Dnevne novine 3-4. februar 2018. by Dnevne Novine

KOKAN MLADENOVIĆ

Na skrivene krhotine ratova posjeći će se naša djeca

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 1. 2018. BROJ 1985 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

■ 10 11

ALEKSANDAR RADIĆ, VOJNI ANALITIČAR O SUĐENJU ZA POKUŠAJ TERORIZMA, PRILIKAMA U REGIONU

DF istrošen, Srbima u CG potrebni novi predstavnici ■ Kroz sudski postupak treba jasno locirati ko je sve bio umiješan u pokušaj terorizma, u kojoj mjeri, bez medijskog radikalizma i senzacionalizma, zbog unutrašnjih prilika u Crnoj Gori

■ 6 7 PROZVODNJA ZA 2018. 80 GIGAVAT SATI ■ 16 17

Mini centrale rade za 21.000 domaćinstava ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ Sada postoji problem identifikacije nekih novih političkih snaga kod Srba koji mogu na primjeren način da predstavljaju interese etnosa i interese Crne Gore

EKSKLUZIVNO KULTNI HEROJ ŽARKO PASPALJ

■ 55 57 marketing@dnovine.me

U Njegoševom parku basket mogao da igra samo ko zasluži +382 77 300 104

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Foto: Dejan Lopičić

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

Bogami se bojim da mu ovi ruski darovi ne iskijaju na nos. Ne šalju oni ništa džabe.

Znam. Ako DPS kandiduje Milicu, a opozicija Mila!

Živio nam Marko Putine 100 godina!

Ruska torta, ima li išta slađe od toga? Nema, budite sigurni!

Foto: Vedran Ilić

Znaš kako bi opozicija pobijedila na predsjedničkim izborima?

REPORTAŽE

Lobanja i koža od vuka nijesu na prodaju Život su zvuk i ples, a ne politika i problemi

Prisjećanje devedesetogodišnjeg Kolašinca Gojka Vlahovića na dogodovštine iz vremena lovačkih dana provedenih u prvom ovdašnjem lovačkom društvu, formiranom još daleke 1926. godine. Tada, u to vrijeme, početkom 20. vijeka, lovom su se bavili samo imućni građani, službenici visokog ranga, trgovci i viđeniji domaćini. Ponajprije iz razloga što je u to vrijeme lovstvo bilo skup sport.

Svako neslaganje sa vođom rodilo novu partiju Crna Gora, osim što je lider u integracijama, prednjači i po broju političkih parija u regionu, a i šire. Prema podacima Ministarstva javne uprave, do sada su zvanično registrovane 54 partije.

● 36-37

Milenko Novaković (66), bivši radnik KAP-a, oslobodio se glinice i “zarazio” plesom uprkos komentarima da je “star” za podijum. Vesna Burzan, penzionisana profesorica engleskog u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, ne broji godine zbog foxtrota, bachate, cha cha cha...

● 4-5

● 40-41

Sa ovakvom strujom ovdje nema ni biznisa, a ni života Česti neplanirani ispadi električne energije u opštini Petnjica, najveći je problem građana i privrednih subjekata u ovom bihorskom centru. Novootvorena fabrika peškira “Euro Bor” je obustavila rad zbog čestih ispada struje, a sirara “Radmančica” je bila na ivici da ugrozi proizvodnju i lagerovane proizvode. Iz CEDIS-a kažu da je snabdijevanje strujom uglavnom uredno, osim u slučajevima loših vremenskih prilika. ● 26-27

Stop za samovolju Željke Vuksanović

Subota

Nedjelja

Pretežno oblačno i kišovito, povremeno pljuskovi i grmljavina. Mjestimično obilne padavine. Na sjeveru krajem dana ili tokom noći kiša će preći u susnježicu i snijeg. Jutarnja temperatura vazduha 3 do 15, najviša dnevna 5 do 17 stepeni.

Promjenljivo oblačno, tokom dana povremeno i mjestimično slaba kiša, a na sjeveru kiša i snijeg. Vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 8, najviša dnevna 0 do 13 stepeni.

Upravni sud donio je presudu kojom je kao neosnovanu odbio tužbu predsjednice Opštine Kolašin Željke Vuksanović na postupak izbora načelnika komunalne policije Zorana Kujovića. Samim tim, utvrđeno je i nezakonito postupanje predsjednice kolašinske opštine.

● 28-29

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

NA SJEVERU I JUGU CRNE GORE BIRAJU SE ODBORNICI

Izbori u Beranama i Ulcinju u nedjelju Lokalni izbori u Beranama i Ulcinju biće održani sjutra, a glasačko pravo ima oko 43.500 građana. Biračko pravo u Beranama ima 23.681, a u Ulcinju 19.869 građana. Na izborima u Beranama učestvovaće po tri koalicije, stranke i grupe građana. Koaliciju “Zdravo Berane” čine SNP, DF, Srpska stranka i Ujedinjena Crna Gora, a u koaliciji “Berane pobjeđuje – Milo Đukanović – DPS - SD -BS” su DPS, SD i BS. Treću koaliciju čine SDP i Demos. Samostalno će nastupiti Demokratska Crna Gora, URA i Stranka pravde i pomirenja.

GLASAČKIH MJESTA IMA U BERANAMA A U ULCINJU 37. GLASAČKA MJESTA BIĆE OTVORENA OD SEDAM DO 20 SATI U izbornoj trci, 4. februara, učestvovaće i nezavisne liste građana “Riječ - Vladimir Bato Đurišić”, “Glas naroda za Berane” i “Zorka Brakočević – Napredno Berane”. Na izborima u Ulcinju učestovaće deset lista, od ko-

jih su dvije koalicije. Na glasačkom listiću prva će biti lista SD, druga je DUA, dok će se na trećem mjestu naći Bošnjačka stranka. Na četvrtom mjestu su Demokrate, zatim Forca, a slijede koalicija SNP - DF. Sljedeća na listi je SDP, dok je na sedmom mjesu lista koju čine Demokratska partija, Perspektiva i Demokratski savez u Crnoj Gori. Na pretposljednjem mjestu na listiću naći će se URA, a na posljednjem je DPS. Građani će u Beranama moći da glasaju na 56 glasačkih mjesta, a u Ulcinju na 37. Glasačka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati. A.N.

PODGORICA: POSTAVIO STANDARDE U SVOJOJ KLASI

STIGAO JE NOVI BMW X3 Novi model BMW X3 predstavljen je juče u Podgorici. Izvršni direktor Voli Motorsa Vladan Spasojević kazao je da je ovo treća generacija najuspješnijeg modela i automobila koji postavlja standarde u svojoj klasi. “Vozilo neodoljivo podsjeća na naše ostale aktuelne modele. Tu mislim na BMW serije pet, sa kojim dijeli mnoga tehnička rješenja i inovacije. Skladne proporcije, snažne konture i naglasak na širokom prednjem i zadnjem dijelu daju moćnu pojavu”, kazao je Spasojević.

Auto je veoma aerodinamično sa najmanjim koeficijentom otpora vazduha u klasi koje iznosi svega 0,29. Jedan od noviteta je i BMW displej ključ, preko kojeg se mogu dobiti i neke sistemske informacije. Pokazuje trenutnu količinu goriva, da li je neki prozor ostao otvoren ili daje informacije o narednom servisu. Za sam početak prodaje u ponudi su dvije benziske i dvije dizel verzije. Benzinski agregati se kreću u rasponu snaga od 252 do 340 KS, dok se dizel agregati kreću od 190 do 265 KS. Početna cijena novog BMW X3 2.0 dizel modela iznosi 44.690 evra. Cjenovno pozicioniranje je u potpunosti isto kao i kod prethodnog modela, uvećano za iznos dodatne opreme kojim je novi model bogatiji (automatski menjač, automatska klima, led farovi, aluminijumske felge od 18 inča…). M.M.

INCIDENT BEZ POSLJEDICA

Grom udario u avion iznad Podgorice

Grom je sinoć iznad podgoričkog aerodroma udario avion kompanije Rajan Er, koji je letio na relaciji Stokholm-Podgorica. Avion je trebao da sleti na aerodrom u Golubovcima oko 20:00 časova, ali je uslijed nevremena kružio iznad piste. Tom prilikom došlo je udara groma, i zbog tehničkog kvara let je preusmjeren ka Sofiji, gdje se nalazi tehnička služba kompanije “Rajan Er”. Avion je bezbjedno sletio u Sofiju nešto poslije 21 čas.

AKTUELNO

Retrovizor

GORAN POPOVIĆ

LJUDI BEZ IMUNITETA Prilično naduvana medijska priča o malim boginjama dobila je svoj “krešendo” napadno objavljenom viješću kako je ova bolest dijagnostikovana kod jedne djevojčice koja je došla iz Srbije. Lokalna epidemija drži se, srećom, još na tom jednom “uvezenom”slučaju. Kako god, valjalo bi da MMR dobije onih 9.000 nevakcinisane djece, da ne bi, kao “dinosaurusi” rođeni prije 1971. godine, morali da odboluju male boginje kako bi stekli prirodni imunitet. Imunitet je, inače, vrlo koristan fenomen. Posebno za političare koji čine nepodobne stvari. Kad ga iz nekog razloga izgube, onda djeluju nezdravo na okolinu. Najbolja potvrda ove teze je nedavni pres Demokratskog fronta, povodom toga što je Milan Knežević pravosnažno osuđen na četiri mjeseca zatvora. Knežević je tom prilikom izjavio da ne priznaje sud ove države i ostao dosljedan stavu da “priznaje samo sud svoje partije”. Takođe je rekao da neće tražiti politički azil u Srbiji ili Rusiji. Što je tačno, jer tamo ne može ni poći zato što mu je, po nalogu tužilaštva, oduzet pasoš. Andrija Mandić pozvao ga je na istom presu da se ne odazove pozivu za izdržavanje kazne, te da će DF “razmotriti dalje aktivnosti” u odnosu na Kneževićevo tamnovanje. To bi negdje bilo logično da Knežević ima poslanički imunitet. Ali ga nema, pa je ostalo zagonetno koje su to “dalje aktivnosti” i kako to Knežević može da ne ide u Spuž, ako svi drugi osuđeni tamo idu. Djelimičan odgovor dao je na ovoj pres konferenciji Nebojša Medojević, koji je takođe bezbjednosno interesantna osoba bez poslaničkog imuniteta. On je upozorio da zbog četvoromjesečne robije Milana Kneževića nije isključeno “ugrožavanje stabilnosti Crne Gore i čitavog regiona”. Čime to prijeti Medojević, kojim snagama i instrumentima za destabilizaciju Crne Gore i regiona raspolaže, ostalo je nepoznato. Vjerovatno će se time baviti nadležni državni organi u saradnji sa saveznicima iz NATO, ukoliko ne procijene da je to samo još jedna u nizu fantazmagorija lidera PzP. Inače, trojica pomenutih učesnika pres konferencije DF-a, bez imuniteta, odavno bi već stanovala u Spužu da nije bilo izuzetne senzibilnosti prema principu prezumpcije nevinosti vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, odnosno predsjednika države Filipa Vujanovića. Advokati su minule nedjelje potrošili sate da diskredituju i na prilično nedolične načine pokušaju da ospore kredibilitet svjedoka saradnika Saše Sinđelića. General Bratislav Dikić je, međutim, nakon što je otpustio svoja dva branioca, u nekoliko riječi oborio svu strategiju odbrane svojom izjavom da je tokom svjedočenja “Sinđelić govorio popriličnu istinu”! Ni advokati izgleda nemaju imunitet za neke etičke infekcije. Hoće ponekad velike drame, ljudske i nacionalne, da se završe kao farsa i da te farsične okolnosti prevladaju nad raspravom o razmjerama i posljedicama tih velikih drama, zapisao je jednom ugledni beogradski kolega D. Žarković. Ili, kako stoji u predgovoru Bulatovićevog romana “Heroj na magarcu”: Košmaran je sudbinski kontekst u kojem se dijabolične, crne snage, skrivene u svakom čovjeku, razigravaju do nepojmljivih razmjera! Kontekst je isti, s tom razlikom što “heroji” pomenuti u ovom tekstu ne jašu magarce, već voze “audije”. O trošku države protiv koje su…

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

CIJEPANJE PARTIJA OMILJENI POLITIČKI SPORT U CR

NESLAGANJE SA VOĐOM

⌦ Elhana Hamzić

rna Gora, osim što je lider u integracijama, prednjači i po broju političkih parija u regionu, a i šire. Prema podacima Ministarstva javne uprave, do sada su zvanično registrovane 54 partije. Profesor Filozofskog fakulteta Šerbo Rastoder kaže da za ovoliki broj partija ima više razloga, a suštinski je: Šta su partije? Skup ideoloških istomišljenika, hijerarhijska vojna organizacija, ili interesno društvo? “Mislim da partije nisu skupovi ideoloških istomišljenika, jer ne znam nijednu partiju nastalu cijepanjem zbog primarnih ideoloških motiva. Po malo jesu hijerarhijske zajednice koje po prirodi stvari ne mogu imati unutrašnji demokratski dijalog, te se dešava da se svako neslaganje sa vođom završava tako što vodeći odvode svoje čete na druge dijelove fronta”, kazao je Rastoder Vikend novinama. Prema njegovim riječima, partije su interesna društva koja su zajahala narod, a u suštini funkcionišu, kako je naveo, kao glodari koji vole biti blizu kazana. “Zato imamo problem, mnogo partija bez ideologije, ideologiju bez partija. Vlast ne može biti ideologija, već sredstvo njene promocije. Kada neka partija kaže da mora biti dio vlasti kako bi provodila svoju politiku, onda poručuje da nema ideologiju, već joj treba vlast kao plijen koji to nadomješta”, pojašnjava Rastoder. U regionu se dešava slično, jer je politika, kako navodi Rastoder, postala parazitski način preuređivanja bez preduslova. “Kada politika postane mjera odgovornosti, od nje će bježati svi oni koji ne žele nositi to

Prva albanska patija u Crnoj Gori bio je Demokratski savez, kojeg je predvodio i sada predvodi Mehmet Bardhi. U međuvremenu je i iz te partije nastalo njih nekoliko. Prva je otcjepljenjem formirana DUA, koju dugo vodi Ferhat Dinoša.

breme”, zaključio je Rastoder. Višepartizam u Crnoj Gori je počeo da se razvija krajem osamdesetih godina, kada su članovi tadašnje UJDI (Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu), sa centralom u Zagrebu, držali tribine na Pravnom fakultetu u Podgorici i objašnjavali Crnogorcima šta znači višepartizam...

SAVEZ KOMUNISTA CRNE GORE

■ NASTANAK DPS Sve je počelo preimenovanjem Saveza komunista Crne Gore u DPS 1991. godine. Savez komunista Crne Gore (SKCG) je bio komunistička partija, odnosno republička organizacija Saveza komunista Jugoslavije u Crnoj Gori. Njeno rukovodstvo se 1988. suprotstavilo Slobodanu Miloševiću i njegovoj politici, ali je početkom 1989. svrgnuto nakon masovnih protesta poznatih kao antibirokratska revolucija. Tada su na čelo SKCG došli Milo Đukanović i Momir Bulatović. U junu 1991. SKCG mijenja ime u Demokratsku partiju socijalista Crne Gore. U julu 1990. godine osnovan je Savez reformskih snaga Jugoslavije (Reformisti), politička partija koja je podržavala ekonomske reforme Ante Markovića i zalagala se za evolutivnu reformu cjelokupnog društvenog i državnog uređenja SFRJ. SDP CG je nastala 1993. ujedinjenjem dvije manje opozicione komunističko-reformističke političke stranke: Socijalističke partije Crne Gore i Socijaldemokratske partije reformista.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

SAVEZ REFORMSKIH SNAGA

LIBERALNI SAVEZ CRNE GORE

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA

LIBERALNA DEMOKRATSKA PARTIJA

LIBERALNA PARTIJA GRAĐANSKA PARTIJA

■ SUKOB U DPS, NASTAO SNP

Nakon sukoba u DPS-u 1996. godine, Momir Bulatović je osnovao Socijalističku narodnu partiju. Ipak je nakon nekoliko godina poražen, a na njegovo mjesto došao je Predrag Bulatović. Kasnije je Momir Bulatović osnivanjem Narodne socijalističke stranke bezuspješno pokušao da se vrati na političku scenu Crne Gore. Poslije referenduma 2006. godine SNP doživaljava krah na predsjedničkim izborima i Predrag Bulatović lidersko mjesto prepušta Srđanu Miliću. Milića je 2017. godine smijenio Vladimir Joković.

PZP NOVA DNP RP

DEMOKRATSKI FRONT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

RNOJ GORI, TRENUTNO REGISTROVANE 54 STRANKE

M RAĐALO NOVE PARTIJE ■ FORMIRANJE FRONTA

DEMOKRATSKA NARODNA PARTIJA

SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJA

SOCIJALISTIČKA NARODNA PARTIJA DEMOKRATSKA CRNA GORA

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA

SOCIJALDEMOKRATE CRNE GORE

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

BOŠNJAČKA STRANKA

BOŠNJAČKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA (SPP)

SRPSKA NARODNA STRANKA

SRPSKA STRANKA

NARODNA STRANKA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA

SRPSKA SABORNA STRANKA

DEMOS DEMOS

POZITIVNA CRNA GORA

Uoči parlamentarnih izbora 2012. godine više opozicionih partija formira Demokratski front - Nova srpska demokratija, Pokret za promjene , grupa nestranačkih ljudi, bivše krilo SNP, Demokratska stranka jedinstva. Nekoliko funkcionera Pozitivne Crne Gore napušta partiju 2014. godine i osniva Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija (URA), na čijem je čelu sada Dritan Abazović. Milan Knežević nakon napuštanja SNP, 2014. godine osniva Demokratsku narodu partiju, koja takođe postaje dio DF. SNP je doživjela krah i 2015. godine, kada su nakon sjednice GO nezadovoljni politikom lidera Srđana Milića i njegovim odbijanjem da podnese ostavku, napustili nosilac liste te partije na lokalnim izborima Aleksa Bečić, poslanici Neven Gošović i Velizar Kaluđerović, kao i većina funkcionera podgoričkog odbora SNP-a. Bečić je iste godine osnovao Demokratsku Crnu Goru. Miodrag Lekić 2015. napušta DF i formira Demos, partiju iz koje je 2017. godine, zbog neslaganja sa Lekićem, izašao Goran Danilović. Danilović je sada na čelu Ujedinjene Crne Gore. Raskol u SDP dogodio se 2015. godine, kada Krivokapića napušta Ivan Brajović, koji je formira Socijaldemokrate Crne Gore. Narodna stranka, kao reprezent “eltinog srpstva” u Crnoj Gori, doživjela je brojna cijepanja i iznjedrila više partija sa srpskim predznakom. Počelo je sa Narodnom demokratskom strankom, a nastavljeno sa Srpskom sabornom strankom, Srpskom narodnom strankom, iz koje je nastala Demokratska srpska stranka.

■ RASIPANJE LSCG

DEMOKRATSKI FRONT

UJEDINJENA CRNA GORA

GRAĐANSKI POKRET URA

Po unutrašnjim sukobima poznat je i Liberalni savez, koji je osnovan 1990. Na devetoj konferenciji, održanoj na Cetinju 24. marta 2005. godine, stranka je zamrznula svoj rad. Posljednji potresi u stranci nastali su zbog afere Grbalj 2004. i sukoba Slavka Perovića sa tadašnjim liderom Miodragom Živkovićem.

Uoči parlamentarnih izbora u aprilu 2001. bilo je registrovano više od 60 stranaka. Među njima su bile i ove koje su otišle u zaborav: Stranka srpskog jedinstva za Crnu Goru, SRS dr Vojislav Šešelj, Srpska narodna radikalna stranka, Otadžbinska stranka, Internacionalna demokratska unija, LDP, Stranka prirodnog zakona, SKJ- komunisti Crne Gore, Jugoslovenski komunisti CG, Jugoslovenska ljevica u CG, Radnička stranka Jugoslavije, Radnička partija CG, Stranka deviznih štediša..

Bivši liberali osnovali su početkom 2002. Građansku partiju. Za predsjednika je izabran Radoslav Rotković, jedan od osnivača Liberalnog saveza, pa onda 14. februara 2004. Krsto Pavićević. Poslije neuspjeha na parlamentarnim izborima 2006. Pavićević se povukao iz političkog života. U Podgorici, 31. oktobra 2004. godine osnovana je Liberalna partija Crne Gore. Za predsjednika je izabran Miodrag Živković. Živkovića je naslijedio Andrija Popović. I Živković se povukao iz poltičkog života. Bivši liberali osnovali su i Liberalno-demokratsku partiju Crne Gore. Predsjednik joj je bio novinar Slobodan Racković. Stranka je “plesala” samo jedno ljeto i za nju se više nikad ništa nije čulo. Na crnogorskom političkom nebu odavno nema ni Haruna Hadžića, nekadašnjeg prvog lidera Stranke demokratske akcije, koja je doživjela sudbinu mnogih političkih partija – pocijepala se i marginalizovala. Nakon završetka ratova stvorena je jedinstvena politička partija sa bošnjačkim nacionalnim predznakom - Bošnjačka stranka. Za koalicioni nastup na aprilskim izborima 2001. odlučile su se SDA CG, Internacionalna demokratska unija i Stranka nacionalne ravnopravnosti. Nastupile su pod nazivom Bošnjačko-muslimanska demokratska koalicija. Dogovor o formiranju te koalicije doveo je do raskola u SDA. Potpredsjednik te stranke Rifat Vesković napustio je stranku i osnovao Demokratsku zajednicu Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

INTERVJU: ALEKSANDAR RADIĆ, VOJNI ANALITIČAR O SUĐ

DF ISTROŠEN, SRBIMA U CG POTREBNI NOVI PREDSTAVNICI ⌦ Vesna Šofranac

eogradski vojni analitičar Aleksandar Radić u razgovoru za Vikend novine kaže da je suđenje za pokušaj terorizma u Crnoj Gori, i kompromitacija političkih subjekata okupljenih u Demokratskom frontu, otvorilo i pitanje ko su predstavnici Srba u Crnoj Gori.

Na naše pitanje da li to znači da Front više ne može biti legitimni predstavnik Srba u Crnoj Gori, Radić precizira da govori o ljudima kojima se sada sudi za učešće u planiranju terorizma. „Oni koji su bili upleteni u ovu aferu, u njoj su i potrošeni. Dakle, to se odnosi i na neke ljude iz Demokratskog fronta. To što im neko od ruskih struktura još daje podršku, za

njih konkretno ne znači ništa. Lideri DF su politički istrošeni i ostavljeni i u političkom smislu nikako se više ne mogu oporaviti. Izgubili su oslonac i nemaju ni snage ni političkog autoriteta. Mogu da se okupljaju, da prijete iz poslaničkih klupa, da pokušaju da naprave incident, ali oni su istrošeni i njihovi koncepti su takođe istrošeni“, kaže Radić za Vikend novine.

Rusi već traže nove partnere u građanskoj opoziciji, NVO i medijima VN: Kažete da su i Rusi napustili DF? RADIĆ: Rusi su prepoznali da DF više nema ni energije ni autoriteta za političku borbu i sada traže nove favorite. Ima mnogo indikatora koji pokazuju da traže neke druge pokrete, oslonce u nevladinim organizacijama,

građanskoj opoziciji... Jer za Ruse nije bitno da li je neko Srbin ili Crnogorac i kako gleda na stvari. To je politička igra i njihovi interesi i djelovanje nemaju nikakve veze sa političkom konstrukcijom o zaštiti srpskog interesa na Balkanu ili zaštiti pravoslavne braće.

VN: Pratite li šta se dešava u sudnici Višeg suda u Podgorici? Kakav je Vaš utisak? RADIĆ: Pratim tok suđenja preko crnogorskih medija. Crnogorski obavještajni i šire bezbjednosni sistem izvršio je svoj zadatak zaustavljanjem planiranog razvoja događaja i cijenim da je u početku trebalo da se postupa diskretnije u pogledu stvaranja medijske atmosfere kolektivne krivice nekih partija. Da ne budem shvaćen pogrešno, ovim ne želim ni na koji način da umanjim opasnost po Crnu Goru i njene građane. Naprotiv. Kroz sudski postupak treba jasno locirati ko je sve bio umiješan u pokušaj terorizma, u kojoj mjeri, bez medijskog radikalizma i senzacionalizma, zbog unutrašnjih prilika u Crnoj Gori i njene stabilnosti. VN: Ali, interes javnosti je da sazna što se dogodilo… RADIĆ: Naravno. Zato i kažem da je potrebno o čitavom slučaju govoriti činjenicama i bez senzacionalizma. Jer, nijesu po-

pokušala da uradi, ali sjutra se sa Rusijom nastavlja život.

Oni koji su bili upleteni u ovu aferu, u njoj su i potrošeni. Dakle, to se odnosi i na neke ljude iz Demokratskog fronta. To što im neko od ruskih struktura još daje podršku, za njih konkretno ne znači ništa

enta Dikić i njegova grupa. Uvijek će se pronaći neki drugi izvršioci. Nažalost, oni nikada nijesu bili problem. Na sudskom procesu je da pokaže što se tačno dogodilo. Dakle, da se jasno locira gdje su se planirale aktivnosti protiv Crne Gore, ko ih je planirao, ko je angažovan da ih izvrši...Obzirom da se radi o slučaju sa učešćem inostranog faktora, nakon svega toga, odnosno nakon okončanja slučaja u crnogorskom pravusuđu, na scenu treba da stupi i diplomatija. Razumljiv je revolt dijela građana zbog onoga što se pripisuje ruskoj obavještajnoj službi da je ovdje

VN: Iz DF se uporno pokušava provući teza da se radi o politički motivisanom procesu, uz pomoć srpske i crnogorskih bezbjednosnih službi RADIĆ: Tako je. Pokušava se stvoriti atmosfera o nekoj teoriji zavjere. Otežavajuća okolnost za sudski proces je ta što bezbjednosne službe ne mogu učiniti svaku informaciju i podatak javnim, što stvara tlo za teorije zavjere. Crnogorski ANB spriječio je događaje koji su mogli da imaju dalekosežne posljedice. Ali, činjenica da neke podatke ne može javno da saopšti može da pojača negativan stav onog dijela javnog mnjenja koje smatra da tvrdnje države nijesu tačne i da se radi o propagandi. Najvažnije je što je Vaša služba uspješno obavila zaustavila planirane događaje destabilizacije zemlje. Ako je jedna velika sila je odlučila da se umiješa u unutrašnja pitanja Crne Gore i prvo i osnovno je bilo spriječiti to miješanje.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

UĐENJU ZA POKUŠAJ TERORIZMA, PRILIKAMA U REGIONU POKUŠAVA SE STVORITI ATMOSFERA O NEKOJ TEORIJI ZAVJERE. OTEŽAVAJUĆA OKOLNOST ZA SUDSKI PROCES JE TA ŠTO BEZBJEDNOSNE SLUŽBE NE MOGU UČINITI SVAKU INFORMACIJU I PODATAK JAVNIM, ŠTO STVARA TLO ZA TEORIJE ZAVJERE VN: Kako će se, iz Vašeg ugla, razvijati dalji tok suđenja? RADIĆ: Demokratski front se ponaša prirodno za situaciju u kojoj se sada nalazi – brani se na svaki mogući način i to ne može biti razlog za čuđenje. Naravno da se koristi propagandna matrica individualizacije aktera slučaja sa strane vlasti i onih drugih u pokušaju da se ublaže posljedice afere po politički i moralni autoritet ljudi koji su povezani sa događajima iz oktobra pretprošle godine. U pozadini je znatno dublji problem - kako da Srbi u Crnoj Gori pronađu prihvatljiv model političkog organizovanja koje je sada u krizi zbog umiješanosti u aferu. VN: Lideri DF javno saopštavaju da neće pri-

hvatiti odluku crnogorskih pravosudnih organa, odnosno da je ne priznaju. Što im je izlazna strategija? RADIĆ: Lideri fronta su samouništeni u političkom smislu i Srbi sada moraju da pronađu drugi autentičan način političkog prikazivanja u Crnoj Gori, jer njihovi dosadašnji politički predstavnici su se kompromitovali u nečemu gdje više nema izlaska, odnosne gdje nema prihvatljivih izla-

Kroz sudski postupak treba jasno locirati ko je sve bio umiješan u pokušaj terorizma, u kojoj mjeri, bez medijskog radikalizma i senzacionalizma, zbog unutrašnjih prilika u Crnoj Gori i njene stabilnosti.

zaka. Sada postoji problem identifikacije nekih novih političkih snaga kod Srba koji mogu na primjeren način da predstavljaju interese etnosa i interese Crne Gore. VN: Na posljednjem ročištu desilo se nešto što je nezabilježeno u analima crnogorskog pravosuđa – da advokat okrivljenih prijeti optuženom generalu Bratislavu Dikiću da „pazi šta priča“. RADIĆ: Ovo ne mogu ko-

U REGIONU PONOVO RASTU TENZIJE VN: Kako vidite dešavanja u regionu, posebno situaciju u BiH, na Kosovu (nakon ubistva Olivera Ivanovića), u Makedoniji, kao i u Albaniji nakon posljednjih masovnih protesta protiv vlasti? Što je u pozadini? RADIĆ: Dvije tri godine unazad osjetan je rast tenzija i povratak u sistem vrijednosti devedesetih godina – nacionalistička retorika bez tolerancije, govor mržnje, revanšizam postali su ponovo snažne teme u udarnim mestima. U tom procesu nema nevinih – vlasti u regionu poigravaju se sa nacionalističkim emocijama kao sredstvom za jačanje svoje pozicije kao što su to činili rat-

ni lideri Milošević, Milošević i Izetbegović. U kontekstu pitanja koja se odnose na oktobarsku aferu u Podgorici pretpostavljam da želite usmjeriti analizu situacije na potencijalno prisustvo inostranosti kako je to rekao Aleksandar Vučić u jesen pretprošle godine.

vo da se radi o prepoznavaju ruske akcije. Interes zvanične Moskve cijenim da je jasan – destabilizacija Balkana podtkopava autoritet EU koja je gledajući pojedinačne zemlje prirodan strategijski partner Ruske Federacije, ali ne kao snažna ujedinjena organizacija.

VN: Upravo tako… RADIĆ: Vratimo se izjavi gospodina Vučića jer se radi o čovjeku koji je nesumnjivo kao premijer u to vrijeme imao informacije o pozadini događanja. Prirodno, nije precizno odredio ko sa strane podržava destabilizaciju regiona, ali potpuno je čitlji-

VN: Kažete da je ruski uticaj snažan, ali ne i presudan… RADIĆ: Tačno. Ruski uticaj jeste snažan, ali ne presudan jer tu se lako može utonuti u teorije zavjere i posmatrati sve što ugrožava Balkan kao rezultat „inostranosti“. Prirodno, ruska politika koristi priliku

koja se pruža primarno slabosti regiona u pogledu kvalitete funkcionisanja državnih mehanizama i snažnih destabilizacionih procesa i istovremeno nedovoljno snažnog prisustva sila EU i SAD koje su region ostavile po strani od glavnih interesa i tokova za razliku od atmosfere iz prve polovine prošle dekade. Stabilizaciji regiona vjerovatno najviše može pomoći jasan i dosljedan stav EU po pitanju dinamike i uslova pridruživanja zemalja koje su ostale u raskoraku između olako obećane brzine iz vremena poslije 2000/01. kada je pao Miloševićev režim i Makedonija prošla kroz duboku krizu i marginalizacije u procesu približavanja EU.

mentarisati u kontekstu šire teme. VN: Da li se i kako u Srbiji komentariše suđenje za pokušaj terorizma? RADIĆ: U Srbiji se pokazuje u širim krugovima posmatrača mali interes za tok suđenja. Početna medijska obrada teme stvorila je sliku o, u najmanju ruku konfuznom slučaju i u kafanskim pričama obično se čitava tema olako proglašava za političku propagandu. VN: Može li se, i na koji način, suđenje odraziti na odnose između Crne Gore i Srbije, budući da advokati okrivljenih pokušavaju da uvuku i srpsku Agenciju BIA? RADIĆ: Zvaničnih reakcija vlasti u Srbiji na temu suđenja nema i ne bi bilo dobro da se bilo ko miješa sa strane. Važno je da tabolidi koji su skloni senzacionalizmu nisu previše glasni u izvještavanju o suđenju i da se ne jača slika o postojanju krize u odnosima dvije države jer je stvarnost sasvim drugačija. Podsjetimo se prvih zvaničnih reakcija iz Beograda na vijesti iz Podgorice oktobra 2016. koje su samo ojačale autoritet crnogorskih vlasti potvrdom da je afera stvarna.

UKRATKO

PEJOVIĆ: FUNKCIJE OBAVLJAM ZAKONITO

Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović je kazao da je funkcije ministra i glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU obavlja u skladu sa zakonom. On je kazao da će sačekati stav ASK od koje je zatraženo mišljenje. “To što radim kao glavni pregovarač i ministar je potpuno zasnovano na zakonu i iza toga u svakom trenutku mogu stati kao član Vlade i neko ko se već šest godina bavi pregovaračkim procesom”, istakao je Pejović novinarima u Vili Gorica. Kako je naveo, njegova primanja su uredno prijavljena ASK-u. Pejović

Crna Gora, kao predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu, ima jasnu perspektivu pristupanja Evropskoj uniji, a članstvo u toj zajednici najbolji je put do suštinskih reformi društva, ocijenjeno je na sastanku Pejovića i ministarke za evropske poslove Irske, Helen Mekenti. E.H.

Vrednovati pojedinačne rezultate svake države Crna Gora očekuje da se na putu ka EU vrednuju pojedinačni rezultati svake od država kandidata, ocijenio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. On se juče, kako je saopšteno iz Skupštine, sastao sa ambasadorkom Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp, sa kojom je razgovarao o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, vladavini prava, medijskim i drugim prilikama u našoj zemlji. “Kada je riječ o putu CrSa sastanka Brajovića i Kemp

ne Gore ka EU, Brajović je ponovio jasno očekivanje naše zemlje da se vrednuju pojedinačni rezultati svake od država kandidata, kao jedino stimulativno rješenje za dostizanje potrebnih standarda za ulazak u EU”, navodi se u saopštenju. Kako se navodi, sagovornici su konstatovali zajedničku želju za napretkom Crne Gore u svim oblastima, uključujući jačanje slobode, odgovornosti i profesionalnosti medija A.N.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

KADAR DEMOKRATA U BUDVI DOBIO SRPS

STRANCI POKUPILI FUNKCIJE U METROPOLI TURIZMA

Budvanska vlast očigledno mnogo ne haje da li njihov kadar na visokim funkcijama ima crnogorsko državljanstvo, što je prvi uslov da se mogu baviti javnim poslom. Dnevne novine su, naime, imale uvid u dokumenta trojice funkcionera u metropoli turizma koji su tražili srpsko državljanstvo poslije 2006. godine, dobili ga u periodu od 2008. do 2014. godine i koji su, sudeći po dokumentaciji, i u julu prošle godine bili državljani Republike Srbije. Riječ je o Mladenu Franoviću, Nikoli Plamencu i Milu Božoviću. Franović, član Glavnog odbora Demokratske Crne Gore, je v.d. direktora Turističke organizacije Budva, upisan u knjigu državljana Srbije 5. maja 2014. godine. Imenovanje Franovića na čelo najjače crnogorske lokalne turističke organizacije izazvalo je svojevremeno dosta polemike u javnosti. Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru formiralo je i predmet nakon prijave Ministarstva javne uprave da postoji sumnja o zloupotrebi predsjednika Turističke organizacije Budve, gradonačelnika Dragana Krapo-

Ime Mila Božovića bilo je aktuelno u medijima nakon pojavljivanja fotografije opozicionih lidera Andrije Mandića i Slavena Radunovića na njegovoj jahti u Budvi, u vrijeme dok su njihove kolege u Skupštini raspravljale o pitanjima važnim za crnogorske građane

vića i aktuelnog v.d. direktora te TO Mladena Franovića, oko organizacije izborne skupštine. Krapović, koji se tada nalazio na čelu TO Budve, dao je ovlašćenje Franoviću, koji nije bio zaposlen u budvanskoj TO, da organizuje sjednicu izborne skupštine na kojoj je, iza zatvorenih vrata (medijima nije bio dozvoljen pristup), smijenjen dotadašnji izvršni odbor budvanske Turističke organizacije i imenovan novi. Sjednicu su tada napustili predstavnici dijela hotelske privrede - HG „Budvanska rivijera“

i „Montenegro stars hotels group“, kao i predstavnici JP „Morsko dobro“ i Crnogorskog turističkog udruženja, optužujući Krapovića da je prekršio zakonske propise, Statut i Poslovnik i najavili da će prijaviti cijeli slučaj, što su i učinili. Dakle, ovim pravnim nasiljem na poziciju v.d. direktora budvanske TO doveden je, prema uvjerenjima u koja smo imali uvid, strani državljanin. Idemo dalje: Nikola Plamenac je imenovan za v.d. sekretara za pravnu zaštitu umjesto Milene Antović koja je, do dolaska Krapovića i Demokrata na vlast, vodila Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva. Plamenac je srpsko državljanstvo dobio 17. marta 2008. godine. On je, kako su ranije objavili mediji, godinama radio u Srbiji, na poslovima u sudu i tužilaštvu. Međutim, za funkciju koju mu je povjerio Krapović nije imao položen stručni ispit, ali mu je inspektor “progledao kroz prste” i dozvolio da u roku od 12 mjeseci položi i taj ispit. A to što je strani državljanin – nikom ništa! Milo Božović, funkcioner Demokratskog fronta, glav-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

SKO DRŽAVLJANSTVO NAKON 2006. GODINE

UKRATKO

Johanes Han dolazi u Podgoricu 9. februara

Evropski komesar Johanes Han će 9. februara boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, objavljeno je na sajtu Evropske komisije. Evropski komesar će naredne sedmice, 7. i 8. februara prvo posjetiti Beograd, dan poslije predstavljanja Strategije za Zapodni Balkan u Evropskom parlamentu. Han će 6. februara u Evropskom parlamentu predstaviti Strategiju proširenja EU u kojoj se navodi da bi “uz snažnu po-

litičku volju, sprovođenje reformi i nalaženje rješenja za sporove sa susjedima, Srbija i Crna Gora trebalo da budu spremne za članstvo do 2025”. A.N.

Han

Nezavisni kandidati teško do potpisa ni je gradski menadžer. On je u knjigu državljana Srbije upisan 24. februara 2009. godine. Božović je bio često u medijima, iz raznih razloga. Prošle godine je na Dan nezavisnosti Crne Gore, na porodičnoj kući, raširio osam metara dugu srpsku trobojku, zbog čega je davao izjavu budvanskoj policiji, ali je zastavu ostavio gdje je i bila. Ime Mila Božovića bilo je aktuelno u medijima nakon

pojavljivanja fotografije opozicionih lidera Andrije Mandića i Slavena Radunovića na njegovoj jahti u Budvi, u vrijeme dok su njihove kolege u Skupštini raspravljale o pitanjima važnim za crnogorske građane. Da li su Franović, Božović i Plamenac i dalje srpski državljani, pitanje je kojim bi trebalo da se bave crnogorski organi, konkretno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. Ali, sve i da for-

miraju predmet, mala su šanse da ćemo saznati istinu da li su budvanski javni funkcioneri i dalje državljani Republike Srbije, budući da više od pola godine nema odgovora na pitanje da li je predsjednik kotorske opštine Vladimir Jokić bio srpski državljanin u vrijeme kada se našao na odborničkoj listi Demokrata i kada je biran za predsjednika grada Kotora. I.Komnenić

Nezavisni kandidati imaće problem u prikupljanju potpisa ukoliko u izbornoj trci za predsjednika Crne Gore bude učestvovalo više lidera političkih partija, smatra izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović. Kako je kazala, u skladu sa dosadašnjim navikama i dinamikom u odnosima između opozicionih političkih partija, može se očekivati više predsjed-

ničkih kandidata. Kandidatura za predsjednika Crne Gore mora biti podržana sa najmanje 7.993 potpisa birača. “Samim tim što će biti više kandidata za predsjednika države, a među njima i članova ili lidera političkih partija koji računaju na podršku dijela biračkog tijela, nezavisni kandidati će imati problem u prikupljanju potpisa”, rekla je Marović agenciji MINA.

Crnogorski oficiri na Kosovu i u Makedoniji Na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost kojom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i članovi Savjeta Ivan Brajović i premijer Duško Marković razmotren je predlog i usvojena odluka o učešću pripadnika Vojske Crne Gore na međunarodnim vježbama u 2018. godini, uz ocjenu njihovog značaja za dalji razvoj sposobnosti i iskustva VCG. Na sjednici je utvrđen predlog odluke o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u misiji KFOR (“Koso-

vo Force”) u Republici Kosovo, uz angažovanje dva štabna oficira od kojih će jedan biti raspoređen u komandi misije u Prištini, a drugi u regionalnoj komandi misije u Skoplju. Nakon razmatranja, usvojen je Izvještaj o učešću pripadnika Vojske Crne Gore na međunarodnim vježbama u 2017. godini, uz afirmaciju značaja i vrijednosti tog učešća. Predlozi tih odluka biće dostavljeni Skupštini Crne Gore radi donošenja konačne odluke. E.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

INTERVJU: KOKAN MLADENOVIĆ, POZORIŠNI REDITELJ O BE

NA SKRIVENE KRHOT JEDNOM ĆE SE POSJE Još nismo spremni da se suočimo s onim što smo radili devedesetih godina. I dalje krojimo neke nove sukobe, a krhotine istorije guramo pod tepih.

⌦ Jelena Boljević Komad “Jami distrikt”, po tekstu Milene Bogavac, u režiji Kokana Mladenovića, koji je premijerno izveden ljetos na tivatskim Purgatorijama, igran je prvi put pred podgoričkom publikom u sklopu ovogodišnjeg “MAKADA”. U formi lažnog dokumentarca predstava snažno i bolno govori o besmislu nacionalnih podjela na prostoru bivše Jugoslavije. Nesposobnost političkih elita da se suoče sa novijom istorijom i opasnost da se iste greške ponove navela je reditelja komada Kokana Mladenovića da u teatru progovori o problemu nacionalizma na Balkanu koji je i danas toliko jak da budi strah od nekog budućeg krvoprolića. “Činjenica je da se na sceni Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine nalaze ne samo iste politike koje su nas dovele do sukoba devedesetih, nego bezmalo isti ljudi. Mi smo sa sjajnom ekipom koju čine tri mlade glumice Isidora Simijonović, Jelena Graovac, Nina Nešković i grupa “Vroom” riješili da napravimo rugalicu o budućem ratu u Jugoslaviji. Da se nasmijemo u lice onima koji misle da ne prepoznajemo iste obrasce manipulacije dobro poznate još iz devedesetih godina, te obrasce zavađivanja ljudi, obrasce kako da se jedan povod iskoristi da se napravi katastrofa. Iskreno se nadamo da je to smijanje njima u lice dobro upozorenje da znamo ko su i šta nam spremaju. Mada nas ranije iskustvo uči tome da nikakva upozorenja od umjetnika na kraju ne urode plodom, te da politika uvijek napravi ono što hoće”, kaže Mladenović.

■ NEMILOSRDAN PREMA SVIMA

Kao jedan od ključnih problema reditelj navodi to da se nijedan od naroda bivše Jugoslavi-

Kad tako rigidno doživljavate fenomen nacije na kraju ćete sigurno završiti kao majmuni u zoološkom vrtu nekog novog kapitala je nije objektivno uhvatio ukoštac sa svojom novijom istorijom. “Nema u našoj balkanskoj krčmi nijednog naroda koji nije pio, lumpovao i pucao. Neki pametniji su otišli na vrijeme, neki su ostali da plate račun, ali su svi gotovo podjednako krivi za ono što nam se dogodilo. Sjetite se kakve su bile reakcije u Srbiji na presudu Ratku Mladiću ili Radovanu Karadžiću, kako je sramotno reagovala hrvatska javnost na jeftino, teatralno, samoubistvo Slobodana Praljka u haškoj sudnici. To pokazuje da nismo spremni da se suočimo s onim što smo radili devedesetih

godina i da iz te lažne, projektovane slike novijih istorija krojimo neke nove sukobe, pravimo neke nove zablude, da prosto samo guramo pod tepih krhotine naše istorije. Mi možda znamo gdje su te krhotine i umijemo da ih preskočimo ali na tome će se jednog dana posjeći naša djeca. U to ime je Jami distrikt podjednako nemilosrdan prema svima”, kaže Mladenović. Predstava “Jami distrikt” počiva na apsurdu, pošto smo, kako reditelj smatra, sve povode za rat na ovim prostorima bar privremeno iskoristili. “U selu Jamena, koje se nala-

LJUDI SE DANAS PRODAJU ZA SITNE NOVCE, ZA SITNE PRIVILEGIJE Primjetno je da velika većina intelektualaca ćuti, a neki među njima pak postaju glasnogovornici politika na vlasti. “Ljudi se danas prodaju, bar u Srbiji, za neke sitne novce, za sitne privilegije. To je kao neka rasprodaja ljudi ispod svake cijene. Inače, ne mislim da čovjek treba da se prodaje za bilo koju svotu ali to za šta su ljudi spremni da naprave suštinske kompromise sa sobom, da se ponize, da neki ljudi koje smo

poštovali iz svijeta nauke, kulture, umjetnosti postanu reprezenti nečega što ni sa kulturom ni sa vaspitanjem ni sa građanskom demokratijom suštinski nema veze. To su, naravno, ozbiljna razočaranja. Tužno je gledati kako se raspada jedan sistem vrijednosti u koji ste vjerovali i kako sve manje ljudi ostaje na ovoj našoj strani, a ja dozvoljavam sebi da tu našu stranu smatram jedinom normalnom”, zaključio je Mladenović.

zi na tromeđi Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine navodno je otkriveno najstarije naselje u istoriji čovječanstva. Tu, što se tiče komada, počinje nova balkanska istorija - srpski, hrvatski i bošnjački mediji, naučnici, umjetnici i političari trude se da dokažu ko je od njih direktni potomak i nasljednik jamenskog čovjeka pa samim tim nastariji čovjek koji je ikada živio na svijetu. I to postaje povod za novo krvoproliće. Naravno, ta se priča završava otprilike kao i naše priče iz devedesetih godina. Na kraju Jamena ne pripadne nikome, nego postane distrikt Jamena koja se odlukom međunarodne zajednice na 99 godina izdaje Global Entertainmentu koji će tu napraviti zabavno-edukativni park. Preživjeli stanovnici Jamene, a nema ih puno, igraće tamošnje praistorijske ljude, tj. glumiće majmune za nečije korporativne interese. U tome jeste jedna od velikih metafora ove predstave. Kad tako rigidno doživljavate fenomen nacije na kraju ćete sigurno završiti kao majmuni u zoološkom vrtu nekog novog kapitala”. Mladenović dodaje da su tokom posljednjih dvije decenije nacija i nacionalizam postali velika fasada za ljude koji nemaju drugih kvaliteta. “Postalo je najvažnije jeste li Srbin, Bošnjak, Hrvat, Crnogorac, Makedonac, a ne ko ste kao ste kao čovjek, koji su vaši individualni kvaliteti, šta to možete da ponudite razumom, emocijima i sposobnostima. Važnije je koje ste boje kože, koje ste nacije, koje ste religije, pa tek onda na nekom četvrtom mjestu dolazi vaše ime i prezime i ko ste vi kao čovjek. Pa bih tako ja sad po nekom običajnom pravu trebalo da budem - bijelac, Srbin, pravoslavac pa tek onda Kokan Mladenović. Meni je ponižavajuće da nas determiniše ono na šta suštinski nismo mogli da utičemo. Niti

Meni je uvijek bilo ponižavajuće da nas determiniše ono na šta suštinski nismo mogli da utičemo. Niti smo birali narod u kojem ćemo se roditi, ni boju kože, ni religiju, a to postade nevjerovatno važno pogotovo na prostorima na kojima živimo. I što je najgore dobija sve veću i veću važnost

smo birali narod u kojem ćemo se roditi, ni boju kože, ni religiju, a to ovdje postade jedino važno”.

■ PRINUDNE

VRIJEDNOSTI

Umjetnost je, smatra reditelj, u obavezi da uvijek podsjeća na apsolutne vrijednosti i da se suprotstavlja onima koji bi da sa njima manipulišu i prave neke prinudne vrijednosti, kao što su političari, estrada, mediji... “Istina kao kategorija nema naciju. Pravda, ljubav, čestitost, premise su na kojima počiva umjetnost. To su univerzalne vrijednosti koje čine ljudski rod. Sve smo mi to ponizili i zloupotrijebili na ovim našim prostorima. Naravno, govoriti devedesetih godina, pa sad ponovo, ovim našim zahuktalim nacionalistima, tim ljudima koji se busaju u grudi i kojima je religija najbitnija na svijetu, neko srpstvo, neko crnogorstvo ili hrvatstvo, kojima je to jedina vertikala koju imaju, da je apsurdno i smiješno, da se u situaciji kada se govori o kolonizaciji kosmosa, održivom životu na satelitima u svemiru, mi i dalje koljemo ko je iz kojeg plemena i ko je šta radio 1943. godine ili 1991. godine, izgleda prilično uzaludno”. Sa druge strane, odgovornost

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

ESMISLU NACIONALNIH PODJELA NA BALKANU

TINE RATOVA EĆI NAŠA DJECA za loše stanje u društvu nije samo u rukama političara. Odgovornost je i nas koji biramo takvu vlast, smatra Mladenović. “Ono što radim često se tumači kao obračun sa aktuelnim vlastima. Ali ne zaboravimo da smo mi birali aktuelne vlasti... Nije mnogo drugačije ni u regionu, a konkretno u Srbiji, ti strašni ljudi iz devedesetih, koje pamtimo samo po zlu, koji danas govore proevropske fraze i nose nova odijela, a suštinski se nisu nimalo promijenili, nisu došli na vlast vojnim pučem... Nije to bila antidemokratska akcija. Neosporan je legitimitet njihovog dolaska na vlast. Mi smo izabrali tu vlast. Ta vlast mnogo govori o našoj neukosti, o mizernom nivou političke kulture, o tome šta sve možemo da trpimo i koji je naš sistem vrijednosti. Oni su strašan reprezent toga ko mi većinski jesmo. Ako naš narod većinski bira takve ljude onda naš narod jeste takav. I ne treba biti nimalo milosrdan prema njemu. Protiv toga se treba zdušno boriti da ne bismo došli u situaciju da klimamo glavom kada laži pred našim očima postaju istina, kada se nemoral proglašava za moral, kada se sve postavlja naglavačke a mi treba to da aminujemo. Naša obaveza kao umjetnika je da imamo društvenu svijest i da reagujemo”, upozorava Mladenović. Kokan Mladenović je postao si-

nonim za stvaraoca koji u predstavama i javnim istupima ne štedi nikog. A cijena koju plaća kao angažovani pozorišni reditelj u Srbiji ne razlikuje se od cijene koju su slobodni ljudi plaćali odvajkada. “Nije tu bilo puno maštovitih rješenja od prvobitnih plemena do danas. Uvijek je cijena toga izopštenje iz grupe, izbacivanje iz plemena. Zbog svega što govorim i radim više od pet godina nisam imao premijeru u pozorištu u Beogradu. Imam sreću da je mnogo zanimljivih pozorišta u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji zainteresovano za način na koji ja radim teatar. Da to ima neke svoje posljedice, ima. Da vas stalno odvaja od najbližih i od sopstvenog života, uostalom, koji gubite po nekim gradovima, zemljama i hotelima, odvaja. Ali da sam ja spreman da platim tu cijenu -jesam. Nikako ne bih volio da napravim kompromis

OPSESIVNA POTRAGA ZA VOĐOM Nagrađivani reditelj kaže da bi volio da su građani hrabriji i da shvate da je političko rukovodstvo zamjenljivo, da je to servis koji kao poreski obveznici plaćamo. “Mi nikako da shvatimo da smo kao slobodni građani mi ti koji izdržavamo naše vlasti, da oni žive od vašeg i našeg poreza, od onoga što su naši doprinosi, da su oni servis građanstva, a ne vođe svih nas... Političko rukovodstvo zamjenljivo je isto kao i zubar ili krojač kojim niste zadovoljni. Kada banalizujemo to su uslužne djelatnosti nas građana koji ih plaćamo. Ako nismo zadovoljni time što smo platili tražićemo nešto drugo. Ali mizerna demokrat-

ska svijest, pogotovo u ovim našim zemljama južno od Save, gdje je demokratije uvijek bilo jako malo i nije imala nikakav kontinuitet na kraju se uvijek pretvori u opsesivnu potragu za vođom”.

zbog kojeg ću se stidjeti i stvarno mislim da, bar mi koji se bavimo kulturom, ne smijemo sebi da dozvolimo da kada se ujutro pogledamo u ogledalo stidimo onoga koji jesmo. ”, zaključuje Mladenović.

GODINA NISAM IMAO PREMIJERU U POZORIŠTU U BEOGRADU - TO JE CIJENA MOJE SLOBODE

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA, GENERAL DOPUN

DIKIĆ: TREBALO JE DA LID OPOZICIJE SA PRISTALICA UPADNU U PARLAMEN

Okrivljeni Bratislav Dikić juče je u nastavku suđenja za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine saopštio da je znao da će biti upada u Skupštinu, da je to trebalo da urade lideri opozicije sa kojima se trebao sastati dan ranije u kafiću iza zgrade parlamenta. On je kazao da nije znao imena pojedinaca, već jedino da su u pitanju prosrpske stranke koje se bore za prava Srba. Takođe je naveo da pretpostavlja da je upad u Skupštinu bio političke prirode. Suđenje se nastavlja 7. februara svjedočenjem Mirka Paje Velimirovića. Tokom naredne sedmice svjedočiće i Brajan Skot.

“DOVEDEN SAM U ZABLUDU” Na jučerašnjem pretresu okrivljeni Dikić je naveo da kada mu je svjedok saradnik Saša Sinđelić govorio o protestima i organizatorima istih, upotrebljavao je termine ‘srpska zajednica’,

Mandić

‘naši Srbi’ i ‘opozicija’. “Nijesam znao imena organizatora. Za DF sam prvi put čuo u tužilaštvu. Pitali su me da li treba da predam telefon Andriji Mandiću. Ja u tom trenutku nijesam znao ko je Andrija Mandić. Sinđelić mi nije pominjao specijalni telefon. Ja sam rekao istinu, da nijesam. Tu sam čuo za plan o kom ništa nijesam znao i frapirao sam se. Pošao sam na anti NATO protest, i odjednom se priča o grupama, oružju, krvoproliću, ali sam bio spreman da se ta situacija raščisti”, naveo je Dikić, dodajući da mu je Mirko Paja Velimirović prenio poruku od Sinđelića, a to je da Dikić treba da organizuje ljude oko protesta “DEFA”, što mu je bilo nejasno i nerazumljivo i nije znao šta ta riječ znači. On je naveo da čim je stigao u Podgoricu, sje o je u kafić, slikao novine koje su bile na stolu i poslao Sinđeliću, kako bi

7. FEBRUARA NASTAVLJA SE SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA, ZA KADA JE PREDVIĐENO SVJEDOČENJE MIRKA PAJE VELIMIROVIĆA

se dogovorili oko sastanka “sa organizatorima skupa iz opozicije”. “Ja sam pitao ko su ljudi, on mi je rekao ljudi iz politike, iz opozicije, ništa posebno. Smatram da sam doveden u zabludu. Nikad mi nije pominjao oružje, specijalce... Sad sam ispričao ono čega sam se sjetio kroz svjedočenje Sinđelića”, naveo je Dikić.

“NISAM ZNAO ZA PLAN” Na pitanje specijalnog tužioca Saše Čađenovića, ko je trebalo “poguravanjem” da uđe u Skupštinu, optuženi Dikić kazao je da su prema kazivanju Sinđelića to lideri opozicije. “Sinđelić je pominjao poguravanje kao navi-

“SINĐELIĆ MI OBEĆAO DA NEĆE BITI SUKOBA”

Dikić je juče ponovio da je od nekog dobio poruku na FB sa pitanjem da li dolazi na sastanak sa liderima opozcije, te da je tada odgovorio da naravno da dolazi. “Nakon prvog viđenja ja sam pretražiovao po internatu ima li najave tog protesta. I, vidio sam da je nema. Rekao sam Sinđeliću da sam vidio da je ranije ne tim protestima bilo incidenata i sukoba, a on mi je odgovorio da tojači na utakmici. U tim situacijama ne bude povreda, ili ako ih bude one su neznatne. Sinđelić mi nikad nije govorio o razlozima ulaska u Skupštinu”, naveo je Dikić. U nastavku pretresa, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić upitao je Dikića kako je shvatio zašto bi se na protestu ulazilo u Skupštinu, na šta je Dikić odgovorio da smatra da je politički razlog. “Nijesam razmišljao o tome, ali je politički razlog. To je ipak parlament. Mislim da je politički razlog, ali nijesam imao vremena da pitam Sinđelića. Tokom trećeg viđenja, mislim 10. oktobra, na kraju mi je to kroz jednu rečeKatnić

ga neće biti. Neko mi je pisao na Facebook-u poslije 6. oktobra. Ne znam ko. Ja sam odgovorio da najvjerovatnije dolazimo. Ja sam na drugom sastanku pitao Sinđelića da održim govor kad već dolazim na protest. Tek nakon toga neko mi je poslao poruku... Sve ta razgovore s njim, ja nijesam shvatao ozbiljno. Jedini moj uslov je da ne bude incidenata i sukoba, što je on čvrsto obećao”, kazao je Dikić.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

NIO ISKAZ

IDERI AMA NT

n icu saopštio”, naveo je Dikić. Tužilac Katnić citirao je stih iz Njegoševog “Gorskog vijenca” (Bez muke ne prskaju toke, nit’ se lome bistri džeferdari) opisujući situaciju u kojoj je Dikić, inače general, trebalo da bude dio “poguravanja” sa policijom prilikom navodno planiranog ulaska u Skupštinu, te ga upitao kako može više kordona policije da se probije ‘poguravanjem’. Dikić je naveo da nije trebalo da učestvuje u ulazak u Skupštinu. “Sinđelić mi nikad nije pominjao bilo kakav plan. Ispao sam kreten”, kazao je Dikić. Na pitanje Katnića da li ga je poznavao ranije, Dikić je odgovorio da nije do hapšenja.

Dikić Nadalje, upitao ga je da li bi ko god da dođe u kafić razgovarao sa njim, Dikić je tvrdio da bi sjeo sa svakim. “Ja sam u Crnu Goru došao po svom planu. Sinđelić je trebalo da organizuje susret sa organizatorima i ljudima iz Srbije. Sjeo bih sa svakim. Ako bi se ikad pomenulo ikakvo nasilje, ustao bih, otišao i odmah sve prijavio nadležnima”, pojasnio je Dikić.

“OD ŠALE HTJELI DA NAPRAVE ZBILJU” Nakon Dikićevog izlaganja, advokat odbrane Miroje Jovanović kazao je da se ništa novo nije čulo, dok je advokat Dušan Radosavljević primjetio da je Dikić naveo kako je ulazak u Skupštinu bio “šala”. “Specijalni tužilac je postavio set pitanja koja su nedozvoljena. SDT je od šale htjelo da napravi zbi-

Ja sam pitao ko su ljudi, on mi je rekao ljudi iz politike, iz opozicije, ništa posebno. Smatram da sam doveden u zabludu. Nikad mi nije pominjao oružje, specijalce...

lju... Dikić je rekao da se od 10. do 14. nije ni čuo sa Sinđelićem. Dodao je da je to neozbiljno... U više navrata Dikić je rekao da je sa Sinđelićem trebalo da se vidi u Podgorici. To nam govori još nešto o Sinđelićevim planovima koji su bili isfabrikovani i lažni”, naveo je Radosavljević. Jedan od optuženih, Andrija Mandić, kazao je da Katnić ima privatni rat ko-

ji vodi protiv DF-a. “Od početka je targetiran i naciljan čovjek i organizacija koja treba da bude zabranjena, a njeni predsjednici osuđeni. Što se tiče nekog navodnog susreta koji je Sinđelić trebalo da organizuje u nekoj kafani iza Skupštine, Sinđelić je jedino mogao da dovede Katnića kojeg zna od 2003. godine”, naveo je Mandić. Optuženi Milan Knežević primijetio je da je Katnić već 15. oktobra 2016. godine Dikiću nakon hapšenja pominjao imena lidera DF-a. “Katnić 15. uveče zna imena lidera DF-a i Rusa, a Dikić ne zna nikoga. Nastupilo je pakovanje i krečenje. Vodila se i sad se vodi mrtva trka o tome ko je trebalo da uzme specijalni telefon od Dikića. Tako smo došli da sam ja imao jedan telefon pod Ostrogom, da je trebalo da uzmem i drugi, a da je Katnić licitirao između Mandića i mene kako da nam napakuje”, naveo je Knežević. Dikić je reagovao na izjavu Kne-

Nijesam razmišljao o tome, ali je politički razlog. To je ipak parlament. Nijesam imao vremena da pitam Sinđelića. Tokom trećeg viđenja, mislim 10. oktobra, na kraju mi je to kroz jednu rečenicu saopštio

ževića ističući da mu je to pitanje postavio specijalni tužilac Saša Čađenović i to krajem novembra 2016. godine, a ne na dan hapšenja kako je to optženi lider DF pokušao da predstavi. “U noći hapšenja pominjani su mi samo Rusi. Eduard Šišmakov ili tako nešto. Ovo oko predaje telefona Mandiću pitano je mjesec i nešto kasnije oko 26. novembra”, pojasnio je Dikić. Na kraju pretresa optužena Branka Milić kazala je da je Dikić dopunu odbrane iznio pod pritiskom, odnosno zbog prijetnje da će robijati 10 godina. On je uzvratio da je dopunu iznio bez ikakvog pritiska i prijetnje. N.P.

NEMA IZVLAČENJA PRESUDA IZ FIOKE

Optuženi Milan Knežević juče je prokomentarisao da je optužnica “napakovana” i “fabrikovana”, te da sudija Suzana Mugoša može “da izvadi presudu iz fioke” i okonča sve. “Ja više nemam dilemu da je dogovor da će svjedočenje Paje Velimirovića biti nastavak krpljenja ove prosute op-

tužnice. Svi znaju da je Velimirović u rodbinskim odnosima sa tužiocem Katnićem i da se oni već sad dogovaraju kako da se uklope u Sinđelićevu priču... Želim da Vam olakšam, da fino izvučete presudu iz fioke pa da idemo kući”, rekao je Knežević. Sudija Mugoša je zatim upozorila Kneževića da se više ta-

ko ne može obraćati sudu. “Ovo vijeće neće izvući presudu iz fioke, i nemojte tako da nam se obraćate. Presudićemo na osnovu činjenica i dokaza. Do tada, zadržite mišljenje za sebe, nemojte nam se na taj način obraćati”, uzvratila mu je Mugoša.

Knežević

aktuelno

Oduzeto od Popovića pretresom njegove dvije kuće - u Nikšiću i Kolašinu

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

krivična prijava

U kući Nikšićanina nađeno oružje

Protiv Nikšićanina Milovana Popovića (53) podnijeta je krivična prijava nakon što je u njegovoj kući policija pronašla oružje i municiju u ilegalnom posjedu. Nikšićkoj policiji dojava da se kod Popovića nalazi oružje stigla je od službenika kolašinske policije. “Postupajući po prethodno pribavljenoj naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Niišići, službenici policije pre-

tresli su stan i druge prostorije koje koristi Popović u Nikšiću. Tom prilikom pronašli su i oduzeli djelove oružja od poluautomatske puške. Nakon toga, službenici OB Kolašin su pretresli stan i druge prostorije koje koristi Popović u Kolašinu gdje su pronašli pušku M-4, kalibra 7,99mm, nož od automatske puške marke M-70, cijev sa sandukom i mehanizmom od poluautomatske puške M-56,

kalibra 7,62mm, nož – bajonet kao i šest komada municije kalibra 7,9mm, u ilegalnom posjedu”, navode iz policije. O događaju je obaviješten državni tužilac u ODT u Kolašinu koji je naložio da se protiv Popovića podnese krivična prijava u redovnom portupku zbog postojanja osnovane sumne da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Bo.B.

planirao dvostruko ubistvo?

Kotoraninu Petroviću određen pritvor Sudija za istragu kotorskog suda Špiro Pavićević odredio je juče pritvor Kotoraninu Đuru Petroviću (72), koji je uhapšen u srijedu zbog sumnje da je planirao dvostruko ubistvo u kotorskom naselju Škaljari. Petrović je, kako se sumnja, napravio eksplozivnu napravu velike razorne moći koju je skrivao u porodičnoj kući u namjeri da je upotrijebi, odnosno aktivira i ubije svoje komšije. Žrtve su trebale da budu Marko i Sonja Petrović, tetak i tetka Željka Kljajevića, koji je prije nepune tri godine ubio Aleksandra Sašu Petrovića. Petrović je, kao i pred tužiocem, i juče pred sudijom za istragu negirao da je eksploziv koji je pronađen u njegovoj kući bio namijenjen za likvidaciju bilo koga, već da je ubojitu napravu tek tako držao u kući. Njemu je na teret stavljeno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Policija je na osnovu operativnih saznanja došla do podatka da je Đuro Petrović pripremio eksplozivnu napravu velike razorne moći koju je skrivao u porodičnoj kući u namjeri da je upotrijebi, odnosno aktivi-

ra i ubije komšije Marka i Sonju Petrović. Razlog za ovakav pakleni plan Đura Petrovića bila je osveta, jer su njegove komšije tetak i tetka Kljajevića koji je ubio njegovog sina Sašu. Brzom i sinhronizovanom akcijom službenika SKP, zajedno sa policijskim službenicima OB Kotor, pribavljena je naredba za pretres stana i drugih prostorija koje koristi Đuro Petrović. Tom prilikom kod njega je pronađena eksplozivna naprava težine oko dva kilograma, sastavljena od plastičnog ekploziva i raznih željeznih materijala. Eksplozivna naprava napravljena od vojnog eksploziva “trotila” sa ekserima i metalnim kuglicama, prema informacijama DN, bila je tolike razorne moći da bi u vazduh digla ne samo kuću Marka i Sonje Petrović, već i čitav kvart u tom kotorskom naselju. Iz Uprave policije je juče saopšteno da su prilikom pretresa kuće Đ.P. policijski službenici u potkrovlju pronašli dva pakovanja privrednog eksploziva težine od po 500 grama i jedno pakovanje plastičnog eksploziva težine od oko 1000 grama. I.K.

Eksploziv pronađen u Petrovićevoj kući

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Godinu i po zatvora zbog droge Državljanina Bosne i Hercegovine Edisa T. Suljevića (44), rođenog u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga juče je vijeće bjelopoljskog Višeg suda, kojim je predsjedavao sudija Vukomir Bošković, osudilo na 18 mjeseci zatvora. Nakon izrečene presude, produžen mu je pritvor, s obzirom kako je obrazloženo, straha od bjekstva jer je strani državljanin. Prema navodima optužnice, neutvrđenog dana u junu prošle godine, radi prodaje, unio je iz BiH u Crnu Goru neutvrđenu količinu opojne droge-marihuane. Ovlašćena službena lica Uprave policije, Odsijeka za borbu protiv droge, u saradnji sa službenicima Stanice policije, prilikom pretresa porodične kuće njegovog pokojnog oca, koju privremeno koristi, pronašla je oko 96 grama marihuane, vagu za precizno mjerenje i tri drobilice za mrvljenje te droge. B.Č.

U stanu držali 120 kg marihuane Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu juče su, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsili srpskog državljanina L.P. (23) i crnogorskog državljanina A.K. (26) koji su neprijavljeno boravili u jednom stanu u Beogradu, a kod kojih je pronađeno oko 120 kilograma marihuane, 15.000 tableta ekstazija, pet kola “spida”, manja količina kokaina. Od njih su oduzeta i dva pištolja, sprave za pakovanje droge i veća količina novca. Zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, kao i krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će biti privedeni nadležnom tužiocu. I.K.

aktuelno

u 24. akciji protiv organizovanog kriminala pretresi širom zemlje

Policija zaplijenila oružje, municiju, vozila, novac... Crnogorska policija nastavlja u kontinuitetu borbu protiv organizovanog kriminala, a juče ujutru je pretresla 22 lokacije koje koriste bezbjednosno interesantne osobe na području Podgorice, Herceg Novog, Nikšića, Tivta i Rožaja, te tom prilikom zaplijenila oružje, municiju, vozila, novac i sredstva komunikacije i dokumentacije. “Naime, službenici Sektora kriminalističke polici-

pištolja, tri puške, dva vazdušna pištolja, dvije vazdušne puške, oko 115 komada municije različitog kalibra zaplijenjeno je juče u akciji policije

je, CB Nikšić, CB Podgorica, CB Herceg Novi, OB Tivat i OB Rožaje su uz podršku PJP, 02.02.2018. godine, tokom aktivnosti u cilju borbe protiv organizovanog kriminala pronašli i oduzeli pet pištolja, tri puške, dva vazdušna pištolja, dvije vazdušne puške, oko 115 komada municije različitog kalibra, šest vozila, među kojima su i vozila luksuzne klase „audi“ i „vw”, motocikl, sedam mobilnih telefona i veći broj SIM kartica, manju količinu marihuane, oko 2.000 eura i 600 američkih dolara za koje treba da se utvrdi da li je stečeni kriminalnom aktivnošću, među kojima se nalaze i novčanice za koje postoji sumnja da su falsifikovane i dokumentaciju o različitim vrstama kupoprodajnih ugovora, novčanih transakcija i dužničko povjerilačkih odnosa”, saopšteno je iz Uprave policije. Prilikom pretresa više lica je privedeno, a uhapšen je R.O. (38) iz Nikšića, zbog postojanje osnovane sum-

nje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Protiv N.B. (41) iz Herceg Novog podnijeta je prekršajna prijava zbog prekršaja propisanog Zakonom o sprečavanju zloupotrebe droga. Ovo je 24. akcija službenika Uprave policije u borbi protiv organizovanog kriminala od oktobra prošle godine. Do sada su ukupno izvršili pretrese na 334 lokacije na jugu i sjeveru i u centralnoj regiji, i to na lokacijama koje koriste članovi OKG, bezbjednosno interesantna lica i njima bliska lica. Priveden je veliki broj lica. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva ko-

vozila oduzeto je u akciji u više crnogorskih opština, među njima su i vozila luksuzne klase „audi“ i „vw”

munikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga. Bo.B.

policijski i carinski službenici kontrolisali autobuse i vozove na granici

OduzetO više Od deset kilOgrama skanka Zajedničkim aktivnostima policijskih i carinskih službenika preksinoć je pronađeno i oduzeto preko deset kilograma skanka i marihuane i to na Graničnom prelazu Dobrakovo i Željezničkom graničnom prelazu Bijelo Polje. Uhapšene su tri osobe zbog sumnje da su krijumčarili drogu, dok je protiv dvije osobe podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. “Kontrolom autobusa koji

Oduzeta droga

saobraća na relaciji Herceg Novi – Beograd pronašli su i oduzeli kesu sa 136,7 grama marihuane. Kesa se nalazila ispod sjedišta na kojem je bio putnik D.A. (26) iz Prijepolja, koji je lišen slobode. Iste večeri na Željezničkom graničnom prelazu Bijelo Polje kontrolom međunarodnog brzog voza, na izlazu iz Crne Gore, pronašli su četiri kese sa oko deset kilograma skanka. U kabini se nalazio samo B.B. (27) iz Bara, koji je predat policij-

skim službenicima Odsjeka za borbu protiv droge”, dodaju iz policije. Na graničnom prelazu Dobrakovo, prilikom izlaska iz Crne Gore, kontrolom autobusa koji saobraća na relaciji Herceg Novi – Subotica kod A.H. (23) iz Podgorice, pronađen je tzv. džointa i zamotuljak sa 2,1 grama marihuane, i on je predat policiji kao i Podgoričani V.B. (21) i M.S. (19) kod kojih je pronađeno 26,5 grama marihuane. Bo.B.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

OVE GODINE JOŠ ČETIRI MALE HIDROELEKTRANE

MINI CENTRALE PROIZVODE STRUJU ZA 21.000 DOMAĆINSTAVA

bo v Lju

Ljubo

viđa

Šiško j.

mHE Bradavec mHE Piševska

Pešića j. mHE

tric

mHE

mHE mHE

Še mHE ku la rs ka

mHE

Piš

evs

mHE

Kalu

đers

sko

Plav

j. ska olj op bin Ba

Prva mHE u Crnoj Gori puštena je u rad 2015. godine, a ri-

mHE Vrelo mHE Bistrica

Bis

■ ULAGANJA

države, u opštinama Berane, Bijelo Polje, Plav i Andrijevica

Andrijevica

BIJELO POLJE

m Li

U prošloj godini je 11 mHE, lociranih na sjeveru države - u opštinama Berane, Bijelo Polje, Plav i Andrijevica, proizvelo 46,4 GWh električne energije, skoro za trećinu manje od očekivane proizvodnje, dok mHE Bistrica nije pokretala proizvodnju. Glavni uzrok lošijih rezultata bile su velike suše, što je još jednom potvrdilo da proizvodnja električne energije iz mHE prvenstveno zavisi od hidroloških prilika. “Na osnovu podataka dostavljenih od koncesionara, planirano je da se tokom ove godine iz objekata mHE proizvede oko 80 GWh. Imajući u vidu da je prosječna potrošnja u domaćinstvu u 2017. iznosila 317 kilovat sati, planirana proizvodnja je dovoljna da obezbijedi snabdijevanje 21.000 ova- U rad do sada pušteno kvih domaćinstava”, rečeno je 12 mali hidroelektrana Vikend novinama u Ministarlociranih na sjeveru stvu ekonomije.

mHE

Tem

ska

etiri nove male hidroelektrane (mHe) biće puštene u rad u ovoj godini i one bi, sa već aktivnih 12, trebalo da ukupno proizvedu oko 80 gigavat sati (GWh) električne energije, što će obezbijediti snabdijevanje strujom 21.000 domaćinstava u Crnoj Gori.

ječ je objektu Vrelo koji je podgorička kompanija Synergy izgradila na istoimenom vodotoku u Bijelom Polju. Od tada je u rad pušteno još njih 11, a sklopljena su 34 ugovora o koncesiji za gradnju 53 objekta. “Ukupna koncesiona naknada od 2014. do kraja 2017. godine iznosila je skoro 750.000 eura. Konstantno povećanje godišnjeg iznosa koncesione naknade potvrđuje činjenica da je samo u prošloj godini njen iznos bio oko 370.000 eura, i to u godini koja je po hidrološkim prilikama n a j sušnija u posljednjoj deceniji”, ukazuju u Ministarstvu. Osim prihoda od koncesione naknade, koncesionari su u državni budžet po osnovu PDV-a za prodatu struju u prošloj godini uplatili oko 780.000 eura. U 12 mHE su, tvrde u resoru kojim rukovodi

Tro ku

⌦ Danica Janković

mHE

nja

čka

Ćehotina

Na račun od 50 naknada 2,30 eura

viđ a

mHE

Bistrica

mHE

Jedinična naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u ovoj godini iznosi 0,47316 centi po kilovat satu, što je na potrošenih oko 50 eura struje 2,30 eura. “S obzirom na to da je naknada ostala na nivou iz 2017. godine, a da se cijena električne energije za redovne platiše nije mijenjala, iznos računa koji će se obračunavati u ovoj godini,, biće na istom nivou kao u 2016.”, istakli su u Ministarstvu.

mHE

eš

mHE

BERANE

mHE Orah mHE Rmuš mHE Spaljevići mHE Šekular mHE Bistrica mHE Jezerštica

mHE

PLAV

mHE Babino Polje mHE Jara

Dragica Sekulić, zaposlena 82 radnika, a od ukupnih 40 miliona investicija, više od 23 je ostalo u zemlji kroz angažovanje domaće radne snage. Polovina aktivnih mHE, tačnije njih šest, u vlasništvu je jedne kompanije - Hidroenergija Montenegro, dok sa preostalima rukovodi pet preduzeća. Postojeći koncesionari najvećim dijelom su konzorcijumi sačinjeni od domaćih i inostranih kompanija, a u vlasničkoj strukturi ima i preduzeća iz Češke, Slovenije, Austrije, Slovačke, Srbije i Hrvatske. Oni, prema riječima predsjednika Udruženja koncesionara mHE Ljubiše Boškovića, do sada nijesu ostvarili nikakvu zaradu jer se ulaganje u ove prozvodne objekte, ističe on, u prosjeku vraća investitoru sedam do deset godina nakon puštanja u rad. “Koncesionari su od 2014. do danas uložili preko 42 miliona, a naplatili 9,1 milion eura proizvedene električne energije. Od tog iznosa treba odbiti tekuće troškove zaposlenih, koncesione naknade, održavanje sistema rada, bankarske kamate i nepredviđene troškove”, kazao je Bošković Vikend novinama. Pojedinačno, precizira on, najviše je investirano u Beranama - 21,4 milona eura, zatim u Bijelom Polju 9,3 milona, Plavu 8,6 miliona i Andrijevici 2,9 milona eura. Sa druge strane, država podstiče rad mHE izdvajanjem naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koju građani plaćaju na računima za struju.

■ CILJ 33 ODSTO Prema nacionalnom cilju, udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji treba da iznosi 33 odsto, a posljednji podaci Ministarstva govo-

re da je on već na kraju 2016. bio 31,7 procenata. Svi krajnji kupci kao potrošači preuzimaju dio struje proizvedene na ovaj način, u količini proporcionalnoj udjelu njihove u odnosu na ukupnu potrošnju u Crnoj Gori. “Pristupanjem EU Crna Gora je riješila da prihvati i preuzme politiku korišćenja obnovljivih izvora energije, što znači da radi isto što i Njemačka, Švedska ili Austrija. U skladu sa našim prirodnim potencijalima, dobili smo nacionalni cilj udjela obnovljivih izvora

nju izdavanja dozvola za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, interesovanje za ulaganje u hidropotenicijal Crne Gore ne jenjava. “Osim aktivnog učešća i kontinuiranog interesovanja za izgradnju mHE u Crnoj Gori, postoji interesovanje određenog broja investitora i za ulaganje u potencijale Morače i Komarnice, zbog čega Vlada razgovora sa zainteresovanim kompanijama”, rekli su u Ministarstvu. Govoreći o isplativosti ulaganja u mHE, Ljubiša Bošković ističe da je to teško generalizovati. “Svaki vodotok je poseban i različit u smislu fizibilnosti i zavisi od faktora kao što su srednji višegodišnji protok, visinska razlika, dužina cjevovoda, priključena infrastruktura i izvori finansijskih sredstava i bankarskih kamatnih stopa” pojašnjava Bošković.

MILIONA EURA ULOŽENO JE DO SADA U IZGRADNJU MA- ■ “ČISTI” IZVORI LIH HIDROELEKTRANA

u ukupnoj finalnoj potrošnji energije od 33 odsto, a on se u pojedinim zemljama EU kreće do 50 procenata”, navode u Ministarstvu ekonomije. Ipak, kako ukazuju, u ovoj godini nije planirano izdavanje nijedne nove dozvole za izgradnju mHE, već će se razmatrati ranije predati zahtjevi. Ovo zbog prošlogodišnje odluke Vlade, na osnovu koje će se preispitati i neophodnost daljeg finansijskog podsticanja izgradnje mHE. “U međuvremenu razmatramo mogućnost uvođenja drugačijeg sistema podsticaja od postojećeg. Fid-in tarife su odličan način da država krene u iskorišćavanje obnovljivih izvora energije, jer se taj metod i u Evropi pokazao kao najbolji, ali smatramo da možemo razmišljati i o drugim vrstama podsticaja kao što su aukcije ili premije”, naglašavaju u Ministarstvu. I pored odluke o obustavlja-

Uz solare i vjetroelektrane, hidroelektrane su ekološki najprihvatljivija vrsta tehnologije za proizvodnju električne energije, jer je riječ je o “čistim” izvorima koji ne zagađuju prirodnu sredinu. “Njihovu izgradnju prate brojni benefiti koje lokalna zajednica dobija, poput izgradnje pristupnih puteva, elektrifikacije pojedinih djelova okolnih naselja, rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, a nijesu rijetkost ni donacije lokalnoj zajednici na koje se pojedini investitori odlučuju”, navode u Ministarstvu ekonomije. U prilog tome ide i podatak da su aktuelni koncesionari, kroz društvenu odgovornost u vidu donacija, pomoći i višenamjesnih rješenja, do sada izdvojili više od 1,5 miliona eura. Jedina mana ovih proizvodnih objekata jeste da je njihova izgradnja skupa, zbog čega se EU odlučila na uvođenje prakse sistema podsticanja koju je Crna Gora, kao buduća članica, prihvatila.

INVESTITOR

VODOTOK/OPŠTINA

MHE

“Hidroenergija Montenegro” doo, Berane “Hidroenergija Montenegro” doo, Berane “Hidroenergija Montenegro” doo, Berane “Hidroenergija Montenegro” doo, Berane “Hidroenergija Montenegro” doo, Berane

Bistrica/Berane Bistrica/Berane Šekularska/Berane Šekularska/Berane Šekularska/Berane

mHE Bistrica mHE Jezerštica mHE Orah mHE Rmuš mHE Spaljevići 1

“Hidroenergija Montenegro” doo, Berane “Sinergy” doo, Podgorica “Igma Energy” doo, Andrijevica “Igma Energy” doo, Andrijevica “Kroling” doo, Danilovgrad “Kroling” doo, Danilovgrad “Hydro Bistrica” doo, Podgorica

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Šekularska/Berane mHE Šekular Vrelo/Bijelo Polje mHE Vrelo Bradavec/Andrijevica mHE Bradavec Piševska rijeka/Andrijevica mHE Piševska rijeka Babinopoljska/Plav mHE Jara Babinopoljska/Plav mHE Babino Polje Bistrica - pritoka Ljuboviđe/BimHE Bistrica jelo Polje

INSTALISANA SNAGA MW 5.600 0.844 0.954 0.509 0.650 1.668 0.5875 0.970 0.945 4.636 2.450 3.497

UKRATKO

Svima bi bilo bolje da više kupujemo domaće Domaći proizvodi prepoznatljivi su u Crnoj Gori, ali nedostaje ekonomskog patriotizma, navodi se u istraživanju brenda Dobro iz Crne Gore koje je agencija Ipsos sprovela za Privrednu komoru. Kako je precizirao Vlado Raičević iz Ipsosa, to znači da građani „ne vide vezu između kupovine crnogorskih proizvoda i poboljšanja ekonomije, odnosno otvaranja novih radnih mjesta“. S druge strane, potrošači prepoznaju domaće proizvode

kao ukusnije i kvalitetnije, a time i zdravije. On je dodao da je 13,5 odsto više ispitanika koristilo crnogorske proizvode nego godinu ranije, a skoro 14 odsto planira da kupuje još više. “Mane domaćih proizvoda su dizajn, pakovanje i dostupnost, a prednosti ukus i kvalitet. Između ostalih, najviše se vjeruje proizvodima Plantaža, Pivare Trebjesa, mljekarama Lazine i Srna, France i Goranovića”, naveo je Raičević. K.J.

odsto je veći pretovar u Luci Bar ovog januara nego u istom mjesecu prošle godine

AKTUELNO

MJERE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE DOPR

OMOGUĆEN STABILAN RAD PRERAĐIVAČIMA DRVETA

KARISMA CAREER DAY USKORO U BARU I KOTORU

Predstavnici Karisme zadovoljni interesovanjem Karisma Career Day, koji je juče održan u Ulcinju, samo je jedan u nizu sajmova zaposlenja koji će biti organizovani širom Crne Gore, a za koje se nadaju da će biti jednako uspješni, rečeno je Vikend novinama iz ove hotelsko-turističke kompanije. Na događaj koji su u lokalnoj Skupštini organizovali Opština Ulcinj i Karisma Hotels Adriatic Montenegro, bilo je oko 200 zainteresovanih iz najjužnijeg crnogorskog grada, koji su se interesovali za rad u renomiranoj svjetskoj kompaniji. Među prisutnima su bili i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, te

potpredsjednik Opštine Ulcinj Arijan Murati. Iz Karisme su Vikend novinama kazali kako su već planirali naredne sajmove zapošljavanja na Primorju. “Proces izbora radnika za Holiday Village Montenegro nije završen. Naredni Caree Day biće održan u Baru za 15 dana, takođe u saradnji sa opštinom. Zatim će biti organizovan i sajam u Kotoru. Predstavnici regionalne centrale iz Hrvatske biće u Crnoj Gori narednih mjeseci kako bi pomogli u cijelom procesu”, rekli su iz kompanije, te pozvali sve zainteresovane da se prijave i elektronskim putem. K.J.

Izvoz ogrijevnog drveta smanjen je 72,9 odsto

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Aktuelno

rinijele smanjenju izvoza drveta u 2017.

ojačana eksploatacija šume, prekomjerna i bespravna sječa, veliki izvoz drvnih sortimenata – višegodišnji su problemi sa kojima se ministarstvo poljoprivrede, kao nadležni resor u ovoj oblasti, susretalo, ali koje je prošlogodišnjim odlukama krenulo uspješno da rješava. da je uspjeh brzo ostvaren pokazuje iznos prihoda po osnovu korišćenja šuma koji je u 2017. bio 6,7 miliona eura ili 14 odsto veći nego u 2016. Od donošenja Odluke o ograničavanju izvoza trupaca za rezanje i ogrijevnog drveta iz državnih šuma prošlo je devet mjeseci, a pozitivni efekti već se odražavaju na drvoprerađivače kojima se otvorila mogućnost za stabilan rad. Isto toliko je na snazi režim dobijanja dozvola za izvoz, koji se odnosi na izvoz drveta iz privatnih šuma. Time se april 2017. može smatrati prekretnicom, odnosno začetkom progresa u pogledu očuvanja i kontrolisanog korišćenja naših šuma. Istovremeno, organi nadzora pojačali su kontrolu sječe šuma. “Proizvodnja u šumarstvu porasla je za 18 odsto, izvoz drvnih sortimenata smanjen je 37 puta, proizvodnja u drvopreradi povećana je za 3,3 odsto, smanjen je izvoz ogrijevnog drveta za 72,9 odsto, dok je zabilježen rast izvoza peleta za 225 odsto, a porasla je i proizvodnja primarne prerade drveta za 18,4 odsto”, kazali su Vikend novinama u Ministarstvu poljoprivrede. Kao jednu od bitnijih mjera u prošloj godini oni navode zaustavljanje izvoza, čime je obezbijeđena sirovina za drvoprerađivače i stabilizovano domaće tržište ogrijevnog drveta. “Tom odlukom posebno su ohrabreni drvoprerađivači jer im se otvorila perspektiva za stabilan rad i nove investicije u unapređenje finalizacije prerade drveta, što za efekte ima rast proizvodnje i nova radna mjesta. Istovremeno, eliminisana je mogućnost da koncesionari izvoze drvnu masu koju su po koncesionom ugovoru dobili da bi je prerađivali u svojim pogonima”, ističu u Ministarstvu.

■ aktivnost Oni potvrđuju da administrativni kapaciteti u šumarstvu u prethodnom periodu nijesu na adekvatan način odgovorili obavezama, kako u dijelu gazdovanja šumama, tako i kontroli sječe, poštovanja koncesionih ugovora, kontroli prometa drvnih sortimenata. “O tome su svjedočili evidentni problemi - pojačana eksploatacija šume, primjeri prekomjerne i be-

spravne sječe, prekomjeran izvoz drvnih sortimenata. Kao posljedicu, posebno nakon odluke Albanije da zabrani eksploataciju šuma, u 2016. smo imali rast cijena ogrijeva na domaćem tržištu i hronični deficit sirovine za domaće pogone prerade”, ukazuju u resoru na čijem je čelu Milutin Simović. Kako bi se suzbile negativne radnje i pojave koje ugrožavaju šume u Crnoj Gori, Vlada je formirala stalne međuresorske radne grupe sa zadatkom da pojača kontrolu čitavog procesa, od sječe u šumama, prometa, do granice. “Uvođenje reda u sektor šumarstva, kroz odluku o ograničenju izvoza, ali i mjere koje su sprovedene u cilju jačanja efikasnosti nadležnih institucija, pojačane kontrole korišćenja i državnih i privatnih šuma, kao i druge, rezultirale su i prepoznavanjem nepravilnosti i manjkavosti u ukupnom procesu”, smatraju u Ministarstvu. Pored toga, procesuirane su prijave za bespravne sječe i nelegalne radnje u prometu drvnih sortimenata, kako za počinioce, tako i protiv službenika za koje je utvrđen nesavjesan rad u službi ili da su zloupotrebljavali službeni položaj. Ministarstvo je putem posebnih komisija kontrolisalo poslovanje područnih jedinica Uprave za šume, a na osnovu zatečenog stanja procesuirane su prijave nadležnima.

■ kontrola Kako su pojasnili u Ministarstvu, nadzor u šumama vrši se na više nivoa, a primarni oblik je kontrola postupaka i procedura koju obavlja Uprava za šume, u okviru redovnih postupaka pri gazdovanju šumama. Tako je, prema podacima Uprave za šume u 2017. godini, kada se krenulo sa pojačanom kontrolom, predato 369 krivičnih i tri prekršajne prijava za državne šume, zbog nelegalne sječe 8.200 metara kubnih drvne mase. “Za bespravnu sječu u privatnim šumama u 2017. predate su 43 prekršajne prijave, zbog sječe 506 metara kubnih drvne mase. U pretprošloj godini, za bespravnu sječu u državnim šumama predato je 302 krivične prijave i jedna prekršajna, za posječenu drvnu masu u količini od oko 2,7 hiljada metara kubnih”, rekli su u

Ministarstvu. Šumarska inspekcija, koja djeluje pri Upravi za inspekcijske poslove, vrši kontrolu sprovođenja Zakona o šumama i drugih propisa od organa uprave, kao i korisnika i vlasnika šuma. “Osim evidentnog rasta broja prijava zbog nelegalne sječe, koji ukazuje na rezultate pojačane kontrole, o tome svjedoče i izvještaji šumarske inspekcije, prema kojima su kontole brojčano povećane. Inspekcija je podnijela 35 krivičnih prijava, što je skoro duplo više nego u 2016. Takođe, podnešeno je 40 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka i izdato 107 naloga za naplatu mandatnih kazni u iznosu od 54.890”, naglašavaju u Ministarstvu. O učincima svih nivoa kontrole na kraju se izjašnjava Državna revizorska institucija, koja kontroliše stepen kontrole zakonitosti upravljanja i korišćenja šuma kao jednog od glavnih prirodnih resursa.

43 prekršajne prijave podnijete su u 2017. zbog bespravne sječe šuma

Iz tog resora napominju da je čuvanje šuma od nelegalne sječe veoma zahtjevan posao za lugare koji pojedinačno pokrivaju značajno velike površine šumskih reona. Stanje je dodatno teže jer počinioci bespravnih sječa su tehnički dobro opremljeni, pa lugari često budu i bespomoćni. S druge strane, ima i slučajeva gdje je nelegalna sječa posljedica neažurnosti čuvara šuma. “I u tom dijelu odgovornosti u Direktoratu za šumarstvo i Upravi za šume odvijaju se intenzivne aktivnosti na utvrđivanju efikasnijih mjera kontrole postupanja odgovornih službenika na polju zaštite šuma, kao i postupanja koncesionara. U sankcionisanju nepoštovanja propisa u realizaciji korišćenja šuma i odnosa prema lokalnom stanovništvu neće biti kompromisa”, zaključuju u Ministarstvu. R.E.

Godina

Prihodi Po ProGramu Gazdovanja šumama

ukuPni Prihodi od koncesione naknade

2014

4.871.801,64

4.085.447,90

2015

4.530.542,54

3.778.783,60

2016

5.941.289,27

4.778.352,00

2017

6.779.777,91

5.475.369,50

Predstavnici kineske kompanije

predstavniCi poWerCHina oBiŠli te

Kinezi zainteresovani za gradnju drugog bloka Kineska Powerchina zainteresovana je za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, kao i za učestvovanje u realizaciji drugih energetskih razvojnih projekata, kazali su predstavnici te kompanije. Oni su na sastanku sa potpredsjednikom Privredne komore (PKCG) Ivanom Saveljićem izrazili interesovanje za drugi blok po odlasku prvobitnog investitora Škoda Prahe. “Kineska kompanija vidi veliki potencijal energetskog sektora s obzirom na povezanost crnogorskog sa energetskim tržištima regiona i u budućnosti EU putem energetskog kabla koji ga spaja sa Italijom”, rekao je potpredsjednik kompanije Sichuan Electric Power Design & Consulting, u okviru Powerchina, Zhong Xiaoping. Kako je dodao, očekuje podršku PKCG ukoliko ta kompanija, koja je u državnom vlasništvu Kine, dobije posao u Crnoj Gori. “Sada je povoljna biznis klima za uključivanje kineskih kompanija u crnogorske kapitalne projekte”, rekao je Saveljić i ocijenio da Powerchina ima vrhunsku tehnologiju koja odgovara standardima EU. Dalje je podsjetio da naša država ima veoma dobro iskustvo sa kineskim kompanijama na izgrad-

Kineska kompanija vidi veliki potencijal energetskog sektora s obzirom na povezanost crnogorskog sa energetskim tržištima regiona i u budućnosti EU

nji autoputa Bar-Boljare. “Energetika je prioritetni sektor razvoja Crne Gore, uz poljoprivredu i turizam. Iako naša država energetske potrebe uglavnom zadovoljava iz hidropotencijala, izgradnja drugog bloka TE doprinijela bi Crnoj Gori da bude izvoznik struje, toplifikaciji grada i rješavanju ekoloških pitanja”, istakao je Saveljić, ocjenjujući da je za realizaciju drugog bloka ključno zatvaranje finansijske konstrukcije. Kineze je zanimao Akcioni plan razvoja energetike Crne Gore, da li je civilni sektor naklonjen izgradnji drugog bloka u Pljevljima, kao i da li postoji mogućnost da država pruži garanciju za kredit kojim bi se realizovala ta investicija. Iz PKCG je saopšteno da su članovi kineske delegacije, tokom boravka u Crnoj Gori, razgovarali sa predstavnicima Elektroprivrede i obišli TE u Pljevljima. D.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA U periodu 18. jula 2016. do 18. januara 2018. u Dom zdravlja Podgorica pozvano je 3.010 žena. Pozivu se odazvalo 2.931. Uzorkovan je bris grlića materice kod 2.852 žene i u Institutu za javno zdravlje urađeno je 2.787 analiza.

PROŠIRENJE DOBNIH GRUPA Skriningom je planirano da se obuhvate žene uzrasta 30-64 godine, ali su u prvoj godini uključene žene od 30-34 godine. Međutim, nadležni planiraju proširenje dobnih grupa u budućem periodu.

VIŠE OD 97 ODSTO ŽENA SE ODAZVAL NA PREGLED U DZ PODGORICA

⌦ Marina Ilić

S obzirom da se rak grlića materice razvija kroz duži vremenski period (7-10 godina perzistentne infekcije), primjena mjera ranog otkrivanja je u potpunosti opravdana i vrlo djelotvorna, sa aspekta očuvanja i unapređenja zdravlja

PLAN SKRINIGA ZA 2018. GODINU Tokom 2018. godine na skrining u Podgorici će biti pozivane žene od 30-36 godina, a u ostalim gradovima Crne Gore žene od 30-34 godine.

Domu zdravlja Podgorica se od 2016. godine kada je uveden besplatan skrining, pozivu na pregled odazvalo 2.931 od 3.010 žena. V.d. direktora Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Đurđica Ostojić, kaže da je odziv zadovoljavajući i najavila da će se od februara ove godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice primjenjivati u cijeloj Crnog Gori. Sedmica iza nas protekla je u znaku borbe protiv raka grlića materice. Ljekari Instituta za javno zdravlje (IJZ) još jednom su pozvali žene da se odazovu pozivu na skrining i da makar jednom godišnje obave pregled kod ginekologa. Smrtnost od ove bolesti je

i dalje velika, međutim, kako je nedavno za Vikend novine kazala specijalista socijalne medicine Centra za promociju zdravlja IJZ Vilnerina Ramčilović, situacija se u tom smislu poboljšala od uvođenja besplatnog skrininga u Crnoj Gori 2016. godine. Tako sada, na ljestvici umiranja, rak grlića materice kod žena zauzima tek devetu poziciju.

■ ODZIV ZADOVOLJAVAJUĆI

V.d. direktora Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti IJZ Đurđica Ostojić za Vikend novine kaže da, od kada je skrining raka grlića materice počeo da se pilotira u Domu zdravlja (DZ) Podgorica, na poziv se odazvalo čak

109

ŽENA BOLUJE OD RAKA GRLIĆA MATERICE U CRNOJ GORI, PREMA POSLJEDNJIM PODACIMA INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Ostojić: Kontrole u skladu sa međunarodnim standardima

Ostojić objašnjava da su, u skladu sa djelatnošću i odgovornošću Instituta za javno u procesu uvođenja skrininga, pripremljena metodološka uputstva koja podrazumijevaju način i algoritam sprovođenja skrininga u skladu sa međunarodnim preporukama i standardima. “Prema važećem vodiču za skrining raka grlića materice Svjetske zdravstve-

97,38 odsto žena. Kako ističe, stekli su se uslovi da se Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice od februara 2018. godine primjenjuje u cijeloj Crnoj Gori. “Odziv je bio zadovoljavajući. Organizovani i centralizovani skrining raka grlića materice, u kojem je primarni skrining test određivanje HPV DNK u uzorcima brisa grlića materice počeo je da se pilotira u Domu zdravlja Podgorica 18. jula 2016. godine. U periodu 18.

ne organizacije i Evropskog vodiča (European guidelines for quality assurance in cervical cancer screening, Second Edition, EU 2015; Comprehensive cervical cancer control: A guide to essential practice – 2nd edition, 2014) izvršene su neophodne pripreme i skrining raka grlića materice počeo je da se pilotira u DZ Podgorica 18.07.2016. godine”, podsjetila je Ostojić.

jula 2016-18. januara 2018. godine pozvano je u Dom zdravlja Podgorica 3.010 žena, a odazvalo se pozivu 2.931 (97,38 odsto). Uzorkovan je bris grlića materice kod 2.852 žene i u IJZ urađeno je 2.787 analiza”, istakla je Ostojić. Primarni skrining test je određivanje HPV DNK u uzorcima brisa grlića materice, a bris je, kaže ona, uzet samo ženama koje su zdrave i asimptomatske i bez pozitivne porodične anamneze, a te informacije do-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

A GRLIĆA MATERICE USKORO U CIJELOJ CRNOJ GORI

O LO

ODZIV JE BIO ZADOVOLJAVAJUĆI. ORGANIZOVANI I CENTRALIZOVANI SKRINING RAKA GRLIĆA MATERICE, U KOJEM JE PRIMARNI SKRINING TEST ODREĐIVANJE HPV DNK U UZORCIMA BRISA GRLIĆA MATERICE POČEO JE DA SE PILOTIRA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA 18. JULA 2016. GODINE. U PERIODU 18. JULA 2016-18. JANUARA 2018. GODINE POZVANO JE U DOM ZDRAVLJA PODGORICA 3.010 ŽENA, A ODAZVALO SE POZIVU 2.931 (97,38 ODSTO)

■ SKRINING

VEOMA VAŽAN

Ona ističe da je skrining izuzetno važan jer je primjena ranog otkrivanja djelotvorna sa aspekta unapređenja zdravlja. “S obzirom da se rak grlića materice razvija kroz duži vremenski period (710 godina perzistentne infekcije), primjena mjera ranog otkrivanja je u potpunosti opravdana i vrlo djelotvorna, sa aspekta očuvanja i unapređenja zdravlja, očuvanja re-

produktivnog zdravlja, poboljšanja kvaliteta života ali i sa ekonomskog aspekta, zbog smanjenja troškova liječenja, odsustva sa posla i drugih troškova. Otkrivanjem bolesti u ranoj fazi može se reći da je ta opaka bolest izlječiva”, predočila je Ostojić. Ona, takođe, napominje da je skrining veoma precizan. “Senzitivnost HPV DNK testa je veoma visoka i iznosi više od 90 odsto. Ukoliko je HPV test pozitivan, to govori da je žena inficirana nekim od visokorizičnih HPV genotipova”, navela je Ostojić. Kako naglašava, skrining treba da se sprovodi najmanje pet godina da bi se vidjeli pozitivni rezultati vezano za smanjenje mortaliteta od raka grlića materice. Međutim, specijalista socijalne medicine Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Vilnerina Ramčilović za Vikend novine je nedavno kazala da na ljestvici umiranja, rak grlića materice kod žena zauzima tek devetu poziciju, što je posljedica uvođenja besplatnog skrininga.

4. 5

MJESTO ZAUZIMA RAK GRLIĆA MATERICE U CRNOJ GORI, POKAZUJU PODACI O UČESTALOSTI OBOLIJEVANJA OD TUMORA KOD ŽENA

GODINA BI TREBALO DA SE SPROVODI SKRINING DA BI SE VIDJELI POZITIVNI REZULATI VEZANO ZA SMANJENJE MORTALITETA OD RAKA GRLIĆA MATERICE

Skrining raka grlića materice počeo je da se pilotira u Domu zdravlja Podgorica, a na poziv se odazvalo čak 97,38 odsto žena

Foto:Dejan Lopičić

bijaju nakon popunjenih upitnika. “Analizom se otkriva prisustvo visokorizičnih HPV genotipova, radimo genotipizaciju HPV 16, HPV 18, i detekciju ostalih 12 visoko onkogenih tipova”, predočila je Ostojić. Kako objašnjava, skriningom je planirano da se obuhvate žene uzrasta 30-64 godine, ali su u prvoj godini uključene žene od 30-34 godine. Međutim, kako kaže, planira se proširenje dobnih grupa u budućem periodu. “Organizovani i centrali-

zovani skrining raka grlića materice, u kojem je primarni skrining test određivanje HPV DNK u uzorcima brisa grlića materice sprovodio se u DZ Podgorica u periodu 18. jula 2016-18. januara 2018. godine za žene od 30-34 godine. Organizovani i centralizovani skrining raka grlića materice na nacionalnom nivou sprovodiće se za žene od 30-34 godine. Tokom 2018. godine u Podgorici će biti pozivane žene od 30-36 godina, a u ostalim gradovima Crne Gore žene od 30-34 godine”, navela je Ostojić.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

NESTAšICA TRENuTNA

Injekcije “fraxiparin” stižu do ponedjeljka

Injekcije su namijenje trudnicama koje imaju trombofiliju Injekcije “fraxiparin”, koje se daju tokom trudnoće trudnicama koje imaju trombofiliju, odnosno problem sa zgrušavanjem krvi, u podgorički Dom zdravlja stići će do ponedjeljka, kazali su Vikend novinama iz te zdravstvene ustanove. Naime, redakciji Dnevnih novina javila se sugrađanka sa pritužbom da u podgoričkom Domu zdravlja od utorka nema injekcija “fraxiparin”. “Te injekcije moram da primam svaki dan do kraja trudnoće. Iznenađena sam što ih nema. Sa ginekologije su me poslali kod doktora za odrasle, ali ni oni ih nemaju. Sad mo-

ram da ih kupujem, a jedna injekcija košta pet eura”, kazala je ona. Iz podgoričkog Doma zdravlja su objasnili da je nestašica trenutna. “Do nestašice injekcija “fraxiparin” u Domu zdravlja Podgorica došlo je trenutno i njihova isporuka se očekuje za dan-dva. Dom zdravlja Podgorica redovno dobija injekcije “fraxiparin”, jer se često primjenjuju i propisuju. Upravo zbog toga, ne može se u svakom trenutku predvidjeti potrebna količina i ukoliko se desi da nedostaju, to ne traje duže od par dana”, pojasnili su iz Doma zdravlja. J.V.Đ.

uNIVERZITET CRNE GORE

Dobili šest IPA projekata Univerzitet Crne Gore (UCG) dobio je šest od ukupno 22 odobrena projekta u okviru prvog poziva Intereg IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija - Crna Gora, u vrijednosti 30 miliona eura. Cilj programa, za koji je podnešeno ukupno 146 projektnih prijava, je da olakša razmjenu znanja i iskustva među korisnicima u tri zemlje, razvija i primjenjuje pilot akcije, mjeri izvodljivost novih politika, proizvoda i usluga, kao i podrška investicijama u oblastima od interesa. Institut za biologiju mora je, kako je saopšteno, partner na tri projekta, Arhitektonski fakultet na dva, a Pomorski fakultet u Kotoru na jednom projektu. J.V.Đ.

MALE BOGINJE: EpIDEMIOLOZI STAVILI pOD kO

Višečlana por nadzorom zbo ⌦ Jelena Vađon Đurišić

akon pune dvije godine u Crnoj Gori je tokom ove sedmice registrovan prvi pacijent kod koga je laboratorijski dokazana infekcija virusom morbila. Zbog sumnje na male boginje epidemiolozi su izolovali i jednu porodicu i stavili je pod epidemiološki nadzor, nezvanično saznaju Vikend novine. Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da su sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelom djevojčicom i određeni sumnjivi slučajevi identifikovani i stavljeni pod epidemiološki nadzor sa ciljem sprečavanja daljeg širenja obolijevanja. Četrnaestomjesečna djevojčica iz Beograda, kod koje su laboratorijski potvrđene male boginje, dobro je i biće otpuštena kući danas ili sjutra, kazala je Vikend novinama direktorica Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore dr Sonja Milašinović. “Dijete je stabilno i dobro,

nema više potrebe za bolničkim liječenjem i danas ili sjutra biće otpušteno kući”, kazala je juče Milašinović i dodala da, srećom, nijesu imali novih slučajeva malih boginja. Kako Vikend novine nezvanično saznaju, zbog sumnje na male boginje epidemiolozi su izolovali jednu porodicu i stavili je pod epidemiološki nadzor. Da li će kod njih laboratorijski biti potvrđene morbile znaće se narednih dana. Iz Instituta za javno zdravlje sinoć su saopštili da su određeni “sumnjivi slučajevi stavljeni pod epidemiološki nadzor”.

■ epidemiolozi na oprezu

“Sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelom i određeni sumnjivi slučajevi su identifikovani i stavljeni pod epidemiološki nadzor sa ciljem sprečavanja daljeg širenja obolijevanja. U Institutu za jav-

no zdravlje se svakodnevno sprovode epidemiološka i mikrobiološka istraživanja sumnjivih slučajeva pri čemu će javnost u slučaju svakog dodatnog oboljevanja biti blagovremeno obaviještena”, saopštili su iz Instituta. “Uvoz” virusa morbila u Crnu Goru je, kažu iz ove institucije, očekivana situacija na čiju mogućnost je do sada je više puta

Sve osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelom i određeni sumnjivi slučajevi su identifikovani i stavljeni pod epidemiološki nadzor sa ciljem sprečavanja daljeg širenja obolijevanja. U Institutu za javno zdravlje se svakodnevno sprovode epidemiološka i mikrobiološka istraživanja sumnjivih slučajeva

SAVJET RADIO-TELEVIZIJE CRNE GORE

Vlada traži da ASK preispita odluke Cilj projekata razmjena znanja i iskustava

miliona eura iznosi vrijednost intereg iPa Programa Prekogranične saradnje italija – albanija - Crna gora

Vlada je juče preporučila Savjetu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da na posebnoj sjednici sagleda djelovanje Agencije u predmetima utvrđivanja konflikta interesa članova Savjeta Javnog servisa. “U vezi sa primjedbama u javnosti povodom odluka ASK-a vezanim za postupke utvrđivanja konflikta interesa članova Savjeta RTCG, Vlada preporučuje da Savjet Agencije na posebnoj sjednici sagleda djelovanje Agencije u ovim predmetima”, saopšte-

RTCG

no je iz Vladine Službe za odnose s javnošću. Navodi se da Vlada cijeni značaj koji Agencija ima u kontekstu ukupnih napora u borbi protiv korupcije, što je potvrđeno pozitivnim ocjenama u izvještajima Evropske komisije i najvećim dijelom ostvarenih rezultata. “Istovremeno uvažavajući potrebu da se do kraja sagledaju aspekti njenog rada od značaja za unapređenje principa vladavine prava”, zaključuje se u saopštenju. J.V.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

AKTUELNO

ONTROLU SVE SUMNJIVE SLUČAJEVE

RODICA POD OG MORBILA ukazivano. “Registrovano obolijevanje od morbila nužno ne znači da će neodložno doći do masovnog – epidemijskog širenja virusa. S obzirom na epidemiološku situaciju u regionu kao i na činjenicu da postoji znatan broj djece predškolskog uzrasta koja nisu vakcinisana – mogućnost registrovanja dodatnih slučajeva i širenja obolijevanja u populaciji zaista postoji”, navode u ovoj zdravstvenoj instituciji. U najvećoj opasnosti od obolijevanja, a samim tim i od komplikacija su, dodaju, osobe koje nisu vakcinisane.

■ SVE VIŠE VAKCINISANE DJECE

“Vakcinacija počinje da se sprovodi kod djece uzrasta od 12 do 15 mjeseci starosti, a zatim se, da bi se dodatno zaštitili od obolijevanja prilikom ulaska u kolektiv, druga doza vakcine daje djeci pred polazak u školu. Osobe koje su primile dvije doze vakcine, gotovo su apsolutno bezbjedne”,

DJECE VAKCINISANO JE TOKOM JUČERAŠNJEG DANA MMR VAKCINOM U PODGORIČKOM DOMU ZDRAVLJA zaključili su u Institutu. Ipak, nakon što je u Podgorici zabilježen prvi slučaj malih boginja, sve više roditelja, kazali su iz podgoričkog Doma zdravlja, dovodi djecu na vakcinaciju. “Samo tokom jučerašnjeg dana MMR vakcinom vakcinisano je 68 djece. Broj dnevno datih MMR vakcina u Domu zdravlja se u odnosu na kraj 2017. godine, utrostručio, sa tendencijom daljeg rasta”, kazali su iz Doma zdravlja i dodali da očekuju dalji rast procenta vakcinisane djece MMR vakcinom.

METEOROLOZI UPOZORAVAJU NA OPASNOST OD POPLAVA

NAJVIŠE KIŠE PALO NA CETINJU, OSTAJE CRVENI METEOALARM

Kiša i za vikend

Jaka kiša praćena vjetrom poplavila je juče brojne saobraćajnice u našoj zemlji. U primorskim gradovima, ali i u centralnoj regiji, znatno je bio otežan saobraćaj. Ipak, tokom jučerašnjeg dana najviše kiše palo je na Cetinju, oko 100 litara po kvadratnom metru, i još toliko se očekuje u naredna 24 sata, kazao je mateorolog Dušan Pavićević. On je rekao da će danas i sjutra padati jaka kiša, pljuskovi,

100

LITARA KIŠE PO KVADRATNOM METRU PALO JE TOKOM JUČERAŠNJEG DANA NA CETINJU

a ponegdje će biti i grmljavine. “Očekuje nas veoma jak južni vjetar”, kazao je Pavićević. U nedjelju se očekuje više

oblačnosti, ponegdje i slabih padavina. “Postoji opasnost od poplava na manjim riječnim tokovima, koji brže i više reaguju na kišu. Veći tokovi malo sporije reaguju, zbog većeg kapaciteta za prijem nove vode”, kazao je Pavićević. Prema njegovim riječima, na sjeveru duva jak vjetar što pospješuje topljenje sniježnog pokrivača na visinama do 1,6 hiljada metara, tako da je veliki priliv vode u tokove. J.V.Đ.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

PET NAJVEĆIH PROJEKATA U GLAVNOM GRADU CRN

KAPITALNI PROJEKTI PLA KOLEKTOR

ajvredniji projekat u novijoj istoriji Podgorice - izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čija je vrijednost 50,3 miliona eura, i zvanično bi trebalo da počne u ovoj godini. Projekcije su da će posao biti završen tokom 2022. godine. Trenutno se očekuje raspisivanje tendera za finalni izbor konsultanta. To će biti firma, koja će u naredne četiri godine voditi glavnu riječ kada je u pitanju realiza-

cija projekta. Staro postrojenje imalo je kapacitet za 55 do 60.000 stanovnika, dok je trenutno opterećenje od 116 do 118.000 stanovnika kroz mrežu. Planirano je da novo postrojenje, u prvoj fazi, bude kapaciteta oko 188.000 ekvivalent stanovnika, a u drugoj fazi 233 do 240.000 stanovnika. Objekat postrojenja nije planiran za donji dio GO Golubovci i za GO Tuzi. U septembru 2017. godine, zajedno sa Vladom Crne Go-

50,3

MILIONA EURA JE VRIJEDNOST PROJEKTA, JER JE STARO BILO NEDOVOLJNO ZA SVE GRAĐANE

re, Glavnim gradom, resornim ministarstvom, KfW bankom i donatorima zatvorena je finansijska kon-

Mladen Medenica

strukcija. Upravo je krajem tog mjeseca i potpisan ugovor sa KfW bankom o kreditiranju, kada je Vlada potpisala ugovor vrijedan 35 miliona eura. Nakon toga, potpisan je ugovor i na devet miliona granta. Uz sredstva koja su ranije obezbijeđena, sakupljeno je oko 10 miliona eura za investicione aktivnosti na budućem postrojenju.

OBILAZNICA GOLUBOVCI

6,3

MILIONA EURA JE VRIJEDNOST RADOVA NA DRUGOJ FAZI OBILAZNICE GOLUBOVCI

ca, od kružnog toka ka aerodromu do kružnog toka u Mojanovićima, gdje su se intenzivno izvodili radovi. Radnici su na nekoliko lokacija izvodili radove. Na početnom dijelu budućeg bulevara, sa strane Podgorice, uveliko se rade potporni zidovi, dok se na drugim lokacijama izvode iskopi i atmosferska kanalizacija.

Trenutna lokalna vlast pokrenula je jedan od najvećih projekata u novijoj istoriji Podgorice - izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čija je vrijednost oko 50,3 miliona eura. Projekat će imati višestruki značaj, ali je sigurno najvažniji - zaštita životne sredine. Izgradnjom postrojenja, dobiće se mogućnost održivog razvoja i preduslov za održivi razvoj Podgorice kao glavnog grada. Kao bitan faktor je i očuvanje rijeke Morače, koja se uliva u Skadarsko jezero, a koja je i te kako zagađena. Upravo je postojeće postrojenje za prečišćavanje, odnosno njegov nedovoljan kapacitet, glavni zagađivač Morače.

DONJOGORIČKI

adovi su počeli i na Drugoj fazi zaobilaznice oko Golubovaca, vrijednosti oko 6.300.000 eura. Osim učešća Glavnog grada, investitori su Ministarstvo saobraćaja i Direkcije za puteve. Ekipa VN zatekla je tokom prethodnih dana radnike na gradilištu druge faze obilaznice oko Golubova-

odgorica će i ove godine biti veliko gradilište. Na području glavnog grada realizuju se brojni projekti, a vrijednost tri, strateški važna projekta, čija realizacija počinje u 2018. godini, iznosi oko 80 miliona eura.

zgradnjom bulevara kroz Donju Goricu riješio bi se još jedan veliki saobraćajni problem, jer je ova ulica najfrekventnija u perifernom dijelu Podgorice, a ujedno je i glavni magistralni put Podgorica-Cetinje-Budva. Vrijednost projekta iznosi 10,6 miliona eura, od čega će na radove, koji su u obavezi Direkcije za saobraćaj, biti potrošeno 6,4 miliona, a Glavnog grada 4,2 miliona eura. Direkcija za saobraćaj će prema projektu finansirati radove na trasi, kao što su pripremni i zemljani, pješačke staze i bankine, kolovoz i profilisanje, saobraćajno-tehnička oprema, atmosferska kanalizacija, objekti potporne konstrukcije, most preko rijeke Sitnice i projekat izvedenog stanja. Glavni grad Podgorica će finansirati dopunu Glavnog

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

nE GORE U vRijEDnOSTi OD OKO 100 MiLiOna EURa

anirani u 2018. godini Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović je ranije istakao da je taj projekat jedan od najvažnijih i najvrednijih u novijoj istoriji Podgorice. Uz izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Jugozapadna obilaznica, projekat vrijedan oko 20 miliona eura, predstavlja najznačajniji kapitalni projekat glavnog grada. Glavni grad, u saradnji sa Direkcijom za saobraćaj, realizuje i projekat izgradnje bulevara kroz Donju Goricu, vrijedan oko deset miliona eura, na kojem su već počeli pripremni radovi. Paralelnim izvođenjem ta tri projekta postići će se smanjenje ukupnih troškova, ali prije svega stvoriti osnov za održivi razvoj Podgorice, pretpostavke za efikasnu zaštitu životne sredine, nova urbanistička rješenja, te bržu komunikaciju prema aerodromu i izmještanje tranzitnog saobraćaja iz užeg gradskog jezgra. Osim toga, na Jugozapadnoj obilaznici i bulevaru kroz Donju Goricu proći će i kolektorska mreža, što ova tri projekta čini cjelinom.

I BULEVAR

JUGOZAPADNA OBILAZNICA

20,7 miliona eura vrijedan je projekat jugozapadne obilaznice, koji je uz kolektor najznačajniji kapitalni projekat

radonačelnik Podgorice je nedavno naveo da, uz izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Jugozapadna obilaznica predstavlja najznačajniji kapitalni projekat Glavnog grada. Projekat podrazumijeva izgradnju saobraćajnice bulevarskog tipa, ukupne dužine

10,6

miliona eura je vrijednost izgradnje donjogoričkog bulevara, koji bi riješio još jedan saobraćajni “čep”

projekta u formalnom smislu, kao i Elaborat eksproprijacije zemljišta. Shodno urađenom elaboratu, riješiće se imovinsko-pravni odnosi i finansirati radove javne rasvjete, instalacije struje, kao i hidrotehničke, odnosno vodovod i fekalnu kanalizaciju. Zbog eksproprijacije zemljišta, ovaj projekat biće nešto skuplji od 10,6 miliona eura, koliko je prvobitno bilo procijenjeno da će biti njegova vrijednost.

3,62 kilometra. Trasa obilaznice povezuje petrovačku sa cetinjskom magistralom, a nova saobraćajnica će imati četiri trake, nadvožnjak u zoni Kombinata aluminijuma (KAP) i novi most preko Morače. Izgradnjom Jugozapadne obilaznice, koja predstavlja značajan projekat za Glavni

grad i državu, dobija se platforma za brži urbani razvoj i kvalitetniji saobraćaj, a njeno finansiranje predstavlja treću fazu uspješne saradnje Glavnog grada i IFC-a. Jugozapadna obilaznica je podijeljena u tri dionice. Od prateće infrastrukture predviđena je izgradnja atmosferske kanalizacije, telekomunikaci-

one instalacije, javne rasvjete i vodovoda. Projektom Jugozapadne obilaznice predviđena je i rekonstrukcija ulica koje se ukrštaju ili priključuju na obilaznicu, kao i dva kružna toka. Izgradnjom ove obilaznice prevazići će se problem uskog grla u Podgorici i riješiti jedan od gorućih izazova regionalnog saobraćaja.

DOM ZA STARE

odgorica će za nešto manje od dvije i po godine dobiti Dom starih na Starom aerodromu, investicija vrijedna oko 12 miliona eura, koja će biti kapaciteta za oko 270 korisnika i koja će uposliti oko 90 novih radnika. Glavni grad je za izgradnju izdvojio tri miliona eura, odnosno obezbijedio zemljište i komunalije. Dodao je da su poslije dugo godina iščekivanja, danas ozvaničili početak radova. Budući objekat je ukupne bruto površine 11.225 kvadrata, dok je korisna površina objekta 9.807,45 m². Predviđeno je da objekat ima tri sprata, podrum i prizemlje. Takođe, u okviru parcele je planirano i 61 parking mjesto, dvije kolske saobraćajnice, pješačke staze, plato za manifestacije različitih tipova, natkriveni prostori za sjedenje, zelenilo…

miliona eura je vrijednost najvećeg investicije u crnoj gori, kada je u pitanju socijalna zaštita

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

PROBLEMI SA STRUJOM UJEDINILI GRAĐANE I PRIVREDNIKE OPŠTIN

SA OVAKVOM STRUJOM OV NEMA NI BIZNISA, A NI ŽIV

⌦ Samir Rastoder

esti neplanirani ispadi električne energije u opštini Petnjica, najveći je problem građana i privrednih subjekata u ovom bihorskom centru. Novootvorena fabrika peškira “Euro Bor” je obustavila rad zbog čestih ispada struje. Iz CEDIS-a kažu da je snabdijevanje strujom uglavnom uredno, osim u slučajevima loših vremenskih prilika.

U petnjičkoj zdravstvenoj stanici nije rijetka pojava da se pacijenti vrate kući bez obavljenog pregleda jer nema struje, a kako kažu zdravstveni radnici ove ustanove, zbrinjavaju se samo hitni slučajevi. Sličnih primjera ugrožvanja normalnog procesa rada u Petnjici ima napretek i nezadovoljstvo građana i privrednika je veliko. Tako je prije desetak dana dio Petnjice bez struje bio punih 24 sata pa je suvlasnik novootvorene fabrike peškira Mehmed Adrović, zausta-

vio mašine “do daljnjeg” jer su štete zbog čestih nestanaka struje bile prevelike. „Radi se o kompjuterskim mašinama koje su osjetljive na naglu promjenu električne energije. Elektronika odmah strada, ona je izuzetno skupa jer čine „srce“ mašine“, kaže Adrović. Kao glavne krivce za problem on označava odgovorne u CEDIS-u i smatra da je riječ o nedgovornosti. „Ovo je zlostavljanje i zapostavljanje Bihoraca od odgovornih ljudi. Mnogo puta smo pričali sa Sašom Pešićem i ukazivali na probleme svih građana opštine Petnjica. Ponadali smo se da smo naišli na njegovo razumijevanje na posljednjem sastanku prošle jeseni na kojem je bio prisutan i predsjednik Opštine Samir Agović. Lično sam tada iznio problem i dobio čvrsto obećanje od Pešića da će sve da uradi kako bi se snabdijevanje električnom energijom poboljšalo. Naravno, ostalo je samo na obećanju. Zbog njegove nemarnosti, svi mi koji ulažemo u Bihor i hoćemo da pokrenemo proizvodnju sada snosimo drastične posljedice”, kategoričan je

suvlasnik kompanije “Eurobor”, koji je ujedno i predsjednik SO Petnjica kao i prvi čovjek lokalnog DPS-a. Da je problem sa strujom konačno udružio sve građane, privrednike i partije dokaz je i ogorčenost privrednika Mijaza Muratovića, inače odbornika opozicione SDP u lokalnom parlamentu. „Kako mogu da isporučim namještaj i ispoštujem klijente ako dva dana nemam struje. Čitam izvještaj koji je iznio CEDIS u kojem kažu, da je bilo manje od 20 časova neplaniranih prekida napajanja električne energije u Petnjici u posljednja dva mjeseca. Istine radi, prije desetak dana struje u Petnjici nije bilo punih 24 časa. Kako sada možemo da vjerujemo njihovim riječima da će da ulože 250.000 eura u naredne tri godine. Egzistencija moje porodice kao i ostalih građana zavisi od struje. Ovo je loš primjer za sve nas koji želimo da radimo i živi-

Kako mogu da isporučim namještaj i ispoštujem klijente ako dva dana nemam struje. Čitam izvještaj koji je iznio CEDIS u kojem kažu, da je bilo manje od 20 časova neplaniranih prekida napajanja električne nergije u petnjici u poslednja dva mjeseca. Istine radi, prije desetak dana struje u Petnjici nije bilo punih 24 časa

ČASOVA NEPLANIRANIH PREKIDA SNABDIJEVANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM BILO JE NA PODRUČJU OPŠTINE PETNJICA U POSLJEDNJA DVA MJESECA KADA SU INAČE NAJČEŠĆI PREKIDI NA MREŽI ZBOG LOŠEG VREMENA, TVRDE U CEDIS-U

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

INE PETNJICA

VDJE VOTA Kada nije bilo struje 24 sata prije desetak dana, imao sam 1.500 litara mlijeka za proizvodnju i nijesam znao šta da radim. Da je potrajalo još malo sve sam mogao štetovati

mo ovdje, a ovakvo stanje sa snabdijevanjem električnom energijom traje decenijama. Što je najgore rješenje se još ne nazire ovog ključnog problema za bilo koju vrstu biznisa“, kazao je Muratović. I njegov kolega i partijski istomišljenik, Kenan Rastoder, vlasnik sirare “Radmančica” ne zna šta mu je za činjeti. “Kada nije bilo struje 24 sata prije desetak dana, imao sam 1.500 litara mlijeka za proizvodnju i nijesam znao šta da radim. Da je potrajalo još malo sve sam mogao štetovati”, beznadežno sliježe ramenima ovaj mladi farmer i privrednik. I to ne bi bila najveća šteta jer je u hladnjačama koje moraju imati konstantnu temperaturu od 16 stepeni, imao pune rafove sira.

AKTUELNO

AGOVIĆ: OVO SU REALNI PROBLEMI I MORAMO IH ZAJEDNO RIJEŠITI

Napomenuću da je 2011. godine u potpunosti rekonstruisan dalekovod Polica – Trpezi – Kalica, te da naselja koja se napaju sa tog dalekovoda imaju mnogo kvalitetnije snabdijevanje. Prvi čovjek Opštine Petnjica vjeruje da su svjesni u CEDIS-u da su ovo realni životni problemi koji se moraju zajedno riješiti. “Mještani su davali veliki doprinos u izgradnji trafosta“Katastrofa, ne može se ovdje praviti bilo kakav biznis”, zaključuje Kenan Rastoder. Sa druge strane, CEDIS saopštava da nijesu tačni podaci da struja svakodnevno nestaje niti to da je u kontinuitetu petnjička opština bila 24 sata bez električne energije. “Navodi da su prekidi u napajaju električnom energijom svakodnevni, nijesu tačni. Prema podacima nadleznih službi CEDIS-a, u posljednja dva mjeseca kada su inače najčešći prekidi na mreži zbog lošeg vremena, bilo je ukupno manje od 20 sati neplaniranih prekida na području opštine Petnjice. Napominjemo da je navedeno vrijeme suma trajanja svih pojedinačnih prekida na području Petnjice tokom 60 dana”, navode iz CEDIS-a. Ostalo je nejasno da li se mjereni period na koji se odnosi podatak od 20 sati bez struje odnosi i na januar 2018. godine pa je moguće da će nakon novog računanja i sabiranja, ipak, staviti prst na čelo i napraviti nešto da se problem makar ublaži. I prvi čovjek petnjičke Op-

nica i rekonstrukciji niskonaponske mreže. Teren je veliki, a relativno je davno bila elektrifikacija Petnjice tako da ima još puno dotrajale mreže i loših provodnika koji su odradili dva svoja vijeka. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se na području naše opštine zamijeni kompletna mreža tamo gdje postoji neadekvatni provodnici. Kvalitetan napon je potreban i za

poljoprivrednog proizvođača, ali i za porodična i mala preduzeća kojih u posljednje vrijeme imamo sve više, pa je to dodatna obaveza svih nadležnih da u što kraćem roku uradi što više”, jasan je Agović. On takođe smatra da Petnjica mora imati neki organizacioni oblik CEDIS-a ili EPCG u kojem bi ljudi bili zaduženi da hitno intervenišu na otklanjanju kvarova.

štine Samir Agović je u skoro svakom obraćanju naglašavao problem snabdijevanja električnom energijom. Prema njegovom mišljenju, kao i energetičara, rješenje

problema mogla bi biti izgradnja trafostanice od 35 kv, koja bi zamijenila postojeću staru od 10 kv. “Očekujem da će se u ovoj godini više ulagati u elektro–energetske objekate kao što su tzv. stubne trafostanice sa posebnim akcentom na potrebu izgradnje trafostanice na 35kv, kao i rekonstrukcija ili izgradnja novih dalekovoda od 10kv prema najudaljenijim mjesnim zajednicama naše opštine, što bi značilo stabilnost u napajanju električnom energijom. Jedan ovakav objekat postoji i on se nalazi na teritoriji opštine Berane u MZ Polica i dosta je dotrajao”, saopštava Agović. Jasno je svima da Petnjica iz sela prerasta u grad i da je za njeno funkci-

onisanje potrebno više pažnje odgovornih iz CEDIS-a. Stvari se ne mogu popraviti krpljenjem i zamjenom stubova, niti odrađivanjem nekih polovičnih rješenja koja izdrže “dok majstori odu”, već da treba trajno planirati i ulagati, prije svega u energetske objekte.

Zato je i predsjednik Agović kaže da više nijesu dovoljne riječi niti dobri odnosi sa CEDIS-om, izvršnim direktorom Zoranom Đukanovićem i njegovim pomoćnikom za sjeverni region Igorom Golubovićem, već konkretna djela na rješavanju vitalnih problema Bihoraca.

CEDIS: ULOŽIĆEMO 250.000 EURA U NAREDNE TRI GODINE Iz CEDIS-a ističu da je planiranih prekida u petnjičkoj opštini u toku protekla dva mjeseca bilo oko 12 sati što je, kako kažu, podatak koji govori da se u Petnjici radi na unapređenju elektroenergetske mreže. “Naravno, u mjesecima kad vremenske prilike to dozvoljavaju, broj sati za planirane radove je i višestruko veći. Tako je u toku 2017. godine ugrađeno više od dvije stotine stubova, oko pet kilometara kablova, kao i ostalih eleme-

nata distributivnog sistema. Svako ulaganje u mrežu podiže nivo pouzdanosti napajanja potrošača”, stoji u odgovoru informativne službe CEDIS-a. Oni su najavili da su za 2018. godinu, pored radova u niskonaponskoj mreži, predviđeni radovi u trasama dalekovoda Trpezi i Petnjica kao i radovi na dalekovodu Petnjica-Tucanje. “Za 2018. godinu planom investicija predviđena je izgradnja dvosistemskog dalekovoda 10kV Petnjica od

TS 35/10kV „Berane 3“ (Polica) do otcjepnog stuba u Paljuhu. Ova investicija iznosi oko 100.000 eura. U naredne tri godine ukupno ulaganje predviđeno planom investicija iznosiće oko 250. 000 eura. Obzirom da se Plan investicija ažurira svake godine za trogodišnji period, si-

gurno će biti i dodatnih ulaganja”, piše u odgovoru. Na pitanje kada će se i da li u Petnjici graditi energetski objekti, odnosno 35 kV trafostanica, iz CEDIS-a kažu da elektrodistributivna mreža prati razvoj gradova i države u cjelini. “Planiranje i izgradnja novih elektroenergetskih objekata dešava se kada tehnoekonomska analiza pokaže da su oni potrebni nekom području. Na taj način se analizira i potreba za izgradnjom

ovakvog objekta u Opštini Petnjica. Definitivna odluka još nije donešena, odnosno značajnije planiranje izgradnje privrednih objekata u Opštini Petnjica sigurno bi bio argument više za izgradnju trafostanice. Kako se opština bude dalje razvijala Crnogorski elektrodistributivni sistem biće podrška tom razvoju u energetskom smislu, i stvoriće neophodne preduslove za valorizaciju svih potencijala opštine Petnjica”, stoji na kraju odgovora CEDIS-a.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

PRESUĐENO: PREDSJEDNICA OPŠTINE KOLAŠIN ZLOUPOTRIJEBILA SLUŽBENI POLOŽAJ

NEOBIČAN REKORD KOLAŠINSKIH GORŠTAKA

ZA OSAM SATI PREŠLI PREKO TRI MORAČKE PLANINE NA SKIJAMA Devetočlana ekipa Kolašinaca iskoristila je topao i sunčan zimski dan da na skijama pređe tri moračke planine, u dužini od 30 kilometara, za rekordnih osam sati. Članovi ekipe koja je izvela taj poduhvat bili su Božo Kovijanić kao vođa puta, Željko Pejović (član Crvenog krsta i pripadnik GSS), Ilentije Iko Raketić, Janko Šćepanović, Milan Rakočević, Radovan Šćepanović, Željko Rondović, Dragutin Vuković, Slavko Lukovac i Đoko Đinović. Jedan od učesnika ove nesvakidašnje avanture Đoko Đinović kazao je da je start na skijama bio na Dragovića polju (Gornja Morača), tačno u 9 časova. Dalji put odveo ih je preko Semolja, Javorja, Lole, sve do Krnova, gdje ih je čekalo vozilo za povratak kući. “Dužina trase koju smo prešli je 30-ak kilometara na terenu koji je veoma zahtjevan i težak za nordijske skije. Na jednom dijelu puta smo morali skidati skije kako bi prešli određenu dionicu gdje su nas dočekale grede i gdje je jednom od učesnika ispala skija i 7-8 km do Krnova je morao ići bez ski-

ja, ali to je sve sastavni dio avanture. Ni to nije poremetilo izvanrednu atmosferu koja je vladala u ekipi i lijep dan koji nas je poslužio da uživamo u ljepotama moračkih planina koje se ne mogu opisati riječima. Mislim da ovim putem niko ranije nije prošao sa skijama”, kazao je Đinović. Imajući u vidu da ove planine nijesu pod šumama, pogled je dopirao do Durmitora, Jablanovog vrha, Sinjajevine i dalje. Samim tim, Đinović tvrdi da je, uz zvuk škriputanja snijega pod skijama, osjećaj slobode bio nevjerovatan. “Plavo-bijele boje su u potpunosti preovladavale. A toliko je bilo toplo da smo u ‘hodali’ na skijama u kratkim rukavima”, ispričao je Đinović. Družina kolašinskih gorštaka na svom putu je obišla spomenik čuvenom vojvodi Mini Radoviću, zbog kog Moračani vole da kažu da su vrhovi samo za junake. Kao na vječnoj mrtvoj straži na tom putu je i spomenik za 11 poginulih omladinaca koji su 1944. godine bili pripadnici crnogorske omladinske brigade “Budo Tomović”. Z.B.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Robe - gorivo za potrebe DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 400.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 01-646 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 02.02.2018. godine. Lice za davanje informacija: Željka Petrović, telefon: +38269/414-423, e-mail: petroviczeljka0@gmail.com

VUJISIĆ: STOP ZA SAMOVOLJU VUKSANOVIĆ

⌦ Zorica Bulatović

pravni sud donio je presudu kojom je kao neosnovanu odbio tužbu predsjednice Opštine Kolašin Željke Vuksanović na postupak izbora načelnika komunalne policije Zorana Kujovića. Samim tim, utvrđeno je i nezakonito postupanje predsjednice kolašinske opštine.

Za vrijeme postupka koji je trajao još od 2016. godine, sada već ustanovljeno nezakonito angažovani načelnik Kujović primao je platu i koristio sva prava iz radnog odnosa. Uz to, on je sprovodio sistematizaciju poslova i zadataka, a i otpuštao radnike. Tek, nakon ove presude Upravnog suda, očigledno da je Opština Kolašin oštećena za desetine hiljada eura. Predsjednica Opštine Željka Vuksanović je, do sada, uporno zanemarivala sve odluke Upravne inspekcije, a koje su se odnosile na prigovor da pomenuti ne ispunjava uslove za rad na mjesto načelnika Komunalne policije. Ovim povodom odbornica Grupe birača Gospava Vujisić za VN je najavila da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Vuksanović zbog nezakonitog postupanja, zbog zloupotrebe službenog položaja u postupku zapošljavnja načelnika Komunalne policije i svih onih za koje ona ocijeni da su učestvovali u tom bezakonju. Prema riječima Vujisić,

30 RADNIKA SU OSTAVILI BEZ POSLA I BEZ OTPREMNINA

Upravni sud Crne Gore je donio presudu kojom stavlja tačku na bahato ponašanje predsjednice Opštine Vuksanović. Ona je istakla da je poznata stvar kako se predsjednica Opštine Kolašin obračunavala s političkim neistomišjenicima i sa onima koji joj nijesu bili po političkoj volji, što je rezultiralo otpuštanjem gotovo 100 radnika iz lokalne samouprave i to na način i u postupku koji nije poznat nijednom pravnom sistemu koji danas postoji na svijetu. Vujisić tvrdi i da ne treba zaobići da je u svemu tome nesebičnu podršku imala od koalicionih partne-

ra Demokrata, Demosa, DF-a i SNP-a. “Međutim, to su tako radili pošto su ovdje izabrali predsjednicu opštine iz SDP-a koja im se nakon toga otrgla kontroli, ali ne poštuju tako u opštinama u kojima su sada na vlasti kao što su Budva, Kotor, Herceg Novi, nego se utrkuju u davanju izjava kako nijedan radnik neće biti otpušten bez urađenog socijalnog programa i značajne otpremnine. U Kolašinu nijesu tako postupali, nego su 30 radnika ostavili bez posla i bez otpremnine i na obavještenje otpustili i predsjednike sindikata suprotno zakonu, jer im nijesu bili lojalni. Zaštitnik ljudskih prava uvidio je da je prema određenom broju radnika utvrđena radna diskriminacija koju niko ne rješava, kao i da su bez posla ostali i po dvoje iz jedne porodice i majke koje su hranitelji porodice i radnici sa djecom sa posebnim potrebama”, napomenula je Vujisić. Ona je ustvrdila i da kada su bili u pitanju lični interesi predsjednice Opštine Vuksanović, onda su se mogli i postavljati i funkcioneri bez konkursa ili su ostajali na poslu poslije poništenih konkursa ili su primljeni na rad po konkursu, iako nijesu ispunjavali nijedan uslov tražen zakonom.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

NARODNA BIBLIOTEKA ª RADOSAV LJUMOVIĆº

Uvećanje fondova za 5.700 naslova Javna ustanova Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” Podgorica planira da u ovoj godini uveća fondove za više od 5.700 jedinica raznog bibliotečkog materijala. Biblioteka će u svoje fondove unijeti do 70 odsto monografskih i 30 odsto pe-

riodičnih publikacija. Bibliotečka građa će se obnavljati, kako je predviđeno, 65 odsto kupovinom, obaveznim opštinskim primjerkom 20 odsto i poklonima autora i građana 15 odsto. U skladu sa tim, očekuje se da u ovoj godini članovi pozaj-

me oko 100.000 monografskih i periodičnih publikacija, a da čitaonice zabilježe iznad 27.000 posjeta. Publikacije će, kako najavljuju, pozajmljivati i od drugih biblioteka, najviše od Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“. (PG biro)

GPP „RADNIK INVEST“ AD BIJELO POLJE Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima (sl.list RCG broj 6/02,17/07,80/08, 40/10,73/10,36/11 i 40/11) i statuta GPP „ Radnik Investa“ AD Bijelo Polje odbor direktora saziva:

VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA Saziva se vanredna skupština akcionara GPP“Radnik Investa“ AD Bijelo Polje u sjedištu društva u Zatonu dana 08.03.2018 godine sa početkom u 10 časova. Za skupštinu je predložen sledeći: DNEVNI RED 1. 2. 3. 4.

“Takav je slučaj i sa sekretarom za urbanizam i komandirom Službe zaštite, a kad joj nije bio po volji prijavljeni kandidat u Sekretarijatu za društvene djelatnosti i Sekretarijatu za finansije onda je ukinula ta dva organa i formirala treći da izabere kandidata koji je po njenoj volji. Tako je birala i direktore javnih preduzeća, kao i načelnika komunalne policije Zorana Kujovića. Upravna inspekcija je utvrdila da Kujović ne ispunjava uslove da se postavi za načelnika komunalne policije i obavezala predsjednicu opštine da otkloni nepravilnosti u zapošljavanju. Međutim, predsjednicu opštine nijesu puno interesovali zapisnici Upravne inspekcije, nego je Kujovića slala na obuke o trošku budžeta opštine u Danilovgrad, a ignorisala je sve aktivnosti državnih organa u tom smislu do dan da-

ZAŠTITNIK LJUDSKIH PRAVA UVIDIO JE DA JE PREMA ODREĐENOM BROJU RADNIKA UTVRĐENA RADNA DISKRIMINACIJA KOJU NIKO NE RJEŠAVA, KAO I DA SU BEZ POSLA OSTALI I PO DVOJE IZ JEDNE PORODICE I MAJKE KOJE SU HRANITELJI PORODICE I RADNICI SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA

Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara društva dostavljenim od CDA Izbor radnog tijela Usvajanje izveštaja verifikacione komisije o postajanju kvoruma Donošenje odluke o usvajanju izveštaja o prodaji nepokretnosti iz oglasa o prodaji Nepokretnosti dijela firme od 04.02.2017 god. 5. Donošenje odluke o izveštaju o prihvatanju izveštaja za kupovinu FBE“ Zaton“Bijelo Polje 6. Donošenje odluke o fizičkoj diobi zemljišta između GPP Radnik Investa AD Bijelo Polje i AD Radnik Komerca Bijelo Polje. 7. Donošenje odluke o visini LD izvršnog direktora 8. Donošenje odluke o davanju pozajmice izvršnom direktoru za rješavanje stambenog pitanja. 9. Razmatranje izveštaja o kupovini imovine FBE Zaton sa strateškim partnerom FINECO DOO Bijelo Polje 10. Razrješenje organa upravljanja 11. Izbor organa upravljanja 12. Razrešenje revizora 13. Izbor revizora 14. Promjena adrese sjedišta firme 15. Razno Materijal sa prijedlozima odluka za redovnu skupštinu akcionara će se staviti na uvid akcionarima u sjedištu društva. Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristni ili zastupani putem punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Kontakt osoba Predsjednik odbora direktora Izvršni direktor : 067/233-111

Sada se postavlja pitanje da li će predsjednica opštine i dalje ignorisati odluke crnogorskih sudova kao što ignoriše rješenja nadležnih državnih organa nas, a ignoriše i u situaciji kada je Upravni sud Crne Gore odbio kao neosnovanu njenu žalbu u postupku utvrđivanja nepravilnosti vezanih za rad Kujovića”, istakla je Vujisić. Ona smatra da je Upravni sud Crne Gore donio presudu kojom stavlja tačku na bahato ponašanje predsjednice opštine i nepoštovanje zakona, čime ostaju na snazi akti Upravne inspekcije. “Sada se postavlja pitanje da li će predsjednica opštine i dalje ignorisati odluke crnogorskih sudova kao što ignoriše rješenja nadležnih državnih organa, a posebno je pitanje ko će nadoknaditi pričinjenu štetu budžetu Opštine Kolašin i građanima”, zaključila je Vujisić. Da ne bi ovo ostalo samo na priči, odbornica Grupe birača Gospava Vujisić je najavila da će nadležnom državnom organu Crne Gore podnijeti krivičnu prijavu protiv Željke Vuksanović, a zbog nezakonitog postupanja i zbog zloupotrebe službenog položaja.

Pravila za organizovanje nagradne igre DOO KLIKOVAC ,,HARMONY i IDEA daruju za ljubav! “ 1. Priredjivač nagradne igre: KLIKOVAC D.O.O., PIB:02191601, PDV:30/31-01828-4 Adresa: Mahala bb Podgorica 2. Svrha priredjivanja nagradne igre: reklamiranje proizvoda čiji je zastupnik i distributer Klikovac doo. 3. Nagradna igra se priređuje u svim Mercator CG - IDEA marketima na teritoriji Crne Gore. 4. Vrijeme trajanja nagradne igre: od 05.02.2018. do 26.02.2018. godine. 5. Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 142.78 eura (sa PDV-om) . 6. Nagradni fond čine: 1. Prva nagrada: Putovanje u OHRID - Četvorodnevni aranžman, za dvije osobe preko Montesol turističke agencije od 08.03. do 11.03. 2018. (cijena aranžmana po osobi 71.39€ sa PDV-om , ukupno 142,78 sa PDV-om) 7. U nagradnoj igri mogu učestvovati svi punoljetni gradjani Crne Gore, osim zaposlenih u kompaniji Klikovac i članovi njihovih porodica, kao i zaposleni u kompaniji Mercator CG u kojoj se nagradna igra priredjuje i članovi njihovih porodica. 8. U nagradnoj igri se učestvuje na sledeći način: • Kupovina najmanje dva pakovanja Harmony Valentino salveta različitih motiva • Pripremite aranžman Vašeg stola koristeći Harmony Valentino salvete koje možete kupiti u Vašim IDEA objektima. Fotografišite aranžman, lajkujte našu Klikovac doo FB stranicu https://www.facebook.com/klikovacdoo/ i pošaljite fotografije najkasnije do 26 februara 2018 godine. Uslovi učešća u nagradnoj igri su dostava fotografija Vašeg aranžmana na kojem moraju da budu jasno vidljiva minimum dva motiva Harmony Valentino salveta i fotografija fiskalnog računa iz IDEA marketa na kojem se jasno vidi kupovina istih, na našoj FB stranici Klikovac doo. 9. Nagrada će se izvlačiti pregledom dobijenih fotografija i najljepša fotografija kao i ime dobitnika biće objavljeni na FB stranici Klikovacdoo, https://www.facebook.com/klikovacdoo/ i to dana 27.02.2018. u 12h. 10. Komisiju koja će vršiti izvlačenje nagrada će sačinjavati: - Filip Vukčević – Klikovac doo - Danijela Lutovac – Klikovac doo - Veljko Kostić – Klikovac doo 11. Rezultati nagradne igre i imena dobitnika nagrada će biti objavljeni i na sajtu kompanije Klikovac doo www. klikovacdoo.com, najkasnije tri dana od dana izvlačenja, i biće kontaktirani putem telefona od strane priredjivača nagradne igre. Nagrade ne mogu biti zamijenjene za novac i isključuje se pravo traženja odštete. Za sve eventualne sporove je nadležan Osnovni sud u Podgorici. 12. Učesnici su saglasni da, ukoliko dobiju nagradu, njihova imena budu objavljena na sajtu www.klikovacdoo.com, a ako za to bude postojala mogućnost i u ostalim medijima-kako štampanim tako i elektronskim. 13. Učesnici su dužni poslati fotografije isključivo sa svojih FB profila i ostaviti svoje lične podatke (ime i prezime, adresa, grad i broj telefona) uz priloženu fotografiju i fiskalni blok iz IDEA marketa o kupovini Harmony Valentino salveta. Priređivač neće dodijeliti nagrade učesnicima koji nijesu poslali tražene podatke uz priloženu fotografiju, i koji nijesu zadovoljili kriterijum učešća u nagradnoj igri. 14. Nagrada se lično može preuzeti u prostorijama kompanije Klikovac doo, u roku od 15 dana od dana obavještenja dobitnika. Priredjivač ne snosi putne troškove niti bilo kakve druge troškove povezane sa preuzimanjem nagrade. Isto tako, dobitnici se obavezuju snositi sve eventualne obaveze po osnovu dobitaka, te su ih dužni podmiriti u skladu sa zakonskim propisima. 15. Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu Dnevne novine prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja rješenja od UPRAVE ZA IGRE NA SREĆU. 16. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Republike u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

GLAVNI GRAD PODGORICA ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „TOLOŠI 1” U PODGORICI

Na osnovu člana 217. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Službeni list Crne Gore", br. 064/17 od 06.10.2017) člana 41. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), člana 74. Statuta Glavnog grada (“Službeni list RCG – opštinski propis”’, br. 28/06 i “Službeni list CG - opštinski propisi”, br. 39/10 i 18/12), člana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12 i 10/14), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice donio je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „TOLOŠI 1” U PODGORICI

1. Utvrđuje se Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Tološi 1” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od petka, 2. februara 2018. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice.

Broj: 01-031/18 - 820 Podgorica, 31. januar 2018.godine

GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “TOLOŠI 1” U PODGORICI Detaljnim urbanističkim planom „Tološi 1“ obuhvaćen je prostor u ukupnoj površini od 22,34 ha. Područje predviđeno za izradu ovog planskog dokumenta ograničeno je sa zapadne strane Ulicom Boška Buhe, sa sjeverne Ulicom Budvanskom, sa istočne Ulicom Vlada Ćetkovića dok se na jugu zahvat naslanja na prostor Sadine. U zahvatu Detaljnog urbanističkog plana „Tološi 1” planirane su sljedeće namjene prostora: površine za stanovanje male gustine, površine za mješovite namjene, površine za centralne djelatnosti, površine za pejzažno uređenje javne namjene i površine za saobraćajnu i ostalu infrastrukturu. Stanovanje malih gustina - Na urbanističkim parcelama u zahvatu ove namjene planirana je gradnja individualnih stambenih objekata, maksimane bruto građevinske površine od 500 m2, sa najviše četiri stambene jedinice. Na urbanističkim parcelama za koje je planirana maksimalna dozvoljena BRGP preko 500 m2, moguće je graditi objekat kolektivnog stanovanja u skladu sa urbanističkim parametrima za konkretnu parcelu. Na urbanističkim parcelama u okviru ove namjene maksimalni dozvoljeni urbanistički parametri su sljedeći: spratnost P+1+Pk, indeks zauzetosti 0,40 i indeks izgrađenosti 0,85. Prizemlja stambenih objekata moguće je namijeniti za poslovne (komercijalne) namjene, koje ne narušavaju integritet primarne, stambene funkcije. Mješovita namjena - Površine u okviru ove namjene predviđene su za stanovanje i za druge namjene koje ne predstavljaju značajnu smetnju stanovanju, od kojih ni jedna nije preovlađujuća. Svi objekti se planiraju kao objekti mješovite namjene tj. stambeno poslovni objekti spratnosti od P+1+Pk do S+P+2. Poslovanje se može organizovati samo u prizemlju ili u prizemlju i na prvom spratu. Objekat može podijeliti i po vertikali na stanovanje i poslovanje. Objekti na ovim parcelama mogu biti i samo poslovni. Centralne djelatnosti - Površine za centralne djelatnosti su površine namijenjene smještanju poslovnih, komercijalnih i uslužnih djelatnosti i obilježja su centara naselja. U ovom planu površine centralnih djelatnosti su predviđene i već zatečene na urbanističkoj parceli UP 171. Planirani objekat je predviđen kao komercijalni objekat za potrebe opsluživanja stanovnika bloka i kontaktnih zona. Maksimalni dozvoljeni urbanistički parametri su: spratnost Po+P+2, indeks zauzetosti 0,50 i indeks izgrađenosti 3,00. Pejzažno uređenje - Zelenilo koji se vezuje za individualne stambene objekte u većini slučajeva ima udio ispod 30 % u površini urbanističkih parcela. Za postojeće objekte zadržava se postojeće stanje uz mogućnost povećanja procenta zelenih i slobodnih površina na parcelama gdje je to moguće. Za novoplanirane objekte je određen procenat slobodnih i zelenih površina od 40% čime se povećava ukupan pro-

cenat zelenila u planu i kojim se takođe diže nivo kvaliteta života u mikro cjelinama. Zelenilo poslovnih i administartivnih objekata je od posebnog značaja za javni prostor koji se, najčešće, formira u zonama glavnih ulaza u adminitrativno-poslovne objekte tzv. skverovi administativnih i poslovnih objekata. Saobraćajna infrastruktura - Koncept saobraćajne mreže u zahvatu predmetnog plana je proistekao iz koncepta planiranih namjena površina predmetnog prostora i mreže saobraćajnica planiranih Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada Podgorice. Primarne saobraćajnice su Bulevar Mihaila Lalića na koju se nastavlja Ulica SKOJ-a i Ulica Vlada Ćetkovića. Ulica SKOJ-a je planirana da se rekonstruiše u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa po dvije saobraćajne trake za oba pravca koje su razdvojene zelenim ostrvom širine 4,0m i djelimično trećim trakama i obostranim trotoarima širine po 2,0 m. Bulevar Mihaila Lalića i Ulica Vlada Ćetkovića su izvedene i kao takve su prenijete u ovaj plan. Ostali dio mreže čine saobraćajnice lokalnog karaktera čiju okosnicu čine Ulica Boška Buhe sa planiranim kolovozom širine 6,0 m i obostranim trotoarom širine 1,50 m, Ulica Budvanska sa kolovozom širine 6,0 m i obostranim trotoarom širine po 1,0 m i Bjelopoljska Ulica sa kolovozom širine 5,50 m i trotoarom sa jedne strane širine 1,50 m.

PROGRAM JAVNE RASPRAVE NACRTA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “TOLOŠI 1” U PODGORICI Nacrt Detaljnog urbanističkog plana “Tološi 1” u Podgorici stavlja se na javnu raspravu, na osnovu mišljenja Ministarstva održivog razvoja i turizma br. 104-2356/18-2017 od 26. januara 2018. godine. Javna rasprava traje 15 dana, počev od 2. februara 2018. godine do 17. februara 2018. godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine” i na internet sajtu Glavnog grada Podgorice – www.podgorica.me i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se u petak 9. februara 2018. godine u multimedijalnoj sali u zgradi Skupštine Glavnog grada Podgorice sa početkom u 12:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo Obrađivača Plana, preduzeća “Winsoft” d.o.o. iz Podgorice, predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana zainteresovana lica mogu dostavljati na šalter Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, Ulica Njegoševa br. 20 Podgorica ili na e-mail adresu: planiranje@pggrad.co.me. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice. GLAVNI GRAD PODGORICA

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE

Naziv planskog dokumenta Mjesto održavanja javne rasprave Vremenski period Vrijeme trajanja Centralna javna rasprava

DUP “Tološi 1” u Podgorici Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice Od 2. februara do 17. februara 2018. godine Od 12:00 do 15:00 časova radnim danima Petak, 9. februar 2018. godine u 12:00 časova Multimedijalna sala u zgradi Skupštine Glavnog grada Podgorice, Ulica Njegoševa br. 20

DETALJNi URBANISTIČKi PLAN „TOLOŠI 1” U PODGORICI 2180

UP 53

P+1+Pk

UP 52

P+1+Pk

UP 46

UP 329

P+1+Pk

Bud

vans

UP 45

UP 54a

P+1+Pk

P+1+Pk P+1+Pk

UP 47

P+1+Pk

UP 323

UP 78

P+1+Pk

UP 80 UP 83

UP 82

P+1+Pk

a Ulic

P+1+Pk

UP 87

UP 274

UP 94

P+1+Pk

UP 90a P+1+Pk

UP 90

P+1+Pk

UP 144 P+1+Pk

UP 251

au S+P+2

UP 147

odg

P+1+Pk

S+P+2

UP 240 S+P+2

Prila z3

a Ć e ad

5431

P+1+Pk Ulic

UP 239 S+P+2

UP 247 S+P+2

UP 245 S+P+2

UP 238

UP 243

S+P+2

UP 331 UP 254 S+P+2

UP 242 S+P+2

Ulica

UP 234 S+P+2

Bule

UP 235

UP 241

var

S+P+2

Mih

aila

Lali

5311 ća

UP 253 S+P+2

4 PM 3 PM

3 PM

a vić

UP 3 P+1+Pk UP 2

UP 1

oric

5435

UP 206

P+1+Pk

Po+P+2

UP 255

2332

a 5312-P

UP 244 S+P+2

P+1+Pk

S+P+2

rez

P+1+Pk

UP 246

UP 205

UP 265

P+1+Pk

UP 204

UP 171

UP 170

i 13nPM g

put

P+1+Pk

S+P+2

J-a

UP 256 S+P+2

UP 249

UP 262

S+P+2

UP 5

UP 207

P+1+Pk

UP 264 P+1+Pk

Ulic

5430

P+1+Pk

UP 249a UP 248

P+1+Pk

UP 4

UP 261 P+1+Pk

S+P+2

P+1+Pk

UP 6

UP 169

P+1+Pk

UP 250 S+P+2

UP 285

P+1+Pk

UP 141

S+P+2

UP 203

UP 7

P+1+Pk

UP 208

UP 172

UP 148

UP 260

S+P+2

UP 286

P+1+Pk

UP 202a

P+1+Pk

UP 257

P+1+Pk

UP 140

P+1+Pk

UP 266

P+1+Pk

UP 91

S+P+2

UP 269

UP 93

P+1+Pk

UP 8

P+1+Pk

UP 211

P+1+Pk

UP 268

P+1+Pk

UP 288

P+1+Pk

UP 212

5313

UP 270

UP 9

P+1+Pk

UP 202 UP 267 P+1+Pk

P+1+Pk

UP 201

P+1+Pk

UP 287

P+1+Pk

UP 302

P+1+Pk

UP 210

r13kPM in

goric

UP 252

UP 145

UP 214 P+1+Pk

2331

UP 10

P+1+Pk

UP 259

P+1+Pk

UP 215

UP 198

UP 168

Pod

P+1+Pk

UP 11

P+1+Pk

UP 199

UP 284

ulic

UP 297

P+1+Pk

UP 173

eza-

P+1+Pk

UP 149 P+1+Pk

P+1+Pk

UP 271

UP 89 Mar

UP 272

UP 273

a6 5434

UP 174

P+1+Pk

UP 167 P+1+Pk

P+1+Pk

UP 297a

P+1+Pk

UP 150

P+1+Pk

UP 12

P+1+Pk

UP 216

UP 197

UP 200

P+1+Pk

Ulic

P+1+Pk

UP 176

P+1+Pk

UP 146

P+1+Pk

UP 258

UP 136

P+1+Pk

UP 95

UP 166

UP 13

P+1+Pk

UP 217

UP 299a

P+1+Pk

UP 139

P+1+Pk

UP 289

UP 283

UP 97

UP 86

P+1+Pk

UP 178

UP 14

P+1+Pk

UP 165

UP 175

P+1+Pk

UP 303

P+1+Pk

UP 85

put

P+1+Pk

UP 195

UP 196

P+1+Pk

UP 138 UP 137

UP 95a

P+1+Pk

UP 13503623

42.

Ulica

Šo

P+1+Pk

UP 275

P+1+Pk

5433

UP 97a

P+1+Pk

UP 299

UP 291

P+1+Pk

UP 218

UP 193

P+1+Pk

UP 292

P+1+Pk

UP 180

P+1+Pk

UP 304

UP 179

UP 164 P+1+Pk

UP 151

UP 134

UP 281

UP 96

P+1+Pk

UP 15

UP 219

P+1+Pk

UP 290

P+1+Pk

UP 276

UP 84

P+1+Pk

UP 88

P+1+Pk

UP 152b

P+1+Pk

UP 332

UP 98

P+1+Pk

UP 279

P+1+Pk

UP 305 UP 181

P+1+Pk

UP 99

P+1+Pk

UP 152

UP 291a

UP 133 P+1+Pk

UP 293

P+1+Pk

UP 278 UP 81

UP 132

P+1+Pk

UP 280

P+1+Pk

UP 79

UP 277

UP 131

P+1+Pk

UP 294

P+1+Pk 2177

UP 102

P+1+Pk

jsk

UP 100

UP 294a

bin

UP 152a

P+1+Pk

Tre

P+1+Pk

Ulic

P+1+Pk

ulica

UP 129

UP 130

P+1+Pk

UP 76

UP 77

P+1+Pk

4 PM

UP 101a

P+1+Pk

UP 163

P+1+Pk

UP 74

P+1+Pk

UP 153

P+1+Pk

UP 103

UP 16

P+1+Pk

UP 222a UP 220

ulic

UP 75

UP 128

P+1+Pk

UP 101

P+1+Pk

UP 192

P+1+Pk

IOE

UP 128a

UP 104

UP 72

UP 222

P+1+Pk

UP 162

P+1+Pk

UP 306

UP 183

P+1+Pk

oljs

Ulic

UP 106

P+1+Pk

UP 73

P+1+Pk

UP 155

P+1+Pk

UP TS2

UP 17

P+1+Pk

UP 223

P+1+Pk

lop

P+1+Pk

UP 71

P+1+Pk

šk

UP 298b

UP 105

P+1+Pk

UP 225 UP 191

UP 184

UP 161a

UP 127

Ulic

P+1+Pk P+1+Pk

P+1+Pk

UP 296

ulic

a 10

P+1+Pk

lica

Ulic

UP 70

UP 127a

UP 108

UP 107

ulic

P+1+Pk

UP 69b

P+1+Pk

UP 299b

2329

UP 18

P+1+Pk

ins

UP 295

P+1+Pk

UP 227

UP 226

P+1+Pk

UP 161

UP 156

P+1+Pk

UP 126

P+1+Pk

UP 19

P+1+Pk

UP 185

P+1+Pk

UP 110

UP 109

P+1+Pk

UP 69a

UP 190

P+1+Pk

UP 112

P+1+Pk

UP 229

P+1+Pk

Vla da Ć etk ović a

UP 111 UP 300

P+1+Pk

UP 157

UP 125

P+1+Pk

UP 228

UP 186

UP 20

P+1+Pk

ulica

UP 230

P+1+Pk

UP 160

P+1+Pk

UP 69

UP 158a

P+1+Pk

UP 124

P+1+Pk

tska

UP 232

P+1+Pk

UP 113

UP 301

P+1+Pk

UP 116

UP 114 P+1+Pk

Tiva

P+1+Pk

2 PM

P+1+Pk

UP 233

2 PM

UP 67

P+1+Pk

UP 29

P+1+Pk

UP 68a

UP 115

P+1+Pk

UP 188

P+1+Pk

UP 307

UP 189

Bje

2178

P+1+Pk

UP 123

IOE UP TS1

UP 21

UP 28

P+1+Pk

UP 187

a šk

P+1+Pk

UP 66

UP 158

P+1+Pk

UP 62a

P+1+Pk

UP 29a P+1+Pk

P+1+Pk

UP 308

UP 117

P+1+Pk

UP 22

UP 27

P+1+Pk

ulic a

UP 61

UP 62

UP 30

P+1+Pk

UP 159

P+1+Pk

UP 65

UP 31

P+1+Pk

UP 122

UP 118

P+1+Pk

UP 63

UP 32

P+1+Pk

Pril az

he Bu

P+1+Pk

UP 121 UP 119

UP 310

P+1+Pk

tko

Ulic

P+1+Pk

UP 330

P+1+Pk

UP 321

UP 320

P+1+Pk

UP 39

P+1+Pk

UP 311

UP 64

a 12

Ulic

P+1+Pk

UP 23

P+1+Pk

UP 120

P+1+Pk

UP 26

P+1+Pk

UP 33

UP 38

UP 317

P+1+Pk

UP 60

UP 59

Ulic

UP 68

P+1+Pk

UP 42

ulic

UP 24

UP 322

P+1+Pk

UP 38a

P+1+Pk

UP 34

UP 318

a 13

a rsk

tska

P+1+Pk

ipa

UP 319

UP 42a

P+1+Pk

Tiva

P+1+Pk

UP 25

P+1+Pk

UP 58

UP 58a

Fil

P+1+Pk

UP 37

UP 316

ulic

UP 48

P+1+Pk

2179

P+1+Pk

UP 35

P+1+Pk

UP 49

UP 313

UP 36

UP 41

5 PM

P+1+Pk

UP 43

3 PM

P+1+Pk

Ulic

P+1+Pk

lica

P+1+Pk

UP 314

P+1+Pk

UP 328

UP 315

UP 57

nsk

UP 325

P+1+Pk

Pril

dva

P+1+Pk

Bu UP 324

UP 326

P+1+Pk

UP 56

UP 327

P+1+Pk

UP 50

30645

UP 40

P+1+Pk

UP 55

P+1+Pk

UP 54

2344

ulic

UP 44

UP 51

UP 236 S+P+2

UP 237 S+P+2

5310

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

KAZIVANJE NAJSTARIJEG ČLANA PRVOG LOVAČKOG DRUŠTVA FORMIRANOG NAKON I SVJETSKOG RATA

LOBANJA I KOŽA OD VUKA NIJESU NA PRODAJU

⌦ Zorica Bulatović

risjećanje devedesetogodišnjeg Kolašinca Gojka Vlahovića na dogodovštine iz vremena lovačkih dana provedenih u prvom ovdašnjem lovačkom društvu formiranom još daleke 1926. godine.

Tada, u to vrijeme, početkom 20. vijeka, lovom su se bavili samo imućni građani, službenici visokog ranga, trgovci i viđeniji domaćini. Ponajprije iz razloga što je u to vrijeme lovstvo bilo skup sport. Na cijeni su bile kune, prepoznate kao štetočine, a za njihovo krzno se uzimala prilična svota novca. “Nekad se kuna hvatala i pored zamki i golim rukama, znala je i da ugrize, ali se sve pretrpi zarad dobre zarade”, prisjeća se Vlahović. Prvo lovačko udruženje u Kolašinu formirano je poslije Prvog svjetskog rata. Bilo je to ujedno i jedno od dva lovačka društva u Kraljevini Jugoslaviji, odnosno Zetskoj banovini, odmah poslije Cetinja, priča Vlahović, napominjući da je na čelu te organizacije bio potpukovnik Božo Rakočević kao predsjednik, a kao sekretar Luka Vlahović, djelovođa opštine Kolašin. “Tada su se lovom mogli baviti samo imućni ljudi. Bio je to tada dosta skup sport, jer se trebalo nabaviti oružje koje je itekako

koštalo, tako da lov nije bio dostupan svima koji su željeli da se bave njime. Bilo je tada mnogo divljači, mnogo više nego što je bilo potrebno zahvaljujući malom broju lovaca. To je sve tako trajalo do 1941. godine kada je počeo rat. Tada udruženje prestaje sa radom, a odmah nakon rata društvo se ponovo formira, na čelu sa Ljubom Medenicom, koji je bio i čuveni fotograf kasnije u Kolašinu. Tada se i dobro vodila zaštita divljači, a zahvaljući tadašnjoj miliciji. Krivolovci su bili proganjani, hvatali su ih, razoružavali i određivali odgovarajuće prijave”, prisjeća se Vlahović. Lovom je, kako kaže, počeo da se bavi 1946. godine, odmah po završetku rata, tada je imao 17 godina. I upravo te godine, u svom prvom lovu, okitio se trofejom vuka i lisice. I to iz bojeve puške. “Kako sam volio oružje tako sam zavolio i lov. Ja nikada srećniji nijesam bio u životu nego tada. Prvo sam otišao sa grupom lovaca i tadašnjim predsjednikom lovačkog društva Medenicom i Filipom Jovanovićem, starim lovcem, i tada sam ubio lisicu. A nakon toga odem sam u lov na patke i nabasam slučajno na vuka, tu u blizini grada na Bašanje brdo. Onako sam ga iznenada ugledao i nijesam imao vremena da nišanim, već odmah opalim i promašim ga. Vuk je otišao jednim zaobilaznim putem, a ja prečicom i presiječem mu put, jer je snijeg bio velik pa sam morao da gazim neki potok i tu ga sačekam. Ra-

Kolašinski lovci Dragoje Dulović, Mujo Medenica, Gojko Vlahović, Božidar Jeknić i Bajo Ćetković

17. godina je imao Gojko Vlahović kada se u prvom lovu okitio trofejnim ulovom vuka i lisice - i to iz bojeve puške

nim ga dva puta i tek ga na proljeće tu nađem. A kako sam morao da idem u školu, požurio sam da ne zakasnim, pa ko velim, poslije nastave ću doći po njega. No, popodne napada veliki snijeg i tako

on ostade da bude pod snijegom, do proljeća”, ispričao je Vlahović. Po formiranju lovačkog društva, a za teritoriju kolašinskog sreza, broj članova je bio svega 20, da bi za kratko vrijeme društvu pristupilo više od 300 članova. “Kasnije se to društvo podvojilo, pa je nastalo lovačko društvo ‘Manastir Morača’, lovačko društvo ‘Veljko Vlahović’ iz Rovaca i kolašinsko lovačko društvo ‘Lovac’, koje postoji i danas. Od tada do današnjeg dana ja sam bio pet puta predsjednik lovačkog društva i tri puta predsjednik zajedničkog društva na teritoriji sreza. Lovni dani po zakonu su bili nedjelja i državni praznici. Sezona je počinjala 1. oktobra i završavala se 31.

decembra, no sad su dozvolili lov na štetočinje i svakim danom, ako se pojave i po odobrenju. Štetočine su vazda bili vuk, divlja svinja, lisica, jazavac. Čak i medvjed, iako je zaštićen, ali ako ugrožava sredinu u kojoj se nalazi može da se osudi na odstrijel”, objasnio je Vlahović. Prema njegovom iskustvu, uvijek su išle veće grupe lovaca u jednom pravcu kad se krene u lov, nikad grupa nije bila ispod desetak lovaca. Idealno vrijeme za lov je bilo kad nema puno snijega i lista u šumi, a ima dosta vlage. “Zorom se krene, još i ne svane. U početku kad nije bilo motornih vozila išli smo pješke do na Vranjak, u Moraču i uveče se vratimo. Kasnije smo išli teretnim vozilima, odnosno kamionima koji su mogli po tim lošim drumovima da se duboko zađe u šumu. Ponesemo hranu i piće, svak za sebe, ali se sve to kasnije zajedno jede. Imali smo mi i grupni lov gdje ispečemo nekoliko jagnjadi, ponesemo i piva i rakije i uživamo. Nije lov bio samo ubiti životinje, već da se mi lovci družimo. I nikad nije bilo svađe među lovcima. Kod nas, u toku lova nikad se nije desilo ni ranjavanje, da neko nekog od lovaca slučajno rani”, objasnio je Vlahović. Za našeg sagovornika važio je nadimak “čelični Vlahović”. U prvom redu zato što je insistirao na disciplini. I bio strog pri uvođenju pravila. “Kad postavimo ‘čekalicu’, drugi idu u hajku. Čekalice su u jednom polukrugu i mi krećemo u

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

LAŽEŠ MARKO, NIJESI ME TI UBIO Vlahović priča da o lovcima ne bi bila priča ako je baš lovac ne ispriča. Kad kažu “lovačka priča”, nije to samo izmišljena priča lovaca. Neke su toliko nevjerovatne da čovjek to ne može ni zamisliti. No, Vlahović nam je ispričao zaista istiniti događaj, a sve je sam smislio uz malu pomoć drugova lovaca. “Imali smo jednog lovca koji je stalno išao sa nama, a stalno nam je pravio smetnje. Nekako trapav, izgubi se, pa moramo skoro uvijek da ga tražimo. Neću reći njegovo pravo ime, nego neka za ovu priču bude neki Marko. I mi se dogovorimo da ga nekako eleminišemo, ali kulturno i da se on ne naljuti. No poslije se naljutio. Podijelimo se mi u dvije grupe. U prvoj grupi je bio pokojni Milivoje Medenica, a u drugoj ja. I kako sam ja trebao da sačekam jednog doktora, kasnije krenemo.

tom pravcu. Zaduženi smo da tu divljač naćeramo ka njima. Odredite jedan veliki kompleks koji se istražuje i divljač tada bježi, opali se i koji metak i tako zvijer upada u zamku, odnosno naiđe na čekalicu i ti lovci ga ustrijele. Na vuka se ne može krenuti sa kerovima jer bi ih on rastrgao. Zamke za vuka su po zakonu uvijek bile zabranjene. Odnosno, upotreba kljusa. No, bilo je pojava da su neki lovili na kljuse, a kad bi se uhvatili, debelo bi bili kažnjeni zbog toga. Nekad su na posebne zamke od drveta lovili kune, no te zamke nijesu bile opasne. Ali je zato ‘vučara’ sa dva luka bila opasna zamka. Ona je mogla čovjeku da slomi nogu. To su Švabe koristili za komite i tako ih hvatali”, priča najstariji kolašinski lovac. Ranije su se, po njegovim riječima, organizovano pravile hajke na vukove, posebno kad ušetaju skoro do u sam grad. Znali su, kako kaže, da dođu u Lug odmah u blizini grada, naročito u zimskom periodu kad je stoka bila zatvorena i kad su psi oko torova. “Tada idu u blizini grada i ‘kupe’ pse lutalice. Oni su vukovima bili omiljena hrana. Posebno u vrijeme parenja. Sjećam se da je jednom jedan lovac ubio

u Donjoj Morači neviđeni primjer vuka. Takvog trofeja niđe u svijetu nije bilo.Takav primjerak niko nikad na ovim prostorima nije ubio. Lobanja i koža od vuka je neprocjenjivi trofej koji lovac čuva i to nije za pro-

I kažem Milivoju ‘vi ćete sigurno naići na zeca i ubijte ga obavezno, onda ga stavite tamo pored plota gdje se preskače, gdje je ona ploča da se taj plot može preskočiti nesmetano. Poduprite ga rogljama, napišete ‘lažeš Marko, nijesi me ti ubio’ i tu ceduljicu stavi zecu u uho’. I tako se nas dvojica dogovorimo. Čujem ja pucanj puške i već znam da je zec ubijen. Krenemo i mi i svima nama puške u futrolu bez ovome Marku. Kad smo se primakli tom mjestu viknem ja dršte - pucajte eno zeca. No, Marko skoči, kaže, ja ću, meni je puška spremna. I potrči on pucajući. U tom momentu kad je uzeo zeca i rekao ‘evo ga ubih’, ja povikah: a šta mu je to u uho. On izvadi cedulju i naglas pročita ‘Lažeš Marko nijesi me ti ubio’. I nikada od tada više sa nama nije otišao u lov”, prisjetio se i te anegdote Vlahović.

33 Gojko Vlahović

Štetočine su vazda bili vuk, divlja svinja, lisica, jazavac. Čak i medvjed, iako je zaštićen, ali ako ugrožava sredinu u kojoj se nalazi može da se osudi na odstrijel”, objasnio je Vlahović.

daju. Sličan je lov na divlju svinju samo što se tada ide sa kerovima. Opsadiramo teren, napravimo čekalice i pustimo kerove. Na ovim proistorima uobičajen je vepar težine od 150 kg. To je jedno od najzdravijih mesa. Odmah nakon što se odstrijeli, uzima se dio dijafragme divlje svinje i još sa dva dijela mesa, ne samo od dijafragme i nosi se na ispitivanje kod veterinara, tek kad on odobri meso može da se jede. Bi-

lo je pojava da je lovca divlja svinja ‘izbucala’. Veoma je opasna. Još ako je ranjen, a lovac ispred, e tu je opasno stanje, jer vepar onda direktno juriša na lovca. Kljovama izlomi sve što stane ispred nje”, objašnjava Vlahović. Uz to, prisjeća se, i kako se krzno od kune nekada najbolje prodavalo i da su lovci jedva čekali kune da se dokopaju. “Bitni su bili lovcima prije svega trofeji, glava medvjeda, divlje svinje, jelena. Najviše trofeja je imao pokojni Petar Janković, pukovnik u penziji. On je prije dvije godine umro. Bio je Kolašinac koji je živio u Splitu i ti trofeji su mu tu u kući, u Kolašinu. A jedan trofej koji je ubio u devedesetoj godini života, platio je oko 11. 000 eura samo da ga iz Hrvatske prenese u Crnu Goru. Od kune je kod nas bilo najskuplje krzno. Za to jedno krzno mogao je lovac 10 ovaca da kupi a jedna ovca je koštala 100 dinara, a krzno 1.200 dinara, pa sad vidite. Mjesecima su je ljudi ćerali da je ulove, lovili su je na drvene kljuse i rukama. Zadime joj rupu i čekaju na drugu stranu da iskoče te je tu ufate. Bogomi i ujede. Ali se ne pušta tih 1.200 dinara, pa kad bi prst odsjekla. Kuna se nalazila na svim područjima gdje je visoka šuma. Tu se nalazila bjelka kuna, a zlatka kuna je živjela u kamenjaru. Danas više nema otkupa krzna i ona nije više na meti lovaca kao nekad”, ispričao nam je Vlahović.

ART VIJESTI Predstavljanje ª Obloga od mastilaº Knjiga “Obloge od mastila” autora Bogdana Stevanovića Blogdana biće predstavljena u galeriji Ljetnjikovca Buća u Tivtu u nedjelju od 20 sati “Pišući o temama koje su obilježile život modernog čovjeka, Bogdan Stevanović daje odgovore na pitanja za kojima svako traga, a istovremeno nas podsjeća kako je najvažnije da pažljivo biramo poziciju iz koje ćemo po-

smatrati svijet u nama i svijet oko nas. Svaka njegova priča intimni je razgovor sa samim sobom, ali i s tobom koji obeshrabreno čekaš dugu poslije kiše”, stoji u najavi. Organizator događaja je Centar za kulturu Tivat.

alnom miljeu dječje sobe. To je urbana priča o značenju slova i čitanju, o dobru i zlu, dinosaurusima, kraljevima i kraljicama, čarobnjacima i njihovim moćima, a iznad svega o drugarstvu, povjerenju i pravim vrijednostima. Igraju Katarina Krek, Goran Slavić, Dejan Đonović, Željko Radunović i Ivona Čović Jaćimović.

Scena iz predstave “Dobri Zloćko”

Kulturni pejzaž budvanskog Internacionalno priobalja veče klapa u KIC-u Dokumentarna izložba “Kulturni pejzaž budvanskog priobalja” biće otvorena u galeriji ljetnjikovca Buća u Tivtu večeras od 19 sati. Riječ je o projektu arhitekte Slobodana Boba Mitrovića i arheologa Dušana Medina. Postavka je realizovana u okviru istoimenog projekta JU Muzeja i galerija Budve i Ministarstva kulture, u okviru Dana evropske baštine. Nakon Tivta, izložba će obići više crnogorskih gradova. Na otvaranju govoriće arhitektica Katarina Nikolić, a izložba je otvorena do 15. februara.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

ª TEATRALIJEº VESELINA RADUN

DOBRI ZLOĆKO U DODESTU Predstava “Dobri Zloćko”, u koprodukciji Gradskog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom, biće izvedena u nedjelju od 12 sati u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”. Prema tekstu Žanine Mirčevske, predstavu je režirao Petar Pejaković. “Dobri Zloćko” je moderna bajka, koja kombinuje stvarni i imaginarni svijet, pa se i radnja odvija u re-

Internacionalno veče klapa biće upriličeno u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” večeras od 9 sati. Učestvuju klape iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a među njima su Castel Nuovo, Harmonija, Maris, Jedinstvo, Kalimera, Bellezza, Bisernice Boke, Jadran, O Dive Belcanto, Veselice, Camerton, Diva, Nava, Geta i Lira. Organizator događaja je centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore u saradnji sa KIC-om “Budo Tomović”.

ZA POZORIŠTE LJUBAV, TU SL Doba o kojem je Radunović pisao bilo je doba preispitivanja sebe i iskušavanja drugih

⌦ Sonja Ičević Veselin Radunović ostaće zapamćen kao prvi crnogorski pozorišni kritičar, koji se borio da teatar ostane dostojanstven, a da težak i naporan zanat kritičara dobije zasluženo mjesto u društvu, istaknuto je na predstavljanju prvog i drugog toma “Teatralija” priređivača Aleksandra Milosavljevića, koje je upriličeno u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. O djelu, koje je objavljeno u izdanju CID-a, a u kojem su objedinjeni razgovori Veselina Radunovića sa vodećim intelektualcima sa prelaza iz jednog u drugi milenijum i izbor pozorišnih kritika, pored priređivača, govorili su pozorišni reditelj Blagota Eraković i akademik Dragan K. Vukčević. Kako je zapazio Blagota Eraković, “kada se raspadala ona naša divna, velika zemlja”, Radunović je za sagovornike našao vodeće intelektualce sa kraja dvadesetog vijeka, sa kojima je razgovarao o problemima koji su aktuelni i danas. Tako prvi tom “Teatralija” čine razgovori sa istaknutim ljudima tog vremena, među kojima su i Veljko Bulajić, Jovan Ćirilov, Paolo Mađeli, Abdulah Sidran, Slobodan Selenić, Slobodan Šnajder, Krsto Papić, Boro Drašković, Branislav Mićunović, Dejan Mijač, Branko Brezovec, Rade Šerbedžija, dok je drugi tom posvećen isključivo pozorištu i u njemu se nalaze birane kritike predstava jugoslovenskih teatara i prestižnih festivala.

■ POŠTOVANJE ESTETSKOG I ETIČKOG

“O pozorištu se u Crnoj Gori jako malo piše i ovakva izdanja se sa željom i čežnjom iščekuju”, naveo je on. Iako to može da zvuči apsurdno, Radunović je bio prvi crnogorski pozorišni kritičar. Istina, tim poslom bavili su se mnogi i prije njega, ali on je bio prvi koji se tako predstavljao i koga su tako predstavljali. Nije imao alibi, drugu profesiju iza koje je mogao da se sakrije. “Svi koji su prije njega pisali pozorišne kritike prvenstveno su bili pjesnici, prozni pisci ili novinari, pa su tek uzgred pisali kritike. Veselin nije, on je u prvom redu bio kritičar, pa tek onda žurnalista, esejista, pisac... Tako se uvijek predstavljao, a tako je bio i predstavljan. Duboko i suštinski je poznavao pozorište, jednako poštujući estetsko i etičko. Nikada nije nikoga uvrijedio, a neki neoprezni kritičari i to znaju da urade”, kazao je Eraković. Sa pozorišnom magijom i tišinom Radunović se susreo kao dijete, dolazeći kod svoje strine Mileve, koja je tada radila u Crnogorskom narodnom pozorištu. “Kada je prvi put iznad vrata pročitao ‘Tišina, proba’, bio je znatiželjan, pa je ušao u veliku salu i skriven posmatrao probu. Tada se inficirao pozorištem i tako je ostalo do kraja njegovog života”, kazao je Eraković. Radunović je smatrao da je nakon svakog dvadesetog igra-

RADUNOVIĆA SU ČESTO OPTUŽIVALI DA JE ELITISTA, NE ZNAJUĆI KOLIKO SE ZA CRNOGORSKI TEATAR BORIO VAN GRANICA OVE ZEMLJE nja neophodno ponovo pisati kritiku, jer svaki komad ima svoj život, pa predstava zrije ili propada, a onaj ko to može da osjeti, dodaje Eraković, poznaje suštinu tog riskantnog posla. Doba o kojem je Radunović pisao bilo je doba preispitivanja sebe i iskušavanja drugih, a njegovi razgovori pokušaj da se to vrijeme razumije, smatra Dragan K. Vukčević.

■ KRITIČAR BEZ ALIBIJA

“To doba je objašnjavao, tumačio i postavljao mu pitanja. Dobro i opravdano odabran naslov mogao bi da ima i podnaslov ‘Iza maski’, zato što na marginama zapažanja i njegovih pitanja stoji velika zapitanost i nemir ispunjen onim što je donosilo to vrijeme. Time ukazuje na ono što je suštinska uloga intelektualca u jednom vremenu - to je čovjek koji je pozvan da razumije svoje vrijeme, zato je njegov zavičaj kultura. Bio je jedan od onih koji je znao i umio da postavi pitanja dostojna jednom vremenu i problemu koji ga je interesovao. Ljudi od formata nama, običnim ljudima, staju u jednu osobinu. Ta osobina kod Veselina Radunovića je dobronamjernost. Nju nose oni ljudi koji su okrenuti svjetlijoj strani ličnosti i nošeni

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

kultura

noVića predsTaVljene u podgoričkoj biblioTeci

e čovjeka veže samo lave i novca nema Sa promocije u Narodnoj biblioteci

Iako to može da zvuči apsurdno, Radunović je bio prvi crnogorski pozorišni kritičar. Istina, tim poslom bavili su se mnogi i prije njega, ali on je bio prvi koji se tako predstavljao i koga su tako predstavljali. Nije imao alibi, drugu profesiju iza koje je mogao da se sakrije

vjerom da svijet može biti bolji”, kazao je Vukčević. Priređivač izdanja Aleksandar Milosavljević na-

Predstavljanje izdanja izazvalo je izuzetnu pažnju podgoričke publike

tom “teatralija” čine razgovori sa istaknutim pozorišnim stvaraocima dok je drugi tom posvećen isključivo pozorištu

veo je da čovjeka za pozorište može da veže isključivo ljubav, jer u toj profesiji, pored filma i televizije novca i slave nema. Čak i u malim sredinama kakve su naše pozorišnih kritičara uvijek je bilo, ali nikada onih koji su mogli da “jedu hljeb samo od pozorišta”, ističe on. “Ako se izložite javnosti kao pozorišni kritičar, onda ste nadrljali. Pjesnik uvijek ima alibi, on je prije svega pjesnik, a tek onda pozorišni kritičar. Pripovjedač, novelista, dramski pisac uvijek ima primarnu funkciju, oni nijesu na vjetrometini. Vesko je bio na vjetrometini. U maloj sredini kakve su naše, kakva je čak i Jugoslavija bila, teško je održati etički nivo. Neprestano ste u susretima i raspravama sa pozorišnim stvaraocima i nemate gdje da se sakrijete”, kazao je Milosavljević, podsjetivši da su Radunovića često u Crnoj Gori optuživali da je elitista i da stavove formira u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani. “Oni koju su tako govorili nijesu bili svjesni koliko se on borio za crnogorski teatar, i to ne samo ovdje, već prije svega van granica Crne Gore”, kazao je Milosavljević.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

75. GODIŠNJICA MITSKE BITKE

POMIRENJE NAD GROBOVIMA STALJINGRADA

apitulacijom 6. armije njemačkog Vermahta prije 75 godina okončana je bitka kod Staljingrada. Bila je to velika prekretnica Drugog svjetskog rata i ta pobjeda još uvijek je veoma važna za mnoge Ruse.

Industrijski grad na rijeci Volgi, za Vermaht je zapravo bio samo usputni cilj na putu ka osvajanju naftnih polja na Kavkazu. Zbog svog imena, Staljingrad je, kako za Adolfa Hitlera, tako i za Josifa Staljina bio od posebno velikog značaja. Zbog veoma dalekog puta za snabdjevanje vojske, ofanziva njemačke 6. armije pod zapovjedništvom generala Fridriha Paulusa, od samog početka je bila veoma rizična. Počela je sredinom avgusta 1942, dobrih godinu dana nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez. Hitler je tada tvrdio: “Rusi su na izmaku snaga”. Ali to se pokazalo kao velika zabluda. Doduše, Vermahtu je do sredine novembra i pored snažnog otpora pošlo za rukom da zauzme veći dio grada. Istovremeno, Crvena armija krenula je u akciju opkoljavanja. Već krajem novembra čitava 6. armija i djelovi 4. tenkovske armije bili su opkoljeni. Skoro 300.000 ljudi. Ali Hitler je naredio da se ne odstupa. U julu je i od Staljina stiglo naređenje “ni korak nazad”. S obzirom na to da nijedna strana nije odstupila, stvorena je neka vrsta “kotla”. A u njemu se situacija naglo pogoršavala. Nekoliko sedmica vojnici su snabdjevani vazdušnim putem, ali potrebe nikako nisu mogle da budu zadovoljene. S napredovanjem Crvene armije stizalo je sve manje pomoći. Tokom zime, temperature su se spustile na minus 30 stepeni. Većina njemačkih vojnika tako nije stradala u borbama, već zbog izgladnjelosti i smrzavanja. Uvijek iznova najavljivano probijanje opsade je propalo.

■ DO SAMOG KRAJA I pored svega, general Paulus se i dalje striktno držao Hitlerovog naređenja da se bori “do samog kraja”. Osmog januara odbio je sovjetsku ponudu da se preda. Čak i 29. Januara, kada je situacija bila potpuno bezizlazna, Pualus javlja Hitleru: “Na godišnjicu Vašeg preuzimanja vlasti, 6. armija pozdravlja svog Firera. Zastava s kukastim krstom i dalje se vijori nad Staljingradom. Naša borba bi mogla da bude primjer svim generacijama da se ne pristaje na kapitulaciju ni u najtežoj situaciji. Samo tako će Njemačka pobijediti. Živio moj Firer!“ Ali i Paulusova odanost je imala granica. Kada je Crvena armija 31. januara prodrla u glavni štab, komandant pada u zarobljeništvo. Svojim oficirima je zabranio samoubistvo kako bi podijelili sudbinu običnih vojnika. U međuvremenu je i “kotao” bio podijeljen na južni i sjeverni. Krajem januara predali su se njemački vojnici na jugu. Drugog februara i na sjeveru. Zarobile su ih ruske vojne snage. Hitler

je pobijesnio kada je to saznao.

■ NEVEROVATAN DANAK U KRVI

Bilans bitke: više od pola miliona mrtvih na sovjetskoj strani, među njima i veliki broj civila. Staljin je dugo vremena zabranjivao da se evakuiše civilno stanovništvo, a ni Crvena armija nije imala obzira prema sopstvenim civilima. Već prvih dana, u vazdušnim napadima je stradalo više od 40.000 ljudi.

700 HILJADA LJUDI – VOJNIKA I CIVILA – STRADALO JE TOKOM BITKE, PREMA NAJUMJERENIJIM PROCJENAMA

Od oko 75.000 stanovnika koji su u gradu ostali do kraja bitke, mnogi su umrli od gladi ili hladnoće. Podaci o broju poginulih na njemačkoj strani variraju od 150.000 do 250.000. Od skoro 100.000 Nemaca koji su završili u sovjetskom zarobljeništvu, u Njemačku se do 1956. vratilo samo 6.000 ljudi. Među njima i Paulus. Za Vermaht to nije bila bitka s najviše

žrtava. Ni vojno gledano, ona nije bila najvažnija. Ali “psihološki značaj bitke za Staljingrad veoma je velik i u tom smislu je ona bila odlučujuća”, kaže istoričar Johen Helbek sa univerziteta Rutgers u Nju Džersiju. To je zato “što su tu bitku obje strane od početka deklarisale kao odlučujuću”. Helbek, koji na internet-stranici Facing Stalingrad sakuplja izjave njemačkih i ruskih vojnih veterana, kaže da je Crvena armija tada čitavom svijetu pokazala “da je pobijedila najbolju vojsku svijeta”. Staljingrad, koji je 1960. godine preimenovan u Volgograd, i danas čuva sjećanje na tu bitku. Muzej-Staljingrad jedan je od najposjećenijih u Rusiji. Koliko su do danas velike posljedice te bitke, vidi se na primjeru spora u vezi sa britanskom komedijom “Staljinova smrt”. Diktator se optužuje za smrt miliona sovjetskih građana – ali on je i simbol pobjede nad nacional-socijalističkom Nemačkom. Ministar kulture Vladimir Medinski zabranio je prikazivanje tog filma u bioskopima, uz obrazloženje: “Mnogi ljudi (…) će ga doživjeti kao uvrijedljivo ismjevanje sovjetske prošlosti”. Medinski smatra da je posebno neprimjereno da film bude prikazan uoči obiležavanja godišnjice Bitke za Staljingrad, 2. februara.

Nekadašnje neprijatelje na groblju Rosoška dijeli samo ulica

NADAM SE DA ĆU DOŽIVJETI TO DA NAD GROBOVIMA STALJINGRADA JEDAN NJEMAČKI DRŽAVNIK PRUŽI RUKU RUSKOM PREDSJEDNIKU, REKAO JE ISTORIČAR JOHEN HELBEK

■ JOŠ UVIJEK NIŠTA

OD PRUŽANJA RUKE

A da li nakon 75 godina ima pomirenja? Samo donekle. Više od 700.000 ljudi – vojnika i civila – stradalo je tokom bitke. Još uvijek se u gradu i okolini pronalaze leševi i masovne grobnice. Naravno i leševi njemačkih vojnika. Zahvaljujući saradnji Njemačkog udruženja za brigu o ratnim grobljima i ruskih službi, posmrtni ostaci premještaju se na vojna groblja, kao što je Rosoška, u blizini Volgograda. Tu su sahranjeni vojnici njemačkog Vermahta i vojnici Crvene armije. Dijeli ih ulica, ali ipak je to jedno groblje. Do gesta pomirenja, kao što je bilo rukovanje njemačkog kancelara Helmuta Kola i francuskog predsjednika Fransoe Miterana 1984. godine na mjestu gdje se vodila Bitka za Verdun, još uvijek je dalek put. Istoričar Johen Helbek ocjenjuje da na obje strane za tako nešto nedostaje spremnost. U Rusiji još uvijek postoji rezervisanost, ali i u Njemačkoj “nema spremnosti i osjećaja kao prema Francuzima, Britancima ili Amerikancima”. Uvijek mora da se uvaži i dio sjećanja drugih, smatra Helbek. “Staljingrad, kao besmislena masovna klanica ne može da poveže dvije strane na zajedničko sećanje.” Jer, za rusku stranu to nije bilo besmisleno. Ipak, Helbek dodaje: “Nadam se da ću doživjeti to da nad grobovima Staljingrada jedan njemački državnik pruži ruku ruskom predsjedniku.”

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

svijet

bivši hrvatski predsjednik ivo josipović o predstojećoj posjeti vučića Zagrebu

Prilika da se Prekine sPirala zla Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ocijenio je da je dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Zagreb na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prilika da dvije države konačno završe besmislen i štetni “rat drugim sredstvima”, koji se vodi već duže vrijeme. “Grabar-Kitarović i Vučić imaju priliku da tu zlu spiralu prekinu i vrate naše odnose u mirnije vode”, napisao je je Josipović u autorskom tekstu za Glas Amerike i dodao da taj rat šteti narodima, državama i pojedincima. On je istakao da su vrijeme njegovog i predsjedničkog mandata Borisa Tadića karakterisali “uspon i snažno poboljšanje odnosa, ali ne i rješavanje svih i brojnih otvorenih pitanja”, ali je njihova saradnja “bila podvrgnuta kritikama nacionalista i desničara u obje države”. “Konačno, desne, nacionalističke stranke uzele su sve poluge vlasti u obje države i rezultat nije izostao: odnosi Hrvatske i Srbije, obilježeni stalnim verbalnim sukobima, medijskim podbadanjima

i ozbiljnim političkim sporovima vraćeni su lijep broj godina unatrag”, ukazao je bivši hrvatski predsjednik. Prema njegovim riječima, huk nacionalističke mržnje koji se čuje sa stadiona, popla-

va Fejsbuk-mržnje, neodmjerene i uvrjedljive izjave političara s obje strane kao da su uspostavile “svojevrsni ‘perpetuum mobile’ – međudržavnu politiku neprijateljstva u funkciji domaćih politika koje se radika-

liziraju i traže sve oštrije riječi na međunarodnom nivou”. Josipović je ocijenio da treba pozdraviti samu činjenicu da Vučić dolazi u Zagreb, kao što treba podržati i predsjednicu Grabar-Kitarović da ne podlegne, kako je naveo, kako joj se to često događalo, desničarskim protivnicima bilo kakve saradnje sa Srbijom. On je dodao da bi predsjednici dvije zemlje morali da nađu način da otvorena pitanja, posebno iz vremena 1991–1995, deideologizuju i da ona konačno nastave da se rješavaju. U tom kontekstu Josipović je posebno naveo utvrđivanje sudbina nestalih, jer je u Hrvatskoj na listi nestalih gotovo podjednako Srba i Hrvata, pitanje zaštite manjinskih zajednica, povratak izbjeglica koje žele da se vrate i uređenje statusnih i ekonomskih pitanja, kao i rješavanje pitanje granice na Dunavu. Josipović je ocijenio da motivi šefa srpske diplomatije Ivice Dačića u kritici Hrvatske u UN-u “nisu bili časni, ni korektni”, već je njegov govor na otvaranju izložbe bio “suptilno huškački”.

Grabar-Kitarović i Vučić imaju priliku da tu zlu spiralu prekinu i vrate naše odnose u mirnije vode”, napisao je je Josipović u autorskom tekstu za Glas Amerike “Ne samo što je intonacija govora bila uveliko u funkciji dnevnopolitičkih prepucavanja Zagreba i Beograda. Ne samo ni zbog nemalog broja netačnosti koje je izrekao i koje ne mogu biti slučajne. Među ostalim, spominjao je stotine hiljada žrtava Jasenovca, partizanski pokret u kojemu su, po njemu, praktično jedino bili Srbi, a kao svjedoka hrvatskih zločina protiv Jevreja, Srba i ostalih zazvao je Ivana Gorana Kovačića, ne spominjući da je zaklan od četničke ruke. I on, i mnogi, mnogi drugi, i Hrvati i Srbi”, naveo je Josipović. On je rekao da glavni razlog za negativnu ocjenu Dačićevog govora nije kritika hrvatskog revizionizma nego odsustvo kritike srpskog.

nakon dugogodišnje borbe sa depresijom

Sin Fidela Kastra izvršio samoubistvo Fidel Kastro Dijaz Balart, najstariji sin Fidela Kastra, počinio je samoubistvo u 68. godini nakon nekoliko mjeseci terapije zbog depresije, javili su kubanski državni mediji. Kubanski mediji navode da se on mjesecima liječio od depresije, a u javnosti je bio poznat kao Fidelito ili Mali Fidel zbog velike sličnosti sa svojim pokojnim ocem, Fidelom Kastrom. “Kastro Dijaz Balart, koga je grupa ljekara mjesecima liječila od depresije, počinio je samoubistvo ovog jutra”, objavio je jedan kubanski sajt. Od sve Kastrove djece, kubanska javnost najbolje je poznavala Fidelita, koji je u vrijeme smrti radio kao nuklearni fizičar. On je rođen je 1949. godine iz braka Fidela Kastra i Mirte Dijaz Balart, sa čije strane je Fidelito bio u srodstvu sa nekim od najvećih Kastrovih neprijatelja iz Američkog kongresa, naveo je Rojters.

lučki grad kale u francuskoj

Petoro upucano u velikoj tuči Avganistanaca i Eritrejaca Našao se u velikom sporu o starateljstvu između Kastra i Dijaz Balartove, koja ga je sa pet godina odvela u SAD. Kastro je nakon revolucije 1959. godine uspio da vrati Fidelita na Kubu. Kastrov sin je studirao u Sovjetskom Savezu, a bio je i poliglota. Nalazio se na čelu nuklearnog programa Kube u periodu od 1980. do 1992. godine. Nikad nije imao političke ambici-

je, iako su mnogi od njega očekivali da naslijedi slavnog oca koji je preminuo u novembru 2016. u 90. godini života. Na Kubi postoje spekulacije da je Fidel Kastro Dijaz Balart oduzeo sebi život ne samo zbog depresije već i zbog razočaranosti odlukama strica Raula Kastra (86), čijim su odlukama, navodno, razočarana sva Kastrova djeca i Kastrovi bliski saradnici.

Najmanje pet migranata upucano je u francuskom gradu Kale u sukobu koji je izbio između Avganistanaca i Eritrejaca, javio je BiBi-Si. Četvorica Eritrejaca, starih od 16 do 18 godina, nalaze se u kritičnom stanju i u bolnici su operisani. Još 13 osoba povrijeđeno je u neredima, saopštili su lokalni zvaničnici. Ministar unutrašnjih poslova Francuske Žerar Kolomb posjetio je Kale tokom noći i tom prilikom naveo da su sukobi bili izuzetno ozbiljni. Je-

dan od upucanih pogođen je u vrat. Kako piše Bi-Bi-Si, borba u lučkom gradu trajala je skoro dva sata. Učestvovalo je oko 100 Eritrejaca i oko 30 Avganistanaca. Taj sukob izbio je na južnom obodu grada, gdje su migranti čekali na hranu, a potom je došlo do još jednog sukoba oko pet kilometara dalje. “Policija je intervenisala kako bi zaštitila migrante iz Avganistana koji su se suočavali sa oko 150, 200 Eritrejaca”, saopštili su zvaničnici.

39 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

SEA DANCE

Do kraja mjeseca i datum i lokacija ● 46

VN PLESALE SA PENZIONERIMA

ŽIVOT JE TAMO GDJE SU ZVUK I PLES

● 44-45

PREMOTAVANJE

Muzički vremeplov ● 48

ASTROLOGIJA

Eklipse sa sobom odnose bolna iskustva ● 49

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

VN PLESALE SA ª SONRISOMº I ª NAJMLAĐIMº PENZIONE

NAŠ ŽIVOT SU ZVUK I PLES, A NE POLITIKA I PROBLEMI Milenko Novaković (66), bivši radnik KAP-a, oslobodio se glinice i “zarazio” plesom uprkos komentarima da je “star” za podijum. Vesna Burzan, penzionisana profesorica engleskog u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, ne broji godine zbog foxtrota, bachate, cha cha cha...

⌦ Danilo Brajković Osmijeh se vratio u grad, davno nam je u pjesmi poručio muzički znalac Đole Balašević. Šarolika družina, koju pod krovom balet sale Radio-televizije Crne Gore okuplja podgorički plesni klub “Sonrisa”, rado bi preformulisala stihove u - ples se vratio u grad i Crnu Goru. Kišovita, prva februarska noć poželjela je da naslika glavni grad pesimističnim bojama, ali pomalo zabačeni kutak i njegovi plesači

uzvratili su šarenilom. Đaci, studenti, (ne)zaposleni, intelektualci, slučajni prolaznici i putnici namjernici dočekali su ekipu Vikend novina u društvu Slobodana Vukčevića, direktora plesnog kluba i državnog prvaka u plesu, a koji sekund prije negoli ih je muzika “pozvala” na prvi ples - aplauzom su pozdravili Milenka Novakovića i Vesnu Burzan, penzionere koje je ljubav prema životu vodila do mjesta gdje stanuju zvuk i pokret, tako i do Vikend novina.

■ MILENKO JE STAR

ZA PLES, A VRŠNJACI SE KRIJU

Iza Novakovića je 66 godina. Ne krije ih, baš kao ni višegodišnji staž u Kombinatu aluminijuma - na proizvodnji glinice. Lakoća kojom osvaja podijum ne odaje da je obavljao teške fizičke poslove. A jeste, i te kako. Tokom pauze između plesova, Vikend novinama s osmijehom priča kako je s prvom penzijom zakoračio u fazu života - za sebe. I ples.

VESNA BURZAN

Foto: Dejan Lopičić

Ovdje se ne primjećuje starosna granica. Vidjeli ste da sam plesala sa Milenkom, a prije dvije-tri večeri moj partner je bio golobradi dječak od 15 godina. Ovdje je samo onaj ko ima ljubav prema plesu, ko osjeća muziku

“Radio sam težak posao, po smjenama - nisam imao vremena da plešem. Po četiri noći zaredom nema spavanja. Kada sam se toga oslobodio... Uh. E, kada sam otišao u penziju, riješio sam da živim za sebe! Poneko se i naljuti, ali ne mogu im ništa. Upisao sam ples, počeo da skijam, planinarim, ronim, da upražnjavam aktivnosti uz koje uživam. Od svega toga, ples mi najviše znači. Plešem već šest godina. Kada sam napunio 60, čuo sam da postoji škola plesa. Rekoh, ‘ajde da vidim i probam”, prisjeća se Milenko, a još glasniji osmijeh poslije našeg pitanja “kako je reagovala okolina na to da šezdesetogodišnjak želi da pleše” nagovještava “sočan” odgovor. “Dosta njih bilo je iznenađeno. Čudili su se, pitali – šta ćeš ti tamo, ti si star... Imam kolegevršnjake, koji po mjesec dolaze na ples pa ne kažu kući kuda idu (smijeh). U početku im je muka, to je kao neka sramota ili nešto. Međutim, kada vi-

Plesači Vesna Burzan i Milenko Novaković

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

ZABAVA

ERIMA MILENKOM NOVAKOVIĆEM I VESNOM BURZAN MOGU DA PLEŠEM TRI-ČETIRI SATA BEZ PRESTANKA. BOLJE SE OSJEĆAM SADA NEGO PRIJE PET-ŠEST GODINA. PET PUTA NEDJELJNO PO TRI-ČETIRI SATA SAM NA ČASOVIMA. FALI PONEKAD PARTNERA PA I POMAŽEM. SUPER JE. NEVJEROVATNO JE KAKO SE DOBRO DRUŽIMO de kako je to - onda oduševljeno pričaju svima, hvale se”, ističe Milenko i odgovara kritičarima da dođu na ples i uvjere se u njegovu starost. “Ne osjećam se tako. Mogu da plešem tričetiri sata bez prestanka. Bolje se osjećam sada nego prije pet-šest godina. Pet puta nedjeljno po tričetiri sata sam na časovima. Fali ponekad partnera pa i pomažem. Super je. Nevjerovatno je kako se dobro družimo. Imamo plesne večeri, idemo na raftinge. Znate, pođemo na izlet, ponesemo ozvučenje, pustimo muziku i igramo. Ljudi gledaju, čude se. Prelijepo je”, s nevjerovatnim entuzijazmom će naš sagovornik.

■ VESNA - PLESNA

PSIHOTERAPIJA NE POZNAJE GODINE

Vesna, Milenkova plesna partnerka, iz uloge profesora engleskog jezika u Gimnaziji “Slobodan Škerović” zakoračila je na podijum Sonrise i okrenula leđa kalendaru, godinama... Iako je njen plesni staž kraći od partnerovog, Vesna ne zaostaje - šta bi tek bilo da je zaplesala ranije. “Vjerovatno da ljubav prema plesu potiče od djetinjstva. Uvijek sam ga voljela, ali nikada se nisam interesovala, uvijek je bilo dosta obaveza druge vrste. Onda mi je koleginica, kojoj sam mnogo zahvalna, prije dvije ili dvije i po godine rekla da posjećuje ove časove. To je bio okidač i počela sam da dolazim. Sa pauzama, tu sam već dvije i po godine”, priča Vesna. Kao novopečena penzionerka, sada ima još više vremena za ples, a već izdvaja omiljene vrste. “Najviše volim foxtrot, posli-

Plešeš, a drugi se čude? Lijep osjećaj Uglavnom su mladi naraštaji željni dokazivanja i hvalisanja, ali Milenko Novaković priznaje da se osjeća odlično kada se drugi čude dok ga gledaju kako pleše. je toga bachatu, cha cha cha. Ali još treba da učim. Milenko je, možda, prešao sve nivoe, ali ja nisam (smijeh). Ponavljala sam razred na sopstvenu želju. Volim da se osjećam svoja na svome, da usavršim korake”, iskrena je Vesna, uz napomenu da i na podijumu ne zaboravlja čari profesije koja je obilježila njen život. “Moji su bili oduševljeni kada su čuli da plešem. To je izazov u početku, ne znate neki korak, pa dok ga savladate. Kad naučite - onda je pravo zadovoljstvo. U penziji sam tri-četiri mjeseca, a znala sam pravo iz škole da dođem na ples. Srela sam ovdje đaka iz prve generacije kojoj sam predavala, ali ga nešto nema u posljednje vrijeme, pisaćemo neopravdani izostanak (smijeh). Lijepi su to susre-

Ples i škola mogu zajedno Vesna Burzan voljela bi da njena davnašnja ideja o popularizaciji plesa u školi jednog dana zaživi. “Davno sam predlagala našim profesorima fizičkog vaspitanja, iako nisam tada ni dolazila da plešem, da uče djecu da plešu. Oni to polažu na svom fakultetu. Čini mi se da je ljepše da ih uče da plešu nego da skaču preko kozlića. Jesu to uveli jednom ali nije zaživjelo. Mislim da bi to djeci koristilo”, cijeni Burzan.

“Naučimo neke plesove i koristimo to na svadbama, događajima. Kada neko zna da pleše - to se odmah vidi. Čovjek se lijepo osjeća kada zna da pleše i kada ga gledati”, primjećuje Vesna, a moglo se naslutiti da će (opet) o brojkama i godinama, nevidljivoj terapiji... “Ovdje se ne osjeća starosna granica. Vidjeli ste da sam plesala sa Milenkom, a prije dvije-tri večeri moj partner je bio golobradi dječak od 15 godina. Ovdje je samo onaj ko ima ljubav prema plesu, ko osjeća muziku. Život je tamo gdje su zvuk i pokret. Ples je radost, prije svega. Kad nema toga, nema ništa. Potpuno se čovjek rastereti dok pleše. Vjerujte, to je meni, čini mi se, bolje nego neka psihoterapija ili ne znam šta drugo. Jednostavno, ni na šta ne mislite tih sat-dva”, cijeni Vesna, dok Milenko uzvraća da je riječ grupi profesora, doktora, intelektualaca - ljudi koji žele da s relaksiraju.

■ PLES NIJE ZA MUŠKARCE?

Oboje žale što nema još više omladine na časovima. “Tačno je da mladi više vole nešto drugo, možda njihov

GODINA IMAO JE MILENKO NOVAKOVIĆ KADA JE PRVI PUT ZAKORAČIO NA PODIJUM

ju. Bio sam u Bugarskoj na skijanju, u Banskom. Otišli smo u klub gdje đuskaju. Plesao sam, a svi gledaju u mene, čude se”, s osmijehom se prisjeća Novaković. senzibilitet u tim godinama iziskuje nešto energičnije, a možda je to do predrasuda, da to nije prava stvar za pravog muškarca. Djevojčice? Nema ni njih previše. Mada, ne znam koliko škola plesa ima po gradu i da li ih ima, ali ova nema problema sa članstvom. Svaku veče po nekoliko novih vidim”, konstatuje Vesna, a partner savjetuje muškarcima da zaborave predrasude. “Fali partnera - samo neka dođu. U početku je bilo po dva-tri muškarca na 40 dama, sada ih je mnogo više. To bi bila prava stvar, da ima dovoljno partnera, ljepše bi bilo i djevojkama”, jasan je Milenko. Ako ste zagovornik priče o politici i teškoj svakodnevici - zapitajte se ima li mjesta za vas u Sonrisi. “Ovo je potpuno drugi svijet. Ljudi su prijatni. Ovdje se ne priča o politici, problemima, o nekim negativnim stvarima. Samo pozitivne priče. Muzika, muzika i smijeh. Sonrisa znači osmijeh. Slobodan je vrijedan, čudo kako izdržava, svaka mu čast”, pohvalila je Vesna mentora i za kraj mu poručila da će plesati “dok posluži zdravlje i dok se bude osjećala ovako mlado”, dok Milenko jedva čeka da vikend protutnji. “Kada je pauza i kada odmaramo, dok je vikend – jedva čekam ponedjeljak i da se vratim. Ne mogu bez toga. Zaražen sam”, zaključuje Milenko.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

ČELNICI OPŠTINE BUDVA I EXITA IZMIRILI NESUGLASICE

SEA DANCE: DO KRAJA MJESECA I DATUM I LOKACIJA U BUDVI

Foto:Sa prošlogodišnjeg nastupa Šon Pola na Jazu

IZDANJE SEA DANCEA ODRŽAĆE SE OVE GODINE U BUDVI

⌦ Marija Roganović Činjenica da su svi festivali iz velike Exitove porodice, osim Sea Dancea, objavili imena prvih zvijezda u Novom Sadu, Umagu, Temišvaru, ali i na Jahorini, ostavila je mjesta za bojazan da će ove godine izostati najljepša crnogorska festivalska bajka u Budvi, usljed davnašnjih nesuglasica organizatora i opštine. Međutim, izgleda da je to što smo svake godine već u ovo vrijeme imali prvi talas izvođača Sea Dancea, a ove nemamo čak ni dva ključna faktora - datum održavanja i lokaciju, natjeralo čelnike da se zamisle i da počnu da sarađuju. Tako je delegacija predvođena predsjednikom Opštine Budva Draganom Krapovićem boravila u radnoj posjeti Novom Sadu, i tom prilikom na Petrovaradinskoj tvrđavi sastala se sa osnivačem EXIT festivala Dušanom Kovačevićem. Tokom sastan-

ka razgovaralo se o datumima održavanja jubilarnog Sea Dance festivala u Crnoj Gori, o finalnom izboru lokacije, kao i ostalim segmentima zajedničke saradnje. Usaglašena je dinamika koraka i do kraja mjeseca biće objavljena lokacija i datumi održavanja festivala.

Preseljenje na novu lokaciju ponudiće daleko više uslova za posjetioce i omogućiti dalji rast festivala, a oba tima će u narednom periodu posvećeno raditi na tome da se što prije objave i datumi i lokacija festivala. Saglasili smo se da zajednički uložimo dodatne napore kako bi ovogodišnje jubilarno izdanje Sea Dance festivala bilo najbolje do sada i privuklo još veći broj inostranih turista

■ KRAPOVIĆ: SDF

NAJBOLJI PROMOTER BUDVE

“Posjeta Novom Sadu, gradu pobratimu grada Budve, bila je dobra prilika da se još jednom podsjetimo koliko toga ova dva grada povezuje, kao i da te veze dodatno učvrstimo. Sea Dance festival, kao simbol koji nas povezuje u prethodnim godinama napravio je veliki marketinški iskorak u promociji Budve. Naša želja je da partnerski sa Exitom učinimo da on dostigne puni potencijal, dajući doprinos konstantnom rastu posjete inostranih turi-

sta Budvanskoj rivijeri. U narednom periodu smo posvećeni definisanju i realizaciji svih ugovornih obaveza u realizaciji festivala i uskoro ćemo objaviti sve detalje”, kazao je Dragan Krapović. Nakon sastanka odlučeno je i da se u narednim danima formira stručni tim koji će činiti predstavnici Opštine Budva i festivalski stručnjaci iz oblasti produkcije i infrastrukture. Njihov zadatak će biti da izvide više potencijalnih lokacija za održavanje Sea Dancea, i nakon toga zajednički utvrde fe-

stivalsku lokaciju koja će imati sve predispozicije za održavanje velikog muzičkog festivala uz bolje uslove za posjetioce, a koja će omogućiti dalji rast festivala.

■ KOVAČEVIĆ: PETO

IZDANJE BIĆE NAJBOLJE DO SADA

“Susret sa čelnicima Opštine Budva omogućio nam je da kroz dijalog razmotrimo sve otvorene teme u vezi sa organizacijom i realizacijom ovogodišnjeg festivala. Preseljenje na novu lokaciju ponudiće daleko više uslova za posjetioce i omogućiti dalji rast festivala, a oba tima će u narednom periodu posvećeno raditi na tome da se što prije objave i datumi i lokacija festivala. Saglasili smo se da zajednički uložimo dodatne napore kako bi ovogodišnje jubilarno izdanje Sea Dance festivala bilo najbolje do sada i privuklo još veći broj inostra-

nih turista. Nastavićemo da razvijamo festival i kroz njegovu promociju svijetu predstavljamo ogromne turističke potencijale, kako Budve, tako i cjelokupne crnogorske obale”, kazao je Kovačević. Podsjećanja radi, Sea Dance, koji se prethodne četiri godine održavao na budvanskoj plaži Jaz, mapirao je našu zemlju na listu svjetskih festivala, da bi druge godine održavanja okitio se titulom najboljeg evropskog festivala u kategoriji “do 40.000 ljudi dnevno” na najprestižnijem svjetskom festivalskom takmičenju “EU festival Awards”. Tako je kroz Budvu prodefilovalo preko sto hiljada muzičkih sladokusaca, koji su uživali uz neke od najboljih muzičara današnjice poput sastava Jamiroquai, The Prodigy, Hurts, Skrillex, Rošin Marfi, Šon Pol, Džon Njuman, Fat Boy Slim, Sigma, Rudimental i mnoga druga svjetska i regionalna imena.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

zabava

GLASNO, GLASNO, GLASNIJE

Preporuke novih albuma za dobar početak mjeseca U ovonedjeljnoj preporuci našla su se tri strana albuma i jedno hrvatsko izdanje, svi objavljeni juče (petak). Kad su komšije u pitanju, tu je bend Lika Kolorado i album “Smiješ zaurlat”. Žanr je indi rok, a od singlova su se već istakli “Kralj” i “Sigurno”. Džastin Timberlejk je prvi od predloga strane muzike, a izdanje je

“Man of the Woods”, najavni singlovi pop/r’n’b albuma bili su “Filthy”, “Supplies”, “Say Something”, a Timberlejk neće skoro u naše krajeve. Rhye, dens elektornika i izdanje “Blood” najavljeno je singlovima “Please”, “Taste” i “Count To Five”, na turneji jesu, ali nama ni blizu. Četvrti posljednji album dolazi od velikana rok sce-

ne Simple Minds, a najavni singlovi izdanja “Walk Between Worlds” su “Sense of Discovery” i “The Signal and the Noise”. Ukoliko vam se album svidi, prvi koncert najbliže nama biće desetog jula u Udinama. Svi navedeni albumi za preslušavanje dostupni su na Dizeru i Gugl Pleju, a Simple Minds i na Jutjubu. Fi.J.

NAJLEPŠI DžEJMS BOND

10 MILIONA FUNTI I GVOZDENA VRATA OTVARA

Začin djevojke će se ipak okupiti

Šon Koneri bez premca

Danijel Krejg je najmanje atraktivni Džejms Bond, zahvaljujući svom okruglom nosu, tankim usnama i širokom licu, pokazala je tehnika mapiranja lica koju je uradio hirurg Džulijan de Silva. Na prvom mjestu našao se ser Šon Koneri, čije su oči, obrve, nos, usne, brada, vilica i oblik lica najbliži ideji savršenstva antičkih Grka. Drugi najatraktivniji agent 007 je pokojni ser Rodžer Mur, Timoti Dalton je treći, Pirs Brosnan četvrti, dok je na petoj poziciji Džordž Lezenbi. Prema istraživanju, najzgodniji muškarac na svijetu je Džordž Kluni.

PIONIRI ELEkTRONSkE MUZIkE

Kraftwerk svuda po regionu, naš zaobišli Legendarna njemačka grupa Kraftverk u Drezdenu počinje turneju, tokom koje će 24. februara održati koncert u Beogradu. Kraftverk će do početka marta nastupiti i u Rusiji, Finskoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj. “Bitlsi” su, vjerovatno, jedini rok bend koji je na popularnu kulturu izvršio veći uticaj od četvorke iz Dortmunda. Pioniri elektronske muzike su utisnuli trag

na elektronsku muziku, disko, tehno, hip-hop. Muziku Kraftverk su semplovali Madona i grupa New Order. Dejvid Bouvi je kompoziciju “V2-Schneider” nazvao po Florijanu Šnajderu, jednom od osnivača Kraftverk. Žudeći za brakom čovjeka i mašine, Kraftverk” su se bavili “kompjuterskom ljubavlju” prije nekoliko decenija, predvidevši potragu za srodnom dušom uz pomoć elektronskih komunikacija mnogo prije nego što je riječ “internet” postojala. Fi.J.

Članice jednog od najpopularnijih ženskih pop sastava Spice Girls mogle bi se konačno ponovo okupiti. Naime, iako već godinama traju pregovori te tematike, Spajsice bi ove nedjelje trebalo da se nađu i definitivno dogovore, prenose britanski portali. Mel B navodno je doletjela iz Los Anđelesa u London gdje bi trebala “tajno” da se sastane sa Viktorijom Bekam, Emom Banton, Mel C i Džeri Horner. Probleme, po dobrom starom običaju, pravi samo Viktorija, modna dizajnerka i supruga bivšeg fudbalera Dejvida Bekama, koja će na

ponovno okupljanje pristati samo ako neće morati da pjeva. “Povratak” benda vrijedan 10 miliona funti po članici trebao bi, između ostalog, da uključuje kompilacijski album najvećih hitova te angažmane u talent showu. “Ovo je okupljanje za koji niko nije mislilo da će se dogoditi. Ipak, nakon dugo vremena Vicktorija je odlučila da je vrijeme za nove projekte”, rekao je izvor za The Sun. S obzirom na to da su se djevojke proteklih godina u više navrata dogovarale i svađale, vrlo je upitno hoće li im to ovaj put ipak poći za rukom.

premotavanje

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

MUZIČKI VREMEPLOV 1979: Preminuo Sid Višoz, umro i pank

1951: Rođen Fil Kolins, pjevač, bubnjar, glumac...

Fil Kolins, engleski pjevač i kantautor, bubnjar, pijanista i glumac rođen je 30. januara 1951. godine. Poznat je kao pjevač i bubnjar engleske rok grupe Genesis, mada više kao solo umjetnik. Uporedo sa članstvom u Genesisu kroz uspješnu solo karijeru osvojio je sedam Gremija, dva Zlatna globusa i Oskar za najbolju pjesmu.Imao je vodeće hitove na muzičkim listama u VB i SAD između 1978. i 1994, a koncertno je aktivan i danas. U glumačkoj karijeri izdvaja se film “Buster” u kom glumi srećnog lopova, kao i gostujuće uloge u “Porocima Majamija”.

1969: “Albatross” jedna od rijetkih numera koju su Bitlsi iskopirali Fleetwood Mac je 30. januara 1969. prvi i jedini put stigao na prvo mjesto američkih top lista instrumentalnim singlom “Albatross”, koji je komponovao gitarista Piter Grin. Ovo je jedna od rijetkih pjesama koja je inspirisala Bitlse, pa su nešto kasnije te godine izdali numeru “Sun King”. Džordž Harison je u tek u intervjuu 1987. godine priznao da su pjesme nastajale u istom periodu, ali da su Flitvudi možda jedini put stvarno uticali na Bitlse.

Sid Višos (Džon Simon Riči), bio je basista i vokal, a vjerovatno i najpoznatiji član britanske pank grupe Sex Pistols. Grupi se pridružio 1977. godine kao zamjena za Glena Metloka. Za vrijeme snimanja debitantskog albuma “Never Mind the Bollocks” Višos je hospitalizovan zbog hepatitisa. Tokom kratke i kaotične dominacije Sex Pistolsa, Sid je upoznao Amerikanku Nensi Spandžen, s kojom je započeo burnu i destruktivnu vezu. Nensi je umrla od ubodne rane nožem 1978, za što je optužen Sid Višos, koji je u to vrijeme bio s njom u hotelu “Čelzi” u Njujorku. Uhapšen je, ali ubrzo je pušten uz kauciju. Drugog februara 1979. umro je od predoziranja heroinom. Imao je samo 21. godinu.

2007: BBC radio presjekao: Queen je najbolji britanski bend

1980: Blondie “Pozivom” osvojila SAD

1987: Veliki povratak Pola Sajmona uz album “Graceland” Prvog februara 1980. godine Blondie objavljuje singl “Call Me”, koji je bio glavna tema filma “American Gigolo”. Iste nedjelje, singl je dospio na prvo mjesto američke top liste, ostao tamo šest nedjelja zaredom, a postao je i najprodavaniji singl godine u SAD. To je možda i najuspješniji singl ove grupe, pored Heart Of Glass”.

Muzičar Pol Sajmon, bolji dio benda Simon and Gurfunkel, 31. januara 1987. dolazi na prvo mjesto top albuma u Britaniji izdanjem “Graceland”, a na listi je ostao oko 101 nedjelju. Kasnije te godine album je osvojio Gremi za album godine, dok je naslovna numera osvojila Gremi nagradu za najbolju numeru 1988. godine. Muzičar je ovih dana najavio završetak koncertne karijere, a posljednji nastup desiće se u londonskom Hajd parku sredinom godine.

Queen je pobijedio Beatles u anketi BBC radija za najbolji britanski bend svih vremena 31. januara 2007. godine. U trci su bila još tri učesnika: The Rolling Stones, Oasis i Take That. Kriterijumi su bili: tekstovi, muzika, nastupi, originalnost i koncerta atraktivnost. U anketi je učestvovalo više od 20.000 slušalaca koji su glasali putem mejla, pisma i telefona.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

ZABAVA

TRANZITNI MJESEC IZ ZNAKA LAVA PRELAZI U DJEVICU

EKLIPSE SA SOBOM UVIJEK ODNOSE BOLNA ISKUSTVA Pomračenje će najviše uticati na fiksne znakove, a to su Lav, Vodolija, Škorpija i Bik ⌦ Astrolog Jovanka Blagojević Tranzitni Mjesec iz znaka Lava, raskoša, glamura, veselja, zabave i u svakom smislu smanjene brige, prešao je u jednu sasvim suprotnu atmosferu u kojoj vlada razum – u znak Djevice. Podsjetiću da se od 31. januara 2018. u znaku Lava dogodila totalna lunarna eklipsa ili pomračenje Mjeseca. Pun Mjesec uvijek sa sobom nosi simboliku kraja, radi novog početka. Pun Mjesec je kraj puta, previranje, poslije koga dolazi potpuno nova putanja. Gdje će se svakom od nas ukazati nove prilike zavisi od naših natalnih planeta, ali i od toga u koje polje horoskopa pada ova eklipsa. Eklipsa bi se simbolički mogla definisati kao injekcija, koju ne volimo baš, koja nas boli i pecka prilikom dodira sa kožom, ali je potrebna da bi nam bilo bolje. Uvijek nam bude lijek. Tako eklipse sa sobom odnose bolna iskustva koja mnogima ne padaju lako, ali otvara puteve novim šansama i re-

Informacije Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

alizaciji planova. Eklipsa će najviše uticati na fiksne znakove (Lav, Vodolija, Škorpija i Bik). Pun Mjesec uvijek sa sobom nosi napetost, nervozu i konfliktne situacije, pa je poželjno iste izbjegavati, onoliko koliko ste u mogućnosti. Pomračenje znači gašenje svjetla, a ako uzmemo u obzir da se ovo pomračenje desilo u znaku Lava (Sunce) onda shvatamo da se oba svjetla na trenutak gase. Ne plašite se! Svako gašenje je istovremeno i transformacija, rađanje nove nade i novih bitnih odluka koje su poželjnije u našim životima. Uticaj eklipse vidljiv je i osjetljiv u narednih šest mjeseci, pa u zavisnosti od toga koje polje horoskopa zahvata ista, zavisi i to koja će sfera života biti pozvana na transformaciju i buđenje. Kada je današnji dan u pitanju, Mjesec se nalazi u trećoj dekadi znaka Djevice, pa ćemo obavljati zadatke, plaćati račune, zvocati, buniti se i brinuti o svakodnevnim stvarima. Danas je na snazi jednostavnost. Obuzimaće nas stres i veliki pritisak. Sjetićemo se da imamo toliko toga da završimo, da nas toliko toga čeka da bude završeno, a negdje je u danima iza nas zaboravljeno ili smo se pak potrudili da tako bude. Ko nema posao ili neku uobičajenu svakodnevnu rutinu danas će biti u problemu. Što vi-

Pun Mjesec uvijek sa sobom nosi napetost, nervozu i konfliktne situacije, pa je poželjno iste izbjegavati, onoliko koliko ste u mogućnosti. Pomračenje znači gašenje svjetla, a ako uzmemo u obzir da se ovo pomračenje desilo u znaku Lava (Sunce) onda shvatamo da se oba svjetla na trenutak gase. še budemo radili, to ćemo se bolje osjećati. Danas nam je isključivo potreban naš prostor i obaveze koje treba zavšriti. Čuvajte se da nervozu i stres ne izazovu pokvareni planovi. Mnogi će danas probati da stvari postave na svoje mjesto, da život uzmu u svoje ruke. Pa ćemo planirati i planirati, zapisivati šta, ka-

ko, gdje, kada... Imaćemo želju da baš od danas život dovedemo u red. Naredni dani pogoduju svima onima koji žele započeti dijetu ili novi način ishrane. Dani su idealni za odlazak u teretanu, ljekarski pregled ili čišćenje i preuređivanje sobe i odjeće. Sve bespotrebno baciti, i ostaviti samo ono što je korisno. Vlada i kritičko raspoloženje pa se trudite da budete što manje zakeralo onima koji ne mogu obaviti sve onako kako ste vi zamislili. Emotivna nesređenost ali i briga za partnera, pružanje pažnje i izraz naklonosti djelima a ne riječima. Kada je riječ o zdravlju, moguće su želudačne smetnje, žuč, pankreas, loše varenje, potreba za slatkišima, žitaricama, loš metabolizam, diskus hernija, nervoza, racionalnost, emotivna hladnoća. Drugi dan vikenda i

ponedjeljak donose diplomatski pristup stvarima. Tokom ova dva dana svi ćemo biti šarmantniji, raspoloženiji za emocije, druženja, emotivne

susrete, prilagođavati se drugima i biti na usluzi. Dani su idealni za ljubav, bračne i partnerske odnose, ali i za sređivanje prostora, dekorisanje kuće, sobe, kancelarije, kreativan rad, kupovinu predmeta koji nam privlače pažnju ljepotom. Posebno ćemo posvetiti pažnju svojim vezama, razmišljanjem o emotivnom statusu, a mogući su i susreti sa osobama iz prošlosti. Ukoliko želite da se pomirite sa nekim ili pozovete nekoga na ljubavni sastanak najbolje je da to uradite dok Mjesec tranzitira znakom Vage. Partnerstva su u centru zbivanja, ali i želja za druženjem, lijepim stvarima, sređivanje tijela, odlazak kod kozmetičara, dekorisanje prostora koji nas okružuje. Trudićemo se da budemo uravnoteženi i da sve stvari riješimo na miran način. Na zdravstvenom planu višak tečnosti, loš rad bubrega, hormonski disbalans, nervna i emotivna nestabilnost, nesigurnost, emotivna uzdržanost, sklonost porocima, alkoholu i opijatima.

31. JANUARA 2018. U ZNAKU LAVA DOGODILA SE TOTALNA LUNARNA EKLIPSA ILI POMRAČENJE MJESECA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

FOTO UBOD Snijeg u Saudijskoj Arabiji

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Zaleđeno jezero u Koloradu

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

2013-12-21

2 5 8 6 1 7 3 4 9 Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30

7 5

7 6

7 9

Sudoku puzzle No. 1944 2012-02-08

Daily Sudoku puzzle No. 2627

Play sudoku online at:

8 www.sudokukingdom.com 5 2 9 3 6 8 4 1 7

Medium level

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 1

Puzzle solution:

2013-12-22

Medium level

4 8

5 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

FOTO UBOD Zalazak Sunca u Africi

Poziranje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2460

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-07-08

Medium level

Play sudoku online at:

Daily Sudoku puzzle No. 2049

2012-05-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

6 7

8 2 6 7 5 3 9 1 www.sudokukingdom.com 9

5 9

1 9

3 6

3 4

5 9

1 3

4 5

5 8

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2

4 6 8

3 8

9 2

2 2

5 2

1 9

6 5

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22

9 5

8 2

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

GRAĐEVINSKEUSLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, 30 km od Nikšića! Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel. 067/898-614 Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

APARATI OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

OBAVJEŠTEN JE

Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: oglasi.dnovine@gmail.com Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - liječi sve vrste kožnih i unutrašnjih oboljenja. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188, +382/69-605-782

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Radio

49 31

MALI OGLASI

 VAŽNI TELEFONI

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Koračam polako, sa 18 nisam bio za Čelsi

56-57

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4 . 2. 2018.

EKSKLUZIVNO - KULTNI HEROJ ŽARKO PASPALJ

59-61

Basket u Njegoševom parku mogao je da igra samo ko zasluži

KK BUDUĆNOST PROTIV CEDEVITE U ZAGREBU

DERBI KOJI MORA DA SE DOBIJE

■Neću da kukam, nego da živim život. Vo-

lim druženje, imam porodicu i prijatelje. Neke stvari ću morati da korigujem, ali nema odustajanja.

KK MORNAR GOSTUJE IGOKEI ■Titograd je imao dušu. Pamtim bukvalno

sve i sa sjetom pričam o tome. Igrao sam na svim mogućim terenima. Čujem da nema kina “Kulture”, da praktično “Savo Pejanović” ne postoji. Žao mi je.

ZA PLASMAN U PLEJ-OF 58

ŽRK BUDUĆNOST ČEKA TIRINGER ■ Atina je značajna zbog trenutka u kome

je bila zemlja. Mene niko ne bi mogao da ubijedi da siđem sa postolja kao što su uradili Hrvati. Dončić je veći od Dražena, nema granica.

■ Drim tim na Olimpijskim igrama u Bar-

seloni 1992. sigurno ne bi pobijedili, ali pitanje je šta bi bilo poslije. Za Svjetsko prvenstvo 1994. smo bili stvoreni da osvojimo.

ŽELJA I ENERGIJA RUŠE ŠAMPIONA NJEMAČKE 63

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

DANIJEL PETKOVIĆ ČUVAR FRANCUSKOG LORIJENA I F

Gvardiola

BROJKE I ŠALA

Pep Gvardiola na odbranu potrošio više od Crne Gore

Trenerski virtuoz Pep Gvardiola je za godinu i po na klupi Mančester sitija potrošio pola milijarde eura, a na odbranu po svom meraku je “iskeširao” čak 310 miliona eura. Posljednji igrač koji je pojačao Pepovo “Ministarstvo odbrane” je Emerik Laport koji je plaćen 65 miliona eura, a prije 23-godišnjeg Francuza španski maestro je doveo Bendžamina Mendija, Džona Stounsa, Kajla Vokera, Danila, te golmane Edersona i Klaudija Brava. A kako to obično biva u doba interneta, internet zajednica je pronašla najzabavniji ugao što se tiče odbrane. Tako smo saznali da je lider Premijer lige na 101. mjestu među svjetskim zemljama “po ulaganju u odbranu” ispred Hondurasa (295), Paragvaja (267), Senegala (256). A gdje je u svemu tome Crna Gora? Kompletan budžet za odbranu naše države u 2017. godini je iznosio 45 miliona eura, dok je iz Ministarstva odbrane poručeno da je za 2018. budžetom predviđeno 53 miliona eura. Tako su zbirni godišnji troškovi Crne Gore manji od Laportovog transfera, a čak za 257 miliona eura manji od “Ministarstva odbrane” sa Etihada. B.T.

310

MILIONA EURA JE POTROŠIO PEP GVARDIOLA NA SVOJE “MINISTARSTVO ODBRANE”, DOK ĆE DRŽAVA CRNA GORA ZA ODBRANU U 2018. IZDVOJITI 53 MILIONA

SANJAM LIGU 1, NA TREN SAM SHVATIO: MORAŠ PRV

Tivat nije ucrtan na mapi Crne Gore kao fudbalski centar, definitivno nije među vodećim gradovima malene balkanske ljepotice što se tiče najpopularnije sporedne stvari na svijetu, ali snovi Danijela Petkovića su krenuli upravo iz simpatičnog gradića u Boki Kotorskoj. A ljubav na prvi pogled odmah je bio - fudbal. “Nije bilo dileme”, govori nam 24-godišnji golman, kojeg mnogi vežu više za Kotor, nego za rodni Tivat... “Normalno je da se povezujem sa Kotorom, zato što sam počeo u Bokelju”. Od Bokelja (2011 - 2014), preko Zete (2014 - 2015), Lovćena (2015 - 2016) i mađarskom MTK (2016 - 2017), stigao je do francuskog Lorijena. Ne da bude samo broj na papiru, već glavni šraf u borbi za plasman u Ligu 1 iz Lige 2. “Cilj je plasman u Prvu ligu iz Druge. Tako razmišlja predsjednik kluba, ali i svi ostali. Međutim, plasman u Ligu 1 se ne potencira previše da se ne bi napravio pritisak”. Visoki čuvar mreže je ljetos zadužio narandžastu opremu, branio je na 26 utakmica, obasipan je komplimentima, a u ponedjeljak veče u derbiju protiv lidera Remsa je bio heroj - u minimalnoj pobjedi 1:0 je odbranio penal pri rezultatu 0:0... “Bila je to stvarno velika utakmica, pravi derbi. Svi smo željeli da damo najviše što možemo, a veliki mečevi se uglavnom dobro završe za nas. Poslije odbranjenog penala, ekipa je dobila vjetar u leđa, slavili smo i osvojili tri bitna boda”, ne stavlja sebe u prvi plan reprezentativac Crne Gore.

■ LORIJEN - VOJSKA Taj trijumf je vratio Lorijen u borbu za elitu - “narandžasti” su poslije 23 kola na 6. mjestu sa 40 bodova, direktan plasman u Ligu 1 je udaljen tri boda, a baraž samo dva. “Drugi imaju malu prednost, ali sve je moguće. Sve se mijenja. Na početku prvenstva smo bili prvi, drugi, treći... Kako se nama okrenulo, tako mo-

Danijel Petković na treningu Lorijena sa kojim želi povratak u elitu francuskog fudbala

OKRŠAJ SA SRBIJOM Svako od četiri ekipe (Srbija, Rumunija, Crna Gora, Litvanija) u našoj grupi u Ligi nacija će se boriti za prvo mjesto. Tom okršaju sa Srbijom će možda dosta pažnje biti posvećeno van terena, a to ne volim. To nas igrače ne zanima že i ostalima. Nema pravila. Jurićemo drugo mjesto, možda i prvo mada je Rems daleko (p.a. na plus 13), a ni taj baraž ne bi bio loš. Međutim, ima dosta da se igra, a drugo mjesto bi bilo

idealno”. Petkovićev napredak je vidan u posljednjih šest mjeseci od kada je u Francuskoj... “Stručni štab i treneri su izvanredni profesionalci, od jutra do mraka su na stadionu, o svemu brinu. Radi se odlično, dajem sve od sebe da budem bolji. Ima pomaka u svakom segmentu, nadam se da ću nastaviti da napredujem”, ne zadovoljava se trenutnim 194 centimetra visoki golman. Kada su treneri na čelu sa glavnim šefom Mikelom Landroom (bivši golman Francuske, Nanta, PSŽ-a, Lila i Bastije) toliko posvećeni, to se očekuju i od prvotimaca. “Ukratko, vojska”, sa osmijehom na licu odgovara talentovani čuvar mreže, dok prepričava kako mu protiče dan...

“Radi se dosta, ima puno putovanja, ručak i večera su u karantinu praktično obavezni. Svakodnevno se radi na tome da budemo svi bolji. Iskreno mnogo je teško, mislim da bi me spasio jedan Balkanac, jer mi malo nedostaju naši ljudi. Jednostavno, grad nešto nije živ, vrijeme je tmurno, kišovito... Ali, tu sam zbog fudbala, a kada je tako sve može da se izdrži”, vraćamo se na početak priče i klinca iz Tivta koji ne želi da odustane od svog sna.

■ VEŽEM SE ZA

KRATKE SNOVE

Koliko je bilo teško iz našeg šampionata doći do Lorijena? Kluba koji je osnovan 1926, koji je prvi put elitu zaigrao 1998, koji ima pehar Ku-

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

FUDBALSKE REPREZENTACIJE CRNE GORE

NINZIMA SA ČEHOM VO NEŠTO DA URADIŠ RADI SE DOSTA U LORIJENU DA SVI BUDEMO BOLJI, DUGO VREMENA PROVODIMO U KARANTINU, TAKO DA MI NEDOSTAJU NAŠI LJUDI. VALJAO BI MI JEDAN BALKANAC. GRAD NIJE NEŠTO ŽIV, VRIJEME JE TMURNO, KIŠOVITO... ALI, TU SAM ZBOG FUDBALA, A KADA JE TAKO SVE MOŽE DA SE IZDRŽI

pa iz 2002. Kluba koji nije trofejan, ali je poštovan. “Mađarsko prvenstvo i MTK je bio taj neki moj prelaz i boravak tamo od godinu dana mi je mnogo pomogao. Jednostavno, veći je nivo od naše lige, tu se adaptiraš

Lendro i Petković

njao se i transfer, ali do toga nije došlo. Međutim, ta priča ga nije obeshrabrila. Nastavio je da vjeruje, nije potonuo što je čest slučaj sa tinejdžerima... “Što se tiče fudbala, dobro vidim stvari. Mogu da rezonujem i da kažem: To je dobro za mene, to nije. Kada sam bio u Čelsiju, imao sam 18, 19 godina, sve je to super i lijepo, ali...” Ali, bili su tu Petr Čeh, Mark Švarcer... “Kada vidiš te golmane, onda sebi kažeš: Moram nešto da uradim, mnogo više i jače da bih stigao njihov nivo. Prezadovoljan sam provedenim vremenom tamo, radom, procesom, ali znao sam da ne pripadam tamo. Bili su još Matej Delač i Džamal Blekmal u Čelsiju”, prisjeća se Petković. I upravo su Delač i Blekmal osjetili surovost “plavaca” kao klinci - Matej se seu profesionalizam. Nije to dra- ljakao po pozajmicama (sada stično veći profesionalizam, ali je u Muskronu) i nikada nije ima više ozbiljnosti”. dobio šansu, Blekmal takođe Danijel je kao mlad targer- (sada je u Šefild junajtedu). tiran kao supertalenat. To ni“Miliji mi je put koji sam je promaklo Čelsiju, koji ga je odabrao. Možda nisam očekidva puta zvao na probu. Pomi- vao da ću se poslije toga zadržati još dvije godine u našoj ligi, ali tako je bilo. Put koji sam odabrao je teži, ali meni draži. Nadam se da ću nastaviMikel Landro je ti da koračam polako na dobrom putu”. glavni trener, Sanjaš li o nekom klubu? ne miješa se “Vežem se za kraće snove. previše između Za početak, bilo bi lijepo da sa trenera golmaLorijenom uđem u Prvu ligu”, na i mene, ali podvukao je Danijel Petković, uskoči ponebudućnost “hrabrih sokolova” kad sa savjena gol crti. tima. Ukazuje Lorijen danas (subota) igra uglavnom na protiv Lensa na svom Mostoastvari koje su ru, a mi smo Danijelu poželjebitne za ekipu li novi trijumf. I mirnu mrežu...

SPORT

STAV

KOSTA BOŠKOVIĆ novinar

GOAT Zahvaljujući igri riječi u engleskom jeziku jarac (Goat) je u eri ludnice na internetu postao najpoznatija životinja u svijetu sporta. Da odmah objasnimo ukoliko neko do sada nije imao priliku da se sretne sa ovim terminom. Goat u prevodu sa engleskog znači jarac, a kao skraćenica Greatest Of All Time ili na našem najveći svih vremena. Prvi sportista kojem je pripisavan ovaj nadimak bio je legendarni bokser Mohamed Ali, ali nikada ranije nije stajala uz ime jednog sportiste kao u posljednje vrijeme pored Rodžera Federera. I čini se potpuno zasluženo - ne samo u tenisu, već i sportu uopšte. Malo je priča kao ona koju je ispisao (i dalje je piše) genije iz Bazela - od nervoznog dječaka, kojem su pomagali psiholozi kako mu se ne bi ugaslila karijera koja obećava, do najvećeg gospodina u svijetu tenisa... Do najvećeg svih vremena. Do čovjeka koji bi morao da bude primjer svim klincima kada krenu da se bave sportom. Ako ne zbog cijele karijere koja je bez mrlje, kroz koju je osvojio 20 Gren slem trofeja (najbliži mu je Rafael Nadal sa 16), onda zbog njegove posljednje dvije godine u tenisu. Vimbldon, 8. jul 2012. Federer, tada kao osvajač 16 Gren slem titula, bio je u padu, u dvije prethodne godine osvojio je samo Australijan open, a onda je na svojoj svetoj travi ponovo pomjerio granice istorije. Sedmi put je slavio na Vimbldonu, 17. na Gren slem turniri-

ma - malo prije svog 31. rođendana. Potpisnik ovih redova tada je mislio da je pravi trenutak da se velikan iz Švajcarske povuče kao šampion. A da je bio u pravu još više je bio ubijeđen u godinama nakon toga kada je Federer baš na Vimbldonu gubio i od nepoznatog Sergija Stahovskog, a kada bi stigao do finala obično bi ga lagano “smirio” tada neuništivi Novak Đoković. Mnogi su mu tada u šali otvarali i penzioni list, ali na sreću Fedeks nije mislio ni kao vaš novinar, a ni kao svi koji su ga slali u penziju. Nastavio je da igra tenis... Ne zbog novih rekorda, vjerovatno ni on tada nije vjerovao da će moći da se nosi sa mlađim kolegama, već jednostavno što voli i živi za taj sport. Za svoju dušu... A onda su mu takva ljubav i šampionska aura koja ga uvijek prati donijeli renesansu, još tri neplanirana Gren slem trofeja. Prošle godine dva (Australijan open i Vimbldon) i na startu ove još jedan u Melburnu. Dvadeset ukupno sa svojih 36 godina. Dovoljno da onaj “jarac” sa početka priče zasluženo stoji pored njegovog imena. I to ne samo zbog brojki i statistike. Nedavno je jedan od kolega iz regiona u tekstu o Federeru upotrijebio čuvenu rečenici Marka Tvena - Postoje laži, opasne laži i statistika. Federer je najveći svih vremena i zbog trajanja, džentlmentskog držanja, stila kojim igra tenis... Zbog načina na koji shvata sport i život.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

ERSTE LIGA

Utakmica koja se mora dobiti: Sead Šehović u duelu sa Ukićem

Sutjeska i Ibar koriste situaciju Lider crnogorske Erste lige Lovćen će u 11. rundi biti slobodan, a to će pokušati iskoristiti prvi pratioci koji imaju po pobjedu manje. Sutjeska na svom terenu sjutra (nedjelja, 17h) dočekuje Ibar koji igra veoma lošu sezonu. Rožajci, nakon devet mečeva, imaju četiri pobjede i pet poraza, dok su u Balkanskoj ligi posljednji na tabeli sa skorom 1-7. Sa druge strane, Nikšićani odlično koriste slobodne dane tokom sedmice i žele što bolju poziciju pred početak Superlige. Ulcinj će kod kuće igrati protiv Primorja koje ove sezone ima svega dvije pobjede, dok će Teodo ugostiti Danilovgrad. U ovoj rundi se još sastaju Studentski centar i Jedinstvo. A.K.

ERSTE LIGA, 11. KOLO SubotA Ulcinj - Primorje S. centar - Jedinstvo NedjeljA 17.00h Sutjeska - Ibar 18.05h Teodo - Danilovgrad Lovćen slobodan 18.00h 20.00h

1. Lovćen 2. Sutjeska 3. Ulcinj 4. Teodo 5. Ibar 6. Danilovgrad 7. Jedinstvo 8. Primorje 9. S. centar

9 9 9 9 9 8 9 9 9

8 7 7 6 4 3 2 2 1

1 2 2 3 5 5 7 7 8

17 16 16 15 13 11 11 11 10

ABA LIGA (19. KOLO) - BUDUĆNOST VEČERAS (19h) GOSTUJE CEDEVITI U ZAGREBU

Poraz je zabranjen Sve su zakomplikovali porazom od Mornara, Crvena zvezda je to iskoristila i izjednačila se na vrhu tabele, pa sada nemaju pravo na kiks. Ukoliko žele zadržati prvo mjesto pred plej-of i prednost domaćeg terena košarkaši Budućnost Volija moraju dobiti svaki meč do kraja. A, prvi sljedeći je jedan od najzahtjevnijih u regionalnom takmičenju - u 19. rundi ABA lige izabranici Aleksandra Džikića gostuju Cedeviti (19h). Iskusni stručnjak i njegovi saradnici su obaveze u Evrokupu (poraz od Lokomotive) iskoristili kako bi odmorili povrijeđene igrače, pa u Krasnodar nijesu putovali Aleksa Ilić, Kajl Gibson, Filip Barović i Petar Popović. “Prvenstvo ulazi u završnu fazu. Ostala su još četiri

kola prije doigravanja. Mi smo svoje učešće odavno osigurali, sad ostaje da vidimo ko će biti naš protivnik. Ovo je peto vezano gostovanje, imamo i odsutne igrače, ne znamo definitivni sastav za ovaj meč”, rekao je Džikić u najavi meča. Crnogorski i hrvatski šampion su ove sezone odigrali već tri meča, dobro se poznaju, pa nema prostora za ne-

pobjede i osam poraza je učinak budućnosti u zagrebu protiv Cedevite

Zdovc: Ne treba poseban motiv

U tri meča ove sezone Cedevita ima dva poraza od Budućnosti, a ovog puta Jure Zdovc vjeruje da će njegova ekipa imati više sreće. “Derbi, igramo u domu Dražena Petrovića, tako da mislim da ne treba posebno motivisati igrače. Istina, nijesmo u nekom super stanju, ni psihičkom ni fi-

zičkom, ali igramo derbi. U našem zadnjem meču smo imali dobar period igre, ali treba nam takva intezivnost i energija 40 minuta. Budućnost je jako u dobrom ritmu, igraju dobro, imaju samopouzdanje i kad počnu slabo tokom utakmice rastu i nije ih lako pobijediti”, rekao je Zdovc.

ka veća iznenađenja. U finalu Superkupa u Baru popularni “vitamini” su slavili 69:78, a “plavi” su bili bolji u bitnijim mečevima. U osmom kolu ABA lige u dvorani Verde bilo je 66:60, dok su u drugom kolu Top 16 faze Evrokupa Podgoričani ostvarili važan brejk u Zagrebu (78:75). Ekipa koju sa klupe vodi Jure Zdovc je vezala četiri poraza (od Olimpije u ABA ligi, Trenta i Lokomotive u Evrokupu i Zadra u domaćem šampionatu), pa će večeras tražiti reakciju... “Igramo protiv jako dobrog protivnika. Moji saigrači ih dobro poznaju, a ja sam protiv nekoliko njih igrao. Ova utakmica je veoma važna za obje ekipe”, bio je kratak Džastin Dolmen koji polako ulazi u pravi ritam od kada je navukao opremu Budućnosti. A.K.

ABA LIGA (19. KOLO) - MORNAR SJUTRA (NEDJELJA, 17h) GOSTUJE IGOKEI

Prva meč lopta za Barane u Laktašima Zahvaljujući trijumfu protiv Budućnosti u prošlom kolu, pobjegli su Partizanu na dvije pobjede (uz bolji međusobni skor), pa će sjutra imati priliku da zvanično potvrde najbolji rezultat u istoriji. Košarkaši Mornara gostuju Igokei (nedjelja, 17h) i u slučaju pobjede i definitivno će izboriti plasman u plej-of ABA lige. Izabranici Mihaila Pavićevića su u seriji od šest trijumfa u regionalnom takmičenju, pucaju od samopouzdanja, pa protiv dobro poznatog rivala imaju jasan cilj - nastaviti seriju. “U ovom trenutku ne postoji ekipa u ABA ligi sa kojom ne možemo da igramo, što smo potvrdili protiv Budućnosti”,

ABA LIGA 19. KOLO 17.00h 19.00h 17.00h 19.00h 18.00h 21.00h

SubotA MZT - Olimpija Cedevita - Budućnost NedjeljA Igokea - Mornar Partizan - Mega Bemax PoNedjeljAK FMP - C. zvezda Zadar - Cibona

1. Budućnost 18 2. C. zvezda 18 3. Cedevita 18 4. Mornar 18 5. FMP 18 6. Partizan 18 7. Zadar 18 8. Igokea 18 9. Mega Bemax 18 10. Cibona 18 11. Olimpija 18 12. MZT 18

15 15 13 11 9 9 8 7 6 6 6 3

3 3 5 7 9 9 10 11 12 12 12 15

33 33 31 29 27 27 26 25 24 24 24 21

MArkO MUgOšA

Iskusni su, igraju dobro na svom terenu, a Radivojević je njihov glavni organizator igre. Ako njega zaustavimo, bićemo blizu pobjede

rekao nam je Marko Mugoša i nastavio. “Pobjedom u Laktašima bi i teoretski obezbijedili četvrto mjesto, pa je ovo prva meč lopta. Za razliku od prošle sezone, ove igramo mnogo bolje u gostima i nema razloga da ne nastavimo seriju pobjeda.” Ekipa iz Laktaša koju sa klupe vodi Dragan Bajić je u posljednjih pet mečeva doživjela tri poraza, a trenutno je na sigurnom osmom mjestu

Možemo sa svima: Marko Mugoša na tabeli sa skorom 7-11. Vuk Radivojević i Marko Ljubičić su glavne opcije u napadu, ali Mugoša i drugovi znaju od koga sve kreće. “Iskusni su, igraju dobro na svom terenu, a Radivojević je njihov glavni organizator igre. Ako njega zaustavimo, bićemo blizu pobjede”, jasno ističe bek Mornara. Crnogorski vicešampion je

u srijedu izgubio od Bakena i zakomplikovao plasman u četvrtfinale Fiba Evropa kupa. Međutim, naredne srijede igraju u Minsku protiv Cmokija direktan duel za prolaz. “I dalje zavisimo sami od sebe i pobjeda u Minsku, ili poraz do šest razlike, vode dalje. Pravi uvod za tu utakmicu bi bila pobjeda nad Igokeom”, poentirao je Marko Mugoša. A.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

SPORT

INTERVJU LEGENDARNI ŽARKO PASPALJ O SVEMU ZA NAŠ LIST

GODINE U TITOGRADU SE NE ZABORAVLJAJU

IZ BEOGRADA Uroš Radulović

ođen je u Pljevljima, praktično je odrastao i afirmisao se u Titogradu, najljepše igračke i životne trenutke je doživio u Beogradu. Kao košarkaš je bio miks hedonizma i divljine. Neobuzdani prirodni talenat. Virtuoz koji je kupio fore u kultnom Njegoševom parku, pa počeo da dijeli recke, da bi majstorije nastavio u Partizanu, Grčkoj, Italiji, na momente u Sjedinjenim Američkim Državama. Kultni heroj Žarko Paspalj! Ali, legendarnom Palju život je odlučio da lupi recku u vidu moždanog udara početkom novembra 2017. tokom boravka u San Antoniju. Kako ste danas? “Odlično, zato sjedimo i pričamo. Bilo je neobično, da ne kažem traumatično, ali takav je život. Idemo dalje, malo sam se stabilizovao, nadam se da će potrajati”, govori nam u prijatnom razgovoru 51-godišnji Paspalj, koga nije napustio pozitivan duh... “Nemaš previše opci-

ja. Opcija jedan je da sve prihvatiš na drugi način i sebe ubaciš u kolo iz kojeg ne možeš da se izvučeš. Mislim da to nije pravac. Generalno, trudiš se da funkcionišeš normalno, da malo koriguješ neke stvari i da živiš kako možeš da živiš. Trudim se da se ponašam kao da ništa nije bilo. Ne želim da se žalim, jer ne vidim puno hljeba od toga. Imam obaveza, familiju, djecu, prijatelje... Ne bih da propuštam lijepe stvari. Neću da se zavučem u kuću i da kukam”. Razgovor smo vodili u Paljevom komšiluku na Vračaru, gdje stalno naručuje dupli espreso i koka-kolu. Naravno, cigareta je nezaobilazna. “Trudiću se da korigujem neke stvari. Po pitanju cigara, trebalo bih makar nešto da uradim. Međutim, život kao život ne mogu da promijenim. Saniraću neke stvari, neke popraviti, nešto ću raditi pažljivije. Ali, neću odustati da živim”. Šta danas radite? “Sebi nekako namjestim vrijeme. Ni previše, ni premalo obaveza. Trudim se da se manje nerviram i da budem što više sa prijateljima i poro-

DONČIĆ VEĆI OD DRAŽENA, GDJE MU JE GRANICA?

Kako vam se čine današnji igrači - da li se mogu porediti Luka Dončić i Dražen Petrović? “Taj momak u ovim godinama, a znajući Dražena Petrovića i druge igrače, neuporedivo je kompletniji od bilo koga do sada”, nema nikakvu dilemu Žarko Paspalj, koji je oduševljen mladim Slovencem. “Dončić pokazuje nevjero-

vatnu zrelost na terenu i nema sumnje da će na draftu biti visoko kotiran. Njegova budućnost je NBA. Ovog momenta ako bih mu tražio manu, to bi bila samo jedna nepoznanica dokle može da ide. Kao bivši košarkaš, volio bih da vidim igrače koji mogu da pokažu individualizam u odnosu na ovo što gledamo. Zato je i bljesnuo Dončić, jer on sve hoće”

NAJBOLJI (SA)IGRAČ

Sve te momke sa kojima sam igrao, ne gledam iz te prizme. To su bili moji prijatelji. I danas su. Fantastični momci, fantastični igrači. Da li je neko bio teži ili veći oponent, to nema veze. Jako je teško izdvojiti nekoga, bilo je gomilu dobrih igrača i dobrih momaka. Petorka? Ne bih pogriješio da izaberem bilo koga, ali to je ono: nekoga voliš više, nekoga manje dicom. Volim da se družim. Sve ostalo je u redu. Kad me neko pita kako provodim vrijeme? Kažem, idu dani, je*i ga”.

■ NISAM HTIO

DA ODEM IZ BUDUĆNOSTI

Sve je krenulo iz Titograda. Palje klinac sa neisklesanim talentom prodaje fore. “To su godine koje se ne zaboravljaju, dječački i mladalački period. To su jedine godine kad je čovjek rasterećen svih problema. Imao sam obavezu da idem u školu i meni je bog dao da igram košarku. Međutim, sport je bio način odrastanja u Podgorici. I neko onda ispadne bolji. Mene je zapalo da budem talentovaniji i sportski opredijeljen”, sje-

ća se Paspalj nekih romantičnijih vremena u našem glavnom gradu... “Nijesmo imali mnogo terena. Njegošev park se pojavljivao samo u momentu kada si zasluživao da igraš u parku. Prije toga si morao da prođeš školska takmičenja koja su bila jako popularna. Trgovinska škola, iza Gimnazije, škola “Savo Pejanović”, gdje god je bilo basketa - išao sam. Kod “Savo Pejanović” škole sam dosta vremena proveo, a čujem da sada ta škola, uz kino “Kulturu”, praktično ne postoji. Žao mi je zbog toga”. Poslije raznih terena, kruna basketa u Titogradu - Njegošev park. “Pažnjom, stalnim dolaženjem i upornošću sam primijećen. Njegošev park je bio ozbiljna istorija Podgorice i tada. Svi veliki košarkaši su tamo igrali. U trenucima kad sam počeo ozbiljno da treniram, volio sam da izađem u park. Generalno, volio sam da igram napolju i to me vraćalo u neke dane kad sam bio klinac”.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANI

sport

nastavak sa prethodne strane

Stekli smo utisak da biste se rado teleportovali tamo... “Ne postoje stvari koje me ne vežu. Blaženo vrijeme, smireno, roditelji su mi bili živi. Potpuno bezbrižan život. Podgorica je postala fantastičan grad, drugačija je danas, ali u ono vrijeme je imala nešto lijepo. Manje-više su svi imali ista osjećanja tada za Podgoricu. Iskreno, nisam htio da napustim Budućnost, ali splet okolnosti je bio takav”. A nije želio, jer je u plavom timu imao osjećaj topline. Dvije godine u prvom timu uz odrastanje su ga vezali za Titograd/ Podgoricu. “Ti momci iz Budućnosti su za mene predstavljali nešto više od saigrača. Gledao sam ih kao bra-

PORUKA ZA KLINCE Sport se voli, ali mi smo od sporta napravili ogromnu filozofiju. Sport jeste filozofija, ali ga ne treba prihvatati u startu tako. Benefiti koje sport može da ponudi na bilo koji način su fantastični. Međutim, važnija je ljubav prema sportu. Tako sam ja uspio

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Žarko Paspalj u razgovoru sa novinarom Dnevnih novina na Vračaru

ću, jer su se tako ponašali prema meni. Štitili su me. Ti si se za to ponašao pristojno, normalno i trenirao u skladu sa svojim mogućnostima. To je tako funkcionisalo. Svih tih dragih ljudi se često sjetim”, poručila je legenda jugosloveske košarke, uz nadu da će se brzo vratiti u Podgoricu. “Dugo godina nisam dolazio, ali svaki put se vratim u prošlo vrijeme i volim da vidim dosta prijatelja. Hiljadu puta sebe pitam zašto me češće nema, ali jednostavno nije se desilo. Život te ponese u drugom pravcu”.

Više pratim NBa, jer je to Nešto Na šta treBa da se ugledamo sa Bilo kog aspekta - orgaNizacioNog, košarkaškog... Nije NelogičNo da to NajViše pratim, jer jediNo tamo možeš da Vidiš suV taleNat, ozBiljaN iNdVidualizam, ozBiljNe momke koji se tim BaVe u jedNom režimu utakmica koji uopšte Nije lak

■ Nikad Ne bih si-

šao sa postolja

Budućnost (1984 - 1986), Partizan (1986 - 1989, 1990 - 1991), San Antonio (1989 1990), Olimpijakos (1991 1994), Panatinaikos (1994 - 1995), Panionios (1995 1996), Rasing (1996 - 1997), Aris (1997 - 1998), Virtus Bolonja (1998). Da li se to očekivali? “Niko o tome ne razmišlja, niti može neko da ti kaže šta će se desiti. Volio sam da igram košarku, da provodim vrijeme na basketu. Mislio sam da je sve to samo igra. E sad, kad je škola izgubila primat u odnosu

Aleksandar Danilović, Jadran Vujačić, Žarko Paspalj i Aleksandar Đorđević u dresu Partizana

na košarku i kada sam zaigrao za Budućnost, a poslije za Partizan, onda je postalo jasno šta će se desiti”. Pregršt trofeja, milion individualnih nagrada (u Grčkoj proglašen za najboljeg stranca), ali jedan pehar se posebno izdvaja. Evropsko prvenstvo 1995. u Atini i zlatna medalja, a po dolasku u Beograd antologijsko skandiranje ‘Sad si uz’o trofej Paspalje’. “Takmičenje kao takmičenje ništa posebno, ali je momenat bio značajan nakon sankcija nad zemljom i sportom. To je bilo veliko ostvarenje. Zapamtilo se, postalo prepoznatljivo”. A u glavnom gradu Grčke, tokom ceremenije, bronzani Hrvati su sišli

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

A u punoj dvorAni zemljAk iz podgorice: SpASio me

Žarko Paspalj je dok je igrao Ljetnju ligu za San Antonio u punoj dvorani primijetio jednog Podgoričanina. Tačnije - Zabjelčanina. I taj period mu je olakšao upravo zemljak. “Nije imao baš dva metra, ali se meni učinilo da ima dva i po metra. Bila je Ljetnja liga, potpisao sam i otišao sa jednim dijelom ekipe u Los Anđeles da igram ligu. Kad ne znaš engleski, kad si smješten blizu aerodroma, postoji barijera u komunikaciji. Ne možeš da ostaneš sa pobjedničkog postolja iz revolta, jer je Jugoslavija prva. “Kad pogledaš tada i sada jedino što možeš da definišeš jeste da je to ogromna mrlja za sportski svijet. Kada se politika umiješa dešavaju se takve stvari. Jednostavno, u tom trenutku ili nisu imali izbora ili nisu razmišljali svojim glavama. Uradili su to što jesu”. Plavi su se družili sa kockastima čak i tokom tog prvenstva, a naročito u godinama poslije. Da li ste pričali o tome? “Ne, ne, ne. Zna se šta je to bilo i sve je u redu. Kad ti je o nečemu neprijatno da pitaš, onda o tome ne razgovaraš. To tako biva. Bilo je glupo, jer ja prvi ne bih to uradio kakva god da je direktiva stigla. Bili su pod pritiskom, morali su, ali da li je trebalo - smatram da ne”, jasan je Paspalj.

“Mogu samo da mu poželim da bude dugovječan, da ga imamo što duže. Počastvovan sam što mi je prijatelj. Fantastičan je čovjek, u posljednje vrijeme ponavljam ‘blagosloven bio’. Trenerski dar mu je dat od boga, ali to je jedan dasa. Kad ti je prijatelj, onda je

stvarno prijatelj. I posljednja moja situacija je to dokazala i te kako”. Palje je bio jedan od prvih Evropljana koji je zaigrao u NBA ligi. Koliko je to bilo teško? “Otišao sam tamo, jer sam volio košarku, bio sam spreman da budem dio toga. Na

kraju krajeva, kad vratim film nije se desilo, nije bilo dovoljno prilika, a ja nisam bio strpljiv. Rasterećeno i lagano sam poslije godinu dana odlučio da se vratim. Trebalo je sve drugačije da se desi”, podvukao je čovjek koga mnogo svi volimo. I poštujemo...

BArSelonA ‘92? izguBili BiSmo od drim-timA, pitAnje je štA Bi Bilo ‘94?

Cijeli košarkaški svijet se pita ‘šta bi se desilo da se Jugoslavija nije raspala i da li bi mogla da parira Sjedinjenim Američkim Državama’. Saborci Žarka Paspalja iz košarkaških dana su ubijeđeni da bi Juga imala šta da kaže protiv drim-tima. “Postoji žal za nekim neosvojenim trofejom, ali najviše za onim ružnim periodom koji je uticao na raspad zemlje. Mislim da smo mi kao jedna generacija najviše oštećeni u tom pe-

sam bio strpljiv

‘Sad si uz’o trofej Paspalje’ Žarko kao kapiten Jugoslavije diže pehar namijenjen najboljem na EP 1994. u Atini

Veliki prijatelji: Žarko Paspalj i Greg Popović

imun, ne možeš da sretneš nikoga našeg”, govori Paspalj o pripremama sezonu 1989/90, pa se nadovezuje. “Nostalgija je počela ozbiljno da drma, ali prepoznao sam tog čovjeka kao nekog poznanika, komšiju iz Podgorice koji je davno otišao u San Pedro. Pretpostavljam da i dalje tamo živi. Izgubili smo kontakt. Ali tada me obasjalo sunce kada sam prepoznao nekog koga odnekle znaš i odjednom ti se sve čini lakše i jednostavnije”.

■ GreG je dasa, ni-

Ostavio je neizbrisiv trag u Evropi gdje god je igrao, a šansu u San Antoniju nije iskoristio. Razlog? “Nisam dobio šansu, a nisam imao strpljenja da vrijeme tamo potrošim na čekanje. I to malo vremena što sam imao, nije bilo dovoljno. Nisam bio zadovoljan, pa sam se odlučio za drugi potez. Žao mi je što nisam uspio u San Antoniju, jer je to bila dobra sredina. Tamo sam upoznao predivnog čovjeka sa kojim sam ostao veliki prijatelj. Žao mi je što u tom momentu nije imao dovoljno moći, ni odgovornosti da postupi drugačije”. Predivni čovjek je Greg Popovič. Velikan koji je odmah pomogao našem Palju prilikom moždanog udara.

sport

riodu. Sve ono što smo radili tokom osamdesetih i devedesetih, pretpostavka je da bi izašlo na vidjelo u godinama rata. Mislim da bih tih sedam, osam godina uzimali manje-više sve titule”. Da li i zlato na OI u Barseloni 1992? U finalu bi vas čekao drim-tim sa Džordanom, Džonsonom, Birdom, Melounom, Robinsonom... “Od njih bismo sigurno izgubili. Ubijeđen sam. Ali već 1994. je pitanje da li bi bilo tako”, pri-

ča o eventualnom finalu o SP koje je trebalo da se održi u Jugoslaviji. “Bili bismo u punoj snazi, punom košarkaškom nadahnuću i iskustvu. To je takmičenje koje je trebalo da osvojimo. Samo mi je žao što se sve to desilo, ali šta da radimo. Takav je život. Između svih nevolja i problema koje su zadesile našu zemlju, sport je propatio dosta, ali ni blizu onoga koliko je propatio običan narod”.

3 titule šampiona evrope je osvojio Žarko paspalj sa jugoslavijom (1989, 1991, 1995), jednom je bio prvak svijeta (1990)

silazak hrvata sa pobjedničkog postoja u atini? bilo je glupo, jer ja prvi ne bih to uradio kakva god da je direktiva stigla. bili su pod pritiskom, morali su, ali da li je trebalo - smatram da ne

2 puta je Žarko paspalj bio srebrni na olimpijskim igrama - u seulu 1988. i 1996. u atlanti

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

CRNOGORSKI OLIMPIJSKI KOMITET I SKIJAŠKI SAVEZ CRNE GORE ISPRATILI OLIMPIJCE U PJONGČANG

Mlada četa juri snove u Južnoj Koreji U Vankuveru 2010. bio je jedan, u Sočiju 2014. dva, a ove godine u Pjongčangu će učestvovati tri. Crnogorski olimpijski komitet i Skijaški savez Crne Gore organizovali su juče konferenciju za medije, na kojoj su ispratili crnogorske reprezentativce na Zimske olimpijske igre. Eldar Salihović, Jelena Vujičić i Marija Bulatović će braniti boje naše zemlje u Južnoj

DUŠAN SIMONOVIĆ Eldar je ispunio očekivanja, Marija se plasirala u kros kantriju na 10 kilometara i konačno ćemo imati predstavnika u nordijskoj disciplini, što je važno za naš sport, ali i afirmaciju i promociju mogućnosti za napredak naših centara. A, 17-godišnja Jelena je iznenađenje, plasirala se i obradovala sve

Koreji, a šef tima će biti Rajko Kosić. Čast da nosi zastavu na ceremoniji otvaranja će imati 17-godišnja Vujičić. “Eldar je ispunio očekivanja, Marija se plasirala u kros kantriju na 10 kilometara i konačno ćemo imati predstavnika u nordijskoj disciplini, što je važno za naš sport, ali i afirmaciju i promociju mogućnosti za napredak naših centara. A, 17-godišnja Jelena je iznenađenje, plasirala se i obradovala sve. Računali smo na nju u budućnosti, Savez je prepoznao njen potencijal, ali se očekivao njen uspjeh u narednom olimpijskom ciklusu. Mi smo spremni ušli i u ovaj, imali smo šest stipendista, među kojima su bili Eldar i Marija. Jelena nije zbog godina, ali je ostvarila norme u slalomu i veleslalomu. Jelena će nositi crnogorsku zastavu u Pjongčangu, zaslužila je tu nagradu, a COK će joj refundirati iznos neisplaćenih stipendija”, kazao je Simonović.

Sa jučerašnje konferencije

Crnogorska selekcija u Pjongčang putuje sjutra (nedjelja), a prva će na snijeg Vujičić koja će 12. februara nastupiti u veleslalomu, dok je dva dana kasnije na programu slalom. Bulatović nastupa 15, Salihović će veleslalom voziti 18, a slalom 22. februara. “Zadovoljstvo nam je da se nordijsko skijanje vraća u Crnu Goru, jer smo nekada u bivšoj Jugoslaviji bili odmah iza Slovenije. Marijin uspjeh je podstrek za ovaj sport i promociju njegove ljepote. Savez je imao dobar program u podsticaju i ulaganju u mlade, a Jelena je po FIS bodovima ostvarila do sada najbolji rezultat, dok je Eldar prepoznat po dobrim nastupima”, naglasila je Medenica. A.K.

Takmičari: Daćemo maksimum Crnogorski olimpijci su se u obraćanjima zahvalili svima na podršci i obećali da će dati maksimum na stazama u Južnoj Koreji. “Drago mi je što smo došli do ovog nivoa, jer je to najveća smotra sporta kada su zimski sportovi u pitanju. Igre su san svakog sportiste i sami odlazak na to takmičenje je ogroman uspjeh”, rekao je Eldar Salihović. Jelena Vujičić je istakla da je osjećaj nestvaran. “Hvala svima na pomoći, prije svega Skijaškom savezu, mom treneru i porodici.

Osjećaj je nestvaran, jer kada se za nešto dugo trudite i slučajno vam se otvori prilika da učestvujete na tako velikom takmičenju, teško je pričati o tome šta osjećam. Treba to doživjeti”, kazala je najmlađa članica naše ekipe. Marija Bulatović je ispisala istoriju pošto je prvi takmičar koji će nastupiti na ZOI u ovoj disciplini. “Hvala Savezu i COK-u što su me podržali. Potrudiću se da ostvarim što bolji rezultat”, kratko je poručila Bulatović.

RVL, A1: VELIKA POBJEDA BUDVE U RIJECI, PRIMORAC I JADRAN U SUBOTU PROTIV SPLITSKIH KLUBOVA

KARAKTER BUDVE KAD JE BILO NAJTEŽE

Kada je bilo najteže, kada bi poraz značio i vjerovatni oproštaj od Regionalne A1 lige, vaterpolisti Budve su pokazali karakter i slavili usred Kantride, protiv direktnog rivala za opstanak. Sinoć u Rijeci Primorje - Budva 6:9. Momci Vida Lompara tako su zbog boljeg međusobnog skora preskočili Primorje i ostavili ga na dnu. Najefikasniji u našem timu i ovog puta je bio Srđan Vuksanović sa tri gola.

■ PRIMORAC ZA (JOŠ) LAKŠI ŽIVOT

Za razliku od Budve, Primorac je i prije ovog kola sa devet bodova u mnogo boljoj situaciji, ali daleko da može mirno da spava. Zbog

Primorje - Budva 6:9

RIJEKA - Bazen na Kantridi. Gledalaca: 500. Sudije: D. Štamaplija (Hrvatska) i P. Abramović (Crna Gora). Igrač više: Primorje 8 (1), Budva 6 (3). Peterci: Rijeka 1 (1), Budva 2 (2). Rez. po četvrtinama: 3:2, 0:3, 3:2, 0:2. Čubranić (devet odbrana), Čunko 1, Brubnjak, Kovačević, Babić, Blažić, Tkač 1, Rakovac 1, Petrić, Radulović, Augusti, Paparić 2, Božić, Valas 1.

A1 LIGA Petak Primorje - Budva 6:9 Jadran ST - Jug 9:20 Subota 18.00h POŠK - Jadran HN 18.00h Mladost - Partizan 19.00h Primorac - Mornar TABELA: Jug 33 (+1 meč), Mladost 25, Jadran Carine 20, Jadran Split 14 (+1), Mornar 14, Partizan 13, POŠK 11, Primorac 9, Budva 6 (+1), Primorje 6 (+1).

Kralj (pet odbrana), Manojlović, S. Ćetković 2, Vuksanović 3, Mitrović 2, Inaba 1, Adžić, Maksimović, Vujašević, Popović, P. Ćetković, Franeta 1, Krivokapić, Dragović.

toga će tim iz Kotora tražiti još koju pobjedu, kao bi mnogo prije kraja obezbijedio opstanak. Prvu šansu imaće večeras kada u Budvi dočekuje Mornar istina ekipu koja se bori za fajnal-for. “Mornar je favorit, ali znamo koja su mu najjača oružja - spremili smo se i vjerujem u ekipu”, poručio je trener Primorca Petar Vico,

Budva velika u Rijeci: Trener Vido Lompar sa svojim momcima

■ JADRAN U SPLITU Primorac bi u slučaju pobjede poklon mogao da dobije od najvećeg rivala Jadrana. Momci Vladimira Gojkovića gostuju u Splitu kod POŠK-a i ako slave, Kotorani bi mogli da napreduju za još

jedno mjesto na tabeli. Naravno, Jadran će prije svega misliti na sebe, jer mu je trijumf neophodan kako bi polako završavao priču oko plasmana u plej-of. “Cilj nam je da osvojimo bodove na ovom gostovanju”, rekao je Gojković za Radio Jadran. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 2. 2018.

Ništa od medalje prvog dana

GOLOVA POSTIGLA JE RUKOMETAŠICA TIRINGERA IVETA LUZUMOVA - TRENUTNO JE NAJBOLJI STRIJELAC LŠ

DARLI ZOKEBI DE PAULA

Mijač i Kočan Prvi dan nije prošao dobro... Karate reprezentacija Crne Gore u petak nije uspjela doći do medalje na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore koje se održava u Sočiju. U repesažu zaustavljeni su kadeti u borbama Janko Dževerdanović (do 52) i Vasilije Mićunović (do 70), dok su u trećem kolu stale Milica Jeknić (do 54) i Milena Jovanović (preko 54 kilograma) i mlađa seniorka u katama Jovana Marić. Drugo kolo bilo je kobno za Andriju Fatića u borbama, kadete Bojana Bakića i Sanju Racanović, juniorku Saru Bujković i mlađeg seniora Vladimira Mijača u katama, dok je na startu eliminisan junior Arijan Kočan. Danas će na tatami juniori u borbama - Balša Miličković (do 61), Bojan Bošković (do 68), Ilija Radonjić (do 76) i Andrea Dragojević (do 59 kilograma). A.K.

Novi ugovor za Luisa? Pitanje vremena Luisu Hamiltonu tekući ugovor ističe na kraju naredne sezone, a direktor Mercedesa Toto Volf je istakao da je “samo pitanje vremena” kada će šampion produžiti saradnju. “Luis je postao važan stub naše ekipe i nema smisla ne nastaviti saradnju. Pregovori, u veoma pozitivnom tonu, u toku su i samo je pitanje vremena kada ćemo potpisati ugovor”, rekao je Volf. Volf je naveo da u ekipi razmišljaju dugoročno i da gledaju juniorske kategorije za narednu generaciju koja će zamijeniti Britanca kada odluči da ode u penziju. A.K.

Koncetracija na našu igru: Darli Zokebi de Paula

FTC je već prošlost, samo mislimo na Tiringer. Vjerujem da ćemo sada odigrati dobro i prvo i drugo poluvrijeme.

BUDUĆNOST U DRUGOM KOLU GLAVNE RUNDE LIGE ŠAMPIONA DOČEKUJE TIRINGER

Morača (opet) briše poraz u gostima ⌦ Kosta Bošković Ne izgleda dobro Budućnost ove sezone kada igra u gostima, ali dobra strana mlade ekipe podgoričkog velikana je što je Morača i dalje neosvojiva tvrđava. Daleko je hram rukometa od nekadašnje atmosfere, ali plave dame se i dalje uživaju u svojoj kući, pa su ove sezone dobile sva tri meča na svom terenu u Ligi šampiona. Slična reakcija očekuje se i danas (subota, 19.00h) protiv Tiringera - prije svega nakon još jedne lekcije koju su djevojke Dragana Adžića naučile prošle sedmice u Dabašu protiv Ferencvaroša. “Uvijek kada imate tim bez mnogo iskustva komplikovano je igrati u gostima, ali trudimo se da budemo što bolje i to se nekada vidi, a nekada ne”, poručila je pred meč protiv Tiringera golmanka našeg prvaka Darli Zokebi de Paula. “Protiv FTC-a smo imale veoma loše iskustvo u drugom poluvremenu, ali smo na svemu radili tokom ove nedjelje i FTC je već prošlost, sada samo mislimo na subotu i Ti-

BUDUĆNOST - TIRINGER PODGORICA - SC “Morača”. Kapacitet: 4.200. Sudije: Marek Baranovski i Bogdan Lemanovic (Poljska). Početak: Subota, 19.00h.

ringer. Vjerujem da ćemo sada odigrati dobro i prvo i drugo poluvrijeme”.

■ KONCENTRISANI NA SEBE

Tiringer ove godine igra mnogo bolje nego ranijih, ali čini se da je recept za pobjedu u rukama Milene Raičević i drugarica... “Moramo biti koncentrisani na našu igru i na to da odigramo najbolje što možemo na našem terenu i pred našom publikom”, jasna je španska reprezentativka. O rivalu u drugom kolu glavne runde rođena Brazil-

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ka je rekla... “Tiringer je dobra ekipa, ima mnogo iskusnih igračica i moraćemo da uradimo sve što je u našoj moći kako bismo bile što bolje u ovom meču i na kraju stigle do pobjede”, jasna je Zokebi de Paula.

■ ŽELJA I ENERGIJA Tiringer je godinama bio šampion Njemačke, a prošle je krunu prepustio Bitighajmu... Sada se vratio čini se dosta jači, pa je u prethodnom kolu Lige šampiona srušio upravo rivala iz svoje zemlje. “Čeka nas jako dobra ekipa, sa dosta dobrih igračica,

GRUPA 2 Subota 19.00h Budućnost - Tiringer Nedjelja 17.00h Bitighajm - Vardar 17.00h Mec - FTC 1. Vardar 2. FTC 3. Mec 4. Budućnost 5. Bitighajm 6. Tiringer

5 5 5 5 5 5

5 3 3 2 1 1

0 0 0 0 0 0

0 2 2 3 4 4

10 6 6 4 2 2

a igraju i mnogo bolje nego prošle sezone”, istakla je Matea Pletikosić, mladi srednji bek Budućnosti. “S druge strane, mi smo mladi, ali smo mnogo puta pokazale da možemo da se nosimo sa dobrim ekipama i da igramo protiv dobrih igračica”. Utakmica sa Tiringerom je jedna od onih u kojoj bi se eventualan neuspjeh teško nadaknadio ukoliko Budućnost želi i ove godine da igra u četvrtfinalu... “Moramo u meč da uđemo sa velikom željom i energijom, kao i da ispoštujemo sve što smo dogovorili tokom ove sedmice i onda mislim da rezultat neće biti doveden u pitanje”, jasna je rukometašica iz Hrvatske. Osim domaćeg terena Budućnost će sada imati i realno lakšeg rivala od onog na startu glavne runde. “Mislim da je FTC mnogo bolji od Tiringera, ali nijednu ekipu ne smijemo da potcijenimo, već u svaki meč moramo da uđemo maksimalno i sa fokusom na svaku igračicu”, zaključila je Mate Pletikosić.

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine. me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

SPORTSKI

EKRAN

Priredio: Uroš RADULOVIĆ

SUBOTA RTCG 2 19:00h

Budućnost – Tiringer, rukomet

ARENASPORT 1 14:00h Rostov – Krim, rukomet 17:00h MZT Skoplje – Olimpija, košarka 19:00h Cedevita – Budućnost, košarka 21:00h Rozario – Union, fudbal

ARENASPORT 2 15:15h 17:45h

Vels – Škotska, ragbi Francuska – R. Irska, ragbi

ARENASPORT 3 09:50h 17:00h 19:00h

Adelejd – Pert, fudal Lil – PSŽ, fudbal Anahajm – Montreal, hokej

ARENASPORT 4 15:00h 18:00h 20:45h 23:15h

Breša – Parma, fudbal Sampdorija – Torino, fudbal Inter – Krotone, fudbal Kolon – Indepedijente, fudbal

SPORTKLUB 2 10:00h 13:00h 16:15h 18:15h 21:30h

Jenisej – Riga, košarka Eibar – Sevilja, fudbal Betis – Viljareal, fudbal Tofaš – Ušak, košarka L.A. Klipersi – Čikago, košarka

SPORTKLUB 3 16:00h 18:30h 20:45h

Lids – Kardif, fudbal Alaves – Selta, fudbal Italija – Slovenija, futsal

SPORTKLUB 4 13:00h 18:00h 20:30h

Lokomotiva – Avtodor, košarka Kazahstan – Rusija, futsal Granada – Tenerife, fudbal

SPORTKLUB 5 18:30h Vulverhempton – Šefild J, fudbal

SPORTKLUB 6 18:30h

Salcburg – Admira, fudbal

Lokeren – Standard, fudbal Nica – Tuluz, fudbal

SPORTKLUB 1 11:00h 13:30h 16:00h 18:30h 20:45h

Giresun – Bešiktaš, košarka Barlni – Mančester siti, fudbal Man. jun – Hadersfild, fudbal Arsenal – Everton, fudbal Levante – Real Madrid, fudbal

Nju Ingland – Filadelfija (Sportklub 1, 00:30h) Najveći sportski spektakl u SAD-u! Finale NFL-a, čuveni Superbol!

EUROSPORT

ARENASPORT 5 18:00h 20:00h

Ne propustite

12:30h 14:30h 21:15h

Alpsko skijanje, Garmiš Partenkirhen Trka Valensije, biciklizam Snuker, Masters (Njemačka)

EUROSPORT 2 15:30h Bundesliga, 21. kolo 18:30h B. Menhengladbah – RB Lajpcig, fudbal

Ne propustite

RTCG 2

NEDJELJA

ARENASPORT 1 12:30h Bilbao – Fuenlabrada, košarka 15:00h Udineze – Milan, fudbal 17:00h Igokea – Mornar, košarka 19:00h Partizan – Mega Bemax, košarka 21:00h Monako – Lion, fudbal

ARENASPORT 2 18:30h Baskonija – Barselona, košarka 20:30h Celje – Zagreb, rukomet

ARENASPORT 3 15:00h 17:00h 20:00h

Ren – Gengam, fudbal Kaen – Nant, fudba Šampionat afričkih nacija, finale

ARENASPORT 4 12:30h Verona – Roma, fudbal 15:00h Juventus – Sasuolo, fudbal 17:45h Metalurg – Vojvodina, rukomet 20:45h Benevento – Napoli, fudbal 23:15h San Lorenco – Boka Juniors, fudbal

ARENASPORT 5 Cedevita – Budućnost VOLI (Arenasport 1, 19:00h) Ključni meč „plavih“ u ABA ligi – pobjeda skoro garantuje prvo mjesto

14:30h 18:00h 20:00h

Anderleht – Mehelen, fudbal Klub Briž – Šarloa, fudbal Palmeiras – Santos, fudbal

SPORTKLUB 1 11:00h

Fenerbahče – Efes, košarka

13:15h Karšijaka – Gazijantep, košarka 15:15h Kristal Palas – Njukasl, fudbal 17:30h Liverpul – Totenhem, fudbal 20:45h Atletiko Madrid – Valensija, fudal

SPORTKLUB 2 12:00h Hetafe – Leganes, fudbal 16:15h Espanjol – Barselona, fudbal 18:30h Đirona – Atletik Bilbao, fudbal 20:45h Azerbejdžan – Španija, futsal SPORTKLUB 3 12:30h Kopenhagen – Brondbi, fudbal 16:00h Bazel – Lugano, fudbal 18:00h Ukrajina – Portugal, futsal

SPORTKLUB 4 17:00h Sivaspor – Galatasaraj, fudbal

SPORTKLUB 5 16:00h 18:00h

Uniks – Comki, košarka Ovijedo – Hihon, fudbal

SPORTKLUB 6 16:30h

Rapid – Austrija, fudbal

EUROSPORT 15:00h 19:45h

Trka Valensije, biciklizam Snuker, Masters (Njemačka)

EUROSPORT 2 15:30h Augzburg – A. Frankfurt, fudbal 18:00h Hamburger – Hanover, fudbal