Dnevne novine 28-29. januar 2017. by Dnevne Novine

PRIMITIVNA ANTI NATO DIPLOMATIJA

NAREDNOG VIKENDAâ– 2

Premijer u zvaniÄ?noj posjeti Srbiji

â– 2 3

Markovi konaci ne zanimaju senatore

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.BROJ 1670 GODINA VI

â– 7

POLICIJA ISTRAĹ˝UJE POSLOVANJE PARLAMENTA

Zaplijenjeni laĹžni putni nalozi iz 2015. godine â– 15

PROF.DR PREDRAG STANIĹ IÄ†, PROREKTOR UCG â– 16 17

Besplatne studije su integralni dio reforme PU SAOPĹ TILAâ– 12

TV Vijesti PRIKUPLJENO 200.000 ZA SELENU od jula CRNA GORO, nije porez SVAKA ÄŒAST! ni prijavila ZA NAJBOLJE PONUDE:

â– 6

marketing@dnovine.me

NASTAVLJENE KONTROLE

Policija pronaĹĄla kokain i marihuanu

+382 77 300 104

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

U FOKUSU: PRIMITIVNA ANTI N

Narednog vikenda, 3. i 4. februara

Premijer Marković u dvodnevnoj posjeti Srbiji Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković boraviće u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Republici Srbiji, 3. i 4. februara, potvrđeno je Dnevnim novinama. Ovo će biti prva zvanična posjeta Markovića nekoj državi u regionu. Očekuju se sastanci na najvi-

šem nivou na kojima će biti riječi o daljem unapređivanju odnosa dvije susjedne države. Podsjetimo, prva zvanična posjeta premijera Markovića bila je Briselu, gdje se sastao sa najvišim zvaničnicima NATO-a i EU, i odakle je poslata poruka podrške Crnoj Gori u evroatlantskim integracijama.

Uehara na Facebook čatu

Brzo ćemo vam poželjeti dobrodošlicu u NATO Američka ambasadorka Margaret En Uehara organizovala je Facebook chat, pa su svi koji su imali pitanje za nju, imali priliku da to i urade juče od 13 do 14 sati na stranici Chat with Margaret. ‘’Mi snažno podržavamo napore Crne Gore ka članstvu u NATO. Vjerujemo da će članstvo Crne Gore doprinijeti miru i stabilnosti kako na Balkanu, tako i u cijeloj Evropi’’, napisala je ambasadorka, odgovarajući na pitanje kakve koristi ima Amerika od ulaska u NATO. Uehara je takođe kazala da je prije nekoliko dana ministar odbrane Matis pozvao generalnog sekretara Stoltenberga da razgovaraju o ključnoj ulozi koju NATO ima u transatlantskoj bezbjednosti. “Nadam se da će Senat Sjedinjenih Država uskoro završiti proces ratifikacije i radujem se što ćemo uskoro poželjeti dobrodošlicu Crnoj Gori kao punopravnom NATO savezniku”, napisala je Uehara. Ona je kazala da Ambasada SAD podržava vladavinu prava i zapadne vrijednosti

Markovi kon zanimaju se

⌦⌦ Goran Popović

odgorički “građanski aktivista” Marko Milačić sad piše američkim senatorima, a prije koju godinu tražio je način kako da od Rusije dobije novac za rad njegovog “Pokreta za neutralnost”

Političari Demokratskog fronta i njima bliski kvazi-političari iz nekih NVO, ovih dana krenuli su u žestoku diplomatsku ofanzivu kako bi osujetili pristupanje Crne Gore NATO savezu. I dok frontovci anti-NATO kampanju nastavljaju u Čečeniji i usput javno vrijeđaju službenike američke ambasade u Podgorici, Marko Milačić je, poslije javnih prijetnji “da će pasti krv”, upućenih Đukanoviću, Markoviću i Vujanoviću, presavio tabak i napisao opširno pismo američkim senatorima. Pravi “Markovi konaci”. Pozvao je u tom pismu senatore da ne daju glas za ratifikaciju, a Crnu Goru označio kao najgoru zemlju u Evropi i šire, kojom upravljaju kriminalci. Istovremeno, crnogorsku partiju koja na svim izborima dobija ubjedljivo najveću podršku građana ove zemlje, definisao je kao “neo-komunističku partiju, razgranatu hobotnicu - najopasnijeg hibrida sa titoističkom, dogmatskom podlogom i turbo-kapitalističkom nadgradnjom”, šta god to značilo! Usput je Milačić, “u ime naroda”, senatore obavijestio kako ih on smatra svojim neprijate-

Ozbiljna država odluke ne donosi na osnovu impresija nekog nezadovoljnog i frustriranog momka koji voli da sjedi na asfaltu ispred zgrade Vlade

ljima i da zato Crna Gora ne treba da “sjedi za istim stolom sa Amerikom”. Zaboravio je izgleda mladi “građanski aktivista” iz Podgorice da oni u Vašingtonu imaju na raspolaganju usluge CIA, FBI i ostalih moćnih obavještajnih struktura, te da sigurno tako ozbiljna država odluke neće donositi na osnovu impresija nekog nezadovoljnog i frustriranog momka koji voli da sjedi na asfaltu ispred zgrade Vlade. Njih ne zanimaju nikakvi Markovi konaci. Uostalom, i najznačajniji američki saveznici, moćne evropske zemlje poput Francuske, Njemačke,

Britanije i Italije već su ratifikovale crnogorski protokol, pa Milačićevo pismo djeluje sasvim infantilno, kao koplje Don Kihota bačeno na vjetrenjaču. Čudno je da se sad Milačić obraća američkim senatorima, a prije koju godinu tražio je način kako da od Rusije dobije novac za rad njegovog “Pokreta za neutralnost”. U isto vrijeme gajio je i ogromnu količinu mržnje prema 40 američkih kongresmena koji su podržavali pristupanje Crne Gore NATO savezu. To nam otkriva tekst beogradskog novinara Miroslava Lazanskog koji je u februaru 2014. go-

Agencija za sprečavanje korupcije

Nužne izmjene Zakona o fina

Uehara u Crnoj Gori. Ona očekuje da će u skorijoj budućnosti biti uspostavljen režim potpune vizne liberalizacije. “Vlasti i u Crnoj Gori i u Sjedinjenim Državama naporno rade na povećanju trajanja važenja viza za turiste i članove posada koji dolaze u SAD na 10 godina”, zaključila je Uehara. E.H.

Mićunović

Zakon o finansiranju političkih subjekata trebalo bi izmijeniti jer manjkavosti istog utiču na sprovođenje kvalitetne kontrole izbornih kampanja, kazali su iz Agencije za sprečavanje korupcije u izjavi za televiziju Pink M. Iz Agencije su objasnili da preporuke koje je Centar za demokratsku tranziciju iznio na račun rada agencije vide kao način saradnje. Poručuju da su zakon donijeli poslanici, te da Agencija samo vrši nadzor nad njegovom primjenom.

Agencija za sprečavanje korupcije je krajem decembra prošle godine objavila Izvještaj o nadzoru i kontroli tokom parlamentarnih izbora. Iz CDT-a još ranije su kazali da Agencija nije radila dubinsku kontrolu i provjerila tačnost podataka koje su dostavljale partije tokom izborne kampanje. Iz Agencije poručuju da je sve preporuke, koje je CDT iznio u analizi, Agencija još ranije objavila. “Na samom kraju izvještaja date su ključne preporuke

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

aktuelno

NATO DIPLOMATIJA

naci ne enatore dine napisao i objavio kako ga je Marko Milačić pitao mogu li nekako Rusi da finansiraju njegov tek osnovani „Pokret za neutralnost“ u Crnoj Gori. U šali, Lazanski mu je tad rekao da mu je bolje da za svoj „Pokret“ pare traži od NATO saveza. I još ga je naučio kako će se američki kongresmeni „založiti i za prava pingvina na Antarktiku ako im to neko plati”, te da je “lobiranje za sve i svašta normalna pojava u američkom političkom životu, a najisplativija djelatnost u Vašingtonu jeste politika.”Prema pisanju Lazanskog, mladom podgoričkom kolegi nije bilo milo što

se on šali sa njim, pa je insistirao: “…Bi li ipak Rusi tu malo finansijski pomogli?” Jesu li ili ne Rusi dali Milačiću “nešto sitno, tek za kafu i novine”, nije poznato, ali je očigledno da se ljuti podgorički anti-NATO-vac poslije tri godine “upecao” na šalu Lazanskog, pa se sad još jedino uzda u američke senatore da ostvare njegove snove o neutralnosti. Ili je jednostavno krenuo u nemoguću misiju, poput Itana Hanta, da udari NATO u srce, tamo gdje je najjači, u Americi. Zaludan posao. Ili, kako piše u jednoj epskoj: “More, Marko, ne ori drumova!”

ansiranju političkih subjekata za unapređenje kontrole koje su vezane za određene izmjene zakona o finansiranju političkih subjekata. Većina tih preporuka se poklapa najvećim dijelom sa preporukama CDT”, kazala je samostalna savjetnica u ASK Marina Mićunović. Iz Agencije poručuju da je, kako bi se unaprijedila kontrola, neophodno da se izmijeni zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje koji, kako tvrde, ima određenih manjkavosti. Kao primjer manjkavosti iz Agencije navode to da u zako-

nu ne postoji rok do kada su politički subjekti dužni da otvore žiro račune tokom kampanje, ali i to da Agencija tek 25 dana prije održavanja izbora zna koji će politički subjekti i na koji način učestvovati na izborima. “Što se tiče transparentnosti prije osnivanja Agencije u Crnoj Gori, zainteresovana javnost nije imala uvid u finansiranje političkih subjekata. To je nešto što je sada omogućeno i to je evidentan napredak u odnosu na raniji period”, poručila je Mićunović.

Sa sastanka

Odluka sa jučerašnje sjednice

Vlada će biti posvećena aktivnostima u procesu pristupanja EU i NATO Vlada Crne Gore juče je održala desetu sjednicu, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković. Premijer je na početku sjednice informisao Vladu o pozitivnim ocjenama koje su mu u četvrtak u sjedištu Evropske unije saopštene na račun Plana finansijske konsolidacije, koji je Vlada donijela krajem prošle godine. “Na početku mandata smo odradili dobar posao koji se vidi u Evropskoj uniji”, rekao je predsjednik Vlade.

■■ program rada za 2017. godinu

Na sjednici je donijet Program rada Vlade Crne Gore za 2017. godinu, Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2017 – 2019. godina i Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2017 - 2018. godine. “U raspravi je istaknuto da će Vlada u ovoj godini biti posvećena aktivnostima koje proizilaze iz prioriteta države u njenom daljem razvoju i ispunjavanju strateških opredjeljenja. U skladu sa tim, uspostavljanje funkcionalne javne uprave predstavlja jedan od prioriteta, kako bi se, između ostalog, stvorili uslovi za poboljšanje konkurentnosti privrede i kvaliteta života građana”, saopšteno je iz Vlade. Kako navode, Vlada će posebno biti posvećena, usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom teko-

vinom EU, u cilju ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje ključnih poglavlja, naročito kroz realizaciju akcionih planova za poglavlja 23 i 24, sprovođenju reformi javne uprave, dosljednoj primjeni zakonodavstva i jačanju administrativnih kapaciteta u svim oblastima Vladinih politika, a posebno u okviru institucija nadležnih za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. “Programom rada Vlade za 2017. godinu obuhvaćeno je 16 prioritetnih razvojnih projekata i 205 obaveza u tematskom i normativnom dijelu. Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2017. - 2018. godine je osnovni dokument prilagođen konstantnim promjenama i razvoju pravnih tekovina EU, kao i dinamici pregovaračkog procesa”, navodi se u saopštenju.

■■ IV kvartalni izvještaj

Na sjednici je usvojen i Četvrti kvartalni izvještaj o realizaciji obaveza iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2016. – 2018. Imajući u vidu izmjene u sastavu i organizaciji Vlade i personalnom promjenom na čelu Generalštaba Vojske Crne Gore, Vlada je donijela odluku o izmjeni odluke o obrazovanju Koordinacionog tima za upravljanje u vanrednim situacijama, kojim će rukovo-

Na početku mandata smo odradili dobar posao koji se vidi u Evropskoj uniji, rekao je predsjednik Vlade

diti premijer Marković. “Vlada je donijela odluku o određivanju ministarstava koja imaju državne sekretare. Odlukom je predviđeno da po jednog državnog sekretara mogu imati ministarstva unutrašnjih poslova, odbrane, poljoprivrede i ruralnog razvoja, zdravlja, rada i socijalnog staranja, javne uprave, evropskih poslova i prosvjete. Zbog većeg obima nadležnosti, po dva državna sekretara mogu imati ministarstva finansija, ekonomije i saobraćaja i pomorstva, dok Ministarstvo održivog razvoja i turizma, zbog kompleksne organizacione strukture i različitih nadležnosti, može imati tri državna sekretara”, zaključeno je na sjednici Vlade. Na osnovu člana 24 stav 3 Zakona o vanjskim poslovima Vlada je utvrdila predlog da se Mirsad Bibović opozove sa dužnosti opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Mađarskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Budimpešti, zbog isteka mandata. E.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

predstavnici Zajednice opština i lokalnih samouprava sa Komunikacionim timom

Neophodno informisati građane o benefitima članstva u EU i NATO

Sa sastanka

⌦⌦ Elhana Hamzić

B ezbjednosni aspekt evroatlantskih integracija, uloga i pomoć NATO u vanrednim situacijama, te potreba informisanja lokalnih privrednika o načinu sticanja i koristima koje mogu imati dobijanjem NATO koda za svoje proizvode i usluge, kao i nastavak saradnje i planovi za realizaciju narednih aktivnosti, bile su teme sastanka predstavnika Zajednice opština i lokalnih samouprava sa Komunikacionim timom za članstvo u NATO.

■ predlozi

aktivnosti

Dati su konkretni predlozi aktivnosti pojedinih lokalnih zajednica i Zajednice opština sa Komunikacionim timom i dogovorena participacija svih aktera i institucija, koje mogu i treba da doprinesu njihovoj kvalitetnijoj realizaciji. “Ono što je nesporno jeste da je Vlada prepoznala da se građanima Crne Gore pruži standard koji imaju razvijene zemlje članice NATO i EU kroz reforme javne uprave, koja se transformiše u jednu transparentnu i ekonomičnu javnu upravu kako na lokalnim tako i na državnom nivou”, kazala je ministarka javne uprave Suzana Pribilović i istakla da je sastanak pokazao veliku zaintereso-

vanost za članstvo u NATO i pozitivnu energiju u tom smislu.

■ produbljivanje saradnje

Na sastanku je izuzetno dobro ocijenjena dosadašnja saradnja, ali i zaključeno da ima prostora produbljivanja u finišu procesa pristupanja Crne Gore članstvu u NATO. “Vrlo je važno da u narednom periodu stvorimo pretpostavke za korišćenje svih mogućnosti i benefita članstva Crne Gore u NATO-u. Tu, prije svega, mislim na privredna preduzeća koja se bave izvozom, da dostignu potrebne međunarodne

Ono što je nesporno jeste da je Vlada prepoznala da se građanima Crne Gore pruži standard koji imaju razvijene zemlje članice NATO i EU kroz reforme javne uprave, kazala je Pribilović

standarde kako bi aplicirali i dobili NATO koji omogućava učešće na tenderima i plasman proizvoda na tržištima država članica NATO-a i za snabdijevanje NATO snaga. Bitno je i da imamo pro-

jekte koji mogu biti podržani programom ‘NATO nauka za mir i bezbjednost’. Takođe, službe zaštite i spašavanja koje su pod ingerencijama lokalnih samouprava dobiće mogućnost da se osposobljavaju, usavršavaju i opremaju korišćenjem benefita članstva i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju”, objasnio je nacionalni koordinator Dragan Pejanović.

■ građani u fokusu

Takođe je prepoznata uloga i značaj lokalnih samouprava i zaključeno da u fokusu aktivnosti bude građanin koji mora biti infor-

misan o svakom aspektu budućeg članstva, te mogućnosti ostvarivanja standarda koji imaju građani zemalja članica NATO. “Smatram da su jedinice lokalne uprave bile jako aktivne u ovom procesu posebno kroz informisanost građana i komunikaciju. Mislim da su lokalne uprave imale snažan doprinos posebno u dijelu edukatvinog i debatnog procesa sa građanima i mislim da je to bilo od vitalnog značaja u komunikaciji i širenju svijesti o benefitima evroatlantskih integracija”, zaključio je predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 1.2017.

aktuelno

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu

IZVJEŠTAJ evropskog suda za ljudska prava

Povećana efikasnost crnogorskih sudova ⌦⌦ Jovana Đurišić Crna Gora pred Evropskim sudom za ljudska prava ima 111 tužbi na čekanju, što je za 60 slučajeva manje nego što ih je bilo 2015. godine, kada je taj broj iznosio 178, pokazao je izvještaj Evropskog suda za ljudska prava koji je juče predstavljen u Strazburu. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prošle godine je donio dvije presudu u slučajevima protiv Crne Gore, a u obje je utvrđeno kršenje bar jednog člana Evropske konvencije o ljudskim pravima, navodi se u juče objavljenom izveštaju Suda. Ove presude su u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravo na slobodu i sigurnost.

■ duplo smanjen broj žalbi

Građani Crne Gore podneli su prošle godine 220 pritužbi Sudu, što je manje u odnosu na 452 pritužbu u 2015. i 446 pritužbi u 2014. godini. U izvještaju se napominje i da je Evropski sud za ljudska prava je tokom svog postojanja, od 1959. do 2016. godine, doneo 24 presude u slučajevima protiv Crne Gore, a u 22 je utvrđeno kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ipak, dodaje se da je Crna

Gora kao i prethodnih godina i dalje među pet zemalja članica Savjeta Evrope sa visokim koeficijentom pritužbi iznad evrooskog prosjeka, koji iznosi 2.36 na 10.000 stanovnika.

■ praksa evrope sve više se primjenjuje u cg

Da ovakav podatak, ukazuje na više aspekata na koje naše vlasti moraju obratiti pažnju smatra Koordinator programa ljudskih prava u Građanskoj alijansi Milan Radović. “Sa jedne strane, neophodno je da se uradi analiza predstavki kao i onih koje su odbijene u cilju dobijanja pouzdanih informacija o razlozima za veliki broj pritužbi. Na osnovu iskustva Građanske alijanse pažnja bi trebalo da bude usmjerena na primjenu prakse Evropskog suda za ljudska prava od strane državnih organa i sudova, informisanje i edukaciju građana o mandatu ovog suda, edukaciji državnih službenika i advokata, unapređenju kapaciteta i efikasnosti Ustavnog suda”, rekao je Radović Vikend novinama. Radović smatra i da je to što je smanjen broj predstavki pred sudom uz Strazburu, pokazatelj da se praksa Evropskog suda sve više primjenjuje u radu domaćih sudova.

“Na smanjenje žalbi uticalo je više elemenata, kvantitativno manji broj kršenja ljudskih prava, veliki broj njih je odbačen od Suda zbog određenih nedostataka u aplikacijama, Ustavna žalba je proglašena kao djelotvorno pravno sredstvo, neki slučajevi su riješeni i svakako da se praksa Suda iz Strazbura sve više primjenjuje u radu domaćih sudova”, ocijenio je Radović. Sa druge strane, kada su u pitanju teške povrede ljudskih prava, kaže Radović, naše državne institucije ne primjenjuju praksu i konkretne presude za Crnu Goru posebno oblasti kršenje člana 3 (zabrana tortute i zlostavljanja). “Imali smo konkretne presude koje su se odnosile na nedjelotvorne i neefikasne istrage o ozbiljnim navodima za zlostavljanje. Podsjećam na dva slučaja gdje u prvom slučaju postoje ozbiljne sumnje da do takve istrage nije došlo za torturu u ZIKS-u iz januara 2015, a drugi slučaj gdje očigledno do takve istrage nije došlo, tortura tokom protesta (2015)”, zaključio je Radović.

■ rusija najviše

kršila ljudska prava

Pred Sudom je u prošloj godini je bilo 23 posto pritužbi više, a više od 5.000 no-

Radović vih predstavki povezano je sa nedavnim događajima u Turskoj. Kako se navodi, veliki dio ukupnog broja pritužbi koje je primio prošle godine, odnosi se na loše uslove u zatvorima u Mađarskoj i Rumuniji. U izvještaju se navodi da je Evropski sud za ljudska prava u 2016. godini donio 993 presude, od kojih je u 829 (83,5 posto) utvrđeno bar jedno kršenje Evropske konvencije o ljudskim prvima. Članice Savjeta Evrope protiv kojih je prošle godine bilo najviše pritužbi u kojima je bilo bar jednog kršenja Konvencije su Rusija (222 presude), Turska (77), Rumunija (71), Ukrajina (70), Grčka (41) i Mađarska (40). Najčešće su kršeni članovi Evropske konvencije o ljudskim pravima o pravu na slobodu i sigurnost (286), nehumanom i ponižavajućem tretmanu (193) i pravu na pravično suđenje (176). Broj odluka o zahtjevu za uvođenje “privremenih mjera” porastao je za 56 posto u odnosu na 2015. godinu. Privremene mere su odobrene u 129 slučajeva, što je smanjenje za 20 odsto, a odbačene su u 1.103 slučajeva, što je

povećanje za 75 posto. Pred Sudom u Strazburu na kraju 2016. godine bilo je 79.750 predstavki, što je povećanje za 23 posto u odnosu na kraj 2015. godine. Građani su najčeće tužili Ukrajinu (22,8 posto), zatim Tursku (15,8 posto) i Mađarsku (11,2 posto), navodi su u izveštaju. Statistika pokazuje da se 31. decembra 2016. godine najveći broj neriješenih pritužbi odnosio na Ukrajinu (22,8 posto), Tursku (15,8), Mađarsku (11,2), Rusiju (9,8) i Rumuniju (9,3). Polovina hitnih slučajeva se odnosi na Ukrajinu. Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Guido Raimondi kazao je juče “pravi izazov” predstavlja preostalih 28.500 tužbi, od kojih se 600 odnosi na hitne slučajeve. U 2016. godini bilježi se veliki porast pritužbi koje se odnose na sistemske probleme, kao što su uslovi u zatvorima. Ovi slučajevi se tiču malog broja zemalja, prvenstveno na Mađarsku i Rumuniju, ali se smatraju prioritetima. Veliki broj pritužbi na uslove u zatvorima krajem godine je došao iz Turske.

hronika

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

PODGORICA I BAR POD BLOKADOM, PRETRESI I RACIJE TRAJALI CIJELU NOĆ

Pretreseno 15 kriminalaca, pronađen kokain i marihuana Pripadnici podgoričkog Centra bezbjednosti sinoć su u timovima patrolirali u svim djelovima grada, a tokom kontrole do 23 časa pretresli su 15 osoba iz kriminalnog miljea i oko 40 vozila. Tokom tih kontrola pronađena je manja količina kokaina i marihuane, oduzeta od uživalaca, koji će biti privedeni Sudu za prekršaje, saznaju Vikend novine. Grupe od po najmanje petšest policajaca u timovima, od kojih jedan nosi automatsku pušku, a ostali pištolje, palice i druga sredstva prinude, sinoć

su bili u centru grada i Preko Morače, blokovima 5 i 6, Siti kvartu, Starom aerodromu, Koniku, Zabjelu, Zagoriču, Zlatici... Samo su povremeno mijenjali lokacije... Slična situacija sinoć je bila i na ulicama Bara, koji je takođe bio pod jakom blokadom pripadnika tamošnje policije i pripadnika Posebne jedinice. Akcije su započete oko 21 čas i do zaključenja lista nijesu završene, a rezultati su se očekivali kasno u noći. Ekipa Vikend novina sinoć je obišla nekoliko policij-

skih punktova i kako se moglo uočiti na udaru su se, kao i u prethodnih nekoliko noći, našli sumnjivi vozači skupocjenih automobila, posebno pripadnici kriminalnog miljea, kojih je, kako se moglo zapaziti, sve manje na ulicama. “Vjeruje se da bezbjednosno interesantne osobe izbjegavaju da izlaze iz domova ili “štekova” u vrijeme pojačanih kontrola, kako bi izbjegli neprijatnosti, odnosno uniženost tokom policijske represije”, kazao je za Vikend novine jedan od sagovornika iz policije. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

aktuelno

policija ISTRAŽUJe KAKO JE OŠTEĆEN državni BUDŽET

Foto: Iva Mandić

Iz skupštine zaplijenili lažne putne naloge

⌦⌦ Jasmina Muminović

Inspektori za suzbijanje privrednog kriminaliteta nedavno su ušli u Skupštinu Crne Gore i zaplijenili dio dokumentacije iz Službe računovodstva, zbog sumnje da je učinjena pronevjera od nekoliko desetina hiljada eura. Vikend novine saznaju da su inspektori kriminalističke policije ciljano tražili putne naloge i drugu dokumentaciju iz 2015. godine, postupajući na osnovu sumnje da su na njima falsifikovani potpisi ovlašćenih lica, pomoću kojih je podizan novac sa blagajne. Policija je o ovom slučaju obavijestila Osnovno državno tužilaštvo, a šteta nastala po državni budžet, još se utvrđuje.

■■i ranije bili predmet pažnja

Podsjetimo, u periodu kada su nastali falsifikovani nalozi na čelu crnogorskog parlamenta nalazio se predsjednik SDP Ranko Krivokapić, dok je sekretar bio nedavno preminuli Siniša Stanković. Ko su službenici, koji su izvršili krivična djela falsifikovanje isprava i zloupotrebu službenog položaja, još se drži u tajnosti. Finansije crnogorskog

Jelić

Šehović parlamenta i ranije su bile predmet pažnje kako poslanika, tako i javnosti. Poslanici skupštinskog odbora za ekonomiju prošle godine su u dva navrata vratili finansijski izvještaj parlamenta za 2015. godinu, insistirajući na detaljnom pojašnjenju pojedinih stavki, posebno u dijelu koji je označen kao „ostale naknade“. U fokusu poslanika su bili upitni troškovi koji su iznosili oko 300.000 eura. Poslanici su tražili pojašnjenje zašto je i po kom osnovu, za putne troškove Ranka Krivokapića i njegovih savjetnika u 2015. godi-

ni utrošeno čak 90.000 eura. Od tadašnjeg saziva parlamenta, najviše je potrošio Krivokapić - 34.488 eura, nakon čega slijede njegovi savjetnici Davidović i Radunović koji su potrošili oko 43.000 eura.

■■koje su to ostale naknade

Poslanici su tražili da im se dostave posebne odluke na osnovu kojih su vršene neke isplate. Zoran Jelić (DPS) i Damir Šehović (SD) zatražili su uvid u to šta je bio osnov za isplatu “ostalih naknada”, koje su to “ostale naknade”, tražili su izvještaje za transfere novca drugim potrošačkim jedinicama, kao i to ko je koristio VIP salone na aerodromima, za šta je iz budžeta parlamenta plaćeno 6.560 eura.

Jedna od sjednica u godini, tokom koje je nastala pronevjera u budžetu Skupštine

Ko je putovao o trošku Skupštine? Poslanike, koji su razmatrali finansijski izvještaj za 2015. godinu, interesovalo je i koliko je ko od zaposlenih u Skupštini dobio novca za učešće u radnim grupama i na osnovu čega je predsjedniku Ranku Krivokapiću isplaćivano neto 6.000 eura za obavljanje funkcije počasnog predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a. Odbor je tražio i da se saopšti kome je Skupština kupila šest telefona i za to pla-

tila 3.578 eura. Jelić je tada prozvao rukovodstvo Skupštine da objasni kako je za korišćenje VIP salona na aerdoromu utrošeno 6.500 eura. Nedostaju podaci ko je koristio mali Vladin avion, kao i ko je prošle godine putovao o trošku parlamenta, a nije poslanik. Jedna osoba je putovala 14 puta i potrošeno je 22.758 eura, a druga 15 puta i taj trošak je bio 20.000 eura”, iznio je tada Jelić.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

suđenje za ubistvo želimira bokana

U nastavku sudskog postupka protiv Rufina Vujovića (43), Renata Berišića (24) i Anele Koljenović (20), koji su optuženi za ubistvo Baranina Želimira Bokana (64), sudija podgoričkog Višeg suda Vladimir Novović donio je rješenje da se obavi sudsko-medicinsko vještačenje povjereno vještaku obducentu dr Dragani Čukić. Naredni pretres zakazan je 10. marta. Po nalogu suda, Čukić će se u pismenom nalazu i mišljenju izjasniti o mehanizmu nastanka povreda kod pokojnog Bokana, na koji način su one nastale o pravcu, smjeru i intenzitetu sile koja je djelovala, redoslijedu njihovog nastanka, položaju žrtve prilikom nastanka svake povrede pojedinačno u odnosu na lice koje mu

Prema nalazu vještaka, koji je sačinjen u fazi istrage, a koji je juče počitan na pretresu Želimir Bokan je kritičnom prilikom zadobio 43 rane od kojih je najveći dio ubodnih rana nastalih šiljkom noža. je te povrede nanijelo, proteku vremena od nastanka povreda koje su dovele do smrtnog ishoda, intenzitetu bolova koje je oštećeni trpio kao i da li su povrede, izuzev onih koje su dovele do smrtnog ishoda, nanešene za života. Prema nalazu vještaka, koji je sačinjen u fazi istrage, a koji je juče počitan na pretresu Želimir Bokan je kritičnom prilikom zadobio

Foto: Vedran Ilic

Vještak da se izjasni o mehanizmu nastanka povreda

43 rane od kojih je najveći dio ubodnih rana nastalih šiljkom noža. Skrining metodom kod oštećenog nije utvrđeno prisustvo psihoaktivnih supstanci, dok je analizom urina utvrđeno prisustvo 0,37 promila apsolutnog alkohola u krvi što predstavlja pripito stanje. Carinik u penziji Želimir Bokan ubijen je u noći između 15. i 16. marta 2015. godine u svojoj kući u Baru, a tijelo je dva dana kasnije pronašao njegov sin. Bokan je poznavao Vujovića, kojeg je zajedno sa Koljenović i Berišićem te kobne večeri ugostio u svojoj kući u Baru. Znali su da Bokan ima novac pa su nakon kratkog boravka u kući i posluženja nožem i oštricama flaše nasrnuli na žrtvu i nanijeli mu više od 40 ubodnih rana. N.P. Foto: Vedran Ilić

tužilački savjet

Bakoviću konstatovan prestanak funkcije

Savić

Odloženo razmatranje sporazuma

SUDAR U KARABUŠKOM POLJU

Četvoro povrijeđenih zbog preticanja

Četiri osobe povrijeđene su u teškom udesu tri automobila, koji se juče oko 10.30 časova dogodio na magistralnom putu Podgorica - Tuzi, u naselju Karabuško polje. Prema saznanjima Vikend novina, u udesu su učestvovali vozač “renoa megan” Vladan Stajović (36), za upravljačem “audi A2” bio je Adnan Frljučkić (36), dok je trećim automobilom “pasat” upravljao Kosta Obradović (25). Saputnik u Stajovićevom vozilu bio je Milenko Klikovac (62), i svi su zadobili povrede zbog kojih su prevezeni u Klinički centar. Tokom medicinske obrade, utvrđeno je

da su učesnici zadobili lakše povrede, dok je tokom uviđaja na mjestu udesa konstatovano da su vozila gotovo u potpunosti uništena. Prema nezvaničnim informacijama, do udesa je došlo kada je Obradović iz pravca Tuzi krenuo u preticanje Frljučkića, a se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bezbjedno, jer je iz suprotnog smjera nailazio Stajović. Tom prilikom “pasat” je udario u zadnju stranu “audija”, a onda se zarotirao na kolovozu i udario u “reno megan”. Konačan nalaz o ovoj saobraćajnoj nezgodi daće vještak saobraćajne struke. J.M.

Na sjednici Tužilačkog savjeta, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, između ostalog, obavljen je intervju sa kandidatima prijavljenim na javni oglas za državne tužioce u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.Na sjednici je, takođe, konstatovan prestanak funkcije državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, Enisa Bakovića. Nakon razmatranja, dato je mišljenje na pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, kao i Osnovnog državnog tužilaštva u Herceg Novom. N.P.

Savić i Milovanović zauzeti suđenjem u Srbiji Razmatranje sporazuma kojima su vlasnik i izvršni direktor firme Gugi commerce Branislav Savić i Dragoljub Milovanović priznali da su učestvovali u namještanju poslova u kojim je kasa budvanske opštine oštećena za 6.000.000 eura, juče je odloženo za 15. februar. Kako je naveo predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, optuženi Milovanović i Savić su sudu dostavili molbe za odlaganje ročišta zbog nemogućnosti dolaska. Prema nezvaničnim informacijama, Savić i Milovanović su juče morali prisustvovati ranije zakazanom suđenju pred pravosudnim organima Srbije . Savić i Milovanović su pri-

znali krivicu u budvanskim predmetima “Krapina, Bulevar i Jaz”. Naime, kompanija Gugi commerce bila je angažovana da gradi koncertni plato na Jazu a za taj posao, kako su vještaci utvrdili, naplaćeno je 2,1 miliona eura više nego što je trebalo. Savić je navodno priznao krivicu i u poslu gradnje “Donjeg bulevara” od gradske Pošte do Jadranskog sajma. U tom poslu opština je oštećena za 3.706.140,57 eura, a u trećem sumnjivom poslu - gradnja seoskog puta ka Krapini, šteta je 1.150.457,67 eura. Iz te kompanije garantovano je nekretninama budvanskoj opštini da će u sljedeće tri godine uplatiti 2.254.585,24 eura. N.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Đukić

Martić

KRISTIJANU ĐUKIĆU I NJEGOVIM DRUGOVIMA NIJESU POMOGLE NI AKREDITACIJE, NITI SKROJENA ODIJELA

Crnogorac htio da opustoši Sajam dijamanata u Vićenci Tri člana poznate kriminalne grupe “Pink Panter”, među kojima je i crnogorski državljanin Kristijan Đukić (26), uhapšeni su proteklog vikenda u italijanskom gradu Vićenci, zbog sumnje da su planirali pljačku luksuznog nakita i dijamanata tokom Međunarodnog sajma nakita koji se ovih dana održava u tom gradu. Kako prenosi italijanski portal “Ilgazzetino.it”, osim Đukića uhapšeni su i slovenački državljanin Vladimir Pfeifer (38) i državljanin BiH Marko Martić (46) za kojim je inače bila raspisana potjernica zbog sumnje da je organizator velike pljačke nakita teške 1,3 miliona eura, izvedene na istom sajmu prošle godine. Nakit nikada ni-

je pronađen. Matić je u januaru 2016. godine tokom inaguracije ove manifestacije razbio staklene vitrine i sa dvojicom saučesnika uspio da za svega nekoliko sekundi pokupi plijen vrijedan 1,3 milona eura. Dvojica njegovih saradnika su ubrzo uhapšena, dok je on uspio da pobjegne i da se krije sve ovo vrijeme. “Očigledno siguran u sebe da će i ovaj put uspjeti da pobjegne sa plijenom, Martić se pojavio prvog dana sajma nakita u savršeno skrojenom odjelu, sa validnom akreditacijom kao oficir za obezbjeđenje sajma, izvađenom zahvaljujući pasošu koji je bio autentičan! Međutim, ovaj put po-

300 HILJADA EURA IZNOSIO JE PLIJEN KOJI SU TROJICA ČLANOVA “PINK PANTERA” TREBALI DA UKRADU NA SAJMU

Pasoši i karte za bjekstvo bili su u njihovom iznamljenom stanu, u kojem su nađeni i originalni pasoši Slovenca i Crnogorca, kao i jakna koju je nosio Martić tokom pljačke 2016. godine.

Pfeifer

Ušli im u trag zahvaljujući Interpolu Saradnjom sa Interpolom i policijom iz drugih zemalja italijanski istražni organi uspjeli su da uđu u trag Martiću i njegovoj grupi za koju se osnovano sumnja da pripadaju balkanskom ogranku “Pink Panter” koji su odgo-

vorni za veliki broj pljački nakita. Inače, pljačkaši nakita kojima su se bavile evropske policije u okviru Interpolovog projekta “Pink Panter”, sada su pod nadzorom Europola, koja se bavi akcijom pod kodnim imenom “Diamond”.

licija ga je na vrijeme uočila zahvaljujući potjernici koja je za njim bila raspisana i uhapsila ga na licu mjesta. Nekoliko minuta kasnije slobode su lišeni i njegovi kompanjoni Pfeifer i Đukić kod kojeg su pronađene i dvije lažne lične karte, jedna slovenačka i jedna austrijska. Oni su uhapšeni takođe u hali sajma gdje su u elegantnim odjelima šetali među posjetiocima i čekali momenat kad da krenu u akciju”, navodi italijanski portal. Kod uhapšenih su pronađeni i specijalni ključevi koji otvaraju barem tri staklene vitrine sa dijamantima i nakitom u izlogu vrijednim najmanje 300.000 eura. “Pljačkaši su imali odlič-

no razrađen plan. Taksijem su stigli ispred paviljona u kojem se održava jedan od najvećih sajmova nakita u svijetu. Automobil marke “opel” ostavili su nekoliko ulica dalje sa ključevima u bravi. Pasoši i karte za bjekstvo bili su u njihovom iznamljenom stanu, u kojem su nađeni i originalni pasoši Slovenca i Crnogorca, kao i jakna koju je nosio Martić tokom pljačke 2016. godine. Takođe su pronađeni modifikovani ključevi za otvaranje ovih specijalnih vitrina, kao i specijalni pajseri, kompjuter, mobilni”, navodi portal. Samo zahvaljući prevenciji i inteligenciji policije, ovaj plan trojice pljačkaša nije realizovan. N.P.

AKTUELNO 1.0692 0.8500 122.07 1.0678 64.369 123.84 7.4455

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

AU = 1,187.93$

AG=16.88$

PODRŠKA PROIZVOĐAČIMA

Usvojen Agrobudžet vrijedan 31,5 miliona eura

NAZIV HBO1 TECG RUPV ZICG PGES

NAJVEĆI PROMET CIJENA 100,5000 2,8000 3,9179 0,0188 8,0000

KOLIČINA 1.250 4.200 2.350 220.000 142

OBIM U € PROMJENA 125.625,0000 0,00% 11.760,0000 -1,75% 9.207,0500 8,83% 4.136,0000 -1,05% 1.136,0000 700,00%

VLADA USVOJILA PROGRAM EKONOM

RASTE EKONOMIJA, ALI I JAVNI DUG U dokumentu se projektuje da će najveći ekonomski rast od 4,4 odsto biti ostvaren iduće godine, a najmanji 2019. - 2,6 odsto

Foto: Bojana Ćupić

Ukupno 31,5 miliona eura vrijedan je ovogodišnji Agrobudžet, koji je u petak usvojen na sjednici Vlade. Simović Agrobudžetom su, kako je saopšteno, planirana sredstva za sistem di- koje će biti na raspolagarektnih plaćanja u oblasti nju poljoprivrednim prostočarstva i biljne proi- izvođačima u ovoj godini. zvodnje i za podršku mjeSimović će se tokom rama ruralnog razvoja. posjete sastati i sa grado“Obezbijeđena su sred- načelnikom prijestonice stva i za podršku opštim Aleksandrom Bogdanoservisima u poljoprivre- vićem, kao i sa proizvodi, socijalne transfere se- đačima sa Njeguša, meoskom stanovništvu, teh- đu kojima će biti članoničku i administrativnu vi Udruženja njeguških podršku implementaciji specijaliteta koji su zaprograma, institucional- štitili njeguški pršut. ni razvoj i jačanje poljoprivrede, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera i program obaveznih Povodom usvajanja mjera zdravstvene zaštiAgrobudžeta, resorni te životinja”, saopšteno je ministar Milutin Simović iz Vladinog Biroa za odu subotu će na Ivanovim nose s javnošću. koritima, na Cetinju, Povodom usvajanja Agrobudžeta, resorni mi- prezentovati mjere podrške nistar Milutin Simović koje će biti na raspolaganju poljoprivrednim u subotu će na Ivanovim proizvođačima u ovoj koritima, na Cetinju, pregodini zentovati mjere podrške

Agrobudžetom planirana su sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

Sa sjednice Vlade

77,5 ODSTO BDP-A IZNOSIĆE JAVNI DUG CRNE GORE U 2019, PREMA PROJEKCIJAMA VLADE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Naziv PGES RUPV TREN KOGE HBO1

dobitnici

Cijena

Količina

Obim u €

Promjena

8,0000 142 1.136,0000 3,9179 2.350 9.207,0500 0,0520 10.000 520,0000 0,1320 3.500 462,0000 100,5000 1.250 125.625,0000

700,00 8,83 1,96 1,07 0,00

Naziv PLAP TECG LUBA ZICG HBO1

AKtuelno

gubitnici

Cijena Količina Obim u € Promjena 0,1305 1.941 253,3000 -2,68 2,8000 4.200 11.760,0000 -1,75 0,3052 247 75,3800 -1,10 0,0188 220.000 4.136,0000 -1,05 100,5000 1.250 125.625,0000 0,00

MSKIH REFORMI DO 2019. godine ⌦⌦ Bojana Despotović Crnogorska ekonomija će do 2019. u prosjeku rasti po stopi od 3,4 odsto, a rast će se zasnivati na investicionim aktivnostima od najmanje 1,2 milijarde eura godišnje i konsolidaciji javnih finansija, navodi se u Programu ekonomskih reformi Crne Gore do 2019. godine, koji je Vlada usvojila u petak. U dokumentu se projektuje da će najveći rast od 4,4 odsto biti ostvaren iduće godine, a najmanji 2019. - 2,6 odsto, dok bi ove godine trebalo da iznosi 3,2 odsto.

Javni dug sa depozitima bi, zbog velikih izdataka za gradnju auto-puta, trebalo da 2019. poraste na 77,5 odsto BDP-a sa prošlogodišnjih 66,4 odsto

“Prema scenariju nižeg rasta, prosječna godišnja stopa realnog ekonomskog rasta u periodu od 2017. do 2019. godine je dva odsto”, kaže se u Programu.

■■ Auto-put povećava izdatke

Očekuje se da će do kraja 2019. državni dug sa depozitima, za koje je procijenjeno da će iznositi oko 10 miliona eura, porasti sa prošlogodišnjih 62,6 na 74,3 odsto BDP-a. Istovremeno, javni dug sa depozitima bi, zbog velikih izdataka za gradnju auto-puta, trebalo da poraste na 77,5 odsto BDP-a sa prošlogodišnjih 66,4 odsto. “U 2017. očekuje se dalji rast duga, zbog troškova izgradnje auto-puta, tako da se očekuje da će državni dug na kraju tekuće godine iznositi 68 odsto BDP-a, dok će javni dug biti oko 71,6 odsto BDP-a. Što se tiče stanja duga za 2018. i 2019.

godinu, prema projekcijama, koje podrazumijevaju takođe velike izdatke za potrebe izgradnje auto-puta, državni dug će iznositi 71,5, odnosno 74,3 odsto BDP-a, dok bi javni dug iznosio 74,9, odnosno 77,5 odsto BDP-a”, ističe se u Programu. Pored gradnje auto-puta, na ovakvu dinamiku kretanja javnog duga uticaće i planirana otplata kamata za kredite. “Zbog značajnog rasta duga, u periodu od 2017. do 2019. godine, potrebno je sprovoditi fiskalnu politku koja će biti usmjerena na zaduživanje samo za potrebe kapitalnih projekata, a sve u cilju podsticanja privrednog rasta”, ocijenjeno je u dokumentu. Sredstva za otplatu duga, stvaranje fiskalne rezerve, i plaćanje obaveza po osnovu izgradnje auto-puta u 2017. biće obezbijeđena kroz aranžman sa kineskom EXIM bankom i putem emisije obveznica na inostranom tržištu, kao što je to bio slučaj prošle godine. Planirano je da se u toku ove godine razmotre mogućnosti obezbjeđivanja ovih sredstava za 2018. i 2019, imajući u vidu da će, kako se dodaje, deficit za pomenute godine biti prvenstveno sačinjen od izdataka koje je potrebno izdvojiti za finansiranje kapitalne potrošnje. Što se tiče budžetskog deficita, projektovano je njegovo smanjenje sa 6,1 odsto BDP-a u ovoj godini, na 3,8 odsto BDPa u 2019.

■■ Očekuju smanjenje nezaposlenosti

Savjetnica premijera Nina Vujošević kazala je, nakon sjednice, da se Programom predviđa održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog zaostajanja u odnosu na prosjek EU i povećanju kvaliteta života građana. “Programom je predviđena kombinacija mjera ekonomske politike usmjerenih na ja-

Žarkoviću istekao mandat Pomoćnik direktora Uprave za imovinu Domagoj Žarković na sjednici Vlade razriješen je dužnosti, zbog isteka mandata. Vlada je odredila načelnicu u Ministarstvu ekonomije Radmilu Damjanović za predstavnika državnog kapitala na vanrednoj Skupštini akcionara Elektroprivrede, koja je zakazana za utorak. Na sjednici će, osim izbora novog Odbora direktora državnog energetskog preduzeća, biti razmatrano i pitanje ulaska Elektroprivrede u vlasničku strukturu pljevaljskog Rudnika uglja. Za predstavnika države na sjednici Skupštine akcionara MA imenovan je generalni direktor Direktorata za vazdušni saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja Nebojša Krstajić. Akcionari MA biraće novi Odbor direktora kompanije. čanje ekonomske stabilnosti i unapređenje konkurentnosti zemlje. Definisane su prioritetne reformske mjere i to one sa makrofiskalnim uticajem i one sektorskog karaktera na osnovu kojih je urađena projekcija ekonomskog rasta za naredne tri godine”, objasnila je Vujošević. Program ekonomskih reformi, kako je istakla, predstavlja optimalnu kombinaciju mjera ekonomske politike, koje će omogućiti stabilnost javnih finansija, nastavak održivog ekonomskog rasta i očuvanje nivoa socijalne zaštite najgroženijih slojeva stanovništva. “Očekuje se rast zaposlenosti i zarada i smanjenje stope nezaposlenosti”, navela je ona. Program ekonomskih reformi, koji je najvažniji dokument Crne Gore u ekonomskom dijalogu sa EU, biće dostavljen Evropskoj komisiji u utorak.

DRŽAVNE KOMPANIJe POSTIGLE SPORAZUM

MA vraća Aerodromima dug u 108 mjesečnih rata Predstavnici Montenegro erlajnsa (MA) i Aerodroma Crne Gore sklopili su sporazum o isplati 760.496 eura duga nacionalne avio-kompanije u 108 mjesečnih rata. Sporazumom, koji je zaključen prije mjesec dana, predviđeno je da MA od 1. marta Aerodromima mjesečno isplaćuje 7.000 eura, sa pripadajućom kamatom, do izmirenja duga. Dogovor dviju državnih kompanija postignut je nakon što su Aerodromi tužili MA Privrednom sudu, koji je u martu prošle godine odlučio da nacionalni avio-prevoznik mora platiti dug za pružene usluge na aerodromima u Podgorici i Tivtu tokom 2011. Spor je bio predmet odlučivanja i Apelacionog suda, koji je potvrdio presudu niže sudske instan-

ce, poslije čega je javni izvršitelj Aleksandar Bošković donio rješenje o izvršenju. “Cijeneći složenost situacije u kojoj se MA nalazi, usljed teškoća u poslovanju i smanjene likvidnosti, a imajući u vidu da bi, uz brojne naslijeđene obaveze, izvršenje rješenja na cjelokupan iznos od 760.496,27 eura dovelo do ozbiljnih teškoća za funkcionisanje i održivost crnogorskog vazdušnog prevoznika, predstavnici menadžmenta preduzeća su se dogovorili da se iznos duga reguliše u više mjesečnih rata”, navodi se u informaciji koju je Vlada razmatrala u petak. Ministarstvo saobraćaja zatražilo je da se MA oslobodi plaćanja kamata, ali se za uvažavanje tog zahtjeva mora potpisati novi sporazum. Bo.D.

⌦-------------------------------------------Sporazumom, koji je zaključen prije mjesec dana, predviđeno je da MA od 1. marta Aerodromima mjesečno isplaćuje 7.000 eura, sa pripadajućom kamatom, do izmirenja duga

-------------------------------------------⌦

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Foto:Dejan Lopičić

OBJAVljen KONKURS ZA GODIŠNJE NAGRADE

Priznanja Komore za najbolje privrednike Privredna komora Crne Gore (PKCG) objavila je konkurs za dodjelu nagrada najboljim privrednicima za prethodnu godinu. Nagrade će biti dodijeljene za uspješno poslovanje, društvenu odgovornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta, a na konkurs se mogu prijaviti članice Komore, pojedinci i grupe. “Osnovni kriterijumi su, između ostalih, rezultati poslovanja, ostvareni prihodi, odnos prema zaposlenima i društvenoj zajednici, uvođe-

nje novih tehnologija i inovacija, kao i posvećenost ekonomskom razvoju”, navodi se u saopštenju PKCG. U ovoj instituciji pozvali su njihove članove, privredne asocijacije i pojedince da daju predloge za nagrade. Za prijavljivanje na konkurs potrebno je priložiti prijavu sa obrazloženjem za nagradu, dokumentaciju na osnovu koje se vrednuju postavljeni kriterijumi, kao i ispunjen upitnik koji se nalazi na sajtu PKCG. A.N.

PU SAOPŠTILA DA IMA KAŠNJENJA U PRIJAVLJIVANJU obaveza

Nagrade će biti dodijeljene 21. aprila

pogodnosti ZA KORISNIKE FIKSNE MREŽE

Paketi Telekoma po povoljnijim cijenama

Crnogorski Telekom pripremio je promotivne pakete koji sadrže fiksne govorne i usluge pristupa internetu, namijenjene korisnicima usluga fiksne mreže. Paketi će, kako je saopšteno iz EKIP-a, korisnicima biti dostupni od ponedjeljka do 30. aprila, po povoljnijim cijenama nego do sada. “Promotivne cijene će se odnositi na nove i postojeće korisnike DUO paketa. U ponudi su paketi Extra Duo, Extra Duo Hibrid, Extra Duo turbo DSL i Extra Duo Optika.

Svi paketi obuhvataju 100 besplatnih minuta ka svim mobilnim mrežama u Crnoj Gori i 2.000 minuta u Telekom fiksnoj i mobilnoj mreži”, naveli su u EKIP-u. Cijene su snižene 14,1 odsto odnosno 21,3 odsto zavisno od paketa. “Extra Duo paket je koštao 21,9 eura, a novom promotivnom kampanjom će koštati 18,81 euro, dok su Extra Duo Hibrid i Extra Duo turbo DSL koštali 23,9 eura, a sada će iznositi 18,81 euro”, dodali su u EKIP-u.

TV Vijesti od jula nije platila porez Inspekcija već utvrđuje da li je TV Vijesti isplaćivala neto zarade radnicima od posljednjeg predatog IOPPD obrasca

TV Vijesti podnijele su posljednji IOPPD obrazac (Izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima) za jul prošle godine, dok je kompanija Daily Press to uradile za oktobar, saopšteno je iz Poreske uprave (PU). Time je potvrđena informacija TV Pink M da TV Vijesti od jula prošle godine nije platila poreze i doprinose. Saopštenje PU dostavljeno je medijima dan nakon što je njen direktor Miomir M. Mugoša izbjegao da odgovori na pitanje novinara o visini poreskog duga koncerna Vijesti, zahtijevajući da mu se ona dostave mejlom. Prema nezvaničnim informacijama TV Pink M, dug Vijesti državi i regulatorima je 1,14 miliona eura.

■■ prinudno na-

platili dio duga

“Posljednji IOPPD obrazac TV Vijesti podnijele su za jul 2016. godine, Daily Press i Antena M za oktobar, Monitor i PINK M za novembar prošle godine. S tim u vezi, kod poreskih ob-

Saopštenje PU dostavljeno je medijima dan nakon što je njen direktor Miomir M. Mugoša izbjegao da odgovori na pitanje novinara o visini poreskog duga koncerna Vijesti

23.157,58 eura duga za PDV od Daily Press-a, blokadom njihovog žiro računa. “Monitor, Pink M company, TV Vijesti, Daily Press i Antena M izmiruju poreske obaveze po rješenjima o reprogramu, koja je donijelo Ministarstvo finansija u septembru prošle godine, i oni na jučerašnji dan nijesu imali evidentiran novi dug”, ukazali su u PU.

■■ traže razumijevanje javnosti

veznika – medijskih kuća u postupku inspekcijskog nadzora biće utvrđeno da li je od posljednjeg predatog IOPPD obrasca došlo do isplate neto zarada, ne ispunjavajući pritom obavezu prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih”, kazali su u PU, dodajući da je inspekcijski nadzor kod TV Vijesti već u toku. Ističući da preduzimaju mjere za obezbjeđenje potraživanja prema svim medijima u Crnoj Gori, u PU su naveli da su 18. januara prinudno naplatili

Prinudna naplata duga pokrenuta je i protiv RTV Atlas, od koje je u dva navrata ukupno naplaćeno 78.433 eura. “Imajući u vidu navedeno, očekujemo da će javnost i obveznici razumjeti ozbiljnost poslova koji Ministarstvo finansija i PU obavljaju, kao i nastojanja naše institucije da ispoštuje princip jednakog tretmana svih poreskih obveznika”, zaključili su u PU. DN u narednim danima očekuju od PU odgovor o tačnom iznosu dugovanja koncerna Vijesti.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

aktuelno

KOMPANIJA POZITIVNO POSLOVALA POSLIJE VIŠE GODINA

Institut se mora izboriti za goste sa novih tržišta

Institut “Dr Simo Milošević” je, nakon nekoliko neuspješnih tendera za privatizaciju, pozitivno poslovao u prošloj godini i u narednom periodu očekuje dolazak organizovanih grupa gostiju iz Poljske, Danske i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), saopštio je izvršni direktor kompanije Zoran Bošnjak. On je, na konferenciji za novinare, kazao da je tokom 11 mjeseci prošle godine Institut posjetilo 17.320 gostiju i pacijenata, 11,3 odsto više nego 2015. Oni su ostvarili više od 203.000 noćenja, što je rast od 2,8 odsto. “Prema ovogodišnjem biznis planu, Institut će pokušati da ‘osvoji’ nova tržišta. Već od srijede bi trebalo da startuje libijski program, a onda i prvi put treba da sti-

Već od srijede bi trebalo da startuje libijski program, a onda i prvi put treba da stignu organizovane grupe iz Poljske, Danske i UAE gnu organizovane grupe iz Poljske, Danske i UAE. Institutu su neophodna nova tržišta”, istakao je Bošnjak. Institut je, kako je ukazao, izašao iz posljednjeg neuspjelog tendera koji je trajao dvije i po godine i po-

slovna politika je da pored obnavljanja starih ugovora sklapa i nove. “Prednost Instituta, u odnosu na druge kompanije u okruženju, jeste njegov kadar u i zato smo poslije šest godina pregovora uspjeli da ugovorimo državni program liječenja pacijenata iz Libije. Taj, u današnjim okolnostima, rizičan i težak aranžman, sklopljen je preko podgoričke agencije MTS. Ukoliko bi se program ostvario Institut bi ove godine mogao da sa ovog tržišta zaradi 920.000 eura”, rekao je Bošnjak. On je podsjetio da je Institut kompanija sa preko 56 odsto vlasničkog kapitala države i da je poslije više godina uspjela da redovno izmiruje obaveze prema državi i plate za 715 stalno zaposlenih. S.M.

Institut je tokom 11 mjeseci prošle godine posjetilo 17.320 gostiju i pacijenata

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

aktuelno

Obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

U Crnoj Gori postoji zavidan međuvjerski i međureligijski sklad, ocijenio je ombudsman Šućko Baković, dodajući da mlade generacije treba učiti da poštuju različitosti. Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, koji je obilježen juče, treba da služi mladim generacijama da budu svjesne tog zločina – genocida kako se ne bi ponovio, kazao je Baković. Od velike je važnosti da mlade generacije uče da poštuju različitosti, ljudske živote bez diskriminacije, te da shvate važnost holokausta za razvoj međunarodnog prava, sistema sudske zaštite i odgovora međunarodne zajednice na genocid u savremenom svijetu, ocijenio je on. “Učenjem o holokaustu, mi učimo o najvažnijim ljudskim vrijednostima”, naveo je Baković. Prema njegovim riječima, sa obrazovanjem koje uključuje što više informacija, može se razvijati politika, čiji je cilj djelovati suprotno tim zločinima, pri čemu to učenje treba da doprinese ostvarenju cilja “Nikad više”. Takođe, dodao je, znanje o holokaustu može pomoći i kod pitanja suočavanja sa prošlošću u društvima u kojima se i nakon holokausta dogodio zločin genocida, te kod pitanja kako društvo reaguje na genocid i kako oni koji su preživjeli pokušavaju nastaviti život sa takvim iskustvom. “Nažalost, i poslije 72 godine, postoje pojedinci na visokim pozicijama u nekim

Foto: Vedran Ilić

Učiti mlade da poštuju različitosti zdravstvo

Uručen defibrilator

Baković državama, koji negiraju ili umanjuju tragediju holokausta”, smatra Baković, dodajući da se poricanjem genocida stvaraju pretpostavke da se on opet desi u budućnosti. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja koja je sredinom 20. vijeka u jednom od najtežih trenutaka jevrejske istorije, bila utočište progonjenim Jevrejima i na čijoj teritoriji nije bilo nijednog koncentracionog ili sabirnog logora iz koga su Jevreji slati u logore smrti, kazao je on. “Crna Gora je zemlja u kojoj postoji zavidan međuvjerski i međureligijski sklad i nema

negativnog odnosa prema jevrejskom narodu, već postoji visoko poštovanje prema nje-

govom doprinosu svjetskoj civilizaciji”, naveo je Baković. Bo.B.

Zlo čine i oni koji na njega ne reaguju Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježilo je i Udruženje boraca i antifašista Crne Gore. Akademik CANU Đorđe Borozan kazao je da je Crna Gora jedna od rijetkih država koja nema nikakvu hipoteku holokausta. Da svijet neće biti uništen zbog onih koji čine zlo, već i zbog onih koji na zlo ne reaguju, čulo se na skupu koji Udruženje tradi-

cionalno organizuje. Ambasador Njemačke u Crnoj Gori istakao je da sjećanje na zločin najteže pada Njemcima. “Slike holokausta za jednog Njemca još više su užasne i nepodnošljive.Osjećamo krivicu, zahvalnost i odgovornost”, kazao je ambasador Njemačke Hans Ginter Matern.

Generalna direktorka Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu Milica Škiljević uručila je juče medicinski aparat defibrilator zaposlenima u zdravstvenoj ambulanti Aerodroma Golubovci. Defibrilator, koji se koristi kao terapija kod pacijenata sa životno ugrožavajućim poremećajima srčanog ritma, nabavljen je kroz IPA projekat “Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite” u kojem je Ministarstvo zdravlja bilo jedan od 15 partnera. Cilj projekta, istakla je Škiljević, bio je da se osigura mobilnost pacijenata i ljekarskog kadra i usluga, razvojem prekograničnog modela efikasne komunikacije, u svrhu smanjenja nepotrebnog kretanja pacijenata u Jadransko-jonskoj regiji. Ulaganjem u unapređenje tehnoloških kapaciteta zdravstvene ambulante Aerodroma značajno će se unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite za putnike kojima je potreban taj vid zdravstvene usluge, ocijenio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković. J.V.Đ.

VLADA ODLUČILA

Ministarstvo prosvjete

Miladinu Šobiću nacionalna penzija!

Kontrolisaće način formiranja odjeljenja

Autor legendarnih albuma “Ožiljak” i “Umjesto gluposti” Miladin Šobić stekao je status istaknutog kulturnog stvaraoca, odlučila je juče Vlada na prijedlog Ministarstva kulture. Šobić je prošle godine dobio Trinaestojulsku nagradu za životno djelo, jer je svojim stvaralaštvom obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegovo djelo predstavlja trajno dobro

Crne Gore. On je kandidovan nakon spontane inicijative - kasnije akciju “Od druga do druga” tokom koje je prikupljeno više od 10.000 potpisa podrške. Time, Šobić je postao nosilac prava na nacionalnu penziju u iznosu od 715 eura, koja se dodjeljuje na osnovu Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, a koja je donesena 2009. godine.

Ministar prosvjete Damir Šehović juče je formalno od Zavoda za školstvo i Uprave za inspekcijske poslove zatražio da izvrše sveobuhvatan nadzor načina formiranja odjeljenja u školama. Iz Ministarstva su saopštili da će dalje aktivnosti tog resora zavisiti od konstatovanog činjeničnog stanja. “Namjera je, dakle, utvrđivanje situacije od strane institucija, i to ne samo u dijelu postojanja ili nepostojanja eventualnih nepravilno-

sti, već i u dijelu mogućnosti preciznog utvrđivanja činjeničnog stanja kada je u pitanju osjetljivo pitanje kakvo je formiranje odjeljenja prema društvenom i socijalnom statusu”, navodi se u saopštenju Ministarstva. Ističe se da obrazovanje i vaspitanje ima za cilj da obezbijedi mogućnost za svestrani razvoj pojedinca i omogući njegovo uključivanje i participaciju na svim nivoima rada i djelovanja.

15 ZA POMOĆ SELENI MANDIĆ PRIKUPLJENO 200.000 EURA aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

CRNA GORO, svaka čast! S

ve što je prikupljeno preko 200.000 eura, saopštili su Selenini roditelji, biće preusmjereno u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa.

Crna Gora je uspjela! Za manje od 48 sati prikupljeno je 200.000 eura za liječenje trogodišnje Selene Mandić, kojoj dijagnostifikovan neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži. “Na računu Lovćen banke, Podgorica, AA 5650100100035876-65 (Aida Ramusović) prikupljeno je: 128.000 eura, putem SMS servisa poslato je 120.087 SMS poruka, dok je preko internet mreže gofundme.com, na dva naloga prikupljeno je: 18.255 i 10.083 USD. Talas podrške je bio toliki da je tražena suma premašena i porodica je odlučila da sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa”, saopštili su juče popodne Selenini roditelji Brano Mandić i Aida Ramusović, zahvalivši na “velikom talasu dobrote koji je ujedinio Crnu Goru”. Kako je niz događaja za prikupljanje novca organizovan i zakazan - sav novac prikupljen na tim dešavanjima, kako su rekli, preusmjeriće se za pomoć djeci oboljeloj od kancera, kako bi pomogli svima koji se nađu u ovako velikom životnom problemu.

Kako je niz događaja za prikupljanje novca organizovan i zakazan - sav novac prikupljen na tim dešavanjima, kako su rekli, preusmjeriće se za pomoć djeci oboljeloj od kancera, kako bi pomogli svima koji se nađu u ovako velikom životnom problemu

iz Pobjede slali SMS poruke na donatorski broj otvoren za liječenje trogodišnje Selene. Prekjuče je isto uradio veći broj zaposlenih Dnevnih novina na čelu sa glavnom i odgovornom urednicom Vesnom Šofranac i kolegama sa portala Cafe del Montenegro. SMS poruke na donator-

ski broj otvoren za liječenje Selene juče u podne slale su i kolege iz brojnih crnogorskih štampanih i elektronskih medija. Poruke podrške tačno u podne slali su zaposleni Radio-televizije Crne Gore, Televizija Vijesti, Prva, Pink M i 777, štampanih mediji Dnevne novine, Pobjeda, Dan i Vijesti, Radija Bar, Antena M i Petnjica, portala CdM i Analitika, te Agencije Mina. Slanjem poruke sadržine 3, na broj 14543, i vi možete učestvovati u akciji prikupljanja pomoći za liječenje Selene Mandić, kojoj je dan uoči Nove godine dijagnostifikovan neuroblastom, tumor koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži. Borbu protiv njega Selena od prije nekoliko dana vodi u Sjedinjenim Američkim Državama u Dječjoj bolnici u Sinsinatiju koja ima specijalni odsjek za proučavanje neuroblastoma. Ona u Ohaju dane provodi sa majkom Ai-

Hvala što mi pomažete

Trogodišnja Selena koja je ujedinila Crnu Goru, zahvalila je juče u kratkoj video poruci svima od kojih dobija pomoć i podršku u borbi sa teškom bolešću. “Ja sam Selena, hvala što mi pomažete”, kazala je stidljivo se osmjehujući u video-poruci vedra i hrabra Selena. dom, a njen otac i sestra bliznakinja Nika u Crnoj Gori uspjeli su da za manje od dva dana obezbijede sredstva za Selenino liječenje koje će trajati oko 18 mjeseci.

■■ NAJAVLJENE AKCIJE

ŽRK Budućnost je najavio da će u nedjelju na utakmici protiv Vardara prikupljati pomoć za Selenu. Roken-

Redakcija Dnevnih novina sa kolegama iz Pobjede i portala Analitika

■■ PORUKE PODRŠKE Podsjetimo, zaposleni u Dnevnim novinama učestvovali su juče u humanitarnoj akciji “Mediji za Selenu” i tačno u podne prvo samostalno, a onda zajedno sa kolegama

rol bendovi iz Nikšića su za večeras najavili humanitarni “Koncert za Selenu” u sali JU “Zahumlje” sa početkom u 20 sati, a sav novac skupljen od prodaje karata, čija je cijena dva eura, biće uplaćen kao pomoć za operaciju Selene. U okviru Humanitarne aukcije “Prijestonica za Selenu” gradska uprava će u nedjelju u 17.30 sati organizovati veliku humanitarnu aukciju umjetničkih radova u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na kojoj će biti prodavana djela crnogorskih akademskih slikara, a sav prihod od prodaje biće usmjeren u svrhu medicinskog tretmana trogodišnje Selene. I slikarka Ana Nives Radović najavila je preko društvenih mreža humanitarnu izložbu za pomoć Seleni na kojoj će izložiti dvadesetak ulja na platnu, akrila i crteža. J.V.Đ.

Zaposleni u Vijestima na Trgu nezavisnosti

Zaposleni u RTCG, TV Prva i 777 na platou kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom

Kolege iz Pink M pridružili se akciji

I Antena M učestvovala u akciji

SMS poruke na donatorski broj otvoren za liječenje Selene juče u podne slale su i kolege iz brojnih crnogorskih štampanih i elektronskih medija

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

INTERVJU: PROF.DR PREDRAG STANIŠIĆ, PROREK

BESPLATNE STUDIJE REFORME UNIVERZI

⌦ Vesna Šofranac

“Trostepeno visoko obrazovanje koje neravnomjerno razvija bilo koji stepen ne može biti dobro. Stoga - naravno da moraju postojati besplatne studije. Radi se o konceptu koji je integralni dio našeg reformskog programa i pomenute Vladine strategije. To je možda stvar koja je nova za javnost koja je zasuta raznim dezinformacijama, od onih koji ne razumiju cijeli proces, ali za nas nije”, kaže za Vikend novine prorektor za nastavu na Univerzitetu Crne Gore, prof. dr Predrag Stanišić. Prorektor državnog univerziteta naglašava da je, uprkos sporadičnim recidivima samoupravnog javašluka, evidentno da se u Crnoj Gori uspostavljaju moderni i efikasni mehanizmi i standardi upravljanja, usklađeni sa Evropom, te da s ponosom može da kaže da je Univerzitet Crne Gore u tome među liderima. U razgovoru za Vikend novine, profesor Stanišić govori o univerzitetu kakvog su zatekli, naporima da se prevaziđu problemi, novom modelu studija, ali i o nerazumijevanju procesa, plasiranju dezinformacija, pokušaju minimiziranja učinjenog, zbog čega se stiče utisak da je iz nekog razloga Univerzitet laka meta svakome. VN: Najava besplatnih magistarskih studija naišla je na, nije pretjerano reći, oduševljenje među studentima. Kakve benefite donose nova rješenja? STANIŠIĆ: Jedna od ključnih stvari bila je i reforma modela studiranja. Već je javnost dovoljno upoznata sa razlozima te reforme, ovdje ću samo podsjetiti da je većina nedostataka koje mi pokušavamo da otklonimo uočena i od Evrop-

O privatnim univerzitetima se ćuti

VN: Kažete da je Univerzitet Crne Gore „laka meta svakome“... STANIŠIĆ: Pitam se, što se neko ne bavi prilikama u drugim velikim sistemima, iz ove ili iz drugih oblasti. Nije li čudno da nikad u medijima nema ništa negativno o privatnim univerzitetima. Ovoj zemlji je izgleda mnogo prihvatljivije da u Crnoj Gori i okruženju postoje univerziteti, sa velikim znacima navoda, koji imaju više fakulteta nego zaposlenih profesora i na kojima jedva da ima nastave, nego da se reformiše i digne na noge ključna obrazovna institucija. Ja mislim da je problem dublji, da se radi o nezrelosti cijelog društva pa, dozvolite, i novinarske struke.

ske asocijacije univerziteta u prethodnom ciklusu akreditacije i evaluacije UCG i naznačena kao naša obaveza za narednu akreditaciju. Bečelor studije su početne, osnovne, a master studije su ključne u evropskom prostoru visokog

mule i prihvatanju dominantnog modela 3+2.

Izgleda mnogo prihvatljivije da u Crnoj Gori i okruženju postoje univerziteti, sa velikim znacima navoda, koji imaju više fakulteta nego zaposlenih profesora, nego da se reformiše i digne na noge ključna obrazovna institucija

obrazovanja – one moraju da daju pravog zaokruženog stručnjaka, bukvalno ‘majstora’. Naravno, studije imaju smisla ako su kompletne i sadržajne, zato smo inisistirali na odustajanju od iscjepkane i nesadržajne 3+1+1 for-

VN: Da li su i školarine bile razlog zašto dosadašnji model magistarskih studija nije zaživio? STANIŠIĆ: Pored kratkoće jednogodišnjih magistarskih studija i skrivene vezanosti društva za stari sistem kroz postojanje specijalističke diplome, visoke školarine su jedna od važnijih prepreka zbog čega dosadašnji model magistarskih studija nije zaživio. Jasno omogućavanje pristupačnosti svim oblicima i nivoima studijama na državnom univerzitetu jedna je od ključnih postavki našeg programa, koji je inkorporiran i u važeću Vladinu strategiju razvoja visokog obrazovanja usvojenu polovinom prošle godine. Ne radi se, dakle, samo o našoj ili inicijativi aktuelnog ministra ili Studentskog parlamenta već o strateškom državnom programu. Državni univerzitet ima fundamentalno drukčiju misiju od privatnih, ne ulaže društvo velika sredstva u nas da bismo mi pravili profit već da bismo sprovodili fundamentalnu društvenu misiju obrazovanja. VN: Pominje se i izvjestan broj budžetskih mjesta i na doktors k i m studijama? S TANIŠIĆ: Trostepeno visoko obrazovanje koje neravnomjerno razvija bilo koji stepen

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

KTOR za nastavu UNIVERZITETA CRNE GORE

su integralni dio iteta crne gore „Leteći cirkus Monti Pajtona“

VN: NVO “Studenti za slobodu” traže ukidanje besplatnog školovanja. Što je motiv ovakvog predloga, budući da se radi o licima koja nijesu studenti UCG? STANIŠIĆ: Meni sve liči na “Leteći cirkus Monti Pajtona”. Ne bi me začudilo da predlože i da se po ugledu na pajtonovce napravi ministarstvo blesavog hoda i da im to svi mediji objane može biti dobro. Stoga je odgovor na pitanje isti kao i za magistarske studije – naravno da moraju postojati besplatne studije. Radi se o konceptu koji je integralni dio našeg reformskog programa i pomenute Vladine strategije. To je možda stvar koja je nova za javnost koja je zasuta raznim dezinformacijama, od onih koji ne razumiju cijeli proces, ali za nas nije. VN: Univerzitet Crne Gore prije dvije godine krenuo je u opsežne reforme, počev od novih pravila na osnovnim, magistarskim i doktorskim studijama, formiranja novih organa, do novog modela studiranja. Gdje je danas UCG? STANIŠIĆ: Aktuelna uprava Univerziteta Crne Gore hrabro je prije dvije godine krenula u obuhvatne reforme. Te reforme paralelno i sinhronizovano idu u velikom broju pravaca, zato što je UCG kao ustanova organizaciono bio veoma zapušten i disfunkcionalan sistem, na rubu kolapsa. Danas je Univerzitet nesumnjivo mnogo bolji po svim parametrima. Trebalo bi mnogo više prostora od ovog koji je na raspolaganju da detaljno saopštim šta je sve u ovih par godina urađeno po svim pitanjima. VN: Kažete da je državni

ve. Možda treba i da zaposleni sami predlože da im se smanje plate, a penzioneri da imse smanje penzije. Šalu na stranu, žalosno je što se ovakve destruktivne besmislice čuju u trenutku kada smo se poslije višegodišnje borbe izborili da se u društvu prepozna potreba cjelovitog razvoja svih obrazovnih nivoa, odnosno potreba hitnog

podizanja kvaliteta i usaglašavanja obrazovnog sistema sa klubom razvijenih zemalja u koji želimo dauđemo. Nesporno je da Univerzitet predstavlja enormno važnu instituciju za Crnu Goru - što donekle opravdava pojačano interesovanje društva za prilike na njemu - ali zaista se stiče utisak da je iz nekog razloga Univerzitet laka meta svakome.

Magistarske

„Pored kratkoće jednogodišnjih magistarskih studija i skrivene vezanosti društva za stari sistem kroz postojanje specijalističke diplome, visoke školarine su jedna od važnijih prepreka zbog čega dosadašnji model magistarskih studija nije zaživio“.

univerzitet bio veoma „zapušten sistemi disfunkcionalan sistem na rubu kolapsa...“

Državni univerzitet ima fundamentalno drukčiju misiju od privatnih, ne ulaže društvo velika sredstva u nas da bismo mi pravili profit već da bismo sprovodili fundamentalnu društvenu misiju obrazovanja.

STANIŠIĆ: Tačno. Pored hiperprodukcije diploma, komercijalizacije visokog obrazovanja i pada kvaliteta, kao dominantnih degenerativnih pojava u crnogorskom obrazovnom prostoru, jasno smo kao problem prepoznali i strukturnu neusaglašenost sa evropskim obrazovnim sistemima koja je napravljena nesmotre-

Dežurne galamdžije

VN: Sudeći prema informacijama koje se plasiraju javnosti, bilo je dosta nerazumijevanja za procese na UCG i od samog akademskog osoblja državnog univerziteta. Možda je riječ „nerazumijevanje“ preblaga... STANIŠIĆ: Nije toliko čudno kad ljudi van Univerziteta, posebno mlađi, ne razumiju kompleksnost problema i obuhvat reformi i šta se želi postići određenim rješenjima. Teže je razumjeti opstrukcije, paranoju, teorije zavjere, politikanstvo i razne druge pojave kod nekoliko dežurnih galamdžija na samom Univerzitetu. Reforme nikad nisu lake i otpori su tu manje-više očekivani. Niko ne voli kad mu se iz bilo kog razloga umanje primanja,

kad mu se postave stroži kriterijumi za napredovanje i uopšte kada se traži rad i promjena privilegija ili navika. A neko prosto ne voli tuđi uspjeh i ima maksimu ‘što gore to bolje’. Ne kažem ni da je sve savršeno, uvijek je dobrodošla fer i korektna kritika, ali pojedine pojave su ipak preko svake razumne mjere, pa i elementarne pristojnosti, i nesumnjivo zalaze u domen patologije. Bez obzira na ovakve sporadične recidive samoupravnog javašluka, evidentno je da u mnogim sistemima u Crnoj Gori uspostavljaju moderni i efikasni mehanizmi i standardi upravljanja, usklađeni sa Evropom. S ponosom mogu da kažem da je Univerzitet Crne Gore u tome među liderima.

kritike

„Ne kažem ni da je sve savršeno, uvijek je dobrodošla fer i korektna kritika, ali pojedine pojave su ipak preko svake razumne mjere, pa i elementarne pristojnosti, i nesumnjivo zalaze u domen patologije“.

liderstvo

„Bez obzira na sporadične recidive samoupravnog javašluka, evidentno je da u mnogim sistemima u Crnoj Gori uspostavljaju moderni i efikasni mehanizmi i standardi upravljanja, usklađeni sa Evropom. S ponosom mogu da kažem da je Univerzitet Crne Gore u tome među liderima“.

nim uvođenjem četvorostepenog sistema sa specijalističkim stepenom. Nažalost, tu je spisak problema tek počinjao: Kako ćete napraviti dobar univerzitet ako ne konsolidujete finansije i vratite dugove? Je li dobar univerzitet koji je imao maltene nekontrolisan upis i mogućnost direktnog slivanja novaca od školarina u džepove nastavnika? Treba li da se novac od školarina dijeli na fakultetima bez kontrole? Treba li svaki čas da se plaća na isti način ili je u redu da za isti rad na nekom fakultetu profesor prima 10 puta više od kolege na drugom? Treba li univerzitet da daje doktorate bez objavljivanja naučnih radova u vodećim svjetskim časopisima, što je međunarodni standard. Treba li da se napreduje u naučnim zvanjima takođe bez takvih radova? Treba li ustanova da ima dobar kolektivni ugovor i sistematizaciju radnih mjesta ili da se razvija haotično, bez principa? Sa svim ovim problemima, a i mnogim drugim, mi smo se žestoko i odlučno uhvatili ukoštac. Svuda je postignut ogroman napredak i Univerzitet je sada nesumnjivo mnogo bolji po svim parametrima. VN: Univerzitetima u Crnoj Gori, pa i UCG, konstantno se zamjera da ne proizvode ni potrebne ni kvalitetne kadrove... STANIŠIĆ: Moramo da shvatimo da su reforme proces koji se nikada ne završava jer uvijek ima mjesta za dalje napredovanje i usavršavanje sistema. Dio ove reforme je restrukturiranje i osavremenjivanje svih studijskih programa i njihovo prilagođavanje modernim dostignućima i potrebama tržišta. Pored ostalog, uvedena je obavezna praksa na većini predmeta, obavezno je izučavanje engleskog jezika. Vjerujem da će rezultati brzo biti vidljivi.

Aktuelno

Luštica kompletira dokumentaciju

Umjesto bivše kasarne stanovi i apartmani Kompanija Luštica Development ovog mjeseca dobila je od Ministarstva za održivi razvoj i turizam urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekata centralnih djelatnosti, koji će se graditi na tri urbanističke parcele, 10, 11 i 12 u zahvatu DUP - „Donji Radovići Centar“. Na lokaciji gdje je predviđena gradnja trenutno se nalaze objekti koji su predviđeni za rušenje. To je više objekata vezan za bivšu kasarnu od kojih je samo jedan, površine 113 metara kvadratnih, namjene kulturnih djelatnosti planom legalizovan i predviđen za rekonstrukciju i adaptaciju, stoji u UT uslovima i ističe da su svi ostali ukupne površine 13.609 kvadrata predviđeni za rušenje. Izuzetno, u slučaju zainteresovanosti investitora, postojeći objekti mogu se uz adekvatne mjere sanirati i adaptirati u skladu sa namjenom koja je predviđena planom, navodi se u obrazloženju UT uslova koje je izdala Direkcija za izdavanje licenci i UTU. Lokacija na kojoj su postojeći objekti, nalazi se u zoni površine za mješovitu namjenu, pa su na urbanističkim parcelama 10, 11 i 12 planirani mješoviti sadržaji - stanovanje, poslovanje, administrativni i komercijalni sadržaji koji su kompatibilni sa stanovanjem.

Lokacija na kojoj su postojeći objekti, nalazi se u zoni površine za mješovitu namjenu, pa su na urbanističkim parcelama 10, 11 i 12 planirani mješoviti sadržaji

U okviru stambenih jedinica predloženi su stanovi i apartmani visoke kategorije, a prosječna površina stambene jedinice iznosi 130 kvadrata. Objekti ugostiteljske namjene gradiće se u sklopu komercijalnih sadržaja, kao i zanatske i lične usluge, prostori sa welness i spa-sadržajima. U okviru te namjene moguće je, na zahtjev investitora na urbanističkim parcelama ili posebno izdvojenim lokacijama organizovati objekte sa čisto poslovnim sadržajima. Spratnost objekata koji će se graditi na tri urbanističke parcele je prizemlje i dva sprata, a površina objekata je od 1412 do 3070 metara kvadratnih, dok ukupan broj stambenih jedinica u tri objekta iznosi 117. U turističkom kompleksu do sada je izgrađeno i useljeno 10 zgrada sa 70 stanova, a do početka ljeta planirano je da počne primopredaja između kompanije „Luštica Bay“ i vlasnika stanova u 16 objekata u blokovima „Ruizmarin“ i „Lavanda“ sa 88 stambenih jedinica. Zora Krstović

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

U Kotoru proslavljeni Savindan i Lode, č

Slava u duhu

Kotoru su juče u duhu vjekovne tradicije zajedništva proslavljeni Savindan i Lode, pohvale Svetom Tripunu zaštitniku Kotora, čime su počele tradicionalne Tripundanske svečanosti u susret Tripundanu 3. februara. Vjernici, pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti i ostali građani, predstavnici lokalne vlasti na čelu sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Stjepčevičem, počasni odred Bokeljske mornarice 809 i Gradska muzika, po tradiciji prvo su prisustvovali svečanosti obilježavanja Savindana ispred Crkve Svetog Nikole, a potom su ispred Katedrale Svetog Tripuna tačno u podne, prisustvovali svečanosti izgovaranja Loda i podizanje zastave Svetog Tripuna. Sa lođe katedrale Lode je po 1208. put izgovorio mali admiral Bokeljske mornarice Antonio Grandis iz Tivta. Kotorska Gradska muzika je

Nema grada na bijelom svijetu gdje se himna Svetom Savi svira ispred sabornog hrama, a Kotor to ima. Za deset minuta ispred katedrale Sv. Tripuna će se izgovoriti Lode, to znači slaviće se ime Božije a kada se slavi ime Božije onda ne može biti ni svađe, ni razmirica ni ničega što nije ljubav i svetost

ispred Crkve Sv. Nikole pozdravila Savindan svetosavskom himnom, koju su pjevali najmlađi iz hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.

■■ nema grada kao što je kotor

Prisutne je pozdravio je protojerej stavrofor Srpske pravoslavne crkve Momčilo Krivokapić, i poručio da se tradicija suživota u Kotoru mora poštovati. “Nema grada na bijelom svijetu gdje se himna Svetom Savi svira ispred sabornog hrama, a Kotor to ima. Za deset minuta ispred Katedrale Sv. Tripuna će se izgovoriti Lode, to znači slaviće se Božije ime, a kada se slavi ime Božije onda ne može biti ni svađe, ni razmirica ni ničega što nije ljubav i svetost. I zato to što Kotor ima treba se čuvati kao zjenica oka. Ima onih koji danas smatraju da je Sveti Sava okupator, ćirilica se protjeruje. Ali najvažnija je poruka svetoga Save da živimo svi u slozi, Sveti Sava ti pomozi”, poručio je protojerej Krivokapić. U okviru obilježavanja Tri-

Majke na protestu u BIjelom Polju poručile:

Stečeno pravo se ne može oduzeti

“Pravda je na našoj strani jer stečeno pravo niko ne može oduzeti. Ovo je istorijski ispit ne samo za gradjane Bijelog Polja već i čitave Crne Gore“, poručeno je sa protesta majki koji je održan u centru Bijelog Polja ispred zgrade opštine. Povod za okupljanje bila je izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti, kojom je za 25 odsto umanjena doživotna nadoknada majkama sa troje i više djece. Predstavnica majki iz Bijelog Polja Roksanda

Peković, inače organizatorka jučerašnjeg okupljanja, ocijenila je sramnim Odluku o smanjenju nadoknada. „Nećemo im to oprostiti. Jednom smo im oprostili kada su zatvorili fabrike i radnike izbacili na ulicu. Ovoga puta istrajaćemo u borbi da sačuvamo naša stečena prava,“ poručila je Peković. Ona je pozvala nadležne da podnesu ostavke i da se obustave sve aktivnosti Centara za so-

cijalni rad u pogledu smanjenja ostvarenih nadoknada za majke. Nevladina aktivistkinja iz Bijelog Polja Sanela Rovčanin kazala je da su iz organizacije „Snažna mama“ koju predstavlja, u početku bile skeptične na predlog donošenja Zakona o dodjeli naknade za majke sa troje i više djece. Mreža žena OO Pokreta za promjene Bijelo Polje, saopštile je da u potpunosti podržavaju protest majki koje primaju naknade po osnovu rođe-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Aktuelno

čime su počele Tripundanske svečanosti

u zajedništva pundanskih svečanosti u četvrtak 2. februara u 18 sati mornari će prenijeti relikvijarij do oltara u katedrali, a potom slijede večernja i kađenje moći. Mornari će držati stražu pored moći. U petak, 3. februara na Tripundan - svete mise su u 10 i 18 sati, a mornari – kopljanici držaće počasnu stražu pored moći.

Foto RTCG: Polaganje cvijeća na Bulevaru Srđana Aleksića

■■ satnica svečanosti

Forum Bošnjaka položio cvijeće

U nedjelju, 5. februara je vanjska svečanost, tj. procesija koja počinje u ranim jutarnji satima okupljanjem mornara u Domu Bokeljske mornarice - Kotor na Pjaci od kina. U 9.20 odred Matice Kotor će sa Gradskom muzikom Kotor, ispred glavnih gradskih vrata dočekati odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi kao i Gradsku muziku Tivat. U 9.40 ispred Doma Bokeljske mornarice formiraće se glavni odred Bokeljske mornarice, koji će sa gradskim muzikama Kotora i Tivta proći ulicama grada do Trga Sv. Tripuna. U 9.50 slijede raport admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale i pozdravni plotun. U 10 sati na trgu ispred katedrale-bazilike Mornarica će otplesati kolo u čast Sv. Tripuna. U 10.30 će biti svečana pontifikalna misa koju će služiti monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori. Poslije svete mise planirana je svečana procesija ulicama grada, stoji u saopštenju Admiralata koje je potpisao viceadmiral, kapetan Ilija Radović. S.R.

Nastaviti putem koji je Srđan trasirao

nja troje i više djece, a koje su odlukom Vlade Crne Gore znatno umanjene. “Mišljenja smo da ovu odluku o smanjenju naknada Vlada nikako nije smjela donijeti, pogotovo kada se zna da su majke, odnosno žene, najviše pogođene pogrešnim privatizacijama koje su prouzrokovale gubitke radnih mjesta. Smatramo da se na ovome neće završiti i postoji bojazan da će tokom ove kalendarske godine doći do još jednog smanjenja naknada majkama“, navodi se u saopštenju koje je potpisala predstavnica Mreže žena OOPZP Bijelo Polje Zorica Laban. B.Č.

Predstavnici Foruma Bošnjaka položili su cvijeće na Bulevar Srđana Aleksića, u znak sjećanja na dan kada je taj mladi Trebinjac 1993. spašavajući drugove Muslimane izgubio život. Ovakvim sjećanjem nećemo nikada zaboraviti Srđana Aleksića, poručio Husein Tuzović, predsjednik Foruma Bošnjaka. Aleksić je poginuo 21. januara 1993. godine, kada je grupa rezervista Vojske Republike Srpske, čiji je on bio pripadnik, na trebinjskoj pijaci maltretirala Alena Glavovića, Bošnjaka iz Trebinja. Aleksić mu je pomogao, dok je nekoliko ljudi u blizini mirno posmatralo. Četvorica vojnika su pretukli Aleksića, koji je zbog povreda pao u komu, a preminuo je nakon šest dana, 27. januara. Jedan od četvorice Srđanovih ubica poginuo je na ratištu, a ostala trojica osuđeni su na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Srđan Aleksić je spašavajući ljude rođene u drugoj vjeri, ali pod istim suncem, žrtvovao svoj život i otišao u legendu. Zato smo dužni da ovakvim sjećanjem nikada ne zaboravimo Srđana Aleksića, kazao

je predsjednik Foruma Bošnjaka Husein Tuzović. “U posljednje vrijeme javljaju se ekstremističke ideje sa mržnjom i prijetnjom dužnost svih nas je da to onemogućimo. Nama je potrebno zajedništvo solidarnost, socijalna i ljudska pravda, da nastavimo putem koji je Srđan Aleksić trasirao”, poručio je Tuzović. Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđije Suhih takođe naglašava da se djelo Srđana Aleksića nikada ne smije zaboraviti jer je njegova žrtva još jednom pokazala da je ljubav jača od mržnje. “Glavni grad neće zaboraviti to djelo. Srđan je luča u onim tamnim i mračnim vremenima i trebamo je sačuvati”, istakao je Suhih. Husein Tuzović sjećanje na mladog junaka završio je stihovima koje je pjesnikinja Mirsada Šabotić, posvetila Srđanu Aleksiću. Delegacija Foruma Bošnjaka, na čelu sa Rifatom Rastoderom, glavnim inspiratorom obilježavanja Srđanovog imena u Crnoj Gori, prisustvovala je njegovom pomenu, na Gradskom groblju u Trebinju.

⌦------------------------------------------Aleksić je poginuo 21. januara 1993. godine, kada je grupa rezervista Vojske Republike Srpske, čiji je on bio pripadnik, na trebinjskoj pijaci maltretirala Alena Glavovića, Bošnjaka iz Trebinja

-------------------------------------------⌦

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

KOLAŠINCI JANKO ŠĆEPANOVIĆ I ŽELJKO PEJOVIĆ JEDINI SU NA PODRUČJU OVE OPŠTINE KOJI SE BAVE KANJONINGOM

U KRUŠEVAČKOM POTOKU JE BILO MANJE LJUDI NEGO NA MJESECU Kolašinski kanjoni ni u čemu ne zaostaju za daleko poznatijim kanjonom Nevidio, tvrde kolašinski sportisti

⌦ Zorica Bulatović Kolašinci Janko Šćepanović i Željko Pejović jedini su na području ove opštine koji se bave kanjoningom, sportom koji je sve popularniji i za koji ova dva mladića tvrde da bi ovaj sport imao velikog učinka za turizam grada na Tari, posebno finansijskog, imajući u vidu da na području Kolašina ima sedam veličanstvenih kanjona. Kolašinski kanjoni ni u čemu ne zaostaju za daleko poznatijim kanjonom Nevidio, tvrde kolašinski sportisti. Oni su prije šest godina prošli kanjonom Kruše-

TE PREPREKE SU I NAJZANIMLJIVIJI DIO KANJONINGA. ON NIJE TOLIKO FIZIČIKI ZAHTJEVAN KAO NA PRIMJER ALPINIZAM, ALI JE ZATO MENTALNO ZANIMLJIV JER TRAŽI STALNU KONCENTRACIJU I RJEŠAVANJE PROBLEMA. KANJON SVAKI PUT IMA NEKU DRUGAČIJU ZAMKU KOJU TREBA TIMSKI RIJEŠITI I ZATO KAŽEM DA JE TO TIMSKI SPORT

vački potok čije su čari osjetili tek petnaestak ljudi. Pejović je planinarski vodič i član Gorske službe spasa, a od ove godine je i član srbijanskog ekstrim kanjoning tima, na čijem čelu je Predrag Vučković, vrsni poznavalac kanjona. Pejović je dobitnik i nagrade za projekat “Sva čuda Crne Gore”. Šćepanović je takođe planinski vodič i njih dvojica su najbolji dvojac na ovim prostorima za kanjoning. U ovoj vrsti sporta, kako su objasnili, za sada nema licenciranih vodiča. To je timski sport i minimum je potreban bar jedan partner. Kada je tim veći, veća je i sigurnost prolaska kroz kanjon. Kanjoning je hibridna forma alpinizma i savladjivanja prepreka. To je sport koji sa sobom nose određenu vrstu rizika ili, kako ga nazivaju - kontrolisani rizik. Jedan od najvećih problema je nedostatak adekvatne opreme koja na našem tržištu nije dostupna. “Većina kanjona na području naše opštine su pritoke Morače. Prvi kanjon je izvorište Morače, zatim Ibrištica, Bogutovski potok, Kanjon Trebješice i Kruševački potok. U ovom sportu smo skoro 10 godina i za sad smo u domenu nekih spontanih tura. Obično

SVU TU OPREMU SMO SAMI NABAVLJALI KROZ NEKA NAŠA INTERESOVANJA I POZNANSTVA, A OD TE OPREME NIŠTA NE MOŽE DA SE KOD NAS KUPI, ČAK JE OGRANIČENA MOGUĆNOST DA SE OPREMA KUPI I NEGDJE U REGIONU ih dogovaramo iako smo davno osnovali klub “Highlander”, odnosno “Gorštak”, klub sportova u prirodi, koji nažalost funkcioniše na ho-ruk. Radi onda kada je neko od nas dvojice u Kolašinu, pa se tako sakupimo i krenemo. Nema nekih akcija i pohoda kao što to imaju planinarski klubovi, ali imamo nekoliko projekata i ciljeva koje godišnje postavimo i odradimo. U sportu kojim se bavimo, najteže je naći partnera, iz prostog razloga što je jako mali broj ljudi u Crnoj Gori koji ima interesovanja za sve ovo. Kajaking je timski sport, isključivo zbog veće sigurnosti, a u našem klubu ima nekih desetak ljudi koji su spremni i obučeni da turiste spuste i provedu kroz ka-

NALJEPŠI JE KANJON BOBUTOVSKI POTOK

Svi kanjoni imaju neki svoj nivo težine, a na to uvijek utiče broj vertikala visina i količina vode. Po ljepoti, kako su kazali ovi mladići, najviše se ističu Bobutovski potok, kanjon, izvorište rijeke Morače, no taj kanjon je nažalost ugrožen jer se na njemu pravi hidrocentrala. Kanjon je fascinantan po mnogo čemu, od biljnog i životinjskog svijeta, pa nadalje. Tu je i kanjon rijeke Ibrištice, koji je takođe interesantan, bez obzira što je njegova dužina nekih dva kilometra, ali se ti kilometri prolaze satima. “Ova rijeka ima dosta vode i kad je sušni period, ali je i izuzetno hladna voda koja ne prelazi 11 njon”, kazao je Janko. Kako je objasnio u pravcu Lijeve Rijeke postoji nekoliko kanjona od kojih je, prema njegovom mišljenju, najljepši kanjon Nožice, ali ni jedan ni drugi do sada nijesu “ulovili” tu šansu da prođu kroz njega, ali oni, koji su ga prošli i koji su odavno u kanjoning biznisu tvrde da sadrži

stepeni, dok je Grlja u Prokletijama čudo prirode i tamo je temperatura vode tri stepena, zato se tu ulazi sa sa posebnim odijelima koja su debljine najmanje pet milimetara, a poželjno je da budu i deblja. Bobutovski kanjon je takođe specifičan, jer obiluje sa dosta vertikala, a nevjerovatan je dio gdje se nalazi ogromna galerija i gdje skoro da se strane kanjona spajaju. Naravno, tu je i Trebješica. Kolašin je bogom dan za ovaj sport, a ono što je bitno za naše kanjone je to što su veoma dostupni i relativno se brzo dolazi do njih automobilom, osim tog Kruševačkog, gdje dolazite vozom”, kazao je Željko. sve elemente i atrakcije ostalih crnogorskih kanjona kojih ima između 40 i 50. Što se tiče opreme, i tu je sve pod znakom pitanja, kako ističu, jer ne postoji asocijacija, niti standard, niti je kod nas kanjoning prepoznat kao zanimanje, pa se sve se svodi na neku ličnu inicijativu.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

REPORTAŽE

Cijena od 100 do 150 eura po osobi Što se tiče cijena one zavi-

se i od samih kanjona - od 100 do 150 eura po osobi, a za domaće turiste, kako kažu naši sagovornici cijene se koriguju upravo zbog standarda naše države, dok strancima to nije velika suma novca jer je to kod njih mnogo skuplje. Tu cijenu diktira upravo ta oprema koju kod nas nije moguće nabaviti. “Za opremu smo eto mi zaduženi, a zaljubljenici avantura i kanjona, samo treba sa sobom da ponesu dobru volju, sve ostalo je na nama. Kolašin ima savršene potencijale i uslove da bude destinacija za knjoning i da ima dobre prihode od toga. Kanjoni, za sada čekaju nekog da sve to valorizuje. Imamo sedam kanjona na teritoriji opštine. Kanjon Nevidio je doživio veliki procvat, ali ni jedan od ovih kanjona ne zaostaje ama baš ni u čemu”, kazali su gorštaci grada na Tari.

“Svu tu opremu smo sami nabavljali kroz neka naša interesovanja i poznastva, a od te opreme ništa ne može da se kod nas kupi, čak je ograničena mogućnost da se oprema kupi i negdje u regionu. Možda je to negdje prednost, a možda i mana, ali se bar iskristališu ljudi koji stvarno imaju volje da se time bave. Kanjoning je neka hidbridna forma alpinizma i savlađivanja prepreka. U kanjonima obično imate najrazličite moguće prepreke, ko-

je ljudska mašta ne može ni da predvidi, dalje sve zavisi da li kanjon ima ili nema vode. U svijetu je jedna od najednostavnijih podjela kanjona na one koji imaju i one kanjone koji nemaju vodu. Kod nas postoje obje vrste kanjona, mada je većina kanjona sa vodom, par kanjona je suvo većinom godine”, objasnio je Janko. Željko kaže da prepreke mogu biti počev od od velikih vodopada, previše jakih struja, velikih gromada stijena koje su pa-

le i prepriječile put, do debla koja su zatvorila kanjon, vrtloga i nažalost smeća na koje nailaze u Grlji i Prokletijama. “Te prepreke su i najzanimljiviji dio kanjoninga. On nije toliko fizički zahtjevan kao alpinizam, ali je zato mentalno zanimljiv jer traži stalnu koncentraciju i rješavanje problema. Kanjon svaki put ima neku drugačiju zamku koju treba timski riješiti i zato kažem da je to timski sport. Moraš biti aktivan i stalno ti je u glavi ta igra kako riješiti sljedeću prepreku. Kanjonig jeste jedan od autdoor sportova koji ima veći rizik povreda ili u krajnjem slučaju rizik od smrti, ali je to kontrolisan rizik. Isto što i da prođeš kolima kroz Platije kad su ti loši uslovi”, objasnio je Željko.

Janko je objasnio da se njegovo zanimanje za kanjoning svakako veže za Željka, jer je na prvom svom pohodu kroz kanjon otišao upravo s njim prije sedam godina, pa su od tada neraskidiv dvojac. “Tada smo krenuli na ho-ruk. Prvi kanjon mi je bio Škurda. Prešli više od 10 kanjona od kojih bih izdvojio jedan, i to Kruševački potok za kojeg provjereno znam da ga niko u Crnoj Gori nije prešao osim jedne ekipe Čeha - koja ga je opremila tako da se ne može reći da je bilo više ljudi na Mjesecu nego tamo. Više od 15 ljudi nikad nije tuda prošao, a otad ima nekih šest godina. Jednom smo ga prešli parcijalno, a drugi put čitavog. On ima drugačiji pristup i drugačiju priču nego svi ostali kanjoni u Crnoj Gori, jer mu je jedini pristup vozom na relaciji Kolašin – Podgorica i izlazi se upravo na stanici Kruševački potok, koja je u galeriji”, kazao je Janko. On objašnjava da je taj kanjon u stvari kombinacija pješačenja i abzajla - vertikalna litica, odnosno mjesto gdje kanjon pravi kaskadu. U Kruševačkom potoku ima 15 abzajla. “Kad smo prvi put otišli, apsolutno nijesmo imali nikakvih podataka. To je bila prava avantura u svakom smislu te riječi, jer prije toga nikad tu niko nije prošao, pa se nosi i drugačija oprema za razliku od opreme kada se ide u kanjon koji je, kako mi kažemo, opremljen. Ima i dosta pješačenja –bolderinga i na kraju te dočeka Morača koju moraš

“Mnogi ljudi, koji su prošli taj kanjon tvrde da je pravi dragulj sa čime se i ja slažem. On nikad ne presušuje i karakteriše ga ta prva vertikala, odnosno prvo spuštanje sa visine od 30 metara, niz lijepih bazena i skokova, pa sam tu vidio neku svoju šansu i najviše sam ga popularizovao”, kazao je on.

da preplivaš ili da napraviš neki zip-lajn da se prebaciš na drugu stranu”, kazao je on. Janko je već napravio, uslovno rečeno, biznis u nekih par lokalnih kanjona i ima konstantan priliv inostranih gostiju. Interesovanje je veliko, kako on ističe, ali je i dalje problem nedostatak ljudi koji se bave ovim sportom. “Ne želim da idem svaki dan u kanjon iako mi to daje prilično lijepu zaradu i iznad svega volim ovaj sport. Nemamamo mogućnosti da nađemo dovoljno sposobnih i odgovornih ljudi koji bi mijenjali mene ili Željka. To je generalno najveći problem Crne Gore”, kazao je on. Sa druge strane, Željko smatra da je suština problema što posljednjih 20 godina nijesmo njegovali taj pokret odlaska u prirodu, tako da naši ljudi danas imaju površna interesovanja. Na zapadu je, kako on ističe, to pitanje kulture, ali je i trend koji kadtad čeka Crnu Goru. “Stranci su uvijek oduševljeni našim kanjonima i njih najviše i imamo, ali domaćih je manje i oni su strašno razmaženi, nemaju kulturu boravka u prirodi da bi mogli razumjeti i shvatiti, a kako je teško raditi sa našim ljudima sam najbolje osjetio dok sam bio instruktor skijanja. Dobro je što mlađi ljudi razmišljaju u ovom pravcu, jer sam ljetos imao nekoliko mlađih u grupi koji su bili zainteresovani za kanjoning. Više od 90 odsto ljudi, koje sam ljetos vodio bili su prvi put u kanjonu i svi su bezbjedno i uspješno to prošli. Bitno je i treba da im bude jasno da sami ne mogu tuda proći. Kad vodimo grupe uvijek idu dva vodiča, na licu mjesta se radi jedna mini obuka i svi su potpuno bezbjedni. Čak nije potrebna nikakva veća fizička spremnost, ali najbitnija stvar u tome je da jedino nema strah od visine. Jer imamo kanjone u koje se treba spustiti sa 18 i 20 m”, objasnio je Željko, ističući da je vrijeme za prolaske kroz kolašinske kanjone početak juna do kraja septembra, nekad i do kraja oktobra, u zavisnosti od vodostaja rijeka.

SVIJET

TENZIJE IZMEĐU ATINE I ANKARE

Grčka odbija izručenje turskih vojnika Turskoj

Pošto je grčki sud odbio da isporuči Ankari osam prebjeglih oficira, vlasti u Turskoj poručile su da će možda razmotriti raskidanje sporazuma o readmisiji migranata. Prethodno je tursko ministarstvo pravde uputilo Grčkoj novi zahtjev za izručenje, javio je Si-En-En Turk. Drugi zahtjev je upućen nakon što je grčki Vrhovni sud odlučio da ne isporuči Ankari osmoricu turskih oficira, koji su u Grčkoj zatražili azil, navodeći da strahuju da bi im životi bili u opasnosti u Turskoj, prenio je Rojters. “Sada razmatramo šta da uradimo. Preduzećemo neophodne korake, uključujući i raskidanje tog sporazuma o readmisiji”, izjavio je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu u intervjuu za tursku TV stanicu TRT. U pitanju je sporazum iz marta prošle godine kojim se Ankara obavezala da će primiti nazad sve ilegalne migrante koji se domognu Grčke,

podsjeća AFP. Čavušoglu je, takođe, zatražio da se ponovo sudi osmorici turskih oficira koji su pobjegli u Grčku poslije neuspjelog pokušaja vojnog puča u Turskoj, 15. jula prošle godine, prenio je Rojters. Vojnici su sletjeli helikopterom u sjevernu Grčku 16. jula, tražeći politički azil. Turska je tražila Grčkoj da ih isporuči, navodeći da su umješani u neuspjeli pokušaj vojnog puča i označila ih kao izdajice. Sva osmorica poriču umješanost u pokušaj zbacivanja s vlasti turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Tursko ministarstvo spoljnih poslova je u četvrtak saopštilo da Grčka štiti učesnike neuspjelog puča, da je presuda grčkog suda “politički motivisana” i protivna međunarodnom zakonu. Ujedno su optužili Atinu da krije pripadnike krajnje ljevice i kurdskih militantnih grupa, koji su vršili napade u Turskoj.

MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA MEKSIKA

Nema pregovora o plaćanju zida na granici sa SAD Meksiko je spreman da razgovara sa SAD kako bi se održali dobri odnosi između dvije zemlje, ali o plaćanju zida na američko-meksičkoj granici “nema pregovora”, poručio je u četvrtak meksički ministar spoljnih poslova Luis Vidergara.”Postoje stvari o kojima se ne pregovara, stvari o kojima ne može i neće biti pregovora. Činjenica da je rečeno da bi Meksiko trebalo da plati za zid je nešto što jednostavno ne podleže pregovorima”, rekao je Vidergaj na konferenciji za novinare u Ambasadi Meksika u Vašingtonu, navodi AFP. Povodom najave američkog predsjednika Donalda Trampa da želi da nametne novi porez od 20 odsto na

robu uvozenu iz Meksika, kako bi finansirao izgradnju tog zida, Vidergaj je rekao da bi takav porez meksički uvoz učinio skupljim za američke potrošače. Predsjednik Meksika Enrike Penja Nijeto poručio je u četvrtak da je vlada te zemlje obavijestila Bijelu kuću da on neće prisustvovati sastanku sa svojim američkim kolegom, koji je bio zakazan za 31. januar. Tramp je prethodno poručio meksičkom predsjedniku da bi trebalo da otkaže predstojeću posjetu Vašingtonu ukoliko Meksiko odbija da plati izgradnju zida duž granice dvije zemlje. Prije toga, Nijetu je rekao da Meksiko neće da plati pogranični zid Donalda Trampa.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

PRVI TELEFONSKI RAZGOVOR DVOJICE LIDERA OD TR

Vruća linija Trampa i Pu R uski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp sjutra će obaviti prvi telefonski razgovor od Trampove inauguracije 20. januara.

Kremlj je saopštio da Putin namjera da tokom razgovora čestita Trampu stupanje na dužnost i sa njim razmjeni stavove o trenutnom stanju bilateralnih odnosa, dok je Bijela kuća navela da će dva lidera razgovarati o sankcijama i borbi protiv islamista. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, na konferenciji za novinare, precizirao da će Donald Tramp i Vladimir Putin razgovarati telefonom danas u večernjim satima po moskovskom vremenu. Na pitanje da li će biti riječi i o Ukrajini, Peskov je odgovorio da je malo vjerovatno da će oni razgovarati o velikom broju tema

s obzirom na to da je u pitanju njihov prvi kontakt od inauguracije Trampa.

■■ I Merkel danas razgovara sa Trampom?

“Vidjećemo, budimo strpljivi”, istakao je Peskov, ne želeći da predviđa da li će Putin i Tramp iskoristiti razgovor da bi se dogovorili kada će se i lično sastati. Peskov se dotakao i medijskih navoda da se Tramp priprema da ukine ili ublaži sankcije uvedene Rusiji zbog Ukrajine, rekavši: “Ništa ne znam o tome”, prenio

je Rojters. “Koliko mi je poznato, ta informacija je potekla od anonimnog izvora, pa je teško reći da li je tačna”, rekao je Peskov, a navodi agencija Tas. Pozivajući se na neimenove izvore, Rojters je ranije javio da će najvjerovatnije i njemačka kancelarka Angela Merkel danas razgovarati sa Trampom, a očekuje se da će tema biti Rusija. Novinare u Kremlju je interesovalo da li će možda i Putin danas razgovarati sa Merkelovom, a Peskov je samo kratko odgovorio: “Ne.” Kremlj je najavio razgovor dvojice lidera nakon što je Tramp u intervjuu za Foks njuz rekao da uskoro namjerava da obavi telefonski razgovor s Putinom. Tramp je rekao da nije razgovarao sa Putinom u perio-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

a između utina du poslije inauguracije 20. januara, dodajući da ga je ruski predsjednik pozvao telefonom poslije pobjede na izborima. Predsjednik SAD je istakao da bi poboljšanje odnosa Vašingtona i Moskve bilo na obostranu korist. “Ne poznajem Putina, ali ako budemo mogli da se slažemo s Rusijom, to bi bila velika stvar – dobro za Rusiju, dobro za nas”, rekao je Tramp.

■■ Bijela kuća: Tramp će biti “prijemčiv” prema Putinu

Visoka savjetnica u Bijeloj kući Kelien Konvej rekla je da će predsjednik SAD Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin tokom današnjeg telefonskog razgovora vherovatno pričati o širokom opse-

gu tema, uključujući i američke sankcije protiv Moskve i zajedničke napore u borbi protiv terorizma. “Pretpostavljam da će oni razgovarati, u interesu svojih zemalja, o tome kako se udružiti i raditi zajedno na pitanjima oko kojih mogu pronaći zajedničke osnove i o tome gdje bi ove dve nacije možda mogle da poraze radikalni islamistički terorizam”, navela je Trampova savjetnica u jutarnjem programu američke televizijske mreže Si-Bi-Es. AP prenosi da je Konvejova tokom gostovanja u emisiji Foks njuza navela sankcije koje su SAD uvele protiv Rusije kao jednu od tema. Dodala je i da će Tramp biti “prijemčiv” prema ruskom predsjedniku “ako Putin želi da vodi ozbiljan razgovor o tome kako pobijediti islamističke ekstremiste”.

Viktorija Nuland, koja je bila pomoćnica Džona Kerija za evropske i azijske poslove, ostaće upamćena po tome što je tokom jednog privatnog razgovora sa američkim ambasadorom u Ukrajini Džefrijem Pjatom 2014. godine, tokom kojeg je trebalo da razmatraju rješenja za krizu nastalu u toj zemlji, rekla: „Jeb.š Evropsku uniju!“. Razgovor je tajno snimljen, a zatim je nepoznati autor pod pseudonimom „Maidan Puppets“ razgovor postavio na internet sajt Jutjub.

Foto: J. Scott Applewhite

RAMPOVOG STUPANJA NA DUŽNOST

SVIJET

ČISTKA U AMERIČKOM MINISTARSTVU SPOLJNIH POSLOVA

I Viktorija Nuland mora da napusti Stejt department Petoro diplomata iz višeg menadžerskog tima u američkom Stejt departmentu, uključujući pomoćnicu državnog sekretara za evropske i azijske poslove Viktoriju Nuland, napustilo je pozicije, javio je “Glas Amerike”. Oni odlaze samo nekoliko dana prije nego što Reks Tilerson, izbor predsjednika Donalda Trampa za prvog čovjeka američke diplomatije, treba da bude potvrđen u Senatu i stupi na dužnost. Tilerson bi narednog utorka trebalo da posjeti Stejt department. Jedan od petoro diplomata bio je u avionu na putu za Evropu na sastanak na visokom nivou, kada mu je naređeno da se okrene i vrati kući, rečeno je za Glas Amerike u diplomatskim izvorima. “To nije normalna procedura. To nije slučajnost”, rekao je za Glas Amerike Brus Džentlson, bivši viši savjetnik direktora za planiranje politike u Stejt departmentu. Profesor javne politike i političkih nauka s Univerziteta Djuk dodaje da “ukoliko je bilo koordinisano, onda je još više značajno”. Navodi se da karijerne diplomate u Stejt departmentu, međutim, ljutito u novinskim izvještajima u

četvrtak krive novu administraciju zbog “masovnih ostavki” i “otpuštanja”. Ambasadorka Barbara Stefanson, predsjednica Američke asocijacije za inostranu službu (AFAS), profesionalne grupe i sindikata za zaposlene u američkoj diplomatiji, tvrdi da “kontekst ovoga u potpunosti nedostaje”. “Rotacije na nove pozicije i penzionisanja nakon predviđenog broja godina u službi su ‘DNK’ diplomatskog služenja. Normalno je da promjena administracije donosi promjenu osoblja”, rekla je Stefanson za Glas Amerike. Pored Nulandove, drugo najviše pozicionirano ime koja napušta Stejt department je državni podsekretar za menadžment Patrik Kenedi. Službu napušta i još dvoje pomoćnika sekretara Džois Bar zadužena za administraciju i Majkl Bond iz Konzularnih poslova. Još jedna značajna osoba odlazi - ambasador Džentri Smit, direktor Kancelarije za strane misije. U četvrtak veče su zvaničnici SAD potvrdili Glasu Amerike da Tomas Kantrimen, karijerni diplomata koji je služio kao vršilac dužnosti podsekretara za kontrolu naoružanja

i međunarodnu bezbjednost, odlazi u penziju sledeće nedelje. Diplomatski izvori kažu da je Kantrimen letio u Rim, kada mu je rečeno da se okrene i vrati se kući. Stejt department odbio je da komentariše tu informaciju. Mark Toner, vršilac dužnosti portparola Stejt departmenta, rekao je u ranije datoj izjavi da su više menadžerske pozicije, sada upražnjenje, pozicije političkih namještenika i da je za njih potrebna predsjednikova nominacija i potvrda Senata. “Nekima su ostavke prihvaćene, neki će nastaviti službu u inostranim poslovima na drugim pozicijama, a neki će biti penzionisani, po izboru ili zato što su dostigli vremenski maksimum predviđen za njihovu poziciju u službi”, rekao je Toner i dodao da “ni jedan službenik ne prihvata političko postavljenje sa očekivanjem da je ono neograničeno”. Predsjednik Strateških komunikacija o globalnoj situaciji Bret Buen kazao je za Glas Amerike da “uvijek postoji rotiranje”, ali da se “obično ne dešava tako naglo i ne ostavlja se tolika praznina u glavnom menadžerskom timu Stejt departmenta”.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

I.br. 2089/15 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca 1. Pajazit Ahmetović, 2. Alen Ahmetović, 3. Damir Ahmetović, 4. Edina Ahmetović, 5. Sanela Ahmetović i 6. Hajrija Ahmetović svi iz Podgorice, ulica VI Crnogorske broj 12, koje zastupa punomoćnik Dušan M. Jovović, advokat iz Podgorice, ulica Bratstva i jedinstva blok 7, protiv izvršnog dužnika DOO „Tomecco“ Podgorica, ulica VI Crnogorske broj 12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 247.600,00 eura, na osnovu izvršne isprave-presude Osnovnog suda u Podgorici poslovne oznake P.br. 5206/14 od 14.05.2015. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO „Tomecco“ Podgorica, ulica VI Crnogorske broj 12, vrši se dostavljanje zapisnika o prvoj prodaji poslovne oznake I.br. 2089/15 od 16.01.2017. godine, zaključka o predaji poslovne oznake I.br. 2089/15 od 16.01.2017. godine, zaključka kojim se utvrđuje da je uplaćena cjelokupna prodajna cijena predmetne stvari poslovne oznake I.br. 2089/15 od 18.01.2017. godine i zaključka o namirenju poslovne oznake I.br. 2089/15 od 20.01.2017. godine. Izvršni dužnik DOO „Tomecco“ Podgorica se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja zapisnika o prvoj prodaji poslovne oznake I.br. 2089/15 od 16.01.2017. godine, zaključka o predaji poslovne oznake I.br. 2089/15 od 16.01.2017. godine, zaključka kojim se utvrđuje da je uplaćena cjelokupna prodajna cijena predmetne stvari poslovne oznake I.br. 2089/15 od 18.01.2017. godine i zaključka o namirenju poslovne oznake I.br. 2089/15 od 20.01.2017. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Tomecco“ Podgorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 20.01.2017. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Iv.br. 1834/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Expo Commerce“ Kotor, Industrijska zona bb, protiv izvršnog dužnika DOO ,,Peraš company“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 192,19 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava- računa-otpremnice broj 135439 od 08.05.2015. godine i računa-otpremnice broj 151563 od 24.06.2015. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO ,,Peraš company“ Podgorica, ulica Vaka Đurovića bb, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 1834/16 od 02.12.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom navedenih vjerodostojnih isprava- računa-otpremnice broj 135439 od 08.05.2015. godine i računa-otpremnice broj 151563 od 24.06.2015. godine, na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 192,19 eura i na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja iznos od 25,00 eura. Izvršni dužnik DOO ,,Peraš company“ Podgorica se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 1834/16 od 02.12.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO ,,Peraš company“ Podgorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 24.01.2017. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JP „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Roba - građevinski materijal, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija za postupak javne nabavke šopingom broj 07-392 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27.01.2017. godine. Lice za davanje informacija: Željka Petrović, telefon: +38269/414-423, e-mail: petroviczeljka0@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Agencija za zaštitu životne sredine oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Agencija za zaštitu životne sredine pokreće šoping za nabavku usluga monitoringa BUKE u životnoj sredini ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom u iznosu od 6,000.00€. Tenderska dokumentacija broj 05-D-151/2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me. dana 27.01.2017.godine. Lice za davanje informacija Živković Svetlana, telefon 020 446 504 , e-mail svetlana.zivkovic@epa.org.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Agencija za zaštitu životne sredine oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Agencija za zaštitu životne sredine pokreće otvoreni postupak za robe, nabavka Goriva - Naftni proizvodi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom u iznosu od 17,000.00€. Tenderska dokumentacija broj 05-D-152/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me. dana 27.01.2017.godine. Lice za davanje informacija Živković Svetlana, telefon 020 446 504 , e-mail svetlana.zivkovic@epa.org.me.

LUKAŠENKO UGOSTIO VUČIĆA U MINSKU I PORUČIO:

Bjelorusija će Srbiji uvijek biti prijatelj Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko ugostio je juče u Minsku srpskog premijera Aleksandra Vučića. Nakon razgovora dvojice lidera, Lukašenko je poručio da će Bjelorusija učiniti sve da pomogne Srbiji.

■■ Lukašenko: Bili smo uz vas kad je bilo najteže

Uz srdačnu dobrodošlicu premijeru Srbije i poruku da dvije zemlje imaju zajedničku istoriju i korene, Lukašenko je rekao da nema spornih pitanja između Beograda i Minska, da će Bjelorusija uvijek podržavati teritorijalni integritet i suverenitet Srbije. “Uvijek smo vas podržavali, čak i u najtežim vremenima, i uvijek ćemo vas podržavati. Učinili smo to, iako to nekada nije bilo dobro za nas. Imali smo principijelni stav, uključujući onaj o jedinstvu vaše zemlje. Stoga, možete da računate na Bjelorusiju. Trebalo bi da znate da ćemo učiniti sve što možemo za Srbiju”, poručio je Lukašenko. Podsjetivši na to da Bjelorusija nikada nije prekinula saradnju sa Srbijom, Lukašenko je poručio da se to neće dogoditi ni u budućnosti. Istovremeno je ukazao na neophodnost unapređenja saradnje dviju zemalja u cilju opstanka i razvoja u ovom “turbulentnom svijetu”, radi dobrobiti “naših država i nacija”. Bjeloruski predsednik je istakao da se trgovinska razmjena između dvije zemlje, koja je, kako je naglasio, osnova za izgradnju odnosa, nedavno smanjila, te je ukazao na značaj pronalaska načina za obnavljanje bilateralne trgovine. “Moramo da uradimo sve što možemo da bismo postigli bar prethodnu vrijednost bilateralne trgovine”, poručio je Lukašenko. Bjeloruska agencija Belta podsjetila je na to da je 2015. godine trgovinska razmjena između Bjelorusije i Srbije iznosila oko 250 miliona dolara, te da je

ono gotovo dvostruko opala 2016. godine.

■■ Vučić: Dogovo-

rena vojnotehnička saradnja

Vučić je novinarima poslije sastanka sa predsjednikom Belorusije rekao da je razgovor trajao dvostruko duže od predviđenog i da je bio iskreno prijateljski, te da su Srbija i Bjelorusija relativno male zemlje i da imaju izrazito prijateljske odnose. Navodeći da je Srbija nezavisna zemlja i da vodi svoju politiku, Vučić je prenio da mu je Lukašenko rekao da odlično razumije poziciju i politiku naše zemlje, koja se nalazi na evropskom putu i ne želi da bude članica NATO-a. “Mi smo mu na tome zahvalni i imaćemo sve bližu saradnju”, rekao je Vučić, podsjetivši na to da je Lukašenko već dao zadatak vladi da radi na povećanju trgovinske i robne razmjene do 500 miliona dolara. Na sastanku je, kako je prenio Vučić, bilo riječi o ekonomskoj saradnji, uvećanju trgovinske razmjene, saradnji u mašinskoj i metalskoj industriji, poljoprivredi. Premijer je izjavio da

je sa predsjednikom Belorusije razgovarao i o vojnotehničkoj saradnji i da će više o detaljima moći da govori početkom aprila. “Ljudi u Srbiji treba da znaju da Srbija nije nikakva velesila, ali će Srbiju, svakome ko to pomisli, biti mnogo teže da napadne nego što je to bi slučaj ranije. To je rezultat naših dogovora, a o svim detaljima moći ću da govorim za mjesec ili dva, početkom aprila” poručio je premijer u obraćanju novinarima nakon sastanka. Kako je rekao, živimo u svijetu prepunom promjena, u svijetu u kojem moramo da budemo sigurni da smo u stanju da obezbijedimo stabilnost i bezbjednost za građane i to je ono što je za nas važno. Vučić je podvukao da Srbija nikoga neće napadati i da ništa tuđe i ničije ne želi, “ali moramo uvijek da budemo dovoljno spremni da svoju teritoriju i narod zašitimo”. On je rekao da je pozvao predsjednika Lukašenka da posjeti Srbiju, zvanično ili nezvanično – da dođe na odmor, navodeći da “u Srbiji niko neće morati da se krije, jer su Bjelorusi veliki prijatelji srpskog naroda”.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I28. 29.1.2017. ČETVRTAK, 1. 2016.

događaji koji su obilježili 28. januar 2004. HATONOV IZVJEŠTAJ O AFERI KELI

Ostavka predsjednika BBC Dejvisa

NAJVEĆA NESREĆA U ISTORIJI NASA-E

Eksplodirao spejs šatl Čelendžer iznad Floride

Američki svemirski program doživio je jednu od najvećih tragedija u svojoj istoriji, kada je na Floridi 28. januara 1986. godine, 76 sekundi nakon uzlijetanja, eksplodirao spejs šatl Čelendžer i tom prilikom nastradalo je svih sedam članova posade. Posljedice Čalendžerove katastrofe pokrenule su intenzivnu istragu, koju je naredio lično predsjednik Ronald Regan. Vodio ju je Vilijam Rodžers, a u njoj su bila i takva imena kao što je Nil Armstrong, Seli Rajd, i Čak Jeager. Istraga je razotkrila brojne nepravilnosti u Programu šatl, uključujući konstruktivne kvarove, lošu upravu, slabu komunikaciju unutar Nase i sa ugovaračima, kao i neadekvatne bezbjednosne procedure. Najočiglednije promjene koju je donijela istraga jeste redizajniranje gumenih prstenova za zaptivanje na SRB,

1689.

Engleski parlament objavio je abdikaciju kralja Džejmsa II. Posljednji vladar iz dinastije Stjuart bio je prisiljen na napusti prijesto zbog njegovih pokušaja da vrati katolicizam u Englesku.

dodatni sistem za spašavanje posade, i veće restrikcije u uslovima neophodnim za odobravanje lansiranja šatla. Prema jednom istraživanju kompanije “Soni”, eksplozija Čelendžera nalazi se ma četvrtom mjestu na listi događaja koji su ostavili najupečatljiviji utisak na televizijske gledaoce u SAD.

milijarde dolara te 1986. godine koštali su troškovi zamjene spejs šatla Čelendžer (ekvivalentno današnjim 4,5 milijardi). troškovi istraživanja, problema korekcije i zamjene izgubljene opreme koštali su 450 miliona 1986-1987 (današnjih milijardu dolara)

što je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

Island postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus.

1994.

U Nju Hevnu u SAD je puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine nakon

1812.

Rođen Ilija Garašanin

Rođen srpski državnik Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja i višegodišnji ministar unutrašnjih poslova u ustavobraniteljskim vladama. Tvorac srpskog spoljnopolitičkog i nacionalnog programa “Načertanije”, koji je bio temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svjetskog rata. Smatra se prvim velikim srpskim političarem XIX veka.

1871.

1935.

1878.

Predsjednik britanske medijske korporacije Bi-Bi-Si (BBC) Gevin Dejvis podnio je ostavku, a kompanija se izvinila zbog propusta u izvještavnju o naoružanju Iraka pred rat u toj zemlji. Ostavka je uslijedila svega nekoliko sati po objavljivanju izvještaja u kom je ugledni britanski sudija oštro kritikovao izveštavanje Bi-Bi-Si-ja u vrijeme afere koja se završila samoubistvom Dejvida Kelija, Vladinog stručnjaka za oružje za masovno uništavanje. Međutim, sudija lord Haton je vladu Tonija Blera oslobodio gotov o bilo

Tri italijanska novinara ubijena u Mostaru, u Zenici ubijen jedan Britanac, 2 teško ranjena. Britanci bili službenici agencije za dostavljanje humanitarne pomoći u Bosni.

Vlada narodne odbrane 1871. Francuska “Vlada narodne odbrane”, koja je formirana u Parizu nakon što je svrgnut Napoleon III i proklamovana republika, prihvatila je kapitulaciju u ratu s Pruskom, u kojem je francuska vojska teško poražena.

kakve odgovornosti u toj aferi, kako za njeno postupanje prema Keliju, tako i za navodno “friziranje” obavještajnih podataka kako bi bio opravdan rat u Iraku. Čelnici Bi-Bi-Si-ja su i ranije priznali da je u vezi sa “aferom Keli” bilo grešaka i zbog njih su se izvinili, ali su izgleda bili iznenađeni time što je Haton potpuno oslobodio odgovornosti vladu Tonija Blera. Saslušanja su pokazala da je Blerov kabinet, suprotno pravilima britanskog političkog života, obavještajnim službama sugerisao izmjene u izvještaju, a Haton je izjavio da su u dokument ušle samo izmjene s kojima su se saglasile obaveštajne službe, odnosno da im Vlada ništa nije namentula, pa i nije učinila ništa zbog čega bi je trebalo kritikovati. Dva dana nakon Dejvisa, otkaz je dao i novinar Bi-Bi-Si-ja Endrju Giligan, autor spornih tekstova u kojima se optužuje britanska vlada da je preuveličala opasnost od iračkog naouržanja.

1573. USTANAK pROTIV FEUdALIZMA

Seljačka buna Matije Gupca u Hrvatskoj Počela velika hrvatskoslovenačka seljačka pobuna pod vođstvom Matije Gupca. Ustanici se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog feudalnog poretka nego su ustrojili program po kojem su planirali da ukinu vladavinu plemstva i da se bore za stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu. U noći s 27. na 28. januara 1573. godine buna je započela napadom na Cesargrad. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hr-

vatske i Slovenije. Ustanici su se podijelili u tri grupe. Prva, pod zapovjedništvom Ilije Gregorića, djelovala je na slovenskom području, druga, pod zapovjedništvom Ivanom Pasancem, na području između Save i Kupe a treća grupa pod zapovjedništvom Matije Gupca, u Hrvatskom zagorju. Ipak, nakon početnih uspjeha feudalna vojska je ubrzo slomila bunu i u krvi je ugušila 9. februara. Njen vođa Matija Gubec odveden je u Zagreb gdje je pogubljen na Trgu svetog Marka 15. februara 1573. godine.

SVIJET

SUBOTA29. I NEDJELJA, PETAK, 1. 2016. 28. I 29.1.2017.

događaji koji su obilježili 29. januar 1412. Jedinstven pravni spomenik

Zakonik o rudnicima Zakonik o rudnicima ili Novobrdski zakonik je skup zakona koje je na današnji dan 1412. godine objavio despot Stefan Lazarević, ali se smatra da je formulisan još 1390. godine. Dokument je jedinstven pravni spomenik srednjovjekovne Srbije i po svojoj pravnoj i istorijskoj vrijednosti prevazilazi srpske nacionalne okvire.

Pored zakona koji se odnose na samo rudarstvo, u sklopu teksta se nalaze zakonske odredbe koje se tiču uređenja i života u Novom Brdu, koje je u to vrijeme bilo najveći rudnik na Balkanskom poluostrvu. Spis je očuvan u nekoliko poznijih prepisa, od kojih je najznačajniji ilustrovani prepis iz XVI vijeka, koji je otkriven 1959. godine.

1872.

Rođen Goce Delčev, vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji s kraja XIX i početka XX vijeka. Poginuo u borbi s Turcima u maju 1903, tri meseca pre izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odlagao smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.

1886.

Njemački inžinjer Karl Benc patentirao prvi uspešan automobil na benzin.

1896.

Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li.

1916.

Njemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz cepelina.

1860. rUski dramski pisac

Rođen Anton Čehov Anton Pavlovič Čehov je bio pripovedač i najznačajniji ruski dramski pisac. Prve priče je objavio da bi mogao da se izdržava u toku studija medicine. književnosti se pojavio kratkim humoreskama, sažetog izraza i karakterizacije, zatim je prešao na novele i pripovjetke, gdje se njegov tužni humor postepeno pretvorio u rezignaciju i očaj. Istu tematiku obrađivao je i u dramama, u

kojima nema ni tradicionalnog zapleta ni raspleta, kao ni pravih junaka ili jakih strasti, nego je u njima naglašena lirskim elementima sugestija atmosfere u kojoj se odvija život njegovih junaka. Smatra se, uz Mopasana, najvećim novelistom evropskog realizma, dok je svojim dramama izvršio, a i danas vrši, jak uticaj na evropsko pozorište. Umro je od tuberkuloze 1904. godine.

1934.

Rođen srpski pisac Branko Miljković, koji se prvom zbirkom pesama “Uzalud je budim” uvrstio među značajne srpske liričare druge polovine XX vijeka. Izvršio je samoubistvo 1961.

1950.

Počela prva u nizu pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom Vlade Južne Afrike.

1959.

Danski putnički brod “Hans Hedtoft” udario, ploveći pored obala Grenlanda, u ledeni breg i potonuo, a stradalo je 95 osoba.

1963.

Francuska stavila veto na ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu.

1635. UsavršavanJe francUskog Jezika

Kardinal Rišelje osnovao Francusku akademiju Francuska akademija (L’Académie française) institucija je koju je na današnji dan 1635. osnovao kardinal Rišelje, za vrijeme vladavine Luja XIII, čija je osnovna funkcija bila da ujednači i usavrši francuski jezik, a ovu funkciju zadržala je do danas. Sastoji se od 40 doživotnih članova, koje u sastav biraju dotadašnji članovi. Postoji izuzetno pravilo da se akademici mogu smijeniti ako počine neki ozbiljan prekršaj. Strancima je takođe omogućen prijem u akademiju. Francuska akademija je integrisana u Francuski institut od njegovog osnivanja i najznačajnija je i najstarija od njegovih pet akademija. Od osnivanja kroz Akademiju je prošlo više od 700 članova. Među njima su pjesnici, pisci, dramaturzi, filozofi, istoričari, ljekari, naučnici, etnolozi,

kritičari umjetnosti, generali, državnici, sveštenici i drugi znameniti ljudi. Akademici nose popularno ime “besmrtnici”, jer je kardinal Rišelje dao Akademiji krilaticu “Za vječnost” (À l’immortalité). Kardinal, u stvari, nije imao u vidu članove akademije, već je mislio na francuski jezik. Zvanična uniforma članova Akademije je zelene boje i usvojena je u vrijeme Napoleonove reorganizacije Francuskog instituta. Uniforma je bogato izvezena motivima zlatnog i zelenog lišća. Članovi akademije dobijaju i ceremonijalni mač, koji se ne dodjeljuje ženama i sveštenicima. Ova uniforma se nosi samo u rijetkim ceremonijalnim prilikama. Književnica Margerit Jursenar je bila prva žena izabrana u Francusku akademiju 1980. godine.

1845. new York evening mirror

Edgar Alan Po objavio čuvenu pjesmu “Gavran” “Gavran” je najpoznatija pjesma američkog književnika Edgara Alana Poa, a kada je prvi put objavljena, na današnji dan 1845. godine donijela mu je svjetsku slavu. Pjesnik govori o gubitku svoje ljubavi, Leonore. Taj gubitak je obojen misticizmom, jer narator osjeća strah kada ga posjećuje misteriozni gavran, koji često ponavlja riječi “nikad više”. Za pjesmu se može reći i da je grotek-

sna, veliki je broj scena u pjesmi koje su duboko psihološki opisane. Pjesnik iznova postavlja pitanja gavranu o negovoj dragoj sa nadom da će mu dati bilo kakav pozitivniji odgovor, osim veliki broj puta ponavljanog “nikad više”. Međutim, sve ono što je iz pjesnik osjetio kada je ugledao crnu pticu je prethodno bilo u njemu, pri čemu je gavran samo potpomogao da sve iz njega iziđe.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Putopisna proza nije rijedak slučaj u regionalnoj književnosti – Ivo Andrić dostigao je vrhunac u ovom žanru, a pred vama su odabrani putopisni tekstovi preuzeti iz posljednjeg toma prvog izdanja Sabranih djela, uz fragmente i zapise iz Znakova pored puta i Svezaka.

PRIREĐEN KONCERT CRNOGORSKIH SIMFONIČARA

Muzika se ne objašnjava, već se stvara iz srca i duše

Foto:Danilo Papić

KULTURA

Sa koncerta u Crnogorskom narodnom pozorištu

⌦ Sonja Ičević

REPERTOAR DANAS 28.1.2017.

FILM

Zona Zamfirova 2 16.45 / 18.30 / 20.15

REŽIJA: Jugo Radivojević MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 29.1.2017.

FILM

xXx - Povratak Zendera Kejdža

13.30 / 15.30 / 17.45 / 20.00 / 22.15 REŽIJA: D. J. Karuso MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

osao dirigenta je da sve muzičare spoji u ideju koja se zove ‘muzika’, ideju koja nas ujedinjuje. Večeras smo u tome uspjeli, kazao je na kraju koncerta dirigent Mark Korović. Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, pod dirigentskom upravom Marka Korovića priređen je na sceni nacionalnog teatra. Pod upravom francuskog maestra na dvočasovnom nastupu ansambl je interpretirao remek-djela najznačajnijeg češkog kompozitora Antonjina Dvoržaka. Solističku dionicu u Dvoržakovom koncertu za violončelo i orkestar u h-molu tumačio je jedan od najboljih violončelista današnjice Denis Šapovalov. Mark Korović drugi put nastupa sa našim simfonijskim orkestrom, a kako je kazao nakon nastupa, ovaj koncert ostavio je još jači utisak na njega. “Za mene je ovo bila predivna nedjelja. Sedam dana napornih priprema, radili smo čak i u nedjelju, ali isplatilo se! Kada nešto volite, ne brinete se mnogo o vremenu. Radili smo dosta, a rezultat je bio očigledan - predivan koncert, sa publikom koja nas je pomno pratila. Moj posao je da sve muzičare spojim u ideju koja se zove ‘muzika’, ideju koja nas ujedinjuje, večeras smo u tome uspjeli”, ka-

Članovi vašeg orkestra su mene večeras nečemu naučili, a oni su, nadam se, naučili nešto od mene. Publici sam poslao poruku da ne brinu, već da se raduju

zao je Korović dodavši da će definitivno ponovo doći u Crnu Goru. Prvi put sa njim na sceni našao se i poznati ruski violončelista Denis Šapovalov, koji već nekoliko godina nastupa sa našim simfoničarima. “Prvi put sam nastupio sa Markom Korovićem, koji je nevjerovatno talentovan. Način na koji on upravlja orkestrom je jako energičan, upečatljiv. Mark je jako mlad i vjerujem da ga čekaju divne svjetske scene. Ovog puta reakcija publike bila je najbolja do sada”, kaže Šapovalov koji je na kraju svog nastupa publiku nagradio interpretacijom pjesme “Don’t worry, be happy”.

“Svaki nastup je šansa za usavršavanje, tako je bilo i večeras, ja sam nešto naučio od članova vašeg orkestra, oni su, nadam se, naučili nešto od mene. Publici sam poslao poruku da ne brinu, već da se raduju”, naveo je violončelista. Osvrćući se na program koncerta, on kaže da je za njega Dvoržak “Bog svih kompozitora koji su pisali koncerte za violončelo”. “Dvoržak je osnova, imamo njega, a onda slijede drugi kompozitori. Prvi put ovaj koncert čuo sam kada sam imao 4 godine, na gramofonskoj ploči. Iznova i iznova, svakodnevno, vraćao sam se na jedan ton, neprestano se diveći toj melodiji”, kaže umjetnik koji trenutno priprema i samostalni projekat - obrade pjesama britanske grupe Pink Flojd na violončelu. “Spremam specijalni rok projekat u koji će biti uključeni i bubnjevi, električne gitare, klavijature... Veliki sam fan britanske starije rok scene, pogotovo Pink Flojda, Dip Parpla, Kvina”, objašnjava on. Na kraju, kaže da današnji muzičari previše govore o numerama, “svaku pjesmu prati detaljno objašnjenje - ‘Znaš čovječe, ova pjesma govori o ovome i onom’”. “Ne mislim da to treba tako da se radi! Muzika treba da se stvara iz srca, da se osjeti dušom”, zaključio je on.

Komad Isti na sceni Studio

Predstava “Isti”, koju je po drami mlade crnogorske autorke Sare Đurović režirao makedonski reditelj Damjan Čitkušev, biće izvedena na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta večeras od 20.30 sati. “’Isti’ je drama o (ne) odrastanju. Glavna junakinja je tinejdžerka-antijunakinja. Predstava, kao i tekst, kroz fragmentarnu dramaturgiju prati događaje iz njene vizure. Idejno se oslanja na iracionalno. Podsvjesno i dječje nas vodi u svijet mašte. A mašta oslobađa. Plaši. Preispituje bolnu prošlost. Jovana dolazi na ljetovanje kod oca, babe i tetke od kojih je otuđena. Majka nije tu. Jovana bježi u svijet mašte i sjećanja. Nalazi nadu u svom prijatelju neobičnog imena… A ona je nepouzdan narator…”, zapisala je Đurović. Uloge tumače Andrea Mugoša, Nikola Perišić, Olivera Vuković, Aleksandar Gavranić i drugi. S.I.

Portal Sedmica počeo da radi On-lajn magazin “Sedmica” koji је pokrenula grupa intelektualaca iz Crne Gore može se besplatno čitati na internetu na adresi sedmica.me. “Zastupljeno je sedam tematskih oblasti: kultura, društvo, politika, ekonomija, zdravlje, sport i zabava. Nećemo objavljivati vijesti, već istraživačke članke, komentare, intervjue, feljtone. Tako ćemo već u ponedjeljak imati ekskluzivni intervju sa čuvenim piscem Marijom Vargasom Ljosom”, kaže jedan od osnivača magazina novinar Donko Rakočević.

KULTURA

RECENZIJA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. 1. 2017.

Sa konferencije za novinare u Dvorcu Petrovića

MINJA BOJANIĆ novinar

ČITANKA NE DOČITANOG Rijetki su danas i, gotovo “monaški” istrajni “iščitavači“, ti svestrani, čak kasno renesansnoj i šarolikoj lepezi interesovanja veoma odani podvižnici poput Željka Rutovića, a koji to opet zorno svjedoči i ovim ukoričenim naslovom. Mada relativno mlada, s datiranom nastankom s početka 19. vijeka, sociologija koja se takođe imenuje i kao “nauka društva u krizi” u suštini je i temeljni “ram” u kome već poduže, uz zavidno snažan i ujednačen intenzitet, pulsira i autorov izvjesno plodonosno svestran angažman. Inače, ono čime se sociologija bavi, a ovdje dominira i kao uvodno poglavlje, varira od analiza kontakata među običnim pojedincima u našoj svakodnevici, pa do proučavanja socijalnih interakcija na globalnom nivou. I iz ovog Rutovićevog štiva, koje je većim dijelom podario djelima istaknutih teoretičara i analitičara, uz podsjećanje da su brojne disciplinarne oblasti u sociološkoj nauci koje i nadalje propituju, izvjesna je njegova nakana da, makar i djelimično, “dešifruje” onu nebrojenim velovima još prekrivenu “enigmu” ; kako i zašto ljudi vode organizovano društvo, bilo kao individue ili pripadnici raznih asocijacija, grupa, institucija...?! I očito je da na fonu i te njegove neposustale zapitanosti slijedi podsjećanje na Ogista Konta (1798-1857) koji je u svom djelu “Kurs pozitivne filozofije” sociologiji „udijelio zadaću“ da izučava društvo u cjelini, dakle, u stanju mirovanja, ali i kretanja. Jer, socijalna tvorevina je i impresivan skup „gustog tkanja“ odnosa koji su čvrsto i jakim čvorovima povezani, tako da u praktičnom životu predstavljaju jedinstvo. Baš u tom maniru predanog i neumornog „tkalca“, te kao izuzetni erudita čija je rečenica, uobičajeno već, čak i u zavidno beletrističkoj ravni, iščitavajući i ovdje uvrštene naslove Rutović je, uz ostalo, sročio i veo-

ma impresivan „vodič“ kroz lavirinte jedne od najmlađih nauka. Naravno, ova knjiga podsjetiće, pogotovo pomnijeg čitaoca, i na znamenitu Marksovu kako; “Svijest ljudi ne određuje njihovo biće, no obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest”. Kao i da se sociolozi takođe bave efektima pojava koje danas prolaze kroz duboke i nerijetko turbulentne mijene, te da je većina njih posvećena jednoj ili više pojava u društvu. Baš kao i socijalna stratifikacija, organizacija, pokretljivost; etnički i rasni odnosi; obrazovanje; porodica; socijalna psihologija; urbana, ruralna, politička i komparativna sociologija; uloge spolova i njihovi odnosi; demografija; gerontologija; kriminologija (kriminalistika); kao i sociološka praksa. Konačno, i prema autorovom odabiru, te konceptu i solidnoj „dramaturgiji“ ove knjige, izvjesno je opet da, kad se govori o socijalnoj nauci riječ je tu zapravo i o raskošnoj “ogrlici“ logičkih, racionalnomisaonih kategorija koje izražavaju zbilju i dijalektički odnos naše objektivne stvarnosti. Uz opasku još da ona, sasvim očekivano, i u ovom “Čitanju i sjećanju“ secirajući opšte socijalne zakone, opet poručuje kako prvenstveno polazi od čovjeka kao generičkog bića, a koje se realizuje u ljudskom rodu. Rutović ovim djelom, posebno u prisjećanjima na imena ovdašnjih mislilaca visokog intelektualnog profila, uz ekspertsko-filozofsko ispisivanje njihovih „portreta“ i kao rijetko ko kod nas, opet maštovito i uspješno, „miri“ počesto onaj „hladni“ jezik teoretskog i analitike, te nam tako ostavlja opet darovit „vez“ ispreplitan i zavidno literarnim, pa i poetski nadahnutim rečenicama. Stoga i ovo štivo osebujnog Meštra i u baratanju s pravim riječima, iskreno preporučujem, kako struci, nauci, tako i širem „puku“!

NAŠA ZEMLJA SA RADOM “ČOVJEK” NA SMOT

RADOVANOVIĆ I PREDSTAVNICI NA

⌦ Sonja Ičević

odinama se bavim konceptom koji postavlja pitanja apsurdnosti prolaznih vrijednosti i mislim da će moj projekat, vezan sa Adinovim radom, na najbolji mogući način predstaviti Crnu Goru i trenutak, duh vremena koji živimo, kazala je Ivana Radovanović.

Ivana Radovanović i Adin Rastoder sa projektom naslovljenim “Čovjek” predstavljaće Crnu Goru na predstojećem, 57. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, najznačajnijoj svjetskoj smotri savremenog stvaralaštva, koje će trajati od 13. maja do 26. novembra.

jetnosti Crne Gore i komesar paviljona Nenad Šoškić. “Vodeći se temom koju je zadala kuratorka Bijenala Kristin Masel, a koja govori o poljuljanom humanizmu koji mi živimo ali i o umjetnosti kao najdragocjenijem dijelu ljudskog društva i civilizacije, našla sam direktnu vezu

■ POLJULJANI

HUMANIZAM

Radove Rastodera i Radovanović među 13 pristiglih aplikacija, odnosno 17 umjetnika koji su odgovorali na temu - “Viva arte viva”, odabrali su kuratorka ovogodišnjeg paviljona Žana Filipović i direktor Centra savremene um-

ČOVJEK JE IZVOR UMJETNOSTI. SMATRAM DA ĆE “ČOVJEK” PREDSTAVLJATI SVOJEVRSNU OPOMENU NA TO DA UMJETNOST MIJENJA SVIJET, DA NAŠ ŽIVOT ČINI BOLJIM I DA OVU CIVILIZACIJU ČINI SVRSISHODNIJOM

sa svojim radom”, kazala je Ivana Radovanović, dodajući da je zahvalna što je njena ideja prepoznata. “Dugi niz godina bavim se skulptorskim konceptom koji postavlja pitanja apsurdnosti prolaznih vrijednosti i shodno tome mislim da će projekat, vezan sa Adinovim radom, na najbolji mogući način predstaviti Crnu Goru i trenutak, duh vremena koji živimo. Posebno mi je drago što je na ovogodišnjem Bijenalu velika šansa data mladim umjetnicima i što je skrenuta pažnja na odgovornost umjetnika i to smatram mudrim zalogom za budućnost”, kazala je Radovanović. Adin Rastoder istakao je da je velika obaveza i da je počastvovan što će predstavljati našu zemlju u Veneciji.

■ NAREDNI KORACI “Žana Filipović se osvrnula na komplementarnost Ivani-

SUBOTA I NEDJELJA, 28. 1. 2017.

KULTURA

Foto: Vedran Ilić

PRVA EPIZODA DOMAĆE SERIJE U NEDJELJU NA JAVNOM SERVISU

Serija o Božićnom ustanku je od izuzetnog značaja Identitetsku svijest nacije gradi poimanje o značajnim događajima iz prošlosti, ocijenio je Janko Ljumović

TRI SAVREMENE UMJETNOSTI

RASTODER A BIJENALU

PUT OD STICANJA NEZAVISNOSTI NAŠA ZEMLJA SE PREDSTAVLJA U VENECIJI nog i mog rada i uvjeren sam da će u prostoru to uspješno funkcionisati. U kontekstu teme Bijenala koja govori o životu i odgovornosti umjetnika, samo bih zamolio sve da pošalju poruku za Selenu Mandić”, naveo je Rastoder. Obrazlažući odluku, Žana Filipović istakla je da odabrani projekat u potpunosti korespondira sa temom Bijenala. “Svima nam je jasno da bez čovjeka nema ni umjetnosti.

Čovjek je izvor umjetnosti. Smatram da će naš projekat predstavljati svojevrsnu opomenu na to da umjetnost mijenja svijet, da naš život čini boljim i da ovu civilizaciju čini svrsishodnijom”, navela je Filipović. Vernisaž dani su 10, 11. i 12. maj, dok će zvanično otvaranje paviljona za posjetioce biti priređeno 13. maja. Naredni koraci u pripremi predstavljanja su realizacija projekta i prezentacija istog u Veneciji na sastanku sa Kristin Masel 1. februara. Takođe, u planu je i pokretanje posebnog sajta na kojem će biti izloženi detalji o projektu, kao i njegova promocija u brojnim zemljama. Ovo je peto predstavljanje naše zemlje od obnove nezavisnosti 2006. godine. Prvi crnogorski predstavnik bio je Dado Đurić, nakon čijeg su uslijedili projekti Natalije Vujošević i Ilije Šoškića, Irene Lagator Pejović i Aleksandra Đuravčevića.

Mirko Vlahović i Nataša Ninković Prva epizoda domaće igrane serije “Božićni ustanak” reditelja Željka Sošića premijerno će biti prikazana u nedjelju veče na prvom kanalu RTCG. Tim povodom sa dijelom glumačke i autorske ekipe susreo se ministar kulture Crne Gore Janko Ljumović. “Jedan od činilaca koji gradi identitetsku svijest svakako je poimanje o značajnim događajima iz prošlosti. Svaka nacija svijeta gradila je svoje

kolektivno sjećanje na događajima koji su u određenom istorijskom trenutku bili presudni za identitet zajednice. Uloga umjetnosti i moć medijske produkcije u tom kontekstu je od suštinskog značaja. Za crnogorsku kulturu izuzetno je važno što će tema Božićnog ustanka dobiti svoju umjetničku obradu, odnosno televizijsku igranu seriju koja se naslanja na recentnu nauku koja je o tome događaju stvorila značajnu istori-

ografsku produkciju”, naveo je Ljumović. Kroz devet epizoda serija, čije je snimanje trajalo dvije godine, govori o Božićnom ustanku, značajnom događaju iz crnogorske istorije. Projekat je okupio veliki broj glumaca iz Crne Gore i regiona, te uloge, između ostalih, tumače Nataša Ninković, Vojin Ćetković, Marko Nikolić, Boro Stjepanović, Mirko Vlahović, Mirza Halilović, Amar Bukvić... S.I.

2. MANIFESTACIJA KAMERNIH DRAMSKIH OSTVARENJA

Seka Sablić na “Makadu”

Tokom vikenda publika će biti u prilici da pogleda tri predstave Tri pozorišna komada biće izvedena u KIC-u “Budo Tomović” ovog vikenda u sklopu 2. izdanja Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja MAKADO. Večeras je od 20 sati u sali Dodest na programu popularna komedija “Nobelovac i ja” reditelja Stefana Sablića u kojoj igraju Jelisaveta Seka Sablić i Branko Vidaković. “Priča govori o oživljenoj srednjoškolskoj ljubavi koja, kada se dogodi u srednjim godinama, može imati veoma zanimljive i nadasve komične posljedice. U najkra-

ćem riječ je o jednoj izuzetnoj i van stereotipnoj priči, koja je u isto vrijeme toliko životna, moguća i ubjedljiva”, navodi se u najavi. Najmlađa publika imaće priliku da pogleda lutkarsku

predstavu “Kuče koje nije umjelo da laje” NVO “Dječiji umjetnički centar” sjutra u podne. Tekst i režiju potpisuje Davor Dragojević, za scenografiju i lutke pobrinula se Aleksandra Saška Moštrokol, a uloge tumače Dijana i Davor Dragojević. Ovogodišnje izdanje MAKADO-a biće zatvoreno igranjem monodrame “Nastasja Filipovna” u izvođenju Anđelije Rondović u maloj sali KIC-a od 20 sat. U sklopu druge edicije smotre publika je bila u prilici da pogleda pet pozorišnih komada. S.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Foto: AP

Sve po spisku

Ambasadorka SAD u Un

Bilježimo imena ko nije uz nas Nova ambasadorka SAD-a u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli obećala je da će pokazati američku snagu u međunarodnim odnosima i uputila otvoreno upozorenje protivnicima politika koje zastupa američki predsjednik Donald Tramp. “Za one koji nam ne čuvaju leđa: mi bilježimo imena”, rekla je Hejli novinarima po dolasku u sjedište UN u Njujorku, na prvi sastanak sa generalnim sekretarom Svjetske organizacije Antoniom Guteresom. Ona je naglasila da je cilj Trampove administracije da “pokaže vrijednost u UN”. “Način na koji ćemo pokazati vrijednost je kroz pokazi-

vanje naše snage, našeg glasa i čuvanje leđa našim saveznicima, a i kroz sigurnost, da i nama saveznici čuvaju leđa”, rekla je 45-godišnja bivša guvernerka Južne Karoline, čiji su roditelji emigrirali iz Indije. Američki mediji navode da je Tramp nazvao UN “klubom za okupljanje i zabavu”, kao i da je SAD najveći finansijer Svjetske organizacije, pošto daje 7,8 milijardi dolara godišnje. “Ujedinjene nacije imaju tako veliki potencijal, ali sada je to samo klub gdje se ljudi nađu, razgovaraju i dobro se provode. Tako tužno!”, napisao je Tramp na svom Twitteru. Izvor: AFP, Twitter

hotspot

Veliki zaokret Londona

Asadu omogućiti učešće u izborima

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Džonson izjavio je da sirijskom predsjedniku Bašaru alAsadu treba dozvoliti da učestvuje na izborima u okviru „demokratskog rješenja“ građanskog rata, sugerišući zaokret u britanskoj politici prema Siriji. Govoreći pred spoljnopolitičkim odborom britanskog parlamenta, Džonson je rekao da je pozicija Velike Britanije o Siriji „katastrofalna“. On je dodao da je Velika Britanija „izbacila sebe iz igre“ 2013. godine kada su poslanici glasali protiv vojne akcije, ali da bi i dalje mogla da ima mirotvornu uogu u budućem političkom rješenju. „Dugo smo ponavljali mantru da Asad mora da ode. Ni u jednom trenutku

nismo mogli to da ostvarimo“, rekao je Džonson. On je dodao da treba biti realan i ocijenio da se situacija oko Sirije promijenila. Na pitanje da li bi neki mogući scenario uključivao kandidaturu Asada na izborima u Siriji pod nadzorom UN-a, Džonson je odgovorio: „Da“. Takvi izbori, na kojima bi bilo omogućeno glasanje i raseljenim Sirijcima, „možda bi bili put naprije d“, smatra šef britanske diplomatije.

On je naglasio da bi saradnja sa Rusijom najvjerovatnije značila saradnju sa Iranom što bi, kako je ocijenio, vjerovatno bila „dobra stvar“. Izvor: BBC, AP Treba biti realan. Situacija oko Sirije se promijenila. - Boris Džonson

Diplomatija, što to bijaše..

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

NATALI DIZDAR ZA VN O TREĆEM AL

Muzika i zabav profita nikad Teksaski radio zabranio nije pitanje politike, već patriotizma

sve Madonine pjesme Radio stanica Texarkana Hits 105 iz Teksasa zabranila je emitovanje Madonninih pjesama zbog njenih izjava o američkom predsjedniku Donaldu Trampu, prenose mediji. “Zabrana emitovanja Madoninih pjesama na stanici Hits 015 nije pitanje politike, već patriotizma (...). Kada bi se sve stanice ugledale na našu, to bi bila jaka finansijska poruka pop zvijezdi”,

objavio je direktor radio stanice Teri Tomas na Fejsbuku. Madona je prije nekoliko dana na ženskom maršu u Vašingtonu govorila kako je razmišljala o dizanju Bijele kuću u vazduh, čime je izazvala oštre reakcije sa svih strana. “Zaista sam razmišljala da li da dignem u vazduh Bijelu kuću”, kazala je pop zvijezda na protestu protiv Donalda Trampa.

015

hits je naziv radija koji je zabranio sve madonine pjesme i pozvao ostale da prate njihov primjer

ZABRANJENO PUŠENJE - novi spot

Kafana kod Keke dobila i promotivni video Sarajevski bend sa zagrebačkom adresom Zabranjeno pušenje objavio je novi spot. Riječ je o videu za pjesmu “Kafana kod Keke” u kojoj je opjevana poznata sarajevska kafana RajvoSa. Spot

je režirala ekipa studia Spektroom, a u videu se pojavljuju mnogi poznati bosanskohercegovački glumci. Pjesma “Kafana kod Keke” nalazi se na posljednjem albumu benda, “Radovi na cesti”.

⌦⌦ Filip Jovović

rvatska pjevačica će na proljeće publici predstaviti treći studijski album, sa koga je već u etar pustila tri singla. Kaže da neće biti nekih prevelikih iznenađenja i da će na izdanju biti pop muzika koju je i do sada izvodila. Hrvatska pjevačica Na- hovi bude u tebi? tali Dizdar čest je gost u naZa početak bih rekla da je šoj zemlji. To potvrđuju dva pjesma svakako više disko gostovanja u Bijelom Polju stvar nego balada, što mi se na džez festivalu, ali i Rat- inače najviše i dopada kod kovićevim večerima poezi- ovakvih “tužnih” pjesama, je, a Podgorica i Budva su, jer tako dobiju neki melankako nam je otkrila, takođe holičan i pomalo “hipnotinjene omiljene destinacije. čan” zvuk. Mislim da je DiOna ističe da smo odlični dono vrlo progresivan i konmaćini, a uz koncerte je uvi- kretan autor i lako je osjejek imala priliku da upozna titi i doživjeti emociju koju i ljepotu naše zemlje, njegove pjesme nose. od sjajne kuhinje “Mjesto za jedno” do odličnih loje posljednja kacija poput pjesma na kanjona Tatrećem sture, Žabljaka dijskom ali Novakovibumu, intenća pećine. zivno smo se Zato se i ranjom bavili i mislim da je do uvijek vraća, a moguće došla baš u praFilip da će naša publivom trenutku. Dizdar ka imati priliku i da je Navela si ranije da čuje uskoro, jer bi narednih nakon numere “Mjesto za mjeseci javnosti trebalo da jedno” neće više biti sinpredstavi treći studijski al- glova, već treba očekivati bum. Pored toga, nedavno treći album. Da li je već saje sa koncerta iz zagrebačke da izvjesno kada će on biTvornice kulture na Jutjubu ti pred publikom? Da li su predstavila video za nume- numere na izdanju tvoje ru “Mjesto za jedno”. Dakle, autorske, jer si se ozbiljno puno povoda za razgovor sa posvetila pisanju? Upravo smo u studiju doZadrankom. vršili snimanje vokala za Dino Šaran nam je o nu- posljednju pjesmu, tako da meri “Mjesto za jedno” re- sad slijede detalji, miksakao: “Nakon više od deset nje, pa mislim da će se sve godina sam napisao “Mje- završiti vrlo brzo, najkasnisto za jedno” koja govori o je do početka proljeća. Vesamoći u dvoje. O otuđe- ćina pjesama na albumu nju kao posljedici tog ha- su autorski radovi nastali u osa. Natali ima specifično saradnji sa dugogodišnjim intiman način interpreta- gitaristom i saradnikom, cije i to mi kao autoru pa- Vladom Mirčetom, a tekše”. Kako ti doživljavaš ba- stove su pisali Dejan Alekladu i kakve emocije sti- sić, Marta Muždalo i Petar

⌦-------------------------------------------Mislim da u životu, pa tako i u ovome treba biti skroman, ne kalkulisati i ne podilaziti ljudima, a nakon ovih nekoliko godina karijere zaključila sam da je sve najbolje raditi po osjećaju.

--------------------------------------------⌦

33 LBUMU KOJI JE SKORO ZAVRŠEN I MUZIČKIM TRENDOVIMA SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

zabava

va pravljena samo radi d nijesu bili isti pojam Ah, Crna Gora... To su uvijek bila super putovanja i svirke, pamtim ih po odličnoj energiji i superzabavnim koncertima i druženjima. Nadam se da ćemo nešto od toga uskoro ponoviti, a nakon izlaska novog albuma, svakako.

Beluhan. Na albumu će se na- kih posebnih filtera, uvijek se ći i obrada jedne meni drage radi na pjesmi koja nas trenutpjesme benda Blur, a možda no najviše “fura’, a na album se nađe i bonus traka jedne od dođu one koje smo uspjeli da pjesama za koju postoji tekst i završimo, a da su nam u trena engleskom jeziku. nutku završavanja još dobre. S obzirom na to da su du- To je kreativni proces i sve je ge pauze između albuma, vrlo nepredvidljivo. U tome je šta sve uključuje stvaralač- valjda i čarolija. Da ne kažem zabava. (smijeh) ki proces i koliko je teško da uvrstiš Kakav ton u svaneku numeru kom smislu te na album, kariječi će preovladavati kve sve filtere mora prođe? albumom? Prvo moSve je na traram reći da se gu prethodnih nadam da se singlova: “Iluna četvrti stuzionist”, “Ne reci dijski album nezauvijek” i “Mjeće tako dugo čekasto za jedno”. Ne Blur znam kako bih to sve ti jer posljednjih nekoliko godina radimo kontinui- povezala, volim da ljudi sarano, tako da pjesama ima. To mi steknu svoj dojam i dožisu one numere koje nijesu uš- ve stvari na svoj način. Nema le na ovaj album, jer se jedno- nekih prevelikih iznenađenja, stavno nijesu pojavili dovolj- sve je to pop muzika koju sam no dobri tekstovi, a ima i nekih i do sada izvodila. svježih ideja koje još moramo Tvoj brat Filip je dosta dovesti do kraja. Nema tu ne- muzički aktivniji u posljed-

To o čemu govorite ja ne smatram muzikom, to je više neko eksploatisanje isključivo radi profita. Dakle, muzika je tu na zadnjem mjestu i ne treba je uopšte kao takvu doživljavati nje vrijeme, da li pratiš i kako komentarišeš njegov rad? Brat je jako aktivan u svim područjima, od pjevanja, stvaranja, sviranja, snimanja spotova, predavanja video produkcije na akademiji. Takav je od početka, ali valjda treba vremena da sve počne da povezuje, radi zaista puno toga i koliko vidim, sve mu ide od ruke. Ponosna sam sestra. U posljednje vrijeme, muzika se pretvara uglavnom u zabavu zbog hiperprodukcije, makar mejnstrim, ko-

ja se dopadne na prvo slušanje i isto toliko i traje. Tvoje numere traju već godinama. Kako sklopiti pjesmu koja će u današnje vrijeme biti i kvalitetna, a u isto vrijeme privući širu publiku i opstati? To o čemu govorite ja ne smatram muzikom, to je više neko eksploatisanje isključivo radi profita. Dakle, muzika je tu na zadnjem mjestu i ne treba je uopšte kao takvu doživljavati. Svijet pokreće zabava, na ovaj ili onaj način, to je jednostavno tako. A osim toga, dobrih stvari je uvijek premalo, a loših previše, kako bismo inače znali razliku. Mislim da u životu, pa tako i u ovome treba biti skroman, ne kalkulisati i ne podilaziti ljudima, a nakon ovih nekoliko godina karijere zaključila sam da je sve najbolje raditi po osjećaju. A uz malo sreće, sa dobrim timom ljudi i strpljenjem, sve je moguće. Prezasićenost muzičkim talent programima u kojima često od djece očekujemo da budu odrasli je sveprisutna u regionu. Jedan muzičar je rekao da “djeca mogu biti samo dobri imitatori, a ne pjevači”. Kakvo ti posmatraš ovaj vid promocije po svaku cijenu? Ja sam donekle saglasna sa tom izjavom, jer mi je u pravilu uvijek neuvjerljivo kad klinci pjevaju o slomljenim srcima sa npr. 10 godina, ali ima djece koja tako dobro prenose emociju da me ponekad bude i malo strah. Inače, nemam nešto posebno da kažem o talent šou programima što već nije puno puta rečeno. Previše bilo čega nije dobro, pa tako ni toga. Na kraju, često si gostovala u Crnoj Gori, kako pamtiš te nastupe i da li te uskoro možemo očekivati nakon objave novog albuma? Ah, Crna Gora... To su uvijek bila super putovanja i svirke, pamtim ih po odličnoj energiji i superzabavnim koncertima i druženjima. Nadam se da ćemo nešto od toga uskoro ponoviti, a nakon izlaska novog albuma, svakako.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. 1. 2017.

“BISERI” ŽIRIJA “JA IMAM TALENAT”

Balašević nije muzika, rad Miladina Šobića za neke je nepoznanica Aktuelna sezona takmičarskog programa “Ja imam talenat” emituje se na TV Pink, a najnovija epizoda dugo će se prepričavati zahvaljujući konstatacijama članova dijela “stručnog” žirija koji ocjenjuju nastupe kandidata. Nemanja Stojšić okušao je sreću i demonstrirao talenat izvođenjem “Slovenske” Đorđa Balaševića, a izvjesni reper i član žirija Stefan Đurić Rasta svrstao je autora pjesme ni manje ni više nego među svoje kolege u pokušaju. “Balaševića ne volim, to mi je neki rep u pokušaju niti neka muzika niti neki rep, iskreno”, ispalio je Đu-

rić, poznatiji kao suprug pjevačice Ane Nikolić, takođe članice žirija. Njihova koleginica, glumica Danica Maksimović pitala je takmičara Danila Župića iz Užica, nakon što je otpjevao “Ne pokušavaj mijenjat me”, da li je to njegova numera, ne prepoznajući djelo velikana jugoslovenske muzike Miladina Šobića. “Ono što ti je u srcu, vidim da nosiš - to je ta ljubavna poezija i pjesma, autorska? Ti si kantautor?” pitala je Maksimović pomalo zatečenog Župića, koji joj je objasnio o čijoj muzici je riječ. D.B.

Iza Lorene su četiri uspješna nastupa u “Zvezdicama”

“PINKOVE ZVEZDICE”: LORENA J

IDEM KORAK PO ALI POMISLIM I ⌦ Danilo Brajković

ČLANA ŽIRIJA OCJENJUJU NASTUPE UČESNIKA TAKMIČARSKOG PROGRAMA “JA IMAM TALENAT”, KOJI SE EMITUJE NA TV PINK

IZJAVA DANA ZORAN KOSTIĆ CANE: Sve što sam rek’o - niko nije čuo. A ono što nisam - puno mi je uvo.

akmičenje mališana “Pinkove zvezdice” i ove sezone iznjedrilo je sijaset regionalnih vokalnih nada, a talenat i umijeće nastupa Podgoričanke Lorene Janković (14) biranim riječima nagradili su mentori i brojni gledaoci “Zvezdica”.

Ljubav Lorene Janković prema muzici, kako to obično i biva, datira još odmalena - na festivalu dječjih pjesama u Rožajama predstavila se kao sedmogodišnjakinja, a do danas je biografiju ukrasila sa čak 32 nastupa na međunarodnim festivalima za najmlađe - širom regiona, sve do Bjelorusije. Da se Lorena nije rukovodila samo geslom - važno je učestvovati, svjedoče i brojna priznanja - pomenimo samo 1. mjesto za interpretaciju na “Zlatnoj pahulji” 2011. u Rožajama i “Linofestu” 2014. u Sarajevu, nagrade na festivalima “Naša radost” u Podgorici, “Dok teče Lašva” u Travniku... Ta i mnoga druga priznanja, poput “Zlatne Lire” sa državnog takmičenja u solo pjevanju prije dvije godine, trenutno su zasluženo u sjeni za-

paženih nastupa učenice 9. razreda Osnovne škole “Oktoih” u Podgorici i 7. razreda Muzičke škole “Vasa Pavić” u “Pinkovim zvezdicama”. Lorena je do sada uknjižila četiri predstavljanja, a odlikovali su ih odlični komentari članova stručnog žirija, koji čine naš Sergej Ćetković, te Jelena Tomašević, Goca Tržan, Leontina Vukomanović i Aleksadar Cvetković. Janković je led svojevremeno probila pjesmom “Ružica si bila” legendarnog Bijelog dugmeta, uslijedila je “Boite en argent” poznate francuske pjevačice Indile, da bi Lorena kasnije “provozala” žiri i gledaoce kroz različite žanrove - “Najljepše želje” od Zemlje gruva demonstrirale su da ima smisla i za scenski pokret, a Rijanin svjetski hit “Russian roulette” u epizodi emito-

vanoj 20. januara obezbijedio je mladoj nadi plasman u naredni krug.

■ PRIJAJU MI EMOTIVNE BALADE

Dok marljivo priprema nastupe koji je očekuju u nastavku takmičenja, Lorena Vikend novinama otkriva da nije slučajno to što smo je dosad vidjeli u potpuno drugačijim izdanjima, iako ne krije imena izvođača čije

SUBOTA I NEDJELJA, 28. 1. 2017.

ZABAVA

SARA JOVANOVIĆ ZA VN PRED NASTUP U CENTRU CITY MALL

ZNAČIĆE MI PODRŠKA ENERGIČNE PUBLIKE

Foto: Privatna arhiva

JANKOVIĆ ZA VN

Na domaćoj sceni - obožavam glas Marije Šerifović, a kada je u pitanju inostrana muzika - neko ko je po meni vrijedan najvećeg divljenja je Lara Fabian

pjesme naročito voli da sluša. “Volim da mijenjam žanrove, zato sam i željela da se publici predstavim u što različitijim izdanjima. Mom senzibilitetu više leže i prijaju balade jer volim emocije koje one posjeduju. Na domaćoj sceni - obožavam glas Marije Šerifović, a kada je u pitanju inostrana muzika - neko ko je po meni vrijedan najvećeg divljenja je Lara Fabian”, priča Lorena. Poslije četiri uspješno prebrođena izazova u “Pinkovim zvezdicama”, naša mlada sagovornica već razmišlja o narednim potezima - do finala, o kome svi učesnici maštaju, dug je put, ali u tome je i čar igre. “Slagala bih kada bih rekla da

ne pomislim na finale i kako bi bilo da se nađem u njemu. Međutim, ostalo je još dosta krugova do kraja takmičenja i svjesna sam toga da treba ići korak po korak, pa šta bude. Ovo je jedna velika igra u kojoj nikad ne možeš znati kakav će biti ishod”, svjesna je Lorena pravila takmičenja.

■ ŽELJA MI JE DA SNIMIM PJESMU

Nijednog trenutka Lorena nije zanemarila prioritete. Škola je uvijek ispred ostalih, a plan je da niže uspjehe ličnim zalaganjem i kvalitetom, a ne pretjeranim ambicijama i guranjem po svaku cijenu. Kakav god da bude epilog idućih nastupa u “Zvezdicama”, Lorena bi voljela da jednog dana snimi pjesmu. “Naravno da bih voljela. Nadam se da će se jednog dana ta želja i ostvariti. U budućnosti planiram da se bavim muzikom, ne znam još čime konkretno ali definitivno ću slijediti muzički put”, zaključuje Janković.

strane i naše hitove. Naravno, nikako bez plesa”, jasna je Sara JO. Poštovaoce jedne od najljepših pjevačica u regionu obradovaće i vijest da su organizatori koncerta obezbijedili fotografisanje fanova sa Jovanović nakon nastupa. D.B.

Svaki nastup u Podgorici bio je nezaboravan, pa se nadam da će tako biti i večeras. Ne postoji bolji osjećaj od onog kada nastupaš pred tako energičnom i divnom publikom, koja pjeva i đuska od prve do posljednje pjesme sa tobom

Foto:Miomir Milić

O KORAK, NA FINALE

Atrijum šoping centra City Mall u Podgorici ugostiće večeras od 19 časova (ulaz slobodan) koncert srbijanske pop pjevačice Sare Jovanović. Mlada Sara JO pažnju regionalne javnosti stekla je učešćem u takmičenju “Prvi glas Srbije”, nakon čega je sa grupom Moje 3 predstavljala domovinu na Eurosongu, objavila nekoliko singlova koji su stekli status hitova poput - “Ko je ovde ko”, “Probaj”, “Mahovina”, “Zauvek”, “Ujutru” (duet sa Markom Mandićem)... Jovanović je miljenica mlađeg naraštaja, pa tako nema sumnje da će tinejdžeri pohrliti večeras u City Mall. Pred dolazak u naš glavni grad Sara JO za Vikend novine poručuje da očekuje nezaboravan nastup. “Svaki nastup u Podgorici bio je nezaboravan, pa se nadam da će tako biti i večeras. Ne postoji bolji osjećaj od onog kada nastupaš pred tako energičnom i divnom publikom, koja pjeva i đuska od prve do posljednje pjesme sa tobom. To mi mnogo znači i daje mi podstrek za dalji rad. Što se tiče nastupa, pjevaću svoje pesme, ino-

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 1.2017.

ČUVENI BRITANSKI MUZIČAR SE VRAĆA POZORIŠTU

Elton Džon komponuje mjuzikl Đavo nosi Pradu Britanski kompozitor Elton Džon napisaće muziku za novi mjuzikl “Đavo nosi Pradu”, saopštili su producenti. Naime, Elton Džon, kompozitor brodvejskih mjuzikala “Kralj lavova” i “Aida”, komponovaće muziku za scensku adaptaciju, a dra-

maturg Pol Rudnik će napisati tekst, rekao je producent Kevin Mek Kolum. Nije objavljeno kada će mjuzikl biti završen, navela je agencija AP. Knjiga autorke Loren Vajsberger “Đavo nosi Pradu”, u kojoj je opisala sopstveno iskustvo dok je

radila kao pomoćnica urednice modnog časopisa Vog, brzo je postala bestseler. Po knjizi je snimljen istoimeni holivudski hit u kojem su glavne uloge igrale En Hetevej i Meril Strip, a film je tokom prikazivanja zaradio više od 300 miliona dolara.

MJESEC DANA OD SMRTI LEGENDE

Porodica još ne može da sahrani Džordža Majkla

Smrt legendarnog pjevača Džordža Majkla još je misterija, a njegovo tijelo i dalje je u mrtvačnici gdje čekaju važne toksikološke nalaze kako bi se tačno utvrdilo od čega je preminuo, prenose inostrani mediji. Podsjetimo, Džordž Majkl preminuo je 25. decembra prošle godine. Iz policije kažu da još čekaju toksikološke nalaze da bi ustanovili da li je u njego-

vom organizmu bilo droge koja je prouzrokovala smrt. Spekuliše se da je pedesettrogodišnji pjevač, koji je ranije koristio kokain i heroin, možda ponovo počeo da konzumira narkotike nekoliko dana prije nego što je izdahnuo. Policija kaže da njegovu smrt i dalje ne tretiraju kao sumnjivu, a porodica još čeka da preuzme Majklovo tijelo kako bi ga sahranili.

MISSY ELLIOT IZDALA “I AM BETTER”

Kraljica hip hopa iznenadila Hip hop kraljica Missy Elliot se vratila i po sopstvenoj procjeni, mnogo je bolja (I am better). Naime, nakon dvogodišnje pauze, ona je objavila novi singl u saradnji sa kolegom Lambom, simboličnog naziva “I am Better”. Numeru je napisala Missy, producirao Lamb, dok su za režiju bili zaduženi hip hoperka i Dejv Mejers, koji je, između ostalog, režirao njene spotove “Work It” i “Lose Control”. Podsjećanja radi, ove godine se obilježava čak 20 godina od izdavanja njenog kultnog albuma “Supa Dupa Fly”, dok je njen posljednji studijski album “The Cookbook” objavljen davne 2005. Njen posljednji singl “WTF” (Where They From) (feat. Pharrell) izdat je 2015. i jako je dobro prošao na top listama. M.Rog.

UVERTIRA U šesti po redu ALBUM

Jamiroquai izbacili novu pjesmu “Automaton” Hedlajneri prvog Sea Dance festivali, britanski elektro-fank sastav Jamiroquai objavili su naslovnu numeru sa predstojećeg, osmog albuma “Automaton”. “Inspiracija za pjesmu i spot je pronađena u usponu vještačke inteligencije i tehnologije današnjice. Mi ljudi počinjemo da zaboravljamo prijatne i jednostavne stva-

ri u životu i u našem okruženju, uključujući i naše odnose jedne sa drugima”, kazao je frontmen benda Džej Kej, koji uskoro priprema i turneju. Album, koji se može preslušati na Deezeru i Google Play je od juče u pretprodaji za sve zemlje svijeta, dok će u prodaji biti od 31. marta. M.Rog.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 1.2017.

NASLOVNA numera “PEDESET NIJANSI - MRAČNIJE” DOBILA SPOT

Svift i Zejn predstavili “I Don’t Wanna Live Forever” Još u decembru muzičke zvijezde Tejlor Svift i Zejn iznenadili su nas svojim duetom za “I Don’t Wanna Live Forever” koji je snimljen za film “Pedeset nijansi - mračnije”. Pop zvijezde su nas sve vrijeme mamili sa tizerima što foto, što video, a onda nas je juče, kako je i obećano, dočekao spot u punom sjaju. Video je očekivano mračan i zavodljiv, glavni protagonisti izgledaju fantastično, a njihova igra lju-

BIVŠA FILMSKA ZVIJEZDA U PROBLEMU

Miša Barton na psihijatriji

Nekadašnja velika filmska zvijezda, Miša Barton, ovdašnjoj publici poznata ulogom u seriji “Okrug Oranž”, dobrovoljno je prevezena u bolnicu na procjenu mentalnog stanja nakon nedavnog incidenta. Naime, komšije su pronašle tridesetjednogodišnju Mišu na ogradi u dvorištu svog doma u Zapadnom Holivudu, kako urla da je njena majka vještica, kao i mnoge druge bizarnosti. Na lice mjesta stigli su i policajci i vatrogasci zbog sumnje da se predozirala narkoticima. Teško je povjerovati da je nekadašnja mlada nada Holivuda o kojoj su svi pričali dospjela u ovakvu situaciju. Ali, ipak, ovo nije prvi put da se nađe u centar zbi-

vanja zbog skandala. Podsjetimo, Barton je hapšena zbog vožnje u pijanom stanju, tužena zbog nepoštovanja rokova, neplaćanja kirije, imala je nervni slom, pokušavala samoubistvo i sl. Ipak, svađe sa roditeljima su nešto što je bila česta pojava u njenom životu. Njena majka Nuala je godinama bila menadžerka svojoj kćerki, dok je ona nije optužila da je pohlepna. Miša je u tužbi navela i da ju je majka lagala koliki su joj honorari u filmovima, te da je pod njenim imenom otvarala butike i prodavala modne kolekcije, od kojih glumica nije vidjela ni centa. Sa druge strane, Nuala je kćerkine optužbe nazvala besmislicom.

bavnika je nabijena elektricitetom koji se gotovo može napipati. Pjesmu su napisali specijalno za ovaj film Tejlor Svift, Džek Antonof i Sem Dju, producirao Džek Antonof, dok je video režirao Grant Singer, a radnja se odvija u hotelskoj sobi u Londonu koju oni u svojim mukama demoliraju. Podsjećanja radi, Džejmi Dornan i Dakota Džonson se vraćaju kao Kristijan Grej i Anastazija Stil u

“Pedeset nijansi – Mračnije”, drugom nastavku svetskog bestselera i fenomena “Pedeset nijansi”. Poslije velikog hita iz 2015. koji je zaradio preko 560 miliona dolara širom svijeta, novi nastavak stiže za Dan zaljubljenih i poziva vas da se prepustite nečem za nijansu mračnijem. Premijera filma održaće se 8. februara, karte se nalaze u prodaji u podgoričkom bioskopu Cineplexx. M.Rog.

Trudna i obnažena Natali Portman U VANITY FAIR

Vanity Fair je objavio naslovnu stranu holivudskog broja, koja je okupila najveće dame šoubiznisa. Naime, u haljinama za crveni tepih uslikane su Ema Stoun, Lupita Njong’o, Ejmi Adams, Natali Portman, Rut Nega, Dakota Fening, El Fening, Aja Naomi King, Džanel Mone, Greta Gervig i Dakota Džonson, a fotografisala ih je čuvena Eni Libovic. A ono što je privuklo posebnu pažnju je fotografija trudne Natali Portman, koja se slikala samo u čaršavu, po uzoru na kultnu fotografiju trudne i gole Demi Mur iz 1991. godine.

GLUMICA NINA DOBREV ODUŠEVILA FANOVE POTVRDOM

Elena Gilbert će se vratiti u velikom finalu serije “Vampirski dnevnici”

Nakon nekoliko mjeseci spekulacija, glumica Nina Dobrev potvrdila je da će se njen lik Elena Gilbert vratiti u posljednjoj epizodi serije “Vampirski dnevnici”. “Oduševljena sam time što će se serija završiti onako kako smo od početka planirali, zajedno sa Ninom”, kazala je producentkinja Džuli Plec. Iako smo imali priliku da je gledamo u prethodnoj sezoni, doduše kroz flešbekove,

ona nije snimila nijednu jedinu scenu, zaključno sa šestom sezonom, koja je snimana 2015. godine. Otkako je napustila Mistik Fols, Dobrev je dobila uloge u blokbasterima kao što su “xXx: Return of Xander Cage” i “Flatliners”. Svakako se veselimo posljednjoj epizodi popularne serije i mogućim obrtima u trouglu Dejmon-Elena-Stefan! M.Rog.

ASTROLOGIJA

Predviđanje

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Uticaj tranzitne Ven

(Iz prethodnog broja: Prije nego počne priča o Veneri, koja je uplovila u okeane emocija 3. januara i u tom prostoru će boraviti do 3. februara, da se na trenutak osvrnemo i na prethodni period, završetak jedne i početak nove godine, koji je nadahnut energijom Riba. Naime, 20. decembra prethodne godine Mars je ušao u ovaj znak, i pridružio se Hironu i Neptunu, da bi nakon Venere na red došlo i Sunce koje u Ribe ulazi 19. februara.) PODZNAK OVAN – U ovom periodu osjetićete potrebu za samoćom. Okrenućete se sebi, naći spokoj u sopstvenom društvu. Prijaće vam ova energija da napunite baterije, da preispitate svoje potrebe, sumirate šta su donijeli, a što odnijeli postojeći odnosi, te koliko vas isti istinski zadovoljavaju. Vama je moguće upoznavanje karmičke ljubavi ili

srodne duše. PODZNAK BIK – Vama ovaj tranzit donosi nova prijateljstva, iskrena, ona koja imaju tendenciju da traju, kao i odnose zasnovane kroz grupne aktivnosti, javne skupove, preko prijatelja. Otvara se mogućnost za ispunjenje želja i nada. PODZNAK BLIZANCI – Blizanci u podznaku mogu se nadati upoznavanju interesantne starije, ostvarene osobe na položaju ili isti dolazi upravo preko nekoga ko se nalazi na određenoj poziciji. Ovo je lijepo vrijeme i za napredovanje na poslu, uspjeh u karijeri ili podrška i naklonost od strane autoriteta, više nego obično. PODZNAK RAK – Moguća je putovanje iz zadovoljstva. Važne društvene ili ljubavne partnere možete upoznati upravo na putovanju, ili će isti biti stranci. Proširiće vam se vidici i osjetićete ljubavni

zanos. PODZNAK LAV – Donosi dobitke kroz brak, partnerstva ili društvene odnose. Snažne emocije, ljubomora i posesivnost. Ovo je energija regeneracije, izlječenja i izlaska iz prethodno lošeg perioda. PODZNAK DJEVICA – Oni koji su u dugoj vezi mogu se odlučiti za brak, dok slobodni mogu upravo sada upoznati nekog ko je baš po njihovoj mjeri. Osoba se sreće na javnom mjestu, na svadbi ili vjeridbi, na sudu ili prilikom potpisivanja nekog ugovora. PODZNAK VAGA – Donosi društvene aktivnosti i ljubavne veze zasnovane kroz posao. Radno okruženje biće lijepo i skladno, a moguć je i prelazak na bolje radno mjesto ili dodatna zarada. Vježbajte, vodite računa o ishrani i ne ponašajte se nonšalantno prema sopstvenom zdravlju. PODZNAK ŠKORPIJA –

Škorpije u podznaku ulaze u period zadovoljstva, romantičnih i vedrih trenutaka. Popularnost će rasti pa ćete biti rado viđeni u društvu. Prilika za nove ljubavi je na mjestu gdje se odlazi radi zadovoljstva ili na mjestima gdje djeca provode vrijeme (javna mjesta, bioskopi, kafići, pozorište, diskoteke, igraonice, parkovi, i tako dalje). PODZNAK STRIJELAC – Daje emocionalno zadovoljstvo u kući i na domaćoj sceni. Odnosi sa članovima porodice biće skladni. Primaćete u kuću prijatelje, partnera, spremati hranu, stvarati toplu atmosferu. Idealan period za preuređenje prostora u kojem živite. Ako ste sami, mogli biste upoznati nekoga preko člana porodice. Ukoliko ste u vezi, baš u ovom periodu možete se odlučiti za zajednički život. Astrolog: Jovanka Blagojević

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

ASTROLOGIJA

enere na podznake Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com.

Podznak Jarac, Vodolije i Ribe PODZNAK JARAC – Ovaj tranzit donosi vam kraća putovanja i društvene obaveze. U ovom periodu više osoba će vam privući pažnju, pa se čuvajte da se ne upustite u paralelnu vezu. Ljubav dolazi preko ženskih osoba, rođaka, komšija ili na kraćem putovanju. PODZNAK VODOLIJA – Ovo je period hedonizma i priliva novca. Moguća je pomoć prijatelja ili društveni kontakt kojim se ostvaruju povoljne prilike za sticanje novca. Oni koji imaju privatni biznis, mogu očekivati više posla, a samim tim i veću zaradu. Ljubav se upoznaje na mjestima gdje se služi hrana ili ćete upoznati nekoga ko je materijalno stabilan i radi sa novcem. Neočekivani pokloni. PODZNAK RIBE – Vama nastupa period društvene aktivnosti, izlaza-

ka, lijepih trenutaka. Gotovo sigurno ćete u period ovog tranzita osjetiti kako privlačite više pažnje nego obično pa će i samopouzdanje biti veće. Obratite pažnju na osobe koje upoznate u ovom periodu, jer bi neko iz vašeg okruženja vrlo lako mogao postati dio vašeg života. Hedonizam je ovdje naglašen, pa povedite računa o tome da ne dobijete neželjene kilograme viška. Sanjajte i neka snovi postanu stvarnost. Sanjajte, jer ne boli, a liječi. Sanjajte, da biste na trenutak zaboravili sve nepravde ovog svijeta. Volite djetinje, potpuno, nepromišljeno i bez kalkulacije. Plačite, jer samo tako ćete odstraniti sivilo i uplašiti strah. Budite vi onaj mali dio svijeta, koji vjeruje u moć ljubavi, i smognite snage da letite, i onda kada nije lako.

Jovanka Blagojević, diplomirani astrolog i autor teksta

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

U SARADNJI SA FEJ NAJLJEPŠI FILM

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2743

2014-04-17

8 6

1 3

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2584 2013-11-09

7 3

2 9

9 4 7

4 7

5 5

1 4 3

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2744

Sudoku puzzle No. 2585 2013-11-10

7 9

7 www.sudokukingdom.com 7 3 6 4 9 1 5 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-04-18

Medium level

6 2 8

3 9

3 2

6 1

9 2

7 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

JSBUK STRANICOM: MSKI DIJALOZI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2651

2014-01-15

7 7

2 4

5 5

1 1

5 3

Puzzle solution:

5 3

Daily Sudoku puzzle No. 2951

2014-11-11

Medium level

1 9

9 1

1 9

Sudoku puzzle No. 2744 2014-04-18

7 5

9 4

7 1

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2743 2014-04-17

6 www.sudokukingdom.com 2 6 7 1 9 5 4 8

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 7

6 7 2

3 1

7 2

4 9

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 1. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem studio apartman 31m2 u centru Herceg Novog. Tel.067/800-587 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

I Renta stan na dan-dva ili više u strogom centru Podgorice, TV, internet, luks opremljen. Povoljno. Tel.067/650-884 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt tel. 067/206-566

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, 2. sprat, Moskovska 153. Tel.067/189-353 i 063/289-353

POSLOVNI PROSTOR Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje! Povoljno! Papiri 1/1. Put Nikšić - Pluzine. Tel.Tel.067/898-614 Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367

PRODAJA MREŽA

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel.069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z io n e r im a n a r a t e ( 3, 6 ili 12 m j e se c i) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

POSAO Potrebni radnica i serviser za radnju mobilnih telefona. Tel.067/652-650

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-997, 067/911-2598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NASTAVA

MET TA

IPSU

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME LOREM T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET

IPSUM

R LO

LOREM

SIT

LOREM

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT ET ET SIT DO DO RS R AM AM LO UM LO IT UM IT ET DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM M UM LO UM ET RE T IT RE IPS DO LO IPS AM ME LO RS M A M IT LO UM ET RE RE ET SIT RS DO LO IPS AM LO LO AM M OR M T IT L E U E DO ET SIT RS DO OR IPS AM LO AM UM M OR M TL IT L E U E S IT DO IPS ET DO OR IPS AM RS M OR M AM M M TL IT LO RE OL SU E U E IT D IP ET LO RS DO OR IPS AM RS LO AM EM UM TL LO UM EM SIT IT DO IPS OR RS M TL LO UM RE DO IPS LO T EM UM IPS M RE LO EM

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

E AM

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

11:12:20

IPS

SIT AM

DOLOR

R LO

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

LOREM IPSUM

LOREM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO MET IPSU R AM MET LO R TA M M T M M LO TA LO ET TA ET MET LORE RE R SI DO IPSU R SI DO IPSU R SI AM MET LO R SI LO AM TA LO M M M M ET TA SIT DO RE OLO SU ET SIT DO MET RE OLO R SI SU D M R IP D M LO M R IP MET LO M R SI LO TA M LO M TA M LO M TA LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET T RE LO ET DO RE IPSU T LO ET DO RE LO IPSU R SI DO AM LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM R SI M LO M M RE LO M SIT RE SIT LO DO RE IPSU M ET SIT DO MET R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M LO M IPSU IPSU R DO M M LO M TA LO M M TA RE LO M M TA RE DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M M RE TA M M TA SU RE OLO LO M TA SU RE OLO LO D IP D MET LORE IP LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M T SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M OLO M LO RE TA ET LO SIT RE DO RE IPSU M LO IPSU M D R DO IPSU LO DO MET R SI LO M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE R SI MET DO IPSU LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO LO TA DO MET R SI LO TA DO R SI M LO

DOLOR S DOL

NEWS MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM E IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

R SI

IPSUM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET LO

DOLOR SIT AM E

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT LOREM DOLOR AMETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

LOREM

T R SI

NEWS

T R SI

DOLOR SIT AM E

LOREM IP

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSUM

NEWS LOREM

IPSU

LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

LOREM

IPSUM

IPSU

SIT AM

IPSUM

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T

AMET

IPSUM

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME SIT OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT OR T LORE IPSUM AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

M DOLOR SI LOREM IPSU

IPSUM

SIT AM

LOREM

NEWS

LOREM

DOLOR

NEWS

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

www.cdm.me

NEWS

VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE

DOLOR SIT

IPSUM



T LORE M

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPSUM

LOREM

SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SI SIT LORE T AMET AAMETT AME OR SI M IPSU DOLOR OR SIT MMIPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AME M DOLOR T IPSUM SI DOLO LOREM

LOREM

DOLOR SIT AME T

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29. 1. 2017.

Policija ........................................122 Vatrogana ...................................123 Hitna pomoć ..............................124 Tačno vrijeme ............................125 Telegrami ...................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika...........1180 Informacije ...............................1181 Crnogorski telekom ................1500 Telenor .....................................1188 M:tel ..........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod .............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” .......................625-349

Kanalizacije ........................620-598 Pogrebno ............................662-480 Meteo .........................094-800-200 Centar za zašt.potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije .............. ....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ......................................080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .............................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798 .....................................068-818-181 CAZAS AIDS ...............020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka .............................618-395 Inspekcija zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada ..................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ...080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna ............................608-015 Tržišna ................................230-921 Turistička ............................647-562 Veterinarska ......................234-106 BOLNICE Klinički centar ....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje .............................648-823 Konik ...................................607-120 Tuzi ......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ..................................603-941 Golubovci ...........................603-310 Radio stanica .....................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” .....................................664-648 Malbaški .............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ..............................662-578 APOTEKE Ribnica ................................627-739 Kruševac ............................241-441 Centar .................................230-798 Sahat kula ..........................620-273 HOTELI

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...........................621-240 City ......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ...............621-889, 623-444 Eminent ..............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen ................................669-201 Pejović ................................810-165 Premier ..............................409-900 Podgorica ...........................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ..................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi .....................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi .................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

44•TV SUBOTA 06:00 Paramparčad 09:15 Zvezde Granda 13:00 Tačno 1 13:45 Exploziv 14:15 Film: Teško je biti fin 15:50 Neki novi klinci 17:30 Film: Legenda o ljubavi 18:15 Serija: Nemoj da zvocaš 19:00 Žurnal 19:25 Serija: Paramparčad 20.15 Strasti Toskane 21:00 Zvezde Granda 00:50 Kuhinja 02:45 Exploziv 03:15 Praktična žena 05:30 Serija: Strasti Toskane

PRVA Serija: Nemoj da zvocaš, 18.15

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 10:20 Dobro jutro Crna Goro 11:00 Kad prošetam Crnom Gorom 12:00 Vijesti 13.00 Dječje popodne 14.05 Agrosaznanje, r 15.30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 16:35 Topshop 17:00 Zapis 17:30 Stižu bebe 18:00 Strani dok. program 19:15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20.05 Svjedoci socijalističke epohe 21.00 Film 22:10 Profil 23.00 Dnevnik 3 23:30 Profil 01:00 Zapis

06:30 City M 06:55 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:17 City Kids M 11:03 Nautika 11:28 City M 12:03 Subotom popodne - CG 12:52 Sportisimo 13:06 Pinkove zvjezdice 16:06 City M 16:30 Magazin in CG 18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 20:03 Beskrajna ljubav 21:03 Pinkove zvezde 00:03 City M 00:21 Sportisimo 00:28 Film: Najgora noć u životu 01:58 Film: Usamljena srca 03:42 Elif

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

07:00 Pčelica 09:30 Maša i medvjed 09:45 Invizimals 10:10 Transformersi 10:35 Madam Bovari, serija 12:00 Vijesti u 12 12:06 Život sa morem,r 13:30 Za volanom,r 14:00 Vijesti 14:07 Bostonci 16:00 Perpsektiva 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Pčelica 17:20 Bez granica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:00 Film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Serija: Mućke specijal 23:30 Fortitjud

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.30 Dječji serijal: Potraga 09.00 Dječji program, r 11.00 Slatka istina 12.00 Dobar osjećaj 12.30 Daj šapu 13.30 Od mene tebi 14:00 Stil 14:30 Film 16:15 Film 18:35 Snovi, kuća, dom 19:00 Dječiji program 20.05 SAT 20:35 Rukomet, meč za treće mjesto 22:15 Serija: Hanibal 23:00 Stil 23:30 Sportska subota 00:30 VOA - glas Amerike

RTCG 1 Serija: Hanibal, 23.30

PINK Pinkove zvezde, 21.00

VIJESTI Serija: Mućke/specijal, 22.30

RTCG 2 Rukomet: borba za treće mjesto, 20:35

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Film 12:02 Film 14:00 Film 16:00 Živa istina (r) 16:55 DW Koncert 18:00 Film 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 DW Arts 21 22:00 Film 00:00 Showroom 00:30 Autoshop

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Ljetujmo zajedno - dječji program 11:30 Zabava 11:50 Loto izvještaj 12:00 TOTO vijesti 12:30 Trijaža 12:55 Kolačići sudbine 13:00 Futsal CG, r 15:30 Extremno 15:45 Moda 16:00 Otium - Retrospektiva 16:30 Zabavni magazin 17:00 Toto info - uživo 18:00 Svijet ljepote 20:00 Zabava

08:05 Mbc muzika 10:30 Oni pobjeđuju 11:15 Oglasi 13:10 Lijek iz prirode 14:00 Dok. program: Lopta 16:15 Bez recepta 17:20 Video katalog 17:30 Na točkovima 19:00 Lopta, dok. program 20:10 Farma 21:05 Umijeće življenja 21:35 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Zapisano u zvijezdama

09.20 Serija: Odrastanje životinja 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Vil i Grejs/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk

07:45 07:52 08:00 09:25 09:45 10:00 10:30 11:00 12:00 15:00 16:30 17:00 18:00 18:45 19:00 20:00

ATLAS Showroom, 20.00

777 Extremno 15.30

MBC Lijek iz prirode, 13.10

TV NIKŠIĆ Serija: Vil i Grejs, 14.05

TV BUDVA Film, 22.30

Bioskopske najave Mali oglasi Dječiji film Muzički program Tv shop Dječiji program Muzički program Emisija: Mediterraneo ® Ritam sporta Film Muzički program Serija Hrana I vino Bioskopske najave Dnevno informativna emisija ”Polis” I to sam ja

TV NEDJELJA•45

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

06:15 Serija: Strasti Toskane 08:50 Film: Crno zlato 11:05 Nikad nije kasno 13:40 Živa istina 14:45 Zvezde Granda 17:30 Film: Legende o ljubavi 2. 19:00 Žurnal 19:25 Exkluziv The Best Of 20:00 Živa istina 21:00 Nikad nije kasno/ Best of 23:45 Film: Da Vinčijevo blago 01:30 Exkluziv 02:00 Na mjestu sa Mašanom 03:30 Praktična žena 05:00 Kuhinja

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 08:00 Vijesti 10:00 Vijesti 12.05 ABS 12:35 Stil 13:20 Mostovi 13:55 Topshop 14:05 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16:00 RTV Spektar 16.30 Dječji serijal: Potraga 17.30 Muzika 18.00 Savore 18:40 Putevi života 19.10 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20.05 Božićni ustanak, serija 21:00 Okvir 22.30 Art magazin 23.05 Dnevnik 3 23:30 Serija: Hanibal 00.15 Okvir

06:30 City M 06:45 City Kids M 07:00 Dobro jutro 11.12 City M 12.03 I love my car 12:55 Meteo plus 13:06 Gazda Rajko 14:03 Beskrajna ljubav 15:03 Ja to tako 16.03 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš CG plus 18:00 Info monte 18:16 City M 18:48 Sportisimo 19:03 Meteo plus 19:06 Elif 20:03 Beskrajna ljubav 21:03 Kuća od srca 22.07 Sve za ljubav 23:23 Pinkove zvezde 01:26 City M 01:41 Sportisimo 01:48 Meteo plus 01:51 Film: Učionica 03:58 Elif

07:00 Maša i medvjed 07:30 Prodavnica najmanjih ljubimaca 09:45 Pčelica, r dječja emisija 10:35 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:06 Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica, r 15:00 Za novi početak 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom, magazin 17:20 Dnevnica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:00 Film 21:00 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Fortitjud, serija 23:20 Mućke, specijal

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.30 Dječje popodne 09.00 Dječji program, Vrtirepić 09.35 Snovi, kuca , dom, R 11.00 Šta pijete 11.50 Snovi, kuća, dom 12:15 Film 14:00 Index 14:30 Film 16.05 Strani dokumentarni 17.20 Rukomet, finale 19.10 Studio, rukomet 19.30 Rukomet: Budućnost Vardar 21.15 Serija: Hanibal 22:00 Film 23.45 VOA – glas Amerike

PRVA Žurnal 19.00

RTCG 1 ABS 12.05

PINK Film: Učionica 1:51

VIJESTI Serija: Trbosjekov kraj 23.30

RTCG 2 Rukomet, finale 17.20

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 DW Koncert 11:00 Showroom 11:30 Autoshop 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Film 18:00 Film 20:00 Živa istina 21:00 DW Global 3000 21:30 DW Euromaxx 22:00 Film 00:00 Živa istina(r) 01:00 Repriza programa

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Ljetujmo zajedno 11:30 Kućni ljubimci 11:45 Zabava 12:30 Pokreni posao 13:00 Smijeh kao lijek 13:15 Extremno 13:30 Sportski intermeco 13:45 Legende 13:55 Loto fondovi 14:00 Na domaćem terenu specijal, r 15:00 Nedjeljom 16:55 Kolačići sudbine 17:00 Raskovnik 18:25 Loto fondovi 18:30 Kino Kultura 21:00 Serija

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 12:00 Ritam sporta 12:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Na dva mora 18:30 Muzički program 18:45 Bioskopske najave 19:00 Crtani film 19:30 Grad teatar Budva 20:00 Glas Amerike 20:30 Muzički program 21:57 Epp 22:00 Na dva mora (R) 23:15 Film

ATLAS DW koncert, 10.00

777 Kućni ljubimci, 18.15

MBC Zapisano u zvijezdama, 00.00

TV NIKŠIĆ Koncert, 14.45

TV BUDVA Film, 23.15

SPORT

MORNAR PREKO STUDENATA DO ZAVRŠNICE Košarkaši Mornara su sinoć u “Topolici” očekivano lako savladali Studentski centar (84:65) u četvrtfinalu crnogorskog Kupa plasiravši se na završni turnir najmasovnijeg nacionalnog takmičenja. Najefikasniji u redovima Barane je bio Marko Mugoša sa 16 poena, Vukota Pavić (15 skokova), Petar Ivanović i Emir Hadžibegović su dodali po 15, a Marko Mijović sa poenom manje. Na drugoj strani Marko Koljević je ubacio 13, a Aleksandar Bogojević 11 koševa. A.K.

IZBORNA SKUPŠTINA KSCG

ĐUKANOVIĆ JEDNOGLASNO

Dileme nije bilo - Milo Đukanović i u narednih pet godina obavljaće funkciju predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore, odlučeno je jednoglasno na jučerašnjoj izbornoj sjednici Skupštine KSCG. Đukanović, koji je na čelu saveza od 24. februara 2011. godine, kada je naslijedio Igora Lukšića, bio je jedini kandidat za predsjednika. “Kontinuitet dobrih rezultata reprezentativnih selekcija i nastojanje da svi nacionalni timovi zadrže status člana A divizije, uz jačanje baze i stvaranje uslova za bavljenje košarkom za što veći broj djece, te da-

74 DELEGATA KSCG, KOJI SU PRISUSTVOVALI SJEDNICI, DALI SU GLAS ĐUKANOVIĆU ZA NOVI PETOGODIŠNJI MANDAT

lje jačanje stručnog rada u svim centrima, biće u fokusu saveza u narednom periodu”, poručio je Đukanović, uz napomenu da će “od izu-

zetnog značaja biti i rad sa mlađim selekcijama, uz želju da se ožive centri u kojima postoji ženska košarka, a s obzirom da predstoji smjena generacija”. Na sjednici su imenovani članovi Predsjedništva, u kojem su pored Đukanovića, kao i u prethodnom sazivu Veselin Barović, Želimir Cerović, Danilo Mitrović, Nebojša Milošević, Zoran Vujičić i Dragan Tomić, dok su novi članovi tog tijela Dragan Bokan,

Rafet Husović, Zoran Piperović, Petar Smolović, Đorđije Goranović i Željka Ratković. Za članove Nadzornog odbora imenovani su Vladimir Kavarić kao predsjednik, te Andro Drecun i Marko Vukašević kao članovi. Na sjednici Skupštine je usvojen izvještaj Nadzornog odbora za 2015. godinu, te izmjene i dopune Statuta, Registracionog i Disciplinskog pravilnika. Po završetku sjednice, održana je

i konstitutivna sjednica novog saziva Predsjedništva, na kojoj je za predsjednika Izvršnog odbora imenovan Veselin Barović koji je tu funkciju obavljao i u prethodnom mandatu. Članovi IO KSCG su još Sreten Đikanović, Igor Popović i Slobodan Popović, a naknadno će biti predložen peti član. Za predsjednika Disciplinske komisije izabran je Zoran Piperović, dok su članovi Svetislav Bakić i Zoran Vujičić. M.A.

AUSTRALIJAN OPEN FINALA FEDERER PROTIV NADALA ZA ISTORIJU, SERENA ILI VENUS

Tišina, titani su opet za katedrom

Kao da je cijeli teniski svijet upao u svemirsku kapsulu. Kao da su kazaljke krenule da okreću unazad. Kao da smo se vratili životu od prije nekih 10 godina. Tako izgleda kada znamo da nas u finalu Australijan opena čekaju Rodžer Federer i Rafael Nadal na jednoj, te Serena i Venus Vilijams na drugoj strani. Titani “bijelog sporta” ponovo će plesati. No, da krenemo sa dvojicom majstora, čije će ovo biti 35. finale u istoriji (nedjelja 09.30h)... Fedeks je u polufinalu pobijedio sunarodnjaka Stena Vavrinku 3:2 (7:5, 6:3, 1:6, 4:6, 6:3) i lovi nevjerovatnu 18. titulu Gren slema, odnosno petu u Australiji... “Drago mi je da ćemo se nakon toliko godina Rafa i ja sresti u finalu. Osjećam se fantastično i siguran sam da će to biti jednako fenomenalan meč, u kojem su šanse podjednake”, ističe 35-godišnji Federer.

Sestre Vilijams otvaraju šou Najbolje sestre u istoriji tenisa sudariće se 29. put (subota, 09.30h). Serena Vilijams (22 titule, šest u Australiji) ima priliku da prestigne Štefi Graf i stigne na korak od rekorderke Margaret Kort (24 trofeja Gren slema), dok Venus Vilijams (sedam trofeja, jedno izgubljeno finale u Australiji) želi da zaustavi mlađu sestru u pohodu na istoriju.

MEČA ODIGRALI SU DO SADA FEDERER I NADAL, KOJI VODI SA 23:11 U MEĐUSOBNOM DUELU. TAKOĐE, DVOJAC JE IGRAO 21. FINALE, A NADAL JE SLAVIO ČAK 14 PUTA.

DA LI STE ZNALI?

A, Nadal je do prilike za titulu došao preko Grigora Dimitrova 3:2 (6:3, 5:7, 7:6, 6:7, 6:4) i ganjaće 15. trofej u karijeri, kao i drugu u Australiji...

“Ne mogu da lažem. Ovo će biti nevjerovatno finale. Jako sam emotivan zbog meča protiv Federera, a vjerujem da je i on. Biće to maestralno

finale, obećavam vam. Prelijepo se vratiti na ovaj nivo i sa pravom sanjati titulu šampiona”, poručuje 30-godišnji Nadal. A.Popović

Da je prosječna starost Federera (35), Nadala (30), Serene (35) i Venus Vilijams (36) ukupno 34,2, a svi četvoro zajedno imaju 60 Gren slem titula.

MOJ TIKET

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

UROĹ KOSTARADULOVIÄ†, BOĹ KOVIÄ†, novinar DN

âœ“ Ren - Nant âœ“ Eibar - La Korunja âœ“ Sampdorija - Roma âœ“ Sasuolo - Juventus âœ“ PSĹ˝ - Monako

1 1X 2 2 GG Usporiti njihov ritam: Kristina Neagu na nedavnom meÄ?u regionalne lige protiv Vardara

Cetinjani Ä?ekaju Teodo Naporan ritam crnogorske Erste lige se nastavlja ovog vikenda kada su na programu 17. kola. Najzanimljivije Ä‡e biti na Cetinju gdje LovÄ‡en doÄ?ekuje Teodo (nedjelja, 19.30h). Sutjeska koja dijeli prvo mjesto sa TivÄ‡anima gostuje Danilovgradu (subota, 15.00h), Ibar Ä?eka Ulcinj, a Jedinstvo Studentski centar. U ovom kolu je slobodna ekipa Primorja. A.K.

Foto: Dejan LopiÄ?iÄ‡

ERSTE LIGA 17. KOLO

15.00h 17.00h 17.00h 19.30h

Subota Danilovgrad - Sutjeska Ibar - Ulcinj Nedjelja Jedinstvo - S. centar LovÄ‡en - Teodo Primorje slobodno

1. Teodo 2. Sutjeska 3. Ulcinj 4. Ibar 5. Jedinstvo 6. LovÄ‡en 7. S. centar 8. Primorje 9. Danilovgrad

13 13 14 13 14 13 13 14 13

10 10 8 8 7 7 6 3 1

3 3 6 5 7 6 7 11 12

23 23 22 21 21 20 19 17 14

ÄŒudoviĹĄte Ras, JokiÄ‡ je vo a Denvera U noÄ‡i izmeÄ‘u Ä?etvrtka i petka u NBA ligi je odigrano Ä?etiri meÄ?a, a ponovo je briljirao Rasel Vestbruk. Nije upisao novi tripl-dabl, ali je sa 45 poena vodio Oklahomu do pobjede nad Dalasom (109:98). Denver je bio bolji od Finiksa (127:120), ali su u taboru â€œnagetsaâ€? bili zabrinuti zbog povrede Nikole JokiÄ‡a u finiĹĄu meÄ?a. Srpski centar je povrijedio zglob, napustio je teren, ali povreda nije ozbiljna. Do izlaska sa parketa Nikola je briljirao i meÄ? zavrĹĄio sa 29 poena, 14 skokova i osam asistencija. SEMAFOR: Minesota - Indijana 103:109, Oklahoma - Dalas 109:98, Denver - Finiks 127:120, Juta - LA Lejkers 96:88. A.K.

NajjaÄ?e protiv najboljih GLAVNA RUNDA LĹ BUDUÄ†NOST ÄŒEKA VARDAR NEDJELJA, 19.30H

âŒŚ Alen KasmiÄ‡

Pauza je konaÄ?no zavrĹĄena, najbolje rukometno takmiÄ?enje Ä‡e ponovo oÄ?arati Stari kontinent, a crnogorski predstavnik pohod ka novom fajnal-foru kreÄ‡e od meÄ?a sa Vardarom - rukometaĹĄice BuduÄ‡nosti sjutra (nedjelja, 19.30h) u prvom kolu glavne runde Lige ĹĄampiona Ä?ekaju starog rivala. Novi derbi sa makedon-

UTAKMICA ODIGRALI SU BUDUÄ†NOST I VARDAR U LIGI Ĺ AMPIONA - â€œPLAVEâ€? IMAJU ÄŒETIRI POBJEDE, MAKEDONKE DVIJE, A JEDAN MEÄŒ JE ZAVRĹ EN NERIJEĹ ENIM REZULTATOM.

skim ĹĄampionom â€œplaveâ€? dame doÄ?ekuju oslabljene. Zbog povreda neÄ‡e igrati Milena KneĹževiÄ‡, Biljana NovoviÄ‡ i Ä?urÄ‘ina MaloviÄ‡. Ekipa iz Skoplja nema poraz ove sezone u Ligi ĹĄampiona, iako su Katarina BulatoviÄ‡ i saigraÄ?ice slavile na prvom turniru regionalne lige (30:29). â€œVjerujem da Ä‡emo odgovoriti tom izazovu i smiriti ih na nivo koji nama odgovara i koji moĹže da nam donese pobjeduâ€?, rekao je Dragan AdĹžiÄ‡ na konferenciji za medije. Makedonska ekipa je i ove godine jedan od glavnih favorita za osvajanje finalnog turnira Lige ĹĄampiona. MeÄ‘utim, PodgoriÄ?anke su spremne da idu do kraja. Trener BuduÄ‡nosti je istakao da je Vardar u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji fajnal-for jaÄ?i za Ä?etiri vrhunska igraÄ?a. â€œOstale igraÄ?ice koje su bile dio Vardara stasale su u prave igraÄ?e. Vardar je dominirao u grupnoj fazi i spada meÄ‘u najozbiljnije kandidate za osvajanje trofejaâ€?, istiÄ?e AdĹžiÄ‡. â€œMi protiv ta-

DRAGAN ADĹ˝IÄ†

Ostale igraÄ?ice koje su bile dio Vardara stasale su u prave igraÄ?e. Mi protiv takvih ekipa Ĺželimo da pokaĹžemo najviĹĄe, da vrijedimo i da moĹžemo da se nosimo sa najboljima kvih ekipa Ĺželimo da pokaĹžemo najviĹĄe, da vrijedimo i da moĹžemo da se nosimo sa najboljima.â€? BuduÄ‡nost je najavila da Ä‡e se uoÄ?i meÄ?a organizovati prikupljanje pomoÄ‡i za lijeÄ?enje trogodiĹĄnje Selene MandiÄ‡. Najavljeno je da Ä‡e kutije biti postavljene na glavnim ulazima i u VIP lo-

GRUPA 1

18.30h

Subota Mec - FerencvaroĹĄ

Nedjelja 14.00h Tiringer - AstrahanoÄ?ka 19.30h BuduÄ‡nost - Vardar 1. Vardar 4 2. BuduÄ‡nost 4 3. FerencvaroĹĄ 4 4. Mec 4 5. Tiringer 4 6. AstrahanoÄ?ka 4

3 3 2 2 1 0

1 0 1 0 0 0

0 1 1 2 3 4

7 6 5 4 2 0

Ĺži â€œMoraÄ?eâ€?. TakoÄ‘e, uoÄ?i meÄ?a Ä‡e biti predstavljen ĹĄestoÄ?lani tim koji Ä‡e predstavljati Crnu Goru na Svjetskim zimskim igrama Specijalne olimpijade u Austriji.

BuduÄ‡nost - Vardar PODGORICA Dvorana: SC â€œMoraÄ?aâ€?. Kapacitet: 4.500. Sudije: Kjersti Arntsen (NorveĹĄka) i Gur Ren (NorveĹĄka). PoÄ?etak: 19.30h. Direktno na RTCG 2.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

KUTAK ZA NAJMLAĐE ONI DOLAZE PREDSTAVLJAMO FUDBALSKI KLUB KALĆO IZ PODGORICE

Foto: Iva Mandić

PREPOZNATLJIVI U CRNOJ GORI I VAN NJENIH GRANICA

Polaznici fudbalske škole Kalćo sa svojim terenima Mirkom Šćepanovićem i Željkom Mrđenovićem lo finale”. Šćepanović ne krije da su ovo najbolji rezultati od kada radi sa polaznicima svoje škole fudbala... “Osvojili smo četiri zlata i jedno srebro. Svih sedam ekipa koje smo prijavili su došle do polufinala i mislim da je to sjajan uspjeh”. Uspjeh Kalća na pomenuta dva turnira nije došao “preko noći”. Klinci marljivo rade, a njihovi treneri, pored toga što su im omogućili da rade u doFoto: Iva Mandić

Stručan kadar, odlični uslovi, još bolji rad i dosta talentovane djece - sve to možete vidjeti u krugu OŠ “Štampar Makarije” gdje trenira fudbalska škola Kalćo. Bez subjektivnosti, Kalćo već godinama unazad pokazuje kvalitet, a to su dokazali i na nedavno završenim turnirma u Maslinama, odnosno Zlatici. U balonima “Dadeks” i “Cross Park” učestvovalo je sedam ekipa Kalća, a čak četiri su osvojila najbolje odličje - prvo mjesto. “Turniri su počeli i završili se u istom datumu. U Maslinama smo prijavili četiri generacije - sa timovima 2008. i 2009. godišta smo bili prvi, dok su ekipe 2006. i 2007. godišta stigle do polufinala”, rekao nam je trener Kalća Mirko Šćepanović, a onda i saopštio sjajne rezultate njegovih klinaca na Zlatici: “Što se tiče drugog turnira, tamo smo prijavili 2005, 2007. i 2008. godište. Sa 2007. i 2008. smo bili prvi, a 2005. je izgubi-

brim uslovima, upoznali su ih i sa najvećim asovima crnogorske reprezentacije, svojim idolima, kao što su Stevan Jovetić i Stefan Savić... “Sama škola postoji već tri i po godine. Ovo nijesu prvi trofeji”, rekao je Šćepanović kojem rad sa oko stotinjak dječaka ne predstavlja problem: “Bez pomoći i saradnje sa Željkom Mrđenovićem to ne bi moglo da funkcioniše. Svaki danom imamo šest-sedam termina za trening. Naša djeDetalj sa treninga Kalća

ca, zavisno od uzrasta i njihovih školskih obaveza, raspoređena su po terminima. Čak i vikendom, oni koji ne igraju ligu imaju prijateljske utakmice, ili mečeve između sebe. Želimo da zadovoljimo sve”. Kalćo je odavno stekao ime u crnogorskim krugovima, ali za ovu školu fudbala se čulo i van okvira naše države. Dječaci su talenat i naučeno znanje u Kalću prikazali u inostranstvu... “Talentovanih ima. Sa sigurnošču mogu da kažem da Kalćo nije prepoznatljiv samo u Crnoj Gori već i šire. Naša tri člana su bila u kampu Real Madrida Bojan Prelević, Dragutin Šaranović i Luka Tatar”, dodao je Šćepanović i za kraj rezimirao: “Uslovi su dobri, imamo sve potrebne rekvitize, a i podloga je odlična. Sada se spremamo za naredne obaveze, a to je nastavak Đetić lige 2. februara, dok će najmlađe selekcije (2008. i 2009.) od 2. do 5. februara učestvovati na turniru u Herceg Novom”. U. R.

Skrenuo pažnju na sebe: Lazar Savović je proglašen najboljim igračem turnira na Zlatici

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

SPORT

SPORTSKI EKRAN Priredio: Ivan Roćenović

SUBOTA

NEDJELJA

RTCG 2

RTCG 2 17.20h Rukomet(m) - SP 2017:finale 19.30h Budućnost - Vardar, rukomet (ž)

20.35h Rukomet (m) SP 2017: 3. mjesto

ARENASPORT 1

17.00h MZT S. - Mega Leks, košarka 19.00h Budućnost - Partizan, košarka 21.00h Cedevita - Igokea, košarka

12.30h 15.00h 17.00h 19.00h 21.00h

ARENASPORT 2 17.00h Burkina Faso - Tunis, fudbal 20.00h Senegal - Kamerun, fudbal

ARENASPORT 2 15.00h Nica - Gengam, fudbal 17.00h Zadar - Krka, košarka 20.00h Egipat - Maroko, fudbal

ARENASPORT 3 10.00h Brizbejn - V. Sidnej, fudbal 17.00h Lion - Lil, fudbal 20.00h Nansi - Bordo, fudbal

ARENASPORT 4 18.00h Lacio - Kjevo, fudbal 20.45h Inter - Peskara, fudbal

SUBOTA

Budućnost VOLI - Partizan NIS (Arenasport 1, 19.00h) Derbi 20. kola ABA lige se igra u “Morači”!

16.30h Đer - Krim, rukomet 18.30h Mec - FTC Rail Cargo, rukomet 20.00h Ren - Nant, fudbal

12.00h 14.00h 17.00h 20.45h

13.00h Viljareal - Granada, fudbal 18.00h Trentino - Modena, odbojka 20.30h Montikjari - Busto, odbojka (ž)

Madervil - Rendžers, fudbal Čelsi - Brentford, fudbal Eibar - Deportivo, fudbal Sporting - P. Fereira, fudbal

12.00h 14.00h 16.00h 18.30h

14.00h Nižnji - Avtodor, košarka 16.00h Riding - Kardif, fudbal 19.15h Estoril - Porto, fudbal

Verder - Bajern, fudbal Bajer L. - Borusija M, fudbal

Fenerbahce - Usak, košarka Milvol - Votford, fudbal Espanjol - Sevilja, fudbal Klivlend - Oklahoma, košarka

SPORTKLUB 3

SPORTKLUB 4

15.15h 18.30h

Betis - Barselona, fudbal Seltik - Harts, fudbal Man. Junajted - Vigan, fudbal Real Madrid - Sosjedad, fudbal

SPORTKLUB 2 11.00h 13.00h 16.15h 21.30h

SPORTKLUB 3

EUROSPORT 2

Torino - Atalanta, fudbal Sasuolo - Juventus, fudbal Baskonija - Barselona, košarka Napoli - Palermo, fudbal

SPORTKLUB 1

SPORTKLUB 2

09.30h Melburn:Finale (ž), tenis 16.00h Skijaški skokovi:Svjetski kup

ARENASPORT 4

15.00h Gent - Briž, fudbal 18.00h Anderleht - Standard, fudbal 21.30h Ol Star, hokej

Liverpul - Vulvs, fudbal Alaves - Atl.Madrid, fudbal Sautempton - Arsenal, fudbal Leganjes - Selta, fudbal

EUROSPORT

15.00h Sampdorija - Roma, fudbal 17.00h Tuluz - St.Etjen, fudbal 21.00h PSŽ - Monako, fudbal

ARENASPORT 5

SPORTKLUB 1

13.30h 16.00h 18.30h 21.30h

ARENASPORT 3

12.30h 15.00h 18.30h 20.45h

ARENASPORT 5

13.30h 16.15h 18.30h 20.45h

Unikaha - Fuenlabrada, košarka Udineze - Milan, fudbal Kongo DR - Gana, fudbal FMP - Cibona, košarka Olimpija - Karpoš, košarka

Numansija - Hetafe, fudbal CSKA - Astana, košarka Zenit - TSMOKI Minsk, košarka Atl.Bilbao - Hihon, fudbal

SPORTKLUB 4 12.00h Kapo - Venecija, košarka 14.30h Ajaks - Den Hag, fudbal

NEDJELJA

Australijan open, finale (m) (EUROSPORT, 09.30h) Rodžer Federer protiv Rafaela Nadala - kakvo finale nas čeka u Melburnu!

EUROSPORT 09.30h Melburn: Finale (muškarci)

EUROSPORT 2 15.30h Frajburg - Herta, fudbal 17.30h Majnc - Dortmund, fudbal

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

EVROLIGA POBJEDE ZA CSKA I BASKONIJU

Ertel mučio šampiona, Barselona na koljenima

Samo pobjeda: Slavlje košarkaša Budućnost Volija na prvom meču protiv Partizana

Zamalo iznenadio Moskvu: Tomas Ertel na sinoćnjem meču Poraz od Žalgirisa u prethodnom kolu je bila opomena za vladara Starog kontinenta koji je juče odreagovao - košarkaši CSKA su u Moskvi savladali Efes (80:77) u 20. kolu Evrolige. Tim Dimitrisa Itudisa je imao sigurnu prednost protiv turske ekipe, na ulasku u odlučujućih deset minuta je bilo 13 razlike za Moskovljane, ali ih je na muke stavio Tomas Ertel. Francuski plejmejker je postigao 13 poena u četvrtoj četvrtini (24 ukupno), umalo režirao iznenađenje, ali je Derik Braun promašio šut za produžetak. U odsustvu Miloša Teodosića, najefikasniji u redovima CSKA je bio Nando De Kolo sa 14 poena, a dvocifreni su bili i Kajl Hajns sa 13, Kori Higins sa 11, dok su Nikita Kurbanov i Aron Džekson ubacili po deset poena. A ekipa koja je takođe odreagovala nakon poraza u prošlom kolu je Baskonija. Izabranici Sita Alonsa su u Kataloniji deklasirali Barselonu (93:79) i upisali 12. pobjedu u najboljem evropskom takmičenju. Baskijci su dominirali od početka do kraja meča, a u jednom mo-

mentu je bilo i +25. Čak petorica igrača Baskonije je imalo dvocifren učinak - Šejn Larkin (18), Čejs Badinger (15), Adam Hanga (14) Johanes Vojtman i Kim Tili (po 13). Tajriz Rajs je na drugoj strani bio najbolji sa 15 koševa. A.K.

EVROLIGA 20. kolo Četvrtak Fenerbahče - Galatasaraj C. zvezda - Panatinaikos Makabi - Uniks Petak

CSKA - Efes Darušafaka - Žalgiris Barselona - Baskonija Olimpijakos - Bamberg Real Madrid - Milano 1. Real Madrid 2. CSKA 3. Olimpijakos 4. Fenerbahče 5. C. zvezda 6. Baskonija 7. Panatinaikos 8. Darušafaka 9. Efes 10. Žalgiris 11. Barselona 12. Bamberg 13. Uniks 14. Makabi 15. Milano 16. Galatasaraj

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

85:80 72:66 60:52 80:77 66:69 79:93 83:77 94:89 15 15 14 13 12 12 11 10 9 8 8 7 7 7 6 6

5 5 6 7 8 8 9 10 11 12 12 13 13 13 14 14

ABA LIGA 20. KOLO BUDUĆNOST VOLI

PLAVA VOJSKA BR

⌦ Alen Kasmić

Podgoricu ponovo trese košarkaška groznica, o ovom meču se priča danima, podgorička dvorana će sigurno biti popunjena do posljednjeg mjesta (sve karte rasprodate), a u glavama svih je samo pobjeda Budućnost Voli večeras (subota, 19.00h) dočekuje Partizan u derbiju 20. kola ABA lige.

■ ŽELIMO DA IGRAMO PAMETNIJE

Kada se sastaju ovi rivali emocija, naboja i adrenalina ne nedostaje. Tako će sigurno biti i ovog puta, a meč odavno nije imao ovakav značaj. Četu Ilijasa Zurosa samo pobjeda ostavlja u trci za drugo mjesto i prednost domaćeg terena u plej-ofu, dok će eventualni trijumf “crno-bijelih” značiti gotovo sigurnu drugu poziciju pred završnicu. “Partizan je u proteklom mjesecu veoma napredovao kada je igra u pitanju. Igra izuzetno dobro, neki igrači su se vratili iz povreda i sigurno će biti u punom sastavu”, rekao je grčki stručnjak na pres konferenciji.

U prošlom kolu crnogorski šampion je izgubio od Mornara u Baru, iako je prije toga vezao tri pobjede. Na meču u “Topolici” nedostajalo je koncen-

ABA LIGA 20. kolo 17.00h 19.00h 21.00h

Subota MZT - Mega Leks Budućnost - Partizan Cedevita - Igokea

17.00h 19.00h 21.00h

Nedjelja Zadar - Krka FMP - Cibona Olimpija - K. Sokoli

18.00h

Ponedjeljak C. zvezda - Mornar

1. C. zvezda 19 2. Partizan 19 3. Cedevita 19 4. Budućnost 19 5. Cibona 19 6. Olimpija 19 7. Igokea 19 8. Mornar 19 9. FMP 19 10. K. Sokoli 19 11. Mega Leks 19 12. Krka 19 13. Zadar 19 14. MZT 19

19 15 13 13 11 9 9 7 7 7 6 6 6 5

0 4 6 6 8 10 10 12 12 12 13 13 13 14

38 34 32 32 30 28 28 26 26 26 25 25 25 24

tracije u ključnim momentima meča. To će pokušati popraviti večeras. “Trenirali smo dobro i jako. Želimo da igramo pametnije, pogotovo u kritičnim trenucima meča. U prošlom kolu smo imali veoma dobre momente, ali smo izgubili koncentraciju. Izgubili smo utakmicu koju smo trebali da dobijemo”, istakao je Zuros. “Očekujemo punu dvoranu i nadam se da će svi izaći zadovoljni.” Do kraja regularnog dijela je ostalo još sedam kola, kalkulatori su odavno uključeni, a ovo je možda i krucijalni meč kada je u pitanju plasman na kraju. “Svaki meč je krucijalni. Protiv Mornara je bio važniji, jer smo imali tri vezane pobjede, trenirali smo jako. Sve utakmice za koje mislimo da nijesu bitne, bitnije su od derbija. Ovo je još jedan meč koji moramo da dobijemo”, zaključio je Ilijas Zuros.

■ BIĆE TEŠKO,

ALI JE POBJEDA NEOPHODNA

Od kada je ponovo obukao plavi dres nije pokazao koliko vrijedi, a priliku da se pokaže u

Foto:ABA liga

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

SPORT

SVJETSKO PRVENSTVO U RUKOMETU

NORVEŠKA U FINALU, BALKANCI ZA BRONZU

Prelomni trenutak meča: Berger brani sedmerac Horvatu

I DOČEKUJE PARTIZAN SUBOTA, 19.00H

RANI “MORAČU” Džikić: Budućnost potcijenjena Košarkaši Partizana su u Podgoricu doputovali kako bi upisali pobjedu koja bi ih zacementirala na drugom mjestu i kako bi imali prednost domaćeg terena u plej-ofu regionalnog takmičenja. Međutim, trener “crno-bijelih” Aleksandar Džikić ne misli da ovi mečevi odlučuju... “Nijesam siguran da će naši direktni dueli odlučivati o krajnjem rasporedu. Derbi je, ekipa Budućnosti je malo potcijenjena. To je vrlo dobar sastav, u borbi za jedno od prva tri mjesta. Mi smo ovdje došnajboljem svijetlu imaće protiv bivšeg kluba - Nemanja Gordić je jedini igrač u sadašnjem rosteru Budućnosti koji je bio član Partizana. “Očekuje nas teška utakmica protiv odlične ekipe koja ove godine igra jako dobro. Dobro su vođeni i biće sigurno teško, jer je pobjeda neophodna, iako ima još dosta da se igra”, rekao nam je Gordić. “Nadam se da ćemo zbog toga još više zbiti redove i biti

li sa puno respekta”, rekao je Džikić i osvrnuo se na izostanak Stefana Birčevića... “To je za nas veliki nedostatak. Radi se o vrlo konstantnom igraču, starteru na poziciji četiri. Nije mi to baš po volji.”. Da li očekujete motivisanog Markusa Vilijamsa? “Naravno da će biti vrlo motivisan. To je ekstremno kvalitetan igrač. Treba naći načina da bude dio tima. Ako ga imate u timu, onda i treba da se odredite prema njemu kao lideru”, poentirao je Aleksandar Džikić. pravi.” Beogradski tim i njegova igra ove sezone zavisi od dva igrača - Vilijams Hečer i Novica Veličković su se izdvojili kao vođe tima. Jedan od zadataka reprezentativca Bosne i Hercegovine će biti zaustaviti odličnog Amerikanca. “Svakako da su oni glavni igrači i pokretači svega. Ali njihov najveći kvalitet je jako čvrsta igra u odbrani”, ističe borbeni organizator igre.

“Nadam se da ćemo imati podršku sa tribina i da ćemo imati dovoljno energije da pobijedimo jakog protivnika. Nemanja nije želio da se bavi kalkulacijama o konačnom rasporedu pred plej-of, ali kao i svi u podgoričkom taboru želi da se izbjegne Crvena zvezda. “Oni su pokazali najviše i igraju najbolje”, kazao je Gordić. “Idemo utakmicu po utakmicu, pa ćemo vidjeti šta će biti na kraju”.

4 POBJEDE, UZ SEDAM PORAZA, JE UČINAK KOŠARKAŠA BUDUĆNOSTI PROTIV PARTIZANA U PODGORICI

Velika borba, drama, dva produžetka i na kraju istorija - rukometaši Norveške savladali su Hrvatsku (28:25) i plasirali se u finale Svjetskog prvenstva u Francuskoj. Tragičar je bio Zlatko Horvat, koji je u posljednjim sekundama regularnog dijela promašio sedmerac i odveo meč u produžetke. Tokom cijelog meča se igralo gol za gol, selekcije su se smjenjivale u vođstvu, a u finišu drugog poluvremena ekipa Željka Babića je imala i +3. Brzom serijom Norvežani su se vratili, a

zahvaljujući bravurama golmana Torbjorna Bergera plasirali se u prvo finale na velikim takmičenjima. Brajte Mirhol je bio najbolji u norveškoj selekciji sa šest golova, isto koliko i Horvat na drugoj strani. A.K.

RASPORED Subota 20.45h Nedjelja 17.30h

Za treće mjesto Slovenija - Hrvatska Finale Francuska - Norveška

RVL: JADRAN CARINE JADRAN SPLIT 9:6

Rutina protiv imenjaka Očekivana i lagana pobjeda crnogorskog šampiona vaterpolisti Jadran Carina su sinoć savladali Jadran iz Splita (9:6 (2:1, 4:3, 3:1, 0:1) u 11. kolu Regionalne A1 lige. Već nakon prve tri četvrtine pobjednik se znao pa su Aleksa Ukropina i drugovi u posljednjih osam minuta spustili gas i nijesu postigli gol. Gosti su prvi poveli, bili su u igri do dva i po minuta prije kraja druge četvrtine (4:4), ali je serija 3:0 Novlja-

na prelomila meč. Do kraja meča izabranici Vladimira Gojkovića su rutinski čuvali stečenu prednost. Uprkos očajnoj realizaciji igrača više (1-10), stigla je sedma pobjeda kojom je sačuvano drugo mjesto. Najefikasniji u redovima Jadrana je bio Ukropina sa tri gola, dok su po dva postigli Stefan Vidović i Marko Petković. Na drugoj strani, najbolji je bio Jelko Marinić Kragić sa tri pogotka. A.K.

Marko Petković je postigao dva gola za Jadran

52 IME: Dejan

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

ZLATIČANIN U NOĆI IZMEĐU SUBOTE I NEDJELJE OKO

PREZIME:

Zlatičanin

NADIMAK:

Dinamit

DATUM ROĐENJA:

23. 4. 1984. (32)

MJESTO ROĐENJA:

Podgorica, Crna Gora

NACIONALNOST:

Crnogorac

VISINA:

163 cm

RASPON RUKU:

165 cm

UKUPNO MEČEVA:

POBJEDA:

POBJEDA NOKAUTOM:

⌦ Uroš Radulović

rna Gora neće spavati. Baš kao u junu prošle godine. U noći između subote i nedjelje, oko 04:00 po našem vremenu, veliki šampion je spreman da dohvati titulu besmrtnosti - Dejan Zlatičanin se bori protiv amerikanca Majkija Garsije da odbrani titulu prvaka svijeta u lakoj kategoriji (WBC). Ostanite budni ili se probudite. Spremite grla i dlanove. Navijajte. Uživajte. Crnogorski bokser će protiv Migela Majkija Garsije braniti jedno od najsjanijih sportskih odličja kojeg se domogao neki naš sportsita (profesionalnu titulu prvaka planete (WBC) u lakoj kategoriji). Kada je 32-godišnji Dejan Zlatičanin proteklog ljeta u američkom gradu Verona nokautirao Frenklina Mamanija i preuzeo pojas, znao je da će na listi izaziva-

JE KOEFICIJENT NA POBJEDU NAŠEG DEJANA PO SVJETSKIM KLADIONICAMA, DOK TRIJUMF GARSIJE STOJI 1,50 ča imati strašne konkurente. A, 29-godišnji Amerikanac je svakako jedan od njih, pa su mediji u SAD bokserski okršaj u Las Vegasu okarakterisali kao “borba nepobjedivih”.

■ ZLATIČANIN:

ŠOKIRAĆU SVIJET

Jedan od njih dvojice će nastaviti zvjezdanim stazama, jedan od njih ni poslije koliko ko zna treninga, znoja i

DEJAN ZLATIČANIN Volim kad se borim sa protivnikom koji važi za favorita. To mi daje motiv da ubijedim ljude u drugačije. Nadam se da Crna Gora neće spavati, vjerujem da će biti uz mene.

udaraca neće znati šta je poraz - vjerujemo da će to biti naš Dejan. “Nadam se da Crna Gora neće spavati, vjerujem da će biti uz mene. Bila bi to velika pobjeda za mene i moju državu”, poručio je na konferenciji 32-godišnji šampion. Zlatičanin je svjestan da je meč za odbranu pojasa, vjerovatno i najveći trenutak njegove karijere... “Mnogo sam uzbuđen, jer je ovo velika borba za mene gdje testiram sopstvene mogućnosti. Udaram jače od Majkija i vjerujem da ću u šokirati svijet”.

■ PRIČA DA SAM

AUTSAJDER ME MOTIVIŠE

Bez obzira na to što oko struka drži titulu vladara planete, bokserska javnost prednost daje Meksikancu koji se bori pod zastavom SAD-a. Sličnog su mišljenja i sportske kladionice u prognozoma, ali ta činjenica i gostujući teren ne plaše ratobornog Dinamita... “Kod bokserskih stručnjaka šanse su podjednake, ali fanovi su ubijeđeni u njegovu pobjedu i vjerovatno će novac

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

SPORT

04.00 PROTIV GARSIJE BRANI TITULU PRVAKA SVIJETA

IME:

Migel

PREZIME:

Garsija

NADIMAK:

Majki

DATUM ROÄ?ENJA:

15. 12. 1987. (29)

MJESTO ROÄ?ENJA:

Ventura, Kalifornija

Prenos na internetu

Ĺ anse da meÄ? naĹĄeg ĹĄampiona Dejana ZlatiÄ?anina protiv Majkija Garsije pratite uz neki od TV programa je minimalan. Jedina ĹĄansa su domaÄ‡instva koja imaju satelitske antene, ali ni to nije garant. MeÄ? je navodno najavljen na kanalu â€œSHOWTIMEâ€?, ali sigurno Ä‡ete uspjeti da ga pronaÄ‘ete na interentu. Postoji veliki broj sporstkih â€œstreamâ€? sajtova, kao ĹĄto su â€œlive2all.comâ€?, â€œstreamshunter.tvâ€?, ili â€œfirstrowsports.euâ€?. TakoÄ‘e, postoji i Fejsbuk stranica â€œDejan Zlaticanin vs Mikey Garcia live Boxing TV online January 28, 2017â€? na kojoj Ä‡ete sigurno pronaÄ‡i link putem kojeg Ä‡ete moÄ‡i da gledate meÄ? uĹživo. uloĹžiti na njega. Volim kad se borim sa protivnikom koji vaĹži za favorita. To mi daje motiv da ubijedim ljude u drugaÄ?ije.â€? Od trenutka kada je dogovoren okrĹĄaj, priÄ?a se o fiziÄ?kim predispozicijama dva borca. Majki je sedam centimetera viĹĄi od naĹĄeg, a svjetskog ĹĄampiona, ali ZlatiÄ?anin je ubijeÄ‘en da to neÄ‡e biti problem. â€œMalo je viĹĄi od mene, ali i na to sam navikaoâ€?, rekao je ZlatiÄ?anin novinarima u SAD-u poslavĹĄi im jasnu poruku... â€œMeÄ? Ä‡e biti zavrĹĄen prije kraja. To tvrdim jer smo obojica fajteri i udaraÄ?i. PoznavajuÄ‡i sebe, a imajuÄ‡i u vidu da je on Meksikanac, siguran sam da neÄ‡emo dozvoliti da meÄ? bude zavrĹĄen na poeneâ€?.

â– GARSIJA: NIJE DA

GA NE POĹ TUJEM, ALI...

Garsija je definitivno najpoznatiji borac sa kojim Ä‡e se ZlatiÄ?anin suoÄ?iti u ringu, ali moĹžda ne i najbolji. Jer, prije pobjede u julu proĹĄle godine nad Eliom Rohasom, Ame-

rikanac je pauzirao dvije i po godine. Kada su ga novinari pitali zaĹĄto je veÄ‡ sada izabrao za protivnika svjetskog prvaka, Garsija je odgovorio da Ĺželi povratak na velika vrata... â€œĹ˝elim nekog ko Ä‡e me diÄ‡i na visoki nivo i biti pravi test. Dejan je idealna osoba za to. Ima samopouzdanje i veoma je dobar boracâ€?. Dan pred sam duel, Garsija je odluÄ?io da upotrijebi prepoznatljivo â€œoruĹžjeâ€? boraca - izjave koje (ne)Ä‡e poremetiti naĹĄeg ĹĄampiona... â€œNeko mi je rekao da ga zovem Alfabet (abeceda). Ne kaĹžem da ga ne poĹĄtujem, ali niko ne zna

MGM Grand arena je mjesto gdje Ä‡e naĹĄ ĹĄampion braniti titulu - zdanje je otvoreno 18. decembra 1993. godine, a cijeli projekt je koĹĄtao 27 miliona eura. Kapacitet arene je 17.000 mjesta, a u njoj su svoje istorijske borbe vodili Majk Tajson, Evander Holifild, Flojd Mejvejder, Mani Pakjao...

da izgovori njegovo ime i prezimeâ€?, poruÄ?io je Garsija. Majki, vjerujemo da Ä‡eĹĄ dobro zapamtiti pesnice i ime naĹĄeg ĹĄampiona! Dejane, sreÄ‡no. Crna Gora je uz tebe!

MAJKI GARSIJA Ĺ˝elim nekog ko Ä‡e me diÄ‡i na visoki nivo. Biti pravi test. Dejan je idealna osoba za to. Ima samopouzdanje i veoma je dobar borac

NACIONALNOST:

Amerikanac

VISINA:

170 cm

RASPON RUKU:

173 cm

UKUPNO MEÄŒEVA:

POBJEDA:

POBJEDA NOKAUTOM:

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

Evropski vikend

PREGLED 27. DANA JANUARSKOG PRELAZNOG ROKA

PRIMERA (20. KOLO)

Osasuna - Malaga 13.00h 16.15h 18.30h 20.45h 12.00h 16.15h 18.30h 20.45h 20.45h

PETAK

1:1

SUBOTA

Viljareal - Granada Deportivo Alaves - Atletiko Madrid Eibar - Deportivo La Korunja Leganes - Selta Vigo NEDJELJA Real Betis - Barselona Espanjol - Sevilja Atletik Bilbao - Sporting Hihon Real Madrid - Real Sosijedad PONEDJELJAK Las Palmas - Valensija

Dinamo doveo Brazilca, Lampard se ne predaje

SERIJA (22. KOLO) 18.00h 20.45h 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 20.45h

SUBOTA

NEDJELJA

Lacio - Kijevo Inter - Peskara Torino - Atalanta Kaljari - Bolonja Krotone - Empoli Fiorentina - Đenova Sasuolo - Juventus Udineze - Milan Sampdorija - Roma Napoli - Palermo

BUNDESLIGA (18. KOLO) 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 18.30h 15.30h 17.30h

SUBOTA

Volfsburg - Augzburg Ingolštad - Hamburger Verder Bremen - Bajern Minhen Darmštad 98 - Keln RB Lajpcig - Hofenhajm Bajer 04 Leverkuzen - Borusija Menhengladbah NEDJELJA

Frajburg - Herta Berlin Majnc 05 - Borusija Dortmund

LIGA 1 (22. KOLO) 17.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h 15.00h 17.00h 21.00h

SUBOTA

NEDJELJA

Olimpik Lion - Lil Nansi - Bordo Lorijen - Dižon Bastija - Kaen Anže - Mec Ren - Nant

Nica - Gengam Tuluz - Sent-Etjen Pari Sen Žermen - Monako

FA KUP (4. KOLO) 13.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 18.30h 13.00h 13.30h 15.00h 17.00h

SUBOTA Liverpul - Vulverhempton Totenhem Hotspur - Vikomb Vanderers Oksford junajted - Njukasl junajted Linkoln siti - Brajton i Houv Albion Čelsi - Brentford Ročdejl - Hadersfild Taun Barnli - Bristol siti Blekburn Rovers - Blekpul Midlzbro - Akrington Stenli Kristal Palas - Mančester siti Sautempton - Arsenal NEDJELJA Milvol - Votford Fulam - Hal siti Saton junajted - Lids junajted Mančester junajted - Vigan Atletik

⌦⌦ Priredio: A.Popović

NE PROPUSTITE

Hrvatski šampion Dinamo doveo je brazilskog mladog reprezentativca Markosa Giljermea iz Atletiko Paranensea. Ponovo su Zagrepčani pokazali da se ne šale kada su u pitanju ozbiljni transferi. Radi se o pozajmici od godinu i po dana, uz mogućnost otkupa ugovora za 4,5 miliona eura. Giljerme ima 21 godinu i igra na poziciji ofanzivnog veziste. Na drugoj strani, legenda Čelsija Frenk Lampard ne želi još uvijek da se preda. Iako ima 38 godina, engleski vezista ne planira da ide u penziju... “Želim još da igram. Imam ponude nekih klubova pa ću da ih razmotrim”, rekao je Lampard. VEST HEM - SNODGRAS Škotski ofanzivac Robert Snodgras novi je igrač Vest Hema. On je stigao iz Hala za osam miliona eura, uz još četiri miliona bonusa, a trebao bi biti nasljednik Dimitrija Pajea, koji je na pragu odlaska u Marsej.

ROMA - GRENIJE Roma je dobila novog vezistu. U Rim je stigao Klemon Grenije iz Liona na pozajmicu do kraja sezone. Ako bude zadovoljio, italijanski klub može da ga otkupi za 3,5 miliona eura. TIJANĐIN - PATO Nakon samo polusezone, Alešandre Pato napustiće Viljareal. Brazilac se dogovorio sa kineskim Tijanđinom, čiji je trener Fabio Kanavaro, a koji je “patku” obećao godišnji ugovor vrijedan 10 miliona eura. Ostalo je samo da “žuta podmornica” aminuje cijeli transfer. MILAN - OKAMPOS Milan je dogovorio sa Đenovom transfer Lukasa Okamposa. Timu iz Ligurije otići će u kasu 500.000 eura za pozajmicu do kraja sezone, a “rossoneri” čekaju zeleno svijetlo od Marseja, čiji je Okampos još uvijek igrač.

MARSEJ - PAJE Paje je blizu Marseja, koji je sada ponudio Vest Hemu 29 miliona eura, dok “čekićari” traže 30. Dakle, dogovor je jako blizu, na zadovoljstvo i engleskog kluba i francuskog igrača, koji je nezadovoljan u Londonu. JUVENTUS - GUSTAVO Juventus jako želi da dovede Luiza Gustava iz Volfsburga. Međutim, njemački klub odbio je ponudu “stare dame” - 2,5 miliona za pozajmicu do kraja sezone, uz 13 miliona na ljeto. Jednostavno, “vukovi” ne žele da pozajmljuju Brazilca. K. PALAS - VAN ANHOLT Nakon napornih pregovora, Kristal Palas je uspio da ubijedi Sanderlend, pa će Patrik van Anholt postati član “orlova” za 16,5 miliona eura. U pitanju je jedan od najvećih transfera ove zime. A.P.

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 28. I 29.1.2017.

fudbalske legende kroz godine u vikend izdanju dnevnih novina

Igrao je fudbal i uživali su svi OFK Titograd, Budućnost, Šefild Venzdej... Prvi igrač koji je direktno iz Budućnosti obukao dres reprezentacije SFRJ. Veliki gospodin u kopačkama i van njih - Ante Tonko Miročević. Igrao je vanvremenski fudbal, uživao je sa loptom, publika je uživala sa njim, a o Tonkovom dugom i kratkom šmekerskom pasu se i dan danas priča. I u Crnoj Gori. I na Ostrvu. B.T.

CRTICE SA UTAKMICE MLADOST - BUDUĆNOST: JESENJI ŠAMPION BOLJI OD PRVAKA 3:0

STEVAN JOVETIĆ

Bio sam blizu Reala, ali...

Stevan Jovetić je napravio “bum” u dresu Sevilje za kratko vrijeme, golovi protiv Real Madrida se još prepričavaju, a 27-godišnji Podgoričanin je mogao da navuče dres “kraljevskog kluba”... “Igrao sam dobro u Fiorentini, postojala je mogućnost da odem u Real. Ali, nisam tada mislio da je to najbolja opcija. Bio sam klinac”, rekao je Jovetić u razgovoru za “Eldesmarque”, koji se poslije lutanja u Mančester sitiju i Interu pronašao u Andaluziji... “Zadovoljan sam, sviđa mi se i želim da ostanem u Sevilji. Ovdje sam tek dvije sedmice, a osjećam se kao da sam odavno dio kluba”. O golu protiv Reala je sve rečeno, ali podatak da je protiv Osasune (u pobjedi od 4:3 upisao asistenciju) pretrčao 11 kilometara ga je posebno obradovao... “Taj podatak me čini veoma srećnim. Uvijek sam spreman da se borim za ekipu”, poručio je Joveta. B.T.

Budućnost je savladala Mladost u prijateljskoj utakmici (3:0) na kampu FSCG na Starom aerodromu. “Plava mašina” je nastavila da “melje” u tempu koji je prezentovala tokom jesenjeg dijela sezone, dok će “romantičari” morati da pronađu igru ukoliko misle da se plasiraju u Evropu na kraju sezone.

Foto: Vedran Ilić

Plava mašina ne staje

■■Da zdravi odemo u Antaliju

Budućnost je došla do golova preko Radomira Đalovića (15. minut), Milivoja Raičevića (27) i Velizara Janketića (75) - prvi je pogodio praktično sa linije na asistenciju Gorana Vujovića koji je iskoristio kardinalnu grešku štopera Milana Pešića, drugi je postigao sličan gol nakon što je Deni Hočko sjajno proigrao Momčila Raspopovića, dok je treći poentirao efektno nakon perfektnog dodavanja Danila Markovića. “Najvažnije je da su svi igrači dobili šansu. U prvom dijelu se vidjelo da stariji igrači žele da potvrde kvalitet, dok su u drugom mlađi dokazali da žele da prate starije kolege”, rekao je trener Budućnosti, Miodrag Vukotić. Budućnost je cijelo vrijeme

Goran Vujović je upisao asistenciju kod prvog gola, kod koga je Damir Ljuljanović bio nemoćan gradila igru, dobro se postavljala u odbrani. I prvi tim koji je igrao 60 minuta, i drugi koji sačinjavaju uglavnom klinci koji su rođeni 1998, 1999, 2000. godine su imali jasnu viziju tačan pas, ugledati svaki prostor, doći do gola kroz izrađenu akciju. Međutim, u odličnoj predstavi plavih bilo je evidentno da jesenjem šampionu trebaju makar tri igrača - štoper, kreativni vezista, te desno krilo. Mjesto defanzivca bi mogao da riješi Janko Simović koji ima problema sa tetivom... “Volio bih da Janković, Ivan Pejaković i Luka Mirković zajedno izađu iz povreda do pola-

ska za Antaliju”, jasan je Vukotić, koji će ekipu 1. februara povesti za Tursku. Klinci koji su igrali u posljednjih pola sata su pokazali da imaju kvalitet, a Vukotić će im dati više prostora tokom proljeća. Ako zasluže...

■■Perišić: Nisam zadovoljan

Mladost je daleko od šampionske ekipe - igra je daleko od dobre, a trenera Gorana Perišića najviše brine činjenica što je njegova i prva i druga ekipa bila indisponirana u odnosu na prvi i drugi tim Budućnosti. “Primili smo dva gola iz na-

Nikola Prelević, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ših grešaka, a imali smo nekoliko šansi u prvom dijelu. Uglavnom, nisam zadovoljan”, rekao je Perišić. “Romantičarima” su neophodna pojačanja u svim linijama tima, ali prioritet je štoper, a to definitivno nije Milan Pešić koji je došao na probu korpulentni defanzivac je krivac za prvi gol, a pravio je još grešaka... “Nisam zadovoljan. Nije to to”, rekao je trener Mladosti, koji je sa druge strane zadovoljan napadačem Mašinom, koji je došao iz Japana... “Prijatno je iznenadio. Vidi se da zna da igra. Nadam se da će ostati”. B.T.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Demokratska partija socijalista

DF traži ko će pod njihovu komandu

Zajednica opština Crne Gore

Aleksandar Bogdanović ponovo predsjednik Gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović izabran je juče na 5. sjednici Skupštine Zajednice opština za predsjednika Upravnog odbora pomenute Asocijacije, a tu funkciju će obavljati u naredne dvije godine. Funkcije potpredsjednika Upravnog odbora obavljaće predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić i predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić. Na sjednici je potvrđen je reizbor predsjednika Skupštine Zajednice opština gra-

donačelniku glavnog grada Slavoljubu Stijepoviću, dok su za potpredsjednike izabrani predsjednik Opštine Berane Slavoljub Šćekić i predsjednik Skupštine opštine Tivat Ivan Novosel. Tokom sjednice izabrano je i rukovodstvo Nadzornog odbora, te je za predsjednika izabran predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, dok će funkcije potpredsjednika obavljati predsjednici opština Žabljak i Mojkovac Veselin Vukoćević i Dejan Medojević. E.H.

DF se, svim silama, trudi da odgovornost za predstojeći poraz na izborima u Nikšiću prebaci na svoje opozicione kolege, ocijenjeno je u Demokratskoj partiji socijalista. Zatrpavajući javnost saopštenjima i izjavama, DF preko trećeg ešalona svojih funkcionera pokušava da ohrabri sebe, ne bi li se neko iz opozicije predomislio i stavio partiju pod njihovu komandu. Izgleda da im je već u januaru ponestalo entuzijazma za martovske izbore, jer znaju da ih 12. marta, kako god nastupili, očekuje još jedan izborni poraz. Oni će biti vječita opozicija, bilo u više kolona do izbora, ili ujedinjeni na-

kon 12. marta, poručili su iz DPS-a. Nikšićanima ne treba ništa objašnjavati, već ih samo podsjetiti na dešavanja u Budvi i Kotoru. U tim gradovima, sve što su uspjeli da urade je da u Budvi

okače ćirilične natpise na vrata i uhljebe članove svojih familija po kabinetima, sekretarijata i javnim preduzećima, dok Kotor tek čeka „familijarizacija“ lokalne uprave”, konstatuju u DPS-u.

Pomjeren termin zasijedanja

Senat nastavlja rad 30. januara

Sjednica američkog Senata bila je zakazana za juče, u 16 sati po našem vremenu. Međutim, tačno u to vrijeme, samo je kratko saopšteno da se sjednica odgađa do 30. januara u 21 sat po našem vremenu. Podsjetimo da je crnogorski Protokol na dnevnom redu Senata, ali da još nije po-

znato kada bi se o njemu senatori mogli izjasniti. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg saopštio je, prije dva dana, da očekuje da ratifikacija bude uskoro završena, a naš premijer Duško Marković dodao da ga ne brine to što još nije došlo do ratifikacije u Senatu SAD. Do sada su crnogorski

protokol ratifikovale 22 zemalje članice Alijanse: Holandija, Island, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Bugarska, Poljska, Albanija, Turska, Rumunija, Litvanija, Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Letonija, Hrvatska, Belgija, Luksemburg, Danska, Italija, Norveška, Češka i Francuska. E.H.

Nastavnica ga nije pustila sa časa

Piškio u čašu pa dobio milion dolara

Sud u Sjedinjenim Američkim Državama donio je odluku da se učeniku iz Kalifornije isplati odšteta u vrijednosti od 1,3 miliona dolara, jer je bio primoran da malu nuždu obavi u posudu, zato što ga nastavnica tokom časa nije pustila u toalet. Visoko sudsko vijeće u Kaliforniji donijelo je odlu-

ku u vezi sa tužbom koja je pokrenuta za slučaj iz 2012. godine, kada 14-godišnjem učeniku nije dozvoljeno da sa časa ode u toalet. Na osnovu toga je pokrenuta tužba protiv lokalne uprave i zaposlene u ovoj školi, a sud je donio presudu kojom učeniku treba da se isplati odšteta od 1,3 miliona dolara.

Čudo arhitekture

Most pod vodom

Njujork, Njujork...

Izgraditi trajni most ispod rijeke zvuči kao nešto poprilično nemoguće, ali ipak to su u realnost pretvorili holandski inženjeri, koji su se potrudili da na ovaj način približe posjetiocima jedan dvorac iz 17. vijeka. Odlučivši da izgrade most ispod vode koja teče kroz odbrambeni rov

inženjeri su dvorac iz Halsterena pretvorili u pravu turističku atrakciju, prenosi Daily Mail. Most je nazvan po Mojsiju, jer djeluje kao reprodukcija biblijskog čuda razdvajanja vode koje je napravio Mojsije. Brojni turisti dolaze ovdje kako bi uživali u neobičnoj šetnji kroz vodu.