Issuu

■ 18 19

SUMNJIVO POSLOVANJE DSJ

Jušković bez pokrića podigao skoro 70.000€

ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ ZA DN

Imamo model za dugoročnu održivost finansija Cetinja

■ 2 3

SRIJEDA, 4. 1. 2017. BROJ 1651 GODINA VI

STANKOVIĆ O ISTRAZI POKUŠAJA TERORIZMA

SVI MISLE DA MOGU DA BUDU TUŽIOCI KCCG O PRISUSTVU OČEVA POROĐAJU ■ 17

MINISTAR OSMAN NURKOVIĆ O RAZVOJU INFRASTRUKTURE ■ 6 7

Uz suprugu i u porodilištu

Investicije koje će promijeniti Crnu Goru SNIJEG IZAZVAO VELIKE PROBLEME U SAOBRAĆAJU

Auto sletjelo s puta, sudarili se kamioni, šleper završio u jarku ■ 12

ZA NAJBOLJE PONUDE:

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE ■ 14 15

Uložiti u dijagnostiku DANE IZA REŠETAKA KORISTE I ZA OBRAZOVANJE

Zatvorenici čitaju duhovnu literaturu i trilere

■ 13

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

SUMNJIVO POSLOVANJE DSJ, MIŠLJENJE DRI U

LOKALNI IZBORI U NIKŠIĆU

Grbović vjeruje u pobjedu Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da će sadašnjoj vlasti u tom gradu trebati još jedan mandat da završi ono što je započela. On smatra da će biti teško, ali vjeruje u pobjedu. “Biće dosta teško, opozicija je ujedinjena, ali ja očekujem da ćemo pobijediti jer građani vide šta je lokalna vlast radila ove četiri godine i pozdravljaju, bar po mojoj percepciji. Mislim da su zadovoljni i treba da budu. Mi da bi završili započeto treba nam još taj jedan mandat

i mislim da ćemo ga imati”, rekao je Grbović. On je kazao i da je opština mukotrpnim radom i žestokim smanjenjem troškova popravila situaciju u Nikšiću. “Uspjeli smo da, praktično sve kratkoročne obaveze isplatimo, kao i zaostale plate, da redovno izmirujemo obaveze sa porezima, doprinosima. Reprogramirali smo poreze i doprinose i redovno godišnje plaćamo tu našu obavezu na rok od 20 godina, tako da to nije neko opterećenje”, objasnio je on.

MEDOJEVIĆ POZVAO OPOZICIJU

Odlučite da li ćete sa Markovićem ili sa DF

JUŠKOVIĆ BEZ POKRIĆA PODIGAO SKORO 70.000 €

Foto: Dejan Lopičić

Državna revizorska institucja bila je uzdržana u mišljenju na finansijski izvještaj Demokratske stranke jedinstva za 2015. godinu, jer njen predsjednik Nebojša Jušković nije dostavio potrebnu dokumentaciju. Uz to, kako navode revizori, sa računa te partije podignuto je za vrijeme dok je Jušković bio predsjednik 68.496 eura, za koje ne postoji validna dokumentacija. Demokratska stranka jedinstva, inače jedna od partija ko-

je pripadaju Frontu, imala je u 2015. godini rotaciju predsjednika, pa je Radovana Asanovića, nakon tužbi i sudskih procesa, na tom mjestu zamijenio upravo Jušković.

■ NEMA OSNOVA ZA ISPLATE

“Zbog nemogućnosti prikupljanja dovoljno adekvatnih revizorskih dokaza na kojima bi se zasnivalo mišljenje i zaključ-

ci da bi mogući efekti neotkrivenih pogrešnih prikazivanja na finansijske izvještaje i neotkrivenih neusklađenosti sa zakonskom i drugom regulativom mogli biti materijalni i prožimajući, nadležni kolegijum izražava uzdržano mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i reviziju pravilnosti subjekta revizije”, navodi se u izvještaju DRI. Prema nalazu revizora, u periodu od 1. juna do 31. decembra 2015. godine sa računa partije

Jušković tražio od Lekića da vrati pare DSJ

Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević pozvao je ostatak opozicije da se izjasni o platformi Demokratskog fronta. Medojević je dodao da mu nije jasna politika Demokrata, Demosa, Socijaldemokratske partije i Socijalističke narodne partije. “Demokratski front je za

bojkot i proteste, ali ne znamo za šta su Miodrag Lekić, Aleksa Bečić, Ranko Krivokapić i Srđan Milić. Dali smo im predlog. Ne odgovaraju. Duško Marković im je dao ponudu. Da vidimo šta će ovaj put odabrati. Prošli put su odabrali Mila Đukanovića i ušli u njegovu Vladu”, napisao je Medojević na svom Tviter nalogu.

DSJ, koju je 2006. godine osnovao Zoran Žižić, bila je kamen spoticanja u odnosima Demokratskog fronta i Demosa-a budući da su oba politička subjekta htjela da je zadrže u svojim redovima. Funkcioner Demosa Goran Danilović je, nakon napuštanja Fronta, odnosno Nove srpske demokratije, poručio kako DSJ treba da pripadne njegovim novim partnerima, zalažući se da ta stranka formira poseban poslanički klub. Planovi Demosa nijesu se ostvarili, jer je odmah nakon što su saopštili svoje namjere održana vanredna skupština DSJ na kojoj je isključen Asanović, kao i potpredsjednik Laušević, a izabran Jušković.

“Ovom Skupštinom završen je višemjesečni sukob sa Asanovićem i Lauševićem, zbog odstupanja od izvornih principa, privatizovanja stranke, finansijskih zloupotreba, falsifikovanja dokumenata, lažnog predstavljanja, čime se stranka vratila izvornim principima i njenim osnivačima, članovima i simpatizerima”, saopšteno je tada iz DSJ, uz naglašavanje da su Asanović i Laušević isključeni i zbog “skandaloznog pokušaja da se partija isključi iz DF-a”. Jušković je svojevremeno prozvao i lidera Demosa Miodraga Lekića i od njega tražio da vrati novac DSJ koji je nezakonito podizao Asanović što je, kako je naveo, Lekić znao.

“Novoizabrani stranački organi konstatovali su, u jednom dužem trajanju, nakon što ste napustili Demokratski front i formirali svoju stranku, da su ova lica određena sredstva koja su bila namijenjena DSJ-u usmjeravala ka Vama i Demosu. Kao iskusan političar, znate da sredstva koja ste trošili nijesu vaša nego Demokratske stranke jedinstva i da ste tim sredstvima raspolagali nezakonito. Očekivao sam da odmah po izboru rukovodstva DSJ cjelokupan iznos vratite onima kojima i pripadaju i da neće postojati potrebe da Vam se obraćam”, navedeno je u otvorenom pismu koje je 2015. godine Jušković uputio Lekiću.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

MARIJAN MILJIĆ: NJEGOŠ VELIKAN I BEZ PRAZNIKA

Jušković

■ POSLOVANJE STRANKE POD VELOM TAJNE

Dodaju da, imajući u vidu da državnom revizoru nije prezentovana dokumentacija za pravdanje isplata u iznosu od 68.496,11€,

RUKOVODILAC BIBLIOTEKE ISTORIJSKOG INSTITUTA

UZDRŽANO

isplaćeno je 68.496 eura, od čega pravnim licima 39,310 eura, a fizičkim 18.019 eura. Sa žiro računa podignuta je i gotovina u iznosu od 11.167 eura. “Revizijom na osnovu bančinih izvoda je utvrđeno da su u periodu od 1.06.2015 do 31.12.2015. godine, kada je zastupao i predstavljao stranku Nebojša Jušković, uplaćena sredstva na žiro račun stranke iz budžeta CG i budžeta opština u iznosu od 63.963,22€ i da su sa žiro računa izvršene isplate u iznosu od 68.496,11€. Uvidom u bančine izvode po opisu finansijskih transakcija utvrđeno je da je sa žiro računa u navedenom periodu izvršena isplata pravnim licima u iznosu od 39.310,07€, fizičkim licima u iznosu od 18.019,00€, kao i da je sa žiro računa podignuta gotovina u iznosu od 11.167,07€. Državnom revizoru nije prezentirana dokumentacija za pravdanje navedenih isplata, pa samim tim nije se mogao utvrditi ni osnov izvršenih isplata”, objašnjeno je iz DRI.

POLITIKA

da isti nije imao uvid u poslovanje stranke za period od 1.06 do 31.12.2015. godine, konstatuje se da DRI nije bila u mogućnosti prikupiti dovoljno adekvatnih revizorskih dokaza na kojima bi se zasnivalo mišljenje i zaključci o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziji pravilnosti poslovanja ovog subjekta revizije za 2015. godinu. Ističu i da je izvještaj Demokratske stranke jedinstva potpisao Radovan Asanović, koji je u Registar političkih subjekata upisan kao lice za zastupanje stranke prilikom njenog osnivanja. “Pomenuto lice je dopisom br. 03/16 od 04.04.2016. godine obavijestilo DRI da se podaci iskazani u Godišnjem finansijskom izvještaju odnose na period od 01.01.2015. do 01.06.2015. godine, a da za preostali period 2015. godine nije u mogućnosti obezbijediti dokumentaciju i podatke, jer je u tom periodu zastupao i predstavljao stranku Nebojša Jušković na osnovu rješenja MUP-a br. 05UPI – 006/15-3115/1 od 01.06.2015. godine, koje je presudom Upravnog suda Crne Gore br. 1742/15 od 26.11.2015. godine poništeno. Revizori podsjećaju i da DRI nije izvršila reviziju poslovanja DSJ ni 2014. godine, a takođe zbog nedostupnosti dokumentacije.

Crna Gora je u Novu godinu zamalo ušla s novim praznikom. Da je bilo volje, a ispostavilo je da je Bošnjačka stranka nema, 13. novembra, na dan kad je rođen Petar II Petrović Njegoš, ove godine bismo slavili Dan crnogorske kulture. Bošnjaci su, uprkos predlogu Vlade, rekli ne. Ova „hoćemo – nećemo” situacija znači da se nastavlja čerečenje Njegoša. To za CdM kaže književnik, publicista, bibliotekar i rukovodilac Biblioteke istorijskog instituta Crne Gore u Podgorici, Marijan Mašo Miljić. “Nastavlja se čerečenje Njegoša. Ovo što se desilo u Skupštini Crne Gore veliki je šamar i Njegošu i Crnoj Gori. Nije dobro iz bilo kakvih pobuda i razloga licitovati sa velikanima, onima koji su odavno u nacionalnom i državničkom Panteonu. Njegoš je veliki sam za sebe i kao vladar, i duhovnik i pjesnik. Nadasve pjesnik. A to je najviše dostojanstvo i za pjesnika i za narod, i za državu. Za Njegoša nijesu bili svi ni na Opšte crnogorskom zboru kad je, po testamentu Petra I, biran za vladiku, znači vladara, a ni kada je zakoračio u vječnost. Njegova veličina raste u vremenu, vremenom sve više”, ističe Miljić. A, pojedine ocjene, kako je kazao Miljić, taštih ljudi o tome da je Njegoš “genocidni pjesnik” govori o njihovoj kratkovidosti i ništožnosti a ne o Njegoševoj “sumnjivoj”

veličini. “To su kompleksi nacionalni i pojedinačni. To se Njegoša ne dotiče. U oreolu slave i vječnosti potrebniji je on nama nego mi njemu. I njegovo djelo. Njegoš je velikan i bez praznika i bez mišljenja brojnih fariseja. Oni koji mu pripisuju ‘genocidnost’ neka se pogledaju u ogledalu i neka ne projektuju sadašnjost u prošlost. Njegoš je čovjek svoga doba, ali i svakog vremena”, smatra Miljić. U prilog tome, Miljić ističe da je “Gorski vijenac” umjetničko djelo a ne istorija, iako ima istorijsku osnovu. Onog momenta kada se aktuelizovala priča o proglašenju 13. novembra za državni praznik, u prosrpskim krugovima je opet lansirana priča o tome da je Njegoš “utemeljitelj kosovskog mita”. “Njegoš nije utemeljitelj kosovskog mita, već srpska crkva. On je prvi shvatio, uprkos njegovoj oslobodilačkoj dimenziji, koliko je on opasan i poguban za ljude i narode. Njegoš je, svojevremeno, baš u ‘Gorskom vijencu’ zavapio: ‘O Kosovo grdno sudilište, nasred tebe Sodom zapušio!’”, podsjeća Miljić. Ipak, Miljić ističe da je eventualno proglašenje dana Njegoševog rođenja danom crnogorske kulture isto kao i pokušaj Crkve da ga proglasi za sveca. Zato se, dodaje Miljić, Njegošu svašta pripisuje. Zlou-

potrebljavaju se njegovo ime i književno djelo. “Njegoš je uvijek aktuelan, ali nije formula za sve. Jedno je Njegoš kao duhovnik, drugo kao državnik, a treće kao pjesnik. Odnosno, on je sve to u jednoj ličnosti. Njegoševi kudioci i osporavatelji neće porasti što ratuju sa njim kada im on ne može lično odgovoriti niti će zato ući u istoriju. Ivan Gundulić je pjevao: ‘Ah čim si se zahvalila tašta ljudska oholosti, sve što više stereš krila sve ćeš paka niže pasti’… Njegoš je samo jedan. Nomen est omen! Ako je ime znamenje, ovo jedino njemu i priliči. Nakon dva stoljeća – sve više! Oni koji zloupotrebljavaju to ime – unižavaju sebe. A on iz vječnosti samo božanski ćuti i gleda”, naglašava Miljić. On, ipak, ističe da nije za to da se 13. novembar, dan Njegoševog rođenja, proglasi praznikom crnogorske kulture ili kulture Crne Gore, pošto je, kako kaže, od 1878. godine Crna Gora dom i domovina svih koji u njoj žive. A, ukoliko Crna Gora već želi da slavi kulturu, onda bi trebalo da zapamti i uvaži 4. januar 1494. godine. Zašto? Zbog toga što je tada na Cetinju štampana prva ćirilična knjiga Južnih Slovena. Štampanje ove prve crnogorske inkunabule, bogoslužbene knjige, započeto je u zimu 1493, a završeno 4. januara 1494. godine.

politika

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

POTPISALI KOALICIONI SPORAZUM

DPS i SD formirali vlast u Bijelom Polju Najava bjelopoljskog odbora BS da će raskinuti koalicioni sporazum sa DPSom na lokalnom nivou jer nijesu uvaženi kao koalicioni partner nije “previše zabrinula” čelnike najjače partije u gradu pod Obrovom. Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić, nakon jučerašnje svečane sjednice SO povodom Dana opštine, saopštio je novinarima, da je potpisan koalicioni sporazum sa Socijaldemokratama, te da se funkcionisanje lokalne vlasti odvija normalno. “Prije nekoliko dana održana je sjednica lokalnog parlamenta, i sve je funkcionisalo na najbolji mogući način. Tim prije što DPS od 38 odbornika ima 19. I sa dva odbornika SD sve je zaokruženo, kad je u pitanju funkcionisanje lokalne vlasti”, kazao je prvi čovjek opštine. Žurić nije želio da komentariše neprisustvovanje odbornika SNP i BS, na juče održanoj svečanoj sjednici SO, istačući da neće da odgovara u ime razmišljanja i namjera drugih.

“Znam sigurno da za sve ove godine koliko radim ovaj posao nijesam dao povod bilo kome da ne učestvuje u radu lokalnog parlamenta. I to bilo koji vid rada da je u pitanju, a najviše kad je riječ o svečanoj sjednici. Ko je prisutan ili nije njegova je lična stvar i mislim da je ovo samo potreba nečija da na sebe skrene pažnju”, kazao je Žurić. Predsjednica bjelopoljskog odbora SD dr Mevlida Gusinjac, potvrdila je potpisivanje koalicionog sporazuma sa DPS. “Mi sa njima vodimo razgovore još od februara prošle godine i sad je

sve kulminiralo potpisima. Inače, polazeći od programskih ciljeva i orijentacije naše partije, imamo puno sličnosti sa programom DPS, zbog čega je i došlo do sklapanja sporazuma”, kazala je Gusinjac. Inače, SD u lokalnom parlamentu ima dva odbornika, a u lokalnoj vlasti na funkcionerskom mjestu jedan resor - Sekretarijat za ekonomski razvoj i jedno direktorsko mjesto. “Sporazum je potpisan sa DPS u interesu građana Bijelog Polja, za dalji razvoj grada i davanje jednakih šansi za svakoga”, zaključila je dr Gusinjac.

Foto: Balsa Rakocevic

⌦ Beća Čoković

Snp i BS bojkotovali svečanu sjednicu So

Odbornički klub najjače opozicione stranke u Bijelom Polju – Socijalističke narodne partije, shodno najavi, nije prisustvovao svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, povodom Dana opštine, u znak protesta zbog nedemokratskog ponašanja aktuelne vlasti u Bijelom Polju. „Posljednja klasična poli-

tička čistka kadrova SNP-a iz odbora javnih ustanova i preduzeća podsjeća nas na neka prošla vremena, koja smo smatrali prevaziđenim“, saopštio je šef odborničkog kluba dr Vidran Kljajević. Odbornički klub Bošnjačke stranke u Bijelo Polju, kako je i najavio na zadnoj sjednici lokalnog parlamenta, nije prisu-

stvovao svečanoj sjednici, 3. januara, povodom Dana opštine, u znak protesta na nedavno donešene nestatutarne odluke Odbora za izbor i imenovanje, a koje je vladajuća većina na pomenutoj sjednici usvojila. „To je u znak protesta što su odbornici DPS i SD na istoj sjednici, bez prisustva cjelokupne opozicije, usvojili 15 tača-

ka sa 10-tak podtački za manje od 45 minuta, bez ijednog uvodnog izlaganja predlagača i bez ijedne diskusije, i pored činjenice da su neke od navedenih tačaka bile veoma bitne za građane Bijelog Polja, gdje su pokazali neodgovornost prema svom stanovništvu“, saopštio je šef odborničkog kluba BS Muradif Grbović.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

POLITIKA

U 2016. ISPLAĆENO PREKO 1,3 MILIONA EURA

ZA POSLANIČKE PLATE 300.000€ VIŠE NEGO LANI

Poslanicima crnogorskog parlamenta je, za prvih 11 mjeseci prošle godine, za plate isplaćeno preko 1,3 miliona eura, što je za oko 300 hiljada više nego u istom periodu 2015. godine. Poslanička plata u prošloj godini iznosila je 1.858 eura, uz prosječan minuli rad od 18,5 odsto na mjesečnom nivou, što je za oko 600 eura više u odnosu na 2015, kada je neto plata poslanika bila 1.244. U prvih 11 mjeseci 2015. godine poslanicima je za plate isplaćeno 1,03 miliona, a do 1. decembra prošle 1,34 miliona eura neto, odnosno 2,3 miliona u bruto iznosu. Kako je agenciji MINA saopšteno iz Skupštine, najveću platu u 2016. godini primali su poslanici sa najvećim minulim radom – Branko Radulović, koji je do 7. novembra bio potpredsjednik parlamenta, zatim Radivoje Nikčević, Neven Gošović, Jelisava Kalezić i Miodrag Vuković.

■ ZA RAD U

ODBORIMA 77. 000 EURA

Od aprila prošle godine prestala je da važi odluka o pravu poslanika na naknadu za uče-

šće u radu radnih tijela Skupštine, na osnovu koje je predsjednik radnog tijela mjesečno dobijao 300, član 150, a za članstvo u više odbora dobijalo se ukupno 225 eura. „Za vrijeme važenja Odluke o naknadama za učešće u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine i radnih tijela tokom 2016. godine, isplaćeno je oko 77.000 eura u bruto iznosu“, kazali su iz parlamenta. Poslanicima koji dolaze iz mjesta udaljenog od Podgorice više od 30 kilometara pripada i dnevnica za prisustvo na sjednicama parlamenta i odbora u iznosu od 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada, odnosno 18 eura. Tokom protekle godine, do kraja 25. saziva Skupštine, na ime putnih troškova za dolazak na plenume i sjednice radnih tijela isplaćeno je oko 145 eura. Poslanici koji žive van Podgorice imaju pravo i na naknadu troškova za korišćenje privatnog automobila u službene svrhe radi učešća na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela, u iznosu od 20 odsto cijene litra benzina po pređenom kilometru. Shodno Odluci o ostvariva-

nju prava na naknadu troškova na ime smještaja, poslanicima kojima je prebivalište udaljeno od mjesta zasjedanja najmanje 50 kilometara obezbijeđeno je noćenje u hotelu, ili imaju pravo na novčanu naknadu od 330 eura mjesečno na ime zakupa stana u mjestu zasijedanja. „Prosječno 12 poslanika 25. saziva je tokom 2016. godine, koristilo plaćeni smještaj u Podgorici u vidu hotelskog smještaja“, kazali su iz Skupštine.

■ TELEFONSKI

RAZGOVORI 63.000 EURA

Poslanici imaju pravo i na naknadu troškova za kori-

U prvih 11 mjeseci 2015. godine poslanicima je za plate isplaćeno 1,03 miliona, a do 1. decembra prošle 1,34 miliona eura neto, odnosno 2,3 miliona u bruto iznosu

šćenje privatnog automobila u službene svrhe radi učešća na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela, u iznosu od 20 odsto cijene litra benzina po pređenom kilometru. Tokom 2016. godine, pravo na novčanu naknadu na ime zakupa stana ostvarivala su i dva poslanika 25. saziva, do kraja mandata, a to pravo trenutno ostvaruje jedan poslanik 26. saziva. Poslaniku koji koristi pravo po osnovu zakupa stana pripada i pravo na naknadu u iznosu od 6,5 odsto minimalne zarade u Crnoj Gori, za dolazak i učešće na sjednicama Skupštine i njenih radnih tijela. Shodno Odluci o korišćenju službenih mobilnih telefona, Skupština Crne Gore plaća poslaniku iznos računa do 100 eura, a do 30. novembra 2016. godine u ovu svrhu je potrošeno oko 63.000 eura, uključujući i troškove za decembar 2015. U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, predsjednik i potpredsjednici Skupštine imaju pravo na stalnu upotrebu službenog vozila.

Kako su pojasnili iz parlamenta, vozilo koje koristi predsjednik Skupštine obezbjeđuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, imajući u vidu da je u skladu sa Odlukom o određivanju lica i objekata koje obezbjeđuje Upava policije, predsjednik Skupštine osoba čija se bezbjednost štiti, tako da taj resor snosi i troškove goriva i održavanja za vozilo koje on koristi. Vozila koja koriste potpredsjednici parlamenta obezbjeđuje Skupština Crne Gore i snosi troškove goriva i održavanja. Predsjednici radnih tijela i predsjednici poslaničkih klubova takođe imaju pravo na korišćenje, odnosno na stalnu upotrebu službenog vozila, pod uslovom da Skupština raspolaže sa dovoljnim brojem vozila. “Do 31. oktobra 2016. godine za gorivo je potrošeno oko 38.000 eura“, kazali su iz parlamenta. Za troškove službenih putovanja u inostranstvo Skupština je u 2016. godini do sada potrošila oko 369. 000, a poslanici za čija je službena putovanja potrošeno najviše novca su Snežana Jonica, Predrag Sekulić i Miodrag Vuković.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

INTERVJU: MINISTAR SAOBRAĆAJA I POMORSTVA OSMA

PRED NAMA SU INVES ĆE PROMIJENITI SLIKU

⌦ Nemanja Lacman

inistar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković kazao je Dnevnim novinama da Crnu Goru u 2017. čeka veliki broj investicija iz oblasti saobraćaja koje će promijeniti sliku države. DN: Novi budžet je usvojen. Hoće li biti određenih promjena u Vašem resoru? Nurković: Svakako najveća promjena je pripajanje Direkcije za javne radove resoru Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Dakle, uz Direkciju za saobraćaj koja godišnje u prosjeku realizuje budžet između 40 i 50 miliona eura, kroz plan rada to jest kroz tekući i kapitalni budžet Direkcije za javne radove biće uloženo približno 59 miliona eura. Riječ je o višegodišnjim projektima, pa ćemo se u narednom mandatu, osim projektima na putevima, ozbiljno baviti i projektima koje ova institucija planira i realizuje. Nastavićemo intenzivno da se bavimo ulaganjima na sjeveru Crne Gore, jer smo svjesni da izuzetan kapital koji posjedujemo nije dovoljno valorizovan. DN: Da li su u planu novi projekti ministarstva i da li će biti završeni do početka nove ljetnje sezone? Nurković: Osim velikih kapitalnih projekata na kojima se aktivnosti intenziviraju, svake godine se na putnoj mreži Crne Gore realizuje značajan broj projekata, koji po strukturi i vrijednosti možda nijesu tako kompleksni i zahtjevni, ali svakako

Nastavićemo intenzivno da se bavimo ulaganjima na sjeveru Crne Gore, jer smo svjesni da izuzetan kapital koji posjedujemo nije dovoljno valorizovan

utiču na poboljšanje kvaliteta naših puteva i povećanje sigurnosti korisnika. Takav trend namjeravamo da zadržimo i dalje, vodeći računa o ravnomjernom razvoju države. U svakom slučaju, mislim da su pred nama velike i male investicije čija će realizacija promijeniti sliku Crne Gore. Osim što će biti neophodna podrška razvoju privrede države, stvoriće uslove da se mijenja demografska struktura, a tu dominatno mislim da će uticati na smanjenje odliva mlađeg stanovništva sa sjevera Crne Gore. DN: Kako ste zadovoljni radovima na prioritetnoj dionici auto-puta? Nurković: Rekao bih da je pe-

riod adaptiranja i usaglašavanja sa kineskim partnerom za nama, da je proces projektovanja i obezbjeđivanja dozvola koordiniran kako treba, a sama činjenica da je u ovom momentu obezbijeđen veliki broj građevinskih dozvola, daje nam za pravo da očekujemo da će se puni kapacitet radova vidjeti već u 2017. godini. Priprema ovako velikih i zahtjevnih građevinskih objekata zahtijeva vrijeme. U ovom trenutku je na projektu angažovano oko 1.400 radnika, što zaposlenih u kompaniji CRBC, što angažovanih kod podizvođača. Od proljeća 2017. godine, prema najavama kineskih partnera, taj broj će se značajno uvećati. Vodeći računa o vrijednosti ove investicije Vlada Crne Gore se postavila kao veoma zahtjevan investitor. Zahtjevan u odnosu na dosljednost u primjeni evropskih standarda i kvaliteta , a takođe i domaćih propisa i ugovorenih obaveza. Dinamika realizacije projekta je odgovornost Izvođača, očekujemo, a za to imamo i uvjeravanja čelnika kompanije, da će se poštovati ugovoreni rok završetka projekta. Podsjećam vas da su radovi na najvećim i najtežim objektima (tuneli i mostovi) započeti i na današnji dan imamo intenzivne radove na dva mosta, sedam tunela i na 70 odsto otvorene trase. Došli smo u fazu projekta kada je dosadašnji napor svih učesnika na Projektu mjerljiv i vidljiv, što se potvrđuje intenzivnim radovima na mostu

Moračica na kojem ćemo uskoro imati izgrađena dva stuba u visini od 12 metara i jedan u visini od šest metara. Takođe, značajno je napomenuti da je do sada iskopano oko 2.000 m tunela, i sa svakim daljim metrom, dinamika napretka radova će rasti.

DN: Da li ima zainteresovanih kompanija za gradnju drugih dionica auto-puta? Nurković: Određene kompanije su ispoljile interesovanje za realizaciju dionice od Mateševa do Andrijevice, ali za očekivati je da se interesovanje poveća nakon završetka izrade projekta, i definisanja optimalnog finansijskog modela realizacije.

DN: Kakav je Vaš stav po pitanju privatizacije JP Aerodromi, a kakav po pitanju Montenegro airlinesa? Nurković: Činjenica je da je vazduhoplovna industrija duboko pogođena globalnom ekonomskom krizom, što je i osnovni razlog što se u prethodnom periodu nijesu stekli povoljni uslovi za privatizaciju nacionalnog avio prevoznika. Vlada će i u budućem periodu biti fokusirana na stabilizaciju i unapređenje poslovanja Montenegro airlinesa, to naravno podrazumijeva i praćenje uslova na tržištu, te mogućnost privatizacije. Podsjetiću da nacionalno zakonodavstvo iz oblasti vazdušnog saobraćaja, koje je potpuno

NOVA BIJELA LISTA U PRVOM KVARTALU 2017. DN: Da li će se Crna Gora samostalno pojaviti na novoj bijeloj listi Međunarodne pomorske organizacije? Nurković: Početkom decembra 2016. godine smo dobili informaciju da je u Evropskoj komisiji otpočeo proces prepoznavanja crnogorskih pomoraca na bijeloj listi Evropske unije, što će omogućiti povratak oko 700 naših pomoraca na evropske brodove. Povratak na bijelu listu je otklonio i mnogo veću opasnost koja je prijetila crnogorskom pomorstvu a to je da, gubitkom mogućnosti ukrca-

ja na brodove Evropske unije u nekom narednom periodu izgubimo i pravo ukrcaja na brodove pod panamskom, liberijskom, bahamskom i drugim zastavama povoljnosti. Na taj način bi 6.500 crnogorskih pomoraca ostalo bez posla, ne bi imali više pomorske obrazovne institucije (skole i fakultete) jer kadar koji bi izlazio iz tih škola ne bi imao gdje da se ukrca. U prvom kvartalu 2017. godine očekuje se objavljivanje nove bijele liste u Službenom listu EC na kojoj će se samostalno po prvi put pojaviti i Crna Gora.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

AN NURKOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

STICIJE KOJE U CRNE GORE

1.4 usklađeno sa legislativom Evropske unije, sadrži uslov u vezi većinskog vlasništva i efektivne kontrole nad vazdušnim prevoznikom, predmet eventualnog tendera će biti prodaja manjinskog paketa akcija potencijalnom investitoru. Dakle, imajući u vidu da je u vlasništvu Vlade Crne Gore 99,9% akcija nacionalnog avio prevoznika, zainteresovanom investitoru može biti ponuđeno 50%-1 akcija Vlade, dok preostali dio ostaje u državnom vlasništvu. Kada govorimo o Aerodromima Crne Gore, svjesni smo da je riječ o jednom od najboljih resursa u državi. Ulaganjima koje planiramo da sprovedemo modernizacijom tivatskog aerodroma nastavljamo aktivnosti na podizanju kvaliteta usluga ovog preduzeća. O prodaji ovog resursa nije bilo riječi, ali mislim da postoje i drugi modeli kojim se poslovanje preduzeća može podići i na viši nivo. Ova tema svakako zahtijeva dobru analizu i raspravu kako bi se razmotrile sve mogućnosti. DN: Da li je oblast pomorstva dobro uređena i šta ćete u 2017. raditi na tom planu?

HILJADA RADNIKA ANGAŽOVANO JE NA PROJEKTU GRADNJE PRIORITETNE DIONICE AUTO-PUTA BAR-BOLJARE

Nurković: Kada govorimo o pomorstvu uređenje sistema treba posmatrati sa više aspekata, pa su tako i naše aktivnosti bile usmjerene na poboljšanju svih oblasti pojedinačno. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je 30. oktobra 2015. godine uspostavilo savremeni Sistem za nadzor I kontrolu pomorskog saobracaja - VTMIS sistem u Crnoj Gori i isti je već godinu dana u punoj operativnoj funkciji. Paralelno sa VTMIS sistemom koji vizuelno prati kretanje plovnih objekata u Teritorijalnom moru i unutrašnjim vodama Crne Gore razvijen je i informativni centar kojim se vrši najava dolaska broda u Crnu Goru najmanje 24 sata prije uplovljenja što je praksa koja postoji u svim zemljama EU i razvijenim zemljama svijeta. Kada je u pitanu zaštita mora od zagađenja ministarstvo je, u cilju jačanja kapaciteta za hitno reagovanje, kroz finansijska sredstva koja je EK odobrila za Crnu Goru nabavila opremu za hitno reagovanje, vrijednu preko 1.000.000 eura. Oprema za hitno reagovanje je locirana na Vojnom pristanu na

poluostrvu Luštica u Bokokotorskom zalivu, i do sada je više puta uspješno korišćena, što kroz zajedničke vježbe, što kroz slučajeve otklanjanja posljedica zagađenja mora sa plovnih objekata. Posebno bih napomenuo potonuće vojnog remorkera u Risanskom zalivu u oktobru 2013. (samo mjesec dana nakon dobijanja opreme) gdje smo zajedničkom akcijom sa Mornaricom Vojske Crne Gore pokupili oko 2.000 litara izlivene nafte i uštedjeli oko 120.000 eura, koliko bi nam za ovaj posao naplatila neka od privatnih kompanija koja se u regionu bavi ovom djelatnošću. U periodu od 2017. do 2020. godine, kroz IPA 2 projekat EU, planira se nabavka opreme za hitno reagovanje, u vrijednosti 1.200.000 eura, uključujući i obuku ljudstva za rukovanje tom opremom. Oprema će biti locirana u Luci Bar, a koristiće se za otklanjanje posljedica zagađenja mora sa plovnih objekata van Bokokotorskog zaliva, što podrazumijeva pojas otvorenog mora, kao i eventualna zagađenja koja mogu biti pruzrokovana istraživanjem i eksploatacijom nafte u podmorju Crne Gore.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

ODBOR UDRUŽENJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA U PRIVREDNOJ KOMORI CRNE GORE

Očekuje nas uspješna zimska sezona

Aktivnosti na pripremi zimske turističke sezone upućuju na očekivanje da će njeni pokazatelji biti uspješniji od prošlogodišnjih, pri čemu i dalje treba raditi na smanjenju negativnih uticaja vremenskih prilika i unapređenju ponude zimskih centara, smatraju u Privrednoj komori (PKCG). Iz Odbora Udruženja turizma saopšteno je da se od

ovogodišnje zimske sezone očekuje rast turističkog prometa, kao i veći prihod. “Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i destinacija koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Naša prednost je raznovrsna ponuda na malom prostoru, poželjna destinacija bliska regionalnom emitivnom tržištu,

OD OVOGODIŠNJE ZIMSKE SEZONE, U UDRUŽENJA TURIZMA I UGOSTITELJSTVA OČEKUJU RAST TURISTIČKOG PROMETA, KAO I VEĆI PRIHOD mogućnost razvoja ski staza i komplementarnih sadržaja, povezivanju seoskog gazdinstva i turizma, te no-

vi oblici zimskih sportova”, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina biznis. Tokom zimske sezone planirano je održavanje manifestacija kojima će se obogatiti ponuda i produžiti turistička sezona posebno u opštinama na primorju. “Međutim, osim strateških opredjeljenja na valorizaciji prirodnih potencijala planinskog područja i ulože-

nih napora u pripremi zimske turističke sezone, vremenske prilike i dalje imaju veliki uticaj na ostvarivanje rezultata, što se pokazalo i prošle sezone. Efektivni pokazatelji zimske turističke sezone 2015/16. prikazuju pad turističkog prometa od 19 odsto, u opštinama na sjeveru, u kojima su locirani ski centri”, kazali su iz Privredne komore Crne Gore.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

Crna Gora na 26. mjestu Crna Gora našla se na 26. mjestu najjeftinijih zemalja za život, prema listi koju sastavlja magazin Time. Bosna i Hercegovina (BiH) je na 11. mjestu, na listi 50 zemalja, a Time je standarde u tim državama uporedio s životom u Njujorku. Hrvatska se našla na 47. mjestu, Slovenija na 36, Albanija 27, Srbija 18, Makedonija desetom i Kosovo na trećem. Zemlja u kojoj su životni troškovi najjeftiniji, prema pisanju magazina Time, jeste Južna Afrika. Upoređene su četiri kategorije – kupovna moć u od-

9 Foto:Balsa Rakocevic

NAJJEFTINIJE DRŽAVE ZA ŽIVOT

EKONOMIJA

Budžet za klastere sa 50.000 povećan na 100.000 eura

nosu na platu, cijene iznajmljivanja stanova, namirnica, prevoza i restorana. Za Bosnu i Hercegovinu su naveli da je prva kategorija 40 odsto manja, cijene stanova za iznajmljivanje su skoro 93 odsto niže, namirnice više od 70 odsto jeftinije, a usluge i restorani skoro 65 odsto jeftiniji. “BiH ima pristojnu kupovnu moć, niske cijene izdavanja, namirnica i usluga. U glavnom gradu Sarajevu, na primjer, kombinovani mjesečni trošak iznajmljivanja stanova i drugih troškova iznosi oko 600 do 700 američkih dolara”, navodi Time.

PROJEKAT MINISTARSTVA EKONOMIJE

Ilustracija

NA SVJETSKIM TRŽIŠTIMA U 2016.

Cijena nafte porasla 45% Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle godine su porasle više od 45 odsto, što je njihov najveći rast od 2009. godine, a zahvaljuje se odluci Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju proizvodnje. Na londonskom tržištu je cijena barela na kraju prošle godine iznosila 56,82 dolara, što je 52 odsto više u odnosu na početak prošle godine.

Na američkom tržištu je cijena barela u prošloj godini porasla oko 45 odsto, pa je godinu zaključila na 53,72 dolara. To je najveći godišnji rast cijena nafte od 2009. godine, kada su skočile više od 70 odsto. Krajem novembra prošle godine OPEC je dogovorio smanjenje proizvodnje 1,2 miliona barela dnevno od 1. januara, što je prvi takav sporazum od 2008. Inicijativi su se pridružile Rusija i neki drugi proizvođači koji nijesu u tom kartelu i koji planiraju smanjiti proizvodnju za otprilike polovinu OPEC-ovog reza. Zahvaljujući tome, u ovoj godini bi se trebalo smanjiti neravnoteža između prevelike ponude i slabe potražnje, što je dvije godine pritiskalo cijene nafte.

Budžet za razvoj klastera duplo veći

Razmatra se mogućnost povećanja maksimalnog iznosa podrške po projektu sa 10.000 na 15.000 eura

Budžet Programa podsticanja razvoja klastera u Crnoj Gori za ovu godinu biće duplo veći u odnosu na prethodnu, zbog povećanog interesovanja, i iznosiće 100.000 eura umjesto dosadašnjih 50.000, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. “Takođe, razmatra se mogućnost povećanja maksimalnog iznosa podrške po projektu sa 10.000 na 15.000 eura”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva su naveli da će taj Vladin resor i u ovoj godini nastaviti sa finansijskom podrškom razvoju klastera.

■ UNAPREĐENJE Ministarstvo je prošle, kao i prethodnih pet godina, intenzivno radilo na realizaciji ativnosti u okviru politike razvoja klastera, koje je kontinuirano unapređivala, i kao rezultat danas u Crnoj Gori postoji 19 formalno registrovanih klastera, među kojima su oni koji su samoinicijativno formirani, kao i klasteri koji su formirani uz podršku ministarstva”, dodaje se u saopštenju, prenosi Mina biznis.

■ PROGRAM Danas u Crnoj Gori postoji 19 formalno registrovanih klastera, među kojima su oni koji su samoinicijativno formirani, kao i klasteri koji su formirani uz podršku ministarstva

Prošle godine su, kako je objašnjeno, u skladu sa potrebama klastera, predmeti podrške u okviru programa prošireni, tako da se, pored nabavke proizvodne opreme, subvencionišu troškovi ulaganja u nematerijalnu imovinu i operativni troškovi poslovanja. “Ta izmjena rezultirala je povećanjem broja zainteresovanih klastera, a samim tim i povećanjem broja aplikacija koje su odobrene, tako da je Ministarstvo u prošloj godini subvencionisalo projekte šest klastera, od kojih su četiri iz oblasti drvoprerade, jedan iz oblasti turizma i jedan koji objedinjuje vinare i vinogradare“, kazali su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su podsjetili da, kada je riječ o intenzitetu pomoći u okviru tog programa, subencionišu 50 odsto opravdanih troškova, odnosno 65 odsto u slučaju klastera koji djeluju u manje razvijenim opštinama. Prilikom realizacije programa, Ministarstvo ekonomije uvijek daje priortitet klasterima koji djeluju u manje razvijenim jedinicama lokalnih samouprava, pa je od šest podržanih klastera, čak pet iz sjevernog regiona. “S obzirom na činjenicu da su svi formirani klasteri horizontalnog tipa, što znači da ih čine privredni subjekti iz iste djelatnosti, nastojanje će biti da uz podršku Ministarstva u ovoj godini prošire opseg svoje saradnje sa akademskom zajednicom, istraživačkim institucijama i državnim organima, kao i da formiraju vertikalne klastere koji, između ostalog, mogu napraviti veće efekte u pravcu smanjenja socio-ekonomskih razlika među regionima”, zaključuje se u saopštenju.

HRONIKA

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

DROGA KRIJUMČARENA KROZ CRNU GORU

Službenici Odjeljenja granične bezbjednosti Ulcinj pronašli su prekjuče u mjestu Sukobin, u blizini granice sa Albanijom, torbu sa 8,6 kilograma skanka koji je, kako se sumnja, prethodno prokrijumčaren iz ove države u Crnu Goru. „Službenici OGB Ulcinj su, 2.01.2017. godine oko 16.20 časova, postupajući na osnovu operativnih saznanja, u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Sukobinu, sakrivenu u grmlju pronašli torbu crne boje u kojoj se nalazila zapakovana materija tamnozelene boje, težine oko 8.600 grama, za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, tipa skank“, navodi se u saopštenju Uprave policije. Ističu da su o događaju obaviješteni službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj i Odsijeka za borbu protiv droga. „Službenici Odsijeka preuzeli su torbu sa skankom. U toku su aktivnosti na identi-

Foto: Uprava policije

U blizini granice sa albanijom pronađena torba sa 8,6 kg skanka U toku su aktivnosti na identifikovanju lica ili više njih koja su, kako se sumnja, prokrijumčarila skank iz Albanije, ostavila torbu sa skankom na navedenom mjestu i imala namjeru da ovu drogu preuzmu radi daljeg krijumčarenja i prodaje

UPRAVA POLICIJE

Pet saobraćajnih nezgoda dogodilo se drugog dana ove godine i u njima je četiri osobe zadobilo lakše tjelesne povrede, saopšteno je iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije. U istom periodu policija je izdala 200 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijela 41 prekršajnu prijavu.

fikovanju lica ili više njih koja su, kako se sumnja, prokrijumčarila skank iz Albanije, ostavila torbu sa skankom na navedenom mjestu i imala namjeru da ovu drogu preuzmu radi daljeg krijumčarenja i prodaje. Torba sa skankom će biti upućena u Forenzički centar radi vještačenja“, kazali su iz policije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Za dan pet udesa

Nađena torba sa drogom

UDRUŽENJE NACIONALNI BIRO OSIGURAVAČA CRNE GORE

apeluju na vozače da u danima praznika sa posebnim oprezom učestvuju u saobraćaju, kako bi ove dane proveli u prijatnoj atmosferi porodične i lične harmonije.

Poštovanjem saobraćajnih propisa čuvate svoj i tuđi život! Ne žurite, ne pijte kada vozite, poštujte saobraćajne propise, jer onima što nas vole i čekaju dugujemo osmijeh i radost!

vozačka dozvola i jedan par registarskih oznaka oduzeti su od nesavjesnih vozača 2. januara

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

hronika

Javnosti nikada udovoljiti, svi misle da mogu da budu tužioci vrhovni državni tužilac o istrazi u slučaju pokušaja terorističkog napada

Foto:Vedran Ilić

Tužilaštvo preduzima sve neophodne korake, kako bi se slučaju pokušaja terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora priveo kraju u što kraćem periodu, kazao je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, navodeći da je taj predmet prioritet. “Imali ste priliku da pratite javno ročište, a svjedoci smo zalaganja da cjelokupno suđenje bude javno. To što javnost ne bi bila zadovoljna ni kada bi se na dnevnoj osnovi informisala o preduzetim koracima, druga je priča, ali svima mora da bude jasno da Tužilaštvo preduzima sve neophodne korake, kako bi se ovaj slučaj priveo kraju”, poručio je Stanković u intervjuu agenciji Mina. Kako je rekao, na tom predmetu se svakodnevno intenzivno radi i sve preduzete radnje potkrijepljene su dokazima. “Glavni specijalni tužilac objasnio je šta je Tužilaštvo uradilo kako bi se spriječila krivična djela. U tome smo uspjeli. To što dio javnosti ne želi da vjeruje u to, samo je slika Crne Gore u kojoj svako bolje može da radi tuđi posao, umjesto da se bavi svojim”, smatra Stanković. Prema njegovom mišljenju, danas svi misle da mo-

Stanković gu da rade posao tužioca. “Ne bih se lako usudio da tumačim ekonomska kretanja, niti da liječim ljude, a svjedoci smo da danas u Cr-

noj Gori i ekonomisti i ljekari, ukratko svi misle da mogu da rade posao tužioca. E, pa ne mogu”, poručio je Stanković. On je rekao da se moglo

Pod luPom i duvanski kombinat Predme t koji se odnosi na prodaju imovine Duvanskog kombinata (DKP), nalazi se u fazi istrage i neko će, ukoliko se utvrdi da je učinjeno krivično djelo, morati da snosi odgovornost zbog toga, saopštio je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković. “Ukoliko pak krivičnog djela nije bilo, onda

niko nema razlog da nemirno spava”, kazao je Stanković u intervjuu agenciji Mina-business. On je rekao da zbog interesa postupka ne može iznositi detaljnije informacije. “Ono što je važno jeste da Tužilaštvo ni u ovom predmetu neće odstupiti od jasnog cilja – ukoliko se utvrdi da je učinjeno krivično

djelo, neko će morati da snosi odgovornost zbog toga”, kazao je Stanković. Državno tužilaštvo, kako je rekao, kontroliše sve procese u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. “Ni proces privatizacije nije izuzatak”, rekao je Stanković.

vidjeti prilikom izbora za specijalne državne tužioce da nije bilo reda kandidata spremnih za borbu protiv organizovanog krimina-

la i korupcije. “A ta borba se ne vodi demagogijom, već prikupljenim dokazima”, poručio je Stanković. Kako je najavio, u tom predmetu biće saslušani svi koji mogu da doprinesu da se slučaj rasvijetli do kraja. “Kada je saslušanje lidera Demokratskog fronta u pitanju, moram da naglasim da su oni pozvani da bi Tužilaštvu za tvrdnje dostavili dokaze da su na dan izbora pripremane njihove likvidacije”, precizirao je Stanković. Stanković je mišljenja da je ovaj predmet na neki način obilježio 2016. godinu. “I u Tužilaštvu smo svjesni te činjenice, baš kao što svi treba da budu svjesni istine da se ovaj predmet radi isključivo na osnovu prikupljenih dokaza i tako će biti do kraja. To što bi dio javnosti bio zadovoljan samo kada bismo gonili isključivo njihove političke protivnike, to nije naš problem”, rekao je Stanković. Problem su, dodao je on, učinioci krivičnog djela “i mi radimo na tome da se sa njima obračunamo na adekvatan način”. “Koju partijsku knjižicu oni imaju, to nas nije, niti će zanimati”, poručio je Stanković. (Mina)

hronika

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 13.01.2017. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Taverna u ul. Baja Pivljanina, Cetinje. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Proroković Branka upisana u listu nepokretnosti br. 2442, KO Cetinje I, Uprave za nekretnine PJ Cetinje i to: -stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2364/1, PD 3, spratnost P, površine 55 m2. Početna kupoprodajna cijena na VIII prodaji iznosi 13.300,38 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mustang Metal DOO Budva na dan 20.10.2015. godine iznosi 11.501,62 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.01.2017. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

SNIJEG IZAZVAO PROBLEME U SAOBRAĆAJU

Sudarila se dva kamiona, auto sletjelo s puta

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče u 14,05 na magistralnom putu Kolašin – Podgorica, u mjestu Pčinja nadomak Crkvina, lakše su povrijeđene Podgoričanke Slobodanka Šuković (70), Elida Vujović (53) i Lidija Jovanović (55). Kako saznaju DN iz kolašinske policije, do nezgode je došlo zbog poledice i neprilagođene brzine, usljed čega je i došlo do slijetanja vozila sa kolovozne trake. Automobilom “toyota yaris”, podgoričkih tablica (PG PBF51), upravljala je

Jovanović. Iako nijesu ozbiljno povrijeđene, Jovanović i njene saputnice su nakon ukazane ljekarske pomoći u kolašinskoj službi hitne, radi svake sigurnosti, upućene u Klinički centar Crne Gore. Gotovo istovremeno, na putu Kolašin - Mojkovac, u mjestu Sjerogošte, došlo je do još jednog udesa u kojem srećom, nije bilo povrijedjenih ali je jedan šleper završio pored puta. Dragiša Knežević iz Podgorice upravljao je kamionom podgoričkih tablica (PG CP 866), dok je

drugim teretnim vozilom (AC881-VA) upravljao Nebojša Kolarević iz Valjeva. Prilikom mimoilaženja došlo je do kontakta između dva teretnjaka i tom prilikom je vozač iz Valjeva završio sa terenim vozilom u jarak. Uzrok ove, kao i prve nezgode bio je najvjerovatnije poledica, slaba vidljivost i sniježne padavine koje su se u toku podneva pojačale na teritoriji kolašinske opštine. Saobraćaj nije bio u prekidu, ali se odvijao otežano. Z.B.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 020/ 220-269. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 20.01.2017. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić, ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Šljivančanin Živojina upisane u listu br. 3221 KO Tološi, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - poslovni prostor u vanprivredi koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 1818/10, PD 15, spratnost 1P, površine 34 m2, - i poslovni prostor u vanprivredi koji se nalazi u zgradi br. 1 na katastarskoj parceli br. 1818/10, PD 23, spratnost P, površine 33 m2. Ukupan iznos preostalog duga na dan 27.07.2016. godine iznosi 13.657,90€. Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 50.125,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.01.2017. godine do 14.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 020/220-269 i 067/ 422-922. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Juče u Kolašinu

StVARANJE kRIMINALNE ORGANIZAcIJE I PROdAJA dROGE

Potvrđena presuda Nikšićanima

Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu kojom su Vuko Nikolić i Rade Baćović osuđeni na godinu i devet mjeseci, odnosno na tri godine zatvora, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i prodaju droge. Prvostepenu presudu izreklo je specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Dragoje Jović. Ranije je, u Višem sudu u Podgorici, prihvaćen sporazum o priznanju krivice koji su sa specijalnim tu-

žiocem zaključili okrivljeni za stvaranje kriminalne oganizacije i šverc droge Pavle Martinović (54) iz Nikšića, Dragan Adžić (24) iz Plužina i Dragan Rnković (45) iz Nikšića. Adžić i Rnković su osuđeni na po godinu zatvora za stvaranje kriminalne oganizacije i šverc jednog kilograma marihuane. Okrivljeni Martinović je osuđen na dvije godine i dva mjeseca zatvora, za šverc pet kilograma marihuane i stvaranje kriminalne organizacije.

U optužnici se navodi da su okrivljeni za stvaranje kriminalne organizacije i šverca droge Pavle Martinović, Vuk Nikolić, Dragan Adžić, Dragan Rnković, Rade Baćović i Radovan Conjić (46), tokom novembra 2014. godine postali članovi kriminalne organizacije koju je organizovao Radivoje Lučić, protiv kojeg se vodi krivični postupak kao organizatora u sudu Bosne i Hercegovine, zbog krivičnog djela organizovanog kriminala. S.K.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

hronika

DANE IZA REŠETAKA KORISTE I ZA OBRAZOVANJE

Zatvorenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) najradije čitaju duhovnu literaturu i trilere, a neki od njih vrijeme lišenja slobode koriste kako bi završili fakultete ili pak magistarske studije, rečeno je Dnevnim novinama iz te ustanove. Crnogorski zatvori imaju ukupno pet biblioteka koje omogućavaju osuđenicima ili pritvorenim licima da zatvorske dane provedu u edukaciji i obrazovanju. “Zatvorenici dosta često posjećuju biblioteke, a žanr koji im je na raspolaganju je veoma raznovrsan, s obzirom da u svim bibliotekama ima preko 6. 000 naslova. Najviše se čita duhovna literatura, trileri i drugo”, navode iz ZIKS-a. Za psihološkinju Radmilu Stupar Đurišić, to je sasvim očekivan izbor. “Trileri su dio identifikacije. Osobe koje su u svom životu osuđene za krivična djela, pretpostavljamo da se i jesu bavila kriminalnim radnjama pa ih i privlači to hodanje po ivici zakona i van granica zakona. Čovjek čita literaturu sa kojom može da se identifikuje. U drugom segmentu, sam boravak u zatvoru ima za cilj promjenu ponašanja sa kojom ide pokajanje odnosno da prosto zažalite za ono što ste uradili, a to je duhovnost. Tako da mogu reći da je vrlo očekivano da zatvorenici čitaju i duhovnu literaturu, tim prije i što kada ste odvojeni od porodice, uglavnom se

Foto:Vedran Ilić

Zatvorenici najrađe čitaju duhovnu literaturu i trilere

nalazi utjeha u Bogu”, navodi sagovornica DN. Kako i sam Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti predviđa stvaranje uslova za visokim obrazovanjem lica lišenih slobode, ZIKS je, kako kažu iz te ustanove, u prethodnom periodu podržao i ohrabrio sve one koji su pokazali interesovanje za upis i završetak studija. “Trenutno se u ZIKS-a, u proceduri upisa magistarskih studija na Pomorskom fakultetu u Kotoru, nalazi jedno

Trenutno se u ZIKS-a, u proceduri upisa magistarskih studija na Pomorskom fakultetu u Kotoru, nalazi jedno osuđeno lice, kao i jedno lice na osnovnim studijama Pomorskog fakulteta u Kotoru

osuđeno lice, kao i jedno lice na osnovnim studijama Pomorskog fakulteta u Kotoru. Oni su osuđeni zbog počinjenog krivičnog djela iz oblasti saobraćaja, odnosno krivičnog djela protiv imovine”, navode iz te institucije. A što se tiče same procedure polaganja ispita i eventualnog pohađanja nastave, zatvorenici moraju dostaviti upravi ZIKS-a dokaze o upisanom fakultetu i zakazanim ispitima, nakon čega slijedi i komunikacija sa tom obrazovnom ustanovom.

KURS OPISMENJAVANJA Govoreći o potrebi da se unutar zatvora organizuju radionice, kursevi i drugi oblici formalne i neformalne edukacije, u ZIKS-u kažu da se prije dvije godine javila potreba za organizovanjem kursa opismenjavanja, s obzirom na to da, kako navode, značajan broj zatvorenika romske populacije nije bio elementarno opismenjen. “Program opismenjavanja sprovodio se od maja 2015. godine do juna 2016. godine. U radionicama opismenjavanja su učestvovala 23 zatvorenika (RAE populacije i državljani Albanije i Kosova). Planiran je nastavak programa u 2017. godini sa novom grupom zatvorenika”, kažu u ZIKS-u. “Fakultet obavještava Zavod pisanim putem o zakazanom terminu za ispit, nakon čega se vrši organizovanje sprovođenja radi polaganja istog. Putem redovnih posjeta koje zatvorenici ostvaruju sa članovima porodice, istima se dostavlja neophodna literatura za polaganje ispita”, pojasnili su iz ZIKS-a. S.K.

Obrazovani kriminalci izazov za stručnjake Stupar-Đurišić kaže da Crna Gora još nije dosegla evropske standarde kada je u pitanju sistem resocijalizacije prestupnika, ali da se u skoroj budućnosti može očekivati njegovo unapređenje. Osim niza dobrih strana to sa sobom nosi i

određene rizike. “Ja sam sudski vještak i pratim taj sistem na širem nivou. Recimo, u Americi imaju problem jer ljudi koji su u kriminalu imaju nizak nivo savjesti i bivaju jako često povratnici, a vrijeme koje provode u zatvorima

koriste kako bi se edukovali. Onda imate kriminalnu strukturu koju karakteriše mala savjest, a veliko obrazovanje. To je za vještačenje veliki izazov jer to budu vrlo medicinski, psihološki i na svim drugim aspektima veoma obrazovani ljudi”.

Stupar-Đurišić

društvo

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

DIREKTOR INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE ZADOVOLJAN POSTIGNUTIM U PROŠLOJ GODINI, ALI I BUDŽETOM ZA 2017.

Bićemo zadovoljni ako doBijemo koliko smo tražili

Institut za javno zdravlje više od deceniju posluje pozitivno i bez gubitaka, pa se i godina za nama, kazao je za DN direktor te ustanove doc.dr Boban Mugoša, može smatrati uspješnom. Ipak, svjesni su stvari koje treba unaprijediti pa će se tokom 2017. godine tome i posvetiti

Jelena Vađon Đurišić Direktor Instituta za javno zdravlje, Boban Mugoša, iako zadovoljan prošlom godinom, naglašava da postoje stvari koje bi trebalo unaprijediti. U razgovoru za Dnevne novine, Mugoša poručuje da je neophodno, između ostalog, obezbijediti dovoljno novca za dijagnostiku kako pacijenti ne bi trpjeli, te obnoviti staru opremu koja iziskuje velike sume novca za održavanje. “Potrebno je obezbijediti dovoljno sredstava za dijagnostiku kako bi pacijenti kontinuirano imali mogućnost da dobiju tražene usluge, kao i obnoviti dio opreme koji je star desetak godina, koji funkcioniše, jer se troši puno novca na servisno održavanje. Rebalansom budžeta za 2016. godinu je obezbijeđen dodatni dio sredstava za mikrobiološku dijagnostiku tako da će po realizaciji tendera u visini dobijenih sredstava biti omogućena dijagnostika u punom obimu do raspisivanja tendera za 2017. godinu”, ocijenio je Mugoša.

Ako bude usvojen budžet u predloženom obliku, dodaje, u Institutu će biti mnogo zadovoljniji nego ranijih godina. “On predviđa da Institut dobije dovoljno sredstava za mikrobiološku dijagnostiku za cijelu godinu, jer je to do sada bilo na nivou devet mjeseci, a predviđena su i nešto veća sredstva za realizaciju aktivnosti koje se odnose na zarazne i nezarazne bolesti, promociju zdravlja i posebno skrininge. Ipak, i pored tog povećanja, zbog toga što je budžet za zdravstvo manji od traženog za preko 11 miliona ostaće i Institut uskraćen za jedan dio sredstava”, kazao je Mugoša.

■ UNAPREĐUJU

PROSTOR, OPREMU I KADAR

Prošla godina za zaposlene u Institutu bila je puna izazova ali se, smatra prvi čovjek te ustanove, može smatrati uspješnom, jer su postignuti planirani ciljevi. Za 11 mjeseci prošle godine Institut je imao više od

On predviđa da Institut dobije dovoljno sredstava za mikrobiološku dijagnostiku za cijelu godinu, jer je to do sada bilo na nivou devet mjeseci, a predviđena su i nešto veća sredstva za realizaciju aktivnosti koje se odnose na zarazne i nezarazne bolesti, promociju zdravlja i posebno skrininge. Ipak i pored tog povećanja zbog toga što je budžet za zdravstvo manji od traženog za preko 11 miliona ostaće i Institut uskraćen za jedan dio sredstava

60.000 pacijenata i urađeno je više od 180.000 dijagnostičkih procedura, a bilo bi ih još više, ističe, da su imali dovoljno novca. “Uradili smo više nego

što je nominalno bilo sredstava, jer smo se trudili da budemo maksimalno racionalni i štedljivi, ali nikako na uštrb kvaliteta. Uradili smo i veliki broj analiza hrane, vode za piće i predmeta opšte upotrebe i taj obim se kretao na nivou 2015. godine. Smatram jednako važnim i to što Institut održava likvidnost i već više od deset godina posluje pozitivno i bez gubitaka”, kazao je Mugoša. U Institutu se, kaže, konstantno unapređuju i prostor i oprema i kadar, a tokom prošle godine dodatno su unaprijeđeni kapaciteti laboratorija i na mikrobiologiji i na sanitarnoj hemiji. “Na sanitarnoj mikrobiologiji i sanitarnoj hemiji su uvedene nove akreditovane metode, dok je značajno unaprijeđena serologija, virusologija i molekularna mikrobiologija u medicinskoj mikrobiološkoj laboratoriji. Već sam naglasio da je dio opreme stariji i da je održavamo funkcionalnom, te da je potrebno obnavljanje iste što će omogućiti da pored unapređenja

dijagnostike unaprijedimo i istraživački rad”, naglasio je Mugoša i dodao da se nada da će se kroz kapitalni budžet naći sredstava da Institut obnovi dio opreme .

■ TRI SKRININGA

Pravi stručni i organizacioni izazov, kako je istakao, bilo je uvođenje skrininga za tri raka, debelog crijeva, dojke i grlića materice gdje je Institut dobio ulogu koordinatora i evaluatora, a u pojedinim skrininzima i izvršitelja određenih dijagnostičkih aktivnosti. Riječ je o velikom poslu i veoma složenim programima koji, naglašava, zahtijevaju veliki rad na organizaciji i koordinaciji, te dobar kadar i opremu. “Skrininzi koštaju, ali su isplativi, jer otkrivaju promjene na samom početku i njihovim tretiranjem se spašavaju i produžavaju životi kod onih osoba kod kojih bi se kasnije otkrili što bi mnogo više koštalo, a da ne govorim o patnji, bolesti i izgubljenim životima”,

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

društvo

Milion i 100 hiljada eura potrebno je da bi se sva tri skrininga radila na nacionalnoM nivou

Mugoša

Institut za javno zdravlje

Od Ove gOdine iSO 9001

Institut će tokom ove godine uvesti standard kvaliteta ISO 9001 koji će, objašnjava Mugoša, obezbijediti da se poštuju procedure i veći red, a samim tim bolji i uspješniji rad koji će biti na dobrobit i pacijenata i klijenata instituta i zaposlenih. “Već su započete procedu-

re pa je za očekivati da se u Institutu zvanično uspostavi i Nacionalni centar za Influencu, kao i Nacionalna referentna laboratorija za antibiotsku rezistenciju. Uveliko teku ili su u pripremi istraživački projekti koji treba da nam pomognu u sagledavanju situacije kad je u pitanju

rast i razvoj djece, upotreba droga u opštoj populaciji, kvalitet hrane i vode za piće, analiza sprovođenja Programa zdravstvene zaštite, analiza rada bolnica, itd, a radi se i na unapređenju informacionog sistema Instituta, kao i na uvođenju novih registara”, najavio je Mugoša.

objasnio je Mugoša i naglasio da skrining raka debelog crijeva već ulazi u četvrtu godinu i da se odlično realizuje sa onim obuhvatom koji je predviđen. Kad je u pitanju skrining raka dojke, kako kaže, prebrodili su prvu godinu i stekli značajno iskustvo koje treba unapređivati. “Sa ovim skriningom se za sada obuhvataju žene iz Podgorice, Cetinja, Danilovgrada i Kolašina. Kako je Ministarstvo zdravlja donijelo odluku da se skrining radi na digitalnom mamografu radi veće osjetljivosti, bolje preciznosti i bezbjednosti, a da postoji samo jedan u Podgorici ostali dio države je ostao nepokriven. Iskreno se nadam da će se u toku 2017. i 2018. naći sredstva da se obezbijedi i po jedan digitalni mamograf na sjeveru i jugu čime bi omogućili sprovođenje ovog skrininga na nacionalnom nivou”, kazao je Mugoša. Najmlađi od skrininga je skrining raka grlića materice koji je počeo sa radom polovinom 2016. godine pa

je, kako kaže, rano govoriti o njegovim efektima. “Međutim, važno je da za ovaj skrining obezbijeđena sva neophodna infrastruktura i očekujem da u toku 2017. godine se proširi na cijelu Crnu Goru, jer se trenutno radi samo za Podgoricu. Do ovog je došlo zato jer se radi o relativno skupom skriningu gdje se kod žena ispituje prisustvo onkogenih tipova humanog papiloma virusa putem PCR tehnologije koji su glavni uzročnik malignih patoloških promjena na grliću materice i nije se imalo dovoljno sredstava za sprovođenje skrininga na cijeloj teritoriji Crne Gore”, objasnio je Mugoša. Za sva tri skrininga na nacionalnom nivou potrebno je, kako je kazao, oko milion i sto hiljada eura. “Na žalost u 2016. se na raspolaganju imalo svega 300.000 eura, dok je za 2017. godinu predviđeno oko 600.000 eura. U okviru tih sredstava probaćemo da organizujemo skrininge sa što većim obuhvatom”, kazao je Mugoša.

DRUŠTVO

Tokom prošle godine podneseno 11 zahtjeva za usvojenje djece

Danas do 12 stepeni

U 2016. GODINI

Usvojeno troje djece U Crnoj Gori je u 2016. godini usvojeno troje djece, a u hraniteljskim porodicama se nalazi 362, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS). U Dječjem domu „Mladost“, kako su naveli, trenutno boravi 90 djece. Iz tog resora su rekli da je u 2016. godini podneseno 11 zahtjeva za usvojenje djece. Oni su objasnili da se, za razliku od hraniteljstva, koje je privreme-

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

ni oblik zaštite djeteta, usvojenjem stvara veza jednaka onoj koja postoji između bioloških roditelja i djeteta. “Budući usvojitelji moraju biti starosne dobi između 30 i 50 godina, dok jedan od njih može biti stariji samo u izuzetnim okolnostima. Razlika u godinama između usvojitelja i djeteta ne može biti manja od 18 i veća od 50 godina”, precizirali su iz MRSS. Mina

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, uz rijetku pojavu slabih kratkotrajnih padavina. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od -10 do 6, dok će najviša dnevna biti od 0 do 12 stepeni. “Duvaće slab do umjeren vjetar promjenljivog smjera. U Podgorici će biti promjenljivo oblačno, tokom dana uglavnom suvo, u noćnim satima moguća je slaba kiša ili susnježica. Jutarnja temperatura vazduha u glavnom gradu iznosiće 2, a najviša dnevna do 8 stepeni”, saopšteno je iz Hidrometeorološkog Zavoda. Bo.B.

Bjelica

SPORTSKI DOGAĐAJI NA 210 STRANA

Izašla knjiga “Laureati crnogorskog sporta”

Prof. dr Duško Bjelica i Zdravko Gavrilović nastavili su da bilježe uspjehe naših sportista, pa je tokom prošlog mjeseca iz štampe izašla deseta knjiga iz edicije “Laureati crnogorskog sporta” u kojoj su na 210 strana predstavljeni sportski događaji koji su obilježili 2015. godinu, kao i najbolji sportisti, takmičenja i jubileji. U knjizi se autori osvr-

ću i na aktivnosti iz svijeta sportske medicine, rekreativnog, školskog i univerzitetskog sporta, dok poseban dio ove vrijedne publikacije predstavljaju priče o najboljima, od pojedinaca do selekcija, klubova… Izdavač ove jedinstvene hronologije crnogorskog sporta je Crnogorska sportska akademija I “Zavičaj” iz Danilovgrada.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

2016.:SVE VEĆI BROJ CRNOGORACA UZ SUPRUGE U PORODILIŠTU KCCG

POROĐAJU PRISUSTVOVALO 90 OČEVA Tokom prošle godine broj partnera koji je prisustvovao porođaju u Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) bio je 90, saopštili su iz te ustanove. Odluka KCCG da uz buduću majku u porođajnoj sali bude njen suprug ili druga bliska osoba iz porodice na snazi je od maja 2014. godine, a do sada je tu mogućnost iskoristilo ukupno njih 150. Činjenica da je u godini za nama podršku budućim majkama pružilo 50 odsto više partnera nego u prethodnih godinu i po govori o sve većem korišćenju ove mogućnosti budućih očeva. “Interesovanje za prisustvo na porođaju sve je veće, u prethodnoj godini imali smo 90 partnera koji su prisustvovali porođaju svoje žene”, kazali su u KCCG. U Pravilniku o prisustvu partnera porođaju, koji se može naći na sajtu Kliničkog centra, stoji da porođaju može pisustvovati osoba koju trudnica odabere.

U Crnoj Gori najskuplje

U susjednoj Srbiji cijene prisustva porođaju u javnim zdravstvenim ustanovama iznose 50 eura, a naplaćuje se kao “dodatna usluga”, dok očevi u Sloveniji prije samog prisustva porođaju moraju proći određeni kurs koji košta 30 eura. Očevi u Bosni i Hercegovini plaćaju samo stvarne troškove prisustva - jednokratnu masku, mantil i zaštitu za obuću što ukupno iznosi oko 10 eura. U Hrvatskoj se ranije prisustvo naplaćivalo 50 eura, a od 2014. godine ova usluga je besplatna.

Prisustvo porođaju košta 79 eura “Do sada su podršku uglavnom pružali supružnici, ali je bilo takođe i nekoliko sestara, kuma, tetaka i prijateljica”, ističu u Kliničkom. Osoba koju trudnica odabere da prisustvuje njenom porođaju dužna je platiti troškove edukacije i potrošni materi-

jal, što ukupno iznosi 79 eura. Odluka da partner prisustvuje porođaju u Kliničkom centru na snazi je od sredine maja 2014., a ona sadži i cijenu usluge koja se do danas nije mijenjala. “Mogućnost prisustva uvedena je sa željom i ciljem da

se humanizuje porođaj kao jedan od najljepših događaja u životu roditelja”, ranije su saopštili u KCCG. Klinika za ginekologiju i akušerstvo organizuje edukaciju o prisustvu partnera na porođaju koja obuhvata konsultacije sa ginekolog-

akušerom, uz prezentovanje edukativnog video materijala, kao i odgovore ljekara na pitanja koja se odnose na pripreme i proces porođaja. Kada se završi edukacija, osoba koja je pohađala istu dobija potvrdu kao uslov za ulazak u porodilište. Bo.B.

BENDŽAMIN PERKS

Još raditi na poboljšanju uslova u porodilištima U crnogorskim porodilištima postepeno se poboljšavaju usluge za majke i bebe, ali mnogi osnovni protokoli i sistemi koji se zahtijevaju međunarodnim standardima njege ne postoje, ili se ne praktikuju, ocijenio je šef predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori, Bendžamin Perks. On smatra da prioritet treba da bude dobro rukovođenje sistemom. “Potrebno je oslanjanje na naučno potvrđene dokaze i podatke za planiranje servisa, zahtijevanje optimalnog rada svih zaposlenih – od onih na prijemnom odjeljenju do šefa bolnice, praće-

nje rezultata rada zaposlenih putem dogovorenih indikatora i praćenje i evaluacija bolnica tokom vremena”, rekao je Perks u intervjuu agenciji Mina. On je dodao da je potrebno prestati sa praksom razdvajanja majki i beba po rođenju i stvoriti uslove za njihov zajednički smještaj. Na pitanje da li ima u Crnoj Gori dovoljno debate na temu siromašne djece i brige za njih, Perks je ocijenio da nema dobro obaviještene debate. On smatra da je to problem, i dodaje da se položaj siromašne djece često svodi samo na glad, pakete hra-

Potrebno je oslanjanje na naučno potvrđene dokaze i podatke za planiranje servisa, zahtijevanje optimalnog rada svih zaposlenih – od onih na prijemnom odjeljenju do šefa bolnice, praćenje rezultata rada zaposlenih putem dogovorenih indikatora i praćenje i evaluacija bolnica tokom vremena ne i takozvanu „humanitarnu pomoć“. “Međutim, tom „somalizacijom“ Crne Gore ne rješava se stvarna šteta koju siromaštvo čini djeci u jednoj srednje-razvijenoj zemlji kao što je to Crna Gora u 21. vijeku”, rekao je Perks. On je objasnio da je tema siromaštva djece jedinstvena po tome što nemaština tokom razvoja djeteta (posebno od rođenja do uzrasta od šest godina) ostavlja trajan uticaj na fizički i psihički razvoj. Perks je naveo da u Crnoj Gori ogromna većina siromašne djece nije neuhranjena, već trpe ogromne poslje-

dice od pojava kao što su neupućenost roditelja i neznanje o tome kako da pravilno brinu o djetetu, nemanje pristupa internetu (što je presudno za učenje u današnje doba) i nedostatak pristupa predškolskom obazovanju i zdravstvenoj zaštiti. “A kod siromašne djece u urbanim sredinama prisutna je i deficijencija mikronutrijenata”, dodao je Perks. Kako je kazao, takva lišavanja znače da je vjerovatno da će djeca koja su podignuta u siromaštvu, biti siromašna i kad odrastu, kao i da će to prenijeti na svoju djecu. Perks je rekao da je drugi mit da se siromaštvo

može suzbiti socijalnim davanjima. “Međutim, da bi suzbijali siromaštvo, potreban je ekonomski razvoj i podrška lokalnim zajednicama da napreduju kroz veće zaposlenje i preduzetništvo. Socijalne naknade su tu samo da ublaže najgore aspekte siromaštva”, pojasnio je Perks. On je poručio da u 21. vijeku svaka vrsta pomoći mora da mijenja živote ljudi nabolje, i da bude pravilno usmjerena kako bi se osiguralo prekidanje međugeneracijskog ciklusa siromaštva smanjenjem obrazovnog i zdravstvenog jaza koji stvara nejednakosti. Mina

crna gora

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

Gradonačelnik Cetinja alek

Imamo mod održIvost

radonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović istakao je da su stvoreni svi preduslovi za povoljniju ekonomsku sliku, nakon što su u prethodnoj godini počeli radovi na prvoj poslovnoj zoni, na mjestu “Košute”.

Predstavnici cetinjskog javnog i privatnog sektora zajedničkim snagama uspostaviće poslovnu zonu na prostoru nekadašnje fabrike “Košuta”, a rekonstrukcija je najavljena za prvi kvartal ove godine. “U oblasti privrede, sa pet privatnih kompanija počeli smo gradnju privrednih objekata na prostoru ‘Košute’, gdje ove godine otvaramo novu poslovnu zonu. Vjerujem da nas očekuje još nekoliko sličnih projekata iz oblasti privrede, što će sve uticati na otvaranje novih radnih

Tokom 2017. godine, vjerujem, počećemo i gradnju novog fudbalskog stadiona, kazao je Bogdanović

Ukupan iznos preostalog duga na dan 27.07.2016. godine iznosi 13.657,90€.

mjesta. Upravo će to ostati i naš ključni prioritet u radu tokom naredne godine. Istovremeno, nastavićemo da podržavamo investicije koje donose nova radna mjesta. Tokom 2016. godine smo imali izuzetne primjere i u mjestu Krstac i u Građanima, a vjerujem da ćemo krajem naredne godine govoriti o novim sličnim projektima”, kazao je Dnevnim novinama gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović. Na Njegušima, u mjestu Krstac, u finalnoj je fazi gradnja velikog turističkog kompleksa, vrijedna pet miliona eura, a nastavljena su i dalja ulaganja u investiciju u mjestu Građani, vrijednu 15 miliona eura. U samom središtu grada u toku je završnica radova na novom hotelu, koji će ujedno biti i najsavremeniji na cjelokupnoj teritoriji prijestonice Cetinje. “Mogu istaći da je iza nas dobra godina, tokom koje smo završili ili počeli mno-

ge projekte. Takođe, samim ulaganjima – počev od naših, preko Vlade Crne Gore, sve do naših privatnih partnera – ispunili smo ovogodišnje planove, a prije svega stvorili pretpostavke za nastavak sličnih aktivnosti u godini koja slijedi”, kazao je Bogdanović. On ističe da su u prethodnom periodu radili jednako posvećeno na svakom polju, a da su prioritet imali projekti od kojih su direktnu korist imali građani Cetinja. “Upravo protekla godina u izvjesnoj mjeri govori da ravnomjeran razvoj grada može biti realan koncept. Na samom gradskom području, radili smo u svim djelovima, a i naši planovi za naredno vrijeme koncipirani su na identičan način i obuhvataju lokacije od Bajica do Donjeg polja i Belvederske ulice. Kada je riječ o širem području, takođe smatram da smo uspjeli da raspodijelimo ulaganja na dobar način. Ako govorimo o investicijama koje smo podržali, njih smo imali i u Katunskoj i u Riječkoj nahiji. Isto je i sa infrastrukturnim projektima – od vodovoda do saobraća-

Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 50.125,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.01.2017. godine do 14.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 020/220-269 i 067/ 422-922. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Brojni infrastrukturni projekti u planu tokom Bogdanović je istakao da će tokom ove godine sa partnerima nastaviti projekte gradnje stambenih zgrada, po krajnje povoljnom modelu, čime će riješiti još jedno krucijalno pitanje od značaja za dobar dio sugrađana. “Ovih dana ulazimo u finalnu fazu rekonstrukcije bivšeg ruskog poslanstva, a napokon je opremljena i unutrašnjost autobuske stanice, koja će poslije dugog perioda opet biti u

funkciji. Nakon gradnje dvije nove stambene zgrade, stvorili smo sve uslove za realizaciju još nekoliko sličnih projekata. Nastavljena je i gradnja Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti, a upravo prijestonica Cetinje obezbijedila je donaciju Republike Turske od 4,2 miliona eura, koja će biti iskorišćena za gradnju Fakulteta dramskih umjetnosti. Riječ je o najvećoj dosadašnjoj

donaciji Turske u Crnoj Gori”, istakao je Bogdanović. Gradonačelnik Cetinja kaže da se ne smije zanemariti ni komunalna infrastruktura. “Posebno ću izdvojiti završetak gradnje nove kanalizacione mreže na cjelokupnom gradskom području. Radovi su bili vrijedni četiri miliona eura, realizovani su uz snažnu podršku iz fondova Evropske unije, čime smo riješili još jedan višedecenijski problem

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

CRNA GORA

KSANDAR BOGDANOVIĆ ZA DN:

DEL ZA DUGOROČNU FINANSIJA OPŠTINE Uskoro izmještanje ikone Bogorodice Filermose Kada je rječ o kapitalnim investicijama iz oblasti turizma, Bogdanović je najavio radove na izmještanju ikone Bogorodice Filermose. “Prethodne godine smo konačno i završili sve neophodne procedure koje najčešće nijesu zavisile isključivo od nas”, kazao je

Na Njegušima, u mjestu Krstac, u finalnoj je fazi gradnja velikog turističkog kompleksa, vrijedna pet miliona eura, a nastavljena su i dalja ulaganja u investiciju u mjestu Građani, vrijednu 15 miliona eura

m 2017. godine grada, ali i napravili prvi korak u pravcu konačnog rješenja pitanja otpadnih voda na Cetinju. Tokom godine, rekonstruisali smo ili izgradili oko 30 kvadratnih kilometara saobraćajnica na gradskom i seoskom području, što je rekordan podatak kada je riječ o Cetinju. Uz sve to, u toku je i gradnja savremene saobraćajnice ka Njegušima”, kazao je Bogdanović.

Bogdanović. Izmještanje ikone iz prostora Plave kapele u Vladinom domu na Cetinju u pećinu na Novoj džadi iznad Manastira, međutim, u javnosti je probudilo mnoga pitanja i spekulacije. Prema očekivanjima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, projekat ja, nastojali smo da oni budu jednako zastupljeni i u jednoj i u drugoj nahiji, a opet shodno prioritetima tamošnjih mjesnih zajednica”, kazao je Bogdanović. On je istakao da je realizacija sanacionog plana, koji je usvojen 2015. godine, već donijela određene pozitivne indikatore u javnim finansijama. “Danas možemo reći da smo kreirali održiv model koji nam garantuje dugoročnu održivost finansija. Mislim da je jako važno naglasiti da prijestonica Cetinje na ovaj dan nema dugovanja po osnovu zarada, i to ne samo u našim organima, već i u gradskim preduzećima. Nakon 2015. godine, kada smo realizovali socijalni program koji je podrazumijevao racionalizaciju na dobrovoljnoj osnovi i uz obimne otpremnine, sam sistem je znatno operativniji, a time i bliži svemu što prepoznajemo kao evropske standarde”, kazao je Bogdanović. Posebno ga raduje što se danas ne može govoriti o projektima koje je naša gradska uprava najavila, a od kojih je u potpunosti odustala i koji time nijesu ostvareni. “Ipak, siguran sam da ima projekata kod kojih smo i mi

će doprinijeti procvatu vjerskog turizma u zemlji. Ikona presvete Bogorodice Filermose, među najznačajnijim je hrišćanskim čudotvornim relikvijama. Ikona se u Crnoj Gori nalazi od 1941. godine, a od 2002. smještena je u Plavoj kapeli Narodnog muzeja Crne Gore. i cjelokupna javnost očekivali konkretniji tok, ali i onih koji su još u fazi pripreme dokumentacije ili tenderske procedure. No, okolnosti iz kojih proizilazi takvo stanje najčešće su sasvim objektivne, a nerijetko ne zavise isključivo od našeg rada. Većinu najavljenog smo uradili ili idemo ka završetku realizacije i to je jako važno”, istakao je Bogdanović. M.M.

Gradiće i novi ulaz u grad Gradonačelnik Cetinja je istakao da izuzetno dobro stanje imaju u oblasti saobraćaja. “Nakon završetka tekuće rekonstrukcije Bajove ulice, očekuje nas rekonstrukcija nastavka Mojkovačke ulice do Bajičke crkve, kao i gradnja još jednog ulaza u grad, iz pravca Budve, na mjestu sadašnje Belvederske ulice”, kazao je Bogdanović. Bogdanović

crna gora

Svečano obilježen 3. januar -

Savić sa mališanima

Mojkovac: FuDbaler Sa oSnovcima

Savić obradovao đake OŠ “Aleksa Đilas Bećo”

Novogodišnjim poklonima i zajedničkim fotografisanjem najbolji fudbaler Crne Gore u 2016, štoper reprezentacije i Atletiko Madrida Stefan Savić posjetio je uoči Nove godine svoj Mojkovac, gdje je počeo igračku karijeru. Savić je obradovao učenike od prvog do četvrtog razreda OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, koju je pohađao. Savić je istakao da koristi svaku priliku, a njih nema baš puno, da posjeti rodni kraj. “Drago mi je što sam bio u prilici da povodom Nove godine osnovcima podijelim skromne poklone i da se družim sa njima”, istakao je Savić. On je učenicima i zaposlenima u ško-

li poželio puno uspjeha u godini koja dolazi. U ime zaposlenih i djece, Saviću se zahvalila zamjenica direktora Angelina Bajčeta. “Izuzetno smo zahvalni vrhunskom sportisti i našem uvaženom sugrađaninu, Stefanu Saviću, za izdvojeno vrijeme i donirane novogodišnje pakete učenicima naše škole. Savić je ovim gestom još jednom pokazao vezanost za rodni grad i školu u kojoj je naučio prva slova i stekao prva prijateljstva”, kazala je Bajčeta. Posjeta Savića školi izavala je izuzetno interesovanje osnovaca. Svi su već čuli za njega, a prvaci su ga dočekali recitacijama. V.B.

uprkoS mnogobrojnim Dočecima

Budva nije izgubila goste tokom praznika Treća, završna noć u Budvi protekla je u znaku manje posjetilaca, nego prethodne dvije, ali i istog, visokog muzičkog nivoa, kao što smo navikli u crnogorskoj turističkoj metropoli. Vanja Radovanović i Miladin Šobić tribute bend “razgalili” su publiku na Trgu slikara stihovima najpoznatijeg crnogorskog kantautora. Koncert u trajanju nešto duže od sat bio je kratak za publiku koja je, zajedno sa Vanjom, otpjevala sve Šobićeve stihove sa puno emocija. Na samom kraju, zvuk dobrog starog rock&roll-a, ali i dalmatinskog pop-rock-a donio je Neno Belan, nekadašnji frontmen grupe “Đavoli”, sa kojom je u veoma kratkom roku 80-ih postigao veliki uspjeh na pro-

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

storu bivše Jugoslavije. “Sve tri noći i tri dana u Budvi ponudili su mnogobrojnim posjetiocima raznolikost muzičkih žanrova, sa ciljem da zadovolje mnogobrojne ukuse, što je ponekad teško uspješno realizovati, ali nadamo se da smo u tome uspjeli i ovoga puta”, saopštili su organizatori - Turistička organizacija Budva i dodaju da i pored toga što se ove godine Nova godina obilježavala u više crnogorskih gradova, Budva nije izgubila, pravedno zasluženo, prvo mjesto, kako po broju posjetilaca tokom novogodišnjih praznika, tako i njihovog zadovoljstva cjelokupnom organizacijom i ambijentom, čiji kvalitet je u Budvi prepoznat u svakom segmentu turističke privrede.

Žurić: Dolaze bol realizujemo razv

⌦ Beća Čoković

olaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima na gradskom trgu, svečanom sjednicom na kojoj je prisustvovao predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i otvaranjem nove zgrade Crvenog krsta juče je u Bijelom Polju obilježen 3. januar - Dan opštine.

Prvi čovjek Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić kazao je da ga ponosnim čini što su Bjelopoljci u novijoj crnogorskoj istoriji, u trenucima donošenja svih ključnih odluka našeg društva, u prihvatanju novog društvenog uređenja, obnavljanju državnosti, trasiranju puta prema društvu civilizovanih evropskih naroda, uvijek bili na strani patriotskog bloka, progresa, ravnopravnosti i socijalne pravde. “Bjelopoljci su bili, jesu, i uvijek će biti, ona snaga na koju Crna Gora sa sigurnošću može računati. Svi znamo da ni u najjednostavnijim procesima nije uvijek lako biti na pravom putu. Nedovoljno razvijena infrastruktura i neophodnost ulaganja u kapitalne projekte - nasuprot izazovima široke potrošnje, globalna ekonomska kriza sa svim direktnim i indirektnim efektima, bili su otežavajući faktori koji su se morali negativno odraziti na živote brojnih naših pojedinaca i njihovih porodica”, istakao je Žurić.

■ Najteže prošli On je poručio da, sve ono što se u prethodnim godinama dogodilo u ekonomskom životu, daje za pravo da kažemo da smo najteže prošli.

Na jučerašnjoj svečanoj sjednici, uručene su nagrade 3. januar ovogodišnjim dobitnicima glumcu Moameru Kasumoviću i direktorici JPU “Dušo Basekić” Idi Ćetković

“Dolaze bolja vremena, jer konačno u punom zamahu realizujemo naše razvojne projekte o kojima su Bjelopoljci decenijama samo razgovarali”, poručio je predsjednik Žurić, podsjetivši da je u protekloj i ovoj godini mnogo toga već urađenog na bazičnoj infrastrukturi. “Dodatna činjenica je da je u toku međunarodni tender za izgradnju najsavremenijeg sistema žičara. Možemo s punom odgovornošču da kažemo da smo konačno preduzeli strateške korake na valorizaciji najvećeg potencijala sjevera Crne Gore. Započete poslove treba dovršiti na način koji će udahnuti Bjelasici onu vrstu života na turističkoj karti Evrope, koja će izgrađivati standard svih naših pojedinaca i porodica, bez obzira na to da li su direktno uključeni u turističku privredu ili ne. Raspisan je i tender za projekat valorizacije Đalovića pećine, najsjajnijeg dragulja na kruni naših prirodnih potencijala i jednog od najatraktivnijih prirodnih lokaliteta ovog dijela Evrope. Pozitivne efekte ove investicije neće osjetiti samo Bjelopoljci već i čitava Crna Gora”, kazao je Žurić.

■ Nova radNa mjesta

Da dolaze bolja vremena za sve, kako kaže Žurić, uvjerljivo potvrđuju i tri nove fabrike vrijedne više od 20 miliona eura koje su tokom prethodne godine puštene u rad ili su u završnoj fazi izgradnje, kao i otvoreni novoizgrađeni trgovinski centri i predstavništva najjačih crnogorskih kompanija, a već su obavljene i pripreme za početak izgradnje novog poslovnog centra u samom gradskom jezgru, koji će finansirati jedna od najrenomiranijih kompanija regiona.

“Ovi projekti omogućiće oko 300 novih radnih mjesta i višestruko veći broj uposlenih kooperanata”, najavio je Žurić. Prema njegovim riječima, posljednjih dana protekle godine stvorene su planske pretpostavke, za stavljanje u upotrebu, imovine nekadašnjeg Vunarskog kombinata, koja predstavlja najveći potencijal u srcu industrijske i biznis zone i za šta postoji veliko interesovanje domaćih i stranih investitora. “Obezbijeđen je grant za prvu fazu izgradnje, a posljednjih dana protekle godine i sredstva za ekspoprijaciju, te će od razumijevanja naših sugrađana koji su vlasnici dijela imovine

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

crna gora

Dan opštine bijelo polje

lja vremena, jer vojne projekte

Vujanović i Žurić na svečanoj sjednici Žurić i Vujanović otvorili Dom crvenog krsta

Vujanović: Urađeno mnogo za kvalitetniji i bolji život građana

Značajno smanjeni operativni troškovi Prema riječima Žurića, nastavljen je trend smanjena operativnih troškova funcionisanja organa lokalne uprave, i to ne samo zbog neupitne potrebe uštede svih raspoloživih sredstava, već jedna trasi zavisiti dan početka građevinskih radova na gradskom kolektoru, vrijednom 20 miliona eura. Za 90 dana počinjemo sa rekonstrukcijom gradskog trga i šetališne zone. Pomenuti projekti sa još 70 manjih investicija u infra-

nako i zbog razvoja svijesti odnosa državnih službenika prema sredstvima građana koje predstavljaju. Prvi čovjek grada smatra da će takav tempo investicione izgradnje još brže mijenjati strukturi, zaokružiće 29 miliona vrijedan investicioni ciklus u ovoj godini. No to je samo jedan segment posla. U duhu dalje racionalizacije troškova i broja zaposlenih, u ovoj godini iz sistema lokalne uprave otpremljeno je oko

izgled grada, ali i mnogo bitnije - životni standard svih porodica i pojedinaca, udarajući temelje budućnosti, kojoj bez obzira na neke irelevantne razlike, ipak svi bezrezervno teže. 130 radnika, za ovu namjenu obezbijeđeno je i isplaćeno 1.6 miliona eura. Tim postupkom, koji se mora nastaviti i u ovoj godini, stvoren je fleksibilniji i operativniji upravni organizam i rasterećenje budžeta”, istakao je Žurić.

Predsjednik Crne Gore Fi- sa. Franca, nažalost, još uvilip Vujanović istakao je da jek veliki dio proizvoda uvoje mnogo urađeno za bolji zi iz okruženja i sa daljih dekvalitet života građana, te stinacija. Zato pozivam sve da je uvjeren da će dva ve- one u Crnoj Gori koji mogu, lika projekta - valorizacija da plasiraju meso na ovaj planine Bjelasica i Đalovića način Franci, ili fabrici Gopećine, donijeti novo dobro ranović, i tako se obezbijei obezbijediti da se kroz podi mesna prerada, gdje Crnudu turizma i speleološkog na Gora ima sjajan izvozni turizma valorizuje ovdašnja resurs”, poručio je Vujanović. privredna vrijednost. Treći resurs, dodao je “Tri važna preduzetnika predsjednik, je mljekara dala su mogućnost otvara- “Milk kraft”, u Pavinom Ponja kvalitetnih radlju, koja bi takođe, nih mjesta i rekao i Franca, tredovnosti pribalo ove godim a n j a . ne da počne VujanoVić je uVjeren da će O tvorena sa radom. dVa Velika projekta - Valoje fabri“Ona porizacija planine Bjelasica i ka peleta kazuje da ĐaloVića pećine, donijeti nood vrijedje u staVo doBro i oBezBijediti da se nog čovjenju da anikroz ponudu turizma i speka Ratka mira kreleološkog turizma Valoridit od EmiPelengića, zuje oVdašnja priVredna rata i tako koji je preVrijednost se obezbijedanim radom od jedne di da Pavino Pomale firme stigao lje i Tomaševo, ali i do sjajnog preduzeća. Vraneška dolina, a rekao Počeo je veliku proizvod- bih i širi prostor obezbijedi nju peleta, što je nesumnji- otkup mlijeka. Onda dolavo potreba Crne Gore i velika zi do izvoza i tu se obezbiješansa za izvoz. Hilmo Fran- di kvalitetna kooperantska ca u sad već regionalno pre- mreža i zaposili jedan broj poznatljivoj kompaniji u vi- ljudi. Imam informaciju da sokoj fazi je izgradnje fabri- je već 80 odsto ljudi sa ovih ke za preradu mesa. I tako će prostora došlo da vidi kako se obezbijediti, ne samo no- može da učestvuje i nije sluvi posao u Bijelom Polju, već čajno da je Vraneška dolina, se i pokazuje kako uspješan koja je izuzetao prirodno bopreduzetnik može kvalitet- gatstvo i božanstveni prostor no da proširuje proizvodnju, sa zdravom životnom sredii tako da šansu zapošljava- nom, odabrano za jednu tanju i kooperantima da mogu kvu proizvodnju”, kazao je da obezbijede plasman me- Vujanović.

SVIJET

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

U svojoj najnovijoj knjizi “Svjetski poredak”, čuveni Henri Kisindžer piše da se svijet uvijek nalazi u najvećoj opasnosti kada međunarodni poredak prelazi iz jednog sistema u drugi. “Uzde popuštaju i polje postaje otvoreno za najskuplje zahtjeve i za najneumoljivije igrače. Haos traje sve dok se uspostavi novi sistem koji funkcioniše”, napisao je Kisndžer, a Semjuelson zaključio da njegove riječi djeluju kao otrežnjujuće upozorenje.

NOVI SVJETS

VAŠINGTON POST: PROPAST MEĐUN

itanje koje će oblikovati 2017. glasi hoćemo li tokom ove godine biti svjedoci postepenog propadanja poretka u kom je od završetka Hladnog rata ekonomski i vojno dominirala jedna država, Sjedinjene Američke Države, piše kolumnista “Vašington posta” Robert Semjuelson.

Iv.br. 66/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Nimont“ Bar, ulica Maršala Tita broj 54, protiv izvršnog DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.728,74 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava, dana 30.12.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K

o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, vrši se dostavljanje zaključka o prodaji oznake Iv.br.66/16 od 26.12.2016. godine, kojim se određuje prvo ročište za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem. Izvršni dužnik DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja zaključka o prodaji oznake Iv.br.66/16 od 26.12.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica, 30.12.2016. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

U svojoj kolumni naslovljenoj “Novi svjetski poredak, 2017”, koju su prenijeli brojni američki i svjetski mediji, Semjuelson navodi da je nakon kolapsa Sovjetskog Saveza 1991. godine postalo moderno da se o SAD govori kao o jedinoj svjetskoj supersili.

■ PROPAST “PAX AMERICANE”

Spoljnopolitički koncept “Pax Amerikana” - svjetski mir koji je garantovala, ili je trebalo da garantuje globalna dominacija SAD - promovisao je mir i prosperitet, globalizaciju i slobodnu trgovinu koja će povezati sve zemlje svijeta. Smatralo se, piše Semjuelson, da će američki ekonomski i politički model, miks slobodnog tržišta i vladinog nadzora, biti imitiran širom svijeta, te da će rast životnog standarda učvrstiti demokratske ideje i institucije širom planete. Kada je sirova vojna snaga u pitanju, postalo je opšteprihvaćeno mišljenje da nijedna zemlja ne može da izazove SAD, a Zalivski rat 1990. i 1991. činio se kao validan dokaz takve realnosti. Naravno, nije trebalo zanemariti nuklearno oružje i činjenicu da ga posjeduju i druge zemlje, ali djelovalo je da je taj aspekt vojne moći, na-

ročito dva najveća arsenala, američki i ruski, bezbjedno kastriran uzajamnim razumijevanjem da bi u eventualnoj razmjeni nuklearnih projektila svi izgubili. Svjetska pozornica je, piše autor, bila spremna za “kraj istorije”, kako je taj “novi svjetski poredak” nazvao jedan istaknuti komentator. Međutim, to se nije desilo, i očigledno je da gore navedene vizije više ne opisuju svijet u kojem živimo, ako su ga ikada i opisivale. “Na svim frontovima, stvarna budućnost zbunila je očekivanu budućnost”, piše Semjuelson. Ekonomije širom svijeta su u zastoju. U gotovo svim vodećim zemljama, naročito SAD, Kini i Njemačkoj rast je daleko manji u odnosu na nivo na koji su te države navikle, što je kreiralo globalno ekonomsko usporavanje. Ekonomski problemi idu pod ruku sa razočaranjem u demokratiju. Kolumnista piše i da su globalizacija i slobodna trgovina postali ozloglašeni zbog otpuštanja stotina hiljada radnika, smanjivanja plata i to sve u takozvanim “civilizovanim društvima i državama”, da je broj penzionera sve veći, a da države sve teže isplaćuju njihov teško zarađeni novac. “Javno mnjenje, umjesto da ojača demokratske ide-

Ekonomije širom svijeta su u zastoju. U gotovom svim vodećim zemljama, naročito SAD, Kini i Njemačkoj rast je daleko manji u odnosu na nivo na koji su te države navikle, što je kreiralo globalno ekonomsko usporavanje. ale, skrenulo je ka populizmu i nacionalizmu. Zdravo Bregzite i Donalde Trampu”, piše Semjuelson i zaključuje da je priča o jedinoj svjetskoj supersili tužno pala u vodu. “Snaga je sposobnost da dobiješ (ili uzmeš) ono što želiš. Prema tom kriterijumu, Kina

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 19.01.2017. godine do 14.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 020/220-269 i 067/ 422-922. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Libija

23 NARODNOG PORETKA U KOM DOMINARA JEDNA SUPERSILA SRIJEDA, 4. 1. 2017.

svijet

ski poredak, 2017. ID u Siriji

Novi i odlazeći predsjednik SAD

NadmeNo i uporNo uzdržavaNje odlazećeg američkog predsjedNika Baraka oBame od vojNe reakcije jeste i te kako evideNtNo Na primjeru sirije, gdje glavNu riječ sada vodi ruski predsjedNik vladimir putiN.

Putin i Rusija pozicioniraju se kao i te kako značajne sile. SAD, pak, ne mogu dobiti sve što žele pukim slanjem trupa na užarene tačke planete. Zaista, termin “supersila” može se smatrati zastarjelim i odbaciti”, navodi autor.

■ SAD zAborAvile

nA komplekSnoSt iStorije

Konačno, i nuklearni konsenzus je lažan i uzdrman. Sjeverna Koreja ima nuklearno oružje. Iran će ga možda jednog dana imati. Što je više zemalja koje ga imaju, veća je vjerovatnoća da će neko napraviti katastrofalnu grešku. Poslije Drugog svjetskog rata, SAD su razvile globalnu strategiju. Amerika bi vojno štitila svoje saveznike, a istovremeno se nadala da bi mir promovisao prosperitetna,

stabilna i demokratska društva, piše kolumnista Vašington posta. Prema toj strategiji, društva bi sama odbacila komunizam, psihološki i politički. Uprkos brojnim promašajima, ta strategija je generalno uspjela. Evropa i Japan su ponovo izgrađeni, SSSR je propao, a komunizam je bio diskreditovan. Identičan “narativ” SAD su planirale da primijene poslije kraja Hladnog rata. Međutim, ona na šta nisu računale jeste reakcija drugih država i kompleksnost istorije. Međunarodni poredak je sada u stanju fluksa. Počevši sa Kinom i Rusijom, mnoge države u svijetu preziru vodeću ulogu SAD. Takođe, mnogi Amerikanci su umorni od toga. Zanimljivo je i da su američki lideri nerijetko doprinosili smanjenju moći SAD. Nadmeno uzdržavanje

odlazećeg američkog predsjednika Baraka Obame od vojne reakcije jeste i te kako evidentno na primjeru Sirije, navodi Semjuelson i citira kolegu Ričarda Koena: “Od kraja Drugog svjetskog rata,

američko rukovodstvo bilo je od ključnog značaja za održavanje mira u svijetu. Svidjelo se to nekome ili ne, bili smo svjetski policajac. Drugog policajca u patroli nije bilo. Sada je takvo rukovodstvo nestalo. Dakle, biće više mira”. Tramp, navodi autor, ima svoje ideje o slabljenju međunarodnog poretka. Polje na koje se fokusirao je trgovina i on sada prijeti uvođenjem visokih tarifa na uvoz robe iz Kine i Meksika. Ukoliko ovo izazove trgovinski rat, negativne nuspojave mogu se žestoko osvetiti američkim radnicima i firmama. Posljednji put kada se masovnim pro-

tekcionizom pokušao dati stimulans ekonomiji bilo je 1930., i to se nije dobro završilo. Međutim, u svoj ovoj priči, postoji veći problem. U svojoj najnovijoj knjizi “Svjetski poredak”, čuveni Henri Kisindžer piše da se svijet uvijek nalazi u najvećoj opasnosti kada međunarodni poredak prelazi iz jednog sistema u drugi. “Uzde popuštaju i polje postaje otvoreno za najskuplje zahtjeve i za najneumoljivije igrače. Haos traje sve dok se uspostavi novi sistem koji funkcioniše”, napisao je Kisndžer, a Semjuelson zaključio da njegove riječi djeluju kao otrežnjujuće upozorenje. Luka u Šangaju

Tramp, navodi autor, ima svoje ideje o slabljenju međunarodnog poretka. Polje na koje se fokusirao je trgovina i on sada prijeti uvođenjem visokih tarifa na uvoz robe iz Kine i Meksika. Ukoliko ovo izazove trgovinski rat, negativne nuspojave mogu se žestoko osvetiti američkim radnicima i firmama.

26 24

svijet SVIJET

PONEDJELJAK, 4. 1. 2016. SRIJEDA, 4. 1. 2017.

događaji koji su obilježili 4. januar 1494. prva knjiga kod južnih slovena

Odštampan “Oktoih”

U Obodskoj štampariji na Cetinju odštampan je “Oktoih prvoglasnik” Đurđa Crnojevića i štampara Makarija. Ukrašen inicijalima i zastavicama, na naslovnoj strani zastavica sa ukomponovanim grbom Crnojevića i inicijalom “P”. Štampanje i ukrašavanje

“Oktoiha” izvelo je sedam monaha. Dužina listova knjige bila je 254 milimetara, a širina 186 milimetara, brojala je 269 listova koji su činili 538 strana. Oktoih je štampan na papiru u dvjema bojama - crnoj i crvenoj, u stilu renesanse.

1936. Billboard objavio prvu pop top-listu Jedan od najstarijih muzičkih časopisa Billboard objavio je prvu top listu pop muzike. Billboard je nastao još 1894. u Sinsinatiju. Ovaj časopis se uglavnom bavi vijestima iz muzičke industrije i jedan je od najrealnih i najnepristrasnijih časopisa ove vrste. Osim izdavanjem časopisa, ova muzička kuća se bavi i objvljivanjem zvaničnih američkih top-listi iz domena muzike.

1967. Dorsi objavili album “The Doors”

1809. Tvorac pisma za slijepe

Rođen Luj Braj

Luj Braj bio je francuski učitelj koji je 1829. izumio sistem pisma za slijepe, nazvan po njemu Brajevo pismo. Sa tri godine Luj je povrijedio oko alatkom iz zanatlijske radnje svoga oca. Od nastale infekcije oslijpio je i na drugo oko. Sa deset godina dobio je stipendiju pomoću koje se školovao na Kraljevskom institutu za slijepe u Parizu. Tu su se djeca učila kako da dodirom čitaju re-

ljefna slova. Tada nije postojao sistem kojim su ova djeca mogla da pišu. Sa trineast godina je izmislio sistem za pisanje zasnovan na reljefnim tačkama. Pisana slova Brajevog pisma se sastoje od jedne do šest uzdignutih tačaka koja se iščitavaju dodirom vrhovima prstiju. Ovo pismo je adaptirano tako da se njime mogu zapisivati skoro svi poznati jezici. Umro je 1852. godine.

“The Doors” je prvi album čuvene istoimene grupe, sniman tokom avgusta 1966. godine, a objavljen na današnji dan 1967. godine. Ovaj album je postao jedan od najuticajnijih albuma u razvoju psihodeličnog roka. Prodat je u više od četiri miliona primjeraka u SAD i više od 17 miliona primjeraka širom svijeta, što ga čini najuspješnijim komercijalnim albumom “Dorsa”. Album se nalazi na 42. mjestu 500 najboljih albuma svih vremena magazina Rolling Stone.

1958.

Prvi satelit koji je čovjek poslao u Zemljinu orbitu, ruski “Sputnik 1” koji je lansiran u oktobru 1957. godine, na današnji dan 1958. godine izgorio je prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu nakon prijeđenih 60 miliona kilometara i poslije provedena tri mjeseca u Zemljinoj orbiti od kojih je prva 22 dana emitovao radio signale na frekvencijama 20.005 i 40.002 megaherca koje su mogli da prate brojni radio amateri širom svijeta.

1785. njemački književnik i filolog

Rođen Jakob Grim Jakob Grim bio njemački pisac, filolog, bibliotekar u Kaselu, akademik i profesor u Berlinu i osnivač savremene germanistike. Sa bratom Vilhelmom izdavao je njemačke narodne bajke i time skrenuo pažnju naučnika ne samo na narodne umotvorine, nego i na narodni govor, dok se do tada proučavao samo književni jezik. U proučavanje jezika uveo je istorijsko-uporedni me-

tod. Najznačajnije djelo su mu četiri sveske gramatike njemačkog jezika, gdje je dao je objašnjenje zakona o promjeni glasova, poznatog kao Grimov zakon. Značajna su i djela “Istorija njemačkog jezika”, “Njemačka mitologija”, “Njemačke pravne starine”, a sa bratom je počeo da izdaje Rječnik njemačkog jezika, čije je objavljivanje nastavljeno i nakon njegove smrti. Umro je 1863. godine.

1847. vlada sad kupila oružje

Prodat prvi Colt revolver

Američki inovator i industrijalac Semjuel Kolt na današnji dan 1847. godine prvi put je prodao jedan od svojih poznatih revolvera Colt američkoj vladi. Koltu je zahtjev za izradu hiljadu komada, koliko su teksaški rendžeri tražili za potrebe Meksičko-američkog rata, došla kao

poručena, jer je prije nje ostao bez posla. Nakon isporuke prvih, naručeno je još hiljadu komada revolvera što je Koltu omogućilo otvaranje fabrike, a nedugo nakon toga uslijedila je i kalifornijska zlatna groznica, što je rezultiralo procvatom posla cijeloj industriji oružara.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

hotspot

VATIKAN OSNOVAO POSEBAN SUD

ma povodom Dana nevine djece. Na taj se praznik Crkva liturgijski prisjeća događaja kada je jevrejski kralj Herod naredio da se u Betlehemu i njegovoj okolini pobiju sva muška djeca do dvije godine starosti, želeći da tako ubije i malog Isusa. “Osobe odgovorne za brigu o toj djeci uništile su njihovo dostojanstvo. Duboko nam je žao zbog toga i tražimo oprost. Saosjećamo sa žrtvama u njihovim patnjama i oplakujemo ovaj grijeh. Grijeh svega počinjenoga, grijeh jer im nije pružena podrška, grijeh ćutanja i negiranja, grijeh zloupotrebe autoriteta”, napisao je Papa.

Papa Franjo je u pismu upućenom biskupima ponovno pozvao na “nultu toleranciju” prema sveštenicima optuženim za pedofiliju, podsjetivši na grijehe koji sramote Crkvu. Crkvi su “poznati grijesi nekih njenih članova: patnja, prošlost i bol maloljetnika koje su seksualno zlostavljali sveštenici..., a to je grijeh koji nas sramoti”, napisao je Sveti Otac u pismu biskupi-

papa je U vatikanU osnovao pravosUdno tijelo koje se bavi sUđenjem sveštenicima pedoFilima

Foto: Reuters

Papa: Bez tolerancije za sveštenike pedofile osobe odgovorne za brigU o toj djeci Uništile sU njihovo dostojanstvo. dUboko nam je žao zbog toga i tražimo oproštaj - papa Franjo

Nulta tolerancija “Želim da se ponovno angažujemo na tome da se takvi zločini među nama više ne počine. Kada je ovo pitanje posrijedi, primijenimo ovdje jasno i iskreno nultu toleranci-

ju”, rekao je Franjo. Papa je u Vatikanu osnovao pravosudno tijelo koje se bavi suđenjem sveštenicima pedofilima i istovremeno uspostavio međunarodu komi-

siju stručnjaka zaduženu za preventivne mjere. Ali žrtve u cijelom svijetu, u kojem su slučajevi svešteničke pedofilije sve skandalozniji, smatraju da Crkva mora da uradi mnogo više kada je riječ o sprečavanju ovakvog zlostavljanja i njegovom kažnjavanju. Izvor: Huffington Post

IZUČAVANJE PROPAGANDE I TOTALITARNE IDEOLOGIJE

Knjiga "Mein Kampf" bestseler u Njemačkoj

■ Bestseler Der spiegel liste

Prvobitno je planirano da se štampa samo 4.000 kopija, ali je tiraž povećan zbog potražnje, pa će se šesto izdanje Hitlerove knjige naći u knižarama tokom ovog mjeseca. Dvotomno izdanje nalazilo se na listi bestselera nedjeljnika Der Spiegel tokom većeg dijela prošle godine i čak je bilo na vrhu liste dvije pune sedmice u aprilu. Institut je organizovao uspješnu seriju prezentacija i debata posvećenih knjizi Me-

in Kampf širom Njemačke i u drugim gradovima Evrope. “Ispostavilo se da je potpuno neosnovan strah da će publikacija promovisati Hitlerovu ideologiju, učiniti je društveno prihvatljivom i dati neonacistima novu platformu za propagandu”, izjavio je direktor Instituta za savremenu istoriju Andreas Viršing. “Suprotno tome, debata o Hitlerovom pogledu na svijet i njegovom pristupu propagandi pružila je šansu da ukažemo na uzroke i posljedice totalitarnih ideologija i trenutku kada autoritarni politički stavovi i desničar-

Foto: AR

Prvo reizdanje knjige Mein Kampf Adolfa Hitlera od Drugog svjetskog rata doživjelo je šesto izdanje, saopštio je juče njen izdavač. Institut za savremenu istoriju u Minhenu saopštio je da je oko 85.000 kopija nove verzije antisemitskog manifesta lidera nacista rasprodato od prošlog januara. Priznati institut navodi da je, daleko od promocije desničarske ideologije, publikacija pokrenula debatu o obnovljenom porastu “autoritarnih političkih stavova” u zapadnom društvu.

Foto: Reuters

Srećna zemlja..

ski slogani uzimaju maha”, dodao je on.

■ KritičKo izDanje Iz instituta navode da Mein Kampf uglavnom kupuju ljudi zainteresovani za politiku i istoriju, kao i prosvetni radnici. Za sada su planirana još engleska i francuska izdanja uprkos velikom interesovanju i u mnogim drugim zemljama. Institut je objavio Mein Kampf sa bilješkama prošlog januara, samo nekoliko dana nakon što je isteklo autorsko pravo. Izvor: AFP

Studija masovne besvijesti

SOCIJALNI EKSPERIMENT

Finska: Nezaposlenima po 560 eura mjesečno Finska je prva zemlja u Evropi koja će, doduše u okviru društvenog eksperimenta, nezaposlenima isplaćivati osnovnu mjesečnu zaradu od 560 eura, sa ciljem smanjenja državne birokratije i siromaštva, i povećanja zaposlenosti. Oli Kangas iz agencije finske vlade KELA, koja je nadležna za socijalna pitanja u zemlji, izjavio je da je 1. januara počeo probni period u trajanju od dvije godine, u kojem učestvuje 2.000 slučajno odabranih građana, koji će primati nadoknadu za nezaposlene. Oni će dobijati 560 eu-

U okvirU drUštvenog eksperimenta U Finskoj će, sljedeće dvije godine, 2.000 ljUdi primati mjesečno 560 eUra ra mjesečno, a neće morati da podnose izvještaje o tome kako su taj novac potrošili. Taj iznos će se, međutim, odbiti od svih drugih naknada koje već dobijaju. U Finskoj je prosječna zarada u privatnom sektoru 3.500 eura mjesečno, pokazuju zvanični podaci. Izvor: AP

KULTURA

KIC: NAJAVLJEN JANUARSKI REPERTOAR

Omaž Kani Radević i drugo izdanje Makadoa

Zanimljiv i raznolik program biće realizovan i tokom ovog mjeseca na scenama KIC-a “Budo Tomović”, najavljeno je iz ove institucije. Već 13. januara biće predstavljena knjiga “Kana” autora Andrije Markuša, posvećena Svetlani Kani Radević, u sali Dodest od 19 sati. Filmski repertoar KIC-a počinje tradicionalnom revijom najpoznatijih mjuzikala koji će biti prikazani od 16. do 19. januara, u sali Dodest. Publika će biti u prilici da pogleda četiri filma, i to “Purpurna kiša” iz 1984, “Dorsi” iz 1991, “Tomi” iz 1975. i “Apsolutni početnici” iz 1986. godine. Drugo izdanje Manife-

stacije kamernih dramskih ostvarenja MAKADO biće priređeno od 25. do 29. januara i predstaviće nekoliko popularnih i regionalnih kamernih dramskih pozorišnih trupa, kao i jednu lutkarsku. Izložba humanitarnog karaktera, naslovljena “Sačuvajmo rijeke”, biće priređena u saradnji sa NVO “Perućuca” 11. januara. Muzičko-poetsko veče pod nazivom “Tiha je misao o tebi” biće priređena u maloj sali KIC-a 24. januara. Izbor iz svjetske poezije kazivaće nekadašnje članice Dodestove trupe Ivana Milašević i Ksenija Stanković, uz muzičku pratnju gitariste Sretena Radulovića. S.I.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

Dragnić

INTERVJU: MLADA CRNOGORSKA PJESNIK

POEZIJA JE VID BU BANALNOSTI SVA

⌦ Sonja Ičević

agrade, promocije i festivali nijesu suštinski bitni za pisanje, ali su važni u smislu da olakšavaju put poezije do ljudi do kojih treba da stigne, kaže autorka čija je pjesma nagrađena na konkursu “Ulaznica”.

Gibson

FILMSKI FESTIVAL KAPRI HOLIVUD

MEL GIBSON PROGLAŠEN REDITELJEM GODINE Oskarovac Mel Gibson dobitnik je priznanja za reditelja godine za film “Greben spasa”, po izboru žirija Međunarodnog filmskog festivala Kapri Holivud, koji je održan na ostrvu Kapri u blizini Napulja. Priznanje je u Gubsonovo ime primio producent Bil Mekanik. “Mel će biti veoma srećan zbog ove nagrade. Oduvjek sam mislio da je on savršen za ovaj film, ali on je prihva-

tio režiju tek nakon mog trećeg zahtjeva! Napraviti ovaj film bilo je veoma važno. Kao što reče izraelska pjevačica Noa, predsjednica ovogodišnjeg izdanja festivala, ‘umjetnost je važnija više nego ikada, sada, u ovom ludom svijetu kojim vlada netolerancija’. U ovom filmu postoje vrijednosti otvorenog uma, koje često fale holivudskim filmovima”, kazao je tom prilikom Mekanik. S.I.

Na konkursu “Ulaznica 2016” mlada pjesnikinja Marija Dragnić osvojila je drugu nagradu u kategoriji za najbolju pjesmu i to za “Trku sa preponama ili zašto ne nosim bijelo u bijelom gradu”. Marija Dragnić rođena je 1990. godine u Nikšiću, studirala je engleski jezik u Podgorici, Vesterosu (Švedska) da bi na kraju diplomirala na Katedri za anglistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je sada na master studijama. Objavila je knjigu poezije, “Druga obala”, a priprema i novi rukopis koji bi trebao biti uskoro objavljen. Pjesme su joj objavljivane u Kulturnom dodatku “Politike”, u Betonu, časopisima Agon, Zarez, Ars, na portalu za književnost i kulturu Strane, a neke su prevedene na makedonski jezik.

■ OBJEKTIVNI

KRITERIJUMI

U razgovoru za DN mlada pjesnikinja govori o priznanju, nagrađenoj pjesmi i viđenju poezije. “Konkurencija za ‘Ulaznicu’ je bila brojna, u tri kategorije oko 2.500 radova i prema riječima žirija, kvalitetna, pa se radujem što je iz društva mnogo dobrih pjesama i moja odabrana za nagrađivanje. ‘Ulaznicu’ su mi kao ozbiljan konkurs preporučili drugi mladi autori iz regiona čiji rad cijenim, pa mi je tim ovo priznanje slađe”, kaže Dragnić podsjećajući da su žiri činili Zvonko Karanović, Srđan Srdić i Vladimir Arsenić. “Ono što mi je bilo najbitnije vezano za žiri je činjenica da nikog od članova ne poznajem

lično (jer se dosta ljudi iz svijeta književnosti kreće u sličnim krugovima) i da sam poslala na konkurs pjesme potpisane šifrom koje nijesu mogle biti pročitane nigdje ranije. Kad na taj način dobijete priznanje, onda je ono nekako posebno drago, jer računate da ste nagrađeni prema objektivnim kriterijumima, od kompetentnih ljudi”, kaže Dragnić. Nagrade, promocije i festivali nijesu suštinski bitni za pisanje, ali su važni u smislu da olakšavaju put poezije do ljudi do kojih treba da stigne, smatra Dragnić. “Autor nikad ne smije biti opterećen time. Ako je posvećen u potrazi za istinom, mora biti sebi istovremeno najstrožiji sudija i vjerovati u ono što radi, i treba da istrajava u tome bez obzira na sve, na priznavanje ili nepriznavanje tog rada. Ne želim ovim da kažem da neko treba da bude odlučan da bude pjesnik samo da bi se pjesnikom zvao, iako ta poezija ne dotiče i ne interesuje ‘nikog živog’, već da autor uvijek osjeća ka-

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

KULTURA

CETINJE: PROSLAVA 4. JANUARA, DANA OSNIVANJAPRIJESTONICE

Uručenje priznanja Ivan Crnojević u Vladinom domu Ovogodišnji laureat Povelje “Ivan Crnojević” je književnik i publicista Marko Špadijer

KINJA MARIJA DRAGNIĆ

UNTA PROTIV AKODNEVICE da je nešto što je napisao vrijedno ili nije. Divno je kada dobiješ i neku nagradu, naročito znači mladim pjesnicima, ali mislim da samo ako se držimo tog unutrašnjeg glasa, kao najrelevantije smjernice, postoji šansa da ćemo napraviti nešto stvarno dobro, a nagrade i odsustvo istih ćemo prihvatati dostojanstvenije”, smatra mlada pjesnikinja.

■ PROZNE

SLIKOVITE PJESME

Govoreći o nagrađenoj pjesmi, Dragnić kaže da stihovi go-

DIVNO JE KADA DOBIJEŠ I NEKU NAGRADU, NAROČITO ZNAČI MLADIM PJESNICIMA, ALI MISLIM DA SAMO AKO SE DRŽIMO UNUTRAŠNJEG GLASA POSTOJI ŠANSA DA ĆEMO NAPRAVITI NEŠTO STVARNO DOBRO, A NAGRADE I ODSUSTVO ISTIH ĆEMO PRIHVATATI DOSTOJANSTVENIJE

vore o netrpeljivosti u odnosu na kompromise koje nameće svakodnevnica. “Činjenica je da dok prolazimo kroz život moramo praviti greške, pristajati na kompromise koji nisu sasvim u skladu sa našim srcem, ali je sjajno što poezija ovo drugo ne trpi i suočava nas sa istinom. Ljudski je griješiti, ali strašno je sebi ne priznati te greške”, objašnjava autorka koja se za sada bavi isključivo poezijom. “Baš ta forma odgovara onome što imam potrebu da kažem, i prirodi i intenzitetu tog nagona. Na neki način se osjećam počastvovanom zbog toga, jer mi se čini kao da je upravo poezija esencija bunta u odnosu na banalnost svakodnevnice i istovremeno neizmjerne, neuništive ljubavi prema životu, potpunog očaja i čiste nade. Nije mi namjera da mistifikujem i romantizujem pisanje poezije, samo izražavam uzbuđenje povodom nje i ono iz kog ona proizilazi, makar u mom slučaju”, zaključuje Dragnić.

Svečana sjednica povodom 4. januara - Dana osnivanja prijestonice Cetinja, u sklopu koje će biti uručena i Povelja “Ivan Crnojević” ovogodišnjem laureatu, publicisti i književniku Marku Špadijeru biće upriličena danas od 11 sati u dvorani “Ivan Crnojević” u Vladinom domu. “Marko Špadijer je čovjek koji voli i zastupa život u svoj punoći i u ime kojega odbacuje sve utopije, fikcije i ideologije. Sve te osobine rijetko srijećemo kod Crnogoraca u jednoj ličnosti. Špadijer je u toku svog plodnog života bio antejski vezan za Cetinje i u svakoj prilici isticao je važnost prijestonice kao kulturnog i istorijskog centra i simbola Crne Gore i njene slobode, boreći se za dostojanstvo i prosperitet. U granicama svoje moći nastojao je da proširi svijest o značaju Cetinja za identitet Crne Gore. Njegov dom na Cetinju decenijama je mje-

Špadijer sto okupljanja intelektualaca i slobodnih ljudi i kuća u koju redovno dolaze prijatelji iz Crne Gore i cijelog svi-

jeta”, kazao je povodom odluke aktuelni generalni sekretar Matice crnogorske Novica Samardžić. S.I.

ODLAZAK PRIZNATOG HRVATSKOG KNJIŽEVNIKA I SCENARISTE

PREMINUO IVO BREŠAN Cijenjeni autor, pedagog i nekadašnji direktor Šibenskog pozorišta Ivo Brešan preminuo je u Zagrebu u 81. godini, prenose hrvatski mediji. Brešan je ostao najpoznatiji po drami “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, koja je postavljena i na scenu Crnogorskog narodnog pozorišta, u režiji Luke Kortine, a u koprodukciji sa Međunarodnim festivalom Kotor Art. “Predstava hamleta u selu Mrduša Donja” praizvedbu je doživjela prije 45 godina, i od tada podjseća publiku na potrebu trajnog preispitivanja vlastite svijesti. Tokom karijere, osim pisanjem romana, bavio se i pozorišnim i filmskim scenarijima. Napisao je 12 ro-

mana, osam filmskih scenarija, a prema njegovim tekstovima izvedene su 23 drame, koje su igrane na brojnim scenama od Rusije, preko Poljske, do Njemačke. Potpisuje i scenario kultnog filma “Izbavitelj” Krsta Papića. S.I.

Brešan

zabava

NAJBOLJE U 2016 - IZBOR MTV PUBLIKE

Green Day i Bang Bang gazde Rock Chart liste

MTV nastavlja sa objavljivanjem top lista za 2016. godinu u različitim kategorijama. Nakon što smo juče pisali o najboljim izvođačima u regionu i onima na globalnom nivou, danas vam donosimo 10 najboljih rok pjesama koje su našle mjesto na popularnoj Rock Chart listi 2016. I ovog puta presudili su slušaoci - rangiranje je formirano na osnovu glasova i komentara, tome koliko je nedjelja koja pjesma bila prva na top listi, koliko je nedjelja ukupno bila na listi, a odlučivali su i podaci o slušanosti i

gledanosti spotova. Prvi među jednakima je Green Day sa spotom “Bang Bang”, dok je drugoplasirani legendarni sastav Red Hot Chili Peppers sa hitom “Dark Necessities”. Trećeplasirani je Bullet For My Valentine - “Worthless”, a 4. poziciju zauzima grupa Kings of Leon - “Waste a Moment”. Donji dio liste predvodi Deftones - “Prayers/Triangles”, slijede Radiohead “Burn the Witch”, Metallica “Hardwired”, Bastille - “Send them off!”, Bring Me The Horizon - “Avalanche” i Placebo - “Jesus’ son”. D.B.

Green Day

PJEVAČ LANSIRAO PRVI SPOT U 2017.

Leo je u dobrim rukama dok se fanovi slikaju Regionalni izvođači na- u cjelinu, dodao nekoliko metnuli su žestok ritam Leovih kadrova i lansirao objavljivanja novih pje- spot na Jutjub. “Izradu spota povjerio sama i spotova u 2017. godini. Led je probio Massi- sam Marku Bićaniću, domo Savić spotom “1.000 bitniku već nekoliko filml j u d i”, a Amir Kaskih nagrada, pred kozić Leo dodao je jim je velika karijeekranizaciju “U ra. Zamolio sam dobrim rukaga da napravi retro zabavma”. Nije rinjak kroz viječ o klasičzuru aktuelnoj ekraninog vremezaciji jer je Leo ranije na. Drago mi pozvao vjerje da se dosta ne fanove da ljudi uključilo se fotografišu šaljući fotograLeo sa njima dragim fije na temu - u čiljudima, a nakon što jim se rukama osjećaje primio radove prosli- te najsigurnije. Još jednom jedio je fotografije Mar- veliko hvala svima”, srećan ku Bićaniću - mladi redi- je Leo zbog novog projekta. telj je upakovao materijal D.B.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

PJEVAČICA VJEŠTA U IGRI PREMETANJA

Ne mislim j samo Namć ⌦ Danilo Brajković

emam želju da se novinarstvom bavim, niti smatram da je pisanje kolumni isključivo novinarski posao. Radim i stvaram, pa kome se sviđa, neka uživa! Ja sam tek jedna pjevačica, vješta u igri premetanja riječi, iskreno će Kaja. DN jučerašnjim intervjuom sa Vladanom Vučinić odškrinule su vrata rubrike u kojoj se prisjećamo pomalo zaboravljenih muzičkih asova koji su danas mahom posvećeni drugim pozivima, a naš novi gost je Vesna Milačić Kaja - dama koju je domaća javnost zavoljela zahvaljujući numerama bez kojih su nekadašnje plejliste radio-stanica bile nezamislive. “Ljubav”, “Dodirni me”, “Žena”, duet s pokojnim Igorom Perazićem - “Sad mogu da ti kažem sve” i druge, zatim angažmani u bendovima Crveno i crno, Dobri momci, krase Kajinu biografiju u fioci - prošlost, a onu aktuelnu svakodnevno uljepšavaju kolumne. Rođena Beograđanka karijeru kolumnistkinje počela je da gradi spontano na internet portalu “Žena sam ja”, čiji je naziv inspirisan baš njenom numerom “Žena”, već skoro deceniju pot-

Naš narod je čudan, majke mi! Radije će se praviti da ne postojiš, a pratiće te svakako

Moj trinaestogodišnji sin piše kratke horor priče – na engleskoM! Za raZliku od MaMe, čije su priče služile saMo da uplaše brata, on svoje čak i objavljuje na jednoM portalu. i Mogu da ZaMisliM gdje bih stigla da je u vrijeMe Mojih početaka bilo interneta pisuje tekstove i u magazinu “Auto Crna Gora”, a četiri godine je Namćor sa prve strane Gracije za naše tržište. O tome, razlozima zašto joj pomen na imenicu “karijera” podiže kosu na glavi, gladujućim umjetnicima, razočaranjima, pumpadžijama koje ne propuštaju njene kolumne, sinu - autoru kratkih horor priča na engleskom i još mnogim gorućim temama - Kaja priča za DN.

■ Karijera? Svi Smo pomalo gladujući umjetnici

Prvo smo te upoznali kao razornog vokala, pa je uslijedila i karijera kolumnistkinje. U kom trenutku i zbog čega si poželjela da pero zamijeni mikrofon? Je li bilo teško prelomiti? Hvala na komplimen-

tu! Pitanje ima više nivoa. Prvo - karijera. Pri pomenu ove imenice, podigne mi se sva kosa na glavi. Koja, bre, karijera? Budimo realni jednom! Svi koji se u našoj zemlji bilo kakvom umjetnošću bave rado koriste ovaj izraz kako bi zvučali skupo, važno. A istina je da smo svi pomalo ono što u Americi zovu - starving artist (gladujući umjetnik). Gladni priznanja i nerijetko u borbi za puku egzistenciju. I svako ima neki rezervni plan. Pisanje nije bilo moj rezervni plan, ali jeste nešto što me čitav život prati. Mnogi ne znaju da sam autor tekstova balade Bojana Marovića “Više te nema”, vesele pjesmice Kaće Bogićević “Milutin” i još mnogo drugih. Pišem otkako sam naučila slova, a sada imam i nasljednika. Moj trinaestogodišnji sin piše kratke horor priče – na engleskom! Za razliku od mame, čije su priče služile samo da uplaše brata, on svoje čak i objavljuje na jednom portalu. I mogu da zamislim gdje bih stigla da je u vrijeme mojih početaka bilo interneta. Kada je jedna rođaka odlučila da pokrene portal za žene i nazvala ga - Žena sam ja, po mojoj pjesmi “Žena”, kolumne su se dogodile sasvim spontano. U to vrijeme sam počela saradnju i sa magazinom “Auto Crna Gora”, sa kojim neprekidno sarađujem još malo pa evo deceniju! Siniša Adamović, prvi urednik Gracije za naše tržište, je smatrao da moj humor i vješto koketiranje sa crnogorskim jezikom može da bude interesantno čitalačkoj publici. I evo, četvrta godina kako sam Namćor sa prve strane! Da obradujemo ili ra-

A RIJEČI: KAJA MILAČIĆ ZA DN

JA NIŠTA, ĆORIŠEM Kada pjevaš, moraš u to da vjeruješ i posjeduješ tajnu vještinu kako bi emocije prenio publici. Drugačije ne ide. A pjevanje je jako blisko glumi. Kada si duboko u emociji, ne kontrolišeš tehniku i lako izgubiš povjerenje publike stužimo one koji su naklonjeniji pjevačici Kaji – da li su novinarske, uz sve druge obaveze, “smetnja” za povratak na scenu ili pripremaš borbu na dvatri fronta? Teško pitanje. Ali, opet ti slojevi. Nijesam novinar, iako sam studirala novinarstvo. Nemam želju da se novinarstvom bavim, niti smatram da je pisanje kolumni isključivo novinarski posao. Nijesam ni pisac, niti pokušavam da se svrstam među književnike! I ne volim da ubiram poene naklapanjem o “sposobnostima”. Mogla sam ovo, mogla sam ono. Radim i stvaram, pa kome se sviđa, neka uživa! Ja sam tek jedna pjevačica, vješta u igri premetanja riječi. Muzička ili novinarska scena u Crnoj Gori - koja je trenutno kvalitetnija? Nema odgovora na ovo pitanje. Iz prostog razloga što je na kraju sve stvar ukusa i ličnih afiniteta. I predrasuda, na žalost. Rastuživala me je činjenica da se mnogi u muzičkoj branši ponašaju kao da svi pro-

dajemo Rumenka u zimskoj sezoni! Zamislite: svi na minus deset prodajemo najjeftiniji sladoled, pa moramo da se laktamo kako bismo prodali više. Sada mi je ovo smiješno. Svako, kako god i kojim god se javnim poslom bavio ima svoju pubilku. Takođe, mnogi lako zaborave da ljudi koji dolaze na njihove nastupe rado posjete i “konkurenciju”! I tamo se lijepo provedu! Mala smo sredina i mašala prijemčivi na “pričine priče”. Tako se događa da ono što ste sami rekli i nema neku težinu, ali ono što su rekli da ste kazali može skupo da vas košta!

■ BITAN JE ZANAT, ALI UŽIVANJE JE VAŽNIJE

Predvodiš domaće kolumnistkinje među pjevačicama, a u regionu ih je dosta – u Hrvatskoj se sličnim bave Remi iz Elementala i Ivana Banfić, u BiH kolumne piše reperka Sassja, u Srbiji Marko Šelić Marčelo... Očito da zajedno rušite predrasude o tome da je pjevač(ica) isključivo zadužen(a) za zabavu i scenski nastup? Zbunim se pred komplimentom, a ovo svakako to jeste! Pratim blog mlade glumice i pjevačice Lidije Kordić. Naše dijete, preslatko, premilo, duhovito i anđeoskog glasa. Studira glumu u Sarajevu i slutim da je čekaju zaista velike stvari! MC Marko i Vladimir Maraš su vješti i duhoviti pripovjedači. Za druge iz

ZABAVA

29 Kaja Milačić

GODINE KAJA MILAČIĆ PIŠE KOLUMNU ZA CRNOGORSKO IZDANJE GRACIJE

naše branše, makar u Crnoj Gori, nijesam čula, ali znam ko bi još kako umio, samo da hoće. Često se sjetim odgovora Džordža Klunija ka d a s u mu postavili pitanje u vezi sa filmom koji je režirao. Dok samo glumiš, niko od tebe ne očekuje da misliš. Kada počneš da režiraš, svi te pitaju šta misliš o ovome ili onome. Ne mislim ja ništa, samo namćorišem! Forma kolumne prepoznata je odavno kao odraz duše autora, onoga što živi, što u neku ruku možemo prep oznati i u pjesmama, na nešto drugačiji način svakako. U šta ljudi lakše i brže povjeruju i zbog čega : u ispovijest u kolumni ili recimo autobiografsku baladu koja “gađa” u srce? Hajde da se ne lažemo. Pje-

sme jesu odraz duše. Kompozitora, tekstopisca, muzičara koji su je svirali i na kraju samog pjevača. Kada pjevaš, moraš u to da vjeruješ i posjeduješ tajnu vještinu kako bi emocije prenio publici. Drugačije ne ide. A pjevanje je jako blisko glumi. Kada si duboko u emociji, ne kontrolišeš tehniku i lako izgubiš povjerenje publike. Isto je i sa pisanjem. Tajna vještina, zanat jesu važni, ali važnije od svega je da šta god radiš, iskreno uživaš u tome. To publika osjeti.

■ KUMA I MUŽ KRI-

TIČARI, PUMPADŽIJE - REDOVNI ČITAOCI

Pozicionirala si se kao neko uz čije kolumne dosta čitalaca počinje dan – kakvi komentari stižu do tebe? Javljaju li se dežurni kritičari? Od onih sam osoba koje se zbune kad ih ko pohvali! Zaista! Ima jedna pumpa u gradu na kojoj često sipam gorivo i gdje me vazda dočekuju kao omiljenu rođaku ili komšinicu. Moje drage pumpadžije! Čitaju me redovno, ne propuštaju nijedan tekst! Iskreno me raduje to što mnogi muškarci vole da zavire u ženski magazin tražeći moje novo namćorisanje. Pohvale nijesu toliko česte, niti ih očekujem. Davno sam shvatila da kada svi počnu da te hvale - nešto ne valja! Naš narod je čudan, majke mi! Radije će se praviti da ne postojiš, a pratiće te svakako. Kada zavrišim priču, imam dvoje najvažnijih kritičara. Kumu Slađanu i namćora za kojeg sam se udala. Ako njih dvoje uspijem da nasmijem, nasmijaću svakoga!

Foto: Darko Jovanović

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

zabava

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

NAJPLAĆENIJE ZVIJEZDE U GODINI ZA NAMA

Uspješna Tejlor Svift je “trouble” za sve kolege Sama lista najplaćenijih zvijezda odnosi se na period od 1. juna 2015. do 1. juna 2016. po podacima Nielsena, kao i podacima menadžera i samih izvođača.

⌦ Marija Roganović U godini za nama svjetske zvijezde su se naradile, ali i propisno zaradile. Naime, sama lista najplaćenijih zvijezda odnosi se na period od 1. juna 2015. do 1. juna 2016. po podacina Nielsena, kao i podacima menadžera i samih izvođača. Iskreno, prvoplasirana na listi se više zabavljala u protekloj godini, ali to je samo još jedan dokaz, da se i od reklama sasvim “solidno” živi. Tako je prvo mjesto zauzela američka pjevačica Tejlor Svift, koja je, iako diskografski pasivna, uspjela da obori rekord Rolling Stonesa za turneju po Sjevernoj Americi, prodala milione albuma i potpisala sedmocifrene ugovore sa Diet Coke i Appleom, zaradivši 170 miliona dolara, čime je postala najplaćenija pjevačica i najplaćenija zvijezda na planeti uopšte! “Ne samo da ima dobru muziku i sjajne koncerte uživo sa

divnim iskustvima, već je mlada, lijepa i uglavnom nekontroverzna. Brendovi je vide kao sigurnu i pouzdanu osobu koja je veoma svjesna obilježja brenda i strateški se ponaša u zaštiti njihovih vrijednosti”, rekao je advokat Lori Lendju, ispred Foxa Rothschilda. Mjesto broj dva pripalo je britanskom boy bendu One Direction, koji su zaradili 110 milliona dolara, čime su i zvanično postali najplaćeniji boybend svih vremena. Grupa je trenutno na pauzi, ali su zaradili 200 miliona dolara na turneji “On The Road Again Tour”.

Naša omiljena pjevačica Adel (ujedno i šampion, koja i dalje zarađuje isključivo od prodaje albuma) našla se na trećoj poziciji, sa 80.5 milliona dolara. Na četvrtom mjestu sa 76,5 miliona dolara je kraljica popa -Madona, i to zahvaljujući turneji “Rebel Heart” na kojoj je zaradila 170 miliona dolara i dodatne milione za ugovore za linije parfema i odjeće. Rijana zaokružuje Top 5, sa zaradom od 75 miliona dolara, a sve to zahvaljujući turneji kao i ugovorima sa brendovima Dior, Puma, Samsung i

Stance. U ovim krajevima, doduše, manje poznat, američki kantri pjevač Garet Bruks našao se na šestom mjestu sa zaradom od 70 miliona dolara! Slijede veterani rok muzike AC/DC i Rolling Stonsi sa zaradama mahom od turneja, i to od 67.5 miliona, odnosno 66.5 miliona dolara. “Top ten” zaokružuju škotski DJ Kelvin Heris sa 63 miliona dolara zarade, uz titulu najuspješnijeg DJ na svijetu, ali i nezaobilazni reper Diddy sa 62 miliona dolara. Pomalo iznenađuje činjenica da na listi nema Dr Drea,

Prvoplasirana

koji od svog posla producenta i čuvenih slušalica “Beats” iz godine u godinu zarađuje sve više. Takođe, u “top ten” nijesu se našli kanadski pjevač Džastin Biber (13. mjesto sa 56 miliona dolara), The Weeknd (broj 15 sa 55 miliona dolara) i Bijonse (17. sa 54 miliona dolara). A evO I OSTATAk lISTe: 11. Brus Springstin ($60.5 miliona) 12. Pol Mekartni ($56.5 miliona) 13. Džastin Biber($56 miliona) 14. keni Česni ($56 miliona) 15. U2 ($55 million) 16. The Weeknd ($55 miliona) 17. Bijonse ($54 miliona) 18. Jay Z ($53.5 milliona) 19. luk Brajan ($53 miliona) 20. Muse ($49 miliona)

One Direction na drugoj poziciji

Adel zarađuje isključivo prodajom albuma

RiRi na petom mjestu Kraljica popa našla se na četvrtom mjestu

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

Ekipa filma “Stado”

zabava

DEBITANTSKO OSTVARENJE NIKOLE KOJA

“Stado” je najgledaniji srpski film u 2016. godini Rediteljski prvenac Nikole Koje, “Stado”, najgledaniji je srpski film u 2016. godini, saopšteno je na osnovu do sada dostupnih podataka pristiglih na osnovu broja prodatih ulaznica u bioskopima širom Srbije. “Drago mi je da su ljudi prepoznali vrijednost ovog filma i njegovu želju da istinito govori o vremenu u kojem živimo. Posebno mi je drago zbog ljudi koji su vjerovali u ovaj tim i u ovaj film i koji su pomogli da se on dočepa bioskopskog mra-

NOVI SINgL I EKRANIZAcIJA ŽAKA HUDEKA

U zemlji gdje se djeca liječe sms porUkama, 200.000 pregleda je veliki broj čak i na drUštenim mrežama, izjavio je nikola kojo ka, uprkos pokušajima da se spriječi snimanje i završetak filma, pa čak i da bude viđen van velikih gradova. U zemlji gdje se djeca liječe SMS porukama, 200.000 pregleda je veliki broj čak

i na društenim mrežama”, izjavio je Nikola Kojo, reditelj, producent i glavni glumac filma “Stado”, i dodao: “Hvala svim ljudima koji su u ovako teškim vremenima uspjeli da odvoje novac za bioskopsku ulaznicu i time pokazali da još uvijek postoji kritična masa koja vjeruje da su kultura i obrazovanje preventive. Radujem se unaprijed reakciji publike u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje će film premijerno biti prikazan 10. odnosno 11. januara”. M.Rog.

MATERIJAL IZLAZI U PETAK

Spot “Kad nekoga voliš” Ed Širan tizerom otkrio naziv novog albuma najljepša je poruka ljubavi

“Tako rijetko nađemo to, a jednom kad nađeš, živi za to!”, stihovi su predivne pop balade, novog singla hrvatskog pjevača Žaka Hudeka koji je objavljen 11 godina nakon megahita “Živim za to”, pjesme kojom je Jacques zaprosio suprugu Brigitu, a koja je vrlo brzo postala himna mnogih vjenčanja. Naime, Novu, 2017. godinu Jacques je odlučio da započne radno pa je tako prvog radnog dana objavio novi singl i videospot za pjesmu “Kad nekoga voliš”, autora Ivana Škunce, a s tom će se pjesmom predstaviti na 64.

Iz spota Zagrebačkom festivalu. Svojoj je publici novom sjajnom pjesmom želio poželjeti sve najbolje u novoj godini te po slati najljepšu poruku ljubavi, a novim muzičkim projektom najavljuje uspješnu poslovnu godinu u kojoj sprema mnoga iznenađenja. Za novi singl, Houdek

je snimio i spot, po uzoru na američki sastav Maroon 5, koji je spot snimio na nekoliko vjenčanja, kao gost iznenađenja. “Pjevati na vjenčanjima za mene je uvijek iznova posebno uzbudljiv doživljaj i u tome istinski uživam. Kad imaš priliku uljepšati pjesmom nečiji najvažniji dan u životu, to je poseban trenutak, a najsretniji sam kada parovi izaberu upravo moju pjesmu za svoj prvi ples jer onda znam koliko im to znači”, kazao je Houdek ovom prilikom. M.Rog.

NAJPIRATIZOVANIJA SERIJA PROšLE gODINE

“Igra prijestola” i dalje na tronu Popularna HBOova serija “Igra prijestola” petu godinu zaredom se našla na čelu najviše ilegalno preuzimanih serija u svijetu, prema podacima Torrent Freak. Svaka epizoda se u prosjeku skine 350. 000 puta. “The Walking Dead” se našla na drugom mjestu, a slijedi je novi HBO hit “Westworld” na trećem mjestu. Među top 10 su još “The Flash”, “Arrow”, “The Big Bang Theory”, “Vikings”,

“Lucifer”, “Suits” i “The Grand Tours”. Posljednja je ujedno i najpiratizovanija serija u Velikoj Britaniji. Pogledajte spisak: 1. Game of Thrones 2. The Walking Dead 3. Westworld 4. The Flash 5. Arrow 6. The Big Bang Theory 7. Vikings 8. Lucifer 9. Suits 10. The Grand Tours (mtv.rs)

Britanski kantautor Ed Širan će u petak predstaviti novu pjesmu ili album, još uvijek nijesmo sigurni, ali u svakom slučaju, veoma smo uzbuđeni! Naime, vlasnik jedne od najljepših balada “Thinking Out Loud”, nas je u novu godinu uveo sa viješću o “novoj muzici”, ali i jučerašnjim tizerom, koji se čini da sadrži naslov novog albuma! Naime, po svemu

sudeći, ali i najnovijoj animaciji koju je objavio Širan, album će se najvjerovatnije zvati “÷” (Divided), što je logičan slijed nakon prva dva “+” i “x”, koji takođe prate matematičku temu. Podsjećanja radi, Širan je pauzirao u 2016. od javnog života i nismo znali mnogo toga dok nije objavio video na Facebooku. Svakako ćemo sačekati petak da saznamo! M.Rog.

NJEGA

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

SAČUVAJTE KOŽU OD HLADNOĆE I ISUŠIVANJA

Tokom hladnih i vjetrovitih dana dolazi do promjena u dubljim slojevima kože, koje su vidljive i na površini. Koža gubi tonus, elastičnost, sjaj i svježinu Svaki organizam je jedinstven sa naslijeđenim karakteristikama i zato svaka koža reaguje drugačije pod različitim klimatskim uslovima, uticajima okoline i načina života, ali je jedno zajedničko - kombinacijom pravilnog načina života i odgovarajuće njege, možemo značajno usporiti, ublažiti i smanjiti vidljive znake procesa starenja. Proces starenja kože je sastavni dio prirodnog procesa starenja cijelog tijela. Pojava bora, njihov izgled, dubina i debljina različiti su i na njih utiču različiti faktori kao što su: nasljeđe, lučenje hormona, metabolizam, način zivota, nedovoljna i nepravilna njega, sunce, velika hladnoća, vjetar... Zaštita kože tokom hladnih dana je veoma važna i razumljiva, naročito kad dolazi do velikih temperaturnih oscilacija. Zaštita od hladnoće, naročito od vjetra koji je dodatno isušuje je izuzetno važna. Tokom hladnih i vjetrovitih dana dolazi do promjena u dubljim

Pri izboru preparata koji su namijenjeni pripremi kože za zimu, treba biti obazriv, jer se često dešava da koža negativno reaguje na proizvode koji su se u normalnim uslovima pokazali sasvim zadovoljavajući

slojevima kože, koje su vidljive i na površini. Koža gubi tonus, elastičnost, sjaj i svježinu, mikrocirkulacija je oslabljena pa djeluje suva, umorna i uvela. Bore se javljaju naglo, u veoma kratkom vremenu. Kao posljedicu ovog stanja na koži se primjećuju promjene. Koža postaje neelastična, suva, tanka i krta, djeluje atrofična, bez tonusa i svježine.

■ Kada potražiti pomoć

Ako primijetite neki od znakova prevelikog isušivanja, pojave bora, crvenila ili kapilara na licu, potražite stručnu pomoć, jer nedovoljno njegovana, nepripremljena i nezaštićena koža pod nepovoljnim klimatskim uslovima mijenja izgled, postaje tvrda i neelastična, pore se šire, a često se javljaju bore, otekline, podočnjaci, fleke, kapilari, akne i crvenilo lica. Sve to smeta lijepom izgledu i osjećaju sigurnosti. Dešava se da se promjene na koži pojave i pored svakodnevne uobičajene njege.To znači da nije dovoljno samo nanošenje uobičajene vlažne ili hranljive kreme, već je obavezna intenzivna njega koja će oporaviti dehidriranu, isušenu, zadebljalu, devitalizovanu i opuštenu kožu i pripremiti je za hladne i vjetrovite dane.

■ iZBor prEparata Za ZimSKi pEriod

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

periodu zahtjevnija, pa treba biti izuzetno pažljiv, izbjegavati bilo kakve eksperimente sa kremama, serumima, antiridima i njegom uopšte. Obavezno koristiti hranljive, vitaminske i regenerativne kreme, koje će nadoknađivati koži sve sastojke koje potroši u odbrani od nepovoljnih uticaja spolja. Naročitu pažnju treba posvetiti suvoj i osjetljivoj koži, kojoj je potrebna ciljana njega i od prvih naznaka crvenila i iritacije treba koristiti preparate koji su namijenjeni isključivo takvoj koži. Naročito je važna dnevna njega u hladnim i vjetrovitim danima, kad se koža dodatno isušuje. Tada treba koristiti kompleksne kreme, koje su namijenjene baš ovakvoj koži, koje imaju dosta masnoće i vlage i koje smiruju iritaciju. U ovim slučajevima klijentima preporučujem da preko dnevne kreme stave i noćnu, koja će dodatno da zaštiti kožu. Nanositi ih uz laganu masažu.

■ KAKO POMOĆI KOŽI Pomoć možete potražiti od kozmetičara ili ako imate uslova - možete sami kod kuće uraditi temeljno čišćenje i

pročišćavanje pora, koje podrazumijeva odgovarajući piling i hranjivu ili vitaminsku masku za lice. Obratite pažnju da ti proizvodi budu prilagođeni vašem tipu, stanju i starosti kože, sa posebnim osvrtom na predio oko očiju, pogotovu ako imate iznad 35 godina. Obično maske koje su namijenjene za kućnu upotrebu služe za prvu pomoć i kratkotrajno poboljšavaju izgled kože. Za dugotrajnu i kv alitetnu zaštitu, neophodna je intenzivna njega hranjivim kremama koje sadrže visok postotak kolagena, elastina i proteina koji vezuju vodu i potpomažu održavanje vlažnosti kože. Upotreba vitamina A, C, E i betakarotina, polivitaminska i hormonska terapija, izbjegavanje alkohola i nikotina su sastavni dio njege.

■ KAKO ODABRATI

PRAVI PROIZVOD

Nikako ne treba dozvoliti preveliko isušivanje, da koža više ne može da se oporavi i da tkivo počine da se opušta. Ako dođe do ovakvih promjena, tada je to ozbiljan znak da je neophodno svojoj koži posvetiti posebnu pažnju i posavjetovati se sa koz-

NJEGA

metičarkom da bi se taj proces zaustavio. Kozmetičar će vam staviti odgovarajuću masku iz palete profesionalnih proizvoda, prilagođenu baš vašoj koži. Maske za profesionalnu njegu prodiru duboko u kožu, poboljšavaju ne samo izgled već i kvalitet kože. Maske za profesionalnu upotrebu sadrže visok procenat aktivnih materija, oligoelemenata, vitamina, minerala, morskih ili biljnih ekstrakta, koje koža upija i tako vraća svježinu, elastičnost, gipkost i sjaj, a koža dobija mladalački izgled, jer ove maske imaju dugotrajan učinak.

■ SAVJET Za dugotrajne rezultate i istinsku regeneraciju i podmlađivanje kože uvijek treba kombinovati serume, te moćne koncentrovane koktele sa prečišćenim i visokokoncentrovanim aktivnim enzimima, vitaminima, hijaluronskom kisjelinom i drugim elementima važnim za zdrav i zategnut izgled koze. Kod upotrebe svih preparata treba voditi računa da su hidrosolubilni, a naročito je važno da budu bazirani na tehnologiji biološki aktivnih materija koje ne opterećuju osjetljivu zonu oko očiju. Svakodnevne blage masaže kod kuće, utrljavanje vlažnih i hranjivih krema koje će koži pružati adekvatnu i djelotvornu zaštitu - poboljšaće cirkulaciju. Različite tipove kože ćemo drugačije štititi. Za suvu, tanku, osjetljivu i kožu sklonu pucanju kapilara - obavezno u hladnim danima preko dnevne kreme stavite i noćnu, da bi vas zaštitila od prevelikog i prekomjernog isušivanja.

POKLANJAMO Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

AUTOR: Sloba Bubanja

www.estebel-mn.com

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 4.1. 2017.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 U centru Herceg Novog prodajem apartman 31m2. Tel.067/800-588 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel. 067/390-767

Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, drugi sprat, Moskovska 153. Tel. 067/189-353 i 063/289-353

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić Danilovgrad. Tel. 069/073-331

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

POSLOVNI PROSTOR Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

TURIZAM

Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Kolašin, prodajem plac 1.039 m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133

I U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

PLACEVI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel. 069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Tel. 068 326 549

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

GAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020997, 067/172-598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem veliki izbor umjetničkih slika veoma povoljno, plus novogodišnji popust i poklon koji vrijedi i traje. Kolekcionar Beli. Tel.069/051-526 Prodajem polovni šporet i frižider, oba u ispravnom stanju. Povoljno. Tel. 068/109-999

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavajima (naslon leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

POSAO

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

NEWS

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM E IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

R SI

MET TA

IPSU

IPS

R LO

IPS

R LO

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET

IPSUM

R LO

LOREM

SIT

LOREM

SIT

E AM

R LO

SIT

E AM

LOREM

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT T IT ET E DO DO RS RS AM AM LO UM LO IT UM T IT E DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM UM LO EM UM ET RE IT ET S IPS DO OR LO IPS AM M AM M OR M TL IT RE RE OL SU ET SIT ME RS D O LO IP A R LO AM TL IT LO EM UM DO ET SIT ME RS DO OR IPS A L R LO AM UM IT LO EM UM ET IT DO IPS ET RS DO OR IPS AM RS L M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS ET LO RS DO IPS AM RS LO M LO AM UM IT LO RE UM EM ET IT DO IPS LO RS DO IPS OR AM RS LO M TL LO UM RE DO IPS LO EM UM IPS M EM

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

11:12:20

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

SIT AM

IPS

DOLOR

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT LOREM DOLOR AMET IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO ET SIT OLO SU ET SIT DO IPSU LO D M IP R M R M M M LO M TA LO TA RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO SIT MET LORE ET DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R R TA M M AM TA M M LO TA LO MET LORE R SI SIT MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO M M M M ET TA SIT OLO SU LO ET TA SIT DO OLO SU IPSU RE ET D M SU IP R RE D M IP R SIT DO M M IP R SI M LO M R SI LO M LO TA M LO M R TA M RE LO M TA RE LO ET DO RE IPSU T MET LO ET DO RE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM TA R SI M LO M T M RE LO M SI T RE SI LO ET DO IPSU M ET DO MET LORE RE R LO IPSU DO R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M AM LO M LO M AM TA LO M M RE LO M M RE DO SIT RE SU IPSU DO ET SIT MET LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IP R M M LO R M IPSU M LO M RE TA M LO M TA RE LO M TA RE LO DO IPSU DO MET LORE IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M M LO TA M LO M TA RE OLO SU LO TA RE AM D IP DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M LO M TA SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M T OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE LO R SI MET DO IPSU LO LO M M LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO LO TA MET R SI LO TA LO

DOLOR S DOL

LOREM IPSUM

LOREM

MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

DOLOR SIT AM E

T R SI

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AMET EM IPS DOLOR UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPS UM SIT AM DOLOR SIT AM ET M

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AME DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPS UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

DOLOR SIT AM E

IPSUM

IPSU

LOREM

NEWS

LO LO

IPSUM

DOLOR SIT AM E

LOREM IP

IPSUM

NEWS LOREM

LOREM

IPSUM

LOREM

IPSU

IPSUM

LOREM

IPSU

IPSUM

IPSU

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME A T OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

SIT AM

IPSUM

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSUM

VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT OR T LORE IPSUM AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

M DOLOR SI LOREM IPSU

SIT AM

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T

AMET

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT SIT AMET R LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO M AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

SIT AM

LOREM

NEWS

IPSUM

DOLOR

LOREM

NEWS

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

www.cdm.me

NEWS

DOLOR SIT



T LORE M IPSU M

LOREM IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPSUM

LOREM

SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O LOREM

LOREM

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

DOLOR SIT AME T

35 31

MALI OGLASI

SRIJEDA, 4.1. 2017.

Policija ........................................122 Vatrogana ...................................123 Hitna pomoć ..............................124 Tačno vrijeme ............................125 Telegrami ...................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika...........1180 Informacije ...............................1181 Crnogorski telekom ................1500 Telenor .....................................1188 M:tel ..........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod .............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” .......................625-349

Kanalizacije ........................620-598 Pogrebno ............................662-480 Meteo .........................094-800-200 Centar za zašt.potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije .............. ....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ......................................080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .............................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798 .....................................068-818-181 CAZAS AIDS ...............020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka .............................618-395 Inspekcija zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada ..................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ...080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna ............................608-015 Tržišna ................................230-921 Turistička ............................647-562 Veterinarska ......................234-106 BOLNICE Klinički centar ....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje .............................648-823 Konik ...................................607-120 Tuzi ......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ..................................603-941 Golubovci ...........................603-310 Radio stanica .....................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” .....................................664-648 Malbaški .............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ..............................662-578 APOTEKE Ribnica ................................627-739 Kruševac ............................241-441 Centar .................................230-798 Sahat kula ..........................620-273 HOTELI

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...........................621-240 City ......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ...............621-889, 623-444 Eminent ..............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen ................................669-201 Pejović ................................810-165 Premier ..............................409-900 Podgorica ...........................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ..................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi .....................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi .................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

36 DN

enigmatika SITAN TURSKI NOVAC (MN.)

NADIMAK OZNAKA UPADLJIV, INDUST- PROSJAKA HILJADITI ZA FRAN- UVJERLJIV RIJSKA DIJELOVI IZ CUSKU BILJKA "ODISEJE” LITRA (LAT.)

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

AUTOR: BANE

JEDAN VOKAL

VRSTA TORTE

OZNAKA AUTOŠKOLE

ESKIMSKA KOLIBA STALNO BORAVIŠTE (LAT.)

BRAVO (TUR.) MUSLIM. MUŠ. IME RAZMJEŠTANJE (MN.)

OZNAKA ZA ŠVEDSKU

foTo-ubod

BIVŠI BRAZILSKI KOŠARKAŠ, MANUEL

Luteranska crkva u Rejkjavíku, Island. REOMIR MINISTRI U STAROJ TURSKOJ

SIMBOL BORA VITKI, TANKI

PODIJELITI NA DVA DIJELA VRSTA DROZDA SIMBOL BROMA

GROBNA JAMA MALO ODSTOJANJE ISTINIT

ESTONAC

PLEMSTVO (LAT.) SRPSKI PJESNIK I NOVINAR GLAVNI GRAD ALBANIJE ŽITELJ ATIKE

RIJEKA U FRANCUSKOJ AMERIČKI GLUMAC SA SLIKE ČUVAR

SIMBOL ARGONA

HRAMATI, ĆOPATI FRANCUSKA FILMSKA GLUMICA IZABELA

POSPANO 4. I 24. SLOVO PEĆINSKI UKRAS (LAT.)

PUBLIC INFORMATION ZONE

ZAVISAN

MRK SLOJ NA METALU (MN.) PUŠKINOV JUNAK, JEVGENIJE

Play sudoku online at:

ČESTITO, POŠTENO

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: INSPIRISATI, SATRVENI, ON, PRAVAŠTVO, D, RUTINE, ARNO, EGOMAN, CMOK, MARAMBO, AKI, IT, JIA, ANAN, JIR, LH, PITA, ESONO, ŠE, AJK, A, ASKA, TAMPON, ILIR, C, SOKAČE, EDAMER.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2408

Medium level

9 2

8 4

4 6

5 7

2 7 5

2012-06-01

Medium level

Sudoku puzzle No. 1813 2011-09-30 7

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

5 7

6 2

5 1 7 2 4 6 9 8 3 Sudoku puzzle No. 1814 2011-10-01

Daily Sudoku puzzle No. 2058

6 www.sudokukingdom.com 8 4 1 3 9 7 5 6 2

TEŽA

Puzzle solution: RjEŠEnjE iz pREThodnog bRojA

2013-05-17

www.sudokukingdom.com

Statua “Brižna ruka” u Glarusu, Švajcarska.

3 3 7

6 8

5 8

4 5

2 1

8 3

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

Word Search Puzzle #Y612QX

Areas Areas Aspen Aspen Asylum Asylum Cacao Cameo Cacao Chasm Cameo Coalesce Constitutional Chasm Cruelty Coalesce Excite Extremes Constitutional Franc Cruelty Grasp Infl ates Excite Inhibit Extremes Franc

Grasp Marches

Masks Inflates Merge Inhibit Mezzanine Minors Marches Months Masks Navel Obese Merge Pause Mezzanine Peacock Pitted Minors Pseudo Months Purse Rabies Navel Rapid Obese Pause

Peacock Razed

Scuff

Recap Pitted Seamed Recital Pseudo Renaming Sheen Reply Purse Skewing Scene Rabies Scuff Suede Seamed Tirades Rapid Sheen Razed Skewing Wreckage Suede Recap Tirades Recital Wreckage Renaming Reply

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Budite razumni, trenutni neuspjeh treba da Vas motiviše na dodatnu upornost. Nečija poruka može da se tumači na različite načine, a za Vas je “istinito” prije svega ono što Vam je drago da čujete.

BIK Želite da promijenite poslovne okolnosti i ne obraćate pažnju na osobu koja Vas zamara kritikama i pričom. Ne možete svima da ugodite. Pokažite dobru volju i upriličite neku omiljenu zabavu u dvoje.

BLIZANCI Privlače Vas izazovne ili nepoznate situacije. Ponekad procjena umije da zavara, obratite pažnju na komentare i na vrijeme zatražite nečiji savjet. Susret sa jednom osobom za Vas predstavlja “emotivni vrhunac”.

RAK Nema razloga da se ponašate previše razmetljivo, već zatražite nečiju moralnu ili materijalnu podršku. Partner vješto ignoriše Vaše ideje, pokušavate da shvatite značenje skrivenih motiva.

VAGA Nema razloga da se povodite za lažnim utiscima ili da Vas neko zavarava velikim obećanjima. Provjeravajte nove informacije o poslovnim prilikama i potrudite se da zaštitite svoje interese.

ŠKORPIJA Morate imati dobru procjenu, ko može da Vas zamijeni u odlučujućem trenutku i u važnim pregovorima. Izbjegavajte brzopletost. Nemojte dozvoliti svom partneru pretjeranu dozu samoljublja ili hirovitog ponašanja.

STRIJELAC Neko u Vama pobuđuje emotivno interesovanje i dobro raspoloženje. Ne budite nestrpljivi, imaćete razloga za radost. Sačekajte da se neke situacije razjasne u skladu sa zajedničkim potrebama.

JARAC Nema potrebe da ponavljate priču, koja izaziva novo nerazumijevanje ili oštro negodovanje u krugu saradnika. Razmislite na koji način treba da šarmirate i da odobrovoljite svog partnera.

Scene

REBUS

Izbjegavajte eksponiranje u društvu saradnika. Uvijek postoji faktor iznenađenja. Partner se iskreno trudi, ali ne razumije najbolje sve Vaše ideje. Polako gubite strpljenje u ponavljanju poznate priče.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Napalm topi

Trenutno ljubav i lično zadovoljstvo ne idu u zajedničkoj kombinaciji. Potrebno je da se opredijelite za praktičnija rješenja. Prihvatili ste pasivnu ulogu u odnosu prema voljenoj osobi, uskoro ćete zažaliti.

VODOLIJA Pokušavate da impresionirate okolinu svojim prepoznatljivim šarmom i različitim sposobnostima. Nema razloga da kritikujete blisku osobu, bolje je da ozbiljnije analizirate svoje ponašanje kao i propuste koje ste učinili.

RIBE Iznenada umijete da zablistate u susretu sa. Imate dobre ideje i stalo Vam je da ostvarite zajedničke interese. Godi Vam nečija pažnja, tako da upijate svaku reč koju izgovara bliska osoba.

Film

38 •TVprogram 06:00 Serija: Jedne letnje noći 07:30 Exkluziv 07:45 Serija: Zvala se Feriha 09:15 Indijski film: Mladost ludost 11:45 Film: Kao mačka i pas 13:15 Serija: Paramparčad 14:15 Koncert: Severina 16:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 17:25 Serija: Zvala se Feriha 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Kuhinja 19:00 Žurnal 19:20 Serija: Paramparčad 20:05 Serija: Jedne ljetnje noći 21:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 22:15 Koncert: Bajaga 00:15 Exkluziv 00:30 Film: Inspektor Gadžet 01:45 Prvi Glas

PRVA Serija: Paramparčad, 19.30

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

07.35 Dobro jutro CG 11.00 Vijesti 12.25 Dokumentarni program 13.00 Vijesti 13.05 Zabavna muzika 14.00 Vijesti 14.05 Narodna muzika 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Istrage gospođice Fišer 17.15 Možeš i ti 17.30 Muzika 17.45 Hronika Podgorice 18.30 Serija: Atomski zdesna 19.25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa 21.45 Zabavna muzika

RTCG 1 Muzika, 17.30

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo

777 Extremno, 11.00

11:03 Premijera 11:25 Serija: Kalifornikacija 11:52 Sportisimo 12:03 Dobar dan 12:57 City M 15:13 Premijera 15:49 Bahar 17:03 City M 17:20 Kuku Vasa 18:00 Infomonte 18:29 Premijera 19:06 Elif 20:09 Bahar 21:03 Paparazzo lov 22:03 DNK 00:03 Kalifornikacija 00:30 Kutija 01.54 Film: Aurora Borealis

PINK Serija: Kalifornikacija, 00.03

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50 21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino, 17.30

Sport

Informativa

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti u 10 11.10 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 14:00 Vijesti u 2 14:07 Velika porodica,r serija 14:10 Biznis izazov 15:00 Boje dana 15:35 Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 17:35 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Pjesma života 20:00 Serija 21:00 Velika porodica 22:00 Vijesti u 10 22:35 Sport

VIJESTI Serija: Pjesma života, 19.10

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija : Porodica Jermolov 21.00 Nekultura življenja 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Vil i Grejs

TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Koncert 09.00 Dječiji program 11.00 Film, Kosa, r 13,00 Dječiji program, r 15.00 Serijski program: Istrage gospođice Fišer, r 15.55 NG popodnevni koncert, Budva, r 17.00 Stižu bebe 17.30 Slatka istina 17.55 Fleš sport 18.00 Koncert, Sergej Ćetković, r 19,30 Dnevnik 2 20.05 Koncert, Parni valjak 21,00 Serijski program: Čuvar pravde 22.00 Serijski program: Crno siroče 23,00 Film: Pink Panter 01,00 VOA – glas Amerike 01.30 Koncert

RTCG 2 Koncert: Sergej Ćetković, 18.00

10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.

TV BUDVA Na dva mora 17.20

TVprogram•39

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

dANAs u gRAdu

TV PREPORuKA

REPERTOAR CINEPLEXXA

PRVA, Kao mačka i pas, 11.45

ASSASSIN’S CREED 15:30, 17:45, 20:00, 22:15 GOSPOĐICA SLOUN 16:30 IGLA ISPOD PRAGA 21:45 LUDI BOŽIĆ U KANCU 22:40 MAŠA I MEDVJED 15:15, 16:45, 18:15 ODMETNIK-1 – STAR WARS PRIČA 19:15 PJEVAJMO 14:45, 17:00 PUTNICI 16:15, 18:00, 20:15, 22:30 SANTA MARIA DELLA SALUTE 19:45, 21:30 SKRIVENA LJEPOTA 19:30, 22:00 STADO 18:45, 20:45 VAJANA 15:45

Urnebesna komedija ostvarenje je koje vodi publiku u spektakularni svijet mačaka i pasa. Profesor Brodi nalazi se pred otkrićem revolucionarne vakcine koja može da iskorijeni uzrok ljudske alergije na pse. Čitava ideja se nimalo ne dopada mačku na čelu mačje zločinačke organizacije. Mačke, podjednako željne vlasti nad ljudima i psima, i same rade na posebnom serumu - ali serumu koji treba da prouzrukuje alergiju svih ljudi na sve pse. Kad se u čitavu priču zabunom uplete mladi lovački pas Lu, započinje pravi rat pasa i mačaka. Režija: Lorens Guterman. Uloge: Džef Goldblum, Elizabet Perkins.

RTCG1, Dječaci iz ul. Marksa i Engelsa, 20.00 Stanko (30) treba da ubije čovjeka, prvi put. Istog dana, njegov mlađi brat Vojo (16) treba da vodi ljubav, prvi put. Putevi dva brata će se istog dana ukrstiti nekoliko puta, na neobičan način; ono što se u startu čini lakim/teškim - pokazaće suprotnu stranu, a njihov bratski odnos će biti preispitan. Glumci: Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović. Režiser: Nikola Vukčević.

KAbLOVsKE TELEVIzIjE

RTs 09.05 09.45 10.00 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.30 14.00 15.10 16.00 16.58 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.40

Serija. “Bolji život” Gastronomad Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija. “Prevoznik” Treće doba Dobra vam noć, prijatelji Ovo je Srbija Serija: “Greh njene majke” Ukratko o umetnosti: Ranjeni čovek Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Greh njene majke” Film: “Opasna Džejn” Dnevnik

HRT1 10.24 11.13 11.41 12.00 12.15 12.18 12.25 13.14 14.00 14.45 16.05 16.31 16.43 17.00 17.14 17.20 18.09 19.00 20.10 20.45 21.20 22.15 23.04

Na vodenom putu Eko zona TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija. “Život teče dalje” Hrvatska uživo Kod doktora Društvena mreža Naknadno Informativka TV kalendar Vijesti Vrijeme Serija. “Kraljica noći” Kviz: Potera Dnevnik Potrošački kod Pola ure kulture Serija: “Advokatska elita” Otvoreno Dnevnik

FOX 08.20 09.10 10.00 10.25

12.30 15.00 15.25 17.10 18.00 18.50 21.00 22.55 23.50 00.45

Serija: “Legende” Simpsonovi Serija: “Sirene” Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Film: “Zamka za roditelje” Serija: “Ti si moj porok” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Film: “Božićna igranka” Serija: “Kasl” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Legende”

ARENAsPORT1 08.00 FIFA fudbal, emisija 08.30 Clubland 09.00 Košarka: Zadar Budućnost 10.30 Greatest clubs: Santos 11.00 Fudbal: Inter - Lacio 13.00 Fudbal: Melburn Siti - Pert Glori 14.45 Fudbal: Liverpul Stouk 16.30 Clubland 17.00 FIFA fudbal, emisija 17.30 Fudbal: STVV Standard Lijež 19.30 Košarka, ABA liga, emisija 20.00 Košarka: Monbus Bilbao, direktno 22.00 Fudbal, pregled belgijske lige 22.30 Greatest sporting momments 23.00 Rukomet, pregled Bundeslige 23.30 Ragbi: Osprejs Skarlets 01.30 Fudbal: Arsenal Vest Bromvič

MTV 10.00 11.00 12.00 12.10 13.20 13.30 13.50 15.00 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 17.40 18.00 18.20 18.50 20.50 21.00 21.50 22.00 22.30 22.40

Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart 3 From 1 MTV Music Ridiculousness Game Changer: Shawn Mendes 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 The Hills Daria Brothers Green: Eats Ridiculousness Grossbusters MTV Top 20 3 From 1 Video Love 2 3 From 1 Game Changer: Shawn Mendes 3 From 1 MTV Stars

SPORT

NA DANAŠNJI DAN

2006.

Hrvatska skijašica Janica Kostelić dan prije svog rođendana na herojski način završila trku u ludoj atmosferi u Zagrebu. Tada do trećeg mjesta stigla vozeći drugu vožnju bez štapa (ostala bez njega u toku trke) i sa povredama ruke.

Ajačio protutnjao Budvom UBJEDLJIV PORAZ BUDVANSKE RIVIJERE U PRVOM MEČU 2. KOLA KUPA CEV

RODŽER FEDERER

Meč sa idolom je najdraži Odigrao je mnogo velikih, epskih mečeva, ali jedan posebno pamti... Rodžer Federer istakao je da mu je najdraži meč karijere onaj koji je 2001. u četvrtfinalu Vimbldona odigrao protiv Pita Samprasa. “Prvi i jedini put u karijeri igrao sam protiv svog idola. Meč je bio spektakularan. Igrali smo pet setova, a ja sam pobijedio. Sampras je napadao peti uzastopni trofej u Londonu, ali sam ga spriječio u toj namjeri. Sjećam se da, dok smo izlazili s terena, pitao sam se da li je moguće da sam stvarno bio na terenu protiv njega”, rekao je Fedeks. K.B.

SLALOM NA SLJEMENU

Slovačke “sniježne kraljice”

Blok Budvana bio je bez šansi protiv Francuza Dvije pobjede od 3:2 nad finskom ekipom Loimu, očigledno će ostati sve po čemu će odbojkaši Budvanske rivijere pamtiti ovogodišnju evropsku avanturu... Momci Milana Markovića sa ubjedljivih 3:0 poraženi su od Ajačija u prvom meču dru-

MILAN MARKOVIĆ Veronika Velez Zuzulova Kakva dominacija dama iz nekadašnje Čehoslovačke u Zagrebu! Slovakinja Veronika Velez Zuzulova pobjednica je petog slaloma sezone koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen na zagrebačkom Sljemenu. To je njena prva pobjeda ove sezone, a peta u Svjetskom kupu. Ona je za 24 stotinke bila brža od sunarodnice Petre Vlhove, dok je treća bila Čehinja Šarka Strahova. Zanimljivo, Mikaela Šifrin, koja je dobila prva četiri slaloma sezone i koja je vodeća u generalnom plasmanu, poslije četiri godine nije završila trku u ovoj disciplini. K.B.

Mislim da je Ajačio igrao dosta pametno. Mi smo u svakom setu imali svoje šanse koje, nažalost, nismo iskoristili

gog kola Kupa CEV - sinoć u u Budvi 25:23, 25:18, 27:25 po setovima. Revanš u Francuskoj tako će po svemu sudeći biti formalnost, jer i u trenucima kada bi

Budvanska rivijera zaprijetila (posebno u trećem setu kada je imala i set loptu) Ajačio je pokazao smirenost i snagu. “Mislim da je Ajačio igrao dosta pametno. Mi smo u sva-

Budvanska rivijera - Ajačio 0:3 (23:25, 18:15, 25:27)

Budva - “Mediteranski sportski centar”. Gledalaca: 200. Sudije: Til (Njemačka) i Jetkand (Holandija). Zoranić, Mamedov 2, Marović, Kastratović, Lečić, Lakčević (libero 1), Nikolić 16, Ivanović 4, Hurtado 6, Kilko 2, Karabali 12, Dokić (libero 2), Prušević 2.

Eksiga (libero), Takaniko 6, ;Miranda 13, Dejli 9, Lakasi 10, Petreas 12, Kastar 7, Mijajlović, Petrov, Sirila, Morgado, Simović.

kom setu imali svoje šanse koje, nažalost, nismo iskoristili”, rekao je nakon meča trener Budvana Milan Marković. Revanš u Francuskoj na programu je 17. januara, a našem timu pobjeda od 3:0 donijela bi mogućnost da preko zlatnog seta pokuša da zgrabi osminu finala slabijeg takmičenja Evropske odbojkaške federacije. Poslije mnogo godina, Budvanska rivijera ove sezone nije igrala Ligu šampiona pošto je u kvalifikacijama za elitu eliminisana od Gentoftea iz Danske. K.B.

ČETIRI SKAKONICE PRIČA BROJ TRI OD 14.00H

Vrijeme je za Insbruk Kamil Stoh iz Poljske ima samo jedan bod više od Štefana Krafta u poretku Novogodišnje turneje “Četiri skakaonice”, pa nema sumnje da će treće takmičenje koje je zakazano za danas od 14 sati u Insbruku donijeti novi spektakl.

Pogotovo, jer je upravo Kraft imao najbolji skok u jučerašnjim kvalifikacijama - 134,5 metara, dva i po više od Poljaka Maćeja Kota, te četiri i po od njegovog zemljaka Pjotra Zile. Nakon Insbruka, “turneja” se završava u Bišofshofenu, 6. januara. K.B.

Štefan Kraft prelijeće Insbruk

MOJ TIKET

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

KOSTA BOŠKOVIĆ, novinar DN

✓ Totenhem - Čelsi ✓ Sosijedad - Viljareal ✓ Real - Sevilja ✓ Setubal - Sporting ✓ Alba - Unikaha

X 1, 3+ GG 2 2

TEKVONDO KLUB AKADEMAC IMAO IZUZETNO USPJEŠNU GODINU

Nastavak rasta Akademca

Prethodna godina je bila izuzetno uspješna za takmičare Tekvondo kluba Akademac. Članovi ovog kluba su učestvovali na šest turnira u obje discipline i ukupno osvojili 17 medalja, a baš kao i od osnivanja kluba takmičili su se u obje discipline, sportskoj borbi (kyorugi) i izvođenju formi (poomsae). Na osnovu rezultata koje su ostvarili u 2016., Akademac je izabrao i najbolje članove. Jovana Laković je najbolja pionirka u sportskoj borbi (kyorugi), Vasilije Mračević najbolji pionir u istoj konkurenciji, dok su najbolji kadeti Dino Arifović (sportska borba) i Sara Arifović (izvođenje formi). Najbolja

17 MEDALJA OSVOJILI SU TAKMIČARI TEKVONDO KLUBA AKADEMAC NA ŠEST TAKMIČENJA U 2016. GODINI

seniorka u izvođenju formi je Ana Marija Trajčeska. Od 2016. godine Akademac u svojim redovima ima i tri člana kadetskih re-

prezentacija koji su prvi nastup za Crnu Goru imali na 18. Balkanskom prvenstvu, koje je u septembru održano u bugarskim Dupnicama. Dobar rad kluba je prepoznat i od nacionalnog saveza pa je Sara Arifović proglašena za najbolju kadetkinju Crne Gore. Takođe, u drugoj polovini godine klub je započeo i sa tekvondo školicom kreiranom po uzoru na škole sporta gdje djeca predškolskog i školskog uzrasta (410 godina) stiču osnove bazičnih sportskih disciplina. Po završetku školice djeca se raspoređuju u već postojeće grupe u skladu sa svojim uzrastom. A.K.

Dragana Cvijić u dresu Srbije na jednom od mečeva sa Crnom Gorom

RUKOMETAŠICA BUDUĆNOSTI DRAGANA CVIJIĆ

Srbija? Završena priča, ali i dalje sanjam Igre Jedna od najboljih svjetskih rukometašica Dragana Cvijić oporavila se od povrede i operacije, pa će od kraja januara ponovo biti jedan od glavnih adutu Budućnosti u napadu na Ligu šampiona. U međuvremenu za portal B92 govorila je o odluci da završi karijeru u selekciji Srbije, kao i o šansama našeg kluba ove sezone. Ona, Andrea Lekić, Sanja Damnjanović i Katarina Tomašević poslije niza loših rezultata i nezadovoljstvom rada selektora odlučile su da ne igraju za reprezentaciju sve dok je na klupi Saša Bošković. “Naš cilj bio je da se plasiramo na Olimpijske igre u Riju i zbog toga smo htjele nešto da promijenimo. OI su san svakog sportiste, a ja i dalje sanjam o njima, tako da je to bio jedini razlog”, istakla je Cvijić. U martu prošle godine, za selektorku je postavljena Dragica Đurić, a četiri najbolje reprezentativke Srbije nisu dobile poziv. “I da me je Dragica zvala ja bih joj se zahvalila na pozivu, ali se ne bih odazvala. Imala sam

Moj cilj je da osvojim i treću titulu sa Budućnošću i mi radimo na tome

problema sa koljenom, a nedugo poslije toga sam se i operisala. Moja trenutna odluka je da želim da se odmorim od nacionalnog tima”, dodala je Dragana. Za isti portal Dragana Cvijić je govorila i o šansama Budućnosti u ovoj sezoni Lige šampiona. “Iako je ove godine Liga šampiona mnogo jača nego prošle, smatram da možemo da ponovimo uspjehe. Malo smo slabije na poziciji lijevog i desnog krila, ali mislim da ćemo mi to sve da nadoknadimo i da ćemo uspjeti da se plasiramo na F4. Moj cilj je da osvojimo i treću titulu sa ovim klubom i radimo na tome. Najvažnije je da sve budemo zdrave”, zaključila je Cvijić. K.B.

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

POČETAK VELIKOG PUTA KA ŠPANIJI

Poslije pet godina rukometaši Crne Gore ponovo su zaigrali na Cetinju, bio je to početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, a u prijestonicu je stigla Belgija. Lavovi su tada nastupili bez kapitena Draška Mrvaljevića i budućeg bombardera Katara Žarka Markovića (prehlada), ali bili su bez greške. Savladali su Belgiju lagano (35:27) i već tada se osjetilo da će taj put biti istorijski pošto su naši momci do SP u Španiji kasnije stigli kroz epski baraž sa Švedskom. K.B.

SPORT

NBA POBJEDE ORLANDA, KLIVLENDA...

Vučević 14+13+5 Ponovo nije bio starter, ali je još jednom pokazao da je veliki majstor. Orlando je savladao Njujork 115:103, a Nikola Vučević je bio jedan od najzaslužnijih za pobjedu “magije” sa 14 poena, 13 skokova i pet asistencija. Džodij Miks je bio najbolji u Orlandu sa 23 poena, dok su Aron Gordon i Serž Ibaka ubacili po 22. Šampion je nekako slomio otpor Nju Orleansa (90:82). Lebron Džejms je igrao pod temperaturom i meč završio sa 26 poena, dok je Kajri Irving propustio i drugi meč zbog problema sa tetivom. Golden Stejt je savladao

Denver (127:119), na krilima sjajne četvorke - Klej Tompson je ubacio 25, Stefon Kari 22, Kevin Djurent 21, dok Drejmond Grin upisao tripldabl od 15 poena, 13 asistencija i deset skokova. Na drugoj strani, odličan je bio Nikola Jokić sa 21 poenom, 13 skokova i pet asistencija. SEMAFOR: Klivlend Nju Orleans 90:82, Milvoki - Oklahoma 98:94, Bruklin Juta 89:101, Njujork - Orlando 103:115, Čikago - Šarlot 118:111, Hjuston - Vašington 101:91, Golden Stejt - Denver 127:119, LA Klipers - Feniks 109:98. A.K.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

LŠ 11. KOLO OSVETA CIBONE

SKOTIJEVE ASISTENCIJE UTIŠALE BAR

AMARE STODEMAJER ZA EUROHOOPS

Evropska košarka je iznenađujuće jaka

Ovog ljeta je potpisao za Hapoel Jerusalim, a taj transfer je odjeknuo Starim kontinentom - Amare Stodemajer sa uspjehom nosi dres izraelskog kluba i u razgovoru za popularni sajt “Eurohoops” priča o evropskoj košarci. Priznaje da nije očekivao tako kvalitetnu košarku. “ Ve o m a je jako, to me je iznenadilo. Ali sa druge strane, veoma sam srećan jer mi to dozvoljava da napredujem i kao oso-

ba i kao košarkaš. Da, svaka utakmica je veoma jaka”, rekao je Stodemajer. Nekada jedan od najboljih igrača NBA lige istakao je i da mu je to iskustvo pomoglo dosta da privikne na sasvim drugi način igre. “Svi u timu mi pomažu, ali i to što sam veoma iskusan, mogu da se prilagodim na sve načine igre i na svakog protivnika. Drago mi je i da ovdje svi naporno rade i da se košarka shvata veoma ozbiljno”, kazao je Stodemajer. A.K.

Vodio Cibonu do pobjede: Skoti Rejnolds na sinoćnjem meču

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

⌦ Alen Kasmić Sedam dana nakon nevjerovatnog poigravanja u ABA ligi, stigla je osveta u Ligi šampiona - košarkaši Mornara poraženi su od Cibone (81:92) u 11. kolu novog Fibinog takmičenja. Četa Đorđija Pavićevića je sjajno krenula u meč, već nakon prve četvrtine je imala +10 (23:13) i činilo se da je na pomolu nova rapsodija. U jednom trenutku u drugih deset minuta Barani su imali i velikih 15 poena prednosti, ali su onda potpuno stali. Zagrepčani su zaigrali mnogo bolje, odbrana crnogorskog predstavnika nije postojala pa su se momci Damira Mulaomerovića do odlaska na veliki odmor potpuno vratili u meč (44:42). Već na početku drugog dijela viđen je preokret, a proradio je nevjerovatni Skoti Rejnolds. Fantastični organizator igre je do ludila dovodio barsku odbranu, a on i Ante Gospić (14 poena) su u igri “pik end rol” bili nerješiva enigma za Mornar. Rejnolds je meč završio sa 12 poena i čak 17 asistencija (Cibona ukupno 27). Do posljednjeg zvuka sirene ekipa iz lučkog grada se trudila da smanji zaostatak, ali Rejnolds i drugovi to nijesu dozvolili, a kada je Nebojša Joksimović pogodio za +10 (76:86) na 1:50 do kraja pitanje pobjednika je bilo riješeno. “Željeli smo da se vratimo pobjedama pred domaćim navijačima, ali smo znali da nas očekuje drugačiji meč od onog prije nedjelju dana. Odigrali smo utakmicu sa dva lica. Nakon 15 poena prednosti smo stali, a određeni igrači su mislili da je neka druga ekipa na drugoj strani, ne Cibona. U drugom poluvremenu Rejnolds je imao čas košarke, a kada ide plejmejkeru igra i cijela ekipa. Moraćemo odgovornije igrati protiv Olimpije”, re-

Grupa D Juče Juventus - Mega Leks 85:78 Mornar - Cibona81:92 Strazbur - Tenerife72:75 Danas 20.30h Ostende - Avelino 1. Tenerife 2. Strazbur 3. Juventus 4. Avelino 5. Cibona 6. Ostende 7. Mega Leks 8. Mornar

11 11 11 10 11 10 11 11

9 7 7 7 4 4 3 2

2 4 4 3 7 6 8 9

20 18 18 17 15 14 14 13

kao je Pavićević nakon meča. Bio je ovo treći trijumf hrvatskog velikana protiv Mornara ove sezone, dok su Barani upisali osmi poraz zaredom u Ligi šampiona. Posljednja pobjeda im je bila 2. novembra protiv Mega Leksa. Marko Mijović je bio najefikasniji u Mornaru sa 16 poena, Radoje Vujošević je ubacio 13, a Marko Mugoša 12. Dvocifreni je bio i Antabija Voler sa deset koševa. U Ciboni Željko Šakić i Andrija Ćorić su meč završili sa po 17 poena.

17 asistencija imao je skoti Rejnolds na sinoćnjem meču (cibona ukupno 27) mornar

cibona

81 92

23 21 13 24 13 29 24 26 Hadžibegović Ćalić B. Radunović 7 M. Radunović Bakić 9 Mijović 16 Tejtum 4 Pavić 5 Elis 5 Vujošević 13 Mugoša 12 Voler 10 Trener: Đorđije Pavićević

Rejnolds 12 Šakić 17 Marineli 2 Marić Samac Ćorić 17 Bošnjak 3 Ljubičić Sulejmanović11 Slavica 12 Joksimović 4 Gospić 14 Trener: Damir Mulaomerović

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 1.500. Sudije: Gjorgos Pursanidis (Grčka), Martih Horozov (Bugarska), Đanluka Matioli (Italija). Slobodna bacanja: Mornar 15-21 (71,4%), Cibona 11-16 (68,7%). Šut za dva: Mornar 15-29 (51,7%), Cibona 27-41 (65,8%). Šut za tri: Mornar 12-28 (42,8%), Cibona 9-22 (40,9%). Skokovi: Mornar 9+21, Cibona 10+22. Asistencije: Mornar 21, Cibona 27. Ukradene lopte: Mornar 4, Cibona 2. Greške: Mornar 10, Cibona 10. Blokade: Mornar 1, Cibona 1. Faulovi: Mornar 18, Cibona 17.

sport

MARINA MALJKOVIĆ VIŠE NIJE SELEKTOR KOŠARKAŠICA SRBIJE

Razlog - emotivno pražnjenje

Košarkaška 2017. godina u Srbiji je počela neočekivanom informacijom koja je juče dobila i zvaničnu potvrdu - Marina Maljković podnijela je ostavku na mjesto selektora najboljih košarkašica. Marina je za samo četiri godine podigla žensku košarku na vrh evropske i svjetske košarke pošto je Srbija sa njom na klupi osvojila bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru, a godinu dana ranije titulu prvaka Evrope. “Poslije puno razmišljanja i neprospavanih noći, donijela sam tešku odluku da ne nastavim da radim

Marina Maljković Poslije puno razmišljanja i neprospavanih noći, donijela sam tešku odluku da ne nastavim da radim ovaj posao. Razlog moje ostavke je emotivno i fizičko pražnjenje. Ne volim riječ umor, ne dozvoljavam je ni košarkašicama ovaj posao. Razlog moje ostavke je emotivno i fizičko pražnjenje. Ne volim riječ umor, ne dozvoljavam je ni košarkašicama”, rekla je Maljković na konferenciji za novinare.

Popularnim “kraljicama” ove godine predstoji Evropsko prvenstvo u Češkoj u relativno lakoj grupi sa Francuskom, Slovenijom i Grčkom. “Ovo sigurno nije lijepa vest. Marina i ja smo sjeli prije neki dan i ona mi je objasnila neke stvari. Ona zna šta o njoj mislim kao o čoveku na prvom mjestu, pa onda i kao velikom stručnjaku. Hvala joj u ime Saveza. Nema tu neke velike priče. Žao mi je što nećemo sarađivati, ali takav je profesionalni život, sve to ide u rok službe”, rekao je predsjednik KSS Goran Danilović. A.K.

sport

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

ANTONIO KONTE ZA BOŽIĆ ODUŠEVIO SVE ZAPOSLENE U ČELSIJU I POKAZAO LJUDSKU VELIČINU

Italijanski šmek u režiji sjajnog trenera Dolaskom Antonija Kontea u Čelsi šampion Evrope iz 2012. jednostavno se preporodio. Ekipa sa Stemford Bridža drži prvo mjesto u Premijer ligi i večeras igra derbi protiv komšijskog Totenhema. Međutim, osim dominacije na terenu i nestvarnih 13 pobjeda zaredom, italijanski strateg oduševio je sve zaposlene u klubu. Nekoliko dana prije katoličkog Božića, osoblje u trening centru Čelsija dobilo je poklone Kontea. Ne samo pomoćni treneri i maseri, već svi. Ljudi, koji rade u restoranu, čistači svlačioni-

ca, radnici u kuhinji, administrativno osoblje... Konte je izabrao flašu Baroloa ili Proseka za svakoga, a ono što ih je najviše impresioniralo je to što je odvojio vremena da svakome napiše ličnu poruku. Na kraju svake poruke stajao je citat poznatog vojskovođe Hanibala, koji je napravio nevjerovatan podvig kada je sa svojim slonovima, usred zime, uspio da pređe Alpe - “Naći ćemo put ili ćemo ga napraviti!”, pisalo je u poruci, što najbolje oslikava kako je Konte trener, čovjek ali i psiholog u isto vrijeme. A.P.

PREMIJER LIGA (20. KOLO) LONDONSKI DERBI - TOTENHEM - ČELSI (21H)

Bijeg plavaca ili uspon pjevaca

Big Ben otkucava, a London se kroz novogodišnju idilu sprema za veliki sudar. Sjeverni protiv zapadnog kraja, Totenhem protiv Čelsija, za kraj 20. kola Premijer lige. Bez sumnje, poslastica za sve fudbalske sladokusce. “Plavci” drže vrh i imaju priliku da pobjedom pobjegnu Liverpulu na osam bodova, dok bi se “pjevci” trijumfom izjednačili sa Mančester sitijem na trećem mjestu i u tom slučaju stigli na sedam

bodova od lidera. Čelsi je ostvario nevjerovatnih 13 pobjeda zaredom u Premijer ligi i suvereno vlada situacijom. Međutim, Antonio Konte ne dozvoljava da njegov tim poleti... “Stojimo čvrsto na zemlji. Znam i uvijek ponavljam da sada svako igra sa motivom više protiv nas jer svi žele da budu prvi koji će da prekinu naš niz. To će se jednom, svakako, i dogoditi. Ali, nadam se da to neće biti večeras”, upozorava Italijan. Na drugoj strani

Totenhem je, takođe, u odličnoj formi. Tim Maurisija Poketina ostvario je četiri uzastopne pobjede i sa pravom se nada nastavku iste. “Čelsi je u sjajnom naletu, ali i mi smo. Igramo pred našim navijačima i sigurno da imamo veliku priliku da se približimo prvom mjestu. U ovakvim utakmicama ekipa ima šansu i test da pokaže da li je ili nije sposobna da se bori za šampionsku titulu. ”, najavljuje Poketino.

Arsenalov spas u zadnji čas

Čudesan duel odigran je na Vitaliti stadionu u 20. kolu Premijer lige. Arsenal je sve do 70. minuta gubio 3:0 od Bornmuta, a onda je uz dvije asistencije i gol Olivijea Žirua u 92. minutu stigao do nevjerovatnih 3:3 te se spasio poraza, dok je Svonsi sa novim trenerom Polom Klementom srušio Kristal Palas u gostima. SEMAFOR: Bornmut - Arsenal 3:3, Kristal Palas Svonsi 1:2, Stouk - Votford 2:0.

Sudar majstora: Azar i Eriksen

LESTER

Stigao novi Kante Aktuelni šampion Engleske Lester doveo je 20-godišnjeg Vilfreda Ndidija iz Genka za 18 miliona eura. Za reprezentativca Nigerije kažu da je novi N’Golo Kante, koji je ljetos otišao u Čelsi nakon osvajanja istorijske titule šampiona. Tako je Klaudio Ranijeri dobio novu “radilicu” na sredini terena, koja mu je nedostajala ove sezone odlaskom Francuza. A.P.

ARSENAL

Napad na Pjanića Potencijalna bomba najavljena je iz Italije i Engleske. Arsenal je odlučio da krene u napad na Miralema Pjanića iz Juventusa. Arsen Venger je spremio 35 miliona eura za vezistu Bosne i Hercegovine, koji je navodno, prema pisanjima sa Ostrva, rekao da “tobdžijama” i nema ništa protiv selidbe na Emirejts. Pjanić je ljetos stigao u Torino iz Rome za 32 miliona eura i ima ugovor sa “starom damom” do 2021. A.P.

SPORT

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 11.30h 17.30h 21.00h 02.00h

VTA Brizbejn, tenis (ž) Njižnji - Zenit, košarka Totenhem - Čelsi, fudbal VTA Brizbejn, tenis (ž)

SPORTKLUB 2 19.00h 21.00h

Cedevita - Valensija, košarka Gran Kanarija - Lokomotiva, košarka

SPORTKLUB 3 Karvahal je golom u 119. minutu produžetka srušio Sevilju u evropskom Superkupu

KUP KRALJA OSMINA FINALA, PRVE UTAKMICE

18.00h 20.00h

SPORTKLUB 4

Realov novogodišnji ispit

17.30h 20.00h

Premijerna utakmica u 2017. godini i odmah veliki derbi. Evropski šampion Real Madrida na svom velelepnom Santijago Bernabeu stadionu doče-

18.00h 20.00h 02.00h

Rutina Savića i Atletika Odigrane su prve utakmice osmine finala Kupa kralja. Atletiko Madrid, za koji je naš Stefan Savić odigrao cijeli susret, slavio je u gostima 2:0 protiv Las Palmasa, kojem su presudili Koke u 23. i Antoan Grizman u 51. minutu, а Selta razbila Valensiju na Mestaji (4:1). Revanši su na rasporedu 10, 11. i 12. januara. SEMAFOR: Osasuna - Eibar 0:3, Valensija - Selta 1:4, La Korunja - Alaves 2:2, Las Palmas - Atletiko Madrid 0:2.

kuje večeras Sevilju, u prvom meču osmine finala Kupa kralja. “Merengesi” žele ove sezone da osvoje Kup, što bi im bio jubilarni 20. u istoriji. “Sevilja je jako neugodna ekipa i znamo da će to biti otvoren meč, iako tek predstoji i revanš. Međutim, moramo da odigramo na visokom nivou i stvorimo prednost uoči duela u Andaluziji. Ekipa je željna utakmica i sigurno će ovo biti posebno veče. Želimo pobjedom da krenemo u 2017. godinu, što bi bilo zaista sjajno”, jasan je Zinedin Zidan. Na drugoj strani, Sevilja je posljednji kup osvojila 2010. godine, a strateg Horhe Sampaoli svjestan je da težak zadatak čeka njegovu posadu... “Sa pravom je Real favorit u ovom dvomeču. U pitanju je jedna od najboljih ekipa na svijetu, šampion Evrope i svijeta. Ali, siguran sam da možemo u ova dva meča pokazati kvali-

Himki - Lietkabelis, košarka Ulm - Bajern, košarka

SPORTKLUB 5 20.45h

Mursija - Fuenlabrada, košarka

ARENASPORT 1 Neptunas - Baskets, košarka Partizan - Solnok, košarka Montreal - Dalas, hokej

ARENASPORT 2 18.30h 20.30h

Makabi RM - Venecija, košarka Dinamo Sasari - AEK, košarka

ARENASPORT 3 19.00h 21.00h

GODINA SEVILJA ČEKA NA POBJEDU PROTIV REAL MADRIDA NA SANTIJAGO BERNABEU STADIONU. tet i parirati rivalu. Igraćemo kao i svaku utakmicu ove sezone. U Superkupu Evrope smo izgubili 3:2, ali dokazali da možemo”, najavljuje Sampaoli. RASPORED: Alkorkon Kordoba (19h), Real Sosijedad - Viljareal (19h), Real Madrid Sevilja (21.15h). SRIJEDA: Atletik Bilbao - Barselona (21.15h). A.P.

Real Sosijedad - Viljareal, fudbal Real Madrid - Sevilja, fudbal

ARENASPORT 4 19.00h

Alkorkon - Kordoba, fudbal

EUROSPORT 11.15h 12.15h 13.45h 15.45h 20.00h

Svjetski kup, skijaško trčanje Svjetski kup, skijaško trčanje Svjetski kup, skijaški skokovi ATP Doha, tenis Alpsko skijanje, Zagreb

EUROSPORT 2 10.30h 18.00h 20.00h

PRIČAM TI PRIČU: MALO POZNATE IZJAVE SLAVNIH FUDBALERA

SER BOBI ROBSON BIO JE ZAPANJEN ŽOZEOM MURINJOM “ Ta d a m e nadžer Sportinga, ser Bobi Robson, dobio je mladog prevodioca koji se zvao Žoze Murinjo. Bilo je to između 1992. i 1994. godine. Žoze je pratio ser Bobija svuda, govorio je nekoliko svjetskih jezika. Ubrzo je prekaljeni trener shvatio da se njegov prevodioc dosta razumije i u fudbal, a od pomoćnika je načuo da mladi Žoze nikad nije igrao fudbal

Lijetvos Ritas - Hapoel, košarka Alba - Unikaha, košarka

na nekom vrhunskom nivou. Jednom prilikom igrala se neka manja utakmica i ser Bobi je iz znatiželje dao zadatak svom prevodiocu da analizira narednog protivnika. Bio je zapanjen dobijenom analizom, jer je Žoze analizirao do najsitnijeg detalja. Jednostavno, znao je broj cipele trećeg golmana”. A.P. Neimenovani portugalski novinar o počecima Žozea Murinja i njegove trenerske karijere.

Hopman kup, tenis Vilnius - Hapoel J, košarka Alba - Malaga, košarka

sport

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

VIĆENCA

Raičevića želi Bari, ali Filipa ne prodajemo

Raičević Vićenca će u Seriji B do kraja sezone da se bori za ostanak (trenutno su 14. u ligi koja broji 22 tima, od zone baraža su udaljeni tri boda), pa to želi da iskoristi Bari koji napada plej - of za Seriju A... Bari je bacio oko na 23-godišnjeg reprezentativca Crne Gore iz redova Vićence - Filipa Raičevića! “Bari nas je kontaktirao tokom ljeta, žele ga opet sada u januaru, ali naš plan je da zadržimo Filipa u ekipi”, rekao je sportski direktor Vićence, Antonio Tezoro. Gorostasni špic je u jesenjem dijelu sezone odigrao 15 utakmica (12 kao starter, tri ušao sa klupe), a potpisao je tri gola. B.T.

INTERESOVANJE

Sevilja zove Jovetu u LŠ

Borusija Menhengladbah, Šalke, Milan, Fiorentina, Spartak Moskva, Fenerbahče, Valensija... Iz dana u dan mediji sele Stevana Jovetića iz Intera, a posljednja informacija - došla iz Španije - kaže da će 27-godišnji kapiten reprezentacije Crne Gore pojačati Sevilju! Novinari sa Pirinejskog poluostrva javljaju da trener Horhe Sampaoli cijeni Jovetine kvalitete, te da nije zadovoljan igrama napadača Lusijana Vijeta i Visama Ben Jedera (ukupno postigli 11 golova)... “Novac nije problem za Sevilju, misle da je Jovetić pravi igrač za njih, a veliki plus je činjenica što može da igra Evropu, jer ga Inter nije licencirao ove sezone u Ligi Evrope”, napisali su Španci. Ako majstor iz Podgorice (sigurno napušta Inter) stvarno završi u vreloj Sevilji, mogao bi opet da se vrati na veliku scenu - Andalužani u 1/8 finala Lige šampiona igraju protiv Lestera (prvi meč je na programu 22. februara, a revanš se igra 14. marta). B.T.

Epizoda u Izraelu je traja pola godine: Marko Simić

Marko Simić u potrazi za pravim utočištem REPREZENTATIVAC CRNE GORE RASKINUO UGOVOR SA HAPOELOM IZ TEL AVIVA

Fenomenalno je igrao u bjeloruskom BATE Borisovu, imao je sjajne odlične tri i po sezone u turskom Kajseriju gdje je bio idol navijača, ali izgleda da odlazak u Izrael nije bio pravi potez - Marko Simić nije više član Hapoela iz Tel Aviva! Reprezentativac Crne Gore je raskinuo ugovor sa popularnim “crvenim đavolima” u čiji tabor je došao ljetos. Prema saznanjima našeg lista, 29-godišnji štoper nije bio zadovoljan u timu koji je

14 puta osvajao titulu u Izraelu, pa je odlučio da prekine sa-

20 utakmica za reprezentaciju crne gore odigrao je simić

radnju i potraži novu sredinu. Simić je u dresu Hapoela odigrao svega šest mečeva, ali bukvalno od dolaska je imao dosta problema sa povredama koje su ga zadesile u dresu nacionalnog tima - rođeni Obrenovčanin je slomio šaku u prvom meču kvalifikacija protiv Rumunije u Klužu (1:1), a onda je u velikoj pobjedi protiv Danske u Kopenhagenu morao prije kraja da napusti teren zbog problema sa koljenom. Poslije toga, Simić nije us-

DEFANZIVAC NAPUSTIO PETROVAC

Rajović pojačao Lači Petrovac će, makar na papiru, biti znatno slabiji u odnosu na prvi dio sezone kako sada stvari stoje - ekipu koja stanuje pod Malim brdom napustio je stub odbrane - Blažo Rajović je pojačao Lači. Iskusni 30-godišnji defanzivac i bivši mladi reprezentativac Crne Gore se tako vraća u albanski fudbal gdje je sjajno igrao za Vlazniju i Fljamurtari. Rajović je u prvom dijelu sezone bio nezamjenjiv šraf u timu Aleksandra Nedovića i upravo je iskustvom doprinio stasavanju mlađih igrača koji su na odmor otišli kao četvrta ekipa na tabeli Tele-

kom 1. CFL. Fudbaler koji je branio boje i malteškog Naksara će pokušati da pomogne novim saigračima da sačuvaju prvoligaški status u Albaniji - Lači je poslije prvog dijela sezone pretposljednji tim (deveti) i nalazi se dva boda od zone spasa. Odlazak Rajovića je glavobolja više za trenera Petrovčana Nedovića, jer je prije nedjelju dana ostao i bez najboljeg strijelca Aleksandra Vujačića - gorostasni napadač koji je postigao pet golova tokom jeseni je otišao u tajlandski Pračuap. U.R

Vratio se u albanski fudbal: Blažo Rajović u dresu Vlaznije

pio da se vrati na prava vrata, a tome svjedoči i podatak da je posljednju utakmicu za tim iz glavnog grada Izraela odigrao 1. oktobra prošle godine. Zanimljiv i važan zimski prelazni rok je pred našim reprezentativcem koji bi samo zahvaljujući dosta dobrim partijama u dresu Crne Gore bez problema trebao da pronađe novo utočište koje će da mu prije. Nešto slično kao u Kajseriju, gdje je bio miljenik navijača... U.R.

SRIJEDA, 4. 1. 2017.

SPORT

RUDAR DOVEO DRUGO POJAČANJE TO JE PABLO VIKTOR PIRES

PABLO PIRES ĆE MORATI DA SE DOKAŽE KAO IGRAČ NIŠIKAVA NA PROBI

Iz Brazila u Rudar: Pablo Viktor Pires na utakmici omladinskih ekipa Liverpula i Korintijansa Napadač Danko Kovačević (24 godine) je stigao iz Iskre, a drugo pojačanje osvajača Kupa Crne Gore je defanzivac - Pablo Viktor Pires je novi fudbaler Rudara! Brazilac ima 20 godina, pokriva pozicije desnog beka i

PROZIVKA RUDARA JE ZAKAZANA ZA 9. JANUAR, NA NJOJ ĆE SE POJAVITI PIRES I KOVAČEVIĆ, A RUDARI ĆE DO KRAJA PRELAZNOG ROKA TRAGATI JOŠ ZA DEFANZIVCEM I VEZISTOM

defanzivnog veznog, ponikao je u omladinskoj školi slavnog Korintijansa, a u Pljevlja dolazi iz tima Rio Branka koji se takmiči u brazilskoj Seriji D. “Skauti kažu da je talentovan, te da će da bude pojačanje za Rudar. Međutim, Pablo tek treba da se dokaže”, stoji na oficijalnom sajtu “rudara”. Pablo Viktor Pires će zajedno sa Kovačevićem da zaduži opremu Rudara na prozivci koju je trener Mirko Marić zakazao za 9. januar. Kako smo čuli, Pljevljaci neće previše eksperimentisati pošto će u zimskom prelaznom roku tražiti još jednog defan-

Rudar je riješio da kupuje oprezno u zimskom prelaznom roku, pa je obezbijedio jednu probu za igrača koji je u Drugoj ligi dokazao kvalitet - Šodai Nišikava iz Koma će doći na probu u tabor “rudara”. Omaleni ofanzivac je tokom jeseni igrao na 11 utakmica za Kom (četiri je počeo kao starter, sedam puta je ulazio), ali je sa tri gola i dobrom igrom prezentovao kvalitet. Rudar želi da ispita da li je to kvalitet za elitu. Nišikava je rođen 21. septembra 1993. godine, ima 23 godine, najbolje se snalazi kao krilo, a u Pljevljima će se pojaviti 9. januara kada je zakazana prozivka. zivca i jednog vezistu... Svi u taboru Rudara se nadaju da će novi Brazilac ostaviti dobar utisak, kakav je ostavio napadač Aleks koji je odličnim igrama kupio navijače iz Pljevalja. B.T.

POZNATI PROTIVNICI BUDUĆNOSTI NA PRIPREMAMA U ANTALIJI

Pet kontolnih utakmica u Turskoj Budućnost je jedini crnogorski klub koji će zimske pripreme odraditi u Antaliji - u mondenskom turskom ljetovalištu jesenji šampion Crne Gore boraviće dvije nedjelje i za to vrijeme odigrati pet kontolnih utakmica. Izabranici Miodraga Vukotića idealnu formu za proljećne bitke tražiće u duelima sa Irtišem iz Pavlodara (Kazahstan), Vorkslom iz Poltave (Polj-

ska), slovenačkim Mariborom i moldavskim drugoligašem po imenu Sfantul Surućeni, koji će biti generalka za start drugog dijela šamionata i meč sa Zetom. Ime još jednog protivnika još nije poznato, a velika je vjerovatnoća da to bude Slovan iz Bratislave. Budućnost pripreme počinje 10. januara, u Podgorici će raditi do 1. februara kada slijedi selidba na tursku obalu. M.A.

Vukotić

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

NOSTALGIJA SJEĆANJE NA LEGENDARNE EKIPE PODGORICA 1997/98. I 1999/2000

Nekada je postojao klub sa imenom našeg grada ⌦ Bojan Topalović Bio jednom jedan klub tako počinje priča o fudbalskom klubu po imenu Podgorica, koji je postojao u našem glavnom gradu krajem prošlog i početkom ovog vijeka. Prošlo je kroz ovaj klub oformljen od strane Zorana Radenovića, alfe i omege, mnogo klinaca, koji su najčešće na terenu u kasarni Masline (kasnije u Tuzima i Srpskoj) dočekivali svoje rivale. Na slici gore je ekipa koja je u kadetskoj ligi Srednje regije u sezoni 1997/98. osvojila prvo mjesto ispred najvećeg rivala Koma (predvođenog Milošem Đalcem) i prema tadašnjim pravilima takmičenja plasirala se u kadetsku ligu na nivou Crne Gore. GORNJI RED: Trener Zoran Radenović, Caušević, Bastać, Antić, Čorbo, Đuretić, Ceklić. DONJI RED: Vujović, Pajović, Vatić, Adžić, Šalja, Radenović. Njihovi nasljednici, samim tim i oni koji su bili pri-

Bio je to simpatičan klub (ugasio se zbog finansijskih poteškoća), koji je mečeve kao domaćin najčešće igrao na terenu kasarne Masline, a nerijetko i na igralištima u Tuzima i u Srpskoj

vilegovani da igraju na terenima širom Crne Gore (često i znali da budu tvrd orah onim najjačim timovima poput Budućnosti, Sutjeske, Mladosti, Crvene stijene...), bila je generacija momaka rođenih 1984. godine i mlađih. Na slici iz sezone 1999/2000. su: GORNJI RED: Z. Radenović (trener), Božović, D. Radenović, I. Mijović, N. Mijović, Lučić, Ljumić, Pejović, Čolović, I. Popović. DONJI RED: Laković, Čelebić, Latinović, Vukadinović, Antić, Kovačević, M. Popović, Maksimović, Šefketi.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO ANALIZA VAŠINGTON POSTA:DOMINACIJA HRIŠĆANA

Samo dva muslimana u američkom Kongresu PROŠLE GODINE

Avionom putovalo 3,7 milijardi ljudi Najveći rast je bio zabilježen u Aziji (+8,0 odsto), na Bliskom istoku (+11,2 odsto), Latinskoj Americi (+6,5 odsto) i u Africi (+5,7odsto), dok je tempo rasta bio niži u Evropi (+4,3 odsto) i u Sjevernoj Americi (+3,5 odsto) koje predstavljaju 13 odsto ukupnog

obima putovanja u svijetu. Niskotarifne avio-kompanije su osigurale 28 odsto svjetskog prevoza i prvi put su prešle broj od jedne milijarde putnika. Te kompanije su u Evropi prevezle trećinu ukupnog broja putnika, u Aziji 31 odsto, a u Sjevernoj Americi 25 odsto.

Broj budista, hindusa i religijski neopredjeljenih članova Kongresa konstantno raste, ali dok je broj predstavnika drugih religija veći, dominacija hrišćana ostaje faktički nepromijenjena, kao i u prethodnim decenijama. Danas hrišćani čine 91 odsto Kongresa, iako samo 71 odsto ukupne američke populacije pripada ovoj religiji, piše Washington Post. Najveće povećanje zabilježeno je među budistima i hindusima, a bitno je istaći da prije deset godina u Kongresu nije bilo nijednog pripadnika jedne od navedenih religija. Danas su tamo dva muslimana.

PONUDE TURISTIČKIH AGENCIJA

U 35 zemalja za 141 dan Kompanija Viking kruzis iz Los Anđelesa od ove godine ima u ponudi krstarenja oko svijeta u trajanju od 141 dan, tokom kojih će turisti moći da obiđu 66 luka u 35 država planete. Početak prvog takvog putovanja brodom Viking san zakazano je za 15. decembar u Majamiju. Među prvim stanicama je Havana (Kuba) u kojoj će turisti moći da borave dva dana, a slijede Los Anđeles, Novi Zeland, Tahiti, Australija, Kina, Indija, Indonezija, Malezija, Šarm el-Šeik u Egiptu, Tunis i Alžir. Putovanje bi trebalo da se okonča u Griniču u Londonu 2018. Ovakvo krstarenje košta 38.000 dolara po putniku.

Kapetan Amerika

NAJGLEDANIJI FILM U 2016.

Film “Kapetan Amerika: Građanski rat” je najgledanije ostvarenje 2016. godine u bioskopima širom svijeta. Ovaj film iz Marvelovog serijala ostvario je zaradu od milijardu i 153 miliona dolara na bioskopima blagajnama. Samo u SAD „Kapetan Amerika – Građanski rat“, koji nastavlja tamo gdje se film „Osvetnici – Era Altrona“ završio, zaradio je 408 miliona dolara, zbog čega je drugi najgledaniji film u SAD. Za ukupnu, pozamašnu sumu tvorci “Kapetana Amerike” mogu da zahvale i gledaocima u Kini, gdje su zaradili 190 miliona dolara.

NAUKA

Otkriven novi ljudski organ

Naučnici su klasifikovali novi ljudski organ, koji je dio probavnog trakta. Taj organ se zove mezenterijum. Uprkos tome što je struktura mezenterijuma dobro poznata, o njegovoj funkciji stručnjaci još ne znaju mnogo. Za novi organ se du-

go smatralo da je sastavljen iz odvojenih djelova, ali su nova istraživanja pokazala da se u stvari radi o jednom i jedinstvenom organu. Mezenterijum je zapravo dvoslojni vrećasti prevoj koji povezuje crijeva sa zadnjim dijelom trbušne duplje.

OVO JE VRANAC…