Dnevne novine 8. avgust 2017. by Dnevne Novine

DA LI JE PROJEKAT PLAVI HORIZONTI DOVEDEN U PITANJE

PETROS STATIS DONIRAO KREVETE INSTITUTU ZA BOLESTI DJECE ■ 14 15

Poklon od 30.000 eura obradovao i djecu i osoblje

UMJESTO DA GRADI, QATARI DIAR OSTAO BEZ ZEMLJIŠTA? ■ 19

UTORAK, 8. 8. 2017. BROJ 1832 GODINA VI Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NASTAVLJENO OŠTRO PREPUCAVANJE NA OPOZICIONOJ SCENI ■ 2 3

DEMOKRATE:

FRONT:

Lideri DF prodaju vjeru za koljenicu

Bečić je agent CIA na tajnom zadatku

ANALITIČARI OCJENJUJU: CENTRALE PARTIJA UGROŽAVAJU LOKALNE VLASTI

Raonić

KORAK DO SLOMA KOALICIJA U BUDVI, KOTORU I NOVOM

eUPRAVA: RAČUNARI ZAMJENJUJU ŠALTERE

Upis u vrtiće i škole “iz fotelje”

■ 17

ZA NAJBOLJE PONUDE:

ISTRAGA O UBISTVU U PLAVU ■ 11

POSLIJE VIŠE OD DVIJE GODINE

Novi dokazi Proizvodi Nike vode i do ponovo u prodaji osobe iz Bara ■ 8 marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

■5

Vukadinović

POLITIKA

DPS O DEMOKATAMA I DF

Koalicija zasnovana i održavana na mržnji Sitni logističari vlasti u tri opštine u kojima je formirana koalicija bazirana na mržnji prema Demokratskoj partiji socijalista (DPS), danas su do kraja ogolili svoj i politički habitus kompletne opozicije, ocijenjeno je iz DPS-a. Građanski pokret URA pozvao je danas kolege iz Demokratske Crne Gore i Demokratskog fronta da, umjesto bespotrebnog trošenja energije na svađe i prepirke, u što skorijem roku počnu konstruktivan dijalog oko rješavanja ključnih pitanja crnogorskog društva i naveli da svi zajedno moraju pokazati veći stepen zrelosti, jer je protivnik samo jedan. “Razumijemo u potpunosti činjenicu da je skribomanija trenutno jedini oblik borbe Građanskog pokreta URA, budući da bojkotuju parlament, u većini lokalnih nemaju nijednog odbornika, a na izborima do kraja godine pitanje je da li će imati kapacitet da uopšte predstave odborničke liste“, saopštio je Marko Burić iz nikšićkog odbora DPS-a. Kako je rekao, „sitni logističari vlasti u tri opštine u kojima je formirana koalicija bazirana

na mržnji prema DPS-u, danas su konačno do kraja ogolili svoj, ali i politički habitus kompletne opozicije“. “Danas je potpuno jasno da kompletna opozicija suštinski stoji iza kukavičke parole „Mi ili On(i)“. Pozivanjem na zajedničkog neprijatelja, politički patuljci pokazali su da ne razumiju svrhu bavljenja politikom. Umjesto da se bore za bolji život građana, bolju programsku ponudu, da pokušaju da suštinski doprinesu ubrzavanju i snaženju aktuelnih i budućih važnih procesa za Crnu Goru, oni pokazuju potpuni politički autizam u kojem pokušavaju krenuti u neki vrstu lova na vještice u odnosu na DPS“, naveo je Burić. Kako je rekao, njihova poruka biće jednostavna. “Ko kome veže kravatu, ko je čiji iskušenik i kum, ko je osvjedočeni saradnik službe, a iza koga stoje koji lobiji - sve su to pitanja koja treba da riješite u, na mržnji zasnovanoj i održavanoj koaliciji, ali vas pozivamo da se sjetite Bogišića: Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi“, kaže se u saopštenju.

ª POKAZATI VEĆI STEPEN ZRELOSTIº

URA HOĆE DA MIRI DF I DEMOKRATE Građanski pokret URA pozvao je kolege iz Demokratske Crne Gore i Demokratskog fronta (DF) da, umjesto bespotrebnog trošenja energije na svađe i prepirke, u što skorijem roku počnu konstruktivan dijalog oko rješavanja ključnih pitanja crnogorskog društva. Iz Ure su kazali da svi zajedno moraju pokazati veći stepen zrelosti, jer je protivnik samo jedan, iako je sasvim normalno i le-

gitimno pravo svih učesnika javnog života da kritikuju određene politike. Kako su rekli, reagovali su nakon javnih “okršaja” Demokrata (DCG) i Demokratskog fronta (DF), u kojima su jedni druge optuživali da im “Duško (Marković) veže kravatu“, da su “omiljeni opozicionari DPS-a, te se prepucavali oko toga “koga je krstio Miraš (Dedeić)“, a ko je njegov “ideološki iskušenik”.

UTORAK, 8. 8. 2017.

DEMOKRATE KAŽU DA SADA ZNAJU S KIM IMAJU POSLA

LIDERI FRONTA SPREMNI DA PRODAJU VJERU ZA KOLJENICU

emokrate Crne Gore saopštile su juče da prekidaju “svaku moguću saradnju, prepisku i komunikaciju sa liderima Demokratskog fronta”, uz opasku da se stide „junaka“ koji se zabarikadiraju u Skupštinu Crne Gore i u njoj pravili cirkus kad je zaigrala mečka pred lično njihovim vratima.

Saopštenje Demokrata prenosimo u cjelini: “Nakon monstruoznih, debelo neistinitih i uvredljivih navoda i stavova iz posljednjeg saopštenja DF-a, postalo je bespredmetno svako dalje iznošenje činjenica. Izvinjavamo se časnim građanima, naročito opozicionim, koji su morali sve ono da čitaju. Izvinjavamo se našim porodicama koje nijesu izabrale da trpe ove gnusne neistine koje nam lijepe oni kojima se prsti lijepe za koljenicu dok tjeraju goloruke građane da lijepe svoja rebra uz pendreke. Ipak, junacima iz „Kristala“ ukratko još ovo: Stidimo se što se i vi nazivate opozicijom. Stidimo se što smo prinuđeni da dijelimo skupštinske klupe sa vama takvima. Stidimo se što vi takvi predstavljate i jednog jedinog građanina u Crnoj Gori, pa makar i sebe. Stidimo se što ste vi bilo što na društveno-

političkoj sceni Crne Gore. Stidimo se što postoje takvi kao vi koji su spremni da prodaju vjeru za koljenicu. Stidimo se što ste 20 godina za nos vukli časne opozicione birače, dok su se vama svako malo lijepili prsti za tuđe pare. Stidimo se što se i dalje nazivate opozicijom nakon što ste prodali Podgoricu, Andrijevicu i Ustav Crne Gore za šaku evrića.

■ “PODMAZUJE” IH MAFIJA

Stidimo se vaše spremnosti da prevarite građane cijele jedne opštine i da prodate Nikšić za slobodu. Stidimo se što i vas kao i DPS žestoko „podmazuju“ formalni i neformalni centri moći, mafija iz Crne Gore, okruženja i šire. Stidimo se što se opozicionim predstavnicima građana nazivaju osobe koje, kao i Milo, a zinu – izgovore neistinu. I pritom ne trepnu. Stidi-

DF kod Amerikanaca za NATO, kod Rusa antizapadni

“Stidimo se vaše dvoličnosti i spremnosti da u američkoj ambasadi budete prozapadni političari i za NATO, a u ruskoj ambasadi antizapadni političari i protiv NATO-a. Stidimo se što moramo da se bavimo osobama kojima bi trebalo da se pozabave nadležne ustanove koje nemaju mnogo

dodira sa politikom. Ne kajemo se što smo vam skoro svaki put davali iskrenu podršku i pružali opozicionu solidarnost kad smo mislili da vam je bilo potrebno, jer smo, prije svega, ljudi i ne možemo da odgovaramo za naknadne postupke neljudi”, kaže se u saopštenju Demokrata.

Stidimo se što dišemo isti vazduh pod našim nebom sa istim ljudima koji građane žele da vrate u 90-e, ali ne i sebe i svoj buđelar. Stidimo se vaših ljepljivih prstiju i debelog obraza. Stidimo se što imamo posla sa „pljuni, pa poliži“ ljudima

mo se što se predstavnici građana druže i ostvaruju poslovne odnose sa najvećim prevarantom u istoriji Crne Gore i najboljim drugom Sveta Marovića, Veselinom Mujovićem. Stidimo se „junaka“ koji se zabarikadiraju u Skupštinu Crne Gore i u njoj prave cirkus kad zaigra mečka pred njihovim, lično njihovim vratima, dok članovi njihove stručne službe trunu u pritvoru pola godine. Stidimo se onih koji u strahu od Đukanovića mole njegove poslanike da ne poslušaju naredbu „šefa“ i ne dignu ruku za skidanje imuniteta. Stidimo se što dišemo isti vazduh pod našim nebom sa istim ljudima

Bečić i Mandić

Foto: Iva Mandić

UTORAK, 8. 8. 2017.

politika

SAOPŠTENJE DEMOKRATSKOG FRONTA

DF: Agenti CIA poslali Bečića na tajni zadatak

koji građane žele da vrate u 90e, ali ne i sebe i svoj buđelar. Stidimo se vaših ljepljivih prstiju i debelog obraza. Stidimo se što imamo posla sa „pljuni, pa poliži“ ljudima. Stidimo se svake vulgarnosti, primitivizma i prostakluka koje ste iz malog mozga istresli za ovih nekoliko dana. Gadimo se vašeg napada na ljudinu kakav je Dženan Kolić. Gadimo se vašeg napada na ljudinu kakav je Neven Gošović. Gadimo se vaših poziva na linč naših članova, simpatizera i funkcionera prije izbora u Herceg Novom, koji su perfidniji čak i od onog poziva kotorskog Savjeta mladih DPS-a na linč Vlada Jokića. Gadimo se vašeg smisla za humor koji je na nivou vaše trenutne podrške među građanima.

■ MILOVE SLUGE

PEĐA, ANDRIJA I OSTALA BRATIJA

Poslije ovakvih monstruoznih, umobolnih i u svakom slovu neistinitih napada lidera DF-a na Demokrate i našeg predsjednika, stavljamo javnosti na znanje da nemamo namjeru spuštati se na nivo ove grupice profitera, prodavaca izbora i mešetara i sa takvima bilo što više polemisati. Stoga, ovim obavještavamo crnogor-

sku javnost da Demokrate prekidaju svaku moguću saradnju, prepisku i komunikaciju sa liderima Demokratskog fronta i njegovim iskompleksiranim daktilografom. Onima koji sa njima žele da vode “konstruktivan dijalog” i da ih slijede u njihovim bolesnim naumima, želimo sreću na tom putu. Na lokalnom nivou ćemo sarađivati sa svim predstavnicima DFa koji su istinski opozicionari i borci za promjene. Građanima Crne Gore dajemo riječ da ćemo nastaviti niz pobjeda i da ćemo po cijenu života sigurno pobijediti organizovanu kriminalnu grupu zvanu Demokratska partija socijalista, šefa nad šefovima organizovane kriminalne grupe i najvećeg izdajnika u istoriji Crne Gore, Mila Đukanovića, neformalnog šefa crnogorskog podzemlja Aca Đukanovića i njihove decenijske saradnike, sluge i najamnike Peđu, Andriju i ostalu bratiju! I da ponovimo: onaj opozicionar ili opozicioni politički subjekt koji na bilo koji način uđe u preidzbornu ili postizbornu koaliciju sa Milovim ili Duškovim, zdravim ili bolesnim, ovakvim ili onakvim DPS-om, biće označeni za najveće izdajnike u Crnoj Gori, veće čak i od lidera DF-a”, kaže se na kraju saopštenja Demokrata. R.D.N.

Demokratski front tvrdi da je lider Demokrata Aleksa Bečić “čipovan” od “Bagzima Biks Alijua, naturalizovanog Amerikanca prištinskog porijekla”. Kako navode, imaju sve razloge da sumnjaju da su agenti CIA- e ‘našeg’ Aleksu dok je boravio u Americi, kidnapovali i zarobili kako bi ga zamijenili ‘njihovim’ Aleksom i poslali ga u Crnu Goru na tajni zadatak. “I dok pravi, ‘naš’ Aleksa, tamnuje negdje u zabitima Zapadne Virdžinije, ‘njihov’ Aleksa sa flašom vinjaka i pakovanjem vate, poput Ramba, sa ličnim fotografom, upada kroz dimnjake crnogorskih domaćinstava podno Sinjajevine, ubjeđujući ih da ga je sam Bog kod njih poslao”, navedeno je u saopštenju DF-a. Ipak, kako dodaju, kad se malo detaljnije izanalizira fotografija sa večere u američkoj ambasadi, lako se dolazi do zaključka da Aleksina misija nema veze sa Bogom, već sa Mirašem Dedeićem koji ga je “blagoslovio” i “miropomazao” istom onom tečnošću kojom je i Darku Pajoviću pomogao da postane tek jedna od političkih konkubina u političkom striptiz baru DPS-a. ”Zato je agent CIA-e Biks Aliju zadužen da svako malo našteluje čip koji je ugrađen u Bečića kako se ovaj ne bi kojim slučajem vratio na

Foto: Miloš Prodanović

Poslanički klub Df-a

Nudi usluge Milivoju Katniću U saopštenju DF-a se kaže da je Aleksa Bečić, između ostalih, dobio zadatak da podrži Milivoja Katnića i javno mu ponudi svoje usluge u borbi protiv DF-a. ”I to u trenutku kad se ‘državni udar’ pretvorio u sveopštu sprdnju od koje upravo najveću korist imaju Milo Đukanović i lider Demokrata. Svrstavanjem na stranu Milivoja Katnića i Mila Đukanovića osim što je dobio status specijalnog svjedoka saradnika, ‘njihov’ Aleksa je postao i agent provokator, pošto Montezumi fabrička podešavanja. Jer ukoliko bi se ‘njihov’ Aleksa vratio na fabrička podešavanja vjerovatno bi ga našli na Pančevačkom mostu gdje sa fotografijom Slobodana Miloševića zagledan u nebo pjeva: ‘Slobodane naše zlato, ti si jači nego NATO’. Ili bi Aleksu zatekli kako u Gračanici uzima pričest za odbranu Kosova i Metohije, koje je na RTS-u prije desetak dana, u direktnom prenosu čestitao Hašimu Tačiju i Ramušu Haradinaju”, saopšteno je iz DF-a. ”Povratak na fabrička podešavanja mogao bi biti fatalan i iz razloga što bi ‘njihov’ Aleksa mogao ponovo progovoriti srpskim jezikom jer trenutno isključivo komunicira na es-

iz Bajramovice nije bio dovoljan Paja Velimirović i ‘skriveno’ oružje u mračnim dubinama nepoznatog jezera. Zbog toga Aleksu Sašu Sinđelića još jednom pitamo da li je njihov poslanik Neven Gošović glasao za izbor VDT-a, a samim tim i za Milivoja Katnića? Odgovaramo im da jeste, kao što i Aleksa – Saša Bečič – Sinđelić podržava Milivoja Katnića stalno mu pišući pisma dok usmeno diže u visine sposobnost specijalnog da glavom slomi šifonjer u studentskom domu”, poručuju iz DF-a. perantu, što i nije tako loše pošto ne mora koristiti padeže. Da ne govorimo što bi se dogodilo da je Aleksa Bečić prije ugradnje čipa razgovarao sa kriminalnim klanovima o modalitetima saradnje. Uvjereni smo da bi njegov odgovor bio ‘ne’ umjesto ‘da’, i vjerovatno bi sad imao manje novca ali bi mu i kamata bila znatno manja. Takođe smo uvjereni da bi ‘naš’, a ne ‘njihov’ Aleksa 24. oktobra bio zajedno sa nama na protestu, a ne bi sa terase navijao za SAJ dok je prebijao nedužne građane, niti bi sjeo za isti sto s Milom Đukanovićem pomažući mu da nastavi pendrečenje i maltretiranje sopstvenog naroda”, poručuju iz Fronta Demokratama. R.D.N.

politika

UTORAK, 8. 8. 2017.

kongres 13. avgusta

Joković potpisao kandidaturu za novog predsjednika SNP

premještanje institucija

Rusko poslanstvo u septembru na Cetinju Polazeći od činjenice da je Cetinje kroz istoriju bilo sjedište ne samo državne, kulturne već i diplomatske aktivnosti, preseljenje važnih državnih organa jedna je od ključnih aktivnosti koje prijestonici treba da vrate stari status i značaj kakav zaslužuje. Ta pitanja uređena su posebnim odredbama Zakona o prijestonici. Zakon definiše sjedište pojedinih državnih organa, organa državne uprave i javnih ustanova, a utvrđeno je i korišćenje objekata od istorijskog i kulturnog značaja kao i diplomatsko konzularnih i drugih stranih predstavništava i međunarodnih organizacija. Tako je predloženo preseljenje sjedišta niza državnih organa i drugih institucija, čime će se “dodatno ojačati uloga prijestonice u sistemu Crne Gore” Pored rezidencije predsjednika Crne Gore, predloženim zakonom je planirano da sjedište Ustavnog suda bude u

prijestonici. Takođe, pored Ministarstva kulture čije sjedište je u prijestonici, planirano je preseljenje i Ministarstva vanjskih poslova, za čije potrebe je već u završnoj fazi rekonstrukcija objekta na Cetinju (bivše Rusko poslanstvo). Rusko poslanstvo će svečano biti otvoreno u septembru, nakon čega će i početi prelazak Ministarstva. Tim prije jer je Cetinje istorijski bio diplomatski centar Crne Gore, pa mu se na ovaj način taj status i vraća. Zakonom je definisano i da Istorijski institut Crne Gore i Fakultet za crnogorski jezik i književnost budu na Cetinju, što mu nesumnjivo i pripada, piše u obrazloženju. Predlagači ističu kako ne postoje izvori međunarodnog prava sa kojima je neophodno usaglasiti odredbe tog zakona. Gdje će biti smješteni Ustavni sud i Istorijski institut, znaće se nakon formiranja novog Senata prijestonice.

Vladimir Joković, član GO SNP-a, juče je potpisao kandidaturu za predsjednika te partije, a izbor je zakazan za 13. avgust. Kandidature se mogu podnositi do srijede u 19 časova, a onda će biti poznato koliko će kandidata učestvovati u izbornoj trci. U srijedu, poslije 19 časova, za kada je zakazana sjednica Glavnog odbora SNP-a znaće se koliko će biti kandidata za predsjednika te partije, koji se bira na kongresu 13 avgusta. Svoje kandidate predlažu članovi Opštinskih odbora, a oni imaju mogućnost da prihvate ili odbace eventualnu kandidaturu. Za sada je jedino poznato da će u izbornoj trci za predsjednika SNP-a učestvovati Vladimir Joković. “Ja sam potpisao kandidaturu. Očekujem veliku podršku, pojedinačno ne očekujem podršku niti mi je bitna uopšte podrška. Meni je najbitnije sada da me najiskreniji članovi SNP-a, oni koji se zalažu za jedinstvo podrže i mislim da neće biti problema da budem izabran za predsjednika”, kaže Joković. Kandidaturu ne bi, kaže Joković, ni prihvatio da ne misli da ne može ujedinititi razjedinjeni SNP. Tvrdi da

se većina članova i dalje zalaže za bolje sjutra partije, a ako on bude na njenom čelu, najavljuje promjene. “Imidž i političku profilaciju SNP-a ne treba mijenjati. Ono što je bitno i što bi trebalo učinjeti je - mnogo više mladih ljudi angažovati u partiji, jer SNP je partija koja ima izuzetno kvalitetnu omladinu”, kaže Joković. Mediji danima spekulišu da će članovi Glavnog odbora moći da glasaju i za Sne-

žanu Jonicu, ali ona već neko vrijeme ne daje izjave i ne želi da komenatriše stanje u toj partiji. Da li će se naći na spisku kandidata za predsjednika SNP-a znaće se ubrzo, a spisak s nestrpljenjem očekuje i Joković. “Ja lično nemam ništa protiv Jonice, ali nije dobro, jedino što mi se ne sviđa jeste što ona pripada jednoj struji, i što mislim da bi takvim izborom došlo do još većeg jaza u SNP-u”, kaže Joković.

UTORAK, 8. 8. 2017.

POLITIKA

OPOZICIONA SVAĐA REMETI POSTOJEĆE KOALICIJE

Centrale partija ugrožavaju lokalne vlasti

eslaganje opozicinih subjekata na državnom nivou, u velikoj mjeri može poremetiti funkcionisanje lokalnih parlamenata u kojima je opozicija formirala vlast, smatraju politički analitičari, sagovornici Dnevnih novina. Politička netrpeljivost između Demokrata i Demokratskog fronta, doživljava kulminaciju. Sa obje strane stižu uvredljiva saopštenja koja, kako ocjenjuju naši sagovornici, pre dstavljaju samo korak do urušavanja ionako krhke vlasti u Kotoru, Herceg Novom i Budvi, gdje su ovi subjekti formirali vlast. Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da su sukobi u ovim dvjema partijama očekivani, jer su Demokrate glavna meta Fronta. To se kaže vidjelo i prilikom formiranja vlasti u Budvi i Kotortu, a do poličkog zamora došlo

je samo mjesec ili dva nakon konstituisanja lokalnih parlamenata. “To govori o tome da je to jedna vlast koja predstavlja ravnotežu straha od DPS i koja je zato i formirana, jer tu nema mnogo sličnosti ni programskih ni ciljnih koje bi ujedinile te opozicione subjekte”, rekao je Vukadinović DN.

■ BEČIĆEVI SU

GLAVNA META MANDIĆEVIH

Smatra da je razumljivo što su Demokrate, kao opozicioni favorit na političkoj sceni, glavna meta DF na različitim iz-

DF: KOTORSKE DEMOKRATE NE RAZMIŠLJAJU KAO BEČIĆ

Predsjednik opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Kotoru Vladimir Potpara kazao je za DN da njegova partija neće dozvoliti da sukobi koji su izazvani neodgovornim ponašanjem pojedinaca ugroze uspješno vršenje vlasti na lokalnom nivou. “Ubijeđeni smo da se kotorske Demokrate ne slažu sa onima koji nas izjednačavju sa DPS-om om jer bi u suprotnom raskinuli koaliciju sa nama. Ovakvo naše mišljenje

proizilazi iz saznanja da se nisu slagali ni sa propagadnim materijalom kretivnog tima Demokrata gdje su prisvojili sve zasluge loklne vlasti a u cilju dobijanja podrške birača na sjeveru države. Odgovorni pred gradjanima Kotora i našim biračima nastojaćemo da kao i do sada da svojim i radom i zalaganjem unaprjedjujemo stanje u našoj Opštini uz maksimalnu saradnju sa svim koalicionim partnerima”, kazao je Potpara.

borima, bilo lokalni ili predsjednički. “Jer po svoj prilici, Demokrate su neko ko postaje lider na opozicionoj sceni i neko ko uliva povjerenje, a nasuprot tome je DF kojin je potrošio svo rapoloživo vrijeme koje je imao kroz ekscesne momente koje nisu dali rezultate”, ocijenio je Vukadinović. Odnos Demokrata i DF, kaže podsjeća na onaj između SNP i DF prije nekoliko godina, kada je SNP bio opoziciona vodilja. “DF je i tada nastojao da marginalizuje SNP koji je bio lider opozicione scene sa značajnim brojem poslanika i on je uspio u tome, jer danas je SNP jedna marginalizovana stranka. D a n a s isto pokušavaju da urade i sa D emokrat a m a ko j i ne odobravaju njihove nasilne aktem, ne učestvuju u tome i zbog toga se DF i okomio na Demokratsku Crnu Goru”, dodao je naš sagovornik. Smatra da to u velikoj mjeri utiče na funkcionisanje lokalnih vlasti koju su konstituisali ovi subjekti.

“Izborni rezultat je mnogo više od izborne matematike i od presabiranja ruku što se pokazuje i u Kotoru i u Budvi, gdje se vlast jedva održava i pitanje je samo kada će doći do raskola vlasti koja se održava se na mišićima”, zaključio je Vukadinović.

■ LJULJAJU SE OPŠTINSKE VLASTI

Direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da iako su lokalni funkcioneri manje ostrašćeni od centrala, poruke koje dolaze sa državnog nivoa mogu da poljuljaju i vlast u opštinama. “Lokalni funkcioneri su manje ostrašćeni od centrala i to se pokazalo prililom formiranja vlasti u Herceg Novom, kao i prije toga brzom formiranju vlasti, nakon što su se pregovarači iz centrala povukli iz pregovora”, kaže Raonić u izjavi DN. No, dodaje, tenzije koje forsiraju centrale oko toga ko će biti drugi, odnosno treći subjekt po snazi, bez pretenzija da zajedno dođu do prvog mjesta će ne-

Zavijorila se crnogorska zastava na kotorskoj tvr avi Na vrhu tvrđave San Đovani iznad Kotora juče se ponovo zavijorila crnogorska zastava, pošto je prije desetak dana skinuta sa ove tvrđave. Zastavu su na svoje mjesto vratili članovi Savjeta mladih DPS-a Kotora. “Aktuelna vlast u Kotoru nije uspjela da postavi zastavu koju je neko skinuo. Kotorska vlast nije mogla postići kompromis oko toga da li i koju zastavu da postaviti. Savjet miladih je tako uzeo stvar u svoje ruke i ponosno vratio zastavu na svoje mjesto na kom se nalazi od 21. maja 2006. godine”, kažu iz Savjeta mladih DPS-a. minovno imati svog uticaja u ovim opštinama”, rekao je Raonić. “U kombinaciji sa nezadovoljstvima nekih subjekata, raspodjelom moći i prisvajanjem vlasti jedne partije, može da napravi probleme u funkcionisanju vlasti”, zaključio je Raonić. J.Đ.- S.M. I.K.

Za neke vlast besprekorna, za neke može bolje Dok u DF Herceg Novi tvrde da bi vlast mogla da funkcioniše bolje, Demokrate kažu da je stanje u koaliciji besprekorno. Predsjednik SO Herceg Novi iz Demokratskog fronta Mi-

loš Bigović kazao je za DN da koalicija u Herceg Novom za sada dobro funkcioniše, ali da bi moglo biti bolje. Sa druge strane, predsjednik opštine Stevan Katić kaže da koalicija savršeno funkcioniše

“Vlast funkcioniše besprekorno. Ne miješamo se u državnu politiku i ne pričamo o njoj već se fokusiramo na lokalnu zajednicu. Interes grada nam je na prvom mjestu”, rekao je Katić DN.

ekonomija

NOVE CIJENE NAFTNIH DERIVATA

Sve vrste goriva skuplje jedan do dva centa Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas su skuplje jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 98 i 95 poskupio je jedan odnosno dva centa na 1,25 i 1,22 eura. Dva centa poskupio je eurodizel i u naredne dvije sedmice koštaće 1,09 eura. Cijena lož ulja za veleprodaju i za grijanje veća je jedan odnosno dva centa i

iznosi 1,05 eura, odnosno 78 centi. Posljednje promjene cijena goriva su bile 25. jula kada je benzin poskupio jedan cent. “Saglasno Uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 21. avgusta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 22. avgusta”, kazali su u Ministarstvu.

Nove cijene goriva važiće u narednih 15 dana

UTORAK, 8. 8. 2017.

Mljekara “Nika”

TOKOM VIKENDA POČELA PROIZVODNJA U NIKŠIĆKOJ MLJEKARI

Proizvodi “Nike” u Prodaji Poslije više od dvije godiNe Proizvodi nikšićke mljekare “Nika” od juče se ponovo prodaju u crnogorskim marketima, poslije više od dvije godine. Tadija Šljukić, izvršni direktor kompanije F.M.L, koja je početkom avgusta prošle godine kupila fabriku u stečaju za 910.000 eura, vjeruje da će mlijeko, jogurt i kisela pavlaka mljekare “Nika” osvojiti potrošače kvalitetom, a da će menadžment preduzeća pridobiti veliki broj kooperanata odgovornim poslovanjem. “Proizvodnja je počela za

vikend, a od ponedjeljka na tržištu su svi proizvodi. Od crnogorskih proizvođača dnevno otkupljujemo oko 2.000 litara svježeg mlijeka, sa svakodnevnom tendencijom rasta. Očekujemo da se iz dana u dan proizvodnja povećava, kao i broj kooperanata”, istakao je Šljukić. Mljekara trenutno upošljava 35 radnika, a Šljukić kaže da su planovi veliki i realni, te da se u narednom periodu očekuje i duplo veći broj radno angažovanih. “Dnevni kapacitete proi-

zvodnje je 30.000 litara. Očekujemo da ćemo vremenom uspjeti da dostignemo tu brojku, kao i da je povećamo. Za to postoje realne osnove”, naglašava Šljukić. Povećanje proizvodnje usloviće i potrebu za većim brojem kooperanata, koji su, napominje Šljukić, najvažniji partneri fabrike. “Otvoreni smo za saradnju. Pozivamo sve zainteresovane kooperante da dođu u prostorije fabrike, da razgovaramo o načinima saradnje. Garantujemo im odgovorno poslovanje”, poručio je Šljukić. M.R.

UTORAK, 8. 8. 2017.

EKONOMIJA

MINISTRI REGIONA U SARAJEVU RAZGOVARALI O SPORNOM POTEZU SUSJEDA

HRVATSKA DA POVUČE ODLUKU O VEĆIM TAKSAMA NA UVOZ Na sastanku, koji je juče održan u Sarajevu, ministri regiona ocijenili su da je odluka Hrvatske da sa 12 na 270 eura poveća takse na uvoz diskriminatorska

Ministri regije juče u Sarajevu

Drecun: Odluka regionalnog karaktera

Resorni ministri iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije pozvali su juče Hrvatsku da u narednih sedam dana ukine odluku kojom su 22 puta povećane naknade za fitosanitarne inspekcije i kontrole voća i povrća iz uvoza i najavili da će u suprotnom preuzeti kontramjere. Na sastanku, koji je juče održan u Sarajevu, ministri regiona ocijenili su da je odluka Hrvatske da sa 12 na 270 eura poveća takse diskriminatorska, te da su njome direktno ugroženi interesi proizvođača zemalja regije i prekršeni principi Svjetske trgovinske organizacije (STO), koje su sa EU pojedinačno zaključile ove četiri zemlje. U zaključcima sa sastanka, ministri su zatražili hitan sastanak sa Vladom Hrvatske jer bi, kako su naveli, svako odlaganje izazvalo nesagledive posljedice jer je u toku izvoz sezonskog voća i povrća. “Poziva se Evropska komisija da se uključi u rješavanje ovog problema. Crna Gora i Makedonija

kao članice STO-a pokrenuće analize pred tom organizacijom”, navodi se u zaključcima.

■ SEKULIĆ TRAŽI DIJALOG

Dogovoreno je da do rješenja problema svaka od zemalja preduzme konkretne mjere koje smatra adekvatnim. Tako je Srbija juče pojačala mjere kontrole i nadzora nad robom biljnog i životinjskog porijekla iz Hrvatska, a i drugi su najavili oštru reakciju na povećanje naknada. Najblaži ton na sastanku imala je ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore Dragica Sekulić, koja je pozvala na dijalog. “Crna Gora vjeruje da Hrvatska ima potrebu da zaštiti svoje potrošače, ali postoji problem sa visinama nadoknade, jer je ona neravnomjerna i krši odredbe i propise STOa. Vjerujemo da neće biti neophodno uvođenje mjera i da će Hrvatska povući odredbe pravilnika, uzimajući u obzir da je sezona

uvoza voća i povrća”, rekla je Sekulić. Sa druge strane, ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić smatra da su mjere Hrvatske protekcionističke i populističke i da apsolutno ne mogu imati opravdanje. “Cilj zemalja regiona nije da vode rat, već da zaštite sopstvene interese. Bićemo prinuđeni na kontramjere ukoliko se ne dogovorimo”, poručio je Ljajić.

Dogovoreno je da do rješenja problema svaka od zemalja preduzme konkretne mjere koje smatra adekvatnim

■ ZAGREB POZVAO NA SASTANAK

Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pozvao je nadležne ministre iz susjednih država na sastanak u Hrvatsku tokom sljedeće nedjelje, radi rešavanja nesuglasica vezanih za hrvatsku odluku o povećanju fitosanitanih naknada na uvoz voća i povrća. Kako je javila TV N1, iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede odgovorili su na ultimatum koji su Hrvatskoj juče postavili susjedi. “Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i po-

vrća s tržišnim standardima ima za cilj isključivo bolju zaštitu potrošača. Stoga su pravilnikom uvedeni inspekcijski nadzor i kontrola nad većim brojem vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja. U skladu s tim je prilagođena i visina naknade za izdavanje certifikata o usklađenosti s tržišnim standardima”, kazali su u hrvatskom ministarstvu. Od zemalja regiona Crna Gira najmanje izvozi u Hrvatsku, ali će ove mjere pogoditi proizvođače lubenice, breskve, grožđa. Bo.D.

Odluka Hrvatske da poveća takse za uvozno voće i povrće sa 12 na 270 eura ima prvenstveno regionalni karakter, a kada je bilateralni odnos crnogorske i hrvatske ekonomije posrijedi, do značajnijeg narušavanja neće doći, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun. “Ali ono što plaši je najava Srbije u ekonomski rat sa Hrvatskom, jer to su dvije najjače ekonomije na teritoriji zapadnog Balkana. Postoji mogućnost indirektnog negativnog uticaja na ekonomiju Crne Gore i ostalih zemalja u okruženju”, rekao je Drecun Radiju Antena M. On je, odgovarajući na pitanje ko će biti najviše pogođen, kazao da je za sada teško procijeniti obim štete. “Jedno je ipak sigurno – Hrvatska će osjetiti ukoliko tržište Srbije za nju bude zatvoreno. Sigurno da će, ukoliko Srbija bude istrajna u tome, doći do određenih ekonomskih šteta, čak više po Hrvatsku nego po Srbiju. Ali to su vjerovatno političke odluke o kojima se vjerovatno mnogo ne pitaju”, precizirao je Drecun.

ekonomija

analiza

Piše:

Miro Blečić

redovni univerzitetski profesor Proces usklađivanja institucionalnog okvira sa normativima zemalja EU nije ništa drugo no imperativna obaveza poštovanja standarda kojima težimo. Nije na odmet podsjetiti da je proces globalizacije koji je prethodio, već opredijelio sferu interesnog ponašanja, gdje razvijeniji ustanovljavaju određene standarde koje, svaka članica koja im se pridržuje mora prethodno ispuniti, kako u zakonodavnom tako i u pragmatičnom smislu obezbijediti njihovu primjenjivost. Naravno, standardi su ustanovljavani prvenstveno vodeći računa o globalnim interesima zemalja osnivača. Naše aktivnosti u procesu pridruživanja zemljama EU u poodmakloj su fazi, značajna pregovaračka poglavlja su otvorena, dobar dio njih i usaglašen, ali je ostalo još dosta aktivnosti koje treba provesti.

Postupak uvećanja akciza posmatrano iz ugla potrošača sigurno je da su u ovom trenutku preduzete mjere ne popularne, posebno u nivou postojećeg životnog standarda, što nije sporna realnost, ali su objektivno posmatrajući i istovremeno neophodne i efikasne radi smanjenja budžetskog deficita i njihovog usaglašavanja sa ustanovljenim minimalnim vrijednostima zemalja EU.

UTORAK, 8. 8. 2017.

FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA I NOVA AKCIZNA POL

Više novca u budžetu, standardima Evropske Bilo koji oblik pridruživanja, odnosno punopravnog članstva nekoj organizaciji ili savezu, pored prava koja se stiču članstvom, a ona su objektivno posmatrano naša ideja vodilja, ne smijemo zaboraviti i na imperativne obaveze koje smo dužni prethodno ispuniti. To praktično znači “prenošenje” dijela suvereniteta prvenstveno ekonomskog, a samim tim i političkog. U tom smislu obavljene, a i one aktivnosti koje treba sprovesti zahtijevaju značajna finansijska izdvajanja.

■ Budžetski defi-

U Crnoj Gori, već četiri-pet godina unazad u kontinuitetu, imamo ispoljen budžetski deficit, drugačije rečeno nedostatak sopstvenih budžetskih prihoda da isfinansiramo ustanovljene budžetske rashode

obveznika, a njihov nedostak nadomještan je kreditnim zaduženjima plaćajući troškove kamate. S druge strane, imajući u vidu sve ispoljene slabosti u ekonomskom sistemu eksponirane kroz visoku stopu nezaposlenosti, relativno malu stopu rasta BDP-a i prenaglašen nivo kreditne zaduženosti, doprinosilo je odlaganju usklađivanje nameta u domenu fiskalnog sistema za neku povoljniju priliku. Očigledno, vrijeme je prolazilo, a prilike se nijesu bitnije promijenile.

■ razvojni

trendovi

Međutim, objektivno posmatrano polako se osjećaju razvojni trendovi. U tom smislu već su evidentne povoljnije okolnosti bržeg rasta BDP-a, realno je očekivati već u ovom periodu poodmakle gradnje realizacijom faznih efekata kapitalnih infra-strukturnih ulaganja (gradnja prve dionice auto-puta Bar-Boljare u dijelu Smokovac-Mateševo, zatim podvodnog kabla sa Italijom, Termoelektrane Pljevlja, potom rizot centara na Primor-

cit i rješenja

U Crnoj Gori, već četiripet godina unazad u kontinuitetu, imamo ispoljen budžetski deficit, drugačije rečeno nedostatak sopstvenih budžetskih prihoda da isfinansiramo ustanovljene budžetske rashode. Razloge ispoljenom deficitu, objektivno posmatrano, možemo uočiti na obje strane jedne iste cjeline. Prije svega, na objektivne slabosti iskazane u visokom nivou nenaplaćenih poreskih potraživanja koja datiraju iz nekoliko godina unazad. Poreski dug je, prema podacima Poreske uprave, krajem prošle 2016. premašivao iznos od 700 miliona eura, što je kumulativno posmatrano godinama unazad, približno iste vrijednosti iskazanom budžetskom deficitu.To praktično znači da se plaća dvostruka cijena po tom osnovu. Prvo, nijesmo naplatili ono što smo ustanovili preko poreskog sistema kao obavezu pa se po tom osnovu gubi pravičnost i efikasnost poreskih institucija i obveznika. Sredstva koja su trebala biti prihodovana nijesu naplaćena od poreskih

Benefiti fiskalnog usaglašavanja Prema podacima resornog liderskim pozicijama, što će re- dosledna i efikasna primjenji-

ministarstva budžetski prihodi od povećanih akciznih nameta za nepune tri naredne godine, iznosili bi u apsulutnom iznosu oko 35,5 miliona eura, što čini značajan nivo budžetskih prihoda. Često se sa najvećih instanci institucija EU, aktivnosti koje provodi Crna Gora smatraju

ći da smo po preduzetim aktivnostima donošenja usaglašenih i primjene zakonskih propisa sa normama zemalja EU ispred drugih zemalja u okruženju. U konkretnom i ova fiskalna usaglašavanja na određen način su preteča u odnosu na zemlje u regionu, naravno izuzimajući članice EU. Njihova

vost je neuporedivo teži dio aktivnosti gdje se neophodno nameće potreba vraćanja povjerenja u efikasan rad državnih institucija gdje praktično poreskog duga nema i gdje se ne mogu donositi zakonske obaveze o uvećavanju poreskih nameta, a da se nijesu naplatile prethodne poreske obaveze.

UTORAK, 8. 8. 2017.

ekonomija

LITIKA VLADE

u, bliže e unije ju). Upravo ta ohrabljujuća činjenica nešto bržeg oporavka privrednih aktivnosti ispoljena u rastu BDP-a po stopi od tri do četiri odsto na godišnjem nivou, prema prognozama MMF-a i Svjetske banke, daju za pravo Vladi da kroz tekuću ekonomsku politiku, imajući u vidu da će se zahtjevni pristupni pregovori za članstvo u EU objektivno posmatrajući okončati do 2022, sukcesivno iz godine u godinu usklađuju relativni iznosi poreskih nameta. U tom kontekstu, u skladu sa fiskalnom konsolidacijom koju je usvojila Skupština krajem jula tekuće godine, već od prvog avgusta imamo evidentan rast poreskog zahvatanja po osnovu akciza za desetak procenata ne samo na duvan, već i na alkohol, gazirana pića i ugalj. To praktično znači da se poreski akcizni namet na cigarete uvećava u zavisnosti od cijene do 0,40 eura po paklici. Odgovor na pitanje da li je ovo efikasan način punjenja budžeta nije moguće sporiti. Sigurno jeste. Međutim, ovim mjerama uvećanja poreskih nameta u akciznom obliku praktično je usmjeren na one proizvode koji preferiraju luksuznu potrošnju.

■ Nova akcizNa politika

Kada je riječ o akcizama, Vlada je, pretpostaviti je, imala u vidu životni standard stanovništva sa jedne strane, imperativnu nužnost usklađivanja ovih nameta sa standardima EU sa druge, ali i sa treće strane ostvariće se značajni efekti povećanja nedostajućih budžetskih prihoda. Izvršenim zakonskim promjenama revidirane su odredbe koje se odnose na povraćaj dijela plaćene akcize za gasna ulja koja se koriste u industrijske i komer-

35,5 cijalne svrhe, namijenjene grijanju kao i za mineralna ulja koja se upotrebljavaju za pogon poljoprivredne i šumske mehanizacije koja služi za održavanje šumskih staza i parkinga na skijalištima, na način što se ograničava pravo na povraćaj u zavisnosti od ostvarenog godišnjeg prometa sa ciljem da se povraćaj vrši samo na gorivo koje se troši za ostvarivanje prihoda po osnovu vršenja tih djelatnosti. Postupak uvećanja akciza posmatrano iz ugla potrošača sigurno je da su u ovom trenutku preduzete mjere ne popularne, posebno u nivou postojećeg životnog standarda, što nije sporna realnost, ali su objektivno posmatrajući i istovremeno neophodne i efikasne radi smanjenja budžetskog deficita i njihovog usaglašavanja sa ustanovljenim minimalnim vrijednostima zemalja EU. Međutim, čini se neophodnim posebno istaći značaj preduzetih mjera PU na konsolidaciji porezskog duga i njegovu procesuiranu naplativost, koju je nužno kontinuirano pratiti i javno obznanjivati i rigorozno sankcionisati njihovo ne poštovanje sve sa ciljem povećanja poreske discipline kao bitnog preduslova valjane primjene procesnog fiskalnog usaglašavanja. Iako preduzete aktivnosti možemo posmatramo

miliona eura, prema podacima resornog ministarstva, biće prihodovano od akciznih nameta u naredne tri godine, što čini značajan nivo budžetskih prihoda.

sa aspekta da je ovo efikasan način povećanja budžetskih prihoda s pravom se nameće pitanje, što mjere nijesu preduzete početkom godine, ili barem od polugođa i zašto nijesu uključeni i neki drugi proizvodi, koji su većeg nivoa luksuzne potrošnje. Ovo prvenstveno iz razloga što se ne može sporiti činjenica da se propisi primjenjuju praktično po završetku turističke sezone, čime će očekivani prihodi po tom osnovu za tekuću godinu imati smanjene efekte a teret povećanja će biti praktično na domicilnim potrošačima. Ipak, povoljna okolnost jeste da taj oblik potrošnje robe koja je tretirana kroz akcizno uvećanje na ovakav način, zanemarljivo učestvuje u strukturi potrošnje prosječnog domaćinstva. Isto tako, u postojećim uslovima visoke nezaposlenosti, ukoliko se pojačanim mjerama nadzora ne preduprijede određene aktivnosti, objektivno se stvaraju interesni uslovi rastu sive ekonomije što bi dijelom derogiralo cjelokupnu aktivnost normativnog usaglašavanja fiskalnog sistema. Otuda, ukoliko mjere izostanu, opravdano postoji bojazan da se smanji promet ovih roba kroz legalne finansijske tokove, a poraste sivo tržište. Naravno, nijesu u pitanju samo cigarete već i alkoholna i gazira-

ni pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju od početka naredne godine.

■ Egalizacija porEskih NamEta

Neuporedivo veću težinu po privredni ambijent i stanovništvo imaju aktivnosti na povećanju stope PDV-a od januara 2018. godine, što ne znači da neće biti korekcija i nekih drugih poreskih zahvatanja, prije svega poreza na imovinu. Propisima EU opredijeljene su samo granične - minimalne vrijednosti poreskih nameta u tom dijelu. Imajući u vidu da je nacionalna ekonomija relativno i apsulutno mala i naglašeno uvozno zavisna a, posve otvorena, onda se s pravom nameće potreba egalizacije poreskih nameta. Naravno, i Crna Gora ima svojih specifičnosti u strukturnom smislu nacionalne ekonomije, ali to nije i ne smije biti smetnja ustanovljavanja približnih vrijednosti poreskih nameta, posmatrano i sa aspekta ubrzanog stvaranja nedostajućih uslova odvijanja privrednih aktivnosti, odnosno adekvatnog životnog standarda stanovništva, za što će trebati više vremena. Polazeći od navedenih opredjeljenja, ako bi se uporedili sa Republikom Slovenijom i Republikom Hrvatskom, onda je postojeća stopa PDV-a u Crnoj Gori niža a, nakon uvećanja od 10,52 odsto, odnosno sa 19 na 21 odsto, niža ili ista. To povećanje stope PDV-a za tri procentna poena u relativnom smislu znači uvećanje poreskog nameta za 10,52 odsto, i kao najizdašniji poreski prihod značajno će poveća-

ti budžetske prihode za preko 100 miliona eura na godišnjem nivou.Realno je očekivati i znatno veće prihode u drugoj odnosno trećoj godini primjene, što će uz ostali rast budžetskih prihoda posve stvoriti uslove za potpuno eliminisanje budžetskog deficita.Samim tim, prestaje potreba za kratkoročnim kreditnim pozajmicama koje su u sadašnjim uslovima prijeka potreba za održavanje likvidnosti budžeta, koja kroz kamatu kao cijenu pozajmljenog kapitala odnosi na desetine miliona eura godišnje. Naravno, tu su i drugi pozitivni efekti u indirektnom smislu posebno oni koji se odnose na povećanje kreditnog rejtinga eksponiranog kroz povoljnije dugoročne kreditne aražmane sa znatno manjim kamatnim stopama a, istovremeno i smanjenje kreditne zaduženosti što je, isto tako utvrđeno u graničnom smislu standardima EU. Dakle, fiskalna konsolidacija je prvenstveno zahtjevna iz razloga procesnog usklađivanja sa standardima minimalnih vrijednosti EU, nužna i neophodna iz potrebe povećanja budžetskih prihoda od potrošnje luksuznih roba sa selektivnim pristupom i ukupnim prometom sa uvećanom stopom PDVa, oročenom početkom naredne godine, kako bi eleminisali budžetski deficit, povećali kreditni rejting i smanjivali kreditnu zaduženost iz istih razloga, i nadasve vratili povjerenje u jednakost svih poreskih obveznika i pravičnost i efikasnost institucija sistema u razrezu i naplati ustanovljenih poreskih obaveza.

hronika

UTORAK, 8. 8. 2017.

podignuta optužnica

U kući krio lažne novčanice i automatsku pušku

policija utvrđuje motiv

Pucano na auto cetinjanina

Najmanje jedna osoba je pucala u automobil kojim je juče ujutru u mjestu Ševrlja kod Cetinja upravljao Petar Lipovina iz tog grada. Hicima koji su ispaljeni, okrznut je automobil dok je Lipovina ostao nepovrijeđen.

Na licu mjesta je izvršen uviđaj, a istraga koja će uslijediti trebalo bi da utvrdi motiv i da dovede do napadača. O događaju je obaviješteno i Više državno tužilaštvo u Podogrici koje rukovodi istragom. S.K.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv D.B. zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje novca i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon izvršene kontrole, optužni akt je potvrdio i Osnovni sud u Podgorici, pa će se okrivljeni uskoro naći na optuženičkoj klupi. Njemu se na teret stavlja da je u u porodičnoj kući u Podgorici držao 30 lažnih novčanica u apoenu od 500 eura, dok je u dvorištu držao automatsku pušku marke “PPSh”, sa 50 metaka u dobošu, te 67 metaka, različitog kalibra, čije držanje je građanima zabranjeno.

Za jedan dan 19 nezgoda

lažnih novčanica od po 500 eura osumlnjičeni je držao u porodičnoj kući

lider nove traži slobodu za vozača

Mandić: Čađenović šest mjeseci nevin u zatvoru

Na crnogorskim putevima se tokom posljednjeg dana prošle sedmice dogodilo 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe teže povrijeđene. Iz Operativno-komunikativnog centra Uprave policije je saopšteno da je u navedenom periodu policija podnijela 43 prekršajne prijave i izdala 388 naloga za uplatu novčanih kazni. Oduzete se 22 vozačke dozvole i devet pari registarskih tablica.

Podgorica, 02.08.2017. godine

L’ARS DOO Bul. Dzordza Vasingtona bb, Podgorica PREDMET: Obavještenje hipotekarnog povjerioca, OTP Factoring Montenegro DOO Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 130, Podgorica, , kreditnom dužniku L’ars doo Podgorica, o početku namirenja Poštovani, u svojstvu hipotekarnog povjerioca, a po osnovu člana 333 Zakona o svojinsko pravnim odnosima (Sl.list Crne Gore br.19/09), obavještavamo vas, kao kreditnog dužnika, da je dug po osnovu Ugovora o kreditu br. 961-88-61 od 03.01.2008 godine, zaključenog između Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica kao davaoca kredita i L’ARS Podgorica , kao korisnika kredita, dospio za namirenje, u ukupnom iznosu od 48.563,88€. Kao instrument obezbjeđenja potraživanja iz gore navedenog ugovora o kreditu konstituisano je založno pravohipoteka Ugovorom o hipoteci br. 1519 od 21.06.2011.godine, na nepokretnostima upisanim u: Listu nepokretnosti br. 186, KO Podgorica I, kat parcela 1258, broj zgrade 1, PD2, po kulturi stambeni prostor P 27m2,svojina Radivoje Korac, na kat parceli br. 1258, broj zgrade 1, PD 145, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi P 33m2, svojina Korac Radivoje, kao i na kat.parceli br. 1258, broj zgrade 1, PD 8, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, P 25m2, svojina Korac Ljubica. Obavješavamo Vas da ukoliko kreditni dužnik u roku od 15 dana od dana upisa ovog obavještenja kod Uprave za nekretnine - Područna jedinica Podgorica ne izmiri svoje obaveze, tako što će navedeni iznos od 48.563,88€ platiti OTP Factoring Montenegro doo, uplatom predmetnog iznosa na žiro–račun br. 510-44642-71, sa pozivom na broj 32071805, hipotekarni povjerilac će započeti postupak namirenja predmetnog duga putem vansudske prodaje nepokretnosti, u skladu sa čl. 336 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i Ugovorom o hipoteci br. 1519 od 21.06.2011.godine. ZA HIPOTEKARNOG POVJERIOCA OTP Factoring Montenegro DOO Podgorica

Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera DFa Andrija Mandić zatražio je od “crnogorskog režima” hitno oslobađanje njegovog vozača Mihaila Čađenovića, jer, kako je poručio, nevinima nije mjesto u zatvoru. „Danas je šest mjeseci otkada nevin u spuškom kazamatu leži moj prijatelj Mihailo Čađenović. Tražim od crnogorskog režima da ga hitno oslobodi, kako bi bio sa svojom porodicom, jer nevinima nije mjesto u zatvoru“, saopštio je Mandić. „Šteta koja se nanosi svakog dana je sve veća i veća, i njegovim izlaskom na slobodu bi se bar zaustavilo dalje nanošenje bola i patnje njemu i njegovoj porodici, a pogrešnim odlukama o zatvaranju nevinih ljudi vrijeđa se i sramoti svaki po-

šteni građanin Crne Gore“, naveo je Mandić. On je naveo da je Čađenović lažno optužen i proglašen članom kriminalne organizacije. „Mihailo je zatvoren prvenstveno zbog toga što je jedan od mojih najbližih saradnika, neko ko je posljednjih deset godina najviše vremena proveo sa mnom, i u koga imam bezgranično povjerenje“, dodao je Mandić. Čađenović je, zajedno sa Mandićem i njegovim partijskim kolegom Milanom Kneževićem te još devet srpskih i dva ruska državljana okrivljeni da je bio dio kriminalne organizacije koja je planiral da na dan parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine, destabilizuje Crnu Goru, izazove krvoproliće i nasilno preuzme vlast.

UTORAK, 8. 8. 2017.

Moguće proširenje istrage o ubistvu u plavu

Novi dokazi vode i do osobe iz bara

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju još prikuplja dokaze o brutalnom razbojništvu i ubistvu Gordane Dašić (84) u Brezovici kod Plava i prebijanju njenog supruga, nakon čega će biti utvrđeno da li ima osnova da se istraga protiv Marka Šoškića (24) iz Brezojevice i Aleksandra Konatara (35) iz Bijelog Polja, proširi na još osoba. To je za Dnevne novine potvrdio Viši državni tužilac i portparol Hasan Lukač koji je naveo da su do sada saslušani osumnjičeni i pomagač-prikrivač ovog zločina, te oštećeni Vuk Dašić. “Osumnjičeni Šoškić je tokom saslušanja pominjao poznanstvo sa izvjesnom osobom B.B. iz Bara. Na osnovu prikupljenih dokaza znaće se kakva je bila uloga te osobe u ovoj krivično pravnoj stvari, a takođe će se intenzivno raditi na tome da se ustanovi da li je još neko uključen u sve ovo“, kazao je Lukač za DN. U naredbi za sprovođenje istrage stoji, da su 31. maja ove godine, oko ponoći, u mjestu Brezojevice, kod Plava, u namjeri da od oštećenih Vuka i Gordane Dašić oduzmu novac, po prethodnom dogovoru i iz koristoljublja, Šoškić i Konatar sa umišljajem lišili

Privođenje Šoškića

Osumnjičeni Šoškić je tokom saslušanja pominjao poznanstvo sa izvjesnom osobom B.B. iz Bara. Na osnovu prikupljenih dokaza znaće se kakva je bila uloga te osobe u ovoj krivično pravnoj stvari, a takođe će se intenzivno raditi na tome da se ustanovi da li je još neko uključen u sve ovo“, kazao je tužilac Lukač

života Gordanu, a pokušali da liše života i Vuka. Naredbom za sprovodjenje istrage obuhvaćen je i Nikola Knežević zbog neprijavljivanja krivičnog djela,ali, njemu, za razliku od Šoškića i Konatara, nije određen pritvor. Na osnovu obdukcionog nalaz Gordane Dašić utvrđeno je da je ubijena a na njenom tijelu je tom prilikom konstatovano više povreda. U Forezničkom centru u Danilovgradu još rade DNK analizu izuzetih materijalnih dokaza izuzetih sa lica mjesta, što će omogućiti da se do tančina rasvijetli ovaj zločin. Šoškić i Konatar su priznali da su počinili razboj-

Konatar

ništvo, međutim kada je u pitanje prebijanje i ubistvo starice, međusobno su optuživali jedan drugog. Šoškić je dvaput saslušavan u tužilaštvu i kao glavnog počinioca označio Konatara dok je Konatar nedavno, u otvorenom pismu objavljenom posredstvom advokata, kao glavnog aktera svirepog zločina označio upravo Šoškića. Šoškić je tokom istrage ispričao pojedinosti zločina, navodeći da je bio prisutan ovom činu, ali da je glavni krivac njegov saučesnik Aleksandar Konatar.Takođe je ispričao da je prethodno Konataru pokazao kuću u kojoj žive supružnici Dašić, navodeći da mu je rekao da se radi o starijim osobama. “Konatar je tražio da mu nabavim fantomku, patike i metalnu štanglu. Rekao je da ukoliko se budu opirali, treba ih ubiti, na šta sam se usprotivio. Rekao sam da to nikako ne dozvoljavam jer ja živim tu i ne želim da mi puca takva bruka”, ispričao je Šoškić. Naveo je kako su ušli u kuću Dašića koju je on dobro poznavao. Sličnu verziju je ispičao i Konatar koji je priznao da je razbojništvo počinio jer su mu trebale pare kako bi vratio neke dugove, ali je zato negirao da je ubio staricu. B.Č.

hronika

kotoranin saslušan u policiji

Ubio zaštićenu vrstu morske kornjače

Fotografija koja se juče brzo proširila društvenim mrežama Službenici kotorske policije identifikovali su osobu koja je juče, kako se sumnja, u mjestu Stoliv u ubila zaštićenu vrstu morske kornjače. Radi se o licu M.M. (24) iz Kotora, nezvanično saznaju Dnevne novine u policiji. Od njega je, po nalogu državnog tužioca iz Osnovnog državnog tužilastva u Koto-

ru, uzeta izjava na okolnosti događaja nakon čega su spisi predati tužiocu radi kvalifikacije djela. Prethodno, fotografija muškarca sa ulovljenom kornjačom brzo se proširila društvenim mrežama, praćena osudom i pozivanjem nadležnih da procesuiraju ovaj slučaj. S.K.

hrabra radnica spriječila pljačku

Podignuta optužnica protiv razbojnika Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu koja je podignuta protiv K.D., zbog pokušaja razbojništva koje je spriječila radnica kladionice. Optužnim aktom je predstavljeno da je okrivljeni 16. maja oko 20.50 sati u Nikšiću, po prethodnom dogovoru sa maloljetnim I.A., sa čarapom preko lica i kapuljačom na glavi, ušao u u sportsku kladionicu ‘’Hemingvej’’ u Ulici beogradskoj, gdje je držeći u ruci plastični pištolj prošao iza pulta, a zatim se obratio radnici Ž.M. “Ona ga je tada udarila u

ruku u kojoj je držao pištolj, zatim ga udarila u predjelu zadnjice, nakon čega je okrivljeni izašao iz objekta”, navodi se u informaciji tužilaštva. Dok je pokušavao da realizuje svoj naum, kako se sumnja, maloljetni I. A. maskiran sa gas - maskom na glavi ‘’čuvao stražu’’ ispred objekta, nakon čega su zajedno trčećim korakom pobjegli u nepoznatom pravcu. Kamere u unutrašnjosti objekta zabilježile su ovaj napad koji je kasnije objavljen na internetu. S.K.

Isječak sa snimka pljačke u kladionici

HRONIKA

UTORAK, 8. 8. 2017.

PARLAMENT O POSTUPANJU SA LICIMA LIŠENIM SLOBODE U ZIKS U I POLICIJI:

Nedostaci se blagovremeno otklanjaju, sistem funkcioniše U 70 odsto pritužbi upućenih Zaštitniku ljudskih prava i sloboda u vezi sa pravima lica lišenih slobode nedostaci su otklonjeni za vrijeme trajanja postupka, što ukazuje da sistem funkcioniše. To se navodi u zaključcima crnogorskog parlamenta, koji je na posljednjoj sjednici usvojio Izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NMP) za prošlu godinu. Tim NMP je u 2016. godini obavio 23 obilaska policijskih i zatvorskih prostorija, od čega pet redovnih i 18 kontrolnih i svi, osim jednog, bili su nenajavljeni. „Skupština izražava zabrinutost što kod zaposlenih u ZIKS-u vlada apatija, smatrajući da, u praksi, javnost mnogo češće reaguje povodom mo-

Potrebno obezbijediti „nešto jače od sendviča” za lica lišena slobode koja su zadržana duže od 24 sata

gućeg kršenja prava zatvorenlka, dok se rijetko ukazuje na loš položaj zaposlenih u ZIKS-u“, kaže se u zaključcima. Parlament se nada da će biti poboljšani uslovi njihovog rada, a predstavnici ZIKS-a obavijestili su Skupštinu da, u cilju rješavanja ovog problema, sljedeće godine planiraju povećanje broja službenika obezbjeđenja.

Kontrolnim obilascima policijskih prostorija utvrđeno je da su uslovi generalno dobri, al je u kancelarijama primijećen veliki broj nestandardnih i neoznačenih predmeta koji mogu biti upotrijebljeni za nezakonito postupanje prema licima lisenim slobode. Stoga je preporučeno da se ovi predmeti uklone iz navedenih prostorija. „Obavijesteni su da su od šest datih preporuka iz Izvještaja za 2015. godinu dvije ispunjene, dvlje djelimično, dok dvije još nijesu realizovane, a jedna od njih je bila da se obezbijedi obrok „nešto jače od sendviča” za lica lišena slobode koja su zadrzana duže od 24 sata, što nije realizovao nijedan centar i odjeljenje bezbjednosti“, kaže se u dokumentu. (Mina)

UTORAK, 8. 8. 2017.

hronika

budvanske afere: na pomolu nova istraga

Foto: static.panoramio.com

SDT privodi kraju izviđaj u slučaju desalinizacije morske vode u Budvi

Nakon dugotrajnih provje ra, Specijalno državno tužilaš tvo privodi kraju izviđaj u slu čaju desalinizacije morske vo de u Budvi i uskoro se očekuje donošenje naredbe o sprovo đenju istrage, nezvanično sa znaju DN. Iako se spekuliše da bi istra gom mogao biti obuhvaćen Svetozar Marović, te bivši čel nik Budve Rajko Kuljača i nje govi saradnici, koji su već pozi vani na odgovornost u drugim budvanskim aferama, ime na osumnjičenih još se drže u tajnosti.

■ OPŠTINA PREUZELA TUĐE DUGOVE?

Priču o postrojenju za desa linizaciju od samoga početka pratile su brojne kontroverze, a započela je 2006. godine kada je budvanski vodovod raspisao tender za odabir partnera koji bi izgradio fabriku za preradu morske vode na Zavali. Ugovor o vodosnabdijevanju je sklo pljen sa firmom Montenegro osmoza, a po njemu je obaveza opštine bila da obezbijedi pri laz i izgradi bunar u moru dok bi partner gradio postrojenje. Izgradnja fabrike košta la je oko osam miliona eu ra i obezbijeđena je iz kre dita, a kako partner nije mo gao da nastavi otplatu dugo vanja, Opština Budva izdaje garanciju Hipo banci na osta tak kredita, od oko 5,5 milio na, sada sa novim vlasnikom Rubensom Eskuderom ko ji je preuzeo prava i obaveze

od firme Montenegroosmo za. Na taj način Opština po staje vlasnik 49 posto nove fir me “Mediteran WTE”, koju je tada osnovao Eskudero. Na kraju, Opština je postala i kompletan vlasnik postroje nja, tako što je zajedno sa grad skim Vodovodom preuzela sve dugove nastale povodom vodo snabdijevanja, a upravo su ove transakcije predmet tužilačkih provjera. Njima bi trebalo da se utvrdi da li je sve rađeno radi sticanja nezakonite koristi na štetu Opštine.

■ DRI UKAZAO NA

NEPRAVILNOSTI

Signal da postoji sumnja da je i u ovom projektu bilo even tualnih kršenja zakona te da su

ugovori zaključivani i davane garancije na štetu Opštine, iz među ostalih, pokazao je i iz vještaj o finansijskoj reviziji za vršnog računa Opštine Budva za 2014, koji je uradila Držav na revizorska institucija. U tom izvještaju se navodilo da je Skupština Opštine Bud va, istog dana kada je donijeta odluka o pristupanju društvu “Mediteran WTE”, donijeta i odluka o davanju garancije na dugoročno zaduženje predu zeća ‘Mediteran WTE’ za dobi janje kredita od 8.358.369 eu ra, od čega 5,3 prema Hip Al pe Adria Banci (HAAB). Krajem januara 2010. go dine zaključen je ugovor o solidarnom jemstvu izme đu HAAB (povjerilac), firme sa kojom je Vodovod ugovo

Na sudu zbog posjedovaNja droge P.V. uskoro će se naći na optuženičkoj klupi Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela – neovlašćena prozvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom koju je protiv njega podiglo Više državno tužilaštvo u Podgorici predstavljeno je da je P.V. 22. 04. 2017.godine, oko

sedam časova, u Baru, u voz koji saobraća na relaciji Bar - Beograd, unio u kupe i neovlašćeno radi dalje prodaje prenosio marihuanu. Naime, on je 2.774 grama ove opojne droge zapakovao u tri pvc kese, oblijepljene selotejp trakom i sakrio na zadnju stranu sjedišta, radi prenošenja iz Bara u Beograd.

rio preuzimanje vode “WTE Desalinizacija morske vode” (dužnik), “Mediteran WTE” (pristupnik dugu) i Opštine Budva i JP Vodovod i kanali zacija (solidarni jemci). “Konstatuje se da je zaklju čen ugovor na iznos od 5,3 miliona eura plus pripada juća kamata za grejs period od 372.399,47 eura, što uku pno iznosi 5.672.399,47 eura na dan potpisivanja ugovo ra o solidarnom jemstvu. So lidarni jemci su se zaključe njem ovog ugovora obavezali da će HAAB ispuniti punovaž nu i dospjelu obavezu dužni ka ‘WTE Desalinizacija mor ske vode’ i pristupnika dugu ‘Mediteran WTE”‘, pisalo je u izvještaju DRI. Ni tu se priča ne završa

va, pa 1. avgusta 2013. JP Vo dovod i kanalizacija i Opšti na Budva zaključuju spora zum o razgraničenju obaveza po osnovu ugovora o solidar nom jemstvu u cilju izrade novog plana otplate. Revizi jom je, međutim, utvrđeno da nije došlo do potpisivanja pojedinačnih ugovora o soli darnom jemstvu, već je pot pisan novi sporazum između Opštine i Vodovoda za razgra ničenje obaveza. “Stanje duga na dan potpisivanja sporazu ma je bio 3.272.621,91 eura, od čega dug Opštine 1.531.197,71, a Vodovoda 1.740.424,20 eu ra. Opština je u informaciji za Vladu iskazala dug po ovom osnovu na 31. decembar 2014. od 1.433.811,70 eura”, zaključu je se u izvještaju DRI. S.K.

uprava carina

zaplijenjene cigarete Mobilni timovi Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja pronašli su i oduzeli cigarete namijenjene nelegalnoj prodaji zbog čega je njihovom držaocu izdat prekršajnu nalog, saopšteno je iz Uprave carina.

Na i m e, n a p r o s t o ru pijace “Gintaš” u Podgorici, mobilni timovi OZSK pronašli su 2400 komada cigareta bez crnogorskih akciznih markica. Nađena roba je u skladu sa zakonom, roba je trajno oduzeta.

društvo

UTORAK, 8. 8. 2017.

donacija vrijedna 30.000 eura vlasnika komPan

StatiS donirao 41 krev za mališane i oSoblje in

⌦ Bojana Božović

Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore od juče je bogatiji za 41 bolnički krevet i isto toliko dušeka, zahvaljujući donaciji vlasnika kompanije Adriatic Properties Petrosa Statisa i njegove porodice. Ukupna vrijednost donacije iznosi 30.000 eura, i jedna je od mnogih koje je on do sada donirao crnogorskim institucijama.

■ Stvoreni dobri uSlovi za boravak djece

Udobnost i funkcionalnost kreveta olakšaće bo-

OvO nije prvi put da pOmažemO lOkalnOj zajednici i bOlnicama, ali Ovaj put tO ima i simbOlički značaj jer sam dOveO i mOju pOrOdicu. smatram da je jakO bitnO pOkazati kOlika je važnOst da se pOmOgne ljudima kOjima tO treba ravak mališanima, ocijenila je direktorica KCCG Zorica Kovačević, izrazivši zahvalnost i zadovoljstvo zbog donacije koju je porodica Statis upriličila Institutu. “Bez obzira na veliki trud

Tokom obilaska odjeljenja Instituta za bolesti djece

koji ulaže Vlada Crne Gore i neophodnu opremu kako bi KCCG i Institut za bolesti djece pružao kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, ovom Institutu je potrebna i pomoć ljudi dobre volje - donatora, kojih je u ovih posljednjih sedam, osam mjeseci bilo mnogo”, istakla je Kovačević. Ovo nije prva donacija koju je porodica Statis iskazala zdravstvenom sistemu i drugim institucijama u Crnoj Gori, naglasila je Kovačević, te u skladu s tim zahvalila na svesrdnoj podršci. “Našli ste vremena da od svog profita odredite dio novčanih sredstava kako bi stvorili neophodne uslove da naša djeca koja borave u ovom Institutu imaju pristojne krevete, kako bi lakše proveli dane dok su u Institutu. Vaša donacija mnogo znači za naš zdravstveni sistem, a ja sam sigurna da će Vašim primjerom poći još jedan broj ljudi koji su u mogućnosti da pomognu”, obratila se Kovačević Grku Statisu koji već duže uspješno posluje u Crnoj Gori.

Kovačević uručila Statisu zahvalnicu

Pokloni i PoPusti za Potrošače

Nova IDEA na Zabjelu Nova IDEA prodavnica otvorena je juče u Piperskoj ulici u podgoričkom naselju Zagorič. IDEA je tokom prva tri dana pripremila poklone i popuste za potrošače. Svi posjetioci su dobili simbolične poklone, a prilikom kupovine ostvarili su trostruke bodove na Super Kartici, zahvaljujući kojima mogu znatno da uštede. Najmlađi su se posebno obradovali Kodiju, koji je dijelio balone. “IDEA je prepoznata kao dobar komšija, zato stanovnike Zagoriča i naše drage nove kupce danas očekuje 10 odsto popusta na svaku kupovinu, a u srijedu će

svaka 50. trgovina biti gratis. Takođe, trećeg dana za svaki račun od preko pet eura, dobijaju popust od 20 odsto na proizvod po izboru. Pored brojnih povoljnosti i zanimljivosti povodom otvaranja, kupci mogu da očekuju bogat asortiman svježeg voća i povrća, svježeg mesa, hljeba i peciva”, saopšteno je iz te kompanije povodom otvaranja nove prodavnice. IDEA ima 112 prodajnih objekata u 17 crnogorskih opština i predstavlja jedan od najvećih lanaca prodavnica u zemlji. Prodavnica u Zagoriču je 21. IDEA u Podgorici. M.M.

IDEA je tokom prva tri dana pripremila poklone i popuste za potrošače

UTORAK, 8. 8. 2017.

društvo

nije adriatic properties

vet – značajan poklon nStituta za boleSti djece

30 hiljada eura je ukupna vrijednost donacije

Kovačević je u ime KCCG uručila zahvalnicu Statisu, što je izdvojio sredstva za pomoć Institutu.

■ Simbolički

značaj donacije

Statis je istakao da je veoma značajno donirati u dobrotvorne svrhe, a naročito kada su u pitanju djeca. Dodao je da mu je od velike važnosti da pomogne doktorima i bolničkom osoblju koji se staraju o djeci. “Ovo nije prvi put da pomažemo lokalnoj zajednici i bolnicama, ali ovaj put to ima i simbolički značaj jer sam doveo i moju porodicu. Smatram da je jako bitno pokazati kolika je važnost da se pomogne ljudi-

Donirani kreveti ma kojima to treba”, kazao je Statis. Dodao je da iako je ovo materijalna pomoć, vrlo je važno što se kroz to pomaže i ljekarima kao profesionacima, kao naučnim radnicima u bolnici. On se nada da će i drugi koji se bave biznisom pomoći onima kojima je potrebno. “Ovo nije posljednji put

Vrijedna donacija čelnika kompanije Adriatic Properties Petrosa Statisa, nije ni prva, ali ni, kako je poručio posljednja

da vam pomažemo i samo da znate da ćemo mi i naši saradnici biti uz vas i dalje”, poručio je Statis. Nakon uvodnog obraćanja Statis je sa porodicom obišao odjeljenje Instituta za bolesti djece na kojem su smješteni novi kreveti i dušeci. Članovi porodice Staris tom prilikom podijelili su poklone djeci koja su se nalazila na odjeljenju.

Vijeća studenata Medicinskog fakulteta i VMŠ pisali studentskoM parlaMentu:

Upis u Beranama trenutno najbolja moguća opcija Vijeće studenata Medicinskog fakulteta, u dopisu upućenom Studentskom parlamentu Univerziteta, insistira da se odustane od ultimativnih zahtjeva, a u interesu studenata, i da se učini korak ka prevazilaženju trenutne krize, te konačno izvrši upis studenata na Visoku medicinsku školu (VMŠ) u Beranama. “Ovim putem želimo da pozovemo sve uključene strane na dijalog i postizanje kompromisa koji bi zadovoljio kako potrebe studenata VMŠ tako i stroge akademske kriterijume ove re-

gulisane profesije”, navode u dopisu. Članovi Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta smatraju da je spremnost studenata da dio prakse odrađuju u Podgorici ali i spremnost Vlade da pruži finansijsku podršku pozitivan korak, zbog čega pozivaju i Rektorat da se uključi u dijalog oko predloženog rešenja od strane SPUCG. “Svjesni smo i da ovo nije dugoročno rješenje, ali iz našeg ugla predstavlja trenutno najbolju moguću opciju”, stoji u dopisu. Dopis je uputilo i Student-

Članovi Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta smatraju da je spremnost studenata da dio prakse odrađuju u Podgorici ali i spremnost Vlade da pruži finansijsku podršku pozitivan korak, zbog čega pozivaju i Rektorat da se uključi u dijalog oko predloženog rešenja od strane SPUCG

sko vijeće VMŠ. “Smatramo da univerzitetski kompleks zajedno sa Opštom bolnicom Berane predstavlja dobru osnovu za sticanje kvalitetnog znanja i mišljenja smo da su u Beranama ispunjeni svi uslovi neophodni za odvijanja kompletne teorijske, ali i najvećeg dijela praktične nastave”, navode u dopisu iz vijeća VMŠ. Dodaju da su svjesni činjenice da se po akreditaciji dio praktične nastave mora odraditi u ustanovi tercijernog nivoa, te da su spremni da taj dio odrade u KCCG, “ali isključivo za one oblasti koje

se ne mogu odraditi u Opštoj bolnici Berane i uz garancije Vlade da će troškovi prevoza i smještaja biti obezbijeđeni iz budžeta”. “Smatramo da odugovlačenje nanosi štetu kako Medicinskom fakultetu, čiji je VMŠ sastavni dio, tako i samom Univerzitetu Crne Gore, ali i svim sadašnjim i potencijalnim budućim članovima akademske zajednice”, zaključuje se u dopisu Studentskog vijeća VMŠ. Ovim povodom, Studentski parlament UCG će se obratiti nadležnim tijelima Univerziteta. Bo.B.

društvo

UTORAK, 8. 8. 2017.

konkurs za prijem učenika i studenata u domove

Ministarstvo prosvjete raspisalo je Konkurs za prijem učenika i studenata u domove za školsku 2017/18. godinu. Dokumenta za konkurs za prijem učenika podnose se od 14. do 25. avgusta, dok studenti prve godine studija dokumenta podnose od 28. avgusta do 15. septembra. “Za studente II, III, IV, V i VI godine studija rok za podnošenje dokumenata je od 11. do 29. septembra”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Iz tog resora dodaju da pravo učešća imaju učenici koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisani u određeni razred u tekućoj školskoj godini, i studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisali semestar

Pravo učešća imaju učenici koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisani u određeni razred u tekućoj školskoj godini, i studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program

odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program. Kako se navodi, konkurisati mogu i učenici koji pohađaju neku od srednjih škola u Crnoj Gori. “Ukoliko nakon raspodjele mjesta u domu ostane slobodnih mjesta, pravo na smještaj i ishranu po ekonomskoj cijeni mogu ostvariti i studenti postdiplomskih magistarskih i doktorskih studija, koji nijesu u radnom odnosu, školuju se van mjesta stanovanja, a koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program”, navodi se u konkursu. Učenički domovi Crne Gore ove godine će primiti 568 učenika, a studentski domovi 2.222 studenta. Bo.B.

Dom učenika u Podgorici

Foto:Vedran Ilić

Učenici dokUmenta podnose od 14, a brUcoši od 28. avgUsta

UTORAK, 8. 8. 2017.

društvo

ElEktronska uprava: administrativne stvari rješavati ispred računara

Upis u vrtiće i škole “iz fotelje”

Iako se sve više prepoznaje značaj elektronske uprave, na državnim organima je velika odgovornost u narednom periodu, u smislu približavanja ovog servisa crnogorskim građanima. Cilj eUprave je, prije svega, da građanima i privredi olakša rješavanje administrativnih poslova. To podrazumijeva da više ne moraju da lutaju od šaltera do šaltera, već da na jednom mjestu, sjedeći ispred računara kod kuće mogu dobiti sve potrebne informacije, podnijeti zahtjev različim institucijama, obezbijediti interakciju sa predstavnicima organa državne uprave ili ostvariti neko pravo iz domena usluga koje oni pružaju. V.d. generalna direktorica za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost Milica Janković u razgovoru za Dnevne novine navodi da su izgradili i jedinstveni sistem za razmjenu podataka između organa uprave, koji treba da počne da radi sredinom septembra. Takođe, u planu je i servis namijenjen upisu djece u vrtiće i škole, sa automatskim rangiranjem, kao i objedinjeno prikupljanje dokumentacije za postupke javnih nabavki.

■ RAZMJENA PODATAKA

“Insistiraćemo na integralnim servisima koji podrazumijevaju razmjenu podataka između instituci-

ja elektronskim putem. To za pripadnike starije popuznači da građani i privredni lacije, ali to ćemo, svakako, subjekti neće više morati sa- blagovremeno najaviti u famostalno da prikupljaju do- zi pred-produkcije”, pojasnikumenta, niti da odlaze na la je ona. više lokacija (šaltera) kako bi završili neki jednostavan ■ TREND RASTA posao, već će sve moći da se BROJA USLUGA realizuje na jednom mjestu, na tradicionalan način, Janković napominje da je ali i elektronski. To je kon- od početka rada portala evicept poznat u razvijenim ze- dentiran kontinuirani trend mljama pod nazivom “one- rasta broja e-usluga, pa je stop - government”, i mi smo samo za 2016. godinu pou svrhu realizacije ovog no- većanje broja elektronskih vog načina rada izgradili i usluga na portalu bilo za vijedinstveni sistem za raz- še od 50% u odnosu na godimjenu podataka izmenu ranije, odnosno 90% đu organa uprave, u odnosu na počekoji treba da tak rada portapočne da rala 2011. godine. di sredinom “Ovaj podatak ukaseptembra”, zuje da se kazala je u 2016. goJanković. dini porO dmah nakon total eUprave ga, dodakoristio kao je, lansirasvih pretće i dva intehodnih godigralna servisa, na na ukupnom Janković jedan za upis djenivou. Strategijom ce u sve nivoe obrazovreforme javne uprave nih institucija (od vrtića do 2016. – 2020. godine planisrednjih škola), sa automat- ran je progresivan rast doskim rangiranjem, i drugi za stupnih e-usluga na portalu, objedinjeno prikupljanje što predstavlja procentualdokumentacije za postupke no povećanje za minimum javnih nabavki. 50% u odnosu na prethod“Oba servisa podrazumi- nu godinu. Posebno naglajevaju uvezivanje i među- šavam da je taj porast ostvasobnu razmjenu podata- ren u domenu e-usluga koje ka više institucija sistema, i su elektronskog tipa, što i jeplanirano je da budu u pot- ste osnovni cilj svake eUprapunosti “bez papira”. Takođe, ve. Smatram da u narednom oko Nove godine planiramo periodu moramo da zaintejoš dva interesantna servisa resujemo građane da više za građane, od kojih je jedan koriste mogućnosti i pred-

nosti portala eUprave”, kazala je ona. Ministarstvo javne uprave, dodaje, kroz intenzivnu komunikaciju sa organima uprave, ulaže stalne napore da se poveća broj e-usluga na portalu. Trenutno imaju više od 220 e-usluga u nadležnosti 30 institucija, što predstavlja dobar pokazatelj napredovanja državne uprave u uvođenju elektronskog načina pružanja usluga građanima i pravnim licima. Naročito ako se to uporedi sa skromnim počecima od 12 usluga u nadležnosti pet institucija 2011. godine. “Brojne su usluge dostupne građanima, između ostalih, građani mogu putem portal podnijeti zahtjev za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije, ostvariti slobodan pristup informacijama, dobiti brojne informacije o administrativnim procedurama u oblasti zadravstvenog sistema, turizma, da prijave nelegalan sadržaj na internetu ili incident na internetu, koji se odnosi na uvredljiv sadržaj, maliciozan kod, prikupljanje informacija, prevare i ostalo, podnijeti zahtjev za dostavljanje podataka iz prekršajne evidencije za pravna i za fizička lica, druge usluge”, objašnjava Janković.

■ EVIDENTAN

NAPREDAK U RAZVOJU E-UPRAVE

Jedna od usluga sa kojom

su imali zapažen uspjeh prethodnih godina je apliciranje za “Program stručnog osposobljavanja”, ali i sa uslugom prijave za studentske kredite. “Očekujemo da će ovakvih usluga, koje su interesantne velikom broju građana, u budućnosti biti sve više. Treba još možda napomenuti da je Crna Gora proteklih godina ostvarila veoma dobar rezultat u razvoju eUprave i pripadajućih servisa, pa tako u globalnom poretku zauzimamo 47. mjesto medu 194 zemlje svijeta, što predstavlja bolji rezultat od većine zemalja u region”, pojašnjava ona. Podsjetimo, portal eUprave postoji već šest godina, a cilj je da se poveća dostupnost svih državnih službi i usluga građanima i privredi. “Cilj eUprave je, prije svega, da građani i pravna lica mogu na jednom mjestu, sjedeći ispred računara kod kuće, dobiti sve informacije, podnijeti zahtjev različim institucijama, obezbijediti interakciju sa predstavnicima organa državne uprave ili ostvariti neko pravo iz domena usluga koje oni pružaju. Istovremeno, cilj portala je da obezbjedimo dovoljno informacija građanima i pravnim licima kako ne bi morali da „lutaju“ od jednog organa do drugog da bi dobili odgovore na pitanja, šta, kako, na koji način, koji originalni obrazac, koja administrativna taksa, gdje, kome...”, zaključuje Janković. Bo.P.

crna gora

UTORAK, 8. 8. 2017.

ª Bokeški ArmAniº oduševio kotorAne

Majicama čuva stare bokeške riječi i izraze

okeški Armani, tako Kotorani u šali ovih dana nazivaju sugrađanina Jovana Roganovića, nakon što je njegova “kreacija”, bijele majice sa starim arhaičnim bokeškim riječima, za kratko vrijeme postala hit u Kotoru.

Na ovu šaljivu opasku, Roganović, reaguje s osmjehom i kaže da mu je to simpatično. “S obzirom da mi je to omiljeni kreator, eto mogu reći da mi je i ponos, iako nemam ambicija da se bavim modom ni dizajnom”, kaže Roganović, poznati kotorski feštađun, koji promoviše kotorsku tradiciju kroz maskenbale, karnevale fešte, a sada zbog zdravstvenih problema i nemogućnosti da aktivno doprinese svemu tome, pronašao je drugi način da očuva tradiciju. “Nešto po čemu je Boka bila autentična jeste naš govor obogaćen romanizmima i italijanizmima. Ljudima, pogotovo onima koji dolaze sa strane to je simpatično. Međutim, ovaj bokeški govor i riječi polako padaju u zaborav, zato sam u razgovoru sa prijateljima odlučio da očuvam taj dio naše tradicije tako što ću praviti majice na ko-

jima će ovi izrazi biti ispisani. Smatrao sam da će to biti prijemčivo kako turistima koji dolaze tako i mojim sugrađanima, jer treba sačuvati sve te riječi u živom, svakodnevnom govoru. U sva-

kodnevnom govoru koristim stari bokeški dijalekat i smatram da mladim ljudima treba pokazati kako su govorile njihove majke, očevi, đedovi i babe. Zato je odličan način da se to prenese na odjevni predmet. Jer ljudi tada gledaju, komentarišu i sve im je zanimljivo”, kaže Roganović. Njegova ideja dopala se brojnim Kotoranima, svih uzrasta, od sedam do 77 godina.

Roganović

SAStAnAk čelnikA herceg novog i treBinjA

“Smatrao sam da ako tom našem govoru damo neki vizuelni identitet da će biti primijećen i prijemčiv. Ovo je bila skromna serija, za malo širi krug prijatelja, a s obzirom da vidim da su ljudi to jako fino prihvatili i da im je jako simpatična ideja i da im se dopao dizajn, te da ima interesovanja, a s obzirom da ima još mnogo riječi koje nijesu mogle sve stati na jednoj majici, u planu je da odštampam još jednu seriju istog dizajna samo sa drugim riječima. Osim domaćih, sa teritorije Boke, javljaju mi se ljudi putem društvenih mreža i iz drugih gradova, ali i Bokelji koji su u dijaspori i trudim se da nađem način da poštanskim putem svako dobije svoj primjerak majice ma gdje god se nalazio”, kaže Roganović. Da se ideja realizuje, pomogao mu je, sugrađanin koji decenijama živi u inostranstvu.

“Bez njegove pomoći ovo ne bi uspjelo, bez obzira što je bio potreban sitan novac, a što se tiče zarade, o tome nisam ni razmišljao, jer to mi nije bio cilj, već isključivo misija očuvanja i prenošenja bokeškog govora na jedan originalan i zanimljiv način”, kaže Roganović, koji zbog zdravstvenih razloga već nekoliko godina ne učestvuje na poznatim bokeškim feštama. “Nedostaju mi maskenbali, karnevali, bokeljska noć i sve te fešte. Ali bože moj, sve je to život! I šporkeca, i dumideca. I kad je što izluštrano i kad je distregano! Kad mnoge ove riječi počivaju u neku škrabiju ili u kakav bajuo u tineo ili verandu. Kad gledaš drže li kantinele krovove našeg drevnog grada... Pa kažeš Kotore zbori ko što se vazda zborilo!’’, završava svoju priču starim izrazima bokeški Armani. I.K.

veliko intereSovAnje grAđAnA

Žele da ukinu putarinu na počela prodaja polovnih dionici Meljine - petijevići knjiga kod “nikšićanke” Ukidanje naplate putarine na dionici Meljine-Petijevići zajednički je interes Herceg Novog i Trebinja, saglasno su ocijenili čelnici dva grada na radnom sastanku u Trebinju. Dogovoreno je da će u narednom periodu biti organizovan niz sastanaka, na kojima

Sa sastanka u Trebinju

će glavna tema biti iznalaženje modela da se ukine ova taksa, koja izaziva nezadovoljstvo građana s obje strane granice i brojnih turista. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik SO Herceg Novi Miloš Bigović boravili su u

Trebinju proteklog vikenda, na poziv gradonačelnika Luke Petrovića. Učesnici sastanka saglasili su se da tradicionalno prijateljski odnos Novog i Trebinja treba jačati kroz saradnju, naročito u oblasti privrede i kreiranja zajedničkih prekograničnih projekata u čijem fokusu treba da bude razvoj ideja i projekata koji će osigurati bolji život Trebinjcima i Novljanima. Petrović je čelnike novske Opštine upoznao sa aktuelnostima, strategijom razvoja i planom investicija u Trebinju. Dogovorena je i uzvratna posjeta, pa će čelnici Trebinja do kraja ovog mjeseca biti gosti Opštine Herceg Novi. S.M.

Tradicionalna ulična prodaja polovnih udžbenika u gradu pod Trebjesom već je počela. I ove godine, uglavno osnovci, knjige od završenih razreda izložili su na platou robne kuće “Nikšićanke”. Iako raspust još nije na izmaku, mali trgovci knigama kažu da se valja na vrijeme pripremiti za predstojeće đačke obaveze. Prvi dan prodaje, prema njihovim riječima, protekao je kako su i očekivali. Interesovanje je bilo veće od prodaje. “Prodajem knjige za sedmi i deveti razred. Cijena knjiga je pristupačna. Za sedmi razred udžbenici su 45 eura, a za de-

veti 25 eura. Knjige prodajemo i na komad i njihova cijena zavisi od razreda, očuvanosti i predmeta. Cijena je od tri do pet eura. Očekujem da ću brzo prodati knjige. Za sada se prolaznici samo interesuju. Za sebe ću kupiti ako nađem polovne dobro očuvane”, kazala je Anđela Odović, koja ove školske godine kreće u osmi razred. Učenici koji su otvorili sezonu prodaje polovnih knjiga očekuju da im se ovih dana pridruži što veći broj djece kako bi uz igru i zabavu uspjeli da zarade koji euro i tako olakšaju roditeljima pripreme za novu školsku godinu. M.R.

UTORAK, 8. 8. 2017.

CRNA GORA

DA LI JE PROJEKAT LUKSUZNOG RIZORTA DOVEDEN U PITANJE

UMJESTO DA GRADI, QATARI DIAR OSTAO BEZ ZEMLJIŠTA?

Projekat vrijedan 300 miliona eura Dok se, prema najavama Vlade Crne Gore, resornih ministarstava i investitora očekivalo da počne gradnja u kompleksu Plavi horizont do toga, prema nezvaničnim informacijama, neće izgleda još doći. Čak je i realizacija projekta kompanije Qatari Diar dovedena u pitanje, saznajemo od izvora bliskih kompaniji. Razlog je, kako navode, to što je jedna od najvećih katastarskih parcela površine od 40.000 kvadrata na lokaciji Plavi horizont, oduzeta Qatari Diar-u, odnosno kompaniji “QD hotel And Property Investment Montenegro” d.o.o. i upisana na prethodnog vlasnika - tivatsko turističko preduzeće “Primorje”

i državu Crnu Goru, bez donošenja bilo kakvog rješenja i bez obavještenja investitoru da mu se ta imovina oduzima. “Kompanija je tu parcelu otkupila početkom 2014. godine za oko 1,4 miliona eura, što je ovjereno kupoprodajnim ugovorom kod notara i tada utvrđeno da na pomenutoj parceli ne postoje bilo kakvi tereti i ograničenja. Pravosnažnim Rješenjem Uprave za nekretnine od aprila 2014. godine, Qatari Diar postaje isključivi vlasnik te parcele, a to rješenje je i dalje pravosnažno i nije nikada ni mijenjano ni ukidano niti je protiv tog rješenja podnijet bilo kakav van-

Novonastala situacija dovela je do odlaganja početka gradnje i realizacije investicije vrijedne oko 300 miliona eura redni postupak”, navodi izvor blizak investitoru. Ističe se da je povrijeđen pravni postulat, objašnjava izvor upućen u taj proces, navodeći da se bez preinačenja rješenja ili sudskog postupka, odnosno bez obeštećenja ne može vlasniku, u ovom slučaju kompaniji Qatari Diar, oduzeti nepokretnost. Iako se spremaju da pod-

U QATARI DIAR U VJERUJU DA JE U PITANJU GREŠKA I DA ĆE BRZO BITI ISPRAVLJENA Kako nezvanično saznajemo, predstavnici Qatari Diar-a su slučajno saznali za prepis imovine i o tome odmah obavijestili Ministarstvo finansija i zatražili hitan nadzor nad radom Uprave za nekretnine, Područna jedinica Tivat. Investitor je, vjerujući da je u pitanju greška, posljed-

njih šest mjeseci pokušavao na razne načine i administrativnim procedurama da se greška ispravi, a prije par dana podnio je tužbu pred Osnovnim sudom u Kotoru, protiv države Crne Gore i prethodnih vlasnika u cilju utvrđivanja prava svojine na pomenutoj nepokretnosti.

U Qatari Diar se nadaju da će nadležni ispraviti grešku koja, kako kažu, predstavlja svojevrstan pravni nonsens, jer se čak i u slučaju konfiskacije nepokretnosti, ona mora izvršiti na osnovu rješenja koje donosi Uprava za nekretnine, objasnili su pravnici koji se bave imovinsko-pravnim odnosima.

nesu zahtjev za dobijanje građevinske dozvole za hotel od Ministarstva održivog razvoja i turizma jedna od najvećih investicija u Crnoj Gori ponovo je dovedena u pitanje i investitor se, prilično je izvjesno ,navode upućeni, sprema da napusti Crnu Goru. Podsjećamo da se i ranije pisalo i govorilo da će se investitor povući iz Crne Gore, ali je novi menadžment kompanije u Crnoj Gori to demantovao u oktobru prošle godine ubrzavajući, kako su tada isticali, izradu projektne dokumentacije da bi što prije otpočela gradnja, koja je najavljivana za apri ili maj ove godine.

Investitor je početkom decembra prošle predao zahtjev za izdavanje prve građevinske dozvole, koja im je izdata pet mjeseci kasnije, u aprilu ove godine. Saznajemo da je završena i projektna dokumentacija za hotel i infrastrukturu, te da se vrši revizija i da je trebalo da se preda Ministarstvu održivog razvoja krajem avgusta. “Međutim, novonastala situacija je dovela do odlaganja početka gradnje i ozbiljno je poljuljano povjerenje u pravni sistem i rad nadležnih organa i institucija, što je opet dovelo u pitanje čitavu investiciju vrijednu oko 300 miliona eura”, kaže izvor blizak investitoru. Z.K.

CRNA GORA

HERCEG NOVI: PUP DO SEPTEMBRA

Predstavili mogućnosti izgradnje obilaznica Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog i angažovani stručni kadar na izradi Prostorno-urbanističkog plana Herceg Novog prezentovali su juče radnu verziju PUPa predstavnicima lokalne samouprave. Predstavnici lokalne samouprave su upoznati sa predlozima rješenja za PUP OHN, a sa timom obrađivača su razgovarali o predlozima i pitanjima faznosti reliazacije i pojedinačnim lokacijama. O radnoj verziji cjelokupnog dokumenta govorila je rukovodilac izrade PUP-a Herceg Novi profesor Milica Bajić-Brković, dok je o mogućnosti izgradnje podvodnog tunela Zelenika-Špiljice i lokalnoj obilaznici govorio Nikša Grgurević. O planovima po pitanju turističkih kapaciteta govorila je Zorica Ilić Mračević, a o planu predjela Milica Berberović. Kako je istakla Bajić-Brko-

vić u uvodnom izlaganju, za potrebe izrade PUP-a do sada je urađeno 15 studija, održano šest radionica, ostvaren kontakt sa građanima i pravnim licima, a urađene su i dvije ankete. Grgurević je predstavio mogućnosti izgradnje podvodnog tunela Zelenika-Špiljice, čija bi vrijednost mogla iznositi i do 77,5 miliona eura. Poređenja radi, procjena je da bi projekat izgradnje mosta na Verigama koštao više od 130 miliona eura. Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovaralo je i izgradnja mosta Kobila-Luštica. Lokalna obilaznica, u dužini od skoro 10,5 kilometara, sadržala bi tri mosta, dva tunela i dva vijadukta, a omogućila bi prevoz od Sutorine do Zelenike u roku od 10 minuta. Prema radnoj verziji PUP-a, takva lokalna obilaznica koštala bi oko 22 miliona eura. S.M.

UTORAK, 8. 8. 2017.

Šćepanovići u Selištima se snabdijevaju vodom iz rijeke uz pomoć pumpi

KOLAŠIN: MJEŠTANI PRIGRADSKI

GRAD BOGAT IZV LJETI PRIŽELJKU

⌦ Zorica Bulatović

P IZ BJELOPOLJSKE PARTIJE UPOZORILI

Nebrigom prema prirodi uništavamo ljekovito bilje

Iz Bjelopoljske partije upozoravaju da su se mjesta gdje su ranije bile zelene livade pretvorila u površinu niskog rastinja i grmova. Time su, prema riječima potpredsjednika Bjelopoljske partije Rifata Zejnilovića, prekrivene mnoge korisne trave, a među njima i ljekovite biljke koje sve više gube bitku zarastanjem livada u šikaru. “U ranijem periodu nije se mogla primijetiti nebriga na imanjima u okruženju od koji su mnoga od njih već zarasla. Sva imanja su imala svoja domaćinstva

koja su držala stoku, a koja je bila pravi prirodni čistač šikara i zaraslih površina. Brojnost stočnog fonda se veoma umanjio tako da je priroda u znatnoj mjeri već osvojila napuštena imanja. Osim toga najveći broj imanja u Crnoj Gori su prepuštena sama sebi, jer se ista ne kose i na taj način su mnoga od njih zarastanjem već postala šumska površina”, ističe Zejnilović. Prema njegovim riječima, broj seoskih domaćinstava je u opadanju, iako je bolja putna infrastruktura nego ranije. B.Č.

rigradska naselja Selišta, Drijenak, Babljak, Plana, Dulovine već duži period, nekih mjesec dana, a drugi i više, nemaju baš nikakvo vodosnabdijevanje tokom ljetnjih mjeseci.

Mještani smatraju da vode ima dovoljno, ali da je u pitanju nezainteresovanost i nestručnost lokalnih čelnika kada je u pitanju održavanje kaptaža. Turisti, vikendaši i vlasnici privatnog smještaja smatraju da grad na Tari kao turistički centar ovakvu pojavu ne smije sebi dozvoliti, jer će isti zaobilaziti ovaj grad u ljetnjem periodu. Iz prethodne vlasti tvrde da u dva postojeća bazena ima tri miliona litara vode, što govori da grad nikako ne može ostati bez vode iako je situacija na terenu drugačija. Kako je kazao Velibor Šćepanović, vlasnik farme meda iz prigradskog naselja Selišta udaljenog nepunih tri kilometra od grada, od 5. jula do danas nijesu imali ukupno tri puna dana vode. “Dva kilometra smo od centra grada i dva kilometra od izvorišta, a vode nemamo, dok račune uredno plaćamo. Sedamdesetih godina ovo selo je finansiralo izgradnju

gradskog vodovoda, a danas iste nemamo. Neko je od mojih susjeda bio pametan pa te priznanice sačuvao. Naša je sreća što pored nas teče rijeka, pa pumpama izvlačimo vodu i tako se snalazimo, ali šta je sa ostalima, komšijama koji su velike pare uložili za smještajne kapacitete pokušavajući da uđu u priču turističke ponude grada. Njihovi gosti svakodnevno otkazuju boravke upravo zbog vode”, kazao je Šćepanović. Njegove komšije tvrde da vode ima dovoljno, ali da je u pitanju nesposobnost i nestručnost nadležnih. “Nije u pitanju samo ova

OPŠTINA JE DALA DIO GRADSKOG IZVORIŠTA PRIVATNIKU DA PRAVI FABRIKU VODE ‘GORSKA’, PA KAD NE RADE VODA ŠIKLJA 24 SATA DNEVNO I SVAKO MOŽE DA SE UVJERI U TO

vlast, jer ovo godinama traje. Molimo ih da dođu u Mušovića rijeku i vide koliko se vode svakodnevno prosipa iz zajedničkih šahti, jer su ventili oštećeni. Ni ventile neće da poprave. Opština je dala dio gradskog izvorišta privatniku da pravi fabriku vode ‘Gorska’, pa kad ne rade voda šiklja 24 sata dnevno i svako može da se uvjeri u to”, pričaju ogorčeni mještani. Naselje Dulovine gdje je smještena Botanička bašta i jedno od atraktivnijih mjesta za šetnju, gdje se nalazi i vikend naselje, ali i kuće mještana, koji i izdaju svoje smještajne kapacitete, tvrde da ovaj problem traje godinama unazad. “U ljetnjem periodu uopšte nemamo vode, a i kad ima pritisak je toliko slab da ne možemo ni da se umijemo. Ako je kuća na dva sprata onda samo prizemlje ima malo vode. Predsjednik SO Kolašin Aleksandar Dožić je, dok je bio direktor Komunalnog preduzeća, imao predlog za rješenje problema. Želio je da napravi ‘baj-pasove’ na određena mjesta u Dulovinama, a i iz Direkcije Javnih radova su bili rekli da će pomoći. Mislim da je tada upla-

UTORAK, 8. 8. 2017.

CRNA GORA

MOJKOVAC: MANIFESTACIJA 6. DANI MEDA

Sve više mladih želi da se bavi pčelarstvom

Ova godina nije bila naklonjena pčelarima, ali su, kako kažu, uspjeli da nadoknade gubitke

IH NASELJA NEGODUJU

VORIŠTIMA UJE VODU ćeno oko 8.000 eura, ali od toga nije bilo ništa. Sramota je da nemamo vodu, a oćemo da budemo turističko mjesto. Što je najgore stižu nam računi za vodu, a mi vode nemamo”, kazao je mještanin Dulovina Slobo Šćepanović. Slobo Milošević iz Podgorice, koji je na odmoru u Dulovinama, kaže da je zbog ovog problema bio i do predsjedni-

ce, ali da ga ona nije primila već samo uzela njegov broj, rekavši mu kako ima goste. Bez vode, i prethodne najave, bila su i kolašinska prigradska naselja Pažanj i Lug pored Tare. Problem je i snabdijevanje električnom energijom, a svi su saglasnu u jednom - da turizma u Kolašinu neće biti dok se ne riješe pitanja vode i struje.

Nekontrolisanom sječom šume uništavali izvorišta

Sa druge strane, iz prethodne vlasti tvrde da dva nova bazena, koja su koštala više od 700.000 eura imaju tri miliona litara vode, te da grad nikako ne može biti bez nje, kritikujući nadležne organe koji nijesu zaštitili šumska područja Komova i Bjelasice, jer je sječom došlo do uništenja izvorišta. “Mi smo na sjednici SO donijeli odluku da se ne siječe suma u reonu Bjelasice, osim za potrebe skijališta, jer je intezivnom sječom u tom reonu dovelo do smanjenja vode. Kad je građen stari vodovod bilo je vode na izvo-

rištu za 50.000 stanovnika i svu kolašinsku privredu. Zbog toga je SO Kolašin u ranijem sazivu od 2010. do 2014. godine tražila od Vlade Crne Gore da se zabrani sječa i davanje koncesija u naznačenom reonu, jer će grad ostati bez vode. Do sada Vlada i Ministarstvo poljoprivrede nijesu reagovali, isti problem je i u reonu pod Komovima, gdje se nalazi izvorište rijeke Tare, a koliki je problem najbolje se vidi ovih dana, jer je Tara u gornjem toku presušila, a sve zbog intenzivne sječe šuma”, poručili su iz prethodne vlasti.

Opština Mojkovac i Udruženje pčelara “Mojkovac” organizovali su juče na gradskom trgu pčelarsku manifestaciju 6. Dani meda, koja je okupila pčelare iz Crne Gore i Srbije. Predsjednik Udruženja pčelara “Mojkovac” Milija Madžgalj kazao je da je ovo najstarije udruženje na ovim prostorima i da okuplja stare i sve više mladih pčelara iz Mojkovca. “Veoma nam је drago da mladi ljudi prepoznaju pčelarstvo kao granu poljoprivrede u kojoj žele ostvariti sve svoje želje i obezbijediti jedan normalan život. To je potvrdila i ovogodišnja manifestacija, gdje su svoje proizvode izlagali mnogi mojkovački pčelari, kao i pčelari iz Srbije, odnosno Prijepolja i Čačka”, kazao je Mažgalj. On je istakao da su, iako ova godina nije bila naklonjena pčelarima, uspjeli da nadoknade gubitke, kupe rojeve, pripreme za zimu i krenu u nove pohode. “Naše Udruženje nastaviće napore i aktivnosti za što većim uključivanjem pčelara i animirati mlade ljude da se bave proizvodnjom meda zato što u mojkovačkom kraju imaju sve preduslove i kroz program ‘mladi pčelar’ uključi što veći broj mladih ljudi, a takođe nastavi da uvećava broj košnica naših članova”, istakao je

Riješiti problem uvoza lošeg i vještačkog meda

Miljanić navodi da se u Crnoj Gori proizvodi visokokvalitetni med, ali da se u posljednje vrijeme uvozi mnogo meda sa strane koji je vještački i koji se prodaje kao crnogorski i pčelarima nanosi ogromnu štetu. “Slične probleme imala je Slovenija i po njihovim savjeMadžgalj. Prema njegovim riječima, nastaviće saradnju sa lokalnom upravom i stručnim službama, koji mogu dati svoj doprinos razvoju udruženja i pčelarstva uopšte. “Preko Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore i kuće meda u Danilovgadu nastojaćemo da organizujemo kao i do sada nabavku pčelarske opreme, matica, ljekova, voska, invertnog sirupa, pogačica po regresiranim cijenama. Nastavićemo da organizujemo stručna predavanja, a jedno od tih je i današnje predavanje u multimedijalnoj sali Opštine Mojkovac, kako bismo došli do novih saznanja kada je u pitanju problematika u pčelarstvu”, kazao je Madžgalj. Predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore Radule Miljanić ka-

tima znaćemo kako se obračunati sa tim problemom”, kazao je Miljanić. Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su istakli da će se u naredom periodu truditi da se crnogorski med pakuje u kući meda u Danilovgradu pod nazivom “Crnogorski”. zao je da je pčelarska godina na nivou Crne Gore bila veoma loša. “U ovoj godini u Crnoj Gori imamo 2.080 učlanjenih članova sa oko 61.800 košnica i plus dio pčelara koji nije učlanjen u Savez, što je jedan impozantan broj. Imamo jedan problem da su pčelarske godine sve lošije i lošije, čemu doprinosi mikroklima, naša sela postaju pusta, jer se livade pretvaraju u korov. U cilju prevazilaženja problema dogovorili smo, zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, pomoći pčelarima u zazimljavanju pčelarskih društava. Dogovoreno je da se po regresiranim cijenama jedan dio sirupa dodijeli pčelarskim organizacijama. Prvo će se početi sa sjevera Crne Gore i to jedna četvrtina od predviđene kvote”, istakao je Miljanić. V.B.

SVIJET

UTORAK, 8. 8. 2017.

KRVAVA SARADNJA DO JUČE SUPROTSTAVLJENIH TERORISTIČKIH GRUPA U AVGANISTANU

Talibani i borci ID zajedno ubili 50 civila Talibani i borci grupe Islamska država (ID) zajedno su ubili desetine civila u jednom avganistanskom selu, tvrde zvaničnici. Ukoliko ti navodi budu potvrđeni, napad izveden tokom vikenda označiće vrhunac rijetke saradnje između ove dvije oružane grupe. Borci su ubili više od 50 muškaraca, žena i djece u zabačenom distriktu Sajad u sjevernoj pokrajini Sar-e Pul nakon što su savladali snage Avganistanske lokalne policije (ALP) u 48-satnim borbama, navode lokalni zvaničnici. Borce ALP-a podržava avganistanska vlada. “To je bila zajednička operacija džihdista Islamske države i talibanskih boraca. Oni su regrutovali snage iz drugih provincija i napali selo Mirzavalang”, rekao je za AFP Zabirulah Amani, portparol provincijskog guvernera. Amani kaže da su desetine talibana i boraca ID pod komandom Šera Mohameda Gazafara, lokalnog talibanskog komandata za koga Amani navodi da se zakleo na vjernost Islam-

50 žrtava civili, dok su i borci ALP-a zabilježili žrtve. “Ovo nije konačan broj mrtvih”, rekao je on AFP-u. “Bilans bi mogao da se promijeni jer je težak pristup području, a telefonske mreže ne rade”. Talibani i borci ID su se često međusobno sukobljavali otkako je Islamska država uspostavila uporište na istoku Avganistana 2015, jer i jedni i drugi teže ka prevlasti u toj ratom razorenoj zemlji. Međutim, kako navode bezbjednosni izvori, do sada su se dogodila tri incidenta u kojima su se borci iz obe grupe udružili kako bi zadali udarac avganistanskim snagama u nekim oblastima. Avganistanski predsjednik Ašraf Gani je ubistva osudio kao “ratne zločine”. “Ovaj varvarski čin direktno krši ljudska prava i predstavlja ratni zločin”, rekao je Gani u saopštenju. Viši državni zvaničnik u Kabulu rekao je ranije za Rojters da su bezbjednosne snage, uključujući borbeni avion Avganistanskih vazdušnih snaga, poslani u pokrajinu u kojoj se dogodio napad.

skoj državi, pokrenule koordinisani napad na tu oblast u četvrtak. “Borci su u brzom napadu zauzeli područje, što je dovelo do masakra nedužnih i bespomoćnih civila”, rekao je on. Većina ubijenih su ustrijeljeni, a nekima su i odrubljene glave, rekao je Amani. Mohamad Nur Rahmani, lider pokrajinskog vijeća Sar-e Pula je kazao da se smatra da su 44 od

RAZBIJENA GRUPA VATROGASACA PIROMANA NA SICILIJI

ISLAMOFOBIJA KOD MARSEJA U FRANCUSKOJ

Izbacili ženu iz bazena zbog burkinija i naplatili joj čišćenje 500 eura

Ženi muslimanske vjeroispovijesti koja je bila je na odmoru u hotelu blizu francuskog grada Marseja naplatili su čišćenje bazena jer se u njemu kupala u burkiniju. Žena je bila na odmoru sa svojom porodicom i ušla je u bazen, a nosila je tzv. burkini, kupaći kostim u kojem je pokriveno cijelo tijelo osim lica. Član osoblja odmah je zamolio sve druge goste da izađu iz bazena, a ženi u burkiniju donio račun za čišćenje od oko 500 eura. Potom su nje-

nog supruga pozvali iz uprave odmarališta i zamolili ga da tokom ostatka boravka “ne koriste bazen”. Račun su im dali jer su smatrali da bazen, nakon što ga je ona koristila, moraju potpuno isprazniti i očistiti. Žena, koja je na bazenu bila sa svojom djecom, anonimno je za CCIF, francusku organizaciju koja se bori protiv islamofobije, rekla da je bila “razočarana, šokirana i povrijeđena činjenicom da neko može da bude tako lud zbog jednog burkinija”.

Podmetali požare zbog satnice od 10 eura Italijanska policija je uhapsila sicilijanskog vatrogasca volontera koji je podmetao požare i upućivao lažne pozive kako bi zaradio novac. Kako javlja Tanjug, policija na Siciliji je sprovela istragu u gradu Raguzi na jugoistoku zemlje, u kojoj je ispitala 15 osoba osumnjičenih da su planirali da podmetnu požare kako bi dobili 10 eura na sat tokom njihovog gašenja, piše Rojters. Sumnje su se pojavile kada je utvrđeno da je ta grupa učestvovala u gašenju 120 požara, dok su za isto to vrijeme druge vatrogasne grupe djelovale na 40 lokacija zahvaćenih požarima. Samo je vođa grupe stavljen u kućni pritvor, zato što je nastavio da podmeće požare, dok su se ostali članovi

grupe zaustavili poslije nekog vremena, saopštila je italijanska policija. U talasu vrućina, nazvanom Lucifer, koji je ove nedjelje zahvatio djelove Evrope i cio Balkan, bila su najmanje dva smrtna slučaja

i vlasti su morale da izdaju zdravstvena upozorenja. Ekstremna vrućina u Italiji, djelovima Francuske i Španije i na Balkanu, zaslužna za izbijanje desetina požara, uništila je usjeve i povećala potrošnju vode i struje.

UTORAK, 8. 8. 2017.

SVIJET

VERBALNA ª PALJBAº REDŽEPA TAJIPA ERDOGANA:

Njemačka podržava teroriste Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužio je Njemačku za podršku teroristima, zato što, kako navodi, Berlin ne odgovara u vezi sa hiljadama upućenih dosijea niti izručuje osumnjičene koje traže turske vlasti, izvjestila je agencija “Rojters”. “Njemačka podržava teroriste”, rekao je Erdogan na jednoj konferenciji u regionu Rize na Crnom moru, što je, prema ocjeni britanske agencije, komentar koji će vjerovatno doprinjeti dodatnoj eskalaciji tenzija između dvije zemlje. Erdogan je, u govoru pred članovima vladajuće Partije pravde i razvoja, naveo da su nemačkoj kancelarki Angeli

Merkel uputili 4.500 dosijea, ali da ni na jedan nisu dobili odgovor. “Kada postoji neki terorista, oni mogu da nam kažu da se ta osoba isporuči. Nama nećete da pošaljete one koje treba, ali možete da nam tražite vaše. Dakle, vi imate pravosuđe, a mi u Turskoj nemamo?”, upitao je Erdogan, prenio je Rojters. Odnosi Njemačke i Turske na vrlo su niskom nivou. Nedavno je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer neuobičajeno oštro kritikovao Erdogana, rekavši da “kroji zemlju po svom ukusu” i da je “ostatak opozicije i kritičara strpao u zatvor”.

Pozdravio je tom prilikom nove smjernice njemačke politike prema Turskoj, koje je najavio ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel. Gabrijel je nedavno najavio da će Berlin preduzeti niz koraka kao odgovor Turskoj na pritvaranje jednog njemačkog aktivista za ljudska prava i dodao da će Nemačka razgovarati s partnerima u Evropskoj uniji o evropskim aspiracijama Turske. Rekao je tada da Berlin više ne može biti jamac njemačkih korporativnih investicija u Turskoj. “Ono što se događa u Turskoj ne možemo ćutke da gledamo. Radi se i o samopoštovanju Njemačke”, rekao je Gabrijel.

SARADNJA IZMEĐU DVIJE ZEMLJE

Indonezija trampi kafu i ulje za ruske “suhoje”

HOLANDSKA JAJA ZARAŽENA ª FIPRONILOMº PRODAVANA U SEDAM ZEMALJA

ZAGAĐENA JAJA PREPLAVILA TRŽIŠTE EVROPSKE UNIJE

Evropska unija saopštila je da su jaja zaražena štetnim insekticidom “fipronilom” prodavana u sedam zemalja. Kako navode, to značajno širi geografski prostor najnovijeg skandala sa prodajom neispravnih namirnica. Holandske vlasti saopštile su krajem jula da su zatvorile farme nakon što su jajima pronašli visoke koncentracije “fipronila” - insekticida zabranjenog za upotrebu zbog negativnih posljedica na zdravlje ljudi, prenosi sajt Politiko. Belgijske vlasti otvorile su istragu u junu, ali do jula nisu obavijestile Evropsku komisiju o korišćenju zabranjenog insekticida. Njemačka, čiji supermarketi redovno dobijaju isporuke

holandskih jaja, pokrenula je sopstvenu istragu u julu. Portparolka Evropske komisije Ana-Kaisa Itkonen rekla je da su Holandija, Belgija i Njemačka, putem sistema EU za upozorenje o bezbjednosti hrane, upozorile druge zemlje da su zagađena jaja možda izvezena i kod njih. Holandija je upozorila Švedsku da je isporuke zagađenih jaja početkom avgusta poslala u tu zemlju, a slična upozorenja su poslata i Švajcarskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, prenosi Politiko. “Sada je na švedskim, švajcarskim i francuskim vlastima da izvrše provjere, jer se svim jajima može ući u trag”, rekla je ona. Holandski farmeri su upozorili da bi skan-

dal sa prodajom neispravnih jaja mogao da dobije šire razmjere. Za hemijsko zagađenje se saznalo pošto su uzgajivači živine u Holandiji zatražili pomoć udruženja “Čikfrend” specijalizovanog za iskorjenjivanje parazita koji napada živinu. To preduzeće je u svom proizvodu za iskorjenjivanje parazita koristilo organsko jedinjenje “fipronil” koje se često koristi u veterinarskim preparatima protiv buva, grinja i krpelja, ali je zabranjeno pri liječenju životinja koje se koriste za ishranu. Svjetska zdravstvena organizacija je ocijenila da je “fipronil” u većoj količini “umjereno otrovan” za ljude, jer može da bude opasan za bubrege, jetru i tiroidnu žlijezdu.

Indonežanske vlasti saopštile su da će “trampiti” kafu, palmino ulje i druge sirovine za 11 ruskih borbenih aviona “suhoj”, prenosi agencija “Sputnjik”. Memorandum o razumijevanju potpisan je 4. avgusta u Moskvi između ruske kompanije “Rostek” i državne indonežanske firme “PT Perusahan Perdagangan”, prenijela je agencija agencija AP. “Tu razmjenu nadziru obe vlade, a očekuje se da će biti realizovana uskoro”,

navodi se u saopštenju Ministarstva trgovine Indonezije. Ministarstvo odbrane te zemlje je ranije ovog mjeseca saopštilo da je finalizovan dogovor o kupovini 11 “suhoja SU-35” od Rusije, ali tada nisu objelodanjeni uslovi ugovora. RT piše da Indonezija već ima 16 “suhoja” kupljenih 2003. godine tokom embarga SAD i EU na prodaju oružja zbog navodnog narušavanja ljudskih prava u Istočnom Timoru 1999.

24 26

SVIJET svijet

UTORAK, 8. 8. 2017. PONEDJELJAK, 8. 8. 2016.

događaji koji su obilježili 8. avgust 1974. AferA “Votergejt” gA koštAlA predsjedničke funkcije

Predsjednik SAD Ričard Nikson objavio je, obraćajući se naciji putem televizije, da podnosi ostavku zbog umiješanosti u aferu “Votergejt”. Tim terminom nazvan je niz političkih skandala i ilegalnih radnji koje uključuju prisluškivanje, špijunažu, zastrašivanje i sabotiranje zvaničnika iz redova Demokratske stranke, a sve po nalogu Niksonovog štaba. Nikson je sve vrijeme negirao ikakve veze sa skandalom, ali je s vremenom na vidjelo izlazilo sve više dokaza koji su upućivali na to da su Nikson i njegovi najbliži saradnici pokušavali da zataškaju slučaj. Nastojeći da spasi položaj, predsjednik je morao nevoljno da se riješi nekih od svojih najbližih saradnika, koji su, pak, poslije odlučili da svjedoče protiv njega kada je podignuta službena istraga.

Foto: Profimedia

Ričard Nikson podnio ostavku

Niksonovom položaju nije nimalo pomoglo ni izbijanje naftnog šoka u jesen 1973. godine, kada je nagli skok cijena nafte izazvao masovno nezadovoljstvo u zemlji, a Nikson smatran odgovornim za sve

ekonomske i druge nevolje. Odmogla mu je i ostavka potpredsjednika Spire Agneva, kojem su istražitelji pronašli dokaze o utaji poreza i pronevjeri. Nikson je na njegovo mjesto imenovao Džeralda Forda. Na-

kon ostavke Niksona, Ford je, kako i zakon nalaže, preuzeo predsjedničku funkciju i tako postao jedini predsjednik u istoriji SAD koji nije voljom naroda izabran ni za potpredsjednika, ni za predsjednika. U maju 1974. godine pravosudni odbor Zastupničkog doma Kongresa, koga su kontrolisale demokrate počeo je formalni postupak opoziva. Kao ključni dokaz su korišćeni audiozapisi sa dokazima o nizu protivzakonitih radnji, čije je objavljivanje i korišćenje 5. avgusta 1974. godine u postupku odobrio Vrhovni sud. Vidjevši kako je izglasavanje opoziva neizbježno, Nikson je četiri dana poslije podnio ostavku. Ričard Nikson je bio prvi američki predsjednik koji je posjetio Tita i tadašnju SFRJ, 30. septembra 1970. godine

1786.

Francuski alpinista, doktor Mišel Gabrijel Pakar i njegov nosač Žak Balma prvi su u istoriji osvojili najviši vrh Alpa i zapadne Evrope, Mon Blan, visok 4807.

1815.

Francuski car Napoleon I Bonaparta krenuo je u izgnanstvo na britansko ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gdje je proveo posljednjih šest godina života.

1900.

U Bruklinu u Njujorku počeo je prvi teniski turnir “Dejvis kup”. Pobjednici dvodnevnog takmičenja bili su Amerikanci.

1832. liričAr srpskog romAntizmA

Rođen pjesnik Đura Jakšić Pisac i slikar Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara XIX vijeka, rođen je u mjestu Srpska Crnja koje je tada pripadala Austrijskom carstvu (današnja Srbija). Pored poezije, koja je bila najvrjedniji dio njegovog književnog opusa, pi-

1217. rAškA postAlA krAljeVinA

Krunisan Stefan Nemanjić Stefan Nemanjić je postigao dogovor sa rimskim papom Honorijem III da ga prizna za kralja Raške. Nakon što je izrazio svoju spremnost da se potčini Rimu, Stefanu je odobrena kraljevska kruna (tzv. “vijenac”) od pape. Papska kruna je predstav-

ljala međunarodno pravno priznanje Raške kao nezavisne države. Godine 1217. papinski legat je konačno stigao u Srbiju i obavio kraljevsko krunisanje. Stefan Nemanjić, nazvan “Prvovjenčani”, postaje krunisani kralj, a Raška postaje kraljevina.

sao je i pripovjetke, kao i herojske poeme. Boemska atmosfera bila je njegovo prirodno okruženje u kom je dobijao stvaralačku inspiraciju, izazivao divljenje i aplauze veselih gostiju i boemskih drugova, ali i bijes vlasti čijoj se surovosti i lakomosti rugao, originalno i satirično.

1937.

Američki glumac i dobitnik Oskara Dastin Hofman rođen je na današnji dan u Los Anđelesu. Hofman se proslavio glumeći u filmovima sa kraja šezdesetih i sedamdesetih godina: Diplomac, Leptir, Maratonac i Kramer protiv Kramera, za koji je dobio Oskara 1979. godine kao najbolji glavni glumac. Drugog Oskara dobio je za ulogu u filmu Kišni čovjek koji je snimljen 1988. godine.

1945.

Londonskim sporazumom Velike Britanije, SSSR-a, SAD i Francuske, kojem se kasnije priključilo još 19 zemalja, osnovan je Međunarodni vojni sud za suđenje nacističkim ratnim zločincima, na osnovu kojeg je vođen Nirnberški proces.

UTORAK, 8. 8. 2017.

hotspot

DoDatni troškovi oD nekoliko milijarDi eura za njemačku

Britanija plaća EU programe do 2020.

Britanski izlazak iz bloka ostaviće godišnju rupu od 10 - 12 milijardi eura u kasama Unije Velika Britanija će i dalje morati da plaća dugoročne programe Evropske unije najmanje do 2020. godine, čak i kad napusti blok 2019., rekao je Gunter Etinger, komesar za budžet i ljudske resurse EU. Etinger je rekao za njemački list Bild da Velika Britanija mora poštovati obaveze koje je preuzela za dugoročne programe prije prošlogodiš-

neDostatak rezultata skanDal za međunaroDnu zajeDnicu

Del Ponte: Zločini u Siriji gori od onih u Ruandi i Jugoslaviji Bivša glavna tužiteljka Haškoga suda Karla del Ponte namjerava da podnese ostavku u UN-ovoj istražnoj komisiji o Siriji “koja nikada nije ništa postigla”, rekla je ona u razgovoru za švajcarske medije. Del Ponte je konstatovala da “užasni zločini koji su počinjeni u Siriji nisu viđeni ni u Ruandi, ni na području bivše Jugoslavije”. “Frustrirana sam, odlazim. Napisala sam ostavku i poslaću je slijedećih dana”, rekla je ona novinarima. “Sada su svi u Siriji na strani zla. Na početku je bilo dobrih i loših. Opozicija je bila na strani dobra, a vlada na strani zla. A sada su svi u Siriji na strani zla. Asadov režim je počinio strašne zločine protiv čovječnosti i koristio hemijsko oružje, a opoziciju čine ekstremisti i teroristi”,

330 hilJADA oSobA PogiNulo Je u SiRiJi oD mARtA 2011. goDiNe

ocijenila je Del Ponte. Navela je da u Siriji “nema škola, ni institucija”. “I vjerujte mi: tako strašne zločine kao u Siriji, nisam vidjela ni u Ruandi, ni u bivšoj Jugoslaviji”, rekla je ona. Del Ponte je imenovana za tužiteljku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Vodila je i slučaj o mafiji uz italijanskog sudiju Đovanija Falkonea tokom ‘90-ih. Vijeće za ljudska prava je 2011. osnovala nezavisna UN-ova istražna komisija, samo nekoliko mjeseci nakon

njeg referenduma o napuštanju bloka 2019, objavljeno je u izdanju lista od ponedjeljka. "Kao rezultat, London će morati da prebacuje sredstva u Brisel najmanje do 2020. godine", rekao je on. Etinger je dodao da očekuje da će Njemačka imati dodatne troškove u visini od nekoliko milijardi eura, kao posljedicu britanskog izlaska iz EU. Britanski izlazak iz blo-

ka ostaviće godišnju rupu od približno 10 - 12 milijardi eura u trezorima EU. On je kazao da bi se jaz mogao nadoknaditi budžetskim rezovima i višim isplatama članica, ali i da bi EU takođe mogla da uštedi novac ukidanjem popusta koje je dogovarala proteklih godina sa zemljama članicama, uključujući Veliku Britaniju. Izvor: Bild

Potrebne visoke kvalifikacije, obećana velika Plata

Nezadovoljna radom istražne komisije UN o Siriji, Karla del Ponte odlučila je da izađe iz tog tijela početka sirijskog sukoba. Del Ponte mu se pridružila u septembru 2012. godine. Komisija kojom predsjedava Brazilac Paulo Pinhero predala je nekoliko izvještaja, ali Damask joj nikada nije odobrio dolazak u Siriju. “Ne mogu više da ostanem u komisiji koja ne čini apsolutno ništa”, objasnila je Del Ponte i optužila članove Vijeća sigurnosti da ne žele da sprovode pravdu. “Nismo imali nikakvog uspjeha”, navela je ona. “Sve dok ne bude uspostavljen sud za zločine u Siriji, svi izvještaji su potpuno beskorisni”, objasnila je sudija svoj stav. Prema njenim riječima, to je skandal za međunarodnu zajednicu. “Mislili smo da je međunarodna zajednica nešto naučila u Ruandi. Ali ne, ništa nisu naučili”, zaključila je Del Ponte. U sukobu u Siriji je od marta 2011. poginulo više od 330.000 osoba, a više miliona je raseljeno i izbjeglo. Izvor: Blick

Sve dok ne bude uspostavljen sud za zločine u Siriji, svi izvještaji su potpuno beskorisni – Del Ponte

NASA traži ‘svemirskog tjelohranitelja’ NASA traži “svemirskog tjelohranitelja” (eng. planetary protection officer) koji bi po opisu posla trebalo da sačuva Zemlju od vanzemaljaca. Glavni zadatak mu je da izbjegne “biološku kontaminaciju tokom ljudskih ili robotizovanih istraživačkih misija u svemiru”. To važi i obrnuto i odnosi se na letjelice koje se vraćaju na Zemlju, kao i na rizik od ljudskog zagađenja drugih planeta. Uz atraktivni naziv radnog mjesta, nudi se i primaljiva godišnja plata između 124.406 i 187.000 američkih dolara, odnosno 105.510 do 158.000 eura, što je oko EUR 8.792 do 13.166 mjesečno. Konkurs je otvoren za američke državljane od jula i zatvara se sredinom avgusta. Svemirski tjelohranitelj nije nova ideja. Originalni sporazum Ujedinjenih Nacija o istraživanju svemira iz 1967. poziva države koje izvode svemirske misije da vode brigu o zagađenju. Među glavnim zadacima Biroa za zaštitu planeta je sačuvati “prirodno stanje” drugih svjetova i “preduzima-

Uz atraktivni naziv radnog mjesta, nudi se i primaljiva godišnja plata između 124.406 i 187.000 američkih dolara nje mjera zaštite Zemljine biosfere u slučaju da postoji vanzemaljski život”. Ta velika odgovornost objašnjava velikodušnu platu, ali zahtjevne su i kvalifikacije. Osim “naprednog znanja o zaštiti planeta” kandidati moraju imati iskustva u “svemirskim programima od nacionalnog značaja”. Najpoželjnije diplome su iz fizike, mašinstva i matematike, a zahtjeva se i sigurnosna provjera. NASA svemirsku zaštitu doživljava vrlo ozbiljno, pa se priprema da uništi letilicu Cassini koji istražuje Saturn kako ne bi nekontrolisano pala i zagadila Zemlju, baš kao što je 2003. učinila sa Galileom koji je obilazio orbitu Jupitera. Izvori: NASA, BBC

Najpoželjnije diplome su iz fizike, mašinstva i matematike, a zahtjeva se i sigurnosna provjera

kultura

UTORAK, 8. 8. 2017.

Intervju: Bojana jovanović,

DoDijeljene filmske nagraDe u novom

Velika zlatna mimoza za tragikomediju “Slava“

Gran pri 31. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala, Velika zlatna mimoza, kao i Zlatna mimoza za scenario pripale su filmu „Slava“ u režiji Kristine Grozeve i Petra Valčanova. Tu odluku donio je žiri zvanične takmičarske selekcije, u sastavu predsjednik Milčo Mančevski i članovi Nataša Ninković, Ines Tanović, Zrinko Ogresta i Ivan Salatić. „Žiri dodjeljuje Grand Prix – Veliku zlatnu mimozu i Zlatnu mimozu za scenario filmu ’Slava’, koji nam poklanja tragikomičnu priču sa izuzetnom posvećenošću detaljima i sa najvećom empatijom za svoje likove, dok nas u isto vrijeme konstantno iznenađuje preokretima u priči“, stoji u obrazloženju žirija. Zlatna mimoza za režiju pripala je rediteljki Hani Jušić za film „Ne gledaj mi u pijat“, za „suverenu i suptilnu orkestraciju svih stvaralačkih sastavnica ovog dirljivog filma“. Žiri je Zlatnu mimozu za Najbolju mušku ulogu dodijelio glumačkom ansamblu “Muškarci ne plaču” -Ermin Bravo, Borisu Isakoviću, Leonu Lučevu, Emiru Hadžihafisbegoviću i Borisu Leru za ubjedljiv i snažan prikaz psiholoških trauma izazvanih ratom devedesetih godina na Balkanu. „Ovom nagradom odaje se priznanje i jednoj posebnoj glumačkoj sinergiji regionalnih glumaca“, istakli su članovi žirija. Zlatnu mimozu za najbolju žensku ulogu žiri zvanične takmičarske selekcije Margiti Goševoj za ulogu u filmu „Slava“, „za slojevito i uvjerljivo kreiranje lika mlade žene u kontrastima tranzicijskog društva, rastrzanog tradicionalnim vrijednostima i sveopštom korupcijom i javnim nemoralom“. Zlatnom mimozom za kameru nagrađen je “Toplotni udar”. Nagrada “Živko Nikolić”, koja se dodjeljuje najboljom filmu iz selekcije Kino Orjen pripala je reditelju Neviju Marasoviću za film “Goran”, odlučio

je žiri selekcije u sastavu Đorđe Milosavljević, predsjednik i članovi Sunčica Unevska i Stefan Bošković. „Film ’Goran’ je, po ocjeni žirija, rijedak i poseban u kinematografijama regiona. On smjelo zaobilazi ustaljeni istorijski – politički – ideološki okvir u kome nastaju ovdašnji filmovi, te pravi hrabar žanrovsko/stilski iskorak, ukazujući na pravac u kojem bi u budućnosti mogli da nastanu neki novi, svježi i drugačiji filmovi sa ovih prostora“, navodi se u obrazloženju žirija. Žiri selekcije dokumentarnog filma koji čine Joanis Potos, predsjednik i članovi Stefan Malešević i Gojko Berkuljan odlučio je da Zlatna mimoza pripadne najmlađoj rediteljki u selekciji, Zofiji Kovalevskoj, za film „Bliske veze“, dok je nagrada žirija dokumentarne selekcije pripala Luki Popadiću, za inovativan portret života i rada pjevača tradicionalne muzike u filmu „Ringišpil“. Specijalno priznanje dokumentarne selekcije pripalo je filmu „Granice“, Damjana Kozolea. Žiri selekcije studentskog filma u sastavu Nataša Damnjanović, predsjednica i članice Tina Šmalcelj i Dragana Baćović odlučio je da Zlatnu mimozu za najbolji studentski film dodijeli filmu „Anna“ , u režiji Or Sinai. Specijalno priznanje žirija dodjeljuje se filmovima „Nebo“ u režiji Juša Premova i „Žeđ“ u režiji Nikole Vučinića. Nagrada Federacije filmskih kritičara Evrope i mediteranskih zemalja, FEDEORA, pripala je filmu „Slava“ odlučio je žiri u sastavu Zlatko Vidačković, Dubravka Lakić i Vuk Perović. Nagrada „Milan Žmukić“, koja se dodjeljuje za ukupan doprinos afirmaciji Filmskog festivala Herceg Novi - Montenegro Film festival dobio je glumac i producent Milutin Mima Karadžić, a nagrada pripala je filmu „Biser Bojane“ u režiji Milana Karadžića, koji je od publike dobio ocjenu 4,76. S.M.

Kotorani sve reaguju na zv Među više od stotinu nastupa Don Brankovi dani muzike ostvaruju kroz prateće programe, koji svakodnevno muzikom oživljavaju pjace. Među njima je duo violine i violončela neobičnog a u stvari vrlo logičnog naziva - ŽPu

Kotoranka po rođenju, violinistkinja Bojana Jovanović, više puta je nastupala pred KotorArtom, ali njene uloge nijesu uvijek bile iste - nekada je bila članica Festivalskog orkestra, nekada je pisala aranžmane za taj isti ansambl. Ove godine dolazi sa muzikom koja zaustavlja prolaznike, prenoseći im emocije kroz popularnu muziku u sopstvenom aranžmanu. Bojana Jovanović je završila srednju muzičku školu „Vida Matjan“, a potom studije violine u klasi prof. Irine Jašvili na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Pohađala je razne kurseve i seminare za violinu i kamernu muziku za baroknu i savremenu muziku, a učestvovala je i u džez radionicima. Kao članica brojnih kamernih ansambala i orkestara, svirala je različite žanrove muzike, od klasične, preko trradicionalne, do tanga, sambe... Bavi se i komponovanjem, pisanjem aranžmana koji su širom svijeta poznati pod imenom „Happy Sheet Music“. Iza sebe ima dva demo albuma, a učestvovala je i u snimanju albuma novosadskog etno orkestra Etnopedija. Posljednjih godina se više bavi rok muzikom. Već nekoliko dana nastupate na kotorskim pjacama u okviru pratećeg programa KotorArta. Sa violončelistkinjom Ninom Uzelac svirate u gudačkom duu ŽPu. Odakle, prije svega, taj naziv?

Uvijek mi je bila želja da sviram u Starom gradu Kotora. Nastupala sam sa orkestrom i različitim ansamblovima u Crkvi Sv. Duha kao i u Katedrali Sv. Tripuna, ali sam nekako uvijek maštala o tome da svoju muziku sviram na pjacama Kotora i da me čuju prije svega Kotorani

ža u ŽPu. Gudački duo je veoma rijetka kombinacija instrumenata. Kako je nastao vaš duo i koliko dugo sarađujete? Nina i ja smo prvi put nastupile zajedno u sklopu Festvalskog orkestra KotorArta prije sedam godina, kada smo se i upoznale. Poslije toga smo se

UTORAK, 8. 8. 2017.

kultura

, violinistkinja

bolje i ljepše vuKe violine slučajno našle na časovima plesa argentinskog tanga gdje nam je potpuno prirodno bilo da tu muziku i zasviramo zajedno. Sada sviramo zajedno u rok bendu Drvene Marije (nekadašnji Štikle i Vikleri), kao i u tango orkestru Las Milongueras, u Novom Sadu. U okviru Gudačkog dua ŽPu zajedno smo skoro godinu dana. Publika ima priliku da sluša tango u vašem izvođenju. Šta je to što još čini kotorski repertoar? Odlučile smo da pored romantičnog zvuka, koji se uvi-

jek nekako povezuje sa violinom, pokažemo publici da su gudački instrumenti napravljeni i za rok’n’rol. Jimi Hendrix, The Beatles, The Doors, Rage Against The Machine, samo su neki od muzičara čije pjesme izvodimo u našim originalnim aranžmanima. Za performanse ovog tipa smo pripremile latino blok sa pjesmama različitog plesnog karaktera kao i blok pop muzike. Pjesma benda Clean Bandit, Rockabye, nam je jedna od omiljenih, možda baš zato što iako je pop pjesma u na-

šem izvođenju zvuči žanrovski potpuno drugačije. Iako su muzički afiniteti prolaznika različiti, postoje li numere koje privlače najveću pažnju prolaznika? Program često započinjemo sa numerom Kashmir grupe Led Zeppelin. Ta pjesma savršeno opisuje naš repertoar kao i u kom pravcu će se nastup nastaviti, pa se ljudi vrlo često zadrže da čuju koja će biti sljedeća pjesma. Takođe, spomenula bih i naš latino blok koji uključuje par tango kompozicija ali i kizombe ko-

ja je postala vrlo popularna u poslednje vrijeme. Iako ste Kotoranka, u njemu već dugo ne živite. Kada ste na kotorskim pjacama ima li nečeg što se znatno promijenilo na bolje i/ili gore od one percepcije grada iz detinjstva? Primijetiću samo da sada svi mnogo bolje i ljepše reaguju na zvuke violine. Kao đak srednje muzičke škole, često sam vježbala i spremala ispite u tadašnjoj horskoj sali sa širom otvorenim prozorima da bi svi na ulici

mogli da me čuju. Tada je to bio jedini način da doprem do ljudi i prenesem im svoj doživljaj muzike. U Novom Sadu sam već petnaest godina i moram priznati da su Festivali i koncerti koje sam tamo doživjela veoma uticali na moj stav o muzici, kao i sam način sviranja. Za KotorArt Vas vezuju različita iskustva. Nekada ste bili članica Festivalskog orkestra. Zatim, pisali ste aražmane za neke kompozicije koje su na Festivalu izvedene. Sada, popularna muzika na pjacama. Jeste li kao učenica kotorske muzičke škole maštali o ovakvim mogućim vezama sa svojim gradom?

ŽPu (zapravo Puž) je jedan od zajedničkih djelova violine i violončela. Htjele smo da naše ime ne bude konkretno i baš bukvalno vezano za gudački instrument, i moram priznati da smo se vrlo brzo dogovorile oko naziva. Nekako nam je zvučalo egzotično kad smo slučajno obrnule naziv iz Puža u ŽPu Uvijek mi je bila želja da sviram u Starom gradu Kotora. Nastupala sam sa orkestrom i različitim ansamblovima u Crkvi Sv. Duha kao i u Katedrali Sv. Tripuna, ali sam nekako uvijek maštala o tome da svoju muziku sviram na pjacama Kotora i da me čuju prije svega Kotorani i da budu ponosni, kao što sam i ja ponosna na sve sjajne muzičare koje naš grad ima. Moje aranžmane sviraju gudački kvarteti po cijelom svijetu, Happy Sheet Music koji sam započela prije pet godina je postao brend koji ljudi prepoznaju i traže. Bila sam jako ponosna kad sam vidjela da je gudački kvartet iz Podgorice Lord of the Strings nedavno imao koncert u Kulturnom centru Nikola Đurković u Kotoru, na čijem repertoaru su i moji aranžmani rok muzike. B. Marković

zabava

UTORAK, 8. 8. 2017.

BUDVANSKI SASTAV MAZZOM U FUGGAZZU OBJAVIO NOVU NUMERU

“Ka’ da te niKo ne gleda” smišljena u jednom dahu

Tekst za ovu pjesmu nastao je poprilično davno, prije nekoliko godina. To je jedna od onih numera za koju znaš da su dobre poslije prve probe, kazali su DN iz benda.

Mazzom u fugazzu sačinjavaju Bogdan Veljović – gitara, Đorđije Pajović – bubnjevi, Nemanja Đorđević – MC (tekstopisac i reper), Nebojša Ćulafić – klavijatura, gitara i vokal, Petar Šuković – bas gitara i Miroslav Karović – gitara i vokal

⌦ Marija Roganović Budvanski “crossover” sastav Mazzom u fugazzu koji sačinjavaju Bogdan Veljović – gitara, Đorđije Pajović – bubnjevi, Nemanja Đorđević – MC (tekstopisac i reper), Nebojša Ćulafić – klavijatura, gitara i vokal, Petar Šuković – bas gitara, Miroslav Karović – gitara i vokal, nedavno je objavio spot za novu numeru “Ka’ da te niko ne gleda”, koja ujedno najavljuje njihov album prvijenac. Pjesma je snimljena u studiju “M Sound” u Podgorici kod Mihaila Mihe Radonjića, spot je snimila produkcijska kuća “Mediatag” iz Podgorice, dok su snimanje spota pomogli Turistička organizacija Opštine Budva, kao i vlasnici i osoblje plaže “Malaji” na Jazu u Budvi. “Tekst za ovu pjesmu nastao je poprilično davno, prije nekoliko godina, dok smo muziku bukvalno na jednoj

od proba smislili u dahu. To je jedna od onih za koju znaš da su dobre poslije prve probe”, ispričali su nam momci iz benda. Ovaj žanrovski šarolik sastav aktivno radi od 2015. godine, iako su pojedini članovi međusobno sarađivali i radili na idejama koje će se kasnije razviti u autorske pjesme u studiju “Radio Katakomba” u Budvi, nekoliko godina prije formiranja stalne postave benda. “Ka’ da te niko ne gleda” drugi je objavljeni singl benda i ujedno je i najava za album prvijenac pod nazivom “Skriveni gradski fank”, koji je planiran za oktobar.

■ “SKRIVENI

GRADSKI FANK” STIŽE U OKTOBRU

“Objavljivanje albuma možete očekivati početkom oktobra, a ime albuma je izvučeno iz jednog singla koji sam objavio poprilično

Naziv benda Mazzom u fugazzu je parodija na više životno prostornih skala. Nastalo je tako što je Karo (gitarista i vokal) izbacio to kao ismijavanje društvenog pomodarstva u vidu imena sa drugih jezičkih područja koja su u međuvremenu postala hit kod nas, kao i parodija na stari običaj, a i sve veći feminizam koji će muškarcu na kraju staviti pogaču na glavu. davno... Na njemu će se naći desetak pjesama koje su sve većim dijelom snimljene u M sound studiju kod Mihe Radonjića. Sa zvukom u žanrovskom smislu se nismo opterećivali... Ima tu hip hopa, džeza, popa, fanka i roka, sve do žestokog gitarskog zvuka. Možda je krosover prava riječ ukoliko bi neko insistirao na žanrovskoj odrednici”, otkrivaju ovi talentovani muzičari, koji ka-

žu da ih inspiriše isključivo volja za životom, ali da im to što ih je šestorica u bendu ne predstavlja preveliki problem, što se ideja i pravca kojim će numera ići tiče. “Većinom su baza tekstovi, tako da ponekad imamo prizvuk hip hop opere, a u suštini melodije i ritmovi su emocije koje slikaju cijelu priču u cjelinu. Tako da često imamo pet različitih demo verzija iste pjesme”, pojasnili su nam oni.

■ SUROGAT SCENE

U CG, TETRIS MUZIKA U TRENDU

Mišljenja su da se svaki naporan rad isplati, ali priznaju da bez pomoći ne bi bilo albuma prvijenca. “Sa finansijske strane, hvala Bogu, stojimo jako loše, pa nam nije teško da budemo drugačiji i svoji, ali ničeg od albuma ne bi bilo bez ličnog odricanja i pomoći koju smo dobili od Turistič-

ke organizacije Budva. Svaki rad se isplati, a mi smo na ovom projektu radili jako puno”, kažu iz Mazzom u fugazzu, dodajući da za sada planiraju digitalno izdanje, ali da postoji velika vjerovatnoća da bude objavljeno i fizičko izdanje u formi CD-a. Što se muzičke scene u našoj zemlji tiče, smatraju da u Crnoj Gori trenutno ne postoji u svom pravom izvornom obliku, ali da to nimalo ne umanjuje količinu i kvalitet postojećih bendova. “Prije bih rekao da je to surogat scene, negoli muzička scena, ali dobro. U svakom slučaju, bitno je to da ima puno perspektivnih bendova u različitim žanrovima koji su odavno shvatili da im niko neće dati dok ne počnu da otimaju svojom inovativnošću. O današnjim trendovima ne bih dužio... Sve se pretvara u tetris muziku”, mudro su zaključili budvanski muzičari.

UTORAK, 8. 8. 2017.

ZABAVA

POZNATI REPER OBRADOVAO FANOVE OBJAVOM

Eminemov novi album stiže na jesen

Najpoznatiji, a svakako i najkvalitetniji svjetski reper, Eminem, po svemu sudeći objaviće dugonajavljivani, deveti album, tek na jesen, prenose američki portali. Naime, popularni Maršal Meters, koji je prethodni album “The Marshall Mathers LP 2” objavio 2013., trenutno je u studiju i vrijedno radi na novom materijalu. “Ne brinite, radim na albumu. Evo malo nečega u međuvremenu”, tizovao je Eminem na Tviteru uz snimak

jedne od novih numera. Podsjećanja radi, prošle

godine četrdesetčetvorogodišnji reper

PRETEKAO NUMERU ª SEE YOU AGAINº

“Despacito” najgledaniji svih vremena na Jutjubu Najstrimovanija pjesma svih vremena “Despasito” sada je dobila i titulu najgledanijeg video-snimka na Jutjubu, oborivši sve rekorde sa više od tri milijarde pregleda, tačnije 3.060.807.138 pregleda. Iako je tek prije mjesec dana pjesma “See you again” (trenutno na drugom mjestu sa 3.004.130.238 pregleda) repera Viz Kalife i pjevača Čarlija Puta zamijenila dugogodišnjeg rekordera “Gangnam Style” prije par

Jenki i Fonsi

dana došlo je do promjene na listi. Jutjub je objavio i grafikon koji pokazuje kako je “Despasito” rastao po broju pregleda u odnosu na druge svjetske hitove. Grafikon pokazuje da je ostvarenje Luisa Fonsija i Dedija Jenkija za najkraće vrijeme dalo najbolji rezultat u istoriji Jutjuba. Podjećanja radi, snimak je objavljen u januaru ove godine i za samo sedam mjeseci postao najgledaniji.

nakon freestyle pjesme “Campaign Speech” usmjerene protiv predsjednika Donalda Trampa najavio je rad na albumu, ali dok su mnogi predviđali januar kao konačni datum izlaska, izgleda da se nijesu sve kockice poklopile. Međutim, dobra vijest je da Dr Dre producira album, jer je opštepoznato da su njih dvojica oduvijek bila dobitna kombinacija. “Dre snima svaki dan. Bukvalno. On je poput Pikasa.

Uvijek slika. Trenutno producira numeru za Eminemov novi album”, otkrio je prije par dana režiser Alen Hjuz, koji je režirao Dreov dokumentarac “The Defiant Ones”. Osim albuma, Eminem producira novu komediju “Bodied”, ali i nastupa kao hedlajner festivala Reading & Leeds krajem avgusta. Svakako se nadamo da ga ništa od toga neće omesti u radu na albumu koji čekamo pune četiri godine! M.Rog.

Faris i Prat iz srećnih vremena

BRAK POPUSTIO PRED NALETOM SLAVE

Razvode se Kris Prat i Ana Faris

Vijest da se jedan od naizgled najskladnijih i najzabavnijih filmskih parova razvodi - Kris Prat i Ana Faris, za kratko vrijeme je obišla svijet i izazvala pravu nevjericu fanova. “Ja i Ana smo jako tužni što moramo da vas obavijestimo da se razvodimo. Već duže vrijeme smo se trudili i jako smo razočarani. Naš sin ima dva roditelja koji ga jako vole i zbog njega želimo da ova situacija bude što je moguće privatnija. I dalje se volimo, uvijek ćemo cijeniti vrijeme koje smo zajedno proveli i imamo samo najdublje poštovanje jedno za drugo”, stoji u zvaničnom saopštenju na društvenim mrežama zvijezde “Čuvara galak-

sije” i “Svijeta iz doba Jure”. I Faris je izdala slično saopštenje na Instagramu, ali ono što je privuklo najveću pažnju su reakcije fanova. “Ljubav je mrtva, nema je! Razvode se Kris i Ana! Najgotivniji par ikada”, jedan je u moru komentara razočaranih obožavatelja. Podsjećanja radi, par se vjenčao 2009. godine, nakon što su se prethodno upoznali na setu filma “Take Me Home Tonight” 2007. Njihov sin, Džek, ima pet godina. Zanimljivo, kada su se upoznali, Faris je bila zvijezda, dok je Prat bio tek početnik, koji je čak i fizički bio neprepoznatljiv. Još jedan dokaz da slava i te kako zna da pomuti sreću. M.Rog.

PREKO STRESA DO OBOLJENJA

zdravlje

UTORAK, 8. 8. 2017.

Besparica može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme Iz Amerike je nedavno stigla zvanična potvrdadastreszbognestašicenovca može ozbiljno da naruši zdravlje. Svima je, manje ili više, nedostatak novca razlog za brigu. Ali da zbog besparice možemo da dobijemo infarkt, čir na želucu, migrenu ili jake bolove u leđima, to niko od nas ne sanja. Međutim, iz Amerike je nedavno stigla zvanična potvrda da stres zbog nestašice novca može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme. Naime, najnovije američko istraživanje sa Univerziteta u Bostonu pokazalo je da finansijske poteškoće djeluju destruktivnije na zdravlje nego što se mislilo. Osim što postoji dvaput veći rizik da dožive srčani udar, osobe s novčanim problemima mogu da imaju i niz drugih zdravstvenih tegoba. Trka za novcem kao način života Da ima čir na želucu i smetnje u varenju, izjavilo je 27 odsto ljudi koji se bore s besparicom, dok, s druge strane, samo osam procenata onih koji ne brinu zbog para

ima istovjetne zdravstvene probleme. Od glavobolje i migrene pati čak 44 odsto ljudi koji su pod stresom zbog nedostatka novca, a samo četiri procenta onih bez finansijskih briga ima migrene. Napetost u mišićima u krsnom dijelu osjeća 65 odsto osoba s novčanim teškoćama, a zbog lošeg materijalnog stanja često osjećaju i žestoke bolove u ovom dijelu leđa ili u mišićima. Zbog novca nas boli glava Na povezanost besparice i fizičkog zdravlja ukazuje i psihoterapeut Vesna Cicivas. “Besparica povećava nervozu, tenziju, stres, osjećanje nesigurnosti i gubitak samopoštovanja. Ove negativne psihičke promjene direktno utiču na fizičko zdravlje. Javljaju se takozvana psihosomatska oboljenja, baš kao što je američko istraživanje pokazalo, a to su

UTORAK, 8. 8. 2017.

Da ima čir na želucu i smetnje u varenju, izjavilo je 27 odsto ljudi koji se bore s besparicom, dok, s druge strane, samo osam procenata onih koji ne brinu zbog para ima istovjetne zdravstvene probleme.

srčana oboljenja, čir na želucu, napetost u mišićima, migrene, kao i razna oboljenja kičme, najčešće u krsnom delu”, objašnjava Vesna Cicivas. Ona kaže da su ljudi u uslovima savremenog života, koji je uglavnom usmjeren na sticanje novca i udobnosti, pod stalnim pritiskom koji ih melje i narušava im zdravlje. “To ih uvodi u psihološki faktor stresa, posebno u uslovima besparice. U našoj sredini, u kojoj građani zbog tranzicije više od 20

godina žive u uslovima nesigurnosti, kao direktna posljedica javljaju se anksioznost i depresija. A znamo da ovi poremećaji prouzrokuju niz fizičkih oboljenja – kardiovaskularne smetnje, infarkt, kancer, smrtnost u ranim fazama zrelog doba”..., potvrđuje ona. Uživajte u malim stvarima Naša sag ovornica upozorava da mnoga istraživanja pokazuju da smo, nažalost, manje zdravi nego prije 20 godina. “Običnom čovjeku ne preostaje ništa drugo do da se s materijalnog

zdravlje preorijentiše na duhovni način življenja. To uključuje uživanje u malim, svakodnevnim aktivnostima koje opuštaju. Da se usmjeri na sreću u porodici, bavljenje djecom i da razmjenjuje pozitivne emocije s prijateljima”, savjetuje Vesna Cicivas. Razmišljajte, kaže, o tome šta imate u životu, a ne o tome šta vam nedostaje. “Sreća nikad nije zavisila samo od novca, pa ni vaše zdravlje. Ako tako postavite stvari, onda ćete manje bolovati zbog besparice”, zaključila je Cicivas. (žena.blic.rs)

Od glavobolje i migrene pati čak 44 odsto ljudi koji su pod stresom zbog nedostatka novca, a samo četiri procenta onih bez finansijskih briga ima migrene.

Besparica povećava nervozu, tenziju, stres, osjećanje nesigurnosti i gubitak samopoštovanja. Ove negativne psihičke promjene direktno utiču na fizičko zdravlje.

roditelji-djeca

Dramatična noćna buđenja

UTORAK, 8. 8. 2017.

Zašto moje dijete vriskom prekida san? Problemi sa spavanjem mogu se javiti čak i kod one djece koja su odavno stekla rutinu. A zbog čega se to dešava i kako reagovati savjetuje pedijatar i stručnjak za poremećaje sna. Veoma se često dešava, čak i djeci koje inače dobro spavaju i već su stekla rutinu, da se u nekom trenutku pojave problemi. Bilo da im postane teže da uveče zaspe, ili, mnogo češće, da počnu iznenada da se bude noću uz intenzivan, dramatičan plač, kaže za BabyCentre, Debora Lin Dukejn, pedijatar i stručnjak za poremećaje sna kod djece. Postoji više uzroka iznenadnih noćnih buđenja ali jedan od razloga može biti “noćni teror”, koji je veoma sličan mjesečarenju, samo u mnogo dramatičnijem obliku. “Teror” je često povezan sa nedostatkom sna kod djece.

Kada se desi da se dijete iznenda probudi noću uz dramatičan plač, potrebno je da odete do njega, ali nije poželjno da mu se obraćate ili da pokušate da ga umirite, jer može da se desi da vas dijete odgurne i da se dodatno uznemiri, zbuni i dezorijentiše. Takođe, ne bi trebalo da pokušavate da budite dijete. Umjesto toga, samo budite blizu i pazite da ono ne povrijedi samo sebe dok napad plača ne prođe. Drugi razlog za iznenadna buđenja uz plač mogu biti i noćne more ili košmari. Kako raste kod djeteta se razvija mašta, a situacije koje je doživjelo u toku dana, pomiješane sa imaginacijom, mogu mu dolaziti i u snove. Nakon što se dijete porobudi jer je imalo košmar potrebno je da odete kod njega i da ga umirite. Ako vam dijete to traži, možete ostati uz njega dok ne zaspi

ponovo. Ne brinite ukoliko dijete ne bude željelo da razgovara o svom uznemirujućem snu. Često snovi nisu nešto što može da se objasni riječima, ali može da izazove neprijatno osjećanje, kako kod odraslih tako i kod djece. Još jedan od razloga, pogotovo kod djece koja inače nemaju probleme sa spavanjem, može biti bolest, skok u razvoju ili anksioznost zbog razdvajanja (mamin polazak na posao, polazak u jasle...). U tim slučajevima postoji nekoliko stvari koje možete da uradite. Ukoliko je u pitanju bolest, naravno, roditelji moraju da se postaraju da dijete dobije adekvatnu njegu. Ako se radi o skoku u razvoju ili anksioznosti, prvo što treba da utvrdite je da li vaše dijete generalno ima dovoljno sna u toku dana. Iako zvuči kontradiktor-

no, suprotno mišljenju da će umorno dijete prije zaspati, činjenica je da što dijete manje spava u toku dana, teže će se uveče smiriti i mirno prespavati noć. Stoga je potrebno da budete dosljedni u održavanju rutine, i bez preskakanja, svakodnevno stavljte dijete da spava popodne. Takođe je potrebno da dijete uveče bude u krevetu u vrijeme predviđeno za njegov uzrast. Dodatni savjeti Šta god da utvrdite kao razlog, budite uz dijete, neka ono zna i osjeti da ste vi smireni, da ste tu i da je sve u redu i da može da nastavi da spava. Razgovor svedite na minimum, a svjetla ostavite prigušena. Ova situacija možda će se ponoviti nekoliko noći za redom, čak i nekoliko nedjelja, ali važno je da se održava rutina spavanja i problem će se vremenom riješiti.

UTORAK, 8. 8. 2017.

roditelji-djeca

Kada dijete spava otvorenih očiju Kada primijete da njihovo dijete spava sa podignutim kapcima, roditelji su uglavnom veoma zabrinuti. Ipak, noćni lagoftalmus, poznatiji kao spavanje otvorenih očiju, potpuno je bezopasan i nije posljedica nekog zdravstvenog problema djeteta, niti ukazuje na poremećaj sna, tvrde ljekari. Iako je ova pojava je veoma česta kod novorođenčadi (a prestaje uglavnom do dvanaestog ili osamnaestog mjeseca života), nauka još nema odgovor na pitanje zbog čega neka djeca spavaju otvorenih očiju. “Niko do sada nije bio spreman da finansira istraživanje čija je to tema”, istakla je dr Tara Levi, ljekar naturopata (koristi prirodne metode liječenja) iz Kalifornije. Ipak, njeno stručno mišljenje je da noćni lagoftalmus ima veze s time što djeca kod

kojih se on može uočiti imaju nešto dužu REM fazu. “Spavanje otvorenih očiju se javlja tokom REM faze, koja je najaktivniji ciklus u snu”, objašnjava Levijeva. “Ova faza kod beba traje duže nego kod odraslih – čak 50 odsto vremena provedenog u spavanju!” Međutim, ukoliko dijete i nakon osamnaestog mjeseca života, spava otvorenih očiju i po nekoliko sati, obavezno se obratite pedijatru. U malom broju slučajeva, moguće je da je riječ o malformaciji kapaka, što onemogućava zatvaranje očiju. Takođe, zabilježeni su nasljedni slučajevi noćnog lagoftalmusa. Spavanje otvorenih očiju, dakle, nije nešto zbog čega bi trebalo brinuti. Ukoliko vam, ipak, nije prijatno da vaše dijete ovako spava, nježno mu spustite kapke.

Još jedan od razloga, pogotovo kod djece koja inače nemaju probleme sa spavanjem, može biti bolest, skok u razvoju ili anksioznost zbog razdvajanja (mamin polazak na posao, polazak u jasle...). U tim slučajevima postoji nekoliko stvari koje možete da uradite. Ukoliko je u pitanju bolest, naravno, roditelji moraju da se postaraju da dijete dobije adekvatnu njegu

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK, 8. 8. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel. 067/267-195

I Izdajem jednosoban stan preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem prazan jednosoban stan, 53m2, ugradna kuhinja, Moskovska ulica pored picerije “Gloria”, 220€. Tel. 063/289-353, 067/189-353 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

POSLOVNI PROSTOR Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

PLACEVI Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, 30 km od Nikšića! Papiri 1/1. Važi svaki dogovor. Tel.067/898-614 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE.

Tel. 067/600-473

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telelefon 067/244-166

VOZILA/AUTO DJELOVI Audi A4 98. godište, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 86kW, ispod 9l gradske, tek registrovan, bez centa ulaganja, može komp. za manje uz doplatu. Hitno, Bar. Tel.068/166405, na vajber 069/934-750 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Telefon 069/493-279

USLUGE REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@ gmail.com

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, wdopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

RAZNO Prodajem majstorske violine. Telefon 069/617-231

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306

POSAO Potrebne radnice za rad u marketu u Sutomoru za sezonski rad. Smještaj obezbijeđen, razgovor za posao u Podgorici. Telefon 066/114-996 Potrebne radnice za rad u marketu u Podgorici. Telefon 067/504-996 Potrebni radnica i serviser za radnju mobilnih telefona. Tel.067/652-650

LIČNO Tražim stariju diskretnu damu za druženje koja voli mlađe društvo. Tel.067/842-494 SMS Slobodan, iskusan, diskretan traži partnerku. Tel.068/292-663

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

SIT AM

IPS

DOLOR

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT

DOLOR S

DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

IPSUM

R LO

LOREM

LOREM IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

IPSU

DOLOR SIT AM E

MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M

LOREM

NEWS

LO LO LO LO

LOREM IP

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO

IPSUM

LOREM

NEWS LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR S DOL

IPSUM

IPSU

IPSUM

LOREM LOREM

IPSUM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

SIT AM

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

IPSU

NEWS

DOLOR SIT

IPSUM

T LORE M

IPSUM

LOREM

DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM

IPSUM

LOREM

35 31

MALI OGLASI

UTORAK, 8. 8. 2017.

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA

OPOR- ONAJ KOJI SNIMA TUNA POLITIKA KAMEROM

PRISTAOKRUGLO LICA SLOVO VERIZMA

SIMBOL AZOTA

VIZANTIJSKA UMJETNOST

UTORAK, 8. 8. 2017.

FOTO UBOD

BOGINJA OTVRD- ENGLESKA USUDA U NJAVANJE MANEPRIJEIVAN GRČKOM VREMENO LJUBIČIĆ ORGANA KENKA MITU (MED.) BENKS

ŽENA KOJA PRODAJE SODU

PROZORSKO STAKLO NAPRAVA ZA USIIZDVOJEN SAVANJE BIRANJEM KOJE NIJE ČESTITO

OZNAKA ZA PANČEVO KOJI NASLUĆUJE ZLO ILI NESREĆU

LAV JAŠIN GOLUB S ĆUBOM CRVENKASTOŽUTA BOJA IZVRŠNI ODBOR

PASTELNA ZELENA BOJA

IRENA KRAĆE AUSTRALIJSKI NOJ

ANTIČKI NAROD U TRAKIJI POKOJNI ITALIJANSKI PISAC

SIMBOL ASTATINA

RUSKI FILOZOF, IGOR

MEZIMICA

PRKOSAN

KOJI IMA VELIKE UŠI OZNAKA ZA NIŠ AMERIČKI REŽISER HOKS

OZNAKA ZA ZAPAD

Groblje u Gvatemali

ISTOK ITALIJAN. MODNI KREATOR, ĐORĐO

Majka pomaže deci da pređu nivo na Super Mariju 1989. godine.

RIJEKA U RUSIJI SITNI OTPACI, MRVE

UZDAH

STARA, VREMEŠNA MILIMETAR GRAD U FRANCUSKOJ

OZNAKA ZA UROŠEVAC SPOLJNO TRGOVINSKA ARBITRAŽA FINSKO PARNO KUPATILO

SIMBOL ARGONA

GRM IZ PORODICE RUŽA

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

BOSANSKI REŽISER KENOVIĆ

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: DAVOS, N, DB, PLITAK TANJIR, S, VINARSTVO, CIJANIT, LJŠ, I, JADOVITA, VRETENAR, KO, KANARINAC, R, O, VR, C, NJIVA, VPE, TIJESNO, IRSKA, ĆETEN, ZVRK, KRUTO, VIDIĆ, AO, SA.

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3201

5 3

5 9

Medium level

5 8

4 5

4 9 7

Sudoku puzzle No. 2397 2013-05-06 1

9Play 6 sudoku 7 3 5 online 2 8 at:4

Daily Sudoku puzzle No. 3202

7 5 3 4 8 2 9 6 1 www.sudokukingdom.com 1

8 9

2015-07-19

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

4 9

1Puzzle 2 9 solution: 4 3 7 7

5 4

9 1

7 5

4 7

8 9

5 9

9 3 4 6 1 7 8 5 2 Sudoku puzzle No. 2194 2012-10-15

Medium level

2015-07-20

6 5

2 1 6

UTORAK, 8. 8. 2017.

Word Search Puzzle #D288UV

AILED

BANJOS Ailed

BLOCS Banjos BOMBS Blocs BURST CANTEEN Bombs CLOSETS Burst COMMUTED CONSPIRE Canteen CUTTHROATS Closets DESKS Commuted DETAIL FITTED Conspire

GUILT

PLUMBER

POLITE FittedIDENTIFICATION Paleontologist IRONS Guilt Planks JURIES Identification Plumber KILLED LEANS Irons Polite LEDGE JuriesLEVIED Pumps LILTS Killed Purge LOFTY LeansLOUSY Radio LedgePALEONTOLOGIST Resign PLANKS Levied Risen

Cutthroats

Lilts

Desks

Lofty

Detail

Lousy

HOROSKOP OVAN Imate potrebu da kontrolišete sve oko sebe, a nemate mehanizme koji bi to podržali. Loša vijest je da ćete morati da odustanete od nekog svog stava.

BIK Pravo je vrijeme da melanholiju zamijenite konstruktivnim djelovanjem. Napravite dugoročan detaljan plan kojim ćete u potpunosti završiti sve zaostale obaveze.

BLIZANCI Borite se za neku svoju pravdu koju samo vi vidite. Vaša iskrenost ne nailazi na odobravanje, pa je korisno da svoje mišljenje sačuvate za sebe.

Tells

PUMPS PURGE Upset Vacuums RADIO RESIGN Wisps RISEN SHRED Yodel SNOBS TACIT TELLS UPSET VACUUMS

ENIGMATIKA

RAK Dozvoljavate da vam finansije uslovljavaju raspoloženje. Ako zanemarite novčane probleme, shvatićete da za druženje nije neophodan i debeo novčanik.

VAGA Pokušavate da izbjegnete kontakte sa osobama koje vas iscrpljuju. Ipak, poslovnost ne priznaje takvo ponašanje, pa ćete biti primorani da istrpite neke ljude.

ŠKORPIJA S obzirom na to da je u pitanju oblast u kojoj se nijeste isprobali u prošlosti, prihvatate sve kao veliki izazov. Dokazaćete koliko su velike vaše sposobnosti.

STRIJELAC Obuzima vas neraspoloženje jer se bliže dani kada ćete biti primorani da donesete važne odluke. Shvatate da nemate dovoljno mogućnosti da svima pokažete ono što mislite.

JARAC Budite spremni na to da ćete odložiti većinu aktivnosti. Precijenili ste svoje mogućnosti, pa htjeli vi to ili ne, bićete prinuđeni da posao prepustite saradnicima.

Shred

REBUS Snobs Tacit

LAV Vi jeste osoba stvorena za nove projekte, ali ovaj dan nije povoljan za to. Odložite važne odluke, naročito ako upadnete u iskušenje da prekinete saradnju.

DJEVICA Teško je govoriti o nekim stvarima kada vi o sebi nemate visoko mišljenje. Svoju duboku nesigurnost krijete iza maske nezainteresovanog ponašanja.

Rješenje iz prethodnog broja: Popušta libido

VODOLIJA Vaša pedantnost vam ne dozvoljava da stvari ostavljate nedovršene. Broj obaveza u odnosu na vrijeme kojim raspolažete daje sliku haosa.

RIBE Preokupirani ste drugim problemima, pa je ovaj dan za vas kao i svaki drugi. Voljena osoba pokušava da vam saopšti nešto važno, ali vi to ne primjećujete.

Film

Sport

38 •TVprogram 10:06 Serija: Sudbina 10:50 Serija: Kuhinja 11:30 Serija: Vesele sedamdesete 12:06 Serija: Andrija i Anđelka 13:00 Radna akcija 13:50 Paklena kuhinja 14:45 Serija: Kuhinja 15:30 Serija: Brusko 16:10 Serija: Domaćice sa Bosfora 17:00 Serija: Andrija i Anđelka 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Vesele sedamdesete 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Zaljubljeni neženja 20:15 Serija: Sudbina 21:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 22:15 Film: Korki Romano 23:45 Noćni žurnal

PRVA Serija: Vesele sedamdesete, 18.25

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

05:30 Dobro jutro, Crna Goro 10:00 Vijesti 10:05 Sat tv 11:05 Naučnoobrazovni program 12:08 Strani dok. program 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani 13.30 Serija(cfi): Gastronomija kroz umjetnost, r 14.05 Serija: Priče iz XIX vijeka 15.30 Dnevnik 1 16.02 Serija: Tajna starog mosta 17.45 Više od ljeta 19.30 Dnevnik 2 20:05 Hronika filmskog fest., HN 20:35 Priče o Vudstoku 22.45 Dnevnik 3 23:15 Više od ljeta, r

RTCG 1 Serija(cfi): Gastronomija kroz umjetnost, 13.30

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

08:03 Dobro jutro 08:48 City kids M 10:58 City kids M 12:03 Sportisimo CG 12:10 City M 12:34 Premijera 13:15 Izvedi me 14:40 Prvi kuvar Srbije 16:00 Serija: Vila Marija 16:42 Elif 17:12 Turistički magazin 18:00 Info 2 18:20 Serija: Ponovo zaljubljeni 19:13 Serija: Bahar 20:00 Serija: Beskrajna ljubav 21:00 Ljubav i novac 21:45 Paparazzo lov 22:00 Ami G show 00:01 Premijera 00:16 Film: Zbogom ljubavniče 01:53 Film: Šlag na torti

PINK Serija: Ponovo zaljubljeni, 18:20

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Informativa

UTORAK, 8. 8. 2017.

11:35 Alhemija Balkana 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Velika porodica 13:45 TV shop 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:06 Ukusno, a lako 14:07 Serija: Imperija 15:00 Boje dana 15:35 Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Alhemija Balkana 17:25 Imperija 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Pjesma života 20:00 Film 22:00 Vijesti u 10 22.30 Serija: Luter

VIJESTI Serija: Pjesma života, 19.10

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike 07.30 Koncert 08.00 Strani dok. program 09.00 Dječji program 11.00 Serija: Sjaj Pariza, r 12.05 Serija: Tajna starog mosta, r 14.30 Dobar osjećaj, r 15:00 Zdravlje 16.15 Muzika 16.00 Sat tv 16.25 Fleš sport 16:30 Film:Osveta Pink Pantera 18:30 Kulinarska putovanja 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 ABS 21:00 Serija: Sjaj Pariza 22:00 Film:Na tragu Pink Pantera 23.45 VOA – glas Amerike 00:15 Koncert

RTCG 2 Dnevnik 2, 19.30

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•39

UTORAK, 8. 8. 2017.

danas u gradu

TV PrEPOruKa PINK, Film: Šlag na torti, 01:53

REPERTOAR BIOSKOPA

AMITIVIL: BUĐENJE 22:30 BILO JEDNOM U VENECIJI 21:45 DUNKIRK 17:30, 19:30, 21:30 EMOJI FILM 15:00, 17:15, 19:00 GROZAN JA 3 15:15, 16:15, 18:00 MAMURNI KUMOVI 20:45 PLANETA MAJMUNA - RAT 16:30, 22:15 SPAJDERMEN: POVRATAK KUĆI 19:15 STRATON 20:00, 22:00 VALERIJAN I CARSTVO HILJADU PLANETA 15:30, 17:00, 18:15, 19:45, 21:15

Bred, Zik i Džonatan su tri tipična frajera koji traže pravu ljubav - ili bar sjajan seks - u Njujorku. Trio se jednom nedjeljno sastaje u omiljenom restoranu i razmjenjuje intimne detalje svojih osvajanja. Život izgleda prilično lagodan sve dok ne upoznaju pametnu Miu - i shvate da ona izlazi sa svom trojicom istovremeno. Ali kog poželjnog neženju će ona izabrati i hoće li njihova sujeta i prijateljstvo preživjeti njenu odluku?

RTCG 2, Film: Na tragu Pink Pantera, 22.00 Poznati skupocjeni dijamant “Pink Panter” ponovo je ukraden. Taj slučaj uspješno može riješiti jedino inspektor Kluzo. On slijedi tragove koji ga vode u drugu državu, ali pri tom nestaje avion kojim je putovao. Svi su zabrinuti, jer niko ne zna šta se s njim dogodilo, jedino je inspektor Drajfus presrećan što je Kluzo napokon mrtav. Novinarka Meri pokreće niz intervjua sa njegovim bivšim saradnicima i poznanicima kako bi gledaocima otkrila nešto više o tome kakva je osoba bio i u čemu je bila tajna njegovog uspjeha.

KablOVsKE TElEVizijE

rTs 1 0.00 11.15 12.05 12.20 12.30 12.50 13.40 15.15 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.00 20.10 20.40 22.50 00.40

Serija: “Gospođa” Kviz: Potera Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Kuhinja moga kraja Film: “Ovčar” Ovo je Srbija Serija: “Stižu dolari” Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Loto Fudbal: Superkup Fudbal: Real Madrid Mančester Junajted Film: “Talas” Dnevnik

HrT 1 10.05 11.00 11.43 12.00 12.15 12.18 12.25 13.07 13.15 14.10 15.02 15.55 16.42 17.00 17.15 17.55 19.00 20.00 23.15 23.50

Dokumentarna serija Serija: “Pozorište u kući” TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija. “Voli me zauvek” Zaronite s nama Slatka kuvarica U potrazi za svetom Džordž Klark: Čudesne zamisli Serija: “Detektiv Mardok” TV kalendar Vijesti Hrvatska uživo Lijepom našom Dnevnik London: SP u atletici Dnevnik Serija: “Novine”

FOX 08.05 08.30 09.55 12.25 13.15 14.10 15.00 16.25 17.15 18.05 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45 01.40

Simpsonovi Serija: “Štreberi” Serija: “Bouns” Serija: “Fleš” Serija: “Uspavana dolina” Simpsonovi Serija: “Štreberi” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Bouns” Serija. “Bezvremeni” Serija: “Pravi O’Nilovi” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Imperija” Serija: “Poslednji čovek na Zemlji”

sPOrT Klub 1 06.15 Fudbal: Rapid Austrija Beč 08.00 Vesti 08.30 Fudbal: Zenit Spartak 10.10 Premijer liga, najava sezone 11.00 Championship, pregled 11.30 Fudbal: Aves Sporting 13.15 Pregled ruske lige 13.45 Fudbal: Barselona - Šapekoense 15.30 Top tenis 16.00 Vesti 16.30 Program iz studija 17.00 Tenis: VTA Premijer Toronto, prenos 18.30 Tenis: ATP Masters Montreal, prenos 01.00 Tenis: VTA Premijer Toronto i ATP Masters Montreal, prenos 04.00 Tenis: VTA Magazin 04.30 Naskar

MTV adria 08.10 Morning Mix 09.00 10 Biggest Hits Right Now 10.00 Top 10@10 11.00 Rock Chart 11.15 3 From 1 12.00 Shuffle Mix 13.50 City Break Zagreb 14.00 Then & Now 15.00 Summer Festival Report 15.10 Summer Music Hits 17.00 Rock Chart 17.50 3 From 1 18.00 Shuffle Mix 20.00 10 Biggest Hits Right Now 21.00 World Stage V Festival Highlights 2016 22.00 Top 10@10 23.00 Domaći spotovi

SPORT SAOPŠTENJE KARATE SAVEZA CRNE GORE

Ministarstvo sporta bi moglo da nas košta OI Ministarstvo sporta Crne Gore je nedavno saopštilo da ne može da nastavi sufinansiranje Džudo saveza Crne Gore i Karate saveza Crne Gore, pošto ta dva saveza nisu dostavila finansijske izvještaje.DžSCG se oglasio ranije, a sada je to uradio i KSCG saopštenjem, koje prenosimo u cjelosti... “Karate savez je sa velikim iznenađenjem primio tu vijest, jer je dostavio dokumentaciju o utrošku sredstava opredijeljenih za sufinsansiranje programa sportskih subjekata, u dodatnom roku koje je Ministarstvo sporta odobrilo savezima koji nijesu dostavili traženu dokumentaciju. Od Ministrastva sporta smo telefonskim putem dobili poziv da dođemo i usmeno obrazložimo pojedine stavke koje su bile sporne, a odnosile su se na utrošena sredstava u vezi blokade računa od strane hotela iz Igala, uplate bivšem sekretaru KSCG-a u iznosu od 1.000 eura i isplate dnevnica selektorima reprezentacije Crne Gore. Sve ovo se desilo prije izbora novog rukovodstva, ali svaka stavka je bila opravdana i bilo ko da se u tom trenutku nalazio na čelu rukovodstva, postupio bi na isti način. Sredstva koje je hotel iz Igala skinuo blokadom našeg računa preko javnog izvršitelja, su bila opravdano utrošena, jer je Karate Savez koristio usluge pomenutog hotela za boravak i pripreme reprezentacije za takmičenje”, stoji u saopštenju KSCG, u kome se dalje navodi: “Uplata bivšem sekretaru u iznosu od 1.000 eura, odnosi se na otpremninu u iznosu od 1.920 eura koja mu po zakonu pripada i pošto je pokrenut sudski postupak, kojeg bismo sigurno izgubili, u dogovoru sa njim da izbjegnemo plaćanje sudskih troškova, upravni odbor je donio odluku da se otpremina isplati iz dva dijela. Dnevnice selektorima su isplaćene po pravilniku KSCG

i Odlukom Upravnog odbora o visini dnevnica za naše selektore. Naši selektori ne primaju nikakve nadoknade za svoj nesebičan i naporan rad, ne plaćaju im se putni troškovi do Podgorice, a visina dnevnice je, izvinjavamo se selektorima što ovo napominjemo, 15 eura ako imaju plaćen ručak, a u suprotnom 25 eura, a ukupna isplata je bila 75 eura po selektoru. Za sve ovo su nam iz Ministarstva sporta tražili dokumentaciju koja im je dostavljena isti dan i zato nas čudi ova odluka Ministarstva. Karate Savez je od Ministarstva sporta prva sredstva primio 18.04.2017. godine u iznosu od 40.000 eura. Ukupni troškovi KSCG u prvoj polovini ove godine za isključivo sportske aktivnosti kao što su Nacionalna, Balkanska i Evropska prvenstva, licence za sudije i trenere, Zlatna liga, Svjetske igre i turniri u regionu, iznosili su 53.233,94 eura. Iz svega navedenog kako je moguće zaključiti da opredijeljena sredstva nijesu namjenski korištena?”, pitanju se u saopštenju KSCG, a onda poentiraju... “Ako bi ova odluka Ministarstva ostala na snazi, Karate savez bi se našao u veoma teškoj situaciji, jer ne bismo mogli otići na Svjetsko prvenstvo u Španiji, učestvovati na Premijer ligama i raznim turnirima gdje se postiže rejting koji je glavni uslov za kvalifikacije za Olimpijske igre. S obzirom na naše dosadašnje rezultate, realno očekujemo da bi Crna Gora na Olimpijkskim igrama imala predstavnika iz karatea. Morali bismo otkazati organizaciju Balkanskog prvenstva u decembru ove godine gdje očekujemo učešće oko 1.300 takmičara, sudija i drugih službenih lica koji bi proveli četiri dana u Crnoj Gori. Nadamo se da ova odluka nije konačna i da će ministar primiti delegaciju KSCG kako bi još jednom pojasnili cjelokupnu situaciju i našli rješenje na obostrano zadovoljstvo”.

NA DANAŠNJI DAN

1967.

Rođen Branko Brnović! Bivši selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore, te nekadašnji vezista Budućnosti, Partizana, Espanjola i Koma danas proslavlja jubilarni 50. rođendan.

MINISTARSTVO SPORTA CRNE GORE, DŽUDO

NEMA GLEDANJ

Ministarstvo sporta Crne Gore je reagovalo na saopštenje Džudo saveza Crne Gore - odbacuje neistinite navode, bez namjere da se obraćanjem miješa u očigledan raskol koji postoji u Džudo savezu, a koji treba da bude riješen u okviru organa tog saveza. Saopštenje Ministarstva sporta prenosimo u cjelosti... “Ministarstvo sporta se prema svim sportskim subjektima u Crnoj Gori odnosi na strogo profesionalan, fer i korektan način, uz poseban senzibilitet prema obavezama nacionalnih saveza, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Ta se činjenica u slučaju Džudo saveza najbolje ogleda u tome što je baš taj savez na ovogodišnjem javnom konkursu Ministarstva sporta za sufinansiranje programa sportskih subjekata dobio najveću podršku do sada putem javnog konkursa, gotovo dvostruko veću nego u ranijim neolimpijskim godinama i čak 25.000 eura više nego u olimpijskoj 2016. što je najbolja potvrda i pokazatelj pune posvećenosti Ministarstva sporta razvoju i promociji džudo sporta u Crnoj Gori i u tom kontekstu otvorenosti za saradnju sa Džudo savezom Crne Gore”, stoji u obraćanju Ministarstva sporta.

■ DŽSCG JE SAM KRIV

ŠTO SMO RASKINULI UGOVOR

“Dominantan razlog zbog kojeg se Komisija za raspodjelu sredstava sportskim subjektima u 2017.

odlučila na taj iznos Džudo sa- sportskih subjekata za 2017. koje vezu, jeste organizacija Evropsu blagovremeno objavljene na sajtu Ministarstva sporta. Kako skog prvenstva za mlađe seniore koji je bio sastavni dio predložeDžudo savez nije dostavio valjanih programskih aktivnosti Džune dokaze o namjenskom utrošku do saveza. Netačne su i nepotpusredstava, podsjećamo da je Minine tvrdnje Džudo saveza da kako starstvo sporta ostavilo i dodatni su naveli “nažalost, od Ministar- rok u kojem je omogućilo Džudo stva nijesu dobili nikakav odgo- savezu da dostavi potrebne dokavor”, jer je pored novčane, Mini- ze što se nije dogodilo. Jedino što starstvo sporta pružilo Džudo saje Ministarstvu sporta nakon toga vezu i konkretnu organizacionu pomoć, kandidujući predstavnika Ministarstva sporta iz redova visokorukovodnog kadra, za člana počasnog odbora za organizaciju navedenog Evropskog prvenstva, koji je u tom svojstvu već učestvovao na sastanku Džudo saveza”, stoji u saopštenju u kome se dodaje... “U kontekstu navoda koji se odnose na prvi kvartalni izvještaj Džudo saveza, ukazujemo da je obaveza podnošenja kvartalnih finansijskih izvještaja precizirana u Ugovoru koji je Ministarstvo sporta zaključilo sa Džudo savezom o korišćenju odobrenih sredstava po javnom konkursu u kojem su i precizirani datumi u kojima je Džudo savez bio dužan da podnese urednu dokumentaciju, u skladu sa Procedurama o načinu izrade i dostavljanja izvještaja korisnika sredstava po osnovu Konkursa za sufinansirnje programa Nikola Janović, ministar sporta

DŽSCG: POSLIJE EP ZA MLAĐE SENIOR Podrška Evropske džudo federacije (EJU) je ohrabrila čelnike Džudo saveza Crne Gore, pa je generalni sekretar Saveza, Dragan Mrvaljević, izašao sa saopštenjem... “DžSCG je pažljivo i odgovorno gradio dugogodišnju saradnju sa EJU koja je krunisana Evropskim kadetskim šampionatom održanim u Baru 2012. godine, koje je organizovano po najvišim evrop-

skim standardima i ušlo u anale EJU kao najmasovniji šampionat u istoriji. Uspješna organizacija tog događaja je Crnoj Gori omogućila i kandidaturu i dobijanje organizacije Evropskog šampio-

nata za mlađe seniore u novembru ove godine u Podgorici”, stoji u saopštenju u kome se dodaje: “Ovakvi sportski događaji donose ne samo sportske, već i društvene i ekonomske benefite za državu

NAŠ TIKET

UTORAK, 8. 8. 2017.

DNEVNE NOVINE

✓ Real Madrid - Mančester junajted ✓ Maritimo - Fereira ✓ Vitorul - Voluntari ✓ SKA - Anži ✓ Odra - Znojmo

1 1 1 X 2

SAVEZ CRNE GORE I EVROPSKA DŽUDO FEDERACIJA IZDALI SAOPŠTENJA

JA KROZ PRSTE preostalo, jeste da raskine ugovor sa Džudo savezom vođeni isključivo našim glavnim interesom, a to je da novac poreskih obveznika namijenjen sportu bude namjenski utrošen i to za razvoj i afirmaciju crnogorskog sporta”.

■ PIVO, VINO,

VILJAMOVKA...

“Takođe, napominjemo da nijednom klubu, ni savezu nećemo gledati kroz prste, niti ćemo dozvoliti da nenamjensko trošenje novca dodijeljenog putem javnog konkursa prođe nekažnjeno, te ćemo i u ovom, ali i u svakom narednom slučaju, gdje uočimo nenamjensko trošenje novca, iste procesuirati prema nadležnim institucijama. U konkretnom slučaju, sve i kada bismo zanemarili pravdanje javnog novca opredijeljenog Džudo savezu za razvoj džudo sporta potrošenog suprotno konkursnoj dokumentaciji na račune za vodu, struju, viljamovku, pivo, vino, sobnu metlu, grijač kalolifera, silikon žicu, bateriju za kadu i slično, nikako ne smijemo zanemariti najvažniju činjenicu da je većina poslovanja Džudo saveza vođena preko blagajne, dok su plaćanja nacionalnim trenerima, smje-

■ STOJIMO NA

PORUČUJEMO DŽUDO SAVEZU, ALI I SVIM OSTALIM SPORTSKIM ORGANIZACIJAMA DA U MINISTARSTVU SPORTA MOGU IMATI POUZDANOG PARTNERA JEDINO UKOLIKO RADE OZBILJNO I PROFESIONALNO štaja u Crnoj Gori i inostranstvu i slični troškovi u visokim iznosima koji dostižu i do petnaest hiljada eura isplaćivani putem gotovine”, stoji u saopštenju Ministarstva sporta, u kome se još dodaje... “Obrazloženje Džudo saveza bilo je da je troškove hotelskog smještaja u inostranstvu, nemoguće platiti putem bankraskih transakcija, a samim ni Ministarstvo sporta nije u mogućnosti da izvrši kontrolu trošenja tog novca, za razliku od ostalih saveza koji su bankarske transakcije opredijeljenog javnog novca za razvoj sporta vršili preko bankovnih računa koji su naznačeni u konkursnoj dokumentaciji. U kontekstu navoda Džudo saveza da Ministarstvo sporta komunicira sa navedenim savezom putem portala, ističemo da smo sa Džudo savezom o svim aspektima koji se odnose na dopunu finansijskog izvještaja komunicirali putem zvaničnih dopisa u kojima je ukazano na rokove za dostavljanje izvještaja, kao i na segmente izvještaja koji su bili nejasni i kao takvi dodatno dopunjeni i obrazloženi Ministarstvu sporta, o čemu posjedujemo i dokaze”.

RE, ORGANIZOVAĆEMO SP organizatora i zbog toga imaju neupitan javni interes. Zbog toga će DžSCG nastaviti da posvećeno i odgovorno doprinosi razvoju sporta u Crnoj Gori i poslije uspješne organizacije ovog šampionata preduzeti sve korake za dobijanje organizacije svjetskog šampionata u Crnoj Gori, o čemu smo već ostvarili brojne razgovore sa našim uvaženim kolegama iz Svjetske džudo federaci-

Mihal Vahun

je”, stoji u saopštenju koje je potpisao Dragan Mrvaljević, a u kome se poentira... “Smatramo da su odgovoran rad i rezultati, ne samo DžSCG, već i svih posvećenih sportista i sportskih poslenika u crnogorskom džudou, koje naši međunarodni partneri prepoznaju i visoko uvažavaju, najbolji odgovor na sve pokušaje opstrukcije sa kojima se susrećemo”.

RASPOLAGANJU

“I što je još važnije, obavještenje o raskidu Ugovora proslijeđeno je Džudo savezu zvaničnim putem u petak, imajući u vidu da je četvrtak, 3.8.2017. bio posljednji dan za dopunu dokumentacije. Stoga poručujemo Džudo savezu, ali i svim ostalim sportskim organizacijama da u Ministarstvu sporta mogu imati pouzdanog partnera jedino ukoliko je njihovo djelovanje potvrda ozbiljnog odnosa prema opredijeljenom novcu za razvoj sporta, datom sportu, a posebno prema sportistima koji moraju biti njihov prioritet. To što se Ministarstvo sporta zalaže i insistira na poštovanju zakona i kontroli trošenja novca poreskih obveznika namijenjenog sportu, nije napad već odbrana vladinih i interesa države i zato želimo da vjerujemo da će nam Džudo savez biti saveznik na tom putu, koji radeći u interesu džudoa i crnogorskih džudista, radi u krajnjem u interesu države”, stoji u saopštenju, u kome se za kraj dodaje... “Finalno, a imajući u vidu da Džudo savez nije ispunio obavezu iz Ugovora koja se odnosi na namjensko trošenje novca opredijeljenog na javnom konkursu, Ministarstvo sporta, cijeneći značaj Evropskog prvenstva za mlađe seniore kako za promociju džudo sporta tako i Crne Gore, ostaje otvoreno za dalju saradnju u kontekstu organizacije navedenog prvenstva”.

Evropska federacija uz Džudo savez Crne Gore Dragi svi, Ministarstvo sporta Crne Gore je danas objavilo da crnogorska džudo federacija nije ispunila svoje finansijske obaveze i da se u narednom periodu neće finansirati. Sporazum o finansiranju će biti prekinut. Morate razmisliti o prilici da organizaciju Evropskog prvenstva U20 date nekome drugo - tako je glasila anonimna poruka koja je preko mejla iz Crne Gore stigla na adresu Evropske džudo federacije (EJU). Dakle, EJU je javljeno da Crna Gora odustaje od EP za mlađe seniore koje je na programu u novembru. Međutim, potpredsjednik Evropske džudo federacije Mihail Vahun je poručio da se ne obazire na anonimnu poruku i podržao je Džudo savez Crne Gore u organizaciji šampionata Sta-

rog kontinenta... “Mi u potpunosti vjerujemo da Džudo savez Crne Gore i Organizacioni odbor kontrolišu pripreme za Evropsko prvenstvo. Naravno, uz čvrstu podršku Vlade i istaknutih predstavnika političkog i sportskog života Crne Gore. U slučaju da trebate bilo kakvu podršku u ovom neželjenom incidentu, ne ustručavajte se da nas kontaktirate”, izjavio je potpredsjednik EJU Mihail Vahun.

POTPREDSJEDNIK EJU, MIHAIL VAHUN: VJERUJEMO DA DŽUDO SAVEZ CRNE GORE I ORGANIZACIONI ODBOR KONTROLIŠU PRIPREME ZA EVROPSKO PRVENSTVO

POVRATAK U PROŠLOST

DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

GOSPODIN ŽENSKI RUKOMET

Dragan Adžić je među pet najboljih trenera u Evropi što se tiče ženskog rukometa za 2012. godinu - to je na današnji dan odlučila Međunarodna rukometna federacija (IHF). “Gospodin ženski rukomet”, tako je IHF opisao Adžića. Starteg Budućnosti i selektor Crne Gore je tada ušao u odabrano društvo gdje su još bili selektori Norveške Torir Hergeirson, Francuske Olivije Krumbolc, Brazila Morten Subak i Angole Francisko Eduardo. Od njih pet, IHF će glasanjem izabrati najboljeg za 2012. godinu.

SPORT

UTORAK, 8. 8. 2017.

VATERPOLO

Spremio ekipu za Španiju: Veljko Uskoković sa izabranicima na tajm - autu u Beogradu

Herceg Novi domaćin U15 turnira Bazen vaterpolo kluba Jadran Carine, na Škveru, će biti domaćin jakog međunarodnog turnira za igrače 2002. godište i mlađe (U15) - u Herceg Novom se organizuje prestižni turnir koji će trajati od 10. do 13. avgusta, a na kome će naravno učestvovati Crna Gora. Pored naše reprezentacije, na turniru će učestvovati još najveći talenti iz Australije, Hrvatske, Njemačke, Mađarske i Italije. B.T.

RASPORED 17:00 18:30 20:00

10. AVGUST Njemačka - Mađarska Italija - Hrvatska CRNA GORA - Australija

17:00 18:30 20:00

11. AVGUST Australija - Mađarska Hrvatska - Njemačka CRNA GORA - Italija

09:00 10:30 12:00 17:00 18:30 20:00

12. AVGUST Italija - Australija Mađarska - Hrvatska CRNA GORA - Njemačka Australija - Hrvatska Italija - Njemačka CRNA GORA - Mađarska

17:00 18:30 20:00 21:00

13. AVGUST Njemačka - Australija Mađarska - Italija CRNA GORA - Hrvatska Svečana ceremonija

SUSPENZIJA

Sara Erani je dopingovana

Poznata italijanska teniserka suspendovana je zbog korišćenja nedozvoljene supstance - Sara Erani “sklonjena” je na dva mjeseca iz tenisa, nakon što je na doping testu u februaru bila pozitivna na zabranjenu supstancu letrozol. Tu informaciju je saopštila Međunarodna teniska federacija (ITF). Italijanka je suspendovana na dva mjeseca, a kazna joj se računa od 3. avgusta i trajaće do 2. oktobra. Erani, trenutno 98. igračica svijeta, u karijeri je osvojila devet titula u pojedinačnoj konkurenciji i 25 u dublu. Najbolji plasman bio joj je peto mjesto na WTA listi. Sara je, takođe, bila dio reprezentacije Italije koja je osvojila tri titule u Fed kupu. B.T.

VATERPOLO, SP ZA MLADE IGRAČE CRNA GORA NAPADA ŠPANIJU

TRIJUMF DONOSI DRUGO MJESTO I LAKŠEG RIVALA

Poraz od Hrvatske na startu Svjetskog prvenstva, pa ubjedljiv trijumf nad Holandijom, a onda odlučujuća utakmica u borbi za drugo mjesto u grupi B... Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Svjetskom prvenstvu za mlade u Beogradu igra protiv Španije (19:20), a pobjednik iz tog okršaja obezbjeđuje drugu poziciju u grupi i lakšeg rivala u osmini finala. Dakle, pred izabranicima Veljka Uskokovića je prva odlučujuća utakmica na prvenstvu... “Pobjeda nad Holandijom nam je dobro došla, jer smo vratili samopouzdanje i dobili novi energiju poslije poraza od Hrvatske”, vraća se Niko-

GRUPA B

DANAS 16:40 19:20 1. Hrvatska 2. Španija 3. Crna Gora 4. Holandija 5. Japan

Holandija - Japan CRNA GORA - Španija 3 3 2 2 2

3 2 1 0 0

0 0 0 0 0

0 1 1 2 2

6 4 2 0 0

la Moskov na pobjedu protiv “lala” (14:6), te poraz od “kockastih” (9:6)... “Sada nas čeka Španija, počinje ta borba za drugo mjesto koje bi nam značilo, jer bi imali lakšeg rivala u osmini finala. Dan pauze smo iskoristili za odmor i analizu”. Moskov je protiv Holandije postigao šest golova, namjestio je ruku, a njegovi zlatni dodiri će biti prijeko potrebni

WTA, ATP

Danka Kovinić na 123. mjestu Nova WTA lista i novi pad naše teniserke - Danka Kovinić zauzima 123. mjesto na rang listi Svjetske teniske asocijacije, objavljeno je na zvaničnom sajtu te federacije. Novljanka koja ima 22 godine ima 498 bodova, a u odnosu na prethodnu sedmicu “pala” je za jednu poziciju. Na vrhu nije bilo promjena, pa je čelnu poziciju zadržala Karolina Pliškova (6.751 bod), druga je Simona Halep (5.830), a treća Anđelik Kerber (5.626). Među prvih pet su još Gabrinja Mugurusa (5.175) i Elina Svitolina (4.935). Što se tiče muškaraca, u vrhu takođe nije bilo promjena - prvi je Britanac Endi Marej (7.750 bodova) ispred Španca Rafaela Nadala (7.465) i švajcarskih tenisera Rodžera Federera (6.545) i Stena Vavrinke (5.780). Srpski teniser Novak Đoković zauzima peto mjesto (5.325). B.T.

“ajkulicama” protiv “furije”... “Protivnik je kvalitetan. Jasno je da će da bude teško, ali nadam se pobjedi”, jasan je igrač Jadran Carina. Neuspjeh protiv Hrvatske se zaboravio, ali to je bilo malo iznenađenje, pošto je naša mlada selekcija “kockaste” savladala na turniru u Boru prije desetak dana. Da nije bilo tog poraza, Crna Gora bi ovjeravala prvu poziciju protiv Španije... “Jesmo ih savladali tada, ali Svjetsko prvenstvo je nešto sasvim drugo, a prve utakmice su uvijek teže od ostalih. Nismo iskoristili neke šanse i Hrvatska je zasluženo slavila”, podvukao je Moskov. B.T.

SPORTSKI EKRAN ARENASPORT 1 02.00

Hjuston - Čikago Vajt Soks, bejzbol

ARENASPORT 3 20.45 00.15 02.45

Real Madrid - Man. Junajted, fudbal WTA Toronto, ATP Montreal, tenis

SPORTKLUB 2 18.30

Real Madrid - Man. Junajted, fudbal Lanus - Strongest, fudbal River Plata - Guarani, fudbal

SPORTKLUB 1 17.00 18.30

20.45 23.00

ATP Montreal i WTA Toronto,tenis

SPORTKLUB 3 21.00

Rim, plivanje

EUROSPORT WTA Torontol, tenis (ž) ATP Montreal, tenis

15.00 19.45

Binč Bank Tur, biciklizam SP, atletika

UTORAK, 8. 8. 2017.

CrNo-bIJELI DVa mEča bEZ PubLIKE

UEFA donijela odluku, Partizan spremio žalbu Navijači Partizana su protiv Budućnosti i Olimpijakosa u kvalifikacijama za Ligu šampiona kažnjeni zbog ubacivanja predmeta na teren, paljenja pirotehničkih sredstava, rasističkih uvreda... A kazna UEFE glasi: Partizan će naredne dvije utakmice u Evropi kao domaćin igrati bez prisustva publike i

moraće da plati 130.000 eura. Međutim, “crno-bijeli” imaju rok od pet dana - do 12. avgusta - da ulože žalbu, a nadaju se da će ljudi iz Evropske fudbalske federacije popustiti, te da će Partizan imati podršku protiv Videotona u kvalifikacijama za Ligu Evrope (plej-of) 17. avgusta kada Mađari dolaze u Humsku... B.T.

DIJETE ZVEZDE sE Vraća u bEograD

Mijailović mijenja Jovičića Srđan Mijailović

Agresivni 24-godišnji vezista Branko Jovičić koji je igru Crvene zvezde promijenio na bolje će sa terena odsustvovati deset nedjelja zbog povrede metatarzalne kosti (povrijedio ga je eks reprezentativac Crne Gore Nikola Drinčić), pa je sportski sektor vicešampiona Srbije krenuo da mu traži zamjenu... Pričalo se o Aleksandru Ignjoskom, Saši Zdjelaru, ali najrealnija opcija za Zvezdu je Srđan Mijailović! Dijete “crveno-bijelih” i vezista

ruske ekipe Krila Sovjetov želi da se sa 23 godine vrati u Beograd gdje je debitovao sa 17 godina, ali konačnu riječ će da daju Rusi. Krila Sovjetov su izgubila status premijerligaša, zato neće moći da se cjenkaju, pa se očekuje da će biti dovoljno 500.000 eura za povratak Mijailovića na stadion “Rajko Mitić”. A Zvezda ima te pare, pošto je upravo juče prodala Džona Ruiza u Al Faihu (Saudijska Arabija) za pola miliona... B.T.

VaN DaJK PrEDao ZaHTJEV Za TraNsFEr

Ko će ugrabiti najskupljeg defanzivca u istoriji fudbala

Virdžil van Dajk je predao upravi Sautemptona zvaničan zahtjev za transfer, a to znači samo jedno 26-godišnji Holanđanin bi mogao da postane najskuplji defanzivac u istoriji engleskog fudbala, po-

što “sveci” za njega traže 80 miliona eura. Za holandskog štopera se interesuju Liverpul, Čelsi, Mančester siti i Everton. Sad je samo pitanje ko je spreman da zavuče duboko ruku u džep... B.T.

sport

barsELoNa Na Pragu VELIKog PoJačaNJa

Kutinjo hoće u Barsu, ali na prijateljski način Sjajni Brazilac Nejmar je prošlost Barselone, a njegov sjajni zemljak bi mogao da bude budućnost - prva zvijezda Liverpula Filipe Kutinjo želi da pređe na Nou Kamp, ali bi volio da transfer sa Enfilda u Kataloniju bude - džentlmenski. Dobro obaviješteni izvori Skaj Sporta tvrde da 25-godišnji Brazilac navija da transfer bude realizovan na prijateljski način, pošto ne želi sukobe na relaciji Liverpul - Barselona. Navodno, Kutinjo neće zahtijevati transfer, ali je čelnicima “redsa” poručio da hoće samo u Barselonu, te da ga nijedan drugi klub ne zanima. Skaj Sport saznaje da Barselona više nije kontaktirala Liverpul otkako im je odbijena prva ponuda od 80 miliona eura, prije tačno 19 dana. Međutim, novi napad Barse će uslijediti, vjerovatno težak 100 miliona eura, jer je predsjednik Blaugrane Đozep Marija Bartomeu, poručio da će klub potrošiti svu zaradu od transfera

13 Nejmara u PSŽ. A to je 222 miliona zelenih novčanica... “Znali smo da postoji mogućnost da Nejmar ode. Zato smo mu i podigli otkupnu klauzulu. Sada tražimo zamjene i

Dobro obaviješteni Skaj sport je objavio da Kutinjo hoće samo u Barselonu, ali da ne želi sukobe na relaciji Barselona Liverpul prilikom pregovora

golovA JE PostigAo KUtinJo nA 31 UtAKMici U PrEMiJEr ligi ProšlE godinE

kako god da se završi sve ovo na kraju, mislim da je Barsa odlično prošla. Da je Nejmar ostao, imali bismo top igrača u timu, a pošto je otišao sada imamo puno novca u kasi”, rekao je Bartomeu na druženju sa navijačima. Kutinjo je prva meta, ali Barselona neće na tome stati... “Novac koji smo zaradili od Nejmara potrošićemo mudro. Iskoristićemo ga da unaprijedimo klub, a samim tim smo u dobroj poziciji da ozbiljno pojačamo sadašnji tim. Sljedeće sezone neće biti trozupca, ali zato možemo sada da pričamo o timu. Dovešćemo pojačanja, Semedo je samo prvi, biće ih još”, poručio je Bartomeu. B.T.

SPORT

UTORAK, 8. 8. 2017.

MILOŠ ANTIĆ

IZ SKOPLJA

SPEKTAKL NA OBALI VARDARA REAL MADRID I MANČESTER JU

KRALJ I ĐAVO Vjerovatni sastav Real Madrida Navas - Karvahal, Ramos, Varan, Marselo Modrić, Isko, Kazemiro, Kros - Bejl (Ronaldo), Benzema

a jednoj strani prvak Evrope sa svim svojim zvijezdama (i Ronaldom, koji se iznenada pojavio u avionu, suprotno najavama), na drugoj super pojačani osvajač Lige Evrope - Real i Mančester večeras u Skoplju, na našminkanoj areni Filip II, otvaraju sezonu evropskog fudbala.

Utakmica Superkupa na obali Vardara - između trostrukog osvajača ovog trofeja, kraljevskog kluba (dva

MEĐUSOBNIH DUELA ODIGRALI SU REAL I MANČESTER - ČETIRI PUTA JE SLAVIO KRALJEVSKI KLUB, DVA PUTA CRVENI ĐAVOLI, DOK JE ČETIRI PUTA BILO NERIJEŠENO

puta poraženi u finalu) i crvenih đavola koji su 1991. kao pobjednici Kupa kupova bacili na koljena Crvenu zvezdu (takođe dva poraza u finalu) - obećava spektakl. Uostalom, rijetko kada se dešavalo da baš ovakva dva giganta biju bitku za prvi evro trofej u sezoni. Kada tačno u 20.45h italijanski arbitar Đanluka Roki dune u pištaljku i označi početak spektakla - ispisaće se istorija. Za Skoplje, Makedoniju, ali i za Real i Mančester. Za fudbal uopšte... “Put do Kijeva za nas kreće iz Skoplja”, poručuje Zinedin Zidan, dajući svima do znanja da merengesi razmišljaju da ponovo idu do kraja - treći put uzastopno. “Če-

ka nas velika utakmica, veliki rival, ali mi smo Real i razmišljaćemo isključivo o pobjedi”. Trofejni strateg kraljevskog kluba svjestan je da njegov tim mora mnogo bolje nego u pripremnom periodu. “Ne mogu biti zadovoljan ni igrom ni rezultatima, ali

se nadam da ćemo kao i svih ovih godina biti najbolji kada je najpotrebnije”, riječi su francuske legende. A specijalni motiv protiv Madriđana imaće Specijalni - Žoze Murinjo. Tri (ne) uspješne godine (titula i Kup kralja) proveo je na Santjago Bernabeu.

227 ZEMALJA GLEDAĆE DIREKTAN PRENOS IZ SKOPLJA ZA CRNU GORU PRAVO PRENOSA IMAJU TV ARENASPORT I SPORTKLUB

ON će biti u centru pažnje: Kristijano Ronaldo biće najveća prijetnja za svoj bivši klub - za Mančester je igrao šest godina, postigavši 84 gola na 196 utakmica. U Realu je međutim postao ubica golmana i jedan od najboljih svih vremena: na 265 utakmica postigao je 285 golova

UTORAK, 8. 8. 2017.

SPORT

REAL M. - MANČESTER J. 20:45h

UNAJTED VEČERAS IGRAJU ZA PRVI EVROPSKI TROFEJ U SEZONI

O OČI U OČI Vjerovatni sastav Mančester junajteda De Hea - Valensija, Smoling, Lindelof, Blind - Erera, Matić, Pogba - Mkhtarijan, Mata, Lukaku.

DA LI STE ZNALI? Za pehar Superkupa od 1973. do 1998. godine (ne računajući 1984, 1986. i 1991. kada se zbog političkih razloga igrao jedan meč i 1974, 1981. i 1985. kada se nije igralo uopšte) igrale su se dvije utakmice i to između pobjednika Lige/Kupa šampiona i Kupa pobjednika kupova. Od 1998. igra se samo jedan meč (između pobjednika LŠ i Kupa UEFA, sada LE), a domaćin je sve do 2012. godine bio stadion Luj II u Monte Karlu. Od 2013. pa do danas UEFA je odlučila da promoviše fudbal širom Starog kontinenta - tako smo preko Praga, Kardifa, Tbilisija, Trondhajma, stigli do - Skoplja. Naredne godine Superkup se igra u Talinu. “Igrati protiv prvaka Evrope znači da smo se vratili u elitu, na mjesto gdje Mančester mora uvijek da bude”, poručio je portugalski stručnjak, koji će se pr-

vi put od kada je najuren iz Madrida (prije četiri godine) susresti sa bivšim klubom. “Ovo je novi Mančester, nova generacija i pred nama je velika šansa da pozitiv-

nu kampanju počnemo već večeras”. Sa super pojačanjima Lukakuom, Matićem, te trofeja gladnim De Heom, Pogbom, Matom, Ererom... “Samo se nadam da će timu koji dobije biti dopušteno od doping kontrole da proslavi pobjedu”, pecnuo je Murinjo UEFU koja je tandem štopera Erik Bejli-Fil Džons kaznila zbog odbijanja doping kontrole nakon osvajanje Lige Evrope. “Želimo u svakom slučaju da uživamo u ovom momentu, čeka nas najjači mogući rival, ali pokušaćemo da dobijemo, naravno. Iako je razlika između osvajača Lige šampiona i Lige Evrope velika”, prebacio je iskusni Portugalac pritisak na Real uz opasku ka bivšem klubu. “Pokušaćemo da kupimo Bejla - ako ne bude u timu večeras, znači da Real ne računa na njega i da razmišlja da ga proda”.

3 FAN ZONE (ZA ONE KOJI NEMAJU ULAZNICE) PRIPREMLJENE SU U SKOPLJU - NAVIJAČI MANČESTERA BIĆE SMJEŠTENI KOD KUĆE MAJKE TEREZA U CENTRU, FANOVI REALA NA TRGU FILIP II MAKEDONSKI, DOK JE ZONA ZA ONE NEUTRALNE NAPRAVLJENA NA GLAVNOG GRADSKOM TRGU - MAKEDONIJA

SPORT

UTORAK, 8. 8. 2017.

CRNOGORSKI REPREZENTATIVAC

CFL VREMEPLOV ⌦ Uroš Radulović

Perutović

MLADOST

D. Vučić 27’

D. Mustur M. Radulović B. Popović V. Lončar A. Šofranac M. Lakić D. Vučić (79. M. Jovanović) R. Petrović M. Đurišić (74. Đ. Krkeljić) V. Savićević (57. M. Rašović) E. Seratlić

PETROVAC

SEZONA 2010/11 10. KOLO

LOVĆEN

P. Velimirović N. Čelebić A. Mikijelj N. Mihailović D. Popović S. Graovac M. Radović M. Raičević (46. V. Barać) B. Kacić B. Milić (83. J. Muhović) L. Rotković (85. I. Čarapić)

M. Radulović S. Ćetković M. Stanojević (55. V. Kolinović) Z. Adrović (78. V. Radunović) D. Bogdanović I. Jablan M. Stevović A. Kaluđerović (65. B. Radović) A. Pejaković M. Radišić M. Radunović

L. Rotković 53’

PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Sudija: Ranko Spasojević. Pomoćnici: Milutin Đukić i Vujadin Jovićević.

OFK BAR

Pokorili su “plavi” Pljevlja i vratili se na sami vrh tabele! U derbiju kola Budućnost je pod Golubinjom srušila Rudar 2:0, a mrežu aktuelnog šampiona su tresli Blažo Perutović i Nenad Brnović. Mogren je golom Marka Ćetkovića preskočio Lovćen (0:1), a Sutjeska je lako, golovima Boža Mar-

ZETA

A. Dacić M. Ceklić B. Begović M. Jovanović D. Bubanja M. Pepđonović M. Vuković (72. E. Čindrak) A. Kovač M. Nikezić (85. B. Kalezić) N. Gačević D. Milić (64. D. Jovančov)

S. Ivanović M.M. Radulović (75. B. Došljak) V. Boljević M. Kaluđerović M. Zlatičanin A. Lađić (55. J. Simović) Z. Peličić G. Petrović K. Krstović (56. P. Orlandić) G. Burzanović Ž. Korać

BAR - Stadion: Topolica. Sudija: Jovan Kaluđerović. Pomoćnici: Miloš Asović i Blažo Bogdanović.

kovića i Andrije Pejovića, pobijedila Mornar 2:0. Na Topolici nije bilo golova, jer su Bar i Zeta igrali 0:0, a podjela bodova je viđena i na Starom aerodromu gdje su koplja ukrstili Mladost i Petrovac (1:1). Tuzani su u svom dvorištu obezbijedili važna tri boda za opstanak - Dečić je pobijedio Grblja 2:0 golovima Senada Krnića i Borisa Grbovića.

MOGREN

SUTJESKA

M. Ćetković 61’

MORNAR

B. Marković 42’, A. Pejović 61’

I. Janjušević L. Pejović R. Batak J. Simović D. Božović A. Mirković V. Tatar P. Grbić (88. A. Nuhi) I. Matić (80. B. Božović) M. Ćetković (90. D. Ćulafić) V. Gluščević

B. Lakićević M. Durutović D. Dževerdanović N. Dževerdanović D. Vuković B. Bulajić A. Pejović K. Zvicer (76. S. Banda) D. Međedović (71. M. Kasalica) D. Bulatović B. Marković (84. M. Spasojević)

Z. Banović Ž. Tomašević (71. I. Mašanović) Z. Vuković B. Dopuđ (46. S. Hamidović) I. Lalević M. Vraneš D. Nenezić M. Bokan M. Metović (82. U. Milošević) Đ. Vojvodić E. Čekić

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Sudija: Predrag Radovanović. Pomoćnici: Srđan Korać i Veselin Đuranović.

DEČIĆ

GRBALJ

E. Đoković N. Padović M. Nelević D. Đukić (87. N. Rogošić) B. Grbović D. Ramović E. Đoković N. Šofranac Ezeh (64. S. Krnić) R. Pepić E. Lekić (70. V. Camaj)

Lj. Đurović A. Simunović (46. N. Bošković) N. Skopljak D. Kajević V. Martinović B. Golubović I. Radusinović N. Radulović I. Bošković N. Vasić Z. Dragićević (32. J. Souto) (71. B. Janković)

B. Grbović 28’, S. Krnić 78’

TUZI - Stadion: Tuško polje. Sudija: Darko Kovačević. Pomoćnici: Danijel Dević i Vladan Todorović.

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Sudija: Željko Radunović. Pomoćnici: Jovica Tatar i Slavko Milošević.

RUDAR

BUDUĆNOST

M. Mijatović P. Ranđelović I. Francišković N. Useni I. Jovanović (70. M. Mrdak) P. Brnović (57. M. Jovanović) N. Sekulić (76. F. Idrizović) M. Bojović V. Bojić B. Ivanović B. Igumanović

M. Dragojević Đ. Đikanović N. Brnović (83. L. Tiodorović) P. Vukčević M. Radulović S. Mazić B. Perutović D. Bošković A. Kudemor (63. J. Nikolić) I. Vuković R. Golubović (46. D. Ajković)

B. Perutović 51’, N. Brnović 69’

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Dragan Vujović i Miloš Radulović.

⌦ Uroš Radulović

oš jedan veliki transfer za Crnu Goru, naš fudbal, prije svega reprezentaciju - poslije prelaska Adama Marušića u Lacio, pravu stvar ovog ljeta je napravio i Sead Hakšabanović! Mladi crnogorski as je potpisao za Vest Hem junajted! Na sajtu “čekićara” iz Londona je sinoć postavljena informacija kako je 18-godišnji talentovani fudbaler potpisao petogodišnji ugovor! Odmah nakon potpisa uslijedilo je slikanje u novoj opremi, upoznavanje sa trenerom Slavenom Bilićem i intervju u kojem je sada već bivši fudbaler Halmstada otkrio svoje prve impresije dolaskom u kultni engleski klub.

3 MILIONA EURA JE VEST HEM PLATIO HALMSTADU ZA HAKŠABANOVIĆA.

“Sve se desilo veoma brzo. Čuli smo da me traže, pa sam bio zainteresovan da vidim kakav je plan, šta klub može da mi ponudi i veoma sam zadovoljan svim šta sam čuo i vidio”

“Veoma sam srećan što sam ovdje - san je postao java. Vest Hem je veliki klub i stvarno je prelijep osjećaj biti ovdje”, poručio je na predstavljanju Hakšabanović, treći fudbaler koji je igrao za Halmstad i Vest Hem (prije njega dres “čekićara” su nosili Fredrik Ljunberg i Niklas Aleksanderson). Na veb stranici kluba iz

UTORAK, 8. 8. 2017.

sport

SEAD HAKŠABANOVIĆ POTPISAO ZA VEST HEM

San je poStao java!

15 godina je imao Hakšbanović kada je debitovao za Halmstad. on je najmlađi debitant u istoriji pomenutog švedskog kluba. istočnog Londona nije precizirano za koju sumu novca je Hakšabanović napravio svoj najveći transfer u dosadašnjoj karijeri. Ipak, direktor Halmstada Toni Karlson je za švedske medije rekao da se radi o sumi od tri miliona eura. “Sve se desilo veoma brzo. Čuli smo da me traže, pa sam bio zainteresovan da vidim kakav je plan, šta klub može da mi ponudi i veoma sam zadovoljan svim šta sam čuo i vidio”, poručio je mladi fudbaler koji je odigrao 58 utakmica u dresu Halmstada. Crnogorska javnost je Seada Hakšbanovića upoznala 10. juna kada je Crna Gora u kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo pobi-

jedila Jermeniju u Podgorici (2:1), a nadareni ofanzivni vezista dobio šansu u posljednjih desetak minuta. Stručni štab “hrabrih sokolova” je hvalio nadarenost Hakšabanovića koji je prošao sve mlađe kategorije reprezentacije Švedske, bio projektovan da iga za “A” tim, ali na kraju se opredijelio za državu u kojoj mu je rođen otac. “Ja sam ofanzivac. Volim da driblam, šutiram, ali isto tako i da vrijedno radim za tim. Sada želim da se maksimalno fokusiram i pokažem šta znam”, dodao je Hakšabanović, peto pojačanje Vest Hema u ljetnjem prelaznom roku (prije njega su stigli Havijer Čičarito Ernandez, Marko Arnautović, Džo Hart i Pablo Zabaleta). Biće interesantno vidjeti kakvu će Hakšabanović imati ulogu u prvoj sezoni na Olimpijskom stadionu Londonu. Konkurencija u veznom redu je jaka, ekipa je prošla glavni dio priprema, ali Bilić će sigurno pružiti šansu momku kojeg su engleski mediji opisali kao crnogorskog vunderkida. “Veoma sam motivisan i optimističan. Gledao sam nekoliko utakmice Vest Hema prošle sezone - tim ima odlične igrače i fenomenalne navijače”.

7. balkanac je Hakšbanović u dresu vest Hema, a prvi crnogorac. Fudbaleri iz eks jugoslavije koji su nastupali za “čekićare” su slaven bilić, mladen petrić, davor šuker, igor štimac, nikica jelavić i saša ilić (golman).

Da lI STe ZnalI? Crnogorski fudbaleri koji su do sada igrali u Engleskoj su: Ante Miročević, Nikola Jovanović, Stevan Jovetić, Stefan Savić i Elsad Zverotić.

Postigao gol protiv bivšeg kluba: Stojković na meču protiv Čukaričkog

FILIP STOJKOVIĆ IGRA U DOBROJ FORMI

Vodim kapitena na ručak Tri utakmice, tri pobjede bez primljenog gola - očigledno je da Crvena zvezda igra u sjanoj formi, a jedan od boljih u crveno-bijelom dresu je i Filip Stojković. Crnogorski reprezentativac se prije početka nove sezone Superlige vratio u svoj matični klub i kod Vladana Milojevića igra kao preporođen nakon neslavne epizode u Minhenu 1860. Svoju fenomenalnu formu je potvrdio i pogotkom u nedjelju protiv Čukaričkog (3:0), kluba u kojem se igrački afirmisao... “Veoma nam je bitna ova pobjeda, ovo nam je neka vrsta potvrde poslije pobjede nad Spartom, jer je prošlo jako malo vremena od tog susreta. Nismo primili gol, što me zaista mnogo raduje. Za to je zaslužna čitava ekipa, počevši od napada-

ča, ali moram da istaknem i nas četvoricu u posljednjoj liniji, mislim da smo odradili dobar posao”, rekao je Stojković koji je u dvomeču sa praškom Spartom u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope igrao životne utakmice. Prvi gol u dresu Zvezde 24-godišnji defanzivac je postigao na asistenciju Nenada Milijaša - pogodak je posvetio povrijeđenom Branku Jovičiću koji će “crvenobijelima” mnogo nedostajati protiv Krasnodara u posljednjem kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. “Zaista sam presrećan, dao sam prvi gol i to na našem stadionu, pred našim navijačima. Ovaj osjećaj ne može da se opiše. Moraću da vodim kapitena na ručak da mu zahvalim”, rekao je Stojković. U.R.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nikola PreleVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Nataša PAjOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEjOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: jelena BOLjEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIjUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip jOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Luka Bar: uspješno poLugodište

Rast pRetovaRa 70, a pRihoda 23 odsto

U Luci Bar za prvih šest mjeseci ove godine značajno je povećan obim posla. Zabilježen je rast pretovara od 70 odsto i rast prihoda od 23 odsto. Zadovoljni podacima, iz Odbora direktora konstatovali su da je to trend koji treba nastaviti,

uzimajući u obzir i sve predstojeće izazove za uspješno poslovanje. Juče je, kako prenosi portal Barinfo, održana sjednica Odbora direktora Luke Bar, na kojoj je bilo riječi o aktivnostima i planovima u ovom preduzeću ostvare-

nim rezultatima poslovanja za šest mjeseci ove godine i tehničko-tehnološkom stanju sredstava i opreme. Odborom direktora predsjedavao je prof. dr Anđelko Lojpur, a sjednici je prisustvovao i novi izvršni direktor Zarija Franović.

neoBična avantura rumuna

Preplivaće Dunav od izvora do ušća Rumun Avram Janku koji već 48 dana pliva Dunavom, od planine Švarcvald, sa željom da za 60 dana od dana polaska prepliva cio njegov tok do sliva u Crno more, juče je stigao na novosadski Štrand. U ovu avanturu upustio se 20. juna kada je ušao u

ekoLoški incident u pLavu

MRtva divljač na obali liMa

Lim je ovih dana je na udaru nesavjesnih građana, koji kao da su riješili da unište ovu prirodnu ljepotu. Poslije ispuštanja krvi i fekalija, juče su se na FB stranici Podgorički vremeplov pojavile slike mrtve divljači u blizini Plava. Valja napomenuti da

se nizvodno od ovog mjesta u mjestu Rasovo kupaju djeca, a ovaj ekološki incident može uzrokovati kod djece i kožna oboljenja, kao i druge posljedice po zdravlje, obzirom da je zbog vrućina u na limska kupališta izašao veliki broj Bjelopoljaca.

Bez goriva

Pokreće ga sunce Egipatski studenti inženjerstva napravili su električni automobil na tri točka koji se napaja pomoću solarne ploče koja se nalazi na krovu. Vozilo je minijaturno i napravljeno je za jednu osobu. Automobil može razviti brzinu od 54 kilometara na sat i košta samo 800 dolara. Tim još usavršava ovaj prototip i pokušava prikupiti finansijska sredstva kako bi počelo masovna proizvodnja.

no coMMent

Dunav u podnožju Švarcvalda, a od tada je, plivajući prošao kroz Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku i Hrvatsku, sa željom da prepliva cio njegov tok u dužini od 2.860 kilometara za 60 dana i uđe u Ginisovu knjigu rekorda.