Ulcinj. Tivćani nijesu igrali u Drugoj ABA ligi (odložen meč protiv Ohrida), pa će odmorni izaći na teren protiv trenutnog lidera. Na drugoj strani Ulcinjani bez pritiska dočekuju meč i pokušaće upisati petu vezanu pobjedu u domaćem šampionatu. Lovćen nakon poraza od Rogaške u regionalnom takmičenju gostuju Jedinstvu, dok će Danilovgrad dočekati Sutjesku. A.K.

ERSTE LIGA, 14. KOLO Subota 17.00h Danilovgrad - Sutjeska 18.00h Jedinstvo - Lovćen 18.05h Teodo - Ulcinj Primorje - Ibar odloženo Studentski centar slobodan 1. Ulcinj 2. Lovćen 3. Sutjeska 4. Teodo 5. Ibar 6. Danilovgrad 7. Jedinstvo 8. Primorje 9. S. centar

12 11 11 11 11 11 11 12 12

10 10 9 8 4 4 3 2 1

2 22 1 21 2 20 3 19 7 15 7 15 8 14 10 14 11 13

ABA LIGA 21. KOLO BUDUĆNOST VOLI SJUTRA NEDJELJA, 19H, RTCG PROTIV PARTIZANA

STABILNOST I ENERGIJA ZA OSVAJANJE PIONIRA

Kroz istoriju svaki njihov meč je uvijek bio pun neizvjesnosti, tenzija, pritiska i velike borbe. Isto se očekuje i sjutra veče (19h, RTCG 2) kada košarkaši Budućnost Volija gostuju Partizanu u 21. kolu ABA lige. Ovaj duel za domaćina nema nikakav rezultatski značaj, dok bi pobjedom “plavi” ovjerili drugo mjesto pred plej-of. Četa Aleksandra Džikića novi derbi protiv “crno-bijelih” dočekuje nakon osvajanja Kupa Crne Gore, ali i teškog perioda pripreme za ovaj duel. Čak osam igrača je imalo obaveza sa nacionalnim timovima što je otežalo posao iskusnom stručnjaku... “Nije bila dobra situacija jer nismo bili tu zbog reprezentacije, nemamo puno zajedničkih treninga u posljednjih deset dana, ali to moramo zaboraviti. Ovaj meč može da riješi drugu poziciju i na to se fokusiramo. Isključivo na taj način posmatramo i prilazimo njemu”, rekao nam je juče Nikola Ivanović. “Igrati protiv Partizana u Beogradu je ogroman izazov, bez obzira na važnost meča.” Baš kao i “plavi” i Beograđani su osvojili kup takmiče-

ABA LIGA, 21. KOLO

Foto: ABA liga

ERSTE LIGA

55

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

17.00h 19.00h 19.00h 21.00h 18.00h 21.00h

Subota MZT - Cedevita FMP - Olimpija Nedjelja Partizan - Budućnost Cibona - Mornar Ponedjeljak Igokea - C. zvezda Zadar - Mega Bemax

1. C. zvezda 2. Budućnost 3. Cedevita 4. Mornar 5. Partizan 6. FMP 7. Zadar 8. Olimpija 9. Mega Bemax 10. Igokea 11. Cibona 12. MZT

Igranje u Beogradu protiv Partizana je uvijek izazov: Nikola Ivanović nje - u finalu su savladali Crvenu zvezdu i dodatno podigli samopouzdanje pred nastavak sezone. “Vrhunski su odigrali Kup, podigli su se i to je sada potpuno druga ekipa u odnosu na naš prvi meč”, zna Ivanović. “Pretpostavljam da će doći navijači da proslave i da bude atmosfera biti sve-

čana. Teško je igrati tamo i mnogo jačim ekipama nego što je to Budućnost u ovom trenutku”, rekao je plejmejker Budućnosti. U igri Beograđana nema nikakvih tajni. Igraju brzu košarku, mnogo šutiraju za tri poena, a lideri su Najdžel Vilijams Gos, Vanja Marinković i iskusni Novica

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

17 16 15 12 10 9 9 8 7 7 7 3

3 4 5 8 10 11 11 12 13 13 13 17

37 36 35 32 30 29 29 28 27 27 27 23

Veličković. “Veličković je vođa i na parketu i van njega, Gos igra u sjajnoj formi, tu su i pojačanja Gagić i Si. Moramo biti stabilni tokom svih 40 minuta i uz ogromnu energiju nadam se da možemo da slavimo”, priča nam Ivanović koji je istakao da se ne razmišlja o Darušafaki (u utorak prvi meč četvrtfinala Evrokupa). “U narednih 20 dana nas čeka bukvalno pakao i bilo kakvi planovi bilo bi pogrešno razmišljanje. Fokus je na Partizanu”, poentirao je Nikola Ivanović. A.K. - M. A.

ABA LIGA 21. KOLO MORNAR U ZAGREBU GOSTUJE CIBONI NEDJELJA, 21H

BARANI NE MISLE O “VUKOVIMA”

Istorija je ispisana još prije 20-ak dana, kada su i matematički obezbijedili plasman u polufinale plej-ofa, pa bez ikakvog opterećenja dočekuju posljednje dvije runde ABA lige - košarkaši Mornara sjutra (21h) gostuju Ciboni u Zagrebu u 21. kolu regionalnog takmičenja. Ali, svima je jasno da će izabranici Mihaila Pavićevića

samo fizički biti u Zagrebu. Razlog - u srijedu ih očekuje prvi meč Top 16 faze Fiba Evropa kupa protiv Ostendea u Belgiji. “Napokon nam dolazi utakmica koju možemo odigrati rasterećeno, bez rezultatskog značaja. Iskoristićemo je da se što bolje spremimo za Ostende”, rekao nam je Marko Ćalić.

U redovima ekipe iz lučkog grada niko ne priča o meču protiv “vukova”... “Daćemo sve od sebe da se plasiramo u četvrtfinale”, istakao je Ćalić, koji se osvrnuo na mini pripreme u pauzi. “Odmorili smo se i napunili baterije. Spremno dočekujemo pakleni ritam koji nas čeka.” Ukoliko se ne dogodi ču-

do u posljednja dva kola protivnik Mornara u polufinalnoj seriji će biti aktuelni šampion - Crvena zvezda. “Svi u timu, a i u gradu jedva čekaju te mečeve. To će biti još jedan spektakl, a na nama je da pokažemo na terenu da smo zasluženo ušli u plej-of”, zaključio je Marko Ćalić. A.K.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Ćalić

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Uroš Radulović

SUBOTA

● NE PROPUSTITE

RTCG 2

SPORTKLUB 2

18:55h Jadran C. – Primorac, vaterpolo

11:00h Ušak – Bešiktaš, košarka 13:15h Karšijaka – Darušafaka, košarka 16:00h ATP Dubai, polufinale 18:30h PSV – Utreht, fudbal 20:30h Bergamo – Skandići, odbojka (ž) 02:30h Hjuston – Boston, košarka

ARENASPORT 1 07:30h 11:00h 14:30h 16:30h 18:45h 02:00h

Njukasl Džets – Sidnej, fudbal Atletika SP Radnički – Partizan, fudbal C. zvezda – Voždovac, fudbal Atletika SP Toronto – Vašington, hokej

ARENASPORT 2 13:30h 15:00h 17:00h 19:00h 21:00h

Nikobing – Đer, rukomet (ž) Parma – Palermo, fudbal MZT – Cedevita, košarka FMP – Olimpija, košarka San Lorenco – Union Santa Fe, fudbal 23:00h Santo Andre – Botafogo, fudbal 02:15h S. Karolina – Djuk, košarka

ARENASPORT 3 15:00h 17:00h 20:00h 22:00h

Hajduk – Rudeš, fudbal Troa – PSŽ, fudbal Sent Etjen – Dižon, fudbal Čikago – Los Anđeles, hokej

ARENASPORT 4 11:00h Bešiktaš – Vakifbank, odbojka (ž) 15:00h SPAL – Bolonja, fudbal 18:00h Lacio – Juventus, fudbal 20:45h Napoli – Roma, fudbal

ARENASPORT 5 14:00h Halkbank – Galatasaraj, odbojka (ž) 17:30h R.N. Leven – Nant, rukomet 20:00h Klub Briž – Kortrajk, fudbal

SPORTKLUB 1 08:00h Kašima – Gamba Osaka, fudbal 13:30h Barnli – Everton, fudbal 16:00h Totenhem – Hadersfild, fudbal 18:30h Liverpul – Njukasl, fudbal 20:45h Real Madrid – Hetafe, fudbal 04:00h ATP Akapulko

SPORTKLUB 3 14:00h 16:15h 18:30h 20:45h

Basakšehir – Gecetepe, fudbal Sevilja – Atl. Bilbao, fudbal Vulvs – Riding, fudbal Breda – Fejenord, fudbal

Sudar divova u Kataloniji Barselona - Atletiko Madrid Sportklub 2, 16.15h

SPORTKLUB 4 13:00h 18:15h 20:45h

Viljareal – Đirona, fudbal Trabzon – Banvit, košarka Ređo Emilia – Trento, košarka

NEDJELJA RTCG 2

SPORTKLUB 2

13:50h Tiringer – Budućnost, rukomet 18:50h Partizan – Budućnost, košarka

12:00h Levante – Espanjol, fudbal 16:15h Barselona – Atl. Madrid, fudbal 18:30h R. Sosijedad – Alaves, fudbal 21:30h Atlanta – Finiks, košarka

SPORTKLUB 5 18:30h

Deportivo – Eibar, fudbal

SPORTKLUB 6 18:30h

Leganes – Malaga, fudbal

EUROSPORT 09:15h Alpsko skijanje, Kranjska Gora 10:30h Alpsko skijanje, Kran Montana 12:00h Alpsko skijanje, Kranjska Gora 13:30h Skijaško trčanje, Lahti 15:00h Nordijska kombinacija, Lahti 16:15h Ski skokovi, Lahti 19:00h Formula E, Meksiko siti 20:15h Biciklizam, Apeldorn (4. dan) 23:00h Formula E, Meksiko siti

ARENASPORT 1 15:30h 19:00h 21:00h

ARENASPORT 2 08:00h Skijaško trčanje, Švedska 14:00h Galatasaraj – Fenerbahče, odbojka 17:00h Rijeka – Lokomotiva, fudbal 19:15h Barselona – Pik Seged, rukomet 22:00h Čikago – Anhajm, hokej

ARENASPORT 3

EUROSPORT 2 09:30h Fristajl skijanje, Rusija 11:00h Snoubord 12:30h Nordijska kombinacija, Lahti 14:00h Strade Bjanke, biciklizam 15:30h Šalke – Herta, fudbal 18:30h RB Lajpcig – B. Dortmund, fudbal 20:30h Snuker, Vels

12:30h 15:00h 17:00h 19:00h 21:00h 23:30h 01:30h

Đenova – Kaljaari, fudbal Dinamo – Slaven, fudbal Monpelje – Lion, fudbal PSŽ – Kil, rukomet Marsej – Nant, fudbal Linense – Sao Paulo, fudbal Rasing – Velez, fudbal

ARENASPORT 4

● NE PROPUSTITE

13:00h

Dva velika derbija u Seriji A

15:00h 17:00h 18:30h 20:45h 23:15h

Lacio - Juventus (Arenasport 4, 18h) Napoli - Roma (Arenasport 4, 20.45h)

Atletika, Svjetsko prvenstvo Partizan – Budućnost VOLI, košarka Cibona – Mornar, košarka

Gran Kanarija – Valensija, košarka Atalanta – Sampdorija, fudbal Zagreb – Kristijanstad, rukomet Estudijantes – Unikaha, košarka Milan – Inter, fudbal River Plata – Čakarita, fudbal

ARENASPORT 5 15:00h 17:00h 21:00h

Udineze – Fiorentina, fudbal Vardar – Visla Plok, rukomet Santos – Korintijans, fudbal

SPORTKLUB 1 11:00h 14:30h 17:00h 20:45h

Fenerbahče – Galatasaraj, košarka Brajton – Arsenal, fudbal Man. Siti – Čelsi, fudbal Valensija – Betis, fudbal

SPORTKLUB 3 13:00h Nižnji – Himki, košarka 15:30h Kolkata – Nortist, fudbal 17:30h Eskišehir – Gacijantep, košarka 21:30h NASKAR, Las Vegas

SPORTKLUB 4 13:00h 15:00h 17:00h 20:00h

Džamšedpur – Goa, fudbal Giresun – Istanbul, košarka Fenerbahče – Ahisar, fudbal Ueska – Almerija, fudbal

SPORTKLUB 5 13:00h 17:15h 19:00h

Blekburn – Vigan, fudbal Rendžers – Falkirk, fudbal Futsal, finale Kupa Slovenije

SPORTKLUB 6 13:15h 16:00h 18:00h

Bujukčekme – Efes, košarka Dinamo Kijev – Zorija, fudbal Brondbi – Odenze, fudbal

EUROSPORT 09:15h 14:30h 15:15h 19:45h

Alpsko skijanje, Kranjska Gora Nordijska kombinacija, Lahti Sko skokvi, Lahti Snuker, Kardif

EUROSPORT 2 08:00h 09:30h 11:00h 14:15h 15:30h 18:00h 23:00h 01:30h 04:00h

Fristajl skijanje, SAD Nordijska kombinacija, Lahti Skijaško trčanje, Lahti Snuker, Vels Keln – Štutgart, fudbal Frajburg – Bajern M. fudbal Sijetl – Los Anđeles, fudbal Kanzas – Njujork siti, fudbal L.A. Galaksi – Portland, fudbal

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018

Piše: Marija ROGANOVIĆ

Dizajn i prelom: Adi KEROVIĆ, Dejan POPOVIĆ

Obrada fotografije: Nikola BEČANOVIĆ

RIJEČ

urednice: Što bi rekli Pajtonovci - “And now something completely different” (Sada slijedi nešto potpuno drugačije)! Ukoliko ste pratili naš rad prethodnih godina, sigurno ste zapazili da smo pred Oskare sukcesivno objavljivali recenzije u kategoriji “Najbolji film”. Ove godine, zahvaljujući “bogovima novim i starim”, razumijevanju naših nadređenih, sponzorima, savjetima dragih nam osoba (Betmene, živio!), ali bez lažne skromnosti i našeg svojskog truda i zalaganja, svjetlost dana ugledao je ovaj dugo sanjani dodatak “U susret Oskarima”. Uzevši u obzir da je jubilarna 90. dodjela Američke filmske akademije pred nama, možda je ovo i “najpogodniji čas” za tako nešto. Grupa filmskih entuzijasta iz Dnevnih novina, koje je spojila ljubav prema Doktoru, a onda i sve ostalo, pokušala je da vam verbalno, ali i vizuelno na najbolji način predstavi devet filmova koji su zavrijedili pažnju filmofila, ali i kritičara širom svijeta. Ako nakon ovih strana poželite da pogledate makar jedan od predloženih filmova, znaćemo da smo postigli nešto. Na kraju ovog kratkog uvoda u dodatak, nadamo se da će program ovogodišnje ceremonije biti zabavan, crveni tepih ipak biti raskošan, sa manje politike, a više priče o umjetnosti, da će najbolji pobijediti i da će se ove godine, za razliku od prethodne, imena pobjed nika pročitati “iz prvog puta”.

2

GILJERMO

del Toro

“Oblik vode”, po mnogima remek-djelo meksičkog režiserskog genija u žanru fantazije - Giljerma del Tora (“The Devil’s Backbone”, “Pan’s Labyrinth”, “Hellboy”, “Blade II”, “Pacific Rim”...) je avanturistički lično, koliko i univerzalno, štaviše, ova magično romantična melodrama preoblikuje mitske teme “Ljepotice i zvijeri” sa ukusnim zvjerskim ugrizom.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

rinceza bez glasa... Priča o ljubavi, gubitku i čudovištu koje je pokušalo sve da uništi”, kratak je osvrt na “Oblik vode”, po mnogima remek-djelo meksičkog režiserskog genija u žanru fantazije - Giljerma del Tora (“The Devil’s Backbone”, “Pan’s Labyrinth”, “Hellboy”, “Blade II”, “Pacific Rim”...). Avanturistički lično, koliko i univerzalno, ova magično romantična melodrama preoblikovaće mitske teme “Ljepotice i zvijeri” sa ukusnim zvjerskim ugrizom.

● ČUDNOVATA

PRIČA O AUT SAJDERIMA

Na prvu loptu, spoj romantike, filma o čudovištima, uz dašak melanholije zlatnog doba Holivuda, podsjeća na bespotrebni hibrid žanrova, nešto kao, ako ste se ijednog trenutka zapitali kako bi izgledala djeca Elajze i vodozemca. Ali, srećom, samo na prvu, jer ubrzo shvatate da je ovo priča o autsajderima, ljudima izdvojenim iz društva zbog toga što su drugačiji ili nekompletni, kao i priča o strahu od različitosti te prihvatanju istih, ali ispričana na malo čudnovatiji način. “Kada me gleda, način na koji me gleda... On ne zna za moj nedostatak, ili kako sam nepotpuna. Vidi me onakvu kakva jesam. Srećan je kad me vidi. Svaki put, svaki dan”, molećivo objašnjava znakovim jezikom naša princeza bez glasa. Na vrhuncu hladnog rata, početkom šezdesetih godina, u punom jeku političkih previ-

3

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

ranja i nadmetanja između SAD i SSSR-a, Elajza (Seli Hokins) je usamljena nijema žena, kao siroče pronađena “pored rijeke, u vodi”, koja radi kao čistačica u aviosvemirskoj zgradi za istraživanja. Njena pričljiva koleginica Zelda (Oktavija Spenser) štiti je i daje joj savjete kada su na poslu, dok kod kuće to radi komšija Džajls (Ričard Dženkins), koji kao homoseksualac, ali i umjetnik, bije svoje bitke, ali bezuspješno, jer moć govora ne može da smekša okrutna srca.

Režija: Giljermo del Toro Glumci: Seli HOKINS, Majkl ŠENON, Ričard DŽENKINS... Nominacija: Trinaest

● ZAGLUŠUJUĆA TIŠINA NAD BIOSKOPOM

Možda je stoga donekle i Elajzina tišina opasnija, jer zna da bude i te kako zaglušujuća. Uglavnom, njih dvoje su joj jedini pravi dodir sa svijetom, jer se u međuvremenu njen život svodi na učaurenu rutinu, bijeg u magični svijet koji je izmaštala, gdje su svi puni ljubavi i ne šikaniraju ljude koji su drugačiji, u zavodljivo melanholičnom stanu iznad bioskopa. Elajzinu rutinu će uzdrmati novi šef obezbjeđenja Strikland (Majkl Šenon), koji sa sobom dovodi naše stvorenje iz Plave lagune (Dag Džouns), koje konstantno muči i izgladnjuje naočigled svih. Doktor Hofstetler (Majkl Stalbarg) je fasciniran stvorenjem, ali nesposoban da bilo šta učini, pa se uključuje Elajza, koja smogne hrabrosti da izbavi svog neočekivanog prijatelja iz kandži čudovišta u ljudskom obliku. Međutim, ono što malo bode oči je pomalo neuvjerljivo prijateljstvo, ponajviše zbog toga što imate osjećaj da je zbrzano i učvršćeno iz ljubavi prema muzici i kuvanim jajima. S druge strane, glumačke performanse staju na crtu originalnosti ovog ostvarenja, počevši od heroine koju portretiše Hokins, a koja u pojedinim momentima znakovnim jezikom ubijedi gledaoca u patnju koja se

riječima ne bi mogla iskazati. Dženkins je čudesan Džajls, koji uprkos opasnim vremenima “za njegovu vrstu” nije digao ruke od svog sna iako su ga godine i realnost surovo stigli. Šenon je sada već naš klasični negativac, koji ne mora da izgovara replike, već samo izgleda namršteno i mi mu vjerujemo. Međutim, sadističkog radomanijaka nije ni najmanje lako bilo odigrati, a mržnja koju će vam posebno izazvati pred sam kraj filma je sablažnjujuća. Fotografija, ali i kompletna produkcija je fascinantna, nježna i oštra po potrebi, uz milozvučne note Aleksandra Desplata. Mogu vam zasmetati detalji, bizarni trenuci, poput npr. neskladnih seksualnih sadržaja, ali sve u svemu, ne možete da se otmete utisku da je iako ekscentrično, ovo zbilja čarobno ostvarenje.

Pošto ne mogu da sagledam tvoj oblik, pronalazim te u svemu. Tvoje prisustvo mi puni oči ljubavlju i čini srce poniznim, jer ti si svugdje

4

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Nominacija: Sedam

D

Doroti Parker je jednom rekla “ Trag edije nas ne ubiju, ubija nas nered u kom se nađemo nakon svega toga”. Ista deviza može se primijeniti na našu heroinu Mildred (Frensis Mekdormand), koja će prevrnuti nebo i zemlju, samo da se dočepa monstruma koji je ubio njenu kćerku Anđelu.

● SVETI BIJES SKRHKANE MAJKE

Maestralni Martin Mekdona (“In Bruges”, “Seven Psychopats”) nas poput kakvog Gospodara vremena na samom početku ove drame katapultira iz Tardisa tom silinom da se momentalno prikujemo za bioskopska sjedišta uz osjećaj da nam tu nije mjesto i da prisustvujemo nečem svetom – bijesu skrhane majke, koji stvara sve veći bijes, dok ona pokušava da osveti silovanje i ubistvo svog djeteta u svijetu koji ne mari ni

Režija: Martin Mekdona za koga osim za sebe. Naizgled miran, ali u stvari homofobičan i rasistički grad pun predrasuda, Ebing, u Misuriju, gdje svaki zid ima uši, potresa zločin, o kojemu se kako to obično biva, priča par dana, a onda se prelazi na sljedeću trač rubriku. Sedam mjeseci kasnije, slučaj pada u zaborav, život se vraća u normalu za sve, osim za ožalošćenu majku, kojoj je dojadila nesposobna policija koja ne radi svoj posao. Ona zakupljuje tri bilborda na ulasku u sam grad, u nadi da će razbijesneti, ali i pokrenuti stvari sa mrtve tačke prozivkama “Silova-

Još nisu nikoga uhapsili. Pitam se, kako? Da li zato što nema Boga i čitav je svijet jedno prazno mjesto i sasvim je nebitno šta radimo jedni drugima? Nadam se da ne

Glumci: Frensis Mekdormand, Sem Rokvel, Vudi Harelson

na dok je umirala”, “Još niko nije uhapšen” i “Kako je to moguće, šefe Viloubi”? U početku, šef policije Viloubi, koji boluje od raka pankreasa (Vudi Harelson) i njegova ekipa “stručnjaka”, mahom homofoba i rasista poput Diksona (Sem Rokvel) saosjećaju sa Mildred, ali poslije postavljenih bilborda čitav učmali grad će ovu ženu gledati kao najvećeg neprijatelja. Ono u čemu Mekdona uspijeva svakako je karakterizacija likova koji nisu ni crni ni bijeli, već prilično kompleksni i nikada ne znamo kako će odreagovati. Na sličan način režiser se zabavio radnjom i narativnim strukturama. Nema linearne strukture, jer život sam nikako ne funkcioniše na taj način, vjerujte, probali smo. A humor, onaj nama dobro poznati “od muke” svakako doprin o s i sve ukupnom utisku ovog neobičnog ostvarenja, van svih kinematografskih okvira.

8,3

srednja je ocjena ovog ostvarenja na filmskom sajtu IMDb, 88 na Metascoru, a 93% na Rotten Tomatoes

● GLUMAČKO TROJSTVO U AKCIJI

Uz sjajne zvuke Kartera Burvela koji vuku na Leoneov špageti vestern, savršeno se uklapa izraz lica i gluma Mekdormand (naš favorit za Oskara), koja je poput Istvudovog revolveraša, hladna, naizgled smirena i proraču-

nata, a u stvari u vrtlogu bezumnih emocija, zbog kojih je teško i njoj samoj da predvidi naredni potez. Gluma Harelsona i Rokvela se nikada dovodila u pitanje nije, otkada je svijeta i vijeka, samo ćemo reći da je glumačko sveto trojstvo jedna od ponajboljih odlika ovog filma, te da njihovi likovi izazivaju emocije koje idu uz krajnosti u krajnost, posebno u slučaju Diksona, jer “kroz ljubav dolazi smirenost, a kroz smirenost nastupa misao”, kako ga prosvjetljava Viloubi. I sami svršetak je poput dobrog vesterna, dva usamljena revolveraša, prošla sito i rešeto, u smiraj u dana odlaze u nepoznato, pa šta bude neka bude. Jer drugačije i ne može biti, koliko god mi to priželjkivali.

RAPED WHILE DYING

B

5

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

MARTIN MEKDONA Maestralni Martin Mekdona (“In Bruges”, “Seven Psychopats”) nas poput kakvog Gospodara vremena na samom početku ove drame katapultira iz Tardisa tom silinom da se momentalno prikujemo za bioskopska sjedišta uz osjećaj da nam tu nije mjesto i da prisustvujemo nečem svetom – bijesu skrhane majke, koji kulja, dok pokušava da osveti silovanje i ubistvo svog djeteta u svijetu koji ne mari ni za koga osim za sebe.

THREE BIllboards O U T S I D E

EBBING, MISSOURI AND STILL NO ARRESTS

HOW COME CHIEF WILLOUGHBY?

6

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

riljantno svjedočanstvo jednog vremena o “čovjeku koji je mobilisao čitav engleski jezik i poslao ga u bitku” - Vinstonu Čerčilu, “Najmračniji čas” (prim. aut. “Prelomni čas”), ima samo jednu manu, u sjenci je veličanstvenog izvođenja glumačkog kameleona - Gerija Oldmana (našeg favorita za oskara). I zaista, ako cjelokupno ostvarenje prikazuje “Najmračniji čas” Vinstona Čerčila, maestru Oldmanu ovo bi bio daleko najsjajniji u karijeri.

● OLDMANOV NAJSJAJ NIJI ČAS U KARIJERI

U trenucima smo ubijeđeni da je Čerčil lično vaskrsao ili pak zaposjeo Gerija Oldmana i odigrao ulogu koju najbolje zna. Tek na trenutke, kada se u uglu usa-

na ukaže onaj prepoznatljivi smiješak glumačkog velikana, uštinemo se i prekorimo, da je u pitanju igrani film, ne dokumentarac snimljen prije 70 godina. Vrhunac filma su Čerčilovi slavni govori i obraćanja javnosti ili parlamentu. Način na koji gromoglasne riječi utiču na publiku, ostavljajući osjećaj tjeskobe, pomiješane sa patriotizmom, dok rat nemilosrdno lupa na vrata, najbolje je svjedočanstvo Oldmanovog talenta i neponovljivog izvođenja. U 65. godini Vinston Čerčil je poštovan član Parlamenta, ali i podoban kandidata za funkciju premijera Vlade njegovog veličanstva kralja Džordža VI . U Evropi tog trenutka, situacija je beznadežna. Savezničke države potpadaju pod nacističku okupaciju, a skoro čitava britanska vojska, tačnije, njih 300 000 zarobljeno je na plažama francuskog Dankirka. Po hitnom postupku Vinston Čerčil stupa na dužnost 10. maja 1940. godine, a samo nekoliko dana nakon što je imenovan

Režija: Džo RAJT Glumci: Geri OLDMAN, Kristin Skot TOMAS, Ben MENDELSON... Nominacija: Šest

7

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Džo RAJT

HOUR

● PROSLAVA

UZAVRELE UMJETNOSTI BESJEDJENJA

Branićemo naše ostrvo, po svaku cijenu. Borićemo se na plažama, borićemo se na sletištima, borićemo se na poljima i na ulicama. Borićemo se u brdima. Nikada se nećemo predati. Jer bez pobjede nema preživljavanja za premijera Ujedinjenog Kraljevstva, mora da se suoči sa jednom od svojih najturbulentnijih i najvažnijih odluka: da istraži pogodnosti mirovnog sporazuma sa nacističkom Njemačkom ili da bude odlučan u borbi za ideale i slobodu svog naroda, kojima u ratu često nema mjesta.

U trenutku koji je kritičan i ključan po državu, Evropu i čitav svijet, Čerčil mora na svojim plećima da izdrži najmračniji čas, okupi podijeljenu naciju i pokuša da promijeni tok svjetske istorije. Ostvarenje Džoa Rajta (“Atonement”, “Pride and Prejudice”, “Pan”) proslava je uzavrele umjetnosti besjedenja, ili kako je zlobno procijedio jedan od Čerčilovih političkih protivnika - on je “glumac, zaljubljen u zvuk sopstvenog glasa”, koji vjeruje u romantičnu fantaziju da se treba boriti do kraja, jer ako je kraj uništenje svih stvari, u bezizlaznoj situaciji nema mjesta herojstvu. Ali, pitanje je, da nije bilo Čerčilove riječi koja je bila oštrija od mača, da li bi 338 226 saveznih vojnika bilo spašeno i dokle bi stigao “Tiranin” ili “Tigar”, kako u par navrata naziva Hitlera, sa kojima su Čemberlejn i Vud htjeli da raspravljaju, dok im je glava u njegovim čeljustima. Ne izostaju ni momenti izdaje, ali i nepovjerenja, što lijepo zaokružuje ovu predivnu kinematografsku priču. U prilog filmu

Cjelokupno ostvarenje Džoa Rajta (“Atonement”, “Pride and Prejudice”, “Pan”) proslava je uzavrele umjetnosti besjedenja, ili kako zlobno procijedi jedan od Čerčilovih političkih protivnika - on je “glumac, zaljubljen u zvuk sopstvenog glasa”, koji vjeruje u romantičnu fantaziju da se treba boriti do kraja, jer ako je kraj uništenje svih stvari, u bezizlaznoj situaciji nema mjesta herojstvu.

ide i činjenica da je Nolanov “Dunkirk” nominovan u istoj kategoriji - najbolji film, pa je zanimljivo uočiti koliko se u stvari ova dva ostvarenja dopunjuju i nadovezuju. U centru zbivanja e premijer, usputne stanice su njegova supruga (Kristin Skot Tomas), sekretarica, koja predstavlja glas naroda (Lili Džejms), kralj Džordž VI (Ben Mendelson) sa kojim Oldman ima nevjerovatnu hemiju, pa ostaje žal što nisu dobili više zajedničkih scena. Trenutak u kom Čerčil ulazi u podzemnu željeznicu, dobija odgovore od naroda, koji mu pomažu da prelomi unaprijed donešenu odluku, iako potresna, više je tu da ugodi i ispravi istorijsku “krivu Drinu” - da jedan od najpronicljivijih političara na svijetu nije bio rasista. Mada, uzevši u obzir čuvenu “oni koji nekad ne promijene mišljenje ne mogu ništa da mijenjaju” i to pije vodu.

DANKIRK U BROJKAMA

MILJA IZNOSI RAZDALJINA IZMEĐU DOVERA I DANKIRKA

Velika DOVER Britanija

CIVILNIH BRODOVA JE DOŠLO PO NJIH

BRODA UKUPNO SU POMOGLA OPERACIJU DINAMO

VOJNIKA BILO JE OPKOLJENO SA SVAKE STRANE NA PLAŽI U DANKIRKU PUNIH DESET DANA

338.226 40.000 VOJNIKA JE UKUPNO SPAŠENO

VOJNIKA JE OSTAVLJENO I UHAPŠENO

brodova su potopile neprijateljske podmornice

Dankirk grupa njemačke vojske opkoljavala je britanske vojnike iz pravca belgije

Belgija

262

neprijateljska aviona su srušena

divizija “pancera” opkoljavalo je vojnike iz pravca francuske

Francuska

68

hiljada vojnika je ukupno izgubljeno

14,074 vojnika je ranjeno tokom opsade dankirka

aviona kraljevskog vazduhoplovstva je izgubljeno za devet dana

10

ako se u najnovijem ratnom ostvarenju jednog od najboljih režisera današnjice Kristofera Nolana "Dunkirk" neprijatelj ne pojavljuje, nema očekivanih juriša u boj i krvavih leševa po poljanama, tri gotovo ćutljive narativne strukture utkane u jednu u 106 minuta sa temama časti, dužnosti i horora rata, pravo su remek-djelo i Nolanov najradikalniji eksperiment još od "Mementa". Istorijski trenutak, smješten na samom početku II svjetskog rata, tačnije, maj 1940. godine, kada je oko 400.000 britanskih i savezničkih vojnika bilo odsječeno i opkoljeno njemačkom vojskom na plažama Dankirka u sjevernoj Francuskoj. Iako je kanal bio dovoljno uzak da se Engleska gotovo mogla vidjeti, voda je bila previše plitka da bi ratni brodovi mogli da priđu plaži i evakuišu vojnike. Zato je flotila od 700 civilnih čamaca iz Ramzgejta u Engleskoj tzv. "Mali brodovi Dankirka" našla put do vojnika, pomogla u spašavanju i izvukla stvar. Nevjerovatnom evakua-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Kristofer Nolan Nolanove tri priče odigravaju se na kopnu, moru i vazduhu, i iako su presječene hirurški gotovo savršeno, dešavaju se u tri različita vremenska raspona, za koja kasnije utvrđujemo da se preklapaju. Imajući u vidu kvalitet samog ostvarenja, ali i činjenicu da je čuveni režiser tvorac nekih od najboljih filmova u posljednjih 20 godina začuđuje podatak da je ovo tek prva nominacija u kategoriji “Najbolja režija” za slavnog Britanca.

cijom tada je spašeno više od 300.000 vojnika, iako je u filmu prosto bilo nemoguće prikazati sva spašavanja odjednom. Ono što fascinira u ovom ostvarenju su moguće zamke

u vidu klišea koje je Nolan uspješno izbjegao, poput generala koji kuju planove, voljenih koji pate, Vinstona Čerčila i slično. Samo ljudi i plaža, more i nebo.

● KONRADOV ª HOROR, HORORº

Liše šačice aviona, nema ni neprijatelja, prisutno je samo saznanje da su tu, da je njihova artiljerija preko brda, da su podmornice ispod površine i da čekaju spremni, pomno osluškujući i reagujući na svaki njihov mig. Oni su manje neprijatelji, a više potencijalna prijetnja, iako imamo trenutke potapanja brodova, napada iz vazduha i pucnjave na samom početku. Nema scena borbe, nema izvojevane pobjede. Zato ovo i nije film za

11

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Režija: Kristofer NOLAN Glumci: Tom HARDI, Mark RAJLANS, Kenet BRANA, KILIJAN MARFI... Nominacija: Osam

svakoga, jer je horor rata Džozefa Konrada glavni akter ostvarenja, ne pojedinac ili skupina. Nolanove tri priče odigravaju se na kopnu, moru i vazduhu, i iako su presječene hirurški gotovo savršeno, dešavaju se u tri različita vremenska raspona, za koja kasnije utvrđujemo da se preklapaju. U vremenskom razdoblju od jedne nedjelje, mladi britanski vojnik (Fion Vajthed) stiže na plaže Dankirka, da čeka sa svojim saborcima akciju spašavanja koja će možda doći, a možda i neće. S druge strane, u jednom danu, britanski civil (Mark Rajlans) i dva tinejdžera upravljaju malom drvenom jahtom duž Kanala, u želji da spasu koga budu mogli. I, konačno, u vremenu od jednog sata, pilot RAFovog Spitfire aviona (Tom Hardi) se nadmudruje sa neprijateljskim avionima, u pokušaju da zaštiti ljude na kopnu i moru, ali je zanimljivo, po treći put (nakon "Mad Max: Fury Road" i Nola-

nov "The Dark Knight Rises") u proteklih nekoliko godina "maskiran". Međutim, njegov lik je sve bez kukavica. Povremeno, ove naracije se prepliću u cilju da obogate, umjesto da zbune. Što se zapleta tiče, sama riječ zvuči nepodesno, jer su u pitanju komadići priče koji se polako spajaju u cjelinu. Trenuci uznemirujućeg intenziteta i duboke čovječnosti, trenuci između života i smrti. Neki ljudi žive, neki umiru. Nema do-

Samo ljudi i plaža, more i nebo voljno vremena da se posveti karakterizaciji likova ponaosob, jer je haos na sve strane. Motivacija je preživjeti, kako i zašto je manje relevantno.

● DOVOLJNO JE PREŽIVJETI

Rijetko je tako živopisno "uhvaćena" ljepota letjenja (ili neprijatnost njegovog neuspjeha), dok, s druge strane, Rajlans odiše poštenjem na sebi svojstven način, čak i kada sve pođe po zlu sa ošamućenim vojnikom (maestrealni Kilijan Marfi), kojeg je spasio sa otvorenog mora. Kenet Brana i Džejms D'arsi kao stariji mornarički oficir, od-

nosno vojni oficir, prikazuju stoičku zabrinutost nad dešavanjima na doku, a trenutak kada dolaze brodovi, Brana skida kapu i u oku mu se stvaraju suze je za nezaborav. Takođe, uz Vajtheda, relativno nepoznati Džek Louden, Aneurin Bernard i Heri Stajsl (za kojeg Nolan nije znao da je poznati pjevač kada mu je dodijelio ulogu) savršeno opisuju mladost i suštinsku zamjenjivost preplašenih trupa. Konačno, ovo ostvarenje nema glavnog lika, do Nolana i čuvenog snimatelja Hojta van Hojtema koji je snimao IMAX 65mm kamerama i u 65mm formatu, što je doprinijelo sveukupnom utisku. Na kraju samog filma, kada su vojnici već na sigurnom, i mase ih pozdravljaju čestitkama, lik Harija Stajlsa procijedi "Ali, samo smo preživjeli", dok mu Vajthed odgovara "To je dovoljno". Ali pozadina čitavog događaja je mnogo veća od toga. Da ti ljudi nijesu spašeni, tok rata bi bio potpuno drugačiji, a ne možemo da zamislimo bolji omaž ovoj pobjedi preživljavanja, od Nolanovog zapanjujućeg remek-djela!

12

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Nam

CALL ME

Nominacija: Četiri ako je gospodin Perlman, Eliov tata, mudro istakao, “priroda ima lukave načine da otkrije o n o n a šta smo najslabiji”, a to nam prije ili kasnije “dođe glave”. Nakon prošlogodišnjeg laureata “Moonlighta”, Akademija je još jednom odlučila da “silom na sramotu” ostvarenje o homoseksualcima “Skrivena ljubav” (prim. aut. “Nazovi me svojim imenom” nije bilo potrebe mijenjati) ugura u uži krug, mnogi od vas će pomisliti prije negoli uopšte požele da pogledaju ovaj film. A kako se bolje razbija predsrasuda, negoli promjenom mišljenja?

Režija: Luka Guadanjino ● RAZMJENA POGLEDA U TIŠINI

Predivna priča o Eliju i Oliveru, smještena u sjevernoj Italiji osamdesetih godina prošlog vijeka senzualna je, romantična i zavodljiva, i u prvi plan vraća zaboravljenu umjetnost razmjene zaljubljenih pogleda u tišini. Sedamnaestogodišnji Elio (Timoti Šalame) i malo stariji student Oliver (Armi Hamer), koji je na praksi kod Eliovog oca, poznatog profesora arheologije, razvijaju neobično prijateljstvo, a mi od samog početka gledamo kako se klupko odmotava. Tokom čitavog filma prisustvujemo rođenju nečega posebnog, iskrenog i istinskog, počevši od nejasnih demonstracija osjećanja, sve dok se ne razvije u nešto više emocionalno, fizički i tjelesno. Istini za volju, ostvarenje ima problem sa dužinom rad-

nje, kao i to da su prva i druga polovina dijametralni, na trenutke čak i vulgarni do te mjere da poželite da do kraja života ne okusite breskvu, ali pripisaćemo to umjetničkoj slobodi. Režiser Luka Guadanjino je (“Io sono l’amore”, “A Bigger Splash”) vizuelno savršeno ekranizovao roman Andrea Acimana, a imajući u obzir predivne pejzaže sje-

IŠČUPAMO TOLIKO OSJEĆANJA, SAMO DA BISMO SRCE ZALIJEČILI BRŽE NEGO ŠTO BI TREBALO, A ONDA EMOTIVNO “BANKROTIRAMO” DO TRIDESETE I SVAKI PUT KADA POČNEMO IZNOVA SA NEKIM NOVIM, IMAMO SVE MANJE I MANJE DA PONUDIMO. ALI NE OSJEĆATI NIŠTA DA NE BISMO OSJEĆALI NEŠTO - KAKVA ŠTETA!

13

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

mE

E BY YOUR

Glumci: Timoti Šalame, Armi Hamer, Majkl Stalbarg... verne Italije, nije mu to palo toliko teško. Ali i propratna muzička podloga, kao i karakterizacija likova su na zavidnom nivou. Zgodnom Hameru u ulozi Olivera režiser i scenarista daju mješavinu sigurnosti i nesigurnosti, dok je sjajni Šalame, koji je s pravom zaradio nominaciju, s druge strane uzdržaniji, udubljen u knjige, muziku, umjetnost.

● UBIJANJE OSJE ĆANJA UNIŠTA VA SJEĆANJA

Publika prati Eliovo odrastanje od zbunjenog i indiferentnog adolescenta kem je želja da spava sa najljepšom djevojkom u mjestu, u međuvremenu se zaljubi. U muškarca i preostalo vrijeme se trudi “da ne prati šta on radi” i da ga “ne pravi ljubomornim”. Usred sve te tišine, emocije isplivaju na površinu i obojica se prepuštaju strasti koju su toliko dugo potiskivali. “Molim te, nemoj da me izbjegavaš. To me ubija. Ne

mogu da podnesem da me mrziš. Tvoje ćutanje me ubija. Prije bih umro, nego da znam da me mrziš. Koja sam ja pi*da”, u naletu emocija izbrblja zaljubljeni tinejdžer, nesiguran u odgovor druge strane. Lik njegovog oca kog tumači sjajni Majkl Stalbarg svog jedinca ne osuđuje i ne doživljava kao homoseksualca, već kao svoje zbunjeno čedo i zato je ovo između ostalog i odličan primjer prihvatanja i pravilnog i zdravog odgajanja potomstva. Umjesto prijekora, koji bi vjerovatno uslijedio od majke, on mu pojašnjava da su osjećanja prava i da ne treba da ih zaključa i baci ključ, jer većina ljudi ni ne doživi da ih neko tom silinom voli, jer “ubijanjem osjećanja uništava se i samo sjećanje na nekadašnju radost”. “Nazovi me svojim imenom, a ja ću tebe mojim”, jer nekoga možete voljeti koliko i sebe, pa makar samo jedno ljeto u Italiji.

2007.

LUKA GUADANJINO

Režiser Luka Guadanjino je (“Io sono l’amore”, “A Bigger Splash”) vizuelno savršeno ekranizovao roman Andrea Acimana, a imajući u obzir predivne pejzaže sjeverne Italije, nije mu to palo toliko teško. Ali i propratna muzička podloga, kao i karakterizacija likova su na zavidnom nivou.

GODINE IZAŠAO JE ROMAN “NAZOVI ME SVOJIM IMENOM” ITALIJANSKO-AMERIČKOG AUTORA ANDREA ACIMANA, PO KOJEM JE SNIMLJEN OVAJ FILM

14

isi uklet. Voljen si. Ja te volim”, iz usta voljene žene razuvjerile bi svakog nesigurnog i nevjernog Tomu, ali ne i dizajnera visoke mode Rejnoldsa Vudkoka, kog je impresivno predočio Denijel Dej Luis u najvjerovatnije posljednjem ostvarenju u karijeri – Fantomska nit. Još jedna romantično ćaknuta priča sa mazohističkim elementima i pomalo bajkovitim porubom, stiže iz ordinacije doktora Pola Tomasa Andersona (“Punch Drunk Love”, “There Will Be Blood”). Smještena u poslijeratnom Londonu pedesetih godina, usred pomame za tzv. haute couture iliti visokom modom, “Fantomska nit”

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

je edipovsko-gotska romansa, pripovijest o izgubljenoj majci, poništenim činima i tajnim porukama (“nikad ukleta”) ušivenim u predivnu kinematografsku tkaninu.

● ª ČAJ SE POPI JE, SMETNJA OSTAJEº

Vudkok je veoma specifična osoba, da ne kažemo dozlaboga teška. Živi sa dominantnom sestrom Siril (Lesli Menvil), koja je zamijenila njihovu majku i svakodnevno se stara o njegovim specifičnim potrebama, porodičnom biznisu, ali i odlaganju dama koje više nisu u centru Rejnoldsovih interesovanja. On ima svoje rituale, život mu se pretvorio u rutinu, koju ništa ne smije da poremeti. Nadmen je, egocentričan i većinu vremena provodi sam sa sobom, prezirući socijalizaciju, osim kad je to prijeko potrebno. Njegov

thr

15

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

POL TOMAS ANDERSON

Režija: Pol Tomas ANDERSON Glumci: Danijel Dej LUIS, Viki KRIPS, Lesli MENVIL... Nominacija: Šest

karakter i deviza “Čaj se popije, ali smetnja ostaje” uviđamo na samom početku, nakon što vidimo njegovo pedantno spremanje za posao, ali i doručak, koji koristi za rad, dok ostali ukućani moraju da ćute da mu ne bi poremetili tok misli. Njegova kuća je ujedno i radionica, ali zaposlene krojačice su tu samo dodatni par ruku za ispunjenje njegovih vizija. Uopšteno, svi ljudi oko njega su samo sredstva do njegovog cilja. Po opredeljenju je zakleti neženja, ali i srcelomac, kog ne drži mjesto zadugo i sve mu br-

hread

zo dosadi. Dok, žene kao žene, vjeruju u nemoguće, a ne znaju da su mu samo zamjenljive muze koje se “ugoje sjedjeći i čekajući da se on ponovo zaljubi u njih”, kako je mudro primijetila Siril.

● PRIČA ISPU

NJENA GRO ZNIČAVIM UTVARAMA

Jedino što ponizno čuva poput relikvije je pramen kose majke, koja ga je naučila zanatu i kojoj je sa 16 godina sašio vjenčanicu, ušiven u platno njegovog kaputa. I sve odatle je fantomska nit, ponavljanje, čekanje žena da ih obuku i zauzmu nakratko njeno mjesto. Zato je ovo i priča o duhovima, ispunjena grozničavim utvarama preminulih koji se vraćaju da posjedaju žive. Vudkokov savršeni svijet ubrzo poljulja Alma (Viki Krips) - mlada, svojeglava konobarica, kojoj se smiješi kob prethodnica iz kataloga, da bude zavedena, obučena i na kraju uvijek odbačena kao krpena lutka. Međutim, stvari su mnogo komplikovanije od toga. Naizgled, Rejnolds je mačo muškarac koji na trenutke podsjeća na predatora ili možda čak i vampira, a Alma je ništa drugo do slijepi obožavalac njegovog lika i djela. Ipak, ubrzo otkrivamo da se iza koketne i ponizne osobe krije žena koja zna šta hoće i ne preza da dođe do toga. A kada stvari krenu da joj izmiču iz ruku, ona se otisne u zlokobnu berbu koja ujedno utoli glad, ali i vrati mir i spokoj u živote ovih bezu-

Još jedna romantično ćaknuta priča sa mazohističkim elementima i pomalo bajkovitim porubom, stiže iz ordinacije doktora Pola Tomasa Andersona (“Punch Drunk Love”, “There Will Be Blood”). Smještena u poslijeratnom Londonu, pedesetih godina, usred pomame za tzv. haute couture iliti visokom modom, “Fantomska nit” je edipovsko-gotska romansa, pripovijest o izgubljenoj majci, poništenim činima i tajnim porukama (“nikad ukleta”) ušivenim u predivnu kinematografsku tkaninu.

mnih ljubavnika - supružnika. Umjesto lutke, ironično, Alma (duša) postaje lutkar pozorišta sjenki, koja povlači niti kako joj odgovara. Psihološki konflikt, da ne kažemo opsesija glavnih aktera zasigurno je jedna od glavnih tema scenarija. Tu do izražaja dolazi gluma i neosporna hemija glumačkog para Dej Luis i Krips, koji nas drži na oprezu do samog kraja. “Fantomska nit” je vizuelno savršen, kostimi su raskošni, a specifična atmosfera obuzima svaki atom pažnje. Jedno je sigurno, nećete naći bolji primjer za izreke “našla krpa zakrpu”, “sličan se sličnom raduje” ili “biti lud ima i svojih prednosti koje samo ludaci razumiju” od ovog filma.

Želim da ležiš na leđima. Bespomoćan, nježan, željan da ti samo ja pomognem. A onda želim da si ponovo snažan. Nećeš umrijeti. Možda ćeš poželjeti da umreš, ali nećeš. Moraš malo da se primiriš

16

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Nominacija: Četiri Režija: Džordan Pil

asizam u Americi još uvijek postoji, ni predsjednik Afro-Amerikanac nije mogao tome da stane na put, poručuje režiser Džordan Pil u iznenađenju među nominovanima hororu “Bježi”. Istini za volju, ovaj film smo pogledali prije ravno godinu dana, čim je izašao, upravo zbog jakog marketinga, koji je obećavao neobičnu horor priču. Nemojte da nas shvatite pogrešno, priča opravdava reputaciju, ali u konkurenciji (ne) namjerno previdjelog Šalamanovog “Split” sa nevjerovatnim Džejmsom Mekavojem zaista nema šta da traži. Da ne produžujemo agoniju i poredimo glumu nominovanog Kaluje i izvanrednog Škota.

Glumci: ● POLITIČKA Danijel Kaluja, KOREKTNOST NA DJELU Elison Vilijams...

Uglavnom, i ovog puta politička korektnost stupa u akciju (prim.aut. “Mudbound” bi bio bolje rješenje) i još jedan film o potlačenim crncima je u trci za lovorikama. Elem, mladi i uspješni crnac Kris (Danijel Kaluja) odlazi na imanje roditelja svoje cure Rouz Armitidž (Elison Vilijams) da bi ih

upoznao. Majka Misi hipnoterapeut (Ketrin Kiner) i tata Din - neurohirurg (Bredli Vitford) su i previše ljubazni (u prevodu čudni), imajući u vidu da mu je cura rekla da joj je on prvi momak druge boje kože i da se boji reakcije roditelja. Ali i posluga (svi crnci) nije sva svoja. Muke po Krisu počinju kada Misi predlaže da ga hipnotiše da bi ostavio pušenje. Tokom hipnoze upada u prazninu koju Misi zove “sunken place” (potonuće). Međutim, iako se usput prisjeti uznemirujućih košmara iz djetinj-

NAZOVITE TO KAKO HOĆETE, ALI OVAJ FILM JE EKSPRESIJA MOJE ISTINE, MOG ISKUSTVA, ISKUSTVA MNOŠTVA CRNACA I UOPŠTE MANJINA, ALI I BILO KOG DRUGOG KO SE OSJEĆA KAO GRAĐANIN DRUGOG REDA

stva, uspijeva da se oslobodi pušenja. I okolina se ponaša čudno, posebno na godišnjoj sjedjeljci Armitidžovih, interesujući se za njegovu fizionomiju, ali i vještine. Kada upozna konfuznog crnca Logana, koji je oženjen mnogo starijom bjelkinjom, koji mu u napadu “svijesti” kaže da bježi, shvata da je vrag odnio šalu. Međutim, dok se kašičicom promije ša čaj, on se nađe u podrumu vezan, širom otvorenih očiju, dok mu se suze slivaju niz lice, što je možda i najupečatljivija scena čitavog filma, koji bismo opisa-

NIJE LI UŽASNA STVAR

17

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

li kao mješavinu “Guess Who’s Coming to Dinner” i “The Stepford Wives”. Gluma je zadovoljavajuća, radnja je lijepo ukomponovana, ali pravi horor nastaje čuvenim preokretom, ali i osjećajem nemoći, kada shvatimo da bez obzira na to koje ste boje kože, na svijetu sigurno postoje ljudi koji su spremni da se bave sličnim “rabotama”, jer sve što možemo da osmislimo zasigurno se već nekom desilo ili će se tek desiti.

● PORUKA CR

NOJ I BIJELOJ AMERICI

Pohvale za režisera koji, iako mu je komedija naklonjenija (druga polovina skeč dua “Key and Peele”), uspijeva da drži pažnju i iznenadi zamršenošću situacije. Kad smo kod komedije, zanimljivi “comic relief” je i Krisov prijatelj Rod, s kojim se glavni akter povremeno ču-

7,7

DŽORDAN

PIL

Rasizam u Americi još uvijek postoji, ni predsjednik AfroAmerikanac nije mogao tome da stane na put, poručuje režiser Džordan Pil u iznenađenju među nominovanima - hororu “Bježi”. Iako mu je komedija naklonjenija (druga polovina skeč dua “Key and Peele”), uspijeva da drži pažnju i iznenadi zamršenošću situacije.

srednja je ocjena ovog ostvarenja na filmskom sajtu IMDb, 84 na Metacritic, a 99% na Rotten Tomatoes

PROTRACITI DOBAR UM?

je preko telefona i koji mu priskače u pomoć, nakon što poslije beskrajno urnebesnog blebetanja uvidi da mu drug “živi u horor filmu”. Iako su se mnogi podsmijevali da je ovo ostvarenje poput “Marsovca” na dodjelama nagrada “provučeno” u kategorijama sa kojima nema dodirnih tačaka “komedija/mjuzikl”, grijeh bi bio ne priznati da je ovo jedan od rijetkih horora u posljednjih nekoliko godina koje je Holivud odradio da valja. Sa sobom nosi određenu dozu realnosti, koja ledi krv u žilama, na stranu sva politička gungula i direktna poruka koju šalje i crnoj i bijeloj Americi.

18

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

tihijska glumačka ekipa na čelu sa čak 21 put nominovanom Meril Strip i omiljenim glumcem širokih narodnih masa Tomom Henksom, pod rediteljskom palicom jednog od najvećih – Stivena Spilberga, nije uspjela da izvuče ostvarenje “Doušnik” iz osrednjosti, da ne kažemo povremenog besmisla.

● OSREDNJI

BESMISAO

Dok inostrani kritičari pozdravljaju ideju ove istorijsko-političke drame, jer je “u eri Trampa proglašen rat medijima i istini”, svi su ugroženi, dok istovremeno svi bitni i nebitni pozivajući se na Prvi amandman pljuju istog (jer je to u trendu), treba biti malo realniji i reći da nam ništa nije jasno, počevši od samog naziva ostvarenja “Post” (skra-

ćenica od Washington Post), koji bi po pravilu stvari trebalo da bude u prvom planu. Da pojasnimo, zasnovana na istinitom događaju i aferi “Papiri iz Pentagona”, ova priča je u biti svojevrsni prednastavak legendarnog “All The King’s Men” o čuvenoj aferi Votergejt, što naslućujemo, ali i konačno uviđamo na samom kraju. Uglavnom, “Papiri iz Pentagona” interni su izvještaj u kom je detaljno opisano kako je “Bijela kuća lagala o ratu u Vijetnamu”, tačnije administracije Trumana, Ajzanhauera, Kenedija i Džonsona. Vojni analitičar Danijel Elsberg (Metju Ris) kopira izvještaje, koji dospijevaju na naslovnu stranu New York Timesa, usput raskrinkava bivšeg sekretara odbrane Meknamaru (Brus Grinvud), koji je “znao da se rat 1965. ne može dobiti”, ali je javnosti pričao drugu priču. Udovica Kej Grejem (Meril Strip) prijateljica je Meknamare, ali i vlasnica Washington Posta, a njen glavni urednik Ben Bredli (Tom Henks) želi da se dokopa ostatka papira i preuzme priču nakon što je NY Times, koji je čita-

19

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

Dok inostrani kritičari pozdravljaju ideju ove istorijskopolitičke drame, jer je “u eri Trampa proglašen rat medijima i istini”, svi su ugroženi, dok istovremeno svi bitni i nebitni pozivajući se na Prvi amandman pljuju istog (jer je to u trendu), treba biti malo realniji i reći da nam ništa nije jasno, počevši od samog naziva ostvarenja “Post” (skraćenica od Washington Post), koji bi po pravilu stvari trebalo da bude u prvom planu.

Stiven SPILBERG vu aferu i razotkrio, dobio zabranu štampanja i biva predat sudu. Velike novine se suprotstavljaju bahatom establišmentu koji želi da uguši slobodu govora i štampe, na čelu sa zlosretnim Niksonom, kom će malo kasnije novinari doći glave. Pomenute novine su NY Times, koje potpuno padaju u drugi plan, a o njima imamo saznanja samo kroz priču novinar a

Režija: Stiven SPILBERG Glumci: Tom HENKS, Meril STRIP, Bob ODENKIRK... Nominacija: Dvije

Iako je, jasno, ovaj projekat Spilbergov način da reflektuje trenutnu političku scenu u SAD, njegov umjetnički bunt dosta se čini “sklepanim”, a sama priča slabo oslikana, uz mnogobrojne falinke. Teško je povjerovati da duo koji je uradio jednu od najboljih serija ikada “Band of Brothers” Henks-Spilberg stoji iza ovog projekta, ali nesumnjivo je da su obojica po svaku cijenu “oduvijek željeli da budu dio male pobune”.

Posta. Ne možemo da se otmemo utisku da je malo prenaglašena pompa oko “sporednih likova” iz Posta, koji nakon što veliki podmetnu leđa, dospiju u centar zbivanja.

● POBUNA

NAUŠTRB KVALITETA

Iako je, jasno, ovaj projekat Spilbergov način da reflektuje trenutnu političku scenu SAD, njegov umjetnički bunt dosta se čini “sklepanim”, a sama priča slabo oslikana, uz mnogobrojne falinke. To je lako uvidjeti ako napravite paralelu sa ostvarenjem “Spotlight” Toma Mekartija iz 2015. Spotlight uz odličnu glumačku ekipu ima jak i vjerodostojan scenario, potragu za istinom, dok u “Postu” novi-

nari čekaju da im papiri ušetaju u redakciju, odakle se sele u kuću vlasnice da papire spoje i (možda) puste u štampu. S druge strane, u odabiru glumaca nikako nije mogao da pogriješi, ali to prosto nije dovoljno da izvuče film koji da nije snimljen, ne bi bilo velike štete. Henksu i njegovoj ekipi novinara istina je moralno načelo i ići će glavom kroz zid ako zatreba. Spilberg malo ulazi u kliše, jer se njegova “neplanirana” vlasnicamučenica koju tumači Strip, a koja na trenutke bezuspješno “liči” na Čeličnu Lejdi, nalazi u nebranom grožđu. Ona, sama, žena (nesumnjiv omaž Ženskom pokretu), jednom odlukom će presuditi strašnom svijetu muškaraca, dok s druge strane njeni zaposleni (mahom muškarci), čekaju na konačnu odluku koja je amin. Teško je povjerovati da duo koji je uradio jednu od najboljih serija ikada “Band of Brothers” Henks-Spilberg stoji iza ovog projekta, ali nesumnjivo je da su obojica po svaku cijenu “oduvijek željeli da budu dio male pobune”.

20

a li ste se ikada zapitali da li ste najbolja moguća verzija sebe? Nakon odgledane “Bubamare”, definitivno ćete pomisliti da vaši roditelji jesu, bezmalo puta. Pa, za Bubamarinu majku, Merion Mekfirson (Lori Metkalf) smo sasvim sigurni. Nakon što je u uskim krugovima prekaljenih kritičara izašao rediteljski debi Grete Gervig - izazvao pravu pometnju, na sajtu Rotten Tomatoes zabilježio nevjerovatnih 100%, mada kada se

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

sjetite da na istom sajtu “Thor: Ragnarok” ima 92%, a jedna filmčina poput “Družine prstena” 91% izgubite svako interesovanje za “objektivnost”. U svakom slučaju, “Lady Bird” - indi “coming od age” drama koja se bavi odrastanjem i prelaskom u svijet odraslih svakako je svježe ofarbana i drugačija od svih koje smo imali prilike da pogledamo.

● KINEMATO

GRAFSKI DA ŠAK SVJEŽINE

Radnja je smještena u 2002. godinu i prati sedamnaestogodišnju Kristin Mekfirson (Sirše Ronan), koja fura rozu boju kose i preferira da joj se obraćaju sa Ladybird (Buba-

mara), jer je to ime koje je sama sebi dala (“it’s given to me, by me”). Naša buntovnica je sve bez obična djevojka. Koliko djevojaka znate koje idu u katoličku školu i pojašnjavaju prednosti masturbacije svojoj najboljoj drugarici Džuli, dok jedu kolače za pričešće (koji nisu osveštan!!!), prve zovu simpatiju na ples, tvrdoglavo iskaču iz auta u pokretu jer ih majka iznervira, ne trepnu kada slažu da žive u najljepšoj kući u okrugu, prilično dobro se nose sa činjenicom da su uhvatile momka kako se ljubi sa svojim najboljim drugom, zamijene ga zgodnim muzičarem koji im brzo dosa-

GRETA GERVIG

Nakon što je u uskim krugovima prekaljenih kritičara izašao rediteljski debi Grete Gervig - izazvao je pravu pometnju, a na sajtu Rotten Tomatoes zabilježio nevjerovatnih 100%. Tridesetčetvorogodišnja režiserka, i te kako ima čime da se podiči kad je njen prvijenac u pitanju, preko sirovih tehnika, karakterizacije likova, vjerodostojne priče, koja je sve samo ne “još jedan glupi tinejdžerski film”.

di i tako dalje. Ono što je kinematografski dašak svježeg vazduha svakako je činjenica da ovo nije još jedan glupi r o m a nt i č ni ti-

21

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

● ELEKTRIČNE SCENE MAJ KE I KĆERKE

nejdžerski film, već primarno priča o odnosu majke i kćerke, koje su same po sebi jake ličnosti, ali imaju potpuno drugačije poglede na svijet.

Naša Bubamara, umjetnički nastrojena, smatra da joj sredina, katolička škola i porodica ne pružaju dovoljno, te pošto-poto želi da ode na koledž što dalje od kuće, na Istočnu obalu - tačnije u Njujork, “gdje je kultura”. Njen najljući rival, kako se njoj čini, je njena majka (topla, ali istovremeno zastrašujuća) medicinska sestra koja radi previše i stogo sagledava stvari, ali i sam život, pragmatično. Scene između njih dvije su električne, hipnotišuće, kao i sama naracija. Još jedna odlika filma je tzv. uredni “pacing”, što uz

gotovo savršeno portretisanje likova smješta ovo ostvarenje u sam vrh prošlogodišnje kinematografije. Gervig koristi sirovo ubjedljive tehnike pa nas tako povremeno uvede u scenu usred razgovora, kojem ne znamo šta je

7,7

srednja je ocjena ovog ostvarenja na filmskom sajtu IMDb, 94 na Metascoru, a 99% na Rotten Tomatoes

prethodilo, ali je toliko dobar i u pravom momentu uhvaćen, da željno iščekujemo u kom smjeru će da nas povede. Ronan i Metkalf, ali i ostali likovi su apsolutno dorasli zadatku, pa ne iznenađuje to što se mlada irska glumica u posljednje vrijeme pretplatila na nominacije. Tridesetčetvorogodišnja režiserka, i te kako ima čime da se podiči kad je njen prvijenac u pitanju, te nas ne bi čudilo (imajući u vidu da je odrasla u Sakramentu) da je u pitanju biografska priča. Šlag na torti je Bubamarin odlazak iz omraženog grada, gdje nam naizgled beznačajni kadar saspe sve proživljeno u lice, sve turbulencije, odnose koji su je izdefinisali i prebrzu želju za

Novac nije životno svjedočanstvo. Biti uspješan ne znači ništa samo po sebi. Samo znači da si uspješan, ne i da si srećan odrastanjem. Kako se u treptaju oka smjenjuje njen novi život, empatski želimo lično da spakujemo glavnu junakinju, odvezemo je kući, gdje će se ona sklupčati na krevetu sobe izlijepljene posterima i reći majci da je imala pravo.

RAZLICITE STVARI MOGU BITI TUŽNE, NE SAMO RAT Nominacija: Pet Režija: Greta Gervig Glumci: Sirše Ronan, Lori Metkalf...

Ne umiješ ništa da uradiš ukoliko ti nijesi u centru pažnje

22

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

NAJBOLJI REŽISER Kristofer NOLAN "DUNKIRK" Nijesam doživio “Dunkirk” kao ratni film, već kao priču o preživljavanju.

Oskara PUT KOJI VODI DO

Nominovani u ostalim kategorijama

ANIMIRANI FILM:

Džordan PIL

The Boss Baby The Breadwinner Coco Ferdinand Loving Vincent

"GET OUT" Tokom snimanja “Get Out” dešavalo bi mi se da se zaplačem, što je bila neka vrsta katarze.

ANIMIRANI KRATKI FILM:

Greta GERVIG

"LADY BIRD" U Sakramentu sam odrasla, pa sam željela tamo da smjestim radnju “Lady Bird”, ali bukvalno nijedan događaj u filmu nije se desio u stvarnom životu.

Giljermo DEL TORO

Dear Basketball Garden Party, Lou Negative Space Revolting Rhymes

ADAPTIRANI SCENARIO:

Želio sam da snimim film o amfibijskom stvorenju koje će spasiti život onog ko njega spasi, na najmagičnji mogući način.

Pol Tomas ANDERSON

The Big Sick Get Out Lady Bird The Shape of Water, Three Billboards Outside Ebbing, Missouri

KRATKI AKCIONI FILM:

NAJBOLJA MUZIKA IZ FILMA:

DeKalb Elementary The Eleven O’Clock My Nephew Emmett. The Silent Child Watu Wote/All of Us

Dunkirk Phantom Thread The Shape of Water Star Wars: The Last Jedi Three Billboards Outside Ebbing, Missouri

MONTAŽA: Baby Driver Dunkirk I, Tonya The Shape of Water Three Billboards Outside Ebbing, Missouri

BabyDriver Blade Runner 2049 Dunkirk The Shape of Water Star Wars: The Last Jedi

NAJBOLJI DOKUMENTARAC: “Abacus: Small Enough to Jail Faces Places Icarus Last Men in Aleppo Strong Island

SUBOTA

SKVER - 19.00

Beauty and the Beast Blade Runner 2049 Darkest Hour Dunkirk The Shape of Water

MONTAŽA ZVUKA:

Blade Runner 2049, Darkest Hour, Dunkirk, Mudbound The Shape of Water

Ovo je film o nekome ko savršeno kontroliše svoj život, a kada stvari izmaknu kontroli otkrije slabosti kojih nije bio svjestan.

Edith+Eddie Heaven is a Traffic Jam on the 405 Heroin(e) Knife Skills Traffic Stop Heilbroner

Fantastic Woman (Chile) The Insult (Lebanon) Loveless (Russia) On Body and Soul (Hungary) The Square (Sweden)

ORIGINALNI SCENARIO:

"PHANTOM THREAD"

PRODUKCIJSKI DIZAJN:

NAJBOLJI STRANI FILM:

Call Me by Your Name The Disaster Artist Logan Molly’s Game Mudbound

KINEMATOGRAFIJA:

"THE SHAPE OF WATER"

KRATKI DOKUMENATARAC:

NAJBOLJE MISKOVANJE ZVUKA: Baby Driver Blade Runner 2049 Dunkirk The Shape of Water Star Wars: The Last Jedi

VIKEND REPERTOAR

SKRIVENA LJUBAV - 21.30

FANTOMSKA NIT - 19.00

NAJBOLJA PJESMA: Mudbound (Mighty River) Call Me by Your Name (Mystery of Love) Coco (Remember Me) Marshall (Stand Up for Something) The Greatest Showman (This Is Me)

ŠMINKA I FRIZURA: Darkest Hour Victoria and Abdul Wonder

KOSTIMI: Beauty and the Beast Darkest Hour Phantom Thread The Shape of Water Victoria and Abdul

VIZUELNI EFEKTI: Blade Runner 2049 Guardians of the Galaxy Vol. 2 Kong: Skull Island Star Wars: The Last Jedi War for the Planet of the Apes

NEDJELJA

JA, TONYA - 21.30

23

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 3. 2018.

2018

Timoti ŠALAME

Danijel - Dej LUIS

Danijel KALUJA Seli HOKINS

NAJBOLJI GLAVNI GLUMAC

Frensis MEKDORMAND

Geri OLDMAN

NAJBOLJA GLAVNA GLUMICA

Denzel VOŠINGTON

Margo ROBI

Viljem DEFO Vudi HARELSON Sirše RONAN

NAJBOLJI SPOREDNI GLUMAC

Ricard DŽENKINS

Meri DŽ. BLAJDŽ

Meril STRIP

Elison DŽENI Lesli MENVIL

Kristofer PLAMER

Sem ROKVEL

NAJBOLJA SPOREDNA GLUMICA

Lori METKALF

Oktavija SPENSER