Issuu

ZASIJEDAO ŽIRI ZA DODJELU OPŠTINSKOG PRIZNANJA ■ 18

U NIKŠIĆU OTVOREN LOGISTIČKO DISTRIBUTIVNI CENTAR ■ 3

Investicija od tri miliona eura, novih 50 radnih mjesta

Adriatic properties glavni kandidat za nagradu Bijelog Polja

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017. BROJ 1944 GODINA VII Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

U KOLAŠINU OTVORENA ZIMSKA TURISTIČKA SEZONA, USKORO I NA ŽABLJAKU ■ 6 7

STAZE DOBRE, ČEKAJU GOSTE ■ 11

NAKON ŠTO JE POLICIJA PRONAŠLA EKSPLOZIV U VOZILU U ZAGORIČU

Uhapšeni Vidmar tvrdi da je bomba bila njemu podmetnuta PETAR GRAŠO ZA VN

Živim za to da se naježim dok pjevam

■ 34

ZA NAJBOLJE PONUDE:

OD 1. JANUARA SKUPLJA STRUJA

Redovnim platišama 13 odsto popusta ■6

NEGATIVNO MIŠLJENJE DRI

SNP prijavila nepostojećih 56.000 eura NOVI TEREN ZA TRENING NA STAROM AERODROMU

■ 18 19

Za fudbalski kamp pola miliona eura

marketing@dnovine.me

Joković

+382 77 300 104

■ 2 3

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

NEGATIVN FINANSIJS

PRIJ NEPO 56.0

U PONEDJELJAK

MARKOVIĆ NA RADNOJ VEČERI KOD MOGERINI

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini okupiće u ponedjeljak lidere zapadnobalkanske šestorke na neformalnoj radnoj večeri u Briselu. Kako je rečeno agenciji Beta u diplomatskim izvorima u Briselu, na večeru

su pozvani premijeri i Crne Gore Duško Marković, Albanije, BiH, Kosova i Makedonije i Srbije. Prije zajedničke radne večere, Mogerini će imati kratke bilateralne sastanke sa svakim od učesnika. E.H.

OPOZICIJA PONUDILA SVE FUNKCIJE

SD: Konačna odluka će biti u interesu prijestonice

Pregovarački tim Socijaldemokrata sinoć je imao korektan razgovor sa predstavnicima opozicionih partija, koji su izložili svoje viđenje razvoja događaja oko formiranja buduće lokalne vlasti na Cetinju, kazali su iz partije Ivana Brajovića. Tokom sastanka predstavnici su SD-a saopštili da će, nakon završenih prvih načelnih razgovora sa obje strane, nastaviti konkretne razgovore sa predstavnicima DPS-a, partije koja ima najveći broj odborničkih mandata i koja je partner SD-a na državnom nivou, zasnovane na sadržaju programske Platforme koja je pripremljena, i da će od rezultata tih razgovora zavisiti da li će na osnovu iste Platforme razgovori sa opozicijom biti nastavljen. Odluku o tome sa kim će formirati vlast SD će, kako su kazali, donijeti vodeći računa prije svega o interesu građana prijestonice, ali i Crne Gore u cjelini. Predstavnici Građanskog pokreta URA, Demokratske Crne Gore, Socijaldemokratske partije i Stare garde LSCG ponudili su predstavnicima Socijaldemokrata da u naj-

kraćem mogućem roku zajednički formiraju vlast na Cetinju, kazali su u zajedničkom saopštenju iz ovih partija. Na sastanku, kako su objasnili, jasno je predočeno SDu da oni mogu preuzeti sve političke funkcije, počevši od gradonačelnika i predsjednika Skupštine prijestonice, pa do svih ostalih, i dobiti manjinsku podršku ovih partija. “Ukoliko to bude njihov zahtjev, možemo zajednički participirati u vlasti i podijeliti odgovornost za buduće upravljanje prijestonicom. Saopštili smo da nam je glavni cilj oporavak i prosperitet prijestonice i razvlašćivanje onih koji 27 godina sistematski uništavaju naš grad”, navodi se u saopštenju ovih partija. Napominju da su spremni da sve njihove partijske interese podredimo dogovoru o hitnim mjerama oporavka Cetinja. “Izbori su pokazali da je 5573 građana Cetinja glasalo za opoziciju, tj. protiv politike DPS-a, što je 1182 glasa više od broja glasova onih koji su do sada bili vladajuća partija na Cetinju”, poručuju na kraju u zajedničkom saopštenju. E.H.

Državna revizorska institucija dala je negativno mišljenje na godišnji finansijski izvještaj Socijalističke narodne partije, i kroz 14 preporuka upozorila SNP na nepravilnosti koje su uticale na izražavanje negativnog mišljenja. U izvještaju se navodi da je partija na čijem je čelu Vladimir Joković nerealno planira prihode i rashode, jer je utvrđeno da je umjesto planiranih 904.500 eura za prihode i rashode, SNP ostvarila prihode za 165. 553, a rashode za 171.957 eura manje od planiranih. “Partija je u 2016. godini ostvarila prihode u iznosu od 738.946,94€ što je za 165.553,00€ manje u odnosu na planirane prihode, dok su rashodi ostvareni u iznosu od 732.543,00€ što je za 171.957,00€, manje u odnosu na planirane rashode”, navodi DRI.

■ BEZ DOKUMEN-

TACIJE ISPLATILI 29.000 EURA

SNP je, navode revizori, dala pogrešne podatke o stanju novčanih sredstava na računima kod banaka, jer je u godišnjem izvještaju iskazala depozite na računima u iznosu od 112.347 eura. “Revizijom je utvrđeno da dio iskazanih depozita u iznosu od 19.177,00€ nije potvrđen bankovnim konfirmacijama (ili izvodima), dok je iznos od 37.349,88€ pogrešno iskazan

“Potcijenili” i vrijednost umjetničkih slika Socijalistička narodna partija je, utvrdili su revizori, dala pogrešnu procjenu umjetničkih slika koje su u vlasništvu partije. “Revizijom je utvrđeno da su umjetničke slike u poslovnim knjigama evidentirane u iznosu od 12.750€, a uvidom u Izvještaj o izvršenoj procjeni, utvrđeno je da su umjetničke slike procijenjene u iznosu od 35.350€, pa se konstatuje da je vrijednost istih u poslovnim knjigama iskazana za 22.600€ manje u odnosu na procijenjenu vrijednost. Subjekt revizije treba da stalnu imovinu (umjetničke slike) evidentira po procijenjenoj vrijednosti”, navodi DRI. kao depozit. Ovakav način izvještavanja pruža pogrešne podatke o stanju novčanih sredstava na računima kod poslovnih banaka”, navodi se u izvještaju DRI. Dodaju i da je SNP bez odgovarajuće dokumentacije isplatila troškove u iznosu od skoro 29.000 eura, od čega iz blagajne iznos od 4.205,77€, a sa žiro računa iznos od 24.250,50 eura.

Troškovi službenih putovanja isplaćeni su u iznosu od 14.697€ i odnose se na troškove naknada zamjenicima opunomoćenih predstavnika na biračkim mjestima u iznosu od 7.340€

Partija Vladimira Jokovića u izvještaju nije prikazala prihode od 6.120 eura, koje je dobila od optine Šavnik, Gusinje, Andrijecica i prihode za izbornu kampanju od lokalne samouprave Budva. Takođe je utvrđeno da nije evidentiran ni trošak u iznosu od 34.000,00€ po osnovu prenosa sredstava za finansiranje izborne kampanje Velike Koalicije „Ključ“, čija je članica bila SNP na parlamentarnim izborima. “Navedena transakcija je evidentirana na konto 2419-prolazni račun, što predstavlja pogrešno evidentiranje jer je prenos sredstava na račun drugog političkog subjekta trebalo evidentirati kao trošak”, dodaje se u izvještaju. Revizijom je utvrđeno da su iz izbornih blagajni izvršene isplate u iznosu od 12.239, a iz blagajni Glavnog odbora i opštinskih odbora iznos od 70.073 eura.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

JAVILI OSTOJEĆIH 000 EURA

Foto: Iva Mandić

NO MIŠLJENJE DRI NA SKI IZVJEŠTAJ SNP

AKTUELNO

EVROPSKI PARLAMENTARAC DEJVID MARTIN

Članstvo Crne Gore u NATO istorijski korak ka zapadnom savezu

■ NA SLUŽBENA

PUTOVANJA SKORO 15.000 EURA

Troškovi isplaćeni iz blagajni u iznosu od 1.758 eura odnose se na troškove nabavke kancelarijskog i ostalog potrošnog materijala, sredstava za higijenu, rezervnih djelova za vozila, alata i inventara, reprezentacije i sl. Revizijom je utvrđeno da su evidentirani troškovi dokumentovani fiskalnim računima, osim troškova u iznosu od 519 eura. Troškovi isplaćeni iz blagajni u iznosu od 21.995€, odnose se na troškove goriva u iznosu od 19.056,€, troškove električne energije u iznosu od 91,€, troškove elektronskih dopuna u iznosu od 330,€, troškove reprezentacije u iznosu od 54,€, troškove električne energije u iznosu od 91,€ i troškove poštanskih usluga u iznosu od 63€. Revizijom je utvrđeno da su evidentirani troškovi dokumentovani validnom dokumentacijom, osim troškova u iznosu od 251 eura. Troškovi službenih putovanja isplaćeni su u izno-

Revizijom je utvrđeno da dio iskazanih depozita u iznosu od 19.177,00€ nije potvrđen bankovnim konfirmacijama (ili izvodima), dok je iznos od 37.349,88€ pogrešno iskazan kao depozit

su od 14.697€ i odnose se na troškove naknada zamjenicima opunomoćenih predstavnika na biračkim mjestima u iznosu od 7.340€, naknadu troškova dolaska na izbore biračima u iznosu od 970€, troškove dnevnica i naknada putnih troškova u iznosu od 4.140€, naknadu troškova upotrebe sopstvenog vozila u službene svrhe u iznosu od 1.856€, troškove kancelarijskog materijala u iznosu od 62,86€, troškove taksi usluga, tunela, trajekta, parkinga u iznosu od 288€ i ostale naknade u iznosu od 40€. J.Đ.

HILJADE EURA NIJESU EVIDENTIRANE PO OSNOVU PRENOSA SREDSTAVA ZA FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE VELIKE KOALICIJE „KLJUČ“, ČIJA JE ČLANICA BILA SNP NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA.

Crna Gora bi, ako želi ubrzati proces pridruživanja Evropskoj uniji, trebalo da djeluje kao moderna i zrela demokratija i što prije okonča unutrašnji sukob, ocijenio je poslanik Evropskog parlamenta i predsjedavajući Delegacijom parlamentarnog odbora EU i Crne Gore Dejvid Martin. On je podsjetio da je Crna Gora 2008. godine podnijela zahtjev za članstvo u EU, a da su nakon “zelenog svijetla“ Evropske komisije 2010. godine konačno počeli pregovori o pristupanju. Martin je u autorskom članku za portal Europen Western Balkans ocijenio da je od tada Crna Gora postigla napredak i u pregovorima sa EU otvorila 30 od 35 poglavlja, a tri privremeno zatvorila. On je podsjetio da su ove sedmice otvorena dva važna poglavlja, o slobodi kretanja radnika i pravu osnivanja preduzeća i slobodnom pružanju usluga. “Ne čudi što EU očekuje da Crna Gora postigne značajan napredak u područjima iz oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobodu medija“, istakao je Martin. On smatra da će progresivno smanjenje spoljnog duga i deficita biti ključno.

Ne čudi što EU očekuje da Crna Gora postigne značajan napredak u područjima iz oblasti vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobodu medija

“To su područja u kojima EU i EP, posebno zahtijevaju snažan angažman i neće prihvatiti suboptimalne rezultate“, istakao je Martin. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker naveo je u govoru pred EP u septembru da je moguće da će Srbija i Crna Gora pristupiti Uniji do 2025. godine. Martin je objasnio da je to samo indikativni rok i da ne znači da će Srbija i Crna Gora istovremeno pristupiti EU. “Njihovi pristupni pregovori nijesu međusobno povezani, već slijede svoje vlastite puteve“, objasnio je Martin. EU je, kako je dodao, pozdravila pristupanje Crne Gore NATO-u 5. juna prošle godine.

Martin je ocijenio da je to bio važan korak za spremnosti Crne Gore da se uključi u međunarodnu zajednicu i istorijski pomak prema zapadnom savezu. “Kako se i očekivalo, to je izazvalo jake proteste Rusije. U svijetlu gore navedenog, nema sumnje da se Crna Gora sigurno kreće u pravom smjeru“, smatra evropski parlamentarac. On je kazao da izuzetno zabrinjava bojkot opozicije od oktobarskih izbora. Kako je dodao, pravni postupak u vezi s događajima na dan izbora je još u toku bez jasne vremenske odrednice da donošenje sudske odluke. “Iskreno ne vjerujem da bi EU mogla prihvatiti takvu političku situaciju u bilo kojoj od država članica“, istakao je Martin. Prema njegovim riječima, Crna Gora bi, ako želi ubrzati proces pridruživanja, trebao da djeluje kao moderna i zrela demokratija i što prije okonča unutrašnji sukob. “Dok nažalost svjedočim odlasku Velike Britanije iz EU, čvrsto vjerujem u projekat EU i u Crnu Goru kao jednu od njenih članica, nadam se u bliskoj budućnost“, zaključio je Martin. E.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

ZA IZBORE U BERANAMA I ULCINJU

ASK: Uraditi “procjenu rizika“ Savjet Agencije za sprečavanje korupcije u načelu je prihvatio Plan kontrole i nadzora kampanje za predstojeće izbore u Ulcinju i Beranama. Članovi Savjeta sugerisali su realizaciju takozvane “procjene rizika“, kako bi službenici na terenu ciljali upravo one pozicije gdje se nepravilnosti i očekuju. U Beranama je predviđeno da se samo u jednom danu pregleda poslovanje desetine opštinskih organa, čime se, kako je ocijenjeno, kapaciteti troše na kontrole, koje zadovoljavaju formu ali ne i suštinu. “Uz svo poštovanje službenika Agencije, koji su u prethodnom periodu pokazali veliko znanje, a što nas ohrabruje da smo na dobrom putu, ipak mislim da ovakav pristup ne može biti dobar i da moramo biti racionalniji, smisleniji i objektivniji u smislu procjene kada, kako i koliko možemo sa postojećim ka-

VUJANOVIĆ I TATARZJANSKA

CRNA GORA FAKTOR STABILNOSTI REGIONA

pacitetima”, smatra član Savjeta Bojan Obrenović. Neki su prigovorili kako bi Plan trebalo da bude samo u radnoj verziji, jer mu operativnost zavisi od dnevnih dešavanja, a što službenici Agencije kasnije koriste da formalno zadovolje obaveze prema Savjetu. Službenici su opovrgli te ocjene, ističući da one nemaju logike, pošto subjekti nisu pod nadzorom sa-

mo taj dan kada je kontrola najavljena, već tokom cijele kampanje. Tokom kampanje pred izbore u Beranama i Ulcinju kontrolisaće se 48 organa vlasti, od čega 21 obrazovna ustanova, a kao i u dosadašnjoj praksi fokus će biti na dodjeli jednokratne pomoći i zapošljavanju, najavili su u Odsjeku za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. E.H.

Crna Gora je važan faktor stabilnosti u regionu i očekujem brz napredak ka članstvu u EU, kazala je ambasadorka Poljske Irena Tatarzjanska na sastanku s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem. “Predsjednik je saopštio visoko poštovanje intenzivnih i sadržajnih odnosa Crne Gore i Poljske, iskazujući zahvalnost Crne Gore za snažnu i kontinuiranu podršku tokom našeg NATO pristupnog procesa i u evropskim

integracijama. Konstatovao je rastuću saradnju u svim oblastima, posebno u ekonomiji”, poručili su iz kabineta Vujanovića. Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović primio je takođe u oproštajnu posjetu ambasadorku Tatarzjansku i zahvalio joj na ličnom doprinosu unaprjeđenju kvalitetnih odnosa dvije države i istakao da je Poljska iskreni partner Crnoj Gori tokom integracionih procesa. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

aktuelno

Brajović sa predsjednikom Bugarske radevim

Crna Gora najbolji primjer za zemlje zapadnoG balkana

Crna Gora je svojim naporima, neophodnim reformskim procesima i primjenom standarda, najbolji primjer za zemlje Zapadnog Balkana, ocijenio je predsjednik Bugarske Rumen Radev na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore, Ivanom Brajovićem. On je naglasio da će istorija diplomatskih odnosa dvije zemlje, duga 120 godina dobiti na još većem značaju tokom predstojećeg predsjedavanja Bugarske Evropskom unijom. Radev je istakao očekivanje da će odlični i intenzivni politički odnosi biti iskorišćeni za mnogo bolje ekonomske odnose, jer je trenutna ekonomska razmjena od 15 miliona eura znatno ispod mogućnosti dvije zemlje. “Mi ćemo na tome raditi, intenziviraćemo naše investicione programe, kao i programe iz oblasti bezbijednosti, turizma, obrazovanja, nauke i kulture“, dodao je on. Radev je pozvao predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da bude prvi predsjednik jedne države u posjeti Bugarskoj tokom njenog predsjedavanja EU, što je – kako je naglasio – još je-

dan dokaz vidljive podrške i uvažavanja Crne Gore od ove prijateljske zemlje. Rezimirajući rezultat prve zvanične posjete Bugarskoj predsjednika Skupštine

od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore, Brajović je akcentovao da postoje sve pretpostavke za razvoj jačih ekonomskih odnosa. Vezano za predsjedavanje

Bugarske EU, Brajović kaže da je liderska uloga Crne Gore u procesu evropskih integracija, istaknuta na svim sastancima sa bugarskim zvaničnicima.

predala akreditivna pisma

darmanović i viceguverner kapetanić

Ambasadorka Crne Gore u Bugarskoj Snežana Radović predala je akreditivna pisma predsjedniku te države Rumenu Radevu, čime je stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Sofiji. Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Radev je poželio ambasadorki uspjeh u obavljanju diplomatske misije i pohvalio prijateljske odnose dvije države na svim nivoima. “Čestitao je na punopravnom članstvu naše zemlje u NATO savezu i naglasio nastavak podrške Crnoj Gori

Sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i provincije Ćako otvara mogućnost za snaženje odno-

“Na svakom koraku se vidjelo gostoprimstvo i želja da se kroz razmjenu kako dobrih tako i loših iskustava pokaže kojim putem Crna Gora treba da nastavi, a intenzitet naših odnosa najbolja je potvrda prijateljstva dviju država“, kazao je Brajović. Tokom dana održan je sastanak sa Odborom za evropska pitanja i kontrolu evropskih fondova i Parlamentarnom grupom prijateljstva sa Crnom Gorom. Govoreći o reformskim procesima, Kristijan Vigenin, predsjednik Odbora i bivši ministar vanjskih poslova Bugarske, istakao je da Bugarska još ima mnogo posla u oblasti pravosuđa, bez obzira na njeno članstvo u EU, što je najbolji dokaz da se reforme ne završavaju samim pristupanjem zajednici evropskih naroda. U delegaciji Skupštine Crne Gore, pored predsjednika Brajovića, nalaze se i članovi Parlamentarne grupe prijateljstva sa Bugarskom, poslanici Tarzan Milošević kao predsjednik grupe i članovi Andrija Popović i Mihailo Anđušić. E.H.

Radović stupila na dužnost Saradnja Crne Gore i Argentine ambasadora u Bugarskoj od značaja za obje države na putu ka Evropskoj uniji tokom bugarskog predsjedavanja Savjetom EU“, kaže se u saopštenju. Radović je istakla da joj je čast i privilegija da predstavlja Crnu Goru u tradicionalno prijateljskoj zemlji, i istakla da će njena diplomatska misija biti posvećena daljem unapređenju bilateralnih i ekonomskih odnosa dvije države. “Tokom sastanka, ocijenjeno je da postoji prostor za intenziviranje saradnje dvije države u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede, sporta, nauke i obrazovanja“, dodaje se u saopštenju. E.H.

sa u nizu oblasti od obostranog značaja, saglasni su ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović

i viceguverner provincije Ćako, Argentina, Danijel Kapetanić. “Realizacijom projekta „Crnogorska kuća“ u Roke Sans Penji, u provinciji Ćako, učvrstiće se odnosi sa potomcima crnogorskih iseljenika”, ocijenio je Darmanović i pozdravio održavanje četvrte Škole crnogorskog jezika u Argentini, koja je planirana naredne godine u periodu februar – jul. Viceguverner Kapetanić je izrazio zadovoljstvo posjetom Crnoj Gori, posebno imajući u vidu važnost koju potomci crnogorskih iseljenika u Argentini pridaju svojoj matici. E.H.

Aktuelno 1.1806 0.8825 132.45 1.1669 69.504 118.57 7.5465

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

au = 1,255.89$

mONTENEgrO BeRza

USd: gBp: jpy: chF: RUB: RSd: hRk:

PLEmENITI metali

KUrSNA lista

aG=16.02$

Naziv LUKO EPCG JGPK TREN FO02

Najveći promet cijeNa 14,0000 2,6000 11,5100 0,0922 0,1501

količiNa 1.000 4.000 579 45.000 6.000

oBim U € 14.000,0000 10.400,0000 6.664,2900 4.148,0000 900,6000

pRomjeNa 0,00% 1,96% 0,00% -0,32% -17,25%

U KOLAŠINU OTVORENA ZIM

Staze dobre Z

imska sezona u Ski-centru Kolašin 1450 u petak je zvanično otvorena, a prvi brojniji dolazak gostiju očekuje se ovog vikenda. Na stazama je oko 20 centimetara utabanog snijega, a u funkciji su ski-lift Jezerine, kao i žičara šestosjed. Cijena ski-pasa je na prošlogodišnjem nivou i iznosi 15 eura.

EPCG UTVRDILA CIJENE ZA NAREDNU GODINU

Struja od 1. januara Skuplja šeSt odSto Crnogorski građani će od 1. januara plaćati šest odsto višu cijenu električne energije, odlučio je Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG). Odluka o povećanju cijene struje donijeta je zbog znatnog rasta cijena električne energije na referentnoj energetskoj berzi u Budimpešti (HUPX). “Predloženim povećanjem od šest odsto cijena energije za domaćinstva i male kupce značajno je ispod tržišne berzanske cijene. Ukoliko se posmatra prosječan račun domaćinstava sa potrošnjom od 400 kilovat sati planiranim poveća-

Povećanje cijene struje manje će pogoditi redovne platiše kojima je EPCG, umjesto dosadašnjih 10, omogućila 13 odsto popusta

njem sa sadašnjih 34 eura povećava se na 34,92, što predstavlja uvećanje od 2,7 odsto na cjelokupnom računu”, saopšteno

odsto povećane su cijene električne energije na mađarskoj berzi u ovoj godini, zbog loše hidrološke situacije u regionu

je iz EPCG. Cijene na mađarskoj berzi, koje utiču na formiranju cijena u Crnoj Gori, povećane su za skoro 30 odsto u ovoj godini, prije svega zbog loše hidrološke situacije u regionu. Povećanje cijene struje manje će pogoditi redovne platiše kojima je EPCG, umjesto dosadašnjih 10, omogućila 13 odsto popusta. “To znači da članovi Zlatnog tima neće osjetiti povećanje od 2,7 odsto. Takođe, EPCG je odlučila da tokom januara uključi sve redovne platiše u Zlatni tim koji će brojati oko 180.000 domaćinstava. Oni će ostvarivati popust od 13 odsto na aktivnu energiju i na njih neće uticati najavljeni rast cijena energije”, naveli su u EPCG. Prvi put popust od tri odsto obračunavaće se i potrošačima koji redovno izmiruju obaveze, a pripadaju kategoriji “velikih potrošača”. Bo.D.

“Staze su dobre, ima skijaša. Očekujemo veći broj gostiju ovog vikenda, pogotovo u nedjelju kada bi staze trebalo da budu pune”, kazala je Vikend novinama izvršna direktorica Ski-centra Anđela Vuković, dodajući da će otvaranje sezone obilježiti manifestacijama idućeg vikenda. Osim u Kolašinu, zimska sezona otvorena je i u Ski-centru Vučje 9. decembra, ali zbog nedovoljne količine snijega za sada se ne bilježi značajna posjeta skijaša. Otvaranje skijališta na Žabljaku, Savinog kuka i Javorovače, najavljeno je za 20. decembar. “Ove godine u funkciji će biti i skijališta Lokve u Beranama i Hajla na Turjaku u Rožajama koja će biti otvorena za ljubitelje skijanja čim to budu dozvoljavale vremenske prilike”, rekla je našem listu direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak-Kukavičić.

■ Francuzi redovni Prema riječima Radak-Kukavičić, realno je očekivati uspješnu zimsku turističku sezonu ako se ima u vidu da je za period novogodišnjih i božićnih praznika većina hotela rasprodata, da je ponuda unaprijeđena, ali i da je sve veće interesovanje turista iz Zapadne Evrope i regiona za naše ski-centre. “Iako zimsku sezonu karakteriše kasniji buking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga

što se turisti upravljaju prema vremenskim uslovima, imajući u vidu dosadašnji buking i intenzivnu promociju koju realizujemo u Crnoj Gori, BiH, Srbiji, Albanijii i Dubrovačkoneretvanskoj županiji, očekujemo da ćemo i ove godine privući znatan broj, kako domaćih, tako i posjetilaca iz regiona”, istakla je Radak-Kukavičić. Govoreći o strukturi gostiju, ona je istakla da su već nekoliko godina unazad turisti iz Francuske među brojnijima u Kolašinu. Oni, navodi ona, organizovano dolaze na skijanje u Kolašin putem agencijskog bukinga u vidu sedmodnevnih aranžmana koji podrazumije-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

NaziV iZBR ePCG LUKO jGPK STOB

dobitnici

CiJeNa

KoličiNa

obim u €

0,0049 2,6000 14,0000 11,5100 1,1000

85.500 4.000 1.000 579 240

418,9500 10.400,0000 14.000,0000 6.664,2900 264,0000

PromJeNa 19,51 1,96 0,00 0,00 0,00

NaziV FO02 TRen MARB LUKO jGPK

Aktuelno gubitnici

CiJeNa 0,1501 0,0922 1,5500 14,0000 11,5100

KoličiNa 6.000 45.000 44 1.000 579

obim u € 900,6000 4.148,0000 68,2000 14.000,0000 6.664,2900

PromJeNa -17,25 -0,32 -0,01 0,00 0,00

MSKA TURISTIČKA SEZONA, USKORO I NA ŽABLJAKU

e, goSti čekaju vikend Cijene

Cijene na bazi polupansiona u hotelima u ski centrima tokom zimske sezone se kreću od 24 eura u hotelima sa tri, odnosno od 35 eura u hotelima sa četiri zvjezdice, a u privatnom smještaju od 10 do 20 eura po osobi, u zavisnosti od kategorije i lokacije objekta. Jednodnevni ski pas za odrasle je 15 eura u Kolašinu (Kolašin 1450) i na Žabljaku (Savin kuk), 10 eura u ski centru Vučje, osam eura Javorovača, osam eura na Turjaku. Dnevno iznajmljivanje opreme kreće se od pet eura na Turjaku, sedam do 10 eura na Žabljaku, 10 eura na Vučju, 13 eura u Kolašinu.

Sve žičare i staze na svim crnogorskim skijalištima ove sezone biće u funkciji. Na skijalištima će se organizovati dnevne zabave, promocije, tematske radionice i programi animacije za najmlađe posjetioce

vaju avionski prevoz Montenegro Airlinesom iz Pariza, smještaj u kolašinskim hotelima i usluge Ski-centra Kolašin 1450.

“Da je interesovanje iz godine u godinu sve veće, govori podatak da će ove godine gosti iz Francuske pored hotela Bianca Resort and Spa puniti kapacitete hotela Four Points by Sheraton. Takođe ugovoreni su sedmodnevni aranžmani sa turistima iz Izraela od polovine januara do kraja marta, kao i značajan broj grupa iz Belgije, Njemačke, Austrije”, precizirala je Radak-Kukavičić.

■ ObOgaćena pOnuda Uspješnoj sezoni, dodaje Radak-Kukavičić, doprinijeće bolja ponuda koja je una-

prijeđena dolaskom svjetskih brendova poputu Four Points by Sheraton. Za ponudu sjevera od značaja je i otvaranje rekonstruisanog hotela Berane koji je sada kategorisan sa četiri zvjezdice, ali i bogatija ponuda restorana, među kojima je i etno restoran na skijalištu Hajla koji će nakon rekonsrukcije ponovo biti u funkciji. Na crnogorskim planinama gosti ove sezone, osim u skijanju, vožnji snow borda, dnevnom i noćnom hodanju na krpljama, snow kite-u, mogu uživati i u zimskim varijantama jahanja konja, raftingu, džip safari-

ju, penjanju po prirodnim i vještačkim stijenama, vožnji motornim sankama po Durmitoru, Sinjajevini, Bjelasici, Komovima. Noviteti u ponudi su i dva avanturistička parka u zimskim skicentrima, pa se pored avanturističkog parka u centru Kolašina koji je tokom ljetnje sezone otvoren za posjetice, očekuje otvaranje još jednog u ski-centru Savin kuk. “Oba parka radiće tokom cijele godine. Ovakvi sadržaji doprinose atraktivnosti ski-centara i kvalitetu ponude, kako tokom ljetnje tako i tokom zimske sezone. Tokom zime imamo raznovrsnu turističku ponudu i na moru i na planini, prije svega bogat program u periodu novogodišnjih praznika od kojeg očekujemo da će i ove godine privući veliki broj posjetilaca”, zaključila je Radak-Kukavičić.

Kujović na čelu CGES-a novi izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGeS) je Dragan Kujović, odlučeno je u petak na vanrednoj Skupštini akcionara te kompanije. na sjednici je, nakon isteka četvorogodišnjeg mandata, razriješen dosadašnji izvršni direktor CGeS-a ivan bulatović. Kujović je, kako su naveli u kompaniji, do sada obavljao funkciju državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije. “U ranijem periodu obavljao je značajne funkcije poput pomoćnika ministra ekonomije, predsjednika Odbora za upravljanje aktivom i pasivom investicionog razvojnog fonda, predsjednika Odbora direktora cetinjske kompanije Obod, kao i koordinirao radom niza radnih grupa na nivou Vlade”, navodi se u saopštenju. na vanrednoj Skupštini je razriješen postojeći Odbor direktora CGeS-a i imenovan novi. Vladin kapital će pored Vesne bracanović zastupati zoran rakočević, Tamara ivković i zoran miljanić. Skupština akcionara je izabrala i članove Odbora direktora, odnosno predstavnike Terne, Giovannia Cerchiarinia i Karla Kreu, dok će elektromrežu Srbije i u ovom sazivu predstavljati Jelena matejić. na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora CGeS-a za predsjednicu tog tijela imenovana je Bracanović, dok će funkciju njenog zamjenika obavljati Cerchiarini.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

Sa sastanka u CBCG

GUVERNER ŽUGIĆ RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA MMF-A

Optimistični ekonomski izgledi Ima osnova za optimizam po pitanju izgleda crnogorske ekonomije, ali je neophodno intenzivirati aktivnosti na planu predstavljanja Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu, ocijenili su guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Tim MMF-a boravi u Crnoj Gori, radi pružanja teh-

ničke podrške Ministarstvu finansija na planu izrade srednjoročne strategije upravljanja javnim dugom. “Zajednički je konstatovano da ima osnova za optimizam po pitanju izgleda crnogorske ekonomije, kroz više važnih aspekata, a to su snažna fiskalna konsolidacija, poboljšana makroekonomska i finansijska situacija, izmjena izgleda kreditnih rejting agen-

cija, očekivano donošenje pozitivne odluke po pitanju podrške Svjetske banke Crnoj Gori, te dobre ocjene MMF-a”, navodi se u saopštenju CBCG. Sagovornici su se saglasili da je neophodno intenzivirati aktivnosti na planu predstavljanja Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu, čija uspješnost utiče na reputaciju zemlje.

MONSTAT OBJAVIO PODATKE ZA NOVEMBAR

InflacIja 0,1 odsto

Mjesečna inflacija u novembru, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je 0,1 odsto, pokazali su podaci Monstata. Prosječne cijene u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, bile u prosjeku više tri odsto. Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena goriva i maziva za motorna vozila, povrća, usluga smještaja i ostalih prehrambenih proizvoda. “Posmatrano po glavnim grupama, mje-

sečni rast cijena zabilježen je u grupama prevoz 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, odjeća i obuća, kao i hoteli i restorani po 0,1 odsto”, naveli su statističari. Pad cijena, kako su kazali u Monstatu, zabilježen je u grupi hrana i bezalkoholna pića, 0,2 odsto.

1,3

odsto iznosio je rast cijena prevoza u novembru, dok je pad zabilježen kod cijena hrane i bezalkoholnih pića

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

Mijuškoviću uručen Orden rada Predsjednik Filip Vujanović uručio je Orden rada dosadašnjem predsjedniku Privredne komore (PKCG) Velimiru Mijuškoviću, na predlog te privredne asocijacije. Vujanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, kazao da je iza Mijuškovića bogata i čista karijera i rezultat koji je u svim oblastima bio za poštovanje. Mijušković je naveo da mu je drago što je Vujanović, kao čovjek sa najviše državne funkcije, prepoznavao PKCG kao jednu vrlo ozbiljnu i korisnu crnogorsku instituciju.

Simović u posjeti Ulcinju Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović boraviće u ponedjeljak u radnoj posjeti Opštini Ulcinj. Tokom boravka u tom gradu, Simović će se sastati sa predsjednikom Opštine Nazifom Cunguom i njegovim saradnicima. “Zajedno će obići radove na izgradnji Riblje pijace, Port Milenu, kao i početak radova na regulaciji desnog rukavca rijeke Bojane”, naveli su u Ministarstvu.

Približiti se standardima EU Evropska banka za obnovu i razvoj će kroz projekat izgradnje kapaciteta za državnu Agenciju za zaštitu konkurencije, promovisati fer i konkurentan poslovni ambijent u Crnoj Gori. Projekat, koji je finansirala Vlada Luksemburga, pomaže da se Agencija približi standardima Evropske unije u toj oblasti i, između ostalog, obuhvata obuku za osoblje agencije, kao i za sudije više crnogorskih sudova.

Aktuelno

U NIKŠIĆU OTVOREN LOGISTIČKO-DISTRIBUTIVNI CENTAR

InvestIcIja vrIjedna trI mIlIona eura Logistički centar, kompanije Comp comerc, raspolaže sa 7.000 paletnih mjesta, a u njemu će biti zaposleno 50 radnika

Otvaranju logističkog centra prisustvovao je i premijer Duško Marković, koji je sa saradnicima obišao objekat i od vlasnika se informisao o ovoj investiciji

Premijer Duško Marković, predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović i direktor kompanije Comp comerc Ranko Jovović otvorili su juče na Kapinom polju Logističko-distributivni centar NTC logistics, vrijedan oko tri miliona eura, u kojem će posao naći 50 radnika. Riječ je o objektu površine 6.400 kvadrata koji raspolaže sa 7.000 paletnih mjesta, od kojih je oko 4.000 namjenjeno za robu sa posebnim režimom.

■ Lakši protok robe

Otvaranje Logističkog centra je, prema riječima Jovovića, jedna od najvećih investicija koju je realizovala kompanija Comp comerc, uz veliku podršku Vlade, lokalne uprave i Investiciono razvojnog fonda. “Trudićemo se da ukaza-

no povjerenje opravdamo na pravi način i budemo i ubuduće, kao i do sada, pouzdan partner i društveno odgovorna kompanija koja će brinuti ne samo o našim interesima, već takođe biti posvećeni društvenom i ekonomskom razvoju Nikšića i Crne Gore”, rekao je Jovović. Pored značajnog unapređenja poslovanja NTC logistics zapošljava i oko 50 novih radnika. “S obzirom da smo se koristili najsavremenijim rješenjima kako bismo dobili tehnološki moderan i savremen logističko-distributivni centar, koji je u skladu sa svjetskim trendovima, krajnji rezultat će imati izuzetne pozitivne efekte na poboljšanje poslovnog ambijenta u našem gradu. Stvoriće se prostor za dodatno zapošljavanje i usavršavanje postojećih kadrova, omogućiće se lakši protok roba i smanje-

Značajno je i to da je ovo grinfild investicija koja je pokrenuta praktično sa gole ledine, sredstvima osnivača i uposliće znatan broj novih radnika nje troškova koje imaju privredni subjekti, povećaće se šanse za dostupnost lokalnih proizvoda i stvoriti još primamljiviji poslovni uslov za veći podsticaj investitora za ulaganje, a samim tim i podsticaj privrednog razvoja grada”, poručio je Jovović.

■ pokretač razvoja

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović istakao

je doprinos porodice Jovović popravljanju privredne situacije u gradu pod Trebjesom, naglašavajući njihov uspješan rad u preuzimanju hotela Onogošt. “Logistički centar, među najvećima u Crnoj Gori, može biti pokretač još većeg privrednog razvoja Nikšića. Značajno je i to da je ovo grinfild investicija koja je pokrenuta praktično sa gole ledine, sredstvima osnivača i uposliće znatan broj novih radnika. Očekujem da Logistički centar opravda ulaganja i nadanja porodice Jovović”, naveo je Grbović. Prvi čovjek grada vjeruje da će novi projekti koje planira da realizuje kompanija Comp Comerc, ali i nikšićka industrija mesa Goranović, koja bi trebalo da počne izgradnju nove fabrike, stimulisati strane i domaće investitore. M.R.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

nakon devet godina konačno izrečena presuda za prebijanje dragana bećirovića

Rakočević osuđen na dvije godine, dožić na 17 mjeseci zatvoRa

Zbog prebijanja, sada već pesnicama i šutiraju po glavi pokojnog, Dragana Bećiro- i tijelu. Oba vozila su ostala na vića 4. januara 2008. godine licu mjesta, a u “džipu” u kou Kolašinu, juče je u Osnov- jem su bili napadači, koji su u nom sudu u Bijelom Polju međuvremenu pobjegli, ostali Miroslav Rakočević osu- su brojni tragovi. Bećirović je đen na dvije godine, a Radu- tom prilikom zadobio prelom le Dožić na 17 mjeseci jagodične kosti, kao i naprsnuće vizatvora. Prvostepenu presudu izreše rebara. Zbog kao je sudija sumnje da su počinili ovaj Osnovnog suda u Bijelom napad, poliBećirović je tom priPolju Ivan cija je danilikom zadoBio preAdamović. ma tragala lom jagodične kosti, Dragan za Dožićem, kao i naprsnuće više Bećirović, taStrugarom i reBara. dašnji izvršni Rakočevićem direktor komkoji su kasnije panije „Bepler i uhapšeni u BeoDžejkobson”, napadgradu. Policija je tonut je 4. januara 2008. gokom uviđaja na Bećirodine dok se sa prijateljima vićevoj havarisanoj “tojoti”, džipom vraćao sa skijališta Je- duž čitave bočne strane uozerine, nadomak Kolašina. U čila tragove krvi, a takvi trablizini restorana „Savardak” govi ostali su i na sniježnom njegov automobil je sa strane pokrivaču u okolini. Osim toudario džip „grand čiroki” iz ga, u džipu u kojem su bili nakoga je istrčalo više napada- padači nađena su dva mobilča. Bećirovića su zatim izvukli na telefona i lična dokumenta iz džipa i počeli da ga udaraju na ime Miroslava Rakočevića.

A da je u obračunu korišćeno i vatreno oružje i oruđe najbolje potvrđuje čaura pištolja 7.65 kalibra i držalica sjekire oblivena krvlju koja je izuzeta sa lica mjesta. Policija je na krovu “tojote” i u njenoj unutrašnjosti uočila tragove projektila. Svi navedeni dokazi i iskazi svjedoka čije je pribavljanje tada bilo u nadležnosti sudije za istrage, nijesu bili dovoljni osnovnom državnom tužiocu u Kolašinu Vojislavu Grujičiću da podigne optužnicu već je obustavio krivično gonjenje. Tek sedam godina kasnije, Više državno tužilaštvo je zatražilo od kolega iz Osnovnog tužilaštva Kolašin spise ovog predmeta, pokušavajući da kroz istraživanje ovog slučaja utvrdi da li se ovaj događaj može dovesti u vezu sa vinovnicima ubistva Bećirovića koje se dogodilo u aprilu 2011. godine u Budvi. Za ubistvo Bećirovića nepravosnažno je osuđen Marko Šaranović i to na 14 godina zatvora. N.P.

uhapšen beograđanin e.h.(27)

krivična prijava protiv M.M.(67)

Krao televizore, novac, umjetničke slike... Beograđanin E.H. (27) uhapšen je juče zbog sumnje da je počinio pet teških krađa u produženom trajanju. Naime, sumnja se da je E.H. u martu, aprilu i u toku noći između 18. i 19. juna provaljivao u unutrašnjost objekata „Gazela Lux“, „Monteco DOO“, „Zavoda za metrologiju“, galerije „Fine – Arts“ i RTCG, odakle je

ukrao LCD TV marke „Pioneer“, akumulator, LCD TV marke „LG“, umjetničku sliku ulje na platnu „Crnogorsko gumno“, novac u iznosu od 40 do 50 eura, laptop „Toshiba“ i 17 umjetničkih slika rad umjetnika Boška Odalovića. Osumnjičen je idenetifikovan zahvaljući dobijenim rezultatima iz Forenzičkog centra, vještačenjem izuzetih tragova iz objekata koji su pokradeni. “O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. On je naredio da se osumnjičeni uhapsi i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio navedena krivična djela. Dio otuđenih predmeta je pronađen i vraćen vlasnicima”, saopšteno je iz Uprave policije. N.P.

Prevarom oštetio državni budžet za 27.906 eura

Beranac Elvis Agović juče je u Višem sudu u Bijelom Polju osuđen na tri i po godine zatvora zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja, dok je njegovom sugrađaninu Ninu Jašaroviću izrečena osuda od šest mjeseci zatvora za laku tjelesnu povredu. Prema navodima iz optužnice ,Agović je 20.maja ove godine 40 minuta iza ponoći,u beranskom naselju Jasikovac ,sumišljaje pokušao da liši života Jašarovića tako što je iz pištolja CZ kalibra 7,62 milimetra ,koji je neovlašćeno nabavio i nosio,ispalio više metaka u pravcu Jašarovića od kojih ga je jedno zrno pogodilo u predjelu lijeve nadlaktice,nanoseći mu tešku tjelesnu povredu. B.Č.

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv M.M. (67) zbog sumnje da je zloupotrijebio prava zaposlene, u Amaterskom odbojkaškom klubu ”Rudar” Pljevlja, tokom porodiljskog odustva i oštetio budžet Crne Gore za 27.906 eura. Sumnja se da je M.M. 1. januara 2012. godine zaključio aneks ugovora o radu sa zaposlenom A.M., kojoj je zaradu u mjesecu odlaska na porodiljsko odsustvo (februar 2012. godine) uvećao sa 218,69 eura na 2.413 eura u bruto iznosu. Po osnovu zahtjeva za refundaciju naknade bruto zarade tokom trajanja porodiljskog odsustva za period februar 2012. godine – februar 2013. godine, od stra-

ne Centra za socijlalni rad Pljevlja, AOK „Rudar“ Pljevlja je, na teret budžetkih sredstava Crne Gore, isplaćeno 31.726,30 eura. Dva mjeseca nakon završetka porodiljskog odsustva, bruto zarada za zaposlenu A.M, za mjesec maj 2013. godine, je smanjena i iznosila je 288,09 eura. Za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, po osnovu razlike između bruto zarade koja je refundirana (a koja je obračunata po osnovu uvećane bruto plate) i bruto zarade koja je obračunata nakon završetka porodiljskog odsustva (a koja je obračunata na osnovu smanjene bruto zarade) pričinjena je šteta budžetu Crne Gore u iznosu od 27.906,10 eura. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

AKTUELNO

UHAPĹ ENI PREVOZILI 500 GRAMA EKSPLOZIVA, ODREÄ?ENO IM ZADRĹ˝AVANJE

VIDMAR TVRDI DA JE BOMBA BILA NJEMU NAMIJENJENA

odgoriÄ?anima MiloĹĄu Vidmaru (26) i MiloĹĄu RadoviÄ‡u (28) juÄ?e je odreÄ‘eno zadrĹžavanje do 72 sata nakon ĹĄto im je policija, preksinoÄ‡, tokom pretresa vozila, u kojem su bili, pronaĹĄla 500 grama plastiÄ?nog eksploziva sa mehanizmom za daljinsko aktiviranje. OsumnjiÄ?eni su uhapĹĄeni preksinoÄ‡ oko 22.30 Ä?asova, u Ulici IX crnogorske brigade u podgoriÄ?kom naselju ZagoriÄ?, Ä?ime je, prema navodima policije, sprijeÄ?ena likvidacija jedne osobe. Vidmaru i RadoviÄ‡u na teret je stavljeno nedozvoljeno drĹžanje oruĹžja. Prema navodima advokata Ratka PantoviÄ‡a, koji zastupa Vidmara, njegov branjenik je pred tuĹžiteljkom Tatjanom BegoviÄ‡ negirao kriviÄ?no djelo koje mu se stavlja na teret i tvrdio da je bomba bila postavljena njemu. On je, navodno, tuĹžiteljki ispriÄ?ao da je sa RadoviÄ‡em krenuo u grad i da je dok je vozio primijetio da se neĹĄto nalazi ispod njegovog

NA OSNOVU OPERATIVNIH SAZNANJA POLICIJA JE DOĹ LA DO PODATAKA DA SU OSUMNJIÄŒENI NABAVILI EKSPLOZIVNU NAPRAVU I DA SU BAĹ TE NOÄ†I TREBALI DA JE POSTAVE POD VOZILO POTENCIJALNE Ĺ˝RTVE sjediĹĄta. PokuĹĄao je rukom to da dohvati i tom prilikom je otkinuo Ĺžicu, u tom momentu zaustavila ga je policija i on je uhapĹĄen. SliÄ?nu priÄ?u imao je i osumnjiÄ?eni RadoviÄ‡ koji je takoÄ‘e negirao kriviÄ?no djelo koje mu stavlja na teret, tvrdeÄ‡i da je uhapĹĄen minut nakon ĹĄto je sjeo u Vidmarovo vozilo.

Potpuno drugaÄ?iju verziju dogaÄ‘aja, meÄ‘utim, imala je podgoriÄ?ka policija koja je, prema saznanjima Vikend novina, na osnovu operativnih saznanja doĹĄla do podataka da su osumnjiÄ?eni, inaÄ?e bezbjednosno interesantne osobe, nabavile eksplozivnu napravu i da su baĹĄ te noÄ‡i trebali da je postave pod vozilo potencijalne Ĺžrtve. Stoga su im napravili zasjedu i Ä?ekali mo-

NIKĹ IÄ†KA POLICIJA UHAPSILA D.B. 29

Prijatelju ukrao auto, jaknu i novac

Policija je uhapsila MojkovÄ?anina D.B. (29) koji Ĺživi u Podgorici zbog sumnje da je od PodgoriÄ?anina Ĺ˝.D. ukrao automobil i neke privatne stvari. Naime, PodgoriÄ?anin Ĺ˝.D. prijavio je policiji da je 13.decembra opljaÄ?an. Kako je naveo, sa parkinga zgrade nestao mu je â€œgolf 5â€?, a prethodno mu je iz stana ukra-

dena jakna u kojoj se nalazio novÄ?anik sa liÄ?nim dokumentima, kao i oko 50 eura, mobilni telefon i kljuÄ?evi od ukradenog vozila. Policija je ubrzo otkrila da je to uradio D.B. iz Mojkovca koji je te noÄ‡i spavao u stanu kod Ĺ˝.D. â€œD.B. je naime u noÄ‡i izmeÄ‘u 12. i 13. decembra prenoÄ‡io u stanu kod Ĺ˝.D.

i u ranim jutarnjim Ä?asovima, dok je oĹĄteÄ‡eni Ĺ˝.D. spavao, ukrao navedene predmete, a zatim izaĹĄao iz stana i navedenim vozilom se odvezao do NikĹĄiÄ‡a. U NikĹĄiÄ‡u su ga kontrolisali sluĹžbenika CB NikĹĄiÄ‡ i tom prilikom su mu i oduzeti predmeti koje je, kako se sumnja, ukraoâ€?, navode iz Uprave policije.

menat da Vidmar i RadoviÄ‡ krenu u akciju. ÄŒim je â€œgolf IVâ€?, koji pripada Vidmaru, izaĹĄao iz dvoriĹĄta njegove kuÄ‡e u Ulici 9. crnogorske brigade, policija je munjevitom akcijom blokirala vozilo i uhapsila osumnjiÄ?ene. Nakon ĹĄto su izvedeni iz vozila, uslijedio je pretres. â€œPrilikom detaljne kontrole vozila, ispod vozaÄ?evog sjediĹĄta uoÄ?ena je improvizovana eksplozivna

naprava velike razorne moÄ‡i, izraÄ‘ena tako da se aktivira na daljinsko upravljanje. SluĹžbenici koji su izvrĹĄili protivdiverzioni pregled vozila izuzeli su i deaktivirali improvizovanu eksplozivnu napravu koja se sastojala od akumulatorske baterije, elektronike za daljinsko aktiviranje, elektriÄ?ne detonatorske kapisle, materije nalik na plastiÄ?ni eksploziv teĹžine oko 500 grama i magneta okruglog oblikaâ€?, kazali su u Uprave policije. Kod Vidmara i RadoviÄ‡a pronaÄ‘eni su mobilni telefoni koji su takoÄ‘e oduzeti od njih. Prema nezvaniÄ?nim policijiskim saznanjima, Vidmar i RadoviÄ‡ su, navodno, bili povezani sa Minjom Ĺ akoviÄ‡em, koji prema policijskoj evidenciji pripada â€œĹĄkaljarskom klanuâ€?, zbog Ä?ega se sumnja da je eksploziv moĹžda bio namijenjen Ä?lanu suparniÄ?kog klana. N.P.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

Optužnica prOtiv nebOjše MedOjevića zbOg pranja nOvca i dalje na prOvjeri

Sud Iz predmeta IzdvojIo dokaze, odluka na čekanju Specijalno tužilaštvo ima pravo na žalbu na odluku vanraspravnog vijeća Višeg suda koje je odlučilo da iz predmeta izdvoji određene dokaze

Vanraspravno krivično vijeće Višeg suda u Podgorici donijelo je odluku o izdvajanju određenih dokaza iz spisa predmeta u postupku u kojem se predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević i biznismen iz Republike Srpske Momir Nikolić terete za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca. “Nakon pravosnažnosti odluke o izdvajanju dokaza iz spisa predmeta, vijeće će odlučiti o zakonitosti i opravdanosti optužnice”, objavljeno je na sajtu Višeg suda u Podgorici. Naime, Specijalno tužilaštvo ima pravo na žalbu na odluku vanraspravnog vijeća Višeg suda koje je odlučilo da iz predmeta izdvoji određene dokaze jer smatra da se na njima ne može zasnivati sudska odluka. Prema još nepotvrđenoj optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, Nikolić je sa Nebojšom Medojevićem organizovao kriminalnu grupu koja je imala za cilj pranje novca. Oni su, kako se sumnja, napravili kriminalni plan da se iznos od najmanje 147.000 eura Nikolićevog novca, koji je zaradio tako što od 2004. do 2013. nije plaćao porez, i drugi navodno nezakoniti novac namijenjen za finansira-

up na kOnferenciji ª fOrO di rOMaº

Stojanović: CrnogorSka poliCija pouzdan partner kolegama Direktor Uprave policije Slavko Stojanović je na konferenciji “Foro di Roma” koja se održava u Italiji, kazao da afirmacija i jačanje međunarodne policijske saradnje, naročito između zemalja u okruženju i zemalja Evropske unije predstavlja imperativ za odr-

žavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u regionu. Kako se navodi u saopštenju iz Uprave policije, Stojanović je sa pomoćnikom direktora Uprave policije Enisom Bakovićem učestvovao na Konferenciji šefova policija zemalja Balkanskog regiona ,”Foro di

Roma’’, čiji domaćin je bio Rim od 12. do 14. decembra. Stojanović je tom prilikom istakao da će crnogorska policija i dalje biti pouzdan i profesionalan partner policijama drugih država na svim nivoima, kako bi borba protiv svih oblika kriminala bila kontinu-

Medojević se tereti i da je nakon hapšenja optuženih usklađivao iskaze ostalih optuženih kako bi svi zajedno izbjegli krivičnu odgovornost

nje kampanje DF-a, konvertuje u eure, uplaćuje kao donacija “političkim subjektima”, kao i da se plati zakup kuća za potrebe kampanje, te kupi automobil za potrebe PzP, i isplaćuju profesionalcima u kampanji. Medojević se tereti i da je nakon hapšenja optuženih usklađivao iskaze ostalih optuženih kako bi svi zajedno izbjegli krivičnu odgovornost. Nikolić je, sumnja se, u septembru i oktobru 2016, “preko za sada nepoznate osobe”, u tri navrata dostavio 100.000 dolara direktoru Pokreta za promjene Dejanu Vujisiću, zatim ih je Vujisić proslijedio sekretaru i vozaču stranke Željku Šćepanoviću, inače Medojevićevom šuri, koji ih je kod uličnog dilera deviza Gordana Konatara zamjenjivao u eure. Šćepanović i Konatar su uhapšeni sa nov-

cem 16. oktobra prošle godine, prilikom treće razmjene. Dalje, Specijalni tužilac tereti Vujisića da je iz sefa u NLB banci uzeo 34.000 eura od navodno kriminalne djelatnosti koji su Šćepanović i Mladen Jovanović dali osobama koje su novac potom uplaćivale kao donacije PzP-u. Navodno je izvršeno ukupno 17 uplata po 2.000 eura, od čega je Medojević platio dio od 1.200 tablet računara koji su dati aktivistima Fronta. Pored toga, Katnić tereti Vujisića da je u tri navrata u avgustu i septembru 2016. dao iz istog sefa 42.000 eura Šćepanoviću, u cilju zakupa dvije kuće u Kokotima i Donjoj Gorici, a sve za potrebe kampanje DF-a i kupio automobil ‘audi diler’ za PzP. Vujisić je, prema optužnici, iz sefa u NLB banci uzeo u više navrata 23.300 dolara i dao ih Ivi Pavlović, Petru Draškoviću, Luki Radunoviću, inače sinu funkcionera DF-a Slavena Radunovića, te Vladimiru Bulatoviću, brataniću funkcionera DF-a Predraga Bulatovića, Nikoli Jovanoviću, Aleksandru Sekuliću i Mladenu Jovanoviću, koji su ih od septembra do kraja decembra 2016. u tranšama od 100 do 6.900 dolara zamijenili u eure. Sve navedene osobe terete se za pranje novca. N.P. irana i unaprijeđena zajedničkim naporima. Na Konferenciji je istaknuta potreba nastavka jačanja saradnje zemalja Balkana u dijelu pravovremene razmjene informacija i obavještajnih podataka koje se odnose na djelovanje u borbi protiv savremenih bezbjednosnih rizika, krivičnih djela transnacionalnog kriminala sa elementima organizovanog kriminala među kojima je i krijumčarenje droga, kao i ilegalnih migracija, terorizma i stranih boraca. N.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

Savjet RtCG: aeM da iniCiRa izMjenu zakona o eLektRonSkiM MedijiMa

Foto: Vedran Ilić

Preciznije regulisati način izvještavanja tokom izbora ⌦ Marina Ilić Na jučerašnjoj sjednici Savjeta Radio-Televizije Crne Gore (RTCG), usvojen je predlog člana ovog tijela Gorana Đurovića da se Agenciji za elektronske medije (AEM) podnese zahtjev za pokretanje inicijative za izmjenu Zakona o elektronskim medijima, kako bi se jasnije definisali propisi o izvještavanju Javnog servisa u vrijeme predizbornih kampanja. “AEM ima mogućnost za pokretanje inicijative da se zakon izmjeni, da se sistemski uredi ovo polje”, kazao je Đurović. Podsjećamo, na prethodnoj sjednici, više članova Savjeta iznjelo je zamjerke na račun izvještavanja Televizije Crne Gore (TVCG), tokom posljednje izborne kampanje za lokalne izbore, a glavna primjedba se odnosila na neizbalansiranost i neobjektivnost prilikom odabira sagovornika u političkim emisijama, kao i pri izvještavanju tokom izborne noći. Na sjednici je odbijen prigovor Demokratske partije socijalista na gostovanje predsjednika građanskog pokreta URA Dritana Abazovića u emisiji “Iz pravog ugla”, emitovane svega nekoliko dana prije lokalnih izbora na Cetinju, u Mojkovcu i Tuzima. Ipak, ocijenjeno je da je potrebno jasnije definisati na ko-

Mićunović predložioda se 14 dana prije izbora ne emituju političke emisije sa intervjuom, već samo sa sučeljavanjem

ji način bi emisije ovakvog tipa trebalo emitovati u vrijeme predizbornih kampanja, kao i na koji način bi trebalo emitovati izborne spotove političkih partija. “Mi ne možemo kontrolisati spotove koje političke partije emituju u izbornoj kampanji. Postoje izvjesne situacije koje bi mogle interno da se regulišu dok Agencija ne donese pravila, kako bi se zaštitio imidž

NVO: Vlada i Skupština da poštuju »slovo i duh« Zakona

Centar za razvoj nevladinog sektora (CRNVO), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring (CEMI) i Institut alternativa (IA) apelovali su na Evropsku komisiju da pozovu Vladu i Skupštinu da poštuju »slovo i duh« Zakona o javnim radio-difuznim servisima. NVO su kazale da predlog Unije poslodavaca da u njihovo ime član Savjeta RTCG bude »direktor državnog preduzeća, decenijski partijski rukovodilac, do juče odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) i član Opštinskog odbora DPS-a u Baru

svjedoči o razmjerama partijske kontrole nad različitim segmentima crnogorskog društva, a na uštrb javnog interesa«. »Kontinuirano ograničavanje prostora za djelovanje i uticaj kritički orijentisanih nevladinih organizacija, kampanja protiv Savjeta RTCG, suspendovanje rada strukovnih organizacija - samo su vrh ledenog brijega sistemskog otpora ove vlasti svakoj alternativi u društvu i državi, a što nikako ne korespondira trenutnoj fazi u procesu pregovora Crne Gore sa EU, kao ni retoričkim zalaganjima za demokratizaciju društva«, navodi se u saopštenju.

Vukčević iznio odbranu pred Upravnimsudom Odbrana bivšeg potpredsjednika Savjeta RTCG Nikole Vukčevića iznijela je juče pred Upravnim sudom argumente u njegovu korist. Konačna odluka bice donesena u roku od 30 dana. Vukčević je podnio tužbu pred Upravnim sudom protiv Agencije za sprečavanje korupcije zbog odluke da je prekršio Zakon o o sprečavanju korupciuje, nakon čega je Administrativni odbor predložio Skupštini njegovu smjenu u Savjetu RTCG.

javnog servisa”, napomenula je potpredsjednica Savjeta Dragana Tripković. Generalna direktorica RTCG Andrijana Kadija saglasna je sa konstatacijom da ovo polje nije dovoljno dobro pokriveno, ali da se dodatnim ograničenjima “unižava uloga novinara”. “Ovo nijesu prvi ni posljednji izbori. Praksa postoji, nije potrebno da izmišljamo toplu vodu. Mislim da bi trebalo na nivou kuće da dođemo do zajedničkog imenitelja. Trebalo bi da se zovu ljudi koji su u kampanji, ali da pričaju o sebi, a ne o drugima. Ionako se u tom periodu sve pretvori u politiku. Ne vidim razlog da to uređuje Agencija ili Savjet”, izričita je bila Kadija. Direktor TVCG Vladan Mićunović je, pak, mišljenja da bi u regulaciju trebalo uključiti Državnu izbornu komisiju. “Trebalo bi uvesti pravilo da se 14 dana prije izbora ne emituju političke emisije sa intervjuom, već samo sa sučeljavanjem. Ovo pravilo bi trebalo da važi za vrijeme predizbornih kampanja prilikom parlamentarnih i predsjedničkih izbora, a ne i za vrijeme lokalnih”, predložio je Mićunović. Međutim, Kadija je podsjetila da u Crnoj Gori posto-

ji 14 partija, te da je nemoguće svakoga zvati u emisije sučeljavanja. “Kako ćemo odabrati ko će se sučeljavati”, pitala je Kadija. Ipak, predlog da se zahtjev za pokretanje inicijative podnese AEM-u podržan je od svih pet prisutnih članova Savjeta. Savjet je usvojio i Predlog

Pravila o izvještavanju RTCG tokom predizborne kampanje za lokalne izbore koji će se održati 4. februara u Ulcinju i Beranama, kao i Saglasnost generalnoj direktorici za potpisivanje Ugovora o pružanju javnih usluga između RTCG i Vlade Crne Gore za period 2018-2020 godine.

Kadija: Nikome ne oduzimamo, ali nikome ni ne dodajemo Kadija je, iznoseći podatke o izvještavanju tokom izborne kampanje kazala da je zastupljenost predsjednika u dnevnicima RTCG bila 2,34 odsto, a da je odnos izvještavanja partija na vlasti i partija u opoziciji, 68,66 naprema 29 odsto. »Situacija je bila takva najvjerovatnije jer opozicija bojkotuje rad parlamenta. Dakle, ovo pokazuje da nikome ne oduzimamo, ali i da nikome ni ne dodajemo«, naglasila je Kadija. Takođe, Mićunović je predstavio podatke Telekoma i IPSOS-a, za period od 1. do 27. novembra, prema kojima je ukupni šer TV Vijesti bio 15,40, TVCG 15,34, Prve 14,14, a TV Pink M 11,42.

»Bilo je mnogo spekulacija u pojedinim medijima. Moram da demantujem tvrdnju da su podaci o izvještavanju u vrijeme izborne noći bili loši. Naime, izbornu noć je na TVCG pratilo 27.578 gledalaca, a na TV Vijesti 41.649 gledalaca. Dakle nije tačno da je gledanost na TVCG bila upola manja«, dodao je Mićunović i ponovio da je mnogo važniji zadatak TVCG povjerenje, a ne gledanost. Članovi Savjeta su, takođe, usvojili zaključak da se statistika vezano za gledanost Dnevnika analizira na mjesečnom nivou, kao i statistika gostovanja u informativnim emisijama, dok će se statistika gostovanja u ostalim emisijama pratiti kvartalno.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

AKTUELNO

15 Foto: Vedran Ilic

AEM UPOZORILA RTCG I PINK M ZBOG KRŠENJA ZAKONA

U emisijama “Dnevnik” i “Minut, dva” prekršena načela nepristrasnosti

Agencija za elektronske medije (AEM) prihvatila je prigovor kompanije Pink M, te je javnom emiteru Radio-Televiziji Crne Gore (RTCG) izrekla upozorenje zbog kršenja Pravilnika o programskim standardima u elektronskim medijima prilikom emitovanja priloga u emisiji “Dnevnik”, 23. oktobra. Riječ je o prilogu posvećenom reagovanju Ambasade SAD u Crnoj Gori na prilog televizije „TV Pink M” od prethodnog dana u vezi sa „Ambasadinom Tviter porukom od 12. oktobra”. Iz kompanije Pink M, između ostalog, tvrde da je zakon prekršen time što je saopštenje Ambasade emitovano integralno, dok to nije bio slučaj sa saopštenjem Pink M-a. „Agencija ze elektronske medije izrekla je Javnom emiteru „Radio i Televizija Crna Gore” d.o.o. upozorenje zbog

RTCG

kršenja obaveze da informativnim programom doprinosi cjelovitom i nepristrasnom informisanju javnosti, obaveze da poštuju načela objektivnosti i nepristrasnosti, kao i da se događaji moraju prikazati na pravičan i izbalansiran način, a različiti pristupi i mišljenja biti profesionalno i korektno zastupljeni”, navodi se u obrazloženju AEM-a. S druge strane, Agencija je usvojila i prigovor RTCG, te Pink M-u izdala upozorenje zbog kršenja Zakona o elektronskim medijima prilikom emitovanja priloga u informativnoj emisiji „Minut dva” dana 19. oktobra. Prilog je emitovan povodom emisija „Okvir” (nedjelja, 15.10.2017), odnosno „Iz pravog ugla” (srijeda 18.10.2017) emitovanih u programu TVCG1. U Prigovoru RTCG se, pored ostalog, navodi da “prilog pred-

stavlja grubo kršenje” Zakona o elektronskim medijima i Pravilnika o programskim standardima u elektronskim medijima „imajući u vidu da isti sadrži neprimjerene, netačne i pristrasne komentare novinara (Đurovićevi novinari, naručene emisije, Đurović novinarima pisao pitanja-jednostrana, nedostatna, tendeciozna i td...)”. “Podnosilac prigovora navodi da se u prilogu krši i čl. 11 st. 1 Pravilnika, jer „u osporenom prilogu nije objavljen suprotstavljeni stav RTCG, već prilog u kojem član Savjeta Мilan Radović govori o istraživanjima javnog mnje-

PINK M nja i gledanosti Javnog servisa, što se u konkretnom ne odnosi na njihovo neprimjereno, netačno, neobjektivno i uvredljivo izvještanje o Đurovićevim novinarima”, kao i da „niko od novinara ovog emitera nije postavio pitanje urednicima i novinarima RTCG da ii im je Đurović pisao pitanjA’”, navodi se u donijetom rješenju AEM-a. Premda je kompanija Pink M navela u svom izjašnjenju da su zaposleni u RTCG danima odbijali komunikaciju sa novinarima ovog emitera, AEM zaključuje da to nije dovoljan razlog za objavljivanje ovakvog priloga.

“Uz prepoznavanje ranijih emiterovih pokušaja da pribavi stav predstavnika RTCG, kao i moguće ranije iskazane nespremnosti predstavnika podnosioca prigovora da iznesu svoje stavove, ne može se opravdati emitovanje priloga bez pokušaja pribavljanja i objavljivanja stava u vezi sa vrlo ozbiljnim navodima izrečenim na račun uređivačke politike RTCG i navodnog miješanja člana Savjeta RTCG (G. Đurović) u rad novinara javnog servisa i uređivanje informativnog programa”, navodi se u rješenju AEM-a. M.I.

Odbijeni prigovori Ivanovića i Alternative AEM je odbila kao neosnovan, prigovor Željka Ivanovića, na rad televizijskog programa TV Pink M. Prigovor se odnosi na prilog emitovan 31. oktobra 2017. godine u okviru programa TV Pink M u informativnoj emisiji „Minut, dva” i u okviru informativne emisije „Info 2”, u kome, kako Ivanović tvrdi, “uredništvo Pink M, pokušava da svoje gledaoce bez ijednog argumenta ubijedi... da su Vijesti i Željko Ivanović dio neke zavjereničke grupe koja pokušava da ugasi ‘slobodnu riječ’ u Crnoj Gori koju reprezentuje TV Pink M””. Prigovor je odbijen jer, kako se u rješenju AEM-a navodi, “nije opravdan prigovor da je emiter prekršio obaveze vezane za proizvodnju informativnog programa, niti da je prekršio pravi-

lo druge strane”. “Objavljenim prilogom nijesu prekršeni čl. 7 stav 1 alineja a), 8 st. 1 i 2 ni čl. 11 st. 1 i 2 Pravilnika jer se u ovom slučaju prilog odnosi na prenošenje reagovanja emitera na određeni set događaja/radnji koje on smatra da su usmjereni protiv njega kao osnivača medija. Odbijen je i prigovor NVO Alternativa Crna Gora na rad ovog emitera prilikom emitovanja programskog sadržaja „AmiG Show” 7. novembra, u kojem je, kako navodi podnosilac prigovora, “jedna od gošći koja se odaziva na ime ‘Soraja’ bila polugola, obnaženih grudi tokom čitave emisije”. “Podnosilac prigovora navodi „da u tom terminu televiziju gledaju i maloljetna lica”. Nada-

lje, podnosilac prigovora ukazuje da pomenuti emiter u okviru programske šeme emituje rijaliti program „Zadruga”, u kojem se kako se navodi „konstantno potenciraju svađe, uvrede i psovanje””, navodi se u rješenju AEM-a. Međutim, AEM je izvršenim monitoringom utvrdila da, iako emisija „AmiG Show” predstavlja “jeftinu zabavu, humor najnižeg estetskog i sadržinskog nivoa”, ovaj sadržaj je adekvatno označen i raspoređen. “Rijaliti program „Zadruga” je, saglasno članu 25 Pravilnika pravilno označen i raspoređen, a nekonvencionalni jezik (psovke i uvrede) bipovan”, navodi se u rješenju AEM-a, te se zaključuje da prigovor podnosioca nije opravdan.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

¹ NE DAJMO DJECU BOLESTIMAª

Vakcinacija u najboljem interesu mališana Video spot kojim se želi naglasiti značaj vakcinacije, kao najbolje prevencije bolesti i očuvanja zdravlja najmlađe populacije, premijerno je prikazan juče. Prikazivanjem spota, koji su izradili Udruženje domova zdravlja Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica i Asocijacija za preventivnu pedijatriju pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, zvanično je počela kampanja za imunizaciju pod nazivom „Ne dajmo djecu bolestima“, koja će trajati do 15. januara. Ministar zdravlja Kenan Hrapović rekao je da su nakon informacija Instituta za javno zdravlje da je drastično pao broj vakcinisane djece, preduzeli konkretne korake. “Na svu sreću imali smo dobre rezultate. Čuli smo podatak da je za nepuna dva mjeseca samo u Podgorici povećan broj vakcinisane djece za oko 1,7 hiljada”, kazao je on. Hrapović je pozvao roditelje da vakcinišu djecu jer

je, tvrdi on, to naučno dokazano i medicinski ispravno. Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Osama Makavi Kogali kazao je da je imunizacija jedno od najvećih naučnih otkrića koje pomaže u zaštiti od smrtonosnih problema. Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić rekao je da za nepuna tri mjeseca Crna Gora uspjela da napravi nešto što je rijetko polazilo za rukom većim zdravstvenim sistemima. “Uspjeli smo da iz defanzivne uloge pređemo u afirmativnu ulogu kada je javnost u pitanju”, dodao je on. Direktor Instituta Boban Mugoša kazao je da video spotom žele ponovo obavijestiti javnost kakav problem postoji, i na koji način se može riješiti. On smatra da pedijatri treba da zauzmu stav o važnosti vakcinisanja djece i imaju strpljenja da svakom roditelju objasne šta imunizacija znači za njihovo dijete. M.I.

IDEA SA PARTNERIMA

Dječijim odjeljenjima donirali 30.000 eura Kompanija IDEA i njeni partneri doniraće 30.000 eura u opremi dječijim bolnicama i odjeljenjima u osam crnogorskih gradova. Donacija „Darujemo zajedno sa prijateljima“ najavljena je u okviru IDEA novogodišnjeg karavana, koji je juče obišao mališane u bolnicama u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Pljevljima, Beranama, Kotoru, Baru i na Cetinju.

Zaposleni u IDEI, Djeda Mraz i Kodi posjetili su djecu u bolnicama, u želji da donesu duh praznične čarolije i tako im uljepšaju vrijeme koje provode na liječenju. Svi mališani dobili su i novogodišnje poklone. Novogodišnji karavan podržalo je Ministarstvo zdravlja, koje je zahvalilo IDEI što u kontinuitetu pomaže crnogorski zdravstveni sistem. M.I.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

AKTUELNO RUKOVODSTVO TVRDI DA SU VRŠENI PRITISCI NA DELEGATE

Od 49 delegata Skupštini prisustvovalo njih 24

SKUPŠTINA LJEKARSKE KOMORE BEZ KVORUMA

Sjednica Skupštine Ljekar- cu za 22. decembar, zbog toske komore, na kojoj je treba- ga što, kako tvrdi, jučerašnja lo da bude izabrano novo ru- nije zakazana u zakonskom kovodstvo Komore, juče ni- roku. Aktuelni predsjednik je održana zbog nedostatka Ljekarske komore, Aleksankvoruma. Naime, potpred- dar Mugoša, pak tvrdi da odsjednica Skupštine Ljekar- luke te Skupštine neće biti leske komore, Žanka Cerović, gitimne i najavljuje da će se kazala je da su od 49 delega- žaliti. Za juče neuspjelu sjedta sjednici prisustvovala 24, nicu Skupštine, Mugoša krišto nije bilo dovoljno za njevi zdravstveni resor. Takono održavanje. đe, odgovornost je i “Novi termin na samim deleSkupštine bigatima koji se će utvrđen od nijesu pojapredsjednivili, iako je ka Skupština njihovu ne (Nebojše inicijativu Sekulića), i i zakazana poziv će biti Skupština. upućen svim “Glavdelegatima”, na odgovornavela je Ceronost leži, nažaMugoša vić u saopštenju. lost, na MinistarMeđutim, zamjenik stvu zdravlja i ljude predsjednika Skupštine Lje- koji su u ovih mjesec uporkarske komore Jovan Ivo- no vršili pritiske na delegavić zakazao je drugu sjedni- te, što lično, što preko direk-

tora zdravstvenih ustanova iz kojih delegati dolaze”, kazao je Mugoša. On je juče saopštio da ima dokaze da su vršeni pritisci na delegate da li da dođu na

sjednicu ili ne, i ako dođu, kako da glasaju. “Čim prikupimo sve te dokaze, podnijećemo krivične prijave”, poručio je Mugoša. On tvrdi da su ljekari u Cr-

DELEGATA OD UKUPNO 49, PRISUSTVOVALA SU JUČERAŠNOJ SKUPŠTINI LJEKARSKE KOMORE CRNE GORE

HRAPOVIĆ: RAD KOMORE U NADLEŽNOSTI LJEKARA Ministarstvo zdravlja želi da ima jaku strukovnu organizaciju kao što je Ljekarska komora, ali su za njeno funkcionisanje isključivo nadležni ljekari, saopštio je resorni ministar Kenan Hrapović. On je rekao da to što neko želi da dijeli ljekare na grupe nije pitanje za Ministarstvo nego za one što pokušavaju da ih dijele. “Želja Ministarstva je da imamo jaku strukovnu organizaciju kao što je Ljekarska komora i da ona što prije funkcioniše kako bi zajednički radili na unapređenju i rješavanju problema zdravstvenog sistema”, kazao je Hrapović agenciji Mina. On je rekao da su 32 člana od predsjednika Skupštine

Ljekarske komore Nebojše Sekulića, zatražila da bude održana vanredna Skupština, “zbog nefunkcionisanja i nerada Ljekarske komore”. Sekulić je, tvrdi Hrapović, od Ministarstva tražio pomoć za obezbjeđivanje prostora gdje će biti održana Skupština, novac za rad i tehničkotehnološke uslove, koje im je taj resor preko Uprave za imovinu obezbijedio.

“Dobio sam pismo Uprave za imovinu da Sekulić i njegove kolege nijesu dostavili određene podatke koji su u svakoj proceduri obavezni i da im je Uprava otkazala salu za održavanje skupa”, objasnio je ministar. Hrapo-

vić je kazao da nakon toga dobio pisani akt sa istim zahtjevom od zamjenika predsjednika Ljekarske komore Jovana Ivovića Ivovića, jednog od 32 delegata koji traže vanredno zasijedanje Skupštine, te da je sa tim zahtjevom isto postupio, jer Ministarstvo ne prepoznaje dvije grupe članova Skupštine, ni dvije grupe ljekara. On je kazao da ne zna šta se dalje dešavalo u odnosu Ivovića i Uprava za imovinu. Na pitanje kako očekuje da će spor unutar Ljekarske komore biti riješen, Hrapović je kazao da će, kako god se završi, Ministarstvo zdravlja poštovati odluke zasnovane na zakonu.

noj Gori početkom naredne godine dužni da obnove licence, pa bi nefunkcionisanje Komore bio ozbiljan problem za njih i čitav zdravstveni sistem. Podsjetimo, nedavno je dio članova Ljekarske komore tražio zakazivanje Skupštine te organizacije na kojoj bi izabrali novo rukovodstvo. Kao razlog naveli su da je nedopustivo da Ljekarska komora kao profesionalna organizacija, ne funkcioniše i ne ostvaruje cilj zbog kojeg je osnovana. Ovome je prethodila odluka Ministarstva zdravlja, koje je donijelo pozivajući se na nalaz inspekcije, da Mugoša nije po zakonu izabran na tu funkciju.

Novi termin Skupštine biće utvrđen od predsjednika Skupštine (Nebojše Sekulića), i poziv će biti upućen svim delegatima, kazala je potpredsjednica Skupštine Ljekarske komore, Žanka Cerović. Međutim, zamjenik predsjednika Skupštine Ljekarske komore Jovan Ivović zakazao je drugu sjednicu za 22. decembar, zbog toga što, kako tvrdi, jučerašnja nije zakazana u zakonskom roku. Aktuelni predsjednik Ljekarske komore, Aleksandar Mugoša, pak tvrdi da odluke te Skupštine neće biti legitimne i najavljuje da će se žaliti.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

ZASIJEDAO ŽIRI ZA DODJELU NAGRADE ª 3. JANUARº

Adriatic properties predložen za najviše opštinsko priznanje

Kompanija „Adriatic properties“ iz Budve predložena je za najviše opštinsko priznanje Bijelog Polja. Uz njih predložena je i JU OŠ ”Risto Ratković. U prijedlozima su se imena osam fizičkih lica, dr Besim Kadić, Murat Ćorović, mr Tadija Bošković, Nada Pavićević, Ramiza Idrizović, Vesna Raosavljević, Milutin Obradović i Đuro Đurović. Žiri za dodijelu najvišeg opštinskog priznanja nagrade 3. januar održao je juče prvu sjednicu i između ostalog utvrdio spisak predloženih kandidata za dodjelu tog najvećeg opštinskog priznanja. “Predloženi kandidati građani su

Žiri će sa punom ozbiljnošću, odgovornošću i objektivno analizirati sve elemente i kriterijume koji afirmišu kvalitet predloženih kandidata i nakon toga donijeti odluku o izboru dva najbolja prijedloga između predoženih deset.

osobe sa stručnim referencama, ljudi sa dignitetom i autoritetom, humani i dobronamjerni. Predložena

javna ustanova i privredni subjekt, takođe su prepoznatljivi po svom dugom trajanju i uspješnom radu i apsolutno zaslužuje najviše priznanje Bijelog Polja. Žiri će sa punom ozbiljnošću, odgovornošću i objektivno analizirati sve elemente i kriterijume koji afirmišu kvalitet predloženih kandidata i nakon toga donijeti odluku o izboru dva najbolja prijedloga između predoženih deset. Sljedeću sjednicu kada će se najvjerovatnije znati imena zakazali smo za 26. decembar u 13 časova. Novčani iznos nagrade je 2.555 eura”, kazao je predsjednik žirija Tomislav Timotijević. B.Č.

POLA MIL ZA FUDBA

NOVI TEREN ZA TRENING F

narednom periodu FK Budućnost će, u saradnji sa Glavnim gradom, graditi potpuno novi teren za trening fudbalera sa najsavremenijim rekvizitima u okviru trening kampa na Starom aerodromu. “Osim toga navedeni projekat podrazumijeva i osvjetljavanje novog terena, ali i jednog postojećeg koji se nalazi odmah do planiranog terena. Kompletiranjem ove investicije sva tri terena za trening igrača će biti osvijetljena. Procijenjena vrijednost ove investicije je 380.000 eura”, saopšteno je iz Pg biroa. Podsjećaju da su Glavni grad, Agencija za stanovanje i FK Budućnost u rekonstrukciju trening kampa na Starom aerodromu dosad uložili oko 116.000 eura. Radovi koji su u toku odnose se na renoviranje najstarijeg terena na kampu a tiču se rekonstrukcije ograde, zaštitnih mreža, tribina za gledaoce te izgradnje reflektora za osvjetljivanje terena za noćni rad fudbalera. Ova investicija ne podrazumijeva promjenu samog igrališta od vještačke trave. Ukupna vrijednost investicije bez vještačke trave je 31.000 eura. Ta-

kođe se radi na ekonstrukciji fasade čitavog objekta koja je kao i unutrašnji moleraj. Vrijednost ove investicije je 11.000 eura. “Podsjećamo da su u ovom objektu rekonstruisane poslovne prostorija u klubu zajedno sa kancelarijama, pres i salom za sastanke igrača, prostorija za stručni štab itd. Vrijednost ovih

PODSJEĆAMO DA SU U OVOM OBJEKTU REKONSTRUISANE POSLOVNE PROSTORIJA U KLUBU ZAJEDNO SA KANCELARIJAMA, PRES I SALOM ZA SASTANKE IGRAČA, PROSTORIJA ZA STRUČNI ŠTAB ITD. VRIJEDNOST OVIH RADOVA ZAJEDNO SA OPREMANJEM ISTIH PROSTORIJA IZNOSI 16.000 EURA

380

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

hiljada eura iznosi investicija izgradnje potpuno novog terena za treninge fudbalera sa najsavremenijim rekvizitima

liona eura alski kamP

fudbalera Na starom aerodromu

radova zajedno sa opremanjem istih prostorija iznosi 16.000 eura. Nakon toga urađena je rekonstrukcija svlačionica u kojima borave igrači kako prvog tima tako i omladinske škole fudbala što je uključivalo temeljne rekonstrukcije prije svega kupaonica. Vrijednost ove investicije je 12.000 eura. Izvršena je rekonstrukcija velike sale za teretanu, koja je bila neupotrebljiva. Glavni grad je dozvolio premještaj mašina za teretanu sa Gradskog stadiona pa je na taj način teretana kompletirana i predstavlja ozbiljan iskorak u profesionalnom radu sa fudbalerima. Vrijednost investicije bez vrijednosti opreme u teretani iznosi 6.000 eura”, navodi se u saopštenju. Zbog velikog problema koji se ticao loše izolacije na dva ravna dijela krova površine cca 650m2, koji su prouzrokovali ogromnu štetu na čitavom objektu, urađena su potpuno dva nova dijela krova od drvene konstrukcije i limova te izvršena popravka odvodnih kanala za vodu. Vrijednost ove inve-

aktuelno

Gradsko preduzeće dobilo sertifikat

Jasni ciljevi pokazuju kvalitet upravljanja Podgoričko preduzeće “Deponije” dobilo je sertifikat sistema kvaliteta u menadžmentu. Savjetnik generalnog direktora sertifikacione kuće Certop Milorad Šibul uručio je ovo svojevrsno priznanje generalnom direktoru te kompanije Arseniju Boljeviću. Boljević je podsjetio da je, osim zaposlenih u preduzeću, ovaj sertifikat zasluga i Glavnog grada i gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića sa kojima je ovo preduzeće realizovalo važne projekte. „Kada su u pitanju kapitalne investicije ovo društvo i Glavni grad su u posljednjih deceniju uložili više od 17 miliona eura tako da sada imamo jednu od najmodernijih sistema u regionu kada je u pitanju deponovanje i upravljanje otpadom. Očekujem da ćemo i nakon tri godine obnoviti sertifikat i dostići ne-

ki viši standard u upravljanju otpadom“, zaključio je Boljević. Šibul je rekao je rekao da su Deponije uspješno okončale proces dobijanja sertifikata. „Proces sertifikacije je prošao bez primjedbi, ocjenjivači i ljudi koji su pregledali dokumentaciju su bili zadovoljni prije svega podnešenom dokumentacijom, a što je još važnije odgovorima koje su dobijali od samih zaposlenih. Dva dokumenta: Politika kvaliteta i Ciljevi kvaliteta, pokazuju da je misija Deponije u smislu kvaliteta u organizaciji potpuno zadovoljstvo svojih korisnika, zaposlenih i lokalne zajednice. Ovako jasno postavljeni ciljevi pokazuju kvalitet upravljanja menadžementom, i očekujem da Deponija i narednom periodu nastavi u istom pravcu“, istakao je Šibul.

Crna Gora Ministarstvo održivog razvoja i turizma AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE

Glavni grad, Agencija za stanovanje i FK Budućnost u rekonstrukciju trening kampa na Starom aerodromu dosad uložili oko 116.000 eura. Radovi koji su u toku odnose se na renoviranje najstarijeg terena na kampu a tiču se rekonstrukcije ograde, zaštitnih mreža, tribina za gledaoce te izgradnje reflektora za osvjetljavanje terena za noćni rad fudbalera

sticije je 30.000 eura. FK Budućnost je takođe investirala u ulaznu rampu na samom trening kampu kako bi se uvelo sistem kontrole ulaska i izlaska isključivo ovlašćenih lica iz razloga bezbjednosti ali i profesionalnog odnosa prema imovini kluba. Vrijednost ove investicije je 4.500 eura. Proizvedena je i moderna reklama velikih dimenzija FK BUDUĆNOST koja će biti montirana na objektu zgrade. Vrijednost ove investicije je 5.500 eura.

“Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je JP „Regionalni Vodovod Crnogorsko Primorje“ iz Budve, Trg Sunca bb, podnjelo zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju cjevovoda i prateće infrastrukture za potrebe tankovanja vode, KO Mišići, Opština Bar. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora, komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar, radnim danima od 9 do 12 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 22.12.2017. godine.“

AKTUELNO

prEdavanJa nvo ª povJErEnJEª o bolEstiMa

Radionice o bolestima izgubljenih sjećanja Grupa barskih ljekara okupljenih u NVO “Povjerenje”, pripremaju niz aktivnosti u decembru sa kojima žele da upoznaju građane o prevenciji pojedinih bolesti. Prema navodima predsjednice ove nevladine organizacije dr Gine Masoničić, na području Ostrosa i Sutomora već su održane radionice na temu “Bolest izgubljenih sjećanja i zaborava”, na kojima je grupa ljekara upoznala mještane ovih mjesnih zajednica o problemima koje izaziva ova bolest. “Radionica je bila interaktivna, učesnici su postavljali pitanja i podijelili svoje iskustvo. Bilo je riječ o problemu sa kojim se susrijeće porodica, o nevjerici i neprihvatanju situacije. Upoznati su o mogućnostima i pomoći koje društvo pruža, a za šta smo sigurni da većina njih nije upućeno. Radioni-

cu je vodila dr Branka Purlija, koja je na jednostavan način govorila o ovom teškom oboljenju, koje se ne tiče samo pacijenta, već porodice i društava u cjelini”, objašnjava dr Masoničić. Ona kaže da će na ovu temu biti 20. decembra održana radionica i za zdravstvene radnike u Domu zdravlja Bar, a dva dana kasnije, u sali Dvorca Kralja Nikole će biti održana tribina na kojoj će govoriti ljekari, psiholozi, i socijalni radnici, kako bi građani dobili što kvalitetnije informacije. Za ovaj mjesec, prema informacijama dr Masoničić, realizovaće se i završna radionicu u okviru projekta “Reuma ne ubija, ali stvara velike probleme”, gdje će ljekari - članovi NVO ”Udruženje oboljelih od reumatskih oboljenja”, pružiti korisne informacije o ovim oboljenjima i pravima koja imaju. A.Lj.

Upravni odbor odlUčio

Foto: Dejan Lopičić

Bojadžić generalni sekretar zajednice

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

prEdstalJEn proJEKat Zaštita i valor

Film kao prilo kulturne bašti ⌦ Beća Čoković

rojekat “Doprinos očuvanju i zaštiti spomenika kulture Muslimanskog naroda Bijelog Polja”, koji je imao za cilj unapređenje i afrimaciju Islamske kulturne tradicije, uspješno je realizovan. Projekat je finansijski podržan od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2017. godinu. Realizator projekta, Began Beća Čoković saopštio je, na skupu u hotelu “Bijela rada”, da je sveobuhvatno istraživanje brojnih spomenika sublimirao u jedan kratkometražni dokumentarni film i na specifičan način predstavio islamsku kulturu Bijelog Polja. Tragajući za džamijama, poslenicima islamske kulture, proučavajući istoriju, Čoković je uspio ovim projektom da prikaže trenutni položaj spomenika kulture muslimanskog naroda i ukaže na važnost zaštite i valorizacije kulturne baštine. “Na području opštine Bijelo Polje postoje značajni spomenici kulture koji pripadaju islamskoj kulturi i personifikuju njenu tradiciju i istoriju. Međutim, oni koji su zaduženi da vode računa o njima, možda zbog nedostatka finansijskih sredstva ili pak zbog nedovoljnog senzibiliteta, prepustili su spomeni-

ke zubu vremena. Vjerujem da sam izradom kataloga spomenika islamske kulture, izradom memoara i video spota na lijep način predstavio kulturu muslimanskog naroda. Nadam se da će moj rad podstaći i nadležne ustanove da se angažuju i svi zajedno damo doprinos u očuvanju kluture i tradicije”, istakao je autor projekta. Direktor Zavičajnog muzeja Bijelo Polje Željko Raičević istakao je da navedeni projekat predstavlja neizbrisiv trag o kulturnom i vjerskom identitetu jednog naroda i ima dvostruki značaj – kako simbolički, tako i turistički, jer prikazuje potencijale grada. Raičević je podvukao, da nas fotografisanjem i mapiranjem džamija, autor ovog projekta vodi kroz Bijelo Polje i ostavlja vizuelni trag koji ukazuje na realnost. “Da na ovom prostoru postoji veliki broj džamija koje predstavljaju vezivno tkivo Muslimana. Takođe, ovoj je potvrda

da materijalna dobra, naslijeđena od prethodnih generacija, ili nastala u sadašnjosti, imaju veliku vrijednost za ljude, što

KaMpanJa ZabranE KorišćEnJa životinJa U cirKUsiMa

Projekcija filmova o stvarnom stanju cirku Refik Bojadžić izabran je za Generalnog sekretara Zajednice opština, a Vanja Starovlah za njegovog pomoćnika za međunarodnu saradnju i evropske integracije. Bojadžić će tu funkciju obavljati naredne četiri godine. Upravni odbor zajednice opština je ocijenio da su u prethodnom mandatnom

periodu realizovane ključne aktivnosti i ostvareni ciljevi utvrđeni na organima Zajednice kao strateški važni za rad opština i unapređenje stanja u oblasti sistema lokalne samouprave. To, kako je ocijenjeno, predstavlja dobru osnovu za dalji rad na razvoju opština.

Nevladina organizacija “Korina animals” nastavlja kampanju za zabranu cirkusa sa životnjama u Crnoj Gori, koju su podržale brojne crnogorske javne ličnosti. U sklopu kampanje oni će u nedjelju u kafiću Flojd organizovati projekciju filmova ili, kako kažu, “besplatnu posjetu životinjskim cirkusima”. “Posjetioci će imati priliku da vide pravu sliku ovih cirkusa, za razliku od one koju oni žele da prikažu javnosti, sve više ne-

uspješno. Događaj je dio kampanje za zabranu cirkusa sa životnjama u Crnoj Gori koju vodi naša organizacija, kao prva grupa za zaštitu prava životnja u zemlji”, najavili su iz organizacije. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u ovom dijelu Evrope koja nema nikakve zabrane za korišćenje životinja u cirkusima, zajedno sa Albanijom, Kosovom i Moldavijom. Kako ističu, posljednje zemlje Evrope koje su uvele zabrane su Irska i

Italija, koja je izglasala zabranu korišćenja svih životinja u cirkusima, a ne samo divljih. “Upravo u Italiji egzistira na desetine cirkusa sa životinjama, a prošle godine je samo jedan, Nikolaj Monte Karlo, uspio da napravi haos u Crnoj Gori kada je ostavio pola od svojih životinja za sobom. Preživjele su samo dvije kamile koje su provele deset mjeseci u prikolici, za šta javnost nije znala. Kamile su prodate prihvatlištu za životinje

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

riZaCija kulturniH DoBra muslimana

Na području opštiNe Bijelo polje postoje zNačajNi spomeNici kulture koji pripadaju islamskoj kulturi i persoNifikuju NjeNu tradiciju i istoriju

ukazuje na potrebu njihovog čuvanja za nove generacije. Projektom je ukazano na duboke korijene islama na ovim pro-

uskih životinja u Piperima, koje je otkrilo da jedna od kamila ima veliku rupu na jednjaku. Ne želimo da zamislimo šta će se desiti ako ostali cirkusi, čiji rad bude zabranjen u Italiji odluče da posjete Crnu Goru, jer im je sve manji opseg područja na kojem mogu nastupaju”, poručuju iz Korina animals. Zaključuju da su cirkusi sa životinjama svejedno relikt ružne prošlosti i pitanje je zašto još pravna regulativa ne prati stvarnost i u našoj zemlji. J.L.

storima, započete još u vrijeme Otomanskog carstva, a koji traju do današnjih dana”, podvukao je Raičević, istakavši da je najveći značaj projekta to što predstavlja pojedinačni pokušaj izvaninstitucionalnog djelovanja na sistem zaštite i dobar način iskazivanja brige za kulturno nasljeđe. Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Bijelom Polju Enes efendija Burdžović čestitao je Čokoviću na uspješnoj re-

alizaciji projekta i zahvalio mu što je njim dao doprinos u zaštiti vjerskih dobara muslimanskog naroda. “Džamije su potvrda postojanja islama i njegovog utemeljenja na ovom prostoru, one su živi spomenici jedne religijske kulture. Upravo zato bi mnoge trebalo dodati na listu zaštite kulturnih dobara i valorizovati ih. Džamije se grade da okupljaju ljude i da podstiču razvoj društva, a nikako ne dijeljenje, razdvajanje, čini mi se i da je to poruka ovog filma”, kazao je efendija Burdžović. Napomenuo je, da su trenutno u izgradnji tri džamije, kao i da su prpreme za centralnu u toku, po čijem će završetku u Bijelom Polju biti ukupno 19 džamija. Prezentaciji projekta prisustvovao je Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Safet Kurtagić sa saradnicima.

primjena Zakona o planiranju prostora

U Baru lani 5.544 bespravnih objekata

foto: Darko Jovanović

og za očuvanje ine muslimana

AKTUELNO

Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, svi vlasnici bespravnih objekata u Crnoj Gori mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju u Građanskom birou u opštini u kojoj se nalazi nekretnina. Zakonski rok je do 14. jula 2018. godine. U barskoj opštini vlasnici ovakvih objekata već mogu podnositi zahtjeve. “Postupak legalizacije mogu pokrenuti vlasnici svih bespravnih objekata i to podnošenjem zahtjeva za legalizaciju u Građanskom birou. Ukoliko objekat nije uklopljen u planski dokument, postupak se prekida do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore”, saopštio je predsjednik barske opštine, dr Zoran Srzentić. Prema njegovim navodima, vlasnik bespravnog objekta koji ne podnese zahtjev za legalizaciju u zakonskom roku, biće dužan da plaća godišnju naknadu za korišćenje prostora jedinici lokalne samoupra-

Emir Ćatović

Tačan broj će se znati nakon upoređivanja podataka sa orto-foto snimka koji je u fazi izrade i identifikacije objekata. Zakonska obaveza je da katastar, nakon izrade orto-foto snimka, izvrši preklapanje sa postojećim digitalnim kartama, tako da će se tek nakon toga utvrditi tačan broj bespravnih objekata. Do tada ne bi trebalo vršiti proizvoljne procjene broja nelegalnih objekata

ve, koja se utvrđuje posebnim propisom i može da iznosi po kvadratnom metru od 1,5% do 2,5% prosečne cijene građenja kvadratnog metra novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori. “O visini i načinu plaćanja ove naknade će biti donijeti posebni propisi”, istakao je Srzentić i dodao da, prema podacima Uprave za nekretnine, na teritoriji ove opštine u 2016. godini je bilo 5.544 bespravno sagrađenih objekata. Međutim, kako kaže, opšte je mišljenje da ovih objekata ima mnogo više. “Tačan broj će se znati nakon upoređivanja podataka sa orto-foto snimka koji je u fazi izrade i identifikacije objekata. Zakonska obaveza je da katastar, nakon izrade ortofoto snimka, izvrši preklapanje sa postojećim digitalnim kartama, tako da će se tek nakon toga utvrditi tačan broj bespravnih objekata. Do tada ne bi trebalo vršiti proizvoljne procjene broja nelegalnih objekata”,istakao je prvi čovjek grada pod Rumijom “Prvi korak” u postupku legalizacije, kako saopštava Srzentić je, podnošenje zahtjeva za legalizaciju (obrazac u Građanskom birou), uz zakonom propisanu dokumentaciju koju činim, elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta izrađenog od licencirane geodetske organizacije koji ovjerava Katastar, i dokaza o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji odnosno izvoda iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije nepokretnosti. A.LJ.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

diskutovali Nikšićki maturaNti

Da li je politika krupan zalogaj za mlade

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

Nikšićki srednjoškolci podijeljeni su kada je u pitanju bavljenje politikom. Dok jedni brane stavove da je politika za njihove godine i više nego “krupan zalogaj”, drugi tvrde da se mladi moraju baviti politikom jer svojim idejama mogu doprinijeti postizanju boljih rezultata. U debatama “Mladi i politika” i “Društvene mreže i mladi “ aktivno su učestvovali maturanti i učenici Gimnazije „Stojan Cerović“ i Ekonomsko-ugostiteljske škole. Stav da mladi treba da se bave politikom i da budu njeni aktivni učesnici branili su Ivan Adžić i Ksenija Krivokapić. Adžić tvrdi da kroz politiku mladi mogu da se afirmišu. “Da pokažu svoju kreativnost, šta su sposobni da učine, kao i svoje liderske sposobnosti. Bolje mladi znaju šta žele i oni treba da izlažu ono što žele i što misle da su njihove potrebe“, istakao je Adžić. Krivokapić je objasnila da je politika vezana za kompromise. “Politika je djelovanje mladih u cilju poboljšanja društvenih standarda, tako da mislim da mladi čovjek koji je razumno biće osjeća želju da se donekle bavi sopstvenim životom, da kreira neku bolju sredinu u kojoj može da uspije“, poručila je Krivokapić. Na drugoj strani, Ana Žižić i Nevena Josipović oštro su branile mišljenje da mladi ne treba da se bave politikom. Žižić smatra da mladi ne mogu biti pravi nosioci politi-

ke jer nemaju dovoljno političkog i životnog iskustva, kao ni dovoljno obrazovanja. „Kada govorimo o političaru onda moramo da govorimo o svestranoj osobi, osobi koja nema znanja samo iz jedne nauke, osobi koja poznaje psihologiju naroda, osobi koja će da se zalaže za druge ljude“, tvrdi Žižić. Josipović smatra da mladi nemaju vremena da se bave politikom ako žele da rade na svom obrazovanju. „Sa 18 godina mislim da ne bi trebalo da se orijentišemo za neku partiju, s obzirom da nemamo dovoljnu količinu informacija o politici i samoj partiji. Postoji i strah od diskriminacije i osude sredine“, izričita je Jospiović. Srednjoškolci su iznosili i različita mišljenja kada je u pitanju korišćenje društvenih mreža. Za pobjednike debate, koju je organizovao Savjet mladih DPS-a Nikšić, izabrani su Ksenija Krivokapić i Ivan Adžić koji su branili stav „za“. Cilj debate, kako kaže predsjednica mladih DPS-a Nikšić Marija Perović, da se čuju stavovi maturanata na različite teme koje su, aktuelne u životu svakog mladog čovjeka. „Debata je pokazala da aktivizam mladih mora biti mnogo snažniji i sadržajniji u svemu onome što je važno za njihovu budućnost. Izuzetno mi je drago što se tokom večerašnje debate uključio veliki broj mladih, što je dovoljan pokazatelj da mladi žele da se aktivno uključe u život zajednice“, istakla je Perović. M.R.

⌦-----------------------------------------Debata je pokazala Da aktivizam mlaDih mora biti mnogo snažniji i saDržajniji u svemu onome što je važno za njihovu buDućnost.

------------------------------------------⌦

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

aktuelno

Primjena Zakona o Prostornom Planiranju u Herceg novom

Za legaliZaciju objekata pristigla 34 Zahtjeva Legalizuju se svi nelegalni objekti, a ne samo objekti za stanovanje, rekla je sekretarka Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju Marina Sekulić

đene nove nadležnosti i novi sistem planiranja i izgradnje. “Prihvatili smo i moja je dužnost, kao sekretara, da taj zakon doživljavam na najpozitivniji način, u smislu da izvlačim iz njega ono što je najbolje da bi bilo bolje i za građane. Nadležnosti Sekretarijata po starom zakonu bile su izdavanje urbanističkih uslova, kompletan upravni postupak, do izdavanja rješenja za dobijanje građevinske dozvole. Sada je drugačiji sistem, izdavanja građevinskih dozvola nema, nego se poslije izrade projektne dokumentacije i revizije projekta, prijavljuje nadležnom inspekcijskom organu koji predmet dalje procesuira. Opština će, prije svega toga, imati

uvid u projekat. Nećemo biti neko ko je zanemaren u cijelom tom procesu. Za to postoji glavni gradski arhitekta koji će davati saglasnost odnosno rješenje na idejna rješenja svih projekata”, kaže Sekulić, pojašnjavajući i da nosi funkciju glavnog gradskog arhitekte. Građani treba da znaju da se legalizuju svi nelegalni objekti, riječ je i o cijelom objektu, jednom njegovom dijelu, poslovnim prostorima, pomoćnim objektima, a ne samo objektima za stanovanje. “Kad se odradi plan generalne regulacije, on treba da ih sve predvidi, jer u prostoru postoje. Zato je ovo dobro da se uradi i da se napravi koncept stvarnog stanja u prostoru i da se dalje na adekvatan način može planirati budućnost. Dalje planiranje je nemoguće ako stalno imamo neformalne objekte koji se nalaze na nekom području”, kaže Sekulić. Ona poručuje i da bi svim građanima koji imaju neformalne objekte u interesu da predaju zahtjev za legalizaciju, jer ukoliko to ne urade do 15. jula naredne godine, neće ući u proceduru, ili neće biti uvršteni u PGR, a biće evidentirani na orto-foto snimku, i njihov objekat će biti za rušenje.

bude potitivan primjer drugim lokalnim nevladinim organizacijama. „Veoma sam zadovoljan onim što sam danas vidio i dajem apsolutnu podršku, ličnu i lokalne uprave, nastavku ovih aktivnosti na zapošljavanju lica sa invaliditetom. Nisam ni znao koliki broj proizvoda osobe sa smetnjama u razvoju mogu da izrade na ovaj način, reciklažom papira. Ovo je resurs koji mi kao gradi društvo treba da podržimo“, kazao je Katić.

Dogovoreno je da će čestitike koje Opština bude slala povodom predstojećih praznika biti upravo one koje su izradili članovi „Nove šanse“. Predsjednica „Nove šanse“ Vesna Odalović detaljnije je upoznala predsjednika i potpredsjednika sa radom organizacije i do sada realizovanim projektima. Zahvalila je Opštini na stalnoj podršci i prepoznavanju potreba osoba sa invaliditetom, te istakla da se nada nastavku dobre saradnje. S.M.

⌦ Sanja Milović Hercegnovskom Sekretarijatu za prostorno planiranje i izgradnju za legalizaciju neformalnih objekata pristigla su 34 zahtjeva. Prema riječima vd. sekretarke Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju Marine Sekulić vrijeme je da se napravi koncept, zaokruži prostor i da se dalje na adekvatan i strukovni način sprovodi prostorno planiranje i izgradnje tako što ćemo imati adekvatno stanje u prostoru. “Proces legalizacije je jednostavan, zahtjev se podnosi Građanskom birou gdje postoje obrasci i to za cijeli objekat i za jedan dio. Uz zahtjev se prilaže i elaborat o postojećem stanju koji je izvela licencirana geodetska organizacija i dokaz o opisu objekta odnosno katastarska ubilježba ili zabilježba da je riječ o vlasniku tog objekta. Nakon toga, podnosilac će dobiti odgovor u roku od 15 dana da li je objekat za dalje procesuiranje ili će biti obustavljen proces iz razloga što objekat nije u prostornom planu ili detaljnom urbanističkom planu i moraće čekati do izrade plana generalne regulacije”, objašnjava Sekulić. Ističe da usvajanje novog zakona o planiranju i izgradnji objekata donosi odre-

katić i konjević u Posjeti ¹ novoj šansiª

Opštinske čestitke radiće lica sa teškoćama u razvoju Opština Herceg Novi nastaviće da podržava gradska udruženja koja su posvećena kvalitetnom i predanom radu osoba sa smetnjama i teškoćama u razvoju, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić tokom posjete

prostorijama nevladine organizacije „Nova šansa u Novom“. Katić i potpredsjednik Opštine Miloš Konjević bili su gosti „Nove šanse“ na poziv članova ove organizacije. Kako su istakli, „Nova šansa“ funkcioniše na način koji treba da

Prihvatili smo i moja je dužnost, kao sekretara, da taj zakon doživljavam na najPozitivniji način, u smislu da izvlačim iz njega ono što je najbolje da bi bilo bolje i za građane. nadležnosti sekretarijata Po starom zakonu bile su izdavanje urbanističkih uslova, komPletan uPravni PostuPak, do izdavanja rješenja za dobijanje građevinske dozvole

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

ŠPANSKA POLICIJA LIŠILA SLOBODE VIŠESTRUKOG UBICU IZ SRBIJE

Igor Vaclavić uhapšen nakon pucnjave u Španiji

Srpski državljanin Igor Vaclavić, alias Norbert Feher, koga traže zbog dva ubistva u Italiji uhapšen je nakon smrtonosne pucnjave u Španiji, javili su mediji. Vaclavić, poznat i kao “Igor Rus”, uhapšen je nakon pucnjave u kojoj su ubijene tri osobe, među njima i dvojica pripadnika španske Civilne garde. Kako pišu italijanski mediji, Vaclavić (Feher) je jedan od najtraženijih bjegu-

naca u toj zemlji i osumnjičen je za ubistvo ugostitelja u Bolonji i šumskog čuvara tokom bjekstva od policije. Italija će tražiti izručenje muškarca srpskog porijekla, izjavio je juče glavni tužilac u Bolonji Đuzepe Amato. Italijanska policija je za njim izdala evropski nalog za hapšenje za ubistva i pljačke tokom upada u kuće. Amato je rekao da obje zemlje traže da sude osumnjičenom. Amato je

rekao i da su istražitelji sarađivali sa vlastima u Španiji kako bi ga locirali, prenio je Tanjug. Vaclavić je u bjekstvu od maja ove godine, kada je za njim raspisana internacionalna potjernica. Kako se navodi, lociran je kroz saradnju više policijskih službi u Italiji, Srbiji, Austriji, Francuskoj i Španiji. Mediji dugo prate njegovo bjekstvo, a nedavno je javljeno da policija vjeruje da je pobjegao u

Južnu Ameriku. Vaclavić ima 36 godina, a italijanska policija ga goni zbog ubistava barmena Davida Fabrija vatrenim oružjem u jednom italijanskom klubu i čuvara Valerija Verija. Slučaj je dospio u žižu javnosti kada su Fabrijevi prijatelji otvorili račun na kome su prikupljali sredstva kojima je praktično ucjenjena Vaclavićeva glava. Nuđeno je 50.000 evra

za informaciju o tome gdje se krije, uz naznaku da će suma biti dvostruko manja ukoliko se otkrije “lokacija njegovog leša”. To je podijelilo javnost, a pravnici su sporili zakonitost takve ponude. Kako se navodi, Vaclavić je već bio hapšen zbog teških, nasilnih krađa u Italiji 2015. godine. Iako ga italijanski mediji zovu Igor “Rus”, uz naznaku da je iz Srbije, domaći mediji ga nazivaju “Igor Srbin”.

NOVO POSTROJENJE CERN A ZA POMOĆ U ISTRAŽIVANJU TEŠKE BOLESTI

Postrojenje ISOLDE će proizvoditi izotope za borbu protiv raka

UHAPŠENO SEDAM PRIPADNIKA ID

PLANIRALI NAPADE U SANKT PETERBURGU

Ruska Federalna služba bezbjednosti saopštila je juče da je zadržala u pritvoru sedam članova ćelije Islamske države. Oni su, kako je prenijela agencija Interfaks, planirali da izvrše niz terorističkih napada na javnim mjestima. Grupa od sedam članova zadržana je u pritvoru u Sankt Peterburgu od 13. do 14. decembra, navodi se u saopštenju FSB, prenio je Rojters. Agencija Tass navodi da su osumnjičeni planirali niz terorističkih napada u tom gradu

16. decembra tako što bi poslali jednog bombaša samoubicu na jedno od svetih mjesta i tako što bi aktivirali niz improvizovanih eksplozivnih naprava na mjestima gdje se okuplja veliki broj ljudi. Ukupno je uhapšeno sedam pripadnika terorističke ćelije, kod kojih je pronađeno nekoliko improvizovanih bombi, automatsko oružje, municija i ekstremistička literatura. Pronađena je i laboratorija gdje su teroristi pravili eksplozivne naprave, koja je potom uništena.

U Evropskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja CERN izgrađeno je novo postrojenje koje može pomoći medicinskim istraživanjima raka. Postrojenje, koje je nazvano CERN-MEDICIS, proizvelo je prve radioizotope, a u budućnosti će osiguravati širok spektar radioizotopa, od kojih se neki mogu proizvesti samo na CERN-ovom jedinstvenom postrojenju ISOLDE. Ovi radioizotopi su prvenstveno namijenjeni bolnicama i istraživačkim centrima širom Evrope, gdje su dijagnostika i liječenje uz korišćenje radioizotopa značajno napredovali, prenosi agencija Tanjug. MEDICIS će omogućiti istraživačima da osmisle i testiraju nekonvencionalne radioizotope kako bi razvili nove pristupe u borbi protiv raka. “Radioizotopi se koriste u preciznoj medicini kako bi se dijagnostifikovao rak, srčani problemi i druge bolesti tako što se dostave izuzetno male radijacijske doze tamo gdje su one potrebne bez uništavanja okolnog zdravog tkiva”, rekao je Tieri Stora, koordinator projekta MEDICIS. Kako je naveo, sada sa ME-

DICIS-om “možemo proizvoditi nekonvencionalne izotope i pomoći da se poveća spektar njihove primjene”. U saopštenju CERN-a navodi se da jedan hemijski element može imati više izotopa, što zavisi od toga koliko ima neutrona u jezgru, a neki izotopi su prirodno radioaktivni i poznati su kao radioizotopi. Mogu se naći gotovo svuda, na primjer u stijenama, pa čak i u pitkoj vodi. Drugi izotopi nisu nam dostupni u prirodi, ali se mogu proizvesti u akceleratorima čestica (naj-

veći akcelerator današnjice, Veliki hadronski sudarač, nalazi se upravo u CERN-u). Postrojenje ISOLDE radi već 50 godina. Do sada je za raznovrsne svrhe, uključujući i fundamentalna nuklearna istraživanja, astrofiziku i bionauke, proizvelo 1.300 izotopa iz 73 supstance. Već je proizvodilo izotope za medicinska istraživanja. Novo MEDICIS postrojenje, međutim, omogućiće proizvodnju radioizotopa koji preciznije odgovaraju potrebama medicinske zajednice.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

SVIJET

BIVŠI RUSKI MINISTAR PRIVREDE ALEKSEJ ULJUKAJEV ZBOG MITA OSUĐEN NA OSAM GODINA ZATVORA

Bivši ruski ministar privrede Aleksej Uljukajev proglašen je krivim za korupciju, jer je za dva miliona dolara mita omogućio ruskom naftnom divu Rosnjeft kupovinu konkurentske državne kompanije i osuđen je na kaznu od osam godina u strogom zatvoru. Riječ je o najvećem slučaju korupcije od sovjetskih vremena, jer je Uljukajev najviši ruski državni zvaničnik osuđen za korupciju u 18 godina vlasti Vladimira Putina. Uljukajev (61) je uhapšen u novembru, kada je uhvaćen u primanju dva miliona dolara mita od izvršnog direktora Rosnjefta Igora Sečina, bliskog Putinovog saradnika, kako bi njegovo ministarstvo dalo pozitivno mišljenje o Rosnjeftovoj kupovini Bašnjefta. Mito je primio u gotovini, a tužilaštvo je na suđenju zatražilo kaznu od deset godina zatvora i novčanu kaznu od 500 miliona rubalja, što je oko sedam miliona eura, pi-

še agencija dpa. Sud je presudio da je dužan da plati 130 miliona rubalja novčane kazne, ili oko 1,9 miliona eura, piše agencija AFP. Uljukajev je odbacio presudu kao “nepravednu”, kazavši da su optužbe “apsurdne”, a sudski proces “okrutna i monstruozna provokacija” i politički motivisan udarac bliskog saradnika predsjednika Putina. On je tokom suđenja rekao da je vjerovao da se u torbi koju je preuzeo nalazilo skupocjeno vino, a ne novac. Mito nije strana pojava u Rusiji, ali je nezamislivo da ministri tako primaju mito u gotovini, dok stručnjaci za korupciju navode da je dva miliona dolara iznos za zamjenika gradonačelnika, a ne za ministra. Ruski predsjednik Vladimir Putin je bio sve vrijeme upoznat s tokom “operacije Uljukajev” koja je, kako pišu moskovski mediji, trajala oko godinu dana. Hapšenje je, navode, izvršeno u sklopu borbe protiv korupcije, koja je uzela maha

Foto: SERGEI KARPUKHIN

BORBA PROTIV KORUPCIJE ILI BORBA MEĐU ELITAMA U KREMLJU?

i dokaz je da su u Rusiji svi jednaki pred zakonom. Uljukajev je pravi “kapitalac”, ne toliko po sredstvima koja je uzeo, nego po funkciji i uticaju koji je imao u Kremlju. Agencija Asošijeted pres navodi da mnogi komentatori u Rusiji ocenjuju da je Uljukajev žrtva taktike Kremlja da drži ravnotežu među “moćnim igračima” kako bi se osi-

guralo da presednik Vladimir Putin bude “konačni arbitar”. Autor dobro prodavane knjige o užem krugu ruskog predsjednika Vladimira Putina, novinar Mihail Zigar, rekao je da Putin godinama koristi taktiku balansiranja između liberala u vladi i konzervativnijih obavještajnih i bezbjednosnih zvaničnika.

Istorija će me osloboditi optužbe, rekao je Aleksej Uljukajev, koji je ranije ocijenio da je duga kazna u radnom logoru, u kojem su uslovi stroži nego u običnom logoru, jednaka “smrtnoj presudi”. “Postoji osjećaj u širem krugu da su u posljednje vrijeme liberali dobili podsticaj i jači glas - ovo vam je poruka da je rano za slavlje - rekao je za AP Zigar, dodajući da je taj događaj potpuno u skladu s karakterom Putina. On je dodao da “kada Putin misli da je jedna grupa suviše slaba, on ima potrebu da oslabi drugu stranu”.

TURSKI PREDSJEDNIK REDŽEP TAJIP ERDOGAN TRAŽIĆE PONIŠTENJE ODLUKE DONALDA TRAMPA

Turska pokreće pitanje Jerusalima pred SB UN Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je da će njegova zemlja tražiti poništenje odluke Donalda Trampa o proglašenju Jerusalima za glavni grad Izraela na sjednici Savjeta Bezbjednosti Ujedinjenih nacija. On je rekao da će

Turska najprije tražiti poništenje odluke na SB UNa i da će, ako tamo ne bude uspjela, to pokušati na Generalnoj skupštini UNa, prenio je Rojters. Lideri islamskih zemalja su na konferenciji u Istanbulu u srijedu osudili odluku američkog predsjednika

Donalda Trampa o Jerusalimu i pozvali svijet da reaguje tako što će priznati Istočni Jerusalim kao prijestonicu Palestine. Lideri zemalja članica Evropske unije juče su poručili da se stav Unije u vezi sa statusom Jerusalima neće mijenjati, javila

je Anadolija. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je putem društvenih medija poručio kako su lideri EU-a saglasni da ne promijene poziciju Unije o Jerusalimu. “Lideri EU-a su potvrdili posvećenost dvodržav-

nom rješenju”, naveo je Tusk u pauzi samita lidera članica EU-a u Briselu. Tramp je 6. decembra donio odluku o priznavanju Jerusalima za glavni grad Izraela, što je izazvalo oštre reakcije cijelog svijeta, naročito islamskih zemalja.

SVIJET svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

svijet

događaji koji su obilježili 16. decembar 1773. Bostonska čajanka

1770. Njemački kompozitor

Rođen Ludvig van Betoven

Uticajna muzička figura u dvjema epohama

Ludvig van Betoven bio je njemački kompozitor u prelaznom periodu između klasicizma i romantizma. Smatra se jednim od najvećih kompozitora svih vremena. Među njegovim najpoznatijim djelima su V simfonija, VI simfonija, IX simfonija, Misa Solemnis, klavirsko djelo komad “Za Elizu”, sonate “Patetična sonata”, “Mjesečeva sonata”, Klavirska sonata br. 23, Apasionata ili poslednja, Klavirska Sonata br. 32, Cmol, opus 111. Njegova pijanistička tehnika bile je revolucionarna za ono doba. Krasila ju je snaga u brzim i snažnim muzičkim tokovima, a izrazita melodioznost u laganim i raspjevanim. Kada bi dirigovao orkestrom, Betoven bi se visoko uzdizao, snažno uspravljao kod silovitih i brzih zvuč-

nih pokreta, a saginjao kod umjerenih, sporih i raspevanih. Kako je gluvoća postajala izraženija, on je to sve teže podnosio, zatvarao se u sebe, izbjegavao ljude, sa svojim prijateljima komunicirao preko sveščica, koje su kasnije štampane i prodavane. Posljednjih devet godina života, kada je gluvoća postala dominantna, povukao se u vlastiti svijet tišine, u kome stvara svoja najveća remek-djela: “Misu Solemnis”, “Hamerklavir sonatu”, “9. simfoniju” i posljednje “Gudačke kvartete”. Ono što je manje poznato i uglavnom se iz određenog obzira ne navodi u zvaničnim izvorima, jeste mogućnost su gluvoća, pa tako i polaganua i prerana smrt 1827. godine, bile posljedica pretjeranog konzumiranja alkohola.

1866. Uticaj UticajNi rUski slikar

Rođen Vasilij Kandinski

Vođa engle1653. skih parlamentarista u građanskom

ratu protiv monarhista Oliver Kromvel je, odbivši titulu kralja, proglašen lordom

protektorom Engleske, Škotske i Irske.

1920.

U zemljotresu u kineskoj provinciji Gansu poginulo je oko 180.000 ljudi.

1942.

Vrhovna komanda Njemačke je u Drugom svjetskom ratu izdala direktivu za borbu protiv partizanskih jedinica kojom je, suprotno odred-

Vasilij Vasiljevič Kandinski bio je ruski slikar. Studirao je umjetnost na Minhenskom univerzitetu gdje se sprijateljio sa grupom “Falanks”, da bi se kasnije priklonio ekspresionizmu. Od 1908. godine je živio u bavarskom mjestu Murnau i upoznao se sa te teozofom Rudolfom Štajnerom koji je uticao na njega. Sa prijateljicom Gabri-

jelom Minter, Aleksejem Javlenskim, Alfredom Kubinom i drugim umjetnicima osnovao je 1909. “Novo umjetničko udruženje”. Kandinski je počeo u to doba da slika apstraktne slike, tako da se sa ovom grupom razišao i osnovao je grupu “Plavi jahač”, a 1912. je izdao uticajnu knjigu “O duhovnosti u umjetnosti”. Umro je 1944. godine.

bama Ženevske konvencije, naređeno da njemački vojnik ne može biti pozvan na odgovornost zbog brutalnog ponašanja.

bama okončanim njemačkim porazom, saveznici su izgubili 77.000 vojnika, a Njemci 130.000.

1944.

Njemci su u Drugom svjetskom ratu u Ardenima, jakom artiljerijskom pripremom i spuštanjem 1.500 padobranaca, počeli kontraofanzivu na Zapadnom frontu, iznenadivši američke snage. U bor-

1949.

U Bugarskoj je izvršena smrtna kazna nad Trajčom Kostovim, dugogodišnjim istaknutim liderom Komunističke partije Bugarske. On je na montiranom političkom procesu u Sofiji osuđen zbog “titoizma”.

Bostonska čajanka dogodila se na današnji dan 1773. godine i bila je svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrekli svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama. Džon Henok organizovao je bojkot kineskog čaja koji je u Ameriku uvozila Velika Britanija preko istočnoindijske kompanije. Do 1773. godine, nakon dugotrajnog bojkota čaja koji Amerikanci više nijesu kupovali, kompanija je zapala u velike dugove, a ogromne zalihe čaja propadale su, jer mu je cijena bila viša od jeftinog krijumčarenog čaja. Britanska je vlada izglasala Odredbu o čaju kojom je dopustila kompaniji da čaj prodaje direktno kolonijama po cijeni nižoj od one na crnom tržištu. Iznervirani takvom politikom, Bostonci su se popeli na tri britanska broda koji su uvozili čaj i svu zalihu pobacali u more. Incident je bio podsticaj cijeloj američkoj populaciji za suprotstavljanje Britancima, što je na kraju dovelo do Američkog rata za nezavisnost.

1949.

Vođa borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno izabran je za prvog predsjednika Indonezije posle sticanja nezavisnosti zemlje od Holandije.

1960.

U sudaru američkih putničkih aviona “DC-8” i “Super Constellation” iznad Njujorka, poginulo je svih 128 osoba u dvjema letilicama i osam na tlu.

svijet

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

događaji koji su obilježili 17. decembar 1531. NaređeNje Nje N je pape KlemeNta VII

Portugalska inkvizicija

1778. Rođen Hamfri Dejvi

Kažnjavanje osoba proglašenih jereticima Po naređenju pape Klementa VII ustanovljena je inkvizicija u portugalskoj prijestonici Lisabonu. Riječ je o ustanovi Rimokatoličke crkve čiji je zadatak bio da pronalazi, zatvara, optužuje, isljeđuje, sudi i kažnjava ljude proglašene jereticima. U najširem smislu inkvizicija znači svaki onaj pravosudni organ koji u sebi objedinjuje istražnu i sudsku funkciju. Inkvizicija je postojala od XII vijeka do Napoleonskih ratova u XIX vijeku. Prvo su papa Lucije III i car Fridrih I Barbarosa 1184. osnovali tzv. Biskupsku inkviziciju, kojom daju ovlašćenja biskupima da imenuju sveštenika-inkvizitora koji će voditi postupke protiv “jeretika”. Sveta Inkvizicija, jedna od najsurovijih institucija u istoriji državne represije, osnovana

je da bi ugušila jeretičke pokrete. Okrutnost se ogledala u smrtnim presudama i to najviše protiv “vještica”. Termin vještica u narodnom je vjerovanju imao praznovjerne konotacije, kao žena koja se bavi magijom, ali razrađeni stereotip vještice, odnosno “zločina” vještičarenja osmislili su najučeniji ljudi onog vremena i to klerici, teolozi i pravnici. Optužbe za vještičarenje su tako sadržale dva ključna elementa - primjenu crne magije i sklapanje ugovora s đavlom. Stereotip vještica je predstavljao inverziju tada važećih društvenih pravila, izazov tadašnjim religijskim autoritetima i feudalnoj vlasti, zbog čega su vještice smatrane demonskim bićima koja zaslužuju narigorzniji progon.

1903. VelIKI poduhVat Vat braće rajt V ajt

Prvi uspješan let avionom

1908.

Nakon pobjede mladoturske revolucije, održana prva sjednica parlamenta Otomanskog carstva.

1939.

U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svjetskom ratu potonuo njemački bojni brod “Admiral Graf fon Špe”, koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda Hans Langsdorf potom izvršio samoubistvo.

1948.

U pokušaju da ponovo uspostavi vlast u Indoneziji, koja je 1945. proglasila nezavisnost, Holandija napala Indoneziju, njene trupe upale su u glavni grad Džakartu i uhapsile predsjednika Sukarna u druge indonežanske lidere. Sporazumom u Hagu 1949. Holandija je priznala suverenitet Indonezije.

1985.

Vojna vlada Ugande i pri-

Orvil i Vilbur Rajt odnijeli su djelove letilice na plažu Kiti Hok u Sjevernoj Karoliniu i tamo je sklopili. Bio je to dvokrilac kojeg je konstru konstruisao i napravio Čarls Edvard Tejlor, pri čemu je pilot ležao na donjem krilu i konopcima kontrolisao komande. Avion nije imao točkove, kao stajni trap koristio je jednu vrstu skija postavljenih na šine koje su se mogle okrenuti u pravcu

vjetra prilikom poletanja. Nakon jednog neuspješnog pokušaja od 14. decembra koji je završen manjim oštećenjima na letilici, istorijski let obavljen je na današnji dan 1903. u 10:35 po jakom vjetru i tmurnom vremenu. Prvi uspješan let je bio dug 37 metara i trajao je 12 sekundi. Tog dana su izveli još tri leta. Najduži let je iznosio 260 metara i trajao je 59 sekundi.

padnici gerilaca potpisali su mirovnu ugovor kojim su podijelili vlast i okončali petogodišnji građanski rat.

ćeni su u bijegu 22. decembra, osuđeni na smrt i strijeljani.

1989.

U Rumuniji izbile masovne demonstracije protiv diktator diktatorskog režima Nikolaea Čaušeskua u kojima je poginulo oko 1.000 ljudi. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu zahvatili su potom Bukurešt i proširili se na cijelu zemlju. Čaušesku i njegova supruga Elena uhva-

1991.

Savjet ministara Evropske unije usvajanjem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlučio da prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje prihvate kriterijume za priznavanje novih država u Istočnoj Evropi i SSSR.

1997.

Centar UN za mine objavio je

Hamfri Dejvi engleski hemičar i fizičar, predsjednik britanskog kraljevskog društva. Zaslužan je za mnoga otkrića u hemiji. Jedan je od vodećih naučnika Prve industrijske revolucije. Uspio je da elektrolizom razdvoji hemijske elemente. Dokazao je da je dijamant ugljenik. Stvorio je naprednu teoriju o kiselinama. Koristio je bateriju za separaciju soli u postupku koji se danas naziva elektroliza. Sa mnogo baterija u seriji, mogao je 1807. godine da razdvoji elementarni kalijum i natrijum. Već 1808. godine uspio je da dobije elementarni kalcijum, stroncijum, barijum i magnezijum. Proučavao je energiju, koja je potrebna da se razlože te soli, što je sad polje elektrohemije. Postao je vitez 1812. godine. Po povratku u Englesku 1815. stvorio je bezbjednu rudarsku svjetiljku, nazvanu Dejvijeva svjetiljka koja se počela koristiti u rudnicima, čime je u velikoj mjeri smanjen broj nesreća u rudnicima. Umro je 1829. godine. da u Bosni i Hercegovini ima još 750.000 do milion nagaznih mina i da je tokom 1996. i 1997. od eksplozija mina povređeno oko 1.000 ljudi, među kojima velik broj djece.

1999.

Njemački, američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili istorijski sporazum o nadoknadi za prinudan rad za vreme nacističke Njemačke, 54 godine poslije Drugog svjetskog rata.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

turSkom nobelovcu orhanu p

Sa otvaranja izložbe

Izložba o Svetom vladImIru u zagrebu

Priča o jednom važnom dijelu crnogorske istorije

Izložba “Kult svetog Vladimira Dukljanskog” otvorena je u zagrebačkom Muzeju Mimara. Ova postavka je priča o jednom važnom dijelu crnogorske istorije, prostoru i ličnosti izvorištu crnogorske duhovnost, odnosno mjestu nastanka crnogorske srednjovjekovne tradicije, kazao je na otvaranju izložbe predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić. “Ovo je priča o kultu svetog Kneza Vladimira sačuvana u narodnoj memoriji o najdubljim slojevima dukljanske duhovne i državne tradicije. Ona je priča o ljubavi, drvenom krstu, bunaru, ritualu koji se stoljećima odvijao na Rumiji, priča o jednom od najpoštovanijih i najrasprostranjenijih svetitelja ovih prostora, priča o hiljadu godina…” kazao je Ivezić. On je zahvalio posjetiocima, ali i Matici crnogorskoj kao suorganizatoru, Savjetu za nacionalne manjine na sufinanciranju, Muzeju Mimara a posebno autorima izložbe mr. sc. Ivanu Jovoviću i Miroljubu Orlandiću uz napomenu da su osim njih autori izložbe i Sašo Cvetkovski i Dušan Ivanović. Miroljub Orlandić je u svom izlaganju kazao da na početku projekta nije znao koliko je taj kult utkan u narodu, koliko je Sveti Vladimir poštovan i od onih koji nijesu vjernici. “Za nas je značajan, jer od njega počinje državnost Crne Gore, a rijetko koja država i narod se može pohvaliti da ima kontinuitet u državnosti cijeli milenijum. U crkvama i manastirima u Crnoj Go-

ri, Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji, Rusiji, Svetoj Gori pronađeno je 87 portreta. Pretpostavlja se da je najstarija freska Svetog Vladimira u maloj crkvi, u selu kraj Elbasana, a naučnici tvrde da ispod toga postoji i stariji sloj freske. Profesor Cvetkovski potvrđuje da je njegov životopis nastao 1690. godine. U svakoj crkvi u Albaniji imamo portrete Svetog Vladimira, u Makedoniji, njegov kult rasprostranjen je i u Vojvodini, u Bugarskoj, u dijelu Grčke i u svakom manastiru na Svetoj Gori”, kazao je Orlandić. Uz želju da o ovim važnim datumima ostave i pisani trag, odštampana je i monografije, koja je rezultat višegodišnjih istraživanja naučnika i akademika iz Crne Gore, Albanije, Srbije, Bugarske, Makedonije, Rusije, Grčke. “Ovo djelo prvi put na naučnoj osnovi daje potpunu sliku o državnosti i niko više neće moći da svojata Svetog Vladimira, jer on je svetitelj koji pripada svima. Na kraju, on je živio i djelovao mnogo prije raskola hrišćanstva”, kazao je Orlandić. Jedinstvenost ove izložbe, prema autoru Ivanu Jovoviću ogleda se i u činjenici što je na jednom mjestu objedinjeno pedesetak različitih, vremenski i prostorno, Vladimirovih likovnih predstava. On je podsjetio da je Knez Vladimir Dukljanski, još jedna u plejadi ličnosti koja je oplemenila crnogorsko - hrvatske kulturne odnose. Prema predviđanjima uprave Muzeja očekuje se da do zatvaranja izložbe, 27. decembar eksponate vidi oko 5 hiljada posjetilaca. S.I.

pisci su usa priznanja p Knjiga ne prestaje da bude knjiga ako je digitalna. Digitalni svijet ne može da ubije naše čitalačke navike.

⌦ Sonja Ičević Nagrade su važne za pisce, ali mogu biti kontroverzne, jer se nekad pokažu kao pogrešni filteri. Ipak, srećan sam što postoje, jer su pisci usamljena bića, stvaraju u samoći, pa su dodjele, kao što je ova, divna prilika da se druže sa čitaocima, kazao je turski pisac, dobitnik Nobelove nagrade Orhan Pamuk na otvaranju jubilarnog, 10. Zimskog salona knjige BOOKA u tržnom centru Mall of Montenegro, gdje mu je uručeno priznanje “Književni plamen”. Dolazak Orhana Pamuka dragocjen je događaj u našoj književnosti i kulturi. Svojim priznanjima turski nobelovac pridružuje i Književni plamen koji su utemeljili izdavačka kuća Nova knjiga i peruanski nobelovac Mario Vargas Ljosa, kazao je na dodjeli direktor ove izdavačke kuće Predrag Uljarević.

■ KNJIGE SU DA-

NAS JEFTINIJE I PRISTUPAČNIJE

“Kada sam prije osamnaest godina osnovao Izdavačku kuću Nova knjiga vjerovao sam u čitaoce. Znao sam da čitaoci postoje i da je svako vrijeme pravi trenutak za čitanje knjiga. Čitaoci nas podstiču da budemo i sami stalno drugačiji“, kazao je Uljarević i dodao da je Nova knjiga omogućila crnogorskim čitaocima da upoznaju velike svjetske pisce u svojoj zemlji. “Gostovanja poznatih pisaca postali su dio svakonevice u Crnoj Gori. Pamukov boravak je veliki događaj za Novu knjigu koja objavljuje njego-

Ako idejA ostAne sA mnom neko duže vrijeme, počinjem dA pišem bilješke koje će vremenom rAzviti ovu ideju. u svesku upisujem veliki broj detAljA, mAlih detAljA, o kojimA se može rAzmišljAti kAo o lišću nA drveću va djela, ali i za samu crnogorsku književnost i kulturu”, ocijenio je Uljarević. Primajući priznanje, Pamuk je kazao da postoje dva razloga zašto ljudi pišu. “Pišemo da izrazimo sebe i da komuniciramo sa čitaocima. Nagrade i prilike kao što je ova nama piscima pomažu da komuniciramo sa našim čitaocima. Svaki put kad primim nagradu, pitaju me da li su nagrade zaista bitne za pisce? Ja odgovaram – da, jesu. Nagrade nas tjeraju da i dalje radimo i pišemo, ali i da ostanemo u kontaktu sa čitaocima“, naveo je Pamuk, a potom proglasio Zimski salon knjiga otvorenim. Razgovor sa Orhanom Pamukom, kao prvi segment programa Zimskog salona, vodila je urednica u Izdavačkoj kući Nova knjiga Jelena Krsmanović. Govoreći o svom poznanstvu sa Marijom Vargasom Ljosom koji je suosnivač nagrade “Književnog plamena”, Pamuk je istakao da je Vargasa Ljosu upoznao prvo kroz njegove knjige. “Prvu njegovu knjigu sam kupio u Londonu 1982. godine dok Vargas Ljosa još nije bio poznati pisac. Petnaest godina nakon toga

sam dobio i priliku da ga upoznam”, kazao je on. Komentarišući situaciju u kojoj se književnost danas nalazi, pisac kaže da “knjiga ne prestaje da bude knjiga ako je digitalna”. “Ideja klasične knjige umire, ali ljudi sve više čitaju. Digitalni svijet ne ubija naše čitalačke navike. Čak mislim da ljudi danas sve više čitaju, možda ne više na papiru, ali svakako digitalno. Mi kao ljudi imamo talenat da se adaptiramo na nove tehnologije. Digitalne tehnologije su učinile knjige jeftinijim i pristupačnijim”, kazao je Pamuk. Prisjećajući se prvih susreta sa pisanom riječju, Pamuk je kazao da je veliku ulogu u njegovom stasavanju imala očeva biblioteka. “Njegova biblioteka me je impresionirala i promijenila moj život. Zbog toga je moj otac bio drugačiji, imao je veliki uticaj na mene. Smatrao sam, kada sam odlučio da postanem pisac, da je potrebno da imam dobru biblioteku, jer u mom djelu svijeta dobre biblioteke su rijetkost čak i na univerzitetima”, istakao je on.

■ LJUDI POKREĆU MOJE PRIČE

Govoreći o umjetnosti romana, temi o kojoj je držao i predavanja na svjetskim univerzitetima, Orhan Pamuk je istakao kratak istorijat ove forme od Dikensa i Stendala i dodao da je “umjetnost romana marginalizovala sve ostale oblike književne komunikacije poput poezije ili drame”. “Svi pišu romane. Ljudi u

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

kultura

pamuku dodijeljeno priznanje književni plamen

amljena bića pa su prilika za druženje Sa uručenja nagrade Pamuku u Podgorici

U TUrskoj i djeca znajU za karadag

Foto: Dejan Lopičić

Sada kada Sam otkrio tajnu Svog zanata, Svi možete otići kući i napiSati roman, našalio Se pamuk svjetu danas žele da komuniciraju preko medijuma romana”, naglasio je. Upitan kako nastaju njegovi romani, Pamuk kaže da ne postoji ništa mistično u njegovom pisanju, koje nikada nije spontano. “Ideje dolaze svima nama. Svi imamo dobre ideje. Nabokov je rekao: ‘Mislim kao

genije, pišem kao ugledni pisac, govorim kao dijete.’ Tako i ja uvijek imam ideje. Ako ideja ostane sa mnom neko duže vrijeme, počinjem da pišem bilješke koje će vremenom razviti ovu ideju. U svesku upisujem veliki broj detalja, malih detalja, o kojima se može razmišljati kao o lišću na drveću. To lišće mogu biti različite stvari - moja posmatranja kako neko jede jabuku, kako neko hoda ulicom, kako se ponaša, nešto što sm pročitao u novinama, neki možda moj autobiografski detalj. To su sve detalji. Deblo i grane su priča. Pri-

ča je nešto što povezuje svo to lišće. Prvo imam lišće, a onda mi treba priča, nešto što će povezati lišće. Jednom kada imate priču i ‘lišće’, i likovi počinju da se razvijaju. Ljudi su ti koji pokreću priču. Sada kada sam otkrio tajnu svog zanata, svi možete otići kući i napisati roman”, našalio se Pamuk. Na kraju, najavio je i da radi na novom romanu. “Upravo pišem, već šesnaest mjeseci, novi roman. U pitanju je istorijski roman koji je smješten u 1900. godine u vrijeme Otomanskog carstva”, zaključio je Pamuk.

Tokom boravka u Crnoj Gori, Orhan Pamuk se susreo i sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem. Izrazivši zadovoljstvo i čast time što je Crna Gora ugostila jednog od velikih pisaca današnjice premijer je kazao da je i lično, kao čitalac Pamukovih djela, počastovan sastankom i razgovorom. “Veoma mi je drago što ste i fizički u mojoj zemlji jer ste ovdje već prisutni kroz Vaša djela i stavove koji se poklapaju sa onim što je Crna Gora – država koja baštini međunacionalni i međuvjerski sklad i međusobno poštovanje ljudi različitih nacija i vjera”, kazao je Marković. Tokom susreta bilo je riječi o političkim, drušvenim i kulturnim zbivanjima u našoj zemlji, integracijama u evropski i evroatlantski si-

stem kao i o bogatom kulturnom nasljeđu i tradiciji pomenuvši Štampariju Crnojevića, Petra II Petrovića Njegoša kao začetnika Nacionalne biblioteke Crne Gore. Govoreći o Crnoj Gori i Turskoj danas kao i o našem zajedničkom naslijeđu predsjednik Marković je ukazao na kvalitetne i sadržajne bilateralne odnose, ali i snažne i razgranate ekonomske, kulturne i lične veze pogotovo s obzirom na brojnu crnogorsku dijasporu u Republici Turskoj. Orhan Pamuk je iskazao izuzetno zadovoljstvo činjenicom da je upoznao Crnu Goru rekavši da ga impresionira međunacionalni sklad. “U Turskoj i djeca znaju za Karadag. Definitivno ću doći ponovo”, istakao je Pamuk.

Sa susreta Markovića i Pamuka

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

kultura

orkestar obilježio 10 godina postojanja

DesetogoDišnja priča ispunjena entuzijazmom

⌦ Sonja Ičević

stvarene domete naš najveći ansambl pokazao je bogatim, gotovo dvo i po časovnim repertoarom, sastavljenim od djela ruskih i francuskih kompozitora 19. i 20. vijeka. Na Velikoj sceni nacionalnog teatra Crnogorski simfonijski orkestar svečanim koncertom je obilježio deceniju postojanja. Za svoj rođendan, simfoničari su pod upravom Grigorija Kraska, izveli bogat program, koji obuhvata djela kompozitora 19. i 20. vijeka. Deset godina CSO zapravo je priča ispunjena entuzijazmom i energijom, stalnim radom i željom za usavršavanjem kako domaćih tako i gostujućih muzičara. Udruženim snagama, a vođeni iskusnim znalcima poput Alekseja Šatskog i Grigorija Kraska, naši simfoničari tokom 250 koncerata dosegli su visok umjetnički nivo i kako kaže direktor Muzičkog centra Žarko Mirković muzički život u Crnoj Gori učinili bogatijim. “Ovo je profesionalni orkestar koji može da svira najteža djela muzičke lite-

Ovo je profesionalni orkestar koji može da svira najteža djela muzičke literature, orkestar koji, gdje god da gostuje, dobije priznanja, koji je čvrsto utemeljen i može se i dalje graditi, što je najvažnije

rature, orkestar koji, gdje god da gostuje, dobije priznanja, koji je čvrsto utemeljen i može se i dalje graditi, što je najvažnije”, kazao je Mirković. Ostvarene domete naš najveći ansambl pokazao je bogatim, gotovo dvo i po časovnim repertoarom, sastavljenim od djela ruskih i francuskih kompozitora 19. i 20. vijeka. Na početku simfonija i

koncert za violončelo i orkestar u e-molu Sergeja Prokofjeva. Izuzetno zahtjevno djelo, kako za solistu Dmitrija Prokofjeva, tako i za orkestar, pokazalo je u stvari izvođačko znanje naših muzičara, kaže kontrabasista svjetskog glasa Zoran Marković. “Nevjerovatan napredak. Izuzetno mi je drago zbog toga, jer se svira u ovakvim uslovima, ovo pozorište je u

potpunosti neprimjereno za izvođenje ovako zahtjevnih simfonijskih djela, ali muzičari su sve to prevazišli”, kazao je Marković. Saglasna je i muzikološkinja Sonja Marinković, koja od osnivanja, prati i piše o radu CSO. “Ovo je nešto što se svira po najvišim standardima i ne svira se često”, navela je Marinković. Drugi dio koncerta bio je

U barU otvorena izložba slika aldemara ibrahimovića

Sa otvaranja izložbe

Koloritna tkanja poput rožajskog ćilima Izložba slika rožajskog umjetnika Aldemara Ibrahimovića otvorena je u Dvorcu kralja Nikole u okviru Zimske scene Barskog ljetopisa. Priroda, čovjek, krovovi, ograde, obrisi, siluete samo su neki od motiva koji se mogu uočiti na Ibrahimovićevim radovima. Kako je sam kazao, nakon otvaranja, arhitektura njegovog umjetničkog izraza sasvim se uklopila u prostor i ambijent Dvorca, što

mu je, u kombinaciji sa energijom brojnih ljudi koji su već sinoć posjetili izložbu, pričinilo zadovoljstvo. “Definicija savremenog slikarstva i savremene umjetnosti je - subjektivni prikaz objektivne stvarnosti. To je kod mene, u stvari, transformacija svega onoga što je okruženje u nešto što je likovni izraz, konkretno fragmentacija nekih mojih životnih doživljaja, svega onog što me okružuje, ambi-

jenta, zatim destrukcija koja je u arhitekturi na našim prostorima poprimila alarmantne razmjere. To me provocira dok pričam sa ljudima, pa čak i pišem neke tekstove na tu temu”, objasnio je Ibrahimović. Aldemarova slika je svojevrstan rožajski ćilim, čistih hromatskih sazvučja, geometrizovanih formi, prelijepih koloritnih tkanja, uravnoteženog odnosa svih gradivnih elemenata, ka-

ispunjen popularnim djelima poput poeme “Ples mrtvih” Sen Sansa, skerca čarobnjakov učenik Pola Dika, a rođendansko veče zaokruženo zajedničkim nastupom sa horskim ansamblom i čuvenim Poloveckim igrama iz opere “Knez Igor” Aleksandra Borodina. Pjevala je uz hor i publika, koja je tokom godina vjerno pratila naše simfoničare i sa njima sazrijevala. O tom pređenom, nimalo lakom decenijskom putu, napisana je i monografija, a objavljena su i tri kompakt diska sa snimcima koncerata Crnogorskog simfonijskog orkestra pod rukovodstvom maestra Grigorija Kraska.

zala je na otvaranju selektorka likovnog programa, istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović. “Uzvišeno ‘sveto trojstvo’ za umjetnika predstavljaju priroda/predio, arhitektura i

čovjek. Neizbježna, vezanost/ uslovljenost ovih subjekata integriše samosvojni Aldemarov ‘genius loci’, koji umjetnik materijalizuje autentičnim slikarskim djelom”, kazala je Miranović. A.Lj.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

MONTEVIZIJA: USKORO IMENA PET UČESNIKA

Završen konkurs RTCG, na RAZGOVOR: PETAR GRAŠO KONCERTOM potezu selekciona komisija

Javni konkurs Radio-televizije Crne Gore za izbor nove kompozicije za Pjesmu Evrovizije 2018. završen je juče. Vikend novine nezvanično saznaju da je vladalo veliko interesovanje autora i izvođača, kao i da su pritigle brojne prijave. Od svih prijavljenih kompozicija, selekciona komisija odabraće pet najboljih, a očekuje se da se komisija uskoro okupi, presluša kompozicije i izabere učesnike. Izvođači će numere predstaviti početkom iduće godine na Monteviziji, dok će isključivo publika izabrati pobjednika i aduta Crne Gore na Eurosongu u Lisabonu (8-12. maj). Podsjetimo, između ostalog, doma-

ći autori nijesu bili privilegovani na konkursu, pa su tako mogu učestvovati autori iz cijelog svijeta, a isti je mogao da prijavi najviše dvije kompozicije. Za izvođača je bilo neophodno dostaviti uvjerenje o crnogorskom državljanstvu i biografiju, pa tako pada u vodu zamisao da Crnu Goru prvi put u istoriji predstavlja stranac. Zanimljivo, svaki učesnik konkursa prihvata propisane uslove i one utvrđene Pravilnikom o proceduri izbora kompozicije za Pjesmu Evrovizije 2018, dok RTCG zadržava pravo da sugeriše autorima određene izmjene, dopune kompozicije i eventualnu izmjenu izvođača. D.B.

PUBLIKA BIRA NAJUSPJEŠNIJEG IMITATORA

Najbolja petorka sjutra veče juri trijumf u TLZP-u

Finale 4. sezone humanitarnog programa “Tvoje lice zvuči poznato” na programu je sjutra veče (21h, TV Prva). Produkcijski tim obećava veče spektakularnih nastupa petoro finalista - Edita Aradinović, Dragana Mićalović, Tijana Dapčević, Stevan Anđelković i Leon imitiraće najpopularnije svjetske i domaće zvijezde, a ko je bio najbolji odlučiće publika SMS glasovima. “Za nagradu od 25.000 eura takmičiće se – Edita kao Bijonse, Tijana kao Fredi Merkjuri, Dragana kao Dženifer Lopez, Stevan kao Elvis Presli i Leon

u ulozi Sinana Sakića – dok će preostali takmičari nastupiti u revijalnom delu sa specijalnim zadacima. Gostujući član žirija biće Tonči Huljić, a redovni žiri – Aleksandra Radović, Andrija Milošević i Branko Đurić Đuro za vas sprema posebno iznenađenje i vidjećete ih u potpuno drugačijim ulogama. Pobjeda je nikad neizvjesnija, žestoke pripreme su u jeku, a favoriti će sigurno dati sve od sebe da publika glasa baš za njih”, podsjećaju organizatori. D.B.

Dragana Mićalović

Još živim za dok pJevam

⌦ Danilo Brajković

ivim za osjećaj da se naježim dok stvaram, pjevam, slušam muziku. Ponekad to pokušava da mi izmigolji, ali dajem sve od sebe da se to ne desi, Vikend novinama poručuje Grašo nakon proslave 20 godina karijere i premijere singla.

Davne 1996. godine, tada neafirmisani hrvatski izvođač Petar Grašo zabilježio je debitantski samostalni nastup i to na festivalu “Dora” sa pjesmom “Otkada nije mi tu” - osvojio je 8. mjesto, zaslužio aplauz i publike i stručne javnosti, ali nije ni slutio da će 20 godina kasnije uživati kao jedan od najpoznatijih tamošnjih pjevača, tekstopisaca, kompozitora i kantautora. Dvije decenije zapažene karijere Grašo je zaokružio rasprodatim koncertom u zagrebačkoj “Areni” krajem novembra. Oko 20.000 gostiju uživalo je u istinskom spektaklu, a taman kada smo pomislili da je to to od Graša za 2017 - iznenadio nas je novim singlom i spotom “Ako te pitaju”. Riječ je o svojevrsnoj muzičkoj zahvalnici slušaocima, za sve što su mu omogućili tokom prethodnih 20 godina. “Iznenadio sam i sebe, vjerujte mi”, s osmijehom počinje Grašo razgovor sa Vikend novinama.

■ Prvi imPlus slutio je na dobro

Čelnici izdavačke kuće Croatia records, pod čijim okriljem Grašo objavljuje numere, još prilikom promocije tizera singla naslutili su da je u pitanju hit, a poslije svega četiri dana emitovanja na Jutjubu - isto je potvrdila publika. “Ako te pitaju” već je stigao do vr-

ha “trending” liste, tj. među gledanijim je i najkomentarisanijim. Pregršt razloga za Grašovo zadovoljstvo. “Publika je veoma lijepo reagovala, skoro kao ja kada sam čuo numeru. Tekst je napisala Vjekoslava Huljić, dok muzički dio potpisuje njen suprug - Tonči. Ovo je jedna od onih pjesama na čije sam se prvo slušanje naježio. To mi je uvijek prvi impuls da je nešto dobro - ako se naježim i odmah je osjetim, znam da će doći do publike. Uvijek je tako. Završni stih pjesme za mene je poenta života: ‘Triba nan malo, triba nan samo - da se volit znamo”, cijeni Grašo. Koliko je značajna pjesma “Ako te pitaju” dovoljno govori Grašovo priznanje da je i pored velikih hitova, kao što su “Utorak”, “Ko nam brani”, “Ljubav jedne žene” i drugi, izdvaja ono nešto. “Tu sam 20 godina, dosta toga sam prošao, ali nije se desilo da premijera pjesme naiđe na ovako dobar prijem od starta. Nismo se nadali, zaista. Najgledanija je na Jutjubu i beskrajno sam srećan zbog toga. To je smisao muzike, da ono što stvoriš što prije uđe u narod”, srećan je Grašo.

■ vjeruj sebi -

vjerovaće i tebi

Naš sagovornik jedan je od najnagrađivanijih regionalnih izvođača, a teško bi bilo nabrojati i priznanja i

MisliM da je sve plod onoga što si stvorio. oviM puteM ideM dvije decenije. naravno, prilagođavao saM se aktuelnoM trenutku, sada su drugačija Muzička pravila nego što su nekad bila sve numere koje su “izašle” iz njegove muzičke radionice. Premda se slušaocu može učiniti da je poslije toliko godina i nota moralo nastupiti zasićenje, pomenuti osjećaj nakon prvog slušanja ukazuje na to da Grašo još nije sit. “Živim za osjećaj da se naježim dok stvaram, pjevam, slušam muziku. Ponekad to pokušava da mi izmigolji ali dajem sve od sebe da se to ne desi. To su vidjeli svi koji su došli na pomenuti koncert”, primjećuje Grašo. A u “Areni” je za svaku godinu karijere dobio po 1.000 gostiju. Nijesu brojni izvođači koji okupljaju toliko poštovalaca, a Graša naročito raduje što je ugostio različite generacije i tako “spojio” staru i novu armiju. “Moja publika priuštila mi je predivne trenutke na svim koncertima tokom godine i zaista sam srećan što im u ovo praznično mogu zahvaliti ovom pjesmom. Broj fanova sve je veći kako prolaze godine, a sve t o ‘e k splodi-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

zabava

M I SINGLOM ª AKO TE PITAJUº ZAOKRUŽIO 20 GODINA KARIJERE

a to da se naJežim m i slušam muziku ralo’ je u ‘Areni’. Eksplozija dobre energije, spektakl, na niovu onih u Madridu, Parizu... Sve je snimljeno na CD-u, vidjećete o čemu pričam. Nije bilo lako doći do tog nivoa. Mislim da je sve plod onoga što si stvorio. Ovim putem idem dvije decenije. Naravno, prilagođavao sam se aktuelnom trenutku, sada su drugačija muzička pravila nego što su nekad bila. Ono što se nikad nije promijenilo - kada vjeruješ sebi, onda znaš da će ti vjerovati i drugi. Na ovom koncertu sam vidio da mi vjeruju djeda, sin i unuk, što će reći da se moja muzika prenosi sa jedne generacije na drugu. Onda znaš da si uspio i da vrijedi to što radiš”, zaključuje Grašo.

U 2018. stiže album, nakon 15 godina Da je u bilo kom trenutku karijere dozvolio da ga opije slava, Petar Grašo danas ne bi bio tu gdje jeste. Zato, i pored svih velikih uspjeha u godini na izmaku, 2018. sigurno donosi nove poduhvate. “Nisam od onih koji planiraju previše unaprijed. Da mi je neko 1996. rekao da 2017. napu-

niti ‘Arenu’ - rekao bih da se šali. Idem od pjesme do pjesme. Ipak, one koje sam ove godine objavio planiram da ‘stavim’ na CD sa još nekim novim. Biće to prvi album nakon 15 godina i nemam pravo da ga odlažem više jer me svakodnevno milion puta pitaju - šta čekaš više”, s osmijehom zaključuje Grašo.

Petar Grašo

Foto: Tomislav Kristo

Moja publika priuštila mi je predivne trenutke na svim koncertima tokom godine i zaista sam srećan što im u ovo praznično mogu zahvaliti novom pjesmom. Broj fanova sve je veći kako prolaze godine, a sve to ‘eksplodiralo’ je u ‘Areni’. Eksplozija dobre energije, spektakl, na niovu onih u Madridu, Parizu...

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

FRENKIE, KONTRA I INDIGO OBJAVILI ALBUM

Izdanje koje pomjera granice balkanskog repa

⌦ Fi.J.

ovi album ispunjen je inovativnom produkcijom koju potpisuje Indigo i samouvjerenošću i agresivnošću Frenkiea i Kontre, pa samim tim pomjera granice balkanskog hip-hopa, ali i šire. Frenkie, Kontra i Indigo objavili su novi studijski album “Egzil” koji je ranije najavljen nekolicinom singlova, pjesama, spotova, a koji su vjerovatno svi regionalni fanovi s nestrpljenjem iščekivali. Najavljen singlom i spotom “Đe Će Ko” i pjesmama “Teorija zavjese” ft. Zijah Sokolović, “Baš svi” ft. Ćelo & Abdi i “Sad bi htjela”, novo izdanje donosi ukupno 13 pjesama za čiji je miks za-

služan Ryu Kawashima, dok master potpisuje Mischa Janisch (Sunshine Mastering, Beč). Novi album ispunjen je inovativnom produkcijom koju potpisuje Indigo i samouvjerenošću i agresivnošću Frenkiea i Kontre, pa samim tim pomjera granice balkanskog hip-hopa, ali i šire. Proces stvaranja albuma trajao je godinu, a uspjeli su da ga snime u svega pet. Baš kao i prethodno izdanje “Pu-

PJESAMA SE NALAZI NA ALBUMU “EGZIL” KOJI JE RANIJE NAJAVLJEN NEKOLICINOM SINGLOVA, PJESAMA, SPOTOVA...

tanja”, i “Egzil” je sniman u Red Bull studiju, ali ovog puta u Japanu gdje su za čitav materijal pronašli dodatnu inspiraciju. Sve pjesme snimljene su u Tokiju, gdje je nastala i naslovnica albuma iza koje stoje fotograf Mario Ilić i Miran Lazić koji je odgovoran za dizajn.

DŽA ILI BU OBILJEŽILI JUBILEJ

Objavili spot za pjesmu “Pomozi mi”

Grupa Dža ili Bu obilježila je kraj za njih tridesete jubilarne godine postojanja objavljivanjem spota za pjesmu “Pomozi mi”. Pjesma se nalazi na aktuelnom albumu “Sedma sila” (Mascom Records 2016), a kao specijalni gost se pojavljuje Zoran Marinković iz grupe Bjesovi. Bend se trenutno nalazi na velikoj rođendanskoj turneji.

POTVRĐENO IZ KENSINGTONSKE PALATE

Kraljevsko vjenčanje 19. maja Već duže vrijeme se šuškalo kako će princ Hari i njegova izabranica, glumica Megan Markl sudbonosno “da” izgovoriti u maju, ali sve do jučerašnje potvrde nije se znao tačan datum.

Naime, princ i glumica vjenčaće se 19. maja 2018. godine, a ceremonija će se održati u kapeli Svetog Džordža u dvorcu Vindzor u kojoj se oženio i princ Edvard, stoji u saopštenju

Kensingtonske palate. Podsjećanja radi, par je zaruke objavio krajem prošlog mjeseca, a upoznali su se na sastanku na slijepo preko zajedničke prijateljice.

Podsjećanja radi, čuveni sastav je u novembru prošle godine predstavio sedmi studijski album „Sedma sila”. Izdanje sadrži 12 novih pjesama, uključujući i već objavljene singlove - „Diktatore”, „Odiseja”, “Gasio sam mrak”, a među bonus numerama su i nove verzije starih hitova: „Živio Staljin i svjetska revolucija”, „Drugovi” i „Sjećam se”. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

ZABAVA

PRIKLJUČUJU SE VEĆ JAKOM LAJNAPU

Veliki indi rokeri The Kills na IN music festivalu

Kultni indi rokeri, britansko-američki dvojac The Kills novo su pojačanje u lajnapa 13. INmusic festivala. The Kills su 2001. godine osnovali Alison Moshart i Jamie Hince. Nakon godina provedenih na čelu floridskog pank benda Discount, Mosshart na turneji slučajno upoznaje Hincea s kojim počinje muzičku korespondenciju i stvara prve pla-

STIGAO REPEROV DEVETI ALBUM

EMINEM KONAČNO OBJAVIO “REVIVAL”

Američki reper i producent Dr Dre konačno je objavio novi album najpoznatijeg “bijelog” repera Eminema, pod nazivom “Revival”. Naime, Maršal Meters je vijest podijelio na svom Tviteru nalogu i Instagramu preko video-snimka koji predstavlja tizer za album, prenosi MTV. Kako je ranije najavljeno, na albumu se nalazi čak 19 numera, a osim već poznatih saradnji sa Bijonse i Skajlar Grej, tu

su i Ed Širan, Pink, Ališa Kiz, X Ambassadors i Kehlani. “Revival” će biti prvi Eminemov album posle “Marshall Mathers LP 2” iz 2013. Podsjećanja radi, on je 10. novembra objavio duet sa Bijonse “Walk on Water”, a dva dana kasnije izveo ga je na evropskoj dodeli MTV nagrada. Singl se našao na 14. mjestu “Bilbordove” liste 100 najvećih aktuelnih hitova. M.Rog.

ROB MARŠAL IPAK REŽIRA “MALU SIRENU”

GLAVNA GLUMICA JOŠ NEPOZNATA

Disney vrijedno radi na adaptacijama najpopularnijih animiranih filmova u igrane verzije. Na red je došla i priprema produkcije ostvarenja “Mala sirena”, a iako se još uvijek ne zna glavna glumica, reditelj je izabran i to čuveni Rob Maršal (“Chicago”, “Nine”, Memoirs of a Geisha”, “Pirates Of The Caribbean: On Stranger Tides”).

nove za formiranje novog benda. Nakon raspada Discounta u 2000. godini, Mosshart se seli u London i počinje da nastupa s Hinceom pod umjetničkim imenima “VV” i “Hotel”. Uskoro “VV” i “Hotel” postaju The Kills, a njihove prve pjesme, dominantno lo-fi zvuka i nastale uz pomoć ritam mašine, u 2013. izlaze u sklopu debi albuma “Keep On Your Mean Side”. Uslijedili

su “No Wow” (2005), “Midnight Boom” (2008), “Blood Pressures” (2011) i “Ash & Ice” (2016). Ulaznice za INmusic festival su dostupne po sljedećim cijenama: festivalska ulaznica 47,4 eura, festivalska ulaznica + kamp 82 eura i kamp ulaznica 34,5 eura. INmusic festival biće održan od 25. do 27. juna 2018. godine na Jarunu. Fi.J.

tv vodič

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

Filmske novosti

KOMPANIJA WARNER BROS OBRAdOvAlA fANOvE OBJAvOM

PriPremila: marija roganović

Poster i zaplet ª Ocean' s Eightº

Warner Bros je osim objavljene prve zvanične fotografiju iz filma “Ocean’s Eight”, na kojoj su Avkvafina, Kejt Blančet, Helena Bonam Karter, Sandra Bulok (Debi Oušn), En Hetavej, Mindi Keling, Sara Paulson i Rijana, otkrio i zaplet prema kojem će dame pokušati da izvedu pljačku vijeka u Njujorku i to na prestižnoj manifestaciji Met Gala, gdje će sve biti preplavljeno najvećim zvijezdama. Stoga i ne čudi pojavljivanje Hejli Boldvin, Kejti Holms, Kendal Džener, Kim Kardašijan, Zejn Malik, Ana Vintur i mnogih drugih poznatih ličnosti. “Priča se da je Debin brat Deni Oušn (Džordž Kluni)”, otkrili su producenti, koji nijesu htjeli da otkriju da li će čuveni glumac još jednom reprizirati tu ulogu. Podsjećanja radi, premijera ženske verzije “Ocean’s 11” zakazana je za 8. jun, 2018. godine.

čuvENI StudIO POStAO uBJEdlJIvO NAJJAčI NA SvIJEtu

Disney kupio 20th Century Fox za 66 milijardi dolara Studio Disney je i definitivno najmoćnija filmska kompanija. Prvo je, 2009. godine, kompanija Disney kupila Marvel za četiri milijarde dolara. Uslijedila je kupovina studija Lucasfilm 2012. godine za, otprilike, istu cijenu, a prije nekolikodana nam je stigla vijest da je gigant filmske industrije otkupio prava na ko r p o r a c i j u Ruperta Mardoka, 21st Century Fox. Međutim, ovoga puta, morali su da se “isprse” mnogo više, pa je za naj-

noviju akviziciju Disney uplatio nbevjerovatnih 66 milijardi dolara. Time je postao vlasnik studija 20th Century Fox,

20th Century Fox Television i ima udio u kompaniji Sky. Ovim potezom Disney je postao ubjedljivo najjači studio na svijetu, a da bi nabrojali sve karaktere koje kontroliše trebalo bi nam par dana. Počevši od čuvenih ani-

miranih junaka, preko cijele “Star Wars” galaksije do kompletne Marvel ekipe superheroja, malo je vjerovatno da ćete pogriješiti, ako vas neko pita, kome pripada ovaj ili onaj superheroj ili neki drugi izmišljeni junak iz svijeta filma. Ovom akvizicijom možemo očekivati potpuno nove kombinacije u trenutno najpopularnijem filmskom žanru, strip adaptacijama, jer se sada pod jednom kapom nalaze “Avengersi”, “Star Wars” junaci, “Fantastic Four”, “X-Men” ekipa, “Alien i Predator” i mnogi drugi, što čini gotovo sve “crossovere” koji vam padnu na pamet mogućim.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

tv vodič

IZOSTALA NOMINACIJA ZA ª THE KILLING OF A SACRED DEERº , ª GET OUTº POSTAO MJUZIKL/KOMEDIJA

Mističnoj bajci ª Shape of Waterº se smiješe Zlatni globusi Udruženje stranih novinara akreditovanih u Holivudu (HFPA) objavilo je nominacije za najbolja dostignuća u filmskoj i TV industriji i po svemu sudeći pobjednik festivala u Veneciji “The Shape of Water” (“Oblik vode”) Giljerma del Tora jednoglasno je proglašen favoritom, sa čak sedam nominacija. Spilbergov “The Post”, najveći je takmac del Toru, sa šest nominacija u sve četiri velike kategorije (film, režija, glumac i glumica). U užoj konkurenciju našli su se još i fenomenalni “Dunkirk” Kristofera Nolana, ali i “Three Billboards Outside Ebbing, Missouri” Martina Mekdone i “Call Me By Your Name” Luke Guadanjina. Primjetan je izostanak malog remek-djela Jorgosa Lantimosa sa Kolin Farelom i Nikol Kidman - “The Killing of a Sacred Deer”, po mnogima i “Wonder Woman” Peti Dženkins, ali i tzv. slučaj “Marsovac” - gdje je misterija/horor/triler “Get Out” nominovan u kategoriji mjuzikl/komedija, rame uz rame sa “The Disaster Artist”, “The Greatest

Showman”, “I, Tonya” i hvaljenim “Lady Bird”. Što se tiče glavnih muških uloga (Drama) u konkurenciji su se našli Timoti Šalame (“Call Me By Your Name”), Danijel Dej-Luis, (“The Phantom Thread”), Tom Henks (“The Post”), Gari Oldman, (“Darkest Hour”), Denzel Vašington (“Roman J Israel, Esq.”), dok su se u konkurenciji Mjuzikl izdvojili Stiv Karel (“Battle of the Sexes”), Ansel Elgort (“Baby Driver”), Džejms Franko (“The Disaster Artist”), Hju Džekmen (“The Greatest Showman”) i Danijel Kaluja (“Get Out”). S druge strane, kod dama (Drama) istakle su se Džesika Čestejn (“Molly’s Game”, Seli Hokins (“The Shape of Water”), Franses Mekdormand (“Three Billboards Outside Ebbing Missouri”), Meril Strip, (“The Post”) i Mišel Vilijams (“All the Money in the World”), odnosno (Mjuzikl, Komedija) - Džudi Denč (“Victoria & Abdul”), Helen Miren (“The Leisure Seeker”), Margo Robi (“I, Tonya”), Sirša Ronan (“Lady Bird”) i Ema Stoun (“The Battle of Sexes”).

Među nominovanima ugurala se i Anđelina Džoli sa filmom “First

They Killed My Father” koji će predstavljati Kambodžu u kategoriji stranih ostvarenja. Osim Andđelininog, za najbolji strani film nominovani su “Bez ljubavi” Andreja Zvjaginceva iz Rusije, “Fantastična žena” Sebastijana Lelija iz Čilea, “Kvadrat” Rubena Ostlunda iz Švedske i “Iz ništavila” Fatiha Akina iz Nemačke. Za najbolju dramsku seriju nadmetaće se “Kruna”, “Igra prijestola”, “Sluškinjina priča”, “To smo mi” i “Čudne stvari”. U trci za komediju godine već sedmi put se pojavljuje serija “Vil i Grejs”, koja se poslije 11 godina vratila na mali ekran. U toj grupi su još i “Blekiš”,

“Očaravajuća gđa Mejzel”, Master of none i SMILF. Za titulu najboljeg glumca u dramskoj seriji snage će odmjeriti Džejson Bejtman (“Ozark”), Sterling K. Braun (“To smo mi”), Fredi Hajmor (“Dobri doktor”), Bob Odenkirk (“Bolje pozovi Sola”) i Liv Šrajber (“Rej Donovan”). Katrina Balf (“Tuđinka”), Kler Foj (“Kruna”), Megi Džilenhol (“Hronike Tajms skvera”), Ketrin Langford (“13 razloga”) i Elizabet Mos (“Sluškinjina priča”) imaju šansu da budu proglašene za najbolju glumicu. Najbolji glumac u komediji može biti Entoni Anderson (“Blekiš”), Aziz Ansari (“Master of None”), Kevin Bejkon (“Volim Dika”), Vilijam H. Mejsi (“Besramnici”), Erik Mekormak (“Vil i Grejs”). Kod glumica su u konkurenciji Pamela Adlon (“Better Things”), Alison Bri (“Sjaj”), Rejčel Broznahan (“Očaravajuća gđa Mejzel”), Isa Rej (“Nesigurna”) i Frenki Šo (“SMILF”). Podsjećanja radi, dodjela 75. Zlatnih globusa biće 7. januara. Domaćin je Set Mejers.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

Bendovi koji su se raspalitokom 2017. godini

Muzika

Život benda je nepredvidljiv i turbulentan. Svakog benda. Dvoje, troje, četvoro ili više ljudi okupljenih oko istog cilja, to je prava muka, treba to organizovati, treba to uskladiti. Ne možete se s drugarima dogovoriti oko izlaska, a zamislite tek da nekoliko puta nedjeljno morate imati probe. Pa onda koncerti, gdje, kada, kako i zašto se baš taj vikend ženi bubnjarev brat. Neslaganja u pristupu, kreativni sukobi, popularne nepremostive razlike u karakteru. Šta mislite, odakle poplava kantautora? Fino uštekaš gitaru i mir, ne moraš ni sa kim ništa da se dogovaraš, sam si svoj gazda. U stvari, čudno što je toliko bendova uopšte preživjelo, što još uvijek postoje. Silni kompromisi su tu bili u igri, veći i teži nego u ljubavnoj vezi, opakiji od onih u braku. Spreman je čovjek preći preko mnogih stvari za koje je mislio (i tvrdio!) da nikad neće samo zato da bi ta vokalno-instrumentalna skupinica koje je integralni dio nastavila još malo da postoji. Ipak, nekad je dosta, nekad se više ne može podnijeti, prelomi se nešto u čovjeku pa povuče crtu i napusti svoje prijatelje, drugove, suborce i kolege. Izađe iz

benda. Ili svi izađu iz benda pa neki naprave nove benda, a drugi se posvete blistavim karijerama računovođe. Razlozi zbog kojih se bendovi mogu razići u stvari su bezbrojni i o njima su ispredani mitovi i legende, napisane knjige. Kako to već biva svake godine, i u 2017. su prestali da postoje neki bendovi za koje bismo voljeli da su još uvijek tu. Neki su se ugasili jer su im preminuli važni članovi pa smo tako zbog opake i ćudljive sudbine izgubili Audioslave, Mobb Depp, Linkin Park i A Tribe Called Quest, a drugi su se razišli jer jednostavno više nisu mogli zajedno dalje, članovi odlučili da pođu svaki svojim putem. INDI ROKERI WILD BEASTS Britanski indi rok miljenici Wild Beasts su u oktobru ove godine pismom koje su objavili na društvenim mrežama najavili da “napuštaju ovu orbitu”, a kao razlog su naveli neodređenu i gotovo političku izjavu da su oni “čuvari nečega dragocjenog i da ne žele to umanjiti u trenutku kada svako od njih mora krenuti sopstvenim putem”. Bend je u svojoj petnaestogodišnjoj karijeri objavio pet prilično hvaljenih albuma, a

iako su najavili razlaz posljednje koncerte će održati u februaru iduće godine, pa ih pravi fanovi mogu još uloviti. O T I ŠAO I B L AC K SABBATH Od muzičkih teškaša, ove godine definitivno je u istoriju otišao i Black Sabbath. U svojoj superdugačkoj karijeri koja je počela još 1968. imali su nekoliko pauza, nekoliko raspuštanja i ponovnih okupljanja, a sada bi konačno trebalo da bude kraj. Posljednja turneja zvala im se, maštovito, “The End”, a okončana je u februaru ove godine koncertom u njihovom rodnom Birmingemu. Zadnja pjesma koju su odsvirali bila je “Paranoid”, a gitarista Tomi Ajomi je svojim izjavama ipak dao nadu i da iza kraja možda postoji novi početak i da definitivni razlaz možda i ne mora biti baš toliko definitivan. MISTIČNI ODLAZAK HIM-A Finski HIM iliti His Infernal Majesty takođe je odlučio da stavi ključ u bravu. Svi emo mladići i djevojke koji su si tetovirali simbol benda heartagram (ili ga barem besomučno crtali po zadnjim stranicama sveske iz matematike) sada vjerovatno brišu maska-

ru razmazanu suzama radosnicama, a obrazloženje razlaza još jednom je zagonetno i maglovito – “Završili smo uzorak, riješili puzle i okrenuli ključ”. Ko je shvatio, neka digne ruku. T H E MAC CA B E E S IZNENADNO ZAVRŠILI Razlaz The Maccabeesa, još jedne britanske indi rok senzacije, potvrdio je da je riječ o tužnoj godini za ostrvski rok. Bili su na putu do pravog zvjezdanog statusa, strašno malo im je nedostajalo da postanu headlajneri na velikim festivalima, a onda su, nakon četiri sasvim dobra albuma odlučili da se raziđi. Pjevač Orlando Wiks je relativno brzo nakon najavljenog raspada benda objavio soundtrek za dječju knjigu. CHAIRLIFT PODIGAO BURU Bolje sreće nije bio ni američki sintpop bend Chairlift oko kojeg je jedno vrijeme vladao popriličan hajp i koji je objavio tri izvrsna albuma. Još uvijek se čekaju najavljeni solo radovi jednog od osnivača Arona Feninga. THE DILLINGER ESCAPE PLAN Američki metalkor bend The Dillinger Escape Plan je izvan žanrovskih krugova najpoznatiji po ekcesu koji

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

ZABAVA

Finski HIM iliti His Infernal Majesty takođe je odlučio da stavi ključ u bravu. Svi emo mladići i djevojke koji su si tetovirali simbol benda heartagram (ili ga barem besomučno crtali po zadnjim stranicama sveske iz matematike) sada vjerovatno brišu maskaru razmazanu suzama radosnicama, a obrazloženje razlaza još jednom je zagonetno i maglovito – “Završili smo uzorak, riješili puzle i okrenuli ključ”. Ko je shvatio, neka digne ruku.

Black Sabbath

Wild Beasts

se zbio na Reding festivalu 2002. godine. Frontman Greg Pusijato je tom zgodom obavio veliku nuždu u ručnik koji je potom zavitlao u publiku, a sada više neće biti takvih ekcesa, barem ne pod imenom The Dillinger Escape Plan. Zaključili su da su stigli do trenutka kada je bend ostvario “tematski zaključak” i da je to bilo to. Zamalo su imali tragičan kraj

jer se kamion zabio u njihov turbus dok su bili u Poljskoj za vrijeme svoje posljednje turneje, ali srećom su se izvukli nepovrijeđeni. U globalnom smislu ne znači previše, ali mnogi fanovi indi-folka ostali su tužni zbog vijesti da u istoriju odlazi oksfordski bend Stornoway koji je objavio tri stvarno sjajna albuma. Zanimljivo je da je bend na-

zvan po škotskom gradu u kom nikad ranije nisu bili, a onda su odsvirali prvi koncert nakon što su već postojali četiri godine i u tom istom gradu su, simbolično potpisali ugovor s velikom britanskom indi etiketom 4AD. Rečeno je već, ne možete uticati na to hoće li neki bend ostati ili otići, a vama kao obožavaocu ostaje samo nada da će oni koje zaista volite izdr-

žati sve izazove i probleme i ostati na okupu dovoljno dugo da ih bar još jednom čujete uživo. I da snime još jedan album. Na kraju vrijedi citirati američki bend Dawes (koji još postoji!) i njihovu pjesmu u kojoj se krije najljepša, ali stvarno najljepša želja koju možete poželjeti bilo kojem istinskom ljubitelju muzike – “And may all your favourite bands stay together!”

Razlaz The Maccabeesa, još jedne britanske indi rok senzacije, potvrdio je da je riječ o tužnoj godini za ostrvski rok. Bili su na putu do pravog zvjezdanog statusa, strašno malo im je nedostajalo da postanu headlajneri na velikim festivalima, a onda su, nakon četiri sasvim dobra albuma odlučili da se raziđi. Pjevač Orlando Wiks je relativno brzo nakon najavljenog raspada benda objavio saundtrek za dječju knjigu.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150€. Tel.069/415-825

VOZILA/AUTO DJELOVI

POSLOVNI PROSTOR Prodajem/ izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

PLACEVI

Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Telefon 068/367-008

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata 30 km od Nikšića! Papiri 1/1. Povoljno! Tel.067/898-614

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Telefon 069/893-727

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Telefon 067/666-791

I Izdajem smještaj za radnike. Tel.063/284-298 U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Telefon 068/795-943 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Telefon 067/206-566

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kim. Tel. 069/493-279

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel. 067/487-461 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel. 069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Cijena 6.800 eura. Tel. 067/390-767

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

USLUGE

APARATI/OPREMA

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODST VENE USLUGE . TEL . 067/600 473 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru.Tel.067/429-984. Mail:montenegrina987@ gmail.com

Klime fujitsu, midea, vivax, waux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, wdopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455388, 067/002-021

Prodajem tri reketa za tenis 120€ (Wilson - nov, wilson i dunlop - polovni, očuvani). 067/244-166 viber Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem svinje hranjene isključivo na domaćoj hrani. Tel.067/580-647 Prodajem očuvani krevet klik klak i dvosjed. Povoljno. Tel.067/898-614

PREDUZEĆU SA VIŠEGODIŠNJIM ISKUSTVOM potrebni: vozač, radnik u maloprodaji, komercijalista i radnik u administraciji. PODGORICA. Tel.069/302-266

POSAO Restoranu Atrio potreban pizza majsor i radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067/613-707 Potrebna frizerka sa radnim iskustvom, polumajstorica i učenice u frizerskom salonu “Vesko” - Podgorica. Tel.069/400-133 Potrebni radnica i serviser za radnju mobilnih telefona. Tel.067/652-650

POTREBAN MONTER centralnog grijanja Tel.069/013-144

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

SIT AM

IPS

DOLOR

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT

DOLOR S

DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

IPSUM

R LO

LOREM

LOREM IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

IPSU

DOLOR SIT AM E

MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M

LOREM

NEWS

LO LO LO LO

LOREM IP

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO

IPSUM

LOREM

NEWS LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR S DOL

IPSUM

IPSU

IPSUM

LOREM LOREM

IPSUM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

SIT AM

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

IPSU

NEWS

DOLOR SIT

IPSUM

T LORE M

IPSUM

LOREM

DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM

IPSUM

LOREM

43 31

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17.12. 2017.

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

44•TV SUBOTA 07:10 Serija: Majka 07:50 Serija: Istine i laži 09:15 Zvezde Granda 13:00 Tačno 1 Best Of 14:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem 15:35 Serija: Kako sam postao Rus 16:30 Tvoje lice zvuči poznato 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Majka 21:00 Zvezde Granda 00:45 Film: Smrtonosno oružje 02:45 Tačno 1 Best Of 03:30 Exkluzix: The best of 1 04:00 Zaljubljeni neženja

PRVA Serija: Smrtonosno oružje, 00.45

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Vijesti 08:05 Dobro jutro, Crna Goro 11:05 Kad prošetam Crnom Gorom 11:56 Topshop 13:05 Dječije popodne 14.00 Vijesti 14:10 Agrosaznanje 15:30 Dnevnik 1 15:50 Mozaiku 17:30 Zapis 17.30 Crna gora u djelima umjetnika - Svijet ironije 18.00 Vijesti 18:10 Serija: Senke nad Balkanom 19.10 Ukusi jutra 20:00 Sedmi kontinent 20:30 Film: Felisijino putovanje 22:30 Dnevnik 3 23:10 Film: Prvi grijeh 01:10 Tv arhiv

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

PINK Serija: Elif, 16.06

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

07:00 Dobro jutro 11:03 Nautika 11:18 REZ 12:03 Subotom popodne - CG 12:48 Sportisimo CG 12 13:03 Turistički magazin 13:18 City M 13:33 Ekskluzivno 14:03 Pinkove zvezdice 15:33 Turistički magazin 15:48 City M 16:06 Elif 16:54 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 City M 18:35 Meteo PLUS 18:38 Sportisimo CG 19:03 Magazin in CG 20:03 Zavet 21:00 Film: Potopljen 23:00 Zadruga pregled dana 23:45 Zadruga uživo

RTCG 1 Serija: Senke nad Balkanom, 18.10

Sport

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

07:00 Pčelica 10:00 Žogarija 11:05 Život sa morem 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:06 Direktno 13:30 Za volanom 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Reflektor 15:25 Okruženje 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar 16:40 Pčelica 17:15 Bez granica 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19:10 Serija: Dama pod velom 20:05 Film 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Mućke – specijal 23:30 Repriza programa

VIJESTI Serija: Mućke – specijal,

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

09.30 Košarka(m): Magazin ABA lige 10.00 Strani dokumentarni(cfi), Pisci Evrope 11.00 Rukomet(ž) SP, snimak 12:20 Otkrij me 12:35 Eurovision 13:05 Stižu bebe 14.00 Stil 14.30 Film: Fani 16.45 Strani dok. program 17.50 Fudbal - Svjetsko klupsko prvenstvo 20:05 Vaterpolo: JadranPrimorac, prenos 21.30 Film: Neizbježni poraz Mistera i Pita 23.05 Sportska subota 23.45 VOA – glas Amerike 00:15 Stil 00:45 Fudbal - SVjetsko klupsko prvenstvo 03.20 Sportska subota

22.30RTCG 2 Vaterpolo: Jadran-Primorac, 20.05

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

06:45 Zvezde Granda specijal 09:15 Crtani film: Herkul 10:45 Ko ti pravu svadbu? 11:30 Vrele gume 12:00 Nikad nije kasno 14:00 Živa istina 15:00 Zvezde Granda specijal 17:45 Život priča 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Majka 20:15 Serija: Crno-bijeli svijet 21:00 Tvoje lice zvuči poznato 23:45 Serija: Mamini sinovi 00:15 Živa istina 01:15 Vrele gume 01:40 Dosije - Ubistvo u pančevu 02:30 Serija: Praktična žena 04:00 Serija: Majka 04:45 Crtani film: Herkul

PRVA Serija: Mamini sinovi, 23.45

07:30 08:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 16:00 18:00 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00

VOA Film DW Koncert Showroom Autoshop Film Film Film Film Živa istina DW Global 3000 DW Euromaxx Film Živa istina(r) Repriza programa

ATLAS DW koncert, 10.00

06:00 Radio CG budilnik 07.30 Koncert 09:00 Vijesti 11:00 Agrosaznanje 13:10 Sat tv 14:00 Vijesti 14.50 Index 15:05 Ukusi jutra 15:25 Marketing 15:30 Dnevnik 1 16:00 NVO Sektor 17:00 Studio 17:30 Rukomet: SP, finale, direktno 19:20 Tv teka 19:30 Dnevnik 2 20:05 Obrazovna emsija 20:45 Vaterpolo Kup CG 22:30 Dnevnik 3 22:50 Film: Bezdušni 2 02:00 Putevi života 02:25 Stil

RTCG 1 Rukomet, SP finale, 17:30

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 13:55 14:00 15:00 16:55 17:00 18:25 18:30 21:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Ljetujmo zajedno Kućni ljubimci Zabava Pokreni posao Smijeh kao lijek Extremno Sportski intermeco Legende Loto fondovi Na domaćem terenu specijal, r Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Loto fondovi Kino Kultura Serija

777 Kućni ljubimci, 18.15

TV NEDJELJA•45 07:00 Dobro jutro 11:03 City M 12:03 I love my car 13:03 Sportisimo CG 12 13:10 Ja to tako 13:55 Meteo PLUS 14:00 Premijera Vikend specijal 16:03 City M 16:18 Meteo Plus 16:30 Biljana za Vas 18:00 Info 2 18:20 Ekskluzivno sve u 6 19:03 Sportisimo CG 19:10 Meteo PLUS 19:13 Elif 20:00 Zavet 21:30 Film: Ubod 23:00 Zadruga 23:45 Zadruga uživo

PINK Film: Ubod, 21.30

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Zapisano u zvijezdama, 00.00

09:25 Gastro 09:30 Serija: Čast i poštovanje 12:00 Vijesti u 12 12:06 Serija: Čast i poštovanje 13:35 M:tech 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Načisto sa Petrom Komenićem 15:20 Perspektiva 15:45 Život sa morem 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom 17:15 Dnevnica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:00 Direktno 21:15 U mreži 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film 00:00 Repriza programa

VIJESTI Serija: Dama pod velom, 19.10

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

TV NIKŠIĆ Koncert, 14.45

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Koncert 08.00 TV Arhiv, r 09.00 Ciklus emisija Dragana Radulovića 09.30 Dječije popodne, r 10.00 Strani dokumentarni(cfi): Pisci Evrope 11.00 Sportska subota, r 11:40 Fudbal: Svjetsko klupsko prvenstvo 13.30 Vaterpolo - kup CG, polufinale 14.30 Rukomet(ž) - SP: meč za 3. mjesto 16.10 Film : Felisijino putovanje 18.00 Profil 18.40 Muzika 19.00 Košarka(m) ABA liga: Mornar C. Zvezda, direktno 20.40 Muzička industrija 21.10 Sat tv 23.05 VOA 23.35 Profil

RTCG 2 Mornar - C. zvezda, 19.00

10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 12:00 Ritam sporta 12:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Na dva mora 18:30 Muzički program 18:45 Bioskopske najave 19:00 Crtani film 19:30 Grad teatar Budva 20:00 Glas Amerike 20:30 Muzički program 21:57 Epp 22:00 Na dva mora (R) 23:15 Film

TV BUDVA Film, 23.15

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

FOTO UBOD Brdo u San Francisku

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Izrezbareno u drvetu

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3411

6 4

2016-02-14

Medium level

www.sudokukingdom.com 1 4 7 5 3 8 9 2

8 1

Sudoku puzzle No. 3145 2015-05-24

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3412

2016-02-15

Medium level

7 7

5 9 2Puzzle 3 8 solution: 6 4 1 7

6 2

6 4

9 5

7 1 4 9 5 2 8 6 3 Sudoku puzzle No. 3146 2015-05-25

1 3

1 7

3 5

3 7

9 4

9 7

8 7

1 6

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

FOTO UBOD Spiralna kapela za vjenčanje u Japanu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Skrivena kuća u snijegu

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1993

2012-03-28

Medium level

Sudoku puzzle No. 3411 2016-02-14

Daily Sudoku puzzle No. 1802

www.sudokukingdom.com 6 8 3 9 2 5 7 4 1

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2011-09-19

6 5

Medium level

2 3

1 7 5 Puzzle 8 3 solution: 6 9 2 4

3 2

7 2

4 9

9 3 4 2 5 7 1 6 8 Sudoku puzzle No. 3412 2016-02-15

9 9

4 4

3 1

1 1

4 5

SPORT

Marina i Mario su najbolji Karate savez Crne Gore je izabrao. Najbolji u godini koja polako broji svoje posljednje dane bili su Marina Raković i Mario Hodžić. Marina, koja je i 2017. bila karatistkinja godine, u 2018. je osvojila srebrnu medalju na Balkanskom prvenstvu. S druge strane, Mario je stigao do bronzanih medalja na seniorskom prvenstvu Evrope u Izmitu i Svjetskom prvenstvu za mlađe seniore u Španiji. Najbolji mladi karatisti Crne Gore su Bojan Bošković (kadetski prvak svijeta) i Milena Jovanović (bronzana sa SP za kadete, juniore i mlađe seniore). Najbolji trener je Žarko Raković, a najbolji klub Omladinac. K.B.

KLASIK ZA FINALE

POLUFINALE KUPA U NIKŠIĆU: JADRAN ILI PRIMORAC, BUDVA ILI KATARO

⌦ Kosta Bošković

Prošle godine vodili su veliku bitku u meču koji je značio pehar, sada će se boriti za mjesto u finalu i novoj šansi za trofej. Nikšić će drugu godinu zaredom biti domaćin Kupa Crne Gore, a polufinale donosi poslasticu - navjeći crnogorski vaterpolo derbi, okršaj komšija Jadran Carina i Primorca. U drugom polufinalu sastaće se Budva i Kataro.

■ FAVORITI SMO I

NE BJEŽIMO OD TOGA Kao i mnogih ranijih godina i ove se postavlja samo jedno pitanje - može li neko bar da zaprijeti Jadranu.

Primorac je prošle godine bio na korak od senzacije, poražen je tek nakon peteraca, ali su zato momci Vladimira Gojkovića na startu ove sezone protiv oba crnogorska rivala u Regionalnoj ligi pokazali klasu. Budvu su dobili sa 15:3, a večerašnjeg rivala 11:4. “O digrali smo veliki broj utakmica do sada što u Regionalnoj ligi što u Ligi šampiona i mislim da smo prevazišli očekivanja”, podsjetio je golman Jadrana Slaven Kandić. Sada će biti nešto drugačija situacija... “Sad smo došli da se borimo za prvi trofej i to je ono što se jedino na kraju broji”, jasan je Kandić. “Svjesni smo da smo favoriti i ne bježimo od te uloge. Primorac ima nekoliko dobrih i iskusnih igrača, ali ako budemo na našem nivou kao u prethodnim mečevima gdje

Damir Crepulja

RASPORED

Polufinale Subota 18.15h Budva - Kataro 20.15h Jadran C - Primorac (RTCG 2) Nedjelja 20.45h Finale (RTCG 2)

Trening za Budvu ili... Prvi polufinalni duel koji počinje od 18.15h biće mnogo manje atraktivan... Član Regionalne A1 lige Budva igraće protiv ultra mladog tima (prosjek godina 17) Katara. I u ovom duelu favorita je lako proglasiti... “Favoriti smo na papirui, ali ne smijemo da potcijenimo Kataro”, jasan je Budvin trener Vido Lompar. “Imamo lijepu priliku da uđemo u borbu za trofej i nadam se da ćemo je iskoristiti. Najviše me interesuje da moja ekipa bude prava, da odigramo dobar meč od početka do kraja”. U Kataru dobro znaju kakav je raspored snaga u crnogorskom vaterpolu, ali se neće tako lako predati. “Sve ovo što je kolega Lompar rekao stoji, Budva jeste favorit na papiru, jači je kolektiv i raspolaže sa boljom ekipom trenutno”, istakao je trener Katara Mirko Vičević. “Probaćemo nekim načinom igre da to promijenimo i da dovedemo u pitanje ishod utakmice”.

smo primali mali broj golova, mislim da nećemo imati problema da se plasiramo u finale”.

■ NISMO BEZ ŠANSE

Primorac je oduševio prošle godine iako na kraju nije stigao do trofeja... Sada će ga ponovo čekati najjači timu Crnoj Gori, ali i dobro poznati problem sa brojem treninga zbog rekonstrukcije bazena u Kotoru. “Jadran je u ovom polufinalu apsolutni favorit, ali ni mi nismo bez šansi”, poručio je Damir Crepulja, mom a k ko j i prošle godine nije bio dio velikog finala, ali bi sada trebalo da bude veliki adut Primorca. “Ovo je finale prije finala, a mi ne-

8 PUTA (O ČEGA POSLJEDNJIH ŠEST GODINA ZAREDOM) KUP CRNE GORE JE OSVAJAO JADRAN CARINE - BUDVA IMA DVA TRIJUMFA, A PRIMORAC JEDAN mamo šta da izgubimo! Borićemo se, dati svoj maksimum i očekujem dobar rezultat”. Veliki adut Primorca i prošle, a vjerovatno i ove godine biće navijači... “Iskreno se nadam da ce doći u što većem broju - to je naš igrač više. Ovim putem pozivam Beštije da dođu u što većem broju”, zaključio je Crepulja. Jadran je neprikosnoveni vladar Kupa Crne Gore. Tim iz Herceg Novog od obnove crnogorske nezavisnosti čak osam puta je osvajao ovo takmičenje od čega šest puta zaredom u posljednjih šest godina. Budva je dva puta stizala do ovog trofeja, a Primorac jednom.

Slaven Kandić

NAŠ TIKET

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

DNEVNE NOVINE

✓ Man. siti - Totenhen ✓ Stouk - Vest Hem ✓ Torino - Napoli ✓ Ajntraht - Šalke ✓ Eibar - Valensija

1 2 GG 2 X

U MEČU ZA REJTING DEJAN ZLATIČANIN NOKAUTIRAO ERERU

Dinamit ponovo raznosi

RUKOMET FINALE SP, NEDJELJA 17.30H

LETEĆA NORVEŠKA ILI ZID FRANCUSKE

Nestvarna Norveška četvrti put ili Francuska drugi - Svjetsko prvenstvo u rukometu dobilo je svoje finaliste. Norvežanke su još jednom ponizile rivala, pa su nakon Rusije juče u Hamburgu razbile i Holandiju (32:23), dok je Francuska u mnogo uzbudljivijem meču srušila Švedsku - 24:22. Zanimljivo, Stine Oftedal i drugarice gotovo da su prekopirale rezultat finala protiv “lala” od prije dvije godine - tada je bilo 31:23. Očekivano i ovog puta je aktuelnog šampiona svijeta do trijumfa vodila nevjerovatna bekovska linija, pa je Nora Merk postigla osam golova, Stine Oftedal šest, a Veronika Kristijansen pet. “Mnogi ljudi očigledno ne shvataju koliko radimo da bi sve ovo izgledalo tako na te-

renu”, poručila je Nora Merk. Francuska je u četvrtfinalu eliminisala Crnu Goru, a protiv Šveđanki blistale su Alison Pino koja je postigla dva gola kada se lomio meč (ukupno tri) i Aleksandra Lakrabe sa pet pogodaka. Biće tako to repriza finala iz Brazila 2011. (kada je Norveška bila ubjedljiva) i nova šansa da Francuska nakon Hrvatske 2003. drugi put postane vladar planete. Ipak, čini se da je Norveška nedodirljiva... K.B.

Da je spreman da nakon jedinog (i teškog) poraza u profi karijeri izađe još jači veliki šampion je pokazao već u prvoj borbi nakon košmarne januarske noći i meča sa Majkijem Garsijom. Dinamit ponovo raznosi, našem bokseru bilo je dovoljno svega nekoliko minuta da se vrati na pobjednički put. Dejan Zlatičanin u meču za rejting u Nju-

23 POBJEDE U PROFI KARIJERI OSTVARIO JE DEJAN ZLATIČANIN - IMA SAMO JEDAN PORAZ OD MAJKIJA GARSIJE

jorku nokautirao je već u prvoj rundi Kolumbijca Evinsona Ereru. Od starta se vidjelo da će naš majstor brzo završiti ovu priču, Ereru je brzo satjerao u ugao, a onda paklenom ljevicom sa četiri udarca poslao Kolumbijaca na pod. Godina nije počela dobro, ali Dinamitova ruka ponovo je podignuta visoko ka nebu... “Bila je to borba koja je završena atraktivno u mom stilu nokautom u prvoj rundi”, rekao je Zaltičanin nakon borbe na Brodveju. Zlatičan je tako 16. put do trijumfa stigao nokautom, a bila je to njegova ukupno 23. pobjeda u profesionalnoj karijeri. Jedini pomenuti poraz od Majkija Garsije doživio je u januaru kada je izgubio titulu prva-

POČETAK OVE GODINE BIO JE UŽASAN, ALI JE KRAJ USPJEŠNO ZAVRŠEN. NOVA 2018. ĆE BITI MOJA - U TO NE SUMNJAM. ka svijeta u lakoj kategoriji - verzija WBC. “Početak ove godine bio je užasan, ali je kraj uspješno završen. Nova 2018. će biti moja - u to ne sumnjam. Hvala svim mojim navijačima koji su bili uz mene i fizički i mentalno”, dodao je Zlatičanin. Povratak ka vrhu tako je krenuo uspješno, a do meča za novi šampionski pojas Dejana Zlatičanina trebalo bi da očekuje još jedna borba najvjerovatnije u aprilu 2018. godine. K.B.

RASPORED POLUFINALE Norveška - Holandija 32:23 Švedska - Francuska 22:24 FINALE Nedjelja 17.30h Francuska - Norveška Za treće mjesto 14.30h Švedska - Holandija

FOTO PRIČA

SVE JE U ZNAKU ZOI: Pjongčang diše u duhu olimpizma. Do početka Zimskih olimpijskih igara ostalo je još pedesetak dana, a u ovom korejskom gradu čak je i gradski prevoz u znaku Igara. U ovom slučaju dominira karling. K.B.

Šampionski povratak: Dejan Zlatičanin

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 12. 2017.

ERSTE LIGA ULCINJ ČEKA SUTJESKU

Okršaj za vrh tabele Svi mečevi osme runde crnogorske Erste lige će biti odigrani danas (subota), a u centru pažnje će biti najjužnija opština naše zemlje - Ulcinj će na svom terenu dočekati Sutjesku (18h). Biće ovo duel ekipa koje su u samom vrhu tabele. Izabranici Darka Vujačića u pet mečeva imaju isto toliko pobjeda, dok je Sutjeska izgubila samo jedan meč. Lovćen, koji takođe ima samo jedan poraz, gostuje Studentskom centru u Podgorici i juri pobjedu nakon poraza od Teoda u Drugoj ABA ligi, dok će Tivćani u svojoj “Župi” dočekati Ibar. Danilovgrad i Primorje žele bijeg iz opasne zone, dok je Jedinstvo slobodno u ovom kolu. A.K.

Nikola Ivanović i drugovi nijesu imali rješenja za raspoloženog Domagoja Vukovića

ERSTE LIGA, 8. KOLO SUBOTA

17.00h

S. centar - Lovćen

18.00h

Danilovgrad - Primorje

18.00h

Ulcinj - Sutjeska

18.05h

Teodo - Ibar

JEDINSTVO SLOBODNO

1. Sutjeska

7 6 1 13

2. Lovćen

6 5 1 11

3. Ulcinj

5 5 0 10

4. Ibar

6 3 3 9

5. Teodo

6 3 3 9

6. Danilovgrad

6 2 4 8

7. Jedinstvo

7 1 6 8

8. Primorje

6 1 5 7

9. S. centar

5 1 4 6

VELIKI TRIJUMF CRVENO BIJELIH U ŠPANIJI

Zvezdino slavlje pred Bar

ABA LIGA 12. KOLO KRAJ SERIJE, BUDUĆ

PLAVA NEMOĆ

⌦ Alen Kasmić

Poslije Reala u Madridu, Crvena zvezda ostvarila je još jednu veliku pobjedu u Španiji “crveno-bijeli” su savladali Valensiju (82:86) u 12. kolu Evrolige, pred gostovanje Mornaru u Baru. Izabranici Dušana Alimpijevića su u posljednjoj četvrtini imali -13, ali ubitačna serija 17:0 za pet minuta donijela je vođstvo Beograđanima koji su do kraja sačuvali prednost. Najbolji u redovima Zvezde bio je Džejms Feldin sa 26 poena, dok je Tejlor Ročesti dodao 17. Na drugoj strani, Bojan Dubljević upisao je četiri poena i deset skokova. U najboljem meču dosadašnjeg dijela sezone CSKA je na svom terenu bio ubjedljiv protiv Makabija (101:86). Najbolji u redovima Moskovljana koji su meč prelomili u drugoj četvrtini bio je Nando de Kolo sa 26 poena, pet skokova i šest asistencija, dok je Serhio Rodriges upisao dabl-dabl od 15 koševa i 11 uspješnih dodavanja. A.K.

EVROLIGA Fenerbahče - Žalgiris