Dnevne novine 9. januar 2018. by Dnevne Novine

IZJAVA MITROPOLITA MCP AMFILOHIJA IZAZVALA BURNE REAKCIJE ■ 2 3

Mihajlović

Neće Amfilohije voditi državnu politiku Srbije MCP: Vučićeve saradnike pogodila istina

IZGORIO STAN ŠESTOČLANE PORODICE U PODGORICI

UTORAK, 9. 1. 2018. BROJ 1963 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NOVI ZAOKRET VLADIMIRA JOKOVIĆA

SNP “otkačila” građanske partije, ide sa Frontom ■3

DJECU PREKO TERASE SPAŠAVALI OD POŽARA

■ Glavni grad će obezbijediti krov nad glavom Ćetkovićima

DIREKTOR JP ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM ZA DN

■ 6 7

Jelušić: Za šest opština skoro tri i po miliona eura

PETNJICA ■ 4

SDP JE MANDAT “PLATILA” 3.332€ PREDSJEDNIK KOMORE JAVNIH IZVRŠITELJA VIDAK LATKOVIĆ

Stranke se služe i falsifikatima da ne plate dug ■ 12

Fotografija za uspomenu: Ništa od saradnje sa SNP

FEŠTA U MORAČI, PAO JE ŠAMPION

Foto: Iva Mandić

BUDUĆNOST BOLJA OD CRVENE ZVEZDE U DERBIJU ABA LIGE

■ 42 43

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

POLICIJSKA RACIJA U BUDVI ■ 11

Šaković i Kan opet pretresani +382 77 300 104

POLITIKA

UTORAK, 9. 1. 2018.

PREDAJA TRAJE DO PONOĆI

DPS prva predala listu, nosilac Nrekić

Opštinski odbor DPS Ulcinj lja, Arjan Ljamović, Majlinpredao je juče Opštinskoj izda Duraku, Borislav Bašobornoj komisiji odborničku vić, Alim Jahaj, Gani Redlistu „Ulcinj pobjeđuje – Ulqi- ža, Enisa Martinović, Anni Fiton Milo Đukanović“ za ton Kastrati, Vaso Radović, lokalne izbore koji će u ovoj Aleksandar Dabović, Zejopštini biti održani 4. febru- nepa Nikezić, Sead Osmaara. Nosilac liste je predsjed- nović, Darvin Erović, Tinik OO DPS Ulcinj Loro Nre- homir Rakočević, Ljiljana kić, a na listi su 33 kandidata Čović, Ilmija Derviši, Mikeza odbornike u ulcinjlanđelo Pajović, Alija skom parlamentu. Asović, AleksanListu „Ulcinj podra Čađenović, bjeđuje – Ulqini Kujtim Sukalić, Fiton – Milo ĐuMaida Bašić, Nedžat Avdiu, kanović“ potpiStefanija Ćuk, som podržaVladimir Fililo je 819 građana Ulcinja, a DPS pović, Rajmonje prva partija koda Ćuković. ja je predala odborIz Opštinske izNrekić ničku listu OIK-u. borne komisije u UlciOdbornička lista DPS „Ul- nju saopšteno da je do vecinj pobjeđuje – Ulqini Fiton čeras u ponoć moguće pre– Milo Đukanović“: Loro Nre- dati liste kandidata za učekić, Redžep Taganović, Pra- šće na izborima 4. februara. nvera Sulić, Bojan Đakono- Ova odredba važi i za Beravić, Luigj Skrelja, Pavle Ma- ne, gdje se lokalni izbori odrrinković, Majlinda Kurt, žavaju istog dana kao u UlciE.H. Haki Mavrić, Marko Škre- nju.

OTVORILI NOVE PROSTORIJE U ULCINJU

SD uvjerene da će nastaviti pobjednički niz

Socijaldemokrate Ulcinj su, uz prisustvo velikog broja članova i simpatizera, proslavili otvaranje novih prostorija u Vladimiru i na taj način nastavili sa intenzivnim jačanjem partijske infrastrukture, saopšteno je iz ove partije. U SD-u su uvjereni da će se njihov pobjednički niz nastaviti i u Ulcinju, gdje će lokalni izbori biti održani 4. februara. Prilikom svečanog otvaranja novih prostorija, predsjednik mjesnog izbornog štaba SD Vladimir, Arsim Cuca, istakao je zadovoljstvo činjenicom da su Socijaldemokrate proširile kapacitete i u Vladimiru, kao

jednom od najjačih mjesnih izbornih štabova Socijaldemokrata Ulcinj. On je takođe kazao da je istinska socijaldemokratija uvijek živjela u Vladimiru, što će se pokazati i kroz izborni rezultat 4. februara. Predsjednik OO SD Ulcinj, Ćazim Hodžić, kazao je da i ovaj čin pokazuje da Socijaldemokrate u Ulcinju intenzivno jačaju, konstantno šireći kapacitete i unapređujući partijsku infrastrukturu, pa je iz tih razloga, uz podršku koju svakodnevno dobijaju sa terena, siguran da će Socijaldemokrate ostvariti odličan rezultat na predstojećim izborim. E.H.

IZJAVA MITROPOLITA M AMFILOHIJA RADO

NEĆE AMF VODITI DR POLITIKU MCP: SRPSKU VL JE POGODILA ISTI

rhijerejski protoprezviteri u Mitropoliji Crnogorsko-primorskoj stali su u odbranu mitropolita Amfilohija zbog, kako su naveli, medijske hajke koju su proizveli najbliži saradnici predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Riječi mitropolita Amfilohija, koji je kazao da je “Apel za odbranu Kosova i Metohije“ potpisan zbog „nepovjerenja i kombinacija“, te da se “boji” da politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vodi “izdaji Srbije i Kosova”, izazvale su lavinu reakcija srpskih političara. Srpski mediji prenijeli su reagovanja potredsjednice Vlade Srbije Zorane Mihajlović, generalnog sekretara Predsjedništva Nikole Selakovića, ministra odbrane Aleksandra

Vulina i direktora Kancelarije za KiM Marka Đurića. Predsjednik Vučić će, kako su prenijeli beogradski mediji, na RTSu 14. januara govoriti i o toj i o drugim optužbama upućenim njemu i timu koji vodi.

■ “IZDAJNICI” I “PATRIOTE”

“Pitanje Kosova ne treba da bude pitanje oko koga će nas bilo ko, pa i mitropolit Amfilohije, dijeliti na “izdajnike” i “patriote”,

već pitanje oko koga svi treba da se okupimo kako bismo pronašli najbolje rješenje za naše građane i budućnost Srbije”, izjavila je Zorana Mihajlović. Ona je dodala da je Vučić “posljednji čovjek u Srbiji kome se može reći da ne vodi račina o Kosovu i našim građanima koji tamo žive.” “Samo što, za razliku od nekih drugih koji su lupanjem u grudi patriotske koristili Kosovo za dobijanje političkih poena, ali i za sticanje velikog novca, dok je sve više Srba napuštalo Kosovo, Vučić konkretno pomaže opstanak i bezbjednost naših građana”, kazala je Mihajlović, navodeći kako očekuje da će se, kako se unutraš-

Đurić: Izjave Amfilohija – naručen napad Izjave mitropolita Amfilohija protiv Vučića naručeni su napad i diskvalifikuju svakoga ko na taj način istupa kao predstavnik crkvenih vlasti, smatra direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić. “Lično smatram da je stvar o naručenom napadu i da je riječ o činu koji, ponavljam, diskvalifikuje svakog onog ko

na taj način istupa kao predstavnik crkvenih vlasti, čini ga jednim čovjekom koji se bavi opozicionim političkim djelovanjem na jedan vulgaran i neprimjeren način”, rekao je Đurić gostujući na televiziji “Pink”. Istorijski gledano, prema njegovim riječima, Amfilohije je u političkom smislu uvjek podržavao opciju čiji je rezul-

tat da je Srba uvjek bilo manje i u Crnoj Gori i na drugim mjestima. “Tamo gdje se Vučić bavio politikom i gdje se bavi politikom, hvala Bogu, tamo Srba nema manje, tamo pozicije Srbije jačaju, tamo uticaj Srbije jača i to očigledno smeta onima, koji su od Amfilohija naručili ovakav napad”, poručio je Đurić.

UTORAK, 9. 1. 2018.

POLITIKA

MITROPOLIJE CRNOGORSKO PRIMORSKE DOVIĆA IZAZVALA BURNE REAKCIJE

FILOHIJE RŽAVNU SRBIJE LAST INA Ovim reagovanjem zapravo želimo da ukažemo da je mitropolit Amfilohije stavom o odnosu prema Kosovu i Metohiji rekao istinu koja je razjarila Aleksandra Vučića nji dijalog bude bližio kraju, “pojačavati napadi nacionalista na Vučića”. “Predsjednik se, kako je već nekoliko puta rekao, neće miješati u crkvene stvari, kao što ni mitropolit Amfilohije neće voditi državnu politiku Srbije”, bila je jasna potpredsjednica Mihajlović.

■ MCP: NEĆETE

UĆUTKATI CRKVU

Na reakcije iz Srbije stiglo je i reagovanje iz Mitropolije crnogorsko-primorske. Arhijerejski protoprezviteri u MCP stali su u Amfilohijevu odbranu zbog, kako su naveli, medijske hajke koju su proizveli najbliži saradnici srpskog predsjednika. “Ovim reagovanjem zapravo želimo da ukažemo da je mitropolit Amfilohije stavom o odnosu prema Kosovu i Metohiji rekao istinu koja je razja-

rila Aleksandra Vučića. Sigurni smo da mitropolitova riječ od koje se kao od groma trese politički vrh Srbije nije ni naručena, niti je opoziciona, a ni politikantska, kako neistinito tvrdi Marko Đurić, nego je isključivo pastirska riječ egzarha Sveštenog trona Pećkog”, navodi se u reagovanju MCP koje potpisuju potpisuju arhijerejski protoprezviteri Obren Jovanović, Velibor Džomić, Dragan Mitrović, Slobodan Zeković,Boris Radović, Momčilo Krivokapić i Radomir Nikčević. Potpisnici reagovanja MCP ne spore pravo na kritiku mitropolita Amfilohija zbog njegove izjave o odnosu režima u Beogradu prema Kosovu i Metohiji, ali smatraju da “način na koji je to izvedeno i medijska hajka na Božić pokazuju da je problem mnogo dublji od mitropolitove izjave”. Kako navode, poruku potpredsjednice Vlade Srbije da „Amfilohije neće voditi državnu politiku” shvataju i kao prijetnju čitavoj Crkvi, i poručuju da njihova riječ “neće i ne može biti ugušena”, niti će “Crkva biti ućutkana”. “Neućutno stojimo na stanovištu da je tzv. unutrašnji dijalog o Kosovu i Metohiji nepotreban i sa mogućim štetnim posljedicama na koje je sa pastirskom brigom ukazao mitropolit Amfilo-

Sa jednog od sastanaka građanske opozicije

NOVI ZAOKRET VLADIMIRA JOKOVIĆA

SNP “otkačio” građanske partije, ide sa Frontom ⌦ Mili Prelević

hije”, navodi se, između ostalog, u reagovanju MCP.

■ SELAKOVIĆ:

BAVI SE VRADŽBINAMA

“O izjavama Amfilohija Radovića bih mogao da govorim satima. Šta drugo da očekujete od čovjeka koji je Vučiću već dva puta držao opelo”, rekao je generalni sekretar predsjedništva Srbije Nikola Selaković. Funkcioner SNS naveo je da Amfilohije u svojoj izjavi ne osuđuje Vučića za nešto što je učinio, već se “bavi vradžbinama”. A ministar odbrane Aleksandar Vulin ističe da se od kletvi Amfilohija Radovića ni jedan Srbin na Kosovu i Metohiji nije ojačao, ali je od napora Aleksandra Vučića kosovska nezavisnost postala mnogo slabija. “Amfilohije Radović je Aleksandra Vučića i mene dva puta žive sahranio, držeći nam opela i protiv i ljudskih i protiv Božjih zakona”, izjavio je Vulin. Inače, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet u slučaju krivične prijave Crnogorskog pokreta protiv poglavara Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohija Radovića zbog govora mržnje, odnosno povrede ugleda naroda i izazivanja mržnje. R.D.N.

Socijalistička narodna partija nastupiće na lokalnim izborima u Ulcinju i Beranama u koaliciji sa Demokratskim frontom, odlučeno je juče na sjednici Izvršnog odbora partije, kojoj su prisustvovala 22 člana, od 36, saznaju Dnevne novine. Za beranske lokalne izbore je sve dogovoreno, dok je za Ulcinj ostalo da se preciziraju “finese”, tako da se zvanična potvrda očekuje danas. Na sjednici su odobrene liste iz Ulcinja i Berana, koje su dostavili opštinski odbori. Prema nezvaničnim izvorima DN, u koaliciji u Ulcinju sa SNP i DF najvjerovatnije će biti i Demos koji u ovom gradu predvodi Lekićev sestrić Nikola Mirović. Nosilac liste SNP u Beranama je aktuelni predsjednik opštine Dragoslav Šćekić, dok će u Ulcinju to biti Andrija Ćetković, koji je na čelu lokalnog odbora SNP. Nakon jučerašnje odluke SNP-a, očigledno da otpada priča o zajedničkom djelovanju građanske opozicije u Crnoj Gori, čiji je dio bila i nekada najjača opoziciona partija u Crnoj Gori. Mediji su nedavno objavili da će Demokrate Alekse Bečića i URA Dritana Abazovića najvjerovatnije u koaliciji nastupiti u Podgorici, te da ostatak “građanske opozicije” (SNP, Demos i SDP) neće biti uključen u ovaj dvojac. SDP je juče najavila da će na lokalnim izborima u Ulcinju nastupiti samostalno. Iz te partije je juče saopšteno da će nosilac liste biti predsjednik Opštinskog odbora SDP Ulcinj Naser Resulbegović, SDP će nastupiti pod sloganom „Da oživi Ulcinj“ čime, kako navode u saopštenju, sugerišu na teško stanje u kojem se nalazi ova opšti-

na, a koje je rezultat neodgovornog odnosa vlasti prema gradu. “SDP kao najjača opoziciona partija u SO Ulcinj će ponuditi sveobuhvatan program sa konkretnim mjerama i prioritetima kojim bi trebalo da se pokrene obnova Ulcinja. Ulcinj sa svim potencijalima zaslužuje da bude lokomotiva razvoja, posebno kada je riječ o turizmu, a ne kao što je sada grad iz kojeg omladina odlazi jer u njemu sa postojećom vlašću ne vidi perspektivu”, poručuju iz ulcinjskog Odbora SDP-a. Da bi Ulcinj oživio neophodne su, kako navode u SDP-u, političke promjene i što veća podrška građana Ulcinja izbornoj listi SDP-a. “Izbornu listu SDP – Ranko Krivokapić- Da oživi Ulcinj sačinjavaju ljudi koji su ugledom, profesionalnim profilom i kvalitetom prepoznati kao nosioci promjena i svježih ideja koje su potrebne našem gradu”, saopštio je lokalni SDP. Nosilac izborne liste Demokrata u Ulcinju biće Miloš Kopitović. “Trenutna vlast je Ulcinj dovela do najnižih grana. Uništila je privredu. Sve što je nekad radilo i privređivalo odavno je pod katancem. Njihova „vizionarska“ politika je turizam, najunosniju privrednu granu od koje je mogla lijepo da živi cijela opština, srozala, a sezonu svela na petnaest dana. Infrasrukturnih projekata ni na vidiku. Sport i kultura skoro da ne postoje. Sve ovo su razlozi da se Ulcinjanke i Ulcinjani osvrnu oko sebe i poklone povjerenje ljudima koji su i u Budvi, i u Kotoru, i u Herceg Novom pokazali kako se može kad se hoće. A Demokrate su poznate po tome da je za nas i riječ zakon”, saopštio je Kopitović.

POLITIKA

UTORAK, 8. 1. 2018.

KOLIKO SU PARTIJE IZDVOJILE ZA IZBORE U PETNJICI

SDP JEDAN MANDAT KOŠTAO 3.332 EURA ⌦ Elhana Hamzić Socijaldemokratska partija osvojila je na prošlogodišnjim izborima u Petnjici samo jedan mandat, a za kampanju je izdvojila 3.332 eura. SDP je doživjela drastičan pad, obzirom da je 2013. godine na lokalnim izborima u Petnjici osvojila čak 11 odborničkih mjesta. Najviše novca partija Ranka Krivokapića izdvojila je za reklamne spotove i reklamni materijal 1.297 eura. Ukupni troškovi medijskog predstavljanja koštali su SDP 595 eura. Za troškove goriva SDP je tokom kampanje u Petnjici potrošila 795 eura, a za putne troškove i dnevnice 645 eura. Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori za lokalne izbore u Petnjici, koji su održani 26. novembra prošle godine, potrošila je 799 eura, osvojivši svega jedan mandat. Najviše novca BDZ je dala na putne

naloge - 466 eura, dok je 238 eura uložila u medijsko predstavljanje reklamnog spota. Ukupni troškovi za reklamne spotove i reklamni materijal - posteri i flajeri, u toku predizborne kampanje koštali su BDZ 95 eura. Bošnjačka stranka za predizbornu kampanju u Petnjci najviše novca je izdvojila za reklamne spotove i reklamni materijal - 2.189 eura.

95 EURA IZDVOJILA JE BOŠNJAČKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA ZA REKLAMNE SPOTOVE I REKLAMNI MATERIJAL

Reklamni baner, reportaže i intervjui na Radio Petnjica koštali su BS 595 eura. BS je na lokalnim izborima osvojila pet mandata, a jedno odborničko mjesto koštalo je 557 eura. Demokratska partija socijalista, koja je ostvarila ubjedljivu pobjedu u Petnjici, osvojivši 20 mandata, potrošila je 2.510 eura za predizbornu kampanju u ovom gradu. Najviše novca DPS je izdvojila za zakup bilborda - 952 eura i reklamni materijal 602 eura. Za troškove medijskog predstavljanja DPS je dala 357 eura. Jedan mandat u petnjičkom parlamentu koštao je Demokratsku partiju socijalista 125,5 eura. Za lokalne izbore u Petnjici Socijaldemokrate Crne Gore izdvojile su 1.644 eura, osvojivši tri mandata. Jednom odborničko mjesto koštalo je SD 548 eura. Najviše novca SD su izdvojile za predizborne skupove - 499 eura.

UTORAK, 9. 1. 2018.

politika

OdgOvOr nOvinara dn na reagOvanje prOtOjereja SpC

Nema Nesporazuma, doNacija NeregularNa

Povodom reagovanja na tekst „Nema crnogorske zemlje za Amfilohija u Argentini“ koje je potpisao čitalac koji se predstavio kao protojerej Branko Stanišić, paroh u provinciji Ćako u Argentini, eparhija buenosaireska i južno-centralnoamerička, a koje je objavljeno u prazničnom trobroju Dnevnih novina, u ime redakcije Dnevnih novina, novinar Željko Vukmirović upućuje odgovor pomenutom čitaocu, a na znanje crnogorskoj javnosti. Dnevne novine su objavile tekst koji govori u prilog događaju koji se zbio u Argentini, a koji su prenijeli svi mediji Provincije Ćako koju naseljavaju potomci crnogorskih iseljenika, a povodom doniranja zemlje Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Argentini. Samim tim, nema nikakvih snova niti snoviđenja kako se već to na izuzetno uvredljiv način navodi u tekstu čitaoca koji se predstavlja kao paroh, već samo činjenice koje su objavili argentinski mediji. Zato, u cilju jasnog i činjeničnog informisanja crnogorske javnosti, slijede naslovi tekstova iz argentinske štampe i tamošnjih portala. Dnevnik Provincije Ćako, “La voz del Chako” objavio je tekst pod naslovom “Celada reagovala povodom dodjele zemljišta pod zaštitom države jednoj vjerskoj instituciji” (u originalu “Celada criticó la cesión de un terreno protegido por ley a una institución religiosa”). Pojašnjenja radi, Marija Teresa Celada je odbornik glavnog grada provincije Ćako, Resistencije. Jedan od najčitanijih portala u Provinciji Ćako “HDP noticias” objavio je tekst pod naslovom “Kapitanić u problemu, donirao zemljište pravoslavnoj crkvi, koje je zvanično proglašeno istorijskim nasljeđem” (Capitanich en problemas: donó a la Iglesia Ortodoxa un terreno declarado patrimonio historic). Horhe Kapitanić je potomak crno-

Marija Teresa Celada, odbornik glavnog grada Resistencije, Provincija Ćako

gorskih iseljenika, bivši guverner provincije Ćako, a danas gradonačelnik grada Resistencija. Dnevne novine “Diario Chako” objavile su tekst pod naslovom “Celada prijavila opštinu za davanje zakonom zaštićenog zemljišta vjerskoj ustanovi” (Celada denuncia que el Municipio cedió un terreno protegido por ley a una institución religiosa). Dnevna novina Chaco Dia por Dia objavila je tekst pod

naslovom “Kritikuju Kapitanića za davanje zakonom zaštićenog zemljišta pravoslavnoj crkvi” (Critican a Capitanich por ceder un terreno protegido a la iglesia ortodoxa). Portal Chako On Line objavio je tekst pod naslovom Dodjela zemljišta Koduti, Celada traži razjašnjenje Kapitanića (Cesión de la plazoleta Codutti: Celada pide explicaciones a Capitanich). Nova Chaco, takođe jedan

od najčitanijih portala u provinciji Ćako objavio je tekst pod naslovom Rugaju se istoriji jedne porodice, izjavila Celada (Se burlan de toda una historia familiar”, afirmó la concejal Celada). Svaki od ovih tekstova promoviše neregularnost u dodjeli donacije i svaki navodi ime Srpske pravoslavne crkve, kao umiješane strane. Uz to, a povodom tog događaja, objavljene su i fotografije sa mitropolitom SPC Amfilohijem. A

objavljeno je i da je donacija osporena, baš kako je i navedeno u tekstu koje su Dnevne novine objavile pod naslovom “Nema crnogorske zemlje za Amfilohija u Argentini”. Dalje, u autorskom tekstu koje su Dnevne novine objavile nema nikakvog pomena o tiraniji SPC, niti o krađama ljuljaški i tobogana, a ni “proždiranja zelenih površina” kako se to navodi u reagovanju čitaoca koji se predstavio kao paroh. Svakako, nema ni pomena o bilo kakvom “produbljenju” vjerske i nacionalne mržnje, kako se već ističe u istom reagovanju. A nema ni navoda o “pljački i otimačini Pravoslavne crkve u Crnoj Gori”. Sve su to riječi i kvalifikacije isključivo potpisnika reagovanja. U tekstu koje su objavile Dnevne novine se, zaista, samo doslovce navodi kako od “zakonskih pokušaja povraćaja crnogorske imovine kojom raspolaže Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, do danas nema ništa”. A navodi se i da se Srpska pravoslavna crkva u Argentini predstavlja kao crnogorsko – primorska. Ne navodi se, doduše, ništa o tome kako je dobro poznato koliko je ta crkva zaista crnogorska i koliko uvažava nezavisnost i integritet Crne Gore. Uz to, u objavljenom tekstu se navodi i da argentinsku provinciju Ćako naseljava 30.000 ljudi koji imaju crnogorsko porijeklo, da predstavlja istorijsko nasljeđe, te samim tim da je taj dio zemlje u Argentini prepoznat kao zemlja prvih crnogorskih doseljenika, iz čega je i proistekao naslov teksta. O ovom događaju, u verziji čitaoca koji se predstavio kao paroh ponuđeno objašnjenje o tome kako se dogodio “nesporazum unutar administracije grada” je apsolutno netačno, jer je neregularnost utvrđena i tu nikakvog nesporazuma nema. Ž. Vukmirović (Redakcija DN ovim odgovorom prekida svaku dalju polemiku ovim povodom)

EKONOMIJA

UTORAK, 9. 1. 2018.

INTERVJU: DIREKTOR JAVNOG PREDUZEĆA ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM PREDRAG JELUŠIĆ ZA DNEVNE NOVINE

ZA ŠEST OPŠTINA SKORO TRI I PO MILIONA EURA

⌦ Mili Prelević

irektor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić kaže da je ovo preduzeće do kraja prošle godine zaključilo ukupno 1.349 ugovora i ostvarilo prihod od naknade za korišćenje morskog dobra 6.646.139,73 eura. On u intervjuu za Dnevne novine naglašava da ovaj podatak govori da je za Morsko dobro 2017. uspješna i produktivna godina u kojoj je, u skladu sa Zakonu o finansiranju lokalne samouprave, Javno preduzeće prihod dijelilo sa šest primorskih opština na čijoj se teritoriji ostvaruje prihod. “Tako da se ostvareni prihod dijeli 50 odsto Javnom preduzeću (3.423.069,90 eura) i opštinama 50 odsto (3.423.069,23 eura). Uvažavajući značajne iznose prenesenih sredstava primorskim opštinama od naknade za korišćenje morskog dobra, kao i činjenicu da komunalni red u zoni morskog dobra nije na zadovoljavajućem nivou, Morsko dobro je pokrenulo postupak izmjene zakonskih rješenja sa predlogom da se od 50 odsto sredstava koja se prenose lokalnim upravama Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Bara i Ulcinja, 20 odsto prenesu direktno komunalnim preduzećima u tim opštinama u cilju efikasnijeg obavljanja poslova održavanja čistoće, zelenih površina i bujičnih kanala u zoni morskog dobra”, kaže Jelušić.

■ STALNA

ULAGANJA

Komentarišući činjenicu da neke NVO, ali i političke partije upućuju kritike na rad Morskog dobra i da su neki, čak, predlagali i

Za Bojanu 250.000€ “Završetak Strategije

održivog upravljanja plažama očekujemo u prvoj polovini 2018. godine, nakon čega ćemo inicirati kod Ministarstva održivog razvoja i turizma izmjenu postojećeg Pravilnika o uslovima koje moraju da ispunjavaju uređena i izgrađena kupališta, kao i inicirati novu kategorizaciju kupališta u Planu objekata privremenog karaktera koji će biti u primjeni od 2019. godine. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u skladu sa smjernicama Vlade, aktivno učestvuje u regulisanju prohodnosti desnog rukavca i ušća rijeke Bojane ulažući sredstva od 250.000,00 eura. Nosilac ovog projekta je Uprava za vode Crne Gore”, ističe direktor Morskog dobra.

njegovo ukidanje, Jelušić kaže da je ovo preduzeće kontinuirano realizovalo planirane aktivnosti nastojeći da obezbijedi bolju zaštitu, uređenje i unapređenje korišćenja morskog dobra, kao i da kroz programirane aktivnosti afirmiše morsko dobro, rad i funkcionisanje kupališta, lokacije za privremene objekte u zahvatu kupališta, kao i lokacije za pristaništa i privezišta u svih šest primorskih opština. “Spomenuo sam već, da je u godini za nama zaključeno više od hiljadu ugovora, što direktno ukazuje na to da su stalnim ulaganjem ovog Javnog preduzeća stvoreni preduslovi za kvalitetno obavljanje turističke i privredne djelatnosti duž crnogorske obale i da je isto prepoznato od sve većeg broja zakupaca. Kao veoma bitan element u savremenom upravljanju morskim dobrom je saradnja, javno-privatno partnerstvo kao zajedničko, kooperativno djelovanje, a ima za cilj ekonomičniju, djelotvorniju i uspješniju kooperaciju

Jelušić

UTORAK, 9. 1. 2018.

između javnog i privatnog sektora na području planiranja, pružanja usluga, finansiranja i drugih poslova na lokalnom i nacionalnom nivou kao”, ističe direktor Morskog dobra.

■ VISOKI

STANDARDI

Jelušić naglašava da konkretnim smjernicama u upravljanju zonom morskog dobra, ali i saradnjom sa zakupcima, u posljednjih nekoliko godina postignuti su visoki standardi na kupalištima, a kroz konkretne investicione planove i aktivnosti Javnog preduzeća u integralnom upravljanju, uređene pojedine zone, pogotovo imajući u vidu završene velike značajne projekte kao

ZADOVOLJAN SARADNJOM SA LOKALNIM UPRAVAMA Jelušić je zadovoljan sarad-

njom sa primorskim opštinama i kaže da je rezultat te saradnje vidljiv i na terenu. “Pomenuo sam već projekte koje smo zajedničkim djelovanjem i ulaganjima sa lokalnim samoupravama realizovali u proteklom periodu, te da nas očekuje niz novih velikih projekata od važnosti za funkcionalno uređenje naše obalšto su riva Pine u Tivtu, šetalište u Petrovacu, staza na potezu od Risana do Perasta, Šetalište u Dobroti… “Ovakve planove kroz saradnju sa opštinama Bar, Tivat i Herceg Novi, sprovodimo i na integralnom uređenju šetališta u Krašićima, šetališta “Belane”, šetališta “Pet Danica”…. Ovakav model upravljanja morskim dobrom, kao dobar primjer prepoznat je i u regionu, što su nam potvrdili stučnjaci tokom dugogodišnje saradnje koju ostavrujemo sa više relevantniih institucija iz Hrvatske. Uvažavajući razmišljanja i stavove pojedinih domaćih NVO, dosadašnja praksa pokazala je ipak da je zonom morskog dobra moguće upravljati jedino posmatranjem ovog posebnog područja kao jedinstvenu integralnu cjelinu. Mišljenja sam da određeno nezadovoljstvo pojedinih NVOa i političkih partija, nema realno utemeljenje, pogotovo kada uzmemo u obzir da se 50 odsto prihoda Javnog preduzeća na godišnjem nivou prenosi lokalnim samoupravama na čijoj teritoriji je prihod ostavren”, tvrdi direktor Morskog dobra. Jelušić podsjeća da je od 2012. godine, direktno u kase primorskih opština ukupno prenešeno 16,7 miliona eura, sa namjenom održavanja komunalnog reda, hortikulturalnog uređenja i javne rasvjete u zoni morskog dobra. “I pored značajnih sredstava koje se slivaju u op-

ne zone. Ovo govori u prilog tome da lokalne samouprave ne treba da imaju rezervu u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, već da nas posmatraju kao ozbiljnog partnera u cilju postizanja kvalitetne saradnje u upravljanju morskim dobrom kao jedinstvenim i cjelovitim državnim resursom”, kaže Jelušić.

MORSKO DOBRO S POSEBNOM PAŽNJOM PLANIRA I PROŠIRENJE KUPALIŠNIH KAPACITETA U RISANSKO-KOTORSKOM ZALIVU GDJE JE VEĆI DIO OBALE ZAŠTIĆEN OD UNESCO-A I GDJE POSEBNO TREBA VODITI RAČUNA O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE I OKOLNIH KULTURNIH DOBARA štinske kase neke od njih nisu u stanju da obavljaju, gore navedene ugovorne obaveze. S toga, neutemeljena je i težnja lokalnih samouprava da se na drugačiji način obezbijedi upravljanje zonom morskog dobra, kada se danas ne možemo pohvaliti zadovoljavajućim nivoom obavljanja ovog dijela posla koji im je povjeren, a za šta na redovnom cjelogodišnjem nivou dobijaju finansijska sredstva”, naglašava Jelušić.

■ INFRASTRUKTURNI PROJEKTI

Govoreći o projektima u primorskim opštinama, on ističe da je jedan od važnijih projekata koje Javno preduzeće realizuje u saradnji sa Opštinom Bar i Ministarstvom održivog razvoja i turizma - izgradnja saobraćajnice, šetališta i trga u Sutomoru. “Taj projekat početkom ove godine dobija idejno rješenje, nakon čega nas oče-

16,7

MILIONA EURA DIREKTNO JE PRENEŠENO U KASE PRIMORSKIH OPŠTINA OD 2012. GODINE

EKONOMIJA kuje izrada Glavnog projekta i početak realizacije uređenja obalne zone u Sutomoru, za šta je Javno preduzeće opredijelilo sredstva. Javno preduzeće učestvuje u finansiranju radova na izgradnji šetališta u Krašićima ukupne dužine 420 metara i radova na uređenju šetališta na tivatskoj plaži Belane. Trenutno je u toku tenderski postupak koji je raspisala Opština Tivat, kao nosilac projekata. Kroz saradnju sa Opštinom Herceg Novi započeti su radovi na izgradnji druge faze šetališta “Pet Danica” na potezu od Galeba do Mimoze. Ovaj projekat većim dijelom finansira Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, dok je Opština Herceg Novi nosilac poslova. U Opštini Kotor smo početkom ljetnje turističke sezone završili drugu fazu pješačke i biciklističke staze na potezu od Risana do Perasta, a početkom naredne godine nas očekuje postavljanje javne rasvjete duž novoizgrađene pješačke staze. Projekat šetališta Javno preduzeće finansira u cjelosti”, kaže Jelušić. Morsko dobro u 2018. godini očekuje izgradnju pristaništa u Kamenarima što će omogućiti bezbjednije, funkcionalnije i brže odvijanje saobraćaja na trajektnoj liniji Lepetane – Kamenari - Lepetane. “U prvoj polovini ove godine očekujemo početak radova na sanaciji obalne - pomorske infrastrukture pristaništa Žanjice, pristaništa i mandraća u Baošićima, mulo u Baošićima, pristaništa i lokalnog mandraća u Kumboru. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore kroz model privatno javnog partnerstva, realizuje izgradnju i uređenje preko 20 novih kupališta u Bokokotorskom zalivu. U proceduri su pripreme za objavljivanje javnog poziva za zakup morskog dobra za izgradnju novih kupališta kojim bi povećali plažni prostor i unaprijedili turističku ponudu na crnogorskoj obali. Izgradnja novih resursa neophodna je za razvoj ponude na našem primorju, ako uzmemo u obzir ograničene plažne resurse i dinamičan razvoj smještajnih kapaciteta”, kaže prvi čivjek Morskog dobra. On ističe da sa posebnom pažnjom planiraju i proširenje kupališnih kapaciteta u Risansko-kotorskom zalivu

U izradi je Strategija održivog upravljanja plažama kojom će se izvršiti analiza postojećeg stanja na crnogorskim kupalištima, nakon čega će se, u skladu sa kapacitetima, i savremenim standardima u ovoj oblasti, predložiti nova kategorizacija za organizaciju kupališta

gdje je veći dio obale zaštićen od UNESCO-a i gdje posebno treba voditi računa o zaštiti životne sredine i okolnih kulturnih dobara. “S tim u vezi planiramo izradu Studije formiranja novih kupališta u ovom području, a akcenat je dat na prilagođavanje već postojećih pontona. Prošle sedmice završena je Studija prirodnih uslova za formiranje nautičkih sidrišta u zoni tivatskog i budvanskog zaliva, koja nam je ponudila modele za postavljanje vezova na sedam lokacija u Tivtu i dvije lokacije u budvanskom zalivu. Plan Javnog preduzeća je da naredne godine započne proceduru na realizaciji ovog posla, koje će za rezultat imati uvođenje reda kada je riječ o sidrenju i vezivanju malih i srednjih plovila na pomenutim lokacijama”, kaže on. Jelušić podsjeća da je u izradi Strategija održivog upravljanja plažama kojom će se izvršiti analiza postojećeg stanja na crnogorskim kupalištima, nakon čega će se, u skladu sa kapacitetima, i savremenim standardima u ovoj oblasti, predložiti nova kategorizacija za organizaciju kupališta. “Ova nova kategorizacija uvešće diversifikaciju kupališta u skladu sa turističkim trendovima i potražnjom, tako da ćemo, pored dosadašnjih hotelskih i javnih, imati kupališta za ciljane grupe gostiju kao što su nudistička, porodična, pet firendly, izletnička i sl., a za svaku kategoriju propisaće se specifični standardi i uslovi za opremanje”, ističe direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.

EKONOMIJA

UTORAK, 9. 1. 2018.

PREDSJEDNIK SAVJETA STRANIH INVESTITORA SCHOEN OCIJENIO

Treba raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je privlačan, ali ima mnogo prostora za njegovo unapređenje, imajući u vidu prepreke u poslovanju koje su, između ostalog, rezultati rigidne legislative i loše implementacije usvojene regulative, kazao je predsjednik Savjeta stranih investitora (SSICG) Christoph Schoen. Prema njegovim riječima, unapređenje poslovnog ambijenta je dugotrajan prices, za koji je neophodna saradnja svih zainteresovanih strana. “Imajući u vidu da je poslovni ambijent jako širok pojam, naglasio bih da Crna Gora nastavlja da napreduje u procesu pristupanja EU, da je postala članica NATO i da je održala političku stabilnost, što su važni preduslovi za dalji razvoj poslovnog ambijenta”, rekao je Schoen agenciji Mina-biznis. Najznačajnija barijera za strane investitore je, kako je kazao, vladavina prava, jer predstavlja osnov za poslovanje na fer tržištu gdje su pravila propisana i ista za sve. “Kada kažemo ‘vladavina prava’ mislimo na cjelokupni proces, od donošenja regulative u čijoj izradi su učestvovale sve zainteresovane strane, preko implementacije i tumačenja, kao i mogućnosti vođenja postupaka pred sudskim organima koji poštuju i razumiju princip “razumnog roka”, objasnio je Schoen i dodao da česta mijenjanja propisa-

Schoen nih rješenja i praksi doprinose nesigurnosti, jer je potrebno vrijeme i napor da se privreda stalno prilagođava novim standardima i pravilima. Govoreći o preporukama Savjeta crnogorskoj Vladi, kako bi poboljšala poslovni ambijent i privukla strane investicije, on je naveo da je najvažnije da se nastavi sa integracijom u EU, kao i da se radi na poboljšanju regionalne saradnje gdje je Crna Gora važan igrač. “Crna Gora prirodnim resursima i geografskim položajem sama po sebi izaziva pažnju određenih investitora,

ali je ključni faktor za privlačenje ozbiljnih, prepoznatljivih međunarodnih brendova, stabilna politička i ekonomska situacija, uz povoljan poslovni ambijent”, obrazložio je Schoen. On je najavio da će Savjet tokom naredne godine objaviti Bijelu knjigu za 2016-2017, Vodič za MFIC 2018 i Vodič za investitore. Savjet stranih investitora Crne Gore je udruženje osnovano 2009. godine koje okuplja vodeće strane investitore u zemlji, i trenutno broji 37 kompanija.

USLJED PADA BROJA BUŠOTINSKIH POSTROJENJA U SAD U

PORASLE CIJENE NAFTE

Cijene nafte porasle su u juče na međunarodnim tržištima blizu 68 dolara usljed blagog pada broja bušotinskih postrojenja u SAD-u i kontinuirane smanjene proizvodnje skupa vodećih proizvođača predvođenih Organizacijom zemalja-izvoznica nafte i Rusijom. Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 33 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 67,95 američkih dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 50 centi višoj cijeni, od 61,94 američ-

Ilustracija

kih dolara. Trgovci objašnjavaju da su cijene porasle pod uticajem blagog smanjenja broja bušotinskih postrojenja za novu proizvodnju u SAD-u. Iz kompanije Baker Hughes kazali su da ih je pet manje nego u nedjelji ranije. “Uprkos tome očekuje se da će američka proizvodnja vrlo brzo premašiti nivo od 10 miliona barela dnevno, uglavnom zahvaljujući ogromnoj proizvodnji iz škriljaca. Više proizvode samo Rusija i Saudijska Arabija”, prenose agencije.

MINISTARKA EKONOMI DRAGICA SEKULIĆ NAJA

NOVI TENDE ISTRAŽIVAN NAFTE I GAS 2019. GODIN

rugi tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, trebalo bi da bude raspisan u narednoj godini, u cilju potpisivanja ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Govoreći o budućim aktivnostima u toj oblasti, ona je ocijenila da je u planu uvođenje što više koncesionara u off-shore teritoriju, ali da taj proces mora ići ciklično. “Proces istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju teče u skladu sa radnim programom koji je sastavni dio ugovora o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika. Kompanije Eni i Novatek privode kraju elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za seizmička istraživanja za koji su u proteklom peri-

odu sprovedene javne rasprave”, rekla je Sekulić za agenciju Mina-biznis i dodala da će, po završetku tog procesa i izdavanja dozvole Agencije za zaštitu životne sredine, uslijediti 3D seizmička istraživanja. Govoreći o energetskim projektima, Sekulić je saopštila da Crna Gora, kao država bogata i obnovljivim, i neobnovljivim resursima, sebi ne smije dozvoliti nestabilnost i nesigurnost u snabdijevanju električnom energijom. “Zato ćemo, pored optimalnog iskorišćenja potencijala vjetra, sunca i vode, krenuti u ekološku rekonstrukciju prvog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja i u realizaciju novog proizvodnog objekta, čime ćemo dodatno ojačati naš elektroenergetski sistem”, navela je Sekulić. Sekulić je, odgovarajući na pi-

Javorak je prošle godine ušao na tržište Njemačke

UTORAK, 9. 1. 2018.

IJE AVILA

ER ZA NJE SA U NI tanje kakav predlog očekuju od EPCG, nakon što je ugovor o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja raskinut sa češkom kompanijom Škoda Praha, rekla da je kraj ovog mjeseca rok do kojeg će od EPCG dobiti predlog alternativnog rješenja za novi proizvodni objekat u Pljevljima. “EPCG je dat rok od mjesec, zato što smatramo da je izuzetno važno što prije donijeti odluku po ovom pitanju i krenuti u potrebne aktivnosti. Detalje čekamo od EPCG, ali ono što sada zasigurno mogu reći jeste da novo rješenje mora uključiti rad postojećeg bloka punim kapacitetima, nakon što u naredne tri godine bude realizovana njegova ekološka rekonstrukcija”, objasnila je Sekulić. Ona je kazala i da podmorski

Dragica Sekulić

Traži se povoljniji model otkupa akcija A2A iz EPCG Govoreći o opcijama koje razmatra Ministarstvo ekonomije kako bi se ubrzao izlazak italijanske kompanije A2A iz vlasničke strukture EPCG, Sekulić je kazala da razgovaraju sa nekoliko finansijskih institucija u cilju pronalaženja povoljnijeg modela otkupa akcija od onog koji je definisan Put opcijom. “Pod povoljnijim modelom mislim na brži otkup akcija i njihovo preuzimanje tako da kabl između Crne Gore i Italije predstavlja sponu Crne Gore, odnosno čitavog Zapadnog Balkana, sa Italijom i ostatkom Zapadne Evrope. “Ulaganjima u energetski sistem u Crnoj Gori, mi stvara-

ih u najkraćem mogućem roku vratimo u državno vlasništvo, pritom vodeći računa da ne opteretimo državni budžet”, rekla je Sekulić. To u praksi, kako je precizirala, znači da eventualnim angažovanjem neke finansijske institucije ona, u ime države, otkupljuje akcije A2A i predaje državi u vlasništvo, a država otplaćuje po istim uslovima kao što je slučaj u važećem ugovoru. mo mogućnost za veću proizvodnju električne energije, odnosno stvaranje suficita, a realizacijom podmorskog kabla ćemo imati sve uslove da te viškove izvozimo”, saopštila je Sekulić.

U PREDUZEĆU JAVORAK IZ NIKŠIĆA ŽELE DA POVEĆAJU PROIZVODNJU

Izvoze proizvode na strana tržišta Cilj drvoprerađivačkog preduzeća Javorak MB iz Nikšića u ovoj godini želi da poveća obim proizvodnje, prodaju na zahtjevnim tržištima i samim tim unaprijedi i kvalitet proizvoda, kazao je izvršni direktor fabrike Dragan Nenezić. Prema njegovim riječima, Javorak je u prošloj godini ušao na vrlo zahtjevno tržište Njemačke, koje prepoznaje kvalitet i veoma je konkurentno sa

istom vrstom proizvoda kao iz nikšićke fabrike. “Javorkov njemački partner izuzetno je zadovoljan kvalitetom i cijenom našeg furnira i proizvodima od furnira. Očekujemo da ćemo u ovoj godini, osim povećane prodaje, u Njemačku ući i sa drugim proizvodima, shodno interesovanjima kupaca iz te države”, rekao je Nenezić za agenciju Mina-biznis i dodao da je, u odnosu na

planirano, Javorak u potpunosti ispunio zacrtano. On je naveo da su prethodnom periodu radili na remontu opreme, a cilj im je da nabave i novu, kako bi postigli veće kapacitete u proizvodnji. Javorak oko 98 odsto proizvodnje izvozi na tržište Slovenije, Hrvatske, Italije, Njemačke, Egipta i Kine, a dio proizvoda ide i na tržište Srbije i Makedonije.

EKONOMIJA

REAGOVANJE EPCG NA KRIVIČNU PRIJAVU

Miličković iznosi neistine u cilju lične promocije

Elektroprivreda Crne Gore demantovala je navode iz krivične prijave, koju je prije par dana vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću podnio predsjednik Udruženja manjinskih akcionara Elektroprivrede (EPCG) Vasilije Miličković. On je u prijavi naveo da su sedam članova odbora direktora EPCG i izvršni direktor Igor Noveljić odgovorni jer su dozvolili da se potpiše ugovor sa Rudnikom uglja Pljevlja o dugoročnom snabdijevanju uglja za potrebe Termoelektrane Pljevlja, bez prethodno objavljenog javnog poziva, odnosno tendera. U EPCG ističu da nepoznavanje poslovne prakse kompanije, pravne normative, lična promocija ali i pokušaj izazivanja pažnje u smislu političke karijere, ne opravdava Miličkovića da saopštava manipulativne i netačne informacije. U reagovanju se navodi da takva odluka još uvijek nije ni donešena. Kako tvrde iz EPCG, menadžment kompa-

Ovakvom vrstom prijave i neistinitim navodima može biti upravo interesantan nadležnom državnom tužiocu u smislu izvršenja krivičnog djela zbog lažnog prijavljivanja iz člana Krivičnog zakonika

nije je Odboru direktora proslijedio informaciju kako bi se zakazala sjednica Skupštine akcionara na kojoj bi se razmatrao nacrt ugovora i donijela odluka. “Sjednica je zakazana za 31. januar, a Miličković i ostali mali akcionari moći će da razmatraju i iznesu lični stav po tom pitanju. Dakle, nije izvršeno bilo koje krivično djelo, niti bilo koja protivpravna ili sumnjiva radnja”, naveli su u EPCG. Takođe ističu da je prijava podnešena protiv osoba koje nijesu ni odobrile, niti potpisale ugovor, niti je to u njihovoj nadležnosti, već je nacrt istog. Nabavka uglja, kako objašnjavaju, eksplicitno predstavlja izuzetak od primjene Zakona o javnim nabavkama, odnosno nema potrebe za raspisivanje javnog tendera, što je bila praksa i ranije. “Gospodin Miličković saopštava da bi kupovina uglja od 24 eura po toni predstavljala štetu za EPCG iako je, podsjećamo, ona najniža cijena od svih dosadašnjih po kojima je u posljednjih deset godina rudnik isporučivao ugalj pa čak i manja od regulisane cijene od RAE, utvrđene u posljednoj godini regulacije cijene uglja. Ovakvom vrstom prijave i neistinitim navodima može biti upravo interesantan nadležnom državnom tužiocu u smislu izvršenja krivičnog djela zbog lažnog prijavljivanja iz člana Krivičnog zakonika”, kažu u EPCG.

hronika

UTORAK, 9. 1. 2018.

posjedovalI pIštolje I munIcIju

optužnica protiv navodnih članova “škaljarskog klana”

uhapšen IlIra hajrulaha

Ulcinjanin pokUšao da Ubije sUgrađanina

Ulcinjska policija uhapsila je sinoć Ilira Hajrulaha, bezbjednosno interesantno lice, nakon što je u sugrađanina Elvisa Paljevića ispalio hitac koji ga na svu sreću nije pogodio. Kako navode iz policije, Hajrulah je oko 18.50 časova u Bulevaru Teuta, ispred lokala Sahat kula u Ulcinju, počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu Paljevića, na način što je u njegovom pravcu ispalio jedan hitac iz pištolja koji je tom prilikom pogodio staklo od motornog vozila na mjestu vozača, kojim je upravljao oštećeni E.P.

“I.H. je, sumnja se, drugi hitac ispalio u vazduh nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se I.H. liši slobode i da mu se privede, uz poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, saopšteno je iz policije. N.P.

Viši sud u Beogradu potvrdio je optužnicu protiv trojice okrivljenih za nelegalno držanje i nošenje oružja, za koje se sumnja da su pripadnici “škaljarskog klana”, a koji su početkom juna uhapšeni u beogradskom restoranu “Durmitor”, navodi srpski list “Blic”. U toj akciji uhapšeno 10 osoba, ali su

se nakon istrage na optužnici našla trojica okrivljenih Mitar Muratović, Milo Nilović i Ilija Zec. Naime, tokom pretresa pronađena su dva pištolja za koje je putem DNK-a analize utvrđeno da su koristili Muratović i Nilović. Prilikom hapšenja Ilije Zeca, kod njega je pronađeno 16 metaka kalibra 9

milimetara. Optužnicom im se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. U saopštenju suda se precizira da je krivično vanpretresno vijeće suda 20. decembra 2017. godine donijelo rješenje kojim je potvrdilo optužnicu Višeg javnog tužilaštva. - Ispitujući optužnicu Višeg javnog tužilaštva, krivično vanpretresno vijeće je stalo na stanovište da skup činjenica koje se navode u optužnici i proizlaze iz dokaza prikupljenih u predistražnom i istražnom postupku, neposredno potkrepljuju opravdanu sumnju da su optuženi učinili krivično djelo koje im se stavlja na teret, na način kako je to opisano u navedenoj optužnici, te ujedno i opravdavaju podizanje optužbe u ovoj krivično-pravnoj stvari”, naveo je Viši sud u Beogradu. N.P.

UTORAK, 9. 1. 2018.

hronika

budva: policijska racija u restoranu hotela ª Mediteranº

Šaković i Kan opet pretresani

u restoran “Jadran” u Budvi. Prilikom racije, osim Šako vića i Ljubiše, privedeni su i Šakovićev brat Novak, Pod goričanin Boban Vuksano vić, braća Ognjen i Mladen Kažanegra i Budvanin Goran Slovinić, Nikšićani Milan Konatar i Goran Sjekloća. Svi sem Sjekloće, za koga se sumnja da je prili kom racije uspio da baci pi štolj u obližnji kanal, su pu šteni na slobodu. Šaković i Ljubiša su od ra nije poznati javnosti i posje duju podeblji kriminalni do sije. Šaković je već duže vri jeme pod prismotrom po licije zbog bliskih veza sa škaljarskim klanom. Više puta je hapšen zbog oruž ja, a sumnja se i da je uče stvovao u likvidaciji vođe navijača Partizana Alek sandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi. Prije nekoliko dana prijavio je podgoričkoj

Foto: Iva Mandić

Postupajući na osnovu operativnih saznanja da se u restoranu hotela “Me diteran” u Budvi nalazi vi še bezbjednosno interesan tnih lica, budvanska polici ja potpomognuta intervet nom jedinicom, upala je u objekat i tom prilikom pre tresla Podgoričanina Milića Minju Šakovića i Budvani na Marka Ljubišu, zvanog Kan, kao i članove njihovog obezbjeđenja, braću Mladena i Ognjena Kažanegru i Đura Ivanovića. Osim njih, policija je pretresala i njiho va vozila koja su bila parki rana ispred restorana, me đutim nijesu pronašli ništa što bi ukazivalo na krimi nalne radnje. Šaković i Ljubiša, koji slo ve za navodne članove “ška ljarskog klana”, bili su pred met policijskog pretresa i prije dvadesetak dana, kada je intervetna jedinica upala

dirala. Takođe, 2011. on i Dar ko Laković osuđeni su na po godinu zatvora zbog iznude. Samo godinu kasnije, osu đen je na pola godine zatvo

policija kontrolisala bezbjednosno interesantna lica

Kontić nosio pištolj, Božović kesicu kokaina?

Ljiković

odlukoM apelacionog suda

Ljikoviću produžen pritvor Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu na rješenje o produženju pri tvo ra Na zi mu Lji kovi ću (39) iz Bara, koji je nepravo snažnom presudom osuđen na jedinstvenu kaznu od 15 godina i pet mjeseci zatvo ra, zbog ubistva supruge ko ja je bila u drugom stanju. Ubi stvo se do go di lo 12. mar ta 2015. go di ne oko 21.35 časova u Ostrosu kod Bara. Istom presudom koju je izrekao sudija Vladimir Novović, Ljiković je osu đen i za krivično djelo ne

policiji da je primijetio oso bu, koja se sumnjivo na bici klu vrzma oko njegove kuće, te da sumnja da u rancu no si eksploziv, kako bi ga likvi

ra zbog nasilničkog ponaša nja nad porodicom Škrijelj. Šaković je kao maloljetnik 2005. godine ubio Miroja Baošića. Podeblji kriminalni dosije ima i Ljubiša, koji je nedav no pretresan u jednoj od ak cija policije, a poznat je po tome što je dva puta preži vio pokušaj likvidacije 2009. i 2013. godine. On je 2013. go dine u Beogradu upucan i jedva je preživio napad. On se tada sa četiri svježe rane sam dovezao do Hitne po moći u svjesnom stanju gdje su ga ljekari operisali i spa sili mu život. N.P.

dozvoljeno držanje oružja. Tokom suđenja javnost je bila isključena, radi zaštite porodice okrivljenog i nje govo troje maloljetne djece, kao i oštećene porodice. U pr vo ste pe noj pre su di se navodi da je Ljiković s umišljajem ubio supru gu 12. marta 2015. godine oko 21.35 časova na lokal nom putu. U trenutku ka da je ona uzela telefon ka ko bi pozvala brata okrivlje ni je u njenom pravcu ispa lio osam hitaca, od kojih je pet pogodilo.

Prilikom kontrole be zbjednosno interesantnih osoba i suzbijanja nošenja vatrenog oružja u Nikšiću, policija je pronašla i oduze la pištolj, municiju i koka in. Naime, službenici Odsi jeka i CB Nikšić su, 6 .janua ra 2018. godine, kontrolisa li terensko motorno vozilo marke “mercedes”, bez re gistarskih oznaka, kojim je upravljao V.C. iz Nikšića, dok su se sa njim u vozilu nala zili Ivan Kontić (27) i Matija Božović (27), obojica iz Nikšića. “Prilikom kontrole policij ski službenici su kod I.K. pro našli i privremeno oduzeli revolver “zastava magnum 357”, sa šest metaka odgo varajućeg kalibra, u ilegal nom posjedu. M.B. je u tre nutku kontrole od sebe od

bacio pvc pakovanje sa sa držajem praškaste materije bijele boje za koju se sum nja da je opojna droga ko kain”, navodi se u saopšte nju Uprave policije. O doga đaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom držav nom tužilaštvu Nikšiću ko ji je naložio da se predmet no oružje uputi na vještače nje u Forenzički centar na kon čega slijedi podnošenje

krivične prijave. “Po pitanju pronađene opojne droge obaviješten je državni tužilac u Višem dr žavnom tužilaštvuu Pod gorici, koji je naložio da se predmetna materija uputi na vještačenje u Forenzič ki centar i da se protiv M.B. podnese prekršajna prijava iz oblasti Zakona o sprečava nju zloupotrebe droga”, za ključuje se u saopštenju. N.P.

HRONIKA

UTORAK, 9. 1. 2018.

PREDSJEDNIK KOMORE JAVNIH IZVRŠITELJA VIDAK LATKOV

FALSIFIKOVANIM PRESUDAM ZLOUPOTREBLJAVAJU IZVRŠ Manjka podrška pripadnika Uprave policije koji su zakonom dužni da pruže asistenciju prilikom prinudnog iseljenja

⌦ Bojana Božović Na taj način je onemogućen dogovor povjerilaca i javnih izvršitelja, što je ranije bilo izraženo, posebno u Podgorici. Pored nepristrasnosti, stvoreni su uslovi da sve kancelarije imaju dovoljan broj predmeta za svoju održivost. Javni izvršitelji, čija uloga je veoma aktivna kroz pružanje efikasnijeg i bržeg postupka izvršenja, uspjeli su da naplate trećinu potraživanja, što je slučaj i u drugim evropskim zemljama, naveo je u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Komore javnih izvršitelja Crne Gore Vidak Latković. Dodaje da su kod nas izvršiteljske tarife najniže u odnosu na zemlje u regionu, te da su time izvršni dužnici najzaštićeniji, dok je s druge strane smanjenje tarifa uticalo na finansijsku održivost kancelarija pojedinih javnih izvršitelja. Najzahtjevniji dio posla javnih

izvršitelja, kako navodi Latković, i dalje je komunikacija sa strankama, pokazalo se da još uvijek ne postoji razumijevanje za njihovu ulogu u postupku, no progres u tom dijelu ipak je primjetan. “Mogu potvrditi da se posljednjih godina ta naša uloga kao javne službe sve više prepoznaje i prihvata. Tako da građani postaju svjesniji - dug se mora platiti, obaveze iz pravosnažne i izvršne presude se moraju namiriti, te da ukoliko se to ne desi javni izvršitelj će to sprovesti prinudnim putem”, naveo je Latković.

■ UMREŽAVANJE JE UBRZANJE POSTUPKA

Komora javnih izvršitelja je posljednjim Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa, čiji je jedan od nosilaca, obavezana da sprovede umrežavanje svoje baze podataka

sa bazama podataka koje vode državni organi. “Konkretno, sa bazom Ministarstva unutrašnjih poslova, zatim sa bazom Pravosudnog informacionog sistema (PRIS), u nekoj perspektivi takođe je u planu umrežavanje sa evidencijom Uprave za nekretnine, odnosno katastrom nepokretnosti, kao i bazom Centralne depozitarne agencije - dakle svih onih baza podataka koje su nam neophodne za određivanje i sprovođenje izvršenja, a u kojima su pohranjeni i čuvaju se lični i podaci o imovini”, naveo je Latković. U ovom momentu Komora razmjenu podataka iz Centralnog registra stanovništava, koje vodi MUP, a koji sadrži podatke o prebivalištu, matične brojeve, činjenice rođenja i smrti, podatke o posjedovanju motornih vozila, vrši pismenim putem. “To nam značajno usporava i otežava postupak, kao i

rad naših kancelarija i filijala MUP-a koji moraju na svaki taj pismeni zahtjev da nam odgovore pisano. Mi smo tu inicijativu pokrenuli već nekoliko godina unazad i pokušavamo sa MUP-om da to dovedemo do kraja kako bismo imali elektronsku razmjenu podataka”, kazao je Latković. U tom dijelu uspješno je realizivana saradnja sa Poreskom upravom, odnosno Komora sa njima ima direktnu razmjenu elektronskim putem, odakle pribavlja podatke za poslodavce izvršnih dužnika, što značajno ubrzava postupak. “Koristimo i web servise Centralne banke pa pribavljamo podatke o transakcionim računima naših dužnika. Definitivno je saradnja sa MUP-om nešto čemu težimo i nadamo se da ćemo u narednom periodu uspjeti da uvežemo sa bazoma podataka, ali i PRIS-om koji nam omogućava da vršimo provjeru auten-

ZLOKOVIĆA ČEKA RIJEČ MINISTRA, PROTIV MUGOŠE SE VODI POSTUPAK Zakonom o javnim izvršiteljima je propisano da se na 25.000 stanovnika imenuje po jedan izvršitelj, odnosno za teritoriju Crne Gore dovoljno je 33 izvršitelja, a trenutno ih je imenovano 30, od kojih je bivši predsjednik Komore Siniša Mugoša privremeno udaljen do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega. Od kada postoji Komora kao zakonom propisano obavezno strukovno udruženje javnih izvršitelja, odnosno od aprila 2014. godine, bio je jedan slučaj da javni izvršitelj traži razrješenje. “To je izvršitelj iz Nikšića, a razrješenje je tražio iz razloga lične prirode. S druge strane, u odnosu na izvršitelja iz Podgorice, Aleksandra Zlokovića, 2017.

je donesena odluka Upravnog suda, kojom je potvrđena odluka disciplinske komisije Komore o razrješenju, a čeka se konačna odluka o razrješenju od ministra pravde. Zlokoviću je izrečena disciplinska mjera trajnog prestanka obavljanja izvršiteljske dužnosti i on ne obavlja djelatnost”, kazao je Latković. Naveo je da je Ministarstvo pravde zaduženo da izradi godišnji plan o sprovođenju kontrola, te da pored nadležnog ministarstva nadzor vrši i Komora kroz rad komisije i predsjednika komore koji je ovlašćen da postupa po svim pritužbama i pokreće postupke tamo gdje postoji osnovanost navoda da je počinjena neka od disciplinskih povreda. “Ministarstvo najmanje jednom go-

dišnje obiđe sve kancelarije, uz vanredne kontrole kad okolnosti ukažu potrbu za tim. Ministarstvo daje mjere kroz zapisnik direktno izvršitelju, a odnose se na nadležnosti vođenja knjiga, spisa predmeta, odnosno više tih upravnih stvari. Dok se zakonitost preispituje od strane sudova, koji isključivo donose odluke po prigovorima i zahtjevima za otklanjanje nepravilnosti, pa na taj način vrše kontrolu zakonitosti i pravilnosti našeg rada kao instanciono viši organi u postupku i njihove odluke se konačne”, pojasnio je Latković.

Ako stvarno želimo vladavnu prava i da se pravosnažne izvršne odluke sprovode, ako želimo autorite tih odluka prema strankama, u smislu da će ih dobrovoljno izvršiti ili makar nakon što se pokrene izvršni postupak a ne čekati prinudana ostvarenja, moramo pokazati snagu zakona i državnih organa, pa i javnih izvršitelja upravo kroz samo sprovođenje svega toga

UTORAK, 9. 1. 2018.

HRONIKA

VIĆ ZA DNEVNE NOVINE:

MA STRANKE ŠITELJE ■ ZLOUPOTREBA KROZ FALSIFIKOVANE PRESUDE

Latković dodaje da je rad javnim izvršiteljima značajno otežan upravo zbog nemogućnosti pristupa bazi Pravosudnog informacionog sistema (PRIS), što strankama omogućava zloupotrebu. “To je omogućavalo strankama da vrše zloupotrebe, tako šo su nam podnosili falsifikovane presude, a mi nismo imali način da provjerimo autentičnost te isprave. Dobijete papir sa pečatima i nemate sistemsku mogućnost da to provjerite, a i niste zakonski obavezni da to uradite već uzimate da je riječ o javnoj ispravi i da je njen sadržaj autentičan izvorniku. Za još veću sigurnost postupka moramo se uvezati sa sistemima koje sam pomenuo, a to često bude složen i zahtjevan posao”, naveo je Latković. Kako je kazao, iako javni izvršitelji nemaju obavezu da provjeravaju autentičnost sudske odluke, to je poželjno da rade upravo kako ne bi došlo do urušavanja povjerenja u njihov rad.

“Mi smo uveli alat u naš softverski sistem koji nam omogućava da između sebe provjeravamo presude, jer se dešavalo da se izvršava ista presuda kod nekoliko javnih izvršitelja, opet voljom onog koji je podnosi. Informacioni sistem je nešto što nas sve štiti, ubrzava nam i olakšava rad i čini ga pouzdanijim i bržim. To je najveći benefit koji je Komora uradila za sve izvršitelje, a uveli smo ga prje dvije godine”, naveo je Latković.

■ MANJKA PODRŠKA UPRAVE POLICIJE

Izlazak na lice mjesta vrlo je neprijatan dio posla javnih izvršitelja, a posebno kada moraju, shodno zakonskim ovlašćenjima, izvršiti iseljenje, to jeste ispražnjenje od lica i stvari. “To su dosta teške situacije i tu mogu reći da nam manjka podrške pripadnika Uprave policije koji su zakonom dužni da nam pruže asistenciju u takvim slučajevima, jer javni izvršitelj nema sredstva prinude, osim autoriteta koji mu je zakon dao kroz nadležnosti, ali često to nije dovojno da stranke postupe po našim nalozima i onda smo prinuđeni da angažujemo pripadnike Uprave policije”, pojasnio je Latković. Kako dodaje, službenici policije jesu dužni da “priskoče” prilikom iseljenja, ali često ne pruže asistenciju pozivajući se na svoj pravilnik da nisu ostvareni uslovi za asistenciju. “Ako stvarno želimo vladavnu prava i da se pravosnažne i izvršne odluke sprovode, ako želimo autorite tih odluka prema strankama, u smislu da će ih dobrovoljno izvršiti ili makar nakon što se pokrene izvršni postupak, a ne čekati prinudno ostvarenje potraživanja, moramo pokazati snagu zakona i državnih organa, pa i javnih izvršitelja upravo kroz samo sprovođenje izvršenja”, istakao je Latković. Latković

Mugoša

Mugoša pokušao da naplati 864.000 eura duga koji ne postoji Javni izvršitelj Siniša Mugoša uhapšen je 28. marta prošle godine zbog sumnje da je falsifikovanom presudom pokušao da od Crnogorskog telekoma naplati 864.000 eura fiktivnog duga. Kako se navodi u naredbi za sprovođenje istrage, Mugoša je od za sada nepoznate osobe u Beogradu preuzeo falsifikovanu presudu po kojoj izvjesna firma iz Slovenije potražuje od Telekoma 864.000 eura. Na osnovu te

lažne odluke suda, Mugoša je navodno donio rješenje o izvršenju po kojem je 20. marta novac trebalo da bude uplaćen. Međutim, dan kasnije, službenici Telekoma su prijavili to Specijalnom tužilaštvu koje je odmah blokiralo isplatu, pa nije došlo do prenosa cjelokupnog iznosa sredstava. Istragom je obuhvaćen i Aleksandar Nestorović koji je, kako se sumnja, pomagao Mugoši u realizaciji plana. Tokom sasluša-

nja u Specijalnom tužilaštvu, izvršitelj je ranije negirao da je na osnovu falsifikovane dokumentacije sproveo postupak potraživanja, blokade i naplate sredstava od Crnogorskog telekoma. Tvrdio je da je radio sve po zakonu i pravilima struke, te da će to i dokazati tokom daljeg procesa. Postupak istrage u ovom procesu je priveden kraju, tako da se uskoro može očekivati i podizanje optužnice.

Zloković i Mijušković “skidali” veće sume novca sa računa firmi

Protiv Zlokovića su 2016. godine formirana dva predmeta. Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet protiv Zlokovića i više NN lica zbog sumnje da su na osnovu falsifikovane sudske presude sa računa Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije nezakonito uzeli 263.000 eura. Zloković je upravnim inspektorima pokazao potvrdu da je novac predao advokatu iz Beograda Marku Lj. Jeliću, kojeg, međutim, nema na spisku advokatske Komore Beograda, a ni Srbije. Ta je prijava podnesena 5. jula, a predmet je formiran dva dana kasnije. Predmet je potom preuzelo Više državno tužilaš-

tvo zbog sumnje da je Zloković počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja koje je u nadležnosti tog tužilaštva. U ovom predmetu još traju vještačenja. Nakon toga, Ministarstvo pravde je podnijelo prijavu protiv Zlokovića kao i tri predloga za pokretanje disciplinskog postupka Komori javnih izvršitelja. Protiv Zlokovića i njegovog kolege iz Nikšića Aleksandra Mijuškovića Elektroprivreda je 2016. godine Višem državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da su ovi javni izvršitelji pokušali da sa računa Elektroprivrede ,,skinu“ 706.000 eura. Zloković i Mijušković su uspjeli da sa

Zloković računa EPCG nezakonito podignu 14.800 eura, dok nije stigla zabrana prinudne naplate. Nikšićki Vodovod je takođe imao dosta problema nakon što je angažovao izvršitelja Mijuškovića za naplatu duga. On je po istoj matrici kao sa EPCG, pokušao da ošteti ovo nikšićko javno preduzeće za 400.000 eura. Komora javnih izvršitelja je tada suspendovala Mijuškovića na šest mjeseci i najavila da mu može biti izrečena mjera trajne zabrane obavljanja izvršiteljske djelatnosti.

Foto: Filip Roganovic

tučnosti sudskih odluka koje su kod nas predviđene kao izvršni naslovi”, pojasnio je Latković.

UTORAK, 9. 1. 2018.

društvo

Kada su u pitanju individualni radni sporovi, predmet spora u 2017. godini najčešće odnosio na neisplaćene naknade za troškove prevoza na rad i sa rada, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika. Takođe, predmeti su se odnosili i na odvojeni život, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora.

Broj podnesenih predloga za mirno rješavanje radnih sporova iz godine u godinu sve manji

Tokom prošle godine podnijeTo više od 2.000 predloga

Radnici se žalili na neisplaćene naknade, Rad noću i za vRijeme pRaznika ⌦ Marina Ilić

genciji za mirno rješavanje radnih sporova tokom 2017. podnijeto je oko 2.000 predloga, što je za oko 78 odsto manje u odnosu na 2016. godinu. Individualni sporovi su se najčešće odnosili na neisplaćene naknade, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika.

U periodu od 1. januara zaključno sa 14. decembrom 2017. godine, podnijeto je 2.008 predloga za mirno rješavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova, saopštila je Dnevnim novinama direktorica Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Zdenka Burzan. To znači da je broj podnesenih predloga čak 78.11 odsto manji u odnosu na 2016. godinu kada ih je podnijeto ukupno 9.175, i za oko 45 procenata manji nego u 2015. godini, kada ih je bilo 3.679.

■ Najčešće žalbe radNika

Postupak mirnog rješavanja radnog spora pokre-

će se podnošenjem Predloga Agenciji, a strane u sporu predlog mogu podnijeti zajednički ili pojedinačno. Tako se, prema podacima Agencije, kada su u pitanju individualni radni sporovi, predmet spora u 2017. godini najčešće odnosio na neisplaćene naknade za troškove prevoza na rad i sa rada, prekovremeni rad, rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika. Takođe, predmeti su se odnosili i na odvojeni život, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora. Bilo je i sporova koji su nastali zbog neisplaćenih ili manje isplaćenih zarada i neuplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osigu-

ranje, kao i sporova povodom nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto. “Kada su u pitanju kolektivni radni sporovi predmet spora odnosio se na nepoštovanje odredbi kolektivnog ugovora (neuplaćena naknada za rad, naknada za prevoz i druga finansijska davanja zaposlenih), kao i izmirivanje potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa po sporzumu zaključenom između Vlade Crne Gore i socijalnih partnera”, navela je Burzan u odgovorima dostavljenim DN.

■ SaglaSNoSt

StraNa u Sporu

Na osnovu sporazuma Vlade i socijalnih partnera, potpisanog 2013. godine, a koji se odnosi na potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa za 2010. godinu, u Agenciji napominju da su svi predlozi u postupku mir-

Burzan

Bilo je i sporova koji su nastali zBog neisplaćenih ili manje isplaćenih zarada i neuplaćenih doprinosa za oBavezno socijalno osiguranje, kao i sporova povodom nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto nog rješavanja radnih sporova, pred Agencijom, riješeni uz saglasnost strana u sporu. “Na osnovu sporazuma Vlade i socijalnih partnera, potpisanog 2016. godine, a koji se odnosi na potraživanja po osnovu manje isplaćenog toplog obroka i regresa za 2008. godinu, podnijeto je i riješeno preko 6.000 predloga. Takođe, ukazujemo da je u 2017. godini, podnijeto više predmeta, koji se odnose na realizaciju predmetnog sporazuma”, ističe Burzan.

Kao strane u postupku mirnog rješavanja radnih sporova pred Agencijom, shodno odredbama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, su poslodavci i zaposleni, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Međutim, iz Agencije nijesmo mogli da dobijemo odgovor na pitanja koliko je predloga podneseno od zaposlenih u javnom, a koliko u privatnom sektoru, kao ni na pitanje protiv kojih državnih organa je pokrenut postupak za mirno rješavanje radnih sporova. “U vezi sa Vašim pitanjem, ukazujemo da je postupak i način mirnog rješavanja radnih sporova, uređen Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova, koji se između ostalog, zasniva na načelu tajnosti i povjerljivosti podataka, te davanje odgovora na vaše pitanje bilo bi u suprotnosti sa čl. 8 i 23 navedenog zakona”, navela je u odgovoru Burzan.

društvo

UTORAK, 9. 1. 2018.

Prema Podacima moNSTaTa crNa Gora Se za

NegativaN priraštaj ⌦ Jelena Vađon Đurišić

rna Gora još se ne suočava sa bijelom kugom, pojmom u narodu poznatim za negativnim prirodnim priraštajem. Ipak, u 2016. godini, negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak 13 crnogorskih opština. I pored negativnog prirodnog priraštaja u većini crnogorskih opština, na nivou države, tvrde u Monstatu i Institutu za javno zdravlje, nema govora o bijeloj kugi. “Prema podacima Zavoda za statistiku Monstat, u Crnoj Gori u 2016. godini rođeno je 7.569 živorođene djece, od čega su 3.850 ili 50,8 odsto bili dječaci i 3.719 ili 49,1 odsto djevojčice, dok je iste godine umrlo 6.464 osobe, pri čemu je bilo 3.385 muškaraca i 3.079 žena. Navedeni podaci ukazuju da je u

Crnoj Gori, te godine zabilježen pozitivan prirodni priraštaj i iznosio je 1.105”, kazala je Dnevnim novinama direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević.

NAJVIŠE SE RAĐA I UMIRE U PODGORICI Podaci Monstat-a pokazuju da je, dodaje, najviše rođenih i umrlih u središnjem regionu, gdje je prirod-

ni priraštaj pozitivan, dok je na sjeveru negativan, ali sa izraženom razlikom po gradovima, jer se u nekim od gradova na sjeveru bilježi pozitivan trend prirodnog priraštaja. “Najveći broj živorođene djece zabilježen je u Podgorici 2.655, što je više od trećine ukupnog broja rođenih u Crnoj Gori. U Podgorici je evidentiran i najveći broj umrlih 1.647, što znači da je prirodni priraštaj u Podgorici pozitivan i nešto je manji u odnosu za prosjek Crne Gore”, kazala je Ljaljević i dodala da je najmanje djece rođeno u Šavniku, njih 15. U 2016. godini, kazali su iz Monstata, nije postojala

nijedna crnogorska opština gdje nije bilo rađanja. “Prirodni priraštaj pozitivan je u 10, a negativan u 13 crnogorskih opština. Najveći prirodni priraštaj je u Podgorici 1.008, Rožajama 218, Budvi 170 i Beranama 107, dok Pljevlja imaju najveći negativni prirodni priraštaj -237”, kazala je Ljaljević. Iza Pljevalja sa negativnim prirodnim priraštajem slijede Danilovgrad -59, Kolašin -51, Nikšić -43, Cetinje -41, Žabljak -39, Plužine -36, Šavnik -23, Mojkovac -20, Herceg Novi -19, Petnjica -10, Andrijevica -9 i Bijelo Pole -1.

Najveći broj živorođeNe djece zabilježeN je u Podgorici 2.655, što je više od trećiNe ukuPNog broja rođeNih u crNoj gori. u Podgorici je evideNtiraN i Najveći broj umrlih 1.647, što zNači da je PrirodNi Priraštaj u Podgorici PozitivaN i Nešto je maNji u odNosu za Prosjek crNe gore

UTORAK, 8. 1. 2018.

društvo

Sada Ne Suočava Sa Problemom bijele kuGe

j u triNaest opštiNa NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ U SRBIJI, HRVATSKOJ I BIH

Kada je riječ u odnosu na region, Crna Gora je jedina koja ima pozitivan prirodni priraštaj. “Prirodni priraštaj u 2016. godini u Srbiji je bio negativan, jer je broj umrlih iznosio 100.834 (50.708 muškaraca i 50.126 žena) dok je broj živorođenih bio 64.734”, rekla je Ljaljević, uz ocjenu da je u Crnoj Gori nešto bolja situacija sa prirodnim priraštajem.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u 2016. godini, od ukupnog broja umrlih osoba (51.542) u 2016. godini, kako je kazala, 25.344 ili 49,2 odsto odnosilo se na muškarce i 26.198 ili 50,8 odsto na žene, dok je broj živorođenih iznosio 37.537. “To ukazuje da je i u Hrvatskoj u 2016. godini prirodni priraštaj bio negativan. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini je zabilježen negativni prirodni priraštaj”, rekla je

Ljaljević. Ona objašnjava da prirodno kretanje stanovništva determinišu dvije komponente i to rađanje sa jedne strane i umiranje sa druge. “Pad vrijednosti tog pokazatelja uslovljavaju eksterni (spoljašnji) i interni (unutrašnji) faktori, koji su međusobno usko povezani. Od internih komponenti posebno se izdvajaju: starenje populacije, izražene migracije stanovništva sa sjevera Crne Gore, promjene ekonomskih prilika, sve duže trajanje školovanje žena, smanjeni fertilitet, nedovoljna društvena briga za zaustavljanje procesa biološke regresije, a od eksternih komponenti najznačajnije su: glo-

balizacija, modernizacija, motivacija žena da se uključuju u sve društvene sfere...”, istakla je Ljaljević.

PRONATALNOM POLITIKOM PODSTICATI NA RAĐANJE Svaka država u skladu sa mogućnostima kreira pronatalitetnu politiku, koja, kako je rekla, podstiče parove na rađanje. “Neke od tih mjera u Crnoj Gori su plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja trudnoće i godinu dana nakon porođaja, kao i druge mjere beneficije ženama sa malom djecom (oslobađanje žena sa malom djecom od noćnog rada, besplatne zdravstvene usluge, dobijanje dječjeg dodatka i materijalne pomoći za ekonomski

ugrožene porodice, ....”, naglasila je Ljaljević. Iako je Crna Gora, za razliku od većine drugih zemalja, još sa pozitivnim prirodnim priraštajem u Ujedinjenim nacijama procjenjuju, ističe Ljaljević, da će broj stanovnika u Crnoj Gori biti smanjen u narednom periodu. “Stoga je od posebnog značaja istaći da treba kreirati sveobuhvatnu pronatalitetnu politiku, koja uključuje sve komponente koje unapređuju rađanje djece, a prije svega: promovisanje rađanja kao parametra društvenog prosperiteta i usklađivanje sa ekonomskim komponentama, povećanu dostupnost predškolskih ustanova sa prilagođenim vremenom za brigu o djeci, finansijsko podsticanje za porodice sa većim brojem djece i druge mjere”, zaključila je Ljaljević.

CRNA GORA

IZGORIO STAN ŠESTOČLANE PORODICE U PODGORICI

Danijel i Zora Vincek sa gošćom iz Njemačke doktorkom Gabrijelom

POSJETA NAUČNIKA IZ NJEMAČKE

Vincek: Botaničkoj bašti neophodna pažnja Botaničku baštu u Kolašinu ovih dana ponovo su posjetili bračni par iz Njemačke, doktori Gabrijela i Fric Felsh - Rueding. Naučnici iz Njemačke su poodavno oduševljeni kolašinskom baštom na 1018 metara nadmorske visine, koju je još 1981. godine osnovao prirodnjak Danijel Vincek, a koja je pod zaštitom države od 1994. godine. O poznanstvu sa bračnim parom Felsh - Rueding, sam Vincek kaže da je posljedica srećne slučajnosti. “Sreli smo se sasvim slučajno prije nekoliko godina i od tada oni redovno posjećuju Botaničku baštu. Čak, od njih imam i pomoć, a upućuju mi i veliku pažnju. I jedno i drugo su doktori, a Fric je autor tri naučne knjige. Moram istaći i da je njihov naučni rad u Njemačkoj veoma cijenjen. Podsjetio bih da je kustos berlinske Botaničke bašte, a koji je i kustos za južnu Evropu, bio kod nas i pregledao našu baštu, te bio faciniran onim što je vidio, baš toliko da je još prije 30 godina napisao knjigu ‘Orhideje Crne Gore’. Uostalom, ta knjiga se smatra prvim komplet-

nim djelom o orhidejama.” Ipak, za Vinceka pravu zanimljivost predstavlja činjenica da bračni par Felsh - Rueding živi u gradiću Radebelu. “To je rodni grad Karla Maja, nedaleko od Drezdena. I da bude još interesantnije, oni su i prve komšije njegovih potomaka.” Gabrijela Felsh - Rueding, prema Vincekovim riječima, uspješno je savladala naš jezik i prevela priručnik za učenje njemačkog jezika. “Ova familija ima toliku ljubav prema Crnoj Gori da je šteta ako se to ne iskoristi na najbolji mogući način. Poznato je da sam prije par godina predao državi na upravljanje našu botaničku baštu. Ipak, od tada se ništa nije ulagalo niti promijenilo u pozitivnom smislu. A ovakvom prirodnjačkom kutku kakva je botanička bašta neophodna je stalna pažnja i ulaganje. Zato, pokušavam da dok sam živ pronađem nekog ko će zaista brinuti o ovom bogatstvu, jer bašta ne može izrasti za nekoliko sezona”, poručio je Vincek. Z.B.

UTORAK, 8. 1. 2018.

GODINE, BOTANIČKA BAŠTA U KOLAŠINU, KOJA SE NALAZI NA 1018 METARA NADMORSKE VISINE, JE POD ZAŠTITOM DRŽAVE. BAŠTU JE 1981 GODINE OSNOVAO VINCEK

DJECU PREKO TERASE SPAŠAVALI OD POŽARA

estočlana porodica Ćetković iz Podgorice ostala je juče bez krova nad glavom, nakon što im je u požaru potpuno uništen stan u Ulici kralja Nikole. Srećom, nije bilo povrijeđenih.

Požar je izbio u ranim jutarnjim časovima zbog navodno preopterećene instalacije, a u tom trenutku u stanu su spavali Dalibor Ćetković sa suprugom i dvoje male djece. Njegov otac, Dragan, kazao je DN da je sreća u nesreći što drugo dvoje djece nije bilo tog jutra u stanu, jer njih dvoje upravo spavaju u prostoriji gdje je požar i izazvan. “Moj sin je osjetio dim i ustao je da provjeri šta se dešava. Čim

Dragan Ćetković, otac Dragoljuba

je otvorio vrata velika količina dima je krenula ka njima. Šokirala ga je situacija i u tom trenutku nije znao šta se dešava, pa se brzo vratio u sobu da vidi da li su žena i djeca živi. Probudio je ženu i djecu od tri i jedne i po godine i preko terase ih prebacio do stana komšije, jer je zbog gustog dima bilo nemoguće da izađu na ulazna vrata”, kazao je Dragan Ćetković. Ispred zgrade su bili i parkirani taksisti, koji su pozvali Službu zaštite, ali oni nijesu mogli mnogo toga da učine. “Vatrogasci su brzo došli, ali od velikog dima se onesvijestio i jedan od vatrogasaca. Pao mi je pred nogama i ja sam ga izvukao

CRNA GORA

UTORAK, 8. 1. 2018.

Foto: Vedran Ilic

do stana ispod. Vjerovatno bi se i ugušio, jer nije imao zaštitnu masku”, priča Dragan. Nakon sprovedenog vještačenja, konstatovano je da je požar izazvala instalacija, koja je, kako kažu, bila ispravna. Ćetković navodi da će za tri dana biti urađen i konačan izvještaj o uzroku požara. “Požar je najvjerovatnije izbio na produžnom kablu kod televizora, gdje se nalazi i zavjesa, pa se požar i veoma brzo rasplamsao preko nje, komode i televizora, a poslije i na ostatak dnevne sobe, koja je potpuno uništena. Nakon toga požar je uništio i cijelu kuhinju i hodnik. Šteta je ogromna, ali je u svoj nesreći najvažnije da su svi živi i zdravi. Ne želim ni da mislim o tome šta bi se desilo da je u stanu bilo i drugo dvoje djece, koji spavaju u sobi gdje je izbio požar”, istakao je Dragan, zahvalivši se medijima na podršci, kao i prijateljima koji su zvali i nudili pomoć. M.M.

SASTANAK U MEŠIHATU ISCG

Nastavljaju se radovi na izgradnji Hana u Loznici

Izgradnja vakufa Hana za pripadnike islamske konfesije u Bijelom Polju, koja je započela prije godinu i po biće nastavljena ove godine, dogovoreno je na sastanku u Mešihatu islamske zajednice Crne Gore. Predsjednik Medžlisa islamske zajednice Bijelog Polja Adis ef. Kučević kazao je Dnevnim novinama da je proteklog vikenda održan sastanak sa reisom Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzićem, te da je dogovoreno da Mešihat Islamske zajednice nastavi radove na izgradnji Hana u naselju Loznice. “Han je višenamjenski kompleks koji sadrži džamiju sa pratećim objektima, restoranom i apartmanima za spavanje. Procijenjeno je da je ovaj vakuf od izuzetne važnosti i spada u prioritete Islamske zajednice. Ovaj objekat će biti od koristi velikom broju ljudi, jer se nalazi uz gradsku zaobilaznicu. Između ostalog, sa sadržajima on je pogodan i za

ŠTETA JE OGROMNA, ALI JE U SVOJ NESREĆI NAJVAŽNIJE DA SU SVI ŽIVI I ZDRAVI. NE ŽELIM NI DA MISLIM O TOME ŠTA BI SE DESILO DA JE U STANU BILO I DRUGO DVOJE DJECE, KOJI SPAVAJU U SOBI GDJE JE IZBIO POŽAR

sve one koji na svom proputovanju imaju potrebu da odmore, klanjaju, spavaju i nastave put”, kazao je Kučević. Han će sadržati džamiju sa svim sadržajima, restoran koji će biti otvoren za sve, multifunkcionalnu salu za sve svečanosti tipa vjenčanja i veselja, sunete, iftare i slične svečanosti. Takođe će imati i četiri apartmana sa 10 mjesta za spavanje. “Cijeli kompleks će uposliti nekoliko radnika i na taj način doprinijeti razvoju i smanjenju nezaposlenosti. Vakuf ovakvog tipa je jedinstven po namjeni i uvjereni smo da će ovo biti početak razvojnog koncepta koji nam je potreban u ovom vremenu”, kazao je Kučević. Kako je naveo, sastanku u Mešihatu prisustvovali su direktor Uprave za kontakte s inostranstvom Omer Kajoshaj i direktor građevinske firme “HRF”, koja će biti izvođač dogovorenih radova, Fikret Hadzibegović. B.Č.

AKTIVISTI CDPR POSJETILI DOM STARIH

Glavni grad će obezbijediti krov nad glavom Ćetkovićima Porodici Ćetković iz Podgorice kojoj je izgorio stan, glavni grad će obezbijediti troškove stanarine sve dok se njihova stambena jedinica ponovo ne osposobi za stanovanje, obećao je gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović u razgovoru sa Draganom Ćetkovićem. To je za Dnevne novine potvrdio i Ćetković, koji je istakao da se juče nekoliko puta čuo sa gradonačelnikom. “Dogovorili smo se da nađemo stan, a troškove će pokriti glavni grad. Nekoliko puta sam

se čuo sa gradonačelnikom, koji je angažovao gradske službe u saniranju stana. Svi uređaji su izgorjeli i gotovo ništa iz stana nije sačuvano. Uspjeli smo nekoliko stvari da pokupimo”, kazao je Ćetković. Gradonačelnik Stijepović je takođe istakao da će, u dogovoru sa porodicom, radnici Agencije za stanovanje i preduzeća Čistoća već danas ući u stan kako bi prvo obezbijedili uslove za sanaciju a potom, u dijelu koji je u njihovoj nadležnosti, pristupili saniranju posljedica ovog teškog požara.

KOMPLETI KNJIGA I SLATKIŠA NA DAR Tokom blagih danima, već tradicionalno aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti Vid m. Dritom Kajtazi. “Posjeta je iskorištena kako bi časnim sestrama uručili donaciju koju čine kompleti knjiga ruskih (Tolstoj, Čehov, Puškin ...), francuskih (Mopasan, ...) i španskih (Lorka, Servantes ...) klasika koji će koristiti istovremeno pacijentkinje Doma, kao i časne sestre. Knjigama koje do-

nosimo svake godine sigurno se obogaćuje knjižni fond koji posjeduje Dom, nadajući se da to svakako predstavlja pomoć u njegovom daljem radu. Uz knjige, podijeljeni su i paketi sa slatkišima i konditorskim proizvodima za sve pacijentkinje Doma i časne sestre koje ih čuvaju. Nadamo se da smo posjetom i slatkom donacijom u ove blage praznične dane pokazali starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni i zaboravljeni”, kazao je DN sekretar CDPR-a Domagoj Žarković. J.V.Đ.

CRNA GORA

UTORAK, 8. 1. 2018.

BUDVA: PODZEMNI KONTEJNERI U PROMETNIM DJELOVIMA GRADA

Za izgradnju 300.000 eura

Budva će ove godine dobiti i podzemne kontejnerske stanice za odlaganje otpada u najprometnijim djelovima grada. Opština je Planom investcija, na koji je Skupština dala zeleno svijetlo, za izgradnju podzemnih kontejnerskih stanica opredijelila 300.000 eura. Ideju da se izgrade pod-

zemne kontejnerske stanice promovisala je nova gradska uprava, nakon što je ovoga ljeta postalo jasno da je u najprometnijim djelovima grada odlaganje otpada slalo ružnu sliku iz Budve. I pored činjenice da su više puta u toku dana komunalci u špicu ljeta praznili kontejnere, za par sa-

Herceg Novi

ti oni su bivali ponovo pretovareni otpadom, pa su nerijetko društvene mreže bile preplavljene slikama o gomilama otpada na ulicama Budve. Praksu postavljanja podzemnih kontejnera prošle godine započeo je i glavni grad, gdje su tokom novembra postavljena 34 nova kontejnera.

POTPREDSJEDNIK OPŠTINE

KO HOĆE DA KO NEĆE, IĆ

ovom sistematizacijom znaće se koliko je viška radnika u hercegnovskoj opštini, kazao je u razgovoru za DN potpredsjednik opštine Herceg Novi Miloš Konjević.

Potpredsjednik Konjević se osvrnuo na višak zaposlenih u turističkoj organizaciji u kojoj je trenutno zaposleno 29 radnika, dok ih je 2014. godine bilo samo pet. Tačnije, posljednje dvije godine je došlo do masovnog zapošljavanja. Nekada je bio zaposleno pet ljudi, sada ih je 29. Nedavno je u turističkoj organizaciji primljeno par saradnika novog direktora Pavla Obradovića i to, kako kaže Konjević, zaposleni su ljudi koji se bave menadžmentom. ”Što se tiče viška zaposlenih, to ćemo da utvrdimo novom sitematizacijom. Ko je zadovoljio kriterijume i ko hoće da radi ostaće. Ko neće da radi, ići će kući”, kategoričan je Konjević. Komentarišući rad direktora turističke organizacije koga je na ovu funkciju upravo dovela Novska lista, Konjević kaže da je zadovoljan, te da je “dosta akcija pokrenuto”. ”Najvažnije je da je pošten

direktor, da ne sumnjamo gdje novac odlazi. On se 15 godina bavi ovim poslom i ima dosta stvari koje je dobro uradio”, ustvrdio je Konjević. Na pitanje kakva je situacija sa javnim preduzećima i sa lokalnom upravom oko viška zaposlenih, Konjević ističe da je ista situacija kao sa turističkom organizacijom. Na konstataciju da nova vlast nije “otpisala” stare direktore, već ih je rasporedila na druga radna mjesta, Konjević ističe da se ne gleda ko dolazi iz koje partije. ”Obavili smo razgovore sa svim direktorima javnih preduzeća, svi su željeli da idu, ali mi smo im ponudili varijantu da ostanu na mjestima saradnika. Tako je veći dio sekretarijata njih prihvatio, manji broj nije želio. Mislim da smo ispoštovali ljude da ih ne ostavimo na ulice kao što je bio slučaj 2015. godine. Inače, novu vlast u Herceg Novom od nedavno čine Demo-

UTORAK, 8. 1. 2018.

CRNA GORA

REKORDNA POSJETA U TIVTU

Oko 40.000 turista tokom novogodišnjih praznika

E HERCEG NOVI MILOŠ KONJEVIĆ ZA DN

A RADI - OSTAĆE, ĆI ĆE KUĆI Konjević

ZA OVIH NEŠTO VIŠE POLA GODINE OD KADA VRŠIMO VLAST ZADOVOLJAN SAM, MADA IMA DOSTA STVARI SA KOJIMA NISAM. MLAD TIM LJUDI JE DOŠAO, IMAMO DOSTA ENERGIJE, UVIJEK IMA SITNIH PROBLEMA KOJE RJEŠAVAMO U HODU. ZASAD SAM ZADOVOLJAN, ALI IPAK SMATRAM DA MOŽE BOLJE

krate, SNP, Novska lista i DF. Komentarišući koaliciju koja je od juna preuzela vlast, Konjević smatra da može bolje da se radi. ”Za ovih nešto više pola godine od kada vršimo vlast zadovoljan sam, mada ima dosta stvari sa kojima nisam. Mlad tim ljudi je došao, imamo dosta energije, uvijek ima sitnih problema koje rješavamo u hodu. Zasad sam zadovoljan, ali ipak smatram da može bolje,” istakao je

Konjević. Na pitanje kako će nova vlast da riješi problem led rasvjete, s obzirom da su iznenada pojavila dva nasljednika danske firme “Hesa lajt”, Konjević kaže da lokalna uprava ne smije ništa da radi dok se Specijalno državno tužilaštvo ne oglasi. ”Oni moraju da utvrde ko je pravni nasljednik firme “Hesa lajt” koja je u stečaju. Mi smo voljni i spremni da riješimo taj problem”, objasnio je Konjević. Tim povodom, on navodi da nisu zadovoljni funkcionisanjem led rasvjete. ”Pratimo situaciju i nadamo se da ćemo na sastanku koji je planiran početkom mjeseca riješiti problem. Ukoliko se ne riješi, pravnici će odraditi svoj dio posla”, dodao je Konjević. Prema njegovim riječima, lokalna uprava ima i drugu varijantu, a to je raskid ugovora. “To nam ide na ruku. Ugovor od dva miliona i 700.000 eura je previše. To su naši prethodnici dogovarali, a ne mi”, zaključio je Konjević. Sanja Milović

Manifestacija “Welcome to the party – Tivat 2018”, koji je u Tivtu realizovan od 25. decembra prošle do 7. januara ove godine posjetilo je oko 40. 000 posjetilaca. Koncertom Ane Bekute i Nine Petković, kojim je završen dvonedjeljni novogodišnji program na gradskoj rivi Pine, prisustvovalo je nekoliko hiljada ljudi. Program “od Božića do Božića” su organizovali Turistička organizacija Tivat, Opština Tivat, Udruženje hotelijera i ugostitelja i Brend New Tivat. “Prošle godine novogodišnji program, koji je trajao osam dana, prema nezvaničnim procjenama privukao je oko 25.000 posjetilaca, a ove godine za 14 dana bilo je blizu 40.000 ljudi”, kazala je direktorka TOT-a, Gabrijela Glavočić, istakavši da je u Tivtu 1. i 2. januara bilo 50, odnosno 25 odsto više gostiju nego prva dva dana prošle godine. Ona je u ime organizatora izrazila zadovoljstvo realizacijom, jer su programi tokom 14 dana svakodnevno trajali od 11 sati prije podne pa do tri

U Tivtu je 1. i 2. januara bilo 50, odnosno 25 odsto više gostiju nego prva dva dana prošle godine, a program je bio znatno bogatiji nego ranijih godina

Prošle godine novogodišnji program, koji je trajao osam dana, prema nezvaničnim procjenama privukao je oko 25.000 posjetilaca, a ove godine za 14 dana bilo je blizu 40.000 ljudi

sata sjutradan ujutru. Pored muzičkog programa, tivatski hotelijeri su svakodnevno nudili mnogobrojna gastro iznenađenja sa isto tako bogatom kartom pića. Zadovoljni interesovanjem i posjetom iz Udruženja hotelijera i ugostitelja grada su istakli da su, uz bogat muzički program i ponudom na gradskoj rivi, uspjeli da ispromovišu grad, kao i svoje lokale za ovogodišnju turističku sezonu što im je, kako su naglasili, prevashodno i bio cilj. Uz sumiranje utisaka i rezultata narednih dana, polako se okrećemo svakodnevnim dešavanjima. Početkom narednog mjeseca očekuje nas lastovski karneval, a nakon toga propreme za sajamske nastupe. “Cilj je što bolja prezentacija na onim tržištima i sajmovima na kojima nismo bili, kao i tržišta sa kojih nam dolazi najviše gostiju, kao što su Rusija, Srbija, Dubai... Potrudićemo se da se na sajmovima tih tržišta što kvalitetnije predstavimo”, istakla je Glavočić. Z.K.

svijet

UTORAK, 8. 1. 2018.

direkTor cia STao u odbranu aMeričkog predSjednika

PomPeo: TramP je sPosoban da obavlja Predsjedničku funkciju

irektor američke Centralne obavještajne agencije Majk Pompeo izjavio je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpuno sposoban za funkciju koju obavlja, da razumije kompleksne teme i postavlja teška pitanja. Trampove mentalne sposobnosti dovedene su u pitanje u knjizi novinara Majkla Vulfa “Vatra i bijes: Unutar Trampove Bijele kuće”, koja je objavljena u petak i koja je podgila veliku prašinu u američkoj

javnosti. U knjizi je Tramp opisan kao neznalica, a Vulf je naveo da i ljudi u Trampovoj okolini sumnjaju u njegovu sposobnost da upravlja zemljom. Pompeo je za televiziju Fox Njuz - naklonjenu Trampu,

rekao da je predsjednik “potpuno fit” da bude vrhovni komandant američke vojske i da je “komično” što ga to uopšte pitaju, navela je agencija AP. Šef CIA-e je kazao da takva pitanja dolaze od “ljudi koji prosto nisu prihvatili činjenicu da je Tramp predsjednik SAD-a” i da mu je “žao i zbog njih i zbog toga”. Trampov politički savjetnik Stiven Miler rekao je da je Vulfova knjiga “gomila sme-

Dvoje povrijeđeno u požaru u Trampovoj kuli Dvije osobe su povrijeđene, od čega jedna teže, u požaru koji je juče ujutro izbio na u Trampovoj kuli u Njujorku, saopštila je vatrogasna služba. Kako se navodi, iako je prvobitno javljeno da nema povrijeđenih, jedna osoba je zadobila lakše, a druga ozbiljne povrede, opasne po život, prenijela je agencija Rojters. Ej-Bi-Si njuz je naveo da je požar, koji je izbio na krovu kule, u vezi sa električnim instalacijama. Trampova kula istovremeno je i poslovna i stambena zgrada, a požar je gasilo 84 vatrogasca. Na videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama, vidio se gust dim koji se širio sa vrha zgrade.

urednica rT MargariTa SiMonjan

Kada i zašto je Amerika izgubila rusku naklonost Glavna urednica televizije Raša Tuedj Margarita Simonjan izjavila je za američku televiziju CBS kada i zašto se promijenio odnos većine Rusa prema Sjedinjenim Američkim Državama. “To se desilo 1999. godine kada ste počeli da bombardujete Jugoslaviju”, naglasila je Simonjanova. Prema njenim riječima, Rusija je vazdušne napade smatrala nepravičnim i nezakonitim, pošto UN nisu dale mandat za njihovo sprovođenje. “Za nas je bio šok. Tokom devedesetih Rusi su bili zaljubljeni u Ameriku. Radili smo sve što ste nam govori-

li. I željeli smo da za vas učinimo sve više. Skoro čitav ruski narod stajao je i govorio: ’Šta još prijatno možemo da učinimo za vas? Želimo da budemo isti kao vi. Mi vas volimo‘. A onda 1999. godine — bum! Bombardovali ste Jugoslaviju. I na tome sve se završilo — preko noći ste nas izgubili. Nažalost”, ispričala je Simonjanova.

MađarSki preMijer vikTor orban napao Milijarder

Soros je kazino kapitalista ko Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je da je milijarder mađarskog porijekla Džordž Soros zaradio na “kazino kapitalizmu” i da se ponaša kao šef države bez države. Orban je to rekao u intervjuu za nemački list “Bild” odgovarajući na pitanje o kampanji koju je njegova vlada vodila protiv Sorosa u Mađarskoj. Uz ocjenu da Mađarska ne želi migrante, Orban je dodao da je Soros finansirao 60 nevladinih organizacija koje podržavaju migracije u Evropi, prenio je MTI. “Veliki broj muslimanskih imigranata dovešće do pojave paralelnih društava. Mu-

svijet

Foto: Alex Wong

UTORAK, 8. 1. 2018.

Iranski narod izmislio proteste, a ne CIA

Direktor CIA-e negirao je u intervjuu Foksu bilo kakvu umiješanost američke obavještajne agencije u proteste koji su potresli Iran prošlog tjedna, odgovorivši tako na optužbe iranskih zvaničnika, prenijele su agencije. “To nije istina. Bio je to iranski narod. Oni su smislili proteste, pokrenuli ih, nastavili, kako bi tražili bolje životne uslove i prekinuli s teokratskim režimom pod kojim žive od 1979.”, kazao je on. Iranski glavni tužioc Muha-

ća, od početka do kraja”. Miler je kazao da je “tragično i nesrećno” što je bivši glavni strateg Stiv Benon, koji je naširoko citiran u knjizi, iznio “groteskne komentare”, koji nemaju dodira sa stvarnošću. Tramp je u nizu poruka na Tviteru hvalio svoje intelektualne kapacitete, navodeći da su mu prednosti “mental-

med Džafar Montazeri optužio je SAD, Izrael i Saudijsku Arabiju da stoje iza nasilja u kojima su poginule najmanje 22 osobe, većinom demonstranti, u seriji protesta koji su počeli 28. decembra prošle godine. Iranski parlament se u nedjelju sastao kako bi s ministarstvima unutarašnjih i obavještajnih poslova, čelnikom iranske policije i zamjenikom Čuvara revolucije raspravio o najvećim nemirima i pobuni protiv vlasti klerika od 2009. na stabilnost i činjenica da je vrlo inteligentan”. “Bio sam vrlo uspješan biznismen i velika televizijska zvijezda, a sada predsjednik SADa, i to u prvom pokušaju. Mislim da se ne može kazati da sam ne samo pametan, već genije... i to još vrlo stabilan genije”, naveo je Tramp u svom postu na Tviteru.

ra i imigrante u intervjuu ª bilduº

oji glumi šefa države slimanska i hrišćanska društva se nikada ne povezuju. Mi (Mađarska) to ne želimo i ne želimo da nas iko prisiljava na to”, rekao je Orban. On je dodao i da ne vidi migrante koji žele da uđu u Evropsku uniju kao izbjeglice, već kao “invazivnu muslimansku silu”. “Oni (migranti) su prošli kroz četiri države na putu do EU, a sve te zemlje su bezbjedne i u njima ne moraju da bježe da bi spasili glavu, ali nisu bogate kao Njemačka. Oni koji su došli na Mađarsku granicu 2015. godine ušli su u zemlju nelegalno. To nije bio talas izbjeglica, nego invazija. Nikada ni-

sam razumio kako Nemačka, kao primjer discipline i vladavine prava, može da slavi nelegalne ulaske, anarhiju i haos kao nešto što je dobro”, rekao je Orban. Kako je istakao, problem migracija je problem EU, a sa sociološkog stanovišta je njemački problem. “Svi migranti žele u Nemačku, jer žele njemački stil života. Mađarski narod ne želi migracije. Sa moje tačke gledišta, nemoguće je da jedna vlada odbaci stav naroda o takvom pitanju. Moramo da očuvamo prvenstvo odlučivanja o tome ko će da živi na mađarskoj teritoriji”, rekao je Orban za “Bild”.

premijer makedonije zoran zaev u intervjuu za grčku tv alfa

Spor sa Grčkom u vezi sa imenom Makedonije će biti riješen do jula

Makedonski premijer Zoran Zaev optimista je i vjeruje da će spor oko imena Makedonije biti riješen u prvoj polovini ove godine, najkasnije do jula. U intervjuu za grčku TV Alfa, Zaev je kazao da je želja za rješenjem ovog problema, koji traje duže od 25 godina, obostrana i, kako je rekao, nestrpljivo čeka sastanake sa predstavnicima grčkih vlasti i opozicije u Makedoniji, kako bi se pronašlo rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve. “Optimista sam i vjerujem da obje strane imaju kapacitet i da mogu pronaći rješenje za problem sa imenom do kraja prve polovine ove godine”, rekao je Zaev. To rješenje, istakao je, treba da bude prihvatljivo za obje zemlje i dodao da ono postoji, ali je izbjegao da otkrije detalje da ne bi, kako je rekao, ugrozio pregovarački proces. Ocijenivši da je riječ o ključnom problemu između dviju država, Zaev je primetio da između grčkog kolege Aleksisa Ciprasa i njega postoje sličnosti, rođeni su, na primjer, iste godine, što je, kako smatra, dobar znak.

“Uvjeren sam da postoji rješenje i da kada se ono pronađe sigurno će unaprijediti saradnju naših dviju zemalja, a onda ćemo dobiti još jednog velikog saveznika u našem južnom susjedu”, rekao je Zaev. Upitan da li u procesu pregovora o imenu postoje “crvene linije”, Zaev je rekao da bi one bile samo kočnice i blokirale bi pronalaženje rješenja. “Naša crvena linija vodi

Zaev je rekao da se treba okrenuti budućnosti, a ne prošlosti i ponovo izrazio spremnost da razgovora i o pitanju preimenovanja aerodroma u Skoplju i ulica i puteva koji nose ime Aleksandra Velikog

na putu da se dođe do konačnog rješenja problema”, kazao je Zaev, istakavši da je strateški cilj njegove zemlje pridruženje NATO-u i EU i da im je zato neophodno prijateljstvo Grčke, prenijeli su makedonski mediji. “Vjerujem da je došlo vrijeme da se Balkan stabilizuje, da zavlada mir, stabilnost, saradnja i sloboda kretanja ljudi i ideja”, naveo je Zaev. Dodao je da se treba okrenuti budućnosti, a ne prošlosti i ponovo izrazio spremnost da razgovora i o pitanju preimenovanja aerodroma u Skoplju i ulica i puteva koji nose ime Aleksandra Velikog. Nastavak razgovora o rešenju problema imena Makedonije najavljen je za kraj ovog mjeseca, a rješenja koja bi se mogla naći na stolu, prema makedonskim medijima su: Nova Makedonija, Sjeverna Makedonija i Gornja Makedonija. Kako su juče prenijeli neki makedonski mediji, jedan broj grčkih udruženja i organizacija poziva na proteste 21. januara u Solunu jer se protivi da u imenu Makedonije uopšte postoji riječ Makedonija.

svijet

UTORAK, 8. 1. 2018.

ToTalni nadzor građana preko sveobuhvaTnog sisTema socijalnih krediTa

Kineski sistem apsolutne kontrole

ina želi da uvede totalni nadzor svojih građana i to preko sveobuhvatnog sistema socijalnih kredita. Pritom, nekakve javne rasprave o eventualnoj zaštiti podataka u toj zemlji gotovo da i nema.

Da li ste dobar čovjek? Ako niste sigurni, uskoro će vam oko razrješenja te dileme pomoći – u Kini. Tamošnja vlada planira uvođenje sveobuhvatnog sistema socijalnih kredita. To bi trebalo da bude nešto mnogo veće od agencije Šufa (Schufa) koja procjenjuje kreditnu sposobnost svakog pojedinca u Njemačkoj- Biće to neka vrsta super-Šufe koja bi, pored kreditnog boniteta građana, bilježila i vrijednovala i njihovo ponašanje unutar društvene zajednice. Onaj ko, recimo, ne posjećuje redovno svoje stare roditelje, dobija negativne poene. Isto važi i za ljude koji prelaze ulicu “na crveno” ili ilegalno odlažu smeće. Oni koji se ne odazovu sudskim pozivima će kada podignu telefonsku slušalicu biti podsjećani na ono što nisu uradili, a trebali su. To su samo tri primjera od najmanje 40 različitih eksperimenata koje kineska vlada sprovodi uglavnom na lokalnom nivou, a sve kako bi ispitala na ko-

ji način se planski socijalni kreditni sistem najbolje može primijeniti na nivou cijele države. Oni koji se voze kineskim autoputevima već dugo ne iznenađuje to što ih u redovnim razmacima snimaju kontrolnim kamerama.

■ Sveobuhvatna

baza podataka

Za državni socijalni kreditni sistem biće umrežene obje postojeće baze podataka iz Kancelarije za registraciju stanovništva i školskih vlasti, ali tu će biti i ocjene korisnika putem aplikacija, kao i njihovo ponašanje tokom surfovanja na internetu. Koristiće se i automatski generisani podaci sa kamera za prepoznavanje lica. “Ovako zamišljen sistem u suštini je dalekosežan projekat koji pokriva gotovo sve oblasti svakodnevnog života”, piše u studiji berlinskog Merkator instituta za kineske studije (Merics) koja je objavljena u decembru 2017. Odluka o uvođenju takvog sistema do-

nijeta je 2014. godine. Otada je izraz “socijalni kredit” postao sveprisutni politički slogan, navodi se u studiji. Ona je takođe pokazala da kineska vlada taj sistem vidi kao svojevrsni univerzalni lijek: njime će se rješavati čitav niz veoma različitih društvenih i ekonomskih problema – od kreditne sposobnosti subjekata na tržištu, do bezbjednosti hrane i zaštite intelektualne svojine.

■ bez javne

raSprave

Kritika gotovo i da nema, ističe se dalje u studiji berlinskog instituta. “Niko u suštini ne dovodi u pitanje korist takvog jednog sistema”. U najboljem slučaju razmatraju se tehnološke poteškoće u obradi i umrežavanju podataka ili se razmišlja o tome šta će se dogoditi ukoliko podaci dospiju u ruke privatnih kompanija. Iako je ta tema dominantno prisutna u medijima, o tome se ne vodi javna rasprava, ukazuje za Dojče vele (DW) sinolog Bjern Alperman sa Univerziteta u Vircburgu. “Sistem uglavnom nije dobio veći publicitet u kineskom društvu. Većina ljudi misli da se to njih uopšte ne tiče”.

■ javni Stub

■ implementacija

Centralna funkcija sistema jeste kažnjavanje navodnih krivaca i nagrađivanje primjernih građana. Tako na primjer “ljudi u koje se nema povjerenja” ne mogu da rezervišu karte za letove i brze vozove ili da upišu djecu u privatne škole. Privatni sistem kreditnog bodovanja Sesam Credit, 2016. je jednoj ekspozituri grupe Alibaba Džeka Maa blokirao oko 7,3 miliona rezervacija letova osobama sa lošim rejtingom. To je primjer kako bi sve u budućnosti moglo da izgleda. Eksperimentisaće se i sa poreskim olakšicama za primjerne građane ili pojednostavljivanjem carinskih dozvola za uvoz kada su u pitanju preduzetnici od povjerenja. Objavljivanje podataka ne samo da je poželjno, već ga državne institucije iznose kao primjer, ističu u institutu Merics. “Javno objelodanjivanje imena, fotografija, podataka iz ličnih karata i u nekim slučajevima čak i adresa, sastavni je dio sistema”. Zato državni organi Kine hvale taj sistem i kao pomoć za pronalaženje partnera preko interneta. Samo jedan pogled na rejting jasno će pokazati da li je neka osoba pouzdan budući partner.

Za mnoge na Zapadu takvo skoro beskrajno povjerenje u državu veoma je iritantno. “Problem je u tome što uopšte ne znate po kom algoritmu i prema kojim kriterijima se vrši vrednovanje. Sve to je netransparentno”, kaže Alperman. Pritom, dodaje to pokazuje i da kinesko društvo ima problem sa kredibilitetom i povjerenjem – “i kada je riječ o međusobnom povjerenju među građanima, ali i vlade prema građanima i obrnuto.”. Implementacija od 2020. “Nije pitanje da li će sistem biti primjenjen, već samo kako će on na kraju da bude oblikovan”, navode autori Mericsove studije Marajke Olberg, Šazeda Ahmed i Bertram Lang. Različiti eksperimenti nastavljaju se sve do 2020. godine, a vjerovatno će se njima dodati i neki novi. Potom će da uslijedi evaluacija. Alperman vjeruje da implementacija sistema na nivou države svakako potrajati još nekoliko godina, posebno zato što takav sistem zahtjeva i ogromna ulaganja. Izvor: DW

Srama

do 2020.

26 24

Svijet

UTORAK, 8. 1.9.2018. SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 1. 2016. PONEDJELJAK, 1. 2017.

SVIJET

događaji koji su obilježili 9. januar 1978. Iran transformIsan u republIku

Islamska revolucija Islamska revolucija, poznata i kao Iranska revolucija transformisala je Iran iz kraljevine pod vođstvom šaha Mohameda Reze Pahlavija, u islamsku republiku pod ajatolahom Homeinijem, vođom revolucije i osnivačem islamske republike. Iako neki smatraju da revolucija još traje, za zvaničan datum početka uzima se 9. januar 1978. sa prvim velikim protestima, a završila se usvajanjem novog teokratskog ustava, čime je Homeini postao vrhovni vođa zemlje u decembru 1979. U međuvremenu, Mohamed Reza Pahlavi je pobjegao iz zemlje, nakon što su štrajkovi i protesti paralisali zemlju, a ajatolah Homeini se vratio u Teheran da pozdravi nekoliko miliona Iranaca. Konačni kraj dinastije Pahlavi se dogodio ubrzo, kada je iranska vojska proglasila “neutralnost”, nakon što su gerilske i pobunjeničke snage nadjačale snage vjerne šahu. Iran je zvanično postao islamska republika u aprilu 1979. kada su Iranci u velikoj većini podržali tu odlu-

ku na referendumu. Revolucija je bila jedinstvena po iznenađenju koje je proizvela u svijetu. Nedostajala je većina uobičajenih uzroka revolucije - poraz u ratu, ekonomska kriza, pobuna seljaka, nezadovoljna vojska, došlo je do velikih promena velikom brzinom, zbačen je režim za koji se smatralo da ga čvrsto čuva izdašno finansirana vojska i bezbjednosne službe, a stara monarhija je zamijenjena islamskom teokratijom. Ishod, islamska republika “pod vođstvom osamdesetogodišnjeg religioznog učenjaka u izgnanstvu”, je bio, kako je to jedan naučnik rekao “ishod koji tek treba objasniti”. Ne tako jedinstvena, ali snažnija je rasprava oko rezultata revolucije. Nazivana je “trećom velikom revolucijom u istoriji”, nakon Francuske i Boljševičke revolucije. Za neke ona predstavlja eru heroizma i žrtvovanja, koja je donijela ništa manje nego zametak sjvetske islamske države, “savršeni model blistavog, humanog i božanskog života za sve ljude na svijetu”.

1792.

Mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat započet u avgustu 1787. godine, Rusija je proširila svoju granicu do Dnjestra.

1793.

Francuz Žan Pjer Blanšar izveo je prvi let balonom iznad sjevernoameričkog kontinenta.

1908. francuska knjIževnIca

1799. Britanija uvela porez na dobit

Porez je osnova javnih finansija svake države i oduvijek se na neki način prikupljao. U davna vremena prikupljao se uz korišćenje svih raspoloživih, nekad i okrutnih sila prinude, no način na koji danas poznajemo oporezivanje zarade preduzeća datira s kraja XVIII vijeka. Velika Britanija je na današnji dan 1799. godine uvela porez na dobit, kao prvo organizovano prikupljanje novca od preduzetnika za potrebe državnog budžeta.

1945.

Počelo je iskrcavanje američkih trupa u Drugom svjetskom ratu na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe su okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

1962.

Nazivana je “trećom velikom revolucijom u istoriji”, nakon Francuske i Boljševičke revolucije.

Sovjetski Savez i Kuba potpisali su trgovinski sporazum na osnovu kojeg je Kuba dobijala robu po povlašćenim, niskim cijenama. Ugovor je prestao da važi 1991. godine.

Rođena Simon de Bovoar Simon de Bovoar bila je francuska književnica, filozofkinja egzistencijalizma, teoretičarka, politička aktivistkinja i feministkinja. Bila je životna saputnica filozofa Žana Pola Sartra. Od 1931. do 1941. bila je profesorka filozofije u Marseju, Ruanu i Parizu, a od 1943. se posvetila književnosti. Pisala je romane, drame, eseje i memoare. Neka od njenih

poznatijih djela su romani egzistencijalističke tematike “Gošća”, “Krv drugih”, “Svi su ljudi smrtni” i “Mandarini”, drama “Nekorisna usta” i memoari “Uspomene dobro odgojene devojke”. Upamćena je i po eseju “Drugi pol”, koji predstavlja detaljnu analizu ugroženog položaja žene i utemeljuje osnove feminizma. Umrla je 1986. godine.

1913. XXXvII amerIčkI predsjednIk

Rođen Ričard Nikson Ričard Milhaus Nikson je bio 36. potpredsjednik, a potom 37. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. On je jedini američki predsjednik koji je podnio ostavku pod prijetnjom smjenjivanja postupkom impičmenta. Predsjednik SAD postao je 1969. a ponovo je izabran 1972. Godine 1974. zbog “afere Votergejt” povukao se sa položaja predsjednika, time postavši jedini američki predsjednik koji je odstupio od svog mandata. Na konferenciji za štampu u Gvamu 1969. godine proklamovao je “Niksonovu doktrinu”, prema

kojoj su SAD očekivale da će se njene saveznice u budućnosti same brinuti o svojoj vojnoj odbrani, naročito u ekonomskom smislu. Doktrina je bila nastavak vijetnamizacije Vijetnamskog rata kojeg je 1968. započeo Lindon Džonson. Zamisao je bila da će na ovaj način Južni Vijetnam djelimice preuzeti odgovornost za Vijetnamski rat, tako da bi SAD jednog dana mogle povući natrag svoje trupe. Prema doktrini, borba za mir bi se izvodila u zajedništvu sa saveznicima. Sa Kinom je 1972. normalizovao odnose. Umro je 1994. godine.

KULTURA

REKORDNI PRIHODI ITALIJANSKIH MUZEJA

Samo od prodaje ulaznica zaradili 200 miliona eura Italijanski muzeji i mjesta kulturne baštine privukli su u 2017. godini više od 50 miliona posjetilaca, uz vrijednost prodatih ulaznica od skoro 200 miliona eura. Ove podatke je proteklog vikenda objavilo Ministar-

UTORAK, 8. 1. 2018.

Trijumf filma “Tri bilborda izvan Ebinga, u Misuriju”

stvo kulture Italije, uz tvrdnju da se radi o rekordnim brojkama. Navodi se da je u poređenju sa 2016. zabilježeno 10,4 odsto više posjetilaca, a zarada od prodaje ulaznica iznosi 193,6 miliona eura,

ZIMSKA SCENA BARSKOG LJETOPISA

FORUM MLADIH PISACA ZA NASTAVAK SEZONE Nakon nedjelju dana praznične pauze, iz Barskog ljetopisa najavljuju raznovrstan i uzbudljiv repertoar sa segmentima iz domena pozorišnog, muzičkog, književnog i likovnog stvaralaštva. Program će u sali Dvorca kralja Nikole, u petak 11. januara, u 19 sati biti otvoren predstavljanjem Foruma mladih pisaca podgoričkog KIC-a “Budo Tomović”. Oni će promovisati treći zbornik poezije i proze 12 autora, članova Foruma, pod nazivom “Rješenje zagonetke”. U programu će uče stvovati pjesnici Barbara Delać, Marko Stanojkovski, Jelena Đurović i Luka Boljević, uz muzičku pratnju gitarista Isidora Gajevića i Dženana Drekovića. U okviru likovnog programa, 18. januara biće otvorena izložba slika Milutina Obradovića, dok će, u okviru pozorišnog segmenta na sceni u Dvorcu, 25. januara igrati komad u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta “Ne igraj na Engleze”. Predstavu potpisuje mla-

da rediteljka Staša Koprivica, po tekstu Vladimira Đurđevića. U ovom interesantnom, dinamičnom, gorko-komičnom komadu uloge tumače Marko Živić, Danijel Sič i Ivan Tomić. Predstava “Kinez”, nastala u koprodukciji Gradskog pozorišta i Kotorskog festivala pozorišta za djecu, biće izvedena 1. februara od 12 sati, dok će iste večeri od 19 sati nastupiti “Beogradski diksilend orkestar”. Orkestar postoji od 2001. godine i čini ga o s a m muzičara: Vladimir Racković ( b e n d ž o, vokal), Sava Matić (truba), Veljko Klenkovski (klarinet, Nemanja Zlatarev (trombon), Aleksandar Miletić (klavir), Ivan Maksimović (bas); Miloš Milosavljević (bubnjevi), Aleksandra Bijelić (vokal). Orkestar je nastupao na brojnim džez festivalima, a sada se prvi put predstavljaju u Crnoj Gori. Većina programa zimske scene Barskog ljetopisa je besplatna, osim predstava za koje su karte već u prodaji. A.Lj.

DODIJELJENA PRESTIŽNA PRIZNA FILMSKA I TELEVIZIJSKA OSTVAR

FILMU MARTINA PRIPALA ČETIRI

a 75. dodjeli Zlatnih globusa, održanoj u nedjelju veče u Hotelu “Beverli Hilton” u Holivudu, četiri nagrade dobio je film “Tri bilborda izvan Ebinga, u Misuriju” Martina Mekdone, uključujući i one za najbolju dramu i glumicu.

Na 75. dodjeli Zlatnih globusa, kao što se očekivalo, filmovi i serije bili su u drugom planu, a svečanost je prošla u sjenci nedavnih seksualnih skandala koji su potresli Holivud. Veče su obilježili govori u kojima se osuđuje nasilje, a holivudske zvijezde su u znak solidarnosti bile obučene u crno. Dodijeljene su nagrade u ukupno 25 kategorija, od toga 14 filmskih i 11 televizijskih. Po r e d f i l m a M a r t i n a Mekdone, višestruki dobitnici su “Oblik vode” (“The Shape of Water) Giljerma del Tora i “Lady Bird” Grete Gervig sa

po dva odličja. Crnohumorna drama smještena u Ebing u državi Misuri, u kojem majka očajnički pokušava da pronađe ubicu svoje ćerke, dobio je i Zlatni globus za scenario (Martin Mekdona) i sporednog glumca (Sem Rokvel). Nagrađena glavna glumica, Franses Mekdormand, bila je obučena u crno kao i sve ostale zvanice, u znak saosjećanja sa žrtvama seksualnih predatora. Ovu inicijativu pokrenula je organizacija “Time’s Up” (Vrijeme je) koja se bori protiv zastrašivanja i seksualnog

zlostavljanja i maltretranja u radnom okruženju, ne samo u Holivudu već svuda u svijetu. Najbolji glumac u kategoriji drame je Geri Oldman, za ulogu Vinstona Čerčila u “Najmračnijem satu”. On se u govoru podsjetio na jednu Čerčilovu izjavu. “Bilo je divno kada su riječi i akcije zaista mijenjale svijet, a te promjene su nam danas i te kako potrebne. Hvala ti, Vinstone – rekao je Oldman, zahvalivši zatim i svojoj supruzi koja je išla “u krevet sa Vinstonom Čerčilom, a budila se pored Gerija”, što je, kako je kazao, “bolje nego da je bilo obrnuto”. Priča o tinejdžerki iz Sakramenta koja želi da studira u Njujorku, “Lady Bird” Grete Gervig, dobila je Zlatni globus

UTORAK, 8. 1. 2018.

KULTURA

PROGRAMI NACIONALNOG TEATRA OD SREDINE MJESECA

Zaljubite se u pozorište tokom januara i februara

ANJA ZA NAJBOLJA RENJA PROŠLE GODINE

A MEKDONE GLOBUSA za komediju/mjuzikl i za glavnu glumicu (Sirša Ronan). Džejms Franko (Disaster Artist) je najbolji glumac u ovoj kategoriji. Najbolja sporedna glumica Alison Dženi za biografiju “I, Tonya” o klizačici Tonji Harding. Giljermo del Toro osvojio je nagradu za režiju, dok je njegov film “The Shape of Water” pobijedio i u kategoriji za originalnu muziku. Najbolji animirani film je “Koko”, a najbolji strani njemački “Iz ništavila” Fatiha Akina. U TV kategorijama dominirale su mini-serija “Nevine laži” i drama “Sluškinjina priča”. Elizabet Mos je izabrana za najbolju glumicu u “Sluškinjinoj priči” dok su Nikol Kidman, Lora Dern i Aleksandar Skarsgard pobijedili u svojim

kategorijama za “Nevine laži”. Glumice poput Meril Strip, Mišel Vilijams i Eme Votson dodatno su pokazale svoju podršku žrtvama zlostavljanja tako što su na dodjelu dovele razne aktivistkinje. Opra Vinfri, koja je postala prva tamnoputa žena dobitnik nagrade Sesil B. De Mil za životno djelo, u svom govoru iznijela je oštru kritiku na račun rasne nepravde, seksualnog zlostavljanja i napada na integritet novinara. “Želim da sve djevojčice koje ovo gledaju sada znaju da je nov dan na horizontu. I kada taj dan konačno svane, to će biti zasluga veličanstvenih žena, od kojih su mnoge ovdje večeras i fenomenalnih muškaraca koji se sa nama bore za to”, kazala je Vinfrijeva.

Nakon praznične pauze Crnogorsko narodno pozoršte otvoriće vrata za publiku u ponedjeljak, 15. januara. Te večeri na Velikoj sceni od 20 sati nastupa Crnogorski simfonijski orkestar sa solistima Marijom Đurđević (flauta), Anom Abramović (horna) i Teodorom Blagojevićem (horna). Na repertoaru su djela Hajdna, Rejnekea i Šumana, a orkestrom će upravljati maestro Grigorij Krasko.

Četvrtu godinu za redom februar će u Crnogorskom narodnom pozorištu biti u znaku akcije pod nazivom “Dvoje kao jedno – zaljubite se u pozorište”, koja posjetiocima nudi popust od 50 odsto na kupovinu karata za sve programe, a ovoga puta nacionalni teatar sa popularnim popustom počinje već od polovine januara. Akcija je nastala sa namjerom da se repertoar CNP-a dodatno popularizu-

je i učini dostupnim najširoj publici. Među predstavama koje će igrati u CNP-u ovoga mjeseca izdvajamo “Učene žene”, u režiji Jagoša Markovića, na programu 16. januara, “Samoubica”, u režiji Veljka Mićunovića, biće izvedena 20. januara, zatim “Zimska bajka”, koju potpisuje Dino Mustafić igra 23. i 24. januara, “Istraga”, u režiji Stefana Sablića na programu je 26. januara...

DVANAESTO IZDANJE STRIP FESTIVALA U HERCEG NOVOM

GOSTI VRHUNSKI CRTAČI

Dvojica vrhunskih svjetskih strip umjetnika Mirko Čolak i David de Kubelis, novi su potvrđeni gosti ovogodišnjeg dvanaestog izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF), saopštili su organizatori. Mirko Čolak iz Zrenjanina jedan je od najuspješnijih umjetnika sa ovih prostora kada je riječ o radu za američko tržište. Slavu je stekao u svjetskom gigantu Marvelu za koji je crtao stripove Punisher max i Red skull incarnate u saradnji sa jednim od najboljih i najpoznatijih scenarista današnjice Gregom Pakom (Planeta Hulk). Njih dvojica su obnovili saradnju i za izdavačku kuću Dark horse kreirali visoko ocijenjeni serijal Kingsway west. U protekloj godini Čolak se posvetio projektu Unholy grail za Aftershock comics, koji je svrstan u tri najbolja naslova ne-

zavisnog američkog izdavaštva u 2017. godini. Sjajni italijanski umjetnik, David De Kubelis, autor je velikog broja epizoda kultnog stripa Marti Misterija i svih naslovnica četvrte sezone strip serijala John Doe. Od 2003. godine je stalni saradnik u jednoj od najpoznatijih svjetskih iz-

davačkih kuća Sergio Bonelli Editore, za koje je crtao i još jedan kultni lik Dilana Doga. Osim toga, veliki broj angažmana ima i kao storiborder u većini italijanskih filmskih i reklamnih produkcijskih kuća, gdje je sarađivao sa najznačajnijim rediteljima na Apeninskom poluostrvu. Umjetničku saradnju u filmskoj produkciji imao je i sa najpoznatijim svjetskim rediteljima, među kojima su Ves Anderson i Gaj Riči. Potvrđivanjem gostovanja ove dvojice vrhunskih umjetnika, HSF dodatno ovjerava ozbiljnost u radu i utemeljuje imidž jednog od najkvalitetniji regionalnih manifestacija posvećenih stripu, jer devet mjeseci prije početka dvanaestog izdanja festivala koje je ove godine na programu od 7. do 12 septembra već ima najavljene svjetske zvijezde devete umjetnosti. S.M.

ZABAVA

UTORAK, 8. 1. 2018.

OBJAVLJUJE KONCEPTUALNI LIVE ALBUM

SARA RENAR NE ZNA GDJE DA PODVUČE CRTU ⌦ Marija Roganović

vo djelo nije pop album - nema singlova, neće se snimati spotovi, vrtjeti na televiziji u sklopu zabavnog programa, a po svoj prilici je neće ni telekomunikacione kompanije uzeti za reklamu. Sasvim sigurno neće reklamirati pivo. Ono što ovaj album jeste je vožnja. Namjera ovog djela je da dotakne negdje dublje, kaže Renar.

Nagrađivana zagrebačka kantautorka Sara Renar 17. januara objavljuje konceptualni live album “Gdje povlačiš crtu”, koji je, kako muzičarka kaže “pitanje granice na ličnom i javnom, individualnom i društvenom nivou”. “Na koje kompromise pristati? Gdje je granica muzičkog djela? Umjetničkog djelovanja? Tiši-

ne? Taštine? Pitanje crte je pitanje identiteta i integriteta. A crta je sve samo ne jasna. Upravo u tom prostoru nejasnih granica crte blijede i nastaju novi spojevi koji nas mogu odvesti u sjajna, neočekivana rješenja, ali i u potpuni haos. Izvedba reflektuje sâm umjetnički put, život van zadanih okvira koji je istovremeno nepoznat i makar djelimično ucrtan, uzbudljiv i na trenutke poprilično zastrašujuć”, stoji u saopštenju Renarove, koja priznaje da cilj albuma nije bio da se reklamira ni da zabavi široke narodne mase, već da dotakne dublje, proba da prodre u suštinu. “Ovo djelo nije pop album - nema singlova, neće se snimati spotovi, vrtjeti na televiziji u sklopu zabavnog programa, a po svoj prilici je neće ni telekomuni-

kacione kompanije uzeti za reklamu. Sasvim sigurno neće reklamirati pivo. Ono što ovaj album jeste je vožnja. Namjera ovog djela je da dotakne negdje dublje. Rasplakati, nasmijati, možda čak i iznervirati, i ko zna, možda još koji put okrenuti strane i zavrtjeti ploču iznova. Ja ne znam gdje povlačim crtu, zato se ovom temom zadnjih godinu dana i bavim. A vi, gdje vi povlačite crtu?”, postavlja pitanje našim čitaocima Renar. Na ovom projektu, osim Renar, radili su i njeni stalni saradnici Zdeslav Klarić i Konrad Mulvaj, kao i muzičari Vedran Peternel i Ivan Laić, članica Drame HNK u Zagrebu Dora Lipovčan, dok oblikovanje zvuka potpisuju Mateo Patekar i Izidor Vasilić.

17. JANUARA SVJETLOST DANA ĆE UGLEDATI KONCEPTUALNI LIVE ALBUM “GDJE POVLAČIŠ CRTU”

FANOVI NEMILOSRDNI PREMA NOVOJ NUMERI ª FILTHYº

Nova pjesma Džastina Timberlejka je veliko smeće Desetostruki dobitnik Gremija, Džastin Timberlejk, objaviće četvrti studijski album, “Man Of The Woods” 2. februara za RCA Records. Međutim, ako se po prvoj numeri album poznaje, obožavatelji nijesu u žurbi da čuju nove pjesme. Naime, futuristički spot, gdje Timberlejk igra savremenog inovatora koji se sprema da predstavi svoj novi izum svijetu, rađen u saradnji sa Markom Romanekom, podijelio je fanove. “Na prvo slušanje sam mislio da je Džastinova nova pjesma #Filthy smeće. Međutim, nakon što sam je poslušao po drugi put shvatio sam da je veliko smeće”, jedna je od reakcija fanova na Tviteru. Ono što drugi pak zamje-

The Neptunes, Timbaland, Kris Stejplton i Ališa Kiz. Nakon “Filthy“ i izlaska albuma “Man Of The Woods“, Timberlejk će objaviti još tri dodatna video spota, sa tri različita reditelja. Ovi dodatni spotovi biće urađeni za još tri pjesme sa albuma, a izlaziće sukcesivno, počevši od 18. janura, zaključno sa izlaskom albuma 2. februara. M.Rog.

Detalj iz spota raju je činjenica da je popularni pjevač novu numeru najavljivao na sva zvona, uz obrazloženje da je inspirisana njegovom suprugom i sinom, a ispostavilo se da se

zovi “Filthy” (prljavo) u kojem seks robot iz budućnosti simulira orgije. Bilo kako bilo, “Man Of The Woods“ je po svemu sudeći njegov najambiciozniji

projekat do sada, kako zvučno, tako i tekstualno. Ovo je takođe i prvi zaokret ka tradicionalnoj američkoj rok muzici, uz moderne uticaje jakih saradnika kao što su

UTORAK, 8. 1. 2018.

ZABAVA

PJEVAČICA NEGIRA DA JE ª GET FREEº PLAGIJAT

Radiohead tuži Lanu del Rej zbog plagiranja pjesme Creep Britanski mediji naveliko bruje o tužbi koju legendarni sastav Radiohead priprema protiv američke pjevačice Lane del Rej, koja se, prema njihovom mišljenju, za potrebe nove numere “Get Free”, poslužila njihovom poznatom pjesmom “Creep”. “Priča o tužbi je istinita. Iako moja pjesma nimalo nije bila inspirisana pjesmom ‘Creep’, Radiohead vjeruje da jeste i traži 100% publishing prava. Ja sam

im ponudila 40 posto od publishinga za zadnjih nekoliko mjeseci, ali oni prihvaćaju samo stopostotni iznos”, požalila se na društvenim mrežama Del Rej. S obzirom na to da nagodba nije moguća, Del Rej i Radiohead će sasvim izvjesno ovaj problem razriješiti na sudu. Ono što je zanimljivo je to da se i Radiohead suočio sa sličnim pravnim radnjama nad njihovim čuvenim singlom iz 1992.

godine, budući da je bend za “Creep” dao dio za učešće za pisanje pjesme s debitantskog albuma “Pablo Honey” Albertu Hamondu i Majku Hejzelvudu, inače autorima hita “The Air That I Breathe” grupe Hollies. Nakon što je Radiohead priznao sličnosti između strukture melodije i akorda dvaju pjesama, tužba je riješena van suda, a bend je dao postotak od pjesme Hamondu i Hejzelvudu. Fi.J.

ZVIJEZDA ª IGRE PRIJESTOLAº NA AUKCIJI

Bred ponudio 120.000 dolara da se druži sa “majkom zmajeva” Izgleda da je Bred Pit veliki fan “Igre prijestola”, a posebno majke zmajeva, Deneris, koju tumači britanska glumica Emilija Klark. Naime, na gala večeri pod nazivom “2018 Sean Penn & Friends Haiti Rising Gala” prikupljala su se novčana sredstva za humanitarne svrhe, a Pit je ponudio vrtoglavih 120.000 dolara kako bi kupio društvo lijepe glumice i sa njom pogledao epizodu popularne serije “Igra prijestola”. Igri se priključio i njen kolega Džon Snježni - glumac Kit Harington, ali ni jedan nije pobijedio u nadmeta-

nju. Društvo glumice osvojio je anonimni muškarac koji je ponudio najveći iznos od čak 160.000 dolara. Ono što je bilo primjetno je to da je lijepa Kalisi bila vidno počastvovana ovim nadmetanjem. Takođe, kada je Pit u pitanju, dušebrižnici su primijetili da se pedesetčetvorogodišnji glumac definitivno oporavlja nakon ljubavnog brodoloma, jer je na pomenutoj gali iznenadio novim imidžom i odličnim izgledom, čime je vjerovatno odlučio da stane na kraj glasinama da se zapustio. M.Rog.

JUDAS PRIEST OBJAVILI “LIGHTNING STRIKE”

ALBUM “FIREPOWER” IZLAZI 9. MARTA Uz objavljivanje singla “Lightning Strike”, Judas Priest su najavili izlazak novog albuma “Firepower” za 9. mart ove godine. Riječ je o nasljedniku albuma “Redeemer of Souls” iz 2014., a grupa je novi materijal uradila s producentom Tomom Alomom. “Tom Alom posjeduje taj klasični metal, Dok je Endi više moderan heavy metal producent, ali malo različit od Toma. Mislim da je to dobra ravnoteža između klasične stare škole metala i Endijevog modernog viđenja metala”, izjavio je frontmen Rob Halford. Fi.J.

MAJKA LEOVE IZABRANICE PET GODINA MLAĐA OD ª POVRATNIKAº

LEONARDO DIKAPRIO U VEZI SA KĆERKOM DJEVOJKE AL PAĆINA

Oskarovac i popularni plejboj Leonardo Dikaprio (43) je po svemu sudeći već neko vrijeme u vezi sa dvadesetogodišnjom manekenkom Kamilom Morone. Čuveni glumac i lijepa Argentinka su i praznike proveli zajedno, u skijaškom resortu, a inostrani mediji nijesu bili lijeni, pa su se malo pozabavili pori-

jeklom mlade manekenke. Naime, Leova djevojka je kćerka Lusil Sole (38), ko-

ja je pet godina mlađa od Dikaprija, a dugogodišnja djevojka glumačke legende Ala Paćina (77). Morone su mediji početkom prošle godine prozvali novom nadom u svijetu mode, a mnogi je upoređuju s Hejli Boldvin. Ono što je neosporno je da i majka i kćerka imaju dobar “filmski ukus”. M.Rog.

zdravlje

UTORAK, 8. 1. 2018.

ZDRAVIJI I ZADOVOLJNIJI

Vježbe za bolju ravnotežu U koliko želite da poboljšate ravnotežu, a time i da smanjite rizik od povreda i padova praktikujte sljedeće vježbe tri puta nedjeljno.

Ukoliko želite da poboljšate ravnotežu, a time i da smanjite rizik od povreda i padova praktikujte sljedeće vježbe tri puta nedjeljno. Posebno se preporučuju ženama koje dosta vremena provode na visokim potpeticama i tako dodatno izlažu tijelo naporu. Ovih nekoliko vježbi obezbijediće stabilnost cijelog tijela, a pozitivno će uticati i na psihu. Vježbe su veoma zahtjevne, jer je neophodno da se održi nametnuti položaj u određenom vremenskom intervalu. Balansiranje Noga se nalazi na podu i oslonjeni ste cijelim stopalom na podlogu. Druga noga neka bude ispružena unazad prateći liniju tijela. U ruci suprotnoj od noge koja je na podlozi, držite teg i održavajući ravnotežu savijajte i ispružajte ruku sa tegom 10

puta. Vježbu ponovite tri puta vodeći računa o disanju. Zamijenite noge i ponovite vježbu takođe tri puta. Izvijanje Početni položaj za ovu vježbu je raskoračni stav gdje se jedna noga postavlja naprijed oslonjena punim stopalom na podlogu, a druga nazad i oslonac je na prstima. Ruke su visoko podignute iznad glave, tijelo se nalazi u maksimalno istegnutom položaju. Udahnite i počnite polako da savijate prednju nogu dok se natkolenica i pod ne dovedu u paralelni položaj. Ruke postavljate u položaj koji je takođe paralelan sa podlogom. Zadržite se u ovom položaju 10 sekundi, a zatim se vratite u početni položaj. Vježbu ponoviti 10 puta, naizmjenično na jednoj pa drugoj nozi.

Podizanje noge Lezite na pod, ruke postavite pored tijela, savijte noge u koljenima i stopala oslonite na pilates loptu. Podignite karlicu od podloge i dovedite svoje tijelo u položaj koji će vam biti dobro izbalansiran i lako održiv. Zatim lagano podignite jednu nogu uvis pokušavajući da održite položaj 10 sekundi. Vratite nogu lagano, spustite karlicu i napravite 10 sekundi pauze između dva ponavljanja. Vježbu ponovite 10 puta naizmjenično sa jednom i drugom nogom. Podizanje karlice Lezite na pod, raširite ruke u stranu zbog stabilnosti položaja i stavite obje noge sa opruženim koljenima na loptu. Polako ispružite prste na nogama i jako ih zategnite, a zatim podignite karlicu od podloge. Zadržite se u ovom položaju 10 sekundi vodeći računa o disanju, a zatim se lagano vratite u početni položaj. Vježbu uradite 10 puta.

UTORAK, 8. 1. 2018.

ne doživljavamo ih svi na isti način

zdravlje

Malo poznati simptomi anksioznosti Većina anksioznost vidi kao napad panike koji se dogodi kada ste negdje u gužvi. Međutim, ima i drugih, ne toliko očiglednih simptoma da patite od anksioznosti. Ne doživljavaju svi anksioznost na isti način i postoji mnogo simptoma koje vjerovatno ne biste očekivali - kao, na primjer, ovo. “Knedla” u grlu Kada nema nikakve fizičke smetnje u grlu, već imate utisak “knedle” u grlu zbog stresa, tuge, umora ili anksioznosti. Neki čak ne mogu ni da je-

du jer osjećaju kao da im je grlo na neki način blokirano, zatvoreno, teško gutaju i to samo pogoršava anksioznost. Zamagljen vid Uvećanje zjenica i hiperventilacija su fizički odgovori na anksioznost i mogu da uzrokuju zamagljen vid. Obično se povezuju sa reakcijom organizma na napad panike, a obje pomenute fizičke reakcije mogu privremeno da utiču na vid. U nekim slučajevima se čak dešava da osoba usled anksioznosti privremeno izgubi perfierni vid.

Hipersenzitivnost Hipersenzitivnost je preterana emocionalna osjetljivost ili pretjerana osjetljivost čula vida na određene zvuke i buku, i to takođe može da bude simtpom anksioznosti. Takve vrste “napada” mogu da se dese u bučnom kafiću, na primjer, na željezničkoj stanici ili na nekom mjestu koje vas podsjeća na prethodni napad panike. Utrnulost Najčešće se javlja u šakama, rukama, nogama ili stopalima, u vidu nekog neprijatnog bockanja ili peckanja. Može da bude znak anksioznosti i da se javi, recimo, kada ste pod pritiskom da nešto završite u određeno vrijeme. Nemogućnost govora Selektivni mutizam je anksiozni poremećaj zbog kojeg se ljudi “zalede” i privremeno zanijeme u nekim stresnim situacijama. Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju ovaj problem žarko žele da govore, ali nešto u njima samima ih sprečava da to učine. Kada se jednom javi, najčešće se ponavlja u svim stresnim situacijama, onda kada treba da govorite pred nepoznatim ljudima.

psihologija

Volite sebe

UTORAK, 8. 1. 2018.

Samosabotaža može da doved do depresije

Da li ste nekada odlučili da nešto postignete, a onda učinili sve da se to ne desi? Ako jeste, sabotirali ste sami sebe. Iako tvrde da žele da se promijene, samosaboteri uglavnom imaju negativan stav prema životu. Govore kako im ništa ne ide od ruke i ubijeđeni su da sreća dolazi samo “nekima”. Često umišljaju da su žrtve sudbine i da ništa dobro ne može da im se desi pa tako mogu da upropaste svoje izglede u poslu, školi, ljubavi, prijateljstvu... Šta je to samosabotaža, kako može da se prepozna a kako da se prevaziđe, za srpske medije objašnjava psihoterapeut Maja Mandić Marković. “Stanje kada radimo protiv sebe tako što blokiramo i sprečavamo svoju efikasnost jeste samosabotaža. A sebe možemo da sa-

botiramo na razne načine, počev od naizgled banalnih situacija kada smo ljuti ili loše raspoloženi, ili kada zaboravimo da uradimo neke stvari ili obavimo neke telefonske razgovore, do onih kada o sebi govorimo kao o nesposobnima, nemoćnima, nekompetentnima, nedostojnim nečega, generalno ili u vezi s nekom životnom temom. Kada želimo da postignemo neki cilj a ne preduzimamo nikakve korake da se to i desi, takođe je čest vid samosabotaže, na primjer kod pušača i osoba koje imaju strah od letjenja. Naš strah ili nedovoljno sigurnosti i samopouzdanja da preduzmemo neku akciju i uradimo ono što smo planirali, najčešće leži u osnovi svake samosabotaže. Na primjer, jedan dio

mene želi da pozove prijateljicu koja me je na neki način uvrijedila i da raščisti situaciju vjerujući da je u pitanju nesporazum, dok se drugi dio boji konflikta, neprijatnog razgovora i mogućeg prekida prijateljstva. Šta radimo u toj situaciji? Uglavnom odlažemo raščišćavanje i sučeljavanje, stalno zaboravljajući da okrenemo telefon. Kako se prepoznaje autosabotaža? “Depresija je često posljedica dugogodišnje autosabotaže, pogotovo kod osoba koje su sklone da gutaju svoje nezadovoljstvo, povrijeđenost i primjedbe u vezi sa raznim životnim situacijama. Kada ne kažemo da nam se nešto ne dopada ili da smo povrijeđeni, kada osjećamo da nam je nanijeta nepravda ili da ne dobi-

jamo ono što zaslužujemo, taj spisak postaje sve duži, a skladište progutane negativne energije sve dublje. Na kraju, toliko smo povrijeđeni, puni bola i nezadovoljstva da više nemamo snage da se pokrenemo i učinimo bilo šta. Da li je i pretjerana skromnost vid samosabotaže? “Pretjerana skromnost obično je bazirana na negativnom stavu usvojenom još u djetinjstvu kada smo dobijali poruke tipa “ružno je hvaliti se”, “nemoj da se ističeš”, “prepusti drugima da prepoznaju tvoje kvalitete”, itd. Takav stav, naravno, djeluje samosaboterski u situacijama kada je potrebno da osoba pokaže svoje kvalitete a još više kada drugima treba da govori o svojim dobrim stranama i talentima”.

a de

UTORAK, 9. 1. 2018.

psihologija

Kako prekinuti negativne emocije Koliko je svest o tome da sami sebe sabotiramo dovoljna da se s njom izborimo? Svijest o sabotiranju nas upozorava i na ono što radimo i na moguće posljedice. Kada postanemo svjesni šta radimo i čemu to vodi, možemo da se pokrenemo i prevaziđemo samosabotažu. Međutim, kada je u pitanju dugotrajna samosabotaža u određenim oblastima, potrebno je i više razmišljanja i više akcije da bi se okolnosti promijenile. Kako autosabotaža može da se prevaziđe? - Svaka zavisnost praktično je izlječiva pod uslovom da sebi priznamo problem, udaljimo se od lošeg okruženja i društva i potražimo stručnu pomoć. Kod samosabotaže postoji uvijek izvjesna podijeljenost. Dobro je da postanemo svjesni onih naših unutrašnjih djelova, suprostavljenih stavova i osjećanja. Na primjer, jedan dio mene želi da se otvori ka novoj ljubavi, a drugi dio se vraća na staru ranu i razočaranje, povrijeđenost vezanu za prethodnu emotivnu vezu. I dok se jedan dio raduje novoj ljubavi, drugi se boji. Kako prekinuti negativne emocije Katastrofična očekivanja, mučenje crnim mislima, sa-

boterska je tehnika kojom sebi projektujemo najgoru moguću sliku razvoja određene situacije. Na taj način postajemo uplašeni, nesrećni, slabi i skloni da izbjegavamo testiranje stvarnosti. Samosažaljenje je način sabotiranja kojim sebi oduzimamo snagu i energiju, pa tako i odgovornost da obavimo neki posao, zato što mislimo da smo “jadni, nesposobni, nedovoljno stručni, nesigurni, uplašeni”... Okrivljivanjem drugih prebacujemo svoju odgovornost na partnera, prijatelja, sistem poslovanja, državu, Boga, čime samo sabotiramo put ka svom uspjehu i mogućnost da uradimo ono što možemo. Vraćanje u prošlost Kada roditelji kritikuju svoju decu u vezi s njihovim ponašanjem ili ličnošću, kod njih će se kada odrastu, u određenim kriznim situacijama, aktivirati ti negativni stavovi o sebi, nastali još u djetinjstvu. A ako se prepuste vraćanju u prošlost i negativnim mislima, tonuće sve dublje jer negativne emocije podstiču negativno ponašanje. Svaki put kada dožive neki neuspjeh, vraćaće se u prošlost i prisjećati se drugih neuspjeha ili riječi koje su im uputili roditelji ili neko drugi ko je za njih bio autoritet.

Kada ne kažemo da nam se nešto ne dopada ili da smo povrijeđeni, kada osjećamo da nam je nanijeta nepravda ili da ne dobijamo ono što zaslužujemo, taj spisak postaje sve duži, a skladište progutane negativne energije sve dublje. Na kraju, toliko smo povrijeđeni, puni bola i nezadovoljstva da više nemamo snage da se pokrenemo i učinimo bilo šta. Da li je i pretjerana skromnost vid samosabotaže? “Pretjerana skromnost obično je bazirana na negativnom stavu usvojenom još u djetinjstvu kada smo dobijali poruke tipa “ružno je hvaliti se”, “nemoj da se ističeš”, “prepusti drugima da prepoznaju tvoje kvalitete”, itd.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 9. 1. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

POSAO

PLACEVI

Restoranu Atrio potreban radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, Donja Brezna, selo Bajovo Polje, papiri 1/1. Povoljno, 30 km od Nikšića. Tel.067/898-614

APARATI OPREMA USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: oglasi.dnovine@gmail.com Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104

Faks: 020 624 988

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

R SI

MET TA R SI MET LO TA

R SI

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE DO IPSU DO LO IPSU R SI MET LO R SI AM M M A M LO M LO ET ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO IPSU R AM MET LO R AM TA M M M M ET TA SIT RE SU OLO ET SIT MET RE SU OLO R SI M D IP R M LO D IP R MET LO R SI LO TA LO M M TA LO M M TA LO TA DO ET DO MET LORE R SI DO MET LORE R SI IPSU DO M R SI IPSU MET M R SI LO AM TA M LO M TA M LO M T LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET RE LO DO RE IPSU T LO SIT DO RE LO IPSU R SI MET DO AM LO IPSU R SI DO MET A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU MET M IPSU IPSU R SI DO M M M TA M M TA OLO RE SU LO M M TA OLO RE SU D IP D MET LORE LO IP R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M LO M RE TA M LO M TA RE LO ET M TA RE LO DO RE IPSU DO IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI AM MET LO M R SI M ET M LO M LO T M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M SIT M LO M LO RE TA ET SIT RE TA DO RE SU IPSU R DO M LO IPSU R DO LO IP MET R SI LO M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE LO R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO RE

IPSU

IPS

IPSUM

R LO

IPS

R LO

IPSUM

SIT

E AM

R LO

SIT

IPSUM

LOREM

R LO

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

LOREM

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE IT ET DO IPS DO LO IPS RS M AM M UM LO UM RE T IT RE E IPS DO LO IPS LO RS M AM LO EM UM ET RE T IT R E S DO LO IPS AM LO AM M OR M IT ET IT RE OL SU ET S RS D IP AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D O IP AM RS LO AM UM M M TL IT LO IT DO RE SU IPS ET ME RS DO O IP A RS L M LO AM UM LO RE UM EM ET SIT IT DO IPS LO DO IPS OR AM RS M TL LO UM RE DO IPS LO EM UM IPS M RE LO R LO

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

E AM

SIT AM

IPS

DOLOR

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET

LOREM

T R SI

SUM

DOLOR SIT AM E

IPSU

DOLOR SIT AM E

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

LO LO

LOREM

LO LO

NEWS

LOREM IP

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSU

LOREM

NEWS LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR S DOL

IPSUM

LOREM LOREM

IPSUM

IPSU

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

LOREM

SIT AM

IPSUM

LOREM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

DOLOR

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT SIT AMET R LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

LOREM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

NEWS

 VAŽNI TELEFONI

DOLOR SIT

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

ET LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT T AME OR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR MET T LORE IPSUM SIT AME LOREM M IPSU DOLOR IPSUM T M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT AME LOREM DOLOR DOLLOR DO OR SIT IPSUM TLOREM SI AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT A LOREM DOLO AME MET OR R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O LOREM

LOREM

T LORE M

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DO LO R SIT AM ETLOR IPSUM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET

LOREM

LOREM IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

35 31

MALI OGLASI

UTORAK, 9. 1. 2018.

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA PRAZNIČNO

NOVI ČEHOVFUDBALER LJEVA VRH MUZA, DRUŠTVA BARSEOLGA LONE

EKIPA

AD AKTA (SKR.)

BIV. BUGARSKA ATLETIČARKA KOSTADINOVA

UTORAK, 9. 1. 2018.

AUTOR: B.NIKIĆ

FOTO UBOD

HOKE- DUBINSKA ERUPARSENIJE, JAŠKA RAZNOTIVNA BOJNI ARSO PLOČICA STIJENA

ULIČNI RAZBOJNIK IZBOČENI

VRSTA ZIMZELENOG ŠIBA, GULIBRADINA HOLIVUD. FILMSKA NAGRADA OVAKO ILI ONAKO

ENGLESKA KNJIŽEVNICA BRONTE

SIMBOL MOLIBDENA SVEŽNJEVI SLAME

NAUKA O TIPOVIMA AUSTRAL. ŽIVOTINJA KLJUNAR

OZNAKA ZA ČELIK HORSKO PJEVANJE BEZ INSTRUMENATA

JEDINICA ZA JAČINU ZVUKA LOPOV SITNI KOMADI MINERALA LAVANDA

19. I 17. SLOVO

Najstariji vombat na svijetu ISKOŠENA SLOVA ITALIJAN. FUDBALSKI KLUB

GRAD U FINSKOJ PRIRAST STANOVNIŠTVA (MN.) NAVRTANJ

NAMOTATI

MJESTO U VOJVODINI

TRG U PARIZU NADIMAK NOVAKA ĐOKOVIĆA FUDBALSKI TRENER IZ BIH

RIMSKI BROJ 5

KONJ U PJESMI ČOVJEK BEZ SLOBODE

POSAO

OBLAČNO

Play sudoku online at: ODSJEČAK LOPTE (GEOM.)

www.sudokukingdom.com

ŠPANSKI PISAC, FERNANDO

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: HRASNIČANKA, RANKOVIĆ, AJ, ISTESAN, KRD, SKALAR, PUNA, TORAN, ŠELAK, ORER, MAHALA, SAS, PARAŠIT, SK, ZAGARITI, E, PARA, RSOVAC, ORLIĆI, DASTIN, ISTINE, TESAR, DIRECI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2648

Profesor X uživa u penziji

Play sudoku online at:

2014-01-12

Medium level

Sudoku puzzle No. 2620 2013-12-15

5 4

4 2

7 2 4 1 9 6 5 3 4 www.sudokukingdom.com 8

6Puzzle 2 7 solution: 5 8 4

9 9

3 2

5 7

9 6

8 5

2 4 7 6 3 8 1 9 5 Sudoku puzzle No. 2621 2013-12-16

7 9

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Daily Sudoku puzzle No. 2647

2014-01-11

5 8

3 7

8 2

4 1

3 8

Medium level

9 5

7 2

3 7

8 2

UTORAK, 9. 1. 2018.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #T283GE

Abolish

Abolish Accompaniments Accompaniments Analyst Analyst Armistice Armistice Award Award Bathing Biped Bathing Blonds Biped Bristles Builder Blonds Chase Bristles Counsel Builder Debts Feigns Chase Counsel

Debts

Marsupial

Feigns Glove

Misdeeds Scent Shoal Pairs

Gentle

Hires Gentle Iciest Glove Imposing HiresIndentations IciestInfuse Itchy Imposing Lentil Local Indentations Marsupial Infuse Misdeeds ItchyPairs LentilPremiere Local

Sauce

Texts Tread Viaducts

Sixth StomachsYears Sauce Subtlety Teamed Scent Tempts Shoal Texts Tread Sixth Viaducts Stomachs Years

HOROSKOP OVAN Možete doći u iskušenje da odustanete od ideja u koje i dalje vjerujete. Nerazumijevanje ukućana nije razlog da odustanete od svojih snova. Pomoć ćete pronaći ako se osvrnete oko sebe.

BIK Okruženi ste mnogobrojnim ljudima. Vaša pozitivnost privlači i one osobe čiji motivi nisu dobronamjerni. Ne iznosite privatne podatke, naročito ako se radi o nečemu što se tiče vašeg ljubavnog života.

BLIZANCI Dan donosi veliku šansu da se ostvare planovi od kojih ste digli ruke. Dobici su izvjesni, a može vam se vratiti i neki novac od koga ste već odustali. Prije nego što taj novac u nešto uložite, napravite dobru računicu.

VAGA Početak je nedjelje i očekuje vas neobično velika poslovna aktivnost. Kao da su se danas svi sjetili da im je nešto potrebno. Vaša ažurnost i disciplina moraju biti na zavidnom nivou.

ŠKORPIJA Oslanjate se na druge ljude. Možda ste preumorni, pa je to pravi razlog vašeg povlačenja i prepuštanja sudbini. Stvari se mogu neprijatno zakomplikovati ukoliko ne budete preuzeli odgovornost i svoje obaveze završavali na vrijeme.

STRIJELAC Imate mnogo planova i očekujete njihovu brzu realizaciju. Nažalost, stvari se ne razvijaju željenim tempom. Dok čekate da se nešto pokrene, gubite dragocjeno vrijeme pa vam izmiču prilike koje su sigurnije.

Premiere

Subtlety

Teamed

RAK Ne počinjite nove poslove. Usljed nedostatka koncentracije napravićete greške zbog kojih ćete se u narednom periodu baviti popravljanjem učinjenog. Iskoristite dan za druženje.

Tempts

JARAC Svjesni ste svoje arogancije, ali to je jače od vas. Samokontrola je neophodna ukoliko želite da izbjegnete sukob s pretpostavljenima, od kojih vam slijedi čak i kazna. Ne radite drugim ljudima stvari koje ne želite sebi.

REBUS

Očekuju vas povoljni ugovori, uspješne kupovine, kao i stabilizacija na polju finansija. Ako donosite neku važnu odluku, dan je povoljan za to. Budite istrajni, ne odustajte od pokretanja novih projekata.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Sni Mara darkera

Što se tiče vas, sve ste uradili onako kako je trebalo i nemate zbog čega da se preispitujete. To je vaš stav i bez pretjeranog tenziranja završavate neke prijateljske odnose. Ako biste bili samokritični, uvidjeli biste da ste prestrogi.

VODOLIJA Prihvatili ste obaveze za koje nemate dovoljno kapaciteta. Previše informacija uzrokuje stres zbog koga postajete upadljivo rasijani. Prije nego što napravite nepopravljivi previd, zatražite pomoć saradnika.

RIBE Raspoloženje raste. Svjesni ste toga da možete računati na veliku podršku prijatelja jer ste u proteklom periodu svojim zalaganjem i požrtvovanošću to zaslužili kod njih. Očekuju vas prijatni trenuci.

Film

Sport

38 •TVprogram 6:15 7:00 7:45 9:00 9:45 10:00 10:30 11:15 12:00 12:45 13:00 15:00 16:00 16:30 17:25 18:05 18:30 19:00 19:30 20:15 21:00 21:50 23:45

Serija: Čista ljubav Serija: Čista ljubav Serija: Lud, zbunjen, normalan Praktična žena Studio Moderna Serija: Zaljubljeni neženja Serija: Brusko Serija: Sinđelići Serija: Istine i laži Studio Moderna Film: Zaljubljeni Šekspir Serija: Brusko Serija: Lud, zbunjen, normalan Praktična žena Serija: Zaljubljeni neženja Exkluziv Serija: Kako sam postao Rus Žurnal Serija: Sinđelići Serija: Čista ljubav Serija: Istine i laži Nikad nije kasno Serija: Balkanska mafija

PRVA Serija: Kako sam postao Rus, 18.30

13.00 Vijesti 13.05 Tri novogodišnje priče 14.00 Vijesti 14.05 Muzika 14.15 Serija: Zlatno srce 15.30 Dnevnik 15.50 Ukusi jutra 16.20 Lajmet 16.30 Serija: Tajna starog mosta 17.30 Crnom Gorom, hronika 18.00 Vijesti + dnevnik na znakovnom jeziku 18.30 Serija: Zlatno srce 19.20 Da li znate 19.30 Dnevnik 2 20.05 Dokumentarna emisija: Vidimo se na korzou 20.40 Oče, laku noć, drama 21.25 Glasonoše, dramski program 1/7 22.00 Muzika 22.30 Dnevnik 3 22.50 Film: Ratnik znak 12

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

12:10 City M 12:25 Meteo PLUS 12:28 Premijera 13:03 Zavet 14:03 Serija: Bahar 14:51 Premijera 15:06 Meteo PLUS 15:30 Info 1 15:45 City M 16:00 Biljana za Vas 17:00 Serija: Elif 17:41 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno 18:30 Sportisimo CG 18:37 Meteo PLUS 19:03 Serija: Bahar 20:00 Zavet 21:00 Kuća od srca 22:33 Ami g show 00:00 Zadruga pregled dana 00:45 Zadruga uživo 04:30 Film: Sijesta

PINK Serija: Elif, 17.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00

ATLAS Film, 22.00

777 Extremno, 11.00

MBC Hrana i vino, 17.30

16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

Informativa

UTORAK, 9. 1. 2018.

10:07 Serija: Kriza 11:15 Serija: Velvet 12:00 Vijesti u 12 12:07 Uradi digitalno 12:45 Serija: Crna ruža 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:06 Gastro 14:07 Serija: Rosela 15:00 Boje dana 15:25 Serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:48 Meteo centar u pola 5 16:49 Gastro 16:50 Serija: Rosela 17:40 Serija: Velvet 18:30 Vijesti u pola 7 19:02 Meteo centar 19:05 Serija: Ubice mog oca 20:00 Reflektor 21:15 Serija:Valander 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Serija

11.00 Serija: Tajna starog mosta 11.50 Kurs engleskog jezika 12.00 Serija: Biblija 13.00 Košarka(m) - ABA liga: Budućnost Voli - Crvena Zvezda, s 14.30 Kurs engleskog jezika 14.40 Film: Tri metra iznad neba 16.40 Tri novogodišnje priče 17.25 Muzika 17.50 Fleš sport 18.30 Serija: Rat za tešku vodu 19.20 Likovna umjetnost 19.45 Muzika 20.30 Dokumentarni serijal: Crnogorske megastrukture 21.00 Serija: Biblija 22.00 Serija: Tajna starog mosta 23.00 Film: Želim te 01.00 VOA – glas Amerike

VIJESTI Serija: Valander, 21.15

RTCG 2 Serija: Biblija, 21.00

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•39

UTORAK, 9. 1. 2018.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

RTCG 2, Film: Želim te, 23.00

DŽUMANDŽI: DOBRODOŠLI U DŽUNGLU 14:30, 16:45, 19:00, 21:15 FERDINAND 13:15, 14:15, 15:15, 17:20 KOKO 13:00, 14:00, 15:00, 16:00, 17:00, 18:15 LEGENDA O KOLOVRATU 19:45, 22:00 SMANJIVANJE 19:15, 21:45 STAR WARS: POSLJEDNJI DŽEDAJI 14:45, 17:45 TRAŽI SE MATORI 20:15, 22:30 VELIČANSTVENI ŠOUMEN 20:30, 22:30 VELIKA IGRA 16:30, 19:30, 22:15

Želim te je nastavak filma “Tri metra iznad neba” i takođe je snimljen po knjizi Federika Moće. Poslije dvije godine provedene u Londonu, Ugo se vraća u Španiju s namjerom da krene iz početka. Ali sjećanje na Babi, njegovu prvu ljubav, prati ga gdje god da je, kao i strah od suočavanja sa njom. Ugo u Madridu dobija nov posao, stiče nove prijatelje, upoznaje druge djevojke i definitivno započinje novu fazu u svom životu. Međutim, sreće Džin i postavlja se pitanje može li ona da oživi magiju prve ljubavi? Hoće li se ponovo susresti sa Babi? Režija: Fernando Gonzales Molina Uloge: Mario Kasas, Marija Valverde, Klara Lago, Marina Salas... Žanr: Ljubavna drama

PINK, Film: Sijesta, 04.30 Kaskaderka Klara budi se na aerodromskoj pisti prekrivena krvlju ne znajući što joj se dogodilo. Ne zna kako je tamo dospjela, ali je uvjerena da je ubila nekoga. Koga? Zašto? Slijede brojni flešbekovi koji polako daju odgovor na to i brojna druga pitanja... Režija: Meri Lamber Uloge: Elen Barkin, Gabrijel Bern, Džulijen Sends... Žanr: Triler

KablOVsKE TElEVizijE

rTs1 09.00 09.45 12.25 12.30 12.45 13.30 14.00 14.30 15.05 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.00 20.10 21.00 00.05

Serija: “Muzikanti” Gastronomad Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Građanin Od zlata jabuka Serija: “Pozorište u kući” Ovo je Srbija Serija: “Porodično blago” Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Loto Serija: “Porodično blago” Film: “Brže” Serija: “Mornarički istražitelji”

HrT1 10.20 11.10 12.20 12.25 13.10 14.02 15.00 15.55 17.00 17.15 17.20 18.10 19.00 20.05 21.00 21.46 22.00 22.50 23.20 01.00

Serija: “Doktor Bergman, seoski lekar” Glas domovine Klinika Serija: “Družina Pere Kvržice” Dokumentarni film: Dr. Oz Naučni krugovi Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Mardok” Vijesti HAK - promet info Kod nas doma Kviz: Potera Dnevnik U svom filmu Invazija na Zemlju, dokumentarna serija I to je Hrvatska Otvoreno Dnevnik Serija: “Dobra žena” Serija. “Don Mateo”

Fox 06.00 07.40 08.05 09.35 10.50 13.15 14.05 14.30 17.00 17.50 19.10 20.05 21.00 22.00 23.50 00.50

Serija: “Moderna porodica” Serija: “Sirene” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “24 Nasleđe” Serija: “Sirene” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Moderna porodica” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Bekstvo iz zatvora” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Amerikanci” Serija: “Moderna porodica” Serija: “Bez ljutnje, molim”

sport klub 1 08.30 SK miks klasika 08.55 Pregled Premijer lige 09.55 VTA Brizbejn, direktno 11.30 Fudbal: Lids Notingem Forest 13.30 Fudbal: Stouk NJUkasl 15.30 Atletika, Dijamantska liga, pregled sezone 16.30 SK blupers 17.00 Fudbal: Lester Hadersfild 18.40 Dokumentarni program 19.35 Najbolji potezi 2017. 20.10 Top tenis 20.45 Fudbal: Svonsi Totenhem, direktno 22.40 Novogodišnji SK miks 23.00 Vesti 23.30 NBA specijal 00.00 Fudbal: Mančester Siti - Votford 02.00 VTA Brizbejn, direktno

animal 06.00 06.25 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.38 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45

Planet Upoznajte lenjivce Braća iz močvare Majstori za kuće na drvetu Nevaljali ljubimci Netaknuta ostrva Braća iz močvare Ajkule napadaju Čudovišta Aljaske Nevaljali ljubimci Netaknuta ostrva Divlje i bez cenzure Majstori za kuće na drvetu Lovočuvari severnih šuma Preslatki ljubimci Nevaljali ljubimci Braća iz močvare Braća iz močvare Lovočuvari severnih šuma Preslatki ljubimci Netaknuta ostrva: Rečna ostrva na Amazonu Divlje i bez cenzure Majstori za kuće na drvetu

SPORT

NA DANAŠNJI DAN

1967. Rođen legendarni argentinski fudbaler Klaudio Kaniđa, vicešampion svijeta 1990.

JOŠ TRI DANA DO POČETKA EVROPSKOG PRVENSTVA SELEKTOR DRAGAN ĐUKIĆ PORUČUJE

SADA IDEMO MIRNE GLAVE Njemci bez Damkea Poznat je konačan spisak našeg prvog rival na Evropskom prvenstvu. Selektor Njemačke Kristijan Prokop “precrtao” je Rune Damkea, jednog od najboljih lijevih krila na svijetu, pa će jedini na toj poziciji u redovima šampiona Evrope biti Uve Genshajmer. SPISAK: Silivio Hajneveter, Andreas Volf, Uve Genshajmer, Patrik Vinček, Tobijas Rajhman, Hendrik Pekeler, Štefen Vajnhold, Bastian Roček, Filip Veber, Štefan Fet, Patrik Grecki, Kai Hefner, Maksimilian Janke, Julius Kun, Janik Kolbaher i Paul Druks.

Na pravom smo putu: Bek lavova Žarko Pejović na nedavnom meču protiv Hrvatske u Splitu

⌦ Kosta Bošković Finalno odbrojavanje je krenulo, svjetla svemirske Arene u Zagrebu spremna su da obasjaju balkansko-njemačku grupu Evropskog prvenstva u rukometu, a “lavovi” da nastave da grizu kao što su to radili u kvalifikacijama. Još svega tri dana ostala su do početka rukometnog EURA u Hrvatskoj, a naši momci juče su u dvorani “Verde” u Podgorici odradili još jedan trennig, nakon kojeg je selektor Dragan Đukić u druženju sa crnogorskim novinarima poručio. “Nekad su prevelika očekivanja koja imamo, ali ovog puta, čini mi se, da idemo mirne glave i to mi je nekako najvažnije - da nijednu grešku ne napravimo u toj atmosferi koju smo izgradili”, istakao je Đukić.

■ AUTSAJDERI Njemačka u subotu, Makedonija u ponedjeljak, pa Slovenija 17. januara, raspored je “lavova” u grupi C na Evropskom prvenstvu. Možda nije najjača grupa u Hrvatskoj, ali

jasno je da će svi imati svoje šanse... “Mi smo definitivno autsajderi u toj grupi i tu se ništa nije promijenilo”, ocijenio je Đukić. “Makedonija je definitivno u dobroj, a Slovenija i Njemačka u jako dobroj formi”. Njemačka, aktuelni šampion Evrope, za šampionat se pripremala protiv Islanda kojeg je dva puta lagano savladala. “Analiziramo Njemce kroz te dvije utakmice koje su imali protiv Islanda, Makedonce takođe... Odbrojavanje je krenulo, najvažnije je da smo zdravi, imamo dobre uslove za rad i dobru atmosferu”, dodao je Đukić.

■ ALI IMAMO I MI ŠANSE

Bila je Crna Gora autsajder i u kvalifikacionoj grupi sa veli-

VLADAN LIPOVINA: Sigurno je da se ne plašimo ni Njemačke, niti bilo kojeg rivala iako nikome ne možemo da prijetimo. Ne bih rekao da nas Njemci gledaju kao autsajdere, na EP su sve ekipe dobre i opuštanje je zabranjeno.

kanima Švedskom i Rusijom, pa je pokazala da kao tim može mnogo. “Ni kod bukmejkera ne stojimo baš nešto”, našalio se Đukić. “Planirali su da ćemo izgubiti ubjedljivo u ovoj utakmici sa Hrvatskom, pa eto nismo, tako da imamo i mi naše šanse. Imamo tim koji je disciplinovan, borben i vjeruje u sebe, tako da nemamo razloga da bilo kome ustuknemo”.

■ PEJOVIĆ: ODBRANA, BORBENOST, ŽELJA...

Sve ono što je selektor nabrojao da krasi njegov tim u

Od Borozana ni glasa, Grbović spreman Dragan Đukić je odlučio da se na njegovom spisku nađe i Vuko Borazan iako je povrijeđen, istakao je da bi takvog igrača svaki trener čekao, ali sa druge strane nije bilo nikakvog odgovora. Čak ni javljanja selektoru ili posjete saigrači-

ma od najboljeg sportiste Crne Gore za 2017. godinu. “Rekao sam od početka da ću imati otvorena vrata za svakoga, u svakom trenutku... Tako da ih neću ni sada zatvarati, a da li je sve neobično - to procijenite sami”, rekao je Đukić.

Dobre vijesti zato stižu kada je u pitanju naš pivot Nemanja Grbović... “Spreman je kao što ste vidjeli na treningu, bio je spreman da igra u Hrvatskoj, ali nismo htjeli ništa da rizikujemo”, dodao je Đukić.

sebi nosi i momak koji uvijek “ostavlja srce” na terenu Žarko Pejović. “Na pravom smo putu da one stvari koje želimo dovedemo do maksimuma. Utakmica protiv Hrvatske je pokazala koliko možemo, a još jednom i naš kvalitet koji smo imali i u kvalifikacijama”, istakao je Pejović. “Igrati na malu razliku protiv takve selekcije pred 11.000 navijača nije mala stvar, tako da se nadam da ćemo u ovom ritmu ostati do početka EP”. Kakvu Crnu Goru možemo očekivati u Hrvatskoj? “Pokazali smo da nam je odbrana glavna karakteristika, naravno borbenost, želja i zalaganje. Nebitno je da li je neko u igri, na klupi ili na tribinima svi daju svoj maksimum. Vjerujem da ćemo sa tim vrijednostima biti spremni da izborimo u drugi krug”, zaključio je Pejović. Crnogorska ekspedicija u četvrtak kreće na najveću rukometnu smotru u Evropi - avionim do Ljubljane, pa autobusom do Zagreba.

NAŠ TIKET

UTORAK, 9. 1. 2018.

DNEVNE NOVINE

✓ Man. siti - Bristol ✓ Nica - Monako ✓ Limož - Uniks ✓ Z. Gora - Bešiktaš ✓ Nirnberg - Gent Napredovala pet pozicija: Danka Kovinić

NAJNOVIJA WTA I ATP LISTA

Simona i Rafa prvi, Danka Kovinić 118. Nije bilo promjena na vrhu ATP i WTA liste, koji i dalje drže Rafael Nadal i Simona Halep. Naša najbolja teniserka Danka Kovinić napredovala je za pet pozicija, pa je sada 118. teniserka planete. ATP LISTA TOP 5: 1. Rafael Nadal (Španija) 10.600 bodova, 2. Rodžer Federer (Švajcarska) 9.605, 3. Grigor Dimitrov (Bugar-

ska) 4.990, 4. Aleksandar Zverev (Njemačka) 4.610, 5. Dominik Tim (Austrija) 4.060. WTA LISTA TOP 5: 1. Simona Halep (Rumunija) 6.425 bodova, 2. Karolina Voznjacki (Danska) 6.095, 3. Garbinje Mugurusa (Španija) 6.005, 4. Elina Svitolina (Ukrajina) 5.785, 5. Venus Vilijams (SAD) 5.567. K.B.

1 1 2 1 1

LET U ISTORIJU KAMIL STOH DOHVATIO SVENA HANAVALDA

OD STRICA DOBIO SKIJE, A SVE OSTALO JE ISTORIJA

Kao klinac rastao je u čuvenom zimskom centru Poljske, pa je bilo logično da će završiti na skijama na jednoj od staza Zakopana... Ipak, najprije se oprobao u alpskom skijanju, a onda je sa šest godina od svog strica dobio skije za ski skokove - 24 godine kasnije zahvaljujući njima odletio je u istoriju. Kamil Stoh posljednjih godina je ubjedljivo najpopularniji sportista Poljske (da, čak i ispred Roberta Levandovskog), a u vikendu za nama uspio je nešto što je prije njega uradio samo jedan ski skakač u istoriji. Tokom jedne novogodišnje turneje slavio je na sve četiri čuvene skakaonice - u Oberstdorfu, Garmiš-

ZLATNE MEDALJE SA OLIMPIJSKIH IGARA IMA KAMIL STOH - OBJE IZ SOČIJA 2014.

SVEN HANAVALD: Znam koliko znoja i suza ide uz ovo. Lijepo za njega i lijepo za naš sport. Uživajmo svi u istoriji.

Partenkirhenu, Inzbruku i Bišofshofenu. Za sva vremena, za stisak ruke legendarnog Svena Hanavalda, tog jedinog čovjeka kojem je isti poduhvat pošao za rukom 2002. “Ovo je velika nagrada za mene, za trud koji ulažem cijeli život”, istakao je Kamil Stoh, koji je na Novogišnjoj turneji slavio i prošle godine. Majstor iz Zakopana istoriju je potpisao baš pred očima Svena Hanavalda, koji se prvi spustio sa tribina u Bišofshofenu da Stohu čestita nevjerovatan uspjeh. “Znam koliko znoja i suza ide uz ovo. Lijepo za njega i lijepo za naš sport. Uživajmo svi u istoriji”, poručio je Hanavald. K.B.

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

Majstori bez Zlatne lopte FOTO PRIČA

DRES ZA FENOMENA: Jedan od najvećih fudbalera svih vremena, čuveni Il Fenomeno Ronaldo i naš košarkaški majstor Nikola Vučević sreli su se u Orlandu. Tom prilikom Nik je brazilskoj legendi poklonio svoj dres.

Bila je to godina (2012) kada je Zlatnu loptu zaslužio Andres Injesta, ali je bio samo treći - iza Lionela Mesija i Kristijana Ronalda. Dnevne novine tada su se prisjetile mnogih drugih legendi koje su nepravedno ostale bez najvažnijeg individualnog priznanja u svijetu fudbala. Prije svih naši Dejan Savićević (1991) i Predrag Mijatović (1997), ali i Paolo Maldini, Franko Barezi, Tijeri Anri, Alesandro del Pjero, Rajan Gigs i mnogi drugi... K.B.

SPORT

Foto: Iva Mandić

UTORAK, 9. 1. 2018.

Petar Popović polaže loptu u koš Zvezde pored nemoćnog Jankovića

Petar Popović: Karakter i srce, Džikić: Kaži slobodno šta još... Petar Popović je s razlogom bio raspoložen na konferenciji za medije nakon utakmce. “Plavi” su odigrali sjajan meč, bacili na koljena velikog rivala i sada se šepure na vrhu ABA lige. “Odigralli smo bez greške, šutirali izuzetno kada je trebalo. Nije to slučajnost, ni sreća, već naporan rad i trening. Ovo je velika pobjeda, pokazali smo da imamo karakter i srce”, kazao je Popović, kada je “umiješao” trener Aleksandar Džikić: “Kaži slobodno šta smo još imali”, ispalio je Džikić za osmjehe u sali prepu-

DŽIKIĆ ŠTA SAM IM REKAO NAKON PRVE ČETVRTINE? TO NIJE ZA TELEVEZIJE, POSTUPIO SAM PEDAGOŠKI noj novinara. Zatim se uozbiljio. “Ljudi, oni su mnogo dobar tim, šampioni su, igraju odlično u Evroligi. Kada igraju Bjelica i Antić ne znaš koga da čuvaš, sjajni su u “pick and roll” igri. Ročesti šutira trojke 55 odsto cijele sezone, to je fantastično. Uspjeli

smo međutim da ih dobijemo, važno je mnogo zbog samopouzdanja, ali vremena za bilo kakvo slavlje nema - odmah putujemo za Zagreb”, naglasio je četrdesetšestogodišnji stručnjak, koji nije htio da otkrije kako je razdrmao igrače nakon 27 primjenih poena u prvoj četvrtini. “To što sam im rekao nije za televizije. Postupio sam pedagoški”, uz osmjeh je zaključio popularni Džile, koji zbog svog rada i rezultata, ali i same pojave postaje omiljen među navijačima podgoričkog kluba. M.A.

ALIMPIJEVIĆ: PODBACILI SMO, ALI NIŠTA JOŠ NIJE GOTOVO Šampion ABA lige je zasluženo pao u “Morači”, naglasio je trener Zvezde Dušan Alimpijević nakon spektakla u Podgorici. “Nismo odigrali nijednu sekundu onako kako treba da igramo. Ne može košarka da se zaboravi za dva-tri dana, ali može da se padne u motivu i koncentraciji. Moramo da vidimo zašto se to dogodilo”, rekao je talentovani trener “crveno-bijelih” i naglasio da je poraz stigao i zbog nedovoljne agresivnosti njegovih izabranika: “Brzo smo ulazili u bonus, tri minuta nismo mogli da

izdržimo u četvrtini da ne uđemo u probleme sa faulovima. Po tome bi se zaključilo da smo bili daleko agresivniji od rivala, ali utisak je da nismo”. Budućnost sada jeste u prednosti, ali prema riječima stratega beogradskog tima - ništa još nije odlučeno. “Budućnost ima najrealnije šanse da bude prva, ali ima dosta da se igra. Igramo i mi i Budućnost sa Cedevitom, pa sa timovima koji se bore za četvrto mjesto - još dosta posla predstoji do kraja”, poruka je Alimpijevića. M.A.

ABA LIGA 15. KOLO BUDU

PLAVA PALJBA SPRŽILA PRVAKA

⌦ Alen Kasmić

vi su čekali spektakl u “Morači”. I bio je spektakl, uživali su svi koji vole magičnu igru pod obručima. Blistava partija, šuterski trans i motiv do neba donijeli su feštu u krcatoj podgoričkoj dvorani košarkaši Budućnost Volija drugi put ove sezone savladali su Crvenu zvezdu (92:86) i vratili se na lidersko mjesto ABA lige nakon 15. runde. Izabranici Aleksandra Džikića sada sanjaju (otvorenih očiju) ulazak u plej-of sa prve pozicije, a sinoćnja predstava protiv još jednog velikog rivala -dokaz je da mogu mnogo. Čak 16 pogođenih trojki iz 23 pokušaja spržile su mrežicu gostiju, odbrana šampiona ABA lige nije znala šta je snašlo, a svaki pogođeni šut bacao je u trans krcate tribine. Ivanović, Danilo Nikolić, Suad Šehović, dva Kajla - Lendri i Gibson - svako od njih imao je minute slave. A kada je toliko raspoloženih igrača, uz trenera koji zna da ih rasporedi na pravi način, onda je pobjeda blizu - ko god da je na drugoj strani. Od starta se vidjelo da nas čeka paklen meč. Tejlor Ročesti i

OSIM TROJKI, POBJEDI BUDUĆNOSTI KUMOVALA JE I MEKA RUKA KOŠARKAŠA BUDUĆNOSTI SA LINIJE SLOBODNIH BACANJA - IZVELI SU 29, A POGODILI 26. Pero Antić su vukli Zvezdu u prvoj četvrtini, a jedino vođstvo crnogorski šampion je imao u šestom minutu kada je Kajl Gibson pogodio za 13:12. Antić je na drugoj strani pogodio sva tri šuta za tri u prvih deset minuta, a tu dionicu zaključio je Dilan Enis za 22:27. Budućnost je međutim bila u igri zahvaljujući svemoćnom oružju - nakon prvih deset minuta plavi su imali

KO S KIM DO KRAJA LIG 16. kolo (13. i 14. januar) Mega Bemaks – Budućnost Crvena zvezda – Cedevita

17. kolo (20, 21. i 22. januar) Cedevita – Mega Bemaks Budućnost – Olimpija MZT – Crvena zvezda

43 UĆNOST DRUGI PUT U SEZONI SAVLADALA CRVENU ZVEZDU UTORAK, 9. 1. 2018.

SPORT

BUDUĆNOST

C. ZVEZDA

92 86

22 25 26 19 27 15 25 19 Ivanović 18 Su. Šehović9 Barović Se. Šehović2 Starovlah Gordić 8 Ilić Z. Nikolić 4 Gibson 17 Popović 6 Lendri 15 D. Nikolić 13 Trener: Aleksandar Džikić

Preuzeo odgovornost u finišu i izrastao u heroja: Nikola Ivanović probija Pera Antića i postiže koš koji je otklonio dileme oko pobjednika

čak pet pogođenih trojki. Serijom 11:0 na otvaranju druge dionice Budućnost je krenula da diktira ritam, a do odlaska na veliki odmor Podgoričani su držali sve u svojim rukama (47:42). Sjajnih 20 minuta odigrao je Gibson američki bek je za 13 i po minuta na parketu ubacio 15 poena (tri od tri trojke), a cijela ekipa je iz 11 pokušaja pogodila devet hitaca van linije 6,75 metara. Kapiten Suad Šehović je treću četvrtinu otvorio novom trojkom za 50:42, ali je odgovor šampiona regiona bio impresivan - serijom 0:8 za nešto manje od 50 sekundi “crveno-bijeli” su stigli do izjednačenja 50:50. Igralo se u tim momentima koš za koš, “plavi” su nastavili da pogađaju dalekometne hice, a problemi Pera Antića i Milka Bjelice sa faulovima išli su u korist

domaćina. Dilan Enis je međutim koristio greške domaćina sa pet vezanih poena donio prednost gostima (56:59), ali je to bilo posljednje vođstvo crveno-bijelih. Leteća Budućnost je serijom 12:2 stigla do +7 (68:61), da bi u odlučujućih deset minuta plavi ušli sa šest poena prednosti 73:67.

Jedan od junaka: Kajl Lendri

Trebalo je međutim slomiti snažnog protivnika. Zadati mu odlučujući udarac. Dalekometna paljba je oslabila, ali ne i prodori. Direktno u srce rivala. Dirigovao je Nikola Ivanović, pokazao još jednom da obožava ovakve mečeve i neizvjesne završnice, priključio se i Gordić, i Morača je na minut prije kraja nakon polaganja sjajnog Ivanovića za 90:86 na 33 sekunde do kraja počela da slavi. Za Zvezdu nije bilo povratka, šutevi iz očaja nisu prošli... Plavi su ponosno postavili zastavicu na vrh

ABA lige i nemaju namjeru da do kraja regularnog dijela takmičenja (sedam kola) tu poziciju prepuste rivalima. Ono što je najvažnije u borbi za domaći teren u plaje-ofu (a donosi mnogo, vijdeli smo i sinoć) plavi zavisi - isključivo od sebe.

16 TROJKI IZ 23 POKUŠAJA POGODILI SU KOŠARKAŠI BUDUĆNOSTI NA SINOĆNJEM MEČU

IGAŠKOG DIJELA ABA LIGE 18. kolo (27. i 29. januar) Olimpija – Cedevita Mornar – Budućnost Crvena zvezda – Partizan

19. kolo (3. i 5. februar) Cedevita – Budućnost FMP Železnik – Crvena zvezda

20. kolo (10, 11. i 12. februar) Mornar – Cedevita Budućnost – MZT Crvena zvezda – Zadar

Radičević Dangubić 12 Davidovac 5 Lazić 2 Antić 14 Feldin 7 Janković 3 Ročesti 19 Lesor 9 Enis 8 Jovanović Bjelica 7 Trener: Dušan Alimpijević

BUDIMPEŠTA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 4.550. Sudije: Saša Pukl (Slovenija), Damir Javor (Hrvatska), Mario Majkić (Slovenija). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 26-29 (89,7%), Crvena zvezda 11-17 (64,7%). Šut za dva: Budućnost Voli 9-28 (32,1%), Crvena zvezda 21-36 (58,3%). Šut za tri: Budućnost Voli 16-23 (69,6%), Crvena zvezda 11-23 (47,8%). Skokovi: Budućnost Voli 20+2, Crvena zvezda 24+6. Asistencije: Budućnost Voli 16, Crvena zvezda 14. Ukradene lopte: Budućnost Voli 7, Crvena zvezda 5. Greške: Budućnost Voli 8, Crvena zvezda 13. Blokade: Budućnost Voli 0, Crvena zvezda 2. Faulovi: Budućnost Voli 20, Crvena zvezda 25.

ABA LIGA 15.kolo Partizan - Zadar MZT - Igokea Olimpija - Mega Bemax FMP - Mornar Cedevita - Cibona Budućnost - C. zvezda 1. Budućnost 2. Cedevita 3. C. zvezda 4. Mornar 5. FMP 6. Partizan 7. Zadar 8. Igokea 9. Cibona 10. Mega Bemax 11. Olimpija 12. MZT

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

13 12 12 8 7 7 7 6 6 5 5 2

95:87 68:77 69:76 79:84 91:68 92:86 2 3 3 7 8 8 8 9 9 10 10 13

28 27 27 23 22 22 22 21 21 20 20 17

Plej-of, u kojem će igrati četiri najbolja tima Aba lige, počinje 16. marta. 21. kolo (4. i 5. mart) MZT – Cedevita Partizan – Budućnost Igokea – Crvena zvezda

22. kolo (10. i 12. mart) Cedevita – Partizan Budućnost – FMP Železnik Crvena zvezda – Cibona

SPORT

UTORAK, 9. 1. 2018.

ŠOFRANAC STIGAO NA KOŠEVO

Sarajevo veliki izazov Aleksandar Šofranac uspješno je prošao ljekarske preglede i postao novi igrač Sarajeva. Crnogorski reprezentativac potpisao je ugovor do ljeta 2019. godine sa velikanom iz Bosne i Hercegovine. Njemu je to šesti klub u karijeri nakon Mladosti, Sutjeske, Rijeke, Javora i Serkl Briža... “Sarajevo je regionalno poznat klub, bogate istori-

je sa kojom sam upoznat i veoma mi je drago što sam se priključio ovom klubu. Sarajevo je za mene jedan veliki izazov i jedva čekam da se priključim ekipi, da krenem sa treninzima i utakmicama, odnosno radim ono što najbolje znam. Koristim priliku da se zahvalim klubu na ukazanom povjerenju”, rekao je 27-godišnji Šofranac na predstavljanju. A.P.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 07.00h 17.00h 20.30h 03.00h

VTA Sidnej, tenis Dinamo M. - Galatasaraj, odbojka (ž) Limož - Uniks, košarka VTA Sidnej, tenis

SPORTKLUB 2 01.00h ATP Kojong klasik, tenis 02.30h ATP Kojong klasik, tenis 04:30h ATP Kojong klasik, tenis

ARENASPORT 1 12.00h 14.00h 18.00h 20.45h 02.00h

Pert Glori - Melburn, fudbal OFI - Panionios, fudbal Krka - Vršac, košarka Mančester siti - Bristol, fudbal Edomonton - Nešvil, hokej

ARENSPORT 2 18.00h Karšijaka - Oldenburg, košarka 20.30h Estudijantes - Strazbur, košarka

ARENASPORT 3 19.30h 21.30h

Atletiko Madrid - Ljeida, fudbal Valensija - Las Palmas, fudbal

ARENASPORT 4 16.15h 18.30h 21.00h

PAOK - Trikala, fudbal AEK - Panetolikos, fudbal Nica - Monako, fudbal

ARENASPORT 5 17.30h

Liberec - Lakers, hokej

EUROSPORT 17.45h Alpsko skijanje 20.30h Alpsko skijanje 03.00h ATP Sidnej, tenis

EUROSPORT 2 11.00h

ATP Sidnej, tenis

FILIPE KUTINJO POSLJEDNJA JE KAP U

PLAVO-CRNA R | DENIS BERGKAMP

⌦ Aleksandar Popović

ada sjedite sa prijateljima i dohvatite se teme koji klub pravi najviše loših procjena u istoriji fudbala, svi će uglas, kao jedan, reći - Inter! I biće apsolutno u pravu.

U posljednjih 20 (i više) godina klub sa Đuzepe Meace napravio je listu bez kraja na kojoj su sve velika fudbalska imena, koja nisu imala mjesta u crno-plavom dresu ili nisu dobila potrebno povjerenje (strpljenje), nakon čega su za mali novac odlazile i pisale istoriju drugih klubova. Spisak je zaista dug, ali neki od njih se, jednostavno, ne zaboravljaju. N a r a v n o, kao najnoviji povod poslužio je Filipe Kutinjo, koji je bio igrač Intera od 2008. do 2013. godine, tokom kojih se nije uspio pronaći, pa je odlazio na pozajmice u Espanjol i matičnu Vasko de Gamu, a onda otišao u Liverpul za 10 miliona eura.

Pet godina kasnije potpisao je za Barselonu, koja ga je platila “redsima” ukupno 160 miliona eura. Od toga je Inter dobio 1,5 odsto od transfera, odnosno 2,4 miliona eura... “Želim da osvajam trofeje i imam pet godina da pokažem svoj kvalitet u Barseloni. Oduvijek sam sanjao da zaigram za Barsu i sada mi se taj san ostvario. Takođe, hvala i Liverpulu, koji je želio da me zadrži po svaku cijelu, ali je na kraju imao razumijevanja i pustio me”, rekao je Kutinjo na predstavljanju u svom novom klubu. No, on je samo kap u moru promašenih Interovih investicija...

Holandiski majstor Denis Bergkamp stigao je 1993. u Inter i zadržao se svega dvije sezone. I dok je prva bila dobra, u drugoj se izgubio pa je za 8,5 miliona eura prešao u Arsenal i ispisao njegovu istoriju, te ostao jedan od najboljih igrača ikad u Premijer ligi.

| ROBERTO KARLOS Šta tek reći za Roberta Karlosa? Kao mlad je 1995. stigao iz Palmeirasa u Inter, a tamo ga trener Roj Hodžson želio koristiti kao napadača. Brazilac je uporno tvrdio da je lijevi bek, ali je engleski stručnjak dobio povjerenje kluba, a Brazilac otišao u Real Madrid, s kojim je osvojio sve što se osvojiti može.

| ANDREA PIRLO Slučaj Andree Pirla postao je lektira za svjetske klubove kako ne raditi u prelaznom roku. Inter je u svom dvorištu imao jednog od najvećih dragulja italijanskog fudbala, ali ga je slao

UTORAK, 9. 1. 2018.

Inter ga otjerao, a on sada za 160 miliona završio u Barseloni: Kutinjo na predstavljanju

SPORT

TOP 10 NAJVEĆIH TRANSFERA NEJMAR (PSŽ)

222

miliona eura

F.KUTINJO (BARSELONA)

120

miliona eura POL POGBA (MAN. JUNAJTED

105

miliona eura

O. DEMBELE (BARSELONA)

105

miliona eura G. BEJL (REAL MADRID)

U MORU VELIKIH INTEROVIH GREŠAKA

RUPA BEZ DNA 500 EURA IZNOSIO JE TRANSFER LEONARDA BONUĆIJA 2007. IZ INTERA U TREVIZO.

na pozajmice u Brešu i Ređinu, a posljednjeg dana prelaznog roka odlučio da napravi “genijalnu stvar”. Poslali su Pirla u redove gradskog rivala Milana, koji je doplatio tri miliona eura i dao im Andreasa Guljeminpjetra te Dražena Brnčića. Ostalo je istorija.

| KLARENS SEDORF Sa Pirlom se nisu završile “asistencije” Intera prema svom najvećem rivalu, naprotiv. Klarens Sedorf se mučio dvije godine u plavo-crnom dresu, a onda je takođe Hektor Kuper odlučio da se ne uklapa u njegov tim. Javili su se Milan i Adriano Galijani, te u trampi “glava za glavu” poslali susjedima Franćeska Ko-

ka, čija je karijera ubrzo nakon toga ugašena, a Sedorf sa “rosonerima” osvojio sve i izbacio Inter u polufinalu Lige šampiona 2003. godine.

Fiorentine...

| FABIO KANAVARO

Šest mjeseci, 13 miliona funti plaćen, odigrao 14 mečeva i postigao tri gola - to je avantura Robija Kina u dresu Intera. Irac je stigao iz Koventrija, a već poslije šest mjeseci se vratio u Lids koji ga je otkupio za 12 miliona funti. Sjajni napadač je kasnije briljirao u Lidsu, Liverpulu, Totenhemu, Seltiku, a danas u 37. godini nastupa za indijski klub Atletiko de Kolkata.

U ljeto 2002. Fabio Kanavaro je iz Parme stigao u Inter za 23 miliona eura. Međutim, nakon dvije sezone defanzivac je imao problema sa koljenom, a “nerazuri” odlučili da naprave još jednu kobnu grešku. Ovog puta ga je Juventus nasamario u razmjeni sa golmanom Fabijom Karinijem. Nelogičan potez, nakon kojeg je Kanavaro postao jedan od najboljih štopera u istoriji, a 2006. osvojio je “zlatnu loptu” za najboljeg igrača planete.

| ADRIJAN MUTU

| LEONARDO BONUĆI

Polusezonu je potrajao i Adrijan Mutu. Iako se Inter borio da kapariše “rumunsko čudo od djeteta”, poslije samo šest mjeseci odrekao ga se i napravio još jednu u nizu grešaka. Uspio je da postigne dva gola u 14 utakmica, a onda je preko Verone postao jedan od najboljih napadača svijeta u Parmi, a kasnije je nosio dres Čelsija, Juventusa,

Kako koji igrač dođe na red scenario je sve nevjerovatniji. Leonardo Bonući je obećavao kao 18-godišnjak, trenirao sa prvim timom 2006, a onda poslat na pozajmicu u Trevizo, koji ga kupio za - 500 eura! Na kraju je 2010. stigao do Juventusa, osvojio niz skudeta, a od ljeta postao i kapiten Milana.

| ROBI KIN

100

miliona eura

K. RONALDO (REAL MADRID)

miliona eura G. IGUAIN (JUVENTUS)

miliona eura

NEJMAR (BARSELONA)

88,2

miliona eura

R. LUKAKU (MAN. JUNAJTED)

85 V. VAN DAJK (LIVERPUL)

84,5

miliona eura

sport

UTORAK, 9. 1. 2018.

FOTO: Vedran Ilić

Kom Eurozox odradio prvi trening pred proljeće

KOM EUROZOX POČEO SA PRIPREMAMA ZA PROLJEĆNJI DIO SEZONE

Opstanak i šansa za mlade Kom Eurozox je počeo sa radom pred proljeće, a trener Dušan Vlaisavljević je do tančina isplanirao plan priprema. Ekipa koja je bila iznenađenje jeseni će do 1. februara raditi na Zlatici, a onda će 10 dana provesti u Ulcinju. Do polaska u najjužniji grad Crne Gore, Zlatičani će odigrati četiri prijateljske utakmice - protiv Sutjeske (13. januar), Rudara (18. januar), Zete (21. januar) i Mladosti (27. januar). “Prva je možda rano, ali izašli smo u susret Sutjesci. Što se tiče rada u Ulcinju, tamo ćemo da odigramo još dvije utakmice, ali nismo još definisali vrijeme i protivnike”, rekao je Vlaisavljević na jučerašnjoj prozivci kluba koji nema nijedan cent

Kom su pojačali seKulić, Rudović i bRaća peličić, a Zlaticu su napustili janKetić, Radović i bogdanović dugovanja ni prema bilo kome. Petoplasirani tim Telekom 1. CFL (treće mjesto i Evropa udaljeni pet bodova, baraž samo bod, a direktno ispadanje osam) će na proljeće biti još mlađi. “Lijevi bek Nemanja Sekulić (23 godine) je došao davno, ofanzivac Anđelo Rudović (21 godina) je novi igrač, priključili smo neke mlade fudbalere, a od novajlija tu sa nama su još braća Ognjen i Balša Peličić”,

rekao je Vlaisavljević, koji je podvukao da se Kom Eurozox ‘opredijelio za mlade snage’... “Starije igrače sigurno nećemo dovoditi. Mislim da mladi igrači mogu da iznesu teret. Ako ti momci ostanu sa nama i steknu afirmaciju, biće dobro i njima i nama kao klubu”. Cilj Zlatičana na proljeće, koje startuje 20. februara, je opstanak u eliti. “Plan je da ostanemo u ligi bez baraža. Ako pripreme budu uspješne, ako se djeca afirmišu i rezultati budu dobri, sigurno će nam ambicije iz kola u kolo rasti”, podvukao je Duško Vlaisavljević, koji su Kom napustili Velizar Janketić (Rudar), te Balša Radović i Dejan Bogdanović (postoji opcija da pojačaju Lovćen). B.T.

SUTJESKA UPALILA MOTORE

Kao da Krećemo od nule

Na pragu povratka u klub u kome je ponikao: Simon Vukčević

PETROVAC KRENUO SA JAZA GDJE ĆE ODRADITI CIJELE PRIPREME

Cilj - izbjeći posljednje mjesto Petrovac je odradio prvi trening pred proljećnji dio sezone (startuje 20. februara) - trener “nebeskoplavih”, Rudolf Marčić, je prozvao prvotimce na Jazu, gdje će ekipa odraditi kompletne pripreme. Petrovčani će putovati svaki dan, a klub će obezbijediti sredstva da u jednom trenutku ekipa bude 10 dana na okupu u nekom od hotela u Budvi, odakle će zajedno ići na Jaz. “Plan je da, do početka proljeća, odigramo šest prijateljskih utakmica. Još nismo odlučili ko će nam biti protivnici, ali vjerujem da ćemo to brzo završiti”, rekao je Marčić, čija će ekipa za šest dana odigrati sparing sa svojim omladincima. Na okupljanju nije bilo velikih iznenađenja što se tiče igračkog kadra - štoper Argzim Redžović je napustio klub, vjerovatno će se sa Petrovcem rastati i napadač

Dogovor

SIMON VUKČEVIĆ ĆE SE POJAV

Petrovac želi da izbjegne ispadanje Mladen Popović, dok je jedini novajlija centarfor Aleksandar Vujačić, koji se treći put vratio pod Malo brdo. “Dovešćemo još vjerovatno tri igrača - lijevog beka, ofanzivca i napadača”, jasan je šef struke “nebeskoplavih”, koji je otkrio očekivanja od proljeća... “Naš cilj je da ostanemo u ligi. Nemamo ništa protiv da bude kroz baraž. Baraž će ove sezone biti težak, ali plan je ostati u eliti. Samo da izbjegnemo

posljednje mjesto i direktno ispadanje iz elite”, podvukao je Marčić. B.T.

Argzim Redžović je napustio Petrovac (otišao u malezijski Polis), Mladen Popović će navjerovatnije krenuti njegovim stopama, a novi - stari igrač pod Malim brdom je Aleksandar Vujačić

Budućnost sa novim stručnim štabom na čelu sa Vladimirom Vermezovićem počinje pripreme prekosjutra u 11.00 časova. Od novih fudbalera na prozivci će se pojaviti samo premijerno pojačanje Petar Grbić, a plavu opremu u srijedu će zadužiti još i Simon Vukčević.

■ Simon VukčeVić Bivši reprezentativac Crne Gore ima dogovor sa “plavima”, sa kojima je trenirao tokom jeseni, da se pojavi na prozivci, a

to znači i da je dogovor na relaciji Vukčević - Budućnost jako blizu. Vermezović je poručio da sve zavisi od 31-godišnjeg veziste, a kako smo čuli nekadašnji igrač Partizana, Saturna, Sportinga, Blekburna, Karpata, Vojvodine, Levadijakosa, Enosisa i Čivasa nema ništa protiv da obuče dres Budućnosti. Kluba u kome je ponikao. Tako bi šampion države aktivirao još jednu transfer bombu pred proljeće (drugi dio sezone startuje 20. februara), nakon dolaska 29-godišnjeg Grbića.

Sutjeska je pripreme za proljeće (startuje 20. februara) počela u dobrom raspoloženju sa zasluženih “plus 13”. Međutim, velika razlika u odnosu na drugoplasiranu Budućnost ne garantuje Nikšićanima da će se na kraju slaviti treća titula. Toga je svjestan iskusni trenerski vuk Nikola Peco Rakojević. “Treba da počnemo od nule. Pripreme će da budu psihološki zahtjevne”, jasan je čovjek čija je ekipa bila dominantna u prvom dijelu sezone. Sutjeska će 13. januara

igrati protiv Koma, do 22. će raditi u Nikšiću kada će se preseliti u Igalo, a onda će 2. i 3. februara učestvovati na turniru u Gabeli gdje će još igrati domaći GOŠK, mostarski Zrinjski i Hajduk iz Splita, dok će generalku odigrati 14. februara protiv Mladosti iz Lješkopolja. Naravno, biće još prijateljskih utakmica koje će se dogovarati u hodu... “Moramo dobro da se spremimo, da zajedno krenemo ka drugom dijelu sezone. Glave moraju da nam budu mirne. Ciljevi Sutjeske se znaju, ali ne dajem tako lako obeća-

SUTJESKA 13. JANUARA IGRA PROTIV KOMA, 22. DANA U PRVOM MJESECU PUTUJE U IGALO, A 2. I 3. FEBRUARA ĆE UČESTVOVATI NA TURNIRU U GABELI GDJE ĆE JOŠ IGRATI DOMAĆI GOŠK, MOSTARSKI ZRINJSKI I HAJDUK IZ SPLITA. GENERALNA PROBA JE ZAKAZANA ZA 14. FEBRUAR PROTIV MLADOSTI IZ LJEŠKOPOLJA nja. Nikada od mene nećete čuti prognoze, ali vjerujem u svoj rad i igrače. Zadatak svakog trenera je da napravi re-

FSCG

Selektori dobili saradnike

zultat i izvuče maksimum iz ekipe kojom raspolaže”, podvukao je Rakojević. Jesenji šampion države je do sada doveo samo jednog igrača (vratio se desni bek Miloš Radulović), u drugom dijelu bi trebao da bude jači za Veljka Vukovića koji je propustio jesen zbog povrede, dok interesovanje postoji za Vladana Giljena, Miloša Bakrača i Igora Ivanovića. Ali, uprava “plavo - bijelih” će uraditi sve da sačuva ekipu iz prvog dijela sezone, te da ojača igrački kadar, kako Sutjeska ne bi bila samo jesenji šampion... B.T.

NEBOJŠA JOVOVIĆ SE VRATIO U AL FAJSALI

Posebne emocije za nove trofeje

R JE BLIZU

VITI NA PROZIVCI BUDUĆNOSTI

■ SIMOVIĆ I

KARAKLAJIĆ

I dok sa Simonom razgovor ide u pozitivnom toku, dogovor sa defanzivcem Jankom Simovićem je u magli. Pouzdani štoper još nije produžio ugovor, ali postoji mogućnost da se pojavi na Vermezovićevoj prozivci, te da sa upravom kluba pronađe zajednički jezik. Međutim, kako smo čuli 31-godišnji centarhalf je više okrenut transferu u inostranstvo... A zajednički jezik definitivno nije pronađen sa 22-godišnjim

ofanzivcem Iskre Nikolom Karaklajićem. Izdanak Zvezdine škole fudbala i Budućnost nisu mogli da se dogovore oko finansija, pa će vihorno krilo i proljeće najvjerovatnije provesti u Danilovgradu. B.T.

VUKČEVIĆ JE BLIZU BUDUĆNOSTI, SIMOVIĆ JE VIŠE OKRENUT INOSTRANSTVU, DOK PLAVI I KARAKLAJIĆ NISU PRONAŠLI ZAJEDNIČKI JEZIK

SPORT

UTORAK, 9. 1. 2018.

Povratak na mjesto uspjeha - naš trener Nebojša Jovović se razišao sa egipatskim Zamalekom, ali je odmah pronašao posao vrativši se u jordanski Al Fajsali! Stručnjak iz Podgorice je prošle sezone sa velikanom iz Amana osvojio duplu krunu i igrao finale afričke Lige šampiona, a to mu navijači nisu zaboravili. Tifozi “plavih orlova” su sa oduševljenjem ispratili povratak 43-godišnjeg stratega, pa je popularni Nebo imao veličanstven doček na aerodromu. “Dočekale su me posebne emocije. A te emocije mogu ponovo da nose klub do trofeja”, javio nam se juče bivši trener Koma, Kazme, Berana, Hadžera, Sutjeske i Zamaleka. Al Fajsali nakon 11 kola u jor-

danskom prvenstvu zaostaje pet bodova za liderom Al Vihdatom, a navijači su ubijeđeni da će sa Jovovićem snovi o novoj tituli postati realniji nego do sada. I ne samo o tituli - naš strateg će na klupi “plavih” debitovati 30. januara (u Jordanu je pauza do tada) protiv uzbekistanskog Nasafa u kvalifikacionoj utakmici za ulazak u Azijsku Ligu šampiona. Al Fajsali je najtrofejniji klub u Jordanu pošto ima rekordna 33 šampionska prstena, t e r e ko r dnih 19 pehara u Kupu. B.T.

Novi selektori u mlađim kategorijama i novi selektor svih ženskih fudbalskih selekcija su dobili svoje prve saradnike! Selektoru žena Mirku Mariću će pomagati Zoran Vuković, Zoran Pipe Vučević i Fuad Osmanagić, koji će voditi računa o golmankama. “Crvene dame” će uskoro i odigrati prvu utakmicu pod Marićevom komandom - seniorke će 20. januara u Podgorici odigrati prijateljski meč sa Bosnom i Hercegovinom. Milorad Peković je preuzeo brigu o omladincima, a pomagaće mu Dejan Keco Mrvaljević, Predrag Jovetić i trener golmana Dragan Drašković. Selektor kadeta je Obren Sarić, a saradnici su mu Dragan Maraš i Dušan Čarapić, dok se još ne zna ko će biti trener golmana. Pionirska reprezentacija je povjerena Goranu Perišiću, a u stručnom štabu se još nalaze Dragan Mijanović, Sead Babača, te trener golmana Saša Živaljević. B.T.

MIRKO MARIĆ, MILO RAD PEKOVIĆ I GO RAN PERIŠIĆ SU DOBI LI SVOJE POMOĆNIKE, DOK SE U STRUČNOM ŠTABU OBRENA SARIĆA JOŠ NE ZNA KO ĆE BITI TRENER GOLMANA. Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine.me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Barska služBa zaštite spasila planinara

Nove članice u EU pojedinačno, po zasluzi Evropska komisija stavila je do znanja da će nove članice sa Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ući pojedinačno po zaslugama, ali da se svim zapadnobalkanskim partnerima pruža podrška u reformama i naporima da uđu u EU. Predstavnik za štampu Evropske komisije Margaritis Šinas na redovnom brifingu rekao je da je to ponovio predsjednik Komisije Žan-Klod Junker prilikom nedavnog susretra s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim, kao i da će Junker i evrokomesari o tome u petak u Sofiji razgovarati s čelnici-

Suzana

ma bugarskog predsjedništva EU. Šinas je time odgovorio na pitanje da li Evropska komisija dijeli zabrinutost, koju su izvori bugarskog predsjedništva EU prenijeli novinarima, da jenjava proces približavanja zapadnobalkankih zemalja Uniji i da li Evropska komisija ima u vidu vrijeme kad bi moglo doći do ulaska u EU novih članica Crne Gore i Srbije. On je rekao da će Evropska komisija i EU u idućih osam do devet mjeseci odlučiti “kako će postupiti u odnosu na svaku o tih (zapadnobalkanskih) zemalja pojedinačno”. E.H.

Tročlana ekipa barske Službe zaštite juče je sa Lisinja evakuisala povrijeđenog i izgubljenog planinara-amatera Damira Seidovića (1987) iz Starog Bara. “Dobili smo dojavu od njegove porodice oko 14 sati da je mladić iz Starog Bara promašio planinarsku stazu, okliznuo se, pao niz padinu i povrijedio, a uz to je bio i dezorijentisan jer se nalazio na nepoznatom predjelu. Javljeno nam je da je krenuo iz Lunja i kako bi trebalo da je negdje iznad Dapčevića. Prava sreća je bila što mu je mobilni telefon bio u funkciji, pa nam je objašnjavao šta vidi ispred sebe, opisujući dalekovode, usjeke, stijene

Foto: BAR info

stav evropske komisije jasan

Mladić proMašio stazu i pao niz padinu

i slično. Na samom terenu najveću moguću pomoć imali smo od dječaka i djevojčice iz familije Dapčević, koji su nam pokazali staze i vodili kroz predio sve do dijela gdje je mladić mogao biti“, kaže za Bar Info Bojan Rukavina, jedan od pripad-

nika Službe zaštite koji je učestvovao u akciji na terenu. On ističe kako je, srećom, mladić bez većih povreda te da ima samo problem sa skočnim zglobom, zbog čega nije mogao da se kreće nakon pada.

jutarnji list oBjavio

Danijela Kisić Petrović krije se u Hrvatskoj?

Kontroverzna slikarka i preduzetnica iz Bara vjerovatno se još nalazi u Hrvatskoj, ali kako osim crnogorskog ima i slovensko državljanstvo, moguće je i da je u nekoj drugoj članici Europske unije, objavio je juče zagrebački Jutarnji list. Danijela Kisić-Petrović

(65), koja se sumnjiči za pokušaj ubistva, puštena je iz pritvora uz garanciju od 100.000 eura. U informaciji Jutarnjeg lista podsjeća se da je crnogorska policija pronašla kod slikarke arsenal va-

trenog oružja i da je spriječena likvidacija. Sud ju je 29. decembra pustio da se brani sa slobode, pa je Novu godinu navodno dočekala u Dubrovniku, a od tada se nije vraćala u Crnu Goru.

razmišlja o kandidaturi

Opra želi biti predsjednica SAD?

Poznata TV voditeljica Oprah Winfrey ozbiljno razmišlja o kandidaturi za predsjednicu SAD-a. To je za CNN potvrdilo dvoje njenih bliskih prijatelja. Oni tvrde da je na ulazak u kampanju nagovaraju i neki njoj vrlo bliski ljudi. Portparol Oprah nije želio da potvrdi ovu informaciju. Iako borba za predsjedničkog kandidata Demo-

krata neće početi prije ljeta, brojni potencijalni kandidati već zauzimaju svoje pozicije.

Neki politički analitičari smatraju kako bi joj njena slava i moć mogle biti od koristi, ali se i pitaju bi li Amerikanci uistinu izabrali TV zvijezdu za predsjednicu? Iako je cijela priča još uvijek daleko od realizacije, obožavatelji Oprah na društvenim mrežama već su podržali njenu kandidaturu za Bijelu kuću.