Dnevne novine 24-25. februar 2018.

ANDRIJA JOVIĆEVIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018. BROJ 2002 GODINAVII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Prvo kod tužioca pa možda u kampanju ■4 5

INTERVJU: ALEKSANDAR ČILIKOV, ISTORIČAR UMJETNOSTI ■ 10 11

Pogađa me što studenti najmanje znaju o Crnoj Gori ■ Prosto me srce zaboli kada vidim Etnografski muzej smješten kao siroče - u skučeni prostor nekadašnje srpske ambasade

U KOTORU I BARU OČEKUJU USPJEŠNU SEZONU

HITNA REAKCIJA UPRAVE POLICIJE

Stojanović traži provjeru šefa cetinjske policije

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ Crna Gora ima odgovarajuće institucije, zakonsku normativu i dosta stručnjaka koji mogu unaprijediti sadašnje stanje

■ 15

Turisti sa kruzera ostaviće 11 miliona eura u Crnoj Gori

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

■ 16 17

2

AKTUELNO

I šta ●NEZVANIČNO veliš, majka ti je tako moćna žena. Jesi li je pitao za ovaj novi statut DF? A šta misli, je li ovaj Jovićević dobar za nas?

SUBOTAJa I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

ti bez njenog odobrenja ni u crkvu, ni sa đevojkom, a ni kod Katnića. Pa sve je do sada ona odobrila, a za Bečića je rekla da ga ne podržimo.

Majke za sve moraju da se pitaju i one sve treba da odobre. Pečat je kod nas!

REPORTAŽE

Od oduzetog oružja mogla se naoružati četa

Za nepunih šest mjeseci službenici Sektora kriminalističke policije, centara bezbjednosti potpomognuti Posebnom jedinicom policije izvršili su pretrese na 342 lokacije na jugu i sjeveru i u centralnoj regiji, i to na lokacijama koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, bezbjednosno interesantna lica i njima bliska lica ● 12-13

RUŽE KOJE SU ČUVALE KOLAŠIN U gradu na Tari pedesetih godina prošlog vijeka postojale su dvije muzičko-pjevačke grupe, čiji je zadatak bio da vode računa o sugrađanima, da im pomažu ili da mire zavađene komšije. Te dvije muzičke grupe su bile najaktivnije u vrijeme novogodišnjih praznika. Obilazili su tada svaku kuću u gradu i nosili poklone. Sve uz muziku i pjesmu. Bile su to “Crvene ruže” i “Bijele ruže”. ● 30-31

SUBOTA

NEDJELJA Taksisti u Budvi neće više sami određivati cijene prevoza, već će to činiti Skupština opštine, koja neće izdavati više licenci, saopšteno je Vikend novinama u budvanskom Sekretarijatu za privredu. ●26-27.

Još ne vjerujem gdje sam bila i šta se sve desilo Možda će zvučati nevjerovatno, ali na dan predstavljanja nijesam imala nikakvu tremu već sam iznenađujuće bila smirena i sabrana. Ljudi iz organizacije su se potrudili da sve bude pod kontrolom i spremno, tako da to u velikoj mjeri relaksira, prenosi Todorović utiske nakon Londona. ● 44-45.

Nema više taksi licenci, Opština određuje cijene

Pretežno oblačno sa snijegom, u južnim predjelima kiša, susnježica i snijeg. Prijepodne u južnim i centralnim predjelima uglavnom suvo ili ponegdje uz malo padavina. Vjetar umjeren do jak, na primorju na udare i veoma jak sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha -10 do 8, biće uglavnom i najviša dnevna.

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno uz povremeno provijavanje snijega. Vjetar umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 11, najviša dnevna od 0 do 17 stepeni.

Regionalni trening centar naredne godine Podgorička Služba zaštite 1. marta obilježava 65 godina profesionalnog rada, a u novu ljetnju požarnu sezonu ulazi sa modernizovanom opremom i voznim parkom, prateći nivo kolega u regionu, ali i u Evropi. ●24-25

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

PROBOJ MRKOG KRŠA I MALE TRAVE PRVI VELIKI USPJEH

Na probijanju tunela radilo se po 24 sata

AKTUELNO

3

EDITORIJAL

Kineski radnici ispred tunela Mala trava

GORAN POPOVIĆ

BRZINSKI IMUNITET, POSLJEDNJI LET GRAHOVCA I UPUTSTVO ZA PRANJE RUKU

Na temperaturama koje posljednjih dana nijesu prelazile nulti podiok, oko 900 radnika na trećoj sekciji prioritetne dionice auto-puta BarBoljare gradi tunele i mostove. Ove sedmice zabilježili su i prvi veliki uspjeh - proboj dva tunela Mrki krš i Mala trava. “Čestitamo probijanje tunela broj 11 na crnogorskom projektu, ura”, uzviknuli su kineski radnici na vido isječku nakon probijanja tunela. Naravno na kineskom jeziku. Probijanje Male trave, najdužeg tunela na prioritetnoj dionici čije su cijevi duge 3,7 kilometara, trajalo je od oktobra 2016. godine, dok je Mrki krš “savladan” za deset mjeseci. U njima je trenutno u toku betoniranje. U kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) Vikend novinama su kazali da su inženjeri tokom proboja posljednjih tri do

pet metara bili i po 24 sata prisutni u tunelima. “Uvijek se čeka završno miniranje i da li ćemo imati dovoljno sreće da sve prođe bezbjedno. Za ova dva tunela smo imali sreće, tlo je stabilno i sada nastavljamo radove na unutrašnjim oblogama”, navode u CRBC-u. Na ovoj sekciji, koju odlikuju izuzetno teški geološki uslovi za izvođenje radova, uveliko se radi i na proboju tunela Kosman. U CRBC-u očekuju da će on biti završen u avgustu. “Zbog niskih temperatura i snjega izgradnja manjih objekata na ovoj sekciji privremeno staje. Naravno, radovi će biti nastavljeni što prije”, ističu u kompaniji. Osim Kosmana, ostalo je da radnici na trećoj sekciji prioritetne dionice probiju i tunel Đurilovac, a na ovom dijelu auto-puta gradiće i osam mostova. Bo.D.

SUĐENJE ODLOŽENO ZA 23. MART

Doktor Mugoša na sudu zbog tuče

Ambasada SAD u Podgorici

NORMALIZACIJA NAKON INCIDENTA Postupak koji se vodi pred Sudom za prekršaje u Podgorici protiv aktuelnog predsjednika Ljekarske komore, doktora Aleksandra Mugoše, zbog tuče u KCCG, a u kojem je oštećeni anesteziolog Siniša Drekalović, odložen je za 23. mart na zahtjev advokata okrivljenog. Ekipa DN nije mogla da uđe u sudnicu jer nije bilo mjesta ali je jedan od učesnika u procesu rekao da je sudija saopštio da će presuda u ovom slučaju svakako biti prije zastarijevanja. Ovo je ponovljeni proces, a u prvom je doktor Mugoša proglašen krivim. Podsjetimo, između Mugoše i Drekalovića došlo je do svađe, a potom i fizičkog kontakta u junu 2016. godine, na radnom mjestu u Kliničkom centru. Tadašnji direktor Kliničkog centra Ranko Lazović suspendovao je Mugošu zbog teže povrede radne discipline, do okončanja disciplonskog postupka. Dvojica ljekara svađu su počela tokom jutarnjeg sastanka, navodno zbog jednog pacijenta u vezi sa kojim nijesu mogli da se usaglase. Svađa je prerasla u “teške riječi”, pa je dr Aleksandar Nikolić pokušao da smiri situaciju. Bo.B.

Za vize u Ambasadu SAD od ponedjeljka Ambasada Sjedinjenih američkih država (SAD) u Crnoj Gori otvorena je za svakodnevne aktivnosti nakon incidenta koji se dogodio u četvrtak, a konzularni poslovi biće normalizovani od ponedjeljka, objavila je Ambasada na svom Tviteru. “Naše kolege iz Odjeljenja za konzularne poslove kontaktiraju sve koji su alpicirali za vize koji su imali zakazane sastanke za četvrtak, 22. februar. Zahvaljujemo se na iskazanoj podršci Vladi Crne Gore, političkim partijama, predstavnicima civilnog sektora, medijima, diplomatskoj zajednici i svim našim partnerima i prijateljima u Crnoj Gori i svijetu”, objavljeno je na Tviteru Američke ambasade. B.P.

Svojevremeno je, ima tome skoro 20 godina, šef crnogorske Agencije za prestrukturiranje privrede, pokojni Miško Lalić, na promociji knjige u izdanju CID-a, tada mladog i perspektivnog „režimskog“ ekonomiste Nebojše Medojevića, koja je nosila naslov „Masovna vaučerska privatizacija“, u Zelenom salonu Hotela Crna Gora izjavio kako je autor u toj knjizi na 312 strana „pogodio sve osim cilja“. Ta Lalićeva izjava kao da je odredila kasnije djelovanje mladog ekonomiste koji se transformisao u političara koji i danas „slabo gađa“. Minule nedjelje stigla ga potvrda optužnice za pranje novca, nakon čega je on zaprijetio „destabilizacijom Crne Gore i regiona“, a zatim i policijski radar, poslije čega se pozvao na „brzinski imunitet“. Cilj gospodina Medojevića ni nakon dvije decenije nije na vidiku, jer se kao independista udružio sa četničkim vojvodom, kao što je svojevremeno bio i kolumnista glasila zemunskog klana. Sve što je okolo „pogodio“ trenutno ga vodi prema Spužu. Njegov frontovski kolega, lider DNP Milan Knežević, već je dobio poziv u Spuž, ali će tamo, kako je najavio, možda poći tek nakon konsultacija sa njegovom majkom, kao i sa Predsjedništvom Demokratskog fronta, koje „ima neki plan“. Zbog jednog takvog plana već su sudski procesuirani, a za ovaj drugi Mandić kaže da će „iznenaditi režim“. Ako opet Katnić njih ne iznenadi! Konačno je odlećeo i general Blagoje Grahovac. Otpustio ga je direktor Aerodroma Danilo Orlandić, jer nije dolazio na posao. Nije imao kad jer je smišljao taktičke operacije za nasilno rušenje vlasti u Crnoj Gori, koje je nedavno prezentovao javnosti. U međuvremenu je, tokom proteklih 11 godina, kao savjetnik u ovoj državnoj firmi naplaćivao oko 15.000 eura godišnje. Hoće li general Grahovac vraćati ove pare, kao što se očekuje od ministra Aleksandra Pejovića koji je podnio ostavku zbog nalaza ASK, još nije poznato. Ili će zauzvrat ponuditi neku novu geopolitičku opservaciju blisku konceptu optuženog Šišmakova. S tom razlikom da je Šišmakov dijelio pare za rušenje crnogorske države, a Grahovac već godinama uzima pare od te države za isti posao. Pojavio se u gradu još jedan štetan element u vidu Turističke inspekcije. Turistički inspektor naplatio je ovih dana 200 eura kazne momcima koji su zakupili jedan kafić u Podgorici zato što na staklu piše “kafeterija”, a ne kako on misli da treba “kafe bar”. Razliku između ova dva termina nije mogao da objasni, ali je kaznu napisao. Drugi njegov kolega pisao je kaznu zato što u toaletu, pored umivaonika, nema uputstva za pranje ruku?! Nešto tu ne valja. Ako je državna politika da se stimuliše preduzetništvo i samozapošljavanje mladih, ne bi trebalo da ih inspektori “deru” zbog gluposti…

4

AKTUELNO

ZA PREDSJEDNIČKE IZBORE

Najavljene kandidature

Profesor Đorđe Blažić započeo je nedavno skupljanje potrebnih potpisa za kandidaturu i obilazak crnogorskih gradova. Nakon što je dio aktivista civilnog sektora, ali i korisnika društvenih mreža kao poželjnog kandidata na predsjedničkim izborima vidjelo Blažića, on je i odlučio da se kandiduje. Čak je i na Fejsbuku formirana grupa koja otvoreno podržava njegovu kandidaturu. Lider nedavno osnovane Prave Crne Gore Marko Milačić najavio je ranije preko društvenih mreža da će se kandidovati za predsjednika Crne Gore, i odavno počeo promociju. Međutim, od kako je osnovao partiju, pažnju je usmjerio na formiranje odbora i organizaciju unutar Prave Crne Gore, mada nije zvanično odustao od ideje za kandidata. Milačić je bio jedan od glavnih aktivista anti-NATO kampanje. Kao svoje glasače vidi, kao je rekao i u promotivnom spotu, tradicionalne mlađe ljude. Ono što Milačić odlično koristi jesu društvene mreže u vidu promocije, pa je više puta objavljivao fotografije sa putovanja u Moskvu. Da li je išao po blagoslov, ili možda i po novac, pokazaće vrijeme. Kandidaturu je objavio i “vječni kandidat”, naučnik Dragan Hajduković, koji je u više navrata pozivao opoziciju da se ujedini. Pažnju medija je privukla i kandidatura Vasilija Miličkovića, koji je u javnosti poznat po sukobima sa bivšim gradonačelnikom Podgorice Miomirom Mugošom. Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da će se, ukoliko se cijela opozicija ne dogovori o jedinstvenom kandidatu, on kandidovati. E.H.

Blažić

Danilović

Hajduković

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

ŠTA OČEKUJE ANDRIJU JOVIĆEVIĆA NAJAVLJENOG KANDIDATA FRONTA

PRVO KOD TUŽIOCA, PA ONDA U KAMPANJU

⌦ Mili Prelević

Milačić

Miličković

7.933 POTPISA BIRAČA POTREBNO JE ZA PODRŠKU KANDIDATU ZA PREDSJEDNIKA CRNE GORE NA IZBORIMA KOJI ĆE SE ODRŽATI 15. APRILA 2018. GODINE.

N

ajavljeni kandidat Demokratskog fronta na predsjedničkim izborima Andrija Jovićević, ukoliko prihvati kandidaturu, moraće, sva je prilika, prvo da se javi u Specijalno državno tužilaštvo, pa tek onda da krene u kampanju, saznaju nezvanično Vikend novine.

Prije tri godine dnevni list “Informer” objavio je informaciju da glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić istražuje prijavu koju je prije nekoliko godina podnio Vasilije Mijović, nekadašnji službenik Službe državne bezbjednosti, u kojoj je Andrija Jovićević označen, po prijavi Mijovića, kao jedna od osoba koje su krajem 2007. i početkom 2008. godine pripremale atentat na crnogorskog premijera Mila Đukanovića. Težina optužbi je takva da je prva reakcija crnogorske javnosti bila - nevjerica. Informaciju “Informera“ nije prenio nijedan medij u Crnoj Gori. Ipak, samo dan kasnije, ovu informaciju potvrdio je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i to našim novinama. “Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je izvi-

đaj u vezi sa postojanjem osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo terorizam u pokušaju, na štetu crnogorskog premijera Mila Đukanovića”, saopštio je za Dnevne novine glavni specijalni tužilac. Prijavu o organizovanoj grupi koja sprema atentat podnio je, još prije nekoliko godina, Vasilije Mijović. Nakon toga nije bilo više infor-

SPECIJALNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO POKRENULO JE IZVIĐAJ U VEZI SA POSTOJANJEM OSNOVA SUMNJE DA JE IZVRŠENO KRIVIČNO DJELO TERORIZAM U POKUŠAJU, NA ŠTETU CRNOGORSKOG PREMIJERA MILA ĐUKANOVIĆA

macija o ovoj aferi, ali se pretpostavlja da je izviđaj o ovom slučaju još uvijek u toku, jer Jovićević, povodom toga, nije davao izjavu. Informacije koje je svojevremeno objavio dnevni list Pobjeda ukazuju da je svojevremeno zaista sačinjen obiman dosije povodom Mijovićeve prijave. Prema izvorima Pobjede, Vasilije Mijović je prije koju godinu dao iskaz u tužilaštvu i predao tajno snimljeni audio zapis, ali nije poznato ko je i kada saslušavao bivšeg službenika državne bezbjednosti. Audio snimak na kojem se jasno razaznaju glasovi Andrije Jovićevića i Vasilija Mijovića, koji govore o dešavanjima u Crnoj Gori, odavno postoji u Tužilaštvu Crne Gore, tvrde izvori Pobjede iz ove institucije. Prema svjedočenju te osobe, koja je preslušavala zapis, bivši službenik SDB-a Crne Gore Mijović i bivši prvi čovjek MUP-a Crne Gore Jovićević raspravljaju o “važnom projektu u Crnoj Gori”, priča se o stotinama hiljada eura dugovanja “koje neko treba da plati momcima”...

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

AKTUELNO

5

DEMOKRATSKI FRONT NE ČEKA OSTATAK OPOZICIJE

DF sa firmom “Đoković” ponovo ide u kampanju

A, A

Isto djelovanje nekih medija kao 2013. “Nas ne zbunjuje identično ponašanje i nekih navodno opozicionih medija, koje je isto kao i 2013. godine kada su sve radili, pa čak i sa istih TV emisija, da spriječe kandidaturu tadašnjeg kandidata DF koji je i pored takvih opstrukcija, podmetanja i negativne kampanje pobijedio predstavnika DPS-a. Naša poruka tim medijima i pojedinim opozicionim političarima je jednostavna - pokušajte bez ikakve sujete i viška “logike’’ da pratite one koji su dokazali da umiju da prepoznaju predsjedničkog kandidata koji može da pobijedi na predsjedničkim izborima. On je nestranački, dakle podjednako i vaš i naš, a ovaj iz 2013. godine je pokazao da je čak bliži vama nego nama, pa prema tome nema potrebe da se bilo ko ljuti. Jednom ste nam pravili opstrukcije, i ne bi bilo korektno da to opet ponavljate”, zaključio je Vučurović.

Očigledno je da će Jovićević, ipak, biti kandidat za predsjednika Crne Gore u ime DF-a. Poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović kazao je juče da je DF pokazao sposobnost da prepozna nestranačku ličnost “koja može da pobijedi kandidata režima”, a da su predsjednički izbori iz 2013. to i demonstrirali. Vučurović je komentarisao i gostovanje predsjednika GP URA Dritana Abazovića u emisiji “Načisto” na TV “Vijesti. Abazović je u emisiji kazao da moli Andriju Jovićevića da povuče kandidaturu za predsjednika Crne Gore. Poslanik Demokratskog fronta je kazao da u DF-u smatraju da im niko ne može uskratiti pravo da podrže onog nestranačkog kandidata za kojega smatraju “da može pobijediti predstavnika režima.” “Iza takve ličnosti bi, nesumnjivo, punim kapacitetom stala i čitava infrastruktura DF-a, kao najsnažnije opozicione grupacije, što je takođe činjenica koju je Abazović, vjerovatno slučajno, zaboravio da kaže, a koja je, u konačnom, presudna da bi kandidat opozicije odnio pobjedu.

Demokratski front se izgleda ozbiljno priprema za predstojeće predsjedničke izbore, ne čekajući na ostatak opozicije koji pokušava da ih ubijedi da podrže zajedničkog kandidata. Vikend novine saznaju da se aktivisti i simpatizeri Demokratskog fronta raspituju za cijene bilborda u crnogorskim gradovima, a jedna od osoba koja je provjeravala koliko košta zakup prostora za promociju predsjedničkog kandidata Demokratskog fronta predstavila se kao vlasnik preduzeća “Đoković. d.oo” iz Danilovgrada. Izvori Vikend novina kažu da se raspitivao koliko košta zakup svih bilborda u gradskom području dvije crnogorske opštine na sjeveru države. Preduzeće “Đoković doo” čiji je vlasnik Velimir Đoković, i u sklopu kojeg je i butik odjeće za djecu i odrasle “Sara”, bilo je poslovni partner Demokratskog fronta, odnosno Kneževićeve Demokratske narodne partije. Preko računa te firme odvijane su sumnjive novčane transakcije koje su kasnije bile predmet provjere istražnih organa. Ova firma koja je registrovana za prodaju odjeće, sklopila je 2016. godine ugovor o poslovnoj i tehničkoj saradnji sa Demokratskom narodnom partijom, u kojem je, između ostalog, u članu 1 pisalo, da je „predmet ugovora poslovna saradnja u sprovođenju aktivnosti kampanje za promociju vojne neutralnosti Crne Gore”. Đoković se tim ugovorom obavezao da će organizovati prevoz, zakupljivati

hotelski smještaj, konferencijske sale, nabavljati ozvučenje, priređivati koktele, zakupljivati reklamni prostor u dnevnim listovima, elektronskim medijima i portalima u Crnoj Gori i regionu, zakupljivati i izdavati bilborde, praviti ankete, ispitivanje javnog mnjenja, angažovati licencirana lica i agencije za obezbjeđenje skupova, angažovati stručnjake za komunikaciju sa javnošću, dizajn... Sve to sa jednim jedinim zaposlenim?! Ugovor je, prema podacima koje su Dnevne novine tada objavile, sklopljen početkom marta 2016. godine, a njime je takođe bilo precizirano da će novac biti uplaćen, odnosno usluge fakturisane po završetku kampanje, te da će DNP preduzeću “Đoković doo” uplatiti avansno 40.000 eura. Novi ugovor između Đokovića i Kneževića potpisan je 31. marta 2016. godine, a odnosio se na zakup reklamnog prostora, za panoe koji se koriste u kampanji DNP. Cijena zakupa za mjesec je 27.000 eura i ovaj ugovor je plaćen avansno, odmah

po zaključenju. Zapravo, uplaćeno je i više od stvarne cijene zakupa - 32.000 eura. Tokom 2016. godine, primijećen je značajan rast prihoda oko 98.000, a ulaz robe je bio samo 12.310 eura! Na žiro račun “Đoković doo” stizale su tokom te godine „pozajmice”, bez objašnjenja o čemu se radi. Tako je tom preduzeću u jednom navratu uplaćeno oko 15.000, pa potom još 29.470 eura, koji su upisani kao „pozajmica osnivaču”, bez navedenog osnova te pozajmice. Tokom 2016. godine firma “Đoković doo” dobila je sa računa DNP priliv od 78.442 eura, a kao svrha doznake je navedeno „ostali transferi”. Osim DNP, sa Đokovićem je poslovala i Nova srpska demokratija koja je sklopila više tipskih ugovora o djelu. Zbog sumnjivih elemenata iz ugovora koji su upućivali na pranje para, a koje su sklapali politički subjekti NOVA, DNP i PzP, Agencija za sprječavanje korupcije je u skladu sa zakonom i proslijedila svoje izvještaje drugim institucijama. Epilog se još čeka, ali Front očigledno ne čeka. V.Š.

Otvorio firmu za bilborde Đoković i njegovi partneri u ovu izbornu trku ulaze spremni, sa novom djelatnošću izradu dizajnerskih rješenja za bilborde. Takođe, daju savjete o “najoptimalnijim mjestima za reklamu među brojnim ponuđenim lokacijama”. Na reklamnom panou firme

“Đoković” piše: “Neko reče da je poslovanje bez reklame kao namigivanje djevojci u mraku vi znate što radite, ali niko drugi to ne vidi. Firma “Đoković” doo pomaže da se vaše “namigivanje” vidi, da vaša reklama dopre do što više potrošača i klijenata kojima je namijenjena”.

6

AKTUELNO

Presudan uticaj u slučaju približne ravnoteže glasova Presudan uticaj D’ontov sistem ima, kaže dr Srđa Vukadinović, u političkom ambijentu gdje postoji približno ista ravnoteža broja glasova, pa na osnovu izbornog količnika mandat dobije jedna ili druga grupacija. “Međutim, takva stanja nijesu dobra ni po postizborni period, ni po ra-

zvoj demokratije. Nije dobro da na taj način male partije budu favorizovane i da na osnovu jednog ili dva poslanika uslovljavaju ili ucjenjuju veliku partiju sa kojom desetinom mandata u parlamentu. To proizvodi određene političke i parlamentarne krize”, ocjenjuje Vukadinović.

0,35

ODSTO GLASOVA POTREBNO JE DA OSVOJI HRVATSKA MANJINA DA BI DOBILA PARLAMENTARNI STATUS

PRIMJERI IZ DRUGIH DRŽAVA D’ontov sistem na parlamentarnim izborima koriste Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Makedonija, kao i Bugarska, Rumunija i Mađarska. Kada je riječ o južnoslovenskom regionu, jedino je Hrvatska na prvim višestranačkim izborima, 1991. godine, primjenjivala većinski izborni sistem koji je, tada, HDZ-u do-

Ilustracija

nio ubjedljivu i većinsku pobjedu na izborima, sa brojem glasova koji je bio nešto malo veći od drugoplasiranih komunista. To je HDZ-u pomoglo da u parlamentu ima gotovo dvotrećinsku većinu. Kasnije je i Hrvatska u svom izbornom zakonodavstvu definisala proporcionalni (D’Ontov model) kao model računanja dobijenih mandata u parlamentu.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

IZBORNI SISTEM U CRNOJ GORI

D’ONTOVA FORMULA PRAVIČNA ILI FAVORIZUJE NAJJAČE?

⌦ Amra Nikočević

U

Crnoj Gori je 2018. godina izbora, i na njima će, kao i do sada, biti govora o D’ Ontovom sistemu, koji nekim partijama oduzima, a nekima dodaje mandate, za šta smo imali nedavno primjer u Ulcinju.

Na ponovljenim izborima na dva biračka mjesta u Ulcinju Socijaldemokratska partija uspjela je da pređe cenzus i osvoji mandat u budućem sazivu lokalnog parlamenta. Iako je osvojila više gla so va nego na redovnim izborima 4. februara, Demokratska partija socijalista izgubila je mandat, i u budućem sazivu Skupštine opštine imaće osam mandata, kao i Forca. Slije de koalicija „Probudi se, Ulcinju” sa se dam mandata. Po tri mandata osvojili su DUA i Socijaldemokrate, dok jedan manje ima Građanski pokret URA. Po principu afirmativne akcije, jedan mandat pripao je Bošnjačkoj stranci, a cenzus nijesu prešli koalicija SNP– DF i Demokratska Crna Gora. Kako su iz SDP-a kazali, njima je falilo sedam glasova da bi dobili mandat u prvom krugu. Sada slijede novi izbori i biće novih nedoumica, mada je D’ Ontova formula vrlo precizna, ali je manje poznata građanima. Osim već održanih lokalnih izbora u Ulcinju i Beranama, slijede predsjednički u aprilu, potom niz lokalnih

izbora, među kojima su najvažniji oni u Podgorici.

■ SRAZMJERNO

PREDSTAVLJANJE

Za raspodjelu mandata političkim partijama koristi se D’ Ontova formula, uz primjenu zakonskog izbornog cenzusa. U proces raspodjele mandata ovom metodom ulaze samo one liste koje pređu predviđeni izborni zakonski cenzus, koji u Crnoj Gori iznosi tri odsto. Zakonski izborni cenzus je drugačije definisan za liste manjinskog naroda. Pravo

Na ponovljenim izborima na dva biračka mjesta u Ulcinju Socijaldemokratska partija uspjela je da pređe cenzus i osvoji mandat u budućem sazivu lokalnog parlamenta

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

7

I PONEKAD STVARA NEDOUMICE KOD GRAĐANA Dobra strana ovog sistema je što se, za razliku od većinskog sistema, omogućava da partije ili političke grupacije dobiju približno jednak broj mandata glasovima koje su osvojili na izborima

Vukadinović “pozitivne diskriminacije” koriste izborne liste pripadnika određene iste manjinske nacionalne zajednice, sa učešćem do 15 odsto od ukupnog stanovništva u izbornoj jedinici. Zakonski izborni cenzus, u slučaju manjinskih partija, postoji kao uslov da bi se osvojio mandat u slučaju hrvatske manjine, odnosno da bi se rezultat manjinske liste uključio u zbirnu listu tog manjinskog naroda. Ukoliko je neka partija u OIK registrovana kao manjinska partija, odnosno ukoliko nastupi kao manjinska, onda u tom slučaju ima zagarantovan mandat, a hrvatske manjine tzv. rezervisani mandat. Kako je za Vikend novine objasnio profesor Srđan Vukadinović, na višepartijskim izborima u Crnoj Gori se koristi D’Ontov model računanja da bi se na osnovu broja glasova za neku političku grupaciju izračunao broj poslanika ili odbornika određene političke grupacije u parlamentu. D’ontov izborni sistem spada u proporcionalne izborne sisteme u kome se mandati raspodjeljuju srazmjerno procentu osvo-

BROJ OSVOJENIH GLASOVA Stranka A

Stranka B

Stranka C

Stranka D

30.000

26.000

18.000

13.000

15.000

26.000

18.000

13.000

15.000

18.000

18.000

13.000

15.000

18.000

9.000

13.000

UKUPAN BROJ MANDATA: 2

1

1

0

D’ontov sistem je način raspodjele poslaničkih mjesta prilikom višepartijskih izbora. Nakon određivanja broja glasova, za svaku listu se računaju količnici. Formula za količnik je V/s+1, gdje V predstavlja broj glasova koje je lista dobila, a s broj mandata koje je lista dobila ( u početku 0 za sve liste). Broj glasova koji je dobila svaka lista u izbornoj jedinici se dijeli brojevima 1, 2, 3, sve do broja poslanika koje se bira u toj izbornoj jedinici. Dobijeni količnici se sređuju po veličini, pri čemu se u obzir uzima onoliko najvećih količnika koliko se poslanika bira u izbornoj jedinici. Postupak traje dok se ne raspodjele svi mandati.

jenih glasova. Broj mandata koje dobija jedna lista proporiconalan je procentu osvojenih glasova birača. “Mandati se po ovom modelu raspoređuju srazmjerno procentu osvojenih glasova na izborima. D’Ontov model je sistem raspodjele mandata na osnovu srazmjernog predstavljanja po

kojemu se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste ukupnim brojem poslanika ili drugih predstavnika, nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste konstruisanjem matrice brojeva koji se dobijaju tako što se broj osvojenih glasova podijeli prvo sa jedan, pa sa dva, pa sa tri”,

kaže Vukadinović, dodajući da se tako dobijeni rezultati sređuju u formi izbornog količnika.

■ FAVORIZOVANJE VELIKIH PARTIJA

Za izborne količnike se uzima onoliko najvećih rezultata koliko treba izabrati

poslanika. Ipak, kao i svaki izborni sistem, i ovaj, prema mišljenju Vukadinovića, ima prednosti i mane. Dobra strana ovog sistema je, smatra, to što se, za razliku od većinskog sistema, omogućava da partije ili političke grupacije koje učestvuju na izborima dobiju približno jednak broj mandata glasovima koje su osvojili na izborima. “Naravno, tu se javlja problem u matematičkom računanju kada se rezultat količnika ne može zaokružiti na jednog cijelog predstavnika, nego se dobije manje, recimo 0,78 odsto jednog čovjeka - političkog predstavnika. Tu D’Ont dodaje nekome, a drugome oduzima jedan mandat”, kaže Vukadinović. U tom smislu je, objašnjava, osnovna primjedba ovog sistema po kojoj se favorizuju snažne i velike političke grupacije. “Vrlo često na osnovu ovog modela neke partije dobiju još jedno ili dva mjesta koje nisu osvojile po broju glasova, već po rasporedu i „volji“ izbornog količnika”, ocjenjuje Vukadinović. Od posebne važnosti je karakteristika D’ontovog sistema da glasove date strankama koje ne pređu cenzus, poslije matematičkih raspodjela, dobijaju uglavnom dvije stranke koje su osvojile najviše glasova. Budući da je DPS uglavnom na svim izborima pobjeđivala, gubljenje ili dobijanje jednog mandata zbog ovog sistema nije bitno presudno uticalo na rezultat dosadašnjih izbora u Crnoj Gori... Ali može da se desi!

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

AKTUELNO

9

OPET ODLOŽENA SJEDNICA SKUPŠTINE KOSOVA O DEMARKACIJI, NOVA NAJAVLJENA U SRIJEDU

Žestoka svađa Haradinaja i poslanika ukinula kvorum Skupština Kosova ni juče nije usvojila Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom. Rasprava je odložena za srijedu u deset časova. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj kazao je da ovo nije “Ramušev sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, već je bitan za državu Kosovo”. Burna rasprava uslijedila je oko Izvještaja Komisije za razgraničenje koji je uradio Špejtim Bulići. “Zašto imate problema sa ovim? Sram vas bilo. Gdje vas boli? Zašto ne prihvatate izvještaj koji je uradila Komisija za razgraničenje“, kazao je Haradinaj tokom rasprave, obraćajući se poslanicima Demokratskog saveza Kosova. On je upozorio da Kosovo ostaje u blokadi ukoliko ne riješi pitanje demarkacije. “Zašto vam smeta toliko ovaj izvještaj? Zar ste toliko protiv vaše zemlje? Zašto želite da blokirate Kosovo? Hajde da usvojimo ovaj dokument i da idemo naprijed”, poručio je Haradinaj. On je ocijenio da je novi izveštaj kredibilan i da su ga sastavili stručni ljudi koji su potvrdili dosadašnje tvrdnje da je Kosovo ranijom verzijom sporazuma oštećeno po pitanju teritorijalne cjelovitosti.

6

KRATKE POLITIČKE VIJESTI AKTUELNO

Skupština će konstatovati ostavku Pejovića Premijer Duško Marković obavijestio je parlament da je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović podnio ostavku na tu funkciju. “Navedeni akt dostavljam Vam uprilogu, kako bi se stvorili uslovi za postupanje u smislu člana 180, stav 3 i člana 181 Poslovnika Skupštine”, kaže se

Vujačić podnijela ostavku Skupština Kosova Ovakve Haradinajeve riječi izazvale su brojna negodovanja u Skupštini, toliko da se u jednom trenutku nije moglo čuti šta poslanici govore. Šef poslaničkog kluba Demokratskog saveza Kosova Avdulah Hoti rekao je oni nijesu protiv svoje zemlje i upozorio Haradinaja da im se tako ne obraća. “Mi ne glasamo za lažne izvještaje, a takvim smatramo Bulićijev izvještaj”, poručio je Hoti. DSK kaže da jesu za sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, ali da su protiv Izvještaja koji je pripremio Bulići. Alijansa za budućnost

Kosova Ramuša Haradinaja najavila je ranije da neće glasati za ratifikaciju sporazuma ukoliko među dokumentima ne bude i Izvještaj komisije Bulićija. Vladajuća koalicija ima 61 poslanika, ali bez glasova pokreta Samoopredjeljenje koji ima 32 poslanika i “Srpske liste” sa deset, sporazum ne može biti izglasan. Na jučerašnjoj sjednici nijesu prisustvovali poslanici Srpske liste, a članovi Samoopredjeljenja stigli su sa zakašnjenjem i njih su okupljeni građani, koji su bili ispred Skupštine kako bi iskazali podršku Sporazumu, gađali jajima. E.Hamzić

stvu i evropskim integracijama”, kaže se u saopštenju. Navodi se da je tokom razgovora zajednički konstatovano da je napredak Crne Gore evidentan, a pozitivnim je ocijenjen povratak dijela opozicije u Skupštinu. Brajović je na sastanku sa direktoricom ODIHR-a Ingeborg Gisladotir razgovarao o kontinuirano dobroj saradnji Crne Gore sa misijom OEBS-a i značaju izvještaja ODIHR-a za unapređe-

nje izbornog zakonodavstva. Sagovornici su se, kako se navodi, saglasili da je Crna Gora pokazala demokratski kapacitet spremnošću da usvoji preporuke ODIHR-a nakon priprema koje je sprovela Radna grupa Skupštine Crne Gore, čime je dobar izborni ambijent dodatno unaprijeđen. Predstavnik OEBS-a za slobodu medija Arlem Dezir, smatra da Crna Gora napreduje u toj oblasti. E.H.

Državna sekretarka Mini- 2017. novi posao započne u starstva evropskih poslova MEP donijela isključivo iz žeMarina Vujačić podnijela je lje ličnog doprinosa procesu ostavku na tu funciju. reformi crnogorskog druš“Imajući u vidu da tva, prvenstveno kroz sam na poziciju proces evropskih državne sekreintegracija. tarke Ministar“Kako isti nije stva evropskih moguće nastaposlova imeviti u skladu s denovana u sklafinisanim okviridu s predlogom ma doživljavam ministra evropovu odluku princiskih poslova Alekpijelnom i ličnom”, Vujačić sandra Andrije Pekazala je Vujačić. jovića, čiju je ostavku Vlada Ona smatra da je svoj poprihvatila u četvrtak, pred- sao u Ministarstvu obavljasjedniku Vlade sam uputi- la profesionalno, etički i tela pismo ostavke na mjesto meljno, uz naglašenu odgodržavne sekretarke u MEP”, vornost prema timskom radu kazala je Vujačić. Ona ističe i sistemskom pristupu rješaE.H. da je odluku da septembra vanja pitanja.

Hrvatska BRAJOVIĆ SA PREDSTAVNICIMA OEBS A U BEČU će podržati CRNA GORA POKAZALA SVOJ članstvo DEMOKRATSKI KAPACITET Crne Gore u EU

Predstojeći predsjednički izbori doprinijeće daljoj stabilizaciji Crne Gore, ocijenjeno je u razgovoru predsjednika Skupštine Ivana Brajovića sa predsjednikom Parlamentarne skupštine OEBS-a Džordžom Ceretelijem. “Cereteli ulogu Crne Gore u regionu smatra veoma važnom, imajući u vidu njenu posvećenost regionalnoj, kao i saradnji u okviru OEBS-a, NATO član-

u dopisu Markovića predsjedniku Skupštine Ivanu Brajovću. Prema Poslovniku, Skupština na prvoj sjednici, nakon podnošenja ostavke, konstatuje da je član Vlade podnio ostavku. Pejović je ranije pismom obavijestio Markovića da podnosi ostavku iz, kako je rekao, moralnih razloga. E.H.

Hrvastka snažno podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji EU, poručila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u razgovoru sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem u Zagrebu. “Predsjednici su se saglasili kako je potrebno ostvariti zamah po svim pitanjima na daljem unapređenju odnosa od interesa za afirmaciju dobrosusjedske

Vujanvić sa Grabar Kitarović saradnje”, navode iz Vujanovićevog kabineta. Kolinda Grabar Kitarović je istakla snažnu i predanu podršku Hrvatske ostvarivanju članstva Crne Gore u EU. “Predsjednici su razmijenili mišljenja i o zajedničkoj saradnji u pogledu političkog i bezbjednosnog stanja na Jugoistoku Evrope, složivši se u ocjeni niza prijetnji”, saopšteno je iz kabineta Vujanovića. E.H.

10

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

INTERVJU: ALEKSANDAR ČILIKOV, ISTORIČAR UMJETNOSTI

POGAĐA ME TO ŠTO STUDENTI NAJMANJE ZNAJU O NAŠOJ KULTURNOJ BAŠTINI

⌦ Jelena Boljević

N

ije dobro bilo koga unaprijed osuđivati. Kada se završe svi poslovi u vezi sa problematikom vezanom za aktivnosti Narodnog muzeja i dobiju potpuno pouzdane informacije tek onda možemo govoriti o odgovornosti – moralnoj, profesionalnoj pa i krivičnoj, kaže za Vikend novine Aleksandar Čilikov.

Aleksandar Čilikov čitav je život posvetio istraživanju crnogorske kulture i umjetnosti. Za Vikend novine govori o aktuelnom skandalu oko nestanka 2.900 predmeta iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, koji je, nedavno, potresao crnogorsku javnost, ali i drugim temama, umjetničkoj baštini Crne Gore, stanju u kulturi, perspektivi Cetinja vezano za kandidaturu prijestonice za upis njenog jezgra na listu svjetske baštine, perspektivi razvoja prijestonice... VN: Imenovani ste za šefa Državne komisije za nadzor

nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Narodnog muzeja Crne Gore. Šta će biti prvi koraci koje ćete preduzeti? Čilikov: Komisija još nije zvanično verifikovana tako da tek predstoji konstituivni sastanak na kome će se utvrditi metodologija rada. Lično ne sumnjam u budući kvalitet rada, jer je riječ o skupu relevantnih stručnjaka iz raznih oblasti. VN: Za laičku javnost bila je veoma šokantna vijest koja se pojavila u medijima da je iz najstarije i najznačajnije muzejske ustanove deceni-

jama nestajalo vrijedno blago. Kako se to, prema Vašem mišljenju, moglo desiti? Čilikov: Ne spadam među ljude koji olako donose zaključke o temama za koje nemam kompletne informacije. Moja saznanja o situaciji u Narodnom muzeju uglavnom su bazirana na medijskim napisima i ukoliko se oni pokažu kao validni u svim segmentima doista je riječ o velikom problemu. Buduće revizije će pokazati koliki je obim fonda eventualno nestalih eksponata i tek nakon završetka tog posla možemo donositi definitivne zaključke. U svakom slučaju, ubijeđen sam da niko od kustosa i radnika muzeja nije namjerno otuđio eksponate. VN: Pa ko je tu najviše zatajio i gdje su napravljeni glavni propusti? Čilikov: Sudeći prema do sada iznesenim informacijama u medijima, problematika u vezi

Srce me boli kad vidim da je Etnografski muzej Crne Gore smješten kao siroče VN: Ono o čemu često govorite je Etnografski muzej Crne Gore? Zašto Vam je posebno važno to pitanje? Čilikov: Baveći se više od četiri decenije umjetničkom kulturom i kulturnom baštinom imao sam dovoljno vremena da dođem do saznanja o visokim kvalitetima koji prate nevjerovatnu crnogorsku et-

nologiju – kako po pitanju materijalne, tako i po pitanju nematerijalne baštine. Multikonfesionalno i multietničko društvo, kakvo je naše, u domenu takozvanog narodnog stvaralaštva nam je ostavilo djela evropskih, pa i svjetskih, vrijednosti – za mene su to čisto umjetničke kreacije, često ravne po kvalitetima oficijelnoj umjetnosti. Isto mišljenje

imaju i brojne inostrane kolege, kao i moji studenti pa me prosto srce zaboli kada vidim Etnografski muzej smješten kao siroče - u skučeni prostor nekadašnje srpske ambasade. Crna Gora mora izgraditi monumentalni etnografski muzej i budite sigurni da bi se ponosili sa njime pred bilo kim, a za turističku ponudu bila bi to svojevrsna atrakcija.

sa manjkavostima u muzejskoj dokumentaciji i podaci o nestalim eksponatima mogu se pratiti više decenija unazad. Tokom prethodnih pola vijeka muzej je pretrpio više reorganizacija – smijenilo se dosta uprava i bio je aktivan niz stručnjaka od kojih danas, nažalost, neki nijesu živi. Ukoliko se, nakon obavljenih kompletnih revizija, pokaže da je riječ o visokom intenzitetu nedostataka u višedecenijskom radu Narodnog muzeja onda nijesu samo zakazali muzejski stručnjaci i uprave već i političke institucije kao organi koji nadziru rad najznačajnije kulturne institucije u Crnoj Gori. VN: Čini se da je problem i ranije bio poznat u užim krugovima stručnjaka, ali da se o tome ćutalo. Što mislite zbog čega? Čilikov: Ne bih se složio sa vašim zaključk o m . Evo navodim sopstveni primjer u prilog izrečenoj Čilikov

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

AKTUELNO

11

LIČNA KARTA

Cetinje: Ekološka oaza i napredni kulturno-prosvjetni centar

tvrdnji. Naime, kao član Umjetničkog savjeta Narodnog muzeja u mandatima direktora Pavla Pejovića nijesam bio upoznat sa nedostatkom eksponata i kvalitetom muzejske dokumentacije konstatovano važi i za ostale članove Savjeta. Bilo je riječi o pokrenutim revizijama, ali ono što je prezentirano u medijima ap-

solutno je i za mene bilo veliko iznenađenje. VN: Kakav rasplet očekujete? Da li će se identifikovati krivci za nemar koji je doveo do ovakvog stanja, te da li će oni snositi odgovornost? Čilikov: Nije dobro bilo koČilikov ga unaprijed osuđivati. Kada se završe svi poslovi u vezi sa problematikom vezanom za aktivnosti Narodnog muzeja i dobiju potpuno pouzdane informacije tek onda možemo govoriti o odgovornosti – moralnoj, profesionalnoj, pa i krivičnoj s obzirom na činjenicu da je podnesena krivična prijava koja je u fazi izviđaja. Shvatam da je ova tema izuzetno zanimljiva za medije – i treba da bude – međutim, bolje da ne donosimo bilo kakve apsolutne kvalifikacije prije završetka rada stručnih komisija i nadležnog tužilaštva. VN: Kao neko ko je izuzetno privržen Cetinju inicirali ste prije nekoliko godina da se njegovo istorijsko jezgro stavi pod zaštitu UNESCO, možemo li

UKOLIKO SE, NAKON REVIZIJA, POKAŽE DA JE RIJEČ O VISOKOM INTENZITETU NEDOSTATAKA U VIŠEDECENIJSKOM RADU NARODNOG MUZEJA ONDA NIJESU SAMO ZAKAZALI MUZEJSKI STRUČNJACI I UPRAVE VEĆ I POLITIČKE INSTITUCIJE. očekivati da se to uskoro desi? Čilikov: Na posljednoj sesiji UNESCO-a Cetinje nije prošlo u okviru dobijanja statusa svjetske kulturne baštine, no ta kandidatura je i dalje aktuelna. Potrebno je obaviti izvjesne intervencije i ispoštovati date preporuke, pa se nadam da ćemo u nekom budućem glasanju biti bolje sreće. Inače, ideja o kandidaturi Cetinja kod UNESCO- odavno postoji i bila je aktuelna i prije tridesetak godina. VN: Kako bi izgledalo Cetinje na koje bi Aleksandar Čilikov bio ponosan kao građanin i kao istoričar umjetnosti? Čilikov: Pa ne mogu reći da i trenutno nijesam zadovoljan mnogim stvarima u prijestonici. Cetinje vidim kao ekološku oazu, još više unaprijeđen kulturno-prosvjetni centar, sa turističkom ponudom koja nije samo tranzitna, bez saobraćaja u dvije centralne ulice, sa očuvanom arhitekturom istorijskog jezgra i privredom koja će poboljšati angažman mladih ljudi koji sve više napuštaju rodni grad. Naravno, ima tu još mno-

go stvari no ako doživim bar ponešto od nabrojanog, umrijeću srećan i zadovoljan. VN: Kakav tretman ima kulturno-istorijsko naslijeđe u Crnoj Gori? Čilikov: U okviru mojih javnih nastupa na promocijama, tribinama i u medijima stalno sam isticao da naše stanovništvo nema dovoljno saznanja o kvalitetu i kvantitetu naše veoma značajne – u van domicilnog prostora – kulturne baštine. Takva konstatacija se pogotovo odnosi na periode praistorije, antike i srednjeg vijeka. Crna Gora ima odgovarajuće institucije, zakonsku normativu i dosta stručnjaka koji mogu unaprijediti sadašnje stanje sa kojim ne mođemo u potpunosti biti zadovoljni. Iako je nedovoljno finansiranje jedan od problema glavnu manu ovakvom stanju vidim u nastavnim programima – ne mogu da shvatim da u predfakultetskom obrazovanju ne figuriraju posebni predmeti vezani za domicilnu istoriju umjetnosti, a isto tako za predmet ekologije koja spada u državni atribut. Veoma me pogađa činjenica da studenti kojima sam godinama predavao imaju najoskudnija znanja o svojoj kulturnoj baštini. Inače, na Univerzitetu Crne Gore gdje sam predavao i na UDG gdje sada predajem, najviše interesovanja, u okviru mog angažmana, ima za predmet koji se zove - Istorija umjetnosti Crne Gore.

Aleksandar Čilikov rođen je 23. 8. 1950. godine u Beogradu. Osmogodišnju i srednju školu završio na Cetinju. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu — Odsek za istoriju umetnosti. U periodu 1977–1994. radio u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, gdje je vršio i dužnosti pomoćnika i direktora ustanove. Kao stipendista UNESCOa bio 1980. na šestomjesečnoj specijalizaciji u Rimu (Institut ICCROM) posvećenoj vizantijskoj umjetnosti u Italiji. Studijski boravio u više evropskih zemalja i svim bivšim jugoslovenskim republikama. Autor je brojnih elaborata i tekstova na temu kulturne baštine Crne Gore, teorije i istorije umjetnosti. Objavio je i preko 100 stručnih tekstova u dnevnoj, nedjeljnoj i mjesečnoj štampi. Posljednjih godina iz štampe su izašle njegove četiri monografske studije: “Paštrovske crkve i manastiri - zidno slikarstvo”, “Pravoslavni manastiri u Crnoj Gori” (u koautorstvu sa Tatjanom Pejović), “Crkve i manastiri Skadarskog basena” i “Ikone u Crnoj Gori”. Član je Umjetničkog savjeta NMCG, NS NPCG,, predsjednik Društva istoričara umjetnosti Crne Gore i Fondacije “Guvernaduri Radonjići”. Autor je dvadesetak scenarija za dokumentarne TV filmove na temu kulturne baštine Crne Gore. Član je redakcija časopisa “Art centrala” i “Polimski glasnik”, a bavio se i likovnom kritikom i publicistikom. Od 1994. do penzionisanja 2015. radio na Univerzitetu Crne Gore, gdje je stekao zvanje vanrednog profesora. Profesor je po pozivu na više univerzitetskih jedinica u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više stručnih nagrada i priznanja, među njima i Nagrade Saveza konzervatora Jugoslavije, Nagrade prijestonice Cetinja “13. novembar”, Trinaestojulske nagrade. U decembru 2015. godine izabran za vanrednog člana CANU.

4

monografske studije Aleksandra Čilikova izašle su iz štampe u posljednjih nekoliko godina

12

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

U prethodnih šest mjeseci pretr

ODUZETO

104

- pištolja

Od OduzetOg mOgla se naO

⌦ Nataša Pajović

ODUZETO

49

pušaka

ODUZETO

14 ručnih bombi

U cik zore, maskirani fantomkama i naoružani dugim cijevima, pripadnici Posebne jedinice policije lupaju na vrata uz povik “otvarajte, policija”, dočekuju ih zbunjeni ukućani, koji u polusnu pokušavaju da shvate da li još sanjaju, no ubrzo bivaju svjesni o čemu se radi kada čuju naredbu “lezi na pod, ruke na leđa!”. Zatim slijede detaljni pretresi svih soba objekta u kojem je zatečeno “sumnjivo lice”, koje po pravilu biva privedeno u policijsku stanicu, na takozvani informativni razgovor. Tako je započela svaka od do sada izvedenih 25 akcija policije, usmjerene na bor-

Sve aktivnosti policije su bile usmjerene na rasvjetljavanje najtežih krivičnih djela, razbojništva, podmetanja požara na vozilima, kao i rješavanja krivičnih djela nastalih kao posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa

ODUZETO

2

nagazne mine

ODUZETO

32

lap- topa

bu protiv organizovanih kriminalnih grupa, koje se sprovode od početka oktobra prošle godine. Cilj takvih akcija koje liče na scene iz akcionih filmova je otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala. Za nepunih šest mjeseci službenici Sektora kriminalističke policije, centara bezbjednosti potpomognuti Posebnom jedinicom policije izvršili su pretrese na 342 lokacije na jugu i sjeveru i u centralnoj regiji, i to na lokacijama koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa, bezbjednosno interesantna lica i njima bliska lica. Sve akcije su izvedene na osnovu prikupljenih operativnih saznanja, u koordinaciji sa tužilaštvom, a postupajući shodno pribavljenim naredbama sudija za istrage. Tokom akcija do sada je privedeno čak 252 osobe koje se dovedu u vezu sa kriminalnim grupama, kod kojih je zaplijenjeno 104 pištolja, 49 pušaka, velika količina municije dovoljna za snabdijevanje omanje vojske, 14 ručnih bombi, dvije nagazne mine, četiri zolje, devet pancira. Osim ove “ratne” opreme, tokom akcija oduzeto je i 249.392 eura u kešu, 103 automobila, mahom visoke klase, među kojima su neki i blindi-

252

bezbjednosno interesantne osobe su privedene tokom akcija

rani, 11 motora, 243 mobilna telefona, 32 lap-topa, 16 vaga za precizno mjerenje, veća količina razne vrste narkotika, među kojima i tečni metadon, 30-tak radio veza, veća količina eksploziva, uglavnom plastičnog i vojnog, inicijalne kapisle, sim kartice, noževi, sa-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

resene 342 lokacije U crnoj Gori

g Oružja Oružati četa

ODUZETO

4

zolje

ODUZETO

9

pancira

ODUZETO

103

Glavna meta pretresa, uglavnom, su bili članovi dvije kriminalne grupe iz Kotora “kavčani” i “škaljarci”, kao i barske grupe, koji su više puta pretresani i od kojih su oduzimani predmeti koji mogu imati veze sa kriminalom.

342

Lokacije, sLužbenici sektora kriminaLističke poLicije, centara bezbjednosti potpomognuti posebnom jedinicom poLicije za nepunih šest mjeseci izvršiLi su pretrese u crnoj gori

mostrijeli, skupocjeni satovi... Tokom pretresa prostorija koje koriste osobe koje se dovode u vezu sa organizovanim kriminalnim grupama zaplijenjeno je i više takozvanih zelenaških ugovora, glavnog izvora novca kriminalaca. Više osoba je, nakon informativnog razgovora i uhapšeno zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga. Sve što je oduzeto poslato je u Forenzički centar radi utvrđivanja porijekla, odnosno eventualne povezanosti sa počinjenim krivičnim djelima. Glavna meta pretresa, uglavnom, su bili članovi dvije kriminalne grupe iz Kotora “kavčani” i “škaljarci”, kao i barske grupe, koji su više puta pretresani i od kojih su oduzimani predmeti koji mogu imati veze sa kriminalom. Sve aktivnosti policije su bile usmjerene na rasvjetljavanje najtežih krivičnih djela, razbojništva, podmetanja požara na vozilima, kao i rješavanja krivičnih djela nastalih kao posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa. Ovim represivnim mjera policija pokušava da oslabi moć kriminalnih grupa, oduzimajući im novac, sredstva za prevoz i komunikaciju.

13

aktuelno

zolje

ODUZETO

249.392 eura u kešu

ODUZETO

11

motora

ODUZETO

243

- mobilna telefona

ODUZETO

16

vaga za precizno mjerenje

14

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

lideri dF opet prekinuli suđenje za pokušaj terorističkog napada

Mandić bi u Beč, Knežević bi Katnića Ako ga majka pusti, Knežević u zatvor 5. marta

Lideri Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević juče su tokom suđenja za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine, umjesto da postavljaju pitanja svjedoku Mirku Velimiroviću, zbog čega im je i omogućeno prisustvo u sudnici, iskoristili priliku da omaložavaju i gnusno vrijeđaju sud, tužioce, pa i svjedoka na čijem su saslušanju upravo oni i insistirali. Naime, sudija Suzana Mugoša je prema zakonu morala da opozove rješenje o udaljenju do kraja dokaznog postupka Mandiću i Kneževiću, kako bi iskoristili zakonsko pravo da postavljaju pitanja Velimiroviću, svjedoku kojeg je predložila odbrana. Tu zakonsku obavezu, međutim, i Mandić i Knežević su na svojstveno njima pogrešan način protumačili insinuirajući da je sve unapred smišljeno i rađeno “po nalogu Zorana Pažina i Duška Markovića”, optužujući sudiju da je preuzela “ulogu vojvode Paje u novom državnom udaru” pred predsjedničke izbore. Naravno, nakon nji-

hovih miting govora, Mandić je izbačen iz sudnice, dok je Knežević prekinut, nakon što je tražio izuzeće Vijeća sudija i predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

■ VELIMIROVIĆ DA SE OPAŠE NOBELOM

Prvo je Mandić pozvan da postavi pitanje svjedoku Velimiroviću, međutim, on je od sudije tražio odgovor zašto je ponovo pozvan u sudnicu. Sudija ga je opomenula da ne može da postavlja pitanja sudu, već da je pozvan da postavi pitanja svjedoku odbrane. Mandić je zatim kazao da se simulira da se poštuju njegova prava. “Vi ovako želite da pokažete javnosti da ste navodno zainteresovani za naša prava. Ovo je politički sud. Po čijem naređenju ste me pozvali? Vi ste dio hobotnice, zajedno sa Milivojem Katnićem. Znate moj stav i stav kolege Kneževića da je ovo politički montiran proces. Ovako ćete po nečijem nalogu i donijeti presudu”, kazao je Mandić. On se požalio da zbog odu-

zetog pasoša nije mogao da bude u Beču na Parlamentarnoj skupštini, čiji je član. Sudija ga je ponovo opomenula i naglasila da nema pravo da se obraća sudu i pitala ga ima li pitanja za svjedoka. “Znate li koliko sam zainteresovan i koliko me tangira to što me vi pitate? Neću ovom sitnom policijskom doušniku da postavljam pitanja. Pošto on radi za Mila Đukanovića koji je priznao nezavisnost Kosova, mogao bi da se opaše Nobelom i sačuva čast porodice. Sram te bilo, bitango. Izdao si svoj narod. Izdao si Srbe s Kosova. Ološi jedna”, poručio je Mandić. “To ćete negdje drugo”, odgovorila mu je Mugoša nakon čega ga je udaljila iz sudnice zbog vrijeđanja dostojanstva suda i drugih lica u postupku.

■ NEkO jE

zALjuBLjEN

Nakon Mandića, u istom stilu je nastavio Knežević, koji je ponovio da je ovo montirani proces, a Velimirovića je nazvao “vaškom”, pa za-

Od sudnice neće praviti politički poligon

Optuženi u predmetu pokušaj terorizma, koji se bave politikom, tokom javnog prenosa koriste sudnicu za promociju političkih stavova, ocijenila

je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, poručujući da to ubuduće neće dozvoliti. Komentarišući poziv jednog od lidera Demokratskog fronta Ne-

bojše Medojevića da se omogući javni prenos suđenja u predmetu pranje novca, Medenica je poručila da ne smatra da taj predmet ima toliki značaj u javnosti.

tim i “čestitim vojvodom”, dok se Katniću obraćao riječima “majore”. On se osvrnuo i na to što se na “svakih 15-20 dana” vraća u sudnicu iako je udaljen do kraja postupka. “Mogu to da smatram nekim iracionalnim pobudama i možda činjenicom da je neko zaljubljen u mene iz tužilaštva ili sudskog vijeća. Pravo da vam kažem, više bih volio da je u mene zaljubljen Milivoje Katnić nego bilo ko iz ovoga vijeća”, kazao je Knežević. On je zatim predložio da se Vijeće izjasni o odbacivanju optužnice, jer se po njemu radi o montiranom procesu. “To se moglo čuti prilikom preslušavanja razgovora, dok se svjedok ispitivao. U svemu je učestvovao Milivoje Katnić i Saša Čađenović, i policijski službenici Dragana Radonjić i Vladan Lazović, koji je sinovac Zorana Lazovića, a koji je pobratim Milivoja Katnića”, kazao je Knežević. Vijeće je odbilo ovaj prijedlog, nakon čega je Knežević, po ustaljenom planu zatražio izuzeće sve tri sudije. “Smatram da su moja prava flagrantno kršena jer sam bio udaljen odlukom Vijeća do kraja postupka, a juče ste ekspresno donijeli odluku da se vratim u sudnicu i zakazali pretres u 11 časova, a znali ste da sam pozvan u Osnovni sud u 10 sati da primim poziv za izdržavanje kazne. Sve ste to uradili po nalogu Zorana Pa-

Knežević je juče u pratnji poslanika DF, u 10 časova preuzeo iz Osnovnog suda rješenje za izdržavanje četvoromjesečne zatvorske kazne. Prema uputnici iz Suda, Knežević mora da se javi do 5. marta na izdržavanje zatvorske kazne ukoliko ne zatraži odlaganje. On je nakon izlaska iz suda kazao da „prvo mora da vidi sa majkom“ kako bi odlučio šta će da radi. “Prvo moram da porazgovaram s mojom majkom da vidim što ćemo da radimo, nakon toga sa Predsjedništvom DF-a, jer kao što znate DF ima plan za sve”, rekao je Knežević nakon preuzimanja uputnice, dodajući da će javnost o daljim potezima DF-a biti blagovremeno obaviještena. Podsjetimo, pravosnažnom presudom Knežević je osuđen na četiri mjeseca zbog napada na policijskog službenika. On je prvostepenom presudom bio osuđen na sedam mjeseci zatvora, jer je 17. oktobra 2015. godine fizički nasrnuo na policajca Miljana Markovića ispred parlamenta tokom protesta, međutim, Viši sud je tu presudu prenačio na četiri mjeseca zatvora.

žina i Duška Markovića i vi učestvujete u novom državnom udaru pred predsjedničke izbore,”, rekao je Knežević sutkinji Mugoši. “Vi ste preuzeli ulogu vojvode Paje i učestvujete u režiji novog državnog udara. Vi se bojite Milivoja Katnića. Vi držite presudu u fioci”, rekao je Knežević. Knežević je tražio i izuzeće sutkinje Vesne Pean jer je predsjednik Vijeća u postupku u kome se sudi Nebojši Medojeviću zbog pranja novca. Dok je izuzeće sutkinje Dragice Vuković tražio jer je nekad prije davno osudila mogućeg predsjedničkog kandidata opozicije Andriju Jovićevića. Odluku o izuzimanju sudskog vijeća donijeće predsjednik Apelacionog suda, a pretres se nastavlja 28. februara. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

aktuelno

15

hitna reakcija uprave policije

produžen pritvor Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo je pritvor za još dva mjeseca Berancu Nikoli Bojičiću (31), osumnjičenom za ubistvo na podmukao način sugrađanina Danijela Mandića 21. decembra prošle godine. B.Č.

5

maloljetnika privedeno je sinoć nakon masovne tuče u centru glavnog grada

Stojanović traži provjeru šefa cetinjSke policije

Direktor Uprave policije MUP-a Slavko Stojanović je naložio načelniku Centra bezbjednosti Podgorica Jovici Rečeviću da, u skladu sa zakonom, odmah preduzme mjere za utvrđivanje odgovornosti načelnika OB Cetinje Miloša Vučiniča zbog nezakonite upotrebe sredstava prinude kao i neblagovremenog dostavljanja izvještaja o upotrebi sredstava prinude.

Načelnik Vučinić je sredstva prinude primijenio 20.02.2018. godine prema M.I. (31) sa Cetinja, koji obezbjeđuje bezbjednosno interesantno lice M.Đ. Prema M.I. su od načelnika OB Cetinje primijenjena sredstva prinude jer je dvije noći zaredom pratio policiju i ometao lišenje slobode S.L., osumnjičenog za pokušaj teškog ubistva na Cetinju izvršeno na štetu N.K. i S.V.

Stojanović

građani dostavili još dva snimka spornih postupaka policajaca

Policajcima sinoć određen Pritvor od trideset dana

Dvije osobe zadobile su lakše tjelesne povrede u saobraćajnom udesu, u kojem su učestvovala tri vozila koji se dogodio juče oko podne u Ulici Vladimira Rolovića, kod raskrsnice sa Ulicom Jovana Tomaševića u Baru. Povrijeđeni S.Č. (10) iz Podgorice i A.A. (21) iz Bara, koji su se nalazili na mjestima suvozača su nakon ljekarskih pregleda i pružene medicinske pomoći u Opštoj bolnici u Baru pušteni na kućno liječenje. A.LJ.

Savjetu za građansku kontrolu policije juče su dostavljena još dva snimka na kojima je, navodno, dokumentovano neprofesionalno postupanje policije u centru Podgorice, ispred ugostiteljskog objekta Zeppellin. Na jednom od dva snimka istog događaja je vidljivo da jedan policijski službenik udara nogom privedenu osobu. Iz Uprave policije je saopšteno da su dva građanina sa snimka uhapšena jer su vrijeđala i psovala policajce, a da će zbog neprofesionalne radnje sa snimka jedan poli-

cajac biti sankcionisan. “Na snimku se vide policijski službenici i građani V.Đ. i F.N. Snimak nam je juče dostavljen od Savjeta za građansku kontrolu rada policije, na našu molbu. Ova dva lica su vrijeđela i psovala policijske službenike i zato su prema njima primijenjena sredstva prinude. Na snimku se vidi radnja prilikom primjene sredstava prinude koja nije primjerena i zato će prema tom policijskom službeniku biti preduzete zakonom propisane mjere i radnje”, navode u UP.

20 kilograma skanka zaplijenjeno je juče u Podgorici u policijskoj akciji Torni

Podrška kolegama ispred Osnovnog suda

■ Policajci

u Pritvoru

Crnogorsku javnost uznemirio je snimak na društvenim mrežama u kojem pripadnici Interventne jedinice policije Mladen Vujović, Marko Stojanović, Vukoman Maraš, Slavko Furtula i Miloš Bečanović u centru Podgorice brutalno tuku mladiće J.B., S.N. i M.D. Policajci se terete za zlostavljanje trojice mladića i falsifikovanje službenih isprava, a nakon saslušanja kod istražnog sudije pušteni su da se brane sa slobo-

Foto: Dejan Lopičić

dvoje povrijeđenih

de. Međutim, kasno sinoć ta odluka je preinačena i određen im je pritvor do 30 dana.

■ Nisu iskazali Podršku

Jedan broj članova Sindikata Uprave policije samoinicijativno se juče okupio ispred Osnovnog suda kako bi pružili podršku kolegama, što je izazvalo burnu reakciju javnosti koja je ocijenila da su na taj način podržali nasilničko ponašanje policajaca. Iz Sindikata policije su saopštili da osuđuju svaki oblik nasilja pa i kada je rezultat nezakonitog policijskog postupanja, i tvrde da nije tačna informacija da se radilo o okupljanju “nekoliko desetina policajaca”. “Kao što nije tačna informacija da su predstavnici sindikata, prisustvom iskazivali podršku kolegama zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja kako su interpretirali pojedini mediji”, tvrde u Sindikatu. Prema njihovim riječima, što se tiče prisustva uniformisanog sastava, njihovo prisustvo je bilo u skladu sa radnim zadacima na obezbjeđenju suda, a zbog tadašnjih aktivnosti u Osnovnom sudu u Podgorici. N.P.

16

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

U KOTORU I BARU OČEKUJU USPJEŠNU SEZONU

TURISTI SA KRUZERA DONIJEĆE 11 MILIONA Do sada je za ovu godinu najavljeno 415 dolazaka kruzera u Kotor i 16 u Bar

⌦ Kristina Jerkov U dvije crnogorske luke Kotor i Bar tokom ove godine očekuje se dolazak 431 broda sa blizu 553.000 gostiju. Ako uzmemo u obzir da barem polovina putnika odluči da izbliza upozna grad u koji je pristala, te da se procjenjuje kako svako od njih tom prilikom potroši 40 eura, to znači da bi ova dva grada zahvaljujući kruzing turizmu tokom 2018. mogla da prihoduju više od 11 miliona eura. Najveći lučki centri naše zemlje i prošle godine su postigli dobre rezultate, pa su od 439 uplovljavanja kruzera, sa više od 543.000 gostiju, zaradili oko 10,86 miliona eura. Kako su za Vikend novine kazali u Turističkoj organizaciji Kotora, prošle godine je u tamošnju luku uplovilo 430 kruzera sa 532.387 putnika, ali procjenjuju da samo polovina posjeti Stari grad. “Po osnovu izletničke takse, ukupno smo prihodovali nešto više od 450.000 eura, a prema našoj procjeni, samo od putnika sa kruzera između 200.000 i 250.000 eura”, preciziraju iz TO Kotor, te dodaju da približno iste rezultate očekuju i ove godine. To nam je potvrdio izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević. “Do sada je za ovu godinu najavljeno 415 dolazaka kruzera. Procjena je da će njima doći oko 519.660 putnika”, rekao je naš sagovornik, koji je zadovoljan i najavom dolazaka za 2019. godinu. Ako se uzmu u obzir rezultati anketa koje su lokalne i Nacionalna turistička organizacija sprovodile proteklih godina, turisti sa kruze-

Do sada je za ovu godinu najavljeno 415 dolazaka kruzera. Procjena je da će njima doći oko 519.660 putnika, kažu u Luci Kotor

ra dnevno potroše 40 eura u Crnoj Gori. U tom slučaju, prihod od 10,4 miliona eura koji godišnje stiže u Kotor i nešto šire nije ni najmanje zanemarljiv.

■ KORIST ZA

CIJELU ZEMLJU

I pogled na luku u kojoj, kako nam je rekao Kovačević, istovremeno mogu da borave tri kruzera i još jedan uz samu obalu, znači još prihoda u ovom gradu, koji mahom živi od turista. Dugogodišnji turistički poslenik iz Kotora i jedini stručnjak za kruzing turizam u Crnoj Gori Rade Ćoso podsjeća da Kotor i dalje nema hotelske kapacitete poput gradova u okruženju. “Moramo biti zadovoljni situacijom, jer Kotorom prođe veliki broj turista koji ne ostave onoliko novca koliko bismo mi to možda željeli, ali su svakako značajni. Od putnika sa kruzera se može zaraditi, ali smatram da bi Kotor trebalo da mijenja percepciju, a ne samo da živi od poludnevnih izleta i pet-šest sati zadržavanja kruzera”, navodi doktorand na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, te podsjeća da od gostiju koji dolaze u Kotor, ima koristi cijela Crna Gora, “jer oni produžavaju prema Budvi, Ceti-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

nju, Podgorici, obilaze sela u zaleđu”. U istraživanjima koja je sproveo, pokazalo se da ljudi veoma pozitivno ocjenjuju dolazak kruzera u Kotor. Nezadovoljstvo je iskazalo oko pet odsto ispitanika, koji smatraju da ekonomski efekti nijesu odgovarajući. “Naš čovjek je takav, koliko god mu daš uvijek mu je malo. Uz broj posjeta i finansijske prilive, pozitivan je i efekat marketinga koji Kotor na ovaj način dobija. Zahvaljujući novim tehnologijama, gosti obično prave lijepu priču o svom boravku i tako Kotor, iz godine u godinu, dobija veće interesovanje i broj gostiju. Grad postaje prepoznatljiv kao destinacija ne samo u ovom dijelu Mediterana, već i mnogo šire, jer na kruzerima borave gosti iz cijelog svijeta – od Amerike, preko Evrope, do Kine”, dodaje Ćoso.

■ U TRKU SE

UKLJUČIO I BAR

U trku za posjetiocima iz najbrže rastuće turističke niše, nedavno se uključila i luka u Baru, čija je želja da preuzme dio linija kruzing kompanija kojima je Kotor već duže na mapi itinerera. Kroz Global Port Holdinga, jednog od najvećih svjetskih “igrača” za upravljanje kruzing lukama i većinskog vla-

40

AKTUELNO

17

Mora se poraditi na zaštiti životne sredine, još i više nego do sada, naročito Kotora i Boke Kotorske, kao jednog od najljepših zaliva svijeta

snika Port of Adria, sada su u mogućnosti da strateški rade na tom cilju. “Ove godine očekujemo 16 dolazaka kruzera koji će dovesti oko 33.000 putnika. U odnosu na 2017, kada smo imali devet brodova i 11.000 putnika, ovo je značajno povećanje i pokazatelj da se dobro radi na promociji Bara kao nove kruzing destinacije na Mediteranu. I za 2019. već sada imamo najavu 16 kruzera”, kazala je za Vikend novine koordinatorka kruzing aktivnosti Tanja Novović. Nijesu samo u ovoj kompaniji zadovoljni rezultatima, već kažu da njihovo mišljenje dijele turisti i osoblje kruzera koji pristižu u

EURA JE PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA SA KRUZERA, POKAZALA JE ANKETA LOKALNIH I NACIONALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

Negativna strana kruzinga

Ćoso je saglasan da postoje i negativne strane dolaska kruzera u Kotor, te da je osnovni limitirajući faktor mala i skučena infrastruktura grada, pa veliki problem predstavljaju gužve koje nastaju u glavnoj sezoni. “Drugi problematičan momenat je taj da smo ekološka država i sa tolikim brojem gostiju svakako dolazi do većeg zagađenja. Mora se poraditi na zaštiti životne sredine, još i više nego do sada, naročito Kotora i Boke Kotorske, kao jednog od najljepših zaliva svijeta. Kruzeri sa velikim mašinama svakako prave probleme za floru, faunu, morsko dno. To su faktori koji remete sistem i treba poraditi da štete budu smanjene na minimum, da sve normalno funkcioniše”, zaključuje on.

Bar. Uz to, kako je precizirala Novović, u posljednje četiri godine redovno se predstavljaju na najvećim sajmovima kruzing turizma u Majamiju i Barseloni, gdje ujedno promovišu Bar i njegove potencijale. Prema riječima Ćosa, kruzeri u Baru nijesu smetnja razvoju turizma u Kotoru, naprotiv. “Luka u Baru ima dobru infrastukturu, za razliku od Kotora koji je mali, ali nudi blagodeti da brodom dođete na vrata od Starog grada, s palube - pravo u grad, razgledate, uživate, družite se s lokalnim stanovništvom... Uz to, kruzeri u barskoj luci rasteretili bi Boku Kotorsku, a odatle nije nikakav problem doći do Kotora ili Cetinja”, smatra Ćoso.

■ U JADRANU

3.500 BRODOVA

U luke Jadranskog mora godišnje uplovi oko 3.500 kruzera, koji dovedu skoro pet miliona putnika. Tri najveće su Vene-

60 odsto brodova koji godišnje dođu u luke Jadrana pristignu u Dubrovnik, Veneciju i Kotor

cija, Dubrovnik i Kotor, u koje pristigne čak 60 odsto brodova. Jer, nijesu sva mjesta jednako interesantna za turiste, prema čijim željama se, na kraju, i formiraju kružne ture. Predsjednik asocijacije luka kruzing turizma Mediterana MedCruise Kristijan Pavić to jednostavno objašnjava. “Ono što je okidač kruzing kompaniji da uvrsti neku luku u svoj itinerer, jeste sama destinacija. Atrakcije ne moraju biti u neposrednoj blizini luke, ali treba da privuku goste kruzing kompanija, koje prodaju i izlete i taj itinerer kao zanimljiv”, rekao je on. Još nedovoljno zaštićeni Kotorski zaliv je pravi mamac, u trenutku kada sve manje turista kruzerima dolazi u vode Jadrana.

18

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

OBJAVLJEN POZIV ZA PO

ZA KUPOV DO 2.500 M

inistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pozvalo je sve proizvođače da se do 23. maja prijave na javni poziv za dodjelu podrške za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciji primarne proizvodnje.

Korisnici podrške mogu biti pojedinci i preduzeća upisana u registar poljoprivrednih gazdinstava, koji uz pomoć ovih sredstava mogu kupiti pogonske mašine, kao što su motokultivatori i motokosačice, i priključke za njih. Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50 odsto od vrijednosti investicije, a ne više od 2.500 eura po podnesenom zahtjevu. “Predmet podrške su i priključci za dvoosovinske mašine, kao što su traktorske kosačice, plugovi, freze, tanjirače, drljače, sjetvospremači, sijačice, sadilice, rasipači mineralnog đubriva, rasturači stajnjaka, prskalice, berači, vadilice i prikolice”, istakli su u Ministarstvu. Jedna od prošlogodišnjih korisnica sredstava Ministarstva je mlada Podgoričanka Ivana Mrdak, koja je putem javnog poziva kupila trimer i automizer za prskanje ratarskih kultura. Nakon života u gradu, ona se prije

nešto više od pet godina odlučila za selidbu u ruralno područje i pokretanje poljoprivredne proizvodnje. “Podrška Ministarstva mi je mnogo značila. Zamislite da vam neko vrati pola novca za nešto što ste svakako morali da kupite”, priča Mrdak za Vikend novine. Ona danas u Matagužima vodi poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi uzgojem povrća na otvorenom i u plastenicima, a zainteresovana je i za preradu voća. Uz pomoć supruga, uglavnom uzgaja zelenu salatu, krompir, paradajz i krastavac, a vrste povrća koje sadi usklađuje sa tražnjom na tržištu. “Prodamo sve što se proizvede i nemamo problem sa plasmanom na tržištu. Većinu robe otkupljuju trgovački lanci Voli i Laković, a imamo i

Podrška Ministarstva mi je mnogo značila. Zamislite da vam neko vrati pola novca za nešto što ste svakako morali da kupite, kaže poljoprivrednica Ivana Mrdak

19 ODRŠKU NABAVKE MEHANIZACIJE SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

Aktuelno

vinu mašina po Zahtjevu Ilustracija

Za ovaj vid podrške poljoprivrednici su prošle godine pokazali veliko interesovanje, pa je javni poziv, zbog utroška predviđenih sredstava, zatvoren nakon 21 dan, iako je bilo predviđeno da bude otvoren tri mjeseca. “Proizvođači ove godine mogu dostavljati zahtjeve do 23. maja, a javni poziv će se završiti i prije tog datuma ukoliko uku-

“Nakon kupljene mehanizacije, poljoprivredni proizvođači dostavljaju zahtjev za odobravanje podrške sa

pna visina podrške, na osnovu zahtjeva za dodjelu podrške, prevazilazi budžetom planirani godišnji iznos. Ministarstvo će u tom slučaju prekinuti dalju realizaciju mjere, obavijestiti poljoprivredne proizvođače i/ ili proporcionalno smanjiti iznos sredstava podrške u odnosu na svaki pojedinačni zahtjev za dodjelu podrške”, objasnili su u Ministarstvu. propratnom dokumentacijom koja je definisana javnim pozivom”, zaključili su u Ministarstvu.

VRIJEDNOST DIONICA KOMPANIJE PROCIJENJENA NA 6,4 EURA

EPCG preuzima sve akcije RUP-a Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) predložio je Skupštini akcionara da se, na sjednici zakazanoj za 28. mart, izjasni o pokretanju postupka dobrovoljne javne ponude za preuzimanje svih akcija Rudnika uglja Pljevlja, po cijeni od 6,4 eura. Procjenu vrijednosti akcija RUP-a izvršila je beogradska kompanija Deloitte, a ona je objavljena sa nekoliko mje-

Upravna zgrada NLB banke

NLB razriješila Klajndinsta Odbor direktora NLB Banke u Podgorici u petak je razriješio Roberta Klajndinsta dužnosti izvršnog direktora i člana Uprave banke. Na vanrednoj sjednici Odbora direktora, uprava je ujedno s njim raskinula radni odnos. “Nakon donešene odluke Odbora direktora, NLB Banka je u poslijepodnevnim časovima primila rješenje od Centralne banke Crne Gore kojim se oduzima odobrenje za izvršnog direktora Roberta Klajndinsta”, naveli su u banci. Do izbora novog izvršnog direktora i člana Uprave, poslo-

Veliko interesoVanje

manje kupce. Od poljoprivrede i te kako može da se živi i to solidno, samo je pitanje kako ste organizovani i šta vam je prioritet”, navodi Mrdak, koja preporučuje svima da se prijave na poziv i iskoriste povoljnosti koje se nude. U Ministarstvu ukazuju da će planiranu podršku isplatiti korisnicima nakon što njihovi službenici obave administrativnu i terensku kontrolu.

Ukratko

seci zakašnjenja. EPCG će, nakon odluke akcionara, pokrenuti postupak dobrovoljne javne ponude za preuzimanje svih 5,06 miliona akcija RUP-a. “Konsultant je definisao fer vrijedenost akcije, koja će u konačnom, predstavljati kvalitetan preduslov da svi sadašnji akcionari RUP-a i prodaju svoje akcije. To će predstavljati preduslov da kroz izmijenje-

nu vlasničku strukturu RUP-a imamo značajno kvalitetniju valorizaciju cjelokupnog pljevaljskog termoenergetskog kompleksa”, rekao je u petak predsjednik Odbora direktora EPCG Đoko Krivokapić. Italijanska kompanija A2A i biznismen Aco Đukanović, koji su većinski vlasnici RUPa, tražili su još početkom prošle godine da im EPCG otkupi akcije po cijeni od 6,5 eura. Bo.D.

ve iz nadležnosti razriješenog Klajndinsta preuzeće Martin Leberle, glavni izvršni direktor, a imenovanje novog funkcionera biće sprovedeno u redovnoj proceduri i uz prethodno odobrenje CBCG. Na sastanku Slovenačkog poslovnog kluba, Klajndinst je na uvredljiv način poredio poslovanje u našoj državi sa Burkinom Faso, zbog čega su se NLB Banka i NLB Grupa zvanično distancirale od njegovih stavova, te izrazile “duboko izvinjenje svim građanima i građankama Crne Gore”. K.J.

Upravljanje lUkama Delegacija Vlade Crne Gore predvođena ministrom saobraćaja i pomorstva Osmanom Nurkovićem, sastala se sa predstavnicima kompanija DCT Gdanjsk i Pelpin centra, u okviru učešća na Međunarodnom zimskom drumskom kongresu. Nurković je, kako je saopšteno, sa predstavnicima najvećeg poljskog kontejner-

Milion za pripremu mreže Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) počeo je redovni godišnji remont trafo-stanica na Crnogorskom primorju, Cetinju i Podgorici, za koji će izdvojiti oko milion eura. Plan podrazumijeva remont 33 trafostanice naponskog nivoa 35 kilovolti na području primorskih opština do kraja aprila, a zatim u Podgorici i na Cetinju. “Aktivnosti smo počeli remontom trafostanica u Tivtu i Herceg Novom i one će neznatno uticati na isključenja korisnika sa mreže”, naveo je šef službe za održavanje 35-kilovatnih trafostanica Ivan Brajović. K.J.

skog terminala DCT Gdanjsk razgovarao o finansijskom modelu ugovora sa Lukom Gdanjsk, koji se zasniva na zakupu zemljišta sa elementima ugovora o koncesiji, kao i o modelu upravljanja. Delegacija je obišla i Kontrolni saobraćajni centar Pelpin koji vrši konstantan monitoringa i servisa na autoputu. K.J.

20

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

ŽARULJE OD 100 VATI ODLAZE U ZABORAV, GRAĐANI Z

JEDNA LED SIJALICA G

Marina Ilić

O

d prvog jula ove godine građani Crne Gore više neće moći da kupuju klasične sijalice od stotinu vati, a od 2020. u prodavnicama ćete moći da nađete samo fluorescentne ili LED sijalice. Građani se boje da bi to moglo da optereti kućni budžet, ali iz Ministarstva ekonomije uvjeravaju da jedna LED sijalica može uštedjeti 8,5 eura godišnje. Nakon prvog jula ove godine, tržišna distribucija klasičnih sijalica od stotinu vati biće zabranjena, predviđeno je pravilnikom Ministarstva ekonomije. Isto će važiti i za sijalice snage 75 vati od prvog januara 2019., a od početka 2020. godine na tržištu će moći da se nađu samo sijalice novije generacije. Kako su nedavno saopštili iz Uprave za inspekcijske poslove, zajedno sa Ministarstvom ekonomije se radi na uspostavljanju sistema kontrole primjene propisanih zahtjeva za energetsku efikasnost proizvoda.

■ STARE SIJALICE SE JOŠ KORISTE, ALI SLABIJE

Međutim, kako sijalice sa žarnom niti koštaju u prosjeku oko 30 centi, a fluoroscentne ili LED sijalice od dva do četiri eura, građani su zabrinuti kako će se ova promjena odraziti na njihov budžet. Dragoslav,, radnik u prodavnici elektronike u podgoričkoj tržnici Gintaš, kaže da stare sijalice od 100 vati i dalje kupuju stariji građani. “Kupuju i dalje penzioneri

Mi kupcima preporučujemo LED sijalice jer prvo što štede struju, drugo što ne zagrijavaju grlo, samim tim ono duže traje, ne puca.

LED sijalice jer prvo što štede struju, drugo što ne zagrijavaju grlo, samim tim ono duže traje, ne puca. Nekad ljudi traže i stare, od 150, 200 vati, ali takve sijalice kraće traju i mnogo troše struju”, kazao je Dragoslav. Kako kaže, u ponudi su LED sijalice od 15 vati, a kada mušterije traže, naručuju i jače. “Imate LED sijalice i od 30 i 40 vati, ali one su malo skuplje, do 10 eura. Trenutno su skupe, ali vjerovatno će im cijena pa-

sti na tržištu zbog potražnje”, kazao je Dragoslav.

■ SA POVEĆANJEM BROJA SIJALICA, UŠTEDA VEĆA

Takođe, u Ministarstvu ekonomije smatraju da ovo

neće biti udar na budžet građana, a u prilog toj konstataciji navode i primjer. “Dakle, na primjeru samo jedne sijalice i njene upotrebe svega tri sata dnevno govorimo o uštedi od 8,50 eura na godišnjem novu. Naravno, sa povećanjem broja si-

jer su navikli, smatraju da sa njima bolje vide. Takođe, često ih kupuju ljudi koji peku rakiju, ali i moleri kada gletuju zidove jer im je potrebna jača svjetlost”, objašnjava Dragoslav za Vikend novine. Međutim, kako ističe, generalno se stare sijalice sve slabije koriste, pa ih tako i oni slabije naručuju. Prema njegovim riječima, LED sijalice sada dobro idu. Cijene im se kreću od euro i po, do tri, a ohrabrujuće je i to što im cijena vremenom pada. “Ove su bile tri eura, a sada su dva, pala im je cijena. Mi kupcima preporučujemo

30 7 CENTI KOŠTAJU U PROSJEKU NAJJEFTINIJE STANDARDNE SIJALICE U CRNOJ GORI

DO 10 EURA U CRNOJ GORI KOŠTAJU LED SIJALICE JAČINE OD 30 I 40 VATI

Prilikom donošenja svih pravilnika, Ministarstvo ekonomije je definisalio minimalan rok za početak njihove implementacije od najmanje godinu dana: Pravilnik za sijalice sa žarnom niti donesen je u junu 2017, ostali set pravilnika u decembru 2017. i januaru 2018. godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

AKTUELNO

21

ZABRINUTI, IZ MINISTARSTVA EKONOMIJE PORUČUJU:

GODIŠNJE UŠTEDI 8,5€ jalica i broja sati, uštede su značajno veće. Na sličan način se mogu prikazati i benefiti ulaganja u ostale energetski efikasne uređaje”, poručili su iz Ministarstva. Iz tog Vladinog resora za VN objašnjavaju da je uklanjanje sa tržišta energetski neefikasnih tehnologija ne samo ispunjavanje obaveza koje Crna Gora ima na putu ka EU, već i odgovoran pristup prema građanima Crne Gore. “Pomenuti proces Evropska unija započela je još 2012. godine. Cilj je obezbjeđivanje svih neophodnih uslova da se građanima obezbijedi dostupnost i upotreba samo onih uređaja koji su energetski efikasni i čijom se upotrebom

DONIJETA PRAVILA I ZA KUĆNE APARATE

Osim pravilnika koji se tiče upotrebe sijalica sa žarnom niti, ostali pravilnici koje je donijelo Ministarstvo ekonomije odnose se na rashladne i uređaje za klimatizaciju, mašine za pranje i sušenje veša i pranje posuđa, televizore, električna napajanja, set-top boksove, električne motore, ventilatore, pumpe za vodu i cirkulacione pumpe. smanjuju troškovi. Iako je cijena energetski efikasnih uređaja veća od energetski neefikasnih uređaja, treba imati u vidu da se tokom perioda njihovog korišćenja, investicija u energetski efikasnan uređaj višestruko isplati”, tvrde iz Ministarstva. Da je ova odluka Mini-

“Na primjer, pravilnicima je propisano da se klima uređaji sa tzv. split sistemom od 1. januara naredne godine na tržištu neće moći naći sa energetski efikasnom oznakom nižom od B, dok od 1. januara 2020. godine ta oznaka neće biti manja od A. Na sličan način regulisano je stavljanje na tržište i drugih uređaja za domaćinstvo”, istakli su iz Ministarstva. starstva ekonomije opravdana, smatraju i u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP). Tako savjetnik u CEZAP-u Predrag Boljević tvrdi da jedna žarulja od 100 vati čini 10 čak odsto mjesečnog računa. “Jedna obična sijalica od 100 vati, koju sigurno svi imamo u dnevnom boravku na nivou mjeseca čini 10 odsto tog računa. Jedna. A koliko ih ima u stanu... Ako bismo prešli na LED sijalice, na flourokompaktne to bi smanjili za recimo dva eura računa ili na jedan odsto računa, što

Jedna obična sijalica od 100 vati, koju sigurno svi imamo u dnevnom boravku na nivou mjeseca čini 10 odsto tog računa. Jedna. A koliko ih ima u stanu... Ako bismo prešli na LED sijalice, na flourokompaktne to bi smanjili za recimo dva eura računa ili na jedan odsto računa

je, priznaćete, u nivou greške, statističke greške”, napominje Boljević za VN.

■ ROK NEĆE IMATI NEGATIVNE EFEKTE

U Ministarstvu, takođe, smatraju da je minimalan rok od godinu dana dovoljan da ograničenja definisana pravilnicima neće imati negativne efekte na rad državnih organa i poslovanje pravnih i fizičkih lica. “Kao i u mnogim drugim oblastima, i u pogledu energetski efikasnih uređaja, na crnogorskom tržištu su zastupljeni proizvodi raznih proizvođača LED rasvjete. U zavisnosti od proizvođača, tehničkih karakteristika samih proizvoda, razlikuju se i kvalitet i cijena ponuđenih proizvoda. Očekivanje je da će povećanje konkurentnosti i razvoj tržišta energetski efikasnih sijalica uticati i na pad cijena. Ministarstvo ekonomije će, u domenu nadležnosti, i u saradnji sa drugim državnim organima, obezbijediti uspješnu primjenu nedavno usvojenih

propisa, jer će to donijeti benefite građanima, između ostalog, i u vidu smanjenja izdataka za električnu energiju”, navode iz Ministarstva. Kako podsjećaju, ovaj resor je u proteklom periodu donio 16 pravilnika kojima se uređuje uvođenje zahtjeva za eko dizajn određenih grupa proizvoda koji utiču na potrošnju energije, a koji propisuju postepenu eliminaciju određenih tehnologija sa tržišta. “Jedan od tih propisa je i Pravilnik o zahtjevima za eko dizajn neusmjerenih sijalica za domaćinstva, u skladu sa kojim stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage 100 W i veće neće biti dozvoljeno nakon 1. jula ove godine. Isto važi za sijalice snage od 75 W i veće od 1. januara 2019., za sijalice snage od 60 W i veće od 1. jula 2019, a od 1. januara 2020. godine neće biti dozvoljeno stavljanje na tržište svih klasičnih sijalica sa žarnom niti, osim onih baziranih na nekoj novoj, energetski efikasnijoj tehnologiji”, pojasnili su iz Ministarstva.

VRSTA SIJALICE SNAGA SIJALICE PROSJEČNA CIJENA BROJ RADNIH SATI DNEVNO POTROŠNJA UŠTEDA NA GODIŠNJEM NIVOU Sijalice sa žarnom niti

100 W

0,34 eura

3h

10,40 eura

Fluorscentne sijalice

20 W

3,29 eura

3h

2.08 eura 50 %

Led sijalice

18 W

5,29 eura

3h

1,87 eura 33 %

2

DO ČETIRI EURA U CRNOJ GORI KOŠTAJU LED SIJALICE OD 15 VATI

22

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

RAŽNATOVIĆ SE PORODILA, ALI JOŠ ČEKA PRAVDU

Epiloga u slučaju trudnice sa Cetinja Marije Raznatovic još nema, iako je esterna komisija prije mjesec završila izvještaj sastavljen nakon kontrole u bolnici “Danilo I”, kazao je Vikend novinama njen suprug Božidar Šofranac. On ističe da se njegova supruga u međuvremenu porodila, ali da još čeka pravdu. “Na našu veliku sreću i zahvaljujući doktorima Kliničkog centra Crne Gore koji su se na maksimalno profesionalan način ponijeli prema nama, moja supruga se porodila i na svijet donijela zdravu djevojčicu”, rekao je Šofranac. Iz Ministarstva zdravlja mu je, kaže on, nezvanično saopšteno da su propusti utvrđeni i da je komisija predložila disciplinski postupak, što potvrđuje da su informacije koje su DN objavile tačne. “Iz kabineta ministra nam je saopšteno da je predmet kod ministra na stolu i da ministar želi da nam ga lično uruči, zbog čega nam je već dva puta zakazivan sastanak sa ministrom, a zatim otka-

Foto: Pavle Simovic

Šofranac: I dalje računamo na Hrapovićevo obećanje

Cetinjska bolnica zan. Imajući razumijevanja prema obimu posla koji ministar obavlja bili smo jako strpljivi, ali se ovo i previše odužilo, a mi želimo da se jednom stavi tačka na ovo”, kazao je Šofranac. On ističe da ne želi da vjeruje glasinama da im izvještaj nije uručen zbog političke scene na Cetinju, odnosno iščekivanja smjene direktora bolnice “Danilo I” i kako bi se neki doktori abolirali. “Moja porodica i ja vjerujemo isključivo ministru Kenanu Hrapoviću i računamo na riječ koju nam je dao i obećao da će ovaj slu-

čaj ići do kraja, a odgovorni biti sankcionisani u skladu sa zakonom”, poručio je Šofranac. Podsjećamo, Ražnatović se u četvrtom mjesecu trudnoće u više navrata prošle godine obraćala ljekarima Opšte bolnice Cetinje zbog bolova. Oni su je uvjeravali da je sve u redu i da se samo uplašila, da bi je potom, krajem avgusta, u teškom stanju poslali na dalje liječenje u Klinički centar Crne Gore (KCCG), gdje su ljekari konstatovali blokadu mitralnog vještačkog zaliska na srcu, uz mnogo vode u plućima. M.I.

ZADOVOLJAN TRETMANOM U BARSKOJ BOLNICI

Bokan: Profesionalan odnos mi omogućio donošenje ispravne odluke Zoran Bokan, građanin Bara, zadovoljan tretmanom u Opštoj bolnici u ovom gradu, uputio je Ministarstvu zdravlja pismo zahvalnice, u koje su Vikend novine imale uvid. Intervencija se satojala u odstranjivanju lijevog bubrega, a kako je Bokan kazao, zahvaljujući brzoj i tačnoj ukupnoj intervenciji spriječeno je dalje širenje bolesti. “Hirurški zahvat su uradili dr Jovan Ivović i dr Dragan Tomanović, a u donošenju pravilne dijagnoze asistirala je dr Vanja Božović. Želim da napome-

nem da iako sam imao priliku i ponudu da pomenutu operaciju uradim u inostranstvu bez dileme sam se odlučio da to urade domaći doktori. U razgovoru sa navedenim doktorima prije operacije u potpunosti su me uvjerili u pozitivan ishod što se i pokazalo tačnim”, naglasio je Bokan. Kako napominje, pravilan, prijateljski i relaksiran odnos doktora sa pacijentom pruža potrebnu sigurnost i odlučnost u donošenju ispravne odluke. “O uspješnosti operacije samo za sebe govori relativno kratko vrijeme moje pot-

pune rehabilitacije. Ovim putem želim da zahvalim svima koji su učestvovali u operativnom zahvatu i postoperativnom periodu: doktorima, kompletnom osoblju Intenzivne njege, instrumentarkama, odjeljenjima hirurgije, skenera, rendgena, te pratećom strukuturom servirkama i higijeničarkama. Na kraju, stavljam akcenat na veoma profesionalan odnos kompletnog bolničkog angažmana tokom mog boravka u pomenutoj instituciji”, naveo je Bokan u pismu upućenom na adresu resora Kenana Hrapovića. M.I.

TOKOM 2017.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

AKTUELNO

23

REGISTROVANO VIŠE OD 200 KRIVIČNIH DJELA PORODIČNOG NASILJA

NASILJE NAD ŽENAMA DRŽAVU GODIŠNJE KOŠTA 9,3 MILIONA EURA

⌦ Marina Ilić

N

asilje u porodici nije privatna stvar, već ozbiljan društveni problem i prema tom fenomenu mora postojati nulti stepen tolerancije. Zbog toga je neophodno ojačati implementaciju i primjenu zakona, međuresornu, ali i saradnju sa NVO sektorom, poručeno je na konsultativnom saslušanju resornih ministara. Na sjednici koju su organizovali skupštinski odbori za zdravstvo, rad i socijalno staranje, politički sistem, pravosuđe i upravu i rodnu ravnopravnost, saslušani su ministri rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova i zdravlja, Kemal Purišić, Mevludin Nuhodžić i Kenan Hrapović. Purišić je kazao da nasilje u porodici nije privatna stvar, već ozbiljan društveni problem. On je naveo da razne prepreke sprečavaju implementaciju standarda za zaštitu žrtava nasilja. “Te prepreke su duga tradicija očuvanja porodice po svaku cijenu uz tolerisanje i prikrivanje nasilja”, rekao je Purišić. Prema njegovim riječima, kampanja “Zaustavimo nasilje”, koja je sprovedena prošle godine, doprinijela je promjeni stavova javnog mnjenja, te da je nasilje postalo vidljivije. Kako je istakao, prošle godine je centrima za socijalni rad prijavljeno 1.290 slučajeva nasilja u porodici, znatno više nego 2016. godine. On je najavio izgradnju kriznih centara u Podgorici, Plavu i Petnjici ove godine, a da je u planu i izgradnja Skloništa za žrtve nasilja u nekom od gradova na sjeveru Crne Gore.

■ ŽRTVE OHRABRENE U PRIJAVLJIVANJU NASILJA

Nuhodžić je kazao da postoji mnogo izazova u borbi protiv nasilja i naglasio da je po-

Raičević: Nasilnika ima i u policiji Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević kazala je da je prošle godine Nacionalni SOS telefon imao više od 3,5 hiljada poziva, u skloništu boravilo 300 osoba, i da je napisano više stotina prijava. “Kada uporedite sa vašim podacma vidite da ništa nije urađeno i da državu nije briga. Jer da jeste, mi bismo se danas pohvalile da imamo skrovito mjesto za žrtve. Cijeli grad zna gdje je kuća u trebno zaokružiti pravni okvir i obezbijediti punu zaštitu prava žrtava u postupcima pred pravosudnim organima. On je kazao da su se žene ohrabrile da prijave nasilje i da je prošle godine registrovano 200 krivičnih djela zbog nasilja u porodici i jos šest koja su drugačije kvalifikovana. “Za navedena djela podnijete su 203 krivične prijave protiv isto toliko lica, od kojih su 193 muškarci, a deset žene. Od ukupnog broja osuđenih 42 su povratnici”, rekao je Nuhodžić. On je naveo da na slučajevima nasilja radi 33 službenika, ali da će kapaciteti u 2018. biti pojačani. “Iz svakog centra će još 56 službenika proći kroz edukaciju kako bi stekli dodatna znanja za rad na slučajevima nasilja”, rekao je Nuhodžić. Takođe, on je naveo da je prošle godine za 435 službenika i rukovodilaca policije realizovano 32 obuke. Naglasio je i da su slučajevi nasilja nad ženama i djecom prioritet u radu Ministarva unutrašnjih poslova. Hrapović je kazao je da nasilje u porodici predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava. On je kazao da će se u narednom periodu raditi na realizovanju kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i unapređivanju prijavljiva-

koju smještamo žrtve. Stranci nam je kreče, kupuju namještaj, hrane naše žene i djecu, žrtve nasilja. Nikad nas nijedan gradonačelnik nije posjetio. Dakle, nije vas briga”, poručila je ona. Dodala je da nasilnika ima i u policijskim redovima i u državnim organima, ali da ih kolege štite. “Taj službenik policije drži obuke, a njegova žena je kod nas u skloništu”, tvrdi Raičević. nja nasilja u porodici, kao i na formiranju nacionalnog registra traumatizma.

■ NASILJE DRŽAVU KOŠTA 9,3 MILIONA

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Suad Numanović rekao je da je nasilje nad ženama društveno-privatni problem i da povećanje broja prijavljenih slučajeva nasilja ukazuje na vidljivost ovog fenomena. “Zabrinjava podatak da 41 odsto građana smatra da je bolje zaštititi porodicu nego pravo pojedinaca. Takođe, 20 odsto žena je doživjelo ekonomsko nasilje, 17 odsto fizičko, 38 psihičko, a sedam odsto seksualno nasilje”, rekao je Numanović. Kako je dodao, obeshrabruje podatak da postoji povećan broj ubistava žena. Numanović je kazao da nasilje nad ženama državu godišnje košta 9,3 miliona eura,

ili 11,5 hiljada po prijavljenom slučaju. On smatra da je pored stalne obuke stručnjaka koji se bave problemom nasilja, potrebno jačati rodnosenzitivno obrazovanje. Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Željko Aprcović kazao je da Crna Gora ima dobar normativni okvir i zakonska rješenja, ali je pitao da li je moguće da postoji sve veći broj žena žrtava nasilja. On je podsjetio na podatak da su prošle godine, od ukupno 203 predmeta zbog nasilja, 63 okončana osuđujućom presudom. Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak je kazala da žene ne prijavljuju nasilje zbog straha kako će institucije reagovati i da li će dobiti podršku, ili će ponovo biti izložene nasilju. Ona je ukazala da se u Crnoj Gori dešavaju neki specificni vidovi nasilja i dodala da je alarmantan broj slučajeva selektivnog abortusa djevojčica.

■ INSTITUCIJE ĆUTE O SVOJIM PROMAŠAJIMA

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bijeković kazao je da je svaka peta žena žrtva nasilja, a da mnoge nijesu ni svjesne da su žrtve. On je kazao da su i žene koje su ekonomski moćne vrlo često žrtve porodičnog nasilja.

Purišić: Gotov disciplinski postupak u slučaju Bogavac Disciplinski postupak, koji je u Centru za socijalni rad Podgorica sproveden zbog nedostavljanja rješenja o pomoći porodici Bogavac, završen je i donijeta je disciplinska mjera, kazao je Purišić.

“Izrečena je disciplinska mjera, a Upravni odbor će utvrditi da li je to dovoljno”, naglasio je Purišić. On nije mogao da odgovori na pitanje novinara koja je mjera u ovom slučaju izrečena.

“Nije problem ponekad nedovoljna reakcija institucija, već ćutanje institucija o očiglednim promašajima”, ocijenio je Bijeković. Biljana Zeković iz SOS telefona Podgorica kazala je da postoji dobar zakonodavni okvir, ali da je sporna implamentacija važećih zakona. Ona je najavila da će tražiti izmjene Krivičnog i Porodičnog zakona. Zeković je ministru unutrašnjih poslova predložila da razmisli o razdvajanju poslova vezano za maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici. Nuhodžić je kazao da postoji potreba za razdvajanjem i da će to regulisati novim zakonom o unutrašnjim poslovima. Zeković je predložila Purišiću da u formiranje kriznih centara, koji su u planu, uključi i nevladin sektor jer, kako je navela, oni imaju najviše kontakata sa žrtvama nasilja i znaju šta su njihove potrebe. Osim toga, predstavnice NVO sektora su ukazale i na loš položaj u kom se nalaze prihvatni centri širom Crne Gore, te da je neophodna bolja podrška države. Nuhodžić je kazao da se neka pitanja koja su iznijele predstavnice nevladinog sektora trebaju riješiti na operativan način, da je u tom pogledu formiran Operativni tim, a da će se u narednom periodu saradnja sa NVO sektorom unaprijediti. “Sastanak Operativnog tima će se održati 21. marta. Slijedi i usvajanje zakona o MUP-u i sistematizaciji koji će omogućiti jačanje kapaciteta”. Puršić je podsjetio da je Vlada ove godine opredijelila više novca za borbu protiv nasilja. “Ove godine NVO sektor prvi put postaje suštinski partner koji će biti determinisan propisima”, dodao je Purišić.

24

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

PODGORICA: SLUŽBA ZAŠTITE 1. MARTA OBILJEŽAVA 65 GODINA SLUŽBE

ČAĐENOVIĆ: REGIONALNI TRENING CENTAR NAREDNE GODINE

P

odgorička Služba zaštite 1. marta obilježava 65 godina profesionalnog rada, a u novu ljetnju požarnu sezonu ulazi sa modernizovanom opremom i voznim parkom, prateći nivo kolega u regionu, ali i u Evropi.

Komandir Službe zaštite Andrija Čađenović navodi da će u novu ljetnju požarnu sezonu svaki operativni izvršilac u službi zadužiti novu uniformu za prilaz vatri, koja služi za najkomplikovanije intervencije i gašenja požara u zatvorenim prostorima i koja ih štiti do skoro 1.000 stepeni. Takođe, vatrogasci će dobiti i nove čizme, a u proceduri su i za nabavku tzv. radne opreme, koja služi za požare na otvorenom prostoru.

|

PRATE NIVO KOLEGA

“Vatrogasci u ovu sezonu ulaze sa novom opremom. Kupljena su odijela za prilaz vatri, koja su jedna od najboljih na svijetu kada je u pitanju zaštita vatrogasaca na intervencijama, a prošle godine je završena i nabavka dva specijalizovana vatrogasna vo-

zila po najnovijim svjetskim standardima”, ističe za Vikend novine Čađenović. Služba zaštite, kako kaže, danas može da se pohvali da ne zaostaje za najboljim službama iz okruženja, a da je u mnogim segmentima i ispred pojedinih Službi zaštite iz regiona. “Podgorička služba je, kada je u pitanju nivo obučenosti i opreme, dostigla nivo kolega u Evropi. Imamo sve preduslove za kvalitetno obavljanje posla - izuzetne smještajne kapacitete, zgradu vatrogasnog doma, koju nema gotovo nijedna Služba u regionu”, ističe Čađenović.

|

TRENING CENTAR

Podgorička Služba zaštite uskoro bi mogla da dobije i trening centar, koji je neophodan za još kvalitetniju obuku pripadnika ove službe. “Trening centar je ono što nedostaje podgoričkoj Službi zaštite i nadam se da ćemo ga dobiti naredne godine. U saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije i Glavnim gradom stavićemo ove godine taj predlog u proceduru, odnosno pokrenućemo priču oko

PODGORIČKA SLUŽBA JE, KADA JE U PITANJU NIVO OBUČENOSTI I OPREME, DOSTIGLA NIVO KOLEGA U EVROPI. IMAMO SVE PREDUSLOVE ZA KVALITETNO OBAVLJANJE POSLA - IZUZETNE SMJEŠTAJNE KAPACITETE, ZGRADU VATROGASNOG DOMA, KOJU NEMA GOTOVO NIJEDNA SLUŽBA U REGIONU ulaganja i opremanja trening centra i na koji način bi funkcionisao. To neće biti samo za pripadnike naše službe, već će to biti regionalni centar i osim

kolega iz ostalih crnogorskih opština koristiće ga i kolege iz regiona, jer Srbija, Makedonija, Albanija nemaju takav centar i to bi zajedno koristili. Očekujemo da naredne godine dobijemo trening centar u našem vatrogasnom domu, koji bi služio za obuku pripadnika Službe zaštite”, istakao je Čađenović, navodeći da bi se trening centar nalazio u drugoj fazi vatrogasnog doma, koji se trenutno ne koristi. On navodi da bi u trening centru trebalo da budu zaposleni pripadnici podgoričke Službe zaštite, koji su licencirani i koji su prošli gotovo sve obuke koje vatrogasac može da prođe.

GRAĐANI DA POMOGNU, A NE DA ODMAŽU Komandir službe navodi da građani još nemaju dovoljno razvijenu svijest i da se dešava da nekad i odmažu. “Građani često ne poštuju rotaciju i sirenu, a posebno je to izraženo u špicu sezone. Ponekad smo prinuđeni da zovemo u pomoć Komu-

nalnu policiju, jer se dešava da pojedinci parkiraju svoja vozila čak i na ulazu u Službu zaštite. Često su i zakrčeni ‘vatrogasni prolazi’ i radimo na tome da eliminišemo sve te faktore, koji otežavaju gašenje požara”, kazao je Čađenović.

“Tu spadaju obuke za spašavanje iz saobraćajnih akcidenata, najkomplikovanija gašenja požara u zatvorenom prostoru, spašavanje iz poplava, a sve te obuke su prošli pripadnici naše službe. Kao uspješan završetak jedne od obuka, naša služba je dobila najsavremeniju opremu za spašavanje iz poplava, koju nije imala ni Crna Gora”, kazao je Čađenović.

|

REKORDNA 2017. GODINA

U Službi zaštite 1. marta, kada se obilježava Dan civilne bezbjednosti i zaštite u Crnoj Gori, biće održana pokazna vježba, koju će organizovati vatrogasci Službe zaštite sa kolegama Gradske službe spasa i avio-helikopterske jedinice. Cilj aktivnosti je da se svi zainteresovani građani bolje upoznaju sa radom Službe, njenim kapacitetima i nadležnostima, kako bi stekli jasniju i potpuniju sliku o značaju i važnosti Službe zaštite za sve građane Podgorice. Komandir Čađenović podsjeća da je 2017. godina bila jedna od najtežih ljetnjih po-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

E I DAN CIVILNE BEZBJEDNOSTI Spremni za novu sezonu

Čađenović žarnih sezona u posljednjih 15 godina, što potvrđuje i rekordan broj požara u julu, avgustu i septembru prošle godine, a što su najbolje osjetili podgorički vatrogasci. Prošle godine je oboren i rekord broja požara u jednom danu, kada su tokom ljeta pripadnici Službe zaštite gasili 73 požara za 24 sata. “Adekvatno smo odgovorili na sve izazove tokom prošle godine i uspjeli da sačuvamo svu imovinu Glavnog grada. Uprkos izuzetno teškoj godini, 2017. godina je jedna od najboljih. Nije bilo žrtava, a izgorjela su samo tri pomoćna objekta, koja su bila u ruralnim djelovima grada i Služba zaštite nije tu ništa mogla da učini i fizički nijesmo mogli da stignemo na vrijeme da ugasimo požar”, kazao je Čađenović. Kao kruna uspješnog rada došla je i nagrada Glavnog grada “19. decembar”, koja se dodjeljuje povodom Dana oslobođenja Podgorice, za izuzetan doprinos. Službu zaštite za ovo priznanje predložila je grupa građana iz nekoliko podgoričkih naselja. “Ovo je treća nominacija za Službu zaštite, jer je u prethodnih desetak godina dva puta bila nominovana za ovu nagradu. Nominovala nas je grupa građa-

Služba zaštite spremno ulazi u novu ljetnju požarnu sezonu sa 72 stalno zaposlena pripadnika službe i 25 do 30 sezonaca, koje služba angažuje svake godine u toku ljetnjih mjeseci kada je povećan broj požara. U saradnji sa organizacijom Help vjerovatno će biti angažovano još nekoliko ljudi koji su prošli kompletnu obuku za vatrogasca. Ova godina je počela sa znatno manje požara u odnosu na prethodne godine. Komandir Vatrogasno-spasilačke jedinice Lazar Čađenović ističe da su za skoro dva mjeseca ove godine imali samo jedan veći požar, a da je drastično smanjen i broj ostalih požara. “Imali smo samo jedan požar, koji je izazvao veću materijalnu štetu, kada je izgorio stan u Ulici kralja Nikole. Osim nekih prirodnih uticaja, blaže zime, odnosno manjeg intenziteta zagrijavanja prostora, važan faktor je i strategija koju sprovodi Služba zaštite po pitanju preventive i edukacije građana. Evidentni su pomaci i rezultati”, navodi Čađenović. U januaru je bilo oko 80 požara, dok je u februaru do sada bilo oko 70 požara. Najbrojniji su bili požari na dimnjacima i motornim vozilima. na, koja je prikupila 580 potpisa i žiri je ovoga puta donio jednoglasnu odluku, što je izuzetna čast za mene i svakog pripadnika službe”, istakao je Čađenović. Osim priznanja Glavnog grada, vatrogasci su dobili priznanje i od Ambasade SAD u Crnoj Gori, a potpredsjednik SAD je tražio da se susretne sa Čađenovićem i oda priznanje svim vatrogascima u Podgorici. Prema riječima Čađenovića, Glavni grad je pomogao i omogućio da Služba zaštite dobije sve ono što ovakvu organizaciju čini modernom. “Od kada sam na čelu ove službe saradnja sa Glavnim gradom je odlična i podrška nijednog trena nije izostala. Pozitivno su odgovorili na sve naše zahtjeve i zahvaljujući njihovoj pomoći ova služba danas odlično funkcioniše. Više od milion eura je uloženo u opremu, vozni park i osavremenjivanje službe”, kazao je komandir. M.M.

AKTUELNO

25

GLAVNI GRAD ZA DVIJE GODINE ULOŽIO MILION EURA U SLUŽBU Gradonačelnik Podgorice, Slavoljub Stijepović, navodi da uprava Glavnog grada konstantno ulaže u nabavku opreme za potrebe ove gradske službe, jer ima najveću odgovornost kada su u pitanju situacije u kojima je neophodno sačuvati građane i njihovu imovinu od svih oblika vanrednih i nepredvidivih situacija i okolnosti. Stijepović ističe da je to ulaganje u sve nas, jer su upravo vatrogasci, među prvima koje zovemo kada nam je pomoć neophodna. “Glavni grad je prepoznao i vrednovao činjenicu da je ulaganje u ovaj segment zapravo investicija u sve nas, našu sigurnost i našu imovinu. Glavni grad je u Službu zaštite uložio više od milion eura samo u posljednje dvije godine. U mandatu ove uprave obezbijeđena su dva nova specijalizovana vozila, renomiranih njemačkih proizvođača, vrijedna oko pola miliona eura, čime je modernizovan vozni park. Nabavljena su nova zaštitna odijela za spasilačke intervencije i specijalne čizme za spasioce, a kroz donaciju organizacije GIZ cjelokupni sastav jedinice opremljen je opremom za poplave, čime je u velikoj mjeri podignut nivo opremljenosti, a samim tim i efikasnosti Službe zaštite. Oprema koja je

nabavljena služi za najkomplikovanije akcije svih tipova, dakle ne samo u gašenju požara. Uniforme za prilaz, vrijednosti od po 1300 eura, štite naše vatrogasce pri najrizičnijim akcijama gašenja požara u zatvorenom prostoru kako bi djelovali bezbjedno na veoma visokim temperaturama”, kazao je VN Stijepović, navodeći da su uslovi rada u Službi zaštite na visokom nivou. “Kompleks Vatrogasnog doma sadrži preko 10.000 kvadratnih metara otvorenog i zatvorenog prostora i smatra se najkvalitetnijim u regionu, ali i šire. Služba zaštite organizuje rad po evropskim standardima i sertifikatu ISO-90012008 od akreditovane crnogorske sertifikacione kuće ICS kao i OHSAS 18001 standard za zdravlje i bezbjednost. Osim ulaganja,

Glavni grad radi i na stručnom usavršavanju pripadnika Službe zaštite kroz različite treninge i obuke i komunikaciju sa kolegama iz regiona i šire”, kazao je Stijepović. Uprava grada će, kako kaže, i ubuduće činiti sve sto je moguće u cilju postizanja visokih standarda i praćenja savremenih dostignuća u oblasti zaštite i spašavanja, čime će naši vatrogasci moći da stanu uz rame sa kolegama širom Evrope u bilo kojoj situaciji kad je pomoć vatrogasaca neo p hodna.

Stijepović

Gradonačelnik Stijepović u obilasku Službe zaštite

26

aktuelno

TivaT: iNcideNT u oŠ ª drago Milovićº

Osnovci nastavniku pripremili elektro šok U tivatskoj Osnovnoj školi „Drago Milović“ juče se desio teži incident u kome su učenici jednog od devetih razreda polili vodom prekidač za svijetlo u učionici i time doveli u opasnost život profesora fizike i matematike, saznaje Radio Tivat. Učenici su ogolili žice na prekidaču i polili ga vodom. “Po ulasku u učionicu profesor je primijetio lokvu vode i mokar zid i shvatio ozbiljnost situacije u kojoj mu je bio ugrožen život”, navodi Radio Tivat. Informaciju je potvrdi-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

Više reda u taksi prevozu u Budvi

la direktorka škole Ružica Lazarević koja je istakla da je o događaju obaviještena tivatska policija i opštinska Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti. Ona je najavila da će povodom inicidenta biti održan sastanak sa roditeljima razreda i sjednica Nastavničkog vijeća. Uviđaj je obavila tivatska policija i obavijestila Osnovno državno tužilaštvo, koje je tretiralo da slučaj nema elemenata krivičnog djela. Policija je o slučaju po proceduri obavijestila tivatski Centar za socijalni rad. (CdM)

Foto: Iva Mandić

Nove Mjere za uvođeNje reda

Herceg Novi: ª suđeNjeº za kraj

Presuda i Van Gogh za zatvaranje karnevala

Ovogodišnji Praznik mimoze biće završen u nedjelju, tradicionalnim suđenjem “Krnevalu” i koncertom beogradske pop-rock grupe Van Gogh. Najveća od tri ovogodišnje karnevalske povorke koja prethodi suđenju Krnevalu i kojom se i zatvara 49. Praznik mimoze, krenuće sa platoa u Igalu u 19 sati, predvođena mažoretkama, trombonjerima, Gradskom muzikom Herceg Novi i Mjesnom muzikom Đenovići. Karnevalske grupe među kojima čak pet inostranih, veoma kvalitetnih i poznatih majstora maškaranja iz Rijeke, Šapca, Strumice, Pančeva i Viškova, predvođeni slavnim Halubajskim zvončarima, jednom od najvećih atrakcija Riječkog karneva-

la, predstaviće se na Trgu Nikole Đurkovića, a u programu suđenja Krnevalu učestvovaće glumci Hercegnovskog pozorišta Goran Slavić, Lidija Petrone, Danijel Femić i Saša Vidić, a program će voditi Dragana Vlaović. Autor teksta suđenja Krnevalu Crvenku Surlašiću je mladi hercegnovski dramaturg i scenarista Đorđe Stanojlović. “Suđenje Krnevalu je, samo po sebi, beskrupulozna farsična igra čiji je ishod uvijek isti – kažnjavanje krivca koji je metafora svih elementarnih nepogoda i iščašenosti u društvu za minulih godinu dana”, kazao je Stanojlović. Nakon Presude na Trgu Nikole Đurkovića od 21 sat slijedi koncert beogradske pop rock grupe Van Gogh. S.M.

Nema više tak OpštiNa Određ

⌦ Mili Prelević

T

aksiti u Budvi više neće određivati sami cijene prevoza, već će to činiti Skupština opštine, koja neće izdavati više licenci, saopšteno je Vikend novinama u budvanskom Sekretarijatu za privredu.

Sekretar Sekretarijata za privredu Marko Marković kazao je za VN da je u toku izrada Nacrta odluke o taksi prevozu na nivou opštine Budva kojim je predloženo da cijene taksi prevoza budu od 0,5 eura za start i 0,7 za km do cijene od eura za start i 1,50 eura za kilometar vožnje. Krajem prošle godine je donesen novi zakon o prevozu u drumskom saobraćaju, koji će pomoći u lakšem uređivanju drumskog saobraćaja na lokalnom nivou, a kako su saopštili taksisti, oni ne bježe od odgovornosti, ali traže iste uslove za sve, na nivou države.

“Jedna od većih promjena što se tiče taksi prevoza je to što su ranije taksisti sami formirali cijene, a ove godine lokalna vlast ima mogućnost da odredi minimalnu i maksimalnu cijenu vožnje”, kazao je sekretar Sekretarijata za privredu,, Marko Marković. To znači da će oni moći samo u tom opsegu cjenovno da konkurišu jedni drugima. Na osnovu saobraćajnog Elaborata, koji je urađen na zahtjev budvanske opštine, zaključeno je da u crnogorskoj prijestonici turizma ima previše taksi vozila. “Odlučili smo da ubuduće,

Očekuje se da će Ova inicijativa sekretarijata za privredu dOprinijeti bržem uvOđenju reda u OvOj Oblasti i demOtivisati “divlje” taksiste kOji su predstavljali nelOjalnu kOnkurenciju i, čestO, nanOsili štetu budvi kaO prijestOnici crnOgOrskOg turizma dok se potrebe grada ne promijene, više ne izdajemo licence za taksiste”, kazao je Marković. Ministarstvo saobraćaja predvidjelo je tri tarife koje će se moći koristiti u taksi vozilima - dnevnu, noćnu i vangradsku tarifu. O tačnoj tarifi za područje Budve odlučiće Skupština opštine.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

aktuelno

27

VrhoVni sud i AirE CEntAr iz LondonA

Ima još lutanja u prImjenI standarda

A u prEVozu u BudVi

U kolašinskom hotelu Bianca juče je održan okrugli sto pod nazivom “Pravo na pristup sudu i pravo na obrazloženu presudu”, u organizaciji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona. Vrhovni sud u saradnji sa AIRE Centrom, uz podršku Britanske ambasade, počev od 2015. godine, sprovodi projekat „Implementacija Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u sudovima u Crnoj Gori”. Prema riječima predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice, ohrabruje zaključak iz izvještaja da u crnogorskim sudovima vidljiv napredak

u pogledu Konvencije. To se odnosi ponajprije u pogledu obrazlaganja odluka o pritvoru, kod odlučivanja o kontrolnim zahtjevima, kao i u oblasti slobode izražavanja. “Međutim, potrebno je učiniti dodatne napore u cilju unapređenja primjene standarada, što podstiče Odjeljenje Vrhovnog suda za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije da nastavi sa radom na polju praktične primjene Konvencije”, kazala je Medenica. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin kazao je da je dugo trajanje ove saradnje dalo izvjesne rezultate. “Ipak, kada je u pitanju

pravo na ličnu slobodu i sigurnost, vidim da se još u praksi, i to ne samo u Crnoj Gori, čak i terminološki luta, jer se pogrešno govori o pravu na slobodu i bezbjednost ličnosti. Riječ bezbjednost je potpuno neprimjerena onome što je sadržaj člana 5. jer bezbjednost podrazumijeva zaštitu lica i imovine, a o tome se ne radi u Konveniciji kada je clan 5. u pitanju nego se radi o sigurnosti i to pravnoj sigurnosti”, kazao je on. On je istakao da je dosta lutanja i kada je riječ o materijalno pravnoj pretpostavci za određivanje pritvora, a to je osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo, koje se okrivljenom stavlja na teret. Z.B.

ksi liceNci, đuje cijeNe Marković je dodao i da je cijena vožnje jako bitna, jer će destimulisati sve one koji se bave nelegalno ovim poslom. On je najavio i uvođenje ekološkog standarda, što podrazumijeva novija taksi vozila, sa periodom prilagođavanja svim taksistima. Uvažena je još jedna sugestija iz taksi udruženja, a tiče se taksi stajališta. “Cijena za taksi stajališta će biti niža. Iz taksi udruženja su cijenu od 500 eura za korišće-

nje stajališta smatrali visokom, sa čime smo saglasni, pa će cijene biće niže za oko 40%, tačnije iznosiće oko 300 eura”, ističe Marković. Očekuje se da će ova inicijativa Sekretarijata za privredu doprinijeti bržem uvođenju reda u ovoj oblasti i demotivisati “divlje” taksiste koji su predstavljali nelojalnu konkurenciju i, često, nanosili štetu Budvi kao prijestonici crnogorskog turizma.

U fUnkciji 346 vozila

Sekretar Sekretarijata za privredu Marko Marković objasnio je da Budva neće više izdavati licence za taksi vozila jer je i u ovom trenutku premašen limit, što je pokazao i saobraćajni Elaborat za ovaj grad.

“U ovom trenutku, u Budvi je u funkciji 346 taksi vozila. U vlasništvu samostalnih preduzetnika je 89 vozila, dok 257 posjeduju privredna društva. To je sasvim dovoljno za grad i u vrijeme turističke sezone”, kazao je Marković.

hErCEg noVi: iniCijAtiVA opštinE

poziv za sadnju mimoze

Opština Herceg Novi će tokom narednog mjeseca objaviti javni poziv za sve zainteresovane privatnike koji imaju objekte uz Jadransku magistralu, Šetalište pet Danica ili uz Njegoševu ulicu, a koji bi željeli u dvorištima da zasade mimozu. Nakon objavljenog poziva, službenici iz nadležnog sekretarijata će u narednom periodu obići zainteresovane privatnike i njihove parcele i ocijeniti ka-

kvi su uslovi za sadnju. Svi zasadi će ući u katastar zelenila (katastar mimoze), a

ideja je da Opština Herceg Novi bude donator, uz obavezu vlasnika zemljišta da se brine o sadnicama. Kako je kazala koordinatorka radne grupe ispred kabineta predsjednika Opštine Tamara Vujović, grad je, u saradnji sa civilnim sektorom i građanima, odlučan u namjeri da se u narednom periodu zasadi što više sadnica mimoze, a sa ciljem obnove fonda koji je nekada iznosio 30.000 sadnica na teritoriji Herceg Novog. S.M.

28

AKTUELNO

SAOPŠTENJE UPRAVE ZA BEZBJEDNOST HRANE, VETERINU I FITOSANITARNE POSLOVE

Bolest na gazdinstvima u Nikšiću pod kontrolom

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uputila je saopštenje za javnost koje objavljujemo u cjelini. “Prema svim naučnim saznanjima, meso i prokuvano mlijeko od zaraženih životinja ne mogu biti štetni po ljude. Bolest Q groznice koja je početkom februara registrovana kod goveda na nekoliko farmi na području Nikšića nije nova pojava u Crnoj Gori i kao u svim ranijim slučajevima pod budnim je okom nadležnih veterinarskih službi. Službe Uprave za bezbjednost hrane sprovode sve propisane mjere u cilju suzbijanja ove zarazne bolesti, zaštite zdravlja ljudi i stočnog fonda, u skladu sa propisima, usklađenim sa EU legislativom. S obzirom da se, kao i u slučajevima pojave svih ostalih zaraznih bolesti životinja, preduzimaju sve propisane mjere, nema mjesta bojazni da se na tržištu mogu naći nebezbjedni proizvodi za ishranu ljudi. Q groznica dijagnostikovana je u Crnoj Gori od 2013. godine, i sporadičnih slučajeva ove bolesti bilo je skoro svake naredne godine. Slična situacija je i sa zemljama regiona, ali i Evrope. Suzbijanje ove bolesti, kao i ostalih koje se mogu prenijeti na ljude, kao što su bruceloza, tuberkuloza i druge, kontinuiran je posao Uprave. Kroz godišnje programe mjera zdravstvene zaštite životinja, radi se monitoring i nadzor na zarazne bolesti životinja. I svake godine se dijagnostikuje određeni broj životinja koje su oboljele od zaraznih bolesti. Ovo je redovni posao veterinarskih službi, a cilj je da, ukoliko se otkriju bolesti, sprovedu i mjere u skladu sa Zakonom o veterinarstvu i rizik od širenja bolesti svede na najmanju moguću mjeru. Konkretno, kada je riječ o posljednjem slučaju pojave Q groznice, bolest se u kliničkoj formi pojavila kod dvije krave na jednom gazdinstvu u Nikšiću. Ubrzo nakon uspostavljanja dijagnoze od strane veterinara i potvrde Specijalističke veterinarske la-

boratorije, životinje su uginule. Ispitano je cijelo stado i utvrđeno da ostale životinje nijesu oboljele. Međutim, epizootiološkim istraživanjem, utvrđeno je da su četiri krave sa ovog gazdinstva prodate drugom držaocu, čije je gazdinstvo fizički povezano sa još dva gazdinstva. Nakon ispitivanja tih gazdinstava utvrđeno je da je još 20 goveda pozitivno na ovu bolest. Na osnovu prikupljenih podataka sprovedenog epizootiološkog istraživanja, a u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, kao i preporukama Međunarodne organizacije za zdravlje životinja (OIE) i Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA), naložene su mjere eutanazije svih grla koja su bila pozitivna na Q groznicu. Takođe, epidemiološke službe prate zdravstveno stanje članova porodice na čijim gazdinstva se bolest pojavila, kao i veterinarskog osoblja, i ne postoji sumnja na njihovo obolijevanje. Poznato da se bolest može prenijeti u direktnom kontaktu sa zaraženom životinjom ili udisanjem vazduha koji sadrži kontaminiranu prašinu. Kao i kod drugih zaraznih bolesti, pojava Q groznice se ne može predvidjeti, ali u ovom trenutku nema potvrde, niti sumnje na ovu bolest na drugim gazdinstvima u Crnoj Gori. S obzirom na preduzete mjere, u ovom, kao i u svim drugim slučajevima kada se zarazna bolest životinja pojavi u Crnoj Gori, na tržištu se ne mogu naći nebezbjedni proizvodi za ishranu ljudi. Prokuvano mlijeko i meso od zaraženih životinja Q groznicom, prema svim naučnim saznanjima, ne mogu biti štetni za ljude. Uvjeravamo građane da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, preduzima sve propisane mjere, koje su iste za naše građane i građane svih zemalja EU, kako se na tržištu Crne Gore ne bi pojavili nebezbjedni proizvodi, a u cilju zaštite javnog zdravlja”, navodi se u saopštenju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

NAKON POJAVE BOLESTI NA NIKŠIĆKIM FARMAMA

NEMA OBOLJELIH OD KJU GROZNICE

⌦ Marina Ilić

U

vidom u elektronsku bazu podataka o prijavljivanju zaraznih bolesti, koje Institutu za javno zdravlje pristižu od ljekara sa svih nivoa zdravstvene zaštite, utvrđeno je da u Crnoj Gori od 1. januara 2018. godine zaključno sa 22. februarom 2018. godine nije prijavljeno obolijevanje od kju groznice.

Kju groznica je akutno bakterijsko oboljenje praćeno visokom temperaturom (febrilnost) uzrokovano rikecijama (coxiella burnetii). Početak može biti iznenadan, praćen drhtavicom, glavoboljom, slabošću, malaksalošću i teškim obilnim znojenjem. Postoje velike razlike u težini kliničke slike i u trajanju oboljenja. Infekcija može proći i bez kliničkih manifestacija ili u obliku nespecifičnog i febrilnog stanja nepoznatog uzroka. Prirodni rezervoari su ovce, goveda, koze, mačke, psi, divlje životinje, ptice i krpelji. U krpeljima se odvija transovarijalno i transstadijalno pre-

Jedna od preventivnih mjera je pasterizacija kravljeg, kozjeg i ovčijeg mlijeka na 62,70 C u trajanju od 30 minuta, ili na 71,60 C u trajanju od 15 sekundi, ili kuvanje,kada se inaktiviraju C. burnetii.

nošenje, a oni učestvuju u ciklusu prenošenja među glodarima, većim životinjama i pticama. Inficirane životinje, uključujući ovce i kućne mačke, obično su bez simptoma, ali masovno izlučuju uzročnike tokom porođaja.

NAČIN PRE NOŠENJA: Obično vazdušnom diseminacijom rikecija koje se nalaze u prašini, sa površina kontaminiranih placentnim tkivom, porođajnim tečnostima i ekskretima inficiranih životinja u pogonima u kojima se obrađuju inficirane životinje ili nusprodukti, kao i u prostorijama za autopsiju, direktnim kontaktom sa inficiranim životinjama i drugim konta miniranim materijalom, kao što su vuna, dlake, fertilizeri i odeća inficiranih ljudi. Nekuvano mlijeko inficiranih krava sadrži uzročnike i

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

AKTUELNO

29

JP MORSKO DOBRO NA SAJMU TURIZMA

Promocija infrastrukturnih objekata i izletničkih plaža

Posebno predstavljene plaže do kojih se stiže samo morskim putem

Prirodni rezervoari su ovce, goveda, koze, mačke, psi, divlje životinje, ptice i krpelji. U krpeljima se odvija transovarijalno i transstadijalno prenošenje, a oni učestvuju u ciklusu prenošenja među glodarima, većim životinjama i pticama

moglo bi biti odgovorno za neke slučajeve obolijevanja, ali to nije dovoljno dokumentovano.

MJERE PREVENCIJE: - Edukacija stanovništva o izvorima infekcije i neophodnosti dezinfekcije i pravilnog uklanjanja placente i/ili tijela mrtvorođenih mladunčadi; - Ograničavanje pristupa kravama i ovcama i la-

boratorijama u kojima se nalaze potencijalno inficirane životinje, uz naglašavanje važnosti postupaka inaktivacije, kao što je pasterizacija mlijeka. - Pasterizacija kravljeg, kozjeg i ovčijeg mlijeka na 62,70 C u trajanju od 30 minuta, ili na 71,60 C u trajanju od 15 sekundi, ili kuvanje, inaktiviraju C. burnetii. Podsjećamo, nakon deset godina kju groznica ponovo se pojavila u nikšićkim farmama. Bolest je otkrivena na četiri farme u Nikšiću, prilikom čega su uginula dva grla krupne stoke, dok je oko 20 eutanazirano. Veterinar Petko Mikić je VN objasnio da se radi o skrivenoj formi zaraze, od koje obolijevaju domaće životinje, goveda, ovce i koze, a rijetko svinje i psi. On je poručio da je neophodno da, ukoliko farmeri primijete promjene kod stoke, to odmah jave veterinarima. “Nakon registrovanja kju groznice, mi preko veterinarske inspekcije dostavljamo obavještenja, prijavljujemo zarazu. Veterinarski inspektor je obavezan da obavijesti nadležnu epidemiološku službu pri Domu zdravlja u Nikšiću i da su sva ta gazdinstva pod opservacijom i zbrinuta”, rekao je Mikić, dodajući da je obavljena kontrola još pet gazdinstava u kojima je stanje uredno.

Na sajmu turizma i ove godine JP Morsko dobro predstavlja crnogorsku obalu, ali sa akcentom na infrastrukturne projekte i plaže do kojih se uglavnom stiže morem. Jedan od tih bitnih infrastrukturnih objekata kada je tivatska opština u pitanju je otvaranje ovog ljeta marine u kompleksu Luštica Bay, kazao je direktor preduzeća Predrag Jelušić. S obzirom da su i dalje plaže osnovni motiv dolaska gostiju Morsko dobro se potrudilo da da dodatni doprinos u tom smislu. „Mislim da smo nakon prošlogodišnjeg napora da podstaknemo razvoj aktivnog turizma na plažama i kroz nekoliko ugovora uspjeli da dobijemo nekoliko novih kupališta sa akcentom na aktivni turizam, prvenstveno u Boki Kotorskoj”, istakao je Jelušić. Na ovogodišnjem sajmu namjera je da se skrene pažnja na objekte obalne infrstrukture. Nakon Porto Montenegra, ovog ljeta je planirano otvaranje marine u kom-

Mi smo u kratkom periodu pokušali da i ostala pristaništa i privezišta učinimo dodatno atraktivnijim i da uvedemo malo više reda u tom dijelu kako bi se nautičari u Crnoj Gori osjećali sigurnije pleksu „Luštica Bay”, a u oktobru se najavljuje završetak marine u kompleksu Porto Novi na području hercegnovske opštine tako da će ti objekti dodatno profilisati Crnu Goru kao prestižnu destinaciju u nautičkom turizmu. „Mi smo u kratkom periodu pokušali da i ostala pristaništa i privezišta učinimo dodatno atraktivnijim i da uvedemo malo više reda u tom dijelu kako bi se nautičari u Crnoj Gori osjećali sigurnije, da bi imali širu sliku gdje mogu da dođu sa svojim plovilom, gdje mogu da koriste određenu vrstu usluge i za koje cijene. Mislim da se to uklapa u temu koju pokušavamo da razvijamo, a to su te izletničke plaže“, objasnio je direktor Morskog dobra.

To se odnosi na plaže koje su dostupne samo s mora, uglavnom se do njih stiže plovilom i upravo su atraktivne za klijentelu koja u CG stiže svojim ili čarter brodom. “Cilj je njihova afirmacija, a Boka Kotorska u tom smislu ima šta da ponudi, ako je u deficitu sa pješčanim plažama u tom smislu ima raznovrsnu ponudu koju dodatno treba afirmisati”, rekao je Jelušić. U Crnu Goru, prema podacima Uprave pomorske sigurnosti, tokom ljeta dođe oko 5-6 hiljada plovila od kojih najveći broj u Boku Kotorsku, a samo u Tivatskom zalivu procjena je da ih bude više od hiljadu. Jelušić je naglasio i da je veoma bitno to što je resorno ministarstvo pokrenulo izradu Pravilnika o izgledu i tipizaciji privremenih lokacija, ne samo u zoni morskog dobra nego i u zonama koje pokrivaju lokalne uprave i nacionalni parkovi tako da će se uvesti više reda bar u dijelu izgleda i standarda tih objekata u pružanju određene usluge tokom sezone. Z.K. Marina Luštica Bay

ZAHTJEV CRNOGORSKE PARTIJE U BUDVI

Skupština zbog Mediteranske Crnogorska partija traži od predsjednika Skupštine opštine Budva Đorđija Vujovića da hitno zakaže sjednicu lokalnog parlamenta, na kome bi se istinito izvijestilo o problemu Mediteranske ulice. “Čekajući da se situacija

oko pukotine u Mediteranskoj ulici rasvijetli, ne želeći da izazivamo paniku među građanima Budve i očekujući odgovorniji pristup lokalne vlasti prema problemu, mi odbornici Crnogorske oštro protestujemo zbog dosadašnjeg ponaša-

nja svih aktera, te pozivamo predsjednika Skupštine Opštine Budva da sazove hitnu sjednicu na kojoj bi se mi, kao predstavnici građana, detaljno informisali o ozbiljnosti situacije na terenu”, navode u saopštenju Crnogorske. M.P.

30

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

Priča o dvije kolašinske muzičke gruPe koje su isPis

Ruže koje su čuva

⌦ Zorica Bulatović

U

gradu na Tari pedesetih godina prošlog vijeka postojale su dvije muzičko-pjevačke grupe, čiji je zadatak bio da vode računa o sugrađanima, da im pomažu ili mire zavađene komšije.

Te dvije muzičke grupe su bile najaktivnije u vrijeme novogodišnjih praznika. Obilazili su tada svaku kuću u gradu i nosili poklone. Sve uz muziku i pjesmu. Bile su to “Crvene ruže” i “Bijele ruže”. Zoran Rakočević, koji je u to vrijeme bio i opštinski funkcioner, sjeća se dobro ove dvije muzičke grupe, jer se iz opštinske kase uredno odvajala određena donacija za njihove aktivnosti. No, kako on objašnjava, valja se vratiti u vrijeme prije II svjetskog rata kada je postojalo Sokolsko društvo iz kojeg su kasnije proizašli i sportski klubovi i KUD, pozorišta..... “U Kolašinu je prije Drugog svjetskog rata veoma bilo aktivno Sokolsko društvo, a sokolski pokret je praktično bio evropski pokret, koji je objedinjavao aktivnosti sportista, amatera gradskih muzika, narodne igre i druge slične aktivnosti. Kolašinsko Sokolsko društvo je bilo veoma aktivno u fudbalu, smučanju, posebno je bilo aktivno u organizovanju narodnih igrara iz kojih je, u stvari, kasnije nastao folklor i folklorske igre”, objasnio je Rakočević. On ističe da je Sokolsko društvo u Kolašinu itekako

Crvene ruže bi krenule sa početka grada, a bijele sa kraja grada. obilazili su građane noseći im novogodišnje poklone, a posebno bi bilo poklona za djeCu. mirili su zavađene komšije. oni su tačno znali ko je u gradu s kim u konfliktu, pa su ih tog dana mirili uz pjesmu i muziku

dobro i vrijedno radilo, kao i da su učestvovali na prvoj smotri evropskog sokolskog pokreta koja je 1938. godine održana u Pragu. “Naše društvo je nastupilo sa dvije aktivnosti i to pleh muzikom i veoma je značajno napomenuti da je Kolašin imao jednu izuzetno značajnu bleh muziku, bleh orkestar i nastupili su i sa narodnim igrama. Tada ih je predsjednik Češke primio i dobili su plaketu i za učešće kao i za rezultate. Iz tog sokolskog društva nastalo je niz fudbalskih klubove, a skoro svi fudbaleri Gorštaka su praktično bili članovi sokolskog društva. Nakon Drugog svjetskog rata sokolska društva koja su inače bila vezana kao pokret za kraljevsku krunu, raspala su se i formirana su sportska, kulturnozabavna i muzička društva. Ovo se govorim iz razloga što je KUD Kolašin kasnije dobilo naziv “Mijat Mašković” koje je, pored sportskih klubova Gorštaka i smučara, bilo simbol Kolašina”, objasnio je on. Aktivnost KUD u Kolašinu je počela i tokom II svjetskog rata. I to zahvaljujući pripadnicima pokreta NOB. To je bila uglavnom omladina koja se bavila folklorom, narodnim igrama i pjesmama. “Jedna od aktivistkinja kolašinskog KUD-a iz perioda II svjetskog rata bila je Miruna Milošević i njen suprug Rade Jovanović koji su priređivali programe. Ti programi su bili posebno značajni kada je u Kolašinu održavano zasijedanje antifasističkog vijeća, kongresi omladine, kongresi AFŽ, pa su te manifestacije imale i posebnu kulturno-zabavnu tačku. Pedesetih godina to društvo je dobilo naziv ‘Mijat Mašković’, po Kolašincu koji je bio pjesnik, revo-

Bijele ruže

lucionar i oficir koji je poginuo kao komandir čete u Španiji”, ispričao je Rakočević. Prema njegovim riječima, KUD “Mijat Mašković” objedinjavalo je niz aktivnosti: dramsku sekciju, muzičku sekciju, folklornu sekciju, a posebno je bila razvijena muzička sekcija, što u Crnoj Gori baš i nije bilo karakteristično. “Upravo iz tog KUDa su nastale i dvije muzičko –pjevačke ekipe Kolašinaca, pa se jedna

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

reportaže

sale stranice gradske istorije

Hotel Bjelasica

ale kolašin grupa zvala ‘Crvena ruža’, a druga ‘Bijela ruža’. Za razliku od crvene i bijele ruže u Engleskoj, gdje su pod ovim simbolima vođeni stogodišnji ratovi, za prevlast dvije dinastije, naša ruže su imale sasvim drugu ulogu. Njihova uloga je bila da objedine grad, a da ljude podstiču na razne aktinosti, da ih koliko je to bilo moguće pomažu i da jednostavno žive kao jedna zajednica. Njihova aktivnost je posebno dolazila do izražaja u vrijeme novogodišnjih praznika. Tada bi išli u obilazak domaćinstava. Crvene ruže bi kre-

nule sa početka grada, a Bijele sa kraja grada. Obilazili su građane noseći im novogodišnje poklone, a posebno bi bilo poklona za djecu. Mirili su zavađene komšije. Oni su tačno znali ko je u gradu s kim u konfliktu, pa su ih tog dana mirili uz pjesmu i muziku”, objasnio je Rakočević. Danas, on se sa zadovoljstvom prisjeća tih dana. Kaže, prvo su se kretali oni iz grupe koji pjevaju, a za njima kao pratnja išli su oni koji su svirali razne instrumente. U svakoj kući zadržavali su se po 15-20 minuta. “Prvo bi podijelili poklone, a onda bi se tu zapjevalo. Imali su širok muzički asortiman. Najprije

gradske pjesme koje su tada bile jako moderne, zatim su pjevali narodne pjesme ili starogradske pjesme posvećene Kolašinu, a najviše je bilo pjesama koje su bile posvećene FK Gorštak. Jer i oni, kao i svi Kolašinci, neizrecivo su voljeli svoj fudbalski klub, za njihove utakmice živio je cijeli grad. Jedna od tih pjesama bila bi ‘Gorštak je čio, Gorštak je lak, zato njega voli svak, sve cure najbolje, Gorštak vole najviše...”, zapjevao je Rakočević, objašnjavajući kako su to bila složna i srećna vremena. Kaže i da je njihov muzički sadržaj bio zaista bogat i raznovrstan, te da se u tim posjetama nijesu se zaobišli ni najmlađi ukućani, pa bi se i za njih otpjevala neka dječija pjesma, popularna u to vrijeme. “Za sva ta domaćinstva, kada su ‘Ruže’ dolazile, dan je postajao posebno svečan, svečaniji nego bilo koji drugi praznik. Posebno su se i domaćini pripremali da ih dočekaju. A gdje Crvena ili Bijela ruža nije svratila to se tada gledalo i smatralo kao velika sramota ili, kako to objasniti, jedno loše stanje za porodicu. Prosto je interesantno otkud u jednom tako malom gradu toliko obdarenih ljudi i za pjesmu i za svirku. Oni su imali izuzetan ugled i autoritet kod građana Kolašina”, objasnio je Rakočević. Organizator takvog kulturnog rada, kao i organizator KUD “Mijat Mašković” bio je pokojni Vaso Minić, koji je i prije II svjetskog rata bio aktivan kao fudbaler i smučar, a i muzičar. Rakočević tvrdi da je na tim sekcijama stvorio toliko umjetnika amatera da je taj podatak bio za svako divljenje. “Sjećam se kada su te dvije ekipe za Novogodišnje praznike obilazili domaćinstva jer sam u to vrijeme radio u Opštini i odvajali smo za te manifestacije izvjesnu donaciju. Ne bih se mogao sjetiti imena svih njih, ali se sjećam Vasa Minića, Vaka Be-

31

govića , Draga Divca, Duka Begovića, Danila Minića... Nakon što bi obišli domaćinstva ove dvije grupe bi se sastale na glavnom gradskom Trgu, a tada bi im se pridružio i veliki broj sugrađana, pa bi tako svi skupa otišli u hotel Bjelasicu i nastavili sa pjesmom i muzikom. Hotel Bjelasica koji je izgrađen poslije rata bio je najmoderniji i najveći hotel u Crnoj Gori i bio je poznat po organizaciji dočeka Nove godine, tako da su mnoga poznata imena i van Crne Gore boravili u njemu”, objasnio je on. Uprava hotela je podržavala Bijelu i Crvenu ružu, pomagala ih i kada su oni sa velikim brojem građana dolazili u hotel, uprava je često i snosila sve troškove za građane i za novogodišnje praznike.

Grupa “Crvene ruže”

“Ta tradicija je trajala negdje do 1967. godine i sa novim vremenom koje je nastupilo ove dvije muzičke ekipe su postepeno nestajale, tako da su negdje 70-ih godina još utrajali, ali u nekom manjem obimu, da bi nakon tog perioda potpuno nestali. Njihova uloga bila je u tome da Kolašin učini jednom velikom složnom porodicom i rezltuti njihovog rada, ipak, na neki način i dalje traju. Doduše, samo u sjećanjima nekih porodica. Mislim da bi bilo veoma značajno da se nastavi sa jednom ovakom tradicijom, te da se mladi nakon čitanja ove priče pokrenu u Kolašinu za neke nove Crvene i Bijele ruže koje će donositi mir gradu i njegovim stanovnicima”, zaključio je Rakočević.

34

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

INTERVJU: Dražen Kuljanin, reDitelj crnogo

Drama o potrazi za kćerkom ispričana kroz paklicu cigareta

“A Balkan Noir” govori o Šveđanki Nini, čija je kćerka nestala tokom odmora u Crnoj Gori. Scenario je zamišljen u dvadeset scena, koliko i ima u jednoj paklici cigareta

⌦ Sonja Ičević Švedsko-crnogorski film “A Balkan Noir”, sa podnaslovom “Ispričano u 20 cigareta” (“Told in 20 cigarettes”), u režiji Dražena Kuljanina, svjetsku premijeru imao je u sklopu glavne selekcije 33. Internacionalnog filmskog festivala u Varšavi. Film je do sada prikazan na festivalima u Francuskoj, Švedskoj, Albaniji, a naredna projekcija će biti upriličena u ovkiru Sofia Internacional Film Festivala u martu. U glavnim ulogama se pojavljuju crnogorski glumac Srđan Grahovac i poznata švedska glumica Disa Ostrand, a jednu od vodećih uloga tumači poznati švedski glumac Johanes Ku-

hnke, zvijezda filmskog hita “Force Majeure”, koji je nagrađen specijalnom nagradom žirija na Filmskom festivalu u Kanu, bio je švedski kandidat za nagradu Američke filmske akademije Oskar u kategoriji najbolji strani film, a nominovan je i za Zlatni globus. U novom filmu Dražen Kuljanina uloge tumače i regionalne glumačke zvijezde Sergej Trifunović i Ana Sofrenović, a pored Grahovca, crnogorsku ekipu čine Jelena Simić, Slaviša Čurović i Petar Jaredić. Film je urađen u koprodukciji švedskih kuća Film Facility i Way Creative Films i crnogorske Galileo production. Dražen Kuljanin rođen je u Bosni i Hercegovini 1980.

Regionu fali modernih priča, dosta je filmova o ratu Osvrnuvši se na trenutnu situaciju na crnogorskoj sceni, Dražen Kuljanin kaže da vjeruje da će Filmski centar Crne Gore otvoriti druga i veća vrata našem filmu, te da će uticati na povećanje fond za snimanje. “Takođe, volio bih da se otvori više mogućnosti za

koprodukcije i da će strane ekipe sve više dolaziti da snimaju u Crnoj Gori. Lično, radovalo bi me kada bi se regionalni film predstavio svjetskoj publici sa više modernih priča, mislim da je dovoljno filmova koji govore isključivo o ratu i koji donose crni humor”, naveo je Kuljanin.

Teško je kada snimate u drugoj zemlji, morate srediti puno stvari, dokumentacije, zahtjevi se šalju i rješavaju uglavnom preko mejla i telefonom,a mnogo je lakše uživo. Srećom, imali smo sjajnog partnera, Galileo production

godine, a već 25 godina živi Kuljanin i stvara u Švedskoj. Film je otkrio u ranom djetinjstvu, zahvaljujući djedu, koji je kao tehničar radio u lokalnom bioskopu. Diplomirao je 2010. godine, nakon čega počinje da piše svoj prvi dugometražni film “Kako zaustaviti vjenčanje”, a njegov režiserski debi pokupio je prestižno priznanje za najbolji film na Varšava Film Festivalu.

ŽELJA ZA OSVETOM Kuljaninov drugi dugometražni film “A Balkan Noir” govori o Šveđanki Nini, čija je kćerka nestala tokom odmora u Crnoj Gori, kao i crnogorskom policajcu Nikoli koji je vodio taj slučaj od početka. “Pet godina nakon nestanka njene ćerke, Nina dolazi u Crnu Goru i nema namjeru da se vrati u Švedsku dok neko za taj zločin ne plati. Vođena je uspomenama i željom za osvetom. Jedina osoba koja je još uvijek na njenoj strani je lokalni policijski inspektor Nikola, koji još pokušava da riješi ovaj slučaj. Svjestan je da se Nina bez odgovora i osvete ne vraća kući, pa ni on ovog puta ne postavlja mnogo pitanja”,

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

35

orsKo-šveDsKe KoproDuKcije ª a BalKan noirº Glavnu ulogu tumači Srđan Grahovac

Srđan Grahovac je balkanski De Niro

Glumačku postavu filma “A Balkan Noir” čine zvijezde švedske scene - Johanes Kuhnke i Disa Ostrand, ali i poznata crnogorska i regionalna glumačka lica - Srđan Grahovac, Jelena Simić, Sergej Trifunović... Dražen Kuljanin kaže da je bilo jako interesantno vidjeti takvu, neuobičajenu saradnju i prepoznati kontraste među glumcima. “To su bile drugačije glumačke škole, ali iste ‘glumačke duše’. Jedna od stvari koja me kod ovog filma najviše raduje je što sam upoznao Srđana. On je zaista fenomenalno odigrao ovu ulogu. Uvijek se nadam da će nakon premijere, film biti veća promocija glumcima, nego meni. Nadam se da će u ovom slučaju biti tako, da će ovaj film Srđanu otvoriti neka vrata. On je kao balkanski De Niro! Dao je sve od sebe, i sve moje kolege iz Švedske koji su na ovom filmu radili pričali su samo o njemu. Nijesmo stigli dovoljno da se družimo, nažalost, jer su snimanja bila jako intenzivna”, kaže reditelj. kaže u razgovoru za Vikend novine reditelj Kuljanin. Prvobitni naslov filma bio je “Filter”, no tokom procesa Kuljanin je odlučio da ga promijeni u “Balkan Noir”. Kako kaže, budući da već u podnaslovu stoji “Ispričano kroz paklicu cigareta”, nije želio da previše fokusa bude na cigaretama. “Uvijek je imati dobar i kratak radni naziv tokom pripreme i dogovaranja oko filma. Ponekad se ime zadrži, ali ovog puta, pošto imamo jednu čudnu mješavinu između nordijskog i balkanskog “nuara”, promijenili smo ga. Mislim da je ovakav naziv filma mnogo primamljiviji publici u Skandinaviji i drugim evropskim, svjetskim gradovima. Riječ

2.

dugometražni film dražena Kuljanina, “a BalKan noir” premijerno je priKazan na filmsKom festivalu u varšavi

Film je okupio poznata glumačka lica iz regiona, među kojima je i Sergej Trifunović Balkan, rekao bih, uvijek izazove više emocija nego filter”, objašnjava Kuljanin. Objašnjavajući podnaslov filma, reditelj kaže da svaka scena počinje kada neko zapali cigaretu i traje dok ista ne izgori. Scenario je zamišljen u dvadeset scena, koliko i ima u jednoj paklici cigareta. “Tu ideju o cigaretama dugo sam razrađivao i čekao pravi trenutak i glumce. Razmišljao sam o ljudima i zemljama u kojima se cigarete u većoj količini konzumiraju, o uzroku takve situacije - da li je u pitanju stres ili nervoza, neki drugači-

ji način života koji čovjeka privlači nikotinu? Mislim da upravo te pauze, kada neko zapali cigaretu, dosta govore o karakteru”, smatra reditelj, dodajući da su građenju priče doprinijeli i njegovi bosanski korijeni.

CRNA GORA JE SJAJNA FILMSKA LOKACIJA “Iz Bosne sam, ali u Švedskoj živim više od dvije decenije. No, opet sam nekako uvijek imao osjećaj da sam jednom nogom u Bosni, drugom u Skandinaviji.

Ulogu Nine tumači poznata švedska glumica Disa Ostrand

Kada ste Bosanac u Švedskoj drugačije gledate na neke stvari, i obratno. Takav način razmišljanja pomogao je i pri razvijanju ove priče, jer ona prije svega govori o kontrastima - ono što je za mene čudno, nekome može biti uobičajeno. Takve kontraste prepoznajemo i kod likova ovog filma”, naveo je reditelj. Film je, pored Švedske, sniman u Dobrim Vodama, Baru i Ulcinju. Reditelj kaže da je insistrirao na lokacijama koje su što dalje od turista, te da nije želio da film izgleda kao razglednica. “Takođe, htjeli smo da snimamo na odgovarajućim lokacijama - recimo, ako se scena dešava u policijskoj stanici, želio sam da se u pravoj stanici i snima. Teško je kada snimate u drugoj zemlji, morate srediti puno stvari, dokumentacije, zahtjevi se šalju i rješavaju uglavnom preko mejla i telefonom, a mnogo je lakše uživo. Srećom, imali smo sjajnog partnera, Galileo production, koji su nam mnogo pomogli oko logistike i papira. Inače je Crna Gora sjajna filmska lokacija, povoljna je za snimanje, jer se veliki broj različitih lokacija nalazi na maloj razdaljini, pa sa malo pokretanja imate veliki broj snimanja”, zaključio je Kuljanin.

36

kultura

Sa susreta u Nacionalnoj biblioteci

SaStanak Bogdanovića i Rakočevića

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

knJiŽevna ZaJedniCa ¹ vLad oBiLJeŽava pedeSet godina

Pjesnici moraj nikšiću litera

Muzej knjige oživjeće štamparsku tradiciju M

⌦ Mira Rovčanin

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović posjetio je Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević” i tom prilikom razgovarao sa direktorom biblioteke Bogićem Rakoćevićem i njegovim saradnicima. Ministar Bogdanović je istakao važnost svih aktivnosti koje je Biblioteka, tokom proteklih deset godina sprovela na dobijanju koda za crnogorski jezik, za koji je procedura završena 21. decembra prošle godine. Sagovornici su ocijenili rješavanje ovog pitanja izuzetno značajnim, ne samo za bibliotečku struku, već za ukupnu kulturu i nauku Crne Gore. Na sastanku je razgovarano o realizaciji projekata koji su od značaja za unapređenje rada Biblioteke i bibliotečke djelatnosti u Crnoj Gori. Tom prilikom su predstavnici Nacionalne biblioteke predstavili plan i najvažnije aktivnosti koje će realizovati u 2018. godini. Ministar Bogdanović je pohvalio međunarodnu saradnju koju ostvaruje Nacionalna biblioteka sa srodnim institucijama i ocijenio je izuzetno važnom za unapređivanje djelatno-

sti, u skladu sa evropskim sandardima. U tom smislu ministar je naglasio značaj projekata i programa Evropske unije, i ponudio podršku i pomoć Ministarstva kulture u pripremi dokumentacije. Bilo je riječi i o osnivanju Muzeja knjige, koji bi, kako je planirano, bio smješten u zgradi bivšeg Francuskog poslanstva na Cetinju. Takvo oživljavanje štamparske tradicije Crne Gore bilo bi veoma dragocjeno, imajuću u vidu bogatu štamparsko-izdavačku tradiciju Cetinja, zaključili su sagovornici. Tokom obilaska Biblioteke konstatovano je da su pojedini segmenti zgrade u kojoj je smještena Biblioteka u prilično lošem stanju i nakon nekolike faze rekonstrukcije, koje su ranije sprovedene. Dogovoreno je da Biblioteka što hitnije dostavi Ministarstvu informaciju kojom bi se utvrdilo trenutno stanje, definisali prioriteti za saniranje i predložile dugoročnije mjere, kako bi se bogata bibliotečka građa koju Nacionalna biblioteka baštini adekvatno sačuvala. S.I.

ladi entuzijasti iz tri srednje škole prije pola vijeka u staroj zgradi Radničkog univerziteta u finom, toplom podrumu osnovali su zajednicu koja danas nosi ime uglednog književnika i profesora nikšićke gimnazije Vlada Mijuškovića.

Mlade poete prije pedeset godina u podrumu nekadašnjeg Radničkog univerziteta odlučile su da osnuju Klub mladih pisaca, današnju Književnu zajednicu “Vladimir Mijušković”. Jubilej 50 godina od osnivanja biće obilježen u ponedjeljak održavanjem okruglog stola na kojem će govoriti uglednici iz književnosti, dok će narednog dana biti održano veče članova Književne zajednice “Vladimir Mijušković” sa gostima. Među osnivačima bio je i književnik Dušan Govedarica, koji se za Vikend novine rado prisjetio momenta kada je nastao klub pisaca, kako se razvijao i šta je sve uspio da postigne u poluvjekovnom postojanju. “Kao mladi entuzijasti iz tri srednje škole - Pedagoške akademije, tehničke škole ‘Tvrtko Bijelić’ i Gimnazije ‘Stojan Cerović’ sjeli smo i u staroj zgradi Radničkog univerziteta u jednom finom, toplom podrumu osnovali sadašnju zajednicu sa imenom uglednog književnika i profesora nikšićke gimnazije Vlada Mijuškovića. Sada mogu da kažem da je to bilo baš hrabro. Ujediniti tri literalne sekcije, a znajući sve

Jubilej 50 godina od osnivanja biće obilježen u ponedjeljak održavanjem okruglog stola na kojem će govoriti uglednici iz književnosti, dok će narednog dana biti održano veče članova Književne zajednice “Vladimir Mijušković” sa gostima

o takmičarskom duhu među pjesnicima... I boga mi, uspjeli smo da trajemo pola vijeka”, sa ponosom kaže Govedarica.

■ BEZ IZDAVAČKIH PROMAŠAJA

Za pola vijeka postojanja učinjeno je mnogo, rezultati zajednice su i više nego vidljivi, a ono na šta je Govedarica posebno ponosan je što za-

FILTER ZA MLADE PISCE Osnivači i članovi Književne zajednice “Vladimir Mijušković” posebno ističu doprinos koji su dali da Nikšić u jednom periodu bude prepoznatljiv u zemlji i okruženju kao grad pisaca. Osnivanje manifestacije Nikšićki književni susreti 1969. godine bili su najbolji pokazatelj te tvrdnje. “Nikšić-

Bogata izdavačka produkcija obuhvata više od 600 naslova

ki književni susreti, što je sjajno zapazio Pero Zubac, bili su filter za uspjeh mladih pisaca, jer ko je bio pozvan na književne susrete u Nikšiću govorilo se ‘od ovoga će biti pisac’. Malo je ondašnjih jugoslovenskih pisaca i uglednika koji nijesu bili gosti Nikšićkih susreta”, prisjetio se Govedarica.

jednica i dalje funkcioniše kao i prvog dana. “Ima, nažalost, počivših, kojima duša počiva u nekom poetskom raju”, kaže Govedarica. Književna zajednica “Vladimir Mijušković” do danas je objavila više od 600 naslova, a značajnija od broja izdanja je činjenica da toko pet decenija nije bilo izdavačkih promašaja, kako kaže Govedarica, čak ni u doba komunizma, pa ni u ovom kasnijem, demokratskom vremenu. Ova mala izdavačka kuća nikada nije, ističe on, imala namjeru da se takmiči sa velikim izdavačima, pa tako neće ni danas.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

DIMIR MIJUŠKOVIĆª A POSTOJANJA

37

Sa komemorativnog skupa u Gradskoj kući

ju vratiti arni sjaj

postojanja uspjeli su da organizuju niz manifestacija kao što su “Ponoćne večeri”, Međunarodni sajam knjiga, tribinu “Rade Tomov”, “Auto(R) na korzu”. “Zajednica je iznjedrila sve nas pjesnike. A pjesnici su poslije vratili to zajednici svojim ugledom, nagradama, manifestacijama... Nikšićki pisci igrali su u dresu crnogorskih pisaca. Nama je Crna Gora metafora, mi smo u njoj postali pisci”, kazao je Govedarica. Književna zajednica ustanovila je i četiri nagrade - “Zaloga” 1986. godine, “Vito Nikolić” 1994. godine, “Spasoje Pajo Blagojević” i “Radule Željko Damjanović”. “Jedno čudo sudbine, prvi dobitnik nagrade ‘Zaloga’ je Vito Nikolić, čije će ime ubrzo nakon toga nositi još jedna naša nagrada“, podsjeća Govedarica.

■ NEOBJAVLJENE “KLIZAVE OKUKE”

Iste godine kada su osnovani Susreti, počinje i izdavačka djelatnost zajednice, a kako ističe Govedarica, za pedeset godina

Govedarica

Govedarica kaže da Književna zajednica posjeduje i neobjavljeni roman Vladimira Mijuškovića “Klizave okuke”. “Taj roman je Milo Kralj zavještao meni i nadam se da ćemo sljedeće godine kada slavimo pedeset godina izdavaštva objaviti i taj roman”, istakao je Govedarica. Na kraju, Govedarica kaže da se u Književnoj zajednici raditi kao do sada, uvjeren da će svojim radom doprinijeti da se Nikšiću vrati obiježlje po kojem je nekada bio prepoznatljiv. “Imam žarku želju da Nikšić ponovo vrati taj literalni sjaj na našem Trgu slobode. Trudićemo se u saradnji sa opštinskim partnerima da oživimo i tribinu ‘Rade Tomov’. Taj epsko-lirski momenat je zapostavljen, ali čini mi se da će se vratiti. Moraće pjesnici da se saberu i da vrate tu sjajnu nikšićku publiku na kojoj je počivalo naše pjesništvo”, poručio je Govedarica, ističući da Nikšić cijeni svoje pisce i dobre pisce sa strane.

KOMEMORACIJA POVODOM SMRTI SRETENA MITROVIĆA

Istaknuti akter crnogorske i nikšićke kulturne scene

Komemoracija povodom smrti istaknutog umjetnika Sretena Mitrovića upriličena je juče u Gradskoj kući u Nikšiću. U ime prijatelja i kolega prisutnima se obratio Mihailo Perošević, podsjetivši na Mitrovićevo stvaralaštvo i doprinos nikšićkoj kulturnoj sceni. “Teška srca stojim ovdje i prihvatam bolnu obavezu i čast da nešto kažem povodom smrti Sretena Mitrovića, jednog od istaknutijih aktera ne samo nikšićke, nego i cjelokupne crnogorske kulturne scene. Kažu da je zlatno pravilo ovakvih skupova sa tužnim povodom da se njima ne narušava uzvišenost i dostojanstvo trenutka, ali ja ne vjerujem da ću moći napraviti taj otklon, jer govorim o preminulom prijatelju, drugu i kolegi za koga me vezuje više od 40 godina poznanastva, prijateljstva. Više od 30 godina kolegijalne saradnje, a nadasve vezuje nas zajednički rad na pozorišnoj sceni”, rekao je Perošević. Sreten Mitrović rođen je 15. februara 1956. godine, osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a studije književnosti započeo je na Nastavničkom fakultetu, današnjem Filološkom fakultetu u Nikšiću. Radni odnos zasniva 1985. godine u Centru za kulturu na mjestu koorddinatora scenskih djelat-

Sreten Mitrović je univerzalan glumac koji se oprobao u svim formama, žanrovima pozorišta, igrajući klasično pozorište, monodrame, duodrame, eksperimentalno pozorište sa više od 30 premijera, toliko nastupa na književnim, pjesničkim večerima, raznim scensko – muzičkim događajima

Mitrović

nosti gdje ostaje do 1991. godine kada se gasi Dramski studio. Od tada radi u Narodnoj biblioteci više od 20 godina kao viši knjižničar, da bi posljednjih osam godina proveo na mjestu bibliotekara zavičajnog fonda. Još od najranije mladosti iskazivao je veliki talenat za živu pjesničku riječ i interpretaciju poezije, tako da postaje i članom literarne i recitatorske sekcije što će ga preporučiti i za dramsku sekciju KUD “Zahumlje”. Prve pozorišne korake napravio je 1978. godine u komediji “Koko”. “Sreten Mitrović je univerzalan glumac koji se oprobao u svim formama, žanrovima pozorišta, igrajući klasično pozorište, monodrame, duodrame, eksperimentalno pozorište sa više od 30 premijera, toliko nastupa na književnim, pjesničkim večerima, raznim scensko – muzičkim događajima. Bio je jedna značajna i neponovljiva ličnost naše kulturne scene. Posljednju predstavu odigrao je u Nikšićkom pozorištu 2016. godine, u predstavi po tekstu pokojnog Zorana Kopitovića “Što je čo’ek do li biciklista” sa svojom starom glumačkom ekipom, sa Vojom, Nebojšom, Ćićom, Momom, Prckom”, rekao je Perošević. Mitrović je sahranjen juče na groblju u nikšićkom naselju Miločani. M.R.

38

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

RATNE IGRE U SI

DW: ŠTA SU INTERESI ª ZAINTERESOVANIH STRANAº U SIRIJSKOM GRAĐ

U

ratu u Siriji ne učestvuju samo snage lojalne predsjedniku Asadu i opozicione grupe. U njega su uključene i brojne druge zemlje – a njihovi interesi su različiti: vojni, vjerski, ekonomski ili bezbjednosno-politički.

Sekularni režim Sirije i iranska teokratija na prvi pogled imaju malo toga zajedničkog. Međutim, Teheran je ipak spriječio svrgavanje sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Iran je, bar do jeseni 2015, bio glavni vojni saveznik Sirije, kada se Rusija direktno uključila u sukobe u toj zemlji. Teheran u Siriju šalje novac, oružje, obavještajne podatke, vojne savjetnike i jedinice. Oni su pripadnici tzv. Revolucionarne garde, šiitske milicije ili pak Hezbolaha, koji ima veliku podršku Irana. Vjerski balast građanskog rata je, zahvaljujući

sunitskim džihadistima, dao Iranu mogućnost da se prikaže kao zaštitnik šiita. Inače, savez i pobratimstvo po oružju između Irana i Asada zasniva se na tri zajednička cilja: želji da se smanji američki uticaj na Bliskom istoku, da se oslabi Izrael, a raniji cilj bio je i držanje pod kontrolom aspiracija iračkih vlasti pod Sadamom Huseinom. Pored toga, te dve zemlje su i protivnici Saudijske Arabije i zalivskih država. Strateški gledano, Sirija je za Iran bitna i kao veza sa Libanom, koji je ključno područje djelovanja Hezbolaha.

■ RUSKO SPASAVANJE ASADA

Kada je Asad bio pritjeran uz zid, uslijedila je vojna pomoć Rusije: 2015. godine počela je ruska vojna podrška sirijskom režimu. Zvanični ruski cilj bio je rat protiv terorista. U stvari, tada su napadnuti ne samo “Islamska država” (ID), već i mnogi drugi protivnici vlastodršca Asada. Moskvi, naime, nikada nije bilo samo do podrške Asadu: zbog izolacije Rusije tokom ukrajinske krize, ruski predsjednik Vladimir Putin želio je da svoju zemlju vrati na međunarodnu scenu. I u tome je uspio. A i Asadu se ta intervencija isplatila. Sirijski predsjednik uspio je da povrati velike djelove sirijske teritorije. Najveći vojne uspjehe Rusija je zabilježila u Alepu i Palmiri. S druge strane, Kremlj se oglušio na brojne optužbe za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.

■ SAUDIJSKA ARABIJA:

RAT PROTIV IRANA NA TUĐOJ TERITORIJI

Saudijska Arabija je još od iračko-iranskog sukoba 2003. godine zabrinuta zbog rastućeg uticaja Teherana u regionu. Na bliskost Damaska i Teherana u Rijadu se gleda s ne-

NAJVEĆA BRIGA IZRAELA U VEZI SA GRAĐANSKIM RATOM U SIRIJI JESTE STALNO PRISUSTVO IRANSKE REVOLUCIONARNE GARDE I TEHERANU LOJALNIH MILICIJA U TOJ ZEMLJI. IZRAEL SE PRIJE SVEGA PLAŠI DA ĆE SE LIBANSKI PRIPADNICI HEZBOLAHA UTVRDITI NA GOLANSKOJ VISORAVNI, NA GRANICI SIRIJE I IZRAELA, ODAKLE MOGU DA RAKETAMA BOMBARDUJU IZRAELSKU TERITORIJU.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

SVIJET

39

IRIJI

ĐANSKOM RATU

sukoba sa saveznicima u NATO odnosno sa SAD. Osim toga, Erdogan želi da učestvuje u oblikovanju poslijeratnog sirijskog poretka. Tom njegovom cilju služe i prekogranične vojne ekspedicije. Turska projekcija moći trebalo bi da bude od pomoći da ta zemlja – u stilu Otomanske imperije – postane hegemonistička sila na Bliskom istoku.

■ IZRAEL: NEPRIJATELJ JE U TEHERANU

povjerenjem. Saudijska Arabija je, još od samog početka protesta u Siriji 2011. godine, u velikoj mjeri podržavala sirijsku opoziciju. Cilj je bio svrgavanje Asada i njena inauguracija kao zemlje prijateljski raspoložene prema novom režimu. Pri tom je novcem i oružjem velikodušno podržavala džihadističke grupe. Za Saudijsku Arabiju, kao i za Iran, Sirija je praktično postala krvavo poprište njihovog rivalstva.

■ TURSKA: RANIJE

PRIJATELJ, DANAS NEPRIJATELJ

Turska je još 2000-tih njegovala dobre odnose s Asadovim režimom, kao i njen predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koji se sa Asadom pojavljivao na zajedničkim fotografijama sa ljetovanja na turskoj obali Mediterana. Nakon izbijanja sirijskog građanskog rata, njihovi odnosi su krenuli nizbrdo. Turska je bila za svrgavanje Asada i po-

držala je sirijsku opoziciju. Preko turskih teritorija prelazili su borci, a prenošeno je i oružje namijenjeno najčešće džihadističkim grupama, uključujući i ID. U međuvremenu, čini se da Turska sada ima jedan glavni cilj: spriječiti uspostavljanje autonomne ili čak nezavisne kurdske oblasti uz tursku granicu, na sjeveru Sirije, čak i po cijenu

Najveća briga Izraela u vezi građanskog rata u Siriji jeste stalno prisustvo iranske Revolucionarne garde i Teheranu lojalnih milicija u toj zemlji. Izrael se prije svega plaši da će se libanski pripadnici Hezbolaha utvrditi na Golanskoj visoravni, na granici Sirije i Izraela, odakle mogu da raketama bombarduju izraelsku teritoriju. Iz tog razloga su, počev od izbijanja sirijskog sukoba, izraelske vazdušne snage izvele oko stotinu napada na konvoje s oružjem za Hezbolah, odnosno na iranske položaje.

■ SAD: ZAPLET KOJI NIJE BIO U PLANU

Pouke iz debakla američke intervencije u Iraku i Libiji, bivšeg američkog predsjed-

nika Baraka Obamu navele su na neodlučne političke stavove kada je riječ o sukobu u Siriji. Kada se vlastodržac Asad našao na ivicu vojnog poraza 2012. godine, Obama je odbacio veći angažman SAD, mada je snažno osudio Asadove postupke. Umjesto toga, Rusija se na strani Asada uključila u sirijski građanski rat. Sličan oprez uočljiv je i u politici Donalda Trampa. Njegovi ciljevi su uništenje terorističke organizacije ID i smanjenje iranskog uticaja. Zbog toga je učešće SAD ograničeno na prisustvo specijalnih snaga i pojedinačne vazdušne udare. Na taj način su SAD uključene u sukob Siriji, a da pri tom u njemu ne igraju odlučujuću ulogu. Nedavna turska ofanziva protiv Kurda, takođe je dovela SAD u dilemu: jer, iako je Turska važan partner NATO, Kurdi su istovremeno Vašingtonu potrebni kao jaki saveznici u borbi protiv ID.

■ NJEMAČKA: POMOĆ ZA SAMOPOMOĆ

Njemačka vlada je u prošlosti više puta naglašavala da bi u Siriji do mirnog rješenja sukoba moglo da dođe samo bez predsjednika Asada. Nedavno je portparol njemačke vladin Štefen Zajbert pozvao sirijske saveznike – Iran i Rusiju – da utiču na Asada. “Bez podrške ta dva saveznika, Asadov režim vojno ne bi bio tamo gdje je danas”, rekao je Zajbert. Njemačka vojska nije direktno uključena u rat u Siriji i u toj priči ona predstavlja malog igrača. Međutim, njemački izviđački avioni uključeni su u izviđanje položaja ID. Najprije su njemački izviđački avioni polijetali iz Turske, a poslije povlačenja Bundesvera iz baze u Indžirliku, sada kreću iz Jordana. Osim toga, njemačke oružane snage u sjevernom Iraku pružaju podršku Kurdima

koji se bore protiv ID i to najviše u vidu obuke u korišćenju pješadijskog naoružanja. Njemačka je takođe igrala centralnu ulogu u privremenom uništavanju sirijskog hemijskog oružja. Nedavno su se isporuke njemačkih tenkova Turskoj, što se dogodilo prije više godina, našle u centru žestoke debate u Njemačkoj, nakon što je vojska predsjednika Erdogana koristila njemačke tenkove tipa “Leopard” u napadima na Kurde u Siriji.

■ FRANCUSKA: MAKRON U POTRAZI ZA POLITIČKIM RJEŠENJEM

Francuska je jedna od onih zapadnih država koja je uzela posebno aktivno učešće u sirijskom sukobu. Pariz je u početku isporučivao medicinsku opremu sirijskim pobunjenicima, a kasnije i oružje. Krajem septembra 2015, Francuska je započela sa vazdušnim udarima protiv ID, koje je proširila nakon terorističkih napada u Parizu u novembru 2015. godine. Prioriteti Francuske u Siriji su, kako se tvrdi, poboljšavanje dostave humanitarne pomoći, borba protiv terorizma i nastavak mirovnih pregovora. Predsjednik Emanuel Makron posebno je zabrinut zbog mirovnih pregovora. Njegova zemlja podržava umjerenu opoziciju i radi na političkom rješenju u Siriji. Makron je prošle godine istakao i da uklanjanje Asada sa političke scene, za Francusku nije uslov za mirovne pregovore. Prije nešto više od sedam dana, francuski predsjednik je zaprijetio novim vazdušnim udarima u Siriji, ukoliko se ispostavi da postoje dokazi o upotrebi hemijskog oružja protiv civila. On je još prošle godine upozorio da to za Pariz predstavlja prekoračenje “crvene linije”.

40

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

razbijen krijumčarski lanac u Španiji

Uhapšeni srpski piloti koji sU prevozili drogU

U Španiji je u akciji razbijanja međunarodnog lanca trgovine drogom uhapšeno 18 ljudi, uključujući dvojicu srpskih pilota, prenio je britanski Dejli telegraf. Kako navodi list, dvojica Srba su helikopterima prenosili drogu za jedan od najvećih svjetskih kartela i učestvovali su u trgovini ljudima. Prema pisanju Dejli telegrafa, jedan od pilota je bivši srpski vojnik specijalizovan za noćno letjenje, sa boravištem u Švajcarskoj. Kriminalna grupa je koristila helikoptere koji su mogli da prenesu velike količine droge i bila je specijalizovana za krijumčarenje hašiša, koji je helikopterima prenošen iz Maroka u Španiju. Detaljna istraga koju je sprovela policija Španije od Malage do Sevilje, rezultirala je i zaplijenom tri vozila, nekoliko mobilnih telefona, letačkih instrumenata, bankov-

nih izvoda i oko 18.000 eura. “Srpski pilot je veoma iskusan, u pitanju je bivši pripadnik oružanih snaga i jedan je od najaktivnijih u slanju droge od Maroka do Španije vazdušnim putem. Ima oko 60 godina i na hiljade sati letjenja. Sposoban je da leti u punoj brizini kroz Gibraltarski prolaz u helikopteru bez svijetala, po mraku, samo uz pomoć naočara za noćni vid”, objavio je španski list “Diariodesevilja”. Helikopteri koje su koristili bili su modifikovani za prenos droge.

Srpski pilot je veoma iskusan, u pitanju je bivši pripadnik oružanih snaga i jedan je od najaktivnijih u slanju droge od Maroka do Španije vazdušnim putem

JAVNA ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA “DIMITRIJE-DIKA MARENIĆ” BROJ: 399 DANILOVGRAD, 21.02.2018. Na osnovu člana 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl.list br.3/16) i saglasnosti Ministarstva zdravlja br: 13310/2017-59 od 31.08.2017. i 133-10/2018-2 od 07.02.2018 godine direktor JZU Dom zdravlja “Dimitrije-Dika Marenić” Danilovgrad raspisuje javni

zbog vanbračne veze sa saradnicom

Ostavka zamjenika premijera Australije Zamjenik australijskog premijera Barnabi Džojs izjavio je juče da podnosi ostavku nakon nekoliko sedmica pritisaka zbog vanbračne veze sa njegovom bivšom sekretarkom za medije. Džojs je kazao kako će u ponedjeljak odstupiti s mjesta zamjenika premijera i lidera Nacionalne stranke, mlađeg partnera u koaliciji desnog centra premijera Malkolma Turnbula. Najavio je da će ostati u parlamentu, kako bi sačuvao Turnbulovu nestabilnu većinu od jednog mjesta. Džojs, posvećeni katolik, 24 godine je oženjen i u kampanjama se zauzimao se za porodične vrijednosti, ali je bio pod stalnim pritiskom da podnese ostavku zbog afere sa bivšim članicom svoga tima koja nosi njegovo dijete.

Skandal zamjenika premijera ugrozio je stabilnost vlade, a Džojs je uzeo odsustvo sa posla nakon što su mediji otkrili da je ostavio ženu i četvoro djece jer je njegova ljubavnica zatrudnjela. Džojs je rekao kako je odlučio da napustiti poziciju nakon što se u petak pojavila optužba za seksualno uznemiravanje, odbacivši te navode. Direktor Nacionalne stranke Ben Hindmarš izjavio je kako je stranka primila optužbu za seksualno uznemiravanje, ali nije želio da daje nikakve detalje, osim da je Džojs zatražio da se tvrdnja uputi policiji. Nacionalna stranka izabraće novog predsjednika, koji će takođe postati zamjenik premijera pod uslovima koalicionog sporazuma s Turnbulovom Liberalnom strankom.

KONKURS I Za odobravanje specijalizacija zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima za potrebe JZU Dom zdravlja Danilovgrad i to: - specijalizaciju iz oblasti interne medicine - 1 - specijalizaciju iz oblasti oftalmologije -1 II Učesnici Konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove: 1. da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. da ima završen medicinski fakultet; 3. da ima položen stručni ispit. III Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su: 1. Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2. Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 3. Dužina studiranja; 4. Poznavanje stranog jezika; 5. Rezultat usmenog intervjua. IV Uz prijavu za Konkurs kandidati treba da prilože sledeće dokaze: 1. Kopiju lične karte; 2. Diplomu odgovarajućeg fakulteta, odnosno dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori; 3. Uvjerenje o poženom stručnom ispitu; 4. Dokaz o uspjehu na studijama izrašen prosječnom ocjenom; 5. Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija; 6. Dokaz o dužini studiranja; 7. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visoko-školeske ustanove; 8. Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom (roditeljsko odsusutvo, duža bolest ili upućivanje na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog ustanove u kojoj je studirao) bodovi se neće oduzimati, uz obavezu podnošenja odgovarajućeg dokaza (Rješenje Fakulteta ili upisano vrijeme mirovanja studija u indeksu). V Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl.list CG br.22/16). VI Odluku o odobravanju specijalizacije donosi direktor zdravstvene ustanove u roku od sedam dana od prijema rang liste kandidata. Odluka će se objaviti na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostaviće se svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili za odobravanje specijalizacije, a koji nijesu izabrani mogu izvršiti uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija u roku od 15 dana od dana prijema odluke o odobravanju specijalizacije. VII Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja, i biće objavljen i na sajtu JZU Dom zdravlja Danilovgrad. VIII Prijave sa dokazima slati na adresu: JZU Dom zdravlja Danilovgrad, I bokeljske brigade bb Danilovgrad ili preko arhive JZU Dom zdravlja Danilovgrad. IX Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za nadzor osiguranja, ulica Moskovska br. 17A, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Novine, dnevnici, periodične publikacije i časopisi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.300,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 03-127/118 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23. 02. 2018. godine. Lice za davanje informacija Sanda Senić, telefon: 020/ 513-502, e-mail: agencija@ano.co.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – metalni kontejneri 1,1m3 za odlaganje organskog otpada, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 48.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 651 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23. 02. 2018. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033 452 562, e-mail duma@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE za otvoreni postupak nabavke Usluge angažovanja radne snage, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 € .Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-69 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.02.2018. godine. Lice za davanje informacija Ranko Rakočević, telefon 020 414 285, e-mail ranko@ac.me.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

41

svijet

akcija ruske i argentinske policije

U ruskoj ambasadi u Argentini pronađeno 400 kila kokaina

Crna Gora Ministarstvo održivog razvoja i turizma AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE „Na osnovu Člana 24. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list RCG”, broj 80/05. i „Sl. list CG”, br. 40/10., 73/10., 40/11., 27/13. i 52/16.) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Miodragu Živkoviću iz Podgorice, Ul. Slobode br. 16., donijeto Rješenje, br.: UPI-101/2-02-1194/19 od 21.02.2018.god., kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju hotela na UP 64, Zona 3, koju čine katastarske parcele br. 71/2 i 72 KO Orahovac, u zahvatu Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Orahovac i Dražin vrt”, Opština Kotor, koji je uradio „Paming” d.o.o. iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje hotela urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje hotela realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.”

Šest osoba je uhapšeno zbog trgovine drogom pošto je u ambasadi Rusije u Buenos Ajresu zaplijenjeno skoro 400 kilograma kokaina. U Argentini su uhapšene dvije osobe od kojih je jedan policajac, dok su ostali osumnjičeni uhapšeni u Rusiji. Jedan od vođa kriminalne mreže je još u bjekstvu i nalazi se u Nemačkoj, rekla je novinarima ministarka bezbjednosti Argentine Patrisija Bulrič. Droga je zaplijenjena u zajedničkoj policijskoj operaciji ruskih i argentinskih službi koja je trajala skoro godinu dana. Istraga je počela 2016. godine kada je ruski ambasador u Argentini lokalnim vlastima prijavio sumnjiv prtljag u aneksu. Ambasador Viktor Koroneli lično je upozorio argentinsku ministarku bezbjednosti Patrisiju Bulrič na otkriće sumnjivih paketa u diplomatskoj pošti u Buenos Ajresu. Kokain se nalazio u školi koja je spojena s ambasadom. Argentinske vlasti nisu gubile vrijeme, pa su poslale tim eksperata koji je provjerio sadržaj 12 paketa. To je bio početak istrage koja je trajala više od godinu dana, jer je osmišljen plan. Kokain je zamijenjen brašnom u koje su stavljeni uređaji za praćenje. Pretpostavlja se da su krijumčari pokušavali da prebace 16 torbi kokaina iz ambasade putem

“Bila je ovo jedna od najkompleksnijih operacija koja se odnosi na drogu, a u kojoj je učestvovala Argentina”, izjavila je argentinska ministarka bezbjednosti Patrisija Bulrič. diplomatske pošiljke. “Bila je ovo jedna od najkompleksnijih operacija koja se odnosi na drogu, a u kojoj je učestvovala Argentina. U 3 sata ujutro smo policajce s granice poslali da zamijene kokain brašnom. Droga nikad nije otišla prema Rusiji, nego brašno”, izjavila je Bulrič. Teret je poslan u Rusiju 2017. godine, a tri zvaničnika argentinske carine su otputovala u Rusiju da prate dostavu koju su preuzeli Ishtimir Kudžmov i Vladimir Kalmikov. Nakon toga su lišeni slobode. Jedan osumnjičeni koji je bio zadužen za kupovinu droge i njeno unošenje u Rusku ambasadu u Argentini je u bijegu u Njemačkoj. Za njim je izdata međunarodna potjernica. Umiješan je bio i bivši zvaničnik ambasade Ali Abjanov koji je uhapšen u stanu u Moskvi.

50

miliona eura procijenjena je ulična vrijednost zaplijenjene droge.

42

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

brat i sestra koji su se suprotstavili Hitleru Prije 75 godina ubijeni Hans i sofi Šoll, simboli otPora nacističkom režimu

Bili su djeca iz dobrostojećih porodica, obrazovani, vjerni otadžbini, idealisti. Kad su saznali za brutalnost nacista pozvali su na nenasilni otpor Hitlerovom režimu. “Sloboda”. To je bila riječ koju je Sofi napisala na poleđini optužnice. Ista riječ nalazila se na lecima koje je zajedno sa svojim bratom i ostalim članovima pokreta otpora “Bijela ruža” dijelila u Minhenu pozivajući na otpor Hitlerovoj nacističkoj diktaturi. Nakon što su mjesecima pod okriljem noći raznosili letke i na zidovima ispisivali antihitlerovske slogane, Sofi i Hans su naposljetku uhapšeni.

Sofi i HanS Šol Su oSuđeni jer Su piSali, umnožavali i raSturali antirežimSke letke koje Su potpiSivali Sa “Bijela ruža”. tako Su i uŠli u iStoriju, kao pripadnici grupe otpora koja je imala viŠe deSetina aktiviSta, ali nije Bila čvrSto organizovana. mnogi drugi koji Su Bili dovedeni u vezu Sa “Bijelom ružom” Su uHapŠeni i SaSluŠavani, oSuđeni na kazne zatvora. po zakonu koji je tada važio, takozvanom “zipenHaftu”, i njiHove porodice Su Bile na udaru geStapoa.

■ EgzEkucija

giljotinom

Na suđenju kojem se unaprijed znao ishod, brat i sestra Šol su osuđeni na smrt i pogubljeni 22. februara 1943. Presuda je izvršena giljotinom. Tada 21-godišnja Sofi prva je dekapitirana u minhenskom zatvoru Stadelhejmu, a zatim i 24-godišnji Hans. Njegove posljednje riječi prije pogubljenja bile su: “Živjela sloboda” - rečenica koja je ušla u istoriju. Njihova sudbina zapečaćena je samo četiri dana ranije, 18. februara, kada su dije-

lili letke na Univerzitetu u Minhenu gdje je Hans studirao medicinu, a Sofie biologiju i psihologiju. Bio je to šesti letak “Bijele ruže”. “U ime cijele njemačke nacije, tražimo da nam država Adolfa Hitlera vrati lične slobode, najdragocjenije što Njemci imaju u vlasništvu”, pisalo je na šestom i posljednjem letku. Fakultetski domar Jakob Šmid vidio ih je kako dijele letke u zgradi univerziteta i obavijestio Gestapo. So-

Poštanska markica sa likovima Sofi i Hansa Šola puštena je u opticaj u Istočnoj Njemačkoj 1961. godine

fi i Hans uhapšeni isti dan, a nakon njih i drugi pripadnici “Bijele ruže”. Dva dana poslije uhapšen je 33-godišnji Krištof Probst, otac troje djece. Pogubljen je isti dan kad i Šolovi. Tokom narednih mjeseci nacisti su ubili članove pokreta otpora Aleksandera Šmorela, Vilija Grafa i Kurta Hubera, profesora koji je bio autor šestog i sudbonosnog letka.

otac Robert odbio je da nosi oružje u Prvom svjetskom ratu, pa je služio u sanitetu, a majka Magdalena je bila medicinska sestra, luteranka koja je položila zakletvu žrtvovanja. Roditeljima je bilo dozvoljeno da vide djecu prije pogubljenja. Molbe za pomilovanjem su odbijene. Sestra i brat Šol i Probst završili su na giljotini u pet sati

■ “Budi plamEn” Agenti Gestapoa Anton Mahler i Robert Mor danima su odvojeno ispitivali brata i sestru. Tek nakon što je Sofi saznala da je njen brat priznao krivicu, bila je spremna i sama to da učini. “Ne žalim zbog svojih postupaka i prihvatam posljedice”, kazala je Sofi. Teolog Robert Zoske u knjizi “Flamme Sein” (Budi plamen), nedavno objavljenoj biografiji Hansa Šola i “Bijele ruže”, piše da su zalaganje za pravednu stvar brat i sestra Šol naučili od svojih liberalnih protestantskih roditelja. Njihov

“Bijela ruža” je napravila šest različitih letaka, prva četiri u periodu od kraja juna do sredine jula 1942. Letak broj 5 se pojavljuje krajem januara 1943, a posljednji sredinom februara 1943. Hans Konrad Lajpelt je nakon pogubljenja aktivista u Minhenu nastavio da širi letke u Hamburgu gdje je pored Minhena “Bijela ruža” imala najviše pristalica. Posljednji, šesti letak, dopao je u ruke Britancima koji su ga umnožili i bacali iz aviona po Njemačkoj decembra 1943.

popodne. Presuda se znala i prije suđenja. “Vlasti traže da se osuđujuća presuda donese za nekoliko dana te da se pogubljenje sprovede ubrzo nakon toga”, bila je direktiva koju je sud primio prije i prije prvog zasijedanja.

■ “mi smo vaša loša savjEst”

Sudskim procesom je predsjedavao zloglasni nacistički sudija Roland Frejsler koji je posebno zbog toga doputovao iz Berlina u Minhen. Svjedoci su ga opisali kao “neuračunljivu osobu koja je vikala i urlala dok mu glas ne pukne”. Sve do hapšenja Sofi i Hansa tog fatalnog jutra 18. februara na univerzitetu, Gestapo nije uspio da uđe u trag tajnom pokretu otpora. Nakon strašnog poraza njemačke vojske u bici za Staljingrad 1942. i pogibije stotina hiljada vojnika, “Bijela ruža” je pojačala svoje aktivnosti. Cilj je bio da se pokrene talas otpora nacističkom režimu. “Nećemo ućutati. Mi smo vaša loša savjest. Bijela ruža vam neće dati mira”, bio je sadržaj četvrtog letka. U njemu je bio i poziv: “Kopirajte i dijelite dalje”.

43

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

TRI DECENIJE ª CVJETNOG KUTKAº

Cvijet će vam uzvratiti ljubav ako ga njegujete DIZAJNERKA TIJANA TODOROVIĆ ZA VN SUMIRA UTISKE NAKON LONDONSKE NEDJELJE MODE

Još ne vjerujem gdje sam bila i šta se sve desilo

Nada Antić

EXIT FESTIVAL

Dance arena kao nikada

Solomun

ZA OPUŠTANJE

Astrologija i muzički vremeplov

zabava 44 dizajnerka Tijana TOdOrOViĆ za Vn SUMira UTiSke n SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

Još ne vJeruJem bila i šta se sv ⌦ Marija Roganović

M

ožda će zvučati nevjerovatno, ali na dan predstavljanja nijesam imala nikakvu tremu već sam iznenađujuće bila smirena i sabrana. Ljudi iz organizacije su se potrudili da sve bude pod kontrolom i spremno, tako da to u velikoj mjeri relaksira, prenosi Todorović utiske nakon Londona. Crnogorskoj dizajnerki, kostimografu CNP-a, “pasioniranom crtaču”, kako za sebe voli da kaže, ali i predavaču modnog dizajna Tijani Todorović, pripala je velika čast da našu zemlju nedavno predstavi na jednom od najznačajnijih svjetskih modnih događaja - Londonskoj nedjelji mode. Ona se u engleskoj prijestonici predstavila kolekcijom “1701”, koja predstavlja svojevrsnu nadogradnju revija koje smo imali priliku da vidimo prošle godine na manifestacijama Kotorska smotra mode i Fashion Connection.

■ bez TReMe,

DObRA ORGANIzACIJA ReLAKSIRA

“U odnosu na one predstavljene u Kotoru i Podgorici, kolekcija za London razrađena je sa posebnim akcentom na dodacima, bojama i štampi, kao i do sada, samo u intenzivnijem obliku. Predstavila sam se sa deset modela za jesen/zimu 2018. Modeli su inspirisani urbanom svakodnevicom i predstavljaju kombinaciju couture načina izrade i uličnog stila. Iako crvena i bijela možda dominiraju, zapravo kroz dezene, obradu tekstila, i štampu provlači se cijeli spektar boja. Takođe, ‘1701’ je više eksperimentalnija nego što se fokusira na ciljnu grupu ili komercijalnost odjevnih predmeta”, priča VN

Todorović i otkriva da na sam dan revije nije imala tremu, za razliku od njoj dragih ljudi. “Možda će zvučati nevjerovatno, ali na dan predstavljanja nijesam imala nikakvu tremu već sam iznenađujuće bila smirena i sabrana. Ljudi iz organizacije su se potrudili da sve bude pod kontrolom i spremno, tako da to u velikoj mjeri relaksira. S druge strane, bilo mi je simpatično da su svi meni dragi ljudi i kod kuće i u Londonu bili uzbuđeni zbog ovog velikog događaja, a ja sam bila ta koja ih je smirivala, uključujući i paniku stilista, garderobera i studenata volontera koji su iza scene bili panični da sve urade kako treba. Možda je sve tako bilo zato što se jedan dio mene još uvijek nije ni osvijestio kakvom velikom i značajnom događaju sam prisustvovala”, pojašnjava ona i dodaje da je sve funkcionisalo baš kako treba.

■ KRALJICA eLIzA-

beTA NA zATVARANJU DOGAĐAJA

“Sama revija je protekla više nego dobro, svidjelo mi se to što je svako radio svoj posao, što je na kraju krajeva i omogućilo da sve funkcioniše kako treba. Na reviji je bio veliki broj zvanica, novinara, blogera i sa svima njima smo komunicirali preko PR službe Fashion Finest, tako da je i ta činjenica svima nama olakšala posao i omogućila da sve teče kako treba. Time se definitivno potvrdilo da bez dobre organizacije i profesionalizma, kao i posvećenosti poslu nema ni dobrog produkta”, cijeni naša dizajnerka, otkrivajući da su uživo stvari ipak malo drugačije, u odnosu na ono što imamo priliku da vidimo preko malih ekrana. “Interesantno je da je u realnosti to ipak malo drugačije, sve je organizovano, unaprijed dogovoreno, revije se održavaju tokom dana, između 12 i 18 ča-

Detalj sa revije u Londonu

O veličini OvOg dOgađaja gOvOri i činjenica da je zatvaranju OvOgOdišnjeg lOndOn FashiOn weeku prisustvOvala i kraljica elizabeta ii. pOred tOga, mOram da kažem da u lOndOnu nijesam primijetila tu vrstu pOmame OkO pOznatih ličnOsti, štO je jedan Od razlOga zaštO je upravO lOndOnska mOdna scena drugačija i pOsebnija Od svih Ostalih

Todorović sa svojom kreacijom na manifestaciji London Fashion week

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

zabava

45

nakOn LOndOnSke nedjeLje MOde

gdJe sam ve desilo sova, zna se redoslijed dolaska i publike kao i učesnika. Ne znam kako je u Njujorku, ali London je poprilično domaćinski, opušten, pristupačan svima. Svakako da je na velikim revijama uvijek veća ‘pomama’. Ali o veličini ovog događaja govori i činjenica da je zatvaranju ovogodišnjeg London Fashion weeku prisustvovala i kraljica Elizabeta II. Pored toga, moram da kažem da u Londonu nijesam primijetila tu vrstu pomame oko poznatih ličnosti, što je jedan od razloga zašto je upravo Londonska modna scena drugačija i posebnija od svih ostalih”, kaže Todorović, koja je zadovoljna dosadašnjim kritikama i komentarima, ali da je ipak ona svoj najljući kritičar.

Za sada sam zadovoljna i ovim i još ne vjerujem gdje sam bila i šta se sve desilo”, misteriozna je dizajnerka i poručuje da u ovom poslu nijesu ni talenat ni upornost presudni, već čovjek uz puno rada i odricanja treba da ima i malo sreće , ali i da voli ono što radi, zna svoj posao i neminovno je da će se sve isplatiti. Pitanje je jedino, šta pojedinac podrazumijeva pod pojmom “isplati”.

■ USPJEH JE KAD UŽI-

VAŠ U SVOM POSLU I RIZIKUJEŠ

■ DOBRE KRITIKE I

KOMENTARI ČINE ME SREĆNOM

“Do sada sam primila samo dobre kritike i komentare, kako u njihovim medijima, tako i lično, što me čini zaista zadovoljnom. Za njih su najvažnije objave, šerovanja, ko koga poznaje (slično kao kod nas, samo mnogo ozbiljnije i sa nekom težinom), ali su zaista svi pristupačni i dostupni. I na tom polju je vidan uspon, što govori u prilog ovome da je sve prošlo i više nego dobro, posebno što je Londonska publika najspecifičnija od svih. Mada, tek je prošlo nekoliko dana od revije, tako da je zaista rano da se sumiraju bilo kakvi rezultati, oni konkretniji tek dolaze. Sada slijede oni trenuci lične retrospekcije i sigurno ću naći 1000 stvari koje je trebalo možda bolje ili drugačije da uradim. Takvim trenucima se potajno i radujem, jer me upravo oni pokreću da počinjem ispočetka i sebe korigujem u pravom smjeru”, mišljenja je ova dizajnerka i kostimografkinja. A sudeći prema kontaktima koje je ostvarila, ovo je samo stepenik ka njenom internacionalnom uspjehu. Međutim, na

Slava za ovaj poSao ne znači nužno ni kvalitet ni uSpjeh, uSpjeh je kad uživaš u Svom poSlu, rizikuješ, počinješ iSpočetka i nalaziš mu širi SmiSao od nekih privida, komplimenata i proSječnog ukuSa. ovo ne važi Samo za naS poziv, niti želim da zvučim nadmeno, već iSkreno Smatram i vjerujem da Svako bavljenje Sobom i Svojom Suštinom dovodi do pravih rezultata, a Sve oStalo je gubljenje vremena.. to pitanje Todorović mudro ćuti. “Postigla sam dosta dobre kontakte koji su na fonu budućih saradnji, ali ne bih još o tome govorila, posebno ne javno, u svakom slučaju svemu tome se već sada neizmjerno radujem.

“Sve ono što nam donosi radost se isplati, bez obzira na zvučnost uspjeha. Modni dizajn je skupo zanimanje i jako teško se dolazi do pravih rezultata, a vrlo lako se postiže neka pomalo lažna/kratkotrajna slava. Slava za ovaj posao ne znači nužno ni kvalitet ni uspjeh, uspjeh je kad uživaš u svom poslu, rizikuješ, počinješ ispočetka i nalaziš mu širi smisao od nekih privida, komplimenata i prosječnog ukusa. Ovo ne važi samo za nas poziv, niti želim da zvučim nadmeno, već iskreno smatram i vjerujem da svako bavljenje sobom i svojom suštinom dovodi do pravih rezultata, a sve ostalo je gubljenje vremena. Da li je to talenat ili upornost ne znam, možda je više ljubav”, iskrena je ova pasionirana dizajnerka, koja uvijek osjeća kao da je na početku. “Što se mene tiče, ja se uvijek osjećam kao da sam na početku i osjećam isto nestrpljenje, uzbuđenost, pa čak i nesigurnost i tremu kada počinjem da radim i tokom samog rada. Ono što se desi kasnije više nije u mojim rukama, tako da možda odatle i dolazi ona smirenost o kojoj smo govorile na početku ovog razgovora”, poentira za kraj Todorović, koja se ujedno i osvrnula na to da će se za razliku od prethodne kolekcije, u budućem radu vratiti sopstvenim izvorima inspiracije i koncepta u modnom dizajniranju i pristupu.

OSkar reVija U CinePLeXXU Od 26. 2.

Stižu “Oblik vode”, “Lady Bird”, “Tri bilborda”... Počela je trka za najprestižniju nagradu sedme umjetnosti! Ukoliko želite da ispratite svog favorita zlatne statue, idealna prilika su udobne sale i veliko platno bioskopa Cineplexx Delta City, poručuju iz podgoričkog bioskopa. Naime, u periodu od 26. februara do 4. marta biće prikazano 14 filmskih ostvarenja u terminima od 19 i 21.30h. Nominacije za nagradu Američke filmske akademije na 90. dodjeli u kategoriji najboljih filmova zaradila su ostvarenja “Oblik vode”, “Dankirk”, “Tri bilborda ispred Ebinga u Misuriju”, “Fantomska nit”, “Bježi!”, “Doušnik”, “Skrivena ljubav”, “Najmračniji čas” i “Lady Bird” i svi oni će se naći na programu revije. Po broju nominacija prednjače “Oblik vode” reditelja Giljerma del Tora koji ima 13 nominacija, zatim ratna drama “Dankirk” Kristofe-

ra Nolana sa osam nominacija, film “Tri bilborda ispred Ebinga u Misuriju” koji ima sedam, i “Fantomska nit” sa šest nominacija. U okviru revije biće prikazani i istorijska drama “Najmračniji čas”, sa Garijem Oldmanom koji je jedan od glavnih pretendenata za Oskara za najbolju mušku ulogu, zatim drame rađene po istinitim događajima “Ja, Tonja”, koja prikazuje jedan od najvećih skandala u istoriji američkog sporta i “Cijena života” sa Kristoferom Plamerom u ulozi milijardera Džon P. Getija. Pored ovih biće prikazani i filmovi “Skver”, dobitnik Zlatne palme na Kanskom festivalu, istorijska drama “Viktorija i Abdul” i “Blejd Raner 2049” sa Rajanom Goslingom u glavnoj ulozi. Ulaznice se već nalaze u prodaji po cijeni od 4,00€. M.Rog.

ZABAVA 46 EXIT NAJAVIO INTERESANTAN LAJNAP DANCE ARENE SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

OPET NINA I SOLOMUN, OSVJEŽENJE BREJCHA Iako se veliki broj najavljenih izvođača već prethodnih godina družio sa publikom na Petrovaradinu, najavljeno je i nekoliko osvježenja

Nina Kraviz dolazi na Exit da stvara magiju sa publikom iz cijelog svijeta, čije povjerenje beskrajno uživa. Nina je epskim zatvaranjem prošle godina dobila čast da bude prvi izvođač u istoriji koji će dvije godine uzastopno svojim nastupom zatvoriti Exit festival, a to će joj biti treći uzastopni nastup na tvrđavi

⌦ Fi.J. Organizatori kažu da se ove godine na tvrđavi sprema pravi Arenamagedon jer su nastupe potvrdili Nina Kraviz, Solomun, Maceo Plex, Tale of Us, Carl Craig, Rødhåd i Boris Brejcha. Na Arenu stižu i regionalni tehno asovi Filip Xavi i Vladimir Aćić Avoid. Nakon što je prošle godine priredila možda i najupečatljiviji prizor u istoriji Dance Arene, uz sjajnu atmosferu i dva povratka na bis, Nina Kraviz dolazi na Exit da stvara magiju sa publikom iz cijelog svije-

ta, čije povjerenje beskrajno uživa. Nina je epskim zatvaranjem prošle godine dobila čast da bude prvi izvođač u istoriji koji će dvije godine uzastopno svojim nastupom zatvoriti Exit festival, a to će joj biti treći uzastopni nastup na tvrđavi. Snažnu povezanost sa Exitom nedavno je pred kamerama otkrio i Maceo Plex, koji je izjavio da se “svake godine pita da li će ponovo nastupati na Exitu”. Majstor miksa i apsolutni hedlajner najvećih festivala u VICE dokumentarcu prije nekoliko godina otkrio je i da jedino na Are-

ni osjeća tremu pred nastup, za koju se može jedino utvrditi da je pokretačka, budući da su njegovi dosadašnji nastupi uvijek bili ispraćeni uz najglasnije odobravanje publike. Nezaustavljiv u studiju, Maceo na Arenu dolazi sa obiljem novog materijala koji sprema za najveće ljetnje festivale na otvorenom što je okruženje kao stvoreno za njegov izuzetno prepoznatljiv zvuk. Njemu će se pridružiti i maskirani tvorac high tech minimal žanra Boris Brejcha, koji će zahvaljujući trakama poznatim čitavom svi-

Ulaznice po promotivnoj cijeni sa 60% popusta od finalne, za 58 eura prodaju se putem mreže Gigstix Montenegro na 54 prodajna objekta “Tobacco S Press” u 23 grada Crne Gore

jetu poput “Lost Memory” i “My Love” subotnji set među čuvenim rovovima tvrđave učiniti nezaboravnim. Za domaću podršku pobrinuće se jedan od stubova beogradske tehno scene Filip Xavi, rezident beogradskog kluba Drugstore koji je svojim zvukom u više navrata osvajao i berlinski Tresor, amsterdamski Radion i kul-

tnu binu Exita, No Sleep Novi Sad. Još jedno neizostavno ime kada se razgovara o regionalnoj tehno sceni nesumnjivo je i Vladimir Aćić, poznatiji kao Avoid. Ulaznice po promotivnoj cijeni sa 60% popusta od finalne, za 58 eura prodaju se putem mreže Gigstix Montenegro na 54 prodajna objekta “Tobacco S Press” u 23 grada Crne Gore, a na sajtu zvanične turističke agencije exittrip.org dostupni su i turistički paketi koji pored ulaznica, sadrže i opcije za smještaj i prevoz do festivala.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

47

ŠIRANOVA NumeRA ª PeRFeCTº S POTPISOm 2CeLLOSA

KocKali smo u las Vegasu i prihVatili da obradimo hit

Stjepan Hauser i Luka Šulić

⌦ Danilo Brajković

H

rvatski duo violončelista 2Cellos obradio je planetarno popularni hit “Perfect” na inicijativu njegovog vlasnika, britanske muzičke zvijezde Eda Širana. Ideja o neobičnoj saradnji nastala je u Gradu kocke i grijeha.

Poznato je da Stjepan Hauser i Luka Šulić važe za muzičare koji su izuzetno cijenjeni u svijetu, a već su sarađivali sa zvijezdama poput Andree Bočelija, Plasida Dominga, Eltona Džona. Ipak, poznanstvo sa Edom Širanom i obrada “Perfect” krasi najzanimljivija priča. “Pošto smo imali isti menadžerski tim, dugo se poznajemo sa Edom. Puno smo se družili, čak i kockali zajedno u Las Vegasu. Pi-

tao nas je često kada ćemo više obraditi neku njegovu pjesmu i sada je bio savršen trenutak. Gdje god da smo bili proteklih mjeseci, stalno smo čuli ‘Perfect’ i pomislili smo kako ta pjesma mora dobiti verziju na violončelu. Čim smo se vratili s a m e r i č ke turneje, ušli smo u studio i snimili je. Original pjesme ima odličnu melodiju i tempo i znali smo da će se lijepo pretočiti na violončelo”, poručio je Hauser.

OGROmAN uTICAJ RIJALITI ZVIJeZDe

Snapchat zakazao, a Kajli mu “otela” milijardu

Američka rijaliti zvijezda Kajli Džener sigurno nije omiljena među čelnicima kompanije “Snap Inc”, inače vlasnika popularne aplikacije Snapchat, nakon što su njene kritike dovele do strmoglavog pada vrijednosti akcija te kompanije. Naime, objave Džener na Tiviteru prati blizu 10 miliona ljudi, a minulog četvrtka odlučila je da objavi nekoliko riječi o tome kako aplikacija za dopisivanje ne funkcioniše najbolje i kako je vi-

Kajli Džener

PRemIJeRA NOVOG SPOTA u PONeDJeLJAK

Bogićević obojila “Bezuslovno” u bostonskom muzičkom studiju Srbijanska pop pjevačica Tijana Bogićević, prošlogodišnja učesnica Eurosonga, predstaviće spot za

še ne “otvara”. Očekivano, milionska armija fanova joj se brže-bolje pridružila, reagovali su analitičari sa Vol strita, a rezultat je da su akcije kompanije pale su za 7,2 odsto, čime je njena vrijednost smanjena za 1,3 milijardi dolara, prenosi Blumberg. Džener je, očigledno, ubrzo shvatila kakve su posljedice njene objave, pa je pokušala da izvadi kestenje iz vatre. “Snapchat je i dalje moja prva ljubav”, napisala je Kajli.

novu pjesmu “Bezuslovno” u ponedjeljak, tačno u podne. Riječ je o numeri koja je u etru nekoliko mjeseci,

Kadar novog spota Tijane Bogićević

a kako bi snimila što kvalitetniji spot, Tijana se uputila u daleki Boston i tamošnji muzički studio. Osim pjevačice, u spotu se pojavljuje iranski model Kevin Kalhori, a režiju potpisuje reditelj Bojan Vanovac. “Uzbuđena sam što je pjesma ‘Bezuslovno’ dobila i video, koji može na pravi način da je isprati. Srećna sam što mi je ovo prva saradnja sa Bojanom Vanovcem, koji je Srbin porijeklom iz Bosne, ali je odrastao u Americi. Zanimljivo je da sam ja prva sa kojom je sarađivao od srpskih izvođača, jer je do sada radio isključivo sa Amerikancima. Kalhori se odlično uklopio u cijelu priču”, objasnila je Tijana. D.B.

48

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

PODGORIČKI ª CVJETNI KUTAKº O

CVIJET JE K LJUBAV A

Nada Antić

Danilo Brajković

T

okom protekle tri decenije, između ostalog, glavni grad Crne Gore jednom je promijenio ime, njegovi stanovnici živjeli su u četiri različite države i koristili tri različite valute, koračali mnogim novim ulicama, mostovima... Ipak, titogradsko-podgorički duh još od 1988. godine krasi isti “Cvjetni kutak”. U cvjećari “Cvjetni kutak”, minulog četvrtka, vlasnica i osnivač Nada Antić ugasila je 30 svjećica na rođendanskoj torti, što je lijep povod da za Vikend govori o životu sa cvijećem, o hrabrosti da ljubav prema cvjećarstvu pretoči u kutak pod čijim je krovom njena porodica postajala sve brojnija, a Podgorica sve zaljubljenija u ruže, orhideje, ljiljane... “Radujem se zbog jubileja, ali mi i ne prija jer shvatam da starim (smijeh). Divno je znati da si 30 godina na čelu uspješne radnje”, priča Nada prije naše molbe da “premota” film 30 godina unazad, kada su je kreativan duh i ljubav prema cvijeću nagovorili da napusti tadašnjeg giganta u proizvodnji obuće - “Borovo” i siguran posao, da osmisli svoj, cvjetni kutak.

■ LJUBAV JE DOBRO PRESUDILA

“Presudila je ljubav prema cvjećarstvu. Od malena sam bila kreativna, imala sam umjetničke ambicije, ali tada ih nisam mogla ostvariti. Sjećam se izleta na Goricu, uvijek bih se vraćala sa buketićem. Vo-

I IZ AUSTRALIJE NARUČUJU NAŠE CVIJEĆE “Cvjetni kutak” dio je Međunarodne organizacije “Teleflora”, uz pomoć koje klijenti iz više od 200 zemalja mogu poručiti cvijeće. Jednom prilikom, Nada Antić “proslijedila” je čestitku iz daleke Australije.

“Djevojka je iz Australije preko nas poslala cvijeće roditeljima, koji su slavili 30 godina braka. Bilo je vrlo emotivno, njena majka je plakala kada sam došla, a ni meni nije bilo svejedno. To su neke neopisive stvari”, cijeni Nada.

lite nešto ili ne volite - jednostavno je. Nije mi se više radilo u firmi. Izgleda da sam dobro učinila jer je gigant ‘Borovo’ zbog rata i drugih okolnosti kasnije propao. Vjerovatno bi danas bila penzionerka, ništa ne bih ostvarila nakon 13 godina rada. A ovo što sada radim je ono što volim. Kada se radi na silu – nema ni sreće ni opstanka”, Nadino je naravoučenije. Te 1988, pred Nadom je bilo dokazivanje u krugu porodice i prijatelja koji na startu nisu pozdravili njen potez i osnivanje cvjećare. Iako su tadašnji Titograd krasile svega tri-četiri cvjećare, od kojih je jedna brzo zatvorena, Nada se nije zaustavljala. “Bilo je teško, nismo znali koliko ćemo izdržati. Za roditelje i rodbinu - bio je to šok. Napustila sam siguran posao kada sam imala dvoje male djece, sin Miloš imao je četiri godine, a kćerka Milica tri. Kada sam vidjela da se jedna cvjećara zatvara, pomislila sam - šta ja da očekujem. Ipak, borac sam. Često sam putovala u Italiju, donosila materijal, trakice, papire, jer ovdje nismo imali veleprodaju”, prisjeća se Nada prvih izazova.

■ ZAPOSLENI NE NAPUŠTAJU KUTAK

Ukoliko ste tih godina kupovali u “Cvjetnom kutku”, vjerovatno niste ni slutili da je tako svježe cvijeće stiglo sa drugog kraja tadašnje Jugoslavije. “Cvijeće je dolazilo iz Splita. Uveče pozovem porodicu Kuzmanić sa kojom sam sarađivala, uvijek je pomenem sa zadovoljstvom jer su prvi moji uspjesi i njihovi. Zatim, kažem im - treba mi, recimo, 20 bijelih ruža, a oni ih spakuju u autobus ‘Zadartransa’ i dobijam ih ujutru. To je bilo zadovoljstvo jer dobijete svježu, kvalitetnu, brzu isporuku. Sada imate internet: slike su čudo ali ne vjerujem im. Da bih bilo šta kupila - moram to vidjeti uživo. Nijanse su vrlo bitne, ako tražite buket za vjenčanje u jednoj boji, a dobijem ga preko interneta u drugačijoj – šta onda da radim”, ističe Nada prednosti nekadašnjeg načina nabavljanja cvijeća i napominje da je po prve ideje išla u Italiju, Hrvatsku, Kinu, kasnije i Holandiju. Prve dvije godine za “Cvjetni kutak” bile su teške, neizvjesne, a niko nije ni slutio da će 28 godina kasnije izrasti u tako ozbiljnu firmu. Dokaz kako cvjećara funkcioniše jeste i dvoje zaposlenih ko-

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

49

OBILJEŽAVA 30 GODINA RADA: OSNIVAČ NADA ANTIĆ ZA VN O JUBILEJU

KAO DIJETE, UZVRATIĆE AKO GA NJEGUJETE ji duže od dvije decenije ne mijenjaju tim - zanimljivo, Lidija i Marijana rođene su sestre, a za Nadu su kao kćerke. “S vremenom, cvjećara je sve bolje radila i izrasla u ozbiljnu firmu koja zapošljava troje ljudi. U početku sam radila sama, bilo je vrlo naporno, a kasnije su se stvorili uslovi da plaćam radnika. Lidija kod mene radi 25 godina, a Marijana 20. One su kao članovi moje porodice od prvog dana. Nemam odnos šef – radnik, već je to druženje na normalnom nivou. Bez toga, ne bih mogla ni da radim”, kaže Nada.

■ POKLONITI CVIJET JE ODRAZ KULTURE

Najbolje godine za cvjećaru bile su 2013. i 2014, a donijele su i brojniju konkurenciju. I to i činjenicu da je odnos ljudi prema cvijeću danas znatno bolji - Nada vidi kao dio ličnog uspjeha. “Otpočetka, mnoge stvari smo promijenili kada je riječ o kultu nošenja cvijeća, kulturi doživljavanja cvijeća i poklanjanja. Ne

Ljudi su shvatili da poklanjanje ima draž. Mladost donosi nove ideje, drugačiji su i naraštaji

Do Kine po ideje i muzičke čestitke O Nadinoj ljubavi i posvećenosti prema cvijeću mogu svjedočiti i Kinezi - popularne muzičke čestitke i vještačko cvijeće danas možete pronaći na svakom ćošku, a 90-ih je bi-

lo drugačije. “Nije mi bilo teško da prevalim put do Kine. Mislim da sam prva donijela muzičke čestitke u Crnu Goru. Kinezi su imali vještačko cvijeće koje je tada do-

mislim na ono koje se nosi na sahrane – tu smo prvaci svijeta. A za lijepe stvari se manje nosilo nekada. Uglavnom su tu bile flaše. Sada se cvijeće nosi i na vjenčanja i na rođenja, i na godišnjice braka i na rođendane. Toga nije bilo kada sam počinjala. Puno je mladih koji uveče kupe ružu da obraduju djevojku ili ženu. To je savremen način kulturnog ponašanja, odraz kulture grada. Ljudi su shvatili da poklanjanje ima draž. Mladost donosi nove ideje, drugačiji su i naraštaji”, primjećuje naša sagovornica.

Djelo “Cvjetnog kutka”

bro prolazilo. Uzela bih buket, donijela ga u Podgoricu, onda prepakovala i polako preslagala. Drugačije nisam mogla i nisam imala od koga da naučim”, iskrena je Nada.

DA LI STE ZNALI? DA JE CVJEĆARA “CVJETNI KUTAK” OSNOVANA 1988. GODINE U PODGORICI Rad u cvjećari podrazumijeva dijeljenje radosnih momenata sa kupcima. Ipak, tu je i druga strana medalje. “Po prirodi sam emotivac, posebno me pogađaju ljudske nesreće, naročito mladih. Više tra-

žim volju za radom u lijepom, ali ima i tužnih trenutaka. Tada se potrudite da, koliko god da je tim ljudima teško, aranžmanom ublažite dio njihove boli - ako je to moguće”, iskreno će Nada.

■ OSMI MART NAJPO-

PULARNIJI PRAZNIK

Nedavno smo ispratili Dan zaljubljenih, a za koji dan nas očekuje proslava 8. marta. Tradicionalno, Crnogorci će pohrliti u cvjećare, a Nada sa sjetom u glasu navodi da je svojevremeno za pomenuti praznik prodala ogromne količine cvijeća, a inflacija je “pojela sve”. “Dan zaljubljenih se manje obilježava danas. Recimo, prije tri godine desio se ‘bum’, kada je počelo prihvatanje svjetskih trendova. Danas se uglavnom kupuje po jedna ruža. Za 8. mart je mnogo više porudžbina”, komentariše Nada, uz napomenu da su joj pojedini kupci naročito dragi. “Ima porudžbina sa većim brojem ruža, ali je diskrecija garantovana. Više bih istakla djedu koji svake godine kupuje supruzi cvijeće za godišnjicu braka”, s osmijehom će Nada.

■ CVJEĆARA JE PODIGLA MOJU DJECU

Nakon tri decenije uspješnog rada, vrijeme je da Nada podvuče crtu. Imajući u vidu sa koliko ljubavi priča o cvijeću, ne čudi što joj je i ono uzvratilo na najljepši mogući način i praktično “podiglo” njene nasljednike na noge. “Da mogu vratiti vrijeme, učinila bih sve isto. Razmišljam samo o divnim trenucima. Djeca su mi uzvratila ljubav, ispunjena sam i zadovoljna. A ako njegujete cvijeće - i ono zna da uzvrati. Dakle, može da se živi od cvjećarstva. Nikada nisam razmišljala da odustanem i ne kajem se. Od moje cvjećare, djeca su završila školu, zaposlila se, sad su samostalni ljudi. Cvjećara ih je sve podigla”, priznaje Nada i dodaje da ne bi imala ništa protiv da unuka Maša jednog dana bude prva dama “Cvjetnog kutka”. “Nadam se da ću imati snage sve dok Maša ne nastavi. Mislim da je ona voljna, vidim to. Nadam se da će nastaviti. A njen brat Ognjen će imati besplatnu isporuku”, s osmijehom zaključuje Nada.

50

PREMOTAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

Muzički vreMeplov 1933: Rođena Nina Simon

Junis Ketlin Vejmon (21. februar 1933), poznatija pod scenskim imenom Nina Simon, bila je američka pjevačica, kompozitorka, pijanistkinja, aranžer i aktivista za ljudska prava. Iako nije voljela da bude kategorisana, Simon je najviše povezana sa džez muzikom. Ona je prvobitno težila da postane klasična pijanistkinja, ali njen rad je pokrivao razne varijante muzičkih stilova kao što su klasična muzika, džez, bluz, soul, ritam i bluz, folk i gospel. Preminula je 21. aprila 2003. godine.

1995: Posljednji nastup Frenka Sinatre

1970: Bridge Over Troubled Water na vrhu top lista u VB Simon and Garfunkel su 21. februara 1971. godine zauzeli prvo mjesto britanske top liste albumom “Bridge Over Troubled Water” i u različitim vremenskim intervalima proveli 41 nedjelju, a album je na top listi ukupno bio preko 300 nedjelja, tj. skoro šest godina. Singlovi sa ovog albuma, koji su bili podjednako uspješni kao i izdanje su: “The Boxer”, “Bridge Over Troubled Water”, “Cecilia” i “El Condor Pasa (If I Could)”.

1965: Preminuo Net Kol

Povodom velike proslave osamdesetog rođendana Frenka Sinatre, nekoliko mjeseci prije stvarnog datuma, tačnije 25. februara 1995, na jednoj privatnoj zabavi, njemu u čast okupili su se Pegi Li, Toni Benet, Bob Dilan i Brus Springstin. Ono zbog čega je i važna ova zabava jeste da je Frenk Sinatra tada i posljednji put nastupao uživo, nakon čega se povukao iz svijeta muzike. Preminuo je od posljedica srčanog udara 14. maja 1998. godine.

1992: Kurt i Kortni na “najluđem” kamenu

1986: Objavljen Master of Puppets, remekdjelo treš metala Natanijel Adams Kol, poznatiji po umjetničkom imenu Net King Kol, američki muzičar koji je na startu karijere bio poznat kao vrhunski džez pijanista, preminuo je 15. februara 1965. godine u 45 godini. Svjetsku slavu stekao je zahvaljujući nježnom baritonu, nastupajući kao pjevač velikih bendova, ali i malih džez sastava. On je bio jedan od prvih crnih Amerikanaca kog su ugostile brojne televizije. Njegova popularnost rasla je nakon smrti, pa još uvijek ima status jednog od najvažnijih muzičara u istoriji SAD.

Bend Metallica je 21. februara 1986. izdao treći album “Master of Puppets”, koji je imao veliki uticaj na razvoj metal muzike uopšteno, a od velikog broja muzičara ovog žanra je priznat kasnije kao jedan od najboljih metal albuma svih vremena. Ovo je bilo i posljednje izdanje benda sa basistom Klifom Bartonom, koji je poginuo 27. septembra te godine u saobraćajnoj nesreći dok je grupa bila na turneji po Švedskoj povodom promocije navedenog albuma.

Neposredno pred proboj Nirvane na svjetsko muzičko tržište, Kurt je sreo svoju srodnu dušu. Kada je u jednom klubu 1988. godine vidio pank-rok pjevačicu Kortni Lav, tada još nepoznati muzičar saopštio joj je da će mu biti djevojka, na šta se ona samo nasmijala. Ipak, dvije godine kasnije kada je Nirvana već bila na vrhuncu, njih dvoje su ušli u vezu. Nakon dvogodišnje burne i kontorverzne romanse, plavokosa rokerka ostala je u drugom stanju, a nekoliko mjeseci kasnije, 24. februara 1992. njih dvoje su na havajskom ostrvu Vaikiki ušli u brak.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

ASTROLOGIJA

51

ASTROLOŠKA ANALIZA ZA NAREDNI PERIOD

DAROVI NEBA MARTU I FEBRUARU NAMIJENJENI

Očistite sobu, uredite baštu, bacite bespotrebne stvari i, što je najbitnije, očistite svoju dušu ⌦ Astrolog Jovanka Blagojević Tranzitno Sunce i Merkur ušli su u znak Riba 19. februara i pridružili se Veneri, Neptunu i Hironu koji već borave u ovom znaku. Ribe kao 12. znak Zodijaka sa sobom nose energiju kraja, smrti, umiranja, završetak jednog i početak novog ciklusa. Pod uticajem ove energije posvetićemo se sebi, zagledati duboko u svoju dušu, sagledati situaciju, u kojoj se

trenutno nalazimo, što je moguće realnije i napraviti plan za dane koji slijede. Odstranite sve što vas remeti u životu. Napravite čistac. Očistite sobu, uredite baštu, bacite bespotrebne stvari i, što je najbitnije, očistite svoju dušu. Prihvatite ovu energiju i ugrabite je kao šansu i mogućnost da se pokrenete iz mrtve tačke, i krenete u nove pobjede. Ovo je period preporoda koji će uticati na nas sve do proljeća ove godine. Odbacite sve što vas sputava, koči, ne dozvoljava vam da idete naprijed, kao i sve ono što vas vraća unazad i nije vas vrijedno. P o -

red toga Ribe su, kao znak gdje je Venera egzaltirana, sklone da pretjeruju, pa se čuvajte pretjerivanja bilo koje vrste. Iskrivljena slika i iluzija mogu donijeti najviše bola. Kako se Sunce bude približavalo Hironu (u martu) tako će se otvarati i naše rane. Suočićemo se sa ranama, onim starim i onim potisnutim, onim koje ni sebi, a kamoli drugima, ne priznajemo. Suočavanje sa problemom, upola je riješen problem, pa probajte ove dane gledati kroz prizmu pozitivnih vibracija. Shvatićemo da je potrebno nešto napustiti ne bismo li doživjeli nove i uzbudljive stvari. Pod uticaj ove energije stigla nam je i planeta ljubavi i novca – Venera, 11. februara, a u istom će se zadržati do 7. marta. O v a pla-

Informacije Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com. neta, dok je u Ribama, u egzaltaciji je, odnosno, ovo je pozicija u kojoj je Venera u zanosu, ushićena i naglašena. Ona traži da ljubav bude ostvarena u savršenom obliku, onom platonskom, neuhvatljivom, ali kako je Neptun (koji je vladalac Riba) između ostalog i planeta laži, fantazija, obmana i iluzija, na putu ka pravoj ljubavi, rame uz rame, ide i prenaglašena sklonost ka pretjeranom idealizovanju stvari. Zbog toga su neminovna i razočaranja zbog neispunjenih očekivanja, a ovdje se očekivanja graniče sa fantazijom. Prava ljubav se u moru iluzija teško susreće i nalazi. Ovo je energija snova, mašte, iluzija, druge strane ogledala, onog nerealnog, drugačijeg, fantastič-

nog. Zato će osobe sa ovakvom pozicijom u svom natalnom horoskopu, biti one koje su spremne cijeli život da čekaju samo njima poznatu sliku idealnog partnera koji, naravno, ne postoji, ali to ih neće ometati da čežnjivo maštaju o uzvišenoj ljubavi. Tranzitna Venera, pod uticajem ovakve energije, svima nama stavlja ružičaste naočare. Nažalost, ove ružičaste naočare će donijeti zaslijepljenost pred tuđim obmanama i lažima, pa je potrebno biti na oprezu. Ova Venera živi u prostoru između sna i jave. Sanja svoj san o idealnoj ljubavi. Zanesena je, maštovita, magična i čarobna, sa sjajem u očima i dušom koja je svuda, samo ne u prostoru u kojem se nalazi. Ona se krije iza svjetlucave sjenke, karmina, poezije i čaše vina, mirisa i nota, knjiga i filmova, svega što ne liči na svijet koji je vidljiv okom. Ovo jeste period zaljubljivanja, ali u pogrešne osobe, one koje laskaju i obmanjuju. Vrlo lako može vas privući neko ko je nesrećan, gubitnik, zavisnik o nečemu, tajanstven i čudan. Ovo je period koji je sve osim razuman i realan, pod energijom ranjivosti, saosjećajnosti, empatije i prenaglašenosti u svakom smislu. Nailaze nam dani obavijeni velom nepredvidljivosti, nejasnoće, sumnje, samoće. Bićemo bliži mašti, čežnji, fantaziji nego realnom tlu. Dok je boravila u Vodoliji Venera je aktivirala potrebu za druženjem i bijegom od samoće. Sada je došla do samog kraja Zodijaka spremna na samoću i željna iste. (Nastavak u sljedećem Vikend izdanju)

petak,

52

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI P L AT I Š

3

DOBIJAŠ

5

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a KUĆE/STANOVI U Nikšiću uz autobusku stanicu prodajem luks garsonjeru 24m2 i jednosoban stan 38m2. Tel.069/030-426

USLUGE

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO

OBAVJEŠTEN JE

Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: malioglasi@dnovine.me Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

POSAO Restoranu Atrio potreban pomoćni kuvar sa iskustvom, pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707 Potreban pekar na duži period, stan u sklopu pekare. Tel.069/970-800 Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA 24. I 25. 2. 2018.

Radio

53 31

MALI OGLASI

 VAŽNI TELEFONI

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● malioglasi@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Vučevićev povratak u velikom stilu

O

62-63

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25 . 2. 2018.

KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO (3. KOLO): CRNA GORA - SLOVENIJA 63:75

BUDUĆNOST VS FERENCVAROŠ

Šampion Evrope kaznio sve greške

MORAČA OSTAJE NEOSVOJIVA TVRĐAVA 62-63

Foto: Iva Mandić

61

DANAS (SUBOTA) SE IGRA ODLOŽENO 20. KOLO TELEKOM 1. CFL - DERBI NA TREŠNJICI

56-59

NEBO ĆE SE DANAS SMILOVATI, PITANJE JE ŠTA ĆE BITI U SRIJEDU

56

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

ZETA PRED TV KAMERAMA DOÄŒEKUJE

RAPORT SA PRVOLIGAĹ KIH TERENA Podloga na TreĹĄnjici je odliÄ?na, pod Malim brdom dobra, dok je na stadionu Braće VelaĹĄević, na terenu u Donjoj Sutvari i na stadionu na Starom aerodromu vrlo mekana, pa će na ta tri terena uslovi za igru biti oteĹžani.

ISKRA U DANILOVGRADU ÄŒEKA KOM EUROZOX

Iskra (ne) vraća u posjed svoj stadion Podloga na stadionu “Braće VelaĹĄevićâ€? u Danilovradu je mekana, ali nigdje nema vode, pa će Iskra i Kom ukrstiti koplja u vaĹžnoj utakmici (subota, 14.00) 20. kola. Glavni cilj “graÄ‘anaâ€? je da vrate primat na svom stadionu, jer je Iskra u prvom dijelu sezone u Danilovgradu osvojila samo osam bodova kao domaćin. A glavni cilj ZlatiÄ?ana je da pokvare plan druĹžine Aleksandra Nedovića... “Na nama je da iskoristimo domaći teren i da ga vratimo u svoj posjed. Kom je nezgodna ekipa, ima rezultat, ima trenera koji je u svakom timu napravio rezultat. To je ekipa koja ima glavu i repâ€?, rekao nam je talentovani Nedović. Iskra i Kom imaju isti broj bodova (23), sliÄ?an cilj (opstanak, pa ako se uradi neĹĄto viĹĄe - odliÄ?no) u prvenstvu, ali je Kom Eurozox u prvom dijelu sezone bio pozitivan protiv Iskre na dvije utakmice - upisao je pobjedu i remi. “Sigurno niko nije tempirao formu za prvo kolo proljeća. Imali smo odliÄ?ne pripreme, na dosta stvari mo-

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 12 Pobjeda Iskra: 2 NerijeĹĄeno: 4 Pobjeda Kom: 6 ramo da budemo ponosni, a igramo kod kuće i cilj je dobar rezultat. Vremenske prilike će da diktiraju naÄ?in igre, tako da moramo da budemo fokusirani na sitne stvariâ€?, jasan je Nedović. I dok je Iskra bila loĹĄ domaćin, Kom je tokom jeseni bio oÄ?ajan gost (samo Ä?etiri boda), ali ko moĹže da garantuje da proljeće neće donijeti neĹĄto novo od ratobornih ZlatiÄ?ana. “IgraÄ?ima sam rekao da je za nas svaka utakmica teĹĄka, a da su samo Budućnost i Sutjeska laki rivali. Uradićemo sve da ostvarimo dobar rezultatâ€?, rekao nam je trener Koma, DuĹĄan Vlaisavljević, koji poĹĄtuje protivnika... “Iskra je ozbiljna, ima mladog i talentovanog trenera, uloĹžila je u ekipu mnogo viĹĄe nego mi. MeÄ‘utim, ne zaostajemo za njima, tako da je sve mogućeâ€?, poruÄ?io je Vlaisavljević. B.T.

Prelomiće sitnice: Bojan Golubović iz Koma u klinÄ?u sa vezistima Iskre

Vukotić

GRBALJ RUDAR

Skraćeni meÄ? ne dozvoljava pravo na greĹĄku Grbalj u Radanovićima protiv Rudara (subota, 14.00) igra samo 45 minuta, poĹĄto je utakmica 20. kola u Donjoj Sutvari (u utorak) prekinuta nakon prvog dijela igre. Poslije prvog poluvremena rezultat je bio 0:0, tako da i “trikoloriâ€? i “rudariâ€? poÄ?inju praktiÄ?no od starta, samo ĹĄto će im utakmica trajati 45 minuta. Taj skraćeni meÄ? ne odgovara nikome... “Nezgodno je to, naroÄ?ito na psiholoĹĄkom planu. Jednostavno, ni mi, ni Rudar nemamo pravo na greĹĄkuâ€?, rekao nam je trener “trikoloraâ€? Zoran Govedarica, koji nas je upoznao sa stanjem terena... “Ne izgleda dobro, jer je premekan. Ljudi koji rade na njemu pokuĹĄavaju da ga vrate u normaluâ€?, podvukao je Govedarica koji izuzetno poĹĄtuje protivnika. I Grbalj i Rudar razmiĹĄljaju o izlasku na evro scenu uprkos tome ĹĄto nisu u dobroj poziciji. Ko pobijedi tokom preostalih 45 minuta, biće bliĹži tom cilju. “Neće moći da se uĹživa u igri, kao ĹĄto nije moglo ni u utorak. Sada imamo 45 minuta, rezultat je 0:0, imperativ trijumfa postoji, tako da su ĹĄanse opet 50 - 50â€?, rekao je kormilar “rudaraâ€? Miodrag Vukotić, koji je u startnih 11 uvrstio dosta novih igraÄ?a, a rokada će tek biti tokom proljeća. “ Vidio sam napredak u igri u odnosu na jesen, nadam se da ćemo krenuti pozitivno i da ćemo polako doći do Evropeâ€?, podvukao je Vukotić. Rudar je u prvom dijelu sezone oba puta izgubio od Grblja... B.T. MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: 52 Pobjeda Grbalj: 15 NerijeĹĄeno: 14 Pobjeda Rudar: 23

TEREN DOB TAKAV BUD �ROGANOVIĆ Gledamo prvenstveno sebe i ne gledamo tradiciju, jer se od toga ne Şivi.

ÄŒekali smo dugih 70 dana na poÄ?etak proljeća i na derbi Zeta - Budućnost, ali kiĹĄa je bila protiv fudbala u utorak. Zbog vremenskih nepogoda, koje Ä?esto utiÄ?u na naĹĄe loptanje, poÄ?etak proljeća je prolongiran za joĹĄ Ä?etiri dana. Trećeplasirana Zeta na “TreĹĄnjiciâ€? pred kamerama TV Arenasport 1 igra protiv drugoplasirane Budućnosti (subota, 13.00), a najvaĹžnije od svega je ĹĄto je podloga u Golubovcima - odliÄ?na. “MoĹžda derbi ne dolazi u pravom trenutku, jer je poÄ?etak proljeća i poĹĄto smo trebali da igramo u utorak, ali je derbi uvijek izazov. I jedni i drugi ćemo da vidimo gdje smo trenutno. Vjerujem da smo spremni i da ćemo da upiĹĄemo dobar rezultatâ€?, rekao nam je trener “vukovaâ€?, Dejan Roganović. Zeta pet utakmica zaredom ne zna za poraz od “plavihâ€? na svom terenu, tako da se “vukoviâ€? uzdaju u mladost i tradiciju protiv ĹĄampiona drĹžave. “Gledamo prvenstveno sebe i ne gledamo tradiciju, jer se od toga ne Ĺživi. Vjerujem da ćemo trend podmlaÄ‘ivanja da nastavimo, jer su mladi igraÄ?i skrenuli paĹžnju na sebe. MoĹžemo da se nosimo sa ekipom Budućnosti, nadam se da niko neće naigrati na TreĹĄnjiciâ€?, ja-

Zeta je u prvom dijelu sezone savladala Budućnost na “TreĹĄnjiciâ€? sa 1:0, dok su “plaviâ€? bili bolji pod Goricom rezultatom 2:1.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

SPORT

57

E BUDUĆNOST ARENASPORT 1, 13.00

BAR, NEKA DE I DERBI MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 49 Pobjeda Zeta: 9 Neriješeno: 14 Pobjeda Budućnost: 26

san je Roganović. Trener Budućnosti Vladimir Vermezović je mirno prihvatio pomjeranje 20. kola. “Nije samo nama odloženo, već svima ostalima. Planovi nam nisu poremećeni”, rekao je Vermezović, koji je objelodanio da je prioritet “plavih” na proljeće ‘osvajanje Kupa, promocija mladih igrača i napad na prvo mjesto Sutjeske’. A ta misija kreće iz neugodnih Golubovaca... “Neće nam biti nimalo lako, Zeta ima čvrst sastav, igra agresivno i opasna je iz prekida, tako da znamo na koje stvari treba obratimo pažnju. Utakmica sa Zetom je mnogo bitna za nas, praktično za šest bodova, s obzirom da nam je Zeta blizu na tabeli”, svjestan je Vermezović da Podgoričane i Golubovčane razdvaja sedam bodova... “Ukoliko na agresivnost Zete odgovorimo još većom agresivnošću, a pritom ne mislim na grubost nego mušku igru, vjerujem da ćemo ostvariti dobar rezultat”. Sutjeska je pobjegla na plus 13 zbog očajne igre Budućnosti u gostima, jer su “plavi” tokom jeseni od 27 bodova na strani osvojili samo 10. “Kvalitet fudbalera Budućnosti nije sporan, a ukoliko u svaki meč budemo ulazili sa istom željom kao protivnik, neće biti problema. U ovoj ligi niko nema pravo da nekoga potcijeni i moj je zadatak da pripremim fudbalere da u svaki meč uđu kao da je derbi utakmica”, jasan je popularni “Čika Crni”. B.T.

●VERMEZOVIĆ Utakmica sa Zetom je mnogo bitna za nas, praktično za šest bodova, s obzirom da nam je Zeta blizu na tabeli.

Jesenji šampion vjeruje u trijumf nad Petrovcem u gostima: Slavlje fudbalera Sutjeske

POJAČANI PETROVAC POD MALIM BRDOM IGRA PROTIV SUTJESKE

Sada nema puta u prazno Sutjeska je u utorak otputovala u Petrovac uprkos tome što je znala da će utakmica 20. kola da se odloži. Međutim, sada nema puta u prazno, a teren pod Malim brdom je dobar. Utakmica Petrovac - Sutjeska (subota, 17.00) se igra pod reflektorima... “Nerealno je da prijetimo Sutjesci, koja je imala sjajnu jesen. Očekuje nas teška utakmica, ali to je ujedno i najlakši meč za nas. Protiv Sutjeske nemamo šta da izgubimo, možemo samo da dobijemo. Nadam se dobrom rezultatu. Sutjeska je favorit, ali nema pre-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 41 Pobjeda Petrovac: 9 Neriješeno: 12 Pobjeda Sutjeska: 20

daje”, rekao nam je Rudolf Marčić, trener Petrovca. Sutjeska je formu iz jeseni prenijela na pripremni period. Igrali su dobro, imali rezultate... “Ti rezultati će da dobiju na značaju samo ako odigramo kako treba u Petrovcu, ali i na ostalim utakmicama. Nijedan trener ne zna kako će se eki-

pa ponašati kada krene takmičarski ritam. Za nasa je svaka utakmica najteža”, rekao nam je iskusni Nikola Rakojević. Sutjeska je u prvom dijelu dva puta savladala Petrovac, ali iskusni Peco neće dozvoliti da ekipa potcijeni pretposljednji tim na tabeli... “Nema razloga. Liga je zahtjevnija nego prošle sezone, jer jedan rezultat mijenja praktično sve, pošto je bodovna razlika između Evrope i baraža mala. Svi imaju motiv. Tako da nemamo pravo da bilo koga potcijenimo ili da se opustimo”, poentirao je Rakojević. B.T.

MLADOST NAPADA DEČIĆ NA MEKANOM TERENU U PODGORICI

Romantika (ne) lomi tvrd orah

Mladost želi Evropu, a Dečić ostanak u eliti. Međutim, bodovna linija između četvrtoplasiranog i posljednjeplasiranog tima je tanka (razdvaja ih devet bodova), a to je dokaz da ne postoji izraženi favorit u međusobnom okršaju. Naročito ne po mekanom terenu na Starom aerodromu. A u takvim uslovima Mladost će dočekati Dečić (subota, 14.00) u 20. kolu Telekom 1. CFL. “Teren je dosta mekan, uslovi otežani, ali to je to što imamo. Očekujem da moji momci budu maksimalno posvećeni i da odgovore svim zahtjevima. Optimista sam. Ali, svaka utakmica je neizvjesna, a proljeće će biti još neizvjesnije, jer su se sve ekipe pojačale”, rekao nam je Veselin Vesko Stešević. Mladost je u prvom dijelu

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 31 Pobjeda Mladost: 8 Neriješeno: 11 Pobjeda Dečić: 12

sezone dva puta remizirala sa prvoligašem iz Tuzi. “Znamo da je Dečić u prvom dijelu sezone devet puta rezimirao, dva puta sa nama, te da se dobro pojačao i da će tek da bude tvrd orah za sve”, jasan je Stešević. Odlaganje 20. kola je moglo da koristi Viktoru Trenevskom kako bi što bolje uigrao ekipu, ali štoper Nikola Mihailović je u međuvremenu postao upitan... “Nema prostora za priču da li smo spremni ili ne. Mladost je favorit, ali uradićemo sve da im otežamo tu poziciju. Jednostavno, takvi su igrači iz Tuzi, takav je Dečić, takav je moj način rada. Teško jeste, ali nema kukanja. Ne predajemo se. Želimo dobar rezultat”, rekao nam je Trenevski. B.T.

58

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

TELEKOM 1. C

13:00 BUDUĆNOST

ZETA

Subota, Arena 1

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Milovan Milačić. Pomoćnici: Milutin Đukić i Nikola Radulović. Delegat: Miodrag Gardašević.

CAVNIĆ D. PEŠUKIĆ

VUJAČIĆ P. PEŠUKIĆ

MILOJKO

ADŽIĆ

ĐURIŠIĆ

DAMJANOVIĆ IGUMANOVIĆ

BANOVIĆ

ADŽOVIĆ

LJULJĐURAJ VUKČEVIĆ STEVANOVIĆ

CAMAJ

TUČEVIĆ RAIČEVIĆ

TERZIĆ

KRSTOVIĆ

NIKAČ

Trener: Dejan Roganović

Trener: Vladimir Vermezović NEDOSTAJE: Luka Mirković (kartoni)

ZETA nema problema sa sastavom

5

UTAKMICA ZAREDOM ZETA NIJE IZGUBILA NA TREŠNJICI OD BUDUĆNOSTI U KUPU I PRVENSTVU - VIĐENE SU DVIJE POBJEDE “VUKOVA” I TRI NERIJEŠENA REZULTATA

14:00

MLADOST

DEČIĆ

SUBOTA

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Sudija: Jovan Kaluđerović. Pomoćnici: Vladan Todorović i Ivan Bogdanović. Delegat: Miodrag Božović. NAMASKO

LJULJANOVIĆ CICMIL ROGANOVIĆ RAIČEVIĆ

SIMOVIĆ

NIKOLIĆ

NOVOVIĆ

MIHAILOVIĆ KRKANOVIĆ TUZOVIĆ NESTOROVIĆ BOŽANOVIĆ MARKOVIĆ

BUKORAC

ĐUKIĆ

LAZAREVIĆ PETROVIĆ

ADROVIĆ

ĆETKOVIĆ

Trener: Viktor Trenevski NEDOSTAJU: Kristijan Vuljaj, Radivoje Golubović (povrede), UPITAN: Nikola Mihailović

NEDOSTAJE: Vojin Pavlović (povreda)

14:00

GRBALJ

SAVIĆEVIĆ

VUJAČIĆ

Trener: Veselin Stešević

RUDAR

SUBOTA

RADANOVIĆI - Stadion: u Donjoj Sutvari. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Jovica Tatar i Veselin Radunović. Delegat: Dragan Kaluđerović. AGOVIĆ

KORDIĆ GRIVIĆ

CAREVIĆ

JOVIĆ

MIJUŠKOVIĆ DRAGIĆEVIĆ

MERDOVIĆ VLAHOVIĆ

ŽIVKOVIĆ

KARTAL SOPO

RACKOVIĆ VUKČEVIĆ

UKUPNO

MIJATOVIĆ

ĐUROVIĆ

VUKOVIĆ

POPOVIĆ

Trener: Zoran Govedarica

MITROVIĆ TOMAŠEVIĆ KOTORAC

JANKETIĆ

BOŠNJAK

PAUNOVIĆ

Trener: Miodrag Vukotić

Utakmica se nastavlja od 46. minuta, a rezultat nakon prvog dijela je bio 0:0. Grbalj nema problema sa sastavom, Rudar nije mogao da računa na Stevana Reljića zbog kartona.

6

UTAKMICA ZAREDOM GRBALJ NIJE IZGUBIO U PRVENSTVU OD RUDARA (TRI POBJEDE TRIKOLORA, TRI REMIJA), A POSLJEDNJI PUT “RUDARI” SU SLAVILI UPRAVO U RADANOVIĆIMA 7. NOVEMBRA 2015.

⌦ Priredio: Bojan Topalović

1. SUTJESKA

19

15

3

1

32:7

48

9

2. BUDUĆNOST

19

10

5

4

25:13

35

10

3. ZETA

19

7

7

5

24:17

28

9

4. MLADOST

19

6

6

7

22:21

24

9

5. RUDAR

19

6

5

8

16:14

23

10

6. ISKRA

19

6

5

8

14:19

23

9

7. KOM EUROZOX

19

6

5

8

18:24

23

10

8. GRBALJ

19

5

7

7

19:25

22

10

9. PETROVAC

19

3

6

10

9:23

15

9

10. DEČIĆ

19

2

9

8

17:33

15

10

Šampion, kvalifikacije za LŠ

Kvalifikacije za LE

TROFEJ RCG

Ivanović (SUTJESKA) 9-- Igor 8 Nikola Krstović (ZETA) 7- Božo Marković (SUTJESKA) 6- Alen Melunović (BUDUĆNOST) - Ivan Vuković (GRBALJ), Marko Ćetković, Admir Adrović 5 (MLADOST) - Bogdan Milić, Boris Došljak 4 (ISKRA), Milivoje Mrdak (RUDAR), Stefan Đorđević (PETROVAC), Bojan

Božović (SUTJESKA), Ivan Racković, Ilir Camaj (DEČIĆ), Igor Vujačić (ZETA), Radoš Dedić (KOM EUROZOX), Milivoje Raičević (BUDUĆNOST) - Stefan Milošević (KOM EURO3 ZOX), Filip Kukuličić (ISKRA), Sava Gardašević (DEČIĆ), Žarko Korać,

Hulijan Montenegro (GRBALJ), Aldin Adžović (ZETA), Marko Vuković, Radomir Đalović (RUDAR), Darko Nikač, Ilija Tučević (BUDUĆNOST), Stefan Denković (SUTJESKA), Stefan Bukorac (MLADOST) - Vladislav Rogošić, Aleksandar 2 Stevanović (ZETA), Miloš Bakrač, Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Dejan Bogdanović, Masaši Otani, Marko Kažić (KOM EUROZOX), Stefan Cicmil, Zoran Petrović, Ivan Novović (MLADOST), Edvin Kuč, Miloš Zečević (RUDAR), Mladen Popović (PETROVAC), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST), Šaleta Kordić (GRBALJ), Željko Krstović (ISKRA)

DA LI STE ZNALI?

Na posljednje dvije utakmice Zeta nije primila gol od Budućnosti na Trešnjici. Ili, Budućnost nije postigla gol protiv Zete.

Kvalifik

CFL NA DLANU DOMAĆIN

U FOKUSU

MILIVOJE RAIČEVIĆ

GOST

8

1

0

19:2

25

10

7

2

1

13:5

23

8

1

1

19:5

25

9

2

4

3

8:8

10

3

4

2

12:8

13

10

4

3

3

12:9

15

3

4

2

15:10 13

10

3

2

5

7:11

11

5

1

4

13:7

16

9

1

4

4

3:7

7

1

5

3

6:7

8

10

5

0

5

8:12

15

5

2

3

9:7

17

9

1

3

5

9:17

6

3

3

4

9:12

12

9

1

4

4

10:13 10

2

2

5

4:7

8

10

1

4

5

5:16

7

2

6

2

12:13 12

9

0

3

6

5:20

3

kacije za LE, ako Kup osvoji neko od prve tri ekipe

Baraž

Druga liga

20. KOLO DANAS GOLUBOVCI, 14.00 Zeta - Budućnost (Arenasport 1) DANILOVGRAD, 14.00 Iskra - Kom Eurozox PODGORICA, 14.00 Mladost - Dečić RADANOVIĆI, 14.00 Grbalj - Rudar PETROVAC, 17.00 Petrovac - Sutjeska

8

UTAKMICA ZAREDOM MLADOST NE ZNA ZA PORAZ NA SVOM TERENU PROTIV DEČIĆA - “ROMANTIČARI” SU OSTVARILI ŠEST POBJEDA I DVA REMIJA. DEČIĆ JE POSLJEDNJI PUT SLAVIO PROTIV MLADOSTI U GOSTIMA 25. SEPTEMBRA 2010.

DA LI STE ZNALI?

ZETA - BUDUĆNOST, SUBOTA, 13.00 Napadač Zete Nikola Krstović i golman Budućnosti Milan Mijatović će ukrstiti koplja treći put u aktuelnoj sezoni - u Golubovcima je slavila Zeta 1:0, a u Podgorici Budućnost 2:1. Novi meč će biti emitovan na Arenisport 1.

59

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

Budućnost je postigla samo jedan gol na pripremama na šest prijateljskih utakmica (pet poraza, jedan remi) - igrali su protiv Iskre, Rudara, Podbrezove, Amkara, Rostova i Sarajeva, a plavi su pogodak dali samo Rudaru.

Na pripremama je dokazao da je povreda definitivno iza njega, a tokom proljeća bi trebalo da eksplodira 24-godišnji ofanzivac Budućnosti je glavni adut “plavih” protiv Zete na “Trešnjici”.

PETROVAC 17:00 SUBOTA

SUTJESKA

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Mileta Šćepanović. Pomoćnici: Danijel Dević i Marjan Paunović. Delegat: Radojica Klačar. GILJEN

POPOVIĆ SAVOVIĆ

PAJOVIĆ

MIKIJELJ

KAJEVIĆ

VUJOVIĆ KALEZIĆ KACIĆ BORIČIĆ VUČINIĆ

Mi. VUČIĆ

BAKRAČ

LONČAR IVANOVIĆ

VUJAČIĆ

NEDIĆ

Ma. VUČIĆ

JANKOVIĆ

MARKOVIĆ

DENKOVIĆ

MERDOVIĆ

Trener: Rudolf Marčić

Trener: Nikola Rakojević NEDOSTAJE: Bojan Božović (povreda)

NEDOSTAJE: Slaven Stjepanović (povreda)

21

UTAKMICU ZAREDOM SUTJESKA NE ZNA ZA PORAZ OD PETROVCA - “PLAVO - BIJELI” SU UPISALI 14 POBJEDA, UZ SEDAM REMIJA. PETROVAC SE POSLJEDNJI PUT RADOVAO 30. OKTOBRA 2010. GODINE

14:00 KOM EUROZOX

ISKRA

SUBOTA

DANILOVGRAD - Stadion: Braće Velašević. Sudija: Predrag Radovanović. Pomoćnici: Aleksandar Đikanović i Dragan Vujović. Delegat: Slavko Bojović. PEROVIĆ

BLAŽIĆ SEKULOVIĆ

LAKIĆ

DRINČIĆ

KRSTOVIĆ ZARUBICA

PEJOVIĆ

ĐUKIĆ

KUKULIČIĆ

RUDOVIĆ

MILIĆ

Trener: Aleksandar Nedović NEDOSTAJE: Miroje Jovanović (povreda)

SIMUNOVIĆ SEKULIĆ

ĐURKOVIĆ GOLUBOVIĆ

BULAJIĆ

ŠAHMAN

DEDIĆ

PEJAKOVIĆ

ORLANDIĆ

MILOŠEVIĆ

Trener: Dušan Vlaisavljević NEDOSTAJU: Aleksandar Milić, Martin Prenkočević (suspenzija), Luka Petričević, Kento Hino (povrede)

450

M I N UTA I L I PU NIH PET UTAKMICA ISKRA NIJE POSTIGLA POGODAK KAO DOMAĆIN NA STADIONU “BRAĆA VELAŠEVIĆ”

60

SPORT

NAŠI DERBI TIPOVI

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

VELIKI DERBI MILAN VS ARSENAL BIĆE NAJINTERESANTNIJI DVOMEČ OSMINE FINALA LE

SUDAR POSRNULIH VELIKANA

⌦ Miloš Antić

PSŽ MARSEJ (Nedjelja, 21:00h)

GG

MAN. JUN. ČELSI (nedjelja 15:05h)

0-2

ROMA MILAN (Nedjelja, 20:45h)

GG

SEVILJA ATLETIKO M. (Nedjelja, 20:45h)

2-3

BAJER L. ŠALKE (Nedjelja, 15:30h)

GG

Kada je toliko velikana u bubnju onda je jasno da do jednog spektakularnog sudara jednostavno mora da dođe. Tako je i bilo - žrijeb za osminu finala Lige Evrope spojio je Milan i Arsenal, kuglice su bilke nemilosrdne prema posrnulim velikanima evropskog fudbala. Apsolutni derbi osmine finala, roso-neri bi mogli da dočekaju u mnogo boljem raspoloženju, s obzirom da je ekipa vaskrsnula od dolaska Đenara Gatuza na klupu i da već 11 utakmica ne zna za poraz. “Čekaju nas spektakularni mečevi. Očekujem pun San Siro, podršku navijača i prolaz. Postali smo jedinstveni, igramo u dobrom ritmu, samo da nastavimo tako”, riječi su tim menadžera Miilana, legendarnog golmana Kristijana Abjatija. A upravo je Abijati u osmini finala Lige šampiona u sezoni 2011/12. spriječio tobždije da u revanšu dođu do čuda nakon debakla na San Siru (0:4) - iskusni golman odbranio je zicer Van Persiju za produžetke. Arsen Venger pamti dobro te duele, ali mi one iz sezone 2007/08. kada su tobdžije takođe u osmini finala LŠ golovima Fabregasa i Adebajora na San Siru izbacile tadašnjeg vladara Evrope.

Prvi mečevi se igraju 8. marta, a revanši su na programu sedam dana kasnije “Znamo da nas čekaju pakleni mečevi, ali vjerujem da možemo da idemo do kraja u Ligi Evrope”, ističe menadžer tima iz Londona. Stefan Savić i Atletiko Madrid su apsolutni favoriti protiv moskovske Lokomotive, dok će Lacio našeg Adama Marušića prolaz u četvrtfinale tra-

žiti u duelima sa kijevskim Dinamom. Dželati srpskih predstavnika - CSKA i Plzenj igraće protiv Liona i Sportinga, Lajpcig nakon Napolija ide na Zenit, Borusija Dortmund će na megdan Red Bul Salzburgu, a zanimljivo će biti u dvomeču Marseja i Bilbaa.

NA ŽRIJEBU U NIONU NIJE BILO POVLAŠĆENIH, A JEDINI USLOV JE BIO DA MEĐUSOBNO NE MOGU DA SE SASTANU RUSKI I UKRAJINSKI KLUBOVI.

FOTO KOLEKCIONARI PRIČA ZA GINISA

Jedan je iz Argentine, drugi iz Engleske, a po slikama je jasno da imaju nešto više od idola - teško da Lionel Mesi i Frank Lampard imaju veće fanove od momaka sa fotografija.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

61

sport

Foto: Iva Mandić Kvalitet Slovenije je u finišu došao do izražaja: Zoran Nikolić na sinoćnjem meču

KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO (3. KOLO) - PORAZ CRNE GORE OD SLOVENIJE U ª MORAČIº

Šampion EvropE nE praŠta

Brojni problemi sa povredama su zaboravljeni, izašli su na parket i bili ravnopravan rival šampionu Evrope. Borili su se, u nekoliko navrata bili u prednosti, ali neuigranost i kvalitet protivnika su presudili - košarkaši Crne Gore izgubili su od Slovenije (63:75) u trećem kolu grupe A kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koje se igra u Kini 2019. godine. U prvom poluvremenu su gosti često bili u prednosti, ali je preokret uslijedio početkom druge četvrtine 24:20. Na seriju Crne Gore Slovenija je imala spreman odgovor - Edo

RADO TRIFUNOVIĆ Crna Gora je igrala veoma tvrdu utakmicu u odbrani, ali smo bili spremni za to i naši igrači su pokazali da su veoma dobri. Odbrana je presudila i pobjeda nije ubjedljiva kako bi se reklo po konačnom rezultatu, jer je na terenu bio pravi rat i momci su ‘izginuli’, i naši i njihovi. Igrali smo hrabro, svaka čast ekipi

Murić je pogodio dvije trojke, a pogađali su još Gašper Vidmar i Matic Rebec za +7 u 19. minutu (25:32). Sinoć odlični Petar Popović je do poluvremena dao četiri poena (29:32), da bi Nikola Ivanović na isteku 22. minuta donio potpuni egal (36:36). Izgledalo je tokom treće četvrtine da će kombinovani sastav Zvezdana Mitrovića moći do iznenađenja i drugog trijumfa u ovom ciklusu. Sjajnih pet minuta u odbrani (Slovenci bez koša) donijelo je našim momcima šest poena prednosti (42:36). Išlo je tada sve kako treba, imali su crnogorski košarkaši sve u svojim rukama, ali se nešto pitao i tim koji sa klupe vodi Rado Trifunović. Do izražaja je došla kompaktnost i uigranost Slovenaca o kojoj je pričao selektor Mitrović prije meča, ali i pomalo sumnjive odluke sudija. Klemen Prepelič, Jaka Blažič i ostali su proradili kada je bilo najpotrebnije, zaigrali su gosti znatno čvršće i organizovanije u odbrani, a na drugoj strani pogodili nekoliko važnih trojki za rekordnu prednost u 33. minutu (51:60). Psihološki momenat bio je na strani gostiju, dok Crna Gora nikako nije uspijevala da se trgne od šoka. Kakvu takvu na-

crna gora

slovenija

63 75

13 16 22 12 16 16 23 20 Ilić 2 Ivanović 7 Maraš 2 Mihailović Nidam 12 Nikolić 15 Pavić Popović 9 Radović 10 Su. Šehović 2 Se. Šehović 2 Vranješ 2 Selektor: Zvezdan Mitrović

Blažič 14 Čančar 5 Dimec 4 Hrovat Lapornik Mahkovič Murić 9 Prepelič 19 Rebec 8 Rupnik 3 Vidmar 13 Zagorac Selektor: Rado Trifunović

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 2.800. Sudije: Johan Roso (Francuska), Januš Čalik (Poljska), Jener Jilmaz (Turska). Slobodna bacanja: Crna Gora 17-22 (77,2%), Slovenija 19-29 (65,5%). Šut za dva: Crna Gora 17-38 (44,7%), Slovenija 16-28 (57,1%). Šut za tri: Crna Gora 4-22 (18,1%), Slovenija 8-25 (32%). Skokovi: Crna Gora 11+21, Slovenija 13+29. Asistencije: Crna Gora 15, Slovenija 14. Ukradene lopte: Crna Gora 10, Slovenija 4. Greške: Crna Gora 8, Slovenija 17. Blokade: Crna Gora 3, Slovenija 1. Faulovi: Crna Gora 28, Slovenija 23.

du donio je Petar Popović sa tri bacanja (jedno promašio), ali su prvo Klemen Prepelič, a onda i Matic Rebec trojkama donijeli nedostižnih 66:54. “Čestitke Sloveniji na zasluženoj pobjedi. Slovenija ima osam igrača sa Evropskog prvenstva, tim ima sistem. Pokazali su šta znači imati sistem igre. Igrali smo i dobro i loše i za mene ovo nije neko iznenađenje. Mislim da su igrači dali maksimum, ali na nesreću u ključnim trenucima nijesmo imali koncentracije”, rekao je Mitrović nakon meča. Do kraja nije bilo nikakve dileme, Slovenija je iskusno sačuvala stečenu prednost, dok naša selekcija nikako nije uspijevala da se vrati u meč i ugrozi drugi trijumf aktuelnog šampiona Evrope. “Kaznili su našu odbranu i pogađali trojke iz uglova. Fizički su spremna ekipa, igraju kvalitetnu košarku. Odvojili su nas od lopte, a ulazili su im teški šutevi, nama nisu. Nije lako igrati sa Vidmarom, čestitke visokim igračima koji su iznijeli gro utakmice - Aleksa Ilić, Zoran Nikolić i Nemanja Radović. Teško je igrati bez trening utakmice, sa dva treninga...”, rekao je Mitrović. A.K.

4

trojkE iz 22 pokuŠaja pogodili su koŠarkaŠi CrnE gorE na sinoćnjEm mEču

GRUPA A 1. kolo Crna Gora - Španija 66:79 2. kolo Bjelorusija - Crna Gora 67:91 3. kolo Crna Gora - Slovenija 63:75 4. kolo (ponedjeljak) 19.00h Španija - Crna Gora 5. kolo (28. jun) Crna Gora - Bjelorusija 6. kolo (1. jul) Slovenija - Crna Gora 1. Španija 2. Slovenija 3. Crna Gora 4. Bjelorusija

3 3 3 3

3 2 1 0

0 1 2 3

6 5 4 3

62

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

crnogorski centar se oPoravio

LŠ, 4. koLo gLavne runde: Budućnost u

erste Liga

Morača pred na

Poslije kraće pauze zbog finalnog turnira Kupa Crne Gore nastavlja se takmičenje u domaćoj Erste ligi. Danas (subota) su na programu tri meča, a u centru pažnje su dueli na Cetinju i Ulcinju. U prijestonici Lovćen dočekuje Primorje i ima priliku da produži seriju i ostane na mjestu lidera sa samo jednim porazom. Ulcinjani na svom terenu čekaju Danilovgrad, dok će Teodo gostovati u Podgorici Studentskom centru. Meč između Sutjeske i Jedinstva odložen je zbog obaveza trenera Nikšićana Vladimira Todorovića u seniorskoj reprezentaciji, dok je u ovoj rundi slobodan Ibar. A.K.

■ Uticaj pUblike

Vučević sjajan na povratku Knežević

Lovćen čeka Primorje

Krajem decembra doživio je tešku povredu zbog koje je morao na operaciju, a u noći između četvrtka i petka vratio se na teren i odmah pokazao da je zaliječio lijevu šaku. Nikola Vučević je pružio sjajnu partiju u porazu Orlanda od Njujorka (113:120) - za 24 minuta na parketu ubacio je 19 poena (8-11 šut iz igre), a imao je i šest skokova, jednu asistenciju, dvije ukradene lopte i dvije blokade.

“Mislim da će mi trebati nekoliko utakmica da se vratim u ritam, ali sam u dobroj kondiciji. Drago mi je što sam konačno mogao izaći na parket i pomoći ekipi, a sve ono što sam radio u prethodnom periodu pokazao sam na utakmici”, rekao je Vučević nakon prvog meča u 2018. godini. Nakon 58 odigranih utakmica Orlando ima učinak od 18 pobjeda i 40 poraza i plej-of je veoma daleko. A.K.

FiLiP Barović ProduŽio ugovor do 2020.

Osjećam se kao kod kuće Od kada je stigao u Podgoricu imao je mnogo problema sa povredama, prvo sa okom, a onda i sa lomom kosti u stopalu zbog čega će morati da pauzira bar do maja. Međutim, juče je produžio ugovor - Filip Barović će dres Budućnost Volija nositi do 2020. godine, saopštio je crnogorski šampion. Zvanično najbolji košarkaš u Crnoj Gori za prošlu godinu se vratio u plavo jato iz kojeg je otišao 2011. godine. Prije povratka igrao je za Mornar, Šorpon, KTE, Lukoil i Telekom Bon. “Već prvih dana nakon povratka mi je bilo jasno da je Budućnost, sa novom upravom na

Filip Barović

čelu, sasvim drugi klub. Savršeno sam se uklopio u način funkcionisanja i izuzetno sam zadovoljan uspostavljenim sistemom u kojem se prevashodno računa na domaće igrače”, rekao je 27-godišnji Barović za klupski sajt. “Uradili smo i više nego što smo očekivali, a na kraju sezone naša su očekivanja najveća. Veoma sam zadovoljan saradnjom sa stručnim štabom i upravom kluba i to je osnovni razlog zbog kojeg sam odlučio da potpišem dvogodišnji ugovor. Poslije šest godina igranja u drugim klubovima, osjećam se kao da sam se vratio kući”. A.K.

ERSTE LIGA, 13. KOLO Subota 18.0hh Lovćen - Primorje 18.00h Ulcinj - Danilovgrad 20.00h S. centar - Teodo Sutjeska - Jedinstvo odloženo Ibar slobodan 1. Sutjeska 2. Ulcinj 3. Lovćen 4. Teodo 5. Ibar 6. Danilovgrad 7. Jedinstvo 8. Primorje 9. S. centar

11 11 10 10 11 10 11 11 11

9 9 9 7 4 4 3 2 1

2 2 1 3 7 6 8 9 10

20 20 19 17 15 14 14 13 12

druga aBa Liga

F4 u Čačku

Finalni turnir Druge ABA lige će se igrati u Čačku, odlučilo je juče predsjedništvo regionalnog takmičenja. Ovo je premijerna sezona ovog takmičenja, a fajnal-for je na programu 3. i 4. aprila. Na turniru u Čačku će učestvovati četiri najbolja tima iz regularnog dijela lige, a plasman u ABA ligu će izboriti samo pobjednik turnira. Nakon 17 odigranih kola na čelu tabele Druge ABA lige nalaze se Borac i Krka sa skorom od 12 pobjeda i pet poraza, dok su na trećem i četvrtom Vršac i Primorska sa 11 pobjeda i šest poraza. Do kraja ligaškog dijela ostalo je još pet rundi. A.K.

Još od bolnih mečeva u polufinalu Lige šampiona 2002, kada je pod imenom Herc srušio snove Budućnosti (nakon mađarskih 32:32, slavio u Podgorici sa 32:31), Ferencvaroš je bio jedan od najtežih rivala našeg rukometnog velikana. Tako je bilo i prošle sezone u glavnom gradu Crne Gore, tako je bilo i nedavno u Dabašu, a tako će vjerovatno biti i sjutra (subota, 19.30h) kada rukometašice Budućnosti dočekuju FTC u 4. kolu glavne runde Lige šampiona. “Dolazi nam najteži rival do sada, protiv kojeg nemamo sjajan skor, a malo je ekipa u Evropi sa kojima Budućnost nema pozitivan skor”, poručio je na pres konferenciji trener “plavih dama” Dragan Adžić.

Sve je dobro poznato kada su igre mlade ekipe Budućnosti ove sezone u pitanju sve mečeve na strani Milena Raičević i drugarice su izgubile, dok su u svojoj “Morači” savladale sve rivale. Atmosfera na tribinima je daleko od nekadašnje, ali... “Naše dosadašnje pobjede u ‘Morači’ dobrim dijelom bile su pod uticajem

47 golova postigla je Nerea peNa ove sezoNe za FtC i oNa je NajeFikasNija rukometašiCa ovog kluba u lš

publike”, smatra Adžić. “Zato bi nam bilo bitno da dobijemo još kojeg navijača više. Zaslužile su djevojke veću podršku. Verujem da ćemo izdržati pritisak navijača iz Mađarske (najavljena dolazak njih oko 180) i da će nam to biti samo motiv da dođemo do velike i značajne pobjede”.

GRUPA 1 Subota 14.00h Rostov - Nikebing Nedjelja 15.00h Midtjiland - Krim 19.00h Đer - CSM Bukurešt 1. CSM Bukurešt 7 5 1 1 11 2. Đer 7 5 0 2 10 3. Rostov 7 4 1 2 9 4. Nikebing 7 2 1 4 5 5. Krim 7 2 0 5 4 6. Midtjiland 7 1 1 5 3

GRUPA 2 Subota 19.30h Budućnost - Ferencvaroš Nedjelja 15.00h Mec - Vardar 17.00h Bitighajm - Tiringer 1. Vardar 7 7 0 14 2. Mec 7 5 2 10 3. Ferencvaroš 7 4 3 8 4. Budućnost 7 3 4 6 5. Tiringer 7 1 6 2 6. Bitighajm 7 1 6 2

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 2. 2018.

63

U NEOSVOJIVOJ PODGORICI DOČEKUJE FTC

ajtežim ispitom Veliko slavlje hokejaša Njemačke nakon plasmana u finale

ZOI, HOKEJ: NJEMAČKA U FINALU PROTIV RUSIJE, NEDJELJA 05.05H

ČUDO NA LEDU, DRUGI DIO

Buće žestoko i u Morači: Milena Raičević i Laura van der Hejden u prvom meču u Dabašu

DRAGAN ADŽIĆ Dolazi nam najteži rival do sada, protiv kojeg nemamo sjajan skor, a malo je ekipa u Evropi sa kojima Budućnost nema pozitivan skor

■ MLADOST PROTIV

BUDUĆNOST-FTC PODGORICA - Sportski centar “Morača”. Kapacitet: 4.200. Sudije: Jevgenij Zotin i Nikolaj Volodkov (Rusija). Početak: Subota, 19.30h.

TRADICIJE

Budućnost i Ferencvaroš će u subotu odigrati 11. međusobni duel u Ligi šampiona, a skor je 5:4 za mađarski tim - uz jedan neriješen susret. “Vjerujem da će ova mlada generacija uspjeti bar da svede na neriješen broj pobjeda sa Ferencvarošem”, istakao je Adžić. “Neće biti lako. FTC je prošle godine pobijedio u ‘Morači’ vrlo ubjedljivo i pokazao da zna da igra u gostima”. Ipak... “Siguran sam da postoje rezerve u našem mladom timu koje nijesu iskazane u prvom meču, a vjerujem da će sada isplivati”, dodao je trener Budućnosti.

Kako bi trebalo da igra protiv večerašnjeg rivala Budućnost je pokazala u prvom poluvremenu duela u Dabašu - sada će, međutim, morati tako da odigra svih 60 minuta. “Prvo poluvrijeme, do 28. minuta, naše je najbolje izdanje ili jedno od najboljih napadačkih u Ligi šampiona. Očigledno je period od finiša prvog dijela do kraja utakmice za nas bio prebrz, ali sam siguran da naše djevojke i u tome mogu da pariraju. U sve to način na koji igramo odbranu čak ni FTC-u, ozbiljnoj napadačkoj ekipi, ne odgovara. Samo ga treba sprovesti”, zaključio je Adžić. K.B.

Epska pobjeda studenata Sjedinjenih Američkih Država protiv tih godina neporaženog Sovjetskog Saveza u Lejk Plesidu 1980. već je zavšila na filmskom platnu kao “Čudo na ledu”. Rimejk tog ostvaranja moglo bi se reći da su juče napravili hokejaši Njemačke! Selekcija koja je 42 godine daleko od velikih priča, koja prije četiri godine nije bila dobra ni da se kvalifikuje na Zimske olimpijske igre u Sočiju, sada je u finalu Igara u Pjongčangu. Najveći uspjeh u svojoj istoriji “orlovi” su ispisali preko najveće hokejaške nacije, preko aktuelnog šampiona Kanade - 4:3. “Nevjerovatno, samo to ću reći. Ali narednih sati ne želim da razmišljam o finalu, već samo da popijem jedno pivo”, rekao je nakon meča tvorac čuda iz Njemačke, selektor Marko Šturm. U finalu će Njemce čekati još jedan velikan - Olimpijski sportisti Rusije, koji su u prvom polufinalu odradili Češ-

DAMA OD 15 GODINA ZA PRVO ZLATO RUSIJE Petak je definitvno bio dan čuda na ZOI u Pjongčangu. Osim hokejaša Njemačke, za njega je zaslužna bila i nevjerovat-

ku - 3:0. Inače, Njemci su protiv Kanade vodili i 4:1, a o trećem golu “orlova”, koji je između nogu postigao Frank Maurer dugo će se pričati. Uz njega strijelci su bili Bruks Maček, Matijas

na 15-godišnja Aljina Zagitova koja je osvojila zlatnu medalju u umjetničkom klizanju - prvu za Rusiju na ovim Igrama. Plahte i Patrik Heger. Petnaesti dan na Igrama u Pjongčangu obilježio je i Holanđanin Kjeld Nejs, koji je nakon zlata na na 1.500 metara, slavio i u brzom klizanju i na 1.000 metara. K.B.

Bilo je i spektakularnih golova, kao Franka Mauera između nogu

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine.me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: Uroš Radulović

SUBOTA

RTCG 1 13:10h

Hokej, za 3. mjesto

RTCG 2 11:55h 16:40h 19:25h 01:25h

ZOI, brzo klizanje (m/ž) ZOI, skijaško strčanje (m) Budućnost – Ferencvaroš, rukomet ZOI, umjetničko klizanje (m/ž)

ARENASPORT 1 13:00h Zeta – Budućnost, fudbal 15:00h Mačva – Vojvodina, fudbal 17:00h Tuluz – Monako, fudbal 19:30h Celje – Alborg, rukomet 21:00h Korintijans – Palmeiras, fudbal

ARENASPORT 2 10:00h 12:00h 14:00h 16:00h 18:00h 20:00h 22:00h 02:00h

Mega B. – Cibona, košarka (juniori) CBA Prag – Partizan, košarka (j) C. zvezda – Efes, košarka (j) Umana – Spars, košarka (j) CBA Prag – Mega B., košarka (j) Partizan – Cibona, košarka (j) Smit – Holcken, boks Delrej Bič, tenis

ARENASPORT 3 09:50h 13:15h 15:00h 17:30h 20:00h

Melburn V. – Adelaid, fudbal Inter – Katgas, futsal Lokomotiva Z. – Osijek, fudbal Vidad – Mazembe, fudbal Nant – Amien, fudbal

ARENASPORT 4 12:00h 15:00h 17:30h 20:45h 23:15h

Odbojka, liga Turske Frozinone – Peruđa, fudbal Seged – Zagreb, rukomet Inter – Benevento, fudbal Velez – River Plata, fudbal

ARENASPORT 5 15:15h

R. Irska – Vels, ragbi

17:45h 21:00h

● NE PROPUSTITE

Škotska – Engleska, ragbi Delrej Bič, tenis

SPORTKLUB 1 13:30h 16:00h 18:30h 20:45h 23:00h

Lester – Stouk, fudbal Liverpul – Vest Hem, fudbal Votford – Everton, fudbal Barselona – Đirona, fudbal Filadelfija – Orlando, košarka

SPORTKLUB 2

Mančester siti ± Arsenal (Arenasport 1, 17.30h) Borba za prvi trofej na Ostrvu – finale Liga Kupa!

13:00h Selta – Eibar, fudbal 16:00h VTA Dubai, finale 18:30h Fulam – Vulverhempton, fudbal 21:00h ATP Rio, polufinale

SPORTKLUB 3 13:00h Oleksandrija – Mariupol, fudbal 17:00h Džudo 19:00h Boks 21:30h Pasoš Fereira – Benfika, fudbal

NEDJELJA

SPORTKLUB 4 18:00h

R. Valjekano – Ueska, fudbal

SPORTKLUB 5 18:30h

Leganes – Las Palmas, fudbal

EUROSPORT 07:00h 08:30h 11:45h 14:15h 01:15h 03:00h

11:45h 13:00h 15:30h 18:30h 20:30h

● NE PROPUSTITE

05:05h 07:30h

ZOI, skijaško trčanje (m) ZOI, karling ZOI, brzo klizanje ZOI, hokej ZOI, bob četvorosjed (m) ZOI, bob četvorosjed (m)

RTCG 2

SPORTKLUB 1

ZOI, hokej finale (m) ZOI, skijaško trčanje (ž)

07:30h Ivata – Kavasaki, fudbal 12:00h Viljareal – Hetafe, fudbal 15:00h Rusija – BiH, košarka 18:30h Valensija – R. Sosijedad, fudbal 20:45h Sevilja – Atl. Madrid, fudbal

ARENASPORT 1 13:00h Spartak – Crvena zvezda, fudbal 15:00h Partizan – Zemun, fudbal 17:30h Mančester siti – Arsenal, fudbal 21:00h PSŽ – Marsej, fudbal 23:30h Santos – Santo Andre, fudbal

ARENASPORT 2

EUROSPORT 2

12:00h

Tur Abu Dabija, biciklizam ZOI, hokej Bajern Minhen – Herta, fudbal Verder Bremen – Hamburger, fudbal Snuker, Gran pri

14:00h 16:00h 18:00h 20:00h

AGNT košarka (juniori), za 7. mjesto AGNT košarka (j), za 5. mjesto AGNT košarka (j), za 3. mjesto Juventus – Atalanta, fudbal AGNT košarka (j), finale

ARENASPORT 3 12:30h Krotone – SPAL, fudbal 15:00h Bordo – Nica, fudbal 17:00h Rijeka – Dinamo, fudbal 19:00h Visla Plok – R.N. Leven, rukomet 21:00h Sao Paulo – Ferovaria, fudbal 23:00h Union – Kolon, fudbal

ARENASPORT 4

Zimske Olimpijske Igre (RTCG 2, Eurosport) Završni dani takmičenja u Pjongčangu

08:30h Sidnej – V. Sidnej, fudbal 12:00h Odbojka, liga Turske 15:00h Sasuolo – Lacio, fudbal 17:00h Lion – Sent Etjen, fudbal 20:45h Roma – Milan, fudbal 23:00h Boston – Bafalo, hokej

ARENASPORT 5

12:30h 15:05h 17:00h 21:00h

Ajaks – Den Hag, fudbal Man. Junajted – Čelsi, fudbal Bešiktaš – Fenerbahče, fudbal ATP Rio, finale

SPORTKLUB 3 13:00h Kristal Palas – Totenhem, fudbal 17:00h Džudo 21:30h Klivlend – San Antonio, košarka

SPORTKLUB 4 14:30h 16:30h 21:15h

Fejenord – PSV, fudbal Šturm – Salcburg, fudbal Portimonense – Porto, fudbal

SPORTKLUB 5 15:30hDžamšedpur – Bengaluru, fudbal 18:00h Kopenhagen – Odenze, fudbal 20:00h Tenerife – Lugo, fudbal

SPORTKLUB 6 17:00h

VTA Budimpešta, finale

EUROSPORT 07:45h 11:00h

ZOI, skijaško trčanje (ž) ZOI, ceremonija zatvaranja

EUROSPORT 2

12:30h 15:00h 17:00h 21:00h

Melsungen – Lemgo, rukomet Mec – Vardar, rukomet (ž) Nant – Vardar, rukomet Delrej Bič, tenis

SPORTKLUB 2

12:45h 15:15h 18:00h 21:15h

Tur Abu Dabija, biciklizam B. Leverkuzen – Šalke, fudbal RB Lajpcig – Keln, fudbal Snuker, Gran pri