Issuu

MILUTIN SIMOVIÄ† O BUDĹ˝ETU â– 8

SaÄ?uvana redovnost svih isplata iz budĹžeta

Subota DOBRI MOMCI OD 23h

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016BROJ 1643 GODINA VI

NOVI TRIKOVI SAMOZVANOG LOBISTE MIRKA VULETIÄ†A U NJEMAÄŒKOJ â– 2 3

Ä?akon se predstavlja kao Milov brat od strica PREDSJEDNIĹ TVO DPS â– 2

Smanjiti izdvajanja za politiÄ?ke partije NA MEÄ?UNARODNOM SKUPU U PODGORICI â– 5

Trnka: Kad je mirna Bosna, mirna je i regija

Ĺ EF UNUTRAĹ NJE KONTROLE MUP A ZA VNâ– 12 13

Bjegunac VukotiÄ‡ da nam dostavi imena i dokaze Drago SpiÄ?anoviÄ‡: Indikativno oglaĹĄavanje kriminalaca preko medija. To naroÄ?ito ima teĹžinu kada se radi o licima koja nijesu dostupna naĹĄim drĹžavnim organima

USKORO KROVNA INSTITUCIJA KINEMATOGRAFIJE â– 28 29

Startuje Filmski centar

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

aktuelno

Predsjedništvo DPS

Smanjiti budžet za političke partije

Predsjedništvo DPS je, na sinoćnjoj sjednici kojom je predsjedavao predsjednik DPS Milo Đukanović, podržalo mjere Vlade Crne Gore za nastavak finansijske konsolidacije i planirani budžet za 2017. godinu. “Predsjedništvo je sugerisalo da poslanički klub DPS, na već zakazanoj sjednici Skupštine Crne Gore, pokrene inicijativu za izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih subjekata i političkih kampanja, kojima bi budžetska izdvajanja za parlamentarne partije bila smanjena sa 0,6 odsto na 0,5 odsto. Predsjedništvo DPS je izrazilo uvjerenje da će takav prijedlog naići na podršku svih stranaka u crnogorskoj Skupštini, čime će

dati značajan doprinos racionalizaciji budžetske potrošnje”, navodi se u saopštenju. U kontekstu efikasnog funkcionisanja lokalnih vlasti u crnogorskim opštinama, kako navode, predsjedništvo DPS je sugerisalo svojim opštinskim odborima da formiraju koalicije koje proizilaze iz političkih principa i koncepta koalicione vlasti na državnom nivou. “Predsjedništvo DPS je na sjednici usvojilo i politički plan aktivnosti za lokalne izbore koji će biti održani tokom 2017. godine. Sjednica Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa DPS biće održana početkom februara naredne godine, odlučilo je Predsjedništvo”, zaE.H. ključuju iz DPS.

juče u lisabonu

Parlament Portugala usvojio ratifikacioni akt

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Đakon se predstavlja kao Milov brat od stric

NOVI TRIKOVI MIRKA VULETIĆA U NJEMAČKOJ

Lobista Demokratskog fronta, Mirko Vuletić koji ovih dana ponovo pokušava da nekog od poslanika njemačkog Bundestaga privoli da se pozabavi pričom o crnogorskim parlamentarnim izborima, predstavlja se po Njemačkoj i kao brat od strica Mila Đukanovića. Čak ima vizit kartu – Mirko Đukanović koju dijeli po potrebi, saznaju Dnevne novine. Tamo đe procjenjuje da mu može biti od koristi, Đukanovića hvali, a na mjestima gdje procijeni da može profitirati time što ga kudi, tamo se opet predstavlja kao njegov bliski rođak, kako bi njegove ocjene i kritike na račun lidera DPS zvučale ubjedljivije. Zašto se Vuletić predstavlja kao rođak Đukanovića? Možda

je vidio da nema leba od lobiranja za vječite gubitnike, pa traži novu tezgu, lažno se predstavljajući kao brat od strica predsjednika Demokratske partije socijalista? Možda je u pitanju krajnje jednostavna računica - oni koji podržavaju Đukanovića u njemačkim krugovima gledaće sa blagonaklonošću na čovjeka koji mu je „iz kuće“ i podržava njegovu politiku, a oni koji su sumnjičavi dobiće u Vuletiću odličnog sagovornika koji će njihove analize servirati crnogorskoj javnosti preko opozicionih medija, prevashodno Vijesti. Vuletić je za ovaj medij, podsjetimo, pronalazio “analitičare” koji su prognozirali da nećemo ni ući u NATO zbog Đukanovića. Vuletić koji se predstavlja

Zašto se Vuletić predstavlja kao rođak Đukanovića? Možda je vidio da nema leba od lobiranja za vječite gubitnike, pa traži novu tezgu, lažno se predstavljajući kao brat od strica predsjednika Demokratske partije socijalista?

kao knez i politički savjetnik za međunarodne odnose i interreligiozna pitanja o Crnoj Gori” vrlo je vješt manipulator koji je uspijevao da izvla-

Besmislice srpskog političkog marginalca Nenada Popovića Parlament Portugala usvojio je juče ratifikacioni akt Protokola o pristupanju Crne Gore NATO. Kako je objavljeno na sajtu natomontenegro, time je okončana parlamentarna procedura. Navodi se da će nacionalna procedura biti okončana potpisom predsjednika, koji se očekuje u januaru. Prethodno je Protokol ratifikovalo 19 članica Alijanse – Island, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Bugarska, Rumunija, Albanija, Estonija, Letonija, Velika Britanija, Turska, Poljska, Litvanija, Hrvatska, Češka, Njemačka, Belgija, Luk-

semburg i Danska. Donji dom parlamenta Holandije usvojio je prije dva dana Protokol o priključenju Crne Gore NATO. Poslanici Donjeg doma holandskog parlamenta su ubjedljivom većinom glasova odobrili nastavak procedure ratifikacije Protokola. Od ukupno 155 poslanika Donjeg doma, 133 poslanika je bilo za i 17 protiv. Procedura ratifikacije Protokola biće i formalno okončana glasanjem u Senatu Holandije, najvjerovatnije u periodu od januara do februara naredne godine. E.H.

Bizmark i Milo protiv R

Ovih dana se preko twiter naloga javnosti obratio izvjesni Nenad Popović, predsjednik izvjesne, u susjednoj nam državi marginalne Srpske narodne partije, optužujući Mila Đukanovića da danas “u Crnoj Gori sprovodi misao njemačkog kancelara Bizmarka o Ukrajini i Rusiji”?! Ova “istorijska opservacija” neostvarenog političara i tajkuna koji se, uglavnom, obogatio na srpsko- ruskim privatizacionim aranžmanima, posebno u vrijeme Vojislava Koštunice, ne zaslužuje ništa drugo do intelektualni

prezir. No, valja mu posvetiti par novinskih redova, tek toliko da se vidi kakvi su se sve likovi danas urotili protiv Crne Gore i koga sve angažuju izvjesni ruski krugovi za pokušaj opstrukcije crnogorske državne politike. To pokazuje i sadržaj Popovićevih postova na twiteru, koje vjerovatno “autorizuju” Rešetnjikov, Železnjak… Nezvanično, DN saznaju da su neki ruski krugovi čak insistiralii da ovaj marginalni političar bude potpredsjednik Vlade Srbije, ali im Vučić nije udovoljio. Onda su tražili

da bude neki ministar, pa su kada ni to nije prošlo, lobirali da se makar nađe bilo kakvo ministarsko mjesto i bez portfelja. Vučić je, međutim, sve to odbio, jer prema našem izvoru, a i javno je već nekoliko puta srpski premijer to naglašavao, gaji izuzetan prezir prema špijunima i agentima stranih službi, ma otkud dolazili. Možda će Koštuničin pulen, politički marginalac Nenad Popović ovim svojim političko-istorijskim besmislicama i baljezgarijama dodatno uvećati svoje bogatstvo iz ne-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

aktuelno

Đukanović u emisiji “Okruženje”

či pare i od vlasti i od opozicije. Pobjeda je 2012. godine objavila informaciju da je Vuletić svojevremeno dobijao novac za svoju muzičku trupu “Royal Consort Montenegro”, koristeći se navodnom podrškom bivšeg crnogorskog premijera Igora Lukšića, bivšeg predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića i bivšeg ministra kulture i medija Predraga Sekulića. Ovaj opozicioni lobista je uz pismo-molbu za pomoć njegovoj muzičkoj trupi slao i pisma - preporuke pomenutih zvaničnika, među kojima je posebno nadahnuto napisano navodno Lukšićevo pismo podrške Vuletićevoj grupi koja, kako je tamo navedeno, “na najbolji način predstavlja Crnu Goru Evropi”. Koji je trik sada smislio đakon

Menelaj, i politički savjetnik za interreligiozna pitanja? U lobiranju za Frontovce je potpuno kiksao, budući da gdje se god pojave stižu demantiji i reagovanja. Podsjetimo na nedavni skandal izazvan saopštenjem DF nakon sastanka sa njemačkim poslanikom Ditmarom Nitanom, koji je bio prinuđen da reaguje i poruči crnogorskoj javnosti da ništa od onog što je navedeno ne može se tretirati kao njegova izjava. Nitana i DF jer povezao Vuletić, tako da ni on ne može biti izuzet od odgovornosti za manipulacije onih u čije ime lobira. Što je novo smislio đakon, knez, stručnjak za interreligiozna pitanja, opozicioni lobista, saradnik Vijesti mijenjajući prezime u Đukanović? V. Šofranac

Rusije?!

kih tajkunsko-špijunskih fondova, ali definitivno neće ugroziti politički integritet, harizmu i istorijsku misiju niti Oto fon Bizmarka, ni Mila Đukanovića . Sa druge strane, politički anahronizam političkog marginalca Nenada Popovića i njegova aktuelna retorika protiv Crne Gore, zasnovana na recidivima ideoloških matrica Vojislava Koštunice i ponekog ruskog nostalgičara iz vremena “gvozdene zavjese”, sasvim sigurno će završiti na nekoj istorijskoj deponiji. Čak bez šanse da ikad budu reciklirani!

Nenad Popović

Lider DPS Milo Đukanović saopštio je da vjeruje da do raspada EU neće doći. Gostujući u emisiji “Okruženje”, Đukanović je istakao da svi treba da se potrude da učvrste viziju Evropske unije koja je nesumnjivo poljuljana. Đukanović je kazao da teza “kada dođu problemi i prifali novca onda prijeti perspektiva raspada” ne mora da bude tačna. “Ja ipak mislim da je uvijek, pa i u slučaju Jugoslavije, i danas u slučaju Evrope, prije svega bitno pitanje čvrste vizije. Iz toga izvodim svoju tezu da je ključni problem Evrope danas nedovoljno čvrsta vizija. Vjerujem da do raspada EU neće doći, da će se ipak obnoviti snaga vizije evropskog ujedinjenja. Vjerujem u snagu te ideje. Pripadam ljudima koji žele da doprinose daljem učvršćivanju evropske ideje,” kazao je Đukanović. Đukanović je naveo da nema nikakve sumnje da je oslabila arhitekture evropske politike, neke činjeni-

ce, kako kaže, jasno svjedoče o tome: od finansijske krize, preko ekonomske, do bezbjednosne, od krize sa zaštitom spoljnih granica, preko Rusije pa finalno do Brexita. Kada se pojave pukotine u arhitekturi onda se ta arhitektura, smatra Đukanović, da i popraviti. “Osnovni problem je čini mi se nedostatak vizije. Nedostaje je iz više razloga i u dužem periodu. Evropa se po-

kolebala u ispravnost politike punog ujedinjenja i to me više od svega brine kada govorimo na tu temu. Iz zemalja članica EU čućete uoči izbora sljedeću tezu - Sad je vrijeme izbora i nije vrijeme za priču o proširenju. To takođe govori o slabosti. Svi moramo zajedno raditi da se osnaži uvjerenje unutar Evrope da će Evropa biti konkurentnija ako bude ujedinjena,” kazao je Đukanović. E.H.

Strategija regionalnog pristupanja evropskoj uniji

Kreirati bolju sliku Zapadnog Balkana Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović učestvovao je na predstavljanju Strategije zagovaranja pristupanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Skup je organizovala NVO Evropski pokret u Crnoj Gori, a govorili su predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, otpravnik poslova u Delegaciji EU u Crnoj Gori Emil Mabita, predsjednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić i program koordinatorka Evropskog pokreta u Crnoj Gori Mila Brnović. Pejović je istakao da realizacija Strategije zagovaranja može biti značajan doprinos promovisanju rezultata koje države Zapadnog Balkana ostvaruju na putu prema EU, kreiranju njihove bolje slike i pozicije među

državama članicama i osiguranju uspješnog nastavka procesa pristupanja. Ministar je poručio da buduće članstvo donosi brojne koristi građanima, poput socijalne sigurnosti, veće mogućnosti za obrazovanje, mobilnost i zapošljavanje. Istakao je da je važno na-

Foto: Vedran Ilić

Potrebno je učvrstiti viziju Evropske unije

staviti kvalitetan rad na što boljem predstavljanju EU i njenih politika u Crnoj Gori, ali da je jednako bitno da rezultati koje države regiona postižu, pojedinačno ili zajedno, na kvalitetan način i pravovremeno budu predstavljeni evropskim partnerima. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

aktuelno

110 godina crnogorskog parlamentarizma

Trnka: Kad je mirna Bosna, mirna je i regija

Profesor Ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka smatra da je zaoštravanje međudržavnih odnosa na Balkanu opasna stvar, zbog čega bi što prije trebalo ojačati one snage koje se vode razumom, i koje su spremne da ojačaju te odnose. Trnka, koji je bio učesnik naučnog skupa “110 godina crnogorskog parlamentarizma”, koje je juče organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore, pod pokroviteljstvom Fondacije „Petrović Njegoš, kaže za Dnevne novine da je balkanski inat opet prisutan. “Balkanski inati se ponovo javljaju, posebno između Srbije i Hvatske, ali i drugih zemalja, tako da bi trebalo što prije spustii loptu na zemlju i razvijati dobre oblike saradnje”, rekao je Trnka za naš list.

Balkanski inati se ponovo javljaju, posebno između Srbije i Hvatske, ali i drugih zemalja, tako da bi trebalo što prije spustii loptu na zemlju i razvijati dobre oblike saradnje, rekao je Trnka bri prilozi koji imaju veze sa

Govoreći o pomenutom skupu, ističe da ljudi koji se bave srodnom strukom, moraju međusobno razmjenjivati iskustva i znanja u, kako je ocijenio, teškim i turbulentnim vremenima. “Zbog toga mislim da je ovo bio zanimljiv skup posvećen 110 godina parlamentarizma u Crnoj Gori. Čuli su se do-

ustavnim uređenjem, parlamentarizmom, a pritom smo imali i neke komparativne pristupe, govoreći o Bosni, Srbiji i Crnoj Gori. Potrebno je da imamo ovakve regionalne skupove, jer su naše regije povezane. Kad je mirna Bosna, mirna je regija”, zaključio je Trnka. Profesorica Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Novom Sadu Marijana Pajvančić ocijenila je da je povećana zastupljenost

žena u crnogorskoj skupštini, ali da je to još uvijek ispod zacrtane kvote od 30 posto i evropskog standarda. Član CANU Šerbo Rastoder pričao je o sukobu modernog i tradicionalnog u crnogorskom parlamentarnom životu. “Crna Gora nikada nije promijenila vlast na izborima. To je nešto što sigurno traži odgovor, a ja sam pokušao da ga nađem u socijalnoj stratifikaciji društva, odnosno države

kao vrhovnog arbitra u raspodjeli svih oblika moći”, smatra Rastoder. Na naučnom skupu su govorili i sutkinja Ustavnog suda Srbije Bosa Nenadić, profesor Ustanog prava i predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Radomir Prelević, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Novak Adžić, predavač na Univerzitetu Mediteran Danilo Ćupić, kao i Marijan Mašo Miljić iz Istorijskog instituta Crne Gore. J.Đ.

budva: demokrate i demokratski front postigli dogovor

Krapović i Carević se rotiraju Krapović

Carević

Demokratska Crna Gora i Demokratski front postigli su dogovor da kandidat Demokrata Dragan Krapović bude predsjednik opštine u prvom dvogodišnjem mandatu, nakon čega bi kandidat DF Marko Bato Carević preuzeo funkciju prvog čovjeka Budve u drugom dvogodišnjem mandadatu. To je Dnevnim novinama potvrdio Carević, koji je kazao da je su pružili ruku kolegama iz Demokrata, kako bi formirali vlast i izbjegli nove izbore. “Nema više nikakvih prepreka da se vlast konstituiše. Stojim iza toga da je Krapović neiskusan, ali je ambiciozan. Vrijeme će pokazati da li će biti uspješan u ovom poslu. Mi ćemo mu pomoći, jer smo jedan tim. Njegov uspjeh je i naš, kao što bi i njegov neuspjeh, bio naš”, rekao je Carević. Opozicija ima 17 od 33 odbornička mjesta u budvanskom parlamentu, i do sada je imenovala sa-

od 33 odbornička mjesta u budvanskom parlamentu, i do sada je imenovala samo predsjednika Skupštine opštine - Veselina Markovića iz SNP-a mo predsjednika Skupštine opštine - Veselina Markovića iz SNP-a. Predsjednik opštine je i dalje Srđa Popović iz DPS. Predsjedništvo PZP juče je iz partije isključilo predsjednika OO Budva Stevana Džakovića. On je iz ove partije isključen jer je, kako navode, djelovao suprotno politici stranke i iznosio neistine u vezi formiranja vlasti u Budvi. “Na današnjoj sjednici

predsjedništvo je donijelo odluku da isključi iz PzP Stevana Džakovića, zbog djelovanja suprotnog politici stranke i javnog iznošenja neistina i diskreditovanja PzP u vezi formiranja vlasti u Budvi, što je nanijelo štetu ugledu i kredibilitetu stranke”, saopštili su iz ove partije. Oni pozivaju Džakovića da vrati odbornički mandat koji je dobio na DF listi na predhodnim izborima. Predsjendištvo ovog pokreta je donijelo odluku o rasformiranju OO PzP Budva i imenovalo Valentinu Tadić, dosadašnju potpredsjendicu OO PzP Budva za kooridnatora PzP u Budvi koja treba da pripremi izbornu sjendicu opštinskog odbora. “Predsjedništvo PzP je snažno podržalo jedinstvo DF i formiranje vlasti od strane opozicionih stranaka i razvlašćivanja DPS-a koji je opustiošio i opljačkao Budvu”, zaključuju iz ove partije. J.Đ.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

aktuelno

Priređivanje igara na sreću putem interneta

ZBog različitog tumačenja egm pretrpio veliku štetu U E-Gambling Montenegru smatraju paradoksom da neki službenik zanemaruje odluke nadležnog ministarstva i proizvoljno izvodi zaključke

U kompaniji E-Gambling Montenegro (EGM), protiv koje je nepravedno vođena medijska hajka, tvrde da su doživjeli nekoliko kontradiktornosti i nedosljednosti kada su u pitanju nadležnosti Crne Gore tokom posljednjih godina. “Sve one očigledno ne doprinose ni “žrtvi” niti povjerenju i ugledu koji uživa sistem nadležnosti”, kazali su u EGM-u.

■ Proizvoljne ocjene

Rad kompanije, kako ističu u EGM-u započet je uz pomoć lokalnih (pravnih) stručnjaka i uz konsultacije sa predstavnicima nadležnih tijela (iz Ministarstva finansija i Uprave za igre na sreću). “Vjerovali smo u pravni sistem nadležnosti, kao i u osobe koje ga predstavljaju. Dobili smo odobrenja i rješenja nadležnih tijela na osnovu kojih smo radili i postigli priznanje ne samo za nas, već što je još važnije i Crnu Goru kao državu i nadležnost takođe. Ipak smo morali prihvatiti da se svi oni mogu radikalno promijeniti, zavisno od osoba na

Trenutno, naša posljednja opcija je sud, gdje očekujemo pošteno i smisleno tumačenje zakona i kompetencija nadležnih tijela kako bismo zaštitili naše legitimne interese i prava

Prepreke rešavali u skladu sa zakonom Na pitanje kako vidite trenutnu pravnu poziciju EGMa u odnosu na upravu za igre na sreću i državu, pravni zastupnik kompanije Filip Jovović je rekao da je ta kompanija određenim položajima u nekoj od institucija, npr. u Upravi za igre na sreću”, rekli su u EGM-u. U ovoj firmi smatraju paradoksom da neki službenik zanemaruje odluke nadležnog ministarstva i proizvoljno izvodi zaključke. “U situaciji u kojoj se našla kompanija EGM moglo se vidjeti da je direktor Uprave za igre na sreću ranija odobrenja i izjave mogao interpretirati proizvoljno, na osnovu istog zakona. Nismo očekivali da on može čak i potpuno zanemariti rješenja Ministarstva, odluke i

sve prepreke rješavala u skladu sa zakonom. “I prije nego se “aktuelizovana” priča u vezi EGM, isti je sve pravne prepreke rješavao u skladu sa zakonom i pred drodobrenja njegovog prethodnika, kao i da ne prihvati i ne poštuje nezavisnu odluku inspekcijskog nadzora”, smatraju u E-Gambling Montenegru.

■ Velika šteta Uprava za igre na sreću, kako tvrde u EGM-u, bez prethodnog obrazloženja pokrenula je garanciju banke i pored činjenice da su prethodna uprava i pravne interpretacije navele da je ona kao kolaterala u vezi samo sa trenutnim koncesijama.

žavnim institucijama. O odredjenim spornim pitanja odlučuju nadležni sudovi tako da je preuranjeno bilo što reći u ovom momentu”, objasnio je Jovović. “Ranije smo takođe dobili nekoliko kontradiktornih i zakašnjelih mišljenja od predstavnika ministarstva i Uprave za igre na sreću o ranijem periodu dugovanja opet na osnovu istog zakona, a ova dokumenta nam nijesu pomogla, već su nam samo prouzrokovala bespotrebnu štetu”, saopštili su u EGM. Zbog različitih tumačenja, EGM je pretrpio veliku štetu. “Sve ovo, nažalost, je “dozvolilo” široko tumačenje rada kompanije EGM u javnosti od strane Uprave i medija. tj. “kriminalizaciju” na-

šeg poslovanja, koje je bilo u skladu s pravilima i zakonima dok ova osoba nije preuzela funkciju. Zahtijevaju uplate ali ne dozvoljavaju poslovanje, ne pružaju ni minimum uslova propisanih ugovorom za koncesionara, koriste “zakon i položaj” da naprave štetu, a ne prave ni čak ni najmanji napor da se stvori dobitna situacija za obje strane”, zaključili su u EGM.

■ Uzdrman ugled Ugled Crne Gore u oblasti igara na sreću je, prema ocijeni predstavnika EGM-a je uništen. “Nekoliko međunarodnih finansijskih institucija, koje su ranije prepoznale Crnu Goru kao pouzdanu i vjerodostojnu instancu, ne žele više da posluju sa njom. Mi ne razumijemo kako pravni sistem može tolerisati takva nestalna i protivrječna kretanja, dok se svi pozivaju na “isti zakon”, rekli su u EGM-u. Zbog hajki u kojim su se našli, EGM je odlučio da pravdu potraži na sudu. “Trenutno, naša posljednja opcija je sud, gdje očekujemo pošteno i smisleno tumačenje zakona i kompetencija nadležnih tijela kako bismo zaštitili naše legitimne interese i prava. Dajemo sve od sebe da se pridržavamo pravila i sarađujemo, i vjerujemo da će nam država i nadležna državna tijela, kao i pravni sistem, pomoći u rješavanju problema i stvaranju dobitne situacije za obje strane”, kazali su u EGM. Kompanija EGM pretprjela je milionske gubitke zbog medijske hajke pojedinih crnogorskih medija. Pisanja tih medija su se pokazala netačnim kada je inspekcija provjerila poslovanje kompanije i utvrdila da posluje u skladu sa zakonom. N.D.L.

aktuelno 1.0446 0.8527 122.60 1.0711 64.008 123.53 7.5380

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Au = 1128.78$

AG=15.80$

Montenegro berza

USd: gbP: jpy: chF: RUB: rsd: hrk:

Plemeniti metali

Kursna lista

Naziv TECG LUKO IZBR ULRI LUBA

Najveći promet

Cijena Količina Obim u € Promjena 2,8001 7.096 19.869,5100 -0,41% 12,0000 899 10.788,0000 41,01% 0,0067 740.700 4.978,5500 1,52% 8,8974 382 3.398,8200 4,68% 0,3251 8.000 2.600,8000 -2,90%

potpredsjednik vlade crne gore milutin simović

Sačuvana redovnost isplate svih davanja

Vlada je donošenjem Predloga zakona o budžetu za narednu godinu imala cilj da maksimalno sačuva standard ukupnog stanovništa i zaposlenih, sa fokusom na obezbijeđivanje redovnosti isplate zarada i drugih davanja, saopštio je vicepremijer Milutin Simović.

■ Vladine mjere On je rekao da se Vlada nije odlučila na povećanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), jer bi to dovelo do rasta cijena osnovnih životnih namirnica. “Poreske stope na dohodak fizikih lica takođe nijesu povećanje, jer bi to značilo smanjenje zarada jednako u javnom i privatnom sketoru. Nijesmo se odlučili ni na značajnije smanjenje ukupnih socijalnih davanja”, rekao je Simović na konferenciji za novinare. Vladine mjere ekonomske politike, kako je naveo, odnose se na prihodnu i rashod-

nu stranu, pri čemu se teret ne prebacuje na privredu. Na taj način je, prema riječima Simovića, obezbijeđena redovna isplata zarada i svih davanja. “Ključni element budžeta za narednu godinu je redovnosti i stabinost u isplati zarada, penzija i svih socijalnih davanja”, dodao je Simović, prenosi Mina biznis. Prema njegovim riječima Predlogom budžeta za narednu predviđeno očuvanje prethodno povećanih zarada u prosvjeti i zdravstvu.

■ Poreska

disciplina

Vlada je, kako je poručio, odlučna da poveća poresku disciplinu i borbu protiv sive ekonomije. On je kazao i da su se prethodnih dana, u vezi budžeta za narednu godinu i mjera ekonomske politike Vlade, u javnosti mogle čuti paušalne ocjene sa populističko politikanskim sadržajima koji, kako tvrdi, nemaju činjenič-

no utemeljenje. “Bilo je dosta pitanja u vezi mjere neusklađivanja bruto zarade po osnovu minulog rada u naredne dvije godine. Bilo je netačnih tumačenja da se neće obračunavati ukupni minuli rad”, saopštio je Simović. Kada su u pitanju naknade za majke sa troje i više djece, čije je smanjenje Vlada predložila, Simović je kazao da je sa međunardonih adresa jasno saopšteno da je to naknada koja se dodjeljuje bez materijalnih i socijalnih krietrijuma, kao i mjera koja je negativno uticala na tržište rada i koja izaziva značajne nejednakosti u iznosima socijalnih davanja. Bilo je, kako je podsjetio, i preporuka za njhovo ukidanje. Kako je istakao Simović Vlada se odlučila na smanjenje tih naknada, koje bi trebalo uporediti sa iznosom materijalne pomoći i najnižom i prosječnom penzijom. “Mislim da to dovoljno govori”, zaključio je Simović. Foto:BOJANA CUPIC

Simović

poslanik sd vujica lazović

Odbor podržao Predlog budžeta za 2017. godinu

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je jule Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, u iznosu od oko dvije milijarde eura, sa predloženim sanacionim mjerama javnog duga i budžetskog deficita. Poslanik Socijaldemokrata (SD) Vujica Lazović kazao je da se sanacioni plan, na koji se javnost većinom fokusira-

la, morao uraditi, jer Crna Gora kao sistem već godinama više troši nego što proizvodi. “Sada smo do alarmirajuće zonu, gdje moramo da primijenimo plan. Problem je dublje i strukturne prirode, gdje moramo da stvorimo sistem u kojem ćemo više proizvoditi, a ne trošiti”, rekao je Lazović na sjednici Odbora za ekonomiju.

Unija slobodnih sindikata

U ponedjeljak protest

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće u ponedjeljak protest na platou ispred zgrade Skupštine, zbog Vladinih mjera ekonomske politike. “Imajući u vidu da je Vlada bez prethodnih konsultacija sa socijalnim partnerima usvojila te mjere, kao i da teret pogrešno vođene ekonomske politike ponovo pada na teret zaposlenih i građana, USSCG poziva sve članove i građane da se pridruže protestu i pokažu solidarnost sa kolegama kojih se te mjere tiču”, navodi se u saopštenju. Protest će, ka-

ko je najavljeno, početi u 14 sati. Iz Unije su kazali da su, povodom Vladinih mjera za sanaciju javnog duga u četvrtak na sjednici najužeg rukovodstva donijeli odluku da se protest održi dan pred zasjedanje Skupštine. “S obzirom da se predložene mjere nalaze na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za utorak, USSCG će uputiti apel poslanicima da ne daju svoj glas za mjere koje dodatno ugrožavaju i onako već urušen standard građana”, zaključuje se u saopštenju.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Naziv LUKO MIGF ULRI JGPK TREN

dobitnici

Cijena

Količina

Obim u €

Promjena

12,0000 899 10.788,0000 0,0311 11.000 342,0000 8,8974 382 3.398,8200 12,7500 56 714,0000 0,0480 10.000 480,0000

41,01 4,71 4,68 2,00 1,69

Naziv MIMO LUBA TECG TITI IZBR

aktuelno

gubitnici

Cijena Količina Obim u € Promjena 2,2121 540 1.194,5300 -3,82 0,3251 8.000 2.600,8000 -2,90 2,8001 7.096 19.869,5100 -0,41 1,8000 614 1.105,2000 -0,19 0,0067 740.700 4.978,5500 1,52

guverner cbcg radoje žugić

Vladine mjere ozbiljne i ohrabruju

Prateći set zakona koje je Vlada usvojila, kako smatra Žugić, doprinijeće održavanju konkurentnosti ekonomije

Vladine mjere ekonomske politike ohrabruju i vrlo su ozbiljne, zbog čega bi trebalo da doprinesu održivosti ekonomije, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić. On je na radnom doručku sa novinarima kazao i da očekuje da će prateći set zakona koje je Vlada usvojila, a koji prate budžet za narednu godinu, doprinijeti održavanju konkurentnosti ekonomije. “CBCG je uoči budžeta pripremila preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike i odgovorno sagledala budžet i prateći set zakona koji se odnosi na mjere sanacije javnog duga i fisklanog deficita. Urađen je posao koji prema našim ocjenama ohrabruje”, re-

kao je Žugić.

■ Doprinos Prema njegovim riječima CBCG će dati puni doprinos u domenu nadležnosti vrhovne monetarne institucije. “Ako želimo da imamo održivu fiskalnu politiku, gdje dominatno teret prilagođavanja ekonomskim ciklusima mora ležati na fiskalnim parametrima, onda je dobro da se desilo da imamo takav budžet i set zakona koji će doprinijeti fiskalnoj održivosti”, smatra Žugić. Na pitanje da li, s obzirom da se uvode restriktivne mjere, smatra da bi bilo napovoljnije da se sada uđe u aranžman sa MeđunarodGeneralni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković

Žugić nim monetarnim fondom (MMF), Žugić je odgovorio da imaju intenzivnu komunikaciju sa svim međunarodnim finansijskim institucijama, pa i sa MMF-om, prenosi Mina biznis. “Imamo ocjene da su ove mjere na kursu onoga što su njihova očekivanja, mada oni smatraju da su mjere blage. Ja ne mislim tako, već da su mjere vrlo ozbiljne, da ohrabruju i da će proizvesti održivost ekonomije”, objasnio je Žugić.

■ Javni dug Odgovarajući na pitanje da li se država mora detaljnije i preciznije pozabaviti smanjenjem javnog duga i da li je potrebno donošenje strategije, Žugić je rekao da je strategija neophodna i da će biti pripremljena za početak naredne godine. “Do donošenja strategije mislimo da mjere koje je Vlada predložila ohrabruju”, dodao je Žugić.

On je dodao da je CBCG u preporukama Vladi navela da se socijalna potrošnja mora temeljiti prema osobama u stanju stvarne socijalne potrebe, kao i da je nedopustivo da dolazi do deaktiviranja ženske radne snage. “Ako su uštede opredijeljene u nivou od 126,9 miliona eura, to je značajna ušteda. Ako se nastavi u kontinuitetu dvije ili tri godine, imaćemo održivu fiskalnu politiku”, zaključio je Žugić.

PUŠTEN U RAD NOVI DALEKOVOD tivat - kotor

Obezbijeđeno kvalitetno napajanje CGES je juče puštanja u pogon 110 kV dalekovod “TivatKotor”, čime je stvoreno dugoročno rješenje za sigurno i kvalitetno napajanje električnom energijom konzumnog područja Kotora. Svečanost je održana u trafostanici „Kotor“ u Škaljarima. Izgradnja TS 110/35/10 kV “Kotor“ i 110 kV DV „Tivat-Kotor je projekat priključenja jednog od najznačajnijih turističkih centara Crne Gore na prenosnu mrežu, čime će se značajno povećati sigurnost i kvalitet napa-

CGES je uspio da u zacrtanim rokovima završi ovaj kapitalni projekat, čijim puštanjem u pogon i Kotor dobija 110 kV napon koji će obezbijediti mnogo sigurnije napajanje ovog konzumnog područja janja električnom energijom. CGES je uspio da u zacrtanim rokovima završi ovaj kapitalni projekat, čijim puštanjem u pogon i Kotor dobija 110 kV napon koji će obezbijediti mnogo

sigurnije napajanje ovog konzumnog područja. Izgradnja trafostanice će doprinijeti i realizaciji budućih razvojnih projekata ove opštine. “Upravo je ova investicija jedna od ključnih tačaka za sigurnost napajanja Kotora. Ono što karakteriše ovaj tehnološki savremen elektroenergetski objekat, u prvom redu, jeste činjenica da zauzima manji prostor, čime se savršeno uklapa u urbanu sredinu”, ističe se u saopštenju.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

aktuelno

podzemni bunker nije blizu Zvicerove kuće, već na brdu vrmac

Nema dokaza da je austrougarska bolnica bila skrovište kriminalaca

Policija je juče pronašla i pretresla “bunker” koji se nalazi u Kotoru a o kojem je juče pisao “Dan”, kao potencijalnom mjestu na kojem kriminalci skrivaju tragove krivičnih djela. Utvrđeno je, međutim, da se radi o staroj, austrougarskoj bolnici koja se nalazi na brdu Vrmac, i nije u blizini kuće navodnog vođe “kavačkog klana” Radoja Zvicera, kako je to pisao ovaj medij.

■■ Nađene stare jakne i ćebad

Prilikom pregleda podzemnih prostorija za koje mještani odavno znaju, nije nađeno ništa što bi bilo predmet krivičnog djela ili njegovog prikrivanja. Na licu mjesta zatečene su samo stare jakne i ćebad, ispričao je sagovornik DN iz policije. Uviđaj je, po nalogu državnog tužioca, trajao do kasnih popodnevnih časova, a “svi eventualni tragovi biće izuzeti i dostavljeni na vještačenje Forenzičkom centru”, saopšteno je juče iz policije. U “Danu” je objavljeno da se radi o objektu koji se nalazi na dubini od oko 15 metara ispod

zemlje, nadomak Zvicerove kuće, dobro skrivenom u obližnjoj šumi, te da je “najvjerovatnije poslužilo nekim od kriminalaca nakon krvavih obračuna između kotorskih klanova”. Navodni vođa “škaljarskog klana” Jovan Vukotić ovih dana je došao u žižu interesovanja javnosti jer je posredstvom “Vijesti” osuo ozbiljne optužbe na policijske funkcionere, iako se nalazi u bjekstvu i za njim je raspisana potjernica. Njegove navode da su određeni službenici policije “na platnom spisku kriminalaca” demantovali su iz te službe i pozvali ga da se pojavi i iznese sve što zna o eventualnim zloupotrebama. Ovim povodom iz policije su se oglasili i juče ne skrivajući ogorčenost na, kako kažu, izvještavanje bazirano na neutemeljenim činjenicama koje može imati za posljedicu ne samo navođenje javnosti na pogrešan zaključak, već i “dalekosežnije posljedice po ugled i bezbjednost policijskih službenika

koji su prozvani ili na koje se u tekstovima sugeriše”.

■■ Optužbe sraču-

nate da bi se nanijela šteta

Iz te službe navode da su pisanje medija o navodnoj povezanosti pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor kriminalističke policije i načelnika Centra bezbjednosti Nikšić sa kriminalnim strukturama “iskonstruisani i izmišljeni kako bi im se nanijela šteta”. Ipak, o svemu su obavijetili Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, koje će dati konačan stav o postupanju njihovih kolega.

■■ Novinari da kažu šta znaju

Iz policije su pozvali i medije koji su objavili navodne nezakonitosti u radu policajaca da toj službi dostave saznanja koja imaju kako bi ona bila detaljno provjerena.To bi smatrali odgovornim potezom medija koji bi,

PRITVORENIK ZADRŽAN U KCCG

novića, Ljubomira Rađenovića radi omogućavanja boljeg statusa u istragama. Zbog lošeg zdravstvenog stanja u nekoliko navrata je iz pritvorske jedinice odvođen u bolnicu, što je bio razlog i za odlaganje suđenja. Zato je na prošlom pretresu, koje je odloženo iz istih razloga, sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković naložio vještačenje njegove medicinske dokumentacije i pregled sudskog vještaka. S.K.

kako ukazuju, po samoj prirodi profesije trebalo da pretenduju na istinu. “Iako navodi koji su iznijeti u tekstovima izazivaju ogorčenje kod pripadnika policije zbog napada na starješine i policijske službenike, Uprava policije će nastaviti borbu protiv svih vi-

dova kriminala na svim nivoima, kao i sa provjerama u istom cilju i u sopstvenim redovima, kako bi se sva lica za koja se dokaže da krše zakon privela licu pravde, a sve u cilju garantovanja lične bezbjednosti i sigurnosti građana”, zaključuje se u saS.K. opštenju.

hapšenje

Mujović opet u bolnici

Pritvorenik Veselin Mujović završio je juče u Kliničkom centru Crne Gore nakon što mu je pozlilo u spuškom istražnom zatvoru. Prema nezvaničnim saznanjima DN, on je do daljnjeg zadržan na bolničkom liječenju, a narednih dana će biti podvrgnut određenoj medicinskoj intervenciji zbog srčanih tegoba. Ovaj Podgoričanin je osumnjičen da je na prevaru uzeo 910.000 eura od Svetozara Marovića i oca Lazara Rađe-

Šaht kroz koji se ulazi u

Ulcinjani krijumčarili osam Pakistanaca Policijski i carinski službenici otkrili su na graničnom prelazu sa Albanijom 24 kilograma skanka u vozilu kojim je droga, kako se sumnja, trebala da bude prokrijumčarena preko granica naše države do zemalja Evropske unije. Vozilom “Daimler chrysler” je iz pravca Albanije na prelazu Sukobin, u četvrtak oko 16,30 sati upravljao albanski državljanin I.B. (55) koji je, nakon otkrivanja droge, uhapšen i predat albanskoj policiji radi daljeg procesuiranja. “Kriminalistička obrada koju su sproveli policijski službenici, upućuje na sumnju da je skank bio namijenjen krijumčarenju iz Republike Albanije preko Crne Gore, radi dalje prodaje u zemlje Evropske unije. S.K.

Službenici OB Ulcinj su prije dva dana uhapsili sugrađane B.L. (46) i H.K. (38) pod sumnjom da su počinili krivično djelo nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi. Iz policije su saopštili da su u četvrtak 22. decembra u 5.55 sati na magistralnom putu Ulcinj – Bar, u mjestu Bratica, zaustavili dva automobila ulcinjskih registarskih oznaka u kojima je, osim osumnjičenih vozača, zatečeno osam stranaca bez ličnih dokumenata. Oni su privedeni u policijsku stanicu gdje je, tokom saslušanja u svojstvu građana, utvrđeno

da se radi o pakistanskim državljanima. “Policijski službenici su kriminalističkom obradom došli do saznanja koja ukazuju na sumnju da su osam pakistanskih državljana u noći između 21. i 22. decembra 2016. godine ilegalno prešli granicu i iz Albanije u Crnu Goru ušli van graničnog prelaza, gdje ih je prilikom dolaska u mjesto Đerane preuzeo B.L. i omogućio im prenoćište nakon čega je, kako se sumnja, imao namjeru da ih preveze do Podgorice, odakle su imali namjeru da idu dalje ka zemljama Zapadne Evrope”, navodi se u saopštenju Uprave policije. S.K.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

DRAGO SPIČANOVIĆ ZA VIKEND NOVINE GOVORI O OPTUŽB

Bjegunac mora da konkretna imena i

Jasmina Muminović

ef Odjeljenja za unutrašnju kontrolu MUP-a Drago Spičanović ocijenio je u razgovoru za Vikend novine da optužbe bjegunca Jovana Vukotića na račun neimenovanih starješina i inspektora Uprave policije, treba detaljno provjeriti, “bez obzira od koga dolazile”. Komentarišući izjavu Vukotića za list “Vijesti” u kojoj je optužio da jedan pomoćnik direktora, neke starješine i inspektori primaju novac od mafije, Spičanović je ukazao da ovaj bjegunac iz Kotora treba da saopšti imena i priloži dokaze. “Da bi se takvi navodi provjerili, neophodno je da onaj ko ih iznese, konkretno se izjasni o kojim policijskim starješinama i službenicima je riječ, i naravno ponudi konkretne dokaze za svoje tvrdnje”, pojasnio je on.

nina da izjavu o saznanjima, na osnovu kojih bi preduzeli dalje mjere i radnje u okviru zakonskih nadležnosti. “Nakon konsultacija sa uredništvom potpisnica teksta je pozvala službenike OUK i saopštila da ne želi da kaže ništa više od onog što se navodi u tekstu, što je i njeno pravo s obzirom na činjenicu da ona nije policijski službenik i da ne snosi sankciju ako službenicima OUK odbije da da izjavu u svojstvu građanina”, naveo je rukovodilac OUK.

■■ NOVINARKA ODBILA

■■ INDIKATIVNO OGLA-

U konkretnom slučaju, tvrdi Spičanović, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije (OUK) je odmah nakon objavljivanja navedenog teksta u „Vijestima“ pokrenulo istragu i pozvalo potpisnika da u svojstvu građa-

Odgovarajući na pitanje kako komentariše nerijetke optužbe pripadnika kriminalnih struktura, i to posredstvom medija, na navodnu korupciju u redovima policije, Spičanović je odgovorio: “Cijenim da je sa

POZIV UNUTRAŠNJE KONTROLE

ŠAVANJE KRIMINALACA PREKO MEDIJA

bezbjednosnog aspekta indikativno da se lica koja se od policije tretiraju kao bezbjednosno interesantna sa aspekta organizovanog kriminala javljaju putem medija u bilo kojem kontekstu”. To, kako je apostrofirao, naročito ima svoju težinu kada se radi o licima koja nijesu dostupna našim državnim organima, odnosno nalaze se na međunarodnoj potjernici.

■■ SISTEM RADA U STILU ANB-A

Komentarišući rezultate internih kontrola, Spičanović je istakao da je prije tačno tri godine stupio na dužnost šefa OUK, te da je do tada ova linija rada, iako najbitnija, postojala samo na papiru. Radi se o liniji rada koja se bavi unutrašnjim istragama i kontraobavještajnom zaštitom. U takvim zatečenim uslovima bilo je teško raditi, jer je, prema njegovim tvrdnjama, OUK “kadrovski popunjavano sa nekadašnjim rukovodiocima u Upravi policije, koji su jedini ispunjavali formalno pravne uslove zbog visokih zvanja koja su posjedovali za rad u Odjeljenju, a da pritom nijesu imali ni malo operativnog iskustva”. “Međutim, vreme-

U 29 slučajeva interne istrage bile opravdane Ukupno 24 interne istrage po službenoj dužnosti i šest po prijavama građana ispostavilo se da su bile opravdane, dok je njih 74 nijesu dale kažnjive rezultate. “U periodu 1. januara do 23. decembra ove godine, službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su izvršili 51 kontrolu

- provjeru zakonitosti postupanja službenika policije, na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nepravilnostima i nezakonitostima u radu. Nakon sprovedenog postupka provjera, u 24 slučaja izvršene kontrole imale su za rezultat konstatovanje izvjesnih propusta ili nezakonitosti u postupanju policij-

skih službenika”, istakao je Spičanović. U istom ovogodišnjem periodu, OUK je primilo 52 pritužbe građana, na osnovu kojih su izvršene kontrole. “Nakon sprovedenog postupka provjera od strane službenika ovog Odjeljenja ocijenjeno je da su u pet slučajeva pritužbe bile osnovane”, naveo je on.

■■ VISOK PROCE-

Da bi se takvi navodi provjerili, neophodno je da onaj ko ih iznese, konkretno se izjasni o kojim policijskim starješinama i službenicima je riječ, i naravno ponudi konkretne dokaze za svoje tvrdnje”, pojasnio je Spičanović

nom su službenici OUK počeli da se prilagođavaju na zahtjeve koje sam postavio kao dugogodišnji operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tako da sada mogu konstatovati da su prihvatili takav način rada, te da u kontinuitetu daju rezultate. Neki rezultatai rada OUK su vidljivi a neki, zbog specifičnosti posla, imajući u vidu da se radi o otkrivanju kolega za koje postoje indicije da se bave nezakonitim radnjama, i nijesu, što ne znači da takvih rezultata nema. Naprotiv, u redovnoj smo komunikaciji sa nadležnim tužilaštvima kako bi potvrdili ili odbacili indicije i eventualno procesuirali policijske službenike za koje postoji osnov sumnje da bave nezakonitim radnjama. Napomenuo bih da je jedan broj predmeta koje je formiralo OUK već duži vremenski periodu tužilaštvu, te da čekamo da se nadležna tužilaštva odrede da li u radnjama policijskih službenika na koje smo ukazali postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Cijenim generalno da bi efikasnost svih organa koji se bave navedenim bila neophodna, te da bi procesuiranjem pojedinih djelovali preventivno na ostale policijske službenike”, poručio je Spičanović.

NAT ČASNIH SLUŽBENIKA

Poteškoću u radu, on pronalazi i u takozvanoj policijskoj solidarnosti, “gdje kolege ne žele da posvjedoče ili eventualno ukažu na određene radnje i policijske službenike iz njihovog okruženja koji se bave poslovima nespojivim i nedostojnim časnog policijskog poziva”. “Generalno, mišljenja sam da je visok procenat policijskih službenika častan i da savjesno ra d i svo j posao, a da su oni drugi izuzetak”, zaključio je Spičanović.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

BAMA JOVANA VUKOTIĆA, ALI I O REZULTATIMA RADA ouk

dostavi dokaze

U tri predmeta našli dokaze o krivičnim djelima Zbog indicija da bi u postupanju pojedinih službenika moglo imati elemenata nekog krivičnog djela, službenici OUK su nadležnim tužilaštvima u ovoj godini, dostavili ukupno devet predmeta na ocijenu i odlučivanje. ”Nadležnim tužilaštvima su dostavljena tri predmeta u kojima je unutrašnja kontrola policije, na osnovu sprovedenog postupka, utvrdila po-

stojanje osnova sumnje o nezakonitom postupanju policijskih službenika (u ovim slučajevima se radi o sumnji u zloupotrebe službenog položaja od strane policijskih službenika u vršenju policijskih poslova i nesavjesnom radu u službi). U preostalih 6 slučajeva, u postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na

52 51 pritužbe građana na postupanje službenika Uprave policije u ovoj godin

osnovanost sumnji u nezakonito postupanje policijskih službenika, ali su, zbog ozbiljnosti saopštenih optužbi na račun policijskih službenika (navodi o prekoračenju ovlašćenja upotrebom sile i navodi o nezakonitom postupanju), predmetni spisi dostavljeni na konačnu odluku nadležnim državnim tužilaštvima”, objasnio je Spičanović.

kontrola po službenoj dužnosti za tekuću godinu

Spičanović

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Elma kaže da nije otuđena, da farba i njeguje

Crna Gora se mijenja, s nijesam čudna zbog hid Ne kudi crnogorsko društvo. Naprotiv, tvrdi da je dobro prihvaćena, te da pokrivenim ženama kod nas za razliku od nekih drugih država ne prijeti nikakva opasnost

Hidžab, marama ili veo, svojstven ženama islamske vjeroispovijesti, nosi se zarad skrivanja ljepote od spoljašnjeg svijeta, odnosno od društva. Podgoričanka Elma Selmanović završila je Ekonomski fakultet u Podgorici, sada ima 29 godina i majka je petogodišnje djevojčice, a odlučila je da se pokrije prije sedam godina, samovoljno prihvatajući načela svoje vjere. Kada je sazrela da donese tu odluku bila je jedna od rijetkih pokrivenih žena u Podgorici, kako kaže, a zasigurno jedina studentkinja u cijeloj Crnoj Gori tada. “Imala sam jedan ispit i diplomski rad, dakle pred kraj studija sam odlučila da se pokrijem. Tada si u čitavoj Podgorici na ruke mogao da prebrojiš žene, djevojke koje su bile sa hidžabom. Mogu sa sigurnošću da kažem da sam tada bila i jedina studentkinja u čitavoj Crnoj Gori”, navodi ona. Kako joj se čini, u našem društvu se polako razvija svijest o ženama koje su pokrivene, narod se navikava i ne

Imala sam jedan ispit i diplomski rad, dakle pred kraj studija sam odlučila da se pokrijem. Tada si u čitavoj Podgorici na ruke mogao da prebrojiš žene, djevojke koje su bile sa hidžabom. Mogu sa sigurnošću da kažem da sam tada bila i jedina studentkinja u čitavoj Crnoj Gori

gleda više to kao čudnu pojavu, što nije bio slučaj prije sedam godina. “Hidžab nosim od 22. godine, to je neka moja i želja i volja i samostalna odluka. Od malih nogu majka me usmjeravala u tom pravcu, pridržavajući se vjere, sazrijevanjem prihvatila sam i ono što moja vjera propisuje u dijelu ponašanja i odijevanja”, priča Elma.

■ Hidžab je

sigurnost

Svrha hidžaba je zapravo prikrivanje spoljašnje ljepote, odnosno ne biti privlačan ostatku svijeta, navodi Elma. “Kod mene se želja javila postepeno u sazrijevanju, želja da osjećam potrebu da na neki način budem sigurna i da se osjećam zaštićeno od današnjeg društva, što marama meni i predstavlja. Pošto postoje pravila i u odijevanju i u ponašanju kada se nosi hidžab, na taj način ja sam i bliža vjeri, što opet ne znači da sam sputana u odnosu na ostatak društva i svijeta”, kaže ona. Hidžab podrazumijeva odricanje od mnogih stvari, ali u njenom slučaju nije bilo potrebe za odricanjem, kako kaže, jer ne hrli za modernim svijetom, večernjim izlascima i provodom. “To ne znači da sam otuđena od svijeta. Ja volim šoping, vodim računa o svojoj kosi, farbam je i feniram, volim da budem i sređena i dotjerana kao druge žene”, kazala je Elma u razgovoru za DN, dodajući da je često pitaju zašto farba kosu kada je pokrivena. Ona ističe da je pokrivena samo za javnost, te da se u svojoj kući potpuno normalno oblači. U garderoberu ima mnoštvo marama svih boja, uz svaku odjevnu kombina-

ciju, a kada izlazi iz kuće vodi računa da uklopi boju marame sa bojom torbe i patika. Na pitanje zašto je baš u 22. godini odlučila da se pokrije, odgovara da je tada bila potpuno sigurna. “Sa ženskim sazrijevanjem svaka cura koja se drži propisa u vjeri dužna je da ljepotu, spoljašnjost sakrije od svijeta. Za to treba volja, želja, hrabrost, odlučnost. Jednom kad staviš hidžab nema više skidanja. Sad malo hoću, sad neću da nosim - toga nema. Velika većina se ne pridržava, od vjere ima samo ime i zna za slavu, ali kad sve te propise hoćeš da ispoštuješ pravo vrijeme je kad sazriš. Ja sam htjela da budem potpuno sigurna, i to je bilo pravo vrijeme”, navodi Elma. I nije se pokajala, niti je imala želju da odustane, a sada se već “srodila” s maramom. “To je jednostavno dio mene, nekad kad izađem u dvorište bez marame, osjećam da mi je čudno, da mi nešto fali”, priča ona. Njenoj porodici je bilo izuzetno drago kada im je saopštila svoju odluku, ali primjećivala je kod njih bojazan od toga kako će je društvo prihvatiti, te kako će doći do zaposlenja. “Ali moja želja je bila jaka da nijesam dala da me bilo šta pokoleba. Nakon fakulteta sam živjela tri godine u Bosni, nekako sam tamo ojačala i to društvo me promijenilo, tamo je svaka druga cura pod hidžabom, to sasvim normalna pojava”, govori Elma.

■ Reakcija okoline Njeno bliže društvo kaže da i nije uspjela iznijeti svrhu nošenja hidžaba, odnosno skrivanja ljepote, te da ima suprotan efekat. “Drugi to poimaju drugači-

Foto: Vedran Ilić

⌦⌦ Bojana Božović

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

aktuelno

sada džaba

Foto:Mihajlo Maricic

e kosu i rado odlazi u šoping

Sreća pri zaposlenju Sada je zaposlena u NVO “Mladiinfo Montenegro”, gdje je ostala da radi nakon isteka pripravničkog. “Kad sam se prijavila na pripravnički, poslodavac i prijavljni ne znaju jedno drugo, ali moj poslodavac je srećom razumna osoba, i ta pojava mu je sasvim normalna. Zapravo, sama organizacija Mladiinfo bori se za tu neku ravnopravnost, bez diskriminacija po bilo kojoj osnovi, taje, kažu da sam čak više primijećena i ljudima je to zanimljivo, kažu da mi fino stoji ne znam onda da li sam baš uspjela sa time, sa samom svrhom pokrivanja”, priča kroz smješak Elma. Što se tiče reakcije društva uopšte, sjeća se perioda prije sedam godina, kada je pri ulasku u neku radnju, banku, prodavnicu primjećivala poglede. “Ali to je možda bilo više iz nekog neznanja i nesigurnosti, bilo im je vjerovatno čudno da u našem okruženju mogu vidjeti pokrivenu djevojku, ali sada je nesumnjivo drugačija situacija. Zapravo, mnogo je drugačija, odnos društva prema tome je normalan, ljudi su već promijenili tu svijest”, kaže ona. Navodi da nikada nije osjetila neprijatnost, neugodnost, niti se osjetila diskriminisano. “Čak i tada, kada sam se pojavila na fakultetu - od profesora i kolega sa fakulteta uopšte nijesam osjetila razliku, čak suprotno, imala sam podršku”, sjeća se Elma. Ne pribojava se komentara na račun svog odijevanja, kaže da i kada bi se dogodilo da ne-

Podgoričanka Elma Selmanović završila je Ekonomski fakultet u Podgorici, sada ima 29 godina i majka je petogodišnje djevojčice, a odlučila je da se pokrije prije sedam godina, samovoljno prihvatajući načela svoje vjere.

ko da sam dobro prihvaćena u timu”, ističe Elma. Nije sigurna da bi jednako dobro bila prihvaćena tokom apliciranja za neko buduće zaposlenje, ali čvrsto vjerujem da se društvo mijenja. “Znamo da je otvorena Medresa “Mehmed Fatih” u Podgorici, prva islamska škola u Crnoj Gori, te samim tim za očekivati je da će djevojke koje se tu školuju sjutra imati priliku da rade”, navodi ona.

Sa ženskim sazrijevanjem svaka cura koja se drži propisa u vjeri dužna je da ljepotu, spoljašnjost sakrije od svijeta. Za to treba volja, želja, hrabrost, odlučnost. Jednom kad staviš hidžab nema više skidanja.

ko štogod pogrdno kaže, ignorisala bi. “Mi smo društvo koje ne prihvata lako promjene, pa se nadam kad se već samo viđenje promijenilo za pet godina, da će se i u narednih pet promijeniti na još bolje, te će tako i stepen sigurnosti biti veći. Ne strahujem ovdje, takvo je društvo naše, spremno da komentariše, kritikuje i osuđuje, ali bez fizičkog kontakta”, navodi ona. Ipak, ne može reći da nije bilo neprijatnosti drugim ženama i djevojkama koje nose hidžab, čak je i upoznata da je bilo neugodnih situacija. Kaže da je stanje u Crnoj Gori isto kao i u drugim zemljama - hidžab je prihvatljiv, ali žena koja nosi burku ili nikab već izaziva pažnju i može se osjetiti neprijatno. U Bosni je, ipak, posebno, ističe ona, tamo se osjeća kao svoj na svome. “Drugačije je okruženje, osjećaš se i prirodnije i lagodnije, tamo ne možeš očekivati da neko prokomentariše ono tvoju spoljašnjost. Ovdje bi bilo sasvim čudno da cura koja je pokrivena vozi biciklo, a tamo je sasvim normalno”, priča Elma.

Ilustracija

SMCG: Istraživanje o slobodi medija i bezbjednosti novinara

Autocenzura i cenzura izražene u Crnoj Gori Autocenzura i cenzura su dijima se konstantno smajako izraženi u Crnoj Gori i njuje zbog čestih otkaza to su dva glavna ograniča- u medijima ali veliki broj vajuća faktora slobode me- zaposlenih, naročito nodija, ocjenjuje se u istraži- vinara, napušta profesiju vanju o nivou medijskih i zapošljava se, najčešće, sloboda i bezbjednosti no- u PR sektoru”, navodi se u vinara u Crnoj Gori i na za- istraživanju. padnom Balkanu, koje je juAsistentkinja na projekče predstavio Sindikat me- tima SMCG Bojana Lakodija Crne Gore (SMCG). vić predstavila je rezulta“Nekažnjivost je postala te ankete u kojoj su 54 noprincip kada su novinari i vinara iz 34 crnogorska medijski radnici na meti. medija odgovaralo na 32 Svjedoci smo brojnih pro- pitanja. blema sa kojima se medij“Kada je u pitanju cenzuska zajednica u državama ra, većina, odnosno 54 odregiona suočava posljed- sto je rekla da cenzura u venjih godina. Od rastućih likoj mjeri utiče na njihov ograničavanja medijskih rad. Govoreći o slobodi odsloboda od države i poseb- lučivanja, 70 odsto je kazano učestalih napada na no- lo da ima određeni ili velivinare, od kojih je najveći ki stepen slobode, a sedam broj i dalje neriješen”, ka- odsto je odgovorilo da ima zao je predstavnik SMCG apsolutnu slobodu da piše Radomir Kračković ista- o čemu želi. kavši da je dodatni problem Prema mišljenju novinapad ekonomskog i socijal- ra, Skupština je najtranspanog statusa u regionu, što rentnija institucija, a 50 odza sobom donosi pad pro- sto smatra da je Vlada djefesionalnih standarda. limično transparentna”, kaZvanični statistički po- zala je Laković. daci o broju novinara U Izvještaju se navou Crnoj Gori, istidi da su zarade isče autorka izpod državnog vještaja Maprosjeka, što rijana Caje potvrdila i anmović ne Kada je u pitanju keta prepostoje. cenzura, većina, odma kojoj OEBS nosno 54 odsto je 24 odsto je u istrareklo da cenzura u ž i v a anketiravelikoj mjeri utiče nju saopnih ima na njihov rad. platu izštio da ih među 400 i je 2014. go500 eura, 20 dine bilo oko odsto od 500 do 800, a utvrđeno je da su tri četvr600, dok skoro 15 odtine novinara u Crnoj Gori sto ispitanika prima 300 do u stalnom radnom odnosu, 400 eura. od kojih je najviše u Javnom “Urednici imaju duplo veće zarade od novinara”, servisu. “Broj zaposlenih u me- dodala je Laković. J.V.Đ.

Foto: Balsa Rakocevic

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Univerzitet Crne Gore

UCG se ne rukovodi grantovskom logikom

CGO PONOVO PROZIVA DRŽAVNI UNIVERZITET ZA PLAGIRANJE, UCG ODSGOVORIO

Primjeri CGO nemaju nikakve veze sa doktorskim studijama UCG Univerzitet Crne Gore reagovao je na jučerašnje saopštenje Centra za građansko obrazovanje (CGO) u kojem su naveli da je plagijat potrebno definisati kao krivično djelo, da je sistem visokog obrazovanja zabrinjavajući, te da je zbog čega potrebno obezbijediti i rigoroznije kriterijume izbora za članove Suda časti državnog univerziteta.

■ CGO NASTAVLJA

SA NEOSNOVANIM OPTUŽBAMA

Najnovije saopštenje CGO, za UCG je nova potvrda da ova nevladina organizacija nastavlja da neosnovano op-

tužuje Univerzitet Crne Gore, koristeći ovoga puta kao povod navodno plagiranje. “Primjeri navodnog plagiranja koje navodi CGO, nemaju nikakve veze sa doktorskim studijama na Univerzitetu Crne Gore, niti je riječ o doktoratima koji su odbranjeni na našem Univerzitetu. Važeće procedure, kada je riječ o prijavi i prihvatanju doktorske teze, procesu njene izrade i, napokon, verifikovanja od strane Odbora za dokorske studije, važni su i djelotvorni kontrolni mehanizam protiv plagiranja. Važeći je standard na UCG da doktorska disertacija mora biti originalno naučnoistraživačko djelo, što znači da

Plagijat da bude u nadležnosti Specijalnog tužilaštva

CGO je u svom saopštenju navela djelove iz studije „Akademska čast na crnogorski način – plagijati u Crnoj Gori i njihovo (ne) procesuiranje“, koju je ova NVO uradila u saradnji sa fondacijom Henrich Boel, i u kojoj su obrađena tri primjera u kojima navodnog plagijata. “U nekima postoje osnovane sumnje, a u nekim slučajevima i sudske odluke, da su dokazani plagijati. Fokus studije je na sistemu i na institucijama koji odbijaju da urede ambijent u kojem plagijati po-

staju društveno neprihvatljivo ponašanje. Sporedne uloge imaju lica poput Vlahović, Babović ili Rakočević, jer su oni samo ilustrativni primjeri eskalacije sistemskih nedorečenosti. Neki od njih su javno optuživali CGO da vode kampanje protiv njih, sa političkom ili nekom drugom interesnom pozadinom. Nema ničeg od toga, kao što nema ni nikakvog ličnog odnosa sa istima ili loše namjere“, navela je Uljarević. Uljarević je ocijenila da plagijat kao krivičnio djelo mo-

doktorandu jedino može biti odobrena tema koja ranije nije bila predmetom naučnoistraživačke pažnje. Shodno tome, logično je da se ne može plagirati tema koja ranije nije naučno obrađivana, što bi ekspertima i istraživačima iz CGO trebalo da bude jasno. Ali, da je u bilo kojem periodu utvrđeno plagiranje doktorske disertacije na Univerzitetu Crne Gore, nesumnjivo da bi uslijedila odgovarajuća reakcija i da bi organi Univerziteta ovakav slučaj sankcionisali. Do sada, na sreću, takvih pojava nijesmo imali. Namjera CGO da Univerzitet Crne Gore dovede na bilo koji način u vezu s ovom pojavom, Uljarević

ra biti u nadležnosti Specijalnog tužilaštva. Kroz izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju potrebno je, kako je navela, precizno definisati akademsku čestitost i pitanje plagijata.

predstavlja zlonamjerno i tendenciozno podmetanje”, navodi se u reagovanju UCG.

■ KONTROLA SVIH

FAZA DOKTORSKIH STUDIJA

UCG podsjeća da je formiran Centar za doktorske studije koji radi ne samo na unapređenju kvaliteta, nego i kvalitativnog preispitivanja svih faza u postupku izrade i odbrane doktorske disertacije, ali i na podizanju nivoa kompetentnosti nastavnika i mentora na doktorskim studijama. Što se tiče rada Suda časti UCG, napominju da je ovo tijelo u nekoliko navrata tokom 2016. godine imalo korektnu komunikaciju sa CGO povodom materijala koji je dostavio Sudu. “U prepisci sa ovom NVO, koja je zadnji put vođena u junu 2016., nakon sjednice Suda časti na kojoj je razmatrana dokumentacija koju je dostavio CGO, ova NVO je obaviještena da, pored činjenice što je dostavila dokumentaciju na osnovu koje iznosi tvrdnje da se u konkretnom slučaju radi o plagijatu, ima pravo da se obrati Sudu kao formalni predlagač za pokretanje postupka u predmetnom slučaju, što proceduralno nije bila učinila. Time bi u procesnom smislu počela da nastupa kao stranka u postupku, što sobom nosi kompletan teret dokazivanja predmetnih navoda. Istom prilikom CGO je

“U svom prepoznatljivom maniru CGO nastavlja i sa praksom simulacije istraživanja o pojavama u sferi visokog obrazovanja. I ovog puta su senzacionalistički novinski članci glavni izvori koji dokazuju zadatu tezu, zbog čega Centar za građansko obrazovanje duguje objašnjenje akademskoj javnosti na osnovu kojih metoda, metodoloških postupaka i ekspertiza, sačinjava svoje analize. Posebno bi CGO morao da objasni na osnovu čega presuđuje o otvorenosti Univerziteta Crne Gore da se suoči sa pitanjem plagijata. Koji su to kriterijumi koje CGO zna, a ne prepoznaje ih akademska zajednica ili nadležni državni organi da bi mogli procesuirati nečasno i neetičko akademsko ponašanje”, navodi se u reagovanju UCG. Njihova je ocjena da je ipak riječ o vještoj zamjeni teza CGO stručnjaka, koja zavrjeđuje objašnjenje i njihovih finansijera - stoje li iza stavova ove nevladine organizacije, koja javno i neargumentovano dezavuiše rad najstarije obrazovne ustanove u državi. “Ne ulazeći u njihovu grantovsku logiku i potrebu za medijskom pažnjom, dužni smo da saopštimo da se Univerzitet Crne Gore istrajno suprotstavlja svim oblicima neakademskog ponašanja dosljedno primjenjujući kriterijume za izbor u akademska i naučna zvanja, razvija i njeguje akademski i etički duh među studentima i u potpunosti primjenjuje nove procedure i pravila za vrednovanje naučno-istraživačkog rada”, stoji u saopštenju Univerziteta Crne Gore.

odgovoreno da Pravni fakultet u Beogradu, na kome je odbranjen doktorat prof. dr Velimira Rakočevića, trenutno vodi postupak utvrđivanja navoda CGO, te da do pravosnažnog okončanja tog postupka, Sud časti Univerziteta Crne Gore ne može pravno postupati dok se ne okonča postupak u Beogradu”, stoji u reagovanju UCG.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

LJEKARSKA KOMORA DODIJELILA NAGRADE

Hrapović: Zdravstvo pod velikim pritiskom ■■ NASTAVAK REFORMI

Modernizovanjem, izgradnjom i adaptiranjem zdravstvenih ustanova, nabavkom najsavremenije i sofisticirane opreme, razvojem medicinske tehnologije i edukacijom kadra, radi se na unapređenju i podizanju kvaliteta, efikasnosti i sigurnosti zdravstvene zaštite građana. Unapređenje stručnog znanja i razvijanje specifičnih znanja i vještina kroz edukaciju zdravstvenih radnika i saradnika, kako je rekao, je-

Asistentima novac do kraja godine

■■ URUČENE

NAGRADE

Hrapović je čestitao dobitniku godišnje nagrade “dr Branko Zogović”, načelniku hepatobilijarne hirurgije Centra za abdomalnu hirurgiju u Kliničkom centru Crne Gore dr Dragoljubu Kastratoviću, za poseban doprinos u razvoju te hirurške grane u Crnoj Gori. Kastratović je, kazao je Hrapović, istovremeno zna-

Na svečanoj Skupštini Ljekarske komore

nje prenosio i mlađim kolegama i time dokazao profesionalizam i etičnost. Za najbolju zdravstvenu ustanovu u 2016. godini Ljekarska komora je proglasila Institut “Dr Simo Milošević” Igalo, jedan od najvećih i najpoznatijih centara za multidisciplinarnu rehabilitaciju, fi-

zikalnu i preventivnu medicinu i talasoterapiju na Mediteranu. “Od samog početka postojanja, 1949. godine, Institut je efikasno kombinovao moderno sa tradicionalnim kroz dobro profilisane programe medicinske rehabilitacije i medicinskog wellnessa. Kao respektabilna

zdravstveno - turistička ustanova čiji je brend prepoznatljiv ne samo u Crnoj Gori nego i na evropskom zdravstvenom tržištu, Institut doprinosi ekonomskom napretku i razvoju ne samo lokalne zajednice, nego i ukupnog zdravstva i turizma Crne Gore”, kazao je Hrapović. J.V.Đ.

ENERGETSKA EFIKASNOST

U rekonstrukciju škola uloženo 19 miliona U rekonstrukciju obrazovno-vaspitnih ustanova, kroz program energetske efikasnosti u javnim zgradama, do sada je uloženo oko 19 miliona eura, saopšteno je juče iz Ministarstva prosvjete. “Značaj ulaganja u obrazovnu infrastrukturu je jedan od prioriteta”, zaključeno je juče nakon posjete ministara prosvjete i energetike Damira Šehovića i Dragice Sekulić srednjim stručnim školama “Marko Radević” i “Spasoje Raspopović” i srednjoj elektrotehničkoj školi “Vaso Aligrudić” u kojima je ove godine realizovan Program energetske efikasnosti.

“Program energetske efikasnosti u javnim zgradama finansiran je iz kredita KfW njemačke razvojne banke. U prvoj fazi projekta rekonstruisano je 20 objekata za čiju obnovu je utrošeno oko 13.5 miliona eura”, kazala je Sekulić i podsjetila da su osim škola koje su juče obišli, u okviru tog projekta rekonstruisane i Osnovna škola “Milorad Musa Burzan” u Podgorici, Osnovna škola “Njegoš” na Cetinju, Osnovna škola “Bedri Elezaga” u Ulcinju, Gimnazija i vrtić u Danilovgradu i Osnovna škola “Božidar Vuković Podgoričanin” iz Podgorice. Slje-

deće godine, kako je najavila, rekonstruisaće se Gimnazija “Slobodan Škerović” i resursni centri na Zabjelu. “U objektima su izvedene standardne mjere energetske efikasnosti poput zamjena fasade, bravarije, sistema grijanja i rasvjete”, pojasnila

Foto: Saša Matić

Problem asistenata u nastavi, koji su važan segment obrazovnog sistema, biće uskoro riješen, najavio je juče ministar prosvjete Damir Šehović. “Uputili smo inicijativu resornom ministarstvu, međutim, s obzirom na to da je kraj godine, i da nemamo vremena da čekamo više da se taj problem riješi, u Ministarstvu prosvjete smo se organizovali i do kraja godine ćemo iz sopstvenih sredstava isplatiti asistente u nastavi koji su prihvatili i da volontiraju da ne bi trpio vaspitno obrazovni proces. Tako da vam mogu saopštiti da će do kraja godine svi asistenti u nastavi biti plaćeni”, rekao je Šehović. J.V.Đ.

dan je od prioriteta rada Ministarstva zdravlja u narednom periodu. “Ljekarska komora ima važan zadatak da, pored zaštite profesionalnih interesa i jačanja profesionalne medicinske etike, učestvuje u organizovanju kontinuirane medicinske edukacije za naše ljekare, jer na njima počiva zdravstveni sistem”, poručio je Hrapović i ocijenio da postojanje Ljekarske, Farmaceutske i najnovije Stomatološke komore, koja je osnovana prije nekoliko dana, pokazuje da imamo dobro koncipiranu zdravstvenu politiku i strateški pristup.

Foto: Dejan Lopičić

Crnogorski zdravstveni sistem nikada nije bio pod većim pritiskom ubrzanih društvenih promjena, a oslanjanje na znanja i iskustva ključ je odgovora na izazove koji su pred njim, ocijenio je juče ministar zdravlja Kenan Hrapović na svečanoj Skupštini Ljekarske komore Crne Gore. Neophodno je, smatra, dalje sprovođenje reformi u zdravstvu, unapređenje organizacije i uspostavljanje njegove finansijske održivosti.

je Sekulić. U okviru projekta, kazao je ministar Šehović, u ove tri škole uloženo je oko milion eura, dok je u okviru istog projekta ove godine u obrazovno - vaspitne ustanove uloženo preko pet miliona. J.V.Đ.

crna gora

reagovao Bivši čelnik opštine Kolašin

Mileta Bulatović dokaz zalijepio na vrata opštine

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Majke Bijelog Polja, Kolašin

Nećemo dozvol uzimaju djeci m Sa protesta poručeno da će istrajati, te da neće dozvoliti da im oduzmu stečena prava

Bivši predsjednik kolašinske opštine Mileta Mikan Bulatović, oštro je juče reagovao povodom ponovnih optužbi prve dame grada na Tari koja je rekla da ne postoje tenderi za više od milion eura za radove na komunalnoj infrastrukturi. Kao dokaz tvrdnji predsjednice kolašinske opštine, Bulatović je na vrata Opštine zakačio dokument. “Nije prvi put da Željka Vuksanović i “Vijesti”, kao i neke NVO iz čisto političkih razloga blate ranije rukovodstvo opštine Kolašin iznoseći neistine i laži, a sve sa ciljem da prikriju nesposobnost, nerad i neznanje. Ovo je već viđena i ispričana priča, a na njihovu veliku žalost provjerena od nadležnih državnih organa. Tender za radove na

komunalnoj infrastrukturi je objavljen u jednom od crnogorskih dnevnih novina. Dokaz dostavljamo svima na uvid. Nas ovo ne iznenađuje, no neka drugi razmisle kako funkcioniše vlast u Kolašinu”, poručio je Bulatović. Podsjećanja radi, Vuksanović je nebrojeno puta pozivala tužilaštvo da preispita rad nekadašnje valsti, pa je, kako je tad navodila to bio i glavni razlog zašto SDP neće u koaliciju sa DPS. Funkcioneri sadašnje koalicione vlasti odgovorani su za prodaju opštinskog zemljišta i to u vrijeme kada je jedan od njih bio na čelu urbanizma. Tom prilikom zemljište je prodavao sebi i bližoj rodbini po nevjerovatno niskoj cijeni, a prodavao i po nekoliko stotina puta više. Z.B.

Herceg Novi partner u projektu

Program “Put građana u ogledalu istorije” Opština Herceg Novi partner je projektu „Put građana u ogledalu istorije“, koji je odabran u okviru programa „Evropa za građane“. Nosilac projekta je Javna ustanova „Dom umjetnosti i obrazovanja“ iz litvanskog Vilniusa, a partneri su, pored našeg grada, obrazovna asocijacija „INSIGNARE - Associacao de Ensino e Formacao“ iz Portugala, Mađarsko udruže-

nje za regionalni identitet (MIRE) i litvanske osnovne škole „Milikonių“ i „Kriukų“. Ukupna vrijednost projekta je 120.000 eura. Cilj projekta je da se podstakne dijalog između različitih generacija, kako bi se pokazao značaj prava i sloboda zajamčenih u Evropskoj uniji, i to kroz poređenje načina života i sloboda u Uniji i bivšim, represivnim sistemima. S.M.

Majke koje su ostvarile pravo na doživotnu nadoknadu po osnovu rođenja troje i više djece poručile su sa jučerašnjeg okupljanja ispred zgrade bjelopoljske opštine da će biti istrajne u svojim nastojanjima da im niko ne smije oduzeti stečena prava. Predstavnica majki iz Bijelog Polja Sabira Karahmetović poručila je da je jučerašnji skup samo početak te da će ići pred Vladu ukoliko bude potrebe, uz nadu da će se slično dešavati širom Crne Gore. “Ogorčeni smo na Vladu što je preduzela ovakav diskriminatorski korak, što su počeli da uzimaju djeci iz usta mlijeko. Očekujemo da odustanu od ovog suludog nauma. Umjesto, kako smo mi majke očekivale da nam nadoknade povećaju, oni žele da ih smanjuju”, kazala je Karahmetović. Ona je istakla da uzimaju od siromašnih a bogate puštaju da se enormno bogate. “Radite kako treba ili pod-

nesite ostavke. Nemaju osjećaja kako je biti majka i živjeti u ovim našim teškim uslovima. To njihove žene ne znaju, jer imaju dosta. Umjesto novogodišnjkih poklona, evo djeci iz usta uzimaju. Žene su temelj društva i zato ne smiju dozvoliti da im ovo rade. U svakom ratu najviše stradaju žene i djeca, a kod nas, što je najstrašnije, vodi se ekonomski rat protiv žena i djece. Nećemo dozvoliti da nam ovo pravo ukinu. To nikako nećemo dozvoliti, jer su ove naknade bile spas za sjever Crne Gore gdje vlada veliko siromaštvo”, poručila

Aktivnosti Opštine Kotor

je Rosanda Peković. Među okupljenima su bili i predstavnici i funkcioneri svih opozicionih partija, ali i oni kao što je na primjer Liberalna partija, koji ne participiraju u lokalnom parlamentu. Nekadašnji poslanik Rešad Sijarić, inače predsjednik OO BS u Bijelom Polju kaže da je stav bjelopoljskih Bošnjaka da nadoknade moraju ostati na snazi i da podržavaju protest majki. “Mi podržavamo da se majkama ne umanjuje naknada i nadam se da će poslanici za to imati sluha”, kazao je Sijarić. B.Č.

Stanovi za ugrožene PORODICE

U Lastvi Grbaljskoj, mjesto Pokosi, postavljanjem kamena temeljca započeta je izgradnja stambenog objekta namijenjenog licima u stanju socijalna potrebe sa teritorije Opštine Kotor. Objekat, neto površine 500 m2, imaće 14 stambenih jedinica i to dva dvosobna, osam jednosobnih stanova i četiri garsonjere. Opština je za ovaj projekat opredijelila 32.000,00 eura. Izvođač radova je firma “Electro team” d.o.o. , a rok izvođenja radova je 120 dana.I.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

na i Mojkovca poručile:

liti da NAM mlijeko iz usta

Vlada da ispoštuje Zakon o majkama Majke Kolašina koje su ostvarile doživotno primanje naknada za troje i više djece okupile su se juče ispred zgrade Opštine, kako bi digle glas protiv odluke Vlade o smanjenju njihovih primanja. “Tražimo od Vlade da ispoštuje Zakon o majkama po čl.54b. o visini primanja kao i rješenja Centra za socijalni rad za opšti-

ne Bijelo Polje, Mojkovac i Kolašin. Takođe, tražimo da ne budemo građanke drugog reda, već kao i ostali građani Crne Gore. Da imamo zdravstveno siguranje, a ne mjesečno, da imamo pravo na kreditna zaduženja kod poslovnih banaka koje sada nemamo. U koliko se oglušite o naše zahtjeve, a usvojite budžet

za 2017 godinu uložićemo žalbu Ustavnom sudu Crne Gore na ustavnost i zakonitost donesenih odluka Vlade i pridružićemo se svakom skupu koji se bude organizovao po tom pitanju pred Vladom”, poručile su majke grada na Tari kojima su se juče pridružile i majke iz Mojkovca. Z.B.

Proglašen pobjednik konkursa pivare

Najbolji eko projekat “VeloNik” Pobjednik petog konkursa Pivare “Trebjesa” u cilju rješavanja ekoloških izazova u lokalnim zajednicama je NVO „Biciklo.me“ i njihov projekat “ VeloNik”. Za realizaciju projekta nevladina organizacija od Pivare je dobila nagradu od 10.000 eura. Kako je objašnjeno, cilj projekta „VeloNik“ je da ohrabri što veći broj ljudi da počnu koristiti bicikl kao prevozno sredstvo kako bi se smanjilo zagađenje. Projekat

će početi sa realizacijom početkom naredne godine, a do sredinom 2017. godine u Nikšiću će biti postavljeno 100 parkirališta za bicikla, na deset lokacija, koje će biti izabrane u dogovoru sa Opštinom. Za to vrijeme organizovaće se tribine, akcija „Biciklom do faksa“, namijenjena studentima, a u junu, uz promotivnu biciklističku vožnju i mini festival, obilježiće se završetak projekta. M.R.

crna gora

Praznična filantropija u Tivtu

Održan novogodišnji humanitarni bazar

Tradicionalni novogodišnji humanitarni bazar, koji organizuju Opština Tivat, Crveni krst Tivat i Organizacija žena Tivta otvorila je juče juče predsjednica Opštine dr Snežana Matijević. Zahvalivši svim učesnicima bazara, dr Matijević je istakla da su sva sredstva usmjerena u humanitarne svrhe. Ona je pozvala Tivćane da se priključe akciji i doprinesu prazničnom duhu darivanja i tako pomognu onima za koje su sredstva namijenjena. Prihod sa bazara biće raspoređen Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju, za dječaka Jovana iz Tivta i Anđelu iz Kotora za čije je liječenje Opština Tivat uplatila 5.000 eura. Ispred Organizacionog odbora Novogodišnjeg humanitarnog bazara, Darka Ognjanović je zahvalila svima koji su pružili podršku u organizaciji bazara, posebno, Komunalnom, Centru za kulturu i Maslinarskom društvu “Boka”, koji su i ove godine ustupili stolove. Humanitarni bazar u Tivtu organizuje se osmi put zaredom, a na bazaru je učestvovao veliki broj učesnika koji su ponudu predstavili na više od 30 štandova sa suvenirima, novogodišnjim ukrasima, igračkama, kolačima, raznim gastro đakonijama, sportskom opremom, slikama. Nastavljena je praksa fotografisanja u humanitarne svrhe. Kroz akciju “Click for help”, fotograf Miko Đu-

Humanitarni bazar u Tivtu organizuje se osmi put zaredom, a na bazaru je učestvovao veliki broj učesnika koji su ponudu predstavili na više od 30 štandova sa suvenirima, novogodišnjim ukrasima, igračkama, kolačima, raznim gastro đakonijama, sportskom opremom, slikama

ričić nudili su profesionalno fotografisanje. Najmlađima su priređena iznenađenja sa Djeda Mrazom, jelka i novogodišnje ukrašavanje prirodne jelke koja je zasađena na platou iza Ljetne pozornice. Jelka je donirala porodica Krsmanović iz Tivat, a u njenom vađenju i sadnji na novoj lokaciji bili su angažovani radnici Komunalnog. To je prva donacija koja je stigla bazaru ove godine, kazala je Ognjanović, navodeći da je jelka visine pet metara. „Odlučili smo da to bude bazarska jelka i da postane tradicija da se svake godine u čast bazara djeca zajedno sa predsjednikom/com da kite jelku. Ukrasi kojima je jelka okićena kupljeni su na bazaru“, navela je Ognjanović. Zora Krstović

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

Na sjednici SO usvojen BUDŽET OPŠTINE NIKŠIĆ za

Opštinski novčanik od 2

⌦⌦ Mira Rovčanin

okalna uprava grada pod Trebjesom u narednoj godini raspolagaće sa oko 20,5 miliona eura budžeta, što će prema riječima sekretara Sekretarijata za privredu u finasije Đoka Krivokapića biti dovoljno da se podmiruju obaveze.

Skupština opštine Nikšić bez prisustva opozicije i zahvaljujući glasovima vladajuće partije usvojila budžet za narednu godinu, koji je planiran na oko 20,5 miliona eura. Krivokapić kaže da je u ovoj godini lokalna uprava uspjela skoro potpuno da stabilizuje lokalne javne finansije čemu je umnogome doprinio pozitivni privredni ambijent i pokretanje proizvodnje u brojnim kompanijama koje su godinama poslovala sa gubicima. „Neću biti neskroman ako saopštim da je i opština Nikšić tome dala puni doprinos, kako u normativnom dijelu tako i u dijelu potpuno redovnog i urednog izmirenja svih svojih obaveza. Opština Nikšić danas nema neizmirenih tekućih obaveza po bilo kom osnovu, dugoročne obaveze Opštine u potpunosti se i redovno izmi-

Neću biti neskroman ako saopštim da je i opština Nikšić tome dala puni doprinos, kako u normativnom dijelu tako i u dijelu potpuno redovnog i urednog izmirenja svih svojih obaveza

ruju. Vjerujem da smo ispunili obećanje da ćemo u ovom mandatu, koji da napomenem traje do marta naredne godine, u potpunosti stabilizovati finansije i stvoriti preduslove za nesmetan rad i funkcionisanje cjelokupne lokane uprave u budućem periodu“, istakao je Krivokapić. Pojašnjavajući planirani budžet Krivokapić je naglasio da lokalna kasa za narednu godinu sadrži uravnotežene primitke i izdatke.

■■ Prihodi realno projektovani

Krivokapić tvrdi da su prihodi realno projektovani, što potvrđuje i budžet za ovu godinu za koji nije bilo potrebno raditi rebalans. “Budžet za 2017. godinu, koji i ovaj put, čini se, ima jasnu koncepciju i vjerujem da je planiran dosta konzervativno u mjeri mogućeg ostvarenja planiranih prihoda, obezbijediće i omogućiti izvršavanje svih obaveza iz nadležnosti opštine Nikšić“, rekao je Krivokapić. Kako je objasnio skretar sekretarijata za privred i finansije budžet se finansira iz sopstvenih prihoda, zakonom uspostavljenih prihoda, Egalizacionog fonda i budžeta države. “Ukupni primici budžeta opštine Nikšić za 2017. godinu iz

URA: SDP u Nikšiću pokazao da je i bivši i budući saradnik DPS-a Predsjednik Opštinskog odbora URA Nikšić Rade Milošević je rekao da je sjednica Skupštine opštine Nikšić pokazala da se teško može vjerovati SDP u Nikšiću. “Odbornik SDP u lokalnom parlamentu je glasao za budžet opštine za 2017. godinu iako je budžetom predviđeno novo zaduživanje opštine u iznosu od skoro milion eura. Da ironija bude veća, DPS javno zahvaljuje svojim bivšim, a očigledno i budućim saradnicima.

Lokalni funkcioneri SDP-a, izgleda, nemaju istu politiku kao i vrh partije, vjerovatno je za pojedince bio težak u mučan proces ostajanja bez privilegija vlasti. Njihovo današnje glasanje za potrošački budžet iz kojeg se samo za kamate bankama izdvaja preko 640.000 eura i za vraćanje dugova bankama preko 2,5 miliona eura je najbolji pokazatelj djelovanja SDP-a u Nikšiću. Vjerujem da je to izlovan potez njihovog odbornika”, rekao je Milošević.

kojih se finansira javna potrošnja, iznose 20,5 miliona eura. Planirani iznosi su: sopstveni prihodi oko 10,6 miliona eura, zakonom ustupljeni prihodi oko tri miliona, Egalizacioni fond oko 5,5 miliona eura i budžet države 300.000 eura”, pojasnio je Krivokapić. U strukturi sopstvenih prihoda najveće učešće ima porez na nepokretnost oko 22 odsto ukupnog budžeta, prirez porezu na

dohodak fizičkih lica oko 7,3 odsto, takse preko jedan odsto, naknada za uređivanje građevinskog zemljišta - komunalno opremanje 4 odsto, naknada za puteve 3,8 odsto, ostali prihodi oko 4 odsto, primici od prodaje nefinansijske imovine oko jedan odsto. Kapitalni budžet u ukupnom budžetu učestvuje sa 20%, dok se operativni budžet odnosi na bruto zarade uposlenih u iznosu od 4,98 miliona eu-

ra i u odnosu na ovu godinu veći je za više od 655.000 eura. “Povećanje se u prvom redu odnosi na povećanje izdataka za bruto zarade zaposlenih za iznos od 516.000 eura, tako da bih otklonio dilemu koja se ovih dana eksponira u dijelu javnosti da je povećanje nastupilo zbog novog zapošljavanja, jer ovdje de fakto imamo povećanje u odnosu na 2016. godinu iz razloga dosljedne primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, pojasnio je Krivokapić.

■■ Neće biti no-

vih kreditnih zaduženja

Krivokapić tvrdi i da su tekući izdaci planirani krajnje restriktivno, a kapitalni izdaci samo za one investicije za koje postoje realni izvori finansiranja. “Znači, nema bilo kakvog novog kreditnog zaduženja”, pojasnio je Krivokapić. U lokalnoj upravi uvjeravaju da je budžet za narednu godinu održiv i ostvariv. “Predlagač budžeta Opštine Nikšić za 2017. godinu smatra da je isti realan i da se može

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

aktuelno

za 2017. godinu

20 miliona Radulović: Priprema za izbore

Nezavisni odbornik u nikšićkom parlamentu Jovo Radulović tvrdi da je predlog bužeta po svim parametrima u planu rashoda priprema za predstojeće lokalne izbore. “Na drugoj strani, na osnovu plana prihoda, predstavnici lokalne samouprave poručuju građanima i privrednicima da će se njihovo oporezovanje povećati u narednoj godini. Planirani prihodi od poreza na lična primanja nijesu realni naročito u situaciji kada u Nikšiću posljednjih godina postoji konstantan pad broja zaposlenih. Ovo je još izvjesnije pošto će javna uprava poslije izbora, bez obzira ko bude na čelu, na lokalnom nivou morati da smanjuje broj zaposlenih ako želi održivost finansija i pretvaranje socijalnog u kapitalni budžet”, poručio je Radulović. ostvariti pod pretpostavkom da svi nadležni organi opštine i sve potrošačke jedinice čine stalne napore u naplati lokalnih izvornih prihoda i racionalnom ponašanju u stvaranju budžetskih obaveza, tako što ćemo svi skupa tome posvetiti posebnu paznju, kako kroz dodatnu štednju na svim nivoima, tako i kroz smanjenje i dodatno eliminisanje neproduktivne potrošnje”, rekao je Krivokapić, istakavši da je i MIF dao pozitivno mišljenje na odluku o budžetu opštine Nikšić.

■■ Obezbijeđene i

novčane nagrade

Prvi čovjek grada pod Trebjesom Veselin Grbović tvrdi da je budžet za narednu godinu realno planiran, baš kao i ovogodišnji. “Ubijeđen sam da neće biti rebalansa bužeta za narednu godinu”, kazao je Grbović. Predsjednik opštine podsjeća i da su sve obaveze dugoročna potraživanja, te da među njima prednjači projekat kolektor za prečišćavanje otpadnih voda. “To je značajna stavka sa oko 14 miliona eura. Mi smo taj projekat doveli do kraja, a zatekli smo ga tek ugovorenog. Mislim da su

i država i EU trebale da učestvuju u finansiraju ovog projekta, jer to nije projekat smo opštine Nikšić već čitave Crne Gore i Evrope. Mi smo riješili taj problem, mi snosimo taj teret, ali sa te strane nema problema i budžetom su regulisane naše obaveze koje ćemo zvršavati”, ističe Grbović. I pred brojnih dugoročnih potraživanja i problema sa kojima su se suočavali kako bismo stabilizovali lokalnu kasu Grbović naglašava da je domaćinskim upravljanjem obezbijeđena i novčana rezerva. “To je stavka koja iznosi oko dva miliona eura. Za prvi kvartal, kada se i slabije puni budžet, mi smo obezbijedili plate za sve naše radnike. Svakog desetog u mjesecu isplaćuju se zarade sa porezima i doprinosima i tako će biti i ubuduće”, poručio je Grbović. Prvi čovjek grada osvrnu se i na značajne projekte koji se planiraju u narednoj godini među kojima se izdvaja završetak rekonstrukcije Trga, prva faza rekonstrukcije Doma revolucije, izgradnja Doma za sare, nastavak saniranja Dvorca kralja Nikole, kao i izgradnju zgrada za penzionere i zadrvstvene radnike, drugi blok vjetrenjača i pogon za preradu ljekovitog bilja.

DOM ZDRAVLJA BIJELO POLJE

Počela edukacija prevencije liječenje vašljivosti i šuge Ljekari Epidemiološke službe Doma zdravlja Bijelo Polje posljednjih 15-ak dana pojačali su aktivnosti, kako bi po preporuci Ministarstva zdravlja, dodatno edukovali stanovništvo i medicinske radnike o prevenciji i liječenju vašljivosti i šuge. Specijalista higijene u toj zdravstvenoj ustanovi dr Ifeta Erović podsjetila je za Vikend novine, da tokom čitave godine sprovode aktivnosti na prevenciji raznih oboljenja. “Na incijativu Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje pokrenuta je akcija edukacije širih slojeva stanovništva i prosvjetnog kadra, a sve je to poslje-

dica nedavne smrti petogodišnje djevojčiceu Rožajama, uslijed neadekvatne upotrebe sredstva za tretiranje vašljivosti. Tih nezgodnih slučajeva sa lošim završetkom bivalo je ranije ali, ovaj je prevršio svaku mjeru i zbog toga su pojačane naše aktivnosti. Zahtjevi Ministarstva zdravlja bazirani su i da se vrši edukacija nastavnog osoblja u srednjim i osnovnim školama, kao i predškolskim ustanovama i sportskim kolektivima, a planirana je edukacija medicinskog kadra koji radi sa djecom predškolskog uzrasta”, kazala je dr Erović. Objasnila je da se eduka-

cija odnosi prevashodno na upoznavanje zaposlenih sa karakteristikom ovih oboljenja, šuge i vašljivosti i načinom njihovog tretiranja. “Od resornog ministarstva smo dobili spremna predavanja, flajere i plakate sa uputstvima za pravilno tretiranje ovih oboljenja, koje ćemo podijeliti ustanovama u kojima budemo boravili. Najvažniji segment je pravilno tretiranje ovog oboljenja i edukacijom stanovništva mi postižemo da se promijeni mišljenje o ovoj vrsti bolesti i da se ona tretira na adekvatan način. Inače,radi se o oboljenjima koja se lako šire”, zaključila je dr Erović. B.Č.

UTAKMICA ZA UREĐENJE ŠETALIŠA VITA NIKOLIĆA

Igrom za “Vitovo šetalište” Nevladina organizacija „Naša budućnost“ organizuje danas fudbalsku utakmicu između ekipa predstavnika devet nikšićkih lokala i ekipe volontera te NVO, a sav prihod namijenjen je uređenju šetališta Vita Nikolića. Manifestacija pod nazivom ‘’Igrom za Vitovo šetalište’’ održaće se u Sportskom centru. Utakmica p o činje u 17.30h, a program će upotpuniti Plesni studio Royal

sa svojim koreografijama. “Spremili smo i gosta iznenađenja. Cijenu ulaznice smo simbolično odredili na minimum - jedan euro. To će biti doprinos građanki i građana Nikšića za ugodniji boravak i ljepši izgled Vitovog šetališta’’, saopštili su iz te organizacije. Projekat uređenja parka uradio je pejzažni arhitekta i ukupna vrijednost izgradnje koštaće 4.500 eura, od čega je pomenuta NVO sakupila po-

la iznosa, a drugu polovinu će donirati Fond za aktivno građanstvo. Izgradnja parka planirana je u martu 2017. godine, kada se očekuje i realizacija tog projekta. Akcija se održava u okviru programa „Razvoj volonterskog servisa u Nikšiću“, koji je podržan od Fonda za aktivno građanstvo kroz program De facto Active, a finansiran od Evropske unije (EU) posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. J.L.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Otmičari se predali, putnici i članovi posade živi i zdravi

Otmica libijskog aviona okončana bez posljedica Svih 118 putnika i članova posade oslobođeni su iz “erbasa A-320” libijske aviokompanije “Afrikija ervejz” koji je juče otet na lokalnoj liniji od Sebe do Tripolija. Nakon što su otmičari odlučili da se predaju, svi putnici i članovi posade nepovrijeđeni su izašli iz aviona koji je sletio na Maltu. “Otmičari su se predali, pretreseni su i odvedeni u pritvor”, na Tviteru je napisao malteški premijer Džozef Muskat, koji je prije toga objavio da su posljednji članovi posade aviona koje su otmičari držali kao taoce oslobođeni zajedno sa njima. Muskat je tada naveo da je pušteno 109 putnika i dio posade. On je saopštio da je među putni-

cima otetog aviona bilo i novorođenče. “Ustanovljeno je da je na letu “Afrikije” 111 putnika u letilici, 82 muških osoba, 28 ženskih i jedna beba”, napisao je Muskat. Jedan od dvojice otmičara je za libijsku televiziju rekao da je vođa progadafijevske stranke. Rojters prenosi i izjavu neimenovanog libijskog poslanika koji je razgovarao sa jednim od putnika, da su otmičari zahtjevali osnivanje progadafijevske stranke u toj zemlji. Tajms of Malta je ranije objavio da je otmičar, koji je tvrdio da ima ručnu bombu, pristalica ubijenog libijskog vođe Muamera el Gadafija. Pilot je pokušao da sle-

ti u Tripoli, ali otmičari to nisu dozvolili, javio je Rojters, pozivajući se na riječi neimenovanog zvaničnika. Muskat je ranije napisao na Tviteru da je informisan o “potencijalnoj otmici” i da su “bezbjednosne i spasilačke operacije spremne”. Tokom talačke krize, lokalne vlasti su obavijestile putnike da su svi letovi otkazani ili preusmjereni ka italijanskom gradu Kataniji. Posljednji sličan incident dogodio se na Malti 1985. godine kada je avion “Idžiptera” preusmjeren na ostrvo. Incident je okončan masakrom – stradale su 62 osobe pošto su egipatski komandosi upali u avion.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14 i 28/15) naručilac „Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca“ d.o.o. ul.Obala bb, Bijela oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka ronilačke opreme ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 05/2016 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Konstantin Maljukanović, telefon 031 683 477, e-mail rcud@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Sl.list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Javna ustanova Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica" oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je nabavka robe – Oprema vezana za kompjutere, softverski paketi za specifične djelatnosti i aparat za povećavanje, ukupne vrijednosti 12360,00 eura. Tenderska dokumentacija broj 7/1-2016. objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 22. decembra 2016. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Vučinić, telefon 020 640 408, e-mail: juzinv@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izvođenje radova na uređenju gradskih bedema i i šetne staze od Gurdića do Ljetnje pozornice ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 175.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 95/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izgradnja pratećeg objekta saobraćajnica podhodnika–podzemnog pješačkog prelaza ispod magistralnog puta Kotor-Herceg Novi ispred gradskih bedema i objekta Lučke kapetanije ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.500.000,00€.Tenderska dokumentacija broj 94/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

REKORDAN BROJ MIGRANATA KOJI SU SE UDAVILI

Sredozemno more u 2016. odnijelo 5.000 života

Broj migranata koji su se udavili u Sredozemnom moru u pokušaju da dođu do Evrope dostigao je 5.000, saopštili su iz UN, a prenosi BBC. Kako navode, u te brojke spada i 100 ljudi koji su se udavili u četvrtak. Osim toga, Bi-BiSi ističe da je to rekordan broj smrti u jednoj godini. Kao razloge navode lošije vrijeme, rizičnije bro-

dove i taktike za izbjegavanje policije. Iz UN navode da bi Evropa trebalo da organizuje bezbjedne načine za put izbeglica. Portparol Vilijam Splindler kazao je da je povećan broj smrti “uznemirujuć” i da krijumčari praktikuju da hiljade migranata pošalju u isto vrijeme zbog čega je spasiocima teško da djeluju. Skoro 360.000 migranta

ušlo je u Evropu preko mora, uglavnom stižući u Italiju i Grčku, saopšteno je iz Međunarodne organizacije za migracije. Bi-Bi-Si ističe da rekordan broj davljenja znači da se 14 ljudi udavi u Mediteranu svakog dana. Nešto ispod 3.800 migranata udavilo se u Mediteranu u 2015. godini, podaci su Međunarodne organizacije za migracije.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

svijet

ITALIJANSKA POLICIJA TOKOM RUTINSKE KONTROLE LIKVIDIRALA TUNIŽANINA ANISA AMRIJA

U Milanu ubijen napadač iz Berlina T

unišanin Anis Amri, za kojeg se vjeruje da je izveo napad kamionom na božićnom vašaru u Berlinu u kom je ubijeno 12 a povrijeđeno 50 ljudi, ubijen je tokom rutinske kontrole policije u Milanu. Italijanska agencija Ansa navela je da je Amri ubijen tri sata poslije ponoći u noći između četvrtka i srijede tokom rutinske policijske kontrole u predgrađu Sasto San Đovaniju. Policija je Amriju tražila dokumenta kada je izašao iz voza kojim je došao iz Francuske, a on je iz ranca izvadio pištolj, pucao i ranio jednog policajca u rame. Potom je došlo do pucnjave i Amri je ubijen, dodaje italijanska agencija. Kako navodi italijanski list Republika, Amri je prije toga uzviknuo “Alahu-ekber”. Ministar unutrašnjih poslova Italije Marko Miniti potvrdio je da je u Milanu ubijen Tunišanin osumnjičen za napad u Berlinu. Na konferenciji za štampu, Miniti je podvukao da je “bez sijenke sumnje” identifikovan Amri, ista osoba koja je u ponedeljak uveče počinila napad u Berlinu. Ukazao je da su i njemačkim vlastima proslijeđene sve informacije o tom slučaju. “Njemačke vlasti smo odmah informisali i uspostavili kontakt na političkom i policijskom nivou”, dodao je Miniti.

■■ DeMezijer:

Moramo izvući pouke

Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Tomas de Mezijer potvrdio je da je u Italiji ubijen

osumnjičeni za teroristički napad u Berlinu Anis Amri, najaviši da se istraga nastavlja, kao i da će poslije detaljne analize biti donijeta odluka o budućim mjerama predostrožnosti. Mezijer je, na konferenciji za štampu, rekao da je razgovarao sa svojim italijanskim kolegom koju mu je lično potvrdio da je ubijeni Anis Amri. “Ovaj slučaj pokazuje još jednom koliko je važna evropska, ali i transatlantska saradnja u borbi protiv kriminala i terorizma”, podvukao je De Mezijer. De Mezijer je ukazao da se istraga ne završava ubistvom Amrija, već se nastavlja kako bi se otkrila mreža koja je stajala iza njega, i pozadina, kao i tok napada. “Uspjeh u rješavanju ovog napada nije promijenio ugroženost Nemačke od terorističkih napada. Bezbjednosne snage ostaju obazrive, a to pokazuji i hapšenja od proteklih dana”, naveo je De Mezijer. Pošto terorista Amri više ne predstavlja prijetnju, došlo je, prema njegovim riječima, vrijeme za razgovor o posljedicama i poukama iz ovog slučaja. “Analiziraćemo sve tokove oko ovog slučaja i onda razgovarati o posledicama. Daću dalje predloge da učinimo Nemačku još bezbednijom”, rekao je De Mezijer. On nije mogao da potvrdi informacije da je maro-

kanska obavještajna služba upozoravale njemački BND na opasnost Amrija i planove za napad, podvukavši da “postoji puno glasina”. Mediji su ranije objavili da je Amri (24) proveo neko vrijeme na italijanskom ostrvu Lampeduza tokom 2011. godine. On je tamo bio uhapšen pošto je učestvovao u paljenju jedne škole i zbog toga osuđen na četiri godine zatvora. Amri, međutim, u zatvoru nije pokazivao znake pristupanja džihadu, već je bio držan u samici zbog nasilničkog ponašanja.

■■ Merkel:

Opasnost nije prošla

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je, povodom ubistva osumnjičenog za napad na božićni vašar u Berlinu, da je uklonjena akutna opa-

snost, ali ne i opasnost terorizma sa kojom se Njemačka suočava već godinama. Merkelova je, na konferenciji za štampu, rekla da demokratija, pravna država, vrijednosti i ljudskost Njemačke predstavljaju protivtežu terorizmu i mržnji, uz uvjerenje da će oni biti snažniji od terorizma. Građanima je ukazala da su njen i prioritet vlade zaštita stanovništva, i da u vremenima velikih izazova čine sve da Njemačka bude snažna država. Istakla je da ju je italijanski ko-

lega Paolo Đentilioni obavijestio o akciji policije u Italiji u kojoj je ubijen Anis Amir, za kojim je tragala Njemačka zbog terorističkog napada na božićni vašar u Berlinu. “Veoma smo zahvalni italijanskoj policiji na najtješnjoj saradnji u ovom slučaju. Posebno bih poželjela brz oporavak povrijeđenom policajcu”, poručila je Merkelova. Zahvalila je i svim drugim međunarodnim partnerima sa kojima su nemački policajci odlično sarađivali.

24 28

SVIJET svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016 ČETVRTAK, 24. 12. 2015.

događaji koji su obilježili 24. decembar 1818. čuvena božićna pjesma dobila muzičku foRmu

Komponovana “Tiha noć” Tiha noć, sveta noć (Stille Nacht, heilige Nacht) naziv je, po mnogima, najpoznatije božićne pjesme na svijetu. Jozef Mor, pomoćni sveštenik tada nove župe Svetog Nikole u Oberndorfu, napisao je 1816. riječi te pjesme u salzburškom okrugu Lungau. Dvije godine kasnije ove je stihove pokazao učitelju i orguljašu Francu Gruberu, te ga zamolio da ih komponuje za dva glasa i hor uz pratnju gitare. Na Badnji dan 1818. “Tiha noć” je izvedena u Crkvi Sv. Nikole u Oberndorfu. Od tada do danas su je katolički i protestantski misionari proširili svijetom, pa se ta božićna pjesma danas pjeva na više od 300 jezika i dijaleka-

ta. Snimljena je u raznim vokalnim i instrumentalnim obradama i u skoro svim žanrovima. U mar-

tu 2011. pjesma je uvrštena na UNESCO popis austrijske nematerijalne kulturne baštine.

1865. Rasistička oRganizacija bijelaca

Osnovan Kju-kluks-klan

1871. izvođenje veRdijevog djela

Premijerna opere “Aida”

1814.

SAD i Velika Britanija potpisale su mir u Gentu u Belgiji, okončavši rat započet 1812. godine.

1914.

Nemački avion bacio je jednu bombu na Dover u Prvom svetskom ratu, što je bio prvi napad iz vazduha u istoriji Velike Britanije.

1922.

Britanski radio servis BBC emitovao je prvu radiodramu u istoriji, pod nazivom “Istina o Djedu Mrazu”.

1943.

Američki general Dvajt

Jedna od najpoznatijih opera na svijetu koju je komponovao Italijan Đuzepe Verdi premijerno je izvedena na današnji dan 1871. godine u Kairu, povodom otvaranja Sueckog kanala, pod dirigentskom palicom Đovanija Botezinija. Libreto za ovu operu napisao je Antonio Gislanconi, prema scenariju Augusta Marijetea. Likovi u operi su kralj Egipta (Il Re

d’Egitto), neimenovani faraon - bas, Aazmneris, kraljeva kćerka - mezzosopran, Aida, egipatska robinja i etiopska princeza sopran, Radames, kapetan garde - tenor, Ramfis, vrhovni sveštenik - bas, Amonasro, etiopski kralj, otac Aidin - bariton, Velika sveštenica (Sacerdotessa) - sopran i Glasnik (Il Messo) tenor. Opera ima dva čina, od čega prvi dvije, a drugi četiri scene.

Ajzenhauer imenovan je u Drugom svjetskom ratu za komandanta Vrhovnog štaba savezničkih ekspedicionih snaga za invaziju na okupiranu Francusku.

kim okupacionim trupama u diplomatsko predstavništvo Vatikana u Panama Sitiju i zatražio politički azil.

1951.

Proglašeno je Ujedinjeno kraljevstvo Libija s emiromel-Idrizom kao suverenom. U septembru 1969. kralj Idriz je svrgnut u vojnom udaru pod vođstvom Moamera Gadafija, koji je potom proglasio republiku.

1989.

Svrgnuti premijer Paname general Antonio Norijega sklonio se pred američ-

1994.

Islamski teroristi su prilikom otmice francuskog putničkog aviona u Alžiru ubili dvoje ljudi i uzeli za taoce 239 ljudi.

1995.

Na parlamentarnim izborima u Turskoj najviše glasova osvojila je islamistička Partija prosperiteta, što je bila prva izborna pobjeda islamista u 72-godišnjoj istoriji sekularne Turske.

Rasistička organizacija bijelaca Kju-kluksklan osnovana je u mjestu Pulaski u američkoj državi Tenesi. Kju-kluksklan, poznat i po akronimu KKK, ime je nekoliko organizacija koje su postojale u prošlosti, kao i nekih koje danas postoje, a koje zagovaraju superiornost bijele rase, antisemitizam, rasizam, antikomunizam, antikatolicizam, homofobiju i nativizam. Ove organizacije su često koristile i koriste terorističke metode i nasilje, kao i zastrašivanje, poput paljenja krsta, u cilju ugnjetavanja američkih crnaca i drugih društvenih ili etničkih grupa. Naziv organizacije potiče od grčke reči kuklos (κκκκκκ), što znači krug, a riječ je podijeljena na dvije i izmijenjen joj je

kraj. S obzirom da su osnivači bili porijeklom Škoti, predloženo je dodavanje riječi klan (clan) na kraju, zamjenjujući latinično C slovom K, kako bi izjednačili početna slova triju riječi. Kju-kluks-klan je vrlo brzo stekao mnoštvo pristalica u južnim državama SAD, otpočevši ubistva crnih i bijelih republikanskih vođa. Od 1866. do 1867. godine, KKK je počeo da upada noću u kuće crnaca i krade oružje. Na sastanku u Nešvilu 1867. godine, napravljena je hijerarhija u organizaciji uvođenjem lokalnih loža ili ćelija koje su odgovarale vođama okruga, koji su opet, odgovarali oblasnim vođama, a oblasne vođe državnim, dok su državne vođe odgovarale nacionalnom generalštabu.

1922. ameRička filmska glumica

Rođena Ava Gardner Ava Lavinija Gardner bila je američka filmska glumica, nominovana za Oskara za najbolju glavnu glumicu u filmu “Mogambo”. Karijeru je počela 1941. godine, da bi za vrlo kratko vrijeme postala zvijezda blokbastera “Noći iguana”, “Bosonoga kontesa” i “Snjegovi Kilimandžara”.

Američki filmski institut je proglasio za jednu od najvećih glumica XX vijeka, a smatrana je i za jednu od najljepših žena svijeta. Zahvaljujući brojnim ljubavnim aferama, ali i glamuroznom životu koji je vodila, postala je oličenje istinske filmske dive. Umrla je 1990. godine.

Svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 2016 PETAK,24. 25.I 25. 12. 12. 2015.

SVIJET

događaji koji su obilježili 25. decembar 1643. PlovidbA vilijAmA mAjnorsA indijskim okeAnom

Otkriveno Božićno ostrvo

Božićno ostrvo je australijska vanjska teritorija u Indijskom okeanu, 360 kilometara udaljena od ostrva Jave. Osamljeno ostrvo vulkanskog je porijekla s ko-ralnim grebenom, većinom je strmih obala. Ostrvo je na Božić 1643. otkrio engleski kapetan Vilijam Majnors. Godine 1888. prisvojila ih je Velika Britanija. Od 1958 ostrvo je vanjska australijska teritorija pod upravavom savezne australijske vlade, koju zastupa upravnik. Nenaseljeno

ostrvo u XIX vijeku naselili su radnici u rudniku fosfa fosfata. Tokom 1900. godine postalo je dio Sin SinDru gapura, a u Drugom svjetskom ratu okupirali su ga Japan Japanci. Australija je 1958. godine preuzela upravu. Ostrvo danas naseljava nešto manje od 3.000 stanovnika, od po kojih su polovina Kinezi. Glavna privredna djelatnost je dobija dobijanje fosfata i krečnjaka, a pokušaj razvoja turizma je propao.

1899. Američki filmski glumAc

Rođen Hamfri Bogart Hamfri Deforest Bogart bio je jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca 1950-ih godina. Dobitnik je Oskara 1951. godine za film “Afrička kraljica”, a popularnost je stekao u filmovima “Kazablanka” i “Malteški soko”. Časopis Entertainment Weekly proglasio ga je najvećom filmskom legendom svih vremena. Američki filmski institut

1999. ga je proglasio najvećom muškom filmskom zvijezdom. Nazvan je i kulturnom ikonom. Nakon pokušaja s raznim poslovima, počeo je 1921. da glumi i postao redovni izvođač u brodvejskim produkcijama 1920-ih i 1930-ih godina. Nakon berzanskog kraha 1929. smanjila se tražnja za predstavamam pa se okrenuo filmu. Umro je 1957. godine.

1643. engleski fizičAr i Astronom

Rođen Isak Njutn

Isak Njutn, rođen na današnji dan u Linkolnširu, bio je engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof prirode, koji je za mnoge jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke. Njegova studija “Matematički principi prirodne filozofije”, koja opisuje univerzalnu gravitaciju i tri zakona kretanja, postavila je temelje klasične mehanike i poslužila kao primjer za nastanak i razvoj drugih modernih fizičkih teorija. Izvodeći iz ovog sistema Keplerove zakone kretanja planeta, Njutn je bio prvi koji je pokazao da se kretanja tijela na Zemlji i kretanja nebeskih tijela potčinjavaju istim fizičkim za-

konima. Ujedinjujuća i deterministička moć njegovih zakona dovela je do revolucije u nauci i do daljeg napretka i uzdizanja heliocentrizma. U mehanici, Njutn je takođe ukazao na jedan novi, veliki, značaj principa održanja impulsa i momenta impulsa. U optici je napravio prvi praktični refleksioni teleskop i otkrio da se propuštanjem bijele svjetlosti kroz staklenu prizmu ona razlaže u spektar svih boja Snažno se zalagao u prilog čestične prirode svjetlosti. Formulisao je empirijski zakon hlađenja, proučavao brzinu zvuka i predložio teoriju o porijeklu zvijezda. Umro je u Londonu 1727. godine.

1914. Privremeni Prekid sukobA nA zAPAdnom frontu

Božićno primirje u I svjetskom ratu Božićno primirje je bio niz raširenih, ali nezvaničnih primirja duž Zapadnog fronta oko Božića 1914. godine. U nedjelji pred praznik, njemački i britanski vojnici su izašli iz rovova da razmijene praznične čestitke i razgovaraju. U nekim oblastima, ljudi na objema stranama izašli su na “ničiju zemlju” na Badnji dan i Božić razmijene hranu i suvenire. Dogodile

su se zajedničke sahrane i razmjene zarobljenika, dok su se neki susreti završili pjevanjem božićnih pjesama. Vojnici su igrali fudbal jedni protiv drugih. Međutim, miroljubivo ponašanje nije bilo sveprisutno, jer su se borbe nastavile na nekim frontovima, dok su se na drugim zaraćene strane saglasile tek oko toga da uzmu tijela palih vojnika. I sljedeće godine je nekoliko je-

dinica ugovorilo primirja, ali ona nijesu bila raširena kao 1914. Ovo je bilo zbog strogih naređenja koje su zabranjivale bratimljenje i na jednoj i na drugoj strani. Vojnici do 1916. nijesu više ugovarali primirja. Rat je postajao sve teži zbog katastrofalnih gubitaka ljudskih života tokom bitaka na Somi i kod Verdena, kao i uvođenja u upotrebu hemijskog oružja.

Nova Godina U RESTORANU OLIVE

Sveti Stefan gost: Nina Žižić

CIJENA 60€ PO OSOBI INFO&REZERVACIJE: 069 187 988 INFO

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

KULTURA

KOMAD B0RISA LIJEŠEVIĆA PREMIJERNO IZVEDEN U BEOGRADU

Tačno je da sve u životu teži slobodnom prometu

Foto:arhiva DN

Dogodilo se. Ipak i najzad: Bob Dilan je svoj život i pero uzeo u svoje ruke i dao nam na uvid fragmente svog bogatog stvaralaštva. Poslije stotina knjiga i hiljada tekstova koje su o njemu objavili drugi, evo ga u ulozi sopstvenog tumača.

REPERTOAR DANAS 24.12.2016.

FILM Santa Maria della Salute 15.15 / 20.00 / 22.15

REŽIJA: Zdravko Šotra MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 25.12.2016.

FILM Skrivena ljepota 18.15 / 20.00 / 22.30

REŽIJA: Dejvid Frenkel MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

Novogodišnji koncert u Karveru Novogodišnji koncert dua koji čine pijanista Miodrag Šule Jovović i vokal Sanja Raičković biće priređen u knjižari Karver večeras od 21.30 sati. Podgorički džez gitarista, Miodrag Šule Jovović, predaje u umjetničkoj školi “Vasa Pavić” u Podgorici. Svira razne stilove od bluza, svinga, be-bop-a do hard bopa i fanka. Osnivač je Piva Jazz Banda, kroz koji su prošli skoro svi crnogorski džez muzičari. Radi i kao studijski muzičar, naročito kao solo gitarista. Nastupao je sa muzičarima internacionalnog kalibra, kao sto je Fransoa Žano. Sanja Raičković je završila Muzičku akademiju, predaje honorarno u muzičkoj školi. Njena bogata muzička karijera traje 16 godina. Za to vrijeme je bila član u bendovima, predstavama, na džez festivalima, raznim džez radionicama. S.I.

Liješević otel Slobodan promet je komad o građanskoj klasi, o razmaženim ljudima koji svoj komfor ne daju nizašta, među kojima nema empatije, kaže crnogorski reditelj.

Nova predstava crnogorskog reditelja Borisa Liješevića, vodvilj “Hotel Slobodan promet” Žorža Fejdoa, premijerno je izvedena na sceni “Ljuba Tadić” Jugoslovenskog dramskog pozorišta. “Hotel Slobodan promet” predstavlja zabavnu i kritičku predstavu o građanskoj klasi, o razmaženim komformistima bez empatije. Boris Liješević, koji treći put radi u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, a poznat je po ozbiljnim i angažovanim dramama, primijetio je da nikada nije mislio da će režirati Fejdoa, dok prije nekog vremena, radeći komad Jasmine Reze, nije počeo da otkriva francusku komediografsku tradiciju. “Uvidio sam kako ih lijepo i lako čitam. Ipak, mislio sam da će na moj predlog da radim vodvilj u JDPu gledati čudno, a zapravo su se jako obradovali. Što se tiče konkretnog komada, koji nije tako poznat

kao ‘Buba u uhu’, ‘Velika auto trka’ ili ‘Dama iz Maksima’, naslov ‘Hotel Slobodan promet’ mi je zazvučao opasno, zaintrigirao me je jer sve u životu teži slobod-

Ovaj komad nije poznat kao drugi Fejdoovi komadi - “Buba u uhu”, “Velika auto trka” ili “Dama iz Meksika”, ali sam osjetio da ga današnje vrijeme izbacuje na površinu i čini ga važnim

nom prometu i u društvu i u prirodi, u ekonomiji, geopolitici. Osjetio sam da današnje vrijeme izbacuje ovaj komad na površinu i čini ga važnim”, kazao je Liješević. Kako je dodao, tu je na-

ravno vodviljski mehanizam, sa komičnim sakrivanjima po hotelskim sobama, sa bračnim prevarama. “Ali kada sam pogledao šta je iza, koji su to ljudi, odjednom sam se naježio, zabrinuo, uplašio. To je komad o građanskoj klasi, o razmaženim ljudima koji svoj komfor ne daju nizašta, među kojima nema empatije. I kod rijetkih pozitivnih likova Fejdo pokazuje naličje. On oštro posmatra ljude, bespoštedan je prema junacima, nema milosti za njih, isto kao Molijer i Šekspir ili Nušić i Sterija”, izjavio je Liješević. Na pitanje da li se pod uticajem današnjeg vremena u Fejdoov komad možda učitava suviše ozbiljnosti i kritičnosti koje tvorci ranijih predstava decenijama nijesu imali u vidu, Liješević je kazao da je to “i dalje čista zabava, ali zabava u kojoj su ulozi ozbiljniji”. U predstavi igraju Nikola Đuričko, Dragan Jovanović, Nataša Tapušković, Anđelika Simić, Srđan Timarov, Bojan Dimitrijević i drugi. S.I.

Nastup učenika škole Andre Navara Tradicionalni godišnji koncert Umjetničke škole osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente “Andre Navara” biće priređen večeras u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” od 20 sati, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena 2016. Na koncertu će nastupiti hor Osnovne muzičke škole, klapa Srednje muzičke škole, solisti na flauti, gitari, violini, klaviru, harmonici, a kompozicije će izvoditi i učenici sa odsijeka za solo pjevanje. Repertoar koncerta obuhvatiće djela poznatih kompozitora, među kojima su Georg Fridrih Hendl, Segreras Hulio Salvador, Antonjin Dvoržak, Frederik Šopen, Robert Šuman, Nikolo Paganini i drugi. S.I.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

NOVOUSTANOVLJENA INSTITUCIJA OLAKŠAĆE R

FILMSKI CENTAR POČ SA RADOM UOČI PRA ⌦ Sonja Ičević

entar će unaprijediti filmski sektor kroz redovnu podršku projektima, promociju kinematografije u svijetu, privlačenje inostranih produkcija i dinamičnije umrežavanje sa stranim kinematografijama, ističu sagovornici VN Odluka o osnivanju Filmskog centra Crne Gore je procesuirana, a o tome će se detaljnije raspravljati na sjednici Skupštine Crne Gore naredne sedmice, istakla je u razgovoru za VN pomoćnica ministra kulture za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Dragica Milić. “Predviđeno je da Filmski centar Crne Gore ima zaseban budžet, dakle tretiraće se kao posebna potrošačka jedinica. Vlada je ranije usvojila eloborat o opravdanosti ove institucije kulture, i kao što je ranije predviđeno Filmski centar Crne Gore imaće mali broj zaposlenih. Naravno, kasnije se može razgovarati o povećanju tog broja, nakon procjene o produktivnosti same institucije. Više informacija ćemo, naravno, imati sljedeće sedmice”, kazala je Milić. Budžet Filmskog centra Crne Gore za sljedeću godinu, prema nacrtu budžeta, iznosiće 560 hiljada eura.

■ DINAMIČNIJE

UMREŽAVANJE

Producent i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Sehad Čekić naveo je da će Filmski centar kroz proaktivno funkcionisanje unaprijediti filmski sektor, između ostalog, kroz redovnu i obimniju podršku filmskim projektima i različitim aktivnostima, promociju kinematografije u Evropi i svijetu, privlačenje inostranih produkcija i dinamičnije umrežavanje sa inostranim kinematografijama. “Filmski centar predstavlja agenciju, koja je promoter, advokat, riječju svojevrsni menadžer jedne kinematografije. Centar pruža podršku produ-

centima i autorima kroz transparentan sistem konkursa, a podržava razne kinematografske aktivnosti i projekte. Cijeli je niz mogućnosti pred nama, a glavni cilj funkcionisanja Centra mora da bude ukupno bolje stanje u kinematografiji, u svim oblastima”, naveo je Čekić podsjećajući da je Crna Gora, kao uzbudljiva lokacija, već prepoznata u određenim krugovima, čemu svjedoče i snimanja inostranih ekipa na našoj teritoriji od kojih su određeni privredni subjekti već stekli značajne prihode. “Međutim, neophodan je sistematičan pristup promociji, praćen aktiviranjem zakonski predviđenih podsticajnih mjera za produkcije, kao i cjeloživotno razvijanje profesionalnih kapaciteta kako bi se ostvarivali i najbolji rezultati. Tu, prije svega, mislim na redovnost snimanja, ali i uvećanje broja snimajućih dana u Crnoj Gori, kao i angažovanje što većeg broja naših filmskih radnika u raznim sektorima, u dužem vremenskom periodu”, kaže Čekić. On ističe da je još dok je pripreman Zakon o kinematografiji, a po ugledu na druge slične institucije u regionu i Evro-

Filmski centar predstavlja agenciju, koja je promoter, advokat, riječju svojevrsni menadžer jedne kinematografije

IVAN ĐUROVIĆ Sa par ljudi, kojima su date odriješene ruke, i dobrom organizacijom, Filmski centar može biti jedna jako efikasna institucija

SEHAD ČEKIĆ

DRAGICA MILIĆ

Neophodan je sistematičan pristup promociji, praćen aktiviranjem zakonski predviđenih podsticajnih mjera za produkcije kako bi se ostvarivali i najbolji rezultati

Kao što je i ranije predviđeno Filmski centar Crne Gore imaće zaseban budžet, dakle tretiraće se kao posebna potrošačka jedinica.

LAKŠE DO KOPRODUKCIJA Sa konkursima filmskog centra za manjinske koprodukcije i crnogorski producenti mogu sa punim pravom da apliciraju u drugim zemljama, a istovremeno Filmski centar štiti interese crnogorske kinematografije i filmskih stvaraoca, navodi Ivan Đurović. “Na primjer, ranije se dešavalo da filmadžije iz Crne Gore budu pozvane na sastanke predstavnika filmskih centara, ali u tom slučaju mi nemamo pravo glasa. Na takvim sastancima donose se važne odluke, u kojima bi i mi imali udjela. Ranije je često Artikulacija predstavljala Crnu Goru, recimo u Kanu, ali sada će Filmski centar preuzeti tu ulogu. Sa zvaničnim pečatom mnogo jače se može lobirati, dogovarati”, navodi Đurović.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

KULTURA

RAD FILMSKIM STVARAOCIMA I PRODUCENTIMA

ČINJE AZNIKA pi, predviđeno da će Filmski centrar biti organizacija sa manjim brojem zaposlenih”, koji su posvećeni ostvarivanju ciljeva iz Nacionalnog programa za razvoj kinematografije”.

■ POZITIVNO ISKU-

STVO IZ REGIONA

Osnivanjem Filmskog centra crnogorska kinematografija konačno bi dobila krovnu instituciju koja bi regulisala sve po pitanju filma, kaže producent i direktor kuće “Artikulacija” Ivan Đurović. “Zadatak Filmskog centra je da, sem što reguliše sve po pitanju kinematografije, na pravi način raspoređuje dati fond, ne samo za filmske projekte, već i za promociju našeg rada, ali i Crne Gore kao filmske lokacije u svijetu. Iskustvo zemalja iz regiona nam govori da će Filmski centar pokazati svrishodnost ukoliko na čelo te institucije dovedemo sposobnog čovjeka. Ali, ukoliko se tu budemo igrali male sitne politike onda bolje da ga nismo ni formirali”, smatra Đurović. Kako funkcioniše i koje benefite donosi Filmski centar, možemo vidjeti na primjeru Hrvatske, kaže on. “Osim toga što su tamo snimani ‘Game of Thrones’, ‘Star Wars’, a sada će i ‘Robin Hood’, ono što je jednako značajno je i činjenica da su hrvatski filmovi narasli i došli do najvećih festivala, za šta se velika zasluga pripisuje filmskom centru. Čak i tamo se u jednom trenutku pokušala umiješati politika, ali su se filmadžije odbranile, što nije slučaj u Sloveniji, gdje se prati politička situacija, a slično se dogodilo i na Kosovu, Makedoniji... Svi direktori filmskih cen-

1 2 3

Pružanje podrške producentima i autorima kroz transparentan sistem konkursa, a podržava razne kinematografske aktivnosti i projekte

Privlačenje inostranih produkcija i dinamičnije umrežavanje sa inostranim kinematografijama

Promocija rada crnogorskih filmskih stvaraoca, ali i Crne Gore kao filmske lokacije u svijetu

tara koji su bili zaista ljudi iz struke su smijenjeni, izuzev u Hrvatskoj. Međutim, imamo jedan suprotan primjer u Srbiji gdje su godinama imali problema sa direktorom filmskog centra, da bi prije dvije godina na čelo ove institucije kulture došao čovjek koji je centar postavio na prave temelje. Sada su konkursi Filmskog centra Srbije jako

respektibilni. Na jednom od njih subvenciju je dobio i naš reditelj Andro Martinović, za snimanje filma radnog naziva ‘Vrijeme između nas’ koje je nedavno okončano”, podsjeća Đurović. On kaže da je svjestan da većina ljudi Filmski centar zamišlja kao “zgradu sa milion zaposlenih”, ali podsjeća i da neki od jako cijenjenih centara, kao što je Izraelski filmski centar, broji svega šest zaposlenih. “Ni kod nas nije predviđeno da filmski centar ima više ljudi. Srpski filmski centar ima više ljudi ali je drugačija organizacija, jer je u sklopu toga uključena i arhivistika, i mnoge druge stvari, te imaju 17 zaposlenih. HAVC ima oko 10 zaposlenih. Sa par ljudi, kojima su date odriješene ruke, i dobrom organizacijom, Filmski centar može biti jedna jako efikasna institucija”, ističe naš producent.

Po ugledu na druge slične institucije u regionu i Evropi, predviđeno da će Filmski centar biti organizacija sa manjim brojem zaposlenih koji su posvećeni ostvarivanju ciljeva iz Nacionalnog programa za razvoj kinematografije

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

ODRŽANO HUMANITARNO VEČE KOMPANIJE MERIT

PRIKUPLJENO 5.000 € ZA KOMANSKI MOST “Na organizovanje humanitarne aukcije odlučili smo se da bi zajedno sa svojim prijateljima pomogli JU “Komanski most” da prikupi novac za posebno odjeljenje za brigu o ljudima s teškim autizmom”, kažu u “Merit”-u

Blizu 5.000 eura prikupljeno je na humanitarnoj aukciji novogodišnjih jelki koju je organizovala kompanija “Merit”, a novac će biti upućen JU “Komanski most” u Podgorici. Jelke su kreirali Marina BanovićDžuver, Slobodanka Seka Martinović, Dejana Lukić, Jelana Roganovic -Đurić, Ibrahim Vukelj, Srđa Lubarda, Sanja Bobar i Aleksandar Dado Jovanović. Humanitarno veče je održano u hotelu “Hilton” u Podgorici. U ime kompanije “Merit” goste je pozdravio direktor Mert Caliskan. Kompanija je, kako su saopštili, hu-

112

lja sa šest hotela i pet kazina i u 2015. godini dovela je 270.000 gostiju na ovu destinaciju. U prošloj godini su broj gostiju povećali na 315.000. Direktor JU ,,Komanski most“ Vaselj Dušaj, uz zahvalnost na donaciji, podsjetio je da JU “Komanski most” trenutno zbrinjava 112 korisnika s težim smetnjama u intelektualnom razvoju koji, pored intelektualnog deficita, imaju i pridružene poremećaje, te im je u znatnoj mjeri otežano funkcionisanje i socijalna integracija.

Jelke su dizajnirali poznati crnogorski kreatori

Planiraju proširenje poslovanja MERIT JE NAJVEĆA GRUPACIJA VEZANA ZA TURIZAM U SJEVERNOM KIPRU. POD BRENDOM MERIT NA SJEVERNOM KIPRU JE ŠEST HOTELA I PET KAZINA SA UKUPNO 3.500 LEŽAJA. NET HOLDING, KOJOJ PRIPADA MERIT, OSIM HOTESKIH IMA I U RAZNIM DRUGIM GRANAMA SVOJE INVESTICIJE. NA SJEVEROM KIPRU SU U TOKU IZGRADNJA STAMBENIH ZGRADA, VILA, REZIDENCIJA KAO I TRGOVAČKIH CENTARA. GRUPACIJA, OSIM TURIZMA, POSJEDUJE NOVU FIRMU EXPRES INVESTICIJE, KOJA U FINANSIJSKOM SEKTORU TURSKE VEĆ ZA KRATKO VRIJEME JE POKAZALA VEOMA POZITIVNO POSLOVANJE. U “MERIT” U KAŽU DA NJIHOVA KOMPANIJA U CRNOJ GORI NE PLANIRA DA SE BAVI SAMO KAZINIMA VEĆ DA ŽELI I DA PROŠIRI POSLOVANJE.

– Ustanova njeguje otvorenost za svaku saradnju čime se proširuje krug subjekata koji angažovanjem doprinose unapređenju kvaliteta rada ove institucije. JU “Komanski most” će 28. decembra obilježiti 40 godina postojanja i rada. Tim povodom otvorićemo odjeljenje za teške oblike autizma u novom paviljonu čiju adaptaciju u vrijednosti od 35. 000 eura je donirala turska agencija za međunarodnu saradnju TIKA-najavio je Dušaj. U ime JU “Komanski most” zahvalila se i najstarija štićenica . U programu je učestvovao i glumac Slobodan Marunović koji je nagrađen aplauzom za recitovanje stihova Vita Nikolića. On je najavio da će, zajedno sa Slobodanom Kovačevićem, kantautorom uskoro upriličiti predstavu, a novac će biti usmjeren JU ,,Komanski most“. Program i aukciju je vodila Ana Ašanin. Foto:Vedran Ilić

KORISNIKA S TEŽIM SMETNJAMA U INTELEKTUALNOM RAZVOJU TRENUTNO ZBRINJAVA JU “KOMANSKI MOST”

manitarni događaj organizovala da bi Crnoj Gori uputili poruku da “u ovoj zemlji žele da vode posao na opšte dobro”. “Na organizovanje humanitarne aukcije odlučili smo se da bi zajedno sa svojim prijateljima pomogli JU “Komanski most” da prikupi novac za posebno odjeljenje za brigu o ljudima s teškim autizmom”, kažu u “Merit”-u. Inače, pored tri kazina kojima upravlja u Crnoj Gori širok je opseg poslova kompanije “Merit. Ona na Sjevernom Kipru uprav-

Foto:Vedran Ilić

⌦ Mili Prelević

Foto:Vedran Ilić

Na donaciji se zahvalio direktor Komanskog mosta Vaselj Dušaj

Prisutne je pozdravio jedan od direktora Merita Mert Caliskan

Podgoričani položili ispit i kupili sve jelke

Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

OSAM GODINA OD SMRTI BOJANA BAJRAMOVIĆA: PR

Muzička biografija Bojan Bajramović muzičku karijeru počeo je u bendu Posejdon, koji je osnovao još u gimnaziji. Sastav Laseri osnovao je 1980, a solo karijeru počeo je na Opatijskom festivalu dvije godine kasnije. Snimio je osam samostalnih albuma i veliki broj kompilacija sa više od 100 pjesama. Učesnik je najpoznatijih regionalnih pop festivala, a među njegovim najpoznatijim hitovima su numere “Spalila si sve”, “Plaćali smo Cigane”, “Gromovi pucaju”, “Milena”, “Umoran”, “Evo zora”, “Nije muški”, “Kao nekad”... Posljednjih osam godina života bio je predsjednik Udruženja estradnih umjetnika. Bajramović je bio osnivač dodjele godišnjih nagrada muzičarima iz Crne Gore - “Montefon”, kao i festivala narodne muzike. Dobitnik je nagrade glavnog grada - “19. decembar”. Bajramović je umro u 49 godini, 29. decembra 2008.

28. decembra u velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” biće organizovan koncert u čast bojana bajramovića

Neka mladost poleti u život uz novu zoru

DINO KAPETANOVIĆ O DEBI ALBUMU

⌦ Danilo Brajković

ojan je zaslužio da ga se sjetimo, da nas njegove pjesme okupe i da se na koncertu radujemo životu. Bio je pun života, energije, nade, hrabrosti, a upravo se tako moramo okupiti i ponašati te večeri. Neka to protekne u svečarskoj, a ne tužnoj atmosferi - zbog Bojana, za VN priča Bajramovićev prijatelj, saradnik i tekstopisac Ljubo Jovović. Bližimo se početku najemotivnijeg koncertnog druženja u godini na izmaku - muzički sastanak prijatelja, poštovalaca lika i djela pokojnog doajena crnogorske scene Bojana Bajramovića u velikoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” zakazan je za 28. decembar (20 časova), dan prije osme godišnjice muzičarove smrti, u okviru manifestacije DEUS. Koncert “Kad se prijatelji sastaju” podržali su glavni grad, Ministarstvo kulture Crne Gore i PAM, a okupiće neka od najuticajnijih imena crnogorske estradne scene - najveće hitove Bajramovića, poput “Evo zora”, “Umoran”, “Željo moja Podgorice”, “Nije muški”, “Gromo-

Na koncertu će pjevati Sergej Ćetković, Bojan Marović, Knez, Andrijana Božović, Stevan Faddy, Perper, Mirsad i Žuti Serhatlić, Zoran Kalezić, Božo Bulatović i mnogi drugi Perazić

vi pucaju” pjevaće njegovi prijatelji, saradnici: Sergej Ćetković, Bojan Marović, Knez, Andrijana Božović, Stevan Faddy, Perper, Mirsad i Žuti Serhatlić, Zoran Kalezić, Božo Bulatović i mnogi drugi, uz live pratnju benda Crveno i crno, poruke Bojanove porodice putem video-bima...

■■ Ljubo Jovović:

Ne tugujmo, već slavimo život

Očekivano, prijateljski sastanak u KIC-u emotivno dočekuju oni koji su dijelili koru “muzičkog hljeba” sa Bojanom - jedan od njih svakako je Ljubo Jovović, tekstopisac mnogih hitova Bajramovića, među kojima i po mnogima neprevaziđenog evergrina “Evo zora”. Za Vikend novine, Jovović sa sjetom u glasu priznaje da je koncert trebalo organizovati i prethodnih godina, ali raduje ga što u životu za dobre stvari nikada nije kasno. Omaž djelu Bajramovića upravo je primjer. “Rado sam se odazvao pozivu i čast mi je što mogu da pomognem organizatorima. Bojan je zaslužio da ga se sjetimo, da nas njegove pjesme okupe i da se na koncertu radujemo životu. Siguran sam da bi on to tako vidio, a vjerujem da ove događaje treba posmatrati iz ugla onoga kome su posvećeni. Bio je pun živo-

Neki su “ispaljivali”, Bojan je prepoznao ideju Autogenog Koliko je Bojan Bajramović veličao i podržavao mladost dovoljno svjedoči priča vokala i gitariste Autogenog treninga Dina Kapetanovića za VN. Premda neupućeni na prvu loptu ne bi našli kopču između Bojana i našeg alternativnog rokernola, pokojni pjevač “krivac” je što je debi album Treninga “Previše” ugledao svjetlost dana. Za razliku od drugih, priča nam Dino, Bojan nije okrenuo leđa svojima. “Jedna izdavačka kuća, toliko odvratna da je neću imenovati, ‘ispalila’ nas je za prvo izdanje zbog naslovnice umjetnika Petra Delijevića, koja je po njima bila kritična, previše morbidna, iako je to djelo ‘gađalo’ suštinu albuma, pjesama, poruka... Bilo je to 2006. ili 2007. godine. Brujalo se po medijima, Bojan je negdje pročitao o

Dino Kapetanović

tome i u jednom intervjuu nas pozvao da mu se javimo, obećao pomoć. Našli smo se u kafani i sve riješili za pet minuta. Album smo objavili pod okriljem ‘Montefesta’, a kasnije je dobio nagradu za najbolji debi album na prostoru bivše Jugoslavije na manifestaciji ‘Indexi’ u Sarajevu. Nikada se zna šta bi bilo kad bi bilo, ali da nije bilo Bojana - album tada ne bi bio izdat. Prepoznao je našu beskompromisnost, nijesmo željeli odustati od te naslovne. Shvatio je da jedno ima i te kako kopču sa drugim”, prisjeća se Kapetanović saradnje sa Bajramovićem i dodaje da danas možda i postoji novi Bojan, spreman da pomogne mladima u Crnoj Gori. Ali... “Nijesam čuo za sličnog, niti sam ga vidio”, poentira Kapetanović.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

ZABAVA

RIJATELJI ZA VN O “SASTANKU” U KIC U 28. DECEMBRA Spojio je tradicionalno i moderno, a danas je to gotovo nemoguće. Pomagao je mladost, čuvao čast i držao do riječi, moderno se oblačio, prepoznatljivo. Imao je iste aršine za sve, a kada je nekoga volio - činio je to do kraja, Jovović opisuje Bajramovića

Plakat za koncert “Kad se prijatelji sastaju” u KIC-u. Okupila se lijepa ekipa muzičara, saradnika, prijatelja koje narod zna i sigurno će biti lijepa noć”, očekuje Perazić

ta, energije, nade, hrabrosti, a upravo se tako moramo okupiti i ponašati te večeri. Neka to protekne u svečarskoj, a ne tužnoj atmosferi - zbog Bojana”, priča Jovović, ne skrivajući želju da jednog dana sličan događaj bude posvećen svim preminulim velikanima naše scene - poput Igora Perazića, Milija Kneževića... Ljubo Bojana pamti kao čovjeka koji je rušio predrasude. “Spojio je tradicionalno i moderno, a danas je to gotovo nemoguće. Pomagao je mladost, čuvao čast i držao do riječi, moderno se oblačio, prepoznatljivo. Imao je iste aršine za sve, a kada je nekoga volio - činio je to do kraja”, prisjeća se Jovović, koji je imao čast i privilegiju da stihove pjesme “Evo zora” Bojan poistovjeti sa lijekom, kada je bolest već uzela danak. “’Zora’ je došla u trenutku bolesti. Pozvao je mene, Mirsada Serhatlića - koji je takođe radio na njoj, i rekao nam da mu ta pjesma produžava život. Gotovo da je dobila medicinsko značenje za njega, bila je kao lijek. Bio je potpuno usredsređen na nju, zaboravio je sve ružno što se dešavalo oko njega. Neka ova nova zora u KIC-u, u 100 boja donese polet mladima za njihov

■ ZORAN KALEZIĆ: I

SVIJET BI SE PONOSIO BOJANOM

JOVOVIĆ O BOJANOVOM SKENERU MUZIČKE CG:

Bio bi razočaran aktuelnom situacijom Bogatu riznicu muzičkih lekcija Bajramović nam je ostavio nakon smrti, ali pitanje je da li su današnji akteri crnogorske scene iste naučili, navode Bojanovi saradnici i prijatelji za VN. Ljubo Jovović siguran je da bi nekadašnji predsjednik Udruženja estradnih umjetnika i osnivač “Montefona”, dodjele godišnjih nagrada muzičarima iz Crne Gore, bio duboko razočaran

život, polet da se bave lijepom muzikom jer to je Bojan činio i to bi želio”, cilja Jovović.

■ RENATA PERAZIĆ:

NIKADA GA NEĆEMO ZABORAVITI

Ljubo se “krio” iza stihova Bojanovih pjesama, a glas Renate Perazić često je krasio njegove pjesme - bilo da je riječ o pratećem vokalu ili zajedničkoj tezgi. Perazić je ponosna što dugogodišnja ideja o realizaciji koncerta konačno ide ka realizaciji. “To je dogovor odranije, ali nikako da se realizuje dosad. Okupila se lijepa ekipa muzi-

našom aktuelnom scenom. “Bio bi potpuno razočaran! Borio se za prava stvaralaca, obezbijedio im penzije, radni staž... Ugasio se njegov ‘Montefon’, festival narodne muzike... Kada bi saznao koliko su naši pjevači ove godine izdali albuma, pjesama, kakva su to izdanja - bio bi tužan”, tvrdi Jovović. Renata Perazić nešto je blaža.

“Ne bi bio presrećan, kao što ni mi nijesmo danas. Ne znam u čemu je srž problema, ima tu svega. Nemamo izdavačku kuću, odnos prema domaćima je čudan jer nam je sve sa strane bolje, samo nijesmo mi. A da bi te drugi priznali, moraš biti prihvaćen među svojima. To negativno utiče na svijest mladih muzičara, ljudi uopšteno”, cijeni Perazić.

čara, saradnika, prijatelja koje narod zna i sigurno će biti lijepa noć”, očekuje Perazić, primjetivši pritom da realizaciju sličnih događaja treba još više forsirati. “Olako prepuštamo zaboravu umjetnike koji više nijesu sa nama - kada je riječ o organizaciji događaja. Ali, svakako da njihov odlazak ne mijenja to da ih nikada nećemo zaboraviti. Muzičari, književnici... ostavljaju trag koji ne smijemo prepuštiti prošlosti”, cijeni Perazić za VN, dama koja je dva-tri mjeseca prije Bojanove smrti bila dio posljednjeg organizovanog koncer-

ta pjevača. “Naše poznanstvo datira od rane mladosti, Bojan se družio i sa mojim pokojnim bratom Igorom Perazićem.. Pjevala sam mu prateće vokale, puno smo svirali zajedno, tezgarili - kako je on to volio da kaže. Slušala sam prve njegove pjesme dok su bile u finalnoj pripremi prije objavljivanja. Sve su tako uticale na mene da zaista ne bih mogla izdvojiti favorita”, priznaje Perazić.

Dio koncerta u KIC-u biće i Zoran Kalezić. Iskusni vuk prisjeća se za VN pjesme “Noćne ptice”, koja svojevremeno zamalo da završi kod Bojana - umjetnika svjetskog kova. Zoran opominje - zbog budućnosti mladih ne smijemo zaboraviti one koji više nijesu sa nama. “Mnogih se ljudi nijesmo sjetili. To nam je jedan šamar, koji treba jedni drugima da opalimo, onako muški, žestoko. Da iz toga naučimo da se treba podsjetiti nekih ljudi, koji su nama svima trasirali put. Bojan je bio sjajan. Moj dobar drug. Pjevaću ‘Noćne ptice’ u KIC-u, pjevali smo je zajedno jednog ljeta, nijesmo znali kome će je Mirsad Serhatalić dati. Lijepo je to sjećanje. Borio se za umjetnike. Nije imao iskustvo da izbjegne neke stvari koje su ga hvatale u mrežu, non-stop sam ga zvao iz Amerike, savjetovao. Bio je sjajan umjetnik. Svijet bi se ponosio našim umjetnicima kao što je bio Bojan, a Crna Gora treba da ih poštuje. Čuvajući sebe dajemo perpektivu mladima. O tome treba voditi računa”, apeluje Kalezić.

Kalezić

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

PODGORIČKI SASTAV DAMAGE PER SECOND OBJAVIO SINGL PRVIJENAC

Mnogo smo štetni i zlobni, zato smo napravili “đavolju” pjesmu

⌦⌦ Marija Roganović Sam kraj godine donio je još jednu zanimljivu metal priču. Naime, Gaming projekat iz Podgorice koji čine: Cizmar - vokali, Blackglitter - gitare i Gorepulse - bas i gitare, a koji se okupio pod nazivom Damage Per Second objavio je stvar “Blame the Jungler”. Iz Damage Per Second kažu da nijesu bend, već samo grupa entuzijasta. “To nije bend neki sad, to je samo for fun projekat. Ljubav prema muzici gaji se još od 27. oktobra, 2009. godine, kada je izašao League of Legends (LOL). Mnogo smo štetni i zlobniiii, i zato smo napravili đavolju pjesmu o jadničku Džangleru, koji je kriv bogu i narodu”, otkrili su nam u svom ma-

niru ovi momci. Pozadina “spota” koja je oduševila gejmere je kao i sami identitet izvođača, pod velom tajni. “Što se tiče pozadine, ne smijemo ništa da vam kažemo o njoj, ljudi koji treba da znaju, znaće”, bio je jedini odgovor koji smo dobili od njih. Nemaju očekivanja od numere, album ne obećavaju, a poput mnogobrojnih “metal kolega”, smatraju da od muzike ne može da se živi. “Očekivanja od pjesme ne postoje, album, možda nekad, ako budemo imali dovoljno vremena od igrica. Ja ne znam za njih (kolege), ali mi jedemo crni hleb”, zaključili su iz Damage Per Second.

ZEJN MALIK ZAPROSIO ĐIĐI

Manekenka odbila prosidbu ? Prema pisanjima britanskog Daily Mail, dvadesettrogodišnji pop pjevač, bivši član benda One Direction, Zejn Malik, zaprosio je dvije godine mlađu manekenku, Điđi Hadid, ali ona nije bila spremna da se skrasi. “Ona ima samo 21 go-

dinu i nije spremna da se skrasi, pa ga je odbila. Điđi je bila svjedok dva gadna razvoda kroz koje je prošla njena mama Jolanda, pa želi da bude sto posto sigurna da je Zejn onaj pravi prije nego što se obaveže za cio život”, rekao je za Life & Style magazin izvor

blizak ovim zvijezdama. Podsjećanja radi, par je u vezi od prošlog novembra, a pjevač je prije toga bio vjeren sa članicom benda Little Mix Peri Edvards. Ni Hadid ni Malik se za sada nijesu oglašavali povodom ovih navoda!

NA NASTUPU U NJUJORKU

Kris Martin obradio Drejkov “Hotline Bling” Pjevač benda Coldplay tmas”. Tu su se našli i klasiKris Martin imao je ne- ci poput “Ain’t No Sunshidavno nastup iznenađenja ne”, “Purple Rain”, “Life on u Njujorku, gdje se pojavio Mars”, “Yesterday”, ali i novina humanitarnom događa- ji hit poput Drejkovog “Hotliju “Bowery Mission” orga- ne Bling”! Jedan od najvećih nizovanom sa ciljem da se prošlogodišnjih hitova Marprikupi novac za beskućni- tin je izveo za klavirom, preke. On je tom prilikom izveo tvarajući ga u vickastu, skonekoliko Coldplay hitova, ali ro pa satiričnu pjesmu. Pui prikladne praznične ma dopalo. pje- blika je bila oduševljena, a sme kao što je “White Chris- moramo priznati da se i na-

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

zabava

DISKOGRAFSKA SENZACIJA “KO NE POLUDI TAJ NIJE NORMALAN!”

Objavljeno novo izdanje legendarnog Dugmeta Kraj godine donio nam je sjajan poklon, i to u vidu novog CD-a neponovljivog Bijelog dugmeta “Ko ne poludi taj nije normalan!”. Naime, riječ je o novim interpretacijama Dugmetovih megahitova, kao što su “Ružica si bila sada više nisi”, “Napile se ulice” i “A i ti me iznevjeri”, prvom Dugmetovom izdanju nakon jednog od najvećih diskografskih projekata na ovim područjima: Bijelo dugme Box Seta Deluxe

vođstvom, dovršeni snimanje i miks. Jezgro ovih zapanjujućih novih interpretacija čine Bregović i dva kultna Dugmetova pjevača, Alen Islamović i Mladen Vojičić Tifa, dok se kao gosti javljaju Muharem Redžepi na goču, Bokan Stanković i Dragić Veličković na trubama, Stojan Dimov na saksofonu te Aleksandar Rajković i Miloš Mihajlović na baritonima. M.Rog.

Odobren“Seks i grad 3”

Tupak u Kući slavnih

Ako je verovati pisanju sajta RadarOnline, treći “Seks i grad” film upravo je dobio zeleno svijetlo! “Ugovori su potpisani i scenario su odobrile sve četiri glavne glumice”, navodi ovaj sajt!

POSTHUMNO PRIZNANJE Među muzičarima koji će ove godine biti primljeni u Kuću slavnih rok muzike biće pjevačica američkog folka Džoan Baez, grandž grupa Pearl Jam i pokojni reper Tupak Šakur. Na spisku onih koji u 2017. ulaze u panteon roka su grupe ELO, Journey i Jes, dok će producent Najl Rodžers dobiti priznanje kao “inovator u području zvuka”. Svečanost primanja u Kuću slavnih biće održana 7. aprila u Njujorku.

BRED PIT OPTUŽIO ANĐELINU DŽOLI DA NE BRINE O DJECI

Glumac uložio žalbu i traži zajedničko starateljstvo Bred Pit optužio je bivšu suprugu Anđelinu Džoli da pretjerano izlaže privatan život njihove djece, te je zatražio od suca da utvrdi detalje koji se tiču djece u okviru brakorazvodnog postupka, prenijeli su američki mediji. Naime, advokati poznatog glumca tvrde da se njegova supruga, koja je zatražila razvod u septembru, ne brine dovoljno za dobrobit njihova tri sina i tri kćeri te tvrde da advokatski tim

(LP), objavljenog 2014. godine, koji je donio Abbey Roadove remastere svih njihovih kultnih albuma. Ove nove izvedbe dijelom su zabilježene na spektakularnom koncertu u pulskoj Areni, dijelom tokom zapaženog gostovanja na Seoskom turizmu Rakić u Vojkovačkom Kloštru, a album je zaokružen u beogradskom Studiju Kamarad, gdje su, pod Bregovićevim briljantnim producentskim

Džolijeve pokušava javno da ocrni glumca, stoji u nedavno uloženoj žalbi. Oni takođe tvrde da je Džolijeva prekršila sporazum o zašti-

ti privatnog života šestoro djece u dobi od 8 do 15 godina, otkrivši ime psihoterapeuta kojeg porodica koristi. Glumica i rediteljka koja želi da se razvede zbog “nepomirljivih razlika”, zatražila je puno starateljstvo nad djecom dok glumac želi da ga dijele. Saslušanje oko Pitove uložene žalbe određeno je za 17. januara. Podsjećanja radi, glumački par se vjenčao u Francuskoj u avgustu 2014. a u vezi su bili od 2004. godine.

To bi značilo da nas uskoro na velikom platnu očekuju nove avanture omiljenih Njujorčanki koje su se proslavile u HBO-ovoj seriji nagrađenoj sa 8 Zlatnih globusa i 7 Emi nagrada. Jedva čekamo !

JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA Iz Herceg Novog, Ul. Njegoševa 52 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA SOCIETE GENERALE BANKA MONTENEGRO AD, Bulevar Revolucije 17, Podgorica PROTIV IZVRŠNIH DUŽNIKA Popadić Vera, Bajkovina bb, Igalo Popadić Darko, Bajkovina bb, Igalo Javno objavljivanje Da se izvršni dužnici Popadić Vera iz Herceg Novog, Bajkovina bb, Igalo I Popadić Darko iz Herceg Novog, Bajkovina bb - Igalo, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručio Zaključak o prvoj prodaji I.br.1122/2015 od 28.11.2016.godine a obzirom da im se predmetni Zaključak nije mogaoo uručiti. Ukoliko se izvršni dužnici Popadić Vera, Herceg Novi, Bajkovina bb - Igalo i Popadić Darko iz Herceg Novog, Bajkovina bb - Igalo , ne jave ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno dostavljen Zaključak o prvoj prodaji I.br. 1122/2015 od 28.11.2016.godine, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja dnevnog lista “Dnevne novine” I Službenom listu CG. Uredno dostavljen Zaključak o prvoj prodaji I.br. 1122/2015 od 28.11.2016.godine izvršnom dužniku se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja, a sve shodno odredbama čl.45 ZIO. Javni izvršitelj Bajović Jasminka

astrologija

Mjesec u Škorpiji

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

Suočite se sa strahom

Ovaj Mjesec donosi moćnu energiju transformacije, obnove, promjene Tranzitni Mjesec zakoračio je u polje ogromne emotivne snage, intenzivnih i dubokih osjećanja, ali i u atmosferu mistike, tajni i pojačanih strasti. Ovo je Mjesec koji sve radi intenzivno, koji intuitivno osjeća i prodire do same srži svega, onaj koji “vidi” ono što ostatku svijeta nije očigledno. Nekima zastrašujući, drugima pak izuzetno “gotivan”, ovo je Mjesec koji ne poznaje sredinu – crno ili bijelo, sve ili ništa. Ovaj Mjesec donosi moćnu energiju transformacije, obnove, promjene. Ako tome dodamo činjenicu da je dispozitor ovog Mjeseca Mars, koji se nalazi u fiksnom znaku Vodolije, eto priče o velikoj količini snage i moći da se postigne sve što zaželimo. Danas su nam samo potrebni cilj i volja, snagu ćemo imati da pomjerimo planinu. Ovo su posljednji trazaji da se ideje sprovedu u djelo, jer će nam uskoro Mars zaploviti u duboke vode Riba, pa će energije faliti.

■■Dani strasti i erotike

Ovo su dani strasti, erotike i naglašenog interesovanja za suprotni pol. Povoljni dani za sve aktivnosti koje zahtijevaju intenzivno i apsolut-

no posvećivanje. Pokušajte smanjiti ljubomoru, zavist, mrzovolju, ogorčenost i negativne emocije. Iskoristite intuitivnost, senzualnost, maštovitost, ambiciju. Mnogi će danas na površini izgledati smreno kao da je sve pod kontrolom, a u sebi će ključati emocije. Iskoristite ove dane za duboke, psihološke razgovore, za pronalaženje korijena i uzroka problema koji vas muči, suočite se sa strahom, jer je jedino na taj način moguće icjeljenje i regeneracija. Energija ovog tranzita može vam pomoći da odstranite “tumor” iz vašeg života, da očistite svoj prostor od negativnih ljudi i da jednostavno pročisti sve ono što traži čišćenje u vašem životu. Isto važi i za čišćenje prostora (bacanje bespotrebnih i starih stvari) kao i ogranizma (obnova energije kroz san, detoksikaciju organizma).

■■Transfor-

macija je neophodna

Ovo su oni dani kada dolazimo do zida i nemamo gdje dalje. Na nama je da li ćemo ga srušiti i ugledati svjetlost ili ostati da gledamo u njega. Transformacija je bo-

Informacije za izradu karte Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@gmail.com.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

lan proces ali neophodan. Iskoristite snagu u sebi, kao i hrabrosti i moć koju šalje ova energija. Kada je u pitanju zdravlje, biće osjetljivi svi organi u donjem dijelu stomaka, moguće povrede, slijepo crijevo, hormonski poremećaji, ginekološki problemi, frigidnost ili prenaglašena seksualnost, pretjerivanje u domenu seksualnosti (dovodi do frustracija i povišenog pritiska), pad imuniteta. (Autor: Jovanka Blagojević)

astrologija

Ovo su dani strasti, erotike i naglašenog interesovanja za suprotni pol

Mnogi će danas na površini izgledati smreno kao da je sve pod kontrolom, a u sebi će ključati emocije

porodica

Nakon razvoda

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Podrška za op

Ko vam može pomoći? Podrška drugih je ključna za oporavak nakon raskida ili razvoda. Možda ćete imati potrebu da se izolujete od drugih, ali to će samo otežati situaciju. Ne pokušavajte da kroz to prolazite sami. Potražite pomoć od prijatelja kojima vjerujete i od članova porodice. Oni koji su prošli kroz bolne raskide i razvode mogu biti od naročite pomoći. Oni tačno znaju kako se osjećate i mogu vas ohrabriti da postoji nada za oporavak i nove veze. Provodite vrijeme sa ljudima koji vas podržavaju, cijene i koji vam daju energiju. Pametno birajte kad razmatrate kome ćete se obratiti za pomoć. Okružite se ljudima koji su pozitivni i koji će vas zaista slušati. Važno je da se osjećate potpuno slobodnim da budete iskreni o tome kroz šta prolazite, bez bojazni da li će vam neko suditi, kritikovati vas ili vam popovati o tome šta je trebalo uraditi

ili šta bi trebalo uraditi. Potražite pomoć sa strane, ako je potrebno. Ako nijeste opušteni da o situaciji u kojoj ste pričate sa sebi bliskim ljudima, razmislite o psihoterapeutu ili se učlanite u grupu podrške. Najvažnije je da imate bar jedno mjesto gdje se osjećate slobodim da se otvorite. Stvarajte nova prijateljstva. Ako ste u situaciji da ste usljed raskida ili razvoda izgubili svoj socijalni krug, potrudite se da upoznate nove ljude. Učlanite se na ples, u školu jezika, u neku grupu koja okuplja ljude koje interesuje specijalna tematika, uključite se u aktivnosti lokalne zajednice, volontirajte u školi, crkvi ili nekoj organizaciji. Kako da vodite računa o sebi? Razvod je visoko-stresni događaj, koji mijenja život. Kada prolazite kroz emocionalnu cjediljku i kada se nosite sa velikim životnim promjenama, važnije je ne-

go ikad da vodite računa o sebi. Uznemirenost i tjeskoba koju nosi razvod može vas ostaviti psihološki i fizički ranjivim. Odnosite se prema sebi kao da imate grip. Mnogo odmarajte, minimizirajte ostale izvore stresa u vašem životu i smanjite opterećenost poslom koliko je moguće. Naučiti voditi računa o sebi može biti najvrednija lekcija koju ćete naučiti nakon razvoda ili raskida. Dozvolite sebi da ispoljavate osjećanja uzrokovana gubitkom i kako budete počinjali da učite iz iskustva, možete odlučiti da više vodite računa o sebi i da pravite pozitivne izbore dok idete napred. Savjeti za brigu o sebi Nađite vrijeme u toku dana da se njegujete. Pomozite sebi u procesu oporavka tako što ćete svakodnevno rezervisati vrijeme za sebe tokom kojeg ćete se baviti stvarima koje vas smiruku. Prošetajte po praku, slušajte muziku, napravite sebi toplu kupku, pođi-

te na masažu, pročitajte omiljenu knjigu, idite na čas joge. Obratite pažnju na ono što vam je potrebno u svakom trenutku i izrazite svoje potrebe. Vjerujte da ono što radite je ispravno i najbolje za vas iako se to kosi sa onime što želi vaš bivši partner ili ljudi oko vas. Recite “ne” bez krivice ili nervoze i na taj način poštujte ono što je ispravno za vas. Kreirajte novu rutinu. Razvod ili raskid braka mogu da prekinu skoro svaki dio vašeg života, pojačavajući osjećaj stresa, neizvjesnosti i haosa. Uspostavljanjem nove rutine može doprinijeti osjećaju strukture i stabilnosti. Odmorite. Pokušajte da ne donosite velike odluke u prvih par mjeseci nakod raskida ili razvoda, kao što je započinjanje novog posla ili preseljenje u novi grad. Ako možete, sačekajte momenat kad ćete biti manje emotivni, tako da ćete moći da donosite bolje odluke. (Bebac.com)

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

porodica

a je ključna poravak

Potražite pomoć od prijatelja kojima vjerujete i od članova

Pitanja i lekcije Učenje važnih lekcija iz razvoda ili raskida U vrijeme emocionalne krize postoji prilika za učenje i rast. Samo zato što u ovom trenutku osjećate prazninu u svom životu, ne znači da se ništa ne dešava ili da se situacija neće promijeniti. Posmatrajte ovaj period kao tajm-aut, vrijeme u kom ćete posijati sjeme novog rasta. Možete izaći iz ovog iskustva bolje poznavajući sebe i osjećajući se jačim. Da biste u potpunosti prihvatili raskid i nastavili, potrebno je da razumijete šta se desilo i da priznate svoju ulogu u događajima. Važno je razumjeti kako izbori koje pravite utiču na vezu. Ključno je učiti na svojim greškama i ne ponavljati ih. Pitanja koja bi trebalo da postavite sebi Odaljite se i pogledajte veću sliku. Kako ste vi doprinijeli problemima u vezi? Da li imate tendenciju da pravite iste greške ili birate pogrešnu osobu iz veze u vezu?Razmislite kako reagujete na stres i kako se nosite sa kon-

fliktima i nesigurnostima. Da li biste mogli da se ponašate konstruktivnije? Razmotrite da li prihvatate druge ljude onakvim kakvi su, a ne onakvim kakvi bi mogli biti ili bi trebalo da budu. Ispitajte svoja negativna osjećanja kao početnu tačku ka promjeni. Da li kontrolišete svoja osjećanja ili ona kontrolišu vas? Potrebno je da budete iskreni sami sa sobom tokom perioda oporavka od razvoda. Pokušajte da se ne zadržavate na tome ko je kriv ili da na sebe ne stavljate pritisak što ste donijeli pogrešne odluke. Dok gledate na vezu koja se završila, to vam je prilika da naučite više o sebi, kako se odnosite prema drugima i da uvidite probleme na kojima treba poraditi. Ako ste u mogućnosti da objektivno ispitate svoje odluke i ponašanje, uključujući i razloge zašto ste uopšte izabrali prethodnog partnera, bićete u mogućnosti da sagledate gdje ste pogriješili i da napravite bolji izbor sljedeći put.

Nađite vrijeme u toku dana da se njegujete

40•TV SUBOTA 5:30 Serija: Paramparčad 07:50 Film: Efekat nule 09:45 Zvezde Granda 12:55 Duoptrija 13:00 Tačno 1 14:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 14:50 Veče sa Ivanom Ivanovićem 15:15 Serija: Nemoj da zvocaš 16:00 Neki novi klinci 17:45 Exploziv - The Best Of 18:15 Emisija: Vice 19:00 Žurnal 19:25 Serija: Blejd 21:00 Zvezde Granda 00:50 Film: Bez rezervacija 02:30 Exploziv The Best Of 03:00 Tačno The Best of 04:00 Serija: Blejd

PRVA Film: Bez rezervacije, 0.50

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 10:20 Dobro jutro Crna Goro 11:00 Kad prošetam Crnom Gorom 12.00 Vijesti 12:05 TV Arhiv 13.00 Dječje popodne 13.40 Muzika 14.05 Agrosaznanje, r 15.30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 16:35 Topshop 17:00 Zapis: Festival vina i ukljeve - Virpazar 17:30 Stižu bebe 18:00 Pisci Evrope, Rumunija 19:15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20.10 Film: Kod kuće za praznike 21:40 Muzika 22:00 Profil 23.00 Dnevnik 3 23:30 Serija: Hanibal

RTCG 1 Serija: Hanibal, 23.30

06:31 City M 06:55 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:47 City Kids M 11:03 Nautika 11:37 City M 12:03 Subotom popodne - CG 12:52 Sportisimo 13:06 Pinkove zvjezdice 16:12 City M 16:30 Magazin in CG 17:50 Meteo Plus 18:00 Info monte 18:17 City M 18:51 Sportisimo 20:03 Paparazzo lov 21:00 Pinkove zvezde 02:36 Sportisimo 02:46 Film: Dobre djevojke 04:36 Film: Igra smrti

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

07:00 Pčelica 08:20 Invizimals 09:10 Maša i medvjed 10:00 Žogarija 11:05 Mućke 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa morem,r 13:30 Za volanom,r 14:00 Vijesti 14:20 Dama pod velom 16:05 Perspektiva 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Pčelica 17:15 Mućke specijal 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:05 Serija: Poaro 22:00 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti 22:30 Serija: Mućke, specijal 23:20 Serija: Zaplet

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.00 Nodi 08.30 Dječje jutro 09.00 Dječji program, r 11.00 Slatka istina 12.00 Dobar osjećaj, 12.30 Daj šapu 13.30 Od mene tebi 14:00 Stil 14.30 Film 16.30 Film 18.05 ABS automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 18.35 Snovi, kuća, dom 19:05 SAT 19:30 Serija 20.15 Serija:Časna žena 21.00 Serija: Hanibal 21.45 Film 23.30 Sportska subota 00.30 VOA – glas Amerike

PINK Dobre djevojke, 02.46

VIJESTI Serija: Mućke/specijal, 22.30

RTCG 2 VOA 0.30

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 DW Koncert 11:00 Showroom 11:30 Autoshop 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Film 18:00 Film 20:00 Živa istina 21:00 DW Global 3000 21:30 DW Euromaxx 22:00 Film 00:00 Živa istina(r) 01:00 Repriza programa

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Ljetujmo zajedno 11:30 Kućni ljubimci 11:45 Zabava 12:30 Pokreni posao 13:00 Smijeh kao lijek 13:15 Extremno 13:30 Sportski intermeco 13:45 Legende 13:55 Loto fondovi 14:00 Na domaćem terenu specijal, r 15:00 Nedjeljom 16:55 Kolačići sudbine 17:00 Raskovnik 18:25 Loto fondovi 18:30 Kino Kultura 21:00 Serija

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 12:00 Ritam sporta 12:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Na dva mora 18:30 Muzički program 18:45 Bioskopske najave 19:00 Crtani film 19:30 Grad teatar Budva 20:00 Glas Amerike 20:30 Muzički program 21:57 Epp 22:00 Na dva mora (R) 23:15 Film

ATLAS DW koncert, 10.00

777 Kućni ljubimci, 18.15

MBC Zapisano u zvijezdama, 00.00

TV NIKŠIĆ Koncert, 14.45

TV BUDVA Film, 23.15

Film

Sport

Informativa

TV NEDJELJA•41

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

05:30 Serija: Zvala se Feriha 07:45 Film: Bez rezervacija 09:30 Nikad nije kasno 12:15 Živa istina 13:30 Veče sa Ivanom Ivanovićem 15:00 Zvezde Granda 17:50 Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:25 Exkluziv The Best Of 20:00 Živa istina 21:00 Nikad nije kasno/ Best of 23:50 Exkluziva/The Best Of 00:15 Film: Brus i Lojd van kontrole 01:30 Na mjestu zločina sa Mašanom 02:15 Emisija: Dosije 03:00 Neki novi klinci 04:30 Brusko

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 08:00 Vijesti 10:00 Vijesti 11:00 Agrosaznanje 12.05 ABS 12:35 Stil 13:20 Mostovi 13:55 Topshop 14:05 Božićni koncert 15.30 Dnevnik 1 16:00 RTV spektar 16.30 Dječji serijal: Potraga 17.30 Dobar dan, školo 18.00 Montenegro, All In One 18:40 Putevi života 19.10 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20:10 Okvir 21.30 Serija: Fargo 23.05 Dnevnik 3 23:30 Serija: Hanibal 00:15 Montenegro, All In One

06:32 City M 06:55 City Kids M 07:00 Dobro jutro 11.19 City M 12.03 I love my car 12:55 Meteo plus 13:03 Gazda Rajko 14:03 Bahar 15:03 Ja to tako 16.03 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš CG plus 18:00 Info monte 18:16 City M 18:48 Sportisimo 19:03 Meteo plus 19:07 Elif 20:03 Adria top model 21:30 Sve za ljubav 23:10 Pinkove zvezde 03:10 City M 03:25 Sportisimo 03:10 City M 03:25 Sportisimo 03:35 Meteo plus 03:40 Film: Ljubavne munje 05:20 Elif

07:00 Žogarija 07:30 Prodavnica najmanjih ljubimaca 09:00 Pčelica, dječja emisija 09:30 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom K. 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica, r 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom, magazin 17:20 Dnevnica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:05 Serija: Poaro 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Mućke, specijal 23:30 Serija: Zaplet

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.00 Nodi 08.30 Dječije popodne 09.00 Dječiji program 11.00 Slatka istina 12.00 Snovi, kuća, dom 12.30 Sportska subota 13.00 Film 14.30 Film 16:15 Film 18.00 Strani dokumentarni (cfi):Pisci Evrope: Grčka 19:00 Muzika 20.15 Strani dokumentarni(bbc) 21.00 Serija:Hanibal 21.45 Film 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Film

PRVA Brus i Lojd van kontrole, 00.15

RTCG 1 Serija: Fargo, 21.30

PINK Adria top model, 20:03

VIJESTI Serija: Zaplet, 23.30

RTCG 2 Serija: Hanibal, 21.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Film 12:02 Film 14:00 Film 16:00 Živa istina (r) 16:55 DW Koncert 18:00 Film 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 DW Arts 21 22:00 Film 00:00 Showroom 00:30 Autoshop

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Ljetujmo zajedno - dječji program 11:30 Zabava 11:50 Loto izvještaj 12:00 TOTO vijesti 12:30 Trijaža 12:55 Kolačići sudbine 13:00 Futsal CG, r 15:30 Extremno 15:45 Moda 16:00 Otium - Retrospektiva 16:30 Zabavni magazin 17:00 Toto info - uživo 18:00 Svijet ljepote 20:00 Zabava

08:05 Mbc muzika 10:30 Oni pobjeđuju 11:15 Oglasi 13:10 Lijek iz prirode 14:00 Dok. program: Lopta 16:15 Bez recepta 17:20 Video katalog 17:30 Na točkovima 19:00 Lopta, dok. program 20:10 Farma 21:05 Umijeće življenja 21:35 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Zapisano u zvijezdama

09.20 Serija: Odrastanje životinja 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Vil i Grejs/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk

07:45 Bioskopske najave 07:52 Mali oglasi 08:00 Dječiji film 09:25 Muzički program 09:45 Tv shop 10:00 Dječiji program 10:30 Muzički program 11:00 Emisija: Mediterraneo ® 12:00 Ritam sporta 15:00 Film 16:30 Muzički program 17:00 Serija 18:00 Hrana I vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Dnevno informativna emisija ”Polis” 20:00 I to sam ja 20:50 Bioskopske najave

ATLAS Showroom, 20.00

777 Extremno 15.30

MBC Lijek iz prirode, 13.10

TV NIKŠIĆ Serija: Vil i Grejs, 14.05

TV BUDVA Film, 22.30

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Tel.068/403-438

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008

Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, 2. sprat, Moskovska 153. Tel.067/189353 i 063/289-353

Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt tel. 067/206-566 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Telelefon 067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z io n e r im a n a r a t e ( 3, 6 ili 12 m j e se c i) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Put Plužine - Nikšić. Tel.067/898-614

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona

RAZNO

VOZILA/AUTO DJELOVI

Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

Potrebni

Tel. 067/652-650

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel.069/493-279

POSAO

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-997, 067/911-2598

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem veliki izbor umjetničkih slika veoma povoljno, plus novogodišnji popust i poklon koji vrijedi i traje. Kolekcionar Beli. Telefon 069/051-526 Prodajem polovni šporet i frižider, oba u ispravnom stanju. Povoljno. Telefon 068/109-999

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

LIČNO Ako si slobndna, živiš sama, treba ti pažnja javi se. Tel.067/447-764

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

MET TA

IPSU

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME LOREM T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET

IPSUM

R LO

LOREM

SIT

LOREM

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT ET ET SIT DO DO RS R AM AM LO UM LO IT UM IT ET DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM M UM LO UM ET RE T IT RE IPS DO LO IPS AM ME LO RS M A M IT LO UM ET RE RE ET SIT RS DO LO IPS AM LO LO AM M OR M T IT L E U E DO ET SIT RS DO OR IPS AM LO AM UM M OR M TL IT L E U E S IT DO IPS ET DO OR IPS AM RS M OR M AM M M TL IT LO RE OL SU E U E IT D IP ET LO RS DO OR IPS AM RS LO AM EM UM TL LO UM EM SIT IT DO IPS OR RS M TL LO UM RE DO IPS LO T EM UM IPS M RE LO EM

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

E AM

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

11:12:20

IPS

SIT AM

DOLOR

R LO

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

LOREM IPSUM

LOREM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO MET IPSU R AM MET LO R TA M M T M M LO TA LO ET TA ET MET LORE RE R SI DO IPSU R SI DO IPSU R SI AM MET LO R SI LO AM TA LO M M M M ET TA SIT DO RE OLO SU ET SIT DO MET RE OLO R SI SU D M R IP D M LO M R IP MET LO M R SI LO TA M LO M TA M LO M TA LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET T RE LO ET DO RE IPSU T LO ET DO RE LO IPSU R SI DO AM LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM R SI M LO M M RE LO M SIT RE SIT LO DO RE IPSU M ET SIT DO MET R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M LO M IPSU IPSU R DO M M LO M TA LO M M TA RE LO M M TA RE DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M M RE TA M M TA SU RE OLO LO M TA SU RE OLO LO D IP D MET LORE IP LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M T SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M OLO M LO RE TA ET LO SIT RE DO RE IPSU M LO IPSU M D R DO IPSU LO DO MET R SI LO M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE R SI MET DO IPSU LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO LO TA DO MET R SI LO TA DO R SI M LO

DOLOR S DOL

NEWS MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM E IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

R SI

IPSUM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET LO

DOLOR SIT AM E

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT LOREM DOLOR AMETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

LOREM

T R SI

NEWS

T R SI

DOLOR SIT AM E

LOREM IP

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSUM

NEWS LOREM

IPSU

LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

LOREM

IPSUM

IPSU

SIT AM

IPSUM

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T

AMET

IPSUM

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME SIT OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT OR T LORE IPSUM AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

M DOLOR SI LOREM IPSU

IPSUM

SIT AM

LOREM

NEWS

LOREM

DOLOR

NEWS

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

www.cdm.me

NEWS

VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE

DOLOR SIT

IPSUM



T LORE M

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPSUM

LOREM

SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SI SIT LORE T AMET AAMETT AME OR SI M IPSU DOLOR OR SIT MMIPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AME M DOLOR T IPSUM SI DOLO LOREM

LOREM

DOLOR SIT AME T

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I .25. 12. 2016.

Policija ........................................122 Vatrogana ...................................123 Hitna pomoć ..............................124 Tačno vrijeme ............................125 Telegrami ...................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika...........1180 Informacije ...............................1181 Crnogorski telekom ................1500 Telenor .....................................1188 M:tel ..........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod .............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” .......................625-349

Kanalizacije ........................620-598 Pogrebno ............................662-480 Meteo .........................094-800-200 Centar za zašt.potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije .............. ....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ......................................080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .............................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798 .....................................068-818-181 CAZAS AIDS ...............020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka .............................618-395 Inspekcija zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada ..................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ...080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna ............................608-015 Tržišna ................................230-921 Turistička ............................647-562 Veterinarska ......................234-106 BOLNICE Klinički centar ....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje .............................648-823 Konik ...................................607-120 Tuzi ......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ..................................603-941 Golubovci ...........................603-310 Radio stanica .....................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” .....................................664-648 Malbaški .............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ..............................662-578 APOTEKE Ribnica ................................627-739 Kruševac ............................241-441 Centar .................................230-798 Sahat kula ..........................620-273 HOTELI

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...........................621-240 City ......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ...............621-889, 623-444 Eminent ..............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen ................................669-201 Pejović ................................810-165 Premier ..............................409-900 Podgorica ...........................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ..................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi .....................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi .................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

FOTO UBOD

Ko visoko leti... Francuzi znaju kako da uljepšaju proslavu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2961

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-11-21

Medium level

TEŽA 2014-11-20

Daily Sudoku puzzle No. 2960

7Play 4 sudoku 9 2 3online 5 1at:6

6 5

9 5

6 7

3 2 3 5

3 9

5 6

3Puzzle 1 8 solution: 6 2 7

1 8 6puzzle 7 No. 5 1986 2 4 2012-03-21 3 9 Sudoku

6 3 1 5 4 8 7 9 2 www.sudokukingdom.com

Medium level

Sudoku puzzle No. 1988 2012-03-23

8 4

8 7

3 2

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016.

FOTO UBOD Igra kornjače i leptira

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Šetnja ili optička varka?

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ Play sudoku online at: PRETHODNOG BROJA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2959

2014-11-19

Medium level

Sudoku puzzle No. 2961 2014-11-21

www.sudokukingdom.com 5 8 3 1 4 9 2 7 1

2 9

7 6

5 8

Puzzle solution:

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2958

8 3

5 9

6 1 1

6 7

7 8 2

2 3

1 5

8 5

Medium level

1 1

1 5 puzzle 7 2 No. 6 2959 8 3 2014-11-19 9 4 Sudoku

2014-11-18

9 2

SPORT

NOVA HUMANA AKCIJA “PLAVIH”

Uprava KK Budućnost Volija odlučila se na još jedan human gest. U petak (30. decembar) “plavi” će u 16. kolu dočekati ekipu Mega Leks (17.00h), a sav prihod od prodatih karata će biti doniran za pomoć oboljeloj 12-godišnjoj djevojčici Anđeli Petrović. Ulaznice će se u prodaji naći u četvrtak i petak od devet časova na šalteru “Morače” po cijeni od dva eura. Derbi za kraj godine, humana akcija - prilika da se podgorička dvorana ispuni do posljednjeg mjesta. A.K.

LUIS HAMILTON O PROŠLOJ SEZONI FORMULE 1 I ROZBERGU

BILO JE NEPRIJATNIH SCENARIJA

Ove godine je slavio na deset trka, od 21, ali je njegov klupski kolega Niko Rozberg stigao do titule - Luis Hamilton je u jednom od intervjua istakao da je tokom prethodne sezone bilo neprijatnih i pomalo čudnih situacija sa njemačkim vozačem. Nakon što je Rozberg osvojio titulu sa pet poena prednosti u generalnom plasmanu, objavio je kraj karijere. “Bilo je pomalo čudnih situacija. Bilo je neprijatnih scenarija, ali to je trebalo da očekujem. To dolazi sa poslom kada se duže vrijeme borite u vrhu. Za ekipu je nezgodno kada

Lusi Hamilton i Niko Rozberg

NBA LIGA NOVI PORAZ ORLANDA

Magija nemoćna Još jedan poraz za Orlando. “Magija” je ovog puta izgubila od Njujorka (95:106) koji je upisao drugu uzastopnu pobjedu. Crnogorski reprezentativac Nikola Vučević je na parketu proveo 27 minuta i za to vrijeme postigao deset poena, imao šest asistencija, pet skokova i ukradenu loptu. Najbolji u redovima Orlanda je bio Serž Ibaka sa 23, dok je Evan Furnije ubacio 21 koš. Na drugoj strani “nikse” je do trijumfa vodio Derik Rouz sa 19 poena, dok su po 15 dodali Karmelo Entoni i

Vili Ernanhomez. Majami je na svom terenu bio bolji od LA Lejkersa (115:107), a na poluvremenu “vrelina” je kratkom ceremonijom povukla dres sa brojem 32 koji je nosio Šekil O’Nil. Majami je nadoknadio 19 poena zaostatka, a najzaslužniji za pobjedu je bio Goran Dragić sa 21 poenom. SEMAFOR: Majami - Los Anđeles Lejkers 115:107, Njujork - Orlando 106:95, Indijana - Boston 102:109, Bruklin - Golden Stejt 101:117, Los Anđeles Klipers - San Antonio 106:101. A.K.

Bilo je pomalo čudnih situacija. Bilo je neprijatnih scenarija, ali to je trebalo da očekujem. To dolazi sa poslom kada se duže vrijeme borite u vrhu. Za ekipu je nezgodno kada se njeni vozači bore za šampionsku titulu

se njeni vozači bore za šampionsku titulu. Ali, ono što te ne ubije, ojača te”, rekao je Hamilton. Vozači Mercedesa su se sudarili na trkama u Španiji i Austriji, dok je u posljednjoj trci u Abu Dabiju Britanac odbio naređenje iz boksa da ubrza, pošto je usporio kako bi ostali pokušali da obiđu Rozberga. “Ove godine sam imao više pobjeda i pol-pozicija, što je sjajno. Sazreo sam kao vozač, a zadovoljan sam odnosom koji sam izgradio sa saradnicima i to je nešto što će me činiti jačim”, istakao je Hamilton. A.K.

ERSTE LIGA

Teodo čeka Jedinstvo Još jedno zanimljivo kolo u crnogorskoj Erste ligi, ovog puta bez velikog derbija. Lider Teodo će u Tivtu dočekati Jedinstvo (18.05h), dok će Lovćen na Cetinju igrati sa Ulcinjom koji se nalazi na trećem mjestu (18.00h). Košarkaši Ibra će gostovati u Danilovgradu.RASPORED: SUBOTA: Lovćen - Ulcinj (18.00h), Danilovgrad Ibar (18.00h), Teodo - Jedinstvo (18.05), Primorje - S. centar (19.00h). Sutjeska je slobodna. A.K.

ODBOJKA

Pohod na polufinale

Fudbaler Atletiko Madrida Antoan Grizman prisustvovao je meču u Njujorku

LUIS HAMILTON

Ovaj vikend je u ženskoj odbojci rezervisan za mečeve četvrtfinala Kupa Crne Gore. Najzanimljivije će biti u Budvi gdje Budvanska rivijera dočekuje Luku Bar. RASPORED: SUBOTA: Gorštak - Galeb (18.00h), Budvanska rivijera - Luka Bar (18.00h); NEDJELJA: Herceg Novi - Morača (17.00h), Budućnost Bemaks - Rudar (17.00h). A.K.

Petra Kvitova na konferenciji u Pragu

PETRA KVITOVA NAKON STRAVIČNOG NAPADA

VRATIĆU SE JAČA

Nakon stravičnog napada Petra Kvitova se juče prvi put pojavila pred medijima i poslala jasnu poruku - učiniće sve da se što prije vrati tenisu. Podsjetimo, češka teniserka je zaradila povrede tetive i nerava na lijevoj ruci pri napadu koji se dogodio u utorak u njenom stanu. “Nemam izbora nego okrenuti se budućnosti. Nije mi važno koliko će trajati oporavak, hoće li to biti tri mjeseca, šest, godina ili

čak i duže. Svakako se želim vratiti jednog dana i napraviću sve što je u mojoj moći da se to dogodi”, rekla je 26-godišnja teniserka koja je u četvrtak na pregledu mogla da pomjera prste što je nazvala “najljepšim božićnim poklonom”. Češka policija još uvijek traga za napadačem koji se lažno predstavio kao inspektor instalacija za grijanje i tako ušao u stan dvostruke osvajačice Vimbldona. A.K.

MOJ TIKET

KOSTA BOŠKOVIĆ, novinar DN Breša - Pro Verćeli

✓ ✓ Ćezena - Trapani ✓ Spal - Ternana ✓ Galatasaraj - Alanijasport ✓ Rizespor - Osmanlispor

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

1 1 1 1 2

RUKOMET NIKŠIĆ I MORAČA ODIGRALI UTAKMICU POMIRENJA

Foto: Milovan Danilović

Prijateljstvo iznad svega EVROLIGA OSVETA FENERA U MOSKVI

Žocova defanzivna lekcija kumu Itudisu

Ne može da zamijeni trofej Evrolige, ali je ovaj trijumf Fenerbahče izuzetno važan ekipa Željka Obradovića savladala je CSKA (95:79) nakon produžetka u reprizi prošlosezonskog finala fajnal-fora. U regularnom dijelu Moskovljani su vodili, ali se Fener vratio, dok je u dodatnih pet minuta viđena prava defanzivna lekcija Žoca svom kumu Dimitrisu Itudisu. CSKA je u potpunosti zaustavljen agresivnom odbranom po cijelom terenu, a napad je funkcionisao bez greške (20:4). U pobjedničkoj ekipi briljirao je Bobi Dikson koji je meč završio sa 25 poena, Ekpe Judo je ostvario dabl-dabl od 17 koševa uz 11 skokova. Na drugoj strani Miloš Teodosić je upisao 21 poen (devet izgubljenih lopti). A.K.

EVROLIGA 14. KOLO

Četvrtak Galatasaraj - Efes C. zvezda - Real Madrid Žalgiris - Uniks Bamberg - Olimpijakos Juče CSKA - Fenerbahče Darušafaka - Makabi Panatinaikos - Baskonija Barselona - Milano 1. CSKA 14 2. Real Madrid 14 3. Olimpijakos 14 4. Panatinaikos 14 5. Baskonija 14 6. Fenerbahče 14 7. Darušafaka 14 8. Efes 14 9. C. zvezda 14 10. Barselona 14 11. Bamberg 14 12. Žalgiris 14 13. Uniks 14 14. Makabi 14 15. Milano 14 16. Galatasaraj 14

76:86 82:70 80:88 82:68 79:95 86:84 69:68 89:75 12 2 9 5 9 5 9 5 9 5 9 5 8 6 7 7 6 8 6 8 5 9 5 9 5 9 5 9 4 10 4 10

SPORTSKE LEGENDE KROZ GODINE U VIKEND IZDANJU DNEVNIH NOVINA Njemac, sedmostruki osvajač Formule 1, jedan od najvećih sportista svih vremena - naravno riječ je o Mihaelu Šumaheru. Prvu titulu je osvojio 1994. godine sa 25 godina u Benetonu, a u istom timu je osvojio i 1995. godine. Nakon pauze od pet godina vezao je pet uzastopnih pobjeda u Ferariju (2000, 2001, 2002, 2003, 2004. i 2005). Profesionalnu karijeru je završio 2012, a od 2013. godine je u komi nakon pada na skijanju.

Nakon nemilih scena na prošlom meču sinoć je sve proteklo u prijateljskoj atmosferi - rukometaši Nikšića 2014 i Morače 2015 odigrali su utakmicu pomirenja u Nikšiću. Incident se desio 3. decembra, na susretu sedmog kola Druge crnogorske lige, a tada je meč prekinut na deset sekundi prije kraja zbog opšte tuče na terenu. U trenutku prekida podgorička ekipa je vodila 23:21. Kao što se i očekivalo rezultat je sinoć bio u drugom planu, a dvije ekipe su poslale poruku svima - pri-

jateljstvo i fer-plej su uvijek na prvom mjestu. “Treba da prihvatimo da od nasilja nema ništa. Ova akcija prijateljskih klubova upravo to pokazuje”, rekao je predsjednik Veselin Kruščić, dok je njegov kolega na drugoj strani Miodrag Ašanin zadovoljan

kako su izašli iz neugodnih situacija. “Definitivno smo prevazišli sve probleme i ostavili ih iza nas. Ovo je prvi put u novijoj istoriji da se dva kluba pomire nakon nemilih scena. Nadam se da incidenata više neće biti”, rekao je Ašanin. A.K.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

ĐURO RADOVIĆ, NAJBOLJI MLADI SPORTISTA

LJEVICA OD KOJE ĆE DRHTATI PLANETA Budućnost crnogorskog sporta: Đuro Radović sa predsjednikom COK-a Dušanom Simonovićem

Foto: Vedran Ilić

Njegove projektile već su dobro tokom vrelog ljeta u Podgorici zapamtili vršnjaci, a ukoliko nastavi kao do sada vrlo brzo bi mogao da izraste u jednog od najboljih ljevorukih vaterpolista planete. On je Đuro Radović, supertalentovani klinac Jadrana iz Herceg Novog i budućnost Crne Gore (zajedno sa Aleksom Ukropinom) na strani bazena za koju “ajkule” od legendarnog Veljka Uskokovića nemaju rješenje. O kakvom talentu se radi govori i podatak da ga je Crnogorski olimpijski komitet proglasio najboljim mladim sportistom u 2016. godini, u kojoj je klasi pokazao na Svjetskom juniorskom prvenstvu u našem glavnom gradu kada je sa “ajkulicama” osvojio srebrnu medalju. Naravno, i u kapici Jadrana. “Prethodna sezona, kao i godina na izmaku, bile su uspješne i na klupskom nivou i u reprezentaciji. Priznanje je veliki uspjeh za mene, koji me podstiče da još više radim i napredujem”, istakao je Radović nakon što je juče na svečanosti COK-a primio veliko priznanje.

GOLOVA POSTIGAO JE ĐURO RADOVIĆ NA ŠEST MEČEVA CRNE GORE NA JUNIORSKOM SP U PODGORICI. POSEBNO SE PAMTI ŠEST POGODAKA PROTIV ITALIJE U POLUFINALU

Mladi majstor Jadrana uskoro bi mogao da postane jedan od važnih aduta i seniorske selekcije Crne Gore, a juče se još jednom prisjetio za njega nezaboravne 2016. “Sa reprezentacijom sam osvojio srebro na Svjetskom prvenstvu, što je veliki uspjeh. Što se tiče Jadrana, ide nam dobro u Regionalnoj ligi, nadam se da ćemo biti među dva-tri vodeća tima. Ispali smo u kvalifikacijama za Ligu šampiona, ali došli smo do polufinala Evrokupa, što je sjajan uspjeh za nas”, zaključio je najbolji mladi sportista Crne Gore. K.B.

CRNOGORSKI OLIMPIJSKI KOMITET

NIJE OVA 2016. BI ALI JE BILO REZUL

vić, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta. jajan ambijent Vile Gorica, puna centralna dvorana i veliki Prvi čovjek crnogorske aplauzi laureatima - Crnogorski olimpijski komitet tradici- olimpijske kuće nakon što onalnom svečanošću i dodjelom nagrada najboljima obilje- je uručio prestižna priznažio je godinu koja polako odlazi u istoriju. nja Marini Raković i Aleksandru Ivoviću za najbolje sportiste, Kristini RakočeA 2016. neće ostati upamćević i Đuru Radoviću za najDUŠAN na kao naprimjer ona spektabolje mlade, a Jeleni ŠkeroSIMONOVIĆ kularna olimpijska 2012 - bivić, kapitenki naše ženske lo je mnogo razočaranja, ali košarkaške reprezentacije i Tokio je neki kraji rezultata za ponos. Dejanu Bajiću, novom pred“Biti treći na planeti, što je sjednik Vaterpolo i plivačkog nji cilj, ali znapošlo za rukom sjajnoj Marisaveza za najbolje selekcije, mo da do tada ima ni Raković, drugi u Evropi i označio naredne Olimpijske puno rada i veličetvrti na Olimpijskim igraigre kao neki dugoročni cilj ma, što su uspjeli Aleksansvih. kih takmičenja na dar Ivović i sjajna vaterpo“Imamo dobru saradnju sa kojima se očekuju lo družina, imati juniorskog savezima, znamo da su naznačajni rezultati prvaka svijeta u liku Kristine še zajedničke ambicije vezaRakočević, kao i plejadu vene za Tokio. To je neki krajnji naših sportista likih talenata koji garantuju cilj, ali znamo da do tada ima dobru budućnost našeg sporpuno rada i velikih takmita - nije ova 2016. bila najbo- nije bilo rezultata za pamće- čenja na kojima se očekuju lja godina, ali daleko od to- nje”, istakao je na otvaranju značajni rezultati naših sporga da, kada sve sumiramo, svečanosti Dušan Simono- tista”, poručio je Simonović.

⌦ Miloš Antić, Kosta Bošković, foto Vedran Ilić

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

SPORT

KRISTINA RAKOČEVIĆ PONOVO NAJBOLJA

Ispunila sam obećanje, našu himnu je čuo svijet Vila Gorica, tradicionalni izbor COK-a. Godina 2015. Pred kamere staje Kristina Rakočević, najbolja mlada sportiskinja Crne Gore i samouvjereno, neki su prokomentarisali i pretjerano za svoje godine, ali očigledno s pokrićem i vjerom u sopstvene kvalitete, ispaljuje: “Čeka me Svjetsko juniorsko prvenstvo, juriću zlato i nadam se da će se crnogorska himna čuti u Poljskoj”. Obećano - ispunjeno. Disk je u dalekom Bidgo-

Ovogodišnji laureati COK-a

T PODIJELIO NAGRADE NAJBOLJIMA

ILA BAŠ SJAJNA, LTATA ZA PONOS

šću tog 21. jula letio 56,63 metra, konkurencija je bila predaleko. Zato je i odbrana laskave titule najboje mlade sportiskinje - očekivana. “Sve ste vidjeli, šta da kažem. Znala sam da mogu do zlata i eto - desilo se”, dječački skromno godinu dana nakon obećanja na istom mjestu priča osamnaestogodišnja Mojkovčanka. Šta je naredni cilj? “U protekloj godini sam zaista uradila mnogo, osvojila tri svjetske medalje. Čeka me još dosta takmičenja, rada, odricanja... - nadam se da ću nastaviti u sličnom stilu. Prvi izazov je Evropski šampionat za juniore, a vjerujem da je izdvodljivo da ispunim normu za seniorsko Svjetsko prvenstvo u Londonu”. Pogled i snovi dosežu daleko do Tokija. “O dla zak na Olimpijske igre sanjam. Nadam se da bih tu normu (61 metar) mogla da ispunim mnogo prije 2020. godine”, najavljuje Kristina. A ona kada nešto najavi (obeća) - obično to ispuni. M.A.

SPECIJALNO PRIZNANJE ZA DINAMITA

Bez sumnje najveći uspjeh od crnogorskih sportista u 2016. ostvario je profi bokser Dejan Zlatičinin, ali zbog određenih pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta, nije mogao biti proglašen za sportistu Crne Gore. Zbog toga “Dinamit” je od COK-a iz ruku potpredsjednika Andrije Popovića dobio specijalno priznanje Sportski podvig godine, koje je umjesto njega primio njegov otac Gligo, a predložen je i za adekvatno državno priznanje. Zlatičanin je osvojio titulu profesionalnog prvaka svijeta u lakoj kategoriji (verzija WBC), a trenutno se nalazi na pripremama u SAD gdje će 28. januara protiv Majkija Garsije braniti krunu.

Supertalentovana Kristina je treći put izabrana za najbolju mladu sportistkinju Crne Gore - nakon 2013 i 2015. godine, COK je nagradio i ove godine

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

Foto: Vedran Ilić

Godina u znaku vaterpola: Predsjednik VPSCG Dejan Bajić preuzima priznanje iz ruku predsjednika COK-a

VATERPOLISTI CG SELEKCIJA GODINE

REZULTATI AJKULA STOJE IZA NAGRADE

Već tradicionalno, kada su muške selekcije u pitanju, Crna Gora se i u 2016. najviše radovala uz vaterpoliste naše zemlje. U Beogradu na Evropskom prvenstvu “ajkule” su osjetile miris zlata, ali što zbog (pre) moćnog rivala, tako i zbog sudija morale su da se zadovolje srebrnom medaljom. Na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru ponovo su zastale na korak od medalje, ali bile su jedini naši predstavnici koji su “gurali” do kraja Igara. Kada je u pitanju bio izbor za najbolju nacionalnu mušku selekciju u 2016. žiri Crnogorskog olimpijskog komiteta nije imao težak zadatak. “Ponosan sam na rezultate, nagrada uvijek prija. Mislim da je vaterpolo reprezentacija zaslužila nagradu za najbolju mušku selekciju, kao i Ivović za najboljeg sportistu, a Radović za najboljeg mladog”, istakao je selektor naših vaterpolista Vladimir Gojković. “Rezultati stoje iza toga, vaterpolo u kontinuitetu ima to priznanje, sada moramo da radimo da bismo ga održali”. Gojković je prije dva dana dobio novi dvogodišnji ugovor, a jasno je da ga u narednom periodu očeku-

VLADIMIR GOJKOVIĆ: Vaterpolo u kontinuitetu dobija ovo priznanje, sada moramo da radimo da bismo ga održali”

15 mečeva odigrala je vaterpolo reprezentacija Crne Gore u 2016. Upisala je osam pobjeda, dva remija i pet poraza. Na EP je bila srebrna, na OI četvrta

je i najizazovniji zadatak do sada... “Znamo da nas čeka period tranzicije, dosta zahtjevan i težak, koji je možda trebalo da se radi ranije u hodu... Sada svi o tome razmišljamo, već smo krenuli sa pripremama sa kandidatima iz domaćih klubova”, objasnio je Gojković. “Pripremamo nešto novo, što treba da izgradimo u naredne dvije-tri godine”. To što su vaterpolisti najbolja selekcija u državi još je jedan dokaz da ovom sportu treba obezbijediti uslove kakve zaslužuje... “Trebaju nam novi bazeni”, jasan je Gojković. “Onaj u Nikšiću nam je dosta donio, prije svega kroz fantastične uslove za pripreme, nadam se da će i klub da zaživi. Očekujemo zatvaranje bazena u Podgorici, ali novi problem koji se otvara su bazeni na Primorju, gdje je kolijevka vaterpola. Bazenu u Kotoru i Herceg Novom, pa i Budvi, nijesu u dobrom stanju i o tome neko treba da razmišlja”. K.B.

ALEKSANDAR IVOVIĆ, NAJBOLJI SPORTISTA CRNE GORE

Potvrda zašto smo ”broj 1” u Crnoj Gori Prošle godine nagradu za najboljeg sportistu Crne Gore osvojio je, jer je ime svoje zemlje proslavio noseći kapicu Pro Reka, sa kojim je pokorio Evropu. Ove su uspjesi sa moćnim timom iz Đenove izostali (četvrti u Ligi šampiona), ali je zato zajedno sa njim i ajkulama Crna Gora živjela dva sna. Na Evropskom prvenstvu u sniježnom Beogradu “zagrizao” je srebrnu medalju, Olimpijske igre ostale su “uklete” i ovog puta, ali ukupan utisak se nije promijenio. Najbolji sportista naše zemlje za 2016. je Aleksandar Ivović, m a j s t o r, b e z čije igre (u odbrani i napadu) se ne može zamisliti vaterpolo selekcija naše zemlje. Prošle godine zbog obaveza nije prisustvovao ceremoni-

Vrijeme je za podmlađivanje O ambicijama u narednoj godini, kada “ajkule” očekuje Svjetsko prvenstvo u Budimpešti, najbolji sportista Crne Gore nije mogao sa preciznošću da govori. Razlog je jednostavan. “Teško je davati prognoze, jer dosta igrača koji su nastupali u Riju još ne zna da li će i dalje nositi kapicu reprezentacije. Prvo treba da vidimo koliki će fond igrača biti i da li će se podmlađivati reprezentacija. Mislim da bi to trebalo da se uradi jer čeka nas olimpijski ciklus i već sada bi trebalo razmišljati o ekipi koja će nastupati na Olimpijskim igrama 2020. godine”, objasnio je Aleksandar Ivović.

ji Crnogorskog olimpijskog komiteta u Vili “Gorica” (nagradu je preuzeo njegov brat Blagoje, takođe vaterpolista), ali sada je bio

Ne želim da koristim fraze da će mi ovo biti obaveza i motiv, oko 20 godina sam u ovom sportu, znam šta me čeka i kako treba da odrađujem obaveze

tu i pomalo skromno sebe stavio u drugi u plan... “Jeste lijep osjećaj dobiti ovu nagradu, ali ne bih davao previše sebi na značaju, jer je bilo dosta vaterpolista koji su dobijali ovu nagradu. To je samo potvrda da je vaterpolo možda sport ‘broj 1’ u Crnoj Gori”, rekao je Ivović na jučerašnjoj svečanosti. Leka ima i želju za sljedeću godinu, a to je da se na njegovom mjestu ponovo nađe neko od vaterpolista Crne Gore. “Drago mi je zbog svega ovog i volio bih da se tradicija nastavi, što bi značilo da će vaterpolo u budućnosti imati zapažene rezultate”, dodao je bombarder Pro Reka. Kada je u pitanju kapica sa grbom Crne Gore, za Aleksandra Ivovića nije potreban dodatan motiv... “Ne želim da koristim fraze da će mi ovo biti obaveza i motiv, oko 20 godina sam u ovom sportu, znam šta me čeka i kako treba da odrađujem obaveze, tako da ću i u nastavku karijere biti maksimalno predan i maksimalno davati sebe za reprezentaciju”, jasan je majstor iz Herceg Novog. K.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

sport

poklonila joj se crna gora - marina raković najbolja sportistkinja 2016.

pakleni treninzi, čelična volja i rad donijeli rezultat

Sljedeće godine za stepenicu više: Marina Raković

Prošle godine je bronzom na Evropskim igrama u Bakuu osvjetlala obraz Crnoj Gori, a ove je napravila još veći podvig - naša zemlja je nakon 25 godina posta dočekala medalju sa Svjetskog prvenstva u karateu u pojedinačnoj konkurenciji, medalja bronzanog sjaja je zasijala na grudima Marine Raković. “Taj 29. oktobar, Linc, Austriju i meč za medalju protiv Italijanke Silvije Semaro pamtiću zauvijek”, priča dvadesetosmogodišnja Podgoričanka, koja do prije nekoliko godina nije mogla i da sanja da će letjeti ovako visoko. “Isrkeno, nisam očekivala, sve se brzo izdešavalo, ali znala sam šta želim, bila uporna u svakodnevnom treniranju i ostvario se jedan od snova”. A za najveći san Marina je već počela da radi - karate je našao svoje mjesto

MARINA RAKOVIĆ Činjenica da je karate dobio svoje zasluženo mjesto u olimpijskoj porodici dodatno me motiviše, daje novu snagu. Nadam se da ću ispuniti normu i biti dio najvećeg planetarnog spektakla među olimpijskim sportovima, Tokio je cilj kojem je već posvećena. “Činjenica da je karate dobio svoje zasluženo mjesto u olimpijskoj porodici dodatno me motiviše, daje novu snagu. Nadam se da ću ispuniti normu i biti dio najvećeg planetarnog spektakla”, ističe Marina, koju do zemlje

izlazećeg sunca čeka mnogo posla. Počev već od januara. “Krajem januara idem na Pariz open, a nakon toga slijede pripreme za Evropsko prvenstvo, gdje ću uriti medalju, nadam se sjajniju od svjetske bronze”. Dva puta zaredom sportista Podgorice, sada joj se poklonila kompletna Crna Gora - Marina Raković je posebno ponosna na priznanje COK-a. “San svih sportista je da budu najbolji u svojoj zemlji. Veliko hvala žiriju, trudiću se da opravdam povjerenje i zemlju i ubuduće predstavljam na najbolji način”, zaključila je Marina Raković. Blistava sadašnjost i, nadamo se, još blistavija budućnost crnogorskog karatea. Djevojka koja je našu zemlju svrstala među karate velesile. M.A.

jelena škerović, kapiten naših košarkašica, najbolje ženske selekcije u godini na izmaku

Češka kao posljednja šansa moje generacije Ako je od osamostaljenja Crne Gore neka reprezentacija (uz vaterpoliste) konstantna, onda su to košarkašice. Četvrti put uzastopno Jelena Škerović i drugarice igraće na Evropskom šampionatu, Eurobasket ne može da prođe bez crvenih dama. “Dobra godina je iza nas, preskočili smo kvalifikacije, ponovo idemo na Evropsko prvenstvo. Imaćemo u Češkoj dobar tim, spoj iskustva i mladih snaga. Te nove klinke su pokazale da imaju veliki talenat, uz nas starije sigurna sam da ovaj šampionat može biti naš”, poruka je odlične organizatorke igre Crne Gore. Ono što je jasno - biće ovo posljednja šansa sjajne ge-

put na Evropskom šampionatu igraće naša ženska košarkaška reprezentacija - najbolji plasman je šesto mjesto na debiju 2011. godine

neracije košarkašica da osvoje medalju i stave pečat na karijeru. “Posljednji ispit moje generacije, realno”, misli popularna Škera prvenstveno na sebe, pa na Ivu Perovanović, Natašu Popović... “Želja je ogromna, nadam se da će se kockice složiti i da ćemo uz malo sreće koja nam je nedostajala na prethodnim prvenstvima ostvariti san”. Sa novim ili starim selektorom - s obzriom da će Momir Milatović zbog obaveza u Kini vjerovatno prepustiti kromilo nekom drugom. “Ko god bude selektor na nama je da damo sve od sebe i ostvarimo najbolji rezultat”, kaže jedna od najboljih košarkašica u istoriji Crne Gore. M.A.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

KUTAK ZA NAJMLAĐE U VIKEND IZDANJU PREDSTAVLJAMO ŠKOLU VATERPOLA I PLIVANJA IZ NIKŠIĆA

Ovdje plivaju buduće ajkule ⌦ Kosta Bošković Nikšić, grad odavno poznat po velikim sportskim imenima poput Mirka Vučinića, Alena Muratovića, Jelene Dubljević, od prvog dana novembra 2016. godine otvorio je vrata nekim novim budućim šampionima. Ovog puta u sportu koji je dio tradicije u Crnoj Gori, ali koji u ovom gradu kreće od nule. U ovonedjeljnom “Kutku za mlade” upoznajemo vas sa školom vaterpola i plivanja u Nikšiću, kojom koordinira Vido Lompar, nekada asistent u stručnom štabu Primorca koji je pokorio Evropu, kao i u reprezentaciji Crne Gore. “Za sada radimo sa oko 200 djece, što je veliki broj pogotovo jer smo tek na početku”, otkrio je u razgovoru za Dnevne novine Lompar. “Postoji i razlika u godištima kod djece, tako da imamo rođene od 2002. do 2010. što iziskuje poseban prilaz svakom godištu”.

■ ODLIČNI USLOVI A vaterpolo i plivačka priča u ovom gradu je oživjela sa završenom rekonstrukcijom bazena Sportskog centra Nikšić. “Zaista imamo odlične uslove za rad i podršku Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, kao i Sportskog centra Nikšić, čijom saradnjom je škola i osnovana”, objašnjava vaterpolo stručnjak iz Kotora. “U planu nam je proširenje baze djece rođene 2007. godine i mlađi - i to ćemo uraditi u saradnji sa osnovnim školama u gradu”. Kako Vam se sve čini nakon nešto više od mjesec i po dana rada? “Onim što sam vidio do sada moram biti zadovoljan. Većina djece se prvi put susreće sa pojmom treninga, tako da smo mo-

Budući šampioni: Polaznici škole vaterpola i plivanja pod budnim okom Vida Lompara

VIDO LOMPAR Smatram da ciljevi moraju biti oni najveći, znači stvaranje igrača za reprezentativne selekcije, jer samo tako možemo kvalitetno proširiti bazu igrača u našem vaterpolu. Optimista sam i siguran da u narednim godinama možemo očekivati prve igrače iz Nikšića u mlađim reprezentativnim kategorijama

200

DJECE TRENIRA U ŠKOLI VATERPOLA I PLIVANJA IZ NIKŠIĆA, KOJA JE POČELA SA RADOM 1. NOVEMBRA 2016. GODINE

rali i tu napraviti obuku sa njima, prije svega u ponašanju, od ulaska na bazen, odnosa prema zaposlenima, preko samog treninga, do odlaska kućama”.

■ NIKŠIĆ IMA TALENAT

Većina klinaca na bazenu SC Nikšić prvi put ima kontakte sa vaterpolom da li se već sada može vidjeti imaju li talenta? “Evidento je da su djeca u Nikšiću talentovana za vaterpolo i da imaju odlične predispozicije za bav-

ljenje ovim sportom”, jasan je Lompar. “Ima tu već sada dobrih plivača, onih koji su od početka dosta napredovali, momaka koji u sebi nose talenat za igranje sa loptom”. Dakle, u budućnosti možemo i iz Nikšića očekivati nosioce igre vaterpolo selekcije Crne Gore? “Moramo biti svjesni da je ovo rad od samog početka i da treba dosta vremena i strpljenja da bi se vidjeli prvi i pravi rezultati, pogotovo jer Nikšić nema tradiciju u ovom sportu, a koja je vrlo bitna. Smatram da

Plan - prvi mečevi za godinu Vaterpolo je u Nikšiću krenulo od nule, pa će i do prvih mečeva novih vaterpolista morati da prođe određeno vrijeme... “Želimo da kroz nekih osam mjeseci do godinu dana nastupimo i u takmičenjima u mlađim kategorijama sa barem tri selekcije. To će zavisiti od toga koliko će djeca brzo napredovati da bi mogla uopšte da igraju protiv svojih vršnjaka, koji se mnogo duže bave vaterpolom”, objasnio je Vido Lompar.

ciljevi moraju biti oni najveći, znači stvaranje igrača za reprezentativne selekcije, jer samo tako možemo kvalitetno proširiti bazu igrača u našem vaterpolu. Optimista sam i siguran da u narednim godinama možemo očekivati prve igrače iz Nikšića u mlađim reprezentativnim kategorijama”, nema dilemu persprektivni stručnjak. Vidu Lomparu u radu, inače, pomažu Radojica Dačević (pomoćnik), kao i saradnici Miloš Abramović, Đorđe Nikolić i Slaven Jovović.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

MILAN SAVLADAO JUVENTUS I OSVOJIO SUPERKUP ITALIJE

ROSO-NERI VOLE DOHU Foto: gazzetta.it

Prekinuta je dominacija Juventusa - zaustavio ih je najveći rival, Milan! “Rosoneri” su u Kataru (Doha) uspjeli nakon jedanaesteraca (4:3) da sruše Juve u meču Superkupa Italije. Poslije 120 minuta bilo je 1:1, pa se pristupilo jedanaestercima gdje su u junake izrasli Milanovi tinejdžeri - u petoj seriji supertalentovani čuvar mreže Đanluiđi Donaruma je odbranio penal Paolu Dibali, a onda je 21-godišnji Mario Pašalić obezbijedio slavlje. Agresivnije je kreno šampion Italije, a to im se isplatilo u 18. minutu kada se Đorđo Kijelini odlično snašao nakon kornera Miralema Pjanića. Međutim, “rosoneri” su još jednom dokazali da su mnogo ozbiljniji ove sezone nego lani, 1:1 je bilo u 38. minutu kada je Đakomo Bonaventura glavom matirao Đanluiđija Bufona. Nastavak je donio dosta šansi na obje strane, ali zrelije je imao Milan, tako da

KRISTAL PALAS DOBIO NOVOG TRENERA

Veliki Sem gasi požar

Velik slavlje igrača Milana u Dohi

TROFEJ SUPERKUPA ITALIJE JE OSVOJIO MILAN, PRVI NAKON 2011. GODINE

je pehar otišao zasluženo u ruke izabranika Vinćenca Montele. Inače, kada su penali u pitanju za Juve je pored Dibale promašio i Mario Mandžukić, dok su pogodili Klaudio Markizio, Gonzalo Iguain i Sami Kedira. Za Milan je bio neprecizan Đanluka Lapadula, a pored Pašalića precizni su bili Juraj Kucka, Suso i Bonaventura. U.R.

Real na Sevilju, Barsa sa Bilbaom Kup Kralja u Španiji je stigao tek do osmine finala, a žrijeb nam je pripremio fenomenalne mečeve. Već u ovoj fazi, aktuelni osvajač Barselona će igrati protiv Atletik Bilbaa - pr-

vi meč je zakazan u Baskiji. Real Madrid će takođe imati težak posao, jer je za rivala dobio Sevilju koja ima revanš u Andaluziji. Utakmice su na programu 4. i 11. januara sljedeće godine.

Parovi: Las Palmas - Atletiko Madrid, Alkorkon - Kordoba, Bilbao - Barselona, Real Madrid - Sevilja, Deportivo - Alaves, Sosijedad - Viljareal, Valensija - Selta, Osasuna - Eibar. U.R.

U četvrtak je Kristal Palas otpustio Alana Pardjua, a već u petak veče je imenovao novog trenera - to je Sem Alardajs! Donedvani selektor Engleske nije dugo čekao novi angažman, a klub iz Londona je saoptšio da je ugovor sa “Big Sem-

BOGATI KINEZI NAPUNILI KASU ČELSIJA

Oskarov milionski džak Zimski prelazni rok još nije ni počeo, a vjerovatno imamo najveći transfer - Oskar je napustio Čelsi i pojačao kineski Šangaj SIPG. “Plavci” su od odlaska reprezentativca Brazila inkasirali oko 70 miliona eura, a Oskra će po sezoni zarađivati nevjerovatnih 25 miliona eura. Prelaskom u klub koji sa klupe predvodi Andre ViljašBoaš, Oskar je postao treći najplaćeniji igrač na svijetu - iza Lionela Mesija i Kristijana Ronalda. U.R.

SPORTSKI EKRAN SUBOTA

NEDJELJA

SPORTKLUB 1 12.00h 19.00h 22.25h 02.30h

Bešiktaš - Gacijantep, košarka Grin Bej - Minesota, ragbi Nju Orleans - Tampa Bej, ragbi Hjuston - Sinsinati, ragbi

SPORTKLUB 2 10.30h 19.00h

Peking Red Star - Amur, hokej Bafalo - Majami, ragbi

SPORTKLUB 3 13.30h 22.05h

Hamilton - Seltik, fudbal Ouklend - Indijanapolis, ragbi

ARENASPORT 1 17.00h 19.00h

Igokea - K. Sokoli, košarka Partizan - MZT, košarka

SPORTKLUB 1 15.00h 18.00h 20.30h 23.00h 02.30h

Karšijaka - Galatasaraj, košarka Njujork - Boston, košarka Klivlend - Golden Stejt, košarka San Antonio - Čikago, košarka Kanzas - Denver, ragbi

SPORTKLUB 2 22.30h

Picburg - Baltimur, ragbi

SPORTKLUB 3 15.00h

Ne ehimik - Ska, ragbi

ARENASPORT 1 17.00h 19.00h

om” potpisan na dvije i po godine. Kristal Palas je na ljeto potrošio mnogo novca, ali u posljednjih 11 ligaških mečeva upisao je samo jednu pobjedu što ga je dovelo na jedno mjesto, odnosno bod iznas opasne zone... U.R.

Mega Leks - FMP, košarka C. zvezda - Cedevita, košarka

SPORT

ISKRA SE POJAČAVA, ČEKA SE TRENER

Stigao Jovanović

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

NAJVAŽNIJE PROMJENE I SAOPŠTENJA SA DESET ■ Ugovor sa selektorom mlade reprezentacije Mojašem Radonjićem će biti produžen na dvije godine, odnosno do kraja sljedećeg ciklusa. ■Kormilari ostalih mlađih selekcija Aleksandar Miljenović (U19), Boris Miličković (U17)

i Obren Sarić (U15) dobili su novujednogodišnju saradnju. ■ Selektor svih ženskih selekcija Derviš Hadžiosmanović i vođa futsal reprezentacije Crne Gore Sveto Ljesar su dobili nove jednogodišnje ugovore.

■ Određeni su termini nastavka svih takmičenja: Telekom 1. CFL 21. februar; Druga liga 5. mart. Prvi meč baraža Telekom 1. CFL 31. maj, a revanš 4. juna. Finale Kupa Crne Gore 31. maj. Prvi mečevi polufinala 12, a revanši 26. aprila.

PRODUŽENI UGOVORI SELEKTORIMA MLAĐIH REPREZENTACIJA CRNE GORE Danilovgrađani su otvorili vrata prvom pojačanju, a njegovo ime je Miroje Jovanović! Dojučerašnji krilni ofanzivac Rudara je stigao u Iskru za koju će igrati do kraja tekuće sezone. Ovaj 29-godišnji fudbaler je pored Pljevljaka, sa kojima je osvojio prvenstvo i četiri Kupa, nosio dres Mladosti i Koma, a dolazak u Iskru znači i povratak u matični klub. “Stigao je Jovanović, on je prvo pojačanje, ali biće još

promjena”, poručio je prvi čovjek Danilovgrađana Blažo Šaranović i najavio “vruć” prelazni rok na stadionu “Braća Velašević”. Kada su u pitanju odlasci, napadač Danko Kovačević je tražio papire i dobio “zeleno svijetlo”, dok je prva i najvažnija dilema koja mora da se riješi trener. Radisav Dragićević je napustio klub, a želje su Nikola Rakojević, ili Dragan Radojičić. U.R.

LIJEP GEST SAVIĆA I ŠĆEKIĆA Crnogorski reprezentativci, pored toga što su veliki fudbaleri, još veći su ljudi. Defanzivac Atletiko Madrida Stefan Savić je juče posjetio OŠ “Aleksa Bećo Đilas” u svom rodnom Mojkovcu gdje je svim učenicima pokolonio novogodišnje paketiće. Sličan gest je napravio i Aleksandar Šćekić - vezista turskog Genčerbirliđija je u Mjesnoj zajednici Dolac obradovao sve mališane pokolonima.

SAVEZ VJERUJE VOĐAMA MLADIH

⌦ Uroš Radulović

NENAD LALATOVIĆ TRENER ČUKARIČKOG

Crnogorci dobili šefa

Nenad Lalatović je zvanično novi trener Čukaričkog, a promocija se očekuje početkom sedmice. Nekadašnji trener Crvene zvezde je u prvom dijelu Superlige odradio sjajan posao sa Vojvodinom (treće mjesto), ali zbog organizacionih u klubu odlučio je da “digne sidro”. Ekspresno je dobio novi posao, ali znatno teži, jer se Lalatović

Čuka nalazi na 12. poziciji, a cilj je plej-of. Lalatović će na Banovom brdu trenirati šest naših internacionalaca - Asmira Kajevića, Stanišu Mandića, Branislava Jankovića, Dušana Lagatora, Borisa Kopitovića i Darka Bulatovića. U.R.

Dosta promjena i noviteta će pretrpjeti crnogorski fudbal u 2017. godini, ali jedna stvar će po svemu sudeći ostati ista - to su selektori. Naime, juče je u Kući fudbala na Starom aerodromu održana deseta sjednica Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Crne Gore na kojoj je izdato dosta saopštenja. Jedna od najvažnijih vijesti je selektor Mojaš Radonjić, koji je produžio ugovor na još dvije godine, odnosno do kraja narednog kvalifikacionog ciklusa. FSCG je obnovio saradnju i sa kormilarima U19, U17 i U15 selekcija, pa su Aleksandar Miljenović, Boris Miličković i Obren Sarić produžili ugovore na još godinu dana. Takođe, FSCG vjeruje i selektoru svih ženskih reprezentacije Dervišu Hadžiosmanoviću i vođi futsal ekipe Crne Gore Svetu

Ljesaru - njima je ponuđena nova jednogodišnja saradnja.

■ NASTAVAK PRVEN-

STVA 21. FEBRUARA

Poznato je i kad će se nastaviti 11. po redu crnogorska fudbalska klupska sezona. Prvi dio Telekom 1. CFL je završen 4. decembra, a prvenstvo će se nastaviti 21. februara (utorak) sljedeće godine. Nastavak Druge lige je planiran za 5. mart (nedjelja), dok će se prvi mečevi polufinala Kupa

21. FEBRUARA SE NASTAVLJA TELEKOM 1. CFL.

igrati 12. a revanši 26. aprila. Najljepša utakmica u sezoni, odnosno finale Kupa je zakazano 31. maja kada će se igrati i mečevi baraža Telekom 1. CFL, dok su revanši 4. juna. Takođe, odlučeno je koliko će trajati i prelazni rok - od 21. januara do 17. februara.

■ KLUBOVI SE SAMI FINANSIRAJU

Nije tajna da je crnogorska kuća fudbala pomogla bukvalno svakom klubu sa finansijske strane, pogotovo kada je u pitanju izgradnja stadiona i pomoćnih objekata. Poručeno je da će Savez i dalje biti partner crnogorskim klubovima u realizaciji sličnih planova, ali neće pružati finansijsku pomoć klubovima za potrebe njihovog svakodnevnog funkcionisanja. Klubovima se sugeriše da takmičarsku sezonu planiraju u skladu sa realnim

SUBOTA I NEDJELJA, 24. I 25. 12. 2016

SPORT

TE SJEDNICE IZVRŠNOG ODBORA FSCG ■ Zimski prelazni rok će trajati od 21. januara do 17. februara.

CFL će u nastavku sezone morati da imaju licencirane trenere golmana.

■ U nastavku prvenstva samo će šef stručnog štaba moći da vodi utakmicu u tehničkom prostoru i klubovi Telekom 1.

■ Od naredne takmičarske sezone svi klubovi Telekom 1. CFL će morati da imaju profesionalne ugovore sa minimum

pet fudbalera. ■ FSCG će nastaviti da bude partner klubovima u infrastrukturi, ali neće pružati finansijsku pomoć klubovima za potrebe svakodnevnog funkcionisanja.

Trka se nastavlja 21. februara: Budućnost ima 11 bodova više od Mladosti Ponovo na Trešnjici: Dušan Vlaisavljević

DUŠAN VLAISAVLJEVIĆ PREUZEO ZETU

Duško vodi vukove

Povratak poslije godinu i po dana - Dušan Vlaisavljević je ponovo na kormilu Zete. Uprava kluba iz Golubovaca je juče angažovala nekadašnjeg selektora mlade reprezentacije Crne Gore, koji bi trebao da se zadrži u klubu minimum do kraja ove sezone. Vlaisavljević je u periodu od aprila do juna 2015. godine bio kormilar “vukova”, a nakon toga angažmana je preuzeo Grbalj, dok je na njegovu poziciju doveden Miodrag Martać. Zeta je pred početak prvenstva najavila borbu za Evro-

Obavezni profesionalni ugovori finansijskim mogućnostima, da ne bi došlo do istupanja iz lige, kao što je nedavno bio slučaj sa Grafičarom

■ NEMA VIŠE

POKRIVALICA

Ozbiljan korak je na početku prošle sezone napravio FSCG kada je donio odluku da samo treneri koji posjeduju UEFA Profi licence mogu da vode naše timove. Međutim, poznato je da u pojedinim klubovima ima “pokrivalica” u smislu da je jedan trener na papiru šef struke, a sasvim drugi vodi ekipu tokom meča. Takav slučaj je na primjer u Gr-

blju gdje je Dragoljub Đuretić navodno šef struke, a poznato je da svima diriguje talentovani Miljan Radović. Samim tim u nastavku sezone samo će šef stručnog štaba moći da vodi utakmicu u tehničkom prostoru, dok će ostali članovi stručnog štaba moći da daju instrukcije najviše dva puta u toku utakmice, bez zadržavaja u tehničkom Radonjić prostoru.

Veliki problem crnogorskog klupskog fudbala jesu ugovori. Poznato je da se dosta ugovora zapravo dogovara na riječ, bez ikakvog papira, a tako je ugrožena zaštita i osiguranje igrača. Od sljedeće sezone svaki klub ima obavezu da u svom timu ima minimum pet igrača sa profesionalnim ugovorima... “Na predlog Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore, IO je donio odluku da od naredne takmičarske sezone klubovi koji se takmiče u Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi moraju imati zaključen ugovor o profesionalnom igranju sa najmanje pet igrača”, navodi se u saopštenju sa jučerašnje sjednice. Pored toga, naglašeno je da će u nastavku sezone klubovi Telekom 1. CFL morati da imaju licenciranog trenera golmana.

pu, a za takvu misiju je na čelo stručnog štaba postavila Dejana Vukićevića. Međutim, kako se pauza u prvenstvu bližila, tako je došlo i do određenih nesuglasica između uprave i trenera, pa je Vukićević nakon poraza od Dečića u posljednjem kolu prvog dijela sezone napustio klupu Golubovčana. Takođe, očekuju se promjene i u igračkom kadru, jer su Zetu do sada napustili Šaleta Kordić, Luka Klikovac, Deni Pavlović i Bruno Paiva. Poslije 17. kola, “vukovi” imaju 25 poena i nalaze se tri boda daleko od zacrtanog evropskog cilja. U.R.

BODOVA JE ZETA OSVOJILA U PRVOM DIJELU ŠAMPIONATA. GOLUBOVČANI SE NALAZE NA ŠESTOM MJESTU I KASNE TRI POENA ZA TREĆOM POZICIJOM KOJA GARANTUJE EVROPU

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SUBOTA

Dobri momci OD 23h

Adresa: Rimski trg Poslovni Centar Kruševac

ZANIMLJIVO

AKTUELNO SAVJET BEZBEJDNOSTI

Al Ulamu i Vujanović

OPROŠTAJNA POSJETA

Vujanović odlikovao Ulamu Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odlikovao je juče Medaljom za zasluge ambasadorku Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, Hafsu Al Ulamu. Vujanović je iskazao poštovanje UAE za odluku da, u oktobru 2010. godine, u Crnoj Gori otvore ambasadu, prvu u regionu Zapadnog Balkana, i za ambasadora imenuju Ulamu. Ulama je iskazala zadovoljstvo da je u šestogodišnjoj diplomatskoj misiji doprinosila saradnji dvije države, ko-

ju ocjenjuje sadržajnom i intenzivnom sa jasnom perspektivom daljeg unapređenja. Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović takođe se sastao sa AlUlamom i izrazio zadovoljstvo prijateljskim odnosima i saradnjom dvije zemlje. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je istakao da su zahvaljujući kontinuiranom angažmanu Ulame značajno unaprijeđeni odnosi i učvršćene veze Crne Gore i Emirata. E.H.

Rezolucija protiv Izraela usvojena uz aplauz

Savet bezbjednosti UN usvojio je rezoluciju kojom se zahtijeva od Izraela da obustavi izgradnju naselja na okupiranim palestinskim teritorijama, SAD su bile uzdržane. Za usvajanje rezolucije glasalo je 14 članica, uz buran aplauz, prenosi Rojters. Ovo je prva rezolucija SB UN o Izraelu i Palestincima za skoro osam godina. Rezoluciju su predložili Novi Zeland, Malezija, Venecuela i Senegal dan nakon što se, kako navodi agencija, Egipat povukao pod pritiskom Izraela i izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa. Izrael i Tramp su pozvali SAD da ulože veto na rezoluciju, ali to se nije dogodilo. Rezolucija označava promjenu američke prakse da štite Izrael od akcija Ujedinjenih nacija.

Galip i Brajović

GALIP SA BRAJOVIĆEM I BOŠKOVIĆEM

Ima mnogo spona između naroda Turske i Crne Gore Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović primio je juče ambasadora Turske Serhata Galipa, i izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci Turske u procesu evroatlantskih integracija Crne Gore. Najbolju potvrdu te podrške predstavlja rana ratifikacija Protokola o pristupanju Crne Gore NATO u turskom parlamentu. Galip se sastao i sa mi-

nistrom odbrane, Predragom Boškovićem i čestitao na uspjehu koji je Crna Gora postigla na polju evroatlantskih integracija i izrazio uvjerenje da će naša zemlja u skoroj budućnosti postati punopravni član Alijanse. Bošković se zahvalio na podršci koju Turska u kontinuitetu pruža našoj zemlji, a koja se odnosi na integracije u kolektivni sistem bezbjednosti. E.H.