Issuu

BROJ DANA

ce 30 nt i

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIÄ† www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

â—?5

maloljetnika je pobjeglo od kuÄ‡e za prvih 11 mjeseci ove godine

SRIJEDA, 25. 12. 2013. BROJ 723/ GODINA III

IAKO NE OÄŒEKUJU VANREDNE IZBORE, U DPS U MISLE NA SVE

DPS sprema novu koaliciju

KRATKOTRAJNO â—? 6

Vojin VlahoviÄ‡ odbio da bude direktor MA

â—? Vanredni izbori nijesu naĹĄ interes, ali ko god ih Ĺželi - neka tu ideju provjeri u parlamentu, mi smo spremni, kaĹže crnogorski premijer SNP PITA DF â—? 4

ZAVALA â—? 11

Je li vam se skoro javljao MaroviÄ‡: Vjerujem Ranko KrivokapiÄ‡ u pobjedu istine SINDROM HAKLBERI FIN â—? 9

Zbog ljubavi bjeĹže od kuÄ‡e R oditelji u Crnoj Gori sve Ä?eĹĄÄ‡e prijavljuju nestanak maloljetne djece. Tako su, prema podacima Uprave policije, u periodu od 1. januara do 28. novembra tekuÄ‡e godine roditelji prijavili nestanak 39 osoba mlaÄ‘ih od 18 godina. Policija tvrdi da â€œnestaleâ€? maloljetnike uglavnom pronalazi za vrlo kratko vrijeme, ali da se nerijetko i sami vraÄ‡aju. Svi prijavljeni sluÄ?ajevi nestanka maloljetnih lica su rasvijetljeni.

HENDIKEP â—? 27

FUDBALâ—? 29

Ĺ˝ENA PAMELA RAMLJAK â—? 23

MrvaljeviÄ‡ Sa BrnoviÄ‡em Postala ne igra u sadaddasdoasdEvropskog i sam Danskoj Francuske opreznija

2 AKTUELNO

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

EDITORIJAL

PANEL DISKUSIJA CGO

Afirmisati prava marginalizovanih grupa NOVAK USKOKOVIĆ urednik

NIŠTA BEZ PROIZVODNJE

Najnoviji podaci govore da će do 2050. godine broj stanovnika na Zemlji biti veći za dvije milijarde, što implicira da će hrane biti sve manje. Tako se sada već procjenjuje da će se unos hrane životinjskog porijekla morati smanjiti sa 20 na pet odsto do te godine. To znači da ćemo morati naći način za proizvodnju više hrane na već postojećoj teritoriji. Stručnjaci govore da bi namirnice biljnog porijekla do tada mogle preuzeti totalni primat. Međutim, u Crnoj Gori se još obrađivanje zemlje smatra vrlo nepopularnom “disciplinom”. Lakše je sjedjeti u kafiću i projektovati šta bi trebalo činiti. Naravno, možda se može i preživjeti sa jednim dobrim tiketom u kladionicama. Dobro je što se stvari polako mijenjaju i što sve više ljudi vidi šansu u poljoprivredi. Dosadašnja Vladina politika koja se zasnivala na prodaji firmi ili zemljišta nije dala očekivane rezultate. Još je svjež primjer da od 340 miliona eura vrijedne trgovine nekretninama u barskoj opštini nijedan euro nije plasiran u proizvodnju. Da bismo proizvodili, moramo da znamo šta želimo, a čini se da je to još veći problem. Neobrađene zemlje ima dovoljno da se samo prehranimo, ali očigledno nam je draže da je gledamo kao ledinu i da nad njom razmišljamo, nego da uzmemo motiku. Isto tako, nije logično da se desetine miliona troše na uvoz hrane koju svaka zemlja proizvodi. Nije dobro ni suviše tolerisati vlasnicima poljoprivrednog zemljišta da decenijama ne koriste i obrađuju resurs koji će, prema svjetskim trendovima, posebno u narednim decenijama, biti sve više na cijeni. Zašto cijeli prehrambreni sektor ne bi imao proizvođače u Crnoj Gori? Nije toliko skupo proizvoditi supu ili formirati živinarsku farmu. Isto tako, uz malo organizovaniji pristup lako se određene kulture koje se sada uvoze mogu proizvoditi i u Crnoj Gori. Ne bi trebalo stalno da napominjeno da nam je većina voća i povrća iz uvoza, a da ništa ne preduzimamo. Isto tako povećanje proizvodnje bilo kom sektoru moglo bi da utiče i na zaduživanje države koje će naredne godine, prema sadašnjim informacijama, iznositi do 200 miliona eura. To zaduživanje i nije održivo na dugi rok jer sve ima svoju granicu, a mi smo joj se prilično primakli. Jedino nas bezbolno može razdužiti da odigramo neki siguran fiks na kladionicama, recimo, Barselonu, Real. Ipak bi bilo pametnije da se posvetimo radu i proizvodnji jer samo to može održati privredu i cijelu državu na nogama.

Meteo 07:08 16:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More talasasto. Vjetar mjestimično umjeren pojačan, na otvorenom moru jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno, u zapadnim i južnim predjelima, uglavnom u drugom dijelu dana mjestimično slaba kiša.

Danas

Sjutra

min oC max oC

2 4 8 7 6 0 -3 -6 -7 -5

12 14 14 15 15 7 8 5 8 9

SJUTRA

Kroz Festival filma o ljudskim pravima Ubrzaj promovišemo univerzalnost i uzročnost stanja ljudskih prava na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, saopštila je na panel diskusiji direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević. CGO je juče organizovao panel diskusiju na temu Kako možemo afirmisati prava marginalizovanih grupa? - odjeci Festivala filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2013. Uljarević je govorila o pluralizmu napora civilnog društva da ljudska prava marginalizovanih grupa postavi na društvenu agendu. “Filmovi približavju iskustva raznih državnih i društvenih uređenja, upozoravajući, edukujući i promovišući potrebu borbe za ljudska prava. Umjetnost je univerzalni jezik, univerzalna vrijednost, baš kao i ljudska prava, pa bih bila sklona da kažem da borba za ljudska prava postoji koliko i umjetnost - odnosno da ih je nemoguće odvojiti, te samim tim ovaj Festival ima poseban značaj za afirmaciju ljudskih prava u Crnoj Gori”, podvukla je Uljarević. Danijel Kalezić, predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro, govorio je o izazovima borbe

Festival Ubrzaj protiv homofobije. On je ocijenio da je u crnogorskom društvu u velikoj mjeri zastupljena homofobija, ali i izrazio optimizam da ima lijeka tome kroz povećanje vidljivosti LGBT zajednice. Maja Raičević, direktorka Centra za ženska prava, diskriminaciju nad ženom u crnogorskom društvu koje i dalje baštini patrijarhalnu kulturu čijim političkim prostorom dominiraju muškarci, ilustrovala je kroz prikaz života jedne žene u Crnoj Gori danas od njenog rođenja, od njenog prava da se rodi ukoliko

Sa druženja u Novom Sadu

Propala prodaja Livnice

REPLIKA

Miris Skadarskog jezera u Novom Sadu

Replika crnogorskog “Festivala vina i ukljeve” u organizaciji Udruženja Crnogoraca Novog Sada, održana je prije dva dana u Kući vina “Bouquet” u Novom Sadu. Manifestaciju je posjetilo više od stotinu ljudi. Ovaj festival se originalno održava u Crnoj Gori, u Virpazaru, a od ove godine i u Novom Sadu. Posjetioci su mogli da besplatno degustiraju specijalitet prženu ri-

joj bude dozvoljeno, od odrastanja, preko obrazovanja, do njenog profesionalnog ostvarivanja. Nada Drobnjak, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, složila se sa ocjenom da je crnogorsko društvo strukturirano tako da žene još drži na političkim marginama. “Da bi bilo više žena na mjestima odlučivanja prije svega se mora promijeniti život u političkim partijama jer su to mjesta gdje i dalje muškarci dominantno donose odluke”, zaključila je Drobnjak.

bu ukljevu sa Skadarskog jezera. “Drago nam je da su naši ljudi mogli da se podsjete zavičaja, da probaju ovu ribu iz Skadarskog jezera i kvalitetno vino sa Ćemovskog polja. Ova manifestacija će postati tradicionalna i u Novom Sadu. Naše udruženje će takođe nastaviti da promoviše crnogorski turizam u Novom Sadu i Vojvodini”, rekao je predsjednik Udruženja Crnogoraca Novog Sada Božidar Marković.

Za kupovinu nikšićke Livnice, koja je na prodaju po početnoj cijeni od 1,6 miliona eura, nema zainteresovanih, saopšteno je iz stečajne uprave. Stečajni upravnik Zoran Marković, kazao je agenciji MINAbusiness da za sada nije pristigla nijedna ponuda, ali da će sačekati još par dana u slučaju da je neko poslao ponudu poštom. Na deveti po redu oglas ponude su mogli da dostave domaći i strani građani i preduzeća koja uplate depozit od deset odsto početne prodajne cijene. Potencijalnim kupcima ponuđena je imovina koja se sastoji od zemljišta, građevinskih objekata, postrojenja i opreme. Imovina je namijenjena proizvodnji čeličnih odlivaka i izradi modelnih kompleta. Iz stečajne uprave je objašnjeno da će ponuđača sa najvećom kupoprodajnom cijenom Komisija za sprovođenje postupka javnog nadmetanja proglasiti za najpovoljnijeg. Uslovi za održavanje javnog nadmetanja biće ispunjeni ukoliko do predviđenog roka bude dostavljena barem jedna ponuda. Prijave koje ne budu blagovremeno dostavljene i one sa nepotpunim podacima tretiraće se kao nekvalifikovane.

min oC max oC

7 8 10 11 10 4 3 1 3 4

10 14 15 15 14 6 7 4 8 9

Oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Pojačan do jak južni i jugoistočni vjetar.

EKIP

U novembru manji broj korisnika mobilne telefonije U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo skoro 1,03 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,4 odsto manje u odnosu na oktobar. Broj korisnika u prošlom mjesecu odgovara penetraciji od 165,66 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i

poštansku djelatnost EKIP. Od ukupnog broja korisnika, Telenor ima 397.550 ili 38,71 odsto, Crnogorski telekom, odnosno njegov T-Mobile, 35,3 odsto, a m:tel 25,99 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 31,1 odsto, dok je onih koji raču-

ne dopunjavaju vaučerima ili elektronski, bilo 707.670 ili 68,9 odsto. Telenor je imao 40,32 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, T-Mobile 32,09 odsto, a m:tel 27,59 odsto. T-Mobile je u novembru imao 42,43 odsto postpejd korisnika, Telenor 35,12 odsto, a m:tel 22,45 odsto.

AKTUELNO 3

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

VEKTRA BOKA

Ročište o stečaju početkom februara Ročište za uvođenje stečaja u Vektra Boku na zahtjev OTP faktoringa, koji se bavi otkupom potraživanja i loših kredita Crnogorske komercijalne banke (CKB), odloženo je za 6. februar. Odlaganje ročišta tražio je punomoćnik Vektra Boke Ranko Grbavac zbog zastupanja u drugom predmetu koji se vodi paralelno.

Prethodno ročište, zakazano za 18. novembar, Grbavac je odložio iz istih razloga. I ročište koje je bilo zakazano za kraj septembra odloženo je kako bi se sačekao ishod glasanja o Planu reorganizacije u stečajnom postupku koji se kod Suda vodi nad glavnom kompanijom Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića.

Planom reorganizacije bi, kako je objašnjeno, trebalo da bude obuhvaćeno i potraživanje CKBa. U međuvremenu, Privredni sud je u ponedjeljak usvojio Plan reorganizacije Vektre Montenegro, uz prihvatanje samo dijela primjedbi predstavnika povjerilaca mađarske OTP banke i švajcarske NLB Interfinanz. Ukupna dugovanja Brkovi-

Bošković i Jazidžija

Privredni sud

ćeve kompanije iznose više od 200 miliona eura, a za sada je izbjegao bankrot. Protiv Brkovićevog plana reorganizacije glasala su tri najveća razlučna povjerioca - OTP, Hypo Development i NLB Intefinanz, koji potražuju oko 140 miliona eura i koji će dug moći da naplate imovinom Vektre Montenegro i njenih kćerki firmi.

25. DECEMBAR

Katolici danas proslavljaju Božić Rimokatolička crkva i sve hrišćanske crkve koje vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru danas proslavljaju Božić. Božić po Gregorijanskom kalendaru proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena. Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hrist je rođen 25. decembra u Vitlajemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovječanstva poštuje u cijelom hrišćanskom svijetu. U hrišćanstvu se vjeruje da je Hri-

stovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavjetno proročanstvo o rođenju Spasitelja. Vjernici u katoličkim i drugim crkvama zapadnog obreda na Božić se klanjaju jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifim. Crnogorski državni vrh, predstavnici Vlade i političkih partija čestitali su Božić svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti, sveštenstvu, nadbiskupu barskom i primasu srpskom Zefu Gašiju i biskupu kotorskom Iliji Janjiću.

Božić po Gregorijanskom kalendaru

SARADNJA

Za bolju dječju zaštitu Nastavak saradnje Ministarstva rada i socijalnog staranja i Agencije za Međunarodnu saradnju i razvoj TIKA doprinijeće još kvalitetnijem pružanju socijalnih usluga u ustanovama socijalne i dječije zaštite i kavalitetnije borbe u oblasti neformalnog zapošljava-

nja, ocijenjeno je na sastanku resornog ministra Predraga Boškovića i koordinatora TIKE Mustafe Jazidžija. “Bošković i Jazidži su juče u Podgorici razgovarali o nasatvku saradnje u oblasti socijalne i dječije zaštite i tržišta rada”, saopšteno je

iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Sagovornici su akcenat stavili na saradnju u oblasti pružanja usluga ustanova socijalne i dječije zaštite, a posebno dnevnih centara i JU “Komanski most”, kao i suzbijanja sive ekonomije na tržištu rada.

Uoči novogodišnjih i božićnih praznika ovih dana provodi se kraju kićenje Podgorice. Ekipe Javnog komunalnog preduzeća juče su na glavnom gradskom Trgu kitile jelku i postavile ukrasnu kočiju. Prethodnih dana okićen je dio grada preko Morače, dok su popularni podgorički tržni centri Delta city i Mall of Montenegro već odavno ukrašeni. Iz nadležnih opštinskih službi je najavljeno da se zbog nedostatka finasijskih sredstava, ove godine neće kititi prigradska naselja, već samo uži dio grada i gradski trgovi. Naime, ove godine iz budžeta Glavnog grada nijesu opredijeljena sredstva za nabavku novih ukrasa.

Foto: Dejan Lopičić

Kićenje Trga Republike u Podgorici

4 POLITIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

SNP PITA DF

Je li vam se skoro javljao Ranko? Socijalistička narodna partija Crne Gore nema potrebu da se određuje prema pozivu premijera Mila Đukanovića predstavnicima srpskih partija da uđu u Vladu, jer se nije ni osjetila pozvanom, poručio je predsjednik cetinjskog opštinskog odbora SNP-a Slobodan Čavor. On je pitao lidere Demokratskog fronta da li im je “Ranko javio da li će izlaziti iz vlasti”. Čavor je poručio da je SNP prije svega, partija građanskog karaktera, a što se tiče poziva, ukoliko poziv za razgovor bude zvanično upućen, i isključivo o ekonomskim, socijalnim i identitetskim pitanjima, lako će se odrediti. “Gospodin Nebojša Medojević očito je “zaboravio” da je, za razliku od SNP-a, i sam bio dio vlasti Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije. I umjesto da se zabrine za enormni pad podrške u posljednjih mjesec, on pokušava zamazati oči građanima Crne Gore, navodnim prozivkama Mila Đukanovića oko ulaska u Vladu”, kazao je Čavor. “A kada vas jedan takav političar, jedan tobožnji opozicionar, iza kojeg je karijera Vladinog “eksperta”, pokušava optužiti i prozivati putem medija – onda znajte da ste na pravom putu. A biti na pravom putu, znači kloniti se i koalicione vlasti DPS – SDP, ali i individua poput Nebojše Medojevića, koje su davno i nepovratno izgubile politički kompas”, dodao je funkcioner SNP-a. Čavor je istakao da je SNP, za ra-

Skupština uručuje sertifikate

Đukanovićev poziv razvio dijalog

zliku od mnogih aktera koji se danas predstavljaju opozicijom, od svog nastanka do danas, bila protivnik aktuelne vlasti. “Takođe, za razliku od gospodina Medojevića, njegovog pajtaša Mandića i njihovog zajedničkog izvođača radova Lekića, SNP je uvijek javno saopštavala svoje

stavove i nikada se nije skrivala iza drugih. Kada bi bilo samo do ove interesne družine, DPS ne bi morao da brine u narednim godinama za vlast, jer dok je njih, vlast im je obezbijeđena i zagarantovana”, uvjeren je Čavor. “I na kraju, Medojeviću, Mandiću, Lekiću, svejedno je ko će odgovoriti,

P re d s j e d n i k S k u p š t i n e Crne Gore Ranko Krivokapić danas će uručiti sertifikate učenicima osnovnih škola iz Crne Gore koji su učestvovali u Demokratskim radionicama na temu “Demokratija i parlament” i “Evropska unija” u periodu od 7. juna do 24. decembra 2013. godine. Skupština Crne Gore organizuje projekat “Demokratske radionice” od 8. oktobra 2012. godine. Do danas je održano 280 radionica, u kojima je učestvovalo 6.544 učenika iz 65 osnovnih škola širom Crne Gore. Tokom radionica izrađeno je ukupno 231 dječjih novina i 49 radio priloga. Svečanost uručivanja nagrada predstavnicima 47 osnovnih škola, iz devetnaest opština, biće organizovana u Vili “Gorica”. Poslanici crnogorskog parlamenta, česti su gosti Demokratske radionice, i tokom tih susreta učenici su u prilici da pitaju poslanike sve što ih zanima, a u vezi je sa demokratijom. Prilikom posjete Crnoj Gori, generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjorn Jagland takođe je posjetio Demokratsku radionicu.

je li vam se skoro javljao Ranko, da li će izlaziti iz vlasti?”, poručio je Čavor. Medojević je kazao da SNP mora jasno da se odredi prema pozivu Đukanovića predstavnicima srpskih partija da uđu u Vladu, jer će nastavak flertovanja sa Demokratskom partijom socijalista izazvati dodatnu konfuziju u opoziciji.

TONINO PICULA

Picula

Riješićemo pitanje Prevlake Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula izjavio je da se pitanje Prevlake, koje se nalazi pred Crnom Gorom i Hrvatskom, riješi prije otvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja. Picula je kazao da bi najbolje bilo da se “spor” riješi na bilateralan način. “Ne prejudicirajući vrijeme kada će dobar granični ugovor o međudržavnoj granici između Hrvatske i Crne Gore prerasti u trajan sporazum, volio bih

IZVJEŠTAJ DRI

da način rješenja bude bilateralan. Treba podsjetiti da je Vlada Hrvatske jasno objavila, a Sabor svojom rezolucijom i potvrdio, da nećemo granične sporove sa susjedima, kandidatima za članstvo u EU, pretvarati u ucjene. Dakle, bilo bi dobro da se većina, ako ne i svi preostali bilateralni problemi riješe prije otvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja”, kazao je Picula. On smatra da bi bilo poželjno da Crna Gora bude dio NATO Alijanse.

“Kao što se unaprijed radujem mogućnosti da iduće zastave svečano podignute ispred Evropskog parlamenta u Strazburu budu zastave država naših susjeda, jednako bih volio da se Hrvatska graniči sa susjedima koji su i članovi NATO. Međutim, odluku o tome mora donijeti svaka vlada na temelju procjena koje su uvijek kombinacija spoljnopolitičkih ambicija, sigurnosnih prilika, unutarpolitičkog raspoloženja i volje naroda.” A.O.

OKRUGLI STO

Komunisti i penzioneri nijesu plaćali porez

Godišnjica otvaranja poglavlja o nauci

Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore (JKPCG) i Stranka penzionera, invalida i socijalne pravde imale su 2012. godine nepravilnosti i propuste u dijelu obračuna i isplate poreskih obaveza, zaključak je Državne revizorske institucije (DRI) nakon izvještaja o finansijskoj reviziji tih partija. “Revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore za 2012. godinu utvrđene su nepravilnosti i propusti u dijelu računovodstvenih evidencija, dokumentovanja troškova i prihoda, obračuna i isplate poreskih obaveza koje su opredijelili da Kolegijum nadležan za predmetnu reviziju izrazi uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj”, navodi se u izvještaju DRI. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, DRI je konstatovla tri nepravilnosti koje su uticale na izražavanje uslovnog mišljenja. Prvo, partija je gotovinski iz blagajne isplatila troškove u iznosu od 3.006 eura, što čini 98 odsto ukupnih troškova, a gotovnski isplaćeni troškovi u iznosu od 400 eura pravdani su neadekvatnom dokumentacijom.

Ministarstvo nauke i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, u saradnji sa Savjetom za naučno-istraživačku djelatnost i Think Tank projektom “Montenegro Future Forum“ obilježiće danas godišnjicu otvaranja i privremenog zatvaranja poglavlja 25. Nauka i istraživanje. Obilježavanje će početi u 10 sati okruglim stolom na temu “Naučna zajednica Crne Gore na putu ka EU“ u zgradi Rektorata u Podgorici. “Najavljeno je učešće rektora, velikog broja dekana fakulteta, direktora naučnih institucija, kao i predstavnika privrednih udruženja“, saopšteno je iz Ministarstva nauke i Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Popodnevni segment, koji počinje u 12.15 sati je prilika da se analizira učinjeno u prethodnoj godini, kada je riječ o učešću crnogorske naučne zajednice u EU projektima, ali i da se da prikaz svih aktivnosti i napora, kao i budućih očekivanja u okviru novog okvirnog programa HORIZON 2020, koji počinje već narednog mjeseca.

“Partija nije dokumentovala gotovinsku uplatu u iznosu od 390 eura koja je iskazana u poslovnim knjigama kao prihod od članarina. Takođe, JKPCG je po osnovu zakupa poslovnog prostora isplatila iznos od 1.500 eura na koji nijesu obračunate i isplaćene poreske obaveze”, ističe se u izvještaju DRI. Pored JKPCG, problem sa neplaćanjem poreza imala je i Stranka penzionera, invalida i socijalne pravde, te je zbog toga do-

bila uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj. “Stranka je gotovinski iz blagajne isplatila troškove u iznosu od 11.417 eura, što čini 94 odsto ukupnih troškova. Gotovnski isplaćeni troškovi u iznosu od 2.837 eura pravdani su nepotpunom dokumentacijom. Partija je po osnovu naknada aktivistima isplatila iznos od 2.815 eura na koji nijesu obračunate i isplaćene poreske obaveze”, stoji u izvještaju. N.D.L.

Vlahović Na okruglom stolu će govoriti ministarka nauke prof. dr Sanja Vlahović, državni sekretar za EI i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović, rektor Univerziteta Mediteran prof. dr Slobodan Backović, rektor UDG prof. dr Veselin Vukotić, prorektor UCG prof. dr Anđelko Lojpur. Nakon toga biće prezentovani najuspješniji crnogorski projekti koji se finansiraju iz EU fondova.

POLITIKA 5

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

Đukanović priprema novu koaliciju DPS

Mili Prelević

redsjednik Vlade Milo Đukanović izjavio je juče da će njegova partija na narednim izborima “nastupiti u drugačijem aranžmanu nego do sada”. On je boraveći u radnoj posjeti opštini Žabljak istakao da se na njegov poziv o širenju koalicije ne može gledati kao na želju Demokratske partije socijalista za skraćivanjem mandata Vlade Crne Gore.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović izjavio je juče da će njegova partija na naredne izbore “nastupiti u drugačijem aranžmanu nego do sada”. On je boraveći u radnoj posjeti opštini Žabljak istakao da se na njegov poziv o širenju koalicije ne može gledati kao na želju Demokratske partije socijalista za skraćivanjem mandata Vlade Crne Gore. ‘’Sa raznih adresa se poručuje da bi dobrodošli izbori. To nije naš interes, ali moja poruka je da kad god žele da tu ideju provjere u parlamentu, mi smo spremni”, kazao je Đukanović. Govoreći o reakcijama na poziv sa širenje vladajuće koalicije, premijer kaže da je jasno stavio do znanja da DPS-u nije ideja da skraćuje Vladi mandat. “Na svim izborima, kad god se dogode, nastupićemo u drugačijem aranžmanu nego do sada. Ovo nije nikakvo začikavanje, nego jedan odgovo-

ran odnos prema svima da radimo zajedno. A ako imate većinu za drugi pristup, samo izvolite’’, poručio je Đukanović. Politički analitičar Srđan Vukadinović takođe misli da je moguće da dođe do širenja koalicije na vlasti. Situacija oko proširenja koalicije ili oko raspisivanja vanrednih izbora je isključivo u rukama DPS-a, smatra on. “Poziv koji smo čuli od premijera Đukanovića odnosi se prije svega na Socijalističku narodnu partiju. SNP je sada na prekretnici i ukoliko uđe u vlast, ova partija može biti respektabilna. S druge strane, ukoliko odluče da ne uđu u vlast, biće potpuno marginalizovani i usisani u korpus Demokratskog fronta i osvajaće glasova onoliko koliko je osvojila u Mojkovcu, a znamo da je u koaliciji sa DF osvojila manje glasova nego kada su samostalno izlazili na prošle izbore. Ne treba imati iluziju, jer sve stranke pretenduju da budu dio vlasti. Ulazak

Vujanović tokom razgovora sa kandidatima za sudije

KANDIDATI ZA USTAVNI SUD

Šturanović neće kod Vujanovića U pripremi predloga za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović obavio je razgovor sa pet prijavljenih kandidata na javni poziv od 22. oktobra 2013. godine. “Predsjednik se u razgovoru sa kandidatima detaljno informisao o njihovoj biografiji, razlozima koji su ih motivisali da se kandiduju i njihovom viđenju položaja i značaja Ustavnog suda. Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović obavijestio je predsjednika da povlači svoju kandidaturu”, saopšteno je iz Vujanovićevog kabineta. Vujanović predlaže dvoje sudija, a ostalih pet Ustavni odbor. Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština Crne Gore. Na javni poziv Vujanovića prijavilo se pet kandidata. Za tu funkciju su konkuri-

sali advokat Spomenka Đukanović, sudija Ustavnog suda Desanka Lopičić, sekretar Skupštine Glavnog grada Slavka Maraš, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Budimir Šćepanović i generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović. Kandidati za sudije moraju imati najmanje 40 godina i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Mandat sudijama je 12 godina. Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsjednika na tri godine. Ustavnim zakonom za sprovođenjem Ustava predviđen je ponovni izbor svih sudija Ustavnog suda. Oni će se birati u parlamentu dvotrećinskom većinom, a kao deblokirajući mehanizam predviđena je tropetinska podrška poslanika.

u vlast partije održava u životu, a život u opoziciji je političko tavorenje”, kaže Vukadinović za Dnevne novine. Iako se poziv ne odnosi na Demokratski front, Đukanovićev predlog je svakodnevno dio djelovanja ove političke grupacije. Poslanik DF-a Goran Danilović napisao je na svom Fejsbuk profilu da premijer “ne vidi da Srbi u Crnoj Gori nakon nezavisnosti nijesu u potpunosti ostvarili svoja prava. “On, valjda, iz sažaljenja, nudi, po sistemu javnih nabavki, da neko udje u Vladu!? Da srpski političari zamijene ili nadomjeste neposlušni SDP!? Da

nam da koje ministarstvo, a mi da zaboravimo priču o slobodi, ravnopravnosti i sličnom.. Tričarije!?”, kaže Danilović.

Bolja ponuda Goran Danilović na Fejsbuku piše da ima bolju ponudu za Đukanovića. “Pozivamo Đukanovića da prestane sa diskriminacijom Srba prilikom zapošljavanja u državnoj upravi, da dominantnom srpskom jeziku vrati Ustavni status službenog, da se mimo Ustava i zakona ne miješa u unutarcrkvene stvari, da po želji svog potpredsjednika Vujanovica skrati himnu za dvije strofe ratnog zločinca, da tradicionalnoj trobojki obezbijedi poštovanje u unutrašnjem pravnom saobraćaju Crne Gore, pa neće biti nikakve potrebe da srpski političari potom ulaze u Vladu, niti da se guramo za mjesta i stolice “.

Sačuvati kredibilitet Skupštine Poslanik Demokratskog fronta i predsjednik Odora za evropske integracije Slaven Radunović kazao je da rješenje rezolucije o evropskim integracijama koje su potpisali predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i lider SNP-a Srđan Milić, ne smeta samo DF-u već i drugim opozicionim poslanicima. Radunović se ipak nada da će se na sjednici Odbora za evropske integracije koja je zakazana za četvrtak, naći kompromisno rješenje i da “neće biti potrebe da poslanici DF-a brane interese Skupštine”. “Dio rezolucije koji se tiče odnosa Skupštine i Vlade je neprimjeren potrebama skupštinskog Odbora za evropske integracije. Siguran sam da ćemo naći načina da popravimo rezoluciju u tom dijelu koji se odnosi na položaj Skupštine u procesu pregovora. Moguće je da Skupština dođe u ponižavajući položaj u jednoj demokratskoj državi. Želja Odbora za evropske integracije je da se ovom rezolucijom ipak ti odnosi urede i pismeno tako da ne ostane prostora za slobodno tumačenje”, rekao je Radunović. Rješenje koje su potpisali Krivokapić i Milić predviđa da ukoliko Odbor za evropske integracije da negativno mišljenje na pregovarčke pozicije da je Vlada u roku osam dana dužna da se izjasni o tom stavu, ali ne i da prekida pregovore. Raniji predlog rezolucije povučen je iz procedure zbog protivljenja poslanika DPS-a Miodraga Vukovića na amandman Odbora za evropske integracije po kome Vlada mora da ponovo razmatra pregovaračke pozicije. A.O.

6 EKONOMIJA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

NOVO TIJELO

Đukanović na čelu Savjeta za investicije

Vlahović

Vlada Crne Gore formirala je Savjet za strane investicije na čijem čelu će biti premijer Milo Đukanović. U sastavu tog tijela su ministri ekonomije Vladimir Kavarić, poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i održiog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

MONTENEGRO ERLAJNS

Vojin Vlahović odlazi poslije dvadeset dana

Vojin Vlahović, koga je za izvršnog direktora Montenegro erlajnsa (MA) četvrtog decembra imenovao bord direktora te kompanije, podnio je ostavku na tu funkciju, saznaju Dnevne novine. Budući da se za ovo kadrovsko rješenje znalo još od septembra, ovo odbijanje Vlahovića još jedan je od pokazatelja koliko je situacija u nacionalnoj avio-kompaniji teška, pa samo nakon 20 dana od izbora on napušta poziciju. Članovi borda direktora koje su Dnevne novine juče kontaktirale nijesu bili raspoloženi da govore na ovu temu. Duško Lalićević je kazao da o odbijanju Vlahovića ništa ne zna, te da, ukoliko je ta vijest tačna, očekuje da će o njoj biti obaviješten na sljedećoj sjednici bor-

da. Član borda direktora Živko Andrijašević uputio nas je na nadležnu službu uz napomenu da informacije ne želi da dijeli sa novinarima. Ukupan dug nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajns iznosi 68.980 608,77 eura, konstatovao je početkom decembra Odbor direktora. Između ostalog dug te kompanije prema Agenciji za kontrolu letjenja je 9.496.246 eura, dok dug prema JP Aerodromi Crne Gore iznosi 12.762.474 eura. Krediti kompanije prema bankama iznose 12.743 457 eura sa kamatama. Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović nakon objave finansijskog izvještaja MA kazao je da će se stanjem u nacionalnoj avio-kompaniji “ozbiljno pozabaviti”. I.B.

METALAC

Traže pomoć od premijera Radnici nikšićkog Metalca koji štrajkuju glađu osmi dan pozvali su premijera Mila Đukanovića i ministra ekonomije Vladimira Kavarića da se javno izjasne da li su spremni da im pomognu u realizovanju njihovih zahtjeva. Predstavnik radnika Spasoje Jakić kaže da su radnici ogorčeni jer je Đukanović u toku premijerskog sata izbjegao da odgovori na pitanje o Metalcu koje mu je postavio poslanik Srđan Milić. “Sa nestrpljenjem smo čekali da premijer odgovori na pitanje, a on je vjesto izbjegao odgovor. Poručujemo premijeru i ministru ekonomije da brzo nađu način da nam pomognu ili da se javno izjasne da hi je baš briga za nas. Nama će to biti dovoljan odgovor”, kazao je Jakić. Radnici, kako tvrdi Jakić, izgubili su svaku nadu da će se riješiti situacija u njihovu korist. Ipak, poručuju da od gladovanja ne-

će odustati. “Odustati nećemo ni po cijenu života. Ako ovako nastavimo još nekoliko dana, svi ćemo završiti u bolnici”, naglasio je Jakić. Iako je zdravstveno stanje radnika sve lošije, dio njih zahtijeva da se više ne zove hitna pomoć. “Radnici odbijaju medicinsku pomoć. Jedan dio predlaže i da se prestane sa uzimanjem vode. Ako se odlučimo na takav korak, to će biti ravno samoubistvu”, naglasio je Jakić. Na ćutanje nadležnih i direktora preduzeća Nikole Furundžića radnici više nemaju komentar. Jedino su, kako kaže Jakić, razočarani što niko ne vodi računa gdje je uloženo milion i po eura koji su Furundžiću dodijeljeni na račun zaposlenih. Radnici tvrde i da Furundžić postupa nekorektno, te da gestom hranjenja pasa koji se nalaze u krugu fabrike gdje 110 ljudi gladuje, provocira radnike. M.R.

JAVNE FINANSIJE

Prihodi veći za petinu Izvorni prihodi budžeta Crne Gore u oktobru 2013. godine iznosili su 117,3 mililiona eura i veći su 18,2 odsto nego u oktobru 2012. godine, kao i u odnosu na plan za 11,8 odsto. “U periodu januar-oktobar 2013. godine ostvaren je rast naplate prihoda od 9,7 odsto u odnosu na isti period 2012. godine, što je posljedica sprovođenja mjera na suzbijanju sive ekonomije i povećanja gornje stope PDV-a na 19 odsto”, saopšteno je iz Ministarsva finansija. Naplata PDV-a u oktobru 2013. godine bila je veća u odnosu na plan za šest odsto i 11 odsto u odnosu na oktobar 2012. godine.

“Izdaci budžeta u oktobru 2013.godine iznosili su 97,2 mililiona eura i manji su u odnosu na isti mjesec prošle godine za 6,6 odsto i u odnosu na plan za 7,4 odsto”, navode iz Ministarstva finansija. Suficit budžeta u oktobru 2013. godine iznosio je 20 miliona eura. Kumulativni deficit budžeta za deset mjeseci ove godine iznosio je 115,5 miliona ura i manji je od deficita u istom periodu prošle godine za 21,5 miliona. “Državni dug na kraju oktobra 2013. godine iznosio je 1,832 milione ili 55,3% odsto procijenjenog BDP-a”, navodi se u saopštenju. I.C.

● KORLET U IME ULAGAČA Članovi Savjeta su i Miomir Mugoša, predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština, Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore i Oliver Korlet, izvršni direktor Porto Montenegra. U obrazloženju se navodi da je osnov za formiranje Savjeta član 25 Zakona o stranim investicijama. Mandat predstavnika udruženja stranih investitora traje dvije godine, uz mogućnost reizbora. Administrativno-tehničke poslove za potrebe Savjeta obavlja Agencija za promociju stranih investicija. Prema zakonu, podsticanje stranih investicija i usmjeravanje strateških aktivnosti na promociji i podsticanju obavlja Savjet za strane investicije. Dužnost Savjeta je da razmatra realizaciju Strategije i zauzima stavove o pitanjima razvoja stranih investicija, daje smjernice za izmjene aktivnosti na promociji stranih investicija u zavisnosti od realizacije investicija i promjena do kojih dolazi na tržištu tokom perioda realizacije Strategije. Đukanović je u posljednjih nekoliko obraćanja istakao važnost stranih investicija i dobrih odnosa sa partnerima koji su već u Crnoj Gori.

● PREMIJER UMJESTO VICEPREMIJERA

Vlada je na posljednjoj sjednici formirala Savjet za praćenje turi-

Đukanović stičkog razvoja i pripremu i praćenje turističkih sezona, koji će pored predjsednika imati 27 članova. Na čelu tog Savjeta je premijer Milo Đukanović. Do skoro je postojalo Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje turističkih sezona, kojim je predsjedavao vicepremijer Vujica Lazović. Pored njih dvojice, članovi Savjeta su potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Duško Marković, ,ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, ministar zdravlja Miodrag Radunović, ministar kulture Branislav Mićunović, ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, ministar finansija Radoje Žugić i predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić. U Savjest su ušli i direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović, ,predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, sekretar Sekretarijata za ra-

zvojne projekte Nebojša Popović, direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović, direktorica Zavoda za statistiku Gordana Radojević, predstavnik Montenegro erlajnsa Dragan Popović, direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Rajko Barović, predsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore Dragan Ivančević, direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Zoran Mrdak. Kao predstavnici univerziteta i srednjih škola članovi Savjeta su Đurđica Perović i Zoran Klikovac, dok će Uniju poslodavaca predstavljati Anita Mitrović-Milić. Predstavnici turističkih agencija su Petar Ivković i Mira Radunović, dok će u ime parlamenta u Savjetu biti Predrag Sekulić, predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore. Iz reda nezavnisnih eksperata u Savjet su ušli Predrag Nenezić, Vladimir Mitrović i Miodrag Strugar. N.U.

Mora se povećati PDV na kompjutersku opremu Sadašnja stopa od sedam odsto mora biti uvećana do članstva u EU Poresko zakonodavstvo Crne Gore je generalno na zadovoljavajućem nivou usklađenosti s pravnom tekovinom EU u oblasti PDV-a, akciza i direktnog oporezivanja, dok je nešto manje zadovoljavajuća u oblastima saradnje, uzajamne pomoći i kompjuterizacije, ocjena je Evropske komisije u Izvještaju o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva Crne Gore za poglavlje 16. – Porezi. U izvještaju se navodi da Poreska uprava mora uspostaviti odgovarajuće sisteme i procedure i angažovati kadar kako bi primijenila

i sprovela pravnu tekovinu obuhvaćenu ovim poglavljem i obezbijedila nastavak homogenog i usklađenog pristupa EU. “To zahtijeva definisanje politika, sistema, procedura, tehnologija i instrumenata koji su kompatibilni sa zahtjevima i standardima EU. Potrebni su znatni napori na daljem usklađivanju kako bi se riješili preostali propusti i obezbijedila primjena i sprovođenje pravne tekovine”, navodi se u Izvještaju. U oblasti propisa o indirektnom oporezivanju, Crna Gora je postigla dobar nivo usklađenosti. Porez na

dodatu vrijednost, kako se navodi, prati glavnu strukturu utvrđenu zakonodavstvom EU. “Međutim, i dalje postoje neke nedosljednosti koje se moraju riješiti do momenta pristupanja”, zaključila je EK. Zakon o porezu na dodatu vrijednost, dodaje se u Izvještaju, ispunjava uslove i minimalne standardne. Izuzeća od PDV-a su uglavnom usklađena s pravnom tekovinom. “Moraju se primijeniti neka obavezna izuzeća, a pojedina izuzeća koja ne postoje u propisima EU o PDV-u se moraju ukinuti, kao npr. kod uvoza određenih proizvoda za lica s invaliditetom i nabavke ljekova i medicinskih sredstava koje finansira RFZO. Određeni proizvodi i usluge koji podliježu smanjenoj stopi PDV-a nijesu u skladu s pravnom tekovinom, kao npr. kompjuterska oprema i usluge koje su pružaju u marinama. Crna Gora će morati ukinuti smanjenu stopu za te proizvode i usluge do dana pristupanja”, dodaje se u Izvještaju. U oblasti akciza, Crna Gora prati glavnu strukturu zakonodavstva EU, ali postoje razlike u proizvodima koji su njime obuhvaćeni. Akcize se primjenjuju na kafu i gaziranu vodu koji nijesu obuhvaćeni pravnom tekovinom. EU primjenjuje akcize na bituminozni ugalj, električnu struju i prirodni gas, što ne postoji u poreskom zakonodavstvu Crne Gore. N.U.

EKONOMIJA

srijeda, 25. 12. 2013.

Niko neće Radvent Na sedmi oglas za prodaju cjelokupne imovine Radventa, nekadašnjeg pogona nikšićke Željezare, po početnoj cijeni od oko 1,88 miliona eura, niko se nije prijavio. Stečajni upravnik Nenad Amidžić saopštio je agenciji Mina-biznis da nije dostavljena nijedna ponuda i da će se za nekoliko dana raspisati novi oglas, po nižoj cijeni. Imovina Radventa na prethodnom šestom oglasu, koji je takođe propao, prodavala se po početnoj cijeni od 2,09 miliona eura. Zainteresovani kupci ponude su mogli dostavljati do 18. decembra, dok je njihovo otvaranje bilo zakazano za ponedjeljak u podgoričkom Privrednom sudu. Ponude su mogla da dostavljaju domaća i strana preduzeća i građani koji su uplatili depozit za učešće na javnom nadmetanju od deset odsto početne cijene. Na prodaju je bilo ponuđeno zemljište površine oko 15.700 kvadratnih metara, upravna zgrada, radionice, hala za regeneraciju mašinskih djelova i skladišta.

Prijave za paušalno plaćanje poreza Poreska uprava pozvala je poreske obveznike na mogućnost paušalnog oporezivanja. U saopštenju se podsjeća da svi obveznici koji počinju da obavljaju djelatnost, čiji će planirani godišnji promet biti manji od 18.000 eura, kao i oni čiji je ostvareni promet u ovoj godini manji od tog iznosa, mogu se uz njihov zahtjev registrovati za paušalno oporezivanje. “Zahtjev za paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti potrebno je podnijeti nadležnom poreskom organu na propisanom obrascu (ZPO) do 31. decembra za narednu godinu”, dodaje se u saopštenju. Obrazac ZPO dobija se besplatno u područnim jedinicama Poreske uprave.

KAP - CGES

Kradenu struju plaćamo od dobiti

Crnogorska i italijanska strana već razmatraju uslove koje bi trebalo ispuniti kako bi se dividenda od dobiti mogla podijeliti

Preuzimanje struje iz evropske interkonekcije koju je KAP koristio platiće CGES

Ivana Cimbaljević

a bi Crna Gora platila dug od oko četiri miliona eura Evropskoj interkonekciji, potrebna je saglasnost italijanske kompanije Terna, koja ima oko 22 odsto akcija u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu. Kako Dnevne novine saznaju, crnogorska i italijanska strana već razmatraju uslove koje bi trebalo ispuniti kako bi se dividenda od dobiti mogla podijeliti. Budžetom za narednu godinu je predviđeno da struja koju je KAP neovlašćeno mjesecima preuzimao bude plaćena od dobiti CGES-a.

Vlada je budžetom za narednu godinu predvidjela da dug po osnovu neovlašćenog preuzimanja struje iz Evropske interkonekcije (ENTSO) koju je Kombinat aluminijuma mjesecima koristio plati Crnogorski elektroprenosni sistem. Oko četiri miliona eura biće plaćeno od ostvarene dobiti Crnogorskog elektroprenosnog sistema. Međutim, da bi novac mogao da bude operativan, odnosno da bi mogao da bude transferisan Evropskoj interkonekciji, potrebna je saglasnost italijanskog akcionara u ovoj kompaniji, italijanske Terne. Prema informacijama Dnevnih novina, u ovoj kompani-

ji već se vode pregovori, crnogorska i italijanska kompanija već razmatraju uslove koje bi trebalo ispuniti kako bi se dividenda od dobiti mogla podijeliti. “Skupština akcionara donosi tu odluku o raspodjeli dobiti, jer svaki akcionar raspolaže svojim dijelom dobiti. Potrebna je saglasnost i italijanskog partnera u CGES-u, drugog po veličini. Država i Terna mogu većinom glasova na skupštini akcionara da donesu odluku o raspodjeli dobiti. Još se o tome razgovara na nivou firme. Pokušavamo da stvorimo pretpostavke za podjelu dividende, kako bi taj dogovor bio napravljen”, kazali su za DN iz CGES-a

Najveći akcionar u CGES-u je država i ona raspolaže dobiti koja joj pripada od profita CGES-a, i može taj novac trošiti onako kako misli da treba da ga troši. Međutim, iz CGES-a ponavljaju da sav trošak koji je nastao po osnovu neovlašćenog preuzimanja energije od Kombinata aluminijuma, s obzirom na to da oni nemaju pravo da bilo koga snabdijavaju električnom energijom, ne bi trebalo da plate. Ali, država se uključila u rješavanje ovog problema i odlučila da to bude riješeno na način kako je to definisano u budžetu. Kombinat aluminijuma je mjesecima nelegalno preuzimao struju iz Evropske interkonekcije, što

2,4

miliona eura iznosila je dobit Crnogorskog elektroprenosnog sistema na kraju trećeg kvartala ove godine

je rezultiralo upozorenjem da će Crna Gora biti izbačena iz ovog sistema, a u javnosti je to okarakterisano kao međunarodna blamaža. Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Jenaz Kopač saopštio je nedavno, tokom posjete Crnoj Gori, da nije KAP kriv za krađu struje iz Evropske interkonekcije, već Vlada i to je okarakterisao kao “sraman čin”. On je višemjesečno neovlašćeno preuzimanje električne energije nazvao “pravom hajdučijom koju niko nije vidio od Drugog svjetskog rata”. “KAP vjerovatno sam nije kriv, njegovo ponašanje nije bilo baš odgovorno, ali na kraju je uvijek za sve kriva Vlada.” Obavezu za vraćanje struje, nakon upozorenje, preuzeo je Crnogorski elektroprenosni sistem. Većinsko vlasništvo u CGES-u ima država Crna Gora (55 odsto), zatim italijanska kompanija Terna (22,08 odsto), a onda slijede ostali (HB zbirni kastodi račun, Fondovi zajedničkog ulaganja i fizička lica).

BUDŽET 2014.

MANS podnio devet amandmana Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) uputila je juče Skupštini Crne Gore devet amandmana na predlog budžeta za 2014. godinu i pozvala poslanike da ih podrže. U ovoj organizaciji smatraju da predlog budžeta sadrži brojne nepravilnosti i nezakonitosti. U okviru podnijetih amandmana, MANS je tražio da se iz predloga budžeta briše obaveza Vlade za izdavanje novih garancija Crnogorskom elektroprenosnom sistemu u iznosu od 20 miliona eura za projekat izgradnje energetskog kabla od Tivta do Pljevalja. MANS je posebnim amandmandom tražio da se iz budžeta briše i obaveza preuzimanja dugova Montenegro erlajnsa u iznosu od 3,7 miliona eura, ali i duga za poreze i doprinose RTCG

u iznosu od dodatnih 2,4 miliona eura, “jer se radi od državnoj pomoći čije davanje je u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je Crna Gora potpisala sa EU”. Kada je u pitanju novo zaduživanje 2014, koje je planirano na nivou od 240 miliona eura, kao i zaduživanje zbog reprograma postojećih dugova i kredita, MANS je posebnim amandmanom tražio da se to može uraditi samo uz prethodnu saglasnost Skupštine Crne Gore, što nije, podsjećaju u ovoj organizaciji, opcija koja je predviđena sadašnjom verzijom predloga budžeta. U MANS-u poručuju da predlog budžeta za 2014. godinu ne oslikava da će se one zaista i primijeniti naredne godine. I.C.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

8 DRUŠTVO POTVRĐENO PISANJE DN

Od sedamnaest agencija inspekcija zatvorila 11 Agencije ne ispunjavaju uslove vezane za prostor, kadar i opremu

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, nakon kontrole agencija za zapošljavanje, donijelo je odluku da zatvori 11, zvanično je potvrđeno iz tog resora pisanje Dnevnih novina. Naime, donijeto je rješenje o oduzimanju dozvola za rad podgoričkim agencijama “Trenkwalder” , “Zopt”, “Logoprima”, “Marmil”, kao i tivatskim agenicijama “Aafari-mont”, “Mrm” i “Artemida”. Rješenje se odnosi i na agencije “Perspektiva plus” iz Bara, “Lomi” iz Pljevalja, “Employment agency of Montenegro” iz Nikšića, te “Humsn resources & Training Consultancy” iz Bara. Komisija Ministarstva je u decembru kontrolisala 16 agencija za zapošljavanje, koje su u prethodnom periodu dobile dozvolu za rad u pogledu njihovog ispunjavanja uslova za obavljanje poslova zapošljavanja. Nakon kontrole je utvrđeno da 11 agencija više ne ispunjava uslove za obavljanje poslova zapošljavanja koji se odnose na uslove ve-

zane za prostor, kadar i opremu. Iz Ministarstva su kazali da je Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja propisano da su nosioci poslova zapošljavanja Zavod za zapošljavanje i agencije za zapošljavanje, koji obavljaju poslove pod uslovima utvrđenim zakonom. Agencija, kako su pojasnili, može obavljati poslove zapošljavanja koji se odnose na informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, posredovanje u zapošljavanju lica koja traže zaposlenje i stranca koji traži zaposlenje u Crnoj Gori. “Agencija takođe može posredovati u zapošljavanju građana Crne Gore u inostranstvu, u skladu sa posebnim zakonom, profesionalnu orjentaciju i savjetovanje o planiranju karijere, obrazovanje i osposobljavanje odraslih, profesionalnu rehabilitaciju teže zapošljivih, javne radove i sprovođenje i drugih mjera aktivne politike zapošljavanja”, naveli su iz Ministarstva. Bo.P.

Trenkwalder: Imamo urednu licencu za rad Iz agencije “Trenkwalder” su demantovali Ministarstvo rada, navodeći da je došlo do krupne greške. “Trenkwalder u Crnoj Gori poslove obavlja preko dva pravna lica, Trenkwalder kadrovske usluge d.o.o. Budva i Trenkwalder outsourcing d.o.o. Podgorica. Oba pravna lica posjeduju urednu licencu. Trenkwalder kadrovske usluge d.o.o. Budva je imala otvorenu poslovnu jedinicu u Podgorici do 29.3.2012.. Tog dana je registrovano novo pravno lice Trenkwalder outsourcing d.o.o.sa

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

ELEKTRONSKA UPRAVA

Non-stop na vezi sa državom Predlog zakona o elektronskoj upravi, koji je Vlada utvrdila na 48. sjednici, a kojim se na sistemski način uređuje oblast elektronske uprave u Crnoj Gori, ima za cilj stvaranje uslova za efikasnu komunikaciju sa korisnicima usluga državne administracije elektronskim putem - preko portala elektronske uprave. Naime, kako je Dnevnim novinama kazala sekretar Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije Sandra Veličković, građani i privredni subjekti moći će da komuniciraju sa državnim institucijama u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta jer je portal e-uprave dostupan 24 časa. “Implementacija zakonske norme, prema kojoj su sve državne institucije u obavezi da u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu zakona sve usluge koje pružaju korisnicima učine dostupnim i preko interneta, doprinijeće jednostavnijoj i konfornijoj komunikaciji sa državnom upravom i samim tim pomoći u eliminisanju administrativnih barijera”, kazala je Veličković. To će, kako je precizirala, za rezultat imati efikasnije ostvarivanje prava korisnika usluga državne administracije i stvaranje preduslova da državna administracija bude servis građana i privrede. Korisnicima usluga državne administracije istovremeno je data mogućnost izbora načina na koji će komunicirati

Organi državne uprave moraće da koriste i informacioni sistem za upravljanje dokumentima sa državnom upravom i drugim institucijama - dakle, elektronskim ili konvencionalnim putem. “Polazeći od obaveze državnih organa i organa državne uprave da u postupku ostvarivanja prava i obaveza korisnika, po službenoj dužnosti, pribavljaju podatke o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju u skladu sa zakonima, uspostavljanje pomenutog informacionog sistema znatno bi po-

jednostavilo i ubrzalo pribavljanje podataka i samim tim doprinijelo efikasnosti postupka”, kazala je Veličković. Organi državne uprave, shodno odredbama ovog zakona, moraće da koriste i informacioni sistem za upravljanje dokumentima posredstvom kojeg će vršiti prijem, razvrstavanje i dostavljanje dokumenata, što će imati za rezultat i snižavanje troškova administracije. Bo.P.

BANKA HRANE

Pozivaju državu da se uhvati u koštac sa siromaštvom

sjedištem u Podgorici i to pravno lice je uredno dobilo licencu za rad. Samim registrovanjem novog pravnog lica u Podgorici, prestala je potreba za radom poslovne jedinice budvanske firme, tako da je to predstavništvo budvanske firme ugašeno”, navodi se u saopštenju ove agencije. Rješenje, kako dodaju, koje je izdalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja o oduzimanju licence, odnosi se na ugašenu poslovnu jedinicu budvanske firme, koja ne postoji već skoro dvije godine.

FOND ZA MANJINE

Za 53 projekta 227.000 € Upravni odbor (UO) Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava opredijelio je 227,5 hiljada eura za finansiranje 53 projekta, saopšteno je iz te institucije. Iz Fonda su naveli da su u ponedjeljak, na sjednici UO donijeli odluku o drugoj raspodjeli novca Fonda za ovu godinu. “Za tu svrhu Fond je raspolagao sa 227,5 hiljada eura, a na konkurs su prijavljena 202 projekata, od kojih formalno-pravne uslove nije ispunjavalo njih 74, pa su članovi Upravnog odbora raspravljali o preostalih 128 projekata”, piše u saopštenju. Navodi se da su svi kandidati za projekte ukupnu tražili oko million eura, a da je za 128 projekata koji su prošli formalnu proceduru bilo potrebno 544

hiljade eura. “Poštujući Pravilnik o kriterijumima za vrednovanje i raspodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata iz sredstava Fonda, članovi UO donijeli su odluku da finansijski podrže 53 projekta u skladu sa odobrenim finansijskim sredstvima koja iznose 227,5 hiljada eura”, navodi se u saopštenju. Iz Fonda su naveli da se među 53 odobrena zahtjeva za finansiranje, nalaze se projekti svih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori koji se tiču očuvanja u razvoja nacionalne i etničke posebnosti, unaprijeđenja kulturnog identiteta i baštine, razvoja jezičkog identiteta i unaprijeđenje vjerskog identiteta. Bo.P.

Koliko smo siromašni najbolje pokazuju podaci sa terena: Ilustracija Dramatičan porast stope siromaštva nije iznenađenje, ali posebno zabrinjava porast jaza između najsiromašnijih i najbogatijih, te povećanje oštrine siromaštva, saopšteno je iz Banke hrane. Komentarišući jučerašnje podatke Monstata, prema kojima je registrovan porast stope siromaštva od 11,2 odsto, koja je od 2010. porasla za 75 odsto, iz Banke hrane su naveli da najsiromašniji postaju još siromašniji. “Sa sve manje šansi da izađu iz siromaštva, raste i nejednakost, pa je GINI koeficijent povećan sa 25,9 na 26,5 odsto. Eskalacija siromaštva je logična posljedica ekonomske krize koja traje neopravdano dugo. Propast velikog broja predu-

zeća, posebno na sjeveru, ključni je razlog za porast siromaštva”, naveli su iz Banke hrane. Podsjećaju da u prosjeku u Crnoj Gori porodica ima 3,3 člana, te da je zaposlen jedan član. “Prosjek zarada u trgovini 329 eura. Ako u porodici imamo dva odrasla člana, to znači da odrasli član troši 165 eura, što je ispod linije apsolutnog siromaštva. Ovo znači da je naša prosječna porodica ispod linije siromaštva”, ocijenili su iz te NVO. Navodeći da bi Vlada morala “da iz neke fioke izvadi Strategiju borbe protiv siromaštva i da počne da je realizuje”, iz Banke hrane navode da je posebna priča “reforma sistema socijalne zaštite koji troši mno-

go novca”. “A često ta pomoć ne odlazi onima kojima je stvarno potrebna. Zabrinjavaju nas naša iskustva iz praktičnog rada sa najsiromašnijim građanima koja ukazuju da je stopa siromaštva u Crnoj Gori daleko veća od 11,3 odsto”, navode iz te NVO. Oni podsjeaju da je ta organizacija u toku 2013.godine pomogla 8.925 ljudi, odnosno 2. 231 porodica. “Ukupan broj korisnika Materijalnog obezbjedjenja porodice u Crnoj Gori je 47.000. Banka hrane je do sada pomogla 33.717 ljudi sto cini 71,5 procenata korisnika ovog najznajčajnijeg vida socijalne pomoći”, zaključuje se u saopštenju. Bo.P.

DRUŠTVO 9

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

ª mali bjegunciº

maloljetnih lica je nestalo, odnosno udaljilo se od kuće za prvih 11 mjeseci ove godine, pokazuju podaci Uprave policije.

Maloljetnici zbog ljubavi bježe od kuće Bojana Pejović

oditelji u Crnoj Gori sve češće prijavljuju nestanak maloljetne djece. Tako su, prema podacima Uprave policije, u periodu od 1. januara do 28. novembra tekuće godine roditelji prijavili nestanak 39 osoba mlađih od 18 godina. Policija tvrdi da “nestale” maloljetnike uglavnom pronalazi za vrlo kratko vrijeme, ali da se nerijetko i sami vraćaju.

Uprkos brojki od 39 prijavljenih slučajeva nestanka maloljetnika za 11 mjeseci, u Upravi policije (UP) su kazali da to ne ukazuju na porast te pojave. “Upravi policije je, u periodu od 1. januara do 28. novembra 2013. godine, od strane roditelja prijavljen nestanak 39 maloljetnih lica. Svi prijavljeni slučajevi nestanka maloljetnih lica su rasvijetljeni. Statistički podaci koji se odnose na broj maloljetnih lica čiji je nestanak prijavljen Upravi policije ne ukazuju na porast pojave nestanka navedene kategorije lica”, kazali su iz Uprave. Kada su u pitanju maloljetnici, kako navode iz UP, važeće zakonodavstvo razlikuje zavisno od godina starosti pojam dijete koji podrazumijeva lice koje nije navršilo 14 godina i pojam maloljetnik koji podrazumijeva lice koje je navršilo 14, a nije navršilo 18 godina života.

● Bijeg od kuće spas od proBlema

Komentarišući sve više prijava nestanka maloljetnika, iz policije su Dnevnim novinama nezvanično kazali da se kao najčešći razlog navode ljubavni problemi, avanturizam, te problemi u školi. Naime, zbog generacijskih razlika i nedostatka razumijevanja između djece i roditelja, maloljetnici se, ne bi li riješili problem, odlučuju na bijeg, odnosno udaljavanje od kuće. Tek tada nastaje panika u porodici, koja alarmira policiju. “Kada se radi o nestancima, odnosno udaljavanjima od kuće, sve ih, obično u vrlo kratkom roku riješimo. Kada dobijemo prijavu, razgovaramo sa roditeljima, pokušavajući ući u neki trag, uz pretpostavku da roditelji najbolje znaju sa kim im se dijete druži, gdje se zadržava,

ko su mu prijatelji, u kojem se društvu kreće...”, kazali su DN iz policije. Sociolog Andrija Đukanović kazao je da uzrok ovoj pojavi može biti i veliki pritisak koji djeca trpe od roditelja, nedovoljna ljubav i pažnja, te nerazumijevanje. Dijete ne može, kako je kazao, da nađe izlaz iz toga, pa se odlučuje na bježanje. “Loši odnosi u porodici, alkoholizam i druge patološke pojave, takođe uzrokuju bijeg od kuće”, smatra Đukanović. Osim toga, smatra on, ponekad je naprosto u pitanju mladalačka lakomislenost. “Neka istraživanja pokazuju da se najviše slučajeva bjekstva javlja kod djece koja su u domovima za nezbrinute ili popravnim domovima. Mislim da se mora mnogo više pažnje posvetiti porodici i njenom normalnom funkcionisanju”, kazao je Đukanović.

● propagirati zdrave sisteme vrijednosti

Sve to, kako je kazao, zahtijeva korjenite društvene promjene. “Obezbijediti porodicama uslove za normalan život, lišiti ih egzistencijalnih strahova. To bi svakako u velikoj mjeri doprinijelo sma-

njivanju ovakvih pojava. Takođe, svi društveni akteri, počev od škola do medija, moraju da stvaraju zdrave sisteme vrijednosti. Pogledajmo samo medije i teror ljepote koji oni nameću. Mladi, posebno adolescenti, bombardovani su takvim slikama. Oni koji se ne uklapaju u to neminovno trpe posljedice i bivaju odbacivani od društva”, smatra sociolog. Dalje, opšta atmosfera kompetencije i bespoštedne borbe, kaže on, koju i politika na neki način diktira stvara i od mladih osobe otuđene od drugih, bez empatije. “Ipak, ono što je ključno, koliko god izgledalo banalno, jesu uslovi života i dobar životni standard. Jedino tada možemo da se bavimo na pravi način problemima. Ovako svi pate od nedostatka finansija, iako ima dobre volje nema načina, jer mnogo toga zahtijeva određene uslove”, zaključuje Đukanović. Sam socioekonomski loš status nije osnovni ni presudni faktor u bilo kakvom poremećenom ponašanju, pa tako ni u bježanju. U sadržajnom smislu, bit je svega da se često nailazi na poremećene odnose između članova porodice - bračnih odnosa, odnosa roditelja i djece, a to se ne sazna dok se, zbog nekog razloga, “ne uđe u familiju”.

stipendije za 32 studenta Sindikat prosvjete Crne Gore (SPCG) dodijelio je stipendije za 32 studenta, čiji su roditelji zaposleni u prosvjeti, a koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. Na Konkurs za dodjelu stipendija, u iznosu od 500 eura, za narednu školsku godinu prijavilo se 100 studenata. „Od tog broja, 40 studenata, čiji su roditelji ili jedan od roditelja, odnosno staratelja zaposleni kao vannastavno osoblje i 60 studenata čiji su roditelji, ili jedan od njih zaposleni kao nastavno osoblje“, kaže se u saopštenju SPCG. Kako se navodi, Komisija Fonda solidarnosti Sindikata prosvjete Crne Gore je, nakon sprovedenog bodovanja, donijela odluku i dodjeli stipendija za 32 studenta. „Odobrene stipendije će se isplatiti iz sredstva Fond asolidarnosti SPCG u iznosu od 500 EUR, pojedinačno po stipendiji, deset mjeseci po 50 eura“, pojašnjeno je u saopštenju. Bo.P.

rođeno 10 beba

U Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u Podgorici, u prethodna 24 sata rođeno je pet djevojčica i pet dječaka. “U Urgentnom centru, u istom periodu, zbrinuto je 188 pacijenata od kojih dva iz saobraćajne nezgode i jedan iz nasilja”, navodi se u dnevnom izvještaju KCCG-a. Kako se dodaje, najviše pacijenata zbrinuto je u Internističkoj ambulanti, njih 65, Hirurškoj 60 i Ortopedskoj 26. “U maloj sali odrađeno je devet intervencija, a na bolničko liječenje primljeno 15 pacijenata”, zaključuje se u izvještaju. Bo.P.

monstat

Najviše tročlanih porodica U Crnoj Gori, prema podacima Monstata, ima ukupno 167.177 porodica. Podaci pokazuju da je od tog broja 78 odsto porodica sa vjenčanim bračnim parovima sa ili bez djece, dok ih je 15 procenata u kojima je samo majka sa najmanje jednim djetetom. Monstat je utvrdio da u Crnoj Gori ima četiri odsto porodica sa vanbračnim parovima sa ili bez djece, odnosno tri odsto porodica u kojima je samo otac sa najmanje jednim djetetom. Posmatrano po crnogorskim gradovima, najviše je porodica u Podgorici (50.024), a najmanje u Šavniku (526). Nakon Podgorice slijedi Nikšić sa 19.278 porodica, Bijelo Polje (12.139), te Bar (11.723).Takođe, Monstat je utvrdio da je od ukupnog broja porodica u Crnoj Gori njih 131.218 sa vjenčanim bračnim parovima sa ili bez djece, dok je porodica sa vanbračnim parovima sa ili bez djece 6.430.

19,3%

porodica u kojima je otac sa najmanje jednim djetetom

porodica sa vanbračnim parovima sa ili bez djece

15%

porodica u kojima je samo majka sa najmanje jednim djetetom

78% “U Crnoj Gori ima 5.105 porodica u kojima je samo otac sa najmanje jednim djetetom, bez obzira na starost djeteta. Broj porodica u kojima je samo majka sa najmanje jednim djetetom, bez obzira na starost djeteta, je 24.424”, saopštio je Monstat. Navodi se i da su prema brojnosti u svim gradovima Crne Gore najkarakterističnije porodice sa tri do

pet članova, te da je u tom intervalu i prosječna porodica koja broji 3,2 člana. Struktura porodica po opštinama pokazuje da su u Budvi i na Cetinju 17 odsto porodica one u kojima živi jedan roditelj sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina. Najmanje porodica u kojima žive djeca sa jednim od roditelja je u Ulcinju i to devet odsto. Bo.P.

porodica sa vjenčanim bračnim parovima sa ili bez djece

Porodice prema sastavu, Popis 2011.

10 HRONIKA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

PoDGoRIcA

Zbog svađe zapaljen auto

KoRISTIo NoVAc oD EKSPRoPRIJAcIJA?

Nova prijava protiv Mugoše Andrija Markuš, vlasnik zemljišta na kojem su izgrađene zgrade u blizini Trim staze u Podgorici, i Vasilije Miličković, vlasnik prinudno oduzete imovine u glavnom gradu, podnijeli su krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Miomira Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. U prijavi je iznijeta sumnja da je Mugoša nezakonito koristio novac građanauzet na osnovu eksproprijacija. Navedeni novac, kako se navodi u podnesku koji prati krivičnu prijavu a koji je dostavljen DN, “ulagan je u predizborno političko građevinarstvo, izgradnjom manjih prilaznih puteva i druge infrastrukture, za dodvoravanje građanima prividom brige i blagostanja”. Podnosioci prijave tvrde da su Mugošine nezakonite radnje utvrđene kroz raspravu u Uprave za nekretnine povodom sluča-

ja Markuša a po presudi Upravnog suda, kojim je poništeno rješenje o prinudnom ulasku u njegovu imovinu. Podnosioci prijave navode da je tokom tog postupka utvrđeno da novac od eksproprijacije nije čuvan u Ministarstvu finansija, već da je on korišćen, a da je pred sudom prezentirana garancija Podgoričke banke. U prilog navedenim tvrdnjama, kako se navodi, ide i izjava Miomira Mugoše da ne želi da dostavi potvrdu o obezbijeđenom novcu, iako je to traženo presudom Upravnog suda. Kao dodatni dokaz da novca nema, kako tvrde, “služi ponuda u pisanoj formi Vasiliji Miličkoviću da mu se novac isplaćuje u više mjesečnih rata. Zašto ako taj novac postoji?... To je postalo pravilo ponašanja gradonačelnika”, zaključuje se u aktu koji prati krivičnu prijavu protiv Mugoše. S.K.

occRP

Šarić pretvorio region u Meksiko Godišnja nagrada koju OCCRP dodeljuje za promovisanje kriminala i korupcije ove godine otišla je u ruke rumunskog parlamenta, dok su posebne pohvale pripale Darku Šariću i ćerki uzbekistanskog predsjednika Gulnari Karimovoj, pišu srbijanski mediji. Darko Šarić dobio je posebne pohvale za “pretvaranje regiona u novi Meksiko”. Šarić se, kako se navodi u opravdanju nagrade, istakao svojim radom na realizaciji sve obimnije trgovine drogom koju je prevozio iz Afrike i Južne Amerike. Prema detaljnom online pro-

filu, koji je u okviru projekta Ljudi od interesa sačinio Centar za istraživačko novinarstvo Srbije koji potpada pod OCCRP, Šarić je prije bjekstva zarađivao milijarde dolara godišnje od međukontinentalne trgovine drogom, koje je oprao ulaganjem i kontrolisanjem brojnih kompanija u Srbiji i Crnoj Gori. Saznanja CINS-a ukazuju i na to da je Darko Šarić bio vlasnik firme za obezbjeđenje Total Security System, koja je od MUP-a dobila dozvole za nabavku i nošenje osam pištolja. Sudski proces u odsustvu Darka Šarića je u toku. S.K.

BIJELo PoLJE

Obijen magacin prodavnice Kamel Za sada nepoznati počinilac provalio je preksinoć u magacin firme “Kamel” u bjelopoljskom naselju Rakonje. Sagovornik iz policije potvrdio je za Dnevne novine da je provalnik obio vrata magacina koji se nalazi u sklopu marketa i ušao. Na

osnovu prvih rezultata istrage, ukradena su alkoholna i bezalkoholna pića. Ovlašćeni službenici policije obavili su uviđaj i, kako je saopšteno, sprovode se mjere i radnje usmjerena na identifikovanje počinioca. B.Č.

znat je policiji odranije. Hapšen je u policijskoj akciji “Afrodita”, kojom je, kako su tada tvrdili, prekinut lanac organizovane prostitucije. U tom predmetu je, zbog posredovanja u prostituciji, lje-

tos osuđen na godinu zatvora. Optuženima u ovom slučaju bilo je stavljeno na teret i krivično djelo “trgovina ljudima”, ali, usljed nedostatka dokaza, za to im nije suđeno. M.V.P.

I u Herceg Novom izgorio automobil Oko sat vremena prije podmetanja požara na Popovićev automobil, izgorio je i “audi” u naselju Gomile u Herceg Novom. Tamo je, između 1.00 i 2.00 časova iza ponoći, izbio požar na autu Pera Vica, na kojem je nastala veća materijalna šteta jer je u potpunosti

izgorio zadnji dio “audija”. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, za sada nije utvrđeno da je ovaj požar podmetnut, odnosno postoji sumnja da je plamen na autu posljedica loših instalacija, što će ustanoviti nalaz vještaka. S.M.

Foto: Vedran Ilić

Popovićev auto potpuno uništen u plamenu

Serija podmetanja eksplozivnih naprava i paljenja automobila u Podgorici nastavljena je i juče. U ranim jutarnjim časovima, oko tri sata poslije ponoći u Ulici kralja Nikole, za sada nepoznate osobe zapalile su automobil “audi” hercegnovskih registarskih oznaka koji je vlasništvo Dejana Popovića. Plamen, koji se odmah razgorio, u potpunosti je uništio Popovićev auto. Preliminarni rezultati istrage ukazuju da su za sada nepoznate osobe polile benzinom “audi” nakon čega su ga zapalile. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, podgorička policija provjerava da li je paljenje Popovićevog automobila osveta dvojice Podgoričana sa kojim se nedavno posvađao. Dejan Popović, zvani Kure, po-

Kalač, Koprivica i Ragozin na jučerašnjem okruglom stolu

PREDSTAVLJEN IZVJEŠTAJ

Sve više policajaca se sumnjiči za primanje mita Tokom posljednje četiri godine zabilježeno je smanjenje broja policijskih službenika protiv kojih su podnošene krivične prijave za koruptivna krivična djela, zaključeno je juče na okruglom stolu koji su CEDEM i OEBS organizovali na temu korupcije u policiji. Od 2010. godine ukupno 25 policajaca procesuirano je zbog krivičnih djela sa elementima korupcije. Na osnovu prezentovanih podataka, jasno je da se znatno smanjio broj službenika koji su se teretili za da su zloupotrijebili službeni položaj, dok se povećava broj onih koji se dovode u vezu sa primanjem mita. Prezentujući “Antikorupcijski mehanizmi i odgovornost policijskih službenika u Crnoj Gori”, Emir Kalač, istraživač CEDEM-a koji je sačinio ovaj izvještaj, naveo je da su se do sada za koruptivna djela teretili samo policajci na ni-

žim funkcijama. Podsjetio je da je u ovom periodu krivična prijava za ova djela podnijeta bila samo protiv jednog, i to bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, ali da je i ta istraga zatvorena. Prema podacima koje je juče iznio Goran Damjanović, inspektor Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, tokom posljednje četiri godine najviše krivičnih prijava za koruptivna djela protiv policajaca podnijeto je 2010. Tada je sedam prijava podnijeto protiv njih 13. Čak 11 službenika Uprave policije teretilo se za zloupotrebu službenog položaja, a dvoje za primanje mita. Nakon toga, znatno je smanjen broj policajaca koji su se sumnjičili da su zloupotrijebili službeni položaj, a povećan je broj onih koji su se dovodili u vezu sa mitom. Tako, već sljedeće 2011. godine podnijeto je pet krivičnih prijava protiv sedam polica-

Većina prijava nije osnovana U Kalačevom izvještaju navedeno je da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije u periodu od 2010. do 2013. godine, izvršilo 277 kontrola zakonitosti vršenja policijskih poslova i primjene policijskih ovlašćenja na osnovu pritužbi koje su dobili od građana. Nakon sprovedenog postupka ocijenjeno je da je 49 pritužbi osnovano, a 228 neosnovane.

Osim provjera na osnovu prijava građana ovo policijsko odjeljenje izvršilo je 115 provjera na osnovu operativnih i drugih saznanja, kao i po nalogu ministra unutrašnjih poslova, rukovodilaca Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, zahtjeva nevladinih organizacija, medijskih navoda, anonimnih dopisa, kao i na osnovu planiranih aktivnosti.

jaca. Po troje njih teretilo se za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita, a jedno za pomaganje u izvršenju tog djela. Najmanje ovih krivičnih prijava, i to svega dvije, podnijeto je 2012. protiv četiri službenika Uprave policije. Samo jedan od njih sumnjičio se da je zloupotrijebio svoju funkciju, a trojica da su primili mito. Te godine, jedan policajac je bio osumnjičen da je počinio djelo “davanje mita”. U dosadašnjem periodu ove godine, podnijete su prijave protiv trojice policijskih službenika, od kojih su se dvojica teretila za zloupotrebu položaja, a jedan da je primio mito. U podatke o tekućoj godini nijesu uvršena posljednja hapšenja trojice saobraćajaca, protiv kojih je u toku postupak zbog sumnje da su primali mito. Menadžer programa za policiju Misije OEBS za Crnu Goru Vladimir Ragozin kazao je da su oni prije dvije godine objavili izvještaj o korupciji u policiji kada su dali preporuku da rukovodstvo protiv ovih djela treba da se bori na način što će javnosti dostaviti rezultate preduzetih mjera. “Prema podacima, policija je jedna od institucija koja je pod velikim rizikom od korupcije, pa je zato predmet posebne pažnje civilnog društva i međunarodniih zajednica”, naveo je Ragozin. On je kazao da se borbom protiv te pojave daje doprinos da se stvori demokratska policijska služba, što je preduslov za dalju demokratizaciju društva i napredak države ka EU. K.P.- M.V.P.

HRONIKA 11

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

ZAVALA

ačno tri godine od dana kada su njegov brat, potpredsjednik budvanske opštine Dragan Marović, tadašnji gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i poslanik DPS-a Đorđe Pinjatić sa saradnicima uhapšeni zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja oštetili opštinu za 800.000 eura, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović odbio je da svjedoči protiv njih u predmetu “Zavala”.

Foto: Uprava policije

Iako je do sada dva puta - pred tužiocem i pred sudom detaljno svjedočio o svemu što mu je poznato kada je riječ o izgradnji fabrike za desalinizaciju morske vode, Marović je juče predsjednici sudskog vidjeća, sudiji Višeg suda u Podgorici Valentini Pavličić, samo kratko naveo da će da iskoristi svoje pravo da ne svjedoči protiv bliskog srodnika - u ovom slučaju rođenog brata. Nakon toga novinarima je obrazložio da se na ovaj potez odlučio da bi doprinio ekonomičnosti i efikasnosti postupka, jer, kako je kazao, “ne vidi potrebu da nastavlja sa subjektivizacijom iznošenja činjenica. Marović je ponovio i da vjeruju da će se na kraju sudskog postupka ipak utvrditi istina, da ni njegov brat ni ostali nijesu nanijeli štetu budvanskoj opštini. To će, kako vjeruje, potvrditi i novi nalaz, koji se radi na zahtjev odbrane. “S jedne strane imamo vještaka tužioca koji tvrdi da postoji šteta na osnovu dokumenata koje imaju, a s druge strane imamo stručne nalaze koji takođe kažu da nema štete.

Ono što je najvažnije, imamo analazu stručnog stanovišta Ekonomskog fakulteta državnog univerziteta Crne Gore, koji takođe kaže da nema štete i ovih dana očekujemo stručni nalaz najvišeg nivoa međunarodne organizacije iz Londona koja će, vjerujem, potvrditi da nema štete”, kazao je Marović. On je istakao i da nije upoznat sa činjenicom da se u ovom, ponovljenom postupku, ne može koristiti izjava koju je ranije dao pred sudom, a ni ona datu tužiocu. “Moja izjava je data i ona se koristi. Ja sam došao da odgovorim na postavljeno pitanje da li želim odgovarati povodom činjenica koje sam već iznio kao svjedok. Rekao sam ne, kao svjedok sam obavio svoj dio posla i moguće je da ste vi u pravu, a da oni koji su me savjetovali nijesu u pravu. Ali ako bude potrebno spreman sam se odazvati”, objasnio je Marović. Da svjedoči juče je odbila i Milanka Minić, supruga jednog od optuženih. Jedanaest optuženih u ovom

Oduzeto oružje i municija

Svetozar Marović juče ispred Višeg suda u Podgorici

predmetu osuđeni su prvostepenom presudom na ukupno 30 godina zatvora, nakon čega je Apelacioni sud vratio predmet na ponovno suđenje. Tom presudom, Kuljača je zbog zloupotrebe službenog položaja dobio pet godina zatvora, dok je Maro-

vić osuđen na četiri godine. U presudi se navodilo da su oštetili opštinski budžet za 822.000 eura, odnosno pribavili imovinsku korist preduzeću “Zavala invest”, koje je izgradilo fabriku za preradu morske vode. U tome su im, prema navodima presude, umišljajno pomo-

gli članovi komisije koja je procjenjivala radove na fabrici za preradu vode Đorđe Pinjatić, Dragan Žinić, Slobodan Đurović, Stevan Vučetić, Sreten Tomović, Novak Stanojević i Marko Kaloštro koji su takođe osuđeni u prethodnom postupku. M.V.P.

HErCEg noVI

Osumnjičeni za teške krađe Policija u Herceg Novom rasvijetlila je četiri teške krađe zbog kojih je podnijela krivične prijave protiv Novljana B.M. (24), D.Lj. (22), kao i protiv maloljetnih J.D. (15) i B.Š. (16). Iz Uprave policije je saopšteno da se B.M. i D.LJ. sumnjiče za po jednu tešku krađu, dok postoje sumnje da je petnaestogodišnji J.D. to jedno djelo izvršio sam, a drugo uz pomoć godinu starijeg B.Š. Mladić B.M. se sumnjiči da je 12. decembra, koristeći loše zdravstveno stanje sugrađanke S.A, strgnuo joj

minđuše, nakon čega je iz njene torbe ukrao 50 eura. Pošto je opljačkao, zaprijetio joj je da će je fizički napasti ukoliko ga prijavi policiji. Ukradeni nakit B.M. je navodno prodao. Drugi osumnjičeni, D.LJ., tereti se da je tokom ovog mjeseca provalio u pomoćni objekat sugrađanina S.D. iz kojeg je ukrao bakarni kazan za pečenje rakije i bakarnu pumpu za navodnjavanje. Nakon toga, plijen je odvezao i prodao. Policajci su pronašli ukradene predmete i vratili ih vlasnicima. Petnaestogodišnjak se sumnjiči da

je u novembru iz marketa “Roda”, koji se nalazi u mjestu Bijela, pošto je polomio staklo na prozoru, ukrao 130 flaša različitog alkoholnog pića, veću količinu cigareta različitih marki i konditorske proizvode. Ukradene artikle J.D. je spakovao u putničke torbe nakon čega je pobjegao. Takođe, on je osumnjičen i da je sa B.Š. obio market “Roda” koji se nalazi u mjestu Baošići, iz kojeg je ukrao veću količinu cigareta, alkoholnog pića, kozmetičkih proizvoda i novac u iznosu od 150 eura. K.P.

boMbAšI nEpoZnATI AKCIJA META

Oduzet arsenal oružja i municije Pripadnici beranske policije pronašli su kod dva sugrađanina automatsku pušku, dva pištolja, municiju, lovački nož i drugu propratnu opremu koju su njihovi držaoci posjedovali bez dozvole. Protiv osoba kod kojih su nađeni navedeni predmeti biće podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je juče iz Uprave policije. Prvim pretresom, u stanu I.H. (48) iz Berana policijski službenici pronašli su pištolj “CZ M 57” kalibra 7,62 mm, dva okvira istog kalibra i 10 komada municije za pištolj navedenog kalibra, za koji nije postojao oružani list. Policijski službenici Centra bezbjednosti Berane su pretresom kuće sugrađanina D.P. (51), pronašli i oduzeli oružje, municiju i drugu propratnu opremu. Naime, tom prilikom oduzeta

je automatska puška “M 70“ AB 2 sa kundakom, okvir za automatsku pušku, 250 komada municije za automatsku pušku, 10 snajperskih metaka, tri vojna opasača, lovački nož, kao i pištolj “CZ M 57” sa oružnim listom čija je važnost istekla, a koji glasi na tuđe ime, saopštili su iz policije. Iz policije su podsjetili da su službenici CB Berane, od 01. aprila do danas, od kada je zavedena lokalna akcija “Meta”, usmjerena na suzbijanje ilegalnog posjedovanja oružja i eksplozivnih materija, kod građana na području Berana pronašli i oduzeli 36 komada vatrenog oružja, preko 2.000 metaka i 3,2 kilograma eksploziva. Policijski službenici su, s tim u vezi, nadležnom tužiocu podnijeli 26 krivičnih prijava protiv 29 osoba, zbog sumnje da su počinili krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. S.K.

Pojačano policijsko obezbjeđenje u Radulovićevom kvartu Tragajući za dvojicom mladića koji su prekjuče u ranim jutarnjim časovima aktivirali ručnu bombu na pragu stana šefa barske policije Miloša Radulovića, koji se nalazi u podgoričkom naselju Blok 9, policija je do sada ispitala 20-ak osoba, uglavnom iz Bara. Ipak, dosadašnja saslušanja nijesu ukazala na sumnju ko bi mogli biti bombaši. U kvartu u kojem Radulović živi sa suprugom i dvoje djece, postavljeno je pojačano policijsko obezbjeđenje, pošto su ministar Unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor Uprave policije Slavko Stojanović Radulovićima dodijelili zaštitu. Osim Stojanovića i Konjevića, napad na Radulovića juče je osudio i premijer Milo Đukanović koji je naveo da je riječ o ozbiljnom izazovu za državu, odnosno policiju i tužilaštvo. ‘’Ovo nije obračun samo sa jednim policijskim službenikom, ovo je pokušaj ugrožavanja autoriteta države i državni organi moraju reagovati ener-

Miloš Radulović gično i odlučno. Vjerujem da će ovi organi pokazati potrebni nivo kompetentnosti i jasnu poruku svima koji bi se odlučili na takav korak u narednom periodu’’, kazao je Đukanović. I iz Građanske alijanse juče je poru-

čeno da država mora odoljeti pritisku kriminalnih grupa. Stravična eksplozija ispred ulaznih vrata Radulovićevog stana odjeknula je u noći između nedjelje i ponedjeljka, oko 3.30 časova iza ponoći. Na snimcima sigurnosnih kamera zabilježena su dvojica mladića kako ulaze u zgradu, dok je jednom od njih bomba već bila u ruci. Pošto su se popeli na drugi sprat, ispred stana broj devet u kojem žive Radulovići postavili su ručnu bombu a zatim pobjegli. Ovo je, može se reći, treća opomena Raduloviću. Ranije, 1. juna ove godine u cik zore, bačen je dinamit na travnjak u neposrednoj blizini Radulovićevog službenog automobila “ford mondeo” koji je bio parkiran ispred zgrade uz kojoj živi. Nakon toga, 10. jula, nešto poslije ponoći, benzinom je poliven i zapaljen automobil “hjundai IX35” njegovog bratanića Uroša Radulovića, sportskog novinara Dnevnih novina. Policija do sada nije riješila nijedan od ovih slučajeva. M.V.P.

Foto: Vedran Ilić

Svetozar Marović neće da svjedoči protiv brata

12 CRNA GORA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

OsPOREn KOnKuRs

Logo prodrmao TO Bijelo Polje Bijelo Polje - Predsjednik bjelopoljske NVO MMNE Željko Đukić optužio je za plagijat direktoricu lokalne turističke organizacije Violetu Obradović i njenog supruga Milutina zbog idejnog rješenja formata TOBP. Đukić je saopštio novinarima da je prije nekoliko mjeseci lokalna turistička organizacija objavila poziv za idejno rješenje loga, na koji se, kako je naveo, prijavilo šest kandidata, među kojima i on. “Ovo je sramota, prije svega za Opštinu, jer se radi o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja i nepotizma. Direktorica lokalne turističke organizacije Violeta Obradović je svom suprugu Milutinu dozvolila da vidi moje originalno rješenje formata TOBP koje je jedino bilo predato u zvaničnom pozivu. On je klasično iskopirao moju originalu ideju i uz pomoć supruge, bez ob-

zira što su pojedini članovi Upravnog odbora skrenuli pažnju da je to puka kopija mog rješenja, omogućila suprugu da nelegalno i na nezakonit način pobijedi na konkursu”, rekao je Đukić, dodajući da mu lično ne bi smetalo da je bilo ko pobijedio, ali da mu smeta što je kopirana njegova ideja. Đukić je naveo da to doživljava kao udar na njegovu intelektualnu svojinu i dugotrajni rad na rješenju za logo. “Tražim da se članovi UO putem medija izjasne o ovom nezakonitom djelu, jer su oni bili u toku kako su izgledala prva rješenja, a kako naknadno ubačena idejna rješenja. S obzirom da će ovu izjavu čitati cjelokupna crnogorska javnost, tražim da se po hitnom postupku organizuje sastanak Upravnog odbora kome će prisustvovati i predsjenik opštine zajedno sa aplikantima za rješenje

loga kako bi razriješlili ovu situaciju”, istakao je Đukić, najavivši da će protiv supružnika Obradović zbog krađe intelektualne svojine podnijeti krivičnu prijavu te da će se obratiti i lokalnom timu za borbu protiv korupcije i etičkoj komisiji opštine. Direktorica TO Bijelo Polje Violeta Obradović kategorički je odbacila Đukićeve navode kao neosnovane. Objasnila je da Izvršni odbor TO po Statutu bira logo na osnovu raspisanog konkursa. “Prispjelo je pet predloga od kojih su tri ušla u uži izbor još prije 2-3 mjeseca. Rečeno im je da se ti radovi malo dorade. Radovi su dostavljeni i juče je održana sjednica Izvršnog odbora sa tačkom programa rada, koji je usvojen. Članovi Izvršnog odbora izabrali su logo TO i Đukićev predlog nije prošao i zbog toga nema razloga da se ljuti”, odgovorila je Obradović. B.Č.

PROJEKAT

Uspjelo ª Bibliotekarenjeº NIKŠIĆ - Neformalna grupa mladih “Mladi mijenjaju svijet” u toku realizacije projekta “Bibliotekarenje” uspjela je da prikupi znatan broj knjiga, sredi dvorište, oslika mural i napravi čitalački kutak u nikšićkoj gradskoj biblioteci. Koordinatorka projekta Radica Stojanović kaže da ideja mladih ne bi mogla da se sprovede bez podrške Fonda za aktivno građanstvo. “Zajedničkom akcijom smo uspjeli da realizujemo nekoliko sjajnih aktivnosti koje su dovele do toga da poboljšamo postojeći registar biblioteke, oplemenimo dvorište biblioteke, u okviru čega smo napravili simpatičan čitalački kutak sa divnim muralom koji smo oslikali i klupicom koju smo postavili”, istakla je Stojanović. Neformalna grupa mladih, kako naglašava Stojanović, u septembru je organizovala i dvodnevnu akciju prikupljanja knjiga “Bookiraj se”, u toku koje je sakupljeno oko 200 naslova. Stojano-

Projekat “Bibliotekarenje” okupio Nikšićane vić naglašava da je dobar odziv Nikšićana da daruju knjigu bio iznenađenje za organizatore.

Đukićeva originalna verzija

“To nam je vratilo nadu da ljudi žele da pomognu gradskoj biblioteci”, rekla je Stojanović.

Verzija koju Đukić smatra plagijatom

GRAĐAnsKE ŽALBE

Puno posla za ombudsmana HERCEG NOVI - Za dva dana boravka u Herceg Novom Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću obratila su se 23 građanina za pomoć. On je istakao da su se žalbe odnosile na odluke sudova, ali da je dosta pritužbi bilo i na deviznu štednju kod Jugoskandik banke. Šest građana se žalilo na rad lokalne samouprave, a ostale pritužbe su bile na rad državnih organa Uprave Crne Gore. Baković je istakao da kad je u pitanju rad lokalne uprave građani su se najviše žalili na komunalije, priključke za kanalizacije, izgradnju septičkih jama od strane susjeda koji ugrožavaju životnu sredinu. ”To su žalbe na komunalno opremanje i uređenje zemljišta, a imali smo interesantnu pritužbu jedne NVO koja se odnosila na prava djece sa smetnjama u razvoju. Oni tvrde da u Herceg Novom djeca koja imaju neki vid in-

Šućko Baković

validiteta ne mogu doći do centra. Parking prostori nijesu rezervisani za osobe sa invaliditetom, isti je tretman za sve, a oni traže da se nekoliko parkinga u prvoj i drugoj zoni prilagode njima.” Baković je dodao da će se ovim problemom ozbiljno baviti. S.M.

CRNA GORA 13

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

HIGIJENA NAMIRNICA

Hljebu nije mjesto u gepeku Beća Čoković

kladištenje i transport životnih namirnica u Bijelom Polju, a prema nalazima nadležne gradske službe, očigledno predstavljaju problem koji zahtijeva ozbiljniji i odgovorniji pristup trgovaca i ugostitelja.

Bijelo Polje - Specijalista higijene u Domu zdravlja dr Ifeta Erović kazala je za Dnevne novine da je prilikom higijensko-sanitarnog nadzora objekata za proizvodnju, skladištenje i transport životnih namirnica utvrđeno dosta nedostataka. “Ima objekata koji nijesu namjenski urađeni, prostorno su mali, sa dosta vlage, imaju veoma malo prozračnosti i prirodne svjetlosti i bez odgovarajućeg su inventara. Higijena se ne održava na odgovarajući način i ne postoji prostor za odlaganje namirnica. I transportna sredstva su uglavnom nenamjenska i ima slučajeva da se hljeb transportuje u putničkim vozilima. U gradu je malo objekata koji u kuhinjskom dijelu imaju odvojene prostore za sireve i prerađene namirnice”, precizirala je Erović. Ona je upozorila da u većini restorana mokri čvorovi ne ispunjavaju higijensko-sanitarne uslove i da se nalaze u blizini šanka ili kuhinje. “Permanentno je prisutna opasnost od kontaminacije hrane”, kazala je Erović, dodajući da u nekim objektima nema uslova ni za održavanje lične higijene. Erović je istakla da ima objekata gdje radno osoblje nema prostorije za presvlačenje i odlaganje garderobe pa torbe, cipele i kapute stavljaju blizu hrane. “Često se dešava da radnica na pultu u pekari drži nepotrebno stvari kao, na primjer, prazne kese, krpu za čišćenje, svoju tašnu... Onda se desi da krpom obriše pult, zatim uzima novac i artikal, a za čitavo vrijeme ne opere ruke, niti ima uslova za to. Hljeb prodavači-

ce uglavnom izdaju rukom i ukoliko kupac zatraži da ga dohvate kesom, one se naljute”, kazala je Erović. Uz to, navela je i da namirnice moraju biti sortirane po grupama i načinu pakovanja ili prerade. “Bjelopoljska tržnica ne može biti prostor za prodaju osjetljivih životnih namirnica kao što su mesne prerađevine, mliječni proizvodi i proizvodi od žitarica. Pošto prodavci ne ispunjavaju ni minimalne uslove za tu namjenu, češću kontrolu treba da sprovode inspekcije u čijoj je nadležnosti kontrola osnovnih životnih namirnica”, kazala je Erović. Ona je upozorila da su nehigijenski uslovi pogodno tlo za širenje mnogih infekcija i oboljenja, naročito u ljetnjem periodu. “Tako se često pojavljuju stomač-

ne tegobe koje pacijenti povezuju sa virusima ili prehladom, a nikako sa kontaminiranom ili pokvarenom hranom. U tom pravcu veoma je bitna i zdravstvena prosvećenost građana, da nadležne službe odgovorno obavljaju svoj posao i da se preduzimaju preventivne i kaznene mjere u cilju očuvanja zdravlja i sprečavanja oboljenja”, upozorila je dr Erović. Navode dr Erović u potpunosti je podržao izvršni direktor NVO Agro centar Dragan Radović, ocijenivši da smo u pogledu higijenske ispravnosti namirnica i njihove distribucije prema potrošačima - daleko od evropskih standarda. “Apsurd je da iz Evropske unije treba da nas uče elementarnim higijenskim pravilima. Nadležni organi moraju da povedu više računa o primjeni Pravilnika o sanitarno– higijenskim uslovima za proizvodnju, transport i prodaju životnih artikala”, kazao je Radović. On je apelovao na resorno ministarstvo da, između ostalog, obezbijedi poljoprivrednim proizvođačima bolje uslove za prodaju i distribuciju domaćih proizvoda.

Specijalista higijene bjelopoljskog Doma zdravlja Ifeta Erović

Pismo šljamu DARKO ŠUKOVIĆ glavni i odgovorni urednik Antene M

nate da nas nije bilo tri dana u etru. A znate i zašto. Premostili smo prekid signala, ali problem je sistemske prirode i tek ga treba rješavati. Svako zlo ima svoje dobro. Ta tri dana pomogla su nam da još jednom ažuriramo spisak prijatelja i spisak neprijatelja. rijateljima smo zahvalili pojedinačno, a kad smo kod neprijatelja, njih je naše isključenje, izgleda, toliko iznenadilo da nijesu stigli ni da se poraduju?! Kad su se malo sabrali, zaključili su, valjda, da je teško pronaći ozbiljniju zamjerku Anteni, pa su opalili po meni nesavršenom! Ne znajući da ja spremno stajem ispred metka upućenog mojoj dragoj redakciji. I da ću, čuvajući reputaciju prefinjenog radija, toj depersonalizovanoj gomili, sa viškom mržnje i manjkom obraza, odgovoriti u svoje ime, biranim riječima, tekstom koji sam adekvatno naslovio - PISMO ŠLJAMU! mjesto onog upozorenja u uglu TV ekrana, sa brojkom 18, ja sad kažem – biću jako i s umišljajem grub! I dodajem – znam da pravim grešku, ali je činim sa neopisivim merakom! Pa me sad i psihoanalizirajte, kad završite bavljenje mojim imovinskim kartonom! rvo ću, ipak, da odgovorim nečemu što se potpisalo kao “koniko” (nema šanse da marvu počastim velikim slovom) i poželjelo da se, poput moga radija, ugasim i ja!!! Ništarija, makar i nehotice, baksuzira mojoj đeci, a ja mu odgovaram kontrabajalicom koja se koristi u mom Pavinom Polju: G sa četiri slova ti pod nos! Može i podgorička verzija: zloj ptici G sa četiri slova u kljun! Mada bi, objektivno, takvoj sorti najbolje pasovala dvostruka porcija! , sad kad sam skinuo čini sa porodice, u istom rafiniranom stilu, pažljivo odabranom za obraćanje crvenim kmerima sa domaćih portala, objasniću zašto spas Antene M ne leži u rasprodaji mojih nekretnina!? aznim “zipovima”, “srđanima”, “grobarima”, “sekulama”, “optimusima” i ostalim “moronima” i “anonimusima”, koji mi predlažu da prodam automobil i platim dug radija, odgovaram da to nije moguće! Vlasnik putničkog motornog vozila “KIA sportage”, kupljenog na lizing, je Hypo Alpe Adria banka! Još tri i po godine. Nije upotrebljiv ni vaš predlog da prodam stan! Pod hipotekom je kod CKB! Obaveze prema bankama, hvala na pitanju, uredno izmirujem. elite li još nešto da znate o meni, “moroni” i “anonimusi”? Vjerovatno želite, ali nikad više nećete dobiti odgovor. Danas sam odlučio da se na nekoliko minuta spustim do vas, u kanalizaciju, a onda ćete me zauvijek gledati iz perspektive pacova. Vraćam se naravoučeniju sentence: što smrdi, ne miriši! eć držim nos u šaci, ali ću još da odgovorim i patološkom lažljivcu, koji je svojevremeno zagađivao i radio vezu! Antena M ne dobija na poklon novac od igara na sreću. Svojim projektima konkurišemo za sredstva, u skladu sa propisima i odradimo svaki cent. I, ako baš hoćeš, svaki put smo bili zakinuti! Ali, šta košta ništariju da bezočno slaže kako Antena kobajagi pare dobija mufte! arolina Nojber kaže – pljujem ja na pozorište kojem ste vi publika! Isto poručujem onima preko kojih se vaš kvarni zadah širi crnogorskom javnom scenom! I onima koji su vas, takve, zaštitili idiotskim konceptom slobode govora! I koji u vašoj fekalnoj duhovnosti vide budućnost demokratskih procesa. A mojoj nesrećnoj državi izjavljujem saućešće što ima vlast koja je za dvadeset godina razorila vjekovima uzgajanu tradiciju čojstva dotle da najgora sorta drži lekcije o moralu. ije bez crnohumornog momenta fakat da su tzv. “kritička glasila” (ona se, neznavena, i dalje služe tom neprikladnom oznakom vrste??!) veoma korektno ispratila gašenje signala Antene M. U fazonu – o mrtvima sve najbolje! Da ne griješim dušu, možda ih je posramilo i naše gospodsko neupiranje prstom u tuđe, desetostruko veće dugove. Tim prije što znaju koliko su nam vrata zatvorili svojim lažima da Antenu finansira vlast. Ne treba da se plaše. Kad predviđaju naše poteze polazeći od sebe, uvijek pogriješe. ako je i sada. Prerano nas otpisujete. Ovaj radio nikada nije imao para. Nikada nijesmo imali ni svoj radni prostor, službeni automobil, skupu opremu… Ali smo uvijek imali redakciju, dobru i fanatično odanu Anteni M. Na ljeto, kada proslavimo 20 godina postojanja, nemojte ovo zaboraviti, bićemo jači nego ikad. I dalje ćete, svi vi “moroni” i “anonimusi”, morati da nas slušate, jer samo tako znaćete šta se STVARNO dešava! Obožavam da nabijam komplekse ništarijama poput vas. I, umjesto da vam čestitam Novu godinu i Božić, ja vam iz punih usta poručujem da se nosite u … znate već šta. Bolje da otud nikad nijeste ni izašli, kad i sami razumijete da se ispod sopstvenog bijednog lika ne smijete ljudski potpisati svojim imenom i prezimenom. P.S. spravno ste zaključili, dragi moji slušaoci, pukao mi je film i marvi sam se obratio jezikom koji razumije. Ne pada mi na pamet da svoju civilizovanost i superiornu pristojnost dokazujem ignorišuči lavež s lanca puštenih bijesnih pasa. Kad im Brisel nabije korpu na usta, ja ću smotati korbač. (RADIO VEZA 24.12. 2013. Antena M)

U P E

R Ž

SJEDNICA

Tri i po miliona za reprezentaciju BUDVA – Predlog odluke o budžetu opštine Budva za 2014. godinu, koji je nacrtom projektovan na 43,8 miliona eura, biće na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja zakazanog za sjutra u 10 sati. Budžet za narednu godinu manji je za dva miliona eura nego lani, kada je rebalansom bio umanjen za 200.000 eura u odnosu na planirani. Ipak, opština je za razliku od ranijih godina kada je uspijevala da ispuni svega polovinu planiranog, u prethodne dvije godine ostvarila sve ono što je bilo zacrtano finansijskim planovima. Otuda moguće i obazrivo projektovanje budžeta za narednu godinu, koji bi mogao da bude od dva do četiri miliona veći, jer predsjedniku opštine dozvoljava se da svaku od stavki maksimalno može povećati za 10 procenata. Najviše novca, 18,9 miliona eura, opština namjerava da naplati naredne godine od komunalija, a kasa će biti punija za 12,2 miliona i od naplate raznih taksi i poreza. Predviđeni prihodi od prodaje nefinansijske imovine predviđeni su na 10 miliona eura, najvećim dijelom od prodaje Kraljičine plaže koja se nalazi na granici sa opštinom Bar, ukupne vrijednosti 11 miliona eura.

STAV

Radjenović

Kapitalni izdaci koji se odnose na izdatke za lokalnu infrastrukturu, građevinske objekte, opremu i investiciono održavanje projektovani su na 13,8 miliona eura, nakon čega se najveća stavka izdataka u iznosu od 12,3 miliona eura odnosi na otplatu obaveza iz ranijeg perioda. Na bruto zarade i doprinose otići će 5,7 miliona eura, tri i po miliona predviđeno je da se potroši na službena putovanja, reprezentaciju, komunikacione i bankarske usluge i negativne kursne razlike, advokatske, notarske i pravne, te konsultantske us-

luge, projekte i studije, kao i stručno usavršavanje. Jedna od značajnijih stavki u budžetu su i transferi. Institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, nacrtom je opredijeljeno dva i po miliona eura. Najviše novca će biti opredijeljeno za kulturu i sport, za šta je ukupna suma dva miliona eura. Za kabinet predsjednika opštine naredne godine je predviđeno 872.000 eura, dok je 270.000 manje od tog iznosa predviđeno za službu Skupštine opštine. Budžet JU Biblioteka grada Budve projektovan je na 290.000 eura, a za JU Muzeji i galerije Budve je opredijljeno 1,2 miliona eura. Grad teatru je opredijeljeno 1,6 milona eura, od čega 700.000 ide na otplatu obaveza iz prethodnog perioda. Odbornici će na zasijedanju u četvrtak raspravljati i o programu uređenja prostora i investicionih aktivnosti opštine za narednu godinu, a tema zasijedanja će biti dopuna plana postavljanja privremenih objekata za teritoriju opštine Budva za period od 1. aprila 2013. do 31. decembra 2015. godine. Na sjednici bi trebalo da bude donijeta odluka o osnivanju dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. N.L.

14 CRNA GORA POSJETA

Milo Đukanović posjetio Žabljak Premijer Milo Đukanović boravio je juče na Žabljaku i tom prilikom saopštio je da je zadovoljan onim što je do sada urađeno u toj opštini, imajući u vidu saobraćajnu i turističku infrastrukturu, te prostornoplansku dokumentaciju u cilju stvaranja uslova za intenzivniji razvoj Žabljaka. ‘’Nastaviće se radovi na istraživanju za dobijanje novih količina vode za grad, kao

i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju. Posebna pažnja će se posvetiti rekonstrukciji hotela ‘’Planinka’’, “Durmitor” i vojnog odmarališta i pronalaženju strateških partnera za ulaganje u te objekte’’, kazao je Đukanović. Premijer je najavio da će Žabljak sljedeće godine dobiti reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu, objekat koji je vrijedan više od dva miliona eura.

IGRALIŠTE

ª Piratskiº kod Zbirke

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

UGOVOR

Ulcinj riješio problem vodosnabdijevanja ULCINJ - Javno preduzeće „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ potpisalo je ugovor o kontinuiranoj isporuci vode sa ulcinjskim „Vodovod i kanalizacija“. Opština Ulcinj je na regionalni vodovodni sistem spojena 2012. godine, ali nije postojao važeći ugovor o kontinuiranoj isporuci vode. “Naime, tokom ljeta, u jeku turističke sezone, JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ je u najboljoj namjeri izašlo u susret zahtjevu Opštine Ulcinj, odnosno JP „Vodovod i kanalizacija, da se pod hitno i sa privremeno definisanim odnosima izvrši isporuka vode iz regionalnog vodovodnog sistema, kako bi se obezbijedile dovoljne količine vode za građane Ulcinja i turiste koji su ovog ljeta u rekordnom broju posjetili Ulcinj”, saopšteno je

Dnevnim novinama iz Regionalnog vodovoda. Kako je objašnjeno, značaj potpisanog ugovora je, ne samo zbog urednog i adekvatnog vodosnabdijevanja građana Ulcinja, već i zbog turističkih poslenika, vlasnika preko 100 malih hotela. “Oni će, zahvaljujući zaključivanju ugovora, i to po povoljnoj cijeni od 29 centi po kubnom metru, predstojeću turističku sezonu moći da planiraju bez bojazni u pogledu vodosnabdijevanja”, dodali su iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje. Iz kompanije podsjećaju da je 2013. godina bila relativno problematična zbog nefunkcionisanja južnog kraka sistema preko kojeg se snabdijevaju opštine Bar i Ulcinj. “Imamo intenzivnu komunika-

ciju sa predstavnicima Opštine Bar i činimo sve što je u našoj moći da i na tom planu riješimo sve nedoumice i uspostavimo dugoročnu i uspješnu saradnju. Ipak smo mi u JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ preuzeli značajne kreditne obaveze za dobrobit svih (oko 17 miliona eura od čega je 12,5 miliona opredijeljeno za investiciju na teristoriji opštine Bar, a 4,5 miliona za opštinu Ulcinj), koje uz garanciju Vlade Crne Gore uredno i vraćamo, i jako nam je važno da i naši saradnici taj trud prepoznaju i uvaže. Upravo potpisivanjem ovog ugovora, JP ‘Vodovod i kanalizacija’ Ulcinj i djelima je potvrdilo svoju kolegijalnost i spremnost na saradnju”, zaključuju iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

AKCIJA

Ujedinjeni protiv petardi

TIVAT - Dječje igralište u Porto Montenegru, specifično po jedinstvenoj drvenoj konstrukciji na čijem vrhu su prepoznatljive piratske zastavice, po čemu i nosi naziv “Piratski brod” smješteno u blizini ulaza u marinu, a u produžetku glavnog gradskog šetališta Pina, premješteno je, kako je ranije i najavljeno, kod Zbirke pomorskog nasljeđa. Premještanje je organizo-

vano zbog početka gradnje novog stambeno-poslovnog objekta “Ksenija”. Piratski brod i dječje zabavno igralište od sada će upotpunjavati sadržaj marine i naselja na novoj lokaciji pa će, pretpostavlja se, postati omiljeno mjesto za igru i druženje najmlađih Tivćana i njihovih gostiju. Ovo multiaktivno igralište za zabavu mališana odgovara svim bezbjednosnim standardima. Z.K

BUDVA – Uprava policije, Komunalna policija, Tržišna inspekcija, predstavnici Doma zdravlja i budvanskih škola formirali su, u okviru akcije “Petarda”, tim za suzbijanje nelegalne prodaje i distribucije pirotehničkih sredstava, te započeli akciju kontrole na svim mjestima u Budvi gdje se nelegalno prodaju pirotehnička sredstva. Na sastanku u stanici policije Budva rečeno je da se pirotehnička sredstva prodaju na nekoliko lokacija u gradu, te će u kontrolama biti podnijete prekršajne, a ukoliko bude po-

trebno i krivične prijave protiv onih koji ih nelegalno prodaju. “Cilj nam je da zaštitimo djecu od povređivanja, jer je riječ o pirotehničkim sredstvima izuzetno lošeg kvaliteta, koja nijesu sertifikovana, nego su uvezena iz Kine, bez ikakvih garancija”, kazao je komandir stanice policije Budva Slobodan Kovačević. Iz Tržišne inspekcije su upozorili da će onima kod kojih bude pronađena roba biti izrečene i novčane kazne, za preduzetnika 300, odnosno 700 eura za firmu. “Najlakše je sprovesti zakonsku

proceduru i oduzeti robu, ali zaista je cilj da se djeca zaštite. Ipak, mislim da se svijest građana po tom pitanju podigla”, kazala je tržišna inspektorka Tamara Kovačević. I iz Komunalne policije su najavili pojačane kontrole nelegalne prodaje pirotehničkih sredstava. Ljekar opšte prakse Marija Mališić-Korać kaže da se obično pred novogodišnje praznike javlja povećan broj pacijenata sa povredana izazvanim korišćenjem pirotehničkih sredstava, te da te povrede zaista mogu biti veoma opasne. N.L.

CRNA GORA 15

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

PLJEVALJSKI PARLAMENT

Dugovi sve uslovljavaju Dejan Kandić

ljevaljski parlament juče je nakon višesatne rasprave, većinom glasova, usvojio budžet za 2014, prema kojem bi u opštinsku kasu trebalo da se slije 17,73 miliona eura ili oko šest miliona eura više nego što će biti ostvareno ove godine.

PLJEVLJA - Zaključno sa 17. decembrom, Opština Pljevlja je ove godine prihodovala oko 11,56 miliona eura. Veliko povećanje prihoda ne znači i značajniju obnovu urušene gradske infrastrukture jer će oko 6,7 miliona eura biti utrošeno na otplatu dugova sa kamatama, dok će oko 130.000 eura više biti utrošeno za nove obaveze iz tekućeg budžeta. Za kapitalne budžetske izdatke opredijeljeno je oko 4,2 miliona eura, od čega će skoro 40 odsto ili 1,58 miliona eura koštati završetak radova na rekonstrukciji Doma kulture. “Budžet za 2014. godinu uslovljen je visokom zaduženošću, a iako su prihodi realno planirani, neizvjesno je da li će biti i ostvareni u stoprocentnom obimu”, obrazložio je sekretar za finansije Zoran Vojinović. On strahuje da li će se od Vektre Jakić moći naplatiti planirana tri miliona eura za koncesije na šume i porez na nekretnine jer od tog preduzeća u posljednje dvije godine nije naplaćen ni euro. “Pri planiranju prihoda od Jakića oslonili smo se na plan reorganizacije ovog preduzeća koji je usvojio i Privredni sud”, pojasnio je Vojinović, dodajući da prihod može biti i veći ukoliko bi Opština prodala imovinu u Otilovićima, gdje bi trebalo da se gradi fabrika cementa. Odbornik DPS Avdo Ajanović ustvrdio je da je budžet nerealan te da sadrži nekontrolisanu potrošnju. Ova partija je i amandmanima Dijane Gomilanović i Dana Čamdžića pokušala da po litru mlijeka proizvođačima poveća opštinske premije sa tri na pet centi, ali i da, kroz smanjenje novca za plate i druge zarade zaposlenih u lokalnoj upravi, obezbijedi više novca za sport i vjerske organizacije. Sve njihove optužbe odbacila je izvršna vlast, uz podršku skupštin-

ske većine, koalicije Bolja Pljevlja bolja Crna Gora. Sekretar Vojinović je kazao da je bolje da opštinska premija za mlijeko proizvođačima bude tri centa i da im se redovno isplaćuje nego pet centi, ali da im se novac duguje po 18 mjeseci, kao što je sada slučaj. Plate u lokalnoj upravi se ne mogu smanjiti da bi se napravile uštede koje bi bile opredijeljene za kulturu i sport jer su na minimalnom zakonskom nivou, objasnio je odbornik SNP Velimir Golubović zašto DPS-ov amandman nema podršku. I dok se većina odbornika bavila

Nema Ćureta pa se osilili DPS je uoči jučerašnjeg zasijedanja ostala bez šefa odborničkog kluba Ljubiše Ćurčića, koji je zbog konflikta interesa podnio ostavku na odborničko mjesto. Njega je zamijenila Maida Bešlić, koja je u prethodnoj izvršnoj vlasti DPS obavljala funkciju glavnog administratora opštine Pljevlja i bila poslanik u Skupštini Crrashodima, jedini koji se trudio da obezbijedi još koju paru za opštinski budžet bio je Stojan Tanjević iz SNP, sugerišući izvršnoj vlasti da provjeri da li bi iznosi koncesija na kamen, ugalj, olovo i cink trebalo da budu veći s obzirom na ostvarene proizvodne rezultate. Tanjević je dodao i da je drugi vid obezbjeđenja više novca legalizacija nelegalnih objekata i plaćanje poreskih oba-

ne Gore u prethodnom sazivu. Česte replike i diskusije iz redova DPS juče su šaljivo prokomentarisane iz odborničkih klupa. “Nema Ćureta pa se osilili“, dobačeno je iz klupa DPS u vrijeme kada je za skupštinskom govornicom, po ko zna koji put juče, bio jedan od odbornika te partije. veza za novolegalizovane objekte. Prema njegovim riječima, u Pljevljima je nelagalno između 30.000 i 40.000 metara kvadratnih stambenog i poslovnog prostora i ukoliko bi se oni legalizovali, u budžetu bi se obezbijedila znatna sredstva. Skupština je tokom jučerašnjeg dana odradila samo prvu od 13 planiranih tačaka dnevnog reda, a nastaviće se danas.

Prim. dr Dragica Komnenić rođena Malavrazić, 23. decembra 2013. Sahrana će se obaviti 25. decembra u 14 časova na Topčiderskom groblju u Beogradu.

Aleksandar Miki Janković 23. decembra 2013. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 25. decembra u 15 sati na gradskom groblju u Škaljarima.

Dragoljub Drago Jovanov Rađenović iz Svetog Stefana, 23. decembra 2013. u 76. godini. Biće sahranjen kod Manastira Praskvica 25. decembra u 11 sati.

Ljubica Savova Šoć rođena Đonović, 23. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 24. decembra u 15 časova na groblju Zagorič. Kuća žalosti Ulica popa Boška Popovića 5, naselje Zabjelo – Zelenika.

Margita Rada Jovanova Mijušković rođena Kontić, 23. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 24. decembra u 15 časova u Poviji.

Radoman Puric(SNP) Šećer Bajrović (SDP) Avdo Ajanović (DPS) Velimir Golubović (SNP)

ANKETIRANI TURISTI

Krasi vas priroda, ruži nečistoća HERCEG NOVI -Turistička organizacija Herceg Novi objavila je rezultate 49. ankete sprovedene među turistima, koja je rađena tokom jula i avgusta na uzorku od 1.500 ispitanika. Gosti su zadovoljni prirodnim ljepotama, uslugom, ljubaznošću, a nezadovoljni

PREMINULI

urednošću grada i plaža, kao i ponudom sportskih sadržaja. Za razliku od prethodnih anketa ukupna turistička ponuda nije brojčano ocjenjivana već je iskazana kroz stepen zadovoljstva turista. Anketni listić imao je 26 pitanja, a anketirani su isključivo

turisti koji su boravili u komercijalnim smještajnim objektima. U komentaru ankete navedeno je da je ukupna turistička ponuda grada nešto manje pozitivno ocijenjena u odnosu na prošlu godinu. Po segmentima ponude anketirani turisti su, između ostalog, ve-

Za 77,15 odsto anketiranih, boravak u Herceg Novom ispunio je njihova očekivanja

oma zadovoljni komforom smještaja, kvalitetom usluga i ljubaznošću osoblja, ljepotom prirode, gostoljubivošću lokalnog stanovništva, ponudom organizovanih izleta i saobraćajnom povezanošću sa ostalim mjestima. Gosti koji su odmor proveli u Herceg Novom tokom jula i avgusta su imali primjedbe na prenatrpanost plaža mobilijarom i njihovim cijenama, na čistoću i uređenost plaža, ali i pojedinih djelova opštine. Turisti su se žalili i na buku, izlivanje kanalizacije, restrikcije vode na rivijeri i dugo čekanje prilikom ulaska u zemlju na graničnom prelazu Debeli brijeg. Primjedbe su se odnosile i na dilere smještaja, kao i na nepostojanje objekta gdje mogu ostaviti prtljag dok razgledaju grad i traže smještaj. I pored svih primjedbi koje su zabilježene 76,44 odsto gostiju će ponovo doći u Herceg Novi, a 89 odsto će ga preporučiti drugim ljudima kao turističku destinaciju. Anketirani gosti su u Herceg Novom u prosjeku boravili 9,84 dana, za šta im je bilo potrebno oko 1.000 eura. Većina anketiranih (80,57) je kazala da su njihovi troškovi tokom odmora ostali u okviru planiranih, dok je 13,51 odsto potrošilo više novca nego što su planirali. Za 77,15 odsto anketiranih, boravak u Herceg Novom ispunio je njihova očekivanja. S.M.

Jelena Vidova Pejanović rođena Radoman, 23. decembra 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 24. decembra u 14 časova u Dobrskom Selu.

Milorad Spasov Jovanović 23. decembra 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 24. decembra u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Vukoman Mirka Golubović u 70. godini. Sahrana je obavljena 24. decembra 2013. u 14 časova na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Miloš Milana Dragov Radonjić 22. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 24. decembra u 14 časova u Grbavcima.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET ZBoG RaskIDa sa PRosLoŠĆU, HRaBRostI I vIZIJE

Briselski trio i zvanično u trci za Nobelovu nagradu za mir VAŠINGTON - Američki kongresmeni, članovi lobija za promovisanje srpskih i albanskih interesa, nominovali su srpskog premijera Ivicu Dačića, kosovskog premijera Hašima Tačija i visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton za Nobelovu nagradu za mir. Ta vijest potvrđena je juče Tanjugu u tzv. srpskoj kongresnoj grupi ili kokuzu, a kao razlog su navedene njihove ključne uloge u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Navodi se da su Dačić i Tači jasnim raskidom sa prošlošću i pronalaženjem puta ka svjetlijoj budućnosti pokazali značajnu posvećenost, hrabrost i viziju. Oni zaslužuju veliko priznanje zbog toga što su preuzeli na sebe rizik da pronađu rješenje, kazali su kongresmeni i dodali da je Ketrin Ešton takođe demonstrirala izvanredno liderstvo, posvećenost i istrajnost u posredovanju radi pronalaženja konsenzusa između dvije strane.

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

ostavka aLEksaNDRa ŠaPIĆa

Kurc ª Ganguluº koštao fotelje

“Atraktivnost” prezimena austrijskog ministra koji je posjetio Hrvatsku koštala pozicije sekretara DS-a i postala hit na društvenim mrežama BEOGRAD - Aleksandar Šapić, jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske Demokratske stranke Dragana Đilasa, morao je da podnese ostavku na funkciju glavnog sekretara stranke zbog neprimjerenih izjava na Tviteru, vezanih za austrijskog šefa diplomatije Sebastijana Kurca, otkrio je beogradski Blic “Kada šef austrijske diplomatije Sebastijan Kurc dolazi u posjetu nekoj zemlji regiona, malo je naslov nezgodan. Kad treba napisati da su ga primili”, tvitovao je Šapić povodom nedavnog boravka Kurca u Zagrebu, tokom kojeg je najmlađi evropski šef diplomatije najavio da će posjetiti i Srbiju. Poruku je naknadno izbrisao, ali ga to, čini se, nije spasilo. “Tačno je, podnio sam ostavku na mjesto glavnog sekretara stranke iz privatnih razloga i ne bih to dalje komentarisao”, izjavio je Šapić za Blic. Bivši vaterpolista Šapić, po okončanju sportske karijere, postao je pomoćnik gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa, zatim predsjednik Gradskog odbora Demokratske stranke, kao i predsjednik opštine Novi Beograd. Za glavnog sekretara DS izabran je na sjednici glavnog odbora stranke u septembru ove godine. Posjeta najmlađeg evropskog ministra, 27-godišnjeg Sebastijana Kurca Hrvatskoj, kojeg je ugostila hrvatska ministarka odbrane Vesna Pusić, izazvala je brojne reakcije, a prednjačile su šale na račun prezimena ovog ministra, koje u određenim padežima, u

potpunosti mijenja kontekst naslova. Jedan od najupečatljivijih “dvosmislenih” naslova bio je: “Vesna Pusić primila Kurca”, a ubrzo su ovaj i slični “hedlajnovi” preplavili društvene mreže. Šapić, ipak, nije novinar, već političar, i po svemu sudeći ova posljednja nepromišljenost naudiće njegovoj političkoj karijeri, tokom koje je postao poznat brojnim kontroverznim i “nebuloznim” izjavama, poput one da je bivšeg šefa Opšte skupštine UN Vuka Jeremića podržala nepostojeća država Nambija, da su Rusija i Kina nebitne zemlje, kao i da LDP i DS imaju “dijametralne stavove”.

ª Žao MI JE, Žao MI JE, saRaJEvoº

Skulptura posvećena Sarajevu opominje na beskorisnost rata

LONDON - Katedrala “St. Paul’s” u Londonu je vrhunsko izložbeno mjesto za svjetska imena skulpture, pa i svih srodnih žanrova umjetničkog stvaranja. U tom spektakularnom prostoru poznata engleska skulptorka Nikol Hiks izložila je svoje bronzano koje nosi naziv “Sori, sori Sarajevo” (u prevodu: Žao mi je, žao mi je Sarajevo), a hiljade posjetilaca već je prošlo paviljonima katedrale u potrazi za ovom moćnim umjetničkim djelom. Skulptura u prirodnoj veličini dočarava muškarca koji drži beživotno tijelo drugog muškarca. Prizor je ratnički, dramatičan, bolan, stvaran. Nastajao je na početku 90-ih godina i dugo je “porađan”. “Namjera skulpture nije ništa dru-

go do protest, otpor, gađenje na beskorisnost svakog rata, pa i onog u BiH, kome sam svjedočila uz televizijske ekrane, radio i pisane medije. Da li ima bilo šta gluplje od rješavanja naših problema krvavim sukobom? Zar se stvari nepodnošenja i nemogućnosti zajedničkog života ne mogu dogovarati za stolom umjesto na ratištima i ulicama gradova?” O samoj skulpturi Hiks je rekla: “Ovaj moj rad je gruba realnost u bronzi, jer je dugovječnija od svakog ratnog sukoba. On je naslovljen ‘Žao mi je’, ali nema izvinjenja za ono patetično prolivanje tuđe ljudske krvi.” Skulptura “Sori, sori Sarajevo” dijeli prostor sa skulpturom čuvenog Henrija Mura “Majka i dijete”.

SVIJET 17

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

PROPAGANDA ILI HUMANI ČIN

Zaslužuje li Putin zahvalnost oslobođenih Iako ZOI u Sočiju nijesu ni počele, utisak zapadnih medija je da će ih istorija pamtiti po ruskoj amnestiji, koju već danas, nekoliko dana nakon što je stupila na snagu, nazivaju “olimpijskom” zeju u Berlinu, na kratko je prekinulo negodovanje prisutnih kada je direktor muzeja zahvalio Putinu zbog toga što je omogućio Hodorskovskom da izađe na slobodu.

TIME, priredio Nikola Mijušković

JUJORK - Da li bi oslobođeni ruski “disidenti”, po geopolitičkoj inerciji gotovo bez izuzetka podržavani od strane zapadnih političara, trebalo da zahvale ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za masovnu amnestiju koja je od kraja prošle nedjelje stupila na snagu? Ili je pokušaj uljepšavanja slike o poštovanju ljudskih prava u Rusiji suviše bezočan da zaslužuje bilo kakvu zahvalnost? U narednim nedjeljama, dok se svjetski lideri budu odlučivali da li će bojkotovati OI u Sočiju u februaru, ova pitanja osjenčiće debatu kojom se u posljednje vrijeme bave svjetski mediji. Čini se da je to i bila Putinova namjera.

Od trenutka kad je “olimpijska” amnestija stupila na snagu, mnoge stvari su jasnije. Samo nekoliko dana nakon što su se Barak Obama i Džozef Bajden, “zbog prenatrpanog rasporeda”, priključili velikom broju drugih zapadnih lidera koji su donijeli odluku da ne idu u na OI u Soči, Vladimir Vladimirovič Putin povukao je poteze kojima je želio da utiša sve glasnije kritike Zapada na račun njegove vlasti. Najšokantniji od svih manevara bilo je oslobađanje Mihaila Hodorkovoskog ovog vikenda, bivšeg naftnog tajkuna, utamničenog više od decenije, koji je dugo smatran za najopasnijeg političkog oponenta ruskog predsjednika.

●NEVOLJNA POMIR LJIVOST MIHAILA HODORKOVSKOG Nekoliko dana prije oslobađanja Hodorkovoskog, ruski parlament odobrio je amnestiju za hiljade drugih zatvorenika, uključujuće nemali broj onih koji su završili iza rešetaka zbog antiputinovskih aktivnosti i protesta protiv vlasti tokom protekle dvije godine. Svojevrstan “šlag na torti” bilo je oslobađanje članica pank benda Pusi Rajot, koje su u zatvoru provele oko 20 mjeseci zbog krivičnog djela huliganstva (odsvirale su pjesmu protiv Putina u jednoj crkvi u Moskvi). Ipak, nijedan od zatvorenika kojem su oprošteni antiruski grijesi nije požurio da zahvali čovjeku koji im

●PUTINOV KRITIČAR KOJI BI MU KAZAO HVALA Malo je onih koji imaju više razloga da se slažu sa neodobravanjem te zahvalnosti od Pavela Ivleva, koji je do Ivleva 2003. godine radio kao advokat za naftnu kompaniju Hodorkovskog - Jukos. Kada je ruski predsjednik pokrenuo pravni napad na tadašnjeg naftnog giganta i njegovo rukovodstvo, Ivlev je među prvima pozvan na saslušanje. Tokom ispitivanja u policiji, tvrdi on, suočio se sa prijetnjama nasiljem kada je odbio da svjedoči protiv svojih kolega na sudu. Iste noći, Ivlev je pobjegao iz zemlje u SAD i tokom vremena izgnanstva postao jedan od najglasnijih kritičara Putinovog režima. Danas, ipak, smatra da potez ruskog predsjednika zaslužuje “bar malo zahvalnosti.” “Naravno da i dalje smatram da je Putin ološ. Ali u ovom konkretnom slučaju, za ovo specifično djelo, on zaslužuje zahvalnost.”

Bili korisnici njegove amnestije spremni da mu pruže ruku zahvalnosti ili ne, odluka o njihovoj slobodi će dovesti u pitanje opravdanost bojkota Olimpijskih igara u Sočiju. Zbog svoje posljednje odluke, Putin treba da zahvali samom sebi je “poklonio” slobodu. Na kraju krajeva, i zašto bi?! Isti čovjek koji im danas garantuje slobodu prije toga im je i oduzeo. “Teško je za mene da kažem da sam zahvalan Putinu”, rekao je Hodorkovski na konferenciji za novinare u nedjelju u Berlinu, gdje je odletio odmah po puštanju iz zatvora jer ga je tamo čekala porodica. “Drago mi je zbog njegove odluke”, dodao je tajkun, ali nevoljni ton kojim je to izgovorio dokazao je kontroverznost izrečenog. Konferenciju za novinare, održanu u istorijskom mu-

●PUTINOVI KRITIČARI KOJI MU NE BI KAZALI HVALA Drugi, pak, ne osjećaju obavezu da mu kažu hvala. Do prošle nedjelje, Marija Ba-

ronova bila je na suđenju za izazivanje nemira jer je uoči Putinove predsjedničke inauguracije učestvovala u organizaciji protesta koji su se završili nasilnim sukobima demonstranata i policije. U okviru amnestije, sve optužbe protiv nje su povučene. “Jedina stvar koju je Putin uradio za mene jeste teška lekcija o nivou njegove toleranciji prema onima koji se ne slažu sa njim,” poručuje ona i dodaje da ne želi da mu zahvali za grubi pokušaj “čišćenja sopstvenog imidža”. “Amnestija je propagandni trik, a ne čin dobre volje.” Njena koleginica, članica benda Pusi Rajot Marija Aljohina, otišla je korak dalje. U ponedjeljak, nakon oslobađanja, izjavila je da bi se, da joj je data mogućnost izbora, radije opredijelila za ostanak u zatvoru, samo da Putin ne bi dobio poene od njenog izlaska na slobodu.

●JOŠ JEDAN USPJE ŠAN MANEVAR RUSKOG PREDSJEDNIKA Politička vrijednost posljednje Putinove odluke i dalje je pod znakom pitanja. Predsjednici Francuske i Njemačke najavili su da neće prisustvovati Igrama, što predstavlja udarac za događaj koji je od velike važnosti za Putinovu javnu reputaciju. Predsjednica Litvanije Dalia Gribaskaite, zemlje koja trenutno predsjedava EU, izjavila je prošle nedjelje da bi, imajući u vidu očigledna kršenja ljudskih prava u Rusiji, za nju “bilo nemoguće” da prisustvuje Igrama. Ipak, sve se to desilo prije nego što će Putin spustiti loptu i odlučiti se za drastično “peglanje” svog imidža po pitanju ljudskih prava. Bili korisnici njegove amnestije spremni da mu pruže ruku zahvalnosti ili ne, njihova sloboda zasigurno će dovesti u pitanje opravdanost bojkota Olimpijskih igara u Sočiju. Zbog svoje posljednje odluke, Putin treba da zahvali samom sebi.

KORUPCIJA?

Sprema se pad bivšeg ª caraº bezbjednosnih službi Kine NJUJORK - Vlasti Sjeverne Koreje nedavno su pogubile neke od najviših funkcionera Komunističke partije te zemlje, uključujući Džang Song Teka, tetka i desnu ruku lidera Kim Džonguna. Prema navodima Njujork tajmsa, i u susjednoj Kini se sprema “pad” jednog od najvećih funkcionera. Riječ je o Džou Jongkangu, bivšem “caru” bezbjednosnih službi, protiv kog je, tvrdi njujorški list, započeta istraga zbog navodne korupcije. Ipak, zvaničnih saopštenja kineskih vlasti o ovom slučaju još nema. Obučen za istraživanje naftnih nalazišta, Džou je iskoristio ekonomski procvat zemlje da dođe do vrha državne naftne industrije. Potom postaje partijski sekretar u provinciji Sečuan koja ima oko 80 miliona stanovnika, a kasnije šef ogromnog kineskog bezbjednosnog aparata. Na toj funkciji bio je zadužen za održavanje unutrašnje stabilnosti zemlje, a pod njegovom kontrolom bili su policija, sudovi, paravojne snage, obavještajne službe... Raspolagao je budžetom srazmjernim

onom koji ima kineska armija. Upućeni u politička dešavanja u Kini smatraju da bi neutralisanjem Džoa aktuelni predsjednik Kine i partije Ksi Đinping učvrstio antikorpcionaški imidž koji forsira od kada je došao na vlast prošle godine. Prema pisanju Njujork tajmsa, politički lov na Džoa nije nimalo jed-

nostavna stvar. Vlasti ga optužuju da je bio povezan sa svrgnutim političarem Boom Ksilajem, čiji je dramatični pad ove godine postao jedan od najvećih političkih skandala u istoriji moderne Kine. Zbog optužbi za korupciju i zloupotrebu službenog položaja Bo je u oktobru osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Poznavaoci kineskih političkih prilika tvrde da su Bou, jednom od najmoćnijih političkih figura u zemlji, glave došle ambicije koje su išle do samog vrha partije, a aktuelne vlasti takvo nešto nijesu mogle tolerisati. Sada je na red došao njegov saradnik Džo. Optužbe su teške da ne mogu biti teže: korupcija koja se mjeri milijardama, povezanost sa organizovanim kriminalom i zavjera za zbacivanje vlade. Razlike između Sjeverne Koreje i Kine su ogromne, kao i između ubijenog teče Džanga i bivšeg kineskog vrhovnog bezbjednjaka Džoa. Ipak, nije teško zamisliti kako kineske vlasti brižljivo gledaju u dvorište Sjeverne Koreje i iz Kimovih postupaka izvlače neke, po njih, korisne lekcije.

GAF U SANDEJ TELEGRAFU

Mardok je zao! LONDON - Sandej telegraf su najprodavanije novine u Australiji i u vlasništvu su svjetski poznatog magnata Ruperta Mardoka. Toliko je uticajan da u Australiji znaju da kažu kako podrška ovog medija “može donijeti i pobjedu na izborima”. Ipak, prošlonedjeljni Sandej telegraf imao je jedan “biser”, koji će, prema pisanju britanskog Gardijana, sigurno razbijesniti njegovog vlasnika. U tzv. osmosmjerci na 79. strani, čija su tema bile egzotične životinje Indonezije, njen kreator je odlučio da se na-

šali na račun svog vrhovnog šefa. U trećem redu osmosmjerke, odozgo, sa lijeva na desno, pisalo je: “LIVESIHCODRUM”. Obrnutim redosljedom slova, što se priznaje u ovoj enigmatskoj formi, dobija se sintagma “MURDOCHISEVIL” koja kad se prevede sa engleskog ima značenje: “Mardok je zao”. Australijskim reporterima bilo je potrebno dva dana da “provale” ovu zanimljivost, koja ubrzo nakon toga postaje hit na Tviteru. Sandej telegraf nije zvanično reagovao povodom ovog slučaja.

18 KULTURA Nikšić

JAVNO VOĐENJE

Likovni salon Javno vođenje kroz 35. likovni salon “13. novembar” biće organizovano danas od 12 sati u umjetničkoj galeriji “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju. Kroz salon će voditi selektorka Ljiljana Karadžić. “Odabrala sam umjetnike koji uglavnom nijesu dovoljno poznati našoj likovnoj publici iz nekoliko razloga više su aktivni na internacionalnoj sceni, djeluju iz pozicije autsajdera, pripadaju andergraund sceni, u nekoj su vrsti eskapističkog bije-

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

Otvorena ª Galerija Aº

ga od izlaganja ili pripadaju najmlađoj generaciji autora. Pritom nijesam imala ambiciju da salon koristim kao ilustraciju svoje teze kroz nasilno uklapanje i vještačko sinhronizovanje radova, već sam pokušala da finom navigacijom maksimalizujem sinergiju djelá i pokažem da savremena umjetnost ima mnogo veći komunikacioni potencijal nego što se to obično misli”, zapisala je u tekstu kataloga Ljiljana Karadžić.

Izložbom slika Rajka Todorovića Todora u renoviranom sportsko-rekreativnom kompleksu “Trim centar” pod Trebjesom prije dvije večeri svečano je otvorena “Galerija A”. Kulturna ponuda Nikšića je na taj način postala bogatija za novu umjetničku instituciju koja će otvoriti svoja vrata brojnim likovnim autorima Crne Gore, ali i svijeta. Izložbu je otvorio glavni administrator opštine Nikšić Nebojša Adžić koji je zahvalio Todoroviću jer je uspio prepoznati emociju i kvalitet projekta i jer je svojom prvom izložbom u rodnom gradu nakon četvrt vijeka ozvaničio rad umjetničke galerije koja već ima oformljen Savjet sa ambicioznim planovima. “Za pohvalu je svako ulaganje i u umjetnost i u sport. Postoji sličnost između džudoa i umjetnosti. I jedno i drugo je, što bi naš narod rekao, borba sa samim sobom, borba sa vjetrenjačama”, rekao je Adžić. Galerija se nalazi u sklopu adaptiranog objekta Trim centar bivšeg

svjetskog šampiona u džudou Dragomira Bečanovića. Predsjednik opštine Veselin Grbović izrazio je zadovoljstvo povodom svečanosti i otvaranja “sjajne izložbe nikšićkog i jednog od najznačajnijih umjetnika Crne Gore”. “Zaista je velika čast što je Todor poklonio ovu izložbu Nikšiću. Ovakvi događaji nam pokazuju da Nikšić nije zamro, već je to grad koji ide naprijed i grad koji će ovakve događaje u budućnosti organizovati još češće”, poručio je Grbović na otvaranju galerije. Rajko Todorović je i predsjednik umjetničkog Savjeta galerije i, kako je rekao, postoji mnogo ideja i zanimljivih planova. “Kada smo prije godinu razgovarali o otvaranju jednog malog kulturnog centra, shvatili smo da u startu moramo ispravljati nepravde u kulturi”, rekao je Todorović. U Umjetničkom savjetu galerije osim Todorovića su i Ilija Branko Burić, Nebojša Adžić i Ratko Odalović. J. Lasica

Ivan Kern u “Berlinu” Samostalna izložba Ivana Kerna pod nazivom “Et Dieu... créa la femme” biće večeras otvorena u podgoričkom lokalu “Berlin” u 21 sat. Postavku čini 12 ženskih portreta rađenih u kombinovanoj tehnici, a postavku prati odgovarajući kalendar. Izložbu će svečano otvoriti Gordana Borović, a nastupiće Šule Jovović. Izložba će biti otvorena do sredine januara. Ivan Kern je diplomirao na Kulturološkom fakultetu na Cetinju 1991. godine. Kao slikar-konzervator, više godina radio je na konzervaciji i restauraciji štafelajnog slikarstva, kao i fresaka. Kao saradnik Zavoda za zaštitu spomenika Crne Gore bio je angažovan na obnovi više crkava i manastira u Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu. Autor je više izložbi ikona rađenih u filigranu.

Verdiju u čast Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić” u saradnji sa Školom za osnovno i srednje muzičko obrazovanje iz Tivta prirediće koncert “Viva Verdi” u čast obilježavanja 200 godina od rođenja poznatog italijanskog operskog kompozitora Đuzepea Verdija (1813-1901). Koncert će biti održan u okviru manifestacije “Decembarska umjetnička scena 2013” u četvrtak, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, u 20 sati.

KULTURA 19

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

ARHITEKTURA

Važan korak ka sistemu vrijednosti

Slike i film posvećeni Njegošu

Lauearati Prvog crnogorskog salona arhitekture o značaju pokrenute manifestacije

Kotor APSS dobio je nagradu za istraživački rad: Prezentacija na Salonu arhiktekture na Cetinju

Jelena Boljević

rvi crnogorski salon arhitekture pod sloganom “Okruženje je bitno” u galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” okupio je na jednom mjestu crnogorske autore i predstavio njihova dostignuća u brojnim oblastima arhitekture tokom posljednjih nekoliko godina. Arhitekte kojima su pripala priznanja Salona u razgovoru za Dnevne novine ističu da je izložba ispunila njihova očekivanja, te da je napravljen veliki korak ka ponovnom uspostavljanju sistema vrijednosti.

Na Prvom crnogorskom salonu arhitekture, koji je organizovan pod sloganom “Okruženje je bitno”, predstavljeno je 120 radova, a gran pri pripao je Veljku Raduloviću i Branislavu i Đorđu Gregoviću iz studija “Grad”. Radulović je za Dnevne novine istakao da je organizacija Prvog crnogorskog salona arhitekture veliki i važan korak u standardizaciji kvaliteta u oblasti arhitekure i urbanizma. “Salon je pokazao da sistem prezentovanja, selekcije i nagrađivanja arhitektonske produkcije predstavlja optimalan način da se stvori jasan uvid u petogodišni rad u oblasti stvaranja urbane i kulturne fizionomije Crne Gore. Sve čestitke idu prvo inicijatorima i organizatorima Salona koji su uložili veliki trud da

reafirmišu arhitekturu kao esencijalno važnu disciplinu za identitet jednog društva i prostora”, kazao je Radulović. On je dodao da za njega i kolege iz Studija “Grad” osvojeno priznanje predstavlja potvrdu višegodišnjeg rada obilježenog kontinuiranim entuzijazmom i željom da crnogorsku arhitektonsku kulturu približe savremenim evropskim tokovima. “Projekti bazena Jadran, Petrovačke rive, Skupštinske sale Herceg Novog i mnogobrojne nagrade na konkursima rezultat su zajedničke posvećenosti harmonizaciji i saradnji arhitekture i jedinstvenog prirodnog konteksta u kojem stvaramo”, kazao je Radulović. Dijana Vučinić, koja je zajedno sa Marijom Ičević dobila nagradu

MUzIKA

Druga strana Pistolsa Članovi legendarnog pank sastava Sex Pistols plešu sa djecom uz božićne pesme, sijeku tortu i dijele poklone u dokumentarnom filmu koji će 28. decembra biti prvi put prikazan na BBC-u. Džoni Roten, Sid Višiz, Stiv Džons i Pol Kuk održali su za katolički Božić 1977. dobrotvornu svirku za djecu vatrogasaca u Hadersfildu, na sjeveru Engleske. Notorni pankeri, koji su redovno šokirali javnost svojim buntovničkim, često prostačkim ponašanjem, odaju u dokumentarcu “Never Mind the Baubles: Xmas ‘77 With the

Sex Pistols” sasvim drugačiju sliku o sebi. “Za većinu ljudi oni su bili čudovišta”, rekao je za Gardijan reditelj filma Džulijen Templ. “Ali, gledati ih kako plešu sa mališanima, zaista je predivno. Bili su radikalan bend, ali i bend sa velikim srcem”. Tokom koncerta, koji će biti njihov posljednji zajednički nastup, Pistolsi su izveli nekoliko svojih pjesama, iz kojih su za ovu priliku izbacili sve psovke i pogrdne riječi. Potom su zajedno sa djecom plesali uz pop hitove tog vremena.

za istraživanje, eksperiment i publikaciju za rad “Kotor Art Kotor APSS”, ističe da joj je osvojena nagrada na prvom crnogorskom Salonu arhitekture veoma značajna, “ne samo kao priznanje rezultatima Kotor APSSa, već i zbog toga što prepoznaje istraživački rad kao jedan od najznačajnijih segmenata na arhitektonskoj sceni”. “Nadam se da je naš primjer podstrek i drugim kolegama, posebno mlađe generacije da i svoj rad razvijaju u ovom pravcu, odnosno da analitički i istraživački pristup budu baza arhitektonskog stvaralaštva. Mi ćemo nastaviti svoj rad, a sada nam je cilj plasman i priznanje na međunarodnoj sceni, kako bi mreža u kojoj djelujemo nastavila da se razvija sa crnogorskom arhitektonskom scenom”, istakla je Vučinić. Ona je kazala da Salon predstavlja platformu koja će omogućiti da se značaj arhitekture i planiranja prostora prihvate u širem društvenom kontekstu. “Vjerujem da je važno da svi građani imaju stav o prostoru u kojem bivstvuju. Ovakvi događaji upravo doprinose značaju arhitekture u odnosu na društvo i životnu sredinu. Nadam se da će nastaviti da se

● FOTO priča

Fajns reditelj Britanski glumac Rejf Fajns ponovo je sjeo u rediteljsku stolicu zbog filma “Nevidljiva žena” o životu velikog pisac Čarlsa Dikensa i njegovoj vezi sa glumicom Neli Ternan. Fajns i glumi u tom ostvarenju, a u sklopu promocije filma spremno je pozirao fotoreporterima u Los Anđelesu. Fajns je ranije režirao “Koriolanus” po Šekspirovom djelu, a dio filma sniman je u Kotoru.

uspješno razvija, a zadatak svih nas arhitekata je da tome doprinesemo”, kazala je Vučinić. Ivan Milošević koji je nagrađen za projekat “Rekonstrukcija enterijera Osnovnog suda u Podgorici” kazao je da ovaj arhitektonski događaj dugo iščekivan i izrazio nadu da će Salon podići ljestvicu kvaliteta crnogorske arhitektonske scene. “Nagrada je došla kao veliko iznenađenje, ali i velika čast. Drago nam je da je žiri Salona imao dovoljno senzibiliteta da među mnogobrojnim radovima prepozna kvalitet u jednoj intervenciji u javnom prostoru - enterijeru državne institucije, koja je od početka bila ograničena raznim faktorima, pa i samim budžetom”, kazao je Milošević. Nagrada u kategoriji projekata pripala je autorima rada “Lungomare Đurađevići” Sonji Radović – Jelovac i Predragu Babiću. U kategoriji “Realizacija” nagrada je dodijeljena radu Srđana Marlovića “Okamenjavanje, projekat djelimične restauracije, rehabilitacije tipologije i rekonstrukcije objekta Mletačke bolnice/ Austrougarske kasarne, Stari grad, Herceg Novi”. Postavku Salona posjetioci će moći da pogledaju do kraja januara.

Izložbom Mihaila Jovićevića “Njegoševa nebeska svjetlost” i projekcijom filma “Njegoš jedna biografija – Noć skuplja dva vijeka” preksinoć je obilježeno 200 godina od rođenja Njegoša u Muzeju Hercegovine u Trebinju. Do realizacije programa u Trebinju došlo je saradnjom Ministarstva kulture, Udruženja Crnogoraca hercegovine “Petar Petrović Njegoš” i Ambasade Crne Gore u Sarajevu. Izložbu je otvorila predstavnica Udruženja Crnogoraca hercegovine Milka Butulija, a prisutnim poštovaocima umjetnosti se obratio i autor izložbe Mihailo Jovićević.

Godišnja izložba u Bluz baru Tradicionalna godišnja kolektivna izložba u popularnom podgoričkom lokalu “Blues bar” biće otvorena večeras u 21 sat. Podgorička likovna publika biće u prilici da vidi radove Ratka Odalovića, Rajka Grujića,Lea Đokaja, Romana Đuranovića, Vladimira Đuranovića, Anke Gardašević, Džonija Hodžića, Vera Begovića, Rista Radmilovića, Baneta Sekulića, Nikole Simanića, Jova Petričevića, Vjere Nikolić, Tijane Dujović, Sonje Đuranović, Natalije Đuranović, Ivane Stanić, Marije Kapisode, Svetlane Dragojević i Nine Ćupić. Organizator izložbe je Srđa Stijović vlasnik “Blues bara”

20 DRUGI MEDIJI

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

BloomBerg Businessweek

Amerika će ocjenjivati fakultete Učenici koji se spremaju za fakultet u Americi imaju na raspolaganju ogromne količine upitnika, vodiča, internet sajtova i sistema za rangiranje kako bi odlučili koja im škola najbolje odgovara. Obamina administracija želi da uvede još jedan upitnik: američko Ministarstvo obrazovanja započelo je projekat rangiranja preko 7.000 visokoobrazovnih ustanova, dijelom da bi pomogli porodicama da odluče a dijelom i da postave standarde po kojima bi se znalo koliko državne pomoći treba da ide kojoj školi.

● koliko diploma vrijedi? Ovaj poduhvat tek je u povoju, pa nadležna agencija još uvijek nije precizno odlučila kako će škole biti ocjenjivane. Ministar obrazovanja Arni Dankan je najavio da će kriterijumi uzimati u obzir da li je škola otvorena za studente kojima je potrebna pomoć (finansijska ili druge vrste), da li pomaže studentima da maturiraju u roku, te da li ih priprema za dobro plaćene poslove. Kako sada stvari stoje, vlada nema način da izračuna da li je astronomski iznos od 150 milijardi dolara koji svake godine da za studentske kredite i stipendije zapravo efikasno potrošen. Kako školarine rastu a studentski krediti premašuju iznos od 1.2 triliona dolara, Obamina administracija pokušavaju da dođu do odgovora na pitanje: Koliko vrijedi fakultetsko obrazovanje?

● dekani nijesu oduševljeni Univerziteti i neki akademici su veoma oprezni kada su u pitanju odgovori. „Javnost zaslužuje da zna, i treba da pita, da li se ta investicija isplati“, kaže Dejvis Dženkins sa Učiteljskog koledža na Univerzitetu Kolumbija. „Problem je u tome a posebno kad je predsjednikov predlog u pitanju – što je veoma teško, pa možda i nemoguće, svesti fakultet na mali niz brojki... kojem će te slati novac.“ Dženet Napolitano, koja je dala ostavku na mjesto sekretara državne bezbjednosti u julu kako bi prešla da vodi sistem Univerziteta Kalifornije, rekla je nedavno za Washington Post da je „veoma skeptična“ da ministarstvo može smisliti objektivan sistem za ocjenjivanje fakulteta koji bi imao smisla i upotrebu. Biranje fakulteta nije kao „kupovina automobila ili broda“, dodala je. Decembarska anketa koju su sproveli Gallup i IHE (Inside Higher Ed) otkrila je da samo 13% predsjednika fakulteta i administratora smatra da je Obamin plan „dobra ideja“. Dankan je pokušao da smiri strasti na konferenciji dekana u septembru objašnjavajući da administracija još nije ni počela da razvija definitivan sistem za ocjenjivanje fakulteta, već da je to ideja na kojoj će se raditi. „Nemam pojma kako se to desilo, ali neki kritičari su već javno napali sistem ocjenjivanja koji im

se „ni malo ne dopada“ a koji još uvijek ne postoji“, dodao je on. U g ovo rima, ministar je pokušao da ubijedi fakultet i adminis t rat o r e da će biti uključeni u planiranje, te da im objasni kako je cilj da se visokoobrazovne institucije gradiraju po performansama a ne da se fakulteti stave na listu „najbolji do najgoreg“ kao što to radi US NEWS & World Report vodič, koji je kritikovao zbog naglašavanja „trivijalnih razlika između elitnih institucija“. Ministar je takođe obećao da će se program baviti komparacijom institucija sličnih po nivou, tako da bostonski javni fakultet neće biti upoređen sa Harvardom. Administracija kaže da će odluku o tome kako će komparacija tačno izgledati donijeti do kraja naredne godine.

1,2 triliona dolara ide na kredite za studiranje, a školarine su sve veće

Između mnogo pitanja, moraće da riješi i ova: ako fakultetski administratori znaju da im državna pomoć zavisi od toga koliko brzo studenti diplomiraju, da li će primati i slabije studente ili one sa specijalnim potrebama, kojima trebaju dodatni časovi? A ako se fakulteti budu nagrađivali zbog visokih plata diplomaca, kakav onda podsticaj imaju da ohrabre studente da postanu učitelji ili javni službenici? „Vjerujte mi“, rekao je Dankan na konferenciji u jednom koledžu, „svi smo svjesni da ako se ovaj posao ne odradi dobro, može biti neželjenih posljedica i čak doći do varanja školskog sistema.“

● tenesi kao model Adminisracija je okrenula pažnju na nekoliko država koje su finansiranje obrazovne institucije odavno vezale za njene performanse. Obama je kao model

naveo Tenesi – mada decenije eksperimentisanja sa ocjenama koje su škole dobijale pokazuju koliko je teško doći do „pravog načina“. Sedamdesetih godina, mladi državni inspektor E. Grejdi Boug proveo je pet godina smišljajući set standarda za ocjenjivanje fakulteta i univerziteta u Tenesiju. Bio je to novitet za cijelu državu koji je u to vrijeme smatran toliko radikalnim da „mi je većina prijatelja rekla da se to nikada ne može uraditi, niti treba da se uradi“, prisjetio se Boug u intervjuu u septembru, nedugo prije smrti krajem oktobra. Po njegovom p l a nu , ve -

ćina državne pomoći koju je škola dobijala bazirana je na broju učenika koje je primila. Pa ipak 5% budžeta za visokoobrazovne ustanove išlo je školama na osnovu kriterijuma poput zadovoljstva studenata i broju akreditovanih smjerova koje fakultet nudi. Skoro dvadeset država kopiralo je model Tenesija u nekoj mjeri, ali su ti programi vremenom izgubili podršku. Međutim stiješnjeni budžeti izazvali su novi interes da škole postanu odgovornije u trošenju i odgovaraju za to gdje novac ide. 2011. godine Tenesi je bila prva država koja je finansiranje školama uputila isključivo na osnovu ocijenjenih performansi. Neki od Bougovih osjetljivijih koncepata poput zadovoljstva studenata su sada izbačeni, zamijenjeni ocjenama na osnovu statistike i podataka o tome koliko je vremena potrebno da se dođe do diplome i broju studenata koji diplomira.

Nemam pojma kako se to desilo, ali neki kritičari su u medijima već javno napali sistem ocjenjivanja fakulteta na osnovu performansi koji im se „nimalo ne dopada“ a koji još uvijek ne postoji - rekao je američki ministar obrazovanja Arni Dankan

Škole su tako đe nagrađene ako podučavaju odrasle ljude i siromašne učenike. Ras Diton, Bougov štićenik koji radi za državnu vi-

sokoškolsku komisiju, pitao je političare, vodeće biznismene i dekane šta im je važno.

● saradnja sa fakultetima No, Tenesi je morao da ocijeni 22 fakulteta i univerziteta, dok Obamina administracija pokušava da to uradi hiljadama škola širom 50 država, i cijeli program pokrene za samo godinu dana. Početkom jeseni, ministarstvo obrazovanja održalo je četiri sjednice sa fakultetskim administratorima i asocijacijama koje predstavljaju javne škole i tradicionalno crnačke fakultete, da ih pitaju za ideje; 17. decembra, ministar je poslao zvaničan zahtjev u javnost, očekujući predloge. Njegova zamjenica kaže da su već primili korisne ideje. Nije jasno da li će sav ovaj trud rezultirati boljim školama. Neke studije kažu da države koje su finansiranje vezale za performanse fakulteta uopšte nisu vidjele veliki efekat na obrazovanje, valjda zato što je količina novca u opticaju bila generalno mala. Međutim, mjere sprovedene u Tenesiju natjerale su škole da obzirnije donose odluke o trošenju novca. Sa jedne strane to je dobro za državu, ali sa druge je dovelo do toga da se vrednuje efikasnost fakulteta a ne prilika koju pruža svojim studentima da istražuju, jer svi ti programi koštaju. To se sigurno ne bi dopalo ocu školskog sistema gradiranja. Kratko prije svoje smrti, Boug je rekao da je novi fokus pogrešno prebačen na „gole podatke i brojke“, što je po njemu bilo previše „nalik biznisu“ i uništavanje „magičnih“ momenata koji definišu najbolja fakultetska iskustva. Diton se slaže da bi njegov mentor na kraju mogao ponovo ispasti u pravu, ali objašnjava da ovaj novi pristup ne „pokušava da riješi svaki problem, već da napravi novi set ustupaka koji su bolje prilagođeni današnjoj situaciji u obrazovanju“.

REPORTAŽE 21

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

Svijetleći park

Tradicija božićnih figura u SAD-u Božićne svijetleće figure u gradu Nju Haven u Konektikatu

ª HarMonijaº

Harmonično 30 godina Ženski vokalni ansambl iz Budve - zaštitni znak grada Nina Lajović

edan od simbola grada, renomirani ženski vokalni sastav “Harmonija”, bez čijih divnih glasova ne može proći ni jedna svečanost, koncertom posvećenom ljubiteljima takozvane klapske muzike i svom gradu proslavila je 30 godina postojanja.

Ova uigrana ekipa koja kroz svoje milozvučne pjesme slavi more, sunce, džardine, najljepše je pjesme ipak posvetila svome gradu. Budvani će posvjedočiti da je ovaj ansambl uvijek i na svakom događaju rado viđen. Velikim radom i upornošću, pravilno odabranim i stalno proširivanim repertoarom, dobro pripremanim i osmišljenim nastupima, “Harmonija” postoji tri decenije i sastavni je dio kulturne ponude Budve. U svojim pjesmama pozivaju “Dođi u Budvu, dođi u Miločer”, pjevaju “Ima jedan gradić pored mora” i osvajaju ne samo budvansku publiku, već i sve one koji dolaze u Budvu i koji joj se rado

vraćaju. Kao vokalna ženska grupa KUD “Kanjoš”, ova ženska klapa osnovana je 1983. godine, i narednih šest godina rade upravo u tom sastavu, te se nakon toga osamostaljuju i dobijaju ime “Harmonija”. Prvih godina pretežno su na repertoaru bile primorske dalmatinske pjesme koje su inače karakteristične za klapski način pjevanja. Iz godine u godinu repertoar se povećavao, tako da danas vokalna grupa, pored karakterističnog primorskog melosa, na repertoaru ima i kompozicije starih majstora, horske arije iz popularnih opera, starogradske pjesme, izvorne narodne pjesme, kao i zabavne melodije.

Koncertu u Akademiji znanja održano povodom jubileja 30 godina rada i postojanja, prisustvovao je veliki broj ljubitelja ove muzike i poštovalaca “Harmonije”, koji su, ništa manje od članica grupe, pjevali sa njima starogradske i izvorne pjesme sa ovih prostora. A bilo je i autorskih za koje je muziku i aranžman uradila Mirjana Pajović, umjetnički rukovodilac od osnivanja. “Sve je proteklo u najboljem redu”, sa velikim ushićenjem nam je nakon koncerta kazala ona i dodala da je veoma zadovoljna i nastupom ansambla i velikim brojem posjetilaca na proslavi jubileja. I publika je koncert doživjela sa ništa manje ushićenja. “Mi ih znamo, pratimo ih već dugo. Dobro je da postoji ovako nešto, jer ipak ta grupa nas predstavlja kao grad”, kazao je jedan od gledalaca. “Sjajno je, oduševljen sam. Ovo je veliki događaj, ovo su predstavnici našeg grada”, nije mogao da sakrije uzbuđenje jedan starobudvanin, dok je njegova sugrađanka rekla da već godinama uživa u pjesmama “Harmonije”, ali nikad kao ove večeri.

Svijetleće skulpture u gradu Nju Haven najsjajniji božićni običaj u Americi Na hiljade turista posjećuje svakog dana bašte sa svijetlećim skulpturama u Sjedinjenim Američkim Državama, napravljenim od kablova dugih po nekoliko kilometara i na desetine hiljada lampica. Najveći kršćanski vjerski praznik Božić upotpunjuju svijetleće skulpture. Jedan od najpopularnijih svijetlećih vrtova u SADu, Fantasy of Lights, nalazi se u gradu Nju Haven u Konektikatu, a svakodnevno ga posjećuje hiljade turista. Park dugačak oko 1,6 kilometara otvara se za posjete nakon što padne mrak, a u njemu se nalazi blizu 70 skulptura, napravljenih od

kablova i preko 100.000 lampica. Posjetioci imaju priliku obići park i u vozilima, pa je tako ulazak za automobile 10 dolara, minibuse 25 dolara i autobuse 50 dolara. Tradicionalnu izložbu posjetioci mogu obići i pješice po cijeni karte od dva dolara, a mogu uzeti i 3D naočare, koje im omogućavaju da vide sniježne pahuljice napravljene od svjetlosti. Skulpture su napravljene od LED lampica koje čuvaju energiju, a posjetiocima pružaju nezaboravno iskustvo svojim šarenim bojama. Amerikanci koji žele doživjeti “najsvjetliji” trenutak Božića, stvaraju dugačke redove na ulazu u park.

praćenje uživo

Slijedite Djeda Mraza na putu darivanja

Članice klape su Marija Šumić, Marijana Mitrović, Jovana Kapisoda, Biserka Bogović, Marija Lazarević, Jadranka Uzelac, Vesna Milović, Katarina Popović, Julijana Kalajanović i Mirjana Pajović.

Mongolija

U Novu godinu na kamili Trke kamila i plesanje šamana zaštitni su znak neobičnih zimskih igara u Mongoliji. Sa temperaturama i do 34 stepena ispod nule, živopisni sajam Naadam, na sjeveru kineske autonomne oblasti Unutrašnja Mongolija, je u punom zamahu. Održava se u Hulun Buiru, kako bi proslavio žetvu i dolazak naredne godine, a sadrži čitav niz dešavanja – od streličarskih takmičenja, do kroćenja konja i rvanja.

Na sajmu u Naadamu održavaju se i kroćenja konja i rvanje

Naadam na mongolskom znači igre, a one počinju razrađenom svečanošću sa plesačima, sportistima, konjanicima i muzičarima.

Njihovo porijeklo seže u ratničku prošlost mongolskog naroda i smatra se da postoje stoljećima u različitim oblicima.

Sezona praznika je počela i Djed Mraz je krenuo na put da djeci širom svijeta dostavi poklone, a korisnici interneta njegovo putovanje mogu pratiti uživo. Google i Microsoft omogućili su da korisnici uživo prate Djeda Mraza, vrijeme u gradovima gdje se nalazi te njegove statuse kao i njegovo naredno odredište.

No, ni to nije sve. Dok korisnici iščekuju da Djed Mraz i mali vilenjaci posjete njihov grad mogu se zabaviti igrajući brojne igre na Googleovoj platformi. NORAD je u saradnji s Microsoftom omogućio 3D praćenje Djeda Mraza, otkrivanje koliko je darova do sada podijelio, koji grad je posjetio i u koji grad ide.

22 ZABAVA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

NATAŠA BEKVALAC

SEVERINA

Milan mi je nakon prekida prijetio

Prije ću u zatvor nego da platim Pop pjevačica Nataša Bekvalac iznenadila je mnoge kada je na Instagram postavila prepisku između nje i “Parking servisa”. Pjevačici je stigla poruka u kojoj je obaviještavaju o novčanom dugu, a one ih je prvo upitala: “Koliko je to dana u zatvoru?”. Nije izostala ni šala sa druge strane, kada joj je poručeno kako je uljepšala emisiju “Tvoje lice zvuči poznato”, u kojoj je gostova-

la kao član žirija, a “usput” promovisala novu pjesmu “Bolesno te volim”. “Neka plati Ivan Ivanović, Petar Strugar i TV Prva, njima ste uljepšali emisiju”. “Kada bi nam sve u zemlji bilo uređeno kao naplata parking kazni! Ovo je harač bre, hoću nanogicu”, napisala je Nataša ispod slike. Pjevačica parking servisu duguje 22.970 dinara (199.04 eura).

● FOTO priča Najveća regionalna zvijezda Severina Vučković prisjetila se u jednom časopisu godine koja je iza nje. Završena je njena turneja “Dobrodošao u klub”, kao i “priča” s muškarcem s kojim ima dijete. Nakon što je sud u Zagrebu donio odluku da Milan Popović sina Aleksandra može viđati samo u Hrvatskoj, Severina objašnjava zašto tu pravnu pobjedu smatra Pirovom pobjedom. Otkriva i kako se osjećala kada je ljetos njen bivši vjerenik medijima gotovo sva-

kodnevno slao saopštenja u kojima ju je napadao. “Može o meni reći šta god želi, ali smeta mi što je dopustio da od djeteta poznate majke naš sin postane dijete tabloida”, rekla je između ostalog Severina. “Želim reći sad da nikad nije bilo upitno može li Milan viđati našeg sina. Nakon prekida je prijetio da će me uništiti, a u to je vjerovatno spadala i laž da mu nijesam dala da viđa dijete. To je apsolutna laž i bezobrazluk”, izjavila je Severina.

LEONTINA

Takmičarke X Factora bolje pjevaju od ª Moje triº U sinoćnoj epizodi “X Factora” u specijalnom dijelu takmičenja “kuće sudija”, Željko Joksimović i Kristina Kovač ugostili su kandidate u svojim domovima, dok su im u izboru finalista pomogli i specijalni gosti – Toni Cetinski i Leontina Vukomanović. Kristina je u svoju kuću pozvala prijateljicu Leontinu, koja joj je olakšala u procjeni talenata grupa. Nakon što je saslu-

šala izvanredne ženske vokale iz Kristinine grupe, Vukomanović je prokomentarisala da mnogo bolje pjevaju od nekadašnjih finalistkinja muzičkog takmičenja “Prvi glas Srbije”, Sare Jovanović, Mirne Radulović i Nevene Božović. “Njih četiri mnogo bolje zvuče za mjesec, nego “Moje tri” za cio šou!”, kroz smijeh je rekla Leontina.

Jelena napravila Urošu cirkus Popularna hrvatska pjevačica Jelena Rozga je prije desetak dana u srpskoj prijestonici snimila spot za pjesmu “Cirkus”, koju su za nju uradili Tonči i Vjekoslava Huljić. Jelena je sa svojim timom dobro razmislila o tome kome će ukazati povjerenje i odluka je pala da to bude Dejan Milićević, koji je sa zadovoljstvom prihvatio njihovu ponudu. Ulogu pjevačicinog dečka odigrao je kaskader Uroš Ćertić, inače momak pjevačice Sindi, a spot je od juče na Jutjubu.

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

Odabrane pjesme za finalno veče Televizija Prva ekskluzivno je objavila spisak numera koje su finalisti popularnog šou programa “Tvoje lice zvuči poznato” odabrali za finale u subotu. Posljednji nastup u programu obilježiće Aleksa Jelić u ulozi Madone, u nume-

ri “Vogue”. Nenad Knežević Knez ući će u “kožu” Lenija Kravica tokom numere “Are you gonna go my way”, a, po mnogima, prvi favorit takmičenja, pjevačica Ana Kokić, glumiće koleginicu Pink i pjevati numeru “Try”.

Sara Jovanović nastupiće sa pjesmom Leone Luis “Bleeding love”, dok je glumac Boris Milivojević odabrao muziku iz filma “Ko to tamo peva”. Veliko finale na programu je u subotu, od 21.15. E.Z.

NAJPLAĆENIJI TURSKI GLUMCI

Dobijaju čak i po 25.000 eura po epizodi Ko su glumci za kojima uzdišu ovdašnje obožavateljke turskih serija i koliko oni zaista zarađuju? Kenan Imirzalioglu (38) je turski filmski i televizijski glumac i model kojeg ovih dana gledamo u seriji “Karadaji”, a znamo ga i kao Ezela iz istoimene serije. Dobio je oko 850 hiljada za dvije sezone u seriji “Karadaji” u kojoj glumi sa Bergizar Korel, lijepom Šeherzadom. Diplomirao je matematiku, a glumom se bavi već 14 godina. Kao mali je sanjao da bude Supermen, a hobi mu je gajenje bonsai drveća, ljubičica i gardenija. Kivanc Tatlitug (30) jedan od najpoznatijih turskih glumaca postao je toliko popularan nakog glasina o vezi sa koleginicom Beren Saat da je počeo da dobija 25 hiljada eura po epizodi u seriji “Sjever Jug”. Godinama krasi naslovne strane a to mu je donijelo mnoga angažovanja vam glumačke profesije. Kivanc je bivši košarkaš i najljepši model svijeta 2002. godine. Glumio je bogatog i osjećajnog muža , poblematičnog momka, kao i nesigurnog ljepotana u mnogim serijama. Burak Ozčivit (28) poznat je po ulozi Bali-bega u seriji “Sulejman Veličanstveni”, a pored glume, uspješno se bavi i modelingom. Popularni Bali- beg je 2005. dobio titulu “Najbolji model Turske”, a na svjetskom izboru je zauzeo drugo

Kivanc Tatlitug

mjesto. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti, a hobi mu je fotografija. Vječitu reputaciju zavodnika osporio je prošle godine, kada je vjerio svoju djevojku Džejlan Čapu. Halit Egenč (43) je najplaćeniji i najpoznatiji turski glumac. Studirao je glumu na Univerzitetu “Mi-

Burak Ozčivit

mar Sinan”. Kao student je svašta radio, bio je operater, prateći vokal, a najviše para je zaradio kao plesač u noćnim klubovima. Balkanke je osvojio ulogom smirenog bogatog preduzetnika Onura u seriji “1001 noć”, a poslije uloge imperatora Sulejmana, čitav

Halit Egenč

svijet je poludio za njim. Glumio je i u američkim serijama. Na snimanju serije “1001 noć” upoznao je koleginicu Bergizar Korel koja mu je glumila partnerku Šeherezadu nakon čega su se vjenčali i dobili dvoje djece. Erkan Petekaja (43) poznat je po

ulozi ljubomornog muža i oca, kapetana Alija iz serije “Kako vrijeme prolazi”. Za ovo ulogu Erkan je nekoliko puta nagrađivan, zbog izvanredne transformacije. Karijeru je počeo 1994, kada se upoznao sa kamerom i televizijom, pričajući šale.

ZABAVA 23

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

INTERVJU

Postala sam opreznija Bivša članica grupe Feminem Pamela Ramljak za DN govori o solo karijeri i privatnom životu Danilo Brajković

eć nakon prvog pojavljivanja na muzičkoj sceni 2004. godine, hrvatski ženski sastav Feminnem osvojio je simpatije brojne publike. Članice grupe Pamela Ramljak, Neda Parmać i Nikol Bulat ubrzo su iza sebe imale i dva učešća na Evroviziji, 2005. i 2010. godine, da bi se, kada su svi očekivali nove uspjehe, prije dvije godine odlučile da raskinu saradnju i rasformiraju bend. Krenule su za solo karijerama, što se u slučaju Pamele Ramljak pokazalo kao pravi potez.

Nedavno ste objavili pjesmu “Ovaj put” koja je malo drugačija od Vaših prethodnih izdanja. Zašto ste se odlučili za promjenu? Pjesma “Ovaj put” je u sferi poproka i to je pravac u kojem se najbolje osjećam. Sa pjesmom “Mamin sin” sam malo otišla u haus zvuk, sa pjesmom “Kad-tad” u dens ritam, ali sve te pjesme su, ipak, prvo u sferi pop zvuka. Volim raditi takve pjesme, da ne liče jedna na drugu, ali da opet ima nešto prepoznatljivo i svojstveno samo meni. Tekst pjesme zvuči kao tipično ženski, pominje se i prevara. Ima li autobiografskih elemenata? Ova pjesma je baš rađena ciljano. Nema autobiografskog dijela jer, iskreno, ne bih oprostila prevaru ni jednom, a kamoli više puta. Da tako nešto oprostim, to bi partneru zamjerala cijeli život. Nažalost, u današnje vrijeme puno ljudi se može naći u ovom tekstu, ne

nužno samo ženski pol, jer danas i muškarci bivaju prevareni, možda čak i u većem broju nego žene. U svakom slučaju, ovo je pjesma za one koje i nakon oproštaja proživljavaju ono što definitivno ne bi smjeli, a to je potpuno nepoštovanje od strane partnera. Snimili ste i spot u svom stanu. Kakav je osjećaj snimati u kućnom studiju? Divan. Reditelj, šminkerka, frizer…svi dolaze tebi, a ti sjediš na kauču i odmaraš. Žao mi je samo što sam iskoristila bonus stana za ovaj spot, pa ga vjerovatno neću koristiti u narednim. Samostalna karijera veoma dobro napreduje i ređate hit za hitom. Da li ste očekivali ovakav rasplet nakon rastanka sa grupom Feminem? Osoba sam koja vjeruje da se trud isplati. Tako je bilo i sa grupom Feminnem i sada kad sam sama. Iza svake moje pjesme je cijeli niz saradnika i veliki trud, odricanje, ulaganje sa moje strane. Ako želiš uspjeti u ovom poslu onda prvo moraš vjerovati u sebe i raditi na tome 100 odsto. I biti strpljiv. Ako nešto radiš isključivo zbog novca, to je kratkog vijeka. Samo je potrebna velika ljubav prema

poslu i sve se prebrodi. U kakvim ste odnosima sa bivšim koleginicama iz grupe? Iskreno, život nas je udaljio. Nika Antolos je u Moskvi i nijesam je vidjela skoro dvije godine, tj. od raspada grupe, a Nedu Parmać još povremeno vidim i čujem. Obje su postale majke i sad im je karijera ipak malo u drugom planu. Odlučili ste da Vaše prve pjesme budu priče o ljubavi. Da li smatrate da je to recept za uspjeh?

Želim na Evroviziji da učestvujem kao autor Dva puta ste učestvovali na Evroviziji. Da li priželjkujete i treće učešće? Voljela bih otići jedne godine, ali kao autor. Mislila sam da se prija-

vim ove godine, prije nego su je ukinuli. Bojanu Jambrošiću sam napisala za tu priliku pjesmu, ali možda bude nešto ipak naredne godine.

Samo moj prvi singl “Ti me ne voliš” je balada, druge su sve brze pjesme, iako ljubavne tematike. Ljubav je neiscrpna tema i nikad ti ne dosadi pisati o tome, a ni slušati. Nijesam jedina, najveći hitovi su ljubavne pjesme jer ono što dolazi iz srca i dođe u srce slušatelja - to je jedino važno. Da li Vam je krah prvog braka pokolebao vjeru u ljubav? Pa, napravio me je puno opreznijom i zrelijom po pitanju privlačnih osobina partnera. Naučio me je šta je važno, a što ne. Promijenila sam se, postala sam popustljivija, puno više se sad kontrolišem i ne dam da me nevažne stvari izbace iz takta. To je recept za uspješnu vezu. Čime Vas je sadašnji suprug osvojio i da li je bilo rizično upustiti se ponovo u bračnu avanturu? Dobrotom. Znam da je možda smiješno, iako, naravno, da mi je i privlačan, ali njegova najdraža

osobina je što je prava dobričina i to je jednostavno takvo osvježenje. Biti s osobom s kojom se sve možeš dogovoriti u nekoliko minuta je privilegija. U javnosti ste prepoznati kao jedna od najseksepilnijih pjevačica regiona. Da li Vam ta titula prija i da li to, možda, smeta suprugu? Svakoj ženi prija tako lijepa riječ, pa naravno, i meni. Moj suprug mi je velika potpora u poslu, daje mi savjete i pohvale, ali i kritike. Tako da nikad nijesam osjetila da mu smeta takvo nešto. Naprotiv, vidim da mu laska. Kakve pjesme možemo očekivati na Vašem albumu prvijencu? Radi se o pop albumu. Osim ovih pjesama koje su već objavljene, tu je još nekoliko pop-rok stvari, po jedna balada i klupska stvar, ali i jedan poseban duet sa najljepšim muškim glasom u Hrvatskoj i regionu. Ali o tome kad album izađe, a to je početkom sljedeće godine.

VRUĆE

Velikodušna Keli Bruk se razgolitila za Božić

NA POMOLU SVADBA

Goca dobila prsten

Popularna manekenka Keli Bruk je odlučila u skladu sa Božićnim radostima i ona bude velikodušna, te je za svoje obožavatelje objavila foto-

grafiju na kojoj je potpuno gola. Manekenka je na svom instagram profilu objavila fotografiju na kojoj samo grudi prekriva pernatom tkaninom.

Keli je objavila i kratak video snimak na kojem čestita praznike svojim obožavateljima u animiranoj čestitki u kojoj glumi patuljka.

Pjevačica Goca Tržan dobila je vjerenički prsten od svog dečka bubnjara Raše Novakovića. Mladi bubnjar je, uz pomoć Gocine ćerke iz braka sa Ivanom Marinkovićem, obišao nekoliko radnji dok na kraju nije pronašao odgovarajući

prsten. “Raša je namjerno odlučio da sačeka s kupovinom prstena. On je zaprosio Gocu, iako prsten nije spremio, ali je sve vrijeme imao plan da mu oko izbora nakita pomogne njena kćerka Lena, prenosi Kurir.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2617

SUDOKU

2013-12-12

6 5

Medium level

Teža

1 8

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2616

Lakša

2013-12-11

Medium level

5 7

Play sudoku 7 online 1 at:

Play 2 sudoku online at:

Page 1/2

9 www.sudokukingdom.com 3 8 www.sudokukingdom.com 3

ZANIMLJIVO

Puzzle 4 solution:

Peking dobija kopiju Kremlja

kapije“. Vijest o postojanju lokalne kopije Kremlja je kod korisnika interneta u Kini izazvala osude, a mnogi su isticali da su lokalne vlade prezadužene i da je vlada u Pekingu zabranila izgradnju novih zgrada za potrebe državnih organa.

Puzzle solution: 9 1

VICEVI ju, seizmologiju, vodosnabdijevanje i uređenje zemljišta su iznosili od 1,5 do 3,5 miliona dolara, objavio je Jut dejli. Kompleks je izgrađen u pretežno ruralnom zapadnom predgrađu Pekinga - Mentugu, čiji naziv na kineskom znači „jarak ispred

Sudoku puzzle No. 2615 2013-12-10 Sudoku Rješenje iz prethodnog brojapuzzle No. 2614 2013-12-09

Page 1/2

Lokalni zvaničnici u jednom predgrađu Pekinga su za sebe izgradili kompleks kancelarija koji predstavlja kopiju moskovskog Kremlja, objavili su kineski mediji.Troškovi izgradnje zgrada u sklopu kompleksa u kojem se nalaze lokalni biroi za meteorologi-

Došao mali Japanac kod nas na školovanje. Učiteljica kaže: - “Ovo je Čeng Čung Čang i dolazi nam iz Japana. Svi možete nešto pitati samo ti Perice ne smiješ ništa.” I tako djeca pitaju o Japanu, o školi i tako to, dok jedan nije pitao šta znači njegovo ime. Japanac odgovara da to znači: - “Sin od sedam očeva.” A iz zadnje klupe Perica viče: - “Znao sam ja da on ne može biti tako žut od samo dva jajeta!” *** Na času srpskog jezika,učiteljica ispituje đake. Kupujem,kupuješ,kupuje,kupuje mo,kupujete,kupuju. -Perice,reci mi koje je to vrijemepita učiteljica. -Vrijeme rasprodaje- odgovori Perica. *** Dosla dva crnogorca da gledaju trku na 800m,i jedan čovjek je mnogo zaostajao, pa kaže prvi

crnogorac: -A viđi onoga jada jadnog, ne može mrdnut.. - A ćuti jadan, to je naš crnogorac. - Au viđi sokola, kako poćera onoliku gomilu. *** Zaposlio se Crnogorac kao čuvar groblja.Posle izvjesnog vremena,prijatelj ga posjeti na radnom mjestu i pita ga: -Kako je? -Loše... -Sto??? - Nije fer,svi leže ,a ja sjedim..... *** Ulazi Piroćanac u autobus i pita konduktera: - Plaća li se za cvijeće? - Ne plaća – reče kondukter. Piroćanac se okrene napolje i kaže: - Ružo, ulazi! *** Kako prepoznati najvećeg papučara u selu? - Potrošio je više šljiva na pekmez nego na rakiju.

SLOBODNO VRIJEME 25

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

NEZVANIČNO

Što mi je trebalo da se zamjeram Milu?

A ne znam šta da ti kažem, valjalo bi da budem ministar finansija.

Ma šta pričaš! Znači SNP ulazi u vlast?

Hoćemo li ulazit u Vladu, šta misliš?

Word Search Puzzle #B055FKOSMOSMJERKA

HOROSKOP

EXCELS Fishes FISHES Garter GARTER Hates HATES Heroism HEROISM Intern INTERN Manor MANOR Measles MEASLES Mimes MIMES Nicking NICKING OVERS Overs

PANEL Perturbs PERKED Pickaxes PERTURBS Policy PICKAXES Porches POLICY Psyche PORCHES Pulse PSYCHE Puree PULSE Reclines PUREE Ripes RECLINES RIPES Rumbling

Events

Panel

Shock

Excels

Perked

Spurt

ACCRUING Accruing AWARDS Awards BAITS Baits BISON Bison BLANKEST Blankest BRUNCH Brunch CLEANSE Cleanse COLLIE Collie ELLIPSE Ellipse EMPHASES EVENTS Emphases

RUMBLING Swell SHOCK Tarts SPURT Trawls SWELL Tries TARTS Vends TRAWLS TRIES Villa VENDSWasps VILLA Wiser WASPS WISER

Seks lutka u svemiru

Seks lutka na naduvavanje poslata je u svemir uz pomoć balona napunjenog helijumom, a nakon njegovog pucanja, pala je na Zemlju.Lutka Misi je poslata u svemir sa jezera Tahoe, koje se nalazi na granici Kalifornije i Nevade. U svemir je poletjela i kamera, koja je snimala let lutke. Lutka je letjela brzinom od 426 metara u minuti, a kada je dostigla visinu od 31.090 metara, balon je pukao pa je lutka pala na Zemlju. Tokom leta nazad izgubila je ruke i desnu nogu.

OVAN Stalo Vam je da izgledate lijepo ili šarmantno pred svojom okolinom. Međutim, neko Vaše ponašanje procjenjuje na pogrešan način. Prepustite drugima da se opterećuju stvarima koje ne donose materijalnu korist i pozitivne efekte.

BIK Ne želite da podržite nečiju priču koja se svodi na ponavljanje poznatih činjenica. Imate utisak da neko usporava ili ometa Vaše poslovne ciljeve. Tražite efikasniji način da poboljšate svoje raspoloženje i koncentraciju.

BLIZANCI Imate dobru priliku da završite sa nekim poslovnim obavezama starijeg datuma, kao i da definišete svoju ulogu pred saradnicima. Ipak, trenutni uspjeh Vam ne znači mnogo. Razmišljate o novim ili dalekim ciljevima.

RAK Vaše ideje predstavljaju potencijalni rizik, stoga nemojte očekivati nečiju poslovnu ili praktičnu podršku. Potrebno je da se dodatno angažujete na rešavanju poslovnih problema, ali ne i po cijenu prekida saradnickog dogovora.

LAV U susretu sa saradnicima bolje je da se usresredite na trenutnu situaciju, nego da se bavite dalekim prognozama. Nepotrebno se raspravljate o stvarima koje nemaju presudan značaj za Vaš poslovni status.

DJEVICA Optužujete jednu pogrešnu osobu za neuspjeh ili za različite komplikacije koje Vas usporavaju u poslovnim planovima. Lakše je krivicu i odgovornost prebaciti na druge, posebno ako neko nema dovoljno hrabrosti da Vam se suprotstavi.

VAGA Imate pomalo loš predosjećaj, ali neko Vas ubjeđuje da nastavite sa započetim planovima. Ozbiljnije razmislite o upozorenju ili o nekom alternativnom rešenju. Važno je da pravilno razlikujete moralnu od fizičke hrabrosti.

ŠKORPIJA U prilici ste da završite posao koji Vam donosi više psihološko olakšanje, ali ne i materijalnu korist. Ipak, bolje je da svoju energiju usmjerite na poznate situacije nego da suviše rizikujete. Budite dosledni u svojim namjerama.

STRIJELAC Važno je da ne pričate previše o svojim poslovnim namjerama. Neko može da Vas okarakteriše na pogrešan način ili da upotrijebi Vaše izjave u svoju korist. Sačuvajte prisebnost duha u poslovnim susretima.

JARAC Važno je da vjerujete u svoju intuiciju, ali i da prihvatite koristan savjet. U pokušaju da se predstavite u izvjesnom smislu kao veliki ekspert, trpite nečiju kritiku. Strpljivo sačekajte na završne rezultate ili na dobitak koji Vam pripada.

VODOLIJA Ne dopada Vam se nečiji nastup ili novi uslovi koje Vam postavljaju saradnici. Na sreću, brzo ćete promijeniti mišljenje o novim poslovnim prilikama. Budite promišljeniji, jer djela govore više od riječi.

RIBE Važno je da ne pričate previse o svojim poslovnim namjerama. Neko može da Vas okarakteriše na pogrešan način ili da upotrijebi Vaše izjave u svoju korist. Sačuvajte prisebnost duha u poslovnim susretima.

26 SPORT

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

DA LI STE ZNALI

Nijesam heroj MAJSTOR SA ŠKVERA

Da napadači Čelzija nijesu postigli gol na gostujućim terenima u Premijer ligi od 8. decembra 2012. godine. Tada je Fernando Tores dva puta pogodio mrežu Sanderlenda na Stadionu svjetlosti, a od tada za plavce u gostima pogađaju samo defanzivci i vezisti.

TIKET DANA USAK GALATASARAJ TIP 2

KVOTA 1.55

ZAMALEK AL MASRI TIP 1

KVOTA 1.60

L.A. LEJEKERS MAJAMI TIP 1

KVOTA 3.90

BRUKLIN ČIKAGO TIP 1

KVOTA 1.60

MERSIN TURK TELEKOM TIP 1

KVOTA 1.60

KARŠIJAKA GAZIJANTEP TIP H1 +10

KVOTA 1.90

Skromni šampion - o čudesnom finalu Kupa Crne Gore iz ugla čudesnog golmana Jadrana Slavena Kandića Kosta Bošković

ladan kao Jadransko more u ovim decembarskim danima, sa srcem vrelim poput atmosfere u ljutom bokeljskom derbiju, sa glavom šampiona... Jadranova vaterpolo “La Masija” ponovo se ponosi jednim svojim izdankom - nakon legende Miloša Šćepanovića, tim sa Škvera opet ima golmana sa “sto ruku”, velikog junaka Jadranovog trijumfa u Kupu Crne Gore (u ponedjeljak veče protiv velikog rivala Primorca), “doktora” za peterce - Slavena Kandića.

Majstora sa Škvera, samo dan nakon što je sa čistom desetkom položio ispit u finalu Kupa Crne Gore, “uhvatili” smo u čekanju nekog novog ispita - onog na Fakultetu za menadžement. Ako je bio motivisan kao u ponedjeljak veče, nema sumnje da je i ovu obavezu odradio kako treba. “Neka na ispitu bude upola kao u Kotoru i biću zadovoljan”, kroz šalu je počeo razgovor za Dnevne novine Slaven Kandić. Da se vratimo vaterpolu - kakav je osjećaj biti heroj velikog finala, heroj svog kluba, grada? “Iskreno, ne osjećam se kao heroj”, skroman je šampion iz Herceg Novog. “Utakmicu nikad ne odlučuje pojedinac, vaterpolo je kolektivan sport i ovo je pobjeda cijele ekipe.”

● GRAD MOŽE BITI PONOSAN

peterca odbranio je Slaven Kandić u dva finalna meča Kupa Crne Gore protiv Primorca - dva u regularnom toku igre (u prvoj utakmici Damjanu Daniloviću, u revanšu Nikoli Murišiću) i dva u penal ruletu druge utakmice (Matiji Brguljanu i Branku Lučiću)

Kako je superdramatično finale i peti trijumf Jadrana u Kupu izgledao iz ugla Slavena Kandića?

“Bilo je to pravo, neizvjesno finale. Prva utakmica je bila sa dosta golova, druga potpuno različita. Sveukupno, bila je velika borba, na kraju smo uspjeli da slavimo pre-

NA SVOJU DJECU

Možda sljedeći put ne skinem nijedan peterac Osim nestvarnih 19 odbrana u revanš meču finala Kupa Crne Gore protiv Primorca, Slaven Kandić je u toj utakmici skinuo i tri peterca momcima iz Kotora. Čini se da se mladi golman specijalizovao za penale. “Ispada tako, ali peterci su trenuko peteraca, a znamo da su peterci sreća. Ovog puta ona je bila na našoj strani. Čestitke za moje saigrače, ali i za momke iz Primorca na velikoj borbi”, istakao je Kandić. Ono što je posebno za ponos je činjenica da su novu krunu u Kupu Crne Gore iskovali praktično svi igrači iz Jadranove škole jedini stranac u finalu bio je kapiten Željko Kovačić. “Naravno, mislim da cijeli grad može biti ponosan na svoje mlade momke koji igraju svoju prvu sezonu u Jadranu i sigurno da će im svima ovo veliko finale puno značiti. Svakako, istakao bih i naša dva iskusnija igrača Kovačića i Sekulića, koji su nam dosta pomogli da stignemo do ovog trofeja”, dodao je Jadranov “broj 1”.

● UČIO SAM OD GOLMANA SVJETSKE KLASE

Poslije mnogo godina na golu Jadrana više nije legenda cr-

tak sreće, a ona je ovog puta bila na mojoj strani. Ovog puta je bilo tako, ali već sljedećeg bi sve moglo da bude drugačije - da protivnički igrači daju gol, a da ja ne odbranim ništa”, još jednom je u skromnom tonu odgovorio majstor Jadrana. nogorskog vaterpola Miloš Šćepanović. Koliko je odrastanje uz jednog takvog golmana uticalo na karijeru Slavena Kandića? “Mnogo. Miloš je svjetski golman”, jasan je Kandić. “Sigurno da mi je mnogo pomoglo to što sam učio od njega, a i veliki je stimulans za mene lično da u Jadranu naslijedim jednog takvog golmana. Za ovo što sada pokazujem zasluge idu i njemu, jer sam rastao uz golmana svjetske klase.” Sjajne predstave Slavena Kandića sigurno neće promaći ni selektoru Ranku Peroviću - da li se nadate pozivu u reprezentaciju u skorije vrijeme? “Iskreno, sada ne razmišljam o pozivu u reprezentaciju. Okrećem se radu u klubu, želim da nastavim u ovom ritmu, sa dobrim partijama, a ako u međuvremenu dođe poziv za raprezentaciju, to će biti velika nagrada za mene”, istakao je na kraju heroj nove Jadranove zlatne Kup priče.

SPORT 27

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

GLAVOBOLJA ZA KASTRATOVIĆA

Mrvaljević ne ide na Evropsko! Peh za Crnu Goru - Draško Mrvaljević se povrijedio i pauziraće šest nedjelja

Izabrani najbolji džudisti Podgorice Marko Radulović, Arso Milić i Mili Darmanović u muškoj konkurenciji, a Ivana Šunjević, Mirjana Milić i Božana Klikovac u ženskoj najbolji su džudisti glavnog grada u izboru Džudo saveza Podgorice. “Ovi takmičari su na najbolji način reprezentovali Podgoricu i Crnu Goru na balkanskim, evropskim i svjetskim šampionatima”, navodi se u saopštenju Džudo saveza Podgorice, koje je potpisao sportski direktor Zoran Rašović.

SPORTSKI EKRAN 16:30 Spartak - Metalurg, hokej 18:30 Bruklin - Čikago, košarka 20:30 Njujork - Oklahoma, košarka

NE PROPUSTITE

NBA: Dabldabl Vučevića i poraz Orlanda

Crna Gora će na Evropskom prvenstvu u Danskoj biti drastično oslabljena - kapiten “crvenih” Draško Mrvaljević prema saznanjima Dnevnih novina neće moći da nastupi u Kopenhagenu zbog povrede koju je zaradio prije dva dana u pobjedi Mindena nad Hanoverom (29:24). Mrvaljević je postigao dva gola, a nakon jednog sa protivničkim igračem pukla mu je tetiva iza koljena i prema procjenama ljekara moraće da pauzira najmanje šest nedjelja. “Zaista mi je krivo što neću biti sa reprezentacijom u Danskoj, ali sam osjetio jak bol i ljekari su procijenili da ne smijem rizikovati i da moram pauzirati najmanje šest nedjelja. Nadao sam se da povreda nije ozbiljnije prirode i da ću moći da nastupim na Evropskom prvenstvu, ali sam ponovo odradio detaljne analize i preglede i ustanovljeno je da jednostavno moram pauzirati”, kazao je za Dnevne novine Mrvaljević. Kapiten “crvenih” vjeruje da Crna Gora ipak u Danskoj može napraviti željeni rezultat. “Tačno je da je ekipa znatno pod-

mlađena i to nije loše. Potrebno je da mladi igrači već dobijaju pravu šansu kako bi naslijedili nas starije i mislim da je u Danskoj pravo vrijeme i mjesto da oni pokažu koliko mogu i vrijede. Ne treba stavljati neko veliko rezultatsko breme na njih, ali siguran sam da imaju kvaliteta da se ozbiljno suprotstave rivalima u grupi i da će imati svoju šansu da naprave željeni rezultat”,poručio je Mrvaljević. Podsjećanja radi Draško se povrijedio prošle godine u isto vrijeme, kada nije mogao da nastupa za “crvene” na Svjetskom prvenstvu u Španiji. Biće to svakako nova glavobolja za selektora Zorana Kastratovića, jer bi u tom slučaju sav teret na poziciji organizatora igre pao na Mirka Milaševića, te Žarka Pejovića koji je više lijevi bek, dok bi i iskusni Igor Marković mogao da odgovori zadacima na poziciji srednjaka. Po svemu sudeći ni organizator igre francuskog Selestata Stevan Vujović neće biti spreman za prvenstvo Starog kontinenta, jer su iz njegovog kluba zahtijevali da sa treninzima počne tek za nedjelju. M.P.

Nikola Vućević je opet upisao dabl-dabl učinak, ali je Orlando opet poražen - crnogorski centar ubacio je 14 poena, uhvatio 12 lopti, ali njegova magija nije bila dovoljna za trijumf nad Njujorkom. Najefikasniji u redovima Niksa bio je Karmelo Entoni (19 poena), koji je izvrnuo zglob u trećoj četvrtini i nije se više vraćao na parket, dok je u timu sa Floride, uz Vučevića, blistao Aron Afllalo sa 26 poena. Indijana je u Bruklinu zgazila Netse i uz Portland ima najbolji skor u ligi (23-5) - Pejsersi su na krilima Pola Džordža i Lensa Stivensona (po 26 poena) i uz fanatičnu odbranu primorali tim Džejsona Kida na brzu predaju. Djeluje da se Majami muči, ali trenutni skor (nakon trijumfa nad Atlantom 21-6) najbolji je u njihovoj istoriji - Lebron Džejms je ubacio 38 poena, ali meč viner je bio Rej Alen sa 19 poena (sa tri pogođena penala izborio produžetak, što je kasnije vrelina iskoristila). Semafor: Šarlot - Milvoki 111:110 (p. p.), Klivlend - Detroit 92:115, Orlando - Njujork 98:103, Bruklin - Indijana 86:103, Majami - Atlanta 121:119 (p.p.), Hjuston - Dalas 104:111, Memfis Juta 104:94, San Antonio - Toronto 112:99, Denver - Golden Stejt 81:89, Finiks - L. A. Keljers 117:90, Sakramento - Nju Orleans 100:113. M.A.

SK2 SK1 SK1

NBA veče (SK1 18:30 i 20:30 sati) Uživajte uz najbolju košarkašku ligu. Prvo je na programu meč između Čikaga i Bruklina, a zatim duel Njujorka i Oklahome.

SAVJET SEKRETARIJATA ZA SPORT I KULTURU

Marina Raković sportista Podgorice Karatiskinja Omladinca Marina Raković najuspješniji je sportista Podgorice 2013. godine, odlučio je Savjet Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada. Za najuspješniji klub izabran je karate klub Omladinac, dok je najuspješniji trener Zdravko Milić iz džudo kluba Arso Milić. Džudistkinje Mirjana Milić, Ivana Šunjević (Milenium), karatiskinje Anja Jović (Omladinac), košarkašica Milena Bajić (Budućnost Volcano), fudbaler Andrija Vukčević (Budućnost) i atletičar Blagota Petričević (Podgorica) dobiće nagrade za najperspektivnije sportiste Podgorice. “Savjet je donio odluku da se za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom, dodijeli priznanje Šahovskom klubu slijepih i slabovidih Zora. Za poseban doprinos u razvoju školskog sporta, priznanja se dodjeljuju profesorima Marini Rajković (OŠ “Radojica Perović”) i Marku Preleviću (Medicinska škola). Za dugogodišnji rad i izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unapređenju sporta, dodijeljena su priznanja mr Milojici Dakiću i Božidaru Jarediću”, navodi se u saopštenju na zvaničnoj internet prezentaciji Glavnog grada. Priznanja za izuzetne sportske

rezultate 2013. dobiće Univerzitetska karate reprezentacija, ŽKK Budućnost Volcano, trener Arso Milić (DŽK “Arso Milić”), automobilisti Jovan Aćimić (“Racing Aćimić”), dizač tegova Dražen Vujošević, takmičarka džiu-džica Biljana Mitrović (Stara Varoš), stonoteniser Irfan Čekić, karatista Mario Hodžić (Omladinac) i džudista Balša Sinanović (“Nenad Sinanović”). Za promociju i razvoj sportske rekreacije biće nagrađeno Društvo za sportsku rekreaciju “ELKO TIM”, a za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata Sportski centar “Dadex” i DOO “BLT”. Dodjela nagrada i priznanja održaće se u četvrtak u podne u hotelu “Ramada”. M.A.

OTIŠAO I SEKRETAR

Vujanović napustio Lovćen Nakon 27 godina, alfa i omega kluba sa Cetinja “digao sidro”

Bivši trio: Lagator, Petričević i Vujanović

Nakon 27 godina u Lovćenu Peđa Vujanović napustio je juče najbolji crnogorski rukometni klub. Vujanović je čak 22 godine nosio crveni dres, da bi zatim pet godina bio sekretar kluba, povremeno trener i v.d. predsjednika, ali je nakon tolikog staža ipak odlučio da se povuče. “Dogovor je bio da do kraja prvog dijela sezone pomognem klubu i obavljam funkciju vršioca dužnosti predsjednika, nastojao sam da kao i do sada uradim sve što mogu za klub kojem sam mnogo dao i gdje sam doživio dosta lijepih trenutaka, ali sam zbog privatnih obaveza bio prinu-

đen da ga napustim. Tu odluku nije bilo jednostavno donijeti s obzirom na to da je Lovćen dio mene, međutim, nadam se da će se klub ubrzo konsolidovati i da će ponovo biti pravi reprezent crnogorskog rukometa. Zahvalio bih svim saradnicima u proteklim godinama, jer smo stvorili takav ambijent u klubu da smo funkfionisali kao porodica, dok bih igračima i stručnom štabu poželio puno uspjeha u daljem radu”, kazao je Vujanović, za kojeg su vezani gotovo svi uspjesi Lovćena. Ono što je Dragan Todorić u KK Partizan, to je bio Vujanović u klu-

ba sa Cetinja. Podsjećanja radi, prije njega su ostavke podnijeli predsjednik kluba Dragan Cogo Ražnatović, te dugogodišnji direktor Željko Petričević. Lovćen trenutno u klubu od zaposlenih ima jedino sekretaricu Mariju Bukvić. Čini se da je u našem najtrofejnijem rukometnom klubu došla voda do poda, nova Uprava bi morala da startuje već početkom januara, ukoliko Lovćen želi da bude konkurentan u SEHA ligi, ali i na domaćoj sceni, jer je nezadovoljstvo veliko, s obzirom na to da su dugovanja poprilična. M.P.

28 SPORT

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

REPORTAŽA

Crveno-crna ljubav bez granica Na Cetinju smo gledali “Derby della Madonnina” u društvu navijača Milana iz Crne Gore – klub tifoza “Fedeli Rossoneri Montenegro” (Vjerni Crveno-crni) prvi put zajedno bodrio svoju fudbalsku svetinju

Aleksandar Popović

udbal – on za mnoge predstavlja život. A, biti predan jednom klubu i njegovim bojama – to je već nešto više od života. Ljubav, strast, san ... sve to vodi navijače Milana iz Crne Gore, koji su se premijerno ujedinili i okupili na Cetinju proteklog vikenda, kako bi u zajedničkoj, užarenoj atmosferi bodrili svoj klub u gradskom derbiju protiv Intera. “Fedeli Rossoneri”, ili u prevodu “Vjerni Crveno-crni”, iz naše države pokrenuli su navijački zemljotres, koji je samo jedan u moru onih koji slijede, a sve sa ciljem da se jednog dana nađu i na velelepnim tribinama kultnog “San Sira”, odakle će se njihova pjesma podrške još jače čuti, odnosno odzvanjati u ušima igrača njihovog voljenog kluba.

Nedjelja veče, 22. decembarska noć, utakmica svih utakmica, odnosno sudar Milana i Intera - sve je to već dio istorije. Cetinjski kafe-bar “La Casa” “kupao” se u crveno-crnim balonima, dresovima, šalovima, zastavama, pjesmama, povicima optimizma, ljubavi i nadi da će sedmostruki šampion Evrope baciti komšije na koljena. “Samo sa tobom, uvijek uz tebe... Milan u srcu i u dubini duše” - odzvanjala je himna kluba iz grla navijača, u epicentru grada Ivana Crnojevića. “Jako sam ponosan i srećan što sam, nakon 15 godina, koliko navijam za Milan, dočekao da budem član kluba navijača i da zajedno pratimo utakmicu. Glasanjem je odlučeno da prvo okupljanje bude na Cetinju i smatram da je to bio pun pogodak, o čemu najbolje svjedoče fotografije, video-snimci i cjelokupna atmosfera prije, tokom i po završetku meča. Nažalost, naš Milan je izgubio utakmicu, ali čak ni poraz u gradskom derbiju nije uspio da pokvari istinski savršenu atmosferu. Naprotiv, do dugo u noć smo pjevali i slavili, kao da je naš klub, ni manje, ni više, osvojio Ligu šampiona. Mi smo vjerni navijači, o čemu govori i ime našeg kluba navijača, i posebno smo privrženi svojoj svetinji sada kada stvari i ne idu baš najbolje”, naglašava jedan od navijača Marko Bošković.

●NI PALASIo NIje PoRAzIo “VjeRNe” Uprkos jako dobroj igri Milana, gola nije bilo. Ali, jeste na drugoj strani. Rodrigo Palasio je petom mati-

25.

avgusta 2013. godine oformljena je grupa na Fejsbuku pod imenom “Fedeli Rossoneri / Montenegro”, koja je nakon toga sigurnim korakom krenula da okuplja navijače širom zemlje. “Vjerni” planiraju u budućnosti da odu na “San Sir”, a žele da ih AC Milan prizna kao zvaničnu navijačku grupu iz Crne Gore. rao Kristijana Abijatija, pet minuta prije kraja meča, čime je riješio pitanje pobjednika, utišao “rossonere” na “San Siru”, ali ne i “tifoze” na Cetinju. “Počelo je sve kao u bajci. Pjesme, rekviziti, otpimizam... Atmosfera je tokom meča bila kao da smo bili dio ‘Kurve Sud’, južne tribine stadiona gdje su smještene najvatrenije pristalice Milana. Inicijativa naših igrača i nekoliko prilika dizale su nas na noge, uz gromoglasne aplauze podrške tokom cijele utakmice. Sve je bilo spremno za vodeći gol, ali se on dogodio na drugoj strani. Palasio je kaznio sve naše promašaje, izazvavši

šok i nevjericu. Ali, to nas nije pokolebalo, naprotiv! Novi bljesak himne ponovo nas je ujedinio nakon završetka duela, podsjetivši nas da se Milan voli i kada je najteže. Jednostavno, čast je bila biti među tim ljudima, uz koje se i poraz završi pjesmom”, ističe još jedan navijač sa dugoročnim stažom Igor Jovićević, koji je nerijetko i fotografisao fascinatnu atmosferu.

●NAšA eRA je tek PočeLA “Izgubili smo na terenu, ali smo izvan njega ostvarili istorijsku pobjedu” – moglo se čuti te večeri nakon završetka derbija. Baš kao što je sudbina htjela, navijači su sa Cetinja pružili bezrezervnu podršku

svom klubu i u porazu, čime su opravdali svoj naziv u potpunosti. A, tek je počelo, kaže Nikola Đuričković... “Kao vlasnik kafe-bara ‘La Casa’ i veliki navijač Milana još iz vremena Marka van Bastena i Dejana Savićevića izašao sam u susret klubu navijača, čiji sam član, kako bismo upriličili istorijski događaj za nas navijače. Kao i uvijek u Crnoj Gori, upravo je Cetinje imalo čast da bude prva stanica i temelj svega ovoga. Kako samo ime lokala kaže ‘La Casa’, što u prevodu znači ‘Kuća’ na italijanskom jeziku, ovo je postao pravi dom nas ‘rossonera’, koji smo cijelu noć disali kao jedan. Uspjeli smo, sjedinili smo se i mogu reći da počinje naša era – era ‘Vjernih rossonera”, zaključuje Đuričković.

Na redu Podgorica, Kotor… Nakon premijernog okupljanja na Cetinju klub navijača želi da nastavi ujedinjavanje “tifoza” Milana iz Crne Gore. Tako se u bliskoj budućnosti planiraju posjete Podgorici, kao i Kotoru, gdje konkretno postoji veliki broj pristalica italijanskog velikana, a koji iz opravdanih razloga nijesu mogli da prisustvuju istorijskom činu u prijestonici naše zemlje. “Cilj nam je da se širimo kao grupa i nadam se da ćemo iz dana u dan biti sve brojniji. Sa Cetinja je krenulo sve, a nadam se da će se pomenuto nastaviti i u drugim crnogorskim gradovima, gdje očekujemo veliku podršku Milanovih navijača”, poručuje Nikola Đuričković.

SPORT 29

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

Branku Brnoviću je produžen mandat na mjestu selektora reprezentacije Crne Gore, gdje će ostati do decembra 2015. Branko Brnović je čovjek kojem Izvršni odbor FSCG najviše vjeruje kormilar nacionalnog tima ostaje na mjestu šefa stručnog štaba reprezentacije Crne Gore do decembra 2015. godine, a tako je postao prvi selektor kojem je produžen mandat (na dvije godine) što nije bio slučaj sa prethodnim trenerima Zoranom Filipovićem i Zlatkom Cicom Kranjčarom. Za mladog stručnjaka jučerašnje povjerenje je treći mandat na crvenoj klupi, žargonski rečeno, “treća sreća” da Crna Gora ode na prvo istorijsko takmičenje. “Drago mi je i veoma sam zadovoljan što sam dobio novu priliku, odnosno povjerenje ljudi iz našeg fudbalskog saveza”, rekao nam je juče Brnović. Brna je dirigentsku palicu “hrabrih sokolova” preuzeo poslije smjene Cica Kranjčara - kroz baraž mečeve sa Češkom nije uspio

da nas odvede na EP u Poljsku i Ukrajinu, neuspješna je bila i misija kvalifikacija za Mundijal u Brazilu, a sada se sve svodi na jedno od septembra počinju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo koje se igra 2016. godine u Francuskoj. “Do sada smo bili veoma blizu, ali vjerujem da je došlo vrijeme da uradimo ono što nam u prethodna dva navarata nije pošlo za rukom. Daćemo sve od sebe i nadam se da ćemo se plasirati na Evropsko prvenstvo. To nam je primarni cilj”, jasna je poruka selektora.

●Podmlađivanje selekcije Svaka akcija donosi nešto novo, a sada shodno sticaju okolnosti Crna Gora će biti izuzetno mlađa nego na prethodnim utakmicama. Igrački roster će ojačati talentovani fudba-

Sa jučerašnje sjednice Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore

pobjeda ostvarili su “hrabri sokolovi” pod dirigentskom palicom Branka Brnovića - četiri u kvalifikacijama za SP 2014. leri koji su u dosadašnjim mečevima mlade reprezentacije (naročito protiv Njemačke pod Goricom) pokazali da imaju dostojan kvalitet.

ObnOva kLUba

“Do sada smo imali problem sa timom - često su to bile povrede i razni pehovi, ali vjerujem da ćemo sada sa mladim igračima sve uspjeti da nadomjestimo. Siguran sam da je ova selekcija zrela i da je stekla dovoljno iskustva za neko veliko takmičenje”, optimistično je poručio Brnović. A, kakva je formula za odlazak na EURO, gdje će se plasirati dvije najbolje ekipe iz grupa, najbolja trećeplasirana, dok će ostale trećeplasirane igrati baraž. Neće biti lako, jer pored žrijeba u kome ćemo biti u 3. šeširu mora da se poklopi dosta kockica. “Ima tu mnogo faktora. Mnogo toga će zavisti od povreda, kartona i igranja reprezentativaca u svojim klubovima. Do sada smo sa tim imali najveći problem i vjerujem da će se ta situacija promijeniti. Takođe i žrijeb je veoma važan, ali ponavljam: siguran sam da imamo predispozicije za odlazak u Francusku”, završio je Brnović.

●Po godinu dana za ostale selektore Na jučerašnjoj sjedinici održanoj u prostorijama FSCG-a Izvršni odbor je prihvatio izvještaje o radu reprezentativnih selekcija i pored Brnovića mandat produžio selektoru omladinske reprezentacije Aleksandru Miljenoviću, kormilaru kadetske selekcije Borisu Ljutici, Zoranu Mijoviću koji predvodi naše ženske selekcije, kao i Svetu Ljesaru, selektoru futsal reprezentacije. Za razliku od Brnovića, svi pomenuti selektori su dobili produženje mandata na godinu dana. Takođe, u cilju podizanja kvaliteta i rada sa mlađim igračima Izvršni odbor je formirao pionirsku U-15 reprezentaciju koju će voditi dosadašnji asistent kadetske reprezentacije Boris Miličković. U.R.

žeLje DRaGana DžajIĆa

Vinsent Tan kupio Sarajevo

Pred klubom sa naših prostora je svijetla budućnost - pored činjenice da u vlasništvu već ima fudbalski klub Kardif, malezijski milijarder Vinsent Tan kupio je i Sarajevo! Kao što je već svima poznato, mnogi klubovi sa Balkana su u finansijskim problemima, tako da je gospodin Tan već jedan dio svojih sredstava prebacio u klub sa “Koševa”, a ona će poslužiti za totalnu rehablitaciju kluba. Ovaj 61-godišnji bogataš je priveo kraju dogovore sa Upravnim odborom kluba, a tu informaciju je potvrdio i potpredsjednik kluba Edis Kusturica. “Mogu sa zadovoljstvom reći da su svi dokumenti potpisani i da nam je Tan već prebacio dio sredstava. Trenutno ne mogu reći o kolikom iznosu se radi, jer imamo potpisan sporazum o povjerlji-

Foto: Dejan Lopičić

Brnović: Došlo je vrijeme za EURO IO FSCG ODLUČIO

vosti. Drugi dio transfera je u toku i trebalo bi danas da se završi. Priveli smo kraju važan posao, postupak koji je trajao šest mjeseci, a koji fudbalskom klubu Sarajevo obećava svijetlu budućnost”, istakao je Kusturica za sarajevsku agenciju Fenu. Kada sve bude kako treba, Tan će imati totalnu kontrolu nad klubom, a prema riječima Kusturice vrhunac cijelog projekta će biti pokretanje akademije fudbalskog kluba Sarajevo za mlade igrače. Da napomenemo, prije nekoliko mjeseci Kardif i Sarajevo su sklopili dogovore oko razmjene igrača i stručnog osoblja, tako da bi klub iz glavnog grada Bosne i Hercegovine brzo mogao da postane dominantan u svojoj zemlji, a samim tim i da se vremenom probija do evropskih takmičenja. U.R.

Vulićević u Partizanu Poslije reprezentativca Crne Gore nikole drinčića u Humsku je stiglo drugo pojačanje redove Partizana je pojačao sada već bivši kapiten Vojvodine miroslav vulićević! “Crno bijelima” je pozicija desnog beka bila problematična, ali je dolaskom Vulićevića riješena, a treneru Partizana marku nikoliću je definitivno ispunjena najveća želja u zimskom prelaznom roku. “Zahvaljujem ljudima iz Partizana na velikoj želji da me dovedu u tim i radujem se predstojećoj saradnji. Dolazim u najveći klub u Srbiji i obećavam da ću dati 100 odsto da Partizan ostane tu gdje jeste u domaćem prvenstvu, te da se dobro pokaže u Evropi”, poručio je Vulićević koji je sa aktuelnim šampionom Srbije potpisao ugovor na tri i po godine. Sportski direktor Partizana Albert Nađ zadovoljan je drugim pojačanjem. “Doveli smo izuzetno kvalitetnog igrača i čovjeka. Vjerujem da će biti jedan od nosioca igra našeg tima”, podvukao je nekadašnji fudbaler, a danas sportski direktor “crno-bijelih”. Vulićević je u dresu Vojvodine odigrao 122 utakmice, a prije dolaska u tabor “lala” branio je boje Bana iz Raške, Javora i Borca iz Čačka. Ima 28 godina, a u Partizanu je zadužio dres sa brojem četiri. u.r.

Тitula i Liga šampiona Na kraju tekuće godine, predsjednik Crvene zvezde Dragan Džajić iznio je planove i očekivanja za 2014. Prvi čovjek kluba sa Marakane je naglasio da bi šampionska titula bila veliki podstrek za sve, a pogotovo ako bi se klub zatim plasirao i u Ligu šampiona. “Titula bi nam dosta značila u svakom smislu. Najviše u sportskom, jer dugo čekamo da budemo prvi. Sa finansijske strane mogli bismo da profitiramo ukoliko bismo se plasirali u Ligu šampiona”, rekao je Džajić. Takođe, nekadašnji legendarni fudbaler Jugoslavije je prokomentarisao i najnoviju smjenu sportskog direktora Zorana Stojadinovića. Džajić je poručio da je smjena sportskog direktora bila očekivana prije svega zbog njegovog lošeg odnosa s igračima. “Svi su bili nestrpljivi da se donese konačna odluka, što lično, nije bio moj stav. Želio sam da sačekamo ma-

lo da se strasti smire. Smatram da je smjena Stojadinovića očekivana odluka sa stanovništva narušene atmosfere u svlačionici, koja je, kada se sve sagleda, najvažniji dio kluba”, rekao je Džajić za klupski sajt.

30 SPORT

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

NADA CRNE GORE

Kristinina zlatna godina Kristina Rakočević, koja ima samo 15 godina, najbolja je mlada sportistkinja u izboru COK-a - rezultati govore u njeno ime…

PERSPEKTIVA CRNE GORE

Ogromna čast Arso Milić, najbolji mladi sportista u izboru COK-a, nada se da će 2014. godina biti uspješnija Zahvalio bih COK-u što mi je uručio priznanje za postignute rezultate 2013. godine. Biti najbolji mladi sportista je velika čast - bile su prve riječi džudiste Arsa Milića poslije preuzimanja nagrade u Vili Gorica gdje je okarakterisan kao velika perspektiva Crne Gore. Borac koji uporedo trenira džudo i džiu-džicu ima sjajan pedigre u godini na izmaku - bio je bronzani na kadetskom svjetskom i evropskom prvenstvu, treće mjesto je osvojio i na Evropskom olimpijskom festivalu za mlade, na evropskim kupovima prigrlio je dva zlata, dva srebra, jednu bronzu (džudo), dok je na svjetskom kadetskom šampionatu u džiu-džicu osvojio zlatnu medalju... “Normalno da nije bilo lako takmičiti se u dva sporta, ali trenirao sam mnogo. Imao sam po tri - četiri treninga dnevno, pa su rezultati došli. Trudom sam došao do priznanja”, jasan je Milić, koji se osvrnuo šta je presudno u borbi za odličja... “Morao sam psihički da budem spreman u svakom trenutku jer se zbog dekoncetracije u malom djeliću sekunde gubi meč”. Talenat nije sporan, dokazao se

na najvećim takmičenjima, a njegov sportski život ide uzlaznom putanjom... “Veoma sam zadovoljan kako se razvijam. Možda ostaje žal što nijesam bio prvak svijeta, jer sam istog takmičara savladao na Evropskom prvenstvu. Ali šta je-tu je, ne mogu se žaliti”, riječi su 17-godišnjeg momka koji daje sve za trijumf na tatamiju. Momak rođen 9. juna 1996. godine će imati malo odmara tokom praznika, jer već sredinom prvog mjeseca 2014. kreće sa pripremama... “Prvo što mi slijedi to su evropski kupovi. Počeću pripreme 15. januara, a nadam se da je ispred mene uspješna godina. Potrudiću se da se što više puta svira crnogorska himna na pobjedničkom postolju”, ima novogodišnju želju Arso Milić. Može li 2014. biti bolja od 2013... “Nadam se da će biti”, rekao je najbolji mladi sportista u izboru COK koji neće dati prioritet samo jednom sportu... “Nastavljam sa dva sporta. Nadam se da ću nastupiti na seniorskom prvenstvu svijeta u džiu-džici, a za džudo ćemo još vidjeti”, poentirao je mladi borac koji dolazi iz Džudo kluba Arso Milić. B.T.

Zlatna kovanica u bacanju diska je iskovana na 12. Evropskom olimpijskom festivalu za mlade (EYOF), na tom prestižnom takmičenju u Utrehtu gdje su bili okupljeni svi talenti koji nešto znače u atletici upisano je još srebro što se tiče kugle… Ali to je samo početak - na prvenstvu Balkana za mlađe juniore u Edirneu (Turska) potpisana su dva druga mjesta (kugla, disk), a pali su rekordi Crne Gore za seniorke, juniorke, mlađe juniorke i pionirke (kugla), te pionirke (disk). To su rezultati talentovane atletičarke Kristine Rakočević u 2013. godini, pa COK nije imao dilemu - što se tiče dama, Kristina je najbolji mladi sportista! Potpuno zasluženo… “Priznanje je veliki podsticaj za mene, a 2013. godina je mogu da kažem definitivno zlatna godina. Nastaviću sa napornim radom u Atletskom klubu Tara iz Mojkovca, te sa profesorom i trenerom Markom Ristićem. Nadam se da će zajednički rad donijeti još mnogo boljih rezultata”, optimistična je 15-godišnja bacačica kugle i diska. Ne dešava se baš često da jedan mlad sportista dobije dva vrijedna priznanja u kratkom periodu - Kristina je prije COK-a nagrađena od Atletskog saveza za najbolju pionirku. “Svaki rad i trud se isplati, tako i moj”, bila je kratka i jasna članica AK Tara. Godina koju ispraćamo je “zlatna godina”, ali šta donosi 2014? Smiješi se Svjetsko prvenstvo u Kini... “Cilj je plasman na SP, ali prije toga moram da prođem izborno prvenstvo u Azerbejdžanu. Nadam se da će sve biti kako treba, a realan rezultat u Kini je finale”, poručila je još uvijek pionirka koja lako može da se nosi sa starijima od sebe. Atletski klub Tara pravi dobre rezultate iz male sredine gdje su uslovi daleko od prosjeka. Pored Kristine ima tu još talentovanih atletičara i atletičarki (Milica Vukadinović iz Tare je najbolja juniorka u izboru ASCG za 2013, posebno priznanje za rezultate je pripalo Mariji Bogavac takođe iz Tare)... “Teško je, ali se trudimo svaki dan. Kroz šalu, kroz igru, kroz vrijedan i

stručan rad sve postižemo. Pokušavamo da dosegnemo velike rezultate”, optimizam stanuje u Mojkovcu. Realno, kada bi uslovi za trening bili bolji, rezultati bi se podigli na veći nivo, ali finansije su problem... “Iskreno, nije moje da govorim o tome, ali sigurno da bi uslovi mogli da budu bolji. Valjalo bi da nam obezbijede dobre pripreme, dobru teretanu,

sve što je potrebno... Nadam se da će biti bolji kako vrijeme bude odmicalo”, rekla je Kristina Rakočević. Mojkovac je, čini se, postao grad atletike, koja je tajna? “Recept ima profesor i trener Marko Ristić”, jasna je najbolja mlada sportistkinja u izboru COK-a, te najuspješnija pionirka u izboru ASCG. B.T.

Međutim, talenata ima na tlu malene balkanske ljepotice - klinci su bili glavni protagonisti u finalu Kupa, gdje su se sastali Jadran - Primorac... “Prvo čestitam Vladu (Vladimir Gojković, trener Jadrana) na tituli, a drugo: talenata ima, ali treba puno da se radi na klupskom vaterpolu u Crnoj Gori. Reprezentacija je naučila da bude u vrhu, selekciji je potrebno da napravi novog igrača koji treba da zadovolji sve vrhunske nivoe. Mislim da je to zadatak, a naši klubovi treba da se zapitaju da li su sposobni da mogu to i da urade”, jasan je as Pro Reka.

Aktiviranjem Gabrijela Volpija (godinu dana izašao iz vaterpola) oživio je Reko. I opet su najjači na planeti, a kao takvima trebao im je terminator - ljetos su potpisali Mlađana iz Savone na dvije godine... “Zadovoljan sam transferom u Pro Reko, jer kada dođeš u klub koji hoće da osvoji sve titule, to je kruna karijere. Volio bih da 2014. bude još uspješnija, jer ima dosta izazova - Liga šampiona sa Rekom, Evropsko prvenstvo sa reprezentacijom”, riječi su majstora u vodi. Kada smo već kod Đenovljana postoji li ekipa koja može da vam

parira? Svi vas tamo negdje u maju vide na krovu Starog kontinenta... “Iskreno, kod nas je došlo malo do zamora materijala. Uz 10 Italijana i mene u Pro Reku su Leka (Aleksandar Ivović), Miro Joković, Norbert Madaraš, svi mi godinama igramo bitne uloge kako u timovima tako i u reprezentacijama, pa tako imamo problem na utakmicama koje treba da riješimo lako. Nedostaje nam taj jedan detalj koji ne bi falio da nije mnogo godina iza nas reprezentativnog i klupskog vaterpola”, rekao nam je na kraju Mlađan Janović. B.T.

CRVENI PONOS

Kada izgubiš finale, uvijek si mogao više Vaterpolo reprezentacija Crne Gore najbolji muški kolektiv 2013. godine - Mlađan Janović, kao i svi, žali za zlatom na Svjetskom prvenstvu Kada COK proglašava najbolje, na ceremoniji je nezaobilazna - vaterpolo reprezentacija Crne Gore! A 2013. je definitivno godina vesele družine Ranka Čapra Perovića - iskovali su srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Barseloni, bili su bronzani u Svjetskoj ligi, a sada se nalaze na pravom putu da se domognu Dubaija i završnice SL... I vaterpolo selekcija je sa uspješnom godinom iza sebe našla mjesto na pobjedničkom postolju vile “Gorica” - izabrani su za najbolji muški nacionalni tim... “Kada izgubiš u finalu Svjetskog prvenstva, uvijek si mogao više. Ostaje žal”, rekao je juče Dnevnim novinama Mlađan Janović, koji je ispred selekcije preuzeo nagradu... “Međutim, s obzirom da smo igrali protiv jakih reprezentacija na SP, da smo sa jednom izmijenjenom reprezentacijom došli do kraja, mislim da je rezultat u 2013. izvandredan”.

Poraz od Mađarske u Kataloniji može da se okarakteriše samo kao dobar rezultat, jer su poslije OI 2012. crvene kapice skinuli maestro kakav se jednom rađa Vladimir Gojković, te najbolji centar planete Boris Zloković. Kada je tandem otišao, bilo je skeptika... “Ne smijemo da zaboravimo da su se ranije povukli Veljko Uskoković i Mirko Vičević. To su sve vrhunska imena od kojih je Boris jedini aktivan i za koga tvrdim da je jedan od najboljih centara, ako ne i najbolji”, riječi su Janovića, kome nijesu bila potrebna potpitanja... “Takva četiri igrača je teško nadomjestiti, ali to se zamjenjuje jednom željom. Njihov talenat je gotovo nemoguće nadoknaditi u kratkom periodu. Ljudi su imali pravo da budu skeptični, ali mi iskusniji smo davali 120 odsto sebe kako bismo sve pokrili. Neće biti lako ni sjutra kad neko drugi ode”.

SPORT 31

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

IZBOR COK-a

Bez dileme godina vaterpola

Nikola Janović sportista godine, Arso Milić i Kristina Rakočević su nade Crne Gore, muška vaterpolo reprezentacija i ženska rukometna selekcija nacionalni timovi 2013. godine Bojan Topalović, FOTO: Mirko Savović

ije bila berićetna kao olimpijska 2012, ali Crna Gora svake godine ima nekoga ko iskoči - 2013. su definitivno obilježili vaterpolisti, na čelu sa Nikolom Janovićem. To je prepoznao Crnogorski olimpijski komitet, pa je kapiten “ajkula” proglašen za sportistu godine.

Predsjednik COK-a Dušan Simonović je juče na proslavi bio sasvim jasan da su godinu na izmaku obilježili momci iz vode, koji su malenoj zemlji na brdovitom Balkanu donijeli svjetsko srebro iz Barselone. “Definitivno su u godini za na-

ma najveći uspjeh napravili vaterpolisti sa srebrom sa Svjetskog prvenstva”, rekao je predsjednik Simonović, koji je, kao i cijela nacija, očekivao više od zlatnih lavica na Mundijalu u Beogradu - ispali smo u osmini finala... “Od rukometašica smo možda

Majda Mehmedović je ispred ženske rukometne reprezentacije primila priznanje od predsjednika COK-a Dušana Simonovića

očekivali više, ali sada imamo priliku da ih podržimo. Mnogo takmičenja je pred njima, a one su nas

mnogo puta obradovale. Svakako da najveći rezultat od njih očekujem na Igrama u Rio de Žaneiru”, zna Simonović da su djevojke Dragana Adžića najjače kada ih mnogi otpišu. Ali COK ih nije otpisao - ženska rukometna reprezentacija je zajedno sa vaterpolo selekcijom proglašena za najbolje nacionalne timove, dok su supertalentovani džudista Arso Milić i atletičarka Kristina Rakočević dobili priznanje za najbolje mlade sportiste Crne Gore. Dušan Simonović je kratko sumirao godinu - nije bila uspješ-

na kao prethodna (rukometašice osvojile EP i srebro na OI, fudbaleri bili lideri grupe za Mundijal u Brazilu, košarkaši se prošetali u kvalifikacijama...), ali je bila dobra za sport. “Uspjeli smo da uz velike probleme koje smo imali u finansiranju ispratimo crnogorske sportiste na sva značajna sportska takmičenja koja prati COK. Na Evropskom olimpijskom festivalu mladih, zimskom i ljetnjem, Mediteranskim i Igrama malih zemalja Evrope osvojili smo 19 medalja, a 11 puta svirana je naša himna”, ponosan je na to predsjednik COK-a.

aDŽIĆEVa PORUKa

Cilj je plasman na Evropsko prvenstvo, a potom u Rio Lavice dobile nagradu za najbolju žensku nacionalnu selekciju selektor crvenih dama Dragan Adžić vjeruje u bolje rezultate Selektor “zlatnih lavica” Dragan Adžić je prošle godine primio priznanje ispred reprezentacije Crne Gore za najbolju nacionalnu žensku selekciju, a juče je značajno priznanje stiglo na mala vrata, s obzirom da su crvene dame eliminisane u osmini finala na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. “Prošla godina je bila fenomenalna za nas, dok je ovo prva praktično godina u novom olimpijskom ciklusu i uvijek su tu moguća iznenađe-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

nja. Negdje sam i očekivao da će biti problematično igrati na Svjetskom prvenstvu, s obzirom na to da više nijesmo zajedno, da smo bili napravili jedan veliki uspjeh i sada treba napraviti novi izazov i novi način motivacije da djevojke daju više od sebe kao što su do sada morale”, rekao je Adžić, poslije ceremonije na kojoj je ispred ženske selekcije nagradu primila Majda Mehmedović. Cilj naših dama 2014. godine je da izbore plasman na Evropsko prven-

stvo, a zatim i mjesto na Olimpijskim igrama u Riju. “U svakom slučaju nijesam nezadovoljan, vjerujem da ćemo zajedno izvući prave pouke i da ćemo naći novi motiv i novu energiju nakon ovog takmičenja i da ćemo 2014. već u martu izboriti plasman na Evropsko prvenstvo, koje ima izborni karakter za OI u Riju. Cilj je plasman na Olimpijske igre i uradićemo sve da ga ostvarimo”, riječi su selektora Dragana Adžić. M.P.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORTISTA OD GLAVE DO PETE

Da se “Majska zora” čuje što češće

Apsolutni kralj 2013. godine Nikola Janović, kapiten vaterpolo reprezentacije, govori šta treba da bude cilj svakog sportiste Miloš Pavićević, foto: Mirko Savović

portista od glave do pete, kapiten za primjer, čovjek bez mrlje u bazenu i van njega - Nikola Janović sasvim zasluženo je pokupio priznanje za najboljeg sportistu Crne Gore za 2013. Uvijek kada je bilo teško, kapiten bez mane i straha je vukao Crnu Goru u nove pobjede, iz poraza je uvijek učio, ali i izlazio uzdignute glave, jer je bio čist pred samim sobom - što je često u sportu, ali i u životu najvažnije.

Sportska Crna Gora je definitivno izabrala apsolutnog kralja u godini na izmaku. “Presrećan sam - ovo je san svakog sportiste. Kada krenete da se bavite sportom, razmišljate o tome da jednog dana budete među najboljima. Ovo je priznanje i nagrada za sve ono što sam postigao u karijeri, za sva odricanja koji svaki sportista ima. Zahvalio bih svima koji su bili danas ovdje. Smatram da sport u Crnoj Gori treba da bude brend koji treba da gajimo i koji će nam u narednim godinama kao i do sada donijeti mnogo srećnih trenutaka”, bile su prve riječi Nikole Janovića. Od tako male zemlje strecaju mnogo moćnije, brojnije sportske velesile. To ipak nije slučajno. “Mi smo sportska nacija i ne treba da se opterećujemo time da nas ima 650.000 ili 700.000, već imamo taj sportski gen i vjerujem da uz pravi rad možemo uvijek da budemo u među najboljim svjetskim reprezentacijama.” Vaterpolisti su definitivno obilježili godinu za nama. “Bila je naša godina, trudili smo se da se na pravi način vratimo nakon neočekivanog rezultata na Olimpijadi i zbog toga sam posebno srećan i ponosan. Vaterpolo reprezentacija

Sa Nikolom u Mađarsku? Nakon Svjetskog prvenstva u Barseloni, gdje su naše “ajkule” osvojile srebro, fenomenalni kapiten je najavio povlačenje iz reprezentacije. Sada slijedi Svjetska liga, pa potom Evropsko prvenstvo, a kako stvari stoje, Nikola bi mogao biti u timu Ranka Perovića za šampionat u Mađarskoj. “Najavio sam da ću da se povučem i dalje sam pri tome stavu, ali kada je u pitanju reprezentacija, tu imam dio odgovornosti, tako da sam razgovarao sa direktorom selekcije i selektorom Perovićem i oni su izrazili želju da još malo pričekam sa svojom konačnom odlukom. Do Evropskog prvenstva ima vremena, a svi u selekciji sada trebaju biti fokusirani na Svjetsku ligu. Još nijesam donio definitivnu odluku”, poručio je Janović.

je pokazala kao i do sada da se uvijek može računati na nas. Nadam se da će i drugi naši sportisti u narednih godinu dana biti još uspješniji i da ćemo se radovati novim pobjedama.” Janović je kazao šta bi trebalo da bude cilj svakog ko brani boje Crne Gore. “Svi mi bismo trebali da imamo zajednički cilj, a on je da se zastava Crne Gore zavijori i da se himna naše zemlje čuje na što više velikih takmičenja”, kazao je Janović, nakon čega je izazvao strastven aplauz u vili “Gorica”.

2 zlatne medalje na najvećim takmičenjima osvojio je Nikola Janović - svjetsku sa Srbijom i Crnom Gorom 2005. u Montrealu i evropsku sa Crnom Gorom 2008. u Malagi

SRIJEDA, 25. 12. 2013. bRoJ 723 GoDINA III

33 žENA KOZMETIKA

Prefinjeni ruž

Kozmetički gigant “Lancôme” lansirao je novu poslasticu za usne - izuzetno prefinjen tečni ruž “L’Absolu Velours”. Sjaj koji ostavlja na usnama baršunasti efekt dostupan je u devet intenzivnih tonova koji se izuzetno lako primjenjuju i veoma su postojani. Lancôme je ovim potezom kreirao prvu tečnu formulu koja pruža duboku, čistu boju, u kombinaciji sa intenzivnim svijetlosnim baršunastim efektom. L’Absolu Velours dolazi u nijansama intenzivna “Velours

de Violine”, zasljepljujuća “Velours de Magenta”, delikatna “Velours de Pétale” i čudesna “Velours de Framboise”, elegantna “Velours de Pourpre”, živopisna “Velours de Peche” i postojana “Velours de Grenada”. Tu su još i zvjezdanohladna “Velours de Caprice”, baršunsta verzija kultnog “L’Absolu Rouge”. Za senzualni dodatak ove kolekcije, Lancôme je oživio poznatu nijansu “Velours d’Étincelle”, kreiranu još davne 1955. godine. Sjaj je postojan i do osam sati.

pREDLOg ZA DOčEK

Pletenica oko glave

UVIJEK MODERNE

Krznene kape za hladne dane Ma. I.

ikada zaboravljena, uvijek moderna i prosto neophodna kada stignu niske temperature jeste krznena kapa ili šubara. Moguće ju je, u zavisnosti od toga da li je od pravog ili vještačkog krzna, naći u krznarskim i radnjama gdje se prodaju komadi od kože, kao i u buticima brojnih brendova.

Šubara je ne samo modni komad koji može sjajno izgledati, nego i detalj koji će vas grijati tokom zimskih mjeseci. Modni brendovi ni ove se sezone nijesu štedjeli kada su detalji od krzna u pitanju, pa su na radost mnogih dama predstavili veoma privlačne modele. Mark Džejkobs, Šanel, Temperlej London, Ralf Loren prikazali su u svojim kolekcijama sjajne primjerke elegantnih šubara dostojnih kraljica. Budite i vi u stilu Ane Karenjine glamurozni sa krznenom šubarom.

● Za šubare od prirodnog

krZna pripremite novac

Neke od najboljih krznena kapa mogle su se vidjeti na Šanelovoj reviji za jesen/zimu 2013/14. godine. Upravo krznena kapa modni je detalj koji može biti veoma zabavan, pa će svakako biti sjajan saveznik u pobjeđivanju zimskog sivila.

Osim što ćete izgledati lijepo, bićete utopljeni, pa ste tako zadovoljili dva važna prohtjeva odjednom. Dizajner Karl Lagerfeld kao jedan od najuticajnih inovatora u svijetu mode, krznene kape prikazao je u malo drugačijem ruhu nego obično. Boje krzna su veoma kreativne. Na Šanelovoj reviji mogle su se vidjeti mekane kape obojene u plavu, rozu, bijelu, sivu boju, što je još jedan način i pokazatelj da šubarice mogu biti i mladalački detalj. Vedrim i veselim bojama razbijte monotoniju ostatka garderobe koja je tokom zimskih mjeseci najčešće u cnoj, sivoj i braon boji. Šubare je lako uklopiti uz svaki gornji komad garderobe, dakle sa kaputima, jaknama, ogrtačima, pelerinama, sportski ili elegantno, na vama je izbor. A i kada skinete kaput, kapa može ostati tu kao modni detalj ukoliko vam ne smeta. Kada govorimo o cijenama šubara i kapa od krzna vjerovatno ste upućeni da one ne

mogu koštati ispod 100 eura, osim kada su sniženja. Dakle, krznene kape prestižnih brenodva koštaju mnogo, pa i do nekoliko hiljada eura. Modeli koji nemaju potpis nekog luksuznog brenda, u zavisnosti od koje je životinje korišćeno krzno, koštaju od 200 do 1.000 eura, zato vam preporučujemo da ako već kupujete šubaru to uradite u inostranstvu jer kod nas, nažalost, ne postoje specijalozivane krznarske radnje. Ipak, u nekim radnjama brendova koji prodaju kožne komade možete naći kape sa dodatkom krzna.

Pletenice su uvijek u trendu, bilo da se radi o onim opuštenim ili svečanim, primjerenim samo najzahtjevnijim i najglamuroznijim događajima. Za najluđu noć predlažemo vam romantičnu varijantu pletenice koja ide oko glave, a koju smo mnogo puta do sada imali prilike vidjeti na holividskim divama. Ukoliko riješite da je sami napravite, donosimo vam savjet kako to da uradite. Prvo dobro raščešljajte kosu i prvu trećunu od čela ka potiljku odvojite razdeljkom poprijeko. Krenite da pletete kiku polazeći od uveta i nastavi-

te da dodajete premenove pri svakom prepletu kose, kao kod riblje kosti. Ako imate puno kose, možete ići skroz u krug, oko cijele glave, pa će izgledati kao da imate krunu, a ako vam je kosa kraća ili tanja, završite pletenicu negdje poslije uva i ostatak kose pričvrstite u nisku punđu ili rep na dnu vrata. Da biste imali pravu sliku kako pletenica treba da izgleda, pogledajte kako su je nosile Kejt Hadson, Dru Barimor, Meri Kejt Olsen i ostale. U svakom slučaju, ovo je sjajna frizura za svečane momente. Ma.I.

LUKSUZNO

Sandale kojima se dive

● kape od vještačkog krZna su jeftinije

Za one koji ne vole prirodno krzno može dobro poslužiti i vještačko, a upravo brendovi pristupačnih cijena pripremili su za kupce veliki izbor kapa od krzna. Najveći izbor lijepih kapa može se pronaći u radnjama kod nas koje se nalaze u šoping molovima, ali i na web shopovima “high street” modnih kuća poput Topshopa, Miss Selfridge, Asosa, H&M kojih još nema u Crnoj Gori. Cijene su u zavisnosti od brenda različite, ali svakako pristupačne, pa pristojnu krznenu kapu od vještačkog krzna možete kupiti po cijeni od 10 do 35 eura.

Italijanska modna kuća “Sergio Rossi”, nedavno je predstavile sandale koje su mnogi opisali kao remek djelo. Sandale sa zlatnim leptirom i elegantnom visokom štikom predstavljene su u resort kolekciji za 2014. godinu. Upravo one izdvojile su se od ostalih koje su takođe fenomenalnog izgleda, a najnovijom kolekcijom zadovoljni su kako kreativni direktor Anđelo Rzuđeri tako i vjerni klijenti brenda. Sandale su inače inspirirane jednim od najpoznatijih dje-

la umjetnice Gabriele Krespi, svijećnjakom “Gocce Oro”. Kao zvijezde kolekcije, sandale su ukrašene leptirom, ujedno i simbolom ove italijanske dizajnerske kuće, dok je leptir laserski oblikovanim od zlatne lakirane kože. Dizajn seksepilne potpetice se pak temelji na filigranskoj tehnici zlatara korištenoj pri stvaranju slavnog svijećnjaka. Ovaj predivan par sandala sigurno bi vam dobrodošao u novogodišnjoj noći, a iznos koji biste morali izdvojiti je 890 eura.

34 ŽENA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

Na ljubljenje nas tjera podsvijest

PreMa astroLoŠKoM ZnaKU

Različita osjećanja utiču na to da nekome darujemo poljubac. Nekada se ljubimo jer smo uzbuđeni, drugi put da bismo se povezali sa onima koje volimo, često i zato što u tome uživamo. Samo 10 procenata stanovništva se ne ljubi, odnosno u njihovoj kulturi to nije dio dubljeg, seksualnog ili prijateljskog upoznavanja partnera, a u nekim djelovima Indije ljubljenje se čak smatra neprimjerenim. Ipak, ostatak stanovništva ljubi se prilikom upoznavanja, udvaranja, predigre... Naučnici smatraju da nas na poljupce navodi podsvijest - kada smo kao bebe sisali mlijeko i usnama dodirivali majčinu bradavicu, tada smo se osjećali sigurno, voljeno i vrlo prijatno, pa se želja da to ponovimo duboko usadila u nas. Kasnije sličan odnos imamo sa partnerom. Druga teorija zasnovana je na čistoj “hemiji”, odnosno činjenici da jezikom “ocjenjujemo” i “procjenjujemo” potencijalnog partnera ili partnerku. Kada se ljubimo, u tijelu dolazi do jakih hemijskih reakcija i počinje proizvodnja dopamina, hormona žudnje i uzbuđenja. Interesantno je da kada ljubimo dugogodišnjeg partnera, dopamin nije uvijek prisutan, već se češće oslobađa oksitocin, koji pruža osjećaj privrženosti i povezanosti. (Novosti)

Koji grad je idealan za vaše putovanje

ovogodišnji praznici su prilika za neko egzotično putovanje. U zavisnosti od afiniteta odlučite se za neku destinaciju, a čak i astrološki znak može uticati na vaš izbor. Blizanci obožavaju gradove koji nikada ne spavaju, Lava privlače mjesta gdje ima sportskih takmičenja ili festivala piva, Škorpije vole da otkrivaju neobična mjesta.

Ovan Vaš nemirni duh vuče vas ka gradovima sa bogatim noćnim životom, kao što je Buenos Ajres. Ali, prijaju vam i gradovi u kojima se održavaju velike sportske manifestacije, fudbalske utakmice, auto trke, teniski turniri, Pariz, London, Njujork, Melburn. Bik Iako ste veliki ljubitelj prirode i sela, privlače vas i Orijent, Istanbul, Kairo, Aleksandrija. Zbog dobre hrane i dobrog provoda, oduševljavaju vas i Barselona i Los Anđeles. Blizanci Obožavate gradove koji nika-

mene. Odgovara vam spoj modernog i tradicionalnog, grad raskošne arhitekture koji vrvi od kulturnih i sportskih događaja, Madrid, Rim, Barselona, Palma de Majorka. Jarac Ljubitelj ste istorije i poštovalac tradicije, pa vam osim vašeg rodnog mjesta odgovaraju i London, Edinburg, Kardif, gradovi u kojima možete da uživate u razgledanju srednjovjekovnih zamkova. Vodolija Vašem senzibilitetu prijaju moderni gradovi u kojima se živi brzo, Amsterdam, Hongkong, Njujork, Pariz, Berlin, Sankt Peterburg. Ribe Prija vam blizina vode, najviše one velike, okeanske. Volite manje gradove, bez mnogo gužve, poput Valete na Malti, gradića na Sardiniji, Maldivima, Azurnoj obali, Kubi, ali i velike poput Sidneja. (Prva)

odnosi

istraživanje

Veze na daljinu su mnogo srećnije Vezu na daljinu nije lako održavati, ali fizička udaljenost ne mora da znači i daljinu među partnerima. Zapravo, stručnjaci tvrde da između partnera u ovakvim vezama postoji veća emocionalna bliskost. Da bi veza na daljinu opstala, potrebno je prije svega mnogo međusobnog povjerenja i volje da se ulože napori kako bi ta veza mogla da funkcioniše. U istraživanju je učestvovalo 717 ljudi koji su u vezi na daljinu i 425 osoba koje imaju partnere koji su geografski blizu, a cilj je bio da se ispita kvalitetet veza. Iznenađujuće, rezultati istraživanja sprovedenom na Univerzitetima u Ontariju i Juti, pokazali su da veća udaljenost zapravo znači i više intimnosti, komunikacije i zadovoljstva u vezi. Uče-

da ne spavaju, Njujork, Kopenhagen, Milano, Stokholm, ali i primorska mjesta u kojima nikada ne može da vam bude dosadno, Herceg Novi, Nicu, Kan, venecijanski Lido. Rak Predstavnici vašeg znaka uživaju da borave pored neke vode, u blizini jezera, mora ili rijeka. Zato su pravi izbor za vas Cirih i Ženeva, ali i kosmpolitski Sidnej. Lav Privlače vas gradovi domaćini velikih sportskih takmičenja, ali i festivala piva. Kao ljubiteljima raskoši i glamura odgovaraju vam mjesta dobrog provoda,

Monte Karlo, Pariz, Nica, Barselona, Njujork i Las Vegas. Djevica Dobro se osjećate u Krakovu, drevnoj Atini, raskošnom Parizu i prelijepoj Budimpešti, gdje u nekom restoranu u centru grada listate štampu, pijete kafu i uživate u poslasticama. Vaga Najviše vam odgovaraju gradovi na moru u kojima se održavaju velike umjetničke manifestacije, muzički i filmski festivali, modne revije, izložbe, Rim, Venecija, Milano, Nica, Kan, kao i Peking. Škorpija Uvijek ste spremni da upoznate neku novu kulturu ili egzotičnu destinaciju. Odgovaraju vam španski i italijanski gradovi, naročito Sicilija, a privlače vas i Čikago, Njujork i Rio de Žaneiro. Strijelac Nijedno mjesto vam ne odgovara u potpunosti, jer volite pro-

snici studije odgovarali su na pitanja o nivou posvećenosti, intimnosti i zadovoljstva vezom. Pitanja su podrazumijevala i odgovore na neslaganje parova kada je riječ o različitim aspektima odnosa, između ostalog i neslaganje u raspolaganju novcem. U istraživanje su uključeni i odgovori učesnika na pitanja kao što je koliko je dobra komunikacija između partnera kada je riječ o seksualnim željama i potrebama, koliko je veza psihički stresna za njih, kao i koliko anksizonosti su izrazili jedno prema drugom u proteklih mjesec. Rezultati su pokazali da su parovi koji održavaju vezu na daljinu svojom vezom zadovoljni jednako kao i oni koji žive u istom mjestu i viđaju se često. (Mondo)

Zašto žene glume orgazam Nažalost, kod većine žena seksualni odnos se svodi na zadovoljenje partera, dok muškarci često misle da se orgazam kod obje strane podrazumijeva. Za to su kriva nerealna očekivanja koja servira moderno doba: ženama se poručuje da što više uživaju u seksu, a niko im ne kaže kako, pa često glume orgazme. A pročitajte i zašto... Neprijatno nam je da kažemo šta želimo Nedavno istraživanje pokazalo je da su žene koje stupe u neobavezni seksualni odnos manje sklone postizanju orgazma od onih u vezama (40:75 odsto). Zato su singl žene sklonije glumljenju orgazma, jer se ne osjećaju dovoljno prijatno da kažu partneru šta žele. Osjećamo se čudno Dok je on na tri sekunde od orgazma, vi se osjećate jako čudno sa izrazom lica kao da čitate knjigu o modernoj mehanici. Upravo iz ovih razloga žene vjeruju da moraju da se užive u ulogu.

Bojimo se odbijanja Iako pripadnice ljepšeg pola znaju da ovoga puta neće biti orgazma, da li zbog glavobolje ili nekog drugog problema, one će to prećutati i pokazati vam orgazam za pamćenje. Žene ovo često rade kako ne bi razočarale partnera, a i zato što se boje odbijanja.

Previše smo popili Alkohol ne utiče samo na muškarce: iako svi znamo da je čaša bijelog vina afrodizijak, ona takođe otežava postizanje orgazma. Da, to je prava ironija biologije. Zbog toga se žene često brzo umore i samo žele da zaspe, te im je lakše da odglume orgazam i što prije završe s tim.

ŽENA 35

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

VODITE RAČUNA

Šta ugrožava zdravlje tokom prazničnih dana

ZA DO K JE

re o tamnoj strani praznika, koja ipak nije tako drastična kako se predstavlja. Naime, mit da drastično raste stopa samoubistava u stvarnosti je samo mit, jer je ja-

nuar mjesec s najmanje samoubistava u godini. Kriza, usamljenost i siromaštvo u ovo doba godine dobijaju najviše saosjećanja i pomoći, pa i oni kojima nije lako u životu često uspijevaju makar malo izaći iz svoje sive svakodnevnice. Podjednako, mit o prazničnom debljanju nije sasvim tačan, jer su nova istraživanja pokazala da praznični obroci donesu tek malo više od kilograma u prosjeku, stoga stručnjaci kažu da se ne bi trebali ružno osjećati zbog kasnih obilnih obroka. Ipak, povećani rizik od srčanog udara tokom praznika na žalost nije mit nego istina, no tu treba više kriviti zimu, kad hladno vrijeme povećava rizike više od prejedanja ili stresa. Uz to, raste opasnost od požara zbog nepravilnog korištenja lampica koje se stavljaju svuda, gdje treba i gdje ne treba, a poseban je problem postavljanje lampica na otvorenom ako nisu napravljene baš za to. Za kraj, loša vijest - liječenje mamurluka raznim domaćim receptima ipak je mit, jer u tijelu ne dolazi do nekih značajnih promjena ako, primjera radi, popijete sirovo jaje s još nekim grozotama koje “garantovano liječe”. Zato, lakše za stolom i opreznije s čašom i predstojeći praznici će sigurno biti dobri. (metro portal)

OPUSTITE SE

TO RA

P I TA

Praznično vrijeme trebalo bi da donese sreću, radost i veselje u sve domove, no jako dobro znamo da to baš i nije uvijek tako. Stoga ne čude legende koje govo-

Poštovani, U penziji sam godinu dana i od tada su počeli bolovi u krstima i kukovima. Bol ide niz butinu i dalje i čini me nervoznom. Od kad sam u penziji, dodatno sam omršavila, imam ispod 50 kg, visoka sam 166 cm. Pokušala sam sa mazanjem raznih masti, ruske vode, joga vježbama, ništa ne pomaže. Imala sam 1995. godine vaginalnu operaciju i nije mi urađeno najbolje, neki šavovi smetaju, ginekolog predlaže lokalni zahvat. Ponekad me uhvati panika. U toku spavanja i ležanja bol skoro nestane. Stajanje je najgore, a i duže sjedenje. Šta da preduzmem, bolovi su jaki a ne smijem uzimati analgetike jer sam alergična na njih. Poštovana, Javite se prvo gastroenterologu da se utvrdi šta je sa debelim crijevom i ginekologu uz kompletne laboratorijske analize. Poslije toga sa tim svim nalazima javite se fizijatru koji će odrediti dalje dijagnostičke pretrage kičme i kukova i predložiti fizikalne terapije. Nije potrebno da se bojite, nego da se odmah uputite ljekarima. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Alkoholna pića su dobra za dame

MOGUĆE JE

Izbrišite loša sjećanja

Muče vas traume iz djetinjstva? Ako ste spremni podnijeti malo struje, takva se sjećanja jednostavno mogu izbrisati elektrošokovima, tvrde holandski naučnici. U svom su istraživanju ispitanicima najprije uz pomoć riječi i fotografija u razmaku od sedam dana dva puta prezentirani neugodni sadržaji. Nakon toga su učesnici istraživanja podvrgnuti kontrolisanim elektrošokovima koji su rezultirali potpunim zabora-

vom ranije upamćenih neugodnih sadržaja. Naučnici napominju kako je ovakav učinak zabilježen kod svih ispitanika. Po njihovim riječima, ovaj pristup ima potencijal u tretiranju mentalnih trauma, psihijatrijskih poremećaja i zavisnosti od opijata. Nalaze istraživanja sprovedenog na Univerzitetu Radboud u Nijmegenu je objavio časopis Nature Neuroscience. (metro portal)

ISTRAŽIVANJE

Treba li dijabetičari da izbjegavaju voće Većina ljudi smatra da je konzumacija voća neizostavna u zdravoj ishrani, no, za osobe koje boluju od dijabetesa priča je drugačija. Bi li voće trebalo svesti na minimum ili čak izbjegavati zbog toga što sadrži šećer? Ili vlakna i ostali nutrijenti koje sadrži smanjuju uticaj na nivo šećera u krvi? Nova studija otkrila je da smanjena konzumacija voća ne pomaže dijabetičarima. Tokom istraživanja okupiljeno je 63 muškaraca i žena s prekomjernom težinom i nedavno dijagnostifikovanim dijabetesom tipa II. Svi su ispitanici na raspolaganju imali ljekarsku pomoć i sa-

vjete nutricionista, uključujući i predloge za smanjenje unosa kalorija. No, neke od njih su ispitivači nasumično izabrali sa zadatkom da smanje unos voća, dok je druga grupa jela najmanje dva voćna obroka dnevno. Prva grupa dnevno je konzumirala oko 135 grama voća, što je približno jednako količini u jednoj pomorandži ili banani, dok je druga druga unosila oko 320 grama. Nakon dvanaest sedmica, svi su izgubili na tjelesnoj težini i smanjili obim struka, no oni koji su jeli više voća imali su i bolje rezultate, ali nije bilo značajnih razlika u rezultatima mjerenja nivoa šećera u krvi. (centar zdravlja)

KORISTITE

Eterična ulja za zdravlje

Ako volite popiti čašu – dvije nekog alkoholnog pića, velike su šanse da dočekate duboku i zdravu starost. Nova istraživanja harvardskih naučnika govore o dobrotvornosti alkoholnih pića. Naučnici su dokazali da kavlitetno i odgovorno ispijanje alkohola ima veće šanse za dobro mentalno i fizičko stanje u starijoj dobi od žena koje ne piju. Istraživanja su pokazala da jedno piće za žene i dva pića za muškarce dnevno, mogu spriječiti razne infekcije, povećati zdravi holesterol, poboljšati šećer i poboljšati protok krvi u žilama.

Istraživanje objašnjava zdrave strane alkoholnih pića za žene srednje dobi dokazujući da smanjuje bolesti srca, srčanih i moždanih udara. Naravno, istraživanje ne dokazuje da će ispijanje alkohola poboljšati zdravstveno stanje, iako je vrlo moguće da se uz zanimljiv društveni život i zdravi apetit osjećate puno bolje. „Još uvijek nije sasvim jasno kako tačno alkohol doprinosi boljem zdravstvenom stanju, ali definitivno nešto postoji u postotku smanjenja infekcija u organizmu“, rekao je Qi Sun MD, glavni autor studija o istraživanju na Harvardskom javnom zdravstvu. (metro portal)

Iako je većina ljudi upoznata s terminom eterično ulje, malo njih zna šta su tačno. Eterična ulja su hidrofobne tečnosti koje dolaze iz raznih biljaka, a najčešće nastaju procesom destilacije. Eterična ulja kriju mnoge prednosti, kako za vaše psihičko, tako i za fizičko zdravlje. Osim opuštajućeg i ugodnog mirisa, vaše omiljeno eterično ulje vjerovatno ima i neka ljekovita svojstva. Sva eterična ulja su dobra za zdravlje, ali prije upotrebe se svakako posavjetujte sa stručnjacima, koji ističu najznačajnije prednosti eteričnih ulja: - Mnoga eterična ulja imaju antibakterijska i antiupalna svojstva. - Udisanje eteričnog ulja može djelovati opuštajuće. - Eterična ulja mogu olakšati probleme s disanjem. - Masaža eteričnim uljem djeluje izrazito opuštajuće. - Vjeruje se da pomažu u olakšavanju simptoma kašlja, gripe, prehlade, opekotina i posjekotina.

- Eterična ulja se koriste u aromaterapiji kako bi pospješila fizičko i psihičko zdravlje. - Eterična ulja mogu regulisati nivo krvnog pritiska, ublažiti simptome kožnih bolesti, anksioznosti i stresa. (centar zdravlja)

36 ŽENA

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

PREPORUKA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kroketi od mesa

U šerpi otopiti puter ili margarin, pa kad se zagrije, sipajte brašno. Miješajte oko 6-7 minuta. Zatim sipajte mlijeko, miješajući sve vrijeme, dok se masa ne zgusne. Dodajte šećer i vanilin šećer, pa još kratko miješajte na laganoj vatri. Smjesu sipajte u plastičnu posudu i mikserom mutiti nekih 5-6 minuta. Ostaviti da se ohladi, pa vaditi kuglice. Svaku kuglicu rastanjiti na dlanu, puniti smjesom od mljevenih i sjeckanih koštunjavih plodova, uz dodatak cimeta (po ukusu), pa preklopite. Oblikuje kuglice ili valjak, pa uvaljajte u kokosovo brašno. Prije posluženja stavite u frižider da se ohladi i stegne.

SASTOJCI:

250 g mljeveno g bijelog mesa 100 g pečuraka glavica crnog lu ka jaje 2 kašike prezli so, biber Krompir pire: 1 kg krompira žumance, so Paniranje: bjelance jaje brašno prezle

Salata od lignji Očistite lignje, pa ih zajedno sa kracima skuvajte u posoljenoj vodi u koju ste dodali sušenu žalfiju. Ocijedite i ostavite da se prohladi. Kuvane lignje isjecite na kolutove, a krake prepolovite. Praziluk očistite i takođe isjecite na kolutove. Pomiješajte lignje i praziluk, dodajte sitno isjeckan peršun, posolite i poprskajte sokom od limuna. Obilno zalijte maslinovim uljem, promiješajte i služite uz kuvani krompir.

Salate s tjesteninom

Lokum

SASTOJCI:

500 g lignji 1 manji struk pr aziluka maslinovo ulje sok od limuna so veza peršuna 1/2 kašičice suše ne žalfije

Desert

Crni luk sitno isjeckajte i propržite na malo ulja. U mljeveno meso dodajte sitno isjeckane pečurke, propržen luk, jaje, prezle, začinite po ukusu i sve sjedinite. Nauljenim rukama pravite ćuftice i pržite ih na ulju. Za pire očistite krompir, obarite ga, procijedite, dodajte žumance i so po ukusu, pa napravite pire. Ostavite da se malo prohladi, pa uzimajte po kašiku, rastanjite na ruku, stavite po jednu ćufticu i obložite je krompir pireom. Svaku kuglicu uvaljajte u brašno, pa u umućeno jaje s bjelancetom i na kraju u prezle. Pržite u dubljoj masnoći ili u fritezi.

POSLASTICA

SASTOJCI:

180 g putera 8 kašika brašna 650 ml mlijeka 10 kašika šećera 1 vanilin šećer mljeveni i sjeck ani orasi lješnici pistaći malo cimeta kokosovo brašno

Salata sa tjesteninom dobro je rješenje za obrok na poslu, ali i može da bude i lagana i osvježavajuća večera. Brzo se i jednostavno sprema. Evo nekoliko predloga. SALATA OD TUNJEVINE POTREBNO JE: 1/2 kg tjestenine 2 konzerve tunjevine 6 kisjelih krastavčića 150 g kukuruza šećerca (po želji) 3 dl kisjele pavlake 150 gr majoneza so, biber malo peršunovog lista malo origana PRIPREMA: Tjesteninu skuvajte, ocijedite i ostavite da se dobro ohladi. Za to vrijeme napravite preliv: krastavčiće sitno isjeckati, dodati skuvan i ocijeđen kukuruz, isjeckan peršunov list, malo origana, tunjevinu (ocijeđenu od ulja i malo usitnjenu), so i biber. Dodajte majonez i pavlaku, promiješajte i prelite preko tjestenine. Sve dobro izmiješajte i ukrasite po želji. ŠARENA SALATA POTREBNO JE: 250 g šarenih rezanaca 3 paradajza 150 g gaude 150 g šunke 425 g kukuruza šećerca, so ZA PRELIV: 1,5 dl kisjele pavlake 3 kašike sirćeta ili limunovog soka 3 kašike kečapa peršun, so, biber PRIPREMA: Tjesteninu skuvajte i ostavite da se ohladi. Paradajz, sir i šunku isjecite na kockice. Dodajte kukuruz

i sve dobro izmiješajte. Za preliv umutite kisjelu pavlaku, sirće, kečap, so i biber. Tjesteninu pospite sitno sjeckanim peršunom. Preliv poslužite uz kuvane rezance. FUSILI SA PILETINOM POTREBNO JE: 200 g fusila pola pečenog ili skuvanog pileta glavica crnog luka kesica struganog parmezana ZA PRELIV: 3 kašike majoneza 1 dl kisjele pavlake 2 grančice celerovog lišća 1 kašičica senfa, so, biber PRIPREMA: U skuvane makarone dodajte na kockice isječenu piletinu i crni luk. Napravite preliv od majoneza, kisjele pavlake, senfa, isjeckanog celerovog lišća, soli i bibera. Sve lagano izmiješajte, preko salate pospite parmezan i do služenja držite u frižideru. SALATA OD MAKARONA POTREBNO JE: 250 g makarona tegla kisjelih šampinjona 400 g šunke nekoliko kisjelih krastavčića 2 pavlake 1-2 kašike majoneza so, biber, origano PRIPREMA: Makarone skuvajte i ostavite da se ohlade. Šampinjone, šunku i kisjele krastavce sitno isjecite, dodajte barene makarone, pavlaku, majonez i začine. Sve dobro promiješajte i poslužite. Salata sa tjesteninom može da bude dobro rješenje za obrok na poslu, ali i ukusna i lagana večera. Brzo se i jednostavno sprema. Evo nekoliko predloga.

UKUSNO

Slatkiši za dušu

Brza jela s pečurkama

Obradujte sebe s vremena na vrijeme sa omiljenim slatkišima. PRŽENE BANANE SA SLADOLEDOM POTREBNO: 3 banane sladoled od vanile 1 šoljica oštrog brašna so prašak za pecivo šećer ulje soda bikarbona PRIPREMA: Brašno pomiješajte sa pola kesice praška za pecivo, dodajte sodu bikarbonu, malo soli i čašu vode, pa zamijesite glatku smjesu. Oljuštene banane presijecite na pola. Umočite ih u smjesu i ispržite u tiganju u kojem ima dosta ulja. Izvadite ih na upijajući papir i servirajte. Pospite ih šećerom i dodajte sladoled. M A N G O S A S L AT K I M PIRINČEM POTREBNO: 150 g pirinča 400 - 500 ml vode 150 ml kokosovog mlijeka 50 g šećera malo soli 4 manga ZA PRELIV:

Probajte provjereno ukusna i brza jela od pečuraka, prema receptima iskusnih gljivara. NAMAZ OD MARINIRANIH PEČURAKA POTREBNO JE: Za 4 osobe: 4 parčeta tost hljeba 1 teglica mariniranih gljiva 2 dl kisjele pavlake sjeckani list peršuna ili celera PRIPREMA: Marinirane gljive isjecite na listiće i pomiješajte s pavlakom, pa tako pripremljenu masu raporedite na hljeb kao za sendvič. Odozgo aranžirajte sendviče listićima zeleni. S A L AT A O D G L J I VA I TJESTENINE POTREBNO JE: Za 4 osobe: 500 g tjestenine 1 teglica mariniranih gljiva maslinovo ulje limunov sok so bijeli biber PRIPREMA: Skuvajte tjesteninu i pomiješajte s mariniranim gljivama isječenim na listiće. Zatim dodajte maslinovo ulje, limunov sok, so i beli biber po ukusu. Servirano jelo možete da aranžirate listom žalfije.

150 ml kokosovog mlijeka 1 kašičica pirinčanog brašna malo soli PRIPREMA: Pirinač stavite u ključalu vodu i kuvajte na laganoj vatri dok ne upije svu tečnost. U međuvremenu, zagrijte kokosovo mlijeko sa šećerom i soli i tako vrelo prelijte preko još vrućeg pirinča. Promiješajte i ostavite da se ohladi. Za preliv u kokosovo mlijeko umiješajte pirinčano brašno i so, pa uz neprekidno miješanje zagrijte na laganoj vatri do ključanja. Preliv ohladite. Mango oljuštite i isjecite na kriške. Pripremljeni pirinač poslužite sa kriškama manga prelivenih prelivom.

PUNJENI VRGANJ POTREBNO JE: Za 2 osobe: 2 krupna ili 4 manja vrganja 1 veza zeleni 1 crvena paprika so ulje bijeli biber

PRIPREMA: Drške od vrganja i povrće isjeckajte na kockice, posolite, pobiberite i dinstajte 15 minuta. S donje strane šešira odstranite cjevčice i napunite masom koju ste dobili dinstanjem. Tako pripremljene šešire vrganja kratko zapecite u rerni i servirajte tople.

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

I Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

Izdajem namješten stan na duži period, Markovići - Budva. Povoljno. Tel.069/387-378

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole “Pavle Rovinski” ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela “Kostas”, istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban namješten stan na Zabjelu. Tel.069/812-207, 067/249857 POSLOVNI PROSTOR

Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 PLACEVI

Plac u centaru Mataguža 1.100m2, asfalt, struja, voda, cijena 1.1000 eura. Tel.069/018-167 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249299 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, godinu. 1.300 Prodajem ladu 112, 2003. registrovan eura. Tel.067/652-972 godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za Prodajem reno clio 1.9D, dizela uz moju doplatu. Tel. 99. godište, četvoro vrata, 069/370-629 registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, 303 kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Prodajem BMW 118D, kraj Odličan. Tel.067/265-605 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Kupujem fiću u bilo kakvom Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708 stanju. Tel.067/833-411 VOZILA/AUTO DJELOVI

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

SRIJEDA, 25. 12. 2013.

MALI OGLASI

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020102

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654-474

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Moleraj-gletovanje-tapeti Total TV. Satelitske i ze(krečenje ΄jupolom΄, povolj- maljske antene. Sistemi za no). Tel.069/459-110 zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resiveElektričar, popravka veš ra. Tel.069/050-832 mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijaRAZNO tora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli dinare, lire, sa osiguračima, rasvjete. Kupujem perpere, medalje, ordeTel.069/541-103 nje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, GRAĐEVINSKE USLUGE knjige, razglednice, poštanske marke, gramoMalim bagerima kopanje fonske ploče, srebrne kanala, temelja, septičkih predmete, od porculana i jama, ravnanje placeva-či- kristala. Tel.069/019-698, šćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje be- 067/455-713 tona, pikamer, vibro žaba, Veliki popust - 60% na svu prevoz. Tel.069/297-222 robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoPOSAO ba. (Zgrada iza bivše mljePotreban serviser za mo- kare). Tel.069/021-056 bilne telefone. Tel.067/9120490 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica. KUĆNI LJUBIMCI Tel.067/351-111 Prodajem mladunčad maltezera staru 2 mjeseca. Prodajem majstorske violiTel.067/231-111 ne. Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo. Povoljno. Slobodan traži tempera- Tel.067/269-777 mentnu slobodnu ženu do 50 godina za uživanje - NK, Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću BD, BGD. Tel.067/460-473 otkriva vaše juče, danas, Mlađi momak, iskren i dis- sjutra. Rad na daljinu pokretan, traži curu damu za moću slike. Tel.068/504diskretno druženje iz Boke. 029 SMS 069/740-885 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želiAPARATI/OPREMA te znati budućnost, treba Klime - obične, inverteri, vam talisman, c.magija multi. Fujitsu, midea, vivax. vas uništava. Pozovite na Prodaja, montaža, čišćenje, 068/563-851 dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 LIČNO

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

srijeda, 25. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 22:15 00:45

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija: Nadrealna TV/r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Serija: Odbačena/r Serija: Ponor ljubavi/r Film: Gas do daske/r Tačno 1 Serija:Okrug Oranž/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman Veličanstveni Serija:Nadrealna TV Serija:Folk Film:Gas do daske 2 Serija:Nadrealna TV /r

PRVA Serija: Okrug Oranž 17.45

06.30 09.30 10.00 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 17.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Strani dok.program: Žene hrle papi 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 X faktor/r 13:00 Farma uživo 14:40 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Bračni sudija 22:30 Farma - pregled dana 23:30 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Holivudske palme

06:45 09:50 10:00 10:40 11:00 11:30 12:00 13:30 14:00 14:07 14:25 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:50 21:00 22:00 22:15 22:25 23:40 00:40 00:50

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Moja polisa/r Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Euritmija Vijesti Sport Serija: Internat Euritmija/r Extra lifestyle Samo bez brige/r

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Serija: Ruža vjetrova 15.40

07:00 10:00 11:00 11:10 12:15 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 17:30 17:45 18:15 18:45 19:45 20:00 21:15 22:30

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Večera kod Džaje/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije 21:15 Film 22:45 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Specijalna emisija/r

ATLAS Film 18.15

TV PREPORUKA ZORA DUBROVAČKA Vijesti 19.10

Radnja ove priče je smještena početkom devedesetih, kada je Dubrovnik bio pod stalnom opsadom mjesecima. Priča o ukradenoj mladosti dvoje mladih ljudi koji će zbog rata brže odrasti i sazrjeti podsjetiće nas na snagu ljubavi. Kasno je ljeto 1991. godine u Dubrovniku čiji stanovnici još uvijek nisu svjesni onog što slijedi, a zraku se ipak osjeća napetost i strah od neizvjesnosti rata. Na procesiji Svetog Križa koja se obilježava blagoslovom brodova i paljenjem svijeća, glavni junak serije, mladi Maro Kesovija prvi put ugleda prelijepu Juditu Knego i ljubav je rođena na prvi pogled.

08.30 10.00 11.00 12.00 12.50 14.30 15.30 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.15 23.00 00.00

Serija: Plesna akademija/r Serija: Hejven/r ABS/r Vijesti Film: Klizav teren Njegoševa jesen Putevi života/r Serija: Rani buntovnica/r Serija: Univerzum Serija:Ncis-LA Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda Dnevnik 2 Stil Serija: Ncis-LA Serija: Rani buntovnica Serija: Hejven Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Serija: Ncis-LA 20.45

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se... Crtani film Svijeće i Svijećice Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin Žestoko Zabava Ekstremno Na Domaćem Terenu/r Smijeh kao lijek Nindža ratnici/r Svijet Sporta – premijerno Na Domaćem Terenu/r Žestoko Gušteranje/r Zabava

777 Texas Holdem Poker 12.15

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Salaš u malom ritu 10:05 Vesti RTS 10:10 Trag 10:40 Svet bez vize 11:10 Izaberi uspeh 11:35 Trenutak za uživanje u luksuzu: Pariz 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Evronet 12:35 Svadbeni marš 13:45 Život je život: Rode i ljudi 14:15 Pesma bez granica 15:10 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:10 U stvari ljubav 23:30 Dnevnik RTS RTS 2 09:22 Istorija sveta 10:12 E-TV 10:42 TV Mreža 11:07 Naučni intervju: Sedrik Vilani 11:21 Istorija nauke: Mileva Marić 11:32 I solisti veneti 12:15 Emisija iz kulture 13:00 Trezor 14:00 Plava ptica 14:25 Istorija sveta 15:15 Provetravanje 15:45 Verski kalendar 15:55 Mira Adanja Polak i Vi 16:40 Pokretna proš-

lost 17:15 Pitam se pitam..: Ko je Timoti Džon Bajford? 18:15 Izbor sportiste godine 18:45 U svetu 19:20 Beokult 19:50 Iza naslova 20:05 Božićni koncert iz Asizija 21:00 Nirnberški protivnapad 21:50 Marni HRT 1 11:36 Dnevnik 11:49 Sport 11:52 Vrijeme 11:55 Vatikan: Urbi et Orbi, Božić 12:36 Božić u Osijeku 13:26 Škrinja 14:19 TV kalendar 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:43 Marija iz Nazareta 16:15 Božićni koncert ansambla Lado u varaždinskoj katedrali 16:47 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:16 Tri muškarca Melite Žganjer 18:57 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:06 Loto 7-39 20:14 Odmori se, zaslužio si 21:02 Marija iz Nazareta 22:42 Dnevnik 23:02 Sport HRT 2 09:12 Pseća ophodnja 09:34 Svaki dan, dobar dan 10:14 Dr. Oz 10:56 Uređujte nadahnuto 11:22 Uređujte nadahnuto 11:49 Hotel dvorac Orth 12:35 Slatki svijet Charlyjevih anđela 13:00 Sveta Barbara 14:53 Degrassi: Novi nara-

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:30 15:30 16:50 18:20 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Prolog /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok.program /r. Zoon politikon /r. Civilizacije Životinjske lakrdije/r. Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Istorijske paralele Prolog Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU štaj 15:16 Nebesko plavetnilo 16:02 Glazba, glazba... 16:20 Nevolje jednog Branimira 16:52 Koko i duhovi 18:25 Kuhajmo zajedno 18:34 VIP - božićni koncert 20:05 Titanik HBO 09:40 Pet legendi 11:15 Gnev Titana 12:55 Razbijač Ralf 14:35 Ribolov na losose u Jemenu 16:20 Ledeno doba 4: Pomeranje kontinenata 17:50 Čudesni Spajdermen 20:05 Deveruše 22:05 Atlas Oblaka FOX LIFE 10:20 Seks i grad 10:50 Džejmijevi gastronomski izleti 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani đubretom 13:35 Prave domaćice okruga Orandž 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:25 Džejmijevi gastronomski izleti 16:20 Ludnica u Klivlendu 16:45 Ludnica u Klivlendu 17:15 Ludnica u Klivlendu 17:40 Ludnica u Klivlendu 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 20:55 Nova devojka 21:20 Nova devojka 21:50 Srećno razvedeni 22:15 Srećno razvedeni 22:45 Seks i grad

FOX CRIME 09:35 Igra sudbine 10:00 Mladi Montalbano 12:25 Smrt u raju 13:35 Mornarički istražitelji 14:30 Detektiv na Floridi 15:35 Slučajni partneri 16:35 Pariski forenzičari 17:40 Pariski forenzičari 18:45 Pariski forenzičari 19:45 Smrt u raju 20:55 Mornarički istražitelji 21:50 Otac Braun 22:55 King ARENA SPORT 08:30 The Football Review 09:00 Budućnost - Mega Vizura 11:00 Monaco - Valenciannes 13:00 Livorno - Udinese 15:00 Arsenal TV 17:00 Greatest Club Teams: Ajax 17:30 Greatest Club Teams: Manchester United 18:00 PSG Lille 20:00 Radnički - MZT Skopje SPORT KLUB 11:00 Pregled holandske lige 12:00 NBA Live 12:15 Top Tennis! 12:45 Pregled belgijske lige 13:45 Na današnji dan 14:00 Pregled Euroleague 14:45 Augsburg - Bayern 16:30 Pregled turske lige 17:15 Euroleague Magazin 18:00 Brooklyn - Chicago 20:30 New York Oklahoma City 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Filomena Marturano 20.00