Issuu

PREMIJER PORUČIO OPOZICIJI ■ 2 3

FILIP VUKOVIĆ ZA DN ■ 7

Kupovinom akcija profitiraće i EPCG i Rudnik uglja

Povratak u parlament otvara i vrata Vlade

ČETVRTAK, 2. 2. 2017. BROJ 1674 GODINA VI

POTJERNICA ZA MILOŠEM MAROVIĆEM, REAGOVALI ADVOKATI ■ 12

MILOŠ SE NE KRIJE, SUD NIJE SAČEKAO ŽALBU ZAŠTO NEKI BOŠNJACI OPTUŽUJU NJEGOŠA

DETALJI PORODIČNE TRAGEDIJE U BARU

Cerović: Niska pismenost ili zla namjera ■5

Ubio trudnu ženu, ranio taštu, pa sebi presudio

■ 14

ZORAN PIPEROVIĆ O IZMJENAMA KZ

Neka svako radi svoje, sve je već normirano

■ 10 11

WEBOMETRICS REJTING LISTA

■ 15

Univerzitet Crne Gore napredovao 547 mjesta ZA NAJBOLJE PONUDE:

DEJAN MEDOJEVIĆ

■ 20

Mojkovac će imati žičaru i ski-turizam

marketing@dnovine.me

LJEKARSKA KOMORA: PRIM.DR ĐOKO JOČIĆ

■ 16

Skupština ličila na miting, nelegalan izbor Mugoše

+382 77 300 104

POLITIKA

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

DF IZ MOSKVE PORUČIO

Organizovaćemo narodni referendum o NATO Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević kazali su zamjeniku ministra vanjskih poslova Rusije Aleksej Jurjevič Meškovu da će organizovati “narodni alternativni referendum po pitanju učlanjenja Crne Gore u NATO, kako bi se izbjegla mogućnost falsifikovanja narodne volje donošenjem takve odluke u Skupštini”, saopšteno je na Fejsbuk strani tog političkog saveza. Oni su na sastanku, održanom u Moskvi, istakli da plan B4, o objedinjavanju vojno neutralnih država u regionu, može predstavljati dobru osnovu za budućnost naroda koji žive na ovom politički trusnom području. Meškov je rekao da se Rusija vratila na Balkan, i da taj povratak nikome nije prijetnja i nije uperen protiv bilo koga, nego da bi “ponovo bila sa tradicionalnim istorijskim saveznicima”.

“Zašto bi mi radili sa onima koji su protiv nas. Mi želimo da budemo zajedno sa onima koji su naši prijatelji, a to ste vi. Ne plašimo se nikakve kritike, i nastavićemo da radimo zajedno’’, poručio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije. Iz Fronta su poručili da se opozicija neće vratiti u parlament dok se ne “razriješi pitanje lažnog državnog udara, za koji postoje dokazi da je organizovan od crnogorskog režima i bezbjednosnih struktura koje su bile pod komandom stare američke administracije, koja je imala potrebu da brani vlastitu agenturu oličenu u vlasti DPS-a.” Saopštili su i da je DF politička organizacija u kojoj NOVA i DNP imaju zaključene ugovore o saradnji s Jedinstvenom Rusijom, te da bi prvi korak u uspostavljanju bliže saradnje bio ukidanje sankcija toj zemlji.

BIVŠI PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

Pajović na molitvenom doručku kod Trampa Bivši predsjednik crnogorskog parlamenta Darko Pajović prisustvovaće danas nacionalnom Molitvenom doručku čiji je domaćin američki predsjednik D onald Tramp, u Vašingtonu, saopšteno je iz Pozitivne Crne Gore. “Pajović će se tom prilikom susresti i sa predstavnicima američkog Kongresa i Senata i razmijeniti viđenja političkih tren-

dova na Balkanu i Crnoj Gori”, dodaje se u saopštenju. Molitveni doručak tradicionalno, svake godine, organizuje predsjednik SAD-a i članovi Kogresa. Tom prilikom se obavlja i čitav niz bilateralnih sastanaka vladinih zvaničnika, lidera širom SAD-a, diplomatsklih zvanica i prijatelja iz cijelog svijeta.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ PO

POVRATAK U PA OTVARA I VRAT

Odlične političke veze sa Srbijom i sa Vladom premijera Aleksandra Vučića moramo valorizovati i kroz realizaciju zajedničkih ekonomskih projekata, ne samo infrastrukturnih, kazao je, uoči zvanične posjete Srbiji koja je zakazana za petak i subotu, predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković za novi broj magazina CorD, nezavisnog i najuticajnijeg poslovnog magazina na engleskom jeziku u Srbiji i regionu. „Tome ćemo biti snažno posvećeni u narednom periodu, jer tu zaista vidimo prostor za konkretnu saradnju dvije države koja će donijeti benefite građanima i Crne Gore i Srbije“, kazao je premijer Marković za magazin namijenjen ekonomskim, političkim, diplomatskim i drugim liderima i top menadžerima, saopšteno je iz Vlade. Govoreći o prioritetima u pogledu ekonomske saradnje dvije države, predsjednik Marković je kazao da se

NEKA PREKINU BOJKOT, NEKA SE VRATE U PARLAMENT I NAKON TOGA SPREMAN SAM DA RAZGOVARAM I O TOME DA PREUZMU ODREĐENA MJESTA U VLADI oni odnose na infrastrukturno povezivanje kao i mogućnosti iskorišćenja zajedničkog hidroenergetskog potencijala. On je rekao da se prioriteti odnose i na jačanje saradnje u okviru CEFTA zone slobodne trgovine, kao i daljeg razvoja turizma i saobraćaja. „Navedena saradnja je već dodatno podstaknuta i kroz Berlinksi proces, odnosno infrastrukturno povezivanje u okviru regiona. U tom smislu je važan Transbalkanski koridor, koji će unaprijediti energetsku povezanost Cr-

ne Gore i Srbije, u okviru šire regionalne strategije energetskog povezivanja”, kazao je predsjednik. Na pitanje o tome da u Vladi nema predstavnika srpskog naroda, predsjednik Vlade je odgovorio da to nije posljedica njegovog odnosa, kao premijera prema njima, već „posljedica odnosa političkih predstavnika srpskog naroda prema sadašnjoj Vladi“. Podsjetio je na ponudu građanskoj opoziciji da uđe u Vladu i rekao da je to način da se riješi zastupljenost političkih predstavnika srpskog naroda u izvršnoj vlasti. „Neka prekinu bojkot, neka se vrate u parlament i nakon toga spreman sam da razgovaram i o tome da preuzmu određena mjesta u Vladi“, rekao je predsjednik Marković. On je u intervjuu govorio i o odnosima Crne Gore, Rusije i Kine te uticaju evroatlantskog opredjeljenja države u odnosu na njih. “Potpuno je pogrešno tu-

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Foto: Vedran Ilić

ORUČIO OPOZICIJI

ARLAMENT TA VLADE mačenje da saradnja sa jednima znači automatski djelovanje protiv drugih. Crna Gora i njeni građani imaju svoje interese i državni vrh radi u pravcu njihovog ostvarivanja. Članstvo u EU i NATO nije usmjereno protiv Rusije ili bilo koga drugoga, već je to potreba društva za trajnim mirom i stabilnošću, želja da suštinski, a ne samo geografski, pripadamo svijetu najrazvijenijih država i baštinimo zapadne civilizacijske vrijednosti“, pojasnio je predsjednik. Na isti način, dodao je on, saradnja, prije svega ekonomska

sa Moskovom i Pekingom, je rezultat naših nastojanja da razvijamo državu, njenu infrastrukturu i učinimo je dostupnom i privlačnom za nove investicije koje će nam donijeti nova radna mjesta. „U krajnjem, cilj je da građanima obezbijedimo stabilnost, sigurnost i evropski životni standard. Kao mala država, nijesmo u situaciji da se odričemo saradnje sa bilo kojim važnim faktorom na globalnoj sceni. Naprotiv, svuda nastojimo da izgradimo mostove, da budemo pouzdan i odgovoran partner“, rekao je Marković.

NATO je strateško opredjeljenje Osvrćući se na proces ratifikacija Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u, premijer je naveo da je svaka ratifikacija posebno priznanje za našu državu i njene napore da sprovede temeljne reforme.

On je ponovio da nema nikakvih dilema da će američki Kongres završiti ratifikaciju crnogorskog Protokola i dodao da su SAD ključni partner Crne Gore u cijelom procesu evroatlantskih integracija.

POLITIKA

BIRA SE PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE KOTOR

Danas sjednica, upitna podrška SNP Perović

Nastavak konstitutivne sjednice kotorskog parlamenta, na kojoj će biti izabran predsjednik Skupštine Opštine, biće održana danas, a za tu funkciju je predložena Dragica Perović ,nosilac liste Demokratski front – Kotor ili on. Predlog da Perović bude predsjednica kotorske Skupštine potpisalo je 12 odbornika DF, Demokratske Crne Gore, Socijaldemokratske partije (SDP) i Građanskog pokreta URA. Prijedlog nije potpisala SNP. Predsjedavajući kotorske Skupštine i predsjednik odbora Socijalističke narodne partije (SNP), Branko Ivanović saopštio je ranije da su partije, kojima je SNP ponudio manjinsku podršku za formiranje nove vlasti u Kotoru, podijelile funkcije predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine opštine. Funkcija predsjednika opštine pripala je Demokratama, a Skupštine DF. Međutim nije poznato zašto SNP nije potpisao prijed-

log za kandidaturu Perovićeve, što upućuje na zaključak da je neizvjestno da li će odbornici SNP danas glasati za izbor Perovićeve. U prilog ovoj tezi, ide i nedavna izjava Perovićeve da 14 odbornika opozicije Socijalističkoj narodnoj partiji nude kontrolnu funkciju, a ne upravljačku. Ivanović je prvobitno formiranje opozicione koalicije uslovljavao, podnošenjem ostavki kadrova SDP koji su i dalje u koalicionoj vlasti u Kotoru. SDP to nije učinio ni do

danas, iako nakon lokalnih izbora nastupaju kao opoziciona partija. Dvojici njihovih kadrova, sekretaru Sekretarijata za ravoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Zoranu Stankoviću i načeniku Informacionog centra Miodragu Kneževiću, istekao je mandat, ali se oni nijesu povukli sa tih funkcija, već su prihvatili rješenje predsjednika Opštine Aleksandra Stjepčevića, kojim ih je imenovao za vršioce dužnosti. S.R.

DEMOKRATSKA CRNA GORA PORUČILA DPS:

Pobijedićemo u Nikšiću, kao što smo u Budvi i Kotoru Nikšićki DPS u svojim saopštenjima pokazuje nervozu zbog neumitnog približavanja poraza na martovskim izborima, ocijenili su iz Demokratske Crne Gore, dok Demokrate, kako navode, nikad smirenije dočekuju nastupajući izborni proces, “ni malo ne sumnjajući da će izvojevati pobjedu na isti način kao što se to desilo u Budvi i Kotoru”. Iz nikšićkog DPS-a su juče, reagujući na saopštenje Demokrata, kazali da “kakve su političke procjene Demokrate donosili do sad, nije ni čudo što su Nikšić doživjeli kao slamku spasa za svoju partiju koja je počela da se raspada prije nego što je uopšte ušla u političku arenu”.

Demokrate danas odgovaraju da silna želja OO DPS-a Nikšić da ponovo, nakon četiri godine mandata koji im je dodijelio Drago Đurović, a u čijem su se cijelom trajanju vodili kao nestali, ukažu na svoje postojanje građanima Nikšića, stalno ih goni da se oglašavaju malicioznim saopštenjima. “Upravo takvo bilo je i ono jučerašnje, u kojem su sopstvenu nervozu, usljed neumitnog približavanja poraza na martovskim izborima, pokušali da pripišu Demokratama koje nikad smirenije dočekuju nastupajući izborni proces, nimalo ne sumnjajući da će izvojevati pobjedu, na isti način kao što se to desilo u Budvi i Kotoru”, kazali su iz

Demokratske Crne Gore. Oni, kako kažu, podsjećaju javnost da je sva nervoza DPS-a započela zbog njihove najave “da će biti izvrnuti iz fotelja iz kojih su uništavali Nikšić i njegovu budućnost”. “Mi razumijemo njihovu nervozu, jer su svjesni da optuženičke klupe, na koje svaki čas sijedaju, nemaju udobnost fotelja. Dok spekulišu o našim nesuđenim koalicijama, ne bi trebalo da zaborave da su njihove koalicije sa organizovanim kriminalom i tužene i suđene, što je svakako za pozdraviti, ali ne mislimo da je to nešto što bi trebalo da ih preporuči građanima ni Nikšića, niti Crne Gore”, kažu Demokrate.

politika

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

brajović poručio:

SD jedan od ključnih faktora stabilnosti

lokalni izbori u nikšiću

Komunisti na izbore idu sa Demokratskim frontom

Na predstojećim lokalnim izborima koji će se u Nikšiću održati 12. marta nikšićki komunisti nastupiće zajedno sa Demokratskim frontom, saopšteno je na konferenciji za novinare. “Analizirajući programe političkih subjekata u Nikšiću, komunisti su Demokratski front prepoznali kao koaliciju partija koje su u stanju da zaustave dalji sunovrat nikšićke privrede, a građanima koje je ova vlast dovela do krajnje bijede i očaja, vrati slobodu i dostojanstvo”, kazao je predsjednik nikšićkog OO Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore Radislav

Stanišić. Prema njegovim riječima, komunisti posebno cijene zalaganje DF-a da se u ulasku Crne Gore u NATO odluka donese na referendumu, kao i, kako je kazao Stanišić, zalaganje da se stvore slobodne i nezavisne institucije sistema koje će biti u službi građana, a ne partijski servis DPS-a. “Pošto se DF u svom programu zalaže za državnu svojinu i socijaldemokratiju, a to su principi na kojima se zasnivaju najbolja društva razvijenih zemalja, zašto onda DF ne bi mogao, koristeći programska načela, bogate resurse, znanje,

upravljanje i organizovanje, a uz podršku građana, da ostvari ekonomski procvat Nikšića iz kojeg se mladi neće iseljavati već će moći da nađu zaposlenje i da Nikšić opet bude grad piva, čelika, đaka i studenata”, poručio je Stanišić. On je pozvao sugrađane da 12. marta izađu na izbore i da glasom “zaustave DPS vlastelu i njihove strateške partnere u namjeri da i dalje nastave da uništavaju ono što su generacije stvarale. Zato poštovani građani ako želite život dostojan čovjeka pridružite se DF-u, kao što smo učinili mi komunisti”. J.L.

Socijaldemokrate pozicionirale su se kao jedan od ključnih faktora političke stabilnosti, ocijenio je lider stranke, Ivan Brajović. On je saopštio da godinu, nakon prvog Kongresa Socijaldemokrata Crne Gore, mogu biti ponosni na sve uspjehe koje su ostvarili. “Od priprema za Kongres pa nadalje u kontinuitetu smo vrijedno radili i ostvarili značajne ciljeve koji su bili epicentar naših zalaganja. Zahvalnost dugujemo svim našim članovima, simpatizerima i aktivistima, koji su od prvog dana predano i sa velikim entuzijazmom kao dio stalno rastuće socijaldemokratske porodice promovisali našu ideju širom Crne Gore”, rekao je Brajović. Socijaldemokrate su se, kako je naveo, pozicionirale kao jedan od ključnih faktora političke stabilnosti. “Sve to nam je dodatni podsticaj da u istom duhu nastavimo i u budućnosti i

Suočavaili smo se sa brojnim izazovima, za koje smo u hodu pronalazili rješenja, koja nam danas služe na ponos da, kroz jedinstven i zreo pristup političkim dešavanjima, ali i drugačiju političku kulturu i konkretne predloge za razvoj, nastavimo da kroz principe socijaldemokratije promovišemo istinske demokratske vrijednosti. Suočavaili smo se sa brojnim izazovima, za koje smo u hodu pronalazili rješenja, koja nam danas služe na ponos. I to što smo bili žrtve očiglednog pravnog nasilja s ciljem da se ugasi izvorna socijaldemokratska ideja, nije nas spriječilo da vrijedno stvaramo partijsku infrastrukturu, zahvaljujući kojoj danas socijaldemokratija živi u svakom kutku Crne Gore”.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

POLITIKA

RAFET HUSOVIĆ SE IZVINIO ZBOG IZJAVA MUHOVIĆA

NOVI ATAK NA UGLED BOŠNJAČKE STRANKE Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović izvinio se građanima Crne Gore zbog izjava koje je prethodnih dana davao visoki funkcioner te stranke Adnan Muhović. Iz drugih partije stigle su osude Muhovićevih izjava, koje su, prema njihovim ocjenama rušenje Njegeševog lika i djela. Muhović je u razgovoru za TV Vijesti kazao da su Crnogorci mala nacija i da ih ima manje od Bošnjaka u tuzlanskom kantonu. On je ponovio da je Petar Petrović Njegoš bio genocidni pjesnik. “Vjerovatno je da su određeni članovi Bošnjačke stranke svojim izjavama i djelovanjem povrijedili osjećanja građana ili doprinijeli podizanju tenzija, te se zbog toga, kao predsjednik Bošnjačke stranke, izvinjavam građanima Crne Gore. Takođe, upućujem apel svim članovima Bošnjačke stranke da se suzdrže od takvih komentara koji mogu doprinijeti narušavanju građanskog karaktera Crne Gore i devalviranju mulinacionalnog i multivjerskog sklada. Iako je u posljednje vrijeme bilo dosta neopravdanih napada na Bošnjačku stranku i na njeno rukovodstvo, mi na te uvrede i ponižavanja nećemo odgovarati”, naveo je Husović, reagujući na ocjene Muhovića. On je saopštio da su prioriteti Bošnjačke stranke od njenog osnivanja, građanska, multinacionalna i multivjerska Crna Gora. “Podsjećam javnost da je Bošnjačka stranka, i prije i nakon parlamentarnih izbora, održanih oktobra prošle, godine bila tema ili meta određenih po-

litičko-interesnih grupacija. Ta koordinirana aktivnost koja ne prestaje, a kojoj je glavni cilj da umanji uticaj i ugled Bošnjačke stranke, sprovodi se kako od subjekata u Crnoj Gori, tako i od grupacija van granica naše države. Bošnjačka stranka nikada nije trgovala, kako se to želi predstaviti u javnosti. Da su nam namjere bile takve, i da smo brinuli samo o funkcijama, prihvatili bi ponudu opozicije koja nam je nudila mnogo više. Tada bi smo kao stanka dobili, ali bi izgubila Crna Gora”, naveo je Husović.I Socijaldemokratska partija žali zbog, kako kažu, otužne pozicije u kojoj se Vlada nalazi i zbog činjenice da se kao kolektivni organ, a posebno ministri prosvjete i kulture, nijesu oglasili povodom ataka na najvećeg crnogorskog pjesnika Petra II Petrovića Njegoša. “Elementarna je obaveza ministara prosvjete i kulture dase, umjesto što ćute, oglase i zaštite ono što je nesporno i potvrđeno kulturno nasljeđe svih južnoslovenskih naroda, a to svakako jeste Njegoševo djelo koje se, ponovo, kao ratnih devedesetih, pokušava brutalno zloupotrijebiti. U isto vrijeme, državni funkcioneri umjesto da reaguju na unižavanje Njegoša, kako vidimo, nemaju pametnijeg posla nego da iz crnogorskog parlamenta izbacuju crnogorski jezik”, ističu iz SDP-a. U DPS ističu da je Adnan Muhović svojim izjavama stao rame uz rame sa istomišljenicima iz nacionalnih političkih partija u Crnoj Gori, a posebno van nje, koji hoće da cijepaju Crnu Goru. Muhović je, dodaju oni, svojim

nastupom, u želji da doživi svoj „minut slave“, uvrijedio građane Crne Gore, ali prije svega sve časne Bihorce. “Ovim putem želimo da pošaljemo poruku crnogorskoj javnosti da stavovi koje Muhović plasira nemaju utemeljenja kod naših sugrađana. Bihorci su i u velikoj Jugoslaviji i u Evropi pokazali da njeguju i poštuju različitosti i da grade mostove prijateljstva gdje god da žive, a posebno u Petnjici i Crnoj Gori”, stoji u saopštenju OO DPS Petnjica.

Muhović ne odustaje...

Predsjednik OO Bošnjačke stranke Petnjica Adnan Muhović tvrdi da je predsjednik BS Rafet Husović pogrešno interpretiran u medijima i nastavlja sa vlastitom blamažom. “Predsjednik se nije izvinio zbog mojih izjava, jer one predstavljaju zvaničnu politiku stranke. Htio je da kaže da svi treba da daju svoj doprinos jačanju multietničkog sklada, te da se izvinjava onima koji se osjećaju povrijeđenim iz neznanja. Jer dobar dio građana Crne Gore pravoslavne vjeroispovijesti, iz neznanja i nepoznavanja istorije Bošnjaka, ne prihvata činjenicu da mi ne prihvatamo Njegoša za svoga, jer naš i nije. Kako graditi multietničku Crnu, Goru ako neko hoće njegoševske ideje, danas i ovdje”, kaže Muhović.

RAJKO CEROVIĆ publicista

NISKA PISMENOST ILI ZLA NAMJERA Ne razumijem reakcije Bošnjaka u vezi sa današnjom percepcijom Njegoša. Ponašaju se, ne kao građani današnje građanske Crne Gore, nego kao pripadnici Osmanskog carstva. Ako je prije tri i više stoljeća, kad se odvija radnja „Gorskog vijenca“, prelazak slobodnih Crnogoraca na islam predstavljao uvijek realnu opasnost po crnogorsku slobodu, danas identifikovati građane islamske vjeroispovijesti sa tadašnjim „poturicama“ predstavlja ordinarnu glupost. Suviše smo mi Crnogorci, ukoliko nas uz talambase Srpske pravoslavne crkve i njenih ovdašnjih saveznika, još uvijek ima, pojeli zajedničkog hljeba i prošli, od Njegoša naovamo, zajedničke patnje sa pripadnicima islama na našem tlu, da bi se danas mogli izdvajati i prebrojavati na izdajnike i patriote. Ne prijeti Crnoj Gori i Crnogorcima nestanak od Muslimana koji su ovdje autohtoni, nego od onih koji su uvijek spremni da nas izbrišu i pretoče u druge. Predstavljati danas mučeničkog crnogorskog mitropolita s polovine 19. vijeka u genocidu sklonu osobu, samo zbog toga što je pokušavao da na svaki način zaštiti slobodu gladnih, ali slobodnih Crnogoraca, predstavlja ne samo grijeh prema Njegošu, nego i suštinsko nepriznavanje çrnogorske istorije, odnosno nepriznavanje razloga crnogorskog postojanja. Dakle, pripisivati Njegošu vjersku mržnju i netoleranciju te vrste, kod njegovih stihova: „Luna i krst, dva strašna simvola/ Njihovo je na grobnice carstvo“, ili mu negirati veličanstvenu odu Stambolu sa svim njegovim raskošnim

minaretima, znači neosporno nižu pismenost, ako ne direktnu zlonamjeru prema svojim komšijama Crnogorcima. Uostalom, ne čita se tako književno djelo, ne prenose se društveni odnosi od prije tri vijeka na današnju političku i drugu scenu. Zahvaljujući sličnoj bukvalizaciji tumačenja Gorskog vijenca, praktično smo do juče izmišljenu „Istragu poturica“ smatrali istorijskim činom. Iako nam je sam Njegoš, po lucidnim tumačenjima Radoslava Rotkovića, diskretno naznačio da je događaj izmišljen. Nije riječ o „istoričeskom sobitiju“ s kraja sedamnaestog vijeka, kao što Njegoš ispisuje u naslovu, kad je 1702. godina početak 18. stoljeća. Konačno, „Istraga poturica“, pod pretpostavkom da je danas izmišljena i opisana, kad više nema Osmanske imperije i opasnosti od nje, predstavljala bi neosporno šovinističko djelo, u najmanju ruku nečiju šovinističku namjeru. Uostalom, da li francusko književno djelo, sa tematikom iz Drugog svjetskog rata, koje govori o patnjama članova Francuskog pokreta otpora pod njemačkom okupacijom, može prozvati Francuze za šoviniste, gledano s njemačke strane? Imenovanje Njegoša kao genocidnog pisca, lično razumijem kao hotimičnu uvredu Crnogoraca, kao nepriznavanje mučeničke crnogorske istorije u kojoj su se crnogorski preci nekoliko vjekova nosili sa jednom od najmoćnijih imperija u svjetskoj istoriji. Oni to nijesu birali ni izmišljali. Samo su svojom krvlju svjedočili o svome postojanju. Valjda to nije ni njihov ni Njegošev grijeh?

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.0758 0.8516 122.24 1.0680 64.820 124.03 7.4260

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

au = 1,203.72$

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

Naziv BUDR RUPV TECG MIMO MARB

aG=17.44$

plasirana nOVa UlUGa MOBilnOG plaĆanJa MpaY

M:tel predstavio novi sistem plaćanja mobilnim telefonom Kompanija M:tel predstavila je juče novu uslugu mobilnog plaćanja – mPAY, koja po prvi put u Crnoj Gori omogućava plaćanje putem mobilnog telefona. “Projektom mobilnog plaćanja uvjereni smo da će crnogorski građani, kao korisnici koji brzo prihvataju inovacije, plaćanja obavljati mobilnim telefonom, a sve manje koristiti gotovinu ili kartice. Na ovaj način pomažemo suzbijanje sive ekonomije, jer će se upotreba gotovine svesti na najmanji mogući nivo, pa možemo reći da je ovo društveno odgovoran i koristan projekat”, rekao je izvršni direktor M:tel-a Vladimir Lučić.

■ Šta je mPaY? Kako je istakao direktor Sektora za marketing, prodaju i brigu o korisnicima Milivoje Cerović, ova usluga je već Na ovaj NačiN pomadosžemo suzbijaNje situpna u ve ekoNomije, jer će

poslovnicama M:tel-a, prodajnim mjestima Tobacco S Press-a i maloprodajnim objektima NTC-a, a uskoro će biti dostupna i u trgovinskim lancima i maloprodajnim objektima širom Crne Gore. Korisniku se pozivom *188# otvara meni mPAY sa ponudom “1. Aktiviraj servis”. Ukucavanjem opcije 1, pa “pošalji”, korisniku se otvara prozor sa ponudom da ukuca četvorocifreni PIN koji će koristiti za mobilno plaćanje (za transakcije veće od 10 eura). Nakon aktivacije servisa, svakim narednim pozivanjem mPAY menija *188# , korisnik dobija meni sa ponudama. Jednom aktiviran servis važi sve do momenta kada korisnik sam deaktivira uslugu kroz mPAY meni. Na svim prodajnim mjestima gdje je istaknuta naljepnica mPAY možete vršiti plaćanje mobilnim telefonom. Dovoljno je samo da prodavac ukuca iznos za plaćanje, a potom kori-

Usluga je već dostupna u poslovnicama M:tel-a, prodajnim mjestima Tobacco S Press-a i maloprodajnim objektima NTC-a

■ Korisnici Postpaid korisnik ima dvije mogućnosti: Limit na računu – postpaid korisnici koji uredno izmiruju račune za mobilni telefon, koriste mrežu duže od šest mjeseci i nemaju dug, imaće limit za potrošnju u visini dvostrukog prosjeka posljednja tri računa po osnovu potrošnje svog broja. Takođe, postpaid korisnik ima mogućnost da na nekom od terminala za mobilno plaćanje uplati iznos koji će koristiti isključivo za ovu uslugu. Prepaid korisnik ima mogućnost da na nekom od terminala za mobilno plaćanje uplati iznos koji će koristiti isključivo za ovu uslugu, tj. ima mogućnost da uplati depozit. Foto:Vedran Ilić

se upotreba gotoviNe svesti Na NajmaNji mogući Nivo, rekao je Lučić

snik mPAY usluge ukucava četvorocifreni PIN (za vrijednosti preko 10 eura), nakon čega poziva 1818 i prisloni telefon POS terminalu. Nakon uspješne transakcije, prodavac štampa slip.

Najveći promet CijeNa 4,9500 4,5052 2,7487 1,8261 1,9781

KoličiNa 1.873 1.467 2.348 2.554 1.325

obim u € 9.271,3500 6.609,1500 6.453,8500 4.663,8700 2.621,0000

PromjeNa -0,36% 9,38% 1,43% -17,37% -1,10%

Prerađivači mogu da investiraju minimalno 15.000 eura, a maksimalno 250.000 eura

prOJEKaT iparD liKE 2.2

Počeo prijem aplikacija za podršku preradi

Prijem aplikacija za bespovratnu podršku preradi kroz projekat IPARD like 2.2, zvanično je počeo juče, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kako kažu iz Ministarstva, proizvođačima je kroz ovaj projekat na raspolaganju 2,8 miliona eura iz bespovratnih fondova Evropske unije i dijelom iz nacionalnog budžeta. “Prerađivači, odnosno subjekti u poslovanju sa hranom, mogu da investiraju minimalno 15.000 eura, a maksimalno 250.000 eura. Oni koji ispune

uslove poziva i ugovore investiciju dobiće povrat sredstava u iznosu od 50 odsto investicije”, navodi se u saopštenju. Prijem aplikacija će trajati do 31. marta, a mogu se prijaviti preduzetnici iz sektora vezanog za mlijeko, ribarstvo i akvakulturu.

Proizvođačima je kroz ovaj projekat na raspolaganju 2,8 miliona eura

KaMpanJa BUDi ODGOVOran

Uručena sredstva za druš

Ministarstvo finansija uručilo je juče nosiocima tri projekta od društvenog značaja 150.000 eura, prikupljenih tokom četvrte faze realizacije kampanje Budi odgovoran, prenosi Mina biznis. Iz Ministarstva je saopšteno da je riječ o projektu Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije. “Tokom prošle godine inspekcijske službe Poreske i Uprave evidentirale su 2.320 prijava nepravilnosti i po tom osnovu izrekle prekršajne naloge u ukupnom novčanom iznosu koji je

premašio pola miliona eura. Na taj način su obezbijeđena sredstva za finansiranje realizacije tri projekta od društvenog značaja, koja se nijesu kvalifikovala za finansijsku podršku po osnovu vrijednosti izrečenih kazni u 2015.”, navodi se u saopštenju. Projekti koji će se realizovati su opremanje gradskih parkova i dnevnih centara mobilijarom za djecu sa invaliditetom, rekonstrukcija skloništa za napuštene životinje i pansiona za privremeno čuvanje kućnih ljubimaca.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Naziv RUPV TECG TREN TREN-O JEKO

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

4,5052 2,7487 0,0517 0,0540 100,0000

1.467 2.348 32.200 5.000 6

6.609,1500 6.453,8500 1.664,4000 270,0000 600,0000

9,38 1,43 0,58 0,00 0,00

Naziv MIMO BJER MIGF ULRI MARB

ekonomija gubitnici

CijeNa 1,8261 1,6512 0,0260 9,4001 1,9781

KoličiNa 2.554 70 10.000 60 1.325

obim u € 4.663,8700 115,5800 260,0000 564,0100 2.621,0000

PromjeNa -17,37 -17,03 -13,33 -8,63 -1,10

poslanik dps filip vuković

od Kupovine aKcija će i epcG i RudniK uGlja pRofitiRati Ovo je, tvrdi Vuković, najbolje rješenje do sada u Crnoj Gori od procesa masovne vaučerske privatizacije

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Filip Vuković kazao je Dnevnim novinama da je odluka Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) da kupi akcije koje italijanska kompanija A2A i biznismen Aco Đukanović imaju u pljevaljskom rudniku uglja u ovom trenutku jedino logično rješenje.

■ Dobar posao Prema riječima Vukovića, ovim poslom profitiraće i Elektroprivreda i Rudnik uglja Pljevlja. “Ovo je dobro i za EPCG, Pljev-

U ovom trenutku ne može se procijeniti da li je ponuda skupa ili jeftina. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da je to dobar posao za EPCG, ističe Vuković

Vuković lja, Rudnik uglja, naravno i za državu. Mogu reći da je ovo najbolje rješenje do sada u Crnoj Gori od procesa masovne vaučerske privatizacije”, objasnio je Vuković. Kada je u pitanju cijena po kojoj bi EPCG kupila akcije A2A i Đukanovića u Rudniku uglja, funkcioner DPS tvrdi da je još preuranjeno iznositi bilo kakve pretpostavke. “U ovom trenutku ne može se procijeniti da li je ponuda skupa ili jeftina. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da je to dobar posao za Elektoroprivredu koja ima novac da kupi akcije rudnika”, ističe Vuković.

■ NepozNata cijeNa Na posljednjoj sjednici akcionara EPCG, ocijenjeno je da je nacionalna energetska kompanija zainteresovana za preuzimanje akcija A2A i Đukanovića. Pomenuti akcionari su nedavno ponudili Elektroprivredi (EPCG) da otkupi njihove akcije u Rudniku uglja, koje ukupno iznose 51,4 odsto. “U cilju postizanja što veće sinergije i optimizacije rada subjekata termoenergetskog sektora u Crnoj Gori, EPCG izražava zainteresovanost za ulazak u vlasničku strukturu RUP-a kupovinom akcija, čime bi preuze-

la Rudnik uglja Pljevlja kao akcionarsko društvo”, saopšteno je u EPCG. Međutim, za sada nije poznato koliko bi iznosila cijena po kojoj bi Elektroprivreda kupila akcije. Pojedini crnogorski mediji prenijeli su informaciju da je EPCG spremna da plati čak 6,5 eura po akciji, što na sjednici akcionara nije potvrđeno. “Odbor direktora i menadžment Društva zaduženi su da, u okviru ovlašćenja, nastave aktivnosti na sagledavanju ponuđene cijene akcija i pripreme materijal za konačno izjašnjenje nadležnih kompanijskih organa”, objasnili su u EPCG. N.D.L.

novi spisak CEnTRalnE BankE CRnE GoRE

štveno značajne projekte U Crnoj Gori blokirano 15.530 kompanija Kampanja Budi odgovoran pokrenuta je 2013. godine

Na novom spisku preduzeća sa blokiranim računima nalazi se 101 kompanija više nego na prethodnom, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG). Na posljednjem spisku nalazi se 15.530 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća 3.440 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u. “U skladu zakonom, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne

101 kompanija više nalazi se na novom spisku blokiranih preduzeća, u odnosu na prethodni spisak

naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade”, navodi se u saopštenju. U ovoj instituciji su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ekonomija

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Brković

Postignut dogovor o romingu Predstavnici evropskih institucija juče su, poslije dugotrajnih pregovora, postigli konačni dogovor u vezi cijena rominga na području Evropske unije (EU). Dogovoreno je da će do 30. juna 2022. godine cijena poziva u romingu iznositi 3,2 centa po minutu, a cijena SMS poruke jedan cent. Što se tiče prometa podataka, tokom godina će cijena postepeno padati, kako bi se do 2022. godine dostigao iznos od 2,5 eura po gigabajtu. Kako je objavila Evropska komisija, veleprodajne cijene će razmatrati svake dvije godine i predložiti nove, ako bude potrebno. Postignuti sporazum sada treba da odobriti Evropski parlament.

OBJAVLJENA NOVA LISTA kOmpANIJA SA NEpLAĆENIm OBAVEzAmA

9,6

odsto iznosila je stopa nezaposlenosti u eurozoni na kraju prošle godine

Nezaposlenost na najnižem nivou

Stopa nezaposlenosti u eurozoni u decembru je pala na najniži nivo u sedam i po godina, jer je ekonomsko tržište opstalo uprkos neizvjesnosti zbog Bregzita, pokazuju zvanični podaci Eurostata. Pad stope nezaposlenosti na kraju 2016. na 9,6 odsto rezultat je, prije svega, velikog smanjenja nezaposlenosti u Španiji i Portugaliji. Pretpostavlja se da je stopa nezaposlenosti povezana i s cijenama energenata, kao i ubrzanjem ekonomskog rasta. Tokom cijele prošle godine, bruto domaći proizvod eurozone porastao je 1,7 odsto.

Brkovićeve firme najveći dužnici Pet Brkovićevih kompanija za porez duguje 10,97 miliona eura

Pet kompanija Dragana Brkovića ukupno za neplaćeni porez duguje 10,97 miliona eura, što ovog biznismena čini najvećim poreskim dužnikom u državi, pokazuju najnoviji podaci Poreske uprave (PU). Brkovićeva Vektra Montenegro za neplaćeni PDV, porez na dobit i na promet nepokretnosti, akcize i koncesije u januaru je dugovala 4,52 miliona eura, dok je njen dug za poreze i doprinose na zarade radnika iznosio 615.280 eura. Kompanija Vektra Jakić po istom osnovu ukupno je dugovala 5.210.259 miliona. Neplaćene obaveze firmi Vektra Nord i Vektra Optel, koje posluju u sklopu Vektre Montenegro, za doprinose radnicima prošlog mjeseca su bile 448.352, odnosno 176.351 eura. Na juče objavljenoj Crnoj listi našlo se 200 kompanija sa ukupnim dugom od 72,14 miliona eura. Dužnike predvodi Ave Marija Koljčević, či-

Pet najvećih Poreskih dužnika 1.

“Ave Marija Koljčević”

7.446.384,40

Mercur Budva

4.647.570,77

Vektra Montenegro

4.521.677,32

Vektra Jakić

4.248.479,09

Tehnoput

2.782.626,58

Na juče objavljenoj Crnoj listi Poreske uprave našlo se 200 kompanija sa ukupnim dugom od 72,14 miliona eura

Pet najvećih Poreskih dužnika za Poreze i doPrinose 1.

Montenegro Airlines

13.353.770,44

Rudnik uglja

11.693.103,85

13. Jul Plantaže

3.104.021,87

Željeznički prevoz

2.981.468,73

Željeznička infrastruktura

2.913.598,72

ja su dugovanja 7,45 miliona eura. Druga na listi je budvanska fima Mercur sa 4,65 miliona eura, a slijede Vektra Montenegro i Vektra Jakić, Tehnoput 2,78 miliona, Mercur System Budva sa 2,74 miliona i Family shop RVD Bar, čiji je dug 2,3 miliona eura. Na Crnoj listi su i Bjelasica Rada Bijelo Polje i Cijevna ko-

merc sa dugom od po 1,03 miliona eura, Inpek koji duguje 843.380, Rokšped 821.400 eura, Eurofond 558.970, Rudnik uglja 457.690 i Plantaže sa neplaćenim obavezama u iznosu od 249.280 eura. Tu je i Normal company Žarka Burića sa dugom od 89.925 eura. PU je juče objavila i listu 100 najvećih dužnika po

osnovu neplaćenih poreza i doprinosa radnicima, koju predvodi nacionalna aviokompanija Montenegro erlajns sa dugom od 13,35 miliona eura. Pored nje, u prvih pet dužnika su još četiri državna preduzeća i to Rudnik uglja sa dugom od 11,69 miliona, Plantaže sa 3,1 milion, Željeznički prevoz 2,98 miliona i Željeznička infrastruktura 2,91 milion eura. Među dužnicima je i Televizija Vijesti čiji je dug 125.970 eura, ali i Daily press sa dugom od 215.660 eura. Bo.D.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Predstavljaju Agrobudžet Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja održaće danas i sjutra prezentaciju ovogodišnjeg Agrobužeta proizvođačima u Danilovgradu, Ulcinju i Baru. Prezentacija u Danilovgradu biće upriličena danas, a u Ulcinju i Baru sjutra. Proizvođači će, kako je saopšteno iz Ministarstva, imati priliku da se detaljnije upoznaju sa svim mjerama podrške koje su im na raspolaganju kroz Agrobužet. “Predstavnici Ministarstva i savjetodavnih službi će proizvođače detaljnije upoznati sa mjerama podrške iz Agrobudžeta, procedurama prijavljivanja, prikupljanja dokumentacije i načinom podnošenja zahtjeva. Posebna pažnja biće posvećena novim mjerama i novinama u odnosi na prošlu godinu”, naveli su u Ministarstvu.

PREZENTACIJA U DANILOVGRADU BIĆE UPRILIČENA DANAS, A U ULCINJU I BARU SJUTRA

EKONOMIJA

PKCG ORGANIZOVALA RADIONICU O TRADICIONALNIM PROIZVODIMA

PROMOVIŠIMO GASTRO SUVENIRE

Sa jučerašnje radionice Poljoprivredni proizvodi i tradicionalni specijaliteti značajan su dio kulturnog identiteta Crne Gore, zbog čega je njihovim proizvođačima neophodno osigurati da uvećaju prednosti koje imaju sa aspekta kvaliteta i autentičnosti, smatraju u Privrednoj komori (PKCG). PKCG juče je, u okviru IPA projekta “Inovacija preduzetništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira za-

snovanih na lokalnim inputima – GAS2GO”, organizovala radionicu na kojoj su identifikovani potencijalni turistički proizvodi na osnovu tradicionalnih sirovina i recepata. Koordinator projekta Sandra Perić rekla je da je budžet za realizaciju projekta 27.760 eura, od čega EU finansira 81,18 odsto grantom iz IPA fonda. Projekat realizuju i Univerzitet Mediteran i preduzeće Frutiera.

Na radionici su predstavljeni rezultati istraživanja o tradicionalnim crnogorskim proizvodima, koje je obuhvatilo oko hiljadu ispitanika iz svih regija Crne Gore. Najveći broj njih smatra da bi se kao gastro suveniri mogli ponuditi pršuta, sir, med, maslinovo ulje, vino, rakija, masline, pivo i ljekovito bilje. Većina ocjenjuje da su sajmovi, posebne prodavnice i marketi, hoteli i restorani naj-

Počela zimska akcija MA Prodaja promotivnih karata u okviru nove zimske akcije Montenegro erlajnsa (MA), tokom koje građani mogu kupiti povratne karte po cijeni od 105 do 195 eura, počela je juče i trajaće do 10. februara. U kompaniji su kazali da je period relizacije putovanja do 30. aprila. “Povratna karta sa svim taksama iz Podgorice, odnosno Tivta do Beograda iznosiće 105 eura, Ljubljane 109, Rima 149, Beča 159, a Ciriha i Frankfurta po 175 eura. Iz Podgorice ili Tivta može se putovati do Pariza po cijeni od 185 eura ili do Moskve iz Tivta po cijeni od 195 eura”, istakli su iz MA.

hronika

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

DETALJI TRAGEDIJE U BARU, KAKO JE NEDŽAN BERIŠA UB

Trudna žena vrišTa

⌦ Nataša Pajović

rvavi pir napravio je juče oko 10.15 časova Nedžad Beriša (30) iz Peći, kada je upao sa nožem u tazbinsku kuću iskasapio nevjenčanu suprugu Dudu Sokolaj (24) i njihovo nerođeno dijete, ranio taštu Hatidžu Sokolaj (49), pa prerezao sebi grkljan. Beriša i njegova supruga mjesecima su živjeli razdvojeno, a prve sumnje policije i saslušanih svjedoka ukazuju da Beriša planirao zločin, kako bi se osvetio tašti i ženi, koja ga je ostavila i odvela njihovo zajedničko dijete, iskoristivši prijepodnevne sate kada je muški dio familije bio na poslu. Da je Beriša ubio njegovu kćerku i ranio suprugu, juče je u policiji potvrdio i otac pokojne Dude, koji je inspektorima ispričao niz detalja o problemima, koje je familija Sokolaj imala sa zetom.

■ MUČNE SCENE

GLEDALA I DJECA

Prvi rezultati istrage ukazuju da je Beriša naoružan velikim kuhinjskim nožem upao u kuću i krenuo u konačan obračun – prvo sa taštom, koju je krivio za bračni brodolom. U kombnom momentu u kući je bilo i nekoliko djece – njihov zajednički sin od nepune dvije godine, zatim Dudina petogodišnja kćerka iz prvog braka i djeca od njene sestre, i sve se izdešavalo pred njihovim očima. “Kao što mu je i bila namjera. Prvo je u kući naletio na taštu Hatidžu, kojoj je zadao nekoliko uboda nožem u stomak. Nesrećna žena je vrištala pokušavajući

Kao što mu je i bila namjera. Prvo je u kući naletio na taštu Hatidžu, kojoj je zadao nekoliko uboda nožem u stomak. Nesrećna žena je vrištala pokušavajući do zadnjeg trenutka da spriječi pomahnitalog ubicu da uđe u sobu, u kojoj se nalazila njena kćerka u šestom mjesecu trudnoće

Brat prijeti osvetom, policija u panici Barska policija juče je obezbjeđivala kuću u kojoj živi familija Beriše, jer im prijeti odmazda. To je u prostorijama Centra bezbjednosti Bar jasno saopštio brat stradale Dude, koji je odlučan u namjeri da je osveti. Zbog toga, iako je pod stalnom prismotrom, policija obezbjeđuje obje porodice, što je planirano i tokom današnjeg dana u Baru i Podgorici, gdje će biti obavljena obdukcija dva beživotna tijela. do zadnjeg trenutka da spriječi pomahnitalog ubicu da uđe u sobu, u kojoj se nalazila njena kćerka u šestom mjesecu trudnoće. Međutim, brzo je savladao i krenuo dalje. Dok je ranjena i u krvi pokušavala da se domogne terase i prizove pomoć, Shvativši što se događa i sama Duda je pokušala da pobjegne iskočivši na terasu, spase sebe i nerođeno dijete. Nedžad je sustigao i držeći je za ruku, zadao joj više uboda u grudi, stomak i vrat”, ispričao je za Dnevne novine jedan svjedoka.

■ KADA JE DOKRAJČIO, PREREZAO SEBI VRAT

Jadna žena je, prema riječima istog svjedoka, vrištala od bola i molila ga da prestane, ali on je nastavio da je besumučno ubada sve dok nije prestala da se pomjera. “Kad se uvjerio da je mrtva Beriša je sam sebi presudio zabovši nož, kojim je prethodno usmrtio bivšu

Dok je ranjena i u krvi pokušavala da se domogne terase i prizove pomoć, Shvativši što se događa i sama Duda je pokušala da pobjegne iskočivši na terasu, spase sebe i nerođeno dijete.

Ona ga je napustila, pio je tukao ju je kockao se. Majka joj je više puta govorila da ga ostavi i ona je to konačano odlučila. Međutim on se sa tim nije mirio. Dolazio je više puta i prijetio joj. I njoj i njenoj majci, ali bi brzo i odlazio jer su tu bili njen otac i brat koji bi ga izbacivali

suprugu i nerođeno dijete, sebi u vrat. Njegovo beživotno tijelo zavšilo je pored tijela supruge”, ispričao je taj izvor.

■ KRV SE SLILA DO ULICE

O kakvom stravičnom zločinu se radi najbolje govori količina krvi kojom je bila prekrivena gotovo čitava terasa, stepenice i dio ulice na kojoj je ležala teško povrijeđena Hatidža. Užasnu scenu koja priliči više teškim horor filmovima

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

hronika

BIO TRUDNU SUPRUGU, RANIO TAŠTU, PA PRESUDIO SEBI

Foto:Vedran Ilić

ala i molila za spas opisale su i komšije koje su prve stigle na mjesto krvovog pira. “Čuli smo vrisku iz komšijeske kuće. To je trajalo nekih 10 do 15 minuta. I ranije se čula takva vriska, ali nijesmo pridavali značaj, jer tuda često vrište djeca koja idu u školu i vrtić. Regovali smo tek kad smo čuli zapomaganje Hatidže. Odmah smo izletjeli i zatekli je svu krvavu na ulici nedaleko od ulaznih stepenica kuće. Moj muž je zatim okrenuo glavu ka terasi i glasno jauknuo. Nije mi dao da pogledam. Kazao mi je da na terasi u lokvi krvi leže tijela Dude i njenog supruga. Djeca koja su bila u kući su za to vrijema vrištala. Jedna komšinca ja odmah ušla i izvela ih oprezno kako ne bi gledali ovu užasnu scenu. Sklonila ih je kod sebe”, kaže jedna od komšinica.On je ispričala da su zatim teško povređenu komšinicu poveli u obližnju bolnicu i da su se zatim vratili kući.

■ I RANIJE DOLAZIO I PRIJETIO

Komšija kojeg je ekipa DN zatekla na blizu mjesta tragedije takođe je vidio mučnu scenu, i odmahujući glavom govoreći da se radi o teškoj tragediji govori da se nešto ovako moglo očekivati. “Ona ga je napustila, pio je tukao ju je kockao se. Majka joj je više puta govorila da ga ostavi i ona je to konačano odlučila. Međutim on se sa tim nije mirio. Dolazio je više puta i prijetio joj. I njoj i njenoj majci, ali bi brzo i odlazio jer su tu bili njen otac i brat koji bi ga izbacivali. Zato je izabarao momenat kada je znao da oni neće biti tu. Samim tim što je ponio nož njegove namjere su bil jasne. Tuga do neba za to nerođeno dijete. Za djecu koja su ostala siročići, šta drugo reći”, kazao je komšija. Policija je ubrzo po stigla i obezbjedila lice mjesta do dolaska Ekipe za uviđaje. O događaju je obavešten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici

Suzana Milić koja je obavila uviđaj. “Na licu mesta je pronađen nož koji je Nedžad Beriša, sumnja se, koristio prilikom izvršenja krivičnog dela. Predmeti i tragovi će biti upućeni Forenzičkom centru radi vještačenja. Beživotna tela su transportovana na Odeljenje sudske patologije Kliničkog centra u Podgorici radi vršenja obdukcije koja je zakazan za danas. Preduzimaju se aktivnosti na utvrđivanju činjenica i okolnosti ovog događaja”,navodi se u zvaničnom saopštenju policije.

ROĐACI: BILA JE ODLUČNA DA GA NAPUSTI Hirurg Opšte bolnice u Baru dr Igor Karišik za Dnevne novine je saopštio da je oko oko 10.30 časova u hiruršku ambulantu dovedena povrijeđena Sokolaj koja je imala više ubodnih rana po tjelu. “Povrede su vjerovatno nastale ubodem noža. Ona je ope-

risana, trenutno je van životne opasnosti”, kazao je Karišik. Ispred bolnice je bio veći broj rođaka povrijeđene Sokolaj, koji su reporteru DN ispričali da je Beriša bio problematičan, da je sa nevjenčanom Dudom živio u kući u barskom naselju Polje.

“Ona ga je napuštala više puta. Imala je sa njim sina. Bila je trudna opet, ali je rješila da ode sada zauvjek. U svemu ju je podržavala majka. On je bio kivan i na nju. Nju je krivio za sve. Pio je i kockao se, to je bi bio pravi razlog njihovog razvoda”, kazao je jedan od rođaka.

Karišik

hronika

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

OsnOvni sud u KOtOru izdaO pOtjernicu za budvaninOm

nost podnošenja žalbe niti je Marović sa advokatom Begovićem sačekao dva, tri dana za do- (Arhivski snimak) stavljanje pismena putem pošte već je postupio kad da je to rješenje pravosnažno“, kazao je Begović DN, navodeći da će narednih dana imati precizniju sliku o cijeloj pravnoj stvari. A da li će se Marović sam javiti sudu nije mogao sa sigurnošću da odgovori. Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković ranije juče je saopštio da se u tom sudu vodi postupak izvršenja kazne zatvora od godinu prema Maroviću, te da je rješenjem od 16.01.2017. godine, odbijen zahtjev za odlaganje izvršenja izrečene kazne zatvora, koji je podnio punomoćnik osuđenog, advokat Spomenka Bilić iz Beograda. “Rješenje je donijeto nakon što je vještak sudskomedicinske struke dr Krsto Nikolić iz Podgorice dao svoj nalaz i mišljenje, u kojem je konstatovano da osuđe- nog osuđenog nije pogoršani Marović Miloš nije obo- la, da se isti ne nalazi na bollio od teže akutne bolesti, da ničkom liječenju, niti je pose hronična bolest imenova- trebno njegovo bolničko liječenje, a osuđeni Marović Miloš se ne nalazi ni na postbolničkom rehabilitacionom tretmanu”, saopštio je Vučković. Marović je ljetos osuđen Marović je uhapšen početkom decembra 2015. godine, a do na jednogodišnju zatvorsku tada se liječio u Beogradu. Po dolasku u Crnu Goru smješten je u privatnu kliniku „Codra”, ali je kasnije utvrđeno da u spu kaznu presudom Višeg suda u Podgorici zbog počinjenog škom zatvoru postoje uslovi za njegovo liječenje, zbog čega krivičnog djela – zloupotreje sproveden u Istražni zatvor. Na jednogodišnju zatvorsku kaznu, ali i obavezu plaćanja 380.000 eura osuđen je po spo ba službenog položaja putem pomaganja, izvršeno na razumu o priznanju krivice koji je prethodno sklopio u Speci organizovan način. S.K.-I.K. jalnom državnom tužilaštvu.

Osnovni sud u Kotoru juče je donio naredbu za izdavanje potjernice za Budvaninom Marović Milošem koja je dostavljena Upravi policije Odjeljenju bezbjednosti Kotor radi izvršenja. Sud se na ovaj potez odlučio nakon što je odbio Marovićevu molba za odlaganje kazne zatvora te pošto nije nađen na adresi u Budvi koja je sudu poznata. Marovićev advokat Zdravko Begović zatečen je odlukom suda i navodi da njegov klijent nije u bjekstvu već da se nalazi u Beogradu na vanbolničkom liječenju. “Odmah nakon dobijanja te informacije kontaktirao sam ga i dobio sam podatke da je on primio rješenje kojim se njegova molba za odlaganje kazne zatvora odlaže, ali na to rješenje ima pravo žalbe od tri dana i on je ispoštovao taj okvir i izjavio žalbu. Zaista je ta žalba izjavljena poštom iz Beograda i moguće da još nije stigla u Kotor. Sud, čini mi se, nije uzeo u obzir moguć-

uz zatvor da plati 380.000 eura

pOtvrĐena zatvOrsKa Kazna

Foto: Vedran Ilić

Begović: miloš marović se ne krije, sud nije sačekao žalBu

Reagovala i advokatska kancelaRija iz BeogRada Iz beogradske advokatske kancelarije “Bilić & Partners” koja takođe zastupa interese Marovića, navode da su sporno rješenje uredno primili 28.01.2017. godine, ali da ono još nije postalo pravosnažno. “Navedenim rješenjem, odbijen je zahtjev za odlaganje izvršenja kazne zatvora, pa je istovremeno određeno da se gospodin Marović Miloš javi po pravnosnažnosti Rješenja na izdržavanje kazne zatvora. Poukom o pravnom lijeku, data su 3 dana da se protiv istog Rješenja podnese žalba Višem sudu u Podgorici, što znači da prav-

nosnažnost nastupa tek kada se iscrpe svi pravni ljekovi. Žalbu na Rješenje Osnovnog suda u Kotoru, od 16.01.2017. godine, uredno smo dostavili u zakonskom roku od 3 dana, a koja žalba je poštom ekspedovana, preporučenom pošiljkom uz recepis, dana 31.01.2017. godine. Gospodin Marović Miloš nikada nije izbjegavao izdržavanje kazne zatvora, ne krije se, nije u bjekstvu, nalazi se adresi koja je poznata sudu, uredno prima sva pismena kao i advokatska kancelarija koja ga zastupa”, navodi se u saopštenju.

Pravosnažno osuđen zbog pokušaja ubistva majke i kćerke Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici, kojom je optuženi Berišić Deda (47) iz sela Krševo u blizini Tuzi, oglašen krivim za teško ubistvo u pokušaju u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija, zbog čega je osuđen na kaznu od dvije godine i osam mjeseci zatvora. Postupajući po žalbi branio-

ca okrivljenog, drugostepeni sud je nesumnjivo utvrdio da je optuženi Berišić kritičnog dana pokušao da ubije komšinicu Hanu Bunjaj (40 )i njenog petnaestogodišnjeg sina B. D. 15. avgusta prošle godine. Optuženi je, kako piše u presudi, došao u blizinu kuće u kojoj je živjela porodica Bunjaj, gdje je ispred kuće zatekao Hanu Bunjaj i

nakon prepirke oko prolaska stoke preko njegovog imanja, iz pištolja, najprije ispalio jedan projektil u pravcu dječaka, u trenutku kada je ovaj oštećeni prilazio mjestu gdje su se optuženi i njegova majka prepirali. Dječak je tada zadobio tešku tjelesnu povredu, a isto je prošla i njegova majka kada je optuženi ispalio i drugi projektil.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Hronika

pritvor zbog ulične prodaje narkotika

Željezarski klan poslat u Spuž Sudja za istrage Višeg suda u Podgorici Vladimir Novović odredio je pritvor do 30 dana sedmorici Nikšićana koji su prekjuče uhapšeno u akciji “Paketić II“ pod sumnjom da su se bavili uličnom prodajom droge. Odlukom suda u Spuž su upućeni Martin Janjušević (28), Darko Ćetković (34), Samir Jaganjac (34), Aleksandar Samardžić (32), Nikola Damjanović (23), Nikola Vučeljić (23) i Davor Perunović (32), a kao pritvorski osnovi u rješenju se navode opasnost od bjekstva i mogućnost uticaja na svjedoke. Navodno, grupa osumnjičenih lica pripada takozvanom “željezarskom klanu”. Krivičnom prijaviom koju su pripadnici nikšićkog CB-a podnijeli obuhvaćeni su i Mijuško Matijašević, Luka Bulatović, Vuksan Kuveljić i Miloš Bulajić za kojima se traga.

odloŽeno SuĐenje

Darko Dulović nije upoznat sa optužnicom

Hapšenja su izvedena nakon višemjesečne aktivnosti službenika Odsjeka za borbu protiv droge i CB Nikšić na suzbijanju ulične prodaje narkotika na području grada. Navodno, grupa osumnjičenih lica pripada takozvanom “željezarskom klanu”. S.K.

Vijeće sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju odložilo je za 14. februar početak glavnog pretresa Darku Duloviću (26) iz Beograda, Draganu Tariću (23) iz Berana, te Aleksandru Duloviću (35) iz Bijelog Polja zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Odluku o odlaganju sudija Đešević je obrazložio time da je Aleksandar Dulović tek prošle sedmice postao dostupan pravosudnim organima, kada je nakon višemjesečnog bjekstva i raspisane potjernice uhapšen u Baru.

Darko Dulović i Tarić uhapšeni su 23. juna kada su inspektori Odsjeka za borbu protiv droge i Granične policije Bijelo Polje, pronašli i zaplijenili oko 300 grama heroina. Policajci su zaustavili “opel insignia” kojim je upravljao Aleksandar Dulović dok se kao suvozač u vozilu nalazio Darko Dulović. Nakon zaustavljanja, oni su se udaljili vozilom iz kojeg su odbacili kesu sa heroinom. Vozilo je sustignuto, a osumnjičeni Aleksandar Dulović uspio da se udalji i za njim se do prošle sedmice tragalo. B.Č.

DRUŠTVO 14 AdvokAt ZorAn PiPerović o nAjAvljenim iZmjenAmA kZ ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Neka svako radi svoje, sve je već NormiraNo

Piperović

⌦ Goran Popović

psolutno su bespotrebne izmjene KZ kojim se previđaju kazne zbog “izlaganja poruzi suda i tužilaštva”. Neka sud radi svoje, neka tužilac krivično goni, neka se mediji drže kodeksa. Dakle, sve je već normirano, kaže Piperović.

Dobili bismo krivične postupke koji bi ličili na kritičke književne večeri. Da li, uz sve poštovanje, mi imamo za takve kritičko-krivične misaone operacije kvalifikovan kadar, ne znam...

znam. DN: Gdje je granica između poruge, ironije, satire? Piperović: Ja sam jedini advokat u Crnoj Gori koji je upravo zbog toga bio na tapetu i zavrijedio prijavu od predsjednika Višeg suda u Podgorici kod Advokatske komore. Podsjetiću: Kritikujući jednu od presuda u slučaju “Zavala”, kazao sam da će ona trajati koliko i mački muž. Toliko je i trajala.

Foto: Vedran Ilić

DN: Kako komentarišete najavljene izmjene Krivičnog zakona u vezi sa “izlaganjem poruzi suda i tužilaštva”? Piperović: Mislim da se moglo bez ovoga. Normirano je da nečije (ispada: bilo čije) izlaganje poruzi suda i tužilaštva bude sankcionisano novčanom kaznom ili sa šest mjeseci zatvora. DN: Gdje je tu problem? Piperović: Ko je taj koji treba da kaže šta je poruga u nečijem komentaru? Kako će taj neko napraviti razliku između poruge, kritike, ironije ili humora? Ne može se ovo raditi, a da se ne uđe na teren mentalne, intelektualne i svake druge proizvoljnosti. Dobili bismo krivične postupke koji bi ličili na kritičke književne večeri. Da li, uz sve poštovanje, mi imamo za takve kritičko-krivične misaone operacije kvalifikovan kadar, ne

E, sada: Da li je ta rečenica poruga? Nije. Ali ako je ponovo izgovorim mogao bih u zatvor, jer neko misli da jeste. Neko na svoj, neko na drugi način, može da ukaže na propuste suda! Ironija je uvijek dobro došla, ali ona nije poruga. DN: Može li se definisati poruga? Piperović: Kada čitate Basaru, Saramaga ili Selindžera, obavezno mislite da se rugaju. Ali oni, zapravo, stvarnost,

događaje ili pojave opisuju na uvrnuti, ironičan način. Dakle, kritika je jedno, a poruga je uvijek umišljajno i namjerno vrijeđanje neke ličnosti, događaja ili pojave, gdje se činjenice izvrću na brutalan način, smatra Piperović. DN: Pa zašto je onda sporno da se to sankcioniše? Piperović: Problem je u tome što će o tome kad je i da li je poruga u pitanju, odlučivati oni koji će krivično da gone i sude. To je nedopustivo, jer bi dobili subjektivno arbitriranje. Osim toga, ovakva inkriminacija podrazumijeva najveće moguće pravno i svako drugo obrazovanje, intelektualnost, mnogo pročitanih knjiga, jer bi se išlo po žici, pa onaj koji sudi ili tuži mora da pravi veliku razliku, čak književnu, u nečemu što je već rečeno, a što u sebi sadrži komentar na rad suda ili tužilaštva. Bilo kroz novinski tekst ili kroz javno izrečeni stav nekog pojedinca. DN: Da li će time biti ugrožena sloboda medija, kako se već čuje u javnosti? Piperović: Apsolutno je time ugrožena sloboda medija. Tek su vama novinarima tu vezane ruke. Vi biste bili svedeni na proste prenosioce pukih fakata, bez očekivane i potrebne novinarske kreativnosti. Tu vašu kreativnost bi, ako se usvoje ove izmjene i dopune KZ, svako mogao da

protumači na svoj način i eto vam krivične sankcije. DN: Drugi dio najavljenih promjena odnosi se na ugrožavanje prezumpcije nevinosti i nezavisnosti sudova. Kako to komentarišete? Piperović: Drugi stav se odnosi, prije svega, na medije ili lica pogođena krivičnim djelom. Posebno je iritantan stav u tom dijelu koji govori da se utiče na nezavisnost suda. U gramatičkom i logičkom smislu ove odrednice nemaju međusobnog smisla i ne znače ništa. Jer, šta ako brat ubijenog lica da izjavu, a štampa prenese, kako on zna da je optuženi baš izvršilac! Kako će tom izjavom uticati na nezavisnost suda? Ovo zato što su radnje izvršenja opisane u pomenutom članu povezane veznikom i. Baš besmisleno! DN: Da li je, ipak, potrebna ova vrsta zaštite, imajući u vidu prilično neprofesionalnu praksu nekih ovdašnjih medija? Piperović: Apsolutno je bespotrebna. Evo, rekao sam. Da li znate da su sud i tužilaštvo tražili zaštitu do sada? Da su se žalili na nekoga da ometa pravdu? Nijesu!(Osim na mene.) A imali su načina i dosad. Neka sud radi svoje, neka tužilac krivično goni, neka se mediji drže kodeksa. Dakle, sve je već normirano.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

društvo

webometrics lista svjetskih univerziteta

UCG za šest mjeseCi napredovao 550 mjesta Napredak je rezultat sveobuhvatnih reformi državnog univerziteta, a Univerzitet Crne Gore se dobro pozicionirao i na listi servisa koji mjeri citiranost akademskih radova Foto: ucg.me

Univerzitet Crne Gore (UCG) napredovao je 547 mjesta na januarskoj listi svjetskih univerziteta Webometrics i nalazi se na 2.450. poziciji od ukupno 5.963, saopšeno je iz UCG. Kako su ocijenili, to potvrđuje da sveobuhvatne reforme državnog univerziteta u kojima se, između ostalog, inistira na naučnoj referentnosti i izvrsnosti, daju rezultate. “UCG je od julskog izdanja Webometricsa popravio skor i po ostalim parametrima koji se uzimaju u obzir prilikom rangiranja. Bilježi rast u transparentnosti i prisutnosti, dok je u kategoriji izuzetnost nastavio sa višegodišnjim trendom stabilnog poboljšanja i zauzima 2028 poziciju”, navodi se u saopštenju UCG. Oni vjeruju da je dobar uspjeh u januarskom rengiranju UCG na Webometricsu rezultat trogodišnjih dubinskih reformi po svim segmentima - legislative, finansijskog i administrativ-

nog poslovanja, a posebno reforme modela studija u skladu sa sugestijama eksterne evaluacije i standardima Evropskog prostora visokog obrazovanja. Dodaje se da je UCG do-

bro pozicioniran i na rang listi “Najbolji univerziteti na osnovu Google Scholar Citations”, servisu koji mjeri citiranost akademskih radova, naslove knjiga i drugih dokumenata naučnika.

naGraDne iGre kompanije iDea

Na ovoj listi zauzima 2210. poziciju od 4.448 svjetska univerziteta. Oni su pozvali i ostale članove naše naučne zajednice da se prijave na Google Scholar Citations i objavom

naučnih radova učine vidljivijim svoj rad i Univerzitet Crne Gore, “jer smo uvjereni da ćemo tim činom, kroz poboljšanje naučnog ugleda Univerziteta Crne Gore, doprinijeti i otvaranju novih mogućnosti za crnogorsko društvo”. “Webometrics Rangiranje svjetskih univerziteta” je inicijativa Cybermetrics Lab – istraživačke grupe koja pripada najvećem javnom istraživačkom tijelu u Španiji Superior de Investigaciones Científicas (CSIC), a ujedno je i među prvim istraživačima u Evropi. Bo.B.

“UCG Bilježi rast U transparentnosti i prisUtnosti, dok je U kateGoriji izUzetnost nastavio sa višeGodišnjim trendom staBilnoG poBoljšanja i zaUzima 2028 poziCijU”, navodi se U saopštenjU UCG.

Kupi pomorandže iz daleka i Španija vrela te čeka Svi potrošači koji do 5. marta u Idea prodavnicama kupe najmanje kilogram pomorandži i pošalju na broj 14530 SMS sadržine IDEA (razmak) kod sa slipa - učestvuju u nagradnoj igri pod sloganom “Kupi pomorandže iz daleka i Španija vrela te čeka”. “Dva srećna kupca dobiće aranžman za put za dvoje u Španiju, druga nagrada je telefon iPhone7, a 100 potrošača osvojiće voćne vaučere”, saopšteno je iz

IDEA-e. Kupci treba da pošalju SMS sadržine IDEA (razmak) kod sa slipa na broj 14530 i

ostvaruju mogućnost da budu izvučeni i osvoje vrijedne nagrade. Nagradna igra traje do 5. marta, a izvlačenje dobitni-

ka će biti 7. marta. “IDEA misli na tvoje zdravlje i želi da se hraniš svježim voćem i povrćem koje nudi u svojim radnjama. Narednih pet nedjelja u IDEA marketima kreće kampanja “Odaberi zdravo, uberi svježe” u okviru kojih, u ciklusu od po sedam dana, odabrano voće i povrće možete kupiti po izuzetno povoljnim cijenama. U nedjelji citrusa kupite limun, pomorandžu i klementinu”, najavili su iz IDEA-e.

Društvo 16 Prim. dr đoko jočić, dosadašnji Predsjednik ljekarsk ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Izabran sam u skladu sa Statutom

godina je period na koji je ograničena važnost licence, kako stoji u statutu

Donedavni predsjednik LJKCG Đoko Jočić ne prihvata izbor Aleksandra Mugoše za novog nosioca ove funkcije, jer je on, kako kaže, bio u suprotnosti sa zakonom i Statutom ove institucije

Foto: Dejan Lopičić

Bivši sekretar Ljekarske komore Milan Radović rekao je da je na Skupštini trebalo postupiti po dnevnom redu saziva koji je postojao i donijeti Statut. “Imali su nekoliko mjeseci radne verzije Statuta i materijala da daju sugestije i da se pripreme za tu sjednicu. Stekao sam utisak da se nisu pripremali, i svjesno su to prekočili”, smatra Radović. Jočić je podsjetio da je 8. septembra 2016. godine raspisao izbore i tom prilikom poslao sve materijale zajedno sa Statutom. “Tačnije to je nacrt, koji se kasnije upućuje Ministarstvu zdravlja koje daje saglasnost, izmjene i dopune i nakon toga preko sekretarijata zakonodavstvo se upućuje da štampa u službenom listu nakon čega stupa na snagu. To je zakonska procedura i mimo toga se ne može ništa raditi. Međutim, doktori, ti isti, članovi Sindikata doktora medicine, nijesu prihvatili”, rekao je Jočić. Ipak, naglašava on, usvajanje tog statuta je izuzetno bitno. “U njemu se daje obaveza Ljekarskoj komori da izdaje faksimile svim doktorima. Na njima, pored ostalog piše i broj licence. Mi smo raspisali tender, završili ga i to treba sad da se radi. Međutim, decembra ove godine dostavljena nam je jedna dopuna zakona, da se ukida licenca iz prakse. Sada se ograničava važnost licence na sedam godina i to je moralo da se unese u Statut. Neusvajanjem Statuta je paralisan rad Ljekarske komore”, upozorio je Jočić.

Skupština ličila n mugoša nelegalno

Radović i Jočić

⌦ Marina Ilić

■ Suprotno

propiSima

Doktor Aleksandar Mugoša protivzakonito je izabran za “Po našim propisima, predpredsjednika Ljekarske komore sjednik se bira iz redova člaCrne Gore, jer je biran iz redova nova Izvršnog odbora (IO) Ljedelegata Skupštine, a ne člano- karske komore, a mi imamo va Izvršnog odbora komore, ka- devet članova. Po teritorijalko nalažu propisi, kazao je biv- noj pripadnosti daje se po ješi predsjednik tog strukovnog udruženja, Đoko Jočić. Prema njegovim riječima, izborna Skupština Ljekarske koIzabrali su dr Aleksandra more više je ličila na miting. On Mugošu koji je delegat za je na jučerašnjoj konferenciji za Skupštinu. On je mogao da novinare objasnio da su pojedi- se predlaže za predsjednika ni delegati iz Kliničkog centra, Skupštine. Za njegovog Sindikata doktora medicine, zamjenika izabran je dr “u čemu su posebno prednjaJovo Ivović, takođe član čili dr Mugoša, dr Bajić, njegoSkupštine. Mi nemamo va supruga dr Miketić sa Inter- pritužbu što se tiče sastava ne klinike i dr Žanka Cerović, a Skupštine jer je to urađeno u njima su pomagali i delegati iz skladu sa Statutom. Kada je drugih gradova Crne Gore”, po u pitanju izbor predsjednika, unaprijed utvrđenom scenarito je potpuno nelegalno ju, u suprotnosti sa zakonom i Statutom Komore, izabrali novo rukovodstvo.

dan član, jednog daje Klinički centar, a jednog daju druge institucije koje se nalaze u Podgorici. Jednog člana daje Udruženje doktora privatne medicine i predsjednik iz ranijeg saziva Ljekarske komore kao član, koji radi u kontinuitetu, a to sam ja. Međutim,

KCCG nije predložio kandidata za IO, i pored više naših insistiranja”, objasnio je Jočić. Prema njegovim riječima, iako je Ljekarska komora uradila sve po zakonu, grupa ljekara to nije htjela da prihvati. “Oni hoće da biraju svoj Izvršni odbor, da se taj izbor od-

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Društvo

17 Foto: Dejan Lopičić

SkE kOMORE CRNE gORE

na miting, o izbran Mugoša: Moj izbor potpuno u skladu sa Statutom

Novi predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša, u reakciji na izjavu dr Jočića, kaže da je na ovu funkciju izabran u potpunosti u skladu sa odredbama važećeg Statuta. “Čudno je da komentar o mom izboru daje neko ko je nelegalno obavljao funkciju predsjednika Komore 20 godina. Takođe, evidentno je da ni sam dr Jočić ne osporava da sam izglasan apsolutnom većinom svih članova Skupštine. U Statutu

ne postoji odredba kojom se propisuje da se predsjednik bira iz redova Izvršnog odbora ili koja zabranjuje izbor delegata Skupštine na mjesto predsjednika Komore. Dr Jočić je juče dao ostavku i više ne predstavlja nikakav organ Komore, te s obzirom na to ja kao prvi izabrani predsjednik neću se baviti insinuacijama osobe koja izmišlja odredbe Statuta koje ne postoje”, navodi se u saopštenju koje potpisuje dr Mugoša.

■ Osmiišljeni scenariO

To je jedan osmišljeni scenario. Ljekarska komora je već dugo napadana da radi nezakonito, međutim, produženje mandata je bilo u skladu sa Statutom

laže. Oni su u obavezi da izaberu predsjednika Komore po zakonu. Oni nijesu uopšte uvažili ni riječ pravnika, ni zakon, ni Statut i ja sam morao da napustim tu sjednicu, kao što je uradilo nekoliko delegata i članova IO”, istakao je Jočić. Kako je naveo, novi predsjednik Ljekarske komore je izabran iz redova Skupštine LJK, što je potpuno protivzakoniti čin. “Izabrali su dr Mugošu koji je delegat za Skupštinu. On je mogao da se predlaže za predsjednika Skupštine. Za njegovog zamjenika izabran je dr Jovo Ivović, takođe član Skupštine. Mi nemamo pritužbu što se tiče sastava Skupštine jer je to urađeno u skladu sa Statutom. Kada je u pitanju izbor predsjednika, to je potpuno nelegalno”, naglasio je Jočić. Zbog navedenih nepravilnosti, Jočić je najavio da će se obratiti nadležnim organima.

“To je jedan osmišljeni scenario. Ljekarska komora je već dugo napadana da radi nezakonito, međutim, produženje mandata je bilo u skladu sa Statutom. Podnijeli su protiv mene krivičnu prijavu, za krivično djelo da smo krivotvorili zakazivanje skupštine za 29. decembar, međutim to nije tačno. Skupštinu je dr Ljaljević zakazala 20. decembra, ali ona je svečano otvorila 23. decembra, njome je predsjedavala, kao njen legalni predsjednik. Međutim, nešto se kasnije preokrenula i protiv mene je podnešena krivična prijava”, podsjetio je Jočić koji je zbog ovog slučaja bio saslušan u policiji. “Ne bih se sada izjašnjavao o tome. Dali smo saopštenje da je to sve bilo u skladu sa zakonom. Međutim, na ovoj Skupštini uopšte nijesu pominjali naš legalitet, niti da smo švercovali dokumentaciju za izbornu Skupštinu, koja je bila zakazana za 29., a koja je odložena iz objektivnih razloga zbog bolesti. To je sve bio njihov scenario da od Ljekarske komore naprave kriminogenu instituciju da bi je omalovažili i stvorili uslove ovo što su uradili na Skupštini”, zaključio je Jočić.

PILOT INICIJATIVA UNICEFA I MINISTARSTVA PROSVJETE

Projekat “Prilike” približio srednjoškolce i poslodavce Inicijativa je zasnovana na istraživanju o potrebama mladih u vezi sa pripremom za izbor buduće profesije

Pilot inicijativa UNICEF-a i Ministarstva prosvjete “Prilike” doprinosi informisanju učenika i poslodavaca i trebalo bi da se nastavi, jer posebno unapređuje informisanost učenika o uslovima na tržištu rada i mogućnostima za izbor budućeg zanimanja, zaključeno je na završnoj konferenciji. Inicijativa “Prilike” zasnovana je na istraživanju o potrebama mladih u vezi sa pripremom za odabir buduće profesije koje je obuhvatilo oko 5.500 učenika završnih razreda srednjih škola, a sprovedena je u partnerstvu sa 50 kompanija i osam škola. Nakon istraživanja, 503 srednjoškolca su posjetila 50 preduzeća na dva sata kako bi stekli jasniju sliku o realnim uslovima i vještinama koje će im biti potrebne na tržištu rada, što će im, kazala je učenica podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Sanja Crvenica olakšati izbor budućeg zanimanja. “Kroz ovu inicijativu mladi su postali zainteresovaniji da se informišu preko ZZZCG i izrazili su veći stepen zadovoljstva sa vannastavnim aktivnostima koje nude njihove škole, dok je 39 odsto predstavnika preduzeća izjavilo da se njihov stav o kompetencijama učenika poboljšao nakon ove inicijative, a 15 odsto njih je reklo da je veća vjerovatnoća da

Unapređenje saradnje škola i poslodavaca, kvaliteta praktičnog obrazovanja i Učenja Uz rad, jedan je od naših ciljeva U oblasti srednjeg obrazovanja bi u narednih šest mjeseci zaposlili nekog ko je završio srednju školu”, kazala je Crvenica. Očekivanja o visini prve zarade učenika prije inicijative bila su oko 1.000 eura, a nakon njega su spala na 687 eura, jer je, kazala je Crvenica, prosječna zarada u preduzećima koja su učestvovala u inicijativi bila oko 549 eura. Inicijativom “Prilike”, dodaje, zadovoljno je 92 odsto učenika koji su u njoj učestvovali, 90 odsto komapnija, 100 odsto volontera i 67 odsto nastavnika. Dvosatne posjete kompanijama, smatra učenik Ekonomske škole Vasilija Šarović, prekratke su, jer su mladi neodlučni i treba im dati od nedjelju do mjesec dana da donesu odluku o budućoj profesiji. Motivacija za pilotiranje novog servisa bila je očigledna - htjeli smo da pomognemo mladim ljudima da se pripreme za tržište rada, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks i dodao postoje najmanje tri razloga zašto bi svi trebalo

da budu ponosni na ostavrene rezultate. “Prvi je opsežno uključivanje mladih, jer smo u dva kruga anketiranja obuhvatili po 5.500 učenika koji su imali priliku da izraze svoja očekivanja vezano za ulazak na tržište rada. Drugi je pozivanje privatnog sektora da otvore vrata mladim ljudima”, rekao je Perk i dodao da je treći razlog zbog kojeg su ponosno što je nauka okosnica inicijative. Od oktobra prošle godine kada je inicijativa “Prilike” promovisana, kazao je generalni direktor Direktorata za opšte srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Veljko Tomić, realizovane su jednodnevne prakse za 350 učenika u 50 crnogorskih preduzeća iz oblasti energetike, informacionih tehnologija, usluga, ugostiteljstva, finansija, zdravstva i socijalne zaštite, saobraćaja. “Unapređenje saradnje škola i poslodavaca, kvaliteta praktičnog obrazovanja i učenja uz rad, jedan je od naših ciljeva u oblasti srednjeg obrazovanja, jer su studije pokazale da učenici koji su bili u prilici da se susretnu sa stvarnim okruženjem i realnim radnim situacijama u toku redovnog obrazovanja imaju veće šanse da nađu posao i osnuju sopstveno preduzeće”, kazao je on. J.V.Đ.

Crna Gora

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

BJELOPOLJCI I ZALEDJENE uLICE

Opasnost od povreda na Jupovića sokaku

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Na osnovu Zakona o državnoj imovini ("Službeni list CG", br.21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“, br 44/10), i zaključka Vlade Crne Gore broj 08-3013, Ministarstvo poljoprivede i ruralnog razvoja objavljuje

DRUGI JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI U OPŠTINI ŠAVNIK NA PERIOD OD PET GODINA UZ MOGUĆNOST PRODUŽENJA PERIODA ZAKUPA 1. Predmet javnog nadmetanja Predmet davanja u zakup je državna imovina na kojoj pravo raspolaganja ima Vlada Crne Gore a koju čine katastarske parcele, i to: • kat.parcele br. 38/1/1 i 38/1/2, ukupne površine 15.000m2, upisane u posjedovni list 104, KO Komarnica, opština Šavnik. 2. Početna cijena na javnom nadmetanju Početna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 855,00€ (osamstotina petstopedesetpet eura). 3. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja Davanje u zakup nepokretnosti iz tačke 1 će se vršiti, javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, dana 10.02.2017. godine, utorak, sa početkom u 11 časova. 4. Uslovi javnog nadmetanja Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava odnosno sva domaća i strana pravna i fizička lica, koja uplate depozit u iznosu od 5% od iznosa početne cijene zakupnine i to: 42,75 €. Depozit se uplaćuje na žiro-račun Budžeta 832-52007-55 - za učešće na javnom nadmetanju. Obrazac Prijave za učešće na javnom nadmetanju može se dobiti u kancelariji broj 15, u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, svakog radnog dana, do 09.02.2017. godine (od 10-15 časova). Minimalnu promjenu raspona ponuda u postupku javnog nadmetanja utvrđuje Komisija za davanje u zakup državne imovine u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup državne imovine putem javnog nadmetanja – aukcije ("Službeni list Crne Gore", br. 44/10).

Bjelopoljci se žale na povređivanje na zaleđenim javnim površinama, a kao najopasniju vide Ulicu 3. sandžačka”, poznatiju kao Jupovića sokak. Osamdesetogodišnji penzioner A.R., mještanin susjedne Ulice Šukrije Međedovića, ispričao je za DN svoje iskustvo. „Spuštao sam se Jupovića sokakom i poklizao. Sreća je da sam imao kapu na glavi, jer je pitanje kako bih prošao, s obzirom na to da sam glavom udario zaleđenu podlogu”, kazao je Rizvanović. Iz bjelopoljske Hitne službe, potvrđeno je, da se svakodnevno javljaju građani sa zadobijenim povredama. Senad Pačariz, rukovodilac RJ Čistoća u okviru Komunalnog preduzeća Lim, nedavno je potvrdio za našu novinu, da su danima trotoari na grad-

Spuštao sam se Jupovića sokakom i poklizao. Sreća je da sam imao kapu na glavi, pitanje je kako bih prošao, s obzirom na to da sam glavom udario zaleđenu podlogu

skim ulicama okovani debelim slojem leda. “Svaka pahulja snijega je ostala na javnoj površini i ledeni sloj je bivao sve deblji pa, iako je naša služba u kontinuitetu angažovana na čišćenju leda i snijega, ekstremno niske temperature koje traju danima onemogućavaju nam da radimo, jer mrzne gorivo u mašinama i ledi hidraulika”, kazao je Pačariz. B. ČOKOVIĆ

Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene. U tom slučaju zakupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene zakupnine na godišnjem nivou. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se zakupcem. 5. Ostali uslovi javnog nadmetanja Zakupac je dužan da sa Vladom Crne Gore – Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja zaključi Ugovor o zakupu predmetnih nepokretnosti u roku od 30 (trideset) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Ukoliko zakupac ne zaključi ugovor o zakupu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne imovine sa drugim ponuđačem na javnom nadmetanju koji je ponudio drugu najveću cijenu. Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni zakupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u cijenu zakupa. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Rimski trg 46, Podgorica, 15 minuta prije početka održavanja javnog nadmetanja. Bliže informacije mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja na kontakt telefon: 020/482-225.

Iv.br. 66/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Nimont“ Bar, ulica Maršala Tita broj 54, protiv izvršnog DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.728,74 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava, dana 30.01.2017. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, vrši se dostavljanje zapisnika o prodaji poslovne oznake Iv.br.66/16 od 27.01.2017. godine i zaključka o prodaji poslovne oznake Iv.br.66/16 od 27.01.2017. godine kojim se određuje drugo ročište za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem. Izvršni dužnik DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja zapisnika o prodaji poslovne oznake Iv.br.66/16 od 27.01.2017. godine i zaključka o prodaji poslovne oznake Iv.br.66/16 od 27.01.2017. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica, 30.01.2017. godine,

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno“ Tivat, Luke Tomanovića br. 7 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka vreća za smeće sukcesivno po potrebi za period od 365 dana f-co naručilac za potrebe DOO „Komunalno“ Tivat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.200,00€. Tenderska dokumentacija br. 01-7/25 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 30.01.2017. godine Lice za davanje informacija je Dijana Vukšić, tel. 032 671 039.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JP „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Roba - farbarsko molerski materijal, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 4.500,00 €. Tenderska dokumentacija za postupak javne nabavke šopingom broj 09-492 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 01.02.2017. godine. Lice za davanje informacija: Željka Petrović, telefon: +38269/414-423, e-mail: petroviczeljka0@gmail.com.

19 radnici neinformisani o postupku privatizacije ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Crna Gora

Za 30 odsto Luke bar PoLjaci nude 7,1 miLion

Detalji ponude, koje radnici Luke Bar saznaju preko medija, su nepotpuni i nejasni

⌦ Alma Ljuca Sindikat Luke Bar negoduje zbog odnosa predsjednika tenderske komisije za privatizaciju Branka Vujovića i netransparentnosti postupka prodaje dijela ovog preduzeća. Oni smatraju da cijena akcija jedinog ponuđača na tenderu “OT Logistics S.A.” iz Poljske, jednaka je trećini nominalne cijene lučkih akcija, te je niska i ponižavajuća. “Tenderska komisija za privatizaciju, na čijem je čelu Branko Vujović, prihvatila je ponudu poljske kompanije za kupovinu 30 odsto akcija Luke Bar, koja je za ovaj procenat vlasništva ponudila 7,1 milion eura. Naša sindikalna organizacija je u više navrata upozorila Vladu Crne Gore da njen primarni cilj u ovom postupku treba da bude zaštita inte-

Vladimir Popović

resa Luke Bar i njenih radnika. Komisija nije postupila na navedeni način, kada su interesi Luke Bar u pitanju, zbog čega će ova organizacija i dalje preduzimati potrebne aktivnosti u tom pravcu”, istakao je predsjednik lučke sindikalne organizacije Savo Nikotić. On kaže da ova sindikalna organizacija i dalje ostaje pri javno iznijetim stavovima da je u postupku privatizacije počinjena bitna povreda postupka, kada je ministar za saobraćaj posjetio sjedište jednog od potencijalnog učesnika na tenderu, što je samo po sebi razlog za poništenje tendera. Nikotić je naveo da je ista kompanija kupila 21 odsto akcija Luke Rijeka po nominalnoj cijeni. Prema njegovim navodima, lučki sindikat ima primjedbe i na netransparentnost tog postupka.

“Detalji ponude, koje radnici saznaju preko medija, su nepotpuni i nejasni. Nejasno je koja je godina referentna, tj. u odnosu na koju godinu će potencijalni investitor povećati obim pretovara za 70 odsto, kao ni koja je struktura te robe. Dalje, na koji način će potencijalni investitor sprovesti investiciju od 17 miliona eura”, navodi Nikotić.

“Mene jedino brine i strah me je što tati ne smijem kazati za ocjenu koju sam dobio od Vlahovića jer će mi uskratiti odlazak u bioskop, pa se bojim da me još i ne pošalje za prut pa da me tajo ne prebije, a ovakvo ocjenjivanje me

podsjeća na lažnog učitelja koji dođe da ocjenjuje đake. Ja sam srećan što imam odlične ocjene iz poznavanja prava, a što je javnosti odavno poznato”, kazao je predsjednik sindikalne organizacije Službe zaštite i spasavanja. Z.B.

Zabrinuti radnici sestrinskih firmi “Radnici iz d.o.o “Lučki bezbjedonosni poslovi”, “Štivadorski poslovi” i “Hotel Sidro” su sa pravom zabrinuti, jer nam još nije poznato da li će kod Poljaka u paketu ići i oni sa radnicima Luke Bar. Iako su formirani kao zavisna društva u 100% vlasništvu Luke, ipak su druge firme, tako da je bojaznost velika za njihovu sudbinu”, kazao je predsjednik novoformiranog lučkog sindikata Vladimir Popović

vlahović dao lošu ocjenu za rad predsjedniku sindikata

Popović: Sada me tata neće pustiti u bioskop zbog ocjene V.d. komandir Službe zaštite i spasavanja Miloš Vlahović, kojem je upravna inspekcija zabranila dalji rad zbog neispunjavanja uslova, “oborio” je Vuksana Popovića, predsjednika Sindikalne organizacije pomenute službe sa ocjenom 2,51. Pozadina “obaranja”, kako tvrdi Popović, je pokušaj koalicione vlasti da ga eliminišu sa radnog mjesta, jer se svakodnevno oglašava u javnosti zbog kršenja bezakonja nad-

ležnih organa u ovom gradu, a najviše zbog dobijenih sporova protiv Opštine. “Juče sam dobio negativnu ocjenu rada za 2016. godinu od v.d. komandira Vlahovića, iako nijesam znao da je uveo ocjenjivanje rada. Sada sam ponavljač. Nije me ovo nimalo iznenadilo, jer mi je sam on pojasnio da je to sve zbog pisanja po novinama i u našoj svesci dežurstava. Najviše ga je pogodilo što sam pi-

sao istinu i što imam dokumenta za tvrdnje kao i za to da mi je zabranjen rad”, kazao je Popović. Kako ističe, mišljenja je da je v.d. komandir Vlahović najviše na njega ljut što nije na protestima išao sa njim da u Podgorici ruši vlast Crne Gore, te da je do sada crnogorskoj javnosti prikazao argumentovano cijelo Vlahovićevo bezakonje koje sprovodi nad radnicima pomenute službe.

CRNA GORA

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

PREDSJEDNIK OPŠTINE MOJKOVAC U RAZGOVORU ZA

MEDOJEVIĆ: INTENZIVNIJE VALORIZACIJU POTENCIJALA

⌦ Vesko Baltić

redsjednik Opštine Mojkovac Dejan Medojević unaprijedio je efikasnije i brže funkcionisanje lokalne administracije kao servisa građana, a to su prepoznali i iz drugih država, koji su Medojeviću dodijelili i priznanje za uspješan rad.

Prvi čovjek mojkovačke Opštine je prethodne godine u Sarajevu primio priznanje “Najpredsjednik Opštine” - za izuzetno uspješno i prosperitetno vođenje lokalne uprave, kao i za doprinos razvoju Mojkovca, a naročito razvoju kontinentalnog turizma. DN: Kakav je osjećaj naći se među dobitnicima tog priznanja, kojeg su dobili i predsjednik Bugarske Rosen Plevneliev, bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Poljske Bronislaw Komorowski i predsjednik Albanije Bujar Nishani. Medojević: Veoma sam ponosan, ne samo zbog dobijene nagrade, koja je svakako značajna kao oblik javnog priznanja za postignute rezultate, već zbog uloženog napora i rada kada je u pitanju efikasnije i brže funkcionisanje lokalne administracije kao servisa građana. Vjerujem da je ovom doprinijela činjenica da su uslovi za rad lokalne samouprave umnogome poboljšani izgradnjom novog admi-

Planirano je i ulaganje u stvaranje boljih uslova za razvoj kulture kroz izgradnju ljetnje scene, čime bi se uz već postojeću rekonstrukciju Centra za kulturu zaokružila priča o obezbjeđivanju infrastrukturnih uslova i opremljenosti za izvođenje gostujućih i stvaranje sopstvenih umjetničkih sadržaja.

nistrativnog objekta, koji odgovara namjeni i funkciji, za razliku od objekata u kojima se nalazila lokalna uprava u prethonom periodu. Značajno je što je nagrada dodijeljena i za doprinos razvoju turizma, koji je i po Strateškom planu razvoja Opštine Mojkovac jedna od dvije prioritetne grane razvoja u narednom periodu. DN: Koliko je urađeno da se grad riješi crnih ekoloških tačaka, što je postavljeno kao jedan od prioriteta i u cijeloj zemlji? Medojević: U prethodnom periodu uložili smo i dodatne napore u oblasti zaštite životne sredine koja je usko vezana upravo za razvoj turizma i jedan od osnova za održivi razvoj cjelokupne lokalne zajednice. Otvoren je i sistem za tretman kanalizacionog mulja na trščanim poljima na lokaciji postrojenja za tretman otpadnih voda, koji je prvi te vrste na Balkanu. Ovim sistemom zaokružili smo ciklus prerade otpadnih voda transformišući otpad u proizvod koji se može bezbjedno koristiti u poljoprivredno industrijskim procesima. Kao nastavak priče o održivom razvoju urađena je u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i Delegacijom evropske unije i Studija zaštite prirode za prostor Sinjajevine, koja je pokaza-

PROŠIRENJE GROBLJA, REKONSTRUKCIJA SEOSKIH VODOVODA I SANACIJA KLIZIŠTA Budžet Opštine Mojkovac za 2017. godinu usvojen je u iznosu od 2.633.00 eura. Kapitalni izdaci utvrđeni su iznosom od 535.700 eura ili 20,35 odsto od ukupnih sredstava budžeta. DN: Šta možemo očekivati da se uradi u ovoj godini? Medojević: Ove godine predviđeno je rješavanje nekih od gorućih problema lokalne zajednice. Jedan od tih problema je i rješenje pitanja proširenja gradskog gro-

la sve prirodne potencijale za razvoj ove planine, ali i predložila najbolje načine za održivo korišćenje onog što nam je priroda dala. Mapirane su i staze za planinarenje, vožnju bicikla, hodanje na krpljama. Posjete vodećih ljudi krovnih institucija iz oblasti zaštite životne sre-

blja. U planu je i pomoć u obezbjeđivanju stambenog prostora za najugroženije kroz izgradnju novog stambenog objekta namijenjenog socijalno ugroženim, nastavak radova na izgradnji Njegoševe ulice, kao i pomoć u rekonstrukciji seoskih vodovoda i sanacija klizišta. Planirano je i ulaganje u stvaranje boljih uslova za razvoj kulture kroz izgradnju ljetnje scene, čime bi se uz već po-

stojeću rekonstrukciju Centra za kulturu zaokružila priča o obezbjeđivanju infrastrukturnih uslova i opremljenosti za izvođenje gostujućih i stvaranje sopstvenih umjetničkih sadržaja. Bitno je što su opredijeljena sredstava i za uređenje Biznis zone, što će vjerujemo ovu zonu učiti još atraktivnijom za potencijalne investitore i obezbijediti preduslove za otvaranje novih radnih mjesta.

ZA 2017. GODINU PLANIRANO JE I DEFINISANJE PRVE ŽIČARE, A NAKON TOGA U PERIODU 2017/18. I IZGRADNJA ČETIRI KILOMETRA SKI-STAZA. OVIM ĆEMO, VJERUJEM, POČETI OZBILJNU PRIČU RAZVOJA SKI -TURIZMA U MOJKOVCU

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

CRNA GORA

A DNEVNE NOVINE :

ULAGATI U A BJELASICE dine u svijetu kao što je posjeta Leka Kadiija u okviru promotivno edukativnog dana u prirodi “Bio Blitz Mojkovac” dokazuje ozbiljnost kojom Opština Mojkovac prilazi ovom pitanju. Ovo je posebno značajno ako znamo da se u upravo u Mojkovcu do prije nekoliko godina nalazila crna ekološka tačka jalovište bivšeg rudnika olova i cinka, a da se na tom istom prostoru danas gradi biciklistička, trim i pješačka staza.

DN: Kakva je strategija razvoja Opštine u narednom periodu i da li možemo očekivati da Mojkovac postane ski-centar? Medojević: Upravo vodeći se ciljevima iz Strategije razvoja Opštine, u saradnji sa Vladom Crne Gore ove godine naša Opština može da najavi intenzivnije ulaganje u valorizaciju potencijala Bjelasice, lokaliteta Žarski, za bavljenje ski-sportovima. Podsjećam da smo od 2015. godine do danas završili glavni projekat rekonstrukcije putnog pravca u dužini od 5,7 kilometara i da je u toku nadmetanje za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova, kao i da je planiran početak radova u toku ove godine na dionici puta od Mojkovca do Vragodola u dužini od 8,5 km, čime će se stvoriti uslovi za dalje ulaganje u razvoj ovog budućeg skijališta. Za 2017. godinu planirano je i definisanje prve žičare, a nakon toga u periodu 2017/18. i izgradnja četiri kilometra skistaza. Ovim ćemo, vjerujem, početi ozbiljnu priču razvoja ski-turizma u Mojkovcu. DN: Lokalni parlament je usvojio rebalans budžeta za 2016. godinu, gdje je zaključkom Vlade Crne Gore Opština Mojkovac dužna izvršiti povraćaj više uplaćivanih sredstava iz Egalizacionog fonda po konačnom obračunu za 2009. godinu u narednih pet godina

u iznosu od 62.436 eura godišnje. Kako će se to odraziti u narednom periodu? Medojević: Finansijsko izravnanje i ujednačavanje finansiranja opština vrši se preko Egalizacionog fonda. Pravo na korišćenje sredstava Fonda utvrđeno je zakonom. Opštinama se sredstva fonda dodjeljuju tokom godine u vidu mjesečnih akontacija, a po isteku godine, po konačnoj raspodjeli. Na osnovu Rješenja o konačnoj raspodjeli sredstava Egalizacionog fonda za 2009. godinu, Opštini Mojkovac opredijeljeno je 640.996 eura. Prema planu akontativne raspodjele sredstava opštinama za 2009. godinu angažovano je 965.129 eura, odnosno 324.433 eura više nego što je opredijeljeno po konačnoj raspodjeli, a koje je opština dužna da vrati u Egalizacioni fond. Opština nije bila u mogućnosti da u narednoj (2010) godini izvrši povraćaj više uplaćenih sredstava, jer bi time dovela u pitanje funkcionisanje same lokalne samouprave pa je sa resornim ministarstvom sklopila sporazum o vraćanju sredstava u jednakim godišnjim iznosima u narednih pet godina. Vraćanje više opredijeljenih sredstava u ovoj godini neće ugroziti finansijsko funkcionisanje opštine. Višak opredijeljenih sredstava utrošen je za realizaciju kapitalnih projekata, izgradnju i opremanje infrastrukture namijenjene sportistima.

2,6 MILIONA EURA JE BUDŽET OPŠTINE MOJKOVAC ZA 2017. GODINU, DOK SU KAPITALNI IZDACI UTVRĐENI IZNOSOM OD 535.700 EURA

RADNICI BJELASICA RADE NASTAVLJAJU PROTEST

Raković: Prinuđeni smo da dođemo u Podgoricu

Radnici jedine fabrike mineralne vode u državi “Bjelasica rade”, koji ne rade od avgusta 2015. godine, za sjutra su najavili okupljanje u krugu preduzeća. Vršilac dužnosti predsjednika sindikata Ljiljana Raković kazala je Dnevnim novinama da, imajući u vidu sveukupnu situaciju u kojoj se zaposleni nalaze i poslije višestrukih zahtjeva upućenih prema prethodnoj i novoj Vladi, i usmenih obećanja, ništa nije realizovano. Prema njenim riječima,

nije ispoštovan ni sporazum potpisan prije više od godinu od predsjednika štrajkačkog odbora, predsjednika Odbora direktora i izvršnog direktora, za izmirenje obaveza. “Protestovali smo neprekidno do sredine decembra prošle godine, nakon čega smo dali vremena nadležnima da odgovore na naše zahtjeve. Do sada se niko nije zvanično oglasio i ne preostaje nam ništa drugo nego da se sjutra ponovo okupimo i odlučimo, šta dalje

da preduzimamo”, kazala je Raković. Ona je podsjetila da traže, da se uplate doprinosi od 2009. godine, isplatu zaostalih zarada za 10 mjeseci i da proizvodnja počne sa radom. “Vjerovatno ćemo radikalizovati protest, stim što ćemo se uputiti prema Podgorici i protestovati ispred Vlade, sve dok nam neko od zvaničnika ne pruži čvrste garancije da će naši zahtjevi biti ispoštovani”, poručila je Raković. B.Č.

PODGORICA: DONACIJA SLUŽBI ZAŠTITE

Vatrogascima od GIZ-a oprema za poplave U cilju sprečavanja širenja i izlivanja ulja iz olupine broda “Indipendia”, čije je uklanjanje nastavljeno u utorak, juče su pripadnici odreda za spašavanje Mornarice Vojske Crne Gore oko olupine broda postavili plutajuću branu. Sa specijalizovanog plovila za intervencije u slučajevima zagađenja mora hemikalijama sa brane su pokupljene mrlje. Nakon prijave da je počelo uklanjanje ostataka broda, inspektori Lučke kapetanije su izašli prekjuče na teren i naložili da se oko olupine postavi brana i zaštiti dalje širenje zauljenih tečnosti. Uklanjanje ostataka plovila je nastavljeno, ali uz stalni nadzor inspekcije. Z.K.

Njemačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ u Crnoj Gori, u sklopu druge faze projekta Adaptacija na klimatske promjene u prekograničnom upravljanju rizikom od poplava za Zapadni Balkan (CCAWB II), koji uključuje četiri zemlje regiona, slivnog područja rijeka Drim i Bojane, obezbijedilo je donaciju lokalne službe zaštite i spasavanja Podgorice, Cetinja, Bara i Ulcinja. Tom prilikom Služba zaštite glavnog grada primila je donaciju u vidu 112 pari ribarskih čizama i 112 kišnih kabanica, lap top i GPS uređaj. Ovo je nastavak uspješne saradnje kancelarije GIZ-a i Službe zaštite glavnog grada, kao i priprema za predstojeće aktivnosti koje se odnose prvenstveno na jačanje kapaciteta službi lokalnih samouprava i razmjenu iskustva i znanja kako na nivou op-

štinskih službi, tako i na državnom nivou, kako bi u vanrednim slučajevima mogle djelovati jedinstveno. Komandir Službe zaštite glavnog grada Andrija Čađenović zahvalio se na donaciji i istakao da ona dolazi u pravom trenutku i veoma je značajna za pripadnike službe na čijem je čelu. “Donirana oprema omogućiće bolji i efikasniji rad na terenu u slučaju poplava, koje su u prethodnih par godina izazivale veliku štetu i ugrozile veliki broj građana i njihovu imovinu. Takođe, znači nam pristup bazi podataka koju je sačinio GIZ, koja je ponuđena zajedno sa prostornim mapama i obilježenim lokacijama za čiju će upotrebu u narednom periodu biti organizovana adekvatna obuka”, kazao je Čađenović.

SVIJET

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

RAT NA KOJI SU SVI ZABORAVILI

DOJČE VELE: ESKALACIJA SUKOBA NA ISTOKU UKRAJINE

Tokom protekla dva dana su ubijena sedmorica ukrajinskih vojnika, a ranjeno ih je 35. Predstavnici samozvane “Donjecke Narodne Republike” su sa svoje strane prijavili šestoro mrtvih i 13 ranjenih U rovovskom ratu na istoku Ukrajine situacija se zaoštrava. Javlja se da se u Avdivijki kod Donjecka vode žestoke borbe. Snabdijevanje strujom i vodom je prekinuto. Prijeti humanitarna katastrofa. Rat u Istočnoj Ukrajini koji je do sada tinjao, sada se u jednom mjestu ponovo rasplamsao. Iz gradića Avdijivke kod Donjecka javljaju da su od vikenda u toku žestoke borbe između ukrajinske armije i proruskih separatista. U noći na utorak, separatisti su, kako izvještavaju ukrajinski mediji, otvorili paljbu iz teškog oružja kao što je višecijevni bacač raketa tipa Grad. Predsjednik Petro Porošenko je u utorak prekinuo svoju posjetu Berlinu i vratio se u Ukrajinu.

■ MJESTO U KOJEM

RAT NIJE PRESTAO

To je najteža eskalacija sukoba u posljednjim mjesecima. Prema zvaničnim podacima Kijeva, tokom protekla dva dana su ubijena sedmorica ukrajinskih vojnika, a ranjeno ih je 35. Predstavnici samozvane “Donjecke Narodne Republike” su sa svoje strane prijavili šestoro mrtvih i 13 ranjenih. Obje stra-

ne krive jedna drugu za ovu eskalaciju. Avdijivka je udaljena samo šest kilometara od uporišta separatista Donjecka. Nalazi se na strani koju kontroliše Kijev. To je jedno od malobrojnih mjesta u kojima, i pored dogovora iz Minska, rat nikada nije prestajao. Posebno su žestoke borbe u takozvanoj “Promzoni”, industrijskom području na periferiji grada. Separatisti stalno pokušavaju da zauzmu taj teren, najvjerovatnije da bi pomjerili liniju razdvajanja kod Donjecka.

■ NA IVICI HU-

MANITARNE KATASTROFE

Trenutno nešto više od polovine od 35.000 stanovnika živi u gradu na liniji fronta. Njihov život je sada posebno ugrožen. U posljednjim sukobima, presječeno je snabdjevanje strujom, vodom i grijanjem. Pri tome u Ukrajini trenutno vlada ledena zima sa temperaturama od minus 20 stepeni. Zato je u Avdijivki proglašeno vanredno stanje. Vlasti pripremaju evakuaciju hiljada ljudi da bi spriječile katastrofu. Za snabdjevanje grada strujom i vodom važna je

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac, Direkcija za zaštitu tajnih podataka, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Restoranskih usluga (CPV 55300000-3) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0180/17-3 1.2.2017. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 1.2.2017. godine. Lice za davanje informacija Sandra Globarević, telefon +382 20 246-274, e-mail sandra.globarevic@nsa.gov.me.

prije svega koksara u Avdivijki koja navodi da je jedna od najvećih u Evropi. Ona se stalno nalazi pod paljbom.

■ ZAOŠTRAVANJE U SJENCI IZBORA U SAD

U sjenci izbora u SAD, situacija u Istočnoj Ukrajini se zaoštrila još krajem 2016. Žestoke borbe se vode i kod Svitlodarska – to je područje koje kao kakav klin leži između Donjecka i Luganska. U decembru je tamo bilo borbi u kojima je poginulo više ukrajinskih vojnika. Početkom januara, ukrajinske jedinice su, prema navodima kijevskih medija, izvele “tihu ofanzivu” i proširile teritoriju koju drže pod svojom kontrolom. I na jugoistoku Ukraji-

ne kod grada Marijupolja u Azovskom moru trenutno se vode žestoke borbe, rekao je jedan portparol Ministarstva odbrane u Kijevu.

■ ESKALACIJA

KAO SREDSTVO PRITISKA?

Trenutno zaoštravanje podsjeća na događaje od prije dvije godine. Tada je separatistima uspjelo da osvoje aerodrom u Donjecku. Žestoke borbe duž čitave linije fronta prinudile su ukrajinsku vladu i zapadne posrednike da direktno pregovaraju sa separatistima i da potpišu mirovne dogovore iz Minska u februaru 2015. Ali, sprovođenje tih dogovora zapinje između ostalog i zato što ukrajinska vlada trajnu obustavu vatre biti kao preduslov za

davanje političkih ustupaka. Posmatrači u Kijevu smatraju da proruski separatisti i sada žele da eskalacijom prinude Ukrajinu na nove ustupke. Oni ukazuju da se situacija zaoštrila samo nekoliko dana nakon prvog telefonskog razgovora novog predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina. Priča se da su njih dvojica govorila i o sukobu u Ukrajini, ali se ne znaju detalji. Tramp se za vrijeme predizborne kampanje više puta pozitivno izrazio o Putinu i istakao spremnost da razgovara o ukidanju sankcija. Slične optužbe se mogu čuti iz Donjecka i Luganska. Kijev zaoštrava situaciju da bi privukao pažnju svijeta, rekao je u utorak jedan predstavnik separatista.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

SVIJET

DONALD TRAMP IZABRAO NILA GORSAČA ZA SUDIJU NAJVEĆE AMERIČKE SUDSKE INSTANCE

“Lav zakona” pojačao konzervativno krilo Vrhovnog suda Sjedinjenih Država

merički predsjednik Donald Tramp nominovao je federalnog sudiju iz Kolorada Nila Gorsača za sudiju Vrhovnog suda. Gorsač će, ukoliko njegovo imenovanje odobri Senat, popuniti mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon smrti sudije Antonina Skalije. Predstavljajući naciji svoj izbor, Donald Tramp je u direktnom televizijskom obraćanju iz Bijele kuće nazvao Nila Gorsača porotnikom kakav je “zemlji veoma neophodan”, ističući da je njegove kvalifikacije nemoguće osporiti. “Gorsač ima superioran intelekt, pravno obrazovanje bez premca i posvećenost tumačenju Ustava prema onome što u njemu piše”, rekao je Tramp. Američki predsjednik je podsjetio da je tokom predizborne kampanje obećao biračima da će pronaći najboljeg sudiju u cijeloj zemlji, navodeći da Gorsačova biografija i akademske reference - uključujući i diplome sa Univerziteta Kolumbija i Pravne škole na Univerzitetu Harvard - ne mogu da budu bolje, prenosi Tanjug. Tramp je apelovao na demokrate i repu-

“Na Kongresu je, ne na sudovima da pišu zakone. Uloga sudija je da ih primjenjuju, ne da mijenjaju rezultate rada predstavnika naroda. Sudija kome se dopada svaki ishod koji na sudu dobije je vrlo vjerovatno loš sudija – bitniji su mu rezultati nego slovo zakona. Počastvovan sam i ponizno prihvatam ovu funkciju”, kazao je Gorsač nakon što je Tramp objavio njegovu nominaciju.

blikance u Senatu, koji moraju da potvrde Gorsačovu nominaciju, da se ujedne “jednom, za dobrobit zemlje”. Gorsač (49) je kasnije nazvao nominaciju za Vrhovni sud “najvažnijim zadatkom” i dodao da će, ukoliko ga Senat potvrdi, učiniti sve što je u njegovoj moći da “vjerno služi Ustavu i zakonima ove velike zemlje”, prenio je Glas Amerike.

■ SLIČNOSTI SA SKALIJOM

Ako Senat potvrdi Gorsača, on će popuniti mjesto koje je upražnjeno skoro godinu dana poslije smrti Antonina Skalije, navode agencije. Skalija je preminuo 13. februara prošle godine, a Gorsača je svojevremeno nazivao “lavom zakona”. Kao i Skalija, Gorsač je

poznat po izoštrenom stilu pisanja, navodi Rojters. Mandat sudije Vrhovnog suda u SAD je doživotan, a ovaj sud presuđuje u spornim pitanjima poput pobačaja, kontrole naoružanja, smrtne kazne, vjerskih i ljudskih prava... Američki mediji i svjetske agencije navode da bi izborom Gorsača mogla da se obnovi konzervativna većina u najvećoj instanci sudske vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama. Rojters opisuje Gor-

DOK JE U BIJELOJ KUĆI ORGANIZOVANA CEREMONIJA U ČAST GORSUČEVOG IMENOVANJA, ISPRED ZGRADE VRHOVNOG SUDA TRAJALI SU PROTESTI. OKUPLJENI SU PORUČILI DA PODIŽU SVOJ GLAS NE SAMO ZBOG POSLJEDNJIH TRAMPOVIH ODLUKA, NEGO I ZBOG STAVOVA KOJE JE SUDIJA GORSAČ RANIJE IZNOSIO O VJERSKIM PITANJIMA.

sača kao konzervativnog intelektualca poznatog po tome što podržava vjerska prava - veoma sličan Skaliji. On trenutno obavlja dužnost sudije Apelacionog suda u svom rodnom gradu Denveru, u saveznoj državi Kolorado, a na tu funkciju postavio ga je predsjednik Džordž V. Buš 2006. godine. Najmlađi je kandidat koji je predložen za sudiju Vrhovnog suda još od 1991. godine kada je predsjednik Džordž H. V. Buš na tu funkciju imenovao tada 43-godišnjeg Klarensa Tomasa. Tomas je tada postao drugi Afroamerikanac u istoriji Vrhovnog suda SAD.

■ IMPRESIVNA BIOGRAFIJA

Rojters piše da je Tramp možda favorizovao Gorsača zbog toga što smatra da će proces njegovog potvrđivanja u Senatu teći lakše nego da je predložio nekog od ostalih potencijalnih kandidata, poput sudije Apelacionog suda Vi-

lijama Priora, koji je odluku Vrhovonog suda o legalizaciji abortusa, donijetu 1973. godine, jednom prilikom nazvao “najvećom grozotom ustavnog prava u istoriji SAD” . Savezna vlada je poznata teritorija za Nila Gorsača, snina En Budford, prve žene koja je bila na čelu Agencije za zaštitu životne sredine, u administraciji predsjednika Ronalda Regana. Rad u Vrhovnom sudu mu takođe nije stran - Gorsač je radio kao službenik za dvoje sudija ovog suda, uključujući aktuelnog sudiju Entonija Kenedija, konzervativca čiji je glas često presuđivao prilikom donošenja važnih odluka. Njegove akademske kvalifikacije su impresivne: pohađao je Univerzitet Kolumbija i Harvard, gdje je diplomirao iste godine kad i bivši predsjednik SAD Barak Obama. Doktorirao je pravnu filozofiju na Univerzitetu Oksford, nekoliko godina radio je u privatnoj praksi, kao i u Ministarstvu pravde za vrijeme mandata Džordža V. Buša.

SVIJET

UTORAK,2.2.2.2.2017. 2016. ČETVRTAK,

svijet

događaji koji su obilježili 2. februar 1536. Otkriće kOnkvistadOra

Španac Pedro de Mendoza osnovao Buenos Ajres Pedro de Mendoza je 2. februara 1536. ovde osnovao grad pod imenom “Puerto de Nuestra Señora Santa María del Buen Ayre”, u prevodu Luka naše Gospe Marije od dobrih vjetrova. Ime je odabrao sveštenik, porijeklom sa Sardinije, poštovalac “Bogorodice od dobrih vjetrova”. Po alternativnoj verziji, ime je odabrano zbog povoljnih vjetrova koji su pratili brodove u ovom području. Mjesto gdje je prvobitno osnovan grad danas se nalazi u četvrti San Telmo. Zbog oslobodilačkih napada lokalnih Indijanaca, Mendozini okrutni okupatori su napustili Buenos Ajres 1541. godine. Španci, koje je predvo-

dio Huan de Garaj, ponovo su okupirali i stvorili naselje pljačkaša 1580. U međuvremenu je na severoistoku današnje Argentine stvoreno više gradova koji su gravitirali ka Peruu. Od svojih početaka, Buenos Ajres je zavisio od stočarstva u pampi i od trgovine sa Španijom. Međutim, administrativna organizacija španskih kolonija u XVII i XVIII vijeku nalagala je da sva argentinska roba mora da bude otpremljena u Limu na carinjenje, što je stvorilo nezadovoljstvo među trgovcima i podstaklo krijumčarenje. Karlos III od Španije pojednostavio je trgovinu proglašavajući Buenos Ajres za otvorenu luku.

1709.

Škotski mornar Aleksander Selkrik izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča inspirisala je Danijela Defoa da napiše roman “Robinson Kruso”.

1808.

Napoleonove trupe okupirale su Rim nakon što je papa Pije VII odbio da prizna Napuljsko kraljevstvo pod francuskom vlašću i da se pridruži alijansi protiv Velike Britanije. Napoleon je potom 1809. odveo papu u zatočeništvo u Fontenblo. Papska država restaurisana je poslije Napoleonovog pada 1814. godine.

1848.

Mirom u gradu Gvadelupe Idalgo okončan je dvogodišnji rat Meksika i SAD. Poraženi Meksiko ustupio je SAD Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju.

1878. Turskoj.

Grčka je objavila rat

1943. 1624. trgOvački grad u americi

Osnovan Novi Amsterdam, kasnije nazvan Njujork Novi Amsterdam osnovan je na današnji dan 1624. godine kao pogranični trgovački centar za koloniste iz Nove Holandije, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom. Grad i njegova okolina došle su pod vodstvo Engleza 1664. godine, nakon čega je promijenio ime u Njujork kada je Karlo II dao zemlju svome bratu, Jakovu. Nju-

jork je bio glavni grad Sjedinjenih Američkih Država od 1785. do 1790. godine. To je najveći grad SAD od 1790. godine. Kip slobode pozdravljao je milione imigranata koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnom XIX i ranom XX vijeku, zbog čega se inače smatra simbolom SAD i njene demokratije.

Kod Staljingrada sovjetska Crvena armija je poslije šestomjesečnih borbi prisilila njemačku Šestu armiju na kapitulaciju. Time je završena jedna od ključnih bitaka u Drugom svjetskom ratu.

1978.

Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda “Saljut” su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1882. irski književnik

Rođen Džejms Džojs Džejms Džojs bio je irski književnik koji, vaspitavan u strogom katoličkom duhu, zamalo nije izabrao sveštenički poziv. Ipak, u mladalačkoj krizi otrgao se i od religije i od porodice, izabravši Odiseja za junaka i duhovnog vodiča. Iako je jedno vrijeme studirao medicinu u Dablinu, već 1902. godine napustio je Irsku, vrativši joj se dvaput samo kratko. Svoju Itaku tražio je u Trstu, Parizu, Cirihu, u kome je i umro 1941. godine. Od Irske je uz sebe samo imao Noru Branakl, devojku koja je pošla s njim i uskoro mu postala supruga. U književnost je ušao još kao student, zanimljivom esejističkom analizom Ibzena. Pomoću eksperimenata u narativnoj tehnici i strukturi romana

i primjeni toka svijesti dao je nov pravac modernoj književnosti. Prva zbirka pjesama “Kamerna muzika” izišla mu je 1907. godine, a zatim je pred sam Prvi svjetski rat objavio jedinu knjigu pripovjedaka, “Dablinci”. “Portret umjetnika u mladosti” pojavio se 1916, drama “Izgnanci” 1918, a 1922. svetska književnost dobila je njegovo remek-djelo roman “Uliks”, koje se smatra biblijom evropskog proznog modernizma i uprkos vrlo oštroj polemici oko Džojsovog književnog djela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze XX vijeka. Nakon “Uliksa”, Džojs je napisao još samo “Fineganovo bdenje”, djelo na kome je radio više od petnaest godina.

1947. američka glumica

Rođena Fara Foset

[ 613244 ] [ ] [11789631 ] [ ] Image

1986.

U kneževini Lihtenštajn žene su prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990.

Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo je zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mandele.

Fara Foset bila je američka glumica koja je karijeru počela 1960-ih ulogama u serijama, a 1973udala se za glumca Lija Mejdžorsa u čijoj je seriji “Čovjek od šest miliona dolara” nekoliko puta gostovala. Producenti su je ubrzo angažovali u tada popularnoj TV seriji “Čarlijevi anđeli” u kojima je zarađivala tada basnoslovnih 10.000 dolara po epizodi. Ipak, njenom suprugu se nije

sviđala njena stalna zaposlenost, pa je 1977. godine napustila seriju, kojoj se kao gost, ponovno vraća nakon sudske parnice sa producentima. Brak sa Lijem je okončan 1979. kada je počela da izlazi s Rajanom O’Nilom, sa kojim je živjela 17 godina i s kojim ima sina Redmonda. Uprkos stalnim optužbama da uživa u drogama, to nikada nije potvrdila. Umrla je od raka 2009. godine.

hotspot Foto: Reuters

NiKO NeĆe da pLaTi dug ep

Le Pen ignorisala rok za otplatu duga od 300.000 eura

Političarka će izgubiti sve ostale dodatne prihode koje je imala u Briselu

Novac iz foNda EvropskE uNijE fraNcuska ultradEsNičarka NEzakoNito jE davala pomoćNicima u svojoj straNci, zbog čEga ćE joj sE svakog mjEsEca od platE odbijati 7.000 Eura suda”, koje je ona, kako dodaje, zvanično zatražila. Neimenovani zvaničnik EU izjavio je da će Le Penovoj, ako do ponoći ne vrati traženi novac, biti od sjutra prepolovljena mjesečna plata koju dobija kao zastupnica u EP-u na otprilike 3.000 eura i da će izgubiti sve ostale dodatne prihode koje je imala u Briselu. “Ukupno će joj 7.000 eura biti uzimano od primanja koja dobija od EU-a svakog mjeseca”, naveo je ovaj zvaničnik. Dodao je da je ista mjera primijenjena i u slučaju pet drugih europarlamentaraca iz redova Nacionalnog fronta, uključujući i Žan-Maria Le Pena, Marininog oca, koji su takođe odbili da vrate novac koji su nenamjenski trošili. Izvor: Reuters, DW

Objavljen spisak nacističkih stražara u logoru Aušvic Poljski Institut za nacionalno sjećanje (INR) na internetu je objavio imena nacističkih komandanata i stražara u logoru smrti Aušvic za vrijeme njemačke okupacije Poljske. Na spisku je blizu 9000 imena i skoro sva su njemačka, a uz neke je čak dodata i fotografija. INR se nada da će tako dokazati da su Aušvicom upravljali Njemci, a ne Poljaci, kako se u nekim spisima navodi. U logoru je ubijeno više od milion ljudi, najviše Jevreja, ali su žrtve bili i Poljaci i Romi i drugi politički zatvorenici. Na spisku su informacije o zapovjednicima i stražarima SS-a koji su radili u Aušvic-Birkenau logoru, njihova imena, mjesto i godina rođenja, nacionalnost, podaci o vojnoj službi i, gdje god je bilo moguće, fotografija. Direktor INR-a Jaroslav Szarek kaže da spisak ima cilj da pomogne da

se Aušvic više ne pominje kao poljski logor. Najavljuje da će institut sastaviti sličan spisak i za ostale nacističke logore u okupiranoj Poljskoj. Dio koji se odnosi na zapovjednika logora Rudolfa Hesa, koji je njime upravljao od 1940. do 1943. godine, sadrži i fotokopiju smrtne kazne, koju mu je 1947. dosudio poljski sud. Poljska već godinama po-

kušava da dokaže da je pogrešno logore nazivati “poljskim” isključivo zbog njihovog geografskog položaja. Nova baza podataka dostupna je na pet jezika i “služi kao oružje za borbu protiv laži”, rekao je Szarek. Sovjetske snage ušle su u Aušvic 27. januara 1945. godine. Nacisti su ga napustili nekoliko dana ranije i ostavili ga manje-više netaknutog. Na neslavnom spisku, osim Njemaca, ima i pripadnika brojnih drugih naroda, posebno onih koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata imali režime odane Hitleru. Jedan od njih je Stanislav Vace, koji je rođen u Sremskoj Mitrovici 7. 5.1920. godine. U dokumentaciji piše da je riječ o folksdojčeru iz Hrvatske. Josef Vogel rođen je 16. 11. 1916. u Iloku. Do 1941. služio je u vojsci Kraljevine Jugoslavije. Po zanimanju je bio poslastičar. Izvor: Deutche Welle, AP, BBC

NeVjerOVaTaN - i OpasaN - NapredaK mediciNe

Stvoreni embrioni sa ćelijama životinje i čovjeka Naučnici su uspjeli da uspješno uzgoje embrione koji sadrže kombinaciju ljudskih i svinjskih matičnih ćelija u prvom koraku na dugom putu razvoja ljudskih organa u tijelima životinja. Istraživanje se, međutim, u vrlo ranoj fazi pokazalo težim nego što se očekivalo, objavljeno je u magazinu Cell u četvrtak. “Krajnji je cilj uzgojiti funkcionalne ljudske organe za transplantaciju, srca, pluća, bubrege... ali mi smo jako udaljeni od toga”, objasnio je on. Naučnici su usadili matične ćelije odraslih ljudi u svinjske embrione i dopustili da se razvijaju četiri sedmice. Embrione su uništili prije nego što bi se bilo kakva kombinacija čovjeka i životinje, poznata kao himera, po grčkim mitološkim hibridnim zvijerima, mogla roditi. Pokušaji stvaranja ljudsko-

Foto: iStock

Marin Le Pen, liderka francuskog ultradesničarskog Nacionalnog fronta i predsjednička kandidatkinja te stranke u Francuskoj, ignorisala je rok koji joj je postavljen da vrati gotovo 300.000 eura, koje duguje Evropskom parlamentu. Kako navode mediji, rok je istekao u ponoć, a agencije su ranije javile da će, ako ne ispoštuje rok, Le Pen morati mjesečno da vraća po 7.000 eura, koji će joj biti odbijani od primanja. Ona je do sad odbijala da vrati novac dobijen iz EUfondova, za koji je EP zaključio da ga je tokom 2011. i 2012. godine nezakonito davala osobama koje su radile kao pomoćnici u njenoj stranci, iako je dozvoljeno da se tako finansiraju primanja samo pomoćnika europarlamentaraca iz njene stranke. Le Pen, koja se nadmeće sa još dva kandidata francuske umjerene ljevice i desnice na izborima za nasljednika Fransoa Olanda, koji će biti održani na proljeće, je izjavila da neće “podleći progonu” vraćanjem novca. U poruci upućenoj Reutersu ona je u utorak navela da je riječ o “jednostranoj odluci, koju su donijeli politički protivnici (...) bez dokaza i bez čekanja mišljenja

Osim Njemaca i pripadNici drugih NarOda

Foto: Wikimedia Commons

Pare? Nećete ih gledat.

Ljudski fetus star devet sedmica životinjskog embriona izazivaju mnoge kontroverze i etička pitanja, posebno otkad se pokazalo da je teoretski moguće dovesti do stvaranja životinje sa ljudskim kvalitetima i, moguće, ljudskom inteligencijom. U Francuskoj je potpuno zabranjen rad na ovakvim mješovitim embrionima. Naučnici kažu da je nivo doprinosa ljudskih matičnih ćelija u ovom

eksperimentu bio jako nizak i da nije uključivao moždane ćelije. Profesor genetike na Univerzitetu u Kentu Daren Grifin je rekao da su naučnici slijedili postojeće zakonske i etičke smjernice i uništili embrione kad je dostignuto maksimalno dopušteno vrijeme za njihov razvoj. Izvori: BBC, CNN, Washington Post, Reuters

kultura

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

uručeno PreSTIŽno PrIZnAnje

Sebastijan Beri dobitnik književne nagrade Kosta Irski dramski pisac, romanopisac i pjesnik Sebastijan Beri ovogodišnji je dobitnik nagrade Kosta za knjigu godine, a titulu prvog dvostrukog laureata jedne od najprestižnijih britanskih književnih nagrada u kategoriji romana donijela mu je knjiga ‘Days Without End’. Prema ocjeni žirija, Beri je napisao “vatrenu i veličanstvenu” priču o homoseksualnoj ljubavi čija se radnja odvija u vrijeme osnivanja savremenih Sjedinjenih Američkih Država, dajući “jedan od najčudesnijih opisa ljubavi čitave književnosti”. Time je Beri, jedan od

najpriznatijih savremenih irskih pisaca, postao jedini dvostruki dobitnik u kategoriji romana u istoriji te nagrade, nakon što je osvojio 2008. godine za knjigu “Tajno pismo”. Književna nagrada Kosta jedna je od najpopularnijih britanskih književnih nagrada koja se dodjeljuje u pet kategorija – za roman, debitantski roman, biografiju, poeziju i dječju knjigu. Pobjednički naslovi u tim kategorijama zatim se nadmeću za naslov britanske knjige godine. Dosad su nagradu dvaput, ali u kategoriji poezije, osvojili Ted Hjudžis i Šejmis Hini. Foto: Milovan Danilović

PredSTAvA STefAnA SAblIćA

Komad “Slasti slave” u maloj sali KIC-a Dani knjige u Podgorici “Dani knjige” u sklopu koje će posjetioci biti u prilici da određene naslove kupe i po cijenama sniženim do 70 posto počinju danas i trajaće do 17. februara u šoping molu Delta siti i u Gradskoj knjižari na Trgu nezavisnosti, saopštili su organizatori. “Poseban novitet predstavlja organizovanje večeri posvećene ciklusu knjiga o Hariju Poteru autorke Dž. K. Rouling. Budući da se 2. februar globalno obilježava kao Dan knjiga Harija Potera, Gradska knjižara će se pridružiti ovoj manifestaciji organizacijom velikog Maskenbala čarobnjaka koji će se održati danas od 19 časova, u šoping molu Delta siti”, navodi se u saopštenju. S.I.

Predstava “Slasti slave” Gradskog pozorišta iz Podgorice biće izvedena u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović” večeras od 20 sati. Prema djelu “Glorious” britanskog pisca Pitera Kiltera, predstavu je adaptirao i režirao Stefan Sablić. “Kilter je komad napisao po istinitoj priči o Florens Foster Dženkins, koja je četrdesetih godina u Nju-

Slasti slave

jorku bila omiljena muzička atrakcija. Proslavila se operskom karijerom, iako nije umjela da pjeva. Predstava osvjetljava ljupku korupciju kojom se gospođa Džankins bavila i čarobnu riječ - mito - koja joj je otvarala sva vrata”, stoji u najavi. Igraju Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Ivana Mrvaljević... S.I.

Sa konferencije za novinare

nAjAvljen februArSkI rePerToAr

Od Pozdrava iz Austrije do baletskog spektakla Na sceni Nikšićkog pozorišta tokom februara biće realizovano oko 20 programa, najavljeno je na konferenciji za novinare. Ljubitelji klasične muzike biće u prilici da po osmi put isprate koncert članova Crnogorskog simfonijskog orkestra, koji će se predstaviti koncertom “Pozdrav iz Austrije” pod dirigentskom palicom Uva Tajmera. Baletskim spektaklom “Chipolino”, u sklopu kojeg će nastupiti 176 balerina uz solistu iz Beograda Jovicu Begojeva, biće obilježena godina postojanja baletske škole “Princeza Ksenija” u Nikšiću. U sklopu književnog pro-

grama biće predstavljana djela Jovice Hausmajstera, Tonija Skrbinca i Sonje Ražnatović, a ljubitelji filma i pozorišta imaće priliku da pogledaju predstave “Najluđa noć”, “Tre sorele” i filmove “Vrati se Zone” i “Santa Maria della Salute”. Najmlađi će uživati u predstavi Gradskog pozorišta “Kod Nojeve barke u osam”. U sklopu likovnog programa biće otvorena izložba ilustracija Tonija Lafitića “Titanic – Carpathia”, izložba fotografija “Crno bijela duga” Nebojše Radovića, ali i postavka radova hrvatskih umjetnika Ivana Paulića, Borisa Rece i Dijane Trtanj. M.R.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

kultura 70. IZdAnje PreSTIŽne SmoTre

Almodovar predsjednik Kanskog festivala

Vukotić

90 godInA od rođenjA crnogorSkog oSkArovcA

Omaž Dušanu Vukotiću u Narodnoj biblioteci

a animirano ostvarenje “Surogat”, Vukotić je 1962. godine dobio Oskara, što je ujedno prva nagrada Američke akademije dodijeljena neameričkom autoru crtanog filma

Revija kratkih animiranih filmova Dušana Vukotića biće priređena u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici u utorak, 7. februara, povodom obilježavanja 90 godina od rođenja proslavljenog filmskog autora. Repertoar čine “Surogat”, za koji je Vukotić 1962. godine dobio Oskara, što je ujedno prva nagrada Američke akademije dodijeljena neameričkom autoru crtanog filma, te “Krava na mjesecu”, “Koncert za mašinsku pušku” i “Igra”. Dušan Vukotić (19271998) je bio istaknuti filmski reditelj, scenarista, animator, jugoslovenski oskarovac, profesor na Filmskoj

146 DOmAćih i međuNArODNih NAGrADA OsVOjiO je tOKOm KArijere DušAN VuKOtić

akademiji u Zagrebu i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Osvojio je 146 domaćih i međunarodnih nagrada kao što su Zlatna arena u kategoriji crtanog filma na 3. Jugoslovenskom filmskom festivalu u Puli za film ‘’Nestašni robot’’, što je

ujedno bila prva autorska nagrada dodjeljena našem crtanom filmu, tri autorova filma u zvaničnom programu na smotri svjetskog animiranog filma u Kanu 1958. godine, nagrade na svim najznačajnim međunarodnim filmskim festivalima u Berlinu, Melburnu, Londonu, Karlovim Varima i mnogim drugim. Pored animiranih filmova, Vukotić je realizovao niz dokumentarnih, informativnih, televizijskih, reklamnih i 3 dugometražna igrana filma, te eksperimetisao sa kombinovanjem crtanog i igranog filma. Međunarodna asocijacija crtanog filma ga ja 1987.godine nagradila nagradom za životno djelo ‘’za izuzetan doprinos umjetnosti animacije’’. Organizator programa je Crnogorska kinoteka u saradnji sa Narodnom bibliotekom “Radosav Ljumović”. S.I.

Španski reditelj i scenarista Pedro Almodovar predsjedavaće žirijem 70. Filmskog festivala u Kanu, čije će jubilarno izdanje biti održano od 17. do 28. maja. U odgovoru na poziv čelnika Kanskog festivala Pjera Leskura i Tjerija Fremoa, Almodovar je istakao da je srećan što će biti u mogućnosti da proslavi veliki jubilej tog festivala i da se osjeća tim povodom privilegovanim. “Zahvalan sam, počastvovan i oduševljen. Svjestan sam odgovornosti koju nosi sa sobom pozicija predsjednika žirija i nadam se da sam dorastao tom poslu. Mogu samo da kažem da ću se u potpunosti posvetiti – i tijelom i dušom, ovom zadatku, koji je i privilegija i zadovoljstvo”, poručio je Almodovar, koji je učestvovao pet puta u trci za Zlatnu palmu u Kanu. Almodovarovim filmom “Loše vaspitanje” otvoren

Almodovar

SuSreT mInISTrA LjumovIćA I AmbASAdorke IZrAeLA ALone FIšer - kAm

Crna Gora zanimljiva izraelskim arheolozima Ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović sastao se na Cetinju sa nerezidentnom ambasadorkom Izraela u Crnoj Gori Alonom Fišer-Kam. Ministar Ljumović i ambasadorka su ocijenili uspješnim kontakte i sa-

radnju, uspostavljene između Crne Gore i Izraela u oblasti kulture. Razgovarali su o planovima za njen nastavak i dinamici realizacije zajedničkih aktivnosti. Uskoro će, kako je najavljeno, biti potpisan Program saradnje u oblasti kulture iz-

među Crne Gore i Izraela, kojim će se definisati okvir za različite vidove saradnje. Planirani su projekti između institucija dvije države, ali i podrška direktnoj saradnji između umjetnika i djelatnika u oblasti kulture. Ambasadorka Fišer-Kam

je Kanski festival 2004. godine, a njegov lik bio je na posteru 60. festivalskog izdanja. Za film “Sve o mojoj majci” dobio je nagradu za režiju, za “Volver” je nagrađan za scenario. U takmičarskom programu učestvovalo je još i filmovima “Prekinuti zagrljaji” i “Džulijeta”. Ostali članovi žirija 70. Kanskog festivala biće objavljeni sredinom aprila, saopštili su organizatori. Prošle godine žirijem 69. Filmskog festivala u Kanu predsjedavao je australijski reditelj, scenarista i producent Džordž Miler, a Zlatna palma pripala je britanskom filmskom veteranu Kenu Louču za angažovanu dramu “Ja, Danijel Blejk” o problemima zdravstvenog sistema u Britaniji. Louč je time postao dvostruki dobitnik glavne nagrade u Kanu, koju je osvojio i prije deset godina za film “Vjetar koji njiše ječam”. S.I.

je prenijela zainteresovanost instutucija koje se u Izraelu bave arheologijom za saradnju sa srodnim institucijama u Crnoj Gori, dok je ministar Ljumović naglasio značaj i važnost dva arheološka nalazišta na Duklji i Svaču. S.I.

Zabava

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Toni STarešinić, fronTmen hr

⌦ Filip Jovović

ª Where' S The revoluTionº

Novi singl Depeche Mode nakon četiri godine pauze Dugo o čekivani singl “Where’s The Revolution” grupe Depeche Mode, biće predstavljen sjutra, dok se novi album “Spirit” očekuje 17. marta. Ovo je prva njihova numera nakon četiri godine i prva pjesma koju ćemo čuti sa 14. studijskog albuma “Spirit”. Bend je na novom albumu prvi put sarađivao s producentom Džejmsom Fordom (Foals, Florence & The Machine, Artic Monkeys). Njihov prošli album, “Delta Machine” iz 2013, debitovao je kao broj jedan u 12 zemalja. Ekipa iz Q magazina imala je priliku da ču-

je novi album i nazvala ga najenergičnijim albumom koji je bend snimio. “Spirit” će biti dostupan i na vinilu, a novo izdanje će promovisati na svjetskoj turneji. Global Spirit Tour vidjeće više od 1,5 miliona obožavalaca na ukupno 34 koncerta u 21 zemlji. Depeche Mode su u bogatoj karijeri prodali više od 100 milona albuma, a uživo ih je vidjelo više od 30 miliona ljudi. Turneja počinje 5. maja u Štokholmu, a najbliži koncert našoj publici biće 14. maja u Ljubljani. Fi.J.

14.

studijski album beNda depeche mode “spirit” biće pred publikom 17. marta

end Chui je među onim izvođačima, koji svoju publiku mogu, poput The Bambi Molestersa i Matije Dedića tražiti i izvan granica premalog im hrvatskog tržišta.

Treći album ove džez rok skupine “Third Sun From The Stone” podijelio je prvo mjesto sa izdanjem “Mostovi” Rundek Cargo Trija u Nacionalovom godišnjem izboru najboljih hrvatskih izdanja pretprošle godine. S obzirom na njihovu muzičku orijentaciju, to je bio veliki uspjeh. Oni su nedavno bili i na najvećem evropskom showcase festivalu Noorderslag Eurosonic u Holandiji, gdje su predstavili novu postavu, a nešto nakon toga sarađivali i sa Josipom Lisac na numeri “Tebi putujem”. A intervju za Dnevne novine ispred kvarteta dao je frontmen i osnivač Toni Starešinić. Nedavno ste ostvarili saradnju sa najvećom muzičkom divom u regionu Josipom Lisac. Kakvo iskustvo nosite iz ove kolaboracije? Saradnja s Josipom nam je definitivno jedno od najljepših muzičkih iskustava koje smo doživjeli. Josipa je kao osoba i umjetnica fascinantna osoba. Na sceni je prisutna skoro pedeset godina i dan danas je svježa i moderna i traži nove uzbudljive zvukove, dok njene mlađe kolege već godinama pjevaju jednu te istu pjesmu i žive na staroj slavi. Ali to je stanje duha, ona je zapravo i dalje jako mlada i razigrana koliko god joj dopušta zdravlje i vrlo je profesionalna i odgovorna prema sebi i publici. Odličan primjer mladim muzičarima kako se

Foto: Vanja Vučinić

Muzička scen MejnstriM je odnositi prema karijeri, svom stilu i svom instrumentu u njenom slučaju glasu. Kakve utiske nosite sa nedavno završenog festivala u Groningenu na kom je nastupilo više od 300 sastava vaše orijentacije? Čudan je to bio osjećaj, toliko bendova i muzičara na jednom mjestu, osjećate se zapravo jako malim i nebitnim i tek na početku cijele priče, iako već skoro deset godina profesionalno svirate i gurate svojim putem. Žao mi je što je bilo veoma malo bendova sa našeg područja, sa teritorije bivše države nastupila su tek četiri sastava, a mi smo bili jedini iz Hrvatske. A region definitivno ima šta da pokaže. NaravNo, većiNa publiAl’ to su već stvari ke zapravo i Nije publiindustrika, to su ljudi koji jedje i moNostavNo Ne osjećaju nopola muziku i Ne zaNima ih na muzičkom trži- to, bitNo je samo Nek je štu. Mi smo veselo. svi tu nigdje jer teško je naći nekog kod nas ko će se uhvatiti ukoštac sa evropskim tržištem i probati da proguramo naše snage napolje. Životarimo u tom nekom svom balonu. Država, nažalost, ne prepoznaje muziku kao izvozni proizvod i zanima ih jedino da zadovolje dijasporu koja se često pokazala kao ključni glas na izborima, iako ti ljudi ne žive ovdje. Što se tiče na-

⌦--------------------------------------------Saradnja S joSipom nam je definitivno jedno od najljepših muzičkih iSkuStava koje Smo doživjeli. joSipa je kao oSoba i umjetnica faScinantna oSoba. na Sceni je priSutna Skoro pedeSet godina i dan danaS je Svježa i moderna i traži nove uzbudljive zvukove

---------------------------------------------⌦

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Zabava

rvaTSkog džez rok benda chui za dnevne novine

na je zapravo odlična, odavno dotakao dno šeg nastupa, publika je super reagovala i u nekim smo kontaktima za daljDržava nažalost ne nji iskorak pa ćemo vidjeti prepoznaje muziku kao šta će se desiti. izvozni proizvoD i zaVa š a l nima ih jeDino Da zabum “Third Dovolje Dijasporu koSun From ja se često pokaza- The Stone”, la kao ključni glas na koji upućuje i na naziv jedizborima ne Hendriksove kompozicije, izdanje je koje privuklo veliku pažnju javnosti i stalo rame uz rame sa Darkom Rundekom. Da li vas je iznenadio ovaj uspjeh, s obzirom na neprisutnost vašeg muzičkog prvaca u mejnstrim medijima? Da, totalno nas je iznenadio ovaj uspjeh, ali ljudi su zapravo željni dobre muzike. Naravno, većina publike zapravo i nije publika, to su ljudi koji jednostavno ne osjećaju muziku i ne zanima ih to, bitno je samo nek je veselo. Al’ ovaj Bend tokom snimanja spota sa Josipom Lisac drugi dio publike želi slušati i želi čuti nove stvari. Ispod mejnstrima koji je dosegao samo dno postoji ogromna scena sa hrpom odličnih mladih bendova koji su isplivali u zadnje vrijeme. I pokazalo se da ima publike za to. Chui i još par sastava su tu iskočili kao predvodnici te scene i dovelu tu muziku pa i do mejnstrim medija, što je povuklo cijelu priču u najljepšem mogućem smjeru. Tako da je danas zbilja lijepo živjeti u Zagrebu, imamo pregršt odličnih koncerata domaćih bendova. Kontinuirano izlaze novi albumi i mislim da scena nije bila ovako dobra još od davnih sedamdesetih. Ono što je primjetno su i česte promjene postave sastava, pa ćete uskoro predstaviti novu? Zašto je to tako? Janko Novoselić, naš donedavni bubnjar, napustio je bend jer se htio više posvetiti svom bendu Kozmodrumu, s nekim članovima prije smo

se razišli zbog razlika u muzičkim vizijama i uopšteno shvatanju funkcionisanja benda. Kad smo krenuli sve je bilo zapravo onako usput da se malo izguštamo bez ikakvih očekivanja, ali nakon dva albuma stvari su postale profesionalne i bilo mi je stalo da nešto napravimo od svega toga pa sam tražio i ljude koji razmišljaju na sličan način. Zanimljiv je i naziv benda, koji na svahiliju znači leopard, zašto ste se odlučili baš za ovo ime? Imao sam taj naziv benda već duže vrijeme “u ladici” prije nego se desio Chui. To mi je bila zanimljiva igra riječi, s jedne strane poruka slušatelju šta da radi s tom muzikom, a s druge strane idealan naziv za mog malog svemirca, maskotu Chui-ja. Kasnije sam tek saznao da na svahiliju znači leopard što je malom Chui-ju dodalo rep. Slučajno je ispalo da su džezeri u SAD sedamdesetih godina često davali sebi afrička umjetnička imena koja su ih povezivala sa njihovim korijenima. Pa je tako meni omiljeni klavijaturista Herbi Henkok isto sebi dao ime Mwandishi i njegov sastav s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih je dobio to ime, a to mi je jedan od najdražih bendova koji je definitivno uticao na moju percepciju muzike koju izvodim u Chuiu. Kako vidite trenutnu muzičku scenu u regionu, da li i dalje imamo grupe koje mogu parirati u svjetskim okvirima? Scena je zapravo odlična, mejnstrim je dotakao dno, dok prava muzika buja i dešava se svakog dana. Izlaze albumi mladih sastava, dosta se svira i vrijeme je da se napravi jedan pravi festival koji će okupiti sve te ljude na jednom mjestu i predstaviti ih mejnstrim medijima, jer se ta scena više ne može zanemariti. Ljudi žele čuti nešto novo i uzbudljivo i hajde da im to pružimo.

ZABAVA

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

KRAJEM FEBRUARA U GLAVNOM GRADU

Kreatorka Bojana Rosić predvodi kurs šminkanja Mlada kreatorka Bojana Rosić uploviće u šminkerske vode, s obzirom na to da će krajem mjeseca, u Podgorici, u saradnji sa mejk ap artistom Ljiljanom Jurišin organizovati kurs šminkanja. Ono što je nas zanimalo je to, otkud Rosić u ovom poslu. “Pored posla sa kojim se bavim - kreiranjem i dizajniranjem, odlučila sam da počnem i sa šminkanjem. Išla sam na obuku kod one koju smatram odličnom u tome što radi i koja me učila da radim na njen način. Nije lako, priznajem, pogotovo mi nije lako primijeniti neke stvari na svom licu koje poprilično slično šminkam cijeli život, ali malo po malo, stići ću do cilja. Inače sam predana kada radim nešto, pa

Ima li ljepše stvari na svijetu nego kada ti hobi postane posao? Nije li lijepo ići na posao znajući da ćeš raditi nešto što voliš?

sam sigurna da ću napredovati. Na sreću, sve naučeno je bilo puno lakše primijeniti na šminkanju drugih”, kazala nam je Rosić, dodajući da joj je šminkanje oduvijek bio hobi. “Meni je sve vezano za šminku u isto vrijeme i hobi i posao, a ima li ljepše stva-

ri na svijetu nego kada ti hobi postane posao? Nije li lijepo ići na posao znajući da ćeš raditi nešto što voliš? Prekrasan je osjećaj, koji mene ispunjava i daje mi energiju koju mi nekad u životu izvlače negativni ljudi”, pojasnila je ona, iako je, priznaje imala veliku pomoć. “Puno je lakše učiti kada imaš mejk ap artista Ljiljanu Jurišin, koja je velika edukatorka, ali i profesionalac u svom poslu. Bila sam sigurna u nju i posvetila se našem radu. Ljiljana stiže kod nas u Podgoricu tako da ćemo zajedničkim snagama da pokažemo naš rad i tehnike šminkanja curama koje žele ovim poslom da se bave ili da svoje znanje unaprijede”, zaključila je Rosić. M.Rog.

Bojana Rosić

7. FEBRUARA U 18 I 19 ČASOVA ZA NAJMLAĐE

Škola manekenstva u TC Bazaru

ŠALJITE MEJLOVE DANAS U PODNE

DN i Cineplexx nagrađuju najbrže čitaoce kartama

Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se dva nova filma i to avantura “Zlato” – u kojem glavnu ulogu tumači oskarovac, Metju Mekonahi, u filmu reditelja Stivena Gagena, ali i “Krugovi” – novo poglavlje iz voljene horor franšize “Krug”. Takođe, premijera filma “Pedeset nijansi mračnije” zakazana je za 8. febru-

ar sa početkom u 19:30 časova. Ulaznice se već nalaze u prodaji. Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Dječja igraonica Zujalica i poznata crnogorska manekenka, Manja Gazivoda, organizuju kasting za školu manekenstva, 7. februara u 18h i 19h, u TC Bazar, II sprat. Škola manekenstva funkcionisaće po principu rada u dvije grupe kako bi se budućim malim manekenkama i manekenima efikasno i efektno prenijelo znanje i bolje ispratio njihov individualni napredak. Za mlađu grupu, uzrasta od tri do šest godina, kasting će biti održan u 18h, dok je za srednju grupu, uzrasta od sedam do 13 godina, kasting zakazan u 19 h. Škola manekenstva pružiće svim polaznicima priliku da savladaju osnove manekenstva i foto modelinga, kroz druženje i aktivnosti koje su prilagođene uzrastu djece. U okviru časova manekenstva djeca će učiti pravilan hod i stav na pisti, brojne koreografske elemente, poziranje i pripremu za fotografisanje. Za sve djevojčice i dječake uzrasta od tri do 13 godina koji žele da se oprobaju u ovoj sferi ovo je pravo vrijeme. M.Rog.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

RODITELJSTVO

IMPOZANTNI REZULTATI NAUČNIKA U NEDAVNIM ISTRAŽIVANJIMA

Značaj muzike na razvoj djeteta Muzika ima ogroman značaj za razvoj djeteta. Brojni naučnici bavili su se uticajem muzike na razvoj djeteta, a rezultati do kojih su došli impozantni su.

■ BEBE U STOMA-

KU REAGUJU NA MUZIKU

Sa puštanjem muzike i čitanjem priča može se početi već od 17. nedjelje trudnoće. Plod živi u vrlo podsticajnoj sredini punoj zvukova, vibracija i pokreta. Prije svega tu su zvukovi koji dolaze iz tijela majke: rad srca, vazduh koji prolazi kroz pluća, rad crijeva… Mnoge studije pokazuju da i glasovi iz spoljne sredine dospijevaju do majčine utrobe: intonacija, naglasak, ritam i melodija dopiru do fetusa bez izobličenja. Po rođenju, prije nego što progovore, djeca komuniciraju, pored osmjeha i mimike, i ritmom. Iako beba ne zna šta joj majka govori, na osnovu ritma i intonacije može da razumije šta joj ona poručuje.

■ MUZIKA I PAMĆENJE

Učestvovanje u zajedničkim muzičkim aktivnostima ima psihološko značenje za svu djecu: • razvija osjećanje pripadnosti; • smanjuje osjećanje usamljenosti; • podstiče samopoštovanje i povjerenje u sopstvene mogućnosti. Bitno je da muzikom podstičemo dijete da na svoj način učestvuje u igri i učenju zato što time postaje aktivni učesnik sopstvenog razvoja.

U prvim mjesecima nakon rođenja djeca su osjetljiva na muziku i imaju sposobnost da je upamte i povežu s razvojem neke vještine. Beba, recimo, može da se sjeti naučenog pokreta ukoliko se pušta ista muzika koja je svirala tokom učenja. Stoga je veoma važno otkriće da upravo muzika može biti signal za podsjećanje.

■ MUZIKA I MOZAK Muzika se obrađuje u svim oblastima mozga i stimuliše oblasti koje ne mogu biti dostupne preko drugih modaliteta. Istraživanja su pokazala da djeca koja slušaju muziku dok uče lakše pamte, zadržavaju i reprodukuju sadržaje od one djece koja uče u tišini.

■ MUZIKA I GOVOR Dijete upoznaje govor putem prvih utisaka koje mu odrasli pružaju uspavankom, pjesmom, njihanjem u ritmu muzike, muzikom. Učeći ritmičke pjesmice, koristeći ri-

■ ZNAČAJ MUZIKE tmičke instrumente i igrajući muzičke igre, djeca uče sklopove koje formiraju zvukovi i ritam, lakše prepoznaju samoglasnike i dijele riječi na slogove (što kasnije može biti od velikog značaja prilikom osposobljavanja za čitanje). Ukoliko se djetetu redovno omogućava da sluša muziku, imaće sposobnost da ranije i lakše razvije i složenije jezičke strukture.

■ MUZIKA I

MATEMATIKA

Pomoću muzike lakše se uči matematika. Kada djeca uče ritam, ona u isto vrijeme uče dijeljenje, razlomke i proporcije. Ovo su rezultati istraživanja sprovedenih na Kalifornijskom univerzitetu Irvin, koja su imala za cilj da prouče odlike razvoja sedmogodišnjaka. Neuromuzikolozi su došli do otkrića da muzika trenira mozak za više nivoe razmišljanja. Prema pomenutom istraživanju, mu-

zika takođe podstiče razvoj vremensko-prostornog rezonovanja, koje se koristi prilikom učenja viših oblika matematike i nauke.

■ MUZIKA I

OSJEĆANJA

Muzikom dijete lakše izražava emocije i uz muziku razvija samopouzdanje. Muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija i da posebno stidljivom ili uplašenom djetetu pomogne da se izrazi.

■ MUZIKA I DRUŽENJE Muzika podstiče druželjubivost i razvoj socijalnih veština kod djece. Pomoću pjesme i igre dijete se lakše uklapa u zajednicu i razvija osjećaj kolektivnog duha, razvija viši nivo socijalne kohezije i lakše razumije sebe i druge. Muzika doprinosi stvaranju prijatne vaspitne sredine za igru i rad. Opušteno, raspoloženo dijete s radošću prima podsticaje iz takve sredine.

KOD DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU

• Muzika ima blagotvorno i terapijsko dejstvo i vrlo je korisna za djecu s fizičkim, socijalnim, emotivnim i kognitivnim smetnjama. • Ona može da poboljša pažnju, raspoloženje, mentalnu stabilnost i komunikaciju. • Iskazivanje djeteta putem muzičkih aktivnosti vodi ka uspostavljanju psihičke ravnoteže koja je jedan od značajnih uslova za dalji razvoj i napredovanje. • Muzika pomaže djetetu da se izrazi kad su mu drugi načini nedostupni. • Muzika je sredstvo relaksacije, ali i način buđenja energije. • Muzika je jedna od aktivnosti koje svu djecu stavljaju u ravnopravan položaj. • Ne ističe razvojne manjkavosti i probleme. • Muzika može da pomogne djeci sa smetnjama da postignu svoje razvojne ciljeve dok njeguju svoj duh i samopouzdanje.

RODITELJSTVO

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Ko se pita djeca ili roditelji?

VASPITANJE

Odriču li se savremeni roditelji svog autoriteta, pa mališani njih “vaspitavaju”?

Do prije nekoliko decenija pitanje o tome ko određuje pravila u porodici bilo je sasvim neumjesno, jer je roditeljski autoritet bio neprikosnoven. Teško je zamisliti da nam danas dijete ljubi ruku u znak poštovanja, da nam persira i stoji mirno i gleda u pod kad mu se starija osoba obraća, pišu “Novosti”. Savremeni roditelji žele otvoren, topao i blizak odnos sa svojom djecom, ali psiholog Nevena Lovrinčević u svojoj novoj knjizi “Ko je gazda u vašoj kući” piše šta se dešava kada podjela moći u porodici prevagne na stranu djeteta. Ona smatra da problem nastaje kada roditelji imaju potrebu da sve vrijeme usrećuju svoju djecu i kada se situacija okrene na način da više nije dijete ono koje traži odobravanje roditelja, već mama i tata traže odobravanje djeteta. Tada roditelji nemaju autoritet, odrekli su ga se. Odriču li se savremeni roditelji svog autoriteta, pa mališani njih “vaspitavaju”? Problem nastaje kada mama i tata sve vrijeme povlađuju svojoj deci. “Situacije u kojima se neki roditelji i djeca nalaze, a gdje mališani imaju veću moć odlučivanja u porodici nego što je to primjereno njihovom uzrastu, najčešće nemaju nikakve veze sa dečjim pravima”, objašnjava Lovrinčevićeva za Novosti. “Sa djetetom se možemo dogovoriti koju će vrstu kućnih poslova da obavlja, ali nije u redu da mu se prepusti odluka da li će i šta da radi u kući ili ne. Naravno da bi dijete u takvoj situaciji najradije izabralo da ništa ne radi, ali protivljenje i otpor nijesu razlog da roditelj od svojih zahtjeva odustane. Proširene porodice u kojima živi više generacija mogu biti izazov za dobro funkcionisanje zato što su roditelji istovremeno i u poziciji djeteta, pa bake i dede mogu preuzeti dio odgovornosti koji im ne pripada”, objašnjava Lovrinčevićeva. “Isto tako, ‘djeca’ od tridesetak godina koja treba da se usmjere na vaspitavanje svojih potomaka nisu to ponekad u stanju jer su materijalno zavisna od roditelja”. U strahu da ne pogriješe ili da ne budu prestrogi, ro-

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

RODITELJSTVO

Sa djetetom se možemo dogovoriti koju će vrstu kućnih poslova da obavlja, ali nije u redu da mu se prepusti odluka da li će i šta da radi u kući ili ne. Naravno da bi dijete u takvoj situaciji najradije izabralo da ništa ne radi, ali protivljenje i otpor nijesu razlog da roditelj od svojih zahtjeva odustane.

U strahu da ne pogriješe ili da ne budu prestrogi, roditelji ponekad postaju previše popustljivi. A i društvo im nameće model da se sve rješava kroz razgovor, strpljenje i bez pritisaka i batina, kako bi se uvažila dječja prava. Mame se nerijetko javljaju psiholozima i žale se da su uplašene od postupaka svoje djece, izbjegavaju da idu u goste i strijepe od neprijatnih situacija na javnim mjestima.

ditelji ponekad postaju previše popustljivi. A i društvo im nameće model da se sve rješava kroz razgovor, strpljenje i bez pritisaka i batina, kako bi se uvažila dječja prava. Mame se nerijetko javljaju psiholozima i žale se da su uplašene od postupaka svoje djece, izbjegavaju da idu u goste i strijepe od neprijatnih situacija na javnim mjestima. “Ako roditelj u pokušaju da izbjegne autoritaran, čvrst i distanciran pristup, ode u popustljiv, povlačeći i nesiguran, naći će se u drugoj vrsti problema”, smatra Lovrinčevićeva. “Ono što je za dobar razvoj djeteta potrebno jeste odnos sa roditeljem u kome će biti bliskosti, topline i prihvatanja, ali i čvrsto i dosljedno postavljanje granica. Situacija kada dijete vrišti i baca se nije prijatna za roditelja koji se može osjećati bespomoćno i neefikasno. Ipak, nema razloga da se roditelji takvih situacija ‘plaše’. Ukoliko se roditelj povuče i popusti pred dječjim zahtjevima, on potkrepljuje tu vrstu ponašanja i može računati na to da će se ono ponavljati. Najbolje je sačuvati živce, ostati smiren i sabran, ili bar to odglumiti, i ne popustiti pred dječjim zahtjevima”. Iako postoje predrasude

da je lakše disciplinovati djevojčice nego dječake, psiholog smatra da ne postoji bitna razlika. I kod jednih i kod drugih je poželjno da roditelj ima pravu mjeru autoriteta. Od svih škola najteže je završiti onu roditeljsku. Mame i tate ne dobijaju diplome, ali im se dugogodišnji uloženi trud i (ne) strpljenje vraćaju kao bumerang – kada dijete poraste. Pa, kada njihov mezimac počne da bježi sa časova, pije alkohol ili se drogira, psuje, postane nasilan, roditelji se obično vajkaju što ga nisu tukli kada je bio mali. Pravo pitanje je: da li bi batine pomogle? Psiholozi smatraju da prut i kaiš nisu vaspitne metode, već preporučuju da sa djecom treba razgovarati i tako im postaviti jasne granice ponašanja. “Nema razloga da se batine koriste”, smatra Nevena Lovrinčević. “Postoje veoma efikasne tehnike disciplinovanja kojima roditelji postižu željeni efekat bez upotrebe batina. Njima se djeca uče da se problemi tako rješavaju i da je udaranje slabijeg u redu. Ni jedna ni druga poruka nisu dobre. Kako ćemo naučiti dijete nenasilnom ophođenju sa drugima ako ga sami tučemo? Učenje oponašanjem je sva-

kako jedan od najmoćnijih načina učenja”. Stručnjaci upozoravaju da mame i tate moraju da shvate da su baš oni prvi uzor svom nasljedniku. “Prošla su vremena kada smo djecu jednostavno odgajali”, kaže za Novosti psihoanalitičar Zoran Milivojević, autor knjige “Mala škola za velike roditelje”. “Danas roditelj mora da razvija svoj stil, izbjegava tipične greške, razvija se zajedno sa djetetom. Daleko je teže nego prije pedeset-šezdeset godina, kada je društvo bilo stabilnije i usporenije, a važila je izr-

ka da dijete ne vaspitavaju mama i tata, već cijelo selo. Roditelj priprema dijete za život u budućem ljudskom društvu, ali današnji roditelji su prvi put u istoriji u situaciji da zbog obima i brzine promjena ne znaju kako će to društvo izgledati”. Milivojević podsjeća da je dobar vaspitni stil pun ljubavi, ima mnogo objašnjenja i podučavanja, u njemu su pohvale i pokloni, ali su i jasne zabrane i kritike, pa i kazne. Najbolje je, kaže, kada je roditelj čvrst u stavu, a blag u načinu, bilo da je u pitanju nagrada ili kazna. (mojpedijatar.rs)

ZABAVA

JANUAR U RIKVERC

⌦ Pripremio: Danilo Brajković

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

kteri domaće šoubiz scene potrudili su se da uvodni mjesec 2017. godine pamtimo po kvalitetnim sadržajima, a Dnevne novine izdvajaju najbitnije u rubrici “Rikverc”. Opravdao je januar ambiciozna očekivanja publike koja živi uz muziku - “Zavisan od tebe”, nova pjesma i spot našeg Marka Vlahovića pod okriljem srbijanskog benda MaraQYa kotira se na vrhu regionalne top liste, Marija Božović biografiju je osvježila singlom “Above All”, pionir domaćeg hausa Lucky Dee (Lazar Gregović) obnovio je saradnju sa Igorom Garnierom i lansirao “We Were In Love”... Aplauze su zaslužili humanitarci - “Be human hair show” prikupio je više od 10.000 eura za pomoć djeci oboljeloj od karcinoma, zatim su se nikšićki metalci odazvali pozivu za prikupljanje novca za liječenje trogodišnje djevojčice Selene Mandić, a uplatiće ga u humanitarni fond. Saznali smo i da Crna Gora nastupa u prvoj polufinalnoj večeri Eurosonga. Na redu je februar.

HUMANOST I MODA IDEALAN SU SPOJ

Još jedan ispit humanosti položen je na domaćem terenu 22. januara u KIC-u “Budo Tomović”. Ovog puta frizersko modni događaj “Be human hair show”, u organizaciji Kuće mode i ljepote “Zoran”, NVO “Budi human” i KIC-a prikupio je 10.265 eura za pomoć djeci oboljeloj od karcinoma (NVO Fenix Crna Gora – Udruženje roditelja djece oboljele od dječjeg kancera). Na desetine gostiju iz Crne Gore i inostranstva doprinijeli su manifestaciji, a ulogu modela preuzele su dame poput An-

dree Demirović, Dajane Golubović-Pejović, Marine Banović-Džuver, Julije Milačić, Slobodanke Seke Martinović, Sanje Bobar, Marine Raković i drugih. “Posebno se radujem što su se svi naši prijatelji iz okruženja i ljudi dobre volje iz zanata odazvali i doprinijeli. Čitava priča je osmišljena da zajedno sa našim snagama uradimo dobro dijelo da ova akcija krene ove godine i postane tradicionalna”, riječi su Zorana Vukčevića ispred organizacionog tima.

Sa manifestacije u KIC-u

1. REGION ZAVISAN OD MA Prvijenac u 2017. Marko Vlahović, koga pamtimo po radu u crnogorskim bendovima Nuclear Mama i Crveno i crno, lansirao je uz beogradski sastav MaraQYa. Tog 9. januara svjetlost dana ugledao je spot za novu pjesmu “Zavisan od tebe”, a nije izostala zapažena reakcija publike, uz čije glasove je spot napredovao do aktuelnog 2. mjesta na MTV Domaćici - listi najboljih 20 regionalnih spotova. U toku je i glasanje za omiljenu pjesmu MTV Premijere u januaru - pogađate, MaraQYa je u konkurenciji. Podsjetimo, Vlahović je Dnevnim novinama najavio da će u nastavku karijere benda domini-

rati fank, te da je u toku snimanje noviteta. “Biće tu i soul elemenata, ali ću se potruditi da prevagne fank jer odgovara mom senzibilitetu, praktično sam odrastao uz to. Bilo mi je drago kada sam čuo da smo tako lijepo počeli nakon premijere. Mada, već smo ušli u rudnik kako mi muzičari kažemo kad snimamo nove pjesme, pa smo fokusirani baš na to i nijesmo razmišljali o drugim stvarima. Prija nam kada znamo da tu listu kreiraju oni koji zaista dobro poznaju muziku i kada znamo koliko je jaka konkurencija. Od plasmana nam je bitnije to što su ljudi očigledno prihvatili ono što smo im ponudili”, kazao nam je Vlahović.

Vlahović

NIKŠIĆKI ROKENROL U RITMU SELENINE PORUKE

Novac za liječenje trogodišnje djevojčice Selene Mandić prikupljen je prošle sedmice za 48 sati, ali to nije spriječilo nikšićke rokenrol muzičare da se ujedine i još jednom pokažu humanost. Minule subote održali su koncert u Zahumlju, a sredstva sakupljena tom prilikom uplatiće u fond za sljedeću humanitarnu akciju sličnog tipa. Akcija je organizovana na inicijativu direktora Bedem

festa - Petra Šundića, realizovana je u saradnji s Alfa centrom, a podržana je od opštine Nikšić, JU “Zahumlje” kao i kompanije Ras Pres u vidu štampanja ulaznica bez novčane nadoknade. Instrumenata su se latili muzičari iz sastava Willie and the Groundskeepers i Podroom, Dino Kapetanović i Veljko Vučurović (acoustic Autogeni Trening), bendovi Zli, Štrajk Mozga i Punkriot.

“Čim sam čuo za Selenin slučaj odmah se upalila lampica da moram reagovati. Strašno mi je bilo stalo da na brzinu reagujem i zato sam možda nekog zaboravio da pozovem. Bendovi su se odazvali u velikom broju, to je dobra, mlada scena. Dobra je to bila prilika i za Nikšić, da vidi aktuelnu rok scenu poslije dužeg vremena”, kazao nam je Šundić.

ZABAVA

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

Skica Eurosong bine

ARAQYE Bilo mi je drago kada sam čuo da smo tako lijepo počeli nakon premijere

ŽRIJEB OTKRIO KARTE I SVEMIR

Foto: Aleksandar Jaredić

Posljednjeg januarskog dana saznali smo da će Crna Gora nastupiti u prvoj polufinalnoj noći Eurosonga 9. maja u Kijevu sa još 18 učesnica, a naš predstavnik Slavko Kalezić otpjevaće numeru “Space” Momčila Zekovića u prvom dijelu večeri. Osim Crne Gore, 9. maja nastupiće Finska, Gruzija, Portugal, Belgija, Švedska, Kipar, Slovenija, Jermenija, Moldavija, Češka, Letonija, Albanija, Island, Azerbejdžan, Grčka, Australija i Poljska. Ukrajinski nacionalni emi-

Rokenrol humanitarci

ter predstavio je izgled bine i scenografiju Eurosonga u Kijevu. Florijan Vajder izabrao je scenografiju koja omogućava publici da bude nadomak izvođača, pa ne čudi što je zvaničan naziv projekta - “Ukrajina u srcu Evrope”. Odlikuje ga jedna glavna bina iza koje je smješten veliki LED ekran, a popularno ostrvo biće idealno za “izlet” izvođača do mjesta na kome se nalazi publika. Sve navedeno podsjeća na svemirski brod, a Kalezića ne brine nešto nepovoljniji žrijeb

(od zemlja iz regiona koje mogu glasati za Crnu Goru u prvom polufinalu su Albanija i Slovenija) i vjeruje da će se njegov scenski nastup odlično uklopiti u ambijent. “Nebitno je sve drugo osim toga da ću pružiti nevjerovatnu dozu energije. Nastupio ja prvi, peti ili deseti, profesionalan pristup i isti ciljevi neće izostati. Scena me podsjeća pomalo na svemirski brod, a ‘Space’ je univerzum... Ništa nije slučajno”, još jednom podvlači Kalezić.

MUZIKA IZNAD SVEGA

Januar će po lijepom pamtiti i naša pjevačica Marija Božović. Zanimljivo, odlučila je da upriliči premijeru numere “Above All” u saradnji sa podgoričkim bendom Deep Thoughts (nažalost, rasformiran prije nekog vremena) u petak, 13. januara - po mnogima kombinacija za izbjegavanje, ne i za Mariju. Prije gašenja Deep Thoughtsa, Marija je gostovala na dvije njihove numere, pa je “Above All” plod dogovora da bend uzvrati “uslugu”. “Tri momka iz benda učestvovala su u komponovanju muzike, a ja sam radila tekst i pjevački dio. Numera se može svrstati u bass music, jer ima elemenata r’n’b, drum’n’base, hip-hopa, so-

ula i drugih muzičkih pravaca. Prva i posljednja gitara su ‘žive’, što mi je naročito drago, jer i dalje čeznem da imam veliki bend i nekoliko muzičara oko sebe dok pjevam”, poručila nam je Božović, uz napomenu da je još jedna numera na engleskom dokaz da ne pristaje na kompromise. “Ne očekujem da se obogatim od ovoga, već radim muziku radi muzike i da bi nešto ostalo iza mene, neke pjesme na koju ću kasnije biti ponosna. Ne želim vječno da budem kafanska pjevačica koja će pjevati tuđe numere. Bez muzike bih bila nula, ovako se dobro osjećam zbog toga što radim i to je poenta cijele priče”, iskreno je zaključila Božović.

Film

36 •TVprogram 08:05 Serija: Zvala se Feriha 09:15 Praktična žena 10:00 Serija: Paramparčad 11:30 Serija: Strasti Toskane 13:00 Tačno 1 14:15 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:25 Serija: Brusko 16:15 Serija: Nemoj da zvocaš 17:20 Serija: Zvala se Feriha 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Kuhinja 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija: Paramparčad 21:10 Serija: Strasti Toskane 23:00 Noćni žurnal 23:20 Na mjestu zločina sa Mašanom 00:05 Serija: Blejd - Lov se nastavlja

PRVA Serija: Paramparčad, 19.25

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 11.00 Vijesti 11.05 Naučno-obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Dokumentarni program 13.06 Index 14.05 Naučno-obrazovni program 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Gradić na obali mora 18.30 Serija: Prava žena 19.30 Dnevnik 2 20.15 Emisija iz kulture 21:15 Serija: Elementarno 22.00 Globus 23.00 Dnevnik 3 23.30 Serija: Prava žena

RTCG 1 Serija: Prava žena, 23.30

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

06:30 City M 06:54 City kids M 07:00 Dobro jutro 09:02 5 minuta kuvajte sa Džajom 11:03 Beskrajna ljubav 11:19 Kalifornikacija 11:52 Sportisimo 12:03 Dobar dan 13:03 City M 14:06 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 15:52 Bahar 17:16 Pare ili život 18:00 Info monte 19:03 Elif 20:03 Bahar 20:48 Beskrajna ljubav 21:36 Ja imam talenat 23:03 Adria’s top model 00:03 Kalifornikacija 01:10 Film: Bogu iza nogu 02:35 Film: Paljenje

PINK Ja imam talenat, 21.30

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

10:07 Pjesma života,r 11:10 Kud puklo da puklo,r 12:00 Vijesti u 12 14:00 Vijesti u 2 14:07 Velika porodica 15:30 Pjesma života, r serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Perspektiva, emisija 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Pjesma života 20:00 Načisto sa Petrom Komnenićem 21:10 Velika porodica 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:35 Zaplet 23:20 Serija,r 00:20 Velika porodica,r 01:15 Boje dana, r emisija

VIJESTI Serija: Pjesma života, 19.10

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija : Porodica Jermolov 21.00 Nekultura življenja 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Meridijani, r 08.00 Serija: Istrage gospođice Fišer, r 09.00 Dječiji program 11.00 Serija: Crno siroče r 12.00 Vijesti 12.05 Profil, r 13,00 Dječiji program, r 15.00 Serija: Istrage gospođice Fišer, r 16.00 Iz pravog ugla, r 17,00 Index, r 17.30 Šta pijete 17.55 Fleš sport 18.05 Možeš i ti, r 18.35 Serija: Čuvar pravde, r 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Božićni ustanak, r 21.00 Serija: Čuvar pravde 21,45 Serija: Crno siroče 22,30 Serija: Priče iz XIX vijeka 23,30 Serija: Elementarno, r

RTCG 2 Fleš sport, 17.35

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•37

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Na mjestu zločina, 23.20

KRUGOVI, 20:30, 22:30 LA LA LAND 19:15, 21:45 LAV 17:00 PJEVAJMO 15:15 PRITAJENO ZLO: KONAČNO POGLAVLJE 17:30, 22:15 SAGA O TRI NEVINA MUŠKARCA 17:15 SANTA MARIA DELLA SALUTE 19:00 SNIJEŽNA KRALJICA 3: VATRA I LED 15:00 STADO 15:30 VELIKI KINESKI ZID 18:15, 21:15 XXX - POVRATAK KENDERA KEJDŽA 15:45, 18:00, 19:30, 21:30 ZLATO 20:00, 22:00 ZAŠTO BAŠ ON? 16:00 ZONA ZAMFIROVA: DRUGI DIO 16:45, 18:30, 20:15

Autor poznatog serijala Dosije, Mašan Lekić, donosi nam još jedan novitet iz dokumentarnog prikaza najvećih zločina i kriminalnih aktivnosti sa ovih prostora Na mjestu zločina sa Mašanom. Za razliku od Dosijea, nova emisija će imati dinamičniju formu i pratiće najaktuelnije događaje iz crne hronike, a ekipa emisije, na čelu sa Lekićem, danonoćno će pratiti službe koje se bore protiv kriminala i spasavaju živote – od hitne pomoći do specijalnih jedinica.

PINK, Beskrajna ljubav, 20.48 Dva odvojena svijeta leže na dvije strane ulice u primorskoj četvrti Istanbula. Tako blizu, a tako daleko jedan od drugoga. Šta će se dogoditi kada se dvoje mladih ljudi iz dva svijeta zaljube? Kemal je jedno od troje djece iz porodice srednje klase koja živi u susjedstvu. Kemal će ubrzo biti na iskušenju kada u njegov monotoni život uđe Neslihan. Nakon tog dana, Kemalov svijet se okreće naglavačke i on gubi kontrolu. Nihan je djevojka iz glamuroznog dijela grada. Režija: Hilal Saral. Uloge: Burak Ozčivit, Neslihan Atagul, Kan Urgančioglu...

KablOVsKE TElEVizijE

rTs1 09.05 09.50 10.00 12.00 12.25 12.30 12.45 13.30 14.00 14.30 15.00 16.00 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.19 19.30 20.05 21.00 22.00 23.55 00.15

Serija: “Bolji život” Nešto lepo Tako stoje stvari Dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik specijal Serija: “Prevoznik” Sasvim prirodno Dunav je Evropa Serija: “Pozorište u kući” Ovo je Srbija Serija: “Vruć vetar” Dnevnik Šta radite bre Beogradska hronika Andrić u bošnjačkoj mahali, Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Vruć vetar” Da, Možda, Ne Film: “Gospodari Savane” Dnevnik Kulturni dnevnik

HrT1 11.10 11.43 12.00 12.15 12.19 12.24 13.16 13.24 14.00 14.45 15.37 16.00 16.31 16.43 17.00 17.20 18.12 19.00 20.01 20.57 22.00 23.00 23.25

Dokumentarni program TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Život teče dalje” Informativka Veliko putovanje po Škotskoj Kod doktora Društvena mreža Prometej Pola ure kulture Jezik za svakoga TV kalendar Vijesti Hrvatska uživo Kviz: Potera Dnevnik Kviz: Šifra Sezonci: Rovinj Otvoreno Dnevnik Jedan na jedan

FOx 09.10 10.00 10.25 12.30 13.20 14.10 15.00 15.25 17.05 18.00 18.50 19.15 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Simpsonovi Serija: “Advokat” Serija. “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Poslednji čovek na Zemlji” Simpsonovi Serija. “Ti si moj porok” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija. “Kasl” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Luda ekipa” Serija. “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Sin Zornov” Serija. “Kasl” Serija. “Kriminalci u odelima” Serija: “Okružen mrtvima”

arEnasPOrT 08.30 Sport stars uncoverd 08.30 Fudbal, pregled kola australijske lige 09.00 Košarka: Dinamo Sasari - Partizan 10.30 Arenasport vesti 11.00 Fudbal: Monako Nansi 13.00 Fudbal: Selta Vigo Real Madrid 15.00 Fudbal: Brazil - Kolumbija, humanitarni meč 17.00 Fudbal: Liverpul Sautempton 19.00 Automoto, ABS šou 19.30 Clubland 20.00 Sport stars uncoverd 20.45 Fudbal: Hal - Mančester Junajted 22.45 Košarka, pregled Endesa lige 22.55 Arenasport vesti 23.30 Vaterpolo: Mornar Partizan 01.00 Košarka: Ksavije Sinsinati 03.00 Košarka: Indijana Mičigen

MTV 12.00 12.10 13.40 13.50 14.20 15.00 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 17.40 18.00 18.20 18.40 19.00 19.50 20.00 20.50 21.00 21.50

3 From 1 Domacica 3 From 1 Ridiculousness Ridiculousness Video Love 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 The Hills Daria Punk’d Ridiculousness Ridiculousness 3 From 1 The Ride Martin Garrix 3 From 1 DFC Best Of 2016 3 From 1 Geordie Shore Geordie Shore

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

FOTO UBOD Pola kamere ispod, a pola iznad jezera

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Skulptura Alisije Martin koja sadrži 5.000 knjiga

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA 2015-01-25

Daily Sudoku puzzle No. 3026

Medium level

TEŽA 2015-01-26

Daily Sudoku puzzle No. 3027

Medium level

Sudoku puzzle No. 3024 2015-01-23

www.sudokukingdom.com 6 9 1 7 5 3 2 4

4 6

9 8

6 8

9 4

8 5 7

9 1

7 4 3

3 6 puzzle 9 8 No. 4 3025 2 1 2015-01-24 5 7 Sudoku

2 9

Puzzle solution:

8 6

6 7

7 3 1

3 8 5

2 6

6 9

5 4

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #W352CN

Acorn

Acorn Arbiters Arbiters Battles Battles Cacao Cacao Chill Dictator Chill Dredged Dictator Drugs Dredged Ensured Evils Drugs Flails Ensured Flunk Footed Evils Fracases

Footed

Ratify

Fracases Implies

Reared

House

Lanes House

Lobed

Implies Lutes

Mango Lanes

Mustard

Lobed Ogling

LutesOmens

Optic Mango

Ratify

Mustard Reared

Reform Ogling Revisit

Flails

Omens

Flunk

Optic

Totem

Sears Seethes Trimming Reform Sends Twirled Shaves Revisit Watchmen Shies Stain Sears Wests Strut Seethes Tidies Wiper Sends Totem Shaves Trimming Twirled Shies Watchmen Wests Stain Wiper Strut

HOROSKOP OVAN Očekuju vas dobre vijesti o značajnom novčanom prihodu, ali vam onda slijede i izdaci. Prividnom stabilizacijom finansijske situacije poboljšava se i vaše raspoloženje.

BIK Moguća je prilika za dodatni rad koji vam trenutno nije neophodan. Opravdanje tražite u finansijskoj naknadi koja nije dovoljna za trud koji treba da uložite.

BLIZANCI Moguć je zanimljiv susret sa osobom slobodnih shvatanja. Prihvatite izazov, ali držite sve u tajnosti, jer vas kasnije ta avantura može skupo koštati.

RAK Izloženi ste velikom pritisku. Vaša pedantnost vam ne dozvoljava da stvari ostavljate nedovršene. Količina obaveza u odnosu na vrijeme kojim raspolažete daje sliku da ste sebi kreirali haos.

VAGA Ne dozvolite da vas pad koncentracije izoluje iz okruženja u kome ste veoma cijenjeni. Vaša inventivnost nije zatajila, u pitanju je kratkotrajno zasićenje. Uskoro će vam se ukazati prilika da preuzmete vođstvo.

ŠKORPIJA Iako odlično znate šta hoćete, i uz to imate i razrađene planove, nije povoljan trenutak za velike poduhvate. Odložite sve vrste ulaganja, kao i poslovne odluke, pošto ste skloni greškama.

STRIJELAC Dozvoljavate da drugi ljudi preuveličaju vaš neuspjeh i na taj način vam nameću osjećaj niže vrijednosti i krivicu. Sačuvati samouvjerenje u trenutku neuspjeha jeste teško.

JARAC Disciplina, to vam poručuje ovaj dan. I baš kada je to najvažnije, vas obuzimaju premor i pospanost. Ako se ne trgnete, napravićete ozbiljne greške zbog kojih ćete plaćati kazne.

Tidies

REBUS

Iznenađuje vas priča o saradniku kome ste beskrajno vjerovali. Nepotrebno se nervirate, jer informacije uglavnom nijesu istinite. Bolje obratite pažnju na ishranu i pronađite način da se kvalitetno odmorite.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: To nina tata Miju

Potrudite se da saslušate šta vam drugi ljudi govore. Možda uočite da neko pokušava da vam saopšti sjajnu ideju, ali vi ne reagujete. Ako dozvolite mogućnost da još neko smisli nešto korisno, značajno ćete profitirati.

VODOLIJA Od starog bliskog prijatelja stižu interesantni poslovni predlozi. Nije pravi trenutak da razmišljate o velikim poduhvatima, sve što danas smislite, u budućnosti se neće lako ostvariti.

RIBE Osjećate se prazno. Možda ste, ovih dana, završili važne zadatke, pa ste mislili da će ovaj dan biti spektakularno radostan. Zadovoljstvo izostaje zbog naglog pada adrenalina.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 2.2. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem studio apartman 31m2 u centru Herceg Novog. Tel.067/800-587 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

I

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

POSLOVNI PROSTOR Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039 m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata! Povoljno! Put Nikšić - Plužine! Donja Brezna selo Bajovo Polje! Tel.067 898-614 Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367

Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, drugi sprat, Moskovska 153. Tel. 067/189353 i 063/289-353

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel.069/073-331 Plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Telefon 067/390-767

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

GAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

Prodajem polovni šporet i frižider, oba u ispravnom stanju. Povoljno. Tel.068/109-999

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650 NASTAVA

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020-997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

IPSU

IPSU M

IPS

R LO

IPS

R LO

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME LOREM T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET

IPSUM

R LO

LOREM

SIT

LOREM

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET RE IPS AM LO M IT ET ET RE RS AM LO AM LO IT IT ET ET DO RS RS AM AM LO UM LO IT IT ET DO IPS DO RS RS M AM LO UM LO UM RE IT ET DO IPS DO LO IPS RS M AM M UM LO UM RE T IT RE IPS DO LO IPS ME LO RS M A M LO UM ET RE T IT RE DO LO IPS AM ME LO RS A M IT LO UM ET IT RE ET RS DO IPS AM LO RS LO AM M O M T IT L E U E IT DO ET RS DO OR IPS AM RS LO AM UM M M TL IT LO E U E IT DO IPS ET RS DO OR IPS AM RS LO AM EM UM M TL LO UM E IT DO IPS OR RS M TL LO UM RE DO IPS LO T EM UM IPS M RE LO EM

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

E AM

IPS

SIT AM

DOLOR

R LO

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR S T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT A O

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

IPSU

DOLOR SIT AM E

IPSUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET

R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA ET ET DO IPSU LO DO IPSU R SI R SI AM M M AM M LO M T LO T RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO SIT MET LORE RE ET DO SIT MET IPSU DO MET IPSU R M LO R TA M M TA M M LO ET TA LO ET TA RE RE R SI DO IPSU R SI AM MET LO DO IPSU R SI AM MET LO R SI LO M M LO M M ET TA SIT OLO LO ET TA SIT DO RE O D M RE R D M R IPSU DO MET LO M R SI IPSU MET LO M R SI LO TA M LO M TA M LO M ET TA LO ET TA DO IPSU RE DO IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT AM DO MET M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M LO T M LO M R T M RE LO M ET TA RE LO ET DO RE IPSU T LO ET DO RE LO IPSU R SI DO AM LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM R SI M LO M M RE M SIT RE SIT LO ET DO RE OLO SU IPSU M ET SIT DO MET RE R LO IPSU D M R LO IP M LO M IPSU IPSU R DO M LO M LO M TA LO M M TA RE LO M M TA RE DO IPSU DO ET MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI M R SI M IPSU M LO M RE AM TA M LO M TA RE LO M T RE LO DO IPSU ET DO MET LORE IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI M R SI M ET M LO M AM LO TA M LO M TA RE LO RE AM DO RE IPSU SIT ET DO MET LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI M R LO M M MET M LO M TA SIT M LO M LO RE TA RE TA DO IPSU R DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU MET R SI M M R SI M LO M M TA OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA ET RE RE DO IPSU IPSU IPSU LO R SI DO IPSU LO AM LO R SI M M LO M M T M M LO RE RE RE R SI MET DO IPSU LO LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE DO MET R SI LO M LO TA DO MET R SI M LO TA DO R SI MET M LO TA DO IPSU R SI M LO LO

DOLOR S DOL

LOREM IPSUM

LOREM

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO MET TA R SI

SUM

NEWS

T R SI

DOLOR SIT AM E

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LO R SIT AM ETLOR IPSUM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AME DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSU

NEWS

LOREM IP

IPSUM

NEWS LOREM

LOREM

IPSUM

LOREM

IPSU

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

LOREM

IPSUM

IPSU

IPSUM

SIT AM

IPSUM

DOLOR

LOREM

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

IPSUM

LOREM

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET

AMET

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE AMET DOLOR SIT DOLOR SIT LOREM IPSUM IPSUM M AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

www.cdm.me

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

NEWS

 VAŽNI TELEFONI

DOLOR SIT

OR SIT IPSUM LOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR ET T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M DOLOR T IPSUM SIT LOREM T AME DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M SIT LOREM DOLOR AME MET T LORE IPSUM SIT AME LOREM M IPSU DOLOR IPSUM T M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M SIT LOREM DOLO AME A MET OR R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O

IPSUM

AMET

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

LOREM

LOREM IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

T LORE M

41 31

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 2.2. 2017.

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica 55 38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica 33 Cijene sa uračunatim PDV-om

€ 110 € € €

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

NA DANAĹ NJI DAN

2003.

Hrvatska savladala NjemaÄ?ku (34:31) u Portugalu i postala ĹĄampion svijeta. Ivano BaliÄ‡, Mirza DĹžomba i Petar MetliÄ?iÄ‡ nezadrĹživi u finalu.

Foto: MiloĹĄ ProdanoviÄ‡

Foto: Iva MandiÄ‡

EVROLIGA

Sudar kumova u Istanbulu

OpuĹĄtanja ne smije biti: Petar PopoviÄ‡ na meÄ?u protiv Partizana

OTVORENI TRENING BUDUÄ†NOST VOLIJA

Nadamo se drugom mjestu, ali moramo savladati Cibonu Trijumf protiv Partizana uz fenomenalnu igru podigao je samopouzdanje u taboru BuduÄ‡nost Volija, a â€œplaviâ€? se u miru i odliÄ?noj atmosferi spremaju za ludi finiĹĄ ABA lige. SinoÄ‡ je u â€œMoraÄ?iâ€? odrĹžan otvoreni trening, a sa predstavnicima medija je razgovarao Petar PopoviÄ‡. Talentovani plejmejker â€œplavihâ€? i crnogorske reprezentacije je priÄ?ao o proĹĄlom meÄ?u, ali i o narednom - u ponedjeljak gostuju Ciboni u Zagrebu. â€œDobili smo vaĹžnu injekciju samopouzdanja za Cibonu. Ono ĹĄto je bitno je da kvalitetnim radom budemo dobro pripremljeni za odliÄ?nog rivala i obeÄ‡amo sebi da neÄ‡e biti opuĹĄtanja. Imamo prednost u odnosu na njih, ali sigurno nam neÄ‡e biti lakoâ€?, rekao je Petar. Protiv beogradskih â€œcrno-bijelihâ€? PopoviÄ‡ je bio starter, odradio je odliÄ?an

posao u defanzivi i upravo je on igraÄ? kojim je Ilijas Zuros iznenadio Aleksandra DĹžikiÄ‡a na drugoj strani. â€œTo je bila skoro perfektna i kompletna timska partija u kojoj je trijumf donijela preciznost u odbrani. Isti nivo defanzive moramo saÄ?uvati u meÄ?u sa Cibonom. Rival donosi neke specifiÄ?nosti, ali paĹžljivo ih analiziramo i biÄ‡emo spremniâ€?, istiÄ?e PopoviÄ‡. Nakon odlaska Anta Ĺ˝iĹžiÄ‡a hrvatski velikan je u velikoj krizi, a na meÄ?u protiv PodgoriÄ?ana neÄ‡e biti ni trenera Damira MulaomeroviÄ‡a koji je suspendovan. â€œOni se i dalje nadaju plej-ofu, nama bi trijumf obezbijedio makar to Ä?etvrto mjesto. Nadamo se naravno drugoj poziciji, ali bitno je prvo savladati Cibonuâ€?, poentirao je Petar PopoviÄ‡. A.K.

âŒŚ-----------------------------------VELIKU BRIGU ILIJASU ZUROSU PREDSTAVLJA IZOSTANAK NEMANJE VRANJEĹ A. ODLIÄŒNI BEK JE PROTIV PARTIZANA ODIGRAO ODLIÄŒNO, NIJE TRENIRAO TRI DANA, A NIJE GA BILO NI NA SINOÄ†NJEM TRENINGU. MEÄ?UTIM, OÄŒEKUJE SE DA BUDE U SASTAVU U PONEDJELJAK.

-------------------------------------âŒŚ

ÄŒetvrtak i petak su po navici rezervisani za najbolje evropsko koĹĄarkaĹĄko takmiÄ?enje, Evroligu, a derbi 21. kola se igra u Istanbulu - FenerbahÄ?e doÄ?ekuje CSKA u derbiju gornjeg dijela tabele (danas, 18.45h). BiÄ‡e to novi duel kumova i nekadaĹĄnjih saradnika Ĺ˝eljka ObradoviÄ‡a i Dimitrisa Itudisa. â€œVeoma vaĹžna utakmica za nas. Znamo sve o ekipi CSKA i moramo odigrati veoma dobro ukoliko Ĺželimo pobjeduâ€?, rekao je ObradoviÄ‡, dok njegov kolega na drugoj strani takoÄ‘e oÄ?ekuje teĹžak duel. â€œSjajna su ekipa, a u odnosu na prethodni meÄ? jaÄ?i su za Entonija Beneta i Bogdana BogdanoviÄ‡a koji se oporavio od povredeâ€?. Crvena zvezda Ä‡e nevjerovatnu seriju pokuĹĄati da nastavi protiv Efesa sjutra u â€œPioniruâ€?. A.K.

EVROLIGA 21. kolo

17.00h 18.45h 19.00h 20.00h 20.45h 18.00h 20.30h 20.45h

Danas Uniks - Olimpijakos CSKA - FenerbahÄ?e Ĺ˝algiris - Barselona Bamberg - Makabi Milano - DaruĹĄafaka Sjutra Galatasaraj - Panatinaikos Baskonija - Real Madrid C. zvezda - Efes

1. Real Madrid 2. CSKA 3. Olimpijakos 4. FenerbahÄ?e 5. C. zvezda 6. Baskonija 7. Panatinaikos 8. DaruĹĄafaka 9. Efes 10. Ĺ˝algiris 11. Barselona 12. Bamberg 13. Uniks 14. Makabi 15. Milano 16. Galatasaraj

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

15 15 14 13 12 12 11 10 9 8 8 7 7 7 6 6

5 5 6 7 8 8 9 10 11 12 12 13 13 13 14 14

VUÄŒICE GOSTUJU TRIGLAVU 19.00H

I REAKCIJA I POBJEDA

Poraz u prethodnom meÄ?u od bugarske ekipe Beroe iznenadio je sve u taboru crnogorskog ĹĄampiona, ali priliku za popravni i brejk imaju veÄ‡ veÄ?eras - koĹĄarkaĹĄice BuduÄ‡nost Bemaksa gostuju ekipi Triglava u Kranju (19.00h) u drugom kolu Superlige WABA lige. Ukoliko upiĹĄu trijumf â€œvuÄ?iceâ€? Ä‡e praktiÄ?no obezbijediti uÄ?eĹĄÄ‡e na zavrĹĄnom turniru jer bi slovenaÄ?ka ekipa ostala na tri pobjede iza. â€œProtiv Bugarki smo odigrale veoma loĹĄe, ali veÄ‡ protiv Triglava oÄ?ekujemo reakcijuâ€?, rekla je AnÄ‘elika MitraĹĄinoviÄ‡. â€œPoraz je uticao na nas i maksimalno oprezno ulazimo u ovaj duelâ€?, poentirala je MitraĹĄinoviÄ‡. A.K.

Protiv Bugarki smo odigrale veoma loĹĄe, ali veÄ‡ protiv Triglava oÄ?ekujemo reakciju

SUPERLIGA JuÄ?e Partizan - Celje 58:82 Beroe - Montana 66:71 (p.p) 19.00h 19.30h

Danas Trigla - BuduÄ‡nost Plej-of - C. zvezda

1. Montana 2. Celje 3. Beroe 4. BuduÄ‡nost 5. Triglav 6. Plej-of 7. Partizan 8. C. zvezda

9 9 9 8 8 8 9 8

7 7 7 5 3 3 1 1

2 2 2 3 5 5 8 7

16 16 16 13 11 11 10 9

NBA LIGA POBJEDA SAN ANTONIJA

Mamuze smirile Vestbruka

San Antonio je u derbiju veÄ?eri u NBA ligi savladao Oklahomu (108:94), a dugo Ä‡e se pamtiti nevjerovatna odbrana â€œmamuzaâ€? koja je dodatno zaustavila Rasela Vestbruka u odluÄ?ujuÄ‡ih 12 minuta. Jedan od najboljih igraÄ?a najjaÄ?e lige na svijetu u Ä?etvrtoj Ä?etvrtini se nije upisao u strijelce, pa je stao na 27 poena i 14 asistencija. Na drugoj strani je fenome-

nalan bio Lavaj Lenard koji je upisao 36 poena. â€œSvi smo prihvatili izazovâ€?, bio je kratak nakon meÄ?a prvi Ä?uvar Vestbruka Deni Grin. SEMAFOR: VaĹĄington Njujork 117:101, Toronto - Nju Orleans 108:106 (p.p), Hjuston - Sakramento 105:83, San Antonio - Oklahoma 108:94, Portland - Ĺ arlot 115:98, LA Lejkers - Denver 120:116. A.K.

MOJ TIKET

ÄŒETVRTAL 2. 2. 2017.

UROĹ RADULOVIÄ†, novinar DN

âœ“ Kamerun - Gana âœ“ Rio Ave - Braga âœ“ Selta - Alaves âœ“ Hadersfild - Brajton âœ“ Moreirense - Feirense

0-2 2 1 2-3 0-2

BL TEODO UBJEDLJIV PROTIV PEÄ†I 104:84

Nestvarna stotka TivÄ‡ana

PEÄ†

104 84

35 23 25 21 17 28 26 13 Ä?uriĹĄiÄ‡ 16 Kusovac 20 StanojeviÄ‡ 19 Sajin 11 MarojeviÄ‡ 11 PopoviÄ‡ 16 VuÄ?uroviÄ‡ 4 DamjanoviÄ‡ 7 AnÄ‘eliÄ‡ RadonjiÄ‡ BakiÄ‡ KaluÄ‘eroviÄ‡ Ĺ ariÄ‡ Trener: Miodrag Kadi

Rid 10 Veseli 19 Bili 10 Randle 6 Tilotson 4 AhmetbaĹĄiÄ‡ 11 Hajdari 6 Dalman 18 KaduĹĄ Mekaj Kalakaj Kuci MatoĹĄi Trener: Aleksandar Todorov

TIVAT - Dvorana: SC â€œĹ˝upaâ€?. Gledalaca: 400. Sudije: Haris BijediÄ‡ (BiH), Ivan MiliÄ‡eviÄ‡ (BiH), Ervin Koci (Albanija).

LEN BIRA NAJBOLJEG VATERPOLISTU

Darko Brguljan u Top 5 DoĹĄlo je vrijeme i da LEN izabere najbolje za prethodnu godinu, a na Top 5 listi dominiraju igraÄ?i sa Balkana, meÄ‘u kojima i jedan reprezentativac Crne Gore - Darko Brguljan u druĹĄtvu Filipa FilipoviÄ‡a, Andrije PrlainoviÄ‡a, Branislava MitroviÄ‡a i Marka BijaÄ?a se naĹĄao u uĹžem krugu za najboljeg vaterpolistu 2016. Brguljan je bio veoma vaĹžna igraÄ? u ekipi Vladimira GojkoviÄ‡a koja je na Evropskom prvenstvu u Beogradu osvojila srebrnu medalju, baĹĄ kao i na Olimpijskim

igrama u Rio de Ĺ˝aneiru kada su â€œajkuleâ€? bile Ä?etvrte. Ukoliko Darko dobije nagradu u Ĺžestokoj konkurenciji postaÄ‡e prvi crnogorski igraÄ? kojem je pripalo ovo prestiĹžno priznanje. U glasanju uÄ?estvuju nacionalne federacije, komisija LEN-a, Ä?lanovi i novinari. SPISAK DOBITNIKA: Piter BiroĹĄ (2008), Filip FilipoviÄ‡ (2009), Vanja UdoviÄ?iÄ‡ (2010), Stefano Tempesti (2011), Miho BoĹĄkoviÄ‡ (2012), DeneĹĄ Varga (2013), Filip FilipoviÄ‡ (2014), DuĹĄko PijetloviÄ‡ (2015). A.K.

Foto: Facebook

TEODO

Kinga Ahruk juÄ?e potpisala ugovor sa Lublinom

Foto: Iva MandiÄ‡

Vodio Teodo do pobjede: Petar Kusovac

Nevjerovatno napadaÄ?ko veÄ?e i fenomenalna pobjeda - koĹĄarkaĹĄi Teoda savladali su PeÄ‡ (104:84) u prvom kolu grupe D Top 8 faze Balkanske lige. Izabranici Miodraga Kadije su meÄ? rijeĹĄili veÄ‡ u prvoj Ä?etvrtini. Od starta je krenula agresivna igra u odbrani, dok je u napadu sve funkcionisalo perfektno i u jednom trenutku TivÄ‡ani su imali ogromnih 32:10. Do kraja tog dijela ekipa sa Kosova je nekako odreagovala, ali je crnogorski predstavnik nakon prvih deset minuta imao +18 (35:17). Do kraja meÄ?a gosti su pokuĹĄavali da smanje zaostatak i vrate se u meÄ?, ali su Petar Kusovac i drugovi odoljeli svakom naletu Ä?ete Aleksandra Todorova. Kusovac je meÄ? zavrĹĄio sa 20 poena i osam skokova, Milan StanojeviÄ‡ je ubacio 19. A.K.

BUDUÄ†NOST OSTAJE BEZ POLJAKINJE NA KRAJU SEZONE

Kinga potpisala za Lublin Glavna runda Lige ĹĄampiona je poÄ?ela proĹĄlog vikenda, a rukometni klub BuduÄ‡nost je juÄ?e saznao da Ä‡e ostati bez Kinge Ahruk - reprezentativka Poljske je juÄ?e potpisala ugovor sa Lublinom, objavljeno je na zvaniÄ?nom sajtu kluba iz njene domovine. BiÄ‡e ovo povratak u matiÄ?ni klub nakon deset godina, a Ahruk je potpisala trogodiĹĄnji ugovor. â€œUgovor u BuduÄ‡nosti mi istiÄ?e u maju. Imala sam nekoliko ponuda, neke veoma interesantne, ali sam se odluÄ?ila za povratak u Poljsku. Kao tinejdĹžerka sam napustila dom, joĹĄ kao dijete, pa je Ĺželja za povrat-

10 GOLOVA U LIGI Ĺ AMPIONA POSTIGLA JE KINGA AHRUK OVE SEZONE

kom bila sve veÄ‡aâ€?, rekla je Ahruk. Kinga je opremu crnogorskog ĹĄampiona zaduĹžila 2013. godine, a 2015. se popela na krov Evrope sa ekipom Dragana AdĹžiÄ‡a. Ona smatra da odlazak iz BuduÄ‡nosti u Lu-

POVRATAK U PROĹ LOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

Dan kada je fudbal sahranjen Fudbalski meÄ? izmeÄ‘u Al Masrija i Al Ahlija nije ostao upamÄ‡en zbog najljepĹĄe igre na svijetu, veÄ‡ zbog neviÄ‘ene tragedije. Nakon posljednjeg zviĹžduka sudije sukobili su se navijaÄ?i pomenuta dva tima, a ishod je bio zapanjujuÄ‡. ÄŒak 73 osobe su poginule, dok je oko 1.000 povrijeÄ‘eno. A.K.

blin neÄ‡e biti korak nazad u karijeri. â€œImam velike planove i snove o igranju u Lublinu, koji je ozbiljna ekipa, najaÄ?a u Poljskoj. Ĺ˝elim da budem dio tima koji Ä‡e igrati Ligu ĹĄampiona. Ozbiljan projekat me ubijedio da se vratimâ€?, istiÄ?e odliÄ?ni bek. A do povratka u rodnu zemlju Kinga ima cilj da sa plavim damama Ä?etvrti put uzastopno igra finalni turnir najboljeg evropskog klupskog takmiÄ?enja. â€œNe bih o ciljevima, ali sanjam o prelijepom rezultatu na kraju mog boravka u BuduÄ‡nostiâ€?, poentirala je Kinga Ahruk. A.K.

SPORT

AFRIČKI KUP NACIJA POLUFINALE

“Starac” junak Egipta Prvi finalista Afričkog kupa nacija je - Egipat. Najtrofejnija reprezentacija u takmičenju (ukupno sedam titula) uspjela je da baci na koljena Burkinu Faso nakon penala (4:3). U regularnom dijelu vodili su “faraoni” golom Mohameda Salaha u 67, ali je rival izjednačio u 73. minutu na 1:1, pa se nakon produžetaka pristupilo jedanaestercima. A, tamo je junak Egipta bio

44-godišnji golman Esam El Hadari, koji je odbranio penale čuvaru mreže Kofiju Koakuu i Bertranu Traoreu, čime je zasjenio promašaj Abdalaha El Saida i odveo svoju selekciju u veliko finale. A, tamo će je čekati večerašnji pobjednik duela Kamerun - Gana. SEMAFOR: Egipat - Burkina Faso 1:1 (nakon penala 4:3). VEČERAS: Kamerun Gana (20h). A.P.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 18.45hFenerbahče - CSKA, košarka 20.45hMilano - Darušafaka, košarka

SPORTKLUB 2 16.30h VTA St. Peterburg, tenis 20.00hBamberg - Makabi, košarka

SPORTKLUB 3 17.00hUniks - Olimpijakos, košarka 19.00hŽalgiris - Barselona, košarka

SPORTKLUB 4 19.00hMedveščak - Lokomotiv, hokej

ARENASPORT 1 20.00h Kamerun - Gana, fudbal

ARENASPORT 4 18.30hOlimpijakos - Aris, fudbal 21.00h Selta - Alaves, fudbal

EUROSPORT 08.00hUniverzijada Almati, bijatlon 10.30h Tur Dubai, biciklizam 15.00hTrka Valensija, biciklizam 20.00h Masters Berlin, snuker

EUROSPORT 2 08.56hUniverzijada Almati, snoubord 09.50h Masters Berlin, snuker 15.00h Masters Berlin, snuker

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

PREGLED PRELAZNOG ROKA 10 NAJSKUPL

KINESKA SVEMOĆ

⌦ Aleksandar Popović

avršen je još jedan januarski prelazni rok, u kojem je potrošeno čak 300 miliona eura na 10 najskupljih transfera. Naravno, prednjačili su Kinezi.

Oskar, Alešandre Pato, Aksel Vicel, Odion Igalo - svi su se otisnuli u Kinu, jer jednostavno nisu razmišljali o fudbalu, već isključivo o milionima, kojima će sigurno obezbijediti makar svojih pet sljedećih generacija, ali od fudbala na visokom nivou oprostili su se kada su stavili paraf na (ne)normalne ugovore. Nego, da krenemo redom. Oskar (Čelsi > Šangaj SIPG) 60 miliona eura Brazilac Oskar, koji ima svega 25 godina, potrčao je za milionima, napustio Čelsi i potpisao za Šangaj SIPG, u kojem će imati 460.000 eura nedjeljno. Karlos Tevez (Boka J. > Šangaj Š) 40 miliona eura plata Iskusni napadač Karlos Tevez je u 32. godini odlučio da napusti Boku juniors i otisne se u Kinu. Tačnije u Šangaj Šenhua, gdje će godišnje primati 40 miliona eura, što ga čini najplaćenijim igračem na svijetu. Julijan Draksler (Volfsburg > PSŽ) 40 miliona eura Njemački reprezentativac Julijan Draksler bio je želja mnogih engleskih klubova, ali su prevagnuli novčani razlozi. Već na debiju za Parižane dao je gol, a “vukovi” zaradili 40 miliona eura od transfera.

Gabrijel Žezus (Palmeiras > Man. siti) 32 miliona eura Mančester siti, poput Pari Sen-Žermena, ne pita za cijenu. Tako je ove zime doveo Gabrijela Žezusa, koji je za prošlosezonskog brazilskog prvaka dao 17 golova i imao četiri asistencije. Već je upisao debi za Siti protiv Totenhema. Gonsalo Guedeš (Benfika > PSŽ) 30 miliona eura Poslije tri sezone u prvom timu Benfike, 20-godišnji Gonsalo Guedeš promijenio je klub. Najmlađi Portugalac koji je postigao gol u Ligi šampiona bio je blizu Mančester junajteda i Monaka, ali je završio u “gradu svjetlosti”. Dimitri Paje (Vest Hem > Marsej) 29,3 miliona eura Nezadovoljni Dimitri Paje okrenuo je leđa Vest Hemu i pošto-poto želio da se vrati u svoj Marsej, koji je na kraju uspio da ispuni njegovu veliku želju i ubijedi “čekićare” da ga puste. Igalo (Votford > Čangčun J) 23 miliona eura Još jedan fudbaler koji je napustio Premijer ligu i otišao u Kinu. Dosadašnji napadač Votforda, koji je prošle sezone dao 18 golova, ove je zatajio - samo

120 MILION EURA POTROŠILI SU KINESKI KLUBOVI ZA ČETVORICU IGRAČA KOJI SU IGRALI U EVROPI

dva. I pored toga, Kinezi su doveli 27-godišnji Nigerijca, koji nije odolio novcu. Morgan Šniderlin (Man. Junajted > Everton) 22,9 miliona eura Francuz Morgan Šniderlin nije dobijao šansu kod Žozea Murinja, pa je iza-

PRIČAM TI PRIČU: MALO POZNATE IZJAVE SLAVNIH FUDBALERA

TOKOM UTAKMICE MI JE REKAO DA JE GLADAN

“Igrali smo jedan protiv drugog, ja za Fulam, on za Totenhem. Moj tim je napadao a ja sam stajao pored njega na svoj polovini. ‘Uh baš sam gladan!’, rekao je. Molim?, upitao sam ga šokirano. ‘Jedva čekam da završi utakmi-

ca, jako sam gladan. Da li možeš da mi preporučiš neki restoran Brede?’, ponovo je postavio pitanje dok smo stajali na terenu. Kasnije, kada smo igrali zajedno u Kristal Palasu shvatio sam zašto je takav. Svi smo radili vježbe snage u teretani, a on je sjedio pored, pio

kafu i jeo mafin. U isto vrijeme bio je plaćen od Mančester Sitija, Totenhema i Kristal Palasa, ali je samo sjedio u teretani, ispijao kafu i jeo mafin! Bio je veliki talenat, ali još veći ljenčuga”. A.P. Bred Hangeland o Emanuelu Adebajoru.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

sport

LJIH TRANSFERA U JANUARU

ć na djelu KUP KRALJA (POLUFINALE, PRVI MEČ)

Katalonski marš Madridom “Oduševljeni” Oskar na dočeku u Kini

Slobodni igrači: Lampard, Mekses... Iako je zvanično završen prelazni rok za najjače evropske lige, klubovi i dalje mogu da dovedu - slobodne igrače. A, neki od njih su - Kris Kirklend, Džoi O’Brajan, Kristofer Samba, Martin Kaseres, Felipe Mekses, Dvajt Tijendali, Majkl Esijen, Najdžel Rio Koker, Raul Meireleš, Šarl Enzogbija, Frenk Lampard, Karton Kol. brao kultni Everton, a dobro su prošli i “crveni đavoli” na kraju.

Aksel Vicel (Zenit > Tjanđin K) 20 miliona eura Evropski velikani, prije svih Juventus, spremali su se za Aksela Vicela i njegov bijeg iz Zenita. A, Belgijanac ih je sve šokirao i zaputio se pravo u Kinu, gdje je dobio sve što se poželjeti može u finansijskom smislu.

Barselona je jednom nogom u finalu Kupa kralja. Aktuelni šampion Španije je kao gost srušio Atletiko (2:1) i napravio zlatni brejk uoči revanša 7. februara na Nou Kampu. “Kolčonerose” je načeo Luis Suarez u 7. minutu, kada je pretrčao Stefana Savića i pogodio za vodstvo, dok je na 2:0 povisio od stative Lionel Mesi u 33. prelijepim udarcem sa distance. Nadu domaćima vratio je Antoan Griz-

Golom Franćeska ToTija iz penala u 96. minuTu roma je uspjela da pobijedi druGoliGaša ćezenu sa 2:1 i plasira se u poluFinale kupa iTalije, Gdje će u dvomeču iGraTi proTiv lacija u borbi za Finale.

man u 59. minutu, ali tim Dijega Simeonea nije uspio da stigne makar do remija, zbog čega je u veoma teškoj situaciji. Na drugoj strani, posada Luisa Enrikea ispunila je misiju, pa će u svom dvorištu imati priliku da potvrdi plasman u finale, gdje će je čekati bolji iz dvomeča Selta - Alaves. SEMAFOR: Atletiko Madrid - Barselona 1:2. VEČERAS: Selta - Alaves (21h). A.P.

PREMIJER LIGA (23. KOLO) SITI PREGAZIO VEST HEM

Bilić - Gvardiola 0:9

Alešandre Pato (Viljareal > Tjanđin K) 18 miliona eura Taman kad se činilo da se sjajni Alešandre Pato vratio nakon povreda i promašenih avantura, dogodilo se suprotno. “Patak” je odlučio da je dosta pokušavanja, pa je napustio Viljareal i odletio u Kinu kod Vicela.

Nova blamaža: Bilić i Gvardiola Dvije nevjerovatne lekcije Pep Gvardiola je očitao Slavenu Biliću, a Mančester siti Vest Hemu u manje od mjesec dana, za ukupnih 9:0! I, to oba puta u Londonu. Nakon “petarde” (5:0) u FA Kupu 6. januara, “građani” su ponovo na istom mjestu pregazili “čekićare” - 4:0! Kevin de Brujn u 17, David Silva u 21, Ga-

brijel Žezus u 39. i Jaja Ture iz penala u 67. minutu potpisali su veliku pobjedu gostiju, koji su se sada izjednačili sa Liverpulom na četvrtom mjestu, te stigli na samo bod od Totenhema i Arsenala, koji dijele drugo mjesto. Treći uzastopni remi morao je da prihvati Mančester junajted, koji nije uspio da

probije Hal na Old Trafordu, čime je sastav Žozea Murinja izgubio dva veoma važna boda u borbi za evropska takmičenja sljedeće sezone, dok su bodove, takođe, podijelili Stouk i Everton. SEMAFOR: Vest Hem Mančester siti 0:4, Mančester junajted - Hal siti 0:0, Stouk Everton 1:1. A.P.

SPORT

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

CRNOGORSKI NAPADAČ U IMAGINARNOJ KINESKOJ AVANTURI

Mirko pojačao Kineze Kineski džakovi sa milionima su osvojili i našeg Mirka Vučinića! Crnogorski napadač je potpisao za Gvangžu, a oborio je i svoj lični rekord, s obzirom da je “plaćen” 20 miliona eura! Odlični 33-godišnji napadač je tako prevazišao cifre kojima ga je Roma kupila od Lećea (12 miliona), odnodno Juventus od Rome (15 miliona). Čudo je da je ova informacija tek danas stigla na adresu naše medijske kuće,

SVE OVO, POŠTOVANI ČITAOCI, NIJE ISTINA! NAVEDENI TEKST JE BUKVALNO PREVOD ONOGA ŠTA SE NALAZI NA WIKIPEDIJI (INTERNET ECIKLOPEDIJI) KADA UKUCATE “MIRKO VUČINIĆ”... a dijete Sutjeske je još 18. januara napustio Al Džaziru i stigao u tabor šestostrukog uzastopnog šampiona Kine. I, odmah po odlasku na Daleki istok problemi sa po-

Lapsus na Vikipediji: Mirko Vučinić

SEVILJA REGISTROVALA STEVANA JOVETIĆA ZA LŠ

Masaši predstavljen u društvu sekretara kluba Mašana Brkovića

Joveta će napadati lisice

Poslije fenomenalnog debija u Premieri, golova i asistencija protiv Real Madrida, Osasune i Espanjola, Stevan Jovetić je spreman da zablista i u Evropi. Sevilja je juče na zvaničnoj veb stranici objavila informaciju kako je crnogorski napadač registrovan za Evropu, odnosno Ligu šampiona koja se nastavlja ovog mjeseca. Kao što je poznato, Sevilja je prošla grupnu fazu i u osmini finala će se sastati sa Lesterom - prvi meč protiv šampiona Engleske je zakazan 22. februara u Andaluziji. Svakako da je ovo bio jedan od najvećih razloga za dolazak našeg reprezentativca na Sančes Pichuanu. S obzirom da u Interu nije bio registrovan za Evropu (Ligu

Tri gola je do sada postigao Stevan Jovetić za Sevilju. Jedan u Kupu kralja protiv Real Madrida, dok je u Primeri takođe pogodio protiv “kraljevskog kluba”, kao i u prethodnom kolu protiv Espanjola. Evrope), Sevilja je imala pravo na ovaj potez, pa tako dobila veliko pojačanje za Primeru i Ligu šampiona. Jovetić je posljednji put u Ligi šampiona igrao 10. decembra 2014. godine kada je u dresu Mančester sitija sa klupe dobio šansu protiv Rome u Rimu. Inače, Jovetić se juče našao na listi “Sky Sports”-a među TOP 10 najboljih transfera u zimskom prelaznom roku. U.R.

vredom prednjih ukrštenih ligamenata su nestali - nepunih 48 sati je bilo potrebno Mirku da postigne gol u dresu novog kluba. To je uradio u duelu protiv katarskog Al Rajana - u 53. minutu je zamijenio reprezentativca Brazila Paulinja, a u 81. dao gol. Sve ovo, poštovani čitaoci, NIJE ISTINA! Navedeni tekst je prevod onoga šta se nalazi na Wikipediji (internet eciklopediji) kada ukucate “Mirko Vučinić”...Ne treba vjerovati svemu šta se piše, ali izgleda da i najpouzdanija internet adresa može da izgubi svoju vjerodostojnost. Sve u svemu, Mirko Vučinić (barem za sada) sigurno nije prešao u Kinu, a niti igrao utakmicu i postigao gol na debiju u dresu Gvangžua... Prema informacijama Dnevnih novina, Vučinić se trenutno nalazi u Italiji gdje mu živi porodica. U.R.

MLADOST POTPISALA OTANIJA MASAŠIJA

Japanac je romantičar Kroz treninge i pripremne utakmice Otani Masaši je zadovoljio ukuse trenera Gorana Perišića - japanski napadač je potpisao ugovor sa ekipom Mladosti na godinu i po dana. Riječ je o 22-godišnjem ofanzivcu koji je igrao za Sanfris Hirošimu, japanski klub koji ima jednu od najboljih škola za mlade igrača u državi. “Mislim da je ovo prava sredina za moj dalji razvoj. Svi su me u klubu dočekali kao da sam ovdje godinama, tako da ću pokušati da im se odužim pravim pristupom na uta-

kmicama i treninzima”, rekao je Masaši koji je odbio ponude Druge i Treće japanske lige u želji da se dokaže u Evropi. Još jedan Japanac se nalazi sa igračima Mladosti na pripremama u Ohridu - Kikuci Juta će u naredne dvije nedjelje pokušati da se izbori za ugovor i dres šampiona Crne Gore. Mladost je, inače, u jučerašnjoj prvoj kontrolnoj utakmici u Makedoniji savladala Renovu 4:0 - sa penala su bili precizi Ivan Novović i Milan Đurišić, a pogađali su i Ivan Knežević, te Stefan Nenadović. U.R.

ČETVRTAK, 2. 2. 2017.

SPORT

CFL VREMEPLOV ⌦ Uroš Radulović Kakav gradski derbi u 19. kolu na našem najvećem stadionu! Na meču gdje je postignuto sedam golova, Budućnost je pred svojim navijačima uspjela da sruši Mladost 4:3! Vodio je domaćin 2:0, pa 3:1, ali to nije bilo dovoljno, jer su gosti preko Marka Šćepanović i Miodraga Vukićevića uspjeli da stignu do 3:3. I, on-

Ivan Čarapić

da u foto-finišu, defanzivac “plavih”, Ivan Čarapić je donio velika tri boda Budućnosti. Neizvjesno je bilo i u Golubovcima gdje je Zeta preokretom srušila Berane (2:1) . Rudar je matirao Sutjesku (2:0), dok je Grbalj srušio Mogrena u Radanovićima 1:0 golom Luke Pejovića. Dečić je minimalcem srušio Petrovca pod Malim brdom, dok je istim rezultatom Jedinstvo kući pobijedilo Kom.

NOSTALGIJA SJEĆANJE NA LEGENDARNE EKIPE REPREZENTACIJA CRNE GORE 1984.

SEZONA 2006/2007 DEVETNAESTO KOLO

BUDUĆNOST

D. Milić 11’, R. Sekulić 42’, M. Đurišić 74’, I. Čarapić 90’

M. Božović R. Lakić S. Graovac (D. Božović) G. Perišić I. Čarapić M. Raičević M. Đurišić M. Mugoša N. Vujović R. Sekulić (P. Vukčević) D. Milić (U. Vemić)

MLADOST

J. Simović (a.g.) 79’, I. Knežević 83’

A. Adrović 75’

B. Čabarkapa N. Laković (S. Drobnjak) B. Grbović M. Vukićević B. Begović M. Ljumović S. Rovčanin D. Tomić (M. Jovanović) M. Šćepanović D. Đukić (D. Pavićević) M. Ljumić

S. Ivanović N. Franović M. Kaluđerović M. Radulović B. Igumanović B. Ivanović (Z. Peličić) J. Tumbasević D. Marković (V. Boljević) N. Đurović (I. Knežević) S. Stjepanović Ž. Korać

Z. Aković D. Stojanović J. Simović P. Đukić D. Mrkulić B. Cimbaljević B. Aković Ž. Ćulafić (Z. Đuričanin) E. Drndar (A. Adrović) D. Ćulafić R. Leposavić

N. Ševaljević M. Nenezić (N. Vujisić) M. Nelević (M. Marković) M. Krivokapić D. Vukašinović B. Kokoruš O. Sarić R. Marčić Z. Dragićević M. Divanović M. Popović

S. Blažić F. Bašić D. Nestorović Z. Vuković N. Sekulić D. Tomić M. Karadžić (M. Vraneš) A. Minić GOL S. Reljić (D. Damjanović) D. Čakar R. Lukovac (A. Duraković)

I. Janjušević N. Bubanja (M. Dževerdanović) I. Vujačić A. Dubljević N. Dževerdanović Đ. Đikanović T. Ćiraković M. Todorović D. Marić (M. Nerić) D. Međedović B. Kalezić (M. Kasalica)

D. Čakar 3’, A. Minić 19’

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubuinjom. Sudija: Željko Mićović. Pomoćnici: Dragan Vujović, Slavko Milošević.

PETROVAC

M. Šćepanović 52’, 85’, M. Vukićević 83’

SUTJESKA

BERANE

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudja: Jovan Kaluđerović. Pomoćnici: Radenko Đokić, Neđeljko Grubović.

RUDAR

ZETA

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Amil Gerina. Pomoćnici: Srđan Korać, Šeko Šabotić.

JEDINSTVO

KOM

I. Radisavljević 73’

B. Žurić E. Drndar V. Pešić D. Bećirović P. Stefanović V. Džulović El. Čindark (R. Vukotić) Ed. Čindrak I. Radisavljević S. Babača (Š. Đalović) R. Madžgalj

B. Radanović N. Kljajević I. Dragićević (S. Pavićević) G. Petrović M. Lakić P. Brnović B. Golubović N. Rogošić (Ž. Tomić) R. Vučinić (M. Novović) M. Miličković M. Vuković

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Sudija: Ranko Spasojević. Pomoćnici: Dejan Pajović, Nikola Razić.

DEČIĆ

A. Camaj 54’

V. Drešević S. Pelević (D. Kojašević) E. Hadžiburić V. Camaj H. Gutić J. Decević E. Lekić M. Radović A. Camaj H. Đoković D. Matanović (Đ. Camaj)

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Nikola Dabanović. Pomoćnici: Miloš Radulović, Danijel Dević.

GRBALJ

L. Pejović 74’

S. Kljajević S. Popović L. Pejović S. Radenović D. Sadžakov M. Ivanović M. Srećo B. Ivanišević V. Agbo (M. Đalac) A. Nedović D. Bošković

Reprezentacija Crne Gore u Foči 1984. godine.

ONI SU BRANILI ČAST DOMAĆEG FUDBALA ⌦ Uroš Radulović Od 1977. godine, pa sve do rata 1991. godine, Foča je bilo mjesto u kojem su se okupljali svi talenti i mlade nade cjelokupnog jugoslovenskog sporta. Poznata Partizanska olimpijada je na jednom terenu okupljala svu sportsku mladost i poletnost, fokus je bio na atletici, ali publiku su uvijek oduševljavali i ekipni sportovi, poput fudbala i odbojke. Crna Gora je tako 1984. godine doputovala sa ekspedicijom mladih crnogorskih fudbalera danas pokojni, a tadašnji selektor reprezentacije Vlatko Vujošević je “pobrao” mlade bisere iz Budućnosti, Sutjeske, OFK Titograda, Lovćena,

Mornara, Koma i formirao tim koji je ostavio traga u Foči. GORNJI RED: Vasko Milošević, Skender Bišević, Đoko Čolić, Stanišić, Goran Obradović, Veselin Adžić, Veljko Nikić. DONJI RED: Dragan Baošić, Jugolsav Vučinić, Željko Rolović, Miodrag Radulović, Branko Brnović. Ovaj tim (na slici nedostaje golman Dragoje Leković) je na startu turnira remizirao sa Bosnom i Hercegovinom (1:1), a onda je u drugom meču uspio da savlada Makedoniju (3:1) i dođe u situaciju da se bori za finale sa Srbijom. Međutim, poraz od 3:0 ih je zaustavio na pretposljednjoj stepenici do trona...

MOGREN

D. Šuškvačević G. Matović N. Janičić A. Mikijelj (R. Zec) V. Bojić V. Tatar B. Obradović M. Radović A. Čađenović (M. Nikezić) M. Mešter N. Vukašinović

RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Sudija: Saša Rašović. Pomoćnici: Željko Vujičić, Milutin Đukić.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Američki SenAt potvrdio

Tilerson šef diplomatije Vašington -- Američki Senat potvrdio je izbor Reksa Tilersona za novog državnog sekretara. Tilerson (70) je američki biznismen, inženjer i bivši izvršni direktor američke naftne kompanije Ekson mobil, kojeg je predsjednik Donald Tramp nominovao za šefa diplomatije. Našao se na meti oštrih kritika demokrata koji su upozoravali da će njegov pristup poslu i odsustvo iskustva u vladi nauditi američkoj poziciji u svijetu, navodi AFP. Izbor Tilersona na funkciju potvrđen je, međutim, u Senatu sa 56 glasova za i 43 protiv, pri čemu se u glasanju četvoro demokrata priključilo ukupnom broju republikanaca kojih u Senatu ima 52.

vito, ª intimeº i Ljubomir

Tajna stare fotografije Nikšić je oduvijek bio grad umjetnika. Grad pod Bedemom diči se Miladinom Šobićem, Vitom Nikolićem, Rođom Raičevićem… Ne mali djelić te nikšićke niti ima i Ljubomir Perišić, pjevač grupe “Intime. Iako živi u Banja Luci, gradu pod Bedemom uvijek se rado vraća. “Nikšićki duhovi” “krivi” su i za to što se bend zove “Intime”. “Poželio sam da mi budemo Intime, a onda sam krenuo da listam porodične slike. U jednom trenut-

ku iz albuma je ispala slika moga oca i rođaka, i kako je pala, vidio sam da su na poleđini rukom mog oca ispisani stihovi “Intime” Vita Nikolića “bili smo kafanski i ničiji”, kao i datum 15. septembar 1973. godine u Travniku kada je on bio u vojsci. Meni se to desilo tačno 15. septembra 2013, znači tačno poslije 40 godina u trenutku dok sam razmišljao kako da se nazovemo. To je bio signal da budemo Intime”, otkriva Ljubomir.

bijeLo poLje

pronađen smrznuT čovjek Beživotno tijelo Veselina Dubljevića (56) iz Bijelog Polja, pronađeno je juče u popodnevnim časovima u blizini javne ustanove Dnevni centar Tisa u blizini Opšte bolnice, javlja portal Kodex. Njegov nestanak porodica je policiji prijavila dan ranije. Uzrok smrti je kako se pretpostavlja, smrzavanje.

britAnSkA premijerkA terezA mej

Trampove mjere za izbjeglice pogrešne

Britanska premijerka, Tereza Mej izjavila je juče da su mjere koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo za izbjeglice “pogrešene” i da unose podjele. Mej je u subotu u Ankari na konferenciji za novinare na pitanje o Trampovim

mjerama rekla da su “SAD odgovorne za politiku SAD prema izbjeglicama”. Juče je, međutim, u parlamentu rekla da njena vlada “jasna u tome da je takva politika pogrešna”. “Mi to ne bismo uradili... Vjerujemo da to unosi podjele i da je pogrešno”, rekla je Mej.

Bečlije uživaju na ledu

Djelovi Dunava, druge po dužini rijeke u Evropi koja protiče kroz osam država, zaledili su se drugi put u posljednjih 30 godina. Talas velikih hladnoća koji je pogodio Evropu stvorio je niz problema svima koji zavise od riječnog saobraćaja od Njemačke do Crnog mora, ali su stanovnici Beča pronašli način da uživaju u čarima ledenog pokrivača. Na zaleđenom Dunavu klizaju i igraju hokej na ledu…

ešli

GLAVNI GRAD PODGORICA

O D L U K U O UTVRĐIVANJU NACRTA ODLUKU IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG O UTVRĐIVANJU NACRTA URBANISTIČKOG PLANA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG „BLOK 35-36”PLANA U PODGORICI URBANISTIČKOG „VRANIĆI 1” U PODGORICI

Na osnovu člana 41. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), člana 74. Statuta Glavnog grada (’’Službeni list RCG – opštinski propisi’’, br. 28/06 i ’’Službeni list CG - opštinski propisi’’, br. 39/10 i 18/12), člana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i ’’Službeni list CG’’, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12 i 10/14), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice, donio je –

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „BLOK 35 36” U PODGORICI 1. Utvrđuje se Nacrt Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Blok 35-36” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 1. februara 2017. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice. Broj: 01 – 031/17 - 677 Podgorica, 1. februar 2017.godine

GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “BLOK 35 36” U PODGORICI Granica zahvata plana definisana je Odlukom o izradi izmjena i dopuna DUP-a „Blok 35-36. Ukupna površina zahvata iznosi cca 14,90 ha. Ovaj planski dokument u dobrom dijelu prati koncepcijsku postavku iz prethodnog plana, a osnov za namjenu površina u saglasnosti je sa planom višeg reda, odnosno PUP-a Glavnog grada za prostor DUP-a “Blok 35-36”. Povezanost bloka sa kontaktnim zonama i širim okruženjem ostvarije se preko postojećih saobraćajnica: Ulicom 4. Jul, Bulevarom Miloša Rašovića, Bulevarom vojvode Stanka Radonjića i novoplaniranom saobraćajnicom „Ulica 1“. Povezivanje unutar bloka vrši se planiranim servisnim saobraćajnicama i pješačkim stazama. Ovom prostorno planskom dokumentacijom, sa aspekta namjene površina, poštovan je u najvećoj mogućoj mjeri koncept iz PUP-a i iz prethodnog plana. Nakon detaljne analize pomenuta namjena je usklađena sa potrebama korisnika prostora i sa urbanističkim pokazateljima iz Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, pri čemu su određene površine za: • Stanovanje veće gustine • Stanovanje velike gustine • Školstvo i socijalnu zaštitu • Sport i rekreaciju • Centralne djelatnosti • Pejzažno uređenje javne namjene • Saobraćajnu i ostalu infrastrukturu

Prema PUP-u Glavnog grada na površinama u zahvatu ovog plana pretežna namjena je površine mješovite namjene. Uz površine mješovite namjene rezervisani su prostori za školstvo i socijalnu zaštitu. Prema Pravilniku o bližem sadržaju i formi planskih dokumenata, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima – površine mješovite namjene su površine koje su predviđene za stanovanje i za druge namjene koje ne predstavljaju značajnu smetnju stanovanju i od kojih nijedna nije preovlađujuća. Blok 35-36 je formiran tako da je sam prostor za stanovanje i školstvo “povučen” u odnosu na postojeće ulice i bulevere na kojima je visoka frekvencija saobraćaja. Na taj način stvoren je prostor koji će biti u funkciji tampon zone, popunjen zelenilom u vidu drvoreda i drugog dekorativnog rastinja. U tom pojasu predviđena su parking mjesta za potrebe stanovnika i posjetilaca ovog bloka a u njemu se pružaju i pravci servisnih saobraćajnica. U ovom prostoru predviđene su i 2 urbanističke parcele na kojima će se graditi objekti centralnih djelatnosti, tj komercijalni objekti koji će svojiim sadržajima doprinijeti kvalitetu života u bloku i zadovoljiti potrebe stanovništva za komercijalnim sadržajima. Stanovanje se planira na prostorima koji su predviđeni i u prethodnom planu. Na urbanističkim parcelama UP2 i UP9 su prema prethodnom planu izgrađeni objekti kolektivnog stanovanja. Novi objekti se planiraju na još 8 urbanističkih parcela. Predviđene spratnosti su od Po+P+5 do Po+P+7. Objekat za potrebe osnovnog obrazovanja se planira na UP4. Prilikom formiranja ove urbanističke parcele izvršena je detaljna analiza u cilju dobijanja optimalne veličine parcele i potrebnog kapaciteta osnovne škole. Objekat za predškolsko obrazovanje je planiran na parceli UP10. Centralni dio bloka zauzima koridor tj pješačka staza na kojoj je predviđeno pejzažno uređenje javne namjene i koji se pruža u pravcu sjeveroistok – jugozapad sa planiranim trgom u samom centru bloka. Ovaj koridior predstavlja logičan nastavak sličnog koridora u kontaktnom planu DUP “Blok 18-19”. Ovaj prostor treba opremiti urbanim mobilijarom visoke estetitke kako bi se obezbijedio ugodan boravak korisnicima prostora i kako bi se stvorila dopadljiva vizuelna slika bloka. Urbanističke parcele od UP16 do UP29 su predviđene za izgradnju površinskog parkinga. U slučaju da se na urbanističkoj parceli predviđenoj za izgradnju objekta ne može obezbijediti dovoljan broj parking mjesta ta mjesta se mogu obezbijediti na ovim susjednim urbanističkim parcelama namjenjenim za izgradnju površinskih parkinga. Uz navedeni koridor predviđene su dvije urbanističke parcele (UP6 i UP7) za površine sporta i rekreacije. Na ovim parcelama mogu se graditi tereni za mali fudbal, košarku, rukomet, odbojku, tenis i slično. Planski dokument u okviru ozelenjavanja bazira se na uličnim drvoredima, zatim ozelenjavanjem uz kolektivne i druge objekte ali i ozelenjavanjem u unutrašnjosti postojećih struktura. Ovakav pristup ima za cilj poboljšanje izgleda samih objekata, kao i uslova boravka u prostoru. URBANISTIČKI POKAZATELJI NA NIVOU PLANA POVRŠINA ZAHVATA PLANA …………………………………………………………....…............................................................ 14,9 ha POVRŠINA URBANISTIČKIH PARCELA …………………………………………….................................................... .111406,56 m2 MAKSIMALNA POVRŠINA POD OBJEKTIMA (PO) ………………………………......................................................... 26943 m2 MAKS. BRUTO RAZVIJENA GRAĐEVINSKA POVRŠINA (BRGP) ……............................................................. .151070 m2 BRGP POSLOVNIH PROSTORA – DJELATNOSTI ……………………….……….......................................................... 29708 m2 BRGP STAMBENIH PROSTORA ………………………………………………………….….................................................... 120990 m2 BROJ STAMBENIH JEDINICA …………………………………………………………………............................................................. .1210 BROJ STANOVNIKA ……………………………………………………………………………..…............................................................ 3630 NETO GUSTINA STANOVANJA …………………………………………………….………......................................................... 416st/ha BRUTO GUSTINA STANOVANJA …………………………………………………….………...................................................... 242st/ha INDEKS ZAUZETOSTI NA NIVOU PLANA (IZ) …………………………….............................................................................. 0.24 INDEKS IZGRAĐENOSTI NA NIVOU PLANA (II) ………………………….............................................................................. 1,36 PROGRAM JAVNE RASPRAVE NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA “BLOK 35-36” U PODGORICI Nacrt Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Blok 35-36” u stavlja se na javnu raspravu. Javna rasprava traje 15 dana, počev od 1.februara 2017. godine do 15. februara 2017.godine. Kratak sadržaj Nacrta Izmjena i dopuna Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Izmjena i dopuna Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine’’ i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice – www.podgorica.me i

Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se dana 9. februara. 2017.godine, u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, sa početkom u 10:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo Obrađivača Plana, predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Izmjena i dopuna Plana, zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail: planiranje@pggrad.co.me . Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice. GLAVNI GRAD - PODGORICA

ROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE Naziv planskog dokumenta u Podgorici Mjesto održavanja javne rasprave Vremenski period Vrijeme trajanja Centralna javna rasprava

Izmjene i dopune DUP-a “Blok 35-36” Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice od 1. februara do 15. februara 2017.godine od 12:00 do 15:00 časova radnim danima 9. februara 2017.godine u 12:00 časova

GLAVNI GRAD PODGORICA

ODLUKU O D L U K UNACRTA O UTVRĐIVANJU O UTVRĐIVANJUPROJEKTA NACRTA URBANISTIČKOG IZMJENA I DOPUNAUDETALJNOG „NOVO GROBLJE” PODGORICI URBANISTIČKOG PLANA „VRANIĆI 1” U PODGORICI

O D L U K U O UTVRĐIVANJU NACRTA URBANISTIČKOG PROJEKTA „NOVO GROBLJE” U PODGORICI 1.Utvrđuje se Nacrt Urbanističkog projekta “Novo groblje” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 1. februara 2017. godine. 2.Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice. Broj: 01 – 031/17 - 623 Podgorica, 31.januar 2017.godine

GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA URBANISTIČKOG PROJEKTA “NOVO GROBLJE” U PODGORICI Granica zahvata plana definisana je Odlukom o izradi UP-a „Novo groblje”. Ukupna površina zahvata iznosi cca 23,50 ha. Na predmetnoj lokaciji je Prostorno urbanističkim planom Glavnog grada predviđena izgradnja kompleksa Novog groblja. Na ovim površinama stvoriće se uslovi za formiranje svih potrebnih sadržaja koji su primjereni savremenom groblju. Takođe, formiranjem ovog kompleksa riješiće se problem nedostatka grobnih mjesta koji je evidentan na svim postojećim gradskim grobljima. Planski model bazira se na rješenju koji ukupan prostor UP-a tretira kao jedinstven kompleks groblja sa dominantnim površinama za izgradnju grobnica a ujedno integrišući u sebi prateće funkcije unutar groblja kao što su kapele, trgovi, površine za ispraćaje, sakralni objekat administrativne i komercijalne objekte, krematorijum i slično. Novom groblju se pristupa sa planirane lokalne saobraćajnice koja se u profilu od 2x3,25m (kolovoz) i 2x2,00m (trotoari) pruža od raskršća sa planiranom Jugozapadnom obilaznicom i nastavlja ka naseljima Lekići, Grbavci i Donji Kokoti. Prilazna saobraćajnica se račva formirajući parking prostor sa 439PM za posjetioce groblja. Parkinzi su planirani u tampon zoni koja gustim i visokim zelenilom formira zaštitni pojas između groblja i saobraćajnice. Postavkom objekata, dimenzijama prosotra i planiranjem visokog zelenila stvoreni su zadovoljavajući uslovi zaštite od visoih temperatura, sunčevog zračenja i padavina Ispred glavnog ulaza u groblje planiran je centralni plato – kao mjesto sakupljanja posjetilaca. Kompletno groblje je ograđeno masivnim visokim kamenim zidom (3.50m), koji se stapa sa objektom, formirajući objekat “Kapija”. Obodom trga su planirani prodajni prostori, uvučeni ispod duboke nadstrešnice (trijema) koji omogućava nesmetani protok i zadržavanje prilikom vremenskih nepogoda (sunca, kiše). Objekat “Kapija” integrisan je sa ogradom groblja i formira kapiju oko platoa za okupljanje ožaloscenih. Na taj način je naglašen trg pred ulazom sa odgovarajućim komercijalnim sadržajima, administracijom i prostorijama namjenjenim za održavanje kompleksa. Objekat čine tri nezavisne cijeline sa zasebnim ulazima koji nijesu konfliktni i omogućavaju nesmetano kretanje i snalaženje. U okviru istog se planira administracija, komercijalni sadržaji i servisni blok. Administrativnim prostorima sa pratećim sadržajima omogućen je nezavisni kolski prilaz i direktan ulaz sa parking prostora za potrebe službenih i pogrebnih kola. Uz uobičajene kancelarijske prostore predviđena je multifunkcionalna sala za potrebe komemoracije i sličnih aktivnosti. Ovaj prostor je osvijetljen preko krovnih prozora/zenitalnim osvjetljenjem. Uz ovaj prostor opredijeljen je potrebni prostor za javni toalet (po 6ženskih i muških kabina I dva toaleta za lica smanjene pokretljivosti).

U sklopu servisnog bloka su planirane dvije stambene jedinice i prostorije za održavanje kompleksa i boravak radnika. Stanovi su jednosobni po strukturi, planirani za potrebe upravnika groblja I čuvara groblja. Oba stana imaju zaseban ulaz i direktan kolski prilaz. U prostorima za održavanje kompleksa planirani su sledeći sadržaji: kancelarije za baštovana, prostorija za boravak radnika, prostor za odlaganje alata i sjemenja i garaža za mehanizaciju za održavanja uređenih zelenih površina. Kapele su reperni i centralni objekat na prostoru kompleksa. U okviru kompleksa predviđeno je 12 kapela. Kapele su simetricno raspodijeljene u grupacijama od po 6 kapela. Kapele imaju po dva ulaza i vezu sa ograđenim dvorištem/patiom. Prema potrebi nad ulazom planirana je duboka nadstešnica koja omogućava stajanje van kapele bez obzira na vremenske uslove. Uz prostoriju kapele, predviđen je servisni blok (toalet i mini ostava). Krematorijum sa pratećim sadržajima i ekonomski blok je izdvojen kao zasebna autonomna cijelina i ima obezbjeđeni saobraćajni pristup i parking. U sklopu objekta planirana je sala u kojoj se smještaju ožalošćeni prilikom ispraćaja. Predviđen je i sanitarni blok prema standardima. U konceptu organizacije prostora na kojima se predviđa izgradnja grobnica zastupljena je racionalna šema koja obezbjeđuje pravilnu geometriju i kvalitetnu funkciju prilaznih staza do svih tačaka unutar kompleksa. Ovakvim načinom organizacije prostora, uračunavši sve modele načina ukopa obezbijeđena je najracionalnija iskorišćenost prostora i dobijen je optimalan broj grobnih odnosno ukopnih mjesta. U ovom sistemu unutar groblja, pored linearnog zelenila uz sve staze, organizovane su i veće površine parkovskog karaktera, tako da se na ovaj način dobija oko 40% zelenila i otvorenih površina u odnosu na površinu zahvata plana. Parcele predviđene za sahranjivanje su podijeljene na parcele za klasične grobnice, sa 2 ili 4 ukopna mjesta sa predukopom, grobnice sa 2 ukopna mjesta bez predukopa, na površine za sahranjivanje zaslužnih i uglednih građanja, na spomen groblje i vrt velikana, površine za rozarijume, površine za kolumbarijume i površine za prosipanje praha. Za sahranjivanje po principu jedno grobno i četiri ukopna mjesta predviđeno je 27 blokova ukupne površine 43175m2. Za ovu vrstu sahranjivanja za jednu grobnicu je predviđeno 12,96m2, što znači da se na ovim površinama može izgradniti 3331 grobnica sa 13324 ukopna mjesta. Za sahranjivanje po principu jedno grobno i dva ukopna mjesta predviđeno je 9 blokova ukupne površine 13242m2. Za ovu vrstu sahranjivanja za jednu grobnicu je predviđeno 8,64m2, što znači da se na ovim površinama može izgradniti 1532 grobnice sa 3064 ukopna mjesta. Za sahranjivanje po principu jedno grobno i dva ukopna mjesta bez predukopa predviđeno je 6 blokova ukupne površine 9601m2. Za ovu vrstu sahranjivanja za jednu grobnicu je predviđeno 6,48m2, što znači da se na ovim površinama može izgradniti 1481 grobnica sa 2962 ukopna mjesta. Ako se ukaže potreba za tim, blok predviđen za sahranjivanje odozgo bez predukopa može se predvidjeti za sahranjivanje po principu zatrpavanih grobnica sa spomen pločom, bez izgradnje spomenika. Za sahranjivanje po principu jedno grobno i jedno ukupno mjesto u blokovima za sahranjivanje uglednih i zaslužnih građana predviđeno je 8 blokova, ukupne površine 10324m2. Za ovu vrstu sahranjivanja za jednu grobnicu predviđeno je 14.4m2, što znači da se na ovim površinama može izgraditi 717 grobnica. U sklopu groblja dva bloka su namijenjena za kolumbarijume – kasete za urne u zidu. Površina predviđena za kolumbarijume zauzima 3000 m² i ako računamo po normativu od 0,92m 2 po mjestu za urnu dobijamo kapacitet od 3296 mjesta. U sklopu groblja dva bloka su predviđena za rozarijume – grobove za urne. Površina predviđena za rozarijume zauzima 3000 m² i ako računamo po normativu od 0,92m2 po mjestu za urnu dobijamo kapacitet od 3296 mjesta. U jednom bloku ne mogu se miješati različiti načini sahranjivanja. Zabranjena je izgradnja grobnica u kojima se sahranjivanje vrši iznad površine zemlje. Planirani kapacitet groblja za klasično sahranjivanje je 7061 grobnica, odnosno 20067 ukopnih mjesta. Osim za klasično sahranjivanje obezbijeđen je prostor za 3296 mjesta za sahranjivanje u rozarijuma i 3296 mjesta za urne u kolumbarijumu. Za odstranjivanje smeća i organskog otpada predviđeni su sabirni punktovi, koje treba organizovati sa potpunom higijenskom zaštitom i tipiziranim posudama. Uz njih planirani su platoi za radnike, gdje mogu nesmetano pripremiti potrebni materijal. PROGRAM JAVNE RASPRAVE NACRTA URBANISTIČKOG PROJEKTA “NOVO GROBLJE” U PODGORICI Nacrt Urbanističkog projekta “Novo groblje” u Podgorici stavlja se na javnu raspravu. Javna rasprava traje 15 dana, počev od 1.februara 2017. godine do 15. februara 2017.godine. Kratak sadržaj Nacrta Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine’’ i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice – www.podgorica.me i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/.

Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se dana 9. februara. 2017.godine, u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, sa početkom u 10:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo Obrađivača Plana, predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Plana, zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail: planiranje@pggrad.co.me . Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice.

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE

Naziv planskog dokumenta Mjesto održavanja javne rasprave Vremenski period Vrijeme trajanja Centralna javna rasprava

GLAVNI GRAD - PODGORICA

UP “Novo groblje” u Podgorici Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice od 1. februara do 15. februara 2017.godine od 12:00 do 15:00 časova radnim danima 9. februara 2017.godine u 10:00 časova