PREMIJER RAZGOVARAO SA DELEGACIJOM MMF A
PODGORICA: REGIONALNI STAMBENI PROGRAM ■ 20 21
Dobri izgledi za 2018. uz mjere štednje ■ 8
STANOVI ZA 120 PORODICA KAMPA KONIK ČETVRTAK, 16. 11. 2017. BROJ 1916 GODINA VII
Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR
NEPRIMJERENO PONAŠANJE OKRIVLJENIH I ADVOKATA NA SUĐENJU ZA POKUŠAJ TERORIZMA
SINĐELIĆ: DF ŽELIO DA STRADA ŠTO VIŠE LJUDI ISPRED PARLAMENTA
■ 10 11
MINISTAR SRĐAN DARMANOVIĆ: ■ 2
Moskva štiti Nikića, Popova i Šišmakova
PREDSJEDNIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA U MOJKOVCU I PETNJICI
I OVI IZBORI ĆE POTVRDITI DA JE CRNA GORA STABILNA ■ 2 3
AKCIJA POLICIJE: PRETRESI U PODGORICI, BIJELOM POLJU I DANILOVGRADU ■ 12
■5
Uhapšeno petoro, nađena droga, oružje, municija
SAVJET RTCG OSTAJE BEZ JOŠ JEDNOG ČLANA?
Administrativni odbor juče predložio smjenu Vukčevića
POSLOVANJE SKUPŠTINE CRNE GORE U VRIJEME KRIVOKAPIĆA
Od DRI zavisi istraga o trošenju novca i u 2015. ■ 5 ZA NAJBOLJE PONUDE:
marketing@dnovine.me
+382 77 300 104
2
POLITIKA
VUJANOVIĆ SA PREDSJEDNIKOM NJEMAČKE
Crna Gora zaslužila da što prije uđe u EU Crna Gora je zavrijedila da što prije uđe u EU, kazao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović njemačkom kolegi Valteru Štajnmajeru. “Imao sam veoma otvoren dug konstruktivan i srdačan sastanak sa predsjednikom Njemačke Frankom Valterom Štajnmajerom gdje sam bio u prilici da iskažem poštovanje Njemačkoj za podršku ulaska Crne Gore u NATO i uvjerenje koje saopštavamo svim članicama NATO-a da će Crna Gora biti pouzdan član NATO-a i partner svim državama NATO-a. Da iskažemo uvjerenje da će se ubrzati proces Evropskih integracija Crne Gore i očekivanje od Njemačke da ima takvo raspoloženje jer Crna Go-
ra je zavrijedila onim što čini da ima ubrzani proces pristupanja EU”, kazao je Vujanović. Njemački predsjednik je kazao da je Crna Gora dobar primjer regionu. “Iskazao je poštovanje da Crna Gora nema otvorenih pitanja sa svojim susjedima i da ima poziciju vrlo pouzdane države regiona. Interesovao se za ono što je realnost našeg regiona i saopštio odnos državne politike Njemačke da region bude stabilan i da bude u funkciji saradnje svih država regiona”, naveo je Vujanović. Vujanović učestvuje na godišnjoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Bonu. E.H.
DARMANOVIĆ SA ŠEFOM KANCELARIJE ODIHR
Radimo na snaženju demokratskih vrijednosti
Crna Gora i njene institucije konstantno rade na snaženju temeljnih demokratskih vrijednosti, a koje, između ostalog podrazumijevaju i jačanje izborne legislative, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović koji se sastao sa šefom Kancelarije ODIHR-a u Beču Janom Haukasom. Darmanović je podsjetio na opredjeljenje Vlade da nastavi rad na aktivnostima koje vode ka unapređenju ambijenta za implementaciju preporuka ODIHR. On se zahvalio ODIHR-u na konstruktivnom stavu u pružanju ekspertske pomoći Crnoj Gori u cilju unapređenja izbor-
nog procesa. Crnogorski šef diplomatije podsjetio je da su sve dosadašnje reforme izbornog modela u Crnoj Gori urađene u najtješnjoj saradnji sa međunarodnim institucijama i uz širok konsenzus političkih aktera. U kontekstu predstojećih izbora, sagovornici su se saglasili da je partnerska saradnja sa institucijama OEBS od posebnog značaja za jačanje kapaciteta nadležnih institucija Crne Gore, a pogotovu Državne izborne komisije, u cilju dostizanja najviših demokratskih standarda izbornih procesa u najrazvijenijim zemljama EU. E.H.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
PREDSJEDNIK DEMOKRATSKE PART
I OVI IZBORI ĆE POTVRDITI DA JE CRNA GORA STABILNA DRŽAV “U zajednicama kakva je Crna Gora danas nema mirnih perioda. Svaki period je, nažalost, prepun mnogih izazova od čijeg ishoda presudno zavisi dugoročna budućnost svakog od nas pojedinačno, naših porodica, naših gradova, naše zajedničke kuće Crne Gore. Zato su i ovi izbori proba da li je Crna Gora i dalje stabilno na svom političkom stanovištu da želi da sačuva nezavisnost, multietničko društvo, da sačuva i unaprijedi dobre odnose sa svim susjedima, da učvrsti poziciju u NATO, ostvari članstvo u EU, i da iznad svega želi da se intenzivno ekonomski i demokratski razvija i unaprijedi kvalitet života svakog građanina Crne Gore. Garancija za sve to je, dopadalo se to našim političkim protivnicima ili ne, Demokratska partija socijalista“, kazao je lider DPSa Milo Đukanović obraćajući se sinoć mještanima MZ Bor u Petnjici. Đukanović je juče posjetio Mojkovac i Petnjicu, razgovarao sa predstavnicima mjesnih zajednica i građanima, izraža-
vajući zahvalnost za kontinuiranu podršku politici DPS-a.
■ PROTIVNICI CG NISU NI ZA JOTU ODSTUPILI
„Danas smo ovdje povodom sljedećeg izazova. Biće bolje kada, nadajmo se uskoro, Crna Gora doživi intenzivniji razvoj, kada dostigne viši nivo ekonomske i demokratske razvijenosti i kada izbore budemo dočekivali relaksiranije nego što to radimo danas. To će biti potvrda da smo dobro iskoristili ovo naše vrijeme i da smo CG uzdigli do onog nivoa kada se vlast može mijenjati, a da se temeljne vrijednosti do kojih smo došli ne mogu ugroziti. Nažalost, danas još uvijek nije tako. Imamo još u svježem sjećanju sve što se dešavalo uoči izbora 2016. godine, imamo na umu na šta su sve bili spremni naši politički protivnici. Naravno, kada učestvujete na izborima podrazumijeva se spremnost da pobijedite i uzmete vlast, ali ne da ste spremni da to uradite nasilno, protiv volje
građana, na nelegalan način... Posebno se ne podrazumijeva da svoje usluge iznajmite za novac drugim državama i da radite protiv svoje države. Takve imamo i danas za svoje protivnike. Vidimo da oni nijesu ni za jotu odstupili od onoga što su radili uoči oktobarskih izbora prošle godine, onda je jasno potpuno da ovi izbori imaju mnogo veći značaj nego što je to puka procedura izbora čelnih ljudi u ovoj ili bilo kojoj drugoj opštini“, kazao je Đukanović građanima Mjesne zajednice Bor u Petnjici. Đukanović je kazao da u politici sve počiva na povjerenju, te da se povjerenje među odgovornim ljudima ne uspostavlja na bazi lakih obećanja, nego na bazi povjerenja. „Svako od vas, siguran sam, koliko god mu se dopala retorika ovog ili onog političara, kada dođe u situaciju da nekog zaokruži, ima prije svega, na umu što će biti dobro za njega i njegovo potomstvo. Dakle, ne sudimo o lako datim obećanjima nego o sposobnosti onih koji su nam se obraćali da ispune obećanja ko-
Kroz NATO smo dobili moćan bezbjednosni kišobran „Pripadnost NATO - u danas, prije svega, znači veću sigurnost, veću stabilnost. Danas Crnu Goru ne može napadati onaj ko bi je možda želio napadati očekujući neku novu krizu na Balkanu. Jer, napadajući Crnu Goru napada NATO sa-
vez. Prema tome, ulaskom u NATO dobili smo moćan bezbjednosni kišobran koji garantuje da generacije naših potomaka neće morati da prolaze kroz ratove kroz koje su prolazile generacije naših predaka i naše generacije“, istakao je Đuka-
nović. Lider DPS je kazao da ulazak u NATO znači i više od ovoga. „Postali smo dijelom jednog novog sistema vrijednosti, sistema kojem nikada nije pripadala CG ni druge balkanske države“, rekao je Đukanović.
3 TIJE SOCIJALISTA MILO ĐUKANOVIĆ U MOJKOVCU I PETNJICI ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
E
POLITIKA
Đukanović je sinoć, u Mojkovcu, uručio članske karte mladima
AVA ja su dali. DPS je ona partija koja je čuvala mir u CG kada je svuda oko nas bio rat, partija koja je jedina u Crnoj Gori sačuvala multietnički sklad kad su se svuda oko nas prebrojavali po nacionalnoj i vjerskoj osnovi i jedni druge željeli da istrijebe. Mi smo ona partija koja je otvorila vrata naše kuće za 120.000 nevoljnika iz regiona..., partija koja je oslobodila Crnu Goru ekonomske zavisnosti i ekonomskog nedostojanstva“, kazao je Đukanović.
■ OTRIJEZNITE SE, PA DA RAZGOVARAMO
Govoreći o političkoj sceni u Crnoj Gori uoči predstojećih izbora, lider najjače partije u državi je istakao da se DPS nagledala politika, partija i političara koji su u predizbornim kampanjama jeftinim manipulacijama pokušali da zavaraju građane. DPS ih je kontinuirano pobjeđivala i trajala, a oni su „kao meteori, dolazili i prolazili“. „I danas imamo neke koji misle da je ovo optimalno vrijeme za njihovu manipulaciju. Najradije bi pokušali da sakriju sve što je njihova politička prošlost. Vidim da ih jako pogađa kada ih mi opominjemo na tu prošlost i zašto im se ne može vjerovati... Kada ih podsjetimo na to da su bili protiv države Crne Gore, da su formirali Sedmi bataljon koji je trebao da hapsi crnogorsku mladost, da su organizovali rušilačke demonstracije zbog na-
Rezultati DPS-a vrijedni su svakog respekta
SDP ne bira kod koga će sad da unovči svoje tri odsto Đukanović je kazao da postoji jedan broj partija - SDP i URA koje su nastale kao izvorno crnogorske, ali da ih je njihova megalomanija progutala. „Činilo im se da će nekim incidentnim djelovanjem porasti sa tri odsto na 13 ili 23, a danas su u riziku da izgube i tih tri odsto. Počeli su da se dodvoravaju drugima, želeći da svojih tri odsto bolje unovče nego što su mislili da su ih unovčili kod nas, ponašaju se sitno, šićardžijski, zanemarujući interese države i danas služe tuđim interesima. Dopadalo se to njima ili ne oni danas stoje uz Demokratski front koji je postao plaćenik za tuđe interese. Oni dašeg priznavanja Kosova, kad ih podsjetimo da ne priznaju crnogorsku zastavu, nego da im se priviđa trobojka kao državna zastava, onda oni izbace neku sličicu iz porodičnog albuma od dvije godine, u kupaćim gaćicama na obali mora... Jedino što bih iz toga mogao da izvedem kao zaključak jeste da nam sugerišu da je njihova politička pamet danas na tom nivou kao kad su se kupali u plićaku sa tatom i mamom. Što onda zapravo traže u ovom ozbiljnom poslu? Jer moraće još da ozbiljno rade na sebi, da ozbiljno odrastu, da se ozbiljno odškoluju, da postanu odgovorni ljudi, da razumiju da se ne smije obmanjivati...“, poručio je Đukanović, aludirajući na Demokrate.
nas drže stranu upravo toj anticrnogorskoj politici i pokušavaju da obmanu crnogorsku javnost. Mislim da je danas zadnji tren da im se zahvalim. Ja sam to uradio što se mene tiče, ali pozivam i vas i vaše sugrađane da to uradimo ovoga puta, da ih smjestimo tamo gdje treba da budu, a to je ispod cenzusa, da ostanu vanparlamentarna partija da shvate da ne mogu djelovati protiv naše zajedničke državne kuće, a u Petnjici dobijati parlamentarni status. To je prosto neprirodno. Neprirodno i zbog toga mislim da je vrijeme da im kažemo da ne podržavamo tu prevratničku, izdajničku politiku..., kazao je Đukanović. Lider DPS je poručio tom političkom konkurentu da treba da priznaju grešku ako su je napravili, da priznaju da su bili u zabludi kada su išli na beogradske mostove. „Ako ste išli na beogradske mostove da podržite Slobodana Miloševića u ratu protiv NATO pakta, ako ste išli tamo da prizivate da bombarduju i Crnu Goru, jer su govorili „nijesmo gubavi“, kažite da su to bile vaše zablude. Tada ćemo vam više vjerovati. Dođite onda da razgovaramo nakon što ste se otrijeznili o vašem pogledu u budućnost. Ali, sve dotle dok pokušavate, da s tom pameti kažete da to nijeste vi, nego da ste vi onaj u kupaćim gaćicama od dvije godine, mi vam ništa nećemo vjerovati“, kazao je Đukanović. V.Š.
Na svečanoj tribini u Mojkovcu, predsjednik DPS Milo Đukanović uručio je 31 člansku kartu novim članovima partije u tom gradu. Đukanović je u prepunoj sali mojkovačkog Centra za kulturu rekao “da se i u ovoj kampanji suočavamo sa tim da DPS građanima govori o rezultatima koji su vrijedni svakog respekta, i imamo opoziciju koja je i dalje, bez ikakve ideje”. “Njihov program se svodi na jednu besomučnu kritiku, besomučno laganje o DPS, pokušavajući da nam pripišu nešto što mi nikada nijesmo ni govorili ni radili. Zato mislim da DPS dobija povjerenje, jer zdravorazumska većina u Crnoj Gori od oka vidi da je ono što smo dobro uradili za Crnu Goru neuporedivo vrednije od grešaka koje smo počinili”, kazao je predsjednik DPS-a. On je kazao da se kao nova politička ponuda pojavljuju Demokrate, koje skrivaju da su podmladak SNP, partije koja je sve učinila da Crne Gore ne bude. “Taj podmladak danas
je zakačio crvenu kravatu i misli da je to dovoljno da se predstavi u novom svijetlu, a zapravo riječ je o ljudima koji imaju, rekao bih, vrlo sumnjive pobude kada je u pitanju i crnogorska sadašnjost i crnogorska budućnost. Znam da se oni danas stide te svoje prošlosti. Znam, i s pravom se stide. Jer jeste za stid ako makar jednu trećinu životnog vijeka provedete radeći protiv državne kuće u kojoj živite, to jeste za stid”, rekao je Đukanović. On je istakao da ne sumnja da će DPS i na ovim izborima uspjeti da pokaže šta je njena mjera. “Kao što jednako tako mislim da treba da pokažemo i šta je mjera ovim političkim prevrtačima koji i dalje žele da žive od stare slave. Mislim na SDP, jasno je, pametan čovjek bi se zapitao „A šta onda ja mislim o tom narodu, ako sam ja jedini na pravoj strani istorije i nikad nijesam preskočio 3%. Znači, 97% mog naroda je na krivoj strani istorije jer nijesu uspjeli da prepoznaju te moje državničke kvalitete i sposobnosti“, rekao je on. M.P.
SDP i URA u koaliciji sa četnicima
Đukanović se zapitao kako neko ko je doprinosio u mjeri kojoj je mogao da ostvarimo nezavisnost, da idemo evroatlantskim putem, danas može biti značajna podrška upravo onima koji nastupaju kontinuirano sa anticrnogorskih pozicija, koji služe tuđim interesima, koji pokušavaju da sruše Crnu Goru
i izazovu bratoubilaštvo u njoj. “A to danas radi SDP, to danas radi URA. Jer nema valjda nikakve dileme bi li ili ne bi li, pogledajmo Budvu – bi, pogledajmo Kotor – bi, pogledajmo đe kod su došli u šansu, oni su ušli u koaliciju sa četnicima u Crnoj Gori“, naglasio je Đukanović.
4
politika
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
saradnja asK i dri
RadOnjić i daBOvić POtPiSali SPORazum Direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić i predsjednik Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović potpisali su Sporazum o saradnji, sa ciljem da se kroz zajedničke aktivnosti pruži doprinos unaprjeđenju odgovornosti političkih subjekata, te jačanju integriteta i dobrog upravljanja javnim sredstvima. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja definiše i razgraničava nadležnosti nadzora nad sprovođenjem ovog zakona koji vrši Agencija, odnosno revizije godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata čiji ukupan prihod prelazi 10.000 eura, koju vrši DRI. “Kako bi pružile doprinos ostvarenju navedenih individualnih ciljeva i nadležnosti, strane potpisnice Sporazuma su prepoznale potrebu i prostor za uspostavljanje i unapređenje saradnje, međusobnu razmjenu iskustava, podataka i dobre prakse, kao i promovisanje rezultata saradnje kroz zajedničke aktivnosti”,
navodi se u saopštenju. Potpisnice Sporazuma će, kako su kazali, razvijati međusobnu saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa, a naročito u dijelu obezbjeđenja zakonitog, efektivnog, ekonomičnog, efikasnog i transparentnog upravljanja i raspolaganja javnim sredstvima i državnom imovinom, efikasne i djelotvorne kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, jačanja principa dobrog upravljanja i ukupnog integriteta institucija i odgovornih lica u njima. “Sve ovo može biti ostvareno kroz ispunjavanje propisanih zakonskih obaveza i poštovanja postavljenih revizorskih i antikorupcijskih pravila i standarda, organizovanja aktivnosti koje za cilj imaju podizanje nivoa javne svijesti o jačanju odgovornosti u raspolaganju javnim sredstvima, štetnosti korupcije i promovisanju principa dobrog upravljanja, kao i u drugim oblastima od zajedničkog interesa o kojima se potpisnice Sporazuma dogovore”, navodi se u saopštenju ASK. E.H.
Brajović sa predstavnicima oeBs/odiHr
Pozvaće OEBS za predsjedničke izbore U narednim nedjeljama će biti pripremljeni nacrti potrebnih zakonskih rješenja, koja će nakon usaglašavanja sa ODIHR-om biti usvojena u Skupštini, najavio je predsjednik parlamenta Ivan Brajović. Brajović se juče sastao sa šefom Kancelarije ODIHR-a u Beču Janom Haukasom, šefom
Odjeljenja ODIHR-a za izbore Aleksandrom Šlikom i šeficom Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije. “Imamo svojevrsni paradoks neučešća opozicije u radu Skupštine i Radne grupe, pri čemu zahtijevaju unaprjeđenje izbornog zakonodavstva. Da li to predstavlja vrstu opstrukciju ili ali-
bi za sve buduće izborne neuspjehe, neka procijene građani Crne Gore”, izjavio je Brajović. U razgovoru sa predstavnicima OEBS/ODIHR-a su učestvovali potpredsjednici Skupštine Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu, kao i predsjednica Radne grupe Marta Šćepanović. E.H.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
politika
5 Foto: Darko Jovanović
o poslovanju skupštine crne gore
Od DRI zavisi istraga o trošenju novca i u 2015.
Ukoliko DRI u godišnji plan rada za 2018. godinu uvrsti i reviziju izvještaja o radu Skupštine za 2015. godinu, biće jasnije da li je i u tom periodu bilo zloupotreba novca iz budžeta o kojima se sve više govori u posljednje vrijeme. Izvještaj Državne revizorske institucije o radu parlamenta, pokazao je da čak 239 putnih naloga iz 2016. nije razduženo i da je po njima isplaćeno 120.780 eura. Ovi podaci otvorili su priču o sumnjivom trošenju novca u crnogorskom parlamentu i u 2015. godini, a poslanici vladajuće koalicije saglasni su da je revizija poslovanja parlamenta za tu godinu neophodna. Poslanik DPS i član Odbora za ekonomiju Branko Čavor kaže da je izuzetno važno da DRI uradi pomenutu reviziju. “A to, prije svega, zato što bi se tim izvještajem donijele određene preporuke koji bi preduprijedile ono što se desilo i u 2016. godini. DRI je konstatovala da to nije uradila za godinu prije, ali da po-
stoji mogućnost i da će razmisliti o tome da urade reviziju i za 2015.”, rekao je Čavor za Dnevne novine. Dodaje da je ta ideja iznešena kako bi se zaštitio dignitet i ugled parlamenta, a koji je narušen dešavanjima iz 2016. godine. “Osim toga, taj izvještaj bio bi dobra prilika da izvještaj za 2017. godinu bude oslobođen propusta i baziran na tim preporukama koje su sada date, a da vas podsjetim date su 23 preporuke”, dodao je Čavor. Predsjednik Senata DRI, Milan Dabović, međutim, nije siguran da li će finansijsko poslovanje Skupštine iz 2015. biti predmet ispitiva-
nja revizora. To, kaže Dabović, zavisi od godišnjeg plana rada za narednu godinu. “Do kraja godine usvajamo godišnji plan za narednu godinu, znači do 31. decembra moramo usvojiti plan, s tim što on ostaje tajna dok ne počnemo revizije”, objasnio je Dabović u izjavi za DN. Na pitanje da li bi, da je urađena revizija za 2015. godinu, bile spriječene zloupotrebe sljedeće godine, on je
kazao da kao revizor ne može da razmišlja na taj način. “Ja mogu da funkcionišem samo na osnovu onog što utvrdimo u postupku revizije”, rekao je Dabović. Kaže i da izvještaj za 2015. nije urađen jer je u trenutku kada je dogovoran plan, procijenjeno da prioritet u reviziji imaju drugi subjekti, prije skupštine. Dok se čeka odluka DRI, sve češće se postavlja pitanje
kako je došlo do fiktivnih putnih naloga, ali i gdje su završile pare iz budžeta. S obzirom da su političke partije već uputile poziv Vrhovnom državnom tužiocu da ispita trošenje novca crnogorskog parlamenta, za očekivati je da se ona proširi i na 2015. godinu i da se provjere sve stavke na koje su svojevremeno ukazivali i poslanici Odbora za finansije u prošlom sazivu. J.Đ.
Za “ostale naknade” u 2015. potrošeno 150.000 eura
Da bi i 2015. godina, mogla biti godina zloupotreba, pokazuje izvještaj o radu Skupštine za taj period. Naime, u dijelu koji se odnosi na finansije, navodi se da je parlament probio budžet za službena putovanja za
čak 150.000 eura. Budžetom je predviđeno da se za ove svrhe utroši 625.000 eura, a potrošeno je 775.000. Ovo nije jedina sporna stavka u finansijskom izvještaju. Pod stavkom “ostala lična primanja” navodi se da
je umjesto predviđenih 31.000 eura potrošeno 152.570 eura. Ipak najsumnjivija, koja baca sjenku na uredno finansijsko poslovanje parlamenta je stavka “ostale naknade”, gdje je budžet premašen za čak 501
% potrošnje u odnosu na Zakon o budžetu za 2015. Ovom stavkom predviđena je potrošnja od 30,000 eura, a potrošeno je pet puta više - 150.000. Šta su ostale naknade, trebalo bi da pokaže istraga, ukoliko do nje dođe.
administrativni odbor predložio
Skupština odlučuje ostaje li Vukčević u Savjetu
Skupštinski Administrativni odbor jednoglasno je ocijenio da je član Savjeta Radiotelevizije Crne Gore Nikola Vukčević prekršio Zakon o nacionalnom javnom emiteru i predložio parlamentu da ga razriješi sa te funkcije. Vukčević je ranije tokom sjednice saopštio je da ne vidi prostor za ostavku na tu funkciju, jer se ne osjeća krivim, a i savjest mu je, kako je rekao, mirna. ASK je ranije donijela odluku da je Vukčević u konfliktu interesa jer je primio rediteljski honorar od nezavisne produkcije Galileo u iznosu od 2.600 eura. Takođe su donijeli odluku da je u konfliktu interesa jer nije prijavljivao imovinski karton od imenovanja na mjesto člana Savjeta. Vukčević je u svom izjašnjenju naveo da se juče razgovaralo o stvari koja nije pravnosnažna, jer je podnio
tužbu Upravnom sudu, pa se nisu stekli fer uslovi za njegovo izjašnjenje, te da se radi o neprincipijelnoj situaciji pred Odborom, koja može implicirati druge stvari, zbog čega je došao sa svojim advokatom. Škrelja je, reagujući, rekao da se Vukčević ne može pozivati na Ustav, da ne mogu čekati presudu Upravnog suda, te da treba da bude zahvalan što su ga izabrali da bude član Savjeta RTCG-a ispred Skupštine. Vukčević je ocijenio da njegovo režiranje filma, od čega je prihodovao 2.600 eura nema veze sa radom u RTCG-u, jer nikada nije prikazivan na Javnom servisu, te da je odluka Agencija nezakonita i donesena na osnovu pogrešno utvrđenih činjenica. “Zakon propisuje da je neophodno da je privatni interes izazvao stvaranje javnog interesa u podređeni interes,
Sa jučerašnje sjednice Administrativnog odbora
do čega nije došlo”, naveo je Vukčević. On smatra da rediteljski honorar, stečen na zakoniti način, u iznosu od 2.600 eura, nije mogao da utiče na njegov rad u Savjetu i da je apsurdno da mu se zabrani bavljenje profesijom tokom petogodišnjeg mandata u Savjetu. Na pitanje o prihodima,
Vukčević je naveo da ima prihod kao član Savjeta RTCG u iznosu od 470 eura, i zaradu na fakultetu, a da ima zakonsku obavezu da prihode i imovinu Agenciji za sprečavanje korupcije prijavi do marta 2018, što će i učiniti. Vukčević je podsjetio da ga je Administrativni odbor izabrao za člana Savjeta prije tri
godine, na predlog Univerziteta Crne Gore, upravo vrednujući njegovu biografiju i stručne reference reditelja. “U pitanju su isti biografski podaci koji mi se sada, pogrešnim i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem i pogrešnom primjenom materijalnog prava, uzimaju za smetnju”, istakao je on. Vukčević je upitao da li to znači da sadašnji Administrativni odbor tumači da prethodni nije dobro radio svoj posao, uključujuči i čitav prethodni saziv Skupštine. Članovi Odbora pitali su Vukčevića da li je ASKu prijavljivao svoj imovinski karton u prethodne tri godine, koliko obavlja funkciju člana Savjeta. On je naglasio da ASK za tri godine nikada nije reagovala na neprijavljivanje izvještaja o prihodima „i eventualno njihov doživljaj da sam u sukobu interesa”. J.Đ.
EKONOMIJA 1.1821 0.8978 133.22 1.1654 71.079 118.05 7.5503
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
AU = 1,286.55$
MONTENEGRO BERZA
USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:
PLEMENITI METALI
KURSNA LISTA
6
AG=17.03$
NAZIV LUBA BUDR MIPR PREN TREN-O
NAJVEĆI PROMET CIJENA 0,2602 5,7000 0,7000 0,6100 0,0487
KOLIČINA 14.412 256 1.000 800 10.000
OBIM U € 3.750,5700 1.459,2000 700,0000 488,0300 487,0000
PROMJENA 0,04% 0,00% 0,00% -0,02% 0,21%
PREDLOG ZAKONA O BUDŽETU ZA 2018. DOSTAVLJEN SKUPŠTINI
ZA REFINANSIRANJE I OTKUP DUGA VLADA SE MOŽE ZADUŽITI DO 400 MILIONA
V
lada se u narednoj godini može zadužiti do 400 miliona eura za potrebe otkupa i refinansiranja državnog duga, navodi se u Predlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2018. koji je juče dostavljen Skupštini na usvajanje.
Ovo zaduženje se, kako se ističe u dokumentu, može obezbijediti kroz aranžman sa Svjetskom bankom, međunarodnim finansijskim institucijama, emisiju obveznica na domaćem ili međunarodnom tržištu, zaključenjem
kreditnih aranžmana ili izdavanjem državnih zapisa.
■ ZAŠTITA
OD RIZIKA
Predloženim zakonom planirano je i već najavlje-
no zaduženje od 296 miliona eura radi obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta. Od toga se na otplatu duga i obaveza iz prethodnog perioda i finansiranje kapitalnog budžeta odnosi 106 miliona eura, a 190 miliona na izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Novac za finansiranje gradnje auto-puta Vlada će obezbijediti kroz aranžma-
DRŽAVNA KASA U NAREDNOJ GODINI BIĆE “TEŠKA” 2.001.134.964,15 EURA, IZVORNI PRIHODI PLANIRANI SU NA 1,7 MILIJARDI, A RASHODI NA 1,82 MILIJARDE
ne sa kineskom Exim bankom ili drugom finansijskom institucijom, emisijom obveznica na domaćem ili međunarodnom tržištu, zaključenjem bilateralnih aranžmana ili izdavanjem državnih zapisa do visine neophodne za implementaciju ovog projekta. “Vlada u 2018. godini radi zaštite od rizika kursnih i kamatnih promjena, može zaključiti svop ugovore i
POVEĆANA FISKALNA DISCIPLINA I NAPLATA PRIHODA
Redovni sastanci dali rezultate
Praksa redovnih koordinacija, koja je uvedena na početku mandata aktuelne Vlade, dala dobre rezultate koji se ogledaju u povećanju naplate prihoda i većoj fiskalnoj discipline, ocijenio je premijer Duško Marković na sastanku sa rukovodiocima organa inspekcije. On je najavio da će od naredne godine slične redovne sastanke održavati i radi koordinacije rashodne strane budžeta. Na sastanku kojem su prisustvovali direktori Poreske uprave Miomir M. Mugoša, Uprave carina Vladan Joković i Uprave za inspekcijski nadzor Alija Košuta, kao i njihovi saradnici, prezen-
tirani su najnoviji podaci o prihodnoj strani budžeta iz nadležnosti inspekcijskih službi. “Poreska uprava je u oktobru naplatila 80.756.436 eura, što je 4.902.352 eura više nego u istom razdoblju prošle godine i 2.551.501 eura više od naplate planirane budžetom, dok je u deset mjeseci ove godine naplaćeno oko 30 miliona više nego 2016. i oko 18 miliona iznad plana”, saopšteno je nakon sastanka. Uprava carina je, kako se navodi, naplatila do kraja oktobra u bruto iznosu 576.056.687 eura, što je 82.342.764 eura više nego u istom
razdoblju 2016. “Uprava za inspekcijske poslove je u septembru i oktobru sprovela 9.678 inspekcijskih pregleda, utvrdila tri hiljade nepravilnosti, izdala 1.307 prekršajnih naloga na ukupno 472.510 eura kazni, podnijela 152 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 18 krivičnih prijava”, saopšteno je iz Vlade. Sastanku su prisustvovali i ministri ekonomije i održivog razvoja i turizma Dragica Sekulić i Pavle Radulović i u ime Ministarstva finansija generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem Novo Radović.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
NAZIV KOGE TREN-O LUBA MIPR BUDR
DOBITNICI
CIJENA
KOLIČINA
OBIM U €
0,1320 0,0487 0,2602 0,7000 5,7000
1.575 10.000 14.412 1.000 256
207,9000 487,0000 3.750,5700 700,0000 1.459,2000
PROMJENA 1,54 0,21 0,04 0,00 0,00
NAZIV PREN TREN BUDR MIPR LUBA
7
EKONOMIJA GUBITNICI
CIJENA 0,6100 0,0926 5,7000 0,7000 0,2602
KOLIČINA 800 5.000 256 1.000 14.412
OBIM U € 488,0300 463,0000 1.459,2000 700,0000 3.750,5700
PROMJENA -0,02 0,00 0,00 0,00 0,04
nih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, tačnije kupovinu medicinske opreme je do pet miliona eura sa PDV-om i biće realizovano kroz kreditni ili lizing aranžman od najmanje pet godina. U 2018. postaće efektivni krediti kod Njemačke banke za razvoj za projekat “Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda na crnogorskom primorju, faza V, komponenta 2” u visini do 8,8 miliona eura i kod Evropske banke za obnovu i razvoj za projekat rekonstrukcija magistralnih puteva u visini do 10 miliona.
P
■ DAJU DVIJE GARANCIJE
ugovore o kupovini derivata”, navodi se u Predlogu zakona o budžetu. Predloženim zakonom planirano je da Vlada iduće godine potpiše kreditne aranžmane ili da oni postanu efektivni u ukupnom iznosu od 158,8 miliona eura. Tako će sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj biti sklopljena tri kreditna aranžmana i to za projekat “Energetska
158 efikasnost” šest miliona eura, projekat jačanja institucija i poljoprivrede MIDAS 2
MILIONA EURA IZNOSIĆE KREDITNI ARANŽMANI KOJI ĆE BITI SKLOPLJENI ILI POSTATI EFEKTIVNI 2018.
do 30 miliona i za projekat “Unapređenje poreske administracije” do 14 miliona.
Za projekte rekonstrukcije magistralnih puteva Vlada će se kod Evropske investicione banke zadužiti 40 miliona eura, dok će zaduženje za nabavku tri helikoptera bito 30 miliona, a kreditor će biti izabran tokom godine. Zaduženje kod Banke za razvoj Savjeta Evrope za izgradnju zatvora u Bijelom Polju iznosi do 15 miliona, a zaduženje za potrebe jav-
U narednoj godini Vlada će izdati garancije vrijedne 27 miliona eura, uz obavezu obezbjeđivanja kolaterala državi. Garancije će biti date za kredit Crnogorskog elektronskoprenosnog sistema kod Njemačke banke za razvoj za projekat izgradnje elektroenergetske infrastrukture na poluostrvu Luštica, u iznosu od 20 miliona i za kreditni aranžman Željezničke infrastrukture i Evropske investicione banke, za projekte rekonstrukcije i unapređenja željezničke infrastrukture, u iznosu do sedam miliona eura. Bo.D.
MONTENEGROBERZA AFIRMIŠE TRŽIŠTE KAPITALA
Deflacija 0,7 odsto
OBJAVILI BROŠURU ZA OVU GODINU
Mjesečna deflacija u oktobru, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 0,7 odsto, saopšteno je iz Monstata. U odnosu na isti mjesec prošle godine, potrošačke cijene u oktobru mjerene HCIP-om, bile su više 2,9 dsto. “Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena usluga smještaja, kratkotrajnih dobara za rutinsko održavanje domaćinstva, voća, usluga ishrane u ugostiteljstvu i goriva i maziva”, naveli su u Monstatu.
Montenegroberza je objavila ovogodišnju brošuru pod nazivom Berzansko tržište Montenegroberze - crnogorsko tržište odabranih. “Cilj izrade brošure je još jedan pokušaj da se afirmiše tržište kapitala u cjelini i da se na jednom mjestu prikažu najkvalitenije kompanije koje se nalaze na berzanskom tržištu”, navodi se u saopštenju. Cilj je i da se investiciona javnost informiše o svemu što definiše berzansko poslovanje u Crnoj Gori – regulativi, opštim
trendovima na Montenegroberzi, organizaciji tržišta, pojedinačnim hartijama od vrijednosti koje se nalaze na tržištu. U brošuri se nalaze najvažni-
je informacije o Atlas banci, Crnogorskoj komercijalnoj banci, Prvoj banci Crne Gore, Luštica Development-u, Crnogorskom Telekomu, Crnogorskom elek-
troprenosnom sistemu, Plantažama, kompaniji CMC, Invest banci Montenegro, Institutu “Simo Milošević” i Port of Adria. Brošura obuhvata i Luku Bar, Montecargo, Rudnik uglja, Swiss osiguranje, Zetatrans, Željezničku infrastrukturu, Željeznički prevoz, Primorje Hotels & Restaurants, Barsku plovidbu, Hotelsku grupu Budvanska rivijera, Elektroprivredu Crne Gore, Hipotekarnu banku, Jugopetrol, Marinu Bar i Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera. (Mina-biznis)
8
Ekonomija
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
U MA RAZMIŠLJAJU O NABAVCI AVIONA
Odluka o floti na državi
Petri i Marković na jučerašnjem sastanku
PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ RAZGOVARAO SA DELEGACIJOM MMF-A
Dobri izgledi za 2018. uz sprovođenje mjera štednje U MMF-u smatraju da je Vlada za godinu napravila ogromnu razliku
Ova godina je bila uspješna za Vladu i crnogorsku fiskalnu politiku, a postoje sve pretpostavke da i naredna bude takva, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku premijera Duška Markovića i delegacije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Šef Misije MMF-a za Crnu Goru Martin Petri kazao je da izgledi naše države prije godinu nijesu bili ovakvi. “Za samo jednu godinu napravili ste ogromnu razliku. Čestitam Vladi Crne Gore na uspješno sprovedenim teškim mjerama. Izgled za 2018. je dobar ako predviđene fiskalne mjere budu izvedene”, rekao je Petri. On je u razgovoru pobrojao više oblasti u kojima MMF smatra da može doći do izazova pri čemu je kao izazov na-
veo i nastavak ,gradnje prioritetne dionice auto-puta. U okviru srednjoročnih ekonomskih reformi Vlade važnih za jačanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski rast, šef Misije MMF-a je istakao značaj reformi u oblastima poput penzijskog sistema, javne uprave, finansiranja lokalne samouprave i reforme u banakrskom sektoru. “Istovremeno se saglasio sa premijerom da u srednjem roku, u okviru poreskih reformi, treba analizirati mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja rada”, navodi se u saopštenju. Marković je informisao delegaciju MMF-a o poboljšanim fiskalnim performansama u ovoj godini, postignutim zahvaljujući rezultatima fiskalne konsolidacije, kao i o
Predlogu zakona o budžetu za 2018. Takođe je, kako se dodaje, istakao zadovoljstvo snažnim ekonomskim rastom od projektovanih četiri odsto u ovoj godini, uz očekivanje nastavka dobrog trenda u 2018. “Premijer je tom prilikom rekao da je Vlada čvrsto opredjeljena da odmah po okončanju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare počne gradnja naredne dionice od Mateševa do Anjdrijevice”, saopšteno je nakon sastanka kojem je prisustvao i ministar finansija Darko Radunović. Sa delegacijom MMF-a juče se sastao i guverner Centralne banke Radoje Žugić, a sagovornici su ocijenili da je neophodno nastaviti implementaciju mjera fiskalne konsolidacije do uspostavljanja pune održivosti i stabilnosti finansija.
PU PREDSTAVILA NOVI TRETMAN VELIKIH PORESKIH OBVEZNIKA
Odluku o tome da li će Montenegro Airlines (MA) nabavljati avione, kojeg tipa i po kom aranžmanu donijeće država, jer je riječ o jednoj od ključnih odluka za budućnost preduzeća, saopšteno je iz nacionalne avio-kompanije. Menadžment MA, kako su kazali, priprema i analizira detaljnu prihodovnu i troškovnu strukturu po više scenarija, kroz biznis plan na pet i više godina. “Ovakav pristup pod ra z u m i j e va princip nabavke aviona kroz operativni lizing, pri čemu je moguće sklopiti izuzetno povoljne finansijske aranžmane koji su višestruko jeftiniji i manji u odnosu na iznose koji se pominju u medijima i koji se odnose na
kupovinu aviona”, naveli su u MA. Kompanija je predstavila i rezultate poslovanja koji su pokazali da je za prvih deset mjeseci ove godine u redovnom, čarter i kod-šer saobraćaju prevezeno 507.040 putnika, od čega skoro 300.000 od juna do kraja septembra. “Pored redovnih destinacija, na kojima kompanija leti, realizovane su i serije čarter letova za jug Italije, Slovačku, Izrael, Finsku, manje serije čartera prema Francuskoj i Austriji, kao i niz pojedinačnih čarter letova prema drugim destinacijama”, navodi se u saopštenju. Kompanija je, kako dodaju, ostvarila ukupan nalet flote od 9.420 blok sati, odnosno 6.150 letova. A.N.
Bjelasica Rada
STEČAJNA UPRAVA RASPISALA OGLAS
Bjelasice Rade Za porez platili 300 miliona eura Imovina na prodaji za 2,09 miliona
Veliki poreski obveznici, njih 246, su u prvih deset mjeseci ove godine platili oko 300 miliona eura poreskih prihoda, dok njihov godišnji prijavljeni promet iznosi blizu pet milijardi eura, saopšteno je iz Poreske uprave (PU). Predstavnici te institucije juče su se sastali sa velikim poreskim obveznicima, privrednicima i računovođama kako bi im predstavili novi koncept u tretmanu velikih poreskih obveznika, osmišljen po preporukama eksperta MMF-a Džona Bjukenona. Novi koncept na sa-
Sa sastanka
stanku je predstavio direktor PU Miomir M. Mugoša. “Nastojimo da se tretman ovog segmenta poreskih obveznika izdvoji u odnosu na ostale obveznike, i to balansiranjem proaktivnih aktivno-
sti i mjera inspekcijskog nadzora zasnovanog na kvalitetno obavljenoj analizi rizika, koji će kao takav biti usmjeren isključivo na najrizičnije poreske obveznike”, rekao je Mugoša.
Stečajna uprava bjelopoljskog preduzeća Bjelasica Rada juče je raspisala oglas za prodaju cjelokupne imovine kompanije, po ukupnoj početnoj cijeni od 2,09 miliona eura. Na prodaju je ponuđen objekat fabrike za flaširanje vode, površine 2.970 metara kvadratnih, čija je cijena 941.970 eura. Osim fabrike, prodaju se i mašine, oprema i vozila, za 702.740 eura, kao i cjevovod Lješnica-Fabrika, za 68.880 eura.
“Zemljište u Lješnici površine 1,950 metara kvadratnih prodaje se za 4.420 eura, zemljište u krugu fabrike za 202.210 eura , kao i ono u krugu stare pekare za 171.860 eura”, navodi se u oglasu, prenosi Mina-biznis. Prijave za učešće u javnom nadmetanju zainteresovani mogu slati do 15. decembra, do deset sati i 30 minuta, a pravo učešća imaju građani i preduzeća koja uplate depozit od pet odsto od početne cijene imovine.
10
Hronika
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
neprimjereno dobacivanje okrivlj
ministar o postupanju moskve:
Darmanović tvrdi da Moskva štiti Popova, Šišmakova i Nikića Ruski državljani Edvard Šišmakov i Vladimir Popov, kao i crnogorski Ananije Nikić, koji se nalaze na optužnici za pokušaj terorizma, a nedostupni su nadležnim organima, imaju zaštitu Moskve, kazao je Radiju Crne Gore ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. “Prvo su izvučeni iz Beograda, a potom nije dozvoljeno našem tužiocu da ode u Moskvu da ih ispita. Tako da opstrukcije pravde postoje na značajnom nivou, isto kao i politički azil za Nikića”, kazao je Darmanović. Šef diplomatije ističe da je jasno da postoji izvjesna bojazan šta bi Šišmakov, Popov i Nikić mogli reći o onome što se događalo u Crnoj Gori u oktobru, na dan izbora. “Mi ne sumnjamo da će oni uživati zaštitu i to je prosto bilo za očekivati. Nezavisno od toga, vjerujemo da će pravda, ovakva ili onakva, biti sprove-
Prvo su izvučeni iz Beograda, a potom nije dozvoljeno našem tužiocu da ode u Moskvu da ih ispita. Tako da opstrukcije pravde postoje na značajnom nivou, isto kao i politički azil za Nikića, kazao je Darmanović
dena, u zavisnosti od toga šta utvrdi sud. Da li će Rusija ikada u tome sarađivati, to nije pitanje za nas”, ističe Darmanović. On je konstatatovao da najnovije izjave šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova samo svjedoče da obnavljanje odnosa sa Moskvom ne ide lako, konstatovao je crnogorski ministar vanjskih poslova. “O tome koliko su tačne te izjave s jedne strane reći će sud u Crnoj Gori koji razmatra taj slučaj. Što se tiče nas, mi znamo što se zbilo. Da li će se na sudu to dokazati i u kojoj mjeri, to je drugo pitanje. Sud je odvojen od politike. Što se tiče istinitosti tih izjava, možemo da kažemo da su tačne otprilike isto onoliko koliko je bila i tvrdnja da nikada nije bilo ruskih vojnika na Krimu”, navodi Darmanović. On je u izjavi za Radio Crne Gore kazao i da izvještaj nove kosovske komisije za demarkaciju granice za Crnu Goru nije ništa posebno novo. “Nova Vlada Kosova dovodi Sporazum u pitanje. Crnoj Gori se ne žuri, mi nikoga ne pritiskamo, razumijemo da u demokratijama dvotrećinsku većinu nije uvijek lako obezbijediti”, ističe Darmanović. Vjeruje da će demokratske institucije Kosova vremenom prihvatiti Sporazum o razgraničenju.
Sinđelić: DF že Da StraDa što više ljuDi iSpre parlamenta
Demokratski front je želio da na dan izbora ispred parlamenta strada što više ljudi, srpskih ljudi, a da sebi stavi novac u džep, kazao je svjedok saradnik Saša Sinđelić na jučerašnjem suđenju optuženima za pokušaj terorističkog napada 16. oktobra prošle godine. Nakon te izjave burno je reagovao optuženi lider Demokratskog fronta Milan Knežević koji je uputio pogrdne riječi svjedoku saradniku: “Šljamu jedan, pogledaj me u oči”, zbog čega ga je sudija udaljila iz sudnice. Ubrzo mu se pridružio i klupski kolega okrivljeni Andrija Mandić, koji je istim prizemnim vokabularom vrijeđao Sinđelića, zbog čega je i on izbačen iz sudnice.
■ PRVI “PROPJEVALI” LIDERI DF-A
Sinđelić je na pitanja advokata Branka Anđelića odgovorio da nije potpuno vjerovao Paju Velimiroviću, zbog čega mu i nije pominjao Edija. “Da sam mu vjerovao 100 odsto, rekao bih mu za Edija. Ispri-
čao sam mu ono što sam smio. Njemu je oružje bilo dostupno na Kosovu. A, pošto je odbio da radi za šiptarsku policiju, ne bi me, valjda, njima prijavio? Da sam sumnjao da će me prijaviti, ne bih mu dao taj zadatak. On je zaista bio zagrijan za ideju. Bio je poletan do samog kraja. Šta se desilo s njim, pa je sve prijavio, nijesam siguran”, kazao je Sinđelić. On je kazao da 100 odsto siguran da su o svemu prvi “propjevali” upravo lideri DF-a. Advokata Anđelića zanimalo je zatim koji su to ljudi koji bi u kritičnom momentu mogli biti na strani Mila Đukanovića sa spiska koji mu je Edi pokazao, osim Brana Mićunovića, na šta mu je Sinđelić odgovorio da ne poznaje te ljude. On je kazao da se nije plašio da će njegovi ljudi biti pobijeni od onih sa spiska koji podržavaju Mila Đukanovića, jer mu je Edi objasnio na koji način će to sa DF-om organizovati. On je kazao da su ga dan prije izbora pouzdano izvijestili da u Crnoj Gori ima 500 ljudi, te da mu je Edi rekao da sve ide po planu.
“Ko je njemu davao te informacije, ja ne znam”, kazao je Sinđelić.
■ NIJE PROVJERAVAO LJUDE I ORUŽJE
Zatim je odgovarao na pitanja vezana za kupovinu drona u jednoj radnji u Smederevu. “Prilikom kupovine drona nijesam pokazivao nikakva dokumenta. Tada je svako, pa i djeca su mogla da ga kupe. Da je bio zabranjen, ne bi mogao da stoji na tezgama i da se prodaje”, kazao je Sinđelić. Svjedok saradnik je kazao da mu Mirko Velimirović nije preciznije rekao gdje su ljudi smješteni i kakav je plan, niti zašto su nervozni 15. oktobra. “Ja to ne mogu da odgovorim. To treba da pitate Velimirovića. Ironično sam rekao Velimiroviću neka uđu u Skupštinu sami ako im je dosadno. On je tada počeo da vrda, tada mi nije bilo jasno zašto, sada mi je jasnije”, objasnio je Sinđelić. On je tvrdio da nije provjeravao da li je stiglo 500 ljudi i 50 pušaka u Crnu Goru, jer da su Velimirović i Dikić uzeli novac, a odustali, siguran je da bi se Edi pobrinuo da bud pronađeni i kažnjeni. “Edi je imao plan za sve. Nije tih 50 kalašnjikova igralo neku ulogu. I jeste i nije. Edi mi je rekao da imaju ljude u policiji koji bi prešli na njihovu stranu. Tako da je 50 kalašnjikova bila neka vrsta ispomoći, jer su oni već imali dosta spremnog oružja”, kazao je on. Zatim je uslijedilo pitanje advokata Anđelića šta je očekivao sa tolikom količinom oružja da će se desiti, i da li je to patriotiski čin,
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
HRONIKA
11
JENIH I ADVOKATA OBILJEŽILO SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA
ELIO O ED
Mandić i Čađenović juče prilikom ulaska u sud
Foto: CdM
odnosno srpska stvar, da izbije rat ispred Skupštine i krvoproliće i neko strada da bi se promijenila vlast u Crnoj Gori.
■ ĐUBRE, ŠLJAMU, SPODOBO
“To treba da pitate one koji su tražili oružje, a ne mene. Ja sam očekivao da će lideri DF-a imati malo hrabrosti sprovesti to na najbezbolniji način da strada što manje ljudi. Oni su željeli da strada što više srpskih ljudi, a pare su gurnuli u džep”, kazao je Siđelić. Ova izjava izazvala je veliku nervozu kod okrivljenih poslanika DF-a, koji su odmah iskoristili priliku da iskažu svoj očigledno ustaljeni vokabular. Knežević je ustao i dobacio Sinđeliću “šljamu jedan, pogledaj me u oči”, nakon čega ga je sudija izbacila iz sudnice. Pošto je Knežević izašao iz sudnice, Mandić se javio za riječ, i Sinđelića nazvao spodobom. Zbog toga ga je sudija Su-
Kažnjeni advokati Nijesu samo okrivljeni remetili jučerašnje suđenje neprimjernim smijanjem, upadicama i komentarima, već su i se i njihovi advokati potrudili da ih oponašaju. Pošto je advokat Miroje Jovanović s mjesta govorio bez dozvole, i to nakon tri opomene, sudija Mugoša ga je kaznila. Zatim je advokat Branko Anđelić pitao Mugošu koliko će ga kazniti, zbog čega je i on dobio novčanu kaznu. Jovanović će morati da plati 500, a Anđelić zbog nedostojnog komentara 700 eura. zana Mugoša opomenula i oduzela mu riječ. Takođe mu je naložila da sjedne. “Neću da sjedim”, odgovorio je Mandić, što je bio razlog da sudija i njega udalji iz sudnice zbog nepoštovanja suda. Dok je prolazio pored Sinđelića, lider DF-a mu je dobacio “Đubre
jedno”. Sinđelić je juče na pitanja branioca okrivljenog Srboljuba Đorđevića, Vasa Bečanovića odgovorio da su optuženi bili upoznati s tim da idu na protest Demokratskog fronta i da je trebalo da budu upoznati sa kontekstom tog protesta, kako se ne bi iznenadili ako bude incidenata. “Svako ko je došao, došao je dobrovoljno. Niko nikoga nije natjerao da dođe ovdje”, kazao je Sinđelić. On je rekao da su čitavom operacijom rukovodili ljudi iz DF-a i iz Moskve, te da je on lično postupao po Edijevim naređenjima. Advokat Branke Milić Jugoslav Krpović je upitao Sinđelića da li mu je bilo čudno što je bez pasoške kontrole ušao u Moskvu. “Ne, jer sam 2014. godine u Rostovu vidio koji ugled Edi ima. Sa vezama se sve može”, kazao je Sinđelić. Takođe je rekao da Edi nije nosio uniformu, da je uvijek bio u civilu, “gospodin-čovjek, uvijek skockan”. Advokata je interesovalo zašto je svjedok saradnik od svih imena sa spiska koji mu je predao Edi, zapamtio baš ime Brana Mićunovića. “Prezime mi se učinilo poznato. Pitao sam je li političar, a on mi je rekao da nije. To je jedino ime koje sam upamtio. Negdje u medijima sam čuo za političara Mićunovića. Nijesam pominjao ime”, kazao je Sinđelić. Suđenje se nastavlja danas. N.P.
SDT očekuje da će doći do materijalne istine
U Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) očekuju da će se u nastavku procesa u slučaju pokušaja terorizma na izborni dan doći do materijalne istine i potvrditi činjenični i pravni navodi podignute optužnice, kazala je specijalna tužiteljka i portparolka SDT-a Sanja Jovićević. Ona je u izjavi za agenciju MINA, rekla da, imajući u vidu fazu glavnog pretresa, odnosno da se radi o dokaznom postupku koji je tek započeo saslušanjem svjedoka saradnika nakon što su optuženi iznijeli svoje odbrane, SDT smatra da će se u nastavku dokaznog postupka izvođenjem predloženih, personalnih i materijalnih dokaza provjeriti odbrane optuženih i iskaz svjedoka saradnika i doći do materijalne istine. „I potvrditi, što je očekivanje tužilaštva činjenični i pravni navodi podignute optužnice“, rekla je Jovićević .Ona je rekla da je SDT više puta saopštavalo da branioci optuženih zloupotrebljavaju svoja procesna ovlašćenja kako bi odugovlačili krivični postupak što se moglo vidjeti iz njihovog postupanja tokom glavnog pretresa kada su stavljali pogrešne i predloge koji nijesu propisani Zakonom o krivičnom postupku.
Jovićević je podsjetila da su branioci optuženih više puta podnosili i zahtjeve za izuzeće Glavnog Specijalnog tužioca Milivoja Katnića i Specijalnog tužioca Saše Čađenovića. „Poslednji zahtjev za njihovim izuzećem koji je podnijet tokom saslušanja svjedoka saradnika, a čiji iskaz očito ne ide u prilog optuženima i opovrgava njihove odbrane, jasno ukazuje da branioci i dalje na sve načine pokušavaju da opstruišu krivični postupak, na koje okolnosti je Glavni Specijalni tužilac ukazao na glavnom pretresu kada je takav zahtjev podnijet“, rekla je Jovićević. Ona je kazala da u prilog tome ide i odluka Vrhovnog državnog tužioca osmog novembra koji je odbio zahtjeve za izuzeće Katnića i Čađenovića, imajući u vidu da saopštenja zbog kojih je traženo izuzeće Glavnog Specijalnog tužioca ne ukazuju na postojanje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost. „U odnosu na Čađenovića u zahtjevu nijesu navedene okolnosti zbog kojih podnosioci zahtjeva smatraju da postoje neki od razloga za njegovo izuzeće u smislu čl.38 Zakonika o krivičnom postupku, pa je zahtjev od Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore odbačen“, pojasnila je Jovićević. Jovićević
12
HRONIKA
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
PRETRESI U PODGORICI, DANILOVGRADU, BIJELOM POLJU
Uhapšeno petoro, nađena droga, oružje, municija Tokom pretresa koji su juče ujutru izvršeni na teritoriji Bijelog Polja, Podgorice i Cetinja, crnogorska policija je privela 29, a uhapsila pet osoba kod kojih je pronađeno oružje, municija, droga, vozila i sredstva komunikacije. U Podgorici su pretresane kuće Minje, Marka i Miloša Šakovića, Sava Lopičića, Miloša Pavićevića i Nikole Jovanovića, koji je zadržan zbog nedozvoljenog oružja i eksplozivnih naprava. Iz policije je saopšteno da je prilikom pretresa na teritoriji glavnog grada i Danilovgrada, koje su u koordinaciji sa kriminalističkom policijom, obavili službenici CB Podgorica sa kolegama iz OB Danilovgrad, pronađena i oduzeta lovačka puška, četiri električne detonatorske kapisle, 2.778 komada municije cal.7,62mm za automatsku pušku, 250 komada pištoljske municije cal.9mm, 50 komada municije „S&W“, pet mobilnih telefona od kojih dva kodirana, više SIM kartica, dva računara, dva automobila marke „mercedes“ i „nissan juke“. U Bijelom Polju pretresene su ukupno 22 lokacije i tom prilikom su oduzeta tri auta, motocikl, registarske oznake za koje se sumnja da su falsifikovane, pištolj, 216 komada municije raznih kalibara, dvije cijevi od pištolja, pancir, dva bajoneta, suzavac, šest patrona od puške, 87 grama marihuana, 6,7 grama kokaina. Akcija u tom gradu su obavili službenici CB Bijelo Polje, Odsjeka za borbu
Sa jučerašnjeg sastanka
NUHODŽIĆ I MEKLUNI SAGLASNI:
Odlučnije u borbi protiv nasilja u porodici
Zaplijenjeni automobili, droga, oružje, municija
Od oktobra 137 pretresa Službenici Uprave policije, u aktivnostima koje sprovode u borbi protiv organizovanog kriminala su u osam akcija koje su sprovedene od početka oktobra, uključujući i jučerašnju, pretresli 137 lokacija koje širom Crne Gore koriste bezbjednosno interesantne osobe, kojom prilikom je priveden veći broj osoba. Oduzeti su vatreno oružje i municija, hladno
U Podgorici su pretresane kuće Minje, Marka i Miloša Šakovića, Sava Lopičića, Miloša Pavićevića i Nikole Jovanovića, koji je zadržan zbog nedozvoljenog oružja i eksplozivnih naprava.
oružje, skupocjeni automobili, droga, sredstva komunikacije, ugovori i druga dokumenta, novac i druge stvari. Više lica je lišeno slobode zbog krivičnih djela u vezi sa zelenaštvom, ilegalnim posjedovanjem oružja i zloupotrebom opojnih droga. Aktivnosti policije na otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala se nastavljaju. protiv droge i Posebne jedinice policije, u koordinaciji sa kriminalističkom policijom. „Nad privedenim licima se vrši kriminalistička obrada. Sve dalje aktivnosti prema privedenim licima će biti preduzete u konsultaciji sa nadležnim tužiocima“, saopšteno je iz policije. S.K.
Za što uspješniju borbu protiv porodičnog nasilja potreban je jači odgovor svih društvenih subjekata, a u prvom redu intenzivnija međuresorska saradnja nadležnih institucija, poručeno je sa jučerašnjeg sastanka ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i stalne koordinatorke UN sistema i predstavnice UNDP u Crnoj Gori Fione Mekluni, saopšteno je iz MUP-a. Tokom razgovora Nuhodžić i Mekluni su se složili da je uspostavljanje multidisciplinarnog pristupa i jače uvezivanje subjekata siste-
ma, poput centara za socijalni rad, policije, tužilaštava i sudova, ali i uključivanje šire javnosti i civilnog sektora, neophodan korak ka temeljnom rješavanju ovog društvenog problema. “Jedna od prvih aktivnosti trebalo bi da bude revidiranje postojećeg protokola, kojim bi, u skladu sa aktuelnim izazovima i normativnim okvirom, trebalo na najefikasniji način definisati modalitete saradnje i procedure pristupanja, prevencije i zaštite od nasilja u porodici”, poručeno je sa sastanka. Bo.B.
Pronađene cigarete
KOLAŠIN: SLIJEDI KRIVIČNA PRIJAVA
Prevozio 7.400 šteka cigareta bez dokumenata Protiv Podgoričanina Ž.B. (32) biće podignuta krivična prijava, zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina. Kolašinska policija je juče ujutru pretresom kombija kojim je upravljao Ž.B. pronašla i oduzela 7.400 šteka cigareta bez dokumentacije o porijeklu. “Službenici Stanice policije OB Kolašin su u mjestu Žuti krš – Opština Kolašin, postupajući shodno operativnim saznanjima a u koordinaciji sa CB Podgorica, zaustavili kombi vozilo ‘da-
imler chrysler’, podgoričkih registarskih oznaka i pregledom vozila pronašli 148 paketa u kojima se nalazilo ukupno 7.400 šteka cigareta marki ‘cosmopolitan’ i ‘calypso’ za koje Ž.B. nije posjedovao dokumentaciju o porijeklu”, navedeno je u saopštenju Uprave polocije. Sumnja se, kako dodaju, da su cigarete nabavljene u svrhu prodaje na crnom tržištu, a radi sticanja protivpravne imovinske koristi. Bo.B.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
Hronika
izvještaj unutrašnje kontrole policije za oktobar
Spisi predmeta sačinjeni na osnovu jedna od tri pristigle pritužbe građana na ponašanje i postupanje policijskih službenika u prošlom mjesecu, dostavljeni su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalje odlučivanje, a zbog činjenice da se radilo o navodima o zlostavljanju od policijskih službenika iako nijesu utvrđeni dokazi iz kojih bi proizašao osnov za pokretanje postupka, stoji u Izvještaju Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije za oktobar. Kako je navedeno, Podgoričanin S.D. prijavio je policijske službenike CB Podgorica zbog nezakonite i nesrazmjerne primjene sile, fizičkog i psihičkog maltretiranja prilikom preduzimanja službenih radnji prema njemu, kada su ga prinudno doveli u prostorije CB Podgorica, zbog neodazivanja po uruče-
Foto: Iva Mandić
Neosnovane pritužbe građana na postupanje policijskih službenika
nom pozivu da se javi u CB Podgorica. Nakon sprovedenih postupaka kontrole i preostale dvije pritužbe ocijenjene su neosnovanim. U jednoj je Podgoričanin B.V. prijavio poli-
cijske službenike Interventne jedinice SP za JRM CB Podgorica, zbog postupanja prema njemu nakon saobraćajne nezgode koja se dogodila u Studentskoj ulici u Podgorici. B.V. je dalje naveo da su,
poslije dolaska saobraćajne policije radi vršenja uviđaja i incidenta koji se dogodio između njega i vozača drugog vozila, službenici Interventne jedinice prema njemu upotrijebili prinudu, te da je bio zadržan u policiji. Neosnovana je pritužba K.D. iz Podgorice na NN policijske službenike Stanice policije za bezbjednost saobraćaja CB Podgorica, koji su mu, kako je naveo, prilikom kontrola u saobraćaju u posljednjih pola godine izdali dva prekršajna naloga zbog saobraćajnih prekršaja izvršenih nekorišćenjem sigurnosnog pojasa tokom vožnje (čije izvršenje nije negirao), uz isticanje da je njegov utisak da se ovi prekršaji ne sankcionišu zbog bezbjednosti saobraćaja već radi što većeg broja kazni, te da se zanemaruju ostali prekršaji koje čine učesnici u saobraćaju. Bo.B.
13
Za drogu i eksploziv 13 mjeseci Bjelopoljac Nemanja Vukićević (27), presudom sudije Višeg suda u Bijelom Polju Vukomira Boškovića, osuđen je na 13 mjeseci zatvora zbog krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja. Prema navodima optužnice, službenici CB Bijelo Polje su, 7. juna ove godine postupajući po operativnim saznanjima, u koordinaciji i po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, a po prethodno pribavljenoj naredbi sudije za istragu u Višem sudu u Bijelom Polju, izvršili pretres kuće koju koristi optuženi Vukićević u naselju Pruška. Tom prilikom je pronađeno i oduzeto jedno veće PVC pakovanje droge tipa skank i 85 manjih ručno pravljenih zamotuljaka iste droge ukupne količine 680,2 grama. Takođe, pronađena i tzv. drobilica sa ostacima biljne materije kao i jedno pvc pakovanje oblijepljeno izolir trakom u kojem se nalazio eksploziv ukupne težine 47,8 grama. B.Č.
14
DRUŠTVO
POVODOM NEISTINITIH NAPISA I NASLOVA
Mitrović tužio Vijesti
Povodom napisa i naslova u dnevnim novinama Vijesti i novog napada na TV PinkM, nakon nedavnih kadrovskih promjena u okviru Pink International Company, oglasio se predsjednik ove Kompanije Željko Mitrović. Kako se navodi u saopštenju koje Mitrović potpisuje, nakon neistina koje su iznijete u „Vijestima“, upravljački bord kompanije donio je odluku da tuži ovaj list. “Kako je javnosti već poznato, od ponedjeljka 13.11.2017, na funkciju generalnog direktora televizije Pink M postavljena je Ivana Šebek. U cilju poboljšanja kvaliteta programa, osvježenja i novih ideja, menadžment kompanije je imenovao nju za novog člana Pink grupacije na ovu poziciju, a Ivaninog prethodnika Gorana Radenovića, poslije dugog niza uspješnih godina, postavio na mjesto direktora za razvoj, na kom će neosporno svojim višedecenij-
skim iskustvom moći da doprinese u pogledu analize tržišta, programa kao i dosadašnjih rezultata iz oblasti marketinga”, navodi se u saopštenju. Kako se ističe, kao ubjedljivo najgledanija televizija u Crnoj Gori, Pink M neosporno privlači pažnju, kako velikog broja gledalaca, tako i pojedinih medijskih kuća koji koristeći se neistinama pokušavaju da diskredituju kompaniju Pink. “Kao i do sada, sve promjene u okviru kompanije su vršene u cilju učvršćenja liderske pozicije kompanije Pink na teritoriji Crne Gore, a kao medijski servis koji je prije svega odgovoran prema gledaocima, sve vrste kadrovskih promjena i unapređenja poslovanja sprovođene su transparentno. Ojačani programski i kadrovski, nastavićemo da zabavljamo i informišemo najveći broj gledalaca na Balkanu”, dodaje se u saopštenju.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
ISTIČE ROK ZA PRIJAVU ZA NAGRADE ª OKTOIHº , PREDSJEDNICA ŽIRIJA ZA DN:
IZBOR KANDIDATA NEĆE BITI NIMALO LAK
⌦ Marina Ilić
SINDIKATU NE ODGOVARA PREDLOG BUDŽETA
Ima prostora za povećanje zarada u prosvjeti Sindikat prosvjete Crne Gore nije zadovoljan usvojenim Predlogom budžeta za narednu godinu, jer, kako su saopštili, njime nije predviđeno povećanje zarada zaposlenih u prosvjeti. “Kao predstavnici zaposlenih u prosvjeti i odgovoran socijalni partner, tražimo da Skupština koja u konačnom usvaja zakone, preispita Predlog budžeta za narednu godinu, jer tvrdimo da ima prostora za povećanje zarada što smo argumentovano predočili zvaničnicima Vlade u svim prethodnim razgovorima”, naveo je u reagovanju predsjednik Sindikata Zvonko Pavićević. On je rekao da su očekivali povećanje zarada nakon, kako je naveo, brojnih izjava
zvaničnika Vlade kojima je naglašavan priporitet vraćanja dostojanstva profesije prosvjetnih radnika u Crnoj Gori. Sindikat, prema riječima Pavićevića, godinama ukazuje da je položaj i standard prosvjetnih radnika na nezadovoljavajućem nivou što, dodao je, nije u skladu sa zahtjevima razvoja društva koji u velikoj mjeri zavisi od rada prosvjetnih radnika kao glavnih nosilaca obrazovnog sistema. “Uvođenje novih reformi, strategija, akcionih planova, zakona i drugih mjera zahtijeva kontinuirani i predan rad prosvjetnih radnika na njihovom sprovođenju, pa se nameće pitanje da li su ova očekivanja realna s obzirom na njihov loš socijalno-ekonomski položaj”, navodi Pavićević. Mina
Rok za prijave za nagradu Oktoih ističe danas, a predsjednica Žirija za dodjelu ove prestižne državne nagrade Zoja Bojanić-Lalović za Dnevne novine kaže da je ove godine interesovanje bilo veliko, te se prijavio veliki broj značajnih pojedinaca, ali i ustanova. “I ove godine se prijavio značajan broj pojedinaca i ustanova, koji zavređuju poštovanje za predan rad u prosvjeti i za doprinos razvoju crnogorskog obrazovanja. Riječ je o onima koji su kroz izuzetne rezultate u radu sa mladim ljudima potvrdili odanost profesiji, ali i doprinijeli razvoju njihove ličnosti i razvoju ustanove kojoj pripadaju. Među predlozima su i značajne ustanove čiji rad je prilagođen najboljim evropskim praksama, ali su i uspjele da sačuvaju svoju osobenost”, ističe Bojanić-Lalović.
■ PREDNOST IMA-
JU ONI KOJE TREBA AFIRMISATI
Ona napominje da je izbor kandidata za žiri svaki put težak zadatak, jer se među najboljima treba odlučiti za naj-
više tri nagrade. “Žiri radi na organizovanim sastancima poštujući Poslovnik o radu. Svjesni odgovorne uloge koju imaju, članovi žirija
Najteže je kada svaki predlog izaziva divljenje i kada je teško izdvojiti među izuzetnim rezultatima pojedinaca i ustanova one koje treba nagraditi
uzimaju u obzir važnost i ugled ove nagrade i pažljivo analiziraju pristigle materijale. Među pristiglim predlozima ne bude onih koji je nijesu zaslužili, pa se žiri opredjeljuje za one rezultate koje u toj godini treba afirmisati. Vodi se računa i o godinama provedenim u obrazovanju, o nagradama, rezultatima od lokalnog do međunarodnog nivoa, napredovanju u struci, izradi naučnih i drugih radova, a kada je riječ o ustanovama uzima se u obzir, između ostalog, i Izvještaj utvrđivanja kvaliteta rada od nadležnih institucija”, kazala je Bojanić- Lalović.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
Bojanić- Lalović
DRUŠTVO
15
GRADONAČELNIK CETINJA U POSJETI
Za sanaciju vrtića izdvojeno 90.000€
JPU “Zagorka Ivanović”
■ AKCENAT NA SAVREMENOM OBRAZOVANJU
Prema njenim riječima, žiri se odlučuje da nagradom podrži one rezultate koji odgovaraju ključnim zahtjevima savremenog obrazovanja, ali i koji su dobar temelj za školovanje kvalitetnog i konkurentnog kadra. “Najteže je kada svaki predlog izaziva divljenje i kada je teško izdvojiti među izuzetnim rezultatima pojedinaca i ustanova one koje treba nagraditi. Žiri glasanjem odlučuje čije će rezul-
MEĐU PREDLOZIMA SU I ZNAČAJNE USTANOVE ČIJI RAD JE PRILAGOĐEN NAJBOLJIM EVROPSKIM PRAKSAMA, ALI SU I USPJELE DA SAČUVAJU SVOJU OSOBENOST tate u toj godini afirmisati i ne desi se da ta odluka nije jednoglasna. Do te jednoglasne odluke dolazi se dodatnom analizom, ako se pokaže za potrebnom, kao i izdvajanjem predloga čiji se rezultati ipak po nekim parametrima, ističu”, dodaje Bojanić- Lalović. Podsjećamo, dobitnici prošlogodišnje Državne nagrade „Oktoih“ su JPU „Dragan Kovačević“- Nikšić, JU Srednja pomorska škola- Kotor i Dragana Mitrović, profesor istorije u JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Nagrada „Oktoih“ dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović posjetio je juče Javnu predškolsku ustanovu “Zagorka Ivanović” u kojoj je usljed vremenskih nepogoda stradao krovni pokrivač. On je tom prilikom saopštio kako će Prijestonica izdvojiti sredstva za sanaciju poda i zidova koji su oštećeni, a da će krov biti saniran u narednih sedam dana. “U toku su radovi na prvoj fazi sanacije krovnog pokrivača za koju je Ministarstvo prosvjete izdvojilo 30.000
eura, a ostale dvije faze realizovaće se tokom ljetnjeg perioda”, kazao je Bogdanović i naglasio da će se time riješiti problem krovnog pokrivača koji je prisutan još od otvaranja vritića i da je ukupna vrednost projekta 90.000 eura. On je kazao da ga posebno raduje što je prije četiri godine kompletno rekonstruisan centralni vrtić. Bogdanović je podsjetio da je godišnjim razvojnim planom Prijestonice za narednu godinu predviđena rekonstrukcija dijela Jabuč-
ke ulice kod gornjeg objekta vrtića, te izgradnja parking mjesta, čime, kako je istakao, vode računa o bezbjednosti mališana. Direktorica JPU “Zagorka Ivanović” Senka Vuksanović zahvalila je gradonačelniku na pomoći i istakla kako je saradnja između te ustanove i Prijestonice Cetinje na izuzetno visokom nivou. Ona je naglasila da je objekat izgrađen prije 40 godina i da problem od ranije stvara ravan krov koji će sada konačno biti saniran.
MINISTARSTVO EVROPSKIH POSLOVA
Konkurs za najbolju priču o procesu pristupanja EU
Ministarstvo evropskih poslova raspisalo je konkurs za najbolju novinarsku priču o konkretnim rezultatima procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i uticaju na svakodnevni život građana objavljenu od 20. novembra do 14. decembra ove godine. Konkurs “Evropa za mene” je otvoren za novinare svih štampanih medija i onlajn / online/ portala u Crnoj Gori. Cilj konkursa je da, u skladu sa Strategijom informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2014-2018, promoviše životne priče i konkretne
Ilustracija primjere uticaja procesa pristupanja EU na svakodnevni život građana Crne Gore. Cilj je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva, da se konkretnim, životnim tema-
ma i pričama, građanima približe efekti procesa pristupanja EU, posebno kroz prizmu koristi koje su pregovarački proces i pretpristupna podrška EU donijeli crnogorskom društvu. Rok za dostavljanje aplikacije je 15. decembar. Stručni žiri će izabrati tri najbolje reportaže. Prva nagrada je laptop, druga tablet, a treća mobilni telefon. Konkurs se realizuje u okviru projekta “EU4ME” koji finansira EU, a sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova.
16
ZAPOŠLJAVANJE
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
ZZZ poZvao poslodavce da se registruju na portal trans2Work
Stručna praksa za studente sa invaliditetom Zavod za zapošljavanje poziva zainteresovane poslodavce u Crnoj Gori da se registruju na portalu(web platformi) za tranziciju studenata sa invaliditetom od visokog obrazovanja do tržišta rada http:// medicus.medf.kq.ac.rs/pub/ Trans2Work/ Projekat Trans2Work “Tranzicija studenata sa invaliditetom od visokog obrazovanja do zapošljavanja” realizuje se u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. “Registrovanje na ovoj platformi za poslodavce u Crnoj Gori znači iskazivanje spremnosti da obezbijede obavljanje dvomjesečne stručne prakse za studente sa invaliditetom
sa univerziteta iz Srbije i Bosne i Hercegovine tokom akademske 2017/18. godine, u skladu sa pravilima o mobilnosti studenata u okviru Erasmus+ programa koji se finansira iz sredstava EU”, pojašnjava savjetnica u ZZZ Aleksandra Mugoša. Ovdje je važno napomenuti, dodaje Mugoša, da se od poslodavaca ne zahtijeva bi-
Svaki dodatni doprinoS poSlodavca je na dobrovoljnoj oSnovi i biće definiSan Sporazumom koji će biti potpiSan između relevantne univerzitetSke jedinice, Studenta Sa invaliditetom i poSlodavca
Ilustracija lo kakav finansijski doprinos za boravak i izvođenje stručne prakse studenata ili visokoškolaca sa invaliditetom. Troškovi su pokriveni iz projekta “Trans2Work”. Mugoša navodi da se od poslodavaca očekuje da ponude prostorno-tehničke uslove, kojima već raspolažu za izvođenje stručne prakse. Svaki dodatni doprinos poslodavca je na dobrovoljnoj osnovi i biće definisan Sporazumom koji će biti potpisan između relevantne univerzitetske jedinice, studenta sa invaliditetom i poslodavca. Web platforma namijenjena
je studentima i visokoškolcima sa invaliditetom (koji su diplomirali 2012. godine i kasnije), organizacijama spremnim i voljnim da se uključe u obezbjeđenje stručne prakse studentima s invaliditetom, državnim organizacijama i kreatorima politika obrazovanja i osposobljavanja za osobe sa invaliditetom kao i cjelokupnoj akademskoj zajednici. Platforma na nivou svake od uključenih zemalja elektronski povezuje poslodavce, studente i visokoškolce sa invaliditetom, kao i lica koja će biti odgovorna za razvoj obrazovnih programa za osobe sa
invaliditetom. Platforma će pomoći u planiranju programa obuke za osobe sa invaliditetom u svakoj patnerskoj zemlji. Isto tako, ovaj portal će služiti budućim studentima sa invaliditetom kao mogućnost da se povežu sa poslodavcima i nakon završetka projekta. “Na ovaj način daje se značajan doprinos identifikaciji vještina potrebnih osobama s invaliditetom da ostvare preduslove za zapošljavanje, sa krajnjim ciljem povećanja njihove mobilnosti u društvu i na tržištu rada”, zaključuje Mugoša.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
ZAPOŠLJAVANJE
BIROIMA SE PRIJAVLJUJU SEZONCI, MAJKE, VISOKOŠKOLCI Na rast nezaposlenosti, u značajnoj mjeri, uticala je primjena sistemskih zakona koji su se negativno odrazili na tržište rada
Iz sedmice u sedmicu bilježi se rast registrovane nezaposlenosti u Crnoj Gori. Taj trend uobičajen je u posljednjim mjesecima godine. Po završetku sezonskih poslova, radnici se prijavljuju biroima rada. Ovo je period kada, zbog programa stručnog osposobljavanja, osjetno raste i broj visokoškolaca na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
■ VISOKOŠKOLCI Početkom septembra registrovano je 985 visokoškolaca bez radnog iskustva, a 13. novembra prijavljeno je njih 3.110. Samo u minuloj sedmici prijavljeno je više od 500 osoba sa diplomom fakulteta. Inače, bez posla su 8.552 lica sa stečenim visokim obrazovanjem, što u ukupnoj nezaposlenosti učestvuje sa 16,7 odsto. U Crnoj Gori trenutno je 51.250 nezaposlenih, sa stopom od 22,09 odsto. Inače, nezaposlenost mladih nije osobenost samo crnogorskog tržišta rada, već je to izražen problem i kod mnogo razvijenijih zemalja. Eviden-
STRANCIMA IZDATO VIŠE RADNIH DOZVOLA NEGO PROŠLE GODINE
■ U periodu 1.1.30.9.2017. godine izdate su 17.383 dozvole za zapošljavanje stranaca (u kvoti 12.231, van kvote 5.152) . U odnosu na 2016. godinu to je više za 38,55 odsto ili 4.837 dozvola. tan je rast broja novoprijavljenih, onih bez radnog staza i onih koji dolaze iz sistema obrazovanja. Podsjetimo, broj nezaposlenih krajem 2010. godine iznosio je oko 32.000 i na tom nivou kretao se sve do jula 2015. odnosno do donosenja dopuna Zakona o socijalnoj i dječijoj zastiti. Na rast nezaposlenosti, u znatboj mjeri, uticala je primjena sistemskih zakona koji su se negativno odrazili na tržište rada.
■ ZAKONI Zakonska rješenja koja omogućavaju ostvarivanje
određenih prava po osnovu vođenja na evidenciji nezaposlenih podstiču na prijavljivanje i lica koja realno ne traže zaposlenje. Biroima rada sada se vraćaju žene koje su ostale bez nadoknade po osnovu rađanja troje i više djece. Po osnovu ovog zakona do kraja septembra na evidenciju Zavoda prijavile su se njih 5.144, što je u značajnoj mjeri uticalo na povećanje broja nezaposlenih i promjenu polne strukture, u korist žena. Među nezaposlenima je 29.731 žena ili 58 odsto. Primjena Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti inicirala je značajno povećanje broja lica sa invaliditetom koja se nalaze na evidenciji Zavoda. Ovaj propis mogućava da lica sa invaliditetom, bez obzira na ostvareni staž, dok čekaju zaposlenje imaju pravo na novčanu naknadu. Broj osoba sa invaliditetom na evidenciji nezaposlenih po rješenju komisije za profesionalnu rehabi-
Monstat: Stopa nezaposlenosti 15,1 odsto Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju negativan trend, odnosno rast broja nezaposlenih lica i rast stope registrovane nezaposlenosti. Sa druge strane, podaci Monstat -a koji se dobijaju na osnovu Ankete o radnoj snazi, a koja
se realizuje po međunarodno propisanoj metodologi, pokazuju pozitivne trendove, odnosno pad anketne nezaposlenosti, pad stope anketne nezaposlenosti, rast aktivnosti stanovništva i smanjenje neaktivnosti stanovništva. Stopa
nezaposlenosti, po Monstat u, za drugi kvartal ove godine, iznosi 15,1 odsto. Uzroci ovakvih, suprotnih, pokazatelja tržišta rada, u značajnoj mjeri, uslovljeni su donošenjem nekih zakonskih rješenja.
Zgrada Zavoda za zapošljavanje
Foto: Miloš Prodanović
ZAŠTO RASTE REGISTROVANA NEZAPOSLENOST U CRNOJ GORI
17
Među novoprijavljenim dominiraju NK i PK radnici Zakonska rješenja koja omogućavaju ostvarivanje određenih prava po osnovu vođenja na evidenciji nezaposlenih imaju dugoročno negativan efekat iz razloga što impliciraju mogućnost ostvarivanja određenih prava samim vođenjem na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Uticaj ovih zakona na kretanje najočiglednije se vidi iz podataka o novoprijavljenim licima. U 2016. godini je ostvarena visoka frekventnost na tržištu rada. Izražena je, prije svega, kroz rast broja novoprijavljenih na evidenciju Zavoda za 8,43 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Nominalno i relativno najveći porast broja novoprijavljenih je kod NK i PK zanimanja. U strukturi novoprijavljenih znatniji je porast onih bez radnog staža, odlitaciju u 2017. godini u odnosu na 2016. Povećao se za 1.589 uz procenat uvećanja od 57,99% (4.329:2.740).
■ PROCJENA
INVALIDITETA
Treba imati u vidu da kod komisija na razmatranje čeka još 2.000 zahtjeva za utvrđivanje procenta invaliditeta. Praksa je pokazala da je korišćenje ovog prava imalo destimulativan karakter za osobe sa invaliditetom u odnosu na aktivno traženje zaposlenja i učestvovanje u programima koje je organizovao Zavod. Na evidenciji Zavoda nalazi se i znatan broj lica po osnovu ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje koje se sticalo vođenjem
nosno onih koji dolaze iz sistema obrazovanja. U odnosu na 2014. godinu (godina prije donošenja tzv. zakona o majkama) broj novoprijavljenih u 2016. godini je povećan za 11.586 ili 32,85% od čega je broj žena 7.969 ili 68,78%. Broj novoprijavljenih u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu je povećan za 7.681 ili za 21,78% od čega je učešće žena u rastu broja novoprijavljenih iznosilo 5.299 ili 68,99%. U 2017. godini broj novoprijavljenih lica je u blagom padu u odnosu u odnosu na uporedni period 2016. godine i manji je za 1,21% , ali je i dalje na znatno većem nivou u odnosu na 2015. a posebno u odnosu na 2014. godinu. na tim evidencijama. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, od aprila ove godine, svi gradjani Crne Gore ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu posredstvom Fonda zdravstva. Među nezaposlenima su i radnici iz sive ekonomije, oni rade na crno bez formalnopravnog su statusa. Prema istrazivanju Ipsosa iz 2016. godine, neformalno zaposljavanje u Crnoj Gori je na nivou od 32,7 odsto. Opada i tražnja na tržištu rada. Ukupna prijavljena tražnja za devet mjeseci ove godine za 9,79% (2.610) niža je u odnosu na prijavljenu tražnju u istom periodu prethodne godine (24.055:26.665).
18
Crna Gora
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
sporazuM italije, Hrvatske i crNe Gore
Tivat prekriven dimom
Venecijanskim utvrđenjem upravljaće tri države
Na poziv predsjedNice opštiNe tivat sNežaNe Matijević
Pokrenuta inicijativa za sanaciju deponije Lovanja
Na poziv predsjednice Opštine Tivat Snežane Matijević, a nakon građanske inicijative NVO Bokeški forum danas će se održati sastanak na temu nelegalne deponije Lovanja/Sinjarevo. Cilj sastanka je saradnja na rješavanju zajedničkog problema. Kako saznajemo, ranije je u Kotoru održan inicijalni sastanak na istu temu, kome su prisustvovali predstavnici Opštine Kotor, Komunalno Kotor i NVO sektora. Na tom sastanku, između ostalog, zaključeno je da se u najkraćem roku mora krenuti sa rješavanjem ovog problema, radi čega je u toku i formiranje radne grupe koja će se baviti tim pitanjem. Takođe, kao jedna od najhitnijih mjera jeste podizanje rampi i zapošljavanje osoblja na toj lokaciji čime će se spriječiti dalje nelegal-
no odlaganje otpada. NVO Bokeški forum je ranije predao Sekretarijatima za zaštitu životne sredine Opštine Tivat i Opštine Kotor, građansku inicijativu kojom je više od 600 građana potpisom tražilo hitno rješavanje ovog problema, koji prijeti da dobije dimenzije ekološke katastrofe. Podsjećamo da je “Bokeški forum” ranije, zbog palje-
Jedna od najhitnijih mjera jeste podizanje rampi i zapošljavanje osoblja na toj lokaciji čime će se spriječiti dalje nelegalno odlaganje otpada
nja guma na Lovanji, pokrenuo peticiju za ukidanje deponije Lovanja, kako su istakli “jednog od glavnih izvora zaraze i karcinoma”. Lovanja, koja je zvanično zatvorena prije desetak godina, i dalje služi za bespravno odlaganje različitog otpada gdje se nerijetko pale gume, kablovi i drugi otpad od strane sakupljača sekundarnog otpada. Inače, tokom proteklog ljeta Tivatsko polje i Tivat je bio prekriven izmaglicom i dimom s Lovanje od paljenja automobilskih guma i drugog otpada. Zbog toga su čak u nekoliko navrata angažovani kotorski i tivatski vatrogasci za zatrpavanje i gašenje paljevina. Deponija Lovanja nalazi se najvećim dijelom na području kotorske opštine i pod ingerencijom je kotorskih nadležnih službi. Z.K.
Sporazum između Italije, Hrvatske i Crne Gore o međunarodnom upravljanju lokacijom pod zaštitom UNESCO-a “Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka”, potpisan je preksinoć u Bergamu. Sporazum su potpisali predstavnici šest gradova čija se kulturna dobra nalaze na UNESCOvoj listi Svjetske baštine. U ime Opštine Kotor sporazum je potpisao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. Podsjećamo, nakon upisa na Listu svjetske baštine UNESCO-a u Krakovu u julu ove godine, kotorska tvrđava postala je dio multinacionalne serijske nominacije venecijanskih utvrđenja 16. i 17. vijeka. “Desetogodišnji rad Vlada Italije, Hrvatske i Crne Gore, zajedno s regionalnim i lokalnim zajednicama, krunisan je uspjehom, pa je 9. jula ove godine transnacionalna lokacija ‘Venecijanski odbrambeni sistem 16. i 17. vijeka’ uvrštena na UNESCO listu Svjetske baštine. Izražavajući zadovoljstvo tim povodom, juče su Ministarstva kulture Italije, Hrvatske i Crne Gore, zajedno s gradovima Bergamo, Peschiera del Garda, Palmanova, Zadar, Kotor i Šibensko-kninskom žu-
Nakon upisa na Listu svjetske baštine UNESCO-a u Krakovu u julu ove godine, kotorska tvrđava postala je dio multinacionalne serijske nominacije venecijanskih utvrđenja 16. i 17. vijeka panijom, potvrdila aktivnosti već preduzete i definisane Memorandumom o razumijevanju, koji su ministarstva kulture pomenutih država potpisala 1. decembra 2015. u Rimu. Time je zvanično počelo zajedničko upravljanje novom lokacijom koje će obavljati Međunarodna grupa za koordinaciju koju čine predstavnici Ministarstava kulture i lokalnih zajednica kao i predstavnici Stalnog sekretarijata u gradu Bergamu”, saopšteno je iz Opštine Kotor. U saopštenju se navodi da su ministarstva kulture i gradonačelnici šest gradova svjesni kulturnog značaja koje će donijeti zajedničko upravljanje novom lokacijom, uspostavljanje novih prijateljskih veza, kao i saradnja među uključenim narodima. I.K.
Obavještavaju se akcionari Centra za odmor, rekreaciju i liječenje „Igalo“ AD Igalo da je XXVII redovna skupština akcionara Centra Igalo AD Igalo sazvana za dan 18.12.2017.godine, sa početkom u 12h u sjedištu Društva u Igalu, ul. Sava Ilića br.7 (konferencijska sala D-1) hotela Palmon Bay & Spa. Za skupštinu se predlaže sledeći :
DNEVNI RED 1. Usvajanje zapisnika sa XXVI redovne skupštine akcionara; 2. Razmatranje i usvajanje finansijskih iskaza, izvještaja nezavisnog revizora i izvještaja o poslovanju društva za poslovnu 2016.godinu; 3. Donošenje odluke o razrješenju članova Odbora direktora; 4. Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora 5. Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2017.godinu. Za donošenje odluka po svim naprijed navedenim tačkama dnevnog reda (izuzev odluke pod tačkom dnevnog reda broj 4) neophodna je prosta većina (50%+1glas) od ukupnog broja akcionara sa pravom glasa, odnosno akcionara koji posjeduju 811.463 akcije, po principu 1 akcija – 1 glas. Svi akcionari imaju pravo da prisustvuju i glasaju na ovoj Skupštini akcionara. Za donošenje Odluke pod rednim brojem 4. dnevnog reda predvidjen je kumulativni način glasanja u skladu sa Zakonom. Akcionari mogu izvršiti uvid i preuzeti materijale i predloge Odluka koje će se razmatrati na ovoj Skupštini, kao i obrasce glasačkih listića i punomoćja za glasanje elektronskim putem u sjedištu Društva, ul. Sava Ilića br.7 Igalo svakog radnog dana od 09 – 14h. Ovo obavještenje biće postavljeno i na internet stranici Društva www.palmonbayspa.com
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, ul. Cetinjska br.2, Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke za izrada informacionog sistema za upravljanje dokumentacijom -DMS ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25,000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-697 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.11.2017. godine. Lice za davanje informacija Ranko Rakočevičć, telefon 020 414 285, e-mail ranko@ac.me.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
Crna Gora
19
Bijelo Polje: iz UdrUženja za vraćanje i zaštitU Privatne svojine tvrde
Imovina fabrike “Vunko” prodata na nezakonit način ⌦ Beća Čoković
B
jelopoljsko Udruženje za vraćanje i zaštitu privatne svojine ukazalo je na jučerašnjoj konferenciji na brojne zloupotrebe prilikom nedavne prodaje imovine “Vunka” u Privrednom sudu u Podgorici.
Predsjednik Udruženja Branko Hajduković tvrdi da je nekadašnji gigant tekstilne industrije prodat na nezakonit način, a što će oni, kako je kazao, utvrditi tužbom Privrednom sudu Crne Gore. “Advokati kupaca i stečajne uprave maksimalno se trude da nam onemoguće pravnu validnost, odnosno da ne možemo i nemamo mogućnost da ih tužimo. Imovina Vunka je prodata za bagatelnu cijenu. Radi se o privrednom gigantu koji je jednu oblast pretvarao u moderan grad. Ta fabrika je izgradila veliki dio Bijelog Polja i koja je, osim eko-
nomskog izdizanja grada, u odnosu na ostale gradove u okruženju, pomagala i sport osnivanjem fudbalskog i rukometnog kluba ‘Tekstilac’, kao i kulturno-umjetničko društvo sa istim nazivom”, istakao je Hajduković na juče održanoj konferenciji. Prema njegovim riječima, oštećeni su svi građani, kao i da se nada da će odgovorni u lokalnoj upravi to popraviti. “Ako se u toj fabrici ne može proizvoditi tekstil, onda se može napraviti i te kako jedan veliki ‘agro kupoprodajni centar’, koji bi mnogo značio ne samo sjeveru države već i opštinama iz regiona”, poručio je Hajduković.
Punomoćnik Udruženja za vraćanje i zaštitu privatne svojine, advokat Radivoje Šuković, kazao je da je podnijeta tužba sa svim jasnim argumentima i razlozima. “U tom postupku očekujem opstrukciju od strane tuženih koji pokušavaju da dokažu da Udruženje nije solventno i da nedostatak te solventnosti, odnosno nedostatak novca na žiro računu predstavlja smetnju za vođenje postupka”, kazao je Šu-
ković, osvrnuvši se na moralne i pravne norme takve prodaje. “Pozivati se na tzv. ‘siromašno pravo’ i isticati da je neko siromah, mislim da je nemoralno i takvu argumentaciju tuženih kupaca, imovine ‘Vunka’, nadam se da Privredni sud neće prihvatiti, pogotovo što su iza solventnosti Udruženja stale NVO Crne Gore. Imamo dokumentaciju koja je katastarski zabilježena da su
pravna lica, prvenstveno opština, ustupila zemljište na korišćenje. Nikada nije došlo do pravnog prenosa i utvrđivanja prava svojine tog zemljišta na ‘Vunarski kombinat’. Dakle, i za laike jasan termin, ustupanje na korišćenje, a ne davanje u svojinu tog zemljišta, koje je predmet tužbe. Na koji način je došlo do upisa svojine to je pitanje za državnog tužioca i za čelnike lokalne uprave”, kazao je Šuković. Vunko je na 23 licitaciji održanoj 22. juna ove godine u Privrednom sudu u Podgorici prodat za 2.225.000 eura konzorcijumu Dulović-Bravera. B.Č.
doPrinos U ostvarivanjU ciljeva
Priznanje Opštini Tivat od Društva prijatelja
Ekspedicija na Biogradskoj gori
Bijelo Polje: Projekat nvo ª eko centarº
Edukacija mladih o BjElasici
Bjelopoljska NVO “Eko centar” započela je realizaciju projekta edukacije mladih o stanju biodiverziteta sa posebnim osvrtom na florističke odlike bjelopoljske strane Bjelasice. Prema riječima predsjednika NVO “Eko centar” Tomislava Tomovića, u proteklih dva vikenda oko 90 učenika uključilo se u ovaj projekat.
“Prvo su imali pješačke ture sa upoznavanjem odlika flore same planine, a tokom ovog vikenda osnovci i srednjoškolci su prvo obišli botaničku baštu planinske flore u Dulovini, gdje su nas ugostili poznati botaničar Danijel Vincek i njegova supruga Zora. Učenici su ovom prilikom bili podijeljeni u dvije grupe i upoznati su sa specifičnostima same bašte da
ovjere preko 500 vrsta biljaka, a posebno su interesantni endemi. Ljubazni domaćini su pružili vrlo interesantne detalje o vrstama biljaka koje su ogledalo bašte, a gdje rastu i značajne ljekovite biljke”, objasnio je Tomović. Ekspedicija je obišla i NP Biogradska gora, gdje su dobili osnovne podatke o stanju prašume specifične u ovom djelu Evrope. B.Č.
Proteklog vikenda “Asocijacija crnogorsko-kineskog društva prijateljstva” obilježila je jubilej, 10 godina od svog osnivanja. Svečanoj proslavi u Podgorici prisustvovao je predsjednik Skupštine opštine Tivat, Ivan Novosel. On je u ime Opštine primio priznanje “Za izuzetan doprinos u ostvarivanju ciljeva Asocijacije i razvijanju prijateljskih odnosa sa NR Kinom”, saopšteno je iz Opštine. Priznanje predsjedniku tivatske SO uručio je predsjednik Društva prijatelja Samir Hadžić. Opština Tivat je član NVU “Društvo prijatelja NR Kine i Crne” od januara 2015. godine. U međuvremenu Ti-
vat je postao i pobratim sa distriktom Šangaja, Điadingom, te u saradnji sa tamošnjom lokalnom upravom i institucijama sprovodi saradnju na polju razmjene srednjoškolaca. Novosel je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Društvom prijatelja NR Kine i Crne Gore, ali i saradnjom sa sada pobratimskom opštinom iz Šangaja. On je iskoristio priliku da zahvali Društvu na priznanju i izrazi nadu u jačanje postojeće saradnje. Svečnosti u hotelu Hilton, između ostalih prisustvovao je i Ambasador NR Kine u Crnoj Gori, ali i predsjednici opština koje su u nekom segmentu ostvarili saradnju sa kineskim gradovima. Z.K.
20
CRNA GORA
ZBOG VREMENSKIH NEPRILIKA U ZEMLJI
Do 1. maja zatvorene sve planinarske staze
Foto: Picasa
Stručna komisija Planinarskog saveza Crne Gore (PSCG) za markacije, planinske staze, pješačke puteve i Registar, shodno Zakonu o planinskim stazama saopštila je juče da se privremeno zatvaraju sve uređene i markirane planinarske staze nacionalne mreže na teritoriji Crne Gore za korišćenje u zimskom periodu od 15. novembra 2017. do 1. maja 2018. godine. Cijeneći trenutne vremenske prilike u brdskoplaninskim područjima, gdje se već formirao sniježni pokrivač, nepripremljenost staza, nepostojanje zimskih markacija i druge infrastrukture neophodne za bezbjedno korištenje staza u zimskom periodu, privremeno se zatvaraju planinarske transverzale (PPT “Orjen-Lovćen-Rumija”, CT-1 “Planinama Crne Gore”, “Via Dinarica” i “Vrhovi Balkana”) i druge uređene i markirane staze nacionalne i lokalne mreže zbog potencijalnih opasnosti po bezbjednost i zdravlje korisnika. “Korišćenje staza za zimske uspone u masivima: Prokletija, Komova, Hajle, Durmitora, Pive, Maglića, Žijova, Prekornice, Moračkih planina, Sinjajevine, Ljubišnje, Orjena, Lovćena, i Rumije, zabranjene su nenajavljenim (u zoni NP i graničnom području), neorganizovanim, neopremljenim i neformalnim ‘planinarskim’ grupama, samovoljnim pojedincima i grupama planinara bez stručnih vodiča i zimske opreme. Korišćenje ni-
je dozvoljeno zbog opasnosti od lavina, gromova, mećava, magle, udara vjetra, zvijeri, zaleđenog i klizavog terena, niskih temperatura, neadekvatne infrastrukture duž staze (zimske signalizacije, skloništa od nevremena), nenaseljenosti, loših saobraćajnih veza u masivima i trajanja obdanice”, navode iz Stručne komisije Planinarskog saveza Crne Gore. Korišćenje u zimskom periodu ostalih prohodnih planinarskih staza u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore, ne preporučuju se korisnicima, bez adekvatne pripreme, bezbjednosnih mjera i zimske opreme, prema namjeni - težini staze, a posebno u složenim meteo uslovima bez stručnih vodiča pojedinačno ili u manjim grupama. Na osnovu iskustva tokom zimske sezone 2016/17. stručna komisija PSCG podsjeća, apeluje i preporučuje korisnicima, turoperatorima, NTO, LTO i klubovima da svi korisnici planinarskih staza u predstojećem zimskom periodu poštuju privremeno zatvaranje staza, te da ne koriste staze na svoju ruku i bez adekvatne pripreme i zimske opreme, a posebno u složenim meteo uslovima. Staze za hodanje na krpljama planinari i drugi korisnici mogu koristiti isključivo organizovano, tamo gdje je postavljena zimska signalizacija. Detaljne informacije za lokalne prilike tražiti od lokalnih TO i planinarskih klubova. V.B.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
Stijepović i Simović uručili ključeve
PODGORICA: REALIZOVAN REGIONALN
KLJUČEVI STANO PORODICA KAM
P
otpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović i gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović uručili su juče ključeve za 120 korisnika stanova u okviru Regionalnog stambenog programa Kamp Konik.
Simović je podsjetio da je, od kada se suočava sa izazovom zbrinjavanja izbjeglica, u Crnoj Gori izgrađeno više od 1.500 stambenih jedinica za potrebe ovih lica, navodeći da je finansijsku podršku za brojne projekte obezbijeđivala Vlada, kao i NVO, međunarodni partneri i donatori. Potpredsjednik Simović je podsjetio da je Crna Gora predstavljala spas i postala utočište za desetine hiljada izbjeglica i raseljenih lica, čiji je broj dostizao i do 20 odsto od ukupnog broja stanovnika. “Sa ove vremenske distance i u vremenu kada se Evropa suočava sa izazovima izbjegličke krize, tadašnji odgovor malene i čojske Crne Gore, još više vrijedi i ne mogu da izblijede ove svijetle stranice novije crnogorske
istorije”, naglasio je Simović. On je istakao da je Crna Gora postala oaza mira na Balkanu u kojoj različite nacije i vjere ne predstavljaju ograničenje već kvalitet. “Evropska unija je izdvojila oko šest miliona eura za izgradnju ovih stambenih jedinica, a dodatna 51 jedinica će biti završena u narednom periodu”, istakao je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav. On je podsjetio da je EU
POTPREDSJEDNIK SIMOVIĆ JE PODSJETIO DA JE CRNA GORA PREDSTAVLJALA SPAS I POSTALA UTOČIŠTE ZA DESETINE HILJADA IZBJEGLICA I RASELJENIH LICA, ČIJI JE BROJ DOSTIZAO I DO 20 ODSTO OD UKUPNOG BROJA STANOVNIKA
takođe finansirala projekat socijalne inkluzije još od 2012. godine za ljude koji žive na Koniku sa ciljem da poboljša njihov pristup zdravstvu, obrazovanju i zapošljavanju. “Ove stambene zgrade odgovaraju relevantnim standardima za socijalno stanovanje a opremljene su efikasnim i ekološkim solarnim sistemima grijanja koji omogućavaju toplu vodu čak i u slučajevima kada nema struje”, pojasnio je Orav. Gradonačelnik Stijepović je istakao da je Glavni grad za izgradnju 120 stambenih jedinica, uz 51 za koje se očekuje da će biti završene u prvoj polovini iduće godine, uložio više od četiri i po miliona eura. On je podsjetio da će se realizacijom ovog projekta, na trajan i kvalitetan način riješiti stambeno pitanje za 171 porodicu, pripadnike najranjivije grupe stanovništa sa područja Konika. “Osim ovog projekta, Glavni grad je značajan partner i
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
CRNA GORA
21
Foto: Bojana Čupić
NAJUGROŽENIJA ŽIVOTNA SREDINA U PLJEVLJIMA I NIKŠIĆU
Stanje u Pljevljima na granici ljudske izdržljivosti
LNI STAMBENI PROGRAM
OVA ZA 120 MPA KONIK u nizu drugih koji se odnose na rješavanje stambenih pitanja najosjetljivijih kategorija. U partnerstvu sa Udruženjem penzionera, Glavni grad je dodijelio tri lokacije za izgradnju stambenih zgrada za penzionere i oslobodio ih naknade za komunalno opremanje. Do sada je, kroz izgradnju dvije zgrade, 200 porodica penzionera riješilo stambeno pitanje, a uskoro će biti izgrađena još jedna zgrada sa 88 stanova za penzionere. Učešće Glavnog grada u ovom projektu je
3,5 miliona eura”, naglasio je gradonačelnik, uz podsjećanje da je Glavni grad već podijelio 15 stanova za lica u stanju socijalne potrebe, a da je u toku raspodjela još 15 stanova, dakle ukupno 30 namijenjenih pomenutoj kategoriji stanovništva. On je istakao da je na posljednjoj sjednici usvojena Odluka da se podrži izgradnja Doma starih, kroz naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u iznosu od blizu 880.000 eura.
Stambeni projekat realizuje se u 13 crnogorskih opština Osim u Podgorici, Regionalni stambeni projekat sprovodi se u više od 13 crnogorskih opština: Berane, Andrijevica, Podgorica, Ulcinj, Nikšić, Budva, Rožaje, Plav, Herceg Novi, Bar, Danilovgrad, Tivat i Pljevlja. Glavni donator programa je Evropska unija, a značajne nov-
čane kontribucije osigurale su Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kao i vlade Italije, Njemačke, Norveške, Švajcarske, Danske, Turske itd. Snažnu podršku programu daju Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice - UNHCR i Organizacija za sigurost i saradnju u Evropi - OSCE.
Ekološki pokret “Ozon” i Ekološko društvo “Breznica” iz Pljevalja održali su juče tematsku konferenciju “Ekološki Alarm – Upozorenje na aktuelne probleme u oblasti životne sredine u Nikšiću i Pljevljima” kako bi skrenuli pažnju javnosti na trenutno stanje u tim opštinama koje su i najugroženije životne sredine u Crnoj Gori. Direktori “Ozona” Aleksandar Perović i “Breznica” Milorad Mitrović govorili su o problemima aerozagađenja tokom sezone grijanja, industrijskim zagađivačima i integrisanim dozvolama i o pitanju održivosti privremenih lokacija za deponovanje komunalnog otpada. Prema riječima Mitorvića, stanje u pljevaljskoj opštini može se okarakterisati kao apokaliptično i na granici ljudske izdržljivosti. “Zagađenje se nastavlja svih ovih godina. Najgore je bilo 2012. godine kada je od 338 dana validnih mjerenja bilo 217 prekoračenja. Prošle godine smo od 364 dana mjerenja imali 181 dan prekoračenja, a dozvoljeno prekoračenje je 35 dana godišnje. Srednje godišnje vrijednosti PM10 čestica su bile u prekoračenju, pa smo 2016. godine imali 89,4 mikrograma po m3, a imali smo prekoračenje PM2.5 čestica, koje su opasnije. Ovo bi trebalo da zabrine svakog građanina i nadlžene organe u jednoj državi”, poručio je Mitrović, dodajući da je u čitavoj priči najvažnije zdravlje građana. Podsjetio je da je Svjetska
alijansa za zdravlje i životnu sredinu 2014. godine proglasila Pljevlja najzagađenijim gradom Evrope. Takođe, eksperti Svjetske zdravstvene organizacije su prošle godine na osnovu svih analiza napravili izvještaj i dali preporuke koje, kako ističe, niti ko čita niti koga interesuje. “Tamo stoji da je svaki četvrti Pljevljak koji je prerano preminuo, preminuo zbog zagađenja vazduha. Kratkoročne mjere o kojima se govori posljednjih godina nijesu dale nikakvih rezultata”, tvrdi Mitrović.
Najgore je bilo 2012. godine kada je od 338 dana validnih mjerenja bilo 217 prekoračenja
Shodno tome, podnešena je inicijativa da se građanima Pljevalja i Nikšića obezbijedi subvencionisana cijena struje za potrebe grijanja što nadležni nijesu uzeli u obzir. “Građani Nikšića i Pljevalja trebalo bi da imaju povlašćene cijene električne energje za potrebe grijanja zato što je jedini način da kratkoročno riješimo problem”, objašnjava Perović. U nikšičkoj opštini takođe je evidentan broj prekoračenja, a kako dodaje, u toj opštini neprihvatljivo je loš monitoring
kvaliteta životne sredine. “Prethodne godine imali smo 72 dana prekoračenja od 205 dana validnih mjerenja, a sve to ne daje nam realnu sliku jer nismo radili mjerenja tokom novembra kada je zagađenje najveće. Veliki je hednikep što nemamo mjerenja u svim gradovima na sjeveru i centralnom dijelu”, smatra Perović. Oni su se osvrnuli na primjenu Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli aerozagađenja i integrisanim dozvolama koje su trebale da dobiju naše najveće “crne industrijske tačke”, prije svega KAP, Željezara Nikšić i Termoelektrana Pljevlja. Perović navodi da je to trebalo da se dogodi 1.01.2015. godine, a te fabrike nijesu ni ušle u proceduru da dobiju dozvole, Zakon je promijenjen i rok je prolongiran do 1. januara 2018. godine. Ističe da će, ukoliko se integrisana dozvola ne izda do 1. januara, tražiti zatvaranje Toščelika zbog brige o javnom interesu. U ovim opštinama evidentan je i problem odlaganja industrijskog i komunalnog otpada. Pljevaljska deponija Maljevac predstavalja jedan od najvećih problema, a ona je već 35 godina privremena deoponija. Na kraju je svog radnog vijeka i neophodno je naći novu lokaciju i to će najvjerovatnije biti napušteni kopovi rudnika uglja u Šumanama. U Nikšiću je to deponija Milsov do, koja je, kako kaže Perović, već desetak godina privremena. J.L.
22
svijet
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
Vojska zimbabVea pritVorila dugogodišnjeg predsjednika roberta mugabea i njegoVu suprugu
Prisilna “Penzija” nakon 37 godina nePrekidne vlasti
V
ojska Zimbabvea potvrdila je da su predsjednik države Robert Mugabe i njegova supruga Grejs u pritvoru, kao i da vojnici čuvaju vladine zgrade i patroliraju ulicama glavnog grada Hararea nakon noći nemira u kojima je vojska izvela tenkove na ulice, zauzela državni radio i televiziju i okončala vladavinu “najdugovječnijeg lidera” na svijetu. Vladajuća stranka Zimbabvea Zanu-PF objavila je na Tviteru da je bivši potpredsjednik Emerson Mnangagva postavljen za privremenog predsjednika države, umjesto 93-godišnjeg Roberta Mugabea. BiBi-Si navodi da je 75-godišnji Mnangagva bio potpredsjednik Zimbabvea dok ga vlada nije smijenila zbog “iskazivanja nelojalnosti”, a ta smjena je bila viđena kao pripremanje Mugabeove žene da preuzme vlast od muža, pošto je ona sama prethodno od Mugabea tražila smjenu Mnangagve.
■ Vojska: Nije VojNi udar, Već preNos Vlasti
Navodi se da je stranka Zanu-PF objavila seriju tvitova u kojima negira da se u Zimbabveu desio vojni udar, već da su
dešavanja u noći između utorka i srijede u prijestonici Harareu bila “prenos vlasti bez prolivanja krvi”. “Nije bilo vojnog udara, već samo prenosa vlasti bez prolivanja krvi tokom kojeg su uhapšene korumpirane i pokvarene osobe, a starac kojeg je iskorišćavala supruga je pritvoren. Tih par pucnjeva koji su se čuli došli su od pokvarenjaka koji su se opirali hapšenju, ali oni su sada pritvoreni”, piše u jednoj od poruka te stranke na Tviteru. “Naš jedini cilj su kriminalci oko Mugabea, koji su počinili zločine što su izazvali društvene i ekonomske patnje u zemlji, kako bi ih priveli pravdi. Čim završimo misiju, očekujemo da se situacija vrati u normalu”, rekao je na nacionalnoj televiziji general SB Mojo, šef vojne logistike. Vojska je
“Krokodil” protiv “Guči Grejs”
Svrgavanje Roberta Mugabea uslijedilo je nakon što je on otpustio svog zamjenika, moćnog potpredsjednika Emersona Mnangagvu, na nagovor svoje žene Grejs koja je htjela da naslijedi vlast nakon Mugabeove smrti. Mnangagva, poznat pod nadimkom “Krokodil” zbog svog nepogrešivog instinkta za preživljavanjem, bio je uz Mugabea od samog početka. Njegova je desna ruka već gotovo 40 godina, ima snažnu podršku u vojnim redovima i spominjao se kao Mugabeov potencijalni nasljednik. Uprkos naizgled idi-
ličnim odnosima, Mugabe je za svog zamjenika izjavio kako je nepouzdan i više mu nije odan željeći tako da oslobodi put za svoju suprugu Grejs. Njegova 40 godina mlađa supruga u narodu je poznata kao “Guči Grejs” zbog rasipništva i ekstravagancije. Uprkos raskošnom stilu života u zemlji pogođenoj siromaštvom, uživala je podršku mlađih političara. Neočekivan potez dugovječnog predsjednika mnogi su protumačili željom da svoju poziciju prepusti supruzi što je izazvalo bijes među brojnim Mugabeovim pristalicama.
pritvorila i ministra finansija Ignjatiusa Čomboa, naveo je vladin izvor. Čombo je bio vodeći član tzv. G40, frakcije vladajuće ZANU-PF stranke, koju vodi Mugabeova supruga Grejs, a koja želi da naslijedi supruga na vlasti. Grejs Mugabe ima jaku podršku u moćnom krilu omladine vladajuće stranke ZANU-PF i njen nagli uspon doveo ju je u sukob s ratnim veteranima, koji su nekad imali privilegovani status u vladajućoj stranci, ali se posljednjih godina sve više potiskuju, prenosi Rojters. Ranije je glavni vojni zapovjednik, general Konstantino Čivenga zaprijetio da će stati na kraj čistkama ratnih veterana koji podupiru svrgnutoga potpredsjednika Emersona Mnangagva, koji, kao ratni veteran, uživa popularnost i smatran je Mugabeovim nasljednikom. Prošle sedmice, međutim, predsjed-
nik ga je svrgnuo. Očevidac je rekao Rojtersu da su vojnici i oklopna vozila blokirali puteve koji vode ka vladinim zgradama, parlamentu i sudovima u centru prijestonice Hararea, kao i da je vidio da stanovništvo nedaleko odatle stoji u redovima ispred banaka. Vojnici su tokom noći zauzeli sjedište državne televizije ZBC i, prema riječima izvora Rojtersa, savladali neke od zaposlenih, poručivši ostalima da “ne brinu” pošto su tu došli samo da bi zaštitili televiziju. Uticajni lider ratnih veterana koji su vodili rat za nezavisnost Zimbabvea Kris Mucvanga pozvao je juče Južnu Afriku, druge države juga Afrike, kao i Zapad, da ponovo stupe u kontakt sa Zimbabveom. Agencija navodi da je Mucvanga pohvalio akciju koju je vojska izvela tokom noći kao “ispravljanje stanja koje je vodilo u prova-
liju” i dodao da će vojna uprava obezbijediti “bolje poslovno okruženje” nakon godina manjka investicija i ekonomskog propadanja.
■ džoNsoN: da
tiraNiNa Ne Naslijedi tiraNiN
Južnoafrički predsjednik Džejkob Zuma prenio je da mu je u telefonskom razgovoru Mugabe rekao da je “zatvoren u svom domu i da se dobro osjeća”, javlja Bi-Bi-Si. Zuma je izrazio nadu da u Zimbabveu neće biti neustavne smjene vlade nakon što je vojska preuzela vlast Harareu, prenosi Rojters. Pozvao je vladu i vojsku Zimbabvea da razriješe različitosti na miroljubiv način. Ističe da je, u ime Južnoafričke zajednice za razvoj, spreman da pomogne u rješavanju krize. U međuvre-
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
svijet
23
vučić na sastanku u nato, prvi čovjek alijanse poručio
Neutralnost i partnerstvo Srbije i NATO je moguće
■ Mugabe -
najdugovječniji predsjednik na svijetu
Robert Mugabe je na vlasti u Zimbabveu već 37 godina i može se reći da je svjetski rekorder po dužini vladavine. Prvo je od 1980. bio premijer, potom predsjednik države sa najdužim stažom u Africi, a vjerovatno i u svijetu, ali su ga zbog načina vladavine mnogi optuživali za nasilno gušenje opozicije i uništavanje zemlje. Mugabe je rođen 21. februara 1924. godine, a na vlasti u Zimbabveu je od 1980. godine – bio je predsjednik vlade od 1980. do 1987, a od 1987. godine postao je predsjednik države. Prije dvije godine, izabran je za predsjednika Afričke unije, što je izazvalo negodovanje u afričkim zemljama. Bio je vođa organizacije Afrički nacionalni savez Zimbabvea, koji se borio za slobodu crnog domorodačkog stanovništva u tadašnjoj Rodeziji. Osim po čvrstoj ruci u Zimbabveu, poznat je i po negativnim stavovima na račun zapadnih zemalja. Svoj politički uspon Mugabe je započeo 1960. godine, kada se pridružio Nacionalnoj demokratskoj partiji, koja je ubrzo zabranjena jer se suprotstavljala administraciji premijera Jana Smita. Tri godine kasnije, napušta tu stranku i pridružuje se Afričkoj nacionalnoj uniji Zimbabvea (ZAPU), pokretu koji je nastao na temelju marksističkog učenja. U periodu od 1964. do 1974. godine bio je u zatvoru. Završio je studije prava i ekonomije na Londonskom univerzitetu. Kada je Zimbabve stekao nezavisnost 1980. godine, Mugabe je postao premijer te zemlje, a nakon sedam godina i predsjednik. Uprkos narušenom zdravlju, Mugabe je nedavno izjavio da će razmišljati o povlačenju sa mjesta predsjednika tek kada napuni 100 godina.
i Srbija suočavaju sa zajedničkim izazovima, a saradnja sa NATO može biti od koristi za Srbiju i region. Naše partnerstvo čini Srbiju bezbjednijom i sigurnijom, a ujedno i NATO saveznike sigurnijim”, rekao je Stoltenberg. Ukazao je da svake godine ima više od 100 partnerskih aktivnosti sa Srbijom, i da NATO radi i na reformi bezbjednosnih institucija Srbije, obučava srpske oficire za mirovne misije. Takođe je naveo da Srbija sarađuje sa NATO u zajedničkim vojnim vežbama, kojih je ove godine bilo 24, a da partnerstvo Srbije i NATO može doprinijeti i borbi protiv terorizma. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da su od NATO tražili da, ne samo ne ukida, već ne smanjuje svoje prisustvo na Kosovu. Vučić je na konferenciji za medije nakon učešća na sastanku Savjeta NATO rekao da je razgovarao sa zvanič-
“Imali smo različita viđenja prošlosti, ali smo se saglasili da moramo da gledamo u budućnost. Jens me je čak uvjerio da i oni imaju koristi od saradnje sa nama”, rekao je Vučić
nicima više zemalja članica NATO i Stoltenberg može da potvrdi da se borio i štitio interese Srbije. “Imali smo različita viđenja prošlosti, ali smo se saglasili da moramo da gledamo u budućnost. Jens me je čak uvjerio da i oni imaju koristi od saradnje sa nama”, rekao je Vučić. Vučić je naveo i da u etničkim sukobima na Kosovu posljednjih godina ima povrijeđenih, ali ne i poginulih i da su “razgovori u Briselu donijeli neki rezultat”. Osim toga, on je rekao da je Srbiji potrebna dobra saradnja sa NATO, kao i da “niko ne može da ga ubijedi da Jens Stoltenberg mrzi Srbiju”. Kako kaže, zamolio je Stoltenberga da snage Alijanse ostanu na Kosovu i Metohiji. “Zamolio sam ga da, ne samo da ne ukidaju snage, već da nastave prisustvo u nesmanjenom obimu na Kosovu i Metohiji”, rekao je Vučić. “Zahvalio sam Stoltenbergu i članicama NATO na tome što održavaju mir i stabilnost na KiM, prije svega jedinicama KFOR-a. Uloga NATO u osiguranju sigurnosti i bezbjednosti za naš narod, ali i za naše svetinje je od izuzetnog značaja”, dodao je on. Vučić ističe da su ga na sastanku Savjeta NATO pitali o odnosu Srbije sa Rusijom i Kinom, a da su oni “racionalnu odgovorili”. “Ako neko misli da je vrijeme za junačenje i suprotstavljanje polovini svijeta, ne, na nama je da imamo miran kurs”, rekao je Vučić. J.Đ. Foto: NATO
menu, Evropska unija pozvala je na dijalog i mirno rješavanje krize u Zimbabveu. Obraćajući se poslanicima u parlamentu, šef diplomatije Ujedinjenog kraljevstva Boris Džonson rekao je da Britanija ne bi željela da vidi da jedan tiranin mijenja drugog. “Niko ne bi volio da vidi tranziciju od jednog neizabranog tiranina na sljedećeg. Niko to ne želi. Želimo da vidimo slobodne i poštene izbore”, poručio je Džonson, prenio je Rojters. Džonson je ranije juče ocijenio situaciju u Zimbabveu “veoma nejasnom” i apelovao na sve da se uzdrže od nasilja. Generalni sekretar zimbabveanskog Udruženja ratnih veterana Viktor Matemadanda izjavio je da Mugabea treba skloniti i sa predsjedničke funkcije i sa funkcije prvog sekretara vladajuće stranke Zanu-PF i dodao da je vojno preuzimanje vlasti bilo dobro za Zimbabve.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg istakao je da transformacija bezbjednosnih snaga Kosova u vojsku može da se sprovede samo u skladu sa Ustavom. On je na zajedničkoj konferenciji za štampu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u sjedištu NATO u Briselu podsjetio da je u više navrata jasno iznio svoj sav o bezbjednosnim snagama Kosova. “Bilo kakva izmjena u mandatu bezbjednosnih snaga mora biti sprovedena u skladu sa Ustavom, a to zahtijeva izmjene i dopune tog akta. To je naš stav”, rekao je Stoltenberg. On je kazao da bilo kakva odluka o transformacija snaga mora biti u skladu sa Ustavom. Takođe, Stoltenberg je naveo da snažna i prosperitetna Srbija znači više bezbjednosti i stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, a da saradnja sa NATO obezbjeđuje veću bezbjednost Srbiji. Prema njegovim riječima, partnerstvo NATO i Srbije napreduje veoma dobro, a “nema kontradikcije između vojne neutralnosti i snažnog partnerstva Srbije sa NATO”. Osim toga, Stoltenberg je rekao da među neutralnim zemljama postoji mnogo partnera NATO. Stoltenberg je istakao da je sastanak Sjevernoatlantskog savjeta, na kojem je bilo svih 29 saveznika, bio dobar. “Pozdravljamo činjenicu da možemo da se sastajemo na ovakav način, jer se NATO
24 26
SVIJET svijet
PONEDJELJAK, 16. 11. 2015. ČETVRTAK, 16. 11. 2017. SRIJEDA, 16. 11. 2016.
događaji koji su obilježili 16. novembar 1914. Centralna finansijska instituCija sjedinjenih američkih država
U SAD osnovane Federalne rezerve
Finansijska institucija Federal Reserve Bank zvanično je otvorena na današnji dan 1914. godine. Ideja o utemeljenju centralne banke koja će biti zadužena za finansije svih američkih saveznih država javila se još tokom XVIII vijeka kod Aleksandera Hamiltona, koji je bio prvi ministar finansija SAD. Njoj su se od početka protivili brojni ekonomisti i političari, među kojima su najpoznatiji bili Tomas Džeferson i Džejms Medison. Oni su smatrali da centralizovani bankarski sistem predstavlja prijetnju nezavisnosti republike, a te njihove brige, kako mnogi smatraju, bile su u potpunosti opravda-
ne jer su do danas, upravo kroz istem federalne banke, američki narod i vlada izgubili kontrolu nad sopstvenim monetarnim sistemom. U vrijeme kad je osnovan FED, većina zemalja, poput Engleske i Švedske od XVII vijeka, već je imala emisionu banku, ali su te banke bile drugačijeg porijekla, jer su bile privatne i bavile su se finansiranjem problema kraljeva, da bi se tokom vremena razvile u moderne emisione banke, te postale javne institucije. FED je konstituisan u emisionu banku koja vodi monetarnu politiku SAD, decentralizovano koliko god je to moguće. Sistem saveznih rezervi čine
1914: POčela kOlubarska bitka
Najveća bitka srpske vojske u Velikom ratu Najveća bitka koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu, Kolubarska bitka počela je na današnji dan 1914. godine. Bitka je završena 15. decembra pobjedom srpske vojske nad austrougarskim trupama pod komandom generala Poćoreka koji je bio prisiljen da se povuče iz Srbije. Situacija u kojoj se srpska vojska našla početkom novembra 1914. godine bila je veoma kritična. Višemjesečne borbe, marševi bez odmora i nedostatak municije, nisu ostali bez posledica na moral srpske vojske. Povlačenje naroda iz Mačve i Jadra sa stokom i pokućstvom, dodatno je ometalo pokrete i podriva-
lo moral srpske vojske. U tako teškoj situaciji vojvoda Radomir Putnik donosi značajnu odluku i 15. novembra postavlja generala Živojina Mišića za komandanta srpske Prve armije, umjesto ranjenog Petra Bojovića. Izuzetne zasluge za pobjedu u bici, u kojoj je zarobljeno oko 43.000 austrougarskih vojnika, imao je general Živojin Mišić. Nakon Kolubarske bitke koja je snažno odjeknula u Europi i svijetu, njemačke novine su pisale: Srbija je još jednom uskrsla iz groba Kosova polja i iz kolubarskog vrela crpiti će tokom čitavog jednog vijeka gordu hrabrost za najveće bitke
centralni Savjet guvernera u Vašingtonu i dvanaest oblasnih banaka saveznih rezervi koje su raspoređe-
ne u velikim gradovima širom SAD. Sadašnja predsjedavajuća Savjeta guvernera Federalnih rezervi je
2007.
Više od 3.500 ljudi je stradalo, preko 3.000 je povrijeđeno, a oko hiljadu osoba se vode kao nestale u snažnom ciklonu koji je pogodio Bangladeš. Ciklon “Sidr”, brzinom od 250 kilometara na čas, 16. novembra “sravnio je sa zemljom” na stotine hiljada kuća u jugozapadnim delovima Bangladeša, dok je nekoliko miliona ljudi bilo bez struje u ovoj siromašnoj državi na jugu Azije.Više od milion stanovnika je evakuisano sa priobalnih područja u Bangladešu pred naletom tropskog ciklona.
2000.
Američki predsjednik Bil Klinton je doputovao u Vijetnam 16. novembra 2000. godine, u prvu posjetu jednog predsjednika SAD toj zemlji od završetka Vijetnamskog rata 1975.
Dženet Jelen, koja je na tom položaju naslijedila Bena Bernakea u februaru 2014. godine.
Venera 3
1965. ruskO Otkrivanje druge Planete
Sovjetski svemirski brod krenuo ka Veneri SSSR je lansirao svemirski brod “Veneru III” 16. novembra 1965. koji je u martu 1966. stigao na Veneru, kao prvi svemirski brod koji se spustio na neku drugu planetu. SSSR je prije toga poslao sonde na Veneru i Mars 1960. godine. Prva letjelica koja je uspješno proletjela pored Venere je bio američki Mariner 2, 14. decembra 1962. godine. On je poslao na Zemlju iznenađujuće podatke o visokoj temperaturi na površini i velikoj gustoći atmosfere na Veneri. Pošto nije nosio kamere, njegovi nalazi nisu privukli pažnju javnosti kao što su uradile slike sa svemirskih sondi koje su daleko nadmašile mogućno-
sti zemaljskih astronomskih teleskopa. Sonda Sovjetskog Saveza Venera 7, lansirana 1971. godine, je postala prva letjelica koja se spustila na Veneru. Venera 9 je prva poslala slike sa površine druge planete. Ove dvije sonde su bile samo dva predstavnika dugog niza Venera letjelica; nekoliko drugih Venera letjelica je izvršilo letove pored Venere i pokušalo slijetanje na nju, a još 7 Venera letjelica je sletilo. SAD su lansirale Mariner 10, koji je proletio pored Venere na svom putu ka Merkuru 1974. godine. On je postao prva i za sada jedina letjelica koja je letjela pored Merkura.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
KULTURA Nove izlagačke prakse Predavanje direktorice Inicijative usmena istorija Kosova Eremire Krasnići na temu “Usmena istorija, alternativne arhive i otvoreni muzeji: prema novim izlagačkim praksama” biće upriličena u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” večeras od 19 sati, u okviru prijekta “Preokupacije/Razgovori u muzeju”. Krasnići je studirala na Univerzitetu u Jeni, gdje je magistrirala na temu “Izlaganja savremene istorije”. Trenutno radi na projektu “Kampanja za pomirenje krvnih osveta (199092)”, kao i na kompletiranju kolekcije modernističkih umjetničkih radova u Nacionalnoj galeriji Kosovo. S.I.
Film Danila Marunovića o buntu ruskih umjetnika
Pitanje slobode stvaranja i uloge umjetnika u londonskoj sači galeriji
Kratko ostvarenje napravljeno je u saradnji sa poznatim ruskim umjetnikom Pjotrom Pavlenskim, na osnovu stenograma njegovih razgovora sa policijskim inspektorom Kadar iz filma
repertoar DANAS 16.11.2017.
FILM
UBISTVO U ORIJENT EKSPRESU
Crnogorski reditelj Danilo Marunović učestvovaće sa kratkim filmom pod radnim nazivom “Artist and investigator” na izložbi “Art Riot: Post-Soviet Actionism” (Art Riot: Postsovjetski akcionizam) koja će biti otvorena danas u londonskoj Sači galeriji. Izložba se organizuje pod pokroviteljstvom Fondacije porodice Cukanov, posvećena je ruskoj buntovničkoj umjetnosti tokom proteklih 25 godina, a održava se u godini kada se slavi 100. godišnjica Oktobarske revolucije. “Art Riot: Post-Soviet Actionism” pokreće pitanje slobode stvaranja i preispituje ulogu umjetnika u postsovjetskom vremenu. Na listi umjetnika koje će izložba predstaviti su i Oleg Kulik, feministička pank grupa Pussy Riot, Blue Noses Art Group, Arsen Savadov, AES + F, Vasilij Slonov.Me, a zastupljene su raličite grane umjetnosti - od plakata i slogana do video umjetnosti. Film Danila Marunovića je napravljen u saradnji sa poznatim ruskim umjetnikom i buntovnikom Pjotrom Pavlenskim, na osnovu tri stenograma njegovih razgovora sa poli-
Režija: Kenet Brana Mjesto: Cadmus Cineplex, Budva
17.11.2017.
FILM
TRAGOVI U SNIJEGU 15.10 h
Režija: Tejlor Šeridan Mjesto: Cadmus Cineplex, Budva
Na listi umjetnika koje će izložba predstaviti su i Oleg Kulik, feministička pank grupa Pussy Riot, Blue Noses Art Group, Arsen Savadov, AES + F, Vasilij Slonov.Me...
cijskim inspektorom. Pavlenski je otkad se pojavio pred javnošću 2012. godine, imao niz upečatljivih nastupa. Zašio je usta u znak podrške grupi Pussy Riot, kao simbol djelovanja vlasti protiv slobode govora - “Šav”, sjedio nag, na Crvenom trgu i prikucao testise za kaldrmu, kao metaforu za “аpatiju, аpolitičnost i fatalizam” savremenog ruskog društva - “Fiksacija”, zapalio je vrata zgrade na trgu Lubjanka, gdje je sjedište FSB-a “Opasnost”. Trenuto se nalazi u Francuskoj, u pritvoru, jer jer sredinom oktobra zapalio vrata Francuske banke, koja se nalazi na mjestu nekadašnje zloglasne Bastilje. S.I.
Veče Perović u Podgorici
20.00 / 22.20 h
SJUTRA
25
Predstavljanje izdanja na albanskom jeziku
Zavod za udžbenike na Sajmu u Tirani
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica učestvuje na jubilarnom 20. međunarodnom sajmu knjiga u Tirani, koji je počeo juče, a trajaće do 19. novembra. Na ZUNS-ovom štandu biće izloženi udžbenici na albanskom jeziku za osnovnu i srednju školu, kao i vanudž-
benička literatura na albanskom. Tako će se u javnosti prvi put pojaviti i dva nova izdanja - zbirka poezije “Vizatim henor me shkelqim yjesh” („Lunarno crtanje sa sjajem zvijezda“) autora Hadži Šabanija, kao i dvojezično izdanje “Došljaci – pjesme Ali Binaka” (Ardhesit – kenget e
Ali Binakut) istaknutog crnogorskog pjesnika Radovana Zogovića. Ovo je treći put da Zavod predstavlja svoju djelatnost na sajmu u Tirani, a dosadašnji nastupi bili su veoma zapaženi. Štand ZUNS-a iz godine u godinu posjećuju brojne ličnosti javnog života Albanije. S.I.
Autorsko veče kompozitorke Nine Perović biće upriličeno u Modernoj galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice večeras od 20 sati, u okviru ciklusa “Mlade crnogorske kompozitorke”, koji organizuje KIC “Budo Tomović”. Na programu su djela za solo violinu, gudački kvartet, vokalni ansambl, kao i za solo sopran, gudački kvartet i elektroniku, koja će izvoditi violinistkinja Ana Živković, Quarteto Montengro, koji čine Marko Radonjić, Katarina Pavlović, Uroš Lapčević i Dmitri Prokofiev, vokalni ansambl “Luča”, sopranistkinja Olivera Tičević i autorka. S.I.
26
KULTURA
DESET GODINA OD SMRTI AKADEMIKA
SJEĆANJE NA PROFESORA SLOBODANA KALEZIĆA Deset godina od smrti profesora i redovnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Sloboda-
Kalezić
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
Šćepović
POEZ PRO NIK SPAS
na Kalezića biće obilježeno programom u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” večeras od 19 sati. Tim povodom, o životu i stvaralaštvu Slobodana Kalezića govoriće Borislav Jovanovič, Siniša Jelušić i Adnan Čirgić, dok će moderatorke večeri biti Svetlana Kalezić-Radonjić i Sofija Kalezić-Đuričković. Kalezić je rođen u Klikovačama kod Spuža, gimnaziju je završio u Podgorici, a Filozofski fakultet u Beogradu, gdje je i doktorirao 1982. godine. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Objavio je preko 60 knjiga, studija, ogleda, antologija, udžbenika, hrestomatija, priređenih izdanja i poezije. S.I.
DANILOVGRADSKI GIMNAZIJALCI U UBU
Predstava nakon koje se više razgovara o ljubavi Predstava “O ćutanju i drugim imitacijama sreće”, rađena u produkciji NVU “Ego kult” i Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” iz Danilovgrada, po tekstu učenice Bojane Šolaje, a u režiji Miroslava Minića i Anđele Novaković, odigrana je u Domu kulture u Ubu, u okviru desetog festivala “Repassage”. Danilovgradski gimnazijalci su zatvorili takmičarski dio smotre najboljih amaterskih pozorišta sa prostora nekadašnje Jugoslavije. Tokom pet festivalskih dana festival je okupio aktuelne pobjednike republičkih takmičenja dramskih amatera iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nakon izvođenja predstave održan je okrugli sto, gdje je žiri publike u sastavu Snežana Jovanović, Mirjana Simić i Voja Raonić, saopštio da je titulu za najboljeg glumca večeri ponijela Mirjana Spaić, koja u ovom komadu tumači uloge dilerke i Romkinje. Dramski pisac Željko Hubač, predsjednik stručnog žirija, iskazao je zadovoljstvo što mladi ljudi vjeruju da pozorište može promijeniti svijet.
⌦ Sonja Ičević
Č
ovjek se danas suočava s istim onim stanjima s kojima se suočavao i hiljadama godina unazad, naše biće opsjedaju i posvajaju isti strahovi i patnje, naši demoni su isti oni koji su morili i prvog čovjeka, smatra Šćepović.
“U krajnjoj instanci, kada gledaju predstavu njihovi roditelji, ili prijatelji njihovih roditelja shvatiće da imaju mnogo osjetljiviju djecu na svakodnevicu, pa će možda promijeniti svoje ponašanje, a možda će ugasiti televiziju, više pričati o ljubavi, a manje o politici i sportu”, kazao je Hubač. S.I.
Sedma knjiga poezije crnogorskog autora Đorđa Šćepovića pod nazivom “Prije objave” nedavno je izašla iz štampe u izdanju “Transkripta” iz Podgorice. Urednik izdanja je Mirza Lekić, recenzenti su Aleksandar Radoman i Marijana Terić, a likovna urednica je Suzana Pajović. Knjiga je strukturisana u tri ciklusa - “Novi čovjek”, “Po Đorđu” i “Iz zaostavštine Eda Iringtona”. Zbirku čini 50 pjesama i to, kako je u razgovoru za Dnevne novine kazao pjesnik, bez neke namjere da ih bude baš 50, a sam naziv zbirke ne bi trebao sugerisati bilo šta budućem čitaocu.
■ KNJIGA NAPISANA ZA
slobodu”, kazao je autor, dodajući da je ono što ovu knjigu razlikuje od prethodnih, i čini je drugačijom, svakako koncept knjige. “Koncept se sam nametnuo takav kakav jeste - pjesnik jevanđelist i pjesnik uljez Ed Irington, čiju sam zaostavštinu objavio svijetu. Ova knjiga je napisana za 23 dana, to je njena razlika, to je njen biljeg koji je čini drugačijom od prethodnih, a vrlo vjerovatno i od budućih”, naglašava Šćepović. U predgovoru pod nazivom “Mitologija realnosti ili stvaranje nove poezije”, koji potpisuje Marijana Terić, stoji da poezija Đorđa Šćepovića “predstavlja izuzetno karakaterističan pogled
23 DANA
“On i ja ne moramo imati isti odnos po pitanju naslova, čitaocu neće značiti isto što i meni, niti je u obavezi da se drži mojih uputa u objašnjavanju istog, u mogućnosti je da ga percipira kako mu drago, i na koji god način želi, čitalac mora uživati potpunu
MLADI LJUDI DANAS PIŠU I ČITAJU POEZIJU, VJERUJU U NJU, OSNIVAJU KNJIŽEVNE KLUBOVE, ORGANIZUJU PJESNIČKE VEČERI I PROMOCIJE, I TO JE ONO ŠTO OHRABRUJE
na aktuelnu stvarnost, u kojoj dolazi do rasipanja ili poremećaja unutrašnjih stanja čovjeka kao bića koje teži da utiče ili promijeni svijet u kome se nalazi”. Pjesnik naglašava da nije neko ko sebe smatra savješću društva, propovjednikom lijepog ponašanja i dobrote, ili piscem uputstava za dobar i pošten život.
■ POEZIJA
NIKAD NE GUBI
“Jedina stvar koja me se tiče i koju propovijedam je poezija, jedina istina u koju vjerujem je poezija. Čovjek se danas suočava s istim onim stanjima s kojima se suočavao i hiljadama godina unazad, naše biće opsijedaju i posvajaju isti strahovi i patnje, naši demoni su isti oni koji su morili i prvog čovjeka, samo se oni danas javljaju u drugom obliku i naličju. Ne vjerujem da moja poezija može promijeniti bilo što, i bilo koga, ali može spasiti mene, i spašava me, iz knjige u knjigu. Ne bih rekao da postoji misao objedinitelj svih pjesama u knjizi, ali postoji misija svih pjesama, a ona je upravo ono što sam naveo u prethodnoj rečenici”, kaže Šćepović. Poezija, kako smatra autor, nastaje onda kada budete izabrani da je zapišete. “Danas mnogi poeziju pokušavaju svesti na razi-
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
KULTURA
27
MIĆUNOVIĆEV ª SAMOUBICAº NA FESTIVALU ª BEZ PREVODAº
INTERVJU: PJESNIK ĐORĐE ŠĆEPOVIĆ
Činjenica je da, nažalost, nama svima fali tog stida koji Semjona Semjonovića tako duboko pogađa
Foto: Duško Miljanić
ZIJA NEĆE OMIJENITI KOGA, ALI SIĆE MENE
OČAJNIM ČOVJEKOM JE NAJLAKŠE MANIPULISATI
Scena iz predstave Predstava “Samoubica” Nikolaja Erdmana u režiji Veljka Mićunovića, rađena u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta, izvedena je druge večeri Festivala “Bez prevoda”, koji se održava u Užicu. Uloge u predstavi tumače Mišo Obradović, Ana Vučković, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Zoran Vujović, Srđan Grahovac, Dušan Kovačević, Vanja Jovićević i Danilo Čelebić. Mišo Obradović, koji tu-
mači lik Podsekaljnikova, kaže da je “ono što je najvrednije kod Podsekaljnikova njegova duša, što nas vraća na ovogodišnji slogan festival - ‘Za ovo malo duše’”. “Podsekaljnikov živi promašenu egzistenciju i očajan je, a sa očajnikom je najlakše manipulisati, što stubovi sistema lako koriste. Njemu je, kao nekome ko nema ništa osim duše, nepodnošljiva pomisao da se neko ubio zbog njega i zbog stida što
je tako – njemu nema života. Činjenica je da, nažalost, nama svima fali tog stida koji Semjona Semjonovića tako duboko pogađa”, kazao je Obradović. Selektor festivala Bojan Munjin kazao je da ne treba naglašavati da ova predstava dobro ulazi u istraživački niz u ovogodišnjoj selekciji oje se, kako i slogan “Za ovo malo duše” kaže, bavi potragom za onim što je od te duše ostalo. S.I.
PREDSTAVA ª INSPEKCIJAº IZVEDENA NA FESTIVALU GLUMCA
Slika naše svakodnevice nu zanata, posla koji je posao kao i svaki drugi, pokušavaju poeziju i njeno nastajanje svesti na plan i program, na radne stolove i pisaće mašine koje čekaju da ih pustimo u pogon... Ne, tako ne nastaje poezija, nikad i nije, ona istinska... Poezija nikad ne gubi, gube ljudi koji su izgubili sebe u vremenu i prostoru, na društvenim mrežama i lažnim predstavama o lažnim trubadurima. Oni koji nemaju uši nikad neće čuti, oni bez očiju neće vidjeti stvari kakve jesu, ali to neće nauditi poeziji, samo ljudima, samo oni gube u blatu medija koji emituju loše pisce i lažne autoritete prodajući ih lošim čitaocima
i omamljenim kupcima”, smatra Šćepović, koji je jedan od osnivača i urednika časopisa za poeziju “Script”. “Kad smo Mirza Lekić i ja krenuli u cijelu priču oko Scripta, jedan od važnijih razloga osnivanja samog časopisa bili su mladi ljudi, neafirmisani autori koji bi nastankom jednog novog časopisa dobili prostor i priliku za objavljivanje svojih radova, prostor koji mi nijesmo imali. Mladi ljudi danas pišu i čitaju poeziju, vjeruju u nju, osnivaju književne klubove, organizuju pjesničke večeri i promocije, i to je ono što ohrabruje”, zaključio je Šćepović.
Predstava “Inspekcija”, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Goran Bulajić, u produkciji Nikšićkog pozorišta izvedena je na 14. Međunarodnom festivalu glumca. Insp ekcija je od premijere na nikšićkoj sceni igrana pet puta, a na matičnoj sceni je ponovo izazvala pozitivne reakcije publike, smijeh i aplauze tokom i nakon izvođenja. Uloge tumače Simo Trebješanin, Julija Milačić, Jelena NenezićRakočević, Boban Čvorović...
Simo Trebješanin kaže da je velika čast i uživanje igrati pred svojom publikom, posebno na festivalu posvećenom glumcu. “Kod ove predstave posebno je dobra atmosfera, divna energija, ljudi i zato molba pozorištu i opštini da se igra što više i duže. Publika je željna ovakvih predstava. Poseban užitak je rad sa rediteljem Bulajićem, sa kojim je saradnja kao da si na odmoru, zbog dobre atmosfere, bez tenzija”, istakao je Trebješanin.
Iako se radi o komediji, namjera tekstopisca i reditelja je da predstave ono što je naša svakodnevica, koja je istovremeno smiješna i veoma zabrinjavajuća. Glumci koji igraju u predstavi tvrde da se svi nakon predstave treba da zapitaju o svojim postupcima i vremenu u kojem živimo. “Kada pitam ljude kako im se dopalo shvatim da su promišljali, da ih boli i da su predstavu pročitali na pravi način.”, poručila je Jelena Nenezić-Rakočević. Večeras je na programu festivala predstava “Učene žene” Crnogorskog narodnog pozorišta, koju je po Molijerovom tekstu režirao Jagoš Marković. M.R.
28
ZABAVA
SPOT ZA NUMERU S ALBUMA ª BESKRAJº
Louis posadio, a Marko ekranizovao Cveće cafnalo
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
SEZONU KLUPSKIH NASTUPA WH
Naša pamidor Gmo, vidjećem ⌦ Danilo Brajković
Marko Louis Uspješni srbijanski muzičar Marko Louis juče je objavio video za numeru “Cveće cafnalo”, koja krasi njegov aktuelni album “Beskraj”, a ljubitelji muzičkog opusa njegovog pokojnog oca Ljubiše Stojanovića Louisa sjetiće se da riječ upravo o njegovoj pjesmi, sada u nešto modernijem, Markovom ruhu i u pratni legendarnog makedonskog gitariste Vlatka Stefanovskog. Marko je režisersku palicu prepustio Draganu Jereminovu, koji je nedavno
30
osmislio i spot “Biti s tobom” benda MaraQYa, na čijem je čelu nekada bio upravo Marko Louis. Kako bi što vjerodostojnije predstavio poruku vanvremenske emotivne numere, Marko Louis angažovao je glumce: Dragana Petrovića Pelea, Ivu Ilinčić i Marijana Apostolovića. Novi spot lijepa je uvertira pred Markove koncerte u Srbiji - 30. novembra pjevaće u beogradskom Domu omladine, 8. decembra stiže u Novi Sad, a 22. u Sarajevo. D.B.
HILJADA GOSTIJU POSJETILO JE OVE GODINE KRAGUJEVAČKI ARSENAL FEST
ORGANIZATORI SPREMNO DOČEKUJU 2018.
Arsenal fest 08 od 21. do 23. juna u Kragujevcu Kragujevački Arsenal fest osmo izdanje zabilježiće dogodine i to od 21. do 23. juna, objavljeno je juče na zvaničnoj Fejsbuk stranici popularnog festivala. Arsenal se tradicionalno stacionira u u “Kne ževom a r s e n a l u”, bivšoj fabrici naoružanja iz 19. vijeka, zatim u “Zastavinoj bašti” i u obližnjoj rustičnoj “Čaurnici”. Uz neprikosnoveni novosadski Exit, banjalučki Demofest, nikšićki Lake i
Bedem, Arsenal godinama doprisnosi očuvanju alternativnog zvuka u regionu, a ove godine okupio je imena kao što su Darko Rundek, Repetitor, Goblini, Pero Defformero, Bjesovi, Epilog, Ana Popović, Rambo Amadeus, Anthrax, Kerber, Orthodox Celts, Thievery Corporation, nikšićki Punkreas i mnoge druge izvođače. Publika je prepoznala kvalitetnu priču - sedmo izdanje okupilo je više od 30.000 posjetilaca. D.B.
Za nama je sezona jestivih pamidora, mada pokoju iz plastenika trgovci i dalje “drže” i prodaju. A one muzičke, s potpisom Who Seeja ne haju za vrijeme i mjesto. Naravno, riječ je o objavljenom albumu “Pamidore”, a kotorska hip-hop grupa na čelu sa Dejanom Dedovićem Dedduhom i Mariom Đorđevićem Noyzom ljeto je iskoristila kako bi održala festivalsku formu na otvorenom i približila auditorijumu tih okupljanja pjesme poput “Pucačina po Budvi”, “Jedem kasno”, “Naselje”, “Golf 2”... Nakon spuštanja festivalske zavjese, ekipa željna dobre muzike preselila se u zatvoreni prostor, a čast da prvi ugosti Who See u tom ambijentu i na domaćem terenu, a poslije premijere “Pamidora”, pripašće nikšićkom Montenegro pabu u nedjelju veče. Dedduh Dnevnim novinama objašnjava da, imajući u vidu prošlost Who Seeja i pomenutog paba, nedjeljni nastup možemo najaviti kao početak novih trijumfa. “Odavno već imamo prijateljsku relaciju sa pabom i to je jedan od naših bastiona, odakle možemo krenuti u
nove pobjede. Tu se osjećamo kao kod kuće i zbog nikšićke neobično dobre publike”, ističe Dedduh.
■ Pravo vrijeme za kluPske nastuPe
Izuzimajući festivalske nastupe, poput onog sa Sea Dancea, nešto više od četiri mjeseca crnogorska klupska publika čekala je live premijeru pjesama sa novog albuma. Dedduh, ipak, vjeruje da je upravo sada pravo vrijeme za tu priču. “Nakon izdavanja četvrtog albuma, naišao je ljetnji period, a znamo da je većina muzičkih festivala upravo tada. Oni su važni zbog mnogih stvari kada je u pitanju Who See. Sad polako počinjemo sa klupskim dijelom priče, a i pravo je vrijeme. Mi smo svjesni da nas domaća publika voli i da mnogo zna o našoj grupi, zato se trudimo da budemo kvalitetni onoliko koliko stvarno i možemo”, iskren je Dedduh. S druge strane, minulih mjeseci u Crnu Goru stizao je dobar glas sa pojedinih regionalnih klupskih adresa o učinku Who Seeja. Na opasno dobrim nastupima, prisjeća
Slučajevi pravde? Dobio sam ulogu, a nosio bih i bureke Prvi film crnogorske organizacije “The Books of Knjige Slučajevi pravde” polako osvaja regionalno tržište, a slično je i sa Dedduhovom rolom - reditelj Zoran Marković Zonjo, sa kojim je Who See uspješno sarađivao na realizaciji spotova, našem sagovorniku povjerio je rolu policajca. Glumački debi, ističe Dedduh, nije bio lak, ali ulogu hip-hop pandura nikada ne bi odbio. “Veliku zahvalnost dugujem organizaciji TBOK koja
mi je kao obožavatelju ukazala čast da učestvujem u filmu. Želio sam da nekako pomognem, pa makar i da idem za bureke ili nosim kablove i ostalo, a dobio sam ulogu. Nije mi bilo lako, ali nekako sam se snašao. To je moja prva uloga ikad, a uvijek bih prihvatio da igram hip-hop pandura kod njih. Film je ispunio očekivanja i mnogo mi je drago što je ekipa TBOK uspjela da ga predstavi širom bivše Juge”, zaključuje Dedduh.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
ZABAVA
HO SEE POČINJE U NIKŠIĆU, DEDDUH ZA DN:
ra je domaća a Ne mo voli li je publika Dedduh i Noyz na nastupu u Zagrebu
Imali smo opasno dobre nastupe u Zagrebu, Tuzli... gradovima u kojima nismo baš svaki dan. Osim sa posljednjeg albuma, izvodili smo i pjesme sa starih i odlično nam to ide, moram se pohvaliti
se Dedduh, bilo je povoda i za nove i za stare adute, a domaća publika moraće dobro da se potrudi kako bi dostigla, recimo, Zagrepčane. “Imali smo opasno dobre nastupe u Zagrebu, Tuzli... gradovima u kojima nismo baš svaki dan. Osim sa posljednjeg albuma, izvodili smo i pjesme sa starih i odlično nam to ide, moram se pohvaliti. Imam neku vrstu obaveze da pohvalim zagrebačku publiku, kod koje smo bili samo dva puta. Znaju za naše radove jer je rep kod njih prisutan od ranih devedesetih”, priča Dedduh. Da li se, nakon pomenutih nastupa, kristalisao kvalitet albuma? “Što se tiče kvaliteta ‘Pamidora’, nama je bitno da to nije ona plastična GMO pamidora, nego domaća, iz naše baštine. Sad je pravo vrijeme da vidimo voli li publika takav paradajz, pošto smo do sad bili tamo-ovamo po festivalima. Lično - naše pamidore su dobre i zdrave, sviđaju mi se”, nema dilemu Dedduh.
■ PredgruPa smo
“desPacitu” zbog dobrih razloga
Hip-hop pandur Dedduh i reditelj Zoran Marković Zonjo na premijeri filma “TBOK - Slučajevi pravde” u Podgorici
Poslije Nikšića, pred Who See grupom je ni manje ni više nego beogradska “Arena” 24. novembra Noyz i Dedduh biće predgrupa Luisu Fonsiju, Portorikancu čiji je hit “Despacito” oborio sve moguće rekorde u godini na izmaku. Mnoge je začudilo to
što je naš dvojac prihvatio da bude predgrupa, prvenstveno zbog činjenice da je odavno izgradio i ime i kvalitet za centralni dio manifestacija, nikako za zagrijavanje. Jedan od komentara potencijalnog gosta koncerta koji prenosimo sa Fejsbuk stranice Who Seeja je: “Dolazimo da slušamo predgrupu i onda bježmo”. No, Dedduh cijeni da je mnogo dobrih razloga zbog kojih su prihvatili da nastupaju te večeri sa svjetski poznatim izvođačem i da razgovor o eventualnom duetu sa popularnim Despacitom nije opcija... “Do sada, nisam primijetio čuđenje na tu temu i nisam naišao na direktne sugestije koje bi me navele da razmišljam o ispravnosti odluke. Dešavalo se da neke velike zvijezde nastupaju prije nas. Ne vjerujem u duet sa Luisom, ali ko zna šta nosi dan. Nemamo pretenzije ka tom muzičkom pravcu. Imamo mi ono naše”, podsjeća Dedduh.
■ sve smo zahvalniji jer nam ne odmažu
Al Jazeera Balkans nedavno je emitovala intervju sa Dedovićem, tokom kog je (opet) ponovio da Who See mnogi u Crnoj Gori doživljavaju kao nacionalni brend, a da se, pritom, sve završava na tom kapiranju. Zanimljivo, priča je stara skoro dvije godine, a epilog je i danas sličan - ima li nade da se pređe na konkretniju podršku? “Ta epizoda je snimana prije skoro dvije godine, a od tada se ništa značajno nije promijenilo osim što smo bogatiji za još jedan album naše klape. Možda sam tada malo neprimjereno rekao da smo baš brend... Ipak, postali smo sve zahvalniji što nam se makar ne odmaže. Navikli smo da guramo mi to svoje i vazda dobro ispa’ne. Na kraju, nama više ni nema pomoći. Neka se snage preusmjere na nove nade”, savjetuje Dedduh.
29 Yo La Tengo stižu u Zagreb Zagrebačka publika sljedeće godine biće u prilici nakon četiri godine da sluša i gleda jedan od najvoljenjih američkih “malih” bendova – Yo La Tengo, koji ovoga puta nastupaju u dvorani Jedinstvo, 11. maja. Za sobom imaju četrnaest sjajnih album, a prekrasne, intrigantne, eksperimentima sklone i nerijetko bučne pop muzike. Ulaznice po promotivnoj cijeni od 17 eura već su u prodaji, 27. novembra cijena će biti 20 eura. Fi.J.
Album Florence sljedeće godine?
Dvije godine od albuma “How Big, How Blue, How Beautiful” benda Florence And The Machine. Dok bend priprema turneju za sljedeću godinu (najavili su headlajnerski nastup na njemačkom Melt Festivalu), pitanje je da li pripremaju i novi album!? Hronološki gledajući, tri godine bi bile savršene za novi album, ali Florens nije davala nikakve izjave povodom novog izdanja. Ostaje da čekamo nove informacije benda.
Marijan Ban otkazao sve nastupe Splitska muzička legenda Marijan Ban otkazao je sve nastupe sa svojim Diktatorima nakon što su mu doktori dijagnostikovali kilu, ali i aritmiju. O tome je javnost obavijestio putem Fejsbuka. “Na sreću, bolest sam otkrio na vrijeme. Moglo je biti pogubno. Četiri doktora su me pregledala. Ne smijem svirati dok me ne dovedu u red. Vidjeće se sve nakon nalaza. Zasad znam da imam aritmiju i kilu. Sad tek treba ići u detalje, da me ‘skeniraju’. Onda će odrediti terapiju”, kazao je Ban za hrvatske medije.
30
zABAVA
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
NAKON MFW MILENA VUJAČIĆ SE PRIPREMA ZA SERBIAN FASHION WEEK
“Milena” oslikava raskošnu energiju samosvjesne žene
Poslije predstavljanja na Crnogorskoj nedjelji mode, naša kreatorka će kolekciju predstaviti na Serbian Fashion weeku, zakazanom za 22. novembar Milena Vujačić sa modelima nakon revije na MFW
Na nedavno okončanoj Crnogorskoj nedjelji modi, domaća dizajnerka Milena Vujačić predstavila je novu kolekciju za jesen/zimu 2018. pod nazivom “Milena”, kojom je oduševila modne znalce. “Ako je suditi po komentarima publike, mislim da sam sebi zadala još veći zadatak za sljedeću kolekciju. Jako sam zadovoljna kako je sve prošlo, naravno, uvijek može bolje, tako da će svaka naredna biti bolja od prethodne”, osvrnula se Vujačić na prve utiske nakon revije, u razgovoru za Dnevne novine. Nova kolekcija se sastoji od 17 total look-ova, Readyto-wear i Haute Couture modela, među kojima se prvi put našlo i muško odijelo. “Ideja za ovu kolekciju nastala je u Veneciji i inspirisana je baroknim stilom, u smislu bogatstva materijala i topline teksture, a kao takva prilagođena je modernoj ženi definisanog ukusa. Kolekcija obiluje jarkim bojama - dominiraju boja vina, zlatna, srebrna, crvena, plava, a na samim materijalima su dezeni ispunjeni mnoštvom detalja, pa su nalik slikarskim platnima iz perioda baroka. Našem ateljeu je kao i uvijek na prvom mjestu visoki kvalitet izrade i materijala, pa smo stoga za ovu kolek-
Ako je suditi po komentarima publike, mislim da sam sebi zadala još veći zadatak za sljedeću kolekciju. Jako sam zadovoljna kako je sve prošlo, naravno, uvijek može bolje, tako da će svaka naredna biti bolja od prethodne Modeli iz kolekcije “Milena”
Foto: Iva Mandić
⌦ Marija Roganović
Ideja za ovu kolekciju nastala je u Veneciji i inspirisana je baroknim stilom, u smislu bogatstva materijala i topline teksture, a kao takva prilagođena je modernoj ženi definisanog ukusa. Kolekcija obiluje jarkim bojama - dominiraju boja vina, zlatna, srebrna, crvena, plava
ciju odabrali svilene brokate, čipku rađenu na svili, svileni organdin, viskozni pliš i najkvalitetniju eko-kožu. Kolekcija je obogaćena ručnim radom i ukrasnim detaljima”, kazala nam je ova dizajnerka, objašnjavajući ujedno i kome je namijenjena, ali i muziku koja je pratila modele na pisti. “Vođeni idejom dinamike i bogatstva snažnih emocija koje prate svaku samosvjesnu ženu, potrudili smo se da osmislimo modele koji će u potpunosti oslikati njihovu raskošnu energiju. Upravo takva žena zaslužuje da je prate i posebne note, zbog čega smo se odlučili da nam baš za ovu priliku kompoziciju 1.1 komponuje Unknown Man”, otkriva Milena, kojoj je Montenegro Fashion week bio samo uvertira u naredni veliki projekat, prvo predstavljanje van granica naše zemlje. “U saradnji sa Modnom komorom Crne Gore našu kolekciju će imati priliku da vidi i publika na Serbian Fashion week-u 22. novembra. To će ujedno biti naše prvo predstavljanje van granica Crne Gore, zbog čega smo ponosni i zahvalni gospodinu Srđi Lubardi na ukazanom povjerenju i podršci”, zaključila je dizajnerka.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
zabava
BOGAT NOVOGODIŠNJI PROGRAM U BARU
31
Šerifović na dočeku, rePriZa uZ orkestar TRI NOVA FILMA U CINEPLEXXU
Najbržim čitaocima karte Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se nova ostvarenja i to dugoočekivani superherojski film DC Comicsa “Liga pravde” (Justice League) sa omiljenim junacima kao što su Batman, Aquaman, Wonder Woman, Flash...; akcioni triler sa Arnoldom Švarcenegerom “Kako ubiti Gantera, kao i porodično ostvarenje “Crveni pas”. Takođe, Metropoliten 2017/18. predstavlja američku premijeru opere Tomasa Adesa “Anđeo uništenja” koja će ekskluzivno biti prikazana 18. novembra u 19h u bi-
oskopu Cineplexx Delta City. Svi ljubitelji opere imaće jedinstvenu priliku da pogledaju ovaj operski dragulj inspirisan istoimenim klasikom reditelja Luisa Bunjuela iz 1962. godine. Ulaznice se već nalaze u prodaji. Po ustaljenom običaju, dva naša najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.
Marija Šerifović nastupiće u Baru tokom najluđe noći, dok će za reprizu biti zadužen kultni sastav Plavi orkestar, potvrdila je pjevačica na svom Fejsbuk profilu. Šerifović, čija nova numera “11” obara sve rekorde na Jutjubu, samo je jedan od mnogih hitova koji će se naći na novogodišnjem repertoaru u Baru. Publika će tako uživati u numerama kao što su “Molitva”, “Bol do ludila”, “U nedelju”, “More pelina”, ali i numere sa novog albuma kao što je superhit “Deo prošlosti” i mnoge druge. Inače, proslava novogodišnjih praznika u Baru počinje od 28. decembra, završava 1. januara 2018. a tokom ovih pet dana publika će uživati u mnogobrojnim nastupima barskih muzičara, bendova, ali i tradicionalnom novogodišnjem bazaru. M.Rog.
32
LJEPOTA
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
NJEGA
TRETMAN OKSIGENACIJE I NJEN ZNAČAJ ZA KOŽU Oksigenacija ili terapija kiseonikom Značaj udisanja koncentrovanog čistog kiseonika, naročito ako je smanjena njegova koncentracija u ćelijama i tkivima je nemjerljiv. Kiseonik je suština života na zemlji i najzastupljeniji je element u prirodi. Važan je za cjelokupan život i nemoguće ga je zaobići. Ima uticaj na izgled kože, hranu, fizičke i duhovne aktivnosti i sve što nas okružuje. Udisanje svježeg kiseonika ima višestruku korist ne samo na kožu, već na cijeli organizam, jer se njime dopremaju hranjivi sastojci do najsitnijih alveola u ćelijama. Ukoliko ćelije ne dobiju dovoljnu količinu ovog za njih veoma važnog elementa, one prijevremeno odumiru, pa koža brže stari, opušta se, dobija sivkasto-cijanotičnu boju i djeluje uvelo. Današnji način života, boravak u zatvorenim prostorijama, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje i druge loše navike modernog načina življenja, pretjerano sunčanje, hladnoća i drugi faktori negativno utiču na izgled kože. Koža dobija žućkastu boju
upravo zbog nedovoljnog dotoka kiseonika i hranjivih materija. Smanjuje se njena ishranjenost, vlažnost u koži se zbog smanjene koncentracije kiseonika u tkivima drastično smanjuje, pa se prve bore počinju pojavljivati još u ranoj mladosti, već poslije tridesete godine. U cilju revitalizacije kože i nadoknađivanja svih elemenata koji nedostaju, naučnici su patentirali linije kozmetičkih preparata koje imaju za cilj da aktiviraju ćelije da vrše bolju apsorpciju i transport kiseonika kroz tkiva, da im dostave kiseonik i hranjive sastojke koji su im neophodni i nazvali su ih aktivni kiseonik. Danas se aktivni kiseonik može naći u obliku spreja, krema i maski i ima veoma veliku primjenu u revitalizaciji kože. Međutim, direktno unošenje kiseonika aparatom je najsigurnije da će svi neophodni elementi biti dopremljeni u kožu, tkiva, krvne sudove i dalje do najsitnijih alveola u ćelijama. Značaj aparata za udisanje čistog kiseonika u njezi kože danas se savremeni kozmetički tretmani oksigenacije rade aparatom koji proizvodi čisti
kiseonik koji se pomoću posebnih mlaznica usmjerava na kožu lica, vrata i dekoltea. Savremeni aparati koriste čisti kiseonik ili mješavinu vode, kiseonika i aktivnih materija. Čist kiseonik se aplikuje preko dvije vrste mlaznica koje blagim pritiskom, prolaze kroz pore i istovremeno vrše blagu masažu površinskih slojeva kože što dovodi do poboljšanja dotoka krvi, ubrzanja cirkulacije i bolje oksigenacije tkiva. Pomoću jedne mlaznice u kožu unosimo čisti kiseonik, dok druga mlaznica ima rezervoar u koji mogu da se dodaju hidrosolubilni biostimulativni aktivni sastojci u vidu seruma, ampula, raznih hidrosolubilnih preparata ili fiziološki rastvor - ako je neophodna dodatna hidratacija. Zbog poboljšanja oksigenacije kože, dolazi do poboljšanja izgleda kože, ispravljanja bora, poboljšanja teksture i izgleda kože. Š TA S E P O S T I Ž E OKSIGENACIJOM Ovim tretmanom se ishranjuju ćelije kože, stimuliše se njihov metabolizam, ubrzava regeneracija, sinteza vlakana
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
33
LJEPOTA
AUTOR:
Sloba Bubanja www.estebel-mn.com
kolagena i elastina, poboljšava se cirkulacja, hidratacija kože i pruža joj se podrška u borbi protiv starenja zbog toksina i slobodnih radikala koji se nagomilavaju. Tretman kiseonikom odgovara svim tipovima kože a posebno se preporučuje kod opuštene, atrofične, pušačke kože, kože sa hiperpigmentacijama, oslabljenom cirkulacijom, kod kuperoze, rozacee i svih ostalih stanja kože gdje je neophodna podrška ćelijama u ishrani. Koristi se za poboljšanje i stimulaciju metabolizma, u sintezi kolagenih vlakana, kao i za poboljšavanje cirkulacje i hidratacije kože. Za tretman lica, neophodno je kožu očistiti od ostataka šminke, prašine, masnoće i dodatno je dubinski očistiti pilingom, uraditi limfnu drenažu lica, vrata i dekoltea radi pročišćavanja pora i pripremiti za lakše prodiranje kiseonika kroz tkiva. Važni sastojci u svim preparatima koji se unose u kožu su proteini, hijaluronska kisjelina i elementi za vlaženje, koji trenutno vra-
ćaju koži sjaj i svježinu, pa ten postaje baršunast a koža svilenkasta. Za one kojima treba zatezanje i učvršćivanje kože, koriste se maske koje pomažu oksigenaciju i kod kojih se za 20 minuta postiže lifting efekat i brišu se svi tragovi umora, bora i borica. To mogu biti i maske sa aktivnim kiseonikom. Po završenom tretmanu, treba preporučiti odgovarajuće kreme, za svaku osobu posebno. Tretmani se mogu izvoditi samostalno ili u kombinaciji sa nekim drugim tretmanom, pojedinačno ili u seriji tretmana, što zavisi od stanja kože, stepena oštećenja kože i godina starosti. Terapija kiseonikom nije samo savremena terapija u otklanjanju bora, već je značajno terapijsko sredstvo koje može pomoći u procesu ublažavanja ožiljaka od akni, u procesu oporavka kože nakon dermoabrazije i dubokih hemijskih pilinga, u terapiji akni, ekcema i svih ostalih stanja, kako bi se koža što prije oporavila.
POKLANJAMO Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!
petak,
34
MALI OGLASI
14. 11. 2014.
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS
KUĆE/STANOVI P
PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.
Tel.068/403-438
Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566
Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767
Izdajem smještaj za radnike. Tel.063/284-298
Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel. 067/666-791
U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel. 068/795-943
P
Kuća u Bijeloj 350m2, na placu 650m2 prizemlje+3 sprata 9 apartmana opremljeni povoljno bez posrednika. Tel.067/807-348 i 069/768-164
Potrebna garsonjera blizu grada do 80€. Tel.069/501-209
Kolašin - Drijenak 2 kilometra od centra prodajem nedovršenu kuću 200 m2 na placu 640m2. Tel. 068/367-008
patilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555065, 069/305-363
Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220
I Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825
SOBE Izdajem sobe (kuhinja, ku-
POSLOVNI PROSTOR Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. V. Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616
PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel. 069/073-331 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461
VOZILA/AUTO DJELOVI Audi A4 98. godište, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 86kW, ispod 9l gradske, tek registrovan, bez centa ulaganja, može komp. za manje uz doplatu. Hitno, povoljno, Bar. Tel.068/166405, na vajber 069/934-750 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279
USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9
REGISTRACIJA PREDUZEĆA I K N JIGOVODS T VENE USLUGE .
Tel. 067/600-473
Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@ gmail.com
Sve za potenciju za muškarce i žene, gelovi, bomboni, šumeće, kafa, kapi, žvake itd. Dostava u čitavoj Crnoj Gori. Diskrecija. Erotik šop “Kupidon”. Tel.068/455388, 067/002-021
GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806
APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, wdopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598
RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713
Prodajem tri reketa za tenis 120€ (Wilson - nov, wilson i dunlop - polovni, očuvani). 067/244-166 viber Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231
PRODAJA MREŽA
za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306
POSAO Restoranu Atrio potreban pomoćni radnik u kuhinji i radnik za pranje posuđa sa iskustvom. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067/613-707
POTREBAN MONTER centralnog grijanja Tel.069/013-144
Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
NEWS
T
DO
DO
D
IPS
UM
M
R LO
R LO
EM
EM
SU
M
IPS
UM
IPS
UM
DO
DO
WS
OR OL
R LO
R LO
SIT
DO
SIT
E AM
E AM
R LO
T
SIT
ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO
EM
IPS
UM
DO
DO
R LO
R LO
SIT
SIT
E AM
T
ET
UM
SIT AM
IPS
DOLOR
EM
IPSUM
DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O
R LO
DOLOR SIT AM ET
IPSUM
IPSUM
EM
DOLOR SIT A DOLOR SIT
DOLOR S
DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM
RE
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
R LO
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
NE
LOREM IPSUM
LOREM
UM
DO
DO
DOLOR SIT AM E
T
DOLOR SIT AM E
M
M
SUM
LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M
M
M
M
IPSU
DOLOR SIT AM E
MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO
IPSU
IPSU
IPSU
IPSU
LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM
M
IPSU
IPSUM
M
M
M
D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M
M
LOREM
M
RE
RE
RE
RE
RE
RE
NEWS
LO LO LO LO
LO
LO
LO
LOREM IP
MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO
IPSUM
IPSUM
IPSUM
LO
LOREM
DO
LOREM
NEWS LOREM
M
IPSUM
IPSUM
9
LOREM
DO
LOREM
LOREM
M
DOLOR S DOL
M
IPSUM
IPSU
IPSUM
LOREM LOREM
M
IPSUM
RE
ET
DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR
RE
SIT AM
IPSUM
IPSUM
VAŽNI TELEFONI
LO
LOREM
DOLOR
LOREM
LOREM
IPSU
ET
MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T
IPSUM
IPSUM
IPSUM
M
LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET
AMET
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
M DOLOR SI LOREM IPSU
SIT AM
ET
T AMET
R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM
AMET
DOLOR
SIT AM
NEWS
IPSUM
DOLOR
M
LOREM
DO
NEWS
www.cdm.me
IPSUM
IPSU LOLORRSITEM AMET
LOREM
IPSU
NEWS
RE
DOLOR SIT
M
IPSUM
LO
T LORE M
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
RE
LOREM
LO
DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO
IPS MT RE AME LDOOLOR SIT
IPSUM
LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO
AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM
IPSUM
LO
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
35 31
MALI OGLASI
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
11:12:20
14
Brzo i objektivno - iz minuta u minut
Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS
Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om
€ 110 € € €
DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
36
ENIGMATIKA
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
FOTO UBOD Jutro na Tibetu
Pogled na Hong Kong
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2417
2
2013-05-26
8
6
1
2
7 9
2
8 8
1
5 3
9 5
4
8 6
6
8
7
9
3
6
2
4
7
8
5
1
2
5
7
8
1
6
3
9
4
8
1
4
9
5
2
7
6
3
5
7
2
6
3
8
4
1
9
3
6
9
4
1 7 4 2 8 8Puzzle 7 2 solution: 5 9 3
5
1 7
2
5
8
3
6
9
1
4
7
Daily Sudoku puzzle No. 2418
1
2013-05-27
Medium level
9
6
6 9
5
4
1
5
6
6 9 3 4 8 1 5 7 2 Sudoku puzzle No. 3003 2015-01-02
3 6
1
Sudoku puzzle No. 3002 2015-01-01
www.sudokukingdom.com 4 8 1 5 9 3 6 2 9
1 3
1
Medium level
5
7
TEŽA
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:
1
5
8
2
4
9
3
6
7
7
2
4
8
3
6
5
9
1
6
9
3
5
7
1
8
2
4
3
8
5
9
1
4
6
7
2
9
6
2
3
5
7
1
4
8
4
1
7
6
8
2
9
3
5
8
4
1
7
6
3
2
5
9
5
3
9
4
2
8
7
1
6
2
7
6
1
9
5
4
8
3
1
4
2
2
3
8
9 3
1
1
3
7
8
4
3 2
8
9 2 1 8
Word Search Puzzle #R031II
HOROSKOP OVAN Ljubavni život vam je nesređen ali vas to ne pogađa. Neočekivani poziv će vas jako obradovati. Odlično obavljate posao ali sa loše slažete sa kolegama. Zdravlje dobro.
BIK Ako ste zauzeti u vezi dolazi do poboljšanja. Prijatno će vas iznenaditi neko sa kim radite. Od nadređenih ćete dobiti ozbiljna zadužanja. Pazite na ishranu nabacili ste kilograme.
BLIZANCI U ljubavi je stabilno, uživajte u zajedničkim trenucima sa partnerom. Neko vas na poslu ogovara ali nemojte pridavati veliki značaj. Napeti ste i nervozni zbog posla.
RAK Ako ste slobodni na pomolu je nova ljubav. Malo ste u posljednje vrijeme zapostavili prijatelje. Na poslu ste u raskoraku između starih i novih pravila. Zdravlje dobro.
LAV Vaša veza je nestabilna i puna zabluda. Nesigurni ste u sebe i nepovjerljivi. Na polju karijere ste sve uspješniji. Smanjite trošenje na nebitne stvari. Zdravlje sada bolje.
DJEVICA Ponovo se malo razilazite u stavovima sa partnerom. Trudite se da u kući vlada harmonija. Svaki dan poslovno napredujete i finansijska situacija je sve bolja. Zdravlje dobro.
VAGA Očekuje vas romantičan dan posebno ako ste na putu. Pred vama su poslovna iskušenja i nijednu odluku nemojte da donosite na brzinu. Zdravlje stabilno.
ŠKORPIJA Malo ste sumnjičavi i ljubomorni bez potrebe. Ne prebacujte partneru za svaku sitnicu. Na poslu su se neke stvari rešile u vašu korist pa sad vam je lakše. Zdravlje stabilno.
STRIJELAC Malo ste sumnjičavi i ljubomorni bez potrebe. Ne prebacujte partneru za svaku sitnicu. Na poslu su se neke stvari riješile u vašu korist pa sad vam je lakše. Zdravlje stabilno.
JARAC Partner vam je sve više privlačan. Provešćete zajedno divno romantično veče. Nemate volju za radom zbog male zarade. Mogući novi troškovi. Zdravlje dobro.
37
ENIGMATIKA
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
R
E
F
U
S
E
T
R
A
G
I
C
B
O
A
Q
F
L
S
R
E
W
O
L
G
A
H
P
S
T
U
R
T
S
E
L
P
U
O
C
S
B
C
J
R
H
E
U
N
G
S
C
A
K
U
E
A
E
G
R
A
B
A
K
N
M
W
L
T
A
L
I
V
I
D
V
I
L
L
A
G
E
R
R
S
E
I
V
N
E
V
A
H
E
A
D
A
S
R
T
Y
E
P
R
E
S
S
I
N
G
P
M
E
S
N
S
Q
T
T
W
I
D
E
N
D
L
V
P
T
I
A
S
S
A
T
R
O
A
O
A
O
A
S
N
M
A
A
N
R
O
C
P
O
P
L
U
E
O
E
O
W
E
I
E
O
P
R
A
Z
S
K
C
O
R
E
D
P
A
P
T
W
N
C
E
G
T
I
A
R
T
S
P
A
O
S
H
Ahead Ahead Anger Aortas Anger Barge Aortas Bears Barge Bulge Cackle Bears Cored Bulge Couples Envies Cackle Glowers Cored Gruff Hawks Couples Lovers Envies Macho
Mints
Hawks Naive
Napalms Lovers Opera Macho Pause MintsPopcorn Pressing Naive Rascal Napalms Refuse Rents Opera Reserve Pause Rives Roast Popcorn Senate Pressing Sight
Smoke Soaps Reserve Strait Struts Rives Subverts Roast Toots Senate Tragic Trapdoor Sight Trips Smoke Tweed Villager Soaps Waned Waste Strait Widen Rents
Tragic Trapdoor Trips Tweed Villager Waned Waste Widen
Struts
Glowers
Rascal
Subverts
Gruff
Refuse
Toots
VODOLIJA Sa partnerom treba da provodite malo više vremena jer ste ga u posljednje vrijeme zapostavili. Na poslu je sve u redu pa možete da odahnete. Moguća glavobolja.
RIBE Ako ste slobodni očekuje vas zanimljivo poznastvo. Moguć kraći put. Imate puno posla pa ste iscrpljeni i potreban vam je odmor. Riješite se štetnih navika.
Copyright © Puzzle Baron June 25, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Film
38 •TVprogram 05:45 Serija: Ljubav, vjera, nada 06:15 Serija: Čista ljubav 07:00 Jutro sa Iris 09:00 Praktična žena 10:00 Serija: Brusko 10:30 Serija: Zaljubljeni neženja 11:00 Serija: Majka 11:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 12:00 Serija: Istine i laži 13:00 Tačno 1 13:45 Serija: Vesele sedamdesete 14:15 Serija: Kuhinja 15:00 Serija: Brusko 16:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 17:25 Serija: Zaljubljeni neženja 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Hotel Eleon 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Majka 20:15 Serija: Čista ljubav 21:10 Serija: Istine i laži 22:00 Život priča 22:55 Serija: Kuhinja 23:30 Film: U tuđoj koži
PRVA Jutro sa Iris, 07.00
07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa
ATLAS Film, 22.00
06.00 Dobro jutro Crna Goro 10.05 Naučno-obrazovni program 11.05 Dok. emisija 12.08 Meridijani 12:30 Art 13:00 Vijesti 13.05 Iz pravog ugla 14:15 Serija: Zlatno srce 15.30 Dnevnik 1 16.30 Serija: Tajna starog mosta 17:30 Crnom Gorom, hronika 18:00 Vijesti 18:30 Serija: Zlatno srce 19:20 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20.05 Tv magazin 20.35 Globus 21.00 Knjiga žalbi 21.30 Serija: Ljeta u Indiji 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski dnevnik 23.05 Serija: Elementarno 23.50 Tv magazin 01:00 Hronika
RTCG 1 Serija: Zlatno srce, 18.30
10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo
777 Extremno, 11.00
07:00 11:15 12:03 12:25 13:03 14:39 15:30 15:45 16:03 16:46 17:45 18:00 18:20 19:06 19:16 19:56 21:00 22:03 23.00 23.45 04:28
Dobro jutro City kids M Sportisimo CG Premijera Ja to tako City M Info monte City M Serija: Vila Marija Serija: Elif Turistički magazin Info monte Serija: Ponovo zaljubljeni Sportisimo CG Serija: Bahar Serija: Beskrajna ljubav Serija: Ljubav i novac DNK Zadruga, pregled dana Zadruga, uživo Film: Chapter Zero
PINK Serija: Ljubav i novac, 21.00
11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00
Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama
MBC Hrana i vino, 17.30
Sport
Informativa
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija: Istanbulska nevjesta 11.00 Alternativa 11:35 Alhemija Balkana, r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Crna ruža 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Strah od ljubavi 15:00 Boje dana 15:35 Serija: Istanbulska nevjesta 16:30 Vijesti u pola 5 16:49 Gastro, emisija 17:25 Serija: Strah od ljubavi 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20.00 Načisto s Petrom Komnenićem 21.15 Serija: Čast i poštovanje 22:00 Vijesti u 10 22:30 Serija: Hotel Vavilon 23:20 Repriza programa
07.00 VOA – glas Amerike/r 08.00 Dječji program 10.15 U sjenci tranzicije 11:00 Pola vijeka crngoroske televizije 12.00 Serija: Tajna starog mosta 13,00 SAT TV 13:30 Stižu bebe 14,00 ABS 14.30 Zapis: Tri bokeške priče 15.00 Stil 15.30 Dokumentarna emisija 16.00 Index 16,45 Iz pravog ugla, r 18.30 Serija: Elementarno 19,20 Bilo vremena 20.05 Pola vijeka crnogorske televizije 21.00 Serija: Tajna starog mosta 22.00 Film: Plava država 23.35 Serija: Ljeta u Indiji 00.15 VOA
VIJESTI Serija: Čast i poštovanje, 21.15
RTCG 2 Serija: Elementarno, 18.30
10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20
10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.
19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00
Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs
TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00
TV BUDVA Na dva mora 17.20
TVprogram•39
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
danas u gradu
TV PrEPOruKa
REPERTOAR BIOSKOPA
RTCG2, Plava država, 22.00
CRVENI PAS 15:30, 17:45 DRUŽINA IZ DŽUNGLE 15:00, 16:00, 18:00 KAKO UBITI GANTERA 17:15, 19:00 MATILDA 19:15 LIGA PRAVDE 15:15, 17:30, 19:45, 21:00, 22:15 OPASNE MAME 2: BOŽIĆ 19:30, 21:30 SLAGALICA STRAVE 8 18:30 THE BOOKS OF KNJIGE: SLUČAJEVI PRAVDE 20:00, 21:45 TOR: RAGNAROK 15:45, 22:15 UBISTVO U ORIJENT EKSPRESU 17:00, 20:15, 22:30
Džon Lodž je odani glasač Džona Kerija i tokom predsjedničke kampanje on se pijan zakune kako će se odseliti u Kanadu ukoliko Džordž Buš ponovno postane predsjednik. Kada Buš zaista pobijedi, Džon se suočava sa svojim šefom i prijateljima koji su njegovu zakletvu shvatili ozbiljno pa je primoran da održi svoju riječ. Džon se poveže s Kloi Hamon, koja prati njegov blog i želi da ode s njim u Kanadu. Na putu do Kanade otkrivaju mnoge stvari jedno o drugom, uključujući i to da je Kloi dezerterka, koja se borila u Iraku i trebalo bi da se vrati tamo ali ona ne želi. Iako postoji rizik da je na granici uhvate, Džon ne odustaje od zajedničkog puta. Uloge: Brekin Mejer, Ana Pakvin, Džojs Krenc, Ričard Blekburn.... Režija: Maršal Levi.
PRVA, U tuđoj koži, 23.30 Mič i Dejv su od djetinjstva najbolji prijatelji. Danas je Dejv prezaposleni advokat, pravi porodični čovjek i otac troje djece, a Mič je još uvijek dječački neodgovoran tip bez obaveza. Za Miča, Dejv ima sve, suprugu, djecu koja ga obožava i odlično plaćen posao. Dejv bi pak dao sve za malo mira i život bez stresa kakvog vodi Mič. Nakon jednog izlaska i pijanke, momci se sljedeće jutro bude svaki u tuđoj koži… Žanr: Komedija. Uloge: Džejson Betmen, Rajan Rejnolds, Olivija Vajd, Lesli Hend... Režija: Dejvid Dobkin.
KablOVsKE TElEVizijE
rTs 1 12.30 12.45 13.30 14.00 14.30 15.00 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.30 20.05 21.05 22.00 22.30 22.50 23.05 23.15 00.05
Kulturni dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Mira Adanja Polak ekskluzivno Moja lepa Srbija Sasvim prirodno Ovo je Srbija Serija: “Porodično blago” Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Dnevnik Serija: “Porodično blago” Da, Možda, Ne Serija: “Sumnjiva lica” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Poseta, dokumentarni film
HrT 1 12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.00 14.30 15.00 16.00 16.44 17.00 17.20 18.10 19.00 20.05 21.00 22.50 23.10 23.25
Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Zaljubljena u Ramona” Dokumentarni film: Dr Oz Sigurno u saobraćaju Prometej Dobar dan Serija: “Detektiv Mardok” TV kalendar Vijesti Kod nas doma Kviz: Potera Dnevnik Kviz: Šifra Serija: “Noćni menadžer” Dnevnik Sport Vijesti iz kulture
FOX 06.00 07.40 08.05 09.55 10.50 12.35 17.10 18.05 19.00 21.00 22.00 22.55 23.55
Serija: “Štreberi” Serija. “Vaspitanje za početnike” Serija: “Bouns” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Štreberi” Serija: “Simpsonovi” Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija. “Nadareni” Serija: “Fleš” Serija: “Štreberi”
sPOrT Klub 1 07.30 NBA Inside Stuff 08.00 Vesti 08.30 Evrokup: Torino Cedevita 10.15 Evroliga: Crvena zvezda CSKA 12.00 NBA Live 12.15 Tenis, studio 13.00 ATP London, singlovi, prenos 18.30 Košarka: Efes Panatinaikos, prenos 21.00 Košarka: Real Madrid Malaga, prenos 23.00 Vesti 23.30 NBA Action 01.45 NFL Gameday
aniMal PlanET 06.00 Upoznajte orangutane 06.25 Spasite majmune 07.15 Majstori za kuće na drvetu 08.10 Nevaljali ljubimci 09.05 Severna Amerika 10.00 Spasite majmune 10.55 Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina 11.50 Renoviranje u čast životinja 12.45 Nevaljali ljubimci 13.40 Severna Amerika 14.35 Teksaški lovočuvari 15.30 Majstori za kuće na drvetu 16.25 Borba za kitove 17.20 Borba za kitove 18.15 Nevaljali ljubimci 19.10 Spasite majmune 20.05 Borba za kitove 21.00 Borba za kitove 21.55 Severna Amerika 22.50 Teksaški lovočuvari 23.45 Majstori za kuće na drvetu
1985. Francuska – Jugoslavija 2:0. Mišel Platini sa dva gola srušio snove plavih o Mundijalu u Meksiku.
GRUPA A
Dimitrov u polufinalu
Slovačka - Island 78:62 Crna Gora - BiH 76:55 1. Crna Gora 2 2 0 4 2. Slovačka 2 1 1 3 3. BiH 2 1 1 3 4. Island 2 0 2 2 *Naredni meč: Crna Gora Slovačka (10. februar 2018)
Grigor Dimitrov pridružio se Rodžeru Federeru u polufinalu završnog Mastersa. Bugarski teniser odigrao je maestralan meč i deklasirao Davida Gofana 2:0 (6:0, 6:2) za drugu pobjedu u grupi A, nakon trijumfa protiv Dominika Tima. Dimitrov je u jučerašnjem meču dobio prvih devet gemova, pa je tada sve bilo jasno. Odlučujući meč u grupi B za plasman među četiri najbolja večeras će igrati Aleksandar Zverev i Džek Sok. A.K.
Maskirani ubica - Kajri Irving
Nerješiva enigma za BiH: Jelena Dubljević na sinoćnjem meču
KOŠARKAŠICE CRNE GORE BOLJE OD BIH ZA DVA OD DVA U KVALIFIKACIJAMA
Eurobasket na crvenom horizontu ⌦ Kosta Bošković
Ne tako bogato veče u najjačoj ligi na svijetu, u kojem su odigrane samo tri utakmice, obilježio je Boston. “Seltiksi” su upisali 13. uzastopnu pobjedu, a stradao je Bruklin (109:102). Ponovo je Kajri Irving dominirao, iako je igrao sa zaštitnom maskom. Nevjerovatni bek je bio najefikasniji u redovima Bostona sa 25 poena, a odlično su ga ispratili Markus Moris sa 21 i Džejson Tatum sa 19 poena. Za iznenađenje se pobrinuo Toronto koji je na gostovanju savladao Hjuston (129:113). Džejms Harden dominirao je sa 38 poena, šest skokova i 11 asistencija, ali to nije bilo dovoljno protiv raspoloženih “reptorsa”. Demar Derozan je bio najbolji sa 27 poena, dok su Kajl Lori i Si Džej Majls ubacili po 19. San Antonio je lako izašao na kraj sa Dalasom (97:91), a Greg Popović je proslavio 500. pobjedu u gostima u NBA ligi. SEMAFOR: Bruklin - Boston 102:109, Hjuston - Toronto 113:129, Dalas - San Antonio 91:97. A.K.
Foto: Vedran Ilić
SPORT
NA DANAŠNJI DAN
Priča broj dva u kvalifikacijama je završena, Crna Gora je bez greške, pa iako je tek početak, jasno je da su naše dame na pravom putu ka Srbiji i Letoniji. Košarkašice Crne Gore razbile su Bosnu i Hercegovinu (76:55) u derbiju grupe A i tako pokazale da ih samo veliko čudo u nastavku kvalifikacija može zaustaviti na putu ka novom Eurobasketu. Ipak, nevjerovatna kapitenka Jelena Dubljević i drugarice dobro znaju da do završnog turnira ima još mnogo da se igra... “Nismo još ni blizu Evropskog prvenstva, ovo je tek druga akcija. Naravno, srećne smo zbog dvije pobjede, ali dugačak je put pred nama”, poručila je Jelena Dubljević.
■ DUBLJEVIĆ BIH 11:10
Koliko igra tima Roberta Injigesa zavisi od Jelene Dubljević, vidjelo se od starta utakmice, pa je u prvoj četvrtini naša kapitenka postigla više poena (11) ne-
go kompletna reprezentacija BiH (10). “Najvažnije je da smo upisali dvije pobjede i da napredujemo iz utakmice u utakmicu”, dodala je Jelena na kraju meča. Inače, Crna Gora je taj prvi dio završila sa 21:10.
■ PAD U DRUGOJ ČETVRTINI
Jedini pad na meču dame Roberta Injigesa doživjele su u drugoj četvrtini kada su u kombinovanoj postavi dozvolile gošćama i da povedu (27:24). Ipak, Snežana Aleksić je trojkom izjednačila, a onda su “crvene” odlučile da završe priču u dvorani “Verde”... “Zaista tu drugu četvrtinu smo odigrali očajno, nismo bili koncentrisani, ali je najvažnije da smo dobro re-
JELENA DUBLJEVIĆ
Nismo još ni blizu Evropskog prvenstva, ovo je tek druga akcija. Naravno srećne smo zbog dvije pobjede, ali dugačak je put pred nama
agovali”, rekao je nakon meča selektor Injiges.
■ RAZBIJANJE
U NASTAVKU
Bila je Bosna i Hercegovina dugo u igri, ali su naše djevojke sve vrijeme kontrolisale rezultat i činilo se da bi mogla da se odigra još jedna utakmica, a da gost ne bi uspio da preokrene. Dugo su naše održavale desetak poena prednosti, a onda su u finišu potpuno slomile rivala. Jelena Dubljević je svojim 26. poenom na četiri minuta prije kraja pogodila za tada maksimalnih 69:48, nakon čega je Injiges mogao da pruži šansu i najmlađim igračicama - Dragani Živković i Mileni Jakšić. “Veoma sam srećan zbog rezultata i igre u drugom poluvremenu, posebno u odbrani”, jasan je Injiges. “Dosta ćemo forsirati mlade košarkašice, ovo je važan momenat za nas, a imamo i dosta vremena da vježbamo”. Naredne obaveze naše košarkašice očekuju u februaru, kada se nastavljaju kvalifikacije.
CRNA GORA
BIH
76 55
21 16 16 23 10 22 11 12 Matović Jakšić Vučetić 5 Popović 3 Živković Aleksić 12 Dubljević 26 Mujović 6 Pašić Jovanović 12 Raković Poček 12 Selektor: Roberto Injiges
Deura 7 Džombata Vrančić 10 Babić 4 Gajić 6 Kalušić 3 Džinić 8 Brčaninović 3 Rahmanović 4 Džebo 2 N. Delić 8 A. Delić Selektor: Goran Lojo
PODGORICA - Dvorana “Verde”. Gledalaca: 300. Sudije: Orčević, Ferevski, Vovk. Slobodna bacanja: Crna Gora 18-13 (72%), BiH 11-13 (85%). Šut za dva: Crna Gora 24-49 (49%), BiH 16-43 (37%). Šut za tri: Crna Gora 5-17 (29%), BiH 4-14 (29%). Skokovi: Crna Gora 11+30, BiH 7+29. Asistencije: Crna Gora 16, BiH 11. Ukradene lopte: Crna Gora 9, BiH 5. Greške: Crna Gora 9, BiH 15. Blokade: Crna Gora 1, BiH 2. Faulovi: Crna Gora 19, BiH 19.
NAŠ TIKET
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
DNEVNE NOVINE
✓ Himki - Makabi ✓ Efes - Panatinaikos ✓ Žalgiris - Baskonija ✓ Real M - Unikaha ✓ A. Zverev - Dž. Sok
41
1 2 1 1 2
COK: PRIJEM ZA MLADE KARATISTE
Tokio kruna generacije
Karate je novi član olimpijske porodice, a da će Crna Gora imati čemu da se nada kada je u pitanju ovaj sport primjer su Bojan Bošković, Mario Hodžić i Milena Jovanović, naši mladi majstori koji su na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu (U23) osvojili zlatnu i dvije bronzane medalje. Njih troje i njihov tre-
ner Žarko Raković juče su tim povodom bili gosti predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušana Simonovića. “Veoma prija činjenica da se na ovom prvenstvu naša zemlja našla u društvu svjetskih karate velesila, a očekujem da bi kruna vaših rezultata mogla biti na OI 2020. godine”, poručio je Simonović. K.B.
Simonović sa mladim karatistima
Predrag Radošević
PREDRAG RADOŠEVIĆ 2. DECEMBRA 34. PUT U PROFI RINGU
Novi izazov u Hemlenu
EL CSKA UBJEDLJIV PROTIV ZVEZDE
Ruska šetnja Beogradom
Jedna od najmoćnijih ekipa na Starom kontinentu prošetala se kroz Beogradsku arenu - CSKA je deklasirao Crvenu zvezdu (85:59) u sedmom kolu Evrolige. Moskovljani su dominirali od početka do kraja meča, a “crveno-bijeli” nijednom nijesu ni zaprijetili. Nando de Kolo je bio najefikasniji u redovima CSKA sa 16 poena, Kajl Hajns 13, Kori Higins 12, a Serhio Rodrigez 11 (devet asistencija). Na drugoj strani jedini dvocifreni su bili Tejlor Ročesti sa 15 i Džejms Feldin sa 12 koševa. Milko Bjelica nije bio na svom nivou, pa je za 30 minuta zabilježio osam poena i šest skokova. U nevjerovatnom meču Olimpijakos je savladao Fenerbahče (90:83), nakon produžetka u Istanbulu. Najbolji u redovima grčke ekipe bio je Brajan Ro-
berts sa 21 poenom, Jorgos Printezis dodao je 18, Janis Strelniekis 16, dok je Nikola Milutinov meč završio sa deset koševa. Valensija je nakon čak dva produžetka izgubila od Milana na svom terenu (98:103). Bojan Dubljević je ubacio 18 poena, a efikasniji od njega bio je Erik Grin (22). Italijanskog predstavnika do trijumfa su vodili Kurtis Džerels sa 30, Džordan Tiodor sa 20 poena i Endrju Gaudlok sa 17 koševa. A.K.
EVROLIGA
Utorak Makabi - Efes 72:92 Panatinaikos - Himki 93:65 Baskonija - Real Madrid 105:75 Unikaha - Žalgiris 83:85 (p.p) Srijeda Fenerbahče - Olimpijakos 83:90 (p.p) C. zvezda - CSKA 59:85 Bamberg - Barselona 84:81 Valensija - Milano 98:103 (p.p)
Prije nešto manje od mjesec u Hanoveru je prekidom u drugoj rundi “sredio” Sabrija Gozmena, a već 2. decembra u obližnjem gradiću Hamlenu čeka ga nova borba. Crnogorski profi bokser Predrag Radošević naknadno će saznati ime rivala koji ga čeka na sjeveru Njemačke, gdje će odraditi svoju 34. borbu u profesionalnoj karijeri. “Veliki izazov je pred njim. Pokušaće da poslje duže pauze upiše i drugu pobjedu u manje od mjesec i
33
po, što bi ga svrstalo u svjetski vrh i pravo da napadne svjetsku titulu. Radošević se za meč priprema u bokserskom klubu Podgorica sa svojim trenerom Zlatkom Malikovićem”, saopšteno je iz štaba crnogorskog profi bokesera.
POVRATAK U PROŠLOST
DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA
MAKAZICE ZA SVA VREMENA Sve je moguće kada ste Ibra! Zlatan Ibrahimović je tog novembra 2012. još jednom, nakon mnogih super golova (poput onog u Ajaksu, kada je promiješao cijelu odbranu NAC Brede), oduševio planetu, poigrao se sa ugledom “kolijevke fudbala” i “zveknuo” novu golčinu, koja se nikada neće zaboraviti. Stručnjaci su izračunali da je “Ibrakadabra” svoj četvrti gol na meču sa Englezima (njegovi Šveđani slavili 4:2) makazicama postigao sa 25 metara udaljenosti, a da je lopta u trenutku kada ju je udario bila na visini od 2,40 metara. Sada se cijela planeta nada da će se Ibra vratiti u selekciju i svoje Šveđane voditi na SP u Rusiji. K.B.
BORBE ODRADIO JE PREDRAG RADOŠEVIĆ U PROFI RINGU - OSTVARIO JE 31 POBJEDU I DVA PORAZA Navodi se da o njegovoj karijeri, pored menadžera Redža Dedeića, brinu i Rajko Tomić i Nenad Borovčanin. Radošević je ostvario 31 pobjedu u karijeri, a ima i dva poraza - oba u mečevima za titulu, od Feliksa Šturma i Lijama Smita. K.B.
42
SPORT
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
KORAK NAZAD U EVROKUPU BUDUĆNOST VOLI PORAŽENA OD REĐO EMILIJE U 6. KOLU EVROKUPA
Foto: KK Budućnost Voli
POČETNIČKE GREŠKE KOJE SE NE SMIJU PONOVITI Ponovo najbolji u redovima Budućnosti: Nemanja Gordić na sinoćnjem meču
IZ REĐO EMILIJE Bojan TOPALOVIĆ Trebali su da stave podgorički plavi žig na zastavu Italije u gradu gdje je prvi put razvijena 1797., da naprave krupan korak ka TOP 16 fazi Evrokupa, prekinu mini crnu seriju od dva poraza (Bajern, Lijetkabelis)... Ali nisu uspjeli, a sami su krivi za to, jer su previše griješili, a ne zato što je protivnik bolji! Budućnost je izgubila od Ređo Emilije u 6. kolu Evrokupa, rezultatom 77:71. Sada imaju skor tri pobjede tri poraza, a put među 16 najboljih je popločan trnjem. Okršaj u lijepo popunjenoj dvorani nije praktično ni počeo, a Aleksandar Džikić je morao da reaguje “tajm-autom”, jer su “crveno-bijeli” imali 4:0 nakon neiznuđenih grešaka. To nije otrijeznilo “plave”, domaćin je poslije tri minuta igre imao 8:2, ali šetnja kraj aut linije i prodorni glas Džikića - jeste. Budućnost Voli je počela da igra, pa je za samo 63 sekunde napravila seriju 8:0 za 12:10. Tada je vukao Nemanja Gordić i u odbrani i u napadu. I kad se pomislilo da je lider ABA lige prodisao - problem. Nakon šest i po minuta predstave u akustičnoj Palabrigi dvorani, centri crnogorskog šampiona Zoran Nikolić i Filip Barović su imali po dvije lične greške. Igra bez klasične petice je vratila Ređo u život, Žulijan Rajt i Žalen Rejnolds
su iskorišćavali nadmoć pod košem, a konstantno igranje presinga po cijelom terenu je zbunjivalo Suada Šehovića i društvo. Ipak, Kajl Gibson i Nikola Ivanović su uspjeli da donesu kakav - takav mir između četvrtina, pošto je prva dionica okončana trijumfom 19:18.
■ BIJES ITALIJANA,
PLAVE GREŠKE, PA DOBRA IGRA
Zanosna košarka je izostala i u drugoj četvrtini, skokovi i zonski presing protivnika su mučili Budućnost, a onda je neku vrstu letargije razbio Ivanović trojkom, te Milić Starovlah koji je prvo osvojio loptu, a onda iznudio faul i tehničku
37
NAVIJAČA BUDUĆNOSTI “VARVARA” - JE DOPUTOVALO U REĐO EMILIJU DA BODRI “PLAVE”. AKO SE NA TO DODA NEŠTO VIŠE OD 40 PRIJATELJA KLUBA, TO ZNAČI DA JE BUDUĆNOST IMALA PODRŠKU OD OKO 80 NAVIJAČA
GRUPA B R. Emilija - Budućnost 77:71 H. Jerusalim - Lietkabelis 93:81 Bajern M. - Galatasaraj 86:78 1. Bajern M. 2. Budućnost 3. R. Emilija 4. Lietkabelis 5. Hapoel J. 6. Galatasaraj
6 6 6 6 6 6
6 3 3 3 2 1
0 3 3 3 4 5
grešku italijanske klupe. Budućnost je na 7:12 do kraja prvog dijela imala 28:22, a domaća publika je podivljala. Našminkani Italijani i rekli bi kulturni - samo ko ih ne zna - su počeli da vrše pritisak i na sudije i na Budućnost. Tako je družina iz Njegoševog parka polako osvajala teritoriju, ali onda su na red došle - greške. Opet neiznuđene - igračima su ispadale lopte, napadi su isticali, a da se ne uputi šut. I vjerovali ili ne, Ređo je serijom 8:0 od kraja 17. do kraja 19. minuta poveo 33:31. Bilo je to prvo vođstvo domaćina nakon uvodnih 8:2. Ali na kraju prvog dijela neriješeno - 37:37. Odmor je prijao Ređo Emili-
ji! Krenuli su sa 4:0, Džikić nije reagovao kao na početku utakmice, ali je zato morao na početku 25. minuta nakon serije protivnika 13:2. Tada su Landing Sane i Manušar Markošvili trojkama gurali domaćina, a publika je bila u transu. “Tajm-aut” iskusnog stručnjaka je uspio, pošto je do kraja treće dionice viđena plava serija od 19:6 - za 58:56.
■ PRITISAK POJEO PLAVE
A, kad se odlučuje i lomi, kako to obično biva - igralo se koš za koš. Ređo Emilija je vjerovala Markošviliju i Saneu koji su pogađali trojke, dok se Bu-
ALEKSANDAR DŽIKIĆ Ređo Emilija je bila bolja, čestitam im na tome. Nismo imali fokus, to je bilo ključno. Promašili smo mnogo slobodnih bacanja i lakih šuteva, a tako smo pomogli protivniku
R. EMILIJA
BUDUĆNOST
77 71
18 19 19 21 19 18 21 13 Musini Đ. Rajt 13 Bonaćini Kandi 4 Dela Vale 14 Rejnolds 10 Markoišvili 17 K. Rajt Ćipola Sane 17 De Viko 2 Čeva Trener: Masimilijano Meneti
Ivanović 13 Su. Šehović 3 Barović 9 Se. Šehović 4 Starovlah 1 Gordić 20 Bojić Z. Nikolić 2 Gibson 11 Lendri 6 D. Nikolić 2 Trener: Aleksandar Džikić
REĐO EMILIJA - Dvorana: Palabigi. Gledalaca: 2.446. Sudije: Karlos Kortes (Španija), Klemens Fric (Njemačka), Nik Van Den Brok (Belgija). Slobodna bacanja: Ređo Emilija 19-24 (79,2%), Budućnost Voli 16-24 (66,7%). Šut za dva: Ređo Emilija 20-39 (51,3%), Budućnost Voli 14-26 (53,9%). Šut za tri: Ređo Emilija 6-22 (27,3%), Budućnost Voli 9-30 (30%). Skokovi: Ređo Emilija 11+24, Budućnost Voli 6+24. Asistencije: Ređo Emilija 12, Budućnost Voli 10. Ukradene lopte: Ređo Emilija 6, Budućnost Voli 6. Greške: Ređo Emilija 11, Budućnost Voli 11. Blokade: Ređo Emilija 4, Budućnost Voli 1. Faulovi: Ređo Emilija 25, Budućnost Voli 23.
dućnost Voli oslanjala na Barovića koji je uglavnom uvijek imao prednost, s obzirom da se najbolji igrač “crveno-bijelih” Rejnolds - povrijedio na početku četvrte četvrtine. I sve je to išlo nekim svojim tokom do vođstva Džikićevih momaka 65:63 na pet minuta do kraja, a onda su momci Masimilijana Menetija za tri minuta napravili seriju 8:0 (73:67). “Plavi” su pokušali da se vrate, pokušavao je Gordić prije svih, ali su pritisak sa tribina i početničke greške sputale Budućnost. Posljednji trenutak kada je priključak mogao da se uhvati je viđen minut prije kraja na semaforu je pisalo 77:71, ali je Barović promašio dva bacanja. Tako je šampion Crne Gore upisao treći uzastopni poraz u Evrokupu...
sport
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
43
DRUGA ABA LIGA - PORAZ LOVĆENA
Neuspjeh i u Mostaru Konačno su igrali u punom sastavu, bili su u mini seriji od dvije pobjede, ali gostujući teren je ponovo bio koban - košarkaši Lovćen izgubili su od Zrinjskog u Mostaru (64:73) u šestom kolu Druge ABA lige. Izabranici Dragana Radovića su dobro otvorili meč, nakon prvih deset minuta imali 14:12, ali je domaćin preokrenuo na krilima Crnogorca Marka Ljujića i na veliki odmor otišao sa 33:27. Cetinjani su u nastavku pokušavali da stignu do preokreta, ali je ekipa Hrvoja Vlašića uspjela da sačuva stečenu prednost do posljednje sirene. Najefikasniji u redovima Lovćena bio je Miloš Latković sa 12, dok je Aleksa Popović meč završio sa deset poena. RASPORED: JUČE: Zrinjski - Lovćen 73:64, Teodo Krka 65:80, Rogaška - Borac 88:78, Dinamik - Ohrid
ZRINJSKI
LOVĆEN
73 64
12 21 22 18 14 13 20 17 Šutalo 19 Petrić Princ 15 Sokolović 2 Golemac Demić 5 Barać Begić 2 Brumit 6 Miličević 7 Ljujić 12 Ramljak 5 Trener: Hrvoje Vlašić
Latković 12 Popović 10 Radunović 6 Vrbica 3 Baćović 5 Lopičić Jelenić 7 Albijanić 9 Knežević 9 Korać 3 Borilović Vujović Trener: Dragan Radović
MOSTAR - Dvorana: Bijeli Brijeg. Gledalaca: 1.000. Sudije: Saša Babić (Srbija), Tine Škrbec (Slovenija), Vladimir Krstevski (Makedonija). 102:69, Primorska - Vršac 77:55; SJUTRA: Split - Bosna (20h). A.K.
ABA LIGA 2 - PRVI PORAZ TEODA U TIVTU
“Župa” nije neosvojiva
Žiga Dimec i Miloš Popović u duelu
Tri trijumfa na domaćem terenu, a sinoć i prvi neuspjeh - košarkaši Teoda ubjedljivo su poraženi od Krke (65:80) u šestom kolu Druge ABA lige. Za razliku od prethodnih mečeva, izabranici Zorana Glomazića su jurili rezultat tokom cijelog meča, a na veliki odmor su otišli sa minimalnim zaostatkom (41:42). Treći period je bio ključan za konačan ishod meča. Crnogorski predstavnik nikako nije uspijevao da pronađe put do koša, što je slovenačka ekipa iskoristila i pred odlučujućih deset minuta došla do +9 (54:63). U posljednjoj četvrtini Krka je uspjela da poveća prednost do konačnih 65:80.Dino Cinac bio je nerješiva enigma za Teodo sa 27 poena, a odlično ga je ispratio šampion Evrope Žiga Dimec koji je meč završio sa 20 koševa. A.K
TEODO
KRKA
65 80
20 21 13 11 23 19 21 17 Đurišić 14 Vušović Popović 5 Rondović Radonjić Grković Radulović 16 Vučurović 9 Sekulović 14 Bakić 4 Kaluđerović Abramovič 3 Trener: Zoran Glomazić
Šiška Marineli 5 Škedelj Osolnik Bratož 3 Cinac 27 Dimec 20 Đapa Jošilo 14 Kovačević 11 Fifolt Trener: Simon Petrov
TIVAT - Dvorana: SC “Župa”. Gledalaca: 250. Sudije: Dragan Kralj (BiH), Ivan Paić (Hrvatska), Zoran Radulović (Crna Gora).
Odigrao sjajan meč: Marko Mugoša na sinoćnjem meču
FIBA EVROPA KUP - MORNAR JOŠ JEDNOM BOLJI OD KAPFENBERGA
Prolaz u narednu fazu je sada veoma blizu
U Austriji su slavili 75:69, a sinoć su bili još ubjedljiviji - košarkaši Mornara savladali su Kapfenberg (74:58) u petom kolu Fiba Evropa kupa. Iako su u ponedjeljak veče odigrali jako težak meč protiv Igokee u ABA ligi, izabranici Mihaila Pavićevića odigrali su ozbiljno i maksimalno, a igrači sa klupe su pokazali kvalitet. Sada je plasman u narednu fazu veoma blizu. Gosti su bolje počeli, tokom prve četvrtine bili u vođstvu, ali se Mornar probudio. Prvo su do isteka prvih deset minuta stigli do izjednačenja (19:19), a onda i potpuno okrenuli Kapfenberg. Sjajna odbrana u drugoj dionici i samo šest primljenih koševa bilo je dovoljno Baranima da na veliki odmor odu sa
GRUPA C Mornar - Kapfenberg 74:58 Porto - Kataja kasno sinoć 1. Mornar 2. Kataja 3. Porto 4. Kapfenberg
5 4 4 5
3 3 2 1
2 1 2 4
8 7 6 6
MORNAR
KAPFENBERG
74 58
19 14 26 15 19 6 15 18 Ćalić Mićović 4 Nidam 12 Mijović 5 Šeperd 15 Vujošević 6 Mugoša 17 Ros 6 Vranješ Bakić Luković 9 Trener: Mihailo Pavićević
Džamar Vujošević 6 Han 3 Kramer 2 Moščik 9 Stegnjaić 17 Oliver 9 Rados 9 Šritvajser 3 Kofan Trener: Mihael Šritvajser
BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 2.000. Sudije: Josip Jurčević (Hrvatska), Stilianos Simeonidis (Grčka). Slobodna bacanja: Mornar 12-19 (63,1%), Kapfenberg 8-11 (72,7%). Šut za dva: Mornar 19-45 (42,2%), Kapfenberg 7-32 (21,8%). Šut za tri: Mornar 8-24 (33,3%), Kapfenberg 12-31 (38,7%). Skokovi: Mornar 15+30, Kapfenberg 13+30. Asistencije: Mornar 19, Kapfenberg 16. Ukradene lopte: Mornar 8, Kapfenberg 5. Greške: Mornar 10, Kapfenberg 16. Blokade: Mornar 7, Kapfenberg 2. Faulovi: Mornar 16, Kapfenberg 19.
7
šuteva od 32 pokušaja (21,8%) za dva poena pogodili su košarkaši kapfenberga na sinoćnjem meču +8 (33:25). U nastavku nije bilo nikakve dileme, jer je crnogorski predstavnik nastavio sa dobrom i ozbiljnom igrom, pa je prednost samo rasla. Marko Mugoša je pružio sjajnu partiju i bio najefikasniji u redovima Mornara sa 17 poena, dok je Karvier Šeperd upisao dabl-dabl od 15 koševa i deset skokova. Dvocifreni učinak imao je i Derek Nidam koji je meč završio sa 12 koševa. A.K.
44
SPORT
KUP SRBIJE
Majstorija Jankovića
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
NA SVJETSKOM PRVENSTVU NEĆEMO GLEDATI RE
MALI MUNDIJAL R
⌦ Aleksandar Popović
Odigrane su preostale utakmice osmine finala Kupa Srbije. Partizan je pred svojim navijačima lako pobijedio Rad (3:0), uz dva gola Zorana Tošića u 61. i 67, te Marka Jankovića u 80. minutu. Međutim, meč je obilježio majstorski gol Cetinjanina, koji je sa 16 metara fantastično lobovao istrčalog golmana i stavio tačku na i. SEMAFOR: Spartak - Mačva 1:2 (nakon penala), Borac - Crvena zvezda 0:4, Partizan - Rad 3:0. A.P.
BUDUĆNOST
Plavi kažnjeni sa 1.000 eura Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore opet je kaznila Budućnost, ovog puta s 1.000 eura zbog, kako navodi, “nedoličnog ponašanja njihovih organizovanih navijača na utakmici 12. kola Telekom 1.CFL protiv Mladosti”. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, “varvari” će ipak moći na stadion u subotu protiv Dečića (17h), kada pomenuta navijačka grupa proslavlja 30 godina postojanja. Takođe, kažnjena je i Iskra sa 300 eura. A.P.
BEVEREN
Boljeviću novi ugovor do 2021.
Nakon transfera prošle godine, Aleksandar Boljević sada je produžio ugovor sa Beverenom na još tri godine, do 2021. Mladi 21-godišnji crnogorski ofanzivac igra jako dobro u belgijskom timu i upisao je 14 utakmica (10 kao starter), uz jedan postignuti gol. Njegov tim trenutno je peti na tabeli i ima svega dva boda manje od trećeplasiranog Anderlehta. A.P.
Praktično je zaokružen spisak učesnika koji će se naći na Svjetskom prvenstvu u Rusiji sljedećeg ljeta. Međutim, na tom spisku nema nekih reprezentacija na koje smo navikli, a koje su i same ispisale najsjajnije stranice u istorijskoj knjizi Mundijala. Italija, Holandija, Vels, Čile, Sjedinjene Američke Države, Gana, Kamerun, Alžir i Obala Slonovače najveća su negativna iznenađenja kvalifikacija, koje će se truditi da što prije zaborave. Za neke od njih neigranje u Rusiji predstavlja istinsku katastrofu, dok neke i neće žaliti puno dok ne krene fudbalska groznica. Tada će shvatiti što (ni) su napravili.
Najneprijatnija iznenađenja I ranije je bilo neprijatnih iznenađenja u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Tako je Francuska 1994. ostala bez Mundijala zbog Bugarske, koja je slavila usred Pariza (1:2) i to golom Emila Konstandinova u 90. minutu. U SAD tog ljeta nije otišla ni Engleska nakon poraza od Holandije (2:0). A
kad smo kod “lala”, one su ostale bez Mundijala 1986. i 2002. godine, iako su ih svi već vidjeli Meksiku, odnosno Japanu i Južnoj Koreji. Portugal 1998. nije otišao u Francusku jer mu je vrata zatvorila Ukrajina, ali se čini da nikad, kao u ovim kvalifikacijama, ovako veliki broj “krupnih” riba nije ostao bez SP-a.
Bugarska je ostavila Kantonu i društvo bez SP-a 1994. godine
■ HOLANDIJA Finalista Svjetskog prvenstva 2010. i osvajač bronze u Brazilu 2014. godine nikako da se probudi iz košmara u koji je zapao. Čuvene “lale” su, nakon Eura u Francuskoj, ostali bez još jednog velikog takmičenja. Arjen Roben (oprostio se od reprezentacije nakon neuspjeha) i posrnulo društvo završili su treći u gru-
pi A, iza Francuske i Švedske, pa nažalost nećemo u Rusiji gledati narandžaste navijače na tribinama.
Dva puta uzastopno Čile je osvojio Kopa Ameriku, tijesno ispao od Brazila na Mundijalu 2014, a sada je ostao bez onog u što je bio siguran - takmičenja u Rusiji. U dramatičnom posljednjem kolu kvalifikacija “selesao” je razbio Čileance (3:0) i time ih ostavio bez ičega, a ispred njih su se ugurali Kolumbija, Argentina i Peru.
Sedam uzastopnih Mundijala odigrala je reprezentacija SAD-a, a onda su se dogodile ove kvalifikacije i niz je srušen. Ispred Amera su senzacionalno završili Panama i Honduras, a sve zbog toga jer su izgubili u dvorištu otpisanog Trinidada i Tobaga (2:1) u posljednjem kolu.
■ VELS Prije više od godinu dana Vels je igrao polufinale Evropskog prvenstva u Francuskoj, gdje je bio najljepša priča takmičenja. Me-
42 PUTA ITALIJA JE BILA ŠAM PION SVIJETA 1934, 1938, 1982. I 2006 .
■ ČILE
■ SAD
■ ITALIJA Šta reći o Italiji a da već nije ispričano. Jednostavno, šokantna eliminacija od Švedske u baražu srušila je čuveni kalćo do temelja. Promjene su nužne, a svi na Apeninima, kao i u ostatku svijeta, još ne vjeruju da “azura” neće biti u Rusiji. Jednostavno, kad četvorostruki šampion planete prvi put poslije 60 godina propusti SP onda je jasno koliko je sati, što su potvrdile i suze Đanluiđija Bufona, koji je završio reprezentativnu karijeru nakon 20 godina.
đutim, kada se očekivao plasman na SP Geret Bejl, Aron Remzi i ekipa su zakazali, te dopustili da u grupi ispred njih završe Srbija i Republika Irska.
VELIKA TAKMIČENJA U NIZU PROPUSTILA JE HOLANDIJA EURO U FRANCUSKOJ I MUN DIJAL U RUSIJI.
DA LI STE ZNALI? Da Čile i Kamerun kao šampioni Južne Amerike i Afrike neće igrati na Mundijalu u Rusiji.
SPORT
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
EPREZENTACIJE NA KOJE SMO NAVIKLI
Maldini, Savićević, Kapelo i Masaro
RAZOČARANJA Amerikanci organizuju SP za luzere?
Veliki broj velikih reprezentacija, koje se nisu plasirale na SP, mogao bi da učestvuje na “SP za luzere” u Sjedinjenim Američkim Državama. Turnir bi se mogao održati na ljeto, samo je pitanje uoči ili tokom Mundijala, a na njemu bi, pored domaćina, učestvovali Italija, Holandija, a pominje se i Gana.
■ GANA Godinama Gana slovi za jednu od najjačih afričkih fudbalskih selekcija. Prije sedam godina “crne zvijezde” su nesrećno ispale u četvrtfinalu Mundijala od Urugvaja nakon penala (Asamoa Đan promašio penal u posljednjem minutu produžetka za polufinale), a sada su ostali bez plasmana zbog Egipta, pa i Ugande.
■ KAMERUN
■ OBALA SLONOVAČE
Na Mundijalu u Italiji “lavovi” su bili pravi hit uz neponovljivog Rožea Milu, ali će Kamerun nakon Južne Afrike i Brazila ovo SP u Rusiji gledati na televiziji. Navikli su fudbalski sladokusci na vladare Afrike, ali će ovog puta morati bez njih jer je to mjesto zauzela Nigerija.
Tri SP-a povezali su “slonovi” od 2006. godine, ali im se u kvalifikacijama ispriječio sjajni Maroko i ostavio ih bez prvenstva u Rusiji. Prije dvije godine Obala Slonovače bila je šampion Afrike, a danas je njen fudbal dotakao dno, a sljedeću priliku za Mundijal imaće tek 2022. godine, kada domaćin bude Katar.
■ ALŽIR Ko je pratio SP prije četiri godine zna da je Alžir sa Vahidom Halihodžićem bio prava senzacija takmičenja, koju je jedva u osmini finala porazila Njemačka, kasnije svjetski šampion. Ipak, odlaskom stručnjaka iz Jablanice, pale su i “pustinjske lisice”, koje su u grupi sa Kamerunom osvojile svega dva boda.
AUSTRALIJA SE PLASIRALA NA SVOJE PETO SVJETSKO PRVENSTVO. NAKON REMIJA (0:0) U GOSTIMA, “KENGURI” SU U SIDNEJU POBIJEDILI HONDURAS (3:1) UZ HETTRIK KOJI JE OSTVARIO MILE JEDINAK.
45
FABIO KAPELO IZABRAO IDEALNIH 11
DEJAN SAVIĆEVIĆ U ZVJEZDANOM TIMU
Legendarni italijanski trener Fabio Kapelo izabrao je idealnih 11 igrača. Iskusni 71-godišnji strateg u tim je uvrstio i Dejana Savićevića, sa kojim je sarađivao u Milanu od 1992. do 1996. godine, a zajedno su osvojili Ligu šampiona 1994, kada je Crnogorac u Atini lobovao Andonija Zubizaretu u čuvenoj po-
bjedi (4:0). “Savićević je bio igrač pun mašte i, bez sumnje, bio je jedan od najvažnijih igrača za mene”, objasnio je svoju odluku Kapelo, čiji tim izgleda ovako: Bufon - Kafu, Barezi, Maldini, Roberto Karlos - Rajkard - Savićević, Ronaldo, Raul - Van Basten. A.P.
SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 13.00h 15.00h 18.30h 21.00h 02.25h
ATP Masters, London, tenis ATP Masters, London, tenis Efes - Panatinaikos, košarka Rea M. - Unikaha, košarka Pitsburg - Tenese, ragbi
SPORTKLUB 2 Uplakani Bufon završio sa selekcijom nakon ispadanja od Švedske
60
GODINA VELS ČEKA PLASMAN NA SVJETSKO PRVENSTVO OD 1958. I MUNDIJALA U ŠVEDSKOJ.
7
MUNDIJALA U NIZU ODIGRA LA JE REPREZENTACIJA SAD A, ALI JE NA LJETO NEĆE BI TI U RUSIJI.
19.00h 21.00h
Žalgiris - Baskonija, košarka ATP Masters, London, tenis
SPORTKLUB 3 18.00h 20.45h
Himki - Makabi, košarka Bilrikej - Leterhed, fudbal
SPORTKLUB 4 19.00h
ATP Masters, London, tenis
ARENASPORT 1 19.00h
Melsungen - Leven, rukomet
ARENASPORT 2 20.15h
Šafhauzen - Ademar L, rukomet
ARENASPORT 3 23.00h
Palmeiras - S. Resife, fudbal
EUROSPORT 12.30h
Masters Šangaj, snuker
46
SPORT
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
BROJKE VAM SVE G
ŠTA JE SA TALENTIMA I KVALITETOM? NIKAD SLABIJI REZULTA
⌦ Uroš Radulović
R
eprezentacija Crne Gore se nije plasirala na predstojeći Mundijal, što se ne može okarakterisati neuspjehom, već naprotiv. Vraćen je kult nacionalnog tima, ostvarene su neke ubjedljive (Kazahstan i Jermenija) i velike (Danska u Kopenhagenu) pobjede. Napravljena je podloga za Euro koji mora da bude prioritet, ali šta se u međuvremenu dogodilo sa mlađim selekcijama? Ovom godinom nikako ne možemo da budemo ponosni, pa samim tim ni optimistični kada su u pitanju rezultati mlađih reprezentacija. Totalni pad, u rezultatskom smislu, da ne kažemo krah, koji će po svemu sudeći biti i glavni razlog za neke radikalne promjene u stručnim štabovima pojedinih selekcija. Mlada reprezentacija Crne Gore je odigrala pola kvalifikacija - u grupi sa šest timova zauzima posljednje mjesto. Naše “mlade sokolove” bije loš glas nakon poraza od neprikosnovene Francuske, te Slovenije i u utorak od Bugarske, pa u grupi gdje se nalaze još Kazahstan i Luksemburg izabranici Mojaša Radonjića imaju samo jedan bod. Tačno je, selektor je imao
problema sa povredama, ali to nikako ne smije da bude alibi, jer je “fabrika” u kojoj se bruse talenti za seniorski tim potpuno prazna... Međutim, nije Radonjić jedini čovjek na kojeg treba upirati prstom, jer i njegove kolege Aleksandar Miljenović i Boris Miličković su imali dosta glavobolja. Omladinska reprezentacija je sa dva ubjedljiva poraza i jednom pobjedom završila preliminarnu rundu kvalifikacija, a na prvom stepeniku su stali i kadeti sa jednim osvojenim bodom. Doduše, zbog ovakvog stanja se ne možemo okomiti na tri čovjeka, problem leži negdje u srži... Sve ove brojke i talasi loših vijesti usmjeravaju na jedno pitanje - koliko vremena i kako se radi sa ovim kategorijama i mladim igračima u klubovima? Samo šačica mladih reprezentativaca Crne Gore igra bit-
Totalni pad mlade reprezentacije: Vučić na meču protiv Bugarske
UČINAK SVIH MLAĐIH REPREZENTACIJA CRNE GORE U 2 MLADA (U21)
OMLADINSKA (U19)
10 2 6
7 2 4 1
UTAKMICA pobjede - u prijateljskim mečevima (Slovenija 3:2, Gruzija 3:2) poraza - u kvalifikacijama (Francuska 2:1, Slovenija 1:3, 2:0, Bugarska 3:1), u prijateljskim mečevima (Makednoija 2:0, Ukrajina 2:1) remija - u kvalifikacijama Kazahstan 1:1, u prijateljskom meču protiv BiH 1:1 SELEKTOR: MOJAŠ RADONJIĆ (od 25. decembra 2014.)
2
UTAKMICA pobjede - u kvalifikacijama protiv Albanije 1:0, u prijateljskom meču protiv Makedonije 4:3 poraza - u kvalifikacijama (Ukrajina 4:0, Norveška 3:0), u prijateljskim mečevima (Makedonija 1:0, Rumunija 2:1) remi u prijateljskom meču sa Rumunijom 0:0 SELEKTOR: ALEKSANDAR MILJENOVIĆ (od 27. januara 2010. )
Jedini crnogorski trener kojem ne ističe ugovor na kraju godine je Mojaš Radonjić. O sudbini Miljenovića, Miličkovića, Sarića, kao i Ljubiše Tumbakovića, će se sve znati početkom januara sljedeće godine - njima u decembru ističu ugovori.
KADETSKA (U17)
16 1 12
UTAKMICA
pobjeda - u prijateljskoj protiv Sarajeva 3:1 poraza - u kvalifikacijama (Škotska 6:1, Švajcarska 3:1, Srbija 1:0, Italija 3:0, Gruzija 2:0), u prijateljskim (BiH penalima 4:2, 3:0, Ukrajina 4:0, 5:1, Kipar 1:0, Češka 2:0, 1:0) remija - u kvalifijacijama sa Letonijom (1:1), u prijateljskim mečevima (BiH1:1, Kipar 2:2) SELEKTOR: BORIS MILIČKOVIĆ (od 1. januara 2015.)
3
sport
ČETVRTAK, 16. 11. 2017.
47
govore
ATI MLAĐIH KATEGORIJA
FOTO: sportal.bg
nu ulogu u klubu, pa se samim tim u mečevima sa Bugarskom i Slovenijom primijetilo na kakvom je nivou i fizička sprema naših najtalentovanijih fudbalera. Roster igrača je mali i bukvalno na to se ne može uticati, na rad može, a rezultati u ovoj godini kažu da mora! Fudbalski savez Crne Gore se tokom proteklih desetak godina potrudio da obezbijedi svakom klubu adekvatne uslove za rad (tereni sa vještačkom travom, oprema, rekviziti...) i vjerovatno ne
može kroz ružičaste naočare da posmatra trenutnu situaciju. Zemlja geografske veličine poput Crne Gore mora da traži i njeguje svoje najbolje fudbalere, mora da ima pravi sistem, ne može samo jedno tijelo da se bori za fudbal. Mali smo, ili malo nas, ta priča više ne prolazi, možda na to treba opet da nas podsjeti Island, ili da pogledamo kako to rade komšije u Srbiji (svjetski i evropski prvaci), pa čak i Makedoniji (učestvovali na U21 Evropskom prvenstvu)...
Nešto se mora mijenjati novi selektori u januaru?
Jedini selektor crne Gore kojem 31. decembra ne ističe ugovor je Mojaš Radonjić. kormilar mlade reprezentacije crne Gore je na pola kvalifikacija, a ugovor mu traje do kraja istih, slobodno rečeno nikad lošijih za “mlade sokolove”. Potrebno je da se desi čudo, pa da selektor “a” tima Ljubiša Tumbaković ne dobije novi ugovor, a svoju funkciju bi trebao da nastavi obavljati vođa pionira Obren Sarić. međutim, Aleksandar Mi-
ljenović i Boris Miličković bi mogli da dobiju nasljednike, a da li će do toga doći znaćemo već u januaru kada će se razmatrati o njihovom statusu. Prema informacijama našeg lista Fudbalski savez crne Gore će napraviti radikalne promjene u stručnim štabovima omladinske i kadetske reprezentacije. Već se spekuliše o imenima, a najveće šanse za sada imaju Miodrag Džudović i Milorad Peković...Jasno je da se nešto mora mijenjati.
2017. GODINI PIONIRSKA (U15)
7 3 4
utakmica pobjede - u prijateljskim mečevima (albanija 4:0, albanija 6:1, Republika Srpska 1:0) poraza - u prijateljskim mečevima (Republika Srpska 1:0, Srbija penalima 9:8, makednija 2:1, Hrvatska 1:0) imaće još dvije prijateljske sa Bosnom i Hercegovinom 28. i 30. novembra
*
SELEktOR: OBREN SaRiĆ (od 1. januara 2015. godine)
UKUPNO
40 8 26 6 utakmica
Vlado Jeknić u durštvu kapitena Karlesa Pujola nakon spektakla u Keretaru
U MEKSIKU ODIGRAN MEč EVROpSKIH I AMERIčKIH ZVIJEZDA
Tandem BaTak-Jeknić među fudBalskom eliTom
Desetak proteklih dana odlučujući mečevi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo bili su u žiži planetarne javnosti. I dok se voz za Rusiju punio, u dalekom Meksiku igran je veoma zanimljiv humanitarni duel pod nazivom “Za mir u svijetu”. Među brojnim bivšim asovima fudbala, učešće u spektaklu uzela su i dva nekadašnja reprezentativca Crne Gore - Vlado Jeknić i Radoslav Batak s ponosom su predstavljali Crnu Goru. Tandem štopera igrao je u timu Evropskih zvijezda zajedno sa Karlesom Pujolom, Paulom Rosijem, Stefanom Fioreom, Pericom Ognjenovićem... Na suprotnoj strani u timu Američkih zvijezda bili su Ronaldinjo, Valderama, Zamorano, Đalminja, Fonseka, domaći idoli Borgeti i Hernandez... Na stadionu Koregidora u Keretaru, gdje je Ronaldinjo proveo dio fenomenalne karijere, blistao je upravo brazilski mađioničar - pogotkom za pamće-
Radoslav Batak je na promotivnom posteru najavljen kao jedan od najvećih asova Evropskog tima
Bataku je ovo drugi put da Bude dio ovakvog spektakla - u avgustu je nosio dres evropskih zvijezda na humanitarnoj utakmici u kineskom Šenženu (uz ronaldinja na terenu su se naŠli Figo, roBerto karlos, zamorano...)
Nikola Prelević, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)
pobjeda
poraza
remija
nje i vrhunskom asistencijom za Gabrijela za konačnih 2:2 (za Evropu pogađali Fernando Meira i Serhio Paćon), označio je dolazak susreta na penal rulet i kasniji trijumf “domaćina”. Rezultat je međutim najmanje bitan - poenta priče je druženje nekadašnjih asova i naravno skupljanje sredstava za najugroženije. M.A.
vesna ŠofraNac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPović, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
(desk@dnovine.me)
Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Nataša PAjoVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEjoVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: jelena BoLjEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIjUŠKoVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip joVoVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me
redakcija@dnovine.me
zanimljivo
aktuelno
Visoka predstaVnica eU Mogerini
progLaŠena nacionaLna žaLost U grčkoj
poplavE oDNIJElE NaJMaNJE 15 ŽIvoTa
Zapadni Balkan u 2018. ima veliku šansu Visoka predstavnica EU Federika Mogerini rekla je juče da će 2018. biti godina kada će Zapadni Balkan imati jedinstvenu šansu da se dalje približi članstvu u EU, navodi se u saopštenju njene službe. Mogerini je u saopštenju poslije sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje EU i Albanije u Briselu navela da je “EU kao cjelina znatno pojačala svoje angažovanje na Zapadnom Balkanu”. Ona je ukazala da je EU to pokazala kroz nedvosmisle-
nu posvećenost koju je izrazio Evropski savjet na proljeće i u govoru predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera o stanju Unije u septembru u kome se pruža perspektiva EU integracije za svih šest partnera iz Zapadnog Balkana. “Naša politika je jedinstvena i odražava zajedničku viziju svijeta i našeg regiona i našu zajedničku riješenost da radimo zajedno”, rekla je Mogerini.
U poplavama u blizini Atine poginulo je najmanje 15 ljudi, a 17 osoba je povrijeđeno, pa je grčki premijer Aleksis Cipras proglasio nacionalnu žalost. “Ovo su veoma teški trenuci za Grčku. Proživljavamo veliku katastrofu”, rekao je Cipras. Brojni građani su ostali bez krova nad glavom, nakon što je vodena stihija poplavila gradove Nea Peramos i Mandra, zapadno od
grčke prijestonice. Neki stanovnici su morali da se popnu na krovove
i balkone, dok je bujica nosila automobile i rušila kuće.
tanZanija
sRušio se avion sa tuRistima Najmanje 11 osoba poginulo je na sjeveru Tanzanije kada se srušio laki avion s turistima koji je letio ka Nacionalnom parku Serengeti.
na aUkciji U LondonU
Rodnijev tRotočkaš pRodat Za 41.625 funti
Vjerovatno najpopularniji trotočkaš koji se pojavio na britanskoj televiziji, trotočkaš porodice Troter iz serije ‘Mućke’, na aukciji u Londonu je prodat za 41.625 funti. Čuveni žuti ‘rilajant regal kombi’ sa registarskim brojem “BWC 94F”, koji su vozili Del Boj i Rodni Troter. Proizveden je iz 1968. godine.
Avion “cesna karavan”, u kojem se nalazio pilot i 10 putnika, prevozio je turiste iz grada Aruše u severnoj Tanzaniji kada se srušio u krater Ngorongo-
ro, navodi se u saopštenju tanzanijske aviokompanije “Coastal Aviation”, prenosi Rojters. Uzrok nesreće još je nepoznat, saopštila je policija.
Nikoleta U istanbUL Za deVet Mjeseci
svakog mjeseca milion turista Više od devet miliona stranih turista posjetilo je Istanbul u prvih deset mjeseci ove godine, podaci su Ministarstva kulture i turizma Turske. Najviše turista je iz Njemačke, Irana, Saudijske Arabije... Ministarstvo je objavilo izvještaj u kojem su sadržani podaci sa aerodroma Ataturk i Sabiha Gokcen, kao i luka Haydarpasa, Pendik, Tuzla, Zejtinburnu, Ambarli i Karakoj. Prema tim podacima, Istanbul je od početka godine posjetilo 9,1 milion stranih turista. U istom periodu prošle godine broj stranih turista iznosio je 7,8 miliona. Samo u oktobru ovaj grad posjetilo je više od 1,1 milion stranih turista.