Dnevne novine 27-28. januar 2018. by Dnevne Novine

IVAN BRAJOVIĆ ■ 10

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018. BROJ 1979 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Opozicija prijeti burom, ali u čaši vode

GENADIJ SISOJEV, DOPISNIK KOMERSANTA ZA BALKAN

Rusija na Balkanu igra šah sa Zapadom ■ Crna Gora je bila svjesna u kakav sukob sa Rusijom ulazi kada je forsirala učlanjenje u NATO, ali bi bez toga uvijek postojao rizik da li će negdje u Briselu razmišljati da li da ti pomognu ili ne

■ 4 5 SKANDAL: ADVOKATI PRIJETILI OPTUŽENOM

Vodi računa šta pričaš, Dikiću! ■ 12 13

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ Crna Gora je pokazala da, bez obzira na sve optužbe na račun antiruske histerije, nije bilo nijednog slučaja da je nekog Rusa neko mrko pogledao zbog neke tamo politike

UPRKOS NISKIM KAMATAMA

■16 17 ■16 17 marketing@dnovine.me

Crnogorci u bankama drže 1,7 milijardu € +382 77 300 104

AKTUELNO

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO Sam snimim film, sam odlučim pa sam odobrim da se emituje i eto malo sam zaradim

Meni to nije sporno. A i sve si sam radio, niko ti ni zeru nije pomogao

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Možda bi Nikola mogao i sam da vodi ovaj Savjet.

Da je Nikola snimao film o tome kako onaj Đurović gaji salatu to ne bi bio konflikt interesa.

“Zelena salata doma moga” to bi bio naslov filma.

Dobro je, da ne padne kome na pamet da snimi film kod onoga Pavićevića u bolnici

NIKŠIĆKIM KAFANAMA GRADSKOG HRONIČARA MAKSIMA VUJAČIĆA

Uprkos odluci suda, ASK ostala pri svom stavu

Nikola Vukčević Nakon što je Upravni sud poništio odluku Agencije za spriječavanje korupcije (ASK) da je bivši član Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Nikola Vukčević, kao javni funkcioner, bio u sukobu interesa, iz ASK su juče poručili da ostaju pri ranijem stavu.

Sve od Aderve i Vujičine kafane do Vrhovnog suda Grad pod Trebjesom pored bogate istorije, kulture, brojnih umjetnika, prirode, čelika i piva prepoznat je u Crnoj Gori, ali i šire - po kafanama. U Nikšiću kafane nijesu bile samo mjesto za okupljanje, čašu pića i dobru zabavu. Nikšićke kafane su oduvijek bile nešto posebno.

U pare ti znam, a u knjige se ne razumijem

● 34-35 Umka Ličina mirne staračke dane provodi u selu okružena ljubavlju unučadi, rodbine i prijatelja. Na papiru, za koji mjesec puni 91. godinu, ali se to ne računa, jer su nekada, kaže, djeca sama išla da se upisuju u matične knjige. Računa da je bliža stotoj nego devedesetoj.

● 22-23

●28

Alternativa je kao naša politička opozicija Alternativna muzička scena u Crnoj Gori, njene granice, odjeci i značaj - naši sagovornici za ovu temu su: muzički kritičar Željko Milović, frontmen Autogenog treninga Dino Kapetanović, bubnjar Punkreasa Đorđije Njunjić i vokal benda Freedom Rade Vukčević

●41-43

Subota

Nedjelja

Pretežno sunčano, uz umjerenu visoku oblačnost. Ujutru na sjeveru mraz, a po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 5, najviša dnevna 6 do 16 stepeni.

Pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Ujutru na sjeveru mraz, a po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 6, najviša dnevna 4 do 16 stepeni.

Živko nije izmislio svijet svojih filmova, on je u njemu živio Značaj proslavljenog filmskog reditelja Živka Nikolića za razvoj crnogorske kinematografije i kulture nemjerljiv je, ništa manji od djela drugih velikih umjetnika koje je Crne Gora, kako je govorio Petar Lubarda, “odnjivila”.

● 30-31

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

VIŠI SUD SMANJIO KAZNU LIDERU FRONTA

Kneževiću četiri mjeseca zatvora Viši sud u Podgorici preinačio je prvostepenu osuđujuću presudu poslaniku Demokratskog fronta (DF) Milanu Kneževiću tako da će umjesto sedam, u zatvoru provesti četiri mjeseca, zbog napada na policajca tokom oktobarskih protesta 2015. godine. Knežević je pred Osnovnim sudom 18. oktobra prošle godine osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je 17. oktobra 2015. fizički nasrnuo na policajca Miljana Markovića ispred Skupštine. „Presudom Višeg suda u Podgorici, povodom žalbi branilaca okrivljenog M.K., preinačena je presuda Osnovnog suda u Podgorici kojom je okrivljeni M.K. zbog izvršenja krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, na način što je okrivljeni M.K., zbog izvršenja krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri), mjeseca, piše u saopštenju sa-

vjetnice za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici Aide Muzurović. Prema navodima optužnice, Knežević je policajca gurao ramenima i rukama. U jednom trenu ga je uhvatio rukom između grudi i vrata i skinuo mu službenu kapu. U optužnom aktu se navodi da je broj demonstranata bio veći od broja policajaca, te je time napadnuti službenik bio ugrožen. Ističe se da oštećeni Marković nije fizički odreagovao na napade Kneževića, što je zabilježeno na video zapisu. Tokom donošenja presude kao olakšavajuće okolnosti za Kneževića sud je uzeo to što on nije ranije osuđivan i što mu je u kritičnom događaju bila smanjena uračunljivost. S druge strane, otežavajuće okolnosti za njega su to što je predstavnik naroda, koji mora biti prvi u poštovanju zakona. Knežević je osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, za koje djelo je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. N.P.

ŽPCG: PREVOZ ZA NK OTKAZAN ZBOG KVARA

VOZ OTKAZAN, ZA PUTNIKE ORGANIZOVAN AUTOBUS

Putnici koji su juče u popodnevnim satima planirali za Nikšić vozom, nakon sat vremena čekanja i neizvjesnosti, kako su kazali, Vikend novinama, u grad pod Trebjesom su se uputili autobusom. Problem je, kako je VN kazalo nekoliko putnika, što su čekali, i što niko na stanici putnicima nije znao da objasni o čemu se radi, da li će krenuti i kada.

“Ovo je zaista nevjerovatno. Nije prvi put da se dešava. Čekali smo oko sat, niko nije znao da nam kaže kad ćemo i da li ćemo uopšte krenuti. Sa ovakvim stanjem ne možete ni planirati svoje vrijeme i obaveza”, kazao je jedan od nezadovoljnih putnika. Voz koji je juče trebalo da krene za Nikšić u 15.05 sati nije krenuo sa stanice u Podgorici zbog kvara, ka-

zali su VN iz Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG). Međutim, ovo preduzeće je putnicima organizovalo autobuski prevoz, zbog čega su putnici čekali oko pola sata na stanici. “Problem je brzo riješen. Angažovan je prevoz autobusa jer je voz bio u kvaru i putnici su stigli na odredište”, kazali su Vikend novinama iz ŽPCG. M.I.

Putnici negodovali

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

ODBRANA „NEZAVISNOSTI“ UZ MINHAUZENOV SINDROM Crnogorska javnost ovih dana je obaviještena kako su „Ujedinjene nacije zabrinute za nezavisnost RTCG“. Ostalo je nejasno da li je to stav Generalne skupštine ili Savjeta bezbjednosti, ali smo upozoreni da je nezavisnost RTCG postala planetarni problem. UN, međutim, nijesu definisale od čega ili od koga Javni servis treba da bude nezavisan. Objektivno gledajući, u aktuelnom trenutku Javni servis nije nezavisan. Zavisi isključivo od onih milion eura koje od države dobija svakog prvog u mjesecu. Da nema tog miliona mjesečno, vjerovatno ne bi sastavio ni mjesec emitovanja svog „nezavisnog“ programa. Zbunjuje to što je odluku o takvom finansiranju RTCG, kao i o izboru manje ili više „nezavisnih“ članova Savjeta Javnog servisa, donijela upravo parlamentarna većina od koje bi sad Javni servis da bude nezavisan. Malo je komplikovano, ali je tako... U borbu za „nezavisnost i slobodu“ javne riječi, jednako kao UN, uključili su se ovih dana i razni medijski eksperti koje je, iz nekog razloga, uznemirila inicijativa Predsjedništva DPS da se zakonom sankcionišu oni koji objavljuju laži. Eksplicitno su bili protiv te inicijative jer, kako se moglo razumjeti, po njihovom konceptu novinarskog profesionalizma i etičkog kodeksa, nekažnjivost objavljivanja laži je uslov za „nezavisnost i slobodu“ medija. A imali smo minule nedjelje nekoliko medijskih nedjela baš na ovu temu. Tako je, recimo, jedan vrlo „nezavisni“ medij omogućio lideru PzP Nebojši Medojeviću, inače bezbjednosno interesantnoj osobi, da kaže kako je Milo Đukanović u oktobru 2015. godine „naredio da se puca u narod“. Kasnije je Raško Konjević, bivši ministar MUP-a, u Tužilaštvu izjavio kako Nebojša Medojević laže. Kao gost pomenutog medija Medojević je saopštio još nekoliko izmišljotina vezanih za tzv. „duvansku aferu“, da bi „nezavisni“ lakše spinovali neke “aktuelne” teme od prije 20 i kusur godina. Ove nedjelje pokazalo se da i u tzv. “civilnom sektoru” ima mnogo promašenih investicija i lažnih eksperata. U prilog tom stavu je “ekspertska” procjena direktorke Centra za građansko obrazovanje Daliborke Uljarević kako “mogućnost da građanska opozicija ima zajedničkog predsjedničkog kandidata i dalje postoji”. Samo dan-dva kasnije potpuno su je demantovali sami opozicionari Lekić, Danilović, Milačić, indirektno i Bečić, pa još neki “nezavisni” kao Blažić, Miličković… Koliko će ih tek biti?! Drugi “civilni centar”, Centar za monitoring i istraživanje, poznat pod nazivom CeMI, pokušao je da falsifikuje rezultate istraživanja o povjerenju građana u pravosudni sistem koje je sam radio. Direktor Zlatko Vujović u javnoj prezentaciji je potencirao kako manje od polovine građana ima povjerenje u pravosuđe, iako je taj procenat 47, 8 odsto, ali je nekako pokušao da skrajne podatak da u pravosuđe ne vjeruje tek 37,1 odsto građana. To je ona stara priča o polu-punoj i polu-praznoj čaši. Ali nije primjerena jednom istraživaču. Optuženi Dikić iznenada je otpustio svoje advokate, pa su ga tuđi advokati, vidno uplašeni zbog njegove odluke, juče usred suđenja upozorili “da pazi šta priča”! Čega se to boje? Minhauzenov sindrom minule nedjelje, izgleda dobio je razmjere epidemije….

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

INTERVJU: DOPISNIK KOMERSANTA ZA BALKAN GE

RUSIJA NA BALKANU IG

⌦ Samir Rastoder

edan od vodećih ruskih novinara i dopisnik Komersanta za Balkan Genadij Sisojev je u razgovoru za Vikend novine saopštio da je ključni cilj Rusije na Balkanu da spriječi učlanjenje zemalja regiona u NATO. “Drugi cilj nije toliko očigledan. Rusija zvanično nema ništa protiv da zemlje Balkana imaju strategiju približavanja ka EU, međutim želi da te zemlje budu povezane sa Evroazijskom ekonomskom zajednicom što je neka vrsta Evropske unije na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza”, mišljenja je Sisojev. ● VN: Kako Moskva želi da ostvari te ciljeve? SISOJEV: Različite su strategije prema svakoj zemlji, ali ima nešto i zajedničko. Krenimo od Bosne. Predsjedništvo BiH izjasnilo se da im je put ka EU i NATO prioritet. E, sad, postoje dva načina strategije Rusije prema toj zemlji. Prvi, da po svaku cijenu bude očuvan Dejtonski sporazum, koji faktički pretvara Bosnu u državu gdje je za svako pitanje potreban konsenzus dva entiteta. I drugo, uticaj na Republiku Srpsku. Rusija je sada najveći zagovornik Bosne po Dejtonu iz 1995. godine. Ako taj model ostane netaknut, Bosna će ostati paralisana u svom evropskom procesu. Zato postoji ta priča i na zapadu i u Bosni da Dejton treba prilagođavati vremenu u kojem živimo. E, tu Republika Srpska i Rusija imaju zajednički stav, da je Dejton sveto pismo i da se te odredbe moraju striktno poštovati. U tom smislu pitanje evroatlantskih integracija zavisi od toga da li će biti modernizovan Dejton. ● VN: Kosovo? SISOJEV: U ruskim državnim medijima postoji puno članaka i procjena sa antikosovskim predznakom. Cilj je prikazati Kosovo kao kvazidržavu, leglo kriminala i nestabilnosti. Ako uspiješ u tome, s

obzirom da Albanci žive u još četiri države okolo, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji, onda pokazuješ da su i te države podložne nestabilnosti i nijesu za evropske integracije. Drugi element strategije Rusije prema Kosovu su odnosi Prištine i Beograda, gdje se Rusija sve više zalaže da taj njihov spor bude zamrznut. Ne da ga riješe kao što sad EU gura i Kosovo i Srbiju da riješe to do kraja 2018. godine, već da taj proces potraje. Često se ponavlja teza da ako nekom nešto pokloniš, u ovom slučaju da priznaš kosovsku nezavisnost, onda je to zauvijek.

● VN: Rusija zapravo štiti svoje interese, a ne interese Balkana? SISOJEV: Pa jeste, zato što su balkanske zemlje neka vrsta šahovske table na kojoj Rusija igra sa Zapadom. Tu Rusija može da igra jer je EU u posljednje vrijeme ispustila ovaj region iz svog fokusa, a kada tome dodate kulturno-istorijske veze regiona sa Rusijom, onda je velika vjerovatnoća da Rusija može da dobije ovu partiju. ● VN: Evropska demokratija se pokazala ipak nemoćnom pred ruskom politikom, a primjer je Ukrajina? SISOJEV: Da je neka od ovih zemalja članica EU ili NATO, onda ne bih mogao da zamislim inferioran odnos Zapada prema njoj. Oni bi svakako morali da reaguju. E sad, ka-

ti da li da ti pomognu ili da „samo“ uvedu nekom sankcije.

Crnogorski medijski prostor ima ogromne probleme. To upoređujem naravno sa Komersantom i tom školom koja je u Rusiji, a i u Evropi jedna od najjačih. Ključni problem je nedogovornost. Određena vijest i stav se tako lako objave, a da niko ne snosi odgovornost

da je riječ o odnosu prema zemljama koje nijesu u tom sistemu, pojavljuje se dilema da li prepustiti te zemlje nekoj drugoj sili, u ovom slučaju Rusiji, da nešto tamo uradi ili ući u sukob sa dalekosežnim posljedicama. Slijedeći logiku, mislim da su prvo odbacili mogućnost vojnog sukoba i to se nije desilo samo sa Ukrajinom već i 2008. sa Gruzijom. Nakon toga su se opredijelili za politiku sankcija. To je jedina kaznena strategija prema Rusiji zato što za drastičniji odgovor nema konsenzusa članica EU. Crna Gora je bila svjesna u kakav sukob sa Rusijom ulazi kada je forsirala učlanjenje u NATO, ali je to bila njena procjena jer bez toga bi uvijek postojao rizik da će prema tebi u nekim sličnim situacijama negdje u Briselu razmišlja-

Rusiji je bolje da ima što više prijatelja u NATO-u ● VN: Da li Vama zamjeraju u Rusiji zbog ovakve priče? SISOJEV: Ako mi neko zamjera na onome što govorim o ovim stvarima, ja samo kažem da mi različito gledamo na to šta su interesi Rusije. Za Rusiju je bolje da ima što više prijatelja u NATO-u nego neprijatelja. Da sam neko ko određuje strategiju ja bih gurao i Crnu Goru i Makedoniju prema NATO-u i EU jer će te države uvijek biti prijateljski raspoložene

prema Rusiji. Pa i Crna Gora je pokazala da, bez obzira na sve optužbe na račun antiruske histerije, nije bilo nijednog slučaja da je nekog Rusa neko mrko pogledao zbog neke tamo politike. To je jedini slučaj u istoriji kada je Rusija ušla u politički sukob sa nekom zemljom da se to nije pretvorilo u antirusko raspoloženje u toj zemlji. I u Ukrajini i u pribaltičkim zemljama, Poljskoj toga ima. A u Crnoj Gori nema.

● VN: Da li se priča o uticaju Rusije na Crnu Goru koristi u dnevnopolitičke svrhe i da li je zaista postojao ili još postoji realno taj uticaj? SISOJEV: Ta priča nije pretjerana. Ono što je očigledno jeste to da je postojala namjera da se jedna politička snaga dovede na vlast. To ni ruski zvaničnici nijesu krili. To se može vidjeti iz niza izjava Sergeja Železnjaka koji je rekao da „mi želimo da DF dođe na vlast i spremni smo da pomognemo jer oni su spremni da maknu sankcije i da povuku priznanje Kosova“ i tako dalje. Znači, podrška jednoj političkoj stranci je bila toliko otvorena i neskrivena da je to svako mogao protumačiti kao političko miješanje. Na kraju, vladajućoj strukturi u Crnoj Gori tu priču servira opozicija odnosno lideri DF-a, jer su se hvalili da imaju podršku Moskve za promjenu vlasti, govorili da će uzeti vlast milom ili silom, odnosno „ako ne pobijedimo, nećemo priznati poraz”. ● VN: Kada bi takvu priču nekim slučajem DF ili neko drugi plasirao u Moskvi, šta bi se desilo? SISOJEV: Lideri DF-a, pa i dobar dio opozicije vladajuću strukturu etiketiraju kao autoritarnu, diktatorsku i tako dalje. Vladajuća partija mogla bi da finansira izlet za opozicionare u Rusiju i da tu istu aktivnost pokušaju da sprovedu u Moskvi. Ne bi bili na slobodi ni dva dana. Sjećate se onih demostracija i nasrtanja na policajce 2015. godine? U svakoj zemlji bi taj policajac mogao to da sankcioniše na licu mjesta i bilo bi to potpuno legitimno. Primjer iz Rusije: prije nekoliko

biografija

GENADIJ SISOJEV

oznati ruski novinar Genadij Sisojev rođen je 1962. godine. Diplomirao je na Fakultetu međunarodnog novinarstva čuvenog Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose (MGIMO). Od 1989. do 1996. godine bio je dopisnik ruskih listova “Novoje vremja” i “Moskovskije novosti” sa Balkana. Krajem 90ih i početkom 2000-ih izvještavao je za TV Crne Gore iz Moskve. Do 2015. godine bio je urednik spoljne politike u najuticajnijem ruskom listu Komersant. Od tada je dopisnik Komersanta sa Balkana. U 2016. godini vodio je emisiju “Club A International” na TV Atlas. Jedan je od vodećih ruskih stručnjaka za Jugoistočnu Evropu. Autor knjiga “Balkanski prorok” i “Crnogorska bitka”, koje su izašle na ruskom, engleskom i srpskom jeziku.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

AKTUELNO

ENADIJ SISOJEV U RAZGOVORU ZA VIKEND NOVINE

GRA ŠAH SA ZAPADOM godina bile su demonstracije u Moskvi i policija je stala ispred demonstranata, onda je počela gužva i jedan od njih je dobio tri godine zatvora zbog nasrtaja na policajca jer ga je “gađao teškim predmetom”. Taj teški predmet je bila pomorandža. Dakle, za gađanje policajca pomorandžom - tri godine robije.

● VN: Da li se prijemom Makedonije u NATO završava taj jaki uticaj Rusije na ovaj prostor?

SISOJEV: Ne završava se, i kad Makedonija bude primljena u NATO ostaće Bosna i Srbija. Srž ruske strategije na Balkanu je Beograd. Na neki način i u Crnoj Gori i u Makedoniji se ne vode borbe za te države nego za Srbiju. To gdje će biti Srbija je važno jer će to odrediti raspored snaga i uticaja. Ali vratimo se na Crnu Goru i njene odnose sa Rusijom. Jasno je da su ipak tenzije malo splasnule. Nema više teških riječi, nema onolike napetosti. Tu postoji nekoliko razloga. Prvi je da je Rusija shvatila da je Crna Gora u NATOu, drugi je razočarenje u DF jer su shvatili da, bez obzira koliko su im pomagali, nijesu u stanju da budu vlast, a u drugi dio opozicije nemaju povjerenja. I treći razlog je da je pažnja Rusije sa Crne Gore skrenuta na Makedoniju i Srbiju. Jasno je da će Makedonija biti pozvana u NATO ovoga ljeta. Mogućnost uticaja Rusije tamo je manja nego na Crnu Goru. Pa ni Nikola Gruevski koji je važio za proruskog političara nije zagovarao toliku zavisnost, a posebno

1 milion eura morao je da plati Komersant jednoj od ruskih banaka zbog povrede časti i ugleda jer je novinar napisao da su ispred njihove poslovnice bili redovi i da je vjerovatno ta banka u nekim problemima. Kad upoređujemo ono šta se ovdje objavljuje mediji bi platili milione za lažne neprovjerene vijesti.

to ne radi Zoran Zaev. I još jedna stvar, vrlo važna, jeste ta da za razliku od Crne Gore u Makedoniji je ideja učlanjenja u NATO podržana u velikom procentu od čak 70-80 odsto. Osim toga, i Zapad je sad koncentrisan na Skoplje. ● VN: Da li Rusija preko Grčke može da utiče na Makedoniju? SISOJEV: Makedonija sa Grčkom mora da riješi pitanje imena i najlakše je za Rusiju da na nju utiče preko Grčke. Međutim, Grci više pričaju o bliskosti sa Rusijom nego što je to realno tako. Prije nekoliko godina kada je EU uvela sankcije Rusiji, u posjeti Moskvi je bio grčki premijer Cipras. I tada su postojale spekulacije da mu može biti ponuđena velika pomoć, jer je Grčka bila u dugovima, da te sankcije ne budu produžene. Međutim, Grčka nije ništa uradila po tom pitanju. Jedno je pričati, a drugo raditi. U EU postoji niz zemalja koji pričaju o tom ukidanju sankcija, ali se to ne dešava. Grčka će možda tvrditi pazar, cjenkati se, ali neće ići predaleko u svađi sa Vašingtonom i zemljama EU.

● VN: Da pređemo na stanje medijske scene na Balkanu. Kako objašnjavate činjenicu da pojedini uticajni mediji cijelu strategiju godinama zasnivaju na borbi protiv Đukanovića, DPS-a i vlasti, a taj Đukanović biva sve jači? SISOJEV: Crnogorski medijski prostor ima ogromne probleme. To upoređujem naravno sa Komersantom i tom školom koja je u Rusiji, a i u Evropi jedna od najjačih. Ključni problem je neodgovornost. Određena vijest i stav se tako lako objave, a da niko ne snosi odgovornost. To se odnosi i na neprovjerene vijesti kao i u slučaju nedavne izjave Lavrova. Mediji kopiraju vijest i od jednog do drugog ta vijest naraste na nešto što nema veze sa onim što je činjenica. Lavrov je navodno rekao da se nada će skoro doći do otrežnjenja Crne Gore. Nikom nije palo na pamet da to provjeri. Prvo, to se desilo prije pet dana, drugo to nije nikakva izjava već konferencija za novinare, treće na tom presu je bilo 30-40 pitanja. Odgovarajući na jedno od njih on je govorio uglavnom o Srbiji, o centru u Nišu, o optužbama u svijetu na račun Rusije, pa usput pomenuo i Crnu Goru i uopšte za region i svijet pomenuo otrežnjenje u odnosu na Rusiju, ali su mediji to spojili samo sa Crnom Gorom. To je jedan primjer, ali mnogo opasnije je kad daješ neke teške kvalifikacije. Odgovornost za javnu riječ mora biti velika. Ovdje ništa nije sveto.

Lideri DF-a, pa i dobar dio opozicije vladajuću strukturu etiketiraju kao autoritarnu, diktatorsku i tako dalje. Vladajuća partija mogla bi da finansira izlet za opozicionare u Rusiju i da tu istu aktivnost pokušaju da sprovedu u Moskvi. Ne bi bili na slobodi ni dva dana

Možeš slobodno da kažeš da je neko lopov i poslije dva dana sitnim slovima staviš negdje na nekoj tamo dvadesetoj strani da to ipak nije tačno. Pa pazite, Komersant je jednom napisao da su ispred jedne banke bili redovi i da je vjerovatno ta banka u nekim problemima. Banka nas je tužila za povredu ugleda i morali smo da platimo milion dolara jer novinar to nije provjerio. Kad upoređujemo ono šta se ovdje objavljuje mediji bi platili milione za lažne neprovjerene vijesti. ● VN: U svijetu je evidentna tendencija da se lažnim vijestima stane na kraj. Francuzi, Njemci i još neki će to pokušati da riješe zakonom, a i DPS je prije neki dan najavio sličnu inicijativu. SISOJEV: Logičnije bi bilo da to rade novinarska udruženja, a država ili stranka da to podrže. Otuda taj paradoks koji ste pomenuli da neki mediji dvadeset godina pišu protiv vlasti, a ta vlast svake godine izlazi jača. Problem je integritet. Ovdje neki mediji pišu da je vlast uvijek u pravu, a drugi da ona nikada nije u pravu. Ni jedno ni drugo ne stoji. Onda kad budeš uhvaćen u pretjerivanju ili laži onda će građani debelo da se zamisle sljedeći put kada nešto objaviš da li je to tako. Prosto, kredibilitet se teško stiče a lako gubi. Evo gledamo ovo suđenje, pa to može biti primjer. Ako sudija može da kaže advokatu, tužiocu, svjedoku da nešto što kaže nije po pravilima i kazni ga sa 500 ili 1.000 eura, onda će se kasnije zamisliti da li će sljedeći put prekršiti pravila. Tako nešto može da se uradi i na medijskoj sceni. ● VN: U Crnoj Gori ima dosta medija i medijska scena je veoma polarizovana. SISOJEV: Da, ima puno medija, ali jedan kolega je rekao da bi od svih redakcija u Crnoj Gori mogle da se naprave dvije odlične, ne više. To mi je bilo iznenađujuće, ali taj čovjek vjerovatno zna šta priča jer primjećujem taj nedostatak kvaliteta.

AKTUELNO

ZVANIČNO NAJAVIO KANDIDATURU

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Sa konferencije ASK

I PROFESOR BLAŽIĆ U TRCI ZA PREDSJEDNIKA Profesor Đorđije Blažić najavio je da će učestvovati na predsjedničkim izborima, koji su zakazani za 15. april. On je, na konferenciji za novinare u PR centru, saopštio da se za predsjednika države kandiduje “zbog svih slobodnih građana koji vjeruju da država postoji zbog građana, a ne građani zbog države”. Prema Blažićevim riječima, crnogorsko društvo se danas nalazi pred egzistencijalnom opasnošću “zbog masovnog iseljavanja najproduktivnijeg i najkreativnijeg

dijela stanovništva”. “Kao predsjednik, boriću se za povratak suvereniteta građaninu i depolitizaciju državnih institucija i javnih službi na svim nivoima”, rekao je Blažić. Kad je riječ o predstavljanju zemlje u inostransvu, Blažić je rekao da će insistirati na tome da se Crna Gora u svim međunarodnim forumima učini subjektom, a ne objektom međunarodne politike. Blažić smatra da je “dovoljno vremena pred nama do 15. aprila da svi u Crnoj Gori pokažu da su zreli”. E.H. Blažić

DPS: KRAPOVIĆ DA KAZNI V.D. VODOVODA

Vujović službenim autom išao na skijanje

AGENCIJA ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE FORMIRALA R

ŽIRO RAČUN OBA PREDSJEDNIČKIH

⌦ Elhana Hamzić

gencija za sprečavanje korupcije (ASK) formirala je Radnu grupu za praćenje predsjedničkih izbora, u kojoj je angažovano 14 službenika Odsjeka za kontrolu finansiranja političkih subjekata.

Nakon spekulacija da je v.d. direktor Vodovoda Budva Vladimir Vujović službenim autom pošao na odmoru na Kopaoniku, Opštinski odbor DPS traži od predsjednika Opštine Dragana Krapovića da objasni da li će i kako kazniti Vujovića. “Ovakvo bahato ponašanje Vujovića u najmanju ruku je skandalozno, kao što je krajnje neodgovorno i nemoralno da Krapović o ovoj zloupotrebi ćuti i pokušava da je sakrije. S obzirom na to da lokalna vlast u Budvi funkcioniše isključivo zahvaljujući trulim kompromisima i ucjenama, u koaliciji u kojoj se svako odriče svojih temeljnih programskih principa zarad šačice vlasti, jasno je zašto Krapović štiti Vujovića i tako brani njegovu bahatost”, ka-

žu iz DPS-a. Naime, prethodnih dana društvenim mrežama kružile su fotografije službenog vozila, parkiranog ispred recepcije apartmana Konaci na Kopaoniku, koji je navodno koristio Vujović. Vujović je tada Dnevnim novinama kazao da nije upoznat sa fotografijama. “Pošto imate te fotografije, pošaljite mi da vidim, pa ću vam potvrditi da li sam to ja. Trenutno sam u spa centru, došao sam službenim autom, pa ako me neko slika, biće da iskorišćavam službeno auto”, kazao je Vujović Dnevnim novinama. Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović našem listu je kazao da ne zna da li je Vujović na skijanje, na Kopaonik, išao službenim automobilom. E.H.

Iz Agencije su, na brifingu za medije, podsjetili da su se donošenjem odluke o raspisivanju predsjedničkih izbora stekli zakonski uslovi za početak sprovođenja mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i nadzora nad poštovanjem obaveza i zabrana iz Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Agencija za sprečavanje korupcije će u zakonskom roku od deset dana od dana raspisivanja izbora donijeti Plan kontrole finansiranja izborne kampanje kandidata za Predsjednika Crne Gore i nadzora nad primjenom zakona u izbornoj kampanji, kojim će biti definisane aktivnosti ASK u cilju sprovođenja kontrole finansiranja kampanje.

■ TRANSPARENTNOST UPOTREBE RESURSA

Načelnik za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja Dušan Drakić kazao je da su prioriteti ASK tokom kampanje transparentna upotreba javnih resursa u kampanji, koji obuhvata sedmodnevne i petnaestodnevne izvještaje, socijalna davanja i zapošljavanje u toku kampanje. “U cilju transparentne upotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji Agencija takođe podsjeća na obavezu budžetskih potrošačkih jedinica sedmodnevnog objavljivanja na svojim internet stranicama analitičkih kartica sa računa u svom posjedu i njihovog dostavljanja Skupštini, obavezu svih organa vlasti objavljivanja sedmodnevno svih izdatih putnih naloga za upravljanje službenim vozilima, oba-

vezu dostavljanja Agenciji svih odluka o zapošljavanju sa pratećom dokumentacijom, obavezu Ministarstva rada i socijalnog staranja i opština petnaestodnevnog obavljivanja podataka o broju, vrsti, iznosu i raspodjeli socijalne pomoći, kao i obavezu Ministarstva finansija i opština petnaestodnevnog objavljivanja izvoda iz trezora i analitičke kartice o potrošnji sredstava iz budžetske rezerve u cilju transparentnosti upotrebe državnih sredstava u toku izborne kampanje, prevencije zloupotreba i neometanog ostvarivanja kontrolnih aktivnosti iz nadležnosti Agencije. Prvi rok za dostavljanje sedmodnevnih izvještaja je 29. januar, a za petnaestodnevne izvještaje 5. februar”, naveo je Drakić.

■ REDOVNI IZVJEŠTAJI O TROŠKOVIMA

Plan će takođe sadržati uputstvo kandidatima za Predsjednika, organima vlasti i drugima zakonskim obveznicima, o ispunjavanju propisanih obaveza i postavljenih zakonskih zabrana u toku trajanja izborne kampa-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Foto: Dejan Lopičić

RADNU GRUPU ZA PRAĆENJE IZBORA

AVEZA I KANDIDATA ĐUKANOVIĆ, HRAPOVIĆ I NURKOVIĆ NISU KRŠILI ZAKON

Na pitanje zašto nijesu pokrenuli postupak protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog toga što, kako je objavljeno u medijima, nije blagovremeno dostavio imovinski karton, Milašinović je kazao da je Đukanović to učinio u zakonskom roku. “Kad se prime svi imovinski kartoni, oni moraju da prođu određenu provjeru. To nije jedini karton koji je došao u tom periodu, od 15. decembra dobili smo ih preko 100 po raznim osnovama, a bili su i praznici. Kada se

izvrši administrativna provjera, karton će biti objavljen na sajtu Agencije kao i svaki drugi”, precizirao je Milašinović. Iz Agencije su ocijenili da zakon nije prekršio ni biši direktor Fonda zdravstva Kenan Hrapović koji je, prema navodima medija, u to vrijeme sklapao ugovor sa svojom suprugom, kao ni Osman Nurković koji je istovremeno bio predsjednik Bošnjačkog savjeta dok je obavljao funkcije direktora Monteputa i ministra saobraćaja.

nje i mjesec nakon održavanja izbora, sa kalendarom izvršavanja navedenih zakonskih obaveza. Iz Agencije su podsjetili da kandidati koji planiraju da podnesu liste za učešće na izborima za Predsjednika Crne Gore imaju zakonsku obavezu otvaranja posebnog žiro računa za finansiranje izborne kampanje, određivanja ovlašćenog lica, te obavezu dostavljanja Agenciji petnaestodnevnih izvještaja o pri-

lozima pravnih i fizičkih lica, privremenih izvještaja o troškovima kampanje i izvještaja o prikupljenim i utrošenim sredstvima u toku izborne kampanje u roku od 30 dana od dana održavanja izbora sa pratećom dokumentacijom, a sve u cilju unapređenja transparentnosti finansiranja izborne kampanje i neometanog ostvarivanja kontrolnih aktivnosti iz nadležnosti Agencije.

AKTUELNO

LIDER DPS ĐUKANOVIĆ SA PREMIJEROM MAĐARSKE ORBANOM

UJEDINJENA EVROPA GARANT STABILNOSTI

Samo ujedinjena Evropa može biti garant bezbjednosti i stabilnosti, kao i ekonomskog prosperiteta i konkurentnosti našeg kontinenta, ocijenjeno je tokom susreta predsjednika Demokratske partije socijalista Crne Gore Mila Đukanovića i predsjednika vladajuće partije Fides i premijera Mađarske Viktora Orbana u Budimpešti. Đukanović je, kako navode iz DPS, tom prilikom zahvalio Orbanu i njegovoj Vladi na podršci i pomoći Crnoj Gori i regionu u integracionim procesima. “On je podsjetio da je naša zemlja svoj najveći uspjeh na međunarodnom planu - članstvo u NATO, ostvarila upravo u periodu kada je Mađarska bila u Alijansi kontakt zemlja za Crnu Goru”, navodi se u saopštenju. Orban je, ističe se, odao priznanje Đukanoviću za njegovu ulogu i doprinos u stvaranju i razvoju moderne Crne Gore na njenom putu u EU i NATO, izrazivši spremnost da i partijskom i državnom linijom, zajedno sa partnerima iz Višegradske grupe i kolegama iz drugih članica EU, još odlučnije doprinosi politici proširenja na zemlje Zapadnog Balkana. Obojica su zadovoljni razvojem bilateralnih odnosa prijateljskih zemalja, a Orban je naglasio potrebu još tješnje saradnje dvije vlade. Đukanović, navode u DPS-u, boravi u Budimpešti na poziv direktora Instituta za međunarodne poslove i trgovinu Martona Šoblera, gdje je članovima diplo-

Đukanović i Orban

Nije lako biti promoter EU na Balkanu Milo Đukanović je istakao da nije lako biti promoter evropske politike na Balkanu, dok su recidivi nacionalističke prošlosti i dalje veoma jaki. “Osim toga, svjesni svih specificnosti vremena u kojem živimo, mi razumijemo da dinamika proširenja zavisi i od apsorpcione moći Evropske unije”, kazao je Đukanović, naglasivši da ne stoji dilema konsolidacija EU ili ujedinjenje, jer nema bolje konsolidacije Evrope od njenog ujedinjenja na cijelom kontinentu. matskog kora, mađarskim diplomatama, predstavnicima naučne zajednice i NVO sektora održao preda-

vanje o evroatlantskoj integraciji Zapadnog Balkana. U osvrtu na iskustva Crne Gore, afirmišući rezultate na ekonomskom planu i u sprovođenju reformi, Đukanović je istakao da je vizija strateškog opredjeljenja i razvoja bila fokusirana na demokratske, ekonomske i bezbjednosne standarde, koji se podudaraju sa zapadnim sistemom vrijednosti. To joj je, naveo je, omogućilo da izbjegne sukobe tokom 90-ih, da u skladu sa najvišim demokratskim standardima obnovi nezavisnost i bude primjer regionalne saradnje, te da postane članica NATO i lider u procesu evropske integracije. Đukanović je imao i odvojen susret sa Šoblerom, sa kojim je, između ostalog, razgovarao i o mogućnosti korišćenja mađarskog iskustva za eventualno formiranje sličnog instituta u Crnoj Gori. E.H.

SAVJET AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE

Pravila predstavljanja do 29. januara Savjet Agencije za elektronske medije je usvojio Pravilnik o pravima i obavezama emitera tokom kampanje za izbore za Predsjednika Crne Gore, koji će biti održani 15. aprila 2018. godine. Emiteri su dužni da do 29. januara Agenciji dosta-

ve pravila predstavljanja u okviru svakog pojedinog radijskog ili televizijskog programa, programsku šemu sa označenim sadržajima od značaja za medijsko predstavljanje u toku izborne kampanje i naziv organa ili ovlašćenog lica koje će biti nadležno za razmatranje

prigovora. Pravilima predstavljanja se utvrđuju oblici medijskog predstavljanja, njihovo trajanje i raspoređivanje, kao i način odlučivanja o redoslijedu političkog oglašavanja odnosno predstavljanja u okviru informativno-političkih programa. E.H.

AKTUELNO

POTPISIVANJE DEKLARACIJE U SRPSKOJ KUĆI

Mire četnike i partizane Lideri Demokratskog fronta će sjutra u “Srpskoj kući” u 12 sati, prije održavanja sjednice Glavnog odbora Nove srpske demokratije, potpisati Deklaraciju o pomirenju, saopšteno je iz DF-a. Deklaracija o pomirenju potomaka partizana i četnika u Crnoj Gori, kako su ranije naveli iz DF-a, predstavlja društvenu potrebu kako bi se izbjegle dalje ideološke konfrontacije i stigmatizovanja. Deklaracija o pomirenju

potomaka partizana i četnika u Crnoj Gori, kako su ranije naveli iz DF-a, predstavlja društvenu potrebu kako bi se izbjegle dalje ideološke konfrontacije i stigmatizovanja. Deklaraciju će u Podgorici potpisati predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je i inicijator Deklaracije, kao i srodne političke organizacije i udruženja. M.P.

Deklaraciju potpisuju u Srpskoj kući

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Samo zajedno imaju šansu

Vujović Član Predsjedništva SDP Ivan Vujović smatra da građanska opozicija ima veliku odgovornost u pronalasku dogovora oko zajedničkog predsjedničkog kandidata i modela nastupa na lokalnim izborima, koji bi, istakao je, garantovali smjenu DDPS. Vujović ocjenjuje da je najbolja formula za uspjeh nestranački kandidat građanske opozicije, koji će nesporno biti privržen Ustavnim određenjima Crne Gore, ličnost građanskog i demokratskog formata sa znanjem i autoritetom neophodnim da predstavlja državu na najvišem nivou, saopšteno je iz SDP. E.H.

NA IZBORNOM KONGRESU

CRNOGORSKA BIRA PREDSJEDNIKA Crnogorska partija će danas, na drugom izbornom Kongresu, izabrati predsjednika i novo rukovodstvo, saopšteno je iz te partije. „Potpuni fokus nam je na izboru novog predsjednika i potpredsjednika. Kandidat za predsjednika je doktor Vladimir Pavićević, naš dosadašnji politički savjetnik“, kaže se u saopštenju Crnogorske. Iz te partije su kazali da će, osim predsjednika stranke, biti izabrana tri potpredsjednika kao i predsjednici Nadzornog o db ora stranke, Statutarnog odbora, Političkog i Programskog savjeta, i sekretarka Predsjedništva. E.H.

Pavićević

GLAVNI GRAD PODGORICA

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA CRNE GORE

KONKURSNI ZADATAK za izradu Idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine u Podgorici

MEĐUNARODNI, OPŠTI, ANONIMNI, IDEJNI I JEDNOSTEPENI

KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKOG RJEŠENJA I STUDIJE SA PREPORUKAMA ZA NAČIN URBANIZACIJE PROSTORA SADINE U PODGORICI KONKURSNI ZADATAK Raspisivač i sprovodilac konkursa: Glavni grad Podgorica - Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore Podgorica, januar 2018. godine

PODACI O KONKURSU: VRSTA KONKURSA PREMA UČESNICIMA: Međunarodni PREMA NAČINU RASPISIVANJA: Opšti anonimni PREMA ZADATKU: Idejni PREMA OBLIKU: Jednostepeni REGISTARSKI BROJ KONKURSA: KONKURSNI ZADATAK:

Urbanističko-arhitektonsko rješenje i Studija sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine u Podgorici

LOKACIJA:

Prostor u zahvatu DUP-a “Sadine”, Katastarska opština Donja Gorica, Područna jedinica Podgorica

RASPISIVAČ I SPROVODILAC KONKURSA: Glavni grad Podgorica - Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore Podgorica, januar 2018. godine

SADRŽAJ: 1. 2. 3. 4. 5.

POVOD I CILJ IZRADE KONKURSA STANJE LOKACIJE I KONTEKST URBANISTIČKI RAZVOJ I PLANSKE PRETPOSTAVKE USLOVLJENOSTI POSTOJEĆE I PLANIRANE MREŽE INFRASTRUKTURE PROGRAMSKI ZAHTJEVI

1. POVOD I CILJ IZRADE KONKURSA

Povod raspisivanja konkursa od strane Glavnog grada Podgorice leži u potrebi za pribavljanjem najkvalitetnijeg urbanističko-arhitektonskog rješenja i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine. Osnovni cilj Konkursa je odabir konkursnog rješenja koje će dati najkvalitetnije prijedloge za urbanističko rješenje prostora sa arhitekturom objekata na nivou koncepta, najracionalnije rješenje infrastrukturnih sistema i ostalih činilaca savremenog urbanog prostora, a na osnovu Studije koja će definisati i opravdati konkursno rješenje. Razlozi za posvećivanje posebne pažnje području Sadinama su brojni, pri čemu je problem nedovoljnog korišćenja kapaciteta koje nudi ovaj prostor aktuelan već duži vremenski period. Inicijative za prenamjenu pokretane su u više navrata od strane vlasnika zemljišta koje je u predmetnom zahvatu, ali je problem namjene Sadina bio predmet analize lokalnih i državnih organa nadležnih za pitanja uređenja prostora. Naime, Prostorno urbanistički plan Glavnog grada Podgorice (“Sl. list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 06/14 od 27.02.2014) prepoznaje problem sa kojim se Podgorica suočavala godinama, a odnosi se na degradiranje, između ostalog, i poljoprivrednog zemljišta. Razlozi za ovu situaciju variraju od nedovoljne ambicije građana da se bave poljoprivrednim djelatnostima, ali neprivođenje zemljišta poljoprivrednoj namjeni često je bilo posljedica komplikovanih procedura restitucije, kakav je slučaj upravo sa prostorom Sadina. Na osnovu smjernica lokalnog planskog dokumenta najvišeg reda, Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, koje se odnose na izradu i reviziju detaljnih urbanističkih i urbanističkih planova u okviru GUR-a Podgorica, navedena je obaveza sprovođenja međunarodnog javnog konkursa za odabir funkcionalnog i održivog koncepta razvoja i urbanističko-arhitektonskog oblikovanja prostora Sadine. Takođe, PUP definiše izradu Studije kojom će se analizirati pogodnost terena za različite vrste namjena i, na osnovu detaljne analize, dati smjernice za razradu prostora budućim planskim dokumentom. Odabrana ponuda (Koncept i Studija) će biti obavezna dokumentaciona osnova za izradu Detaljnog urbanističkog plana “Sadine” (odluka o izradi - “Sl. list Crne Gore - opštinski propisi”, br. 10/14 od 31.03.2014). Glavni grad Podgorica posmatra urbani prostor kao dragocjen lokalni i nacionalni resurs kojem mora biti posvećena posebna pažnja, naročito kada se pristupa definisanju neizgrađenih urbanih zona koje su kao takve dugo bile sastavni dio gradske urbanističke matrice. Naša vizija Sadina zasniva se na principu održivosti budućeg prostora koji će biti integralan dio urbanog tkiva Podgorice. Upravo je održivost povod razrade prostora Sadine ovim konkursom i ono što Glavni grad ima za cilj jeste odabir urbanističko-arhitektonskog rješenja čija će opravdanost biti detaljno razrađena u Studiji, a očekuje se savremeno inovativno rješenje koje će biti podsticaj za buduća rješenja urbanog prostora grada, kako na predmetnoj lokaciji, tako na teritoriji grada uopšte. Pojam održivosti u konkretnom slučaju podrazumijeva bavljenje lokalnim resursima pri čemu se poseban akcenat stavlja na brigu o životnoj sredini, korišćenje energije iz obnovljivih izvora i adekvatno upravljanje zemljištem, infrastrukturom, otpadom itd. Odabrano rješenje treba da ponudi najkvalitetnije prijedloge u smislu izvodljivosti i ekonomičnosti i kao takvo da postane siguran temelj za razradu ovog prostora detaljnim urbanističkim planom. Rješenje i Studija treba da prikažu Sadine kao re-urbanizovan, vitalan i sadržajan dio grada prema principima održivosti koja će omogućiti funkcionisanje “grada u gradu”, kao fleksibilan prostorni okvir koji će zadovoljiti potrebe savremenog korisnika prostora, dajući mu identitet i upečatljivost urbanog pejzaža po kojem će grad biti prepoznatljiv.

2. STANJE LOKACIJE I KONTEKST Sadine se nalaze na sjeverozapadnoj strani urbane zone grada, obuhvaćene su Generalnim urbanističkim rješenjem Podgorica (GUR Podgorica) i pripadaju katastarskoj opštini Gornja Gorica. Pretežna namjena prostora koji okružuje Sadine je stambena – individualno stanovanje. Površina konkursnog zahvata iznosi 144, 10 hektara. Sadine su najvećim dijelom zelena neuređena površina, dok je ukupna površina pod objektima gotovo zanemarljiva. Izgrađene strukture skoncentrisane su na jugozapadnoj strani i tu je dominantna namjena individualnog stanovanja sa pomoćnim objektima. Na sjeverozapadu zahvata su objekti nekadašnje fabrike “Elastik-Plastika” (danas “Elastik-Plastika” a.d.) koji se koriste kao skladišni prostori. Gradske saobraćajnice koje okružuju Sadine su Bulevar SKOJ-a, Ulice Dr Blaža Raičkovića, Knjaza Danila, Rusa Radulovića i Ulica Radnička. Nedaleko od Sadina je park-šuma Tološi, zatim novoizgrađena zona namjene kolektivnog stanovanja sa djelatnostima i centralnim djelatnostima kao i Blokovi 5 i 6, koji predstavljaju značajne determinante u urbanoj formi Podgorice. Posmatrano u širem kontekstu, Sadine se nalaze u samom centru, okružene Veljim brdom, Malim brdom, rijekom Moračom i brdima Gorica i Zelenika. Položaj predmetne lokacije u urbanoj matrici veoma je povoljan i ukazuje na mogućnost stvaranja jednog stabilnog i održivog prostora. Mofrološka i sva ostala istraživanja i analize Podgorice koje je neophopdno sprovoditi tokom izrade Rješenja sa Studijom, a koja za cilj imaju integrisanje Sadina u izgrađenu urbanu strukturu Podgorice, zasigurno su delikatan urbanistički zadatak. Ovo naročito zbog samog konteksta lokacije u neposrednom okruženju, koje je rezultat tranzicionog urbanizma države u razvoju. Postojeće prostorne forme oko Sadina odraz su graditeljskih trendova kroz vrijeme i transformacija shodno potrebama zajednice, kao što je slučaj sa velikim procentom sub-urbanih zona Podgorice. Urbana mobilnost u posljednjoj deceniji značajno je osnažena sistemom saobraćajne infrastrukture, a nedavno je “pojačana” biciklističkim saobraćajnicama. Za visok stepen pokretljivosti građana u gradskom prostoru i sve širi spektar mogućnosti za urbanu mobilnost zaslužna je upravo ova politika razvoja saobraćaja koja je uvijek u prvi plan stavljala intergaciju kolskog i pješačkog, sada i biciklističkog saobraćaja i pozitivan odgovor korisnika prostora ne izostaje. Imajući u vidu činjenicu da prostor ima izuzetan razvojni potencijal, kao jedinica lokalne samouprave očekujemo rješenje koje će dati korisne smjernice za raspolaganje zemljištem u zahvatu Sadina, a koje je uglavnom u privatnom vlasništvu, kao i smjernice za resorne lokalne organe u čijoj je nadležnosti planiranje, uređenje i komunalno opremanje prostora Podgorice.

Koordinate zahvata budućeg Detaljnog urbanističkog plana “Sadine” X=6600214.6133 X=6600088.6986 X=6600092.5206 X=6600101.6587 X=6600238.4479 X=6600292.1757 X=6600343.1835 X=6600706.5696 X=6601069.8861 X=6601066.3542 X=6601077.9025 X=6601080.8411 X=6601087.8436 X=6601086.0592 X=6601096.5225 X=6601097.9761 X=6601100.8457 X=6601096.9335 X=6601109.7310 X=6601113.5769 X=6601374.5829 X=6601373.9531 X=6602012.5000 X=6600706.5696 X=6601069.8861 X=6601066.3542 X=6601077.9025 X=6601080.8411

Y=4700597.5071 Y=4700936.6024 Y=4700945.1909 Y=4700963.3859 Y=4701065.2814 Y=4701108.8026 Y=4701161.7371 Y=4701634.0717 Y=4701481.7340 Y=4701473.8352 Y=4701468.6543 Y=4701475.2045 Y=4701470.7674 Y=4701467.1866 Y=4701461.9549 Y=4701464.8620 Y=4701463.2526 Y=4701456.2769 Y=4701449.1419 Y=4701456.0021 Y=4701317.0854 Y=4701315.8364 Y=4700990.0000 Y=4701634.0717 Y=4701481.7340 Y=4701473.8352 Y=4701468.6543 Y=4701475.2045

X=6601087.8436 X=6601086.0592 X=6601096.5225 X=6601097.9761 X=6601100.8457 X=6601096.9335 X=6601109.7310 X=6601113.5769 X=6601374.5829 X=6601373.9531 X=6602012.5000 X=6602109.1042 X=6602026.1810 X=6602009.7500 X=6601863.1889 X=6601860.0987 X=6601797.1424 X=6601544.5365 X=6601523.9362 X=6601451.4350 X=6601237.7579 X=6600879.1930 X=6600619.7691 X=6600475.3183 X=6600392.2076 X=6600326.3503 X=6600264.3705 X=6600214.6133

Y=4701470.7674 Y=4701467.1866 Y=4701461.9549 Y=4701464.8620 Y=4701463.2526 Y=4701456.2769 Y=4701449.1419 Y=4701456.0021 Y=4701317.0854 Y=4701315.8364 Y=4700990.0000 Y=4700928.4605 Y=4700821.8874 Y=4700775.4914 Y=4700549.9991 Y=4700506.6931 Y=4700508.3487 Y=4700372.4242 Y=4700391.5418 Y=4700433.6919 Y=4700559.9153 Y=4700767.8881 Y=4700350.6850 Y=4700466.3073 Y=4700531.0158 Y=4700566.9383 Y=4700588.0958 Y=4700597.5071

2.1. SAOBRAĆAJ Granice predmetnog plana čine Bulevar SKOJ-a, Ulica Dr Blaža Raičkovića, Knjaza Danila, Rusa Radulovića i Ulica Radnička i predstavljaju dio sekundarne gradske saobraćajne mreže. Ove saobraćajnice nisu u potpunosti realizovane u skladu sa potrebama i smjernicama planske dokumentacije za kontaktne zone. Unutar zahvata Sadina ulice su nastale uglavnom stihijski, izvedene kao pristupne saobraćajnice za objekte. Parkiranje nije uređeno već je takođe spontano formirano na slobodnim, neizgrađenim površinama. Pješački saobraćaj odvija se djelimično uređenim pješačkim stazama, izvedenim prema potrebama lokalne zajednice, preko slobodnih površina zahvata. Javni prevoz putnika organizovan je samo dijelom Ulice Partizanski put. Taksi stajališta nisu registrovana u predmetnom zahvatu. 2.2 PRIRODNI USLOVI LOKACIJE 2.2.1 Topografija prostora Podgorica se nalazi na sjevernom dijelu Zetske ravnice, u kontaktnoj zoni sa brdsko-planinskim zaleđem. Njen geografski lokalitet je određen sa 42º26’ sjeverne geografske širine i 19º16’ istočne geografske dužine. Najveći dio Podgorice leži na fluvioglacijalnim terasama rijeke Morače i njene lijeve pritoke Ribnice, na prosječnoj visini od 44,46 m.n.v. 2.2.2 Inženjersko - geološke karakteristike Teren sačinjavaju šljunkoviti, pjeskoviti i slabo vezni konglomerati. Sa gledišta inženjersko - geoloških odlika tlo je stabilno masivno, tako da je opasnost od pojava deformacija prilikom izgradnje objekata sa visokim specifičnim opterećenjem minimalan. 2.2.3 Stepen seizmičkog intenziteta Sa makroseizmičkog stanovišta Podgorica se nalazi u okviru prostora sa vrlo izraženom seizmičkom aktivnošću.  Koeficijent seizmičnosti (c) KS = 0,090  Koeficijent dinamičnosti Kd = 0,47 - 1,0  Urvanje tla Q max = 0,360  Seizmički intenzitet (MCS) = 9 2.2.4 Klimatske karakteristike Urbano područje Podgorice karakteriše slabije modifikovan maritimni uticaj Jadranskog mora. Zime su blage sa rijetkim pojavama mrazeva, dok su ljeta žarka i suva.

Temperatura vazduha U Podgorici je registrovana srednja godišnja temperatura 15,5ºC. Prosječno najhladniji mjesec je januar sa 5ºC, a najtopliji je jul sa 26,7ºC Maritimni uticaj mora ogleda se u toplijoj jeseni od proljeća za 2,1ºC, sa blažim temperaturama prelazima. Srednji vremenski period u kome je potrebno grijanje stambenih i radnih prostorija proteže se od 10. novembra do 30. marta, u ukupnom trajanju od 142 dana. Vlažnost vazduha Prosječna relativna vlažnost vazduha iznosi 63,6%, SDA max 77,2%, u novembru i min od 49,4% u julu. Osunčanje, oblačnost i padavine Srednja godišnja suma osunčanja iznosi 2.456 časova. Najsunčaniji je mjesec jul sa 344,1 a najkraće osunčanje ima decembar sa 93 časova. U vegetacionom periodu osunčanje traje 1.658 časova. Godišnji tok oblačnosti ima prosječnu vrijednost od 5,2 desetina pokrivenosti neba. Najveća oblačnost je u novembru 7,0 a najmanja u avgustu 2,8. Prosječna vrijednost oblačnosti u vegetacionom periodu je 4,3. Srednji prosjek padavina iznosi 1,692 mm godišnje, sa max od 248,4 mm u decembru i min od 42,0 mm u julu. Padavinski režim odslikava neravnomjernost raspodjela po mjesecima, uz razvijanje ljetnjih lokalnih depresija sa nepogodama i pljuskovima. Vegetacioni period ima 499,1 mm padavina ili 20,6% od srednje godišnje količine. Period pojave sniježnih padavina traje od novembra do marta, sa prosječnim trajanjem od 5,4 dana, a snijeg se rijetko zadržava duže od jednog dana. Pojave magle, grmljavine i grada Prosječna godišnja čestina pojave magle iznosi 9 dana, sa ekstremima od 1 - 16 dana. Period javljanja magle traje od oktobra do juna, sa najčešćom pojavom u decembru i januaru (po 2.6 dana). Nepogode (grmljavine) javljaju se u toku godine prosječno 53,7 dana, sa max od 7,7 dana, u junu i min od 1,9 dana, u januaru. Pojava grada registruje se u svega 0,9 dana prosječno godišnje, sa max od 4 dana. Vjetrovi Učestanost vjetrova i tišina izražena je u promilima, pri čemu je ukupan zbir vjetrova iz svih pravaca i tišina uzet kao 1000 ‰. Najveću učestalost ima sjeverni vjetar sa 227 ‰ a najmanju istočni sa 6‰. Sjeverni vjetar se najčešće javlja ljeti, a najrjeđe u proljeće. Tišine ukupno traju 380‰, sa najvećom učestalošću u decembru, a najmanjom u julu. Najveću srednju brzinu godišnje ima svjeveroistočni vjetar (6,2m/s), koji najveću vrijednost bilježi tokom zime (prosječno 8,9 m/s). Maksimalna brzina vjetra od 34,8 m/s (123km/h i pritisak od 75,7kg/m2) zabilježena je kod sjevernog vjetra. Jaki vjetrovi su najčešći u zimskom periodu sa prosječno 20,8 dana a najrjeđi ljeti sa 10,8 dana. 2.2.5 Hidrografija i hidrologija Na predmetnom lokalitetu, kao ni u direktnim kontaktnim zonama, nema vodnih tokova. Kada je u pitanju širi kontekst, glavne vodotoke od interesa za grad predstavljaju rijeke Morača i Ribnica, odlikuju se dubokim koritom kanjonskog tipa sa obalama visokim do 18m. Njihove vode karakteriše izražena erozivna aktivnosti, što se manifestuje postojanjem niza potkopina različitih dimenzija. Ovaj fenomen doprinosi specifičnom izgledu i atrkativnosti riječnog korita, ali istovremeno nameće potrebu pažljivog tretmana podlokalnih odsjeka. U oba vodotoka zabilježene su pojave zagađenja vode. U toku ljeta drastično opaa proticaj kod svih rijeka, a u izrazito sušnim godinama većina tokova pa čak i Morača, presuše u donjem toku. Na području Opštine se mogu izdvojiti tereni sa sledećim hidogeološkim karakteristikama:  Slabo vodopropusni tereni,  Srednje i promjenjivo vodopropusni tereni,  Vodopropusni tereni.  Zona zahvata spada u promjenjivo vodopropusne terene. Podzemna voda je uglavnom niska (više od 10 metara ispod površine terena), te nema negativnog uticaja na građenje. 2.2.6 Pedološke karakteristike Teren izgrađuju šljunkoviti, pjeskoviti i slabo vezani konglomerati. Tlo je stabilno masivno i pogodno za gradnju. 3. URBANISTIČKI RAZVOJ I PLANSKE PRETPOSTAVKE Prostor Sadina je, shodno prethodnom lokalnom planskom dokumentu najvišeg reda, Generalnom urbanističkom planu Titograda iz 1990. godine, imao namjenu poljoprivrednog zemljišta. U djelu plana koji se odnosi na privredne djelatnosti, konkretno na poljoprivredu, kao jedna od koncepcija dugoročnog razvoja poljoprovrede koncizno se navodi zaštita poljoprivrednog zemljišta od promjene namjene. Sve poljoprivredne površine od I do IV bonitetne klase smatrale su se “ograničenjem za razvoj drugih djelatnosti” pa je prostor Sadina, kao dio gradskog prostora sa visokim potencijalom za razvoj poljoprivrede, do donošenja novog, danas važećeg planskog dokumenta najvišeg reda, PUP-a, formalno tretiran kao poljoprivredno zemljište, mada duži vremenski period gotovo da nije korišćen u ovu svrhu.

Izvod iz GUP-a (1990. god.) - prostor Sadina sa dominantnom poljoprivrednom namjenom

Prostor Sadina je prvobitno bio u privatnom vlasništvu većeg broja lica. Nakon izvjesnog vremenskog perioda, prostorom je počela upravljati kompanija “13. jul-Plantaže” a.d., nakon čega je izvršen postupak povraćaja vlasništva (restitucija). Prostorno urbanistički plan Glavnog grada Podgorice je Sadine prepoznao kao prostor za koji je neophodno opredijeliti namjenu koja će biti značajno drugačija od aktuelne i jedine zvanične (poljoprivredne), pa je izvršena prenamjena u građevinsko zemljište mješovite namjene, što je definisano na sljedeći način: “Mješovita namjena uključujući i poljoprivredu. Obavezno je sprovođenje međunarodnog javnog konkursa za odabir funkcionalnog i održivog koncepta razvoja i arhitektonsko urbanističkog oblikovanja. U okviru konkursa će se uraditi Studija kojom će se analizirati pogodnost terena za različite vrste namjena i dati smjernice za buduću detaljnu razradu ovog prostora. Preporuka je da se prilikom prenamjene poljoprivrednog u gradsko građevinsko zemljište značajan dio (oko 50%) planira za namjene zelenila i pejzažnog uređenja. Faze realizacije će se odrediti tokom izrade pomenute Studije i planova detaljne razrade za ovaj prostor.”1

Prostorno urbanistički plan Glavnog grada Podgorice, 2014., str. 398 - Novoplanirani planski dokumenti

Izvod iz GUR-a Podgorica (PUP), Režimi uređenja prostora – pozicija zahvata DUP-a “Sadine” u odnosu na kontaktne zahvate Legenda oznaka zahvata planova sa slike: 8.9 DUP “Sadine” 8.2 DUP “Tološi 2” 8.1 DUP “Tološi 1” 2.17 DUP “Stambena zajednica VI - Kruševac” 8.4 DUP “Gornja Gorica 2 – dio zone B” 2.20 DUP “Radoje Dakić” 8.5 DUP “Gornja Gorica 2 – zone A i B” 8.6 DUP “Gornja Gorica 1” 4. USLOVLJENOSTI POSTOJEĆE I PLANIRANE MREŽE INFRASTRUKTURE Paralelno sa rješavanjem urbanističkog koncepta potrebno je rešavati i prostorni model sekundarne putne mreže. Neophodno je poštovati osnovne principe planiranja putne mreže: - Uskladiti putnu mrežu sa urbanističkom nadgradnjom tako da predstavljaju jedinstvenu cjelinu, - Putnu mrežu organizovati tako da saobraćajnice u okviru mreže imaju hijerarhiju - Organizacija javnog prevoza mora biti takva da stanice javnog prevoza budu pozicionirane tako da opslužuju najveće koncentracije sadržaja - Uvažiti prirodne ulove, odnosno putnu mrežu uskaditi sa realnim prostorom.

Imajući u vidu osnovne probleme koji se javljaju na saobraćajnicama sa pretežno stambenom namjenom (bezbjednost pješaka, buka, aerozagađenje) potrebno je primijeniti neku od metoda “umirenja saobraćaja”. Sabirne ulice je potrebno planirati tako da širina kolovoza bude 6,00 do 6,50 metara sa dvostranim trotoarima širine 2,25-3,00 m, sa mogućim podužnim parkinzima, a gdje god je moguće, planirati i zelene površine širine cca 1,50 m. Pristupne ulice planirati tako da širina kolovoza bude najmanje 5,5 m, ali je u tom slučaju potrebno povećati širinu trotoara: min 2,25 m ili modul za tri pješaka. Na svim gradskim ulicama koje se planiraju kao novi pravci podrazumjeva se izgradnja biciklističke staze ili trake i trotoara min 2,25 m. Posebnu pažnju posvetiti prostorima za parkiranje bicikala. Stajališta za autobuse u vidu odvojenih niša potrebno je predvidjeti na mjestima gdje se očekuju saobraćajne linije javnog prevoza. Planirani broj parking mjesta odrediti u skladu sa planirnim stambenim kapacitetima i djelatnostima koje će biti predložene konkursnim rješenjem, pri čemu se parking prostor može naći na površini terena ili u podzemnim etažama. Pješačke staze povezati u integrisan sistem. Infrastrukturnu mrežu planirati shodno postojećoj i planiranoj mreži u kontaktnim zonama kako se ne bi prouzrokovale prepreke ili prekidi u cirkulisanju saobraćaja, energije i vode. 5. PROGRAMSKI ZAHTJEVI U članu 51 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta / kriterijumima namjene površina – elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima, površine mješovite namjene definisane su kao površine stambene i ostalih namjena koje ne predstavljaju značajnu smetnju stanovanju, od kojih nijedna nije preovlađujuća. Mješovita namjena pruža širok spektar mogućnosti za organizaciju prostora zato što obuhvata niz različitih djelatnosti koje je moguće realizovati, što će u slučaju ovog konkursnog zadatka, biti determinisano rezultatima analiza, procjenom i predlogom Studije sa preporukama za način urbanizacije Sadina, a što će biti pretočeno u pripadajuće urbanističko-arhitektonsko rješenje. Shodno navedenom pravilniku, na prostorima mješovite namjene mogu se predvidjeti:  Stambeni objekti;  Objekti koje ne ometaju stanovanje, a koje služe za opsluživanje područja;  Trgovina, objekti za upravu, kulturu, školstvo, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, sport i rekreaciju, vjerski i ostali objekti društvenih djelatnosti koji služe potrebama stanovnika područja obuhvaćenog planom;  Ugostiteljski objekti i objekti za smještaj turista;  Privredni objekti, skladišta, stovarišta, koji ne predstavljaju bitnju smetnju pretežnoj namjeni;  Objekti komunalnih servisa koji služe potrebama stanovnika područja;  Stanice za snabdijevanje motornih vozila gorivom (pumpne stanice), u skladu sa posebnim propisom;  Parkinzi i garaže za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca);  Objekti i mreže infrastrukture;  Parkinzi i garaže za smještaj vozila korisnika (zaposlenih i posjetilaca). Smjernice koje ovaj program navodi kao obavezujuće i koje se podrazuimjevaju, a koje nije na odmet istaći, su sljedeće:  Sagledavanje Sadina u okviru šireg prostora Podgorice u kontekstu uticaja postojećeg urbaniteta na planirano rješenje i obratno;  Uzimanje najboljeg od prirodne sredine na lokaciji, ali pod uslovom da se iznađe najefikasnije rješenje uz davanje mogućnosti za orjentisanje na energiju iz obnovljivih izvora;  Analiza i planiranje prostora koji će sa svim urbanim elementima i funkcijama biti integrisan u gradsko tkivo i složenu socijalnu zajednicu koja se konstantno transformiše i razvija; koji će biti povezan sa gradom na najracionalniji način i na svakom nivou;  Identifikacija i rješavanje prepoznatih problema na lokaciji, neposrednom okruženju ili u širem zahvatu, a koje je moguće racionalizovati ili eliminisati urbanističko-arhitektonskim rješenjem. Pri ovom procesu neophodno je posebnu pažnju posvetiti razmatranju korz prizmu: savremenih urbanih trendova; klimatskih uslova grada; insolacije; pozicije i međusobne povezanosti pojedinačnih urbanih struktura koje će se naročito nadovezivati, posredno ili neposredno, na budući prostor; povezanost sa zonama za odmor i rekreaciju u prirodi; urbanog komfora i potreba savremenog korisnika prostora svake starosne dobi;  Imajući u vidu veliki broj katastarskih parcela koje su u prvatnom vlasništvu, jasno je da će se javiti i niz različitih potreba vlasnika, pa je stoga potrebno u toku izrade konkursnog rješenja i studije sprovesti anketu sa vlasnicima zemljišta, što će biti od velikog značaja u periodu koji slijedi nakon odabira konkursnog rada, a odnosi se na izradu detaljnog urbanističkog plana. Naravno, nakon odabira konkursnog rada na osnovu čijih smjernica i rješenja će biti izrađen budući DUP, Glavni grad Podgorica će imati za obavezu da preduzme neophodne mjere i sprovede aktivnosti u svojoj nadležnosti, kako bi se obezbijedili uslovi za realizovanje planskog rješenja. Zato se kao veoma bitna stavka Studije navodi ekonomičnost predloženog urbanističkog i arhitektonskih rješenja. Iako je neophodno predstaviti kompletnu sliku ekonomske opravdanosti rješenja, ovdje se izdvaja jedan njen element koje za mjerilo ima troškove investicije u komunalno opremanje i eksproprijaciju zemljišta. Imajući u vidu prethodno, treba razmotriti i mogućnost urbane realokacije, a u vezi ekonomske opravdanosti predložene Studije, odnosno urbanističko-arhitektonskog rješenja;  U svrhu stvaranja sasvim nove urbane slike koja će imati određeni identitet u gradu, a vremenom i u širem kontekstu, poželjno je planirane slobodne javne površine organizovati sa tendencijom ka što većem korišćenju budućeg prostora, pri čemu se pruža sloboda umjetničkog izraza u urbanom dizajnu, počev elemenata arhitektonskih objekata, preko zelenih površina, urbanog mobilijara do eventualnih površina koje će pripadati urbanoj organskoj poljoprivredi. Pojašnjenje smjernica Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice: U dijelu PUP-a označenog kao “Prostorni koncept razvoja infrastrukturnih sistema”, u okviru smjernica za izradu planova, navodi se da su ovim planskim dokumentom utvrđene “samo opšte odredbe i načelni stavovi koji predstavljaju smjernice za dalju izradu lokalnih planskih dokumenata koji će definisati urbanističko tehničke uslove. Ovaj normativ je orijentacioni i daje osnovne podatke za projektovanje saobraćaja. U slučaju da studije za pojedine vrste planova pokažu drugačije, može se odstupiti od normativa datih u ovom planu.” Dakle, cilj izrade Studije leži upravo u analizi namjene prostora koja treba da prikaže ocjenu postojećeg stanja, potreba i predloži rješenje sa svim neophodnim prognozama, procjenama i preporukama.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

u crnogorskim bankama oročena na rok od 12 mjeseci potvrđuje i Zaimović, ističući da se iz njih ne mogu finansirati dugoročni aranžmani koji su potrebni građanima i preduzećima u Crnoj Gori. “Kod tako kratkih rokova oročenja češće su promjene kamatnih stopa, jer se oni brže usklađuju sa trendom kamatnih stopa u EU. Trend u posljednjih nekoliko godina u EU da se kamatne stope snižavaju i da su već negativne u većini zemalja, što kod nas nije slučaj”, ocjenjuje Zaimović.

DEPOZITI VEĆI OD KREDITA

■

Na kraju novembra prošle godine ukupna kreditna zaduženost crnogorskih građana je iznosila 1,13 milijardi eura, što je u prosjeku oko 1.800 eura po stanovniku. To je skoro za 1.000 eura manje u osnosu na prosječnu štednju, koja po građaninu godišnje iznosi 2.726 eura. “Ko eficijent kredita i potraživanja i depozita je na kraju prošle godine iznosio 79,08 odsto, što je pad od 0,25 procentnih poena, u osnosu na isti mjesec 2016. U bankarskom sistemu je 31. decem-

NAJVIŠE UŠTEDJELE ENERGETSKE KOMPANIJE Znatan rast depozita u prošloj godini je zabilježen i kod kompanija koje su u 2017. uštedjele 216,8 miliona eura. “Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji uključuju i sredstva na escrow računima, kamate i vremenska razgraničenja iznosili su 3,28 milijardi eura i porasli su 393,6 miliona eura, u odnosu na decembar 2016. Najveće učešće u ukupnim depozitima, od 23,54 odsto, ostvarile su kompanije koje se bave snabdijevanjem električnom energijom”, preciziraju u CBCG. Slijede kompanije koje se bave trgovinom na veliko i malo sa 11,61 odsto, zatim firme iz oblasti građevinarstva čija štednja učestvuje sa 11,33 odsto u ukupnim depozitima banaka. Podatak o tome koja kompanija u Crnoj Gori ima najviše depozita nije moguće dobiti, jer on predstavlja poslovnu tajnu, u skladu sa Zakonom o bankama.

ODSTO UŠTEĐENOG NOVCA JE U STRANIM VALUTAMA

AKTUELNO bra 2017. bilo 685,9 miliona eura više depozita u odnosu na stanje kredita”, navode u CBCG. Većina kredita u bankama, tvrdi Zaimović, odobrena je na znatno duže rokove i kod njih promjene, odnosno sniženja kamata nijesu tako česta kao kod depozita. “U protekloj godini imamo znatno brže smanjenje kamate na depozite, u odnosu na trend sniženja kamata na kredite, koji je takođe evidentan”, navodi Zaimović, dodajući da bi ozbiljnija analiza visine kamatnih stopa na kredite uzela u obzir i sve probleme sa kojima se suočava bankarski sektor. “To se prvenstveno odnosi na naplatu kredita i realizaciju sredstava obezbjeđenja, jer su to faktori koji znatno utiču na kamatnu stopu”, zaključuje on.

■ NAJMANJE ŠTEDE

SRBI I MAKEDONCI

Kada je riječ o regionu, građani Hrvatske, prema podacima iz oktobra prošle godine, u bankama imaju 21,5 milijardi eura. Štednja po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 5.154 eura. I u toj državi, prema podacima Hrvatske narodne banke, više depozita imaju domaćinstva nego kompanije. Građani Bosne i Hercegovine uštedjeli su 5,6 mi-

lijardi eura i njihovi depoziti čine 57,6 ukupne štednje u bankama. Iznos štednje po glavi stanovnika je u toj zemlji 1.342 eura. U Makedoniji su ukupni depoziti na kraju decembra prošle godine iznosili 5,5 milijardi eura, od čega se na domaćinstva odnosilo 3,7 milijardi, dok su građani Srbije imali 9,47 milijarde eura u bankama, što je 1.341 euro po stanovniku. Crna Gora ima najmanju ukupnu štednju u regionu, ali je po prosječnoj plati od 510 eura bolja od zemalja u regiji, kao i po štednji po glavi stanovnika koja iznosi 2.726 eura.

ESAD ZAIMOVIĆ Kako za Vikend novine pojašnjava predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Esad Zaimović, depoziti po viđenju, koji čine većinu, se ne mogu uposliti, što znači da banke od njih ne mogu davati kredite i ostvarivati prihod. “Ti depoziti predstavljaju trošak za banku”, ističe Zaimović obrazlažući razloge zbog kojih građani ne mogu očekivati veću zaradu na štednju.

Zaimović

UKRATKO

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Radovi na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Podgorice do Mateševa, biće završeni kako je i najavljeno, u maju 2019. godine, potvrdio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković i dodao da su u Vladi zadovoljni kvalitetom i angažovanošću domaće radne snage. Do sada je, kako je kazao Nurković, završen veći dio glavnih radova. “Crnogorska vlada zadovoljna je sa kineskim partne-

rima i njihovim saradnicimapodizvođačima na projektu izgradnje auto-puta Bar-Boljare, što potvrđuju uvjeravanja da će čitav posao biti na vrijeme završen”, kazao je Nurković u intervjuu Hini. On je precizirao da je izvođaču radova, kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation, do sada isplaćemo 347,5 miliona eura, odnosno 43 odsto ugovorene cijene. D.J.

Prosječna plata 512 eura

Prosječna bruto zarada posljednjeg mjeseca prošle godine iznosila je 768 eura, a bez poreza i doprinosa 512 eura, pokazuju podaci Monstat. Iznos prosječne neto zarade ostao je isti kao u novembru, dok je u odnosu na decembar 2016. zabilježio rast od 0,6 odsto. “Na nivou prošle godi-

ne prosječna bruto zarada iznosila je 765 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 510 eura, i zabilježila je rast od 2,2 odsto u odnosu na prosječnu neto zaradu u 2016. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene zabilježile rast od 2,4 odsto, realne neto zarade u istom periodu zabilježile pad od 0,2 odsto”, precizirali su u Monstatu. K.J.

Portonovi

Turci upravljaju marinom Kompanija Azmont Investments potpisala je ugovor sa firmom D-Marin, koja će od ove godine upravljati marinom Portonovi, namijenjenoj za prihvat jahti i superjahti. Turski D-Marin upravlja sa deset marina u Turskoj, Grčkoj i Hrvatskoj, kao i dva remontna brodogradilišta za megajahte u Španiji i Francuskoj. “Kompanija će preuzeti

poslovanje Portonovi marinom vodeći se misijom da raste i postavlja nove standarde i strategije razvijene upravljanjem marinama i nautičkom industrijom”, saopšteno je iz Azmonta. Portonovi marina će služiti i kao granični prelaz, pa će uz sve ostale sadržaje nuditi i snabdijevanje vodom i strujom, sanitarni čvor, servis za pranje i benzinsku stanicu. A.N.

Foto: Dejan Lopičić

Nurković zadovoljan Kinezima

Kostić

ANALITIČAR VASILIJE KOSTIĆ O EFEKTIMA RASTA PDV A I AKCIZA

Za istu količinu građani izdvajaju više novca

Izvjesno je da crnogorski građani sada izdvajaju više novca za istu količinu proizvoda nego što je to bio slučaj prije povećanja opšte stope PDV-a i akciza, koje je stupilo na snagu 1. januara, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Komentarišući efekte primjene novih mjera fiskalne konsolidacije, Kostić je Vikend novinama kazao da rast PDV-a za dva procentna poena i uvođenje novih, kao i povećanje nekih postojećih akciza u najvećem broju slučajeva dovode do rasta maloprodajnih cijena proizvoda na koje se odnose, mada ne i nužno. “Možda je najpreciznija formulacija da postoji vrlo visok stepen vjerovatnoće da će doći do rasta maloprodajnih cijena tih proizvoda. To, kao što znamo, utiče na sniženje standarda građana pod uslovom da ne dođe proporcionalno do rasta njihovih dohodaka što je malo vjerovatno u ovom slučaju”, smatra Kostić. Prema procjenama koje je Vlada uradila tokom prošle godine, primjena nove stope PDV-a od 21 odsto trebalo je da dovede do rasta cijena do 0,9 odsto, dok je Svjetska banka prognozirala da će poskupljenje iznositi 0,5 odsto. Još nema zvaničnih podataka o tome koliko su maloprodajne cijene u marketima zaista poskupile, a prema nezvaničnim izvorima poskupljenja u nekim trgovinama su i do dva

Akcize na gazirana pića među tri najviše u Evropi Istovremeno povećanje akciza i PDV-a dovelo je u zabunu veliki dio potrošača, koji su poskupljenje akciznih proizvoda tumačili obračunom nove poreske stope. U prilog tome govori polemika koju su na društvenim mrežama vodili građani. Oni su bili izuzetno aktivni komentarišući poskupljenja, uključujuci i rast maloprodajne cijene najpoznatijeg svjetskog pića CocaCole, koja se kao gazirano piće ubraja u akcizne proizvode. “Formiranje maloprodajne odsto. Govoreći o uvođenju novih akciza, Kostić je istakao da je riječ o jednom od najstarijih poreskih oblika koji donosi izdašne prihode, te da mu zbog toga vlasti često pribjegavaju. “Postoji veliki stepen izvjesnosti da će planirani budžetski prihod od akciza zaista biti i ostvaren. Upravo zbog toga se akcizama “opterećuju” oni proizvodi kod kojih Vlada smatra da povećanje cijena izazvano akcizama neće ili će slabo uticati na smanjenje tražnje za njima, odnosno kako se to stručno kaže - akcize se uvode na proizvode sa neelastičnom ili slabo elastičnom

cijene proizvoda vrši se na način da se na cijenu proizvoda dodaje iznos akcize, a na tako dobijeni iznos se onda obračunava PDV kao krajnja stavka”, objašnjava Kostić. Zanimljivo je da su akcize na gazirana pića, poslije povećanja na 20 eura po hektolitru, među tri najviše u Evropi. Višu akcizu na gazirana pića sa dodatkom sećera od Crne Gore imaju samo Norveška i Finska, zemlje sa višestruko boljim standardom života građana. tražnjom”, pojašnjava Kostić. U Crnoj Gori se akcize obračunavaju na alkohol i alkoholna pića, duvanske proizvode, mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, kafu, gaziranu vodu i pića koja se zaslađuju. Novim akciznim kalendarom, koji je na snazi od početka ove godine, povećane su akcize na cigarete, alkohol i gazirana pića što je uslovilo rast sivog tržišta posebno proizvoda od duvana. S obzirom na nedavno znatno povećanje akciza na bezalkoholne napitke, očekuje se i da će na ovom tržištu doći do povećanja trgovine u sivoj zoni. D.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Od PDV-a prihodovano 440 miliona Uprava carina naplatila je u prošloj godini 703.002.334 eura, što je za 106 miliona više nego u 2016, saopšteno je iz te institucije. Među prihodima, najveću stavku čine sredstva uplaćena po osnovu PDV-a pri uvozu, čak 440 miliona eura, što je povećanje od 15,88 odsto. “Po osnovu akciza, naplaćeno je 235 miliona eura. U odnosu na 2016. godinu zabilježena je pozitivna promjena od 23,37 odsto ili 44,5 miliona eura više”, ukazali su u Upravi. Naplaćene akcize na mineralna ulja i goriva iznosile su 157,2 miliona eura i u tom segmentu zabilježen je najveći rast prihoda u odnosu na godinu radnije, od 28,23 odsto ili 34,6 miliona eura. Ostvarena naplata akciza na duvanske proizvode iznosila je 57,3 miliona eura, na alkohol i alkoholna pića 15,6 miliona, na gaziranu vodu 4,2 miliona, a po osnovu razlike akcize u trgovačkoj djelatnosti naplaćeno je 563.117 eura. K.J.

Obilježavaju zimsku sezonu

PREMIJER ZAVRŠIO UČEŠĆE NA SVJETSKOM EKONOMSKOM FORUMU

ostvareni kontakti sa ozbiljnim investitorima Na forumu sam ostvario kontakte sa ozbiljnim vlasnicima kapitala koji ulažu ili su spremni da ulažu u Crnu Goru, kazao je Marković

Učešće na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu bila je odlična prilika da Crna Gora predstavi ekonomske i razvojne potencijale, ocijenio je premijer Duško Marković, navodeći da je ostvario kontakt sa investitorima koji su spremni da ulažu u našu državu. Nakon dvodnevnog učešća na najvećem globalnom ekonomskom i političkom forumu, Marković je istakao da je odgovorna politika Crne Gore rezultirala snažnom međunarodnom reputacijom, te da je kao nova članica NATOa dobila poziv da njeni zvaničnici učestvuju na ovom značajnom samitu. “Na forumu sam ostvario kontakte sa ozbiljnim vlasnicima kapitala koji ulažu ili su spremni da ulažu u Crnu Goru. To je, takođe, bila prilika da ostvarim i kontakte sa predsjednicima vlada i političkim liderima brojnih zemalja koje snažno podržavaju Crnu Goru i cijene njen sveukupni napredak”, rekao je Marković.

■ PesPektiva regiona

Zimska sezona u ski-centrima Savin kuk i Javorovača biće obilježena narednog vikenda na Žabljaku, posebnim programom koji organizuju Nacionalna turistička organizacija (NTO), te Lokalna turistička organizacija Žabljaka i turistički radnici. Kako nam je rečeno iz NTO, za sve zainteresovane biće organizovan besplatan autobuski prevoz. Mjesta se mogu rezervisati svakim radnim danom, najkasnije do četvrtka pozivom na besplatni broj call centra 0 8000 1300 od sedam do 15 časova. “Svi gosti Žabljaka, pored rekreacije na snijegu i suncu, moći će da uživaju i u dvodnevnom muzičko-zabavnom programu . Posebna pogodnost za posjetioce biće promotivne cijene pića u ski-centrima, kao i besplatno noćno skijanje na ski-stazi Javorovača”, naveli su u NTO. K.J.

Aktuelno

On je u petak učestvovao na konferenciji lidera država Zapadnog Balkana, organizovanoj u okviru foruma. Njeni učesnici su se saglasili da je ova godina jedna od ključnih za evropsku perspektivu regiona, te da je preduslov za napredak viši nivo

Marković sa Blerom

Marković i Tilerson

Odgovorna politika Crne Gore rezultirala je snažnom međunarodnom reputacijom, pa je kao nova članica NATO-a dobila poziv da njeni zvaničnici učestvuju na samitu u Davosu

međusobnog razumijevanja. Na zatvorenoj konferenciji, na kojoj su, pored Markovića, učestvovali predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači, premijeri Albanije i Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, konstatovano je da će strategija EU za Zapadni Balkan, čije se objavljivanje očekuje početkom februara, predstavljati čvrstu potvrdu evropske perspektive regiona. U radu konferencije učestvovali su i član Upravnog odbora i predsjednik SEF, bivši ministar vanjskih poslova Norveške Borge Brende, komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han, predsjednik Vlade Bugarske Bojko Borisov i podsekretar UN za politička pitanja Džefri Feltman. “Imali smo sastanak lidera zemalja Zapadnog Balkana sa predsjedavajućom Bugarskom i komesarom Ha-

nom, i predstavnicima brojnih evropskih kompanija koje imaju za cilj da obezbijede bolju budućnost za region i da ostvare preduslove za njegov novi ekonomski zamah”, dodao je predsjednik Marković.

■ susreti sa tilersonom i Blerom

Na marginama Foruma u Davosu, Marković se sreo sa američkim državnim sekretarom Reksom Tilersonom, te su u razgovoru konstatovani dobri prijateljski odnosi Crne Gore i SAD. Marković se sastao i sa predsjednikom Vlade Irske Leom Vardakarom, koji je kazao da “želi Crnu Goru da što prije vidi u EU”. Iz Vlade podsjećaju, da je prvog dana boravka u Davosu premijer razgovarao i sa bivšim predsjednikom Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Tonijem Blerom o Zapadnom Balkanu i drugim temama. K.J.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11 i br.053/16) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.br. 127/17 od 29.03.2017.godine, stečajna upravnica „Sindčel“ d.o.o. u stečaju - Nikšić

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „SINDČEL“ DOO u stečaju - Nikšić (MB/PIB: 02047292) i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11 i br.053/16), objavljuje III OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA U skladu sa članom 136 Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adresu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, procijenjenu vrijednosti imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. Predmet prodaje su : UMJETNIČKE SLIKE u „SINDČEL“ DOO – u stečaju Nikšić i to: 1. Autor Miloš Šobajić, Građanin 1997.g. ulje na platnu, 163 x 131 cm ..................................... cijena 9.000,00 € 2. Autor Luka Lagator, Željezara 2000.g., ulje na platnu, 100 x 150 cm .........................................cijena .1.500,00 € 3. Autor Kosara Kosa Bokšan, bez naziva, 1981.g. ulje na platnu,......................................................cijena 900,00 € 4. Autor Bogomil Karlavaris, Vjetrokaz 1976.g. ulje na platnu, 40,5 x 76,4 cm ...............................cijena 2.400,00 €5. Autor nepoznat, Sićevo 1981.g. akvarel na papiru, 43 x 53 cm ....................................................cijena 90,00 € 6. Autor Krivokapić, bez naziva 1988.g. ulje na platnu, 70 x 81 cm ...................................................cijena 300,00 € 7. Autor Nikola Gvozdenović Gvozdo, pejzaž, ulje na platnu, 73 x 90 cm .........................................cijena 2.400,00 € 8. Autor Čedomir Đurić, Iznad Šavnika 1970.g. ulje na platnu, 93 x80 cm .................................cijena 900,00 € 9. Autor nepoznat, bez naziva, kombinovana tehnika na papiru, 47 x 69 cm ....................................cijena 600,00 € 10. Autor nepoznat, bez naziva, kombinovana tehnika na papiru, 47 x 69 cm ...................................cijena 600,00 € 11. Autor Čedomir Đurić, bez naziva, ulje na platnu, 59 x 49,5 cm ...................................................cijena 900,00 € 12. Autor Vlada Milić, bez naziva 1988.g. ulje na platnu, 51 x 66 cm ...........................................cijena 600,00 € 13. Autor Zoran Purić, Zemaljski raj 1982.g. kombinovana tehnika (tuš, pero, olovka u boji) 27,5 x 38 cm ..... ...................................................................................................................................................................cijena 300,00 € 14. Autor Šojić, bez naziva 1985.g. olovka i akvarel na papiru, 39 x 28 cm ........................................cijena 120,00 € 15. Autor Luka Stanković, Nikšić (kod željezničke stanice) 1957.g. lavirani tuš, 44,5 x 33,5 cm ....cijena 900,00 € 16. Autor Edin Numankadić, bez naziva, kombinovana tehnika na papiru, 46 x 32,5 cm ...............cijena 600,00 € 17. Autor Đeljoš Đokaj, Blizanci 1982.g. kombinovana tehnika na papiru, 23 x 28,5 cm ............. cijena 1.200,00 € 18. Autor Milovan Miki Radulović, bez naziva, ulje na dasci, 129 x 50 cm ...................................... cijena 2.700,00 € 19. Autor Edin Numankadić, Tragovi, kombinovana tehnika na papiru, 45 x 33 cm .......................... cijena 600,00€ 20. Autor Slobodanka Šobota, Kamen u Perazića dolu 1975.g. tuš i bojena kreda, 47 x 63 cm ........cijena 180,00 € 21. Autor Vera Božičković Popović, bez naziva 1982.g., grafitna olovka na papiru, 49 x 35 cm ......cijena 900,00€ 22. Autor Šojić, bez naziva 1983.g., olovka i akvarel na papiru, 39 x 28 cm ....................................... cijena 120,00 € 23. Autor Milovan Miki Radulović, Kućište 1985.g., ulje na drvetu, 21,5 x 27 cm ............................ cijena 420,00€ 24. Autor Kemal Ramujkić, Jutro 1983.god., ulje na platnu, 67 x 59 cm ......................................... cijena 2.100,00€ Početna cijena za cjelokupnu navedenu imovinu – umjetničke eksponate iznosi 30.330,00 €. Slike se nalaze u CENTRU SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE - Kruševac bb Podgorica i mogu se pogledati svakog radnog dana u periodu od 8,00 do 14,00 časova. Prodaja imovine dužnika vrši se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda, koje se podnose Privrednom sudu Crne Gore, ul.IV Proleterske brigade, putem pošte ili neposredno na arhivi suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE „SINDČEL“DOO NIKŠIĆ-U STEČAJU St.br.127/17- NE OTVARAJ. Ponuda mora da sadrži : a)za fizička lica - lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) - adresu za dostavljanje službene pošte, - dokaz o uplati depozita, - iznos ponuđene cijene(koja ne može biti manja od početne) b)za pravna lica - dokaz o registraciji pravnog lica - podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda,sa propisanim punomoćjem, - dokaz o uplati depozita - iznos ponuđene cijene(koja ne može biti manja od početne) Ponude se dostavljaju najkasnije do 07.03.2018.godine u 12,30 časova. Javno otvaranja ponuda će se obaviti dana 07.03.2018.godine u Privrednom sudu CG u Podgorici (kancelarija br.21) sa početkom u 13,00 časova. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica (domaća i strana) koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih umjetničkih eksponata. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, dužna su da uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 20% od početne cijene imovine, na žiro-račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica, br.520-34494-92. Dokaz o izvršenoj uplati depozita je sastavni dio ponude. Smatra će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda, ukoliko do naznačenog vremena za dostavljenje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Ponuda se dostavlja za kupovinu cjelokupne ponuđene imovine stečajnog dužnika iz oglasa. Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena. Imovina se prodaje u viđenom stanju. Nepotpune ponude se neće razmatrati. Prednost u odabiru ima ponuđač koji ponudi za kupovinu cjelokupne imovine koja je predmet prodaje po ovom oglasu najveću kupovnu cijenu. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja nije manja od početene cijene. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. Upravnik zadržava pravo da ne donese odluku o izboru najpovoljnije ponude. Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 7(sedam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Uplaćeni depozit izabranog ponuđača je sastavni dio kupoprodajne cijene, dok će uplaćeni depozit ostalih ponuđača istima biti vraćen u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine, odmah, a najkasnije u roku od 7 dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora padaju na teret kupca. Sve informacije u vezi predmetne prodaje, mogu se dobiti na telefon 069/065-145. Stečajna upravnica Snežana Jović, dipl.pravnik

IstražIvanje najprestIžnI

Crna Gor reGionu i Crnogorski zdravstveni sistem nalazi se na 36. mjestu od 195 zemalja po kvalitetu i dostupnosti zdravstvenih usluga

⌦ Samir Rastoder Crnogorski zdravstveni sistem nalazi se na 36. mjestu od 195 zemalja po kvalitetu i dostupnosti zdravstvenih usluga, prema izvještaju objavljenom u jednom od najstarijih i najeminentnijih medicinskih časopisa, The Lancet. Lancet Indeks predstavlja kvalitet pružanja zdravstvene usluge i njene dostupnosti, na skali od 0 do 100. Crna Gora na toj skali ima 81 poen, isto kao i Sjedinjene Američke Države, koje izdvajaju 27 puta više novca po glavi stanovnika u odnosu na Crnu Goru. U odnosu na region, Hrvatska je ispred nas, na 33. mjestu

sa 82 poena. Makedonija je na 48. mjestu, Srbija na 50. mjestu, a BiH na 76. mjestu. Statistička analiza sprovedena tokom istraživanja objavlje-

81 poen ima Crna Gora na skali časopisa The lanCe, isTo kao i sjedinjene američke države, koje izdvajaju 27 puTa više novCa po Glavi sTanovnika u odnosu na Crnu Goru

Ijeg medIcInskog časopIsa the Lancet

ra je lider u i uz rame Sad nog u Lancetu je pokazala visoku zavisnost između kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite i njene dostupnosti sa 11 univerzalnih zdravstvenih servisa, izdvajanjem za zdravstvo po glavi stanovnika i brojem medicinskih profesionalaca na hiljadu stanovnika. Jedan od indikatora Lancet indeksa jesu ljudski resursi po glavi stanovnika, pa tako ni situacija kada nam fali određeni broj ljekara nije uticala na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Ova pozicija prema Lancet indeksu korespondira sa prošlogodišnjim istraživanjem NVO CEMI, prema kojem 68 odsto ispitanika smatra da mogu ostvariti pravo na zdravstvenu uslugu kada im je potrebna, a isti procenat ocjenjuje da su ljekari kompetentni i obučeni. Kada je riječ o izdavanju za zdravstvo po glavi stanovnika, u istraživanju

KVALITET I PRISTUP ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (LANCET INDEX)

DRŽAVA

POZICIJA

HRVATSKA

33.

CRNA GORA

36.

MAKEDONIJA 48. SRBIJA

50.

BIH

76.

o zdravstvu u regionu koji je uradila regionalna televizija Al Jazeera korišćeni su podaci iz ranijeg perioda, kada je za zdravstvo po glavi stanovnika izdvajano manje novca (200 eura). Međutim, budžetom za 2018. godinu planirana su veća izdvajanja za zdravstvo po glavi stanovnika u iznosu od 315 eura, što je upadljiv trend porasta. U odnosu na izdvoje-

Kada je riječ o izdavanju za zdravstvo po glavi stanovnika, u istraživanju o zdravstvu u regionu koji je uradila regionalna televizija Al Jazeera korišćeni su podaci iz ranijeg perioda, kada je za zdravstvo po glavi stanovnika izdvajano manje novca (200 EUR). Međutim, budžetom za 2018. godinu planirana su veća izdvajanja za zdravstvo po glavi stanovnika u iznosu od 315 EUR, što je upadljiv trend porasta na sredstva po glavi stanovnika, postižemo najveći uspjeh, odmah iza Hrvatske, koja izdvaja četiri puta više novca od naše zemlje (800 eura). Crnogorski zdravstveni sistem, prema navedenom istraživanju o zdravstvu u regionu duguje 6.4 miliona, što govori o odgovornosti države da redovnim izmirivanjem obaveza koje generišu aktivnosti zdravstvenog sistema, čineći ga održivim i stabilnim.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

ZAPOSLENI U ZDRAVSTVU Broj zaposlenih u zdravstvu

Ukupan broj zaposlenih

Odnos zaposleni u zdr./ ukupno

SRBIJA

117.203

2.160.700

5.3%

HRVATSKA

86.155

1.175.978

7.3%

BIH

48.718

753.975

6.5%

MAKEDONIJA

35.000

714.435

4.3%

KOSOVO

14.048

80.000

17.6%

CRNA GORA

8.200

230.000

3.6% DUGOVANJA ZDRAVSTVENOG SISTEMA

DUGOVANJA HRVATSKA

1 MILIJARDA EURA

BIH

700 MILIONA EURA

SRBIJA

33 MILIONA EURA

MAKEDONIJA

30 MILIONA EURA

CRNA GORA

6.4 MILIONA EURA IZDVAJANJE ZAPOSLENIH IZ PLATA Izdvajanje iz zarade

Prosječna plata

Procenat izdvajanja

HRVATSKA

160 EUR

1.050 EUR

15.2%

CRNA GORA

66 EUR

511 EUR

12.9%

BIH

52.5 EUR

420 EUR

12.5%

MAKEDONIJA

40 EUR

360 EUR

11.1%

SRBIJA

40 EUR

401 EUR

10%

FINANSIRANJE- PREKO FONDOVA ZA ZDRAVSTVO IZDVAJANJE PO GLAVI STANOVNIKA HRVATSKA

800 EUR

SRBIJA

500 EUR

BIH

330 EUR

MAKEDONIJA

200 EUR

CRNA GORA

200 EUR

AKTUELNO

AGENCIJA ZA ZAŠTITU PODATAKA

POKRENUT POSTUPAK ZBOG SLUČAJA BOGAVAC

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Agencija za zaštitu ličnih podataka pokrenula je postupak nadzora kod nadležnog Centra za socijalni rad u vezi sa ličnim podacima o nedavno preminuloj djevojčici J.B. iz Podgorice koji su plasirani u javnost. Naime, predsjednik Savjeta Agencije Muhamed Gjokaj rekao je da izvještavanje o porodičnim prilikama, socijalnom statusu, bolesti i smrti djeteta posljednjih dana bila udarna tema u svim medijima. Tom prilikom je, kako je naveo, u javnost plasiran zabrinjavajuće velik obim ličnih podataka, naročito onih iz posebne kategorije. “Vezano za navedeni slučaj,

Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak nadzora kod nadležnog Centra za socijalni rad, a u vezi sa obradom ličnih podataka koji su plasirani u javnost”, saopštio je Gjokaj. Prema njegovim riječima, neophodno je da se prije objavljivanja informacija koje sadrže lične podatke, a naročito one iz posebne kategorije, vrši procjena eventualnog štetnog uticaja na lični i porodični život. “Ovo se naročito odnosi na internet portale iz razloga što informacija jednom objavljena na internetu ostaje trajno dostupna”, naveo je Gjokaj u saopštenju povodom Dana zaštite podataka o

ličnosti, 28. januara. Podsjetimo, dvoipogodišnja djevojčica J.B. preminula je 10. januara, od kada su u medijima objavljivane spekulacije da je mogući uzrok smrti neuhranjenost ili dijabetes. Međutim, obdukcija je pokazala de je djevojčica umrla prirodnom smrću. M.I.

AGENCIJA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE, UPRKOS ODLUCI UPRAVNOG SUD

VUKČEVIĆ KRŠIO ZAKON JER J DA ZARADI EMITOVANJEM FILM ⌦ Marina Ilić

Nakon što je Upravni sud poništio odluku Agencije za spriječavanje korupcije (ASK) da je bivši član Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Nikola Vukčević, kao javni funkcioner, bio u sukobu interesa, iz ASK su juče poručili da ostaju pri ranijem stavu. Kako su pojasnili, Vukčević je prekršio Zakon o sprječavanju korupcije, na taj način što je režiranjem filma “Romi i neke strane priče” mogao doći u sukob interesa, tako što je kao član savjeta RTCG mogao uticati na odluku o njegovom emitovanju na jav-

nom servisu, čime bi pribavio i materijalnu korist. “Agencija je postupajući shodno odredbama Zakona o sprječavanju korupcije u ponovnom postupku postupila po nalogu iz presude Upravnog suda i donijela Odluku kojom je utvrđeno da je Vukčević, sada bivši član Savjeta RTCG, kao javni funkcioner prekršio član 7 stav 5 Zakona o sprječavanju korupcije, a u vezi sa članom 26 stav 1 tačka 5 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG na način što je ispunjavajući ugovorenu obavezu iz ugovora zaključenog sa “Galileo Production” DOO Podgorica reži-

rao film “Romi i neke strane priče”. Na taj način je mogao doći u sukob interesa da kao član Savjeta RTCG čija je nadležnost da usvaja programska dokumenta, plan rada i izvještaj o radu RTCG, odlučuje da se predmetni film emituje na programima televizije Crne Gore, na koji način bi ostvario privatni materijalni ili nematerijalni interes, u vidu autorskog honorara za iskorišćavanje svog autorskog djela”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Agencije. Kako podsjećaju, Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG predviđeno je da članovi Savjeta ne mogu bi-

Optužbe na račun Agencije neosnovane

Na pitanje da li u Agenciji osjećaju odgovornost zbog toga što nijesu donijeli jasnu odluku, načelnica u ASK-u Maja Karas Bošković je rekla da je tužba redovno javno sedstvo propisano zakonom. “Upravni sud ima ingerencije da razmatra odluku ASK-a kao organa koji sprovodi upravni postupak, tako da je to normalna i redovna procedura u primjeni Zakona o opštem upravnom postupku”, kazala je Karas Bošković na jučerašnjoj konferenciji. Upitana da li će, ako nadležni sud presudi da ni nova odluka nije

u skladu sa zakonom, odgovorni u Agenciji podnijeti ostavke i snositi odgovornost, ona je rekla da ne zna o kakvoj odgovornosti se radi. “Ovo je naše redovno postupanje, u skladu sa odredbama Zakona o sprječavanju korupcije”, rekla je Karas Bošković. Prema njenim riječima, nikako se ne može reći da je Upravni sud meritorno odlučio. “Čim je vratio presudom na ponovni postupak, i ukazao da će Agencija, ukoliko želi donijeti zakonitu odluku, konkretizovati taj privatni interes koji upućuje na nepristrasnost javnog funkcione-

ra, govori o tome da je Sud ukazao kojim odredbama ASK treba da posveti posebnu pažnju i šta treba da sadrži obrazloženje odluke, kako bi ona bila zakonita”, navela je Karas Bošković. Komentarišući optužbe da ASK radi u interesu Demokratske partije socijalista (DPS), i da ta partija preko njih sklanja nepodobne ljude iz Savjeta RTCG, ona je kazala da su ti navodi neosnovani. Agencija je, kako je navela, u dosadašnjem radu postupala po svim prijavama, bilo da se radi o fizičkim i pravnim licima, ili o anonimnim prijavama.

ti lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, članovi nadzornih organa, zaposleni i sl., imaju interesa u pravnim licima koja se bave proizvodnjom radio i televizijskog programa, tako da bi članstvo takvog lica u Savjetu moglo da dovede do sukoba interesa. “A upravo je djelatnost privrednog društva “Galileo production” DOO Podgorica, - proizvodnja filmova, video zapisa i televizijskog programa”, zaključuju u Agenciji. Oni, takođe, ističu da je postupak koji je vodio Administrativni odbor Skupštine, nezavistan od upravnog postupka vođenog pred Agencijom i da je sproveden na osnovu Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, “a o čemu se imenovani javni funkcioner izjašnjavao u postupku pred nadležnim Skupštinskim odborom”. Kako naglašavaju, s obzirom da je Administrativni odbor postupao u skladu sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG, ishod tog postupka nije zahtijevao pravosnažnost odluke ASK. Što se tiče utvrđivanja odgovornosti Vukčevića zbog neprijavljivanja imovine, iz Agencije poručuju da će se voditi poseban postupak. “Imenovani obavljajući

Vukčević: Nova duhovitost ASK

Vukčević novu odluku Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) smatra duhovitom, nepismenom i nezakonitom. On je na svojoj Fejsbuk stranici juče poručio da se u Agenciji, umjesto da se bave onim što je on mogao a nije, okrenu oko sebe i vide, kako je rekao, šta se radi u Crnoj Gori. “Evo nove duhovitosti ASKa, koja se danas čekala. Ovo treba pročitati, nasmijati se i zapitati ko o nama odlučuje. Kažu - mogao je biti. Mogao je, ali nije, gospodo. Upravo je poenta u tome da nije: navedeni film nije emitovan na RTVCG, a TVCG nema niti kakve veze sa tim projektom, i upravo je time što nije – član Savjeta pokazao da nije pogazio član zakona 26 (pristrasnost člana Savjeta), jer taj projekat nigdje nije uvrstio u program RTVCG, a mogao je, reditelj je imao mehanizama da to uradi, ali je odlučio da to ne radi. Kroz ovu odluku, koja je pravno nepismena, ponovo se pokazuje da je Odluka nezakonita i smiješna, na žalost”, napisao je, između ostalog, Vukčević.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Foto:Iva Mandić

DA, OSTALA PRI SVOM STAVU

JE MOGAO MA NA RTCG funkciju člana Savjeta Radio televizije Crne Gore nikada Agenciji nije dostavio Izvještaj o prihodima i imovini javnih funkcionera, pa će Agencija u tom pravcu pokrenuti postupke u cilju utvrđivanja odgovornosti imenovanog javnog funkcionera”, naveli su iz ASK.

Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG predviđeno je da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja kao vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, zaposleni..., imaju interesa u pravnim licima koja se bave proizvodnjom radio i televizijskog programa

MINISTARSTVO: CIJENE NISU KORIGOVANE, VEĆ OBJEDINJENE

Đačke užine za januar i februar 20, u martu ponovo 15 eura Cijena đačke užine za period od 22. januara do 28. februara 2018. godine povećana je sa 15 na 20 eura za prvo dijete, dok je za drugo dijete cijena sa 10 povećana na 13 eura. Premda su ovom cijenom obuhvaćena dva mjeseca, mnoge roditelje je ova vijest iznenadila, s obzirom da je drugo polugodište počelo 22. januara i da je februar mjesec sa manje dana. “A ko će da nam vrati novac za ona tri dana zadnje nedjelje decembra i kad djeca nemaju nastavu, nego su npr. na izletu ili u bioskopu”, pitala je jedna majka čije je ime poznato redakciji. Međutim, u Ministarstvu prosvjete kažu za Vikend novine da njima, po pitanju cijene đačke užine, nijesu stizale primjedbe roditelja. Oni objašnjavaju da ove cijene nijesu korigovane, već objedinjene i važiće samo za navedeni period. Roditelji će tako đačku užinu od marta plaćati po staroj cijeni. “Cijena užine se nije mijenjala u januaru. Cijena

Postupak nadzora pokrenut kod podgoričkog Centra za socijalni rad

AKTUELNO

Za OŠ ‘’Savo Pejanović’’ cijene redovne Zbog radova na popravci krova u OŠ “Savo Pejanović” i odlaganja početka drugog polugodišta u ovoj obrzovnoj ustanovi će se đačka užina naplaćivati po standardnoj cijeni. “Shodno tome da učenici počinju drugo polugođe kasnije od ostalih osnovnih škola, cijena užine za ovu školu se neće korigovati za period januar/februar, već će se za korisnike užina u danima vikenda kad se budu odrađivali propušteni radni dani - užina uredno dostavljati”, saopštili su iz škole “Sergije Stanić”. užine za osam radnih dana u januaru i čitav februar je dakle 20 eura za prvo i 13 eura za svako naredno dijete. Dakle, cijena naravno nije korigovana već samo objedinjena za navede-

ni period, odnosno februar i dio januara. Što se primjedbi tiče, nije ih bilo, jer nije bilo razloga. Ovdje ne računamo dodatna pojašnjenja roditeljima da nije povećanje cijene u pitanju već spajanje navedenog perioda”, objasnili su VN iz JU škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić”, čiji učenici pripremaju đačku užinu. Kako su saopštili, užinu treba uplatiti najkasnije do 7. februara, kada se treba dostaviti i dokaz o uplati (uplatnica) razrednom starješini. Podsjećamo, škola “Sergije Stanić” je od školske 2016/17. godine počela sa sprovođenjem projekta “Đačke užine” u koji je bilo uključeno 26 osnovnih škola sa teritorije glavnog grada i okolnih područja. Cijena užine je tada iznosila 12 eura mjesečno, a roditelji za svako drugo, treće i sljedeće dijete koje pohađa vaspitno-obrazovnu ustanovu, plaćali su u pola cijene, tačnije šest eura. M.I.

Roditelji će đačku užinu od marta plaćati po staroj cijeni

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE O RAKU GRLIĆA MATERICE

Radionica o prevenciji u ponedjeljak

Foto: Iva Mandić

Vukčević

Zdravstveno-vaspitna radionica o prevenciji raka grlića materice biće održana u ponedjeljak u Srednjoj medicinskoj školi u Podgorici. Radionicu organizuje Institut za javno zdravlje povodom evropske nedelje

prevencije raka grlića materice, koja se ove godine obilježava od 28. januara do 3. februara. “Cilj ove radionice je da se buduće zdravstvene radnice, a prvenstveno žene informišu o mogućno-

stima prevencije raka grlića materice”, naveli su iz Instituta. Radionicu će, kako su saopštili, voditi specijalisti socijalne medicine Vilnerina Ramčilović i Verica Osmanović. M.I.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

LAVINE ILI USOVI NIJESU NEŠTO ŠTO SE UVIJEK DOGAĐA NEKOM DRUGOM

RASPITAJTE SE MALO O LAVINAMA...

ako mnogi smatraju da područje kolašinske opštine nije podložno lavinama ili “usovima” situacija je, ipak, potpuno drugačija. Uostalom, Kolašin je okružen sa pet planina - Bjelasicom, Sinjavinom, Moračkim planinama, Maganikom i Komovima.

Kolašinac Željko Pejović, koji se kao član Gorske službe spasavanja smatra jednim od najboljih poznavalaca crnogorskih planina, prema riječniku planinara, ispeo je neke od najviših vrhova kao što su Elbrus i Mon Blan. Trenutno radi kao spasilac na kolašinskom skijalištu. Prema svom profesionalnom iskustvu, bilježi i činjenice o tome koliko lavina može biti opasna kada se čovjek nađe u njenoj blizini. A kako je i sam bio zarobljen u jednoj takvoj, smrtonosnoj, sniježnoj oluji, zasigurno se smatra relevantnim sagovornikom. Lavina ili usov nazivi su za rušenje velikih količina snijega niz strme planinske padine, a nastaju najčešće zimi ili u periodu ranog proljeća. Lavinu može izazvati vjetar, jak zvuk, poput piska lokomotive, pucnja ili tek ljudskog glasa. Lavinu pokreće i kretanje ljudi i životinja. Pejović kaže da zbog dostupnosti raznim poma-

galima za zimske aktivnosti, a tu prije svega misli na turno skije, motorne sanke, nordijske skije, sve više ljudi poželi da otkrije predjele ovdašnjih planina kada ih snijeg prekrije i kada sve to mnogo drugačije izgleda nego ljeti. I kaže, ljepše jeste, ali i opasnije. “Turno skijanje i skijanje van staza trenutno su najpopularniji vid skija-

Prema Mateševu postoji nekoliko spomenika stradalim od ‘usova’. Ima na desetine slučajeva gdje su ljudima uništene kuće ili pomoćni objekti. U posljednjih 10 godina znamo za dvije velike lavine koje su se desile na južnoj strani Kljuca

nja u svijetu. Iako zima krije prelijepe čarolije, u isto vrijeme krije i mnoge opasnosti. A lavine možda i jesu najopasnije. Često možemo čuti naše sugrađane kako kažu da na našim planinama nema lavina, da su to samo neki manji ‘usovi’ i slično. Činjenica je da zimi nema ljudi u planini koji bi posvjedočili pričama o njima. Planine kao što su Komovi, Sinjajevina i Moračke planine, i te kako su podložne lavinama. Bjelasica jeste nešto bezbjednija, ali ne i bezbjedna. Ako se malo raspitate o lavinama doći ćete do saznanja da je i te kako bilo tragičnih ishoda zbog lavina”, objasnio je Pejović. On je u svojoj karijeri spasioca bio svjedok lavina, a bio je i zarobljen u jednoj od njih, 2012. godine. I to na magistralnom putu Kolašin – Podgorica. Stariji Kolašinci pamte kada je cijela porodica Mučalica poginula u selu Ljevišta (podnožje Moračkih planina) kada ih je u kući zatrpala lavina. A poznat je i slučaj porodice Perović, kada se velika lavina obrušila sa Jablanovog vrha (Sinjavina). “Prema Mateševu po-

stoji nekoliko spomenika stradalim od ‘usova’. Ima na desetine slučajeva gdje su ljudima uništene kuće ili pomoćni objekti. U posljednjih 10 godina znamo za dvije velike lavine koje su se desile na južnoj strani Kljuca. Takođe, svjedoci smo šta se sve dešava-

POSTOJE ODREĐENA PRAVILA UKOLIKO KONFIGURACIJA TERENA DOZVOLJAVA TREBA SE KRETATI GREBENIMA PADINE. AKO SE MORA TRANSVERZIRATI PADINA ONDA IĆI JEDAN PO JEDAN

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

AKTUELNO

Turno skijanje i skijanje van staza trenutno su najpopularniji vid skijanja u svijetu. Iako zima krije prelijepe čarolije, u isto vrijeme krije i mnoge opasnosti. A lavine možda i jesu najopasnije. Ako se malo raspitate o lavinama doći ćete do saznanja da je i te kako bilo tragičnih ishoda zbog lavina

lo te 2012. godine, kada sam i sam bio zatrpan u lavini. Vraćao sam se automobilom kada je mene i druga lavina zatrpala ispod Bablje grede. Istog tog dana lavina je zatrpala tri čovjeka. Dvojicu njih između Mioske i Crkvina, a trećeg u mjestu Bakovića klisura.

Spasilačke službe su uspjele da spasu dvojicu, dok je jedan od njih bio iskopan živ, ali je nažalost izdahnuo na putu do bolnice. Pa, zar ovo nije dovoljan broj primjera da ljudi postanu svjesni da lavine i te kako postoje? Ja sam neko ko mnogo vremena zimi provodi u planini i često nailazim na ‘laviništa’. Kao što sam i ranije spomenuo sve više i više ljudi odlučuje da posjeti planine zimi, ali odlaze bez adekvatne opreme i bez osnovnih znanja”, istakao je Pejović. Obučen da spašava ljudske živote, odrastao uz planinsku divljinu, Pejović pokušava da upozori ljubitelje ekstremnih sportova, a i one zaljubljenike u planinske i sniježne ljepote, da prije svakog polaska moraju biti obaviješteni ne samo o vremenskim uslovima već i o samoj planini na koju su se uputili. “Spasilačke službe moraju kroz razne radionice upoznati ljubitelje zimskih aktivnosti kako da procijene opasnost, šta je neophodno od opreme, kako da reaguju kad dođe do nezgode. Plašim se da će u godinama koje dolaze biti sve više svjedoka lavina, a samim tim i nesreća. Lavinama po-

goduju obilne padavine, strma planinska područja gdje se gomilaju sniježne mase, a koje se pod uticajem vjetra, zemljotresa i kretanja ljudi i životinja naglo sruče niz padinu u dolinu. Postoje određena pravila ukoliko konfiguracija terena dozvoljava treba se kretati grebenima padine. Ako se mora transverzirati padina onda ići jedan po jedan”, pokušao je Pejović da približi, bar donekle, neka od pravila kada se nađete u planini. Vođen svojim iskustvom kada je bio i sam zatrpan lavinom i kada je mnogo puta bio u njenoj blizini, smatra da je veoma teško bilo šta učiniti. Ukoliko dozvole prilike, ponajprije valja nekako zaštititi disajne puteve kako ne bi odmah došlo do gušenja, ali priznaje i sam da je to veoma teško. “Postoje ranci koji imaju balone koji se naduvaju kad povučete osigurač. Oni vam omogućavaju da vas potisnu prema površini, ali ni oni ne garantuju da će vam to spasiti život. Jer, postoji nekoliko vrsta lavina. Najgora među njima je takozvana mokra lavina, kad je snijeg vlažan. Takve lavine nose sve pred sobom”, kazao je Pejović.

IMATE 18 MINUTA

Rizik od nastanka lavina određen je u većini evropskih zakonodavnih sistema pa tako postoji i skala usvojena 1993. godine, a ažurirana 2003. godine, radi povećanja informisanosti. Prema njoj rizik u Francuskoj je trećeg i četvrtog stepena, dok su u Švajcarskoj najzastupljeniji drugi i treći stepen. Nema stručnjaka koji bi pouzdano tvrdio da je neka padina potpuno sigurna od lavine. Uz to, treba imati u vidu da su najveće šanse da se lavina preživi - tek vrijeme do 18 minuta od zatrpavanja. Poslije 35 minuta šansa za preživljavanje se naglo smanjuje. Stoga su informacije o terenu i prava priprema od vitalnog značaja za kretanje po svim terenima gdje postoji opasnost od lavina. Najljepši skijaški tereni su upravo na planinama koje su podložne lavinama. “Ko se danas upušta u ski-

janje po dubokom snijegu van skijaških staza i na lavinoznom terenu bez odgovarajuće opreme i sam, onda je on krajnje neodgovoran. Pod osnovnom opremom za lavinu podrazumijeva se lavinski javljač, lavinska sonda, sniježna lopata sa mjeračem klizanja. Jednom kad vas zahvati lavina, gajke skijaških štapova zaplešće vam se oko zglobova, masa snijega koji klizi i kotrlja se, uvući će vas u dolinu, a ako pri tom imate ‘lovce’, skije će vam kao sidra biti vezane za noge. Ne zaboravite, ako vas zahvati lavina, malo je vjerovatno da će te se spasiti spustom bježeći od nje. Zato, čim primijetite pomjeranje sniježnog pokrivača ili da vas snijeg pod vama nosi pokušajte da poravnate skije, ako ste iskusan skijaš i spustite se po lavini i izvan nje”, objasnio je Pejović.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

tivAt već osAm godinA uspješAn u

AlArmAntni podAci o nezAposlenosti

U Bijelom Polju nezaposleno više od pet hiljada građana Na evidenciji nezaposlenih biroa rada Bijelo Polje nalazi se 5.036 osoba. U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih sa VII stepenom stručne spreme, odnosno sa završenim fakultetom je 681 lice. Portparol Biroa rada Bijelo Polje i savjetnik za rad sa poslodavcima Jadranka Rakonjac kazala je za Vikend novine, da su sa VI stepenom stručne spreme nezaposlene 74 osobe, te da ih je najviše sa prvim stepenom stručne spreme 1.533. “Nezaposlenih sa III stepenom je 1.266, sa IV je 1.243 i sa V - 35 osoba. Na evidenciji nezaposlenih je i devet magistara, dok doktora nauka nema. Svi evidentirani doktori medicine nalaze se na stručnom osposobljavanju. Među 104 profesora, najviše je učitelja i profesora engleskog jezika, a među nezaposlenima je više pripadnica nježnijeg pola. Ukupno je 2.798 nezaposlenih dama, dok je 2.238 muškaraca”, navela je Rakonjac. Dodala je da Zavod za zapošljavanje Crne Gore kontinuirano sprovodi mjere aktivne politike zapošljavanja u cilju povećanja zapošljivosti nezaposlenih lica. “Nedavno je objavljen konkurs za izbor izvođača javnih radova ‘Njega starih lica’, ‘Personalni asistenti’ i drugi programi javnog ra-

Među 104 profesora, najviše je učitelja i profesora engleskog jezika, a Među nezaposleniMa je više pripadnica nježnijeg pola. ukupno je 2.798 nezaposlenih daMa, dok je 2.238 Muškaraca da. U ovim programima prioritetno će se zaposliti dugoročno nezaposlena lica sa evidencije. Objavljen je i konkurs za izbor izvođača obrazovanja i osposobljavanja odraslih, a cilj realizacije ovog programa je povećanje zapošljivosti nezaposlenih lica sticanjem stručne kvalifikacije, odnosno znanja, vještina i kompetencija potrebnih za obavljanje poslova određenog zanimanja”, kazala je Rakonjac, navodeći da će na ovaj način nezaposlena lica biti prioritetno osposobljena za rad sa starim licima, na privremenim netržišnim poslovima pružanja podrške starima u stanju socijalne potrebe. “Kao i za rad sa osobama sa invaliditetom na poslovima pružanja podrške takvim licima u centrima i udruženjima. Takođe, na ovaj način biće zaposlena teže zapošljiva lica na poslovima u drugim oblastima od javnog interesa”, kazala je Rakonjac. B.Č.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „KOMUNALNO” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – preparati za dezinsekciju ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01 - 213 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 26. 01. 2017. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033 452 562, e-mail duma@t-com.me.

Opštini tiVAt 3, iz FOnDOVA EVRO

⌦ Zora Krstović

pština Tivat je za osam godina aplicirala na 30 projekata, od kojih je 14 odobreno, te se procenat od skoro 50 posto može smatrati velikim uspjehom. Po tom osnovu ostvaren je direktni benefit u iznosu od oko 3, 5 miliona eura. Tivat se, zahvaljujući tom rezultatu, našao među tri crnogorske opštine koje su ostvarile najviše prihoda iz evropskih fondova, kazao je sekretar Sekreatrijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Petar Vujović. U 2018. godinu Opština je ušla sa četiri međunarodna IPA projekta, tri iz prošle, a nedavno je stigla informacija da je prošao još jedan projekat u sklopu g o d i programa ni aktivEvropa za no radigrađane, kazao je la na aplisekretar. kacijama otvoreProjekat nih poziva koji je odoza dostavljabren krajem nje projektnih prošle godine u Petar Vujović okviru programa prijedloga. U okviEvropa za građane je ru prekograničnog pro“Suzbijanje euroskepticiz- grama Italija-Albanija-Crna ma kroz očuvanje kulturne Gora aplicirali su sa šest probaštine“. jekata od kojih je na jednom On će se implementirati Opština bila vodeći partner, pod vođstvom RARIS - Re- a u okviru Dunavskog trangionalne agencije za razvoj snacionalnog programa paristočne Srbije, a glavna ak- tner na jednom projektu zativnost će biti događaj koji će jedno sa partnerskim orgaokupiti preko 100 ljudi iz se- nizacijama iz Bugarske, Rudam država na konferenci- munije, Srbije, Mađarske, ji u Knjaževcu, Srbija. Glav- Slovenije, Moldavije i Ukrana tema će biti kulturno na- jine. Pored tih, aplicirali su i sljeđe kao sredstvo za bor- kod japanske i norveške ambu protiv evroskepticizma. basade za opremanje SlužTaj projekat će kroz dijalog be zaštite, Doma zdravlja Tipodržati bolje razumijeva- vat i Komunalnog preduzeća nje evroskepticizma i bene- sa nedostajućom tehničkom fite EU politika u odnosu na opremom što nije od ambakulturno nasljeđe. sada ocijenjeno kao prioriU okviru međunarodne tetno u odnosu na druge prisaradnje Opština je u 2017. stigle aplikacije, naveo je Vu-

jović istakavši da to ne umanjuje do sada urađeno. Među odobrenim projektima u iznosu od oko pola miliona eura u 2017. godini je i projekat IRENE, koji se već realizuje u domenu energetske efikasnosti. Ukupna sredstva prelaze dva miliona eura, a Tivtu je opredjeljeno 308,175.00 eura. Implementacija traje do 31. decembra naredne godine. U okviru ovog projekta radiće se na rekonstrukciji javne rasvjete u širem centru grada, kao i ugradnji solarnih kolektora na sportskoj dvorani Župa za grijanje tople sanitarne vode“, objasnio je sekretar istakavši da dodatnu prekograničnu vrijednost tog projekta predstavlja razvoj zajedničke baze podataka projekata i omogućavanje razvoja novih inicijativa. U narednih godinu dana Opština Tivat će raditi na realizaciji projekta „Aktivna Agro javnost”. Sredstva u iznosu od 19,585.50 eura, odobrena

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

AKTUELNO

U SARADNJI SA EVROPOM

,5 MILIONA OPSKE UNIJE

NAKON PRIPREMNIH RADOVA ZA GRADSKI MOST U DANILOVGRADU

Početak rekonstrukcije mosta

Vrijednost radova na Mirkovom mostu iznosi 1.014.000 eura

Tivat

U okviru prekograničnog programa Italija-Albanija-Crna Gora aplicirali su sa šest projekata od kojih je na jednom Opština bila vodeći partner, a u okviru Dunavskog transnacionalnog programa partner na jednom projektu zajedno sa partnerskim organizacijama iz Bugarske, Rumunije, Srbije, Mađarske, Slovenije, Moldavije i Ukrajine

su u sklopu programa podrške Evropske unije - Održiva poljoprivreda za održivi Balkan „Jačanje kapaciteta NVO u zagovaranju i razvoju politika na zapadnom Balkanu“. Kroz taj projekat dodjeljeno je 11 kompostera individualnim poljoprivrednim proizvođačima, koje će isko-

ristiti za održivo upravljanje zelenim otpadom. Cilj je doprinos uspostavljanju održivog upravljanja zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje u regiji Bokokotorskog zaliva, kroz aktivno učešće civilnog društva u procesima donošenja odluka, implementaciji politika i propisa na lokalnom nivou i promociju održive poljoprivredne proizvodnje. Četvrti projekat je „FOST INNO-Fostering tourism innovation system in Adrion Ionian Region“ čiji je cilj umrežavanje znanja i razrade jedinstvene, zajedničke metodologije, koja će omogućiti stvaranje novih turističkih proizvoda, visokog stepena prepoznatljivosti i autentičnosti za područje Jadransko jonske regije. Prvo predstavljanje tog projekta održano je nedavno u Opatiji, a Opština Tivat je za implemetaciju tih aktivnosti osigurala 151.948 od ukupnog budžeta u iznosu 1.463.923 eura.

Povodom početka rekonstrukcije gradskog mosta u Danilovgradu, 25.01.2018. godine izvršeno je uvođenje izvođača u radove i predstavljanje projekta. Nakon pripremnih radova i radnji vezanih za gradilište, počeće glavni građevinski i ostali radovi na rekonstrukciji mosta. Prezentaciji su prisustvovali predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, predsjednik Skupštine opštine Danilovgrad dr Miodrag Đurović, rukovodstvo lokalne uprave, direktor Direkcije javnih radova Almer Kalač sa saradnicima, predstavnici izvođača radova kao i građani. Predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović je podsjetio da se nakon završetka rekonstrukcije saobraćajnice od Gorice

FOTO PRIČA

do Manastira Ostrog dužine 17,5 km u šta je uloženo četiri miliona eura, te rekonstrukcije puta Sekulići-Gorica vrijedne 500.000 eura, a zahvaljujući povećanoj frekvenciji saobraćaja, pokazalo da je gradski most usko saobraćajno grlo. Zatim se pristupilo izradi tehničke dokumentacije za njegovu rekonstrukciju koja je urađena prije nekoliko mjeseci uz značajno učešće prof. Mladena Ulićevića. Rekonstrukcijom mosta planirano je proširenje dvije kolovozne trake sa postojećih 5m na 6,5m, kao i izgradnja pješačkih staza sa obje strane u širini od po metar i po koje će biti odvojene od kolovoza betonskim zidom. Novi gabariti mosta, povećana propustna moć, nova rasvjeta kao i prateća infrastruktura, imaju ne sa-

mo saobraćajnu već i istorijsku vrijednost imajući u vidu značaj ovog mosta. Nekadašnji „Mirkov most“ sagrađen 1870. godine, a danas most „Radovan Pavićević“ vrijedan je spomenik i kroz projekat će biti zadržana njegova osnovna arhitektura. Predsjednik je posebno naglasio da će most i tokom trajanja rekonstrukcije biti prohodan za saobraćaj putničkih motornih vozila, dok će se za teretni saobraćaj biti korišćen most u Spužu. Podsjećamo da je nakon sprovedenog javnog postupka, potpisan Ugovor sa izvođačem radova - kompanijom „Intermost“ doo. Vrijednost radova iznosi 1.014.000 eura, a rok za završetak radova je sedam mjeseci, uz odvijanje putničkog saobraćaja tokom trajanja radova. R.D.N. Radnici Agencije za stanovanje postavili su juče kapiju i dio ograde kako bi se Njegošev park zaštitio od nepropisnog parkiranja. Preduzetim aktivnostima od strane nadležnih gradskih službi ubuduće će biti onemogućeno parkiranje vozila, a samim tim i Njegošev park će biti sačuvan od devastacije i uništavanja zelenih površina. Podsjećanja radi na ovom potezu je i ranije postojala ograda koja je više puta oštećena kako bi se vozila mogla parkirati u parku. (PG biro)

reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

DEVEDESETOGODIŠNJA NANA UMKA IZ SELA KRUŠČICA KOD PETNJICE

U pare ti znam, a U knjige se ne razUmijem

Sa 20 godina udala se za pokojnog Saita Ličinu i već tridesetak godina živi bez životnog saputnika. Danas ima 33 unučadi i 34 praunučadi

⌦ Denis Božović Na dvadesetom kilometru od Petnjice, na oko 1.400 metara nadmorske visine, utonulo u zimsko sivilo u Bihoru, nalazi se selo Kruščica sa desetak domaćinstava i pedesetak stanovnika. U ljetnjim mjesecima taj broj se znatno povećava, ali sve traje taman koliko i godišnji odmor u zemljama Zapadne Evrope. Kao i sva ostala sela u Bihoru i Kruščicu je opustošilo iseljavanje. Tražeći priliku za bolji život žitelji ovog sela došli su čak do Turske, ali ih dosta ima i u Luksemburgu, Švajcarskoj, Njemačkoj… Umka Ličina mirne staračke dane provodi u selu okružena ljubavlju unučadi, rodbine i prijatelja. Na papiru, za koji mjesec puni 91. godinu, ali se to ne računa, jer su nekada, kaže, djeca sama išla da se upisuju u matične knjige. Računa da je bliža stotoj nego devedesetoj. Prije 70 godina nana Unka došla je u Kruščicu iz susjednog sela, slikovitog imena Paučina. Rodno selo ove starice se nalazi tu, odmah preko brda u rožajskoj opštini. “Bogomi, ne znam kome pripada i to me nemoj pitat,

ja ti nijesam pismena i to ti ne mogu kazat”, odgovara nana Umka. Sa 20 godina udala se za pokojnog Saita Ličinu i već tridesetak godina živi bez životnog saputnika. Još kao dijete je ostala siroče i, kako kaže, nije imala vremena da ide u školu. “U pare znam, a u knjige se ne razumijem”, kaže Umka. Sa svojim izabranikom izrodila je sedmoro djece, tri sina i četiri kćerke i sada ima 33 unučadi i 34 praunučadi. “U ovi vakat, imam veliko poštovanje od unučadi i praunučadi”, hvali se nana i žali se prije nekoliko dana kako je bolest uzela pod svoje, a inače bi sve kazala. “Rekla bih i otkalen se ženilo i udavalo, i o običajima, o

mobama, o “posjecima”, ali bogomi, nešto sam oslabila evo nekoliko dana”, žali se Umka. Sa vidom i sluhom nema problema, do jesenas je plela, a naočari nije koristila, samo što je lagano ruke izdaju. O životu u Kruščici, nana Umka kaže da je neko mučno živio, a neko dobro. “Mi smo imali ječam i raž, pa je to bio spas. Sameljeli bismo raž i imali hljeba, a neko ne bi imao toga, pa bi umjesto hljeba u posudu stavio zelja sa varenikom i to mu je bio hljeb, ili umjesto zelja koristili bi ovas”, kaže Umka. Kako je ostala rano bez supruga, njena udarna snaga i pomoć je bila svekrva. Od poljoprivrednih poslova pa do tkanja, čime se najviše bavila

njena svekrva, sve je naučila od nje. Prodavajući proizvode, kako kaže, kupovala je zemlju. Zahvaljujući tome, od nekoliko ari zemlje, koliko je porodica imala, danas se u posjedu nane Umke nalazi više od 40 hektara zemlje. “Nekada žene nijesu išle na pijacu, samo muškarci. Ja sam mlada ostala bez muža tako da sam morala i to da radim. Ujutru ustanem, pomuzem i namirim. Onda otidem i berem borovnice ili cvijeće koje se koristilo za čaj. Onda oko podneva dođem da pomuzem, a nakon toga na kljuse potjeram ono što sam nabrala do podne i prodam u Bašču kod Rožaja. A pečurke nikada nijesam brala, nekako nijesam umjela da ih nađem”, kaže

Umka i ističe da nikada nije “izela ćutek” od svog rahmetli muža i da je to bio brak za primjer. Ono čega se rado sjeća Umka su mobe za kosidbu. “Muž mi u vojsku, a meni dođe preko 20 kosača na mobu. Sve se tako radilo. Spremi se ručak, večera i hvala i oni ka kući”, priča Umka. Tako se i radilo kada je trebalo to poplastit. I pored toga što nana ima više od 90 godina, stigne ona da bude kontrola snjegočistaču. Ubode mačugu tamo gdje je čistio i ako on propadne duboko obavezno kaže: “Haram ti bilo kako si ovo očistio”, više kroz šalu kritikuje starica. Za večernje sjedeljke, “posjetke”, koji su nekada bili jedina društvena aktivnost, Umka ima samo lijepe riječi i rado sjeća tog vremena. “To je bila milina. Odemo noćas kod nekog na posjedak i pravi se džumbus. Onaj kod koga odemo, on sprema večeru samo ako je hodža došao. Ako nema hodže onda nema večere, samo džumbus i ide se kući”, kaže Umka Ličina koju ostavljamo okruženu kako svojim tako i unučadima iz komšiluka koja rado provode vrijeme sa njom.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

kultura

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br. 553/15 od 14.01.2016. godine, stečajni upravnik „Trgošped“ d.o.o. u stečaju - Rožaje

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „TRGOŠPED“ DOO u stečaju - Rožaje (MB/PIB: 02047292) i istovremeno na osnovu člana 134 Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje VIII OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

LN 311 KO Kalače, KP: 1109

500 m2

1109

500 m2

1109

500 m2

1109

1033 m2

Obim prava 1/2

625,810.37 €

LN 297 KO Koljeno I, KP:

DIO II Zemljište van kompleksa benzinske stanice

1164

114 m2

1164

314 m2

LN 297 KO Koljeno 1, KP: 43

109 m2

1164

328 m2

Obim prava 1/2

100,890.60 €

LN 311 KO Kalače, KP: 1109 DIO III Pokretnosti

1763m2

Inventar i oprema

Obim prava 1/2

2,179.05 €

UKUPNA PROCIJENJENA VRIJEDNOST IMOVINE (1/2) = 625,810.37 € + 100,890.60 € + 2,179.05 € = 728,880.02 € (sedamstotinadvadesetosamhiljadaosamstoosamdeseteura +100/02) 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2 neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „TRGOŠPED“ DOO u stečaju - Rožaje – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. br. 553/15. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 06.03.2018.godine do 12:30 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 06.03.2018.godine, sa početkom u 13:00 časova u kancelariji broj 2 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji): Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, dokaz o uplati depozita na iznos od 10 % od procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili ovjereno punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, dokaz o uplati depozita na iznos od 10 % od procijenjene vrijednosti. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje tj. ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu za kompletnu imovinu sa cijenom u eurima. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i zadržati depozit i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.U suprotnom, stečajni upravnik će vratiti uplaćeni depozit ponuđaču, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Stečajni upravnik će u roku od 10 (deset) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Sve obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 069/065-145. Oglas ћe biti dostupan i web adresi www.stečaj.co.me. Stečajni račun Društva je otvoren kod Hipotekarne banke AD Podgorica br.520-34361-06. stečajna upravnica Snežana Jović, dipl.prav

Sa panel diskusije u Ministarstvu

RazgovoR o paviljonu u veneciji

Istraživačka platforma za popunjavanje praznina Panel diskusija povodom crnogorskog predstavljanja na predstojećem, 16. Bijenalu arhitekture, koje će biti održano u Veneciji od 25. maja do 25. novembra na temu “Slobodan prostor”, upriličeno je u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Tim povodom, o detaljima konkursa koji je otvoren do 9. februara sa zainteresovanima su razgovarali glavni državni arhitekta i komesar Dušan Vuksanović i kustoskinja postavke Sonja Radović-Jelovac. Konkurs obuhvata ideju i koncept, a nakon objavljanja rezultata nagrađena ideja biće materijalizovana, objasnila je Radović-Jelovac. “Projekat podrazumijeva istraživačku platformu, odnosno istraživački okvir i biće neophodno da autor pobjedničkog rješenja aktivno učestvuje u cijelom procesu istraživanja. Pobijediće najbolja ideja i onog trenutka kada se proglasi autor, on ulazi u aktivan proces istraživanja koji će trajati od dana proglašenja pobjede do kraja trajanja Bijenala“, navela je Radović- Jelovac, dodavši da je neophodno da se insistira na interdisciplinarnosti i da je poželjno da tim čine, pored ahitekata, biolozi, umjetnici, ekolozi... “Tema se, između ostalog, odnosi i na ‘urbane praznine’, na koju autori treba da gledaju kroz široko dati okvir, ali kroz prizmu predstavljanja Crne Gore. Pod tim podrazumjevamo one prostore koji žive ‘u tkivu’, a kojima ne vidimo svrhu, do onih ‘potrošenih’ prostora. Akcenat je

16. bijenale arhitekture u veneciji kao glavnu temu ima slobodni prostor

na odnosu čovjeka i prirode, čovjeka i grada”, kazala je Radović-Jelovac. Dušan Vuksanović je kazao da autori mogu aplicirati sa modelom ili konkretnim slučajem, ali da se prednost daje modelu koji bi se mogao, recimo, primijeniti na Crnogorsko primorje, ili sjever zemlje. “Autori mogu identifikovati određenu lokaciju, pa promišljati kroz tu prizmu, ali je interesantnije ukoliko se stvori model, bez konkretne lokacije”, kazao je Vuksanović. Predviđeni budžet za paviljon iznosi 25.000 eura, a o izdvajanju dodatnog novca bi se raspravljalo, istakao je komesar Vuksanović. “U pomenutu sumu uračunati su troškovi realizacije projekta, transporta, špedicije, montaže i demontaže postavke, prenošenje eksponata u Crnu Goru, putni troškovi, troškovi smještaja za autora i autorski tim”, kazao je Vuksanović. Na sastanku u Ministarstvu bilo je riječi i o korišćenju dvorišta palate Malipjero, u kojoj je godinama unazad smješten naš paviljon, karakteristikama prostora, pojedinim aspektima teme... S.I.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

ZORAN KOPRIVICA AUTOR STUDIJE O POETICI NAŠEG PROS Robert Muzil u jednom od svojih eseja postavlja, čini se, suštinsko pitanje “Da li umjetnik treba da bude dijete svog vremena ili njegov tvorac?” Za Živka Nikolića ni po čemu ne možemo reći da je bio dijete svoga vremena. Nije bio ni njegov tvorac. Ali jeste tumač.

ŽIVKO NIJE IZMISL SVIJET SVOJIH FILM ON JE U NJEMU ŽIV

⌦ Sonja Ičević

ako stvari u crnogorskoj kinematografiji stoje i sa kakvim se sve ‘filmovima’ suočavamo, moraćemo još dugo da čekamo da se u našoj kinematografiji pojavi neko ko bi mogao da se talentom, umjetničkim senzibilitetom i umijećem približi Živku Nikoliću. Značaj proslavljenog filmskog reditelja Živka Nikolića za razvoj crnogorske kinematografije i kulture nemjerljiv je, ništa manji od djela drugih velikih umjetnika koje je Crne Gora, kako je govorio Petar Lubarda, “odnjivila”. Ipak, i pored činjenice da je Nikolić za svoje dokumentarce osvojio blizu sto pedeset nagrada na najprestižnijim filmskim festivalima, niko se u Nikolićevom rodnom gradu, Nikšiću, nije sjetio da jednom od najvećih umjetnika koje je Crna Gora ikada imala, konačno podigne spomenik, kaže u razgovoru za vikend novine Zoran Koprivica, autor studije “Teorijsko-analitički aspekt poetike Živka Nikolića”. No, na pitanje da li se dovoljno pažnje poklanja velikom stvaraocu, bolji će odgovor, kako smatra Koprivica, dati kulturni poslenici i oni koji su za to, ili bi bar

tako trebalo da bude, zaduženi. “Živko Nikolić, veliki posvećenik i pregalac, zadužio je jugoslovensku i crnogorsku kulturu. Samo ću podsjetiti na to da je njegov film ‘Ljepota poroka’ kultni u Izraelu, da je na Moskovskom filmskom festivalu sa filmom ‘Čudo neviđeno’ bio u konkurenciji za glavnu nagradu i to ni sa kim drugim nego Elemom Klimovim i njegovim filmom ‘Idi i gledaj’, koji je potom proglašen za jedan od najboljih ratnih filmova ikad, da su na festivalu u Montrealu, takođe iz A kategorije, kanadski kritičari bili ne samo oduševljeni filmom ‘U ime naroda’, već su ga proglasili za jedan od najboljih koji je na njemu ikada prikazan, da je publika u Krakovu pola sata aplaudirala filmu ‘Biljeg’... Filmski kritičar Milan Vlajčić je 2001. zapisao: ‘Živko Nikolić je otišao, sami smo

150 NAGRADA DOBIO JE NA PRESTIŽNIM SVJETSKIM FESTIVALIMA TOKOM KARIJERE

se u to uverili, sa osećanjem da više nikome nije potreban’, i pita se: ‘Da li je iko pokušao da ga za života razuveri (da nije tako)?’ A ja se, nakon svega, pitam, da li će se neko, posebno u Nikolićevom rodnom Nikšiću, konačno, sjetiti da jednom od najvećih umjetnika koje je Crna Gora ikada imala, konačno, podigne spomenik. U tom smislu bi, nesumnjivo, trebalo da se ugledamo na neke druge, manje zemlje i njihov odnos prema kulturnoj baštini”, smatra Koprivica.

■ BITI IZA KAMERE, TO JE PRAVA STVAR!

Nikolić je do filma došao slučajno, kao student glume. Igrao je manju ulogu u filmu Branka Bauera “Doći i ostati” kojom nije bio zadovoljan i tada prvi put pominje kameru - “Biti iza kamere, to je prava stvar”! Kao i većina reditelja tog vremena počeo je s kratkim formama, ali rijetkim darom za zapažanje pojedinosti, uspijeva da sinematički uvjerljivo na filmsko platno prenese običaje ljudi iz podneblja u kojem je ponikao i istovremeno ih transformiše u snažne poetske metafore. Nakon što se afirmisao kao značajan stvaralac u tom žanru, dobio je priliku da režira prvi dugometražni film ‘Beštije’, podsjeća Koprivica. Sve njegove filmove obilježile su priče o “malim” ljudima i neprekidno traganje za arhetipom, kao jednim od oblika ispoljavanja kolektivno nesvjesnog. “Nikolić nije bio hroničar vremena u kojem je živio u doslovnom značenju te riječi. Sa sigurnošću možemo reći da traganje

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

KULTURA

SLAVLJENOG REDITELJA

za arhetipom u širem smislu, predstavlja osnovnu smjernicu Nikolićeve umjetničke sublimacije. Sve to, s druge strane, Nikolića potvrđuje kao umjetnika sposobnog da, kako kaže filmski kritičar i publicista Srđan Vučinić, ‘čita mitske šifre ovog podneblja.’ Za Voja Stanića, veliki srpski slikar i filmski reditelj Mića Popović, kaže: ‘On ne izmišlja svet koji slika; on u tom svetu živi!’ Isto to, bez imalo bojazni da ćemo pogriješiti, možemo reći i za velikog crnogorskog ‘slikara’ i reditelja Živka Nikolića”, kaže Koprivica. Obični, “mali ljudi” bili su njegovi junaci jer, kako je govorio, “mali čovjek”, nudi neposredniju sudbinu. Ako uopšte, kako Koprivica dodaje, ima velikih ljudi, jer su “veliki ljudi kao fikcija, oni su izmišljeni i pojavljuju se kao potreba ‘malih””. Nikolić nikada nije postavljao politička, već prije svega moralna pitanja - pitanja u ime tog i takvog čovjeka i istine. “Tako u dokumentarnom filmu ‘Biljeg’, istina, kao krucijalna profilmska činjenica da u mjestu u kom je sagrađena hidrocentrala nema vode, nije samo apsurd i metafora ljudske gluposti, već i očigledan dokaz o ideološkoj supremaciji i represivnom pravu na istinu, i to onom koje se rađa iz straha od počinjene greške. Motiv koji je Nikolić, kao jednu od brojnih antecedencija iz dokumentarnih filmova, razvio u ‘Čudu neviđenom’. Ti isti ljudi potom su se okupili na partijskom sastanku da čuju šta je to Nikolić snimio. Žestoko su ga napali, ali se našao neko priseban da ih upi-

Bio je bergmanovski gladan stvaranja Živko Nikolić je od onog dijela kritike koja mu nije bila naklonjena, često optuživan za ‘rediteljski elitizam’ i nekomunikativnost njegovih filmova, posebno onih iz rane faze. A onda kada je filmom “Čudo neviđeno” na određeni način modifikovao svoju ‘proskribovanu’ optiku, više nije bilo od značaja to što je napustio okvir stroge stilizacije scenarističkog i rediteljskog prosedea, nebrigu u odnosu na komunikativnost, opterećujuće metafizičke premise, već to što je iznenada skrenuo u kič i opšta mjesta, u sve ono što je od njega, zapravo, i traženo, podsjeća Zoran Koprivica. “Filmski kritičar Severin Franić posebno skreće pažnju na Nikolićev pasivan odnos i nedostatak volje da se odredi

prema ‘kameleonskim mutacijama’ filmske kritike. Nikolić je često citirao izjavu Ingmara Bergmana: ‘Potreba za stvaranjem kod mene se javlja u vidu gladi. Bio bih spreman da ubijem kad bi neko pokušao da me u tome spriječi.’ Potreba za stvaranjem i kod Nikolića se javljala na istovjetan način: dakle, bergmanovski rečeno, ‘u vidu gladi’. Umjetnost je, kako ističe istoričar umjetnosti Zdravko Vučinić, bila Nikolićevo uporište i paradigma bez koje se teško mogao zamisliti smisao njegovog života. ‘On je toliko bio predan umjetnosti da je sam život zamjenjivao za umjetnost. Ti su se pojmovi kod njega miješali i stapali u neku vrstu organskog, teško razlučivog jedinstva”, kaže Koprivica. ta: ‘Pa ljudi, je li on napravio tu hidrocentralu, ili je samo snimio?!’ Umjetnost, po Nikoliću, ne može da dâ odgovor na suštinska pitanja, i nije sredstvo za iznalaženje istine, iako može da govori i znači istinu. Ipak, mora se ostaviti prostor za nastavak dijaloga”, kaže Koprivica.

Zadatak umjetnika, po Živku Nikoliću, nije samo da ‘dešifruje’ jedno vrijeme, već da bude posebno osjetljiv na stanje kad se u njemu počnu ■ DIJETE ILI TVORAC razarati moralne norSVOGA VREMENA me, onda kada pokvarenost, iliti ‘žoržijadu’, preZnačaj Nikolićevih djela za našu kinematografiju je netvaramo u sposobnost

mjerljiv i kako stvari u crnogorskoj kinematografiji stoje i sa kakvim se sve ‘filmovima’ suočavamo, moraćemo još dugo da čekamo da se u našoj kinematografiji, pojavi neko ko bi mogao da se svojim talentom, umjetničkim senzibilitetom i umijećem približi Živku Nikoliću, kaže Koprivica, pa citira riječi proslavljenog austrijskog pisca Roberta Muzila, koji u jednom od svojih eseja postavlja, čini se, suštinsko pitanje - “Da li umjetnik treba da bude dijete svog vremena ili njegov tvorac?” Za Živka Nikolića, dodaje, ni po čemu ne možemo reći da je bio dijete svoga vremena. Nije bio ni njegov tvorac. Ali jeste tumač. “Zadatak umjetnika, po njemu, nije samo da ‘dešifruje’ jedno vrijeme, već da bude posebno osjetljiv na stanje kad se u njemu počnu razarati moralne norme, onda kada pokvarenost, iliti ‘žoržijadu’, pretvaramo u sposobnost. Postoje dva svijeta, dva principijelna morala koji su u oštrom i nepomirljivom sukobu - prvom pripadaju oni koji ne znaju šta je moralno poštenje, a drugom oni koji stradaju upravo zbog vjere u njega. Između njih su ‘osrednjaci’, kako ih Nikolić naziva, oni koji čine većinu i koji nastoje da sve ‘poravnaju i pretvore u konfekciju moralnog mišljenja i djelovanja’”, kaže on. Upravo se na gore navedenom i zasniva polazna istraživačka premisa za njegovu studiju. “Cilj mi je bio da osvijetlim, ili bolje reći osvijestim, ne sa-

Foto:Vedran Ilić

LIO MOVA, VIO

Zoran Koprivica

Van Crne Gore nije mogao da se orijentiše

Jedan od ključeva za tumačenje poetike Živka Nikolića je i antejska vezanost za Crnu Goru, opsjednutost njenom prošlošću i tradicijom. “Govorio je da van Crne Gore i onog što iz nje u sebi nosi, ne bi mogao stvaralački da se orijentiše. Oslanjanje na mitsku prošlost i arhetipove, kako ističe Milomir Marinović, nije, generalno, bilo ništa posebno i neuobičajeno kod jugoslovenskih umjetnika, ali je ono kod Nikolića prisutno ne najdirektinije, već kroz nekakvu finu artificijelnu cjediljku, koja bi se ponajprije mogla potražiti u književnom krugu dinarske pomjerene realnosti, što ga ocrtavaju djela Bulatovića, Šćepanovića, Kovača i drugih”, kaže Koprivica. mo ovaj nego i mnoge druge aspekte Nikolićeve poetike - komični diskurs, odnos prema vjeri i religiji, tradiciju i arhetip, kolektivno nesvjesno, festivnu sferu i još mnogo toga”, kaže Koprivica, koji će nastaviti sa istraživanjem djela Živka Nikolića, pa je u toku priprema monografije o filmovima ovog velikog umjetnika i traganje za izdavačem. Koprivica potcrtava da se o Nikolićevoj poetici može govoriti kao o specifičnoj i po mnogo čemu jedinstvenoj estetskoj sintezi, u kojoj intertekstualna prožimanja čine jedno od njenih suštinskih svojstava. Nikolić se nikada nije bavio površnom faktografijom, već je nastojao da problem koji tumači izdigne na nivo estetske činjenice. “Kako kaže francuski filmski teoretičar Žan Mitri, iz bivanja - “tu stvari”, iz načina na koji su prikazane, treba da izbije njihova univerzalnost. Postavlja se pitanje, da li Nikolićeva poetika, sada kada nanovo otkrivamo njene vrijednosti, zahtijeva temeljno preispitivanje estetičkih i kritičkih spoznaja o njoj? I da li su za njeno vrednovanje u tom smislu potrebni drugačiji aksiološki parametri? Jedna takva strategija hermeneutičkog istraživanja svakako da podrazumijeva analizu ne samo Nikolićevih filmova, već i kontekstualnog okvira i okolnosti unutar kojih su oni nastajali”, zaključio je Koprivica.

reportaža

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Priče i svjedočanstva o nikšićkim kafanama uz

Od Anderve i vujičine kA

⌦ Mira Rovčanin

rad pod Trebjesom pored bogate istorije, kulture, brojnih umjetnika, prirode, čelika i piva prepoznat je u Crnoj Gori, ali i šire - po kafanama. U Nikšiću kafane nijesu bile samo mjesto za okupljanje, čašu pića i dobru zabavu. Nikšićke kafane su oduvijek bile nešto posebno. U nikšićke kafane su dolazili i važni i nevažni. Dolazili su učeni i oni sa životnom školom. A i bekrije, meraklije, boemi, umjetnici, sportisti, ali i odmjereni ljubitelji kafanskog stola. Koliko tajni i života kriju nikšićke kafane teško je svjedočiti, ali mnoge tajne i anegdote o njihovom nastanku posebno u periodu između dva rata i nakon Drugog svjetskog otkriva hroničar grada Maksim Vujačić u knjizi „Stare nikšićke kafane i hoteli“.

■ KafansKi život počeo još od anderve

Prema podacima do kojih je došao Vujačić, kafanski život u nikšićkom kraju postojao je još od Anderve u IV ili čak III vijeku prije nove ere. U turskom Onogoštu krčma se zvala han, a često ih je obilazio i Petar I Petrović, kao i Sima Milutinović Sarajlija, Ljuba Nenadović, Laza Kostić, pa knjaz Danilo i kralj Nikola, Novica Cerović i Lazar Sočica. Oslobođenjem od Turaka 1877. godine u

Nikšiću počinju da se otvaraju radnje i kafane. Od 1881. godine, pa do 1891. godine izdate su dozvole za 179 kafana. U Nikšiću su tih godina, kako se prisjećao Marko Kavaja, iz svijeta dolazili svirači u poznatu Vujičinu kafanu. Bili su to izuzetni događaji za varoš, kada bi se nerijetko dešavalo da neko od posjetilaca kafane i bankrotira lumpujući sa sviračima.

■ pijanci su

morali da sade lipe

Nikšić je 1906. godine imao 61 kafanu. Kako je objavio „Glas Crnogorca“, među onima koji su registrovali firme su i 53 vlasnika kafana, gostionica, prenoćišta i depozita pića, kao i vlasnici hotela „Nikšić“ i „ Amerika“. Kafane nijesu mogle raditi ako nije bilo gostiju. Među stalnim gostima bilo je i onih koji su znali i previše da popiju. Vujačić u svojoj knjizi bilježi neobičnu odluku vojvode Šaka Petrovića, koji je devedesetih godina devetnaestog vijeka bio guverner Nikšića. „Da bi se što više zelenila našlo na gradskim ulicama vojvoda je naredio da mu se privedu sva ona lica koja suviše piju i stvaraju po kafanama izgrede, a takvih nije bilo malo, jer je kafana bila jedino sastajalište i razonoda onog doba. Takva lica, morala su za kaznu zasaditi po dvije mladice lipe ili brijesta u nekoj od varoških ulica, na mjestu koje mu se odredi. ‘Osuđenik’

Jedna od najčuvenijih nikšićkih kafana bila je ona na željezničkoj stanici

je morao lično da ide u Budoš, da iskopa dvije sadnice koje odgovaraju namjeni, zatim da iskopa propisane rupe i da drva zasadi. I ne samo to - morao je redovno da ih zaliva, pazi i njeguje sve dok se potpuno ne prime. Zahvaljujući takvim ‘presudama’ vojvode Šaka, Nikšić je bio poznat po zelenilu“.

■ pio sa

Gospodarem

Zbog velikog broja kafana početkom prošlog vijeka bilo je i onih koje nijesu imale veliki broj gostiju. Jedna od njih bila je i kafana Nikole Perovića. Ostajući tako sam sa fotografijom crnogorskog vladara obješenom iznad šanka, Perović bi nasipao dvije čaše rakije, jednu za sebe, drugu za vladara i ispijao ih uz „U zdravlje gospodaru“. Navika Perovića pročula se i do vladike koji ga je po dolasku u Nikšić i nakon kraćeg razgovora, častio „napoleonima“, kako bi i on, kad već tolike godine piju zajedno, platio koju turu pića.

■ pila se šljiva i KrušKovac

U godinama između dva svjetska rata gotovo da nije bilo kuće na centralnom gradskom trgu i okolnim ulicama u kojoj nije bila kafana. „Nikšićani su u to vrijeme u kafanama pili ‘šljivu’ iz čokanja, a žene liker ‘kruškovac’, gazirane krahere, oranžade i sok od maline razblažen hladnom vidrovanskom vodom, dok je vino malo ko tražio. Piće je u lokale dovoženo u velikim drvenim buradima i u njima ljeti hlađeno snijegom i ledom dopremljenim na konjima sa Vojnika. Tovar je bio umotan u prekrivače od sukna. Kasni-

je je led za kafedžije proizvodila Pivara Trebjesa“. U to vrijeme, a zbog velike konkurencije, zarada vlasnika kafana bila je mala. Kafedžije su svakodnevno posjećivale jedni druge, a nerijetko i priskakale u pomoć kada zatreba koji dinar. „Veso Seferović koji je ponekad u kafani imao samo jednu flašu pića, u nedostatku drva za loženje u furunu bi stavljao upaljenu sveću, kako bi gosti imali utisak da se kafana grije“.

■ Kafane Kao biblioteKe

Prije Drugog svjetskog rata fudbalski klubovi nije-

179

dozvola je izdato za rad nikšićkih kafana u periodu od 1881. do 1891.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

reportaža

navode gradskog hroničara maksima vujačića

AfAne dO vrhOvnOg sudA U Trebješkoj kafani se pazarnim danom 50ih i 60-ih godina prošlog vijeka horski pjevalo „Najljepši su naši dani provedeni u kafani“. A pjesnik Vito Nikolić je u godinama socijalističkog samoupravljanja u kafani kod Trunta za kafanskim stolom smislio slogan „Fabrike radnicima, kafane pijancima“

se izborili sa alkoholizmom tadašnje rukovodstvo opštine je pokušavalo da nađe rješenje. Međutim, bezuspješno, o čemu svjedoči i izjava predsjednika opštinskog saveza za borbu protiv alkoholizma Rajka Božovića na pitanje novinara koje rezultate očekuje u novembru, kao mjesecu borbe protiv alkoholizma. „Očekuju se rezultati, ali u ispijanju alkohola. Jer, Nikšićani su izgleda shvatili borbu protiv alkoholizma da se što više unište ispijanjem, pa će ga onda biti manje, a time je njihov doprinos ovoj akciji veći“.

■ Zabranjeno to-

čenje alKohola

su imali prostorije. Navijači i fudbaleri okupljali su se u nikšićkim kafanama, a u njima su držali i sportsku opremu, ugovarali utakmice, održavali godišnje skupštine. Na drugoj strani kafane su bile i biblioteke. U kafani Peka Pejaka bila je Radnička čitaonica, koja je važila za gradsku biblioteku, a u kojoj se mogla naći beletristika, naučne knjige, kao i napredni listovi i časopisi. Na žalost čitaonica nije mnogo radila, jer je policija zatvorila i zapalila knjižni fond.

■ Kafana boema - umjetniKa

Kafana koja je bila najposjećenija među nikšićkim boemima bila je na željezničkoj stanici. Kafanu je tada otvorio „Onogošt“ , a radila je u, najvjerovatnije, najčuvenijem kafanskom radnom vremenu - „od jutra do sjutra“. „Kafana na željezničkoj stanici radila je non-stop, a u to vrijeme postojao je u gradu jedan poseban soj kafanskih ljudi i noćobdija. Ponoć je tim hodočasnicima označavala početak nekog drugog

života. Mnogo kasnije Boro Drašković snimiće u njoj svoj čuveni film ‘Horoskop’, a Živko Nikolić djelimično ‘Beštije’. Čest gost kafane na Željeznici bio je pjesnik Vito Nikolić, kao i brojni nikšićki boemi koji će kasnije postati značajna imena crnogorske umjetnosti i kulture.

■ najviše se

pilo u niKšiću

Iako su bile od kultnog i posebnog značaja za Nikšić i Nikšićane kafane su bile i uzroci nemilih dešavanja. Godine 1961. grad je imao 20.166 stanovnika, a od ukupnog broja predmeta u Okružnom sudu polovina su bile brakorazvodne parnice. Kafanski život Nikšićana bio je jedan od glavnih razloga za veliki broj bračnih razmirica. Sedamdesete godine prošlog vijeka donijele su prosperitet. U Nikšiću se osjetno bolje živjelo, a Nikšićani su imali najveći prosječni lični dohodak u Crnoj Gori, ali i najveći broj kafana. „Grad pod Trebjesom 1970. godine bio je prvi u Republici po prometu piva, dostignut je i jubilarni milion i 180.000 popijenih litara alkoholnog pića. Poslije piva najviše se pila rakija oko 71.000 litara, zatim vina 61.000, do vinjaka i ostalih žestokih pića. Mjesečno u prosjeku 140.000 litara, bez ubrajanja tzv. ‘brlje’ privatnih proizvođača“. Kako bi

Nijesu mnogo doprinijele ni odluke da se ugostiteljskim objektima zabrani točenje alkohola do devet sati. I pored zabrane, najvjerniji čašici pronašli su svoju kutak za rakiju pred tek izgrađenom gradskom kapelom koja se otvarala već u šest sati ujutro. „I pošto bi se dužnim pijetetom poklonili pokojniku i ožalošćenoj porodici izjavili saučešće, oni bi cijeli dan tu besplatno ispijali „ostatku na zdravlje“. Predsjednik opštine zabranio je služenje pića pred kapelom, pa su se ‘nesvrstani’ vratili svom lokalu pod vedrim nebom u gradskom parku i u njihovu dnevnu spavaonu na platou oko Saborne crkve“. Nakon tromjesečne borbe Vrhovni sud je ukinuo odluku nikšićkih vlasti kao neustavnu.

■ niKšićani piju

najviše alKohola u jugoslaviji

Iako prema navodima Vujačića odlaskom ekipe „nesvrstanih“ nestaju i prave nikšićke kafane, novije generacije Nikšićana nastavile su davno započeti „trend“ u ispijanju alkohola. U svojoj knjizi Vujačić bilježi da je već 1984. godine objavljen podatak da se u Nikšiću po glavi stanovnika pije najviše akohola u Jugoslaviji, kao i da se za godinu

Kako je objavio „Glas Crnogorca“, među onima koji su registrovali firme su i 53 vlasnika kafana, gostionica, prenoćišta i depozita pića, kao i vlasnici hotela „Nikšić“ i „ Amerika“

u Nikšiću popije više nego u cijeloj Makedoniji. „Pravih kafana odavno nema, ne samo u Nikšiću. Stare nikšićke kafane imale su dušu. Autentični gradski duh nestao je kada su nestale kultne kafane. Te svojevrsne institucije Zuko Džumhur je definisao kao „perionice duša, srce i jezik i uho jednog grada“. Legendarni nikšićki ugostitelji i njihovi lokali, kao duhovi u snovima pohode još samo nekadašnje njihove goste. U Trebješkoj kafani se pazarnim danom 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka horski pjevalo „Najljepši su naši dani provedeni u kafani“. A

pjesnik Vito Nikolić je u godinama socijalističkog samoupravljanja u kafani kod Trunta za kafanskim stolom smislio slogan „Fabrike radnicima, kafane pijancima“, ističe u svojoj knjizi Vujačić. Nikšićke kafane zamijenili su moderni lokali i kafiću koji su i dan-danas omiljena mjesta brojnih Nikšićana. Karađorđeva ulica i dalje je poznata po kafanama u svakoj kući. Ipak, nova vremena, donijela su i neke nove poglede na svijet, život, kulturu i umjetnost, što je uticalo i da kult nikšićke kafane ostane samo u sjećanju onih koji su u njima nekada nazdravljali.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

donald tramp održao govor

erdogan o operaciji turske u siriji

Nastavljamo ka istoku, sve do iračke granice Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je juče kako bi zvanična Ankara mogla proširiti vojnu operaciju na sjeverozapadu Sirije i istočno, sve do granice s Irakom, prenijele su agencije. Obraćajući se provincijskim liderima iz njegove vladajuće Partije pravde i razvoja, on je rekao kako će turska vojska “nastaviti ka istoku, uključujući i grad Manbidž”. “Operacija ‘Maslinova graničica’ će trajati sve dok se ne ostvare njeni ciljevi. Očistićemo Manbidž od terorista i naša borba će trajati sve dok nijednog teroriste ne bude

na našoj granici s Irakom”, kazao je turski lider. Turska je prošle subote pokrenula operaciju “Maslinova grančica” i izvela vazdušne napade na kurdske Jedinice za zaštitu naroda, koje podržavaju Amerikanci, a koje Ankara smatra produženom rukom Radničke partije Kurdistana, organizacije koju smatra terorističkom. Najava ofanzive na Manbidž izazvala je veliku zabrinutost zbog činjenice da se u ovom gradu nalaze američke snage, koje podržavaju kurdske jedinice u borbi protiv oružane grupe Islamska država.

četiri žrtve nesreće u ukrajini

Helikopter se zakucao u televizijski toranj

Da bi svijetu iš amerika mora P

redsjednik SAD Donald Tramp izjavio je juče na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da se “Amerika nada budućnosti u kojoj će svi napredovati”, naglašavajući da je tu došao da bi “predstavljao interese američkog naroda”.

Tramp se na početku govora založio za svijet u kojem će “svako dijete živjeti zaštićeno od nasilja, siromaštva i straha”. U nastavku obraćanja predstavnicima svjetske političke i biznis elite, Tramp je istakao da će on “uvijek stavljati američke interese na prvo mjesto, kao što i i drugi lideri stavljaju interese svojih zemalja”. “Ja ću uvijek stavljati Ameriku na prvo mjesto”, kazao je Tramp i dodao da “Amerika na prvom mjestu ne znači Amerika bez ikoga više”. Predsjednik je pohvalio američku ekonomiju, zaključivši kako svijet svjedoči ponovnom oživljavanju jake i prosperitetne Amerike, koja je, prema njegovim rečima, otvorena za biznis i ponovo konkurentna. “Kada SAD bilježe rast, rastu i druge zemlje svijeta. Prosperitet SAD stvorio je bezbroj radnih

mjesta širom svijeta, dok su kreativnost i inovacije u SAD doveli do značajnih otkrića koja svuda pomažu ljudima da žive bolje i zdravije živote”, rekao je Tramp. Američki predsjednik, koji dok je bio biznismen nikada nije dobio poziv za učešće na forumu u Davosu, prenio je poruku da su

SAD otvorene za biznis i privlačne za inostrane investicije. Njujork Tajms je iznio ocjenu da je Tramp juče u Davosu više zvučao kao biznismen koji je nekada bio, nego kao populistički političar koji postao. Rekao je da se zalaže za slobodnu trgovinu, a naglasio je i važnost podizanja

navodi izraelskih medija nakon susreta plenkovića i netanja

Hrvatska od Izraela kupuje bo U Ukrajini se srušio helikopter nakon što je udario u televizijski toranj, a u toj nesreći poginule su četiri osobe. Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine saopštilo je da se helikopter Mi-8 srušio prilikom trenažnog leta nakon što je udario u televizijski toranj. Iz mini-

starstva su kazali kako je helikopter bio u vlasništvu jednog privatnog centra za trening. Sreća u nesreći je da se incident dogodio u nenaseljenom području. U pitanju je helikopter dvomotorac “Mi-8” sovjetske proizvodnje koji je u upotrebi od 60ih godina prošlog vijeka.

Izraelski mediji su objavili da su se premijeri Benjamin Netanjahu i Andrej Plenković dogovorili da će Hrvatska od Izraela kupiti polovne borbene avione F-16. Hrvatska je razmatrala planove da kupi izraelske avione kako bi unaprijedila svoju flotu zastarjelih sovjetskih “migova”, objavili su juče izraelski dnevnici i dodali da je vrijednost posla 500 miliona dolara. “Ovaj razvoj događaja još jedan je primjer dubokih veza između dvije zemlje”, saopštili su iz kabineta izraelskog premijera, prenio je Džeruzalem post. Napominje se da bi pobjednik tende-

ra trebalo da bude poznat do kraja ove godine, prenio je portal Indeks i dodao da je nakon saopštenja iz kabineta Netanjahua jasno ko je favorit. Izrael je poboljšao

svoju prvobitnu ponudu, a ukoliko ovaj posao bude realizovan, izraelski polovni borbeni avioni bi Hrvatskoj trebalo da budu isporučeni do kraja 2020. godine.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

svijet

na samitu u Davosu

šlo Dobro, a biti jaka

životnog standarda svih Amerikanaca, istakavši smanjenje nezaposlenosti među Afroamerikanaca. Ipak, nije propustio priliku da ponovi jedan od svojih omiljenih stavova - da režim globalne trgovinske razmjene nepravedno tretira SAD. “Ne možemo imati slobodnu i

otvorenu trgovinu ako neke države eksploatišu sistem na račun drugih. Mi podržavamo slobodnu trgovinu, ali ona mora biti poštena i mora počivati na reciprocitetu, jer, na kraju, nepravedna trgovinska praksa podriva sve nas. SAD više neće zatvarati oči pred takvim stvarima”, rekao je Tramp. On je konkretno imenovao pojave poput krađe intelektualne svojine ili pokušaje centralnih vlada da se miješaju u ekonomske tokove, a premda je te prakse u prošlosti često povezivao sa Kinom, juče je izbjegao da uputi direktne kritike na račun Pekinga. Tramp je u Davosu nastavio sa svojom kritikom na račun medija, nazivajući ih “zlobnim” i “lažnim”, što je izazvalo negodovanje dijela publike. “Tek pošto sam postao političar sam shvatio koliko mediji mogu da budu zlobni i lažni”, rekao je Tramp odgovarajući na pitanja poslije održanog govora prenijela je agencija AP. Njegov komentar izazvao je negodovanje i zvižduke određenog dijela publike. Tramp je dodao i da jedan biznismen nikada nije bio izabran za predsjednika, kao i da je, dok je bio biznismen u Njujorku, često bio “dobro tretiran” od strane medija, ali se sve promijenilo kada je ušao u politiku.

jahua na svjetskom ekonomskom forumu

orbene avione F-16 Tajms of Izrael piše da se “Izrael složio da proda svoje stare borbene avione Hrvatskoj”, ali i da taj dogovor mora da odobri Vašington, s obzirom na to da su avioni F-16 američke proizvodnje. Podsjećaju da Izrael već neko vrijeme traži kupce za svoje stare avione, koji su proteklih godina povučeni iz upotrebe. Komentarišući navode o kupovini borbenih aviona, hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je iz iz Davosa da konačna odluka o tome još nije donesena, prenio je Jutarnji list. “Proces vrednovanja ponuda je u toku. Juče sam razgovarao i sa grčkim premije-

rom Aleksisom Ciprasom o njihovoj ponudi, a sa izraelskim kolegom o izraelskoj ponudi”, rekao je Plenković. Dodao da je prije dva i po mjeseca u Švedskoj o tome razgovarao sa svojim švedskim kolegom. “To su normalni postupci konsultacija, a konačnu odluku ćemo donijeti nakon što sa svih aspekata budemo sigurni da donosimo pravi izbor. To je dugoročno rešenje za Hrvatsko ratno vazduhoplovstvo za narednih 30 godina i to je odluka koju ćemo sa posebnom pažnjom vagati i na kraju odlučiti”, naglasio je hrvatski premijer.

Dojče vele o Dogovoru zaeva i ciprasa u Davosu

Pad “Aleksandra Velikog”– početak rješenja problema

Susret premijera Grčke i Makedonije na marginama ekonomskog foruma u Davosu donio je prve kompromise u “vječnom” sporu oko imena Makedonije. Sagovornici Dojče Velea (DW) smatraju da može biti riječi o konačnoj prekretnici. Dil koji su u Davosu postigli premijeri Zoran Zaev i Aleksis Cipras tumači se kao “znak dobre volje” i uvod u konačno rješavanje pitanja imena makedonske države. Za sada će zvanično Skoplje promijeniti nazive aerodroma i auto-puta (oba se zovu po Aleksandaru Velikom). Kako je najavio Zaev, auto-put će se zvati “Prijateljstvo”, dok za naziv aerodroma postoje samo nagađanja, a bolje obavešteni tipuju da će ponijeti ime po prvom predsjedniku samostalne Makedonije Kiru Gligorovu. Cipras zauzvrat obećava da Atina neće više blokirati Makedoniju u drugoj fazi implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu još prije 14 godina kao i pri učlanjenju u Jadransko-jonsku inicijativu (JJI). Makedonski vladini izvori za DW kažu da je značaj ovog dogovora ogroman jer grčka blokada pregovora sa Briselom do sada onemogućava pristup strukturnim i kohezionim fondovima EU. Deblokada će, nadaju se u Skoplju, poboljšati trgovinske i ekonomske odnose sa članicama EU. Što se tiče JJI, o praktičnom značaju te inicijative makedonska javnost, van stručnih krugova, veoma malo zna. “Makedonija bi kao članica JJI

Cipras zauzvrat obećava da Atina neće više blokirati Makedoniju u drugoj fazi implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu još prije 14 godina kao i pri učlanjenju u Jadransko-jonsku inicijativu (JJI)

dobila mogućnost da produbi bilateralnu saradnju sa drugim članicama, koje su među najvažnijim makedonskim partnerima u polju trgovina i ekonomske saradnje – Italija, Grčka i zemlje ranije SFR Jugoslavije”, kažu u Vladi u Skoplju. Sagovornici DW kao najznačajnije ističu uspostavljanje povjerenja i dobrosusjedskih odnosa – posebno sa Grčkom – što bi trebalo da doprinese bržem ostvarivanju strateških ciljeva Makedonije, članstva u EU i NATO. U Skoplju se smatra da članice oba ta saveza Grčka i Italija, koje su zastupljene i u JJI, kao susjedi regionu zapadnog Balkana imaju posebnu specifičnu težinu u Briselu kada se o ovom regionu radi. “Prvi susret premijera Grčke i Makedonije nakon sedam godina treba smatrati uspješnim i nadati se da će donijeti prekretnicu u odnosima između dvije zemlje”, kazao je profesor Evropskog univerziteta u Sko-

plju i raniji ambasador Đorđe Spasov. Opozicija nema manevarski prostor Opoziciona VMRO-DPMNE je u saopštenju pozdravila susret, ali se zapitala “da li je najava Zorana Zaeva o preimenovanju aerodroma i auto-puta dio neke šire strategije o kojoj javnost nije informisana ili se pak radi o jednostranom potezu aktuelne Vlade Republike Makedonije. Ako je u pitanju neka strategija, građani očekuju da budu o njoj informisani. Politički analitičar Petar Arsovski kaže da je dojučerašnja stranka Nikole Gruevskog u šizofrenoj poziciji jer pokušava da promijeni politiku, ali ostaje pod uticajem “nacionalističkih elemenata” u svom glasačkom tijelu. “No ipak ima vidnih promjena u ovoj stranci koja je do juče gradila grčke stubove po Skoplju. Na primjer njen lider javno pozdravlja politiku koja vodi kompromisu. Ako dođe do prihvatljivog rešenja koje bi snažno podržala međunarodna zajednica, VMRO neće imati veliki manevarski prostor – mnogo će izgubiti ako ne podrži kompromis“, dodao je Arsovski za DW. Naredna faza razgovora očekuje se već sledeće sedmice kada će Metju Nimec, specijalni izaslanik UN za grčko-makedonski spor, posjetiti Atinu i Skoplje. U subotu će u Skoplju o temi diskutovati premijer Zoran Zaev, lider njegovog koalicionog partnera DUI Ali Ahmeti, ali i predsjednik Đorđe Ivanov i novi lider opozicione VMRO Hristijan Mickoski.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

50. GODIŠNJICA VOJNE OPERACIJE SNAGA SJEVERN

TET - OFANZIVA KOJA JE PREOKRENULA TOK VIJETNAMSKOG RATA

rije 50 godina, 30. januara 1968, sjevernovijetnamske snage pokrenule su iznenadnu ofanzivu na Južni Vijetnam koja će postati prekretnica Vijetnamskog rata. Pošto je počela uoči lunarne nove godine, koja se u Vijetnamu naziva Tet, ofanziva je dobila isto ime. Uprkos velikim ljudskim gubicima koji su iznosili najmanje 58.000 mrtvih u redovima komunističkog Vijetkonga (toliko su otprilike Amerikanci izgubili u cijelom ratu), iznenadni napad omogućio je zauzimanje više od 100 gradova, mjesta i vojnih objekata u Južnom Vijetnamu čije su snage podržavali Amerikanci. Ofanziva Tet uticala je na pristalice povlačenja američkih trupa iz Vijetnama u SAD-u i bila prekretnica u psihološkom ratu. Godina 1968. bila je najsmrtonosnija godina za američku stranu u Vijetnamskom ratu.

■ TOTALNI NAPAD Amerikanci su napravili taktičku grešku jer su se pripremali za napad u području Ke Sana, na demarkacionoj liniji između Sjevernog i Južnog Vijetnama. Međutim, fokus ofanzive Vijetkonga bio je na strateškim gradovima Sajgonu i Hueu. Iznenađenje je bilo i u tome što su se komuni-

58 HILJADA PRIPADNIKA VIJETKONGA I SJEVERNOG VIJETNAMA POGINULO JE TOKOM OFANZIVE TET

stički borci, koji su dotad uglavnom ratovali gerilski, odlučili na opšti napad, uključujući i urbane dijelove. Početkom 1968. godine je bilo jasno da će se nešto dogoditi. Put Ho Ši Mina (mreža improvizovanih puteva kojima su Sjevernovijetnamci za vrijeme Vijetnamskog rata prenosili svoje ljude i zalihe iz Sjevernog u Južni Vijetnam) je vrvio od saobraćaja gdje su osmatrači detektovali 8.000 kamiona za samo jedan mjesec. Amerikanci su međutim vjerovali da je cilj baza Ke San. Krajem januara Armije Republike Vijetnam (ARVN) je bio na stepenu niske borbene gotovosti i 50 odsto njegovih vojnika je bilo na odsustvu da bi sa familijom proslavili novu godinu. Razlog za to je bilo obostrano proglašenje primirija za Tet, Vijetnamsku novu godinu koja je padala 31. januara.

■ AMERIKANCI MISLILI DA JE U PITANJU PROSLAVA

Snage Sjevernog Vijetnama su to iskoristile da izvedu operacije protiv velikih gradova Južnog Vijetnama. U ponoć 30. januara komunističke snage (Vijetkong i Armija Sjevernog Vijetnama) su napali skoro istovremeno Kui Non i Na Čang. Mnogi ARVN i američki vojnici uopšte nisu reagovali misleći da se radi o proslavi. U roku od nekoliko sati komunističke trupe su ušle u centar Da Nanga, Hoj Ana, Kontuma, Pleikua i Buon Me Tuota. Tokom jutra 31. januara komunistički sa-

ji je prethodno ubio porodicu njegovog zamjenika je postala jedan od simbola strahote rata.

■ BITKA ZA HUE

Američke snage su primjetile kretanje snaga Sjevernog Vijetnama i Vijetkonga, ali su potcijenili motive i kapacitete Sjevera. Komunisti su takođe imali pomoć špijunskih mreža razgranatih na Jugu, a među njima su se posebno istakle žene na koje je malo ko sumnjao. moubilački odred se infiltrirao u centar Sajgona u kamionu sa cvijećem, napavši američku ambasadu u napadu koji je trajao 6 sati. Ostatak je u grad ušao pješice, gradskim prevozom i volovskim zapregama dok su im oružje na skrivenim mjestima ostavile unutrašnje pristalice. Policijski čas koji bi spriječio ovo je bio suspendovan zbog Nove Godine. Rezultat je bio totalni haos u kome su se komunisti borili sa polici-

jom, ARVN-om i Amerikancima po čitavom gradu. Vijetkong je uspostavio kontrolu nad nekim predgrađima Sajgona gdje je ubijao ljude koji imaju bilo kakve veze sa policijom ili vladom. Policija se svetila ubijanjem zarobljenih komunista na licu mesta. Slika šefa policije Južnog Vijetnama Loana koji ubija zarobljenika ko-

ARVN i američki avioni su bombardovali djelove predgrađa Sajgona u pokušaju da kontrolišu situaciju. Sukobi u Sajgonu trajali su do kraja marta. 1250 civila je izginulo, a 100.000 je ostalo bez krova nad glavom stvarajući ogroman ekonomski udar na već podugu listu izbjeglica koje je trebalo izdržavati. Najgore je prošao grad Hue koji su komunisti u potpunosti osvojili i držali 4 nedjelje. Armija od 3.000 komunista je držala grad. Grad je pao nakon užasnih bitaka koje su se vodile za svaku kuću. U gradu je nađeno 19 masovnih grobnica u kojima je bilo pokopano preko 1000 ljudi, uglavnom ljudi iz gradske uprave, ali i drugi od kojih su neki bili i živi sahranjeni. Američki vojnici su počinili ratni zločin u selu Song Maj gdje su pobili 109 civila. Dva vojnika su optužena, a kasnije i osuđena na doživotnu robiju. Ofanziva je bila

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

SVIJET

NOG VIJETNAMA KOJA JE ŠOKIRALA AMERIKANCE ŠTA SE ZAISTA KRIJE IZA NAJČUVENIJE ANTIRATNE FOTOGRAFIJE IZ VIJETNAMA

4,5 HILJADE PRIPADNIKA VOJSKE SAD, JUŽNOG VIJETNAMA, TE AUSTRALIJSKIH I JUŽNOKOREJSKIH SNAGA POGINULO JE U OFANZIVI

zaustavljena do kraja marta. Prema strategiji Sjevernog Vijetnama cilj je bio da se totalnim napadom izazove revolucja koja bi srušila Južnu Vladu. To se međutim nije desilo.

■ LICE I NALIČJE OFANZIVE

Operacija je u stvari bila kontraproduktivna, jer su i ljudi koji nisu bili naklonjeni vladi počeli da je podržavaju nakon što su vidjeli strahote koje su se dešavale u Hueu. Štaviše, ofanziva je

stvorila 500.000 izbjeglica koji su pomoć i smještaj primali od vlade, čime su postali još više zavisni od nje. Ono što je postigla međutim je dokaz da komunisti mogu udariti bilo gdje, bilo kada, što je kod američke javnosti stvorilo još veći otpor prema ratu. Problem je povećao glavni američki oficir u Vijetnamu, general Vestmorland, koji je vjerovao da je armija Vijetkonga potpuno rasturena “propalom” ofanzivom i tražio još 200.000 ljudi da “završi posao”. To je rezultovalo njegovom smjenom i bijesom javnosti u Vašingtonu. Za samo dvije nedelje Amerikanci su izgubili 973 ljudi, ARVN 2.000, a komunisti preko 30.000. Sledeće, 1969. godine poslata je ogromna vojna pomoć Južnom Vijetnamu. U međuvremenu u SAD su ubijeni Martin Luter King i Robert Kenedi da bi ta 1968. u americi kulminirala ogromnim antiratnim neredima u Čikagu, Los Anđelesu, Vašingtonu i drugim gradovima. Do danas se vode rasprave o tome ko je pobijedio. Ofanzivu Tet nasljednici tadašnjeg komunističkog režima, još uvijek na vlasti u Hanoju u ujedinjenom Vijetnamu, slave kao pobjedu Sjevera. Međutim, ono što službena režimska istorija pre-

Masakr u Mi Laju je masovno pogubljenje vijetnamskih civila koje izvršila vojska Sjedinjenih Američkih Država, 16. marta 1968. Procjene o broju ubijenih osoba se kreću od 347 (rezultati istrage koju je sprovela američka vlada) do 504 (na spomeniku žrtvama masakra ispisano je toliko imena). Žrtve su bile starosti od jedne do 82 godine. Pred vojnim sudom je optuženo 14 oficira. Većina optužbi je odbačena a osuđen je samo poručnik Keli. On je osuđen na doživotnu robiju ali je njegova kazna kasnije preinačena pa je u kućnom pritvoru proveo tri godine. ćutkuje je činjenica da je sama ofanziva, iako je imala veliki uticaj na dugi rok, u prvo vrijeme predstavljala vojni poraz. Rat u Vijetnamu završiće se tek u aprilu 1975.

Vjerovatno najupečatljivi momenat Tet-ofanzive bilo je pogubljenje Ngujena Vana Lema, jednog od kapetana Vijetkonga, od strane južnovijetnamskog generala Ngujena Ngoka Loana, koje se desilo drugog dana ove operacije, 1. februara, u samom Sajgonu, prijestonici Južnog Vijetnama. Potpuno nebitan događaj kakvih je bilo bezbroj, i koji ne bi imao nikakvu istorijsku težinu da nije zabilježen aparatom AP-ovog fotoreportera Edija Adamsa koji je za to dobio Pulicerovu nagradu 1969. godine, kao i na video-snimku Voa Sua, kamermana mreže “NBC”. Usred žestokih uličnih borbi, Lem je zarobljen i priveden brigadnom generalu Loanu, šefu Nacionalne policije Republike Vijetnam. Koristeći svoj lični 38-kalibarski revolver marke “Smit & Veson”, general Loan je na licu mjesta, bez oklijevanja pogubio Lema. Ono što slika ne kaže je sljedeće: Lem je uhapšen iznad masovne grobnice za koju je sam bio odgovoran. Naime, oko 4:30 ujutru Lem je predvodio sabotersku jedinicu Vijetkonga koja je uhvatila potpukovnika Tuana, zamjenika generala Loana, i njegovu porodicu. Lem je prvo tražio od zarobljenika da im pokaže kako da voze tenkove koje su zarobili, a kada je ovaj to odbio, Lem ga je pogubio. Pogubio je njega, njegovu ženu, šestoro njihove dece i 80-godišnju majku. Nije ih udostojio ni metka, već im je prerezao vratove. Ovaj pokolj je preživjeo samo jedan teško povrijeđeni 10-godišnji dečak. Do trenutka u kome je uhapšen tog dana, u masovnoj grobnici su se nalazili leševi 34 civila. Loan je takođe u toku borbi lično svjedočio situaciji u kojoj je Lem hladnokrvno ubio drugog policajca, njegovu ženu i troje male djece. Loan je dakle morao da djeluje brzo i odlučno, kao i svaki vojni zapovjednik u istoriji: ratna sreća je svakoga trenutka mogla da pređe

na stranu neprijatelja, vidio je šta je vidio, znao je šta je ovaj radio prethodnih sati, a i oko njega se vodila bitka pa nije imao ni vremena ni dovoljno ljudstva da bi razmišljao o legalnosti svog čina. Ovaj tvrdokorni oficir koji je odbijao da pruži Amerikancima bilo kakve povlastice na teritoriji pod svojom jurisdikcijom, ranjen je nekoliko mjeseci kasnije i morala je da mu bude amputirana noga. Pobjegao je iz Vijetnama 1975. godine tokom pada Sajgona na samom kraju rata i otišao u Sjedinjene Države. Otvorio je piceriju u Virdžiniji, ali je morao da se povuče u penziju zbog pritiska javnosti kada ga je 1991. godine neko prepoznao i svima to rekao. Loan je umro od raka 1998. godine. Fotograf Edi Adams se kasnije lično izvinio i Loanu i njegovoj porodici zbog posljedica svoje fotografije o kojoj je imao puno toga da kaže. “General je ubio vijetkongovca; ja sam ubio generala kamerom. Ipak je fotografija najmoćnije oružje na svetu. Ljudi im vjeruju, ali fotografije lažu, čak i bez manipulacije. One su samo poluistine. Ono što ova fotografija nije rekla je, “šta bi ti uradio da si ti bio general u tom trenutku i na tom mjestu, tokom tog vrelog dana, i uhvatio si takozvanog lošeg momka nakon što je digao u vazduh jednog, dvojicu ili trojicu američkih vojnika”, govorio je Adams. Prema njegovom mišljenju nefer je bio i način na koji se postupalo sa Loanom od strane javnosti, posebno devedesetih. Kaže da je tokom svoje posljednje posete piceriji na zidu u toaletu vidio da je neko napisao “znamo ko si, skote”. “Taj čovjek je bio heroj. Amerika bi trebalo da plače. Mrzim što odlazi na ovaj način, a da ljudi ništa o njemu ne znaju — rekao je svojevremeno Adams, dodavši da ga Loan nikada nije krivio za sliku i da ju je objasnio sljedećim riječima: “Ti si radio svoj posao, ja sam radio svoj”.

Foto: Dejan Lopičić

44-45

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. i 28. 1. 2018.

TEMA VN: MUZIČKA SCENA U CRNOJ GORI

PETAR BULATOVIĆ

Osjećam da je muzika dio moje budućnosti

ALTERNATIVA JE KAO NAŠA POLITIČKA OPOZICIJA

Đorđije Njunjić

Alternativna muzička scena u Crnoj Gori, njene granice, odjeci i značaj - naši sagovornici za ovu temu su: muzički kritičar Željko Milović, frontmen Autogenog treninga Dino Kapetanović, bubnjar Punkreasa Đorđije Njunjić i vokal benda Freedom Rade Vukčević

NUMEROLOGIJA

Prognoza za februar po bioritamskom broju 4 47

Majkli Hačins

MUZIČKI VREMEPLOV 46

Marija Roganović Ukoliko u gradskim muzičkim kuloarima pomenete izraz crnogorska alternativna scena ili alternativa generalno, mnogi će vas dočekati pitanjem: “A ko su ti ljudi, gdje su?”. Rijetki će reći da postoje kao tanušan odgovor muzičkom mejnstrimu, dok će oni manje obaviješteni najčešće pomisliti ili kazati da je u pitanju neka “đavolja rabota”. Da sve ne bi ostalo na čaršijskim pričama, upleli smo nekoliko kompetentnih sagovornika u ovu priču - tri muzičara i muzičkog kritičara. Tako smo kroz različite prizme pokušali da nađemo odgovor na mnoga pitanja, između ostalog zašto je scena nazadovala, sa kojim se problemima muzičari susreću danas, ali i koja su potencijalna rješenja za poboljšanje uslova za rad. Muzičari usljed nedostatka podrške institucija i loše uređenog dijela koji se tiče autorskih prava, većinu posla, ipak, moraju da odrade “na mišiće”. Željko Milović, novinar, književnik, publicista i muzički kritičar iz Bara, smatra da je poređenje sadašnje i nekadaš-

nje crnogorske muzičke poprok scene nemoguće i nerealno, jer je pojavom turbo-folka rok istog trena izgubio bitku.

| ROK MORA DA IMA | OTREŽNJUJUĆU | ULOGU “Porediti nekadašnju i sadašnju crnogorsku muzičku pop-rock scenu praktično je nemoguće, jer ne važe ista pravila igre, niti je ambijent u kome se stvara isti. U vrijeme kad je država još išla u korak sa svijetom, šezdesetih, bilo je ‘in’ biti u beat muzici, a sve do devedesetih trend slušanja pop-rok muzike bio je dominantan, dok je nakon pojave turbo-folka i hrvatskog densa, između ko-

ŽELJKO MILOVIĆ Povremeni ‘izlasci na mrežu’ Perpera, Katapulta, Grimma ili ostalih iz stare garde ne mogu se podvesti pod ‘crnogorsku muzičku scenu’, koliko god to pojedini državni mediji silom pokušavali

jih stoji znak jednakosti, ona konačno i reklo bi se zauvijek izgubila bitku, i kod nas, i u skoro svim novostvorenim državama. Rok muzika kao supkultura po svojoj suštini ima otrežnjujuću ulogu buđenja, bunta i preispitivanja, a u eri rijaliti života, tabloida, pojednostavljene i banalizovane muzike i medijskih portala u kojoj svako ima pravo da pljune na bilo koga, krijući se iza lažnog imena, ona više nema svrhu toga tipa i svedena je na egzotičnu zabavu”, objašnjava Milović, pojašnjavajući da je riječ “crnogorska scena” vrlo upitno, a kritičar nakon toga daje obrazloženje.

| NIKADA NISMO | IMALI “SCENU” “Alternativne scene nema iz prostog razloga što nema ni mejnstrim scene. Povremeni ‘izlasci na mrežu’ Perpera, Katapulta, Grimma ili ostalih iz stare garde ne mogu se podvesti pod ‘crnogorsku muzičku scenu’, koliko god to pojedini državni mediji silom pokušavali, niti se pod to mogu podvesti nosa-

či zvuka uspješnih crnogorskih performera nastanjenih u Beogradu, jer su oni dio neke druge, estradno mnogo jače priče. Realno, nismo mi nikad u istoriji imali ‘scenu’, jer ona podrazumijeva redovne nosače zvuka, izdavačke kuće, redovne koncerte, mjesta za koncerte, muzičke medije, a to je kod nas vazda bilo na nivou pojedinačnih donkihotovskih zalaganja. I uvijek je izgovor bio premalo i neisplativo tržište, a država nije stajala iza takvih projekata, kao u Sloveniji, recimo. Imamo najmanje ploča/kaseta/CD-a od svih ex-YU država, muzičke štampane medije nikad nismo imali, izdavačke kuće na prste jedne ruke, i tek je internet ostavio prostor za neformirane muzičke cjeline poput naše. I za pojedince u njima koji napokon imaju mogućnost da to što rade prikažu čitavom svijetu”, kaže Milović. Sagovornik objašnjava da u našoj zemlji nisu jasno definisane granice kojima se ograđuje alternativna scena.

Nastavak na sljedećoj strani

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. 1. 2018.

Željko Milović

Mediji su zainteresovani samo za državne projekte, a i njih prate jadno. Ako nije Žuti, Knez ili neko ko se vuče po sceni nekoliko decenija, rekao bi čovjek da tu ima par bendova i da se nešto kao svirucka. Publika je jedina nada. Misija je nemoguća realno, u svakom smislu. Ali eto, neki od nas su Tom Kruz, pa će biti i to okej, osvrnuo se Vukčević

Nastavak sa prethodne strane “U Crnoj Gori se po medijima u alternativnu scenu svašta trpa, od The Books of Knjige do repera i metalaca, što dovoljno govori koliko je tu situacija “neiscibrena” i nejasna za sve koji sebe smatraju ‘alternativcima’. Mada, kakva je opšta muzička klima, bilo ko ko se bavi rok muzikom mogao bi sebe svrstati u alternativu jer je baš sve alternativa u odnosu na ovakav (ne) postojeći mejnstrim. A i taj naš muzički mejnstrim je samo vještačka alternativa nečemu drugom, mnogo prodornijem i prizemnijem”, zaključuje ovaj muzički kritičar.

| | | |

KAPETANOVIĆ: ZASUČIMO RUKAVE, NIŠTA OD KUKNJAVE

Frontmen podgoričko-nikšićkog Autogenog treninga, jednog od najuspješnijih i najdugovječnijih domaćih rok sastava Dino Kapetanović, sa muzičkim stažom od 18 godina, albumima na koje se dugo čeka, ali koji nikad ne iznevjere, ali i saradnjama sa mnogobrojnim regionalnim muzičarima, mišljenja je da alternativna scena u našoj zemlji ni-

kako nije na mrtvoj tački, ali daleko od toga da je razvijena. “Alternative, i u muzičkom i na drugim poljima umjetnosti ima, iako bih ja volio da je na višem nivou. Odavno su neki crnogorski bendovi postavili kamen temeljac, napominjem, isključivo svojim rukama bez ičije pomoći, da bi se sada pogrešno moglo konstatovati da treba da se krene sa mrtve tačke. S druge strane, alternative ima, opet ne u onoj mjeri u kojoj bih ja volio, a i nije podržana od institucija kako bi trebalo. Ali to je već odavno jasna stvar da nikakvu pomoć ne treba da očekujemo, a ako dođe - dobro jeste. Sve još stoji i drži se zahvaljujući našim rukama, rukama i volji umjetnika i ne vidim da će se išta promijeniti”, neoptimističan je Kapetanović, nadovezujući se da su problemi podjednako brojni i za veterane i za mlađe snage, ali da od kuknjave nema ništa, nego kao što dolikuje “valja zasukati rukave”. “Pokazalo se da se na kraju opstaje isključivo zahvaljujući predanosti, krvavom radu i vjerovanju da će jednog dana sve to da se isplati. Nema apsolutne garancije za bilo šta. Tako je bilo, tako će i biti. Samo da se više ne kuka, ko hoće da radi oko umjetnosti neka

GODINA NA CRNOGORSKOJ MUZIČKOJ SCENI AKTIVAN JE NIKŠIĆKO-PODGORIČKI SASTAV AUTOGENI TRENING

radi i trudi se i sigurno to neće biti neprimijećeno. Ko neće, neka radi nešto drugo, ima toliko toga na ovom svijetu oko čega čovjek može da se radno okupira. Ja sam prvi nezadovoljan, ali sam davno shvatio da od kukanja nikakva vajda”, iskren je frontmen Autogenog treninga.

| NJUNJIĆ: TEŠKA | BORBA ZA | PREŽIVLJAVANJE Đorđije Njunjić, bubnjar nikšićkog benda Punkreas, s druge strane, smatra da se nedostatak alternative mahom manifestuje kroz negativne tendencije društva, a problem vidi i u konstantnoj želji da većina bude dio mase i mediokriteta. “Kod nas već dugo vlada teška borba za život i preživljavanje, kao i elementarni nedostatak obrazovanja u svakom pogledu i stupnju čovjekovog odrastanja. Kad društvo nema osjećaj zašto treba da mijenja sebe u odnosu na stvarnost, ne može biti ni alternative. Alternativa bi trebalo da je odgovor mejnstrimu, isto kao što bi u politici opozicija trebalo da daje neka bolja rješenja u odnosu na poziciju, što se u oba slučaja ne dešava”, kaže Njunjić. Rade Vukčević

| VUKČEVIĆ: SCENA | JE NA APARATIMA Njihov kolega iz glavnog grada i benda Freedom Rade Vukčević, pojašnjava da je generalni problem što je alternativna scena raštrkana po određenim mjestima, ali da su uslovi za razvoj u ovakvoj sredini prilično jadni. “Scena je asinhronizovana. Svaki bend privlači nekih pedesetak redovnih posjetilaca, svaki lokal ima svoju ekipu itd. Ali nema rotacije - ekipa iz Gemiša ne ide u Skadar, ekipa iz Biroa ne ide u MNE Pub mnogo, Berlinci su zaključani u Berlinu, bendovi svi-

raju na istim mjestima i onda se dobije stanje rigidnosti iz kojeg je skoro nemoguće ujediniti alternativnu scenu. Ali zahvaljujući tim pojedincima, scena je i dalje živa, iako je na aparatima, ali uslovi za dalji razvoj su jadni i da bi nešto raslo kroz beton, mora baš, baš, baš da posjeduje veliku snagu. Publike ima i to dosta, ali nikako da se malo razmrdaju iz svojih navika kad izlaze, a svi bendovi na ovom nivou znaju da direktno zavise od toga ko će doći, u kakvom broju i u kakvom raspoloženju”, priča Vukčević.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. 1. 2018.

| NEDOSTAJE NAM | DVORANA ZA | KONCERTE

Dino Kapetanović

Pokazalo se da se na kraju opstaje isključivo zahvaljujući predanosti, krvavom radu i vjerovanju da će jednog dana sve to da se isplati. Nema apsolutne garancije za bilo šta. Tako je bilo, tako će i biti, tvrdi Kapetanović

Problema sa kojim se suočavaju muzičari je bezbroj i obično vuku jedan drugi, priča Njunjić i izlaže one najbitnije. “Prvi problem - nema adekvatnog koncertnog prostora na teritoriji Crne Gore koji bi imao otvorena vrata za razne vidove alternativne umjetnosti, poput SKC ili Doma omladine i sličnih ustanova, gdje bi bili omogućeni uslovi za rad domaćim, ali i umjetnicima sa strane. Dalje, medijski prostor koji popularizuje to kod mlađe populacije gotovo ne postoji. Opet, kad kažem ‘to’, mislim na svaki vid alternative, ne samo muziku, jer problem muzičara je skoro istovjetan sa problemima drugih grana umjetnosti. Treći i možda najveći problem jeste totalna neisplativost u odnosu na trud i rad koji se ulaže, pa se ljudi često susretnu sa krajem prije nego što počnu, kad uzmu u obzir koliko sredstava treba da se uopšte i krene”, mišljenja je bubnjar Punkreasa. Sa ovim stanovištem saglasan je i Vukčević iz Freedoma, koji kao glavnog krivca vidi mentalitet koji juri novac i “siguricu”, umjesto da imaju viziju i isprobaju nešto novo i drugačije. “Ljudi ne vide dalje od narednih mjesec, jer svi živimo u varirajućim nijansama siromaštva, a onda se i doda činjenica da nema vizionarske smjelosti - zašto zvat’ mlađe bendove na velike manifestacije kad može da se pozove Galija? Toliko novog talenta, a jedva mjesta da se to vidi kako treba. A ako se ne bude gledao talenat i ne bude se investiralo u njega, samo je pitanje vremena kad bude bačen...”, surovo je iskren mladi muzičar.

| MLAĐIM

BENDOVIMA “NE” OD DRŽAVNE TV

Da zlo bude veće, i mediji, koji treba da su glavni oslonac muzičara, u posljednje vrije-

ZABAVA PRVI PROBLEM - NEMA ADEKVATNOG KONCERTNOG PROSTORA NA TERITORIJI CRNE GORE KOJI BI IMAO OTVORENA VRATA ZA RAZNE VIDOVE ALTERNATIVNE UMJETNOSTI me su zakazali. “Stvari se polako mijenjaju u tom pogledu, generalno je slabo, ali evo ovaj konkretan slučaj dokazuje suprotno. Mislim da je to suština medija, da samo traga i donosi teme i informiše. Ovdje još nemamo običaj da oslušnemo šta naši autori koji su dio neke ‘nepostojeće scene’ imaju da kažu. Još nisam vidio spot mladog alternativnog benda na državnoj televiziji, ne moramo dalje”, priča član Punkreasa. Budući da su relativno novi na muzičkom nebu, kod Freedoma te stvari idu malo teže, pa u promociju moraju da ulože maksimalan napor, ukoliko žele da mediji isprate događaj. “Mediji su zainteresovani samo za državne projekte, a i njih prate jadno. Ako nije Žuti, Knez ili neko ko se vuče po sceni nekoliko decenija, rekao bi čovjek da tu ima par bendova i da se nešto kao svirucka. A malo je ozbiljnije od toga”, bez dlake na jeziku je Vukčević, koji je imao direktan odgovor i na pitanje zašto je teško izaći van muzičkih okvira Crne Gore. “Što bi nas iko zvao kad ni sami sebe ne cijenimo?”, kratak je.

| SCENA SE NE | STVARA PREKO | NOĆI Punkreas, s druge strane, kao jedan od rijetkih bendova sa ovih prostora koji su uspjeli da naprave proboj van granica Crne Gore, ne misli da je to nemoguća misija, ali da treba uložiti izvjestan napor i izaći iz komfor zone. “Govorim u ime mog benda koji je taj proboj napravio u više navrata i svake godine pravimo veći u skladu sa mogućnostima. Mislim da su generalno

ljudi koji nešto rade kod nas veoma lijeni i uz dozu narcisoidnosti onemogućeni da napuste svoj grad, a kamoli zemlju. Naravno, ima izuzetaka. Ako, pak, želite upoznavanje novih ljudi, scena, gradova uz puno nespavanja, umora i strpljenja onda je sigurno moguće otići bilo gdje, ali to je za nas veliko bogatstvo koje smo dobili u svakom gradu koji smo bili”, prisjeća se Njunjić, koji smatra da će se tek mijenjanjem sebe i navika stvari maći sa mrtve tačke. “Ne možemo preko noći stvoriti scenu, umjetnost, kritičnu masu, sve ono što većina država ima od kako je rokenrol postao globalni fenomen. Mi ne možemo preko noći biti Beograd, Rijeka, Zagreb, Novi Sad, Ljubljana, Skoplje. Treba da se obrazujemo, da aktivno institucije učestvuju u kreiranju programa, a da to nije politički izmanipulisano. Da dobijemo neke prostore i da dozvolimo onima koji imaju šta da predstave da to i prezentuju”, zaključuje član Punkreasa. Da bi se stvari mijenjale nabolje postoje tri opcije: moraju da se ulože pare, da se mijenja svijest publike ili oboje, mišljenja je frontmen podgoričkog Freeedoma, koji je uputio i nekoliko kritika na račun državnih organa, ali i svijest društva, koje se odalo kladionici i društvenim mrežama. “Publika je jedina nada. Kada bi ona pričala o posljednjoj dobroj svirci, bilo našoj ili nekoj drugoj koliko kladioničari diskutuju o zadnjem golu Immobile-a na gosotovanju Palermu, alternativa bi i te kako disala i oživljavala, pa makar morala gerilski da se u potpunosti oslanja na energiju publike. Ali kladioničari se dive golgeterima, a alternativa sebi - kad bi svako ‘palio’ po jedan story dnevno sa pjesmom svog najmilijeg lokalnog benda umjesto petnaestak story-ja sebe u raznim pozama o situacijama, vidjeli bi kakav bi efekat na atmosferu alternative to imalo. Ali i to zahtijeva viziju... misija je nemoguća realno, u svakom smislu. Ali eto, neki od nas su Tom Kruz, pa će biti i to okej”, sarkastično se osvrnuo Vukčević na cjelokupnu situaciju.

Grad čelika i piva neprikosnoven

Punkreas

Nikšić ne zovu džabe gradom čelika, piva i rokenrola. Grad pod Trebjesom bez imalo sumnje prednjači po broju alternativnih sastava, među kojima se izdvajaju DST, Autogeni trening, Punkreas, Gomila nesklada, Nagual, Štrajk mozga, Podroom, Stoned Faces, Manitou, V.I.S. Zli, Off Duty,

Mangrov... I glavni grad ima čime da se podiči, pa čast Podgorice uspješno brane Mikrokozma, Acid Radio, Zoon Politikon, Freedom, Nervi, Žilet, Vrpca, Goblin Zeppelin, Sound Floor i Krug, dok spuški progressive bend Parampaščad stoji u odbranu Danilovgrada. Što se sjevera tiče dominiraju

Bijelo Polje sa bendovima poput Crne dame, Naiva i G.A.D., a boje Kolašina brani Rudolf. Na primorju posebno se izdvajaju Bar i sastavi kao što su Grimm, Rikavac, Traveler, Paralyzed Dream, u Kotoru Light Under the Black Mountain i Sinhro, Budvi - Avis i Mazzom u Fuggazzu, a Herceg Novom Heavy Hour.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

KRALJIĆ EKRANIZOVALA ª LAY YOU DOWNº

NEKI NOVI KLINCI: PODGORIČANIN PETAR

Spot je odraz propasti moje šestogodišnje veze

OSJEĆAM DA DIO MOJE BU

23. MJESTO OSVOJILA JE NINA KRALJIĆ U FINALU EUROSONGA 2016.

mljen je u zagrebačkoj palati “Dverce”. Od prvobitne zamisli da Nina pjeva dok svira klavir došlo se do verzije u kojoj ima znatno drugačiju ulogu. “Reditelji su pretvorili moju priču u stvarnost. Lokacija se savršeno uklopila u priču, jer je predivan barokni enterijer dodatno pojačao i dočarao samoću, nadanje i na kraju spoznaju da je određena veza pri kraju”, navodi Kraljić. D.B.

⌦ Danilo Brajković

Foto: Željko Koprolčec

Hrvatska kantautorka i nekadašnja učesnica Eurosonga Nina Kraljić od prije dva dana jača je za spot “Lay You Down” - za numeru sa debitantskog albuma “Samo”. Podsjetimo, Nina je napisala pjesmu kombinujući dvije različite varijante prije pet godina, a motiv je pronašla u šestogodišnoj vezi. “Dvije pjesme spojila sam u jednu shvativši da se vrte oko iste ideje. Do realizacije je prošlo dosta vremena s obzirom na to da je ovo moje otvaranje prema publici u kantautorskom svijetlu. Teme su moj privatni život i intimna iskustva”, objašnjava Kraljić, finalista Eurosonga 2016. Spot potpisuju reditelji Zvonimir Murković i Dora Borovička, a sni-

Nina Kraljić

PROMOCIJA NUMERA I SPOTA SJUTRA VEČE

Gomilin album i “Titan” spremni za Nikšićane

Nikšići hardkor/me- zovan je uz podršku Minital bend Gomila neskla- starstva kulture. Promocida promovisaće sjutra ve- ja albuma stiže skoro godiče (20 časova) na donu nakon što je objavmaćem terenu ljen, a “Titan” je album “81” i svjetlost dana spot za pjeugledao krasmu “Titan” jem novem- organizabra 2017. tor večeri u “Novi alNK pabu je bum dokaKC “Punkt”, zuje da se ne šalimo a Gomili će i da se tvrd se na scezvuk svira i ni pridružikod nas. Ideti i tamošnji Scena iz “Titana” mo samo jače i bend Podroom. ozbiljnije nego priRiječ je o događaju koji je dio prošlogodišnjeg je”, davnašnja je poruka liPrograma podrške razvoju dera Gomile - Marka Vukulture u Nikšiću, a reali- kajlovića. D.B.

odgoričanin Petar Bulatović 31. marta ugasiće tek 13. svjećica na rođendanskoj torti, a na biografiji bi mu pozavidjeli i stariji. Školsku knjižicu krase petice, a prva ljubav prema muzici usmjeravala je Petra ka pobjedničkom postolju međunarodnih dječjih festivala, glavnoj roli džez-mjuzikla, mjestu u aktuelnoj sezoni “Pinkovih zvezdica”... A tek počinje. Primjer Petra Bulatovića još jednom potvrđuje da muzička Crna Gora ima na koga da se osloni u budućnosti. Muzikalnost i zaljubljenost u note odlikaša 7. razreda Osnovne škole “Vladimir Nazor” i 5. razreda Niže muzičke škole “Vasa Pavić”

MJESTO NA MEĐUNARODNOM DJEČJEM FESTIVALU “ŠARENI VOKALI” PETAR JE OSVOJIO PROŠLE GODINE

(odsjek klavir), očekivano, prvi su primijetili roditelji. Bulatović, dječački iskreno, Vikend novinama priznaje da je sebe odavno zamišljao u koži onih uz koje je zavolio muziku. “Muziku volim otkad znam za sebe. Svakog dana bih pjevušio. To su primijetili moji roditelji i razmišljali su da me upišu u muzičku školu. Na televiziji i na internetu sam gledao pjevače i njihove koncerte, to kako okupljaju brojnu publiku. Pomislio sam kako jednog dana mogu da budem kao oni”, prisjeća se Petar kako je sve počelo.

■ ”ŠARENI VOKALI”

NAJAVILI NAGRADE

A onda su roditelji odlučili da Petrov talenat “provjere” na dječjim festivalima. Nisu pogriješili - da je riječ o potencijalu potvrđuje prva prošlogodišnja pobjeda na prestižnom Međunarodnom festivalu dječje pjesme “Šareni vokali” u Somboru, sa kompozicijom “Zagrljaj”, čiji je autor Veselin Frenki Bogićević. Daleko od toga da je to sve - Petar se tek zahuktao, a može se pohvaliti i nagradom za najbolju interpretaciju na Međunarodnom festivalu dječje pjesme “Raspjevane pahuljice” lani u Mrkonjić Gradu, prije dvije godine osvojio je bronzanu liru svirajući klavir (kategorija kamerni duo) na državnom takmičenju, iste godine bio je uče-

Sa “Šarenih vokala” u Somboru Bulatović se vratio sa pobjedničkim priznanjem

PETAR BULATOVIĆ

Muziku volim otkad znam za sebe. Svakog dana bih pjevušio. To su primijetili moji roditelji i razmišljali su da me upišu u muzičku školu. Na televiziji i na internetu sam gledao pjevače i njihove koncerte, to kako okupljaju brojnu publiku. Pomislio sam kako jednog dana mogu da budem kao oni snik “Naše radosti” u Podgorici, da bi sve začinio glavnom rolom u džez-mjuziklu za djecu “Poruka sa Saturna”, koji je priređen u KIC-u “Budo Tomović” s potpisom američkog autora i kompozitora Ilaja Jamina. “Najmilija mi je gran pri nagrada na festivalu ‘Šareni vokali’. To je moja prva nagrada. Na festivalima sam stekao mnogo iskustva. Nastupi su mi pomogli da se oslobodim treme, a na njima sam naučio kako da uskladim pjevanje i scenski nastup”, objašnjava nam Bulatović.

■ ”PINKOVE ZVEZDICE” SU VELIKI USPJEH

Poslije arhiviranih dječjih festivala, Petar i njegovi roditelji odlučili su da je vrijeme za korak naprijed. “Pinkove zvezdice” već godinama okupljaju talentovane regionalne mališane i predstavljaju ih brojnom televizijskom auditorijumu. Jedan

Bulatović je stigao do 4. kruga popularnog takmičenja “Pinkove zvezdice”

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

ZABAVA

R BULATOVIĆ ODRASTA UZ PJESMU, KLAVIR, ª ZVEZDICEº

A JE MUZIKA UDUĆNOSTI od onih uz čije nastupe uživaju već nekoliko sedmica je upravo Bulatović. Do četvrtog kruga takmičenja vodile su ga interpretacije pjesama koje izvode oni uz koje je i zavolio muziku - “Jesen u meni” Parnog valjka, “Ti si mi u krvi” Zdravka Čolića, “Deo prošlosti” Marije Šerifović. “Velika je stvar proći selekcije i pojaviti se na velikoj Pinkovoj sceni. Posljednji nastup bih ocijenio kao najbolji, jer mislim da sam dobro otpjevao Marijinu pjesmu i da sam dobro izgledao na sceni. Vjerujem da sam dobro prenio emociju svima koji su me slušali i gledali”, smatra Bulatović.

■ DRUŽENJE I ZABAVA ISPRED PLASMANA

Među njima, u prvom redu bili su oni čije savjete Petar i drugari upijaju - mentori Sergej Ćetković, Goca Tržan, Leontina Vukomanović, Jelena Tomašević i Milan Stanković i hvale i kritikuju, i podižu i spuštaju famozne crvene stolice, ponekad čak i rastuže neke učesnike. Zbog Petra su neki od mentora i mijenjali prvobitne odluke, ali Bulatović nije od onih koje opterećuje plasman već pokušava da uživa i iskoristi ukazanu šansu. “Komentari su uvijek dobrodošli - i oni pozitivni i negativni, jer tako mogu samo da napredujem. Prvenstveno sam se

Petru je djed poklonio prve gusle

PONOSAN SAM JER GUSLAM

Vjerovatno najzanimljiviji segment dosadašnje “karijere” Petra Bulatovića jeste ljubav prema guslama. Narodni muzički instrument uglavnom je rezervisan za znatno starije od Petra i uz njih se najčešće pjeva o važnim istorijskim događajima, o kojima će Petar tek učiti. Ipak, to mu nije smetalo da već zabilježi više od 20 nastupa, između ostalih i sa Kulturno-umjetničkim društvom “Aluminijum”. Kako to obično i biva, ljubav je naslijedio od djeda, a Petar nam priznaje da drugari različito reaguju kada čuju da gusla. “Gusle sam zavolio prije tri godine. Djed mi ih je

prijavio da bih stekao iskustvo i da bih sebe predstavio u najboljem svijetlu. Upoznao sam mnogo drugara i na snimanju se baš zabavljamo. Jedni druge ne doživljavamo kao konkurenciju. Plasman nije toliko bitan, ali iskreno - potajno se svi nadamo i želimo finale”, priznaje nam Bulatović.

■ MUZIKU I VOLIM I OSJEĆAM

Glas mališana Petrovog doba tek će mutirati, a imajući u vidu da izazovi odrastanja i ona surova pravila muzičke igre tek dolaze - nezahvalno je prognozirati koliko njih poslije “Zvezdica” neće okrenuti leđa muzici. Ako je vjerovati Petrovom optimizmu, njega ćemo sigurno gledati na sceni i slušati balade. “Po završetku takmičenja, planiram da snimim novu pjesmu, a nadam se i spot. Muziku i pjevanje toliko volim i osjećam, pa mislim da će to biti moja

poklonio, a ja sam u znak zahvalnosti naučio da sviram i pjevam uz njih. Pohađao sam školu ‘Vojvoda Mina Radovic’ pri Hramu Hristovog vaskrsenja. Drugari različito reaguju. Nekome je interesantno, a drugima nije. Ponosan sam što sviram gusle jer su one dio naše tradicije. Često poslije vježbanja klavira sviram gusle i otpjevam ponešto. Inače, moje prvo gostovanje na televiziji bilo je uz gusle”, prisjeća se guslar Petar. budućnost. Pjevam sve žanrove ali najviše volim zabavnu muziku. Uzori sa domaće scene su mi Ćetković i Željko Joksimović jer mi prija njihov način pjevanja. Pronalazim se u njima kao pjevač. Trenutno mi najviše leži da pjevam balade”, ističe Bulatović.

■ KOŠARKA ME

OPUŠTA, SVE STIŽEM

Priprema za “Pinkove zvezdice” podrazumijeva sate i sate vježbanja vokalnog i scenskog nastupa, da ne pominjemo odlazak u Beograd, povratak u Podgoricu. Školske obaveze su prioritetne, a ne fali ni poziva za druženje i igru. Kako dvanaestogodišnjak raspoređuje slobodno vrijeme? “Prosto je. Kad fino rasporedite obaveze ostane vam slobodno vrijeme za druženje i igru. U slobodno vrijeme mnogo volim da igram košarku sa drugarima. Ona me opušta kao i muzika”, zaključuje Bulatović.

3 KRUGA “PINKOVIH ZVEZDICA” BULATOVIĆ JE USPJEŠNO PREBRODIO

Bulatović

premotavanje

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

pripremio: filip Jovović događaJi koJi su obilJežili muzičku istoriJu kroz nedJelJu za nama

MUZIČKI VREMEPLOV 1960: Rođen Majkl Hačins, prva lokna rok densa

Majkl Hačins, frontmen australijskog benda INXS, rođen je 22. januara 1960. godine. Grupa INXS bila je jedan od najuspješnijih dens-rok sastava osamdesetih i devedestih, a vjerovatno i najboljih u istoriji rok nju vejv muzike. Album “Kick” iz 1987. godine samo u SAD prodat je u 10 miliona primjeraka, a čak četiri singla sa izdanja su na

svim svjetskim top listama zauzela prva mjesta. Koliko uspješan, toliko je bio i tragičan život muzičara koji je preminuo u 37. godini 22. novembra 1997. godine. Iako je prema policijskim izvještajima objavljeno da se objesio u hotelskoj sobi, film koji je nedavno snimljen o njegovom životu donosi drugačiju verziju kraja života pop zvijezde.

1970: Lenonova “Instant Karma!” najbrže izdat singl

Džon Lenon je 27. januara 1970. godine, za 24 sata ili nešto manje, napisao, snimio i umiksovao singl “Instant Karma!”. Numera važi za jednu od najbrže izdatih u istoriji rok i pop muzike, pošto je nakon

snimanja u londonskom Abbey Road studiju u prodavnice stigao nakon samo 10 dana. Singl je postigao ogroman uspjeh na cjelokupnom svjetskom muzičkom tržištu, a i danas je slušan.

1973: “Sujevjerni” Stivi Vonder na vrhu top lista

Muzičar Stivi Vonder je sa singlom “Superstition” 27. januara 1973, opet, nakon 10 godina pauze zauzeo prvo mjesto na američkoj top listi. Za pomenutu numeru sa albuma “Talking Book” bubnjeve je odsvirao Džef Bek. Vonder je nakon

snimanja ponudio Beku kompoziciju, ali je ipak na insistiranje producenta Berija Gordija on objavio. Na kraju, kao supstitucija, numera “Cause We’ve Ended As Lovers”, koju je Vonder napisao, završila je na Bekovom albumu “Blow by Blow” iz 1975.

1978: “Glasine” Fleetwood Maca oborile mnoge rekorde

1984: Britanija prvi put vidjela Madonu

2000: “Natprirodni” Santana pokorio planetu

Album benda Fleetwood Mac “Rumours” istog dana, 28. januara 1978. zauzeo je prvo mjesto na britanskoj i američkoj top listi. Gotovo svaka numera sa albuma imala je nevjerovatan uspjeh kod pu-

Pjevačica Madona “upoznala” se sa britanskom televizijskom publikom na C4 televiziji tokom muzičkog programa “The Tube” u kom je

Santana je napravio veliki povratak, možda i najkomercijalniji iskorak u karijeri albumom “Supernatural”, koji je obilježio veliki broj saradnji. Američke top liste domogao se 23. januara 2000. godine,

blike, a izdanje je prodato u 45 miliona kopija i provelo je 440 nedjelja na britanskim top listama. Časopis Rolingstoun ga je zasluženo uvrstio na 26. mjesto najboljih albuma u istoriji popularne muzike.

uživo izvela numeru “Holiday”. Nastup je snimljen u “Hacienda” klubu u Mančesteru. Ovo je bio početak velikog uspona pop dive u VB.

gdje je proveo devet nedjelja, koliko je i Gremija dobio iste godine. Pjesme “Smooth”, “Maria Maria” i “Corazón Espinado” sa ovog izdanja postigle su ogroman uspjeh na svjetskom nivou.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

NUMEROLOGIJA

ŠTA NAM DONOSI MJESEČNI BROJ ČETIRI

PROGNOZA ZA FEBRUAR PO BIORITAMSKOM BROJU Numerolog: Jana Luković

Februar je u znaku broja 4, što na globalnom nivou donosi povećanje obaveza i odgovornosti na poslu i u porodici. Stižu dodatni napori i ograničenja u realizaciji naših planova, koji će od nas zahtijevati strpljivost i upornost. Bićemo primorani da se više angažujemo za sve što želimo ostvariti, stoga moramo povesti više računa o zdravlju. Ljubavni život ne bi trebalo da stavljamo u prvi plan, osim ako je ozbiljna veza ili brak u pitanju. Naša potreba za novcem će biti veća nego inače, a njega će biti manje, zato je poželjno da se zadovoljimo onim što imamo. Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 10. decembra izračunava se na sljedeći način: 10+12=22=2+2=4. Bioritamski broj 1: Dobro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog,

a mnoge očekuje uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Bioritamski broj 2: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost. Bioritamski broj 3: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i

poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Loši događaji mogu biti velika lekcija za budućnost. Bioritamski broj 4: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Imperativ je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija. Bioritamski broj 5: Osobama sa bioritamskim brojem 5 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se mo-

že odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 6: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu postavljeni pred vas. Bioritamski broj 7: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uti-

caja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donošenju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer je ovo spor mjesec. Bioritamski broj 8: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 9: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na imejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

FOTO UBOD Pješčana skulptura psa

Ništa ljepše od prvih sunčevih zraka

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2284

Medium level

2 7

9 1 9

8 4

6 1

Daily Sudoku puzzle No. 2284

3 2

2013-01-13

Medium level

Sudoku puzzle No. 2397 2013-05-06 1

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

9 3 4 6 1 7 8 5 2 Sudoku puzzle No. 2194 2012-10-15

4 7

6 www.sudokukingdom.com 6 1 9 5 2 8 7 4 3

4 9

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-01-13

www.sudokukingdom.com

4 9

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1.

FOTO UBOD Pivom protiv kiše

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Prelijepa činčila

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3320

2015-11-15

Medium level

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13 Daily Sudoku puzzle No. 2592 1

3 2

5 7

4 2

4 9

6 1 4

Medium level

Puzzle solution:

9 2 4

9 2

3 9

4 2

6 2

5 3 9 6 8 1 7 2 4 Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

4 7

2013-11-17

5 8 6 2 3 4 7 Play sudoku online at:

2 www.sudokukingdom.com 6 8 2 5 9 3 4 7 1 7

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

1 4

Film

50•TV SUBOTA 05:45 Serija: Čista ljubav 08:15 Film: Tamna oluja 09:45 Zvezde Granda 13:00 Tačno 1 Best Of 14:00 Film: Vrač 15:50 Film: Tarner i Huč 17:25 Serija: Žene sa Dedinja 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Urgentni centar 21:00 Zvezde Granda 00:30 Film: Crni avgust 02:25 Tačno 1 Best Of 03:25 Serija: Balkanska mafija 04:10 Film: Crni avgust

PRVA Film: Crni avgust, 00.30

07.30 Vijesti 08:05 Dobro jutro, Crna Goro 11:05 Kad prošetam Crnom Gorom 13:05 Dječje popodne 14.00 Vijesti 14:10 Agrosaznanje 15:30 Dnevnik 1 15:50 Mozaiku 17:30 Stižu bebe 18.00 Vijesti 18:10 Strani dok. program 19.00 Ukusi jutra 20:00 Serija: Meso 21.00 Sedmi kontinent 21.30 Strani dok. program 22:30 Dnevnik 3 23:20 Film: Blekvej 02:50 Art

RTCG 1 Agrzosaznanje, 14.00

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

07:00 11:03 11:18 12:03

Dobro jutro Nautika REZ Subotom popodne - CG 12:48 Sportisimo CG 12 13:03 Turistički magazin 13:18 City M 13:33 Ekskluzivno 14:03 Pinkove zvezdice 15:33 Turistički magazin 15:48 City M 16:06 Elif 16:54 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 City M 18:35 Meteo PLUS 18:38 Sportisimo CG 19:03 Magazin in CG 20:03 Serija: Ćerke 21:00 Film:JFK 23:00 Zadruga pregled dana 23:45 Zadruga uživo

07:00 Pčelica 09:00 Bejblejd, crtana serija 11:05 Za volanom 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:06 Direktno 13:30 Uradi digitalno 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Reflektor 15:20 Serija: Rosela 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Pčelica 17:20 Bez granica 18:15 Britanija je Velika 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Film: Igraonica 20:30 Film: Penelope 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Trgovina robljem 00:30 Repriza programa

09.20 Kurs engleskog jezika 09.30 Rukomet - snimak 12.05 Košarka: Magazin ABA lige 13.00 Eurovizion Tv 13.30 Stižu bebe, r 14.00 Politički marketing 14:50 Rukomet (LŠ), za treće mjesto 16:45 Muzika 18.00 ABS 18.30 Index 19.15 Ciklus emisija Dragana Radulovića 20.15 Otkrij.me 20.30 Mojih pet 21:00 Film 23.00 Sportska subota 23.40 VOA – glas Amerike 00:10 Stil

PINK Serija: Elif, 16.06

VIJESTI Sport, 22.15

RTCG 2 Rukomet, 14.50

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00

ATLAS Film, 22.00

777 Extremno, 11.00

MBC Hrana i vino, 17.30

16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

19.30 20.00 21.00 22.00 22.30

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TV NEDJELJA•51

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

06:00 Zvezde Granda specijal 08:30 Film: Tarner i Huč 10:00 Film: Vrač 11:45 Vrele gume 12:05 Nikad nije kasno 14:00 Živa istina 15:00 Zvezde Granda specijal 17:45 Exkluziv The Best Of 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Urgentni centar 21:10 Serija: Žene sa Dedinja 22:45 Film: Tornado 00:30 Živa istina 01:30 Exkluziv The Best Of 02:45 Film: Tornado 04:30 Serija: Zaljubljeni neženja

06:00 Radio CG budilnik 09:00 Vijesti 11:00 Agrosaznanje 13:10 Zapis 14:00 Vijesti 14.05 Strani dok. program 15:05 Ukusi jutra 15:25 Marketing 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO Sektor 16.25 Putevi života 16.50 Regionalna mreža 17:20 Mostovi 19:15 Tv teka 19:30 Dnevnik 2 20:05 Serija: Božićni ustanak 22:30 Dnevnik 3 23.05 Lokalni izbori 01:45 Putevi života

07:00 Dobro jutro 11:03 City M 12:03 I love my car 13:03 Sportisimo CG 12 13:10 Ja to tako 13:55 Meteo PLUS 14:00 Premijera Vikend specijal 16:03 City M 16:18 Meteo Plus 16:30 Biljana za Vas 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno sve u 6 19:03 Sportisimo CG 19:10 Meteo PLUS 19:13 Elif 20:00 Ćerke 21:30 Film: Izmišljeni prijatelj 23:00 Zadruga 23:45 Zadruga uživo

09:25 Gastro 09:30 Serija: Velvet 12:00 Vijesti u 12 12:06 Serija: Velvet 13:35 M:tech 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Načisto sa Petrom Komenićem 15:45 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:10 Dnevnica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija 20:00 Direktno 21:15 Britanija je velika, dok. serijal 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Igraonica 00:00 Repriza programa

10.00 Strani dokumentarni (cfi): Pisci Evrope 10.50 Kurs engleskog jezika 11.00 Politički marketing 12.45 Sportska subota 13:30 Sat tv 14:15 Film 16.00 ABS 16.30 Index 17.00 Serija: Meso 18.00 Rukomet, za treće mjesto (EP) 19:00 Košarka, kombinovano 21.00 Film 23.00 VOA – glas Amerike 00:45 Rukomet

PRVA Serija: Žene sa Dedinja, 21.10

RTCG 1 Dnevnik 2, 19:30

PINK Biljana za Vas, 16.30

VIJESTI Dnevnica, 17.10

RTCG 2 Rukomet, 18.00

07:30 08:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 16:00 18:00 20:00

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:30 13:00 13:15 13:30

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 12:00 Ritam sporta 12:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Na dva mora 18:30 Muzički program 18:45 Bioskopske najave 19:00 Crtani film 19:30 Grad teatar Budva 20:00 Glas Amerike 20:30 Muzički program 21:57 Epp 22:00 Na dva mora (R)

MBC Zapisano u zvijezdama, 00.00

TV NIKŠIĆ Koncert, 14.45

TV BUDVA Film, 23.15

21:00 21:30 22:00 00:00 01:00

VOA Film DW Koncert Showroom Autoshop Film Film Film Film Živa istina DW Global 3000 DW Euromaxx Film Živa istina(r) Repriza programa

ATLAS DW koncert, 10.00

13:45 13:55 14:00 15:00 16:55 17:00 18:25 18:30

Uz jutarnju kafu Film za djecu Ljetujmo zajedno Kućni ljubimci Zabava Pokreni posao Smijeh kao lijek Extremno Sportski intermeco Legende Loto fondovi Na domaćem terenu specijal, r Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Loto fondovi Kino Kultura

777 Kućni ljubimci, 18.15

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ

DOBIJAŠ

Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a POSAO

APARATI OPREMA

Restoranu Atrio potreban radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Solid Works 2015, projektovanje mehanizama, mašina, izrada tehničke dokumentacije, časovi, cijena dogovor. Tel.069/580-327

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/0 19698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - liječi sve vrste kožnih i unutrašnjih oboljenja. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188, +382/69-605-782 Kamagra gel, bombone i šumece tablete po najpovoljnijim cijenama. Tel.067/519-119

OBAVJEŠTEN JE

Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: oglasi.dnovine@gmail.com Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Napomena: Oglasi poslati u dane vikenda, putem SMS-a, biće objavljeni u utorak

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104 Faks: 020 624 988

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Radio

53 31

MALI OGLASI

 VAŽNI TELEFONI

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Slaven Stjepanović: Da nije bilo povreda... 56-57

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

LIGA ŠAMPIONA - RUKOMETAŠICE BUDUĆNOSTI U NEDJELJU (15.00) GOSTUJU FERENCVAROŠU

NEKA BUDE KAO PROŠLE GODINE U MAĐARSKOJ ■ Dame Dragana Adžića priželjkuju reprizu od 11. marta 2017. godine kada su u 60-61 posljednjem kolu glavne runde protiv istog rivala slavile u gostima

58-59

RENESANSA CRNOGORSKE KLUPSKE KOŠARKE

Konačno smo na pravom putu ■Miodrag Kadija za VN komentariše rezul-

tate Budućnost Volija, Mornara, Lovćena i Teoda u aktuelnoj sezoni

■Bitnije nego ikada - Mornar u krcatoj

Topolici dočekuje Budućnost u nedjelju (13.00)

AUSTRALIJAN OPEN

KO ĆE BITI NOVI KRALJ I KRALJICA

RUKOMET, EP

ZA KRUNU ŠPANIJA I ŠVEDSKA

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I

SLAVEN STJEPANOVIĆ SE VRATIO U CRNU

MOŽDA SAM POGRI SAM OTIŠAO U PAR

Ponovo u Tuzima: Viktor Trenevski

DEČIĆ RIJEŠIO PITANJE ŠEFA STRUČNOG ŠTABA

VRATIO SE TRENEVSKI Kasnili su sa pripremama za proljeće, ekipu su okupili pomoćnici, ali Dečić je konačno riješio pitanje trenera: novi - stari šef stručnog štaba prvoligaša iz Tuzi je Viktor Trenevski. Bivši strateg slovenačkih timova Malečnik, Veržej, Zavrč, te makedonskog Rabotničkog se vratio u Dečić, gdje je sa uspjehom vodio ekipu na početku sezone 2015/2016. Tada je Dečić bio iznenađenje, ali je 45-godišnji strateg iz Skoplja suspendovan 28. oktobra 2015. na šest mjeseci od FSCG, jer navodno nije imao UEFA Pro licencu, koja je obavezna u Telekom 1. CFL. Problem

oko licence je riješen, pa nije postojala nijedna prepreka da se nekadašnji fudbaler Budućnosti i Partizana vrati u Tuzi. A Trenevskog u Dečiću čeka borba za opstanak. Prvoligaš iz Tuzi je tokom 19 jesenjih kola osvojio 15 bodova, dijeli sa Petrovcem 9. mjesto koje vodi u baraž, dok je direktan ostanak u ligi i 7. pozicija daleko osam bodova. Trenevski je treći trener Dečića u aktuelnoj sezoni, pošto je Zoran Mijović počeo pripreme, a Mirko Marić “odradio” jesen, da bi nakon toga preuzeo selektorsku funkciju svih ženskih fudbalskih reprezentacija. B.T.

OFANZIVAC PLAVIH PRODUŽIO UGOVOR

Raičević do ljeta 2019. Novi produžetak saradnje u FK Budućnost - 24-godišnji ofanzivac Milivoje Raičević je stavio paraf na vjernost “plavima” do 1. avgusta 2019. godine. Identičnu stvar su ranije uradili Blažo Igumanović, Miljan Vlaisavljević, Darko Nikač, Luka Mirković i Balša Sekulić (potpisao prvi profesionalni ugovor), te pojačanja Petar Grbić, Vladan Adžić i Slavko Damjanović,, dok je samo Mi-

lan Đurišić potpisao jednogodišnji ugovor. Tako se Budućnost osigurala za eventualnu odštetu ukoliko neko od igrača napravi transfer tokom ljeta. Raičević (ugovor mu isticao na ljeto) je ponikao u Beranama, igrao je još za Radnički iz Nove Pazove, a za pet godina u plavom dresu je odigrao 95 utakmica i postigao 26 golova. B.T.

Slaven Stjepanović je u sezoni 2006/2007, premijernom izdanju Prve fudbalske lige Crne Gore, bio strah i trepet za odbrane. Protivnički defanzivci uglavnom nisu znali gdje će vješti dribler iz mjesta Vareš (Bosna i Hercegovina). A i kada bi znali, nisu mogli da ga uhvate. Vihorni dječak sa osmjehom na licu bi uglavnom prošetao pored bekova, štopera i golmana. Uostalom, Slaven je jedan od najzaslužnijih što je Zeta postala prvi šampion nezavisne Crne Gore i što je u kvalifikacijama za Ligu šampiona namučen veliki Rendžers.

■ ZASITIO SAM SE

INOSTRANSTVA

Sada, 11 godina kasnije, Stjepanović se vratio u domaći fudbal - zadužio je dres Petrovca do kraja sezone. “Malo sam se zasitio inostranstva, jer sam otišao kada sam imao 18 - 19 godina, prvo u Partizan i Vojvodinu, a onda dalje. Tražio sam mir zbog porodice. Želio sam da budem bliže kući, a Crna Gora mi je više odgovarala od Bosne i Hercegovine. Iskreno, Crnu Goru doživljavam kao svoju državu, jer sam tu praktično fudbalski ponikao”, govori za Vikend novine 30-godišnji ofanzivac. A u nebeskoplavom dre-

UTAKMICE JE ODIGRAO STJEPANOVIĆ ZA MLADU SELEKCIJU CRNE GORE

su ga čeka borba za opstanak u društvu najboljih Petrovac želi kroz baraž ili direktno da zadrži mjesto prvoligaša. “Čim se otvorila mogućnost da dođem u Petrovac, prihvatio sam ponudu. Stekao sam utisak da je klub korektan. Grad je lijep i miran, tako da nisam mnogo razmišljao”, rekao nam je Stjepanović, uz koga je opstanak realna priča... “Vidjećemo”, sa osmjehom na licu odgovara bivši mladi reprezentativac Crne Gore svjestan da je pokupio dosta simpatija dok je nosio opremu “vukova”. “Mislim da ekipa ima kvalitet, ali polako”.

Uželio sam se kuće, zato sam se vratio, a Crnu Goru smatram kao svoj dom. Najljepše mi je bio u Zeti, jer smo igrali prelijep fudbal i osvojili premijernu titulu. Sve je nekako bilo dječački.

■ NISAM MISLIO O KRAJU

Od Zete do Petrovca u karijeri letećeg ofanzivca su se desili Partizan (2007 - 2008), Vojvodina (2008 2010), grčka Trikala (2010 - 2011), moldavska Dačija (2011 - 2012, 2014 - 2016, 2017 - 2018), grčki Iraklis (2013), danski Vendsisel (2013 - 2014), te uzbekistanska Lokomotiva (2016). Svi smo očekivali mnogo više, pa čak i da jednog dana nosi A selekciju Crne Gore... “Možda nije moglo bolje, s obzirom na veliki broj povreda i na teške oporavke koji su pratili te povrede. Dosta puta sam namještao glavu da se vratim poslije povreda. Sve se to dešavala poslije Zete. Možda sve ovo nije maksimum, ali to je božija volja”. Da li si pomišljao na kraj karijere? “Nisam ni u jednom trenutku. Jeste bilo teško vratiti se nakon povreda, stvarno su bile teške, ali nisam razmišljao da završim”, jasan je Stjepanović. Teške povrede je imao u Partizanu kada je slomio nogu, kao i u Lokomotivi iz Taškenta kada je kolje-

Slaven Stjepanović na treningu u Partizanu

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1.

NU GORU NAKON 11 GODINA

IJEŠIO KADA RTIZAN, ALI...

KLUBOVA U SVOJOJ SENIORSKOJ KARIJERI JE PROMIJENIO SLAVEN STJEPANOVIĆ no bilo u lošem stanju. Između toga, bilo je sitnih problema. Šta bi promijenio da možeš da vratiš vrijeme? “Možda sam pogriješio kada sam otišao u Partizan. Iz ove perspektive, to je greška. Međutim, samo zbog nepredviđenih okolnosti. Partizan kao klub je sjajan. Došao sam kada je ekipa bila već formirana, a konkurencija opasna”, prisjeća se Stjepanović ljeta 2007. godine... “Međutim, tadašnji trener Miroslav Đukić me želio, na debiju sam postigao gol, ali odmah na drugoj utakmici sam slomio nogu. Kada sam se vratio, na klupi je sjedio Slaviša Jokanović. Morao sam da krenem dalje. Kada sve saberem, ne žalim ni za čim jer to što sam negdje izgubio, možda sam negdje drugo dobio”.

■ NAJLJEPŠE U ZETI, PA U VOJVODINI

Prošao je mnogo, a najljepše mu je bilo... “Naravno, u Zeti. Igrali smo prelijep fudbal, osvojili titulu, sve je nekako bilo dječački. Stvarno smo uživali. Poslije Zete, najljepše je bilo u Vojvodini. Pa i u Dačiji je bilo lijepo gdje sam proveo četiri i po godine, družio sam se sa našim ljudima...”, završava kratku retrospektivu Slaven Stjepanović. A nastaviće je na terenu, jer ubijeđeni smo da je ostalo još magije u vižljastim nogama. Makar, za našu ligu.

TRANSFER

Knežević u AB Argiru Ivan Knežević se četvrti put u karijeri otisnuo u inostranstvo - 31-godišnji napadač je novi igrač kluba Argja Boltfelag! Visoki centarfor će se tako nakon Rusije (Krasnodar), Moldavije (Dačija) i Tajlanda (Ubon) oprobati na Farskim Ostrvima, gdje će mu protivnik biti nekadašnji saigrač iz Zete Boris Došljak (Klaksvik). Argja Boltfelag ili jednostavnije AB je klub iz Argira, takmiči se u najjačoj ligi Farskih Ostrva (prošle godine osvojio Drugu ligu), igra na stadionu Skansi arena koja prima 2.000 gledalaca, a klub je osnovan 1973. godine. Knežević je u Crnoj Gori igrao za Crvenu stijenu, Zetu, Petrovac, Rudar i Mladost. B.T.

Ivan Knežević

FK BUDUĆNOST

Pojačanja u struci Fudbalski klub Budućnost je pojačao stručni štab - prvi put u istoriji su potpisani ugovori sa volonterima koji aktivno učestvuju u radu sa trenerima mlađih kategorija. Ugovore su potpisali Đorđije Ćetković, Marko Pavićević, Marko Janjević, Dragiša Vlahović, Aleksandar Mitrović, Nikola Ivanović i Žarko Markuš. Tako su “plavi” proširili bazu stručnog kadra koji se osposobljava u klubu kroz praktičan rad. A Budućnost je od početka sezone organizovala trenerske edukativne seminare sa inostranim predavačima, a slične aktivnosti će se organizovati i u narednom periodu. B.T.

FK BUDUĆNOST I KOMPANIJA M:TEL SU ZA SVE NAVIJAČE PRIPREMILI PRIPEJD PAKET “MOJ KLUB”

SPORT

STAV

BOJAN TOPALOVIĆ novinar

NE RUŠITE MOSTOVE Liga nacija, novo Uefino čedo, zanimljiv je projekat, uprkos zamršenosti i konfuznosti sistema takmičenja, koje startuje u septembru, a završava se u novembru 2018. Jasno je da pobjednici četiri Lige (A, B, C, D) idu direktno na Evropsko prvenstvo, a tek na kraju kvalifikacija za EURO 2020. (počinju u martu 2019) znaćemo može li neka reprezentacija koja ne bude prva u svojoj Ligi obezbijediti EP upravo kroz Ligu. Nema više često nebitnih prijateljskih utakmica, svaki okršaj će donijeti takmičarski naboj, dovesti publiku na stadion... Na kraju krajeva, Liga nacija garantuje mjesto na šampionatu Starog kontinenta. Treba li da postoji veći motiv!? Naročito za selekciju koja nikada nije bila na nekom velikom takmičenju. A u našoj grupi 4 (Liga C) stari poznanik Rumunija, Litvanija i istorijski vezana država - Srbija. Teško, ali Crna Gora mora i može da napadne prvo mjesto u grupi, jer ne smije da ima kompleks niže vrijednosti. Zašto bi prednost davali Srbiji, Rumuniji ili Litvaniji? Čini se da smo konačno svjesni da možemo da igramo sa svima. Ne samo da se nosimo ponosno, već i dobijemo svakoga. Tačka. Naravno, glavna priča je dugo očekivani duel sa “orlovima”. Jer, “ne pričamo o Makedoncima”! Taj 11. oktobar u Podgorici i 17. novembar 2018. u Beogradu je spektakl u najavi. I treba da ostane fudbalski spektakl. Ništa više od toga. Vjerovatno će da bude političkih pritisaka, jer živimo na Balkanu, gdje je sve dnevna, nedjeljna, mjesečna i godišnja politika. Zavisno kome

trebaju kakvi poeni. Užarene atmosfere po portalima “napiši bilo šta senzacionalno, da zaradimo koji klik” će da bude pregršt. Jednostavno, fudbal je drugačiji od svih sportova. Na fudbalskim utakmicama su rušene države. Imali smo primjer u bliskoj prošlosti. Ali, moramo da prevaziđemo sve to! Svi mi kao kompletno društvo. Zbog fudbala. I zbog mostova koji nas vežu sa Srbijom. A mostovi su Dejan Savićević, Ljubiša Tumbaković, Zoran Mirković, Zoran Filipović, Filip Stojković, Stefan Savić, Stevan Jovetić, Mirko Vučinić, Adam Marušić... Ukoliko dođe do uvreda sa tribina, neće to biti ismijavanje reprezentativaca Srbije. Biće to uvreda za naše momke. Razlog su ti naši mostovi. Saviću je na početku inostrane karijere najviše pomogao Aleksandar Kolarov u Sitiju, a Jovetić je bio nerazdvojan sa lijevim bekom Srbije u taboru “građana”. Crnogorci su se družili sa “braćom”, a ne sa Argentincima, Špancima, Englezima. Stojković je kum sa Aleksandrom Mitrovićem, prvi selektor nezavisne Crne Gore Filipović je u stručnom štabu “orlova”, Tumbaković i Bata Mirković su odrasli u Srbiji. Postoji još mali milion razloga da pošaljemo lijepu sliku u svijet. Makar mi iz Crne Gore. Treba da se ugledamo upravo na “hrabre sokolove” i “orlove” koji su obesmislili svako postojanje politike. I koji samo igraju najljepšu igru na svijetu. Zato u tom spektaklu treba samo da uživamo. Pa i sa nekim ko će navijati za Srbiju...

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

MORNAR RASPOLOŽEN ČEKA BUDUĆNOST

Sve kreće od Nemanje Gordića i Nikole Ivanovića

Čudesni igrama i preokretima uspeli su se na četvrto mjesto na tabeli i sanjaju plasman u plej-of. Pucaju od samopouzdanja, iz utakmice u utakmicu pokazuju glad za pobjedom, a crnogorski derbi dočekuju u sjajnom raspoloženju - košarkaši Mornara u nedjelju (13h, RTCG 2) u svojoj “Topolici” igraju protiv Budućnost Volija. Odmah po povratku iz Mađarske gdje su u srijedu savladali Solnok i obezbijedili plasman u Top 16 fazu Fiba Evropa kupa izabranici Mihaila Pavićevića su krenuli sa pripremom za novi okršaj protiv velikog rivala. I u lučkom gradu će sigurno biti spektakl. Obje ekipe igraju sjajno, a odavno dvije crnogorske ekipe nijesu igrale važniji meč. “Čeka nas najzanimljiviji, ali i najbolji derbi u posljednjih par godina. Naravno, šteta je što će jedna ekipa izgubiti jer je i nama i njima veoma važan ovaj meč”, rekao nam je Marko Ćalić. Prvi međusobni duel pripao je “plavima” koji su slavili na svom terenu (80:70), ali to je sami početak sezone. Sjutrašnji sudar će biti mnogo drugačiji... “Znamo se dobro, znamo od koga prijeti najveća opasnost. Mnogo toga zavisi od njihove spoljne linije, sve kreće od plejmejkera Nemanje Gordića i Nikole Ivanovića. U toku sezone su pronašli balans, pa i visoki igrači igraju odlično. Potrudićemo se da zaustavimo njihovu spoljnu liniju. Takođe,

Neće biti prostora za neka taktička iznenađenja. Ovu utakmicu će odlučiti jedan ili dva raspoložena igrača. Odbrane će sigurno dati sve od sebe, a u napadu je pitanje ko će biti raspoloženiji

ABA LIGA, 18. KOLO 17.00h

Subota Olimpija - Cedevita

13.00h 19.00h

Nedjelja Mornar - Budućnost Cibona - FMP

18.00h 21.00h

Ponedjeljak Igokea - Zadar C. zvezda - Partizan

20.00h

Utorak Mega Bemax - MZT

1. Budućnost 17 2. C. zvezda 17 3. Cedevita 17 4. Mornar 17 5. Partizan 17 6. FMP 17 7. Zadar 17 8. Igokea 17 9. Cibona 17 10. Mega Bemax 17 11. Olimpija 17 12. MZT 17

15 14 13 10 9 8 8 6 6 5 5 3

2 3 4 7 8 9 9 11 11 12 12 14

32 31 30 27 26 25 25 23 23 22 22 20

ovo je sjajna prilika da vidimo gdje smo u odnosu na ekipu koja je pokazala najviše ove sezone u ABA ligi”, jasno ističe Ćalić koji zna šta može odlučiti meč. “Neće biti prostora za neka taktička iznenađenja. Ovu utakmicu će odlučiti jedan ili dva raspoložena igrača. Odbrane će sigurno dati sve od sebe, a u napadu je pitanje ko će biti raspoloženiji.” Barani su u seriji od pet vezanih pobjeda, a jednu od ključnih u regionalnom takmičenju ostvarili su protiv Zadra u prethodnom kolu. Na pet rundi do kraja ligaškog dijela imaju jasnu računicu i apsolutno sve zavisi od njih. Takođe i raspored im ide na ruku. “Partizan nam je najbliži u toj borbi za četvrto mjesto, ali oni imaju teži raspored od nas (mečevi protiv Crvene zvezde, Cedevite i Budućnosti, prim. aut). Ali, idemo utakmicu po utakmicu teško je prognozirati unaprijed”, poručuje jedan od najiskusnijih u redovima Mornara. A.K.

MIODRAG KADIJA O SJAJNIM REZULTATIMA CRNOGORSKIH KLUBOVA U REGIONU I EVROPI

RENESANSA CRNOGORSKE KLUPSKE KOŠARKE

⌦ Alen Kasmić

d obnove nezavisnosti u crnogorskoj košarci postojao je samo jedan klub koji je dominirao i koji nije imao pravog rivala u borbi za trofeje u domaćim okvirima (jedino iznenađenje priredila je Sutjeska 2013. godine kada je osvojila Kup)

Posljednjih par godina ulaganjem i pravim radom u trku se uključio Mornar, a ova sezona će ostati upamćena kao ona u kojoj je magična igra pod obručima doživjela renesansu u malenoj balkanskoj ljepotici.

■ MORAMO BITI ZADOVOLJNI

Budućnost Voli i Mornar igraju maestralno u ABA ligi, “plavi” su već obezbijedili plej-of i žele ostanak na prvom mjestu, dok su Barani četvrti i treba da se desi čudo pa da izgube tu poziciju. Takođe, Budućnost je već obezbijedila plasman u četvrtfinale Evrokupa, dok se ekipa iz lučkog grada plasirala u Top 16 Fiba Evropa kupa. U novoformiranoj Drugoj ABA ligi igraju Lovćen i Teodo i još uvijek su u igri za mjesta koja vode na fajnal-for, dok je Sutjeska igrala kvalifikacioni turnir. Kao naš jedini predstavnik u Balkanskoj ligi učestvuje Ibar. Nakon mnogo godina spavanja i kolotečine, košarkaški centri su se konačno probudili, krenuli sa ozbiljnim radom i rezultati su vidljivi. A, o sjajnim rezultatima naših ekipa u regionu i Evropi razgo-

22 POBJEDA I OSAM PORAZA JE SKOR BUDUĆNOSTI OVE SEZONE U ABA LIGI I EVROKUPU

varali smo sa čovjekom koji pomno prati igre bivših klubova Miodragom Mijom Kadijom. Gospodine Kadija, sezona ulazi u sami finiš, a Budućnost i Mornar su na korak od međusobnih duela i u ABA ligi. Vaš komentar? “Budućnost zaista igra fenomenalno na oba fronta. Mislim da od ovoga ne može bolje u ovom trenutku. Poslije deset godina, možda i više ovo su najbolji rezultati Budućnosti. Mislim da će u Evrokupu dalje biti jako teško, jer 99 odsto idu na Darušafaku. Ali, s obzirom da su ovako sjajno igrali do sada ne trebaju se predavati. Mislim da i protiv njih mogu da budu ravnopravni, čak i da prođu.

Ono što nudi Budućnost ove sezone je lijepo za gledanje i ja im čestitam na ovim rezultatima”, rekao nam je Kadija na početku razgovora i okrenuo se ka Mornaru. “Nakon velikog preokreta protiv MZT-a, krenuli su u sjajnu seriju. Nadam se da će biti četvrti i da ćemo u polufinalu gledati crnogorski derbi. Uz rezultate u Fibinom takmičenju, sjajna sezona je iza njih. Moramo svi biti zadovoljni, ovo je prava stvar za crnogorsku košarku.”

■ BUDUĆNOST MOŽE OSVOJITI ABA LIGU

Nakon što je Mornar prošle godine na samom kraju izborio opstanak, da li ste očekivali da će se boriti za plej-of? “Pa... Sigurno da smo očekivali dobre rezultate, ali da obje ekipe budu među četiri i to superiorno teško.”, jasan je iskusni stručnjak. Prije početka sezone prvi čovjek Budućnosti Dragan Bokan je istakao da je cilj op-

17 POBJEDA I DESET PORAZA UPISALI SU KOŠARKAŠI MORNARA U ABA LIGI I FIBA EVROPA KUPU

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Foto:ABA liga Njihovi rezultati u ABA ligi i evropskim takmičenjima su za ponos: Detalj sa prvog ovosezonskog okršaja Budućnosti i Mornara

stanak u regionalnom takmičenju. Na drugoj strani trener Mornara Mihailo Pavićević je poručio da samo borbom za plej-of mogu izboriti opstanak u elitnom društvu. Koliko je to uticalo na ovakve rezultate? “Sigurno su htjeli da skinu teret sa igrača. Ove ekipe kvalitetom zaslužuju ove pozicije. Nakon dominacije Zvezde, mislim da je ovo pravo osvježenje za ABA ligu”, ističe Kadija. Aktuelni šampion je u novu sezonu ušao sa novom strategijom. Mislite li da je ovo pravi potez? “Apsolutno. I da je lošiji rezultat, ovo je pravi put. Sjajnu kombinaciju su napravili - osam ili devet domaćih igrača i dva, tri stranca koji će kvalitetom dodatno poboljšati igru”, iskren je bivši selektor mlađih reprezentacija Crne Gore. Koliko može Budućnost ove sezone? “Objektivno, po igrama koje je prikazali mogu ići do kraja. A, to polufinale će biti uspjeh crnogorske košarke. Naravno, bolje bi bilo da je Mornar bio drugi ili treći”, kroz smijeh priča Kadija i nastavlja. “Budućnost je pokazala da s pravom može da se nada da može osvojiti ABA ligu.”

■ DRUGA ABA LIGA PRAVI POTEZ

Da se okrenemo i na dva Vaša bivša kluba. Lovćen i Teodo igraju novoformirano ta-

14 TRIJUMFA I DEVET PORAZA JE SKOR LOVĆENA OVE SEZONE U DRUGOJ ABA LIGI I ERSTE LIGI

kmičenje. Šta mislite o Drugoj ABA ligi? “Ta liga je pravi potez, možda je trebalo napraviti godinu ili dvije ranije. I Lovćen i Teodo imaju dobre rezultate, to ništa ne čudi. Oni su ravnopravni sa svim ekipama u toj ligi. Siguran sam da će se u narednim sezonama pojaviti još neke kvalitetne ekipe, to nedostaje. Sami ulazak Bosne i Splita jasno je da će kvalitet biti sve veći”, priča Kadija. Koliko je dobro za crnogorsku košarku što imamo četiri ekipe u regionalnim takmičenjima? U najavi, čeka nas nikad zanimljivija Erste liga koja se ove sezone igra u novom formatu. “Vrlo dobro. Pored Budućnosti i Mornara koji su favoriti, tu su Teodo, Lovćen, dobro organizovan klub Ibar, Sutjeska. Uz još neke centre koji bi trebalo da se probude - Bijelo Polje i Berane. Imamo sedam, osam ekipa koje su kvalitetne i koje će se u dru-

gom dijelu sezone boriti za što bolji plasman. Novi format je takođe pun pogodak jer je velika stvar što će Budućnost i Mornar gostovati i što će ljudi imati priliku da uživaju u igrama dvije ekipe koje su u vrhu regiona”, jasan je 55-godišnji trener. Fiba je krenula sa novim sistemom kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, uz premijerno izdanje čuvenih “prozora” o kojim je bilo mnogo polemika. Koliko ovakve igre naših timova znače za reprezentaciju, jer se zna da Zvezdan Mitrović ne može računati na najbolje igrače ? “Taj sistem nikome nije dobar, ali nama nedostaje nekoliko igrača, ne kao Španiji, Francuskoj ili Srbiji. Na novom spisku je gro igrača iz Budućnosti i Mornara, imamo i talentovanu mladost i sigurno će rezultati biti sve bolji u budućnosti”, zaključio je na kraju razgovora Miodrag Kadija.

11 POBJEDA I 12 PORAZA IMA TEODO OVE SEZONE U SVIM TAKMIČENJIMA (DRUGOJ ABA LIGI I ERSTE LIGI)

SPORT PLAVI U BARU ŽELE NOVI BREJK

Njihov individualni kvalitet svesti na minimum Za sada, ova sezona za crnogorskog šampiona je kao iz snova. Prva su ekipa koja je matematički obezbijedila plasman u plej-of ABA lige, a na dva kola prije kraja Top 16 faze Evrokupa obezbijedili su četvrtfinale. Međutim, tek predstoji ono pravo - borba za ostanak na prvo mjesto uoči početka doigravanja. A, prva prepreka na tom putu je dobro poznati rival - košarkaši Budućnost Volija crnogorski derbi protiv Mornara (nedjelja, 13h) dočekuju sa jasnim ciljem - nastaviti seriju pobjeda. Aleksandar Džikić i njegovi izabranici nijesu imali puno vremena da proslave plasman među osam najboljih u Evrokupu, jer brzo je krenula priprema za sudar sa barskom četom. Uoči velikog nedjeljnog derbija u “Topolici”, na pitanja Dnevnih novina odgovarali su Zoran Nikolić i Nikola Ivanović. “Utakmica jeste važna, ali ne bih rekao da je najvažnija. Ima još dosta da se igra, vidjećemo kako će se završiti ovaj dio lige prije plej-ofa”, rekao je talentovani centar, dok organizator igre Podgoričana očekuje zanimljiv meč, baš kao što su bili prethodni. “Činjenica je da je Mornaru ovo duel direktno za plej-of, a nama za ostanak na prvom mjestu. U zadnjih par godina bilo je dosta odličnih mečeva, a tako će biti i u nedjelju. Meč će biti oštar i vrlo zahtjevan, pravi derbi.” U posljednjih pet mečeva i jedna i druga ekipa imaju isto toliko pobjeda, imaju jasne ciljeve do kraja ligaškog dijela, a “plavi” ne žele dati lidersku

NIKOLA IVANOVIĆ Igraju sjano, ali mislim da mi imamo više iskustva. Njihov individualni kvalitet se mora svesti na minimum

ZORAN NIKOLIĆ Njihova serija za nas nije neko iznenađenje, jer su veoma iskusni, vidi se tu kontinuitet rada dobrog dijela tima, novi igrači daju svoj doprinos. Biće motivisani, baš kao i mi. Na njihovu energiju ćemo odgovoriti - energijom poziciju. “Njihova serija za nas nije neko iznenađenje, jer su veoma iskusni, vidi se tu kontinuitet rada dobrog dijela tima, novi igrači daju svoj doprinos. Biće motivisani, baš kao i mi. Na njihovu energiju ćemo odgovoriti - energijom”, jasna je poruka Nikolića. Ono što krasi ekipu iz grada pod Rumijom su sjajni individualci - Nemanja Vranješ, Derek Nidam, Uroš Luković, Marko Mugoša, Strahinja Mićović, Brendis Reli Ros... Mnogo igrača koji svojim kvalitetom mogu odlučiti meč. “Igraju sjajno, ali mislim da mi imamo više iskustva. Njihov individualni kvalitet se mora svesti na minimum”, naglasio je Ivanović. Igra Mornara, osim šuta za tri poena, mnogo zavisi i od “pick and roll” igre Nidama i Lukovića. Dva sjajna igrača se odlično razumiju i to predstavlja probleme skoro svim ekipama u regionu. Ali... “To jeste važan dio njihove igre, ali ćemo to rješavati kolektivnom odbranom. Moraju se iskontrolisati njihovi šutevi za tri poena, a jedan dio tih situacija dolazi poslije saradnje ta dva igrača”, rekao je Zoran kojeg čekaju dueli sa Luković. A Ivanović će imati zadatak zaustaviti kolegu iz reprezentacije. “To će biti sigurno jedan od glavnih zadataka, jer funkcioniše sjajno u posljednje vrijeme. Defanziva će biti u prvom planu”, poentirao je Nikola Ivanović. A.K.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

PLAVI JUNIORI DANAS PROTIV ZVEZDE 12.30H

Sve za iznenađenje

Juriš na Mađarsku: Dragan Adžić

Foto: ABA liga

Oni su se dokazali, a mi ćemo dati sve od sebe: Kapiten juniora Radule Raspopović Skoro dva mjeseca trajale su pripreme za ovo, sada je odbrojavanje završeno i na red su došle završne bitke - juniorska selekcija Budućnost Volija danas (12.30h, Arenasport 1) igraju sa Crvenom zvezdom u polufinalu finalnog turnira ABA lige koji se igra u Laktašima. Talentovani dječaci crnogorskog šampiona su u četvrtak otputovali, odradili nekoliko treninga i osjetili dvoranu. Petar Mijović zna da su momci koje sjajno vodi već ostvarili cilj, ali daleko od toga da su se unaprijed predali protiv kvalitetnog protivnika. “Zvezda na završni turnir stiže nakon apsolutne dominacije na polufinalnom turniru, trenutno je na čelu srpske juniorske lige a u svojim redovima ima četiri reprezentativca Srbije koji su na pret-

RASPORED 12.30h 15.00h 14.30h 17.00h

Subota Polufinale Budućnost - C. zvezda Igokea - Mega Bemax Nedjelja Za treće mjesto Finale SPISAK

Dino Bektešević Andrija Jašović Srđan Kočić Feđa Pajović Đoko Papić Vuk Popović Dimitrije Radusinović Petar Raičković Radule Raspopović Marko Vujičić Viktor Vujisić Luka Živanović Fedor Žugić Andrija Slavković Bogdan Bojić Nikola Vujović

RADULE RASPOPOVIĆ Rival u polufinalu nam je sjajna ekipa, svjesni smo kvaliteta Crvene zvezde dokazanog i u Evroligi i u srpskom prvenstvu. Ali, mi ne ulazimo u ovaj meč s bijelom zastavicom. Daćemo sve od sebe da priredimo iznenađenje i napravimo dobar rezultat na finalnom turniru hodnom prvenstvu Evrope osvojili titulu šampiona. Riječ je o klubu koji ima jako dug kontinuitet dobrog rada u svim selekcijama i sve to govori kakvo nas iskušenje očekuje”, objasnio je Mijović. Radule Raspopović i drugovi su na polufinalnom turniru u Zagrebu imali dvije pobjede i dva poraza, ali su i tada pokazali veliki kvalitet. Iako su “crveno-bijeli” favoriti, to ih nimalo ne plaši. “Rival u polufinalu nam je sjajna ekipa, svjesni smo kvaliteta Crvene zvezde dokazanog i u Evroligi i u srpskom prvenstvu. Ali, mi ne ulazimo u ovaj meč s bijelom zastavicom. Daćemo sve od sebe da priredimo iznenađenje i napravimo dobar rezultat na finalnom turniru”, rekao je kapiten koji zna kako igrati protiv Beograđana. “Fizički su jaki i igraju brzo. Mi ćemo pokušati da ih usporimo i promjenama odbrane poremetimo njihov napad.” U drugom polufinalu od 15 sati sastaju se Igokea i Mega Bemax, a sve mečeve iz Laktaša će prenositi Arenasport. A.K.

PREKOPIRATI

GLAVNA RUNDA LŠ, 1. KOLO: BUDUĆNOST U N

Nova priča u glavnoj fazi Lige šampiona kreće protiv Ferencvaroša - nekako simbolično protiv kluba koji je prošle godine zamalo bio koban za Dragana Adžića, a koji je nešto kasnije i najavio da Budućnost ponovo ima šmek za fajnal-for. Rukometašice našeg šampiona u 1. kolu glavne runde u nedjelju (15.00h) napadaju FTC u Dabašu, gradiću 50 kilometara udaljenom od Budimpešte. Ime mađarskog kluba odmah vraća sjećanja na prošlogodišnje duele u Ligi šampiona. Nakon prvog odigranog u februaru u “Morači” (katastrofa Budućnosti 33:25), Dragan Adžić je čak najavio ostavku, ali je ostao, “skupio” svoju ekipu, pa su “plave dame” u Mađarskoj, 11. marta pokazale klasu i slavile 24:23. Ove nedjelje upravo će željeti reprizu tog meča. “Pokazali smo i prošle godine način na koji se igra sa njima, pobijedili smo ih u gostima, taj recept može da se ponovi - da im pariramo i ne dozvolimo da razviju igru kakvu žele”, poručio je Adžić na jučerašnjem brifingu.

■ PENA, SUČANSKI,

KOVAČIČ, MARA...

Nova bitka je na vidiku, a čini se da je Ferencvaroš čak i jači nego što je bio prošle godine. “FTC ima nekoliko kvalitenih bekova, čak sedam u rotaciji”, podsjetio je Adžić. “Jedna igra je kada je

Nerea Pena na terenu, a druga kada su Aniko Kovačič i Zita Sučanski. Naša Marija Jovanović je oporavljena i sa Holanđankom Laurom van der Hejden čine kvalietnu ekipa. Imaju ono mađarsko, pa su izuzetno napadačka ekipa”. Budućnost je obično sjajna u prvi mečevima nakon pauze - bilo je tako i na startu ovosezonske Lige šampiona protiv Bitighajma. “Dobro bi bilo da bude energija kao protiv Bitighajma, iako njemački klub tada nije bio

GRUPA 2 ĐURĐINA JAUKOVIĆ Naš međusobni duel iz prošle godine u gostima trebalo bi da bude i sada recept. Dolaskom Van der Hejden imaju i ljevorukog beka, Marija Jovanović igra dobro, Noemi Hafra je odličan šuter, a Pena i Kovačič su mozak ekipe. Posebno Pena.

Subota 14.00h Tiringer - Bitighajm 17.30h Vardar - Mec Nedjelja 15.00h FTC - Budućnost

1. Vardar 4 2. Mec 4 3. FTC 4 4. Budućnost 4 5. Bitighajm 4 6. Tiringer 4

4 3 2 2 1 0

0 0 0 0 0 0

0 1 2 2 3 4

8 6 4 4 2 0

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

SPORT

U NEDJELJU 09.30H FINALE AUSTRALIJAN OPENA

Fedeks 20. put ili Čilić drugi?

FTC - BUDUĆNOST DABAŠ - “OBO Arena”. Kapacitet: 2.500. Sudije: R. Brkić i A. Jusufhodžić (Austrija). Početak: Nedjelja, 15.00h.

Turnir u vrelini Melburna došao je do završnog čina. U velikom finalu Australijan opena kod muškaraca srešće se legenda Rodžer Federer i momak koji s vremena na vrijeme zablista Marin Čilić - nedjelja od 09.30 po našem vremenu. Na jednoj strani, naći će čovjek koji je osvojio 19 Gren slem titula, na drugoj momak sa jednim najvećim peharom (US open). Rodžer Federer će pokušati šesti put da pokori Australiju (i izjednači se najvećima Roj Emersonom i Novakom Đokovićem), dok je Marin Čilić prvi put stigao do finala u Melburnu.

■ FEDERER: JOŠ

11. MART

NEDJELJU GOST FERENCVAROŠA

spreman za ono što smo pripremili”, podsjetio je Adžić. “S druge strane, FTC iza sebe već ima sjajnu sezonu - savladao je Đer, a od Svjetskog prvenstva odigrao osam ili devet kola domaćeg prvenstva i sve ubjedljivo dobio. Tako da je u odnosu na Bitighajm i k va l i t e t na strani mađarskoh tima”.

MILENA RAIČEVIĆ Čeka nas odlična ekipa, prije svega napadačka. Analizirali smo ih, moramo obratiti pažnju na svaku igračicu i vjerujem da ćemo na neki način uspjeti da zaustavimo njihove šuteve.

■ NISMO DOMAĆINSKA EKIPA

Ove sezone igra Budućnost je kao nebo i zemlja na domaćem i gostujućem terenu. Dame Dragana Adžića u “Morači” su dobile sva tri meča, ali su zato poražene isto toliko puta van Podgorice. “Vjerujem da ova mlada Budućnost nije domaćinska ekipa i siguran sam da ćemo na svim gostovanjima ove sezone pokazati da možemo da igramo i na strani. Ne samo segment igre, već cijelu utakmicu”, jasan je Adžić. Upravo zbog dosta mladih igračica Budućnost će u drugačijem sastavu u odnosu na prošlu godinu putovati u Mađarsku. “Dosta od naših mladih igračica igralo je protiv njih prošle godine i vjerujem da će nam to puno pomoći da ih spremimo, da to na terenu izgleda onako kako želimo za prvu utakmicu. Sa nestrpljenjem očekujemo nastavak Lige šampiona i nastavak rasta ove generacije”, zaključio je Adžić i dodao kako očekuje da će i oporavljena Ema Ramusović moći da pomogne ekipi. K.B.

JEDAN GS DO PENZIJE

Rodžer Federer se nije mnogo namučio do finala, juče mu je pri rezultatu 6:1, 5:2 predao Hjeon Čung, pa će genije iz Bazela sa svojih 36 godina imati priliku da “domaći zadatak” koji je postavio budućim generacijama dodatno učini težim. “Biću srećan ako osvojim još jedan Gren slem prije penzije”, skorman je Federer, jer po igri jasno je da bi mogao

Ko je nova kraljica Melburna? Subota je dan za dame. Australijan open će danas (09.30h) dobiti svoju novu kraljicu, a tenis novu osvjačicu nekog Gren slem turnira. Heroina Rumunije Simona Halep ili veliki adut Danske Karolina Voznjacki? Halep je trenutni svjetski “broj 1”, Voznjacki je to davno bila, a obje iza sebe imaju po dva poraza u finalima Gren slema - Rumunka na Rolan Garosu, a Dankinja na US openu. još par godina da vlada. “Sada sam na meč od toga. Imam lijepu trofejnu sobu. Ponekad kad uđem oduševim se, a ponekad pomislim, to je samo tenis”.

■ ČILIĆ: MOGU I SA NJIM

Marin Čilić je jedini Gren slem osvojio 2014. kada je u finalu US opena savladao Keija Nišikorija. Veliku šansu imao je i pršle godine na Vimbldonu, ali pamte se njegove suze

P UTA JE RODŽER FEDERER OSVOJIO AUSTRALIJAN OPEN - VIŠE OD NJEGA (PO ŠEST) SLAVILI SU ROJ EMERSON I NOVAK ĐOKOVIĆ baš protiv Federera, kada je shvatio da meč odlazi, a da je on nemoćan da išta promijeni. Sada će ponovo izaći na megdan najvećem svih vremena... “Rodžer uvijek igra agresivno, dobro servira i rano udara lopticu. Ali ako budem dobro servirao, sigurno udarao sa osnovne linije, vjerujem da mogu da se nosim s njim. Uvijek je teško kada trčite unaokolo, a Federer kontroliše poen”, istakao je hrvatski teniser. Marin Čilić je inači prvi hrvatski teniser (u obje konkurencije) koji se plasirao u finale Australijan opena. K.B.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

Jednom pogodio protiv šampiona regiona: Đuro Radović

Premijer liga, slab dan naših

Nije dobro krenulo u gradu svjetlosti... Prvi dan karate turnira Premijer lige u Parizu naši karatisti su završili bez medalje, tačnije najdalje su stigli do druge runde. A tamo su zaustavljene Biserka Radulović i Ana Drašković, dok je Mario Hodžić eliminisan na startu takmičenja. Danas (subota) na tatami će Marina Raković (do 68 kilograma) i Dragana Konjević (preko 68 kilograma) u borbama, kao i Mijat Vojvodić u katama. U nedjelju za prije podne planirane borbe za bronzane medalje, dok je poslije podne predviđen finalni program. Turnirom u Parizu počeo je i proces kvalifikacija za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine. K.B.

Golbalisti u Budimpešti

Počinju izazovi u Budimpešti. Golbal reprezentacija Crne Gore tokom vikenda će nastupiti na drugom turniru Srednje-evropske lige u okviru koje će odigrati četiri meča. Našu selekciju u subotu od 10.00h očekuje duel sa liderom i prvim favoritom lige Slovenijom, dok će od 15.00 odmjeriti snage sa reprezentacijom Velike Britanije. Za nedelju od 09.30 zakazan je meč sa domaćinom Mađarskom, a u 11.30 protiv Izraela. “Očekuje nas jak turnir, a astup u Srednje-evropskoj ligi nam puno znači, jer nas većina ekipa učesnica očekuje i na najvažnijem takmičenju ove godine Evropskom prvenstvu B divizije u Poljskoj”, poručio je selektor Nikola Čurović. Poslije prvog turnira i pet odigranih kola Crna Gora sa jednom pobjedom zauzima četvrtu poziciju. K.B.

REGIONALNA A1 LIGA, JADRAN CARINE PORAŽENE OD ŠAMPIONA

JUG U IGALU ZA 10 OD 10

Naporan put do Barselone i nazad (meč i pobjeda protiv Sabadelja u Ligi šampiona) i odsustvo Vladana Spaića i Vlada Popadića ostavili su traga... Uz to, ne treba trošiti riječi u kakvoj formi je dubrovački velikan, pa poraz u 10. kolu Regionalne vaterpolo A1 lige i ne čudi mnogo. Sinoć u Igalu, Jadran Carine - Jug 4:11. Aktuelni šampion regiona i vicešampion Evrope tako je stigao do 10. pobjede u isto toliko mečeva u ovom takmičenju, dok je naš prvak upisao tek drugi poraz. I to ponovo od istog rivala. Kada je u pitanju meč u Igalu, čini se da je sve bilo jasno već nakon prve četvrtine, kada je Jug preko Vinćenca Rencuta (dva gola) i Hrvoja Benića otišao na

Danas (subota) mečeve 10. kola u A1 ligi odigraće i Primorac i Budva. Momci Petra Vica od 19.30h biće gosti Partizana, dok ekipa Vida Lompara sat i po ranije dočekuje Mladost.

3:0. Momci Vladimira Gojkovića prvi gol (za 3:1) postigli su na nakon 11 minuta (pogodio Marko Petković), zaprijetili su i na 4:2, ali je onda tim sa bazena u Gružu serijom 4:0 (8:2) završio priču na ovom meču. Vinćenco Rencuto postigao je tri gola za Jug, Loren Fatović i Marko Ivanković po dva, dok su strijelci za Jadran bili Aleksa Ukropina,

Jadran Carine - Jug 4:11

HERCEG NOVI - Bazen Instituta “Simo Milošević”. Gledalaca: 100. Sudije: D. Štampalija (Hrvatska) i A. Đurašković (Crna Gora). Igrač više: Jadran Carine 5-1, Jug 5-4. Peterci: Jug 2 (1). Rezultat po četvrtinama: 0:3, 2:2, 1:3, 1:3. Kandić (devet odbrana), UkroBijač (devet odbrana), Macan, pina 1, Vučurović, Kriještorac, D. Fatović 2, Lončar, Joković 1, Banićević, Merkulov, B. Banićević, Garsija, Ivanković 2, Rašović, Gardašević, Đ. Radović 1, D. Rado- Rencuto 3, Čulina 1, Benić 1, Lović, Drašković, Petković 1, Tešanozina 1, Jarak, Kržić. vić (tri odbrane), Mijušković 1.

EVROLIGA ZVEZDA BOLJA OD OLIMPIJAKOSA, TRIJUMF FENERA

SJAJNI DILAN ENIS SRUŠIO ATINJANE

Rušila je Crvena zvezda sve najjače ekipe u Evroligi, ali nikada Olimpijakos... Sve do sinoć - izabranici Dušana Alimpijevića su u “Pioniru” savladali Grke (89:78) i upisali osmu pobjedu u sezoni. U nesvakidašnjoj atmosferi koju su napravile najvatrenije pristalice Zvezde zbog dolaska Alena Omića blistao je Dilan Enis koji je bio najefikasniji sa 21 poenom, sedam skokova i osam asistencija. Na drugoj strani, najbolji je bio Vasilis Spa-

Vodio Zvezdu do trijumfa: Dilan Enis na sinoćnjem meču

nulis sa 16 koševa. Najbolji meč jučerašnjeg programa odigrali su Fenerbahče i Barselona u Istanbulu, a slavio je aktuelni šampion 86:82. Tandem Bred Vonamejker Nikolo Meli vodili su Fener do osme uzastopne pobjede u svim takmičenjima. Prvi je postigao 24, a drugi 23 poena. CSKA je u Moskvi bez problema savladao Bamberg (81:72) na krilima Nanda De Koloa koji je ubacio 20 poena. A.K.

Đuro Radović, Marko Petković i Petar Mijušković. Naredni meč Jadran igra 3. februara protiv POŠK-a u Splitu. K.B.

A1 LIGA, 10. KOLO PETAK Jadran Carine - Jug SUBOTA 17.00h POŠK - Primorje 18.00h Budva - Mladost 18.30h Mornar - Jadran ST 19.30h Partizan - Primorac 1. Jug 2. Mladost 3. Jadran C. 4. Jadran ST 5. Mornar 6. Partizan 7. Primorac 8. POŠK 9. Primorje 10. Budva

10 9 10 9 9 9 9 9 9 9

10 7 6 4 4 3 3 2 2 1

0 1 2 1 1 1 0 2 0 0

0 1 2 4 4 5 6 5 7 8

30 22 20 13 13 10 9 8 6 3

EVROLIGA, 20. KOLO Panatinaikos - Žalgiris94:93 (p.p) Real Madrid - Efes 87:68 Unikaha - Baskonija 83:85 CSKA - Bamberg 81:72 Fenerbahče - Barselona 86:82 C. zvezda - Olimpijakos 89:78 Valensija - Himki 85:83 Milano - Makabi 102:111 1. CSKA 2. FENERBAHČE 3. REAL MADRID 4. PANATINAIKOS 5. OLIMPIJAKOS 6. ŽALGIRIS 7. HIMKI 8. MAKABI 9. BASKONIJA 10. UNIKAHA 11. C. ZVEZDA 12. BARSELONA 13. VALENSIJA 14. BAMBERG 15. MILANO 16. EFES

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

16 14 13 13 13 12 11 11 9 8 8 7 7 7 6 5

4 6 7 7 7 8 9 9 11 12 12 13 13 13 14 15

ERSTE LIGA DANAS MEČEVI 10. KOLA

Sudar za prvo mjesto Nakon skoro mjesec dana, vraća se crnogorska Erste liga i odmah ćemo moći uživati u derbiju - u desetoj rundi domaćeg šampionata Lovćen na Cetinju dočekuje Sutjesku (18h). Izabranici Dragana Radovića su blagi favori-

ERSTE LIGA, 10. KOLO SUBOTA 17.00h Ibar - Ulcinj 18.00h Lovćen - Sutjeska 18.00h Jedinstvo - Teodo 18.00h Primorje - S. centar Danilovgrad slobodan

Foto: Druga ABA liga

1. Sutjeska 2. Lovćen 3. Ulcinj 4. Teodo 5. Ibar 6. Danilovgrad 7. Jedinstvo 8. S. centar 9. Primorje

8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 7 6 5 4 3 2 1 1

1 1 2 3 4 5 6 7 7

15 15 14 13 12 11 10 9 9

ti u ovom duelu, ali njihov umor zbog igranja Druge ABA lige odmorni Nikšićani mogu iskoristiti. Ove dvije ekipe dijele prvo mjesto na tabeli sa po sedam poraza i jednim porazom. Zanimljivo će biti i u Rožajama gdje Ibar dočekuje Ulcinj (17h). Gosti su treći i strpljivo čekaju kiks nekog od lidera, dok ekipa sa sjevera želi da upiše trijumf nakon dva vezana poraza u Balkanskoj ligi. Teodo u Bijelom Polju gostuje Jedinstvu (18h), dok će u derbiju davljenika igrati Studentski centar i Primorje (18h). Obje ekipe imaju samo po jednu pobjedu, pa će u direktnom okršaju pokušati da pobjegnu iz zone ispadanja. A.K.

Lovćen u derbiju dočekuje Sutjesku

ª ABDI IPEKČIº ODLAZI U ISTORIJU

Ruši se kultna dvorana

Dvorana u kojoj su Partizan i reprezentacija Jugoslavije postali prvaci Evrope odlazi u istoriju - čuvena sala “Abdi Ipekči” će biti srušena i na istom mjestu će biti napravljena nova. Kultna dvorana otvorena je 1989. godine, imala je 12.500 stolica, a samo tri godine nakon otvaranja Aleksandar Đorđević je donio “crno-bijelima” tro-

fej protiv Huventuda. Na istom mjestu devet godina kasnije Jugoslavija je protiv Turske osvojila zlato. Košarkaški savez Turske je odlučio da na mjestu “Abdi Ipekči” arene izgradi trening centar reprezentacije. “Planiramo objekat koji će biti pravi primjer cijelom svijetu”, izjavio je za Hidajet Turkoglu, prvi čovjek KS Turske. A.K.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 1. 2018.

PUTA JE ŠPANIJA IGRALA FINALE EP I NIKADA NIJE SLAVILA, DOK JE ŠVEDSKA ČETIRI PUTA BILA ŠAMPION EVROPE

Kroz ludnicu do finala: Šveđani slave u Zagrebu

U FINALU EP U RUKOMETU IGRAĆE ŠPANIJA I ŠVEDSKA

Španci su “eksperti”, Šveđani kraljevi drame Još jedan nezaboravan dan u Hrvatskoj, nova dva meča o kojima će se dugo pričati... U prvom polufinalnom duelu Evropskog prvenstva u rukometu Španija je razbila moćnu i toliko hvaljenu Francusku (27:23), dok je skandivanska bitka donijela neviđenu dramu i trijumf Šveđana nad Dancima - 35:34. Vodili su Šveđani i pet golova razlike, u samom finišu imali 28:25, a onda na

SEMAFOR POLUFINALE Francuska - Španija 23:27 Danska - Švedska 34:35 FINALE, nedjelja 20.30h Španija - Švedska Za treće mjesto 18.00h Francuska - Danska

28:27 napad na tridesetak sekundi prije kraja, ali je Jeri Tolbring promašio, a Mikel Hansen za samo šest sekundi pronašao Svan Lase Hansena, koji je bio brži od sirene za produžetke. Međutim, i tamo su Šveđani pokazali koliko su jaki, pa su na kraju, ipak, slavili i sada će se boriti za petu krunu Starog kontinenta. Švedsku su predvodili Andreas Palicka (20 odbrana), Matijas Zakrison (osam golova), Niklas Ekberg i Jim Gotfridson (po sedam). Veliku noć Španije i pobjedu nad činilo se neuništivim “ekspertima” potpisali su Feran Sole sa sedam golova i vječni kapiten Raul Entrerios sa šest iz igre. Zanimljivo, golman Arpad Šterbik, koji se eki-

pi priključio tek u polufinalu “skinuo” je tri sedmerca. K.B.

Lavovi dobijaju rivala u baražu za Svjetsko prvenstvo

Subota će u Zagrebu biti zanimljiva i za Crnu Goru, pošto će “lavovi” danas od 16 sati na žrijebu saznati ime rivala protiv koga će se u junskom baražu boriti za plasman na Svjetsko prvenstvo. Potencijalni rivali momaka Dragana Đukića su Španija/Švedska (ko izgubi finale), Češka, Hrvatska, Norveška, Slovenija, Bjelorusija, Makedonija, Srbija i Island.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine.me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Željko Vukmirović (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORTSKI

EKRAN

Priredio: Uroš RADULOVIĆ

SUBOTA 12:30h 15:00h 17:00h 20:30h 01:00h

C. Zvezda – Budućnost VOLI (juniori), košarka Igokea – Mega Leks (juniori), košarka Olimpija – Cedevita, košarka Genk – Sent Truiden, fudbal NHL (All star)

ARENASPORT 2 12:00h Tekvodno, Gren slem 15:45h Halkbank – Fenerbahče, odbojka 19:00h Ski slopstajl (ž) 20:00h Snoubord (ž) 21:00h Snoubord (m) 23:00h Snoubajk (m)

ARENASPORT 3 09:50hCentral Koust – Brizbejn, fudbal 12:00h Zirant – Pijango, odbojka 15:00h Parma – Novara, fudbal 17:00h PSŽ – Monpelje, fudbal 20:00h Gengam – Nant, fudbal

SPORTKLUB 2 13:15h 15:00h 17:00h 19:45h

Automoto, WRC Monako Tiringer – Bitigajm, rukomet Sasuolo – Atalanta, fudbal Kjevo – Juventus, fudbal Boks Boka Juniors – Kolon, fudbal

ARENASPORT 5 17:30h Vardar – Mec, rukomet 20:00h Korintijans – Sao Paulo, fudbal

Ušak – Giresun, košarka Bešiktaš – Trabzon, košarka Galatasaraj – Osmanlispor, fudbal Tvente – PSV, fudbal

SPORTKLUB 3 10:30h Peking Red Star – Amun, hokej 13:00h Deportivo – Levante, fudbal 16:00h Vigan – Vest Hem, fudbal 18:30h Malaga – Đirona, fudbal 20:45h Viljareal – R. Sosijedad, fudbal

SPORTKLUB 4 15:30h 18:15h

Kerala – Delhi, fudbal Sakarja – Bujukčekmeče, košarka 20:30h Legano – Busto Arsizio, odbojka

Ferencvaroš – Budućnost (RTCG 2, 15:00h) Rukometašice će u Mađarskoj tražiti treći trijumf u Ligi šampiona.

SPORTKLUB 5 16:00h 18:30h

Bristol siti – KPR, fudbal Le Portel – Limož, košarka

NEDJELJA

SPORTKLUB 6

ARENASPORT 4 13:00h 14:00h 18:00h 20:45h 22:45h 01:30h

foto:zrkb.me

ARENASPORT 1

Ne propustite

16:00h 20:00h

Midlzbro – Brajton, fudbal Albasete – Alkorkon, fudbal

EUROSPORT 09:30h 12:00h 14:00h 16:15h 20:20h 21:30h

S. Halep – K. Voznjacki, AO (finale) AO, muškarci dubl (finale) Skijaško trčanje, Svjetski kup Ski skokovi, Svjetski kup Dejtona 24 sata, auto trke Biciklizam

SPORTKLUB 1

EUROSPORT 2

11:00h Istanbul – Eskišehir, košarka 13:30h Piterboro – Lester, fudbal 16:15h Valensija – Real Madrid, fudbal 18:30h Njuport – Totenhem, fudbal 20:45h Liverpul – VBA, fudbal 23:00h Detroit – Oklahoma, košarka

10:00h Alpsko skijanje, Lencerhajde 11:15h Alpsko skijanje, Garmiš Partenkirhen 13:15h Alpsko skijanje, Lencerhajde 15:30h Bajern M. – Hofenhajm, fudbal 18:30h Verder – Herta, fudbal

Ne propustite

RTCG 2

20:45h

13:00h Mornar – Budućnost, košarka 15:00h Ferencvaroš – Budućnost, rukomet 17:50h EP rukomet, za 3. mjesto 20:20h EP rukomet, finale

ARENASPORT 1 09:00h Automoto, WRC Monako 13:00h Mornar – Budućnost, košarka 15:00h Fiorentina – Verona, fudbal 17:00h Juniorska ABA liga, finale 19:00h Cibona – FMP, košarka 21:00h Marsej – Monako, fudbal

ARENASPORT 2 12:00h 15:00h 17:00h 22:00h

Automoto, WRC Monako Đenova – Udineze, fudbal Krim – Midtjiland, rukomet NHL (All star)

ARENASPORT 3 12:30h 15:00h 17:00h

SPAL – Inter, fudbal Lil – Strazbur, fudbal Bordo – Lion, fudbal

ARENASPORT 4 10:30h Pert – V. Sidnej, fudbal 12:30h Real Madrid – Bilbao, košarka 15:00h Napoli – Bolonja, fudbal 18:00h Milan – Lacio, fudbal 20:45h Roma – Sampdorija, fudbal

ARENASPORT 5 15:00h 18:00h S. Halep – K. Voznjacki (Eurosport, 09.30h) Ko će biti kraljica Australije?

Gent – Klub Briž, fudbal Standard – Anderleht, fudbal

SPORTKLUB 1 12:30h Utreht – Ajaks, fudbal 14:30h Čelsi – Njukasl, fudbal 17:00h Trabzon – Fenerbahče, fudbal

Barselona – Alaves, fudbal

SPORTKLUB 2 13:15h Darušafaka – Tofaš, košarka 16:15h Atl. Madrid – L. Palmas, fudbal 18:30h Sevilja – Hetafe, fudbal 21:00h NFL All star (ProBowl)

SPORTKLUB 3 12:00h Leganes – Espanjol, fudbal 15:00h Banvit – Fenerbahče, košarka 17:00h Kardif – Mančester siti, fudbal 21:30h Čikago – Milvoki, košarka

SPORTKLUB 4 18:00h 20:00h

Almerija – Numansija, fudbal Tenerife – Valjadolid, fudbal

SPORTKLUB 5 17:30h

Efes – Karšijaka, košarka

EUROSPORT 06:00h AO miks dubl (finale) 09:30h R. Federer – M. Čilić, AO finale 13:30h Alpsko skijanje, Garmiš Partenkirhen 14:30h Skijaško trčanje, Svjetski kup 15:15h Nordijska kombinacija, Svjetski kup 16:15h Ski skokovi, Svjetski kup 18:45h Dejtona 24 sata, auto trke

EUROSPORT 2 09:15h Alpsko skijanje, Lencerhajde 10:30h Alpsko skijanje, Garmiš Partenkirhen 11:15h Skijaško trčanje, Svjetski kup 12:00h Alpsko skijanje, Lencerhajde 15:30h B. Leverkuzen – Majnc, fudbal 18:00h Hanover – Volfsburg, fudbal

GLAVNI GRAD PODGORICA

ODLUKU O RASPISIVANJU KONKURSA ZA IDEJNO URBANISTIČKO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE I STUDIJE SA PREPORUKAMA ZA NAČIN URBANIZACIJE PROSTORA SADINA U PODGORICI

Na osnovu člana 30 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata “Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), člana 3 i 10 Pravilnika o načinu i postupku sprovođenja javnog konkursa („Službeni list Crne Gore“, br. 055/13 od 29.11.2013, 038/14, 036/16, 045/16) i člana 4 Odluke o izradi Detaljnog urbanističkog plana ‹›Sadine›› (‹›Sl.list CG – opštinski propisi, br. 010/14), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice, donio je

ODLUKU O RASPISIVANJU KONKURSA ZA IDEJNO URBANISTIČKOARHITEKTONSKO RJEŠENJE I STUDIJE SA PREPORUKAMA ZA NAČIN URBANIZACIJE PROSTORA SADINA U PODGORICI Član 1 Glavni grad Podgorica (u daljem tekstu: Raspisivač), u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, raspisuje Konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadina u Podgorici (u daljem tekstu: Konkurs). Član 2 Predmet Konkursa je izrada idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadina u Podgorici. Član 3 Konkurs je međunarodni, opšti, idejni, jednostepeni i anonimni. Član 4 Visina sredstava za konkursni fond iznosi 200.000,00 eura i obezbijeđena je od strane Glavnog grada Podgorice, čije je učešće 50% odnosno 100.000,00 eura i Ministarstva održivog razvoja i turizma, čije je učešće 50% odnosno 100.000,00 eura. Visina sredstava za nagradni fond iznose 135.000,00 eura. Visina pojedinačnih nagrada će se raspodijeliti u bruto iznosu na sljedeći način:  I nagrada 50.000,00 eura  II nagrada 35.000,00 eura  III nagrada 20.000,00 eura  Tri otkupa po 10.000,00 eura Visina naknade za rad na vrednovanju konkursnih radova od strane žirija iznosi 35.000 eura. Iznos sredstava za organizaciju konkursa iznosi 30.000,00 eura. Svaka novčana nadoknada je u bruto iznosu.

Član 5 Konkursna dokumentacija sastoji se iz tekstualnog i grafičkog dijela i sadrži sljedeće:  Raspis konkursa;  Konkursni zadatak;  Geodetsko-katastarsku podlogu;  Katastre hidrotehničkih, telekomunikacionih i elektroenergetskih instalacija;  Važeću plansku dokumentaciju kojom je obuhvaćen prostor Sadina i kontaktnih zona;  Izvod iz Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice i pratećih dokumenata. Konkursna dokumentacija moći će se preuzeti elektronskim putem sa internet stranice Raspisivača. Član 6 Sadržaj i oprema konkursnog rada biće definisani Raspisom Konkursa, koji je sastavni dio ove odluke. Član 7 Konkurs traje od 30. januara 2018. godine do 30. aprila 2018. godine. Član 8 Članovi konkursnog žirija su:  Prof. mr Dimitrije Mladenović, dipl.ing.arh., stručni član i Predsjednik žirija

     

Prof. dr Kaliopa Dimitrovska Andrews, dipl.ing.arh., stručni član Prof. dr. Sc. G. Svetislav Popović, stručni član Prof. dr Rifat R. Alihodžić, dipl.ing.arh., stručni član Prof. dr Biljana Ivanović, dipl.ing.građ, stručni član Dragana Čenić, dipl.ing.arh, predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Zorica Rakčević, predstavnik Raspisivača Zamjenik člana žirija je Ana Jovetić, predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma. Član 9

Izvjestioci Konkursa su:  Dijana Radević, Spec.Sci Arch, predstavnik Raspisivača  Dejan Mugoša, dipl.pravnik, predstavnik Raspisivača Član 10 Nosilac administrativnih poslova za potrebe konkursa je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Broj: 08-351/18-603 Podgorca, 26. januar 2018. godine

Obrazloženje Pravni osnov za donošenje Odluke o raspisivanju konkursa za Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadina, u Podgorici, sadržan je u članu 30 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Sl. list Crne Gore”, br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), članu 3 i 10 Pravilnika o načinu i postupku sprovođenja javnog konkursa („Sl. list Crne Gore“, br. 055/13 od 29.11.2013, 038/14, 036/16, 045/16) i članu 4 Odluke o izradi Detaljnog urbanističkog plana ‘’Sadine’’ (‘’Sl.list CG – opštinski propisi, br. 010/14). Članom 4 Odluke o izradi Detaljnog urbanističkog plana ‘’Sadine’’, u Podgorici, propisano je: ‘’Osnovne smjernice za izradu Plana sadržane su u Prostorno urbanističkom planu Podgorice (‘’Sl.list CG’’, br. 06/14), kojim je obavezno sprovođenje međunarodnog javnog konkursa za urbanističko – arhitektonsko – idejno rješenje, u skladu sa smjernicama, odnosno urbanističko – tehničkim uslovima iz planskog dokumenta, a u skladu sa članom 30 Zakona. U okviru konkursa će se uraditi Studija kojom će se analizirati pogodnost terena za različite vrste namjena. Usvojeno urbanističko arhitektonsko idejno rješenje putem javnog konkursa čini sastavni dio DUP-a ‹›Sadine››. Aktom Protokola između Ministarstva održivog razvoja i turizma i Glavnog grada Podgorice, zaključen u junu 2016. godine i ovim aktom je definisan ukupan fond za realizaciju i sprovođenje konkursa u iznosu od 200.000,00 eura, od kojih Glavni grad Podgorica učestvuje sa 50%, odnosno 100.000,00 eura i Ministarsvo održivog razvoja i turizma sa preostalih 50%, odnosno 100.000,00 eura. Osnovni cilj Konkursa je izbor najkvalitetnijeg urbanističko-arhitekonskog rješenja i Studije koji će služiti kao siguran osnov na kojem će prostor ‹›Sadina›› biti detaljno razrađivan detaljnim urbanističkim planom, što će uslijediti nakon odabira odgovarajućeg konkursnog rada. Kao opšti i krajnji cilj je postizanje unaprijeđenja urbane strukture grada i stvaranje novog savremenog afirmativnog prostora. Shodno članu 30 Zakona usvojeno urbanističko-arhitektonsko rješenje putem javnog konkursa predstavlja sastavni dio planskog dokumenta. Shodno članu 53 Pravilnika prvonagrađeni rad ima pravo prvenstva pri izradi planske dokumentacije.

GLAVNI GRAD PODGORICA

Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA CRNE GORE

RASPIS KONKURSA za izradu Idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine u Podgorici Rađeno u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku sprovođenja javnog konkursa (“Službeni list Crne Gore”, br. 055/13, 038/14, 036/16 i 045/16)

1. OPŠTE ODREDBE 1.1 Raspisivač i sprovodilac Glavni grad Podgorica - Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Ulica Vuka Karadžića br. 41 81 000 Podgorica Tel: +382 20 625 647 http://www.podgorica.me/; www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore Ulica IV proleterske brigade br. 19 81 000 Podgorica Tel: +382 20 446 338 www.mrt.gov.me; http://www.arhitektura.mrt.gov.me/index.php/me/ 1.2 Konkursni fond Konkursni fond čine finansijska sredstva namijenjena za raspisivanje i sprovođenje konkursa u ukupnom iznosu od 200.000,00 €, koja obezbjeđuju Glavni grad Podgorica u iznosu od 100.000,00 € i Ministarstvo održivog razvoja i turizma u iznosu od 100.000,00 €. 1.3 Tip konkursa Konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje je međunarodni, opšti, idejni, jednostepeni i anonimni. Konkursni rad mora biti urađen u skladu sa Raspisom konkursa i na osnovu konkursnog zadatka, kao i sa regulativom koja uređuje predmetnu oblast. 1.4 Predmet konkursa Izrada Urbanističko-arhitektonskog rješenja i Studije sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine u Podgorici. Zahvat predmetnog područja označen je u grafičkim prilozima koji su sastavni dio konkursnog materijala. 1.5 Cilj Konkursa Osnovni cilj Konkursa je odabir najkvalitetnijeg urbanističko-arhitekonskog rješenja i studije koji će služiti kao siguran osnov na kojem će prostor Sadine biti detaljno razrađivan detaljnim urbanističkim planom, što će uslijediti nakon odabira prvonagrađenog konkursnog rada. Opšti i krajnji cilj je postizanje unaprijeđenje urbane strukture grada i stvaranje novog savremenog afirmativnog prostora. 1.6 Pravo učešća Pravo učešća na konkursu imaju pravna ili fizička lica iz Crne Gore i inostranstva, pri čemu je barem jedan od autora konkursnog rada (pojedinac ili vođa autorskog tima) odgovorno lice arhitektonske struke. Autor, odnosno vođa autorskog tima može angažovati stručnjake drugih profesija u cilju unaprijeđenja konkursnog rješenja. Svaki od učesnika, pojedinac ili tim, ima pravo učešća na ovom konkursu samo sa jednim radom. Jedan konkursni rad može sadržati samo jedno rješenje, odnosno varijantna rješenja nijesu dozvoljena. Na konkursu ne može učestvovati lice koje je angažovano na pripremi i sprovođenju konkursa, lice koje je u najužem srodstvu sa licem koje je angažovano na pripremi i sprovođenju konkursa, kao ni lice koje je zaposleno kod raspisivača. 2. KONKURSNI ROKOVI 2.1 Raspis konkursa i rokovi  Početak konkursnog roka – otvaranje konkursa Konkursni zadatak i raspis konkursa biće objavljeni u utorak, 30. januara 2018. godine na internet stranicama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/ i internet stranici Ministarstva održivog razvoja i turizma - http://www.arhitektura.mrt.gov.me/index.php/me/. Raspis konkursa će takođe biti objavljen na sljedećim internet stranicama:  http://www.podgorica.me/ Glavni grad Podgorica  http://www.ingkomora.me/ikcg_sajt/site_cg/public/index.php/index/kategorija?id_kategorija=1 Inžejerska komora Crne Gore  http://www.sacg.me/ Savez arhitekata Crne Gore  https://www.archdaily.com/ ArchDaily  Rok za postavljanje pitanja Učesnici mogu dostaviti pitanja u vezi sa konkursnim zadatkom na e-mail adresu: sekretarijat.planiranje.uredjenje@podgorica.me do petka, 16. februara 2018. godine.  Rok za odgovore na pitanja Odgovori Žirija na postavljena pitanja biće objavljeni na internet stranici Raspisivača u roku od 10 dana od dana isteka roka za postavljanje pitanja učesnika, odnosno do ponedjeljka 26. februara 2018. godine. Odgovori na pitanja biće dostupni na internet stranici do isteka roka za predaju radova.  Rok i mjesto predaje radova Konkursni radovi se predaju na arhivu Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine (drugi sprat, kancelarija br. 19), u Ulici Vuka Karadžića br. 41, 81 000 Podgorica, do ponedjeljka, 30. aprila 2018. godine, do 15:00 časova. Konkursni radovi se mogu predati neposredno ili poštom. Ukoliko se konkursni rad dostavlja poštom, važi poštanska bilješka sa datumom 30. april 2018. godine.  Objavljivanje rezultata konkursa Svi učesnici će biti obaviješteni o odluci Žirija do utorka, 15. maja 2018. godine, kada će biti otvaranje koverti sa naznakom “PODACI O AUTORU”. Rezultati konkursa će biti objavljeni na internet stranicama Sekretarijata i Ministarstva.  Izložba konkursnih radova

Izložba konkursnih radova biće organizovana najkasnije u roku od 30 dana od dana objave rezultata konkursa. Informacija o terminu otvaranja izložbe i trajanju iste biće objavljena na internet stranicama Sekretarijata i Ministarstva.  Preuzimanje nenagrađenih konkursnih radova Preuzimanje nenagrađenih konkursnih radova obaviće se najkasnije u roku od 60 dana od dana objave rezultata konkursa. Informacija o terminu za preuzimanje nenagrađenih konkursnih radova informacija biće objavljena na internet stranicama Sekretarijata i Ministarstva. 3. KRITERIJUMI ZA OCJENJIVANJE KONKURSNIH RADOVA Svaki konkursni rad biće vrjednovan na isti način i u skladu sa kriterijumima predviđenim u ovom poglavlju. 3.1 Opšti - formalni kriterijumi Dostavljeni konkursni radovi koji ne budu ispunjavali formalne kriterijume biće odmah diskvalifikovani. Formalni kriterijumi su:  Konkursni rad dostavljen u roku naznačenom u poglavlju 2. ovog Raspisa,  Konkursni rad sadrži najmanje sve priloge definisane ovim Raspisom i  Konkursni rad je predat u skladu sa pravilima definisanim ovim Raspisom konkursa. 3.2 Posebni kriterijumi

Prostorni kriterijum 1.

Karakter rješenja u užem i širem urbanom kontekstu, ostvarena usklađenost 30 bodova sa opštim potrebama i ambijentalnim vrijednostima Programski kriterijum

4. 5.

Distribucija sadržaja i funkcionalnost, postignuti ciljevi u skladu sa potrebama 30 bodova užeg područja Estetski kriterijum Urbanističko-arhitktonska forma i ostvareni vizuelni efekat unutar i van pred- 20 bodova metnog područja Ekonomski kriterijum Programska i tržišna opravdanost Kriterijum održivosti Zadovoljenje kriterijuma održivog urbanog razvoja

10 bodova 10 bodova

4. SADRŽAJ KONKURSNE DOKUMENTACIJE Cjelokupna dokumentacija obuhvaćena konkursnim materijalom u tekstualnom i grafičkom obliku biće na raspolaganju učesnicima u elektronskoj formi i uključivaće sljedeća dokumenta:  Raspis konkursa;  Konkursni zadatak;  Geodetsko-katastarsku podlogu;  Katastri hidrotehničkih, telekomunikacionih i elektroenergetskih instalacija;  Prostorno urbanistički plan Glavnog grada Podgorice i  Studiju zemljišne politike Crne Gore. 5. SADRŽAJ KONKURSNOG RADA Shodno Pravilniku o načinu i postupku sprovođenja javnog konkursa, konkursni rad treba da sadrži grafičke, tekstualne, numeričke i ostale priloge, koje autor smatra adekvatim za kvalitetnije prezentovanje konkursnog rješenja. Konkursni rad treba da sadrži dva dijela i to: Urbanističko-arhitektonsko rješenje prostora Sadine i Studiju sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine. Urbanističko-arhitektonsko rješenje prostora Sadine Tekstualni dio:  Obrazloženje konkursnog rada,  Numerička dokumentacija (lako čitljiva tabela) sa urbanističkim parametrima koji se odnose na cjelokupan konkursni obuhvat i pojedinačne djelove, shodno programskim sadržajima prostora,  Grafički prilozi umanjeni na A3 formatu. Grafički dio:  Situacioni prikaz konkursnog rješenja u kontekstu šireg urbanog okruženja - konceptualni prikaz prostornih elemenata i odnosa unutar zahvata kao i odnosa sa neposrednim i širim okruženjem; prikaz opštih predloženih namjena prostora, osnovne saobraćajne infrastrukture i sl. R 1:2000  Detaljan prikaz konkursnog rješenja - detaljna namjena površina i objekata, kompozicioni plan - plan fizičkih struktura i prostornih odnosa (sa bačenim sjenkama), regulacija i nivelacija prostora, spratnost objekata, saobraćajna mreža, kratki podaci o planiranim kapacitetima i ostali podaci koje je neophodno predstaviti u grafičkim prilozima radi lakšeg sagledavanja konkursnog rješenja. R 1:1000

 Prikaz karakterističnih prostornih segmenata - odabrani djelovi prostora, koji čine posebne oblikovne i funkcionalne cjeline, prikazani kroz situaciju osnove, presjeke i izglede (kroz cjelinu i objekte). R 1:500  Trodimenzionalni prikaz rješenja uz pomoć 3D računarske grafike ili/i izradu makete.  Dodatni prilozi po izboru Autora. Svi navedeni tekstualni i grafički prilozi su obavezan dio konkursnog rada. Radovi koji ne sadrže navedene – zahtijevane priloge i elemente neće biti razmatrani. Studija sa preporukama za način urbanizacije Studija sa preporukama za način urbanizacije prostora Sadine treba da bude sažeta i pregledna. Nakon opisa trenutnog stanja u konkursnom zahvatu, potrebno je definisati konkretne ciljeve koji su se željeli postići predloženim rješenjem. Za razliku od opisa u tekstualnom dijelu konkursnog rada, Studija treba detaljnije da prikaže prostornu organizaciju, značaj predloženog rješenja za urbani sistem u cjelosti (urbanizam, infrastruktura, društveni, kulturološki aspekt itd.). S obzirom na to da će se nakon usvajanja prvonagrađenog rješenja pristupiti izradi planskog dokumenta koji će obuhvatiti prostor koji je predmet ovog konkursa, potrebno je detaljno obrazložiti rješenje i skoncentrisati se na opravdanost ključnih predloženih namjena i struktura, infrastrukturnih sistema, javnih površina, zelenih površina, uticaje realizacije urbanističkoarhitektonskog rješenja na životnu sredinu, kroz konkretan prikaz uticaja na razvoj urbanog područja Sadina sa užom i širom okolinom. Imajući u vidu vlasničku strukturu u konkursnom području, koja je dominantno privatna, od velikog je značaja u Studiju unijeti podatke ekonomskofinansijske analize za realizaciju konkursnog rješenja u njegovim djelovima tj. fazama i rješenja kao cjeline. Sa stanovišta lokalne samouprave, poželjno je da navedena faznost realizacije bude sistematski opisana, kako bi se okvirno mogle prepoznati obaveze u skladu sa predloženim rješenjem, sa eventualnom mogućnošću primjene realokacije. 6. OPREMA KONKURSNOG RADA Konkursni radovi se predaju u analognoj i digitalnoj formi u 8 (osam) primjeraka. 6.1 Tekstualni dio Tekstualni dio konkursnog rada predaje se u formi sveske A3 formata. Tesktualni dio mora biti označen šifrom u gornjem desnom uglu naslovne strane. Konkursni rad i cjelokupna dokumentacija koja se uz njega prilaže moraju biti na crnogorskom jeziku. 6.2 Grafički dio Grafički prilozi treba da budu odštampani na papiru formata A0 (841 x 1189 mm) i kaširani na tankim panelima od stiropora. Broj kaširanih grafičkih priloga ne smije prelaziti 6 (šest). Grafički prilozi moraju biti označeni šifrom u gornjem desnom uglu. Grafički prilozi konkursnog rada predaju se i na papiru formata A3 (297 x 420 mm), kao dio sveske tekstualnog dijela. Sve priloge konkursnog rada potrebno je dostaviti i u digitalnoj formi, u .pdf formatu, na diskovima (CD ili DVD). Na diskovima je potrebno podijeliti dokumentaciju u tri foldera. Jedan folder treba da sadrži tekstualni i grafički dio koji su sadržani u svesci na A3 formatu, kao i kratak opis rada u tekstualnoj i grafičkoj formi (ne preko 8MB) za potrebe objave na internet stranici, drugi folder treba da sadrži panele koji će biti priloženi i kaširani na A0 formatu, a u trećem folderu treba da bude Studija sa preporukama za način urbanizacije. Svaki disk (8 kom.) se prilaže u papirnom omotu, pričvršćenom za svaku od A3 svesaka i na svakom od diskova mora da bude naznačena šifra. Važna napomena: Prilikom formiranja dokmentacije za diskove povesti računa o tome da se u dokumentaciji ne nađe podatak koje bi mogao da naruši anonimnost radova. 6.4 Način i mjesto predaje konkursnih radova Svi prilozi moraju biti upakovani u neprozirni omot koji mora sadržati spisak svih priloga i zatvorenu kovertu, koja će imati naznaku “PODACI O AUTORU”. Na omotu treba da budu naznačeni šifra i adresa predaje konkursnog rada, koju je potrebno prikazati na sljedeći način: Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine “KONKURS SADINE – NE OTVARATI” Adresa: Ulica Vuka Karadžića br. 41 81 000 Podgorica Crna Gora Koverta koja se stavlja u omot sa konkursnim radom, označava se šifrom u gornjem desnom uglu. Koverta sa naznakom PODACI O AUTORU mora da sadrži sljedeće:  Šifru rada - petocifreni broj,  Ime/-na i prezime/-na članova autorskog tima,  Adresu, E-mail adresu i broj mobilnog telefona predstavnika autora,  JMB autora,  Izjavu u kojoj se autor ili autorski tim izjašnjava o tome da li želi/e da se na izložbi rad prikaže pod šifrom ili imenom autora. Ukoliko se izjava ne dostavi, smatraće se da je autor saglasan da se rad objavi pod imenom/imenima.  Izjavu u kojoj se autor ili autorski tim izjašnjava o načinu raspodjele nagrade: u procentima, sa podacima za uplatu za sva navedena lica ili sa podatkom za jedinstvenu uplatu za cio tim. Ukoliko se isplata nagrade upućuje privatnom društvu potrebno je navesti:  Šifru rada - petocifreni broj,  Naziv firme/pravnog lica,  Ime/-na i prezime/-na članova autorskog tima,  Adresu, E-mail adresu i broj mobilnog telefona predstavnika autora,  Broj žiro računa firme, PIB i PDV,  Izjavu o isplati nagrade na žiro račun firme sa instrukcijama za uplatu,  Izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore, odnosno zemlje u kojoj je registrovana forma.

7. ŽIRI I IZVJESTIOCI 7.1 Žiri Članovi konkursnog žirija su: 1. Prof. mr Dimitrije Mladenović, dipl.ing.arh., stručni član i Predsjednik žirija 2. Prof. dr Kaliopa Dimitrovska Andrews, dipl.ing.arh., stručni član 3. Prof. dr Svetislav G. Popović, stručni član 4. Prof. dr Rifat R. Alihodžić, dipl.ing.arh., stručni član 5. Prof. dr Biljana Ivanović, dipl.ing.građ, stručni član 6. Dragana Čenić, dipl.ing.arh, predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma 7. Zorica Rakčević, predstavnik Raspisivača Ukoliko jedan od članova žirija ne bude u mogućnosti da učestvuje u žiriranju, zamijeniće ga zamjenik člana žirija, Ana Jovetić, dipl.prost.planer. Žiri može diskvalifikovati učesnika na osnovu kriterijuma navedenih u poglavlju 3.1. 7.2 Izvjestioci Izvjestioci Konkursa su: 1. Dijana Radević, Spec.Sci Arch, predstavnik Raspisivača 2. Dejan Mugoša, dipl.pravnik, predstavnik Raspisivača Izvjestiloci će prije početka rada Žirija konstatovati kompletnost prispjelih radova i njihovu usklađenost sa uslovima Konkursa. 8. NAGRADNI FOND Bruto nagradni fond iznosi 135.000,00 eura. Žiri će dodijeliti nagrade u sljedećem iznosu: Prva nagrada Druga nagrada Treća nagrada Tri otkupa po

50.000,00 eura 35.000,00 eura 20.000,00 eura 10.000,00 eura

Napomena: U situaciji da se ne dodijeli prva nagrada, sredstva predviđena za istu biće vraćena u konkursni fond. 9. ANONIMNOST Svi konkursni radovi predaju se anonimno. Anonimnost je na snazi u toku donošenja odluke Žirija i ne smije biti povrijeđena pod bilo kakvim uslovima. Nakon donošenja odluke, Žiri je obavezan da Raspisivaču dostavi odluke o nagrađenim radovima sa zvaničnim obrazloženjem. Tek nakon donošenja navedene odluke otvaraju se koverte sa naznakom ”PODACI O AUTORU” nakon čega prestaje anonimnost, odnosno postaju poznati autori radova. 10. ZAVRŠNE ODREDBE Rezultati i obrazloženje odluke konkursnog žirija biće objavljeni na internet stranicama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine i Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao i u jednom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore. Završni izvještaj konkursnog Žirija biće dostavljen svim učesnicima Konkursa. Autor prvonagrađenog rada i Raspisivač konkursa dužni su postupati u skladu sa zaključcima Žirija. Svi sporovi koji bi mogli nastati iz ovog konkursa prvenstveno će se rješavati dogovorom, a u slučaju da se ne riješe, u nadležnosti su redovnog Suda koji je nadležan za Raspisivača konkursa.