Dnevne novine 5. jun 2017. by Dnevne Novine

MARKOVIÄ† U VAĹ INGTONU

INTERVJU: PROFESOR FPN U BEOGRADU DR ILIJA VUJAÄŒIÄ†:

Od danas 29. Ä?lanica NATO saveza

Crna Gora ima ĹĄansu da se okupi oko jednog identiteta

â– 4 5 14 â–

â– 2 3

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017. BROJ 1777 GODINA VI

DIREKTOR FONDA PIO DUĹ AN PEROVIÄ†:

Na penzije se vratilo 340 Ĺžena, primiÄ‡emo sve nazad SPECIJALNO TUĹ˝ILAĹ TVO PRIVODI KRAJU IZVIÄ?AJ

Tereni na Jazu koĹĄtali opĹĄtinu dva miliona eura â– 13

ZA NAJBOLJE PONUDE:

1.030

430

503 370

PROSJEÄŒNE PLATE U REGIONU â– 6 7

SLOVENCI NA ÄŒELU, SLIJEDE HRVATSKA I CRNA GORA

â– 15 ZLATAN STIPIĹ IÄ† GIBONNI ZA DN

â– 13

405

750

Pjesme vrijede viĹĄe od novca i jaÄ?e su od podjela â– 28 29

marketing@dnovine.me

ODLOĹ˝EN GLAVNI ODBOR SNP

SrÄ‘an MiliÄ‡ predsjednik partije do daljnjeg â– 2 3

+382 77 300 104

POlitika

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

otkazana sjednica glavnog odbora snp

Srđan Milić predsjednik partije do daljnjeg

Milić

Sjednica Glavnog odbora Socijawlističke narodne partije na kojoj je trebalo da bude konstatovana ostavka predsjednika Srđana Milića, otkazana je na zahtjev 15 predsjednika opštinskih odbora Socijalističke narodne partije, saopšteno je iz SNP-a. Branko Ivanović koji, kako se navodi, kao najstariji član Glavnog odbora, obavlja funkciju predsjedavajućeg, otkazao je sjednicu Glavnog odbora zakazanu za sjutra. Zahtjev za otkazivanje sjednice uputili su pred-

sjednici SNP-a Podgorica, Pljevlja, Cetinje, Plužine, Mojkovac, Rožaje, Šavnik, Plav, Gusinje, Andrijevica, Bar, Budva, Danilovgrad, Kotor i Tivat. Srđan Milić podnio je 25. maja ostavku na mjesto predsjednika SNP-a a ostavka je trebalo da bude konstatovana na sjednici Glavnog odbora u ponedjeljak, 5. juna. Međutim, uz obavještenje da se sjednica Glavnog odbora otkazuje, u pismu predsjednika 15 opštinskih odbora SNP-a upućenom Srđanu Miliću navodi se

danas u vašingtonu predajemo ratifikacione instrumente za č

Crna Gora ulazi u društv

⌦ Jovana Đurišić

Marković i Tilerson

Ceremoniji, koja će biti upriličena u Stejt departmentu, prisustvovaće premijer Duško Marković, i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Dokument – instrument pristupa predaće u ime Crne Gore ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. Ovim činom, Crna Gora zvanično se pridružuje savezu najmoćnijih država i postaje članica NATO Alijanse. Predsjednik Vlade Duško Marković će se tokom boravka u Vašingtonu sastati sa potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Majkom Pensom. To će, kako navode iz Vlade, biti prilika da se još jednom potvrdi američka podrška Crnoj Gori.

■ BASTION MEĐU-

NARODNOG MIRA

“Kao što je predsjednik Tramp rekao, NATO je bastion međunarodnog mira i bezbjednosti gotovo 70 godina. Ovaj događaj predstavlja kulminaciju dugododišnjeg napora crnogorske vlade i naroda da se pridruže evroatlantskoj zajednici nacija. Članstvo Crne Gore u NATO-u doprinijeće većoj integraciji, demokratskim reformama, trgovini, bezbjednosti i stabilnosti sa svim njenim susjedima”, navodi Stejt department.

Takođe dodaju da crnogorsko članstvo potvrđuje drugim aspirantima da vrata NATO-a “ostaju otvorena za one zemlje koje su spremne i sposobne da sprovedu neophodne reforme da bi ispunile visoke standarde NATO-a i da prihvate rizike, odgovornosti, kao i benefite članstva”. I ispred sjedišta NATO-a u Briselu uveliko teku pripreme za ceremoniju formalnog prijema Crne Gore u Alijansu. Postavljena je bina, a jarbol za crnogorsku zastavu već ranije je rezervisan. Uvertira za taj veliki dan za našu zemlju, biće upravo današnji sastanak. Konačno, u srijedu 7. juna, u novom sjedištu NATO-a u Briselu, na jarbolu će se zavijoriti zastava Crne Gore - 29. članice najmoćnijeg Saveza

Foto:

ut Crne Gore prema članstvu u Alijansi započet 29. novembra 2006, pristupanjem Partnerstvu za mir, završava se danas predavanjem ratifikacionih instrumenata u Vašingtonu.

Nakon ulska u NATO Crna Gora očekuje pridruživanje i Evropskoj uniji

današnjice. Na nedavno održanom samitu u Briselu, Crna Gora je, iako na pedalj od članstva učestvovala kao punopravni član ove vojne zajednice. Generalni sekretar Stoltenberg srdačno je Crnoj Gori poželio dobrodošlicu, iskazujući zadovoljstvo što će naša zemlja biti za stolom sa najmoćnijim zemljama današnjice.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

da je jasno, da se „ogromna većina članstva SNP, kao i članova opštinskih i državnih organa partije ne slaže sa Milićevom odlukom da podnese ostavku“. „Svjesni smo, takođe, da kod Vas ne postoji pojam neopozive i opozive ostavke, nego ostavka znači upravo to, jer ste vi bili i ostali čovjek, i nikada nijeste kalkulisali s takvim stvarima, za razliku od nekih koji su se zaklinjali da neće biti na nekim funkcijama, a zatim ih trčeći dohvatili i ponijeli ih sa sobom iz SNP-a kao prćiju.

Polazeći od toga što ste i sami izjavili u medijima da ne idete iz SNP, te da ste uvijek insistirali na dogovorima pozivamo Vas da u ovom slučaju postupite u skladu sa onim što ste radili svih ovih godina na čelu SNP-a, a to znači da uradite ono što je najbolje za SNP“, navodi se u pismu podrške Miliću. Statutom SNP, kako navode, propisano je da nakon konstatacije ostavke Predsjednika SNP, Glavni odbor određuje člana Izvršnog odbora Glavnog odbora za predsjedavajućeg Glavnog

VO MOĆNIH Uskoro će biti 29 saveznika dok se pripremamo za prijem Crne Gore kao najnovije članice. Velika mi je čast da danas poželim dobrodošlicu crnogorskom premijeru Markoviću u našu evroatlantsku porodicu. Dobro došla, Crna Goro!”

■ NATO

STRATEŠKI CILJ

Obnovom nezavisnosti 2006. godine, naša zemlja je kao strateški cilj odredila pristupanje Evropskoj uniji i NATOu. Zvanični odnosi Crne Gore i NATO-a počeli su 29. novembra 2006. godine, pozivom Crnoj Gori da pristupi Partnerstvu za mir. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je potpisao Okvirni dokument Partnerstva za mir 14. decembra 2006. u Briselu. Ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Briselu 2. decembra 2015. donijeli su odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori da postane članica Alijanse i otpočne pristupne pregovore. Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO članica, 19.

odbora i Izvršnog odbora, koji rukovodi sjednicama. Poručuju Miliću sljedeće: „Mi od Vas tražimo samo da prihvatite da kao član IO GO, Vi budete određeni za predsjedavajućeg GO i IO GO, jer samo Vi možete vašim autoritetom i pravednim i objektivnim postupanjem tokom trajanja unutarpartijske procedure omogućiti da se ta procedura sprovede na način saglasan sa Statutom“, navodi se u saopštenju. A da li će ostavka Milića ikad biti prihvaćena, ostaje da se vidi. Sa jedne od ranijih sjednica GO SNP

ČLANSTVO U NATO ALIJANSU

Dokument – instrument pristupa predaće u ime Crne Gore ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. Ovim činom, Crna Gora zvanično se pridružuje savezu najmoćnijih država i postaje članica NATO Alijanse

POLITIKA

Spremni da odgovorimo obavezama

Dobrodošlicu Crnoj Gori u društvo moćnih nedavno su uputili i susjedi. “Još malo ste punopravna članica. Drago mi je što ste za istim stolom”, saopštila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Premijer Duško Marković je na samitu naglasio da je Crna Gora spremna za članstvo. “Crna Gora je spremna i sposobna da odgovori obavezama koje proizilaze iz članstva u NATO. Ovo je veliki dan za Crnu Goru”, rekao je tada premijer. maja 2016, uz prisustvo delegacije iz Crne Gore koju je predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović, potpisan je Protokol o pristupanju od strane članica NATO-a, koji je potom proslijeđen na ratifikaciju parlamentima svih 28 zemalja Alijanse. Proces ratifikacije Protokola o pristupanju počeo je u državama članicama Alijanse u junu 2016. Island je prva država koja je ratifikovala Protokol o pristupu Crne Gore NATO-u 8. juna 2016. godine, tačno deset godina pošto je Island, takođe kao prva država, priznao Crnu Goru. I crnogorska Skupština jednoglasno je usvojila Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora 28. aprila 2017. godine.

POSLANIK DPS A MIODRAG VUKOVIĆ OCJENJUJE

Opozicija u slobodnom padu Poslanik DPS-a Miodrag Vuković, gostujući u emisiji „Živa istina“, detaljno objašnjava šta mu se dešavalo kao personi non grata u Rusiji, prilikom neformalnog pritvora. Maltretiran, istina, kaže nije bio. Ali je naišao na verbalnu blokadu tamošnjih službenika. “Naišao sam na potpuno ignorisanje. Do kraja mi niko ništa nije rekao. Samo sam naišao na rečenicu da će me vratiti u Crnu Goru“, dodaje on. Kako napominje, nije čak ni bio upitan da li ima zdravstvenih problema. “Rečeno im je, a nijesu reagovali. Nakon sat su mi donijeli torbu sa lijekovima, ali nijesam imao vode“, tvrdi Vuković. Na pitanje da li se ćutanje opozicije o tom događaju može u stvari protumačiti kao revanšizam za skidanje imuniteta liderima DF-a, Vuković odgovara – sve je moguće. “U ovoj perverznoj političkoj situaciji koju nameće ta takozvana nacionalistička opozici-

Vuković ja pojačana još takozvanijom demokratskom opozicijom. Ja među njima razliku ne vidim. Ni u programskom planiranju, ni u njihovom ponašanju. Sve je jedan veliki nesporazum među njima i mislim da su u velikom slobodnom padu“, navodi on. Vuković takođe ističe da nije imao osjećaj nelagode kada je u Skupštini izglasavao nepovjerenje Mandiću i Kneževiću. “Zašto bih imao? Ne radi se

o tome da mi sudimo kao parlament. Ljudi koji su u parlamentu ga ne poznaju i misle da je Tuška pijaca. Oni koji poznaju procedure, koji su sjedjeli na mjestu spikera, namjerno su namještali procedure u posljednje tri godine da bi promovisali ono što je parlamentarni udar. Potpuno smo degradirani, jer ja sam protestovao i bio u manjini, a narod mi je rekao da pripadam većini“, zaključio je Vuković.

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA PREDSTAVILA DOKUMENT

Okupljaju progresivne snage Socijaldemokratska partija predstavila je juče Manifest za okupljanje progresivnih snaga, koji definiše ključne političke elemente oko kojih bi se napravio dogovor progresivnih snaga kako bi se na njima zasnivala politika nove vlade nakon promjene vlasti. Na Izvještajnoj konferenciji na Cetinju, organizovanoj povodom Dana partije, SDP je razmatrao i aklamacijom

usvojio Manifest. „Uvjereni smo da su progresivne snage spremne da se okupe oko izrade Programa demokratskih reformi i obnove koji će pokrenuti mukotrpan proces zaustavljanja sistemske socio-ekonomske i političke krize u koju Crna Gora već godinama tone kao posljednji autokratski ostatak Berlinskog zida na evropskom kontinentu“, kaže se u Mani-

festu. U dokumentu se navodi da se progresivnim snagama smatraju „svi građani, politički subjekti i ostali segmenti civilnog društva, mediji, koji su spremni da od Ustavne datosti – nezavisne, građanske, socijalno pravične i evroatlantske Crne Gore, krenu na građenje širokog društvenog dogovora o dugoročnom programu demokratskih reformi i ekonomskosocijalne obnove Crne Gore“.

Politika

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

USTAVNI PATRIOTIZAM: PROFeSOR FAkUlTeTA POlITIčkIh

Crna Gora može da se ok ⌦ Vesna Šofranac

Prof. dr Ilija Vujačić nedavno je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti govorio o ustavnom patriotizmu kao jednoj od strategija i načina društvene integracije, posebno značajnoj za multikulturalna i podijeljena društva. Mediji su sa tog predavanja kao ključnu ocjenu profesora Vujačića prenijeli dio u kom navodi da je u Crnoj Gori moguć jedan identitet – politički - kao integrativni faktor oko kojeg će se svi okupiti, što inače i čini okosnicu ustavnog patriotizma. U razgovoru za Dnevne novine profesor Vujačić smatra da je naša država najdalje od svih u regionu odmakla u koncepciji građanske države, ali da se posljednjih godina ovaj koncept pomalo razvodnjava, zbog čega treba ponovo otvoriti dijalog o unutrašnjoj integraciji u našoj zemlji, i ujedno, otvoriti vrata za promociju ustavnog patriotizma, kao logične nadogradnje građanske države. DN: Na predavanju u CANU rekli ste da se Crna Gora može okupiti oko jednog identiteta… VUJAČIĆ: Crna Gora je najdosljednije razvila građanski koncept države u regionu, a upravo iz tog koncepta logično

proizilazi koncepcija ustavnog patriotizma. Jer, ne možemo imati građansku državu, a da razvijamo neku drugu strategiju integracije. Kada govorimo o ustavnom patriotizmu, govorimo o političkom, za razliku od, recimo,vjerskog ili nacionalnog identiteta. Politički identitet je nešto što nas vezuje za političku zajednicu i za vrijednosti koje su upisane u ustavu. Istovremeno, promovisanje ustavnog patriotizma znači i promociju građanske države. Ona je njegov temelj. DN: Da li je priča o ustavnom patriotizmu potrebna Crnoj Gori? VUJAČIĆ: Primijetio sam da je u Crnoj Gori posljednjih godina razvodnjen pojam građanske države i da se ponekad zaboravlja da građanska država podrazumijeva skup građana koji zajednički odlučuju o sopstvenoj sudbini. Tu ne može da se ide u pravcu preuveličavanja različitosti. Zato kažem – da – priča o ustavnom patriotizmu treba Crnoj Gori. DN: Zašto sada… VUJAČIĆ: Dva su razloga zašto sam imao potrebu da pričam u Crnoj Gori o ustavnom patriotizmu. Prvi je taj što mi se čini da, umjesto da se snaži, koncept građanske države se razvodnjava. Drugi razlog je-

Prednosti nove strategije integrisanja DN: Kažete da ustavni patriotizam ima prednosti nad ostalim modelima integrisanja… VUJAČIĆ: Upravo tako. Zajednice se mogu integrisati na različite načine, i na nacionalnom principu, ali je to loša strategija, s obzirom da se onda dešava da različite nacije, etničke

ste što ta priča o ustavnom patriotizmu pokreće dijalog o tome što je dobro za Crnu Goru, na koji način da se integriše. Iz koncepcije građanske države logično slijedi ustavni patriotizam ili kako je pokojni akademik Mijat Šuković govorio “domovinski građansko - državni identitet”. NN: Dakle, smatrate da Crna Gora ima šansu da se integriše u tom pravcu? VUJAČIĆ: Naravno. Ima šansu i tu šansu treba iskoristiti. Nadam se da će biti sve više ljudi koji shvataju da za Crnu Goru nije pravi put ni ka liberalnom nacionalizmu, niti ka segregativnom multikulturalizmu, nego upravo ka ustavnom patriotizmu i traganju za zajedničkim političkim identitetom, jer će on da nas ujedinjuje onoliko koliko nas različiti nacionalni i vjerski

zajednice, nijesu jednako vrednovane kao dominantna nacija. Može se, takođe, integrisati i jednim konceptom multikulturalizma, ali koji ima svoj nedostatak što se nacije postavljaju kao grupni konstituenti države, što je u slučaju Bosne i Hercegovine. Onda se to, prosto, identiteti razdvajaju. DN: U Hrvatskoj se uveliko govori o ustavnom patriotizmu kao modelu rješavanja dubokih političkih podjela…

“U Crnoj Gori nije bilo nekih većih rasprava o ovoj strategiji integrisanja, ali je bilo intelektualaca koji su je zagovarali. Najdosljedniju privrženost ustavnom patriotizmu našao sam kod akademika Šukovića. Iako nigdje nije pomenuo riječi ustavni patriotizam, on je, pišući o domovinskom građanskodržavnom identitetu, u stvari govorio o ustavnom patriotizmu”.

pretvara u neku vrstu običnog skupa ili sporazuma različitih nacija koje zajednicu vide kao neku vrstu trenutnog dogovora, dokle im to odgovara. U takvim slučajevima postoji manjak privrženosti ka cjelini zajednice, što se upravo na primjeru BiH jasno vidi. VUJAČIĆ: Ustavni patriotizam u stvari i jeste jedna strategija koja je dobrodošla za duboko podijeljena društva. Nalaze se neke zajedničke vrijednosti koje su propisane u Ustavu kojima bi ljudi bili privrženi, bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost, kulturu, jezik, vjeroispovijest. U tom smislu ustavni patriotizam može da integriše. DN: Nova integrativna strategija se u laičkoj javnosti poistovjećuje sa privrženošću državi… VUJAČIĆ: Greška je to poistovjećivati, ali ne može se reći da ustavni patriotizam nema i te elemente. Međutim, ta nova strategija pomjera stvari u tom pravcu da promoviše privrženost univerzalnim vrijednostima koje se implementiraju u određenoj državi. Tako da to dobija i ne-

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

POLITIKA

H NAUKA U BEOGRADU DR ILIJA VUJAČIĆ ZA DNEVNE NOVINE

KUPI OKO JEDNOG IDENTITETA ki ukus posebnosti. Ne može Crna Gora imati isti koncept ustavnog patriotizma kao što ga ima Amerika ili Švajcarska, ona mora biti izraz zajedničke istorije naroda koji ovdje žive, zajedničkog angažovanja na napretku te određene političke zajednice. DN: Kad kažemo ustavni patriotizam, prvo što se kod građana nametne jeste najviši pravni akt u jednoj državi, što odmah asocira na potrebu da se nešto mijenja… VUJAČIĆ: Kod ustavnog patriotizma ne radi se o Ustavu kao dokumentu. Ne misli se na papir napravljen 2007. godine, već na cijelo uređenje koje je formirano na osnovu tog ustava. To uređenje je ono što treba da nas spaja. Crna Gora je Ustavom definisana kao građanska država, dakle kao zajednica u kojoj niko neće da se osjeća isključenim, strancem ili diskriminisanim… Ustavni patriotizam ide korak dalje, promovišući univerzalne vrijednosti - da su svi jednako priznati. S druge strane, omogućava da različiti identiteti - etnički, nacionalni, vjerski – imaju mogućnost zajedničkog razvoja. U ovom slučaju nemamo dominantnu naciju, a takođe imamo opet poštovanje različitih kultura bez njihovog negiranja. U tom smislu je njegova prednost u odnosu na različite druge načine integrisanja. DN: Postoji li strah da će jedan politički identitet, uslovno rečeno, ugušiti posebne identitete? VUJAČIĆ: Strah svakako postoji. Posebni identiteti će najveći strah imati onda kada po-

“Ne vidim da je ovoj strategiji integracije bliža i jedna druga država na Balkanu od Crne Gore. E sad, da li će se zaista on dalje razvijati u Crnoj Gori, to je već drugo pitanje, ali važno je da se ne razvodnjava status građanske države. To praktično čuva ustavni patriotizam”.

stoji neka vrsta dominacije nacionalne većine. U tom slučaju se manjine osjećaju ugroženim. Ali, u svim državama na prostoru bivše SFRJ, od devedesetih na ovamo, mi smo imali neku vrstu ustavnog nacionalizma, gdje su, praktično, čak i dominantne nacionalne većine bile u stalnom strahu da će manjine da im prave problem i ruše zajednicu. Naime, problem gušenja posebnih identiteta od strane dominantne nacije bilo otvorenom diskriminacijom (ustavni nacionalizam) bilo “tihom” asimilacijom (liberalni nacionalizam) se prevazilazi ustavnim patriotizmom, jer je upravo njegova jedna od najvećih prednosti nad ostalim strategijama da ne potire posebne identitete. U Crnoj Gori je taj jedan politički identitet, kako god to sada izgledalo, moguć.

Upravo je to put da se prevazilaze podvojenosti i duboke podjele koje postoje. DN: Liberalni nacionalizam danas je dominantan model integracija. Za Vas je to loša strategija. Zašto? VUJAČIĆ: Činjenica je da je liberalni nacionalizam dominantni način integracija u savremenom društvu, u zapadnim ustavnim demokratijama. Međutim, u zajednicama koje su tek počele da razvijaju liberalnu i ustavnu demokratiju naciona-

lizam je problematičan kao vid integracije. To uvijek dovodi do nekih isključenja. On u izvjesnom smislu može da maskira dominaciju jedne nacije. Recimo, većinska nacija čije se vrijednosti, simboli, istorija, kultura, naglašavaju, često predstavlja problem za manjine, problem da se identifikuju na taj način, sa simbolima jedne dominantne nacije. Zato je liberalni nacionalizam po meni loša strategija. Na kraju krajeva, i nije pravedna.

Prednost novog modela na Balkanu DN: Koliko je Balkan plodno tle za ustavni patriotizam? VUJAČIĆ: Ustavni patriotizam ima jednu važnu prednost na Balkanu, u svim državama, s obzirom da posljednjih godina ponovo imamo pojavu segregativnog multikulturalizma. A to znači da se etnički identiteti, različite nacije, nacionalne manji-

ne, zatvaraju u sebe, formiraju neku svoju posebnu čauru. I onda tu nema interkulturalizma koji promoviše ustavni patriotizam koji, zapravo, omogućava da se izađe iz tih posebnih identiteta i da se traži politički identitet koji će nas vezivati, omogućiti da se različite kulture umrežavaju i sarađuju.

Prof. dr Ilija Vujačić

KO JE ILIJA VUJAČIĆ Ilija Vujačić je rođen 1953. u Tivtu. Gimnaziju je učio u Kotoru i Herceg-Novom. Studirao je političke nauke (1974-1978) i filozofiju (1975-1978) na Beogradskom univerzitetu. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Usavršavao se u Italiji, Njemačkoj, SADu i Velikoj Britaniji. Njegove oblasti interesovanja su: politička teorija, istorija civilizacija, istorija i teorija liberalizma, teorija federalizma, tranzicija postkomunističkih društava i procesi demokratizacije. Objavio je 7 knjiga, 7 prevoda sa engleskog jezika, 42 naučna članka, 25 naučnih referata, više od 50 analitičkih (stručnih) članaka. Redovni je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i gostujući profesor na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici. Bio je u dva mandata prodekan za nastavu Fakulteta političkih nauka u Beogradu, a od 2009. do 2015. godine dekan. Radio je na različitim istraživačkim projektima u zemlji i inostranstvu u oblasti političke teorije, političkih institucija, visokog obrazovanja, civilnog društva i konstitucionalizma. U posljednjih dvadeset godina intenzivno se bavio problemima politike identiteta i politike priznanja, multikulturalizma, grupnih i manjinskih prava, ustavnog patriotizma i političke integracije, regionalizacije i decentralizacije.

ekonomija

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

ZNATNA RAZLIKA U PROSJEČNIM PLATAMA U DRŽAVAMA BIVŠE

Slovenci na čelu, Slijede hrvatSka i crna gora

prosječne plate u reg

1.030 750 430

Za jedan mjesec Slovenci prosječno zarade 1.030 eura, odnosno duplo više nego crnogorski građani koji, prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, u prosjeku primaju 512 eura

Prosječne plate u državama bivše Jugoslavije znatno se razlikuju, a prema posljednjim podacima, Crna Gora se nalazi u “zlatnoj sredini” kada su u pitanju prosječne neto zarade, dok su ispred naše države Slovenija i Hrvatska. Na začelju liste su Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija.

■ Slovenci za mje-

Sec zarade 1.030 €

Za jedan mjesec Slovenci prosječno zarade 1.030 eura, odnosno duplo više nego crnogorski građani koji, prema

posljednjim podacima Zavoda za statistiku, prosječno primaju 512 eura. Na drugom mjestu je Hrvatska sa prosječnom platom od 750 eura. Zanimljivo, statistički podaci pokazuju da u Hrvatskoj osobe sa završenim fakultetom imaju 23 odsto višu platu od prosječne, a 50 odsto višu od osoba sa srednjom školom. Doktori nauka imaju u prosjeku 102 odsto višu platu od osoba sa srednjom stručnom spremom, čija zarada je 18 odsto niža od prosječne.

Zanimljivo, statistički podaci pokaZuju da u Hrvatskoj osobe sa Završenim fakultetom imaju 23 odsto višu platu od prosječne, a 50 odsto višu od osoba sa srednjom školom Treće mjesto zauzima Crna Gora koja posljednjih godina bilježi značajan rast prosječnih zarada. Primjera radi, prosječna plata 2006. u našoj

državi bila je svega 282 eura, dok je prema podacima Zavoda za statistiku u aprilu 2017. iznosila 512 eura. Dakle, plate su duplirane i iz mjeseca u mjesec rastu.

■ makedonci naj-

manje prihoduju

Iza Crne Gore našle su Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija. U Bosni i Hercegovini građani prosječno zarađuju nešo više od 430 eura. Prosječna plata u Bosni, kako tvrde u Agenciji za statistiku te države, nominalno

EVIDENTIRANE DVIJE PRIMJEDBE U OKVIRU KAMPANJE ª BUDI ODGOVORANº

Inspektori nijesu utvrdili nepravilnosti Inspektori su protekle sedmice, u okviru kampanje “Budi odgovoran”, evidentirali dvije primjedbe, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole samostalne zanatske radnje Fontana u Nikšiću, koja je prijavljena da posjeduje dvije kase, kao ni tokom kontro-

le podgoričkog Elektrotehna monta, prijavljenog za neizdavanje fiskalnih računa. Kampanja “Budi odgovoran” omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se

što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom. Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole samostalne zanatske radnje Fontana u Nikšiću, koja je prijavljena da posjeduje dvije kase, kao ni tokom kontrole podgoričkog Elektrotehna monta, prijavljenog za neizdavanje fiskalnih računa.

je viša za 0,2 posto u odnosu na decembar prošle godine, te je viša za 1,4 posto u odnosu na mart 2016. godine. Peto mjesto po visini prosječne neto zarade “drži” Srbija. U toj državi prosječna plata iznosi 405 eura. Na začelju liste nalazi se Makedonija gdje prosječna zarada iznosi 370 eura.

■ zabilježen raSt od 2,6 odSto

U aprilu 2017. godine prosječna neto zarada u Crnoj Gori je zabilježila rast od

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

E JUGOSLAVIJE

gionu

405 503 370

0,8 odsto u odnosu na mart 2017.godine. Prosječna zarada u aprilu u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila je rast od 2,6 odsto, a u odnosu na prosječnu neto platu u 2016. godini takođe porasla za 2,6 odsto. “Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu 2017. godine u odnosu na mart 2017. godine zabilježile rast od 0,1 odsto proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile rast od 0,7 odsto”, objasnili su u Zavodu za statistiku Crne Gore. N.D.L.

ekonomija

SAVJETNIK PREMIJERA ZA ENERGETIKU LJUBO KNEŽEVIĆ OCIJENIO

Info dan o brendiranju danas u Baru Info dan o nacionalnom brendiranju, drugi po redu, na kojem će biti predstavljen znak nacionalnog brenda Crne Gore i značaj procesa njegovog razvoja, biće organizovan danas u Baru. Kako su kazali u Ministarstvu ekonomije, cilj Info dana je da se građani, pravni subjekti, privredna društva, institucije i organi lokalne samouprave, sportski i kulturni kolektivi, kao i svi zainteresovani bliže upoznaju sa procedurom dobijanja znaka nacionalnog brenda.

Porasla proizvodnja Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine porasla je 86,1 odsto u odnosu na isti period prošle, pokazuju podaci Monstata. U proizvodnji šumskih sortimenata iz državnih šuma četinari učestvuju sa 84 odsto, a lišćari sa 16 odsto. “U strukturi proizvodnje šumskih sortimenata trupci četinara učestvuju sa 62,2 odsto, prostorno drvo četinara sa 19 odsto, trupci lišćara 5,9 odsto, ogrijevno drvo liščara 5,8 odsto, prostorno drvo lišćara 4,2 odsto, rudničko drvo četinara 2,5 odsto, ostalo dugo drvo četinara i ogrijevno drvo četinara sa po 0,2 odsto”, naveli su u Monstatu.

Manje ADSL priključaka Ukupan broj ADSL priključaka na kraju aprila iznosio je 58.270, što je 282 manje nego u martu, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Broj korisnika koji su putem optičke mreže pristupili internetu u aprilu bio je 16.940. Od ukupnog broja ADSL priključaka, 88,43 odsto se odnosi na građane. Ukupan broj dial-up korisnika koji su tokom aprila na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog Telekoma iznosio je 11.

Važnost gradnje kabla prevazilazi naše granice

Knežević Podmorska elektroenergetska interkonekcija između Crne Gore i Italije jedna je od najvećih tekućih investicija u elektroprenosnu infrastrukturu u Evropi, ocijenio je savjetnik predsjednika Vlade za energetiku Ljubo Knežević, ističući da je interes crnogorske strane u tom poslu višestruk. On je, u intervjuu za časopis “Pogled” Inženjerske komore Crne Gore, kazao da će realizacija ove investicije za građane značiti pouzdanije napajanje električnom energijom i širi izbor snabdjevača, kao i bolji tretman energetskih kompanija. “Finansijska vrijednost, impozantni tehnički parametri, ali i činjenica da se radi o projektu koji je uvršten na zvanične liste projekata od značaja za EU i Energetsku zajednicu, govore o važnosti koja prevazilazi crnogorske granice. Interes Crne Gore je višestruk. U prvom redu, otvaranje novog koridora, koji povezuje Balkansko i Apeninsko poluostrvo, kreira sasvim novi tranzitni pravac u jugoistočnoj Evropi, sa težištem u Crnoj Gori”, rekao je Knežević. Prema njegovim riječima, u praksi to znači da će nacionalni prenosni sistem biti značajno više iskorišćen i to za potrebe drugih elektroenergetskih sistema, to jest da će se ostvariti prihodi vezani za tranzit električne energije. Knežević je saopštio da drugi nivo benefita donosi povezivanje tržišta električne energije sa stabilnim i likvidnim italijanskim trži-

25 miliona eura dodjelila je eu crnoj gori za realizaciju sekcije Transbalkanskog koridora

štem, prenosi Mina-biznis. “Izvjesnost ulaska u pogon kabla tokom naredne godine već izaziva veoma ozbiljna interesovanja investitora specijalizovanih za ulaganja u proizvodnju električne energije. Ta ulaganja su na principima slobodnog tržišta, odnosno bez direktnih ili indirektnih državnih garancija i sličnih budžetskih rizika i opterećenja”, naveo je Knežević. Treći segment benefita, kako je ukazao, odnosi se na pokretački impuls koji je projekat nesumnjivo dao i domaćem i regionalnom elektroenergetskom sektoru. “Do sada realizovani dio projekta poslužio je kao osnov za snažnu podršku EU kroz konkretne finansijske benefite. Grantom u iznosu od 25 miliona eura za potrebe realizacije crnogorske sekcije Transbalkanskog koridora, naš sistem postaće efikasniji i priuštiviji domaćim korisnicima”, naglasio je Knežević. Komentarišući isplativost gradnje drugog bloka Termolektrane (TE) u Pljevljima i

Realizacija ove investicije za građane značiti pouzdanije napajanje električnom energijom i širi izbor snabdjevača, kao i bolji tretman energetskih kompanija, smatra Knežević stavove iz Energetske zajednice da gradnja TE na ugalj ima opadajući trend u EU, Knežević je ocijenio da ta zapažanja u Vladi tretiraju kao dobronamjerne savjete. “Prirodno je da se ovako velike investicije sagledavaju u kontekstu uočenih trendova i prije početka realizacije i tokom realizacije, što se činilo i što činimo. Crnogorski konvencionalni energetski resursi su ograničeni. Sa druge strane, potrebe za energijom, nakon dramatičnog pada sa početkom globalne ekonomske krize, ponovo poprimaju trend stabilnog rasta”, kazao je Knežević. On je istakao da je samo u 2008. godini Crna Gora uvezla energije i energenata u vrijednosti od oko 360 miliona eura. “Dakle, jedan godišnji račun za uvezenu energiju bio je dovoljan za realizaciju investicije drugog bloka TE Pljevlja”, zaključio je Knežević.

Interes Crne Gore je višestruk. U prvom redu, otvaranje novog koridora, koji povezuje Balkansko i Apeninsko poluostrvo, kreira sasvim novi tranzitni pravac u jugoistočnoj Evropi, sa težištem u Crnoj Gori

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

DANAS PRVA SJEDNICA NOVOFORMIRANE VLADINE KOMISIJE

Rekordan pretovar u Port of Adria

ODLUČUJU O VALORIZACIJI DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA

Vladina Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini održaće danas u Podgorici prvu sjednicu, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sjednicom će predsjedavati potpredsjednik Vlade i resorni ministar Milutin Simović, koji je predsjednik komisije. “Komisija je formirana na sjednici Vlade, održanoj početkom maja ove godine, sa ciljem da se omogući što bolja valorizacija neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, a koje je predmet sve većeg interesovanja domaćih i inostranih investitora. Stvaranjem uslova da se zemljišni potencijali u državnoj svojini učine dostupnim za preduzetničke inicijative u oblasti poljoprivrede i agroindustrije, omogućiće rast proizvodnje, konkurentnosti crnogorske poljoprivrede, i no-

vi prostor za rast zaposlenosti”, kazali su u Ministarstvu. Kako dodaju, u ministarstvima poljoprivrede i finansija u prethodnom periodu je konstatovno znatno interesovanje fizičkih i pravnih lica za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini, kroz model zakupa. “U tom kontekstu, a imajući u vidu navedena opredjeljenja Vlade Crne Gore u dijelu stvaranja ekonomskog ambijenta za ubrzaniji ekonomski razvoj, Komisija će imati zadatak da koordinira i predlaže modele vezane za valorizaciju zemljišta, priprema dokumentaciju, ali i da preduzima druge aktivnosti u cilju zaštite, iskorišćavanja i ukupnog unapređenja poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa propisima”, ukazali su u Ministarstvu. Pored Simovića, u komisiji su savjetnica premijera Merima Baković, savjetni-

ca potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Svetlana Mitrović,, sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanja Katnić, te generalna direktorica Direktorata za imovinsko - pravne poslove u Ministarstvu finansija Milanka Otović.. Tu su i generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Čenić,, direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović,, pomoćnik direktora Uprave za nekretnine Slavko Simović,, i načelnica Odjeljenja za razvoj, međunarodnu saradnju i projekte finansirane iz EU i IPA fondova Rahela Pupović.

Simović

Kompanija Port of Adria zabilježila je u maju rekordan pretovar kontejnerskog tereta od 4,97 hiljada TEU, što je najveći mjesečni obim pretovara otkad kompanija postoji, saopštili su predstavnici barskog preduzeća. Oni su kazali da je od početka godine pretovareno ukupno 19.890 TEU, pet odsto više nego u uporednom prošlogodišnjem periodu, a 42 odsto više od ostvarenog u godini prije privatizacije kompanije. “Kompanija je, poštujući obaveze iz kupoprodajnog ugovora, ispunila 81 odsto obaveznog investicionog programa ulaganjem 11,2 miliona eura”, naveli su u Port of Adria, dodajući da je u potpunosti realizovan socijalni program isplatom otpremina, ukupne vrijednosti 6,5 miliona eura, na osnovu čega je 230 zaposlenih na dobrovoljnoj osnovi i sporazumno napustilo preduzeće.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

STARTAPOVANJE

NAJBOLJE IZDANJE SPARK.ME OD OSNIVANJA ZAVRšENO PROšLE SEDMIcE

Tehnološka konferencija posTaje crnogorski brend Spark.me je najznačajnija konferencija koja se organizuje u Crnoj Gori, u potpunosti osmišljena i realizovana domaćom pameti i resursima

Predavanje Maksa Mekjuana, bilo je jedno od najzanimljivijih

⌦ Mirsad Hadžalić Govornici od čijih predavanja zastaje dah, nikad više kvalitetnih startap timova, rekordna posjeta i odlična atmosfera među posjetiocima i učesnicima najvažnije su karakteristike Spark.me konferencije posvećene inovativnim tehnologijama i biznisu, koja je završena u utorak u Budvi. Koliko god šira javnost možda najbolje ne percepira važnost ovog događaja, odgovorno tvrdim da je Spark. me najznačajnija konferencija koja se organizuje u Crnoj Gori, a da je u potpunosti osmišljena i realizovana domaćom pameti i resursima. Ono što mi je ostalo urezano u sjećanju kao zajednička premisa svih inostranih sagovornika je da ova konferencija za razliku od sličnih događaja širom svijeta, zbog ukupnog entuzijazma kako učesnika tako i posjetilaca, ima najviše duše. Ne znam tačnu brojku, ali sam siguran da imamo na desetine događaja sa statu-

Uzbudljivo takmičenje

Takmičenje startapa je ove godine bilo više nego uzbudljivo jer je konkurencija bila nikad jača. Tako se u polufinalu takmičenja našlo 12 startap timova među kojima i četiri čiji su osnivači iz Crne Gore. Iako, nažalost, nijedan tim nije ušao u finale, imamo jasan pokazatelj kvaliteta koji za sada nije globalno konkurentan, ali je na dobrom putu da to postane. Naši momci i djevojke pičovali su njihove startape pred svjetskim investitorima, a razlika u kvalitetu, ako je uopšte ima, u odnosu na ostale timove je minorna. Pobjednik takmičenja je startap CouchCoach iz Srbije sa second screen aplikacijom za ljubitelje košarke u kojoj mogu trenirati omiljeni tim, predlagati igrače za sastav tima i osvojiti ili izgubiti bodove na osnovu odluka u realnom vremenu. som od nacionalnog značaja. Teško da neko može poreći da kvalitet i značaj Spark konferencije odavno prevazilazi balkanske standarde, pa bi snažnije prepoznavanje ovog događaja kada govorimo o državi bilo korisno i za festival i za državu.

■ OblikOvanje budućnOsti

Događaj je otvorio dr Maks Mekjuan sa jednim od najzanimljivijih predavanja kojima sam imao priliku da prisustvujem. Naime, profesor Mekjuan kombinuje univerzitetski pristup pisanja rukom sa savremenim minimalističkim artworkom comic book tipa. On je jedan od najpriznatijih svjetskih stručnjaka za oblast bihevioralna psihologija, član Britanskog društva psihologa i član Kraljevskog naučnog udruženja. Njegova osnovna poruka bila je da izum ili ideja sami po sebi ništa ne znače. Inovacija je, kako kaže, ideja koju koju učinite korisnom. On

je naveo niz primjera multimilijardera sadašnjice poput vlasnika Amazona Džefa Bezosa ili vlasnika Tesla Motors Ekona Maska koji nijesu uspjeli zato što su otkrili novu tehnologiju, već zato što su pravilno upotrebili postojeću. Oni su, kako kaže, uzjahali na talasu promjena i oblikovali sopstvenu, ali i budućnost svih nas. “Govorio sam o strategiji, kako doći sa mjesta na kojem ste do mjesta na kojem želite biti, govorio sam o inovacijama, kako iskoristiti svoje ideje, sve to povezati sa psihologijom sadašnjosti, i stvar-

Teško da neko može poreći da kvalitet i značaj Spark konferencije odavno prevazilazi balkanske standarde, pa bi snažnije prepoznavanje ovog događaja kada govorimo o državi bilo korisno i za festival i za državu

no iskoristiti sadašnjost, jer prošlost ne postoji a budućnost postoji smo ako je izgradimo. Dakle, govorio sam o spajanju svega toga na zabavan i vizuelan način”, kazao je on crnogorskim medijima.

■ MaMin test ficpatrika

Jedan od govornika čije je predavanje bilo prava mini škola testiranja proizvoda za startap timove bio je Rob Ficpatrik. On je postao poznat po knjizi “The Mom Test” koju bi svaki preduzetnik trebalo da pročita. Predstavlja praktični vodič za ljude koji žele da testiraju svoju biznis ideju prije nego krenu u njenu realizaciju, a dio je nastavnog programa nekih od najbolje rangiranih svjetskih univerziteta Oksford, Harvard, Londonski kraljevski koledž i Londonski univerzitetski koledž. Glavna Ficpatrikova poruka bila je da ako želite prave informacije morate postavljati prava pitanja o vašem proizvodu. Ako pitate kori-

snike da li vam se sviđa moja aplikacija vi ćete samo dobiti set subjektivnih mišljenja koji zapravo nijesu podaci. Za uspješan rast startapa potrebni su podaci, a ne mišljenja koja su zasnovana prija na osjećanjima i predrasudama nego na logici. “Radio sam mnogo startapa i pisao mnogo na temu “Kako da razgovarate sa korisnicima kada vas svi lažu”. Glavna poruka moje prezentacije je, ako pitate ljude o svojoj ideji, tipa “započinjem novi biznis, šta misliš o mojoj ideji”, kao odgovor dobijate komplimente i mišljenja, a nijedno od toga nije koristan podatak. Ako umjesto toga pitate ljude o njihovim životima, kako se nose sa određenim problemima, tu ćete dobiti istinite i korisne informacije. Dakle, bolje pitati ljude o njihovim iskustvima kako biste bolje osmislili svoj biznis”, zaključio je on. Intervjue sa učesnicima Spark konferencije i startap timova čitajte u narednim brojevima Dnevnih novina.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

NA GRANIČNOM PRELAZU VRAĆENOVCI

SKANK SAKRIVEN U SPECIJALNOM BUNKERU

Policijski i carinski službenici spriječili su krijumčarenje oko 10 kilograma skanka koje je Viktor Tiodorović (26) iz Podgorice pokušao da prokrijumčari preko granice naše države. Naime, policijski službenici Odsjeka za borbu protiv droge su juče, u zajedničkoj aktivnosti sa policijskim službenicima Odjeljenja granične bezbjednosti Nikšić i carinskim službenicima Carinske ispostave Vraćenovići, na Graničnom prelazu Vraćenovići, na izlazu iz Crne Gore, kontrolom vozila „VW golf IV“, podgoričkih registar-

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

skih oznaka, otkrili skank koji je bio sakriven u specijalnom izrađenom bunkeru u zadnjem dijelu vozila.Kako se dodaje, policijski i carinski službenici su pregledom vozila pronašli 20 pakovanja u kojima se nalazilo oko 10 kilograma skanka. ‘’Drogu je prevozio Tio-

10 KILOGRAMA SKANKA PRONAĐENO JE U SPECIJANOM BUNKERU NAPRAVLJENOM U ZADNJEM DIJELU AUTOMOBILA

dorović iz Podgorice koji je lišen slobode. Policijski službenici Odsjeka za borbu protiv droge su preuzeli lice, vozilo i drogu i o događaju obavijestili nadležnog državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužiocu, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga’’, navodi se u saopštenju. Skank će biti upućen Forenzičkom centru radi vještačenja. N.P.

KRIJUMČARIO STRANE DRŽAVLJANE

Potvrđena presuda za krijumčarenje ljudi

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu kojom je Nino Camaj osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i krijumčarenje stranih državljana preko Crne Gore u Srbiju. Potvrđena je i oslobađajuća presuda optuženim Ivanu Đukiću, Drašku Boškoviću i Dragiši Pejoviću, koji su oslobođeni od optužbi za ovo krivično djelo. Kako se navodi u obrazloženju presude, na osnovu rezultata izvedenih dokaza i mjerama tajnog nadzora snimljenih tele-

fonskih razgovora okrivljenih, nesumnjivo je utvrđeno da je Camaj bio pripadnik kriminalne organizacije, koju je osnovao Dražen Đokić. Dokazana je i njegova uloga koja se ogledala u preuzimanju stranih državljana u blizini graničnog prelaza Božaj i dalji prevoz. Prema optužnici okrivljeni su prebacivali grupe od pet do 25 “azilanata” iz Crne Gore u Srbiju i četiri puta strane državljane iz Albanije u Crnu Goru, pa je tako ukupno krijumčareno 210 ljudi, od kojih je identifikovano 28.

Ukrao BMW Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama protiv okrivljenog M.Š. zbog krivičnog djela teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni 8. avgusta 2015. godine, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, u mjestu LipjanKosovo, oduzeo putničko motorno vozilo marke ”BMW X5”, vlasništvo oštećenog S.K. iz Minhena - Njemačka, u vrijednosti od 22.000 eura.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

hronika

određeno zadržavanje osumnjičenom za nanošenje povreda

Markovići govore o napadu, Ostojić kaže da se branio Incident se dogodio u subotu oko 10 časova u stanu u kome žive Markovići u Bloku VI u Podgorici, a u koji je Ostojić obavljao izvjesne zanatske radove

Ostojić Podgoričaninu Dimitriju Ostojiću juče je određeno zadržavanje od 72 sata zbog nanošenja teške tjelesne povrede direktorici MANS-a Vanji Ćalović-Marković u incidentu koji se u subotu dogodio u stanu, gdje živi sa suprugom Nikolom Markovićem, koji je tom prilikom lakše povrijeđen. U tom sukobu lakše povrede je zadobio je i Ostojić i to u predjelu vrata, gornjeg dijela tijela i desne noge. Za sad još nerazjašnjeni incident dogodio se u subotu negdje nakon 10 časova kada je Ostojić došao da popravi vrata na stanu u kojem žive Markovići i tražio da mu se plate i radovi koje je ranije obavljao za njih. To je dovelo prvo do verbalnog a zatim i do fizičkog obračuna o kojem za sada postoje dvije verzije. Prema izjavi Markovića, zamjenik glavnog urednika dnevnih novina “Dan”, koju je dao u policiji i medijima, do incidenta je došlo nakon što se požalio Ostojiću da

je račun za popravke znatno veći od realnog. “On je rekao: ‘Platićeš koliko ti ja kažem, je li ti jasno? Inače ćemo pričati drugačije. Ako ne platiš na mostu, platićeš na ćupriji, pazi se dobro”, kazao je Marković, istakavši da je pojasnio majstoru da će platiti “koliko je dužan, a ne koliko mu on kaže”. Tvrdi da se u raspravu uklju-

Marković

Lomio čekićem u znak upozorenja Kako je DN kazao Marković, napadač je priznao makar dio onoga što je uradio u njihovom stanu. “Dok je juče sve negirao, danas već priznaje da je koristio čekić kojim je zamahivao i udarao lomeći namještaj u cilju, kako kaže, upozorenja. Svakome je jasno da to nije nikakvo upozorenje već realizovana prijetnja čekićem kao opasnim oruđem koja samo pukom srećom nije završila mojim ubistvom. Stvari se polako odmotavaju, a nadamo se da će sud utvrditi da li se radi o psihičkom poremećaju ili je u pitanju napad sa sasvim drugom pozadinom. To je ključno pitanje na koje kao oštećena porodica očekujemo odgovor od nadležnih”, kazao je Marković.

čila i njegova supruga, pokušavajući da smiri svog dugogodišnjeg radnika, koji je u jeku verbalnog sukoba izvadio čekić sa metalnom drškom, a Markovića keramičkom posudom udario po glavi, nakon čega je Marković pao u nesvijest. Marković je rekao da je Ćalović zadobila povrede pokušavajući da zaustavi Ostojića, koji ga je onesviješćenog udarao rukama i čekićem. Tom alatkom je Ćalovićevoj navodno pokidao tetive. Prema navodima branioca Ostojića advokata Sava Kostića, njegov klijent je negirao krivicu i tvrdio da se samo branio od napada Markovića koji nijesu htjeli da plate izvedene radove. Kako je kazao Kostić, njegov klijent je tog dana po prethodnom dogovoru sa Ćalović došao oko 10 časova u njen stan u Bloku 6. U telefonskom razgovoru Ostojić joj je pomenuo da još nije isplaćena faktura za ranije izvedene radove, te da su mu pare neophodne jer plaća kredit. Ona mu je navodno rekla da cijena radova nije realna, na što joj je Ostojić kazao da se raspita i kod drugih i uporedi. “Po dogovoru je došao u 10 sati. Trebalo je da popravi bravu na ulaznim vratima. Kad je završio popravku zamolio je Vanju da mu plate što su dužni jer mora da isplati kredit, na šta mu je ona odgovorila “vidi to sa Markovićem “. Ostojić je zatim kazao da on nema šta sa njim da priča, jer je ona ta sa kojom se dogovarao i ona je ta koja je naručila poslove. To je čuo Nikola Marković koji je prišao Ostojiću i kazao mu: “Kako se to ti ponašaš u mojoj kući, marš napolje, kupi alat i gubi se”. Ostojić je kazao da samo traži da mu se plati račun i ništa više. Marković ga je navodno tada odgurnuo, a Ostojić je čekićem koji mu je bio u ruci ljutito udario o sto. Na to je reagovala Vanja kaja je počela

Ruka Vanje Ćalović da vrišti na njega, da mu prijeti i govori da će zbog ovog ostati bez posla. “Vidjećeš ti mene, usraću ti se u život.” Marković u tom momentu pokušava da smiri situaciju i govori Vanji da smiri jer su prozori otvoreni, da ne čuju komšije. Obraća se zatim Ostojiću, govoreći mu: Ti si naoružan, a mi ne”, na šta mu ovaj okreće dršku čekića i dodaje mu ga i svi odlaze u dnevnu sobu gdje započinju razgovor. Marković je Ostojiću objasnio da je cijena računa koju im je dostavio previsoka, te da ne želi toliko da plati. Međutim, Ostojić mu je kazao da mogu da provjere i da se uvjere da je to ta cijena. Tu opet dolazi do verbalnog sukoba .Ostojić zatim ustaje i govori: “Ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji”. To je Marković vjerovatno doživio kao prijetnju i skočio je na Ostojića, hvatajući ga desnom rukom za vrat. Tada počinje rvanje u koje se uključila i Vanja koja je udarala Ostojića koji je pokušao da se oslobodi Markovića i da se odbrani. U tom komešanju u namjeri da se oslobodi, Ostojić je dograbio porcelansku šolju i njome udario Markovića po glavi. Marković zatim zgrabi čekić, a Ostojić kreće ka hodniku gdje je bio njegov alat i uzma drugi čekić. Nekoliko puta su zamahnuli jedan prema drugom nakon čega je stigla policija”, kazao je Kostić za DN. N.P.

Hronika

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 23.06.2017. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Grgurović Slobodana upisana u listu nepokretnosti br. 5627, KO Podgorica III, Uprava za nekretnine PJ Podgorica i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 2090/985, PD 43, spratnost P, površine 62 m2. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Srđana na dan 28.04.2017. godine iznosi 6.789,72 €. Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 6.897,33 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.06.2017. godine do 14.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, A 16 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 26.06.2017. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Gigović Ivice upisane u listu nepokretnosti br. 251, KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - katastarska parcela broj 1246, plan 8, skica 8, potes Lugovi, ukupne površine 285 m2, koji po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 249 m2 i pomoćnu zgradu površine 36 m2 ; - i pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1246, spratnost P, u osnovi površine 36 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor porodične zgrade, spratnost P, površine 29 m2. Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na prvoj prodaji iznosi 50.750,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gigović Đorđa na dan 11.04.2017. godine iznosi 33.642,34 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 25.06.2017. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, A 16 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/412-393 ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Reagovanje

Direktori pozvani radi prikupljanja podataka Povodom prekjučerašnjeg teksta o saslušanju direktora Crnogorskog Telekoma u vezi sa evidentiranjem ličnih podataka vlasnika SIM kartica sa pripejd brojevima, oglasio se menadžent te kompanije, čije reagovanje prenosimo integralno: U tekstu se tendenciozno naglašava mogućnost umiješanosti kompanije u krivično djelo, što je neistinito, i kao takvo predstavlja neprofesionalno izvještavanje i kršenje novinarskog kodeksa. Ovakav vid komunikacije stavlja u pogrešan kontekst i ugrožava reputaciju i kompanije i njenog menadžmenta, budući da se radi o netačnim informacijama. Telekomunikacioni operatori u Crnoj Gori zbog prirode svoje djelatnosti daju veliki doprinos u rješavanju ovakvih slučajeva, a Crnogorski Telekom je prepoznat kao kompanija koje sve svoje obaveze prema zahtjevima državnih organa, kojih je veliki broj, uvijek izvršava blagovremeno i bez bilo kakvih primjedbi od strane institucija. Direktori su pozvani radi prikupljanja tehničkih podataka, a ne zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja, kako je u tekstu i navedeno, što

predstavlja krivo izvještavanje, jer implicira na umiješanost u krivično djelo. Registracija spornih brojeva nije završena do kraja, odnosno SIM kartica je registrovana sa nepotpunim podacima, što je ostavilo mogućnost za zloupotrebu, a ovo je prepoznato kao problem ne samo nama i drugim operatorima u Crnoj Gori, već i na međunarodnom nivou. Upravo iz tih razloga pokrenut je proces unapređenja registracije pripejd korisnika, a kompanija je prošle godine raskinula ugovore sa distributerima kod kojih je evidentiran propust u registraciji pripejd korisnika. Telekom je zajedno sa ostalim operatorima i Agencijom za elektronsku komunikaciju razvio posebnu aplikaciju zahvaljujući kojoj se registracija obavlja automatski, a u čitav proces je bilo uključeno i Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore. Primjena elektronskog registrovanja je počela prije desetak dana, a zahvaljujući novom rješenju, proces registracije je automatizovan, brži i efikasniji, a mogućnost greške i eventualnih zloupotreba svedene na minimum. Crna Gora je prva država u regionu u ko-

joj se proces registracije novih korisnika obavlja automatski i vjerujemo da i to dovoljno govori u prilog posvećenosti naše kompanije u poštovanju i unapređenju Zakona. Što se tiče baze podatka, netačna je tvrdnja da se ona ne “čisti”, jer taj proces sprovodimo redovno i suspendujemo neregistrovane korisnike. Medutim, shodno Zakonu, suspendovanom broju ostaje mogućnost poziva prema brojevima za hitne situacije (policija, vatrogasna, hitna pomoć), koji se i najčešće i koriste kada je riječ o ovim zloupotrebama. Crnogorski Telekom je godinama pokretač razvoja telekomunikacionog društva i ulaže u brojna inovativna rješenja kako bi pomogao u rješavanju ovih i sličnih problema. Nastavićemo da dajemo doprinos kao i do sada, bićemo dostupni za saradnju svim nadležnim organima i potpunosti posvećeni primjeni zakona, odgovorni prema korisnicima i društvu u kojem poslujemo. Isto to očekujemo i od svih ostalih subjekata koji treba da učestvuju u stvaranju pozitivnog ambijenta i na taj način zajedno podstičemo rješavanje ovako važnih pitanja za društvo.

ODGOVOR: Poštovani, Nijesu korektni i tačni vaši navodi da su u tekstu Vikend novina objavljene netačne informacije i tendenciozno prekršen novinarski kodeks. Podaci o ispitivanju direktora Crnogorskog Telekoma dobijeni su od državne institucije, i u vjerodostojnost informacija, koje smo prenijeli, nemamo nikakvu sumnju. VN su objavile da su direktori ovog mobilnog

operatora ispitani zbog nečišćenja baze podataka od brojeva koji nijesu registrovani ili aktivirani u zakonskom roku. Pojašnjenja i preciznosti radi, prema informacijama iz Uprave policije, tri posljednje dojave o bombama izvedene su sa pripejd brojeva ovog operatora, kupljenih i registrovanih još 2014. godine, a koji su prvi put aktivirani prilikom vršenja ovog krivičnog djela. Podsjećamo, zakon-

ski rok za aktivaciju je 60 dana, u suprotnom, brojevi bi trebalo da budu izbrisani. I upravo to je bio razlog njihovog ispitivanja pred službenicima Sektora kriminalističke policije. Takođe, prema dobijenim informacijama, prikupljeni dokazi iz predmeta i izjave četiri direktora, biće predate nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu na ocjenu i odlučivanje. Autorka i urednica

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

hronika

specijalno tužilaštvo privodi izviđaj kraju

tereni na Jazu koštali opštinu dva miliona eura

Specijalno državno tužilaštvo privodi kraju izviđaj u predmetu oko izgradnje fudbalskih terena na Jazu nadomak Budve, saznaju Dnevne novine. Naime, već mjesecima tužilaštvo provjerava posao sklopljen između opštine Budva i firme “Gugi komerc“ oko izgradnje fudbalskih terena na Jazu, kao i platoa za koncert, koji su tu opštinu koštali blizu sedam miliona eura. Sumnja se da je u tom poslu između Rajka Kuljače, koji je bio na čelu budvanske opštine i njegovog sada već bivšeg kuma Borislava Savića Gugija, opština oštećena za skoro dva miliona koliko tužilaštvo, ali i vještaci koji su radili nalaz, procjenjuju da je naplaćeno više od onog što je urađeno.

■ dva slična ugovora

Ugovor sa firmom „Gugi komerc“ oko izgradnje fudbalskih terena na Jazu 15. novembra 2007. godi-

ne potpisao je tadašnji direktor Fudbalskog kluba Mogren Boro Lazović, na zahtjev predsjednika kluba i predsjednika opštine Rajka Kuljače, koji je samo godinu ranije sa Savićem zaključio sličan ugovor i to ugovor o izgradnji platoa na Jazu. U ugovoru koji je Boro Lazović potpisao sa izvršnim direktorom firme „Gugi komerc“ Dragoljubom Milovanovićem ne navodi se cijena, odnosno ukupni iznos novca kojim treba platiti obavljeni posao, već da će se to precizirati nakon završenih radova. Naime, u članu 4 ugovora se konstatuje da „Naručilac radova se obavezuje da će izvođač radova isplatiti naknadu za izvršene radove po ispostavljenim privremenim situcijama, a ukupan iznos naknade biće preciziran izradom ispostavljene konačne situacije“. Tri godine kasnije, 2010. na Lazovićevu adresu stižu dvije privremene situacije koje je trebalo da potpiše. Pre-

Sumnja se da je u tom poslu između Rajka Kuljače, koji je bio na čelu budvanske opštine i njegovog sada već bivšeg kuma Borislava Savića Gugija, opština oštećena za skoro dva miliona koliko tužilaštvo, ali i vještaci koji su radili nalaz, procjenjuju da je naplaćeno više od onog što je urađeno

ma tim papirima, radovi izvedeni na izgradnju terena za fudbalski klub “Mogren” su bili procijenjeni na 2.109.000 eura, međutim toliki iznos Lazoviću je bio sumnjiv i on je kao direktor kluba odbio da ih potpiše. Očigledno da je garancija za plaćanje radova bila opština Budva jer novac za radove u međuvremenu pao na teret te opštine jer je

upravo Kuljača kumovao ovom poslu.

■ kuljača formirao komisiju

On je u januaru 2008. godine čak formirao petočlanu komisiju za utvrđivanje vrijednosti radova na objektima na Jazu, a detaljnom analizom ta komisija je utvrdila da je za te radove utrošeno 6.700.333

eura. U kasnijem nalazu sudskih vještaka, pokazalo se da to nije stvaran iznos radova, te i da je nastala šteta za opštinu više od dva miliona eura. Ugovore u ime “Gugi komerca“ potpisivao je Dragoljub Milovanović. On je pred tužiocem tvrdio da je samo radio ono što su se prethodno Kuljača i Savić, vlasnik firme “Gugi komerc“, dogovarali. N.P.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

DANAS U PRŽNU O PRIMJENI ANTIDISKRIMINACIONIH ZAKONA

Počinje edukacija nadležnih za zaštitu prava ranjivih društvenih grupa Ovogodišnji ciklus edukacija o primjeni antidiskriminacionog zakonodavstva, ponašanja i prakse počinje danas u Pržnu, saopšteno je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Edukativni ciklus Ministarstvo i Misija OEBS-a u Crnoj Gori uspješno realizuju sedmu godinu. “Prvi seminar/radionica baviće se temom komparativne analize crnogorskog i evropskog pravnog okvira u oblasti zabrane diskriminacije. Prema nastavnom planu obuke ciklus će obuhvatiti šest seminara i šest pratećih radionica. U uvodnom dijelu, polaznicima/ ama ovogodišnje obuke obratiće se ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka i šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije”, kaže se u saopštenju. Kako se navodi, predavači su, kao i prethodnih godina, domaći i međunarodni eksperti iz oblasti ljudskih prava

GODINU ZAREDOM U CRNOJ GORI USPJEŠNO SE REALIZUJE EDUKATIVNI CIKLUS O PRIMJENI ANTIDISKTIMINACIONIH ZAKONA

Zenka će otvoriti edukativni ciklus o primjeni antidiskriminacionog zakonodavstva

i predstavnici najreferentnijih nevladinih organizacija, čiji je rad prepoznat u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda ranjivih grupa. Ovogodišnjim ciklusom edukacije obuhvaćeni su predstavnici državnih institucija, odnosno kontakt osobe u čijoj je nadležnosti zaštita prava ranjivih društvenih grupa u crnogorskom društvu.

Od sredine dana oblačno

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, a od sredine dana očekuje se razvoj oblačnosti, koji će mjestimično usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu, uglavnom u kontinentalnim predjelima i na području Boke, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda. “Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni i zapadni”, navode iz Zavoda. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od devet do 19, dok će najviša dnevna iznositi od 21 do 32 stepena Celzijusa.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

društvo

DIREKTOR FONDA pIO DUŠAN pEROVIĆ zA DNEVNE NOVINE:

Na penzije se vratilo 340 žena, primićemo sve nazad Ukupno 4.761 žena zamrzla je penziju da bi ostvarila pravo na naknadu po osnovu rođenja troje i više djece, a do sada je njih 340 podnijelo zahtjev za odmrzavanje

⌦ Bojana Božović Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Dušan Perović kazao je da se do sada oko 340 žena, doskorašnjih korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece, vratilo na penzije koje su prethodno primale.

■ Spremi da vrate Svih 4.761 žena

Podsjetimo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja u petak je objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koji više ne poznaje naknade za majke troje i više djece. Takođe, uz podršku Vlade u tom resoru formiran je tim koji radi poseban zakon kojim će biti regulisan status majki troje i više djece. Ovim leks specijalisom biće precizirano da korisnice koje su se odrekle penzije u korist naknade budu “vraćene na penzije”. Kako je istakao Perović, Fond je spreman vratiti pravo

na penzije svim ženama koje odustanu od naknada ili ako im se ukinu naknade po osnovu rođenja troje i više djece. “Mi u Fondu smo spremni da primimo nazad sve žene, koje su nekada primale penzije, a zatim prešle na naknade po osnovu rođenja troje i više djece. Spremni smo i da što prije primijenimo njihovo pravo na prethodno ostvarene penzije. Sjutradan od dana kada im ukinu pravo na nakade, vratićemo ih na penzije”, istakao je Perović u izjavi za Dnevne novine.

■ intereSovanje Kako je kazao, interesovanje na “odmrzavanje” penzija u početku je bilo veće, a onda se smanjilo dok su žene čekale ishod cijele priče o odredbama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Za odmrzavanje penzije potrebno je da majka Fondu PIO dostavi dokaz o prestanku prava na dobijanje naknade po osnovu rođenja troje i vi-

še djece, nakon čega se podnosi zahtjev za uspostavljanje prava na penziju. Podsjetimo, 2015. godine počeo je da se primjenjuje Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čijim odredbama su propisane naknade za majke troje i više djece u iznosu od 336 eura i 192 eura, kada je penziju zarad tog primanja zamrzla 4.761 žena. Pojedine majke počele su “odmrzavati” penzije nakon izmjena Zakona, odnosno smanjenja naknada na 264 i 144 eura, 17. januara 2017. godine.

Mi u Fondu sMo spreMni da priMiMo nazad sve žene koje su nekada priMale penzije a zatiM prešle na naknade po osnovu rođenja troje i više djece. spreMni sMo i da što prije priMijeniMo njihovo pravo na prethodno ostvarene penzije. sjutradan od dana kada iM ukinu pravo na nakade, vratićeMo ih na penzije

Predsjednica koordincionog odbora korisnica naknada Željka Savković kazala je da majke čekaju kraj javne rasprave koju je iniciralo Ministarstvo rada, ali da ne odustaju od ranijih zahtjeva i protesta. “Nama ništa nije prihvatljivo osim 70 % i 40 % prosječne zarade koja je prethodila ostvarivanju našega prava. Nećemo dozvoliti kategorizaciju majki. Nećemo pustiti da majke koje su uzele naknadu budu vraćene na penzije i nećemo pustiti da majke koje su čekale po 25 do 30 godina na Zavodu za zapošljavanje vrate ponovo na Biro. Majke neće odustati od ovoga, to je sigurno”, istakla je ona.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

JU OŠ ª MIRKO SRZENTIĆº , PETROVAC: PROSJEČNO 200 U

DOBRI USLOVI ZA RAD DOPRINOSE USPJEHU UČENIKA Cilj direktora škole bio je da stvori što bolje materijalno-tehničke uslove, a nakon 15 godina vođenja te ustanove ističe da ga je i ostvario

JU OŠ “Mirko Srzentić” u Petrovcu, u zgradi u kojoj se danas odvija nastava, počela je da radi 1982. godine i pruža odlične uslove za sticanje novih znanja, vještina i kompetencija, naveli su iz Uprave te škole. Podsjećaju da je školstvo u Petrovcu odolijevalo istorijskim okolnostima, ali i zemljotresima koji su čak dva puta oštetili školsku zgradu u kojoj se nekada odvijalo osnovno obrazovanje. “Naime, prva škola na prostoru Petrovca vezuje se za period Šćepana Malog i 1767. godinu kada je kaluđer Jelisije iz Dalmacije došao u Crnu Goru i u Petrovcu otvorio školu u kojoj se učila vjeronauka i ruski jezik. Škola je radila izvjesno vrijeme, nakon čega je rad prekinut, a do ponovnog otvaranja škole došlo je 1841. godine kada je nastavu izvodio Đorđe Srdić, uči-

Dobri uslovi za rad su u direktnoj vezi sa rezultatima koje dobijamo na brojnim takmičenjima na kojima su naši učenici pobjeđivali. U opštini Budva prepoznati smo kao škola koja je iznjedrila generacije odličnih učenika koji i dalje, na višim nivoima obrazovanja postižu zavidne uspjehe

200 UČENIKA PROSJEČNO POHAĐA NASTAVU SVAKE ŠKOLSKE GODINE, RASPOREĐENIH U DEVET RA ZREDA I DEVET ODJELJENJA

telj iz Dalmacije. U Reževićima 1856. godine Dimitrije Perazić, arhimandrit manastira Reževići, podigao je zgradu

za osnovnu školu. Ova škola je neprekidno radila do 1941. godine”, pojasnili su iz šklske Uprave kratko.

Dodaju da je poslije Drugog svjetskog rata u Petrovcu otvorena prva osmogodišnja škola, u privatnoj kući, i u toj zgradi nastava se odvijala do 1966. godine, kada je u zemljotresu oštećena, nakon čega je u centru Petrovca izgrađen novi školski objekat koji je srušena u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine.

■ SAVREMENO

OPREMLJENA

Iz Uprave navode da se nastava izvodi u najsavremenije opemljenim kabinetima za fiziku, hemiju, biologiju, in-

formatiku, muzičku kulturu, u specijalizovanim i klasičnim učionicama, fiskulturnoj sali sportskom poligonu. Škola organizuje okrugle stolove različitih tematskih sadržaja, ugledne i ogledne časove, seminare na kojima se nastavni kadar dodatno usavršava te na taj način iz dana u dan napreduje u nastavi i pruža učenicima što bolje sadržaje. “Školu u prosjeku svake školske godine pohađa oko 200 učenika raspoređenih u 9 razreda i 9 odjeljenja. Smještena u prirodom ambijentu, nadaleko od mora, Škola predstavlja savršeno mjesto za rad i sticanje znanja”, dodaju oni. Direktor škole Slavko Dašić na čelu kolektiva OŠ “Mirko Srzentić” je punih 15 godina, a kako kaže cilj mu je i tada bio da stvori što bolje uslove za rad. “Od prvog dana moj cilj je stvaranje što boljih uslova za rad kako u materijalno-tehničkom smislu, tako u nabavljanju i korišćenju što više nastavnih sredstava i didaktičkog materijala u procesu nastave. Taj cilj sam i ostvario - u adaptaciju i rekonstrukciju škole u zanatsko-građevinskim radovima uloženo je preko 300.000 eura, a uz pomoć Ministarstva prosvjete nabavljen je veliki broj učila i nastavnih sredstava za sve predmete, tako da se nastava odvija u savremeno opre-

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

UČENIKA POHAĐA NASTAVU SVAKE ŠKOLSKE GODINE Odseptembra nastava na engleskom za prvake

Ilustracija

Maturanti JU OŠ “Mirko Srzentić”, školske 2016/2017. godine štini Budva prepoznati smo kao škola koja je iznjedrila generacije odličnih učenika koji i dalje, na višim nivoima obrazovanja postižu zavidne uspjehe”, ističe Mihaljević.

RAD U DRAMSKOJ SEKCIJI NIJE BIO SAMO USMJEREN NA OSPOSOBLJAVANJE UČENIKA ZA UMJET- ■ DRAMSKU SEKNIČKO DJELOVANJE VEĆ I CIJU POHAĐA 70 UČENIKA RAZVIJANJE HUMANOSTI U okviru škole već dugi niz KOD NJIH mljenim kabinetima”, ističe on. Profesorica Mirjana Mihaljević u školi radi 15 godina i ističe da se stalno radi na unapređenju i uređnju kabineta. “Petnaesta je godina kako radim u školi, i u proteklom periodu mnogo toga je izmijenjeno i unaprijeđeno zahvaljujući upravi škole koja se predano trudila da svake godine škola bude sve savremenija i kvalitetnije opremljena”, navodi Mihaljević. U okviru prostora namijenjenog za učenje Škola posjeduje izuzetno opremljenu kompjutersku učionicu, biblioteku sa zavidnim brojem knjiga koje omogućavaju učenicima da prošire znanja iz svih naučnih oblasti, salu za fizičko vaspitanje sa svim sredstvima i rekvizitima neophodnim za nastavu. “Dobri uslovi za rad su u direktnoj vezi sa rezultatima koje dobijamo na brojnim takmičenjima na kojima su naši učenici pobjeđivali. U op-

godina radi dramska sekcija za koju vlada veliko interesovanje učenika, a ona sada broji više od 70 učenika, navode iz Uprave. Profesorica Kurtović uspješno vodi ovu sekciju, a kroz umjetnost djecu uči da razvijaju humanost. “Ovogodišnje aktivnosti smo krunisali predstavlja-

Direktor škole Slavko Dašić

njem na Festivalu dječijeg pozorišta Crne Gore u Baru u okviru kojeg smo odigrali “Paštrovsku svadbu” i dobili nagradu za dječjiu pozorišnu produkciju i treću nagradu za režiju. U pitanju je moj autorski tekst koji opisuje svadbene običaje u Paštrovićima. Rad na ovoj predstavi izazvao je veliko interesovanje lokalne zajednice kao i NVO organizacija koje se bave kulturom i nasljeđem Paštrovića tako da nas očekuju predstavljanja i nakon završetka školske godine. Rad u dramskoj sekciji nije bio samo usmjeren na osposobljavanje učenika za umjetničko djelovanje već i razvijanje humanosti kod njih. Pripremljene predstave igrali smo

JU OŠ “Mirko Srzenić” jedna je od prvih škola u državi u kojoj je primijenjena reforma školstva, navode iz Uprave, te kao takva je i jedna od škola koja je u toj reformi najdalje odmakla. Škola u Petrovcu jedna je od pet crnogorskih škola koje učestvuju u Pilot projektu Izučavanje engleskog jezika u prvom razredu iz svih predmeta Ministarstva prosvjete. “Već od sljedeće školske godine učenici prvog razreda imaće priliku da dio nastave prate na engleskom jeziku i to će biti jedna od inovacija koja je vrlo važna kako za profesionalni razvoj nastavnika, tako i za osavremenjenu nastavu koju učenici dobijaju u okviru naredne školske godine. Sa još 17 škola u Crnoj Gori (A škole) prvi smo prihvatili reformu školstva i među prvima implementirali u nove nastavne programe. Danas, sa još četiri škole u Crnoj Gori učestvujemo u pilot projektu - Izučavanje engleskog jezika u prvom razredu iz svih predmeta”, navode iz Uprave. Profesorica razredne nastave i nastavnica građanskog vaspitanja Ivana Kurtović završila je obuku za izvođenje nastave na engleskom. “Poslije uspješno završene obuke Britanskog savjeta za izvođenje nastave na engleskom jeziku biću jedna od pet nastavnika u Crnoj Gori koji će od septembra 2017. godine biti zaduženi za implementaciju ovog projekta čiji početak sa nestrpljenjem iščekujem”, kazala je Kurtović.

u humanitarne svrhe i na taj način se trudili da pomognemo djeci kojoj je pomoć u tom trenutku bila potrebna. Novogodišnje predstave poklanjali smo djeci Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj”, kazala je Kurtović. Kako je kazala, sve aktivnosti koje su vezane za pripremanje predstava rade u školi. “Predstavu izvodimo u Spomen-domu Crvena komuna u kojem nam osim prostora ustupaju i kostime (crnogorske i paštrovske nošnje). Cilj nam je da u narednom periodu obezbijedimo sredstva za izradu ženskih i muških paštrovskih nošnji kako bi ubuduće nesmetano radili predstave koje pronose duh tradicije”, navodi Kurtović. U školi takođe rade i literarna i recitatorska sekcija koju vodi nastavnica Mihaljević i sportska sekcija koju vodi nastavnica Biljana Dajković. Članovi ovih sekcija takođe postižu jako dobre rezultate na opštinskim i republičkim takmičenjima. Učenica Mirjana Kasalica za svoje nastavnike kaže da profesionalno obavljaju svoj posao. “U Osnovnoj školi “Mirko Srzentić” stekla sam mnogo znanja uz pomoć nastavnika koji su profesionalci u svom poslu, u prijatnim i savremeno opremljenim učionicama. Dobitnica sam nagrade za prvo mjesto na Književnom festivalu “Male morske pjesme i priče”. Moj mentor, profesorica koja mi daje svu podršku i usmjerava i koja je otkrila moju ljubav prema književnosti je Mirjana Mihaljević. Moji drugari Željko Ćetković i Valentina Tadić osvojili su drugo mjesto na ovom takmičenju. Osnovna škola “Mirko Srzentić” mi je uvijek pružala sigurnost i radost i veoma sam ponosna što pohađam baš ovu školu”, zaključuje Kasalica.

Škola organizuje okrugle stolove različitih tematskih sadržaja, ugledne i ogledne časove, seminare na kojima se nastavni kadar dodatno usavršava te na taj način iz dana u dan napreduje u nastavi i pruža učenicima što bolje sadržaje.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

MJEŠTANI TURISTIČKOG NASELJA ČANJ OČEKUJU P

NOVA SEZONA, STARI P T

urističko mjesto Čanj sve više je popularno među turistima, ali i pored ambicioznog plana i obećanja nadležnih većina problema ostaće neriješena i ove ljetnje sezone.

Iako se radi o turističkom sno potpornog zida na potomjestu, Čanj nema kvalitet- ku, čija se voda izliva iz korita no elektro i vodosnabdijeva- i plavi naselje. nje, prilaz sa magistrale je jeMomir Šćekić, njihov predsjednik, kaže da im je dan od ključnih problema, čvrsto obećano da će a nekoliko stotina ovu turističku semetara asfalzonu dočekati sa ta promijenivećinom riješelo bi njegovu nih problema, sliku. Nedopustivo je da u 21. ali, kako kaže, Mještavijeku jedna turistička deni su minuod toga za sada stinacija nema kvalitetno lih godina nema ništa, a vodosnabdijevanje već se u samu inveć im stižu prsnabdijeva iz bunara, koji frastruktuvi gosti. i ne pripada Opštini ru uložili više “Tražili smo od od 200.000 euopštine i od Morra iz sopstvenih skog dobra da makar sredstava, a od lokalučestvuju na ambijentalne uprave i Morskog dobra nom uređenju s obzirom da i dalje očekuju obećanu po- smo mi građani riješili dobar moć, koja očigledno neće sti- dio infrastrukturnih probleći za ovu sezonu. ma. U svojim dopisima preIz Udruženja hotelijera, ma Opštini Bar i Morskom ugostitelja i privatnog smje- dobru stalno smo nagovještaja navode da su iz opštin- štavali da pored rješavanja skog budžeta opredijeljena problema oko vodosnabdisredstva za asfaltiranje auto- jevanja i elektrosnabdijevabuskog stajališta, prepumpne nja, koji su gorući problemi stanice, koja bi riješila kana- Čanja, prioriteti su i rješavalizacioni problem jednog di- nje prilaza sa magistrale, najela ovog naselja i za uređe- bavka i postavljanje prenje priobalnog dijela, odno- pumpne stanice, rješa-

Čanj bez ambulante, apoteke i adekvatnih sportskih sadržaja Većina crnogorskih turističkih mjesta, koja tokom ljetnjih mjeseci broje i na desetine hiljada turista dnevno, a tokom ostalih mjeseci nema ni hiljadu stanovnika ima problema sa ambulante ili apoteke. Ugostitelj iz Čanja Zoran Zec navodi da ovo turističko mjesto u kojem boravi više od 25.000 turista nema svoju ambulantu ni apoteku. “S obzirom da ljeti vladaju velike gužve na magistralnom putu prema Baru i da se radi o udaljenosti od petnaestak kilometara, mi smo ove godine potencirali lokalnoj upravi da se otvori ambulanta i apoteka kako bi se našim gostima ukazala blagovremeno medicinska usluga, a samim tim i bili sigurniji po tom pitanju. Prenijeli smo im da smo im obezbijedili i prostorije koje nam je ustupio ‘Rekreaturs’ u sklopu njihovih hotela što bi bila olak-

šavajuća okolnost. Dobili smo nagovještaj da Dom zdravlja radi na tom planu i da će najvjerovatnije oformiti ambulantu, ali za apoteku još nema naznaka”, ističe Zec. Prema njegovim riječima, Čanj je hendikepiran i kada je riječ o sportskim i rekreativnim sadržajima, tako da gosti, kako kaže Zec, osim ležaljki nemaju šta ponuditi. “Čanj nema zelenih površina, tj. park, igralište, biciklističku stazu, a nemamo ni kulturne događaje, jer nemamo dom. Mladi osim kafića nemaju nikakvu drugu opciju za provod. Ono čime se možemo pohvaliti je to što je zahvaljuući Komunalnom preduzeću Čanj već nekoliko godina čist i higijena je na zadovoljavajućem nivou”, kazao je Zec, dodajući da će tome još više pridonijeti dva plažna WC-a koja su nedavno montirana.

vanje izlivanja vode iz potoka po naselju i asfaltiranje autobuskog stajališta. Tražili smo nedavno pomoć i za asfaltiranje ulice kroz naselje zašto je neophodno oko 9.000 eura. Nijesmo dobili još nikakav odgovor. Mi, koji se bavimo turizmom, imamo veliku želju da stvorimo elementarne uslove koji su neophodni za bavljenjem turizmom, ali i za nas koji živimo tu”, istakao je Šćekić. Ističe da je nedopustivo da u 21. vijeku jedna turistička destinacija nema kvalitetno vodosnabdijevanje već se snabdijeva iz bunara, koji nije pod nadzorom barskog vodovoda i čija je ispravnost upitna. “Prije 14 godina smo isključeni sa vodovodne mreže i do danas taj problem nije riješen. Vodovod nas i dalje zadužuje za potrošnju vode, iako se mi snabdijevamo vodom sa bunara nad kojim oni ne gazduju. Osim toga, i taj postojeći bunar je oštećen prilikom izgradnje puta, tako da voda iz njega više nije za upotrebu”, objašnjava Šćekić, koji napominje i problem elektrosnabdijevanja, do-

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

CRNA GORA

Otpad na obalama rijeke Lim u Bijelom Polju

POMOĆ OPŠTINE

PROBLEMI Šćekić

U SUSRET SVJETSKOM DANU ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

Euromost: Loša ekološka situacija na sjeveru zemlje dajući da bi izgradnjom jedne trafostanice taj problem mogao biti riješen. “Zbog lošeg napajanja, naročito u sezoni, ne možemo koristiti klime i aparate sa većom potrošnjom. Koliko je loše napajanje tokom dana najbolji je pokazatelj to što mašina za pranje ne može da radi. Zbog takve situacije često nam se i kućni aparati kvare”, objašnjava Šćekić.

Prema njegovim riječima, i građani su spremni da učestvuju u ovim investicijama, jer sve će uraditi kako bi se stvorili bolji uslovi za njihov život, a samim tim i da bi mogli nesmetano da obavljaju djelatnost vezanu za turizam sa kojim se većina njih bavi. A.Ljuca

Iz NVO “Euromost” saopštavaju da Svjetski dan zaštite životne sredine Sjeverni region Crne Gore dočekuje sa katrastofalnim stanjem u svim opštinama. Oni smatraju da se nijedna opština puno ne brine što su pretrpane raznim otpadom i što nemaju svoje deponije već koriste neuslovna privremena odlagališta. “Nemaju opremljenu komunalnu policiju koja ne sprovodi zakon o komunalnim djelatnostima na valjan način, što su im komunalna preduzeća u dugovima i što još posjeduju mehanizaciju sta-

ru 40 godina. O čitavoj situaciji kada se tiče životne sredine na sjeveru Crne Gore, obavijestili smo i Evropsku komisiju i komesara za životnu sredinu Karmena Vella, koji nam je odgovorio za razliku od našeg ministarstva održivog razvoja i turizma, da se Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU obavezala i posvetila transponovanju i implementaciji legislativa propisanih od strane EU”, saopštavaju iz Euromosta. Dodaju, da kroz posljednji izvještaj EU, koji se tiče stanja životne sredine u sjevernom regionu, nigdje nijesu ni evidentirani ekološki problemi.

“Da li je to neko namjerno ili slučajno izostavio, ne znamo, ali je naša NVO odmah dostavila dokaze Evropskoj komisiji u kakvom su stanju Opštine na sjeveru Crne Gore i ubuduće ćemo uvijek dostavljati. Smatramo da se ekološki problemi ne mogu rješavati sastancima i okruglim stolovima koji se održavaju po Podgorici i na kojim se kroz honorare troše stotine hiljada eura, dok opštine i građani na sjeveru Crne Gore nemaju kontenjere i obične kese za smeće da bi mogli otpad odložiti, već ga odlažu gdje stignu”, kazali su u Euromostu. B.Č.

BIJELO POLJE: ODRŽANI ŠKOLSKI SUSRETI ª SIPANJE 2017º

DA PRERASTE U TRADICIJU

Na Sipanjskoj visoravni proteklog vikenda održana je manifestacija školski susreti “Sipanje 2017”, koju su organizovale osnovne škole koje gravitiraju u tom području - “21. maj” (Goduša), “Šukrija Međedović” (Godijevo) i “Miomir Đalović” (Sušica). Predsjednik organizacionog odbora Ćazim Popara rekao je da je na susretima učestvovalo 12 škola sa područja Bihora, i da su održana takmičenja u malom fudbalu, navlačenju konopca, krosu i bacanju kamena s ramena. Na manifestaciji je prisustvovalo oko 400 učenika i sto nastavnika iz škola sa Bihorskog područja, kao i osnovna škola iz Ribarića (Srbija), na čelu sa direktorom Šefkijom Delićem. Manifestaciju je posjetio i predsjednik Opštine Petnjica

Samir Adrović. Direktor škole u Godijevu Sabahet Spahić kazao je DN da mu je zadovoljstvo što se ove godine uključio veliki broj škola, uputivši poziv da se uključe i druge škole iz susjednih opština i da sve preraste u tradiciju. “Planiramo da manifestaciju uključimo u IPA projekat kako bi postala prepoznatljiva i šire u regionalnom okviru. U

planu je da se iduće godine u ovim školskim susretima pozovu škole sa područja opštine Sjenica i Brodarevo”, najavio je Spahić. Manifestaciju je otvorila potpredsjednica Opštine Bijelo Polje Nemša Omerhodžić, koja je istakla da je lokalna uprava prepoznala značaj manifestacije sa željom da sve preraste u tradiciju. B.Č.

Crna Gora

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Mojkovac: Projekat Nvo ª teraNostraº

Turistički valorizovati rudnik “Brskovo” NVO Teranostra iz Mojkovca zatražila je prostor za muzejsku postavku o ostavštini rudnika “Brskovo”, kao kulturne baštine. Predsjednik ove organizacije Zoran Miletić, čija je NVO bila partner u projektu, finansiranom iz fondova EU, kazao je da će se ovaj projekat realizovati uz finansijsku podršku evropskih fondova, a preko regionalne NVO Rudnici kulture. “Sredinom prošle godine, sa partnerima iz regiona, osnovali smo regionalnu NVO Rudnici kulture, u koju je ušla po jedna NVO iz svih republika bivše Jugoslavije, sa Kosova i iz Albanije. Očekujemo i kolege iz Bugarske i Rumunije. Cilj je isti - sačuvati ostavštinu rudnika, kao kulturnu baštinu i turistič-

ki je valorizovati, koliko ko bude mogao. Planiramo da jedan od pogona flotacije bivšeg rudnika olova i cinka ‘Brskovo’ u Mojkovcu iskoristimo za muzejsku postavku. Prvo moramo vidjeti čija je to imovina, jer je u flotaciji skoro sve prodato, pa tek onda vidjeti koliko bi koštala sanacija i uređenje nekog od pogona za koji procijenimo da može poslužiti svrsi”, kazao je Miletić. On je dodao da jame bivšeg rudnika olova i cinka “Brskovo”, kao ni postrojenja za preradu rude, turisti neće moći da posjete, što je bio plan i želja Mojkovčana. To je rezultat petogodišnjeg rada, u okviru regionalnog projekta “Rudnici kulture”, u koji su Mojkovčani ušli upravo sa idejom da

turistički valorizuju ono što je ostalo od rudnika. “Ne možemo rekonstruisati sve to i tako ‘oživjeti’ izuzetno značajan period mojkovačkog kraja, jer bi to bila ogromna investicija. Mogli smo jedino da prikupimo što više dokumentacije, foto i filmskih zapisa, uzoraka rude, stvari koje su rudari svakodnevno koristili na poslu, alata, čak i iz vremena srednjovjekovnog ‘Brskova’, kako bismo od svega toga napravili skromnu, ali kvalitetnu muzejsku postavku, koja će upečatljivo govoriti o rudarstvu u našem kraju. To će imati i neku turističku težinu, ali i biti izuzetno važno za očuvanje rudarskog identiteta Mojkovca, što polako pada u zaborav”, rekao je Miletić. V.B.

Na koncertu u okviru manifestacije Nikšićanin zaprosio djevojku

održaNa MaNifestacija ª kotorska Pašta 3º

Čuvaju tradicionalne vrijednosti U Kotoru je u subotu veče održana manifestaciju “Kotorska pašta 3” u okviru koje je posluženo oko 900 krempita po staroj kotorskoj recepturi praktikovanoj i u nekadašnjoj poslastičarnici “Zdravljak”. Manifestacija promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite. “Kotorsku paštu 3” finansijski je podržala Turistička organizacija Kotor, pokrovitelj je bila Opština Kotor, sponzori Luka Kotor i NTO Crne Gore, a organizator Mjesna zajednica Kotor. Krempite su služene u Starom gradu ispred kafe bara Siempre, restorana As i kod

gradskog sata. Predsjednica MZ Stari grad Dragana Knežević kazala je da je cilj ove manifestacije da se sačuva ono što je tradicionalno kotorsko. “Nije u pitanju samo zidina, palata ili pločnik, već su u pitanju one sitne stvari koje pričinjavaju ljudima zadovoljstvo. Gastronomija je ta koja uvjek ljude uveseljava i oplemenjuje. Sjetila sam se svoje mladosti i poznate kotorske pašte u kultnom ‘Zdravljaku’. Tako se rodila ideja. Trudimo se da svake godine manifestaciju radimo na drugom mjestu u gradu, sa drukčijim programom, da ne uđemo u

stereotip. Nadam se da su Kotorani zadovoljni”, rekla je Knežević. U muzičkom dijelu programa održan je koncert Gorana Karana i benda Vagabundo. Ono po čemu će se pamtiti ova manifestacija, jeste nesvakidašnji, romantični gest mladog Nikšićanina Danijela Tiganja, koji je pred mnogobrojnom publikom na kotorskom trgu, na bini u društvu Karana i benda, zaprosio svoju djevojku Danijelu. Danijelin potvrdan odgovor, publika je ispratila gromoglasnim aplauzom, a Karan je u njihovu čast otpjevao baladu Ostani. I.K.

Rudnik “Brskovo”

ZavršeN ª PlaNiNski festival kolašiNº

“Subri” i članovima priznanja od pSCG U okviru “Planinskog festivala Kolašin 2017”, organizovanog od 2. do 4. juna, povodom obilježavanja 66 godina postojanja Planinarskog saveza Crne Gore, na svečanoj akademiji dodijeljena su priznanja najzaslužnijim pojedincima, klubovima, ustanovama i asocijacijama. Nikola Brajović i Željko Starčević iz Planinarskog kluba “Subra” dobitnici su srebrne značke za poseban doprinos razvoju planinarstva, dok je klub dobitnik Povelje za izuzetan doprinos razvoju planinarstva. Brajović je poznati poznavalac Orjena, ali i brojnih ostalih planina regije, neu-

Brajović, Starčević i Kovačević

morni organizator uspona, vodič i odlični animator, kao i vrijedni član brojnih spasilačkih akcija. Starčević je osoba zaslužna za pretvaranje Orjena u planinsku destinaciju sa najuređenijim stazama u regionu, markacijski instruktor PSCG koji svoje znanje već decenijama prenosi na mlađe, autor brojnih vodiča i mapa koji popularišu posjetu Orjenu i hercegnovskom zaleđu uopšte. Planinarski klub “Subra” je najstariji živući planinarski klub u Crnoj Gori, sa tradicijom dugom 85 godina i brojnim planinarskim i skijaškim uspjesima. S.M.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Crna Gora

Podgorica: iz Strukovnog Sindikata takSiSta crne gore najavili

Zbog zloupotrebe položaja više krivičnih prijava S

trukovni sindikat taksista Crne Gore najavio je podnošenje krivičnih prijava protiv više lica u Poreskoj upravi, koji su, kako tvrde, nepoštovanjem zakona omogućili protivpravnu dobit većem broju fizičkih i pravnih lica u produženom trajanju. Po istom osnovu i u Upravi za inspekcijske poslove, Inspekciji za drumski saobraćaj pri Ministarstvu saobraćaja zbog zloupotrebe službenog položaja, kao i više lica nadležnih u lokalnim samoupravama Podgorice, Bara, Budve, Tivta, Kotora, Bijelog Polja, Pljevalja i Rožaja, takođe zbog zloupotrebe službenog položaja. Krivične prijave će biti podnijete i protiv nadležnih u filijalama Poreske uprave, koji su falsifikovanim podacima vršili obračun paušalnog poreza, kao

i obračun poreza po stvarnoj dobiti. Predsjednik sindikata Borislav Pavlović je istakao da su, poslije višegodišnjih neuspjelih obraćanja i molbi nadležnim državnim i opštinskim organima da riješe haos u prevozu putnika u drumskom saobraćaju i obezbijede regularne uslove koje preciziraju zakoni ove države, prinuđeni da podnesu krivične prijave protiv određenih lica. “Kako je poslije svakog našeg obraćanja haos postajao sve veći, Skupština

Kako je poslije svakog našeg obraćanja haos postajao sve veći, Skupština Strukovnog sindikata taksista Crne Gore donijela je odluku da osim protesta, koji su zakazani za 8. jun, podnese i krivične prijave

Strukovnog sindikata taksista Crne Gore donijela je odluku da osim protesta, koji su zakazani za 8. jun, podnese i krivične prijave”, kazao je Pavlović. On je podsjetio da se auto-taksi preduzetnici već 12 godina obraćaju nadležnima i upozoravaju na rastući haos zbog nepoštovanja zakona od onih koji ga donose. Međutim, kako kaže Pavlović, oni se oglušavaju, a sve u korist onih koji ga godina-

ma ne poštuju i sada zbog tih koji su godinama radili van zakonskih okvira žele da eliminšu i njih sa tržišta prevoza putnika. Pavlović navodi da će 8. juna podgoričkim ulicama prodefilovati između 250 i 300 vozila iz svih gradova Crne Gore. Protest taksista počeće u 12 sati i 12 minuta kod Poreske uprave na Starom aerodromu, a zatim i većinom podgoričkih glavnih ulica i bulevara.

Plav: PredStavom Pomogli akciju

Za liječenje Emila Gutića potrebno još 26.000 eura

Matijević i Novosel na Pinama

Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu

Trodnevna manifestacija “Dani Sremskih Karlovaca u Tivtu” završena je juče “slatkim danom” na šetalištu Pine. Tivćani i njihovi gosti imali su priliku da uz poznato sremsko-karlovačko dezertno vino “bermet” degustiraju poznati kuglof, koji je pripremao jedan od vrsnih poslastičara tog grada i na taj način prenio recept zainteresovanim. Kuglof je nadaleko poznat sa jednostavnim receptom, koji je u prošlosti bio aristokratski ko-

lač i krasio kraljevske trpeze širom Evrope. U jednom periodu bio je nepravedno zapostavljen, a danas je, uz poznata vina, to jedan od brendova Sremskih Karlovaca, najznačajnije destinacije kulturnog turizma u Vojvodini i jedne od najznačajnijih u Srbiji. Gastro i vinska ponuda su dio te kulturne ponude, istakli iz Turističke organizacije tog grada, koji su zajedno sa TO Tivta organizatori manifestacije u Tivtu. Predsjed-

nica Opštine Snežana Matijević je sa saradncima organizovala prijem za rukovodstvo Opštine Sremski Karlovci na čelu sa predsjednikom Nenadom Milenkovićem. Tom prilikom govorilo se o mogućnostima saradnje na privrednom i kulturnom nivou dva grada, a uzvratna posjeta Tivćana najavljne je za kraj septembra, u vrijeme karlovačke berbe grožđa, manifestacije kojom se tradicionalno obilježeva početak berbe. Z.K.

U prepunoj sali Doma za kulturu u Plavu uspješno je realizovana pozorišna predstava “Đe može jedna, mogu i dvije”, a koja je osim edukativnog i kulturnog karaktera imala i humanitarni karakter. Cijeli Plav se udružio i pokazao humanost doniranjem sredstava za mladog Emila Gutića, koji se bori sa teškom bolešću. Prikupljeni novac biće uplaćen na žiro račun Gutića, a učesnici predstave i gosti su poručili da doniranjem za mladog Emila pokazuju da se

saosjećaju i učestvuju zajedno sa njim u uspješnoj borbi za njegov mladi život. Učenici su svojim glumačkim sposobnostima, kreativnošću, znanjem i raznim vještinama uspjeli da pokupe ovacije prisutnih. Emil je imao tumor na mozgu koji je operisan u bolnici u Turskoj i trenutno se tamo nalazi na postoperativnom liječenju. Dosadašnji troškovi liječenja u Turskoj iznose 18.500 eura, a za nastavak liječenja potrebno je još 26.000 eura.

Svijet 22 NAJMANJE SEDMORO UBIJENIH I 48 POVRIJEĐENIH OSOBA U PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Horor u centru London gaziLi, pa noževima na

entar Londona u subotu veče bio je poprište nekoliko terorističkih napada u kojima je poginulo najmanje sedam, a povrijeđeno 48 osoba, od kojih je 21 u kritičnom stanju pa se strahuje da bi broj žrtava mogao da bude poraste.

Najprije je kombi uletio među pješake na Londonskom mostu, a zatim su se napadači iz vozila uputili na obližnju pijacu Borou i naoružani noževima napadali prolaznike, naveo je Bi-Bi-Si. Trojica napadača, koje je policija ubila, uzvikivali su: “Ovo je za Alaha”, prenose britanski mediji. Prvi napad dogodio se oko 22.15, kada je policija primila poziv da je bijeli kombi uletio među pješake na Londonskom mostu. Vozilom je, kako javlja reporter BiBi-Sija, upravljao muškarac. Jedan od svjedoka kazao je da je vidio bijeli kombi kako ide na pješake, dok je drugi rekao da je kombi udario pet do šest ljudi. Ubrzo nakon toga, napadači su izašli iz kombija i uputili se ka obližnjoj pijaci “Borou” i prolaznike napali noževima. Očevici kažu da su vidjeli tri napadača koji su nosili velike noževe. Policija je osam minuta od prvog poziva ubila troje napadača, navodi Bi-Bi-Si pozivajući se na infor-

Skotland jard priznao je da su policajci tokom akcije neutralisanja terorista ispalili veliki broj metaka i ranili jednog civila.

macije iz policije. “Osumnjičeni su nosili nešto što je izgledalo kao eksplozivni prsluk, ali je kasnije utvrđeno da je riječ o prevari”, rekao je zvaničnik iz policije Majk Rouli.

■ Boli noževima i

uzvikivali: “ovo je za alaha”

U isto vrijeme, registrovan je još jedan slučaj napada noževima u Voksholu, ali je utvrđeno da on nije povezan sa napadima na Londonskom mostu i pijaci. U Voksholu se, inače, nalazi sjedište britanske obavještajne službe MI-6. Očevidac napada Džerard rekao da su napadači uzvikivali “Ovo je za Alaha”. “Trčali su i uzvikivali ‘Ovo je za Alaha’. Izboli su jednu djevojku možda 10-15 puta”, rekao je Džerard za Bi-Bi-Si, navodeći da je pokušao da ih spriječi bacajući flaše, stolice i ostale predmete na njih. Lodonska policija saopštila je da su incidenti na Londonskom mostu i pijaci “Borou” proglašeni za terorističke napade, prenosi Rojters. Očevici, koji su se nalazili na Londonskom mostu u trenutku kada se dogodio napad, navode da se kombi popeo na trotoar i gazio ljude s leđa. “Vidio sam tri čovjeka sa ne-

čim što je ličilo na eskplozivne pojaseve. Nisu izgledali baš ubjedljivo pa se nisam mnogo uplašio. Jedan policajac je pokušavao da stoji između nas i napadača a oni su izgledali kao da ne znaju šta bi uradili dalje, samo su trčali naokolo, valjda su jurili ljude. Onda je došlo još policajaca. Sasvim su ih opkolili i na kraju su ih upucali”, ispričao je jedan očevidac. Onima koji su se zatekli na mjestima napada, policija je preko društvenih mreža poručila da bježe na sigurno, da se sakriju, isključe zvuk i vibraciju na mobilnim telefonima i da pozovu policiju čim procjene da je to bezbjedno. U međuvremenu, ljudi koji žive u blizini su na Tviteru ponudili pomoć svima koji su se zadesili na mostu u trenutku napada. Vlasti su putem Tvitera objavile da su tokom noći tri londonske bolnice bile blokirane kako bi

“pacijenti, rodbina (ranjenih) i osoblje bili bezbjedni”. Londonski most bio je zatvoren u oba pravca, kao i pojedine stanice javnog prevoza. Kanadski premijer Džastin Trudo potvrdio je da je u napadu ubijen državljanin Kanade. Kanada osuđuje taj suludi atentat u kojem su ubijeni i ranjeni nevini ljudi, a činjenica da je među žrtvama

jedan Kanađanin slama mi srce, napisao je Trudo na Tviteru. Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer izvijestio je da je u napadu u Londonu povrijeđeno dvoje njemačkih državljana. Istakao je da Berlin usko sarađuje s britanskim vlastima i da, iako apsolutne bezbjednosti nema, ključ u borbi protiv terorizma

23 TERORISTIČKOM NAPADU U SRCU BRITANSKE PRIJESTONICE PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Svijet

na: Kombijem apadaLi Ljude Duško Marković i Filip Vujanović uputili saučešće Povodom terorističkog napada u centralnom Londonu predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković uputio je telegram saučešća britanskoj premijerki terezi Mej. “Iskreno saučešće porodicama i prijateljima žrtava novog terorističkog napada u Londonu. Crna Gora se solidariše sa UK”, poručio je Marković na Tviteru. I predsjednik Crne Gore Filip Vujanović uputio je izraze saučešća Eli-

■ Racija u Londonu, 12 uhapšenih

je “znati i preduhitriti počinioce”. Među ranjenim ima i Francuza, kao i jedan Španac. Prema navodima londonske Hitne službe, ranjenici su primljeni u pet bolnica širom britanske prijestonice, a lakše povrijeđenima je pomoć pružena na licu mjesta. Policija je saopštila da su povrijeđena i četiri policajca, od kojih jedan teže.

U istočnom Londonu juče je izvedena policijska akcija u kojoj je uhapšeno 12 osoba povezanih sa napadima u subotu. Skotland jar je saopštio da se pretraga nastavlja i na drugim adresama. Prethodno je Skaj njuz javio da je policija sprovela raciju u kući jednog od napadača, u oblasti Barking. Rojters je javio da je policija privela četiri žene iz stambenog bloka u toj oblasti. Do sada niko nije preuzeo odgovornost za napad, ali kako javlja Bi-Bi-Si, pristalice Islamske države slavile su na društvenim mrežama nakon napada. Ministarka unutrašnjih poslova Velike Britanije Amber Rud

zabezti II, Kraljici Ujedinjenog Kraljevstva. “Žaleći zbog gubitka života nevinih žrtava terorističkih napada u Londonu dijelimo bol porodica i građana Ujedinjenog Kraljevstva uvjereni da se samo udruženom aktivnošću međunarodne zajednice može boriti protiv terorizma. Crna Gora je čvrsto uz Ujedinjeno Kraljevstvo u očuvanju zajedničkih vrijednosti i borbi protiv terorizma”, naveo je Vujanović. izjavila je da su napadači vjerovatno bili radikalni islamisti. “Moramo da saznamo više o tome odakle je ta radikalizacija došla”, rekla je Rudova za ITV. Agencija AP prenosi da je Rudova rekla i da nivo uzbune u zemlji neće biti povećavan jer policija ne vjeruje da ima još osumnjičenih na slobodi. Ona nije htjela da odgovori na pitanje da li su počinioci napada bili poznati vlastima odranije.

■ Mej: što je

dosta - dosta je

Britanska premijerka Tereza Mej je, na konferenciji za medije, osudila terorističke napade u Londonu i Mančesteru, uz poruku: “Što je dosta – dosta je”. Kao

prvo navela je da, iako skorašnji napadi nisu međusobno povezani, njih povezuje “zla ideologija” po kojoj zapadne vrijednosti nisu kompatibilne sa islamom. “Ona će jedino biti poražena kada umove ljudi pomjerimo dalje od ovog nasilja i objasnimo im da su naše vrijednosti pluralističke, britanske vrijednosti - više od bilo čega što im nude propovjednici mržnje i oni koji je podržavaju”, rekla je predsjednica britanske vlade. Prema njenom mišljenju, drugi zadatak vlasti u Londonu je da “ovoj ideologiji ne omogući bezbjedan prostor za reprodukovanje” i da “smanji rizik ekstremizma putem interneta”, dok je pod trećom tačkom navela da vlada “ne smije da zaboravi na bezbjedni prostor (ove ideologije) koji i dalje postoji u realnom svijetu”. “Da, to znači preduzeti vojnu akciju za uništenje Islamske države u Iraku i Siriji. Ali, to takođe znači i preduzimanje akcije ovdje kod kuće”, istakla je Mej. Kao četvrti način borbe protiv ove ideologije britanska premijerka je navela “revidiranje robusne antiterorističke strategije kako bi se osiguralo da policija i bezbjednosne službe imaju sva neophodna ovlašćenja”.

Trčali su i uzvikivali ‘Ovo je za Alaha’. Izboli su jednu djevojku možda 10-15 puta”, rekao je očevidac Džerard za Bi-Bi-Si, navodeći da je pokušao da ih spriječi bacajući flaše, stolice i ostale predmete na njih

“I moramo da produžimo zatvorske kazne za krivična djela povezana sa terorizmom, čak i za naizgled manje ozbiljne prekršaje, to je ono što ćemo da učinimo”, naglasila je Mej dodavši da su “britanske vlasti od marta spriječile pet ozbiljnih zavjera za izvođenje terorističkog napada”. Britanska premijerka je poručila da će nakon jučerašnje obustave nacionalne predizborne kampanje, ona “u potpunosti biti nastavljena danas”. “I parlamentarni izbori će biti održani kao što je planirano u četvrtak”, dodala je Mej. Gradonačelnik Londona Sadik Kan osudio je napad kao “svjestan i kukavički napad na nevine Londonce”. Teroristički napad su osudili i brojni svjetski zvaničnici. Bijela kuća je objavila da američki narod saosjeća sa britanskim i ponudila je pomoć svojih bezbjednosnih snaga, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio saučešće i ponudio pomoć francuskih bezbjednosnih službi. Veliku Britaniju je 22. maja pogodio teroristički napad u kojem su, na kraju koncerta američke tinejdž-zvijezde Arijane Grande u Mančesteru, ubijene 22 osobe, među kojima je bilo i djece. Ranjeno je više od 100 osoba, a neke od njih su i dalje u kritičnom stanju. Za taj napad, koji je izveo britanski državljanin libijskog porijekla Salman Abedi uz bombu kućne izrade, odgovornost je preuzela Islamska država. Prethodno je 22. marta automobil upao među pješake na Vestminsterskom mostu, u blizini zgrade parlamenta, pri čemu su poginule četiri osobe. Napadač Halid Masud je zatim probao da uđe u Vestminstersku palatu, kada je ubijen.

28 24

svijet SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 6. 2016. PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

događaji koji su obilježili 4. i 5. jun 1989. pobjeda “solidarnosti” na izborima

Kraj komunizma i sovjetske 1798. prevlasti u Poljskoj

Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, posle skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret “Solidarnost” nadmoćno su pobijedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa “Solidarnosti” Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsjednik Poljske. Vođa Solidarnosti i simbol cijelog pokreta, bio je u decembrz 1981. zatvoren, a pušten je dogodine u novembru. Nakon izlaska na slobodu, nastavio je ilegalno opoziciono djelovati. Snažan vjetar u leđa njegovoj životnoj ideji bila je Nobelova nagrada za mir,

koja mu je dodijeljena 1983. godine. Novi veliki štrajk u gdanjskom brodogradilištu vodio je 1988. i upravo nakon toga pregovaralo se s vlastima i legaliziovana je Solidarnost, a potom održani i demokratski izbori. Solidarnost je na početku bila veliki narodni pokret, deset miliona članova, takoreći narodni ustanak koji je povezivao radnike i intelektualce, seljake i sveštenike, studente i piljare. Bio je to prema pisanju “Vremena” najljepši politički san, savez potlačenih i nezadovoljnih protiv zle imperije. Za političke i ljudske slobode.

Umro italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumoran ljubavnik.

1920.

U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante posle Prvog svjetskog rata potpisale mirovni ugovor s Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo van matične zemlje, najviše u Rumuniji.

2000. otvoren put za sudski proces

Pinočeu ukinut imunitet Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim. Prva optužnica španskog sudije Garzona tereti Pinočea za smrt najmanje 3197 ljudi (tokom sedamnaestogodišnje diktature, među kojima legalno izabranog predsjednika Salvadora Aljendea i više desetina španskih državljana. Kasnije je preinačena u ozbiljne

povrede ljudskih prava. Pod izgovorom da je Čile bio pod velikim uticajem komunista, Pinoče je, uz podršku SAD i drugih južnoameričkih vojnih vlada, sproveo niz bezbednosnih operacija u kojima je ubijeno oko 3.000 osumnjičenih protivnika i ljevičara a oko 30.000 je mučeno. Kasnije je uveo ekonomske reforme za koje njegove pristalice vjeruju da su pomogle razvoju čileanske ekonomije, dok ga njegovi protivnici optužuju za porast nezaposlenosti, siromaštva i pad plata, sa malo uticaja na dugoročne ekonomske performanse.

1898.

Rođen španski pjesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka, jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti XX veka. Strijeljali ga pripadnici Frankove civilne garde 1936.

1945.

Predstavnici SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske u Berlinu potpisali Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i njenoj podjeli na četiri okupacione zone.

1859. veliki srpski slikari

Rođen Paja Jovanović

Srpski slikar Paja Joizbrala za dopisnog člavanović rođen je 4. mana Srpskog učenog drušja 1859. Bio je predstavtva. Četiri godine kasninik akademskog realizje, 1888. izabran je i za redovnog člana Srpske ma, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, kraljevske akademije. prvi srpski slikar koji je Pred Drugi svjetski rat, stekao evropsku repu1939.godine odlučio je da taciju. Srbija se ponosinapusti Beč i preseli se u la svojim mladim i Beograd. Tu je proslavnim umjetveo teške godinikom. Gone okupatovo svacije i prve ka srpp oratne godine. ska kuća je imaIako već la neku u dubonjegokoj stavu oleorosti i dalje je grafiju ili drugu reslikao. produkciju Paja Josa temom iz vanović umro Jovanović srpske istorije ili iz je 30. novembra narodnog života. A vlast, 1957. godine u Beču. Kao zahvalna što je po sviješto je želio, urna sa petu pronosio i slavio ne pelom prenijeta je i posamo sebe već i istoriju ložena da vječno počiva i kulturu srpskog narou njegovom voljenom da, već 1884. godine ga je Beogradu.

1947. 15 milijardi dolara za evropu

Džorž Maršal iznio svoj čuveni plan Državni sekretar SAD Džorž Maršal iznio je plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. “Maršalov plan”, kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodijelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, a usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu. Do 1952. godine, kada je plan došao do tačke kompletiranja, ekonomija svake države sudionika, osim Njemačke, porasla je u odnosu na onu prijeratnu. Tokom sledeće dvije decenije skoro sve države Zapadne Europe uživale su

ekonomski rast i poboljšanju životnih uslova, iako se ekonomisti i istoričari još uvijek spore koliko je to posljedica ERP. Maršalov plan se dugo smatrao jednim od prvih procesa Europske integracije. Jedina njegova posljedica je znatna amerikanizacija ekonomije i tehnike u Europi i načina upravljanja njima. Godine 1951. je formalno zamijenjen tzv. Programom međusobne pomoći koji je službeno ukinut 1961. i zamijenjen ekonomskom pomoći koju pruža USAID. Zbog ovog plana, Džord Maršal je 1953. dobio Nobelovu nagradu za mir.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

hotspot

OTVORENO O PORAZU NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA

Klintonova uporedila Trampa sa Miloševićem Hilari Klinton je izjavila da Tramp želi da “zapali komšiju protiv komšije”, baš kao što je to radio Slobodan Milošević LIDERI FRANCUSKE, NJEMAČKE I ITALIJE UJEDINJENI U ODLUCI

Emanuel Makron: Pariski sporazum će biti ispunjen Sporazum o klimatskim promjenama nepovratan je i biće ispunjen zato što je to naša odgovornost, rekao je predsjednik Francuske Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da će Pariški sporazum o klimatskim promjenama biti ispunjen uprkos objavi predsjednika Donalda Trampa o povlačenju SADa iz njega. On je to izjavio nakon sastanka sa gradonačelnicom Pariza An Idalgo i gradonačelnikom Njujorka Majklom Bloombergom u Parizu. “Pariski sporazum nepovratan je i biće ispunjen zato što je to naša odgovornost”, izjavio je Makron. Kako je Rojters prethodno prenio saopštenje Bijele kuće, Tramp je lično, u telefonskom razgovoru sa liderima Njemačke, Francuske, Britanije i Kanade, objasnio odluku da se Sjedinjene Države povuku iz Pariskog sporazuma.

■ Zamah iZ PariZa

Kako se navodi, Tramp je razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Makronom, kanadskim premijerom Džastinom Trudoom i britanskom premijerkom Terezom Mej. Tramp je “uvjerio lidere da SAD ostaju posvećene transatlantskoj alijansi i da će pojačati napore u zaštiti životne sredine”, navo-

Evropljani pozivaju sve saveznike da ubrzaju napore u borbi protiv klimatskih promjena i obećavaju pomoć zemljama u razvoju

di se u saopštenju. Prethodno su Italija, Francuska i Njemačka u zajedničkom saopštenju navele da žale zbog Trampove odluke da se povuče iz Pariskog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena i odbacile njegovu sugestiju da bi globalni pakt mogao biti revidiran. Pozivajući se na izvore, agencija navodi da je francuski predsjednik to isto “u direktnoj razmjeni mišljenja” rekao Trampu tokom petominutnog telefonskog razgovora. “Smatramo da je zamah koji je stvoren u Parizu u decembru 2015. nepovratan i čvrsto vjerujemo da se o Pariskom sporazumu ne može ponovo pregovarati imajući u vidu da je to vitalno sredstvo za našu planetu, društva i privrede”, piše u zajed-

ničkom saopštenju, iza kojeg, osim Makrona, stoje i italijanski premijer Paolo Đentiloni i njemačka kancelarka Angela Merkel.

■ PoZiv evroPskih lidera

Lideri triju evropskih država pozvali su sve svoje saveznike da ubrzaju napore u borbi protiv klimatskih promjena i naveli da će učiniti više u pogledu pomoći zemljama u razvoju da se prilagode tim promjenama. Tramp je rekao da će SAD prekinuti primjenu svih neobavezujućih elemenata Pariskog sporazuma. “Povlačimo se. Kako bih ispunio uzvišenu dužnost zaštite Amerike i njenih građana, SAD će se povući iz Pariskog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena”, rekao je šef Bijele kuće na očigledni šok prisutnih zvaničnika. Izvori: Reuters, CNN, DW, Al Jazeera

Prethodno su Italija, Francuska i Njemačka u zajedničkom saopštenju navele da žale zbog Trampove odluke da se povuče iz Pariskog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena

Bivša američka državna sekretarka i kandidatkinja Demokratske partije za predsjednicu SAD-a Hilari Klinton uporedila je šefa Bijele kuće Donalda Trampa sa Slobodanom Miloševićem i dodala da je on bio čovjek koji je podsticao etničko čišćenje tokom rata u BiH. Ona je u obraćanju publici na njujorškom BookExpo 2017, održanom protekle sedmice, izjavila da Tramp ima tu crtu da “zapali komšiju protiv komšije”, baš kao što je to po njenom mišljenju radio Slobodan Milošević, za kojeg je rekla da je bio “zli diktator”. Klinton je dodala da Tramp želi ponovo da vidi taj plamen mržnje, baš kao što se vidjelo kod brojnih masakara u svijetu, spomenuvši i masakr u Ruandi, gdje je ubijeno više od 800.000 ljudi. Supruga nekadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona je kazala i da je Trampova administracija “nenormalna”, kao i da je sa pravom zabrinuta za budućnost Amerike, jer njegova administracije može da nanese “trajna oštećenja američkim institucijama”. Ona je, između ostalog, napala i Trampove pristalice nazivajući ih ljudima koji stalno “podstiču neko

negodovanje”. Američki mediji navode da je nakon teškog poraza na predsjedničkim izborima Klintonova prilično glasno govorila o šoku zbog poraza. Navodi se da se na se na skupu u Njujorku ona obraćala dijelu publike gdje su više od dvije trećine bile upravo njene pristalice. Bivša državna sekretarka SAD-a je rekla da je djelovanje poput Trampovog režima veoma opasno. “Da, vidjeli smo to u Bosni, i u Ruandi, ali i u drugim zemljama. Uglavnom, to su zemlje gdje politički lideri djeluju samo zbog ličnog interesa, lične političke ideologije, pohlepe...”, rekla je ona. U obraćanju je spomenula i Ruse koji su optuživani da su hakovali elektronsku poštu Demokratske partije i dodala da joj je to bilo bolnije od svih uvreda koje je dobila od Trampa. Izvor: CNN, TV N1

Više su me zaboljeli ruski hakeri nego sVe TrampoVe uVrede - hilari klinTon

KULTURA

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

ª SEDAM KINEMATOGRAFIJAº DO 11. JUNA

PREPORUKA KNJIGA

Film Vinka Brešana na otvaranju Džada festa

DJEVOJKA SA BISER NOM MINĐUŠOM TREJSI ŠEVALIJE IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 5,70 EURA

Kako bi pomogla svojoj porodici, sedamnaestogodišnja Grit počinje da radi kao sluškinja u domu slikara Johanesa Vermera, za čiji rad je bila jako zainteresovana. Iako kao obična sluškinja nije smjela da pokaže naklonost prema gospodinu Vermeru, ona ga je često zamišljala samog u ateljeu, a nekada je imala i fantazije da je i ona sa njim. Kada je porodica stekla povjerenje u Grit, dozvolila joj je da posjećuje atelje. Zapostavljajući ostale obaveze, Grit sve više vremena provodi sa Vermerom. On počinje da je podučava i da joj odaje najveće tajne slikarstva...

Njegoš izme u Erosa i Tanatosa

PROGRAM U MINISTARSTVU KULTURE

Konferencija o promjeni pozorišnog sistema Regionalna konferencija “Početi iznova - promjena teatarskog sistema” biće priređena u Ministarstvu kulture na Cetinju danas od 10 sati. Povod za konferenciju je nedavno objavljenja knjiga Dragana Klaića “Početi iznova promjena teatarskog sistema”, te, po uzoru na Klaićeve podnaslove iz knjige, svaki panel diferencira pitanja - “Tvrdoglavo i dezorijentisano pozorište – između budžetske subvencije i tr-

žišta dokolice”, “Kontekstualna promjena – izazovi repertoara pozorišta i festivala” i “Švedski sto - izvedbene prakse i izazovi novih produkcionih modela”. Učesnici konferencije su Milena Dragićević-Šešić, Darko Lukić, Ana Stojanoska, Aldo Milohnić, Ivan Medenica i drugi. Konferenciju će otvoriti ministar kulture Janko Ljumović. Organizator konferencije je Fakultet dramskih umjetnosti. S.I.

FILIJALA SERGEJ DOVLATOV IZDAVAČ: LOM; CIJENA: NA UPIT

PREPORUKA KNJIGA

Projekcijom hrvatskog renja “Trainspotting” u Ulifilma “Kako je počeo rat ci 27. marta na Zabjelu. Slina mom otoku” i obraća- jede španski “Kika”, reditenjem reditelja tog ostvare- lja Pedra Almodovara na nja Vinka Brešana u veče- Bulevaru Veljka Vlahoviras od 20.30 sati u Ulici Sve- ća na Starom aerodromu, tozara Markovića počinje 3. francuski “Čudesna sudbiDžada Film Fest koji će na na Amelije Pulen” na platou temu “Sedam kinematogra- Čelebić u Siti kvartu, te amefija” trajati do 11. juna. rički “Noć na zemlji” u UliSvečanom otvaranju, u ci Velimira Terzića u bloku sklopu kojeg će nastupiti i 5. Festival će ove godine zaklape “Alata” i “Assa Voce” tvoriti čuveni film “Amarprethodiće nastup DJ Fame kord” italijanskog reditelja od 19 sati. Federika Felinija na Trgu Gost festivala, Vinko nezavisnosti. Brešan rođen je u ZagreSve projekcije su zakabu 1964. godine u porodici zane za 21 čas, a prethodi im prateći proknjiževnika Iva Brešana i književnigram u sklopu koce jele Godlar. jeg će se predstaviti i bend Gimnaziju je završio u “Nighthawk”, OVOGODIŠNJI DŽADA Šibeniku, koji će doniFILM FEST PREDSTAVIĆE nakon čejeti duh VeNEKE OD KULTNIH FILMOga studira like BritaVA IZ SEDAM ZEMALJA filozofiju i nije, plesna - HRVATSKE, NJEMAČKE, komparaškola SonriVELIKE BRITANIJE, ŠPANItivnu knjisa čiji će člaJE, FRANCUSKE, AMERIževnost. Dinovi uz pratKE I ITALIJE nju crnogorplomirao je skih muzičara režiju na AkaDarka Nikčevića i demiji dramskih umjetnosti. Njegov prvi Srđana Bulatovića plesadugometražni film “Kako ti flamenko, Tijana i Miroje počeo rat na mom oto- slav Ilić, Enes Tahirović i ku” ovjenčan je nagrada- mnogi drugi. ma na brojnim festivalima. Džada Film Fest održaOvogodišnji Džada Film va se u saradnji sa CrnoFest predstaviće neke od gorskom kinotekom, a pokultnih filmova iz sedam ze- držali su ga kompanija Temalja - Hrvatske, Njemač- lemach, koja je generalni ke, Velike Britanije, Španije, sponzor, kao i prokrovitelji Francuske, Amerike i Italije. Glavni grad Podgorica, SeDrugog festivalskog da- kretarijat za kulturu i sport na na programu je njemač- Glavnog grada, Ministarki film “Životi drugih” u Mo- stvo kulture Crne Gore, Amskovskoj ulici, dok je trećeg basada Republike Hrvatske dana predviđena projekci- u Crnoj Gori, Francuski inS.I. ja kultnog britanskog ostva- stitut i brojni mediji.

Sergej Donatovič Dovlatov (1841 1890) ruski književnik, za života u rodnoj Rusiji nije objavio nijednu knjigu, da bi poslije smrti stekao, poput Danila Harmsa, status kultnog pisca. Svjetsku slavu stekao je 80-ih godina prošlog vijeka u emigraciji, u SAD, a mnogi ugledni pisci slavili su njegovu prozu i talenat, poput Kurta Vonegata, Irvina Šoa, Josifa Brodskog... Osnova njegove cjelokupne proze, pa i remek - djela “Filijale”, čini njegov burni, nevjerovatni život. Koristi svoj živoni materijal da bi stvorio novu realnost. Njegova proza je lapidarna, drska. Njegovi junaci su autsajderi....

Predavanje istoričara, književnika i književnog kritičara Marijana Maša Miljića na temu “Petar II Petrović Njegoš između Erosa i Tanatosa” biće priređeno u Multimedijalnoj sali KICa “Budo Tomović” danas od 18 sati, u sklopu serijala “Njegoš naš nasušni”. Miljić je do sada priredio nekoliko vrijednih izdanja “Povjesnica Crnogorska – odabrane istorije Crne Gore do kraja 19. vijeka”, u koautorstvu sa Branislavom Kovačevićem “Crna Gora i Crnogorci u ‘Novoj Evropi’”, i “Drobnjačke davije i presude 1872-1902”, a sa Draganom Kujovićem “Ban crnogorski Novica Cerović”. U publikaciji povodom godišnjice referenduma “Dvadeset prvi maj” objavljen je njegov tekst “Četvrto crnogorsko vaskrsnuće”. S.I.

KULTURA

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

SMRT U VENECIJI TOMAS MAN

Ĺ˝EÄ? JU NESBE

IZDAVAÄŒ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,30 EURA

IZDAVAÄŒ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 11,00 EURA

Novela Smrt u Veneciji je djelo koje se svojim sadrĹžajem svrstava u najĹĄokantnija remek-djela svjetske knjiĹževnosti. Ovo je priÄ?a o poznatom njemaÄ?kom piscu AĹĄembahu i njegovom neobiÄ?nom putovanju u Veneciju. Njegovi osjetljivi nervi ne trpe okruĹženje i on svoju paĹžnju i strast, znanu samo umjetniÄ?koj duĹĄi, usmjerava ka djeÄ?aku Đ˘Đ°dziju. DjeÄ?ak Tadzio je, sa roditeljima, na odmoru u Veneciji i nalazi se u istom hotelu gdje je smjeĹĄten i AĹĄenbah. Simpatija i naklonost prema Ä?etrnaestogodiĹĄnjem djeÄ?aku apolonske ljepote postepeno dobijaju patoloĹĄke razmjere...

â€œUlicama hara novi ubica. U tvojoj je kuÄ‡i. U tvojoj sobi. TraĹži krv.â€? Ĺ˝ena je pronaÄ‘ena mrtva posle sastanka ugovorenog preko interneta. Tragovi na njenom tijelu upozoravaju policiju da ima posla s naroÄ?ito svirepim ubicom. Pod pritiskom ĹĄtampe da ubica bude ĹĄto prije uhvaÄ‡en, vrh policije uviÄ‘a da je tom zadatku dorastao samo jedan Ä?ovjek. MeÄ‘utim, Hari Hule nije voljan da se vrati tamo gdje je umalo sve izgubio. Bar dok ne posumnja da novo ubistvo moĹže biti povezano s jednom njegovom starom, neuspjelom istragom.

PREMIJERA: ÂŞ KAPITAL DJECAÂş U REĹ˝IJI PETRA PEJAKOVIÄ†A

DUHOVITO, ALI I TUĹ˝NO DJEÄŒJE VIÄ?ENJE KAPITALA

Scena iz komada

ZnaÄ?ajno je ĹĄto je Zetski dom otvorio prostor da djeca sa Cetinja izraze svoju kreativnost i budu ravnopravan dio scene Predstava â€œKapital-djecaâ€?, autorski projekat reditelja Petra PejakoviÄ‡a i koreografa DuĹĄana MuriÄ‡a, biÄ‡e premijerno izvedena veÄ?eras na sceni Kraljevskog pozoriĹĄta Zetski dom. Ovakav projekat je, po rijeÄ?ima reditelja, veoma znaÄ?ajan jer mladima daje priliku da razmiĹĄljaju, stanu na scenu i ukljuÄ?e se u rad pozoriĹĄta. â€œZnaÄ?ajno je ĹĄto je Zetski dom, jedna od najznaÄ?ajnijih

institucija kulture u Crnoj Gori otvorio prostor da djeca sa Cetinja izraze svoju kreativnost i budu ravnopravan dio pozoriĹĄne scene. To je dio i mojih profesionalnih stremljenja dugi niz godina da djeca imaju prvenstvo, da ne pretendujemo da mi njih neĹĄto poduÄ?avamo, nego da uÄ?imo od njih. Vjerujem da kroz umjetnost i kulturu moĹžemo postiÄ‡i mnogo viĹĄe i unaprijediti stvari. Zato smo ovdje. Ovo je prese-

dan, oni Ä‡e na ovoj sceni izvesti i pokazati ono ĹĄto su sami kreirali. Oni su osmislili ovu predstavu, Ä?itav scenario, priÄ?u i bavili se jednom temom za koju bi mnogi rekli da nije primjerena djeci, ali ja ne mislim tako, samo je pitanje na koji naÄ?in se bavimo tom temomâ€œ, kazao je PejakoviÄ‡, dodajuÄ‡i da su djeca na lucidan i duhovit naÄ?in donijela priÄ?e iz svakodnevnog Ĺživota o Cetinju, o sistemu u kom Ĺživimo.

â€œPredstava je satkana od prizora iz Ĺživota kako ga oni vide i zapravo je spoj neÄ?eg dosta tuĹžnog i poraĹžavajuÄ‡eg, a sa druge strane, veoma duhovitog. To je jedan izrazit smisao za humor, jedna jaka verbalna inteligencija, specifiÄ?na lucidnost i oĹĄtrina gledanja na svijet, neĹĄto dragocjeno ĹĄto treba gajiti i pazitiâ€?, kaĹže reditelj. Reprizna izvoÄ‘enja komada Kapital-djeca planirana su 6. i

ANJA ULINIÄŒ PETROPOLIS

VOLI REVOLUCIJU ALEKSANDAR SOLĹ˝ENJICIN

IZDAVAÄŒ: MONO & MANANA; CIJENA: 7,50 EURA

IZDAVAÄŒ: GEOPETIKA; CIJENA: 8,50 EURA

Ĺ irom svijeta kritiÄ?ari hvale glas Anje UliniÄ? i originalnu priÄ?u o odrastanju, svrstavajuÄ‡i ovu autorku u grupu najznaÄ?ajnijih mladih pisaca koji su se pojavili u skorije vrijeme. Debitantski roman Anje UliniÄ? je jedna od onih rijetkih priÄ?a koje vas potpuno neoÄ?ekivano obuzmu, uz koju se smijete na glas, ne ispuĹĄtajuÄ‡i je iz ruku do samog kraja. Petropolis je njeverovatna, duhovita, satiriÄ?na i srceparajuÄ‡e realna priÄ?a o odrastanju jedne tinejdĹžerke u periodu nastajanja savremene Rusije poslije kraja Sovjetskog Saveza.

Aleksandar SolĹženjicin je svoje knjiĹževno stvaranje podredio strasnoj potrebi da, prema vlastitim rijeÄ?ima, bude â€œpamÄ‡enje, pamÄ‡enje naroda koji je doĹživio veliku nesreÄ‡uâ€?. I u tome je uspio - on zaista oliÄ?ava pamÄ‡enje naroda koji je proĹĄao golgotu Prvog svjetskog rata, graÄ‘anskog rata i revolucije, gulaga, Drugog svjetskog rataâ€Ś NezavrĹĄeni roman â€œVoli revolucijuâ€?, napisan u zatvoru, govori o dogaÄ‘ajima koje je SolĹženjicin liÄ?no iskusio. ÄŒvorovi autorove biografije probijaju se kroz tkivo priÄ?e. Prototip junaka Gleba NerĹžina, koji Ä‡e potom biti junak romana â€œU prvom kruguâ€?, zapravo je sam autor.

7. juna. U predstavi uÄ?estvuju - Aleksandar PopoviÄ‡, Marija JoviÄ‡eviÄ‡, Aleksandra Ĺ ovran, Marija Pobor, Anastasija Ĺ ovran, Ivana PopoviÄ‡, Anita JankoviÄ‡, Vasilije Ä?ukanoviÄ‡, David VukoviÄ‡, ProrokoviÄ‡ Ä?orÄ‘ije, Milica AndriÄ‡, Filip IvanoviÄ‡, Andrej Lipovina, Milica RadoviÄ‡, Marija AndriÄ‡, Dorotea BuĹĄkoviÄ‡, Dorotea RoganoviÄ‡, Nikoleta Tatar, Kristijan Kadija i Maja MarkoviÄ‡. S.I.

zabava

ROBI vILIJAMS PJevAO ZA ŽRTve NAPADA

Mi se ne bojimo, moramo se suprotstaviti ludilu

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

ZLATAN STIPIŠIĆ GIBONNI NA

Neke pjesme v i jače su od v ⌦ Filip Jovović

latan Stipišić Gibonni je sumirao utisake nakon podgoričkog koncerta i za DN govorio o ljubavi koja se neće pretvoriti u rutinu, saradnji sa Oliverom Dragojevićem i otkrio zašto kolegama muzičarima ne bi preporučio da čitaju knjige.

Pjevač Robi Vilijams održao je koncert u Mančesteru samo nekoliko kilometara od mjesta gdje se dogodio brutalan teroristički napad na koncertu Ariane Grande. Pjevač, koji će takođe učestvovati u humanitarnom koncertu “One Love” za pomoć žrtvama napada u Mančesteru, koncert je otvorio riječima: “Mi smo Mančester i mi se je*eno ne bojimo, moramo se suprotstaviti ludilu”, pre-

nosi Telegraph. Na koncertu, kojem je prisustvovalo 50.000 ljudi, Robi je žrtvama terorističkog napada posvetio pjesmu “Angels”, koju je otpjevao sa suzama u očima. Publika nije ostala ravnodušna tokom ovog emotivnog izvođenja i pridružila mu se iz sveg glasa. “Ako ovo nije poruka nade, ne znam šta jesta”, objavila je jedna od njegovih fanova na Tviteru.

hiljada ljudi prisustvovalo je koncertu nedaleko od Mančestera posvećenoM žrtvaMa nedavnog terorističkog napada

SvIRKA ŠveDSKOG I BRITANSKOG SASTAvA

Bendovi Rebuke i Darko večeras u Berlinu Bendovi Rebuke iz Švedske i britanski Darko neće zaobići naš glavni grad na evropskoj turneji. Svirka je zakazana za večeras (22h) u kafe baru “Berlin”, a prema riječima organizatora događaja Damira Ibiševića, ispred NVO MAK, sastavi stižu sa slo-

venačkog Report festivala. Njihov zvuk karakterišu pravci poput roka, hard kora i panka. “Drago mi je da smo i mi ucrtani u mapu evropske maršrute bendova i da očekujemo još sastava iz Evrope i SAD u toku ljeta i ove godine”, istakao je Ibišević.

Hrvatski pjevač i muzičar Zlatan Stipišić Gibonni nastupio je u Podgorici nakon šestogodišnje pauze na Stadionu malih sportova ispred nekoliko hiljada ljudi u okviru City Groove festivala. Pored vrhunske produkcije, utisak koji hrvatski muzičar uvijek ostavi na publiku jeste da na bini nije jedan čovjek sa svitom koja izvršava njegove naredbe, već koherentna skupina u kojoj se svi podjednako ističu, uvažavaju i nadopunjuju su i gdje niko ne ostane u drugom planu.

■ KONCERTI NIKAD

NEĆE BITI RUTINA

Da utisak bude još jači, muzičar je nekoliko puta predstavio cijelu grupu tokom i između pjesama, kroz male anegdote, čime je ostvario više nego dobru interakciju sa publikom, a poseban šmek koncertu dala je i splitska klapa Iskon, koja je dalu novu vokalnu boju numerama poput “Tempere” i “Judi, zviri i beštimje”. “Pokušavam da izbjegnem kliše, želim da mi koncerti ostanu ljubav i ne pretvore se u rutinu. Ovo se isplati na sljedeći način - uživa publika, uživa bend, a uživam i ja. Taj cilj se može doseći samo ako isključiš pohlepu. Ukoliko bismo radili 150 koncerata jedan za drugim kao štep mašina, upali bismo u rutinu, ovako možemo biti fokusirani i znati gdje, zašto i s kojim ciljem idemo”, kaže muzičar, koji je sredinom prošle godine objavio studijski album “Familija” sa starijim kolegom Oliverom

Dragojevićem. “Oliver i ja imamo specifičan odnos, a on je vrlo jednostavan čovjek - ni o čemu ne priča duže od dvije rečenice. Kaže: ‘Ja želim ovo da pjevam’, ako mu se ne sviđa: ‘Zašto si stavio ovu grubu riječ?’ i onda se ja preuzmem taj dio teksta na sebe, lako se dogovorimo”, ispričao je Stipišić, prisjećajući se burnih vremena nakon raspada SFRJ i zaključka da dobra pjesma pobijedi svaku podjelu.

■ NEKI PJESME VRIJEDE VIŠE OD BANKE

“Ne postoji nervoza u stvaranju kad shvatiš da ti ništa ne može naškoditi. Nakon nesrećnih vremena na Balkanu početkom devedestih, bili smo izolovani, nismo znali ko gdje svira, pjeva, u kojoj zemlji. Međutim, nakon zatišja, jedan veliki bend svira, pa drugi, nikog ne interesuje. I desi se da 1995. Kemal Monteno sam s gitarom na bini napuni tri “Lisinska” i četiri “Sava centra”. Zašto? Jer su se ljudi sjećali dobrih pjesama i njegove dobre duše i tada smo mogli da naučimo, iz te velike nevolje, da su neke pjesme vrednije od banke, a neki ljudi duže traju nego što traju incidenti i sjećanje na njih, blagosloveni su. Neću da zvučim prepotentno, ali mislim da sam i ja u tom krugu, jer, desi se da izdam album nakon pet ili šest godina pauze i svi se ponašaju kao da nikad nisam stao, to ih samo podsjeti na sve dobro što je bilo”, priča hrvatski kantatuor. Sa posljednjeg albuma izdvojila se numera “Sreća”, pa

zabava

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

AKON NASTUPA U PODGORICI ZA DNevNe NOvINe:

Sa koncerta u Podgorici

foto: Dejan Lopičić

vrijede više od Novca vještačkih podjela Desi se Da 1995. Kemal monteno sam s gitarom na bini napuni tri “lisinsKa” i četiri “sava centra”. Zašto? Jer su se lJuDi sJećali Dobrih pJesama i nJegove Dobre Duše i taDa smo mogli Da naučimo, iZ te naše nevolJe Da su neKe pJesme vreDniJe oD banKe, a neKi lJuDi Duže traJu nego što traJu inciDenti i sJećanJe na nJih je ovom prilikom otkrio kako je u njegovom “rječniku” objašnjen pojam sreća.

■ MALO JE stvArnO srEĆnIH LJUDI

Pokušavam da izbjegnem kliše, želim da mi koncerti ostanu ljubav i ne Pretvore se u rutinu

“Neugodno mi je da pričam o sreći, jer ljudi teško žive i ispašću onaj “sit koji gladnom ne vjeruje”. Ipak, duboko vjerujem da sreća i zadovoljstvo nisu ista stvar. Zadovoljstva se kupuju, a sreća nije na prodaju. Novcem možeš ublažiti nesreću, ali ne i kupiti sreću. Sreća je uzvraćena ljubav, kad su ljudi oko tebe zbog tebe, a ne zato što zavise od tebe, sreća je imati ljubav na bilo kojoj liniji. Ako ste šef firme koja je pred gašenjem, a radnici kažu: nema veze, ostaćemo sa tobom bez plata koliko treba i podići je iz pepela, onda znači da ste srećan čovjek i da su tu zbog vas, a ne samo zbog novca. Koliko takvih srećnih ljudi se možete sjetiti?” Ono po čemu je prepoznat od samih početaka su pitki tekstovi koji su na prvo slušanje jednostavni, ali zbog specifične leksike uvijek nose određenu težinu. Muzičar kaže da inspiraciju za pisanje crpi i uvijek je crpio iz dobih knjiga. “Puno čitam, a citiraću jednog inteligentnog tipa i prijatelja Gorana Bregovića, koji je rekao: ‘da je nevolja kad u mladim danima pročitaš neka

remek-djela’. Imao sam tu nevolju, jer onda uvijek očekujete taj nivo, pa morate da kopate kako biste naišli na nešto što će vas zaintrigirati. Posljednja koja me oplemenila i privukla mi pažnju bila je knjiga Orhana Pamuka. Ipak, ne bih ovog pisca preporučio kolegama jer možda postanu bolji muzičari i tekstopisci, otvore neke vidike”, kaže kroz smijeh sagovornik, koji se osim muzike bavi i humanitarnim radom kao ambasador Unicefa od 2003. godine.

■ KAD POMA-

ŽEM vOLIM DA JE KOnKrEtnO

Na kraju razgovora objasnio je kako je i na ovom polju uspio da se izbori da muzika postane univerzalni jezik za pomoć. “Vodim se realnim mogućnostima. Kada se desila katastrofa na Haitiju, mogli ste da pošaljete Šona Pena da tješi ljude, kog svi znaju, ili Gibonnija, koga niko ne zna. Šta ću ja tamo? Radije ću djelovati konkretno. Tada smo napravili koncert u Splitu, sakupili 460.000 dolara i poslali, a onda su kupljene stvari koje su tamošnjim ljudima u tom trenutku bile neophodne. Znam gdje mi je mjesto, zašto bih išao i fotografisao se sa unesrećenima da bih sebi dizao popularnost, a oni ne znaju ko sam ja? Treba činiti ono što ima neki efekat”, zaključio je na muzičar.

Zadovoljstva se kupuju, a sreća nije na prodaju. Novcem možeš ublažiti nesreću, ali ne i kupiti sreću. Sreća je uzvraćena ljubav, kad su ljudi oko tebe zbog tebe, a ne zato što zavise od tebe, sreća je imati ljubav na bilo kojoj liniji

GASTRO TURA GRČKOM

KUVAR

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

ISPOD KUVARSK

KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ Danas vas vodimo kroz ukuse doline bogova. Grčka kao idealna destinacija za sve one sa istančanim nepcem i za sve ljubitelje mediteranske kuhinje. Grci su oduvijek hranu shvatali ozbiljno. Koliko zapravo, govori podatak da su u doba stare Grčke imali posebno obučene robove za poslastice, za pečenja, čak za soseve, a još tada su imali glavne i pomoćne kuvare. Sigurna sam da ovo neće biti nikakvo iznenađenje, ali upravo je Grk, po imenu Archestratus, filozof i pjesnik, kao i veliki ljubitelj kvalitetnog zalogaja, napisao prvi kuvar, još 350 godine prije nove ere. On je bio taj koji je prvi počeo da koristi još aktuelnu riječ – gastronomija, koja u prevodu znači – pravila stomaka. Čuveni grčki filozof, Platon, svoje ideje izložio je posluživši se likom svog savremenika i nesrećnog učitelja Sokrata, koji svoje ideje o ljubavi i demokratiji izlaže neprestano okružen ukusnim jelima i vrhunskim vinima. I to u djelu koje se zove “Gozba”. Današnja grčka kuhinja je, uostalom kao

i svaka druga, kombinacija raznoraznih uticaja. No, čini se da je ta kombinacija i više nego uspješna, budući da se svakodnevna ishrana Grka smatra jednom od najzdravijih u Evropi. Zahvaljujući uticaju Persijanaca, Grci danas u svojoj kuhinji pripremaju jela od namirnica koje potiču sa Bliskog istoka – pirinač i jogurt, kolače koji se prave sa medom, razne vrste orašastih plodova i susam. Stari Rimljani su, nakon svojih osvajanja ostavili u amanet svoju pastu, a Arapi su zaslužni što se danas sa grčkih trpeza ponosno širi miris cimeta, kima i karanfilića. Turci su u Grčku donijeli kafu. Ipak, imajte na umu da ćete od Grka zaslužiti prekoran pogled ako poručite “tursku kafu” zato vodite računa. Danas predstavljamo idealan proljećni meni sa glavnim junacima grčke kuhinje kao što su: sve vrste maslinki, razne vrste morskih plodova i ribe, čuveni feta sir, sarme od vinove loze, zaliveni dezert i za kraj sve tajne grčke kafe. Neka gastro tura počne.

DOLMADES-SARMICE OD VINOVE LOZE: Potrebne namirnice: 30-40 mladih listova vinove loze 1 crni luk 1 praziluk 200 g pirinča začini (so, biber) peršunovo lišće 1 limun 1 dl ulja Način pripreme: Crni luk i praziluk sitno isjeckajte i propržite na ma-

lo ulja. Dodajte pirinač, prelijte vodom, posolite i pobiberite po ukusu. Kuvajte dok skoro sva tečnost ne ispari. Pirinač se ne mora potpuno skuvati, na kraju dodajte sjeckano peršunovo lišće. Listove vinove loze lijepo razmotajte i stavljajte po kašičicu fila na sredinu. Zamotajte ih kao sarmice i ređajte u dublji lonac. Na dno lonca možete prethodno staviti par listova vinove loze. Kad ste popuni-

li prvi red sa sarmicama, ređajte ih i u drugi red. Ostavite 2 -3 lista za pokrivanje i fino ušuškajte sarmice. Prelijte sa vodom tako da ih sve prekrije, dodajte ulje i limunov sok. Kuvajte na tihoj temperaturi oko 30-40 minuta dok sarmice ne omekšaju. Ako voda u toku kuvanja ispari, slobodno dodajte još malo. Gotove sarmice servirajte uz kolutić limuna i dekorišite svežim peršunom ili mirođijom.

Kuvar

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

ke kape Spanakopita – Grčka pita Sa feta Sirom i Spanaćem: Potrebne namirnice: 350 gr brašna 1 ravna kašičica soli 2 kašike ulja 2 dl vode 300 gr očišćenog spanaća 200 gr feta sira 1 dl grčkog jogurta 2 jajeta začin (so) Način pripreme: Izmiješajte brašno i so, dodajte ulje i sa mlakom vodom zamijesite srednje meko tijesto. Pokrijte i ostavite da odmara 15 minuta na sobnoj temperaturi. Testo podijelite na tri dijela i

oblikujte jufkice. Ostavite da još malo odmaraju, a zatim svaku jufkicu razvijte u krug – jedan veći i dva manja. Pripremite fil: spanać očistite i sitno isjeckajte pa izmiješajte sa sirom i umućenim jajima. Dodajte kašičicu soli i par kašika gustog jogurta. Kalup za pečenje premažite uljem i stavite prvu, veću koru, tako da tijesto prelazi ivice kalupa. Poprskajte malo uljem i rasporedite ½ fila. Preko fila stavite drugu koru, ponovo porskajte uljem i rasporedite preostali fil. Treću koru stavite od go-

re, preklopite ivice tijesta koje vire prema unutra i zavrnite ih tako da se obje kore fino zalijepe. Isjecite na kockice željene veličine i premažite sa još malo ulja od gore. Ostavite da pita odmara dok se rerna zagrije. Pecite na 200C oko 40 minuta da fino porumeni. Uz poznati grčki jogurt ova pita je nešto što ne smijete zaobići kada posjetite Grčku, možda vam se na prvi pogled učini da je ista kao i naš burek ili pita, međutim ukus prave grčke fete u kombinaciji sa grčkim jogurtom prave pravi užitak i za najosjetljivija nepca.

Grčka kafa: Priprema se u posebnim briki posudama (slične džezvi). Kafa je veoma jaka i zbog toga se ne preporučuje njeno konzumiranje u kasnim satima jer ćete ostati budni cijelu noć. Grci u briki posu-

de sipaju i vodu i kafu i ostavljaju da sastojci zajedno proključaju pa se zato kafa odlikuje sa većom količinom “kajmaka”. Probajte, možda vas baš vaša jutarnja šoljica odvede u Grčku.

portokalopita – kolač od narandže: Potrebne namirnice: 1 šolja brašna (šolja od 250 ml) 1 šolja griza 1 šolja šećera 2 jaja 1 prašak za pecivo 125gr margarina sok od jedne narandže korica od jedne narandže pola šolja mlijeka Za preliv : pola šolje vode pola šolje šećera

sok od jedne naradže korica od jedne narandže pola narandže isjeckane na kolutiće Način pripreme: Margarin i šećer mutiti nekoliko minuta, postepeno dodavati jaja, pa sok i mlijeko. Na kraju dodati brašno pomiješano sa praškom za pecivo i umiješati sve špatulom ili varjačom. Smjesu izliti u pleh 30X20 i peći na 180C oko 45 minuta. Ostavi-

ti kolač da se lijepo ohladi. Za to vrijeme pripremiti sirup. Sve sastojke za preliv pomiješati i staviti na ringlu da se kuva. Kada provri ostaviti ga da vri još šest minuta. Vrućim sirupom preliti hladan kolač. Komadiće narandže rasporediti po kolaču kada ga isječete na kocke. Prije služenja je potrebno da odstoji u frižideru da se lijepo ohladi. Grčka se posebno ponosi svojim sočnim narandžama zato ne treba da nas čudi što se ovaj kolač po-

sebno izdvaja i može ukusom da parira jednoj grčkoj baklavi. Ukoliko budete u prilici neka ovo bude vaš izbor.

32 DN

ENIGMATIKA NAŠE MUŠKO IME

VRSTA VRSTA VOĆA PORIMORSKOG JEKLOM RAKA IZ AZIJE

INTEGRATED PROJECT TEAM

OZNAKA NOREŠKE

VIJENAC, KRUG (ZAST.)

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

PALESTINSKA ORGANIZACIJA

FOTO UBOD

MJESTO U ITALINIKO, POZVANI NIJEDAN SRBIJI KOD JANSKI NA SLAVU NOVOG FIZIČAR, (IZR.) (NLAT.) PAZARA LUIĐI

VRSTA TRAVE OGRADA OD KOLACA (FRANC.) SARAJEVO

MARKA RUSKOG TERETNOG VOZILA AUSTRIJSKI GLUMAC SA SLIKE INDUSTRIJSKA BILJKA

SO TITANSKE KISELINE KROV SELJAČKIH KOLA

AMERICAN GEM SOCIETY STARA DRŽAVA U AFRICI ŠUMSKA UPRAVA

OZNAKA ZA NEPER

ZAVARENI SPOJEVI HIT PJESMA KORNI GRUPE

ZARAZNA BOLEST, SKRLET HRIŠĆANSKI POTOMAK STARIH EGIPĆANA

CITAT (SKR.) UNUTRA

JEDAN ZUB U USTIMA RESEARCH ETHICS BOARD DRŽAVA U AZIJI

OZNAKA ZA OBIM

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

UZVIK NEGODOVANJA

Podsjetnik

TOPLI NAPITAK (MN.)

VOKALNI SOLIST

JAPANSKA MARKA TEHNIKE ANTONIO JANIGRO GRČKO SLOVO

23. I 20. SLOVO ORGAN ČULA VIDA (MN.) SA TOG MJESTA

Play sudoku online at:

ATLANT. ANTROPOLOŠKI VARIJETET 5. SLOVO

OZNAKA ZA ČAČAK JESTIVA MORSKA RIBA (MN.)

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OKSANA, ALAN, PREPISIVATI, LALOKA, AMEN, IVIRON, JAMA, TAMILI, LIPE, ARIJAC, IZER, KIRASA, JARA, CA, ZAMAK, SA, LIO, BANK, ODAVDE, BERAHA, OSOBEN, DEKORI, ATEIST.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3357

Play sudoku online at:

2015-12-22

Medium level

2 8

5 7

1 2 3

2015-12-23

Medium level

Sudoku puzzle No. 2624 2013-12-19 3

3 5

6Puzzle 2 7 solution: 5 4 1 7 4 1 9 3 8

4 4

6 8

4 9 1 8 6 3 7 5 2 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

7 9

Daily Sudoku puzzle No. 3358

1 4 9 5 2 8 6 7 www.sudokukingdom.com 8

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 8

Restoran u Madridu radi u kontinuitetu još od 1725. godine

4 8

4 4

9 6 5

7 5

8 5

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Word Search Puzzle #R741XT

HOROSKOP OVAN Stalno govorite o promjenama, što postaje naporno za vaše okruženje, naročito za saradnike. Svoje strahove najviše projektujete na ženski dio populacije.

BIK Privlači vas osoba s kojom je ljubavna veza nemoguća. Strastveno raspoloženje pretačete u kreativnost, što vas puni dragocjenom energijom. Velika motivacija vas inspiriše za odlične poslovne poteze.

BLIZANCI Predstoje vam prijatni poslovni razgovori. Iako ste u tajnosti povlačili neke poteze, vaš trud i zalaganje na radnom mjestu nisu prošli neopaženo. S druge strane, blago zatezanje odnosa sa voljenom osobom je prolazno.

RAK Sva vaša pažnja je usmjerena na problematičnu situaciju koja se odvija u krugu vaše porodice. Kulminacija svega stiže danas, a dobra vijest je da je rješenje jednostavno i za vas povoljno.

VAGA Izvjesni su iznenadni troškovi, ipak, nemojte da se nervirate, jer ćete uspjeti da stabilizujete situaciju. Podršku potražite od prijatelja. Izbjegnite susret sa partnerom, jer jedna rečenica može biti okidač za svađu.

ŠKORPIJA Vrijeme je da se maksimalno posvetite obavezama i da ih, redom, jednu po jednu, riješite do kraja. Finansijska situacija se značajno popravlja, pa je pravo vreme da očistite dugove i zaostale neplaćene račune.

STRIJELAC Manji priliv novca nije dovoljan da pokrijete sve rashode. Oslanjate se na partnera, umjesto da zasučete rukave i izlaz obezbijedite sopstvenim snagama. Pružite šansu prijateljima, jedan od njih vam može predložiti sjajno rješenje.

JARAC Zbog naglašene promjenljivosti raspoloženja pojačano ste osjetljivi, što može klimavu ljubavnu vezu dovesti u veliko iskušenje. U dnu srca još čuvate jake uspomene iz daleke prošlosti.

Adjusted Adjusted Asked Bandy Asked Barbaric Bandy Cheer Dears Barbaric Derail Cheer Discreet Dears Drove Eagle Derail Electing Discreet Ether Fraud Drove Frozen Eagle Fuzzier Electing Ether

LAV Dan je obilježen neprijatnostima kojima će vas izložiti službena lica, bez obzira na to da li ste krivi ili ne. Budite pažljivi, sve što radite neka bude pošteno. Svaki pokušaj vaše manipulacije biće sankcionisan.

DJEVICA Loši odnosi u vašoj radnoj sredini postaju nepodnošljivi, pa vama ne preostaje ništa drugo do da razmišljate o odlasku. Situacija nije povoljna i svjesni ste da biste odlaskom iskomplikovali finansijsku situaciju.

ENIGMATIKA

Lighted Fuzzier Medal Member Gagged Party Grief Pearl Jinxes Peels Pinches Lighted Plush MedalQuotas Raffle Member Readier PartyReasoned

Rivet Rudders Salts Plush Scale Quotas Seizes Shoes Raffle Sprigs Readier Staff Reasoned Steer Stood Rivet Tidied Rudders Tripe Trusts Salts Tunnel Scale Vasts

Peels

Shoes

Gagged

FraudGrief

Jinxes Frozen

Pearl

Pinches

Sprigs Staff Steer Stood Tidied Tripe Trusts Tunnel Vasts

Seizes

VODOLIJA Bježite iz realnosti tako što se prepuštate carstvu mašte i snova. Pogrešno tumačite ljubaznost jedne osobe koja vam svojim blagonaklonim ponašanjem šalje signal da vas poštuje.

RIBE Iako ste svjesni težine finansijske situacije, to vas ne sprečava da upotrijebite svu svoju kreativnost i da neku svotu novca utrošite na sitna zadovoljstva koja ćete podijeliti s dragim ljudima.

Film

34 •TVprogram 08:00 Brusko 11:05 Neki novi klinci 13:00 Tačno 1 14:05 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:45 Serija: Sinđelići 15:20 Serija: Brusko 15:45 Serija: Lud, zbunjen, normalan 16:20 Serija: Domaćice sa Bosfora 16:50 Serija: Prognani 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:25 Serija: Paramparčad 20:15 Serija: Sudbina 21:00 Serija: Ukrštene riječi 22:10 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 23:05 Noćni žurnal 23:30 Film: Smrtonosno oružje 4 01:20 Exkluziv 01.40 Exploziv 02.05 Noćni žurnal

PRVA Serija: Domaćice sa Bosfora, 16:20

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

10.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12.06 Strani dok. program 13.05 Meridijani, r 13.30 Dobar osjećaj, r 14.00 Vijesti 14.05 Naučno-obrazovni program 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija: Tajna starog mosta 17.04 Potrošački kod 17.45 Hronika gradova 18.30 Serija: Mali grad na obali 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Replika 21.15 Serija: Broadchurch 22.00 Serija: Pad 23.30 Meridijani 23.55 Serija: Mali grad na obali

RTCG 1 Serija: Pad, 22.00

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

08:03 Dobro jutro 09:02 Pet minuta kuvajte sa Džajom 11:03 City kids M 12:18 Sportisimo 13:13 Magazin in 14:26 Prvi kuvar Srbije 16:00 Serija: Vila Marija 17:03 Serija: Elif 18:00 Info monte 18:20 Ponovo zaljubljeni 18:52 Sportisimo 19:06 Serija: Bahar 20:01 Beskrajna ljubav 21:00 Porodica mog oca 21:26 Ljubav i novac 22:11 Izvedi me 23:00 City M 23:58 Pepeljuge 01:24 Film: Sestrin čuvar

PINK Serija: Porodica mog oca, 21:00

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

06:30 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 11:10 Alhemija Balkana 12:00 Vijesti u 12 12:20 Direktno sa Milenom Perović Korać 14:00 Vijesti u 2 14:07 Imperija 15:05 Boje dana 15:35 Pjesma života, r 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Alhemija Balkana 17:25 Serija: Imperija 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Pjesma života 20:00 Bez granica 21:00 Serija: Ljubavnice 22:00 Vijesti u 10 22:30 Serija: Povratak u život 23:20 Bez granica

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.00 Strani dok. program 09.00 Dječji program 11.00 Serija: Arne Dahl 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Tajna starog mosta 12.50 Dječiji program, r 14.30 Kad prošetam Crnom Gorom 15:30 Art magazin 16.00 Okvir, r 17.30 Slatka istina 17.55 Fleš sport 18.35 Obrazovni program 19.30 Dnevnik 2 21.00 Serija: Arne Dahl 22:00 Serija: Sjaj Pariza 22:30 Biografije poznatih: Gučijevi 23.30 Serija: Broadchurch 00.15 VOA

Vijesti Serija: Ljubavnice, 21:00

RTCG 2 Serija: Arne Dahl, 11.00

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•35

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR CINEPLEXXA

PINK, Film: Sestrin čuvar, 01.24

BJEŽI 22:30 ČUVARI PLAŽE 15:30, 17:45, 20:00, 22:15 ČUVARI GALAKSIJE VOL.2 19:15, 21:45 KRALJ ARTUR: LEGENDA O MAČU 16:00, 18:30, 21:45 MALI ŠEF 15:45 OSMI PUTNIK: KOVENANT 18:45, 21:30 OTKRIVEN 17:30, 20:30 PARIZ MOŽE DA SAČEKA 21:00 PIRATI SA KARIBA: SALAZAROVA OSVETA 14:45, 16:15, 18:00, 19:15, 21:15 ŠAPAT IZ KAMENA 17:15, 19:30 SVE, BAŠ SVE 15:15

Bivši vojnik, obučeni plaćeni ubica, biva uvučen u vrtlog spletki, porodičnih tajni i zabranjene ljubavi pred svoj posljednji zadatak... Režija: Kent Folkon Uloge: Erik Roberts, Kent Folkon, Deniz Bute... Žanr: Akcioni

RTCG 1, Serija: Broadchurch, 21.15 Policijski inspektor, Alek Hardi, tajno je došao u priobalni gradić Braodčurč, nakon incidenta u bivšoj stanici. Hteio je da ostane anoniman dok interna kontrola ne razriješi njegov status, ali otkriće mrtvog dječaka Denija Latimera ispod litice na glavnoj plaži promijeniće taj plan. Dječakova majka Bet, otac Mark i sestra Kloi istraumirani su smrću, baš kao i cijela zajednica koju je ova tragedija duboko pogodila. Dok traže dokaze o ubici, detektiv Hardi i načelnica Miler bore se s vremenom, ali i medijskim ludilom koje svakom danom raste, utjerujući strah građanima Braodčurča jer ne znaju identitet ubice koji i dalje šeta ulicama… Uloge: Dejvid Tenant, Olivija Kolman...

KablOVsKE TElEVizijE

rTs1 12.15 12.25 12.30 12.45 13.30 14.08 14.33 15.10 16.05 16.57 17.00 17.20 17.42 19.22 19.30 20.05 22.55 23.13 23.23 00.09 00.55 01.02

Sport plus Vreme, stanje na putevima Gastronomad Serija: “Elementarno” Lov i ribolov: Ribolov u Italiji, 2. deo Profesinalci:; Davor Bogdanović brodograditelj Serija: “Komšije” Ovo je Srbija Serija: “Srećni ljudi” Ukratko o umetnosti Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Vreme Dnevnik Serija: “Srećni ljudi” Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Autoportret: Lidija Pilipenko Serija: “Elementarno” Vesti Film: “Kas”

HrT1 09.30 10.17 11.12 11.45 12.00 12.15 12.18 12.20 13.23 13.55 14.01 14.45 15.58 16.45 17.00 17.17 18.11 19.00 20.00 20.40 21.40 22.32 22.41 23.07

Serija: “Gorski lekar” Plodovi zemlje Treće doba TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Voli me zauvek” Reke Hrvatske Bonton Kod doktora Društvena mreža Serija: “Hana slušaj svoje srce” TV kalendar Vijesti Hrvatska uživo Kviz: potera Dnevnik Lavirint Glasovi promene, dokumentarni film Otvoreno Dnevnik Vesti iz kulture Mali noćni razgovori

Fox 06.00 06.50 07.40 08.05 09.55 12.30 16.15 17.10 21.00 22.00 22.55 23.55 00.50 01.45 02.10

Serija: “Domovina” Serija: “24” Serija: “U braku” Serija. “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Bouns” Film: “Zelena milja” Serija: “Kasl” Serija: “Bouns” Serija: “Fleš” Serija: “Isterivač đavola” Serija: “Izgnanik” Serija: “Kasl” Serija: “Amerikanci” Serija: “U braku” Serija: “Uspavana dolina”

sport klub 1 06.00 Ekstremni sportovi 08.00 Vesti 08.30 Košarka: Golden Stejt - Klivlend 10.30 NBA Action 11.00 Bič soker, Euro kup, finale 12.30 Košarka. Brose Oldenburg 14.15 NBA Live 14.30 Fudbal: Mursija Alkorkon 16.15 Mančester junajted TV, finala 18.00 Moto GP Muđelo, trke 20.00 Košarka: Golden Stejt - Klivlend 23.00 Vesti 23.30 Španska liga specijal, Mesi 01.00 Turska košarka, polufinale plej ofa 01.40 Championship, plej of, finale 02.05 Barselona TV 04.05 Fudbal: Alaves Barselona 06.00 Morning Mix

MTV 07.10 08.10 08.20 09.10 10.00 11.00 12.00 12.10 13.40 13.50 14.20 14.40 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 17.40 18.00 18.20 18.40 18.50 19.50 20.00 20.50 21.00

10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Catfish: The TV Show Just Tattoo Of Us Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domacica 3 From 1 Ridiculousness Vidiots Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Catfish: The TV Show Ridiculousness Ridiculousness Vidiots Vidiots 3 From 1 MTV Asks 3 From 1 Rock Chart 3 From 1 Catfish: The Tv Show

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel. 067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220

I Izdajem lux opremljen jednosoba stan u City kvartu. Tel.067/591-950 Izdajem namješten jednosoban stan u Ulici bratstva jedinstva Podgorica. Tel.069/415-356 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem ednosoban stan preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

POSLOVNI PROSTOR Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

PLACEVI Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata! Donja Brezna, selo Bajovo Polje, 30 km od Nikšića! Papiri 1/1! Tel.067/898-614 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Telelefon 067/666-791

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel.067/429-984. M a i l : m o n t e n e g r i n a 9 8 7@ gmail.com

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel.069/073-331

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Telefon 069/160-705 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel. 069/493-279

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9 Registracija preduzeća i knjigovodstvene usluge. Telefon 067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala u zemlji i kamenu, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, wdopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem canon 50mm f/1.4 - 230 i canon 85mm f/1.8 250 €. Oba za 450. Cijene su konačne. Stanje 10/10. Tel.069/646-013 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306

POSAO Vip star taxi Kotor 19799 - Potrebni vozači i dispečerke. Odlični uslovi!!! Tel.069/019-799 Potrebne radnice za rad u marketu u Sutomoru za sezonski rad. Smještaj obezbijeđen, razgovor za posao u Podgorici. Tel.066/114-996 Potrebne radnice za rad u marketu u Podgorici. Tel. 067/504-996 Potrebni radnica i serviser za radnju mobilnih telefona. Tel.067/652-650

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

SIT AM

IPS

DOLOR

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT

DOLOR S

DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

IPSUM

R LO

LOREM

LOREM IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

IPSU

DOLOR SIT AM E

MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M

LOREM

NEWS

LO LO LO LO

LOREM IP

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO

IPSUM

LOREM

NEWS LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR S DOL

IPSUM

IPSU

IPSUM

LOREM LOREM

IPSUM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

SIT AM

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

IPSU

NEWS

DOLOR SIT

IPSUM

T LORE M

IPSUM

LOREM

DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM

IPSUM

LOREM

37 31

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT KOŠARKA

Duško i Marko u Evroligi!

ATLETIKA

Drobnjak četvrti u Istanbulu Balkansko prvenstvo za mlađe juniore je održano proteklog vikenda u Istanbulu, a najbolji rezultat od crnogorskih takmičara je ostvario Risto Drobnjak. Član bjelopoljskog Jedinstva je do četvrtog mjesta stigao hicem od 17,77 metara. U toj disciplini je slavio domaći takmičar Alperen Karahan (18,81 metar). Što se tiče ostalih naših takmičara - u bacanju koplja Ana Bošković je sa 39,34 metra bila deveta, dok je Edin Erović trku na 400 metara istrčao za 51,18 sekundi i ostvario 11. vrijeme. A.K.

2004.

Prvi poraz Ivana Strugara nakon devet godina. Naš borac je izgubio od Jahjahija na Mastersu u Parizu.

SVJETSKA LIGA TREĆA DIVIZIJA CRVENI PORAŽENI NA ZATVARANJU PRVOG TURNIRA

Lekcija Estonaca u Bijelom Polju Estonija definitivno ne leži odbojkašima Crne Gore. Izabranici Veljka Bašića su sinoć na zatvaranju prvog turnira treće divizije Svjetske lige u Bijelom Polju izgubili sa ubjedljivih 0:3 (18:25, 16:25, 13:25). “Crveni” tako na drugi turnir u Tunisu putuju sa učinkom od dvije pobjede i jednim porazom. Da li je umor uzeo maha ili je kvalitet protivnika uticao na to, tek Miloš Ćulafić i drugovi su bili potpuno van ritma tokom cijelog meča, pa je ovako ubjedljiv poraz očekivan. Na polovini takmičenja po grupama Crna Gora, Tunis i Estonija imaju po dvije pobjede i poraz pred drugi turnir. Pred našim momcima je nedjelja odmora u kojoj moraju popraviti odre-

Foto: fivb.org

Iako je gubio 2:0 u seriji Duško Ivanović je uradio ono što je traženo od njega - vratio je Himki u Evroligu. U majstorici polufinala VTB lige tim crnogorskog stručnjaka je savladao Zenit u Sankt Peterburgu (90:84) i prošao u finale. Međutim, prepričavaće se situacija na sedam sekundi prije kraja kada je Zenit bio u igri (86:84). Gosti su izveli loptu ispod koša, Aleksej Šved je nagazio aut-liniju, a tek poslije toga su sudije svirale faul nad njim. Najbolji igrač gostiju je bio precizan sa linije slobodnih bacanja... Šved je meč završio sa 28 poena i šest asistencija, dok je crnogorski reprezentativac Marko Todorović ubacio devet koševa, imao pet skokova i po dvije blokade i ukradene lopte. Himki će u finalu igrati protiv CSKA, koji je sa 3:0 savladao Lokomotivu. A.K.

NA DANAŠNJI DAN

Božidar Ćuk napada blok Estonije na sinoćnjem meču đene stvari kako bi što spremniji dočekali mečeve sa Tunisom, Kineskim Tajpehom i Kazahstanom.

CRNA GORA - ESTONIJA 0:3 18:25, 16:25, 13:25

BIJELO POLJE - Dvorana: SC “Nikoljac”. Gledalaca: 100. Sudije: L. Andler (Mađarska), V. Olejnik (Rusija). Poeni iz napada: Crna Gora 21, Estonija 37. Poeni iz bloka. Crna Gora 2, Estonija 13. Poeni iz servisa: Crna Gora 1, Estonija 6. Greške: Crna Gora 23, Estonija 19. Minić 3, Dabović 2, Babić 5, G. Ćuk 1, Radonjić, Lakčević, Bojić 7, Radunović, B. Ćuk, Milić, Ćulafić, Vukašinović 5, Ječmenica 1, Popović.

Trajl, Krik 9, K. Tubal 2, Tepan, Alik, That 18, Lošnikov, Veno 10, Kolo 6, A. Tubal, Rikberg, Radik, Tamema 11, Aganis.

“Težak poraz. Estonija je odigrala izvanredno. Njihovim dobrim servisom je sve počinjalo, poslije toga su igrali odlično u polju. Imamo dvije pobjede. Vidio sam koliko igrači mogu, biće nekoliko promjena pred drugi turnir”, rekao je Bašić nakon meča. Finalni turnir treće divizije je na programu od 16. do 18. juna, a na njemu će, pored domaćina (koji će biti naknadno poznat) igrati i tri najuspješnije selekcije od ukupno 12. A.K.

GRUPA 3 1. Njemačka 3 3 0 9:2 9 2. Španija 3 3 0 9:2 9 3. Tunis 3 2 1 8:5 7 4. Austrija 3 2 1 7:4 6 5. Meksiko 3 2 1 6:4 6 6. Estonija 3 2 1 7:5 5 7. Crna Gora 3 2 1 6:6 5 8. Katar 3 1 2 4:6 3 9. Venecuela 3 1 2 4:7 3 10. Tajvan 3 0 3 4:9 1 11. Grčka 3 0 3 2:9 0 12. Kazahstan 3 0 3 2:9 0 *Plasman na finalni turnir

KVALIFIKACIJE ZA SP PORAZ ª CRVENIHº U POSLJEDNJEM KOLU TURNIRA U SOFIJI

Očekivan poraz na kraju

Odbojkašice su se od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo oprostile očekivanim porazom. Izabranice Dragana Nešića su juče izgubile od Turske (16:25, 13:25, 19:25) na zatvaranju turnira u Sofiji. “Crvene” su u Bugarskoj doživjeli četiri maksimalna poraza i jednu pobjedu. Što se tiče jučerašnjeg meča Turkinje su dominirale od početka do kraja meča i kao prvoplasirane u grupi izborile plasman na šampionat planete u Japanu, dok će Bugarska igrati treću rundu kvalifikacija. Ksenija Ivanović i drugarice se sada okreću novim iza-

zovima - nastup u Evropskoj ligi. Protivnici u grupi B će biti Francuska, Ukrajina i Gruzija. Igraće se dva turnira, domaćin prvog je Gruzija (16 - 18. jun), a drugog Francuska (23 - 25. jun). Plasman na finalni turnir u konkurenciji odbojkašica izboriće prvoplasirane ekipe iz grupa i domaćin finalnog turnira. U slučaju da ne bude organizatora finalnog turnira, polufinale i finale će se igrati u dva meča, kod kuće i u gostima, i u tom slučaju plasman u polufinale izboriće prvoplasirane selekcije i najbolja drugoplasirana ekipa iz svih grupa. A.K.

Nikoleta Perović na jučerašnjem meču

CRNA GORA – TURSKA 0:3 (16:25, 13:25, 19:25)

SOFIJA – Dvorana: “Hristo Botev”. Gledalaca: 50. Sudije: Hakarainen (Finska) i Blemhard (Holandija). Poeni iz napada: Crna Gora 28, Turska 40. Poeni iz bloka: Crna Gora 4, Turska 8. Poeni iz servisa: Crna Gora 3, Turska 8. Greške: Crna Gora 19, Turska 13. Otašević 4, Perović 11, Cvijović 5, Milivojević, Laković, Roganović, Hadžisalihović 1, Džaković 5, Ivanović 4, Peruničić 2, Vujošević (libero 1), Pejović (libero 2), Đurović, Dragović 3.

Erge (libero 1), Kirdar 6, Jilmaz (libero 2), Akman 5, Aslanjurek 1, Toksoj 6, Kiličli 3, Enal 5, Ajdemir 2, Osoj 5, Erdem 7, Baladin 6, Akin, Boz 10.

NAŠ TIKET

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

DNEVNE NOVINE

✓ Targu Mureš - CSM ✓ Mađarska - Rusija ✓ Belgija - Češka ✓ Gais - Treleborg ✓ Avelino - Venecija

PPX 2-3 3+ GG 1

Ženski kata tim Budućnosti

EVROPSKO REGIONALNO PRVENSTVO

Četiri medalje u Prištini

Veoma uspješan nastup naših takmičara u Prištini. Karate reprezentacija Crne Gore, podijeljena u dva tima Montenegro 1 i 2, osvojila je četiri medalje (dvije zlatne i po jedna srebrna i bronzana) na Evropskom regionalnom prvenstvu. Montenegro 1 činili su takmičari Omladinca, a Montenegro 2 karatisti Budućnosti i Bara. Zlatna odličja osvojila su kata timovi Montenegro 2, seniorke Biserka Radulović, Jovana Marić i Mia

Roganović i kadetsko-juniorski u sastavu Ivana Bujković, Sara Raković i Ana Mijović. Srebrnu medalju osvojila je ženska ekipa u borbama Montenegro 1, u sastavu Marina Raković, Dragana Konjevic i Jelena Maksimović. Bronzanim odličjem okitio se muški tim u borbama Montenegra 1, u sastavu Vladimir Jović, Mario Hodžić, Vuk Popović, Nikola Malović, Lazar Kukuličić, Predrag Smolović i Nenad Dulović. A.K.

MLADENOVIĆ BOLJA OD MUGURUSE

Pariz dobija novu kraljicu

Rolan Garos će dobiti novu šampionku! Kristina Mladenović je nošena publikom na Filip Šatrijeu savladala Garbinje Mugurusu 2:1 (6:1, 3:6, 6:3) i plasirala se u četvrtfinale. Među osam najboljih prošla je i Timea Bačinski, koja je savladala Venus Vilijams sa 5:7, 6:2, 6:1. U muškoj konkurenciji nije bilo dileme, favoriti su opravdali očekivanja. Šampion Novak Đoković je konačno odigrao jedan

lagan meč protiv Alberta Ramosa 3:0 (7:6, 6:1, 6:3). Rafael Nadal je odigrao još jedan perfektan meč. Kralj šljake je bio bolji od sunarodnika Roberta Bautistu Aguta sa 3:0 (6:1, 6:2, 6:2). No v a k će u meču za četvrtfinale igrati upravo protiv Tima, dok će protivnik Nadalu biti Pablo Karenjo Busta. Dalje su prošli i Kei Nišikori i Karen Kačanov, dok je Rišar Gaske predao Gaelu Monfisu. A.K.

FAJNAL FOR LŠ: VARDAR U FINALU SAVLADAO PSŽ 24:23

Vuko na krovu Evrope

Čudo, senzacija, nevjerovatan podvig - Vardar je novi šampion Evrope u rukometu. Ekipa Raula Gonzalesa je u velikom finalu F4 u Kelnu savladala moćni PSŽ golom Ivana Čupića u posljednjoj sekundi utakmice (24:23) i prvi put u svojoj istoriji stigla do najvažnijeg trofeja u evropskom klupskom rukometu. Tituli je doprinio i crnogorski reprezentativac Vuko Borozan koji je dao tri gola, uključujući i veoma značajan u 56. minutu za 23:21. Sami finiš spektakla u Lankses areni je bio nevjerovatan. Prvo je Tjenri Omeje odbranio zicer Timuru Dibirovu pri rezultatu 23:22, da bi “drim tim” iz Pariza napao bez golmana, jer je imao is-

IVAN ČUPIĆ

Prekrasan osjećaj, ova titula se nije osvojila u dva dana već u zadnjih deset mjeseci. Ovo je pravi tim. Na kraju dana, pobjeđuje tim. Imena nisu važna, klupa nije važna. Gol? Nisam puno razmišljao, vidio sam rupu, šutnuo i imao sam osjećaj da ulazi ključenog igrača i preko Danijela Narsisa osam sekundi prije kraja izjednačio na 23:23. Makedonci su pokušali

da iskoriste što je mreža bila prazna, pogodili je, ali to nije ništa značilo, jer je Gonzales pozvao tajm-aut. Činilo se da je to kraj, ali je poslije minuta odmor Aleks Dušebajev pronašao Čupića koji je pogodio za erupciju makedonskog šampiona. “Prekrasan osjećaj, ova titula se nije osvojila u dva dana već u zadnjih deset mjeseci. Ovo je pravi tim. Na kraju dana, pobjeđuje tim. Imena nisu važna, klupa nije važna. Gol? Nisam puno razmišljao, vidio sam rupu, šutnuo i imao sam osjećaj da ulazi”, rekao je Čupić nakon finala. U meču za treće mjesto Vesprem je savladao Barselonu 34:30. A.K.

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

“PLAVI” UDALJENI SA EVROPSKOG PRVENSTVA Evropsko prvenstvo 1992. godine je bila velika šansa za fudbalsku reprezentaciju Jugoslavije. Dejan Savićević, Dragan Stojković, Vladimir Jugović i ostali sprovodili su u djelo posljednje taktičke zamisli selektora Ivana Čabrinovića, ali je 4. juna stigla nevjerovatna vijest. Tada superperspektivna selekcija je udaljena sa EP. Razlog - Fifa i Uefa su pali pod uticaj Ujedinjenih nacija, a sankcije su došle glave Jugoslaviji. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

XVII IGRE

MALIH ZEMALJA

EVROPE

PREDSJEDNIK COK DUŠAN SIMONOVIĆ O IMZE KOJE ĆE ORGANIZOVATI CRNA GORA

DA ZARADIMO I OSTAVIMO NEŠTO NAKON 2019.

⌦ Kosta Bošković Zavjesa na Igre u San Marinu je spuštena, od subote veče na neki način je krenula da se piše i 18. priča ove manifestacije. Igre malih zemalja Evrope za dvije godine posjetiće do sada (za njih) nepoznatu destinaciju. Prvi put u istoriji domaćin ovog takmičenja biće najmlađa članica asocijacije - Crna Gora. Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović na dan kada je od domaćina 17. Igara preuzeo zastavu, u olimpijskom selu u San Marinu družio se sa crnogorskim novinarima... Prvi čovjek crnogorskog

MILONA EURA SU KOŠTALE IGRE U SAN MARINU olimpijskog pokreta govorio je o najuspješnijim Igrama za našu zemlju, a najzanimljivije je bilo čuti kako se Crna Go-

ra sprema za 2019, koliko će sve biti teško organizovati, koliko će biti potrebno sredstava, kao i ko će sve učestvovati (prije svega finansijski) u toj priči... “Proces organizacije već je počeo, ali sada će biti ubrzan, jer će u našu zemlju doći preko hiljadu sportista, a naša obaveza je da im omogućimo maksimalne uslove za takmičenja”, počeo je Simonović.

■ DRŽAVNI

PROJEKAT

Budva, a vjerovatno i još nekoliko crnogorskih gradova, biće domaćini prve multisportske manifestacije u na-

DOLAZAK BAHA SKRETANJE PAŽNJE NA NAS

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah u San Marinu je poručio da će tokom Igara 2019. posjetiti Crnu Goru...

“Bah je obećao da će doći i radujemo se susretu. To je lijepa prilika, značajan i veliki događaj za nas, kao članove olimpijske porodice, a mislim i za drža-

vu uopšte. MOK je moćna organizacija, zato je skretanje pažnje na Crnu Goru fantastična stvar, koju omogućavaju Igre malih zemalja”, istakao je Simonović.

šoj zemlji, a ono što je i dvije godine ranije jasno iz San Marina je poručio Simonović. “Sve to sami ne možemo da realizujemo”, jasan je Simonović. “Međutim, siguran sam da ćemo imati pravog partnera u Vladi Crne Gore i državi uopšte. Imamo takva obećanja, i ne sumnjam u to”. Već se nazire i koji gradovi će biti domaćini Igara 2019... “Budva će biti centar, ali će i drugi gradovi biti uključeni - Bar, Podgorica, možda i Cetinje. Siguran sam da će svi raspoloživi resursi u tim gradovima biti na raspolaganju i da ćemo bi-

How big we are Već je poznato da će Igre malih zemalja u Crnoj Gori početi 27. maja 2019, a trajaće do 1. juna. Za sada je izvjesno da će na programu biti deset sportova i to - atletika, plivanje, džudo, streljaštvo, tenis, stoni tenis, košarka, odbojka, odbojka na pijesku i boćanje. Zvanični moto Igara je “How big we are” - koliko smo veliki. ti uspješni organizatori, uz što manje ulaganja”, dodao je Simonović.

■ BUDŽET Kolika ulaganja otprilike očekuju Crnu Goru primjer su Island i San Marino - posljednja dva domaćina. “Ove Igre su koštale oko tri miliona eura, otprilike isto kao i prethodne”, otkrio je predsjednik Crnogorskog

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Crna Gora na IMZE

SAN MARINO

29. maj - 3. jun 2017.

Zlato - 13 Srebro - 6 Bronza - 12 MNOGO TOGA NA JEDNOM MJESTU CENTRALNI DIO IGARA

Multieventi - kompleks koji treba Crnoj Gori

olimpijskog komiteta. “Kod nas jedan dio će preuzeti država na sebe, jedan dio ćemo mi obezbijediti. Razgovarao sam sa predsjednikom Evropskog olimpijskog komiteta i imamo obećanja, i računamo na njihovu pomoć”. Crna Gora će morati da ulaže, ali očekuje se i zarada ili neki od objekata koji bi bio zaostavština Igara... “Na sve načine ćemo gledati da smanjimo troškove, jer želimo i da nešto zaradimo od organizacije, kako bismo iza nas ostavili nešto - da li će to biti olimpijska kuća, olimpijski muzej, ili nešto treće, vidjećemo. Sada je najvažnije da sve naše resurse i znanja uložimo u organizaciju takmičenja”, objasnio je Simonović.

■ OI U MALOM Ekspedicija Crne Gore u San Marinu zbog svega je ovog puta bila nešto veća... “U San Marinu smo na-

Na sve načine ćemo gledati da smanjimo troškove, jer želimo i da nešto zaradimo od organizacije, kako bismo iza nas ostavili nešto

pravili promociju Igara, koje ćemo organizovati i tim koji je bio zadužen za promociju uradio je veliki posao. Pred nama je veliki izazov, jer su ovo Olimpijske igre u malom”, smatra Simonović. “Zbog toga su u San Marinu bili i predstavnici nacionalnih asocijacija iz sportova koji će biti na programu Igara. Očekujemo njihov izvještaj, na osnovu koga će biti napravljen akcioni plan”, zaključio je Simonović.

Često želimo da učimo od velikih, često se ugledamo na njih, a isto tako često najbolji primjer treba da su nam oni slični nama... U to su se djelimično uvjerili prethodnih dana u San Marinu i crnogorski novinari koji su pratili Igre malih zemalja. Centar Igara bio je kompleks “Multieventi sport domus”, koji se nalazi tik uz nacionalni stadion u Serevaleu - poznat najviše po tome da na njemu igra jedna od najlošijih fudbalskih reprezentacija svijeta San Marino. Nije “Multieventi” grandiozna dvorana, nije previše ni našminkana, ali na jednom mjestu može da ponudi mnogo toga. Dovoljno je reći da se u njoj igrao košarkaški turnir, održavala su takmičenja u plivanju, da ima veoma komforan kafe-bar (iz kojeg se mogu gledati takmičenja), kao i da se na njegovom drugom spratu nalazio

Između bazena i tribine postavljeno je oko dva metra visoko staklo, dok se na podu sa strane stakla bliže navijačima nalaze klima uređaji, pa je uživanje potpuno

glavni pres centar, kroz koji je prodefilovalo preko 180 novinara koji su pratili Igre. Košarkaška dvorana ne može da primi mnogo gledalaca, ali bi za ovakve prilike, kao i za pripreme mnogih selekcija bila idealna. Naravno, i za ostale dvoranske sportove. Posebna priča je bazen -

olimpijski, naravno. Na njemu može stati mnogo više gledalaca (oko 1.000), a svima onima koji na našim bazenima prate vaterpolo sljedeća priča biće zanimljiva. Dobro je poznato da se zbog isparavanja na našim tribinama često ne može sjedjeti od vrućine, a “republikanci” su to riješili veoma jednostavno. Između bazena i tribine postavili su oko dva metra visoko staklo, dok su na podu sa strane stakla bliže navijačima postavljeni klima uređaji, pa je uživanje potpuno. Uz sve pomenuto, ovaj kompleks ima i jednu manju dvoranu koja se koristi za stoni tenis (istina na Igrama se nije održavao tu), dok pres sala može da primi 250 ljudi. Multiventi sport domus je u vlasništvu Nacionalnog olimpijskog komiteta San Marina. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

KRALJ

REAL SLAVI ISTORIJSKU 12. TITULU ŠAMPIONA EVROPE NAK Čak 80.000 navijača Reala pratilo je finale na Bernabeu

MARKA: “Gospodari svemira”

⌦ A. Popović

pizodni premijeri, predsjednici, ministri prolaze, ali kralj uvijek na tronu ostaje. Voljeli ili ne voljeli, cijenili ili ne cijenili, priznali ili ne - Real Madrid je dinastija fudbalske igre. I prije i sada. I zauvijek.

Mandžina majstorija nije bila dovoljna Juveu

Ronaldo sa dva gola srušio Juve

Evropa pod nogama kraljeva

Kraljevski klub je razbio Juventus (4:1) u finalu Lige šampiona na tlu Kardifa, stigao do rekordne 12. titule evropskog šampiona i postao prvi klub koji je odbranio krunu nakon 27 godina. Jednostavno, istinski gigant među gigantima, koji ne gubi važne utakmice i čiji pobjednički mentalitet postane zvijer kada namiriše krv trofeja. Naročito evropskih. Uzalud je Juventus pružao otpor, uzalud je Mario Mandžukić postigao jedan od najljepših golova u istoriji finala, uzalud je na golu bio legendarni Đanluiđi Bufon, uzalud je torinska odbrana primila svega tri gola do finala... Uz karakter, pobjednički stav, malo sreće prilikom prva dva gola (devijacije) i uz dozu enormnog kvaliteta Real je preko Kristijana Ronalda (dva puta), Kasemira i Marka Asensija zaplesao sa zvjezdama, odnosno zapečatio prokletstvo rivala sa Apenina.

■ ZIDAN: SAD

SIGURNO OSTAJEM

ZINEDIN ZIDAN JE 2003. OBEĆAO DA ĆE OSVOJITI 10, 11. I 12. TITULU ŠAMPIONA EVROPE SA REALOM. DESETU JE OSVOJIO KAO POMOĆNIK KARLA ANĆELOTIJA, A 11. I 12. KAO PRVI TRENER. i uđe u istoriju. “Sada ću sigurno ostati trener Real Madrida”, rekao je kroz smijeh Francuz, pa nastavio... “Sve što smo ostvarili ove sezone je fenomenalno. Nije lako osvojiti Primeru i Ligu šampiona u jednoj godini, što Realu nije uspjelo od 1958. godine. Za sve ovo su zaslužni moji igrači i njima treba čestitati. Čitavu godinu su radili naporno kako bi uspjeli ovo da ostvare. Jednostavno, prvo poluvrijeme nije bilo dobro, a u drugom smo krenuli u presing i to je bio

Superkup Evrope igraće se 8. avgusta u Skoplju, a protivnici će biti Real (osvajač Lige šampiona) i Mančester junajted (osvajač Lige Evrope).

Biti trener Real Madrida nevjerovatni je pritisak. Iako je osvojio Ligu šampiona prošle godine, a ove Primeru nakon pet godina čekanja, Zinedin Zidan plesao je po ivici, ali je uspio da odbrani “klempavka”

59 GODINA ČEKAO JE REAL NA OSVAJANJE DUPLE KRUNE (PRIMERE I LIGE ŠAMPIONA) I TO MU JE NAPOKON USPJELO.

Igrači Reala slave na ulicama Madrida

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

JEVINA!

SPORT

KON POBJEDE NAD JUVENTUSOM 2:1 U KARDIFU AS: “Dvanaesti”

DA LI STE ZNALI? Da je Marko Asensio postigao prvi i posljednji službeni pogodak Real Madrida u ovoj sezoni (1. i 173. pogodak).

“Zidan ostaje do kraja života” Od srca čestitam ekipi i Zinedinu Zidanu. On može da ostane u Realu do kraja života jer je najbolji trener na svijetu. Dovešćemo mu nove igrače koje traži jer ne želimo da se zaustavimo, naprotiv. Ponosan sam, baš kao i svi navijači ovom nevjerovatnom sezonom. Jednostavno, u 17 godina nisam vidio bolju atmosferu u svlačionici”, otkriva Florentino Perez recept uspjeha. pun pogodak. Takođe, pravili smo tokom sezone puno rotacija, svi su igrali i to je naša najveća snaga”, poručio je Zidan.

REAL JE SVA TRI PUTA OSVOJIO LIGU/KUP ŠAMPIONA KADA SE FINALE ■ RONALDO: KRITIČARI, GOTOVO JE IGRALO NA OSTRVU. DVA PUTA JE SLAVIO U GLAZIgrate važnu utakmicu? GOVU (1960. PROTIV AJN- Samo pozovite Ronalda i brinite. Maestralni PorTRAHTA 2:1 I 2002. PRO- ne tugalac i zvanično najbolji TIV LEVERKUZENA 2:1), A igrač svijeta postigao je dva i stigao ukupno 600. SADA JE TRIJUMFOVAO I U gola pogodaka u karijeri (406 za KARDIFU. Real, 118 za Junajted, 71 za

Portugal i pet za Sporting). Takođe, on je sa 12 golova najbolji strijelac takmičenja, a to mu je uspjelo rekordnu petu sezonu, a najbolji je strijelac LŠ svih vre-

DA LI STE ZNALI? Da je Kristiano Ronaldo u 88 utakmica za Real u LŠ postigao 90 golova, uz 25 asistencija, sedam het-trikova i tri osvojene titule.

Bufon: Utučeni smo

Sedmo rekordno finale izgubio je Juventus u Ligi šampiona, a peto zaredom. “Stara dama” će i 22. godinu ostati da čeka “klempavka”, a 39-godišnji Đanluiđi Bufon nije uspio da ispuni svoj najveći san, iako je bio na korak... “Razočarani smo i utučeni. Ovo je najteži poraz u mojoj karijeri jer sam bio sigu-

ran da je konačno došlo vrijeme za nas. Međutim, Real je sjajan i zasluženo pobijedio. Jesmo šokirani, ali im čestitamo na tituli”, procijedio je tužni Bufon, čiji tim dominira Serijom A, ali u Ligi šampiona nikako da prekine prokletstvo, a Juve je izgubio drugo finale u posljednje tri godine. Nakon Barselone koban je bio i Real.

mena sa nevjerovatnih 105 golova... “Kritičari, gotovo je. Brojke pričaju same. Presrećni smo i zasluženo smo na krovu Evrope. Odbraniti titulu nešto je fantastično, a to smo uspjeli kao tim. Sad me samo zanima odmor, a o sljedećim izazovima ću tek da razmišljam”, naglasio je “predator iz Madeire”, kojem se smiješi peta “zlatna lopta”, čime će se izjednačiti sa vječnim rivalom Lionelom Mesijem... “Vidjećemo. Ne razmišljam sada o tome. Uživam u svemu što smo ostvarili”, zaključio je CR7, koji je osvojio četiri Lige šampiona (tri sa Realom i jednu sa Junajtedom).

DA LI STE ZNALI? Da je Kristiano Ronaldo petu sezonu zaredom najbolji strijelac LŠ, a ove sezone je postigao 12 golova, od čega čak 10 u nokaut fazi.

ATLETIKO

Grizman ostaje

Francuski napadač Antoan Grizman potvrdio je da će ostati u Atletiko Madridu jer su španskom klubu zabranjena dovođenja igrača do januara 2018. On je bio blizu Mančester junajteda, ali je odluka suda za sportsku arbitražu (CAS) preokrenula cijelu situaciju. “Ovo je težak period za klub. Bio bi prljav potez kada bih sada otišao. Razgovaraćemo sa čelnicima i vratiti se za sljedeću sezonu. Moramo sada biti jači nego ikad”, rekao je Grizman. Atletiko je kažnjen još u julu 2016. zabranom dovođenja igrača u dva prelazna roka zbog nelegitimnog dovođenja maloljetnih fudbalera koji su igrali za “kolčonerose” od 2007. do 2014. A.P.

MILAN

Bilja treće pojačanje

Argentinski vezista Lukas Bilja treće je pojačanje Milana za sljedeću sezonu, a dolazi iz Lacija za 25 miliona eura. Očekivalo se da Bilja produži sa Rimljanima ugovor koji ističe na ljeto 2018, ali se onda pojavilo interesovanje “rosonera” i on se predomislio. Milan će Laciju platiti odmah 21 milion za transfer, a dodatnih četiri kroz bonuse u zavisnosti od njegovih igara. Bilja ima 31 godinu, a Lacio ga je doveo iz Anderlehta 2013. za 8,5 miliona eura. Prije njega na San Siro su stigli Mateo Musakio iz Viljareala i Frank Kesi iz Atalante. A.P.

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

BARAŽ ZA TELEKOM 1. CFL REVANŠ RUDAR SRUŠIO OTRANT 3:0 I SAČUVAO STATUS PRVOLIGAŠA

Foto: Dejan Knadić

PLJEVLJACI ODBRANILI ČAST

⌦ Uroš Radulović Mukotrpna i teška sezona je gotova - Pljevljaci konačno mogu da odahnu! Rudar je u revanšu baraž utakmice za Telekom 1. CFL pobijedio Otrant Olimpik sa 3:0 i tako sačuvao prvoligaški status, ali i čast kluba. Ulcinjani su doputovali pod Golubinjom sa pobjede iz prvog meča (1:0), ali je očigledno da su izabranici Radislava Dragićevića mnogo ozbiljnije shvatili revanš... “Na kraju je ispalo sve kako treba. Postoje razlo-

RUDAR

OTRANT

Radanović Živković Radišić Sopo Lakićević Golubović Janković (od 76. Tomašević) Vuković Zečević (od 62. Brnović) Božović Melunović Trener: Radislav Dragićević

Mećikukić Ramović Redžović Alibegu (od 71. Tivari) Muharemović Rudović Kodama (od 46. Matunović) Tačibana Vujović (od 65. Kurti) Divanović Mizokami Trener: Džemal Kaplanbegu

Božović 31’, Melunović 53’, 67’

Jelovac Šutković Goranović Hot Tahirović Gajić (Bišević) Ćipranić Tekemato Jeknić Suzuki Egući Trener: Rešad Pepić

Opstanak je veliko olakšanje za Pljevljake: Rudar slavi gol protiv Otranta zi zbog čega su bili slabi rezultati. Promijenilo se puno trenera, bilo je dosta problema. Rudar nije navikao da se bori za opstanak, specifično je bilo, ali nadam se da će ekipa izaći mnogo jaka i izvuće pouke iz svega ovoga”, rekao je Dragićević koji bi u narednih nekoliko dana trebalo da dogovori produžetak saradnje sa Pljevljacima. Bez obzira na poraz, Otrant Olimpik zaslužuje sve pohvale - Ulcinjani su čvrsto držali defanizvni blok koji je popustio u

BARAŽ ZA POPUNU DRUGE LIGE

Mladost uništila Pljevlja i sada čeka zadnje kolo Mladost Lješkopolje je, na Starom aerodromu, savladala Pljevlja sa 4:0 u 5. kolu baraža za popunu Druge lige Crne Gore. Mladost je tako došla do šest bodova, dodatno je zakomplikovala tabelu, pa će odlučivati posljednje kolo u kome se sastaju Arsenal i Pljevlja. U tom posljednjem kolu Arsenalu će za ulazak u Drugu ligu biti potreban i bod,

Suzuki 76’

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalca: oko 300. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica) i M. Brajović (Podgorica).

IBAR

Pljevljima pobjeda od šest golova razlike, a Mladost će navijati za minimalan trijumf Pljevalja. B.T.

TABELA 1. Arsenal 3 2 0 1 6 2. Mladost Lj. 4 2 0 2 6 3. Pljevlja 3 1 0 2 3 Plasman u Drugu ligu će obezbijediti samo prvoplasirani tim iz baraža.

Petrovac je protiv Ibra sve riješio u prvom meču kada je pod Malim brdom slavio sa 4:0. A juče je u Rožajama bilo neriješeno 1:1 - za domaće je strijelac bio Suzuki, a za goste Pepić

31. minutu kada je Draško Božović glavom pogodio za 1:0. Taj gol je psihološki uzdrmao goste koje je u nastavku dokrajčio Alen Melunović i otkloni sve dileme oko opstanka... “Tu sam tridesetak dana i bilo je teško da se nešto promijeni. Vjerovao sam u ovaj tim i najviše smo radili na psihološkom momentu”, dodao je Dragićević. Otrant Olimpiku kapa dolje, a pred našim najtrofejnijim klubom je detaljna analiza i vjerovatno “renoviranje” igračkog rostera...

17.00 Vels - Obala Slonovače, fudbal 02.00 Nešvil - Picburg, hokej

ARENASPORT 3 19.30 Bahrein - Francuska, fudbal

ARENASPORT 4 20.30 Valensija - Baskonija, košarka

SPORTKLUB 2

Pepić 65’

Popović Radovanović Vujović Ragipović Pepić (Rudović) Marković Mikijelj Košuta Čolić Vučinić (Burzanović) Boričić (Gazivoda) Trener: Rudolf Marčić

ROŽAJE - Stadion: Bandžovo brdo. Gledalaca: oko 1.00. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) i A. Đikanović (Nikšić).

10 KLUBOVA ĆE UČESTVOVATI U TELEKOM 1. CFL NAREDNE SEZONE, A TO SU: BUDUĆNOST, ZETA, MLADOST, SUTJESKA, DEČIĆ, ISKRA, GRBALJ, RUDAR, PETROVAC I KOM

SPORTSKI EKRAN ARENASPORT 1

PETROVAC

19.00 Efes - Bešiktaš, košarka

SPORTKLUB 3 20.45 Avelino - Venecija, košarka

EUROSPORT 1 11.00 Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 09.45 Svjetski kup, fudbal (mladi) 12.45 Svjetksi kup, fudbal (mladi) 16.30 Rolan Garos, tenis

SPORT

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

TANDEM OTIŠAO IZ RADANOVIĆA

CFL VREMEPLOV

smo pronašli zajednički jezik sa klubom, tako da smo se razišli. Bilo je prelijepo raditi u Grblju, ostvarili smo uspjehe, stvorili mlade i omladinske reprezentativce. Bilo je lijepo, ali došao kraj”, rekao je Radović, koji je u Radanovićima proveo godinu i po, dok je Đuretić sa “trikolorima” radio tri godine. B.T.

ROMANTIČARI ŽELE VEZISTU

Vlahović stiže u Mladost

Foto: UEFA.com

ĐURETIĆ I RADOVIĆ NAPUSTILI TRIKOLORE Trenerski tandem Dragoljub Đuretić - Miljan Radović je napustio Grbalj poslije istorijske sezone - treneri koji su u prethodnoj sezoni vodili “trikolore” do ostanka u ligi i do finala Kupa (Grbalj izgubio od Sutjeske 1:0) nisu našli zajednički jezik sa upravom kluba... “Istekao nam je ugovor, ni- Radović

U trećoj sezoni crnogorskog fudbala Mogren je stigao do istorijskog trofeja

SEZONA 2008/09. MOGREN JE ŠAMPION CRNE GORE

TO SE NE ZABORAVLJA

Zetina titula je bila pravi “bum”, u drugoj godini Budućnost je stigla do pehara, a kada se očekivalo da “plavi” uspostave dominaciju na jugu su se pojavili “majstori sa mora” - Mogren je bio šampion Crne Gore u sezoni 2008/09! Fenomenalni projekat

Nedeljko Vlahović u duelu sa Mirkom Raičevićem Počeo je u Komu, u Rudaru ima praktično status legende, a poslije odigrane sezone u Radniku iz Surdulice, vrijeme je za novi klub u Crnoj Gori - vezista Nedeljko Vlahović je na pragu Mladosti. Tako su “romantičari” već počeli da slažu ekipu za narednu sezonu, pošto

je poslije dogovora sa trenerom Dejanom Vukićevićem, uslijedio razgovor sa 33-godišnjim centralnim vezistom koji uvijek može da donese prevagu na terenima širom Telekom 1. CFL. Mladost je, dakle, počela da trguje kako bi sljedeće sezone bila konkurentna... B.T.

VOJVODINA POČELA PRIPREME

Batak proba Crnogorce

Bivši reprezentativac Crne Gore, Radoslav Batak, kao šef stručnog štaba Vojvodine počeo je pripreme sa “lalama”, na prozivci se pojavilo 39 igrača, dok ih je osam došlo na probu - čak tri Crnogorca. Batak će u narednom periodu probati dva igrača iz Lovćena - lijevog be-

ka Mitra Ćukovića (22 godine) i vezistu Luku Vujanovića (22 godine), kao i eks igrača Berana i Jedinstva, štopera Momčila Dulovića (25 godina). Trio iz Crne Gore će tokom narednih deset dana trenirati sa Vošom, a onda će Batak odlučiti da li imaju kvalitet... B.T.

Budvana na čelu sa trenerom Dejanom Vukićevićem je doveo do “mrtve trke” sa timom Budućnosti sve do posljednjeg kola kada je Mogren srušio Jedinstvo i ušao u istoriju. “Pehar je osvojen u fantastičnoj atmosferi uz punu podršku svih struktura koji su stali iz projekta stvaranja, kako su ga nazivali “drim tima”. Mada to su bili svi golobradi mladići uz mene, Damira Čakara i Gorana Jovanovića”, prisjeća se Vladimir Gluščević šampionske godine Budvana.

Upravo je iskusni golgeter bio pokretačka snaga “žutih” u svakoj utakmici - neumoljivo je cijepao mreže širom Crne Gore, a uz njega su stasavali Nikola Vujović, Balša Božović, Marko Ćetković, Luka Tiodorović... “Imao sam sjajnu sezonu. Jako sam ra-

16 Gluščević

GOLOVA JE U PRVOJ ŠAMPIONSKOJ GODINI MOGRENA POSTIGAO VLADIMIR GLUŠČEVIĆ ČIME JE BIO UBJEDLJIVO NAJBOLJI STRIJELAC TIMA

dio i na kraju se to isplatilo, mada u timu je bilo dosta kvalitetnih igrača i ponekad je do mene bilo samo da gurnem loptu sa linije u gol”, hvalio je svoje saigrače Gluščević i prisjećao se najljepših detalja... “Nikada neću zaboraviti meč sa Rudarom. To je bila prekretnica sezone - gubili smo 1:3 i već prežaljeni uspjeli da slavimo 4:3. Sjećaću se Vujovića i njegove lakoće u igri sa kojom je mogao da igra u većini evropskih klubova. Sjećaću se trenera Vukićevića koji je znao kako dišemo i sebe, jer sam bio motivisan kao nikad u životu”. Poslije istorijske, došla je još jedna titula u sezoni 2010/11. čime je Mogren zalužio zvanje jednog od najvećih crnogorskih klubova. Ipak, sudbina budvanskog kluba je danas tužna - “žuta podmornica” se zaglavila na dnu Južne regije... “Šta reći bez da to nije ono što bih volio da jeste. Siguran sam da nije svejedno ni ljudima koji su uložili sve što su imali u taj klub, materijalno i emotivno. Ali, život je ponekad surov, pa podijeli karte kako ne bismo željeli”, emotivno govori Gluščević, koji je zaključio... “Vjerujem da će se Mogren vratiti i ponovo biti dio elite crnogorskog fudbala”. *Od sjutra, u rubrici Vremeplov, sezona 2009/2010.

SPORT

BUDUĆNOST GA IMENUJE U ČETVRTAK

Dogovor je pao: Dragan Kažić će biti novi trener

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

Dokazao da na njega može ozbiljno da se računa: Kosović na meču sa Irancima

Dragan Kažić Dogovor je postignut, Budućnost će u toku ove nedjelje promovisati novog trenera - čelnici luba odlučili su da ukažu povjerenje Draganu Kažiću! Novi trener “plavih” se juče pojavio u glavnom gradu Crne Gore, dogovorio sve uslove, a zvanično će biti predstavljen u četvrtak. Prije toga, u utorak (ili srijedu) će plavi klub objaviti da je Kažić novi trener. Kažić je 55-godišnji stručnjak koji je rođen u Podgorici, ali je veći dio trenerske karijere i života proveo u inostranstvu. Praktično do juče bio je trener islandskog Vikingura, a pored Vikingura, Kažić na Islandu je radio kao trener ekipa Vestmanaeja za koju nastupa bivši reprezentativni golman Engleske Dejvid Džejms, u istom klubu je radio kao asistent, a ulogu pomoćnog trenera je obavljao i u Valuru, dok se kratko zadržao u kuvajtskom Tadamonu. Zvanje UEFA trenera sa PROFI licencom je stekao u Crnoj Gori, u trenerskoj školi u Tivtu, a inicijator dolaska Podgoričanina u Budućnost je bio Miloljub Ostojić, sa kojim je sarađivao u Srbiji. Sportski direktor “plavih” je radio kao trener, a Kažić mu je bio pomoćnik.

KAKO DNEVNE NOVINE SAZNAJU, 55-GODIŠNJI DRAGAN KAŽIĆ JE JUČE DOPUTOVAO U PODGORICU, SINOĆ OBAVIO RAZGOVORE SA DIREKTOROM VELIBOR BOŠKOVIĆEM I SPORTSKIM DIREKTOROM MILOLJUBOM OSTOJIĆEM, NA KOJEM SU UTANAČENI DETALJI NJEGOVOG DOLASKA U PODGORICU Novi šef stručnog štaba Budućnosti je posljednji meč sa Vikingurom imao u srijedu kada je u okviru Kupa slavio protiv Egira (3:1), a prethodno je na pet uvodnih kola tamošnjeg prvenstva ostvario pobjedu, remi i tri poraza. Sve je dogovoreno, a naredni koraci su takođe jasni - predstavljanje u četvrtak, početak priprema 12. juna... “Davno sam napustio Podgoricu, ali kao dijete Podgorice želja mi je da budem trener Budućnosti, najboljeg i najorganizovanijeg kluba u državi”, rekao nam je, između ostalog, prije nekoliko dana Dragan Kažić, koji će biti 17. trener Budućnosti od 2006. godine, od kada je Crna Gora nezavisna država. U.R.

CRNA GORA U SPARING MEČU PORAŽENA O

Imamo budućnos ⌦ Uroš Radulović

oraz pred najvažniji meč u kvalifikacijama, ali poraz koji je Ljubiši Tumbakoviću pokazao razlog za optimizam, kako pred Jermeniju, tako i pred cjelokupnu budućnost crnogorskog reprezentativnog fudbala...

Iran je savladao Crnu Goru, dokazao da nije slučajno najbolje rangirana selekcija u Aziji, a poslužio je “hrabrim sokolovima” kao ozbiljni sparing partner pred kvalifikacioni okršaj sa Jermenima u subotu pod Goricom (20.45h). Selektor Ljubiša Tumbaković je promiješao karte, vidjeli smo dosta dobrog, ali i izabranici Karlosa Keiroša su nam pokazali da ima stvari koje ćemo morati da podignemo na znatno viši nivo kada u krucijalnoj prepreci za put ka Rusiji budemo ugostili Henriha Mktarijana i drugove.

■ DOBRIH

45 MINUTA

U prvom poluvremenu po pogodak u obje mreže, ali već u drugom minutu su Tumbini momci pokazali da su spre-

TUMBAKOVIĆ: U POJEDINIM MOMENTIMA JE BILO KAKO SMO ZAMISLILI, ALI NISMO IMALI KONTINUITET. PRIMAMO DVA NAIVNA GOLA, PONAVLJAMO GREŠKE KAO PROTIV POLJAKA. NE MOŽETE BITI SREĆNI KAD IZGUBITE, MADA IZUZETNO SAM ZADOVOLJAN SA NEKIM IGRAČIMA KOJI SU DOBILI ŠANSU, ALI IMA I ONIH KOJI NIJESU ISPUNILI OČEKIVANJA. mni na ozbiljno preznojavanje sa Irancima kada je Klimenta uposlio Jovetića, Stevan probio po desnoj strani i centarušutom pronašao Jovovića koji je bio kratak na drugoj stativi. Azmun je pokazao zašto je dragulj Rostova kada je u 10. minutu “spakovao” na

pravo mjesto asistenciju Torabija za prednost gostiju sa Bliskog istoka. U sredini sa Kosovićem, koji je partijom sigurno kupio povjerenje Tumbakovića, solidnim Savićevićem, razigranim Jovovićem i Jankovićem, Crna Gora je igrala fudbal - distribucija lopte je bila na nivou, rješenja dobra i pravovremena, pa je tako i krenula opsada pred golom Iranaca. Prvu veliku šansu nije iskoristio Savić koga je lopta malo iznenadila nakon što je kratko odbio golman Beirnavand poslije snažnog udarca Kosovića sa 25 metara. Raspoloženi Jovović je u 29. minutu dobro zaprijetio, a onda i razigrani Jovetić je fenomenalno poslužio Savićevića koji iz izgledne situacije nije pronašao put do mreže. Zaslužila je Crna Gora gol i došla do njega u 31. minutu - loptu je nabacio Bećiraj, kratko je odbio Beirnavand, na pravom mjestu je bio Jovović serviravši napad za Jovetića koji je lijevom nogom sa šesnaesterca hirurški pogodio za 1:1. Dosta šansi, mnogo razlo-

PONEDJELJAK, 5. 6. 2017.

FOTO: MiloĹĄ ProdanoviÄ‡

OD IRANA 2:1 SADA FOKUS NA JERMENIJI

st, ali i probleme CRNA GORA

JovetiÄ‡ 32â€™

IRAN

Azmun 10â€™, 60â€™

PetkoviÄ‡ 6,5 Beiranvand 6 Klimenta 6,5 Ajsafi SaviÄ‡ 6,5 (38â€™ Karimi 5,5) (46â€™ StojkoviÄ‡ Agei 6 5,5) Ezatolai 6 SimiÄ‡ 6 (73â€™ Purgaz -) TomaĹĄeviÄ‡ 6 PuraliganÄ‘i (46â€™ BaĹĄa 5,5) Ansarifard 5,5 KosoviÄ‡ 7 (46â€™ MoamaSaviÄ‡eviÄ‡ 6 di 5,5) JankoviÄ‡ 6,5 Montazeri 6 (63â€™ KojaĹĄeviÄ‡ -) Torabi 6,5 JovoviÄ‡ 6,5 Azmun 8 (71â€™ Ä?orÄ‘eviÄ‡ -) (64â€™ Palevan -) JovetiÄ‡ 7 DeÄ‘aga 5,5 (64â€™ MugoĹĄa -) (46â€™ GohaneBeÄ‡iraj 6 Ä‘ad 5,5) (46â€™ VuÄ?iniÄ‡ 6) Rezejan 7,5 PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 3.500. Sudija: Dejan Jakimovski (Makedonija). PomoÄ‡nici: Nikola Karakolev (Makedonija), KuĹĄtrim Lika (Makedonija).

ga za aplauz i zadovoljstvo publike - prvo poluvrijeme je

okonÄ?ano sa dva dobra pokuĹĄaja Iranaca - preko Azmuna koji je glavom pogodio stativu i Ezatolahija iz topovskog udarca.

â– LOĹ IJA IGRA

NAKON IZMJENA

Crna Gora je sinoÄ‡ igrala fudbal, ali u nastavku je nestala leprĹĄavost i brzina protoka lopte iz prvog dijela. Razlog toga je bio vjerovatno i umor, ali i viĹĄe â€œmiksanjeâ€? selektora TumbakoviÄ‡a koji je od 46. minuta dao priliku i VuÄ?iniÄ‡u, a ovaj dokazao da je klasa vjeÄ?na. Iako je prvi put ozbiljno zaigrao poslije 17 mjeseci. Prvu veliku ĹĄansu su imali Iranci kada je PetkoviÄ‡ pobijedio Azmuna u situaciji â€œjedan na jedanâ€?, a onda su zaplesali VuÄ?iniÄ‡ i JovetiÄ‡ u akciji koju nije na pravi naÄ?in zavrĹĄio JovoviÄ‡. Pola sata prije kraja uslijedio je i najljepĹĄi detalj na meÄ?u koji je, naĹžalost, naĹĄeg reprezentativnog tima krunisan pogotkom Iranaca - Rezain je naniĹĄanio Azmuna koji je volej udarcem, efektno, pogodio za 2:1.

PETICA JERMENIJE PRIJATELJSKU UTAKMICU JE SINOÄ† IGRALA I JERMENIJA. BUDUÄ†I PROTIVNIK CRNE GORE U KVALIFIKACIJAMA JE U JEREVANU SRUĹ IO SENT KITS I NEVIS SA 5:0. DVA PUTA JE MREĹ˝U SLABAĹ NE KARIPSKE SELEKCIJE TRESAO MKTARIJAN, DOK SU PO JEDNOM STRIJELCI BILI KORJAN, SARKISOV I JEDIGARJAN. PokuĹĄavala je Crna Gora da naÄ‘e novo izjedaÄ?enje, ali nije to polazilo za nogom VuÄ?iniÄ‡u, JovetiÄ‡u, JovoviÄ‡u, MugoĹĄi. Kako se meÄ? bliĹžio kraju tako je i tempo oÄ?ekivano bio slabiji ĹĄto je omoguÄ‡avalo Irancima da naĹĄe reprezentativce drĹže ĹĄto dalje od gola bez izrazite prilike za promjenu rezultata. Poraz uvijek ostavi gorak ukus u ustima, ali sinoÄ‡nja utakmica je pokazala TumbakoviÄ‡u da Crna Gora ima svjeĹže krvi koju moĹžda treba odmah ubrizgati u sistem...

SPORT

SPEKULACIJA MEDIJA IZ ANDALUZIJE

SEVILJA NUDI OSAM MILIONA ZA JOVETIÄ†A

Pred voÄ‘om crnogorske reprezentacije je joĹĄ jedno burno ljeto - Stevana JovetiÄ‡a Ä?eka nova transfer sapunica! Kao ĹĄto je poznato, 27-godiĹĄnji napadaÄ? je na kvalitetan naÄ?in odradio pozajmicu u dresu Sevilje, ali je veliko pitanje da li Ä‡e ostati, s obzirom da je boje AndaluĹžana branio kao pozajmljeni fudbaler Intera. TamoĹĄnji sportski list â€œEstadioDeportivoâ€? naglaĹĄava kako je Sevilja zainteresovana da otkupi JovetiÄ‡ev ugovor, ali za samo osam miliona eura! Ĺ anse da Inter pristane na pomenutu ponudu AndaluĹžana su minimalne, jer prije Stevanovog dolaska na SanÄ?ez Pichuan postignut je dogovor da Sevilja moĹže kaparisati naĹĄeg reprezentativca, ali za 14 miliona eura. Sve u svemu, na potezu su Ä?elnici Intera, a mediji u Italiji spekuliĹĄu kako Ä‡e se â€œneroazuriâ€? sigurno rijeĹĄiti roÄ‘enog PodgoriÄ?anina kako bi regulisali stvari u finansijskom fer-pleju. Uprava, navijaÄ?i Sevilje, pa Ä?ak i sam JOJO sigurno priĹželjkuje joĹĄ jednu sezonu u Andaluziji, s obzirom da je nedavno zavrĹĄeno prvenstvo bilo i viĹĄe nego respektabilno za nekadaĹĄnjeg ofanzivca ManÄ?ester sitija, Fiorentine i Partizana. Osam milio-

6 GOLOVA JE ZA SEVILJU U PRIMERI POSTIGAO JOVETIÄ†, A DODAO JE I JEDAN U KUPU KRALJA

na eura je malo, Sevilja Ä‡e morati da podigne cifru, pogotovo ako se zna da sa strane vrebaju i ostali klubovi - meÄ‘u prvima Olimpik iz Marseja...U.R.

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIÄ†, izvrĹĄni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIÄ†, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIÄ† (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIÄ† (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIÄ† (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIÄ† (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ† (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIÄ† (zabava@dnovine.me), Sport: MiloĹĄ ANTIÄ† (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIÄ† (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

LokaLni izbori u Hrvatskoj

Zagreb opet bandiću, Kerum iZgubio Split

Prema prvim neslužbenim rezultatima, koje je sinoć saopštilo Državno izborno povjerenstvo, nakon drugog kruga lokalnih izbora u Hrvtaskoj, Zagreb će opet voditi dosadašnji gradonačelnik Milan Bandić (Stranka rada i solidarnosti), a Split HDZ-ov kandi-

dat Andro Krstulović Opara. Na čelu Osijeka će biti kandidat grupe birača Ivan Vrkić, dok će Rijeku u predstojećem manadatu voditi novi - stari gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS i HSS). Bandić je osvojio 51,68 odsto glasova, dok je An-

ka Mrak Taritaš (SDP, HNS, HSS, HSU, Naprijed Hrvatska - Progresivni savez Naprijed Hrvatska, Stranka umirovljenika) dobila povjerenje 46,17 odsto birača. Najneizvjesnije je bilo u Splitu, gdje je Opara dobio samo dva odsto glasova više od Željka Keruma.

isLand

Eksplozija turizma

južna koreja

Električni autobus Korejski proizvođač predstavio je novi autobus na struju koji bi na ulicama trebalo da se nađe 2018. godine. Ovo je drugi pokušaj kompanije Hyundai da napravi komercijalni autobus na struju, s obzirom da prvi prototip iz 2010. nije dobio zeleno svetlo za serijsku proizvodnju zbog visoke cene tadašnjih pogonskih baterija. Elec City za uskla-

Stručnjaci predviđaju da će Island ove godine posjetiti oko 2,3 miliona stranih turista, što je pet puta više nego prije sedam godina. Pomama za ovom turističkom destinacijom počela je 2010. godine, nakon erupcije vulkana Ejafjadlajekidl i od ta-

da se ne stišava. . U periodu između 2010. i 2014. godine broj tur-operatora se učetvorostručio, a osnovana je i nacionalne avio-kompanija Vau er, koja je 2012. godine počela da nudi ekstremno niske cijene letova, povezujući Evro-

pu i SAD. Novi hoteli u Rejkjaviku neprestano niču, a sada je svako treće radno mjesto na Islandu vezano za turizam koji će, prema procjeneme, ove godine zemlji donijeti 3,4 milijarde dolara.

dištenje električne energije koristi litijum-jonske polimer baterije kapaciteta 256 kWh koje, kako tvrdi korejski proizvođač, obezbjeđuju do 290 km vožnje sa jednim punjenjem. Autobus ima elektromotor snage 240 kW, a da bi se baterije u potpunosti napunile putem brzog punjača potrebno je nešto više od sat vremena.

jutarnjE vjEžbE itaLija

Hram od providne žice

Umjetnik i arhitekta Edoardo Tresoldi napravio je “fantomsku” rekonstrukciju uništene bazilike Santa Marija Mađore di Siponto u Apuliji u Italiji. Riječ je o trajnoj instalaciji, napravljenoj od providne žice, sa ciljem da se obilježi otvaranje novog arheološkog parka pored “nevid-

ljive” crkve. Građena je tri mjeseca, a gradnja je koštala 3.5 miliona eura. Da bi crkvu spasao od zaborava, Tresoldi je od nevidljive žice napravio metalnu konstrukciju u prirodnoj veličini nekadašnje bazilike, koja izgleda identično kao što je izgledala Spionto prije uništenja. (B92)