Issuu

BOŽIĆ I OBIČAJI ■ 23

BOGATA TRPEZA U KRUGU PORODICE

BADNJE VEČE I BOŽIĆ U PG CLUB-U petak, 6. i subota 7.1.

od 22h

Srećan Božić! REDAKCIJA DNEVNIH NOVINA

(naredni broj izlazi 9. januara) PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.BROJ 1652 GODINA VI

ZA DN GOVORE:

Blažo Jovanić

predsjednik Privrednog suda

Marija Mićković pripadnica Vojske Crne Gore

Lazar Ristovski

glumac

Momčilo Bajagić muzičar

INTERVJU: PREDSJEDNIK VLADE DUŠKO MARKOVIĆ

2017.

istorijska godina za Crnu Goru

ISTRAGA VATRENOG OBRAČUNA U BUDVI

Čuli se telefonom prije pucnjave ■ 10 ZA NAJBOLJE PONUDE:

U KOLAŠINU LJUTI NA METEOROLOGE

Micev nam isprepadao i rastjerao goste ■ 21 marketing@dnovine.me

■ 2 3 CRVENI METEO ALARM ■ 20 21

Snijeg okovao veći dio Crne Gore +382 77 300 104

POLITIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

2017 . ISTORIJSKA

PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE DUŠKO MARKOVIĆ

GODINA ZA CRNU GORU ⌦ Vesna Šofranac

redsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković u intervjuu za Dnevne novine naglašava da bi proces ratifikacije Protokola o članstvu u NATO trebalo da bude završen do kraja marta ove godine i da ne vidi bilo kakve izazove u narednih nekoliko mjeseci, ni kada je riječ o Protokolu, ni u potvrđivanju te odluke u parlamentu. “Članstvo u NATO biće još jedan civilizacijski iskorak i nakon obnove nezavisnosti - drugi najvažniji događaj u novijoj

crnogorskoj istoriji...To će biti nova prilika za sve u Crnoj Gori: za pojedince, partije, različite društvene grupe, za pri-

Pokušaj terorističkog akta dobiće epilog na sudu DN: Na nedavnoj sjednici Savjeta za bezbjednost dali ste podršku SDT da istragu o pokušaju terorizma dovede do kraja. Upravo je ovo pitanje jedan od izgovora opoziciji da dovodi u pitanje legitimitet nedavnih izbora. Očekujete li brzi završetak istrage i pravni epilog ovog slučaja? Od čega to sve zavisi? MARKOVIĆ: Prethodni izbori su bili apsolutno legitimni. Ne smijemo zaboraviti da su uslovi za fer i demokratske izbore, kakvi su bili ovi održani u oktobru, mjesecima zajedno stvarani kroz Vladu izbornog povjerenja. Rezultate su priznali svi važni akteri na međunarodnoj sceni, a ako

se sjećate u početku čak i opozicija, koja se sad toliko upire da ih ospori. Pokušaj terorističkog akta na dan izbora, o kojem govorite, dobiće svoj epilog na sudu. Naporno smo radili prethodnih godina da bismo obezbijedili nezavisnost i profesionalnost pravosuđa, stoga vjerujem da će tužilačka istraga biti zaokružena na pravno valjan i utemeljen način, koji će dovesti i do pravosnažne sudske odluke. Upravo crnogorska vlast ima najveći interes da se ovaj slučaj što prije rasvijetli do kraja. Ali, od brzine je važnije da imamo kvalitetno odrađen slučaj, kako krajnji sudski ishod ne bi ostavljao nikakve sumnje.

vrednike i stvaraoce svih profila, da razviju svoje potencijale na najvišem mogućem nivou”, poručio je premijer Marković. Crnogorski premijer ističe da će najveći izazov u ovoj, ali i narednim godinama, biti uspostavljanje dijaloga o svim pitanjima u kojima se razlikujemo, stabilizovanje javnih finansija i zaustavljanje rasta javnog duga, kako bi se ostvario ključni cilj ove Vlade: unapređenje životnog standarda svakog pojedinca i svake porodice u Crnoj Gori.

DN: Zakoračili smo u 2017. godinu, koja će, s obzirom na skorije članstvo u NATO, svakako zaslužiti posebno mjesto u novijoj crnogorskoj istoriji. Da li ovo pitanje u narednim mjesecima do formalnog prijema u Alijansu može predstavlja bilo kakav izazov za Crnu Goru i ako može, na koji način? MARKOVIĆ: Nema nikakve dileme: 2017. će biti godina u kojoj će Crna Gora postati 29. članica NATO saveza. To će biti još jedan civilizacijski iskorak i nakon obnove nezavisnosti - drugi najvažniji događaj u novijoj crnogorskoj istoriji, zapravo još jedna potvrda osvojenih demokratskih vrijednosti i

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

POLITIKA

U INTERVJUU ZA DNEVNE NOVINE PORUČIO standarda. To će biti nova prilika za sve u Crnoj Gori: za pojedince, partije, različite društvene grupe, za privrednike i stvaraoce svih profila, da razviju svoje potencijale na najvišem mogućem nivou. Članstvo u ovom savezu će, s jedne strane, našim građanima i državi obezbijediti dugoročnu stabilnost i prosperitet, a istovremeno omogućiti Crnoj Gori da kao ravnopravan član društva najrazvijenijih država današnjice doprinosi stabilnosti, miru i demokratiji na globalnom nivou. Podsjetiću u najkraćem da je sredinom prošle godine počeo proces ratifikacije našeg Pristupnog protokola u svih 28 država članica NATO, što je ujedno i završni korak u pogledu formalizovanja našeg članstva. Iako je riječ o komplikovanim procedurama u većini zemalja, za nešto više od pola godine Protokol je potvrđen već u 17 država! Očekujemo da u narednih nekoliko dana to bude urađeno i u još najmanje tri države, tako da su sasvim realna naša očekivanja, kao i uvjeravanja koja imamo od naših partnera, da cio proces bude okončan do kraja marta ove godine. Ne vidim, dakle, bilo kakvih izazova u narednih nekoliko mjeseci, kad je riječ o ratifikaciji Protokola, kao ni u potvrđivanju te odluke u našem parlamentu. DN: Koji će, prema Vašem mišljenju, biti najveći izazovi u ovoj godini? MARKOVIĆ: Najveći izazov u ovoj, ali rekao bih, i u narednim godinama, biće uspostavljanje dijaloga o svim pitanjima u kojima se razlikujemo. Dijalog, a ne konfrontacija, razumijevanje a ne distanca. To nam treba da bismo naše resurse i potencijale valorizovali na pravi način i tako život u Crnoj Gori učinili boljim za sve. Ukoliko na tom planu zaista ostvarimo napredak, uvjeren sam da ćemo lakše savla-

NATO RUSIJA CRNA GORA

“Nadam se da je period nerazumijevanja iza nas i da ćemo u budućnosti mudrije iskoristiti ogromne potencijale za saradnju Crne Gore i Rusije. Kao što vidite, posljednjih dana sa visokih zvaničnih adresa u Moskvi stižu razumne poruke o potrebi obnavljanja saradnje Rusije i NATO saveza i mi vrlo pažljivo registrujemo te poruke, sa uvjerenjem da će približavanje na globalnoj sceni veoma povoljno uticati i na to da Rusija na pravilan način tumači želju Crne Gore da se pridruži Alijansi”.

DIJALOG, A NE KONFRONTACIJA

“Najveći izazov u ovoj, ali rekao bih i u narednim godinama, biće uspostavljanje dijaloga o svim pitanjima u kojima se razlikujemo. Dijalog, a ne konfrontacija, razumijevanje, a ne distanca. To nam treba da bismo naše resurse i potencijale valorizovali na pravi način i tako život u Crnoj Gori učinili boljim za sve.

OBAVEZE PREMA DRŽAVI

“Obaveze prema državi moraju se izmiriti ili će oni koji nastave sa takvom praksom nestati iz ekonomskog života Crne Gore! Ostavićemo naravno prostor da poreski dužnici koji imaju jasan plan i realnu perspektivu dosadašnji dug izmire u prihvatljivom roku, ali takvi reprogrami ne mogu se koristiti za novo kupovanje vremena i nastavak nezakonitog ponašanja”.

“Iako je riječ o komplikovanim procedurama u većini zemalja, za nešto više od pola godine Protokol je potvrđen već u 17 država! Očekujemo da u narednih nekoliko dana to bude urađeno i u još najmanje tri države, tako da su sasvim realna naša očekivanja, kao i uvjeravanja koja imamo od naših partnera, da cio proces bude okončan do kraja marta ove godine. Ne vidim, dakle, bilo kakvih izazova u narednih nekoliko mjeseci, kad je riječ o ratifikaciji Protokola, kao ni u potvrđivanju te odluke u našem parlamentu” dati i naš takođe ozbiljan izazov u ovoj godini, a to je stabilizovanje javnih finansija i zaustavljanje rasta javnog duga, uz očuvanu razvojnu komponentu. To je preduslov da ostvarimo i ključni cilj ove Vlade: unapređenje životnog standarda svakog pojedinca i svake porodice u Crnoj Gori. DN: Jedna od prvih čestitki koju ste dobili od svjetskih zvaničnika bila je čestitka predsjednika Vlade Rusije Medvedeva. Kako procjenjujete takav postupak s obzirom na posljednja dešavanja? MARKOVIĆ: Čestitka predsjednika Vlade Ruske Federacije stigla je zaista veoma brzo, svega nekoliko dana nakon izbora nove vlade. Prije svega, to je bila jasna poruka zvanične Rusije da su izbori u Crnoj Gori bili regularni i da je nova vlada rezultat slobodno izražene volje građana. Drugo, predsjednik Medvedev je izrazio želju za unapređenjem konstruktivne rusko-crnogorske saradnje, a upravo to je i jedan od prioriteta naše vanjske politike. Nadam se, dakle, da je period nerazumijevanja iza nas i da ćemo u budućnosti mudrije iskoristiti ogromne potencijale za saradnju Crne Gore i Rusije. Kao što vidite, posljednjih dana sa visokih zvaničnih adresa u Moskvi stižu razumne poruke o potrebi obnavljanja saradnje Rusije i NATO saveza i mi vrlo pažljivo registrujemo te poruke, sa uvjerenjem da će približavanje na globalnoj sceni veoma povoljno uticati i na to da Rusija na pravilan način tumači želju Crne Gore da se pridruži Alijansi. DN: Prva crnogorska institucija koju ste posjetili nakon stupanja na dužnost premijera bio je Univerzitet Crne Gore, pa odmah zatim CANU, pa

potom Privredna komora. Ovakav redoslijed sigurno nije slučajan. Kakve poruke ste željeli da pošaljete? MARKOVIĆ: Riječ je o institucijama koje, svaka na svoj način, predstavljaju stubove razvoja svakog društva. Sveukupnog napretka Crne Gore nema bez visokog obrazovanja prilagođenog potrebama i zahtjevima vremena i prevashodno tržišta rada; nema ga ni bez angažovane naučne misli koja mora da pruži odgovore na ključne izazove sa kojima se suočava naše društvo; i konačno, nema ga ni bez snažne privrede koja mora da doprinese rastu društvenog proizvoda, na osnovu kojeg možemo finansirati i unapređivati i obrazovanje i nauku. Veoma sam ohrabren tim razgovorima i spremnošću svih ovih institucija da daju svoj puni doprinos ubrzanijem razvoju crnogorskog društva. Naravno, nijesu to jedine tačke od kojih će zavisiti naš ukupni rezultat, ali jesu najvažnije. DN: Poručili ste da ćete biti beskompromisni u uspostavljanju prakse da je ispunjavanje obaveza prema državi prva, a ne posljednja dužnost. Da li će Vlada i na koji način pomoći preduzećima koja imaju nagomilani poreski dug, ali imaju potencijal da u perspektivi prevaziđu teškoće i posluju pozitivno? MARKOVIĆ: Uporno ponavljam da ću insistirati na poštovanju obaveza prema državi. Činim to veoma svjesno, upravo da ne bi bilo iznenađenih i zatečenih kada krenemo u beskompromisnu akciju uvođenja reda u toj oblasti. Veoma brzo uspostavićemo praksu da je obaveza prema državi na prvom mjestu, a ne na posljednjem, u prioritetima svake firme i kompanije. Obaveze prema državi moraju se izmiriti ili će oni koji nastave sa takvom praksom nestati iz ekonomskog života Crne Gore! Ostavićemo, naravno, prostor da poreski dužnici koji imaju jasan plan i realnu perspektivu svoj dosadašnji dug izmire u prihvatljivom roku, ali takvi reprogrami ne mogu se koristiti za novo kupovanje vremena i nastavak nezakonitog ponašanja. DN: Prilikom posjete Privrednoj komori rekli ste da će se Vlada pozabaviti zakonima koji predstavljaju barijere za normalno funkcionisanje, prevashodno u sferi biznisa. Posebno ste izdvojili Zakon o javnim nabavkama, govoreći da se radi o propisu koji predstavlja „noćnu moru“. Zašto? MARKOVIĆ: U brojnim raz-

Ponašanje opozicije van svake logike DN: Na kraju prošle godine jasno ste saopštili da će novi parlamentarni izbori biti redovni izbori - 2020. godine i da nećete pristati na ucjene. Odmah nakon Vaše izjave, lideri SDP i Demosa su poručili da nema nikakave sumnje da će izbori biti ponovljeni. Da li su ovakve poruke opozicije dio određenog scenarija? Ako jesu, što sve možemo očekivati na crnogorskoj političkoj sceni u narednim mjesecima? MARKOVIĆ: Nerado govorim o opoziciji i njenim potezima jer u kontinuitetu njihovo ponašanje karakteriše odsustvo elementarne logike i dodira sa realnošću. Najslikovitije to potvrđuje njihov zahtjev za ponavljanje parlamentarnih izbora. Vjerujem da su i opozicioni lideri potpuno svjesni besmislenosti takvog zahtjeva. Ako takvi ultimatumi dolaze od onih opozicionih partija koje ste pomenuli u Vašem pitanju, onda je besmisao još veći! Jer, riječ je o partijama koje su na izborima zavrijedile skromnu podršku birača, dobile su svega po nekoliko poslaničkih mandata i svakom razumnom je nejasno odakle crpe kapacitet za ucjenjivanje parlamentarne većine… Jedino donekle logično objašnjenje bilo bi da nastupaju u ime Demokratskog fronta, ali nijesam registrovao da su dobili takav mandat od lidera DF-a, kao što i ne vjerujem da su ih birači ovlastili da skromne mandate stave na raspolaganje DF-u. Ako su na to spremni i ako su tako odlučili, onda je još manje razloga da razgovaramo o ponavljanju izbora jer je upravo DF sve uradio na oktobarskim izborima da poništi Crnu Goru na najgrublji i najprimitivniji način do sada. govorima koje sam imao u prethodnom periodu sa privrednicima gotovo po pravilu su navodili da su najviše problema imali sa primjenom Zakona o javnim nabavkama. U praksi su se pokazali brojni nedostaci ovog zakona i u najkraćem roku razmotrićemo nova zakonska rješenja, koja će otkloniti sadašnje barijere. Da ne ulazim ovom prilikom u detalje, samo ću napomenuti da osim za biznis, ovaj zakon ima snažne implikacije i na vladavinu prava, konkretno borbu protiv korupcije. To je dodatan aspekt o kojem se mora voditi računa, jer je oblast javnih nabavki ranjiva kada je korupcija u pitanju.

POLITIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

AMBASADORKA FRANCUSKE TUDIK

NATO i EU integracije nerazdvojivi procesi Opozicione političke partije treba da se vrate u Skupštinu jer je neophodno da se u toj instituciji povrati dijalog, ocijenila je ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Kristin Tudik, dodajući da EU nije naklonjena tom tipu bojkota. Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da, sa druge strane, većina poslanika zasjeda u Skupštini. Prema njenim riječima, integracija u NATO i integracija u EU su nerazdvojivi procesi. “Buduće članstvo Crne Gore u NATO će biti korak više ka evropskoj integraciji i pripadnosti zapadnom sistemu vrijednosti”, poručila je Tudik. Upitana kada očekuje da će Francuska ratifikovati Protokol o pristupanju Crne Gore NATO, odgovorila je da je Skupština Francuske 1. decembra usvojila Predlog zakona kojim se odobrava ratifikacija pristupanja Crne Gore Alijansi. Komentarišući parlamentarne izbore, održane u oktobru prošle godine, kazala je da su održani uz generalno poštovanje osnovnih sloboda. Dodala je da se trenutno vodi sudski postupak vezan za planiranje terorističkog napada i, kako je navela, niko ne treba da se miješa u njegov tok. Tudik je rekla da se nakon rezultata glasanja u Velikoj Britaniji 23. juna počelo sa spekulacijama o kraju EU. Tudik

“Ova odluka nije dovela do udaljavanja od evropske ideje nego do toga da su brojni Evropljani postali svjesni svoje privrženosti Evropi. EU mora da ostane odlučna u svojim principima i da povrati želju za tom zajedničkom ambicijom”, ocijenila je Tudik. Predsjednik Francuske Fransoa Oland je, dodala je ona, na to podsjetio kada je rekao da Evropa treba da se koncentriše na neke prioritete, najvažna pitanja koja interesuju evropske građane, a to su najprije pitanja migracija, bezbjednosti i ekonomije. Ona je mišljenja da će se, koncentrišući se na navedene prioritete, Evropa odgovoriti na zahtjeve građana i povratiti njihovo povjerenje. Na pitanje da li novonastale okolnosti mogu u drugi plan staviti priču o proširenju EU, Tudik je odgovorila da evropski projekat ostaje i dalje model i legitimno je što i druge države žele da mu se priključe. Prema njenim riječima, odnosi između Francuske i Crne Gore su kvalitetni i postojani. Ona smatra da bi se odnosi između dvije države mogli unaprijediti u oblasti ekonomije, gdje su oni na skromnom nivou, iako postoji potencijal za njihov razvoj. Tudik je ukazala na važnost koju pridaje značaju francuskog jezika u Crnoj Gori.

NOVSKA DPS 15. JANUARA SAOPŠTIĆE KO

NOVI PREDSJEDN NOVOG DO 20. JA

⌦ Sanja Milović

akon božićnih praznika OO Demokratske partije socijalista predložiće Predsjedništvu kandidata za predsjednika Opštine Herceg Novi, saopšteno je Dnevnim novinama u ovoj partiji.

Naime, kako saznajemo iz Opštinskog odbora DPS-a odmah nakon praznika centrali u Podgorici poslaće ime kandidata koji će obavljati funkciju prvog čovjeka grada. Nakon verifikovanja kandidata oko 20. januara biće održana skupština na kojoj će i biti izabran budući predsjednik opštine. Predsjednik OO DPS-a Slobodan Radović Krušo kazao je za Dnevne novine da će se 15. januara definitivno znati ko će biti predsjednik opštine. Kako kaže Radović, najprije će biti sprovedena procedura prema Statutu DPS-a. “Opštinski odbor DPS-a će u koordinaciji sa centralom u Podgorici utvrditi kandidata

kako je unaprijed dogovoreno prije dvije godine. Dogovorićemo se iza božićnih praznika. Kako i Statut nalaže sporovešćemo kompletnu proceduru, te zauzeti jedinstven stav ko će biti predsjednik opštine“, precizira Radović. Na pitanje kada se može očekivati Skupština, i izbor predsjednika opštine Radović kaže da će skupština verifikovati predsjednika opštine do 20. januara. Radović podsjeća i da koalicioni partner Izbor mora da predloži kandidata za predsjednika Skupštine koji im pripada po koalicionom sporazumu. “DPS će prihvatiti njihovog kandidata jer je to dio na-

Opštinski odbor DPS-a će u koordinaciji sa centralom u Podgorici utvrditi kandidata kako je unaprijed dogovoreno prije dvije godine. Dogovorićemo se iza božićnih praznika. Kako i Statut nalaže sporovešćemo kompletnu proceduru, te zauzeti jedinstven stav ko će biti predsjednik opštine

šeg dogovora“, zaključuje Radović. Podsjećamo, na lokalnim izborima koji su održani 14. decembra 2014. godine Demokratska partija socijalista je formirala vlast sa Udruženjem građana “Izbor”, koji se kasnije otcijepio kada je smjenjeni predsjednik opštine Ni-

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

POLITIKA

BIVŠI ŠEF CRNOGORSKE DIPLOMATIJE BRANKO LUKOVAC

Herceg Novi

O ĆE BITI PRVI ČOVJEK GRADA

NIK HERCEG ANUARA Radović

kola Nikša Gojković sa četiri odbornika iz nekadašnjeg Izbora osnovao Građanski savez. DPS sada čini vlast sa Izborom koji ima pet odbornika, dok DPS u skupštini ima 13 odbornika. Podsjetićemo da su se Izbor i DPS dogovorili da će prve dvije godine predsjednik opštine biti iz redova Izbora, a

mjesto predsjednika Skupštine pripašće DPS-u, a da će onda doći do rotacije. Nezvanično saznajemo i da bi predsednik opštine trebalo da bude predsjednik OO DPS-a Slobodan Radović Krušo, mada se u političkim krugovima u Novom pominje i ime sadašnjeg predsjednika Skupštine Andrije Radmana.

Evropska unija nije u stanju da, kao zajednica i sa uspjehom, odgovori na izazove sa kojim se suočava što je slabi i otvara pitanje neminovnih promjena, smatra bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac. On je ocijenio da je EU već neku godinu suočena sa brojnim i ozbiljnim izazovima, zapravo krizama. “Počev od ekonomske krize eurozone, ukrajinske krize i odnosa sa sve agresivnijom Rusijom, migranske i izbjegličke krize, opasnog terorizma, njegovih udara i prijetnji članicama EU, Bregzita i njegovog mogućeg nastavka, cijenom ratova u Siriji, Iraku i drugdje, ulogom Turske, politike bezbjednosti, neizvjesnosti budućih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“, rekao je Lukovac agenciji MINA. To, kako je ocijenio, utiče na položaj EU, ulogu i perspektive u vremenu koje dolazi. Prema njegovim riječima, iako još nije izvjesno koliko će trajati i kako će se završiti pregovori Velike Britanije i EU, nakon odluke o Bregzitu, bez sumnje je to već sada značajno oslabilo i EU i Veliku Britaniju. “Iz Unije odlazi jedna od

Foto: Darko Jovanović

Promjene u Evropskoj uniji su neminovne

Lukovac njenih najvećih članica, ali je ta odluka snažan udarac Velikoj Britaniji i njenom jedinstvu, s obzirom na nezadovoljstvo u Sjevernoj Irskoj i Škotskoj. Sve to podstiče desne snage i euroskeptike u EU da preispitaju vlastiti položaj i buduće odnose, sve se teže usaglašava zajednička politika, a ne može se u potpunosti isključiti ni mogućnost ponavljanja scenarija Bregzita u nekoj drugoj članici“, upozorio je Lukovac. On je ocijenio da EU, očigledno, nije u stanju da, kao zajednica i sa uspjehom, od-

govori na pomenute izazove što slabi Uniju i otvara pitanje neminovnih promjena, kako bi sa što manje nepovoljnih posljedica prebrodila mnoge krize sa kojima je suočena. Lukovac smatra da je, uprkos jačanju konzervativnih, euroskeptika, u nekoliko država članica EU, malo vjerovatno da će primjer Velike Britanije slijediti još neka članica. Prema njegovoj ocjeni, izvjesnije su nepovoljne posljedice po Veliku Britaniju, od prednosti takve politike i to će biti faktor odvraćanja.

ZBOG BLOKADE IZBORNOG RAČUNA

U Frontu se odrekli zarada

Zaposleni u Demokratskom frontu odrekli su se svih naknada kako bi uslijed blokade računa obezbijedili funkcionisanje ovog saveza. “Demokratski front obavještava javnost da su se njegovi poslanici, odbornici, funkcioneri, zaposleni u DF i članovi naših porodica, odrekli plata, odborničkih nadoknada i penzija kako bi uslijed nezakonite blokade našeg računa od ASK mogli obezbijediti funkcionisanje našeg saveza”, kazali su u ovom savezu. U Frontu smatraju da ovim činom, bez ikakve socijalne demagogije i patetike, šalju snažnu poruku o njihovoj spremnosti da izdrže “udare

Lideri DF Đukanovićevih institucija koje su nasilnim putem pokušale da onemoguće elementarno funkcionisanje DF”. “Iako nam je odlukom Sretena Radonjića blokiran izborni račun, protiv nas podnesene na desetine prekršajnih prijava od strane ASK i UP, ne bi li nas finansijski iscrpili i uve-

li u stanje trajne “blokade”, ovom akcijom pokazujemo jedinstvo, solidarnost i snagu da sačuvamo političku ideju koju je i na onakvim izborima podržalo 80.000 građana”, dodaju oni. Iz ovog saveza tvrde da, uprkos “udbaškim spinovima”, ni jednog trenutka nisu pomišljali da ova sredstva stave na raspolaganje Skupštini ili nekom resornom ministarstvu pošto bi ona, kako tvrde, bila potrošena za njihove troškove reprezentacija, luksuzna putovanja, obnovu voznog parka i partijska zapošljavanja što predstavlja samo jedan manji dio zloupotrebe državnih resursa”. E.H.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

EKONOMIJA

AZERBEJDŽANSKI INVESTITOR OBEĆAO VELIKA ULAGANJA

Portonovi je prioritet Primarni interes Azmont Investmentsa u narednom periodu biće projekat Portonovi u Kumboru, u koji će biti ukupno investirano oko 650 miliona eura, što je daleko više od planiranog, saopštio je izvršni direktor kompanije Rashad Aliyev. On je kazao da se u kompaniji nadaju da će u Portonovi rizort privući posjetioce i potencijalne stanare. “Do sada smo već investirali oko 200 miliona eura. Ove godine nas čeka otvaranje prve faze Portonovog i naša investicija će ići u tom pravcu. Ipak, Portono-

Budući izgled Portonovog

miliona eura do sada je uloženo u kompleks u Kumboru

vi je složen projekat i imaćemo dosta posla i nakon toga, različite faze izgradnje, ali i otvaranja, zahtijevaće dalje ulaganje”, rekao je Aliyev agenciji Mina-biznis. Azmont, prema njegovim

PREPORUKE MINISTARSTVA ZBOG LOŠIH VREMENSKIH USLOVA

Održane Božićne rasprave

Poljoprivrednici da zaštite usjeve Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pozvalo je poljoprivrednike da, zbog mogućih sniježnih padavina i olujnog vjetra, reaguju preventivno i spriječe negativne posljedice po proizvodnju i štetu na objektima. Oni su preporučili proizvođačima da na krovu plastenika montiraju prskalice-rasprskivače, te da u slučaju da počne padati snijeg puste vodu kroz sistem, kako bi se eliminisalo stvaranje snježnog pokrivača. “Proizvođači koji nijesu u mogućnosti da obezbjede ra-

Božićne rasprave, koje se tradicionalno održavaju u okviru postdiplomskih studija Preduzetnička ekonomija, upriličene su u četvrtak veče na Univerzitetu Donja Gorica. Tema ovogodišnjih rasprava je “Globalizacija i izolacionizam”, dok su gosti bili Dušan Janjić, Marija Vukotić, Olivera Injac i Dejan Miletić. Domaćin u utemeljivač Božićnih rasprava je profesor Veselin Vukotić.

PREDSJEDNIK TELENOR GRUPE SAOPŠTIO

Zadovoljni poslovanjem na crnogorskom tržištu Kompanija Telenor zadovoljna je položajem koji posljednjih 20 godina ima na crnogorskom, relativno malom, tržištu telekomunikacija, na kojem uvijek vodi računa o potrebama korisnika, saopštio je predsjednik i generalni direktor grupe Sigve Brekke. Govoreći o poslovanju Telenor grupe, on je kazao da nastavljaju da rade dobro, pri čemu je izražen rast na azijskom tržištu, a sada i u Evropi, kako sjevernoj tako i centralnoj. “Najveći rast dolazi od data servisa, u šta najviše i investi-

200

riječima, ima još mnogo posla u Kumboru, ali je, kako naglašava, odgovornost za dalju gradnju, naročito kada je u pitanju infrastruktura, zajednička. “Ostvaren je napredak na tom polju, ali su svi svjesni da je, posebno kada se radi o saobraćaju i putevima, potreban ogroman napredak i dalji razvoj kako bi se ispunila očekivanja gostiju”, istakao je Aliyev. Aliyev je podsjetio da je Azmont Investments prošle godine proširio poslovanje u Crnoj Gori, otvorivši Novu banku.

ramo i vidimo da tražnja naših korisnika nastavlja da raste kada su u pitanju te usluge, kao i internet aplikacije”, precizirao je Brekke, u intervjuu za agenciju Mina-biznis. On je naveo da grupa postiže zacrtane ciljeve, pri čemu je prognoziran rast prihoda, što se razlikuje od tržišta do tržišta. “Najveći rast dolazi iz Azije gdje imamo veliku populaciju stanovništva, ali isto tako vidimo rast i u Evropi. To su različite vrste rasta, jer u Aziji ljudi nijesu imali ni telefone, dok u Evropi više koriste data usluge”, ukazao je Brekke.

Proizvođači koji nemaju grijanje u plastenicima moraju obezbijediti dogrijavanje sa plinskim grijačima, radijatorima, električnim grijalicama i sličnim izvorima toplote

sprskivače, a imaju manje plastenike, mogu da sa zemlje, pomoću crijeva sa većim protokom vode, onemoguće stvaranje snježnog pokrivača”, naveli su u Ministarstvu. U slučaju da se zakasni sa puštanjem vode i na plasteniku se formira sniježni pokrivač, ne treba naknadno uključivati raspršivače, jer neće biti pozitivnog efekta, već suprotno. Kako bi se spriječilo izmrzavanje povrća, u Ministarstvu su savjetovali obezbjeđivanje adekvatnog dogrijavanja.

IRSKI AVIO PREVOZNIK NAJAVIO

Ryanair od ljeta leti iz Podgorice ka Stokholmu

Niskobudžetna avio-kompanija Ryanair uvešće na ljeto liniju iz Podgorice ka Stokholmu, najavili su predstavnici irskog prevoznika. Planirano je da avioni Ryanair-a saobraćaju dva puta sedmično ka glavnom gradu Švedske. Najavljeno je i uspostavljanje još dvije rotacije za Berlin, čime će, kako smatraju u kompaniji, biti prevezeno oko 100.000 putnika i angažovano oko 80 radnika na podgo-

ričkom aerodromu. “Ljetnji red letjenja Ryanair-a iz Podgorice imaće novu rutu za Stokholm s letovima dva puta sedmično, nove letove za Berlin dva puta sedmično, te već ustanovljene letove za Brisel i London dva puta sedmično”, naveli su u kompaniji, prenosi Portal Analitika. Oni su pozvali putnike da sebi obezbijede jeftine karte, koje će biti u prodaji od 10. januara po cijeni od 25 eura.

EKONOMIJA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

INTERVJU: PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA CRNE G

Najveću pažnju izazvalo je otvaranje stečaja u fabrici "Radoje Dakić", dok su najobimniji bili postupci u preduzećima Vuk petrol, Štampa i Bast, kaže Jovanić

U protekloj godini otvoren je stečajni postupak nad 522 preduzeća, što je približno broju kompanija koje su u 2015. pošle u stečaj, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Privrednog suda Crne Gore Blažo Jovanić. U intervjuu za naš list, Jovanić je govorio o stečajnom postupku nad podgoričkom fabrikom “Radoje Dakić”, koji je izazvao najviše pažnje u protekloj godini, o kompanijama koje su se finansijski oporavile i našle novog vlasnika, ali i o izazovima sa kojima se suočava Privredni sud. DN: Koliko je kompanija otišlo u stečaj u 2016. i koje od ovih postupaka biste izvojili kao najznačajnije? Jovanić: U 2016. godini je nad 522 društva otvoren stečajni postupak. Ukoliko se taj broj uporedi sa brojem otvorenih stečajnih postupaka u 2015. godini, kada je nad 535 društava otvoren stečajni postupak, primjećuje se da je on na približno istom nivou. Svakako je najveću pažnju javnosti izazvalo otvaranje stečajnog postupka nad stečajnm dužnikom “Radoje Dakić” AD Podgorica. Ukoliko se posmatra broj podnijetih prijava potraživanja, kao i obimnost samog postupka, slijede stečajni postupci koji su otvoreni nad stečajnim

dužnicima Bast DOO Nikšić, Vuk Petrol DOO Kotor i Štampa AD Podgorica. DN: Koje su kompanije u prošloj godini izašle iz stečaja i našle novog vlasnika? Jovanić: Stečajni postupak, odnosno sami institut stečaja, ne treba samo posmatrati kao likvidaciju dužnika i njegovo gašenje, odnosno nestajanje iz privrednog i pravnog života. Naime, stečaj osim što ima za cilj namirenje povjerilaca, isto tako ima i mogućnost oporavka stečajnog dužnika kroz reorganizaciju, kao i kroz prodaju imovine stečajnog dužnika u cilju nastavljanja obavljanja djelatnosti i uspostavljanja pređašnjeg stanja, prije nego što je nastupila insolventnost stečajnog dužnika i posljedice otvaranja stečajnog postupka. U pri-

U prošloj godini uspješno je sprovedena reorganizacija u kompaniji Izbor Bar, kao i u društvima PKB Herceg Novi i Olio prom

Foto:Dejan Lopičić

ZA GODINU U STEČAJ POŠLA 522 PREDUZEĆA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

EKONOMIJA

GORE BLAŽO JOVANIĆ ZA DNEVNE NOVINE SAOPŠTIO Bivši radnici “Radoje Dakića” ispred suda

Prije okončanja prve faze stečajnog postupka, svaki dalji komentar bi predstavljao prejudiciranje odluka koje će biti donijete u postupku kada se za to steknu uslovi, a posebno u dijelu koliki će biti obim stečajne mase, odnosno da li će sredstva koja se ostvare prodajom imovine biti dovoljna da izmire sva potraživanja radnika “Radoja Dakića”, za koja napominjem, sud još nema informaciju koliko iznose, s obzirom da nije okončan postupak prijave, kaže Jovanić. nog postupka. U prilog tome, stoji činjenica da je u 2016. godini u “Izbor” AD Bar plan reorganizacije uspješno realizovan, te da se ovo društvo kroz reorganizaciju finansijski oporavilo. Slična situacija je u društvima “PKB Herceg Novi”, u kojem je započet plan reorganizacije, zatim sa “Olio prom” DOO Bar, u kojima je, dakle, obustavljen steačjni postupak i za koje se očekuje da će uspjeti da kroz plan reorganizacije izmire svoje obaveze. Ukazao bih i na uspješnu prodaju imovine kada su u pitanju “Rudnici boksita” AD Nikšić, u kojima je nastavljeno sa proizvodnim procesima što će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i unapređenja i modernizacije tehničkih kapaciteta ove kompanije. DN: Posljednjih dana aktuelno je uvođenje stečaja u

podgoričku fabriku “Radoje Dakić”. Je li realno očekivati da će sva potraživanja bivših radnika biti namirena? Jovanić: Kao što je javnost već upoznata, nad stečajnim dužnikom “Radoje Dakić” AD u stečaju Podgorica, stečaj je otvoren odlukom ovog suda od 19.12.2016. godine. Nakon što se okonča postupak prijave potraživanja povjerilaca, utvrdi konačna lista utvrđenih i osporenih potražvanja, te izvrši popis imovine stečajnog dužnika od strane stečajnih upravnika, može se govoriti u kom pravcu će ići dalji postupak i na koji način će se vršiti namirenje povjerila-

odgovorna, s obzirom na ovlašćenja, kao i odgovornosti koju ima prilikom sprovođenja postupka nad određnim društvom. Pokazalo se do sada da u određenim postupcima, a imajući u vidu težinu i složenost postupka kakav je stečaj, dio stečajnih upravnika nije spreman da odgovori zahtjevima suda, odnosno da ne posjeduje dovoljno znanja i stručnosti u pogledu poznavanja materi-

fazi ovog postupka, može se ocijeniti da se radi o vrlo složenom postupku, koji će za posljedicu prvenstveno imati veliki broj prijavljenih potraživanja, pa sam ocijenio da je, s obzirom na obimnost ovog postupka, te uzimajući u obzir osnovna načela stečajnog postupka, a to su ekonomičnost i hitnost, cjelishodno rješenje da se imenuju dva stečajna upravnika. U dosadašnjoj praksi suda se pokazalo da su se u velikim stečajevima, a kakav karakter imaju oni postupci sa velikm brojem potraživanja i imovinom koju imaju stečajni dužnici, u toku postupka morala angažovati i određena stručna lica, kako bi se on sproveo na efikasniji način. S tim u vezi, a kako zakon ne ograničava mogućnost angažovanja više od jednog upravnika, mišljenja sam da je ova odluka ispravna i da će doprinijeti efikasnijem načinu sprovođenja postupka.

217

Sudije Privrednog suda su angažovanjem i posvećenošću uspjele da zaostatak, koji je na početku 2016. bio 2.167 predmeta, smanje za više od 600 predmeta. Ukoliko se ovakav trend rješavanja predmeta održi, već u toku sljedeće godine moći ćemo govoriti o Privrednom sudu Crne Gore kao ažurnom

Upravnicima treba dodatna edukacija DN: Jeste li zadovoljni radom stečajnih upravnika? Koliko ih je ukupno u državi, a koliko njih najčešće angažuje Privredni sud? Jovanić: U Crnoj Gori, prema utvrđenoj listi stečajnih upravnika Ministarstva pravde, trenutno ima 217 stečajnih upravnika. Uloga stečajnog upravnika, a naročito u složenim stečajnim postupcima, veoma je kompleksna i

Foto:Vedran Ilić

RANO ZA PRIČU O POTRAŽIVANJIMA

je koja se zahtijeva. Upravo iz tih razloga je u nekim stečajnim postupcima došlo do razrješenja upravnika. Iako je Ministarstvo pravde donijelo novi Pravilnik o stručnom ispitu za stečajnog upravnika, mišljenja sam, a što sam i više puta do sada ukazivao, da se mora raditi na dodatnoj edukaciji stečajnih upravnika, kako bi oni odgovorili svim zadacima koje nosi stečajni postupak.

DN: Kako ocjenjujete rad ca, naravno, Privredu zavisnonog suda sti od vrijednosti imoviu protekloj stečajnih upravnika ne za koju se godini? je u Crnoj Gori utvrdi da steJovanić: čajni dužnik ima. Kada su u pitaStoga, prije okonnju rezultati Privrednog suda u 2016, čanja ove prve faze stes pravom se može reći da čajnog postupka, svaki daje ona najbolja izvještajlji komentar predstavljao bi na godina u radu ovog suprejudiciranje daljih odluka koje će biti donijete u da. Na svim referatima rijepostupku kada se za to stešen je godišnji priliv predknu uslovi, a posebno u dimeta, iako je on bio znatno jelu koliki će biti obim steveći u odnosu na prethodnu čajne mase, odnosno da li godinu. Posebno želim istaći će sredstva koja se ostvare da su sudije Privrednog suprodajom imovine biti doda angažovanjem i posvećevoljna da izmire sva potržanošću uspjele da zaostatak, ivanja radnika, za koja nakoji je na početku 2016. bio pominjem, sud još uvijek, 2.167 predmeta, smanje za s obzirom da nije okončan više od 600 predmeta. Ukopostupak prijave, nema inliko se ovakav trend rješafomraciju koliko iznose. vanja predmeta održi, već tokom sljedeće godine moDN: Stečaj u “Radoje Daći ćemo govoriti o Privredkiću” interesantan je i zbog nom sudu Crne Gore kao angažovanja dva stečajna ažurnom. Značajno je istaupravnika. Recite nam neći i da je broj starih predmešto više o razlozima zbog ta sveden na minimum. Ako kojih ste se odlučili na tase uzme u obzir da sud trekav potez. nutno ima 1.940 nezavršeJovanić: Otvaranjem stenih predmeta, od čega samo čajnog postupka u “Radoje njih 134 potiče iz 2012. i raDakić” AD Podgorica prvi nijih godina, te da je taj broj put su u jednom stečajnom smanjen u odnosu na pretpostupku imenovana dva hodne godine, sa pravom se stečajna upavnika sa jedmože reći da je rad Privrednakim ovlašćenjima. Već nog suda u 2016. bio izuzetna početku, odnosno u prvoj no kvalitetan.

HRONIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

ISTRAGA: VATRENI OBRAČUN MIROSLAVA ĆETKOVIĆA I PREDRAGA ILINČIĆA U CENTRU BUDVE

Čuli se telefonom prije pucnjave Foto:Vedran Ilić

Akteri prekjučerašnjeg međusobnog vatrenog obračuna, u kojem su obojica izgubila život, Budvanin Miroslav Ćetković (29) i Predrag Ilinčić iz Bijeljine, neposredno prije okršaja čuli su se mobilnim telofonom. Prema saznanju Dnevnih novina, dosad prikupljeni dokazi ukazuju na to da je Ilinčić ranije tog dana nazvao Ćetkovića i vjerovatno se sa njim dogovorio da se nađu na lokaciji gdje se odigrao obračun. Međutim, policija još uvijek utvrđuje zašto je Ilinčić odmah počeo da puca u Ćetkovića, čim se ovaj parkirao, kao i motiv ovog krvavog obračuna. Pucnjava se dogodila preksinoć u 18.35 časova ispred kafea “Poko”, u nutog budvanskoj Ulilokaci Babilonija, a la. Tatom prilikom oboda mu je jica su zadobila više sa vozačeĆetković ustrelnih rana od kojih ve strane prije jedan preminuo na licu šao Ilinčić i počeo da mjesta, dok je drugi podle- puca. “Ispalio je više projekgao povredama nekoliko sa- tila od kojih su dva završila ti kasnije. Prve informacije u gornjem dijelu grudi ĆetDN govore da su se dvojica kovića, ali je i on uspio da mladića od ranije poznava- uzvrati pogodivši napadala, a da je do nesreće došlo ča sa čak četiri hica”, kazao u trenutku kada je Ćetković je sagovornik blizak istrazi. parkirao vozilo “tojota jaris” Na licu mjesta, osim ve(BD AK490) ispred pome- ćeg broja čaura, pronađena

Mada su u blizini mjesta gdje je pao Ilinčić pronađena dva pištolja, preliminarni forenzički rezultati ukazuju na to da je on prilikom obračuna koristio samo jedan

su i tri pištolja, jedan koji je pronađen u ruci ubijenog Ćetkovića, a druga dva desetak metara dalje na mjestu gdje je Ilinčić pao od zadobijenih povreda nakon što je pokušao da pobjegne. Mada su u blizini mjesta gdje je pao Ilinčić pronađena dva pištolja, preliminarni forenzički rezultati ukazuju na to da je on prilikom obračuna koristio samo jedan. Kako saznaju DN, u toku je i zvanična provjera identiteta Predraga Ilin-

Ilinčić

čića, preko Ministarstva unutrašnjih poslova BiH. Kada su policija i spasilačke ekipe stigle na mjesto obračuna, Ilinčić je zatečen dvadesetak metara iza automobila, jer je nakon što je ranjen pokušao da pobjegne i skloni se, ali nije odmakao daleko. “Ćetković je ostao na mjestu mrtav, dok je drugi mladić davao znake života. Odmah je transportovan u Kotor. Na putu do bolnice, kazao je kako se zove i odakle je, nakon čega je počeo da se gubi. Kada je uveden u bolnicu nije imao puls, poslije čega je reanimacijom oživljen”, ispričao je jedan od sagovornika. Obojica aktera obračuna poznati su policiji od ranije. Ćetković crnogorskoj, dok je Ilinčić imao podeblji dosije u BiH. N.P.

HRONIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

CILJANA AKCIJA PODGORIČKE POLICIJE

ZAUSTAVILI LOPIČIĆA ZBOG DOJAVE DA NOSI PIŠTOLJ Podgoričanin Savo Lopičić (35) uhapšen je u ciljanoj akciji pripadnika podgoričkog Centra bezbjednosti, koja je izvedena juče oko 15 časova na Bulevaru revolice. Službenici policije su zaustavili Lopičića, koji je upravljao blindiranim BMW (KO AV191), izveli ga iz vozila, a onda izvršili detaljan pretres. Iz Uprave policije saopšteno je da je tom prilikom u vozilu pronađen pištolj marke „taurus“ kalibra 9 milimentara sa 17 metaka u okviru. “Daljim pregledom, sakriven ispod zadnjeg sjedišta, pronađen je i zaštitni pancirni prsluk, kao i palica na izvlačenje. Lopičić je lišen slobode, a o događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u postupcima osumnjičenog stiču bitni elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužiocu, zbog osnova sumnje da je počinio navedeno krivično djelo”, saopštili su iz Uprave policije. Oduzeti pištolj, municija, pancir i palica će biti upućeni Forenzičkom centru radi vještačenja, a biće preduzete i druge aktivnosti u cilju utvrđivanja činjenica u ve-

zi sa eventualnom povezanošću oduzetih oružja, municije i drugih predmeta sa krivičnim djelima ili planiranjem krivičnih djela. Zanimljivo je da je vozilo BMW, kojim je upravljao Lopičić, ranije oduzimano radi provjere od policije i to u periodu dok ga je koristio sada pokojni Goran Biskupović. Bikupović i njegov prijatelj Miloš Bošnjak (25) ubijeni su 5. septembra prošle godine oko 16.30 časova, ka-

17 METAKA NADJENO JE U ŠANŽERU ODUZETOG PIŠTOLJA

Direktor Policijske akademije u Danilovgradu Rajko Peković (48), preminuo je juče ujutro nakon povreda koje je zadobio u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila preksinoć u 18.13 časova u mjestu Bandići, na magistralnom putu Podgorica - Nikšić. Prema nezvaničnim informacijama, Peković je upravljao službenim vozilom “golf 5” (DG CG061), kada je iz neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad automobilom.

On se kretao iz pravca Danilovgrada ka Podgorici, a kada je došao do spornog mjesta, prešao je na suprotnu kolovoznu traku i udario u betonski potporni zid. Peković je odmah prebačen u Urgentni centar, gdje mu je pružena pomoć i konstatovane povrede - lomovi obje noge, kuka i rebara. Sinoć više od dva sata saobraćaj na toj putnoj dionici bio je u prekidu, a za to vrijeme pripadnici ekipe za uviđaje dani-

lovgradskog Odjeljenja bezbjednosti, obavili su uviđaj, po ovlašćenju Osnovnog državnog tužioca Jelene Protić. N.P. IZVINJENJE Nenamjernom tehničkom greškom u jučerašnjem broju je navedeno da je Peković službenik policije, stoga se iskreno izvinjavamo njegovoj porodici, Upravi policije i Policijskoj akademiji.

tićem, koji prema policijskoj evidenciji slove za vođe “škaljarskog klana”. Uhapšeni Lopičić je, prema policijskoj evidenciji, povratnik u vršenju krivičnih djela, kao i bezbjednosno interesantna osoba koja se povezuje sa pojedinim pripadnicima kriminalnih struktura iz Podgorice i Kotora. Inače, podgorička policija je protekle godine oduzela 17 komada oružja od bezbjednosno interesantnih osoba. Foto: Vedran Ilić

DIREKTOR POLICIJSKE AKADEMIJE PREMINUO OD POSLJEDICA UDESA

da je nepoznati napadač aktivirao eksplozivnu napravu dok su išli ka porodičnoj kući Biskupovića u naselju Muo. Iako se kuća, gdje su se zaputili Biskupović i Bošnjak, nalazi na samo nekoliko stotina metara od policije, napadač je uspio da „obavi“ surovu likvidaciju. Postavio je eksplozivnu napravu i aktivirao je, nakon čega je neopaženo pobjegao. Biskupović je navodno bio blizak prijatelj sa braćom Igorom i Jovicom Vuko-

HRONIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

PODMETNUT POŽAR NA AUTO PLACU U ULICI VOJISLAVLJEVIĆA

Vatra uništila 10-tak vozila

Akcionarsko društvo Sava osiguranje Podgorica, raspisuje

OGLAS za prijem u radni odnos na određeno vrijeme jednog izvršioca sa mjestom rada u Podgorici, na radnom mjestu

SARADNIK/ICA ZA PRAVNE POSLOVE Radno mjesto saradnik/ica za pravne poslove podrazumijeva obavljanje sljedećih poslova:

HILJADA EURA IZNOSI ŠTETA KOJA JE PRIČINJENA POŽAROM zinom nekoliko automobila, koja su bila parkirana uz ogradu placa, a zatim ih zapalila nakon čega su pobjegli sa lica mjesta.

Događaj je odmah prijavljen policiji koja je obavila uviđaj, uz prisustvo vještaka za požare. Sa lica mjesta su izuzeti tragovi i poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. Policija je izuzela i snimke sa nadzornih kamera kako bi ušla u trag počiniocima. Procjenjuje se da je vatra vlasnicima auto-placa pričinila štetu koja se kreće oko 100.000 eura, jer su u pitanji bila vozila novijeg godišta. N.P. Foto: Dejan Lopičić

- zastupanje pred sudom i upravnim organima - učestvovanje u izradi nacrta ugovora i akata Društva - praćenje pravne normative i usaglašavanje akata sa istom - dostavljanje mjesečnih i periodičnih izvještaja - pripremanje predloga odluka, procedura, uputstava i slično

Za sad dvije nepoznate osobe juče oko 05 časova izjutra podmetnule su požar na auto placu, koji se nalazi u Ulici Vojislavljevića u podgoričkom naselju Zabjelo kojom prilikom je uništeno oko 10-tak vozila koja su bila namjenjena prodaji. Kako Dnevne novine saznaju, nadzorne kamere na placu uhvatile su momenat kada su dva mlađa muškarca, koja nijesu bila maskirana prvo polila ben-

Zainteresovani kandidati moraju ispunjavati sljedeće uslove: - završen pravni fakultet, - poznavanje rada na računaru, - radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima u trajanju od najmanje 3 (tri) godine, - položen vozački ispit B kategorije

a poželjno je: - poznavanje engleskog jezika i - položen pravosudni ispit Obavezan probni rad. Svoju biografiju možete dostaviti lično ili putem pošte na adresu PC Kruševac, Rimski trg 70, Podgorica ili slanjem na e-mail posao@sava.co.me Rok za dostavljanje prijava je 8 dana od dana objavljivanja oglasa. Na intervju će biti pozvani samo kandidati koji uđu u uži izbor. SAVA OSIGURANJE AD PODGORICA

DUBROVAČKA POLICIJA UHAPSILA CRNOGORCA

ŠVERCOVAO MALOLJETNOG SIRIJCA KROZ HRVATSKU Dubrovačka policija uhapsila je 4. januara u Konavlima 30-godišnjeg državljanina Crne Gore koji je pokušao da prokrijumčari maloljetnog Sirijca kroz teritoriju Republike Hrvatske, saopštio je Operativno-komunikacioni cenatr Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Kako su odgovorili iz dubrovačkog OKC-a, 30-godišnjak je 17-godišnjeg Sirijca dočekao u svom vozilu pošto je maloljetnik nezakonito prešao granicu Hrvatske i Crne Gore. “Dana 4. januara 2017. godine oko 20 sati na području Policijske postaje Gruda u vozilu 30-godišnjeg državljanina Crne Gore zatečen je 17-godišnji dr-

Ilustracija žavljanin Sirije koji je prethodno nezakonito prešao državnu granicu između Republike Hrvatske i Crne Gore na području brda Košare. Nakon sprovedenog kriminalističkog istraživanja državljanin Crne Gore prijavljen je zbog sumnje

da je počinio krivično djelo dok je državljaninu Sirije nakon prethodnog obavještenja Centru za socijalni rad, određena zabrana ulaska i boravka u RH u trajanju od jedne godine i readmisija u Crnu Goru”, naveli su iz OKC-a PU za DN. N.P.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

HRONIKA

JOŠ TRI MJESECA LIJEČENJA U BEOGRADU

MAROVIĆU ODLOŽENO IZDRŽAVANJE KAZNE

Osnovi sud u Kotoru, na osnovu medicinske dokumentacije koja je vještačena, odložio je izdržavanje zatvorske kazne bivšem visokom funkcioneru DPS-a Svetozaru Maroviću. Marović je početkom septembra prošle godine osuđen na tri godine i deset mjeseci zatvora zbog učešća u više budvanskih afera, a Osnovni sud u Kotoru, koji je mjesno nadležan za izvršenje krivičnih sankcija u ovom slučaju, je odložio izvršenje ove kazne za još tri mjeseca. Naime, stručnjak medicinske struke Željko Golubović i psihijatar Stanko Mi-

U BLIZINI VRANJINE

Bahati vozač “pokupio” parkirani automobil Policija još uvijek traga za sad nepoznatim vozačem autombila koji je udario u vozilo Nika Vujovića sa Vranjine, koje je bilo parkirano pored puta na privatnom parkingu, zatim ga prevrnuo i pobjegao sa lica mjesta. Vujović je nedavno za Dnevne novine saopštio da je čitav događaj zabilježila nadzorna kamera njegovog komšije i da vjeruje da će počinilac biti ubrzo pronađen. “Prekjuče sam se u sedam sati parkirao na privatni parking. Otišao sam da lovim i vratio se poslije sat i po. Kada sam se vratio sa jezera čuo sam ženu kako kuka. Pogledao sam i vidio auto izbačeno sa parkinga u žutu traku, prevrnuto i uništeno oko 90 odsto”, priča Vujović koji je događaj prijavio policiji.

“Ljudski mi se okrenula policija. Došao je prvo presretač, a onda je došla ekipa za uviđaje. Uradili su svoje, snimili priču i napravili zapisnik“, dodaje on. Prema riječima Vujovića, iako nema svjedoka, kamera njegovog komšije je sve snimila. „Video kamera mog komšije je snimila auto i vozača koji je udario moje auto. Tu su ostali i djelovi tog auta. Vozač je izašao, i odmah se vratio u kola, zatvorio vrata i velikom brzinom otišao u pravcu Podgorice”, priča on. Vujović naglašava da je o video zapisu obavijestio juče policiju, te da je sada „sve na njima“. Vujović kaže da se nada da će ubrzo identifikovati počinioca kako bi naplatio od osiguranja i pokrio troškove štete. N.P.

lić izvršili su vještačenje medicinske dokumentacije i utvrdili da je Marović obolio od teže akutne bolesti i da je bolničko liječenje od tri mjeseca dovoljan period za sanaciju bolesti imajući u vidu oboljenje. Isti vještaci smatraju da u Spužu nije moguće sprovesti bolničko liječenje Marovića. On je još 28. oktobra dobio poziv od kotorskog suda da se istog dana javi u zatvor u Spužu na izdržavanje kazne, na koju je pristao potpisivanjem sporazuma o priznanju krivice. Međutim, on se tada nije odazvao jer je bio na liječe-

nju u Beogradu. Prema sporazumima, Marović je učestvovao u malverzacijama prilikom gradnje Donjeg bulevara, puta u selu Krapina, platoa na Jazu, izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, kao i u predmetima „Properti investment”, „Kopirajt“, ,,Prijevor“ i ,,TQ Plaza“. Osim zatvorske kazne, Marović će morati da uplati 100.000 eura u humanitarne svrhe, kao i da budvanskoj opštini vrati 1.096.000 eura, koje je prihodovala kriminalna organizacija na čijem je on bio čelu. N.P.

Starješina ih zatekao na spavanju Disciplinski tužilac Ministarstva unutrašnjih poslova 26. decembra po kre nuo je po stu pak protiv Š.V. i J.I., policijskih službenika SP OB Da ni lov grad, za to što su 21.jula prošle godine, oko 3.30 sati, nemarno obavljali poslove i zadatke po patrolnom listu OB Danilovgrad u Uli ci Lan dža u Da ni lov gra du. Naime, kako se navodi u rješenju za pokretanje disciplinskog postupka tokom kontrole oni su zatečeni kako spavaju u službenom vozilu. “Oni su sjedjeli u službenom vozilu „opel astra” sa gla vom na slo njenom na naslon za glavu od sjedišta i spavali, što je utvrđeno kontrolnim obilaskom od starješine OB Danilovgrad S.Đ., čime su počinili težu povredu službene dužnosti iz člana 83 stav 1, tačka 1 Za ko na o dr žavnim službenicima i namje šte ni ci ma (ne iz vršavanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vršenje službenih obaveza)”, navodi se u rješenju o pokretanju postupka. N.P.

Radakovići spašeni nakon pet sati

NADOMAK MJESTA DRAGUNJI

Planinari i vatrogasci spasili Radakoviće Članovi Službe zaštite i spašavanja i Planinarski klub „Subra“ juče su, nakon više sati borbe sa mećavom, spasili su Milana i Stanku Radaković, koji su ostali zavijani u snijegu nadomak mjesta Dragunji, pored Herceg Novog. Kako je za Dnevne novine kazala Radaković, oni su juče krenuli ka njihovom selu na Ublima i zbog obilnih padavina ostali zaglavljeni. Pozvali su vatrogasce koji su brzo došli do njih i izvukli ih, međutim prilikom povratka u Herceg Novi došlo je do zaglavljivanja i vatrogasnog vozila, zbog čega su morali da zatra-

že dodatnu pomoć. Načelnik službe zaštite i spasavanja Aleksandar Škobalj kazao je da su nešto prije dva sata primili poziv od komunalne policije, te da su angažovali utovarnu lopatu. “Na terenu su izašli pripadnici PK „Subra“ i zajedno smo se uputili ka ugroženima sa mehanizacijom kako bi probili put”, kazao je Škobalj. Članovi Planinarskog kluba „Subra“ za DN su kazali da su na Ublima došli prije 17 časova. “Trebalo je doći do zaglavljenog vozila. Sa pripadnicima vatrogasne jedinice doveli smo ugrožene do kola“, kaže Dejan Verigo. S.M.

DRUŠTVO

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

GRAĐANI SE PRIPREMAJU ZA BADNJE VEČE I BOŽIĆ, PR

BOŽIĆ UZ BOGATU TRPEZ BOŽIĆNA POSLANICA MITROPOLITA MIHAILA

“VJERNICI CPC PONIŽENI JER NE MOGU DO OLTARA” Samo se na temeljima pravde i božanske istine može graditi, učvršćivati i njegovati mir, bratstvo i dobra volja među ljudima, poručio je arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo u božićnoj poslanici. On je naveo da je duboko zabrinut zbog ponižavajućeg statusa Crnogorske pravoslavne crkve, dodajući da su njeni vjernici poniženi u odnosu na pripadnike drugih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, jer su im prepriječeni putevi koji vode do oltara. “Po drugi put u posljednjih 100 godina Crnogorska pravoslavna crkva i naši vjernici raspeti su na stub srama i stradanja”, smatra Mihailo. Pozvao je Vladu, Skupštinu i predsjednika Crne Gore, sve državne organe i ambasade u državi, međunarodne i nevladine organizacije kao i sve ljude dobre volje da pruže podršku potrebnu za vraćanje manastira, crkava i kulturne baštine u vlasništvo crnogorskoga naroda i države, kojima je to nezakonito i nasilno oduzeto. Mihailo je naveo da se, od obnove autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, od vaskrsa stare nepokolebljive crnogorske vjere, na ovaj dan svake godine okupljaju da se pored svetoga crnogorskoga badnjaka prisjete značaja tog najznačajnijeg događaja u istoriji ljudskog roda. “Na današnji dan prije 2017 godina došao je sa Nebesa na ovaj svijet Sin Božji. Došao je da raskine lance ropstva grijehu i da ljudima pribavi izgubljenu milost”, naveo je Mihailo. Naveo je da su se svi koji ispovijedaju vjeru u Isusa Hrista odazvali Njegovom pozivu da Ga slijede, jer je On – Put, Istina i Život. “Svi mi smo sinovi i šćeri jednoga Oca Nebeskoga, đeca jedne zemlje i nasljednici jednoga

Neba. Bog nas je stvorio, Hristos spasio, jednim krštenjem smo kršteni, jednim mirom pomazani i jednim se putirom pričešćujemo”, rekao je Mihailo. On je poželio da vjernike u ove dane Božića okupi bratska ljubav, ujedini časni krst i zavlada sloga među crnogorskim narodom. “Crnogorska pravoslavna crkva koja je u dugoj istoriji dijelila narodnu sudbinu raduje se Božiću i očinskom ljubavlju grli svu svoju đecu, ma đe da su, u zemlji ili rasijanju, poručujući im: Sad je vrijeme milosti i spasa, zato se ujedinimo oko svojih svetinja i svete Crnogorske pravoslavne crkve”, istakao je Mihailo. Poručio je da su ljudi stvoreni božanskim duhom i dato im je da žive kao slobodni u slobodnoj zemlji. “To je i zavjet naših predaka”. “Doći će vrijeme kada ćemo moći kazati da smo svoji na svojemu, da služimo u našim crkvama i manastirima. Uprkos sve većoj huli naših neprijatelja, taj radosni dan je sve bliži”, smatra Mihailo. Crnogorska pravoslavna crkva, kako je ocijenio, ima posebnu odgovornost da doprinese očuvanju mira, pravde i sloge među svim pripadnicima crnogorskoga naroda. “Kao Crkva najbrojnijeg naroda, a ja kao njen poglavar, obavezujemo se pred Gospodom da nam je sveta dužnost da sačuvamo mir među narodima i pripadnicima svih vjera, te da ćemo se svim srcem zalagati za sreću i napredak naše jedine domovine Crne Gore”, naglasio je Mihailo. On je poželio da Božić svim ljudima na zemlji i Crnogorcima u dijaspori donese mir, slogu i ljubav. “Pozdravljam vas najradosnijim hrišćanskim pozdravom: Mir Božji, Hristos se rodi”, zaključuje se u poslanici.

Praznična atmosfera se nastavlja, pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnji dan, uvod u najradosniji hrišćanski praznik - Božić, dan kada je rođen sin Božji Isus Hristos - po julijanskom kalendaru. Tradicija se ne prekida, te tako svi oni koji drže do običaja jutros su prije nego što je izašlo sunce posjekli badnjak. Badnjak - najčešće cerovo drvo, sa prvim sutonom nalaže se na vatru uz poseban ritual. Loženjem badnjaka domaćin kuće zaželi za svoju porodicu - da ne manjka hrane, da vlada zdravlje, radost i ljubav, a badnjak se loži u znak sjećanja na vatru koju su po predanju vitlejemski pastiri naložili u pećini u kojoj se rodio Isus Hristos, kako bi ogrijali božansko novorođenče i njegovu majku.

■ PORODICA NA OKUPU

Trpeza je danas posna, a domaćica priprema bogatu mrsnu trpezu kako bi sljedećeg jutra, na dan Hristovog rođenja, u izobilju bio dočekan polaznik koji unosi radost u dom. Djeci je, ipak, ovaj praznik najradosniji, u toplom domu, u zimskoj noći svi su na okupu. Mališani rado čekadiće tokom cijele ju polaznika koji pogodine, te su svi u tim blagim danima sipanjem žita, novčića i slatkiša zaželi najljepše Ivana Terzić staloženi, mirni, opraželje porodici, a to dugo pamte štaju jedni drugima i zaboravljaju na nesuglasice, izbjei prepričavaju. Postoji vjerovanje da ono što gavajući svađe. čovjek radi u danima Božića raNije mali broj građana koji ne odlaze rano ujutru da posjeku badnjak, već ga kupuju na ulicama koje vrve od prodavaca dan, dva uoči Božića. MeđuKao nekad tako i sad - tim, ima porodica koje se strogo uveče se u dvorištu nalaže pridržavaju običaja, među kojibadnjak, a pored porodice ma su i Terzići kod kojih smo bidođu i komšije. Zajedno li u posjetu. domaćiće kuće, Divne Tersjedimo oko vatre pijući zić,Odčuli smo kako se oni priprevino, rakiju. Kako će to maju za još jedan Božić, kako izgledati ove Badnje noći kod njih izgleda čar najradosninijesam baš sigurna, jeg praznika. “Za Badnje jutro muškarci iz ali nadam se da će nas vrijeme poslužiti da se kuće idu da beru badnjake. Niokupimo napolju kako ne kad ih ne kupujemo. Kada beru prekrste se, pospu ga vibismo odstupali od naših badnjak nom i žitom i onda sijeku”, priča rituala nam Divna. Po dolasku kući, žene ih dočekuju, kaže ona, i posipaju žitom do šporeta, a oni zatim stavljaju

jednu grančicu u šporet. Tokom Badnjeg dana u njihovoj kući jede se isključivo posna hrana, ali se priprema i božićna trpeza.

■ POLAZNIKU

ČARAPE I 10 EURA

“Za Badnji dan poste svi ukućani. Spremaju se priganice, riba, posni pasulj, krompir. Dok čekamo zalazak sunca i nalaganje badnjaka, pripremamo bogatu božićnu trpezu - najčešće je tu pečenje, sarma, pita i nekoliko vrsta kolača. Pogaču sa novčićem, orahom i žitom pečemo rano ujutru, dakle za Božić, kako bi bila freška kada stigne polaznik”, navodi ona. Divnina kćerka, Ivana pamti kako je sve izgledalo dok je bila dijete. Ističe da se ništa nije promijenilo, što je raduje. Možda dolazi vrijeme kada je izgubljeno dosta toga, kada ljudi vrednuju pogrešne vrijednosti, ali istinski je čini srećnom što se običaji ne gube i što tradicija opstaje.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

DRUŠTVO

RAZNIČNA ATMOSFERA I U DOMU TERZIĆA

ZU I U KRUGU PORODICE Trpeza je danas posna, a domaćice pripremaju bogatu mrsnu trpezu kako bi sljedećeg jutra, na dan Hristovog rođenja, dočekali polaznika koji unosi radost

BOŽIĆNA POSLANICA MITROPOLITA AMFILOHIJA

“BOGAĆENJE JE IDEAL, NIJE ČUDNO ŠTO SE MLADI UBIJAJU”

Badnjaci nemaju cijenu Već dva dana ulice Podgorice oko Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja vrvjele su od prodavaca badnjaka. Hrastove grane, kako su DN kazali prodavci, ni ove godine nemaju cijenu, već za njega vjernici izdvajaju koliko mo“Kao nekad tako i sad - uveče se u dvorištu nalaže badnjak, a pored porodice dođu i komšije. Zajedno sjedimo oko vatre pijući vino, rakiju. Kako će to izgledati ove Badnje noći nijesam baš sigurna, ali nadam se da će nas vrijeme poslužiti da se okupimo napolju kako ne bismo odstupali od naših rituala”, kazala je Ivana. Porodica Terzić polaznika očekuje rano ujutru 7. januara, a godinama njihov polaznik je isti. “Imamo polaznika godinama, to je drug mog brata. Očekujemo

gu novca. “Prodaja se još nije zahuktala, ali očekujemo da će danas, na Badnji dan biti najveća prodaja.Svake godine ovdje prodajemo badnjake i ljudi daju od 1 do 3 eura”, kazao je jedan od prodavaca. ga od pet sati ujutro. Kao poklon, uvijek mu spremimo čarape i 10 eura”, navodi ona. Nakon što se polaznik posluži, svi ukućani se mrse i naravno svi su budni. “Ustanemo ujutro kad dođe polaznik da čestitamo Božić jedni drugima i popričamo. Moj brat je i sam polaznik u par komšijskih kuća. Prvi dan Božića provodimo kod kuće, dakle na okupu je uža porodica i toga dana niko nam ne dolazi u goste. U tome je i posebna draž, posvećeni smo jedni drugima, vodimo duge razgovore, pričamo o pla-

Prvi dan Božića provodimo kod kuće, dakle na okupu je uža porodica i toga dana niko nam ne dolazi u goste. U tome je i posebna draž, posvećeni smo jedni drugima, vodimo duge razgovore, pričamo o planovima, problemima. Poseban dan

novima, problemima. Poseban dan”, ističe Ivana. Već drugog i trećeg dana Božića posjećuju rodbini i prijatelje, isto tako očekuju posjete kako bi bliskim ljudima čestitali Božić. “Božić je praznik koji zbližava ljude, to je prilika kada se posjećuju oni koji se nijesu zbog raznih obaveza dugo vidjeli, eto još jedne lijepe stvari koju nosi ovaj praznik”, zaključuje Ivana. Bo.B.

Narod je raspolućen po svim šavovima - vjerskim, nacionalnim, jezičkim, kulturnim, azbučnim i u njemu se sve svodi na ekonomiju i materijalne vrijednosti, smatra arhiepiskop cetinjski mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. U božićnoj poruci naveo je da “nema dana bez očinjeg vida niti prave slave bez Božića”. “Na Božić, Bog se otkriva i daruje kao neiskaziva ljubav, koja sobom grli i prožima sve i sva; Božićem čovjek postaje slika i prilika, nosilac i svjedok te Svetotrojične ljubavi. Na Božić Sin Božiji Jedinorodni postaje naš brat”, naveo je Amfilohije. Od rođenja Hrista Bogočovjeka nije više prosta čovječnost mjera čovjekova nego – bogočovječnost, navodi u poruci, a bogočovječnost postaje bezmjerna mjera napretka i usavršavanja čovjeka i svijeta. “Otuda, zaista ko voli Hrista Bogomladenca ispunjava obje zapovijesti Božije: ljubi istinskog Boga, ljubi i istinskog čovjeka”, kazao je Amfilohije. Kako je kazao, time postaje jasno svakome kome se otvorio ne samo tjelesni nego i duhovni vid - ko ubija Boga u čovjeku, ko se Boga odriče, on neminovno ubija i čovjeka, odriče se istinske čovječnosti. Podsjetio je da se sin praoca Adama, Kain, prvo odrekao Boga i Božjeg zakona, pa je onda ubio brata Avelja. “Otuda je svako ubistvo – bratoubistvo, od Aveljevog ubistva do masovnih bratoubilačkih pokolja, naci-fašističkih, boljševičko-revolucionarnih 20. vijeka, pa sve do ovog novog globalističkog antibožnog poretka naših dana”, dodao je Amfilohije. On tvrdi da se umjesto nauka mirbožanja, uzajamnog praštanja i pokajanja za grijehe predaka i svoje sopstvene,

mlado pokoljenje se truje mržnjom i satanskim duhom krvne osvete. Raspolućen je do dna ovaj “svetopetrovski i Njegošev narodac” po svim šavovima: vjerskim, nacionalnim, jezičkim, kulturnim, azbučnim, smatra Amfilohije. “Na toj shizofrenoj raspolućenosti njegovi ideolozi bi htjeli da grade njegovu budućnost. Sve je u njemu svedeno na ekonomiju, na materijalne vrijednosti, na sticanje „hljeba i igara”, kao kod mnogobožačkih Rimljana”, navodi Amfilohije. Prema njegovim riječima, ako je to i takvo bogaćenje postalo jedini društveni ideal; ako je „homo economicus” osnova vaspitanja i obrazovanja u školama u Crnoj Gori, u političkoj ideologiji i praksi, a sve to opet utemeljeno na učenju da je čovjek majmunoliko, a ne bogoliko biće, zašto se onda čuditi što se mladi ljudi međusobno ubijaju na Cetinju, u Baru, u Kotoru, u Podgorici… otimajući se oko jedinih vrijednosti kojima su naučeni, ugledajući se na vladajuću klasu. Tek onda kada se nauka Božja vrati u škole, kao u petrovićevskoj Crnoj Gori, kada djeca budu učena „strahu Božjem kao početku mudrosti”, kada se nauče da se Boga boje i ljudi stide i kada Božićna tajna, tajna „Boga Slova koje je sve iz ničega stvorilo i čijem je zakonu sve pokorno” (Njegoš) zasija u nama, tek tada obnoviće se bratska ljubav među nama, zaključio je on. “Božićnim mirbožanjem i praštanjem iscijelićemo se od bogomržnje i iz nje rođene bratomržnje i svih otrovnih i opakih dioba. Pa svi zajedno zapjevati s Lovćenskim Tajnovidcem: „O preblagi tihi Učitelju/ slatka li je sveta bistra voda/ s istočnika tvoga besmrtnoga””, poručio je Amfilohije.

DRUŠTVO

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

OD 17.000 DAVALACA ZBOG NEISPUNJAVANJA KRITER

OPASNE VIRUSE PRONAŠLI KOD 24 DOBROVOLJNA DAVAOCA Zavod za transfuziju krvi do novembra protekle godine vratio oko 3.500 dobrovoljnih davalaca, dok je kod 24 osobe registrovano prisustvo jednog od uzročnika HIV-a, Hepatititisa B, Hepatitisa C i Sifilisa

Jelena Vađon Đurišić Za 11 mjeseci 2016. godine u Zavodu za transfuziju krvi ukupno su registrovana 13.733 davaoca krvi. Od toga je, kaže direktorica najmlađe javne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori prim. dr Gordana Rašović, 5.221 ili 38 odsto dobrovoljnih i 8.512, odnosno 62 odsto porodičnih, namjenskih davalaca krvi. “U istom periodu, prijavljeno je oko 17.000 davalaca, ali je zbog neispunjavanja kriterijuma za davanje krvi vraćeno oko 3.500 davalaca. Najčešći razlozi privremenog odbijanja davalaca su neodgovarajući krvni pritisak, trenutno loša krvna slika, prehlada, neispavanost ...”, objasnila je Rašović. U skladu sa crnogorskom zakonskom regulativom svi davaoci odnosno jedinice krvi namijenjene liječenju pacijenata, ističe Rašović, podliježu obaveznom testiranju na prisustvo uzročnika četiri oboljenja koja se mogu prenijeti putem krvi. “To su uzročnik HIV-a, virus Hepatititisa B, virus Hepatitisa C i uzročnik Sifilisa. Tokom 2016. godine, u Zavodu je registrovano 24 davaoca krvi čiji su rezultati testova ukazivali na prisustvo nekog od tih uzročnika. Imajući u vidu ukupan broj

davalaca, broj reaktivnih/pozitivnih davalaca je mali i čini, da je prevalenca ovih oboljenja, posebno HIV-a, u našoj zemlji niska i iznosi 0,001. Sa prevalencom od 0,3 za Hepatitis B i 0,1 za Hepatitis C, u potpunosti se uklapamo u zastupljenost ovih infekcija u evropskoj populaciji”, naglasila je Rašović. Izuzetno osjetljivi i specifični testovi, sa osjetljivošću od 99,99 odsto, koji se primjenjuju u dijagnostici u transfuziološkoj službi, tvrdi ona, čine najveći dio u prevenciji transmisije tih uzročnika putem transfuzije krvi. “Zalihe krvi u Zavodu za transfuziju krvi trenutno su na zadovoljavajućem nivou, ali se one mijenjaju veoma brzo u zavisnosti od prispjele patologije pacijenata”, kazala je Rašović i pozvala građane dobre volje, da i tokom praznika razmišljaju o darivanju, jer liječenje pacijenata kojima je krv jedini lijek, ne prestaje ni tokom praznika. Prošlu godinu, kaže Rašović, obilježio je nastavak pozitivnog trenda rasta ukupnog broja dobrovoljnih davalaca krvi. “Za jedanaest mjeseci imali smo ukupno 16.019 donacija što je za oko 600 donacija više u odnosu na 2015. godinu. Od ukupnog broja donacija krvi,

6.579 je bilo dobrovoljnih - nenamjenskih donacija, odnosno 41 odsto, što takođe predstavlja porast u odnosu na 39 odsto koliko je bilo zastupljeno u istom periodu prošle godine”, naglasila je ona i dodala da očekuje da u narednom periodu imaju još bolje rezultate.

■ KOTORANI

NAJHUMANIJI

Najveće učešće dobrovoljnih davalaca krvi u ukupnoj populaciji davalaca je, dodaje, u Organizacionom dijelu Zavoda Kotor i on iznosi 64,3 odsto. “Slijedi Nikšić sa 55,3 odsto i Berane 43,4 odsto. Najmanja zastupljenost dobrovoljnih davalaca je u Organizacionom dijelu Bijelo Polje i iznosi 13 odsto”, rekla je Rašović. Prošlogodišnjim rezultatima je, kaže, zadovoljna, a u ovoj godini ih čeka dosta posla. “Plan sprovođenja edukativnih predavanja je prebačen i realizovan u iznosu od 160 odsto, kao i Planom prikupljanja krvi za 2016. godinu kojim je od planiranih 152 akcije DDK u Zavodu i na terenu realizovano 174, pa je i taj plan realizovan u procentu od 115 odsto”, rekla je Rašović. Ona dodaje da je mnogo urađeno i na polju daljeg unapre-

“Zalihe krvi u Zavodu za transfuziju krvi trenutno su na zadovoljavajućem nivou ali se one mijenjaju veoma brzo u zavisnosti od prispjele patologije pacijenata”, kazala je Rašović i pozvala građane dobre volje, da i tokom praznika razmišljaju o darivanju, jer liječenje pacijenata kojima je krv jedini lijek, ne prestaje ni tokom praznika

đenja i implementacije sistema kvaliteta u Zavodu što podrazumijeva, dalji razvoj dokumentacije sistema kvaliteta - izrada SOP-ova, EOP-ova, postupaka i procesa stručnog rada u skladu sa prostorom novog objekta i novoinstaliranom opremom. “Nastavljeno je i sprovođenje eksterne kontrole laboratorijskog rada Zavoda učešćem u studiji B-PTS Referentne laboratorije Savjeta Evrope – EDQM, kroz testira-

nje na HIV,HBV,HCV, Sifilis i ABO,Rh,Kell i identifikaciju iregularnih antitijela”, kazala je Rašović. Sprovedena je i uspješno realizovana, dodaje, i kontinuirana medicinska edukacija zaposlenih Zavoda i medicinskih radnika drugih grana medicine koji primjenjuju krv u liječenju u skladu sa dokumentom Ministarstva zdravlja “Plan kontinuirane medicinske edukacije 2016”. “Kao nastavak aktivnosti na polju kontrole kvaliteta i procesa standardizacije u Zavodu za transfuziju krvi, raduje me što smo ove godine uspjeli da realizujemo plan i u djelu priprema za akreditaciju Ustanove završimo projekat pod nazivom “Implementacija standarda ISO 9001:2015 - kontrola kvaliteta i ISO 27001:2013 - bezbijednost informacija,” i implementiramo ta dva standarda što je i zaokruženo internom kontrolom koja je završena prethodne sedmice. Sva dokumentacija je spremna za eksternu sertifikaciju i pripremu za akreditaciju Ustanove, koja će se obaviti u prvoj polovini 2017. godine”, kazala je Rašović i istakla da će time Zavod biti prva zdravstvena ustanova u Crnoj Gori koja ima implementirana ta

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

DRUŠTVO

ERIJUMA ZA DAVANJE KRVI VRAĆENO NJIH OKO 3.500 Zalihe krvi trenutno su na zadovoljavajućem nivou

Za ovu godinu Rašović najavljuje brojne aktivnosti, a jedna od njih je kampanja usmjerena ciljano na studentsku populaciju

BESPLATNO OSIGURANJE Polovinom decembra prošle godine Zavod je potpisao ugovor o poslovnoj saradnji sa kompanijom Uniqa osiguranje kojim se prvi put omogućavaju crnogorskim dobrovoljnim davaocima krvi određene povoljnosti u oblasti osiguranja. “Svi davaoci koji budu dobrovoljno donirali krv, imaju mogućnost na besplatno osiguranje od posljedica nezgode, koje je omogućila kompanija Uniqa osigudva standarda. Bilo je, kako je rekla, i dosta problema različite prirode. “Nedostatak finansijskih sredstava uzrokovao je odgađanje uvođenja određenih novih procedura i postupaka i permanentni deficit kadra koji je znatno uticao na veću opterećenost raspoloživog osoblja. Ipak, zajedničkim snagama, voljom, entuzijazmom i posvećenošću zaposlenih Zavoda, uspjeli smo da realizujemo brojne planirane aktivnosti i zabilježimo uspjehe kojima se možemo ponositi”, naglasila je Rašović.

ranje. Pravo se ostvaruje, ličnom odlukom davaoca o popunjavanju obrasca u Zavodu za transfuziju krvi po obavljenom darivanju krvi, nakon čega agenti osiguranja kontaktiraju davaoce i sa njima dogovaraju dalje detalje. Trajanje osiguranja je tri mjeseca za muškarce i četiri za žene, odnosno tokom perioda između dvije donacije krvi. Period trajanja akcije je 12 mjeseci”, objasnila je Rašović.

Svi davaoci odnosno jedinice krvi namijenjene liječenju pacijenata podliježu obaveznom testiranju na prisustvo uzročnika četiri oboljenja koja se mogu prenijeti putem krvi. To su uzročnik HIV-a, virus Hepatititisa B, virus Hepatitisa C i uzročnik Sifilisa

■ NASTAVAK EDUKATIVNIH KAMPANJA

Za ovu godinu najavljuje brojne aktivnosti, a jedna od njih je kampanja usmjerena ciljano na studentsku populaciju. “Sa profesorom Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran Nikolom Latkovićem dogovorena je saradnja Zavoda i tog fakulteta, na polju promocije dobrovoljnog davalaštva krvi upravo među studentskom populacijom. Studenti će u okviru predmeta Kampanje, raditi na vizuelnom identitetu koji će poslužiti kao podrška kampanji promocije dobrovoljnog davalaštva krvi, koja će biti usmjerena na studentsku populaciju, a čija realizacija je planirana od za prvu polovinu 2017. godine, odmah po potpisivanju memoranduma o saradnji sa Univerzitetom Mediteran”, pojasnila je Rašović i najavila nastavak edukativne kampanje među srednjoškolcima. U planu je, dodaje, da se u cilju zdravstvenog prosvjećivanja i upoznavanja sa značajem dobrovoljnog davalaštva krvi, krene u najranijem uzrastu,

odnosno u osnovnim školama. Osim daljeg razvoja dobrovoljnog davalaštva krvi na nivou države u 2017. ih, kaže, očekuje i uvođenje novih procedura i postupaka u dijelu donorskih afereznih postupaka za koje je oprema već obezbijeđena, zatim dalja implementacija sistema kvaliteta u svim segmentima rada Zavoda i puštanje u rad Laboratorije za kontrolu kvaliteta. “Takođe, shodno Planu kontinuirane medicinske edukacije zaposlenih Zavoda za 2017. godinu, predviđena je realizacija programa edukacije za zaposlene Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore i stručno osoblje ustanova sekundarnog i tercijernog nivoa koje primjenjuje krv u liječenju. Ovo će nam pomoći da razmjenom znanja i iskustva kao i informisanjem o novim dostignućima i mogućnostima, timskim radom pacijentu pružimo uslugu najvišeg kvaliteta. Naravno, realizacija navedenih planova, u velikoj mjeri zavisi i od raspoloživih finansijskih sredstava.

DRUŠTVO

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

PODGORIČANKA MARIJA MIĆKOVIĆ PR

MUŠKARCIMA NA CRTU, PRI KAO DRUG I K ⌦ Bojana Božović, foto: Dejan Lopičić

vadesetsedmogodišnja potporučnica Mićković komandir je II voda u Inžinjerijskoj četi Vojske Crne Gore i jedina žena u toj četi, a za DN govori kako izgleda njen radni dan, te kako je biti jedna od svega devet odsto žena u Vojsci Crne Gore.

Da vojni poziv nije nešto na što se može odazvati jedna djevojka mišljenja je veći dio društva - biti žena, a istovremeno biti i vojnik poima se kao neobično i čudno. Razgovor sa mladom Podgoričankom Marijom Mićković, koja je svoje profesionalno usmjerenje pronašla u Vojsci Crne Gore, potvrđuje da postoje predrasude dijela zajednice po tom pitanju. S druge strane, djevojka koja načini ovakav korak podrazumijeva da se odriče tipičnog studentskog života. “Vojni poziv svakako podrazumijeva odricanja. Najveća su tokom školovanja, jer se živi u internatu, može se izaći samo vikendom, a i to ne uvijek. Ali sva KADA JE POTREBNO, I JA se odricaSAM SA OSTALIM PRIPADnja na kraNICIMA INŽINJERIJSKE ČETE ju isplaNA TERENU, NA TRASI GDJE te, ukoliko SE MINIRA, PRAVI PUT ILI shvatite da POPRAVLJA VEĆ POSTOJEje vojni poziv ono što ste zaiĆA INFRASTRUKTURA sta i željeli”, uvodi nas Marija u svoju priču. Školovanje na Vojnoj akade-

miji nije nešto što je dugo planirala i željela, već je sasvim slučajno nakon završene srednje škole krenula tim vodama - nemajući viziju svog budućeg zanimanja. Dvadesetsedmogodišnja potporučnica Mićković komandir je II voda u Inžinjerijskoj četi Vojske Crne Gore i jedina žena u toj četi, a za DN govori kako izgleda njen radni dan, te kako je biti jedna od svega devet odsto žena u Vojsci Crne Gore. Marija je rođena u Podgorici, a osnovnu školu je završila na Ublima, potom Gimnaziju “Slobodan Škerović” u Podgorici. Jedan od njena tri brata od nedavno je vojnik po ugovoru u Vojsci, čime je pokazao da želi da ide stopama svoje starije sestre.

■ OKOLINA SKEPTIČNA Kako u njenoj užoj, a i u široj porodici nema vojnih lica, Mićković ne može reći da je to nešto što je željela i čemu je težila od malih nogu. “Uopšte nijesam znala šta bih željela da studiram, niti sam imala viziju koja je to profesija kojom bih se bavi-

Oblačim maskirnu uniformu i od komandira čete primam zadatke predviđene za taj dan. Četa se postrojava za jutarnju smotru i podizanje državne zastave.

la. Prekretnica se desila kada sam jednog dana vidjela u štampi konkurs za kadete, za studiranje na jednoj vojnoj akademiji u Americi. Kao da sam u tom momentu shvatila i uvidjela da je upravo vojni poziv ono na šta sam čekala. Istina, nisam otišla u Sjedinjene Američke Države, ali jesam u Grčku”, priča Mićković. Diplomirala je na Vojnoj akademiji Kopnene vojske u Atini, a u Grčkoj je i specijalizirala Vojnu inžinjeriju. “Opredijeliti se za studiranje u drugoj zemlji, na drugom jeziku, u drugoj kulturi nije bilo lako, ali odlučnost i upornost pomjeraju granice onoga što čovjek misli da može da izdrži”, ističe ona. Kada je donijela odluku da krene na akademiju, podrška od porodice i prijatelja nije izostala, iako su bili svjesni da time ne bira samo svoj budući posao već i način života, priča Mićković. Međutim, van tog uskog kruga ljudi koji su stali uz nju, bilo je mnogo onih koji

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

DRUŠTVO

ROFESIONALNO USMJERENJE PRONAŠLA U VOJSCI CRNE GORE

A IZAŠLA IHVAĆENA KOLEGA su je uvjeravali da ne ide tim putem. “Većina ljudi iz moje okoline i iz šire porodice bili su prilično skeptični, bilo je i ubjeđivanja da je sve to preteško, da nije za djevojku”, sjeća se ona. Ističe da iako je imala punu podršku najbližih u svojoj životnoj odluci, početak studija i odlazak na Vojnu akademiju u Atini nije bio nimalo lak. “No, na Akademiji u Grčkoj studirale su i žene, pa sam se našla u okruženju u kojem je to bila normalna pojava”, navodi Mićković.

■ U VOJSCI SVI

RAVNOPRAVNI

Ova mlada Podgoričanka angažovana je na specifičnim poslovima, kako za Vojsku Crne Gore, tako i za civilno stanovništvo

Nakon svršenih studija Mićković se vratila u Crnu Goru i naišla na potpuno prihvatanje od strane kolega već od prvog dana. “Ušla sam u četu u kojoj nikada nije bilo žena oficira. Ja sam bila prva. Na sreću, kolege su me od prvog dana odlično prihvatile, pa čak i oni koji su možda i imali neke predrasude”, ističe ona. Dodaje da su je tokom studija u Grčkoj naučila mnogo, između ostalog, kako da funkcioniše u kolektivu. “Naučila sam kako da radim rame uz rame sa muškarcima, da ne zaostajem ni u čemu i to mi je pomoglo da uvijek budem prihvaćena kao drug i kolega. Isti takav

ODSTO ŽENA JE SVEGA U CRNOGORSKOJ VOJSCI, OD KOJIH JE JEDNA MARIJA, PRI ČEMU JEDINA U INŽINJERIJSKOJ ČETI. odnos izgradila sam i na poslu, sa ljudima sa kojima radim. Mogu slobodno reći da me gledaju kao ravnopravnog kolegu”, navodi ona. Pored nje u Vojsci Crne Gore ima još sedam žena oficira na komandirskim dužnostima, a sve one završile su prestižne vojne akademije u inostranstvu i obavljaju poslove na isti način i sa ogromnom posvećenošću. Pored žena oficira, u VCG ima žena podoficira, kao i žena vojnika po ugovoru, a njihov procenat se kreće oko devet odsto od ukupnog broja pripadnika Vojske.

■ SVAKI RADNI DAN JE DRUGAČIJI

Na pitanje da opiše jedan radni dan Mićković je odgovorila da je svaki poseban i

drugačiji, jer je angažovana na specifičnim poslovima, kako za Vojsku Crne Gore, tako i za civilno stanovništvo. “Kada je potrebno, i ja sam sa ostalim pripadnicima Inžinjerijske čete na terenu, na trasi gdje se minira, pravi put ili popravlja već postojeća infrastruktura”, priča ona. Ukoliko nije angažovana na terenu, radne dane provodi u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu, gdje je stacionirana Inžinjerijska četa. “Oblačim maskirnu uniformu i od komandira čete primam zadatke predviđene za taj dan. Četa se postrojava za jutarnju smotru i podizanje državne zastave. Ja vršim jutarnju smotru i izdajem zadatke, odvodim ljudstvo na jutarnje vježbanje”, navodi Mićković. U nastavku dana, organizuju se poslovi održavanja ili opravke tehničkih sredstava, inžinjerijskih mašina i motornih vozila. “U zavisnosti od obima radova, nakon jutarnjeg vježbanja, planiram i inžinjerijsku obuku, koju izvodim ili kontrolišem. Slijede rad na dokumentaciji, izrada i planiranje dokumenata, analize realizovane obuke... kako kad. Na kraju, pripremam se za naredni dan. Uvijek kažem da je moj posao sasvim običan i da ne radim ništa posebno. Ja sam navikla na takav život”, zaključuje Mićković.

CRNA GORA

ODRŽAN SASTANAK U MUP U

Analizirali mjere i aktivnosti koje su do sada preduzete

Povodom najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika i upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, juče je u Direktoratu za vanredne situacije MUP-a održan sastanak nadležnih subjekata sistema zaštite i spašavanja. Sastanku su prisustvovali predstavnici: MUP- Direktorata za vanredne situacije, Uprave policije, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, Željezničke infrastrukture, Direkcije za saobraćaj, Aerodroma Podgorica, Elekrodistributivnog sistema (CEDIS), Elektroprenosnog sistema (CGES), Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Vojske Crne Gore. Na sastanku su analizirane mjere i aktivnosti koje su do sada preduzete u cilju adekvatnog odgovora u slučaju ekstreminih meteoroloških prilika i saniranja eventualnih poslje-

FOTO PRIČA

Konj bolji od snjegočistača Svako se u Kolašinu snalazio na svoj način kako da očisti puteve ispred svoje kuće. Tako je i mještanin kolašinske opštine na stari način to radio.

dica, te je dogovoreno da se one intenziviraju tokom narednih dana. Posebno je naglašen značaj održavanja prohodnosti puteva, kako onih od državnog značaja tako i onih na lokalnom novou. Saobraćajna policija će preduzimati intenzivne mjere kontrole posjedovanja i korišćenja zimske opreme, kao i poštovanja postavljene saobraćajne signalizacije koja predviđa zabranu saobraćaja za kamione s prikolicom i poluprikolicom za vrijeme sniježnih padavina. Podsjećamo na brojeve hitnih službi i to: 112 (broj za hitne situacije Direktorata za vanredne situacije), 122 (Uprava policije), 123 (službe zaštite i spašavanja) i 124 (Zavod za hitnu medicinsku pomoć), kao i na broj 19807 Auto-moto saveza Crne Gore.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

CRVENI METEOALARM NA TERITORIJI CIJELE ZEMLJE

SNIJEG OKOVAO SJEVER I VEĆI DIO CRNE GORE

nijeg u Crnoj Gori paralisao je juče mnoge putne pravce za saobraćaj, a na većini saobraćajnica na sjeveru i središnjem dijelu Crne Gore saobraćaj se tokom dana odvijao otežano ili je bio u prekidu.

Iz Hidrometeorološkog Zavoda Crne Gore su za juče i danas izdali crveni meteoalarm, i to na teritoriji cijele zemlje, odnosno najopasniji stepen kojim meteorolozi upozoravaju na vrlo opasno vrijeme i pojave takvog intenziteta koje mogu da prouzrokuju veliku materijalnu štetu i budu opasne po bezbjednost ljudi i životinja. Snijeg je juče pokrio veći dio zemlje - od Žabljaka, gdje je napadalo više od 35 centimetara snijega, pa do Boke. Prvi veliki snijeg s vjetrom zahvatio je zaleđe Boke Kotorske - na putnim pravcima u hercegnovskom zaleđu, od Kruševica do Vrbanja i na Ublima. Snijeg je i ove godine iznenadio službe iz Bara, pa je zbog nekoliko centimetara snijega saobraćaj na putu Virpazar - Sutomore bio u prekidu nekoliko sati, nakon što su se dva šlepera zaglavila u snijegu i prepriječila snijeg. Zbog toga su morali da dođu snjegočistači iz Podgorice kako bi osposobili put, nakon što je policija blokirala saobraćaj. Tokom jučerašnjeg dana snijeg je okovao i Cetinje, pa je put Cetinje - Budva bio u prekidu. Saobraćaj je zatvoren za sve kategorije vozila na putu Nikšić-Vilusi-Vraćenovići i preko Paštrovačke gore. Zbog snijega nije dozvoljeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama Nikšić - Plužine - Šćepan Polje i Nikšić - Šavnik, Podgorica - Cetinje - Budva, Vilusi - Grahovo - Lipci, Mojko-

vac - Bijelo Polje preko prevoja Krstac.

■ BIJELO POLJE Prvi ovogodišnji snijeg u gradu pod Obrovom, po svemu sudeći, nije zatekao nespremne tamošnje službe. Šef RJ “Putevi” Mervan Hasanović saopštio je da je rasploživa zimska mehanizacija komunalnog preduzeća “Lim” od ponoći angažovana na čišćenju sniježnih padavina na području grada, prigradskih naselja i prema većim mjesnim centrima. “Aktivnosti su bazirane ka tome da saobraćajnice na području grada i čitave opštine budu u funkciji. Prioritetna dionica je prema Bolnici i Hitnoj službi. Snjegočistači su angažovani na prioritetnim putnim pravcima”,

Cetinje

kazao je Hasanović. Prema njegovim riječima, na području mjesnih centara angažovani su mještani, vlasnici mehanizacije i tzv. “voze”, koje pomažu u čišćenju puteva. “Ukoliko snijeg nastavi da pada mehanizacija će biti upućena ponovo prema mjesnim centrima, a očistićemo i putne pravce druge kategorije”, zaključio je Hasanović. Sniježni pokrivač je juče oko podneva u gradu dostigao visinu oko 30-ak centimetara dok je u brdsko planinskim predjelima premašivao pola metra.

■ PETNJICA Većina putnih pravaca na području petnjičke opštine su prohodni, saopštio je vd direktor Komunalnog preduzeća u Petnjici Mithad Cikotić. Putni pravac Stenice – škola na Boru – Savin Bor je prohodan. Lagatori – Latski most – Kutnje brdo su takođe radnici komu-

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

CRNA GORA

TURISTIČKI RADNICI OGORČENI NA BOMBASTIČNE NAJAVE METEOROLOGA

nalnog očistili, pa je on prohodan za saobraćaj. Lokalni putni pravac osnovna škola u Trpezima – Kutnje brdo je takođe prohodno, kao i u Vrbici, od osnovne škole prema Kracima koji izlazi na regionalni put. Putni pravac Petnjica – Radmance je takođe prohodno. Mašine Komunalnog su i na putnom pravcu prema Godočelju čistili snijeg, kao i na svim ostalim putnim pravcima. “Preostalo je da se očisti putni pravac Petnjica – Bioče, ali radnici Komunalnog, koji od ranih jutarnjih sati rade na čišćenju puteva u opštini Petnjica, prioritet su dali putevima koji vode ka udaljenim mjestima kako bi omogućili da građanima neometanu komunikaciju prema Petnjici”, kazao je Cikotić. Na terenu se nalaze i mašine privatnika koji su na tenderu dobili dozvolu za održavanje lokalnih puteva na području Petnjice u zimskom periodu.

■ MOJKOVAC Putni pravci u Mojkovcu su juče bili prohodni, a visina snijega oko 14 sati bila je oko 35 centimetara. Kamioni Crnagoraputa čistili su saobraćajnice, a prohodne su bile i gradske ulice. U Dobrilovini kod Mojkovca opet je bilo nekoliko smetova, ali srećom niko nije povrijeđen. Put je neprohodan, a vozači su čistača čekali nekoliko sati.

■ CETINJE U Prijestonici su sve gradske službe bile na terenu od ranijih jutarnjih časova, a visina sniježnog pokrivača je bila oko 30 centimetara.

MICEV RASTJERAO GOSTE IZ KOLAŠINA

Sanke zamijenila auta u Kolašinu Bombastične najave crnogorskih meteorologa, da se sprema “katastrofa” od nevremena, unijele su paniku među goste grada na Tari koji su već u srijedu počeli napuštati grad. Vlasnici ugostiteljskih objekata ogorčeni su na ovakve najave, koje štete turizmu i kažu da je to loša reklama sa nesagledivim štetama za turizam. Sniježne padavine i ovakvo vrijeme nijesu ništa novo za Kolašin. Mještani se prisjećaju da se po ovakvom vremenu najbolje skijalo na Bjelasici. “Tačno je da su meteorolozi unijeli paniku među goste, kod nas se otkazuju uveliko rezervacije i gosti odlazi prije vremena. Ovo je jedna loša reklama i mi smo na gubitku, a danas je u Kolašinu jedan sasvim običan, idiličan dan”, kazao je vlasnih hotela “Čile” Ivan Bulatović. S druge strane, vlasnik hotela “Brile” Dragomir Reljić kaže da njegovi gosti ne odlaze, ali da je zaista nevjerovatno da se takve prognoze daju u špicu zimske turističke sezone. “Pa ovo je jedan najobičniji januarski dan. Mi smo, sjećam se, na Bjelasici po još većim padavinama i magli skijali. Nije mi jasno šta sad očekuju dva metra snijega

i sunce, a januar tek počeo. Prosto nevjerovatno”, kazao je Reljić. Sniježni pokrivač do 12h u gradu na Tari dostigao je visinu od 45cm, dok je na kolašinskom skijalištu u podnožju sniježni pokrivač takođe 45 cm, a u gornjem dijelu staze više od pola metra. Prema njihovim očekivanjima, već sjutra počeće da rade sve žičare. Kolašinsko komunalno preduzeće više nego odlično održava gradsko jezgro i prigradska naselja. Zaliha rizle imaju dovoljno i sva mehanizacija je u funkciji. Prema planu koji su izrdili, sjutra se očekuje čišćenje i seoskih puteva. Oni su već od prethodne noći neumorno čistili snijeg, pa se može s pravom konstatovati da je grad za protekle nekolike godine, prvi put sada dobio epitet pravog turističkog centra. Iz kolašinske Službe zaštite i spasavanja, iako nemaju ni adekvatne opreme, a ni dovoljno ljudstva, učiniće sve da zaštite građane i goste Kolašina. Kolašinci su juče zbijali šale i na račun crnogorskog meteorologa koji, kako kažu, donosi samo loše vijesti, pa se pjevušilo “Micev tica zloslutnica”. Zorica Bulatović

CENTIMETARA JE BIO SNIJEŽNI POKRIVAČ U POPODNEVNIM ČASOVIMA U CENTRU KOLAŠINA

CRNA GORA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

PREDSJEDNIK OPŠTINE KOTOR DR

URADILI SMO P Budžet je stabilan zahvaljujući efikasnoj naplati izvornih prihoda Opštine Tivat

⌦ Ivana Komnenić

TIVAT: ODBORNICI ODMARAJU DO 12. JANUARA

Zakazana redovna deveta sjednica Sjednica lokalnog parlamenta Tivta, deveta po redu, održaće se u četvrtak 12. januara. Pošto je prethodna osma sjednica koja je održana 22. decembra prošle godine, trebalo da ima više od 50 tačaka dnevnog reda, ali je na skupštinskom kolegijumu predloženo da se skrati dnevni red te sjednice, a da se početkom januara na narednoj sjedici raspravlja o skinutim tačkama. Na predlog predsjednika Skupštine, Ivana Novosela odbornici su to prihvatili tako da će se 12. januara raspravljati o preostalim tačkama. Na dnevnom redu sjednice biće 22 tačke među kojima su: predlog odluke o bližim kriterijumijma za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve, predlog odluke o načinu i uslovima davanja poklona iz imovine kojom raspolaže opština, predlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o učešću opštine Tivat u rješavanju stambenih pitanja. Odbornici će raspravljati i predlozima odluka o pravima i uslugama iz socijalne i dječije zaštite, izmjeni i dopuni odluke o osnivanju Savjeta za sport, izmjeni i dopuni odluke o privremenim objektima na teritoriji opštine Tivat, davanju saglasnosti na cjenovnik komunalnih usluga, sprovođenju omladinske politike na

Na dnevnom redu sjednice biće 22 tačke, među kojima su: predlog odluke o bližim kriterijumijma za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve, predlog odluke o načinu i uslovima davanja poklona iz imovine kojom raspolaže opština, predlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o učešću opštine Tivat u rješavanju stambenih pitanja

lokalnom nivou, Nacrtu lokalnog plana zaštite životne sredine 2017-2021. Pored toga, na dnevnom redu je i niz informacija o stanju životne sredine za 2015. godinu, izvještaj o stanju uređenja prostora opštine Tivat za 2016. i Elaborat o opravdanosti reorganizacije JU Centar za kulturu Tivat i osnivanju ustanove kulture JU Muzej i galerija „Buća-Luković“ Tivat. Uz te, na sjednici je i nekoliko razrješenja i imenovanja u opštinske odbore po različitim osnovama, kao i nekoliko tačaka iz imovinsko-pravnih pitanja. Zora Krstović

Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević, koju je na toj funkciji od 17. novembra 2014. godine, u razgovoru za DN, ocjenjuje da je potreban duži period da bi se vidjeli ukupni efekti uloženog rada. “Uvjeren sam da je dio poslova iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave mogao ići i brže i bolje, ali treba imati u vidu karakteristike područja Kotora koji zbog svojih izuzetnih, univerzalnih i prirodnih i kulturnih vrijednosti ima zaštitu Zakona i upisano je na listu svjetske baštine UNESCO-a, te stoga zahtijeva veoma suptilan pristup prilikom izgradnje investicionih objekata i veoma specifičnu i zahtjevnu komunalnu i putnu infrastrukturu. Pored navedenog naglašavam i obavezu poštovanja procedure i dužinu trajanja javnih tendera, kada je u pitanju primjena Zakona o javnim nabavkama. Međutim, nesumnjivo je da je, kako od strane određenog broja mojih saradnika, tako i sa moje strane, uložen veliki trud da se kompleksni poslovi lokalne samouprave u ovom periodu kontinuirano obavljaju. Budžet je stabilan i zahvaljujući efikasnoj naplati izvornih prihoda Opštine, a već je krajem novembra 2016. godine realizovan u iznosu od 97,3%. Lokalni prihodi se naplaćuju na zadovoljavajući način, izmiruju se sve obaveze prema dobavljačima i značajnu komponentu Budžeta čini procenat investicionih ula-

ganja, tj. Kapitalni budžet. Predlog Budžeta za 2016. godinu koji je planiran u iznosu od 20.594.000,00 eura i koji je proslijeđen na dalji postupak Skupštini opštine Kotor, i koji je dobio pozitivno mišljenje Ministarstva finansija”, ističe Stjepčević. Tokom 2015. i 2016. godine, napominje Sjepčević, uložena su znatna sredstva u razvojnu komponentu, tako da su finansijski podržani i realizovani investicioni zahtjevi na području opštine Kotor u iznosu od preko 5,7 miliona eura.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

CRNA GORA

R ALEKSANDAR STJEPČEVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

PUNO, A MOGLO JE I VIŠE Hitno rješavanje problema saobraćaja

“Posebno bih izdvojio aktivnosti koje su u toku i čija se realizacija očekuje u narednom periodu. Za projekat pothodnika, raspisan je javni poziv za izbor izvođača. Otvaranje ponuda je krajem januara 2017.godine. Projektovani rok izvođenja je 130 dana. Predračunska vrijednost investicije je 1,5 miliona eura. Zatim, izrada glavnog projekta žičare do tvrđave San Đovani, a uslov za početak izrade glavnog projekta je pozitivno mišljenje nadležnog organa UNESCO-

a ( Komiteta za svjetsku baštinu) na studiju HIA. Studija je urađena, u toku je prevođenje iste, nakon čeka slijedi njena dostava pomenutoj adresi preko Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. Pozitivan stav je uslov za dobijanje konzervatorskih uslova od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, od kada teče ugovoreni rok od 4. mjeseca za izradu glavnog projekta. Nakon izrade projekta i njegove revizije, slijedi raspisivanje javnog poziva za izvođenje radova koji bi se isfinansirali po modelu JPP, iz sopstvenih ili kreditnih sredstava zavisno od prethodno donešene odluke”, sumira rezultate Stjepčević. Kada je riječ o rekonstruk-

ciji zatvorenog plivačkog bazena, predsjednik opštine Kotor kaže da je izabran izvođač, firma „Erlang“ doo Podgorica i da su opredijeljena sredstva Direkcije javnih radova su 800.000 hiljada eura. Radovi će otpočeti krajem marta 2017. godine zbog nesmetanog korišćenja bazena od plivačkih i vaterpolo klubova, te građana u zimskom periodu. Uporedo sa izvođenjem pomenutih radova raspisaće se tender za za radove na pripremi vode, bazenskoj tehnici i ventilaciji. Pomenuti radovi bi trebalo da budu završeni do početka oktobra 2017.gododine. “Što se tiče sportske dvorane, završeno je preprojektovanje fasadne bravarije, (kao uslov za nastavak radova na

krovnom pokrivaču) objavljeni amandmani na Plan javnih nabavki, slijedi raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača. Trajanje javnog poziva je 22 dana , a procijenjena vrijednost javne nabavke je 1,1 miliona eura”, istakao je Stjepčević. Kada je riječ o korišćenju raspoloživih EU fondova, opština Kotor slovi za jednu od najuspješnijih opština u Crnoj Gori, te je u toku protekle godine zaključno sa avgustom 2016. godine aplicirala sa 24 projekta u okviru programa EU fondova. “U oblasti razvoja turizma i tradicionalnih i međunarodnih kulturnih manifestacija, možemo reći da je Kotor stekao izuzetno mjesto u svijetu samom

Kada su u pitanju prioriteti, planovi za naredni period, Stjepčević kaže da je to hitno i urgentno rješavanje pitanja saobraćaja i parkiranja na užem području grada Kotora, čemu se već pristupilo kroz donošenje Studije javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritoriji grada Kotora i glavnog saobraćajnog projekta uređenja zona osnovnih škola i impementacijom saobraćajno – tehničkih mjera, kao i izradu Glavnog projekta izgradnje pothodnika na Rivi, čime će se smanjiti velike saobraćajne gužve, a koji će se realizovati tokom 2017. godine. “Zatim hitna i stručna sanacija i rekonstrukcija kotorskih bedema, takođe realizacija Glavnog projekta žičare do tvrđave San Đovani, rekonstrukcija zatvorenog plivačkog bazena i konačni završetak Sportske dvorane, realizacija projekta vodosnabdijevanja i odvođenja kanalizacije na području čitave opštine Kotor kroz stavljanje u funkciju i rad Fabrike za preradu otpadnih voda i unapređenje komunalnih djelatnosti, uz završtak svih započetih, a značajnih lokalnih planskih dokumenata, a prije svega PUP-a opštine Kotor”, zaključio je Stjepčević. činjenicom da je vodeći svjetski turistički vodič, Lonely Planet, uvrstio Kotor na prvo mjesto liste deset najboljih gradova koje tokom 2016. godine treba neizostavno posjetiti, a da je samo u toku prvoh devet mjeseci u Kotorsku luku uplovilo 394 kruzera sa 434.053 putnika, dok je kroz izletnički program Kotor u ovom periodu posjetilo više od 371.610 gostiju”, kazao je Stjepčević.

CRNA GORA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

MOGLO SE URADITI I VIŠE ZA NAŠ GRAD

ODLAZEĆA PREDSJEDNICA HERCEGNOVSKE OPŠTINE NATAŠA AĆIMOVIĆ

Posvetili smo se brojnim aktivnostima na saniranju zatečenog, ne baš dobrog stanja u lokalnoj upravi Odlazeća predsjednica Opštine Nataša Aćimović, koja je dva puta birana za prvu damu grada, za Dnevne novine kaže da je zadovoljna radom organima lokalne uprave u protekle dvije godine, sa težnjom da može i bolje. Kako ističe po svim pitanjima od značaja za grad zajedno su odlučivali sa koalicionim partnerom DPS-om, suočavali stavove i mišljenja i, iako nekad ne onoliko brzo koliko su svi to željeli, usvajali dobra rješenja. Kako ističe generalno, komunikacija i saradnja bile su i jesu na odličnom nivou. “Unaprijedili smo nivo efikasnosti, što je i krunisano međunarodnim sertifikatom ISO 9001, te počeli uvoditi moderne načine da brže odgovorimo potrebama i zahtjevima građana, poput „Sistema 48“. Sigurno da je dosadašnji rad odlična podloga da se dobra saradnja nastavi i u 2017. godini”, ističe Aćimović za DN. Na pitanje da li je zadovoljna činjenim u gradu, i da li se moglo više, ona tvrdi da uvijek može više, te da se velike promjene ne dešavaju preko noći, koliko god mi to željeli. “Ono što svakako mogu reći da je protekla godina bila uspješna za Opštinu Herceg Novi. Posvetili smo se brojnim aktivnostima na saniranju za-

tečenog, ne baš dobrog stanja u lokalnoj upravi. Uspjeli smo da uredimo osnovne preduslove za sprovođenje planiranih projekata i realizujemo sve ono što su naše redovne obaveze, a u nekim segmentima i više od toga”, precizirala je Aćimović.

■ POZITIVAN REBALANS BUDŽETA

Dalje objašnjava da je Opština Herceg Novi konačno postigla punu budžetsku konsolidaciju i kraj godine dočekala sa pozitivnim rebalansom budžeta. “Godinu je obilježila i kandidatura Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture. Ovaj projekat višestruko je važan za naš grad, pokazao nam je da možemo da se pozicioniramo na evropskom tržištu, otvorio nam brojna vrata i unaprijedio komunikaciju ka-

ko unutar tako i izvan granica Crne Gore, te značajno unaprijedio promociju potencijala Herceg Novog kroz kulturu, turizam i investicije. Takođe, i podstaknuo lokalne kulturne aktere na nove inicijative. Sve rezultate je vrlo teško nabrojati, ali sigurno je dobro izdvojiti neke od onih koji su od značaja za kvalitet života i razvoj grada: početak izrade Prostorno urbanističkog plana kao bazičnog dokumenta za pravac razvoja grada narednih 30 godina, početak izrade strategije razvoja kulture, odlična saradnja sa investitorima i poboljšanje ukupnog investicionog ambijenta (podsjećamo da će za period od dvije godine: 2016. i 2017. biti izgrađena tri nova hotela: „Park“, kompleks „Lazaret“, „Žager“), te da je započet proces valorizacije poluostrva Luštica, kao strateškog razvojnog segmenta Herceg Novog, ugradnja ekološki i ekonom-

ski efikasne led javne rasvjete, ulaganje u opremanje komunalnih preduzeća i opštinskih službi, unapređenje zaštite od poplava i požara, izgradnja i obnova gotovo svih dječjih igrališta, unapređenje turističke ponude zaleđa, obogaćivanje kulturno – zabavnog sadržaja grada. Važno je napomenuti i da je lokalna uprava u ovoj godini pomogla rješavanje pitanja koja nijesu u njenoj direktnoj nadležnosti, ali su veoma značajna za naše građane, poput pronalaženja rješenja za rad vrtića i osnovne škole na Savini”, kaže odlazeća predsjednica.

■ IMA JOŠ

PUNO POSLA

Ipak, ističe da je ostalo nekoliko pitanja na kojima su predano radili, koja nijesu dovedena do kraja, ali očekuje da će rješenja biti iskristalisana početkom ove godine.

Upornošću i radom do rezultata Kako je rekla Aćimović, lokalna uprava će, osim nastavljanja rješavanja već pomenutih pitanja i onih aktivnosti koje spadaju u redovne obaveze, realizovati i druge važne projek-

te, kako samostalno tako i u saradnji sa brojnim partnerima. „Izdvojila bih rekonstrukciju i sanaciju gradskih ulica, trotoara, stepeništa, obnova fasada, uređenje zelenih površina, ure-

đenje sportskih igrališta, tvrđava, projektovanje parkinga i garaža, mijenjanje imidža grada, u cilju kvalitetnijeg života građana i boravka gostiju”, kaže Aćimović.

„To su: obezbjeđivanje konačnog završetka projekta izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže i fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, nastavak rekonstrukcije Šetališta pet danica, rješavanje pitanja prostora za rad Javne ustanove Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i racionalizacija rada organa lokalne uprave”, objašnjava Aćimović. Na konstataciju da su kolektori “rak rana” Novljanima, te da li očekuje da će konačno biti završeni u narednoj godini, Aćimović kaže da je činjenica da je izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže i fabrike za prečišćavanje otpadnih voda u Opštini Herceg Novi projekat koji je naslijeđen, te da opštinu značajno opterećuje. “Maksimalno se trudimo da okončamo na način koji će biti zadvoljavajući za ovaj grad i građane. Više od 95% posla na ugradnji cijevi završeno je, a izgradnja postojenja je u finalnoj fazi. Očekujem da ćemo u prvoj polovini 2017. godine naći rješenje i za preostale izazove, da će biti puštena u rad prioritetna dionica i fabrika, a potom i ostatak trase, čime ćemo uspješno okončati ovu fazu najvećeg infrastrukturnog projekta u opštini”, precizira Aćimović. Sanja Milović

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

AKTUELNO

U TURISTIČKOJ ORGANIZACIJI NIKŠIĆ OČEKUJU BOLJE REZULTATE

NEĆEMO BITI PROLAZNO MJESTO ZA TURISTE S

ituacija u turističkoj privredi će se u u mnogome promijeniti otvaranjem novih smještajnih kapaciteta i organizacijom sportskih aktivnosti, smatraju u Turističkoj organizaciji NIkšića.

Ni prošle, kao ni prethodnih godina prihodi od boravišne takse u Nikšiću nijesu na zadovoljavajućem nivou, kaže direktorica TO Nikšić Dragica Popović. “Time još ne možemo biti zadovoljni jer je u prošloj godini prihod bio nešto iznad 3.500 eura i to zaključno sa novembrom. Međutim, moram napomenuti da je veći dio godine bilo jako malo smještajnih kapaciteta. Ono na čemu TO bazira svoj rad je članski doprinos koji je prošle godine bio nešto veći nego ranije”, naglasila je Popović. U Turističkoj organizaciji se nadaju da će se situacija i po tom pitanju promijeniti nabolje, što obećava poboljšanje turističke privredne slike u gradu pod Trebjesom. “Nadamo se da će se sve promijeniti, da će prihod od boravišne takse biti mnogo veći izvor finansiranja i za TO Nikšić i za NTO, te da će se na taj način omogućiti mnogo bolji rad i mnogo više programskih aktivnosti”, rekla je Popović.

■ PLAN ZADRŽATI TURISTE

Kao spona između sjevera i juga turisti nijesu neobična pojava u gradu pod Trebjesom. Međutim, za TO, lokalnu upravu i turističke poslenike najveći izazov je zadržati goste duže od jednog dana, kako

3,5

■ SPORTSKE AKTIV-

⌦ Mira Rovčanin

Dragica Popović

HILJADE EURA BIO JE PRIHOD OD BORAVIŠNE TAKSE U 2016. GODINI, ČIME NIJESU ZADOVOLJNI U LOKALNOJ TURISTIČKOJ ORGANIZACIJI

Evidentna su nova dešavanja, otvoren je olimpijski bazen, uspostavljena je nova infrastruktura Sportskog centra i sve to pruža mogućnosti za organizaciju velikih sportskih takmičenja, kao i za pripreme sportskih ekipa

Nikšić ne bi bio samo tranzitna destinacija. “Cilj je da zadržimo turiste malo duže, kako bi uspjeli da pokažemo sve ono što Nikšić može da ponudi, jer je on po ponudi raznovrstan”, naglasila je Popović. Prema njenim riječima, i na taj segment značajan uticaj u narednom periodu imaće otvaranje novih smještajnih kapaciteta, među kojima izdvaja Hotel Onogošt. “Do prije par mjeseci kočnica u radu je bila nedostatak kapaciteta. Sada smo u tom djelu poboljšani otvaranjem Onogošta i velikim brojem kapaciteta u privatnom smještaju. Nadamo da će se ta slika promijeniti i da ćemo možda u nekom narednom Master planu biti prepoznati na drugačiji način”, kazala je Popović istakavši da u gradu pod Trebjesom postoje brojne prirodne, kulturne, istorijske ljepote koje zaslužuju pažnju turista.

NOSTI OBLIKOVAĆE PONUDU

Prema riječima direktorice TO Nikšić, grad pod Trebjesom najčešće su posjećivali poslovni ljudi. Međutim, Popović očekuje da će se situacija značajno promijeniti realizacijom planiranih projekata u Sportskom centru Nikšić. “Evidentna su nova dešavanja, otvoren je olimpijski bazen, uspostavljena je nova infrastruktura Sportskog centra i sve to pruža mogućnosti za organizaciju velikih sportskih takmičenja, kao i za pripreme sportskih ekipa. To je ono na čemu smo insistirali i ranijih godina, što je jedno vrijeme bilo potpuno nemoguće organizovati. Nadamo se da će se renoviranjem starog dijela hotela Onogošt steći uslovi za kvalitetan boravak i pripremu sportskih ekipa. To će biti jedna ponuda više i nešto što će značajno opredijeliti turistički proizvod u budućem periodu”, istakla je Popović. Ona je naglasila i da su brojne muzičke manifestacije, među kojima se izdvaja LAKE fest, ono po čemu je Nikšić postao prepoznatljiv. “Svake godine ta manifestacija sve više izrasta u nešto što je prepoznatljivost Nikšića. Mislimo da se ta manifestacija na što bolji način mora podržati, raditi na njenom kvalitetu, jer od toga dobrobit mogu da vide svi građani Nikšića, ne samo turistička privreda”, poručila je Popović.

Problemi nelegalnih smještajnih kapaciteta Kao i u svim turističkim organizacijama širom Crne Gore, tako se i u Nikšiću suočavaju sa problemima nelegalnih smještajnih kapaciteta, zbog kojih direktne poslijedice trpi lokalna turistička kasa.

“Evidentno je da je mnogo više smještajnih kapaciteta u privatnom vlasništvu nego što su legalno prijavljeni opštini Nikšić. Siva ekonomija je već standardna pojava u ovoj oblasti. Sa druge strane, drago nam je što sve više

ljudi opredjeljuje biznis u turističkoj privredi i nadamo se da će se i zakonski uslovi regulisati i naći mogućnosti da ljudi prijave smještajne kapacitete, jer obaveze zaista nijesu velike”, poručila je Popović.

SVIJET

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

VUČIĆ NAJAVIO DA ĆE SRBIJA TRAŽITI

PRAVO JE IZNAD P remijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija od Francuske tražiti izručenje Ramuša Haradinaja, protiv koga je raspisana međunarodna potjernica, i rekao da se nada da će i u ovom slučaju, u Francuskoj, pravo biti iznad politike.

NAKON UBISTVA 21 GODIŠNJEG POLJAKA

Serija napada na muslimane u Poljskoj Ubistvo 21-godišnjeg Poljaka u novogodišnjoj noći u Elku pokrenulo je lavinu napada na muslimane i demoliranje ćevabdžinica širom Poljske. Desničarska ekstremistička Svepoljska omladina poziva aktiviste iz cijele zemlje da u subotu dođu u taj grad na sjeveroistoku Poljske na demonstracije protiv “islamske agresije”. Prema dosadašnjim saznanjima istrage, Poljaka Danijela R. ubio je nožem kuvar “Princ kebaba”, Tunišanin, u svađi zbog toga što je mladić ukrao dvije flaše koka-kole, a za saučesništvo je optužen i 41-godišnji Alžirac sa poljskim državljanstvom, dok su preostala dvojica zaposlenih u ćevabdžinici puštena kući bez optužbe. Obojicu, iako nisu umiješani u ubistvo, mora u kući da štiti poljska policija, pošto je u nedjelju masa od oko 300 žitelja Elka demolirala “Princ kebab”, podmetnula požar u stanu vlasnika ćevabdžinice Alžirca, demolirala butik njegove djevojke, a počela je serija napada na muslimane i strance egzotičnijeg izgleda i ćevabdžinice širom Poljske. U Vroclavu na drugom kraju Poljske nepoznati napadači porazbijali su u srijedu noću prozore i ubacili Molotovljev koktel u bar Egipćanina koji živi već osam godina u Poljskoj, a prethodno je u utorak demolirana ćevabdžinica jednog Kurda. “Znam da svi kebab povezuju sa Arapima, ali ja sam iz Kurdistana i čak nikada nisam bio musliman. Ipak, nemaju svi predrasude, imamo mnogo stalnih mušterija”, rekao je za poljske medije nakon napada Serdar Derviš. U Lu-

blinu, mjestu na istoku Poljske, demolirana je ćevabdžinica u vlasništvu jednog Indijca. Nakon nereda u Elku, kada se masa nakon demoliranja “Princ kebaba” sukobila i sa policijom, uslijedila je i serija fizičkih napada na strance orijentalnog izgleda za koje Poljaci vjeruju da mogu biti muslimani. U Legnjici je prebijen jedan mladić iz Bangladeša, dok su u Ozorkovu 44-godišnjeg Pakistanca koji je kupovao uveče u trafici cigarete četvorica pijanih Poljaka napala i nemilosrdno šutirala na zemlji, izbili su mu zube i nanijeli teže povrede glave i grudnog koša. Poljski ministar unutrašnjih poslova Marijuš Blaščak na upozorenja medija i nevladinih organizacija da rasistički napadi postaju već alarmantna svakodnevica u Poljskoj izjavio je da su to samo pojedinačni neredi. Blaščak je rekao da u Poljskoj ne uzima maha rasističko nasilje samo zbog toga što je nova poljska vlada odbila obavezu da Poljska primi oko 7.000 izbjeglica iz logora u Italiji i Grčkoj, i neće dopustiti da se u Poljskoj stvaraju muslimanske enklave kao na Zapadu.

POLJSKI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA MARIJUŠ BLAŠČAK NA UPOZORENJA MEDIJA I NEVLADINIH ORGANIZACIJA DA RASISTIČKI NAPADI POSTAJU VEĆ ALARMANTNA SVAKODNEVICA U POLJSKOJ IZJAVIO JE DA SU TO SAMO POJEDINAČNI NEREDI.

Nego šta ćemo nego da tražimo izručenje, rekao je Vučić i dodao da je dobro što je pravo iznad politike i da ne bi volio da se pokaže da u Francuskoj to nije tako. Kako je rekao, srpsko tužilaštvo ima brojne dokaze, mnoge optužujuće stvari, te da bi bilo veoma neobično da Francuska ne postupi u skladu sa pravom, nego sa političkim stavovima. Prema njegovim riječima, ako tako ne bude, i naša država bi procjenila kako bi se ponašala u recipročnoj situaciji. “To je Haradinaj, čovjek koji je optužen za tolike zločine, od Glođana do Radonjićkog jezera”, rekao je Vučić novinarima, juče, na konferenciji u Vladi Srbije. “Nemamo pravo, ni ja niti bilo ko drugi, da rušimo odluku nezavisnog pravosuđa”, dodao je Vučić.

“To je Haradinaj, čovjek koji je optužen za tolike zločine, od Glođana do Radonjićkog jezera”, rekao je Vučić novinarima, juče, na konferenciji u Vladi Srbije

ko ne razgovara”, istakao je i dodao: “Vidim šta su njihove želje, prepoznajem ih, ali šta me briga šta su njihove želje. Interesuje me šta je pravo.” “Njima iz Evrope ako se ne sviđa... Super. Pustite ga još jednom pa dođite da mi solite pamet o poglavljima 23 i 24 i principima pravne države”, rekao je premijer. Predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj uhapšen je u srijedu u Francuskoj po međunarodnoj potjernici koju je izdala Srbija, a u četvrtak će se pojaviti pred tužilaštvom. Bivšeg lidera OVK Srbija tereti zbog ubistava i teških zločina na Kosovu tokom 1998. i 1999. godine.

■ HARADINAJ ■ VUČIĆ: NA PRISTAJEM NA PRITISKE

Na pitanje da li postoje pritisci oko Haradinaja, Vučić kaže da ne zna kako se vrši pritisak i da je on jedan od rijetkih koji odgovaraju na svako pitanje novinara, “za razliku od drugih koji nešto kažu pa pobjegnu”. “Možete da mislite kako je njima, ne mislim da im prija i da im je lijepo da pokušaju da pritiskaju. Odavno sam ih odvikao od toga. Na mene niko ne vrši pritisak, sa mnom se tako ne razgovara i sa Srbijom se ta-

PRED SUDOM U FRANCUSKOJ

Francuski pravosudni organi odlučuju da li će Ramuš Haradinaj ostati u ekstradicionom pritvoru do konačne odluke o izručenju ili će biti pušten na slobodu. Ta odluka zavisi od procjene osnovanosti srpske potjernice po kojoj je uhapšen, odnosno – zahtjeva za njegovo hapšenje i izručenje. Postoji i mogućnost da Haradinaj bude na slobodi sve do odluke o izručenju, ali bez mogućnosti napuštanja teritorije Francuske. Sud u Kolmaru, na istoku Francuske, juče je trebao da odluči da li će Haradinaja zadržati u pritvoru dok traje procedura izručenja ili će ga osloboditi, s tim da bude pod sudskim nadzorom, rekla je zvaničnica tog suda Mari Elen Kalvano. Kalvano Kalvanova je dodala da će sud nekog drugog dana, ne preciziravši kada, odlučiti o tome da li će odobriti izručenje Haradinaja, prenosi AP. Koji će od ovih scenarija biti realizovan, biće poznato nakon što ga ispita francuski nadležni tužilac, a povodom optužbi zbog kojih Srbija zahteva njegovo hapšenje i izručenje. Kada je

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

I IZRUČENJE HARADINAJA

D POLITIKE Pojačan rad obavještajnih službi na zapadnom Balkanu Vučiće je juče rekao i da postoji pojačano djelovanje i pojačane aktivnosti svih službi u regionu. “Onima koji misle da imaju veliki upliv ovdje i da su učinili značajan obavještajni proboj, kako se to kaže, poručujem da ne potcjenjuju snagu Srbije i srpskih agencija, jer, možda se i prevare”, rekao je Vučić. Odgovarajući na pitanje novinara, premijer je potvrdio da su naše službe u pitanju takozvana skraćena procedura izručenja lica, ona u ovom slučaju nije izvjesna, jer će se Haradinaj prema najavama sigurno protiviti izručenju Srbiji. Ramuš Haradinaj je uhapšen na aerodromu “Bazel–Miluzu na francuskoj strani, a na osnovu potjernice koju je Srbija za njim raspisala 2004. godine zbog zločina na Kosovu i Metohiji počinjenih 1998. i 1999. godine. Ti zločini nisu bili obuhvaćeni optužnicom Haškog tribunala po kojoj je pravosnažno oslobođen. U pitanju su ratni zločini protiv civilnog stanovništva u zoni odgovornosti Dukađini, 1998. i 1999. godine. Rukovodilac srpskog Tužilaštva za ratne zločine Milan Petrović rekao je da je Tužilaštvo sakupilo još čvrstih dokaza koji upotpunjuju optužbe koje se stavljaju na teret Haradinaju. Haradinaj je i 2015. godine hapšen u Sloveniji po srpskoj potjernici, ali je ubrzo pušten na slobodu.

nedvosmisleno utvrdile pojačano djelovanje svih službi u regionu, ali je konstatovao i da je to u skladu s usložnjavanjem političkih prilika. Kako je rekao, Srbija, u obavještajnom smislu, nije slabija od ostalih. “Nemamo razloga da kukamo, neka oni rade svoj posao, a ako vam je savjest čista, nemate čega da se plašite”, rekao je Vučić.

Sud u Kolmaru, na istoku Francuske, juče je trebao da odluči da li će Haradinaja zadržati u pritvoru dok traje procedura izručenja ili će ga osloboditi, s tim da bude pod sudskim nadzorom, rekla je zvaničnica tog suda Mari Elen Kalvano.

SVIJET

DANAS SASTANAK SA ŠEFOVIMA TAJNIH SLUŽBI

Donald Tramp u klinču sa američkim obavještajcima Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp razmatra mogućnost da ostavi upražnjenu funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe zbog njenog restruktuiranja, saznaje “SiBi-Es njuz”. Američka televizija navodi da je Donald Tramp kritikovao obavještajne agencije nakon njihove tvrdnje iznijete početkom decembra da se Rusija miješala u predsjedničke izbore u SAD održane mjesec dana ranije. Tramp planira da se danas sastane s direktorima CIA, FBI i Nacionalne obavještajne službe, a tema brifinga biće konačni izvještaj američkih obavještajnih službi o pitanju ruskog hakovanja američkih političkih grupa i pojedinaca, prenio je Rojters. Trampov portparol Šon Spajser je u srijedu novinarima rekao da će na sastanku sa novim šefom Bijele kuće u Njujorku učestvovati direktor CIA Džon Brenan, direktor FBI Džejms Komi i direktor Nacionalne obavještajne službe Džejms Klaper. AP podsjeća da je Tramp bacio sumnju na optužbe američkih obavještajnih službi da Rusija stoji iza hakovanja Demokratskog nacionalnog komiteta. Tramp je, inače, ranije u toku dana rekao da je pomjeren njegov sastanak sa obavještajnim službama o miješanju Rusije u američke izbore, što su zvaničnici odlazeće administracije demantovali. Prethodno je Tramp na Tviteru naveo da je veoma čudno što je sastanak odložen. “Možda im je potrebno više vremena za taj slučaj. Veoma čudno”, napisao je Tramp.

■ NSA: RUSIJA GLAVNA PRIJETNJA ZA INTERESE SAD

U međuvremenu, šefovi američkih obavještajnih službi upozorili su na to da je Rusija najveća prijetnja za mnoge američke interese, ponovivši optužbe da iza hakerskih napada i objavljivanja dokumenata Demokratske stranke tokom predsjedničkih izbora u SAD stoji najviše rukovodstvo Rusije, prenio je AFP. “Procjenjujemo da su samo najviši zvaničnici Rusije mogli da odobre nedavne krađe i objelodanjivanje podataka u vezi sa izborima”, istakli su u zajedničkom saopštenju pred Senatom direktor Nacionalne obaveštajne agencije Džejms Klaper, podsekretar odeljenja ministarstva odbrane za obaveštajna pitanja Marsel Letr i direktor Nacionalne bezbjednosne agencije admiral Majkl Rodžers. Upozorili su na to da Rusija predstavlja najveću prijetnju za širok spektar američkih interesa, zbog svog “visoko unapređenog ofanzivnog sajber programa” i sofisticiranih kapaciteta, prenosi Rojters. “Rusija je veliki akter u oblasti kibernetike. Ona predstavlja glavnu prijetnju američkoj vladi, vojsci, diplomatskoj, trgovinskoj i ključnoj infrastrukturi”, nave-

I stvarno se nadam, imajući u vidu nekoliko narednih godina, da će odnosi između Moskve i Vašingtona da se poprave, zato što je od kritične važnosti za globalnu stabilnost da SAD i Rusija imaju bolje odnose, apsolutno, i ja u potpunosti to podržavam”, naveo je Brenan

li su najviši američki obavještajni zvaničnici. Klaper je dodao da je osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž, objavljivanjem poverljivih informacija, direktno ugrozio živote Amerikanaca.

■ ŠEF CIA: RUSIJA I

SAD MORAJU POPRAVITI ODNOSE

Direktor CIA Džon Brenan je izjavio da je od suštinske važnosti za globalnu stabilnost da SAD i Rusija poboljšaju odnose. Džon Brenan je ukazao da se zalaže za to da se premosti trenutni period visokih tenzija u odnosima Rusije i SAD, prenosi Tas. Navodi se da je Brenan u intervjuu za Pi-Bi-Es njuzaur takođe ocijenio da, prema njegovom mišljenju, ne postoje osnove za priču o novom hladnom ratu i dodao da se “stvarno nada da je tako”. “I stvarno se nadam, imajući u vidu nekoliko narednih godina, da će odnosi između Moskve i Vašingtona da se poprave, zato što je od kritične važnosti za globalnu stabilnost da SAD i Rusija imaju bolje odnose, apsolutno, i ja u potpunosti to podržavam”, naveo je Brenan.

SVIJET

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

TURSKE VLASTI NAVELE DA IZA NAPADA STOJI RADNIČKA PARTIJA KURDISTANA PKK

DVOJE POGINULO, 11 POVRIJEĐENIH U NAPADU ISPRED ZGRADE SUDA U IZMIRU Dvije osobe su juče ubijene, a 11 ljudi je povrijeđeno u napadu i eksploziji ispred zgrade suda u turskom gradu Izmiru. Dva napadača su ubijena u razmjeni vatre. Vlasti za napad optužuju Radničku partiju Kurdistana (PKK). Turski mediji navode da su ubijeni policajac i zaposleni u sudu u Izmiru, gradu na obali Egeja, na zapadu Turske. “Sukob je izbio pošto su policajci željeli da zaustave vozilo na kontrolnom punktu ispred zgrade suda. Teroristi su aktivirali automo-

bil-bombu dok su pokušali da pobjegnu”, izjavio je provincijski guverner Erol Ajildiz, a prenio Rojters. Guverner Ajildiz je potvrdio da su ubijena dvojica napadača koja su bila naoružana automatskim puškama “kalašnjikov” i bombama. On, međutim, nije pominjao trećeg napadača, koji se prema ranijim izvještajima nalazi u bjekstvu. Ajildiz je istakao da je policija spriječila mnogo ozbiljniji napad na zgradu suda. Zvaničnici navode da preliminarna istraga ukazuje

VICEPREMIJER TURSKE VEJSI KAJNAK:

Vejsi Kajnak

Steže se obruč oko napadača na klub u Istanbulu Turski vicepremijer Vejsi Kajnak izjavio je da se “steže obruč” oko napadača koji je tokom novogodišnje noći ubio 39 ljudi u istanbulskom noćnom klubu “Reina” i da je u pitanju najvjerovatnije Ujgur, pripadnik muslimanske manjine iz sjeverozapadnog dijela Kine. “Turska je utrdila njegove moguće lokacije i veze”, rekao je Kajnak u intervjuu za tursku televiziju Haber, prenio je Rojters.

■ TERORISTA MOŽDA POBJEGAO U INOSTRANSTVO

Kajnak je naveo da ne isključuje mogućnost da je napadač pobjegao u inostranstvo, ali je dodao da će operacije koje se vode na teritoriji Turske vjerovatnije donijeti rezultate. Prema Kajnakovim rečima, napadač je djelovao samostalno, ali je moguće da je imao pomoć. Turska policija je na obodima Istanbu-

la uhapsila nekoliko pripadnika lokalne zajednice Ujgura, muslimana koji žive u Kini, u novim racijama izvedenim u vezi sa napadom na novogodišnju noć u noćnom klubu “Reina”. AP prenosi informacije turske državne agencije Anadolija koja je objavila da je policija djelovala na osnovu dojava, kao i da su uhapšeni osumnjičeni za “pomaganje i podršku” napadaču iz “Reine”. U srijedu je u Turskoj uhapšeno najmanje 39 osoba osumnjičenih za veze sa napadom za koji je odgovornost preuzela Islamska država.

■ TURCI PRIJE-

TE IZBACIVANJEM SAD IZ INDŽIRLIKA

Kajnak je izjavio da Turci dovode u pitanje prisustvo koalicionih snaga na čelu sa SAD u vazduhoplovnoj bazi Indžirlik u južnoj Tur-

na odgovornost Radničke partije Kurdistana (PKK). Lokalni zvaničnik Hasan Karadak rekao je ranije za televiziju NTV da su povrijeđeni nalaze u kritičnom stanju, prenijela je Beta. Turski mediji navode da je eksplozija odjeknula ispred ulaza koji koriste sudije i tužioci. To je poslednji u nizu napada koji u posljednje vrijeme potresaju Tursku. Većinu su izveli pripadnici Islamske države ili kurdski ekstremisti. U novogodišnjoj noći je 39 osoba ubijeno u noćnom klubu u Istanbulu.

Baza Indžirlik skoj. Rojters ocjenjuje da je to izraz razočaranja Ankare onim što smatra nedostatkom podrške za svoje operacije u Siriji. Kajnak je televiziji Haber rekao da je pitanje baze u Indžirliku, koju koriste NATO i koalicija predvođena SAD, na agendi turske vlade. Ankara postavlja pitanje zašto joj SAD, koje podržavaju neke kurdske grupe, nisu pružile podršku u najnovijoj akciji u okolini sirijskog grada El Baba. Portparol američke vojske rekao je juče da SAD pregovaraju sa Turskom o budućoj podršci kod El Baba i da će joj vjerovatno biti

pružena podrška. Turska je u avgustu počela intervenciju u Siriji kako bi Islamsku državu potisnula dalje od svoje grani-

ce i spriječila borce kurdske milicije da, nakon povlačenja Islamske države zauzmu taj teren, podsjetila je britanska agencija.

svijet

SVIJET

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

događaji koji su obilježili 6. januar

1412. Rođena Jovanka Orleanka Jovanka Orleanka, Djevica iz Orleana imala je 13 godina kada je, kako je tvrdila, čula prve nebeske glasove koji su je poručivali da dođe u crkvu i da se pomoli, jer će otada početi njena božja misija. Već 1428, kako će to kasnije na suđenju izjaviti, dobila je božji poziv da pomogne francuskom zapovjedniku Roberu Badrikuru i francuskom dofenu Šarlu VII Pobjedniku u bici kod Vokulera. Prvi put se pojavila pred porotom 21. februara 1431. godine. Optužena je kao lažni prorok, čarobnjak, vještica i jeretik, kao i da je izvršila masovni zločin ubijajući engleske vojnike u borbi i da je naređivala zvjerstva. Osuđena je spaoljivanjem na lomači. Prije samog čina spaljivanja, u tamnici ju je posjetilo svih 37 sudija i rekli joj da se njima može slobodno ispovijediti. Tada je Orleanka izjavila da više ne čuje božje glasove. Spaljena je tačno u podne 30. maja 1431. na gradskom trgu pred masom ljudi.

1810.

Mirom u Konstantinopolju Turska je predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.

1916.

Po č e l a j e Mojkovačka bitka u Prvom svjetskom ratu u kojoj su Crnogorci, pod komandom serdara Janka Vukotića, odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu.

di religije, slobodi od straha i slobodi od siromaštva.

1945.

Predsjednik Nacionalnog komiteta za oslobođenje Jugoslavije i vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske, maršal Josip Broz - Tito i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin sklopili su sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga pred kraj Drugog svjetskog rata.

2004.

Iran je pristao da, nakon 25 godina prekida, obnovi odnose sa Egiptom.

1941.

Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt je ugovorom u Kongresu definisao američki cilj o četirima slobodama - slobodi govora, slobo-

2005.

Dječak rođen u Kini u prvim minutima 2005. godine proglašen je 1,3 milijarditim stanovnikom te države.

događaji koji su obilježili 7. januar 1830.

Francuska skupština izabrala je Luja Filipa za kralja Francuske, pošto je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao “kralj građanin”.

1858.

Kraljica Viktorija je za prijestonicu britanskog dominiona Kanade odabrala Otavu.

1912.

Rusija i Japan su potpisali sporazum o podjeli interesnih sfera u Mongoliji i Mandžuriji.

1942.

Iskrcavanjem američkih pomorsko-desantnih snaga na ostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomonskih ostrva, počela je saveznička ofanziva na Pacifiku u Drugom svjetskom ratu.

1959.

Američki satelit Eksplorer 6 lansiran je iz Kejp Kaneverala. To je bio prvi satelit koji je poslao fotografije Zemlje iz svemira.

1960.

Kubanski premijer Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

1964.

Proglašena je Narodna Republika Kongo.

1990.

Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele odustao je, nakon 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bijele manjine u Južnoj Africi, a za uzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

1960.

Obala Slonovače je proglasila nezavisnost od Francuske.

1895.

Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnosti u Veneciji koja se otada održava svake druge godine - Bijenale.

1947.

Ekspedicija norveškog etnologa Tora Hejerdala na splavu “Kon Tiki” stigla je, poslije 101 dana plovidbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.

1995.

Više od 20 ljudi poginulo je u ekspoloziji bombe koju je u zgradi vlade u Kolombu, u Šri Lanki, aktivirao jedan tamilski pobunjenik, bombaš-samoubica.

1996.

U Atini su se sastali predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i postigli dogovor o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske. Sporazum je ozvaničen 23. avgusta.

1997.

Kambodžanski ministar inostranih poslova Ung Huot je formalno preuzeo dužnost prvog premijera, zamijenivši zbačenog princa Norodoma Ranarita.

KULTURA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

INTERVJU: PROSLAVLJENI JUGOSLOVENSKI GLUM

CRNA GO MOJA D

⌦ Sonja Ičević

Svaka planina i selo imaju svoju priču i originale Poznati glumac inače je strastveni zaljubljenik u jedriličarstvo, te svoje slobodno vrijeme provodi krstareći Jadranom. “Plovim, jedrim, takmičim se na regatama. Veza sa prirodom je uvijek bila jaka, a veza sa crnogorskom prirodom posebna i osobena. Tu je i priroda i porijeklo i istorija i tradicija. Priroda u Crnoj Gori je sve od toga. Nije samo priroda. Jer svaka planina ima priču, svako selo opet svoju priču i svoje originale. Posebna je Crna Gora”, ističe glumac.

40 FILMSKIH I ULOGA U TELEVIZIJSKIM SERIJAMA ODIGRAO JE TOKOM KARIJERE

DOMO

Malo filmova se snima u Crnoj Gori. Da bi jedna kinematografija dobila lice mora se snimati mnogo više pa bi se ono prepoznalo Kultura je lice i naličje jednog naroda. Nju neće uništiti nemanje para, ali će to sigurno ostaviti duboke brazde na tananom i osjetljivom licu kulture, bore koje se teško peglaju.... Političari ne shvataju da je lice jednog naroda njegovo kulturno biće, već govore samo o ekonomiji, istakao je u razgovoru za DN proslavljeni glumac, reditelj i pisac Lazar Ristovski. Tokom karijere odigrao je oko 4.000 predstava, a tumačio je i oko 40 filmskih i uloga u televizijskim serijama. Prošle godine radio je i u našoj zemlji, na filmu “Vrijeme između nas” reditelja Andra Martinovića.

■ ANDRO JE REDITELJ INTELEKTUALAC

“To je bila izuzetna saradnja sa čovjekom koji u sebi nosi emociju kombinovanu sa obrazovanjem i rediteljskim zanatom. Rijetkost je kada reditelj posjeduje sve te osobine, pa mi je zato rad na ovom projektu bio jako inspirativan. Cijela ekipa bila je dobra i profesionalna. Šteta što se u Crnoj Gori ne snima više filmova, tako bi mladi i ta-

lentovani ljudi češće dolazili do šanse da rade. Andro, kao reditelj intelektualac, koliko god to danas zvučalo neuobičajeno, okupio je sjajne saradnike. Vjerujem da će ovo biti jedan od onih filmova koji nose sobom emociju. A to je za svako umjetničko djelo, a za film posebno važno”, smatra Ristovski. Martinovićev film sačinjen je od tri priče, koje govore o odnosima između očeva i sinova, a Ristovskom je povjerena uloga oca u posljednjoj priči. “Moja uloga je skoro uloga bez riječi sa jednom suzdržanom emocijom i unutrašnjim mizanscenom, što nije tako često, pa mi je ona veoma draga. Priča govori o potrazi oca za poginulim sinom u posljednjim ratovima na Balkanu i nosi univerzalnost, može se desiti bilo kome i bilo gdje. Upravo joj ta činjenica daje toliku snagu. Kod nas, u pravoslavlju, puno se govori o praštanju. I u ovim pričama je to jako zastupljeno. Lično, više sam za vraćanje dugova”, kaže Ristovski. Prva asocijacija na Nikšić mu je, kaže, njegov prijatelj i književnik Božo Koprivica,

koji je tu rođen, a kada se govori o Crnoj Gori, Ristovski rado ističe da mu je ona druga domovina.

■ MOJ BROD I KUĆA SU OVDJE

“Bila je i biće. Moja majka je iz Crne Gore. A pošto se danas mnogo priča o porijeklu i pravima - šta ko i na šta ima pravo, valjda ja imam pravo da to kažem Crna Gora je moja druga domovina. Možda će mi neko zamjeriti, mada nema razloga. Ja to tako osjećam i niti kalkulišem, niti koketiram sa tim. Moj brod je u Crnoj Gori. Napravio sam i kuću u Crnoj Gori. A majka je, pošto je bila kolonizovana u Vojvodinu poslije Drugog svjetskog rata Crnu Goru opjevala u narodnim junačkim pjesmama”, priča Ristovski koji je tumačio i lik kralja Nikole u komadu “Dugo putovanje u Jevropu” Stevana Koprivice. “Nije taj komad dočekan onda u Crnoj Gori sa ljubavlju. Pojavili su se dušebrižnici, koji su navodno čuvali lik i djelo kralja Nikole od nas. Ipak, kad se predstava dopala Milu počela je svima da se dopada”, podsjeća on.

■ TEŠKO JE DOBITI OSKARA

Prethodnu godinu Ristovski pamti po ulozi u filmu “Dnevnik mašinovođe” Miloša Radovića, koji je pokupio priznanja na brojnim prestižnim svjetskm festivalima, a bio je i kandidat Srbije za nagradu Oskar u kategoriji za najbolji strani film. “Oskara je teško dobiti. Nemamo mi para da uložimo u kampanju koja vodi do Oskara. Napravili smo film, koji ima velikog uspjeha kod publike. Obišao je već oko 40 festivala po svijetu i osvojio mnoge nagrade. To je za film najvažnije”, kaže Ristovski i dodaje da nije imao priliku da pogleda našeg predstavnika za ovo prestižno priznanje, “Iglu ispod

Komad “Dugo putovanje u Jevropu” nije dočekan u Crnoj Gori sa ljubavlju. Pojavili su se dušebrižnici, koji su navodno čuvali lik i djelo kralja Nikole od nas. Ipak, kad se predstava dopala Milu počela je svima da se dopada

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

KULTURA

UMAC LAZAR RISTOVSKI

ORA JE DRUGA

OVINA

Nadam se da će u ovoj godini umjetnici i filmadžije u Crnoj Gori napraviti hrabrije poteze, kaže Ristovski

praga” Ivana Marinovića, ali da je čuo lijepe riječi . “Ipak, malo filmova se snima u Crnoj Gori. Da bi jedna kinematografija dobila lice mora se snimati mnogo više pa bi se to lice prepoznalo. Nadam se da će u ovoj godini umjetnici i filmadžije u Crnoj Gori napraviti hrabrije poteze. Niko nam ništa neće dati na tanjiru. Umjetnost podrazumjeva borbu i rizik... Jasno mi je da je film uvijek i svuda teško snimiti. Nedavno sam se vratio iz Holivuda gde sam promovisao ‘Dnevnik mašinovođe’ i razgovarao sa mladim rediteljima i producentima. Svi gledaju kako da snime niskobudžetni film, koji će zaraditi mnogo para. To je želja svih filmadžija”, smatra Ristovski. Nakon svih godina karijere nagrade ga, kaže, ne usrećuju kao nekada, ali se raduje svakoj novoj ulozi. “Volim da dobijam nagrade, jer su one dokaz da ste ako ne bolji do drugih, barem dru-

gačiji. A biti drugačiji u umjetnosti - to je teško. Svakoj novoj ulozi i dalje se radujem i naravno da imam snove. Snovi nas teraju da živimo i nadamo se. Ja sam imao sreću što sam radio sa velikim rediteljima, na velikim i predstavama i velikim filmovima. Teško mi je sada da kažem šta bih još volio, ali ima toga...”, kaže glumac.

Svakoj novoj ulozi i dalje se radujem i naravno da imam snove. Snovi nas teraju da živimo i nadamo se

KULTURA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

KNJIGE KOJE SU PREMA MIŠLJENJU KRITIČARA OBILJEŽILE 2016. GODINU

NA LISTAMA UBJEDLJIVO VODI ROMAN KOLSONA VAJTHEDA

Pred novu godinu mediji širom svijeta objavili su liste najboljih knjiga, a čini se da je konsenzus postignut oko romana “The Underground Railroad” koji se bavi borbom za slobodu robova u Americi

Roman afroameričkog pisca Kolsona Vajtheda “The Underground Railroad” našao se gotovo na svim listama najboljih knjiga 2016. godine engleskog govornog područja, tačnije preporučen je u 24 izbora deset najboljih naslova protekle godine.

SWING TIME “Swing Time”, koju je među najbolje u 2016. godini navelo 16 top ten lista, uključujući i Gardijan koji je zaključio da ovaj roman “briljantno opisuje odrastanje u Londonu”.

■ UBJEDLJIVA POBJEDA I američki portal Quartz je među 36 izdvojenih knjiga kao najuvjerljivijeg pobjednika naveo Vajthedov roman. Istorijski roman o dvoje robova, Kori i Cezaru, koji pokušavaju da pobjegnu s američkog Juga u slobodu, dobio je prestižno književno priznanje National Book Award, ali je postao i bestseler, zahvaljujući ponajviše priznanju dobijenom od Oprinog kluba knjige. Među kritičarima je omiljena i nova knjiga Zejdi Smit “Swing Time”, koju je među najbolje u 2016. godini navelo 16 top ten lista, uključujući i Gardijan koji je zaključio da ovaj roman “briljantno opisuje odrastanje u Londonu”. “Swing Time” je priča “koja istražuje prijateljstvo i neuspjeh, izolaciju i identitet”. Što se najboljih knjiga godine po izboru Gardijana tiče, vrijedi napomenuti da su među njima romani Džulijana Barnsa “The Noise of Time” koji opisuje život kompozitora Dimitrija Šostakoviča pod Staljinovim režimom i novo djelo Jana Mekjuana “Nutshell”, Šekspirov “Hamlet” ispričan iz perspektive fetusa koji se nalazi u trbuhu kraljice Gertrude, Hamletove majke. Njujork tajms je među 10 najboljih knjiga godine uvrstio i zani-

IZBORA SU MEDJU DESET NAJBOLJIH KNJIGA UVRSTILI ROMAN THE UNDERGROUND RAILROAD

mljivu memoarsku knjigu “In the Darkroom” Suzan Faludi, koja je pisala o nevjerojatnom životu svog biološkog oca - koji je preživio Holokaust u Mađarskoj i koji se u jednom trenutku počeo identifikovati kao žena. Faludi u knjizi “pokušava da pomiri dominantnog patrijarha kakav je njen otac bio sa ženom kakva je postao”.

THE NOISE OF TIME Roman Džulijana Barnsa “The Noise of Time” koji opisuje život kompozitora Dimitrija Šostakoviča pod Staljinovim režimom

■ DJELA NOVINARA

THE UNDERGROUND RAILROAD Istorijski roman o dvoje robova, Kori i Cezaru, koji pokušavaju da pobjegnu s američkog Juga u slobodu, dobio je prestižno književno priznanje National Book Award.

NUTSHELL Novo djelo Jana Mekjuana “Nutshell”, Šekspirov “Hamlet” ispričan iz perspektive fetusa koji se nalazi u trbuhu kraljice Gertrude, Hamletove majke

Njemački kulturni radio među najbolje knjige godine uvrstio je i čitani roman Juli Zeh “Unterleutn”, a podjednako je u Njemačkoj hvaljen i roman “Widerfahrnis” Boda Kirkhofa

Kada je riječ o publicističkim knjigama iz 2016, onda se izdvaja briljantni ekspoze novinarke Džejn Majer “Dark Money”, koji otkriva kako američki konzervativni milijarderi braća Koh utiču na političke odluke u Vašingtonu, ali i - još važnije - manipulišu javnim mnjenjem. Njemački kulturni radio među najbolje knjige godine uvrstio je i čitani roman Juli Zeh “Unterleutn”, a podjednako je u Njemačkoj hvaljen i roman “Widerfahrnis” Boda Kirkhofa. Kirchhof tematizira izbjegličku krizu, likove šalje na put prema jugu te se jedan od ključnih momenata romana događa na Siciliji. Njemački pisac propituje refleks dobrostojećih zapadnjaka da pomažu siromašnima iz Trećeg svijeta te stvara ‘majstorski tekst’ koji je nagrađen i najvažnijim književnom nagradom u Njemačkoj Deutscher Buchpreis. Ipak, čini se da se kao najoriginalnije djelo pokazuje roman meksičkog pisca Alvara Enrikea ‘Sudden Death’ koji je nahvalio Gardijan. Naime, Enrike u ovoj knjizi istražuje krvavi sukob srednjovjekovne Španjolske i Actečkog carstva, ali kroz tematizovanje teniskog meča u kom je jedan od igrača slavni slikar Karavađo. J.B.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

KULTURA

ODLUKA NIN OVOG ŽIRIJA BIĆE POZNATA 16. JANUARA

U TRCI ZA NAGRADU JEDANAEST ROMANA

Među autorima su i višestruki učesnici trke za to književno priznanje, ali i debitanti, čije se teme kreću od Španskog građanskog rata do ljubavi, smrti, devedesetih, besparice, tranzicije

Među jedanaest autora koje je odabrao žiri Ninove nagrade za najbolji roman 2016. našla su se dvojica dosadašnjih laureata – Svetislav Basara i Vladan Matijević. Basara je nominovan za “Andrićevu lestvicu užasa” (Laguna), a dobio je NINovu nagradu prije deset godina za “Uspon i pad Parkinsonove bolesti” (2006). Matijević, nagrađen 2003. za roman “Pisac izdaleka”, sada je ponovo u trci za “Susret pod neobičnim okolnostima”, takođe u izdanju Lagune. NINov žiri, koji čine Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić, Zoran Paunović, Mihajlo Pantić i Božo Koprivica (predsjednik), izdvojili su u uži izbor i jedan prvijenac – “Osmeh pod gorom maslinovom” Luke Tripkovića, odabran i štampan u ediciji Prva knjiga na konkursu za

mlade autore Matice srpske. Kada je riječ o prvijencima, Vladimiru Tabaševiću pošlo je za rukom da se poslije prošlogodišnjeg djela “Tiho teče Misisipi”, dvije godine zaredom, nađe u užem krugu – ovoga puta roma-

NIN-ov žiri dobio je više od 170 romana iz prošlogodišnje izdavačke produkcije na čitanje, od kojih je 40 izdvojio u širi izbor. Finalisti 63. NINove nagrade biće poznati 12. januara, a ko će je dobiti saznaće se 16. januara.

nom “Pa kao” (Laguna). U trci za NIN-ovu nagradu ranijih godina bili su i Mirjana Đurđević, koja je sada u užem izboru romanom “Odlazak u Jolki Palki ili Lažna uzbuna u Aleji zaslužnih” (Laguna), te Žarko Radaković romanom “Kafana” (Čarobna knjiga) i Vladislav Bajac “Hronikom sumnje” (Geopoetika). Prvi put u trci za NINovu nagradu je Muharem Bazdulј, nominovan za roman “Lutka od marcipana” (Geopoetika), te Darko Tuševlјaković, čiji je roman “Jaz” objavio Arhipelag. Svetlana Slapšak, autorka romana “Ravnoteža” (Laguna), bila je članica NIN-ovog žirija kritike 1990. i 1991. godine, kada su nagrađeni Miroslav Josić Višnjić, odnosno Milisav Savić. Razlika između najmla-

Francuski film “Đango” otvara Berlinale Međunarodni filmski festival u Berlinu otvoriće francuski film “Đango” o džez gitaristi Đangu Rejnhartu, režisera Etijena Komara. Organizatori festivala najavili su juče da je svjetska premijera filma “Đango” zakazana za 9. februar, tokom prve večeri festivala.

Ovo je prvo filmsko ostvarenje francuskog režisera Etijena Komara, koji se proslavio kao scenarista i producent filmova “Of Gods and Men” i “My King”. Radnja filma se odvija 1943. godine u Parizu pod nacističkom okupacijom. Direktor festivala Diter Ko-

slik rekao je da stalna opasnost, borba i zločini počinjeni protiv porodice gitariste nisu mogli da ga natjeraju da prestane da svira. Žiri kojim predsjedava holandski režiser Pol Ferhofen, proglasiće 18. februara dobitnika ovogodišnjeg Zlatnog medvjeda.

PUT U TRCI ZA NINOVU NAGRADU JE MUHAREM BAZDULJ NOMINOVAN ZA ROMAN “LUTKA OD MARCIPANA” U IZDANJU LAGUNE đeg i najstarijeg književnika u užem krugu prelazi četiri decenije. NIN-ov žiri dobio je više od 170 romana iz prošlogodišnje izdavačke produkcije na čitanje, od kojih je 40 izdvojio u širi izbor. Finalisti 63. NIN-ove nagrade biće poznati 12. januara, a ko će je dobiti saznaće se 16. januara.

NIN-ovu nagradu za 2015. godinu, koju je takođe obilježila hiperprodukcija, dobio je Dragan Velikić za roman “Islednik” (Laguna), koji je time postao jedan od rijetkih dvostrukih dobitnika tog priznanja koje mu je dodijeljeno i za roman “Ruski prozor” (2007). NIN-ova nagrada prvi put je dodijelјena 1954. godine, a do raspada Jugoslavije dodijeljivana je piscima sa cijelog prostora bivše države. Jedini trostruki laureat je Oskar Davičo, a dvostruki su, uz Velikića, i Dobrica Ćosić, koji je ujedno i prvi dobitnik, i Živojin Pavlović. Generalni pokrovitelј 63. NIN-ove nagrade je kompanija koja, kako navodi NIN, želi da ostane anonimna. NIN-ovu nagradu dijelom je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Srbije. J.B.

HOTSPOT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

OMILJENA VALUTA

EURO SLAVI 15. ROĐENDAN nisu ni koristili prethodne nacionalne valute svojih država. Euro je uveden 1. januara 1999. i prvobitno je postojao samo kao virtuelna valuta u računovodstvenim i finansijskim transakcijama. Dvije godine kasnije, od 1. januara 2001. godine, u promet ulaze novčanice i kovani-

Upadao je iz krize u krizu posljednjih godina, ali je ipak uspio da dobije čvrstu podršku širom 19-člane eurozone

ce eura. Grafički simbol eura “€” izveden je iz grčkog slova epsilon i označava prvo slovo riječi “Evropa”, a dvije paralelne linije treba da simbolizuju stabilnost jedinstvenog evropskog novca. Kovanice u svim zemljama imaju isto lice, ali je naličje dizajni-

Foto: Bigstock

Zajednička evropska valuta euro u nedjelju slavi 15. rođendan. Kao tinejdžer u “raljama” adolescencije, euro je upadao iz krize u krizu posljednjih godina, ali je ipak uspio da osvoji čvrstu podršku širom 19-člane eurozone, naročito među novom generacijom mladih ljudi koji

Ljepota nerazmjenjivanja valute

NASILJE SE OTELO KONTROLI

VIŠE AMERIKANACA POGINE U ČIKAGU NEGO U IRAKU I AVGANISTANU

U Čikagu je zabilježeno više nasilja nego u bilo kom drugom velikom gradu prošle godine. Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp na Twitteru je čak napisao da bi “Grad Čikago, ako je to potrebno, mogao tražiti pomoć sa saveznog nivoa”. U Čikagu je nova godina počela uobičajeno - krvoprolićem. U prvih nekoliko sati 2017. godine, u relativno mirnom dijelu grada, dva muškarca pucala su jedan na drugog. Obojica su kasnije preminula. Aktivista Tio Hardiman kaže da je iza Čikaga teška godina. “Prošla godina je za Čikago bila godina nasilja. Ogroman broj ljudi prošle godine pokušao je da sporove riješi ubistvom. Situacija se otela kontroli”, dodao je on.

Građani više vole da ih policija uhvati sa pištoljem nego neki njihov protivnik bez pištolja

dana je najduži period bez zabilježenog ubistva u prošloj godini

■ NE ZNA SE KO JE Svega nekoliko sati ranije organizovani su protesti protiv nasilja u 2016. godini. Prošle godine zabilježeno je najviše ubistava u proteklih 20 godina. Više od 4.300 ljudi je ustrijeljeno, a 762 ubijeno. Za komesara čikaške policije Edija Džonsona, to je bizarna situacija. “Situacija je bizarna. Građani više vole da ih policija uhvati sa pištoljem nego neki njihov protivnik bez pištolja”, rekao je on. Čikago je treći američki grad po veličini, a po broju ubistava nadmašio je i Njujork i Los

FBI je Čikago nazvao američkom “prijestonicom ubistava” Anđeles. To je ostavilo traga na stanovnicima. Jedna univerzitetska studija dokazala je da žene u nasilnim dijelovima Čikaga pate od traume slične onoj koju imaju sta-

Prošle godine je u trećem američkom gradu po veličini zabilježena najveća stopa ubistava u posljednjih 20 godina

novnici ratnih područja. Od 2001. godine do danas u Čikagu je ubijeno više od 8.000 ljudi. To je više od ukupnog broja Amerikanaca poginulih u ratovima u Iraku i Avganistanu. U prošloj godini najduži period bez zabilježenog ubistva bio je četiri dana. Istovremeno, zabilježen je drastičan pad hapšenja. To znači da kako je nasilje raslo, policija je bila sve manje agresivna. Stanovnici se

pitaju ko je slijedeći, jer su i slučajne žrtve mnogobrojne.

■ POLICIJA NE ŽELI DA REAGUJE

Bivši šef čikaške policije Geri MekKarti tvrdi da su policajci suzdržani nakon što su policijska ubistva civila izazvala bijes javnosti. Zbog takvog jednog incidenta i on je smijenjen. Jedan njegov policajac 2014. godi-

Foto: AP

SLIJEDEĆI

ne ispalio je 14 metaka u 17-godišnjaka naoružanog nožem. “Policajci su izloženi napadima. Tako se osjećaju. Nisu više voljni da se izlože opasnosti, ni sebe ni svoje porodice”, objašnjava on. Ako se nešto ne promijeni, zbog kombinacije porasta nasilja i nevoljnosti policije da djeluje, male su šanse da će se nivo nasilja u ovoj godini u Čikagu smanjiti. Izvor: Al Jazeera

Foto: Photothek

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

rano drugačije u svakoj zemlji. Tako se, na primjer, Austrija opredijelila za Mocarta, a Irska za keltsku harfu. Sa druge strane, novčanice eura nikada ne prikazuju ljude ili stvarna mjesta, već samo ilustracije fiktivne arhitekture. Uvođenje eura nije rezultiralo ljubavlju na prvi pogled zato što su ga mnogi građani doživjeli kao prelazak na nepoželjna poskupljenja. U Njemačkoj je novoj valuti dat nadimak “teuro” (čit. “tojro”), nastao

HOTSPOT

Euro je uveden 1. januara 1999. i prvobitno je postojao samo kao virtuelna valuta u računovodstvenim i finansijskim transakcijama

spajanjem njemačke riječi “teuer” (čit. “tojer” = “skupo”) i “euro”. Takav stav prema eu-

tralne banke. Bitcoin je u prošloj godini vjerovatno unaprijedila pojačana potražnja u Kini, povezana sa sedampostotnim padom vrijednosti juana u 2016. godini, što je najlošiji rezultat kineske valute u više od 20 godina. Podaci pokazuju da se većina trgovinskih transakcija bitcoinom obavlja upravo u Kini. Digitalna valuta koristi se za brzi i anonimni transfer novca u bilo koji dio svijeta i ne podliježe kontroli vlasti, pa je atraktivna za one koji žele da zaobiđu kontrole kapitalnih tokova, kakve su na snazi npr. u Kini. Zanimljiva je možda i onima koji strahuju od manjka novca, kao što je slučaj u Indiji, čiji je premijer Narendra Modi u novembru povukao iz opticaja novčanice velikih apoena. “U kontekstu zaoštrenog rata protiv gotovine i kontrole tokova kapitala bitcoin postaje održiva, iako jako rizična alternativa”, konstatovao

Bitcoin valuta koristi se za brzi i anonimni transfer novca u bilo koji dio svijeta i ne podliježe kontroli vlasti je Pol Gordon, član uprave Britanskog udruženja za digitalne valute i suosnivač Quantavea, kompanije koja institucionalnim ulagačima pokušava da olakša pristup platformama za trgovinu digitalnim valutama. Iako je vrijednost bitcoina trenutno daleko od rekordnih 1.163 dolara, dostignutih krajem 2013. godine na platformi Bitstamp, danas je u opticaju više ovih digitalnih novčanih jedinica - svakih 10 minuta u opticaj ulazi 12,5 bitcoina. Njihova ukupna vrijednost trenutno je na rekordnih više od 16 milijardi dolara, što znači da je približno izjednačena sa onom prosječne kompanije uvrštene u indeks Londonske berze FTSE 100. Izvor: Reuters

12,5 BITCOINA UĐE U OPTICAJ SVAKIH 10 MINUTA

Kriptovaluta koju kreiraju hiljade računara dosegla je na početku 2017. godine nivo od 1.000 dolara Budućnost. Jer vaš novac u banci je i onako samo u kompjuteru

Foto: Bundeskriminalamt

Digitalna valuta bitcoin zaključila je 2016. godinu većim skokom vrijednosti od svih standardnih valuta, a na početku nove godine premašila je nivo od 1.000 dolara prvi put u tri godine. Bitcoin je kriptovaluta koju kreiraju hiljade računara širom svijeta, potvrđujući transakcije i puštajući u sistem nove jedinice. U nedjelju je na evropskoj platformi Bitstamp njegova vrijednost skočila 2,5 posto, dosegnuvši najviši nivo od decembra 2013. godine, od 1.022 dolara. Kurs bitcoina snažno oscilira još od dana kada je stvoren. Tako je u dva mjeseca krajem 2013. godine njegova vrijednost udesetostručena, prekoračivši nivo od 1.100 dolara, da bi potom u samo nekoliko sedmica nakon hakerskog napada na tokijsku trgovinsku platformu Mt. Gox potonula ispod 400 dolara. U protekle dvije godine vrijednost bitcoina donekle se stabilizovala iako i dalje oscilira znatno više od standardnih valuta koje izdaju cen-

ru, međutim, vremenom je splasnuo zahvaljujući lakoći putovanja i prekograničnog poslovanja, ali i očiglednom odsustvu brige o fluktuaciji kurseva. Danas 56 posto ljudi u 19-članom bloku smatra da je postojanje eura dobra stvar za njihovu državu, pokazali su rezultati ankete Evropske komisije, u kojoj je učestvovalo 17.500 građana eurozone. Među onima u dobi od 15 do 24 godine euro je podržalo čak 68 posto ispitanika. Izvor: AFP

Čemu služe crne liste?

VIRTUELNI NOVAC UZIMA MAHA

Bitcoin nadmašio sve ostale valute

POZNAT NJEMAČKIM VLASTIMA OD RANIJE

Svih 14 identiteta Anisa Amrija Njemačke vlasti znale su za 14 različitih identiteta koje je upotrebljavao Anis Amri, napadač na božićnom sajmu u Berlinu, koji je kasnije ubijen u Italiji, saopštili su policijski zvaničnici. Ministar unutrašnjih poslova savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije brani postupke institucija u slučaju “Amri”. Tvrdi da su institucije učinile sve kako bi Amri bio uhapšen. Po njegovim tvrdnjama, slučaj je razmatran sedam puta u berlinskom Centru za odbranu od terorizma. Najavio je da će institucije još jednom ispitati da li je bilo mogućih grešaka u postupku institucija. Burkhard Šnajder, šef

Činjenica je da je napad u Berlinu izveo čovjek o kome su vlasti u Njemačkoj mnogo znale

Ministar unutrašnjih poslova savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije brani postupke institucija u slučaju ‘Amri’ Odjeljenja za pitanja stranaca u Ministarstvu unutrašnjih poslova te pokrajine, kaže da su pokušaji deportacije Amrija propali i da se Zakon o strancima u Njemačkoj pokazao kao “tupi mač”. Činjenica je da je napad izveo čovjek o kome su vlasti u Njemačkoj mnogo znale. Amri (24) izvršio je napad u Berlinu 19. decembra, usmrtivši 12 ljudi. Četiri dana kasnije ubijen je u obračunu sa italijanskom policijom u predgrađu Milana. Amri je u Njemačku došao sredinom 2015. godine, a vlasti su ga odmah stavile na listu potencijalno nasilnih ljudi. Izgleda, uzalud. Izvori: Spiegel, AP

ZA IN FO R VIÅ MA CI E

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I

MARKETING

Saopštenje za javnost Povodom Odluke Predsjednika Crne Gore, g-dina Filipa Vujanovića, o raspisivanju lokalnih izbora u Nikšiću za 12. mart 2017. godine, shodno ovlašćenjima iz člana 16 Zakona o biračkom spisku, Ministarstvo unutrašnjih poslova

obavještava sljedeće: - Broj birača u biračkom spisku u opštini Nikšić po kome su održani prethodni izbori 16.10.2016. je 58 731. - Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Nikšić na dan 04.01.2017. godine je 58 726. - Uvid u birački spisak, birač može ostvariti svakim radnim danom (od ponedeljka do petka), u terminu od 10.00 do 16.00 časova; - Uvid u birački spisak se vrši lično, na šalterima Područne jedinice Nikšić, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš); Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak; • Birač može izvršiti uvid u birački spisak i direktno, preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. S obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine (jedinice lokalne samouprave). Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u zaključenom biračkom spisku u opštini Nikšić u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini Nikšić možete preuzeti i na sajtu MUP-a.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Podgorica, 05.01.2017. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno članu 17 Zakona o biračkom spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14 i 20/15),

OBJAVLJUJE Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u opštini Nikšić u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini Nikšić 1) Broj birača

Broj birača u biračkom spisku u opštini Nikšić po kome su održani prethodni izbori

16.10.2016.

58.731

Broj birača u biračkom spisku za lokane izbore u opštini Nikšić

04.01.2017.

58.726

2) Broj novoupisanih birača i to:

382 356

a) Birači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom

b) Birači koji su prijavili prebivalište u Crnoj Gori

c) Birači koji su biračko pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo 3) Broj birača za koje je izvršena promjena upisa na osnovu prijave, odnosno odjave prebivališta u Crnoj Gori

140

4) Broj birača brisanih po osnovu:

212 211

a) Činjenice smrti b) Gubitka crnogorskog državljanstva

c) Odjave prebivališta van Crne Gore

5) Broj birača koji su promijenili lično ime

6) Broj birača kojima je promijenjen jedinstveni matični broj

7) Broj birača kojima je promijenjen datum prijave poslednjeg prebivališta

8) Broj birača kojima je promijenjen datum prijave prebivališta u Crnoj Gori

9) Broj birača kojima je promijenjeno biračko mjesto 10) Ostalo

175 16.10.2016.

04.01.2017.

ZABAVA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

MOMČILO BAJAGIĆ BAJAGA ZA DNEVNE NOVINE O Č

U ŽIVOTU ME ODRŽAVAJU KONCERTI

Nijesam ni imao šta specijalno da ponudim u 2016. godini po pitanju albuma - nadam se ove godine novom izdanju, očekuje muzičar

⌦ Danilo Brajković Godine prolaze nervoznim korakom, godine prolaze mi stojimo, jesmo li sretniji i jesmo pametniji, godine prolaze mi gledamo… I tako ukrug, baš kao u pjesmi, prolaze već četiri decenije i kusur a mi i dalje gledamo istu sliku kada je u pitanju rad Momčila Bajagića Bajage. Neumorni roker sa sjedištem u Beogradu, a boravištem širom planete, sa legendarnim Instruktorima prevalio je ko zna koju trijumfalnu godinu. I to u ritmu kao da je tek početak karijere – mnoštvo festivala, inostranih turneja čak i do hladne Skandinavije, debi u Mađarskoj poslije četiri decenije, između ostalog, obilježili su 2016. godinu, a Bajaga i ekipa zaokružili su je novogodišnjim koncertima u Beogradu i prvim u 2017 – i to na našem terenu, u Baru. Priželjkivali smo i novi album, prvi poslije četvorogodišnje pauze i izdanja “Daljina, dim i prašina”, ali

KAO DA SU SE LJUDI ODVIKLI OD TOGA DA PRAVE PJESME. MANJAK JE AUTORA, TO JE ČINJENICA. ALI NE SAMO OVDJE, NEGO U SVIJETU. OSAMDESETIH I DEVEDESTIH BILO JE PUNO AUTORA I PJESAMA, SADA JE SAMO PUNO PJESAMA. BRZO IZLAZE I SVE SE MIJENJA smo se, ipak, morali zadovoljiti preslušavanjem starog muzičkog gradiva u 2016. Ploča i kaseta odavno nema, CD-ovi su maltene postali ulaganje od koga se može zaraditi jedino na svirkama – pitamo Bajagu da li je i to, između ostalog, presudno uticalo da spusti gas kada je riječ o izdavaštvu.

“Nije to uticalo, mada jeste mnogo teže vrijeme i ima mnogo manje izdanja. Ali, nekako, mislim da je lako napraviti prvi, drugi album. Za trinaesti i četrnaesti treba malo vremena. Drugo, puno vremena provodili smo na koncertima, tako da nam je i to oduzimalo prostor. Jednostavo, nijesam ni imao šta specijalno da ponudim, mada sam uradio jedan snimak sa Point Blank sastavom i Dragim Jelićem - ‘Kad mesec prospe rekom srebra sjaj’ (2015.) i još jednu pjesmu koja će se kasnije pojaviti. Ali, nadam se tokom ove godine da će stići novi album”, najavljuje Bajaga za Dnevne novine.

■ INTERNET, PIRATI, RAT - UBICE DISKOGRAFIJE

Svjedoci smo da ovih godina mnogi iskusni muzički vukovi slave zlatne jubileje – Partibrejkersi, Yu grupa, Galija, Orgazam foto: Marko Rupena

Momčilo Bajagić Bajaga

Muzičari u akciji

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

ZABAVA

ČETIRI DECENIJE MUZIČKIH PUTOVANJA PO SVIJETU Foto:Brian Rašić

Bajaga i instruktori

kografiju”, cijeni Bajaga.

Više se traži živa svirka Dominantan je utisak da su džez, rok i drugi alternativni pravci osuđeni samo na festivale i koncertne dvorane, te da su protjerani iz klubova. Bajaga primjećuje da to i te kako ugrožava opstanak mladih bendova, ali vjeruje da ima nade.

sušne diskografije i ko je krivac – čovjek ili vrijeme? “Čovjek i vrijeme. Ali ne možeš baš da kažeš – krivac. Prosto, tehnologija i pojava interneta učinili su najviše, zatim i CD-ovi koje je bilo mnogo lakše piratizovati, kao i kasete. Dok su bili LP diskovi, to je bilo zlatno doba diskografije. Sve kasnije je, naročito kada su na ovim prostorima nastupile one ratne godine, ono najgore vrijeme kada je piraterija cvjetala. Poslije se pojavio internet, a na globalnom nivou muzičari misle da je on nepravedan prema autorima jer te velike kompanije uzimaju mnogo više para nego što bi trebalo. Ali, sad je tako. To je najviše uništilo dis-

ODRIČEŠ

Ali internet nije uništio koncertni život. Prethodne godine bend je bio naročito aktivan – uknjižio je nastupe uzduž i poprijeko planete, a publika svjedoči da energija nikada nije izostala. Kako se Bajaga osjeća danas na bini? Stiže li ga umor ili je i dalje tih nekoliko sati svirke začaran prostor, izolovan od svih nedaća i svakodnevice, na kom uvijek daje maksimum? “Ti koncerti su nešto najljepše što mi se desilo u toku prošle godine. Ne da me ne umaraju, nego me održavaju u životu. I mene i momke iz benda. Navikli smo da putujemo čitavog života. Putujem skoro posljednjih 40 godina i sviram ljudima po svijetu. To je navika. Kad je stekneš jednom – teško možeš da se odrekneš”, nastavlja Bajaga. Primjetno je da su dame raskošnog vokala očarane djelom Bajage – Lena Kovačević posvetila je album “Džezeri” obradama kultnih pjesma-

nih bendova koji su obrađivali. Uvijek mi je drago”, priča muzičar, dodajući da ne zna zbog čega je danas sve više onih koji obrađuju stare hitove, često bez dozvole autora, a pritom manjka motiva za novitete. “Kao da su se ljudi odvikli od toga da prave pjesme. Manjak je autora, to je činjenica. Ali ne samo ovdje, nego u svijetu. Osamdesetih i devedestih bilo je puno autora i pjesama, sada je samo puno pjesama. Brzo izlaze i sve se mijenja”, opominje Bajaga. foto: Teodora Ćirić

i drugi podičili su se decenijama rada, a u 2016. Bajaga i instruktori obilježili su 30 godina od izdavanja trećeg albuma - “Jahači magle”. Iznjedrio je hitove “Samo nam je ljubav potrebna”, “442 do Beograda”, “Rimljani”, omogućio je bendu preko 200 koncerata u godini nastanka i zabilježio 260.000 prodatih primjeraka vinilnih ploča i kaseta. Sa tom starom gardom odlazi u istoriju jedno slavno doba jugoslovenske muzike - sa podacima o tiražima i popularnosti koji su današnjim muzičarima nepojmljivi i nedostižni. U kom trenutku je povučena linija, granica između nekadašnje plodne i današnje

“Da, sigurno je teže mladim bendovima. Mislim da se polako pojavljuju klubovi, svuda u regionu, u kojima se traži živa svirka, a da to nijesu narodnjaci. Vjerujem da se tu stanje popravlja”, zaključuje Bajaga.

■ NAVIKE SE TEŠKO

ma, Divna Ljubojević obukla je “Otkada tebe volim” u vanžanrovsko ruho. Bajagu ti potezi čine srećnim i pozdravlja svaku vrstu obrade koja ne narušava kvalitet originala. “Nemam ništa protiv toga. Kada neko obradi moju pjesmu, mislim da to može da donese novi kvalitet. Taj original uvijek postoji. Drago mi je kada pjevačice poput Lene i Divne obrade pjesmu. Možda mi se jedanput-dvaput nije dopalo kako je neko obradio moju stvar. Čak je bilo i alternativ-

ZABAVA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

PREMA TVRDNJAMA U NOVOJ BIOGRAFIJI

Princ Čarls opet u preljubničkom skandalu

ju i Čarls bili su toliko bliski da ju je Čarls upoznao sa svojom sestrom i princezom En, zajedno su uživali u odlasku na izlete u njegovom Aston Martinu, a pratila ga je i na odmorima.

Prema tvrdnjama u novoj biografiji “Prince Charles: The Passions and Paradoxes of an Improbable Life’, 68-godišnji princ od Welsa imao je avanturu sa Sju Tauzend dok je još bio u braku sa princezom Dijanom, a već je počeo da se viđa sa sadašnjom suprugom Kamilom. Zbog iznošenja ovih šokantnih informacija, Kamila je bijesna, piše Radar Online. “Potpuno je izvan kontrole. Uvijek je vjerovala da je ona bila ta koja je smirila Čarlsa. Dijelili su krevet godinama prije njegovog braka s Dijanom i nakon što se vjenčao s njom”, tvrdi izvor.

Dodao je da je Kamila ostala potpuno zabezeknuta kad je čula za spomenutu knjigu i Sju. “Kamila je poznata po tome da ne voli da skriva osjećaje. Čim se susrela s Čarlsom ljutito mu je u glavu bacila figuricu koja joj se našla od rukom i vikala da joj nije jasno kako ju je mogao varati i ponižavati u javnosti”. Sju, koja sada ima 67 godina, danas je suosnivač kompanije Crabtree & Evelyn. Prema biografiji koju je napisala Sally Bedell Smith, Sju ne poriče da je njen odnos sa Čarlsom bio romantičan.

AUTOR BROJNIH LJUBAVNIH STIHOVA

Sandi Cenov slavi 25 godina na muzičkoj sceni Autor brojnih ljubavnih stihova Sandi Cenov će na najljepši mogući način za nešto više od mjesec dana proslaviti dvadeset i pet godina muzičkog djelovanja velikim koncertom u Zagrebu. Uz njegove pjesme odrasle su generacije fanova, a Sandi će četvrt vijeka karijere pretvoriti u odličan kon-

certni program. “Svi oni koji su bili na mojim koncertima znaju sa koliko emocija nastupam i koje pružam publici, a oni koji to nijesu doživjeli, imaju sada mogućnost u Gavelli”, pročuje Sandi uoči koncerta. Nastup u Gavelli, nazvan je po aktuelnom Sandijevom hitu “Oči u oči”.

INAUGURACIJA

I 2 Cellos odbili Trampa

Hrvatski muzičari Luka Šulić i Stjepan Hauser, članovi sastava 2 Cellos, odbili su da nastupaju na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trampa. Tramp je izrazio želju da hrvatski muzičari nastupaju na njegovoj inauguraciji, ali su čelisti zbog već zakazanih obaveza odbili poziv. 2 Cellos su jedini muzički izvođači iz regiona koji su pozvani da nastupaju na ceremoniji inauguracije novog američkog predsjednika, navodi Jutarnji list.

ZLATAN STIPIŠIĆ DŽIBONI ISKRENO

Sa 48 godina je kasno za svjetsku karijeru Splitski kantautor Zlatan Stipišić Džiboni je 2012. objavio album na engleskom jeziku, ali brzo je shvatio da je kasno za svjetsku karijeru. “Problem je što sam zvijezda, trebalo je da počnem sa 25 da bih nešto napravio do 33. godine”, rekao je Džiboni.

“Ne počinje se svjetska karijera sa 48 godina. Prva stvar je što nijesam mogao da idem putem festivala, jer sam muzički preširok, a drugo moja socijalna politika. Imao sam mnogo ljudi u bendu a nikog nijesam želio da se odreknem”, zaključio je muzičar.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

ZABAVA

DEJV GROL ODLUČIO DA SE AKTIVIRA U 2017.

Foo Fighters snimaju novi album i sviraju po Evropi

Bend većinu ove godine provodi u studiju, radeći na novom izdanju

Iz taobora Foo Fightersa stigle su nove i povoljne vijesti za sve fanove. Prva je ta da će Fightersi odsvirati jedini koncert u SAD na BottleRock Festivalu. Druga je važnija, a malo je povezana s tim festivalom. Naime, CEO agencije koja organizu-

da će novi album biti objavljen još uvijek nema informacija, ali trebalo bi da do kraja godine bude u prodaji. Do tada Fighterse možete slušati uživo na festivalima po Evropi. Više informacija o nastupa moguće je naći na FooFighterspassport.com.

ZASLUŽAN UGLAVNOM DEJVID BOUVI

TURNEJA U ČAST THE JOSHUA TREE

U Velikoj Britaniji veća prodaja vinila u 2016.

BEND U2 NAJAVIO

Najpoznatiji irski bend U2 najavio je da će ove godine krenuti na turneju povodom tri decenije od objavljivanja albuma “The Joshua Tree”. Bono i ekipa su takođe najavili da će ove godine objaviti album “Songs Of Experience”. “Ova godina biće posebna za U2. Stiže ‘Songs Of Experience’, a u čast 30 godina “The Joshua Tree”, predstoje veoma, veoma posebni koncerti”, naveo je Bono.

Prodaja gramofonskih ploča zabilježila je 2016. najbolji nivo u posljednjih 25 godina, pretežno zahvaljujući velikom uspjehu albuma Dejvida Bouvija koji je preminuo prije skoro godinu dana, saopštila je Britanska fonografska industrija (BPI). Više od 3,2 miliona vinila prodato je 2016. godine, što je najveća prodaja od 1991. godine i povećanje za 53 odsto u odnosu na 2015. godinu. “Poslije Bouvijeve smrti 10. januara 2016. povećana je

PUBLIKA BILA UBIJEĐENA DA JE PIROTEHNIČKI EFEKAT

Basista Riblje čorbe Miša Aleksić zamalo izgorio na bini tokom svirke

Bas arista rok grupe Rblja čorba Miša Aleksić imao je peh na koncertu koji je bend svirao za doček Nove godine na trgu u Kruševcu. Naime, on se zapalio na bini, a publika je bila ubijeđena da je riječ o pirotehničkim efektima. Kako saznaju srpski mediji, dok je frontmen Bora Đorđević predstavljao bend, tačnije klavija-

je festival izjavio je kako Foo Fighters većinu ove godine provode u studiju, radeći na novom albumu. Njihovo deveto studijsko izdanje nasljeđuje “Sonic Highways” iz 2014. godine, kao EP-e “Songs from the Laundry Room” i “Saint Cecilia” iz 2016. Ka-

turistu Nikolu Zorića, Miša se suviše približio plinskoj turbini koja izduvava topao vazduh, naslonivši se na nju kako bi klavijaturista prošao da se pokloni publici. Istog trenutka buknuo je plamen i Mišine pantalone počele su da gore. “Lijeva nogavica pantalona izgorjela je do koljena, sreća je što sam is-

pod zbog hladnoće imao i duge vojničke gaće, inače bih dobio opekotine”, kazao je Miša Aleksić za Novosti. “Ugasili smo vatru rukavicama i sa dva peškira. Narod je prvo mislio da je to neka fora, ali su brzo shvatili koliko je situacija ozbiljna. Bora me je kasnije predstavio kao plamenog basistu, a ja sam se i sjutradan tresao kad bih se sjetio toga. Pantalone sam sačuvao, da jednog dana, što reče Bora, budu eksponat u našem rok muzeju”.

potražnja za gramofonskim pločama i pored toga što su ljubitelji muzike kupovali i kompakt diskove”, navela je britanska organizacija. Bouvi je umjetnik čiji su se albumi najviše prodali 2016. godine u Velikoj Britaniji. Na prvom mjestu je Bouvijev posljednji album “Black star” koji je izdat dva dana prije njegove smrti. BPI je dodala da se gramofonske ploče globalno dobro očuvane zahvaljujući i entuzijazmu fanova u periodu od 1980. do 2000. godine.

TV VODIČ

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

STIŽU TV SERIJE KOJE SMO ŽELJNO ČEKALI

Šta će 2017. ponuditi onima koji vole serije Priredila: Marija Roganović

ada je riječ o televizijskim serijama, 2017. “na papiru” djeluje obećavajuće. Pogledajte dugonajavljivane serije koje nas konačno očekuju u ovoj godini.

Naravno da nas raduju činjenice da se vraćaju omiljene serije poput “Igre prijestola”, “Broadchurch”, “Narcos”, “Making a Murderer” “Sherlock”, “Fargo”, i “Stranger Things”, ali ono što će nam, čini se, malo više zaokupirati pažnju ove godine su svakako novi projekti. Pogledajte šta izlazi ove godine, a nikako da dočekamo: AMERICAN GODS Nakon 15 godina neuspjelih pokušaja, popularna knjiga književnog genija Nila Gejmena konačno postaje TV serija. Kultna kombinacija mitologije i amerikane, borba između starih i novih božanstava vjerovatno će postati jedna od najzanimljivijih serija godine. Tu su Ijan Mekšejn

kao Mr. Wednesday i Riki Vitl kao Shadow Moon. A SERIES OF UNFORTUNATE EVENTS Odličan, ali zanemaren film “Lemony Snicket: A Series of Unfortunate Events” Breda Silberinga sa iz 2004. sa Džim Kerijem u glavnoj ulozi, prema istoimenom serijalu popularnih dečjih knjiga, pokazao je da je priča o talentovanim siročićima i njihovoj borbi protiv tajnih društava i te kako zahvalan materijal. To su srećom prepoznali i Mark Hudis i Netfliks pa će gledaoci uskoro imati priliku da uživaju u seriji Berija Zonenfelda. Ulogu grofa Olafa tumači Nil Patrik Haris. TWIN PEAKS O jednoj od najboljih serija

svih vremena napisano je sve što je moglo da se napiše. Ipak, ono najbitnije jeste da se vraća stara ekipa koja je još devedesetih snimila seriju koja je postavila osnove za mnogo toga što je došlo nakon nje. Osim onih dobro poznatih, pojaviće se i mnoga svježa i verovatno podjednako neobična lica, poput Monike Beluči, Džima Belušija, Ešli Džad, Dženifer Džejson Li, Laure Dern, Naomi Vots, Amande Sejfrid, Tima Rota i Toma Sajzmora. STAR TREK: DISCOVERY Ljubitelji kultne franšize konačno će imati priliku da uživaju u novom TV projektu na koji su čekali od 2005, kada je završeno prikazivanje “Star Trek: Enterprise”. Radnja je smještena desetak godina prije one u originalnoj seriji, a ovog puta gledaoci će imati priliku da prate posadu USS Discoveryja. Autori Brajan Fuler i Aleks Kurcman iza sebe imaju rad na odličnim serijama, poput neprežaljenog “Hanibala” sa Meds Mikelsenom,

“Legion”

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

TV VODIČ

“American Gods”

“A Series Of Unfortunate Events” “Pushing Daisies”, odnosno “Fringe”, te se unaprijed radujemo ovoj saradnji. IRON FIST Marvel ove godine dobija još jednog superheroja, a ostaje da se vidi da li će osvanuti još jedan hit poput “Daredevila” i “Jessice Jones”. Ovaj put riječ je o superheroju koji je majstor borilačkih vještina, a osim toga ima i neobične mistične moći. U glavnoj ulozi pojaviće se Fin Džouns. LEGION Tvorac “Farga” Noa Houli ovaj put se pozabavio super(anti)herojem, a Legion je ime sina Profesora Iksa iz “Iks-mena” koji vjeruje da je psihički bolestan. Tačnije, pati od šizofrenije i poremećaja višestruke ličnosti, a svaka od tih ličnosti barata drugim moćima. U šta će se pretvoriti, publika će vidjeti već u februaru. TABOO Ako ste imali prilike da pogledate “Peaky Blinders”, vjerovatno će vas obradovati informacija da tvorac serije Stiven Najt u 2017. u saradnji s Kristoferom Nolanom sprema seriju “Taboo” s Tomom Hardijem u glavnoj ulozi. Radnja serije smještena je u 19. vijek u Londonu, a Hardi je istraživač koji se vraća iz mrtvih s vrećom afričkih dijamanata, oštrim pogledom i glađu za osvetom.

GUERILLA Scenarista filma “12 Years a Slave” Džon Ridli za narednu godinu je spremio šestodjelnu mini-seriju s Idrisom Elbom u glavnoj ulozi. Serija prati ljubavnu priču smještenu u sedamdesete, a u središtu radnje nalazi se militantna grupa boraca za ljudska prava i njihova borba protiv kontraobaveštajne jedinice Skotland jarda, čija je misija da sasiječe aktivizam u korijenu. Osim Elbe, tu su i Frida Pinto, Babo Sisej, Zou Ešton i Rori Kinir. McMAFIA Nova BBC-jeva serija priča o sinu bivših ruskih mafijaša koji spletom okolnosti biva upleten u svijet korumpiranih političara, tajnih službi i pranja novca. Zanimljivo je znati da je serija prema bestseleru Gardijanovog novinara Miše Glenija dijelom snimana i u Zagrebu. Režiju potpisuju Hosein Amini i Džejms Votkins, a svi koji su imali prilike da pročitaju briljantnu Glenijevu knjigu znaju da mogu da očekuju mnogo toga. MINDHUNTER Dejvid Finčer važi za majstora trilera, a “Seven”, “Zodiac” i “The Girl With The Dragon Tattoo” dokaz su toga. Iz tog razloga vjerovatno neće razočarati ni njegova nova serija o agentima FBI-ja koji pomoću uhapšenih serijskih ubica pokušavaju da ri-

ješe slučajeve. HBO je svojevremeno trebalo da stoji iza ovog projekta, ali kao i u slučaju mnogih drugih serija, uskočio je Netfliks i svom repertoaru dodao još jedan obećavajući projekat. THE DEUCE Kada se spoje ljudi koji su stvorili “Žicu”, “Pacifik” i “Treme”, i na to doda odlična glumačka postavka predvođena Džejmsom Frankom i Megi Džilenhal, a sve to zaključi pričom o porno-industriji i vezama s mafijom, dobije se “The Deuce”. Doduše, “Vinil” koji je takođe smješten u sedamde-

sete, pokazao je da HBO ne postiže uspjeh baš u svemu čega se lati, ali će iskusni Dejvid Sajmon najvjerovatnije pronaći način da sve podigne na viši nivo i publici podari još jedan hit. SHE’S GOTTA HAVE IT Sjajni reditelj Spajk Li se vraća na veliku scenu, i to upravo sa ovim projektom. S obzirom na to da iza projekta stoji Netfliks, realno je očekivati da će serija imati daleko veći budžet od originala koji je snimljen u skromnim uslovima. Serija od deset epizoda pratiće život jednog 20-godišnjaka iz Bruklina koji pokuša-

va da dovede život u red balansirajući posao, prijatelje i tri ljubavnice. FEUD Nakon niza hvaljenih i uspješnih projekata Rajana Marfija kao što su “Nip/tuck”, “Glee”, “American Horror Story” i “American Crime Story”, stiže njegova najnovija serija. Ona prati napet odnos između dvije holivudske dive, Džoan Kroford i Bet Dejvis, a u glavnim ulogama pojaviće se dvije briljantne veteranke, Suzan Sarandon i Džesika Lang. Treba li šta još da dodamo?

Tom Hardi u seriji “Taboo”

NUMEROLOGIJA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

Predviđanje

Godišnji broj 1 - poč

Pred kraj 2016. godine, slušali smo često ljude oko sebe koji govore da jedva čekaju da se godina završi, što i ne čudi s obzirom na to koliko se ružnih stvari dešavalo. Koliko je bilo smrti, nesreća, nerazriješenih ubistava, raskida, prekida, razvoda. Izdešavalo se sve ono što je na neki način i moralo, imajući u vidu da je godina bila u znaku broja devet, pod vladavinom Neptuna. Završeci, otkrivanje tajni, izvođenje stvari na čistac, ogromne prekretnice u životu svih nas. S druge strane, ista godina je mnogima donijela karmički i sudbinski divne događaje kao što su ljubav, brak, prinova, rješavanje stambenog pitanja, poslovni uspjeh i slično.

■ POZITIVNO I NEGATIVNO

U numerologiji ne postoji dobra niti loša godina. Svaka godina sa sobom nosi i lijepe i ružne aspekte i uticaje, neka više pozitivnih, druga više negativnih, ali globalno, ni-

Ogromna Sunčeva energija koju naredna godina nosi mnogima će biti veliki pokretač za nove podvige i izazove, dok će nekima biti stega, kočnica, blokada. Kome će biti prvo a kome drugo, zavisi od nas i naših brojeva

jedan godišnji ciklus ne može biti isključivo dobar ili loš. Sve dodatno zavisi od naših ličnih, bioritamskih i generacijskih brojeva, kao i od trenutne situacije u životu svakog od nas. Vrijeme je da se pozdravimo sa 2016. godinom, koja je bila završna u devetogodišnjem ciklusu i time nam donijela mnogo nenadanih stvari koje su se morale prije ili kasnije desiti, u njenom slučaju je bilo kasnije, ali za naše dobro, kako bismo koliko toliko rasterećeniji ušli u novu godinu.

■ GODINA U ZNAKU BROJA 1.

Ova, 2017. godina je u znaku broja jedan, samim tim predstavlja početak novog ciklusa koji će trajati narednih devet godina. Stoga

je ova godina dužna da u životu svakog od nas napravi temelje i oslonce za naredni devetogodišnji period. U posljednje vrijeme me je mnogo ljudi pitalo da li je istina da je sljedeća godina zapravo godina novih početaka. Jeste, ali je i mnogo više od toga. Ogromna Sunčeva energija koju naredna godina nosi mnogima će biti veliki pokretač za nove podvige i izazove, dok će nekima biti stega, kočnica, blokada. Kome će biti prvo a kome drugo, zavisi od nas i naših brojeva. Svakako će se njena energija osjećati svuda oko nas, ako ne u nama, onda u ljudima koji nas okružuju. Bićemo naprasitiji, borbeniji, fizički jači, ali koliko ćemo sve to iskoristiti na pravi način, zavisi isključivo od nas. (Autor: numerolog Jana Luković)

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

NUMEROLOGIJA

četak novog ciklusa U numerologiji ne postoji dobra niti loša godina

Neka vas polet ne prevari

Vrlo bitna komponenta za kvalitetan početak narednog ciklusa jeste da smo se u 2016. godini oslobodili svih negativnih uticaja, događaja i osoba koji su nas okruživali, jer ništa gore nema nego vući loše stvari iz godine završetaka u godinu početaka. Zbog toga svaka godina ima svoju svrhu i svaka je podjednako bitna za različite aspekte našeg života. U 2017. imaćemo mogućnosti, otvorena vrata i prilike za mnoge stvari, na umu moramo imati samo jedno, ne precijeniti a ni potcijeniti vlastite sposobnosti, jer će mnogi, pod uticajem Sunca i njegove energije, misliti da su jači i moćniji nego što zapravo jesu. Ne dozvolite da vas polet, energija i snaga prevare, već otkrijte da li je to stvarno u vama ili je to samo u vazduhu. Veliki napor se mora uložiti kako bismo se navikli i prilagodili na novu aktivnu energiju poslije vrlo pasivne

koju nam je donio Neptun 2016. godine. Pravi je trenutak da uzmete život u svoje ruke i da se ozbiljno pozabavite istim. Planirajte i kreirajte svoju budućnost u pravom smjeru, počnite da realizujete planove na kojima ste prethodnih godina radili, planirajte nove stvari, sve što je novo u vašem životu može vam donijeti veliki uspjeh. Iskoristite ovu godinu na pravi način, jer prilike koje budu pred vama srijeću se jednom u devet godina. Oči dobro otvorite, jer neće sve što se čini dobrim biti tako. Svi će se ove godine naći u nekoj ličnoj godini, stoga će godina jedinice na svakog imati različit uticaj, upravo u skladu sa našim numerološkim brojevima. Tek kada otkrijemo broj naše lične godine, moći ćemo bolje shvatiti uticaj koji će 2017. godina imati na nas, mogućnosti koje možemo iskoristiti i stvari na koje moramo obratiti pažnju.

Veliki napor se mora uložiti kako bismo se navikli i prilagodili na novu aktivnu energiju

48 DN

ENIGMATIKA

UČESNICA APARAT ZA URE AJ PARTI ZAŠTITU DAN UOČI ZA LOCI ZANSKO BOŽI A OD RANJE RATA LOPOVA

OZNAKA IZ OVOR ZA OBIM SLOVA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

LUKA U RAN CUSKOJ

BIVŠI MAKE PRED DONSKI SOBLJE RANC. KOŠARKAŠ DRA AN

TRA SVJET LOSTI

REBUS

TROCI REN BROJ

ČUVENI ŠPANSKI VIOLON ČELIST UVIJEN, ZAVRNUT POKAZNA ZAMJE NICA

RAD U PERUU

RATOMIR ODMILJA MORALI STKINJA

SLOVE NAČKI LUMAC POLIČ

OBLIK ŠIVENJA ODIJELA PREZIME LENJINA

MJESTO U SRBIJI KOD POŽA REVCA

BIVŠI HOLAND. ŠAHIST, MAKS KRALJ JUDEJE

PRODUKTI IMITACIJE ŽENA KOJA DOJI ULJUDNA, KUL TURNA

OZNAKA ZAPADA

AVARIN ŽITELJ BAČA DIO STOLICE MN.

EN LESKI ŠAHIST, DŽONA TAN

SPORTSKO DRUŠTVO OZNAKA TUNISA

Rješenje iz prethodnog broja: RASTURA MOMA

UKLANJA NJE NEP RIJATELJA SRPSKA LUMICA, SVETLANA

NARODNO OSLOBODI LAČKI RAT VIKINŠKI BROD

KONJSKA SNA A SKR. AMERIČKI PISAC, DŽON

AUTOR B. NIKI

EVROPSKA OSTRVSKA DRŽAVA ŽITELJ IRSKE

ITALI JANSKI KNJIŽEV NIK ZVEVO

INSTITUT ZA MEDI CINSKA ISTRAŽIVA NJA SKR.

VODENI LJUSKARI PSEUDO NIM OD UNATRA ČITANO IMENA

Play sudoku online at:

VRSTA MALE PTICE MN.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLO BROJA NV, PSIHOPAT, EOV, I, AROZA, SKANDAL, TOS, PALANKA, ATM, OBORIV, UJNA, SUVIŠAN, NAN, OLIVERA, OSC, BATALITI, OI, NR, TDS, O, BIOT, SVI, NI, TAJM, K, ŠERPA, TALAR, TROVAČ.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3173

1 5

2015-06-21

9 4

3 7

3 5

Sudoku puzzle No. 2479 2013-07-27 3

Daily Sudoku puzzle No. 3174

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 8 1 6 5 9 2 7 3 4

9 1

Medium level

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

1 6

8 3

2 1

Medium level

5 3 7 8 1 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 2480 2013-07-28

3 4

Puzzle solution:

2015-06-22

6 3

REBUS

ENIGMATIKA

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

. Č Č Č.

. Č

Rješenje rebusa sa lijeve strane: ĐE VOJKAN UMAČE

Č. Č

Č.

. .

Č.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at: .

www.sudokukingdom.com

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3319

Ć.

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2015-11-14

Medium level

Sudoku puzzle No. 3173 2015-06-21

Daily Sudoku puzzle No. 3320

www.sudokukingdom.com 7 1 6 8 2 5 3 4 9 4

3 7

4 5

9 8

6 2 5

8 9

5Puzzle 3 8 solution: 6 4 1 7 3 5 1 9 2 8 6

Medium level

2 5

4 2

Sudoku puzzle No. 3174 2015-06-22

2015-11-15

8 4

7 6

4 9

6 1 4

Film

50•TVPROGRAM PETAK

7:30 7:45 9:00 9:15 10:45 12:15 14:00 14:15 16:15 17:25 18:00 18:25 19:00 19:30 21:00 21:45 23:15 0:45 1:00

Exkluziv Serija: Zvala se Feriha Studio Moderna Serija: Paramparčad Film: Mali Budo Serija: Kuhinja Studio Moderna Film: Šešir profesora Koste Vujića Serija: Lud, zbunjen, normalan Serija: Zvala se Feriha Exkluziv Serija: Kuhinja Žurnal Serija: Paramparčad Serija: Lud, zbunjen, normalan Film: Hajde da se volimo Film: Hajde da se volimo 2 Exkluziv Vice

PRVA Film: Hajde da se volimo, 21:45

SUBOTA

PETAK

11.00 Vijesti 11.05 Naučno obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Dok. program 13.00 Vijesti 13.30 Tv magazin 14.00 Vijesti 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Istrage gospođice Fišer 17.15 Regionalna mreža 17.45 Hronika gradova 18.25 Serija: Prava žena 19.15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film: Hiljadarka 21.45 Božićni koncert 23.00 Dnevnik 2 23.30 Meridijani 23.55 Serija: Prava žena

RTCG 1 Film: Hiljadarka, 20.05

12:36 14:03 15:03 15:16 17:06 17:09 18:00 18:20 18:35 19:06 20:03 21:00 22:30 22:57 23:13 00:58

City kids M Premijera Kalifornikacija Sportisimo Dobar dan City M Premijera Meteo Bahar 5 minuta kuvajte sa Dzajom Pare ili život Info monte Premijera Sportisimo Elif Bahar Pinkove zvezdice Kalifornikacija Premijera Film: Pre ponoći Film: Učionica

PINK Film:Pre ponoći, 23:13

SUBOTA

PETAK

10:07 Pjesma života 11:10 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:40 Andre Rieu koncert 14:05 Meteo centar u 2 14:06 Ukusno, a lako 14:07 Velika porodica 15:05 Boje dana 15:35 Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:52 Perspektiva 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Pjesma života 20:00 Fortitjud 21:00 Velika porodica 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Film: Ljubav i bijes 00:05 Fortitjud

VIJESTI Film: Ljubav i bijes, 22:30

SUBOTA

15:00 Dokumentarni film: U dubini okeana 15:45 Music Show: Neki novi klinci 17:30 Film: Četiri Božića 19:00 Žurnal 19:20 Serija: Otvorena vrata - Božićni specijal 20:05 Serija: Lud, zbunjen, normalan 21:00 Music Show: Zvezde Granda 0:45 Koncert: Dragana Mirković 3:15 Dosije 4:45 Na mjestu zločina sa Mašanom

14.35 Običaji povodom Badnjeg dana i Božića 15.30 Dnevnik 1 17.00 Zapis: Božićno sijelo u Pivi 18.30 Dokumentarni program(CFI): Portreti: Marčelo Mastrojani 19.20 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Film: Šetnja po šumi 21.40 Obrazovna emisija: Stradanje u Medovi 23.00 Dnevnik 3 23.30 Serija: Hanibal

11:28 12:03

PRVA Film: Četiri Božića, 17:30

RTCG 1 Serija: Hanibal, 23.30

PINK Film: Zmajeva oštrica, 00:55

12:48 13:03 13:06 16:03 16:30 18:00 18:20 18:35 19:03 19:06 20:03 21:00 23:00 00:55 03:02

Informativa

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

PETAK

10:19 11:03 11:18 11:45 12:03

Sport

City M Subotom popodne - CG Sportisimo Meteo PLUS Pinkove zvezdice City M Magazin in CG Info monte City M Sportisimo Meteo PLUS Elif Bahar Pinkove zvezde Film: Završni udarac Film: Zmajeva oštrica Elif

SUBOTA

12:06 13:30 13:35 14:00 14:05 14:07 14:55 16:30 16:40 17:20 18:30 19:07 19:10 20:00 22:00 22:30 00:05

Život sa morem Za volanom Moja polisa Vijesti u 2 Meteo centar u 2 Serija: Ko je bio Isus Film:Liz i Dik Vijesti u pola 5 Pčelica Serija: Ko je bio Isus Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Dama pod velom Film: Sonja i bik Vijesti u 10 Film: Profesionalac Mućke – božićni specijal

VIJESTI Film: Profesionalac, 22:30

PETAK

09.00 Dječiji program 11.00 Serijski program:Crno siroče 12.00 Vijesti 12.05 Strani dokumentarni (bbc): Božje dijete 13.00 Dječiji program 15.00 Serijski program: Istrage gospođice Fišer 16.00 Tv magazin 16.30 Dobar osjećaj 17.00 Mostovi 17.30 Stižu bebe 18.00 Fleš sport 18.05 Fotografije u Crnoj Gori 18.35 Serijski program: Čuvar pravde 19.30 Dnevnik 2 21.00 Serijski program: Čuvar pravde 22.00 Serijski program: Crno siroče 23.00 Film: Inspektor Kluzo 00.35 Narodna muzika

RTCG 2 Film: Inspektor Kluzo, 23.00

SUBOTA

13.00 Meridijani 13.30 Januarske božićne radosti 14.00 Stil 14.30 Film: Pink Panter 16.20 Film: Pucanj u tami 18.05 ABS, utomobilizam, bezbjednost, saobraćaj 18.35 Snovi, kuća, dom 19.05 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.10 Film: Dobar, loš, zao 23.00 Film: Povratak Pink Pantera 01.00 Film: Smrtonosni udar 02.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Film: Povratak Pink Pantera, 23.00

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

NEDJELJA

12:45 Serija: Otvorena vrata - Božićni specijal 13:30 Serija: Nemoj da zvocaš specijal 14:15 Serija: Andrija i Anđelka specijal 15:00 Zvezde Granda specijal 17:45 Exkluziv The Best Of 18:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:20 Serija: Otvorena vrata - Božićni specijal 20:05 Živa istina - Milo Šćekić 21:00 Nikad nije kasno 23:50 Exkluziv The Best Of 0:15 Film: Dama koja ubija 1:15 Vice 1:45 Živa istina - Milo Šćekić 2:50 Neki novi klinci 4:20 Serija: Paramparčad

PRVA Film: Dama koja ubija, 00:15

NEDJELJA

TVPROGRAM•51 NEDJELJA

1.00 Agrosaznanje 12.00 Vijesti 12.05 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Strani dokumentarni program(CFI): Portreti: Marčelo Mastrojani 15.30 Dnevnik 1 16.30 Dječiji serijal: Potraga 16.45 Muzika 17.00 Obrazovna emisija 18.00 Montenegro all in one 18.40 Putevi života 19.10 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.10 Okvir 21.30 Serija: Fargo 22.30 Art Magazin 23.00 Dnevnik 3 23.30 Serija: Hanibal

RTCG 1 Serija: Fargo, 21.30

07:00 Dobro jutro 11:10 City M 12:03 I love my car 12:33 Sportisimo 13:03 Meteo PLUS 13:06 Gazda Rajko 14:03 Bahar 15:03 Ja to tako 16:03 Nedeljno popodne sa Leom Kiš Cg I Plus 17:36 Meteo PLUS 18:00 Info monte 18:20 City M 18:35 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Elif 20:03 Adria’s top model 21:00 Sve za ljubav 22:15 Pinkove zvezde 00:15 Film: Spomenik Majklu Džeksonu 01:52 Film: Dvostruki zavodnik 03:45 Elif

PINK Film: Spomenik Majklu Džeksonu, 00:15

NEDJELJA

10:35 Razum i osjećajnost II dio 12:00 Vijesti u 12 12:06 Andre Rieu 12:55 Ko je bio Isus 13:30 M:tech 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Film 15:40 Život sa planinom 16:30 Vijesti u pola 5 16:38 Meteo centar u pola 5 16:40 Za volanom 17:20 Dnevnica 18:30 Vijesti u pola 7 19:07 Meteo centar 19:10 Serija: Dama pod velom 20:00 Film: Urga 22:00 Vijesti u 10 22:13 Meteo centar u 10 22:15 Sport 22:30 Veliki zločini 23:00 Film

VIJESTI Film: Urga, 20:00

NEDJELJA

07.00 07.30 08.30 09.00

VOA – glas Amerike Koncert Dječije popodne Dječiji film: Tjorven i dragi kamen 10.35 Mia i ja 11.00 Slatka istina 11.30 Januarske božićne radosti 12.00 Snovi, kuća, dom 12.30 Film: Napoleon 14.00 Index 14.40 Film: Inspektor Kluzo 16.30 Film: Povratak Pink Pantera 18.30 Strani dokumentarni(cfi): Pisci Evrope, Portugal 19.30 Dnevnik 2 20.05 Šta mu je ono na glavu, humoristički program 21.15 Film: Šetnja po šumi 23.00 Film: Pink Panter uzvraća udarac 00.45 Koncert, Higway

RTCG 2 Film: Šetnja po šumi, 21.15

FILMSKE NAJAVE RTCG 1, Film: Hiljadarka 20.05 (petak)

RTCG 2, Film: Dobar, loš, zao, 20.10 (subota)

VIJESTI, Film: Profesionalac, 22.30 (subota)

Mladić Atif Kurtović (Branislav Trifunović) prvi put u životu silazi u rudarsku jamu Međutim, njegova sudbina se ubrzo u potpunosti mijenja kada bude izabran za lice koje će krasiti najvrjedniju novčanicu u državi, novčanicu u iznosu od hiljadu dinara (tzv. “hiljadarku”). Tako će se Atif ubrzo naći na putu za Beograd gdje će ga Titov lični fotograf (Pervan) uslikati i tako postaje dio istorije.

Epski špageti-vestern Serđa Leonea iz 1966. s Klintom Istvudom, temelji se na priči Vinćenconija i Leonea, uz genijalni saundtrek muzičkog genija Enija Morikonea. To je treći film iz “dolarske trilogije”, koju još čine filmovi “Za šaku dolara” (1964.) i “Za dolar više” (1965.). Film govori o trojici revolveraša koji tragaju za zakopanim zlatom vojske.

Leon (Žan Reno) je imigrant, koji živi povučenim i mirnim životom, pije samo mlijeko, međutim, njegovo zanimanje je profesionalni ubica. U njegovoj zgradi stanuje mala Matilda (Natali Portman), dvanaestogodišnja Njujorčanka, koja živi tužan život s porodicom. Otac joj uleti u nesuglasice i iz osvete poubijaju cijelu porodicu. Preživi jedino Matilda, koja je u tom trenutku bila u prodavnici. Ubrzo sigurnost nalazi u stanu neobičnog susjeda.

PINK Film, Spomenik Majklu Džeksonu, 00:15 (nedjelja) Očajan, ali odlučan da uspije, Marko falsifikuje pismo kralja popa i tako uspijeva da ubijedi gradonačelnika i sve ostale da Majkl Džekson dolazi u njihovu varošicu na otkrivanje spomenika. Varošica najednom oživi, ljudi su puni elana i nade, a Marko uspijeva da pridobije svoju ljubav da ostane. Tokom otkrivanja spomenika, iznenada stiže vijest o smrti pravog Majkla Džeksona.

VIJESTI, Film: Urga, 20:00 (nedjelja) Ovo remek djelo proslavljenog ruskog režisera Nikite Mihalkova je priča o Mongolu Gambu, koji živi sa svojom porodicom, u stepi, usamljeničkim životom, daleko od moderne civilizacije. Svokednevnu rutinu u stepi narušava ruski kamiondžija Sergej, koji doživljava nesreću. Sergej biva prinuđen da provede neko vrijeme u mongolskom domu, pa se između njega i Gamba rađa neraskidivo prijateljstvo.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK, SUBOTA, NEDJELJA, 6, 7. I 8.1.2017.

MALE OGLASE UZ LIÄŒNU KARTU MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄŒNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1â‚Ź ZA SVAKIH 5 PLAÄ†ENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUÄ†E/STANOVI Pď?˛ď?Żď?¤ď?Ąď?Şď?Ą

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namjeĹĄten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 KolaĹĄin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovrĹĄenu kuÄ‡u 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem kuÄ‡u 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voÄ‡njakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220 Prodajem stan 100m2 u PC â€œNikiÄ‡â€? Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuÄ‡u u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ Izdajem namjeĹĄten stan u zgradi preko puta â€œHemomontaâ€?, Kontakt tel. 067/206-566 Izdajem namjeĹĄten stan 40m2, zaseban dio u kuÄ‡i, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

U MomiĹĄiÄ‡ima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namjeĹĄten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namjeĹĄten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namjeĹĄtenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem dvosoban nenamjeĹĄten stan 53m2, 2. sprat, Moskovska 153. Tel.067/189353 i 063/289-353

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji povrĹĄine 117m2, ima sve prikljuÄ?ke, vlasniĹĄtvo 1/1 bez tereta, 40â‚Ź/m2. Tel.067/487-461 Prodaje se (moĹže kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo OraĹĄje i 1.600m2, selo GrliÄ‡-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Ä?uroviÄ‡a, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Telelefon 067/244-616

Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

TURIZAM

USLUGE

Izdajem apartman na Ĺ˝abljaku. Telefon 069/598-077

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

KolaĹĄin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem 20.000 kvadrata i kuÄ‡u 56 kvadrata, put PluĹžine - NikĹĄiÄ‡, Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Prodajem plac na VeruĹĄi, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

REGISTRACIJA PREDUZEÄ†A LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najje inije, najprofesionalnije i najbrĹže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEÄ†A I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona

RAZNO

VOZILA/AUTO DJELOVI

POSLOVNI PROSTOR

POSAO

Tel. 067/652-650

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Prodajem ladu 112, 2003. godiĹĄte, benzinac 1.6, preĹĄla 135.000 kilometara. Tel.069/493-279

PLACEVI

REGISTRUJTE VAĹ E VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIÄŒKO I TERETNO) Pe n z io n e r im a n a r a t e ( 3, 6 ili 12 m j e se c i) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

GRAÄ?EVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeva - Ä?iĹĄÄ‡enje, proboj puteva, miniranje, rezanje - buĹĄenje betona, pikamer, vibro Ĺžaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploÄ?a, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. PorodiÄ?na tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaĹža, servis, Ä?iĹĄÄ‡enje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obiÄ?ne, inverteri, multi. Prodaja, montaĹža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-997, 067/911-2598

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, Ä‡emere, umjetniÄ?ke slike, knjige, razglednice, poĹĄtanske marke, gramofonske ploÄ?e, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem veliki izbor umjetniÄ?kih slika veoma povoljno, plus novogodiĹĄnji popust i poklon koji vrijedi i traje. Kolekcionar Beli. Telefon 069/051-526 Prodajem polovni ĹĄporet i friĹžider, oba u ispravnom stanju. Povoljno. Telefon 068/109-999 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva djeÄ?ja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREĹ˝A

za fudbal, tenis, odbojku, zaĹĄtitnih mreĹža itd. MreĹže se proizvode u Ĺ paniji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

DNEVNE NOVINE â—? 077/300-104 â—? oglasi.dnovine@gmail.com â—? JuĹžna tribina stadiona pod Goricom â—? 19. decembar br. 5, 4. sprat

DOLOR SIT AM E

R SI

MET TA

IPSU

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME LOREM T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET

IPSUM

R LO

LOREM

SIT

LOREM

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT ET ET SIT DO DO RS R AM AM LO UM LO IT UM IT ET DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM M UM LO UM ET RE T IT RE IPS DO LO IPS AM ME LO RS M A M IT LO UM ET RE RE ET SIT RS DO LO IPS AM LO LO AM M OR M T IT L E U E DO ET SIT RS DO OR IPS AM LO AM UM M OR M TL IT L E U E S IT DO IPS ET DO OR IPS AM RS M OR M AM M M TL IT LO RE OL SU E U E IT D IP ET LO RS DO OR IPS AM RS LO AM EM UM TL LO UM EM SIT IT DO IPS OR RS M TL LO UM RE DO IPS LO T EM UM IPS M RE LO EM

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

E AM

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

11:12:20

IPS

SIT AM

DOLOR

R LO

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

LOREM IPSUM

LOREM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO MET IPSU R AM MET LO R TA M M T M M LO TA LO ET TA ET MET LORE RE R SI DO IPSU R SI DO IPSU R SI AM MET LO R SI LO AM TA LO M M M M ET TA SIT DO RE OLO SU ET SIT DO MET RE OLO R SI SU D M R IP D M LO M R IP MET LO M R SI LO TA M LO M TA M LO M TA LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET T RE LO ET DO RE IPSU T LO ET DO RE LO IPSU R SI DO AM LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM R SI M LO M M RE LO M SIT RE SIT LO DO RE IPSU M ET SIT DO MET R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M LO M IPSU IPSU R DO M M LO M TA LO M M TA RE LO M M TA RE DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M M RE TA M M TA SU RE OLO LO M TA SU RE OLO LO D IP D MET LORE IP LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M T SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M OLO M LO RE TA ET LO SIT RE DO RE IPSU M LO IPSU M D R DO IPSU LO DO MET R SI LO M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE R SI MET DO IPSU LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO LO TA DO MET R SI LO TA DO R SI M LO

DOLOR S DOL

NEWS MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM E IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

IPSUM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

DOLOR SIT AM E

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT LOREM DOLOR AMETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSUM

T R SI

LOREM

T R SI

NEWS

LOREM IP

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSUM

NEWS LOREM

IPSU

LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

LOREM

IPSUM

IPSU

SIT AM

IPSUM

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T

AMET

IPSUM

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME SIT OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT OR T LORE IPSUM AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

M DOLOR SI LOREM IPSU

IPSUM

SIT AM

LOREM

NEWS

LOREM

DOLOR

NEWS

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

www.cdm.me

NEWS

VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE

DOLOR SIT

IPSUM



T LORE M

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPSUM

LOREM

SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SI SIT LORE T AMET AAMETT AME OR SI M IPSU DOLOR OR SIT MMIPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AME M DOLOR T IPSUM SI DOLO LOREM

LOREM

DOLOR SIT AME T

MALI OGLASI

PETAK, SUBOTA, NEDJELJA, 6, 7. I 8.1.2017.

Policija ........................................122 Vatrogana ...................................123 Hitna pomoć ..............................124 Tačno vrijeme ............................125 Telegrami ...................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika...........1180 Informacije ...............................1181 Crnogorski telekom ................1500 Telenor .....................................1188 M:tel ..........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod .............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” .......................625-349

Kanalizacije ........................620-598 Pogrebno ............................662-480 Meteo .........................094-800-200 Centar za zašt.potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije .............. ....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ......................................080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .............................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798 .....................................068-818-181 CAZAS AIDS ...............020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka .............................618-395 Inspekcija zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada ..................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ...080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna ............................608-015 Tržišna ................................230-921 Turistička ............................647-562 Veterinarska ......................234-106 BOLNICE Klinički centar ....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje .............................648-823 Konik ...................................607-120 Tuzi ......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ..................................603-941 Golubovci ...........................603-310 Radio stanica .....................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” .....................................664-648 Malbaški .............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ..............................662-578 APOTEKE Ribnica ................................627-739 Kruševac ............................241-441 Centar .................................230-798 Sahat kula ..........................620-273 HOTELI

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...........................621-240 City ......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ...............621-889, 623-444 Eminent ..............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen ................................669-201 Pejović ................................810-165 Premier ..............................409-900 Podgorica ...........................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ..................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi .....................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi .................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT CRNOGORCI U NCAA DIVIZIJI 1

Četvorka koja u Americi juri snove

Mumin

Perović

U godinama kada je u Crnoj Gori sve manje kvalitetnih mladih košarkaša, nekoliko njih “preko bare” juri snove. U NCAA Diviziji 1 (koledž košarci) koja je, pored NFL i NBA, najgledanije sportsko takmičenje u Americi, igraju četvorica igrača iz Crne Gore - Dušan Perović (Podgorica) brani boje Binghemptona, Đorđije Mumin (Žabljak) Univerziteta Centralna Florida, Aleksandar Dožić (Podgorica) je u Maristu, dok Gligorije Rakočević (Bijelo Polje) studira i igra za Oregon Stejt.

U najelitnijoj diviziji koledž košarke igraju četvorica igrača iz Crne Gore

ANDERSON PRED SUSPENZIJOM Aktuelni šampion juniorskog Australijan opena Oliver Anderson optužen je za namještanje mečeva i ukoliko se dokaže da je kriv mogao bi da završi karijeru koja je tek počela. Veliki 18-godišnji talenat bijelog sporta koji je prošle godine stavio u Melburnu optužen je da je namjestio meč u domovini u gradiću Traralgonu gdje se igra čelendžer. Sumnjiv meč je protiv Herisona Lome koji je završen pobjedom Andersona 2:1 (4:6, 6:0, 6:2). Vjeruje se da je prodao prvi set. Na adresu mladog tenisera je stiglo upozorenje od nacionalnog saveza da ako bude kriv može da računa na doživotnu suspenziju. A.K.

MINESOTA SE ŽALI VRHU NBA LIGE I ŽE

PEKMEN LAKŠI ZA Nikola Peković ima problem sa Ahilovom tetivom, zbog toga nije igrao za Minesotu od 31. januara 2016. godine, a to bi moglo da ga košta gomilu novca! Uvijek dobro pouzdani ESPN piše da će Minesota uputiti zahtijev NBA ligi za raskid ugovora sa Pekmenom, a to znači da će 211 visoki centarfor ostati bez 22 miliona eura. Evo kako stoji situacija Peković ima ugovor do ljeta 2018, ove godine bi trebalo da inkasira 12 miliona eura, a sljedeće sezone 10. Ukoliko žalba Minesote bude usvojena, Nikola će ostati bez novca. A ukoliko žalba “vukova” ne bude usvojena, Minesota će morati Pekoviću da isplati 22 miliona... Peković je od 2010. godine u redovima Timbervulvsa, Minesota ga je draftovala kao 31. pika 2008, a

Minesota će se 31. januara, tvrdi ESPN, žaliti NBA ligi zbog ugovora sa Pekovićem - ukoliko se žalba “vukova” usvoji, Pekmen će ostati bez 22 miliona. U suprotnom, Pekoviću će biti isplaćen sav novac

“Ne idem za Ameriku, tu sam… Nisam ni u procesu rehabilitacije, to je povreda koja će mislim, teško moći da se sanira. Zasad sam još član Minesote, vidjećemo šta će biti”, rekao je aktuelni predsjednik KK Partizan... “Imam još ugovor sa Minesotom, pričaću sa njima. Ja sam više pripremljen za kraj, čini se, nego za povratak”, podvukao je Pekmen. B.T.

do povrede je bio jedan od glavnih igrača franšize iz Mineapolisa. Peković se nada da NBA neće usvojiti žalbu Minesote, da će inkasirati 22 miliona, a onda će se zvanično povući iz košarke, jer je nedavno između redova priznao da je - kraj...

POVRATAK KLUPSKOJ K

Dožić

Peroviću je ovo treća godina u Njujorku, a ove sezone je odigrao 15 mečeva i prosječno bilježi 7,5 poena, uz 3,5 skokova. Mumin je maturirao na jednoj od najboljih škola u Americi (American Heritage), nakon toRakočević ga je bio član Elev8 Sports Institute u Majamiju, a onda izabrao Univerzitet na Floridi. Ove sezone je na 13 utakmica prosječno ubacivao 1,8 koševa. Dožić je prošle sezone nastupao za Maršal, preselio se na Marist ali ove godine nema pravo nastupa. Rakočević dvije godine nastupa za Oregon, a ove godine je odigrao 16 mečeva, uz 2,5 poena prosječno. A.K.

Želim n

Kipar nova destinacija: Vladimir Dašić

Ljetos je odigrao kvalifikacije za Eurobasket bez kluba, a to mu je pomoglo da pronađe novi angažman - Vladimir Dašić se, poslije godinu i po, vraća klupskoj košarci pošto je dogovorio saradnju sa AEKom iz Larnake. Bivši košarkaš Budućnosti, Reala, Gran Kanarije, Lotomatike, Olimpije, Bešiktaša, Metalca i Al Ahlija je sa Kipranima dogovorio četvorogodišnju saradnju. Možda se ugovor produži na još mjesec dana, ali to zavisi od dostignuća tima... “AEK ‘’juri’’ duplu krunu i na Kipar stižem sa namjerom da mu pomognem da u tome uspije”, rekao je 28-godišnji krilni centar za kosarka.me. Nekada najveći talenat

MOJ TIKET

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

KOSTA BOŠKOVIĆ, novinar DN

✓ Eibar - Atl. Madrid ✓ Bolton - K. Palas ✓ VBA - Derbi ✓ Đenova - Roma ✓ Milan - Kaljari

2 2 3+ GG 1

ELI RASKID UGOVORA

Nikola Mirotić će u dresu Španije na Eurobasketu igrati protiv Crne Gore

22 MILIONA

DRUGI PIŠU BALKANBASKET O SUSRETU NIKOLE MIROTIĆA SA CRNOM GOROM NA EVROPSKOM PRVENSTVU OVOG LJETA

Šta radim u dresu Španije!?

KOŠARCI VLADIMIR DAŠIĆ U AEK U IZ LARNAKE

na Eurobasket Nije tajna da želim na Eurobasket. Za mnoge je moj potpis sa AEKom iznenađenje, ali sve je to dio mog cilja da dobrim igrama zaslužim poziv selektora Bogdana Tanjevića na pripreme reprezentacije, a potom se izborim za mjesto u ekipi

Evrope se vratio klupskoj košarci samo iz jednog razloga - da igra Evropsko prvenstvo, gdje će se Crna Gora nadmetati sa Španijom, Hrvatskom, Mađarskom, Češkom i Rumunijom u grupi C... “Nije tajna da želim na Eurobasket. Za mnoge je moj potpis sa AEK-om iznenađenje, ali sve je to dio mog cilja da dobrim igrama zaslužim poziv selektora Bogdana Tanjevića na pripreme reprezentacije, a potom se izborim za mjesto u ekipi. “, jasno Dašić stavlja do znanja da mu je Eurobasket - koji je ne programu od 31. avgusta do 17. septembra - prioritet. U domaćem šampionatu AEK trenutno zauzima drugo mjesto sa učinkom od sedam pobjeda i samo dva poraza. B.T.

Novinar portala BalkanBasket, Luka Marin Vuco je opisao košarkaški put Nikole Mirotića - ono što svi znamo - čovjeka koji je rođen u Crnoj Gori, koji je flertovao sa Srbijom, a koji je na kraju odabrao da igra za Španiju... A onda se dotakao predstojećeg Eurobasketa, na kome će 25-godišni superstar Čikago Bulsa sa “furijom” igrati protiv selekcije Bogdana Tanjevića. Taj dio teksta prenosimo u cjelosti... “Mirotić je odabrao Španiju, sa njom se u prvom takmičenju popeo na vrh postolja, priča za naslovnice. Ako pogledamo pragmatično – zašto ne bi odabrao blještava svijetla velike pozornice, borbe za zlato i svečani mimohod na Olimpijskim igrama umjesto vucaranja po kvalifikacijama u Slovačkoj i Albaniji? Ako tamo da 30 koševa, koga će biti briga? O tome ne pišu svjetski mediji, nema tu glamura. Da, ali Mirotić je zaboravio jednu stvar – igrati za re-

Na kraju se sudbina poigrala sa Nikolom – na Eurobasketu će igrati protiv Crne Gore. Ako ga je igranje protiv Srbije potpuno izbacilo iz takta, pokušajte da zamislite koliki će teret biti igranje protiv svoje zemlje. Biće to jedan od najlošijih osjećaja u životu sportiste

prezentaciju ne znači igrati za ljude iz Saveza, niti igrati zbog novca, a primarni cilj nije penjanje na vrh postolja. Igra se za svoj narod, odnosno u ovom slučaju za sve one koji su haklali po terenima od Herceg Novog do Ulcinja, od Pljevalja do Budve, za sve kojima je srce puno, jer je jedan od njih uspio da dođe do najjače lige svijeta. Igra se zbog časti, a primarni cilj je borba do posljednje kapi znoja i sve

svoje sposobnosti staviti u svrhu najboljeg mogućeg rezultata ekipe, pa bilo to i samo proći grupu. I baš zbog svih tih prepreka i nepravde na koju je nailazio tokom godina, bilo bi mu još slađe da igra za Crnu Goru. Mogao je izaći na teren, nabaciti široki osmijeh i ponosno reći: “Evo me ovdje! Uprkos svemu”. I niko mu ništa ne bi mogao zamjeriti, ni Crnogorci, ni Srbi, ni Španci. Ali nedostajalo je čvrstog karaktera da sve to izdrži, odlučio je da pođe lakšim putem, pa se na kraju sudbina poigrala sa Nikolom – na Eurobasketu će igrati protiv Crne Gore. Ako ga je igranje protiv Srbije potpuno izbacilo iz takta (čuveno cijepanje zastave), pokušajte da zamislite koliki će teret biti igranje protiv svoje zemlje, sa kolikom će zebnjom uzimati svaki šut, kako će stisnuta srca slušati himne… Biće to jedan od najlošijih osjećaja u životu sportiste. I sigurno će barem jednom tokom susreta pomisliti: “Šta ja, kog vraga, radim u ovom dresu?”

SPORT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

Foto: Dejan Lopičić

KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO U21

Snijeg protiv lavova Gradić Marija Encersdorf na istoku Austrije od danas do nedjelje biće domaćin kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u rukometu za igrače do 21 godine, a zbog nevremena koje je zahvatilo našu zemlju pitanje je da li će dio turnira grupe 6 biti i Crna Gora. Stručni štab i naša selekcija zbog zastoja na putu Bar-Podgorica zakasnili su na avion za Beč, pa je sigurno da će propustiti današnji prvi meč sa Češkom. Plan je da naši rukometaši danas otputuju i odigra-

ju posljednje dvije utakmice protiv Mađarske i Austrije. “Nemamo posebnih ambicija, ali cilj je da ostvarimo bar jednu pobjedu”, rekao je ranije selektor naše U21 selekcije Brano Božović. Samo pobjednici svih sedam kvalifikacionih grupa izboriće plasman na Svjetsko prvenstvo, koje u aprilu organizuje Alžir. RASPORED: Petak Crna Gora - Češka (otkazano). Subota (16.00h) Crna Gora Mađarska. Nedjelja (13.30h) Crna Gora - Austrija. K.B.

NE PROPUSTITE NAŠE NOVE RUBRIKE SVAKODNEVNO

POVRATAK U PROŠLOST Podsjetite se o čemu smo pisali i kako su izgledale naše strane prije pet godina

NA DANAŠNJI DAN Sjećanje na događaje koji su obilježili istoriju sporta

MOJ TIKET Novinari tipuju za vas

PRIČAM TI PRIČU Malo poznate izjave slavnih fudbalera

NOSTALGIJA Nekada se na ovim prostorima igrao atomski fudbal, nekada smo imali igrače za ponos

CFL VREMEPLOV

Fudbalske utakmice, akteri, strijelci sve na jednom mjestu od 2006. do danas

UTORKOM

OD HEROJA DO TRAGIČARA Najvažniji dogođaji koji su obilježili sedmicu za nama

PETKOM

ONI SU NEKADA DRMALI Intervjui sa nekadašnjim zvijezdama našeg sporta

VELIKE PRIČE MALIH KLUBOVA U VIKEND IZDANJU

FUDBALSKE LEGENDE KROZ GODINE - FOTO PRIČE KUTAK ZA NAJMLAĐE Upoznajte crnogorske škole fudbala, košarke, rukometa, odbojke... i njihove najtalentovanije članove PREDLAŽITE, KRITIKUJTE, ŠALJITE PRIČE IZ VAŠEG MJESTA... sport@dnovine.me, milos.antic@dnovine.me

Pohod na Slovence

ABA LIGA 17. KOLO BUDUĆNOST I MORNAR IGRAJU U NEDJELJU

Još deset kola je ostalo u regionalnom takmičenju, a do kraja nas sigurno čeka prava ludnica. Već ovog vikenda na programu je 17. runda ABA lige, a crnogorski timovi igraju u nedjelju protiv slovenačkih predstavnika - Budućnost Voli gostuje Krki u Novom Mestu (19.00h), dok će Mornar u “Topolici” dočekati Olimpiju (21.00h).

igrači su se oporavili i biće u sastavu. Džej Ar Rejnolds nije trenirao dva dana, poslije nezgodnog iskretanja zgloba protiv Mege, ali će biti spreman. “Svaki meč je od izrazite važnosti za sve. Ostalo je dosta utakmica koje će direktno odlučivati o plejofu. Mislimo samo na sljedeću utakmicu i o tome kako da iz Novog Mesta donesemo dva boda”, poentirao je Suad Šehović.

■ DVA BODA

■ ĆALIĆ: NAJVAŽNIJI

Crnogorski šampion ima samo jedan zadatak - iz Slovenije donijeti dva boda, po svaku cijenu. Crna serija je prekinuta trijumfom protiv Mega Leksa u prethodnom kolu, ali četa Ilijasa Zurosa ne želi tu da se zaustavi, jer je upitno i mjesto u plej-ofu. “Malo smo se relaksirali i sada imamo više dana i vremena da se pripremimo za svakog protivnika. Bolje bi bilo da igramo kod kuće nakon pauze, ali šta je tu je. Svako gostovanje je priča za sebe. Oni se bore za opstanak i sigurno će i oni tražiti pobjedu. Bolji smo, sve zavisi od nas i to moramo pokazati”, rekao je kapiten Suad Šehović. Po prvi put ove sezone “plavi” će biti kompletni. Svi

I dok se Podgoričani bore za jedno od četiri prva mjesta, Barani se u donjoj polovini tabele bore za opstanak u elitnom društvu. Četa Đorđija Pavićevića je sredinom nedjelje doživjela poraz od Cibone u Ligi šampiona u meču sa dva lica. Nakon +15 u jednom trenutku, uslijedio je totalni pad. Baš zbog toga iskusni stručnjak je istakao da protiv slovenačke ekipe moraju odigrati odgovornije. Jedan od najiskusnijih u redovima barske ekipe Marko Ćalić poslao je jasnu poruku. “Želimo da pobijedimo”, rekao je Ćalić. “Već protiv Cibone se vidjelo da mislimo na Olimpiju. Svaki naredni meč za nas će biti veoma važan za opstanak. Sigu-

⌦ Alen Kasmić

PO SVAKU CIJENU

MEČ U SEZONI

ran sam da će navijači napuniti dvoranu kako bi nam pomogli da stignemo do nove pobjede”. U prošlom kolu Olimpija je doživjela nesrećan poraz od Igokee u posljednjim sekundama meča. Tim porazom su dodatno zakomplikovali situaciju na tabeli. “Veoma su kvalitetna ekipa. Brendon Džeferson, Nikola Janković, odlični Mirko Mulalić su im glavni igrači. Sigurno da će i oni htjeti da se iskupe nakon poraza od Igokee”, kazao je Ćalić.

ABA LIGA, 17. KOLO 17.00h 21.00h 17.00h 19.00h 21.00h 18.00h 17.00h

Subota Zadar - Cedevita Partizan - K. Sokoli Nedjelja Cibona - MZT Krka - Budućnost Mornar - Olimpija Ponedjeljak Mega Leks - C. zvezda Utorak Igokea - FMP

1. C. zvezda 2. Partizan 3. Cedevita 4. Budućnost 5. Cibona 6. Igokea 7. Olimpija 8. Zadar 9. Mornar 10. Mega Leks 11. FMP 12. K. Sokoli 13. Krka 14. MZT

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

16 13 11 11 10 9 7 6 5 5 5 5 5 4

0 3 5 5 6 7 9 10 11 11 11 11 11 15

32 29 27 27 26 25 23 22 21 21 21 21 21 20

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

SPORT

SPORTSKI EKRAN PETAK EUROSPORT 1 10:30 Svjetski kup, Toblah 11:45Svjetski kup, Kenigze 12:30 Svjetski kup, Toblah 14:00Svjetski kup, Oberhof 16:30Četiri skakaonice, Bišofshofen

EUROSPORT 2 10:30 Hopman kup, tenis

ARENASPORT 1 10:00, 11:30 BMW kup 15:00Majnc - Den Hag, fudbal 21:00Monako - Ažaksjo, fudbal

ARENASPORT 2 20:30Leinster - Ulster, ragbi

SPORTKLUB 1 06:00, 12:00WTA Brizbejn, tenis 12:30ATP Čenai, WTA Brizbejn 19:00Žalgiris - Crvena zvezda, košarka 20:55Vest Hem - Mančester siti, fudbal

SPORTKLUB 2 12:30ATP Čenai, WTA Brizbejn 16:00Almerija - Hetafe, fudbal 18:45Fenerbahče - EA, košarka 21:00Real Madrid - CSKA, košarka

SPORTKLUB 3 17:00Medveščak - Admiral, hokej 20:00Olimpijakos - Panatinaikos, košarka

SPORTKLUB 4 18:30Lube - Milano, odbojka

NE PROPUSTITE PETAK: Dejan Radonjić sa Crvenom zvezdom gostuje u Kaunasu - Žalgiris im je rival u 16. kolu Evrolige... SPORTKLUB 1, 19:00 SUBOTA: Atletiko Madrid sa Stefanom Savićem u timu napada Eibar u 17. kolu Primere... SPORTKLUB 1, 16:15 NEDJELJA: Budućnost Voli i Mornar igraju 17. kolo ABA lige - plavi gostuju Krki (19.00), a “mornari” dočekuju Olimpiju... ARENASPORT 1, 19.00, 21.00

SUBOTA EUROSPORT 1 04:30 ATP Brizbejn, tenis 09:00Svjetski kup, Maribor 10:10Svjetski kup, Abelboden 16:00 ATP Doha, tenis

EUROSPORT 2 09:00 Hopman kup, tenis 14:30Svjetski kup, Val di Fieme

ARENASPORT 1 10:00Adelaide - Melburn, fudbal 13:30, 15:00 BMW kup 16:00 AEK - Aris, košarka 21:00Partizan - Karpoš Sokoli, košarka

ARENASPORT 2 09:30, 11:00 BMW kup 14:30Osprejs - Konakt, ragbi 17:00Zadar - Cedevita, košarka 19:00Tampa bej - Filadelfija, hokej

ARENASPORT 3 21:00PSŽ - Bastija, fudbal

ARENASPORT 4 16:00Borusija D. - PSV, fudbal 18:00Empoli - Palermo, fudbal 20:45Napoli - Sampdoria, fudbal

SPORTKLUB 1 10:00 WTA Brizbejn, tenis 13:30Mančester J. - Riding, fudbal 16:15Eibar - Atletiko M, fudbal 18:30Preston - Arsenal, fudbal 20:45Sosijedad - Sevilja, fudbal

SPORTKLUB 2 12:30 ATP Čenai, tenis 16:00Suton - Vimbldon, fudbal 18:30Las Palmas - Hihon, fudbal 20:30Vehta - Alba, košarka

SPORTKLUB 3 13:00Real Madrid - Granda, fudbal 19:15Gimaraeš - Benfika, fudbal 21:30Pakoš F. - Porto, fudbal

SPORTKLUB 4 13:30Parma - Avtodor, košarka 17:00Eštoril - Maritimo, fudbal 20:00Kordoba - R. Valjekano, fudbal

NEDJELJA EUROSPORT 1 09:00Svjetski kup, Maribor 10:10Svjetski kup, Abelboden

EUROSPORT 2 08:00 ATP Sidnej, tenis 10:00 ATP Brizbejn, tenis

ARENASPORT 1 07:00Mariners - Sidnej, fudbal 12:30Mursija - Valensija, košarka 15:00Sasuolo - Torino, fudbal 17:00Cibona - MZT, košarka 19:00Krka - Budućnost, košarka 21:00Mornar - Olimpija, košarka

ARENASPORT 2 14:15Lorijen - Nica, fudbal 18:30Real Madrid - Andora, košarka

ARENASPORT 3 15:00Lacio - Krotone, fudbal 21:00Lion - Monpelje, fudbal

ARENASPORT 4 12:30Udineze - Inter, fudbal 15:00Đenova - Roma, fudbal 18:00Milan - Kaljari, fudbal 20:45Juventus - Bolonja, fudbal

ARENASPORT 5 15:00Tuluz - Marsej, fudbal

SPORTKLUB 1 06:00 WTA Sidnej, tenis 12:00Bilbao - Alaveš, fudbal 14:30Liverpul - Plimut, fudbal 17:00Totenhem - Aston Vila, fudbal 18:50Bešiktaš - Fenerbahče, košarka 20:45Viljareal - Barselona, fudbal

SPORTKLUB 2 11:00Astana - Nižnji N, košarka 12:30 ATP Čenai, tenis 16:00Čelsi - Piterboro, fudbal 18:30Selta - Malaga, fudbal 20:00Milvoki - Vašington, košarka

SPORTKLUB 3 12:00Alkorkon - Mursija, fudbal 14:30Lokomotiva K. - Uniks, košarka 17:00Zenit - Himki, košarka

SPORTKLUB 4 12:00Sasari - Kazerta, košarka 15:30Minsk - CSKA, košarka 17:00Rio Ave - Čavez, fudbal 19:00Boavista - Setubal, fudbal 21:15Sporting - Feirense, fudbal

SPORT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

ONI SU NEKADA DRMALI NEBOJŠA MILIĆ, LEGENDA

BOMBARDER KOJI JE DVA ⌦ Kosta Bošković

Dva puta šampion Evrope i projektili iz desnice od koje su strahovali svi golmani na planeti, od koje se mreže na golovima i danas tresu. Veliki borac, kapiten najvećeg Primorca u istoriji... Ukratko to je Nebojša Milić, jedna od legendi vaterpolo velikana iz Kotora. Čuveni bombarder je 2011. završio blistavu igračku karijeru, nakon čega je radio u Italiji kao trener drugoligaša Tolentina, zatim kao šef struke Budve, a trenutno je zadužen za mlađe kategorije kluba sa bazena “Dragan Trifunović”.

■ MOĆNI BEČEJ I

VELIKI NAPREDAK

Prvu od dvije šampionske krune u Ligi šampiona (tadašnja Evroliga) Milić je osvojio 2000. sa timom koji nije imao nikakvu tradiciju, ali u to vrijeme jeste pravi drim-tim tim iz SR Jugoslavije. Milić, Veljko Uskoković, Nenad Vukanić, tri Aleksandra Šoštar, Šapić, Ćirić i ostali majstori u finalu su tada savladali

Obje titule su interesantne. Sa Bečejom, jer je bila prva, a sa Primorcem jer to klub koji najviše volim

veliku Mladost - 11:8. “Tamo sam proveo sedam lijepih godina. Od početka se pravila jaka ekipa, praktično su dovođeni svi dobri i potencijalno dobri igrači tog vremena”, počeo je priču za Dnevne novine Nebojša Milić. “Mislim da samo prve godine nismo osvojili prvenstvo i Kup, a poslije toga je uslijedilo šest duplih kruna, kao i nar a v no jedna Liga šampiona”. S j a j ni Kotoranin je u jedno nakon svega siguran... “Svake godine je ekipa unapređivana, dovodila su se pojačanja, a imali smo i kvalitetne trenere, tako da sam tamo najviše napredovao”.

u Rijeci protiv moćnog Pro Reka (8:7) Primorac je prvi put pokorio Evropu. “Obje titule su interesantne. Sa Bečejom, jer je bila prva, a sa Primorcem jer to klub koji najviše volim”, jasan je Milić. Malo ko je tada davao šanse ekipi Ranka Perovića u finalu protiv drimtima iz Đenove... “Da, ali nije baš bilo neočekivano, jer smo imali jaku ekipu, a naravno da je Pro Reko bio finansijski i u svakom drugom pogledu najbolja ekipa. Međutim, naš kolektivni duh i nešto što smo imali u ekipi je prevagnulo”.

■ SUNOVRAT ŠAMPIONA EVROPE

Zanimljivo nakon osvajanja Evrope i Bečej i Primorac su doživjeli sunovrat... “Nažalost je tako. Poslije velikih uspjeha obje ekipe završile su dosta nisko.

■ PRIMORAC,

KLUB KOJI NAJVIŠE VOLIM

Poslije Bečeja Milića je put odveo ponovo u Primorac, a nakon tri godine u italijanskom Salernu, 2008. je ponovo stigao u Kotor. Bilo je vrijeme da i u svom gradu ispiše istoriju... Godinu dana kasnije u nezaboravnom finalu

Makedonija? Jer nisam ispunio san... Nebojša Milić je bio član “ujedinjenih nacija” koje su 2008. na EP u Malagi i 2009. na SP u Rimu predvodili reprezentaciju Makedonije. “Kako mi je san da

zaigram za Crnu Goru ostao neispunjen i kada je bilo jasno da neću ući u sastav reprezentacije naše zemlje odlučio sam se za Makedoniju. Čisto da ostanem

u formi i kondiciji. Imali smo u Malagi i uspjeha, ali prije svega ostaje žal što nisam uspio da zaigram za Crnu Goru”, objasnio je kotorski bombarder.

LIČNA KARTA

IME I PREZIME: Nebojša Milić DATUM ROĐENJA: 9. avgust 1972. MJESTO: Kotor KARIJERA: 1989-92. Primorac, 1993-2000. Bečej, 2001-04. Primorac, 2005-08. Salerno, 2008-11. Primorac. REPREZENTACIJA: Makedonija. USPJESI: Dva puta šampion Evrope - 2000. sa Bečejom i 2009. sa Primorcem. Superkup Evrope (Primorac). Sa Bečejom šest puta šampion Jugoslavije, a dva puta prvak Crne Gore sa Primorcem.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

SPORT

DARNI KAPITEN PRIMORCA, ČLAN MOĆNOG BEČEJA

A PUTA POKORIO EVROPU Šampionski tim Primorca iz 2009.

ZA 60

SEKUNDI ■ Najbolji vaterpolista svih vremena? Vladimir Vujasinović. ■Najbolji vaterpolista danas? Aleksandar Ivović ■ Najveći vaterpolo derbi? Bokeljski (Primorac - Jadran) mi je sigurno najmiliji. ■ Bečej ili Primorac? Primorac. ■ Najbolji trener na planeti? Trenutno bez dileme to je Dejan Savić, a imao sam čast da me treniraju vrhunski treneri kao Stamenić, Orlić, Rudić, Porobić... ■ Ima li neko u današnjem vaterpolu jak šut kao što je imao Nebojša Milić? Ima dosta njih. Bečej se ugasio, pa je otvoren novi klub, krenuli su iz početka”, objasnio je Milić. Primorac se nije ugasio, ali je miljama daleko od nekadašnjih evropskih visina... “Krenuli su malo sad nakon niza godina, međutim kako čujem ima i tu dosta problema. To je klub koji najviše volim i teško mi je da gledam da se tako nisko spustio. Nadam se da će se to vremenom popraviti i da će biti bolje”.

■ TRENERSKA KARIJERA? STEPENICA PO STEPENICA

Na početku ste trenerske karijere - da li sebe usko-

Pro Reko je 2009. bio finansijski i u svakom drugom pogledu najbolja ekipa. Međutim, naš kolektivni duh i nešto što smo imali u ekipi je prevagnulo

ro vidite na klupi nekog jakog kluba? “Bio sam trener prvog tima Budve, nakon toga radim sa mlađim kategorijama. Za sada sam zadovoljan time, a kasnije ćemo vidje-

ti... Naravno da postoje ambicije, ali idem stepenicu po stepenicu”, dodao je Milić. Radite dosta posljednjih godina sa mlađim kategorijama - ima li crnogorski vaterpolo budućnost? “U svim klubovima ima talentovane djece, a i u reprezentaciji pomažem u radu sa mlađim kategorijama, pa vidim da ima uspjeha i sa njima. Naravno, poslije određenog vremena toj djeci treba pružiti nešto više kako bi ostali tu i kako bi mogli da se posvete vaterpolu, a ne da jednostavno nestanu ili odu da igraju za neku drugu državu”, zaključio je Milić.

Mogu li Podgorica i Nikšić dobiti svoj “Bečej”? Prije nekoliko mjeseci u Podgorici i Nikšiću su krenule škole vaterpola i plivanja, a Nebojšu Milića smo pitali da li je moguće i da ovi gradovi (bez vaterpolo tradicije) u narednom periodu naprave slične uspjehe kao njegov Bečej 2000. “Ne bih volio da bude kao Bečej, volio bih da traje duže, da nije period od sedam-osam godina.

Dobro je za crnogorski sport i djecu u Podgorici i Nikšiću da su otvorene škole, čujem da ima i potencijala, ali treba biti strpljiv. Naravno, trebalo bi prije svega i srediti situaciju u klubovima na Primorju da dođu na viši nivo. Vaterpolo je sport broj jedan u Crnoj Gori i trebalo bi više da se ulaže i u infrastrukturu i u djecu”, jasan je Milić.

SPORT

Evropski vikend PRIMERA (17. KOLO)

PETAK 20.45h SUBOTA 13.00h 16.15h 18.30h 20.45h NEDJELJA 12.00h 16.15h 18.30h 20.45h PONEDJELJAK 20.45h

Espanjol - Deportivo La Korunja Real Madrid - Granada Eibar - Atletiko Madrid Las Palmas - Sporting Hihon Real Sosijedad - Sevilja

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

Čuvar prodao igrača i namirio dug kluba NESTVARNA PRIČA IZ BRAZILA

Atletik Bilbao - Deportivo Alaves Real Betis - Leganes Selta - Malaga Viljareal - Barselona Osasuna - Valensija

SERIJA A (19. KOLO) SUBOTA 18.00h 20.45h NEDJELJA 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 18.00h 20.45h

Empoli - Palermo Napoli - Sampdorija Udineze - Inter Kijevo - Atalanta Đenova - Roma Lacio - Krotone Peskara - Fiorentina Sasuolo - Torino Milan - Kaljari Juventus - Bolonja

FA KUP (3. KOLO) PETAK 20.55h SUBOTA 13.30h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 16.00h 18.30h NEDJELJA 12.30h 14.30h 16.00h 16.00h 17.00h PONEDJELJAK 20.45h

Vest Hem - Mančester siti Mančester junajted - Riding Ipsvič Taun - Linkoln siti Hal siti - Svonsi siti Sanderlend - Barnli Kvins Park Rendžers - Blekburn Rovers Brajton i Houv Albion - Milton Kejns Dons Milvol - Bornmut Blekpul - Barnsli Vigan Atletik - Notingem Forest Roteram junajted - Okford junajted Norič siti - Sautempton Barou - Ročdejl Vest Bromvič Albion - Derbi Kaunti Everton - Lester siti Vikomb Vanderers - Storbridž Votford - Barton Albion Stouk siti - Vulverhempton Bristol siti - Flitvud Taun Hadersfild Taun - Port Vejl Brentford - Istlig Birmingem siti - Njukasl junajted Bolton Vanderers - Kristal Palas Saton junajted - Vimbldon Akrington Stenli - Luton Taun Preston Nort End - Arsenal

Priredio: A.Popović

Kardif siti - Fulam Liverpul - Plimut Čelsi - Peterburg junajted Midlzbro - Šefild wendzdej Totenhem Hotspur - Aston Vila Kembridž junajted - Lids junajted NE PROPUSTITE

Nevjerovatna fudbalska priča stiže iz Brazila, a glavni akter je, ni manje, ni više nego noćni čuvar fudbalskog kluba Avai iz Florianopolisa, glavnog grada države Santa Katarina. Klub nije pet godina davao platu noćnim čuvaru Vadomaru Portu. Kada je zatražio od klupske uprave da namiri dug koji se nagomilao, vlasnik mu je uručio otkaz. Porto je zatim odlučio da tuži klub,

koji je u međuvremenu proglasio bankrot. Čuvar se nije mogao naplatiti - stadion je vlasništvo države, a od ostale imovine klub je imao samo autobus koji je toliko star da niko nije želio da ga kupi. Međutim, ubrzo se Porto dosjetio genijalne ideje. Kludiomir Bereta bio je jedina “krupna riba” u ekipi, koja se mogla prodati, pa je preko suda igrač pripao čuvaru, sa kojim je bio i

ostao veliki prijatelj. Tako je Porto prodao Beretu niželigaškom klubu, koji je platio onoliko novca koliko je iznosio dug Avaija prema noćnom čuvaru. U ugovoru koji je čuvar napravio postojala je mogućnost da otkupi fudbalera od kluba, ali nije želio više da se bavi menadžerstvom i po isteku ugovora Bereta se ponovo vratio u svoj prvi klub. A.P.

PRIČAM TI PRIČU: MALO POZNATE IZJAVE SLAVNIH FUDBALERA

UVIJEK SAM NAVIJAO ZA MILAN I IMAO OČI SAMO ZA MARKA VAN BASTENA “Igrao sam za Empoli, Đenovu, Sampdoriju, Romu i Fulam. Kasnije sam kao trener vodio Romu, Kataniju, Fiorentinu i Sampdoriju. Međutim, od dječačkih dana navijao sam za Milan. Bio je to moj omiljeni klub, čije sam utakmice intenzivno pratio sve vrijeme. Naravno, bio je to moćni Milan, koji je osvajao sve što se osvojiti može, pa sam se kao dječak zaljubio u crveno-crne boje. Jedan brat je navijao za Milan, drugi za Juventus. Sjećam se kao da je juče bilo. Finale Lige šampiona Milan - Steaua u Barseloni. Mi-

lan je pobijedio 4:0 i postao šampion Evrope. Tada sam se zaljubio u Milan. Znam da je Napoli u to vrijeme imao Diega Maradonu, ali sam ja svoje oči imao samo za Marka van Bastena, a nakon njega za Pietra Paola Virdisa, čije sam pokrete na terenu pokušavao da kopiram tokom igračke karijere. Zato mi je velika čast što sam danas trener Milana. To je ispunjenje sna”. A.P. Vinćenco Montela o tome kako je kao dječak navijao za Milan, čiji je danas trener.

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

SPORT

VELIKE PRIČE MALIH KLUBOVA

svakog petka u Dnevnim novinama

Spreman za Sevilju: Stevan Jovetić

CRNOGORSKI NAPADAČ IGRAĆE U ŠPANIJI DO KRAJA SEZONE

Sevilja zagrlila Jovetu Iako se čeka samo zvanična potvrda, Stevan Jovetić je novi igrač Sevilje, ako se ne dogodi kakvo čudo. Crnogorski napadač će u Andaluziji igrati do kraja sezone na pozajmicu, a nakon toga će španski klub imati opciju da otkupi Jovetu ako bude zadovoljan njegovim doprinosom. Sa druge strane, Inter je želio da ga pošalje u kineski Đangsu i dobije 15 miliona eura, a Jovetić osam miliona po sezoni. Međutim, Stevan se odlučio za Sevilju, jer vjeruje

Jovetić je igrač kojeg smo duže vrijeme pratili, otkrio je trener Sevilje Horhe Sampaoli.

da bi u redovima aktuelnog vladara Lige Evrope mogao da oživi klupsku karijeru, koja je ozbiljno ugrožena na Đuzepe Meaci, gdje gotovo da nije ni igrao. “Jovetić je igrač kojeg smo duže vrijeme pratili,” otkrio je trener Sevilje Horhe Sampaoli. Zanimljivo, Jovetić bi mogao da zaigra u februaru u Ligi šampiona protiv Lestera u osmini finala, s obzirom da tokom jeseni nije bio registrovan za Inter u Ligi Evrope. A.P.

BIVŠI KAPITEN MLADE SELEKCIJE CRNE GORE PRONAŠAO KLUB

STEFAN NIKOLIĆ POJAČAO KAISAR

Stefan Nikolić će zaigrati u osmoj državi u karijeri - prema pisanju kazahstanskog portala sports.kz, 26-godišnji Nikšićanin će karijeru nastaviti u Kaisaru. Riječ je o klubu koji je tokom protekle sezone uspio da izbori ulazak u tamošnju Premijer ligu na veoma ubjedljiv način - imali su devet bodova više od drugoplasiranog Altaja. Bivši kapiten mlade selekcije Crne Gore je sezonu počeo u

Srbiji - dres Radnika iz Surdulice je nosio na 11 utakmica (postigao je tri gola), ali sve su prilike da je došlo vrijeme za rastanak. Prije nego što je dobio ponudu Kaisara, spekulisalo se o tome da visoki golgeter ima opciju da se vrati u matičnu Sutjesku gdje je naučio prve fudbalske korake. Bez obzira što ima samo 26 godina, Nikolić je u karijeri promijenio čak deset klubova - igrao je za OFK Beograd, Lirs, Rozelar, Politehniku, Steauu, Inčeon, CSKA Sofiju, Istru, Termalice i Radnik. U.R.

Zlatni orkestar sa zelenog Vezera Na tlu sjeverozapada Njemačke, u gradu Bremenu koji leži na rijeci Vezer, 4. februara 1899. godine rođen je fudbalski klub Verder. Poslije Hamburga, najveća luka u zemlji dobila je svoj ponos, koji je kroz istoriju uspio da napravi neke fantastične stvari. Uz četiri titule u Bundesligi, tu je i osvajanje UEFA Kupa 1992. godine, kada je zelena posada u Lisabonu pobijedila Monako (2:0) i golovima Klausa Alofsa u 40. i Vintona Rufera u 55. ispisala isotirju. Iako se činilo da je to vrh, nije bilo tako, naprotiv. Vrhunac je, zapravo, stigao u sezoni 2003/04, kada je Verder senzacionalno, nakon 11 godina, pokorio Bajern Minhen i podigao čuvenu salataru! Poslije 34. kola srce Bremena završilo je na prvom mjestu sa 74 boda i uz 22 pobjede, osam remija i svega četiri poraza, ispred Bavaraca koji su ostali na šest koraka. Iskusni Tomaš Šaf na klupi (vodio ekipu od 1999. do 2013. godine), zatim Andreas Reinke na golu, a u polju Umit Davala, Mladen Krstajić, Ludovik Manjin, Valeren Ismael, Kristijan Šulc, Manuel Fridrih, Paul Stalteri, Fabijan Ernst, kapiten Frank Bauman, Žoan

Miku, Tim Borovski, a u napadu Angelos Haristeas, Nelson Vlades i čuveni tandem Ailton - Ivan Klasnić, koji je i vinuo Verder u zvijezde te sezone. Ailton je postigao nevjerovatnih 28 golova, a Klasnić 13. Međutim, kao da osvajanje Bundeslige nije dovoljno, pa je stigao i Kup Njemačke iste sezone. Verder je 29. maja u Berlinu srušio Alemaniju Ahen 3:2, a junaci trijumfa i novog trojefa bili su Borovski sa dva gola u 31. i 84, te Klasnić u 45. minutu. U tim trenucima njemački klub proživljavao je najdivnije trenutke u svojoj istoriji, iako je 2009. uspio da osvoji i šesti Kup preko Bajer Leverkuzena (1:0). Međutim, kako to obično brutalna tradicija nalaže, Bajern je počeo da “čerupa” Verder, kojem je oteo najbolje što ima, pa je uslijedio pad i povratak u surovu realnost. A, konačni udarac slavna generacija pretrpjela je od Liona u osmini finala Lige šampiona 2005. godine, kada su im “lavovi” nanijeli veliku blamažu i uz 3:0 u Njemačkoj te 7:2 u Francuskoj ugasili svijeću slatnog Verdera sa ukupnih 10:2. A.Popović

SPORT

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

GDJE SU I ŠTA RADE NEKADAŠNJI ISTAKNUTI IGRAČI CRN

oš je miljama daleko od neke prave fudbalske priče, ali crnogorsko prvenstvo treba poštovati. Bez obzira na svakodnevne kritike, kroz naš šampionat su ipak prošli neki igrači koji su svojim znanjem obilježili sezone, a nakon toga napravili respektabilne karijere, ili se praktično ugasili. U prazničnom broju Dnevnih novina prisjećamo se onih fudbalera koji su ostavili upečatljiv utisak u Telekom 1. CFL-u. Bilo je onih kojima se predviđala sjajna budućnost, dosta njih je završilo karijere, pojedini su nastavili.

SLAVEN STJEPANOVIĆ Jedan od najboljih igrača u istoriji naše lige. U šampionskoj godini Zete je dominirao, “lomio kičmu” defanzivcima Rendžersa na Ajbroksu u istorijskim mečevima u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Poslije Zete otišao je u Partizan gdje nije uspio da nastavi u istom ritmu, a onda karijera ide silaznom putanjom - trenutno je član uzbekistanske Lokomotive gdje ima epizodnu ulogu.

PUBLIKA PAMTI BURZA, SLAVENA, MAJSTORE GUSTAVA I KADUA...

Foto: uefa.com

⌦ Uroš Radulović

Publika u Golubovcima, a i širom Crne Gore je pozdravljala njegove poteze: Kadu

NIKOLA VUJOVIĆ Strašno je igrao u šampionskoj generaciji Mogrena, prije toga bio neuhvatljiv u Budućnosti, a fenomenalno je počeo i u Partizanu pogotkom u vječitom derbiju. Ipak, bio je primoran da se vrati u Budvu gdje je opet pokazao klasu i to je bilo to. Sada, u 35. godini pokušava Komu da obezbijedi ulazak u Telekom 1. CFL.

ŽARKO KORAĆ Sa 85 golova najbolji strijelac u istoriji crnogorskih prvenstava. Bivši golgeter Zete je već poslije prve sezone otišao u Vojvodinu, ali brzo se vratio u crnogorski fudbal. Kratko je bio u Šerifu, a onda se 2013. godine preselio u Izrael. Trenutno se oporavlja od povrede, a član je Hapoel Haife. MARKO ĆETKOVIĆ Sa Stjepanovićem je činio ubitačni tandem Zete u šampionskoj godini. Njih dvojica su u paketu otišli u Partizan, s tim što se Ćetković još dva puta vraćao u Crnu Goru - Mogren i Budućnost. Bio je na Tajlandu, u Poljskoj i Albaniji, a trenutno nastupa za Sarajevo. MILAN RADULOVIĆ Bio je stub odbrane u svakoj crnogorskoj ekipi, a najviše se isticao kao štoper Zete. Igrao je još za Budućnost, Mogren i Dečić, a karijeru je završio u timu Mladosti. Sada je trener pionirske generacije “romantičara”. DARKO MARKOVIĆ Još jedan fudbaler iz šampionske plejade Zete. Nekoliko puta se vraćao u crnogorski fudbal, odličan je bio u uzbekistanskom Pahtakoru, a karijeru je oživio u Željezničaru za koji trenutno nastupa. KADU Za mnoge najbolji fud-

Navijači pod Goricom su uživali: Gustavo Lopez i trener Sosa Babić baler i najbolji stranac u dosadašnjim sezonama Telekom 1. CFL. U Zeti je bio fenomenalan, a strašne partije su ga preporučile Crvenoj zvezdi gdje je dugo bio plejmejker tima sa Marakane. Tri godine je proveo u moldavskom Šerifu, a sada igra za libanski Al Ahli. SAVIO U Zetu je stigao zajedno sa Kaduom, takođe Brazilac, ali totalno drugi tip igrača. Odlično je koristio svoje fizičke predispozicije i takođe zapao za oko čelnicima Crvene zvezde koji su ga brzo kaparisali. Nakon toga je otišao u kineski Čangčun Jatai, pa se

poslom na portalu Mondo.me.

vratio u domovinu gdje igra za tamošnji Esportivo - brazilski niželigaš. IGOR BURZANOVIĆ Simbol crnogorskog klupskog fudbala. Ko je iole pratio Telekom 1. CFL zna šta je “Burzo Maradona” radio u dresu Budućnosti. Otišao je u Crvenu zvezdu na početku 2007. godine i ostavio solidan utisak pogotovo u “vječitim derbijima”. Zapažen u japanskoj Nagoji, ali mogao da napravi mnogo više u karijeri. Vraćao se u Budućnost, a posljednji put je na teren kročio 19. marta prošle godine. Trenutno je bez kluba.

Brazilac Kadu i Argentinac Gustavo Lopez (u društvu tadašnjeg trenera Budućnosti Sose Babića) najbolji su stranci koji su igrali u Crnoj Gori RISTO LAKIĆ Odličan bek. Po desnoj strani je bio neprelazan i nezaustavljiv, ali nakon Budućnosti se nikada nije vratio u formu koja ga je dovela do sedam reprezentativnih mečeva. Partizan, Vojvodina, Čukarički, nigdje se nije dugo zadržao. Sada radi kao fudbalski agent, skaut... MARKO MUGOŠA Dijete Budućnosti koji je zahvaljujući dobrim igrama u dresu čačanskog Borca preselio u Crvenu zvezdu. Stekao se utisak da poslije toga nije uspio da pokaže sav svoj talenat, pa mu se karijera praktično ugasila. Trenutno je član Koma, a počeo je da se bavi i novinarskim

PETAR VUKČEVIĆ Budućnost je u drugoj sezoni stigla do prve, istorijske titule, a Vukčević je možda bio i najbolji igrač “plavih”. U formaciji 3-5-2 kod trenera Dragana Sose Babića igrao je ofanzivnog beka na tako dobar način da su ga jednom prilikom posmatrali i skauti Bordoa. Poslije toga je nestao, kratko je bio u Albaniji, igrao dobro u Grblju, a trenutno je član ekipe “Air Force” na Tajlandu. BOGDAN MILIĆ Gorostani napadač je bio je strah i trepet za odbrane, a postigao je i nekoliko važnih golova u dresu Budućnosti. Promijenio je dosta inostranih klubova među kojima su bili Osasuna i ADO Den Hag, a posljednja stanica u karijeri bila mu je Malezija. ABRAHAM KUDEMOR “Radilica” na sredini terena. Jedan od boljih stranaca koji je igrao crnogorski šampionat. Poslije Budućnosti je otišao u belgijsku Šarlou, a posljednji klub za koji je nastupao je Al Fateh iz Saudijske Arabije. NENAD BRNOVIĆ Problemi sa povredama (dva puta lom noge) su i te kako uticali na karijeru nekadašnjeg fenomenalnog veziste. I pored toga Brnović je napravio dosta toga u fudbalu igravši u Partizanu, Iranu i Al-

PETAK, SUBOTA I NEDJELJA, 6, 7. I 8. 1. 2017.

NOGORSKIH KLUBOVA

85 GOLOVA JE U CRNOGORSKIM PRVENSTVIMA POSTIGAO ŽARKO KORAĆ KOJI JE PRVI NA VJEČNOJ LISTI TELEKOM 1. CFL.

Korać

Vodili su duele u Srbiji: Stjepanović i Mugoša na meču Partizan - Borac baniji. Trenutno je trener omladinaca Zete. DAMIR ČAKAR Došao je u crnogorski šampionat kako bi karijeru priveo kraju. U dresu Rudara, u premijernoj sezoni, je sa 16 golova bio najbolji strijelac zajedno sa Žarkom Koraćem. Posljednji klub u karijeri mu je bio Mogren. Sada radi kao skaut Partizana. DRAŽEN MEĐEDOVIĆ Dugogodišnji plejmejker Sutjeske sa fenomenalnom tehnikom i izvrsnim prekidima. Međedović je imao svoje role u Grblju, Mogren i Čeliku, ali nikada nije dobio pravu šansu u inostranstvu, ne računajući banjalučki Borac. Sada je trener pjetlića Sutjeske. MARKO LALEVIĆ Legendarni fudbaler Berana. Omaleni brzi napadač je bio nezgodan za sve crnogorske odbrane i prava je šteta što nijesmo imali priliku da ga vidimo

u nekom od jačih timova. Živi i radi u Beranama gdje vodi školu fudbala “OFK Berane”. MINJA LJUMOVIĆ Žario i palio u dresu Dečića, svojim golovima odlučio mnoge utakmice. Sada je trener kadeta Koma. EDIN LEKIĆ Ikona Dečića! Fudbaler koji je kvalitetom mogao da igra u bilo kojem crnogorskom klubu, ali nije želio da napusti Tuzi. Miljenik navijača, cijenjen kod svih saigrača. Najvatrenije pristalice Dečića su mu koreografijom i transparentom uljepšali kraj karijere. SEAD BABAČA Majstor iz Bijelog Polja. Gotovo da nema crnogorskog stadiona na kojem Babača u dresu Jedinstva nije postizao pogotke iz slobodnih udaraca. Poslije fudbalske, ovaj 35-godišnjak se fokusirao na trenersku kari-

Publika pod Goricom i dan danas priča o majstorijama Igora Burzanovića i minijaturama sjajnog Argentinca Gustava Lopeza, Zeta se sa sjetom sjeća Slavena Stjepanovića, Marka Ćetkovića i Brazilca Kadua, dok su istoriju ugašenog Mogrena ispisivali Vladimir Gluščević, Radoslav Batak...

28 POGODAKA JE U JEDNOJ SEZONI POSTIGAO IVAN BOŠKOVIĆ - TADA JE U DRESU GRBLJA POSTAVIO REKORD.

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

SPORT

Od ponedjeljka nova rubrika - CFL vremeplov Sportska redakcija Dnevnih novina je spremna da Vas “počasti” još jednom interesantnom rubrikom. Svakog dana (ne računajući vikend izdajeru gdje sada predvodi omladince Jedinstva. RATKO ZEC Vječiti napadač Mogrena. Zec je već bio u ozbiljnim fudbalskim godinama kada se zahuktavala crnogorska liga, ali to mu nije bio problem da postiže golove. Danas je sa 39 godina trener pjetlića Mogrena. VLADIMIR GLUŠČEVIĆ Glavni igrač Budvana u šampionskoj godini 2008/09. i osvajanju Kupa sezonu ranije. Postigao je 49 golova za tri godine u Mogrenu, a onda se preselio u Izrael, Hapoel Haifu, gdje je i završio karijeru. Nakon toga počinje da se bavim menadžerskim poslom. IVAN BOŠKOVIĆ Ono po čemu će uvijek ostati upamćen jeste sezona 2009/10. Bošković je tada u dresu Grblja postigao nestvarnih 28 golova, a to je najviše pogodaka što je uspio da postigne jedan igrač u crnogorskom prvenstvu. Nakon Grblja otišao je u Uzbekistan, pa je proveo skoro četiri godine na Tajlandu. Sada se vraća u Telekom 1. CFL - zadužio je opremu Sutjeske. SRĐAN RADONJIĆ Poslije odlične karijere vratio se u Crnu Goru gdje je igrao za Grbalj, Mogren, Budućnost i Sutjesku. Pogotovo je bio dobar u naša dva najveća kluba sa kojima je osvajao titule državnog prvaka. Danas radi kao asistent Aleksandra Nedovića u FK Petrovac. PREDRAG RANĐELOVIĆ Jedan od najboljih napadača koji se pojavljivao na crnogorskim terenima. Nijedan transfer kao njegov iz Rudara u Mogren nije izazvao veću pažnju i bio takav “bum” u našem klupskom fudbalu. Rešetao je mreže i sa Pljevljacima osvojio duplu kru-

nje) prošetaćemo kroz istoriju Telekom 1. CFL - prisjetiti se nekadašnjih fudbalera, timova koji više ne postoje, strijelaca... nu. Počeo je da se bavi trenerskim poslom, a bio je i u stručnom štabu Pljevljaka. GUSTAVO LOPEZ Za mnoge Varvare i simpatizere Budućnosti najmiliji igrač koji je oblačio plavo-bijeli dres. Do njegovog dolaska nije se gledala takva tehnika i potezi koji u pravom svijetlu predstavljaju jednog Južnoamerikanca. Argentinac je osvojio titulu sa “plavima”, zbog njega je publika dolazila i uživala na tribinama. Trenutno je u Maleziji, nastupa za Terenganu. RADOSLAV BATAK Bivši reprezentativac koji je igrao u Mogrenu sezonu i po i osvojio titulu sa Budvanima. Poslije toga se preselio u Kazahstan gdje je i “okačio kopačke o klin”. Poslije toga je upisao trenerske licence i bio pomoćnik Božidaru Bandoviću na Tajlandu. SANIBAL ORAHOVAC Igrao je sa mnogo uspjeha u Njemačkoj, a onda se vratio u crnogorski fudbal i potvrdio klasu. Malo je bilo majstora u ovoj ligi kao što je Orahovac koji je karijeri okončao u Dečiću. Sada radi kao fudbalski menadžer. DRAGAN BOŠKOVIĆ Sjajni krilni fudbaler sa prefinjenom tehnikom i odličnim prekidom. Igrao je odlično u Grblju, a onda su uslijedile nesuglasice sa upravom što je iskoristila Budućnost. Bio je glavni igrač u osvojenoj titulu “plavih”, a nakon toga je otišao na Tajland što je bio pun pogodak. Mnogo je cijenjen u tamošnjoj ligi i trenutno igra za Bangkok junajted. BOJAN IVANOVIĆ Desni bek koji je promijenio mnogo crnogorskih klubova. Od Zete, preko Mogrena, Rudara, Petrovca i Mornara...Sa Pljevljacima ima tri trofeja - jednom je osvajao prvenstvo i dva puta Kup.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me

BADNJE VEČE I BOŽIĆ U PG CLUB-U petak, 6. i subota, 7. 1.

OD 22H DJ MARKO PAJOVIĆ deep house music od ponoći

ZLATKO VUJIĆ Info i rezervacije: 067 346 500

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

Riba od 600.000 dolara KOPENHAGEN

UMRO PRAUNUK KRALJA NIKOLE Najstariji praunuk kralja Nikole Prvog i kraljice Milene, knez Dimitrij Romanov umro je 31. decembra 2016. godine , u 90. godini života u Kopenhagenu, saopštio je njegov kum Džon Gvozdenović Kenedi, prenosi portal RTCG. Knez Dimitrij je prvi put posjetio Crnu Goru 1988. godine, kada je prisustvovao prenosu

posmrtnih ostataka kralja Nikole Prvog i kraljice Milene na Cetinju. Od tog momenta, bio je redovan gost, često provodeći ljetnje praznike u Bokokotorskom zalivu, u Ljutoj. Knez Dimitrij je rođen 1926. godine u Kap D’antib na Azurnoj obali, u nekadašnjem domu kralja Nikole Prvog i kraljice Milene.

Vlasnik lanca suši restorana ‘Sushi Zanmai’ u četvrtak je na aukciji ribe na poznatoj tokijskoj pijaci Tsukiji kupio 212 kilograma tešku pacifičku plavorepu tunu, prenosi Bild. Cijena je bila 74,2 miliona jena, odnosno oko 633 hiljade američkih dolara. Pacifička plavoperajna tuna, koja se prema stručnjacima prekomjerno lovi, smatra se kraljicom sušija i sašimija. Na samoj tuni najviše se cijeni meso na stomaku, poznato u svijetu po imenu ‘toro’. Ovo je bila prva aukcija ribe na pijaci Tsukiji u 2017. godini.

FRANCUSKI SUD ODLUČIO

Ramuš Haradinaj ostaje u pritvoru

Francuski apelacioni sud odlučio je da bivši haški optuženik i lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj ostane u pritvoru dok Srbija ne bude uputila zvaničan zahtjev za izručenje, prenosi Rojters. Haradinaj je uhapšen na aerodromu kod Bazela, na osnovu potjernice Srbije iz 2004. godine. Srbija ga tere-

ti zbog ubistava i teških zločina na Kosovu tokom 1998. i 1999. godine. Vlasti u Beogradu podigle su protiv Haradinaja 108 krivičnih prijava zbog sumnje da je izvršio krivična djela terorizma, udruživanja radi neprijateljske djelatnosti i ubijanja civila. Haradinaj je bivši vođa OVK i bivši kosovski premijer.