Issuu

MINISTAR SIMOVIĆ U INTERVJUU RADIJU PETNJICA

GRADONAČELNIK PODGORICE UPUTIO DOPIS BRAJOVIĆU

Sjever je naša šansa i velika obaveza ■ 18 19

■4

Inicijativa za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017. BROJ 1771 GODINA VI

DN SAZNAJU: POČELI RAZGOVORI O POVRATKU U PARLAMENT ■ 3

Opozicija pravi platformu za prekid bojkota? Gradilište auto-puta

■ 6 7

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

ŽALBA TUŽILAŠTVA NA PRESUDU SUDIJE NOVOVIĆA

Napad na policiju “dijalog” ili rušenje ustavnog poretka

PODGORICA ■ 17

Obilježen evropski Dan parkova

Uskoro dozvole za šest mostova i tri tunela KOTOR: APEL MOTO KLUBA ª LAVOVIº ■20

Neophodno 32.000 eura za liječenje malog Petra NOVA LAŽNA UZBUNA

Podijeljeno više od 600 sadnica

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 13

marketing@dnovine.me

Dojava o bombi opet ispraznila diskoteku “Bigl” +382 77 300 104

POLITIKA

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

MINISTAR VANJSKIH POSLOVA DARMANOVIĆ

Iznenadilo nas je snažno intervenisanje Rusije Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović izjavio je da je Crna Gora bila iznenađena kako snažno je intervenisala Rusija protiv članstva Crne Gore u NATO i da je logično što se zvanična Podgorica protiv toga branila, jer ne može da pristane da neko treći odlučuje gdje će biti. “Rusija se otvoreno miješala u naša unutrašnja politička pitanja na šta nijesmo, naravno, gledali s odobravanjem. Rusija u posljednje dvije, tri godine vodi politiku interesnih sfera i protiv je proširenja NATO. Mi smo odlučili da o osnovnim ciljevima odlučujemo sami i bili smo iznenađeni kako snažno je Rusija intervenisala i, naravno, da smo se branili”, kazao je Darmanović slovačkoj agenciji TASR. On je optužio Rusiju

da su njene obavještajne službe otvoreno podržavale opoziciju u Crnoj Gori, koja je bila protiv ulaska u NATO pa do otvorenog pokušaja državnog udara. “Naše članstvo u NATO nije upereno ni protiv koga, pa tako ni protiv Rusije. Ali, naravno, da ne možemo da pristanemo da neko treći odlučuje gdje ćemo biti. Imamo privredne odnose sa Rusijom koja nije naš glavni ekonomski partner, spada u prvih 10. Imali smo i još uvijek imamo dovoljno turista iz Rusije. Ruske investicije u našu privredu su bile neefikasne”, rekao je šef crnogorske diplomatije. Govoreći o ponovnom pominjanju velike Albanije, Darmanović je negirao tvrdnje da regionu prijeti povratak nestabilnosti. E.H.

REDOVNA KONVENCIJA SD PLJEVLJA

Izabran novi Opštinski odbor od 39 članova

Socijaldemokrate Pljevalja održale su juče redovnu izbornu Konvenciju na kojoj je izabran novi Opštinski odbor, koji broji 39 članova. Predsjednik OO SD Pljevlja, Munir Redžović, osvrćući se na rezultate koji su postignuti u prethodnom periodu, naveo je da su Socijaldemokrate u Pljevljima bile najprijatnije iznenađenje na parlamentarnim izborima, što im je ulilo dodatnu snagu da nastave u istom političkom smjeru, a to je prepoznao i veliki broj Pljevljaka koji su se u međuvremenu pridružili Socijaldemokratama. Predsjednik SD Ivan Brajović, naglasio je da su socijaldemokrate sigurna budućnost Pljevalja i cijele Crne Gore. “U prethodnom periodu se pokazalo ono što smo od samog početka znali – Socijaldemokrate svojom dosljednom

politikom zavređuju sve veće povjerenje građana. U prilog tome je i činjenica da smo na lokalnim izborima u Nikšiću tri puta popravili naš izborni rezultat sa parlamentarnih izbora, dok smo na nedavno završenim izborima u Herceg Novom, oktobarski rezultat popravili za gotovo dva i po puta. Taj rast će se sigurno nastaviti i na predstojećim lokalnim izborima koji nas očekuju u ovoj i narednoj godini, uvjereni u ispravnost naše političke ponude”, zaključio je Brajović. Konvenciji su, pored Brajovića, prisustvovali generalni sekretar SD, Danilo Mirotić i član Predsjedništva SD, Kenan Hrapović. Rukovodstvo opštinskog odbora SD u Pljevljima biće izabrano na konstitutivnoj sjednici tog odbora. E.H.

VIŠE TUŽILAŠTVO ULAŽE ŽALBU NA PR

NAPAD NA POLICIJU ILI RUŠENJE USTAVN

Više državno tužilaštvo uložiće žalbu na presudu sudije Višeg suda Vladimira Novovića, koji je funkcionere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Slavena Radunovića oslobodio optužbi da su 24. oktobra 2015. godine, u rušilačkim demonstracijama, htjeli da nasilno preuzmu vlast. Žalba će, kako saznaju Dnevne novine, biti podnijeta u roku od osam dana od dobijanja pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi Apelacionom sudu koji ima dva izbora – da vrati predmet na ponovno suđenje ili da potvrdi presudu Višeg suda.

■ SVE ZBOG RANKA? Sudija Novović je, podsjetimo, poruke Mandića i Radunovića njihovim pristalicama okarakterisao kao poziv na dijalog, navodeći da je sa posebnom pažnjom bilo uzeto u obzir svjedočenje bivšeg predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, koje je, kako se kasnije pokazalo, bilo lažno. No, vjerodostojnost njegovog iskaza nije bilo moguće provjeriti, budući da sudija nije dozvolio da svjedoče tadašnji premijer i ministar unutrašnjih poslova Milo Đukanović i Raško Konjević i direktor ANB Dejan

Peruničić. Njihovo svjedočenje je tražila tužiteljka Višeg tužilaštva Ljiljana Lakić. Ukoliko predmet bude vraćen, za očekivati je da tužilaštvo ponovo traži da o događajima od 24. oktobra 2015. godine svjedoče Đukanović, Konjević i Peruničić koji su u toj oktobarskoj noći bili zajedno sa Krivokapićem u zgradi ANB, što je potvrđeno Dnevnim novinama. Krivokapić je, podsjetimo, pred sudom tvrdio da je bio u svom stanu, odnosno da je bio krenuo prema Skupštini, ali kada je čuo detonacije, vratio se nazad kući. Bivši šef parlamenta izjavio je takođe da je imao obećanje lidera Fronta da neće silom da upadnu u parlament, da neće silom da preuzmu vlast, da njega lično nemaju namjeru da ruše, što je po svoj prilici bila okosnica oslobađajuće presude i ocjene sudije Novovića da su lideri Fronta pozivali na dijalog.

■ PRIJAVILI “MIRNI PROTEST”

Tužiteljka Višeg suda Lakić tražila je osuđujuću presudu podsjećajući u završnoj riječi da je DF prijavio „mirni protest zbog materijalne situacije građana“, ali da

na skupu, koji je završio rušilačkim demonstracijama, nije bilo ni riječi o tome kako građani žive. „Uz zvuke pjesme „pada vlada“, Mandić je kazao da „stvar mora da se dovede do kraja“. Da im je cilj bio da se formira prelazna vlada.Iz odgledanog snimka sa CDa proizilazi da je bio za nasilnu promjenu ustavnog uređenja, a pri tom su manipulisali okupljenom masom. Mandić je iskoristio uzavrelu atmosferu i pozvao masu na narede. Njegove radnje su usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog uređenja. Okrivljeni Radunović je riječima: “još 10 minuta i mi više ne preuzimamo odgovornost”, bio je upravo poziv da protest pređe u konflikt građana sa policijom”, rekla je u završnoj riječi tužiteljka Lakić. Sudija je ocijenio da su ovi navodi istrgnuti iz konteksta, te da nema osnova da se akteri oktobarskih protesta, koji su završeni sukobom sa policijom i neredima na ulicama Podgorice, proglase krivim. No, sada je ponovo tužilaštvo na potezu, nakon čega će dalju sudbinu ovog slučaja odrediti Apelacioni sud. Ukoliko predmet bude vraćen na ponovno suđenje, ostaje pitanje da li će se Krivokapić, ukoliko bude pono-

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

POLITIKA

DN SAZNAJU: POČELI RAZGOVORIO O POVRATKU U PARLAMENT

Foto: Iva Mandić

Opozicija pravi platformu za prekid bojkota Skupštine

RESUDU SUDIJE NOVOVIĆA

U “DIJALOG” D NOG PORETKA

Opozicija bojkotuje rad parlamenta od izbora, 16. oktobra prošle godine

⌦ Mili Prelević

emokratski front će odustati od većine svojih uslova i vratiće se u Skupštinu ukoliko vladajuća koalicija saopšti datum novih izbora i omogući prečišćavanje biračkog spiska, saopšteno je juče na sastanku predstavnika crnogorske opozicije u Podgorici.

DA LI BI RAŠKO KONJEVIĆ I DANAS REKAO ISTO?

„Da su protesti bili mirni, ne bi bilo povrijeđeno 29 policajaca i 26 građana. Odgovornost za održavanje javnog reda i mira snosi organizator preko redarske službe, a policija se uključuje kad je narušen javni red i mir u većem obimu“, rekao je Konjević u emisiji RTCG nakon oktobarskih protesta. Prema njegovim riječima, da nije došlo do napada na policiju, ona ne bi intervenisala. „I organizator umjesto da pozove građane da se raziđu, kad već ne može da ih kontroliše, on najekstre-

mnijem dijelu šalje poruku da više ne snosi odgovornost. I nakon toga, poslije šest minuta kreće napad“, podsjetio je ministar. Dan pred proteste Konjević je, takođe za medije, potvrdio saznanja Uprave policije da se pojedine ekstremističke grupe iz regiona pripremaju da na sjutrašnjem protestu koje organizuje Demoktratski front napadnu policiju. Konjević je poručio da će se državni organi lako odnijeti sa tim pojedincima u trenutku kada prekrše bilo koji zakon u Crnoj Gori.

vo pozvan da svjedoči, usuditi da pred novim svjedocima ponovi da je bio u svom stanu u vrijeme dok su njegovi novi politički saveznici, koji su mu obećali da ga neće svrgnuti s vlasti kad oni zauzmu pozicije, pokušavali da se domognu zgrade parlamenta.

ljujući da je te noći izvršen klasičan napad na pripadnike policije, te da je odgovornost na organizatorima. Međutim, na pitanje Dnevnih novina upućeno prije nekoliko dana medijskoj službi SDP gdje je bio Konjević u vrijeme oktobarskih protesta, stigao je sljedeći odgovor: „Gospodin Konjević je obavljao dužnost ministra MUP-a i preduzimao radnje shodno ovlašćenjima iz Ustava i zakona, o čemu je javnost obaviještena na pres konferenciji u noći događaja”. V.Šofranac

■ ”KLASIČAN NAPAD NA POLICIJU”

Bilo bi zanimljivo čuti iskaz Raška Konjevića, koji je tada proteste okarakterisao kao nasilne, izjav-

Prema nezvaničnim ali pouzdanim informacijama Dnevnih novina, sastanak je održan u prostorijama Nove srpske demokratije, a prisustni su bili Anka Vukićević iz Demosa, Marina Joćić iz Demokratskog fronta, Momo Koprivica i Valentina Minić predstavnici Demokrata, Slađana Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije, prof. dr Đorđije Blažić, kao nestranačka ličnost i Dragan Sošić, član Građanske inicijative “Za nas”. Mirel Radić iz Socijaldemokratske partije je najavila da neće moći

da prisustvuje sastanku dok Građanski pokret URA nije poslao svog predstavnika. Tema sastanka, koji je prethodnica narednim kojima će prisustvovati lideri opozicije, bila je rješavanje političke krize u Crnoj Gori i uslovi za povratak opozicije u Skupštinu Crne Gore. Predstavnica Demokratskog fronta Marina Jočić je predložila da opozicija, kada dođe do usaglašavanja stavova, sačini dokument, koji će predstavljati zajedničku platformu, i koji će poslati predsjedniku Vlade Dušku Markoviću.

Blažić: Niko me nije nudio da budem kandidat Sastav jučerašnjeg sastanka opozicije kojem je prisustvovao i prof. dr Đorđije Blažić, u nekim krugovima je tumačen kao mogućnost da on bude predsjednički kandidat kao nestranačka ličnost. On je, međutim, negirao

da mu je ta opcija uopšte nuđena. “Niste prvi koji me zovu povodom tog pitanja. Niko me nije ponudio da budem predsjednički kandidat”, kazao je kratko Blažić Dnevnim novinama.

“Demokratski front smatra da u dokumentu treba definisati manji broj uslova za povratak u parlament, jer se manjim brojem uslova, kao kuglicom, razbijaju vrata režima Mila Đukanovića”, kazala je Jočić. Ona je dala i konkretne primjere smanjivanja broja zahtjeva za povratak opozicije u parlament, uz napomenu da je jedinstvo opozicionih partija neophodno, kako bi se postigao cilj, smjena sadašnje vlasti. “Kada je u pitanju “državni udar”, to je malo nezgodno staviti u Platformu. To jeste važno, a naročito za nas iz Demokratskog fronta, ali bi to moglo da se protumači kao našu želju da utičemo na pravosuđe”, kazala je Jočić. Ona ja naglasila da je DF spreman da razmisli o povratku u Skupštinu Crne Gore, ali očekuje da se prvo odredi datum parlamentarnih izbora i u potpunosti sredi birački spisak. Očekuje se da uskoro sve opozicione partije pripreme predloge koji bi mogli da se nađu u zajedničkoj Platformi, što će biti povod za nastavak razgovora kompletne opozicije. Prisutni na jučerašnjem sastanku očekuju da će već na narednom sa njima biti i predstavnici Socijaldemokratske partije i Građanskog pokreta URA.

politika

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Gradonačelnik PodGorice uPutio doPis Predsjedniku skuPštine crne Gore Brajoviću

Stijepović inicira izmjene Zakona o odbornicima i poslanicima Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović inicirao je dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, ocjenjujući da taj akt sadrži pravne praznine u vezi izbora organa mjesne zajednice, što lokalnim samoupravama onemogućava donošenje zakonite odluke o njima. Stijepović je inicijativu za dopune Zakona dostavio predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ivanu Brajoviću. Mjesne zajednice uređene su Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji daje pravni osnov za donošenje posebne odluke kojom će se urediti i izbor njenih organa, dok se način sazivanja, rada i odlučivanja zbora građana reguliše statutom ili posebnim aktom opštine. “Imajući u vidu da glavni grad ima 59 mjesnih zajednica, od kojih neke imaju 20 – 30 hiljada stanovnika, lokalnom odlukom nije moguće urediti izbor njihovih organa na zboru građana“, navodi se u Inicijativi. Suštinski problem u donošenju lokalne odluke o mjesnim zajednicama

Stijepović

Imajući u vidu da glavni grad ima 59 mjesnih zajednica, od kojih neke imaju 20 – 30 hiljada stanovnika, lokalnom odlukom nije moguće urediti izbor njihovih organa na zboru građana, navodi se u Inicijativi

sadržan je u činjenici da pravni sistem ne omogućava obezbjeđivanje dvostepenosti u odlučivanju o povrijeđenom biračkom pravu u postupku sprovođenja izbora, odnosno sudsku zaštitu. “Zato su sve odluke lokalne po ovom pitanju ne-

potpune, a izbori koji su u skladu sa tim sprovode predstvaljauju puku improvizaciju“, navodi Stijepović i ocjenjuje da je riječ o sistemskim pitanjima kojima se ne može pristupiti izolovano od izbornog sistema Crne Gore. Kako se navodi, radi za-

okruživanja sistema zaštite povrijeđenog biračkog prava u mjesnoj zajednici i stvaranja pretpostavki za utvrđivanje konačnih rezultata izbora, potrebno je utvrditi nadležnost Ustavnog suda za rješavanje po žalbi na drugostepenu odluku kojim je odbačen ili

odbijen prigovor. Pravne praznine, kako se ističe, predstavljaju ključne razloge zbog kojih glavni grad nije mogao donijeti valjanu odluku o mjesnim zajednicama po kojoj je moguće sprovesti izbore. “Važeća odluka predstavlja rezultat političkog komopromisa i u ovim uslovima ne može biti dopunjena na pravno valjan način niti implementirana bez predloženih izmjena zakona“, kaže se u dopisu Stijepovića. E.H.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Politika

U Moskvi se održava prvi kongres skUpštine naroda evroazije

Na skupu Mandićevi, Tadićevi, Dodikovi i, naravno, Rešetnjikov N

a Prvom kongresu Skupštine naroda Evroazije, koji je organizovan u Moskvi i održava se od 27. do 29. maja prisustvuje i delegacija iz Crne Gore, koju čine članovi i simpatizeri Demokratskog fronta.

Ovoj Skupštini, između ostalih, prisustvuju funkcioner Demokratskog fronta Marko Kovačević, Vladimir Božović, predsjednik Matice srpske u Crnoj Gori, i Gojko Raičević, urednik portala In4s. U radu Kongresa učešće će uzeti i Vladimir Božović u ime Matice srpske iz Podgorice, koja je, inače, zvanično Vladimir Božović, predsjednik Matice srpske u Crnoj Gori o predstavništvo Skupštine naroda Rusije u Crnoj Gori, kao Mladen Đorđević, nekadašnji savjetnik bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića na skupu u Moskvi (prvi i drugi s de- i savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dosna). U pozadini (zaokružen) bivši šef kremaljskog ruskog dika, Aleksandar Vranješ. Instituta za strateška istraživanja Leonid Rešetnjikov Govoriće i Mladen Đorđević, nekadašnji savjetnik bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da Evroazija predstavlja je-

dan od ključnih vektora razvoja spoljne politike Rusije u budućnosti. Koliko značaj Rusija pridaje ovoj Skupštini govori i činjenica da je organizovana uz podršku brojnih ruskih institucija i zvaničnika, uključujući i administraciju predsjednika Rusije, Savjet Federacije, državnu Dumu, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, Društvenu palatu Ruske Federacije i moskovsku gradsku upravu. “Skupština naroda Evroazije koja će zvanično početi sa radom nakon Kongresa ima za cilj pospješivanje integracionih procesa na teritoriji Evroazije, promovisanje saradnje, dobrosusjedskih odnosa i uzajamnog poštovanja među državama učesnica-

ma”, zvanično je saopšteno. Na drugoj strani, poznavaoci prilika u Rusiji tvrde da je Skupština organizovana kako bi se pospješilo jedinstvo proruskih snaga u evropskim i azijskim zemljama. Sve se odvija pod velikom kontrolom ruskih vlasti i tajne sile, ruske vojne obavještajne službe GRU. Gdje je GRU, tu je, kao po pravilu i bivši šef kremaljskog ruskog Instituta za strateška istraživanja Leonid Rešetnjikov, koji je crnogorskoj javnosti postao poznat jer je pominjan kao jedan od umiješanih u pripremanju puča u Crnoj Gori. Rešetnjikov je dočekivao opozicionare iz Crne Gore, Kozake iz naše zemlje, pomogao, kako se govorilo Dodiku da pobijedi, za šta je dobio orden, a blisko je sarađivao sa biznismenom Konstantinom Malofejevim, koji je veoma blizak Kremlju, a koji je bio ključni za finansiranje destabilizacije Crne Gore. R. D. N.

Medojević: Svi koji napadaju DF rade za ANB Funkcioner DF-a marko Kovačević i urednik in4s portala Gojko Raičević

Jasna je naredba Mila Đukanovića svim svojim vojnicima – uništiti Demokratski front svim sredstvima, saopštio je na fejsbuk stranici lider Pokreta za promjene i član Predsjedništva DF-a Neboj-

knežević U eMisiji ª živa istinaº

Bečić ne može na crtu Đukanoviću Funkcioner DF-a Milan Knežević kazao je da ne bi bio pametan potez ako bi se lider Demokrata, Aleksa Bečić, kandidovao na predstojećim predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, planiranim za proljeće naredne godine. “Smatram da to ne bi bio pametan potez, ako želimo da pobijedimo Đukanovića. Smatram da bi to trebalo da bude vanstranač-

ka ličnost i da se opozicija ujedini oko toga. Ne želim da bude bilo kakvih licitiranja, ali mogu da kažem da to nije Momir Bulatović”, rekao je Knežević u emisiji “Živa istina”. On je naveo da je u posljednjih šest mjeseci, gotovo jednom mjesečno odlazio u Rusiju. Prethodne nedjelje Knežević i Andrija Mandić sastali su se sa zamjenikom

generalnog sekretara Jedinstvene Rusije, Sergejem Željeznjakom, nakon čega su istakli da su postigli saglasnost u vezi sa idejom da samo vanstranačka ličnost iza koje bi stala cijela opozicija ima mogućnost da na sljedećim izborima pobijedi Mila Đukanovića. “Imamo iskustvo iz 2013. kada je to bio Miodrag Lekić kao vanstranačka ličnost i koji je pobijedio na

ša Medojević. „Svako ko napada DF je dio tog plana. Iza svega operativno stoji ANB. Ja znam sva imena agenata ANB-a koji protivustavno i protivzakonito rade na štetu DF. Evo

jedan je Beli Božović, Miloš Bešić, Srđa Darmanović. Kad padne lopovski režim, otvorićemo dosijee ANB-a i objaviti imena saradnika i špijuna. Za nauk, za sva vremena,“ kazao je Medojević.

tim izborima. To je bilo dobro iskustvo, jer smatramo da je tada pobijedio Lekić, iako nažalost čini mi se tada nije postojala neka velika energija ni kod opozicije, ni kod Lekića da brani svoju pobjedu i svi znamo kako se to završilo. Uvjeren sam da će taj novi kandidat opozicije i ta vanstranačka ličnost biti spremna da se mnogo energičnije suprotstavi zloupotrebama”, rekao je Knežević. Govoreći o povratku DF-a u Skupštinu, on je rekao da DF podržava bojkot parlamenta. E.H.

EKONOMIJA

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ

Penzije neće biti zamrznute

Premijer Duško Marković i izvršni direktor kompanije Luštica Development Daren Gibson Vlada uslje d mjera štednje i fiskalne konsolidacije, čije je donošenje najavljeno do kraja maja, neće smanjivati penzije. To je poručio premijer Duško Marković odgovarajući na pitanja novinara nakon obilaska Lustica bay-a. “Mogu vam reći da se penzije sigurno neće zamrzavati i da penzioneri mogu biti bezbrižni. Ne samo da nećemo zamrzavati penzije, nego ćemo obezbijediti u skladu sa zakonom njihovo redovno usklađivanje. A, što se tiče zarada u javnom sektoru, vidjećemo. Bojim se da će funkcioneri i njihove zarade opet biti na udaru”, poručio je Marković.

Premijer je kazao i da će Vlada Crne Gore dati u dugoročni zakup aerodrom Tivat jer joj ne odgovara model kreditiranja. Komentarišući projekat Luštica bay, prvi čovjek Vlade je izrazio zadovoljstvo napretkom gradnje tog turističkog kompleksa da je to tip projekata koji mijenja Crnu Goru i pomaže joj da izađe iz balkanske prosječnosti. “Prošlo je vrijeme strateških političkih odluka, sve smo ih donijeli, sada smo na terenu ekonomije, razvoja, rasta, novih radnih mjesta, poboljšanja životnog standarda, a ovaj projekat nam to omogućava”, ocijenio je Marković.

VUKSANOVIĆ O TURISTIČKOJ SEZONI

Pojačanim nadzorom do većih budžetskih prihoda

Pojačani inspekcijski zakonito zaposlenih osoba, nadzor u toku turističke naplate budžetskih i lokalsezone, koji počinje da se nih prihoda i broja registrosprovodi od četvrtvanih preduzeća. “Takođe, ostvaruka, uticaće na poboljšanje kvajemo i napredak liteta cjelokukod evidencije pne ponude robe i usluga u zemlje i turiprometu, izdastima obezvanja računa, bijediti kvauplate dnevlitetnu uslunih pazara. Sve gu, ocijenio je to utiče na podirektor Upraboljšanje kvaliteve za inspekcijta cjelokupne turiVuksanović ske poslove, Božidar stičke ponude naše zeVuksanović. mlje. Naš cilj je da turistima On je u intervju agenci- i građanima obezbijedimo ji Mina biznis kazao da se kvalitetnu turističku uslusprovođenjem pojačanog gu, kako bi Crna Gora bila nadzora u turističkoj sezo- poznata turistička destinani utiče na povećanje broja cija”, rekao je Vuksanović.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA PRE

TRAŽE DOZVOLU Z ŠEST MOSTOVA I T Na poddionici 4.1 biće izgrađeno ukupno šest mostova: “Uvač 1”, “Uvač 2”, “Uvač 3”, “Uvač 4”, zatim “Pajkov vir” i “Čestogaz”

⌦ Nemanja Lacman Ministarstvo saobraćaja i pomorstva predalo je nedavno zahtjev za izdavanje građevinske dozovole za poddionicu 4.1 prioritetne trase auto-puta Bar-Boljare. Na pomenutoj poddionici biće izgrađeno ukupno šest mostova: “Uvač 1”, “Uvač 2”, “Uvač 3”, “Uvač 4”, zatim “Pajkov vir” i “Čestogaz”.

Ministarstva održivog razvoja i turizma, kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, počeće gradnju i tunela “Vitanovice”, “Zećka” i “Pajkov vir”. Osim mostova i tunela, na ovom dijelu prioritetne dionice biće izgrađen i dio otvorene trase.

■ TUNELI Pored mostova, na poddionici 4.1, odmah nakon dobijanja građevinske dozvole od

ODMAH NAKON DOBIJANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE OD MINISTARSTVA ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA, KINESKA KOMPANIJA CHINA ROAD AND BRIDGE CORPORATION, POČEĆE GRADNJA I TUNELA “VITANOVICE”, “ZEĆKA” I “PAJKOV VIR” Prošle nedjelje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zatražilo je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za poddionicu 4.4.1. Na tom dijelu auto-puta biće izgrađeni mostovi “Tara 1” i “Tara 2”, tunel “Mateševo”, zatim petlja na Mateševu, kao i pripadajući djelovi otvorene trase. Prema saznanjima Dnevnih novina, Ministarstvo održivog razvoja i turizma po ubrzanoj

Nurković

NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA

Predstavili ponudu u Beogradu Crnogorska ponuda za ovogodišnju sezonu predstavljena je na Beogradskom manifestu, koji se prethodnih dana održao na Kalemegdanu. Direktor Nacionalne turističke organizacije (NTO), Željka Radak-Kukavičić, kazala je da će svi oni koji nijesu do sada boravili u Crnoj Gori sigurno naći dovoljno zanimljivih ponuda koje će ih opredijeliti da svoj naredni odmor provedu u crnogorskim gradovima. “Svi oni koji su do sada već boravili imaće prilike da upoznaju i nešto drugačiju Crnu Gori”, dodala je Radak-Kukavičić. Kako su saopštili iz NTO-a, na otvaranju Beogradskog mani-

Radak-Kukavičić festa govorili su ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavle Radulović i ministar trgovine, turizma i telekomunkacija Srbije, Rasim Ljajić, a nakon toga upriličen je sastanak na crno-

gorskom izložbenom prostoru. “Tom prilikom istaknut je značaj nastavka zajedničke saradnje i razgovarano o daljim koracima promocije dvije zemlje”, dodaje se u saopštenju.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

EKONOMIJA

7 Foto:Vedran Ilic

EDALO NOVI ZAHTJEV

ZA GRADNJU TRI TUNELA

194 proceduri će izdati građevinske dozvole, što će značajno povećati dinamiku radova na prioritetnoj dionici auto-puta Smokovac-Uvač-Mateševo.

■ DOZVOLE Za gradnju prve dionice do sada je izdato 12 dozvola, a do sredine juna biće izdate sve dozvole. To je nedavno potvrdio i ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. “Očekujemo izdavanje i 13 dozvola, a vrlo brzo ćemo dobiti i još tri građevinske dozvole za tri poddionice kojima

MILIONA OD MOGUĆIH 200 UTROŠIĆE OVE GODINE CRBC ZA GRADNJU PRIORITETNE TRASE AUTO-PUTA

su odobreni projekti. To je praktično 16 dozvola i ostaju nam još tri, koje bi trebalo da budu izdate do sredine juna”, precizirao je Nurković. Trenutno je za ovaj projekat angažovano 1.820 radnika, od čega je 615 iz Crne Gore. Prema očekivanjima ministra saobraćaja, ove godine će se na prvoj trasi auto-puta utrošiti 194 miliona eura do mogućih 200 miliona. Izvođač radova, kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, sa podizvođačima, trenutnio radi na 32 kilometra otvorene trase.

PODACI CENTRALNE BANKE ZA APRIL 2017.

Obavezna rezerva 209,3 miliona

Centralna banka Crne Gore

Obavezna rezerva banaka na kraju aprila je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 209,3 miliona eura. Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 45,8 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 54,2 odsto, prenosi Mina biznis. Prosječno stanje ukupnih depozita banaka krajem aprila bilo je 2,84 milijarde eura. Od ukupnog nivoa depozita na depozite po viđenju odnosi se 55,8 odsto, a na oročene depozite 44,2 odsto. Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na

osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto. Odluka se primjenjuje od 1. aprila ove godine, a prvo

izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su dužne da obavljaju počevši od 18. aprila. Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule. Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

MARKETING

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

STARTAPOVANJE

INTERVJU: DIREKTOR KOMPANIJE DOMEN PREDRAG LEŠIĆ

PRIPREME ZA SPARK.ME 2018. SU VEĆ POČELE Činjenica da ove godine imamo četiri startapa iz Crne Gore, tvrdi Lešić, predstavlja svojevrsni rezultat i uspjeh uloženog rada u izgradnju startap ekosistema

⌦ Mirsad Hadžalić Veliki problem sa kojim se susrijećemo kada su startapovi u pitanju je dolazak u Crnu Goru jer je letova malo i uglavnom su skupi, ali radom i kvalitetom smo nekako prevazišli i tu prepreku, tako da nakon pet godina možemo da kažemo da je Spark.me najvažnija konferencija u ovom regionu za startapove koji žele da se oprobaju globalno, rekao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor kompanije doMEn i jedan od osnivača NVO Digitalizuj.me, Predrag Lešić. DN: Kako biste ocijenili vezu Spark konferencije i domaće startap zajednice? Lešić: Veza između startap zajednice i Spark.me konferencije definitivno postoji, ne samo u Crnoj Gori već i na nivou našeg regiona. Mislim da ste i sami, u jednom od prethodnih brojeva, napravili jaku dobru analizu uticaja konferencije na razvoj startap zajednice i da ste nam potvrdili da smo na dobrom putu. Činjenica

da ove godine imamo četiri startapa iz Crne Gore predstavlja svojevrsni rezultat i uspjeh svog rada uloženog u izgradnju startap ekosistema. Sama Spark.me konferencija možda i nije najzaslužnija za ovaj uspjeh, koliko je za to zaslužan nesebičan rad ljudi iz NVO Digitalizuj.me. Iskra startap preduzetnistva, ipak, dolazi iz ove organizacije. Spark. me je pojačivač ove iskre. DN: I ove godine imamo veliki broj renomiranih govornika koji spadaju u svjetsku elitu u toj oblasti. Koliko je važno za Crnu Goru da ima jedan festival koji je u rangu sa svjetskim i koliko je zahtjevno iz godine u godinu održavati nivo kvaliteta? Lešić: Kada smo započeli ovu pionirsku ideju postavili smo za sebe visoki cilj: “Želimo da organizujemo američki tip konferencije svjetskog renomea u Crnoj Gori”. To je standard koji nas gura da svake godine prevazilazimo sami sebe u svakom smislu. Od tehničkog nivoa, preko kvaliteta

Nagrada koju nudimo, odlazak na TechCrunch Disrupt konferenciju u San Francisku, na kojoj će biti u prilici da predstave svoj projekat vodećim svjetskim investitorima i medijima u “Aleji preduzetnika”, je naša želja da utičemo na svijest regionalnih startapova da razmišljaju globalno, ističe Lešić

obzirom da je ovo peta godina kako se konferencija održava, želimo da pošaljemo još jednu, snažniju poruku koju ćemo otkriti na samoj Spark.me konferenciji. Nadam se da nam nećete zamjeriti što ne otkrivamo sve detalje sada - ne želimo da pokvarimo iznenađenje.

predavača, do publike koju okupljamo. Da bi vašim čitaocima bolje dočarali koliko je ovaj projekat zahtjevan, dovoljno je da kažemo da su pripreme za Spark.me 2018. već počele. DN: Koja je centralna poruka Spark.me 2017. i šta je ono što će biti u fokusu ovogodišnje konferencije? Lešić: “The Spark i n Yo u”, odnosno “Iskra u vama”. S Lešić

DN: Kako biste ocijenili kvalitet prijavljenih startapa, s obzirom da ste se odlučili za 12 umjesto dosadašnjih deset polufinalista? Lešić: Veliki problem sa kojim se susrijećemo kada su startapovi u pitanju je dolazak u Crnu Goru - letova je malo i uglavnom su skupi. To je jedan od razloga zašto do sada nismo mogli da ugostimo pojedine inostrane startapove. Radom i kvalitetom smo nekako prevazišli i tu prepreku, tako da, nakon pet godina, možemo da kažemo da je Spark.me najvažnija konferencija u ovom regionu za startapove koji žele da se oprobaju globalno. Nagrada koju nudimo, odlazak na TechCrunch Disrupt konferenciju u San Francisku, na kojoj će biti u prilici da predstave svoj projekat vodećim svjetskim investitorima i medijima u “Aleji preduzetnika”, je naša želja da utičemo na svijest regionalnih startapova da razmišljaju globalno.

Spark.me počinje danas

Konferencija Spark.me, pod organizatorskom palicom kompanije doMEn i glavnim sponzorstvom Crnogorskog Telekoma počinje danas u hotelu Mediteran u Budvi. Organizatori Spark.me su ranije objavili imena desetak najvažnijih ovogodišnjih govornika - u pitanju su Rory Sutherland, potpredsjednik Ogilvy & Mather UK, globalne advertajzing i marketinške agencije sa sjedištem u Londonu, Kamran Elahijan, globalni investitor u kompanije iz tehnološke industrije, osnivač deset visokotehnoloških biznisa i filantrop, Heather B. Armstrong,

najpoznatija svjetska blogerka iz oblasti roditeljstva sa preko 1,5 miliona pratilaca na Tviteru i autorka bestselera časopisa New York Times, dr Maks Mekjuan, višestruki autor bestselera, trener u oblasti strategije, i bihevioralni psiholog, Jason Romeyko, bivši kreativni direktor Saatchi & Saatchi i dobitniku brojnih svjetskih priznanja najvišeg nivoa iz oblasti marketinga i advertajzinga, Virdžinija Salas Kastiljo, izvršna direktorka konsultantske kuće Ginicanbreathe, i jedan od pet vodećih stručnjaka za poslovnu upotrebu Snapchata na svijetu, Piter Kim, potpredsjed-

nik odjeljenja za angažman digitalnih korisnika u okviru LEGO grupacije, najvećeg prodavca igračaka na svijetu, Aza Raskin, serijski preduzetnik i jedan od najuticajnijih dizajnera

korisničkog interfejsa na svijetu, Sharad Sagar, društveni preduzetnik iz Indije koji se nalazi na listi časopisa Forbs “30 uspješnih ljudi mlađih od 30 godina”, Rob Fitzpatrick, se-

rijski preduzetnik i autor međunarodno priznate knjige za preduzetnike “The Mom Test” i Jon Burkhart, specijalista za oblast marketinga sadržajem koji dolazi iz Londona.

Hronika

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju (’’Sl.l.CG, br.1/11), rješenjem Privrednog suda Crne Gore St.br.191/15 od 27.04.2015.godine, stečajni upravnik ’’SIMGOR’’ d.o.o. u stečaju - Podgorica, nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika

Obavještava stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje cjelokupne imovine ’’SIMGOR’’ d.o.o. u stečaju - Podgorica, i na osnovu člana 134. Zakona o stečaju, o b j a v lj u j e

OGLAS O PRODAJI CJELOKUPNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA ’SIMGOR’’ DOO U STEČAJU PODGORICA JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA I. PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to: 1. Poslovni prostor industrije namještaja površine P=309m2, upisan u listu nepokretnosti broj 494 KO ToplaPJ Herceg Novi, ul. Norveška, br.4. u Igalu. Cijena poslovnog prostora iznosi 199.206,90€. Oprema po utvrđenim cijenama po specifikaciji iz izvještaja o procjeni vrijednosti opreme koja je sastavni dio oglasa, po početnoj cijeni od 187,20€. Početna i ujedno najniža cijena imovine pod tačkom 1 iznosi 199.395,00€. 2.-Poslovna zgrada u vanprivredi- skladište površine P=917m2, upisana u listu nepokretnosti broj 3332 KO Donja Gorica. Nalazi se u naselju Tološi, ul. Skoj-a 57, kompleks bivšeg Elastika. Cijena skladišta iznosi 213.257,52€. -Poslovna zgrada u vanprivredi- upravna zgrada, prizemlje, površine P=101m2, upisana u listu nepokretnosti broj 3332 KO Donja Gorica. Nalazi se u naselju Tološi, ul. Skoj-a 57, kompleks bivšeg Elastika. Cijena prizemlja upravne zgrade iznosi 64.284,48e. Poslovna zgrada u vanprivredi-upravna zgrada, prvi sprat, površine P=101m2, koji nije upisan u list nepokretnosti 3332 KO Donja Gorica. Nalazi se u naselju Tološi, ul. Skoj-a 57, kompleks bivšeg Elastika. Cijena prvog sprata poslovne upravne zgrade iznosi 60.288,00€. Ukupna cijena poslovne upravne zgrade iznosi 124.572,48€. -Zemljište uz privrednu zgradu, površine P=2055m2, upisano u list nepokretnosti broj 3332 KO Donja Gorica. Nalazi se u naselju Tološi, ul. Skoj-a 57, kompleks bivšeg Elastika. Cijena zemljišta uz privrednu zgradu iznosi 121.641,12€. -Oprema po utvrđenim cijenama po specifikaciji iz izvještaja o procjeni vrijednosti koja je sastavni dio oglasa, po početnoj cijeni od 4.708,80€. Početna i ujedno najniža cijena imovine pod tačkom 2 koja se prodaje isključivo kao cjelina iznosi 464.179,92€. Za kupovinu imovine pod tačkom 1 i 2 zainteresovani ponuđači mogu poslati ponude odvojeno, ili ponudu za cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika. Ukoliko ponuđač ponudi kupovinu cjelokupne imovine pod tačkom 1 i 2, imaće prednost u odnosu na pojedinačnu ponudu. Navedene cijene imovine dužnika su početne, a ujedno i najniže. II. NAČIN PRODAJE Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje. USLOVI ZA DOSTAVLJANJE PONUDA Prodaja imovine dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, Podgorica, ul. IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom: St.br.191/15 ’’SIMGOR’’ d.o.o. Podgorica - JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA - NE OTVARAJ. Rok za dostavljanje ponuda i uplatu depozita za prodaju imovine dužnika je 29.06.2017.godine do 14.00 časova. Otvaranje ponuda će se izvršiti 30.06.2017.godine, u 10 časova u Privrednom sudu Crne Gore, kancelarija broj 20. Ponude otvara stečajni upravnik u prisustvu ponudjača ili njihovih ovlašćenih predstavnika. III. PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju domaća i strana pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate predviđeni depozit. Depozit: - Za kupovinu imovine iz tačke 1 i 2, ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa od početne cijene. Umjesto depozita ponuđači mogu dostaviti neopozivu garanciju banke, plativu na prvi poziv. - Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika kod Hipotekarne banke AD Podgorica, broj: 520-30756-54 ili se prilaže neopoziva garancija banke plativa na prvi poziv. - Dokaz o uplati depozita (u originalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu, ili se može predati stečajnom upravniku, najkasnije prije početka javnog otvaranja ponuda. Ponuda, za učešće na javnom prikupljanju ponuda, treba da sadrži: - Za pravna lica: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj(PIB), PDV broj, fotokopiju registracije i potvrdu o uplati depozita. - Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa , fotokopija lične karte i potvrdu o uplati depozita. Sadržaj-opis ponude: - Ponuda treba da sadrži: tačan naziv predmeta prodaje i ponuđenu cijenu. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine, stečajni upravnik NEMA OBAVEZU da sa drugoplasiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može da učini ako je ponuda veća od početne cijene. Stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca , a da za to ne snosi posledice, što znači da ponuda učesnika javnog nadmetanja ne obavezuje. Uslovi za održavanje javnog prikupljanja ponuda: Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje 1(jedan) ponuđač ispuni propisane uslove. Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju. IV. Imovina dužnika se prodaje u viđenom stanju, bez prava na bilo kakvu naknadnu reklamaciju. V. U slučaju da stečajni upravnik odluči da izvrši izbor najpovoljnijeg ponuđača, imovina dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njenu kupoprodaju. U slučaju da ima više istovjetnih ponuda za imovinu stečajnog dužnika koja je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da u razumno ostavljenom roku, ili na licu mjesta, daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik, najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis, odnosno ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača i o tome će obavijestiti stečajnog sudiju. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine imovine dužnika, depozit mu se ne vraća, a ako je mjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti. Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena, izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 3 (tri) dana od dana odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi. VI. Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca. VII. Imovina dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 09.00 do 14.00 sati, uz predhodnu najavu. VIII. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na telefon: 069/603-036 STEČAJNI UPRAVNIK

RAčunARskA PRevARA

Čujović i Bošković danas pred sudom

U Višem sudu u Podgorici danas će biti nastavljeno suđenje Podgoričaninu Nebojši Boškoviću i Milošu Čujoviću iz Beograda, koji se terete da su tokom 2013. godine počinili krivično djelo kriminalno udruživanje i računarska prevara. Prema navodima optužnice, dok se nalazio u pritvorskoj jedinici ZIKS-a, Čujović se navodno koristio programerskim vještinama, lažno se predstavljao kao vlasnik žiro-računa, te davao bankarskim službenicima instrukcije da se sa devi-

znih računa otvorenih u inostranim bankama izvrši prenos novca na domaće račune više osoba. Na taj način Bošković i Čujović su, kako se sumnja, pribavili imovinsku korist od 1.446.171 eura, od čega je ostalo blokirano 249.425 eura. Čujović je na prošlom suđenju i sam priznao da je uz pomoć mobilnog telefona iz zatvorske ćelije u spuškom zatvoru na prevaru skinuo više od milion eura sa bankovnih računa osoba i kompanija koji su bili klijenti uglavnom švajcarskih banaka. S.K.

PODGORICA

Stradao motorista

Bošković Osamnaestogodišnji Koča Radinović poginuo je preksinoć u saobraćajnoj nesreći koja se oko 21.30 sati dogodila kod Atlas kapital centra u Podgorici. Iz Urgentnog centra je saopšteno da je mladić

odmah nakon nesreće u nesvjesnom stanju doveden u ovu zdravstvenu ustanovu. Ljekari su preduzeli sve da ga održe u životu, rađen je skener i ostale pretrage, ali ipak nijesu uspjeli da ga održe u životu.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Hronika

burno u gradu na Tari

Tuča, lomljenje i paljenje auta obilježilo vikend u Kolašinu Masovna tuča lomljenje jednog i paljenje drugog automobila obilježili su minuli vikend u Kolašinu. U tuči koja se dogodila u noći između subote i nedjelje učestvovali su Kolašinci Petar Vujadinović, Mijodrag Puletić, Vlado Medenica i Milivoje Bulatović. Oni su se, prema nezvaničnim saznanjima DN, u kafiću “Balkan” obračunavali bocama i inventarom. Bulatović je zado-

Iste večeri, oko četiri sata iza ponoći, izgorio je “opel korsa” Svetlane Kračković na kojem je pričinjena veća materijalna šteta

bio teške tjelesne povrede kada mu je, kako se sumnja, Medenica bocom prekinuo tetivu na ruci. Zbog ove povrede, prevezen je u Klinički centar Crne Gore u Podgoricu i nakon ukazane ljekarske pomoći pušten je na kućno liječenje. Takođe zbog povreda iz ove tuče, ljekarima se u bjelopoljskoj bolnici javio Puletić koji je, nakon ukazane ljekarske pomoći, otpušten iz zdravstvene ustanove. Sva lica su privedena u OB Kolašin, a u prostorije policije zadržani su Medenica i Vujadinović. Iste večeri poslije dva sata, kako nezvanično saznaju DN, ispred kuće Vujadinovića demoliran je automobil njegovog oca “fijat punto”, a nadležni vjeruju da motiv treba tražiti u okršaju koji se prethodno dogodio. Osim toga, iste večeri, oko četiri sata iza ponoći, izgo-

Lokal “Balkan”

mladića privedeno je nakon tuče u odjeljenje bezbjednosti kolašin gdje su dali izjave. dvojica su nakon saslušanja i zadržani. rio je “opel korsa” Svetlane Kračković na kojem je pričinjena veća materijalna šteta. O događajima koji su obilježili vikend u Kolašinu obaviješten je osnovni držani tužilac Vojislav Grujić, koji će odlučiti o daljem postupanju. Istraga je u toku, a njome će se utvrditi eventualna

pavićević i Trbo uskoro na opTuženičkoj klupi

Suđenje za ubistvo u ZIKS-u zakazano za 9. jun

Dejan Pavićević (40) i Miloš Trbo (33) naći će se 9. juna na optuženičkoj klupi Višeg suda u Podgorici zbog učešća u ubistvu Kotoranina Dalibora Đurića 22. septembra prošle godine u ZIKS-u. Predmet je, po principu slučajne dodjele, zadužila sutkinja Suzana Mugoša. U optužnici Specijalnog državnog tužilaštva se navodi da su Pavićević i Trbo obezbjeđivali automobile koji su korišćeni prilikom izvršenja djela, prevozili narkotike kao i druga lica koja

su učestvovala u izvršenju ubistva, te prenosili poruke i uklanjali tragove i dokaze o izvršenju krivičnog djela teško ubistvo. Oni su, kako se sumnja, po prethodno razrađenom planu i unapred određenim ulogama, pomogli nepoznatoj osobi da 22. septembra oko 18. 15 sati iz puške kalibra 7,9 milimetara ubije Đurića, koji se u tom trenutku nalazio na prostoru teretane na otvorenom unutar zatvorskog kruga. Navodi se da su se toga dana prethodno dovezli “gol-

fom”, budvanskih registarskih oznaka u Danilovgrad, gdje su prema planu čekali izvršenje krivičnog djela. Po izvršenju ubistva Dalibora Đurića i dobijanju obavještenja o tome, optuženi su se odvezli do naselja Rogami, gdje su zapalili vozilo “škoda oktavija”, italijanskih registarskih oznaka, u kojem je bila ostavljena puška kojom je izvršeno ubistvo i druga oprema koja je služila za izvršenje ovog krivičnog djela, i omogućili izvršiocu da pobjegne u nepoznatom pravcu. S.K.

međusobna povezanost ovih događaja. Građani Kolašina, sa kojima su DN razgovarale, juče su istakli da je bezbjednosna situacija u Kolašinu zabrinjavajuća. “Ovakva i slična dešavanja traju već dugi period i stvaraju ružnu i zabrinjavajuću sli-

ku o našem gradu. Policija ili nema dovoljno kadra da obezbjeđuje dane vikenda, ili se radi o njihovoj profesionalnoj nesposobnosti da se bahatosti mladića koji se mahom pojavljuju kao povratnici, stane na put”, kazao je jedan od vlasnika kafića koji je želio da ostane anoniman. Z.B.

Đurić bio u dvorištu ZIKS-a kada je ubijen

Hronika

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

JAVNI IZVRŠITELJ, Napomena: Zaključak o prodaji osim strankama dostaviti založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

I.br.1444/2015 Javni izvršitelj Bajović Jasminka,iz Herceg Novog, ul.Partizanski put br. 1 u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Opština Herceg Novi, protiv izvršnog dužnika “SUPERIOR” doo Herceg Novi radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 28.04.2017.god., donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se DRUGA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 205 KO Kameno, kat.par.136 , po kulturi livada 4.klase, površine 423m2, sve u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 u iznosu od 8.000,00 Eur-a. 2. Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je na osnovu zaključka o utvrđivanju vrijednosti I.br. 1444/2015 od 17.04.2017.godine. 3. Nepokretnost koja se nije prodala na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem , na drugom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod 50 % . 4. Javni izvršitelj će na predlog stranke, koji mora biti podnešen najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovo utvrditi vrijednost nepokretnosti, ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti do dana prodaje. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na ž.r. za jemstvo u postupku sprovođenja izvršenja br.510-85942-40 kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 800,00 Eur-a, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, najkasnije do 14.06.2017. godine. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi na ž.r. za uplatu naplaćenih sredstava u postupku izvršenja br.510-85943-37 kod Crnogorske komercijalne banke u u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Drugo ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 15.06.2017.god. u 11.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelj Bajović Jasminke, Partizanski put br.1., Herceg Novi. 9. Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnom listu Dnevne novine, dana 29.05.2017.godine. JAVNI IZVRŠITELJ, Napomena: Zaključak o prodaji osim strankama dostaviti založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Foto:Iva Mandić

I.br.371/2016 Javni izvršitelj Bajović Jasminka,iz Herceg Novog, Ul.Partizanski put br. 1 u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Marković Radmile iz Švajcarske, koju zastupa punomoćnica Kisjelica Darka, advokat iz Herceg Novog protiv izvršnog dužnika Jelić Manojla, Skojevska br. 19, Igalo, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 15.05.2017.god., donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem ½ nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 588 KO Topla, kat.par.479, po kulturi stambeni prostor označen kao PD1, P, pov. 63m2, izgrađen u objektu 1, na kat.parc. 479 kao i garaže označene kao PD1, P, pov. 17m2, izgrađen u objektu 2 na kat.parc. 479 KO Topla, koji je u suvlasništvu izvršnog dužnika u obimu 1/2 u iznosu od 43.718,84 Eur-a. 2. Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je na osnovu nalaza vještaka građevinske struke Tihomira Mračevića od 02.12.2014.godine. 3. Nepokretnost koja se nije prodala na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem , na drugom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod 50 % . 4. Javni izvršitelj će na predlog stranke, koji mora biti podnešen najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovo utvrditi vrijednost nepokretnosti, ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti do dana prodaje. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na ž.r. za jemstvo u postupku sprovođenja izvršenja br.510-85942-40 kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 4.371,88 Eur-a, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, najkasnije do 13.06.2017.godine. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi na ž.r. za uplatu naplaćenih sredstava u postupku izvršenja br.510-85943-37 kod Crnogorske komercijalne banke u u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Prvo ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2017.god. u 10.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelj Bajović Jasminke, Partizanski put br. 1., Herceg Novi. 9. Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnom listu Dnevne novine, dana 29.05.2017.godine.

DISCIPLINSKI POSTUPAK

Odbio da preparkira auto sa službenog parkinga Protiv Đ.Č., starijeg policajca I klase Specijalne antiterorističke jedinice pokrenut je disciplinski postupak jer je 21. 10. prošle godine oko 07.15 časova u Podgorici odbio da izvrši naređenje - da svoj privatni automobil preparkira sa parking prostora koji koristi Posebna jedinica policije. U informaciji MUP-a se navodi da je time izvršio težu povredu službene

dužnosti, zbog koje je i pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti. Ovaj službenik je potom, kako se navodi, odbio i da napiše izjavu o tom događaju, ali i da se pred pretpostavljenim izjasni o okolnostima odbijanja te pisanja izjave, “čime je u sticaju počinio težu povredu službene dužnosti - odbijanje izvršavanja naloga ili radnog zadatka”. S.K.

⌦-------------------------------------------Disciplinski tužilac je pokrenuo postupak protiv Đ.Č, zato što je oDbio Da preparkira svoje privatno vozilo sa parking prostora koji koristi posebna jeDinica policije.

--------------------------------------------⌦ NeLegALNA PrODAjA

Carinici zaplijenili neprijavljene cigarete Mobilni timovi Odsijeka za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su 26. maja pronašli i oduzeli na području gradske opštine Golubovci cigarete bez crnogorskih akciznih markica, saopšteno je iz tog resora.

“Tokom kontrole sprovedene na području gradske opštine Golubovci, službenici OZSK, kod NN lica, pronašli su 3.400 komada cigareta različitih brendova namijenjenih nelegalnoj prodaji. Roba je trajno oduzeta”, navodi se u saopštenju.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

hronika

još jedna lažna uzbuna

Nova dojava o bombi ispraznila “Bigl”

Po šesti put u posljednjih mjesec i po dana, diskoteka “Bigl” je u subotu veče ispražnjena zbog lažne dojave o bombi. Ovog puta, u klubu nije bilo gostovanja što je podrazumijevalo i manji broj posjetilaca pa je objekat ispražnjena brzo i bez panike. Kao i u ranijim slučajevima, detaljnom pretragom koja je uslijedila nije nađena nikakva eksplozivna naprava. Iz istog razloga diskoteka je u dva navrata ispražnjena i prethodnog vikenda. U oba slučaja anonimne prijave su upućene dežurnoj službi policije na broj 122, a nakon evakuacije i provjera, ispostavilo se da su dojave bile lažne. Vlasnik diskoteke Miodrag Migi Kruščić kazao

Ovog puta, u klubu nije bilo gostovanja što je podrazumijevalo i manji broj posjetilaca pa je objekat ispražnjen brzo i bez panike. Kao i u ranijim slučajevima, detaljnom pretragom koja je uslijedila nije nađena nikakva eksplozivna naprava je tada za DN da je žrtva sukoba određenih grupacija, te da zbog toga trpi ogromnu štetu. O mogućim počiniocima i motivima, ipak, nije želio da govori. “Ja sam jedini vlasnik diskoteke, čist pravni subjekat koji od toga živi a svaka dojava i te kako uti-

če na poslovanje. A da li sam moguća žrtva sukoba određenih grupa, ispostavilo se, da jesam. Samim tim što me provlače kroz medije jesam, a da ne pričam o dojavama, lošoj kampanji i slično. Nosim se sa tim onako kako moram. Znam da država čini sve i vjerujem

da će tome doći kraj”, prokomentarisao je tada Kruščić. Policija utvrđuje ko stoji iza ovih, ali i drugih dojava a do sada je identifikovan samo jedan osumnjičeni i to za svega jednu od dojava. Riječ je o Novljaninu Vladimiru Roganoviću, bliskom kotorskom kavač-

kom klanu. Crna Gora je za njim raspisala međunarodnu potjernicu, a on se odnedavno nalazi u zatvoru u Srbiji zbog falsifikovanih ličnih dokumenata. S.K.

Foto: Portal Ul-info

nvo sektor zadovoljan dopunom kz-a

Kažnjavanjem plagijata napravljen korak naprijed

u zaleđu velike plaže

U Ulcinju pronađeno ugljenisano tijelo starca U trošnoj kolibi, u bivšem Češkom kampu, u zaleđu Velike plaže u Ulcinju u petak je stradala jedna osoba, piše Portal Ul-info. Radi se o Bajramu Adžoviću, čovjeku na pragu osamdesetih godina, u ovoj baraci živio je sa dva rođaka.

Obdukcija će pokazati zbog čega je stradao Adžović, a prve indicije govore da je najvjerovatnije došlo do gušenja dimom od vatre koja je bila zapaljena unutar kolibe. O ovom slučaju obaviješten je nadležni državni tužilac.

U Crnoj Gori se tokom prvog dana vikenda koji je za nama dogodilo 12 saobraćajanih nezgoda, u kojima je jedna osoba lakše povrijeđena. U ovih 24 sata izdato je i 409 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekrašajne prijave.Policija je oduzela i 36 vozačkih dozvola, navodi se u saopštenju Operativnokomunikacijskog centra Uprave policije.

vozačkih dozvola oduzeli su službenici uprave policije prvog dana minulog vikenda saopšteno je iz okc

Ilustracija U predlog zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakonika Crne Gore, uvedeno je i krivično djelo plagijat. U nevladinom sektoru kažu da je Ministarstvo pravde time napravilo korak naprijed, te da imamo preventivnu mjeru sa kojom se ne mogu pohvaliti ni mnogo razvijenije zemlje. Novčanom ili zatvorskom kaznom do četiri godine kazniće se lice koje pod svojim imenom u cjelini ili djelimično objavi tuđe autorosko djelo, na osnovu čega bude biran u naučno ili naučno nastavno zvanje. Vijest o uvođenju plagijata

u Krivični zakonik obradovala je Centar za građansko obrazovanje i to je, kako su kazali iz te NVO za TVCG, snažan podstrek za sve koji su ukazivali na taj problem. “Mislim da je Vlada ovim poslala vrlo zanimljivu poruku i vidjećemo kako će se prema tome odnijeti pravosudni organi u procesu primjene. Ukoliko oni budu pratili ono što je ovim pokazano kao jedna, rekla bih, i politička intencija Vlade, onda ćemo imati mnogo drugačiju situaciju za nekoliko godina”, kazala je izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević za RTCG.

društvo

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

JU OŠ ª ILIJA KIŠIĆº , ZELENIKA: TRADICIJA OD POLA VIJEKA

Prva osmogodišnja ško je dodijeljena nagrada Prošlo je pola vijeka od kada je počela sa radom škola u Zelenici i to je tradicija vrijedna poštovanja. Međutim, nije jedino dužina postojanja ono čime se može pohvaliti JU OŠ “Ilija Kišić”. Ovo je škola koja je iznjedrila kvalitetne i uspješne ljude, škola koju decenijama odlikuje dobra organizovanost, stručni i profesionalni rad, kreativno ispunjenje osnovnog vaspitnog cilja, a danas i odlična opremljenost. Generacije prosvjetnih radnika, učitelja, nastavnika, profesora, kreirale su obrazovni kulturni i sportski život Zelenike i radom utisnuli pečat u prošlo vrijeme i na ono što je u tom vremenu obogatilo sveukupni život.

■ NEMJERLJIV

DOPRINOS PRVOG DIREKTORA

Škola datira iz 1964. godine kada je Skupština opštine Herceg Novi donijela odluku o izgradnji školske zgrade i o otvaranju osnovne škole za Zeleniku, Kuti, Ubla, Kumbor i sa poluostrva Luštice – Klinca i Radovanića. Danas, bez ustezanja možemo konstatovati da je prvi direktor škole Jovan Avramović dao nemjerljiv doprinos osnivanju škole, organizaciji gradnje objekta, formiranju kvalitetnog kolektiva i unapređenju nastavnog procesa. To je bio čovjek izuzetno bogatog životnog iskustva, umješni rukovodilac, neumorni entuzijasta i pregalac, sa velikim ličnim i profesionalnim autoritetom. Zahvaljujući znalačkom i stručnom radu toga mladog kolektiva, škola se po kvalitetu rada našla na samom vrhu vaspitno - obrazovnih institucija u Crnoj Gori. O tome svjedoče brojne opštinske, republičke i savezne nagrade- kolektivu,

Zelenika je bila prvo turističko mjesto na Jadranu, a JU OŠ “Ilija Kišič” prvi dobitnik najuglednije prosvjetne nagrade “Oktoih” za 1970. godinu učenicima nastavnicima i direktoru škole lično. Škola nosi naziv Ilije Kišića, učitelja, humaniste i revolucionara iz Zelenike, koji je poginuo 13. februara 1943. godine. U školskom dvorištu 28. oktobra 1971. godine otkrivena je njegova bista, rad njegovog saborca, slikara i vajara Antuna Tonćija Lukatelija. Dan pogibije Ilije Kišića – 13. februar, obilježava se kao Dan škole. Ovaj vrijedni kolektiv nagrađen je 1970. godine tek ustanovljenom najvišom republičkom nagradom u oblasti obrazovanja “Oktoihom”. Tačnije, ovo priznanje je prvi put dodijeljeno ovoj školi

od svih osmogodišnjih škola u Crnoj Gori. Iste godine, Skupština opštine Herceg Novi dodijelila je školskom kolektivu OŠ “Ilija Kišić” najveće opštinsko priznanje “Oktobarsku nagradu oslobođenja Herceg Novog”. Tu nagradu dobio je i nastavnik biologije Slobodan Kovačević, koji je kasnije dobio i nagradu “Oktoih”.

■ RAD U DVIJE SMJENE Danas škola radi u dvije smjene sa 389 đaka, raspoređenih u 22 odjeljenja. Kolektiv sačinjava 45 zaposlenih. Matična škola raspolaže sa 17 učionica, od kojih su dvije namjenski preuređene za izvođenje nastave u prvom razredu, kao i tri manje učionice adaptirane za rad djece sa posebnim obrazovnim potrebama, u čijem je sastavu i senzorna soba. Područno odjeljenje u Kumboru ima dvije učioni-

ce, gdje nastavu pohađa 11 učenika u kombinovanom odjeljenju prvog - trećeg razreda. Škola ima prostrane holove, široke hodnike, kancelarije za rad direktora, pedagoga, računovođe, zatim zbornicu, biblioteku, fiskulturnu salu, sanitarni čvor i ostale pomoćne prostorije. U okviru školskog prostora radi i dječiji vrtić u prostorijama, posebno namijenjenim i sa zasebnim ulazom. Smještena uz samu obalu mora škola ima ograđeno školsko dvorište koje čini park pun zelenila, postojeće sadnice su očišćene i oplemenjene sadnicama raznovrsnog cvijeća.

■ LIDER U OBRA-

ZOVANJU DJECE SA POSEBNIM POTREBAMA

U školi se još od 1976. godine obrazuju djeca koja nastavu pohađaju po Posebnom obrazovnom programu. U skladu sa reformama u sistemu obrazovanja i savremenim tendencijama u ovoj oblasti, naša škola je prepoznata kao uspje-

šan nosilac i lider vaspitno obrazovnih procesa djece sa posebnim potrebama. U školi postoje tri odjeljenja za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, jedno odjeljenje sa kombinovanim mentalnim smetnjama (10 učenika) i dvije grupe djece sa autizmom i UMZ ( 8 učenika). Nastavu realizuje stručni kadar, defektolozi i nastavnici pojedinih predmeta uz učešće asistenata u nastavi. Pored ovih Posebnih obrazovnih programa, u školi se već deset godina odvija i inkluzivni proces nastave (po prilagođenim obrazovnim programima). U svom dugogodišnjem radu škola “Ilija Kišić” ostvaruje uspješnu saradnju sa subjektima u lokalnoj zajednici i nadležnim ministarstvom. Škola realizuje nekoliko uspješnih projekata, od kojih je najznačajniji projekat “Specijalna olimpijada”

Danas škola radi u dvije smjene sa 389 đaka, raspoređenih u 22 odjeljenja. Kolektiv sačinjava 45 zaposlenih

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

društvo

A ŠKOLOVANJA MLADIH TOG KRAJA VRIJEDNA POŠTOVANJA

ola kojoj “oktoih”

obuhvaćeno je i sedam škola koje imaju posebna odjeljenja i tri resursna centra.

■ Najveće opštiNsko prizNaNje poNovo prošle godiNe

nih institucija, redovni nastavnici naše škole, predstavnici Dječjeg doma “Mladost” iz Bijele i drugi uvaženi gosti. U okviru prekogranične saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, a pod pokroviteljstvom Save the Children- a i uz aktivno učešće Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo, u školi je započet projekat “Indeksom do inkluzivne kulture u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori”. Istim projektom Radović

Foto: radiohercegnovi.net

koji se realizuje posljednjih devet godina. Radi se o Specijalnoj olimpijadi koja ima za cilj učešće djece sa posebnim potrebama iz svih škola sa područja Crne Gore, koje imaju odjeljenja učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učesnici Specijalne olimpijade su i djeca dnevnih centara i nevladinih organizacija koje rade sa djecom sa posebnim potrebama. Kroz sportske aktivnosti i druženja djece i njihovih roditelja postiže se cilj Specijalne olimpijade u procesu socijalizacije i njihove integracije u društvenu zajednicu. Kako bi razmijenili razna iskustva, u toku održavanja Specijalne olimpijade, svake godine organizuju se okrugli stolovi sa raznim temama vezanim za probleme djece sa posebnim potrebama čiji su učesnici direktor škole, pedagog, defektolozi, univerzitetski profesori, predstavnici roditelja, direktori dnevnih centara, predstavnici Centra za socijalni rad, drugih škola, domova zdravlja, nevladinih organizacija, predstavnici naših nadlež-

Povodom 28. oktobra, Praznika Opštine Herceg Novi žiri za dodjelu nagrada i Povelje Opštine Herceg Novi, donio je odluku o dodjeli Oktobarske nagrade Herceg Novog za 2016. godinu direktoru OŠ “Ilija Kišić” iz Zelenike Đorđiju Radoviću, koji je na čelu te obrazovno-vaspitne ustanove od 2000. godine. “Ako je Zelenika bila prvo turističko mjesto na Jadranu, a JU OŠ “Ilija Kišič” prvi dobitnik najuglednije prosvjetne nagrade “Oktoih” za 1970. godinu, i mjesto i škola su uš-

li u treći milenijum sa ogromnim nasljeđem, ali ništa manjom obavezom da opet budu prvi. Danas možemo konstatovati da sadašnja generacija učenika i nastavnika, prateći svijetlu tradiciju ove škole, afirmiše pedagoške standarde koji podižu kvalitet. Rasterećenost nastavnih programa i njihova modernizacija, entuzijazam nastavnog osoblja i spremnost učenika da budu aktivni učesnici u obrazovnom procesu, pokazujući radoznalost, inicijativnost, kreativnost, koristeći se novim oblicima i metodičkim postupcima, omogućilo nam je da postignutim rezultatima budemo među uspješnijim u obrazovnom sistemu Crne Gore. Posao direktora je jako odgovoran i zahtijeva puno ra-

da. Ja ga obavljam s ljubavlju i skoro sve potencijale sam posvetio školi. Trud i marljivost, dar i talenat naših učenika, briga i podrška njihovih roditelja i pregalaštvo nastavnika, moraju afirmisati i podići kvalitet obrazovno-vaspitnog rada”, kazao je za Dnevne novine direktor Radović. Profesorica razredne nastave Ana Vujović u školi je angažovana od 2001. godine. “To je period kada je u školi počeo da se primjenjuje reformisani sistem obrazovanja sa ciljem usklađivanja sa evropskim vaspitno - obrazovnim standardima. Reformisani vaspitno - obrazovni standardi zahtijevaju liberalniji odnos na relaciji nastavnik - učenik, liberalniju organizaciju nastavnog procesa koja podrazumijeva aktivno učešće učenika u nastavi. Poseban akcenat je stavljen na humanizaciji nastave što podrazumijeva uvođenje nastave, odnosno uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Školujući i jedan značajan broj generacija od 2001. mogu da konstatujem da su evidentni veliki kvalitativni pomaci u nastavno- obrazovnom procesu, čemu je posebno doprinelo i favorizovanje velikog značaja vannastavnih aktivnosti koje treba da stimulišu učenike na kvalitetniji rad. U ovom progresivnom procesu smo mi kao kolektiv tj. tim načinili veliki kvalitativni korak naprijed”, ocijenila je Vujović.

društvo

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

povodom svjetskog dana borbe protiv pušenja

Izložba najboljih likovnih radova u KIC-u

Povodom Svjetskog dana borbe protiv pušenja, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), u saradnji sa Dječjim savezom Podgorica, priredilo je u holu KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici izložbu najboljih likovnih radova sa 16. nagradnog Konkursa za likovne i literarne radove na temu “Molimo mame i tate da ne puše, jer nas dimom guše”, organizovanog za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije Crne Gore. Svečanoj atmosferi događaja, kazao je Dnevnim novinama sekretar CDPR Domagoj Žarković, pridonijeli su učenica petog razreda podgoričke OŠ “Savo Pejanović” Marija Goranović, koja je odrecitovala pjesmu Mladena Kušeca “Boje” i učenik trećeg razreda iste škole Benjamin Mandić, koji je na gitari izveo kompozicije “Etida” od Fernanda Karulija i “Napoleonov plač” od Josipa Saboa. “Za prva mjesta nagrade su

Za prva mjesta nagrade su sedmodnevni boravak na Veruši, za druga i treća mjesta umjetničke monografije u izdanju CANU i muzički CD-i, a za pohvale knjige za lektiru i muzički CD-i

sedmodnevni boravak na Veruši, za druga i treća mjesta umjetničke monografije u izdanju CANU i muzički CD-i, a za pohvale knjige za lektiru i muzički CD-i”, kazao je Žarković. Podsjetimo, tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova odabrao je najbolje i prvu nagradu dodijelio učenici osmog razreda OŠ “Vuk Karadžić” iz Podgorice Lidi-

ji Adrović, drugu učenici šestog razreda OŠ “Vuk Karadžić” iz Berana Mini Stojanović, a treću učenici petog razreda OŠ “Oktoih” iz Podgorice Kseniji Otašević. Pohvale su dobile učenica sedmog razreda OŠ “Mihailo Žugić” iz Odžaka - Pljevlja Emra Ajanović, učenica osmog razreda OŠ “Pavle Rovinski” iz Podgorice Ana

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA “C-VRAČAR” AD HERCEG NOVI Na Sjednici Odbora direktora koja je održana dana 25.05.2017.g., na osnovu člana 43 i 44 Zakona o privrednim društvima ( Sl. List RCG br. 6/02 i Sl. List CG br. 17/07, 80/08, 40/10, 36/11 i 40/11 ) i odredbi Statuta Društva i u skladu sa odredbama člana 36 Zakona o privrednim društvima donijeta je sledeća: ODLUKA O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA Saziva se za dan 30.06.2017.godine sa početkom u 11:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom, Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi i za istu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1. Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela : • Izbor Predsjedavajućeg Redovnom Godišnjom Sjednicom Skupštine. • Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine. • Izbor Predsjednika i dva člana Verifikacione komisije. • Izbor Zapisničara i Ovjerivača zapisnika. • Usvajanje Izvještaja o Strukturi akcionara, koji je izdat od strane CDA Crne Gore. • Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na Sjednici Skupštine u skladu sa Spiskom akcionara „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi, izdatim od CDA Crne Gore, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija utvrđenog Dnevnog reda. 2. Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi 3. Usvajanje Završnog računa „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi, za 2016.g. • Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2016.g. • Usvajanje Izvještaja Revizora za 2016.g. 4. Razrješenje od dužnosti članova Odbora direktora. 5. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora. 6. Razrješenje Revizora. 7. zbor i imenovanje Revizora za 2017.g. Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom . Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj . Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 10 do 10 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i ta na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijali za Redovnu Godišnju Sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti na web site ili neposredno u prostorijama Društva u Zelenici, na adresi Zelenika bb. i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-321-933 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.c-vracar.com ODBOR DIREKTORA

Cicmil, učenica osmog razreda OŠ “Vuko Jovović” iz Danilovgrada Martina Žurić, kao i učenica sedmog razreda OŠ “Vuk Karadžić” Sara Kovačević i učenica petog razreda OŠ “Štampar Makarije” Mia Đoković, obje iz Podgorice. Žiri za literarne radove za najbolji je proglasio sastav koji je napisala učenica petog razreda OŠ “Sutjeska” iz Podgo-

rice Tea Radulović. Druga nagrada dodijeljena je učenici sedmog razreda OŠ “Vuk Karadžić” iz Podgorice Andrei Vukčević, a treća učenici sedmog razreda OŠ “Ilija Kišić” iz Zelenike - Herceg Novi Jovani Svrkoti. Specijalnu nagradu zaslužila je učenica sedmog razreda OŠ “Ilija Kišić” iz Zelenike - Herceg Novi Nikolina Damjanović. J.V.Đ.

regionalna konferencija u baru

Dva dana o diskriminaciji na radu i u zapošljavanju Regionalna konferencija Diskriminacija na radu i u zapošljavanju, na kojoj će se razmatrati situacija u ovoj oblasti za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, biće održana sjutra i prekosjutra u Baru. Organizator konferencije je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer, OEBS-om, Savjetom Evrope i Regionalnim savjetom za saradnju – Integracija Roma 2020. Prvog dana skupa, kako je najavljeno, paneli će biti posvećeni temama “Međunarodni i evropski standardi u zaštiti od diskriminacije na radu i u zapošljavanju”, “Kvalitet nacionalnog zakonodavstva kao preduslov za uspješnu institucionalnu zaštitu od diskriminacije na radu” i “Jačanje institucionalnih kapaciteta u borbi protiv diskriminacije”. “Drugog dana konferencije paneli će biti posvećeni temama ‘Postupci pred tijelima za jednakost’, ‘Ishodi

postupaka pred tijelima za jednakost’, ‘Drugi resursi u zaštiti od diskriminacije na radu i u zapošljavanju’ i ‘Strateški značaj saradnje državnih institucija i civilnog sektora’, navodi se u saopštenju. Konferenciju će otvoriti zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, a na skupu će govoriti i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, predstavnica Konrad Adenauer fondacije Sanija Šljivančanin, šefica misije OEBS u Crnoj Gori Maryse Daviet, šefica kancelarije Programa savjeta Evrope Angela Longo i rukovodilac tima Regionalnog savjeta za saradnju – Integracija Roma 2020 Orhan Usein. Konferenciji će prisustvovati i predstavnici regionalnih institucija ombudsmana, tijela za jednakost, civilnog društva, sindikati, agencije za zapošljavanje iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, Ustavnog suda Crne Gore kao i međunarodni eksperti. J.V.Đ.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

društvo

u podgorici oBiLJEŽEN EVropSKi dAN pArKoVA

Podijeljeno više od 600 sadnica ⌦ Jelana Vađon Đurišić

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma – Direktorat za klimatske promjene, Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, glavnim gradom Podgorica, Agencijom za zaštitu životne sredine, Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju obilježilo je juče na Trgu nezavisnosti u Podgorici jedan od najznačajnijih međunarodnih ekoloških datuma “Evropski dan parkova”. Ovogodišnji Evropski dan parkova obilježava se pod sloganom “Promjena klime mijenja parkove”. Šefica službe za promociju edukaciju i marketing JPNPCG Nela Vešović-Dubak sa partnerima i prisutnim građanima na manifestaciji je poslala poruku o važnosti očuvanja životne sredine i umanjenja posljedica od klimatskih promjena “da će šume, vodu, prirodu, nacionalne parkove, koje smo pozajmili od budućih generacija, čuvati i sačuvati”.

■ crna gora

član europark federacije

Ona je podsjetila da su Nacionalni parkovi Crne Gore član Europark federacije koja broji 400 nacionalnih parkova. “Crna Gora zajedno sa 37 država Evrope čini federa-

ciju. Evropski dan parkova ustanovljen je 1999. godine, 90 godina nakon proglašenja prvih devet nacionalnih parkova u Švedskoj. Moramo se pohvaliti da je crnogorski narod 140 godina prije prepoznao značaj očuvanja prirodnih ljepota kada je ukazom kralja Nikole Biogradska gora proglašena zaštićenim područjem i to 30 godina prije proglašenja svih nacionalnih parkova u Evropi”, istakla je Vešović-Dubak. Generalni direktor Di-

rektorata za klimatske promjene Ministarstva održivog razvoja i turizma, Srđan Mugoša, poželio je najmlađima da uživaju u danu i da poruke koje budu ispisali stignu do onih kojima su upućene. Šef Sektora za ekonomiju i zaštitu životne sredine Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, Tomica Paović, podsjetio je da Kancelarija programa za razvoj UN već dugi niz godina na nivou kompletne planete zemlje radi na očuvanju i na pitanjima očuvanja životne sredine, a posljednjih nekoliko godina i na važnom pitanju koje se tiče klimatskih promjena. “Svi znamo da su klimatske promjene postale sastavni dio naših života. Važno je da najmlađoj populaciji pokušamo da približimo šta su to klimatske promjene i kako se uhvatiti ukoštac sa tim veoma važnim problemom”, kazao je Paović. Pomoćnica sekretara Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine glavnog grada Podgorice, Lazarela Kalezić, podsjetila je da je glavni grad uradio Strategiju adaptacije na klimatske promjene, kao i da je pro-

Crna Gora zajedno sa 37 država Evrope čini federaciju. Evropski dan parkova ustanovljen je 1999. godine, 90 godina nakon proglašenja prvih devet nacionalnih parkova u Švedskoj

glasio Komove za regionalni park. “Trudićemo se da ga očuvamo kako od klimatskih promjena tako i od djelovanja ljudi kako bi ste kad odrastete uživali u njegovim ljepotama onako kako mi to danas radimo”, kazala je Kalezić.

■ dijeljene

sadnice za pošumljavanje

Na štandovima su se građani mogli informisati o klimatskim promjenama, posljedicama koje zbog njih

nastaju, i na koji način ih možemo ublažiti, ali i o nacionalnim parkovima i uticaju klimatskih promjena na zaštićena područja. S obzirom da je jedan od načina ublažavanja klimatskih promjena pošumljavanje, posjetiocima je podijeljeno 300 sadnica lišćara i četinara koje je donirala Uprava za šume Crne Gore, kao i 300 sadnica sezonskog cvijeća koje je donirala poljoprivredna apoteka “Agro euro”, koja posluje u okviru preduzeća “M&D Aligrudić kompani”. Određeni broj sadnica doniran je i osnovnim školama “Pavle Rovinski”, “Sutjeska” i “Vladimir Nazor” za uređivanje školskih dvorišta, a učenici eko-sekcija te tri podgoričke osnovne škole koje sprovode program Ekoškola Zavoda za školstvo, učestvovali su u programu, dok je posebnu pažnju izazvao je nastup baletske grupe “Alegro” iz Podgorice. Rasadnik Ekoplant donirao je stotinjak sadnica ukrasnog i ljekovitog bilja i voćaka posjetiocima događaja, kao i oko stotinjak sadnica OŠ “Radojica Perović” iz Podgorice za uređenje dvorišta.

crna gora

AkcenAt je bio nA bolji otkup mlijekA Predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, je rekao da je sa ministrom poljoprivrede konstatovao da je Petnjica izvanredno područje za poljoprivrednu proizvodnju, ali da je potreban dodatni rad i stvaranje ambijenata, kako sa državnog tako i sa lokalnog nivoa. ,,Vjerujemo da će vrijeme koje je pred nama i obaveze koje su preuzete od ministarstva, ali i lokalne uprave dovesti do toga da sve više budemo prisutni na terenu i rješavamo konkretna pitanja. Akcenat ove posjete jeste i taj da se poboljša otkup mlijeka, što je dodatna poruka ministra Simovića i možda i najveći projekat ove posjete”, naveo je Agović.

Nakon jučerašnje posjete ministra poljoprivrede, u saznanju smo da će u Petnjici uskoro zaživjeti i agrobiznis. Imaćemo stručnjake koji će biti dnevno prisutni na području naše opštine i koji će sa stručnog aspekta pomagati našim proizvođačima kada je u pitanju davanje savjeta i pomoći po pitanju poboljšanja kvaliteta proizvodnje i postizanja optimalnih nivoa proizvodnje. Još jedna značajna poruka od našeg ministra jeste ta da će Petnjica biti korisnica IFADa, koji je novi program gdje je na raspolaganju šest miliona eura i gdje će nama dva miliona svakako biti grant. Očekuje se da prva sredstva budu operativna već tokom ove godine.

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima („Sl.list RCG“, br.06/02, 17/07, 80/08 i 78/11), člana 37 i 43 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica i odluke Odbora direktora, sazivam

REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ Podgorica Skupština će se održati 30.06.2017 .godine (petak) u prostorijama Restorana „Mareza“ u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova. Za Skupštinu se predlaže sljedeći

D N E V N I R E D:

1. Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerivača zapisnika i upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA, 2. Razmatranje i usvajanje: a) Izvještaja o poslovanju Društva za 2016.godinu i b) Finansijskih iskaza Društva za 2016.godinu, sa izvještajem nezavisnog Revizora, 3. Donošenje Odluke o uskladjivanju visine kapitala u Statutu Društva sa registracionim listvima kod KOH i stanjem kod CDA, a u skladu sa Odlukom o kupovini sopstvenih akcija, 4. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva i prečišćenog teksta Statuta, 5. Donošenje odluke o: a) razrješenju članova Odbora direktora i b) imenovanju članova Odbora direktora, 6. Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2017.godinu, 7. Izvještaj Odbora direktora o sticanju sopstvenih akcija, 8. Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija. Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Nenad Bracović, dipl.ecc.

Odbor direktora Montex-a A.D. Nikšić saziva VII redovnu Skupštinu akcioriara. Skupština će se održati dana 26.06.2017.god. u Nikšiću, u upravnoj zgradi, ul. Nikole Tesle bb, sa početkom u 10h, a identifikacija i registracija akcionara počeće istog dana u 9h, sa sledećim Dnevnim redom: 1. Usvajanje finansijskih iskaza sa lzvještajem o poslovanju za 2016.god. 2. Usvajanje lzvještaja Revizora o reviziji finansijskih iskaza za 2016.god. 3. lzbor i imenovanje Revizora za 2017.god. 4. Razrešenje članova Odbora direktora u skladu sa Zakonom 5. lzbor članova Odbora direktora U donošenju odluka mogu učestvovati svi akcionari Montex-a A.D. Nikšić, vlasnici običnih akcija, sa ukupnim brojem od 76127 akcija. Odluke se donose većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, osim za izbor članova Odbora direktora, kumulativnim glasanjem, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Glasanje po pojedinim tačkama dnevnog reda vršiće se putem glasačkih listića. Uvid u materijale vršiće se radnim danima od 10-14h, u sjedištu Društva, ul. Nikole Tesle bb. Predsjednik Odbora direktora

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Ministar poljoprivrede Milut

Sjever je naša Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede je tokom boravka u Petnjici najavio nastavak podrške i nove programe za razvoj Bihora

„Zabrana eksploatacije šljunka posljedica je lošeg zatečenog stanja jer je bilo previše nereda, a malo prihoda od prirodnog resursa. Eksploatacija je negdje vršena ne da bi se regulisala rijeka, već da bi se što više materijala izvadilo i sve se to dešavalo u uslovima kada nemamo regulacione planove. Zato smo za trenutak zaustavili eksploataciju šljunka da prvo napravimo regulacione planove za rječna korita, a da onda krenemo sa projektima regulacije“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović, u intervjuu Radiju Petnjica, upriličenom prilikom njegove prekjučerašnje posjete ovoj opštini. Ministar kaže da je i zabrana izvoza trupaca takođe bila prirodna jer su iz naše zemlje konvoji trupaca išli ka susjednim zemljama u kojima je njihova eksploatacija bila zabranjena. „U cilju zaštite naših šuma i prirodnog resursa, mi smo to morali zaustaviti, a takođe i da bi pružili priliku našim proizvođačima da i sami ovdje naprave neki finalni drvni proizvod“, poručio je Simović. RP: Ovdje ste došli ne tako sjajnim putevima. Osim puteva, kako vam se dopala situacija koju ste zatekli u Petnjici? SIMOVIĆ: Kao i uvijek, tako se i danas radujem dolasku, ra-

Ramazanski dani podsjećaju nas na univerzalne vrijednosti Sticajem okolnosti, moja posjeta ovom kraju je prvog dana razmazanskog posta, što ima simboliku i zato koristim priliku da slušaocima radija i svima koji poste čestitam ramazanske dane i sveti mjesec. Uvjeren sam da će i ovaj mjesec biti mjesec kada će se dograđivati univerzalne vridujem se susretu sa vrijednim domaćinima i odgovornom i posvećenom lokalnom samoupravom, susretu sa prvim domaćinom Petnjice i njegovim saradnicima. Ovaj moj obilazak je uslijedio nakon posjete premijera Markovića i našeg dogovora da tragom njegovog obećanja ja budem ovdje kako bi dalje razradili sve ono što je neophodno za unapređenje kvaliteta života građana Petnjice. Drago mi je što sam se našao i razgovarao sa ljudima sa kojima sam se mnogo puta družio i sa kojima sam i ranije razgovarao o značajnim projektima. Ohrabren sam određenim iskoracima koji su evidentni. Vidio sam i nove proizvodne pogone u proizvodnji mlijeka i farme... RP: Šta je u planu? SIMOVIĆ: Razgovarali smo o prioritetnim projektima i na-

jednosti koje odlikuju ovaj sveti mjesec a to su: mir, dobrota, solidarnost i saosjećanja, potreba stvaranja pravednijeg društva i društva u kojem se kvalitetnije živi. U ovom mjesecu treba jačati i duh zajedništva i suživota po čemu je i prepoznat petnjički i bihorski kraj ali i cijela Crna Gora. damo se da ćemo sve to realizovati u narednom periodu. Gradićemo nove kapitalne projekte, kao što je vodovod Murovsko vrelo, puteve do katuna, elektrifikacija katuna. Dodatno ćemo upoznati poljoprivredne proizvođače sa mogućnostima koje se daju kroz agrobudžet i evropske predpristupne fondove. RP: Primjećujemo da često posjećujete sjeverne opštine i građani vas ovdje već prepoznaju. Naš predsjednik Opštine uvijek skreće pažnju na dobru saradnju naše Opštine sa Vladom i njenu okrenutost nama... SIMOVIĆ: Osim nas iz Vlade, zasluge pripadaju i vrijednom i odgovornom predsjedniku Opštine, Samiru Agoviću, koji na ovaj način i iskazuje poštovanje prema onome što je u Pet-

Drugi blok TE Pljevlja je samo pitanje vremena Do kada će Vlada čekati kompaniju Škoda praha da nađe novac za Drugi blok TE Pljevlja? Ako to uskoro ne urade, hoćemo li sami krenuti u izgradnju? Mi moramo novu energiju da proizvedemo i da ubacimo u transport, a to ćemo uraditi kada završimo rekonstrukciju Prvog bloka Termoelektrane Plevlja jer znamo da njegov vijek trajanja ističe. Njegovom rekonstrukcijom će biti zado-

voljeni i evropski ekološki standardi. A pitanje izgradnje Drugog bloka termoelektrane je samo pitanje vremena. Ohrabreni smo sa devet novih objekata malih hidroelektrana, to je nova vrijednost u Crnoj Gori, ohrabreni smo i novim vjetroparkom na Krnovu. Investiciona javnost iz okruženja već reaguje na sve ovo i već se pitaju koji su kapaciteti za transport energije iz regiona putem kabla.

Milutin Simović

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

crna gora

tin siMović u intervjuu radiju petnjica

šanSa i velika obaveza Simović i Agović

Kao i uvijek, tako se i danas radujem dolasku, radujem se susretu sa vrijednim domaćinima i odgovornom i posvećenom lokalnom samoupravom, susretu sa prvim domaćinom Petnjice i njegovim saradnicima

njici urađeno. Petnjica je kraj sa vrijednim potencijalima i spremajući se za boravak vidio sam mnoge zapise koji govore o bihorskom kraju koji je ranije bio prepoznat po žitnim poljima, jabukama, posjelima...Naš zajednički zadatak je da oživimo žitna polja i zasade jabuka, da svi zajedno doprinesemo i obezbijedimo veću vrijednost poljoprivredne proizvodnje, da joj damo dodatnu vrijednost kroz zaštitu porijekla, brendiranje, da obezbijedimo puteve te proizvedene hrane od Petnjice prema prestižnim turističkim mjestima, primorju, pa čak i prema evropskom tržištu. RP: Iseljavanje je u Petnjici jedan od najvećih problema. Da li ove mjere koje vi preduzimate mogu zaustaviti, odnosno riješiti ovaj problem? SIMOVIĆ: I mi primjećujemo da su posebno u petnjičkom kraju izražene migracije koje dovode do depopulacije, pogotovo seoskih područja i to za nas predstavlja poseban izazov jer je sjever naša velika šansa i obaveza. Imamo vrijedne prirodne resurse, domaćine i sve to samo treba dobro organizovati. Takođe, osim farmi i poljoprivrednih resursa, treba se okrenuti i turističkim predispozici-

jama ovoga kraja. Blizu smo pokretanja novog pogona za oblast tekstilne industrije, koji bi mogao da zaposli 30-tak ljudi. Već smo imali kontakte i sa potencijalnim investitorom iz Luksemburga, koji bi otvorio pogon za proizvodnju ćumura i tu bismo imali novih 20-30 radnih mjesta. Kroz konkurs za mlade farmere smo iz Petnjice imali šest kandidata i svi su dobili bespovratnu podršku od deset hiljada eura. To je glavna formula za sprečavanje raseljavanja sa ovog područja. PR: Za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i infrastrukture u ruralnim područjima Crne Gore od IFA-

DA, odobren je kredit od 3,9 miliona eura i bespovratna podrška u iznosu od 1,9 miliona eura. Uz predviđenu kontribuciju Vlade Crne Gore i lokalnih uprava, ukupna vrijednost projekta je 13,6 miliona eura. Gdje je Petnjica u toj cifri? SIMOVIĆ: I Petnjica je dio tog projekta, ja sam i kazao predsjedniku Opštine i poljoprivrednim proizvođačima da smo u samom finišu uspjeli da ugradimo Petnjicu da bude dio tog projekta čija će realizacija početi već u julu mjesecu ove godine. Ovaj projekat će imati dva glavna pravca. Jedan će se ticati razvoja infrastrukture, a drugi

razvoja klastera. Petnjici je potrebno i jedno i drugo i bio sam posebno zadovoljan što sam bio u prilici da se zauzmem oko toga kako bi i Petnjica bila obuhvaćena tim projektom. RP: Najvredniji petnjički resurs je njena dijaspora koja je privržena ovom kraju. Da li Ministarstvo ima neki plan ili određene programe kako bi se njihova ljubav prema svojem kraju, znanje i novac upotrijebili za razvoj opštine? SIMOVIĆ: Država i opština moraju sa retorike preći na djela i kroz konkretni ambijent i program animirati investitore. Ja sam i sam imao komunikaciju sa potencijalnim

investitorom za proizvodnju ćumura i primijetio sam da ideja nije kompaktibilna sa našim procedurama koje su aktuelne, a tiču se dodjele koncesija za šume. Na kraju smo ipak došli do razumijevanja i iznašli moguća rješenja-konkretno u ovom slučaju bi bilo snabdijevanje potrebnom drvnom sirovinom i iz neposrednog okruženja. Na ovakakv način se može postupati i može doći do željenih investicija, novih vrijednosti, novih radnih mjesta. RP: Da li ima najava o otvaranju novih mljekara na sjeveru i da li bi to bilo rješenje za problem poljoprivrednika u dijelu nesigurnog otkupa mlijeka? SIMOVIĆ: O tom pitanju već imamo određena ohrabrenja. Posjetio sam i pogon ,,Radmančica“, koja je nova i dobro organizovana firma na čelu sa mladim čovjekom. U toj firmi je otkup od oko 2000 litara mlijeka dnevno, pri čemu je dio i iz sopstvene proizvodnje. Imamo veoma interesantan asortiman proizvoda koji pakovanjem zadovoljava čak i evropsko tržište. Taj kapacitet ne zadovoljava proizvodnju sirovog mlijeka na ovom području, ali sam i u Beranama vidio firmu ,,Intertehna“ koja otkupljuje mlijeko i sa ovog područja, međutim, ni to nije dovoljno. Sa predsjednikom Opštine smo razgovarali o rješavanju ovog problema u dva nivoa. Prvi bi bio skupljanje mlijeka u ljetnjem periodu sa katuna i okolnih mjesta u centralnom sabirnom centru koji bi se nalazio u Petnjici kako bi na taj način animirali mljekaru sa većim kapacitetom da dođe i pokupi mlijeko iz sabirnog centra.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

KOTOR: APEL MOTO KLUBA LAVOVI

Neophodno 32.000 eura za liječenje malog Petra Menadžer Moto kluba Lavovi iz Kotora, Nenad Kašćelan, uputio je apel za pomoć za liječenje dječaka iz Kotora Petra Kašćelana, koji boluje od teške bolesti. Kašćelan je pojasnio da je prijevremeno rođenje ostavilo trajne posljedice na dječakovo zdravlje. “Porodici se ukazala prilika za izliječenjem na privatnoj klinici “Live hospital” u Turskoj, metodom presađivanja matičnih ćelija. Za sve to roditeljima je potrebna fi-

nansijska pomoć od 32.000 eura. Pozivamo sve ljude dobre volje, institucije, firme, organizacije i sve koji imaju mogućnosti da pomognu porodici da sakupi novac kako bi Petar konačno stao na svoje noge i zagrlio život kao njegovi vršnjaci”, kaže se u apelu Kašćelana, menadžera Moto kluba Lavovi, koji su poznati po humanitarnom radu. Uplate se mogu izvršiti na broj žiro računa: 510230798423003143 CKB Otac: Siniša Kašćelan. I.K.

HERCEG NOVI: GODINU VAN FUNKCIJE

PLAŽA U IGALU I OVE SEZONE BEZ SANACIJE

STRAVIČNE SCENE U NIKŠIĆKOM AZIL

ZATEKLI RASTRGN KOJI SU SE KLALI M

⌦ Jovana Lasica

rv, izmet, rastrgnutno meso, neprijatni mirisi, izgladnjeli i iscrpljeni psi - to su prave scene iz horor filmova koje su volonteri i novinari zatekli u nikšićkom azilu za pse koji se nalazi u Bresticama, kod Nikšića.

Plaža ispod novosadskog odmarališta Dio kupališta ispod bivšeg Novosadaskog odmarališta u Igalu, više od godinu je urušen i ulegao. Oko devastiranog dijela plaže, postavljena je zaštitna ograda, koja je već počela da korozira, sa tablom “Oprez - plaža nije za korišćenje”. Jaki udari valova tokom prošle zime “zdrobili” su dio betonskog kupališta, pa se odvaljene betonske ploče dijelom još drže za ostatak plaže, a dijelom su u moru. Budući da kupalište nije u reprezentativnom stanju i nebezbjedno je za korišćenje, samim tim nije moglo biti ponuđeno u zakup, zbog čega će njegovu sanaciju obaviti JP za upravljanje morskim dobrom, saopštili su Radiju Jadran iz Morskog dobra. No, sve će morati da sačeka završetak sezone.

“Tenderska procedura za izbor izvođača za sanaciju kupališta je u toku, ali je rok za izvođenje radova u zoni morskog dobra u susret sezoni istekao. Zato će se sanacija, koja podrazumijevaja uvođenje teške građevinske operative na teren, obaviti po okončanju ljetnje turističke sezone. Naglašavamo da kupalište, kako bi imalo zakupca, treba biti osposobljeno za bezbjedno funkcionisanje, pa će zaštitna ograda oko urušenog dijela ostati i tokom sezone”, kazali su u Morskom dobru. Oni ističu da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Planu korišćenja sredstava za 2017. godinu, opredijelilo 20.000 eura za sanaciju ovog kupališta. Rok za izvođenje radova je 20 radnih dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Iako se već dugo šuškalo da uslovi u tom azilu nijesu najidealniji, članovi nikšićkog udruženja za zaštitu životinja, “Ruka- šapi”, “sPas”, i “Korina” nijesu ni slutili da će prizori biti do te mjere šokantni, zbog čega apeluju na nadležne da konačno nešto preduzmu. “Sam put do skloništa nije djelovao obećavajuće, ali smo neugodno truckanje po makadamu zaboravili čim smo ugledali zaključanu kapiju skloništa u 11 časova prije podne. Bio je to signal da toga dana niko nije obilazio životinje koje su tu zbrinute, te

SVE OVO FINANSIRAJU GRAĐANI NIKŠIĆA I SIGURNI SMO DA NIKO OD NJIH NE ŽELI DA TO SKLONIŠTE SLUŽI KAO MJESTO U KOJEM ĆE SE ŽIVOTINJE DRŽATI U NEHUMANIM USLOVIMA I MISTERIOZNO USMRĆIVATI

da su najvjerovatnije gladne i žedne. Ogradu smo morali da preskočimo, a ono što nam je prvo privuklo pažnju jeste nesnosan smrad koji se širio naokolo”, navodi se u sapštenju Mreže za zaštitu pasa i mačaka u Crnoj Gori, koju čini sedam nevladinih organizacija.

■ STRAVIČNI PRIZORI Ističu da su zdjele za hranu i vodu bile prazne, izmeta je bilo svuda po boksevima, a psi su bili uznemireni i klali su se među sobom. U boksevima je, dodaju, bio preveliki broj pasa, nijesu bili odvojeni manji od većih, ženke od mužjaka, agresivni od neagresivnih, već su nasumice ubačani u kaveze. “Ipak, jedna scena će nam svima ostati urezana duboko u sjećanju. U jednom od kaveza ležao je mrtav pas, dok su drugi psi okupljeni oko njega jeli njegovo meso sa leđa. Taj prizor je bio kao u najgorim

horor filmovima. Odmah smo shvatili da se ovdje ne radi ni o kakvom skloništu ili azilu, već o logoru i čistilištu za životinje. Tada smo krenuli da kontaktiramo sve nadležne službe, kako bi došle i svojim očima se uvjerile u horor za koji su neodgovornim radom zaslužne”, piše u saopštenju, dodajući da niko nije pokazao ni interesovanje da dođe, osim službenika CB Nikšić, koji su kao i uvijek, izašli na lice mjesta. Tvrde i da se pojavio i veterinar koji je zadužen da vodi brigu o životinjama u azilu, a njegova izjava da su u azilu “sjajni uslovi” bila je više nego cinična, smatraju oni, s obzirom da njegova veterinarska ambulanta mjesečno dobija 1.383 eura od Opštine da bi ti uslovi bili sjajni.

■ TRAŽIĆE

ODGOVORNOST

“Nikome nije jasno ko se drznuo da ovom objektu da dozvolu za rad i tamo ubaci životinje. Pored toga, tamo nema zaposlenih (radnici suprotno Zakonu o radu rade uz ugovor o djelu, koji je istekao), te da o životinjama nema ko da brine. Nema vode (dva kubika vode se troše na 15 dana),

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

CRNA GORA

DONESENA ODLUKA UPRAVNOG SUDA SRBIJE

Ništa od izgradnje hidroelektrane na Limu

LU ŠOKIRALE VOLONTERE

NUTE PSE MEĐUSOBNO nema adekvatnih prostorija za rad, o veterinarskoj ambulanti i da ne govorimo. Takođe, nijesmo uspjeli da pronađemo ni zakonski obaveznu evidenciju koja bi trebalo uredno da prikazuje sve što dešava u azilu. Našli smo samo svesku u kojoj je na svakoj stranici pisalo „veterinar nije dolazio”. Našli smo i bočicu sa sredstvom za eutanaziju i par špriceva, bez obzira na to što ovaj azil ne posjeduje ambulantu”, dodaju oni. Oskudijeva se u hrani, psi se hrane isključivo granulama koje dobijaju povremeno i u malim količinama. Iz Udruženja smatraju da je

riječ o institucionalizovanom zlostavljanju životinja u opštinskoj režiji, i da je jasno da služi samo kao privremena stanica za pse, od ulice do eutanazije. “Svi znamo da je zlostavljanje životinja krivično djelo, a u ovom slučaju imamo i počinioce, tako da ćemo tražiti njihovu krivičnu odgovornost. Za ovakav nehuman i neljudski gest neko će morati da odgovara. Sve ovo finansiraju građani Nikšića i sigurni smo da niko od njih ne želi da to sklonište služi kao mjesto u kojem će se životinje držati u nehumanim uslovima i misteriozno usmrćivati”, zaključuju u saopštenju.

ZA UPRAVNIKA AZILA SVE FUNKCIONIŠE KAKO TREBA Upravnik azila Slavko Krivo- da su osjetili krv, pa, životinja

kapić kazao je medijima da Šinterske službe posljednjih dana rade pojačano kako bi uklonili pse lutalice sa ulica i kako bi se, nakon posljednjeg slučaja, kada je napadnut devetogodišnjak, zaustavio broj napada pasa na građane. Pojasnio je i da su dovedena tri mala psa, od kojih je jedan bio bolestan, te da su se psi poklali ka-

je “uradila svoje”. Krivokapić garantuje i da su svi psi uhranjeni, te da azil funkcionište dobro, a da će njegov rad biti još bolji u budućnosti. U nedavnom razgovoru za Dnevne novine, potpredsjednik Opštine Dragan Perović takođe je kazao da su uslovi u azilu dobri, te da će to sklonište uskoro postati najbolje u jugoistočnoj Evropi.

Pravni zastupnik NVO iz Srbije - Prijepolja i Brodareva Sreten Đorđević, obavijestio je nevladin sektor, koji se bori protiv izgradnje hidroelektrana na Limu, u mjestu Brodarevo na granici sa Crnom Gorom, da je stiglo konačno rješenje Upravnog suda Srbije, kojim se potvrđuje da neće biti izgradnje hidroelektrane. Đorđević je istakao da je poništeno rješenje o obimu i sadržaju Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta HE Brodarevo 1 i 2. Predstavnik NVO iz Srbije, Amel Kurbegović, ocijenio je da pravna država i ekološki heroji postoje i postojaće. Najavljena izgradnja hidroelektrana na Limu kod Brodareva izazvala je oštru reakciju nevladinih organizacija iz Srbije i sa sjevera Crne Gore, koje su formirale zajednički odbor organizacija iz Srbije, Crne Gore i BiH, opština kroz koje prolazi rijeka Lim. Zajedno su krenuli u odbranu ove rijeke i 2013. godine ove organizacije su organizovale i protest u mjestu Kumanica na granici između Srbije i Crne Gore, kada su upozorile da bi izgradnja dvije hidroelektrane, a posebno hidroelektrane “Brodarevo 1” duboko ušla u crnogorsku teritoriju, čak osam do devet kilometara. Nakon što je Vlada Crne Gore od organizacija obaviještena o namjerama izgradnje ovih hidroelektrana, ta-

dašnja pomoćnica ministra za životnu sredinu Crne Gore Ivana Vojinović je izjavila je da će Crna Gora u izgradnji hidroelektrana Brodarevo na Limu štititi svoje interese. “Crna Gora će se u najkraćem roku diplomatskim putem obratiti Srbiji u cilju podsjećanja da su i Srbija i Crna Gora potpisnice ESPOO konvencije, na osnovu koje su u obavezi da razmjenjuju informacije i konsultacije u slučaju da neki prekogranični projekat može da izazove određene štetne i negativne posljedice na životnu sredinu druge države”, kazala je tada Vojinović, dodajući da će Crna Gora tražiti razmjenu informacija o projektu na Limu. Iz crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma su tada najavili da će Crna Gora u diplomatskoj noti zahtijevati od Srbije informacije o javnoj raspravi o nacrtu Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu. Upravni sud Srbije 2014. godine poništava energetsku dozvolu kanadskoj kompani-

Predstavnik NVO iz Srbije, Amel Kurbegović, ocijenio je da pravna država i ekološki heroji postoje i postojaće

ji REV za gradnju ovih hidroelektrana. Sud je tada odlučio u korist nevladinih organizacija koje su tražile da učestvuju u postupku davanja energetske dozvole, gdje je naveo čitav niz nezakonitosti koje su bile prisutne u aktivnostima ove kompanije, objavili su srpski mediji i dodali da je tadašnja ministarka energetike Zorana Mihajlović samo dva mjeseca prije ove odluke Upravnog suda, potpisala rješenje kojim se daje saglasnost na Studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu hidroenergetskih objekata “Brodarevo 1” i “Brodarevo 2”. Iz bjelopoljske NVO “Euromost” poručuju da sa kolegama sa sjevera Crne Gore iz Srbije i BiH, opština kroz koje protiče Lim, nastavljaju borbu za ovu rijeku koja je napadnuta sa svih strana raznim otpadom. “Borićemo se, kao i do sada, srcem i nećemo odustati od te borbe, te ujedno pozivamo sve građane iz opština kroz koje protiče Lim da nam se pridruže da ga svi zajedno zaštitimo”, poručuju iz Euromosta. Podsjećamo da je zbog protivljenja izgradnje ovih hidroelektrana pretučen ekološki aktivista iz Brodareva Esad Kurbegović, a tada je taj incident pokrenuo proteste ekoloških organizacija iz Srbije, koji su izrazili nezadovoljstvo njegovim prebijanjem. B.Č. Lim

svijet

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

MINISTARKA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VELIKE BRITANIJE IZJAVILA DA SU NEKI TERORISTI MOŽDA JOŠ UVIJEK NA SLOBODI

Uhapšeno 11 članova “mančesterske mreže”

Mančesterska policija saopštila je da je uhapsila veliki broj onih koji su bili dio mreže iza prošlonedeljnog bombaškog napada u Mančester Areni, a da je u subotu uhapšeno još dvoje. Na pitanje da li su možda neki članovi mreže još na slobodi, ministarka unutrašnjih poslova Velike Britanije Amber Rad je odgovorila da za to postoji mogućnost. “Potencijalno. Ovo je operacija koja je u toku. U pritvoru je 11 osoba, a operacija je i dalje zaista u punoj brzini na neki način”, rekla je Radova za BiBi-Si. Britanska policija je

saopštila je da je uhapsila 25-godišnjeg muškarca, osumnjičenog da ima veze sa samoubilačkim napadom izvedenim u Mančesteru. Policija je uhapsila osumnjičenog na Old Trafordu, u istočnom dijelu grada, prenio je AFP. Britanska premijerka Tereza Mej izjavila je da je razvoj događaja tokom istrage o bombaškom napadu doveo do toga da obavještajni stručnjaci donesu odluku da smanje nivo prijetnje sa “kritičnog” na “ozbiljan”. Policija je ranije juče objavila fotografije sa bezbjednosnih kamera 22-godišnjeg Bri-

tanca Salmana Abedija, koji je aktiviranjem bombe kućne izrade usmrtio 22 ljudi, a ranio gotovo 100, na koncertu američke pjevačice Arijane Grande u mančesterskoj Areni. Vjeruje se da je Abedi sklopio bombu u svom stanu u centralnom dijelu Mančestera, a britanski zvaničnici su potvrdili da se on nedavno vratio iz Libije gdje je, prema ranijem pisanju Independenta, vjerovatno prošao obuke u kampu Islamske države u kom su se nalazili i drugi ekstremni islamisti koji su planirali napade na Evropu.

OFANZIVA NA GRAD RAKU U SIRIJI

U napadima koalicije poginulo 20 civila Najmanje 20 civila je poginulo, a sedam je povrijeđeno u provinciji Raka, u vazdušnom napadu međunarodnih koalicionih snaga koje predvode Sjedinjene Američke Države, izvjestila je agencija “Sana”. Prema navodima sirijske novinske agencije, incident se dogodio u subotu veče, osam kilometara južno od grada Rake, a dvoje povrijeđenih je u kritičnom stanju, prenio je Tas. Koalicija koju predvode

SAD vrši vazdušne napade u okviru velike ofanzive za preuzimanje kontrole nad gradom Raka, koji predstavlja srce teritorije Islamske države u Siriji. Početkom maja vojska SAD je saopštila da je u njihovim vazdušnim napadima u Iraku i Siriji poginulo ukupno 352 civila od 2014. godine. Od početka sukoba u Siriji u martu 2011, više od 320.000 ljudi je poginulo, a milioni su raseljeni, navode agencije.

ŠEST LIKVIDACIJA U GRADU POD VEZUVOM OD ČETVRTKA DO SUBOTE

Napulj u strahu od novog mafijaškog rata

Serija od šest ubistava dogodila se u Napulju između četvrtka i subote, a građani strahuju da će doći do novog obračuna mafije. Štampa navodi da takva učestalost ubistava nije viđena više u psoljednjih deset godina. U subotu u zoru jedan 29-godišnji muškarac je izrešetan u kafiću pored obale. Nekoliko sati kasnije čovjek (44) i njegov nećak (23) su ubijeni rafalom iz automatskog oružja dok su se na prometnoj ulici u predgrađu Napulja vo-

zili na motoru. Preduzetnik (72) je u četvrtak pronađen mrtav u automobilu, dok su čovjek (50) i njegov sin (30) ubijeni pred desetak svjedoka ispred prodavnice duvana. Mediji nazivaju situaciju “pravim pokoljem”, koji se poklapa sa načinom djelovanja napolitanske mafije Kamora, i navode da tolika učestalost likvidacija nije viđena od 2004. Istraga još uvijek nije otkrila vezu između ubistava iako su sve žrtve bile pove-

zane sa raznim klanovima Kamore, a u slučaju čovjeka ubijenog u kafiću ubistvo se objašnjava tučom od prethodnog dana. Gradonačelnik Luiđi de Mađistris je osudio nedostatak volje države da pomogne Napulju u borbi protiv mafije. “Oružje ne uzimaju gradonačelnici i sveštenici nego policija koja u Napulju radi dobro i mnogo se žrtvuje”, rekao je De Mađistris i dodao da od vlade obećana pomoć nikada nije stigla.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

SVIJET

23 Foto: Jonathan Ernst

Evropa se više ne može osloniti na svoje saveznike ANGELA MERKEL RAZOČARANA BREGZITOM I RAZGOVORIMA SA TRAMPOM NA SAMITU G7 U ITALIJI

“Mi Evropljani moramo svoju sudbinu zaista da uzmemo u vlastite ruke”, rekla je njemačka kancelarka

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je juče nakon povratka sa samita G7 u Italiji kako SAD i Velika Britanija više nisu pouzdani partneri, te poručila Evropljanima da se uzdaju sami u sebe. “Vremena u kojima smo mogli u potpunosti da se oslonimo na druge su dobrim dijelom iza nas. To sam sama doživjela posljednjih dana”, rekla je kancelarka Angela Merkel na jednom političkom skupu u Minhenu odmah nakon povratka sa G7 samita na Siciliji koji je, zbog neslaganja američkog predsjednika Donalda Trampa s ostatkom učesnika samita po gotovo svim temama, završio razočaravajuće. Ona je ukazujući na novonastalu situaciju s predsjednikom Donaldom Trampom u SAD ali i na predstojeći Bregzit poručila kako Evropa

sada mora uzeti sudbinu u svoje ruke. “Mi Evropljani moramo svoju sudbinu zaista da uzmemo u vlastite ruke”, rekla je kancelarka. Ona je naglasila kako treba održavati i dalje dobre odnose sa SAD i Velikom Britanijom, te isto tako i sa Rusijom, ali da se treba više pouzdati u vlastite snage. Njemačka kancelarka je izrazila mišljenje da je s novim francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom to moguće. “Njemačka će pomagati gdje god će to biti moguće jer Njemačkoj će biti dobro jedino ako će Evropi ići dobro”, naglasila je Merkel. Ona je kazala da su se u Italiji vodili razgovori šestoro usaglašenih lidera protiv jednog koji ni po jednoj tački nije želio da se složi sa ostalima, miseći na američkog predsjedniak Donalda Trampa.

Vremena u kojima smo mogli u potpunosti da se oslonimo na druge su dobrim dijelom iza nas. To sam sama doživjela posljednjih dana, rekla je kancelarka Angela Merkel na jednom političkom skupu u Minhenu odmah nakon povratka sa G7 samita na Siciliji

“Bili su to veoma teški razgovori, mogu reći veoma nezadovoljavajući”, kazala je ona. Njemačka kancelarka (Hrišćansko-demokratska unija CDU) se pripadnicima sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne uni-

je (CSU) obratila u jednom pivskom šatoru u Minhenu što je dio predizbornog plana pokazivanja jedinstva između dvije stranke demohrišćanske Unije CDU/CSU. Prvobitno je ovaj govor i susret s predsjednikom CSU-a Horstom Sihoferom trebao da bude održan u utorak veče, ali je otkazan zbog terorističkog napada u Mančesteru. Tramp se na samitu G7 suprostavio ostalim liderima, a ključna tačka razmimoilaženja je bio Pariski sporazum o klimi. “Konačnu odluku o Pariskom sporazumu donijeću sledeće nedelje”, naveo je Tramp na svom nalogu na Tviteru poslednjeg dana samita. Rojters navodi da predsjednik SAD nije želio da se povinuje pritisku lidera drugih zemalja da podrži sporazum o klimi. Tramp je po povratku u Vašington

pozitivinom ocijenio svoju prvu inostranu turneju koja je uključivala posjete Saudijskoj Arabiji, Izraelu, Vatikanu, Belgiji (sastanak šefova zemalja članica Nato saveza) i Italiji. “Upravo se vratio iz Evrope. Put je bio veliki uspjeh za Ameriku. Naporan rad, ali i veliki rezultati”, napisao je Tramp na Tviteru. Njegova prvo predsjedničko putovanje u inostranstvo ostaće upamćeno po sporazumu o prodaji američkog naoružanja Saudijcima, vrijednom više od 100 milijardi dolara, posjeti Zidu plača u Jerusalimu, susretu sa papom, ali i brojnim gafovima tokom NATO samita u Briselu, kao i kritikama koje je uputio na račun ostalih zemalja članica Alijanse koje, kako on tvrdi, ne ispunjavaju svoje finansijske obaveze kada su izdaci za bezbjednost u pitanju.

Marketing

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

SVJETSKI USPJEH NAJVEĆIH CRNOGORSKIH VINARA

Plantaže na krovu svijeta Na najprestižnijem vinskom ocjenjivanju na svijetu, Decanter World Wine Awards DWWA 2017, održanom u Londonu, crnogorske Plantaže zabiježile su svjetski uspjeh osvojivši zlatnu medalju za svoje premijum vino Stari Podrum cabernet sauvignon 2012. Na Decanterovom takmičenju ove godine ocjenjivano je više od 17.200 vina iz svih djelova svijeta, a sudijskim žirijem sa 219 članova, među kojima čak 65 nosilaca titule Master of Wine i 20 Master Sommeliera, predsjedavali su Gerard Baset MW MS OBE, Michael Hill Smith MW i Sarah Jane Evans MW.

Uspjeh vina iz Plantaža utoliko je veći ako se zna da se na takmičenju DWWA primjenjuju izuzetno strogi kriterijumi, pa zlatne medalje osvajaju samo vina ocijenjena sa preko 95 poena. Medalja za Stari podrum cabernet sauvignon 2012, prvo je Decanterovo zlato za vino iz Crne Gore u dosadašnjoj istoriji takmičenja.

Osim vina Stari podrum cabernet sauvignon 2012, koje je odlikovano najsjajnijim odličjem – zlatom, Vranac Reserve 2011 je dobio srebrnu medalju, dok su se vina Pro Anima pinot blanc 2015, Chardonnay Barrique 2013, Vladika 2013 i Medun 2011 okitila bronzanim medaljama.

Vina kojima Svijet vjeruje Plantaže izvoze vina u 43 zemlje svijeta sa prodajom od oko 14,5 miliona flaša, što čini oko 60% od ukupne godišnje proizvodnje. Plantaže su jedna od malobrojnih kompanija u svijetu čija vina se mogu naći na gotovo svim kontinentima. Osim zastupljenosti u velikim trgovinskim lancima širom svijeta Plantaže vina redovna su i na vinskim kartama u najekskluzivnijim restoranima širom svijeta. Od prvih početaka do danas vina Plantaža učestvuju na svim važnim međunarodnim ocjenjivanjima vina što danas broji daleko preko 800 osvojenih medalja.

Milan Milutinivić, direktor izvoza, Veselin Đurišić, direktor prodaje i marketinga i Đurđa Katić, konsultant za edukaciju na Sajmu u Londonu

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Tajna uspjeha u malim serijama Tajna uspjeha u malim serijama „Vina iz linije Stari podrum svojim uspjehom pokazala pravu snagusvojim Plantaža „Vina iz linije su Stari podrum usipjehom potencijal crnogorskog podneblja. Posebno pokazala su pravu snagu Plantaža smo ponosnicrnogorskog na uspjeh kaberne sovinjona i potencijal podneblja. Posebno jer našem teroaru, pored smodokazuje ponosni da na na uspjeh kaberne sovinjona vranca, kratošije i drugih sorti, jer dokazuje da na našemautohtonih teroaru, pored internacionalne sorte takođe daju vrhunske vranca, kratošije i drugih autohtonih sorti, rezultate. Sve to nije već jevrhunske rezultat internacionalne sorteslučajno, takođe daju ulaganja vrhunski proizvod.već Planiranjem, rezultate.uSve to nije slučajno, je rezultat selekcijom i dugotrajnim pažljivim radom ulaganja u vrhunski proizvod. Planiranjem, došli smo do potvrde kvaliteta i našeg poselekcijom i dugotrajnim pažljivim radom tencijala, su prepoznali i potrošači, ne došli smo što do potvrde kvaliteta i našeg posamo u Crnoj Gori i zemljama regije, već tencijala, što su prepoznali i potrošači, ne širom je Veselinregije, Đurišić, samo usvijeta. Crnoj” istakao Gori i zemljama već direktor marketinga i prodaje kompanije širom svijeta.” istakao je Veselin Đurišić, Plantaže. direktor marketinga i prodaje kompanije Na pitanje kakve je odgovor tržišta Plantaže. na premijum Plantaža, Đurišić Na pitanjevina kakve je odgovor tržišta odgovara: Mi vina sa svojim premijum vinima na premijum Plantaža, Đurišić znamo šta nudimo i znamo zašto nešto odgovara: Mi sa svojim premijum vinima ima određenu cijenu. Koristimo znamo šta nudimo i znamo zaštofrancusku nešto iima američku barik burad najboljih proizodređenu cijenu. Koristimo francusku vođača, kaobarik i vrhunsku tehnologiju, što i američku burad najboljih proizkošta, ali daje i rezultate. Isto tako, u naša vođača, kao i vrhunsku tehnologiju, što premijum vina ide grožđe iz posebnih košta, ali daje i rezultate. Isto tako, u naša berbi, sa probranih parcela.izPrva vina iz premijum vina ide grožđe posebnih serije Stari podrum su bila iz berbe 2011. berbi, sa probranih parcela. Prva vina iz koja je je bila istorijska, možda najbolja serije Stari podrum su bila iz berbe 2011. koja je je bila istorijska, možda najbolja

od postanka Plantaža. Te godine, sa ovolikog našeg imanja, mi Te smo izvuklisa20.000 od postanka Plantaža. godine, ovolitara najboljeg vina od kojih je i nastala likog našeg imanja, mi smo izvukli 20.000 nova Starivina podrum. Za je kaberne litara serija najboljeg od kojih i nastala sovinjon ključna je bila 2012. Zato ta vina nova serija Stari podrum. Za kaberne koštaju i zatojesubila takvog a ne sovinjonviše ključna 2012.kvaliteta, Zato ta vina zato što je neko pomislio da u određenom koštaju više i zato su takvog kvaliteta, a ne cijenovnom segmentu falida vina, pa hajde zato što je neko pomislio u određenom da ga ponudimo. Mi smo put cijenovnom segmentu falisada vina,po paprvi hajde ušli u tu priču, da istaknemo i izdvojimo da ga ponudimo. Mi smo sada po prvi put naše ali se trudimo da to ušli unajbolje tu priču,vino, da istaknemo i izdvojimo ostane povezano i saalinašom tradicijom. naše najbolje vino, se trudimo da to Iz tog Starog podruma, gdje se ta vina prave, ostane povezano i sa našom tradicijom. Iz nastale su Plantaže. Na taj način odužutog Starog podruma, gdje se ta vina prave, jemo se su počecima kompanije i iskazujemo nastale Plantaže. Na taj način odužupoštovanje tradiciji, onome što jesmo. Iz jemo se počecima kompanije i iskazujemo tog podruma će i ubuduće samo poštovanje tradiciji, onomeizlaziti što jesmo. Iz naše najbolje, zlatne etikete. tog podruma će i ubuduće izlaziti samo dovoljno našeMeđutim, najbolje, nije zlatne etikete.samo napraviti najbolje vino – kaže Đurišić, dodaje: Međutim, nije dovoljno samoinapravNaš premijum segment zahtijeva poseban iti najbolje vino – kaže Đurišić, i dodaje: tim koji ćesegment se njimezahtijeva baviti. Uposeban svijetu Naš ljudi premijum vina konkurencija postajebaviti. tolikoUžestoka tim ljudi koji će se njime svijetu da svi mi moramo da budemo kreativni vina konkurencija postaje toliko žestoka da uopšte mogli da plasiramo robu da bismo svi mi moramo da budemo kreativni na pravi način. tomeda je danas čar raditi da bismo uopšteUmogli plasiramo robu sa vinom. Kada ste sami na tržištu, što je, na pravi način. U tome je danas čar raditi da se ne lažemo, jedno vrijeme i bila situsa vinom. Kada ste sami na tržištu, što je, da se ne lažemo, jedno vrijeme i bila situ-

Marketing

acija u kojoj su bile Plantaže, bez ozbiljne konkurencije, je udobno i ne acija u kojoj suonda bile vam Plantaže, bez ozbiljne morate da se mijenjate. Sada je situacija konkurencije, onda vam je udobno i ne drugačija, na stotine iz remorate da imamo se mijenjate. Sadaetiketa je situacija giona i iz najvećih vinskih zemalja. drugačija, imamo na stotine etiketa Posebiz reno nam je zadovoljstvo što smo postali giona i iz najvećih vinskih zemalja. Posebdostojan u segmentu bijelih no nam jetakmac zadovoljstvo što smo postali vina koja su bila u dobroj mjeri zaposdostojan takmac u segmentu bijelih tavljena najezdom vina kojaagresivnom su bila u dobroj mjeribijelih zaposvina posebno iz regiona. Medalje na tavljena agresivnom najezdom bijelih Dekanteru za naše vino Pro anima vina posebno iz regiona. Medalje napinot blanc i Chardonnay barrique, dovoljno Dekanteru za naše vino Pro anima pinot govore o našem osvajanju tehnologije blanc i Chardonnay barrique, dovoljno igovore našemoočekivanju kako na domaćem našem osvajanju tehnologije tako i na svim ino tržištima. To je izazov i našem očekivanju kako na domaćem koji daino postanete bolji. takovas i natjera svim tržištima. ToOsim je izazov drugačijeg pristupa distribuciji, mi aktivno koji vas tjera da postanete bolji. Osim radimo i na podizanju svijesti o važnosti drugačijeg pristupa distribuciji, mi aktivno vinske radimo svijesti na edukaciji naših radimokulture, i na podizanju o važnosti zaposlenih, ali i ugostitelja i prodavaca. U vinske kulture, radimo na edukaciji naših cilju edukacije i promocije vinske kulture zaposlenih, ali i ugostitelja i prodavaca. U pokrenuli smo ii svoj časopisvinske o vinu. Za cilju edukacije promocije kulture sada su izašla ali opočećemo pokrenuli smo dva i svojbroja, časopis vinu. Za češće da ga izdajemo. Radimo i na ozbilsada su izašla dva broja, ali počećemo jnom sajtu, televizijskim emisijama, au češće da ga izdajemo. Radimo i na ozbilposlednjih dana napravljeno jnom sajtu,godinu televizijskim emisijama, aje uviše promocija nego za predhodnih pet, što poslednjih godinu dana napravljeno je je više dalo odlične rezultate. promocija nego za predhodnih pet, što je dalo odlične rezultate.

kultura

KIC: SerIjal ª Njegoš Naš NaSušNIº

Eraković o Njegošu kao dramskom piscu

Predavanje pozorišnog, filmskog i televizijskog reditelja Blagote Erakovića na temu “Njegoš - dramski pisac” biće priređeno u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” danas od 18 sati u sklopu serijala “Njegoš naš nasušni”. Blagota Eraković je diplomirao režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Nekoliko godina radio kao slobodni umjetnik u Beogradu - Jugoslovensko dramsko, Beogradsko dramsko, Savremeno pozorište, a od 1969. u stalnom angažmanu u Crnogorskom narodnom pozorištu. Bio je umjetnički direktor prvog crnogorskog pozorišnog festivala “Igre juga” u Budvi. Režirao je preko stotinu pozo-

rišnih predstava. Osim u CNP režirao i u ostalim crnogorskim pozorištima - Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, Nikšićkom pozorištu, Barskom ljetopisu, Pozorištu Dodest, Dječijem pozorištu... Režirao je i u pozorištima Beograda, Skoplja, Mostara, Zenice, Rijeke. Režirao je prvi crnogorski tvfilm. Za svoje stvaralaštvo dobio je više nagrada između ostalih, Trinaestojulsku i Decembarsku nagradu. Bio je direktor Crnogorskog narodnog pozorišta od 1990. do 1994. Serijal organizuje Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine (DOB), povodom 170 godina od publikovanja “Gorskog vijenca” uz podršku KIC-a “Budo Tomović”. S.I.

KoNCerT CrNogorSKIh SIMfoNIČara

Solista Dmitrij Prokofjev i varijacije na rokoko temu Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra biće priređen na Velikoj sceni nacionalnog teatra večeras od 20 sati. Pod upravom maestra Grigorija Kraska biće po prvi put izvedeno poznato djelo Čajkovskog “Varijacije na Rokoko temu za violončelo i orkestar” baš onako kako ga je kompozitor napravio decembra 1876. godine, a ne kako je izvođen na koncertima svih ovih 140 godina. Solističke dionice tumači violončelista Dmitrij Prokofjev. Prokofjev je završio

osnovne i postdiplomske studije na Moskovskom konzervatorijumu. Pobjednik je brojnih međunarodnih takmičenja i dobitnik specijalne nagrade televizijskog kanala “Kultura” na međunarodnom takmičenju P. I. Čajkovski 2002. godine. Od 2000. godine je solista državnog kamernog orkestra „Moskovski virtuozi” pod rukovodstvom V. Spivakova. Od 2008. godine predaje violončelo na Moskovskom državnom konzervatorijumu P.I. Čajkovski. S.I.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

PoVoDoM KNjIge ª CrNogorSKa

Smrt je Svo u Svim vrem ⌦ Milica NIKOLIĆ

užbalice neupitno predstavljaju dio crnogorskog kulturnog nasljeđa. U pitanju je duhovna kultura, a koja se često nalazila na marginama kulturnog sistema.

Knjiga Crnogorska usmena tužbalica autora Adnana Čirgića predstavlja jedinstven naučni osvrt na ovaj segment nematerijalnog kulturnog nasljeđa i izuzetno značajan doprinos za dalji naučni rad u ovoj oblasti. Potrebno je reći da ćemo kulturnom fenomenu tužbalica pristupiti s aspekta nematerijalnog nasljeđa, te u kontekstu procesa identifikacije, ali i sa aspekta kulture smrti, kao još uvijek prilično uticajne struje koja oblikuje društveni život čovjeka. Materijalna i nematerijalna kultura, predstavljaju dva aspekta nasljeđa, različita u svojoj suštini, ali neophodna za međusobnu korelaciju i cjelokupan kulturni identitet. Materijalna kultura određuje prostorne i vremenske markere, nematerijalna obezbjeđuje simboličke vrijednosti kolektivnog duha lokalne ili nacionalne zajednice. Na taj način, obezbjeđuje se specifičan kulturni diskurs gdje je teško, a i nepotrebno, odrediti precizne granice između ova dva segmenta.

■ DIO NASLJEĐA Tužbalice neupitno predstavljaju dio crnogorskog kulturnog nasljeđa. U pitanju je posebna kategorija, nematerijalno nasljeđe, koje predstavlja dio cjelokupne baštine, koja se ranije označavala terminom duhovna kultura, a koja se često nalazila na marginama kulturnog sistema. Institucije su se, najčešće, analizom nematerijalne baštine bavile kroz muzejsku djelatnost, pa je nematerijalna baština bila sredstvo interpretacije muzejskih predmeta. Naravno, određen broj naučni-

ka jeste djelovao u ovoj oblasti, ali pozicija nematerijalnog nasljeđa se tek institucionalno formira nakon usvajanja UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalne baštine, mada se, ipak, ne može reći da je taj proces zatvoren. Nematerijalno nasljeđe, i pored dakle međunarodnog, zatim i nacionalnog okvira zaštite (zakon), i dalje predstavlja najsuptilniji, najranjiviji aspekt baštine, upravo zbog svoje prirode neodvojivo vezane za čovjeka kao nosioca ovog nasljeđa. Nematerijalno nasljeđe nekad znaju biti i pojedinci, osobe koje čuvaju i prenose tradicije starih zanata ili nekih posebnih umijeća koja su karakteristična za određenu porodicu. Nematerijalna baština stoga obuhvata ova područja: usmena predanja i izrazi (uključujući jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne kulturne baštine); izvedbene umjetnosti; običaji, obredi i svečanosti; znanje i vještine vezani za prirodu i svemir; te tradicijski zanati. Tužbalice su, dakle, po više osnova dio nematerijalne kulturne baštine. One predstavljaju običaje, društvena predanja i izraze. Tužbalice figuriraju kao imaginarni prostor koji povezuje ovostrano i onostrano i kao takve predstavljaju i vjerovanja u natprirodne sile, te u komunikaciju sa onostranim. Ta potreba da se upute i prenesu poruke s ovog svijeta na drugi ukazuje na posebno mjesto koje kultura smrti zauzima u našem nematerijalnom nasljeđu. Generalno se može reći da se smrti kao fenomenu pristupa sa različitih aspekata. Sa jedne strane, riječ je o prirodnoj neminovnosti, sa druge strane opet je riječ o neminovnosti koja izaziva

Nematerijalno nasljeđe, i pored dakle međunarodnog, zatim i nacionalnog okvira zaštite (zakon), i dalje predstavlja najsuptilniji, najranjiviji aspekt baštine, upravo zbog svoje prirode neodvojivo vezane za čovjeka kao nosioca ovog nasljeđa

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

kultura

A USMENA TUŽBALICAº ADNANA ČIRGIĆA

ojevrSna Senzacija menima pa i našem Društveni odnosi kroz prizmu narodne tužbalice Crnogorska usmena tužbalica predstavlja zbirku pažljivo odabranih materijala koji nam pružaju osnov za detaljnu analizu društvenih odnosa koje se kroz njih prelamaju. Tu se mogu iščitavati odnosi između različitih društvenih slojeva, odnos prema onostranom, različit tretman žena i muškaraca u društvu, društvene vrijednosti i mnoge druge karakteristike koje nam mogu poslužiti za dalje izučavanje prokla-

strah, podozrenje, mitologizovanoj pojavi koju treba pokušati odagnati/odložiti. Fenomen smrti zapravo u crnogorskoj kulturi ima niz specifičnih segmenata koji čak mogu uputiti na zaključak da je kultura smrti dominantna matrica koja upravlja društvenom zbiljom. To se može vidjeti po običajima i ritualima koji se odnose na smrt (naricanje, tužbalice, korota, četrdesnice, godišnjice, rituali protiv zlih sila, ideja o vampirima, duhovima, izrada nadgrobnih ploča), čak se i humor često karakteriše kao „crni“ humor.

■ MITSKI SIMBOLI U pristupu nacionalnom

identitetu ipak ovaj segment kulturnog nasljeđa se ne doživljava kao ona nad-ideja sa kojom se identifikujemo. Odnos prema nacionalnom identitetu često je satkan od mitova, ili pak idealizovanih segmenata istorije ili tradicije, mitologizovane prošlosti sa određenim istorijskim simbolima sa kojima biramo da se identifikujemo. Te simbole zatim apstrahujemo iz kompleksa nagomilanih simboličkih vrijednosti jednog društva i gajimo ih kao esenciju nacionalnog bića. Kultura smrti, ili makar određeni njeni segmenti, ne uklapaju se u takvu sliku svijeta, zbog čega se često nalaze na marginama, teže se sakriti, što tu magijsku

sliku njihove pozicije dodatno obavija velom misterije. Ovakvom pristupu u prilog govori i jedan materijalni segment baštine. Naime, prošle godine su stećci – srednjovjekovna groblja upisani na UNESCO listu svjetske baštine kao zajednički kulturni fenomen Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Iz Crne Gore upisana su tri lokaliteta: Grčko groblje i Bare Žugića na Žabljaku i Grčko groblje na Šćepan Polju. Poznato je da materijalnu baštinu prati niz izazova koji utiču na njeno očuvanje i da njena uzurpacija može štetiti njenim kulturnih vrijednostima, pa upis dobra na UNESCO listu predstavlja prioritet zaštite pojedi-

nih kulturnih dobara, zbog njihovog očuvanja. Potreba povezivanja ovog i onog svijeta karakteristična je za sva istorijska razdoblja i različite kulturne uticaje na prostoru Crne Gore. Naravno, globalizacija i drugi savremeni procesi utiču na nestanak određenih tradicija, i iako se obično o tome govori sa žaljenjem, treba reći da su društveni procesi nezaustavljivi i da uporedo sa nestankom određenih pojava javlja se i nastavak novih. U tom smislu možemo reći, na primjer, da neki posmrtni običaji nestaju, no sa druge strane upotreba interneta omogućava online izražavanje žalosti, što je na neki način nov društveni fenomen. Isto tako možemo tumačiti žaljenje za određenim javnim ličnostima čija smrt pokreće cijele online procese među korisnicima društvenih mreža. Mnoge kulturne prakse su tokom istorije nestale, jer prestaje potreba za njima, mijenjaju se zajednice, mijenjaju se i načini upražnjavanja društvenog živo-

movanih vrijednosti na kojima je sazdan proces nacionalne/kulturne ili pak neke druge grupne identifikacije i prije svega osnov za izučavanje onoga kako se taj proces mijenjao kroz vrijeme. Crnogorska usmena tužbalica pažljivim čitanjem može otkriti šta su bile one vrijednosti koje su u datom trenutku birane kao univerzalne, vanredno vrijedne, kojima je trebalo obezbijediti put „na onaj svijet“.

ta. Međutim, to nije vrijednosno ni dobro ni loše, jednostavno predstavlja prirodan slijed događaja. Na sličan način nastaju novi običaji, koji vremenom postaju tradicije. Njihov nestanak i opstanak jeste proizvod ljudske prakse, ali potreba da ih po svaku cijenu očuvamo predstavlja direktni atak na prirodan tok samog elementa. Svaka tradicija nastaje s razlogom i isto tako nestaje s razlogom. U svakom slučaju, da se zaključiti da je smrt svojevrsna senzacija u svim vremenima.

zabava

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Bad Copy pripremio neoBične izazove za Crnogorske kolege iz sastava Who see

Dedi za domaći brzalica, Nojzu brejkdens ⌦ Marija Roganović Veterani srbijanske hip hop scene Bad Copy i crnogorski dvojac Who See, kao i prije dvije godine, zajedničkim snagama će podići na noge publiku ispred glavne bine Sea Dance festivala. Međutim, kako bi osvježili ovogodišnje nastupe i unijeli više humora u festivalsku pri-

ču, članovi beogradskog benda pripremili su crnogorskim kolegama neobične izazove. “Deda (Dejan Dedović) bi mogao da se jednom rukom udara po čelu, drugom da mazi stomak i viče: ‘Riba ribi grize rep’“, našalio se Timbe. Ajs Nigrutin je za drugara Nojza imao zahtjevniji zadatak. “Mora da nauči da igra bre-

akdance i gore i dolje, i onda ćemo vidjeti ko će biti veći reper”, istrčao je sa inovativnom idejom ekstravagantni Ajs. Podsjećanja radi, ove godine Bad Copy će usijanje pred koncert svjetske zvijezde Šona Pola, 15. jula, napraviti uz domaće megahitove “Esi mi dobar”, “Uno, due, tre”, “Idemo odmah”, „Ljubav ili pivo“

i mnoge druge, a pripremaju, kako kažu, još neka nesvakidašnja iznenađenja. “Zapalićemo klavir”, našalio se Ajs, dok će njegov saborac iz benda Timbe biti zadužen za specijalitet dana - “crni rižoto”, kako je najavio. Na potezu je kotorski hiphop tandem. Deda i Nojz imaju svega mjesec i po dana da se pripreme za nastup i iza-

zov, a da li će odgovoriti izazovu vidjećemo 15. jula na Jazu kada će publika uživati uz domaće megahitove “Đe se kupaš”, “Igranka”, “Nemam ti kad”, “Koji sam ja meni kralj”, “Reggaeton Montenegro”, “Bar-Bari”... i vjerovatno ponekim neotkrivenim talentom. Ko zna, možda i dočekaju Beograđane na bini sa još neobičnijim zadatkom.

ª spUŠki progresivº sastav parampaŠčad oBJavio novU nUmerU

Svi ti kilometri na kraju završavaju na istom mjestu Numera govori o svim tim isprepletanim putevima u životu, beskonačnim odvajanjima i spajanjima, priča frontmen Pantović

⌦ Marija Roganović Spuški pop/rok sastav Parampaščad, nakon mjeces dana od objavljivanja prvijenca “Komadi”, obradovali su nas novom numerom pod nazivom “Kilometri”. “Ova stvar je snimljena ‘slučajno’. Bio je plan da se tog dana snima potpuno druga pjesma, tako je i bilo, ali na samom kraju rada snimili smo probni tejk bubnja za ‘Kilometre’, i odlučili da ga zadržimo. Kao što već rekoh, pjesma je došla neplanirano, ali budući da smo je već neko vrijeme izvodili na svirkama, odlučili smo da uz pomoć Ivana Ivanovića dođemo do kompletne slike i da je konačno snimimo i izbacimo”, priča nam frontmen sastava Stefan Pantović, koji nam je ujedno i objasnio o čemu govore “Kilometri”. “Pjesma, očigledno govori o svim tim isprepletanim putevima u životu, beskonačnim odvajanjima i spajanjima. Otprilike da bi valjalo da svi nađemo isti smjer tih puteva, jer na kraju svi se završavaju na istom mjestu”, pojasnio nam je muzičar. Spot je uveliko u planu, a studio “Stivi” u Spužu, koji vode Ivanović i Pantović, je takođe još jedan novitet u priči zvanoj Parampaščad, ali i lijepa vijest za sve njihove kolege muzičare koji ima-

ju želju da tamo snimaju. “Razgovarali smo unutar ekipe o spotu, najvjerovatnije ćemo ubrzo i na tome poraditi, jer kao što i sami znate, više nije komplikacija snimiti neki jednostavni muzički spot. I ova pjesma kao i ‘Komadi’, ali i dva svježa singla Bubnjivija ‘Stanje svijesti’ i ‘To sve’ snimana je i producirana u studio ‘Stivi’ u Spužu. Mogu da kažem da sam spašen odlaska u studio i glavoboljanja o vremenu provedenom

u njemu jer otkako smo Ivan Ivanović alias Bubnjivi i ja odlučili da otvorimo naš studio mnogo nam je lakše da marljivo radimo kako autorske stvari za Parampaščad i Bubnjivi, tako i za ostale muzičare iz Crne Gore”, iskren je Pantović. S druge strane, prvijenac “Komadi”, za koji je Pantović u prošlom intervjuu za DN rekao da je “fuzija melanholičnog vapaja za veliku ljubav i optimističnih riječi da će sve biti kako treba”, naišao je na

jako dobre reakcije muzičkih sladokusaca, ali i kritičara. “Prijemom prvog singla smo dosta zadovoljni. Ne mogu ocijeniti kako će proći ova numera, jer nekako za mene je značajna podjednako kao i prva, ali i sve sljedeće koje dolaze. E sad, hoće li se ko pronaći u njoj i na koji način vidjećemo”, zaključio je

frontmen ovog sastava. Podsjećanja radi, sastav Parampaščad postoji od avgusta 2011. dok je u sadašnjem sastavu od ljeta 2014. Bend je iz Spuža i čine ga Momčilo Radulović - bas gitara, Marko Milonjić - bubnjevi i Stefan Pantović - gitara i vokal. Za sebe kažu da su žanrovski malo šireg viđenja, ali im je baza Alt pop/Alt Rock ili kako oni vole da kažu “Spuški progresiv”.

Ova stvar je snimljena ‘slučajno’. Bio je plan da se tog dana snima potpuno druga pjesma, tako je i bilo, ali na samom kraju rada snimili smo probni tejk bubnja za ‘Kilometre’, i odlučili da ga zadržimo. Kao što već rekoh, pjesma je došla neplanirano, ali budući da smo je već neko vrijeme izvodili na svirkama, odlučili smo da uz pomoć Ivana Ivanovića dođemo do kompletne slike i da je konačno snimimo i izbacimo

zabava

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

mILE KEKIN I BENd ELEVEN VEČERAS U OKVIRU mTV PREmIJERE

“Reno 4” juri “Užurbanu gomilu”

Bad Copy

SPEKTAKULARAN KONCERT SRBIJANSKE PJEVAČICE U KIC-U ª BUdO TOmOVIćº

Noć puna ljubavi uz Aleksandru Radović Srbijanska kantautorka kraj” i “Čuvaj moje srce”, kojom Aleksandra Radović održala je ujedno i završen regularni je u subotu veče u KIC-u “Budo dio koncerta. Tomović” veče za pamćenje. Na bis je otpjevala “Kartu “Radujem se što sam ov- za jug”, da bi završila numedje, nije me dugo bilo, ali i što rom “Kao so u moru” kojom se je dobar povod, izlazak no- takmičila na “Sunčanim skavog albuma s kojeg već lama” 2003. godine, sa koznate sve pjesme”, jom je ujedno i osvokazala je Radojila drugo mjesto. vić, prije nego “Hvala Podgošto je počela rici i divnoj puRAdujem se što sAm ovdje, uvodnu pjeblici na noći Nije me dugo bilo, Ali i što punoj ljubasmu “Carje dobAR povod, izlAzAk Nostvo tuge”. vi! Hvala i na vog AlbumA s kojeg već Nizali su se gostoprimzNAte sve pjesme”, kAzAlA hitovi, postvu i na odje RAdović, pRije Nego što put “Ne veličnoj organije počelA uvodNu pjesmu rujem da zaciji”, napi“CARstvo tuge” me ne voliš”, sala je Radović “ Pa m t i m e”, nakon uspješnog “Mali peh”, “Nekoncerta na drušma te žene”, ali i tvenim mrežama. “Bivši dragi” koja je prepuPodsjećanja radi, karte za nu salu KIC-a podigla na noge. koncert Radović su planule za Horsko pjevanje je nastav- dan, još 3. maja, pa nas ne bi ljeno sa numerama “U inat iznenadilo ako u skorije vrijeprošlosti”, “Beskrajno”, “Sa- me odluči da koncert u Podgomotnjaka”, “Čuvam te”, “Živeo rici ponovi. M.Rog. Sa koncerta

Sastav Eleven U okviru večerašnje MTV premijere, zakazane za 20h spotove će prikazati Mile Kekin, frontmen kultnog benda Hladno pivo za singl “Reno 4”, ali i šabački bend Eleven, koji su ekranizovali pjesmu “Užurbana gomila”. Kekinov “Reno 4” je kako nam je u nedavnom intervjuu rekao “autobiografska pjesma koja govori o prvim studentskim danima, prvoj ljubavi”, ali i uvod u njegov prvi solo album, koji će izaći u novembru. Što se spota tiče, on je sniman u jednom danu na desetak mahom autentičnih lokacija. “Cijeli spot nosi mlada talentovana glavna protagonistkinja Ana Šišmanović. Za potrebe snimanja sam cijeli dan vozio originalni Reno 4 što me instantno vratilo u vrijeme radnje koja je ovaj put u drugom planu”, kazao je Kekin.

Mile Kekin

S druge strane, drugi spot koji će premijerno biti prikazan u okviru MTV Premijere pripada grupi Eleven, koja predstavlja novi singl i spot za “Užurbanu gomilu”. To je drugi po redu singl-spot šabačkog sastava sa njihovog predstojećeg albuma pod nazivom “Reči koje nešto znače”, koji će biti

objavljen posredstvom izdavačke kuće Lampshade Media. Video spot je snimljen u Cirihu od studenata filmske umjetnosti. Glavnu režiju i realizaciju potpisuje Cyrill Oberholzer, čiji se video materijal i ranije pojavljivao u spotu za pjesmu “Poslednji put”. M.Rog.

mature

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

FOTO ZAPIS, MATURA

Proslava SSŠ “Spasoje Raspopović” Učenici Srednje stručne škole “Spasoje Raspopović” proslavili maturu u podgoričkom restoranu SC “Morača”

Foto:

⌦ Foto: Miloš Prodanović

Foto:

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

mature

GASTRO TURA MAKEDONIJOM

KUVAR

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

ISPOD KUVARSK

KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ Sigurna sam da je većina ljudi čula za tkz. “gastro-ture” - riječ je dakle o putovanjima čiji je cilj upoznavanje novih ukusa i nacionalnih kuhinja neke države. Vodeći se time da je proljeće vrijeme kada svako ko je u mogućnosti ode negdje, za sve one koji trenutno nemaju tu mogućnost mi smo odlučili da vas makar kroz ukuse svakog ponedeljka odvedemo na neku destinaciju. Za današnju destinaciju biramo top destinaciju koja je zabilježila veliku posjećenost proteklih mjeseci, te tako biramo specijalitete zemlje iz regiona, tačnije Makedonije. Prijatna klima Makedonije, uglavnom pod uticajem tople mediteranske struje koja stiže dolinama rijeka izuzetnog kvaliteta vode, plodno zemljište i veliki broj sunčanih dana (npr. Ohrid ima 2300 sunčanih sati godišnje) omogućavaju plodonosnu žetvu i odlične tradicionalne proizvode. Samo nekoliko malih zemalja poput Makedonije nudi tako raznovrsne proizvode uključujući sve, od agruma, grožđa, oraha, badema, lješnika do duvana, pirinča i planinskih čajeva. Prikupljanje i prerada šumskih proizvoda – šumsko voće, pečurke i ljekovito bilje je takođe u razvoju u ovim lijepim krajevima Makedonije. Osim toga, Makedonija obiluje mesom izuzetnog kvaliteta, i uspješno proizvodi teleće, pileće i jagnjeće meso, a ima i bogatu ponudu divljači. Makedonija je posebno poznata po proizvodnji sireva: mladi bijeli sir - sličan grčkoj feti, žuto-zlatni sir – kačkavalj sličan italijanskom siru Locatello Romano, kao i po izvanrednom jogurtu i mlijeku. Svako makedonsko selo ima jedinstvenu i posebno ukusnu vrstu domaćeg sira. Najomiljenije povrće u Makedoniji je crvena paprika, tako da je gaji svako domaćinstvo. Izuzetno lijep ukras svuda u Makedoniji su vijenci crvene

paprike koje se suše na toplom makedonskom suncu, viseći na svakoj terasi i koji su obavezan sastojak makedonskih jela tokom zime. Tokom ljeta se u Makedoniji paprika bere, peče, ljušti i ukuva u posebnu kasu do pripreme ajvara, omiljenog delikatesa Balkana i svakako najboljeg specijaliteta od crvene paprike koji možete zamisliti. Makedonija je čuveni izvoznik svježeg i proizvoda od prerađenog povrća, pakovanog u konzervama ili staklenim teglama, kao sto su paprika, crvena paprika, ajvar, ljutenica, listovi kiselog kupusa, jabuka paprika, pečena paprika, ljuta paprika, feferoni, repa, zeleni paradajz, crveni paradajz, kompot od šljiva, krastavci, karfiol, šargarepa i plavi paradajz-patlidžan. Gurmani tvrde da se makedonski specijalitet “gravče na tavče” može po kvalitetu ukusa porediti sa tartufima, školjkama i kavijarom, kao i da kvalitet makedonskog pasulja doprinosi izvranrednom ukusu ovog tradicionalnog makedonskog jela. Raznovrsni ukusni tradicionalni specijaliteti Makedonije su nezaboravni užitak, koji svakako treba sebi priuštiti: turli tava, ljutenica, banica-zelnik, tarator, Ohridska i Pelisterska pastrmka, punjene paprike, pastrmajlija, musaka,kao i široka paleta slatkiša. Makedonska kuhinja mješavina je grčkih, srpskih, albanskih i turskih uticaja, a od svake je uzela ono najbolje. Sekundarno su na makedonsku kuhinju djelovale mediteranska i mađarska kuhinja. Danas vam nudimo jedan makedonski meni tako da kada se budete našli u Makedoniji bićete korak ispred drugih jer ćete znati šta treba probati i poručiti. Danas nećemo govoriti o ajvaru, ljutenici, baklavi i o “tavče na gravče” jer sam sigurna da su to ukusi koje i onako već dobro poznajete.

Makedonska kuhinja mješavina je grčkih, srpskih, albanskih i turskih uticaja, a od svake je uzela ono najbolje. Sekundarno su na makedonsku kuhinju djelovale mediteranska i mađarska kuhinja.

MAKEDONSKA POGAČA Potrebne namirnice: 150 gr starog tvrdog kravljeg ili ovčijeg sira 3 jajeta 1 dl kisjelog mlijeka ili jogurta 1 dl ulja 1 prašak za pecivo 15 kašika brašna so (po ukusu)

Način pripreme: Isitnite sir, dodajte umućena jaja, kisjelo mlijeko ili jogurt, ulje, brašno i prašak za pecivo. Zamijesite tijesto, stavite ga u namazanu tepsiju i pečite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni 20 minuta. Toplu pogaču poslužite sa kisjelim mlijekom. Započnite jutro na makedonski način.

ke kape

kuvar

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Pastrmka na ohridski način

Potrebne namirnice: 1,5 kg pastrmke 3 vezice peršunovog lista 150 g suvih šljiva 200 ml ulja 100 ml vinskog sirćeta 4 jajeta 5 čenova bijelog luka limunov sok začini(so, biber) Način pripreme: Pastrmku očistiti, izvaditi joj utrobu, obrisati papirnim ubrusom, nakapa-

ti limunovim sokom i posoliti. Nakon toga je oštrim nožem zasjeći na više mjesta, pa u zasječene djelove staviti po jednu suvu šljivu. U vatrostalni sud staviti ulja, sjeckani peršun, polovinu usitnjenog bijelog luka, pa dodati ribu. Preliti je uljem prethodno pomiješano s vinskim sirćetom, doliti malo tople vode, prekriti alu-folijom i peći u zagrijanoj rerni oko 50 minuta. Kad pa-

strmka postane mekana, skinuti foliju, peći je još 10-15 minuta, pa je preliti umućenim jajima pomiješanim sa ostatkom sjeckanog peršuna, bijelog luka i limunovim sokom. Kad se jaja zgrušaju, jelo je gotovo. Ukrasiti ga kolutovima limuna i servirati uz prilog po želji. Specijalitet o kome se priča već dugi niz godina, za sve ljubitelje ribe ovo će biti nevjerovatan gastro užitak.

Zaliveni griZ

Potrebne namirnice: Napomena – (šolja je od 2dl ) 2 šolje brašna 2 šolje griza 1 šolja ulja 1/2 šolje toplog mlijeka 1/2 kocke svježeg kvasca + kašičica šećera 1/2 praška za pecivo 2 jaja Za šerbet: 3 šolje šećera ( kristal) 3 šolje vode 1 vanilin šećer ½ limuna 150 gr oraha (za posipanje kolača)

Način pripreme: Kvasac razmutimo u toplo mlijeko sa kašičicom šećera i dodamo jaja i ulje. Miješamo žicom mutilicom pa dodajemo pomiješano brašno sa grizom i pecivom miješajući. Zatim umijesimo tijesto rukama. Tijesto razvijemo u koru debelu oko 1cm. Sa čašom ili modlom vadimo krugove krugove. Dobijene krugove stavljamo u pleh koji smo prethodno obložili sa masnim papirom. Ostavimo krugove da nadođu malo – nekih 15-20 minu-

ta. Kolače pečemo u zagrijanoj pećnici na 180 stepeni nekih 25 do 30 minuta. U posebnu šerpu od navedenih namirnica pripremimo šerbet i pustimo da ključa nekih pet-šest minuta, a zatim pečene kolače zalivamo vrućim šerbetom. Kada kolači upiju šerbet posipamo ih sa mjevenim orasima. Makedonci su majstori za zalivene kolače, ne sumnjam da svi znate ukus kvalitetne baklave zato smo danas i govorili upravo o ovim griz kolačićima.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel. 067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008

I Izdajem stan 65m2 apartmanskog tipa, luksuzno namješten, besplatno internet, kablovska, centralno grijanje, parking, ispod Ljubovića. Tel.067/605-857 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

Izdajem namješten jednosoban stan u Ulici bratstva jedinstva Podgorica. Tel.069/415-356

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem ednosoban stan preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

POSLOVNI PROSTOR

VOZILA/AUTO DJELOVI Audi A4 98. godište, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 86kW, ispod 9l gradske, tek registrovan, bez centa ulaganja, može komp. za manje uz doplatu. Hitno, Bar. Tel.068/166-405, na vajber 069/934-750 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel. 069/493-279

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel. 069/160-705

PLACEVI

USLUGE

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE, STEČAJ I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, 30 km od Niksića! Povoljno! Tel.067/898-614 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel.067/429-984. M a i l : m o n t e n e g r i n a 9 8 7@ gmail.com

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9 Registracija preduzeća i knjigovodstvene usluge. Tel.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala u zemlji i kamenu, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, wdopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem canon 50mm f/1.4 - 230 i canon 85mm f/1.8 250 €. Oba za 450. Cijene su konačne. Stanje 10/10. Tel.069/646-013 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306

POSAO Potrebne radnice za rad u marketu u Sutomoru za sezonski rad. Smještaj obezbijeđen, razgovor za posao u Podgorici. Tel.066/114-996 Potrebne radnice za rad u marketu u Podgorici. Tel. 067/504-996

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE ET SIT DO IPS DO LO IPS M AM M OR M UM L U RE IT RE ET IPS DO LO IPS LO RS M AM M M LO U ET RE T IT RE E DO LO IPS AM LO RS AM IT LO EM UM ET IT R ET S RS DO IPS AM LO LO AM M OR M ET SIT IT DO RE OL SU ET R D IP AM RS LO LO AM UM M M LO ET SIT IT DO RE SU IPS ET M R DO IP A RS LO M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS LO RS DO IPS AM RS LO M LO UM M LO RE UM ET SIT RE DO IPS LO DO IPS AM LO M UM ET RE IPS LO AM M T RE LO R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

SIT AM

IPS

DOLOR

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

DOLOR SIT A DOLOR SIT

DOLOR S

DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET LOREM

IPSUM

R LO

LOREM

LOREM IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

IPSU

DOLOR SIT AM E

MET R SI LO TA R SI MET LO TA R SI LO DO

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO T LO T ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO RE RE ET SIT DO IPSU DO MET LO IPSU R SI M LO R A M M A M LO M LO SIT MET LORE DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R MET R TA M M TA M M LO TA LO TA MET LORE R SI MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R SI LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO T M LO M T M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R M RE M RE LO ET SIT DO RE OLO SU IPSU T MET LO ET SIT DO RE LO IPSU R SI M D A LO IP R DO M A LO M IPSU R M LO M DO LO M R SI M LO M M RE LO M SIT TA RE SIT LO DO IPSU M ET DO MET LORE R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M M LO M AM TA LO M M TA RE LO M M T RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M RE LO DO RE IPSU ET SIT DO MET IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M LO M R M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA RE AM DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M M TA SIT M LO M LO RE OLO SU TA RE TA D IP R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO TA OLO M

LOREM

NEWS

LO LO LO LO

LOREM IP

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M MET LORE TA MET R SI TA R SI LO

IPSUM

LOREM

NEWS LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR S DOL

IPSUM

IPSU

IPSUM

LOREM LOREM

IPSUM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

SIT AM

IPSUM

 VAŽNI TELEFONI

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

IPSU

NEWS

DOLOR SIT

IPSUM

T LORE M

IPSUM

LOREM

DOLOR S IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

AMET OR SIT LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME DOLOR ET T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SI O LOREM

IPSUM

LOREM

35 31

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

ENIGMATIKA SISTEM STAROBJEDIJEŠINA NJENE KATOLIČKOG MA- NAPLATE (SKR.) NASTIRA

PRAVNI SASVIM BRANILAC, LIČNA LAKO ZASTUP- ZAMJENICA (IZR.) NIK

TUŽIBABA, TUŽAKALO

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

OZNAKA ZA OBIM

PROVIDAN

APARAT ZA PROUČAVANJE MORSKOG DNA

JEDAN VOKAL

FOTO UBOD

UGODNI

HVALOSPJEV POKRENUTI SE REOMIR

RUŽA BEZ VOKALA RASPRAVA

KOJI SE TIČE EDIPA

BALKON (TURC.)

METALNI BAROMETRI TIP VOLANA

OZNAKA ZA ZVORNIK

NAPREDAK, RAZVITAK JEDNA NOTA

UZDRŽAVANJE OD MASNE HRANE PRIPADNICA RUSINA DIVERZIJE

ŠUPLJE MJERE ZA TEŽINU FRANCUSKI PISAC SA SLIKE

GRAD U NIGERIJI RĐAV KARAKTER

VRSTA DIVLJE PATKE JAVNO OGLASITI TURSKI DRŽAVNIK KEMAL

OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE

PRITOKA DUNAVA U RUMUNIJI MIRISNO SREDSTVO

DVA VOKALA AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

OTAC OD MILJA MUŠKARAC

Čuveni rimski II Tempo po prvi put u svoje 73 godine postojanja odlučio je da promijeni ime časopisa u čast kapitena Rome Frančeska Totija, koji je u sinoćnjem meču protiv Đenove posljednji put u svojoj karijeri istrčao na Olimpiko u dresu Rome - kluba u kojem je proveo cijelu karijeru.

IKA OD MILJA

ITALIJANSKI VAJAR, MARINO DAN U NEDJELJI

ČUVARI ŠUME

Play sudoku online at: ČOVJEK IZ KRANJSKE

www.sudokukingdom.com

INTERVAL OD OSAM TONOVA (MUZ.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: V, NASLIKANA, AKANT, ZAMAK, TRNKA, BRIST, RITER, ANG LI, ETATI, VIDOV, NIKAC, IVANJI, ACERE, TOLER, RIT, KERINA, A, ZEMLJANIN, SKRAD, PRIČA, RAVEL, AVETI, VARAN, ARAKI.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2285

Play sudoku online at:

Medium level

Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23

3 7

4 7

9 2

3Puzzle 2 4 solution: 9 5 8

4 1 9 5 8 3 2 6 7 Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24

2 9

2 6

www.sudokukingdom.com 9 4 2 3 5 8 7 1 9

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2013-01-14

www.sudokukingdom.com Gradski prevoz u Rimu juče

8 6

Daily Sudoku puzzle No. 2477

2013-07-25

Medium level

1 8

7 3

7 1

9 9

2 3

7 8

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Word Search Puzzle #K649IB

MURAL Ladles NUTMEGS Liaison OBESITY OFFSETS Mayor QUIVERED Messed RAISINS MetesRATTY

RIGHT RUSES Swear SARCASMS Quivered SHOUT Tailor Raisins SLAYS Tease SMALLS Ratty SUDDENLYThanks SUITS Right Trios SWEAR Ruses TAILOR Urban Sarcasms TEASE Valet THANKS Shout Whiter TRIOS URBAN Slays Wrecked

Colts

Mural

Smalls

Concerts

Nutmegs

Decks

Obesity

ASIDE ASTUTE Aside BOAST Astute BONES BREASTS Boast BRONCO Bones CHASES CLUNG Breasts COLLATE Bronco COLTS CONCERTS Chases DECKS Clung FLEXES GIRLS Collate

HOODS

JERKS Flexes

LADLES

Girls LIAISON

MAYOR Hoods

MESSED

JerksMETES

Offsets

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Uspješni rezultati podrazumevaju zajedničko povjerenje i dugoročniju saradnju. Pokušavate da djelujete pribrano, ali opterećuju Vas nove ljubavne dileme ili loš predosjećaj koji imate u vezi jedne bliske osobe.

BIK Važno je da se pravilno distrancirate od osobe koja ima sumnjive namjere ili negativan uticaj na Vaše ponašanje. Nema potrebe da smišljate različite izgovore pred voljenom osobom. Istina će isplivati na površinu.

BLIZANCI Svaka korisna informacija treba da Vas približi uspješnim rezultatima. Suviše burno reagujete na sitnice, dok partner na Vama sprovodi različite testove izdržljivosti. Kontrolišite svoje impulse. Opustite se.

RAK Nalazite se pred novom poslovnom dilemom. Morate imati dovoljno moralne hrabrosti, da prihvatite odgovornost za ono što ste izjavili ili učinili. U emotivnom smislu, djelujete ranjivo i tražite mirnije utočište.

VAGA Važno je da osmislite plan i da podstičete stvaralačku atmosferu. Ipak, Vasš spoljašnji uspjeh ne predstavlja veliki adut pred voljenom osobom. U ljubavnom životu postoje neka drugačija pravila i mjerila vrijednosti.

ŠKORPIJA Nema potrebe da previše pričate o poslovnim planovima, povucite konkretan potez bez suvišnih komentara. Zamjerate voljenoj osobi, da naivno vjeruje u stvari. Nikako da se usaglasite oko nekih zajedničkih tema.

STRIJELAC Razmislite kome treba da se priklonite u poslovnoj saradnji. Sve je povezano, potrebno je da napravite dobar izbor. Veći izliv nježnosti pred voljenom osobom djeluje podsticajno na zajednički odnos.

JARAC Tajnu Vašeg uspjeha, predstavlja dobro osmišljena kombinacija lijepih i korisnih stvari u različitim pravcima. Slobodno izrazite svoju ljubavnu sreću, priuštite sebi neku uzbudljivu zabavu u dvoje.

Suddenly REBUS Suits

LAV Budući da se nalazite u centru važnih događaja, upotrijebite skrivene adute u odnosu na poslovne konkurente. Procijenite dobar trenutak za nastup. Partner smatra da nemate ubjedljiva objašnjenja na jednostavna pitanja.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Uši Duje susjede ( u Šidu Jesus jede)

Pokušavate da zasijenite okolinu i u ambicioznom stilu prihvatate različite obaveze. Ipak, poslovni događaji ne idu u željenom smjeru. Prihvatite kompromisno rešenje. Iritira Vas partnerovo ponašanje ili odluke.

VODOLIJA Postoji osoba koja Vas iritira svojim izjavama ili neprofesionalnim ponašanjem. Indirektno pokušavate da utičete na nečiju emotivnu odluku. Bliska osoba primjećuje Vaše latentno nezadovoljstvo.

RIBE Osvojili ste nečiju naklonost ili simpatije, ali to ne predstavlja dovoljnu garanciju za poslovni uspjeh. Pokažite svoje pozitivne namjere i budite velikodušni prema voljenoj osobi. Ugodite više svojoj porodici.

Film

38 •TVprogram 08:00 11:05 13:00 14:05 15:00 15:45 15:20 15:45 16:20 16:50 18:00 18:25 19:00 19:25 20:15 21:00 22:10 23:05 23:30 01:20 01.40 02.05

Brusko Neki novi klinci Tačno 1 Praktična žena Exploziv Serija: Sinđelići Serija: Brusko Serija: Lud, zbunjen, normalan Serija: Domaćice sa Bosfora Serija: Prognani Exkluziv Serija: Lud, zbunjen, normalan Žurnal Serija: Paramparčad Serija: Sudbina Serija: Ukrštene riječi Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima Noćni žurnal Film: Smrtonosno oružje 3 Exkluziv Exploziv Noćni žurnal

PRVA Serija: Domaćice sa Bosfora, 16:20

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

10.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12.06 Strani dok. program 13.05 Meridijani, r 13.30 Dobar osjećaj, r 14.00 Vijesti 14.05 Naučnoobrazovni program 15.30 Dnevnik 1 16.05 Serija: Tajna starog mosta 17.04 Potrošački kod 17.45 Hronika gradova 18.30 Serija: Istrage gospođice Fišer 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Replika 21.15 Serija: Broadchurch 22.00 Serija: Pad 23.30 Meridijani 23.50 Serija: Istrage gospođice Fišer

RTCG 1 Serija: Pad, 22.00

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

08:03 Dobro jutro 09:02 Pet minuta kuvajte sa Džajom 11:03 City kids M 12:18 Sportisimo 13:13 Magazin in 14:26 Prvi kuvar Srbije 16:00 Serija: Vila Marija 17:03 Serija: Elif 18:00 Info monte 18:20 Ponovo zaljubljeni 18:52 Sportisimo 19:06 Serija: Bahar 20:01 Beskrajna ljubav 21:00 Porodica mog oca 22:00 Izvedi me 23:00 City M 23:58 Pepeljuge 01:45 Film 03:37 Film

PINK Serija: Porodica mog oca, 21:00

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

06:30 10:00 11:10 12:00 12:20 14:00 14:07 15:05 15:35 16:30 16:50 17:25 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:30 23:20

Boje jutra Vijesti u 10 Alhemija Balkana Vijesti u 12 Direktno sa Milenom Perović Korać Vijesti u 2 Imperija Boje dana Pjesma života, r Vijesti u pola 5 Alhemija Balkana Serija: Imperija Vijesti u pola 7 Serija: Pjesma života Bez granica Serija: Ljubavnice Vijesti u 10 Serija: Povratak u život Bez granica

Vijesti Serija: Ljubavnice, 21:00

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.00 Strani dok. program 09.00 Dječji program 11.00 Serija: Arne Dahl 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Tajna starog mosta 12.50 Dječiji program, r 14.30 Kad prošetam Crnom Gorom 15:30 Art magazin 16.00 Okvir, r 17.30 Slatka istina 17.55 Fleš sport 18.35 Obrazovni program 19.30 Dnevnik 2 21.00 Serija: Arne Dahl 22:00 Serija: Sjaj Pariza 22:30 Biografije poznatih 23.30 Serija: Broadchurch 00.15 VOA

RTCG 2 Serija: Arne Dahl, 11.00

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

dANAs u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR CINEPLEXXA

RTCG 1, Serija: Broadchurch, 21.15

ŽIVOT LUISA DRAKSA, 22:45 BAR, 22:15 BJEŽI, 15:30, 21:30 ČUVARI GALAKSIJE VOL.2 18:45 FATALNI ISHOD 22:45 KRALJ ARTUR: LEGENDA O MAČU 16:15, 19:15, 21:45 KRUG 17:00 MALI ŠEF 15:00 OSMI PUTNIK: KOVENANT 18:00, 20:20, 22:40 PIRATI SA KARIBA - SALAZAROVA OSVETA, 15:45, 16:00, 17:15, 18:30, 19:45, 21:15 PORODIČNA BANDA 17:45 SVE, BAŠ SVE 19:30

Policijski inspektor, Alek Hardi, tajno je došao u priobalni gradić Braodčurč, nakon incidenta u bivšoj stanici. Hteio je da ostane anoniman dok interna kontrola ne razriješi njegov status, ali otkriće mrtvog dječaka Denija Latimera ispod litice na glavnoj plaži promijeniće taj plan. Dječakova majka Bet, otac Mark i sestra Kloi istraumirani su smrću, baš kao i cijela zajednica koju je ova tragedija duboko pogodila. Dok traže dokaze o ubici, detektiv Hardi i načelnica Miler bore se s vremenom, ali i medijskim ludilom koje svakom danom raste, utjerujući strah građanima Braodčurča jer ne znaju identitet ubice koji i dalje šeta ulicama… Uloge: Dejvid Tenant, Olivija Kolman...

PRVA, Smrtonosno oružje 23.30 Narednici policije Los Angelesa Roger Murtaugh (Danny Glover) i Martin Riggs (Mel Gibson) uhapse kriminalca koji je pokušao da provali u blindirani kamion samo osam dana prije Murtaughovog odlaska u penziju. U sobi za istraživanje, uhapšenog ubije bivši policajac, korumpirani Jack Edward Travis (Stuart Wilson), koji se bavi prodajom oružja ukradenog iz policijskih skladišta.

KAbLOVsKE TELEVIzIjE

RTs1 9.00 10.00 12.00 12.15 12.25 12.36 12.45 13.30 14.00 14.30 15.00 16.00 18.25 19.00 19.17 19.20 19.30 20.05 21.00 23.15 00.00 00.45 00.50

Serija: “Grlom u jagode” Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Gastronomad Serija: “Elementarno” Lov i ribolov Profesionalci Serija: “Komšije” Ovo je Srbija Serija: “Srećni ljudi” Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Bezbednost dece na internetu Dnevnik Serija: “Srećni ljudi” Kviz: Potera Autoportret: Andraš Urban Serija: “Elementarno” Vesti Film: “Pripravnik”

HRT1 09.28 10.18 11.15 11.43 12.00 12.15 12.18 13.21 13.53 14.00 14.45 16.00 16.44 17.00 17.20 18.11 19.00 20.00 20.40 21.35 22.32

Serija: “Gorski lekar” Plodovi zemlje Treće doba TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Reke Hrvatske Bonton Kod doktora Društvena mreža Serija: “Hana slušaj svoje srce” TV kalendar Vijesti Hrvatska uživo Kviz: potera Dnevnik Lavirint Severna Koreja, dokumentarni film Otvoreno Dnevnik

Fox 06.50 07.40 08.05 09.55 10.50 11.40 12.30 16.15 17.10 18.05 21.00 22.00 22.55 23.55 00.50

Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Braća u vojsci” Serija. “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Bouns” Serija: “Kasl” Serija: “Imperija” Film: “Princ od Persije” Serija: “Dosije Iks” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Bouns” Serija: “Fleš” Serija: “Isterivač đavola” Serija: “Izgnanik” Serija: “Kasl” Serija: “Amerikanci”

sport klub 1 06.00 VTA Nirnberg, finale 08.00 Vesti 08.30 NBA Action 09.00 ATP Lion, finale 11.00 Američki fudbal: SBB Vukovi Blu Dragons 13.00 Fudbal: Arsenal - Čelzi 15.15 SK studio 16.00 Fudbal: Hadersfild Reding, direktno 18.30 Formula 1, Monte Karlo, trka 20.45 Fudbal: Trentino Emporio Armani, direktno 22.30 SK miks 23.00 Vesti 23.30 Pregled FA kupa, finale 00.00 Fudbal: Barselona - Alaves 02.00 Džudo, gren slem, Jekaterinburg 02.30 Košarka 04.15 Fudbal: Grashoper - Bazel

MTV 10.00 11.00 12.00 12.10 13.40 13.50 14.20 14.40 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 18.00 18.40 18.50 19.50 20.00 20.50 21.00 22.30 22.40

Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domacica 3 From 1 Ridiculousness Vidiots Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Catfish: The TV Show Ridiculousness Vidiots 3 From 1 MTV Asks 3 From 1 Rock Chart 3 From 1 Catfish: The Tv Show 3 From 1 Geordie Shore

SPORT

1991. Crvena zvezda postala šampion Evrope. “Crveno-bijeli” u Bariju savladali Marsej nakon penala 5:3.

Foto: cev.lu

ATLETIKA

NA DANAŠNJI DAN

Luka Babić na jučerašnjem meču

Tri norme drugog dana

Drugog takmičarskog dana crnogorski atletičari Marija Goranović i Radmilo Baranin su potvrdili tri norme za Svjetsko prvenstvo na mitingu osoba sa invaliditetom u Zagrebu. Goranović je u bacanju diska ostvarila rezultat 19,30 metara, a u subotu je potvrdila normu i u bacanju kugle (6,12 metara). Baranin je potvrdio još dvije norme, u bacanju koplja hicem od 19,62 metra i bacanju kugle sa rezultatom 8,50 metara. On je prije dva dana osigurao nastup na SP i u bacanju diska (21,66). Nastup u Londonu potvrdio je i Miloš Ranitović u klasi F12, u skoku uvis. A.K.

VATERPOLO

Šćepo u Marseju

Ova sezona je bila jako uspješna, a u narednu crnogorski šampion će ući znatno oslabljen - Miloš Šćepanović napustio je redove Jadran Carina. Reprezentativac Crne Gore se seli u Marsej, gdje će boraviti sljedeće tri sezone. Iskusni golman je ove godine osvojio duplu krunu u domaćim okvirima, igrao je finale Regionalne lige, a stigao je do polufinala Evrokupa. Pred izlaznim vratima kluba sa Škvera su i Stefan Vidović, koji će od jeseni nastupati za mađarski Debrecin i Željko Kovačić, koji još uvijek nije odlučio gdje će nastaviti karijeru. A.K.

KVALIFIKACIJE ZA SP POBJEDA U NEBITNOM MEČU PROTIV KOSOVA 3:0

Svjetska liga sada u mislima ⌦ Alen Kasmić San o drugom mjestu je srušen još u petak, u subotu su izgubili od Rumunije, a juče su se trijumfom oprostili od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo - odbojkaši Crne Gore savladali su Kosovo 3:0 (25:15, 25:9, 25:15) u posljednjem kolu turnira u estonskom Talinu. Bio je to duel neravnopravnih rivala, a podatak da kosovska selekcija nije osvojila nijedan poen iz bloka i servisa dovoljno govori o stanju na terenu. Veljko Bašić je odlučio da napravi tri izmjene u startnoj

CRNA GORA – KOSOVO 3:0 (25:15, 25:9, 25:15) TALIN – Dvorana: Sportska dvorana “Kalev”. Gledalaca: 90. Sudije: Kovar (Češka) i Aro (Finska). Poeni iz napada: Crna Gora 39, Kosovo 24. Poeni iz bloka: Crna Gora 13, Kosovo 0. Poeni iz servisa: Crna Gora 4, Kosovo 0. Greške: Crna Gora 15, Kosovo 19. CRNA GORA: Minić 6, Dabović 4, Babić 13, G. Ćuk, Ćaćić , Radonić, Lakčević (libero 1), Bojić 13, B. Ćuk 7, Milić, Vukašinović, Ječmenica 13, Ćulafić, Popović (libero 2). Selektor: Veljko Bašić

postavi u odnosu na prethodne mečeve. Od prvog poena su zaigrali korektor Aleksandar Minić, primač Božidar Ćuk i srednji bloker Ivan Ječmenica koji su zajedno sa tehničarem Si-

KOSOVO: Mustafa 3, Arapi, Redžepi 4, Bardhi 12, Četa 1, Kaludra 2, Husaj, Nikdži, Ar. Beriša (libero 1), Totaj 1, Butući, Drenoglava (libero 2), Lajki 1, Ad. Beriša. Selektor: Miftar Ziberi

mom Dabovićem, primačem Marko Bojićem, srednjakom Lukom Babićem i liberom Nikolom Lakčevićem odigrali cijeli meč. “Važno je da su igrači dali sve od sebe u svim utakmi-

ZAVRŠENO 100. IZDANJE LEGENDARNOG ĐIRA D' ITALIJE

Tom Dumulan jači od svega Dvije etape prije kraja je ostao bez roze majice, ali je uspio da bude jači od svih problema i na kraju je slavio - Tom Dumulan pobjednik je jubilarnog 100. izdanja Đira d’Italije! Biciklista Sanveb ekipe je nadoknadio 53 sekunde u odnosu na Naira Kintanu, pošto je na hronometru posljednje etape imao bolje vrijeme

od Kolumbijca za 1:24. Na kraju holandski vozač je završio sa 31 sekundom ispred Kintane i 40 ispred Vinćenca Nibalija. Posljednju etapu osvojio Hos Van Emden, drugi je bio Dumulan sa 15 sekundi zaostatka, dok je kao treći završio Italijan Manuel Kuincijato sa 27 sa sekundi iza Van Emdena. “Nijesam očekivao da po-

bijedim na Điru. Možda neka u budućnosti, možda jednom uz mnogo sreće, ali ne ove godine”, rekao je Dumulan. Što se tiče drugih kategorija, Fernando Gavirija je sakupio najviše poena i osvojio ljubičastu majicu, plava za brdskog vozača je pripala Mikelu Landi, dok je najbolji mladi vozač Bob Jungels (bijela majica). A.K.

cama. Rezultatski nijesmo najbolje prošli, ali igrom mogu biti zadovoljan. Bilo je pozitivnih stvari, naročito protiv Rusije i Estonije. Naša igra u bloku i odbrani je dobra, a moramo poboljšati servis”, rekao je nakon meča Bašić. Naši odbojkaši su turnir u Talinu završili ispred Kosova i Mađarske, a iza Estonije, Rumunije i prvog favorita Rusije. “Crvene” već od petka očekuje nova akcija - treći nastup u trećoj diviziji Svjetske lige, a prvi od dva turnira je od petka u Bijelom Polju...

NAŠ TIKET

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

DNEVNE NOVINE

✓ Braunšvajg - Volfsburg ✓ Randers - Odenze ✓ Hadersfild - Reding ✓ Frozinone - Karpi ✓ Alanija - Galatasaraj

Treća pobjeda za Sebastijana Fetela ove sezone

FORMULA 1 VELIKA NAGRADA MONAKA

Duplo slavlje Ferarija Dominacija Ferarija u “kneževini” - Sebastijan Fetel slavio je na Velikoj nagradi Monaka, šeste trke ovogodišnjeg šampionata Formule 1. Njemački vozač je do trećeg trijumfa ove sezone stigao za sat, 44 minuta, 44 sekunde i 34 stotinke, a ovo je bila njegova 45. pobjeda u karijeri. Finac Kimi Raikonen je bio drugi, dok je mjesto na postolju izborio i Australijanac Danijel Rikardo u Red Bulu. “Osjećaj je nevjerovatan. Trka je bila veoma napeta.

Nadao sam se boljem startu i morao sam da budem strpljiv. Gume su u jednom trenutku počele da klize i morao sam pomalo to da nadoknadim, ali poslije toga sam imao nekoliko krugova u kojima je bolid bio zaista, zaista dobar. To sam uspio da iskoristim i da povedem, nakon toga sam mogao da kontrolišem trku”, rekao je Fetel nakon pobjede. U generalnom plasmanu Fetel ima 129 bodova, drugi je Luis Hamilton sa 104, a treći Valeri Botas sa 75 bodova. A.K.

RG ISPALA PRVA IGRAČICA SVIJETA

Kraj za Kerber, Kvitova se vratila trijumfom Prvi dan drugog Gren 6:2) u prvom meču nakon slem turnira u sezoni do- šest mjeseci pauze. U muškoj konkurenciji nio je veliko iznenađenje u ženskoj konkurenciji - is- prvog dana nije bilo iznepala je prva igračica nađenja. Dominik Tim je još jedsvijeta Anđelik nom potvrdio Kerber. Bolja od njemačda je u fenoke tenisermenalnoj formi, poke je bila Ekatešto je prerina Maslišao Berkarova narda To2:0 (6:2, mića 3:0 6:2). Osim (6:4, 6:0, ispadanja 6:2). Pobjede Kerber, vijest u prvim mečedana sa terena u vima su ostvariKvitova Parizu je i trijumfalli i Grigor Dimitrov, ni povratak Petre Kvito- Albert Ramos, Pablo Kave. Čehinja je lako savla- renjo-Busta, Ivo Karlodala Džuliju Boserup (6:3, vić... A.K.

GG PPX GG 1 2

ATLETIKA

MEĐUNARODNA TRKA KOTOR TROJICA

Novi rekord Darka Pešića

HRVATI DOMINIRALI, LUKA ŠPADIJER PETI

Još jedan odličan nastup Darka Pešića - crnogorski atletičar je u austrijskom Gotsuzu postavio novi rekord Crne Gore u desetoboju. Član Lovćena je nastup završio sa 7.846 bodova. Darko je trku na 100 metara istrčao za 11,25 sekundi, skočio je udalj 7,15 metara, u bacanju kugle ostvario je hitac 15,47 metara, preskočio je 194 centimetra, na 400 metara ostvario je rezultat 51,03 sekunde, a na 110 metara sa preponama 14,65 sekundi. U bacanju diska imao je rezultat 45,56 metara, u skoku s motkom preskočio je 4,20 metara, dok je koplje bacio 59,56 metara. Trku na 1.500 metara istrčao je za četiri minuta, 24 sekunde i 73 stotinke. Na takmičenju je nastupilo 30 najboljih svjetskih desetobojaca, a Pešić je pobijedio u disciplini bacanje kugle. A.K.

Lijepo vrijeme, odlični uslovi i na kraju trijumf hrvatskog vozača - Lasko LUKA ŠPADIJER Skac pobjednik je međuZadovoljan sam narodne brdske auto trnastupom, iako sam ke koja je vožena od Kotose nadao boljem ra do Trojice. Skac je stazu dugu 4.350 metara pre- plasmanu. Osvojio sam bodove u takmičenju šao u vremenu od 4:28,37, a kroz cilj je prošao ispred za prvenstvo Crne svojih sunarodnika DomaGore, ali se nadam da goja Perekovića i Ištvana ću u nastavku sezone Kaveca. Najbolji crnogorbiti još bolji ski vozač je bio Luka Špadijer iz AK Mondijal koji je stazu prošao za 4:49,72 (peto mjesto u generalnom plasmanu). se nadam da ću u nastavku “Zadovoljan sam nastu- sezone biti još bolji”, rekao pom, iako sam se nadao je Špadijer. boljem plasmanu. Osvojio Na trci Kotor - Trojica je sam bodove u takmičenju učestvovalo ukupno 112 taza prvenstvo Crne Gore, ali kmičara. A.K.

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

POTRESI NA APENINIMA Italija je bila u šoku, a fudbal na Apeninima su zapljuskivali novi talasi namještaljki. Duboka afera je zahvatila i tadašnjeg kapitena Lacija Stefana Maurija koji je uhapšen, sumnjiv je bio i reprezentativac “azura” Domeniko Krišito,, Grizijac Kaha Kaladze, a pretresena je i kuća stratega Juventusa, Antonija Kontea. “Mauri je bio podmićen sa 600.000 eura, dok je cjelokupna organizacija zaradila dva miliona”, pričao je tada tužilac iz Kremone, Roberto Di Martino. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

XVII IGRE

MALIH ZEMALJA

EVROPE

UPOZNAJTE MINU ŠIBALIĆ, CRNOGORSKU TAKMIČARKU U STRELIČARSTVU

Dama koja piše našu istoriju Iz San Marina

Mina Šibalić

Kosta Bošković Obično, nekako u tišini ludila koje prati početak Olimpijskih igara, oni prvi pišu velike priče. Često smo u Crnoj Gori imali priliku da se divimo sportistima za nas egzotičnog sporta kakvo je streličarstvo, a sada konačno i Crna Gora ima damu koja piše istoriju ovog sporta u našoj zemlji. Njeno ime je Mina Šibalić i Crnu Goru će predstavaljati na Igrama malih zemalja u San Marinu. Mina je od juče u malenoj republici u srcu Apenina, sjutra će se već boriti za medalje, a za Dnevne novine je predstavila sebe i svoj sport... “Rođena sam u Beogradu, gdje sam i odrasla, ali sam crnogorski državljanin”, počela je priču za DN Mina Šiba-

Kako slijepi Koreanac osvaja zlato na OI Prva asocijacija na streličarstvo je Dong-Hjun Im, koreanski heroj koji je na Olimpijskim igrama u Atini i Pekingu osvojio zlatne medalje, a u Londonu oborio svjetski rekord. Sve to ne bi bilo čudno, da Im nije potpuno slijep na lijevom oku, a nema idealan vid ni na desnom. Kako je to moguće, pitali smo Minu Šibalić. “Tu je najbitnija tehnika, ako sve svaki put tehnički izvedete kako treba to ne može da ode u manje od 9. Kod streličara koji su potpuno slijepi, dešava se da im neko postavi ruku u pravcu mete čisto radi orijentacije i onda oni izvedu sve što treba”, istakla je crnogorska streličarka.

lić. “Gimnaziju sam završila u SAD i nakon toga nisam se vratila u Beograd, već sam riješila da upišem fakultet u Podgorici. Ovo mi je peta godina kako se bavim streličarstvom, s tim da sam prve dvije godine gađala lukom bez nišana i to je više bilo rekreativno. Kada sam počela da treniram sa “recurve” (olimpijskim) lukom imala sam zapažene rezultate u Srbiji i što je najbitnije išli su progresivno”.

■ PRVI TURNIR U

CG I VIZA ZA EP

A onda je uslijedio povratak u njenu domovinu... “Kada sam se preselila u Podgoricu i kada sam počela da treniram u SK Podgorica, na prvom turniru na kom sam se pojavila pod njihovim imenom ispucala sam normu za Evropsko prvenstvo. Tada sam i ušla u reprezentaciju Crne Gore”, prisjeća se Mina. Kakva je situacija sa streličarstvom u Crnoj Gori? “Veoma je nerazvijeno i mislim da Crnogorski streličarski savez polako, ali jako radi na tome da se to promijeni. Voljela bih da se za par godina ta situacija promijeni i da streličarstvo postane prepoznatljiv sport u Crnoj Gori”, istakla je naša takmičarka.

■ LJUBAV KRENULA U ENGLESKOJ

Kako se pojavila ljubav prema ovom sportu? “Prvi put sam za streličarstvo čula i imala priliku da probam na kampu engleskog jezika u Čeltnamu u Engleskoj. Poslije

toga je moja sestra našla klub u Beogradu, gdje smo i počele da treniramo”, objasnila je Mina.

■ ZLATO, NARAVNO! Mina Šibalić će među prvima nastupiti na Igrama malih zemalja - kakva su očekivanja u San Marinu? “Naravno da mi je cilj zlatna medalja”, jasna je Mina! Pošto mi je ovo prvi turnir na kom predstavljam Crnu Goru niko nema neka očekivanja od mene, samim tim je i meni lakše da se takmičim. Od ostalih zemalja koje će učestvovati na Igrama nikada nisam čula za nekog streličara, kao vjerovatno ni oni za mene tako da mi je jako teško da procijenim gdje bih mogla da budem u rangu sa njima”.

■ TOKIO? BORIĆU SE

I SAMA AKO TREBA

Koliko izgleda realno odlazak na Olimpijske igre u Toki-

ju 2020? “Svakako da bih jako voljela da učestvujem na OI u Tokiju, ali to zahtijeva veliku logističku podršku od saveza u smislu finansiranja turnira na kojima se daju kvote za nastup na OI”, istakla je crnogorska streličarka. “Trenutno savez to ne može da mi obezbijedi tako da ću se potruditi to sama sebi da obezbjedim i naravno da osvojim kvotu”. Na koga se Mina ugleda u svijetu ovog sporta? “Streličarstvo je jako personalizovan sport i pored toga što postoji osnova koja se uči i na nju se nadograđuju i mijenjaju neke stvari kako tebi odgovara. Ne mogu da kažem da imam nekoga na koga se ugledam. Težim ka tome da imam savršenu tehniku kao neki Koreanci, ali to je skoro nemoguće izvesti. Od ženskih streličarki najviše volim da gledam Aidu Roman, meksičku streličarku”, zaključila je Mina Šibalić.

Košarkaši zaduženi za atmosferu Iako iscrpljeni dugim putovanjem (večernjim autobusom od Podgorice do Tirane, pa letom do Bolonje i opet autobusom do San Marina), košarkaši Crne Gore pokazali su da u sjajnom raspoloženju dočekuju Igre malih zemalja. Na putu od Bolonje do mjesta održavanja Igara prvi favoriti košarkaškoškog turnira muzikom i pjesmom podizali su atmosferu u “pospanom” autobusu. Iako nisu imali mnogo vremena za pripreme, čini se da su već spremni za još jedan sjajan turnir. Momci Boška Radovića turnir otvaraju sjutra od 10 sati protiv Luksemburga.

Za tri sata prodato 5.000 ulaznica Koliko interesovanje vlada u San Marinu za večerašnju ceremoniju svečanog otvaranja Igara malih zemalja Evrope najbolje govore riječi Anđela Vićinija, direktora Organizacionog komiteta. “Pet hiljada ulaznica za ceremoniju otvaranja rasprodato je za manje od tri sata, a zbog velikog interesovanja morali smo da proširimo kapacitet stadiona za još tri hiljade mjesta. Ovo je najveći broj sportista u istoriji Igara. Mi smo mala zemlja, a u jednom trenutku preko 1.500 ljudi doći će u San Marino, što je za nas impresivna brojka”, istakao je Vićini.

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

SPORT

SAN MARINO

29. maj - 3. jun 2017. Naši sportisti juče po dolasku u Bolonju

VEČERAS U SAN MARINU POČINJU XVII IGRE MALIH ZEMALJA EVROPE

Igre mogu da krenu, 2019. u mislima Ponedjeljak, 29. maj 2017 još jedan veliki datum u srcima malih zemalja. Suncem okupan San Marino spreman je za feštu večeras, a onda i za pet dana takmičenja u kojima će sportisti iz devet ponosnih zemalja Starog kontinenta tražiti svoj minut slave. Uz par poteškoća oko organizacije, San Marino je uglavnom spreman - večeras (21.00h) na stadionu u Seravaleu svečano će biti otvorene XVII Igre malih zemalja. Crna Gora će svoju četvrtu priču pisati sa 46 sportista, a sve njih nakon što su juče oko podne stigli u Bolonju, na aerodromu je sačekao šef mislije Crnogorskog olimpijskog komiteta u San Marinu Igor Vušurović. “Postoje određeni sitni problemi tehničke vrste, što se nadam neće desiti 2019. godine kada Crna Gora bude domaćin, jer imamo kapacitete i hotelske i smještajne”, upoznao je Vušurović crnogorske novinare koji će izvještavati iz San Marina.

SLAĐANA NOSI ZASTAVU Čast za djevojku koja je na Igrama malih zemalja u Luksemburgu 2013. zagrizla dvije zlatne medalje - na 5.000 i 10.000 metara. Slađana Perunović večeras će na Ceremoniji svečanog otvaranja 17. izdanja

■ KVALITET? NA VISOKOM NIVOU

Od kada je dio ovih Igara Crna Gora važi za jednu od najjačih zemalja koje nastupaju, a kakvi protivnici sada očekuju naše sportiste, objasnio je Vušurović. “Kvalitet će, kao i prethodnih godina, biti na visokom nivou”, jasan je legendarni odbojkaš. “Pravo nastupa imaće takmičari koji su nastupali na Olimpijskim igrama, na kontinentalnim i svjetskim prvenstvima”. Vušurović je objasnio i zašto ima takvo mišljenje... “Dokaz je košarkaški turnir,

ovog takmičenja nositi zastavu Crne Gore, odlučio je Crnogorski olimpijski komitet. Naša atletičarka i u San Marinu će nastupiti u disciplinima u kojima je prije četiri godine postala šampionka. na kojem će, pored nas, nastupiti i Island, učesnik predstojećeg Eurobasketa, zatim i Andora čiji igrači igraju u španskoj ligi. U atletici ćemo imati priliku da vidimo nacionalne rekordere, koji su izazovni za naše sportiste”.

■ BAH DAJE

POSEBNU NOTU

Već smo pisali da će se takmičenja na Igrama u San Marinu odvijati u 12 sportova, a broj sportista popeo se 1.008. Takođe, pomenuli smo i da će više od 700 djece iz lokalnih škola učestvovati u koreografiji tokom ceremonije otvaranja Igara. Posebnu no-

tu daće dolazak prvog čovjeka olimpijskog pokreta... “Potvrda kako se u MOK i EOK gleda na Igre je da će predsjednik MOK-a Tomas Bah biti na otvaranju. Nadam se da će i 2019. biti kod nas što bi bila prva posjeta predsjednika MOK našoj državi. To bi trebalo da iskoristimo za promociju Crne Gore kao turističke destinacije i sportske velesile”, jasan je Vušurović.

■ ORGANIZACIONO

SMO U PREDNOSTI

Igre u San Marinu biće prilika za Crnogorski olimpijski komitet da vidi da li je na dobrom putu kada je organizacija narednog izdanja (2019) ovog takmičenja u pitanju... “Organizaciono smo u prednosti u odnosu na San Marino, što se tiče smještajnih kapaciteta, iskustva u organizaciji u nekim sportovima kvalifikacija koji su organizovali naši savezi”, smatra zlatni odbojkaš sa Olimpijskih igara u Sidneju 2000.

1.008 SPORTISTA UČESTVOVAĆE NA IGRAMA MALIH ZEMALJA EVROPE

Vušurović se prisjetio i onih bez kojih važna takmičenja ne mogu da prođu... “Nećemo imati problema u organizaciji sportskog takmičenja, ali ćemo morati da obratimo pažnju na volontere, kojih u San Marinu imao oko hiljadu i za koje domaćin kaže da ih treba još. To je dio na koji moramo obratiti pažnju, na vrijeme početi kampanju da i mi upoznamo pojam volonterizma i da na najbolji način odgovorimo tom zadatku”, dodao je Vušurović i za kraj poručio... “Siguran sam da ćemo uspjeti da organizujemo dobre Igre o kojima će se pričati u organizacionim krugovima da su bile jedne od boljih”. Igre mogu da krenu - večeras je svečano otvaranje, a već od sjutra i prve bitke.

SPORT

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

FRANĆESKO TOTI ZAVRŠIO KARIJERU I EMOTIVNO SE OPROSTIO NA OLIMPIKU

Toti je Rim: “Sa Romom sam živio san”

⌦ Aleksandar Popović

ječni grad ronio je suze, a zajedno sa njim i cijela planeta. Razlog? Kraj karijere neponovljivog, legendarnog, jedinstvenog rimskog sina - Franćeska Totija.

Sa maestralnim kapitenom u istoriju je otišao veliki dio fudbala, našeg djetinjstva i naših života. Bio je to 28. maj 2017. godine, nedjelja, dan koji nikada niko neće zaboraviti i uvijek će znati gdje je bio tog dana kada je odlazio “princ Rima” - Franćesko Toti. Oni najsrećniji bili su na Olimpiku, dok su ostali pored televizije svjedočili nevjerovatnim emocijama. Roma je u drami pobijedila Đenovu 3:2 golom Diega Perotija u 90. minutu i time izborila direktan odlazak u Ligu šampiona. Međutim, svi su gledali u samo jednog čovjeka, koji je nakon 25 godina igranja za samo jedan klub i svoj grad rekao dosta u 40. godini i time zatvorio jedno poglavlje italijanskog, ali i evropskog,

Za 25 godina Franćesko Toti je ukupno za Romu igrao 47.098 minuta, odnosno kada se sve zbroji 32 dana i 17 sati

odnosno svjetskog fudbala. Igrao je Toti, pokušavao postići gol, ali nije uspio. Ipak, do kraja je čuvao loptu na korner zastavici i time pomogao u velikom trijumfu, nakon kojeg su suze tekle poput rijeke tribinama i terenom Olimpika. “Osjećam se kao na koncertu... Došao je trenutak za koji sam mislio da nikada neće doći. Ne mogu 25 go-

307

golova postigao je za Romu Toti, od čega 250 u Seriji A i drugi je najbolji strijelac prvenstva svih vremena iza Silvija Piole (274). Toti je od 250 golova, koliko je postigao za Romu u karijeri, 71 potpisao iz penala.

784

golova postigao je za Romu Toti, od čega 250 u Seriji A i drugi je najbolji strijelac prvenstva svih vremena iza Silvija Piole (274). Toti je najstariji strijelac Lige šampiona sa 38 godina 59 dana, a gol je postigao 2014. protiv CSKA.

dina da budu zaboravljene i teško je bilo donijeti ovakvu odluku”, rekao je Toti s centra terena, dok su navijači, njegovi saigrači i svi na stadionu plakali, pa i on. “Prave ljubavi se nikada ne završavaju”, pisalo je na jednom transparentu, a to je potvrdio i sam Toti. “Hvala Roma! Hvala mojoj cijeloj porodici i hvala vama navijačima! Sve ovo nije bio san, već realnost i ja sam cijelo vrijeme živio naljepše snove zajedno sa vama ovdje. Sada je zaista gotovo, posljednji put u ovom dresu... Srećan sam i ponosan na ovih 25 godina ljuba-

SEMAFOR 38. KOLO Kaljari - Milan Roma - Đenova Sampdorija - Napoli Krotone - Lacio Fiorentina - Peskara Inter - Udineze Palermo - Empoli Torino - Sasuolo

2:1 3:2 2:4 3:1 2:2 5:2 2:1 5:3

vi. Volim vas!”, rekao je, između ostalog, Toti i time zaključio nevjerovatnu priču koja traje od 28. marta 1993. kada je kao 16-godišnjak debitovao za rimsku ekipu i do danas ostao njen vođa, njen ideal i njen svetac. Bez kojeg nikada više ništa neće biti isto. Jer, Toti je samo jedan.

Zahvaljujući porazu Empolija na Siciliji od Palerma (2:1), nevjerovatni Krotone je napravio čudo i izborio opstanak trijumfom nad Lacijom (3:1), čime je poslao tim iz Toskane u Seriju B zajedno sa Peskarom i Palermom

SJAJNA GEST ISKUSNOG ARBITRA SA CETINJA

CFL VREMEPLOV

Aplauz za Markovića, da li će ga FSCG nagraditi?

⌦ Miloš Antić

najmlađim navijačima domaćeg kluba podijelio gomilu slatkiša. Gest za svaku pohvalu i veliki aplauz! “Crna Goro budi ponosna kad imaš ovakve ljude”, najčešći su komentari na društvenim mrežama povodom ovog slučaja. Na potezu su sada ljudi iz sudijske organizacije FSCG - da li će Marković biti nagrađen arbitražom u finalu Kupa? Bio bi to idealan kraj karijere jednog od onih arbitara koji su obilježili suđenje na ovim prostorima... M.A. Aleksandar Saša Marković

Petar Vukčević

SEZONA 2008/2009 29. KOLO

GRBALJ

N. Padović (a.g.) 17’ I. Bošković 65’

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 16.00h 20.45h

Budvani su nastavili da igraju u sjajnom ritmu, a klasu i odličnu formu su potvrdili na teškom gostovanju u Pljevljima. U derbiju 29. kola pod Golubinjom Mogren je odnio cijeli plijen u meču sa Rudarom (0:1) zahvaljujući pogotku Boža Milića. U crnogorskom klasiku između Lovćena i Bu-

dućnosti gosti su slavili 2:0 – sve dileme na Cetinju su brzo otklonili Betolingar Misdongard i Petar Vukčević. Sjajna utakmica se igrala u Radanovićima između Grblja i Dečića (2:2), dok je na Zlatici nigerijski napadač Ezeh donio sva tri boda Komu protiv Jedinstva, a Petrovac nije imao problema u okršaju sa Jezerom (3:1).

M. Knežević V.Martinović G. Grujić N. Radulović I. Radusinović P. Videkanić R. Petrović I. Francišković L. Martinović (77. M. Kasalica) Z. Nedeljković (81. Očečukvu) I. Bošković

DEČIĆ

M. Radulović 42’, I. Kuč 74’

V. Drešević N. Padović I. Kuč (80. D. Ramović) N. Mihailović M. Radulović I. Dragićević E. Đoković N. Rogošić (63. H. Đoković) E. Lekić P. Spnulović (90. A. Nuhodžić) A. Salihi

RADANOVIĆI – Stadion: Donja Sutvara. Sudija: Milovan Milačić. Pomoćnici: Boban Krstev i Đorđije Ražnatović.

Hadersfild - Reding, fudbal Trentino - Milano, košarka

ZETA

SUTJESKA

SLUŽBENO

Nije odigrana utakmica na “Trešnjici” između Zete i Sutjeske, a Disciplinska komisija FSCG-a je tada odlučila da Nikšićani slave 3:0 za zelenim stolom. Došlo je do verbalnog obračuna između tadašnjeg prvog čovjeka Golubovčana Radojice Božovića i Jovana Kaluđerovića, koji je bio delegiran kao glavni arbitar za taj meč.

Foto:

Arbitar sa Cetinja Aleksandar Saša Marković, nakon 25 godina bavljenja suđenjem, proteklog vikenda odradio je posljednji prvenstveni meč u karijeri - iskusni djelilac pravde perfektno je odradio posao na meču između Dečiča i Iskre u Tuzima (0:0). Ono što je, međutim, obilježilo duel na popularnoj Bombonjeri je sjajan gest iskusnog Cetinjanina prije početka meča - Marković je, znajući da mu je to posljednji prvenstveni meč u bogatoj karijeri,

SPORT

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

LOVĆEN

BUDUĆNOST

D. Drašković S. Ćetković V. Tatar (70. M. Novović) L. Mirković M. Stanojević (46. B. Nikolić) Z. Adrović Mil. Radović Milj. Radović M. Mešter M. Stevović (63. D. Bogdanović) I. Jablan

M. Radulović N. Vukčević G. Perišić D. Ajković (48. J. Nikolić) M. Đurišić N. Šofranac I. Delić P. Vukčević I. Burzanović R. Sekulić (41. N. Vuković) Misdongard (75. M. Vešović)

P. Vukčević 7’, Misdongard 58’

CETINJE – Stadion: Obilića poljana. Sudija: Mileta Šćepanović. Pomoćnici: Miloš Radulović i Srđan Korać.

ARENASPORT 1 02.00h

NHL plej of finale, hokej

ARENASPORT 2 22.00h

RUDAR

Vašington - San Francisko, bejzbol

ARENASPORT 3 17.00h 19.30h

Japan - Kuba, fudbal Engleska - Angola, fudbal

EUROSPORT 11.00h

Rolan Garos, tenis

EUROSPORT 2 11.00h 20.30h

Rolan Garos, tenis Frankfurt - Volfsburg, fudbal

M. Radanović M. Bojović Z. Vuković V. Adžić S. Reljić N. Sekulić (72. A. Minić) M. Vraneš (21. B. Ivanišević) P. Brnović M. Zec N. Useni P. Ranđelović

MOGREN

B. Milić 38’

N. Popović A. Kapisoda (51. P. Grbić) B. Begović Ž. Belada J. Simović D. Božović I. Stojaković L. Tiodorović (77. G. Jovanović) M. Ćetković B. Milić (79. B.Kalezić) V. Gluščević

PLJEVLJA – Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Ranko Spasojević. Pomoćnici: Dejan Pajović i Milutin Đukić.

KOM

JEDINSTVO

Z. Adrović G. Žižić M. Nelević M. Novović E. Ćorović D. Popović I. Milić K. Krstović (87. L. Milić) M. Đuretić (66. S. Jovanović) M. Jovanović Ezeh (80. S. Đurasović)

A.Dacić V. Gordić F. Papuči D. Bećirović (79. D. Mekić) M. Antić E. Suljević M. Drašković E. Čindrak (30. P. Vukotić) S. Kljajević (56. A. Bećirović) D. Kajević D. Mekić

Ezeh 20’

PODGORICA – Stadion: FK Kom. Sudija: Amil Gerina. Pomoćnici: Miodrag Radulović i Milan Goranović.

PETROVAC

A. Mikijelj 4’, Ž. Mrvaljević 16’, A. Kopunović 22’

A. Braić S. Popović Ž. Mrvaljević A. Mikjelj M. Lakić B. Obradović S. Lopičić S. Graovac M. Divanović (63. S. Kovačević) A. Kopunović (55. L. Rotković) Z. Dragićević (84. I. Šoljaga)

JEZERO

A. Strapak 56’

I.Pavlović M. Raičević A. Šćekić M. Pavlović (29. E. Jasavić) I. Nikolić M. Vučković J. Simović E. Koljenović (41. V. Sjekloća) (78. S. Pavićević) S. Jovović A. Starpak E. Čekić

PETROVAC – Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Miloš Bošković. Pomoćnici: Danijel Dević i Šeko Šabotić.

SPORT

BUDUĆNOST

JEDINSTVO

Đalović 22’, Hočko 26’, Vujović 36’, Nikač 65’

4:1

Dragojević Raspopović (od 62. Mitrović) Vukčević Simović Vušurović Marković (od 73. Sekulić) Hočko Camaj (od 65. Pejaković) Nikač Vujović Đalović Trener: Miodrag Vukotić

Idrizović 77’

Đurović Gordić Kriještorac Drašković Raičević (od 70. Ramović) Šćekić Pavićević (od 46. Idrizović) Kikuči Hajrović Muzurović Boričić Trener: Goran Jovanović

PODGORICA – Stadion: pod Goricom. Gledalaca: Igrano bez prisustva publike. Sudija: M. Bošković (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) i M. Brajović (Podgorica).

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

ZETA

1:0

Ljuljđuraj 35’

M. Božović P. Pešukić Vujačić Cavnić Sekulić Milojko Adžović S. Vukčević (od 88. Vukčević) Kalezić (od 74. N. Krstović) Kukuličić (od 77. B. Božović) Ljuljđuraj Trener: Dušan Vlaisavljević

BOKELJ

MLADOST Raičević 1’, Knežević 19’. Petrović 45+1’, 46’, 53’, 62’, Kopitović 90+2’

Perović Radunović Ognjanović Simunović Mijušković Kotorac Tomić Pajović (od 90. Bajk) Maraš (od 60. Denković) Macanović Nikezić (od 65. Zlatičanin) Trener: Milorad Malovrazić

GOLUBOVCI – Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 1.500. Sudija: V. Kojović (Podgorica). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) i N. Razić (Podgorica).

Ljuljanović Đurišić Lakić Roganović Martinović Bukorac Raičević (od 49. Burzanović) Kaluđerović (od 64. Ivanović) Novović Petrović Knežević (od 58. Kopitović) Trener: Dejan Vukićević

7:2

LOVĆEN Đurović 6’, Gemistos 42’

Anman I. Marković Tatar Radenović Ž. Marković Korea Lopičić (od 63. Martinović) Pejaković Montenegro (od 58. Bujiša) Gemistos Đurović (od 80. Adžić) Trener: Dragi Kanatlarovski

PODGORICA – Stadion: FK Mladost. Gledalaca: oko 300. Sudija: M. Cerović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) i M. Paunović (Berane).

BUDUĆNOST OSVOJILA TEK TREĆU TITULU U ISTORIJI TEŽE N

GORAK UKUS ŠAMPIONSKOG ŠAMPANJCA

Kada je Budućnost osvojila titulu 2008. godine, navijači su u euforiji proslavili premijerni trofej, sa nadom da će družina Branka Sose Babića napraviti iskorak u Evropi. Bili su to dani kada su “plavi” igrali lepršavo. Šampionski pehar četiri godine kasnije - 2012. godine - proslavljen je još ljepše: fešta na stadionu protiv Lovće-

na, još svečanija priredba kod česme, tamo gdje Ulicu slobode siječe Hercegovačka. Bili su to dani kada je ekipa iz Ulice Vaka Đurovića disala kompaktno. I kada se mislilo da kreće dominacija sa Miodragom Radulovićem. Slika prilikom proslave trećeg lovora, gdje vojska Miodraga Vukotića slavi pobjedu nad nejakom silom u vidu

Jedinstva pred praznim stadionom, je u suštini slika kakva je trebala da se vidi. Zbog BUDUĆNOSTI. Najpopularniji klub Crne Gore je zaslužio titulu iz samo dva razloga - prvi: zato što su lidersko mjesto držali od prvog - drugog kola, pa do samog kraja sezone, drugi: zato što niko od konkurenata nije imao ni želje, ni snage, ni ka-

raktera da preuzme tu famoznu prvu poziciji. Budućnost zna da na lovorikama sjajne jeseni ne može da živi, da dokazi za trofej nijesu jaki kada ih stavi pred javnost, pa je ukus šampionskog šampanjca u noći proslave bio - gorak. Nikako sladak, bez obzira što će se većina braniti riječima ‘najslađa titula do sada’...

Gorak ukus može da se zaboravi samo ako svi u plavom taboru izvuku pouke iz enormnih grešaka pravljenih tokom proljeća - “najslađa titula“ će biti upravo to ukoliko od ljeta 2017. godine krene plava dominacija. Osnov je postavljen: titula je osvojena, situacija unutar kluba je bolja nego ranije, a konkurencija nije ni blizu organizovana kao no-

TURNIR KVARNERSKA RIVIJERA U RIJECI

Plavi klinci bez sreće u finalu Odigrali su sjajan turnir, držali fudbalske lekcije skoro svim rivalima, ali u meču za pehar nisu imali sreće - kadeti Budućnosti poraženi su od Rijeke u finalu turnira Kvarnerska rivijera nakon penala 4:2 (0:0). Izabranici Ivana Brnovića do velikog finala doš-

li su nakon impresivnih partija u grupi - trijumfa nad Zrinjskim (1:0), Rudar Lubinom (5:0), Specijom (2:0), pa pobjeda nad Vinodolom (2:0) u četvrtfinalu i Zrinjskim u polufinalu (4:1 nakon penala). U meču za trofej, međutim, nisu imali sreće... M.A.

Kadeti Budućnosti na turniru u Rijeci

Izabranici Ivana Brnovića nisu primili ni jedan gol iz igre na šest utakmica na turniru to međutim nije bilo dovoljno za pehar, ali pred ovim klincima je blistava budućnost

SUTJESKA Bošković (p.) 76’, Ma. Vučić 89’

2:0

RUDAR Radanović Reljić Tomašević Radišić (od 88. Jamamoto) Lakićević Sopo Golubović (od 79. Nišikava) Vuković Zečević (od 71. Gačević) Božović Melunović Trener: Radislav Dragićević

Giljen Zonjić Bakrač Damjanović Stijepović Noboru Lončar (od 79. Vujović) Vuković Vlaisavljević (od 62. Poček) Zarubica (od 72. Ma. Vučić) Bošković Trener: Nikola Rakojević

NIKŠIĆ – Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 300. Sudija: V. Vojinović (Podgorica). Pomoćnici: I. Bogdanović (Cetinje) i N. Vujović (Podgorica).

DEČIĆ

ISKRA

0:0

Rosandić Padović Tuzović Mihailović Nestorović Božanović Kuč Đukić (od 78. Jovanović) Golubović (od 58. Krstović) Pepić Vujačić Trener: Fuad Krkanović

GRBALJ

1:0

Grivić 89’

Blažić Radunović Krstović Drinčić Jovanović Šahman (od 66. Pavićević) Bulajić Burzanović (od 78. Kaluđerović) Agović (od 68. Memčević) Muhović Perutović Trener: Mirsad Omerhodžić

L. Carević Grivić Nedić M. Carević Manojlović (od 67. Vukčević) Nikolić Pavlović Ajković (od 75. Vukotić) Lazarević Zorica Kordić (od 67. Jablan) Trener: Dragoljub Đuretić

TUZI – Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 500. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje) i D. Pajović (Cetinje).

NEGO ŠTO SE OČEKIVALO

LISTA STRIJELACA

TROFEJ RCG

Foto: Dejan Lopičić

14 12 11 10 9 8

Zoran Petrović (MLADOST)

Goran Vujović (BUDUĆNOST),

PETROVAC Radulović Čolić Mikijelj Vujović Radovanović Ragipović Marković Košuta Kacić (od 68. Boričić) Pepić (od 81. Rudović) Vučinić Trener: Rudolf Marčić

RADANOVIĆI – Stadion: Donja Sutvara. Gledalaca: oko 300. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje) i A. Đikanović (Nikšić).

Telekom 1. CFL 1. Budućnost

10 52:28

2. Mladost

46:22

3. Zeta

38:17

Bojan Božović (SUTJESKA), Radomir Đalović (BUDUĆNOST),

4. Sutjeska

43:25

5. Dečić

11 27:32

Vule Vujačić (DEČIĆ)

6. Iskra

12 29:32

Rodoljub Paunović (ISKRA), Marko Đurović (LOVĆEN)

Milivoje Raičević (BUDUĆNOST), Admir Adrović (MLADOST), Igor Ivanović (SUTJESKA),

Alen Melunović (RUDAR), Nikola Krstović (ZETA), Pjeter Ljuljđuraj (ZETA), Boris Kopitović (MLADOST)

Zoran Petrović

7. Grbalj

28:25

8. Rudar

13 35:31

9. Petrovac

16 30:50

10. Bokelj

13 28:34

11. Lovćen

16 25:36

12. Jedinstvo

25 20:69

Šampion, kvalifikacije za LŠ Kvalifikacije za LE Kvalifikacije za LE, ukoliko Kup osvoji neko od prve tri ekipe

vi šampion Crne Gore. Uostalom, ljudi koji su ušli u Budućnost pri svom dolasku su prilično jasno rekli da žele da stvore dominantnu ekipu koja će osvajati pehare, praviti rezultate i igrače. Ljeto koje dolazi može da bude presudno na tom putu - sada se mora vidjeti ko je pravi trener za Budućnost (da li je to

SPORT

PONEDJELJAK, 29. 5. 2017.

Baraž

Vukotić ili neko drugi), ko od mladih momaka zaslužuje da nosi plavi dres (jasno je da ne mogu svi da podnesu taj pritisak), ko je pravo pojačanje. Jer plavima trebaju igrači koji odskaču. Da su ih doveli jesenas, Budućnost bi imala 20 bodova više od rivala, a ne bi završila sezonu na istom kursu kao Zeta i Mladost... B.T.

Druga liga

TIM KOLA DNEVNIH NOVINA

Novi prvoligaš je ekipa Koma, dok će u baražu igrati Petrovac protiv Ibra, a Rudar protiv Otrant Olimpika

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) NEDIĆ (Grbalj) RAIČEVIĆ (Mladost)

ŠIMURA (Sutjeska)

VUJOVIĆ (Budućnost) PETROVIĆ (Mladost)

ROSANDIĆ (Dečić) GRIVIĆ (Grbalj)

MILOJKO (Zeta)

ĐURIŠIĆ (Mladost)

LJULJĐURAJ (Zeta)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno IseljenIcI vjernI svojoj matIčnoj državI

Crnogorski praznik 21. maj obilježen i u Njemačkoj

danas u ParIzu

Makron i Putin o ukrajini i Siriji Predsjednici Francuske i Rusije, Emanuel Makron i Vladimir Putin, razgovaraće danas u Versaju o situaciji u Ukrajini i Siriji. Ruski predsjednik će posjetiti Francusku sedam mjeseci pošto je otkazao najavljenu posjetu Parizu.To će biti prvi sastanak Putina i Makrona, koji je zvanično preuzeo dužnost 14. maja. Ma-

kron se tokom predsjedničke kampanje zalagao za čvrst stav prema Rusiji, ali i za saradnju u borbi protiv ekstremističke organizacije Islamska država. Ambasador Rusije u Francuskoj Aleksandar Orlov rekao je da Moskva ima “pozitivno mišljenje” o Makronu, opisujući ga kao “veoma inteligentnog, realnog i pragmatičnog”.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Andrija Nikolić, kazao je da je obnovljena nezavisnost najljepša zajednička priča Crne Gore i njenih iseljenika. On je na svečanosti povodom Dana nezavisnosti, održanoj u njemačkom gradu Švabiš Gmundu, koju je organizovao Savez crnogorskih asocijacija Njemačke – „SCANj“, istakao da su Crnogorci, Bošnjaci, Albanci i Muslimani iz naše dijaspore, ugradili sebe u temelje crnogorske nezavisnosti i doprinijeli dugoročnom boljitku naše države i generacija koje dolaze. Predsjednik Odbora je takođe kazao, da su naši iseljenici u Njemačkoj dokazali da su predstavnici vrijednog, uspješnog i istrajnog na-

roda kojeg krasi posvećenost i ljubav prema zemlji svog porijekla, Crnoj Gori, ali i isto tako odgovoran odnos prema državi u kojoj žive i ostvaruju lične, porodične i profesionalne ambicije. Učesnicima skupa obratio se i član Odbora

Ervin Ibrahimović, koji je čestitao Dan nezavisnosti i pozvao iseljeništvo, posebno mlade ljude, na očuvanje zajedništva, multikonfesionalnosti i multietničkog sklada, što su uvijek bile posebne vrijednosti Crne Gore. E.H.

u čIleanskoj PustInjI atakama

Počela izgradnja najvećeg teleskopa Izgradnja najvećeg optičkog i infracrvenog teleskopa na svijetu počela je u pustinji Atakama u Čileu. Teleskop nazvan ELT (skraćeno od Extremely Large Telescope). ELT je djelo struč-

njaka organizacije “European Southern Observator” (ESO), koja okuplja stručnjake iz Evrope i zemalja sa južne hemisfere. Predsjednica Čilea Mišel Bašele na svečanosti je izja-

beograd

najavljena dva prajda

LGBT zajednica održaće 24. juna u Beogradu Paradu ponosa, najavljeno je na tribini “Kakav ponos”, dok će 17. septembra biti održan Prajd. Predstavnici LGBT zajednice koja će učestvovati na paradi 24. juna, kazali su da će ona biti u formi protesta, kako bi ukazali da je LGBT zajednica i dalje marginalizovana i da su često žrtve nasilja. Anđela Čeh iz organizacije Egal, rekla je na tribini da se s nasiljem najčešće suočavaju trans osobe, “zato što su one najvidljivije i zbog toga što i dalje ne postoji legislativa koja bi regulisala izdavanje ličnih dokumenata u skladu s rodnim identitetom trans osoba”.

vila da se u Čileu ne gradi samo teleskop već “jedan od najznačajnijih izraza naučnih i tehnoloških dostignuća koji pruža nevjerovatne mogućnosti za međunarodnu saradnju”.

Kristina

aukcIja u kalIfornIjI

Prislijev avion prodat za 430.000 dolara Privatni avion koji je nekada bio u vlasništvu rok legende Elvisa Prislija prodat je na aukciji u Kaliforniji za 430.000 dolara, nakon što je više od 30 godina stajao na pisti u Novom Meksiku. Aukcijska kuća “GWC Auctions Inc.” saopštila je da je unutrašnjost Elvisovog aviona dizajnirana u zlatnoj nijansi drvenarije, s crvenim plišanim sjedištima i crvenim vunenim tepihom, prenosi AP. Crveni avion „Lockheed jetstar“ iz 1962. ostao je bez

motora, a potrebno mu je i renoviranje pilotske kabine. Procjenjuje se da je zbog toga avion prodat za znatno manje novca od prvobitne cijene, koja je iznosila tri i po miliona dolara.