NACIONALNI KOORDINATOR ZA NATO DRAGAN PEJANOVIĆ ■ 5
INTERVJU: DIREKTOR PORESKE UPRAVE ■ 6 7
Svakom građaninu objasnićemo prednosti Alijanse
Fokus na naplati poreza i doprinosa na lična primanja
Miomir M. Mugoša
UTORAK, 3. 1. 2017. BROJ 1650 GODINA VI
Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR
JOŠ NEMA ODGOVORA O PLATFORMI ■ 2 3
FRONT PRODUŽIO ROKOVE OPOZICIJI
KCCG I HITNA RADNO DOČEKALI NOVU GODINU ■ 14
PROFESOR BEOGRADSKOG UNIVERZITETA O IZJAVI DAČIĆA
Sistem “zavadi pa vladaj” već smo skupo platili ■3
SLUČAJ ZAVALA: ADVOKAT SUMNJA U OBJEKTIVNOST SUDIJE
Pavle Nikitović prva PIPEROVIĆ: MEĐEDOVIĆ PREKO beba rođena u 2017. NOĆI PROMIJENIO MIŠLJENJE BUDUĆE MAJKE SVE ČEŠĆE U PRIVATNIM ORDINACIJAMA
Jeste trošak, ali nema čekanja ■ 12 13 ZA NAJBOLJE PONUDE:
marketing@dnovine.me
OVACIJE U ITALIJI ZA PREDSTAVU ZETSKOG DOMA
U potrazi za evropskim snom ■ 26 27 +382 77 300 104
2
POLITIKA
UTORAK, 3. 1. 2017.
LIDER DPS MILO ĐUKANOVIĆ
Očekivan pritisak Rusije, ali nas to neće pokolebati Doskorašnji premijer Crne Gore i šef DPS-a Milo Ðukanović kaže da je očekivao pritisak Rusije zbog globalnog zaoštravanja na relaciji Rusija-NATO i Rusija-EU, ali da to ni na koji način nije pokolebalo odlučnost Crne Gore, jer su evroatlantske integracije u najboljem interesu države. On je to rekao u specijalnoj emisiji “Okruženje” koja je bila posvećena evropskim snovima balkanskih država, prenosi Mina. Đukanović je kazao da je ovo vrijeme strateškog zaokreta balkanskih društava, jer “popločavaju društvo novim temeljem, koji se razlikuje od istorijskih temelja, obilježenog vanevropskim lutanjima i tumaranjima”, te da se evropske vrijednosti usvajaju upr-
kos snažnim otporima. Dodao je da ne vjeruje u raspad EU, ali smatra da je ključni problem Evrope nedovoljno jasna i čvrsta vizija. “Vjerujem da do raspada neće doći, da će se obnoviti snaga vizije evropskog ujedinjenja u interesu globalne konkurentnosti i zato vjerujem da će EU opstati”, rekao je Ðukanović. On je kazao da proširenje nije dominatna tema među glasačima u Evropi, što takođe govori o slabosti i da zato treba osnažiti mišljenje da će Evropa biti jača ako bude ujedinjenija. Đukanović je ocijenio da to što u sljedećih pet godina nijedna država Zapadnog Balkana neće postati članica EU nije opasno, već da taj period zemlje moraju pametno da iskoriste.
NAKON PRAZNIKA ZNAĆE SE STAV PREDSJEDNIK SNP O SITUACIJU U KOTORU
Milić: Učešće u vlasti pitanje opstanka za SDP Ponašanje SDP-a u Kotoru ne čudi jer je za njih učešće u vlasti u tom gradu pitanje egzistencije, kazao je predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić na stranačkom koktelu u Danilovgradu. “Takođe, ne čudi me ni ponašanje njihovih partnera, jer se politika - SNP je naš protivnik, a ne DPS nastavlja i u postizbornom periodu“, istakao je Milić. On je naglasio da SNP interesuje bolji životni standard svih, depolitizacija i profesionalizacija lokalne uprave, ali i obavezna revizija poslovanja za posljednjih 12 godina svih i u Budvi i u Kotoru. „Ostaviti one koji su bili u vlasti u Budvi i Kotoru u prethodnom periodu da nadgledaju taj proces bilo bi kao dopustiti da koze čuvaju ku-
pus“, kazao je predsjednik SNP-a. Milić je poručio da je velika razlika između Danilovgrada, kome je budžet četiri miliona eura i Kotora, u kome je za 2017. planiran znatno iznad 20 miliona. Kotor je jedina opština u Crnoj Gori koja četiri miliona eura iz ove prebacuje za sledeću godinu, ne zadužuje se kao Danilovgrad kreditima, za koje je pitanje hoće li moći da ih vraća u vrijeme kada oni dođu na naplatu”, naglasio je Milić. Predsjednik SNP-a je ocijenio da su parlamentarni izbori, po mnogo čemu, predstavljali neravnopravnu utakmicu, dodajući da mjera vrijednosti SNP-a nije broj mandata, već ono što ta partija radi za narod Crne Gore.
DF PRODUŽIO ROK
Izvor DN iz redova građanske opozicije kaže da za sada postoji odluka da se ne ide sa DF niti da se komunikacija sa njima produbljuje ⌦ Jovana Đurišić Demokratski front čekaće do poslije praznika odgovor ostatka opozicije na ponudu o platformi koju im je ranije ponudio, potvrdio je Dnevnim novinama jedan od funkcionera DF Milutin Đukanović. Demokratski front, je podsjetimo, tražio od ostatka opozicije da se do Nove godine izjasni o njihovoj ponudi, a kako je odgovor izostao, Front je produžio rok. Uprkos izostanku reakcije na ponudu DF, Đukanović ipak ne gubi nadu da će poslije novogodišnjih i božićnih praznika uspjeti da se dogovore o zajedničkom djelovanju, te da će pokazati spremnost da zajedničkom listom nastupe na lokalnim izborima u Nikšiću koji će biti održani u martu.
U platformi DF ponuđeno je formiranje opozicionog parlamenta i opozicione vlade koji bi pregovarali sa DPS-om o uslovima za nove izbore
“Vidjećemo šta će biti poslije praznika, imamo 39 opozicionih poslanika na jednoj strani, što se rijetko dešava. Trudićemo se da na sve načine održimo jedinstvo opozicije. Za nas je veliki dobitak što 39 poslanika bojkotu-
je rad Katnićevog parlamenta”, rekao je Đukanović za DN. Sa druge strane, u redovima građanske opozicije, volja za zajedničkim djelovanjem polako popušta. Sagovornik našeg lista iz ovih redova kaže da je sve “na čekanju”, i da za sada ne postoji nikakva zvanična komunikacija o zajedničkom djelovanju opozicije. Naprotiv, postoji odluka da se za sada ne ide sa Demokratskim frontom . “Nije još sve konačno, ali trenutno je tako. Dogovor je da se ne ide sa Demokratskim frontom, niti da se komunikacija sa njima probubljuje”, kazao je naš izvor. Prema pređašnjim najavama opozicije, ukoliko izostane podrška ostatka opozicionih političkih subjekata, nakon Nove godine Front će početi samostalno djelova-
UTORAK, 3. 1. 2017.
POLITIKA
3
STOJILJKOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE O IZJAVI DAČIĆA
Sistem “zavadi pa vladaj” već smo skupo platili Neka se političari okrenu problemima unutar svojih država, kazao je Stojiljković
Stojiljković
GRAĐANSKE OPOZICIJE
K OPOZICIJI nje koje uključuje organizaciju protesta kao i druge vidove vaninstitucionalne borbe. Đukanović juče nije želio da precizira koje će sve korake podrazumijevati “samostalno djelovanje”. Čeka, kaže, zvaničan odgovor opozicije. U platformi Demokratskog fronta ponuđeno je formiranje opozicionog parlamenta i opozicione vlade koji bi pregovarali sa DPS-om o uslovima za nove izbore. Prva inicijativa tzv. opozicionog plenuma i vlade bila bi formulisanje i predstavljanje programa obaveznih izbornih reformi koje bi garantovale slobodne i fer izbore, navodi se u nešto inoviranoj platformi Demokratskog fronta. Iz DF su nedavno podsjetili da je ponuda ostatku opozici-
je isključivo bazirana na osnovu prijedloga koji su figurirali na zajedničkim sastancima, a koji su uslijedili nakon njihovog odbijanja da udruženo organizuju demokratske proteste i šetnje. “Imajući u vidu ozbiljnost društvenog političkog trenutka u kojem se nalazimo, najavljeni ekonomsko socijalni udar na najranjivije populacije u Crnoj Gori, Predsjedništvo DF-a apeluje na ostatak opozicije da pokažemo javnu odgovornost kao alternativa pogubnoj vladavini DPS -a i što prije dogovorimo pravce daljeg djelovanja. Istovremeno, očekujući zvaničan odgovor, DF je spreman na svaki vid komunikacije i eventualnih pojašnjenja”, zaključili su u Predsjedništvu Fronta.
Vidjećemo šta će biti poslije praznika, imamo 39 opozicionih poslanika na jednoj strani, što se rijetko dešava. Trudićemo se da na sve načine održimo jedinstvo opozicije.
⌦ Elhana Hamzić Profesor na beogradskom FPN Zoran Stojiljković smatra da političari treba da se okrenu problemima unutar svojih država i sopstvenoj odgovornosti za rezultate svoje vlasti umjesto što se bave problemima drugih. On je za Dnevne novine prokomentarisao izjavu šefa srpske diplomatije Ivice Dačića, koji je kazao da Srbija želi dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, ali da ne vidi nijedan razlog zbog kojeg bi njegova zemlja dala glas za nešto što je interes Crne Gore, budući da mi “stalno glasamo protiv srpskih interesa” kad je u pitanju njihov teritorijalni integritet. “Neka nas ne zabavljaju više međusobnim izjavama u regionu. Muka mi je od toga da neko ne razumije Srbiju, kao što mi je muka da se kad god imate neki problem u Crnoj Gori, požalite na Srbiju. Treba da regionalnom saradnjom, jačanjem demokratskih kapaciteta nešto napravimo. Mislim da treba pokazivati empatiju i razumijevanje za potrebe drugih”, kazao je Stojiljković DN. Prema riječima profesora beogradskog Univerzite-
ta, kod građana više ne prolazi sistem prebacivanja odgovornosti na druge. “Ovim, kao i sistemom “zavadi pa vladaj” prije četvrt vijeka su nas uveli u tragične događaje. Mislim da mi, kao građani ovih zemalja, nijesmo majmuni da na to ponovo nasjednemo. Služenje raznoraznim interesima neće nikoga usrećiti i nema nikakvog smisla da se političari međusobno koškaju”, kazao je Stojiljković Dnevnim novinama. Osvrćući se na izjavu Dačića, Stojiljković kaže da nema što Srbija da se iščuđava reakcijama u komšiluku. “Kao da smo mi bolji”, poručio je profesor beogradskog FPN. Podsjetimo, Dačić je, u intervjuu za agenciju Beta, između ostalog, kazao kako ne pati za bivšom zajedničkom državom. “Kamo sreće da se nijesmo nikad ni ujedinjavali, već da smo 1918. stvorili državu Srbiju kao silu pobjednicu… Mi smo Jugoslaviji
OSVRĆUĆI SE NA IZJAVU DAČIĆA, STOJILJKOVIĆ KAŽE DA NEMA ŠTO SRBIJA DA SE IŠČUĐAVA REAKCIJAMA U KOMŠILUKU.
Ovim, kao i sistemom “zavadi pa vladaj” prije četvrt vijeka su nas uveli u tragične događaje. Mislim da mi, kao građani ovih zemalja, nijesmo majmuni da na to ponovo nasjednemo.
dali sve… da bismo na kraju sada morali da slušamo predavanja i da nam neko udara šamare sa strane oko toga kako se Srbija ponaša. Nisam baš pristalica toga da im okrećemo i drugi obraz. Poštovaće vas samo onoliko koliko ste jaki i koliko ste spremni da ne date na sebe. Ja jedva čekam kada će se pojaviti u međunarodnim organizacijama neki stav koji je važan za Makedoniju, za Crnu Goru, pa ćemo da vidimo kako će se Srbija postaviti”, rekao je Dačić. On je poručio da “poštuje i voli Crnu Goru”, naglašavajući da su crnogorski politički stavovi u odnosu na nacionalne i državne interese Srbije za njih bili “veoma težak šamar”.
4
politika
UTORAK, 3. 1. 2017.
Dragiša Janjušević o izborima u Nikšiću
Jedinstvo opozicije dobar potez, ali teško moguć Jedinstvena opoziciona lista za izbore u Nikšiću sigurno bi bila dobitna kombinacija koja bi podstakla izlaznost, ali je na to, zbog pokazanih slabosti opozicije u Budvi i Kotoru teško računati, smatra programski direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević. On je naveo da se na izborima u Nikšiću očekuje nastup opozicije u dvije ili tri kolone. “To im može omogućiti dobre polazne osnove pod uslovom da u Budvi i Kotoru opozicija formira vlast”, rekao je Janjušević agenciji MINA. On je ocijenio da politička situacija u državi nikad nije bila teža i složenija, s obzirom na činjenicu da je Crna Gora pred vratima NATO, i država koja je ozbiljan aspirant za članstvo u Evropskoj uniji.
On je ocijenio da se povratak u parlament može očekivati od poslanika Socijaldemokratske partije i Građanskog pokreta URA kada se bude raspravljalo o članstvu u NATO, jer su te stranke programski eksplicitno vezane za NATO članstvo.
On smatra da je bojkot parlamenta jedina strategija opozicije koja može proizvesti konkretan rezultat. Prema njegovim riječima, evropski zvaničnici bi rekli “borba kroz institucije”, i to je tačno gdje, kako je naveo, institucije postoje u punom kapacitetu i sa visokim ste-
penom autonomije. On je, upitan kakve mogu biti posljedice po integritet parlamenta kada 39 poslanika bojkotuje njegov rad, kazao da je parlament već na neki način dozvolio udar na svoj integritet uvođenjem političke korupcije na velika vrata Skupštine. “Ta praksa može samo da dodatno degradira ovu instituciju koja treba da generiše demokratske procese u državi. Bojkot je jedan vid demokratske i legitimne borbe. Jeste da nosi u sebi dosta riskantnog i radikalnog, ali kad je ostao kao jedino sredstvo demokratske borbe zašto ga ne iskoristiti”, poručio je Janjušević. On je kazao da bi se moglo očekivati formiranje nekog oblika vlade izbornog povjerenja ako opozicija istraje u svom jedinstvu u narednih pola godine.
Janjušević “Vlada izbornog jedinstva bi se mogla formirati, ali na potpuno drugačijem osnovu od onog političkog eksperimenta, avanturizma i improvizacije, kako političke tako i kadrovske, koju smo gledali pred oktobarske izbore”, smatra Janjušević. On je ocijenio da se povratak u parlament može očekivati od poslanika Socijaldemokratske partije i Građanskog pokreta URA kada se bude raspravljalo o član-
stvu u NATO, jer su te stranke programski eksplicitno vezane za NATO članstvo. Upitan, da li protivrječni stavovi opozicije po pitanju članstva u NATO mogu da utiču na njhovo dalje jedinstveno djelovanje, Janjušević navodi da oprečni stavovi po jednom programskom pitanju, koje jeste značajno ali nije presudno, ne bi trebalo da utiču na strateški zacrtane ciljeve koji su postavljeni bojkotom parlamenta.
UTORAK, 3. 1. 2017.
politika
5
nacionalni koordinator za nato dragan pejanović
Svakom građaninu ćemo objasniti prednosti Alijanse
Foto: Balsa Rakocevic
Pejanović
Nacionalni kordinator za NATO Dragan Pejanović ocijenio je da članstvo u NATO istorijski je, kulturološki, civilizacijiski iskorak za Crnu Goru, ali prije svega za nosioca njenog suvereniteta - građanina. On je Dnevnim novinama kazao da je finalna faza pristupanja Crne Gore NATOu i da svega nekoliko mjeseci dijeli zemlju od od ulaska u društvo najrazvijenijih svjetskih država. On je ocijenio da u prilog tome govori činjenica da se Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u intenzivno ratifikuje u državama članicama, u čijim parlamentima se čuju pohvale i priznanja za dosadašnji reformski proces. Pejanović je istakao da će se Komunikacioni tim posebno truditi da dospije do svakog građanina Crne Gore. “Ono čemu ćemo posvetiti posebnu pažnju je da dospijemo do svakog građanina, da mu predočimo činjenice, pokušamo da riješimo dileme ili zablude, saopštimo zašto je naše članstvo u Alijansi bitno za nju ili njega i nadasve za državu”, poručio je Pejanović. Prema njegovim riječima,
interesovanje postoji, naročito u finišu procesa. “Govorićemo, debatovati, nastaviti praksu dijaloga, objašnjavati pojedinačne, nacionalne procedure u zemljama članicama i, prije svega, u Crnoj Gori. Stoga ćemo zakucati na mnoga vrata, organizovati sastanake, susrete na sa najširom društvenom zajednicom”, rekao je Pejanović. On je najavio da će razgovarati sa stručnom, ali i laičkom javnošću, sa onima koji podržavaju, ali i onima koji ne dijele stavove o potrebi članstva naše države u NATO. “Svjesni smo razloga za nerazumijevanje suštine bezbjednosno-političkog saveza koji oličava NATO. Oni su višestruki. I to je razlog više da svakom našem prijatelju, kolegi, sugrađaninu, komšiji, zemljaku, po-
“Bićemo među onima, čijem razvoju i napretku se divimo, gdje želimo da živimo i gdje formalno i suštinski želimo da budemo. Oni nas takođe žele”, naveo je Pejanović
kušamo da objasnimo prirodu Alijanse, njene političke, ekonomske, civilne i humanitarne aspekte”, kazao je Pejanović. Prema njegovim riječima, okončanje procesa pristupanja, kruna je dobro obavljenog posla. “Članstvo je istorijski, kulturološki, civilizacijiski iskorak za Crnu Goru, ali prije svega za nosioca njenog suvereniteta - građanina. Ono je potvrda opredjeljenja o pripadnosti sistemu vrijednosti koji baštine države koje su okupljene u evroatlantskoj zajednici i EU”, rekao je Pejanović. Dodaje i da prvi put u istoriji Crna Gora ima šansu da bude dio najnaprednijeg, najbogatijeg i najrazvijenijeg svijeta i da je to nepobitna činjenica. “Fakat je i da su, pored ostalih, ključni benefiti članstva Crne Gore u Alijansu pripadnost jedinstvenom, demokratskom vrednosnom sistemu, unaprijeđena bezbjednost i dinamičan ekonomski razvoj. Građani država članica imaju privilegiju da budu korisnici primarnog mehanizma NATO-a – međusobne odbrane (kolektivna odbrana)”, zaključio je Pejanović. J.Đ.
6
EKONOMIJA
UTORAK, 3. 1. 2017.
INTERVJU: DIREKTOR PORESKE UPRAVE CRNE GORE M
POSEBAN FOKUS U 20 POREZA I DOPRINOSA PIŠE
Nemanja Lacman
U
kupan poreski dug na dan 30.11.2016. godine iznosio je 574.924.132 eura, a isti je u odnosu na 2015. smanjen za više od 12 miliona eura
U fokusu aktivnosti Poreske uprave u 2017. godini biće primarno povećanje fiskalne discipline kod naplate poreza i doprinosa na lična primanja, imajući u vidu da su isti od značaja ne samo za ostvarenje državnog budžeta, već i za obezbjeđenje osnovnih prava zaposlenih u Crnoj Gori, rekao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. DN: Vlada Crne Gore je najavila da se mora krenuti u intenzivniju naplatu poreza. Kako komentarišete to? Mugoša: Zakon o budžetu i sanacioni plan za stabilizaciju javnih finansija imaju direktni uticaj na očekivanja Vlade Crne Gore od Poreske uprave, kao jednog od organa zaduženog za
23 MILIONA EURA VEĆA JE NAPLATA POREZA I DOPRINOSA ZA SOCIJALNO OSIGURANJE U PROŠLOJ GODINI U ODNOSU NA 2015.
prihodnu stranu budžeta, tj. naplatu javnih prihoda. Smatram da je za uspješno obezbjeđenje neophodnih budžetskih prihoda potrebno efikasno postupanje Poreske uprave, ali i preduzimanje mjera države za jačanje poslovnog ambijenta i uvođenje različitih stimulativnih mjera radi podsticanja privredne aktivnosti i proširenja poreske osnovice. Kada su u pitanju očekivanja od Poreske uprave, ista podrazumijevaju efikasnu naplatu kako tekućih, tako i zaostalih potraživanja, i uspostavljanje većeg stepena poreske discipline, a mi će usmjeriti sve kapacitete kako bi navedene ciljeve ostvarila. U fokusu aktivnosti Poreske uprave biće primarno povećanje fiskalne discipline kod naplate poreza i doprinosa na lična primanja, imajući u vidu da su isti od značaja ne samo za ostvarenje državnog budžeta, već i za obezbjeđenje osnovnih prava zaposlenih u Crnoj Gori. Sem toga, posebnu pažnju posvetićemo kontroli zahtjeva za povraćaj PDVa, koji je prepoznat kao poseban rizik za poštovanje propisa, kao i svim ostalim aktivnostima, procijenjenim kao prioritetnim za kontrolu kroz efikasno upravljanje rizikom. Takođe, iniciraćemo izmjenu određenih zakonskih propisa kako bi se poreskom organu, uz usvajanje omogućilo efikasnije postupanje u sankcionisanju nelegalnog poslovanja i naplati prihoda. Imajući u vidu navedeno, Poreska uprava će sistemskim i sveobuhvatnim pristupom biti u mogućnosti da ispuni očeki-
PODACI O BRUTO NAPLATI POREZA 31.12.2016. Ukupna bruto naplata
935.403.173 eura (44 miliona eura više nego u 2015.)
Doprinosi za soc. osigiranje
466.639.016 eura (23 miliona eura više nego u 2015.)
Porez na dohodak fizičkih lica
161.464.877 eura (22miliona eura više nego u 2015.)
PDV
201.399.585 eura (2,5 miliona eura više nego u 2015.)
Porez na dobit
46.139.806 eura (3,5 miliona eura više nego u 2015.)
vanja, i ostvari naplatni zadatak za 2017. godinu. DN: Koliko tačno iznosi poreski dug u Crnoj Gori i koliko je od toga, prema Vašem mišljenju, moguće naplatiti u 2017? Mugoša:: Ukupan poreski dug na dan 30.11.2016. godine iznosio je 574.924.132 eura, a isti smo, nakon višegodišnjeg rasta, tokom prethodne godine uspjeli da smanjimo i to za više od 12 miliona eura, imajući u vidu da je posljednjeg dana 2015. godine iznosio 587.688.851 eura. Treba pomenuti da je, recimo, tokom 2011. godine dug porastao 74.032.033 eura, zatim u 2012. godini dug je takođe porastao 71.559.961 eura, a 2014. godine čak porastao 101.751.325,eura te ovakav rezultat smatram velikim iskorakom u upravljanju poreskim dugovanjima. Poreska uprava će tokom 2017. godine nastaviti da koristiti sve dostupne instrumente za naplatu poreskih potraživanja predviđene Zakonom o poreskoj administraciji i ostalom poreskom legislativom, a svakako da očekujemo i da će se usvajanjem Zakona o reprogramu poreskog po-
traživanja, namijenjenog naplati poreskog duga u ratama, obezbijediti jedan dio potraživanja tokom 2017. godine. DN: Koliko je od početka godine naplaćeno poreza i da li je ostvaren planirani cilj? Mugoša: Plan naplate za 2016. godinu bio je izuzetno ambiciozno postavljen, imajući u vidu da je isti bio na 56 miliona eura više nego u 2015. godini. Međutim, intenzivnim koordiniranim aktivnostima uspjeli smo zacrtani plan premašiti za više od 2,5 miliona eura, a rezultat naplate iz 2015. godine premašiti za više od 48 miliona eura. Ukupna bruto naplata na 31. decembar 2016. bila je 935.403.173 eura. Naplata je
UTORAK, 3. 1. 2017.
EKONOMIJA
MIOMIR M. MUGOŠA ZA DNEVNE NOVINE
7
017. BIĆE NAPLATA NA LIČNA PRIMANJA čak 23 miliona iznad plana, a 44 miliona viša nego u 2015. Kada su u pitanju doprinosi za socijalno osiguranje, naplaćeno je 466.639.016 eura ili 23 miliona više nego u 2015. Veća naplata je zabilježena i kod poreza na dohodak fizičkih lica, zatim poreza na dodatnu vrijednost, kao i poreza na dobit. DN: Da li će sektor poreske policije biti formiran i da li nam je potreban? Mugoša: Kada je u pitanju poreska policija, svakako da bi postojanje organizacione cjeline koja bi se ciljno borila protiv krivičnih djela u oblasti poreza, bilo korisno i svrsishodno. Međutim,
Ukupna bruto naplata na 31. decembar 2016. bila je 935.403.173 eura. Naplata je čak 23 miliona iznad plana, a 44 miliona viša nego u 2015.
imajući u vidu da formiranje poreske policije u okviru Poreske uprave i nadležnosti iste nijesu propisane Zakonom o poreskoj administraciji, kojim su uređena prava i obaveze poreskog organa, niti Zakonikom o krivičnom postupku, kojim su definisana ovlašćenja policije, što predstavlja osnovnu zakonsku prepreku zbog koje ovaj Sektor nije mogao biti predviđen Predlogom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva finansija, Poreska uprava će nastaviti da funkcije poreske policije nadomještava kroz
postojeće resurse, a u bliskoj saradnji sa ostalim nadležnim institucijama, Upravom policije, Upravom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Tužilaštvom, kako bi se efikasno borila protiv nelegalnog poslovanja. DN: Koji su prioriteti Poreske uprave u narednom periodu periodu? Mugoša: Godišnjim planom rada Poreske uprave za 2017. godinu predvidjeli smo aktivnosti koje su prije svega, fokusirane na ostvarenje sljedećih ciljeva: - naplatu poreskih prihoda - dalje smanjenje poreskog duga - povećanje fiskalne discipline, kroz na riziku zasnovanim kontrolama i mjere sankcionisanja sive ekonomije - jačanje komunikacije s obveznicima, unapređenje servisnih funkcija - usvajanje nove organizacione strukture potrebne za realizaciju reforme poslovnih procesa u PU. Za uspješnu realizaciju navedenih aktivnosti biće neophodna maksimalna posvećenost svih službenika Poreske uprave, na centralnom i regionalnom nivou, ali i podrška Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore, radi obezbjeđenja materijalnih i ljudskih resursa za efikasno postupanje ovog organa.
8
EKONOMIJA
UTORAK, 3. 1. 2017.
HOLANDSKA NISKOBUDŽETNA AVIO KOMPANIJA TRANSAVIA
Uvode liniju Pariz-Tivat-Pariz Holandska niskobudžetna avio-kompanija Transavia letjeće sezonski na liniji Pariz-Tivat, potvrđeno je iz te kompanije koja je dio velike Air France-KLM grupacije. Transavia će za Tivat letjeti avionima tipa “boeing B 737-800”, sa pariškog aerodroma Orli, dva puta nedjeljno, četvrtkom i nedjeljom. Prvi let na toj relaciji Transavia će obavi-
TRANSAVIA ĆE ZA TIVAT LETJETI AVIONIMA TIPA “BOEING B 737-800”, SA PARIŠKOG AERODROMA ORLI, DVA PUTA NEDJELJNO, ČETVRTKOM I NEDJELJOM ti 27. aprila, a posljednji 1. oktobra, prenosi portal Bokanews. Linija iz Pariza za Tivat jedna je od tri nove koje Transavia
Prvi let na toj relaciji Transavia će obaviti 27.aprila, a posljednji 1.oktobra
ove godine otvara sa državama bivše Jugoslavije – osim za Tivat, Transavia će saobraćati i iz Amsterdama za Ljubljanu, odnosno Beograd. Inače, do sada je pored ove kompanije, još šest loukostera potvrdilo da će ove godine sezonski letjeti za Tivat: britanski EasyJet saobraćaće sa najprometnijim crnogorskim aerodromom na linijama iz Londona, Mančestera i Ženeve, ruska Pobe-
da letjeće iz Moskve, njemački Eurowings iz Frankfurta, Flydubai iz Dubaia, ruski Azur Air iz Moskve, a belgijski TUIfly Belgium iz Brisela. Aerodrom Tivat ostvario je rekorne rezultate u prošloj godini i skoro stigao nadomak ostvarenja “magične brojke” od miliona putnika za 12 mjeseci. Promet za godinu dana iznosio je nešto više od 984.000 putnika, što je preko 10 odsto više nego 2015. godine. Broj aviona porastao je za 11,7 posto.
SAVEZ SINDIKATA
Standard na istom nivou
Standard većine zaposlenih u Crnoj Gori u prošloj godini bio je na približno istom ili nešto nižem nivou nego 2015, a njegovo poboljšanje može se očekivati kroz kreiranje odgovarajućih mjera ekonomske politike, saopštili su iz Saveza sindikata (SSCG). “Te mjere bi trebalo da budu usmjerene na rast proizvodnje, adekvatnije korišćenje razvojnih potencijala, otklanjanje strukturnih disproporcija, kao i na kreiranje adekvatne poreske politike”, kazali su agenciji Minabiznis predstavnici SSCG.
UTORAK, 3. 1. 2017.
9
Foto: Iva Mandić
vesna medenica o novim vladinim mjerama:
Sudijama osnovnih sudova ne treba smanjivati plate
Zarade sudija osnovnih sudova ne bi trebalo smanjivati za osam odsto kako je to predviđeno Vladinim mjerama, jer oni podnose najveći teret, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Ona je agenciji Mina kazala da Evropska povelja o sudijama, vidi visoku i stabilnu platu kao garant zaštite sudija od bilo kojeg vida koruptivnosti. Svjesna primanja ostalih korisnika budžeta, ona, kako je kazala, nije “digla glas” protiv Vladinih mjera zbog smanjena plata sudijama u sudovima viših instanci. “Ali jesam problematizovala smanjene zarada sudijama osnovnih sudova jer će oni smanjenjem za osam odsto, primati mnogo manje nego po starom zakonu. Tu katego-
Medenica
Tokom posjete pokušali da prošvercuju drogu tvoreniku S.A.”, navodi se u saopštenju ZIKS-a. Sličan slučaj dogodio se zadnjeg dana u godini kada su prilikom kontrole kod u patikama zatvorenika M.R. nađene tri kesice marihuane i jedna heroina. “Ovom zatvoreniku je u redovnoj posjeti bio brat V.R.”, navodi se u saopštenju. Uprava ZIKS-a je o svemu obavijestila kolege iz policije kako bi u saradnji sa nadležnim tužiocem preduzeli radnje iz njihove nadležnosti. Na dan dočeka Nove godine, u zatvorskim paviljonima “C” i “F” izvršeni su pretresi i tom prilikom su nađena četiri mobilna telefona, četiri punjača i nekoliko improvizovanih bodeža.
Analiziraće sporazume o priznanju krivice Govoreći o institutu sporazumnog priznanja krivice, Medenica je kazala da će biti analizirana njegova primjena zbog ocjene pravičnosti i zakonitosti svakog prihvaćenog sporazuma. “Ne treba sporazum da bude samo za pojedina krivična djela nego za sva za koja je zakon predvidio da se može sporazumijevati, odnosno da tužilac i optuženi mogu dogovarati uslove za sklapanje sporazuma”, rekla je Medenica.
ULCINJ
riju sudija, koji podnose najveći teret, treba izdvojiti iz Vladinih mjera”, kazala je Medenica u intervjuu agenciji Mina. Komentarišući pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora, Medenica je navela da je evidentna svakodnevna politizacija tog slučaja. “Normalno je zaključiti da će sve dalje što se u procesu bude dešavalo, imati pažnju javnosti, a s obzirom na različite komentare viđenja postavke cijelog događaja, iskazuje se realna opasnost svojevrsnog pritiska na sami dalji tok sudskih procedura, ukoliko do njih dodje. To bi sve moglo uticati na odlučivanje sudije u koliko dođe do podizanja optužnice, jer on tada sebe vidi, da je ključ svega”, smatra Medenica. (Mina) Foto: Dejan Lopičić
PRETRESI U ZIKS-U
Služebnici ZIKS-a su tokom decembra 2016. godine registrovali dva slučaja kada su osobe koje su trebale da obave posjetu zatvorenicima pokušale da unesu drogu i druge nedozvoljene predmete. Tako su 22. decembra prilikom redovnog pretresa, zatvorski službenici u patikama jednog posjetioca pronašli i oduzeli više desetina tableta, kao i biljnu materiju zelene boje za koju se sumnja da je opojna droga. “Nedozvoljeni predmeti pronađeni su kod lica S.H., koja je trebalo da realizuje bračnu posjetu zatvoreniku S.A., koji se nalazi na izvršenju kazne zatvora u KPD Podgorica. Nakon uzimanja izjave, licu S.H. je uskraćena bračna posjeta za-
Hronika
Privedeno 15 stranaca
Privođenje uhapšenih u akciji “Ruta”
akcija “ruta” pravosnažno okončana Crnogorska policija privela je 15 državljana Avganistana i Iraka u Ulcinju, među kojima su i djeca, zbog sumnje da su ilegalno ušli u Crnu Goru. Iz policije se nijesu zvanično oglašavali ovim povodom, a za sada ne postoje naznake da je u pitanju organizovano krijumčarenje ljudi. Najvjerovatnije se radi o grupi ljudi koji su preko Crne Gore pokušali da dospiju do neke druge zemlje.
42 vozačke dozvole oduzeli su policijski službenici prvog dana ove godine
Potvrđena presuda za krijumčarenje azilanata Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom su četrnaest optuženih u predmetu “Ruta” osuđeni na ukupno 21 godinu i 10 mjeseci robije zbog stvaranja kriminalne organizacije radi krijumčarenja azilanata preko granice. Prema navodima prvostepene presude, optuženi su od početka septembra do 4. decembra 2013. godine na teritoriji Crne Gore, Srbije i Albanije djelovali kao kriminalna organizacija sa ciljem vršenja krivičnog djela „nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi“. U tom periodu su 27 puta krijumčarili ljude, u grupama od pet do 15 ljudi.
Tom presudom Ujkan Murić je osuđen na četiri godine i deset mjeseci, Milinko Ćetković tri, a Goran Lazarević dvije godine zatvora. Slobo Lagator je suđen je na godinu zatvora dok je optuženi Blažo Pejović dobio godinu i četiri mjeseca robije, Željko Grujičić i Predrag Mijatović na po godinu i pet mjeseci dok su Rejhan Huremović i Rašad Murić dobili po dvije godine i osam mjeseci robije. Edis Kalač dobio je godinu i dva mjeseca, Zeeshan-alijas Hender Alija godinu, Samir Aljušević i Fatmir Dacić osuđeni su na po deset mjeseci zatvora dok je Siniša Dragaš dobio pola godine robije. S.K.
10
hronika
UTORAK, 3. 1. 2017.
ZAVALA: ADVOKAT rajka kuljače TVRDI DA JE OSUĐUJUĆA PRESUDA
piperović: sudiji sugerisano kako da presudi, preko noći promijenio mišljenje
Na pitanje da li će svoje sumnje u nezakonito postupanje sudije iznijeti nadležnim organima, Piperović navodi da će im, ukoliko se budu interesovali, predočiti činjenice iz predmeta iz kojih se vidi da je sudija uradio “ono što je morao i da ta presuda nije iz njegove glave”.
■■DVA ZAKLJUČKA O ISTOJ STVARI
Osuđujuća presuda u slučaju Zavala dva puta je ukidana nakon čega je Apelacioni sud, u vijeću kojim je predsjedavao Međedović, a koje je ranije tu presudu ukidalo, otvorio pretres i potom potvrdio prvostepnu presudu Višeg suda u Podgorici. Njome se Kuljača, Dragan Marović i grupa inžinjera osuđuju na zatvorske kazne jer su pribavili imovinsku korist preduzeću “Zavala Invest” i oštetili opštinski budžet za 820.000 eura. Obrazlažući tu presudu, sudija Apelacionog suda je naveo da je “činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno”, čime je, po riječima Piperovića, odstupio od onoga što je sam ranije napisao. “Potpuno je evidentno da iznova prvostepeni sud nije postupio po ukidnom rješenju Aplelacionog suda. Naprotiv, ignorisao ga je kao da rješenje ne postoji i prekucao istu presudu. Umjesto da to bude signal sudiji Međedoviću da prvostepeni sud ne poštuje tačne
navode Apelacionog suda, on prelazi preko toga, pravi obrt, slobodan sam da kažem, tokom noći, i utvrđuje da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Dakle, isto lice napiše to što napiše u ukidnom rješenju, a potom isto to lice kaže da je prvostepeni sud, donoseći apsolutno istu odluku, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. To je skandalozno i sramotno”, navodi Piperović.
■■PRESUDA
SUGERISANA
U ukidnom rješenju Apelacionog suda od januara 2015. godine se, između ostalog, navodilo da su “razlozi prvostepenog suda, a koji se odnose na subjektivni odnos optuženih Pinjatić Đorđe, Žinić Dragana, Đurović Slobodana, Vučetić Stevana, Tomović Sretena, Stanojević Novaka i Kaloštro Marka nejasni, jer nije jasno da li su ovi optuženi bili svjesni da svojim radnjama doprinose optuženim Kuljači Rajku i Marović Darganu da izvrše krivično djelo”. Osim toga se navodilo i da “samo sačinjavanje Izvještaja o procjeni vrijednosti izvedenih radova nije dovoljno da bi se iz toga sa sigurnošću moglo zaključiti da su ta lica bila svjesna da time doprinose izvršenju krivičnog djela”. “Sudija je oglasio krivim Kuljaču, Marovića i inžinjere, a sam u tom ranijem rješenju kaže da se nije utvr-
820
Kuljača sa advokatom Piperovićem
hiljada eura iznosi šteta koja je, shodno presudi, pričinjena opštini budva u korist firme “zavala invest”
dio jedinstveni umišljaj. Od toga ništa nije utvrđeno jer je to nedokazivo. Sve što je rekao u prvostepenom rješenju, a tačno je tada rekao, sudija Međedović je prećutao iz njemu, ali i meni znanih razloga. Potpuno je jasno da mu je sugerisano u zadnjem času kako da presudi. Dobio je sa dvije adrese iz pravosuđa da se mora presuditi tako kako je presuđeno”, navodi Piperović.
■■IĆI ĆE DO
STRAZBURA
Iako pravosnažna, ova presuda još nije konačna jer se može pobijati vanrednim pravnim ljekovima, a Piperović najavljuje da će pravdu zatražiti i u Strazburu.
Foto: Vedran Ilić
A
dvokat Rajka Kuljače u slučaju “Zavala”, Zoran Piperović tvrdi da je sudija Milić Međedović, koji je predsjedavao vijećem Apelacionog suda, posljednju presudu u tom predmetu donio po nalogu koji je došao “sa dvije adrese”, te da je njome pogazio sve što je sam napisao u ukidnom rješenju iz januara 2015. godine.
Sud zaboravio na ranije rješenje U odnosu na drugu tačku optužnice kojom se Kuljača i Dragan Sekulić terete za nezakonitu gradnju vila na Rtu Zavala, Apelacioni sud je ranije u ukidnom rješenju naveo da su “razlozi pobijane presude nejasni, jer sud nije imao u vidu činjenicu da je u periodu, za koji je optuženi oglašen krivim DOO Zavala invest, pristupila pribavljanju potrebne dokumentacije nakon čega je dobila i rješenje od Mi-
nistarstva za ekonomski razvoj od 16.12.2008. godine, o izdavanju građevinske dozvole”. Po riječima Piperovića, i samo sudsko vijeće je tada zaključilo da ne može da bude divlja gradnja kada je donijeto rješenje o izdavanju građevinske dozvole. U posljednjoj presudi se na to rješenje, kako kaže, zaboravlja. “Sam sudija Međedović kaže da prvostepeni sud nije mogao da oglasi krivim Kuljaču jer je, kako je
sam naveo, građevinska dozvola izdata. Sada on prelazi preko toga, on zna zbog čega, i sada ga za to djelo kažnjava za godinu dana. To je kolokvijalno pitanje za studenta prve godine, ali kad neko hoće namjerno da uradi nešto, onda zažmuri i nad svojom odlukom i nad pravdom i nad istinom. Šta ćemo sad s tim rješenjem koje je potpisao Međedović. Da li je on zaboravio na to rješenje”, zapitao se Piperović.
UTORAK, 3. 1. 2017.
hronika
11
o
Foto: Dejan Lopičić
DONIJETA PO TUĐEM NALOGU Presuda dva puta ukidana
Sudija Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša u trećem sudskom procesu pred Višim sudom u Podgorici, u junu 2015. godine, osudila je bivšeg predsjednika Opštine Budva Rajka Kuljaču na pet, a Dragana Marovića na četiri godine zatvora. Đorđe Pinjatić je tada osuđen na tri godine zatvora, dok su članovi komisije Dragan Žinić, Slobodan Đurović, Stevan Vučetić, Sreten Tomović, Novak Stanojević i Marko Kaloštro osuđeni na po dvije godine zatvora.
Mislim da je sramota što imamo ljude koji će da utiču na sud tako da oglasi krivim jedanaest ljudi samo zarad poena kod Evropske unije, navodi Piperović
Sekulić je zbog zloupotrebe službenog položaja podstrekavanja, osuđen na tri i po godine zatvora. Kako je presuda već dva puta ukidana, tako je Apelacioni sud Crne Gore, u januaru 2015. godine odlučio da ponovo otvori pretres. On je rezultirao istom, osuđujućom presudom, ali nižim zatvorskim kaznama. Tako je Kuljača osuđen na dvije i po godine zatvora, Marović na dvije, dok su ostalima izrečene zatvorske kazne od po godinu.
“Ako neko vjeruje da će ovakva odluka Apelacionog suda da ostane, mislim da se grdno vara iz razloga što nije zakonita, nije pravdena i nije moralna. To bi bilo ruganje pravdi. Uložićemo vanredni parvni lijek kod tužioca da vidimo hoće li postupiti po pravu i pravdi. Ako to ne bude slučaj, ići ćemo na Vrhovni sud, a ako ni to ne bude dalo rezultate, ići ćemo na Ustavnu žalbu pa i u Strazbur. Ja sam više nego siguran da ta presuda neće opstati i da oni neće ići u zatvor”, zaključuje Piperović. S.K.
Pažin
ministar pravde o pokušaju terorističkog napada
Očekujem da će lica sa potjernice biti izručena
Ministar pravde, Zoran Pažin, očekuje da će osumnjičeni za slučaj stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju biti isporučeni Crnoj Gori. On je u intervjuu za Radio Slobodnu Evropu govorio o očekivanjima koja ima od Rusije i Srbije kada je u pitanju napor da se rasvijetli planiranje terorističkih napada u Crnoj Gori tokom izbornog dana. Kako je kazao, dvojica ruskih državljana u krivičnopravnom smislu imaju status okrivljenih, ne samo osumnjičenih, „s obzirom na to da je protiv njih tužilaštvo donijelo naredbu za sprovođenje istrage čime je zvanično pokrenut krivični postupak“. „Za njima je raspisana međunarodna potjernica koja je dostupna svim državama članicama uključujući i Rusiju radi otkrivanja i hapšenja“, naveo je Pažin. Po njegovim riječima, od zvaničnika Rusije, kao vrlo uticajne države u međunarodnim odnosima, se nikad nije čulo da osporavaju svoje obaveze koje proizilaze iz članstva u Interpolu. „Izvršavanje ili neizvršavanje tih obaveza je od neposrednog uticaja za međunarodni ugled države, zato su moja očekivanja da nadležni organi Rusije prihvate saradnju u ovoj krivično-pravnoj stvari u punom obimu svojih međunarodnih obaveza“, poručio je Pažin. On je zahvalio nadležnim institucijama u Srbiji na do sada ostvarenoj dragocjenoj saradnji u tom slučaju. „Prije svih predsjedniku Vlade Aleksandru Vučiću ko-
ji je dao lični doprinos za institucionalno rasvjetljavanje relevantnih činjenica, što nas ohrabruje u očekivanju da će se međunarodno-pravna saradnja nastaviti i u narednom periodu, prije svega hapšenjem srpskih državljana i stvaranjem uslova za njihovo isporučivanje Crnoj Gori u odgovarajućoj proceduri“, navodi ministar pravde u ragovoru za Radio Slobodna Evropa. On je saglasan da je slučaj delikatan, kako za Crnu Goru tako i za Srbiju. „Ne samo zbog činjenice da su okrivljeni najvećim dijelom državljani Srbije, već i zbog ukupnog pravnog i političkog konteksta koji prati ovaj slučaj“, rekao je Pažin. Komentarišući obračune kriminalnih klanova, Pažin je kazao da država mora adekvatno reagovati na svaki oblik nasilja sa koje adrese ono dolazilo jer je ono, smatra on, uvijek napad na vitalne društvene vrijednosti. „Pored neposrednih žrtava status oštećenog uvijek, po prirodi stvari, ima i društvo u cjelini. Budući da se ova vrsta nasilja ponavlja, to sasvim iz-
vjesno zahtijeva podizanje nivoa organizacione spremnosti svih karika u lancu bezbjednosti za trajno suzbijanje ovog zabrinjavajućeg fenomena“, rekao je Pažin. Upitan da prokomentariše činjenicu da je Uprava policije u nekoliko slučajeva javno iznesene sumnje na račun njenih službenika reagovala saopštenjima u kojima unaprijed odbacuje sve navode kvalifikujući ih kao hajku, odgovorio je da svaka sumnja koja upućuje na korupciju mora biti blagovremeno i temeljno provjerena. „Zato cijenim vrlo odgovornim postupak ministra unutrašnjih poslova, Mevludina Nuhodžića, koji je unutrašnjoj kontroli naložio preduzimanje svih aktivnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica u ovom slučaju“, kazao je Pažin. Sa druge strane, dodao je on, nije principijelno, pa ni društveno prihvatljivo, da bilo ko predstavljajući se pravednikom u borbi protiv korupcije istovremeno bude nedostupan organima države koji ga potražuju takođe zbog sumnje da su izvršena neka druga krivična djela.
Jovanović u ZIKS-u Srpski državljanin Miloš Jovanović, osumnjičeni za pokušaj terorizma i državnog udara za vrijeme parlamentarnih izbora, dobrovoljno se predao crnogorskim vlastima i nalazi se u ZIKS-u. Specijalno tužilaštvo u naredbi za proširenja istrage u slučaju pokušaja terorizma je navelo da je Jovanović, postu-
pajući po uputstvima organizatora i drugih članova grupe, nakon parlamentarnih izbora trebalo da dođe u Podgoricu i kamenjem nasrne na prostorije Demokratskog fronta i stvori privid da su napad izvršili navodno pripadnici kriminalnih struktura bliski tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću.
društvo 12 Pregledi u državnim ustanovama su besplatni, ali s UTORAK, 3. 1. 2017.
Trudnice za preglede p
⌦⌦ Marina Ilić
Z
a preglede i analize koje se rade tokom trudnoće, u privatnim ustanovama treba izdvojiti od 280 do 600 eura, u zavisnosti koliko je trudnoća rizična. Međutim, postoje analize koje se u Crnoj Gori ne rade, a koje su za naše standarde znatno skuplje. Korisnice zdravstvene zaKad zakažem, tada dođem na štite u Crnoj Gori imaju mored i završim. Nema gužve, negućnost da obavezne preglema da me šetaju od jednog do drugog doktora, po upute i nade tokom trudnoće obavljaju laze. Zato i privatnici postoje, i besplatno. Međutim, sve veći broj majki se opredjeljuje hvala bogu što sam u mogućda pojedine preglede obave u nosti da to sebi mogu da priuprivatnim klinikama, štim”, kaže Janković koja a nerjetko kod njih je u sedmom mjesecu trudnoće. održavaju čitavu trudnoću. Ona je do sada, kaže skoro PodgoriNa mjesec dana idu 500 eura počanka Biljaultrazvučni preglena Janković trošila na predi, izuzev ako se rajedna je od glede i analize di o nekoj visokoritrudnica kou jednoj podzičnoj trudnoći kaja se opredijegoričkoj privatlila za održavanoj zdravstvenoj da su i češći nje trudnoće kod ustanovi. privatnika. Najve“Ja sam u početku ći razlog za to je, kaže imala rizičnu trudnoću i gužva. zaista sam radila puno testova “Sve preglede radim kod prii nalaza. Sigurno sam do sedvatnika, jer tako mi je lakše. mog mjeseca potrošila oko 500
Ultrazvučni pregled u trudnoći omogućava sljedeće: ● ranu dijagnozu trudnoće; ● ranu dijagnozu višeplodne trudnoće; ● ispitivanje morfologije ploda: sagledavanje kompletne anatomije embriona, odnosno fetusa; ● biometriju ploda: biometrijski parametri ukazuju na dinamiku rasta ploda i simetričnost pojedinih djelova. ● Biometrijski podaci mogu ukazati ne samo na postojanje smanjenog ili ekscesivnog rasta, već i na tip ovih poremećaja. Pored dijagnostike, biometrijski podaci su važni i za praćenje dinamike poremećaja, odnosno njegove dalje progresije, kao i efekata terapije; ● uvid u odnos pojedinih djelova tijela ploda i njegovu dinamiku; ● uvid u poremećaje srčanog ritma;3D ● uvid u veličinu, građu i lokalizaciju posteljice; ● uvid u količinu i kvalitet plodove vode; ● uvid u građu pupčanika; ● procjenu kompetencije unutrašnjeg materičnog ušća, odnosno grlića materice; ● biofizički profil: fetalni tonus, fetalni pokreti, pokreti fetalnog disanja i reaktivnost kardiovaskularnog sistema, CTG test i količina plodove vode; ● testovi koji se rade iz krvi majke u određenim nedjeljama trudnoće, a koji nam ukazuju na rizik od eventualnih hromozomopatija (poremećaja nasljedne osnove); ● invazivnu prenatalnu dijagnostiku (kao pomoćno sredstvo kod amniocenteze, biopsije horiona, kordocenteze…)
13 se ipak mnoge žene radije opredjeljuju za privatnike UTORAK, 3. 1. 2017.
društvo
potroše i do 600 eura
Dodatne analize u laboratorijama Doktor Janjić podsjeća da se tokom trudnoće rade i dodatne laboratorijske analize. “Još ponešto se radi u trudnoći, ali se to kod nas ne radi, jer mi nemamo laboratoriju, u smislu da se rade neeura. Ali ne žalim, jer sve je u redu i to je najbitnije”, smatra Biljana. Direktor privatne zdravstvene ustanove (PZU) “Medan” dr Ranko Medan za Dnevne novine kaže da ovu kliniku godišnje posjeti oko 100 trudnica. Među obavezne preglede koji se tokom trudnoće rade u ovoj klinici, spadaju ultrazvučni i akušerski pregledi, kao i testovi za određivanje stepena trudnoće i Papanikolau bris, objašnjava Medan. “Ultrazvučni pregledi se rade do pet puta u toku trudnoće, može i na mjesec dana. To zavisi od stanja trudnoće”, kaže Medan.
ki osnovni nalazi krvi, urina, OGT test, koji se radi kod svih trudnica sa nekih 24 do 26 nedjelja. Za to šaljemo pacijentkinje u laboratorije gdje obavljaju te analize”, kaže Janjić.
■ Pregledi
od 20 do 50 eura
Njihova cijena u ovoj klinici je 30 eura, međutim, ukoliko pacijentkinja želi, može raditi i 4D ultrazvučni pregled koji košta 50 eura. Za akušerski pregled, pak, treba izdvojiti 20 eura. “Akušerski pregled je ginekološki pregled. On može da se radi više puta, a u principu, on se radi svaki drugi mjesec u drugoj polovini trudnoće. Može i u prvom dijelu trudnoće da se uradi jedan takav pregled, da se vidi stepen čistoće vagine, da se uradi papa bris. U dru-
goj polovini trudnoće mora da se akušerskim pregledom prati otvorenost grlića materice, dužina grlića, bijelo pranje, vaginalni sekret, na osnovu toga se to prati”, objašnjava dr Medan. Ipak, kako naglašava, ako se, ne daj bože, javi krvarenje, pregledi se rade i češće dok krvarenje ne prestane. “Ako je sve u redu, ako nema komplikacija, onda bi trebalo da se uradi na početku i prije trudnoće i u drugoj polovini trudnoće svaki drugi mjesec. Znači, akušerski pregled se radi tri do pet puta tokom trudnoće”, kaže Medan. S druge strane, papa bris je dovoljno uraditi jednom godišnje, a njegova cijena u klinici “Medan” iznosi 15 eura. “Ukoliko je urađen prije trudnoće, poslije nije potrebno ponovo raditi. Takođe, ako nema bijelog pranja, nema potrebe ni određivati stepen čistoće. Eventualno pred sam porođaj, jedno mjesec dana prije je obavezno da se odredi stepen čistoće da beba kada prolazi kroz porođajni kanal ne bi progutala tu neku bakterijsku vaginalnu infekciju”, navodi Medan i dodaje da ova usluga košta 15 eura. U PZU “Ars medica” cijene su nešto veće. Tako je cijena ultrazvučnog pregleda 35, a akušerskog 30 eura. Takođe, pored njih, akušer ove klinike dr Vladimir Janjić savjetuje
Ja sam u početku imala rizičnu trudnoću i zaista sam radila puno testova i nalaza. Sigurno sam do sedmog mjeseca potrošila oko 500 eura da se uradi i papa test. “Obavezno, ako pacijentkinja nije pred trudnoću radila papa test, potrebno je da se on uradi u prvom tromjesečju trudnoće”, ističe Janjić. On kaže da se pregledi najčešće rade ciklično. “Na mjesec dana idu ultrazvučni pregledi, izuzev ako se radi o nekoj visokorizičnoj trudnoći kada su i češći. Isto tako, pošto smo i centar za vanjelesnu oplodnju, onda se kod takvih trudnoća, u prvom tromjesečju trudnoće rade češći pregledi, negdje na dvije nedjelje. Pa tek tamo poslije 12, 13 nedjelje idu pregledi na četiri do pet nedjelje, okvirno”, kaže Janjić. Međutim, on napominje da je nekad potrebno raditi i dodatne testove.
■ Za NIFTY test 650 eura
“Naša ordinacija ima ugovor sa velikom laboratorijom u Hong Kongu za NIFTY test, na neinvazivnu prenatalnu di-
jagnostiku. Na taj test najčešće pristaju pacijentkinje koje su starije od 35 godina, da ne bi odmah radile invanzivnu dijagnostiku, tj. amniocentezu”, objašnjava Janjić. Ovaj test je, prema njegovim riječima, veoma važan kada je prisutna visoka stopa osjetljivosti i specifičnosti, preko 95 posto. “Za pojedine sindrome, kao što je Daunov, čak i do 99 posto. Veoma je važno da se uradi ponekad da se ne bi odmah radila invazivna dijagnostika, koja nosi rizik od pobačaja”, objašnjava Janjić. Međutim, on ističe da ga njegova cijena i dalje čini nedostupnim za široke narodne mase. “NIFTY test se radi jednom u trudnoći i on je za naše uslove jako skup, 650 eura je taj paket koji obuhvata ispitivanje šest velikih hromozoma, ispitivanje polnih hromozoma, kao i ispitivanje osam mikrodelecija, odnosno različitih genopatija. Nikako da se cijena tog testa prilagodi našem tržištu, koje platežno nije toliko moćno, nego su cijene ipak visoke. One bi u narednom periodu trebalo da padaju, međutim, za sada nema naznaka. A i nema naznaka da će neinvazivna dijagnostika ići na teret Fonda, jer po mom mišljenju, Fond za to nema novca, niti vidim da ima zainteresovanosti za to”, objašnjava Janjić.
14
društvo
UTORAK, 3. 1. 2017.
KCCG I HITNA RADNO DOČEKALI NOVU GODINU
Pavle Nikitović prva beba rođena u 2017.
Pavle sa mamom Aleksandrom
Prva beba rođena u Podgorici u 2017. godini je dječak Pavle Nikitović rođen u 3.20 časova u novogodišnjoj noći. On i njegova mama Aleksandra Nikitović se osjećaju dobro, a Novu 2017. nikada neće zaboraviti. “Želim da zahvalim osoblju sa Patologije, kao i iz Porodilišta i Klinike za ginekologiju i akušerstvo. Doktor Željko Lipovina i babice koji su me porađali toliko su bili posvećeni, pažljivi, predivni i zaslužuju javnu riječ hvale. Nemam riječi. Sve je prelijepo, zadovoljna sam i hi-
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, pjesnik, književnik i pozorišni kritičar Sreten Perović na prijedlog akademika iz Ukrajine izabran je za redovnog člana Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti u Parizu. Ta ugledna akademijska institucija, utemeljena prije gotovo pola vijeka, u svojem članstvu ima mnoge svjetske stvaraoce iz svih oblasti nauke i umjetnosti, među
kojima su i 72 laureata Nobelove nagrade iz 54 zemlje. “Perović je bio pozvan da na godišnjoj skupštini Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti, koja je održana u Parizu 9. decembra, na svečan način primi odgovarajuće insignije i Povelju članstva Akademije, ali je, na njegovu molbu (iz zdravstvenih razloga), taj svečani čin odložen za maj 2017, a iz Akademije mu je upućen samo formalni dokumenat o članstvu”, saopštili su juče iz DANU i dodali da je Perović naučni savjetnik za leksikografiju i počasni doktor Univerziteta “Costantin Stere” u Kišinjevu, autor sedamdesetak knjiga poezije, studija, kritika i eseja i prepjeva sa slovenskih jezika. Posljednjih godina, ističu, dobio je značajna internacionalna priznanja, ali više od njih značila je pojava pet knjiga njegove poezije na rumunskom (dvije), na ukrajinskom, na francuskom, na makedonskom i moldavsko-rumunskom, od kojih je ona koja se pojavila u Kišinjevu – proglašena za najbolju knjigu prevedene poezije u Moldaviji 2014. godine. J.V.Đ.
nom parom. “U novogodišnjoj noći imali smo 197 pregleda, od čega 11 osoba iz nasilja i 10 iz saobraćajnih nezgoda. Svi su zbrinuti i niko nije ostavljen na bolničkom liječenju. U noći sa 1. na 2. januar imali smo 200 pregleda uglavnom hroničnih pacijenata i sa simptomima gripa”, kazao je za Dnevne novine direktor Urgentnog centra dr Nermin Abdić. U ambulantama Hitne pomoći bilo je oko 250 pregleda i oko 80 kućnih posjeta. J.V.Đ.
naučna konferencija u budvi
PREDSJEDNIK DANU sreten perović
Redovni član Evropske akademije nauka
gijenom i hranom”, kazala je Dnevnim novinama Aleksandra i zahvalila dr Željki Stevović iz podgoričkog Doma zdravlja i njenom timu koja joj je posvećeno vodila cijelu trudnoću. U Kliničkom centru Crne Gore u novogodišnjoj noći ukupno je rođeno 11 beba osam djevojčica i tri dječaka. U Urgentnom centru Kliničkog centra Crne Gore i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć novogodišnja noć podsjećala je na svaku drugu. U Urgentnom centru sve tri ambulante radile su pu-
FOND pio
Najnižu penziju prima 8.200 penzionera
U Crnoj Gori ima 123.160 korisnika penzija, a najnižu, koja iznosi 121 eura prima 8.200 korisnika. Taj iznos je više nego upola manji od prosječne penzije koja je u novembru iznosila 284,32 eura i četiri puta manji od prosječne zarade, koja iznosi 503 eura. Prema posljednjim statističkim podacima koji se odnose na isplatu za novembar prošle godine, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosila je 284,32 eura i među najvišima je u regionu. Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Dušan Perović kazao je za Agenciju Anadolija, između ostalog, da je najveći iznos penzije, shodno zakonu o PIO, definisan limitiranom vrijednošću ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri. “Tako najveća penzija za osiguranika koji ima koeficijent četiri i 40 godina radnog staža za novembar bi iznosila skoro 1,11 hiljada eura”, precizirao je Perović. J.V.Đ.
Bjelica:Sve spremno, može da počne sjutra Sve je spremno za 14. međunarodnu naučnu konferenciju “Transformacioni procesi u sportu – sportska dostignuća” koja će se održati u Budvi od 30. marta do 2. aprila, rekao je predsjednik konferencije prof. dr Duško Bjelica i istakao da, ako se ima u vidu interesovanje naučne zajednice regiona i svijeta konferencija bi mogla odmah da počne. Za učešće se, kako je saopšteno, do sada prihvaćena 72 rada sa 156 autora i koautora iz 16 zemalja. “Sve je spremno za konferenciju i što se nas tiče ona bi mogla da počne sjutra. Ove godine opredijelili smo se da konferenciju organizujemo na primorju, u Budvi, nakon četiri uspješne godine u Podgorici”, kazao je Bjelica i podsjetio da je konferencija usredsređena na aktuelne teme iz svih oblasti sportske nauke i sportske medicine, uključujući fiziologiju i sportsku medicinu, društvene i humanističke nauke, biomehaniku. Plenarni predavači na konferenciji biće prof. dr Ali Reza Amani sa Shomal Univerziteta iz Irana, prof. dr Marko Stojanović sa Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Ines Varela-Silva sa Loughboro-
Bjelica ugh Univerziteta iz Engleske, prof. dr Mutlu Turkmen sa Bartin Univerziteta i prof. dr Robert C. Schneider sa Državnog Univerziteta iz Njujorka. Radionice na konferenciji održaće prof. dr Narcis Gusi iz Svjetske zdravstvene organizacije i Goran Sasic iz ULEB-a (Euroleague). Konferenciju organizuje Crnogorska sportska akademija u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore i Fakultetom za sport i fizičko vaspitanje, kao i međunarodnim partnerskim institucijama, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i Ministarstva nauke. J.V.Đ.
UTORAK, 3. 1. 2017.
PODGORICA
15
ZA PROJEKTE U GLAVNOM GRADU OKO 100 MILIONA EURA
STIJEPOVIĆ: KOLEKTOR JE PRIORITET U 2017. GODINI G
radonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović kazao je da je ukupna vrijednost započetih, kao i projekata koji će početi da se realizuju u ovoj godini, oko 100 miliona eura. Stijepović navodi da će ove godine nastaviti da realizuju započete infrastrukturne projekte i stvaraju uslove za nove investicije koje će omogućiti dalji dinamičan razvoj grada. Prioritet u radu uprave Glavnog grada u narednoj godini biće izgradnja postojenja za preradu otpadnih voda i tretman kanalizacionog mulja, kao najznačajnijeg infrastrukturnog projekta. Stijepović tvrdi da postrojenje nije samo od ključnog značaja za razvoj Podgorice, već čitave Crne Gore, te da su od početka mandata skoro svakodnevno sa nadležnim predstavnicima Vlade posvećeno radili na stvaranju adekvatnih uslova za izgradnju novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda. “Zahvaljujući kreditnom aranžmanu sa KfV - Njemačkom razvojnom bankom, koji će uskoro biti formalizovan, pored 35 miliona eura od kredita, Glavni grad je znatno povećao šanse da obezbijedi višemilionske iznose nepovratnih sredstava za realizaciju tog projekta”, kazao je Stijepović. Ukupna vrijednost tog projekta je 52,7 miliona eura i Nacionalna investiciona komisija Vlade nedavno je dala saglasnost za njegovo sufinansiranje bespovratnim sredstvima Zapadnobalkanskog investicionog fonda od 16,7 miliona.
Stijepović je objasnio da su stvorene sve neophodne pretpostavke da početkom godine bude raspisan javni međunarodni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju i bude početa realizacija najvažnijeg infrastrukturnog projekta u novijoj istoriji Podgorice. Stijepović je najavio da će raditi i na natkrivanju vaterpolo bazena, rekonstrukciji male sale Sportskog centra (SC) “Morača”, izgradnji Gradskog pozorišta, Gradske knjižare, rekonstrukciji Sat-kule i Trga Bećir-bega Osmanagića.
Tokom ove godine biće relizovan projekat modernizacije javne rasvjete u prigradskim naseljima i seoskim područjima, gdje planiraju da postojeću javnu rasvjetu, odnosno 10.750 svjetiljki, zamijene savremenom LED rasvjetom On je naveo da će biti adaptirana rodna kuća Rista Stijovića, stavljena u funkciju biznis zona, izrađena Studija izvodljivosti za izgradnju Istočne tribine i revitalizaciju užeg centra grada, kao i izgradnja trga ispred Gradskog stadiona, Doma za stare, obilaznice i Srednje stručne škole u Golubovcima i postrojenja za proizvodnju električne energije iz deponijskog biogasa.
52,7
Inicijativa opozicije bila je neozbiljna
On je, govoreći o saradnji sa opozicijom u lokalnom parlamentu, ocijenio da kada je podnošena inicijativa za njegovo razrješenje sa funkcije gradonačelnika nije postojao nijedan realan razlog za to. “I njima je bilo jasno da nemaju ni argumente, ni do“Nastavićemo sa izgradnjom nove putne infrastrukture, postavljanju savremene rasvjete, širenju vodovodne i kanalizacione mreže, stvaranju novih zelenih površina i ostalim aktivnostima, u prigradskom i seoskom području, kao i u opštinama u sastavu Glavnog grada – Tuzima i Golubovcima, kako bi radili na stvaranju uslova da se što prije počne živjeti istim kvalitetom u svim djelovima grada”, poručio je Stijepović. On je ukazao da je na teritoriji Glavnog grada prošle godine asfaltirano oko 45 kilometara (km) novih saobraćajnica, a u saradnji sa partnerima, probijeno je oko 50 km puteva na seoskom području. “Ulica Vojislavljevića je trenutno usko saobraćajno grlo u gradu i zbog toga već radimo na izradi Glavnog projekta za rekonstrukciju te saobraćajnice”, kazao je agenciji Mina Stijepović. On je objasnio da su projektom predvidjeli da nova proširena saobraćajnica ima četiri saobraćajne trake sa razdjelnim ostrvom i trotoarima sa obje strane.
MILIONA EURA JE UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA IZGRADNJE POSTROJENJA ZA PRERADU OTPADNIH VODA I TRETMAN KANALIZACIONOG MULJA
voljnu podršku, ali pretpostavljam da je njihova inicijativa bila isključivo motivisana političkim razlozima, jer je kampanja za parlamentarne izbore ulazila u završnu fazu u trenutku podnošenja inicijative”, naveo je Stijepović. Prema njegovim riječima, koliko je inicijativa opozicije Stijepović je kazao da je na raskrsnici Nikšićkog i Cetinjskog puta planiran kružni tok koji će omogućiti znatno brži protok saobraćaja i smanjiti gužve i zastoje na toj veoma frekventnoj saobraćajnici. On je najavio da će se graditi i Bulevar kroz Donju Goricu i novi most na Morači u blizini Kombinata aluminijuma sa svim priključnim saobraćajnicama, koji će potpuno rasteretiti saobraćaj, ne samo u Ulici Vojislavljevića, nego ukupno
bila ozbiljna i argumentovana, najbolje govori činjenica da ni predstavnici pojedinih opozicionih političkih partija nijesu za nju glasali, odnosno nijesu dali podršku za njegovu smjenu na osnovu navedenih razloga u inicijativi i rasprave koja je vođena po tim pitanjima. u tom dijelu grada. U Predlogu budžeta za 2017. godinu predviđena su sredstva za izgradnju još tri koridora biciklističkih staza. Govoreći o gradskom prevozu, Stijepović je saopštio da je ove godine planirano uvođenje sistema elektronske karte u vozilima gradskog prevoza. Stijepović je naveo da je gradska uprava tokom godine intenzivno radila i na unapređenju sportske infrastrukture. “Podgorica će, početkom radova na natkrivanju vaterpolo bazena koji će koštati dva miliona, ubrzo dobiti i zatvoreni bazen čime će se steći sve neophodne pretpostavke za razvoj vaterpola i plivačkih sportova i u Podgorici” rekao je Stijepović. On je kazao da je u toku javni poziv za odabir partnera sa kojim će rekonstruisati malu salu SC “Morača” i pretvoriti je u adekvatan prostor za dvoranske sportove. Vrijednost te investicije je 4,2 miliona eura.
CRNA GORA
NAJVEĆE OPŠTINSKO PRIZNANJE
Nagrada “3. januar” za Ćetković i Kasumovića
Žiri za dodjelu najvećeg opštinskog priznanja Nagrade “3. januar” koji radio u sastavu: Hilmija Franca, predsjednik, Biserka Bulatović, Vera Medojević, Svetislav Perišić, Ljubomir Zlajić, Izet Erović i Senaida Gušmirović, a koji je imenovala Skupština Opštine na jednu godinu, većinom glasova odlučio je, da se nagrada dodijeli Idi Ćetković, direktorici JPU ‘’Dušo Basekić’’ i glumcu Moameru Kasumoviću. Spisak predloženih kandidata činili su: Ida Ćetko-
UTORAK, 3. 1. 2017.
NOVOGODIŠNJI RADNI SASTANAK ČELNIK
Foto: nd vijesti
16
SKIJANJE NA B BJELASICI OD 2
vić, Moamer Kasumović ,Milovan Novović, mr Petko Bošković ,Goran Bjelanović, Ljubica Šekularac, Saladin Dino Burdžović i Mirko Velimirović, iz redova pojedinaca, kao i JU OŠ “Risto Ratković’’, Humanitarni fond “Hilal’’ i Radio Adriatic iz redova pravnih lica i nevladinih organizacija. Dobitnicima će Nagradu uručiti predsjednik Opštine Aleksandar Žurić na današnjoj svečanoj sjednici SO, povodom Dana Opštine. B.Č.
⌦ Beća Čoković
P
redsjednik i potpredsjednik opštine Bijelo Polje, Aleksandar Žurić i Petar Smolović ocijenili su, da je protekla godina bila investiciona, uspješna i sa kvantitativno visokim nivoom ulaganja u životni prostor građana.
Oni su na tradicionalnom godišnjem radnom sastanku sa novinarima izdvojili najvažnije projekte od vitalnog interesa za građane Bijelog Polja. Jedan od projekata, kako je naglasio Žurić, predstavlja valorizaciju bjelopoljske strane Bjelasice koji je, kako je rekao, u poodmakloj fazi. “Projekat je vrijedan više od 25 miliona eura za koji je urađena gotovo kompletna putna infrastruktura. Sklopljen je ugovor za izvođenje radova priključka iz Ravne Rijeke na magistralni put M21 ka samom „srcu“ Bjelasice, i ono što ističem kao najlbolji pokazatelj stanja u kojem se ovaj projekat nalazi, jeste da smo 11. oktobra objavili tender za postavljanje prvih modernih žičara, šesto-
sjeda, na bjelopoljskoj strani planine. To je projekat koji ne predstavlja samo valorizaciju tuirističkih već i agro potencijala Bijelog Polja i mislim da ćemo u toj sferi planiranog završetka ovog projekta, koji će prve posjetioce primiti 2019. godine”, kazao je Žurić. Prvi čovjek opštine je dodao, da sličan projekat u smislu očekivanih benefita i kompleksnosti jeste valorizacija potencijala Đalovića pećine i klisure. “To je projekat za koji je
upravo danas raspisan tender za pristupni put od Bistrice do manastira Podvrh, i za koji su urađene sve potrebne analize i elaborati, a trenutno se radi projekat unutrašnjosti pećine i njene turističke valorizacije“, kazao je Žurić, podsjećajući da će uskoro biti izgrađen put do Manastira Podvrh, kao i žičara do samog otvora u pećinu. Kao projekat koji utiče na kvalitet života sugrađana i koji značajno unapređuje na ekološki način prirodni ambijent i ukupni biznis ambijent u gradu, Žurić je izdvojio izgradnju gradskog kolektora, vrijednog preko 20 miliona eura. “Za određene segmente prve faze vrijedne 5,5 milona eura, izdata građevinska dozvola, u toku rješavanje preosta-
⌦-----------------------------------------------TO JE PROJEKAT ZA KOJI JE UPRAVO DANAS RASPISAN TENDER ZA PRISTUPNI PUT OD BISTRICE DO MANASTIRA PODVRH, I ZA KOJI SU URAĐENE SVE POTREBNE ANALIZE I ELABORATI, A TRENUTNO SE RADI PROJEKAT UNUTRAŠNJOSTI PEĆINE I NJENE TURISTIČKE VALORIZACIJE
------------------------------------------------⌦
UTORAK, 3. 1. 2017.
CRNA GORA
17
IKA BIJELOG POLJA ŽURIĆA I SMOLOVIĆA
BJELOPOLJSKOJ 2019. GODINE
Žurić i Marković
REALIZACIJA TRI ZNAČAJNA PROJEKTA
Novim projektima otvoriće se 300 novih radnih mjesta
Žurić i Smolović
Projekat valorizacije bjelopoljske strane Bjelasice je vrijedan više od 25 miliona eura,a za koji je urađena gotovo kompletna putna infrastruktura
lih imovinskih odnosa, te senjegova realizacija očekuje u narednim danima. Inače, za prvu od tri predviđene faze, obezbijeđen je grant od Evorpske komisije, koja se pokazala kao izuzetan partner u ovako ozbiljnom poslu”, kazao je Žurić. On je za mart najavio radove na presvlačenju kompletne podloge od stepeništa na gradskom mostu do objekta neka-
dašnje Robne kuće, za koje su već obezbijeđena sredstva iz donacije i koji će biti gotovi do 1. jula. Oni će, prema njegovim riječima, predstavljati uvod u još jednu ozbiljnu investiju vrijednu 10 miliona eura, a to je izgradnja poslovno – stambenog objekta u dijelu donjeg parka. Podsjećajući da je investicioni ciklus, program i realizacija samo jedan segment koji je obilježio funkcionisanje lokalne uprave u ovoj godini, predsjednik je kao drugi važan segment izdvojio racionalizaciju, koja je u protekloj godini bila izraženija nego u prethodnim i to kroz smanjenje broja zaposlenih u lokalnoj upravoj za 130 ljudi koji su dobili adekvatne otpremnine, i racionalizaciju svih mogućih troškova do mjere u kojoj nije ugroženo funkcionisanje nijednog segmenta sistema lokalne uprave. “Karakteristika za sve naše sugrađane je ponovno razumijevanje državne politike ko-
ju vodi država Crna Gora, koja je potvrđena sa svih značajnih međunarodnih adresa, gdje smo na pragu ulaska u NATO i članstvu u EU. Bjelopoljci su svojom mudrošću, razumijevanjem, racionalnošću dali značajan doprinos takvoj državnoj politici, koja će s druge strane značiti reciprocitet od strane države u rješavanju naših osnovnih problema, a prije svega visoke stope nezaposlenosti, na koju moramo djelovati snažnijem poboljšanju privrednog ambijenta, što neprestano činimo i što je u ovoj godini dalo značajne rezultate”, istakao je prvi čovjek opštine. Potpredsjednik Smolović je, između ostalog, najavio sve izvjesniju realizaciju projekata -rekonstrukciju glavne željezničke stanice i izgradnju bezbjednosnog podzemnog prolaza koji će povezivati naselje Nedakusi, te rekonstrukciju i ponovno stavljanje u funkciju centralne autobuske stanice u istoimenom naselju.
Premijer Duško Marković sastao se juče, povodom 3. januara - Dana opštine Bijelo Polje sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Žurićem i predsjednikom SO Džemalom Ljuškovićem. Marković je istakao da se u ovom gradu realizuju tri značajna projekta u oblasti privrede kroz koja će biti otvoreno 300 novih radnih mjesta, što je značajno za dalji razvoj grada i poboljšanje kvaliteta života građana. “Marković je čestitao praznik rukovodstvu i građanima i istakao značaj daljeg razvoja grada i kreiranja novih radnih mjesta za Bjelopoljce”, navodi se u saopštenju Vladine Službe za odnose sa javnošću. Marković je naglasio značaj podsticanja projekata u privredi, a na sastanku je precizirano da su tri značajna projekta u oblasti privrede - fabrika za otkup i preradu mlijeka u Pavinom Polju, fabrika za proizvodnju bezdimnih suhomesnatih proizvoda Franca kao i fabrika za proizvodnju peleta “Pelengić”. Marković je kazao i da će Vlada naći način da se pokrene proizvodnja u fabrici mineralne vode Bjelasica Rada, sa ovim ili drugim investitorom, jer se radi o prirodnom resursu koji se mora valorizovati i iskoristiti za otvaranje radnih mjesta i za-
pošljavanje Bjelopoljaca. On je istakao da su u kapitalnom budžetu obezbijeđena sredstva za izradnju žičare na Cmiljači, mosta na Njegnjevu, nastavak radova na valorizaciji Đalovića pećine kao i za brojne druge insfrastrukturne projekte koji će poboljšati kvalitet života građana, ali i uslove za privrednike i nove investicije. Žurić je zahvalio na kontinuiranoj podršči Vlade brojnim projektima u Bijelom Polju, posebno navodeći posljednju odluku o obezbjeđivanju sredstava Opštini da može početi proces eksproprijacije zemljišta na kojem će se graditi kolektor. On je dodao da je Bijelo Polje završilo ključne infrastrukturne projekte, informisao o desetinama novih koje će raditi ove godine, ali i ukazao na finansijske probleme, te potrebu brojnih racionalizacija kojima će se posvetiti ove godine.
U KAPITALNOM BUDŽETU OBEZBIJEĐENA SU SREDSTVA ZA IZRADNJU ŽIČARE NA CMILJAČI, MOSTA NA NJEGNJEVU I ZA NASTAVAK RADOVA NA VALORIZACIJI ĐALOVIĆA PEĆINE
UTORAK, 3. 1. 2017.
crna gora
18
Herceg Novi: Uspješno izveden “Prvi dan u prirodi”
Od krčme Avramovića do kotobiljskog izvora
U sklopu zimskog kalendara “Zimski gušti na Orjenu”, u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, uspješno je izveden “Prvi dan u prirodi”. Prema predviđenom planu, pređena je ruta od autobuske stanice, preko Matkovića mosta, do Kotobiljske šume, odnosno Kotobiljskog izvora, kao zadnje tačke ove pješačke ture. Na Matkovića mostu je ispričan dio istorije ovog mjesta, vezan za rad legendarne krčme Avramovića, mjesta odvijanja brojnih škerci, ali i ozbiljnih događaja. Naime, ova krčma sa hladovinom od murvi ispred, nekada je bila veoma posjećena, budući da je i pješački put Herceg Novi – Kameno bio glavna saobraćajna komunikacija grada sa zaleđem. U takvim uslovima ka-
Šira okolina još je poznatija po Kotobiljskoj bici, koja se ovdje desila 15. septembra 1687. godine, kada je teško poražena turska vojska koja je hitala u pomoć opsjednutom Herceg Novom, čime je omogućene oslobođenje grada i objedinjenje Boke
fana je bila obavezno svratište, mjesto odmora i opuštanja. Danas je ova stara ku-
Mojkovac: Pokloni za najmlađe
Za 80 novorođenčadi novčani poklon od grada Opština Mojkovac je i ove godine, uz pomoć sponzora, pored novčane naknade koju ostvaruje svako novorođenče sa teritorije Mojkovca, obezbijedila i izuzetno sadržajne paketiće za svoje najmlađe sugrađane. Glavna administratorka Maja Ikervari je istakla da treći put od 2013. više nego uspješno realizuju aktivnost darivanja poklona novorođenčadima, čiji jedan od roditelja ima prebivalište na teritoriji opštine Mojkovac.
Opština Mojkovac
“Ove godine imamo 80 novorođenčadi čiji su roditelji podnijeli zahtjev za naknadu u visini obračunske vrijednosti koeficijenta za obračun zarada zaposlenih u neto iznosu, koju obezbjeđuje opština Mojkovac, a koji istovremeno imaju pravo i na poklon koji su obezbijedili sponzori”, kazala je Ikervari. Prema riječima Ikervari krug darodavaca se širi, a samim tim i paketići za bebe su vrijedniji i bogatiji. V.B.
ća gotovo napuštena i vidno ruinirana, ali i u ovakvom stanju, svojim dimenzijama ukazuje na nekadašnji značaj. Prostrano popločano dvorište ispred i dalje čuva kamene klupe i jednu preostalu alku za vezivanje konja. Odmah iza Matkovića mosta i Krčme Avramovića, počinje Kotobiljska šuma – rijetko dobro očuvani kompleks mješane crnogorične šume čempresa, primorskog i crnog bora, kroz koji prolazi stari pješački put za Kameno. Na izlazu iz Kotobiljske šume, smješten je još jedan zanimljivi lokalitet - Kotobiljski izvor, u prošlosti važan infrastrukturni dio pješačkog puta. Izvori na pješačkim putevima su vjekovima bili po značaju u rangu današnjih
Na mjestu gdje se “odigrala” Kotobiljska bitka benzinskih pumpi. Bez njih bi putovanje bilo teško, ako ne i nemoguće. Zato se nije za čuditi spomen ploči na Kotobiljskom izvoru, koja nam govori da je izvor uredila 1884. godine austrougarska vojska. “Šira okolina još je poznatija po Kotobiljskoj bici, koja se ovdje desila 15. septembra 1687. godine, kada je teško poražena turska vojska koja je hitala u pomoć opsjednutom Herceg Novom, čime je omogućene oslobođenje grada i objedinjenje Boke.
Kotobiljsku bitku je opjevao i Njegoš u Gorskom vijencu”, objasnio je direktor Agencije za zaštitu Orjena Żeljko Starčević. Inače, kotobiljski izvor jedna je od najvažnijih tačaka realizacije projekta “Udahnimo život zaleđu – selo Kameno”, kojim je u februaru prošle godine TO Herceg Novi konkurisala na javni poziv UNDP-a za učešće u pilot projektu “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”. Ukupna vrijednost projekta je 36.065 eura. S.M.
saradnja
Đuranović i Đurović zajedno u projektima Sa dočeka Nove godine u Tivtu
U Tivtu 25.000 gostiju za pet dana
Pred samu Novu godinu, u petak, 30. decembra predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović i predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović potpisali su Memorandum o saradnji. Memorandum predviđa saradnju koja će se ogledati kroz apliciranje na zajedničkim projektima i njihovoj realizaciji u okviru prije svega fondova Evropske Unije, kao i drugim raspoloživim fondovima. Takođe, memorandum predviđa i organizovanje zajedničkih konferencija, radionica, tribina i seminara. Navedeno predstavlja dodatni korak u cilju daljeg unapređenja aktivnosti na realizaciji projekata u opštini Danilovgrad.
U novogodišnjoj noći oko 8.000 posjetilaca Tivat je tokom novogodišnjeg programa, od 26. decembra prošle do 2. januara ove godine, ugostio oko 25.000 gostiju. Procjene su da je u novogodišnjoj noći bilo oko 7-8 hiljada posjetilaca na gradskoj rivi Pine gdje se program i odvijao u proteklih osam dana. Tivćane i njihove goste u novogodišnju noć uvela je Nina Petković i njen bend Dan poslije, nakon čega su nastupile zvijezde večeri - zagrebačka rok grupa Prljavo kazalište. Za reprizu novogodišnje noći bili su zaduženi Vanja Radovanović i VIII2, i Haris Džinović. Uz originalnu gastro ponudu tivatskih ugostitelja u desetak montažnih kućica koje su za tu priliku dekorisane u novogodišnjem
duhu, ali i posebnu svjetlosnu novogodišnju dekoraciju, gosti su se zabavljali do ranih jutarnjih sati. I njihovi utisci su, kazala je direktorka Turističke organizacije, Gabrijela Glavočić, više nego odlični. “To nam daje vjetar u leđa za narednu godinu i organizaciju dočeka o čemu smo već počeli da razmišljamo”, istakla je direktorka TO naglasivši da svi učesnici dijele isto mišljenje, Opština Tivat, “Brend New Tivat” i Udruženje preduzetnika, koji su još veći s obzirom da je Tivat prvi put organizovao doček na otvorenom. Tivat se na najbolji način uvrstio na mapu organizatora dočeka Nove godine u Crne Gore i to na jedan poseban, originalan način. Z.K.
UTORAK, 3. 1. 2017.
SVIJET
19
OBAMA ĆE 10. JANUARA U ČIKAGU ODRŽATI SVOJ POSLJEDNJI PREDSJEDNIČKI GOVOR
Hvala Amerikancima na ovoj fantastičnoj avanturi
Odlazeći predsjednik SAD Barak Obama održaće oproštajni govor 10. januara, prije nego što mjesto predsjednika preuzme Donald Tramp. Kako prenosi Rojters, Obama će govor održati u Čikagu. “U utorak 10. januara vratiću se kući u Čikago da se oprostim sa vama i da vam izrazim zahvalnost”, rekao je Obama, podsjećajući da ta tradicija potiče od Džordža Vašingtona. Prema njegovim riječima, od 2009. godine SAD se suočila sa mnogim izazovima, ali je iz svega toga izašla jača. “To je zato jer nikad nismo napustili naše vjerovanje koje nas je uvijek pratilo - da zajednički možemo da promjenimo zemlju na bolje”, dodao je. Ističući da je tek počeo da piše tekst, američki
predsjednik koji se očekuje u Vašingtonu poslije dvonedeljnog odmora s porodicom na Havajima, naglasio je da očekuje da će se osvrnuti na proteklih osam godina ali i da će se okrenuti budućnosti. “Vidim to kao priliku da vam zahvalim na ovoj fantastičnoj avanturi, da proslavim način na koji ste promijenili zemlju na bolje tokom ovih osam proteklih godina i da izrazim neka razmišljanja o budućnosti”, napisao je Obama u toj poruci. Pedesetpetogodišnji predsjednik SAD iz tabora demokratske stranke, predaće vlast 20. januara republikancu Donaldu Trampu (70). “Bila je privilegija života da budem vaš predsjednik. Biću uz vas i kao građanin”, napisao je Obama
u nedelju u tviter poruci sa novogodišnjim željama, sa Havaja. Prije osam godina, u noći izborne pobjede 5. novembra 2008, Obama je, kao prvi crni predsjednik u istoriji SAD pred desetinama hiljada ljudi okupljenih u Grant parku u Čikagu rekao: “Promjena je stigla u Ameriku”. “Ako ikad iko još bude sumnjao da je Amerika mjesto gde je sve moguće... odgovor mu je dat večeras”, rekao je tada Obama. On će 10. januara govoriti iz konferencijskog centra Makormik plejs gdje je već govorio poslije izbora za drugi mandat 2012. godine.
58. GODIŠNJICA KUBANSKE REVOLUCIJE
Kubanci odali vojnu počast Fidelu Kastru
Kubanske oružane snage odale su počast Fidelu Kastru tokom tradicionalnog vojnog defilea 2. januara kojim je obilježena 58. godišnjica revolucije. “Kuba neće odustati od svojih principa... Nećemo nikad zaboraviti svoju istoriju i simbole nezavisnosti”, izjavila je predsjednica Federacije studenata Dženifer Belo. Poslije vojne smotre, održan je “Marš naroda” u organizaciji kubanskog predsjednika Raula Kastra u znak sjećanja na Fidela Kastra. Na tom skupu je bilo nekoliko hiljada ljudi. Kubanska vlada usvojila je 27. decembra zakon kojim se zabranjuje dizanje spomenika u čast premi-
nulom ocu Kubanske revolucije Fidelu Kastru u skladu sa željom bivšeg predsjednika Kube. Na sjednici vlade koju je predvodio predsjednik Kube Raul Kastro usvojen je zakon koji zabranjuje upotrebu Kastrovog imena za institucije, parkove, javna mjesta, ulice... Raul Kastro je na iznenađenje mnogih Kubanaca rekao nekoliko sati prije Fidelove sahrane da će u skladu s njegovom voljom parlamentu predložiti zakon kojim se neće dozvoliti stvaranje kulta ličnosti Fidela Kastra. Fidel Kastro preminuo je 25. novembra u 91. godini. Sahranjen je na groblju u gradu Santijago de Kuba gde je oko 60 godina počela Kubanska revolucija.
EPILOG SVAĐE KOJA JE ZAPOČELA ZBOG KRAĐE DVIJE FLAŠE PIĆA
Tunišanin ubio 21-godišnjeg Poljaka, neredi u gradu Elku
Tunišanin, zaposlen kao kuvar u restoranu brze hrane u poljskom gradu Elku, optužen je da je u novogodišnjoj noći ubio 21-ogodišnjeg Poljaka. Taj Poljak je navodno ukrao dvije flaše pića iz tog lokala. U nemirima koji su uslijedili u gradu od 60.000 stanovnika uhapšeno je 28 osoba. AP prenosi da se u subotu uveče, Poljak, koji je identifikovan kao Danijel R, posvađao sa zaposlenima u restora-
nu, koji prodaje kebab. Prema riječima tužioca Vojceha Piktela, istražitelji još nisu upoznati sa svim okolnostima, ali izgleda da je Danijel R, zajedno sa još jednim Poljakom, uzeo dvije flaše pića iz restorana “Princ Kebab”, a da ih nije platio. U sukobu, koji je usledio, 26-ogodišnji kuvar nanio je dva uboda nožem Danijelu R. On je dodao da je drugi Poljak bacio petarde na restoran.
Narednog dana, ljudi su se okupili ispred restorana kako bi zapalili svijeće, ali su uzvikivali slogane protiv stranaca i bacali kamenje i petarde. Pojedini su gađali policajce kamenjem i flašama. Portparol policije Rafal Jakovski rekao je da je 28 osoba uhapšeno zbog uništavanje imovine ili remećenja javnog reda. Kuvaru iz Tunisa, ukoliko bude osuđen, prijeti doživotna kazna zatvora, navode poljski zvaničnici.
20
svijet
UTORAK, 3. 1. 2017.
FEDERIKA MOGERINI, VISOKA PREDSTAVNICA EU
Balkan je srce Evrope i njegova budućnost je EU
Balkan se nalazi u srcu Evrope i njegova budućnost je unutar Evropske unije, navela je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini i dodala da je put Balkana ka EU među 12 pitanja kojima će se baviti u 2017. godini. “Naš posao se nastavlja - da prevaziđemo neprijateljstva iz prošlosti i da odgovorimo pozivu za zapošljavanje, jedinstvo i otvorenost koji dolazi od mladih u regionu”, napisala je Mogerini na svom blogu. Prema njenim riječima, u 2016. godini lista bitnih momenata u odnosu EU sa Balkanom je “izuzetno dugačka” - otvaranja novih poglavlja u pregovorima Srbije, apliciranje BiH za članstvo, prvi Pridruženi savjet EU i Kosova. “Reforme pravosuđa u Albaniji, otvaranje nove faze u putu te zemlje ka EU i privilegija da se obratim u parlamentu u Tirani”, dodala je Mogerini.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost je ocijenila da je 2016. godina bila veoma teška godina, a da je 2017. godina počela “strašnim terorističkim napadom u Istanbulu”. “To treba dramatično da nas podsjeti na posao koji još treba da obavimo - da porazimo terorizam, ali i dovedemo do kraja konflikate u regionu, kojih ima previše, a to je posao koji moramo da uradimo zajedno. Zajednički pokušavajući i gradeći jedinstvo naših zajednica svakog dana i sa našim partnerima počevši sa našim susjedima”, navela je Mogerini. Ona je ocijenila da godina koja je tek počela neće biti laka, ali da su u 2016. godini postignute neke stvari koje će olakšati ovu. Ona je navela 12 stvari koje će biti smjernica za 2017. godinu, a dogodile su se prošle godine. Kao prvu stvar je navela Bregzit ocjenjujući da je nakon
referenduma na kom je Velika Britanija glasala za izlazak iz EU, za nju bila vrlo bitna strategija EU nakon toga, koja obuhvata i spoljnu i bezbjednosnu politiku Unije. Ta strategija je predstavljena 28. juna 2016, a u njoj se nalaze buduća putanja EU, potrebe građana, ali najvažnije i ideja o osnaživanju EU. O migrantskoj krizi, Mogerini je rekla da se i u 2017. mora raditi sa zemljama iz kojih migranti dolaze kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi i sačuvali njihovi životi. Ona je rekla i da treba nastaviti sa treniranjem lokalnih bezbjednosnih snaga. Jedna od 12 tačaka je i konflikt u Siriji, a Mogerini je navela da će EU ostati vodeći humanitarni donator za Siriju. Mogerini je pisala i o bezbjednosti EU ističući da je neophodna bolja saradnja sa vojnim i civilnim misijama, kao i sa UN i NATO.
POLICIJSKI ISTRAŽITELJI U KUĆI IZRAELSKOG PREMIJERA
Benjamin Netanjahu u centru velikog korupcionaškog skandala Izraelska policija juče je došla u rezidenciju premijera Benjamina Netanijahua da bi ga ispitala u vezi s optužbama za korpuciju, javili su izraelski mediji. Mediji navode da su u rezidenciju u centru Jerusalima došla tri istražitelja. Policija nije željela da komentariše, a pretpostavlja se da bi ispitivanje moglo da traje satima. AP navodi da je ispred rezidencije ranije postavljen crni paravan, pošto se vjerovatno očekivao dolazak istražitelja i da bi se novinari spriječili da ih fotografišu. Netanjahu je prije nekoliko dana odbacio kao “neosnovane navode” da je primao poklone od dvojice biznismena. On se oglasio dan nakon što su izraelski mediji javili da će državni tužilac uskoro protiv njega objaviti pokretanje krivične istrage. Mediji su javili da je Netanijahu “prihvatao usluge” biznismena u Izraelu i inostran-
KRVAVA POBUNA U BRAZILSKOM ZATVORU
stvu, kao i da je ključni osumnjičeni u jednoj drugoj istrazi, u šta su navodno umješani i članovi njegove porodice. Ministarstvo pravosuđa nije željelo da potvrdi ove navode, ali je u saopštenju najavilo nove informacije “u dogledno vreme” o provjerama koje se već vrše u vezi sa Netanjahuom. Izraelski televizijski “Kanal 10” tvrdi da je Netanijahu osumnjičen u dva slučaja, od kojih je jedan “težak i potkrijepljen dokazima”.
AP navodi da je vodeći izraelski opozicioni poslanik Erel Margalit iz Cionističke unije vodio kampanju radi pokretanja istrage o sumnjama vezanim za uticajne donatore koji su na nezakonit način prebacivali novac za Netanjahuove lične svrhe. Margalit je takođe tražio i istragu o navodima da je lični advokat izraelskog premijera predstavnik njemačke firme uključene u 1,5 milijardi dolara vrijednu prodaju podmornica Izraelu.
U sukobima bandi poginulo najmanje 60 zatvorenika Najmanje 60 ljudi poginulo je u pobuni koja je izbila u zatvoru u amazonskoj oblasti Brazila, saopštili su zvaničnici. Pobuna je izbila u zatvoru u Manausu poslije sukoba rivalskih narko-bandi. “Zasad ima 60 mrtvih”, rekao je zvaničnik nadležan za rad zatvora Pedro Florensio. Rojters prenosi da je pobuna izbila kasno u nedelju veče i da je juće ujutro oko
sedam sati stavljena pod kontrolu. Strahuje se da bi broj žrtava mogao biti i veći. Pobune su česte u brazilskim zatvorima, u kojima je smješteno više osuđenika od predviđenog broja, navodi AFP. Od kraja 2014. godine, oko 622.000 ljudi je završilo u Brazilu u zatvoru, navodi se u izvještaju ministarstva pravde. Brazil je četvrta zemlja na svijetu po broju zatvorenika - poslije SAD, Kine i Rusije.
svijet
UTORAK, 3. 1. 2017.
21
Id preuzela odgovornost za napad u novogodišnjoj noći u Istanbulu
Napali smo mjesto u kom se slave otpadnički praznici Islamska država preuzela je odgovornost za napad u noćnom klubu u Istanbulu u novogodišnjoj noći, kada je ubijeno 39 osoba. “U nastavku blagoslovenih operacija koje Islamska država sprovodi protiv Turske, heroj vojnik kalifata je napao jedan od najpoznatijih klubova u kojima hrišćani slave svoje otpadničke praznike”, navodi se u saopštenju Islamske države, prenio je Rojters. U međuvremenu, istanbulska policija je privela osam osoba osumnjičenih da su povezani sa napadom, javila je turska agencija Dogan. Turski mediji su ranije prenijeli da vlasti vjeruju da je Islamska država
odgovorna za napad. Dnevni listovi Hurijet i Karar naveli su, pozivajući se na neimenovane bezbjednosne zvaničnike, da su vlasti utvrdile da je napadač došao iz centralnoazijske zemlje i da se vjeruje da je ili iz Uzbekistana ili iz Kirgistana. Turska policija objavila je fotografiju mogućeg napadača u noćnom klubu u Istanbulu, a u toku je potraga za njim. Pretpostavlja se da se napadač još nalazi u Istanbulu, a turska policija vrši opsežnu potragu. “Informacije o otisku pristiju i izgledu teroriste su prikupljene. On će uskoro biti identifikovan”, rekao je zamjenik turskog premijera Numan Kurtulmuš na konferenciji za
Sahrana jedne od žrtava napada u Istanbulu novinare, prenosi Rojters. Rekao je da je jasno da je intervencija Turske u Siriji “iznervirala terorističke grupe i one koji stoje iza njih” i dodao da će Turska pojačati svoje vojne operacije u Siriji. “Ovo je bila poruka za naše prekogranične operacije iznad štita Eufrata. Nastavićemo sa našim operacijama i našom odlučnošću”, rekao je Kurtulmuš, prenosi AFP. U napadu na noćni klub u Istanbulu ubijeno je 39 osoba, a 69 ljudi je ranjeno. Skoro dvije trećine po-
ginulih u napadu na noćni klub u Istanbulu su strani državljani, navela je turska novinska agencija Anadolija. Anadolija je navela da je od 39 žrtava 24 bilo iz drugih zemalja. Napad je vjerovatno trajao oko sedam minuta, a za to vrijeme, osim turskih državljana, pobijeni su i državljani Saudijske Arabije, Maroka, Libana, Libije, Tunisa, Indije i Jordana. Takođe, ubijeni su i po jedan državljanin Kuvajta, Kanade, Izraela, Sirije i Rusije, kao i dva Njemca turskog porijekla.
Turska je nakon napada u Istanbulu krenula u jaku ofanzivu u Siriji i bombardovala više od 100 pozicija Islamske države. Kako su naveli turski zvaničnici, 103 napada izvedena su u blizini uporišta AlBab. Ruski avioni, s druge strane, izveli su napade u oblasti Dajr Kak, koja se prostire sjeverozapadno od Al-Baba
ISLAMSKA DRŽAVA PREUZELA ODGOVORNOST
Teroristički napad u Bagdadu, poginulo najmanje 35 osoba
Protjerane ruske diplomate stigle u Moskvu Avion sa 35 ruskih diplomata koji su protjerani iz Sjedinjenih Američkih Država sletio je juče na moskovski aerodrom, javila je agencija Tas. Američki Stejt department je ranije objavio da je 35 ruskih diplomata za koje je predsjednik Barak Obama naložio da budu protjerani napustilo SAD sa svojim porodicama. Avion je poletio sa međunarodnog aero-
droma u Vašingtonu. Administracija odlazećeg predsednika SAD Baraka Obame 29. decembra donijela je nove sankcije protiv Rusije zbog navodnog hakovanja američkih političkih institucija. Te sankcije uključile su i protjerivanje 35 ruskih diplomata i njihovih porodica. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da neće protjerivati američke
diplomate iz Rusije kao odgovor na “neprijateljske akcije odlazeće američke administracije”. Djeca ruskih diplomata koji su protjerani iz SAD pozvana su u Kremlj na praznično okupljanje, prenosi AP pozivajući se na rusku državnu agenciju. To je potvrđeno i u Kremlju, gdje je rečeno da je organizovano da djeca posete državnu palatu i vide jelku.
Najmanje 35 ljudi je poginulo, a više od 60 ranjeno, kada je na trgu u oblasti Sadr siti u Bagdadu eksplodirao automobil-bomba, saopštila je policija. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država. Mediji prenose da je napad izveo bombašsamoubica koji se raznio u automobilu-bombi. Napad se dogodio na dan dolaska predsjednika Francuske Fransoe Olanda u
zvaničnu posjetu Bagdadu, a među žrtvama su uglavnom novinari koji su čekali da uđu na trg Sadr u sjeveroistočnom dijelu grada, koji je često poprište terorističkih napada. Slike postavljene na društvenim mrežama prikazuju veliki oblak crnog dima i evakuaciju povrijeđenih. Bagdad je i u subotu bio poprište terorističkih napada, kada je u eksplozijama tri bombe poginulo 29 ljudi.
22
HOTSPOT
UTORAK, 3. 1. 2017.
OŠTEĆENJA NA BRODU UOČENA PRIJE ISPLOVLJAVANJA
Titanik nije potonuo zbog udara u santu leda
Prekookeanski brod Titanik potonuo je 1912. godine na svom prvom putovanju, a živote je izgubilo više od 1500 ljudi Nakon 105 godina od potonuća Titanika, naučnici tvrde da postoje jasni dokazi da taj najpoznatiji prekookeanski brod koji je ušao u ljudsku iistoriju nije potonuo zbog sudara sa ledenim brijegom. Titanik je 10. aprila 1912. godine krenuo na svoje prvo prekookeansko putovanje iz luke Sauthempton prema Njujorku. Kapetan Edvard Džon Smit tada je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog i time zanemario opasnost od sudara sa ledenim santama. Samo četiri dana kasni-
je Titanik se sudario sa santom leda koja ga je prepolovila i potopila dva sata kasnije. Potonuće Titanika prije 105 godina smatra se najvećim brodolomom u modernoj istoriji. Teorija da Titanik nije potopio ledeni brijeg pojavila se u najnovijem dokumentarcu pod nazivom “Titanik: Novi dokazi” koji je objavio državni britanski emiter Channel 4. Naučnici koji su radili na dokumentarcu pozvali su se na britanskog novinara Senana Molonija koji više od 30 godina proučava sve po-
710 OSOBA PREŽIVJELO JE POTONUĆE TITANIKA
znate fotografije Titanika, uključujući i one prodate na aukcijama. Moloni je ranije pisao da je na fotografijama slavnog broda vidljivo oštećenje u vidu crnih mrlja u blizini mjesta gdje je brod navodno udario u santu leda. Fo-
tografije su nastale prije nego je Titanik napustio brodogradilište u Belfastu. Moloni tvrdi da je Titanic imao oštećenje i prije nego je uplovljen u more. Naučnici su potvrdili da su oštećenja na brodu uzrokovana požarom u jednoj od prizemnih soba u kojoj je bila smještena kotlarnica. Upravo to oštećenje nastalo tri sedmice prije uplovljanja broda, kako navode naučnici, oslabilo je čelik Titanika prije nego je udario u santu leda. Najnoviju teoriju o uzroku potonuća Titanika preni-
jeli su brojni svjetski mediji. Od 2.224 putnika i članova posade koji su bili na Titaniku, nesreću je u hladnim vodama Atlantika preživjelo 710 osoba, dok se utopilo više od 1.500. Olupinu potonulog Titanika na dnu Atlantskog okeana 645 kilometara od Njufaundlenda pronašao je moreplovac Robert Balard 1985. godine. U periodu od 1987. do 2004. godine ronilačke ekipe su iz olupina izvukle brojne predmete koji danas na svjetskim aukcijama dostižu basnoslovne sume. Izvor: Telegraph.co.uk
OBAMIN POSLJEDNJI UDARAC RUSIMA
Ruske diplomate napustile SAD Avion sa 35 ruskih diplomata, koji su protjerani iz SAD-a poletio je sa međunarodnog aerodroma u Vašingtonu, saopštio je portparol ruske ambasade u toj zemlji i dodao da su na tom letu “svi koji su morali da napuste SAD”. Administracija odlazećeg predsjednika SAD-a Baraka Obame 29. decembra donijela je nove sankcije protiv Rusije zbog navodnog hakovanja američkih političkih
institucija. Te sankcije uključile su i protjerivanje 35 ruskih diplomata i njihovih porodica. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da neće protjerivati američke diplomate iz Rusije kao odgovor na “neprijateljske akcije odlazeće američke administracije”. Odluku ruskog predsjednika da ne protjeruje diplomate iz Rusije novoizabrani predsjednik SAD-a Donald
Američke optužbe su neutemeljene, a sankcije neće proći bez odgovora - Lavrov Tramp ocijenio je “odličnim potezom”. “Oduvijek sam znao da je [Putin] vrlo pametan”, rekao je Tramp. Ruski šef diplomatije
Sergej Lavrov prethodno je predložio Putinu da iz države protjera 35 američkih diplomata, kao protivmjeru Amerikancima. Vašington optužuje ruske
hakere za krađu više desetaka hiljada e-mailova demokratskih zvaničnika. Lavrov je odgovorio da su te američke optužbe neutemeljene i poručio da sankcije neće proći bez odgovora. Izvor: Tass
UTORAK, 3. 1. 2017.
Aktuelno
23
Riječ oproštaja od dimitrija mitrovića na groblju Čepurci
Odlazak jedne urbane legende
Boro Krivokapić Dragi prijatelji, U srcu Dimitrija Mitrovića, najširem srcu za ljudski svakoga – pa po nekom njegovom i najličnijem, nadilazećem ajteru i za manje dostojnoga – u tom najvećem srcu juče ujutru jedino đavolski nije bilo utočišta za – Dimitrija Mitrovića. Kao da je život zaželio da se udesi već i neoprostivim cinikom, da se brutalno prijevremeno i kobno naruga, najbliže apsurdnim smislom jedne poslovice ruske – a nimalo slučajno baš ruske – kako „svako dobro djelo mora biti kažnjeno“. Jedino je sigurno da je Dimitrije Mitrović bio upravo takvo „dobro djelo“. Na prvom mjestu satnicom svoje emocije i – duševnosti; odatle i fudbalske tananosti, zarazne loptačke suptilnosti. Time, u galaksiji fudbalski odabranih – u dresu matične „Budućnosti“, beogradskog „Partizana“, zeničkog „Čelika“ - Dimitrije Mitrović je izvornošću vokacije osvojio i zauzeo mjesto i prestižnije: mjesto koje podgorički nasljedno seže do fudbalskih brušenosti Vučine Vasovića ili Lazara Radovića; dok jugoslovenski sjaji „drop kikom“ Bernarda Vukasa, „plavom čigrom“ Miloša Milutinovića, ili „petom“ Dragoslava Šekularca; a čiju je sintezu, jedinstvo ushićenja i slavu svijetom potvrdio i pronio potonji i neponovljivi fudbalski list, podgorički i jugoslovenski – Dejan Savićević. S tog moćnog i najmoćnijeg fudbalskog stabla, s tog mitskog postolja igre – koju danas kolosalno misli Lionel Mesi – nepatvoreni je i list, fudbalski damar Dimitrija Mitrovića. Svi, magičari. Dragi prijatelji, Suvi sportski, takmičarski rezultat nije slijedio takvu nadmoć vokacije, tako ni plijenidbenog ličnog šarma Dimitrija Mitrovića; ali o tome
(Podgorica, 27. decembar 2016)
združenom ishodu izvijećao je onaj koji je ne manje božanski rekao: „Sve što je ljudski nije mi strano“. Slično fudbalskoj fantaziji i našeg zajedničkog druga iz mladosti, velemajstora Seada Sušića: strogom logikom discipline sporta, višak „ljudskog“ prikratio je brojke rezultata, ali kultni stepenik, da se kaže i remboovskog posvećenika zatamnio – nije. Takva fudbalska (al) hemija – pa i kad je životno splasnula – morala je ostati i nepomućena i nedirnuta. Zato što je Dimitrije Mitrović snagom svoje posve-
Odlaskom Dimitrija Mitrovića, ne samo sportske Podgorica i Crna Gora da su siromašnije za „žargon autentičnosti“, utoliko i za jednu – kulturu. I još, siromašnije i za onu kulturu, i podgorički i crnogorski iznimniju: za vertikalu urbane legende. Da, urbane.
ćenosti izražavao ono što je ne samo u sportu, u fudbalu napose, nego i u životu najteže, a to znači postizati – misao. I kako je najrjeđe: preciznu misao. S tim svenervom, fudbalski i filozofskim, Dimitrije Mitrović jednako je disao i kao trener – na klupi „Budućnosti“, čačanskog „Borca“, „Zemuna“ – ostajući tvrdo vjeran besmrtnoj mekoći, plišanosti jugoslovenske katedre „evropskih Brazilaca“. Sve i u žarkoj viziji istorijskih prethodnika – od splitskog „barbe“ Luke Kaliterne, pa Ljubiše Broćića, Branka Zebeca, Ante Mladinića... do Ivice Osima; i sve sa neizbrisivim čelništvom totalnosti Miljana Miljanića. Svi, zanosnici. Dragi prijatelji.
Kad je godine 1972. Miljanićeva „Zvezda“ kao međunarodno, zvanično prva zaćutala gromovitu himnu „kopa“ na Enfildu – i kad je jedan 19-togodišnji podgorički momak koji se zvao Nikola Jovanović „zaključao“ div/centarfora Džona Tošaka – londonski „San“ je na naslovnoj strani odštampao u samo devet miliona primjeraka: „Liverpule, kopirajte to!“ „Liverpul“ – planeta i ponos fudbala. Da, jednom, kad se nije bilo provincija; da, jednom, kad su se sanjali, a bogme fudbalski i – dosezali; da, jednom, i titogradski sanjali, živo – a jugoslovenski „među javom i med snom“ – da, i Mihelsov totalni fudbal i „Barselonina“ tika-taka. Dimitrije Mitrović je bio privilegovani učesnik, svgudje priznati protagonist baš toga najvišeg fudbalskog sna. I čarolije. Odlaskom Dimitrija Mitrovića, ne samo sportske Podgorica i Crna Gora da su siromašnije za „žargon autentičnosti“, utoliko i za jednu – kulturu. I još, siromašnije i za onu kulturu, i podgorički i crnogorski iznimniju: za vertikalu urbane legende. Da, urbane. Smrt je pobjeda – palanke. Dragi Dimo, Hvala Ti za blizu 50 godina bratskog i neodoljivog zajedništva; sve od one noći kad smo se sreli u Crvenom salonu hotela „Crna Gora“ a osvanuli, kazano podgorički „na Labud“. Iako u ovaj zao čas, ali neka, neka u počast Tebi, neka svi labudovi, bijeli, rašire krila i uzlete, da Te isprate na Tvoja, biće Tvoja i nebesa – posebna. Kako si i u životu sanjao – posebno. Počivaj u miru, stari i najbolji druže. Neka je vječna slava i hvala Dimitriju Mitroviću. Boro Krivokapić
26
KULTURA
BEČ: ODRŽAN NOVOGODIŠNJI KONCERT
Južnoamerički duh u novogodišnjoj čaroliji
UTORAK, 3. 1. 2017.
POHVALE ITALIJANSKE KRITIKE KOM
ZETSKI DOM U ZA EVROPSKIM P
rokletstvo našeg teatra su lijepe i značajne predstave koje često imaju jedno ili dva izvođenja. Među njima je i predstava o radnicima iz crne planine, “Dokle pogled seže”, stoji u kritici objavljenoj u najtiražnijem italijanskom dnevnom listu Korijere dela sera.
Tradicionalni Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara, koji se već decenijama održava 1. januara, priređen je u Zlatnoj dvorani Bečkog muzičkog društva. Pod upravom Venecuelca Gustava Dudamela, najmlađeg dirigenta u 75 godina dugoj istoriji novogodišnjih koncerata, izvedena su odabrana djela Johana Štrausa, oca i sine, te Edvarda i Jozefa Štrausa, kao i kompozicije brzog i vedrog karaktera - valceri, polke, mazurke, marševi... Kako je neposredno prije koncerta kazao mladi dirigent, nakon ove prilike “slobodno može da umre”. “Moj izbor za dirigenta ovako značajnog koncerta treba da služi kao pokazatelj mladima da je sve moguće. Trudiću se da Novogodišnjem koncer-
tu dodam malo južnoameričkog duha”, kazao je Dudamel. Program se tradicionalno sastojao iz dva glavna dijela. Na kraju prvog izveden je bis polka, na kraju drugog valcer “Na lijepom plavom Dunavu”, a na kraju trećeg dijela “Radecki marš” tokom kojeg je publika aplaudirala u taktu muzike. Novogodišnji koncert Bečkih filharmoničara je, pored godišnjeg festivala Pjesme Evrovizije, vjerovatno najpoznatiji prenos distribucijske mreže “Evropske radiodifuzijske unije”. Koncert direktno prenose mnoge televizijske stanice širom svijeta, a ove godine ga je pratilo 50 miliona televizijskih gledalaca u 90 država svijeta. Prvi novogodišnji koncert održan je 1939. godine po vođstvom dirigenta Klemensa Krausa. S.I.
Iv.br. 66/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Nimont“ Bar, ulica Maršala Tita broj 54, protiv izvršnog DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.728,74 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava, dana 30.12.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je
Glumci u komadu “Dokle pogled seže” Kraljevskog pozorišta Zetski dom su izuzetni, odlični i elokventni, donose tekst sa tom jedinstvenom snagom koju imaju oni siromašni, ali koji su odlučni u tome da budu nešto više, stoji u zapisu priznatog italijanskog pozorišnog kritičara Franka Kardelija o komadu cetinjskog teatra u režiji čuvenog Arpada Šilinga, koji je objavljen u najčitanijem italijanskom dnevnom listu Korijere dela sera.
■ LUTANJE PO EVROPI “Prokletstvo našeg teatra su lijepe i značajne predstave koje često imaju jedno ili dva izvođenja. Među njima je i predstava o radnicima iz crne planine (‘Dokle pogled seže’), tekst Bence Biroa, komad Kraljevskog pozorišta sa Cetinja, najstarijeg državnog pozorišta iz Crne Gore, koja je izvedena na ovogodišnjem
Z A K LJ U Č A K
o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, vrši se dostavljanje zaključka o prodaji oznake Iv.br.66/16 od 26.12.2016. godine, kojim se određuje prvo ročište za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem. Izvršni dužnik DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja zaključka o prodaji oznake Iv.br.66/16 od 26.12.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Minas Montenegro“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 59, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica, 30.12.2016. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.
Scena iz komada
Festivalu Kvartieri del arte u Viterbu. Vjerovatno ovaj komad ne bismo ni vidjeli i on ne bi bio izveden ovdje, da nije riječ o režiji Arpada Šilinga, jednog od najvećih (ali i jedinstvenih) evropskih režisera. Imao sam priliku vidjeti njegovu predstavu ‘Leons i Lena’, Georga Bihnera, 2002. godine na Cividalu. Publika ga tada bješe primijetila, iako je bio jako mlad, nije imao ni 30 godina, da bi se on naredne godine ponovo vratio. Potom, 2008. godine u Budimpešti, raspitivao sam se o njemu, rekoše mi da je napustio pozorište iz nekih tajanstvenih razloga, otišao bijaše da luta po Evropi. Sretoh ga kada je bio direktor
jednog cirkuskog spektakla u Rimu. Bio je to, izgledalo mi je, dio te njegove odluke: možda, ne rezultat nekih mističnih razloga, nego samo pokušaj da napusti tradicionalni teatar”, zapisao je Kardeli.
■ IZUZETNI GLUMCI Ponovo ga, kako navodi, nalazimo u Crnoj Gori, daleko od tradicionalnog puta, daleko i od politike njegove zemlje, Mađarske. “Predstava ‘Dokle pogled seže’ nastala je, bez tračka sumnje, na krilima evropskog vjetra: u slučaju Crne Gore, tu je volja, želja da se bude, bude u Evropi. Kao nacija, Crnogorci su imali su nezavisnost kratak period, njihova priča je priča o vladarima. Država koja je obnovila nezavisnost prije deset godina nalazi se naspram Italije u fizičkom smislu, a onda je možemo posmatrati spram Njemačke ili Engleske. Kada čujete riječi koje izgovaraju
UTORAK, 3. 1. 2017.
KULTURA
27
MADU ARPADA ŠILINGA
Perović
banka koji se neslavno završava, potvrđivanje nezavisnosti mlade žene, nečije kćerke koja želi otići iz zemlje, koja odlazi u Englesku, ali nakon Brexita želi da se vrati: ‘Dobri su im Indijci i Kinezi, nas Balkance ne podnose’. Snaga ove predstave jeste upravo u ogoljenoj scenografiji, izvedene u Crkvi Sant Ediđio, u obliku - onakvom kakav jeste, prirodnom, čak hrapavom, u glumi. Na sceni je ta predstava, a kao da nije, ili kao da je rezervisana da bude viđena u intimi nekoliko gledalaca. Glumci su izuzetni, odlični i elokventni, donose tekst sa tom jedinstvenom snagom koju imaju oni siromašni, ali koji su odlučni u tome da budu nešto više, glumci su iskreni kada iskazuju osjećanja i slobodni da daruju likovima poštenje, čistoću”, zaključio je Kardeli. Predstava “Dokle pogled seže” premijerno je izvedena u cetinjskom teatru 31. oktobra prošle godine. S.I.
SRETEN PEROVIĆ ČLAN AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI U PARIZU
U POTRAZI M SNOM PREDSTAVA ‘DOKLE POGLED SEŽE’ NASTALA JE, BEZ TRAČKA SUMNJE, NA KRILIMA EVROPSKOG VJETRA: U SLUČAJU CRNE GORE, TU JE VOLJA, ŽELJA DA SE BUDE, BUDE U EVROPI. KAO NACIJA, CRNOGORCI SU IMALI SU NEZAVISNOST KRATAK PERIOD, NJIHOVA PRIČA JE PRIČA O VLADARIMA glumci u ovoj predstavi, i kada čujete njihove priče, podsjetiće vas na komad ‘Versoterra’ Maria Perote, koji smo imali priliku pogledati u gradu Leće u septembru. To je bila priča o Albancima koji dolaze u Italiju. Oni govore istim ili sličnim jezikom kao i Crnogorci u drami Bence Biroa, koji bi hteli, a u isto vrijeme i ne bi htjeli otići iz svoje zemlje”, zapisao je italijanski kritičar. Zapravo, likovi iz predstave žive jedan težak život, ali imaju taj ponos nezavisnosti. “U 18 prikazanih scena vidimo nelagodu u društvu, ali i u porodici: otkaze, svađu muža i žene, pokušaj da se pokrade
Svečani prijem u društvo evropskih stvaralaca u maju Ova ugledna institucija u svom članstvu ima mnoge svjetske stvaraoce iz svih oblasti nauke i umjetnosti Crnogorski pjesnik, književni i pozorišni kritičar, kulturolog i teatrolog Sreten Perović, izabran je za redovnog člana Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti u Parizu, na prijedlog akademika iz Ukrajine. Ova ugledna institucija, utemeljena prije gotovo pola vijeka, u svom članstvu ima mnoge svjetske stvaraoce iz svih oblasti nauke i umjetnosti, među kojima su i 72 laureata Nobelove nagrade iz 54
zemlje. Evropska akademija nauka, umjetnosti i književnosti, sa sjedištem u Parizu, osnovana je 1980. godine s primarnim ciljem da unaprijedi stvaralaštvo među nacionalnim kulturama Zapada i Istoka u naučnim, obrazovanim, umjetničkim i književnim disciplinama, nezavisno od bilo kojih rasnih, nacionalnih, jezičkih, religioznih i drugih razlika. Sa svojih više od 300 članova, Akademija sarađuje sa UNESKOM i brojnim
drugim, nacionalnim i internacionalnim strukturama. Danas AESAL (Academie Europeenne des Sciences, des Arts et des Lettres) široko sarađuje s predstavnicima Amerike, Afrike, Azije, Okeanije, a njena djelatnost se manifestuje u organizaciji simpozijuma, konferencija, stručnih i naučnih komunikacija, publikovanju radova svojih akademika i slično. Svečanost uručenja Povelje članstva akademije biće priređena u maju. S.I.
28
ZABAVA
MTV PUBLIKA PODRŽALA HIP HOP SASTAV
Who See 10. na Domaćici, a 63. na top 100 listi 2016.
Godišnju listu najboljih 20 lokalnih video-spotova iz cijelog regiona MTV formirao je na osnovu ukupnog broja glasova, komentara publike, tome koliko je nedjelja koja pjesma bila prva na top listi i koliko je nedjelja ukupno bila na listi, a jedini crnogorski predstavnik na MTV Domaćici 2016. je Who See. Dejan Dedović Dedduh i Mario Đorđević Noyz zauzimaju 10. mjesto sa spotom “Sobe, zimmer, rooms”, dok se na vrhu godišnje liste nalazi ekranizacija dueta “Glupost” u izvođenju bendova S.A.R.S. i Ničim izazvan, a slijede Irie Fm - “Kliziš”, Sassja - “Ništa”, Vanja Mišić - “Prstima”... Za
Who See bilo je mjesta i na popularnoj Coca Cola Top listi 100 najboljih spotova u 2016. godini, formiranoj isključivo od glasova posjetilaca MTV sajta na svjetskom nivou. “Sobe, zimmer, rooms” zauzimaju 63. mjesto, a spisak predvodi Sija sa spotom “Cheap Thrills”. Među prvih pet na listi nalaze se Lejdi Gaga - “Perfect Illusion”, DJ Snake i Džastin Biber - “Let me Love”, Šon Mendez - “Treat You Better” i Čarli Put i Selena Gomez - “We Don’t Talk Anymore”. Najbolje rangiran regionalni predstavnik na TOP 100 listi je S.A.R.S. zahvaljujući spotu “Pepeo”. D.B.
UTORAK, 3. 1. 2017.
VLADANA VUČINIĆ ZA DNEVNE
U CHIWELOOKU ALI NIJESAM Z ⌦ Danilo Brajković
O
dlučila sam da pokrenem Chiwelook u trenutku mog prezasićenja drugim obavezama. U njemu sam pronašla svoju zabavu i mir. S druge strane, smatram da sam za muziku rođena, ali na pogrešnom mjestu. Nijesam sa njom završila, priča Vučinić za DN. Crnogorsku muzičku scenu karakteriše to što se iz godine u godinu značajan broj nekada aktuelnih izvođača zbog šarolikih razloga sve više udaljava od bine, studija i okušava sreću i znanje u drugim vodama. Jedna od onih
MASSIMO PREDSTAVIO SPOT “1.000 LJUDI”
Uticajni hrvatski izvođač Jovanovim Gonzom, koji mu Massimo Savić prvi je regio- je povjerio glavnu rolu na setu. nalni muzičar koji je predsta“Pjesma ‘1.000 ljudi’ je iskovio novitet u 2017. godini. Savić rak u Martinjakovom i mom je to učinio sinoć premijeradu. Ono što ovu pjesmu, rom spota “1.000 ljuna prvu, razlikuje od di” na MTV Adria onoga što je dosad kanalu, a riječ je izašlo iz naše rao pjesmi koju je dionice jeste čiobjavio 25. nonjenica da se radi o afirmavembra 2016. tivnoj pjesmi, Autori teksta kojoj je ljubav su Predrag glavna premiMartinjak i sa, ali ne kao Ante Pecotić, dosad da ‘iz jedmuzika je djelo Savić nog pogleda doznaMartinjaka, a Massijem sve’, već govori o tomo je prije desetak dana u prostoru zagrebačkog studi- me kako sačuvati ljubav uprja “Alfa film” snimio većinu ka- kos mnogima koji se tome prodrova. Ponovo je udružio sna- tive”, ranije je izjavio Massimo. ge sa rediteljem Radislavom D.B.
ok odraz njene percepcije, a odluka o pokretanju motivisana je prezasićenjem drugim obavezama. Naša sagovornica smatra da je rođena za muziku, ali na pogrešnom mjestu. Chiwelook je tako postao dio njene kreativne dokolice, a ljubitelje Vladaninog muzičkog izraza obradovaće vijest da nije završila sa tim poglavljem, već čeka lijep trenutak za povratak, uz napomenu da je talenat za glumu jedini koji još nije došao do izražaja. Imajući u vidu tvoje obrazovanje, izlet u novinarske vode svakako nije iznenađenje, ali vjerujem da dobar dio publike još u potpunosti nije upoznat sa tom sferom djelovanja. Koji
Foto: chiwelook.me
Afirmativna ljubavna pjesma pokreće godinu
Ja čak mislim da sam najtalentovanija za glumu i da taj moj talenat jedino nije došao do izražaja. Jedna umjetnost uvijek povlači i drugu
uz čije numere smo svojevremeno đuskali mnogo više nego danas je i Vladana Vučinić - osim nekolicine singlova, pamtimo je i po electro/pop albumu “Sinner City”, prvijencu čija je premijera naslovne numere krasila program uticajnog MTV Adria kanala, a “krivac” za Vladanino muzičko odsustvo krije se u njenoj biografiji. Naime, umjetnica po vokaciji, a novinarka po obrazovanju, Vučinić je već 20 mjeseci na čelu Chiwelooka, popularnog i nekonvencionalnog portala koji naginje ka blogu, a predstavlja subjektivni doživljaj mode i svih sfera sa kojima se ona prepliće. U intervjuu Dnevnim novinama, kojim je Vučinić otvorila sezonu 2017, umjetnica priznaje da je Chiwelo-
NEMA DANA KADA ME NEKO NE PITA ŠTA SE DESILO SA MUZIKOM. ONA JE NERASKIDIVI DIO MENE, ONO ŠTO ME ISTINSKI ČINI SRETNOM I U ČEMU SAM NAJBOLJA
Zaljubljenik u modu i muziku
UTORAK, 3. 1. 2017.
ZABAVA
29
U SAM PRONAŠLA MIR, ZAVRŠILA SA MUZIKOM trenutak, događaj bi ocijenila kao presudan za transfer iz pjevačkih u prilično ozbiljne novinarske vode? Da li je bilo teško prelomiti? Chiwelook je nekonvencionalan portal, mnogo je bliži blogu nego portalu, prevashodno zbog sadržaja koji pruža, a koji je isključivo subjektivni doživljaj mode i svih sfera sa kojima se ona prepliće. To znači da su svi tekstovi, foto i video-materijal koji se nalaze na njemu lična kreacija i predlozi, a ne vijesti. Iz tog razloga nijesam novinar, već urednik jednog onlajn modnog kutka, koji je odraz lične i percepcije mojih saradnika. Odlučila sam da ga pokrenem u trenutku mog prezasićenja drugim obavezama. U njemu sam pronašla svoju zabavu i mir. Volim da kažem da je Chiwelook moja kreativna dokolica. Mnogi se pitaju šta se dešava sa muzičkom karijerom. Jesu li Chiwelook i obaveze urednice Vladane “smetnja” za pjevačicu Vladanu ili razmišljaš o borbi na dva fronta? Nema dana kada me neko ne pita šta se desilo sa muzikom. Ona je neraskidivi dio mene, ono što me istinski čini sretnom i u čemu sam najbolja. Smatram da sam za nju rođena, ali na pogrešnom mjestu. Priznajem da tu patim od manjka ambicije, ali nijesam sa njom završila. Čekam neki lijepi momenat, da se opet neke kockice poslože. Chiwelook je za kratko vrijeme postao sinonim za kreativnost i osvježenje na domaćem medijskom nebu. Da li si zadovoljna njegovom trenutnom pozicijom i re-
akcijom javnosti na tvoju ulogu, ovog puta bez mikrofona, ali sa perom u ruci? Godinu i osam mjeseci je otkako je lansiran i mogu reći da mu čitanost iz dana u dan raste, da ni u jednom momentu nije bilo stagnacije. To je za mene jedna velika lična satisfakcija, jer je nastao iz zabave, a ne iz želje za bilo kakvom zaradom. Drugim riječima, pokrenula sam nešto, ni ne sluteći da će postati brend. Kaja Milačić i ti predvodite pjevačice koje su se latile novinarskog posla u Crnoj Gori, u Hrvatskoj se sličnim bave Remi iz Elementala, Ivana Banfić, u BiH kolumne piše reperka Sassja, u Srbiji Marčelo itd... Očito da zajedno rušite predrasude o tome da je pjevač(ica) isključivo zadužen(a) za zabavu i scenski nastup? Ja sam se školovala za novinara, pa je kod mene drugačija situacija. Tada sam, imajući iskustva sa medijima kroz bavljenje muzikom, željela imati neku autorsku TV emisiju i maštala o tome da uzmem licencu za neki svjetski časopis. Pisanje kolumni nema mnogo veze sa novinarstvom. Ako neko ima dara i znanja da o nekoj temi može napisati nešto zanimljivo i duhovito, potpuno je nebitno čime se on primarno bavi. Ukoliko je njegova profesija javna, to će onda imati još veći odjek. Ja čak mislim da sam najtalentovanija za glumu i da taj moj talenat jedino nije došao do izražaja. Jedna umjetnost uvijek povlači i drugu. Snimiti hit singl ili napisati “breaking news” - ako bismo
Vladana Vučinić
poredili, šta je lakše danas i zbog čega? Snimiti hit singl daleko je teže, jer da bi neka pjesma postala hit - veliki broj faktora u jednom ključnom momentu mora da se poklopi. Dok “breaking news” uglavnom ne stvarate sami, ona je sama po sebi “udarna”. Ne možete, na primjer, sami, kao novinar izazvati veliku avionsku nesreću. Izuzetak je, naravno, istraživačko novinarstvo. Znanje u sferi za koju si se školovala primijenila si u politici, koju i dalje mnogi u Crnoj Gori nazivaju muškom profesijom. Kako se dama bori sa negativnim komentarima onih dežurnih kritičara ukoliko su prisutni? Sa kakvim ambicijama nastavljaš političku priču? Nemam političkih ambicija, niti sam se ikada bavila politikom u tom smislu. Moja povezanost sa politikom je bila opet u onoj sferi za koju sam se školovala, a to su odnosi sa javnošću, marketing i ostali kreativni zadaci. Možda se iz tog razloga nikada i nijesam susrela sa nekim lošim komentarima. Jedino gdje bih sebe u budućnosti mogla zamisliti na čelu, a da to ima indirektne veze sa politikom, jeste Ministarstvo kulture.
Оsim nekolicine singlova, pamtimo Vladanu i po electro/pop albumu “Sinner City”, prvijencu čija je premijera naslovne numere krasila program uticajnog MTV Adria kanala
Foto: chiwelook.me
E NOVINE O UREĐIVANJU MODNOG ONLAJN KUTKA
30
zabava
UTORAK, 3. 1. 2017.
Crna Gora ponovo na trgovima ugostila najveće muzič
Budva odbranila titulu kraljice novogodišnje
⌦⌦ Marija Roganović
Naša zemlja je iz godine u godinu sinonim za najbolji praznični provod u regionu. Tako su tradicionalno vesela atmosfera, okićeni gradovi, ali i mnogobrojni nastupi velikih muzičkih zvijezda garancija spektakularnih dočeka za najluđu noć. Izuzetak nije bila ni ova godina, te su tako stanovnici Podgorice, Bara, Budve, Tivta, Herceg Novog i Pljevalja najviše “profitirali” i ugostili Severinu, Sergeja Ćetkovića, Kneza, Parni valjak, Željka Joksimovića, Anu Rucner, Prljavo kazalište, Galiju, Bajagu i mnoge druge. Međutim, jasno je da je Budva kraljica novogodišnje noći. Naš poznati sastav Perper nas je sa hitovima poput “Kome dolaziš u san”, “Perper i zlato”, “Na svetoga Nikolu”, “Goro moja”, uveo u najluđu žurku 31. decembra. Nakon nastupa cetinjskog benda, na veliku binu izašla je gošća iznenađenja – čelistkinja Ana Rucner, koja je i ovoga puta, od svog nastupa, napravila spektakl ! Već uzavrela atmosfera, uz veliki broj obožavalaca,
Vatromet u ponoć obasjao Budvu
Parni valjak “razvalio”
Knez u Podgorici koji su upravo zbog njega pristigli iz svih krajeva bivše Jugoslavije, dočekali su zvijezdu večeri - Željka Joksimovića! Sve do ponoći, ređali su se hitovi: “Ljubavi”, “Nisam te zbog lepote voleo”, “Devojka”, “Vreteno”, “Lane moje”, “Ludak kao ja”… Uz spektakularni vatromet i Betovenovu “Odu radosti” Budvani su ušli u novu godinu, da bi se potom na binu vratio Željko Joksimović i uz prepoznatljive ritmove publika je uživala do skoro dva sata nakon ponoći! I naredno veče je bilo podjednako uzbudljivo, uz najprije nešto tvrđi zvuk, koji su donijeli momci iz benda Highway trio, nakon kojih je nastupio crnogorski izvođač Sergej Ćetković, regionalno omiljena muzička zvijezda.
Publika i Sergej, sve vrijeme zajedno pjevali su: “Dva minuta”, “Kad bi htjela ti”, “Ako te nije pronašla ljubav”, “1000 razloga” i mnoge druge od njegovih brojnih hitova, a onda se uz taktove pjesme “Pogledi u tami”, na video bimu ispisalo: Majo, udaj se za mene? Darko. Kamere su uspjele da pronađu Maju, ovekovječe jedan zagrljaj i “darivanje prstenom”. Tako je još jedan koncert Sergeja Ćetkovića prošao u znaku ljubavi! Druga noć u
zabava
UTORAK, 3. 1. 2017.
čke zvijezde
Ana Rucner
u noći
31
Severina
Željko Joksimović
Perper uveo u spektakl u Budvi
Budvi završena je izuzetno dobro posjećenim, ali i popraćenim od strane publike koncertom Parnog valjka, jedne od najpoznatijih grupa sa EX YU prostora. Aki Rahimovski i njegove kolege “hvatali su ritam” zajedno sa više hiljada gostiju na Trgu, uz neprolazne hitove: “Sve još mi-
Sergej
Dino Merlin u Sarajevu pred čak 100.000 ljudi
I u regionu je na impozantan način proslavljen ulazak u 2017. godinu. Tako su Beograđane u novu godinu “uveli” Bajaga i instruktori, Kruševljane Riblja čorba, dok je u Novom Sadu nastupila muzička legenda Zdravko Čolić. S druge strane, u Banja Luci nastupili su Tijana Dapčević i Aleksandra Radović. U Zagrebu su prisutne zabavljali Vanna, Jacques Houdek, Psihomodo pop i najbolji hrvatski tamburaši. Međutim, najveći spektakl u re-
gionu je bez sumnje održan u Sarajevu, gdje je pred oko 100.000 ljudi nastupio legendarni Dino Merlin. Koncert je otvorio numerom sa novog albuma “Hotel Nacional”, da bi se ređali hitovi poput “Umri Prije Smrti”, “Sve je Laž”, “Sredinom”, “Smijehom strah pokrijem”, “Rane”, “Otkrit ću ti tajnu”, “Ostat će istine dvije”, “Kad si rekla da me voliš”, “Da šutiš” i mnoge, mnoge druge. Bio je to spektakl, u svakom smislu te riječi! riše na nju”, “U ljubav vjerujem”, “Jesen u meni”, “Ljubavna”, “Ugasi me”... S druge strane, u glavnom gradu su nas u novu godinu uveli Knez i Zoran Kalezić, da bi se naredne večeri za reprizu pobrinule domaće snage i bend Miligram. Nezaboravan provod u Baru su u novogodišnjoj noći priredili Katapult i Severina, dok su bendovi Akademija i Bajaga i instruktori “zapalili” grad nastupom 1. januara. S druge strane, u Herceg Novom su se najviše veselila djeca, bogatim programom za najmlađe, dok su oni malo stariji u novu 2017. ušli uz zvuke Dženana Lončarevića, a noć kasnije uz momke iz Lexington benda. I Pljevlja su u novogodišnjoj noći imala razloga za veselje, i to uz zvuke proslavljene grupe Galija.
32
zabava
UTORAK, 3. 1. 2017.
Mislite, to je aerobik za mozak
Ng POSLANICA: rambo tvrdi
Želite milion različitih stvari, tako statistički povećavate šansu da vam se više želja ostvari Svjetski Kilo Tzar Rambo Amadeus svim dobrim ljudima, bez obzira na boju, vjeru, naciju, afinitete, ukus, navike i stremljenja, poželio je zdravu i sretnu 2017. godinu. Rambo je bio slobodan da sa pratiocima na društvenoj mreži Fejsbuk podijeli nekoliko misli koje smatra korisnim i to u formi sada već tradicionalne Novogodišnje poslani-
Dišite duboko kad god se sjetite. Od svih dobara, energenata, suplemenata, vitamina, proteina, naše tijelo najviše pati od nedostatka kiseonika. Ne treba mnogo dokaza za to. Čovjek najkraće može da izdrži bez kiseonika, dakle, najviše nam treba. Zasad je besplatan, iskoristite to
ce. Rambove misli prenosimo u cjelosti. 1. Dišite duboko kad god se sjetite. Od svih dobara, energenata, suplemenata, vitamina, proteina, naše tijelo najviše pati od nedostatka kiseonika. Ne treba mnogo dokaza za to. Čovjek najkraće može da izdrži bez kiseonika, dakle, najviše nam treba. Zasad je besplatan, iskoristite to. 2. Štitite se od suvišnih “junk” informacija, svijest je osjetljivija i podložnija zagađenju više nego što pretpostavljate. Glupost i svi njeni derivati Zluradost, Zavist, Sujeta, Malodušnost, Laž, Tračarenje, Lijenost mozga, Netolerancija, Mržnja - veoma su zarazni. Medije i ljude koji vas tovare “junkom” sklonite u
karantin. 3. Na trošite vaše dragocjeno vrijeme na kritiku, mnogo je korisnije dati dobre, konstruktivne ideje, veliko je zadovoljstvo kad vidite da je neka vaša ideja ostvarena, bez obzira na to da li
UTORAK, 3. 1. 2017.
zabava
33
Rambo Amadeus
Volite se fizički, nemojte da nas i u tome prestignu mašine
je ostvario neko drugi ili baš vi. Ali, da bi nešto bilo stvoreno, mora prethodno da bude zamišljeno. Mislite, smišljajte. To je aerobik za mozak. Čovjek je, ipak, osuđen da stanuje u sopstvenoj glavi, sopstvenim mislima, pa bolje da se kupa u dobrim sopstvenim i tuđim idejama nego u kritici i nezadovoljstvu zbog svega i svačega. Znamo da ima previše s*anja oko nas, utoliko su dobri primjeri i dobre ideje dragocjenije. 4. Želite milion različitih stvari, tako statistički povećavate šansu da vam se više želja ostvari. A statistika je majka svih nauka. 5. Psa, čovjekovog najboljeg prijatelja, nakon mnogo milenijuma, zamijenila je vještačka inteligencija. Kompjuter je danas čovjeku najvjerniji prijatelj. Živimo u eri intenzivnog uvezivanja ljudske i vještačke inteligencije, naše znanje pakuje se na “klaudove”, pristupačno je svima, procesori obavljaju najsloženije logičke operacije, svjedočimo stvaranju metainteligencije, nastale umrežavanjem milijardi ljudi i njihovih računara. Sve je besmislenije baviti se zastarjelim formama ljudskog udruživanja. Psihologija jata, stada, čopora polako ali sigurno se amortizuje ostavljajući nam prostor da ostvarimo zaista kvalitetne veze po mnogo praktičnijim i sofisticiranijim osnovama nego što su boja kože ili
Na trošite vaše dragocjeno vrijeme na kritiku, mnogo je korisnije dati dobre, konstruktivne ideje, veliko je zadovoljstvo kad vidite da je neka vaša ideja ostvarena, bez obzira na to da li je ostvario neko drugi ili baš vi
teritorija. Tehnologija danas omogućuje da se uvezujemo po afinitetima, stavovima, ukusu, etici. Prvi talas umrežavanja je prošao, u njemu je vrijedio samo broj, količina, brojanje posjeta, “lajkova”. Ulazimo u novu fazu, u kojoj su kvalitet, aktivnost i lojalnost članova vaše mreže, prelivanje aktivnosti iz virtualne stvarnosti u fizičkomehaničku parametri kojih se treba držati. Nađite se ponekad sa ljudima koji su vam virtualno postali bliski. Volite se fizički, nemojte da nas i u tome prestignu mašine.
SVE MAGIJE POSNE TRPEZE
34
KUVAR
UTORAK, 3. 1. 2017.
ENERGIČNI NAPITAK Potrebne namirnice: 3 šargarepe 1 kruška sok od 1/2 limuna 1 pomorandže 1 banana jedan mililitar tinkture ehinacee (može da se kupi u prodavnicama zdrave hrane) 2 dl vode ½ kašike meda Način pripreme: Sve voće i povrće potrebno je oljuštiti/oguliti na ade-
kvatan način, isjeći na sitnije komade. Sve ubaciti u blender i dobro izblendati dok ne dobijete glatku tečnu strukturu. U nedostatku blendera ako koristite sokovnik sve voće ubaciti u sokovnik i iscijediti ga, a zatim dodati med, i naravno, u ovom slučaju izostavite vodu. Konzumirajući ovaj napitak poželjeli ste energiji dobro jutro – dan može da počne i biće 1:0 za vas.
ISPOD KUV
POSNA POGAČA Potrebne namirnice: 1 kg oštrog brašna (tip 400) 4,5 dl vode 1 dl ulja 1 svež kvasac 4 kašičice šećera 2 kašičice soli 1 posni margarin Način pripreme: Na moju mejl adresu pristiglo je mnogo pitanja vezanih za posnu pogaču. Danas sa vama dijelimo recept za idealnu posnu pogaču koja ruši sve predrasude i koju ćete sigurno uvijek praviti iako vam neće biti potrebna posna. Umijesite tijesto od navedenih sastojaka, pa ga odmah podijelite na male loptice i pustite da tijesto odmori. Svaku lopticu razvijte u veli-
čini desertnog tanjira i premažite margarinom, i složite sve jedno preko druge. Oklagijom razvijte koru debljine 3-4 mm, premažite margarinom, pa presjecite na četiri dijela, a zatim svaku četvrinu na pola, od svake četvrtine uvijte kiflicu, pa svaku odmah presjecite na pola. Slažite kiflice u podmazan pleh tako što ćete početi sa strane sa malim razmakom, onda prema sredini, a zadnji komad okrenite gore stranom gde je presječen. Svaku kiflicu premažite po malo margarinom i pustite da odmori 30 minuta. Pogaču stavite u hladnu rernu i ukljucčite na 220 stepeni, pecite oko 25-30 minuta.
KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ Dragi moji, prije svega želim da vam poželim srećnu novu godinu, a uz nju i sve predstojeće praznike. Radujem se našem druženju u predstojećoj godini i nadam se da ćete biti puni komentara i sugestija kao i u prethodnoj pa da zajedničkim snagama učinimo ovu godinu slađom, zdravijom i ukusno neodoljivom. Danas želim da posvetimo pažnju prije sve-
ga jednom napitku koji će vas okrijepiti posle pretpostavljam iscrpnih noći slavlja i dočeka, a zatim želim da se posvetimo posnoj trpezi, što je i bio vaš zahtjev. Prije svega, željela bih da razjasnimo šta je ustvari posna trpeza, da proširimo vidike i napokon saznamo da li je ona stvarno tako zahtjevna i teška za pripremiti ili uz provjerene recepte može biti čak i mašto-
UTORAK, 3. 1. 2017.
varske kape
kUVAR
35
Podvarak sa suvim šljivama Potrebne namirnice su: 250 g crnog luka 1kg kisjelog kupusa 150 g sjeckanih suvih šljiva 50 g pirinča ulje začini (so, biber, aleva paprika, lovorov list) Način pripreme: Crni luk sitno isjeckajte i izdinstajte na ulju. Dodajte mu
ribanac i lovor, pa sve dinstajte na tihoj vatri da omekša. Ubacite sjeckane suve šljive i napola skuvani pirinač, alevu papriku i biber po ukusu. Sve izmiješajte i preručite u nauljenu posudu za pečenje. Pecite u rerni od 40 minuta do jedan sat, dok ne dobije lijepu boju. Posna trpeza nikad nije bila jednostavnija, zar ne?
Čokoladna torta
Foto:
Potrebne namirnice: Kore: 200 gr meda, 150 gr šećera, 60 gr posne čokolade, 3 dl gazirane vode, 3 dl ulja, 2 kesice vanilin šećera, 1 kesica praška za pecivo, 100 gr mljevenih pečenih lješnika, 150 gr mljevenih oraha, 18 kašika brašna Fil: 350 gr šećera, 250 gr mljevenog posnog keksa, 100 gr mljevenog pečenog lješnika, 60 gr posne čokolade, malo ekstrata vanile, 250 gr posnog margarina, 2 kesice posnog šlaga, 1 dl hladne gazirane vode, 15 kašika vode Način pripreme: Umutiti med, šećer, gaziranu vodu, vanilin šećer, ulje i
vitija od mrsne trpeze. Da bi jedna trpeza uopšte postojala potrebno je da postoji motiv, a taj motiv ne može biti ništa drugo do okupljanje porodice, prijatelja ili jednostavno osoba do kojih vam je stalo. Kada već imate motiv za okupljanje onda je trpezu potrebno i upotpuniti sa nekom hranom. Vodeći se time da nam stiže veliki praznik Badnje veče koji i zahtjeva posnu trpezu moj zadatak jeste da vam danas predstavim par recepata. Posna trpeza može biti veoma bogata trpeza. Danas raspolažemo sa nizom namirnica koje su po svom sastavu posne (kao na primjer: margarin, majonez, posni šlag, po-
Sve sugestije i komentare šaljite na mbuskovicsoskic@gmail.com i ne zaboravite da se ukrcate sa nama gastro putovanje i sljedećeg ponedjeljka, vaši vodiči Milica Bušković-Šoškić i Dnevne novine.
sni keks, posna čokolada i tome slično) tako da i kada postite možete uživati u ruskoj ili francuskoj salati ili uopšte u nekoj drugoj povezanoj salati. Vaša posna pogača uz posan margarin će uvjek ispasti ukusna i mekana, a sam izbor posnih kolača je priča za sebe. Na vaše pitanje da li je posna trpeza mnogo zahtjevnija za pripremu od mrsne? Moj odgovor je ne, posna trpeza može toliko toga da ponudi, zabluda je samo kod nas zato što posnu trpezu povezujemo samo sa ribom. Danas počinjemo sa jednim okrepljujućim napitkom, a u nastavku pročitajte naše predloge koje možete iskoristiti za predstojeći praznik.
istopljenu čokoladu. U dobijenu masu dodati orahe, lješnike, prašak za pecivo i brašno. Od dobijene mase peći tri kore u podmazanom plehu prečnika 26 cm. Fil: Ušpinovati šećer sa 15 kašika vode. Nije potrebno dugo špinovati da se masa ne bi prešpinovala. U ušpinovan šećer dodati lješnik i keks. U toplu masu dodati čokoladu i ostaviti da se ohladi. Kada je fil ohlađen dodati u njega pjenasto umućen margarin, a potom i šlag koji se prethodno umuti sa gaziranom vodom. Kore filovati dobijenim filom. Ukrasiti po želji. Do služenja držati u frižideru. Ta posna čokolada nikad nije bila slađa, zar ne?
36 DN
ENIGMATIKA POMIJEŠATI SE
IZVRĆI KOGA RUGLU
UTORAK, 3. 1. 2017.
NEPO- MEĐUNAFRAN- INTERNABIVŠA KRETNI RODNI MIS CRNE CUSKI CIONALNI DIO PRAZNIK REDITELJ, GORE (SKR.) ELEKTRORADA FRANSOA MOTORA
KONJ SIVE BOJE
OZNAKA ZA ALT
FOTO UBOD
VELIKO AZIJSKO POLUOSTRVO
POKAZNA ZAMJENICA
DATI NEKOME INSPIRACIJU LIČNA ZAMJEN. DIO NAMJEŠTAJA (MN.)
KLONULI IDEOLOGIJA STRANKE PRAVA U HRVATS.
NJEMAČKA DIO PRSTA
ISKUSTVO (MN.)
RIJEKA U ITALIJI
ONAJ KOJI ROBUJE SVOJEM EGU
GLASAN POLJUBAC KISEONIK PJEVAČ RAHIMOVSKI AUTOMAT. PUŠKA
NADIMAK PISCA VOJISLAVA JOVANOVIĆA JAPANESE IMPERIAL ARMY GRČKO SLOVO
ZEVSOV SIN JAMES INVESTMENT RESEARCH
BIVŠI GENERALNI SEKRETAR OUN, KOFI 16. I 12. SLOVO NASUPROT
VRSTA KOLAČA OD TIJESTA
Gdje ima volje, ima i načina
RAK, KARCINOM (LAT.)
GRAD U GABONU NADIMAK AJZENHAUERA NJEMAČ. SERIJA ZA OVČICA IZ DJECU ANDRIĆEVE PRIČE SLOBODAN POSJED (LAT.)
25. I 9. SLOVO
PRVO SLOVO AZBUKE KOMAD VATE ZA RANE
CELZIJUS ARGENT. REVOLUC. ERNESTO GEVARA
PRASTANOVNIK BALKANA
Play sudoku online at:
MALI SOKAK
HOLANDSKI SIR
www.sudokukingdom.com
Play sudoku online at:
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
RJEŠENJE NOVOGODIŠNJE: BALKANIJADA, AMAI, AMONAL, ZASTOJ, NIKI, AR, SULJO, LAK, RAM, LEKTIRA, NASUPROT, N, STRP, ŠUBERT, VISOKE TATRE, E, ETAŽA, SALIVEN, TT, CILJ, RATAJE, AŠANJA, NEFER, IIT.
Hotel Montana Magica u Čileu
LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1813
7
2
1
3
6
3
7
1
8
6
9
2
7
5
4
3
7
3
4
8
5
1
2
9
6
8
4
3
6
9
5
1
7
2
5
1
9
2
7
8
6
3
4
2
6
7
4
1
3
9
5
8
4
2
8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6
1
6
9
1
5
6 9
5 7
5 9
9 5 2 3 6 4 8 1 6 www.sudokukingdom.com
3 1
3
Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28
2011-09-30
8
5
7
6 1
2
3
8
4
8
6
7
2
9
3
5
6
9
3
1
5
8
2
4
7
7
2
5
9
3
4
6
8
1
4
1
9
8
2
5
7
6
3
3
7
6
4
9
1
5
2
8
2
8
5
2
3
6
7
1
9
4
5
3
7
2
8
6
4
1
9
8
2
8
4
7
1
9
3
5
6
9
6
1
5
4
3
8
7
2
4 6
6
4
1
1
7
7
Daily Sudoku puzzle No. 1814
1
4
2011-10-01
5
3 6 6
9
8
3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29
9 6
TEŽA
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA
8 6
2
3
4 7
5
2 3
6 8
5
9
6 7
Medium level
8 9
6
9 1
5
5
UTORAK, 3. 1. 2017.
37
ENIGMATIKA
Word Search Puzzle #M185BB
N
A
R
R
O
W
W
A
F
E
R
Q
D
H
W
A
E
S
O
O
H
C
P
B
R
A
V
O
O
L
E
E
R
Y
E
A
C
O
R
P
S
N
R
B
A
L
K
S
S
C
C
L
S
N
E
E
G
A
D
D
G
C
I
M
I
K
I
T
V
Y
S
S
E
N
B
M
U
N
I
P
I
A
A
S
D
E
P
E
N
D
G
R
P
R
S
N
W
L
H
R
S
H
U
N
S
E
T
T
K
O
G
A
G
A
S
S
I
Y
T
N
L
S
L
S
N
O
U
M
C
D
E
S
O
Y
S
F
T
R
I
C
O
N
I
B
A
C
R
O
U
C
H
E
E
A
C
A
T
T
L
E
C
Z
Y
F
I
P
Y
T
D
E
N
I
O
J
D
A
B
A
C
K
D
E
S
L
A
Y
I
N
G
E
E
L
K
N
A
R
Aback Accesses Aback Adjoined Accesses Aiding Antics Adjoined Balks Aiding Baser Bravo Antics Cabin Balks Cater Baser Cattle Choose Bravo Coals Cabin Contrite Corps Cater
Cough
Crouch Coals
Darling Contrite Depend Dyeing Corps Flows Cough Glean Grown Crouch Guise Darling Honeys Depend Leery Mares Dyeing Narrow Flows Numbness Persona Glean
Cattle
Grown
Choose
Guise
Postal Rankle Shuns Leery Slaying Smirk Mares Snippets Narrow Spice NumbnessStruck Persona Thick Typify Postal Vastly Rankle Wafer Whacking Shuns Worlds Honeys
Spice Struck
HOROSKOP OVAN Djelujete dinamično i snalažljivo pred svojom okolinom, tako da dobijate komplimente na različitim stranama. Ne možete sve držati pod kontrolom. Bolje je da planirate ljubavni susret ili neku omiljenu zabavu u društvu voljene osobe.
BIK Osjećate potrebu da zavedete red u svojoj okolini, ali to činite na loš način ili u pogrešnom trenutku. Ukoliko imate osjećaj monotonije u ljubavnom odnosu, potrudite se da iznenadite voljenu osobu na neobičan način.
BLIZANCI Suviše ste angažovani na poslovnom polju i predano odgovarate na brojne pozive. Nema razloga da se osjećate nesigurno zbog nekih događaja koji Vas sada prate ili da prikrivate istinu u susretu sa voljenom osobom.
Thick Typify Vastly Wafer Whacking Worlds
Slaying Smirk
Snippets REBUS
RAK Uporno pokušavate da nametnete svoje stavove, bez obzira na negodovanje. Uzaludno razmišljate o nekom uzbudljivom susretu koji nije izvjestan ili o pogrešnoj osobi, koja trenutno nije u Vašem emotivnom dometu.
LAV Copyright © Puzzle Baron December 17, 2012 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Nemojte dozvoliti da neko u Vama pokreće niske strasti ili želju za takmičenjem. Ne uspijevate da prikrijete svoje neraspoloženje. Potiskujete svoje nezadovoljstvo, ali moraćete jednom da izrazite ono što osjećate.
DJEVICA
Rješenje iz prethodnog broja: Začara Peru Kaća
Polaskani ste nečijim komplimentima i saznanjem da se nalazite na izvjesnoj listi odbranih. Priuštite sebi neku romantičnu ili uzbudljivu zabavu u društvu bliske osobe, prijaće Vam. Partner očekuje više emotivne pažnje.
VAGA Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nemojte ponavljati poznatu priču i davati neprovjerena obećanja. Izbjegavajte nepotrebna uzbuđenja ili izazovno koketiranje sa jednom osobom. Sačuvajte emotivnu diskreciju.
ŠKORPIJA Nalazite se u novoj dilemi, nije Vam jasno da li se neko poigrava Vašim povjerenjem ili je po srijedi zajednički nesporazum u poslovnom dogovoru. Voljena osoba Vas posmatra sa određenom dozom nepovjerenja.
STRIJELAC U susretu sa saradnicima dešava se da imate različite primjedbe na nečije ponašanje i teže Vam je udovoljiti nego obično. Bez obzira na nečije obećanje, primjećujete da stvari idu u pogrešnom pravcu. Izbjegavajte javnu raspravu.
JARAC Zabrinuti ste zbog nečijih riječi. Morate pribjegavati nekom malom lukavstvu ili zaobilaznim pravilima. Stalo Vam je da sve dovedete skoro pod savršenu kontrolu. Sve više počinje da Vam smeta iznenadna euforija partnera.
VODOLIJA Pretjerujete sa svojim ambicioznim planovima i sa različitim zahtjevima, tako da Vas očekuju neki negativni komentari. Različiti nesporazumi u dijalogu sa voljenom osobom nijesu beznačajni.
RIBE Stalo Vam je da ostavite pozitivan utisak na okolinu i zbog toga preuveličavate svoje zahtjeve. Dobijate poslovnu podršku. Na sreću neko u Vama podstiče dobro raspoloženje i potrebu za emotivnim zbližavanjem.
Film
38 •TVprogram 07:45 Serija: Zvala se Feriha 09:15 Zvezde Granda 12:30 Serija: Paramparčad 14:15 Film: Mali Marsovac 16:00 Indijski film: Mladost ludost 2. dio 17:25 Serija: Zvala se Feriha 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Kuhinja 19:00 Žurnal 19:20 Serija: Paramparčad 20:05 Serija: Jedne ljetnje noći 21:00 Serija: Lud, zbunjen, normalan 22:15 Koncert: Severina 00:15 Exkluziv 00:30 Film: Kao mačka i pas 02:00 Music Show: Prvi glas 04:45 Serija: Zvala se Feriha
PRVA Koncert, Severina, 22.15
08.00 Vijesti 08.05 Dječiji novogodišnji program, r 09.00 Novogodišnji koncert, Budva, r 12.05 Dokumentarni program 12.30 Muzika 14.05 Narodna muzika 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Istrage gospođice Fišer 17.00 Novogodišnji koncert, budva, r 18.30 Serija: Atomski zdesna 19.15 Ukusi jutra 19.20 Marketing 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film: Gorčilo 21.40 U znak sjećanja na B. Bajramovića 22.30 Skrivena kamera 23.00 Dnevnik 3 23.30 Džez koncert – Vladimir Maraš
RTCG 1 Film: Gorčilo, 20.00
06:30 City M 06:53 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:34 City kids M 11:18 Serija: Kalifornikacija 12:03 Dobar dan 14:04 Kuća od srca 15:41 Serija: Bahar 16:44 City M 17:20 Ljubav, navika, panika 18:00 Info monte 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:18 Serija: Kuća od srca 22:20 Ami G show 00:03 Serija: Kalifornikacija 01:10 Film: Umiruća ljubav 02:42 Film: Izlazak iz senke
PINK Serija: Kalifornikacija, 00.03
Sport
Informativa
UTORAK, 3. 1. 2017.
11:10 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:45 Bez granica, r 13:50 Biznis izazov 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Velika porodica 15:00 Boje dana 15:30 Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Pjesma života 21:10 Serija: Velika porodica 22:00 Vijesti u 10 22:35 Serija: Zaplet
07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Meridijani, r 08.00 Serijski program: Istrage gospođice Fišer 09.00 Dječiji program 11.00 Serijski program: Crno siroče , r 12.00 Vijesti 12.05 Kad prošetam Crnom Gorom, r 13,00 Dječiji program, r 15.00 Serijski program: Istrage gospođice Fišer, r 16.00 Planeta sport, r 17.30 Slatka istina 17.55 Fleš Sport 18,00 Film: Džastin Biber, r 19,30 Dnevnik 2 20.05 Film: Igor 21,30 Film: Selma 23.35 Film: Kosa 01.30 Voa-Glas Amerike 02,00 Koncert
VIJESTI Serija: Pjesma života, 19:10
RTCG 2 Film: Džastin Biber, 18.00
10:00 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Prelaz 11:30 Muzički program 15:00 Film 16:35 Muzički program 17:00 Vijesti 17:05 Muzički program 17:20 Na dva mora 18:15 Hrana i vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Polis 19:35 Grad teatar Budva 20:00 Mediterraneo 21:30 Muzički program 22:00 Polis 22:33 Mali oglasi 22:35 Rock Band 2016.
07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:02 Film 16:00 Best of 2006/16 17:00 Best of 2006/16 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa
10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 15:15 Zvjezdane staze 15:45 Na domaćem terenu 15:55 Loto najava 18:45 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo
11:15 Hrana i vino 12:00 Ljepota življenja 13:15 Nas je 10% 13:30 Muzika 14:00 Aljazeera, Vijesti 16:20 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 19:30 Loto 20:10 Kućica u cvijeću 20:50 MBC muzička top lista 21:25 Aljazeera, Hoću kući 23:00 Motorsport 23:30 Aljazeera, Većina počinje ovdje 00:00 Zapisano u zvijezdama
10.00 Info pres 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 16.00 Info pres 16.10 Hrana i vino 17.05 Pokreni biznis 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija : Porodica Jermolov 21.00 Nekultura življenja 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Vil i Grejs
ATLAS Film, 22.00
777 Extremno, 11.00
MBC Hrana i vino, 17.30
TV NIKŠIĆ Info pres, 10.00
TV BUDVA Na dva mora 17.20
TVprogram•39
UTORAK, 3. 1. 2017.
danas u gradu
TV PREPORUKA PRVA, Mali Marsovac, 14.15
REPERTOAR CINEPLEXXA
ASSASSIN’S CREED 15:30, 17:45, 20:00, 22:15 GOSPOĐICA SLOUN 16:30 IGLA ISPOD PRAGA 21:45 LUDI BOŽIĆ U KANCU 22:40 MAŠA I MEDVJED 15:15, 16:45, 18:15 ODMETNIK-1 – STAR WARS PRIČA 19:15 PJEVAJMO 14:45, 17:00 PUTNICI 16:15, 18:00, 20:15, 22:30 SANTA MARIA DELLA SALUTE 19:45, 21:30 SKRIVENA LJEPOTA 19:30, 22:00 STADO 18:45, 20:45 VAJANA 15:45
U romantičnoj drami “Mali Marsovac” glavnu ulogu pisca naučne fantastike koji je nedavno postao udovac tumači Džon Kjuzak, koji neočekivano stvara porodicu sa bliskom prijateljicom (Amanda Pit) i dječakom koga je usvojio i koji tvrdi da je sa Marsa. Novovjenčani par ignoriše zdrave roditeljske savjete sestre udovca da bi doživio više nego što je mogao da očekuje kada ih niz neobičnih događaja navede na pomisao da su dečakove tvrdnje možda bile tačne. Žanr: Drama, porodični. Trajanje: 106 min. Produkcija: SAD, 2007. Uloge: Džon Kjuzak, Amanda Pit. Režija: Mejo Mejers.
RTCG1, Atomski zdesna, 18.30 Beograđanin Mladen je najušpjesniji u ekipi prodavaca Time-share aranžmana na Jadranu, iz čitavog regiona, šarmantan i bez skrupula. Glavni menadžer prodaje, Metod (Brane Šturbej) dodjeljuje Mladenu “nemoguće” klijente, Omera, bivšeg ratnog veterana iz Bosne (Branko Đurić) i njegovu ženu Maju (Nataša Janjić) kao osvetu jer je saznao da njegova žena, Sonja (Tanja Ribič) ima aferu sa Mladenom. Počinje “borba” između prodavaca i kupaca u kojoj se ne biraju sredstva i koja briše razlike između “dželata” i “žrtve”. U glavnim ulogama: Srđan Todorović, Tanja Ribič, Brane Šturbej, Branko Đurić, Nataša Janjić, Bojan Navojec, Goran Navojec, Zoran Cvijanović.
kablovske televizije
RTS 1 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Bolji život” 09.45 Gastronomad 10.00 Film: “Vlak u snijegu” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Prevoznik” 13.15 Goran Bregović i prijatelji 14.00 Ja volim Srbiju 15.20 Serija: “Greh njene majke” 16.20 Sasvim prirodno 17.20 Film: “Tesna koža 4” 19.00 Kviz: Slagalica 19.19 Vreme 19.30 Dnevnik 20.00 Loto 20.10 Serija: “Greh njene majke” 21.05 Film: “Novembarski čovek” 22.55 Film: “Mlada krv” 00.45 Serija. “Prevoznik
HRT 1 11.15 Glas domovine 11.40 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.20 Serija: “Život teče dalje” 13.15 Hrvatska uživo 14.00 Kod doktora 14.45 Društvena mreža 16.05 Dva : jedan u gostima 16.37 Informativka 16.44 TV kalendar 17.00 Vijesti 17.20 Serija: “Kraljica noći” 18.10 Kviz: Potera 19.00 Dnevnik 20.05 Global 20.45 Serija: “Dauntonska opatija” 22.25 Otvoreno 23.05 Dnevnik 23.45 Na vodenom putu
FOX ARENASPORT 1 09.10 Simpsonovi 07.00 Hokej, SP, finale: Kanada - Finska 10.00 Serija: 09.00 Košarka: MZT “Sirene” Skoplje - Cedevita 10.25 Serija: “Kako sam 10.30 Novogodišnji upoznao vašu majku” specijal, 16 gradova 12.30 Film: 11.00 Fudbal: Monako - PSŽ “Sneg” 14.10 Simpsonovi 13.00 Fudbal: Lacio - Roma 15.00 Serija: “Ti si moj 14.45 Fubal: Votford porok” Totenhem 15.25 Serija: 16.30 Fudbal: Melburn - “Crna lista” Njukasl Džets 17.05 Serija. 18.30 Košarka: Juventus - “Kasl” Mega Leks 18.00 Serija: “Kriminalci u 20.30 Košarka: Mornar - odelima” Cibona 18.50 Serija: “Kako sam 22.30 Novogodišnji specijal, 17 događaja upoznao vašu majku” u 2017 21.00 Film: 23.00 Fudbal: River “Vodeni život Plate - Boka Juniors 01.00 Košarka: Viskonsin - sa Stivom Zisuom” 23.25 Serija: Indijana 03.00 Košarka: Teksas - “Kasl” 00.15 Serija: “Kriminalci u Kentaki odelima” 05.00 Fudbal: Leh Poznanj 01.10 Serija: - Legija “Legende” Varšava
MTV ADRIA 10.00 Top 10@10 11.00 Jukebox 12.00 3 From 1 12.10 Rock Chart 13.20 3 From 1 13.30 MTV Music 13.50 Ridiculousness 14.40 Ridiculousness 15.00 Video Love 15.20 3 From 1 15.30 10 Biggest Hits Right Now 16.20 3 From 1 16.30 The Hills 17.10 Daria 17.40 Brothers Green: Eats 18.00 Ridiculousness 18.20 Grossbusters 18.40 3 From 1 19.00 World Stage: Ema 2016 Highlights 19.50 3 From 1 20.00 Hip Hop Chart 20.50 3 From 1 21.00 Teen Mom
petak,
40
MALI OGLASI
14. 11. 2014.
UTORAK, 3.1. 2017.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS
KUĆE/STANOVI P
PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.
Tel.068/403-438 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727
I U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770
Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, drugi sprat, Moskovska 153. Tel. 067/189-353 i 063/289-353 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825
POSLOVNI PROSTOR Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616
PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039 m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata, put Plužine - Nikšić, Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461 Plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel. 067/390-767
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić Danilovgrad. Tel. 069/073-331
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713
VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel. 069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705
USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340
REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549 REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473
GAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel. 067/809-806
APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020997, 067/172-598
Prodajem veliki izbor umjetničkih slika veoma povoljno, plus novogodišnji popust i poklon koji vrijedi i traje. Kolekcionar Beli. Tel. 069/051-526 Prodajem polovni šporet i frižider, oba u ispravnom stanju. Povoljno. Tel. 068/109-999 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231
PRODAJA MREŽA
za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366, 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavajima (naslon leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537
POSAO
Potrebni
RAZNO
RADNICA i SERVISER
Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166
za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
T
NEWS
LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM E IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO
R SI
LO
R SI
MET TA
M
RE
RE
M
M
M
IPSU
M
IPSU
M
IPSU
LO
DO
LO
DO
DO
LO
R SI
R SI
IPS
UM
EM
R LO
EM
R LO
EM
R LO
UM
IPS
UM
IPS
UM
IPS
DO
DO
DO
WS
R LO
R LO
R LO
DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET
EM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
R LO
LOREM
LOREM
LOREM
SIT
SIT
LOREM
LOREM
DO
SIT
E AM
E AM
T
R LO
T
R LO
E
SIT
E AM
LOREM
NE
ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT T IT ET E DO DO RS RS AM AM LO UM LO IT UM T IT E DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM UM LO EM UM ET RE IT ET S IPS DO OR LO IPS AM M AM M OR M TL IT RE RE OL SU ET SIT ME RS D O LO IP A R LO AM TL IT LO EM UM DO ET SIT ME RS DO OR IPS A L R LO AM UM IT LO EM UM ET IT DO IPS ET RS DO OR IPS AM RS L M LO AM UM M IT LO RE UM ET IT DO RE IPS ET LO RS DO IPS AM RS LO M LO AM UM IT LO RE UM EM ET IT DO IPS LO RS DO IPS OR AM RS LO M TL LO UM RE DO IPS LO EM UM IPS M EM
R LO
EM
UM
IPS
UM
DO
R LO
SIT
SIT
E AM
E AM
T
R LO
T
14
R LO
11:12:20
Brzo i objektivno - iz minuta u minut
DO
ET
UM
SIT AM
IPS
DOLOR
EM
IPSUM
DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT LOREM DOLOR AMET IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR
R LO
DOLOR SIT AM ET
IPSUM
UM
R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA ET ET DO M DO R SI R SI AM M AM RE M LO ET SIT OLO SU ET SIT DO IPSU LO D M IP R M R M M M LO M TA LO TA RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO SIT MET LORE ET DO SIT MET LORE IPSU DO MET IPSU R R TA M M AM TA M M LO TA LO MET LORE R SI SIT MET LORE DO IPSU R SI MET DO IPSU R SI MET R LO TA LO M M TA LO M M ET TA LO ET TA DO RE DO RE R SI DO R SI IPSU AM DO MET LO M R SI IPSU AM MET LO M R SI LO M M M M ET TA SIT OLO SU LO ET TA SIT DO OLO SU IPSU RE ET D M SU IP R RE D M IP R SIT DO M M IP R SI M LO M R SI LO M LO TA M LO M R TA M RE LO M TA RE LO ET DO RE IPSU T MET LO ET DO RE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM TA R SI M LO M T M RE LO M SI T RE SI LO ET DO IPSU M ET DO MET LORE RE R LO IPSU DO R LO IPSU M IPSU IPSU R SI DO M AM LO M LO M AM TA LO M M RE LO M M RE DO SIT RE SU IPSU DO ET SIT MET LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IP R M M LO R M IPSU M LO M RE TA M LO M TA RE LO M TA RE LO DO IPSU DO MET LORE IPSU LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M M LO TA M LO M TA RE OLO SU LO TA RE AM D IP DO MET LORE LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI MET R SI M M MET M LO M TA SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M T OLO M LO RE TA LO RE DO IPSU MET LORE LO IPSU M D R SI DO IPSU LO DO MET R SI M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE DO IPSU RE LO R SI MET DO IPSU LO LO M M LO LO M M TA ET RE MET IPSU AM LO M TA RE MET LO TA MET R SI TA LO
LO
RE
DOLOR S DOL
LO
LOREM IPSUM
LOREM
MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM
T
DOLOR SIT AM E
DO
DO
T R SI
T R SI
SUM
LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AMET EM IPS DOLOR UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPS UM SIT AM DOLOR SIT AM ET M
LO
LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AME DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPS UM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM
IPSU
IPSU
DO
DOLOR SIT AM E
M
M
IPSUM
RE
RE
M
IPSU
LOREM
M
NEWS
LO LO
M
RE
IPSUM
DOLOR SIT AM E
T
LO
LO
RE
LO
LOREM IP
DO
IPSUM
IPSUM
M
IPSUM
NEWS LOREM
DO
LOREM
IPSUM
9
LOREM
M
LOREM
LOREM
IPSU
IPSUM
M
IPSUM
LOREM
IPSU
IPSUM
IPSU
ET
DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME A T OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR
M
SIT AM
IPSUM
IPSUM
RE
LOREM
DOLOR
LOREM
LOREM
LO
LOREM
IPSUM
IPSUM
VAŽNI TELEFONI
DEŽURNE SLUŽBE
LO
ET
MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT OR T LORE IPSUM AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T
M DOLOR SI LOREM IPSU
SIT AM
LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T
AMET
ET
T AMET
R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT SIT AMET R LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO M AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM
AMET
DOLOR
SIT AM
LOREM
LOREM
NEWS
IPSUM
DOLOR
M
LOREM
DO
NEWS
IPSUM
IPSU LOLORRSITEM AMET
LOREM
www.cdm.me
RE
NEWS
M
DOLOR SIT
LO
T LORE M IPSU M
RE
LOREM IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
LO
LOREM
SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SIT AME SIT LOREMM AMET AAMETT OR SI M IPSU DOLOR OR SIT IPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
IPS MT RE AME LDOOLOR SIT
DOLOR SIT AME T
41 31
MALI OGLASI
UTORAK, 3.1. 2017.
Policija ........................................122 Vatrogana ...................................123 Hitna pomoć ..............................124 Tačno vrijeme ............................125 Telegrami ...................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika...........1180 Informacije ...............................1181 Crnogorski telekom ................1500 Telenor .....................................1188 M:tel ..........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod .............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” .......................625-349
Kanalizacije ........................620-598 Pogrebno ............................662-480 Meteo .........................094-800-200 Centar za zašt.potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije .............. ....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ......................................080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .............................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798 .....................................068-818-181 CAZAS AIDS ...............020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka .............................618-395 Inspekcija zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada ..................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ...080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna ............................608-015 Tržišna ................................230-921 Turistička ............................647-562 Veterinarska ......................234-106 BOLNICE Klinički centar ....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje .............................648-823 Konik ...................................607-120 Tuzi ......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ..................................603-941 Golubovci ...........................603-310 Radio stanica .....................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” .....................................664-648 Malbaški .............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ..............................662-578 APOTEKE Ribnica ................................627-739 Kruševac ............................241-441 Centar .................................230-798 Sahat kula ..........................620-273 HOTELI
Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38
x x x x x
65 34 65 34 24
mm: za mm i mm: za mm: za mm: za
pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €
Cijene sa uračunatim PDV-om
Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...........................621-240 City ......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ...............621-889, 623-444 Eminent ..............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen ................................669-201 Pejović ................................810-165 Premier ..............................409-900 Podgorica ...........................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ..................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi .....................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi .................................19-704 Queen taksi ..........................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
SPORT SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 06.00h 10.00h 20.45h 02.00h
WTA Brizbejn, tenis WTA Brizbejn, tenis Bornmut - Arsenal, fudbal WTA Brizbejn, tenis
SPORTKLUB 2 19.00h
Medvešćak - Peking Red Star, hokej
ARENASPORT 1 18.00h 20.30h 01.00h 03.00h
NA DANAŠNJI DAN
1969.
Rođen jedan od najboljih vozača Formule 1 u istoriji - Mihael Šumaher. Njemac je osvojio sedam šampionskih titula, a od 2013. godine je u komi nakon pada na skijanju.
LŠ 11. KOLO CIBONA PONOVO U BARU 20.30H
Nova rapsodija ili zagrebačko buđenje
Juventus - Mega Leks, košarka Mornar - Cibona, košarka Viskonsin - Indijana, košarka Teksas - Kentaki, košarka
ARENASPORT 2 18.00h 20.30h
FMP - Krka, košarka Strazbur - Tenerife, košarka
ARENASPORT 3 19.00h 21.00h
Valensija - Selta, fudbal Las Palmas - Atl. Madrid, fudbal
ARENASPORT 4 19.30h 21.15h
Baskonija - Real Madrid, košarka Alaves - Dep. La Korunja, fudbal
ARENASPORT 5 19.00h
Osasuna - Eibar, fudbal
EUROSPORT 06.00h 12.00h 12.50h 14.00h 16.00h
WTA Brizbejn, tenis Skijaško trčanje Alpsko skijanje Ski skokovi Alpsko skijanje
Trijumfom otvoriti 2017. godinu: Oktavijus Elis na prvom meču protiv Cibone u Zagrebu
Hopman kup, tenis ATP Doha, tenis
Prije samo nedjelju dana je viđena prava rapsodija košarkaša Mornara protiv Cibone (92:57), a Barani će 2017. godinu otvoriti protiv iste ekipe - četa Đorđija Pavićevića večeras (20.30h) dočeku-
EUROSPORT 2 10.15h 17.00h
GRUPA D Danas 18.30h Juventus - Mega Leks 20.30h Mornar - Cibona 20.30h Strazbur - Tenerife Sjutra 20.30h 1. Tenerife 2. Strazbur 3. Avelino 4. Juventus 5. Ostende 6. Mega Leks 7. Cibona 8. Mornar
Ostende - Avelino 10 10 10 10 10 10 10 10
8 7 7 6 4 3 3 2
2 3 3 4 6 7 7 8
18 17 17 16 14 13 13 12
je Zagrepčane u 11. kolu Lige šampiona. Teško da Lamont Džouns, Antabija Voler i drugovi mogu da ponove partiju sa prethodnom meča, ali priželjkuju još jednu pobjedu. Eventualni trijumf protiv Cibone će dobro doći na psihološkom planu - nakon blijede igre i poraza u Skoplju od Karpoš Sokolija, a prije dvije važne utakmice u regionalnom takmičenju (Olimpija u Baru i FMP u Beogradu). Jer prolaz dalje u evropskom takmičenju je daleko. Barska ekipa je posljednji sa dvije pobjede i osam poraza, dok večerašnji rival ima pobjedu više, a do kraja ih čekaju mečevi sa ekipama iz vrha - Avelino, Juventus, Strazbur. “Bilo bi lijepo da trijumfom započnemo 2017. godi-
3
PUTA SU IGRALI MORNAR I CIBONA OVE SEZONE. HRVATSKI PREDSTAVNIK JE SLAVIO DVA PUTA (91:89, 90:72), A MORNAR JEDNOM (92:57). nu. I zbog nas i zbog publike koja u sve većem broju dolazi u ‘Topolica’ i da sa većom dozom samopouzdanja dočekamo Olimpiju. Svi igrači su spremni, nema povrijeđenih”, rekao je pomoćni trener Mornara Ljubomir Vujačić. U prvom meču večerašnjih rivala u Zagrebu Cibona je bila ubjedljiva 72:90. A.K.
MOJ TIKET
UTORAK, 3. 1. 2017.
KOSTA BOŠKOVIĆ, novinar DN
✓ Bornmut - Arsenal ✓ K. Palas - Svonsi ✓ Stouk - Votford ✓ Gimaraeš - Fereira ✓ Las. Palmas - Atl. Madrid
43
2 3+ GG 1 T11+
RAFAEL NADAL
Da ne vjerujem bio bih kod kuće na pecanju
Najbolji sportisti i sportski radnici u Petnjici
OPŠTINA PETNJICA IZABRALA NAJBOLJE U 2016.
Godina u znaku Mehovića i sjajnih kadeta Petnjice
Adnan Mehović, član kluba borilačkih vještina Petnjica, najbolji je sportista u 2016. godini, dok je titula najboljeg sportskog kolektiva otišla na adresu sjajnih kadeta fudbalskog kluba Petnjica, odlučila je petočlana komisija Opštine Petnjica. Mehović je u prethodnoj godini osvojio tri zlatne medalje u pojedinačnoj konkurenciji na prvenstvu Crne Gore, uz srebro i bronzu u ekipnoj, pa je jasno zbog čega nije imao pravu konkurenciju, dok su kadeti Petnjice dominantni lideri na tabeli Sjeverne fudbalske regije. Nagradu za najboljeg sportistu u dijaspori osvojio je Denis Šabotić, prvak Švajcarske u kik boksu u WAKO federaciji. “Mnogo mi znači ova nagrada, jer stiže iz mjesta odakle sam ponikao. Vjerujem da ću u ljetnjem periodu za vrijeme “Dana dijas-
Nagradu za najboljeg sportistu u dijaspori osvojio je Denis Šabotić, prvak Švajcarske u kik boksu u WAKO federaciji.
pore” organizovati meč na fudbalskom terenu sa nekim borcem iz inostranstva. Bila bi to prava poslastica za ljubitelja sporta i moja zahvalnost Petnjici”, poručio je Šabotić. Nagrađeni su i penzioneri za odlične sportske rekreativne rezultate, a specijalno priznanje za promociju petnjičkog sporta otišlo je u ruke novinara Milutina Steševića. M.A.
NBA LIGA JOŠ JEDAN PORAZ ORLANDA
Nikov dabl-dabl sa klupe
Povratak trenera Orlanda Frenka Vogela u Indijanapolis prošao je neslavno - “magija” je doživjela poraz od Indijane (104:117). Nikola Vučević je još jednom bio van prve petorke, na terenu je proveo 30 minuta i bio najbolji igrač Orlanda sa 18 poena i 11 skokova. Džef Grin i Serž Ibaka su dodali po 17. Na drugoj strani najbolji je bio Majls Tarner sa 23 koša. Atlanta je savladala San Antonio nakon produžetka (114:112) i upisala 18 trijumf. Junak je bio
Tim Hardavej Džunior koji je prvo postigao trojku 3,3 sekunde i izborio dodatnih pet minuta. Nakon toga, Hardavej je u produžetku dao još devet poena, pa su “houksi” odbranili domaći teren. Najefikasniji u redovima pobjednika je bio Pol Milsap sa 32 poena, dok je junak meč završio sa 29. SEMAFOR: Atlanta - San Antonio 114:112 (p.p), Majami - Detroit 98:107, Indijana - Orlando 117:104, Minesota - Portland 89:95, LA Lejkers - Toronto 114:123. A.K.
Rafael Nadal je istakao da se raduje povratku takmičenjima poslije povrede i da vjeruje da može da osvoji još neku Grend slem titulu. Španski teniser je prije nekoliko dana osvojio egzibiciju u Abu Dabiju, a onda se preselio u Brizbejn gdje će igrati prvi put u karijeri. Ovi turniri će mu pomoći da se što bolje pripremi za Australijan open koji startuje 16. januara. “Prošle godine sam se povrijedio u najgorem trenutku. Srećan sam što sam se vratio takmičenjima. Jedino što mogu da kažem je da sam zdrav i da vjerujem da mogu da osvojim trofej. Da to ne vjerujem, bio bih kod kuće na pecanju”, rekao je Nadal. Podsjetimo, zbog povrede lijevog zgloba Rafa je prošle godine morao da se povuče sa Rolan Garosa uoči trećeg kola i propustio je Vimbldon. A.K.
ATP DOHA ĐOKOVIĆ KRENUO POBJEDOM
Novak od 1:5 do trijumfa Prvi meč otkrio je stare slabosti, ali je donio pobjedu - Novak Đoković je savladao Jana Lenarda Štrufa 2:0 (7:6, 6:3) u 1/16 finala ATP turnira u Dohi za sat i po igre. Srpski teniser je očajno počeo meč izgubio prva dva servis gema, gubio 1:5, ali je uspio da se izvuče. Zaigrao je mnogo bolje, izvukao taj-brejk u kojem nije bilo dileme - 7:1. U drugom je sve išlo na ruku nekadašnjeg prvog tenisera svijeta. “Nije ovo bio najbolji start, svjestan sam toga. Čestitke Štrufu, igrao je veoma dobro, veoma agresivno. Bilo mi je potrebno vrijeme da uhvatim ritam na terenu”, rekao je Đoković nakon meča.
Na pitanje kakvi su mu planovi u naredna dva mjeseca, Đoković je dao diplomatski odgovor... “Ne razmišljam o budućnosti, samo o sadašnjosti”, kazao je Đoković. U narednom kolu Đoković će igrati u srijedu igrati sa Horasiom Sebaljosom, koji je savladao Florijana Majera 2:1. A.K.
REZULTATI Bagins – Braun 1:2 (1:6, 7:6, 4:6) Veseli – Juksel 0:2 (2:6, 3:6) Almagro – Lorenci 1:2 (6:7, 6:4, 3:6) Štruf – Đoković 0:2 (6:7, 3:6) Sebaljos – Majer 2:1 (6:7, 6:4, 7:6) Bagdatis – Stepanek (Bagdatis predao) Hase – Gofan 0:2 (6:7, 2:6) Pospišil – Verdasko 0:2 (5:7, 0:6)
POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA
LAVOVI GLADNI USPJEHA Novogodišnji praznici su tada bili u drugom planu u taboru rukometaša Crne Gore. Razlog - početak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Španiji. Rivali su tada bili Belgija i Letonija, a na otvaranju na Cetinje je gostovala selekcija Belgije. “Nijesmo u situaciji da prijetimo bilo kome, ali svakako da možemo obećati bezrezervnu borbu i maksimalno odgovornu igru u oba pravca. Ovo je njima, praktično, posljednji voz i biće maksimalno motivisani. Ipak, to nas neće poremetiti da dođemo do zacrtanog cilja. Zanima nas samo pobjeda i uradićemo sve da dođemo do nje”, rekao je Žarko Marković, tada još uvijek član Crne Gore. A.K.
44
SPORT
UTORAK, 3. 1. 2017.
OD HEROJA DO TR
TOP 8 NAJVAŽNIJIH DOGAĐAJA PROT
Priredio: Kosta Bošković
1 234 I ŠAMPION MU SE POKLONIO
Kada najjaču evropsku ekipu, aktuelnog šampiona Starog kontinenta i tim koji u prosjeku postiže više od 90 poena po meču ostavite na svega 67 koševa, onda je jasno da ste još jednom napravili remekdjelo. Novo čudo kojem se divi Evropa. Naš košarkaški stručnjak Dejan Radonjić i njegova Crvena zvezda u paklu Kombank arene srušili su moćni CSKA iz Moskve - 78:67. I to u nizu u kojem su savladali i bivše šampione Evrope - Makabi i Real Madrid. Miloš Teodosić, Nando de Kolo i ostali bili su bez ideja protiv čuvene Radonjićeve odbrane, a Dimitris Itudis nemoćan da bilo šta učini protiv možda i najboljeg mladog trenera na kontinentu.
IMPERATOR
KONAČNO Daleko je to bilo i ovog puta od igre koju mnogi očekuju od košarkaša Budućnosti, daleko je i Mega Leks od tima koji je prošle godine eliminisao plave u polufinalu ABA lige, ali najvažnije je da su momci Ilijasa Zurosa konačno prekinuli crni niz od šest mečeva bez pobjede. Da li će posljednji meč u 2016. označiti i neki novi početak tima iz Njegoševog parka moglo bi da bude jasnije osamog dana 2017. kada će Budućnost u Novom Mestu protiv Krke odigrati prvi meč u novoj godini. U svakom slučaju iz kluba su najavili i pojačanja, a i poručili treneru Zurosu da vjeruju u njega...
Dijego Kosta trenutno je napadač u najboljoj formi na planeti, Eden Azar ponovo je mađioničar, a zaboravljeni Pedro i Viktor Mozes konačno su dobili pravu priliku i pokazali da su i oni velika klasa... Tako je danas, a prije samo pola godine činilo se da su njihove karijere izgubljene, da je njihov Čelsi daleko od šampionskih priča. Ipak, nije tako mislio rođeni vođa - nekada Juventusa kako na terenu, tako i sa klupe. Antonio Konte oživio je sve pomenute majstore, a od “plavaca” napravio mašineriju koju, čini se, samo invazija vanzemaljaca može zaustaviti na putu ka novoj šampionskoj tituli. U posljednjim danima 2016. Čelsi je upisao 13. pobjedu zaredom, ovog puta lagano je odrađen Stouk.
NEKADA BIO ŠAMPION
ČUVENO IME VODI CRVENE Momir Milatović je morao da napusti klupu košarkašica Crne Gore, a kao njegova zamjena stiglo je jedno od najpoznatijih imena u svijetu ženske košarke. On je Roberto Injigez, čovjek iz baksijskog grada Vitorija (čuvenog upravo po ovom sportu) i stručnjak koji je 2012. sa Valensijom osvojio Evroligu, a sa Fenerbahčeom 2013. i 2014. igrao finale istog takmičenja. Prije tri godine proglašen je za najboljeg trenera Turske. Prvo veliko iskušenje na klupi Crne Gore ovog stručnjaka očekuje u junu kada će naše košarkašice učestvovati na Eurobasketu u Češkoj.
U Podgoricu je stigao kao jedan od cjenjenijih centara Evrope, kao nekadašnji šampion Starog kontinenta (sa Makabijem)... Iz našeg glavnog grada otišao je kao igrač kojeg ćemo pamtiti po velikim zdravstvenim problemima i ispadu na konferenciji za medije na kojoj se pojavio, ali sve što je ponavljao bio je - “No comment”. Košarkaški klub Budućnost Voli tokom prethodne nedjelje raskinuo je saradnju da američkim košarkašem Šonom Džejmsom. U ABA ligi je odigrao 12 utakmica, u prosjeku postizao 9,8 poena i imao 6,4 skoka, za svega 16 minuta koliko je prosječno provodio na terenu.
5
UTORAK, 3. 1. 2017.
RAGIČARA
TEKLE SEDMICE
CRNA GORA U DRUGOM PLANU
PARA VRTI... Na jednoj strani imate ponudu velikog Juventusa i šansu da postanete dio istorije evropskog giganta, a na drugoj poziv novog kineskog prvoligaša Tjanđina, ali i 18 miliona eura. Aksel Vitsel odlučio se ovo drugo, za novac prije fudbala. I to je, nažalost, još jednom pokazalo gdje se moderni fudbal danas nalazi. Iako sve to znači odlazak u nepoznato, u zemlju bez fudbalske tradicije, svjetske zvijezde sve više se odučuju da želju za slavom i najvećim trofejima zamijene nenormalnim ugovorima sa klubovima iz Kine. Prije Vitsela na Daleki istok otišli su i Karlos Teves (postao i zvanično najskuplji fufbaler planate) Oskar, Laveci, Hulk...
SLIJEPI MIŠEVI U MRAKU U oktobru na svom debiju na klupi Valensije ostvario je pobjedu od 2:1 protiv Sportinga iz Hihona, a nakon toga upisao četiri poraza i tri remija. Sve to bilo je previše za nekada veoma cijenjenog fudbalskog stručnjaka Ćezarea Prandelija, čovjeka koji je Italiju doveo do finala Evropskog prvenstva 2012. godine u Poljskoj i Ukrajini. Stručnjak iz Breše poslije svega tri mjeseca i dva dana napustio je slijepe miševe, koji se poslije 16 kola Primere nalaze na 17. na tabeli sa svega 12 bodova i jasno je da im predstoji žestoka borba za opstanak. Pred Valensijom nisu baš svijetli dani, a pitanje je i kako će se odvijati karijera ovog italijasnkog stručnjka koji pretežno “luta” od kada je napustio klupu azura, jer se prije Valensije nije proslavio ni u Galatasaraju.
Ni manje zemlje, ni više sportista koji se odlučuju da prije nje izabere neku drugu državu. Branko Vujović, 18-godišnji rukometni supertalenat iz Nikšića, odlučio se da ode stopama Žarka Markovića, Gorana Stojanovića, Nikole Mirotića, Andrije Prlainovića, Dušana Mandića i umjesto da nastupa za svoju domovinu nosiće dres druge u kojoj živi posljednje dvije godine. Rukometaš šampiona Evrope Kjelcea obavijestio je selektora Crne Gore Dragana Đukića da će od sada braniti boje Poljske. Klubovi se možda biraju zbog velikih ugovora, novca... Reprezentaciju bi valjda trebalo da bira srce. Osim ako ste iz Crne Gore.
678
45
SPORT
KOMENTAR
BOJAN TOPALOVIĆ
novinar
DEJO Aprila 2013. godine je napustio KK Budućnost Voli, gdje je “bio svoj na svome” (u Budućnosti je osvajao titule, vodio limitaranu ekipu na fajnal - for ABA lige, bio odličan u Evrokupu, postavio sistem), ušetao je na Mali Kalemegdan upustivši se u avanturu koju su svi dočekali na nož uz rečenicu: Malo će trajati! Jednostavno, većina nije mogla da gleda Crnogorca, koji nikada u životu nije imao dodirnih tačaka sa Crvenom zvezdom, da vodi posrnulog velikana iz Beograda. Bili su ljubomorni. A manjina koja je znala da posjeduje kvalitet, je sumnjala u trajanje iz prostog razloga što je postao 27. trener Zvezde od 1998. do 2013. Svi su već vidjeli da ga je Zvezda potrošila. Ali, Dejan Radonjić nije mislio tako! I bio je usamljen u toj borbi. Ali se izborio! Kao lav. Sada je neprikosnoven, osvojio je dvije ABA lige, podario Zvezdi titulu prvaka države poslije 17 teških godina (osvojio je dvije), dodao dvije Žućkove ljevice, odveo klub do polufinala Evrokupa, među osam najboljih u Evroligi, prvi je trener Zvezde koji je zagrlio triplu krunu, postao je kormilar sa najviše pobjeda u istoriji... Brojke su mu impresivne, ali lično brojke me ne zanimaju, jer mi je skoro Vladimir Kuzmanović rekao ‘statistika je tačan zbir pogrešnih podataka’, sa čime se totalno slažem. Jer, stvar koju Dejo radi sa Zvezdom je veća od bilo kakvih brojki... “Nikada nisam razmišljao da odem, ali kada odem, ostaviću Zvezdi sistem. To mi je najbitnije”, rekao je Radonjić. I stvorio ga je za tri i po godine - kraj 2016. godine je to potvrdio više nego ikada ranije - sistem u kome se zna ko šta igra, ko koliko minuta provodi na parketu, gdje u kom trenutku lopta ide, kako se dovode igrači, da pojedinac ne može da bude značajniji od “kolektivnog duha”, da se trener opet pita najviše... Taj sistem je u Evroligi sredio tri posljednja šampiona Evrope - Real Madrid, Makabi Tel Aviv, CSKA iz Moskve. Taj sistem je od - da budemo brutalno iskre-
ni - prosječnog tima stvorio ekipu koja se ne plaši nikoga. Dejo je ljetos imao ponudu Baskonije, prošlogodišnjeg učesnika fajnal-fora Evrolige, ali nije je prihvatio zbog toga što je znao da nije završio posao u Zvezdi. Zbog toga je ušao u klinč sa menadžerom Miodragom Miškom Ražnatovićem... “Imao je konkretnu ponudu od Baskonije, koja je na početku pregovora bila dobra, a na njihovom kraju nevjerovatna. Odbio je glatko, a iskreno rečeno, bio sam bijesan na njega”, rekao je najbolji evropski košarkaški skaut... “Očigledno se pokazalo da je Dejo bio u pravu i da je mnogo više vjerovao u ovaj Zvezdin tim od mene”, dodao je Ražnatović. Sa “crveno-bijelima”, očigledno, nije došao do vrhunca. Kao što je došao sa KK Budućnost Voli! Međutim, sistem koji je Dejo ostavio u Podgorici za sedam i po godina nije nadograđivan, plava sredina je opet počela da “jede” trenere (Igor Jovović, Luka Pavićević, Igor Đaletić, Vlado Šćepanović), nije uspjela da nađe “novog Deja”... “Kada sam došao da budem trener u Budućnost, klub je bio daleko od onoga što je nekad bio – ispali su iz Jadranske Lige, nema Evrope, nema ništa, mlada ekipa... Sjećam se da sam došao u klub u momentu kada nije bilo ni struje, ni vode, ni telefona. Krenuli smo praktično od nule, malo po malo, išli naprijed i vratili se jako brzo u Jadransku Ligu, ostvarili dobre rezultate u Superligi. Napravili smo rezultat koji je bio pokazatelj dobrog rada”, govorio je Radonjić. Taj “dobar rad” definitivno nije nastavljen u glavnom gradu Crne Gore, ali zato jeste u prijestonici Srbije! I zato Zvezda sija opet pravim sjajem... “Dejo je najbolji mladi trener u Evropi”, rekao je u novogodišnjem izdanju Dnevnih novina, Bogdan Boša Tanjević, selektor reprezentacije Crne Gore. Selektor čiji bi nasljednik, jednog dana, trebao da bude Dejo. A ona neslavna epoha sa Evropskog prvenstva 2011. mu je zaboravljena, jer je tada ubačen u vatru - na silu.
46
SPORT
TRANSFER
Vicel na kraju otišao u Kinu
PREMIJER LIGA 20. KOLO JUNAJTED SRUŠIO VEST HEM 2:0 , KIKS LIVERPULA
CRVENI ĐAVOLI U RAJU Mančester i Ibra nastavili u sjajnoj formi
PONUDA
Junajted lovi Herija Kejna Iako je teško povjerovati da bi se takav transfer mogao dogoditi u januaru, u fudbal se nikada ne zna. Kako prenose engleski mediji, Mančester junajted spremio je čak 95 miliona eura kako bi pokušao da dovede fantastičnog Herija Kejna iz Totenhema. “Crveni đavoli” i Žoze Murinjo kreću u (ne)moguću misiju, a ostaje da se vidi da li je klub iz Londonda raspoložen da razmotri nemoralnu ponudu. U slučaju da se transfer ostvari, Kejn bi postao treći najskuplji igrač u istoriji fudbala. A.P.
Poslije lošeg starta sezone svi su se okomili na Žozea Murinja i Mančester junajted. Dugo je Portugalac trpio pritisak, ali je u međuvremenu uspio da posloži kockice i krene uraganski prema vrhu. “Crveni đavoli” su pobijedili (2:0) Vest Hem u Londonu, gdje su “čekićare” zakucali Huan Mata u 63. i Zlatan Ibrahimović u 78. minutu. Istina, domaćin je od 15. igrao sa igračem manje zbog prestrogog crvenog kartona za Sofijana Fegulija, dok je Mihael Antonio kod 0:0 u imao zicer i šutirao pravo u Davida De Heu. Junajted je preživio, a onda i ostvario šestu pobje-
du zaredom, te sada ima svega pet bodova manje od drugoplasiranog Liverpula. A, kada smo kod Liverpula, on je nakon četiri pobjede u nizu morao da se zadovolji bodom (2:2) u dvorištu Sanderlenda. Dva puta su “redsi” vodili preko Danijela Staridža u 19. i Sadia Manea u 72. minutu, ali je u oba navrata iz penala na drugoj strani pogađao iskusni lisac Džermejn Defo u 25. i 84. minutu. Time tim Jirgena Klopa sada ima pet bodova manje od Čelsija, koji ima utakmicu manje a čeka ga gostovanje Totenhemu. Treću pobjedu zaredom kod kuće ostvario je Manče-
6
UZASTOPNIH POBJEDA OSTVARIO JE MANČESTER JUNAJTED U PREMIJER LIGI. ster siti. “Građani” su se mučili sa Barnlijem i sa igračem manje (u 32. isključen Fernandinjo) slavili 2:1, zahvaljujući golovima Gaela Kli-
šija u 58. i Serhija Aguera u 62. minutu. “Najvažnije je da smo pobijedili. Nadam se da ćemo se dizati polako i zaigrati onako kako želim. Igrači su dosta umorni, ali to ne smije nikad da bude alibi”, jasan je Pep Gvardiola. SEMAFOR: Midlzbro - Lester 0:0, Everton - Sautempton 3:0, Mančester siti - Barnli 2:1, Sanderlend - Liverpul 2:2, VBA - Hal 3:1, Vest Hem Mančester junajted 0:2. VEČERAS: Bornmut - Arsenal (20.45h), Krisal Palas - Svonsi (21h), Stouk - Votford (21h). SRIJEDA: Totenhem - Čelsi (21h). A.P.
PRIČAM TI PRIČU: MALO POZNATE IZJAVE POZNATIH FUDBALSKIH LIČNOSTI
LIVERPUL I JA SE SAVRŠENO UKLAPAMO ZAJEDNO “Uživam mnogo ovdje. Jutros sam pričao sa izvršnim direktorom Borusije Dortmund Hans-Joakimom Vackeom, pitao me kako ide? Rekao sam mu da često ne mogu da vjerujem. Ovo je savršen klub, savršeno se uklapamo. Čitavo osoblje u Melvudu ovdje, svi volimo da radimo zajedno. U pitanju je jedna izuzetno dobra atmosfera. Ovo je dobar tre-
nutak za Liverpul - za čitav klub. Osjećamo da smo dobri, ali isto tako da je ovo samo početak. Sve promjene koje radimo su za budućnost, kako bi klub bio stabilan. Moram još jednom da naglasim da je ovo prelijepo mjesto za život i fantastično za rad”. A.P. Trener Jirgen Klop o tome kako se osjeća u Liverpulu.
Foto: theguardian.com
Vezni igrač ruskog Zenita i belgijske reprezentacije Aksel Vicel odbio je ponudu Juventusa i karijeru će nastaviti u Kini. Vicel je bio na korak od potpisa ugovora sa šampionom Italije, ali je onda dobio ponudu Tianđina koja se ne odbija, uz četvorogodišnji ugovor i 18 miliona eura po sezoni, dok će Rusi zaraditi 20 miliona... “Odluka nije bila laka jer je Juventus jedan od najboljih klubova na svijetu. Međutim, iz Kine je stigla ponuda koja se ne odbija”, priznao je 27-godišnji Vicel. A.P.
UTORAK, 3. 1. 2017.
UTORAK, 3. 1. 2017.
47
SPORT
NOSTALGIJA SJEĆANJA NA LEGENDARNE EKIPE FK PETNJICA
U zimskom prelaznom roku mu je potreban pravi transfer: Stefan Mugoša
Ponos Gornjeg Bihora
VITOR PEREIRA JE NOVI ŠEF STRUČNOG ŠTABA LAVOVA
Stojković siguran, Mugi mora da ide iz Minhena ⌦ Uroš Radulović Od kada je stigao na Alijanc Arenu, Stefan Mugoša je imao problema da se izbori za veću minutažu, a sve su prilike da je epizodi u Minhenu 1860 došao kraj! Mediji iz Njemačke tvrde da će reprezentativac Crne Gore u zimskom prelaznom roku sigurno napustiti “lavove”, a razlog je novi trener - Minhen 1860 je za šefa stručnog štaba postavio Vitora Pereiru (trenirao Porto, Olimpijakos, Fenerbahče), a portugalski stručnjak je objavio spisak igrača na koje ne računa. Na tome spisku je, navodno, Mugoša. Za razliku od Mugija, drugi reprezentativac “hrabrih sokolova” koji
10 PUTA JE MUGOŠA BIO STARTER MINHENU 1860 - ZA GODINU I PO UPISAO JE 33 NASTUPA, POSTIGAO JE JEDAN GOL
nosi dres “lavova”, Filip Stojković je siguran, pa se njegov status u nastavku Cvajte ne dovodi u pitanje. Mugoša je ljeta 2015. godine došao u Minhen, nikada nije dobio pravu šansu, a pogotovo ne u tekućoj sezoni gdje je samo jednom bio starter na 10 utakmica koli-
ko ih je igrao od 17. Bivši napadač Budućnosti i Mladosti se 2014. godine otisnuo u inostranstvo - pojačao je Kajzerslautern, ali u jakoj konkurenciji nije uspio da se izbori za status prvotimca, pa je u drugom dijelu sezone uslijedila pozajmica u Erzerbirge Aue. To se ispostavilo kao dobar potez, Mugoša je postigao četiri gola, ali “ljubičasti” nijesu uspjeli da izbore opstanak u Cvajti. To ga je preporučilo Minhenu, ali jasno je da će 24-godišnji napadač u prelaznom roku - koji je počeo juče - morati da pronađe sredinu u kojoj će uspjeti da dokaže kvalitet, jer bi u suprotnom mogao da izgubi status reprezentativca Crne Gore. U.R.
DANILOVGRAĐANI NASTAVLJAJU SA AKVIZICIJAMA
Luka Pejović pojačao Iskru
Punom parom se radi u srcu Bjelopavlića - treće pojačanje u dresu Iskre je Luka Pejović! Iskusni lijevi bek je dogovorio sve uslove sa upravom iz Danilovgrada, tako da će Iskra biti četvrti crnogorski klub u njegovoj karijeri (Grbalj, Mogren, Mladost). Bivši reprezentativac Crne Gore se oporavio od teške povrede prednjih ukrštenih ligamenata koji su mu stra-
dali 11. maja prošle godine u dresu Mladosti protiv Bokelja - Pejović je uspješno operisao u Zagrebu i brzo oporavio što potvrđuje i činjenica da je spreman za povratak na teren. Pejović je bio jedan od ključnih igrača u osvajanju istorijske titule za “romantičare” i trofeja Kupa - odigrao je 30 utakmica u obje sezone. Za Iskru će 31-godišnji fudbaler biti treće pojačanje, jer
su u klub do sada stigli Miroje Jovanović i Semir Agović, kao i novi trener Mirsad Omerhodžić. U.R.
Kao sportsko društvo 1977. godine je osnovana Petnjica. Istog dana, Skupština sportskog društva formira i fudbalski klub Petnjica. Razlog za pokretanje fudbalskog kluba bio je odličan nastup omladinskog sastava iz Gornjeg Bihora koji je na turniru u tadašnjem Ivangradu osvojio drugo mjesto. Te 1977. godine Petnjica počinje da se takmiči u Sjevernoj regiji, a prvi, istorijski tim su činili: Meho Cikotić, Ruždija Kršić, Nako Duraković, Zumber Muratović, Meho Muhović, Selmo Muhović, Nadžip Čivović, Muslija Kalić, Nusret Adrović, Selmo Šabotić, Misin Muratović, Ramiz Muratović, Šemso Korać, Haso Adrović, Munir Adrović, Slavko Ðurišić, Slavko Račić, Džeko Palamar, Boško Nenadović… Klub se takmiči punih
20 godina, a onda 1997. godine doživaljva najteži trenutak - gasi se. Međutim, 2006. godine klub ponovo počinje da “živi”. Fudbaleri u prepoznatljivim zeleno-žutim dresovima su uvijek bili u vrhu tabele Sjeverne regije, a na kraju sezone 2010/11. uspijevaju da izbore ulazak u Drugu ligu Crne Gore, gdje su se zadržali samo jednu takmičarsku godinu. Trenutno, Petnjica je na četvrtom mjestu u prvenstvu Sjeverne regije... U.R.
GORNJI RED: Slavko Račić, Džeko Palamar, Nako Duraković, Nadžip Čivović, Selmo Muhović, Zumber Muratović. DONJI RED: Slavko Đurišić, Ruždija Kršić, Munir Adrović, Haso Adrović, Nusret Adrović, Boško Nenadović.
Jedna od čuvenih ekipa FK Petnjica
Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika
(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)
redakcija@dnovine.me
ZANIMLJIVO POLJSKA VLADA KUPILA PRIVATNU KOLEKCIJU
Vrijedi dvije milijarde, platili 100 miliona
Poljska vlada kupila je za 100 milona eura privatnu umjetničku kolekciju u kojoj su remek djela Davinčija, Rembranta, Renoara i Direra čija je vrijednost procijenjena na dvije milijarde eura. Kolekcija “Čartoriski” zadrži 86.000 umjetničkih djela među kojima je i čuvena Leonardova “Dama sa hermelinom” i Rembrantov “Dobri Samarićanin” te 250.000 rukopisa i knjiga, a kupopro-
daju su dogovorili poljsko ministarstvo kulture i vlasnik kolekcije Adam Karog Čartroiski. Zbog ovog poteza uprava fondacije Čartroiski podnijela je ostavku u znak protesta zbog niske cijene. Čartroiski kaže da je on ovim podržao poljsku državu i da je to njegov izbor, a ministar kulture Pjotr Glinski opisao je ovo kao donaciju čuvene kolekcionarske porodice državi.
AKTUELNO BURNA NOVOGODIŠNJA NOĆ U FRANCUSKOJ
Zapaljeno 945 automobila
Više od 900 automobila zapaljeno je ili uništeno u novogodišnjoj noći u Francuskoj, saopštio je francuski ministar unutrašnjih poslova. On je naveo da je u toku dočeka 650 vozila zapaljeno, upoređujući to sa prošlogodišnjom brojkom od 602 auta. Narednog dana broj je porastao na 945, a automobili su zapaljeni u periodu od 17 časova 31. decembra do šest sati ujutru 1. januara. Paljenje automobila u toku novogodišnje noći postala je “tradicija” u predgrađima francuskih gradova, a broj vozila koja su oštećena ili potpuno uništena porastao je za oko 17,5 odsto u odnosu na prošlu godinu. “Tradicija” je započela 2005. u toku demonstracija.
ARIZONA I SAN DIJEGO
Blizanci sa različitim godištem Everet Šej je bila prva beba u bolnici Baner u Arizoni koja se rodila u 2017. godini, stigavši minut nakon ponoći, dok je njegov brat Sojer ro-
đen 11 minuta ranije - u 23:50 sati, i na njegovoj krštenici će pisati 2016. godina. Slično se dogodilo i u San Dijegu. Jedan blizanac je rođen u 2016.
godini, četiri minuta prije ponoći, dok je drugi rođen četiri minuta kasnije, u trenucima kada su stanovnici SAD već ušli u 2017. godinu.
ISTRAŽIVANJA
Zašto ljudi najviše umiru prvog januara?
Studija koju je sproveo Univerzitet u Kaliforniji pokazala je da najviše ljudi u SAD umre tokom dvije nedjelje oko Božića i Nove godine. Konačni rezultati istraživanja pokazali su da najveći broj ljudi umire prirodnom smrću 1. januara, i to za pet odsto više nego drugim danima, prenosi B92. Naučnici su do ovog po-
datka došli proučavajući umrlice Amerikanaca izdate u posljednjih 25 godina. Već je dobro poznato da za vrijeme praznika raste broj samoubistava i brojnih vrsta nesreća, ali stručnjaci nikada do sada nijesu istraživali koliko ljudi umire prirodnom smrću. Ipak, još se ne zna koji je uzrok ove pojave.
USKORO NA TRŽIŠTU
Pametni šal
Francuska startup kompanija predložila je zanimljiv spoj mode i tehnologije - Wair, pametni šal sa ugrađenom respiratornom maskom, odnosno filterima za čestice koje zagađuju vazduh. Pametni šal u sebi krije respiratornu masku, a uz aplikaciju na pametnom telefonu, vlasnik šala moći će da zna kada treba da ga stavi preko usta, odnosno kada da stavi respiratornu masku skrivenu ispod šala. Francuska starpup kompanija pametni šal planira da pusti u prodaju tokom ove godine, prenosi Bi-Bi-Si.
SAMO TE GLEDAM...