Skip to main content

Dnevne novine 6,7-8. januar 2018.

Page 1

PRAVOSLAVNI VJERNICI SLAVE BADNJI DAN I BOŽIĆ ■ 20 21

Mihailo: Vratiti objekte u vlasništvo CPC Amfilohije: Čedomorstvo je bogoubistvo

SREĆAN BOŽIĆ REDAKCIJA DNEVNIH NOVINA (Naredni broj izlazi 9. januara)

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018. BROJ 1961 GODINA VII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: DUŠKO MARKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE ■ 2 3

CRNA GORA JE POVUKLA REGION KA EVROPSKOJ UNIJI ■ U 2018. godini biće potvrđena jedanaestogodisnja vizija Crne Gore o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA

Samo 10 odsto predmeta traje duže od godinu

■ 10 11

■ Crna Gora odavno nema dileme! Ona je nepovratno na trasi evropskih integracija FORENZIČKI CENTAR: DNK VJEŠTAČENJE MOĆNO ORUŽJE

Blažo Jovanić

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Urađeno 70.000 analiza za godinu ■ 14 15

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104


2

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

INTERVJU: DUŠKO MARKOVIĆ,

CRNA GORA JE POVUKLA REGION KA EVROPSKOJ UNIJI

⌦ Vesna Šofranac

„Crna Gora odavno nema dileme! Ona je nepovratno na trasi evropskih integracija i zapadnog sistema vrijednosti. Zato ne damo da nas iko svrstava u bilo kakve pakete. Naš stav je čvrst i nepromjenljiv: Ne može se istim aršinom mjeriti Crna Gora, koja je daleko odmakla u procesu evopskih integracija sa onim zemljama koje su tek na početku“, kaže u intervjuu za božićni broj Dnevnih novina predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković. Premijer za naš list govori o najaktuelnijim ekonomskim i političkim pitanjima, naglašavajući da su i posljednji izbori u četiri crnogorske opštine pokazali da antidržavna politika nema utemeljenja među građanima i da ne nailazi na njihovo razumijevanje. DN: Šta očekujete od 2018.

godine u smislu evropske perspektive Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana u cjelini?

MARKOVIĆ: U ovoj godini, ulaskom u intenzivni proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja kao finalnu fazu naših eurointegracija, potvrdiće se vizija crnogorske vlasti iz 2006. godine da je članstvo u Evropskoj uniji najbolji odgovor na naše izazove. Tu svoju viziju smo jasno saopštili na referendumu i potvrdili usvajajući Deklaraciju o nezavisnosti. Dakle, ovo je još jedna pobjeda Crne Gore i potvrda ispravnosti naše vizije da je Crnoj Gori mjesto u porodici evropskih naroda i država. Zbog toga mi djeluje čudno kad slušam i čitam one koji tek danas govore da je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji i da nema stabilnosti Evropske unije bez Zapadnog Balkana. Mi smo to rekli i mi smo tim putem krenuli prije dvanaest godina. Sjećam se

koliko je Crna Gora propatila zbog toga što je prva, još 2006. godine, vezala svoju sudbinu za Evropsku uniju. DN: Na šta konkretno mislite?

MARKOVIĆ: Na nas kao nosioce evropske politike i evropskih ideja u Crnoj Gori tada je i iznutra, ali i iz vana krenula neviđena kampanja i hajka. Govorili su da smo „izdajnici“, „kriminalci“, „plaćenici“, a da je Crna Gora „neodrživa država“. Htjeli su da nas pokolebaju i smjeste u neke druge saveze i političke projekte. Kažem i iz vana jer nas nijesu željeli ni neki u Evropi. A nijesu nam ni vjerovali. Mi smo natjerali Evropu da nam dâ priliku. Mi smo bili ti koji smo povukli ovaj region ka Evropi. Mi smo i rezultatom izbora 2016. godine sačuvali evropsku perspektivu regiona. Mi smo bili ti koji smo se i na

Nećemo dozvoliti kompromitaciju institucija DN: Vijeće za nacionalnu bezbjednost, čiji ste predsjednik, osudilo je pokušaj ugrožavanja autoriteta Suda i diskreditacije Specijalnog državnog tužilaštva u suđenju za pokušaj terorizma. Vaš komentar? MARKOVIĆ: Bili smo u proteklom

periodu svjedoci pokušaja diskreditacije više državnih institucija sa tezom da to nijesu institucije već navodno transmisije određenih centara moći. To samo na prvi pogled djeluje kao plasiranje političkih poruka. Ovdje je riječ o osmišljenom planu čiji je cilj destabilizacija države. Oni koji su u određenim sudskim

postupcima nastoje da izbjegnu odgovornost tako što pokušavaju da kompromituju institucije i tako ih oslabe. Međutim, crnogorske institucije su potpuno kredibilne, odolijevaju izazovima i u tom smislu sam govorio i ponavljam: i Vlada i sve državne institucije biće snažno usmjerene ka očuvanju države i sistema.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

3

PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE unutrašnjem planu rvali sa otporima onih koji su usporavali proces isključivo iz ličnih interesa pokušavajući da i integracije i Vladu predstave nekredibilnim samo zato da bi sebi kreirali prostor za nove grantove. Zbog svega toga danas, kada smo u finalu ovog procesa, ne prihvatamo inicijative koje bi da nas stave u istu ravan sa državama koje su iskazale evropsko opredjeljenje, ali su zadržale neke neraščišćene dileme u vezi sa tim. Crna Gora odavno nema dileme! Ona je nepovratno na trasi evropskih integracija i zapadnog sistema vrijednosti. Zato ne damo da nas iko svrstava u bilo kakve pakete. Naš stav je čvrst i nepromjenljiv: Ne može se istim aršinom mjeriti Crna Gora, koja je daleko odmakla u procesu sa onim zemljama koje su tek na početku! Želim jasno da kažem da i njima pripada evropska perspektiva i u tom smislu će Crna Gora kao prva naredna članica Unije biti solidarna u tom procesu i snažno će se zalagati za evropsku perspektivu svih država našeg regiona. DN: Članstvom u NATOu, Crna Gora je napravila istorijsku prekretnicu. Da li se benefiti članstva već osjećaju? Gdje ih sve vidite u narednom periodu?

DN: U novogodišnjoj čestitki građanima Crne Gore poručili ste da je u godini za nama stvoren pouzdan oslonac da sa optimiznom dočekujemo 2018. godinu. Na čemu temeljite taj optimizam? MARKOVIĆ: Optimistične ocjene zasnivam na odličnim ekonomskim rezultatima koje smo ostvarili u prošloj godini. Ovo su činjenice koje se vide golim okom, koje su dobile potvrdu najmeritornijih svjetskih finansijskih institucija i organizacija i koje su rezultirale našim boljim kreditnim rejtingom, napretkom na Doing Business listi itd. Na ekonomskom planu. 2018. je godina u kojoj te rezultate hoćemo da potvrdimo. U tom smislu razvojne šanse vidimo prije svega u brojnim projektima u infrastrukturi, energetici, turizmu i poljoprivredi. Radeći na realizaciji tih projekata otvaraćemo nova radna mjesta i to posebno za mlade i obrazovane ljude, podizati našu ekonomiju i na taj način dopirnositi sveukupnom razvoju Crne Gore. Optimizam temeljim i na onome što vidim u svakodnevnim susretima sa građanima i sa poslovnom zajednicom. Jer, ova Vlada je zavrijedila povjerenje ne samo relevantnih međunarodnih partnera već i partnera u domaćoj poslovnoj zajednici i, naravno, povjerenje građana. Novi optimizam koji svi osjećamo i koji prati uspjehe kao i povjerenje koje nam se ukazuje rezultati su naše politike i naše vizije. DN: U izbornoj smo godini. Očekuju nas predsjednički izbori i lokalni izbori u više opština. Vidite li to kao šansu za dalje snaženje demokratije u Crnoj Gori ili će glasnije biti snage koje izbore vide kao priliku za nove pokušaje destrukcije države i sistema? MARKOVIĆ: Crnogorska politička scena je, kako sam to i ranije rekao, izašla iz faze jalovog formalnog bojkota parlamenta. Nedavni lokalni izbori u četiri opštine još jed-

nom su potvrdili vodeću političku poziciju Demokratske partija socijalista i pokazali da većina građana prepoznaje našu politiku kao kredibilnu i ukazuje nam povjerenje. Sa druge strane pokazalo se da, uprkos do sada neviđenim pritiscima dijela opozicije na birače i na naše aktiviste na terenu, antidržavna politika nije utemeljena među građanima i ne nailazi na njihovo razumijevanje. Međutim, bez obzira na to što su nedavni izbori dokazali da je opozicija neodgovornim i destruktivnim odnosom prema parlamentu i prema obavezama samo izgubila, naivno bi bilo očekivati da ona odustane od dosadašnje politike. U nedostatku programa i ideja, u nedostatku rezultata i konačno u nedostatku kredibiliteta, a uz jasne pokazatelje uspjeha Crne Gore i na vanjskom i na unutrašnjem planu opozicija nastavlja autističnu politiku. Za sada, nažalost, osim djelimičnog prekida bojkota parlamenta, nema naznaka sazrijevanja na tom planu. Zato očekujem nastavak djelovanja čiji će najprepoznatljiviji oblici biti plasiranje neistina i populističkih fraza, pokušaji fabrikovanja afera i izazivanja incidenata, negiranje, omalovažavanje i dovođenje u pitanje onoga što su nesporni uspjesi Vlade. Dakle, imaćemo ono što ste Vi u pitanju prepoznali kao nove pokušaje destrukcije političkog sistema. DN: Kažete da opozicija nastavlja autističnu politiku i da očekujete nastavak pokušaja destrukcije tokom predizborne kampanje. Kakav će biti odgovor građana? MARKOVIĆ: Nemam sum-

Bez promjene energetske politike

DN: Krajem prošle godine Vlada je raskinula ugovor sa Česima o izgradnji Drugog bloka TE. Da li je to nagovještaj promjena u energetskoj politici ili je u pitanju samo nezadovoljstvo dosadašnjim investitorom i traženje novog? MARKOVIĆ: Nema govora o promjeni temeljnih opredjeljenja naše energetske politike – a to je da valorizujemo naše velike energetske potencijale i time Crnu Goru učinimo energetski održivom. Na tom planu napravili smo snažne iskorake u kreiranju potrebnog ambijenta – sa jedne strane ozbiljnim strukturnim reformama, a sa druge prije svega gradnjom podmorskog energetskog kabla prema Italiji, koji je u završnoj fazi i čijim će završetkom naša zemlja postati važno energetsko čvorište cijelog regiona. Valorizacija energetskih potencijala je veoma složen i dugotrajan proces u kojem se rezultati ne mogu očekivati preko noći. Pored toga, gradnja ključnog energetskog postrojenja u jednoj državi, a zamišljeni II blok TE Pljevlja to je trebalo da bude, iziskuje posebnu pažnju. Polazne pretpostavke u ovom konkretnom slučaju o kojem pitate bile su: Škoda Praha je kao prvorangirani ponuđač otpočela aktivnosti na realizaciji ugovora, ali zbog okolnosti koje nemaju veze nje da će građani i na to dati odgovor kakav su davali svih ovih godina i u daleko težim vremenima – zreo i odgovoran. U tom smislu svakako će izbori biti nova potvrda snaženja demokratije u Crnoj Gori. Da pojasnim: Imate medijsku scenu u kojoj gotovo da nema prostora za dobru vijest i afirmaciju rezultata. Nemate u opoziciji postulat da su izbori prilika za takmičenje, a ne

sa Crnom Gorom nije uspjela da zadovolji jedan od naših uslova, a to je obezbjeđivanje finansiranja projekta. Kada smo procijenili da je prošlo dovoljno vremena koje je bilo ostavljeno češkom partneru, kada je bilo sasvim izvjesno da ponuđeno rješenje ne donosi prihvatljivu preraspodjelu rizika i benefita, Elektroprivreda je informisala resorno ministarstvo, a Vlada zauzela jasan stav, odnosno donijela odluku kojom je data jasna instrukcija energetskoj kompaniji da se od nje očekuje da hitno obezbijede stabilan izvor električne energije kroz ekološku rekonstrukciju postojećeg bloka TE u Pljevljima, a onda i kroz izgradnju alternative drugom bloku. Ovo podrazumijeva da već prilikom ekološke rekostrukcije bude građanima Pljevljalja obezbijeđen pouzdan i ekološki prihvatljiv izvor toplotne energije. Već sam ovih dana rekao da imamo interesovanje više veoma kredibilnih potencijalnih partnera za naš elektro-energetski sektor i da ćemo u toj oblasti uskoro donijeti važne odluke. Dakle, formalizacija okončanja saradnje sa Škodom Praha bila je neophodni međukorak u konkretnom poslu. Ona ne mijenja naš temeljni pristup kada je riječ o valorizaciji naših energetskih potencijala, bez koje nema željenog intenzivnog rasta naše ekonomije. za destrukciju, omalovažavanje države i njenu destabilizaciju. Ako, uz sve to, na kraju imate rezultat koji pokazuje zrelost i odgovornost građana – onda to svakako predstavlja snažnu potvrdu demokratije. Uvjeren sam, dakle, da će sadržaj predizborne kampanje biti onakav kakav je bio i do sada, ali sam siguran da to neće imati ozbiljnih posljedica po državu i sistem. Foto: Vedran Ilić

MARKOVIĆ: Vidljivo je sve intenzivnije interesovanje za Crnu Goru u inostranim investicionim krugovima jer se naša zemlja sada, kao članica NATO-a, doživljava kao sigurniji investicioni prostor nego što je to Crna Gora bila prije. Kao članica NATO-a naša zemlja je bezbjednija, sposobnija da se odupre svim današnjim bezbjednosnim prijetnjama. To je ono što je direktno donijelo članstvo u NATO-u, i to se naravno odražava i na investicionu klimu. Crna Gora će, međutim, tek osjetiti u punoj mjeri benefite članstva u NATO-u. Važno je shvatiti da članstvo u NATO-u, kao ni članstvo u EU nije čarobni štapić koji će po nekakvom automatizmu donijeti odmah bolji život. Ne. To treba doživjeti, prije svega, kao bolju ili kao novu šansu i za poslovni svijet, odnosno našu biznis zajednicu i za mlade ljude posebno, sada u početnoj fazi članstva za one koji rade

u sektorima turizma, odbrane, ali i za našu nauku. Članstvo u NATO-u i izvjesno članstvo Crne Gore u EU treba doživjeti najprije kao priliku za poslovanje u drugačijem ambijentu, u potpuno uređenom prostoru velike konkurencije, ali i ogromnih mogućnosti.


4

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

PREDIZBORNA KAMPANJA UOČI LOKALNIH IZBORA POČELA VEOMA OŠTRO

“Zdravo Berane”: Vrijednost SD ravna nuli SD: “Trula jabuka” već odavno istrulila

Socijaldemokrate su otpadak Ranka Krivokapića i priljepak DPS-a, a njihova vrijednost u ovom gradu je ravna nuli, poručili su iz koalicije “Zdravo Berane, nakon što su iz SD-a ranije istakli da je jabuka koalicije “Zdravo Berane” davno prezrela i istrulila. Kako dodaju, SD-ovo pominjanje istine u vezi koalicije „Zdravo Berane“ je nebulozno i onakvo kako bi željeli da je vide “oni i mentori iz DPS”. “Ova ‘Trula jabuka’, kako nazivate našu koaliciju u Beranama ima 8.271 glasača i baš zbog te činjenice ona je najzdravija i najljepša. Vi ste gospodo iz SD u Beranama potpuni anonimusi. Oglasili ste se pred same izbore ušavši u koaliciju sa DPS, partijom koja ne može da sakrije paniku jer je članstvo napušta i koja je očajna do te mjere da je u svom očaju uzela vas kao koalicione partnere”, navode oni. Zdravo Berane poručuje da je očigledno da se DPS umorila od uzaludnog traženja argumenata kojima bi optužio sadašnju i buduću vlast, odnosno njihovu koaliciju za bilo kakva nepočinstva. “Iz tih razloga je poturio vas da sa smiješnim saopšte-

Ova ‘Trula jabuka’, kako nazivate našu koaliciju u Beranama ima 8.271 glasača i baš zbog te činjenice ona je najzdravija i najljepša. Vi ste gospodo iz SD u Beranama potpuni anonimusi, navode iz koalicije “Zdravo Berane”

Brojke su neumoljive, mi bilježimo kontinuirani rast na svim izbornim ciklusima na kojima smo nastupali do sada, a vi ste u nezaustavljivom padu, navode iz SD-a

njima obmanjujete javnost, mada da budemo iskreni rijetko ko čita vaša saopštenja. Jednostavno ste nebitni. Da vi

mislite kako kažete o dobrobiti Beranaca ne bi se udružili sa DPS partijom koja je pljačkom, otimanjem, prisvajanjem opštinske, odnosno imovine građana i nizom kriminalnih radnji koje je vršila u periodu 2006-2014 godine, dovela Berane do ivice ponora”, saopštili su oni. Iz Socijaldemokrata tvrde da družinu iz “Trule jabuke” izjeda to što građanke i građani Berana i Crne Gore u sve većem broju ukazuju povjerenje Socijaldemokratama. “Ponavljamo, brojke su neumoljive, mi bilježimo kontinuirani rast na svim izbor-

nim ciklusima na kojima smo nastupali do sada, a vi ste u nezaustavljivom padu. Na nedavno održanim lokalnim izborima u Cetinju, Mojkovcu, Tuzima i Petnjici, SD Crne Gore su osvojili isti broj mandata koliko SNP i DF zajedno. Vidimo da vam brojke nijesu jača strana, jer pominjete 8.271 glasova, ali izbjegavate da napomenete da se ta cifra odnosi na vrijeme prije nego što je jabuka istrulila”, kažu u SD reagujući na navode koalicije “Zdravo Berane”. Iz SD navode da razumiju žal ove koalicije za vremenom kada je jabuka bila uci-

jelo i nijesu se dijelili na “građansku” i „manje građansku“ opoziciju kako se sada sami međusobno čašćavate. “Uvjereni smo da ćete tu neđe između te dvije cjeline naći i vašeg druga Ranka. Zamjeriće vam mr Aleksa što ga brojite u vaše, zamjeriće vam i Damjanović jer ga ubrajate u družinu Uroša nejakog. Jeste li uračunali tu i glasove odbornika koji više nije sa vama? Ubrojaste li i sve one Beranke i Berance čije ste povjerenje izigrali u protekle četiri godine, one kojima ste obećali razna namještenja i apanaže samo da dođete na vlast na kojoj više nikada nećete biti”, kažu u OO SD Berane. E.Hamzić

OPŠTINSKA IZBORNA KOMISIJA ULCINJ

NE ISKLJUČUJU SARADNJU SA SRODNIM PARTIJAMA

Iz Opštinske izborne komisije (OIK) u Ulcinju je Portalu Ul-info saopšteno da najmanje 158 osoba sa pravom glasa treba da podrži izbornu listu kako bi ona bila verifikovana. Navodi se takođe da je krajnji rok za njihovo dostavljanje 25 dana prije održavanja izbora, odnosno 10. januar. Rok za predaju izbornih lista za lokalne izbore u Ulcinju, zakazane za 4. februar, trajaće do

Liberalna partija Crne Gore će na predstojećim lokalnim izborima nastupiti samostalno, ali ne isključuje saradnju sa srodnim strankama, saopštio je portparol te partije i predsjednik Mladih liberala, Amar Borančić. On je u intervjuu za PR Centar rekao da su Liberali kroz nekoliko izbornih ciklusa učili na sopstvenim greškama. U Beranama je, kako je dodao, formiran sjajan tim kojem se pridružilo mnogo novih i mladih ljudi. Berane će biti prvi indikator uspjeha njihove politike posvećene svakom čovjeku i stvarnom poboljša-

Listu mora da podrži LP SAMOSTALNO NA IZBORE najmanje 158 osoba narednog utorka. Opštinska izborna komisija će zbirnu izbornu listu objaviti najdalje do 20. januara. Birački spisak će biti zaključen 10 dana uoči održavanja izbora, odnosno 24. januara. Do tog roka, birači mogu podnijeti Ministarstvu unutrašnjih poslova zahtjev za upis, brisanje, izmjenu, dopunu ili ispravku biračkog spiska. E.H.

nju uslova života svakog čovjeka. Borančić je, odgovarajući na pitanje postoji li neki razlog zbog kojeg bi LPCG mogla preispitati učešće u vladajućoj koaliciji, kazao da ta partija, iako manji partner, u vladajućoj koaliciji uživa poseban integritet, ugled i poštovanje. On je, na pitanje da li u LPCG razmišljaju o kandidaturi za predsjedničke izbore, koji će biti održani u aprilu, odgovorio da ne smije biti dvojbe oko toga ko je za modernu, evropsku, građansku i slobodnu Crnu Goru, a ko su oni čija je politika samo nazadovanje, mržnja i strah. E.H.


AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

5

KOLIKO SU PARTIJE IZDVOJILE ZA IZBORE NA CETINJU

STARU GARDU LSCG ODBORNIK KOŠTAO MANJE OD 90 EURA

Demokratska partija socijalista potrošila je, prema Izvještaju ASK, 8.704 eura za kampanju u prijestonici. DPS je osvojila najviše mandata - 16, a jedno odborničko mjesto koštalo je 544 eura. Najviše novca DPS je potrošila za reklamne spotove i reklamni materijal - 5.362 eura, od čega 2.167 eura za zakup bilborda i 3.195 eura za reklamni materijal. Za predizborne skupove DPS je izdvojila 3.122 eura.

⌦ Elhana Hamzić

Izborna lista Stara garda Liberalnog saveza Crne Gore za lokalne izbore na Cetinju potrošila je svega 177 eura i osvojila dva mandata. Prema izvještaju Agencije za sprečavanje korupcije, Stara garda je 177 eura potrošila za reklamne spotove i reklamni materijal. S obzirom da je ova izborna lista osvojila dva mandata u cetinjskom parlamentu, jedan odbornik ih je koštao 88,5 eura. Socijaldemokrate Crne Gore takođe su osvojile dva odbornička mjesta na Cetinju, a za ukupne troškove kampanje izdvojili su 5.893 eura. Dakle, jedan mandat Socijaldemokrate je koštao 2.946,5 eura.

■ NAJVIŠE NOVCA NA REKLAME

Najviše novca Socijaldemokrate su potrošile na oglašavanje i publikacije - 2.362 eura, od čega 1.410,16 eura za zakup Metropolis bilborda i 952 eura za zakup bilborda u CG Plakatu. Za reklamne spotove i materijal partija Ivana Brajovića izdvojila je 901 euro. Tokom predizbornih skupova SD su tri puta zakupile Hotel Grand i ukupno potrošile 1.451 euro. Za troškove medijskog

■ SDP ZA MANDAT predstavljanja Socijaldemokrate su izdvojile 971 euro, od čega 100 eura za sponzorisanje FB stranice i 180 eura za objave promotivnog materijala. Za snimanje spota potrošili su 41,65 eura, a za emitovanje 650 eura.

544

POTROŠILA 4.719 EURA

EURA KOŠTALO JE JEDNO ODBORNIČKO MJESTO U CETINJSKOM PARLAMENTU DEMOKRATSKU PARTIJU SOCIJALISTA

Demokrate mandat u četiri opštine koštao po 3.155 € Na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije stoji izvještaj Demokratske Crne Gore za sve četiri opštine u kojima su odžani izbori 26. novembra (Cetinje, Mojkovac, Tuzi i Petnjica), za koje su Demokrate izdvojile 41.015 eura. Najviše novca Demokrate su dale za reklamne spotove i reklamni materijal - 11.654 eura, od čega 2.082,50 eura za

zakup bilborda. Ukupni troškovi oglašavanja i publikacija koštali su Demokrate 10.706 eura. Za zakup sale u Hotelu Grand Demokrate su izdvojile 500 eura, a za zakup sala u Centru za kulturu Petnjica i Kulturnom centru Nenad Rakočević po 200 eura. Tehnička realizacija promotivnih skupova Demokratske Crne Gore ko-

štala je 1.844,50 eura. Partija Alekse Bečića za medijsko predstavljanje potrošila je 8.258 eura, od čega 7.235,20 eura na Televiziji Vijesti. Ukupni režijski troškovi i troškovi opšte administracije (hrana, piće i smještaj za terensku kampanju i taksa za zauzimanje javne površine) koštale su Demokrate 4.870 eura.

Socijaldemokratska partija Crne Gore za izbore na Cetinju potrošila je 14.157 eura. SDP je osvojila tri mandata u cetinjskom parlamentu, a jedno odborničko mjesto koštalo je 4.719 eura. Najviše novca, kao i većina partija, SDP je dala na reklamne spotove i reklamni materijal - 5.287 eura. Ukupni troškovi medijskog predstavljanja koštali su SDP 3.784 eura, od čega je za reklamni spot na TV Vijesti utrošeno 1.428. Za saopštenja na portalu SDP je izdvojila 1.785 eura, a u štampanim medjima 357 eura. Za troškove goriva SDP je dala 500 eura. Na sajtu ASK nema izvještaja o troškovima GP URA, koja je na Cetinju osvojila pet mandata.

KOALICIJA ª BERANE POBJEĐUJE MILO ĐUKANOVIĆ DPS,SD, BSº ODGOVORILA NA NAVODE GP URA

Nećemo se izvinjavati zbog lažnih Fejsbuk profila Povodom saopštenja GP URA Berane, kojim se navodi da koalicija DPS, SD, BS, širi nacionalnu mržnju preko Fejsbuk stranice “Sigurnim korakom Onur-Bogdan-Erol”, u cilju pravilnog informisanja javnosti u Crnoj Gori i Beranama, iz ove koalicije napominju da je Fejsbuk stranica lažna. “Ova Fejsbuk stranica ne odražava stavove naše

Fejsbuk stranice, niti je administrirana od političkih subjekata koji čine našu koaliciju. Kao što smo i ranije obavijestili javnost Crne Gore, na predstojećim lokalnim izborima naša koalicija će nastupiti pod nazivom: Koalicija “Berane pobjeđuje – Milo Đukanović – DPS,SD, BS”, kako je nazvana i naša zvanična fb stranica”, navode iz kolaciji DPS-SD-BS.

Oni koji stoje iza spomenute lažne fejsbuk stranice, kako navode u reagovanju, svjesni da je koalicija pobjednička, pokušavaju da podmuklim podmetanjima nanesu štetu. “Poručujemo im – uzalud vam je! Jer, građanke i građani Berana dobro poznaju i razumiju političku retoriku partija koje čine našu koaliciju, kao što do-

bro poznaju retoriku i činjenja onih koji stoje iza spomenute lažne fb stranice. Iznenađuje nas da se bilo koja politička partija koja drži do sebe bavi objavljivanjem saopšenja bez prethodno obavljenih provjera navoda, te da se ovim povodom ne obraćaju nama nego onima čiji rukopis je prepoznat i na ovoj lažnoj fb stranici, koji-

ma, očigledno GP URA želi da se pridruži. Politički subjekti naše koalicije će, ističemo, i dalje biti posvećeni zaštiti multietničkog i multikonfesionalnog sklada, kao i promociji zajedničkih multikulturalnih i antifašističkih vrijednosti u Crnoj Gori i Beranama”, navode iz koalicije “Berane pobjeđuje- Milo Đukanović- DPS,SD,BS”. E.H.


6

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ŠĆEKIĆ O PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA

Ne bude li dogovora, SNP će imati kandidata

Praksa je pokazala da sve države članice NATO-a, lakše ulaze i u EU, što u slučaju Crne Gore znači da je prvi korak napravljen

AMBASADOR BUGARSKE MLADEN ČERVENJAKOV

EU jasno da kaže da princip regate neće biti narušen

Kada su posrijedi evropske integracije za Crnu Goru je vrlo važno da Evropska unija da jasan signal da princip regate neće biti narušen, kazao je za PinkM ambasador Bugarske Mladen Červenjakov. Kako je naveo, Crna Gora mora jasno da kaže da joj je prioritet članstvo u Uniji, a ne u nekoj novoj strukturi. “Praksa je pokazala da sve države članice NATO-a, lakše ulaze i u EU, što u slučaju Crne Gore znači da je prvi korak napravljen”, kazao je Červenjakov. Dodaje, međutim, da time što smo postali dio najmoćnijeg saveza naš posao ni na tom polju još nijesmo završili. “Prije svega mislim na budžet, bolju organizovanost i obučenost kadra u vojsci, ali Bugarska je spremna da pruži svu podršku vašoj državi, kao članica Alijanse više od 13 godina”, kazao je Červenjakov. Podršku Bugarske imaćemo i za ulazak u Uniju. Červenjakov navodi da očekuje da ćemo ove godine otvoriti i preostala tri poglavlja, no najvažnije je, kaže, da krenemo u proces zatvaranja poglavlja, pogotovo 23 i 24 jer od njih, ističe, zavisi čitav pregovarački proces. Tu nam je Bugarska podrška sad presudna zbog predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Červenjakov je kazao da je važno što se već priča, ne o bugarskom, već o balkanskom predsjedavanju Savjetom Evropske unije, a značajan je, navodi, i sastanak

BOJKOTOM OPOZICIJA NIJE ISPUNILA ZACRTANE CILJEVE I LOKALNI IZBORI U NOVEMBRU SU POKAZALI DA SE BOJKOTOM NE DOLAZI DO ZNAČAJNIH REZULTATA I JA SMATRAM DA DIJALOG TREBA DA SE VODI U SKUPŠTINI IZMEĐU SVIH PARLAMENTARACA državnika Zapadnog Balkana i Unije, koji će u maju biti održan u Sofiji.

■ EU DA REGULIŠE ODNOS SA RUSIJOM

Upitan o uticaju Rusije koji ne jenjava u Crnoj Gori, te o otvorenom miješanju Kremlja u unutrašnje stvari naše države, ambasador kaže da Evropska unija mora dati jasan signal šta misli kada je riječ o državama Zapadnog Balkana. “Ako se proces pristupanja prolongira onda će se pojaviti alternative, koje su već vidljive u regionu – to su Kina, Turska i Rusija sa ekonomskim, političkim, kulturnim i svakim drugim pritiskom. Sa Rusijom treba da se vode pregovori, Unija mora da reguliše svoj odnos sa Rusijom, sa kojom se i graniči, a Rusija, kako danas, tako je i ranije imala interese na Balkanu i ako bude moralo da se čeka na pristupanje

Uniji, onda će građani reći -da, to su političke odluke, i tada se otvara prostor za alternative”, naveo je Červenjakov.

■ DIJALOG VODITI U SKUPŠTINI

Ambasador Bugarske je kazao da svi analitičari ukazuju na to da je bojkot završen, DF se vratio u Skupštinu, to je većina od 39 poslanika koji su bojkotovali parlament, ali još ima elemenata krize koja se desila poslije izbora 2016. “Za te izbore je data jasna ocjena sa međunarodnih adresa, a danas je važno da se preporuke za izborno zakonodavstvo usvoje i implementiraju u zakon. To je važan preduslov za fer i slobodne izbore. Bojkotom opozicija nije ispunila zacrtane ciljeve i lokalni izbori u novembru su pokazali da se bojkotom ne dolazi do značajnih rezultata i ja smatram da dijalog treba da se vodi u Skupštini između svih parlamentaraca”, kazao je on. Červenjakov vjeruje da Crna Gora ide dobrim putem, te da je politika ozbiljnije finansijske discipline, smanjenja deficita i državnog duga korak u pravom smjeru. Kaže da se mora voditi i više računa o udjelu turizma u ekonomiji, ali ipak zaključuje da ne treba da budemo deindustrijalizovana država. Više pažnje bi trebalo, kaže, posvetiti industriji jer turizam i poljoprivreda nose velike rizike.

Socijalistička narodna partija će, ukoliko ne dođe do unutaropozicionog dogovora, na predsjedničkim izborima imati svog kandidata, kazao je potpredsjednik te stranke Dragoslav Šćekić, dodajući da ipak vjeruje u razum i veliku šansu koju opozicija ima sa jednim predstavnikom. Šćekić je agenciji MINA kazao da je stav SNP po tom pitanju jasan. “Jedinstveni opozicioni kandidat imao bi ogromne šanse da pobijedi i pokrene neophodan lanac promjena i, ukoliko se postigne opozicioni konsenzus, spremni smo da podržimo tog kandidata“, kazao je Šćekić. Sa druge strane, kako je naveo, već figuriraju pojedina imena ispred određenih političkih partija. Na pitanje da li je SNP razmatrala kako će nastupiti na lokalnim izborima naredne godine, on je odgovorio da je ogroman značaj i politički ulog na tim izborima, i da od toga umnogome zavisi i dalji put Crne Gore. Uspjeh opozicije bi, smatra Šćekić, sa jedne strane donio toliko nužne promjene, a istovremeno trasirao put demokratizaciji i evropskom putu, u pravom smislu te riječi. “Iz ovih razloga u obavezi smo da vrlo oprezno povlačimo poteze. Nijesam pristalica ishitrenosti u ovim turbulentnim vremenima. Upravo zato smatram preranim već sada donositi gotova rješenja“, kazao je Šćekić. Prema njegovim riječima, SNP je ozbiljna partija, „i neće preko noći i preko koljena donositi bilo kakve odluke, posebno ako se uzme u obzir raznolikost političkih pozicija u gradovima u kojima se održavaju izbori“. U SNP su, kako je naveo,

svjesni i činjenice da su sve oči uprte u Podgoricu. “Možemo ovih dana pročitati i informaciju da su se određeni subjekti već načelno dogovorili o mogućem nastupu“, dodao je Šćekić. SNP, kako je naveo, ne dovodi u pitanje ni samostalan nastup ukoliko njihov odbor tako odluči, i ukoliko izostane eventualni dogovor. U SNP-u, kako je kazao, žele da vjeruju da se opšti cilj ne smije dovesti u pitanje. “Nažalost, i ovih dana smo u prilici da vidimo da su pojedini opozicioni dogovori već postali prošlost. Određene političke partije isključivo gledaju politiku kroz svoje eventualno liderstvo“, smatra Šćekić. On je istakao da je SNP „za svojih 20 godina časnog političkog bitisanja“, nebrojeno puta ostavila po strani svoj interes, isključivo zarad opšteg cilja i smjene DPS vlasti. Komentarišući situaciju u partiji, on je rekao da je sasvim jasno da pojedinačni istupi jednog broja članova Glavnog odbora nanose određenu štetu SNP. “Ali, ako uzmemo rezultate koje imaju iza sebe, u svojim sredinama, velike štete i ne može biti, osim što koriste javnost za plasiranje neistina. Nažalost, posljednji njihovi istupi pokazuju da im je SNP, izgleda, bila po volji do momenta dok su imali direktne koristi“, naveo je Šćekić. Poslije toga, dodao je on, partijska disciplina nije nešto što im je blisko. “Ja im javno i jasno poručujem – opaki naum rušenja SNP-a neće proći. Prolazila je ova partija za svojih 20 godina svog političkog djelovanja mnogobrojne teškoće, izazove. Opstajali smo u nenormalnim političkim uslovima“, istakao je Šćekić.

Šćekić


KADA JE RIJEČ O MINIMALNOJ NETO ZARADI U REGIJI, ONA JE NAJNIŽA U CRNOJ GORI 193 I MAKEDONIJI 195 EURA. VEĆI MINIMALAC IMAJU ZAPOSLENI U SRBIJI, 209 EURA, BIH 210 EURA, DOK JE U HRVATSKOJ 369 EURA. NAJVEĆA MINIMALNA NETO PLATA JE U SLOVENIJI 630 EURA.

9

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

Produktivnost nužna za veći minimalac Kada je riječ o minimalnoj neto zaradi u regiji, ona je najniža u Crnoj Gori 193 i Makedoniji 195 eura. Veći minimalac imaju zaposleni u Srbiji, 209 eura, BiH 210 eura, dok je u Hrvatskoj 369 eura. Najveću minimalnu neto platu imaju građani u Slo-

veniji i ona iznosi 630 eura. Komentarišući moguće povećanje minimalnih zarada u Crnoj Gori, Kostić kaže da je ono uslovljeno ekonomskim pokazateljima, odnosno rastom produktivnosti rada. “To je jedina i ekonoms-

ki utemeljena i održiva veza. Sve drugo mimo toga može biti preraspodjela unutar postojećeg nivoa zarada odnosno odraz trenutne socio – ekonomske i političke percepcije stanja u društvu”, obrazložio je Kostić.

Kostić

CRNA GORA TREĆA U REGIONU PO VISINI ZARADA, MAKEDONIJA NA ZAČELJU

PROSJEČNU PLATU VEĆU OD 1.000€ IMAJU SAMO SLOVENCI

eura porasla su primanja u Hrvatskoj tokom prošle godine, što je najveći rast prosječnih zarada u regionu.

■ NAJPLAĆENIJI POSLOVI

Tokom 2017. prosječna plata najviše je porasla u Hrvatskoj za 45,83 eura, a najmanje u Bosni i Hercegovini 8,13 i Crnoj Gori osam

Država

Iznos u €

Slovenija

1.460

Hrvatska

1.103

Crna Gora

923

Srbija

999

BiH

731

Makedonija

647

malo, 348 eura. Kostić naglašava da su takozvane meke djelatnosti, u koje ubraja obrazovanje, zdravstvo, trgovinu i ugostiteljstvo, potcijenjene, ali da je to samo jedna strana medalje. S druge strane, objašnjava, plate u sektorima u kojima su one relativno visoke osciliraju. “Postoji značajna disproporcija između viših nivoa menadžmenta i osoblja na nižim nivoima ljestvice organizacione hijerarhije”, ukazuje Kostić, dodajući da to predstavlja jednu od fundamentalnih kritika na račun neravnomjerne raspodjele.

■ NIZAK NIVO

POTROŠNJE

Komentarišući kupovnu moć građana, Kostić je ocijenio da potrebe najvećeg broja ljudi znantno prevazilaze njihove zarade. Tako, na kupovinu egzistencijalnih proizvoda odlazi znatan dio prihoda domaćinstva. “To jasno upućuje na nizak nivo lične potrošnje, odnosno znatno ispod potreba”, zaključuje Kostić. A.N. NAJNIŽE PROSJEČNE PLATE

45,8

Prosječni prihodi crnogorskih građana u novembru prošle godine iznosili su 512 eura, što Crnu Goru svrstava na treće mjesto u regiji, iza Slovenije i Hrvatske. Prema podacima Monstata, plata bez poreza i doprinosa je u odnosu na isti mjesec 2016. porasla 1,8 odsto, a u odnosu na prosječnu neto zaradu u prošloj godini zabilježila je rast od 2,6 odsto. Po pravilu, najveću prosječnu platu u regionu, i jedinu veću od 1.000 eura, imali su Slovenci koji su u oktobru (posljednji raspoloživi podaci) u prosjeku primili 1.056 eura. Slijede Hrvati čija je oktobarska zarada bila 795 eura ili 6.014 kuna. Znatno niža primanja bila su u Bosni i Hercegovini 436 eura ili 853 konvertabilne marke, Srbiji 399 eura ili 47.575 dinara, i u Makedoniji u kojoj su u oktobru građani primali 381 euro ili 23.356 denara.

eura. U Sloveniji je prosječna plata porasla za 36, Srbiji 26, a u Makedoniji 18 eura. Najveće prosječne plate u Crnoj Gori u novembru su bile u oblastima snabdijevanja električnom energijom 895 eura i finansijskih djelatnosti 923 eura. Radi poređenja, u Sloveniji zaposleni u oblasti snabdijevanja električnom energijom, plinom i parom u prosjeku zarađuju 1.460, a u finansijama 1.431 euro. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić je za Dnevne novine ocijenio da se rast zarada bilježi u sektorima u kojima su inače one najviše. To se, kaže, dešava ne zbog manjka ponude radne snage u tim sektorima, već zbog njihove posebne tržišne pozicije. “Sektor energetike je monopolizovan, a finansijski sektor oduvijek nudi zarade koje su među najvećima, jer se radi o djelatnosti koja zahtijeva obrazovani kadar”, kazao je Kostić. Najmanje prosječne neto zarade u našoj državi zabilježene su u sektorima administrativnih i pomoćnih usluga, gdje su radnici prosječno zarađivali 339 eura, kao i u trgovini na veliko i NAJVIŠE PROSJEČNE PLATE

N

ajveće plate u zemljama bivše Jugoslavije krajem prošle godine primali su stanovnici Slovenije, dok su najniža primanja imali Makedonci. Naša država se po visini mjesečne zarade našla u “zlatnoj sredini”.

Najveće prosječne plate imaju zaposleni u finansijskom sektoru

Država

Iznos u €

Slovenija

744

Hrvatska

586

Crna Gora

339

Srbija

334

BiH

275

Makedonija

274


10

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA BLAŽO JOVANIĆ

SAMO 10 ODSTO PREDMETA TRAJE DUŽE OD GODINU Stopa ažurnosti Privrednog suda, prema evropskim mjerilima, će i u prošloj godini biti iznad 100 odsto, kaže Jovanić

⌦ Bojana Despotović Privredni sud Crne Gore u prošloj godini je riješio godišnji priliv predmeta na svim referatima, iako je on bio znatno veći u odnosu na 2016, pa će stopa njegove ažurnosti premašiti 100 odsto, saopštio je Dnevnim novinama predsjednik ove sudske instance Blažo Jovanić. Osim o ažurnosti i vremenu trajanja sporova, on je, u intervjuu za naš list, govorio o preduzećima koja su otišla u stečaj, ali i o opstrukciji stečajnog postupka u KAP-u koju sprovodi dio državnih organa. DN: U koliko je preduzeća tokom prošle godine uveden stečaj? U odnosu na prošlu godinu da li je zabilježeno povećanje ili smanjenje broja novih stečajnih postupaka? Jovanić: U 2017. godini nad 602 društva je otvoren stečaj-

Stečajni postupak u KAP-u najsloženiji je koji se vodi pred Privrednim sudom, a dodatno ga komplikuju pojedini državni organi, tvrdi Jovanić

ni postupak. Ukoliko se taj broj uporedi sa brojem otvorenih stečajnih postupaka u 2016, kada je 542 društva otišlo u stečaj, primjećuje se da postoji tendencija rasta. U stečajnom referatu u prošloj godini je povećan i priliv predmeta, pa je sud u odnosu na 2016. primio više od 100 predmeta stečaja. Iako je povećan priliv stečajnih predmeta, mišljenja sam da taj podatak ne treba da zabrinjava u dijelu uticaja na tržište, odnosno da li to predstavlja odraz ekonomske situacije u zemlji, budući da se radi o društvima koja nijesu i nemaju ekonomsku snagu da direktno utiču na dalji razvoj ekonomije u državi. Najveći broj predloga za otvaranje stečajnog postupka i u ovoj godini podnijeli su stečajni dužnici. Međutim, kao i što sam ranije ukazao, u Crnoj Gori je posljednjih godina, imajući u vidu razvoj tržišta, te ekonomsku ek-

spanziju nakon sticanja nezavisnosti, otvoren veliki broj firmi u želji da uspiju i održe se na tržištu. Kroz ove postupke, u kojima vlasnici podnose predloge za otvaranje stečaja, pokazalo se da je riječ o privrednim društvima, koja, iako su imala ambiciju da se ekonomski razviju, to nijesu uspjela. DN: Koliko u prosjeku traju stečajni postupci pred Privrednim sudom? Jovanić: Privredni sud je u 2017. uspio da završi 686 predmeta stečaja. Najveći broj predmeta riješi se u prva tri mjeseca 51 odsto, odnosno do šest mjeseci 38 odsto. To govori da se blizu 90 odsto predmeta završi za šest mjeseci, a svega šest odsto od ukupnog broja koji se primi u toku godine, traje više od godinu dana. Prednje dovodi do zaključka da se stečajni postupak sprovodi na efikasan

i ekonomičan način, u skladu sa osnovnim načelima stečaja. Svakako da ima i onih postupaka koji traju i duže, ali to je zbog objektivnih razloga na koje sud ne može da utiče. Radi se o jednom broju postupaka koji se ne mogu okončati zbog nemogućnosti prodaje imovine. Razlozi za to su brojni, a prije svega zainteresovanost kupaca i atraktivnost imovine koja se prodaje. Dakle, iako se radi o predmetima u kojima se aktivno postupa i u kojima se oglasi o prodaji redvno objavljuju, a cijena imovine linearno smanjuje u skladu sa zakonom, zbog neatraktivnosti te imovine i postojećeg stanja na tržištu, interesovanje za kupovinu je neznatno. Na parničnom referatu oko 50 odsto predmeta se riješi za prva tri mjeseca, a 25 odsto do šest mjeseci. Svega 10 odsto predmeta od ukupnog bro-


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

Najviše pritužbi na donijete odluke Jovanić je rad Privrednog suda u prošloj godini ocijenio kao “izuzetan”, a posebno je zadovoljan brojem smanjenih zaostalih predmeta ja koji se primi u toku godine traje više od godinu. Slični su rezultati rada i na ukupnom nivou rada suda, pa u Privrednom sudu u 2017. od ukupno 6.260 predmeta, samo 10 odsto traje duže od godinu. DN: Kako ste zadovoljni ažurnošću Privrednog suda u prošloj godini? Koliko je riješenih predmeta? Jovanić: Podsjetio bih da je Privredni sud u 2016. godini bio najažurniji sud u Crnoj Gori prema mjerilima CEPEJ (Evropska komisija za efikasnost pravosuđa), sa stopom ažurnosti od 109,27 odsto. Kada je u pitanju ova godina, moram istaći da je sud ostvario još bolje rezultate, pa shodno CEPEJ mjerilima i CR indikatoru, sud će i u 2017. sigurno imati stopu ažurnosti veću od 100 odsto. Na svim referatima riješen je godišnji priliv predmeta, iako je on bio znatno veći u odnosu na prethodnu godinu, kada je u pitanju parnični i stečajni referat. Kao što sam i ukazao na stečajnom referatu je primljeno 100 predmeta, a na parničnom referatu 230 predmeta više u odnosu na isti period prošle godine. Ono što je sud uspio i u ovoj godini jeste da smanji i zaostatak predmeta za 575, pa je izvještajna godina završena sa 1.049 neriješenih predmeta, što predstavlja izuzetan uspjeh. Ako se ima u vidu da je sud na početku 2016. imao u radu 2.280 predmeta, to upućuje na zaključak da je za samo dvije godine zaostatak smanjen za više od 1.200 predmeta. Stoga, s pravom mogu da kažem da je i izvještajna 2017. godina za ovaj sud izuzetna, da Privredni sud sada ima značaj-

DN: Da li je u protekloj godini bilo pritužbi na rad suda i na šta su se one odnosile? Jovanić: Kada je u pitanju rad suda i postupanje u predmetima, a imajući u vidu široku nadležnost, može se reći da je broj pritužbi neznatan, pogotvo uzimajući kao parametar broj predmeta koji su u radu. U toku 2017. u radu je ukupno bilo 6.260 predmeta, a svega 20 pritužbi. Većina se odnosila na nezadovoljstvo stranaka odlukom koja je donijenu ulogu u crnogorskom sudskom sistemu u pravcu jačanja pravne sigurnosti. Ovaj sud je u posljednje dvije godine postao prepoznatljiv kako po kvalitetu, tako i po ekspeditivnosti odluka koje donosi. DN: U žiži interesovanja javnosti krajem godine se našao stečajni postupak u KAPu, tačnije sukob interesa zaštitnice imovinsko-pravnih odnosa države Dragane Đuranović i stečajne i uprave KAPa. Kakav je Vaš stav u ovom slučaju? Jovanić: U stečajnom postupku stečajna uprava ovlašćenja crpi iz Zakona o stečaju i dužna je postupati u svemu u skladu sa njegovim odredbama. Novi vlasnik KAP-a, firma Uniprom, kao privredni subjekt koji posluje na crnogorskom i inostranom tržištu dužan je postupati u skladu sa pravilima koja uređuju to poslovanje. U javnosti je već predstavljeno šta je to što stečajni upravnik i novi vlasnik KAP-a zamjeraju zaštitnici, pa ne bih ovom prilikom to ponavljao. Ono što bih ukazao jeste da je stečajni postupak u KAP-u izuzetno kompleksan, da je, mišljenja sam, i najsloženiji stečajni postupak koji se vodi pred ovim sudom, pa stoga postupanja pojedinih državnih organa sa ciljem da se ospore nadženosti stečajne uprave, ili pak prava novog vlasnika na kupljenoj imovini, samo dodatno usložnjavaju ovaj postupak, i dovode u pitanje dalji opstanak Ugovora o kupoprodaji imovine između stečajne uprave i novog vlasnika. DN: Zakonom je propisana nadležnost Privrednog suda da daje mišljenje o pretvaranju korišćenja u svojinu za imovinu kupljenu u stečaju. U praksi, prema našim saznanjima, nije tako. Jovanić: U zakonskom tumačenju odredbe člana 419 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima kojim se u stavu dva

ta u toku postupka, što se u krajnjem i ne može smatrati pritužbom, s obzirom da to može biti samo predmet ocjene po pravnom lijeku. Važno je istaći, da je broj podnijetih pritužbi i zahtjeva za ubrazanje postupka u ovoj godini znatno manji, što dovodi do zaključka da se ročišta zakazuju u propisanim rokovima, a sve odluke donose u okviru zakonskog roka. Ukoliko se uporede podaci u odnosu na 2015. godinu kada je u sudu bilo 34 za-

htjeva za ubrzanje postupka, u 2017. ih je bilo svega 18, od kojih je samo jedan usvojen kao osnovan. I to je jedan od pokazatelja da je Privredni sud ažuran, te da su se otklonili svi oni nedostaci i problemi sa kojima se susretao u prethodnim godinama. U svakom slučaju posvećuje se posebna pažnja pritužbama, i u sudu postoji odgovoran odnos prema njima kako uprave suda, tako i sudija i pojedinaca na koje se pritužbe odnose.

kaže da za zemljište za koje je u postupku stečaja plaćena tržišna naknada mišljenje o tome daje Privredni sud, nema ništa sporno. Ako bismo upotrijebili bilo koji način tumačenja, jezički, logički, ciljni, zaključak je uvijek isti, a to je da se radi o suverenoj nadležnosti Privrednog suda da za imovinu kupljenu u stečaju, nakon što se plati tržišna naknada, koja predstavlja kupoprodajnu cijenu, mišljenje daje Privredni sud. I ništa tu nema sporno, i unazad godinama i nije bilo sporno. Pravna nesigurnost koja se pojavila u posljednje vrijeme nastala je usljed, a i po zauzetom pravnom stavu stečajnog odjeljenja Privrednog suda, pokretanja nesvrsishodnih

upravnih postupaka po predlogu zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Tim žalbama se, mimo redovnog sudskog postupka osporava nadležnost Privrednog suda, a pri tome unosi se i pravna nesigurnost u stečajnim postupcima, na način da bilo koji kupac imovine u stečaju, ako bi se primijenilo tumačenje sadržano u tim žalbama, nikada ne može biti siguran šta je imovina koju je kupio u stečaju i koja je to prava kupio. Ovako postupanje zaštitnice podržali su pojedini državni organi koji odlučuju u tom upravnom postupku. Floskula koja se uglavnom koristi da bi se opravdalo to postupanje, a to je “da se tim žalbama štiti interes države Crne Gore” potpuno je apsurdna i neprihvatljiva. Državni organi interese države zastupaju jedino dosljednom primjenom ovlašćenja koja su im data u skladu sa zakonom kojim se propisuje njihov rad, a ne arbitrarnim postupanjem predstavnika tih organa ili njihovim svojevoljnim tumačenjem propisa. S toga bih još jednom apelovao na učesnike u ovom postupku da uvaže suverenitet Privrednog suda kao organa nadležnog da daje mišljenje o pretvaranju korišćenja u svojinu na imovini kupljenoj u stečaju, jer pored toga što je to njegova suverena nadležnost i to mišljenje predstavlja izvršnu sudsku ispravu, sva odgovornost za zakonitost takve sudske odluke samo je na Privrednom sudu.

6,2 HILJADE PREDMETA RJEŠAVAO JE PRIVREDNI SUD U 2017.

10 51 ODSTO PARNIČNIH PREDMETA TRAJE VIŠE OD GODINU

ODSTO STEČAJNIH POSTUPAKA RIJEŠI SE ZA TRI MJESECA

DN: Prethodno ste smijenili Đuranović sa mjesta predsjednika Odbora povjerilaca Rudnika boksita, što je prvi put da sud razriješi državnog službenika. Možete li pojasniti zbog čega ste donijeli takvu odluku? Jovanić: U konkretnom slučaju, nakon što je izvršena prodaja imovine novom vlasniku, utvrđeno je da je dio imovine koja se nalazi u krugu Rudnika boksita upisan na firmu Tehno-

11

Privredni sud

Apelovao bih još jednom na državne organe da uvaže suverenitet Privrednog suda kao nadležnog da daje mišljenje o pretvaranju korišćenja u svojinu na imovini kupljenoj u stečaju

gradnja iz Tuzle, pa je pokrenut parnični postupak i izdejstvovana pravosnažna i izvršna sudska odluka na osnovu koje su Rudnici boksita upisani kao vlasnici i na tom zemljištu. To je imajući u vidu hronologiju upisa i karakteristike zemljišta koje već decenijama koriste Rudnici boksita, bilo potpuno prirodno i logično. Ta imovina je na taj način postala nova stečajna masa. Upravnik je pokrenuo postupak kod nadležnog katastra radi upisa prava svojine na predmetnoj imovini i u fazi tog postupka upisa, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa, koja je predsjednik Odbora povjerilaca u Rudnicima boksita, našla je razloge da osporava upis Rudnika boksita u stečaju na novoj imovini. Zato sam cijenio da to nije u interesu stečajnog postupka, niti stečajnih povjerilaca, da je takvo postupanje opstrukcija stečajnog postupka i iz tih razloga je razriješio sa mjesta predsjednika Odbora povjerilaca. Ono što posebno zabrinjava, a što sam ukazao u odgovoru na prethodna pitanja, jeste sada ta pravna nesigurnost koja se uvodi kroz izvjavljivanje ovakvih žalbi. To imajući u vidu da nadležni katastar sada ne želi da sprovede tu uknjižbu, a da drugostepeni organ, uvažava takvu žalbu iz procesno-formalnih razloga. Smatram da je takvo postupanje prije uvod u nevladavinu prava nego neophodna pravna sigurnost, čemu ova država teži.


AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

13

PLANOVI ZA KREDITIRANJE CRNOGORSKE PRIVREDE

IRF će u ovoj godini plasirati 140 miliona

Krediti će se odobravati po kamatnoj stopi od nula do 4,5 odsto Foto: Dejan LopiÄ?ić

Investiciono-razvojni fond (IRF) planira da tokom ove godine u crnogorsku privredu plasira najmanje 140 miliona eura, saopĹĄtili su njegovi predstavnici. Budućim preduzetnicima i novim i postojećim malim i srednjim preduzećima, IRF će omogućiti kreditna sredstva po kamatnoj stopi od nula do 4,5 odsto, grejs periodom do Ä?etiri godine i rokom otplate do 12 godina, sa iznosom do pet miliona eura. “To se ne odnosi na infrakstrukturne i projekte zaĹĄtite Ĺživotne sredine i obnovljivih izvora energije gdje će grejs period iznositi do pet godina, a rok otplate do 15 godinaâ€?, kazali su u IRF-u agenciji Mina-biznis. Kako su istakli, planovi IRF-a za ovu godinu su usmjereni na inoviranje postojećih kreditnih linija i uvoÄ‘enje novih finansijskih instrumenata podrĹĄke Ä?ime će se obezbijediti povoljna kreditna sredstva. “IRF će se kroz programe finansijske podrĹĄke, tokom ove godine, dodatno angaĹžovati na kreiranju novih instrumenata podrĹĄke u cilju podsticaja otvaranja novih

VukÄ?ević

IRF-a je od osnivanja finansirao crnogorsku privredu sa viĹĄe od 600 miliona eura, a samo u proĹĄloj godini, do 15. decembra, odobrio je 164,5 miliona eura kredita

KONATAR O POVEĆANJU PDV A

radnih mjesta, razvoja preduzetniĹĄtva i ravnomjernog regionalnog razvojaâ€?, naveli su u IRF-u, na Ä?ijem je Ä?elu Zoran VukÄ?ević. IRF-a je od osnivanja finansirao crnogorsku privredu sa viĹĄe od 600 miliona eura, a samo u proĹĄloj godini, do 15. decembra, odobrio je 164,5 miliona eura kredita.

Sprey

EBRD OÄŒEKUJE DA BDP RASTE 3,3 ODSTO

Zabrinjava javni dug Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) oÄ?ekuje da će ekonomski rast crnogorske ekonomije u ovoj godini dostići 3,3 odsto, ĹĄto će uglavnom biti voÄ‘eno javnim investicijama u saobraćaju i gradnjom auto-puta, saopĹĄtio je ĹĄef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori Jaap Sprey. On je kazao da će rast biti generisan i stranim direktnim privatnim investicijama, posebno u sektoru turizma. “Rizici će i dalje ostati znaÄ?ajni, povezani sa mogućim prekoraÄ?enjem troĹĄkova na projektu auto-puta, kao i ranjivoťću drĹžave prema eksternim ĹĄokovima. Rastući javni dug do oko 80 odsto BDP-a do kraja ove godine predstavlja znaÄ?ajnu zabri-

nutost. MeÄ‘utim, ohrabreni smo odlukom Vlade da se suoÄ?i sa rastućim fiskalnim pritiscima naroÄ?ito kroz usvojenu Fiskalnu strategijuâ€?, rekao je Sprey agenciji Mina-biznis. Kako je istakao, sa energetskim projektima koji su u pripremi oÄ?ekuje se da će proizvodnja elektriÄ?ne energije postati jedan od kljuÄ?nih pokretaÄ?a rasta srednjeroÄ?no. “DrĹžava je bogata hidropotencijalom, a izgradnja podvodnog elektriÄ?nog kabla izmeÄ‘u Crne Gore i Italije otvoriće trĹžiĹĄta za izvoz elektriÄ?ne energijeâ€?, ukazao je Sprey. EBRD je od poÄ?etka aktivnosti u Crnoj Gori potpisala oko 60 razliÄ?itih projekata s kumulativnim obimom investiranja od 575 miliona eura.

âŒŚ------------------------------------------SA ENERGETSKIM PROJEKTIMA KOJI SU U PRIPREMI OÄŒEKUJE SE DA ĆE PROIZVODNJA ELEKTRIÄŒNE ENERGIJE POSTATI JEDAN OD KLJUÄŒNIH POKRETAÄŒA RASTA SREDNJEROÄŒNO

-------------------------------------------âŒŚ

MEÄ?UNARODNO TRĹ˝IĹ TE

VLADA NEMA SNAGE OSLABILE DA POKRENE REFORME CIJENE NAFTE

Povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza, Vlada je pokazala da nema snage da se suoÄ?i sa problemima u kojima se nalazi ekonomija Crne Gore, niti da pokrene neophodne reforme, saopĹĄtio je potpredsjednik GraÄ‘anskog pokreta URA MiloĹĄ Konatar. On je podsjetio da je Vlada 2013. godine, kada je predloĹžila povećanje PDV-a sa 17 na 19 odsto, to obrazlo-

Ĺžila kao privremenu mjeru . “U Vladi danas kaĹžu da je ekonomska situacija nikad bolja. Svi parametri rastu, opet smo svjetski prvaci u regionu, lideri Zapadnog Balkana, ali umjesto smanjenja poreza, graÄ‘anima je servirana joĹĄ jedna privremena mjera povećanje akciza i PDVaâ€?, naveo je Konatar Konatar.

Cijene nafte na meÄ‘unarodnim trĹžiĹĄtima u petak su se spustile ka nivou od 67 dolara, pritisnute oÄ?ekivanjima daljeg povećanja ameriÄ?ke proizvodnje koja su stavila u drugi plan politiÄ?ke nemire u Iranu. Na londonskom trĹžiĹĄtu cijena barela oslabila je 65 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 67,42 dolara. Na ameriÄ?kom trĹžiĹĄtu barelom se tr-

NA LONDONSKOM TRĹ˝IĹ TU CIJENA BARELA OSLABILA JE 65 CENTI U ODNOSU NA PRETHODNO ZATVARANJE I IZNOSILA JE 67,42 DOLARA. NA AMERIÄŒKOM TRĹ˝IĹ TU BARELOM SE TRGOVALO PO 58 CENTI NIĹ˝OJ CIJENI, OD 61,43 DOLARA, PRENOSE AGENCIJE

govalo po 58 centi niĹžoj cijeni, od 61,43 dolara, prenose agencije. Trgovci su se fokusirali na izgledno povećanje ameriÄ?ke priozvodnje koja bi, prema većini pokazatelja, trebalo uskoro da preÄ‘e 10 miliona barela dnevno i time se pribliĹžiti onoj Saudijske Arabije i Rusije. To je zasjenilo nemire u Iranu koji za sada nijesu uticali na proizvodnju i izvoz nafte.


14

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

SVE LINIJE RADA FORENZIČKOG CENTRA U 2018. BIĆE AKREDIT

URAĐENO 70.000 ANALIZA ZA GODINU

⌦ Bojana Božović

F

orenzički centar u Danilovgradu na godišnjem nivou u prosjeku ima oko 6.000 predmeta. To je tretiranje preko 20.000 uzoraka, odnosno više od 70.000 istraženih analiza što, ako se podijeli sa oko 50 službenika, jasno govori o količini posla i obimu rada, kazao je u razgovoru za Dnevne novine načelnik Centra Zoran Tomčić, koji je već sedam godina na toj poziciji. Kako dodaje, Forenzički centar ima desetak razvijenih grupa i svaka daje maksimalan doprinos za ono što se od nje traži, a to je kvalitetno analiziranje i ispitivanje svih materijalnih tragova koji se dopremaju Centar, a koji su dalje potrebni za potrebe policije, tužilaštva i suda. “Na godišnjem nivou odradimo oko 92 do 93 odsto pristiglih predmeta, odnosno naredbi. Ono što nas najviše opterećuje jeste veliki obim zahtjeva i naredbi koji se odnosi na DNK vještačenje, koje je najsloženije i najkompleksnije i koji se obavlja u više faza. Skoro da za sva krivična djela koja se tiču krađa, manjih krađa, provala, razbojništva, traže se od strane policije i tužilaštva i DNK tumačenja i to nas uveliko opterećuje, a svakako nama su prioriteti pritvorski predmeti, teška krivična djela, djela protiv života i tijela ljudi, koja se tiču postavljanja eksplozivnih naprava, koja potiču iz požara. Jednom riječju, teška krivična djela, koja imaju veći društveni značaj jer izazivaju veću društvenu opasnost”, pojasnio je Tomčić.

■ AKREDITACIJA Veći dio, odnosno 70 odsto linija rada Centra u Danilovgradu akreditovano je po međunarodnom standardu 17025, a u planu je da se preostalih 30 odsto tokom ove godine akredituje, što će vještačenja izvrše-

na u Forenzičkom centru učiniti validnima svugdje u svijetu. To je značajno zbog povjerenja u rad Centra, a istovremeno jako vrijedno i za sudove jer advokati ne mogu da dovedu takvo vještačenje u pitanje. “Tako da ćemo biti jedan od rijetkih centara u ovom dijelu jugoistočne Evrope koji će do kraja 2018. godine imati sve akreditovane grupe. Za sada to imaju jaki evropski centri, ali jugoistočna Evropa nema nijedan centar sa akreditovanim svim linijama rada. Podsjećam da je 2013. godine od 400 testiranih laboratorija u svijetu, naša DNK laboratorija ušla u 8 odsto najboljih”, kazao je Tomčić. Dodaje da su najveći potencijal Centra na čijem je čelu izuzetno kvalifikovani kadrovi, ali i opremu zadnje generacije. Krasi ih i bezbjednost podataka, a u prilog tome govori činjenica da za devet godina koliko postoji Centar, nijedna

informacija nije izašla izuzev u pisanoj formi podnosiocima zahtjeva i naredbi - policiji, sudu i tužilaštvu.

■ DNK ANALIZA Rukovodilac grupe za DNK analize Sandra Kovačević kaže da je novembar 2017. godine bio rekordan mjesec po pitanju pritizanja broja zahtjeva za DNK analizu, kada je na adresu Forenzičkog došlo 286 zahtjeva. Ističe da je problem u tome što se na DNK analizu dostavljaju sve vrste krivičnih djela. “Mnoge zemlje u svijetu upravo zbog cijene koštanja DNK vještačenja vrše selekciju i krivičnih djela i broja i smislenosti tragova koja se šalju na DNK vještačenja. Mi smo od 2008. godine, kada smo otvoreni, konstantno vršili aktivnosti na edukaciji i policije i tužilaštva i sudstva kako bismo im predočili koliko su to sku-

Vukotić

93

ODSTO PRISTIGLIH PREDMETA NA GODIŠNJEM NIVOU SE ODRADI U FORENZIČKOM CENTRU U DANILOVGRADU

pe, složene analize, da bi se izvršila racionalizacija”, kazala je Kovačević. Dodaje da je problem, uslovno rečeno, u psihološkom smislu, zato što su analize u potpunosti besplatne za sve instance za koje Centar isključivo radi. “U potpunosti radimo besplatno, a kad je nešto besplatno onda se nema baš osjećaja za zahtjeve koji pristižu. Naravno, sve se to dešava iz najbolje namjere da se riješi što veći broj krivičnih djela, jer se shvatilo da je DNK vještačenje jako moćno oružje u borbi protiv kriminala. Ali ipak mišljenja sam da zbog skupoće, broja zaposlenih ljudi, odnosno onog što je nastalo kao posljedica, to je veliki zaostatak predmeta, treba voditi računa o smislenosti tragova, broju tragova kao i vrsti krivičnih djela koje se dostavljaju”, navela je Kovačević, dodajući da su uspjeli da izdejstvuju da za lakša krivična djela broj uzoraka koji se dostavlja na DNK vještačenje bude manji. Ipak, broj zahtjeva i dalje je nastao konstantno da se uvećava, pogotovo u posljednje vrijeme radom i aktivnostima Specijalnog državnog tužilaštva. “Ono što smo postigli sa teškim krađama, naišao je novi posao tako da u suštini nije uspjelo da se smanji nego je faktički još povećan obim rada DNK laboratorije. Svuda u svijetu je standard da se vrši stroga kontrola onoga što se šalje na DNK vještačenje. Jedan jedini uzorak traga koji se obradi od početka do kraja iznosi oko 80 eura našeg troška, nekomercijalnog troška. Broj analiza po jednom predmetu može da se kreće od jedan do 60 tragova”, pojasnila je Kovačević. Ne baš zanemarljiv dio vremena prođe dok dokazni materijal uđe u laboratoriju. Dokazni materijal mora da se


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

15

TOVANE,ČIME ĆE VJEŠTAČENJA BITI VALIDNA SVUDA U SVIJETU Posebno doprinosimo djelima koja su jako teška za razrješavanje, a to su djela iz oblasti požara i eksplozija. Naravno, nije moguće uvijek, tu je najmanje materijalnih tragova, ali veliki broj je riješen zahvaljujući DNK vještačenjima

izuzme sa lica mjesta, da se pravilno označi, upakuje, da se napišu zahtjevi koji se dostavljaju u Forenzički. “Postoje i protokoli kako se to dodjeljuje, a onda se dostavlja linijama rada. Mi paralelno radimo 20 do 30 predmeta, što je jako opterećujuće za vještaka. Takođe, sve za mašinu mora da pripremi čovjek. Mašine zahtijevaju dobro poznavanje. Pored znanja biologije i hemije neophodno je i znanje statistike, engleskog jezika, a tu je i prezentovanje i odbrana vještačenja pred sudom. S jedne strane, taj postupak je sam po sebi dug, a s druge, imamo jako veliki zaostatak. Prioritet u našem radu su pritvorski predmeti i imaju ograničen rok za koje moraju da se završe vještačenja, zatim teška krivična djela, kao i djela iz oblasti požara i eksplozija - jednog dana je prijetnja, a drugog dana može biti nešto mnogo krupnije”, navela je Kovačević. DNK analize sastoje se iz više postupaka, traju dugo za razliku od dugih vještačenja. Prvi korak, kazala je Kovačević, jeste pregled dokaznog materijala i izuzimanje uzoraka za DNK analizu. “Sam taj proces, pošto se radi u sterilnim uslovima i sve se komplet steriliše, dugotrajniji je nego sam uviđaj. Nakon toga idu analitičke procedure koje se sastoje iz više korka, a prvi korak je izolacija DNK, potom ide druga analitička procedura - kvantifikacija, odnosno utvrđivanje količine DNK, pa treća - umnožavanje ciljnih sekvenci DNK, četvrta, kojom se vrši kapilarna elektroforeza, razdvajanje amplifikovanih fragmenata. Zatim, ide unošenje u bazu, statistička interpretacija, pisanje vještačenja, taj proces je jako složen”, navela je Kovačević.

■ MOĆ BAZE DNK je jako moćno oružje u razrješavanju krivičnih djela, kazala je Kovačević, dodajući da DNK baza, regulisana Zakonom o DNK registru iz 2011, trenutno broji oko 5.000 lica. “Napominjem da je naša baza kontrolisana zakonom, odnosno ukoliko je nekome uzet

Tomčić

“Imamo izvrstan sistem, naše je samo da radimo”

Rukovodilac grupe za daktiloskopska ispitivanja Ivan Vukotić u razgovoru za Dnevne novine je kazao da su u prošloj godini, na liniji rada za identifikaciju tragova papilarnih linija i otisaka papilarnih linija, imali više od 100 identifikacija krivičnih djela i oko 40 za koje su tragovi poticali od oštećenih. Kolegama sa kojima radi, posao je olakšan jer je u februaru 2017. stari sistem zamijenjen superiornim, trenutno najboljim u svijetu i ima izvanredne rezultate u smislu identifikacije tragova. Na godišnjem nivou ova grupa Forenzičkog centra ima oko 1.200 predmeta. “Sistem je sada centralizovan i odlično funkcionišemo na taj način. Novi sistem ima radne stanice koje su instalirane na čitavoj teritoriji Crne Gore, a služe za uzorak kao građaninu, može da se iskoristi samo za tu svrhu za koju je uzet tada, ali po Zakonu o zaštiti ličnih podataka ne može se koristiti za druge krivične postupke. Baza, iako je mala u odnosu na druge države, svakog mjeseca doprinese razrješavanju krivičnih djela, imamo određen procenat krivičnih djela koja se razriješe samo na osnovu podudaranja iz baze, bez ikakvog operativnog rada policije, dobijemo tragove s lica mjesta, dobijemo DNK profil, ubacimo u bazu da se izvrši provjera sa svim što je u bazi - i sa licima i sa tragovima, i dobijemo podudaranje”, navela je Kovačević. Dodaje da se može desiti da se izvršilac registruje u skladu sa Zakonom o DNK registru tek nakon pet, šest godina i da se tada kad se ubaci u bazu izvrši identifikacija. “Dešavalo se da riješimo

elektronsko uzimanje otisaka papilarnih linija, što znači da u realnom vremenu ako se uzmu otisci u Pljevljima ili Ulcinju, mi automatski dobijamo otiske ovdje u Danilovgradu. To smo napravili iz razloga što država nije velika. Prethodni sistem je funkcionisao tako što smo na više lokacija imali lokalne jedinice koje su imale mogućnost pretrage. Ovo je jedna od najboljih varijanti kako je organizovan posao. Imamo izvrstan sistem, naše je samo da radimo”, kazao je Vukotić. Kako je pojasnio, posao zaposlenih u toj grupi je da upoređuju trag sa svim otiscima koji postoje u bazi, a sistem ga pretražuje. Na kraju se dobije lista kandidata, a njihov zadatak je da potvrde ili da kažu da se ne radi o identifikaciji. razbojništvo iz 2011. godine dobijemo DNK profile, ubaci se u bazu, lice se registruje tek 2016, i percepcija javnosti je da je policija bila spora u rješavanju, a u stvari, to je moć baze. To se odnosi i na daktiloskopsku bazu, jer su to identifikaciona vještačenja i metode gdje su te baze jako moćno oružje”, pojasnila je Kovačević. Dodaje da su zaposleni u DNK laboratoriji pod velikim priti-

skom, jer kada god se desi neko krivično djelo, sve oči su uprte u DNK laboratoriju, uvijek se jako puno očekuje od DNK. “Ali mogu da kažem da participacija u razrješavanju krivičnih djela pogotovo u 2017. godini, bila je jako uspješna, da faktički nema teškog ubistva koje je riješeno, a koje je bilo posljedica i ovih kriminalnih obračuna u kojim nije participiralo DNK vještačenje. Posebno doprinosimo djelima koja su jako teška za razrješavanje, a to su djela iz oblasti požara i eksplozija. Naravno, nije moguće uvijek, tu je najmanje materijalnih tragova, ali veliki broj je riješen zahvaljujući DNK vještačenjima”, navela je Kovačević. Najveći procenat razriješenih krivičnih djela iz baze upravo je, kako dodaje, za djela iz oblasti požara i eksplozija. “S tim što ta lica nisu registrovana za tu vrstu krivičnog djela, već godinama unazad za mnogo lakše krivično djelo. Baza ima finu ulogu, iako ne baš prijatniu, a to je identifikacija NN leševa i nestalih osoba. Radi se i identifikacija leševa u fazi raspadanja i kada su samo kosti pronađene. Tada se vrši identifikacija preko srodnika u našoj laboratoriji. Taj broj nije velik. Rad sa kostima predstavlja daleko najteže DNK analize, najtežu obradu uzorka, kosti se melju, režu. Bitno je da su bliski srodnici živi, srodnici drugog stepena nisu informativni”, kazala je Kovačević Kovačević.


16

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

POSTUPAK SLUŽBENICE SUMNJIV ISTRAŽITELJIMA POTVRĐENA OPTUŽNICA Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv okrivljenog M.A. zbog izvršenja krivičnog djela – neovlašćena prozvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 22.08.2017. godine, u Nikšiću, neovlašćeno radi prodaje držao 62 pakovanja heroina, ukupne neto mase 5,676 grama i 16 tableta buprenofina.

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA Nikšićanin Slobodan Lj. Bulajić (39) pravosnažno je oslobođen optužbe za šverc narkotika nakon što je Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu koju je u Višem sudu u Podgorici izreklo krivično vijeće sudije Vesne Pean. Optužnica je Bulajića teretila da je 12. avgusta prošle godine, na jednom od parkinga u mjestu Škaljari u Kotoru, radi prodaje držao heroin. Policija je tada kod njega pronašla 2,37 grama heroina.

ZAŠTO JE POLICAJKA SAKRILA PIŠTOLJ?

Očevidac brutalne likvidacije crnogorskog državljanina Davorina Baltića (41), policijska službenica M.N. nije bila od pomoći istražiteljima u identifikaciji ubica, koje su u žrtvu ispalile više od 60 metaka. Naime, ona je bila u autu sa Baltićem kada je brutalno ubijen 1. januara pred ponoć u centru Beograda, a spasila se tako što je otvorila suvozačka vrata i bacila se na asfalt. Međutim, iako je vidjela ubice, ona nije bila od koristi prilikom pravljenja foto-robota ubica, jer su zločinci bili maskirani kačketima i kapuljačama. Na osnovu prvih nalaza, istražitelji su ubijeđeni da su ubice koristile prigušivače. U prilog tome ide i nalaz vještaka oko oružja koje je pronađeno na zadnjem sjedištu “tojote” koja je zapaljena na Voždovcu. Ovim vozilom su ubice pobjegle sa mjesta događaja. Automat i pištolj, koji je bio na prednjem sjedištu, sada su na balističkom vještačenju. Već prvi rezultati pokazali su da je Baltić ubijen iz ta dva oružja. Tek se utvrđuje da li su automat i pištolj korišćeni i u nekim drugim likvidacijama. Na vještačenju je i “glok”,

Njen postupak nije najjasniji, osim ako nije ona nosila i koristila to oružje, pored službenog pištolja “CZ” . Ili ga je ona nabavila za Baltića.

za koji je policajka tvrdila da je Baltićev kako bi se i tu otklonila sumnja da li je korišćen u nekim rani-

jim pucnjavama. Pripadnica Policijske stanice na Vračaru suspendovana je do daljeg i u toku je disciplinski postupak, ali i krivični zbog ometanja pravde. Ona se sumnjiči da je “glok” bacila u kontejner i tako pokušala da ga se otarasi. “Njen postupak nije najjasniji, osim ako nije ona nosila i koristila to oružje, pored službenog pištolja “CZ” . Ili ga je ona nabavila za Baltića. Nije bilo razloga da ga baci”, navodi sagovornik za Novosti. Prava uloga policijske službenice u ovom slučaju tek treba da se do kraja odgonetne. Ona je te večeri bila u

uniformi i, navodno, kako je ispričala, krenula je do Baltićeve kuće, kako bi njegovoj supruzi, a svojoj kumi, čestitala novogodišnje praznike. Zločin je počinjen profesionalno. Baltiću je glava gotovo smrskana, kao i grudni koš. U njega je ispaljeno oko 60 hitaca. Prva operativna saznanja govore da je ubijen po nalogu “škaljaraca”, da su ubice stigle iz Bosne i Hercegovine, a da je, navodno, organizacija zločina povjerena Filipu Koraću, desnoj ruci Luke Bojovića. Korać slovi i za najbližeg saradnika “škaljaraca” u Beogradu. N.P.

APELACIONI SUD

HARIZAJ OSTAJE U PRITVORU

Apelacioni sud odbio je žalbu na produženje pritvora okrivljenom Elviru Harizaju koji je zbog ubistva Ajše Beriše, 19. maja 2016.godine u Podgorici, nepravosnažno osuđen na 20 godina zatvora. Istom presudom Hadži Hasi osuđen je na 18 godina, Bajramaš Hoti na godinu i sedam mjeseci zatvora, koliko je dobio i Sefćet Demiri.Tužilaštvo ih je teretilo da su toga dana, u periodu

od 23.30 do 00.00 časova, u parku u Ćemovskom polju ubili Ajšu Berišu, udarajući je kamenom u glavu, nakon čega je ona preminula, kako bi joj oteli 10 eura. U obrazloženju odluke Apelacionog suda se pored ostalog navodi da ukoliko bi se okrivljeni našao na slobodi postoji bojaznost da zbog visine zaprijećene kazne može pobjećei iz zemlje, jer ima rođake u inostranstvu.

10

eura je imala Ajša Beriša kod sebe kad je mučki ubijena kamenom.Njeno tijelo zatim je odneseno dvadesetak metara od mjesta ubistva i bačeno u žbunje

Mjesto ubistva starice


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

HRONIKA

17

NAVODNI PRIPADNIK ª KAVAČKOG KLANAº IZRUČEN IZ SRBIJE

ROGANOVIĆ SMJEŠTEN U IZOLACIJU U ZIKS-U

Crnogorski državljanin Vladimir Roganović (32) izručen je juče oko 14.30 časova iz Srbije, gdje je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja isprava. Roganovića, koji, navodno, slovi za člana “kavačkog klana”, na podgoričkom aerodromu dočekali su službenici Interpola, Posebne jedinice policije i Specijalne antiterorističke jedinice koji su ga direkno transportovali u Spuž, gdje će odslužiti ostali dio kazne. Prema saznanju Dnevnih novina, Roganović će biti smješten u odjeljenu “C” Kazneno popravnog doma u ZIKS-u i to u dvokrevetnoj sobi, gdje ću mu društvo praviti osuđenik, koji se dobro poznaje sa njim. Biće u izolaciji koja, podrazumijeva da će mu kretanje biti ograničeno, te da će na redovne šetnje ići sam. Kontakt će jedino moći da ima sa stražarima i cimerom, a sve u cilju njegove lične bezbjednosti. Roganović je u Beogradu uhapšen u maju prošle godine zbog posjedovanja lažnih dokumenata. U trenutku hapšenja Roganović je kod sebe imao lažnu ličnu kartu, uvjerenje o državljanstvu i krštenicu. U policijskoj stanici na Zvezdari je navodno namjeravao

ZA ROGANOVIĆEM JE CRNA GORA RASPISALA POTJERNICU JER JE OSUMNJIČEN DA JE 29. APRILA IZ BEOGRADA PRIJAVIO DA JE U PODGORIČKOJ DISKOTECI “BIGL” POSTAVLJENA BOMBA, A TREBA DA ODSLUŽI I KAZNU ZBOG NELEGALNOG DRŽANJA ORUŽJA.

Roganović

POKRENUT DISCIPLINSKI POSTUPAK

Policajac učestvovao u tuči Disciplinski tužilac pokrenuo je postupak protiv policijskog narednika – šefa smjene operativnog dežurstva u Stanici budvanske policije V.M. zbog narušavanja javnog reda i mira. “Dana 26.06.2017.godine oko 20.25 časova, u hodniku stambenog objekta u mjestu Rafailovići, opština Budva, V.M. se ponašao van službe,

suprotno članu 7. Stav 2.Kodeksa policijske etike, na način što nije spriječio narušavanje javnog reda i mira, već je lično narušio javni red i mir, tako što se fizički obračunavao, tj. razmjenjivao udarce rukama i nogama u predjelu glave i tijela u tuči koja se dogodila između, sa jedne strane M.P. i S.V., a sa druge strane K.M. i ime-

novanog policijskog službenika, usljed čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja shodno zakonu o JRM”, navedeno je u zaključku disciplinskog tužioca. Službenik policije V.M. počinio je težu povredu službene dužnosti i iz Zakona o unutrašnjim poslovima.

da ta dokumenta preda da bi na ime mladića čija je lična karta, dobio srpski pasoš i biometrijsku ličnu kartu, ali je u tome osujećen.Roganović je u policijsku stanicu u Ulici Milana Rakića došao sa starom ličnom kartom u koju je zalijepio svoju fotografiju. Imao je i lažno uvjerenje o državljanstvu, kao i krštenicu. Osuđen je na osmomjesečnu zatvorsku kaznu, a zbog sudske odluke kojom mu nije omogućeno da kaznu izdržava u Crnoj Gori započeo štrajk glađu tvrdeći da mu je život ugrožen u zatvoru u Srbiji. Za Roganovićem je Crna Gora raspisala potjernicu jer je osumnjičen da je 29. aprila iz Beograda prijavio da je u podgoričkoj diskoteci “Bigl” postavljena bomba, a treba da odsluži i ka-

znu zbog nelegalnog držanja oružja. Vladimir Roganović je sa bratom Duškom bio optužen za ubistvo Marka Vesnića, vođe “delija” u julu 2009. godine u Herceg Novom. On je pravosnažnom presudom 2014. oslobođen krivice, dok je njegov brat Duško osuđen na osam godina zatvora. Roganović se sumnjičio da je tokom januara 2014. godine, dok se nalazio u Istražnom zatvoru ZIKSa, davao po nekoliko stotina eura Nebojši Vlahoviću (21) da bi bacio bombu ispred kuće braće Milivoja i Milenka Ivančevića u podgoričkom naselju Zagorič. Milenko Ivančević je bivši službenik Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, dok je njegov mlađi brat Milivoje bio šef smjene obezbjeđenja u ZIKS-u.Takođe, Vladimir Roganović je više puta hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja. Njegov stric Niko Roganović je ubijen je 26.jula prošle godine u sačekuši u Herceg Novom nedaleko od kuće u kojoj je živio. Iste godine samo par mjeseci ranije njegov brat od strica Duško Roganović izgubio je obje noge u eksploziji automobila. N.P.


18

MARKETING

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

MARKETING

19

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 23.01.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Galerija Forum, ul. Trg Slobode 1, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Đurović Milisava upisane u listu nepokretnosti br. 2755 KO Nikšić, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: • stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 10, na katastarskoj parceli br. 1049, PD 1, spratnost P, površine 67 m2 i • garaža kao dio zgrade koja se nalazi u zgradi broj 10, na katastarskoj parceli br. 1049, PD 37, spratnost SU, površine 17 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVII prodaji iznosi 26.322,32 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Profesional DOO Nikšić na dan 31.10.2016. godine iznosi 23.117,50€ Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/412-393 i 067/ 422-922.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 23.01.2018. godine, sa početkom u 15h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Bojović Maruše upisane u posjedovnom listu br. 76, KO Kuta I, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - parcela br. 188, plan 008, skica 020, koja po kulturi predstavlja pašnjak 4. klase, površine 4421 m2, - parcela br. 452/1, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja kuću i zgradu, RB 1, površine 94 m2 i voćnjak 3. klase, površine 2538 m2, - parcela br. 452/2, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 6. klase, površine 224 m2, - parcela br. 455, plan 004, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 5. klase, površine 289 m2, - parcela br. 1825, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 380 m2, - parcela br. 1826, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 340 m2, - parcela br. 1827, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja njivu 4. klase, površine 620 m2, - parcela br. 1828, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja šumu 4. klase, površine 975 m2, - parcela br. 1829, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 2. klase, površine 1796 m2, - parcela br. 1830, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 2297 m2, - parcela br. 1831, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja voćnjak 3. klase, površine 2612 m2, - parcela br. 1832, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 4. klase, površine 861 m2, - parcela br. 1833, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja pašnjak 3. klase, površine 4429 m2, - parcela br. 1834, plan 008, skica 013, koja po kulturi predstavlja livadu 5. klase, površine 2552 m2, - i kuća koja se nalazi na parceli br. 452/1, u osnovi površine 94 m2. Početna kupoprodajna cijena na XXII prodaji iznosi 20.491,44 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Preduzetnika Marine Bojović na dan 03.04.2015. godine iznosi 18.715,50 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica

Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108- A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 18.01.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Gradska Kafana, ul. Njegoševa 31, Herceg Novi. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Milović Radojke koja je upisana u listu nepokretnosti br. 244 KO Bijela, Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to: -

stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 2, na katastarskoj parceli br. 267/1, PD 20, spratnost P4, povrsine 76m2.

Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na šestoj prodaji iznosi 62.920,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Milović Spasoja na dan 20.06.2017. godine iznosi 29.935,49 €.

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 24.01.2018. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama Hotela Il Sole, ul. Polimska 71, Berane. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Barjaktarović Lazara upisaneu listu nepokretnosti br. 24 KO Pešca, Uprave za nekretnine PJ Berane i to: - katastarska parcela br. 456, plan 6, skica 9, potes Pešca, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 279 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1 površine 107 m2 i pomoćnu zgradu broj zgrade 2, površine 17 m2, - porodična stambena zgrada koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 456, broj zgrade 1, spratnost P1 u osnovi površine 107 m2, sa PD1, koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor, spratnost P, površine 80 m2, PD2, koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor, spratnost P1, površine 67 m2 i PD3, koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 84 m2 i - pomoćna zgrada koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 456, broj zgrade 2, spratnost P, površine 17 m2.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 17.01.2018. godine do 16.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 -A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na XVIII prodaji iznosi 24.432,29 €.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

- za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 067/412-393. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

Ukupan iznos preostalog duga dužnika Lugovi - preduzetnik Adrović Enes na dan 27.07.2016. godine iznosi 20.449,36€.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić


20

AKTUELNO

MITROPOLIT CRNOGORSKI MIHAILO

VRATITI OBJEKTE U VLASNIŠTVO CPC

Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo u božićnoj poslanici pozvao je državne institucije da riješe crkveno pitanje i da se vrate crkve i manastiri Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC), kako bi napokon došao mir, jedinstvo i napredak čitavog crnogorskog društva. “Više nego ikad čujte moj vapaj da se ujedinimo oko svete CPC, koja je majka svih nas, jer ni države Crne Gore ne bi bilo bez njene Crkve. Davno su naši stari govorili, kome je Bog Otac, tome je i Crkva Majka”, rekao je Mihailo. On je kazao da ukoliko se državi i crnogorskom narodu ne vrate u vlasništvo crkve i manastiri, onda nema ni države Crne Gore. “Ovogodišnji Božić slavimo u vrijeme neslavnog i poraznog jubileja - 100 godina od takozvane Podgoričke skupštine kada je crnogorski narod na podmukao način izgubio svoju državu i crkvu”, naveo je Mihailo. On je podsjetio da je Crna Gora obnovila svoju državnost 21. maja 2006. godine, da je kodifikovan crnogorski jezik u Vašingtonu kao samostalni svjetski jezik, kao i da postoje zastava, grb i druga crnogorska identitetska obilježja. “Crna Gora je postala članica NATO saveza i približava se Evropskoj uniji. Međutim, ako se ne riješi crkveno pitanje i ne zaokruži naš nacionalni identitet, svi ovi naši rezultati i dometi mogu biti dezavuisani i osujećeni”, smatra Mihailo. On je naveo da mu je na srcu da se crnogorski narod vrati sebi, da se osvijesti, poželi izbavljenje iz vjekovnog duhovnog ropstva, da zavapi Gospodu u molitvi, da država riješi crkveno pitanje. “Duhovno siromaštvo korjen je svakog drugog siromaštva i nezadovoljstva, a crkveno pitanje i zaokružen nacionalni identi-

VIŠE NEGO IKAD ČUJTE MOJ VAPAJ DA SE UJEDINIMO OKO SVETE CPC, KOJA JE MAJKA SVIH NAS, JER NI DRŽAVE CRNE GORE NE BI BILO BEZ NJENE CRKVE. DAVNO SU NAŠI STARI GOVORILI, KOME JE BOG OTAC, TOME JE I CRKVA MAJKA tet uslov svake društvene stabilnosti i prosperiteta”, rekao je Mihailo. On je kazao da treba biti srećan i radostan, jer je osvanuo dan nade da se Hristovim rođenjem, smrću i vaskrsenjem svi spase, da sve obasja zle i dobre, da oproste onima koji ih vrijeđaju, negiraju crkvu, jezik, državu, himnu, grb i svako crnogorsko nacionalno obilježje. “Hristos je oprostio uvrede i grijehove grešnicima, ali i ostavio poruku da ne prašta grijehove farisejima, domaćim odrodima i zakletim neprijateljima naše CPC i države Crne Gore”, naveo je Mihailo. Prema njegovim riječima, u crnogorskom društvu i ovog Božića još se traže rješenja pitanja siromaštva brojnih sugrađana i slušaju se žalosni izvještaji o napuštanju domovine. “S nevjericom pratimo negativne demografske pokazatelje i selektivne abortuse, a blago rečeno, zgorženi smo kad u naše vrijeme čujemo najgore pogrde i psovke upravo na račun žene i majčinstva”, rekao je Mihailo. Međutim, kako je dodao, pored svega tog stradanja i zla, kroz koje prolazi Crnogorska crkva i njeni vjernici, na ovaj najradosniji praznik treba se opomenuti da se ljepota i radost života postiže samo s Bogom i u međusobn o m zajedništvu. Mihailo

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

PRAVOSLAVNI VJERNICI SLAVE BADNJI DAN I BOŽIĆ

MLADI DANAS VIŠE POŠTUJU TRADICIJU NEGO STARIJI

Primijetio sam da više tradiciju poštuju mladi nego stariji, a to je lijepo jer na mladima svijet ostaje. Prije sunca se ide u šumu da se siječe badnjak, kako tradicija nalaže


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

■ SIMBOL SVETOG

⌦ Marina Ilić

P

ravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan, praznik tokom kog se u hramovima i domovima pale badnjaci i služe povečerja uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika - Božića.

Povodom božićnih praznika na mnogim mjestima u Podgorici još u četvrtak je počela prodaja badnjaka, te su oni već tada bili izloženi kod Hrama Hristovog vaskrsenja, ali i kod Pet udovica, “Gintaša”, kao i u mnogim drugim djelovima grada. Kako su ekipi Dnevnih novina kazali prodavci, najveća potražnja je dan uoči Badnjeg dana, kada vjernici širom Crne Gore nalažu sveto drvo u hramovima. Prema riječima prodavca Miodraga Rašovića, tradiciju danas više poštuju mladi nego stariji. “Primijetio sam da više tradiciju poštuju mladi nego stariji, a to je lijepo jer na mladima svijet ostaje. Prije sunca se ide u šumu da se siječe badnjak, kako tradicija nalaže”, kaže Rašović.

■ OSTAVLJA KO

KOLIKO MOŽE

On napominje da se badnjak ne kupuje, već narod ostavlja koliko može. “Radim ovo već 20 i nešto godina i cilj mi je da poslužim narodu, a narod će to nagraditi. Pa koliko god, bilo to 20 centi, 20 eura, 200, 2.000, to nema nikakve veze. Važno je da se proslavi Božić. Ljudi prilaze, pitaju, informišu se, a za Badnji dan uzimaju badnjak”, objašnjava Rašović. Kako kaže, izbor je veliki, ali najviše se uzimaju badnjaci

srednje veličine. “Takođe, sve češće se uzimaju i badnjarice koje smo mi napravili, a koje u kući kao dekoracija mogu da stoje i po godinu. Ni one nemaju cijenu, ali narod ostavlja euro, dva ili pet, kako ko”, kazao je Rašović. Maštovite praznične dekoracije su posljednjih godina sve češće, te smo tako kod jednog od prodavaca zatekli i badnjarice sa figuricama svetaca. Taj trud se ipak naplaćuje, od tri do pet eura. “Ima dosta rabote oko toga i ulaže se. Tako imamo ove dekorativne figurice koje koštaju dva, četiri ili pet eura, u zavisnosti od toga kolike su. Za njih su zainteresovani građani svih uzrasta”, naglašava prodavac Igor. Milan Ivančević iz Pipera kaže da izlaže badnjake već 10 godina, a da interesovanje još ne izostaje. Ipak, prema njegovim riječima, tradicija se polako zaboravlja. “Tradicija nalaže da, prije izlaska sunca, sin i otac beru badnjak. Sijeku ga sa tri strane, tri puta i zaliju ga vinom. Međutim, toga je sve manje. Ko će danas iz Podgorice da ide da sječe badnjak. Zato ih mi donosimo i badnjak nema cijenu”, dodao je Ivančević. Božićno slavlje počinje na Badnji dan, a to je uoči Božića, koji se kod svih hrišćana slavi kao dan rođenja Isusa Hrista.

Za badnjak koliko se da

DRVETA

Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo. Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Za Badnje jutro muškarci iz kuće idu da beru badnjake. Kada beru badnjak prekrste se, pospu ga vinom i žitom i onda sijeku. Po dolasku kući, žene ih dočekuju i posipaju žitom do šporeta, a oni zatim stavljaju jednu grančicu u šporet. Tokom Badnjeg dana, po običaju, jede se isključivo posna hrana, ali se priprema i božićna trpeza. Za Badnji dan poste svi ukućani. Spremaju se priganice, riba, posni pasulj, krompir. Dok čekaju zalazak sunca i nalaganje badnjaka, porodice pripremaju bogatu božićnu trpezu. Najčešće je tu pečenje, sarma, pita i nekoliko vrsta kolača. Pogaču sa novčićem, orahom i žitom domaćice peku u nedjelju ujutru, za Božić, kako bi bila freška kada stigne polaznik.

■ “MIR BOŽJI,

HRISTOS SE RODI!”

Na Božić, rano ujutro, polaznik ide u kuću koju treba da polazi. Običaj je da on sa grančicom badnjaka ulazi u kuću govoreći: “Domaćine! Dobro jutro i srećan vam Božić”! Ukućani odgovaraju:”Sve ti srećno i čestito bilo”! Poslije tarkanja badnjaka, ukućani se tri puta ljube. Jedni govore: “Mir božji, Hristos se rodi”, a drugi odgovaraju:”Vaistinu se rodi”. Polaznik najčešće ostaje na ručku i tada domaćica, u najvećem broju slučajeva, pored ostalog iznese česnicu, odnosno prijesnu pogaču u koju je stavljen metalni novac, a ponegdje i parčence ivera od badnjaka, malo od jarma, od sita i sl. Ova pogača se lomi rukama na onoliko djelova koliko ima prisutnih za trpezom. Vjeruje se da će onaj koji nađe novac biti srećan. Velika je radost kada novčić nađe domaćin ili domaćica kuće.

BOŽIĆNE ČESTITKE STIGLE I OD POLITIČARA Božićne praznike su svim pravoslavnim vjernicima i sveštenstvu čestitali predstvanici političkih partija u Crnoj Gori. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović istakao je da vjeruje da Crna Gora jeste i biće mirna i spokojna oaza za baštinjenje jednakih mogućnosti i slobodnog mišljenja i djelovanja, kako vjerskih tako i civilizacijskih uopšte.

„Radost koju donosi Božić svim ljudima dobre volje od neizmjernog je značaja za sveukupni ambijent povjerenja i poštovanja u svakoj zajednici. Nada kojom nas obuzima najradosniji hrišćanski praznik je motiv da budemo bolji i tolerantniji poslije svakog narednog Božića”, kazao je Brajović čestitajući Božić. Čestitke vjernicima i sveštenstvu su uputili i Lider NO-

VA-e Andrija Mandić, predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, predsjednik URA-e Dritan Abazović, predsjednica Demokratske srpske stranke Dragica Perović, te lideri DNP-a, Ujedinjene Crne Gore, barskog Parlamenta i HGI-a Milan Knežević, Goran Danilović, Radomir Novaković, i Marija Vučinović.

AKTUELNO

21

MITROPOLIT CRNOGORSKO PRIMORSKI

Zagrliti se i otpozdraviti riječima vjere i ljubavi

Mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije pozvao je juče, u tradicionalnoj Božićnoj poruci, vjernike da ne svode Boga na Djeda Mraza i osudio abortuse koje je je nazvao “čovjekoubistvom i bogoubistvom”. “Onoga koga je dublje i zdravo ljudsko pamćenje zapamtilo kao Božić Batu, kao Boga koji je postao naš bata, brat i vječni sabrat, podarivši čovjekovoj prirodi, kao Bogočovjek, ne samo čovještvo, nego vječno bogočovještvo kao mjeru čovjekovog savršenstva, pretvara u Djeda Mraza”, naveo je Amfilohije u Božićnoj poruci. Tvorac i darodavac vječnog života pretvara se, kako je rekao, u starčića koji dijeli djeci obične darove. “Predvječni Bog koji rođenjem od Djeve postaje Dijete mlado, obdarujući time ne samo djecu nego sve čovječanstvo - vječnom mladošću, svodi se na trgovčića i zabavnika dječijeg. Tako biva u naše dane i sa proslavljavanjem Nove godine, takođe vezane od samog početka za Božić, Hristovo rođenje”, rekao je Amfilohije. Onaj koji, kako sam kaže, ”sve čini novim”, darivanjem novog vječnog života i vječne radosti, svodi se na prolazno zadovoljstvo i radost, bezvremeni čovjek postaje rob vremena i ništavila, hljeba i igara. “Takođe u svjetlosti Hristovog roždestva tri osnovne zemne, ljudske stvarnosti, dobijaju vječni smisao i značenje. Te tri stvarnosti Crkva Božja osvećuje i proslavlja upravo uoči Božića

Amfilohije

“PREDVJEČNI BOG KOJI ROĐENJEM OD DJEVE POSTAJE DIJETE MLADO, OBDARUJUĆI TIME NE SAMO DJECU NEGO SVE ČOVJEČANSTVO - VJEČNOM MLADOŠĆU, SVODI SE NA TRGOVČIĆA I ZABAVNIKA DJEČIJEG. kao Djetinjci, Materice i Oce. U svjetlosti Bogomladenca, Bogomajke i nebeskog Oca, rođenje djeteta, materinstvo i očinstvo zemno, postaje sveto trojstvo, svetinja nad svetinjama ljudskog nebozemnog života”, kazao je Amfilohije. Prema njegovim riječima, postavši dijete “najljepši između sinova ljudskih”, kako ga naziva prorok Božji još prije njegovog rođenja, on svojim rođenjem osvećuje tajnu svakog začeća djeteta i rođenja. “Otuda svaki abortus čedomorstvo, predstavlja, ne samo čovjekoubistvo, nego i hristoubistvo, bogoubistvo. Zato nije slučajno da je čedomorstvo ozakonjeno upravo u vremenima ateizacije ljudskog roda”, smatra Amfilohije. On je kazao da se današnji humanizam koji temelji na razovaploćenju Boga Logosa, na njegovom svođenju na ”Deda Mraza”, na odricanju od njega kao ”Božić Bate”, darodavca vječne bogočovječne mladosti, obogotvoruje djeteubistvo, materoubistvo i oceubistvo, stremeći da uništi to sveto trojstvo, odnosnot dijete, majku i oca, koje je slika i obraz nebeskog Boga ljubavi, Oca i Sina i Duha Svetoga. “Njemu Bogu u Svetoj Trojici se klanjajući, javljenom u ličnosti Bogomladenca, Djeteta mladog Predvječnog Boga, zagrlimo jedni druge bogolikim zagrljajem i otpozdravimo riječima vjere, nade i ljubavi: Vaistinu se Hristos Bogočovjek rodi”, poručio je Amfilohije.


22

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

NAJZNAČAJNIJE AKTIVNOSTI U ZDRAVSTVEN NABAVKA MEDICINSKE OPREME Za nabavku medicinske opreme Vlada je tokom prošle godine opredijelila 11,8 miliona eura. Kao najznačajnija se izdvojila nabavka angio sale i operacionog mikroskopa za zadnji segment oka za Klinički centar Crne Gore, za koje su nadležni do tada pacijente upućivali u centre van zemlje. U proceduri je nabavka linearnog akceleratora i gama-kamere za Klinički centar, čiji su postupci nabavke i vrednovanja u toku, kao i nabavka pet skenera za četiri bolnice i Institut za bolesti djece. U proceduri je takođe na-

11,8 MILIONA EURA OPREDIJELJENO JE PROŠLE GODINE ZA NABAVKU MEDICINSKE OPREME

bavka opreme za kardiohirurgiju i nabavka magneta vrijednog 1,5 miliona eura. U ovoj godini najavljena je nabavka dva

digitalna mamografa za sjevernu i južnu regiju, koji će biti namijenjeni za preventivne programe za karcinom dojke.

UMREŽAVANJE PRIVATNIH APOTEKA Ponovno je realizovano umrežavanje privatnih apoteka u javni zdravstveni sistem, pa su tako građani, osim u

apotekama Montefarma, dobili mogućnost da ljekove na recept podižu i u privatnim apotekama. Kroz Projekat

uključivanja privatnih apoteka u Mrežu zdravstvenih ustanova omogućen je pristup privatnih apoteka tržištu maloprodaje ljekova i vršenje usluga izdavanja ljekova na recept za osiguranike Fonda za zdravstveno osiguranje, pod jednakim uslovima, kao i apotekama Montefarma, što je praksa zemalja Evropske unije i zemalja šireg regiona. Na ovaj način obezbijeđena je bolja dostupnost, snabdijevanje ljekovima, te konkurentnost.

DONIJETA NOVA LISTA LJEKOVA Nova lista ljekova koji se propisuju i izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje usvojena je na sjednici Vlade krajem godine, a biće uskoro u primjeni. Prilikom izrade nove liste ljekova, kako je saopšteno iz Ministarstva, podjednako se vodilo računa o svim osiguranicima, a posebna pažnja usmjerena je na osjetljive grupe građana i potrebe njihovog liječenja. Komisija

je posebno vodila računa o ljekovima za teške i rijetke bolesti i proširila Listu, kako bi potrebe za adekvatnom terapijom bile zadovoljene i kod ove osjetljive grupe pacijenata. Nakon početka primjene, Lista će se ažurirati, što znači da će biti upotpunjavana ljekovima u zavisnosti od potrebe pacijenata i prijedloga ljekara i farmakologa, a u skladu sa modernim medicinskim tehnologijama.

Suočeni sa nikad manjim obuhvatom vakcinisane djece MMR vakcinom, nadležni su organizovali kampanju što je uticalo na veći broj vakcinisane djece

TRANSPLANTACIJE Potpisan je Protokol o saradnji u oblasti transplantacione medicine sa hrvatskim ministarstvom zdravstva, koji će omogućiti crnogorskim državljanima da se nađu na listi za presađivanje organa Eurotransplanta. Sporazum predviđa da se državljani Crne Gore mogu upisati na listu čekanja Hrvatske za presađivanje organa, koja je dio Eurotransplant fondacije, odno-

sno organizacije koja pruža usluge transplantacijskim centrima, laboratorijima i donorskim bolnicama u najrazvijenijim evropskim zemljama, a uz poštovanje pravila reciprociteta, po sistemu organ za organ. Saradnja dvije države ima za cilj da omogući dostupnost metoda liječenja transplantacijom solidnih organa (jetra i srce), pacijenata iz Crne Gore, na načelu reciprociteta.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

23

NOM RESORU URAĐENE TOKOM 2017. GODINE Vlada je dala saglasnost da se Ministarstvu zdravlja – Kliničkom centru Crne Gore dio prostorija Centra za rehabilitaciju ustupi za potrebe Nacionalnog centra za autizam

85

SPECIJALIZACIJA I 10 SUBSPECIJALIZACIJA ODOBRENO JE ZA OVU GODINU

INFORMACIONI SISTEM I E-ZDRAVSTVO Uveden je novi model elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda čijom primjenom pacijent u kraćoj proceduri ostvaruje specijalistički pregled, vrijeme čekanja na pojedine preglede je znatno smanjeno, a država ostvaruje značajne uštede po osnovu putnih troškova. Uveden je novi elektronski servis eRecept, koji pacijentima i osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje, putem potrala eZdravlje, pruža informacije o receptima koji su aktivni, kao i o receptima koji su realizovani u posljednjih šest mjeseci. U fazi testiranja je Projekat digitalnog potpisivanja elektronskog recepta, što stvara pretpostavke za isključivanje štam-

pane verzije recepta iz zdravstvenog sistema Crne Gore. U testnoj fazi je Projekat uvođenja laboratorijskog informacionog sistema u Domu zdravlja Podgorica. Ovaj projekat ima za cilj da elektronskim putem obezbijedi ljekarima i pacijentima uvid u laboratorijske nalaze. Uspostavljena je automatska sinhronizaci-

ja baze osiguranika Fonda sa nadležnim registrima u državi: Centralni registar stanovništva (podaci o preminulima i o prebivalištu) i Centralni registar obveznika i osiguranika (podaci o prijavi na zdravstveno osiguranje). Integracija specijalnih bolnica Dobrota, Risan i Brezovik u zdravstveni informacioni sistem.

SISTEMATIZACIJE, SPECIJALIZACIJE... U cilju racionalizacije i optimizacije kadra u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, urađena je sistematizacija svih javnih zdravstvenih ustanova, koje su dugoročno orijentisane planom ljudskih resursa u zdravstvu za period 2013-2022. Takođe, specijalizacije su rađene u saradnji sa menadžmentima ustanova, direktorima klinika i lje-

POVEĆAN OBUHVAT VAKCINACIJE Znatno je povećan obuhvat vakcinisane djece MMR vakcinom. Naime, suočeni sa nikad manjim obuhvatom vakcinisane djece MMR vakcinom, nadležni su organizovali medijsku kampanju, intenzivirali razgovore sa roditeljima, organizovali vanredne vakcinacije, te sproveli dodatnu imunizaciju u rizičnim, teško dostupnim i mobilnim populacijama, što je uticalo na veći broj vakcinisane djece.

karima, pa je za narednu godinu definisano da se odobri 85 specijaliza-

cija i 10 subspecijalizacija. Planski su dodijeljene specijalizacije na državnom nivou, sa krajnjim ciljem da broj ljekara u sljedećih pet godina bude povećan sa 2,2 na tri ljekara na 1.000 stanovnika, čime se približavamo prosjeku Evropske unije. Kada je u pitanju edukacija zdravstvenih radnika, za ovu godinu u budžetu je obezbijeđeno 700.000 eura.

CENTAR ZA AUTIZAM Vlada je dala saglasnost da se Ministarstvu zdravlja – Kliničkom centru Crne Gore dio prostorija Centra za rehabilitaciju ustupi za potrebe Nacionalnog centra za autizam, koji će kao oblik tercijalne zdravstvene zaštite biti u okviru Kliničkog centra. Slijedi usvajanje Strategije i akcionog plana za trajno rješavanje problema djece sa poremećajima iz autističnog spektra koji do detalja definiše potrebe za kadrom

u svakom crnogorskom gradu. Sistematičan pristup u rješavanju ovog problema dovešće do toga da sva djeca koja imaju poremećaje iz autističnog spektra, djeca kod koje postoji narušen psihomotorni razvoj, dobiju šansu da ostvare maksimum sopstvenih mogućnosti što će, kako poručuju nadležni, značajno uticati na smanjenje korištenja socijalnih servisa i biti na zadovoljstvo i korist njihovih roditelja i šire društvene zajednice.


24

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

U TIVATSKOM HOTELU ZADOVOLJNI POSJETOM TOKOM PRAZNIKA

Novu godinu u Regentu dočekalo 170 gostiju

U hotelu Regent Porto Montenegro zadovoljni su posjetom i boravkom u hotelu tokom novogodišnjih praznika. Novu godinu u Regentu dočekalo je 170 gostiju. „Popunjenost kapaciteta posljednjeg dana 2017. godine je vrlo ambiciozno najavilo 2018. godinu u hotelu. Čast nam je što je 170 gostiju iz zemalja regiona, Evrope i Sjedinjenih Američkih Država ukazalo povjerenje da posljednja noć u godini provedu upravo u našem hotelu“, kazao je ocjenjujujući prodaju novogodišnjih aranžmana direktor prodaje i marketinga Roko Palmić. Nakon dočeka Nove godine, sezona prazničnih događaja se nastavlja. Niz ručkova, akcija i svakodnevnih promocija očekuje sve one koji se odluče

da januarske dane provedu u ambijentu hotela Regent Porto Montenegro. Već 7. januara u restoranu Dninig Room biće organizovan božićni ručak koji će trajati od 12-14 sati, a njegova cijena je 35 eura. Iz Regenta naglašavaju konstantan rast gostiju koji stižu sa tradicionalnih tržišta. Inače, mendžment hotela je zadovoljna prošlogodišnjim rezultatima, posebno nakon otvaranja novog krila Aqua – Regent Pool Club rezidencije sa 62 smještajne jedinice u kojima je tokom ljeta boravio značajan broj gostiju i zabilježen je rast od pet odsto. To je, naglašavaju, značajan rast s obzirom na povećanje broja kapaciteta. Ove godine planiran je nastavak izgradnje krila BAIA sa 70 smještajnih jedinica ko-

IN I ČL

I je će biti otvoreno tokom ljeta 2019 godine. U protekloj godini brojna su dešavanja realizovana zajedno sa Centrom za kulturu Tivat, Turističkom organizacijom Tivta, Festivalima Purgatorije, Kotor Art, Internacionalnom smotrom mode u Kotoru. Organizovani su i koncerti u saradnji sa Muzičkim školama u Kotoru i Tivtu. U znak zahvalnosti na toj saradnji, Regent Porto Montenegro uručio je školama instrumente koji su im nedostajali. Sredstva za nabavku instrumenata skupljena su na zabavi koju su zaposleni organizovali za kraj godine. Od prikupljenih sredstava tivatskoj Muzičkoj školi kupljen je trombon, a kotorska škola „Vida Matjan“ dobila je violončelo. Zora Krstović

C Rešad Alijev

N

ova banka, čiji je osnivač kompanija Azmont Investments, tokom prošle godine je ulagala i razvijala servise i usluge kako bi zadobila povjerenje klijenata, dok u narednom periodu namjerava da radi na proširenju portfolija, saopšteno je iz menadžmenta.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 22.01.2018. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela Bianca, ul. Mirka Vešovića, Kolašin. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Šćepanović Vlada upisane: 1) u listu nepokretnosti br. 792, KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: katastarska parcela broj 1045, plan 6, skica 26, potes Gornji Pažanj, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 1. klase, površine 3003 m2, katastarska parcela broj 1044, plan 6, skica 26, potes Gornji Pažanj, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 1. klase, površine 5480 m2, 2) u listu nepokretnosti br. 1141, KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: poslovni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 550/6, PD 54, spratnost P, površine 31 m2 i poslovni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 550/6, PD 55, spratnost P, površine 36 m2.

-

Početna kupoprodajna cijena na XI prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 792, KO Kolašin i to: za katastarsku parcelu broj 1045, livadu 1. klase, površine 3003 m2 iznosi 23.500,00 € za katastarsku parcelu broj 1044, šume 1. klase, površine 5480 m2 iznosi 43.000,00 €

-

Početna kupoprodajna cijena na XI prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1141, KO Kolašin iznosi 18.900,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Šćepanović Vlada na dan 21.03.2017. godine iznosi 80.288,56 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 21.01.2018. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić, Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

“Kada smo 2016. godine odlučili da portfolio proširimo i osnujemo tada najmlađu banku u Crnoj Gori, vodili smo se dobrim planiranjem i ogromnim iskustvom koje donosimo upravo iz finansijskog sektora. I tada smo vidjeli i sada držimo do velikog potencijala koje ima crnogorski bankarski sektor”, rekao je u intervjuu agenciji Mina-business izvršni direktor Azmont Investmentsa i član Odbora direktora Nove banke Rešad Alijev. On je dodao da je Nova banka i dalje mlada, tako da je njeno poslovanje tokom cijele prošle godine karakterisalo ulaganje i razvoj servisa i usluga kako bi se predstavila klijentima i zadobila njihovo povjerenje. “U narednom periodu nas očekuje kako širenje portfolija, tako i samih ekspozitura. Zadovoljni smo timom koji je sa nama i vjerujemo u njihovu energiju i znanje koje nose sa sobom”, kazao je Alijev. On je saopštio da je Nova banka prošle godine znatno uvećala kreditni portfolio. “Ako uporedimo tržište poslovanja sa preduzećima danas i prije nekoliko godina, vidimo značajne pomake i vjerujemo da su transparentnost poslovanja te određene izmjene koje su implementi-

rane znatno doprinijele zdravijoj atmosferi”, naveo je Alijev. On smatra da banke sada mogu lakše pratiti i naplatiti potraživanja, što je dugoročno važno kada se govori o stabilnosti. “Kako se boniteti kompanija postepeno popravljaju to doprinosi i pomaže stanovništu takođe u ovom dijelu i omogućava bolju kreditnu sposobnost građana”, rekao je Alijev. On je kazao da je trend smanjivanja kamatnih stopa u padu, kao i da su sadašnja očekivanja da će tako biti i u narednom periodu. Alijev, međutim, smatra da je prerano za neke dugoročnije predikcije u tom dijelu. “I dalje vidimo potencijal i mogućnosti razvoja tržišta ovdje – trenutne poreske stope koje se odno-

NAŠ FOKUS U NAREDNOM PERIODU ĆE SVAKAKO BITI RAD, PRIJE SVEGA, SA MALIM I SREDNJIM PREDUZEĆIMA I GRAĐANIMA. OSTAJEMO OTVORENI ZA CJELOKUPAN PRIVREDNI SEKTOR, ALI ĆE NAŠ PRIORITET BITI FINANSIRANJE BONITETNIH KOMPANIJA


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

25

REAGOVANJE

NTERVJU: IZVRŠNI DIREKTOR AZMONT INVESTMENTSA LAN ODBORA DIREKTORA NOVE BANKE REŠAD ALIJEV

DALJE VIDIMO POTENCIJAL CRNOGORSKOG TRŽIŠTA Portonovi se na preduzeća i njihovu dobit u Crnoj Gori su dobre i stoga potencijalno atraktivne i stranim investitorima. Ukoliko bi se to koristilo na pravi način i dodatno promovisalo, uz određene modifikacije i olakšice pri, recimo, registraciji kompanije, može se takođe koristiti za privlačenje stranih investicija i kompanija u Crnu Goru”, saopštio je Alijev. On je dodao da tu vidi i krajnju korist za bankarski sektor, te prihode banaka koji nijesu usko vezani za kredite, kao što su depozitne i transakcione naknade. Samim tim, to bi imalo dodatno dobar uticaj na ekonomsku situaciju u državi. “Naš fokus u narednom periodu će svakako biti rad, prije svega, sa malim i srednjim preduzećima i građanima. Ostajemo otvoreni za cjelokupan privredni sektor, ali će naš prioritet biti finansiranje bonitetnih kompanija, odnosno projekata kod kojih ćemo jasno utvrditi da će zahva-

ljujući poslovanju i dostupnim sredstvima nesmetano moći da vraćaju kreditna zaduženja”, rekao je Alijev. On je poručio da će posebna pažnja biti posvećena i stvaranju proizvoda koji uključuju novu IT tehnologiju u bankarskoj industriji. “Vjerujemo da će nas to dodatno diferencirati na tržištu”, naveo je Alijev. Kada je riječ o realizaciji projekta Portonovi u Kumboru, on je saopštio da je veoma zadovoljan dinamikom izgradnje i onim što je urađeno u prethodnom periodu. “Građevinski radovi u dijelu Donjeg naselja, koje je srce Portonovog, napreduju dobro i zgrade iz toga dijela su vidljive iz okolnih mjesta. Uporedo su napredovali i radovi na apartmanima u Marini i Ribarskom. Svi grubi radovi na Marini su završeni, a počeli smo rad na neophodnim objektima uz sjeverni dok”, kazao je Alijev.

On je dodao da, paralelno sa tim, infrastrukturni radovi za prvi One&Only Hotel u Evropi dobro napreduju i to u nekoliko segmenata. Alijev je podsjetio da je kompanija prošle godine, u kojoj je obilježila pet godina rada u Crnoj Gori, nagrađena na evropskom samitu European Property Awards za projekat Portonovi. Kompanija je dobila najviša priznanja od pet zvjezdica u dvije kategorije: Mixed-use Architecture for Montenegro, odnosno priznanje za arhitekturu projekta mještovite namjene za Crnu Goru, i Mixed-use Development for Montenegro, priznanje za razvoj projekta mještovite namjene za Crnu Goru. “Ponosni smo zbog tih priznanja, koja su velika motivacija, ali i dodatna odgovornost za nas i naše partnere. Kada vas procjenjuju najveći lideri i eksperti industrije to svakako jeste podstrek da pratimo našu viziju i razvijemo Portonovi rizort onako kako smo ga i zamislili”, poručio je Alijev. On je podsjetio da je Portonovi zamišljen kao rizort koji će pokrivati površinu od 26 hektara zemlje, kao luksuzno naselje sa raznolikim nekretninama, ukrašen buticima poznatih svjetskih brendova i eminentnim restoranima, a sa autentičnim regionalnim karakterom uz najmoderniju marinu za megajahte i otvorenim pristupom moru. (MINA)

Zbog administrativnog nesporazuma zaustavljena gradnja hrama u Argentini U petak, 5. januara 2018. godine, u članku koji je potpisao g. Željko Vukmirović, imali smo priliku da pročitamo vijest sa bombastičnim naslovom: „Nema crnogorske zemlje za Amfilohija u Argentini“! No, izgleda da je pomenuti novinar, ako se pomenuti gospodin uopšte može nazvati novinarom, imao izvjesne vizije u snovima, a na osnovu kojih je napisao pomenuti članak. Neki bi rekli: “Što je babi milo, to joj se i snilo“, ali meni se čini da je ovoga puta baba sanjala otvorenih očiju, upinjući se iz peta da iz argentinskih novosti pročita baš ono što bi voljela. A evo, gospodine „novinare“, i uvažena javnosti u Crnoj Gori - šta je istina. Gospodin Horhe Kapitanić je kao gradonačelnik grada Re sistencije poklonio teren za izgradnju Crkve Svete Trojice za sve pravoslavne hrišćane grada Resistencije, a njih ima i Crnogoraca i Srba, i Ukrajinaca, i Grka, i Bugara… i svi su oni, na neki način, zastupljeni u odboru za izgradnju tog Hrama. Prirodno je da glavni predstavnik Crkve u tom dogovoru bude mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije. Taj čin je bio opšteprihvaćen od svih naših iseljenika koji su izjavili da su njihovi djedovi i očevi odavno maštali da se izgradi pravoslavni hram u gradu Resistenciji. Kako je i sam izjavio, g. Kapitanić je od svojih ljudi iz administracije dobio informaciju da sa pomenutim terenom (placom) nema nikakvih zakonskih problema. Međutim, odnekuda poslije dvije godine procedure prenošenja tog placa na ime novoosnovane Eparhije buenosaireske i južno-centralnoameričke, neko je reagovao i našao da je taj plac porodica Koduti donirala gradu, ali pod izvjesnim uslovima, koji nisu u potpunosti ispoštovani. Ljudi (Argentinci), a ne naši iseljenici kako se pokušava pokazati u tekstu pome-

nutog novinara, koji su pokrenuli to pitanje, takođe su rekli da nemaju ništa protiv Crkve jer su i sami Hrišćani, ali da reaguju jer smatraju da se nisu ispoštovale jasne zakonske procedure. Dakle, desio se nesporazum unutar administracije grada, koji će se, nadamo se, brzo biti prevaziđen i niko od aktera ni u jednoj riječi nije zbog toga osudio Pravoslavnu crkvu. Gospodin Kapitanić je obećao da će se ubrzo razjasniti u čemu je problem i da će se sam postarati da problem bude riješen na zadovoljstvo i mir svih zainteresovanih strana. Nema, dakle, nikakvog govora da je neko radio ovdje protiv Pravoslavne crkve i takođe nema govora o tome da Eparhija buenosaireska i južno-centralnoamerička Srpske patrijaršije kojom administrira mitropolit crnogorskoprimorski gospodin Amfilohije odustaje od izgradnje Hrama Svete Trojice u Resistenciji. Očigledno je, nažalost, da je namjera pomenutog novinara bila, ne da iznese istinite činjenice o pomenutom događaju, nego da i dalje, zajedno sa svojim istomišljenicima, produbljuje vjersku i nacionalnu mržnju u našem narodu. Namjesto, ako sam ne zna ili nije stigao da se nauči, da gospodin Vukmirović obiđe ovih dana Crnu Goru, gdje stotine hiljada pravoslavnih građana Crne Gore u svojim hramovima sa svojim mitropolitom, episkopima i sveštenicima proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik - Božić i od njih sazna čija je crkvena imovina u Crnoj Gori, on javno poziva na pljačku i otimanje imovine Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, što je nezamislivo u svakom civilizovanom društvu, a što mu je očigledno bio jedini motiv pisanja ovog teksta, navodi se, između ostalog, u reagovanju protojereja Branka Stanišića. Odgovor novinara Dnevnih novina u sljedećem broju.


26

AKTUELNO

PREMA KUČIMA I PIPERIMA NA DVA TOČKA

Dvije biciklističke rute za iskusnije vozače

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

VODOVOD I KANALIZACIJA: PLAN

ZA SEOSKE VODO V

odovod i kanalizacija doo planira u narednoj godini da uloži 545.000 eura u seoske vodovode na području Glavnog grada, u saradnji sa lokalnom zajednicom i Ministarstvom poljoprivrede.

Početkom 2018. godine Glavni grad će dobiti dvije biciklističke rute ukupne dužine oko 30 kilometara. Kučka ruta je u dužini od 15-ak kilometara, od Doljana do Ubala, preko Donje i Gornje Vrbice, te Donjeg i Gornjeg Meduna i Muzeja Marka Miljanova. Piperska ruta duga je 15ak kilometara od Vezirovog mosta starim putem za Danilovgrad do skretanja za Rogame, mostom preko rijeke Zete kroz Duklju, Vukoviće i Đurkoviće skretaće lijevo za Drezgu i Ćeliju Pipersku u kojoj će biti okretnica nazad za Rogame.

Obje rute namijenjene su iskusnijim i spremnijim biciklistima. Trase ruta duž kojih su iscrtani biciklistički piktogrami dogovorene su, kao optimalne, sa iskusnim vozačima i takmičarima Biciklističkog kluba „Džada“. Glavni grad je sa Klubom „Džada“ i Fondacijom za razvoj Kuča „Marko Miljanov“ organizovao prvu međunarodnu biciklističku trku „Kuči 2017“. Nakon novogodišnjih praznika obilježavanje ruta biće okončano postavljanjem vertikalne i svjetlosne signalizacije.

l.br.94/11 OSNOVNI SUD U ULCINJU, po sudiji Kalabrezi Gazmendu, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Država Crna Gora-Ministartsvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, koju zastupa Zaštitnik imovinsko pravnih interesa-Kancelarija Kotor, protiv izvršnog dužnika Blagojević Marice iz Beča, koju zastupa Stanišić Miroslav iz Ulcinja, Bratica bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 20.12.2017. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI I STAVLJA SE VAN SNAGE zaključak o prodaji od 01.06.2017.godine kojim je određeno peto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisanih u LN br.290 KO Bratica, kat.parcela br.379/6 po kulturi šuma III klase u pov.od 499 m2 i porodična stambena zgrada br.1 u pov.od 61 m2 za dan 23.06.2017.godine u 12,00 časova, u sudnici br.5 ovog suda, što je strankama i zainteresovanim licima poslužilo kao poziv. II NOVO PETO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem određuje se za dan 23.01.2018.godine u 12,00 časova , u sudnici br.3 ovog suda, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 14,00 do 15,00 časova. III Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je zaključkom ovoga suda l.br.94/11 od 15.11.2016.godine i iznosi ukupno 33.830,00 €. IV Na petom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. III. zaključka, ali ne ispod iznosa duga. V Ponudioci su dužni, izuzev izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit Osnovnog suda u Ulcinju, žiro račun br.510-5054-10 koji se vodi kod CKB banke u iznosu koji odgovara 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. VII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu sud će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, sud će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz položenog jemsta istih će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. VIIIOvaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnom listu „Pobjeda11, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavjestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti OSNOVNI SUD U ULCINJU Dana, 20.12.2017.god. S U D I J A, Gazmend Kalabrezi

Za naredni period Društvo je planiralo izgradnju vodovodnih sistema na području Smokovca, Beri (III faza), Bratonožića (II faza), Lješanska Nahija, Koća, Pipera (Gole strane). Za vodosnabdijevanje Smokovca, predviđeno je 120.000 eura, vodovod Beri, III faza 120.000 eura, vodovod Bratonožići, II faza, koji obuhvata izgradnju vodovodne mreže i rezervoarskog prostora za pet sela: Pelev brijeg, Kisjelica, Vilac, Preljubovica, Zmijinac, 60.000 eura, vodovod Lješanska nahija 100.000 eura, vodovod Koći 65.000 eura, vodovod Gole strane – Piperi 80.000 eura. Društvo u kontinuitetu preduzima aktivnosti na poboljšanju tehničkih parametara

U toku je realizacija projekta za vodosnabdijevanje dijela Hota, u vrijednosti od oko 130.000 eura. Vodovod ulaže permanentne napore da se na seoskom području stvore što bolji uslovi za život stanovništva

svih seoskih vodovoda na području Glavnog grada. To podrazumijeva rekonstrukciju postojećih kapaciteta i optimizaciju kompletnih vodovodnih sistema, sa posebnom pažnjom na sanitarni aspekt tj. kvalitet vode. Takođe, u narednom periodu radiće se na eventualnom proširenju pojedinih djelova sistema. Podsjećamo da su se tokom 2017. godine izvodile značajne aktivnosti na izgradnji hidrotehničke infrastrukture na seoskom i ruralnom području Glavnog grada Podgorice:

■ KAKARICKA GORA, BRATONOŽIĆI...

Nastavljeni su radovi na području Kakaricke gore. U sjeveroistočnom i istočnom dijelu naselja Kakaricka gora izvođeni su radovi na izgradnji i proširenju vodovodne mreže u vrijednost 156.998 eura. Takođe, u toku je prva faza radova na rekonstrukciji postojeće vodovodne mreže u zapadnom dijelu naselja Kakaricka gora, čija će ukupa vrijednost iznositi oko 77.000 eura uzimajući u obzir dodatne radove koje će izvoditi „ViK“ Podgorica. Uz to, počelo se sa radovi-

ma na Izgradnji vodovodnog sistema u Bratonožićima – I faza u vrijednosti od oko 140.000 eura. Intenzivne aktivnosti na izgradnji cjevovoda izvode se u selima Pelev brijeg, Kisjelica, Vilac, Preljubovica i Zmijinac. Takođe, u toku su radovi na izgradnji

NUHODŽIĆ POSJETIO SJEVER CRNE GORE

Hitno procijeniti štetu od zemljotresa Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić posjetio je juče grad ove ko j i s u p o g o đ e n i zemljotresom. On se, sa kolegama, sreo sa predsjednicima Opštine Plav, Gusinje, Berane i Andrijevice. Konstatovali su da je najbitnije da nije bilo nastradalih ni povrijeđenih. “Dogovorili smo se da je Nuhodžić neophodno da opštinske

službe što je najbrže moguće učine procjenu štete i da u koordinaciji sa Vladinom komisijom za utvrđivanje štete definišu najurgentnije slučajeve kako bi Vlada najhitnije reagovala”, rekao je ministar. Kako je zaključio, neophodno je da sve nadležne institucije intenziviraju svoje aktivnosti da bi se što prije otklonile posljedice zemljotresa.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

27

N IZGRADNJE ZA 2018. GODINU

OVODE 545.000€ Vodovod i kanalizacija doo

rezervoara, zapremine 50 m3, u selu Kisjelica, čija vrijednost iznosi 29.629,95 eura. U toku je realizacija projekta za vodosnabdijevanje dijela Hota, u vrijednosti od oko 130.000 eura. Vodovod ulaže permanentne napore da se na seoskom području

stvore što bolji uslovi za život stanovništva.

■ LJEŠANSKI VODOVOD

Nabavljene su i ugrađene pumpe na pumpnoj stanici Farmaci (Lješanski vodo-

NASTAVLJENI SU RADOVI NA PODRUČJU KAKARICKE GORE. U SJEVEROISTOČNOM I ISTOČNOM DIJELU NASELJA KAKARICKA GORA IZVOĐENI SU RADOVI NA IZGRADNJI I PROŠIRENJU VODOVODNE MREŽE U VRIJEDNOST 156.998 EURA. vod) i na p.s. „Vučji studenac“ i p.s. „Kuk“ (Komanski vodovod), u vrijednosti od 15.852 eura. Nakon završenih aktivnosti, koji su se odnosili na ispitivanje, klipovanje, čišćenje i testiranje bunara B1 u Farmacima za Lješanski vodovod, gdje je utvrđena njegova izdašnost (8 l/s), izvađena je stara i stavljena nova optimalna pumpa, čime će se znatno uštedjeti na potrošnji električne energije. U Komanima je u toku zamjena glavnog potisnog cjevovoda p.s. „Kuk“ – p.s „Viline grede“, u dužini od 1,1 km, vrijednosti oko 50.000 eura. Društvo je do novembra 2017. godine po osnovu obaveze za utrošenu električnu energiju za seoske vodovode, isplatilo 76.530 eura. Napominjemo, ukupna vrijednost preuzetog duga po ovom osnovu iznosi 229.592,41 eura. Pored ovih aktivnosti tokom 2017. godine, izvođeni su i radovi na proširenju i unapređenju vodosnabdijevanja u Piperima, Komanima, Kučima, Lijevoj Rijeci i dr.

PREMA PROGRAMU RADA TRŽNICE I PIJACE ZA 2018. GODINU

Gradiće se tržnice u Tuzima i Maslinama Suštinu poslovne politike Tržnica i pijaca i u 2018. godini činiće unapređenje osnovne djelatnosti kroz podizanje kvaliteta pijačnih usluga izgradnjom novih pijačnih objekata, adaptacijom postojećih objekata i pijačne infrastrukture, navodi se u Programu rada za 2018. godinu ovog društva. Tokom 2018. godine planira se izgradnja objekta – tržnice sa trgovačko-zanatskim centrom na području opštine u sastavu

Glavnog grada – Tuzi. Realizacija projekta se planira putem javno-privatnog partnerstva, pri čemu Glavni grad ulaže zemljište i vrijednost naknade za komunalno opremanje. Na području DUP „Prvoborac“ određena je lokacija za izgradnju objekta pijace – tržnice, sa svim pratećim sadržajima. Imenovana je Komisija za poziv na otvoreno nadmetanje za prikupljanje ponuda za zajedničko ulaganje.

LOŠA SLIKA KOLAŠINA NAKON PRAZNIKA

Gosti ljuti zbog neprohodnih ulica Problemi gostiju Kolašina počinju sa neočišćenim putem prema Mateševu Čak, mnogi nijesu bili u mogućnosti ni da dođu do grada. Uz to, ulica prema željezničkoj stanici je prava bob- staza, pa su i taksi vozila zbog leda odustajali od vožnje u tom pravcu. Odbornik grupe birača Momčilo Bulatović tvrdi da je nemar lokalnih čelnika, kada je u pitanju čistoća samog gradskog jezgra, loša slika koja se šalje iz jednog turističkog centra. A i da stiče utisak kako je to postala praksa. “Zanemareno je čišćenje ulica i odvoz smeće za vrijeme praznika i to uži dio grada. Posebno je takva slika na gradskim šetalištima. Nije nam jasan odnos gradskih vlasti prema građanima Kolašina. Kontejneri su bili zatrpani smećem. Kome je stalo da jedan turistički grad sebi dozvoli da šalje ružnu sliku turistima koji opet nezadovoljni napuštaju Kolašin, kazao je odbornik Bulatović. Porodica Božović koja je došla da provede praznike sa djecom na Mateševu tvrdi da kako nijesu bili vični vožnji po snijegu, te su bukvalno su bili primorani da praznike pro-

vedu u tom selu. “Iako je Mateševo u blizini Kolašina, a nije nam prvi put da dolazimo u zimskom periodu, ovoga puta smo bili prinuđeni da zovemo ljude koje poznajemo, a koji imaju džipove, da nas povezu do grada kako bismo bar namirnice kupili, jer od snijega i velikog leda mi nijesmo mogli našim automobilom doći do Kolašina. Ovo je sramota za jedan turistički grad”, istakli su nezadovoljni Božovići. Sa druge strane, direktor Komunalnog preduzeća Dragan Šekularac tvrdi da je grad potpuno očišćen, te da ga političke kampanje ne zanimaju. “Čitav grad je juče očišćen, pa ako se snijeg topi i to se zaledi, ne može se ništa. A ja ne ulazim u te političke kampanje. Put prema Mateševu mi nijesmo dužni da čistimo. Što se tiče brda koje se srušilo, to se desilo prije nedjelju dana, put kuda prolaze automobili smo obezbijedili signalizacijom, tako da se sada tuda ne prolazi već okolnim putem”, kazao je Šekularac. Zorica Bulatović

⌦-------------------------------------------ČITAV GRAD JE JUČE OČIŠĆEN, PA AKO SE SNIJEG TOPI I TO SE ZALEDI, NE MOŽE SE NIŠTA. A JA NE ULAZIM U TE POLITIČKE KAMPANJE.

-------------------------------------------⌦


28

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ZAPAD BIJESAN NA KOSOVSKE VLASTI NAKON NAJAVE DA ĆE SPECIJALNI SUD ZA OVK BITI UKINUT

Interesi pojedinaca ne mogu biti iznad interesa društva

A

meričke diplomate u Prištini upozorile su predstavnike centralnih kosovskih vlasti da bi mogao da bude aktiviran “Plan B” za formiranje Specijalnog suda, ukoliko važeći zakon bude ukinut u kosovskoj skupštini.

Poruku Sjedinjenih Američkih Država prenio je vršilac dužnosti američkog ambasadora u Prištini, Stiven Benks, navodi Koha ditore. Izvori novina u kabinetu premijera prenijeli su da je Benks ove nedjelje imao nekoliko sastanaka sa šefovima institucija, podsjećajući ih na posljedice koje će Kosovo imati ukidanjem Zakona o Specijalnom sudu. “Vršilac dužnosti američkog ambasadora u Prištini, Benks, sastao se juče sa premijerom Haradinajem i objasnio mu posljedice ukidanja Zakona o Specijalnom sudu. Rekao je da SAD u Savjetu bezbjednosti UN neće blokirati nikakvu rusku inicijativu u vezi sa stvaranjem sličnog suda”, prenio je izvor lista. U četvrtak uveče su se oglasile i zemlje Kvinte (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i SAD), poručivši Prištini da na-

pusti svaku pomisao o ukidanju ili ponovnom pregovaranju o bilo kom aspektu Zakona o specijalizovanim vijećima. “Takav potez postavlja pod znak pitanja posvjećenost Kosova vladavini prava i njime se rizikuje sve ono što je Kosovo postiglo. Postavlja interese određenih pojedinaca iznad interesa

kosovskog društva. Osuđujemo takav potez i svako ko to podržava odbaciće partnerstvo Kosova sa našim zemljama”, naglašava se u zajedničkom saopštenju predstavnika zemalja Kvinte. Takođe, zemlje Kvinte navele su da podstiču sve kosovske lidere i članove Skupštine Kosova da se izjasne protiv ove inicijative i da obavijeste građane Kosova o oštrim negativnim posljedicama, uključujući i o posljedicama po međunarodnu i evroatlantsku integraciju Kosova ukoliko Kosovo nastavi u tom pravcu. “Istovremeno, očekujemo od svih država da krivično gone ili da u potpunosti sarađuju u krivičnom gonjenju navodnih zločina počinjenih na Kosovu”, navodi se u saoštenju ambasade SAD u Pri-

štini. Zemlje Kvinte ocijenile su da je formiranje Specijalizovanih vijeća bio jedini način da Kosovo pokaže svoju posvećenost pravdi i vladavini prava i da nastavi da dobija međunarodnu podršku. “Kosovo je napredovalo u posljednjih sedam godina uz našu pomoć zbog svoje posvećenosti međunarodnoj pravdi. Odluka Skupštine 2015. godine da formira Specijalizovana vijeća bila je jasan znak da je Kosovo odbacilo kulturu nekažnji-

vosti”, navodi se u saopštenju uz navode da nije bilo pogodbe Međunarodne zajednice i Kosova u vezi sa formiranjem Specijalizovanih vijeća. Njihova reakcija uslijedila je nakon što je premijer Ramuš Haradinaj izjavio da će vlada podržati stav skupštine ukoliko bude ukinut Zakon o Specijalnom sudu i poslije najave predstavnika pokreta “Samoopredjeljenje” da će podržati ukidanje Zakona u kosovskoj skupštini.

POLITIKO: KOSOVSKI POLITIČARI U PANICI ZBOG SPECIJALNOG SUDA

Najviši kosovski političari postali su nervozni jer se Specijalni sud priprema za izdavanje optužnica za ratne zločine, a SAD i EU upozoravaju da se ne blokira procesuiranje bivših gerilaca, piše portal “Politiko”. Portal navodi da je grupa poslanika u kosovskom parlamentu prošlog mjeseca pokušala da suspenduje zakon o novom sudu, kao i da kosovski predsjed-

nik Hašim Tači, koji je bio za to da se u parlamentu odobri osnivanje suda 2014. godine, sada kaže da će potpisati odluku parlamenta o suspenziji. Iznenadni zaokret alarmirao je zapadne sile - SAD su izrazile duboku zabrinutost, a američki ambasador u Prištini naveo je da će Vašington na ukidanje zakona gledati kao na “zabadanje noža u leđa”. Sa druge strane, šefica

kancelarije EU u Prištini nazvala je taj pokušaj “užasnim i štetnim za Kosovo”. Portal piše da su Tači, premijer Ramuš Haradinaj i drugi politički lideri bili “visokorangirani lideri gerilske grupe Oslobodilačke vojske Kosova, koja se borila protiv Srba”. U nadležnosti Specijalnog suda je procesuiranje članova OVK koji su sprovodili kampanju nasilja i zastraši-

vanja Srba, drugih etničkih grupa i političkih protivnika tokom i nakon sukoba na KiM od 1998. do1999. Godine. Porast političkog protivljenja prema sudu povećao je mogućnost hapšenja nakon što optužbe budu konačno izdate, naveo je Politiko. Brat premijera Daut Haradinaj, koji je takođe poslanik i bivši komandant OVK, rekao je da će se bivši pripadnici OVK pridru-

žiti sprječavanju hapšenja. Napore za ukidanje zakona o Specijalnom sudu predvodio je Nait Hasani, poslanik vladajuće Demokratske partije Kosova, koju su osnovali Tači i drugi bivši lideri OVK. “Specijalni sud je bio i biće neprihvatljiv za Kosovo. To je politički sud koji želi da kazni samo vojnike OVK zbog navodnih ratnih zločina”, rekao je Hasani.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

29

ª VATRA I BIJES: U TRAMPOVOJ BIJELOJ KUĆIº , AUTORA MAJKLA VOLFA, IZAZVALA VELIKU PAŽNJU U SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA

Knjiga “Vatra i bijes: U Trampovoj Bijeloj kući”, autora Majkla Volfa, za koju Si-En-En ocenjuje da pogađa Donalda Trampa tamo gdje ga najviše boli - a to je njegov imidž - objavljena je ranije nego što je bilo najavljivano. “Ništa ne znači Donaldu Trampu kao njegov imidž. On se obogatio prodajući svoje ime, postavljajući ga na zgrade, hotele, kockarnice i golf terene, a svoju personu grubog momka prenio je u politiku, izgradivši kult ličnost konačnog pobjednika i predsjednika britkog jezika”, navodi se u analizi američke televizijske mreže. Predsjednik, kako se dodaje, umije da zauzme dobar položaj pred kamerama i opsjednut je anketama javnog mnjenja, brojem svojih pristalica i laskanjem stranih lidera. Ali dok Vašington konzumira senzacionalnu Vulfovu knjigu, Tramp je primoran da posmatra kako se njegov cijenjeni imidž raspada, ističe Si-En-En. Kada je nečije predsjedavanje toliko oslonjeno na imidž, kao što je to Trampovo, a ne na dugu istoriju političkog dostignuća ideološke dosljednosti, svako narušava-

Foto: © Jonathan Ernst / Reuters

Knjiga koja je pogodila Trampa tamo gdje ga najviše boli – u imidž

nje tog imidža može da bude naročito opasno, ocjenjuje se u analizi. Volf skicira Trampovu reputaciju mnogo drugačiju od one koju je stvarao sam Tramp. To je, kako se navodi, slika predsjednika koji ne zna mnogo o politici, niti mari za to, a stiče se utisak i da ne shvata svu odgovornost svoje uloge. Za Trampa, koji obraća veću pažnju na

to kako ga ljudi doživljavaju nego bilo koji njegov prethodnik, poruga bi mogla da bude izuzetno bolna, zaključuje Si-En-En. Advokati američkog predsjednika pokušavali su svim silama da spriječe objavljivanje knjige, koja je razbjesnila Trampa. Majkl Volf (64) je bivši kolumnista Njujork magazina i Veniti fera. Napisao je knjigu

na osnovu više od 200 intervjua sa predsjednikom, njegovim najbližim saradnicima i članovima administracije, a u kojoj opisuje unutrašnje borbe u Bijeloj kući, čak i to da neki od njegovih najbližih saradnika izražavaju prezir prema njemu. Volf je izjavio da mu američki predsjednik Donald Tramp pozivima da se zaustavi publikacija te

knjige pomaže da proda više primjeraka, te da bi zbog toga želio da mu pošalje čokoladice. Volf je rekao da je razgovarao sa Trampom poslije inauguracije i da je “opušten” što se tiče svega što je napisao u knjizi koja je razljutila Trampa. Bi-Bi-Si prenosi da je Volf rekao da Tramp ima “manje kredibiliteta od možda bilo koga ko u ovom trenutku hoda Zemljom”. Volf navodi da svo Trampovo osoblje smatra da se američki predsjednik “ponaša kao dijete”. “Ovaj čovjek ne čita, ne sluša. On je kao fliper, samo puca sa strane”, rekao je Vulf. Advokati američkog predsednika pokušali su da spreče objavljivanje knjige koja je izazvala političku buru i u kojoj se navodi da Donald Tramp nije očekivao izbornu pobedu, da nije bio pripremljen za tu funkciju, kao i da “predsjednik SAD ništa ne čita”. Poslije toga, izdavač je odlučio da knjiga bude objavljena ranije, već juče. Uoči objavljivanja knjige, Tramp je u četvrtak veče objavio tvit u kom tvrdi da nikada nije pričao sa autorom Majkom Volfom, niti mu je ikad dozvolio pristup Bijeloj kući.


30

AKTUELNO

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

EGIPATSKI KOPTI PROSLAVLJAJU HRIŠĆANSKI PRAZNIK U S

BOŽIĆ U SJENCI KRVI, PATNJE I STRAHA

E

gipatska policija povećala je bezbjednosne mjere oko crkava u toj zemlji jer se koptski hrišćani pripremaju za proslavu pravoslavnog Božića u nedjelju.

Prethodnu godinu obilježili su česti teroristički napadi džihadista na ovu drijevnu zajednicu. Više od 100 hrišćana ubijeno je u tim napadima, uključujući i pucnjavu južno od Kaira koja se dogodila prošle sedmice za koju je odgovornost preuzela grupa povezana sa Islamskom državom (ID), koja je i dalje prisutna u Egiptu, naročito na prostoru Sinajskog poluostrva.

SERIJA NAPADA NA KOPTSKE CRKVE Od kada je egipatska vojska svrgnula islamističkog predsjednika i lidera Muslimanske braće Mohameda Morsija 2013. godine, snage bezbjednosti bezuspješno su pokušavale da uguše napade egipatskog ogran-

ka ID-a na Kopte. Mete IDa su bili i pripadnici drugih religijskih grupa - u jednom od najgorih terorističkih napada u istoriji Egipta, u novembru je u džamiji na sjeveru Sinaja masakrirano gotovo 300 pripadnika sufističkog islamskog reda koji podržavaju lokalne bezbjednosne snage u borbi protiv ID. Koptski vladika Makarios iz južne egipatske pokrajine Minije poručuje da Kopti i dalje vjeruju državi i predsjedniku Abdelu Fatahu el Sisiju. “Nećemo prestati da podržavamo državu i predsjednika, ali očekujemo da će zvaničnici pronaći način da nas zaštite i smanje broj napada”, rekao je Makarios. Krajem 2016. godine, bombaš samoubica pripadnik ID-a, ubio je gotovo 30 Kopta u crkvi u Kairu koja se nalazi u kompleksu katedrale Svetog Marka, sje-

dišta koptskog patrijarha. Bombaši ID-a ubili su više od 40 ljudi u dva simultana napada na koptske crkve u aprilu, a mjesec dana kasnije gotovo 30 hrišćana ubijeno je na njihovom putu ka jednom manastiru. Godina se završila napadom džihadiste na crkvu u južnom predgrađu Kaira

u kom je ubijeno devet hrišćanskih vjernika. Na Sinajskom poluostrvu, glavnom uporištu ID-a u Egiptu, stotine hrišćana bilo je primorano da napusti svoje domove nakon serije atentata na pripadnike njihove zajednice. Kopti, koji čine oko 10 odsto od ukupno 93 miliona stanovnika Egipta, već dugo

se žale na diskriminaciju i vjersko nasilje čije su žrtve.

PODRŠKA PREDSJEDNIKA SISIJA Predsjednik Sisi dao je podršku Koptima i u više


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

AKTUELNO

31

STRAHU OD TERORISTIČKIH NAPADA PATRIJARH TAVADROS II: NEMA OTKAZIVANJA BOŽIĆNIH SVEČANOSTI

10

10 ODSTO OD 93 MILIONA STANOVNIKA EGIPTA ČINE KOPTI

navrata prisustvovao je njihovim vjerskim ceremonijama. On poziva na reformu religioznog islamskog diskursa kako bi stao na put ekstremizmu i ublažio animozitet između vjerskih zajednica. Najavio je da će prisustvovati današnjoj božićnoj misi, kao što je učinio i prošle godine. Misa će bi-

ti održana u katedrali u novom administrativnom centru Egipta koji se gradi istočno od Kaira. Sisijeva vlada je krajem 2016. godine usvojila dugo očekivani zakon koji reguliše izgradnju i restauraciju crkava, što je bilo važno pitanje i tačka razdora između vjerskih grupa u Egiptu. Za razliku od džamija, izgradnja c r kav a z a htjevala je bezbjednosno odobrenje koje se veoma rijetko dobijalo, a glasine o mogućoj izgradnji crkava često su dovodile do napada na hrišćane, naročito u konzervativnom ruralnom jugu zemlje. U decembru su sto-

tine muslimana napale crkvu južno od Kaira koja je već više od deset godina radila bez potrebne dozvole. Godinu dana nakon usvajanja zakona o izgradnji i restauraciji vjerskih objekata, izvještaj grupe koja se bavi vjerskim pravima navodi da još uvijek nema specifičnih i jasnih pravila o tome kako zakon implementirati. “Nakon džihadističkih napada, drugo važno pitanje jeste nasilje i tenzije vezane za održavanje koptskih ceremonija i rituala”, kazao je Isak Ibrahim koji je napisao izvještaj za egipatsku ličnu pravnu inicijativu. Zatvaranje crkava i vjerskih objekata koji nemaju dozvole, a koje su korišćene u vjerske svrhe, poraslo j e t o ko m prethodne godine. “Kada bi Kopti tražili dozvolu za crkvu, zvanični organi bi ih odbijali”, rekao je on. Ipak, nekoliko dana uoči koptskih božićnih proslava vlada je dala jasno obećanje da će olakšati zahtjeve i ubrzati legalizaciju “nelegalnih” crkava. Priredio: N.M.

Patrijarh Koptske pravoslavne Crkve Tavadros II. predvodiće liturgiju u novoizgrađenoj katedrali Rođenja Hrista u novom administrativnom centru Kaira, a koja će biti svečano otvorena večeras. Riječ je o najvećoj koptskoj crkvi u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Na svečanoj liturgiji učestvovaće najviši zvaničnici zemlje, među kojima i egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi. Patrijarh Tavadros II. je još prošle sedmice izjavio da se ne planira otkazivanje božićnih svečanosti nakon napada na crkvu u Helvanu u kojem je ubijeno najmanje 10 osoba, među kojima i policijski službenik. Koptski patrijarh za egipatske dnevne novine Al-Masri Al-Jum najavio je da će se u crkvama širom zemlje slaviti božićna liturgija. Biskupi su pozvali vjernike da sarađuju s egipatskim bezbjednosnim snagama i pokažu lična do-

kumenta. Takođe, pozvali su da se svi bez izuzetka podvrgnu bezbjednosnim provjerama na ulazu u vjerske objekte. Crkveni izvori saopštili su da su u brojnim crkvama širom zemlje postavljeni detektori metala i nadzorne kamere, i to o vlastitom trošku. Bezbjednosne snage širom Egipta najavile da će povećati svoju pripravnost na najviši mogući nivo, dok se pripremaju za božićna slavlja. Odredi policije patroliraće u blizini crkava i turističkih mjesta, dok će protiveksplozivni odredi uz pomoć pasa češljati ta područja. Bezbjednosnim službenicima naloženo je da budu oprezni i u stanju visoke pripravnosti. Za sigurnost u zemlji će se brinuti oko 230 hiljada bezbjednosnih službenika, a trebali bi da čuvaju više od 2600 crkava, uključujući više od 1300 pravoslavnih, 1200 protestantskih i 200 katoličkih.

230

HILJADA BEZBJEDNOSNIH SLUŽBENIKA BRINUĆE SE ZA SIGURNOST U ZEMLJI TOKOM PROSLAVE BOŽIĆA. ONI ĆE ČUVATI 2600 CRKAVA, UKLJUČUJUĆI 1300 PRAVOSLAVNIH, 1200 PROTESTANTSKIH I 200 KATOLIČKIH.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

KULTURA

35

DVIJE RAZLIČITE EVROPSKE PRIJESTONICE KULTURE

OD NORDIJSKOG MIRA DO BAROKNE RASKOŠI JUGA

Svake godine dva grada ponesu laskavu titulu evropske prijestonice kulture. Ovoga puta to su Leuvarden na sjeveru Holandije i glavni grad Malte Valeta

U Leuvardenu je projekat “Evropska prijestonica kulture” pretvoren u društveni eksperiment -umjetnost i kultura biće u službi koncepta otvorenog društva. Na brojnim izložbama, radionicama i performansima razmatraće se teme kao što su održivost, diverzitet i nepravda. “Pokušaćemo da napravimo nešto što do sada nismo”, piše na zvaničnoj stranici “Leuvarden - Frizija 2018”.

■ ORGANSKO POVRĆE I UMJETNOST

Organizatori su se fokusirali na seosko nasljeđe sjeverne holandske pokrajine. Brojni dijelovi zvaničnog programa usko su vezani uz poljoprivredu, najjaču ekonomsku granu te regije. U okviru projekta “Farm of the World” na jednom napuštenom seoskom imanju istovremeno se uzgaja organsko povrće ali i bavi održivom umjetnošću. Muzički i pozorišni komad “Izgubljen u stakleniku” priča o prijatelj-

stvu frizijskih i poljskih radnika u polju i bavi se, osim održivošću i temom integracije. U skladu s motom kulturne prijestonice Leuvardena i konceptom otvorenosti centar za posjetioce nalazi se u nekadašnjem zatvoru. U sedmične diskusije na temu društvenih promjena mogu se aktivno uključiti i žitelji i posjetioci i, naravno, sami umjetnici. Ko je više privržen klasičnijem pristupu na raspolaganju ima susjedni Groningen. Tamo se organizuje izložba posvećena romantičnom, pejzažnom slikarstvu– naslovljena “Romantika na sjeveru – od Fridriha do Tarnera”. I dok se u Leuverdenu, tipično nordijski mirno, s dječjim horom i besplatnim ulaLuka u Valeti

Tipične malteške fasade

Umjetnost u prirodi, priroda u umjetnosti: koncept iz Leuvardena

zom u muzeje označava početak kulturne godine, na Malti se sprema velika zabava kojom se otvara 2018. godina. Svečano otvaranje trajaće ni manje ni više nego sedam dana. Organizatori obećavaju da će to biti tradicionalna ostrvska fešta sa muzikom, plesom i uličnim umjetnicima. Zabava će se odvijati ne samo na glavnom malteškom ostrvu već i na susjednom Gozou, koji će biti uključen u sam čin otvaranja kulturne godine.

■ JEDINSTVENO NASLJEĐE

Uprkos malom budžetu malteški kulturni kalendar je poprilično popunjen: tokom

godine je planirano 140 projekata i 400 priredbi, u Valeti i van nje. Tematski Malta se nadovezuje na “Evropsku godinu kulturnog nasljeđa” koja se obilježava širom Evrope 2018. Kulturna prijestonica Valeta želi da “nazdravi jedin-

80

MILIONA EURA IZNOSI BUDŽET HOLANDSKOG GRADA KULTURE, DOK SE VALETA OGRANIČILA NA 10 MILIONA EURA

stvenom nasljeđu malteških ostrva”. S jedne strane, ostrvska barokna arhitektura zasijaće novim sjajem, a s druge strane pokušava se naglasiti veza s vodom. U okviru programa “Valeta 2018” planirano je i održavanje filmskog i književnog festivala festivala. Prva Evropska kulturna prijestonica bila je Atina 1985. Ovu je inicijativu utemeljila tadašnja grčka ministarka kulture Melina Merkuri. Cilj joj je bio promovisanje kulturnih specifičnosti raznih evropskih gradova. Projekat, koji se finansira i sredstvima EU, vremenom je postao katalizator razvoja gradova i turizma. Primjer Liverpula to najbolje pokazuje ovaj grad je investirao u programe oko 200 miliona eura, a zaradio oko 900 miliona eura. J.B. Romantika na sjeveru


36

KULTURA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

⌦ Sonja Ičević

N

adam se da će se u svim oblastima kulture i stvaralaštva raditi sve više i bolje, jer uvijek može bolje, a kulture nikad dosta. Volio bih raditi sa našim mladim rediteljima, da zajedno stvaramo, imamo energije, dobre volje, još samo da bude i para, kaže Otašević. Momčilo Otašević jedan je od naših mladih glumaca koji je odavno osvojio simpatije domaće pozorišne publike, odličnim ulogama koje igra u matičnom, Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i regionalne gledaoce zahvaljujući, prije svega, televizijskim projektima u kojima ga već godinama gledamo. Publika u okruženju ponovo je u prilici da ga vidi u hrvatskoj televizijskoj seriji “Čista ljubav”, gdje tumači ulogu Ranka. Kako kaže, ovaj angažman je poseban jer se prvi put našao u ulozi negativca, kada je o televizijskom radu riječ.

■ TELEVIZIJSKA ZLICA

“Drugačija je uloga, ali je zanimljiva i dinamična. Kao negativac moram više da radim, za razliku od uloge pozitivaca gdje se pretežno, da tako kažem, trpi. Ranko je ostavljeno dijete, rastao je u domu za nezbrinutu djecu. Veoma je ogorčen, a izuzetno promišljen, pametan i spreman da učini sve samo da nikada više ne bude ostavljen. Arogantan je i nerijetko zao, a sve to proizilazi iz njegove nesreće koja je, opet, posljedica teškog djetinjstva. Rankova djela govore - Ja sam jedini koji ostavlja.

VEĆ NEKOLIKO GODINA RADI UPOREDO KOD KUĆE I U REGIONU, SAZRIJEVA “I ŽIVOTNO I GLUMAČKI, POČEV OD POTEŠKOĆA U VIDU KAKO UKLJUČITI MAŠINU ZA PRANJE ILI KOLIKO DUGO KUVATI JAJE, PA DO TOGA KAKO OSMISLITI KOJU ULOGU Biće tu raznih zapleta, a meni ostaje da smišljam kako da budem što veća zlica, a u okvirima koji postavlja scenario”, kaže naš glumac. Komentarišući koliko je njegov dosadašnji rad na projektima u Hrvatskoj uticao na glumačko sazrijevanje, Otašević ističe da, s obzirom na činjenicu da već nekoliko godina radi uporedo kod kuće i u regionu, sazrijeva “i životno i glumački, počev od poteškoća u vidu kako uključiti mašinu za pranje ili koliko dugo kuvati jaje, pa do toga kako osmisliti koju ulogu”. “Odvojenost od porodice, prijatelja, kuće nekad zvuči kao avantura, a meni je pomalo dosadilo. S druge strane, rad na serijama je svojevrstan trening i navikao sam na ovaj način rada koji zahtijeva cjelod-

Kao dječak u Zetskom domu “zarazio” se glumom

Otašević se prisjetio i prvog susreta sa glumom, istakavši da je priča o njemu kao zaljubljeniku u glumu počela dok je bio dijete koje je rado odlazilo da gleda predstave u Zetskom domu. “Kasnije sam nastavio sa sekcijama kroz osnovnu i srednju školu i uvijek smo imali podršku profesora i to nam je bilo značajno. Pomogli su nam da organizujemo izvođenje “Pokondirene tikve” u Zetskom domu 2004. godine. To je ujedno bilo moje prvo pojavljivanje pred publikom. Preko školskih sekcija glumica Ana Vučković i ja smo prvi put zajedno bili na sceni, nastavili rad u klasi na Akademiji, a danas smo kolege i prijatelji... Srećan sam što mogu da kažem da je to

bilo na mom Cetinju i pred mojom publikom. U najavi je jedan projekat gdje bi se Ana i ja našli kao partneri i radujem se tome. Nijesam tada znao da ću sigurno krenuti ka ovoj profesiji, ali sam oduvijek znao da volim glumu. Prelom se desio tokom i nakon prijemnog ispita kada mi je jedino važno bilo položiti i biti primljen. Ponekad pomislim šta bi bilo da je bilo drugačije. Vjerovatno bih pokušao makar još jednom sa prijemnim ispitom. Kad sam kao predškolac počeo odlaziti u pozorište i iz njega izlazio sa posebnim osjećanjem sreće, ushićenosti, probuđene mašte... tako i danas ulazim u svaki projekat i izlazim kao glumac i kao gledalac, meni je zato značajno”, kaže glumac.

nevni rad od ranih jutarnjih sati pa dok se ne završi. Razvio sam kratkoročnu memoriju svakodnevno učeći puno teksta za jednokratnu upotrebu. Kad tome dodamo rad u nekoliko pozorišnih predstava i filmova, polako napreduje proces sazrijevanja, a ja sam tek na početku. Kad god mislim da sam dosta toga savladao nađe se nešto što me podsjeti da sam na početku”, objašnjava Otašević, i dodaje da, kada se određene stvari – kao što su rad, red i disciplina jednako cijene gdje god da se umjetnik nalazi i stvara. “To sam naučio prvo u svojoj kući, nastavio u tom duhu tokom školovanja, a najviše primjenjujem sada. U suštini sve zavisi od finansija i projekti i angažmani. Možda imam više radnih sati i utreniran sam, a što se tiče dodatnog učenja, nema odstupanja da li negdje učim manje ili više, trudim se uvijek jednako. Na svim projektima sam imao od koga učiti i svi su bili voljni da pomognu a ja sam to uvijek iskoristio”, navodi glumac, koji je, iako ima tek 27 godina, prepoznatljivo lice u zemljama okruženja.

■ RED, RAD,

DISCIPLINA

Otašević iza sebe ima veliki broj zapaženih uloga na filmu, u pozorištu i televizijskim serijama, i ističe da ne vjeruje da će biti u situaciji da se odluči samo za jedno. “Ipak, najsretniji bih bio da mogu živjeti od rada u pozorištu, a kako je to nemoguće moram snimati serije. Opet više bih volio raditi na filmu nego na serijama i tako sve u krug. Ako za 10 godina budem sa istim žarom radio i pričao o glumi, bio bih srećan. Volio bih da ostanem u svijetu glume tokom cijelog radnog vijeka. Nadam se da će se u svim oblastima kulture i stvaralaštva raditi sve više i bolje, jer uvijek može bolje, a kulture nikad dosta”, smatra mladi glumac. Osvrnuvši se na kratku, ali ispunjenu karijeru, Otaševič kaže da svojim najvećim dosadašnjim uspjehom smatra to što voli svoju profesiju i uživa u radu bez obzira što je stvaranje ponekad naporno. “Uvijek sam fokusiran na ono što trenutno radim. Predan sam maksimalno i uznemiren dok ne nađem, uz rediteljski savjet i zahtjev, put do uloge. Volim svog Ždera, Molivoja, Mikelea, Luku, tetku Belizu ... sve svoje uloge. Ponosim se svojim ulogama, a za-

INTERVJU: MOMČILO OTAŠ POZORIŠNI I TELEVIZIJSKI

NAJSRETN BIH BIO DA MOGU ŽIV SAMO OD R U POZORIŠ


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ŠEVIĆ FILMSKI, I GLUMAC

NIJI A VJETI RADA ŠTU

Ulogom tetke Belize u komadu “Učene žene” oduševio publiku

KULTURA

37

Sačuvati naše pozorišne festivale Otašević se osvrnuo i na nezavidan položaj crnogorskih pozorišnih festivala, napomenuvši da ako do njihovog ukidanja dođe, šteta će biti dvostrana. “Pretrpjeće je i izvođači i publika. Imao sam čast i zadovoljhvalan sam svima koji su mi ih dodjeljivali i imali vjere u mene. Opet ću reći - rad, red, disciplina u kombinaciji sa kućnim vaspitanjem, mogu da budu jak vjetar u leđa”, napominje on. Na pitanje da li postoje određene uloge i saradnje koje priželjkuje, Otašević kaže da ima sreću što rad sa nekim rediteljima ponavlja, te je, recimo, sa Jagošem Markovićem radio na pet pozorišnih predstava. “Za mene je rad sa Jagošem neprocjenjivo iskustvo. Volio bih raditi sa našim mladim rediteljima, da zajedno stvaramo, imamo energije, dobre volje , još samo da bude i para. Želim što raznovrsnije uloge, to je izazov i odgovornost”, kaže glumac.

■ MLADI SU

ŽELJNI RADA

On se osvrnuo i na trenutnu situaciju na cetinjskoj Akademiji, koja se posljednjih godina može pohvaliti velikim brojem diplomaca, koji su već na početku imali priliku da se predstave široj publici. “Jako je dobro kad praksa može da isprati školu, tj. da prihvati priliv mladih i talentovanih ljudi koji su željni rada, dokazivanja i daljnjeg učenja. Naravno, uvijek može i bolje i više. Ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta čiji sam član zajedno sa izuzetno dobro tehničkom ekipom, u svakom projektu davao je sve od sebe. Taj staralački naboj dođe do publike i bude nagrađen. Tokom rada na predstavi smo svi tu, pomažemo se uzajamno, a kad izađemo pred publiku to što uradimo ide direktno publici, ispravke nema i to je ono što daje pozorište. Treba se snaći u slučaju greške, kojih uvijek bude, a tu se vidi ta povezanost sa ekipom sa kojom radiš”, smatra Otašević i dodaje da “nema tog posla koji može da svu obuhvati volju, snagu i energiju mladih ljudi koji su tek izašli na scenu ili pred kameru”. “Nije to slučaj samo kod nas ili samo u glumi. A što se tiče Crne Gore, neosporan je talenat koji se vidi kod naših mla-

stvo da budem dio Grad teatra. Na Kotor artu je igrala prva predstava u kojoj je bila angažovana čitava moja klasa. Predstava “Njegoš vatre” zauvijek u pamćenju baš zbog te činjenice. Zatim tivatske Purgatorije,

dih glumaca, a koji samo čeka na priliku da se pokaže. Imao sam sreću da se nađem u pravo vrijeme na pravom mjestu, tj. na Akademiji, kada se desio angažman studenata kroz npr. seriju Budva ... i kroz pozorišne predstave”, podsjeća on. Komentarišući odnos sa mlađim kolegama, Otašević ističe da on i dalje spade u grupu koja treba da prima, a ne da daje savjete. “To što sam imao sreću da rano počnem da radim daje mi mogućnost da pomognem mlađim kolegama ukazujući im, prije svega, na svoje greške kojih je svakako bilo. Na sceni, ispred kamere, na probi ... tu smo ravnopravni, a spreman sam da pomognem uvijek kad mi se neko obrati”. Na kraju, kaže da bi volio da nastavi da radi ovim tempom, planova nema, a nekoliko projekata je u najavi. Vrlo brzo počinje da snima film “Poslije zime”’ u režiji Ivana Bakrača. “Nestrpljiv sam,

gdje sam radno provodio nekoliko ljeta, gdje se publici i našoj i inostranoj predstavila naša kultura su izvanredne i bilo bi u najmanju ruku pogubno ostati bez takvih manifestacija kulture i stavralaštva”, kaže glumac. puno smo razgovarali i pripremali se, veliki broj glumaca će biti angažovan. Vjerujem u Ivana, a siguran sam da ćemo svi skupa napraviti kvalitetan film”, zaključio je Otašević.

AKO ZA 10 GODINA BU DEM SA ISTIM ŽAROM RA DIO I PRIČAO O GLUMI, BIO BIH SREĆAN. VOLIO BIH DA OSTANEM U SVIJE TU GLUME TOKOM CIJE LOG RADNOG VIJEKA

Navijam za domaći film Prethodna godina je,

smatra Otašević, značajna za naše umjetnike, između ostalog, i zbog osnivanja Filmskog centra Crne Gore. Ocjenjujući sadašnji trenutak u našoj kinematografiji, glumac ističe da iz sve snage i sa svim srcem navija za crnogorski film. “Imamo kvalitet i sa rediteljske i sa glumačke strane. Kako god mogu da doprinesem, vrlo sam spreman. Trudim se da uvijek naglasim odakle dolazim, koju školu sam pohađao i da su moji prvi glumački sati počeli u mojoj Crnoj Gori. Ima još dosta posla, ali se nadam da će sve ići naprijed “, kazao je glumac.


38

ZABAVA

2CELLOS OBJAVILI ª MY HEART WILL GO ONº

Čelisti Stjepan i Luka svirali na santi leda

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

RAZGOVOR: MILENA VUČIĆ BUROVA

LETIM NA KRILI DOBILO NOVU BO ⌦ Danilo Brajković

M Svjetski popularan duo 2Cellos objavili su novi spot i to za naslovnu numeru kultnog ostvarenja Džejmsa Kamerona, “Titanik” “My Heart Will Go On”, koju u originalu izvodi kanadska diva Selin Dion. Kao i uvijek, kompoziciju prati fenomenalni spot, u kojima se smjenjuju kadrovi gdje Stjepan i Luka sviraju na santi leda, ali i na dnu mora, uz povremeni osvrt na velelepni Titanik. Za režiju spota i ovaj put bio je zadužen Aleksandar Kerekeš-Keky s kojim su momci snimali i

spot „Now We Are Free“ iz filma “Gladiator”, koji je djelimično sniman na Durmitoru i na Ćemovskom polju. “Spot smo snimali u filmskom studiju u Bugarskoj i onda je postorodukcija rađena skoro godinu dana. Bio je to veliki projekat!” poručuju Šulić i Hauser koji su se nedavno vratili s Maldiva. Podsjećanja radi, “My Heart Will Go On” je objavljena na aktuelnom albumu “Score” i „Score – Deluxe edition”, koji 2Cellos promovišu na svjetskoj turneji u pratnji orkestara. M.Rog.

LIJEPA IZRAELSKA GLUMICA GAL GADOT

Čudesna žena najviše plaćena u godini za nama Izraelka Gal Gadot dospjela je na vrh Forbsove liste najplaćenijih glumica u 2017. godini, i to zahvaljujući ulogama u filmovima “Wonder Woman” i “Justice League”, prenose inostrani mediji. Naime, atraktivna Gadot je filmovima u kojima je glumila donijela zaradu od 1,4 milijarde dolara, a njena herojska uloga amazonske ratnice srušila je sve rekorde, postavši tako najprodavaniji film svih vremena koji je režirala žena (Peti Dženkins). Gadot se već priprema za nastavak “Wonder Woman” koji ćemo imati priliku da gledamo tek 2019. godine.

islila sam da znam šta je sreća, a nakon rođenja sina Nikše shvatam šta ona zaista znači. Sve je dobilo novu boju, a život pravi smisao. Porodica je za mene oduvijek bila na prvom mjestu, a Nikša je supruga i mene još više zbližio i učinio nas jačim nego ikad, otkriva Milena Vučić-Burovac u razgovoru za božićno izdanje DN. Muzička karijera omogućila je crnogorskoj pjevačici Mileni Vučić-Burovac pregršt nezaboravnih momenata, kao što su uspješan angažman u grupi Negre na početku, zatim nekolicina hitova, album i saradnja sa Željkom Joksimovićem, ali ništa od navedenog ne može se porediti s aktuelnim i najljepšim životnim periodom, porodičnom idilom za koju su, osim nje, zaslužni suprug Nikola Burovac i dvomjesečni sin Nikša, prvijenac u njihovom domu. Još od prošlogodišnjeg saznanja da je trudna, popularna pjevačica nije skrivala oduševljenje. Bilo je jasno da će nasljednik krunisati njenu višegodišnju ljubav i brak sa Nikolom. Zahvaljujući društvenim mrežama, fotografijama i Mileninim objavama o napretku trudnoće - moglo se naslutiti koliko joj drugo stanje prija. A i te kako joj prija i roditeljstvo - svega nekoliko dana nakon što je Nikša navršio dva mjeseca, Vučić Dnevnim novinama priznaje da joj je trudnoća poslužila kao uvertira pred još ljepše dane. I porođaj i prvi roditeljski dani protekli su baš kako je zamišljala, između ostalog, i zbog dobre pripreme i ogromne želje da postane majka. MN: Velika želja donijela mir tokom trudnoće “Trudnoća je predivan period, koji je samo uvod u najljepšu bajku koja slijedi. Moja želja je bila velika i ona mi je donijela mir u trudnoći. Bi-

la sam spremna za prirodan porođaj i sve je proteklo baš kako sam i željela. Ono na šta nas niko ne može pripremiti je sve što slijedi nakon toga. Od porođaja pa dalje - svaki dan nosi sa sobom neko novo saznanje i sve jaču ljubav. Prvi dani su puni adrenalina, koji nam daje nevjerovatnu snagu. Priroda učini svoje, pa se izazovi lako savladavaju. Čini mi se da mi dobro ide”, ocjenjuje Vučić. Jedno od najčešćih pitanja za Milenu tokom karijere bilo je - na kakve reakcije publike nakon premijere singla ili spota nailazi… Sada ga možemo preformulisati i pitati kako je reagovala na Nikšine prve poteze, “osmijeh”, plač, buđenja? Za brojne roditelje početni dani praktično su istovremeno ispunjeni i srećom i strahom, a ni naša sagovornica i njen suprug nisu

Karijera? Nema pauze, uskoro slijedi novitet Nikšino rođenje neće

uticati na Mileninu karijeru u negativnom smislu. Iako su brojne pjevačice koje su poslije porođaja odlučile da pauziraju nekoliko godina, Vučić Dnevnim novinama poručuje da osjeća kako joj pauza nije potrebna i da uskoro možemo očekivati konkretne muzičke poteze. “Već sam počela da radim i neću pauzirati. Tako sam osjetila i tako ću uraditi. Uskoro slijedi nešto novo od mene. Kada se već osjećam dobro, prirodno je da nastavim dalje. Posao mi je takav da mu i uz rad mogu biti posvećena. Srećna sam zbog toga”, zaključila je pjevačica.

BILA SAM SPREMNA ZA PRIRODAN POROĐAJ I SVE JE PROTEKLO BAŠ KAKO SAM I ŽELJELA. ONO NA ŠTA NAS NIKO NE MOŽE PRIPREMITI JE SVE ŠTO SLIJEDI NAKON TOGA. OD POROĐAJA PA DALJE - SVAKI DAN NOSI SA SOBOM NEKO NOVO SAZNANJE I SVE JAČU LJUBAV. PRVI DANI SU PUNI ADRENALINA, KOJI NAM DAJE NEVJEROVATNU SNAGU izuzetak. “Ono što nas je najviše brinulo jesu grčevi, koji izazivaju jak plač. Mislili smo da samo naša beba tako plače, a onda smo se uvjerili da je to uobičajeno i da svi prolaze kroz taj period. Naša pedijatrijska sestra nam je pomogla da bolje shvatimo govor beba. Isto tako, vremenom smo i sami shvatili šta nam ‘govori’ i traži naš bebac, svojim jezikom. Najveća radost je bila kada je počeo da guče i smije se. Svaki trenutak koristimo za priču, igru, pjevanje i smijanje... Ne postoji ništa što nosi veću radost od vremena provedenog sa svojim djetetom”, shvatila je Vučić.

■ SADA SHVATAM

ŠTA ZNAČI SREĆA

U potrazi za što kvalitetnijim uslovima za razvoj muzičke karijere, Milena se prilično rano iz Podgorice otisnula u Beograd, ali nikada nije zaboravila da se samo jedno mjesto može smatrati domom. Sada je, ipak, vrijeme da Nikša upoznaje svoj dom, baš kao što zahvaljujući njemu Milena upoznaje nove čari života i shvata da je tek sada sve na mjestu. “Sve je dobilo novu boju, a život pravi smisao. Nikša je unio radost u naše živote. Mislila sam da znam šta je sreća, a sada shvatam šta ona zaista znači. Porodica je za me-


39 AC ZA DN O ROĐENJU SINA I NAJLJEPŠOJ BAJCI KOJU ŽIVI SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ZABAVA

IMA SINA NIKŠE - SVE JE OJU, A ŽIVOT PRAVI SMISAO Najveća radost je bila kada je počeo da guče i smije se. Svaki trenutak koristimo za priču, igru, pjevanje i smijanje

ne oduvijek bila na prvom mjestu. Nikša nas je još više zbližio i učinio nas jačim nego ikad. Osjećam se kao da letim”, nadahnuto će Vučić, koja novogodišnje praznike sa sada već proširenom porodicom provodi upravo u Podgorici.

⌦-----------------------------------------------

■ BILO JE PROMJENA,

kim danom sve lakše. Mijenjali smo se na nekoliko sati, dijelili obaveze. Ponosna sam na njega jer je pokazao da je onakav kakav sam i zamišljala da će biti kao otac. Nezgodna buđenja će uvijek biti takva, ali brzo se uđe u ritam. Sada je već sve mnogo lakše”, spokojna je Vučić.

PONOSNA SAM NA SUPRUGA

Svaka krucijalna promjena automatski nameće određene rokade. Dolazak bebe vjerovatno je prvi na toj listi jer kreće period kada se diktiraju nova pravila. S obzirom na to da je Nikša prvijenac u domu Milene i Nikole, pjevačica priznaje da nije bilo nimalo lako na početku. Posegli su za promjenama, ali i taj izazovan period uvjerio ju je da je Nikola onaj pravi, pa su sada već dobro ukomponovani. “Nikola i ja željeli smo da sami izguramo taj prvi period i morali smo se mijenjati. Nije bilo nimalo lako, ali smo sada

Milena Vučić-Burovac

NIKOLA I JA ŽELJELI SMO DA SAMI IZGURAMO TAJ PRVI PERIOD I MORALI SMO SE MIJENJATI. NIJE BILO NIMALO LAKO, ALI SMO SADA TOLIKO UIGRANI DA NAM JE SVAKIM DANOM SVE LAKŠE. MIJENJALI SMO SE NA NEKOLIKO SATI, DIJELILI OBAVEZE. PONOSNA SAM NA NJEGA JER JE POKAZAO DA JE ONAKAV KAKAV SAM I ZAMIŠLJALA DA ĆE BITI KAO OTAC

-toliko -----uigrani ------da ---nam ----je--sva------zadini ------čujemo -------muziku, -------⌦ dok

■ NIKŠINA OMILJENA PJESMA JE BIBEROVA “LOVE YOURSELF”

Ako je suditi po nekim snimcima koje je Milena objavila na društvenim mrežama, Nikša je već dobro upoznao profesiju roditelja, pa tako tako često u po-

ga mama drži u naručju i uspavljuje. U jednom od ranijih intervjua za Dnevne novine, Vučić je otkrila da se suprug i ona bude i odlaze na spavanje uz muziku, a Nikša je već stigao da “odabere” omiljenu pjesmu. “Navikli smo ga da ne šapućemo i ponašamo se normalno kada spava. Muzika se čuje uvijek tokom dana, a nekada i tokom spavanja. Tako smo navikli mi, pa i njega navikavamo. Uživa kada mu se priča i pjeva - meni to olakšava vježbanje, a Nikoli sviranje. Već ima omiljenu pjesmu - ‘Love Yourself’ od Džastina Bibera”, opisuje Vučić dio Nikšine svakodnevice.

ONO ŠTO NAS JE NAJVIŠE BRINULO JESU GRČEVI, KOJI IZAZIVAJU JAK PLAČ. MISLILI SMO DA SAMO NAŠA BEBA TAKO PLAČE, A ONDA SMO SE UVJERILI DA JE TO UOBIČAJENO I DA SVI PROLAZE KROZ TAJ PERIOD. NAŠA PEDIJATRIJSKA SESTRA NAM JE POMOGLA DA BOLJE SHVATIMO GOVOR BEBA


40

ZABAVA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

MARIJA ROGANOVIĆ

MARKO VLAHOVIĆ (pjevač):

Poznati o Božiću Najradosniji hrišćanski praznik Božić je praznik rođenja novog života, djece i roditeljstva i kao takav obilježava se najljepšim vjerskim običajima. Zavirili smo u živote naših javnih ličnosti i pitali ih da li se pridržavaju običaja, kako ga najčešće provode, ali i šta im je prva asocijacija iz djetinjstva kada je u pitanju ovaj praznik.

Čovjek treba da bude dobar jer je dobar, a ne zbog straha od kazne MILAN STANKOVIĆ Sevdah BABY (muzičar)

Kontakt sa tradicijom, osjećaj zajedništva Proslavljeni srbijanski hitmejker Milan Stanković nam je otkrio da se kao dječak pridržavao svih vjerskih običaja, te da su mu to jako lijepe uspomene iz djetinjstva. “Božić se, kao i slava, u mojoj široj familiji slavio i za vrijeme komunizma, pomalo tajno naravno, pa je onda u devedesetim to postalo mnogo jednostavnije i otvorenije. Bio je to kontakt za tradicijom, osjećajem zajedništva. Sjećam se česnice, izvlačenja pare koja donosi sreću u toku naredne godine i ostalih simpatičnih stvari. Tada, sa nekih 10, 11 godina sam bio i veliki vjernik, išao samoinicijativno u crkvu nedjeljom, bio čudan i svojim ukućanima”, prisjeća se on. Međutim, sada, to nije slučaj. “Već kao dijete sam intuitivno primijetio gomile logičkih grešaka i nekonzistentnih stavova u hrišćanstvu, a u kasnijem dobu sam našao i još više informacija na tu temu, koje su me prirodno odvojile od te vjere. Tako da mi je postalo krajnje licimjerno da slavim praznike u koje ne vjerujem. Od tada sam postao glavni ‘partibrejker’ u familiji kada dođu vjerski praznici, ali se sada trudim da svoje stavove držim za sebe, da ne bih kvario uživanje drugima. Trenutno sam bliži istočnjačkim filozofijama i religijama, jer mi kod njih jako prija odsustvo konvencionalnosti, prinude, osjećanja krivice, koje nameću sve vodeće monoteističke religije. Svejedno, bitno je da ljudi uživaju u zajedništvu, pa makar to bili i vjerski praznici”, poručuje Stanković.

MARIJA BOŽOVIĆ (pjevačica):

BUDITE ZAHVALNI, ALI I OPRAŠTAJTE Naša poznata pjevačica Marija Božović, s druge strane, rado se pridržava običaja, jer joj je Božić omiljeni praznik. Međutim, nerado priča o tome, jer je za nju vjera nešto jako lično. “Božić mi je zaista najdraži od svih praznika. Volim da ga provodim kući u krugu porodice, ali i da povremeno odem u crkvu. Inače, sve što ima veze sa vjerom živim i posmatram kao nešto baš lično”, otkrila nam je Marija, koja je poručila našim čitaocima da u vrijeme najradosnijeg hrišćanskog praznika budu zahvalni, ali i da opraštaju.

Frontmen sastava MaraQYa i Pop Star Marko Vlahović još je u djetinjstvu naučio da cijeni tradiciju i duh ovog praznika. “Najmilija sjećanja na Božić vezana su za Boku Kotorsku u kojoj se od 25. decembra, odnosno katoličkog Božića, pa do pravoslavnog slavi sve zajedno i to je jedna od najdivnijih tradicija u Crnoj Gori. Od malena naučite neke drugačije običaje i samim tim budete bogatiji kao čovjek, pa vam budu smiješne i žalosne svađe na nacionalnoj i vjerskoj osnovi”, kaže Vlahović, dodajući da, iako nije vjernik u klasičnom smislu te riječi, Božić za njega predstavlja toplo i lijepo osjećanje. “Nisam vjernik u klasičnom smislu te riječi, odnosno, nisam vezan za organizovane religije jer smatram da čovjek treba da bude dobar zato što želi da bude dobar, a ne zato što se plaši neke više sile koja će ga kazniti. Božić za mene predstavlja toplo, lijepo osjećanje kad je na okupu porodica, prijatelji, a naročito je važan sada kad imamo sve manje vremena za najbliže. Skoro svake godine nastupam negdje na Božić, pa ga tako proslavljam sa prijateljima iz benda, odnosno braćom po muzici, slaveći život i muziku”, zaključuje uz osmijeh Marko.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ZABAVA

DUŠICA VUGDELIĆ (TV lice):

Blagi dani ispunjeni radošću i mirom Dušica Vugdelić, prepoznatlljivo TV lice, priznaje da se kao malo dijete raduje božićnim čarolijama i opisuje kako izgledaju blagi dani u njenom domu. “Božićne čarolije, uvijek im se radujem. Badnji dan, ušuškani u toplom domu, porodični razgovori, prepričavanje doživljaja iz djetinjstva, listanje albuma. Najljepše veče u godini, posvećeno porodici. Dječje radovanje nalaganju badnjaka kojem obavezno prisustvujemo. Božićna liturgija u crkvi i pjevanje sa horom, veselo čestitanje sugrađanima, neizbježno ispijanje kafe uz more, svečani ručak, posjete prijateljima. Bez mnogo buke i vike, blagi dani su ispunjeni radošću i mirom, blaženstvom. Dani kada se mirite, praštate, kažete izvini onima koji zaslužuju, iskreno grlite sa osmijehom... najveću simboliku nosi upravo taj praznik”, priča Vugdelić.

NINA PETKOVIĆ (kantautorka)

Posljednjih godina Božić proslavljam pjevajući I naša pjevačica Nina Petković obožava Božić i sve vezano za praznike od Božića do Božića, jer odmalena slavi oba Božića, pošto je, kako kaže, “dijete mješovitog braka”. “S obzirom na to da mi je ‘prvi’ Božić katolički, najljepša sjećanja su vezana za čekanje Božića, tj. čekanje Ponoćke ispred crkve, kao i sjećanja na obje bake, koje bi nam ostavile poklone ispod jelki i govorile da je došao Sveti Nikola i ostavio nam poklone dok smo spavali”, prisjeća se Petković, koja i dalje blage dane proslavlja u krugu porodice. “I dalje Božiće proslavljam kod kuće sa porodicom, Bogu hvala; ne smije se desiti da jelka nije okićena ni u Tivtu, ni u Podgorici, gdje sam udata. Međutim, posljednjih godina uglavnom ove praznike dočekujem pjevajući, što isto nije loše. Obožavam duh Božića, duh praznika i način na koji to sve proslavljamo. Ovim putem želim svim čitaocima da čestitam ove praznike i blage dane, da ih provedu u miru i sreći, a prvo svima želim dobro zdravlje”, poručila je našim čitaocima pjevačica.

LAZAR GREGOVIĆ (DJ Lucky Dee)

SVAKI DAN ŽIVJETI KAO DA JE BOŽIĆ Lazar Gregović, poznatiji pod pseudonimom DJ Lucky Dee, jedna je od osoba koji uživa u blagodetima Božića, jer za vrijeme ostalih praznika uglavnom radi. “U braku sam više od 20 godina i ja i moja supruga Novu godinu nikada nijesmo proveli zajedno. S druge strane, Božić je jedini praznik u toku godine za vrijeme kojeg ne radim i već godinama unazad ga provodim s porodicom. Porodično se pridržavamo svih običaja i uopšte, za mene je Božić nešto radosno i lijepo. Kažu da na taj dan treba biti zahvalan, opraštati, biti sa porodicom, ali šta je sa ostalim danima? Svaki dan treba živjeti kao da je Božić”, mudro je pojasnio Gregović.

41


42

KUVAR

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

Predlog P TRPEZA

ZA BADNJI DAN I BOŽIĆ

Priredio: Fi.J.

V

ečeras je Badnje veče, koje spaja Badnji dan i najradosniji pravoslavni hrišćanski praznik Božić, pa evo šta bi sve moglo da se nađe na vašoj porodičnoj trpezi.

BADNJI DAN Tradicija Badnji dan je, prema nekim tumačenjima, naziv dobio po tome što se toga dana sječe badnjak i unosi u kuću. Sa ovim danom već počinje božićno slavlje. Ujutro rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka objavljuje se polazak u šumu po badnjak. Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Bad-

Kolač sa bademom (posno)

nji dan ujutro rano posiječe i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se presijeca i zajedno sa slamom unosi u kuću. Badnjak se zasijeca sekirom ukoso i to sa istočne strane. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni dio na badnja-

ku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Kad odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta prekrsti, pomene boga, slavu i sjutrašnji praznik, baci šaku žita na drvo i sa tri udarca sjekirom mora da ga odsječe. Siječe se ukoso i sa istočne strane. Vodi se računa da drvo prilikom sječenja padne direktno na zemlju, a da se ne zadrži na susjednom drvetu. Jelo Na Badnji dan se posti. Uglavnom se jede riba, pasulj prebranac, suvo voće, šljive, smokve, kasije i peče hljeb koji bi bio na stolu

sve do Bogojavljenja, a njegova veličina je simbolizovala obilje naredne godine. Takođe, toga dana ništa se ne iznosi iz kuće, objeduje se na slami. Tu je i loženje badnjaka i unošenje slame i prostiranje slame po podu, uz kvocanje i pijukanje, pa badnjedanska večera na podu, simbolika svijeća, oraha, meda, vina, svenoćnog bdenja u iščekivanju Božića. Rižoto sa ribom Sastojci: - 400 grama ribe - 400 grama pirinča - 1 čen bijelog luka - 1/2 glavice crnog luka - 1 šargarepa - 1 korijen celera - 250 grama paradajza - 1 kašičica suvih vrganja - bosiljak i peršun - maslinovo ulje - so i biber Priprema Vrganje prelijte mlakom vodom i ostavite da odstoje. Propržite na ulju sitno nasjeckan bijeli luk, šargarepu, celer, peršun i bosiljak. Očišćenu ribu nasjecite na režnjeve i dodajte proprženom povrću. Kuvajte desetak minuta pa dodajte oguljen paradajz i litar vode. Posolite i pobiberite, pa ostavite da se kuva još petnaestak minuta, a zatim sve propasirajte. Crni luk nasjeckajte i propržite na ulju, a zatim dodaj-

te pirinač i nasjeckane vrganje. Preko pirinča prelivajte sok od ribe, posolite i pobiberite, pa nastavite da kuvate rižoto neprestano miješajući još pola sata. Kolači od badema Sastojci: 500 g brašna, 375 g margarina, 250 g mljevenih badema, 185 g šećera, 1 dl vode, aroma gorkog badema, 50 g listića badema, džem od kajsija Prirpema: Umutite margarin i šećer, dodajte brašno, mljevene bademe, aromu badema i vodu. Umijesite testo, pa ga razvijte oklagijom na debljinu od oko pola centimetra. Potom modlom vadite kružiće. Iz polovine kružića manjom modlom izvadite sredinu, premažite ih vodom i pospite listićima badema. Pecite na 180 stepeni 20 minuta. Prohlađene kolutiće namažite džemom od kajsija i spojite sa drugom polovinom. BOŽIĆ U nekim krajevima se dočekuje Božić, bdi se cijelu noć, odnosno dok Badnjak ne dogori. Božićna trpeza je mrsna i izuzetno bogata. Na njoj se obavezno nađe pečenje, voće, pecivo, pihtije, bijeli mrs i ostala razna jela, a prema željama i mogućnostima


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

KUVAR

43 Rižoto sa ribom

ukućana. Nakon ručka obično se ide u čestitanje kod rodbine i prijatelja. Kako se pravi božićna pogača U nekim krajevima, za muškarce iz kuće se mijese hljebovi u obliku krugova, dok se za žene pripremaju hljebovi u obliku pletenica. Tijesto (sastojci) - 1 kg brašna - 1/2 litra mlijeka - 1 čaša kisjele pavlake - 50 grama kvasca - 1 kafena kašičica šećera - 2,5 kafene kašičice soli - 1 cijelo jaje + 1 žumance za premazivanje - novčić - ukrasi Način pripreme U dublju posudu sipati brašno i so pa promiješati. U sredini napraviti rupu u koju se izmrvi kvasac, preko njega stavi kašičica šećera i zalije sa 1/2 litra mlakog mlijeka. Kad kvasac nadođe, staviti jaje i pavlaku, pa polako zamijesiti tijesto. Ostaviti ga na toplom da kisne sve dok ne udvostruči zapreminu. Za to vrijeme od brašna i malo vode napraviti čvrsto tijesto, razvaljati ga i napraviti ukrase za česnicu. Nadošlo tijesto premijesiti, ubaciti novčić, pa izručiti u okruglu podmazanu posudu u

kojoj će se peći, premazati razmućenim žumancem i ukrasiti ukrasima od tijesta. Peći u zagrejanoj rerni na 180 stepeni 30-40 minuta. Nakon prvih 10 minuta pečenja česnicu prekriti bijelim papirom da ne bi pregorjela. Božićni aranžmani Mnoge domaćice danas žele da što ljepše ukrase trpezu za Badnje veče i Božić, pa prave same ili kupuju aranžmane. Da biste ukrasili svoju trpezu na originalan način trebaće vam samo mašte i strpljenja i ne tako

mnogo materijala. Obično se Božićna trpeza ukrašava: šišarkama, granama jelke i božikovine, svijećama… Ukoliko želite, možete dodati i malo zlatnog spreja. Ne treba zaboraviti ni žito, koje se u gradskim sredinama obično kupuje na pijaci. Kako napraviti Božićni vjenčić Kićenje ulaznih vrata stanova u gradskim sredinama je nešto noviji običaj, koji je nastao kao posljedica promjena koje izaziva život u gradskoj sredini. Zato ukoliko želite da okitite vrata svog stana, predlažemo vam da ili kupite gotov Božićni vjenčić ili ga napravite sami. Vjenčić za Božić se pravi od hrastovih grana, koje se ukrase ili zlatnim sprejem ili šišarkama kao i crvenim trakama, koje simbolizuju radost ovog praznika. Božićna česnica Vrlo važan dio Božičnog slavlja je i obredni kolač, tzv. česnica. Mijesi se u rano Božićno jutro, a način pripreme varira od kraja do kraja. Neko je pravi kao običan hljeb, drugi kao proju, a

u nekim djelovima se pravi kao suva pita sa orasima. Kako god da ste naučili da je pravite, važno je ono što se stavlja u nju, a to su: grančica bosiljka, zrnce pšenice i kukuruza i zlatnik, nekada, a danas može i metalni novčić. Zatim se to sve lijepo umiješa u tijesto kako se ne bi vidjelo gdje je šta. Česnica se lomi prije nego što sat otkuca podne. Svako od prisutnih otkida po komad i gleda da li je i šta izvukao. Vjeruje se da će onoga ko izvuče novac sreća pratiti tokom čitave godine, ko izvuče pšenicu ili kukuruz, biće bogat, a ko izvuče bosiljak biće zdrav. Jagnjeći but Sastojci: - jagnjeći but od 1 ½ kg - 5 režnjeva bijelog luka - 1 grančica svježe majčine dušice - svježe mljeveni crni papar - sok od jednog limuna - 4 kašika ulja - 75 dkg tikvica - 2 luka - 75 dkg krompira - 1 kašika soli

Božićna česnica

- 5 dkg svježe naribanog ementalera - 10 dkg kijele pavlake - 1 svežanj bosiljka Priprema: But urežite na jednakim razmacima. Bijeli luk narežite na prutiće i stavite u meso. Meso neka odstoji 12 sati u marinadi od sjeckane majčine dušice, papra, limunova soka i 2 kašike ulja. Pećnicu zagrijte na 180 stepeni. Tikvice operite. Luk i krompir ogulite i sve povrće narežite na kriške. Jagnjeći but natrljajte solju i popržite 10 minuta na preostalom ulju. Meso stavite u oblik za pečenje, a oko mesa posložite povrće i sve pecite na donjoj rešetki sat i 30 minuta. Nakon 1 sat pospite povrće sirom. U mikseru izmutite pavlaku s preostalim zgnječenim bijelim lukom, bosiljkom, solju i paprom. Poslužite s jagnjećim butom. Nugat torta Sastojci: za koru: 3 jajeta, 90 g šećera, 90 g brašna, malo ulja Za fil: 0,5 l slatke pavlake, 20 g želatina, 200 g crne čokolade, 150 g bijele čokolade, 150 g mlevenog pečenog lješnika Priprema: Umutite jaja sa šećerom, pa dodajte brašno i ulje. Smjesu izlijte u podmazan kalup za tortu i pecite koru na 250 stepeni. Umutite polovinu pavlake, dodajte joj polovinu otopljenog želatina, istopljenu crnu čokoladu i polovinu lešnika. Sve sjedinite laganim mućenjem, pa fil rasporedite po kori. Zatim umutite drugu polovinu pavlake, dodajte otopljeni želatin, preostali lješnik i otopljenu bijelu čokoladu. Sve dobro sjedinite i nanesite preko prvog fila. Ostavite tortu u frižideru par sati da se dobro stegne. Ukrasite je po želji.


NUMEROLOGIJA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

Godina emotivnih i materijalnih blokada

Godišnji broj 2

44

Sve će se nekako odvijati sporo, mnogo toga ćemo morati čekati i pred svima nama je važna lekcija koju ove godine moramo naučiti – lekcija strpljivosti U numerologiji ne postoji dobra niti loša godina. Svaka godina sa sobom nosi i lijepe i ružne aspekte i uticaje, neka više pozitivnih, druga više negativnih, ali globalno, nijedan godišnji ciklus ne može biti isključivo dobar ili loš. Sve dodatno zavisi od naših ličnih, bioritamskih i generacijskih brojeva, kao i od trenutne situacije u životu svakog od nas. Godina 2018. je numerološki u znaku broja 2, pod vladavinom Mjeseca, koji, dobro znamo, ima dva lica. Stoga će mnoge tajne biti pred nama, mnoge nerazriješene situacije, stvari nam neće biti toliko kristalno jasne kao što su bile u 2017. godini. Pred nama je sudbinska godina, vrijeme u kojem će se stvari dešavati same od sebe, mimo našeg uticaja i naše volje. Kako je zapisano, tako će i biti. Mnogima će donijeti razne blokade emotivne i materijalne prirode. Novčani gubici čekaju one koji imaju pogrešan odnos prema novcu i koji se bave sumnjivim poslovima. Očekuje nas vrlo nestabilno vrijeme, samim tim se i mi moramo prilagoditi takvim vibracijama. Rijetko kome

će poći za rukom da u ovom periodu ostvari stabilnost u svom životu. Potrebno je da budemo smireniji i da izbjegavamo bilo kakve konfliktne situacije. Sve će se nekako odvijati sporo, mnogo toga ćemo morati čekati i pred svima nama je važna lekcija koju ove godine moramo naučiti – lekcija strpljivosti. Samo ukoliko dovoljno dugo budemo čekali, možemo dosta toga i ostvariti. Ženske osobe će svima igrati vrlo važnu ulogu u životu. Svi koji imaju planove i mogućnost privatnog biznisa, partnerskog rada, treba da počnu ostvarivati ove godine, posebno ako su ženske osobe upletene u sve to. Ljubavni odnosi će mnogima odigrati vrlo bitnu ulogu ove godine. Vibracije Univerzuma su na strani ljubavi, ali budite oprezni. Ne dozvolite da vam trenutna zanesenost pokvari stabilnu vezu ili

PRED NAMA JE SUDBINSKA GODINA, VRIJEME U KOJEM ĆE SE STVARI DEŠAVATI SAME OD SEBE, MIMO NAŠEG UTICAJA I NAŠE VOLJE

Ljubavni odnosi će mnogima odigrati vrlo bitnu ulogu ove godine. Vibracije Univerzuma su na strani ljubavi, ali budite oprezni. Ne dozvolite da vam trenutna zanesenost pokvari stabilnu vezu ili brak. Ne upuštajte se u tajne i vanbračne veze.


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

brak. Ne upuštajte se u tajne i vanbračne veze. Mnogo će se beba začeti, mnogo će se djece roditi, ali isto tako će biti i problema sa polnim bolestima. Čuvajte se nesigurnih odnosa, kako fizičkih, tako i psihičkih. Posebno treba čuvati nerve, jer ćemo psihički svi biti slabiji nego prošle godine. Ono što je bitno jeste da ne smijemo juriti za prilikama, a isto tako da ne dozvolimo da sjedimo skrštenih ruku i čekamo da nam stvari padnu sa neba. Važno je dobro otvoriti oči i srce i prepoznati pravi put kojim treba krenuti.

NUMEROLOGIJA

45

Jana Luković, numerolog i autor današnjeg teksta

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.


Film

SUBOTA

46•TV PROGRAM 06:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 08:15 Serija: Istine i laži 09:45 Zvezde Granda 13:00 Film 14:00 Film 16:00 Film: Aleksandar Veliki 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Urgentni centar 21:00 Zvezde Granda 00:45 Film: Smrtonosno oružje 4 02:45 Serija: Balkanska mafija

NEDJELJA

PRVA Film: Smrtonosno oružje 4, 00.45

07.00 Dobro jutro Crna Goro 08.00 Vijesti 11:05 Kad prošetam Crnom Gorom 12:00 Vijesti 12:05 Božić na Njegušima 12:05 Muzika 13:05 Dječje popodne 14.00 Vijesti 14:05 Agrosaznanje 15:30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 17:30 Stižu bebe 18.00 Vijesti 18:10 Strani dok. program: svi mirisi Arabije 19.10 TV-teka 19:30 Dnevnik 2 20:00 Serija: Meso 20.50 The Books of Knjige 21:15 Dokumentarna emisija: Stradanje u Medovi 22.05 Istorijski album 22:30 Dnevnik 3 22:50 Film: Avgust u okrugu Osejdž 00:45 Zapis

RTCG 1 The Books of Knjige, 20.50

07:00 Dobro jutro 11:03 Nautika 11:18 REZ 12:03 Subotom popodne - CG 12:48 Sportisimo CG 12 13:03 Turistički magazin 13:18 City M 13:33 Ekskluzivno 14:03 Pinkove zvezdice 15:33 Turistički magazin 15:48 City M 16:06 Elif 16:54 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 City M 18:35 Meteo PLUS 18:38 Sportisimo CG 19:03 Magazin in CG 20:03 Zavet 21:00 Film: Čovek-ptica 23:00 Zadruga pregled dana 23:45 Zadruga uživo

PINK Serija: Elif, 16.06

06:45 Zvezde Granda specijal 09:15 Film 10:45 Film 12:30 Vrele gume 13:00 Nikad nije kasno 15:00 Zvezde Granda specijal 17:45 Emisija 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Urgentni centar 21:00 Film: Jesen samuraja 23:05 Film: Smrtonosno oružje 2

14:00 Vijesti 14.05 Strani dok. program 15:05 Ukusi jutra 15:25 Marketing 15:30 Dnevnik 1 16:00 Film: Povratak kući 16.25 Putevi života 16.50 Regionalna mreža 17:35 Božić u CG 19:20 Tv-teka 19:30 Dnevnik 2 20:00 Serija: Božićni ustanak 22:30 Dnevnik 3 22:50 Film: Opet pakujemo majmune 02:20 Koncert

13:03 13:10 13:55 14:00

PRVA Serija: Urgentni centar, 20.15

RTCG 1 Film: Opet pakujemo majmune, 22:50

PINK Biljana za Vas, 16.30

16:03 16:18 16:30 18:00 18:20 19:03 19:10 19:13 20:00 21:03 23:00 23:45

Sportisimo CG 12 Ja to tako Meteo PLUS Premijera Vikend specijal City M Meteo Plus Biljana za Vas Info 2 Ekskluzivno sve u 6 Sportisimo CG Meteo PLUS Elif Zavet Film: 16 bokova Zadruga Zadruga uživo

Sport

Informativa

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

07:00 Pčelica 10:00 Žogarija 11:05 Život sa morem 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:06 Direktno 13:30 Za volanom 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo ž centar u 2 14:07 Film: Očevi i kćeri 15:25 Serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Pčelica 17:45 Kriza 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19.10 Film: Jezero ljubavi 20:40 Film: Igraonica 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Ukrštene sudbine 00.15 Repriza programa

07:30 Meridijani 08.30 Kurs engleskog jezika 09.40 Košarka(m): Magazin ABA lige 10.00 10 god simfonijskog orkestra 11.00 Film: Pas koji je volio dijamante 13.00 Eurovizion Tv 13.30 Stižu bebe, r 14.00 Stil 14:30 Fudbal: Naših prvih 10 godina 15:15 Film: Božićni zmaj 18.00 ABS 18.30 Index 19.00 Ciklus emisija Dragana Radulovića 20.05 Otkrij.me 20.20 Mojih pet 21.00 Manastirske riznice 21:45 Muzika 22:00 Film: Diši duboko 23.40 VOA – glas Amerike 00:10 Slasti slave, pozorišna predstava

VIJESTI Film: Ukrštene sudbine, 22.30

RTCG 2 Košarka: Magazin ABA lige, 9.40

12:06 Serija: Čast i poštovanje 13:35 M:tech 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Film: Jezero ljubavi 15:45 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:15 Kriza 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Pčelica 20:00 Film: Savana 21:15 U mreži 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: 23 minuta do svitanja 00:00 Repriza programa

14:00 15.50 16.20 16.35

VIJESTI Film: 23 minuta do svitanja, 22.30

RTCG 2 VOA – glas Amerike, 23.00

16.45 17.00 18.00 18.40 18.50 20.00 20.30 21.00 22.35 23.00 23.30 01.05

Božić na Njegušima ABS Index Kurs engleskog jezika Radiovizija Serija: Meso Profil Sedmi kontinent Koncert Muzička industrija Dokumentarna emisija: Beška Film: Kući za praznike Muzika VOA – glas Amerike Film: Povratak kući Profil


PONEDJELJAK

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

TV PROGRAM•47

06:30 Serija: Čista ljubav 07:15 Film: Oskar 09:00 Praktična žena 10:30 Serija: Brusko 11:15 Film: Božićni krug 13.00 Film: Nevolje u raju 15:00 Serija: Brusko 16.00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 16:30 Praktična žena 17:30 Serija: Zaljubljeni neženja 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Kako sam postao Rus 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Sinđelići 20:15 Serija: Čista ljubav 21:00 Film: Zaljubljeni Šekspir 23:05 Film: Božićni krug 00:30 Serija: Balkanska mafija 01:15 Exkluziv 02:15 Praktična žena

06:00 Dobro jutro Crna Goro 10.05 Naučnoobrazovni program 12.00 Vijesti 13:05 Strani dok. program 14.00 Vijesti 14:15 Serija: Zlatno srce 14.50 Muzika 15.30 Dnevnik 1 16.30 Serija: Tajna starog mosta 17:30 Crnom Gorom, hronika 18.30 Serija: Zlatno srce 19.25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20.05 Tri novogodišnje priče 21.30 Katedrale kulture 22.30 Dnevnik 3 22:50 Film: Moja grčka avantura 00:25 Crnom Gorom

07:00 Dobro jutro 07:20 City kids M 12:03 Sportisimo 13:03 Serija: Ljubav i novac 13:51 Serija: Bahar 14:46 Premijera 15:30 Info 1 15:45 City M 17.02 Serija: Elif 17:45 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno 18:30 Sportisimo 19:03 Serija: Ponovo zaljubljeni 19:26 Serija: Bahar 20:03 Serija: Zavet 21:03 Film 23:40 Zadruga, pregled dana 00:25 Zadruga uživo

06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Kriza 11:15 Serija: Velvet 12:00 Vijesti u 12 14:07 Serija: Rosela 15:00 Boje dana 15:25 Serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:49 Gastro, emisija 17:00 Serija: Rosela 17:40 Serija: Velvet 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:05 Serija: Ubice mog oca 20:00 Bez granica 21:00 Serija: Valander 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Serija 00:00 Repriza programa

07.00 VOA – glas Amerike 07.30 Muzika 09.55 Dokumentarni serijal za djecu: 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Božić na njegušima 12:00 Serija: Biblija 12.45 Muzika 12.00 Kad prošetam Crnom Gorom 15:10 Film: Kući za praznike 16.50 Košarka: Budućnost - Crvena Zvezda 18.30 Serija: Rat za tešku vodu 19:30 Likovna umjetnost 20.00 Serija: Rat za tešku vodu 21.00 Serija: Biblija 22.00 Film: Tri metra iznad neba 00.00 Muzička industrija 00.30 VOA

PRVA Film: Nevolje u raju, 13.00

RTCG 1 Serija: Zlatno srce, 18.30

PINK Serija: Beskrajna ljubav, 20.00

VIJESTI Serija: Ubice mog oca, 19.10

RTCG 2 Budućnost-Crvena Zvezda, 16.50


48

ENIGMATIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

FOTO UBOD Skulptura slona napravljena od banana

Pedro Martin Ureta iz Argentine zasadio je 7.000 stabala čempresa i eukaliptusa kako bi dobio oblik svog omiljenog instrumenta, gitare

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2408

1

5

RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2013-05-17

9

Medium level

8

3

2

8 4

7

3

1

6 3

5

8

4

1

6

1

3

9

8

www.sudokukingdom.com 9 6 1 8 3 4 7 2 9

2

5

3

8

7

5

6

2

9

4

1

5

2

4

1

7

9

3

6

8

7

5

3

4

1

8

6

9

2

4

1

8

2

9

6

5

3

7

2

9

6

7

5

3

1

8

4

8

3

5

6

2

7

4

1

9

7

2 7 5

8

6

2

7

4

3

5

8

1

5

1

7

2

8

6

3

4

9

3

8

4

5

1

9

7

6

2

1

9

8

4

2

5

6

7

3

7

2

5

3

6

8

9

1

4

6

4

3

9

7

1

2

5

8

8

5

1

6

9

2

4

3

7

4

3

9

1

5

7

8

2

6

2

7

6

8

3

4

1

9

5

2

7

2

3 3 7

1

7

2

8

1

7

7

6 8

5 8

9

2

4 5

Medium level

5

6

6 7 2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 3

9

2012-06-01

8

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

4

6

Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2058

2

2 1

8 3


49

ENIGMATIKA

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

FOTO UBOD

Mačka hoće unutra da se ugrije

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Mjesec iza drveta

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2621

4 1

2013-12-16

8

5

9 5 8

6

3 1

1

9

2 8

4 3 6

8

1

8 2

3

5

7

6Play 1 sudoku 5 9 2online 8 4at:3

3

8

5

7

1

4

2

9

6

7

4

2

9

3

6

8

5

1

7

6

1

8

2

5

7

4

3

9

9

5

3

4

8

1

7

6

2

5

9

2Puzzle 8 4 solution: 3 6 7

1

1

4

7

8

6

2

9

3

5

7

4

3

7

9

2

5

6

1

8

2

8

6

1

4

7

3

9

5

9

5

1

6

8

3

7

4

2

7

2

5

4

3

9

8

6

1

6

9

3

8

5

1

2

7

4

1

4

8

2

7

6

5

3

9

5

1

9

3

6

8

4

2

7

3

7

4

5

9

2

1

8

6

8

6

2

7

1

4

9

5

3

2013-12-15

1

6

3

8

2

8

7

9

8

2

7 5

6 8 9

4 3

9

8

1

2

1

7

7

5

Medium level

1

5

8 3 6 1 7 5 9 2 4 Sudoku puzzle No. 2058 2012-06-01

1 2

Sudoku puzzle No. 2408 2013-05-17

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 2620

3 www.sudokukingdom.com 2 7 4 9 3 6 1 8 5

8

9

9

Medium level

1

3


petak,

50

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

POSAO

PLACEVI

Restoranu Atrio potreban radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, 30 km od Nikšića, Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

USLUGE

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

APARATI OPREMA

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

e-mail: oglasi.dnovine@gmail.com Potrebno je poslati tekst oglasa i kopiju uplatnice

Žiro račun: 560-1455-21 (Universal Capital Bank) Tel.: 077 300 104

Faks: 020 624 988

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


NEWS

DO

DO

D

LO

R SI

MET TA R SI MET LO TA

R SI

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

UM

R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE DO IPSU DO LO IPSU R SI MET LO R SI AM M M A M LO M LO ET ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO IPSU R AM MET LO R AM TA M M M M ET TA SIT RE SU OLO ET SIT MET RE SU OLO R SI M D IP R M LO D IP R MET LO R SI LO TA LO M M TA LO M M TA LO TA DO ET DO MET LORE R SI DO MET LORE R SI IPSU DO M R SI IPSU MET M R SI LO AM TA M LO M TA M LO M T LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET RE LO DO RE IPSU T LO SIT DO RE LO IPSU R SI MET DO AM LO IPSU R SI DO MET A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU MET M IPSU IPSU R SI DO M M M TA M M TA OLO RE SU LO M M TA OLO RE SU D IP D MET LORE LO IP R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M LO M RE TA M LO M TA RE LO ET M TA RE LO DO RE IPSU DO IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI AM MET LO M R SI M ET M LO M LO T M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M SIT M LO M LO RE TA ET SIT RE TA DO RE SU IPSU R DO M LO IPSU R DO LO IP MET R SI LO M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE LO R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO RE

LO

RE

LO

M

RE

M

M

M

IPSU

M

IPSU

M

DO

DO

IPS

IPSUM

IPSUM

IPSUM

UM

EM

R LO

EM

R LO

EM

UM

IPS

UM

IPS

UM

DO

DO

WS

R LO

R LO

R LO

IPSUM

SIT

DO

SIT

E AM

E AM

R LO

T

SIT

IPSUM

EM

LOREM

R LO

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

NE

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE IT ET DO IPS DO LO IPS RS M AM M UM LO UM RE T IT RE E IPS DO LO IPS LO RS M AM LO EM UM ET RE T IT R E S DO LO IPS AM LO AM M OR M IT ET IT RE OL SU ET S RS D IP AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D O IP AM RS LO AM UM M M TL IT LO IT DO RE SU IPS ET ME RS DO O IP A RS L M LO AM UM LO RE UM EM ET SIT IT DO IPS LO DO IPS OR AM RS M TL LO UM RE DO IPS LO EM UM IPS M RE LO R LO

R LO

EM

EM

IPS

IPS

UM

UM

DO

DO

DO

R LO

R LO

R LO

SIT

SIT

SIT

E AM

E AM

T

T

R LO

E AM

T

ET

UM

SIT AM

IPS

DOLOR

EM

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET

LOREM

T R SI

T R SI

T

T

M

LO

SUM

DOLOR SIT AM E

M

IPSU

IPSU

DO

DOLOR SIT AM E

M

M

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

M

RE

M

IPSU

IPSU

IPSUM

M

RE

LO LO

M

RE

LOREM

LO

LO

LO LO

NEWS

DO

DO

LOREM IP

M

M

IPSUM

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSU

LOREM

NEWS LOREM

M

IPSUM

IPSUM

9

LOREM

RE

LOREM

LOREM

LO

DOLOR S DOL

RE

IPSUM

LO

IPSUM

LOREM LOREM

M

IPSUM

IPSU

ET

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

RE

LOREM

SIT AM

IPSUM

IPSUM

M

ET

LOREM

LO

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

IPSUM

IPSUM

DOLOR

LOREM

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

ET

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT SIT AMET R LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

LOREM

LOREM

LOREM

NEWS

IPSUM

DOLOR

M

LOREM

DO

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

RE

NEWS

 VAŽNI TELEFONI

LO

DOLOR SIT

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

IPSUM

ET LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT T AME OR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR MET T LORE IPSUM SIT AME LOREM M IPSU DOLOR IPSUM T M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT AME LOREM DOLOR DOLLOR DO OR SIT IPSUM TLOREM SI AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT A LOREM DOLO AME MET OR R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O LOREM

LOREM

T LORE M

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DO LO R SIT AM ETLOR IPSUM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM

LOREM IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

51 31

MALI OGLASI

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

11:12:20

14

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


52

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ZAPOŠLJAVANJE

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U DRŽAVNIM ORGANIMA, ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: - Crnogorsko državljanstvo - Punoljetstvo - Zdravstvena sposobnost - Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja - Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu I da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti

PODGORICA

020/406-800, 020/406-801

NEREGELIA DOO Adresa: CETINJSKI PUT B.B. Tel.: 020-261-920 Oglašava potrebu za: 1. MERCHANDISER/KA, 1 izvršilac, na određeno od 3 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

JU OSNOVNA ŠKOLA SAVO PEJANOVIĆ Adresa: IV PROLETERSKE 5 Tel.: 020-230-558 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno, najduže do 30.06.2018.godine radno vrijeme puno Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) I stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 8 dana -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OŠ 29 NOVEMBAR DINOŠA Adresa: DINOŠA-TUZI Tel.: 020-659-147,020-659-148 Raspisuje konkurs za:

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore - Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta - Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku

1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Profesor matematike VII-1 stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 15 dana Nap omena: -nastava s e izvodi na albanskom jeziku -do 30.06.2018.godine -licenca za rad -probni rad 3 mjeseca 2. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, položen stručni - pripravnički ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2018. godine, - sertifikat za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama, -aktivnio poznavanje albanskog jezika, -probni rad 3 mjeseca, -svi kandidati,osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

BAR 030/313-048

JU OŠ ‘’JUGOSLAVIJA’’ Adresa: BJELIŠI BB Tel.: 030/312-282 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA ŠKOLE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme puno Uslovi: Najmanje VII1 nivo nacionalno g okvi-

školovanja) - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). -Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i struč-

ra kvalifikacije i ispunjava uslove za nastavnika raz r e d n e n a s t av e, o d n o s n o nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika(pedagovg,psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju I da: -ima licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -ima pet godina (60 mjeseci) radnog iskustva u nastavi. dokaz o državljanstvu dokaz o opšte zdravstvenoj sposobnosti. Kandidat je dužan da uz prijavu na konkurs priloži i program razvoja javne ustanove. D o ka z e o i s p u n j e n o s t i uslova kandidati mogu dostaviti u originalu ili overenoj kopiji. Izbor se vrši na period od 4 godine. Trajanje oglasa: 15 dana

HERCEG NOVI

031/323-711

PANTO DISTRIBUCIJA DOO PODGORICA, PJ HERCEG NOVI Adresa: ZEMUNSKA 137, MELJINE Tel.: 031/348-390 Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAČKI/A PUTNIK/ CA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, Vozački ispit za “B” kategoriju, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 1 dan

nim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. ● Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se ………………………… u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

OČS KUBURIĆ DOO Ad r e s a : N J E G O Š EVA 1 1 , HERCEG NOVI Tel.: 031/323-922 Oglašava potrebu za: 1. OPTIČAR/KA-TRGOVAC, 1 izvršilac, na određeno od 18 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Optičar III stepen, Trgovački tehničar (IV SSS) IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Potrebne motoričke i logičke sposobnosti

ROŽAJE

051/271-343

,,MS GLOBAL,, DOO ROŽAJE Adresa: ROŽAJE Oglašava potrebu za: 1. RAČUNOVOĐA, 2 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS) VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 5 dana

SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE , UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Adresa: M. TITA BB ROŽAJE Tel.: 068-889-390 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI SAVJETNIK


ZAPOŠLJAVANJE III ZA PRAVNE I STAMBENE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

SLUŽBA ZA UNUTRAŠNJU REVIZIJU Adresa: ROŽAJE Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI SAVJETNIK III PRAVNA PITANJA I PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 2. MLAĐI UNUTRAŠNJI REVIZOR, 3 izvršioca, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radno iskustvo se odnosi na poslovima revizije ili računovodstveno finansijskim poslovima.Položen stručni ispit za ovlašćenog unutrašnjeg revizora(sertifikat). Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 3. SAVJETNIK III, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Ekonomista za finansije, računovodstvo i bankarstvo (VI/1 SSS) VI-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vr-

53

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Zanimanje-Najmanje V nivo kvalifikacija obraz.ekonomske struke.Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JAVNA USTANOVA OSNOVNA ŠKOLA “DONJA LOVNICA” Adresa: SELO D ONJA LOVNICA Tel.: 087278-109 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Fizika – stepen specijaliste VII-1 stepen, sa radnim iskustvom, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radnik se prima za 5 časova sedmično, na određeno radno vrijeme do 30.06.2018 godine,probni rad 3 mjeseca. Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

SEKRETARIJAT ZA MJESNE ZAJEDNICE Adresa: M. TITA , ROŽAJE Tel.: 068-465-006 Oglašava potrebu za: 1. VIŠI SAVJETNIK III, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Pedagog VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 2. SAVJETNIK III, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Stepen bachelor – Međunarodna ekonomija, finansije i biznis VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: najmanje 5 nivo kvalifikacija obrazovanja, administriranje biznisa. Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 3. VIŠI SAVJETNIK III, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme

, radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi. 4. SAMOSTALNI SAVJETNIK III ZA EKONOMSKA PITANJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme , radno vrijeme puno Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS) VII-1 stepen, sa radnim iskustvom od 12 mjeseci, Položen stručni ispit, probni rad 12 mjeseci, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

PLAV

051/255-060

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,PETAR DEDOVIĆ,, U MURINI Adresa: MURINO BB Tel.: 051-257-104 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Profesor matematike VII-1 stepen, bez obzira na radno iskustvo, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Profesor matematike na određeno vrijeme do 30.06.2018.godine za 16 časova nedeljno. Us l ov i : P r i r o d n o - m at e matički fakultet - profesor matematike - VII-1 stepen, - položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, - dozvola za rad (licenca) - crnogorsko državljanstvo -probni rad u trajanju od 3 mjeseca Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radnim odnosima, kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove predviđene Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. Prijave sa potrebnom doku-

mentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama ˝DNEVNE NOVINE˝ I ˝DAN˝, na adresu OŠ “Petar Dedović” Murina, sa naznakom “ za konkurs”. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

BIJELO POLJE

050/432-422

“GI GROUP” DOO PODGORICAPJ BIJELO POLJE Adresa: CETINJSKI PUT, CITY KVART, LAMELA 1-9 Tel.: 020/665-555,068/843-043 Oglašava potrebu za: 1. AGENT/ICA DIREKTNE PRODAJE, 2 izvršioca, na određeno od 12 mjeseci, radno vrijeme puno Uslovi: SŠS-IV IV stepen, bez obzira na radno iskustvo, provjera radnih sposobnosti nije predviđena Trajanje oglasa: 1 dan

PLJEVLJA 052/356-743

OSNOVNA ŠKOLA DUŠAN IVOVIĆ -KOSANICA -PLJEVLJA Adresa: KOSANICA Tel.: 067/404-401 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno, radno vrijeme kraće od punog Uslovi: Profesor matematike VII-1 stepen, sa radnim iskustvom, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Mašinska škol a . P r o b n i ra d 3 . m j e s e c a . Radni odnos se zasniva do 30.06.2018.godine. 2. PROFESOR/CA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na o dre đeno, radno vrijeme puno Uslovi: Profesor razredne nastave VII-1 stepen, sa radnim iskustvom, Položen stručni ispit, provjera radnih sposobnosti provjeru vrši poslodavac Trajanje oglasa: 15 dana Na p o m e n a : P r o b n i r a d 3.mjeseca.Radni odnos se zasniva do 30.06.2018.godine u PO Vaškovo.


Ako se Katalonija odvoji, Leo ide za džabe

59

ni Srezćnici pra SUBOTA, NEDJELJA, I PONEDJELJAK, 6. 7. I 8. 1. 2018.

BUDUĆNOST VOLI U PONEDJELJAK (17H) ČEKA ZVEZDU

PETAR GRBIĆ - OD BUDUĆNOSTI DO BUDUĆNOSTI

SJEĆANJE NA EPSKE DUELE STARIH RIVALA

EH, DA MI JE NEKAD BILA DANAŠNJA PAMET

60-61

■PETAR GRBIĆ:

Jezik mi je bio brži od pameti. Da mi je sadašnja smirenost, da prećutim ono što ranije nisam mogao - sve bi bilo drugačije. Žalim za tim, mogao sam mnogo više, ali to je život

Sa posljednjeg meča između Budućnosti i Zvezde

ANTALIJA- EPICENTAR ZAZIMSKE PRIPREME FUDBALERA

CRNOGORSKI TRIO U FUDBALSKOM RAJU Mladost će kao i 2016. u Antaliji brusiti formu za proljeće

BOŽIĆNA ABECEDA - OD A DO Ž SA PETROM POPOVIĆEM

64

61

Foto: Uroš Radulović

Foto: Dejan Lopičić

56-57


56

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

Mogao sam više da nije l

OD BUDUĆNOSTI DO BUDUĆNOSTI DNEVNE NOVINE O USPJESIMA I PA

⌦ Bojan Topalović

P

etar Grbić je sve samo ne - tipičan fudbaler. Uvijek omiljen među navijačima i saigračima. Često je tjerao inat, išao glavnom kroz zid. Ali sve što je radio, radio je - iz srca. Iskreno, pa šta bude. Nikad nije kalkulisao.

Igrajući za Mogren je eksplodirao - osvojio je dvije titule, debitovao za A selekciju i ostvario transfer života u Olimpijakos

Pripreme u Olimpijakosu je odradio perfektno, postao je miljenik najmlađih navijača, ali nije imao strpljenja da dočeka šansu

Sa 29 godina je dočekao da ispuni dječački san! Obukao je dres Budućnosti, igraće na stadionu koji je udaljen 200 metara od zgrade u kojoj je odrastao. I najavio je nešto veliko, uprkos tome što Sutjeska bježi 13 bodova. “Nikome ne prijetimo, ali vjerujemo i nadamo se uspjehu. Iskreno, nisam navikao da budem drugi u Crnoj Gori”, počinje svoju priču Grbić za Dnevne novine. Povratak u plavi tabor - korak nazad ili...? “Ako sam se vratio, ne znači da je kraj karijere sa 29 godina. Mislim da ću pomoći Budućnosti, te da će Budućnost pomoći meni. I rekao sam da ću se vratiti u punoj snazi. Namjestila se situacija, ostvario sam san povratkom kući. Nadam se da će sve ispasti kako sam isplanirao”. Ljubav prema plavoj boji je prevagnula. “Jednostavno, želio sam da ispunim realne snove. Debitovao sam za A selekciju, bio šampion svoje države, učesnik derbija Partizan - Zvezda, osvojio titulu sa Partizanom. Sada je tu Budućnost”.

■ POVREDA I BLJESAK OFK Beograd ga je vratio u život, a sa devet golova i 10 asistencija dobio je poziv Partizana i Crvene zvezde. Izabrao je “crno bijele”.

Noseći dres Partizana je imao više uspona nego padova, a navijače je kupio sa dvije lijeve kopačke što je bio šmekerskim odgovor na izjavu Aleksandra Vučića

Reakcija navijača je pozitivna. Vihorno krilo je već viđeno kao - kapiten. “Prija kada ljudi priđu i kažu ‘vratio si se, sad ćemo i mi na tribine’, ali stvara obavezu da vratim tim ljudima na pravi način”. Nikada nisi bio ljut na Budućnost, uprkos tome što su te pred početak sezone 2007/2008 “škartirali”. A prošao si mlađe kategorije. “Bilo mi je teško kada sam morao da odem. Plakao sam kada sam odbio moju Budućnost”, govori nam rođeni Podgoričanin, koji objašnjava zašto nikada nije zaigrao za prvi tim “plavih”. “Igrao sam za Mladost kao pozajmljen igrač, a poslije te sezone Budućnost je željela da me vrati na pozajmicu u Mladost u Drugu ligu. Tada sam imao ponude Mogrena, Zete i Rudara i nisam želio da me neko ponižava, jer sam bio

PRIPREME U BUDUĆNOSTI POČINJU 10. JANUARA, A DOĆI ĆU SPREMAN. VLADIMIR KRUNIĆ JE ZADUŽEN ZA MOJU SPREMU, A OD KADA SAM SA NJIM NISAM IMAO NIJEDNU POVREDU. POSVEĆEN JE MAKSIMALNO, DUGUJEM MU MNOGO. POMAŽE MI I SAVJETIMA I RADOM. VELIKI ČOVJEK svjestan kvaliteta. Te 2008. sam se odlučio za Mogren i ispostavilo se da nisam pogriješio”. Taj period u taboru “romantičara” je obilježila povreda. Stradali su ligamenti. “Srećom, nisu pukli. Na početku drugog dijela sam se povrijedio, a povreda me od terena odvojila dva mjeseca. Tereni su tada bili teški, Cvjetni brijeg je bio kakav je bio... Kada sam se vratio, postojao je strah. Tada je tata rekao: ‘Sine, uleti klizeći. Ako se povrijediš, nećemo se opterećivati oko fudbala, a ako se ne povrijediš, proći će strah. Tačno se sjećam toga - blato, sudario sam se sa golmanom i štoperom Petrovca tim koljenom. I kada sam vidio da nije ništa, strah je nestao”, prisjeća se Grbić, koji se za period u Mladosti zahvaljuje Slobodanu Šćepanoviću i Voju Pejoviću. A onda Mogren - tri godine (2008-2011), dvije titule... “Osjećao sam se super u Budvi, najljepši trenuci. Pamtim samo lijepe stvari. Bile su dvije titule, iz Mogrena sam debitovao za A selekciju, ostvario transfer u Olimpijakos”, govori novi fudbaler Budućnosti, koji veliča ulogu Bora Lazovića koji je ‘ulagao ogromna sredstva i istinski volio fudbal’ tokom godina u Mogrenu.

■ OLI LOŠA ODLUKA Veliki Olimpijakos i svijetla Atine su stigli kada je Petar bio 23-godišnjak. Dobra ili loša odluka? “Sada kada pogledam, to nije bilo dobro. Ali, kada sam pričao sa Markom Pantelićem, nisam znao šta me je snašlo. Imao sam mogućnost da pođem u Haj-

Petar Grbić tokom jučerašnjeg razgovora sa novinarom Dnevnih novina

AUGZBURG? Vodimo 1:0, proljeće u Ligi Evrope je na pragu, ne smijemo da izgubimo 3:1. Ali primamo gol za 3:1, 10.000 ljudi na tribinama plače, a meni osjećaj u stomaku kao nikada do tada.

duk iz Splita, Groningen... Možda bi bilo bolje da sam otišao tamo”, priča nam Petar u ugodnom ambijentu lokala Makijato, dok ga podsjećamo da je na pripremama te 2011. godine bio jedan od najboljih igrača... “Imao sam sjajne pripreme, trener Valverde me stavljao kao prvu izmjenu, a tu su još Rijera, Miraljas, Makun, Jeste, Romedal... Imali su milionske ugovore, nije bilo realno da igram ja. Valverde je u Grčkoj mogao da radi šta hoće, a ja sam došao iz Mogrena gdje sam mogao da radim šta hoću. I kada sam vidio da poslije priprema nisam u timu, ni-

sam mogao da trpim, ćutim i izdržim. Uvijek sam imao potrebu da kažem nešto. Bila je to malo moja luda glava. Bilo je tu mojih grešaka, ali bilo je lijepo. Ostaje žal što nisam ostavio neki trag u Olimpijakosu, a mogao sam”. Nedostatak strpljenja, temperament i klupa koja žulja su odveli harizmatičnog Grbića u neizvjesnost - Levadijakos i Hapoel Ber Ševa su ga uzeli na pozajmice... “Da mi je današnja pamet, sigurno ne bih išao na pozajmicu iz Olimpijakosa. Ni tada nisam htio, ali sam bio primoran. Marko Pantelić, koji mi je mnogo pomogao i koji se kao legenda kluba zalagao za mene, mi je govorio: ‘Ako sad odeš iz Olimpijakosa u Levadijakos, nikada se nećeš vratiti’. Tako je i bilo. Jednostavno, na pozajmicama te ne gledaju ozbiljno, radije će forsirati svoje igrače. Ili ako ne vide neku korist, tvoj dolazak je nepotreban”. Ljeta 2012. godine, nakon “bačenih” godinu dana, obreo se u OFK Beogradu. “To je bila neka prekretnica. Da u OFK Beogradu nisam odigrao kako treba, vjerovatno bih


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

SPORT

57

lude glave, ali to je život

ADOVIMA SA OFANZIVCEM PETROM GRBIĆEM KOJI ZNA DA JE GRIJEŠIO

Foto: Dejan Lopičić

REPREZENTACIJA

Zašto ne bih razmišljao o reprezentaciji? Sa selektorom i cijelim stručnim štabom imam dobar odnos. Selektor je preporodio A selekciju, nema problem da pozove igrače iz naše lige. Ako budem pružao partije kakve mislim da mogu, ne vidim razlog da me ne pozove. Naravno, na mom mjestu igraju Marko Janković i Marko Vešović - prvi je naš najbolji igrač uz Jovetića, Vučinića i Savića, a drugi je u životnoj formi.

“Igrači smo Partizana, tako da niko ne može tako da priča o nama. To su kasnije navijači prepoznali na svoj način, napravili majice sa našim likovima i porukom ‘teroristi’. Naravno, Vučić je to prepoznao kako treba, isti dan se izvinio”. Teorija zavjere govori da te je taj simpatični gaf koštao karijere u Partizanu, te da se umiješala politika... “Ne želim da pomislim da to može uopšte da se desi”.

■ GRIJEŠIO SAM... počeo da sumnjam u sebe, rekao nam je Grbić, koji je te sezone postigao devet golova i potpisao 10 asistencija.

■ PARTIZAN, TITULA I LIJEVE KOPAČKE

To ga je preporučilo Partizanu koji je dobio bitku sa Crvenom zvezdom. Predstavljen je kao veliko pojačanje, a do januara 2014. nije igrao. “Nije počelo dobro, jer smo ostali bez Evrope. Ne mogu ništa da zamjerim tadašnjem treneru Vuku Rašoviću što nisam

bio standardan, a koji me zvao da dođem u Partizan. Došao je Marko Nikolić, razgovarao sam sa njim i rekao mu ‘imam ponudu da idem, ali želim da ostavim trag u Partizanu’, a Nikolić mi je rekao: ‘samo treniraj i ne brini’”, prisjeća se Grbić, dok se raduje razgovoru o sezoni 2014/2015. kada je osvojena titula... “Odigrao sam 30 i nešto utakmica, uzeo titulu, ušli smo u Ligu Evrope. To je najljepša sezona”. A Grbića će u Partizanu pamtiti i po dvije lijeve kopačke. To je na neki način obilježilo njegovu dvoipogodišnju

epizodu u Partizanu. Bio je to odgovor na izjavu Aleksandra Vučića da ‘nije on kriv što igrači Partizana imaju dvije lijeve noge, pa ne mogu da daju gol’. “Svi mi živimo od fudbala. Pred utakmicu sa Jagodinom u karantinu smo gledali tu emisiju, a kada je izjava došla od jednog inteligentnog čovjeka, koji je tada premijer, zaboljelo je sve igrače. Rekao sam tu noć: ‘ako postignem gol, obući ću dvije lijeve kopačke i stati ispred kamere’. Tako je i bilo”. I to vam govori koliki je šmeker rođeni Podgoričanin...

Valverde - disciplina, taktika, pas... Ernesto Valverde je ljetos preuzeo Barselonu, a trenirao je Olimpijakos u dva navrata (2008 - 2009, 2010 - 2012). I dokazao se kao trener, pošto Barsa dominira u aktuelnoj sezoni... “Uvijek sam pričao da je to najbolji trener. Sad će da bude ‘ovo priča, jer je trener Barselo-

ne’. Što je Barselona tada igrala u Evropi, to je Oli igrao u Grčkoj. Kada sam se upoznao sa presingom po cijelom terenu, kratkim pasovima, sve u prostor, meni je to bilo strano. Pobjeđivao je Arsenal sa Van Persijem, Borusiju iz Dortmubda sa Geceom, Levandovskim”, rekao je 29-godišnji Petar Grbić, koji poriče priču

da je Španac strog. “Ne može preko Barselone. Nije strog, ali ima discipline u igri. Vodi računa o svakom segmentu. Veliki je taktičar, non stop živi za fudbal. Čelična disciplina se vidi na utakmici i treningu. Kad se radi, radi se. A van treninga je uvijek rapoložen za šalu”.

Beograd te vratio na pravi kolosijek, a Turska (Akhisar, Adana) opet unazad. Ponovo dvije “bačene” godine (januar 2016 - januar 2018). “Nema potrebe da pravdam sebe. U Akhisar sam došao na molbu trenera, a odmah poslije prve polusezone nisam bio u planovima. Tako je to u Turskoj, jedan dan si bog, a drugi u drugom timu. Adana je trebala da bude lijepa priča, ali nije bilo finansija i sve se raspalo. Ne mogu reći da je Turska bila promašaj, sve su to lijepa iskustva. To je jedan period u kome sam ojačao psihički”. Kada je odlazio

PONOSAN NA ITANU

Petrova rođena sestra, 21-godišnja Itana Grbić, je rukometašica Budućnosti i reprezentativka Crne Gore. I nevjerovatno podsjećaju jedno na drugo... “Još je gledam kao malu sestru, ne mogu da shvatim da je odrasla, igra za reprezentaciju. Sada me je pretekla, igra Ligu šampiona, za reprezentaciju, više nisam glavni”, rekao je Petar Grbić sa osmjehom na licu, koji je prezadovoljan što je Itana srećna. “Rano je otišla u Skoplje, imala lijepo iskustvo u klubu koji je manji od Budućnosti, a sada je tu i srećna je što je meni najbitnije. Savjetujem je da ne pravi moje greške. Podsjeća na mene, temperamentna je, zato pričam sa njom da je smirim kad treba i uspijevam u tome. Veliki je borac, srećan sam šta je sve napravila, a siguran sam da će napraviti još”. u Olimpijakos, bio je ubjedljivo najbolji naš igrač u situaciji 1 na 1. Danas kada pogledamo, nije ostvario uspjeh koji mu se predviđao. Gdje je bila greška? “Da mi je sadašnja glava i smirenost, da umijem da prećutim što prije nisam mogao, sve bi bilo drugačije vjerovatno. To je moja najveća greška. Jezik mi je bio brži od pameti, išao sam srcem. I to me cijelu karijeru prati”, otvara se do kraja Grbić, koji se promijenio... “Svi ti moju ispadi su uticali, a teško ljudi mogu da shvate da sam se promijenio. Ali jednostavno nisam mogao da ćutim. Kada sam došao u Olimpijakos, nisam mogao da se suzdržim, nego kad me nema u ekipi ja nervozan, šutiram lopte. Tako te treneri opipavaju. A to su stvari koje ne smiješ da radiš. Žalim sada, ali to je život. Ne možeš da ga predvidiš. Mislim da sam mogao više, ali ovo koliko je dao bog, zadovoljan sam”. To je priča Petra Grbića. Iskrena i otvorena. Priča čovjeka dječačkog osmijeha kojeg svi lako zavole. Na kraju krajeva, šmekera čiji su gafovi simpatični. I koji još nije rekao posljednju riječ što se tiče terena. Možda najbolje tek slijedi...


58

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

SPORTSKI EKRAN Priredio: A. Popović

SUBOTA

NEDJELJA

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 1

10.00hVTA Bruzbejn, finale, tenis 13.45hFlitvfud - Lester, fudbal 16.00hFulam - Sautempton, fudbal 18.30hNorič - Čelsi, fudbal 20.45hSevilja - Betis, fudbal

SPORTKLUB 2 12.30hATP Pune, finale, tenis 16.00hMan. siti - Barnli, fudbal 18.00hR. Valjekano - Himnastik, fudbal 21.30hLA Klipes - Golden Stejt, košarka

SPORTKLUB 3 11.00hTrabzon - Tofaš, košarka 13.00hAtl. Madrid - Hetafe, fudbal 15.00hKaršijaka - Istanbul, košarka 18.30hLas Palmas - Eibar, fudbal 20.30hKasalmađore - Skandići, odbojka (ž)

SPORTKLUB 4 10.00hAstana - Nižnji, košarka 13.15hBujukčekmeče - Ušak, košarka 16.00hRiga - Avdodor, košarka 18.15hEskišehir - Bešiktaš, košarka 20.30hSaragosa - Barselona B, fudbal

SPORTKLUB 5 16.00hOsasuna - Valjadolid, fudbal 02.00h VTA Sidnej, tenis

SPORTKLUB 6 16.15hValensija - Đirona, fudbal

ARENASPORT 1 09.50hMelburn - Velington, fudbal 12.30hTorino - Bolonja, fudbal 15.00h SPAL - Lacio 18.00h Roma - Atalanta 21.00hNansi - O. Lion, fudbal

ARENASPORT 3 15.00hMilan - Krotone, fudbal 17.30hOlimpija - Jesenica, hokej

ARENASPORT 4 15.00hNapoli - Verona, fudba 17.00hCedevita - Cibona, košarka 20.45hKaljari - Juventus, fudbal

ARENASPORT 5 15.00hTuluz - Nica, fudbal

EUROSPORT 09.15h 10.30h 12.00h 12.45h 13.15h 16.30h

Alpsko skijanje Alpsko skijanje Bijatlon Alpsko skijanje Alpsko skijanje Ski skokovi

EUROSPORT 2 14.00h 16.00h

Sankanje ATP Doha, tenis

12.00hLeganes - Sosijedad, fudbal 16.15hBarselona - Levante, fudbal 18.30hViljareal - La Korunja, fudbal 20.45hSelta - Real M, fudbal

SPORTKLUB 2 15.00hŠruzberi - Vest Hem, fudbal 17.00hNotingem F. - Arsenal, fudbal

SPORTKLUB 3 11.00hDarušafaka - Giresun, košarka 13.15hGaciantep - Efes, košarka 16.00hAlbasete - Tenerife, fudbal 18.30hAtl. Bilbao - Alaves, fudbal 21.30hMajami - Juta, košarka

SPORTKLUB 4 12.30hUniks - Jenisej, košarka 17.30hCSKA - Lokomotiva, košarka

SPORTKLUB 5 17.00hTorino - Breša, odbojka 18.30hLevaloa - Asvel, košarka 02.00h VTA Sidnej, tenis

ARENASPORT 1 12.30hSaragosa - Estudijantes, košarka 14.15hMarsej - Valensijen, fudbal 18.30hBaskonija - Valensija, košarka 21.00h Ren - PSŽ, fudbal

EUROSPORT 10.15h 11.30h 13.00h 14.30h

Alpsko skijanje Bijatlon Alpsko skijanje Bijatlon

EUROSPORT 2 10.00hATP Brizbejn, tenis 12.00h Alpsko skijanje 14.00h Skijaško trčanje

PONEDJELJAK SPORTKLUB 1 07.00h VTA Sidnej, tenis 20.45hBrajton - K. Palas, fudbal 03.00h VTA Sidnej, tenis

SPORTKLUB 2 21.00hMalaga - Espanjol, fudbal

SPORTKLUB 3 16.00hBorusija D. - Varegem, fudbal 20.45hPistoja - Armani, košarka

ARENASPORT 1 09.50hBrizbejn - Sidnej, fudbal 17.00hBudućnost - C. Zvezda, košarka 21.00hLens - Bulonj, fudbal

Evropski vikend PRIMERA (18. KOLO)

SUBOTA 13.00h 16.15h 18.30h 20.45h

Atletiko Madrid - Hetafe Valensija - Đirona Las Palmas - Eibar Sevilja - Real Betis

NEDJELJA 12.00h 16.15h 18.30h 18.30h 20.45h

Leganes - Real Sosijedad Barselona - Levante Viljareal - Deportivo La Korunja Atletik Bilbao - Deportivo Alaves Selta Vigo - Real Madrid

PONEDJELJAK 21.00h

Malaga - Espanjol

SERIJA A (20. KOLO) SUBOTA 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 18.00h 20.45h

Torino - Bolonja Milan - Krotone Napoli - Verona SPAL - Lacio Benevento - Sampdorija Đenova - Sasuolo Roma - Atalanta Kaljari - Juventus

FA KUP (3. KOLO) SUBOTA 13.45h 14.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 18.30h

Flitvud Taun - Lester siti Mildzbrou - Sanderlend Ipsvič Taun - Šefild junajted Votford - Bristol siti Birmingem siti - Barton Albion Aston Vila - Peterburg junajted Bornmut - Vigan Atletik Koventri siti - Stouk siti Bolton Vanderers - Hadersfild Taun Jeovil Taun - Bradford siti Brentford - Nots Kaunti Kvins Park Rendžers - Milton Kins Dons Ekseter siti - Vest Bromvič Albion Donkaster Rovers - Ročdejl Blekburn Rovers - Hal siti Kardif siti - Mansfild Taun Mančester siti - Barnli Vulverhempton - Svonsi siti Stivenejdž - Riding Njukasl junajted - Luton Taun Milvol - Barnsli Fulam - Sautempton Vikomb Vanderers - Preston Nort End Karlisli junajted - Šefild venzdej Norič siti - Čelsi

NEDJELJA 13.00h 15.00h 16.00h 17.00h

Njuport Caunti - Lids junajted Šrezburi Taun - Vest Hem junajted Totenhem Hotspur - Vimbldon Notingem Forest - Arsenal

PONEDJELJAK 20.45h

Brajton i Hau Albion - Kristal Palas ● NE PROPUSTITE


SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

ČELSI DOBIO VELIKO POJAČANJE

SPORT

59

CRNOGORAC STIGAO U VARŠAVU

ROS BARKLI NA STEMFORD BRIDŽU VEŠOVIĆ U LEGIJI Ros Barkli novi je igrač Čelsija. Mladi 24-godišnji engleski vezista napustio je Everton i postao član aktuelnog šampiona za 17 miliona eura. On je potpisao ugovor na pet i po godina i nosiće broj osam, koji je proslavio Frenk Lampard...

“Mlad igrač, Englez... Mislim da je ovo odličan potez jer Barkli ima veliki prostor za napreda i vjerujemo da će biti veliko pojačanje za nas”, rekao je trener Antonio Konte. A.P.

Nakon Eduarda da Silve i Domagoja Antolića, Legija je dovela i Marka Vešovića. Crnogorski reprezentativac stigao je iz Rijeke za 500.000 eura. Hrvatski šampion samo je toliko zaradio od njegove prodaje jer mu je na ljeto isticao ugovor i mogao je za šest mjeseci da postane slobodan igrač. Vešović se fotografisao u centru Varšave, pokazujući prstima slovo L kao Legija, koja je u Evropi najviše po-

Argentinac može da ide ako se Katalonija odvoji od Španije

znata po fanatičnim navijačima, koji često vode bitku sa Uefom, zbog čega klub najčešće trpi sankcije. A.P.

118

UTAKMICA ZA RIJEKU ODIGRAO JE MARKO VEŠOVIĆ, UZ 12 POSTIGNUTIH GOLOVA, A OSVOJIO JE DUPLU KRUNU PROŠLE SEZONE.

ZANIMLJIVA KLAUZULA U UGOVORU ARGENTINCA

AKO DOBIJE DRŽAVU BARSA GUBI MESIJA

Lionel Mesi je u novembru, poslije višemjesečnih nagađanja, potpisao novi ugovor sa Barselonom do 2021. godine. Argentinac po njemu zarađuje 27 miliona eura po sezoni, a samo za potpis dobio je 90 miliona eura. Takođe, njegova otkupna klauzula iznosi 700 miliona eura, ali u jednom sluča-

ju “čarobnjak iz Rozarija” može da ide besplatno. U novom ugovoru postoji klauzula po kojoj Mesi u slučaju proglašenja nezavisnosti Katalonije te nemogućnosti Barselone da igra u nekim od najjačih evropskih liga ode bez obeštećenja. Zato bi u slučaju da dođe do nezavisnosti Katalonije neki od zain-

teresovanih klubova (u prvom redu Mančester siti i PSŽ) imali otvoren put do jednog od najboljih fudbalera u istoriji. Mesi je do sada odigrao 608 utakmica za Barselonu i postigao 526 golova, uz 29 osvojenih trofeja i pet rekordnih “zlatnih lopti” za najboljeg igrača svijeta. A.P.

UEFA PONOVO KAZNILA SRPSKE KLUBOVE U EVROPI

POVRATAK NA BOMBONJERU

Tevez se vratio u Boku Karlos Tevez raskinuo je ugovor sa Šangaj Šehnuom i vraća se u Boku juniors. Argentinski napadač je u Kini zaradio 38 miliona eura, a stigao je baš sa Bombonjere, na kojoj ga opet čekaju oduševljenji navijači. Fenomenalni “Apač” će potpisati ugovor na dvije godine sa Bokom, a priključiće se ekipi u ponedjeljak. A.P.

NOVI GOLMAN U REALU

Zvezda bez publike, Partizan se izvukao Stigao Arizabalaga

Evropska kuća fudbala (UEFA) kaznila je Crvenu zvezdu i Partizan. Lošije su prošli “crveno-bijeli”, koji će igrati pre d praznim tribinama protiv moskovskog CSKA u šesnaestini finala Lige Evrope, a mo-

raju i da plate 50.000 eura - sve zbog navijača koji su veličali bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića. “Imamo dovoljno argumenata da u žalbenom postupku poništimo ovu odluku. Do sada

smo prodali oko 28.000 karata što je više od pola stadiona i mislimo da Zvezda ne zaslužuje da igra pred praznim tribinama”, jasan je generalni direktor Zvezdan Terzić. Na drugoj strani, Partizan je kažnjen samo sa 30.000 eura i imaće podršku navijača protiv Viktorije Plzen u Ligi Evrope, a pravni tim “crno-bijelih” ponudio je pravnu pomoć svom vječitom rivalu u postupku žalbe. A.P.

Golman Atletik Bilbaoa Kepa Arizabalaga prošao je ljekarske preglede u Realu i postaće član aktuelnog svjetskog, evropskog i španskog šampiona. Bilbao će od prodaje talentovanog 23-godišnjaka zaraditi 20 miliona eura, koliko je iznosila njegova otkupna klauzula. “Merengesi” vjeruju da bi Arizabalaga mogao da postane nasljednik Kejlora navasa. A.P.


60

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

U SUSRET DERBIJU BUDUĆNOST VS CRVENA ZVEZDA PONEDJELJAK, 17h SJEĆANJE NA PRVE

Rivalstvo traje skoro četiri de Epski dueli, često “na jednu loptu”, veliki broj vrhunskih košarkaša i trenera, navijačka prepucavanja... - sve to obilježilo je istoriju duela Budućnosti i Crvene zvezde. U Morači će se u ponedjeljak sastati 85. put, a mečevi u prvenstvima i kupovima SFRJ, SRJ, SiCG i ABA ligi pamtiće se i prepričavati. A sve je krenulo 7. decembra 1980. godine - u okviru 8. kola tadašnje Jugoslovenske lige, Budućnost je kao debitant u eliti, na prvom gostovanju Zvezdi pružila žestok otpor favoritu. Plavi su poraženi 105:91, ali 33 poena Nikole Antića, kao i tim tada titogradsklih plavih u sastavu: Antić, Dragan Ivanović, Vukićević, Radulović, Knežević, Kovačević, Petrović, Rakočević, Duško Ivanović, Đurović, Goran Bojanić, Milorad Bojanić i Garić i trener Čedomir Đurašković ostaće upisan u istorijske knjige kao prvi koji je izašao na megdan Crvenoj zvezdi. Na prvi meč sa domaćinstvom Budućnosti čekalo se dva i po mjeseca - 21. februara 1981. godine u meču od-

lu-

DA LI STE ZNALI?

Najubjedjiviju pobjedu nad Zvezdom Budućnost je ostvarila u sezoni 1981/82. kada je u Morači slavila 106:84. Zvezda se diči sa velikih 30 razlike iz Pionira sezonu kasnije (117:87) ke za Budućnost (samo ih je pobjeda ostavljala u Prvoj ligi), plavi su slavili 106:92. U krcatoj hali u Danilovgradu blistali su Duško Ivanović sa 28 poena, Žarko Knežević postigao je 24, a Niko-

30 UTAKMICA ODIGRALI SU BUDUĆNOST I ZVEZDA U ABA LIGI - 13 POBJEDA IMAJU PLAVI, A 17 CRVENO-BIJELI

la Antić dodao 20. “Prva prvoligaška stotka”, bio je naslov na sportskim stranama Pobjede od 22. februara, a u izvještaju novinara Jusufa Redžepagića ističe se “sjajna igra domaćeg tima na vlažnom i klizavom parketu dvorane u Danilovgradu”. “Centar Budućnosti Knežević bio je nezadrživ, kao i kompletna prva petorka koja je iznijela glavni teret ovog meča (Antić, Dragan i Duško Ivanović i Milorad Bojanić)”, navodi se, između ostalog, u tekstu, koji se zaključuje izjavom trenera Čeda Đuraškovića. “Osvojili smo dva zlatna boda. Nametnuli smo jak tempo, imali izvanredan procenat šuta, bili nadahnuti i to nas je dovelo do trijumfa”. Bila je to prva pobjeda nad Crvenom zvezdom, posljednja, od dosadašnjih 34, ostvarena je 15. oktobra 2017. u Beogradu. Šansu za popravljanje međusobnog skora, ali što je mnogo bitnije za cementiranje prve pozicije u ABA ligi, plavi imaju u ponedjeljak. M. Antić

PLAVI MOTIVISANI PRED SUDAR SA

VAŽNA JESTE, N

Stop za mozak Zvezdinog tima: Suad Šehović i Nemanja Gordić moraće da zaustave Tejlora Ročestija kao u prvom dijelu sezone u Železniku kada je Budućnost slavila 79:75

Odlična partija protiv Lokomotive u srijedu, pa dovoljno vremena da se odmore i pripreme za najvažniju utakmicu u sezoni koja može dati smjernice za nastavak regularnog dijela ABA lige - u 15. rundi regionalnog takmičenja košarkaši Budućnost Volija u ponedjeljak (17h) čekaju Crvenu zvezdu. Veliki rivali trenutno dijele prvo mjesto sa učinkom 12-2 s tim što je Budućnost u prednosti zbog trijumfa u prvom dijelu sezone. “Očekujemo punu dvoranu. Podrška nam je neophodna da bi odigrali što bolje. Meč je značajan za oba tima, dosta toga će pokazati, ali sigurno neće biti presudan. Ima još mnogo da se igra”, rekao je na početku razgovora za Dnevne novine Igor Đaletić, prvi pomoćnik Alek-

IGOR ĐALETIĆ

Zvezda je igrački porasla u odnosu na prvi meč. Dobili su teške mečeve u Evroligi, u seriji su u ABA ligi i sigurno će sa velikim samopouzdanjem doći u Podgoricu. U Morači međutim nikada nikome nije lako bilo, pa neće ni njima sandra Džikića. Crnogorski prvak je u Železniku odradio perfektan posao u oba smjera, ali nas u Morači očekuje potpuno drugačiji meč iz prostorg razloga što je igra Zvezde od tog po-


E DUELE PLAVO BIJELIH I CRVENO BIJELIH

ecenije 41

PUT SU BUDUĆNOST I ZVEZDA IGRALI U PODGORICI - PLAVI SU UPISALI 26 POBJEDA, ZVEZDA 15

Prvi duel Budućnosti i Zvezde na kojem su plavi bili domaćin: Žarko KneŞević (8) poigravao se sa Zvezdom 21. februara 1981. godine u Danilovgradu ( foto Arhiva Pobjede)

DA LI STE ZNALI? Vlado Šćepanović je u sezoni 1995/96. postigao 36 poena u pobjedi Budućnosti nad Zvezdom u Pioniru (113:102), dok je Igor RakoÄ?ević u sezoni 2003/04. kao igraÄ? Zvezde u MoraÄ?i ubacio 40 poena u pobjedi nad plavima (99:88) - to su individualni rekordi u meÄ‘usobnim duelima ova dva tima

84

MEÄ?USOBNE UTAKMICE ODIGRALI SU ZVEZDA I BUDUĆNOST U SVIM TAKMIÄŒENJIMA - BEOGRAÄ?ANI SU 50 PUTA SLAVILIL, PODGORIÄŒANI 34

Ĺ AMPIONOM U 15. KOLU ABA LIGE

NE I PRESUDNA raza u konstantnom rastu. “Zvezda je igraÄ?ki porasla od tada. Dobili su neke teĹĄke meÄ?eve u Evroligi, u seriji su u ABA ligi (devet vezanih pobjeda) i sigurno će sa velikim samopouzdanjem doći u Podgoricu. Imaju ĹĄirok roster pa na svakoj utakmici iskoÄ?i neko kada je napad u pitanju. Posjeduju ogroman kvalitet, a kako je vrijeme odmicalo doĹĄli su do pozicija i uloga u timuâ€?, kaĹže nekadaĹĄnji centar plavih i upravo Crvene zvezde. Tradicija ide na ruku Suada Ĺ ehovića i druĹžine. Protiv aktuelnog ĹĄampiona regionalnog takmiÄ?enja u Podgorici imaju 26 pobjeda i 15 poraza i upravo ovakav skor daje potrebnu psiholoĹĄku injekciju prije poÄ?etka novog sudara.

“Nikome nije lako igrati protiv Budućnosti u Podgorici, tako da neće ni njima. Moramo zaustaviti njihove udarne igle - RoÄ?estija, Bjelicu i Feldina. Ulog je veliki, motivisani smo da zadrĹžimo Ä?elnu pozicijuâ€?. Zdravstveni bilten pred veliki derbi je mnogo bolji u odnosu na prethodne meÄ?eve, pa je struÄ?ni ĹĄtab veoma zadovoljan. “Barović je poÄ?eo sa laganim trÄ?anjem, ali se joĹĄ nije prikljuÄ?io timu. Lendri je na poĹĄtedi zbog udarca koji je dobio protiv Lokomotive. Ilić takoÄ‘e ima manjih problema sa preponom. Sead nije 100% fit, ali je na znaÄ?ajnom nivou poslije povrede. Nadam se da ćemo biti kompletniji do ponedjeljkaâ€?, zavrĹĄio je Ä?aletić. A.K.

61

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

BOŽIĆNA ABECEDA KOŠARKAŠPETAR POPOVIĆ OD A DO Ž

KoĹĄarka naÄ?in Ĺživota, TBOK kao nacionalno blago i moje Cetinje âŒŚ Alen Kasmić Stigao je u Budućnost u avgustu 2016. godine i potpisao trogodiĹĄnji ugovor. Odmah na startu pokazao je da će biti veliko pojaÄ?anje i budućnost crnogorske koĹĄarke, a danas je jedan od kljuÄ?nih igraÄ?a u rotaciji plave maĹĄine. ProĹĄlogodiĹĄnje Evropsko prvenstvo propustio je zbog povrede, a prije dvije godine je sa mladom reprezentacijom osvojio EP B divizije i izborio plasman u elitu. ÄŒlan je talentovanog ‘96. godiĹĄta, a u BoĹžićnoj abecedi Petar Popović otkriva sebe od A do Ĺ˝.

A B C ÄŒ Ć D DĹž Ä? E

Atina, lijepe uspomene. Budućnost, klub za koji igram.

Cetinje, Crna Gora!

ÄŒokolada, bijela Ćipur - ĹĄetnja pored Ćipura na Cetinju Drugovi, bez njih se ne moĹže. DĹžordan, najveći koĹĄarkaĹĄ ikada.

Ä?ed - MiĹĄo i Dim o. U l j e p ĹĄ av a li su mi svaki dan djetinjstva Engleska Premijer liga

F G H I J K L

Familija, najveća podrťka Goku, kultni crtani film

Hrabrost, korak ka ostvarenju ciljeva

Ilke kumara Jagode sa ĹĄlagom

KoĹĄarka naÄ?in Ĺživota

Lovćen, Amerika ga nema

Lj M N Nj O P R S Ĺ T U V Z

L j u l j a ť k a ko j a me podsjeća na djetinjstvo

Majka

Nikola brat NjegoĹĄ - “OÄ?i zbore ĹĄto im veli srceâ€?

Otac

Perper, omiljena grupa Ra d j e s t vo r i o Ä?ovjeka

Snovi - ka njima uvijek teĹžim Ĺ kolski dani koji mi sve viĹĄe nedostaju The Books Of Knjige - nacionalno blago Upornost stil Ĺživota

Vranjoza, legenda crnogorske koĹĄarke Z a l i v, Kotorska

Ĺ˝

Boka

Ĺ˝ m u r ka, jedna od omiljenih igara iz djetinjstva


62

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

Dosta razloga za zadovoljstvo: Rukometaši Crne Gore pred početak sinoćnjeg meča

Makedonija bolja od Srbije

Goce Georgievski Naš rival u grupi u sjajnom raspoloženju će otputovati na Evropsko prvenstvo - rukometaši Makedonije osvojili su prijatelsjki turnir u Beogradu. Momci Raula Gonzalesa nakon nejake Saudijske Arabije, upisali su mnogo zvučniju pobjedu - protiv domaćina Srbije 32:29. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Goce Georgievski sa osam golova, Filip Taleski je šest puta tresao mrežu Srbije, a Stojanče Stoilov pet. Legendarni Kiril Lazarov upisao je tri pogotka. Srbiju je predvodio Petar Đorđić sa šest golova, dok je pet postigao Mijajlo Marsenić. Crna Gora i Makedonija će se na Evropskom prvenstvu sresti 15. januara u Zagrebu. K.B.

AO: Serena ne brani krunu

Teniska planeta se nadala, ali od njene magije u Melburnu neće biti ništa. Legendarna američka teniserka Serena Vilijams odustala je od nastupa na Australijan openu, prvom Gren slemu u sezoni. Serena se vratila na teren prošle nedjelje poslije porođaja u septembru, ali je izgubila egzibicioni meč protiv Jelene Ostapenko u Abu Dabiju. Slavna Amerikanka je odluku o povlačenju sa Australijan opena obrazložila riječima da nije u potpunosti spremna za turnir. Dan prije nje od Australijan opena odustao je i Endi Marej. K.B.

PORAZ OD VELIKANA UZ DOBRU IGRU U GENERALNOJ PROBI PRED EP 2018.

Lavovi vidjeli koliko vrijede ⌦ Kosta Bošković

Bez dva super važna igrača (Vuka Borozana i Nemanje Grbovića) i sa svega nekoliko treninga, ali sa karakterom i željom “lavovi” su se isprsili pred velikanom svjetskog rukometa - i to u njegovom domu. Rukometaši Crne Gore poraženi su u generalnoj probi pred start Evropskog prvenstva od Hrvatske u Splitu (25:22), ali ostavili su dobar utisak i prije svega još jednom vidjeli da mogu sa svima da igraju. “Dobra predstava u Splitu, ali to ne znači ništa, jer je najvažnije da budemo na pravom nivou kada krene prvenstvo”, spustio je loptu nakon sinoćnjeg duela selektor Dragan Đukić.

■ MAŠINA SIMIĆ Nešto slabije su naši momci ušli u meč pred prepunom “Spaladium arenom” (gubili 9:5), kapiten Rade Mijatović nije imao svoje veče, a onda je Đukić u 17. minutu na parket poslao Nebojšu Simića. Momak, koji je posljednjih godina mnoga nervirao crnogorsku javnost, pokazao je kakva je klasa od golmana! Do finiša utakmice čuvar mreže njemačkog Melzungena upisao je devet odbrana, a

DRAGAN ĐUKIĆ

Pokazali da smo tim, da smo zasluženo na EP i da imamo pokriće da sanjamo i prvu pobjedu. Dobra predstava, ali to ne znači ništa, jer je najvažnije da budemo na pravom nivou kada krene prvenstvo pojedinim nestvarnim intervencijama izluđivao je Domagoja Duvnjaka i društvo.

AUTOGOL PEŠIĆA KOJI SUDIJE NISU VIDJELE

Zanimljiv trenutak desio se u 49. minutu meča u Splitu. “Lavovi” su imali napad pri rezultatu 20:19, ali je šut jednog od naših igrača zaustavio golman Hrvata Ivan Pešić. Ipak, dok je sjedio na parketu, a u želji da što prije doda loptu jednom od svojih saigra-

9

■ DESET ODLIČNIH MINUTA

Hrvati su i na početku drugog poluvremena čuvali tri gola prednosti sa odmora, a onda su “lavovi” odigrali maestralnih desetak minuta. Toliko dobrih da su u 44. minutu golovima superbrzog Miloša Vujovića stigli na 19:18, a nakon toga preko istog igrača imali dva zicera da izjednače rezultat - ipak

ODBRANA IMAO JE SINOĆ MAESTRALNI NEBOJŠA SIMIĆ

Hrvatska - Crna Gora 25:22 (13:10)

SPLIT - “Spaladium arena”. Gledalaca: 10.000. Sudije: Načevski i Nikolov (Makedonija). Sedmerci: Hrvatska 2 (2), Crna Gora 4 (3). Isključenja: Hrvatska 10, Crna Gora 4 minuta. HRVATSKA: Pešić (osam odbrana), Alilović (tri odbrane i sedmerac), Mihić, Marić, Duvnjak 4, Stepančić 3, Kopljar 2, Vori 1, Gojun, Horvat 3, Karačić 1, Kontrec, Mandalinić, Ivić, Štrlek 5, Čupić 3 (2), Musa, Mamić, Cindrić 3, Jaganjac.

CRNA GORA: Mijatović, Mijušković (tri odbrane), Simić (devet odbrana), Simović, Perišić, Čavor 3, Lazović, Pejović, Marković 2, Radović, M. Vujović 3, Radojević, Anđelić, S. Vujović 2, Ševaljević 6 (3), Božović 3, Lasica 2, Lipovina 1.

ča, Pešić je zamahnuo i loptu unio u svoj gol. Nažalost malo ko (prije svih makedonski par sudija) je to primijetio iako je kasnije usporeni snimak pokazao da je Crnoj Gori poništen čist gol. Bilo bi to toliko čekano izjednačenje na sinoćnjem meču. Ivan Pešić je “skinuo” oba. Razigrao se nakon toga Zlatko Horvat i odveo Hrvate na 24:20 i praktično završio priču oko pobjednika. “Najvažnije je da je izdanje u Splitu potvrda da ovaj tim treba da dobije podršku ljubitelja rukometa, ali i sporta u Crnoj Gori, jer smo pokazali da smo tim, da smo zasluženo na Evropskom prvenstvu i da imamo pokriće da sanjamo i prvu pobjedu”, dodao je Đukić nakon meča. “ L avo v i” s u o s j e t i l i atmosferu koja će ih očekivati na Evropskom prvenstvu, sada se vraćaju u Podgoricu (za Božić će imati slobodan dan) gdje kreću završne pripreme pred prvi duel protiv Njemačke, 13. januara u Zagrebu.


63

SPORT

SUBOTA, NEDJELJA I PONEDJELJAK, 6, 7. I 8. 1. 2018.

EVROLIGA ŽALGIRIS PAO U GROTLU ª PIONIRAº

ZVEZDINO SLAVLJE PRED BUDUĆNOST Foto:ABA liga

Velika pobjeda: Derek Nidam i Filip Čović u duelu

ABA LIGA 15. KOLO BARANI U ŽELEZNIKU SAVLADALI EMP

Ludi preokret = Mornar

Vodio Zvezdu do pobjede: Tejlor Ročesti Košarkaši Crvene zvezde gostovanje u Podgorici dočekuju u super raspoloženju. Izabranici Dušana Alimpijevića su u petak veče savladali Žalgiris (77:65) u 16. rundi Evrolige. Nakon tri četvrtine bilo je 50:50, a “crveno-bijeli” su sve riješili trojkama - Tejlor Ročesti i Dejan Davidovac su pogurali Zvezdu do važnog trijumfa. Amerikanac sa crnogorskim pasošem je upisao dabl-dabl od 16 poena i deset asistencija, dok je Davidovac meč završio sa 13 koševa. Na drugoj strani Kevin Pangos je bio bolji od ostalih sa 19. U zanimljivom meču aktuelni šampion Fenerbahče je u Istanbulu savladao Baskoniju (79:74). Meč je obilježio stravičan pad Džejmsa Nanelija koji je prilikom zakucavanja napravio kolut u vazduhu i sa skoro dva metra pao direktno na glavu. Na svu sreću američki košarkaš

EVROLIGA, 16. KOLO Panatinaikos - Efes Unikaha - Valensija Barselona - CSKA Fenerbahče - Baskonija C. zvezda - Žalgiris Bamberg - Himki Olimpijakos - Milano Real Madrid - Makabi

1. CSKA 2. Olimpijakos 3. Panatinaikos 4. Real Madrid 5. Fenerbahče 6. Žalgiris 7. Himki 8. Makabi 9. Baskonija 10. Unikaha 11. C. zvezda 12. Barselona 13. Bamberg 14. Valensija 15. Milano 16. Efes

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

12 12 11 10 10 10 9 8 7 7 7 6 6 5 4 4

90:79 83:85 85:72 79:74 77:65 70:74 87:80 93:81

4 4 5 6 6 6 7 8 9 9 9 10 10 11 12 12

je na putu u bolnicu bio svjestan i pričao je. Ekipu Željka Obradovića su do trijumfa vodili sjajni Marko Gudurić sa 18 i Bred Vonamejker sa 16 koševa. A.K.

BIO JE PRVI PIK NA NBA DRAFTU

ANDREA BARNJANI ZAVRŠAVA KARIJERU

Toronto ga je 2006. doveo kao prvog pika na NBA draftu, do danas ostao je jedini Evropljanin koji je biran sa

te pozicije, a juče je najavio oproštaj od košarke... Italijan Andrea Barnjani najavio je da će najvjerovatnije u 32. godini završiti karijeru, kako kaže zbog ličnih razloga. U NBA je otišao iz Benetona, a tamo nastupao za Toronto, Njujork i Bruklin. U Evropi je još igrao za Baskoniju. K.B.

Očajno prvo poluvrijeme, pospanost u odbrani i smušeno u napadu, -17 nakon prvih 20 minuta... Naravno, to nije problem kada su u pitanju košarkaši Mornara. Izabranici Mihaila Pavićevića režirali su još jedan ludi, nevjerovatni preokret, ovog puta u 15. rundi ABA lige protiv FMP-a. Sinoć u Železniku - 79:84. Ekipa iz lučkog grada je još jednom prespavala prvi dio, ali baš kao protiv MZT-a, Partizana i Solnoka izašla je maksimalno u drugom poluvremenu i ostvarila veoma važnu pobjedu u borbi za plejof. Potpuni preokret viđen je sredinom četvrte četvrtine kada je Derek Nidam donio 71:70. Ovim trijumfom crnogorski predstavnik je u zoni plej-of. Nakon nepotpunog 15. kola Mornar ima učinak od osam pobjeda i sedam poraza. Prvi pratioci, Partizan, FMP i Zadar su ostali na jednu pobjedu iza, pa je situacija do kraja prilično jasnija i Barani imaju sve u svojim rukama. Mornar je od tada preuzeo konce igre, nijesu dopustili domaćinu da ponovo dođe do prednosti, a ka-

10 TROJKI IZ 25 POKUŠAJAPOGODILI SU KOŠARKAŠI MORNARA NA MEČU PROTIV FMP-A

da god bi prišli crnogorski Amerikanac je trojkama odbijao nalete. Osim Nidama, odličan meč odigrao je i Uroš Luković koji je ubacio 17 poena, uz 11 skokova. SEMAFOR: Partizan Zadar 95:87, MZT - Igokea 68:77, Olimpija - Mega Bemax 69:76, FMP - Mornar 79:84; SUBOTA: Cedevita - Cibona (17h); PONEDJELJAK: Budućnost - Crvena zvezda (17h). TABELA: C. zvezda 26 (12-2), Budućnost 26 (12-2), Cedevita 25 (11-3), Mornar 23 (8-7) FMP 22 (78), Partizan 22 (7-8), Zadar 22 (7-8), Igokea 21 (6-9), Mega Bemax 20 (5-10), Cibona 20 (6-8), Olimpija 20 (5-10), MZT 17 (2-13). A.K.

FMP

MORNAR

79 84

22 28 16 13 19 14 25 26 Lazarević 11 Čović 18 Uskoković 6 Jeremić 1 Apić 10 Pot Nenadić Radanov 9 Radovanović 5 Šešlija Simanić 5 Odžo 14 Trener: Vladimir Jovanović

Pavićević Ćalić Mićović Nidam Mijović Pavić Vujošević Mugoša Ros Vranješ Bakić Luković Trener: Mihailo Pavićević

14 20 8 5 9 11 17

BEOGRAD - Dvorana: Košarkaška dvorana FMP. Gledalaca: 600. Sudije: Marko Juras (Srbija), Igor Mitrovski (Makedonija), Dragan Porobić (BiH). Slobodna bacanja: FMP 16-26 (61,5%), Mornar 18-34 (52,9%). Šut za dva: FMP 21-37 (56,8%), Mornar 18-35 (51,4%). Šut za tri: FMP 7-23 (30,4%), Mornar 1025 (40%). Skokovi: FMP 24+6, Mornar 25+10. Asistencije: FMP 22, Mornar 22. Ukradene lopte: FMP 4, Mornar 4. Greške: FMP 9, Mornar 8. Blokade: FMP 3, Mornar 3. Faulovi: FMP 26, Mornar 22.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Vikend izdanje: Samir RASTODER samir.rastoder@dnovine.me Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me


DA LI STE ZNALI? Antalija će od sportskog turizma, odnosno zimskih fubalskih priprema ove sezone inkasirati oko 100 miliona dolara.

ANTALIJA ZIMSKI EPICENTAR FUDBALA I BROJKE OD KOJIH STAJE PAMET

RAJ ZA PRIPREME

⌦ Uroš Radulović

F

udbalski sistem ima posebnu planetu kada su u pitanju zimske pripreme - Antalija je epicentar najvažnije sporedne stvari na svijetu. Pravi “fudbalski El Dorado” vlada na jugozapadu ovog turskog grada koji je već godinama i baza pojedinih crnogorskih klubova. Od februara će tri ekipe Telekom 1. CFL kovati planove i brusiti formu za drugi dio sezone na turskoj obali - šampion Budućnost, Mladost i Zeta. Antalija živi od sportskog turizma, hotelski smještaj je na vrhunskom nivou, a okolni kompleksi za fudbalski rad ispunjavaju apsolutno sve potrebne FIFA i UEFA standardne. Uložen je ogroman novac, ali se i iz godine u godinu višestruko isplaćuje što potvrđuje podatak da će Antalija samo za ovogodišnji kamp pre-

ma procjenama inkasirati oko 100 miliona dolara. Da, dobro ste pročitali... “Već 20 godina se bavim ovim poslom. Naša firma je u potpunosti licencirana od strane FIFE i UEFE prilikom zakazivanja prijateljskih utakmica. Naši gosti su uvijek ekipe iz regiona, kao i zemalja poput Bugarske, Poljske, Bjelorusije, Slovačke”, rekao je za Dnevne novine Emir Dizdarević, član agencije “Cool Tours” i “Respect Tours”, čovjek koji je u direktnom kontaktu sa predstav-

nicima naših klubova. Potpuno je jasno da će Budućnost, Mladost i Zeta imati daleko bolje pripreme od ostalih prvoligaša. Idealni uslovi, prijateljske utakmice sa jakim, inostranim klubovima i još mnogo toga što Antalija pruža iziskuje i određena finansijska sredstva. Pa, koliko koštaju pripreme u Turskoj za naše klubove? “Crnogorski klubovi plaćaju između 40 i 50 eura po osobi. U tu cijenu su uključena dva treninga dnevno, prijateljske utakmice, puni pansion, velnes i spa centar, kao i ‘all inclusive’ kada su u pitanju hrana i piće. Naravno, svi hoteli imaju pet zvjezdica”, dodaje Dizdarević. Podatak da se u Antaliji održi preko 1.500 kampova dovoljno govori da je to ubjedljivo najfudbalski-

je mjesto tokom pauza u prvenstvu. “Preko zime imamo 1.500 kampova, s tim što Rusi i ekipe iz Skandinavije čak dolaze iz tri navrata. Preko 100 hotela u Antaliji tokom zime ugosti fudbalere, a na raspolaganju ima više od 300 terena”, ističe Dizdarević. Naš sagovornik se prilikom dolaska klubova iz eks Jugoslavije potrudi da bude pravi domaćin, pa se čak organizuju i druženja van terena. “Na primjer sada ćemo imati prijateljski meč između Budućnosti i Sarajeva. Uvijek se trudimo da zbližimo naše klubove, da organizujemo zajedničke večere - svi budu zadovoljni, a dokaz za to je da nam se svake zime svi i rado vraćaju”, zaključuje Dizdarević.

SIGURNI PROTIVNICI BUDUĆNOSTI PODBREZOVA (POLJSKA) ROSTOV (RUSIJA) SARAJEVO (BIH) AMKAR (RUSIJA)

SIGURNI PROTIVNICI MLADOSTI KARABAG (AZERBJEDŽAN) TORPEDO (RUSIJA)

SIGURNI PROTIVNICI ZETE DINAMO MOSKVA (RUSIJA) ŠERIF (MOLDAVIJA)

50 300 1500

EURA PO OSOBI KOŠTA JEDAN DAN U ANTALIJI ZA CRNOGORSKE KLUBOVE

FUDBALSKIH TERENA PREMA SVIM UEFINIM I FIFINIM STANDARDIMA SE NALAZE U ANTALIJI.

KAMPOVA SE ODRŽI U ANTALIJI TOKOM ZIMSKIH PRIPREMA.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Dnevne novine 6,7-8. januar 2018. by Dnevne Novine - Issuu