Issuu

PREDSJEDNIK VLADE NA SKUPĹ TINI CANU â– 2 3

Sve naĹĄe razlike sabrati u crnogorski drĹžavni identitet

Subota DOBRI MOMCI OD 23h

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016. BROJ 1637 GODINA VI

KONAÄŒNO: ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE OBJAVILA NOVE CIJENE â– 6 7

OD JANUARA STRUJA JEFTINIJA 4,5 ODSTO

ISTRAGA O DVOSTRUKOM UBISTVU U BEÄŒIÄ†IMA

OTKRIVENA NOVA IMENA, OÄŒEKUJU SE HAPĹ ENJA

SKIJALIĹ TE U KOLAĹ INU

Sezona poÄ?inje sa vjeĹĄtaÄ?kim snijegom â– 20 21

â– 19

SAJAM U NIKĹ IÄ†U

Da domaÄ‡e bude viĹĄe na trpezi

DOÄŒEK U PODGORICI

Knez: Ko doÄ‘e na trg, neÄ‡e zaĹžaliti

â– 34 35

TEMA: VRĹ NJAÄŒKO NASILJE

Alarm i za roditelje i za institucije â– 14 15

â– 12 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

AKTUELNO

DARMANOVIĆ U ZAGREBU:

Crna Gora NATO članica do proljeća 2017. godine Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović učestvovao je na ministarskom sastanku Američko-jadranske povelje(A5) koji je održan u Zagrebu. Tokom sastanka A5 usvojena je deklaracija kojom je pozdravljen nastavak politike otvorenih vrata i potvrđena posvećenost saradnji u okviru NATO predvođene misije Odlučna podrška u Avganistanu. Učesnici su, kako je saopšteno iz Ministarstva, naglasili važnost daljeg snaženja regionalnih mehanizama saradnje u cilju prevazilaženja bezbjednosnih izazova u regionu i na međunarodnom planu. ‘’Ministar Darmanović je ocijenio da A5 predstavlja značajan regionalni forum u funkciji jačanja doprinosa široj bezbjednosti i pozicioniranja Zapadnog Balka-

na kao pouzdanog partnera NATO. Informisao je o preostalim koracima na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u NATO i iskazao podršku za dalje širenje Američko-jadranske povelje na sve zemlje Zapadnog Balkana koje žele da postanu njen dio’’, navedeno je u saopštenju. Učesnici su čestitali Crnoj Gori na dinamici ratifikacije Protokola o pristupanju i iskazali uvjerenje da će do punopravnog članstva doći na proljeće 2017. Darmanović se na marginama sastanka Partnerske komisije susreo sa ministrom vanjskih poslova Makedonije, Nikolom Popovskim kojom prilikom je konstatovano zadovoljstvo intenzivnim političkim dijalogom i saradnjom dvije države u realizaciji evropske i evroatlantske agende. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

PREMIJER DUŠKO MARKOVIĆ U OBRAĆANJU AKADEMICIMA CANU

TREBA NAM POMIRENJE, A NE LUTANJE IZMEĐU SRPSKOG I CRNOGORSKOG

⌦ Mili Prelević

redsjednik Vlade Duško Marković poručio je juče da akademici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ne treba da dijele Crnu Goru već da je sabiraju, pozivajući ih da nas pouče kako da svima u Crnoj Gori jedna kuća bude Crna Gora.

Darmanović

SNP U KOTORU HOĆE VLAST

Zovu opoziciju da ih manjinski podrže

SNP u Kotoru zatražila je na sinoćnjem sastanku sa predstavnicima DF, Demokrata, SDP i GP URA da je podrže, kako bi ova partija sama formirala novu lokalnu vlast u tom gradu. Predsjednik SNP Kotor Branko Baćo Ivanović kazao je da su, sublimirajući sve dosadašnje sastanke njihovih političkih subjekata, pokušali da prevaziđu ona pitanja koja su ih do sad razdvajala. “To je odbijanje SDP da napusti koalicionu vlast sa DPSom podnošenjem ostavki, kao i podrška DF, URE i Demokrata takvom stavu SDP. Polazeći od toga da su predstavnici DF, Demokrata, GP URE i SDP tokom pregovora naglašavali da razvlašćiva-

nje DPS jeste ključni cilj kojem mora biti podređen svaki partijski ili lični cilj i potencirali da postoji 17 opozicionih odbornika koji žele razvlašćivanje DPS, predložili smo im da manjinski podrže SNP”, kazao je Ivanović. Iz SNP podsjećaju da su njene kolege iz partnerskih partija i grupa građana kroz više medijskih istupa ukazali na to da su spremni da ponude, odnosno da su nudili manjinsku podršku SNP. “Iz tih razloga, očekujemo da ćemo brzo dobiti odgovor i ukoliko on bude pozitivan, već tokom sljedeće sedmice može se izvršiti izbor predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine opštine”, zaključuje on. E.H.

Premijer Marković je u obraćanju akademicima CANU naglasio juče da ono što “mi mali, ranjivi i prolazni očekujemo od njih jesu upravo mudrost i razboritost, a ne dijeljenje lutanjima između srpskog i crnogorskog”. “Kao što je to jednom prilikom rekao vaš kolega, uvaženi predsjednik Vukčević, očekujemo da budete uvijek crnogorska i da budete dostojni imena akademija. Da nas sabirate, a ne da nas dijelite. Ni lutanjima između srpskog i crnogorskog; ni kontraverznim rječnicima; ni dnevnopolitičkim svrstavanjima; ni međusobnim nerazumijevanjem i razmiricama među najumnijim glavama ovog naroda, bilo da sjede u ovoj ili u nekoj drugoj kući… Nije vrijeme za

KAKO DA SVE POSEBNE IDENTITETE VEŽEMO U DRŽAVNI? NE DA BI BILO KOJI NACIONALNI U VEZIVANJU POSTAO MANJE VRIJEDAN, VEĆ DA BI MU BILO I UDOBNO I SIGURNO U TOM JEDNOM DRŽAVNOM, CRNOGORSKOM IDENTITETU

to. Vrijeme je za objedinjavanje. Od vas tražimo i očekujemo odgovore na najvažnija pitanja. Mudre i razborite. U tom teškom ali časnom pregnuću za svoj narod, od vaše Vlade možete računati na svaku vrstu pomoći”, rekao je Marković prilikom jučerašnje posjete CANU.

■ OSVIJETLITE NAM PUTEVE

Marković je istakao da smo donijeli političke odluke usmjeravajući državu ka evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Premijer je istakao da nijesmo slijepi da ne vidimo da ni to društvo nije savršeno, ali pod tim krovom “u današnjem uzavrelom svijetu ipak je najsigurnije”. “Pitanje na koje tražimo odgovor glasi: kako da u tom, za nas novom civilizacijskom krugu, prihvatajući opšta pravila koja važe za sve članove tog društva, sačuvamo ono naše “posebno”? Ono na čemu smo opstajali i opstali hiljadu godina; ono što znači duhovnu vertikalu ljudi koji su živjeli kroz sve te vjekove na ovom prostoru, zvao se on Dukljom, Zetom ili Crnom Gorom; ono

bez čega MI nećemo ostati MI u toj velikoj, brojnoj porodici -pravedniji, uredniji i vrijedniji, ali ipak i dalje MI… Osvijetlite nam, gospodo akademici, te puteve”, rekao je Marković. On je pozvao akademike da nas pouče kako da svima u Crnoj Gori jedina kuća bude – Crna Gora. “A znamo da već dugo nije tako; da smo duboko podijeljeni i da tu raspolućenost crnogorskog društva vučemo za sobom iz prošlih vjekova do današnjeg dana. Kao crnu sjenku od koje ne možemo pobjeći. Kao otrov koji kola kroz naše vene. Koji će nas identitet približiti jedne drugima: nacionalni ili državni? Gdje je izvorište i utemeljenje crnogorstva: u naciji ili u državi? Kako da sve naše posebne identitete vežemo u jedan, državni? Ne da bi bilo koji nacionalni u tom vezivanju postao manje vrijedan, manje vidljiv, već naprotiv – da bi mu bilo i udobno i sigurno u tom jednom državnom, crnogorskom identitetu”, rekao je Marković.

■ OPSTALI U TEŠKIM VREMENIMA

Premostili smo, kako navodi, sva ona vremena kada je blijedilo nacionalno; opstali smo kada smo gubili državno. Kako da se danas pomirimo sami sa sobom i među sobom? “Da li je zadatak nacionalne Akademije nauka i umjetnosti da živi samo u prošlim vre-

Foto: BOJANA CUPIC

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

AKTUELNO

BRAJOVIĆ POZIVA OPOZICIJU, ODLUČAN DA PREDUZME KORAKE

Neformalni razgovori, formalne ponude

Puna podrška Vlade CANU CANU će u partnerskom odnosu sa Vladom Crne Gore sugerisati najbolja rješenja kako da državu učinimo održivom u nacionalnom i identitetskom smislu, a isto tako i na koji način da se obezbijedi sigurnost i bolji kvalitet života za građane, dogovoreno je na radnom sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i predsjednika CANU Dragana Vukčevića. Sastanku su prisustvovali ministar kulture Janko Ljumović i sekretar Ministarstva nauke Smiljana Prelević, kao i članovi Predsjedništva CANU. Uz podsjećanje na ključne političke odluke donijete u prethodnom periodu, od obnove nezavisnosti preko određenja za evropske i evroatlantske integracije, predsjednik Marković je kazao da su unutrašnje podjele i nepostojanje društvene kohezije ozbiljno ograničenje za još dinamičniji razvoj države. Naglasio je da Vlada očekuje od CANU da u narednom periodu sugeriše kako prevazići aktuelne probleme koji opterećuju crnogorsko društvo, kroz traganje za kompromisom oko minimuma saglasnosti o ključnim nacionalnim ciljevima. menima? lli je njena uloga da razmatra i lavirinte današnjice i da sugerišu najkraće, najbezbolnije i najkorisnije puteve za svoj narod? Kako da unaprijedimo ekonomiju? Kako da reformišemo obrazovanje? Kako da najefikasnije koristimo naše prirodne resurse, a da sačuvamo životnu sredinu? Potrebno nam je da čujemo što vi mislite

Predsjednik Marković je rekao da će CANU na tom planu imati punu podršku Vlade, uključujući i finansijsku, a dogovoreno je i jačanje saradnje sa resornim ministarstvima na konkretnim projektima. Razgovarano je i o spremnosti Vlade da pomogne rekonstrukciju sadašnje zgrade CANU, u zamjenu za novi objekat koji se gradi u centru Podgorice, a koji je bio predviđen za novu lokaciju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Na taj način Vlada bi ublažila problem nedostatka prostora za svoje službe, dok bi Akademija adekvatnim proširenjem sadašnje zgrade sačuvala svoju prepoznatljivu lokaciju. Predsjednik CANU Dragan Vukčević rekao je da je ohrabren onim što su predsjednik i Vlada učinili za Akademiju u kratkom roku i posebno pozitivnim ocijenio posvećenost izvršne vlasti jačanju institucija i znanja. To su preduslovi za brži napredak crnogorskog društva na svim poljima, zajednički je ocijenjeno na jučerašnjem radnom sastanku premijera sa čelnicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. o svemu tome. Veoma sam svjestan da u Vladi Crne Gore, baš kao ni u bilo kojoj drugoj vladi na svijetu, ne sjede najmudriji. Ne! Po logici stvari, ta mudrost svih naroda okupljena je u njihovim nacionalnim Akademijama. Vi ste, uvaženi akademici, ti mudri razboriti u našem društvu od kojih tražimo odgovor”, poručio je premijer.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, kazao je da planira da preduzme konkretne korake kako bi se opozicija vratila u parlament. Brajović je rekao da se ne može prenebregnuti činjenica da opozicioni poslanici još nijesu u parlamentu. “Ja sam predstavio i upozano kolege sa određenim koracima koje ćemo preduzeti, a neki pomaci se već vide jer su formirani poslanički klubovi”, kazao je Brajović nakon sastanka sa ambasadorima EU. On je kazao da korake koje planira da preduzme u cilju povratka opozicije u parlament obuhvataju neformalne razgovore i formalne ponude. “Čuli ste neubičajenu ponudu premijera koji je nakon završenih izbora pozvao opoziciju da participira u Vladi”, podsjetio je Brajović, dodajući da se ne treba uslovaljavati raznim ponudama i predlozima. On je dodao da je gotovo 95 odsto poslanika formiralo poslaničke klubove – samo još nijesu poslanici Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta URA. “Sve treba preduzeti da se dijalog o razvojnim prioritetima i interesima Crne Gore vodi u parlametu i da svi budemo svjesni da moramo voditi računa o interesu Crne

Sve treba preduzeti da se dijalog o razvojnim prioritetima i interesima Crne Gore vodi u parlametu i da svi budemo svjesni da moramo voditi računa o interesu Crne Gore, naveo je Brajović

Gore”, naveo je Brajović. On je ukazao da je faktička situacija da su naredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2020. godine. “Nikad ne znate šta će se desiti u mandatom periodu. Svima je, a vlasti najviše stalo do toga da se kompletan postupak oko događaja od 16. oktobra završi. Vjerujem da će nadležni organi doći u priliku da brzo podignu optužnicu”” kazao je Brajović Na pitanje da ima li spremu ponudu za opoziciju, Brajović je odgovorio da o tome ne razgovara sa medijima nego sa predstavnicima poslanika. On je ocijenio da ambasadori podržavaju stav da se dijalog mora voditi u

parlaemantu. Ambasador Slovačke u Podgorici, Roman Hloben, kazao je da ambasadori EU podržavaju napore predsjendika Skupštine po pitanju povrataka opozicije u parlament. On je kazao je da je konstruktivan politički dijalog jedini način rješavanja svih pitanja u društvu. “Jedino tako možemo da prevaziđenmo sve probeme koji postoje ili u politici ili u ekonomiji, socijalnoj agend”, kazao je Hloben. Na pitanje da li je upozant o uslovima opozcije za povratak u Skupštinu, Hloben je kazao da ne želi da se miješa u te procese. Šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav, rekao je da je Delegacija spremna da sarađuje sa novom vladom sa ciljem bržeg pristupa Crne Gore EU. On je dodao da je jasno da se pregovori Crne Gore sa EU nastavljaju na uobičajeni način. Kako je podsjetio, prije dva dana Crna Gora je u pregovorima sa EU otvorila još dva nova poglavlja. “Otvaranje poglavlja je važan korak, ali sada je pred vama ozbiljan posao koji treba da bude urđen na polju socijalne politike i poljoprivrede, jer će mjere koje je potrebno implementirati donijeti korist građanima Crne Gore i približiti vas EU”, ocijenio je Orav.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

zoran Pažin i hojt brajan Ji:

Perišić

Nastavak tradicionalnog partnerstva CG i SAD

neslaganja u DNP Milana Kneževića

Perišić podnio ostavku, partija tvrdi da je smijenjen

Demokratska narodna partija saopštila je da doskorašnji predsjednik Opštinskog odbora DNP Bijelo Polje i član Predsjedništva DNP Svetislav Perišić, nije podnio ostavku na funkciju predsjednika Opštinskog odbora, već će biti smijenjen iz razloga koji nemaju nikakve veze s obrazloženjem njegove navodne ostavke, o kojoj je informisao javnost. “Predlogom odluke predsjednika partije, koji će sa predlogom smjene Svetislava Perišića biti upućen Predsjedništvu, do organizovanja Opštinske izborne konferencije u Bijelom Polju, i izbora novog rukovod-

stva, Opštinskim odborom DNP Bijelo Polje rukovodiće Jelena Kljajević, član Glavnog odbora DNP-a i odbornica u Skupštini opštine Bijelo Polje. Istovremeno, DNP zahvaljuje gospodinu Perišiću na dosadašnjoj saradnji, i želi mu puno uspjeha u budućnosti na ličnom i profesionalnom planu”, navodi se u saopštenju te partije. Na drugoj strani, Perišić tvrdi da je podnio ostavku i da ne može biti smijenjen dok tu odluku ne donese Predsjedništvo partije. On je u izjavi Dnevnim novinama ponovio da je podnio ostavku na mjesto predsjednika OO DNP Bijelo Polje

i člana predsjedništva DNP Crne Gore. “Razlozi moje ostavke su isključivo vezani za odnos pojedinih čelnika partije prema ovom četvrtom po snazi OO u DNP-u. Sve je počelo prije nekoliko mjeseci, tačnije kada sam svoj eventualni poslanički mandat prepustio osobi koja očigledno od vrha partije nije bila planirana, već je zamišljeno bilo da poslanik sa sjevera bude jedan od miljenika predsjednika političkog savjeta DNPa, kojeg optužujem da me je svojim nastupom na posljednjoj sjednici DNP-a natjerao da napustim ovu časnu partiju”, saopštio je Perišić. B.Č.

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države imaju dugu istoriju odličnih bilateralnih odnosa i takvo partnerstvo biće nastavljeno kroz niz zajedničkih aktivnosti i u narednom periodu, saopšteno je na sastanku potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zorana Pažina i zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Hojta Brajana Jia. Posjeta Hojta Brajana Jia je izraz pune podrške SAD Crnoj Gori u ostvarenju njenih spoljnopolitičkih prioriteta – članstva Crne Gore u NATO i EU. Ji je čestitao potpredsjedniku Pažinu izbor na novu funkciju i ocijenio da ostvareni progres Crne Go-

Sa sastanka

re na ovom putu treba da bude podstrek za dalje intenziviranje reformi, posebno u oblasti vladavine prava i izgradnji demokratskih institucija. Pažin je istakao da u NATO i EU ulazi crnogorsko društvo u cjelini, a ne vlast ili opozicija. On je zbog toga ukazao na potrebu da svi politički subjekti na crnogorskoj društvenoj sceni, koji dijele sistem evropskih i evroatlantskih vrijednosti i grade na njima svoj politički subjektivitet, treba da daju svoj demokratski doprinos ostvarenju ovih ciljeva. “Za to postoji dovoljno demokratskog prostora, kroz dijalog koji treba da uvaži činjenicu da je Skupština Crne Gore najvažniji demokratski forum u državi”, kazao je Pažin. E.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

aktuelno

Škrelja: svi poslanici da poštuju volju građana

Odbori formirani, opoziciju čekaju mjesta ⌦⌦ Jovana Đurišić

rnogorski poslanici izabrali su juče predsjednike i članove svih stalnih 13 skupštinskih odbora, tačno dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora.

Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja kazao je da su svi odbori formirani, a da mjesta u odborima koja pripadaju opoziciji, ostaju upražnjena dok njeni članovi ne odluče da se vrate u parlament. “Ostavili smo mjesta za opoziciju koja ih čekaju kada se steknu uslovi da se vrate u Skupštinu”, rekao je Škrelja Vikend novinama. Ističe i da pravno gledano problemi u radu odbora ne postoji, jer poslanici vladajuće partije imaju kvorum, ali da bi bilo poželjno da i poslanici opozicije učestvuju u radu odbora, kako bi se ispoštovala volja građana. “Član 36 Poslovnika Skupštine predviđa da ako pojedini klub poslanika ne predloži kandidata za člana odbora koji mu pripada, članovi odbora se biraju na osnovu datih predloga klubova poslanika, pri čemu se taj sastav, pod uslovom da je izabrano više od polovine članova odbora, smatra punim sastavom u smislu postojanja kvoruma za rad i odlučivanje”, pojasnio je Škrelja. Dodaje da je i juče, zajedno sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem pozvao opoziciju da se vrati u parlament, kako bi rad nasta-

vili u punom sastavu. Za predsjednika Ustavnog odbora izabran je Miodrag Vuković, a članovi su: Milorad Vuletić, Željko Aprcović, Jovanka Laličić, Branka Tanasijević, Miomir M. Mugoša i Ervin Ibrahimović. Zakonodavnim odborom predsjedavaće Marta Šćepanović, a u njegovom sastavu biće još i: Miodrag Vuković, Obrad Mišo Stanišić, Filip Vuković, Predrag Sekulić, Jovanka Laličić i Andrija Popović. Odbor za politički sistem pripašće Željku Aprcoviću, a činiće ga: Marija Ćatović, Miomir M. Mugoša, Bogdan Fatić, Andrija Nikolić, Petar Smolović i Miloš Nikolić. Na čelu Odbora za bezbjednost naći će se Obrad Mišo Stanišić, a sa njim i Marta Šćepanović, Luiđ Škrelja, Miodrag Vuković, Branko Čavor, Milorad Vuletić i Vujica Lazović. Na čelu Odbora za međunarodne odnose i iseljenike je Andrija Nikolić, a članovi su: Dragutin Papović, Miloš Nikolić, Halil Duković, Luiđ Škrelja, Nada Drobnjak i Ervin Ibrahimović. Odborom za evropske integracije predsjedavaće Adri-

jan Vuksanović iz HGI, a činiće ga još i Daliborka Pejović, Marija Ćatović, Sanja Vlahović, Maja Bakrač, Andrija Nikolić i Mihailo Anđušić. Odbor za ekonomiju i budžet pripašće Vujici Lazoviću. Sastav odbora čine: Predrag Sekulić, Filip Vuković, Branko Čavor, Petar Smolović, Jovanka Laličić, Genci Nimanbegu. Odborom za ljudska prava predsjedavaće Halil Duković, a u njemu će se naći : Suad Numanović, Mirsad Murić, Nada Drobnjak, Mihailo Anđušić, Nedžad Drešević, dok će Nada Drobnjak ostati na čelu Odbora za rodnu ravnopravnost sa članovima: Petrom Porobićem, Aleksandrom Vuković, Majom Bakrač, Nikolom Rakočevićem i Brankom Tanasijević. Bivši ministar poljoprivre-

Rotacije u DPS Poslanik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović podnio je ostavku na tu funkciju, saopšteno je na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, koja je održana na Cetinju. Ostavke na poslaničke funkcije su podnijeli Vladan Vučelić, Zorica Kovačević i Nela Savković-Vukčević. Državna izborna komisija odrediće ko će zamijeniti ove poslanike. Mihailo Anđušić, Miomir M. de Petar Ivanović preuzeće Odbor za turizam, a činiće ga i Predrag Sekulić, Sanja Vlahović, Marija Ćatović, Ana Nikolić, Mirsad Murić i Genci Nimanbegu. Osim Pavla Goranovića, koji će biti na čelu Odbora za prosvjetu i nauku, u ovom radnom tijelu naći će se i Aleksandra Vuković, Sanja Vlahović, Petar Porobić, Andrija Popović i Ervin Ibrahimović.

Mugoša, Dragutin Papović, Nada Drobnjak, Petar Smolović i Petar Porobić novi su poslanici crnogorskog parlamenta. Njima je verifikovan mandat i oni će zamijeniti poslanike Demokratske partije socijalista koji su ranije podnijeli ostavke zbog izbora u Vladu. To su Suzana Pribilović, Predrag Bošković, Nikola Janović, Milutin Simović, Duško Marković i Mevludin Nuhodžić. Miodragu Radunoviću namijenjen je Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje u kojem će biti Suad Numanović, Maja Bakrač, Halil Duković, Vujica Lazović i Nedžad Drešević , a Daliborki Pejović Odbor za antikorupciju. U njemu će biti i Filip Vuković, Obrad Mišo Stanišić, Željko Aprcović, Branka Tanasijević, Nikola Rakočević i Dragutin Papović.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

SASTANAK RADUNOVIĆA I MILNERA

Pozitivna saradnja u oblasti energetike

Njemačka razvojna banke za region, Kirkom Milka (KfW) važan je partner nerom, kako bi razgovarali crnogorske vlade u finansi- o dinamici realizacije akturanju i implementiranju elnih projekata i razmotrili velikog broja promogućnosti širenja jekata, sa kojom partnerstva. je dogovoreno Iz Ministarstva je saopintenzivirašteno da je nje komunina sastankacije u naku pozitivrednom peno ocijenjeriodu, saopna dosadaššteno je iz Ministarstva nja saradnja, finansija. prije svega u oblasti komuMinistar fiRadunović nalne infrastruknansija Darko Rature i energetike, koji dunović sa saradnicima, sastao se juče sa pred- predstavljaju primjere postavnicima KfW-a na čelu sa zitivnih iskustava ne samo direktorom sektora te ban- za zemlju, već i cijeli region.

KOMPANIJA CRBC MONTENEGRO

Shiqiang postavljen za novog izvršnog direktora

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE

KONAČNE CIJENE PROSJEKU MANJ

lektroprivreda Crne Gore (EPCG), shodno Zakonom o energetici, objavila je juče konačne cijene električne energije po kojima će snabdijevati distributivne kupce počev od 1. januara 2017. godine.

Shiqiang Novi izvršni direktor kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) Montenegro, koja u Crnoj Gori gradi prioritetnu dionicu auto-puta Bar-Boljare je Hei Shiqiang. On je na poziciji izvršnog direktora CRBC Montenegro naslijedio Gao Lianga, koji karijeru nastavlja u kompaniji China Communications Construction Group. “U radnoj biografiji Shigianga ističu se projekti Pupinov most u Srbiji i Suramadu most u Indoneziji, kao veoma impozantni građevinski objekti”, navodi se u saopštenju kompanije.

Most Suramadu povezao je ostrva Java i Madura u Indoneziji, gdje je to ujedno i najduži most, dugačak 5,4 kilometra. Pupinov most u Beogradu povezuje Zemun i Borču, preko Dunava, i dugačak je 1,4 kilometra. CRBC je gradnju prioritetne dionice počela je 11. maja prošle godine, od kada kreće rok od četiri godine koji Kinezi imaju za završetak radova. Izgradnja auto-puta koštaće državu 809 miliona eura. Od kineske Exim banke pozajmljena su 944 miliona dolara, na 20 godina i sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina.

Konačna cijena (električna energija, mrežne usluge i naknade) za domaćinstva i male kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva, umjesto dosadašnjih 8,37 centi po kilovat satu (kWh) iznosi 7,97 centi po kilovat satu, što predstavlja umanjenje od 4,74 odsto. “Za domaćinstva sa jednotarifnim mjerenjem cijena je umanjena za 7,61 odsto”, saopšteno je u Elektroprivredi.

■ CIJENE STRUJE Za ostale distributivne kupce navedenim odlukama, u zavisnosti od naponskog nivoa, utvrđena je konačna cijena i to za 35kV potošača iznosi 5,1 po kilovat satu i niža je

U ELEKTROPRIVREDI SU OBJASNILI DA SE UKUPNA CIJENA ENERGIJE I USLUGA KOJU PLAĆAJU KRAJNJI KUPCI ODREĐUJE KADA SE, SHODNO ZAKONU, NA NOVOUTVRĐENE CIJENE AKTIVNE ENERGIJE DODAJU CIJENE MREŽNIH OPERATORA I NAKNADE 5,52 odsto, a za potrošača na 10kV cijena je umanjena za 3,31 odsto. “Konačne, nove cijene za distributivne kupce, koje obuhvataju cijenu električne energije, mrežnih usluga i naknada, u prosjeku su uma-

njene za 4,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu”, ističu u EPCG. U Elektroprivredi su objasnili da se ukupna cijena energije i usluga koju plaćaju krajnji kupci određuje kada se, shodno Zakonu, na novoutvrđene cijene aktivne energije dodaju cijene mrežnih operatora i naknade. Oni su dodali i da su cijene koje će važiti od 1. januara bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV).

■ NEMA NAKNADE Shodno Zakonu, cijena električne energije za domaćinstva i male kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstava je ograničena za period od 2017. do 2019. godine, dok se cijena energije za ostale kupce formira slobodno, shodno uslovima na tržištu. “Dosadašnji javni snabdjevač, Elektroprivreda Crne

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

AKTUELNO

Foto: Mirko Savovic

NACRT BUDŽETA GLAVNA TEMA NAREDNE SJEDNICE

Vlada u nedjelju razmatra predlog budžeta za 2017. Budžet glavna tema na narednoj sjednici

Vlada Crne Gore će predloženi budžet za narednu godinu razmotriti na sjednici koja će biti održana u nedjelju. Kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose s javnošću, komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem i za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, održale su danas sjednicu na čijem je dnevnom

redu, između ostalog, bio i Nacrt zakona o budžetu za 2017. godinu. Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, rekao je da je jučerašnjoj raspravi prethodila serija razmatranja prihoda i rashoda sa budžetskim korisnicima i inostranim partnerima, i da predloženi budžet predstavlja najbolju

mjeru mogućeg u sadašnjoj situaciji. “Vlada će predloženi budžet za 2017. godinu razmotriti na sjednici u nedjelju”, ističe se u saopštenju. Takođe, u saopštenju se navodi da će, nakon sjednice Vlade, biti održana konferencija za novinare na kojoj će javnost biti detaljno upoznata za predloženim budžetom.

E STRUJE U JE ZA 4,5% Potpisan ugovor o grantu

IZGRADNJA POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Gore, shodno Zakonu energetici od 1. januara 2017. godine postaje tržišni. U tom smislu, snabdjevaču se više ne odobrava regulatorni prihod, a samim tim neće se obračunavati ni naknada za snabdijevanje, tako da na računima krajnjih kupaca neće biti ove stavke”, tvrde u EPCG. Pored toga, saglasno novim metodologijama naknade za angažovani prenosni i distributivni kapacitet se objedinju-

ju i prikazuju jednom stavkom. “Isto važi i za gubitke u prenosnom i distributivnom sistemu gdje umjesto dvije stavke na računima krajnjih kupaca postoji jedinstvena stavka “gubici u sistemu. Napominjemo, da se u snabdijevanju sada po prvi put spominje mali kupac koji ne pripada kategoriji domaćinstava, a njegova definicija je data u članu 196 stav 4 Zakona o energetici”, zaključili su u EPCG. N.D.L.

Čeka se odluka Ministarstva Iako je cijena električne energije manja, visina računa za struju zavisiće i od odluke Mi nistar stva ekonomi je ko je će do 15. ja nu ara for mi ra ti iz nos na kna da za pod sti ca je pro iz vod nje

električ ne ener gi je iz obnovlji vih izvora. Pre ma nezvaničnim kalku la ci ja ma, ra ču ni bi zbog tih na kna da mo gli da bu du ve ći za iz me đu pet i se dam odsto.

u iznosu od 1,1 milion eura

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, predstavnik KfW banke Kirk Mildner i direktor Vodovoda Vladan Vučelić, potpisali su juče Ugovor o grantu u iznosu od 1,1 milion eura za poslove nadzora u okviru projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. Sredstva je obezbijedila Evropska unija, putem Zapadnobalkanskog investicionog okvira kao podrška KfW Banke ovom projektu, a biće utrošena na konsultanstke usluge. Potpisivanju su prisustvovali i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav i ambasador SR Njemačke Hans Ginter Matern.

Ministar Radulović je zahvalio partnerima na donaciji, ističući da je rješavanje pitanja prečišćavanja otpadnih voda gorući problem, a njegovo rješavanje istorijski momenat za

Podgoricu, odnosno Crnu Goru. “Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici je jednostavno neophodno ovom gradu, zaštiti zdravlja njegovih stanovnika, a svakako i zaštiti rijeka i jezera”, kazao je Radulović. Direktor Vodovoda Vladan Vučelić najavio je da bi sljedeće godine trebalo da bude raspisan tender za realizaciju ovog projekta, kada očekuje da Ministarstvo finansija i KfW banka potpišu Ugovor o kreditu u vrijednosti od 35 miliona eura. Vrijednost kompletnog projekta procijenjena je na iznos od 64,5 miliona eura. N.D.L.

a Mugoša”

MOJ TIKET KOSTA BOŠKOVIĆ, novinar DN

emorijal Veliša Mugoša ulicom Slobode sa stardržane trke pionirki na po metara. Seniorke će đene su i kategorije za o i posebne trke za Voja Mugoša”, u znak sje-

✓ Kristal Palas - Čelsi ✓ Milan - Atalanta ✓ Sevilja - Malaga ✓ Man. siti - Arsenal ✓ Napoli - Torino

Ovaj vikend je u ženskoj odbojci rezervisan za osminu finala Kupa Crne Gore. RASPORED: SUBOTA: Ibar - Rudar (15.00h), Volej Star - Budućnost Bemaks (15.00h), Nikšić - Morača (17.30h), Gimnazijalac - Herceg Novi (18.00h), Mediteran Luka Bar (19.45h); NEDJELJA: Jedinstvo Bemaks - Gorštak (16.00h), Albatros - Budvanska rivijera (17.00h). K.B.

KOŠARKA

Derbi u Nikšiću Veliki derbi 11. kola crnogorske Erste lige igra se sjutra (nedjelja, 18.30h) u Nikšiću gdje Sutjeska dočekuje Lovćen. Zanimljivo će biti i u Podgorici gdje Studentski centar dočekuje lidera Teodo (7-2 isti učinak kao i Sutjeska). A.K.

ERSTE LIGA 12. kolo

Subota Jedinstvo - Danilovgrad S. centar - Teodo Ulcinj - Primorje

Nedjelja 18.30h Sutjeska - Lovćen Ibar slobodan

9 9 9 9 9 9 8 9 9

2 i GG GG 1-1 GG4+ T21+

Nedodirljiva moskovska vojska

Pohod na četvrtfinale

1. Teodo 2. Sutjeska 3. Ibar 4. Ulcinj 5. S. centar 6. Jedinstvo 7. Lovćen 8. Danilovgrad 9. Primorje

EVROLIGA MOĆNI CSKA DEKLASIRAO BARSELONU, TRIJUMF GALATASARAJA

ODBOJKA

17.00h 17.00h 18.00h

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

7 7 6 5 5 4 4 1 1

2 2 3 4 4 5 4 8 8

16 16 15 14 14 13 12 10 10

RUKOMET

Mojkovac u Budvi Deveta runda prvenstva Crne Gore u rukometu donosi dva derbija, s tim da će jedan igrati tek u srijedu (Partizan - Lovćen). Subota je dan za okršaj neporažane Budvanske rivijere i trećeplasiranog Mojkovca. PRVA LIGA, 9. KOLO (M): SUBOTA: Budvanska rivijera - Mojkovac (17.00h), Rudar - Ivangrad (18.00h); SRIJEDA: Partizan 1949 - Lovćen (17.30h). K.B.

Trebalo je da bude evroligaški klasik, spektakl, ali se još jednom pretvorilo u ples vladara Starog kontinenta - košarkaši CSKA ubjedljivo su savladali Barselonu (92:76) u derbiju 12. kola Evrolige. Četa iz Moskve je po ko zna koji put ove sezone bila nadmoćna u odnosu na rivala, a Miloš Teodosić je još jednom pokazao koliko je bitan igrač u ekipi Dimitrisa Itudisa. Povratak, nakon jednog meča pauze, srpski plejmejker je obilježio dabldablom od 16 poena i 11 asistencija. Tori Higins je za 30 minuta na parketu ubacio 23 poena, uz pet ukradenih lopti. Na drugoj strani, Kataloncima nije pomogla ni odlična partija Viktora Klavera koji je meč završio sa 17 poena (4-4 za dva, 2-3 za tri poena), dok je Peteri Koponen ubacio 13. “Velike čestitke mom timu, bili smo veoma dobri tri

SEMAFOR

Četvrtak Uniks - Baskonija Darušafaka - Real Madrid Žalgiris - Olimpijakos C. zvezda - Makabi Bamberg - Efes

91:92 81:68 75:88 83:58 91:83

Juče Galatasaraj - Milano 83:80 CSKA - Barselona 92:76 Panatinaikos - Fenerbahče 81:70

četvrtine. Sigurno, ovo je još jedna dobra pobjeda za nas u ovom maratonu. Mnogo dobrih stvari smo pokazali večeras i one će nam pomoći da analiziramo igru”, rekao je Itudis nakon meča.

Galatasaraj je nekako sačuvao domaći teren savladavši Milano (83:80), a meč u Istanbulu je obilježio Vladimir Micov. Srpski internacionalac je postigao 23 poena, što je rekord karijere. A.K.

1. CSKA 2. Real Madrid 3. Olimpijakos 4. Baskonija 5. Fenerbahče 6. Panatinaikos 7. Darušafaka 8. Efes 9. C. zvezda 10. Makabi 11. Barselona 12. Bamberg 13. Žalgiris 14. Milano 15. Galatasaraj 16. Uniks

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 8 8 8 8 7 6 6 5 5 5 4 4 4 4 3

1 4 4 4 4 5 6 6 7 7 7 8 8 8 8 9

WABA LIGA BUDUĆNOST BEMAKS SAVLADALA BADEL U SKOPLJU 76:53

Vučice dodale gas u nastavku Nakon poraza od Montane, odreagovale su na pravi način i upisale laku pobjedu protiv otpisanog Badela - košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su makedonskog predstavnika (76:53) u zaostaloj utakmici osmog kola grupe B WABA lige. Vidljiva razlika u kvalitetu se mogla osjetiti već krajem prve četvrtine, kada su “vučice” stigle do dvocifrene prednosti (20:7). Činilo se da je pitanje pobjednika već tada bilo jasno, ali je uslijedio nevjerovatan pad što je protivnik iskoristio. Serijom 16:2 sredinom drugog perioda Badel je stigao do preokreta 22:23. Makedonke su imale pola koša prednosti i na dva minuta prije kraja prvog poluvremena (28:29), ali je crnogorski šampion serijom 8:0 na pauzu otišao sa +7 (36:29).

Za nas je bilo najvažnije da dobro uđemo u meč, iako nije bilo vremena za analizu i odmor nakon utakmice u Bugarskoj

BADEL BUDUĆNOST U nastavku je viđena potpuno drugačija slika, na parketu je postojao samo jedan tim. Izabranice Gorana Boškovića su dodale “gas”, razliku popele na preko deset po- 13 16 11 13 20 16 21 19 ena, a onda je ona konstan- Leskaroska 6 Matović 21 tno rasla sve do konačnih Trajčevska 10 Mujović 10 +23. Mitrašinović 16 Stjepanović 10 “Razlika u kvalitetu je ve- Pejkovska 2 Topuzović 4 11 lika, a nakon poraza u pri- Matije Kapor 15 lično neizvjesnom meču od Sekuloska - Tomašević 8 Montane potrebna nam je Braun Adamovska - Radović bila reakcija. Za nas je bilo Lazareska - Jakšić najvažnije da dobro uđemo Petrovska - Pejović 8 u meč, iako nije bilo vreme- Trener: Babić 8 na za analizu i odmor nakon Pero Trener: Goran utakmice u Bugarskoj. Pra- Stameski Bošković vim pristupom nijesmo dozvolili domaćinu da se naSKOPLJE - Dvorana: da iznenađenju”, rekao je Nezavisna Makedonija. Bošković. U narednom kolu (četvr- Gledalaca: 100. Sudije: Milan Mazić (Srbija), Jeletak, 19.00h) u Podgoricu stina Smiljanić (Srbija), Valže Celje i to će biti okršaj za dimir Vesković (Srbija). prvo mjesto u grupi B. A.K.

53 76

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

KUTAK ZA NAJMLAĐE U DANAŠNJEM VIKEND IZDANJU PREDSTAVLJAMO KK MLADOST 2014.

DA MALIŠANI PODGORICE UŽIVAJU U NAJLJEPŠOJ IGRI Kamp u Baru pun pogodak Košarkaški klub Mladost 2014 se osim sjajnih rezultata, može pohvaliti i vrhunskom organizacijom kampa u Baru. Naime, zadnje dvije godine u lučkom gradu podgorički klub okuplja mališane kako iz Crne Gore, tako i iz okruženja. „Bilo je djece iz Makedonije, Italije, Srbije, takođe i trenera iz Srije. Zadovoljni smo uslovima i razvijanjem kampa. Siguran sam da će iz godine u godinu i on da raste kao i klub“, ističe Kokotović.

Kadetska selekcija KK Mladost 2014

⌦ Alen Kasmić

odgorica je uvijek imala i imaće vrhunske košarkaše, oni mahom dolaze iz Budućnosti, ali u glavnom gradu postoje brojni klubovi koji vode brigu o mladim naraštajima.

Jedan od takvih klubova koji se posvetio radu sa najmlađima i stvaranju novih zvijezda igre pod obručima je košarkaški klub Mladost 2014. Ovaj mladi, ali veoma uspješan klub je osnovan prije dvije godine, a osnovao ga je Marko Kokotović. Momak koji je već desetak godina provodi u radu su mlađim kategorijama. Radio je sa vrhunskim stručnjacima, sarađivao je sa Zoranom Vujičićem, Igorom Đaletićem, Milošem Kovačem, Petrom Mijovićem, a onda je odlučio da otvori svoj klub koji danas broji oko 50-ak članova. „Klub je osnovan sa ciljem da djeci Podgorice obezbijedi što kvalitetniji rad i stvaranje možda nekih novih reprezentativaca“, počinje razgovor

za Dnevne novine Kokotović. „Cilj je stvaranje igrača. Ne fokusiramo se toliko na rezultat, koliko da stvorimo igrače. Takođe, želimo da pomognemo djeci koja nijesu talentovana omogućimo školovanje u inostranstvu. Da pomoću košarke dobiju stipendije, da bi se na što bolji način školovali. Do sada su neki naši igrači otišli u Tursku, Ameriku, Italiju, gdje nas na pravi način reprezentuju. Pored najmlađih, košarkaški klub Mladost ima dvije uzrasne kategorije koje se takmiče u ligama pod okriljem Košarkaškog saveza Crne Gore. „Za kratko vrijeme smo napravili dobar uspjeh. Ove godine kadeti su se plasirali u Superligu (osam najboljih). Juniori su, iako najmlađi, završili

Detalj sa jednog od treninga Mladosti treći u mnogo jakoj grupi iza Sutjeske, Lovćena i Studentskog centra“, ističe Kokotović. „Imaćemo dva igrača u kadetskoj selekciji Crne Gore“. Da li još neki trener radi u klubu i gdje se odvijaju trenizi? „Osim mene, treninge vodi i Luka Bobičić, a njegova pomoć mnogo znači. Treniramo u sali škole “Božidar Vuković Podgoričanin” na Koniku i u sali Katoličke crkve. Uslovi su dobri, a saradnja sa školom je vrhunska“, rekao je Kokotović. „Želja nam da organizujemo i učestvujemo na turni-

MARKO KOKOTOVIĆ Planovi će i dalje biti vezani za mlađe kategorije, a u nekom narednom periodu ćemo formirati i seniorsku selekciju. Naravno, pružili bi šansu mladim igračima, rezultat se neće juriti. Želimo da kroz jake utakmice mladi igrači stasaju i budu što bolji

rima u zemlji i inostranstvu. Da omogućimo našoj djeci da se oprobaju sa vršnjacima iz Evrope“. Mladu ekipu Mladosti već početkom naredne godine, od 2. do 7. januara, očekuje izuzetno jak turnir u Italiji, gdje će učestvovati mnogo jakih ekipa kao što su Armani, Fortitudo... „Zahvalni smo Marku Rajoviću i agenciji MM Basket koji su nas pozvali na ovaj turnir. Potrudićemo se da odigramo dobro i na najbolji mogući način reprezentujemo grad i klub“, poručuje Kokotović. Kakvi su planovi za Budućnost? „Planovi će i dalje biti vezani za mlađe kategorije, a u nekom narednom periodu ćemo formirati i seniorsku selekciju“, otkriva nam Kokotović. „Naravno, pružili bi šansu mladim igračima, rezultat se neće juriti. Želimo da kroz jake utakmice mladi igrači stasaju i budu što bolji“, zaključio je Marko Kokotović. Košarkaški klub Mladost 2014 – još jedna lijepa, sportska, zdrava priča Podgorice.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

SPORT

SPORTSKI EKRAN ⌦ Priredio: Alen Kasmić

SUBOTA

NEDJELJA

RTCG 2

18.50h

15.20h EP za treće mjesto, rukomet (ž) 18.30h EP finale, rukomet (ž)

Finale Kupa CG, vaterpolo

SPORTKLUB 1

13.30h Kristal Palas - Čelsi, fudbal 16.15h Atl. Madrid – Las Palmas, fudbal 18.30h VBA – Man. jun, fudbal 20.45h Sevilja – Malaga, fudbal 23.00h Oklahoma – Finiks, košarka

12.00h Kaserta – Pesaro, košarka 14.30hBornmut – Sautempton, fudbal 17.00h Man. siti – Arsenal, fudbal 20.45h Barselona – Espanjol, fudbal

SPORTKLUB 2

16.45h Ajaks – PSV, fudbal 18.30h Deportivo – Osasuna, fudbal 21.30h Vašington – LA Klipers, košarka

13.00h Hihon – Viljareal, fudbal 16.00h Lids – Brentford, fudbal 19.00h A. Leon – Granoljers, rukomet 20.30hBusto Arsizio – Monca, odbojka (ž)

SPORTKLUB 3 14.00h 16.15h 18.30h 21.30h

Banvit – Bešiktaš, košarka Leste – Minster, ragbi Granada – Sosijedad, fudbal Estoril – Benfika, fudbal

SUBOTA

Veliki derbi Serije A u Torinu. Juventus – Roma Arenasport 4, 20.45h

SPORTKLUB 4 13.00h 18.30h 20.45h

Avtodor – Uniks, košarka Birmingem – Brajton, fudbal Linster – Nortempton, ragbi

Gengam – PSŽ, fudbal Gumerzbah – Kil, rukomet Tatran – Metalurg, rukomet

12.30h 15.00h 17.00h 20.45h 00.00h

ARENASPORT 3

12.30h 14.30h 18.00h 20.45h 22.30h

Milan – Atalanta, fudbal Juventus – Roma, fudbal

12.00h 15.00h 18.30h 20.45h

16.00h Zimski sportovi 18.00h Ostende – Zulte Varegem, fudbal 20.00h Ren – Bastija, fudbal

15.30h Lajpcig – Herta, fudbal 18.30h Volfsburg – A Frankfurt, fudbal

Sasuolo – Inter, fudbal Genk – Standard, fudbal Klub Briž – Kortrajk, fudbal Monako – Lion, fudbal Boka j – Kolon, fudbal

ARENASPORT 4

ARENASPORT 5

EUROSPORT 2

Partizan – Mornar, košarka Flensburg – Berlin, rukomet Nekse – Celje, rukomet Đenova – Palermo, fudbal Olimpo – River Plata, fudbal

ARENASPORT 3

ARENASPORT 4

Alpsko skijanje Ski skokovi Šampionat Škotske, snuker

Skarlets – Tulon, ragbi Leganes – Eibar, fudbal Sporting – Braga, fudbal

ARENASPORT 2

10.00h Melburn S – Melburn V, fudbal 15.00h Hajduk – Dinamo, fudbal 17.15h Rijeka – Istra, fudbal 20.00h Lorijen – Sent Etjen, fudbal

10.00h 15.50h 20.00h

SPORTKLUB 4

08.00hAmerika – Atl. Nasional, fudbal 11.30h Real Madrid – Kašima, fudbal 15.00h Nica – Dižon, fudbal 17.00h Olimpija – Mega Leks, košarka 19.00h Budućnost – Cedevita, košarka 21.00h Cibona – Igokea, košarka

ARENASPORT 2

EUROSPORT

KPR – Aston Vila, fudbal CSKA – Himki, košarka Totenhem – Barnli, fudbal

ARENASPORT 1

15.00h Empoli – Kaljari, fudbal 17.00h MZT – C. zvezda, košarka 19.00h Povetkin – Stivern, boks 21.00hEstudijantes – Dif. i Husti., fudbal

18.00h 20.45h

13.00h 15.00h 17.00h

14.00h 16.15h 21.15h

ARENASPORT 1

17.00h 19.00h 20.30h

SPORTKLUB 3

NEDJELJA

Mančester protiv Londona, Pep Gvardiola protiv Arsena Vengera. Mančester siti – Arsenal Sportklub 1, 17.00h

K. Sokoli – Krka, košarka Napoli – Torino, fudbal Valensija – Tenerife, košarka Lacio – Fiorentina, fudbal

ARENASPORT 5 12.30h 15.00h 17.00h

Real M. – Obradoiro, košarka Kijevo – Sampdorija, fudbal Marsej – Lil, fudbal

EUROSPORT 2 15.30h Darmštad – B. Minhen, fudbal 17.30h B. Leverkuzen – Ingolštad, fudbal

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

VATERPOLISTI JADRAN CARINA I PRIMORCA IZBORILI PLASMA

Holandija i Norveška za sjajni trofej U velikom finalu Evropskog prvenstva za rukometašice (nedjelja, 18.30h, TVCG) igraće Holandija i Norveška! Holanđanke su u prvom polufinalu bile ubjedljive protiv Danske (26:22), a ovim trijumfom ostvarile su najbolji rezultat u istoriji, jer su na prethodnom EP bile sedme. Izabranice Hele Tomsen su meč prelomile početkom drugog dijela kada su serijom 6:0 stekle 19:13. Najefikasnija u redovima “lala” je bila Estavana Polman sa sedam golova. Drugo polufinale je bilo mnogo uzbudljivije. Francuskinje su smirile Norvežanke, ali nijesu uspjele da im skinu krunu - 20:16. Sedam minuta prije kraja francuska selekcija je imala 16:15, ali su primile pet uzastopnih golova. U redovima Norveške najbolja je bila Nora Merk sa sedam pogodaka. Sjutrašnje duel će biti repriza finala Svjetskog prvenstva iz prošle godine u Danskoj. A.K.

ŠMEK BOKE U NIKŠIĆU Očekivano Jadran se u prvom polufinalnom duelu Kupa Crne Gore protiv Katara zagrijavao za finale (23:5), a onda se čekao derbi između Primorca i Budve, međutim... Bio je to, ali samo na momente. Uglavnom sve bilo je u bojama nekadašnjeg šampiona Evrope – 8:4. Nikšić je želio spektakl u završnici Kupa, publika u ovom gradu će ga i imati. Danas (subota, od 19.00h) u velikom finalu sastaće se veliki rivali – Primorac ili Jadran, naš najveći derbi odlučivaće o prvom trofeju ove sezone.

tonio Petrović je praktično riješio drugi polufinalni meč. Beštije koje su napravile sjajnu atmosferu mogle su da krenu sa pobjedničkom pjesmom... „Za nas je ovo velika stvar poslije nekoliko sezona, u kojima nismo uspijevali da uđemo u završnicu takmičenja“, rekao je nakon meča trener Primorca Petar Vico. „Naravno, za nas i dalje prevashodni cilj ostaje da se vratimo u A1 ligu“. Koliko može Primorac u finalu? „Jadran je kvalitetnija ekipa, igra već nekoliko sezona praktično u istom sastavu, naravno da je favorit, ali finale je jedna utakmica i mi ćemo dati

■ VICO: FINALE JE

Šampion lako sa Katarom

⌦ Kosta Bošković, foto: Iva Mandić

SAMO JEDAN MEČ

Vaterpolisti Budve držali su se na startu na krilima mladog Bogdana Đurđića, ali onda je Primorac uspio nekako da nađe i igru u napadu (u odbrani je bio sjajan), iako je očajno igrao sa igračem više (5-0). Brzo su Kotorani poveli 6:3, a momci Draga Pejakovića posljednji trzaj imali u posljednjoj četvrtini kada su kod 6:4 imali priliku da se primaknu na „minus 1“. Ipak, nisu, a legendarni An-

SPORTSKE LEGENDE KROZ GODINE U VIKEND IZDANJU DNEVNIH NOVINA

MALA MO VELIKA TENISKA ŠAMPIONKA Rođena je u Novom Sadu, bila čudo od teniserke... Osvajala je četiri puta Australijan open, tri puta Rolan Garos, dva puta US Open, jednom Vimbldon. Legendarnoj Moniki Seleš nije bilo premca u bijelom sportu, sve do tog kobnog 30. aprila 1993. kada je bolesnik Ginter Parhe, navijač Štefi Graf, napao i nožem je povrijedio na terenu u Hamburgu. Nakon toga više ništa nije bilo isto, ali čuvena Mala Mo, koja je u karijeri nastupala pod jugoslovenskom, pa kasnije američkom zastavom, ostaće upamćena kao jedna od najvećih ikada. M.A.

sve od sebe da ostvarimo veliki uspjeh i da pokušamo da osvojimo trofej u Kupu Crne Gore“, realan je strateg Kotorana.

■ GOJKOVIĆ:

OČEKIVAO SAM PRIMORAC

Trener Jadrana Vladimir Gojković strpljivo je sačekao kraj meča Primorac – Budva, a onda u razgovoru sa novinarima poručio. „Nisam iznenađen, očekivao sam Primorac, rekao sam i prije meča da je favorit u ovom polufinalu“, rekao je Gojković. Primorac je bio odličan sinoć, ali jasno je da je Jadran

veliki favorit u finalu... „Spremali smo se dosta za ovo finale, znamo šta možemo da očekujemo, koncentracija mora biti na visokom nivou. Najvažnije je da razmišljamo o našoj igri, ako pružimo ono što možemo, mislim da smo favoriti i da treba da osvojimo trofej“, jasan je trofejni trener. Koliko vam znači što ste imali lakše polufinale? „Mijenjali smo se dosta u polufinalu, stavili dosta mlađih da igraju jer nemaju puno prostora u jačim utakmicama, ali sve to i svjesno da odmorimo iskusnije kako bi bili svježiji“, zaključio je Gojković.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

MAN U FINALE KUPA CRNE GORE Kotorani potopili Budvane: Danilo Adžić

TEKVONDO

Mirjana i Balša obilježili godinu Mirjana Rašović iz Tekvodno kluba Budućnost i Balša Radunović, član Montenegro starsa najbolji su borci u 2016. godini u izboru Tekvodno saveza Crne Gore. Za najbolji klub izabran je budvanski Montenegro stars, a nagrade za najbolje u borbama dobiće još Ksenija Vujadinović (Montenegro stars) i David Arapaj (Besa) u konkurenciji juniora, kadeti Edina Kraja (Ulcinj) i Vasilije Peruničić (Montenegro stars) i pioniri Andrea Komatina (Montenegro stars) i Vuk Vuletić (Montenegro stars). Priznanja za najbolje takmičare u formama zaslužili su seniori Medina Kanačević (Ulcinj) i Toni Mirašević (Alba), kadeti Sara Arifović (Akademac) i Amrudin Hodžić (Ulcinj) i pioniri Amra Dušku (Ulcinj). M.A.

DŽIJU DŽICU Jadran Carine – Katraro 23:5 Nikšić – Bazen „SC Nikšić“. Gledalaca: 200. Sudije: Ivanovski, Mišković. Igrač više: Jadran Carine 10 (9), Kataro 4 (2). Peterci: Jadran Carine 1 (1). Rez. po četvrtinama: 4:1, 7:1, 6:2, 6:1. Kandić, Gardašević 2, Popadić 2, Kovačić 1, Vidović 2, Merkulov 5, Banićević 2, Porobić 1, Radović 3, Petković 1, Spaić 2, Pješivac 1, Tešanović, Mijušković 1.

Mandić, Vušković 2, Vuksanović, Marković, Pržica, Mačić 2, Krivokapić, Vujović, Miljaš, Đurović, Dončić, Perković 1, Marinković, Mićanović.

Primorac - Budva 8:4

Nikšić – Bazen „SC Nikšić“. Gledalaca: 500. Sudije: Obradović, Matijašević. Igrač više: Primorac 5 (0), Budva 6 (3). Rez. po četvrtinama: 1:1, 3:1, 2:1, 2:1. Zubac, Gopčević 2, Vukasović, Petrović 1, M. Brguljan 1, Kosić, Adžić 2, N. Radonjić, Krivokapić, I. Radonjić, Kriještorac, Matković, U. Brguljan (osam odbrana), Saveljić 2

Radić (devet odbrana), Manojlović, M. Mitrović, Franeta, B. Mitrović 1, S. Ćetković, Vujašević, Đurđić 2, Kovačević 1, Rašković, P. Ćetković, D. Dragović, Krivokapić, N. Dragović.

Vukotić i Dragutinović najuspješniji Odlični nastupi na državnim i međunarodnim takmičenjima dali su rezultat na kraju sezone- Stefan Vukotić i Vuk Dragutinović najupješniji su takmičari u godini koja polako odlazi, odlučio je Džiju džicu savez Crne Gore. Krovna organzacija ovog sporta za najbolji klub izabrala je Budućnost, titula najboljeg trenera ide u ruke Nikole Prodanovića, dok je najbolji mladi takmičar Andrej Bubanja. Najbolji takmičari u borbama su Dejan Vukčević i Mirjana Martinović, Lidija Jokić i Marija Kaljević su najbolji ženski duo par, dok je titula za najbolji miks par otišla u ruke para Lidija Jokić-Filip Pešić. Priznanja za najperspektivnije dobiće Miloš Kovačević, Bojan Merdović, Goran Musić, Biljana Mitrović, Vedrana Praščević, Filip Popović, Stevan Radunović, Vuk Đurović, Marko Milinić i Aleksandra Popović, dok će specijalne nagrade za doprinos u razvoju džiju džicua dobiti Olivera Simović (trener u džiju džicu klubu Soko) i Igor Ćulafić, sportski novinar Pink M televizije. M.A.

SPORT

U SRIJEDU SVEČANOST FSCG

Hilton krije odgovor o najboljima u 2016. Prošlogodišnji laureati na sceni CNP-a

Nekada hoteli Podgorica i Crna Gora, pa prelijepa scena Crnogorskog narodnog Prvi favorit za najboljeg pozorišta, ove godine Fudigrača telekom 1. CFL balski savez Crne Gore praRadomir Đalović, titula vi zaokret - svečana ceremo- najboljeg trenera vjerovatno nija proglašenja najboljih u će u ruke njegovog šefa 2016. godini održaće se u hoiz Budućnosti - Miodraga telu Hilton! Glamurozna KriVukotića, dok je najbolji stalna sala renoviranog hote- fudbaler u inostranstvu bez la u srijedu u 17 sati ugostiće dileme Stefan Savić crnogorsku fudbalsku elitu, gdje će u sat vremena programa, uz direktan TV prenos (RTCG), biti proglašeni Radomir Đalović), najbolji oni koji su obilježili godinu trener Telekom 1. CFL (trekoja polako broji svoje po- ner Budućnosti Miodrag sljednje dane. Vukotić je prvi favorit), najNacionalna kuća fudbala bolji crnogorski igrač u inoće na svečanosti uručiti na- stranstvu (bez dileme Stegrade najboljima u pet ka- fan Savić), najperspektivtegorija - najbolji igrač Te- niji fud baleri i najbolji futlekom 1. CFL (vjerovatno sal igrač. M.A. LAZAREVIĆ MEĐU TRIKOLORIMA Nekadašnji fudbaler Dečića i Mladosti Bojan Lazarević nastaviće karijeru u dresu Grblja - krilni napadač je sa trikolorima dogovorio saradnju do kraja sezone

POSJETE CENTRIMA 1. JUN I PODGORICA

Budućnost i Varvari u humanitarnoj akciji

Fudbalski klub Budućnost i navijačka grupa Varvari organizovaće humanitarnu akciju u kojoj će posjetiti Resurni centar za obrazovanje i osposobljavanje “1. jun”, kao i Resurni centar za djecu i mlade “Podgorica”. “Već dugi niz godina podržavamo humanitarne akcije koje pokreću navijači okupljeni u NVO Varvari. Ovog puta, želja naših navijača bila je posjeta ovim centrima. Smatra-

mo da cjelokupno društvo treba da se pozabavi socijalnom integracijom osoba i djece sa smetnjama u razvoju, a mi ćemo uvijek biti na raspolaganju institucijama i pojedincima kojima je takav vid pomoći potreban”, navodi se u saopštenju FK Budućnost. U okviru posjete koja će biti realizovana 19. decembra, štićenici ove dvije ustanove biće nagrađeni prigodnim poklonima i navijačkim rekvizitima. M.A.

sport

Evropski vikend PREMIJER LIGA (17. KOLO)

SUBOTA 13.30h Kristal Palas - Čelsi 16.00h Midlzbro - Svonsi siti 16.00h Stouk siti - Lester siti 16.00h Sanderlend - Votford 16.00h Vest Hem junajted - Hal siti 18.30h Vest Bromvič Albion - Mančester junajted NEDJELJA 14.30h Bornmut - Sautempton 17.00h Mančester siti - Arsenal 17.00h Totenhem Hotspur - Barnli PONEDJELJAK 21.00h Everton - Liverpul

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Atomski fudbal miriše sa Itihada PREMIJER LIGA - sudar mančester sitija i arsenala

PRIMERA (16. KOLO)

SUBOTA 13.00h 16.15h 18.30h 20.45h NEDJELJA 16.15h odloženo 18.30h 20.45h PONEDJELJAK 20.45h SUBOTA 15.00h 18.00h 20.45h NEDJELJA 12.30h 15.00h 15.00h 15.00h 15.00h 20.45h 20.45h

Sporting Hihon - Viljareal Atletiko Madrid - Las Palmas Granada - Real Sosijedad Sevilja - Malaga Leganes - Eibar Valensija - Real Madrid Deportivo La Korunja - Osasuna Barselona - Espanjol Atletik Bilbao - Selta Vigo

SERIJA A (17. KOLO) Empoli - Kaljari Milan - Atalanta Juventus - Roma Sasuolo - Inter Kijevo - Sampdorija Napoli - Torino Peskara - Bolonja Udineze - Krotone Đenova - Palermo Lacio - Fiorentina

BUNDESLIGA (15. KOLO)

SUBOTA 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 15.30h 18.30h NEDJELJA 15.30h 17.30h

SUBOTA 17.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h 20.00h NEDJELJA 15.00h 17.00h 20.45h

Šalke 04 - Frajburg Majnc 05 - Hamburger Augzburg - Borusija Menhengladbah Verder Bremen - Keln RB Lajpcig - Herta Berlin Volfsburg - Ajntraht Frankfurt Darmštad 98 - Bajern Minhen Bajer 04 Leverkuzen - Ingolštad

LIGA 1 (18. KOLO)

Priredio: A.Popović

Gengam - PSŽ Lorijen - Sent-Etjen Monpelje - Bordo Tuluz - Nansi Ren - Nansi Kaen - Mec Nica - Dižon Olimpik Marsej - Lil Monako - Olimpik Lion Ne propustite

Očekuje se spektakl na Itihadu Na red je došla 17. stepenica u Premijer ligi, koju će, bez sumnje, obilježiti veliki sudar Mančester sitija i Arsenala. Dva rivala bore se za prvo mjesto i dijeli ih samo bod, a iznad njih su samo Liverpul i vodeći Čelsi. “Kažu da je ovo derbi i to stoji. Međutim, svaka utakmica u Premijer ligi je priča za sebe, pa tako i ova. Slavili smo u prošlom kolu i vlada odlična atmosfera u ekipi. Želimo da igramo našu igru, a protiv Arsenala je to itekako moguće, s obzirom da i on voli ofanzivu”, naglašava Pep Gvardiola, koji neće moći da računa na povrijeđene Ilkaja Gundogana i Vensana Kompanija, odnosno suspendovane Serhija Aguera i Fernandinja. “Tobdžije” su u prošlom kolu izgubile u dvorištu Evertona, a engleski mediji odmah su se raspisali da li je krenuo, sada već tradicionalni, pad

londonske ekipe od kraja decembra do kraja februara, što je bio slučaj u posljednjih 10 godina, tokom kojih su ispadali u osmini finala Lige šampiona i gubili trku za titulu u pomenuta dva mjeseca. “Ne vidim ništa loše u tom porazu, iako nam je Čelsi pobjegao na šest bodova. Ipak, prvenstvo je jako dugo i još ima puno

posljednjih utakmica Arsenal nije izgubio od Mančester sitija (četiri pobjeda i tri remija).

DA LI STE ZNALI? Da je Mančester siti samo jednom slavio kod kuće u posljednjih pet mečeva, uz tri remija i jedan poraz. utakmica. Čeka nas važna utakmica protiv Sitija i sigurno jedan otvoren susret na Itihadu. Naravno, idemo na pobjedu, iako će mnogo toga zavisiti i od domaće ekipe”, jasan je Arsen Venger, čija je ekipa prava mala bolnica jer nema povrijeđenih Arona Ramzija, Škodrana Mustafija, Per Mertezaker, Matjea Debušija, Santija Kazorle i Denija Velbeka. Nevjerovatni Čelsi ide na noge Kristal Palasu, protiv kojeg će pokušati da ostvari čak 11. uzastopnu pobjedu u prvenstvu, dok će tačku na i staviti Everton i Liverpul u gradskom derbiju na Gudisonu. A.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Pakleni dvoboj u Torinu: Kedira i Niangolan

SPORT

SERIJA A ROMA U DERBIJU GOSTUJE VODEĆEM JUVENTUSU

VUČICA (OPET) REŽI NA DAMU

Već godinama se događa pravi dežavu u Seriji A. I to uvijek negdje u ovo vrijeme. Juventus, osvajač pet posljednjih skudeta, dočekuje Romu u Torinu, od koje ima četiri boda više. I, iznova i iznova, “stara dama” ima priliku da pobjegne na sedam bodova i psihički već sada slomi Rimljane, što ne bi bio prvi put, dok na drugoj strani “vučica” opet reži, prijeti, motiviše sebe da može protiv neprikosnovenog vladara Apenina... “Ne znam kako će igrati Roma, s obzirom da ne znamo da li će se oporaviti neki njeni igrači i koji. U svakom slučaju, spremamo se za vrlo zahtjevan meč. Roma je, kao i uvijek, motivisana da nam se dodatno pri-

SVJETSKO KLUPSKO PRVENSTVO FINALE

Real protiv sebe i Kašime

bliži, ali su moji momci mirni i svjesni da od njih sve zavisi. Takođe, biće ovo poseban meč za Miralema Pjanića, koji je proveo pet godina u Romi. Ali, ne brinem za njega jer je profesionalac i učiniće sve da odigrao što bolje”, poručuje Masimili-

GODINA ROMA ČEKA NA PRVENSTVENU POBJEDU NAD JUVENTUSOM U TORINU.

jano Alegri, kojem su se u tim vratili Paulo Dibala i Marko Pjaca. A, u suprotnom taboru je raspoloženje sjajno nakon pobjeda nad Lacijom i Milanom... “Ovo je jako važna utakmica za nas. Jednostavno, protiv Juventusa imamo priliku da vidimo koji su to naši realni dometi. Lično mislim da posjedujemo sve što treba da se borimo za skudeto. Međutim, treba to pokazati protiv šampiona Italije, kojeg cijenimo, ali ga se moji igrači ne boje. Dolazimo u Torino po pobjedu”, otkrio je Lućano Spaleti, koji je za meč pozvao Mohameda Salaha i Bruna Peresa, koji su bili povrijeđeni. A.P.

LUDA PONUDA

Kinezi nude Mesiju pola milijarde Bez sumnje, Poljud će gorjeti

HNL 20. KOLO NA REDU VJEČNI DERBI

Ronaldo želi novi trofej sa Realom Veliko finale Svjetskog klup- odjeknula poput bombe... skog prvenstva u Jokohami “Svi znamo što znači Real igraće u Real Madrid i japan- Madrid. Mogu reći da smo ispuska Kašima (nedjelja 11.30h). nili san kada smo stigli do finala Aktuelni šampion Evrope u po- i utakmice protiv Reala. Međulufinalu je eliminisao meksič- tim, to nikako ne znači da smo ku Ameriku (2:0), dok je Kaši- se predali, naprotiv. ”, jasan je ma senzacionalno razbila Atle- trener Masatada Iši. A.P. tiko Nasional (3:0) i postala prvi japanski tim koji će se boriti za klupskog vladara planete. “Kašima ne bi bila ovdje da nije kvalitetan tim. Međutim, svjesni smo da sve zavisi od nas samih i želimo ovu sjajnu godinu da zaključimo jako važnim trofejom”, poručuje Zinedin Zidan, koji ne može da računa na povrijeđene Gereta Bejla i Ser- TITULE ŠAMPIONA SVIJETA hija Ramosa. Naravno, Kašima OSVOJIO JE REAL U ISTORIJI (1960, 1998, 2002. I 2014). sanja o epskoj pobjedi, koja bi

Argentinski majstor i prva zvijezda Barselone Lionel Mesi dobio je nevjerovatnu ponudu iz Kine. Jedan od najbogatijih kineskih klubova Hebei Kina Fortuna ponudio je Mesiju petogodišnji ugovor, uz godišnju platu od 100 miliona eura, što je pola milijarde eura! “Čarobnjak iz Rozarija” trenutno pregovara sa Barsom oko novog ugovora, a “blaugrana” mu je ponudila 30 miliona eura po sezoni. Hebei je vodio Čileanac Manuel Pelegrini, a glavne zvijezde ekipe su Žervinjo, Stefan M’Bija i Gael Kakuta. Iza kluba stoji kompanija “Kina Fortuna Lend Development”, na čijem je čelu Vang Venkse, a čije se bogatstvo procjenjuje na 4,2 milijarde. A.P.

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Derbi kao prekretnica Posljednje kolo jesenjeg dijela hrvatskog prvenstva poklanja pravi šlager za kraj godine. Hajduk i Dinamo će na Poljudu režirati treći “vječni derbi” ove sezone. Nakon pobjede (4:0) u Splitu, pa “nule” na Maksimiru, aktuelni šampion Hrvatske želi da stigne do tri boda kako bi nastavio potjeru za vodećom Rijekom, koja ima šest bodova više, dok “bili” žele da uzmu mjeru najvećem rivalu... “Znam sve o Dinamu. Napašćemo ih i samo nas pobjeda zanima u ovom susretu, baš kao i u svakom drugom. Vjerujem u svoj tim i znam da možemo do trijumfa, uz podršku navijača”, smatra trener Hajduka Žoan Kariljo.

Slično razmišlja i njegov kolega na klupi Dinama... “Bez obzira na sve, Hajduk je uvijek Hajduk i teško ga je pobijediti u derbiju. Kada sam došao odigrali smo bez golova, ali sada moramo da pobijedimo ako mislimo da nastavimo trku za šampiona Hrvatske”, najavljuje Ivajlo Petev. A.P.

208

PUTA IGRALI SU DINAMO I HAJDUK U ISTORIJI. ZAGREPČANI SU SLAVILI 88 PUTA, SPLIĆANI 66, DOK JE U 54 NAVRATA BILO NERIJEŠENO.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me

SUBOTA

Dobri momci OD 23h Adresa: Rimski trg Poslovni Centar Kruševac

Info i rezervacije: 067 346 500

ZANIMLJIVO

AKTUELNO SINOĆ BUKNUO POŽAR U ŠTOJU

JUČE NA KRNOVU

Poginuo električar Vatrogasci zaustavili vatrenu stihiju U ulcinjskom naselju Štoj sinoć oko 19 sati izbio je požar praćen jakim vjetrom koji je potom prerastao u požar širih razmjera, saopšteno je iz Službe zaštite i spasavanja.Kako su dodali iz Službe, bili su prinuđeni da aktiviraju ljude iz obje smjene, prenosi portal Ul info. Saopšteno je da je spašen objekat Viktora Rudovića i rasadnik palmi, a od 20 sati požar je stavljen pod kontrolu, ali je i dalje bio aktivan. (Portal Ul-info)

Prilikom izvođenja radova na vjetroparku na Krnovu, juče je, oko 15.30 sati, stradao Podgoričanin Mladen Damjanović (34), potvrđeno je Dnevnim novinama iz nikšičke policije. Kako se pretpostavlja, mladić je stradao od strujnog udara. Tijelo mladića prevezeno na odjeljenje patologije u Podgorici, i nalo-

žena je obdukcija. Uviđaj će danas sa vještacima obaviti tužilac iz Pljevalja. Damjanović je radio u firmi „Energomonte“, čije je osnovna djelatnost proizvodnja električne energije i koja je anagžovana u te svrhe na lokalitetu Krnovo, gdje se gradi prvi kompleks vjetrenjača u Crnoj Gori. ( J.L.)

UMJESTO MIRAZA KĆERKI

Kupio 90 kuća za siromašne Jedan indijski biznismen potrošio je novac predviđen za miraz njegove kćerke na kupovinu 90 kuća za siromašne. Umjesto da potroši silan novac na vjenčanje svoje miljenice, Adžaj Munot, trgovac tkaninom i žitom iz Indije, donirao ga je ljudima kojima je zaista bio

potreban. Kuće su mogli da nasele samo ljudi s malim primanjima, koji su živjeli u straćarama, piše Independent. Šeja je u potpunosti podržala plan svog oca. Ona i njen suprug nakon vjenčanja su zajedno podijelili ključeve budućim stanarima.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Ušli na tržište sa 12 miliona

9 Foto:Aleksandar Jaredić

AZMONTova NOVA BANKA POČELA RAD

Aktuelno

Azmont i Nova banka tim

Nova banka će pružati usluge korporativnim i privatnim licima

Novootvorena banka u Crnoj Gori, Nova banka, sa sjedištem u Podgorici, koja je u vlasništvu kompanije Azmont Investments, registrovana je sa 11,98 miliona eura vrijednosti kapitala, saopšteno je na svečanosti upriličenoj povodom otvaranja. Nova banka će pružati usluge korporativnim i privatnim licima i obezbijediti povezivanje među kompanijama osnovanim u Crnoj Gori i inostranstvu.

■■ IT tehnologija Predsjednik odbora direktora Azmont Investmentsa Ahmet Erentok kazao je da je Nova banka nova green-

field komercijalna banka na crnogorskom tržištu sa punim spektrom uobičajenih bankarskih proizvoda. “Ipak, naš cilj je da ponudimo visokokvalitetne bankarske proizvode i usluge kako rezidentima tako i nerezidentima. Posebna pažnja je posvećena stvaranju proizvoda koji uključuju novu IT tehnologiju u bankarskoj industriji. Nova banka je nova snaga svojih klijenata, fokusirana na njihove potrebe i efikasnost”, rekao je Erentok na koktelu u hotelu Hilton Crna Gora. U svakodnevnom poslovanju, banka nastoji da, kako je saopšteno, ponudi optimalna rješenja po najpovoljnijim uslovima, koji su rezultat bo-

Uplatili novac za dozvole ljeg razumijevanja potreba i očekivanja klijenata.

■■ Podrška CBCG Guverner Centralne banke Radoje Žugić rekao je da je Nova Banka zdrav element konkurencije koji će uticati na smanjivanje slabosti kompletnog bankarskog sistema u Crnoj Gori. “Zato dajemo punu podršku ovoj banci i svim drugim bankama sa dobrom bankarskom praksom, jer nam je taj sektor,

Kompanija Azmont Investments uplatila je prošle nedjelje Opštini Herceg Novi 1,92 miliona eura na ime građevinskih dozvola za rizort One and Only, koji gradi u Kumboru. Iznos je uplaćen za urbanističke parcele 9, 10 i 5, tačnije za marinu i

pored ostalog, neophodan i za razvoj mikro, malog i srednjeg biznisa gdje se zapošljava preko 90 odsto našeg stanovništva”, poručio je Žugić. Iz Azmont Investmentsa je saopšteno da će Nova banka, kao član crnogorskog ban-

OSNIVAČKA SKUPŠTINA ZAKAZANA ZA DANAS

IZVJEŠTAJ ILO pokazao

Najniži rast zarada u posljednje četiri godine Zarade zaposlenih u svijetu zabilježile su najniži rast u posljednje četiri godine, pokazuje najnoviji izvještaj Međunarodne organizacije rada (ILO). Istovremeno, jaz između razvijenih industrijalizovanih i zemalja u razvoju u pogledu zarada je sve veći, piše Biznis.ba. Sveukupno, rast zarada na globalnom nivou pao je sa 2,5 odsto 2012. godine na 1,7 odsto prošle godine. U zemljama u razvoju, rast realnih zarada u odnosu na posmatrano prethodno razdoblje pao je 6,6 od-

sto na 2,5 odsto, što znači da je više nego prepolovljen, saopšteno je iz ILO-a. Suprotan trend bilježi se u razvijenim zemljama u kojima su zarade zabilježile skok sa 0,2 odsto na 1,7 odsto, što je najveći rast u deset godina. U zemljama članicama EU rast je iznosio 1,9 odsto. “Međutim, još nije jasno da li će se taj rast nastaviti”, rekla je zamjenik sekretara ILO-a Deborah Greenfield i dodala da bi rastuća politička nesigurnost mogla usporiti pozitivan trend.

trana i pravila o organizaciji i načinu rada sindikata. Planiran je i izbor predsjednika, članova Izvršnog i Nadzornog odbora, kao i predsjednika sindikalnih podružnica.

Foto:Dejan Lopičić

štine saopšteno je da će na dnevnom redu sjednice biti donošenje odluka o osnivanju sindikata i njegovom pristupu Uniji slobodnih sindikata. Na sjednici će biti razma-

karskog sektora, doprinijeti jačanju bilateralnih ekonomskih i trgovinskih odnosa između Crne Gore i Azerbejdžana. Sjedište banke je u Podgorici, na adresi Marka Miljanova 46.

Pejović

Radnici Luke Bar osnivaju sindikat

Osnivačka skupština sindikata lučkih radnika Luke Bar biće održana danas u upravnoj zgradi kompanije. Iz Organizacionog odbora za pripremu Osnivačke skup-

dio objekata oko nje. “Ove godine Azmont je samo za građevinske dozvole na račun Opštine uplatio 3,24 milona eura”, kazao je Vikend novinama direktor uprave lokanih javnih prihoda u Opštini Herceg Novi Dragan Mračević. S.M.

ZAPADNOBALKANSKI INVESTICIONI OKVIR

Crnoj Gori 1,5 miliona za sigurnost željeznice Crnoj Gori je na sastanku Upravnog odbora Zapadnobalkanskog investicionog okvira, održanom u Londonu, opredijeljeno dodatnih 1,5 miliona eura za pripremu infrastrukturnih projekata, saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova. Našoj državi su odobrena sredstva za pripremu projektne dokumentacije za zamjenu signalno-sigurnosnih sistema u željezničkim stanicama Golubovci, Zeta, Virpazar, Sutomore i Bar, kao i njihovo povezivanje sa

centralnim signalno-sigurnosnim uređajem u Podgorici, što će dodatno modernizovati željeznički saobraćaj na liniji Bar - Vrbnica. “Crna Gora je jedna od četiri zemlje koja je dobila sredstva za tu oblast”, kazali su u Ministarstvu. Na sastanku u Londonu Crnu Goru je predstavljao ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, koji je poručio da je dodatno ulaganje u željeznicu od primarnog značaja u okviru Berlinskog procesa.

HRONIKA

TROJICA MLADIĆA TEŠKO POVRIJEĐENA

Džipom u potporni zid U saobraćajnoj nezgodi koja se preksinoć oko ponoći dogodila na magistralnom putu Pljevlja-Đurđevića Tara kod mosta na Vezičnici teže su povrijeđeni su Dejan Pupović (27), Milan Jakovljević (26) i Nikola Vuković (28) iz Pljevalja. Prema nezvaničnim navodima iz pljevaljske policije, do saobraćajne nezgode je došlo kada je, iz za sada neutvrđenih razloga vozilo marke “land rover” registarskih oznaka PV-AB-834,

kojim je upravljao jedan od povrijeđenih mladića, krećući se iz pravca Pljevalja prema TE Pljevlja prešlo u suprotnu traku i udarilo u potporni zid. O silini udarca najbolji govori fotografija sa lica mjesta na kojoj se vidi da je prednji dio džipa u potpunosti uništen. Povrijeđeni mladići su nakon ukazane pomoći u pljevaljskoj bolnici, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prevezeni u Klinički centar u Podgorici. N.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

APELACIONI SUD PREINAČIO OD

OKRIVLJENI U SL DOBILI UPOLA M

POLICIJA UHAPSILA CETINJANINA

Upadao u prodavnice i krao novac i mobilne

⌦ Nataša Pajović

ivši predsjednik Opštine Budva Rajko Kuljača osuđen je na dvije i po, a nekadašnji sekretar Sekretarijata za investicije Dragan Marović na dvije godine zatvora, zbog toga što su zloupotrebom službenog položaja pribavili imovinsku korist preduzeću Zavala Invest i oštetili budžet za 820.000 eura.

Podgorička policija uhapsila Cetinjanina R.K. (53) zbog sumnje da je iz tri prodavnice, butika i pekare ukrao novac i mobilne telefone. On je, kako se sumnja, zajedno sa F.R. iz Podgorice, koji se već nalazi u ZIKS-u zbog drugih krivičnih djela, navedeno krivično djelo na području Podgorice počinio u periodu od 6. oktobra. do 10. novembra ove godine, i to u pet navrata – u tri prodavnice, jednom butiku i pekari. “Sumnja se da je R.K. ovim krivičnim djelom iz navedenih objekata, koristeći nepažnju zaposlenih, ukrao pa-

zar od 680 eura i dva mobilna telefona ukupne vrijednosti 670 eura”, saopšteno je iz Uprave policije. U saopštenju se navodi da je policija pronašla i vlasnicima vratila jedan dio ukradenih stvari. “Osumnjičeni R.K. je, uz posebni izvještaj, kao dopunu krivičnih prijava prethodno podnijetih po nepoznatom izvršiocu, priveden nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je počinio navedeno krivično djelo”, zaključuje se u saopštenju. N.P.

Ostali okrivljeni u ovom slučaju Đorđe J. Pinjatić, predsjednik Komisije koja je procjenjivala izvedene radove na fabrici za preradu vode, članovi komisije Dragan S. Žinić, Slobodan Š. Đurović, Stevan Đ. Vučetić, Sreten N. Tomović, Novak P. Stanojević, Marko S. Kaloštro i Dragan M. Sekulić osuđeni su na po godinu zatvora. Tu presudu juče je donio sudija Apelacionog suda Crne Gore Milić Međedović, koji je kazao da je analizom provedenih dokaza utvrđeno da je prvostepeni sud tačno utvrdio činjenično stanje i žalbe odbrane u tom dijelu su odbijene. “Međutim, imajući u vidu ličnosti optuženih sud je preinačio odluku prvostepenog suda u

i djelu visine kazne”, obrazložio je Međedović odluku o smanjenju kazne optuženima.

■ OČEKIVALI OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE

Ovakva odluka suda, međutim, za odbranu optuženih je pogrešna, jer su očekivali oslobađajuće presude za svoje klijente. Branilac Kuljače advokat Zoran Piperović je potpuno šokiran ovakvom presudom. “Ne mogu da dođem k sebi, da

budem iskren. Mislim da je bilo neprijatno i sudiji Međedoviću. Ovo je po meni, neka me opet kazne, neko debelo sugerisao. Koje su to sile, ne znam. Siguran sam da ovo nije iz volje, iz glave i pravničkog znanja ovih sudija koji su ovo presudili. Nekome treba ova presuda i neko je rekao da treba da budu osuđeni. Zašto im treba, nije mi jasno. Sveta stvar i na prvom mjestu je utvrđivanje istine. Nema nikakvog uslova, niti treba državi uslov za ovo ili ono. Bolje da sada ne kažem što ja mislim. Moja pretpostavka, koju ne mogu da dokažem, da je neko sugerisao i u tom sam siguran. Neko je zvao i neko je pričao, to je hiljadu odsto. Ako me pitate ko, ja mogu da naslućujem, ali ne mogu da kažem imena jer nisam siguran”, kazao je Piperović.

⌦-----------------------------------------------NE MOGU DA DOĐEM K SEBI, DA BUDEM ISKREN. MISLIM DA JE BILO NEPRIJATNO I SUDIJI MEĐEDOVIĆU. OVO JE PO MENI, NEKA ME OPET KAZNE, NEKO DEBELO SUGERISAO. KOJE SU TO SILE, NE ZNAM.

------------------------------------------------⌦

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

DLUKU U DIJELU VISINE KAZNE

LUČAJU ZAVALA MANJE KAZNE

HRONIKA

SUDIJA NIJE ODREDIO PRITVOR

Laković pušten na slobodu

Laković Istražni sudija Miladin Pejović odbio je predlog osnovnog tužioca da se Podgoričaninu Darku Lakoviću (51) odredi pritvor zbog sumnje da je pucao iz ulaza zgrade u kojoj stanuje u podgoričkom Siti kvartu. Njemu se na teret stavlja krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, zbog kojeg će u zakonskom roku biti priveden i sudiji za istrage koji će se izjasniti o njegovom daljem pritvaranju. Laković je osumnjičen da je prije desetak dana, iz vatrenog oružja pucao u ulazu, metak je iz unutrašnjosti prošao kroz

Oštetili budžet za 820.000 U optužnici se navodi da su u periodu od septembra 2007. do decembra 2008. godine, u Budvi, radi realizacije zaključaka sa Kolegijuma predsjednika Opštine Budva 14.9.2007, u svojstvu službenih lica - Kuljača kao predsjednik Opštine Budva i Marović kao sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Budva, iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i nevršenjem svoje službene dužnosti pribavili imovinsku korist privrednom društvu „Zavala Invest“, a Opštini Budva nanijeli štetu, u čemu su im umišljajno pomogli predsjednik i članovi komisije.

Do sada je Apelacioni sud dva puta ukidao osuđujuće presude Višeg suda - Kuljači i Maroviću i vraćao predmet na ponovno suđenje. U trećem sudskom procesu pred Višim sudom u Podgorici, u junu 2015. godine Kuljača je osuđen na pet godina, a Dragan J. Marović na četiri godine zatvora. Đorđe J. Pinjatić osuđen je na tri godine zatvora, dok su Dragan S. Žinić, Slobodan Š. Đurović, Stevan Đ. Vučetić, Sreten N. Tomović, Novak P. Stanojević i Marko S. Kaloštro osuđeni su na po dvije godine zatvora. Dragan M. Sekulić je bio osuđen je na tri i po godine zatvora

■ VANREDNI

PRAVNI LIJEK

Oslobađajuću presudu očekivao je branilac okrivljenog Dragana Marovića, advokat Dragoljub Đukanović, ali nije želio da je komentariše dok ne dobije pismeni otpravak presude i vidi kako je Apelacioni sud to odlučio i napisao. “Ono što mogu da kažem ako je odluka samo u dijelu o kazni bila onda ne znam čemu je i zašto otvaran i pretres i zašto je

OVA PRESUDA JE SVAKAKO PRAVOSNAŽNA OD MOMENTA KADA BUDE URUČENA I NAPISANA. ONA SVAKAKO U TOM MOMENTU POSTAJE I IZVRŠNA I MOGU DA BUDU POZVANI SVI NA IZDRŽAVANJE ZATVORSKIH KAZNI KOJE SU DOBILI bio pozivan vještak građevinske struke. Međutim, Apelacioni sud je donio odluku kakvu je donio, mi ćemo na takvo nešto svakako izjaviti inicijativu za

ulazna vrata zgrade, a potom vazdušnom linijom kroz pješačku zonu zario se u “mini moris”, koji je bio parkiran u blizini. Laković je pokušao da navede na pogrešan trag policiju, tvrdeći da nema veze sa događajem, te da upravo iz ovoih razloga treba popraviti nadzor u zgradi. Ispostavilo se, međutim, da nazorne kamere funkcionišu, a upravo je zahvaljujući njima utvrđeno da iza pucnjave stoji ovaj pedesetjednogodišnjak koji je policiji odranije poznat po upotrebi oružja i narušavanju javnog reda i mira. N.P.

UPRAVA “RAMADE” ODBILA DA PRIMI DOPIS SUDA

podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom državnom tužilaštvu i nakon toga te odluke odlučiti o daljim našim koracima. Da budem iskren, očekivao sam oslobađajuću presudu. Ova presuda je svakako pravosnažna od momenta kada bude uručena i napisana. Ona svakako u tom momentu postaje i izvršna i mogu da budu pozvani svi na izdržavanje zatvorskih kazni koje su dobili”, pojasnio je Đukanović. Razočaran ovakvom odlukom juče je bio i optuženi Đorđe Pinjatić. “Pošto sam danas razočaran kao i svi mi koji smo u ovom procesu neću se složiti ni sa danom robije koji nijesam zaslužio niti ću ga pridati bilo kome koga ne zaslužuje. Ono što se meni pridalo pošteno nije, ljudski nije, korektno nije. S tim se nijesam slagao ranije, a neću ni danas. Ne interesuje me ni ko stoji iza ni ko stoji ispred. Ovo nije ni istina, ni “I” od istine ni “P” od pravde. I ovo je sramota. Manja od one koju je napravio Viši sud. Sa istinom se ne prave kompromisi”, kazao je Pinjatić.

Kriju evidenciju održavanih događaja? Uprava hotela „Ramada“ odbila je da postupi po zahtjevu sutkinje Višeg suda u Podgorici Ane Vuković, za dostavljanje izvoda iz evidencije održanih događaja u tom objektu, koja bi trebalo da posluži kao dokaz u predmetu koji se vodi protiv direktora Direkcije za željeznice Nebojše Obradovića. Specijalno državno tužilaštvo tereti Obradovića za zloupotrebu službenog položaja, zbog sumnje da je dozvolio da budžetskim novcem budu plaćeni partijski skupovi Socijaldemokrata (SD). Sudija Vuković je kazala da su predstavnici „Ramade“ odbili da prime dopis suda ko-

jim je traženo dostavljanje dokumentacije. Ona je istakla da je sud posredstvom sudskog dostavljača istog dana ponovo uputio isti dopis naslovljen na direktora i nadležnu službu hotela. “Dopis je ponovo odbijen, uz obrazloženje da je 30. marta 2016. godine promijenjen vlasnik hotela. Sud će dostavljanje dokaza omogućiti posredstvom policije”, kazala je Vuković. Na jučerašnjem glavnom pretresu pročitan je izvod iz kaznene evidencije za okrivljenog Obradovića, na osnovu kojeg je utvrđeno da do sada nije osuđivan. Suđenje se nastavlja u utorak. N.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

VAŽNI POMACI U ISTRAZI O DVOSTRUKOM UBISTVU U BEČIĆIMA

OTKRIVENA NOVA IMENA, USKORO HAPŠENJA

⌦ Jasmina Muminović

ripadnici policije i Tužilaštva došli su do novih imena ljudi iz kriminalnog miljea, koji su nesumnjivo učestvovali u organizvanju i izvođenju dvostrukog ubistva Budvanina Đorđa Borete i slučajne žrtve, Dragana Zečevića u bečičkom lokalu “Trofej”. Na osnovu prikupljenih dokaza, uskoro bi se mogla očekivati i nova hapšenja, saznaju Vikend novine. Koja zaduženja su imale novoidentifikovane osobe i da li je neko od njih direktni egzekutor, i dalje je u domenu provjera i procesa dokazivanja. Međutim, ono što je nesporno je činjenica da postoje dokazi, koji nedvosmisleno ukazuju da je više osoba, policiji poznatih, bilo u dodiru sa sredstvima korišćenim u krivičnom djelu – motorom, kacigama, čaurama...

■ DA LI MEĐU OSUMNJIČENIMA IMA CRNOGORACA?

Više izvora VN novina, bliskih istrazi, nijesu željeli da otkriju ni informaciju da li među osumnjičenima ima crnogorskih državljana i gdje se oni sada nalazi, objašnjavajući da bi time ugrozili istragu. Podsjećamo, pripadnici policije su praćenjem traga putanje ubice sa automatom i njegovog pomagača na motoru, došli do garaže u naselju Podkošljun, gdje su bila sakrivena dva motora i druga sredstva, od kojih je jedan korišćen u mafijaškoj likvi-

daciji. Ubrzo potom, uslijedila su hapšenja osumnjičenih pomagača – Bosanca Vladimira Šmanje i srpskog državljanina Miljana Bulatovića. “U garaži je pronađeno i nekoliko čaura, identičnih sa onima, koje su bile rasute po mjestu krvavog obračuna. Na njima su nađeni i otisci nekih od osumnjičenih”, kazao je jedan od izvor VN.

■ VEZA SA ZOLJOM IZNAD AVALE

Naš list je objavio prije nekoliko dana da su isti otisci nađeni i na zolji, sakrivenoj u motoru, koji je prije skoro mjesec dana otkriven na Vidikovcu iznad hotela Avala, a vjeruje se da je tada bio pripreman atentat na jednog od prijatelja Borete i članova barsko-budvansko-škaljarskog klana Marka Ljubiše, zvanog Kan. To ukazuje

Prijetnje nije prijavio, a terapiju odbija Pritvorenik Veselin Mujović nije obavijestio Upravu Istražnog zatvora Podgorica o bilo kakvim prijetnjama, a o tome nema saznanja ni bezbjednosna služba Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), saopšteno je iz te ustanove. Mujović je u četvrtak prilikom nastavka davanje odbrane u Osnovnom sudu rekao da mu je “prije dva dana opet prijećeno, njemu i njegovoj porodici”. Njemu se na teret stavlja da je na prevaru uzeo 910.000 eura

od Svetozara Marovića i oca Lazara Rađenovića, Ljubomira Rađenovića radi omogućavanja boljeg statusa u istragama. “Pritvorenik Mujović nije obavijestio Upravu Istražnog zatvora Podgorica o bilo kakvim prijetnjama, kako njemu, tako i njegovoj porodici, pa nijesmo ni bili u mogućnosti da reagujemo po tom pitanju. Bezbjednosna služba ZIKS-a nema saznanja da je bilo ko prijetio ovom pritvorenom licu”, kaže se u saopštenju

ZIKS-a. Mujović je kazao da je u lošem zdravstvenom stanju i da se to “dijelom dešava zbog jake i pogrešne terapije”. “Što se tiče ovih tvrdnji, naglašavamo da se pritvoreniku ordinira ista terapija kao i prije dolaska u Istražni zatvor Podgorica”, kaže se u saopštenju. Navodi se da je Mujović, u svojeručno potpisanoj izjavi, izjavio da odbija sav medicinski tretman i terapiju, iako je svjestan činjenice da mu to može ugroziti zdravlje. N.P.

na sumnju da su isti izvršioci pripremali obje likvidacije, samo što je prvu spriječila policija slučajnim pronalaskom ostavljenog motora, prije nego što je djelo izvršeno, i to prvobitno ne znajući u koju svrhu je trebalo da posluži. Kasnija istraga pokazala je da su motor “kroser”, koji je krajem septembra ukraden u Tivtu, trebalo da preuzmu dvije osobe, najvjerovatnije sa područja Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Na motoru je pronađe-

Foto: Vedran Ilić

UPRAVA ZIKS A REAGOVALA NA MUJOVIĆEVE NAVODE

U garaži je pronađeno i nekoliko čaura, identičnih sa onima, koje su bile rasute po mjestu krvavog obračuna. Na njima su nađeni i otisci nekih od osumnjičenih

na kaciga, u prtljažniku motora nalazio se ručni raketni bacač-zolja, koji je bio umotan u muške farmerke, a pored zolje dvije fantomke i dvije flašice sa benzinom, koje bi služile za ustaljen metod uništenja predmeta i tragova poslije izvršenog krivičnog djela paljenje motora i drugih predmeta. Policija je nedjelju dana kasnije, u saradnji sa Agencijom za istrage i zaštitu BiH (SIPA), izvela akciju u Nikšiću i Foči, gdje je zaplijenjeno desetak zolja i drugo naoružanje, eksploziv i municija. Istog dana u Foči je zbog šverca oružja uhapšen Nenad Iković, a u Nikšiću Nebojša Šipčić. Izvori bliski istrazi odmah su ustvrdili da su zolje zaplijenjene u Foči, povezane sa slučajem pronalaska istog ručnog rakentog bacača u Budvi. Tadašnjom zapljenom zolja u BiH spriječeno je njihovo krijumčarenje u Crnu Goru.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

AKTUELNO

IZ UPRAVE POLICIJE OBJASNILI DA SU NOVINARU VIJESTI UKINULI OBEZBJEĐENJE NAKON IZVJEŠAJA ANB

PROCIJENILI DA SOFTIĆ NIJE UGROŽEN

hodno posljednjoj bezbjednosnoj procjeni ANB-a od 8. decembra ove godine koja je dostavljena Upravi policije, ne postoje saznanja koja bi ukazivala da je Tufiku Softiću bezbjednost ugrožena, zbog čega mu je ukinuta mjera zaštite, saopšteno je VN iz UP.

Softić je 24-časovnu policijsku pratnju dobio krajem februara 2014. godine, nakon procjene ANB, a na zahtjev tadašnjeg ministra policije Raška Konjevićaj kojem je takav zahtjev uputila Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima. Softić je brutalno pretučen na kućnom pragu u Beranama, početkom novembra 2007. godine, kada su ga po izlasku iz automobila napala dvojica maskiranih ljudi, koji su ga bejzbol palicama izudarali po glavi. Sljedeći napad uslijedio je u avgustu 2013. godine, kada je Softiću postavljen eksploziv u blizini automobila iz kog je izašao desetak minuta ranije. “Procjenom bezbjednosti je

ukazano na to da treba preduzeti određene mjere zaštite lične bezbjednosti u odnosu na Softića. Policija je, po dobijanju takve bezbjedonosne procjene od ANB-a, uputila, preko MUP-a, Vladi Crne Gore inicijativu za donošenje odluke o određivanju statusa štićene ličnosti Tufiku Softiću.Ta inicijativa je usvojena na sjednici Vlade, održanoj početkom marta 2014. godine, čime je Softiću dodijeljen status štićenog lica, na osnovu čega je Uprava policije počela sa sprovođenjem mjera fizičke zaštite njegove bezbjednosti”, kazali su iz Uprave policije. Od tog perioda rađeno je nekoliko procje-

na bezbjednosti Softića. Naime, u novembru 2015. godine UP je obaviještena od Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju da je obustavljena istraga protiv lica koja su bila osumnjičena za napad na no-

vinara Softića. Nakon toga je, s obzirom na nove okolnosti, od nadležnog organa, odnosno ANB-a zatražena izrada nove bezbjedonosne procjene i to 12. novembra te godine. Novom procjenom još uvijek nije u potpunosti bila isključena mogućnost ugroženosti Softića i predloženo je da se njegova bezbjednosna zaštita produži još šest mjeseci, što je policija i učinila. Po isteku ovog roka, policija je ponovo zatražila bezbjednosnu procjenu i to 14. juna 2016. godine, međutim nadležna bezbjednosna služba tada je odgovorila da ne posjeduje saznaja da je bezbjednost Softiću ugrožena, ali da zbog njegovog osjećaja lične nesigurnosti zaštitu treba na-

staviti još neko vrijeme, što je policija uradila. “Nakon isteka tog roka, ponovo je zatražena procjena bezbjednosti i to krajem novembra 2016. godini, a 8. decembra 2016. godine dobijena je bezbjednosna procjena od ANB-a u kojoj se navodi da ovaj organ nije u posjedu saznanja da je ugrožena lična bezbjednost. Rukovodeći se ovim navodima, postupili smo po procjeni bezbjednosti i prekinuli sa mjerema njegove zaštite” objasnili su iz Uprave policije. Iz policije podsjećaju Odlukom Vlade Crne Gore o određivanju lica i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije članom 11 određeno je da procjenu bezbjednosti donosi Agencija za nacionalnu bezbjednost. Na osnovu izvještaja o procjeni ugroženosti, Uprava policije donosi Plan obezbjeđenja i sprovodi mjere zaštite fizičke bezbjednosti. N.P.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

VRŠNJAČKO NASILJE: Za suzbijanje neophodna r

⌦⌦ Bojana Božović

ve učestalije vršnjačko nasilje postavlja pitanje odgovornosti - ko i na koji način treba da djeluje u suzbijanju ove pojave. Iz resornog ministarstva najavljuju obuke kako za kadar škola, tako centara za socijalni rad, ali očekuju i reakciju drugih institucija i porodica.

Vršnjačko nasilje među osnovcima i srednjoškolcima sve je učestalije, o čemu svjedoče brojni video snimci i fotografije koje akteri tuča kače na društvenim mrežama. Epilog posljednje tuče dva dječaka od 13 i 16 godina, čiji je snimak objavljen prije dva dana na Fejsbuku, jeste potres mozga trinaestogodišnjaka. Jasno je da je vrijeme za hitnu reakciju svih - od porodice do države. Iz Ministarstva prosvjete poručuju da rade na strateškom i strukturnom suzbijanju vršnjačkog nasilja. “Istovremeno, očekujemo apsolutnu posvećenost obrazovno-vaspitnih ustanova u rješavanju ovog pitanja kroz punu participaciju i sprovođenje navedenih programa, jer je to jedini način da se utiče na uzrok, a ne na posljedicu, i time trajno riješi ovaj problem. Svakako da se u cilju sprečavanja vršanjačkog nasilja očekuje i podrška porodice koja imaju najvažniju ulogu u odrastanju i razvoju djece”, kazali su iz Ministarstva. U planu je i program prevencije nasilja na društvenim mrežama i obuka nastavnika predmetnih programa Informatika za osnovnu i srednju školu, kako bi se kod djece uspostavile vještine sopstvene zaštite tokom korišćenja interneta. “Stoga je u pripremi dodatni materijal za grupu predmetnih programa u osnovnom i srednjem obrazovanju koji uključuju tematiku prevencije nasilja na društvenim mrežama”, kazali su iz Ministarstva.

■ Posao nadležnih Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Strategija o zaštiti od nasilja u porodici i Protokol o postupanju prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici definišu procedure postupanja kod vršnjačkog nasilja u obrazovno-vaspitnim ustanovama, a Protokol precizira postupanje nadležnih institucija i obaveze preduzimanja potrebnih mjera iz domena odgovornosti, navo-

Foto:Profimedia

Alarm i za roditelje i z “Pitanje vršnjačkog nasilja nije samo pitanje obrazovno-vaspitnih ustanova već i drugih aktera u procesu prevencije, ali i suzbijanja ove pojave. U skladu sa ovim očekujemo kako od drugih institucija sistema, tako i porodice da svako iz svog domena pripadajuće odgovornosti preduzme aktivnosti i mjere kako bi se ove pojave spriječile”.

de iz tog resora. “U slučajevima kada se sumnja da postoji nasilje direktor obrazovno-vaspitne ustanove podnosi prijavu o sumnji na nasilje te ostvaruje kontakt sa drugim nadležnim ustanovama, dok stručna služba vodi evidenciju mjera, koncipira preporuke i sarađuje sa stručnim licima drugih ustanova. Centar za socijalni rad pruža podršku djeci žrtvama nasilja, savjetodavni rad izvršiocima nasilja i njihovim roditeljima, nadzor njihovog ponašanja i ostale zaštitne mjere”, navode iz Ministarstva. Tim centra preispituje situaciju, utvrđuje osobine ličnoMihailović

Ilustracija sti djeteta, u kojim situacijama je sklono da se neadekvatno ponaša, što je dovelo do incidenta i takvog kontinuiranog ponašanja, dodaju oni. Nakon obrade djetetove ličnosti i razgovora sa roditeljima, po potrebi utvrđuje plan i program zaštite i rada (u zavisnosti da li je

dijete žrtva ili počinilac) u cilju poboljšanja njegovog ponašanja i bolje adaptacije u školi. “Pitanje vršnjačkog nasilja nije samo pitanje obrazovnovaspitnih ustanova već i drugih aktera u procesu prevencije, ali i suzbijanja ove pojave. U skladu sa ovim očekujemo kako od drugih institucija sistema, tako i porodice da svako iz svog domena pripadajuće odgovornosti preduzme aktivnosti i mjere kako bi se ove pojave spriječile”, kazali su iz Ministarstva.

■ Od sredine januara SOS linija

Organizacija Udruženje Roditelji uskoro će pokrenuti svoju zamisao koja će pomoći da se u direktnoj komunikaciji sa roditeljima utiče na rješavanje problema nasilja među učenicima, kazala je DN izvršna direktorica Udruženja Roditelji

Kristina Mihailović. “Pokrenućemo projekat sa UNICEF-om, uz podršku Evropske unije, naime, polovinom januara biće otvorena SOS telefonska linija koju će roditelji moći da pozove i da zatraže savjet, u vidu help centra. Na osnovu primljenih poziva imaćemo uvid u kojoj školi su slučajevi nasilja najučestaliji, te ćemo definisati timove za pomoć i roditeljima, ali i školama”, navodi Mihailović. Ona je kazala da se to može ostvariti jedino u dogovoru sa Ministarstvom prosvjete, kao i Ministarstvom rada i socijalnog staranja. Mihailović dodaje da je cilj projekta kontinuirani rad i konkretna podrška, što će pomoći roditeljima koji ne mogu da zaštite svoje dijete kada u lancu nešto zakoči. “Cilj nam je da uključimo sve nadležne i odgovorne institucije, da ih povežemo, te da tako možemo uputiti roditelje ko-

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

aktuelno

reakcija svih

za institucije Porodica na potezu

Nagrada Oktoih

Najveće državno priznanje

Stupar-Đurišić

Polovinom januara biće otvorena SOS telefonska linija koju će roditelji moći da pozove i da zatraže savjet, u vidu help centra. Na osnovu primljenih poziva imaćemo uvid u kojoj školi su slučajevi nasilja najučestaliji, te ćemo definisati timove za pomoć i roditeljima, ali i školama, navodi Mihailović

me i kada da se obrate u lancu koji treba da funkcioniše zalaganjem svih strana”, priča Mihailović. Do sada je nedostajala ko-

munikacija među samim institucijama, dodaje ona, pa čak se i obavezno Uputstvo koje posjeduje svaka škola (shodno projektu “Škola bez nasilja”) nije poštovalo. “Iz Ministarstva smo dobili odgovor da je to Uputstvo obavezno za sve škole, a u njemu je naznačeno šta ko treba da radi u slučaju nasilja. Da li se ono primjenjuje? Ne bismo rekli, dosadašnja praksa je pokazala da niti škole reaguju niti Centar za socijalni rad”, kaže ona. Budući koraci organizacije Udruženje Roditelji ticaće se promjene pravne regulative kako bi se tačno znalo šta je čija obaveza, a ukoliko se ne ispuni mora se snositi odgovornost, navodi Mihailović. Ona dodaje da je u svemu ovome potrebna država koja će obezbijediti sistem podrške kako bi lanac funkcionisao.

Psiholog Radmila StuparĐurišić dotakla se u prvom redu roditelja koje, kako kaže, sa svih strana optužuju. “Ja bih prije rekla da su roditelji odgovorni, a ne krivi, jer ne znaju kako da se snađu. Oni imaju kontradiktorne poruke - jedno čuju od škole, drugo od sociologa, a sasvim treće pokazuje zakonska regulativa”, navodi Stupar-Đurišić. Zato je u prvom redu momenat vršnjačkog nasilja i same agresije maloljetnika vezan za roditelje koji su izgubljeni, dodaje ona, koji ne znaju kako da vaspitaju djecu u ovako specifičnim socio-ekonomskim uslovima. S jedne strane, imamo prikaz da biti dobar i primjeran učenik, te primjeran student može često značiti i biti dugo na birou rada - tačnije društvo ne daje nagradu za dobro ponašanje, dok s druge strane društvo neadekvatno sankcioniše nasilnike, ne praveći jasne i oštre kazne za prekršioce. “Ako je normalno da se za teško krivično djelo leži nekoliko godina u zatvoru, te da nemamo sistem strogog kažnjavanja počinioca krivičnog djela, to onda šalje zbunjujuću poruku samim roditeljima koji se pitaju na koji način ispravno vaspitati dijete”, priča Stupar-Đurišić. Dijete po prirodi stvari ima nisku frustracionu toleranciju, što će reći da je nesposobno da se odupre naletu agresije, navodi ona. “Djecu treba naučiti da se suzdrže od agresije, još u ranom djetinjstvu. Još u vrtiću se vidi kada dijete ima problem sa agresijom, a kada roditeljima to kažete onda naiđete na kritiku. Agresivno je i dijete od šest godina koje se penje uz tobogan, koje ne toleriše druge i nema kad da sačeka red. Djecu treba učiti da postoji red, način ponašanja, ali opet naglašavam da je to i samim roditeljima, koji ne znaju kako da se postave u ovakvom društvu, teško”, ističe ona.

Poznati dobitnici nagrade Oktoih za 2016. godinu Javna predškolska ustanova “Dragan Kovačević” iz Nikšića, Srednja pomorska škola Kotor i profesor istorije u budvanskoj “Drugoj osnovnoj školi” Dragana Mitrović dobitnici su državne nagrade Oktoih za ovu godinu. Tu odluku u skladu sa Zakonom o državnim nagradama, donio je Žiri u sastavu predsjednice Zoje BojanićLalović, i članova Marka Camaja, Veselina Pićurića, Ljiljane Krivokapić i Mijajla Đurića, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Iz tog resora podsjećaju da su Žiriju za dodjelu nagrade Oktoih dostavljeni predlozi za devet ustanova i devet pojedinca. Oktoih se dodjeljuje građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji države za izuzetne rezultate u vaspitanju i obrazovanju, kao i učeničkom i studentskom standardu. Ministar prosvjete Damir Šehović dobitnicima će nagradu Oktoih, koja se sastoje od plakete, diplome i novčanog dijela, uručiti 17. januara. Mina

Četvrti Montenegro Prajd danas

Do 15 časova zatvoreno nekoliko ulica i bulevara Djelovi više podgoričkih može u tom periodu zatvoribulevara i ulica biće zatvo- ti i druge ulice u centru Podreni danas od devet do 15 sa- gorice ukoliko to bude bilo ti zbog održavanja Povorke potrebno. ponosa “Montenegro Prajd Ulaz na lokaciju održava2016”, a šetnja počinje u 13 nja Montenegro prajda biće časova. otvoren od 11 do 12 sati i 30 Iz Uprave policije saopšte- minuta na lokaciji neposredno je da će do 15 sati biti za- no u blizini hotela “Nikić” u tvoren Bulevar Svetog Petra Ulici kralja Nikole u PodgoCetinjskog od ukrštanja sa rici, saopštili su organizatori. Ulicom Marka Milja“Očekivano vrijeme zanova do Ulice Ivavršetka šetnje je 13.30 na Milutinovića, sati, nakon čega će bulevar Stanprogram biti naka Dragojevistavljen od 14 ća, Ulica slosati u kafeu “Sobode. Biće zaul2Soul” u Njegoševoj ulici u tvorene i VuPodgorici gdje čedolska ulica će, između ostado ukrštanja sa log, biti organizoUlicom slobode, Povorka danas vani Matine za djecu, Njegoševa do ukrštanja sa Bulevarom Food i Art market, Izložba Svetog Petra Cetijnskog i Uli- fotografija, Muzički koncert i ca kralja Nikole od hotela Ni- Žurka za učesnike Povorke i kić do hotela Hillton. prijatelje LGBTIQ zajednice”, Policija, kako su kazali, navodi se u saopštenju. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

aktuelno

Još nema prijavljenih slučajeva u Crnoj Gori

Foto: Vedran Ilić

Ptičiji grip potencijalno opasan po zdravlje ljudi ⌦⌦ Marina Ilić

akon što se posljednjih nedjelja na teritoriji Poljske, Mađarske, Hrvatske, Austrije i Njemačke, Hrvatske i Srbije pojavio ptičiji grip, Uprava za bezbjednost hrane je izdala upozorenje stanovništvu naše zemlje. Na teritoriji Crne Gore ovo oboljenje još nije registovano, ali u Institutu za javno zdravlje kažu da postoji određeni rizik po obolijevanje ljudi. Krajem oktobra zdravstvene vlasti Mađarske prijavile su laboratorijsku izolaciju virusa ptičijeg gripa H5N8 kod divljeg labuda da bi ovaj virus tokom novembra i decembra bio detektovan u populaciji kako divljih ptica (na slobodi i u zoološkim vrtovima) tako i među domaćom živinom širom Evrope. Kako su Dnevnim novinama kazali iz Uprave za inspekcijske poslove i Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori još nema potvrđenih slučajeva obolijevanja od ove zaraze, ni kod životinja, ni kod ljudi.

■■ Najveći rizik

pri direktnom kontaktu

Kako je doktor Senad Begić iz Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti IJZ rekao za DN, do danas, nigdje u svijetu nije zabilježen ni jedan slučaj obolijevanja ljudi od ovoga soja virusa gripa te samim tim nije postojala potreba za uključivanjem njegovih antigena u sastav postojećih vakcina protiv gripa. Ipak, on upozorava da rizik po zdravlje ljudi ipak postoji. “S obzirom na evolucionu istoriju virusa, odnosno mogućnost izmjene genetskog materijala virusa i teoretski

Preventivne mjere Podsjećamo, iz Uprave za bezbijednost hrane i fitosanitarne poslove kažu da je već donešena Naredba o zabrani uvoza i tranzita pošiljki živine, ptica i proizvoda od živine i ptica radi sprečavanja unošenja iz država u kojima se bolest pojavila. “Pojačana je granična kontrola prometa od strane veterinarske inspekcije, uspostavljeni su neophodni dijagnostički kapaciteti JU Specijalistička veterinarska laboratorija u Podgorici i preduzete su mjere nadzora nad divljim migratornim pticama u područjima Skadarskog jezera, Šaskog jezera i solane u Ulcinju, kao mjesta sa najvećim rizikom pojave ove bolesti”, naveli su iz uprave gdje napominju da se od vlasnika i držaoca živine u narednom periodu očekuje puna kooperativnost u saradnji sa veterinarskom službom. izraženog pandemijskog potencijala za zdravlje ljudi koji životinjski, prije svega ptičiji, virusi gripa tipa A H5 nose, smatra se da rizik po obolijevanje ljudi ipak postoji i on se procjenjuje kao jako mali – odnosno u granici teorije”, objašnjava Begić. Kako ističe, najizraženiji rizik je kod osoba koje su u direktnom kontaktu sa zaraže-

Najugroženije kokoške i ćurke Od domaće živine najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi, ističu u Upravi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na

bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću živinu.

nim pticama – bilo domaćom živinom ili divljim peradima. “Za ovakve osobe propisano je korišćenje adekvatne lične zaštitne opreme i sredstava (maske, respiratori, rukavice, naočari, zaštitna odijela isl.) prilikom rada i manipulacije sa pticama, posebno uginulim”, istakao je Begić. U slučajevima dokazanog obolijevanja ptica kao i direktnog kontakta ljudi sa njima, iz Centra za kontrolu i prevencije bolesti kažu da, pored intenzivnog desetodnevnog praćenja zdravstvenog stanja vezanog za rano otkrivanje simptoma gripa, kod ovih osoba se u sklopu prevencije, ubrzo nakon kontakta, i na osnovu ljekarskog mišljenja može primijeniti antivirusna profilaksa odgovarajućim lijekovima koji imaju ulogu da spriječe razmnožavanje virusa i njegovo dalje širenje u organizimu.

■■ Vakcinacija poželjna

“Istovremeno, vakcinacija protiv sezonskog gripa se smatra poželjnom među ovom kategorijom stanovništva (npr. radnici na živinskim

farmama) jer pored toga što je učinkovita protiv infekcije sa sezonskim sojevima virusa, ona može imati blagotvoran uticaj i eventualno ublažiti tok infekcije novim sojem virusa gripa ako do prenosa dođe”, ističu u Centru. Na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) naša država je razvila i pripremila Nacionalni plan za zaštitu od ptičijeg gripa i pandemije gripa kojim su predviđene odgovarajuće multisektorske mjere i aktivnosti koje direktno zavise od faze, odnosno nivoa, obolijevanja životinja i eventualno ljudi od životinjskih sojeva gripa u regionu i svijetu. “S tim u vezi, a imajući u vidu da migratorni putevi divljih ptica iz sjeverne Evrope i iz Sibira jednim dijelom vode i preko naše teritorije kao i da nije utvrđeno da se virus gripa A(H5N8) može prenijeti na ljude i kod njih izazvati oboljenje, mjere koje se trenutno sprovode kod nas su fokusirane na maksimalno smanjivanje rizika od ptičijeg gripa kod domaće živine kao i na pravovremeno otkrivanje bolesti kod ptica. Trenutne preventivne mjere se od-

nose na zabranu uvoza i tranzita živine i živinskih produkata iz zaraženih država kao i na nadzor nad divljim – migratornim pticama pri čemu se od vlasnika i držalaca domaće živine očekuje maksimalna kooperativnost i pridržavanje mjera koje je propisala Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove”, naglašavaju u IJZ.

■■ Posljedice

usljed nepripremljenosti

Analizom pandemija gripa kroz istoriju, svjetski eksperti, pod pokroviteljstvom SZO, zaključili su da su posljedice pandemija bile posebno naglašene i teške usljed nepripremljenosti država da se suoče i brzo reaguju na pojavu velikog broja oboljelih i umrlih lica u veoma kratkom periodu. “Zbog toga su na globalnom nivou donesene preporuke kako bi se olakšalo svim državama da pripreme nacionalne planove za preduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju izbijanja nove pandemije gripa”, objašnjavaju u IJZ.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

NIKŠIĆ: OTVOREN CENTAR ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA

Dašić: Ranim djelovanjem puno lakše do ozdravljenja Centar može mnogo da pomogne i višestruko je važan za roditelje i za djecu pri ozdravljenju

U nikšićkom Domu zdravlja počeo je da radi Centar za djecu sa posebnim potrebama, koji predstavlja centar za podršku roditeljima i djeci u njihovom ozdravljenju. Rukovodilac dr Snježana Dašić objašnjava da je ovaj centrar zamišljen kao podrška izabranim doktorima i roditeljima, u cilju inkluzivnijeg praćenja i nadzora djece, kako bi se rano uočile eventulane razvojne smetnje ili ublažile već postojeće. “Centar nije sastavni dio dispanzera, samo je prostorno ovdje lociran, inače predstavlja centar za podršku poput Centra za mentalno zdravlje. U centru rade dva pedijatra, a mi nemamo stalno angažovane pedijatre zbog nedostatka kadra. Mi smo primarno izabrani doktori, ali imamo završene dodatne edukacije potrebne za rad. Prvi kontakt sa roditeljima počinje od pedijatra i onda je pedijatar taj koji na osnovu problema koji postoji kod djeteta uključuje dijete ili u fizikalnu terapiju ili rad logopeda ili psihologa”, objasnila je Dašić. Ističe da je poseban dio Razvojno savjetovalište, koje je prvenstveno namijenjeno bebama, i to bebama koje su rođene u razvojnom riziku. “To bi bile bebe koje su se rodile prije vremena, male mase ili je bio težak porođaj, pa ispoljavaju određene probleme, ili se prosto tretiraju kao bebe u razvojnom riziku pa se uključuju u proces rane razvojne stimulacije da ne bi došlo do razvoja određenih problema, prvenstveno

Doktorica Dašić

razvojne smetnje se ne rešavaju tabletom, popije se i riješen problem, ovo je nešto što zahtijeva rad 24 sata, i važan je partnerski odnos nas i roditelja motorike. Taj segment rada nam se čini ko najprimarniji, uključujemo bebe koje prate izabrani doktori, i mi pratimo tu djecu i uključujemo u fizikalnu terapiju”, kazala je Dašić.

Nakon što dijete prođe centar i predloži se fizikalna terapija, izabrani doktor piše nalog i dijete ide kod fizioterapeuta. Sa početkom rada Centra primljena su i dva fizioterapeuta koji su radnici Doma zdravlja i dodatno su edukovani, a planira se dalja edukacija u Igalu. Drugi segment rada odnosi se na djecu koja već ispoljavaju određene smetnje, bilo u ponašanju, kašnjenju govoru, ili su u pitanju mentalne smetnje. Tu su angažovani psiholog i logoped u čije se tretmene uključuju djeca. Od kada je 1. avgusta centar

Neophodna opremljenija prostorija U centru su pored pedijatara, logopeda i psihologa uključeni fizioteraeuti, ali se oni nalaze u prostoru fizikalne terapije u nikšićkoj bolnici. Dr Dašić ističe da bi voljela da se i za njih obezbijedi prostor

kako bi svi bili na jednom mjestu. Na taj način, kada bismo bili pod jednim krovom, rad bi bio mnogo lakši, te se nada da će skorije naći prostorija opremljena strunjačama, loptama, valjcima, i drugim potreb-

nim predmetima za stimulativni rad djece. Jedan dio didaktičkog materijala donirao im je Denvni centar i Pertini, dok je kompletna rekonstrukcija i oprema obezbijeđena iz donacije Milorada Perovića.

počeo da radi, do sada imaju već više od 200 mališana uključenih u rad. “Od toga su četvrtina bebe. Ja sam u rad sa tom djecom uključena već više od deset godina i mislila sam da znam kolike su potrebe, ali one su mnogo veće, u smislu da ima mnogo više djece koja moraju biti uključena. Tu se prvenstveno misli za rad sa logopedom, artikulacione smetnje gdje se uključuju djeca u lo-

gopedske tretmane. Možda su djeca bila zapostavljena u tom segmentu, iako dobar dio predškolskog uzrasta mogu biti obuhvaćena u vrtiću radom sa logopedom, ali artikulacione smetnje su problem zbog kojeg dolaze, to je ona nemogućnost izgovora pojedinih glasova”, kazala je naša sagovornica. Prema njenim riječima, Centar može jako da pomogne i višestruko je značajan za roditelje i za djecu. Ukoliko se rano interveniše, dodaje, u 80 odsto slučajeva dolazi do ozdravljenja. “Ako zakasnite, onda je to puno više posla i neizvjesni su rezultati. Centar predstavlja jedan segment rada u preventivi, ako rano otkrijete razvonu smetnju rano ćete interenisati, tako da je jako značajno. S tim što Centar kao segment rada primarne zdravstvene zaštite i Dom zdravlja ne može da pokrije sve zdravstvene smetnje, i kada su u pitanju neke ozbiljnije smetnje ne možete u potpunosti da pružite sve usluge potrebne djetetu. Opet, tu smo i da se obuče roditelji, radi se edukacija za rodtelje, razvojne smetnje se ne rešavaju tabletom, popije se i riješen problem, ovo je nešto što zahtijeva rad 24 sata, i važan je partnerski odnos nas i roditelja. Onda taj roditelj nije ništa manje važan terapeut nego mi ostali”, ističe ona. J. Lasica

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

CRNA GORA

DANAS OTVARANJE SKIJALIŠTA U KOLAŠINU

Sezona počinje na vještačkom snijegu

ki-centar Kolašin 1450 otvoriće danas (subota) kapije skijališta za svoje goste. Za početak sezone biće otvoren ski-lift Jezerine i bez ostatka žičare cijena ski-pasa za odrasle biće 10, a za djecu osam eura. Sudeći po trenutnoj situaciji jedini koji su sada spremni da dočekaju goste za predstojeće praznike i početak zimske turističke sezone su hotel Bianca, novootvoreni hotel Sheraton i Ski-centar Kolašin 1450. Bianca je već sada skoro potpuno popunjena za novogodišnje praznike, dok domaći hotelijeri još uvijek razmišjljaju o cjenovniku usluga koje će nuditi. Cijene ski-pasa na ski-centru ostale su iste. Direktor kolašinskog skijališta Boban Šćepanović je istakao da su pripreme odavno završene, pa će startovati i više nego spremni. “Zahvaljujući učesnicima akcije sređivanja staza našeg skijališta uspjeli smo da sve naše staze pripremimo bolje nego ikada, a bez obzira što još nema dovoljno prirodnog snijega uspjeli smo da proizvedemo značajne deponije snijega koje će nam pomoći da skijalište otvorimo u subotu, 17. decembra. Cijena ski-pasa će biti na nivou prošlogodišnjeg. Pa će tako jednodnevni ski-

pas koštati 15 eura za odrasle i 11 eura za djecu, dok su cijene dnevnog rentiranja ski opreme sa 13 eura smanjene na 10 eura. Takođe, cijena ski-depoa za odlaganje ski-opreme je sa pet eura smanjena na tri eura”, kazao je Šćepanović. On je istakao da će, s obzirom da će ovogodišnju sezonu početi sa ski-liftom Jezerine, cijena ski-pasa biti 10 za odrasle i osam eura za djecu, sve dok žičare ne počnu da rade. “Novina je da će svi zainteresovani biti u prilici da se upoznaju sa stanjem na skijališti pomoću meteoroloških stanica i panoramskih kamera, koje su postavljene u podnožju i na vrhu skijališta, i da će tako u svakom trenutku moći da se informišu o svim trenutnim parametrima na skijalištu. Očekujemo da je pred nama jedna veoma uspješna turistička sezona”, kazao je Šćepanović. Kako su kazali iz hotela Bianca za period pretstojeći praznika oni su visoko popunjeni i interesovanje gostiju za njih

Jednodnevni ski-pas koštaće 15 eura za odrasle i 11 eura za djecu, dok su cijene dnevnog rentiranja ski opreme sa 13 eura smanjene na 10 eura. Takođe, cijena ski-depoa za odlaganje ski-opreme je sa pet eura smanjena na tri eura

je i dalje veliko. Goste će u najluđoj noći zabavljati Bane Mojićević, Rada Sarić i Vanja Mijatović. “Za period novoogodišnjih praznika interesovanje je veoma veliko. Više od pola hotelskih kapaciteta je već prodato, a kako se već ulazi u drugu polovinu decembra interesovanje se dodatno povećava. Ono po čemu je Bianca već godinama poznata je odličan provod koji u hotelu traje do ranih jutarnjih časova, a naši stalni gosti dobro znaju kako to izgleda. Osim autentičnog ambijenta hotela Bianca i samih hotelskih sadržaja obećavamo vrhunski provod za koji će se pobrinuti Bane Mojićević, Rada Sarić i Vanja Mijatović”, kazao je generalni menadžer hotela Nemanja Kuljić. Z. Bulatović

Najviše iz Rusije i Albanije, a sve više domaćih gostiju Za period zimske sezone, odnosno period nakon novogodišnjih praznika, Binaca je spremila i specijalne pakete po cijeni već od 51 eura na bazi polupansiona sa uključenim spa sadržajima i prevozom do skijališta. “Paket cijene koje uključuju i novogodišnje praznike kreću se od 90 eura po osobi sa uključenim svečanim večerama i muzičkim programom. Ove godine je primjetno povećanje domaćih gostiju, odnosno gostiju iz Crne Gore i

regiona, a zatim slijede gosti iz Rusije i Albanije”, kazao je Kuljić. U domaćem smještaju su djelimično spremni za predstojeće praznike, ali o cijenama još nijesu spremni da govore, kao ni o popunjenosti njihovih kapaciteta. Jedan od najljepših manjih kolašinskih hotela “Brile” još nije počeo da radi, no kako kaže njegov vlasnik, to će uraditi kao i svake godine 25. decembra, a cijene se neće bitno razlikovati od prošlogodišnjih.

Aktuelno

podgorica: regeneracija prostora

Nagrađeno najbolje idejno arhitektonsko rješenje

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Nikšić: Otvoren sajam lokal

Domaće mora zastupljenije Više od 150 proizvođača iz Crne Gore i pet zemalja regiona predstavilo se na novogodišnjem sajmu lokalnih proizvoda

⌦⌦ Mira Rovčanin Vešović sa nagrađenima U Podgorici su juče dodijeljene nagrade za najbolje radove u sklopu konkursa za idejno arhitektonsko rješenje za regeneraciju prostora u okviru stambenih blokova velike gustine naseljenosti u Glavnom gradu - Podgorici i idejno arhitektonsko rješenje parka u Ulici 27. marta. Nagrade dobitnicima uručio je zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović. On je tom prilikom ocijenio da mu je zadovoljstvo da učestvuje u aktivnostima koje imaju za cilj promociju zaštite i očuvanja životne sredine, naglašavajući da je uprava Glavnog grada veoma posvećena potrebi da čuva prirodu i štiti životnu sredinu, što je dokazala kroz relizaciju značajnih kapitalnih projekata iz tih oblasti.

Zamjenik gradonačelnika je dodao da se dodatna potvrda poštovanja najstrožijih ekoloških standarda u oblasti energetske efikasnosti ogleda i kroz namjeru Glavnog grada da na prigradskom i seoskom području zamijeni blizu 11.000 svjetiljki novim led sijalicama, čime će se obezbijediti ušteda oko 70 procenata u odnosu na trenutnu potrošnju. Vešović je na kraju svim učesnicima konkursa zahvalio na kreativnim idejnim rješenjima i istakao da je to pravi način kako u partnerstvu sa Glavnim gradom treba voditi računa o zaštiti životne sredine, izražavajući uvjerenje da će Glavni grad u narednom periodu učiniti sve iz domena svojih nadležnosti kako bi se stekli uslovi da neki od radova bude realizovan i u praksi.

Na platou Capital plaze u utorak

Glavni grad dobija prvu solarnu pametnu klupu Glavni grad će u utorak dobiti prvu solarnu pametnu klupu sa senzorima za mjerenje kvaliteta vazduha i punjačima mobilnih uređaja. Na platou Capital Plaze, u blizini fontane, biće postavljen moderno dizajniran komad inovativnog urbanog mobilijara sa solarim napajanjem za integrisane punjače, USB ulaze, te mjerače nivoa ugljen-dioksida u vazduhu, buke, temperature, vlage i vazdušnog pritiska. Izražavajući zahvalnost

UNDP-ju i Capital Plazi na pomoći pruženoj Glavnom gradu zahvaljujući kojoj će se naći rame uz rame sa Londonom, Beogradom i drugim gradovima u kojima su već postavljene ovakve klupe, menadžer Glavnog grada Dragutin Đeković rekao je da je postavljanje pametne solarne klupe tek prvi, pionirski, korak u uvođenju pametnih tehnologija u Glavni grad. Izradu studije će kao poklon Glavnom gradu finansirati kompanija Siemens.

Predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović je, otvarajući manifestaciju, poručio da će ovaj sajam omogućiti uvid u stanje proizvodnih mogućnosti u Nikšiću, promociju domaćih proizvoda i zdrave hrane, kao i promociju privatnog biznisa. On je istakao da održavanje novogodišnjeg sajma za opštinu Nikšić ima višestruki značaj. “Kao prvo, ova smotra omogućiće neposredan uvid u stanje proizvodnih mogućnosti opštine Nikšić, ali i susjednih područja. Kao drugo, sajam je izuzetna prilika za promociju prehrambenih proizvoda, zdrave hrane, ali i zanatskih i umjetničkih djelatnosti, kao i podsticanje sugrađana da kupuju lokalne proizvode. Treće, i ne manje važno, je uspostavljanje kontakata, razmjena informacija i saznanja o najnovijim trendovima, kako proizvodnim, tako i potrošačkim, kao i prilika za promociju sopstvenog biznisa na efikasan način”, kazao je Grbović. Od posebne važnosti je i to što je sajam izložbeno-prodaj-

nog karaktera, a ujedno i, kako ističe Grbović, mjesto za ekonomsko povezivanje, trgovinsku razmjenu i prezentovanje novih projekata. “Renome koji je stekao naš sajam za samo dvije godine postojanja pokazuje i brojka od preko 160 izlagača. Posebno smo ponosni na činjenicu da sajam ima humanitarni karakter i da ni u ovim predprazničnim danima ne zaboravljamo one kojima je naša pomoć najpoU ovom momentu nema trebnija”, poručio je značajnog broja naGrbović. Prvi čovjek grada ših proizvođača u hosmatra i da bi proizvotelima i restoranima đači sa teritorije opštiširom Crne Gore broja nane Nikšić u narednom ših proizvoperiodu trebalo da imaju đača u hoteliveću podršku resornih Mima i restoranima nistarstava, posebno kada se radi o plasmanu robe. širom Crne Gore”, kazao je Gr“Ministarstvo turizma i Mi- bović, istakavši da je sajam pranistarstvo poljoprivrede tre- va prilika da se svi uvjere u kvabalo bi da se sastanu i da na- litet i raznovrsnost proizvoda. Ovogodišnja ponuda na sajprave projekat koji će omogućiti da proizvođači zdrave hra- mu nadmašila je dvije prethodne iz Nikšića mogu biti prisutni ne. Štandovi obiluju zdravom na primorju tokom ljetnje se- hranom, napicima, ručnim razone, ali i na sjeveru. U ovom dinostima i umjetninama. Memomentu nema značajnog đu mnogobrojnim izlagačima

Nikšić: Privodi se k

Uskoro opre

Ašanin

U Opštoj bolnici Nikšić privode se kraju radovi na rekonstrukciji i adaptaciji odsijeka za urologiju. Novac za rekonstrukciju, oko 174.000 eura koliko su koštali radovi, obezbijeđen je kroz projekat programa humanitarne pomoći Američke ambasade u Crnoj Gori. Direktor bolnice Ilija Ašanin kaže da je rekonstrukcija urađena po savremenim standardima, te da su zamijenjeni kompletni podovi, plafoni, stolarija, termotehničke, vodovodne i toplotne izolacije, iznad bolesničkih kreve-

porodica

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Doček Nove godine sa mališanima - lako i kreativno Da li doček obavezno morate provesti sa djecom? Sve zavisi koliko je dijete. Doček Nove godine možete provesti sa djetetom, ali i ne morate, to bi trebalo da bude stvar dogovora. I vi naravno imate pravo da se zabavite, pa makar to bilo jednom godišnje. Na vrijeme se dogovorite sa djecom oko dočeka, recite im za vaše planove i poslušajte šta oni imaju da kažu, pa na kraju uradite onako kako svima odgovara. Možete recimo da provedete jedan dio večeri sa svojom djecom, a drugi sa prijateljima, ali samo pod uslovom da ste djecu ostavili u sigurnim rukama. Ako imate malu djecu, vaše najluđe noći ne izgledaju kao nekada. Vjerovatno više ne izlazite sa prijateljima do ranih jutarnjih sati, a vrlo lako se može desiti da sada već u 22 časa odete u krevet. Ipak, nije sve izgubljeno, doček i sa mališanima može da bude i te kako dobar, ako ne i bolji nego da ste na nekoj žurci sa prija-

teljima. Postoji nekoliko načina da se ludo zabavite.

Odlična žurka u stanu Uvijek možete da pozovete svoje prijatelje na žurku , ali recite im da povedu i svoju djecu. Prvo što bi trebalo da uradite jeste da obezbijedite sobu u kojoj će spavati vaši i mališani vaših prijatelja. Ako su djeca starija od četiri godine, možete da ih stavite u istu sobu, a ako su mlađi,

Ako napravite prijepodnevnu žurku, djecu stavite ranije na spavanje, a vi i suprug ćete imati veče samo za sebe. Pogledajte neki dobar film uz romantičnu večeru

bilo bi poželjno da imaju odvojene sobe. Računajte da će mala djeca već u 21 čas vjerovatno poželjeti da odu u krevet.

Proslavite je nekoliko sati ranije Ko kaže da Nova godina mora da stigne baš tačno u ponoć? Ako imate malu djecu, ona ne znaju na sat i ne snalaze se baš najbolje sa vremenom, pa biste mogli već u 21 ili 22 časa da najavite da je stigla ponoć, da se izljubite i tada će djeca mirno otići na spavanje. Kada djeca legnu, možete da nastavite sa slavljem!

Ne mora da bude veče Ako vaše dijete ima dve ili tri godine i ne želite da mu remetite miran san, uvijek možete da napravite i i žurku u prepodnevnim satima umjesto uveče. Odbrojavajte u podne umjesto u ponoć. Sve ostalo može da bude isto kao i noću - muzika, grickalice, igranje… Vaše dijete će bi-

Zabilježite lijepe momente Ukrasite kuću Potrudite se da beba osjeti praznični duh kroz svoja čula... Ukrasite svoj dom nekoliko dana prije novogodišnjeg dočeka, jer će beba, bez obzira na uzrast, sigurno uživati u šarenilu jelke, svijetlećim lampicama i ukrasnim trakama. Pustite joj novogodišnje i božićne pjesmice, dopustite joj da dodiruje svjetlucave ukrase, ali vodite računa da ne budu lomljivi ili opasni za vašeg mališana, a zadovoljstvo će joj predstavljati i gledanje svjetlucavih lampica i traki. Odaberite vještačku jelku ili prirodnu sa busenom, dok ukrase možete i sami da napravite, a ako nemate dovoljno vremena možete ih kupiti i u prodavnici ili koristiti one od prethodne godine. Zabilježite lijepe trenutke Nemojte zaboraviti da zabilježite lijepe trenutke, na-

ročito ukoliko je u pitanju prvi doček Nove godine vašeg mališana. Fotografišite, snimajte kamerom zanimljive momente, susret sa Djeda Mrazom, kićenje jelke, darivanje poklona, novogodišnji doček, a kasnije svi zajedno uživajte u gledanju fotografija, što može da postane vaša porodična tradicija. Maskirajte se u Djeda Mraza Bez obzira na uzrast, djetetu ne treba uskratiti susret sa simpatičnim dekom. Dobro bi bilo da se u Djeda Mraza maskira neko ko ima nježno i nasmijano lice, jer postoji mogućnost da se beba uplaši od stranca u kostimu. Za stariju djecu, priča o Djeda Mrazu je sve zanimljivija. Pustite mašti na volju i pričajte mu interesantne priče o Novoj godini, Božiću, Djeda Mrazu, u kojima ćete sigurno uživati.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

porodica

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE, Ul.Stanka Dragojevića br.18,Podgorica), oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka Kancelarijske opreme i robe, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000 €. Tenderska dokumentacija broj 11/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.12.2016 godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Igor Damjanović, telefon 078 111 073, e-mail sekretar@cnp.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izgradnja tercijalne kanalizacione mreže u Dobroti - Sv. Stasije - lokacija Kavalin, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 21.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 91/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Čišćenje snijega na lokalnim putevima na području opštine Kotor, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 92/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sanacija putnih objekata Muo-Prčanj-Stoliv (II faza), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 93/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka službenog automobila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.000,00 € (slovima: četrnajesthiljada eura sa uračunatim PDV-om). Tenderska dokumentacija broj 560 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 16.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Bojan Konjević, telefon: 032/302-676, e-mail: muzikaskolavm@t-com.me.

ti srećno i neće ništa propustiti ako uveče ode ranije u krevet.

Proslavite samo vas dvoje

Doček Nove godine možete provesti sa djetetom, ali i ne morate, to bi trebalo da bude stvar dogovora

Ne morate da imate veliku žurku da biste se zabavili za doček Nove godine. Ako napravite prijepodnevnu žurku, djecu stavite ranije na spavanje, a vi i suprug ćete imati veče samo za sebe. Pogledajte neki dobar film uz romantičnu večeru.

Neka proslave kao odrasli Mališanima možete kupiti dječji šampanjac i sipati ga u neke lijepe čaše - neka se vaše dijete osjeća odraslo bar jedno veče u godini. Ovaj šampanjac mogu da piju i odrasli, nema alkohola u sebi, a osvježava. Ukrasite stan u znaku 2017. godine – neka djeca sama prave kalendar za predstojeću godinu. Obavezno kupite konfete jer djeca vole da prave nered, a one su idealne da ih razvesele. (Bebac.com)

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Organizovanje događaja- 4. januar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 4.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 26-17Š/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.12.2016. godine. Lica za davanje informacija Nataša Đurković, telefon 041/232-373, e-mail javne.nabavke@cetinje.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI radna uniforma za zaposlene u službi za zajedničke poslove i informacioni system procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 27-18Š/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.12.2016. godine. Lice za davanje informacija Nataša Đurković, telefon 041/232-373, e-mail javne.nabavke@cetinje.me.

Bez obzira na uzrast, djetetu ne treba uskratiti susret sa simpatičnim dekom

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku dnevne i nedeljne štampe, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/201615478/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 15.12.2016.godine. Lice za davanje informacija Maša Leković, telefon 020/234-421, e-mail: masa.lekovic@uip.gov.me.

porodica

Pravilna ishrana

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Za zdravu trudnoću i bebu potrebno je unositi prave nutrijente Odaberite prave namirnice i unesite dovoljno gvožđa i folne kisjeline. 1. Za jake bebine kosti Kako bi bebine kosti i zubići bili zdravi i jaki, potrebno vam je 1000 miligrama kalcijuma dnevno. Nedovoljno unošenje ovog minerala može naškoditi i vama, ne samo bebi. Usljed nedostatka kalcijuma u trudnoći, organizam će ga crpiti iz vaših kostiju, što može dovesti do komplikacija i mogućnosti da kasnije obolite od osteoporoze. Osim u mlječnim proizvodima i konzerviranim sardinama, bogatstvo ovog vitamina možete pronaći i u namirnicama kao što su žitarice, hljeb, jaja, svježe povrće i sok od pomorandže. 2. Protiv jutarnje mučnine Kliničke studije nutricionista potvrđuju da je jutarnja mučnina individualna, a od svih univerzalnih recepata, ova kombinacija pomogla je u 83 odsto slučajeva. Ukoliko baš

vi budete u onih 17 odsto, pokušajte da spriječite mučninu na sljedeći način: Držite blizu kreveta slane krekere i svako jutro, čim se probudite, uzmite nekoliko zalogaja. Grickanje na svakih nekoliko sati održaće će vaš krvni pritisak stabilnim, što znatno pomaže u otklanjanju mučnine. Pirinač, pire krompir ili jogurt takođe su dobre opcije. 3. Za obnovu stanica rasta Namirnice bogate proteinima od životnog su značaja, pogotovo za vašu bebu, jer obnavljaju stanice rasta. Proteinske namirnice odlične su i za obnavljanje posteljice i materice, snižavaju visoki krvni pritisak, te sprečavaju potencijalne neugodnosti usljed dojenja. Proteinima su obogaćeni pasulj, jaja, govedina, ćuretina, jagnjetina, kikiriki i maslac. 4. Za razvoj bebinog mozga Od 25 do 30 odsto ukupnog unosa kalorija tokom dana je-

su “zdrave” masnoće, što je jako dobro za razvoj bebinog mozga ali i njenog čula vida. Riblje ulje ključna je namirnica za razvoj središnjeg nervnog sistema čoveka, jer sadrži omega-3 masnoće. Kako biste izbjegli neželjene efekte koje riba kao potencijalni alergen može izazvati, držite se riba hladnih voda kao što su losos i tuna. Njihova odgovarajuća zamjena mogu biti laneno ulje i ulje suncokretovih sjemenki te jezgrasto voće. 5. Za prevenciju urođenih anomalija Folna kisjelina i vitamin B, koji se nalaze u pojedinim namirnicama, pomažu da se smanji rizik od defekta kičmenog stuba. Kako biste spriječili defekt ove vrste, potrebno je unositi 400 mikrograma folata dnevno prije trudnoće i tri mjeseca tokom trudnoće, odnosno sve dok se ne formiraju bebini organi i kičmena mož-

dina. Pravilnim unosom folnih kisjelina možete spriječiti pojavu defekta za 70 odsto. Ukoliko trudnoća nije bila planirana, počnite s unosom folata što prije i slobodno povećajte količinu na 600 mikrograma dnevno. Najbolji izvori folata jesu integralne žitarice i riža, tamnozeleno lisnato povrće, kupus, grašak, spanać, narandže i dinje. 6. Za prevenciju osteoporoze Ako ne konzumirate dovoljno kalcijuma, beba će ga crpiti iz vaših kostiju, što može dovesti do smanjenja njihove mase i pogoršanja koštanog tkiva. Samim tim, postoje velike šanse da dođe do loma kostiju. Uz obaveznih 1.000 miligrama kalcijuma tokom jednog dana, potrebno je uneti i 200 miligrama vitamina D koji možete pronaći u namirnicama poput lososa, tune, bakalara, haringe i sardine. (Roditelji.hr)

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

porodica

Kako bi bebine kosti i zubići bili zdravi i jaki, potrebno vam je 1.000 miligrama kalcijuma dnevno

Gvožđe za dobru krvnu sliku Protiv prevremenog porođaja Odgovarajuće unošenje vitamina C (najmanje 80 miligrama dnevno) može vam pomoći u sprečavanju prevremenog porođaja. Vitamin C jača sve membrane u tijelu, uključujući i amnionsku membranu, čije oslabljenje može dovesti do prevremenog porođaja. Namirnice bogate ovim vitaminom povećavaju apsorpciju gvožđa, što je od suštinskog značaja za formiranje hemoglobina koji prenosi kiseonik u krvi. Najviše vitamina C sadrži brokoli, citrusno voće i sokovi, mango i paradajz. Za dobru krvnu sliku Preporučujemo vam da tokom trudnoće udvostručite unos dnevne količine gvožđa (27 miligrama dnevno), jer njegov nedostatak može usloviti anemiju. Primarni zadatak gvožđa jeste taj da proizvede hemoglobin u crvenim krvnim zrncima gdje se stvara kiseonik koji je potreban vašoj bebi. Takođe, potrebno je da unosite i vitamine B6 i B12 zahvaljujući kojima broj eritrocita raste, razvijaju se središnji nervni sistem i tkiva bebe. Navedene vitamine možete pronaći u prote-

inskim namirnicama poput zelenog lisnatog povrća (kelj i zelje). Za redovnu stolicu Gvožđe u vašoj prenatalnoj prehrani, kao i trudnoća sama po sebi, može dovesti do zatvora. Kako biste izbjegli ovu nelagodnost, potrebno vam je od 25 do 35 grama vlakana u svakodnevnoj prehrani. Pokušajte raspodijeliti količinu tako što ćete uzeti po deset grama vlakana pri svakom redovnom obroku. Nemojte zaboraviti da pijete vodu tokom dana, jer uzimanje vlakana bez tečnosti dovodi do uswporavanja procesa opstipacije. Voće i povrće osnovni su izvori vlakana. Za jake mišiće Protein je gradivni “blok” ljudskog tkiva, i dok ste trudni, dnevno vam je potrebno od 60 do 70 grama proteina. Njihova uloga je da osigurava aminokisjeline koje se pridružuju bebinim mišićima i organima. Proteinski bogate namirnice posebno su važne u posljednjem tromjesečju kako bi maksimizirale rast fetusa. Namirnice bogate proteinima, a samim tim i cinkom i gvožđem, jesu mahunarke, mlječni proizvodi, maslac od kikirikija i živinsko meso.

Nemojte zaboraviti da pijete vodu tokom dana, jer uzimanje vlakana bez tečnosti dovodi do usporavanja procesa opstipacije

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel. 069/883-220 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt tel. 067/206-566 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 U Momišićima, preko puta Pro Hausa, izdajem jednosoban namješten stan. Fiksno 200 eura. Tel.068/795-943

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, 2. sprat, Moskovska 153. Tel.067/189-353 i 063/289-353

POSLOVNI PROSTOR Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem 35.560m2 zemlje u Zeti. Tel.067/800-588 Livada 2.000m2 i placevi manje i veće površine u Omerbožovićima i Milješu, bliža okolina Podgorice, 25 €/m2. Tel.069/528-633

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Audi A4 98. godište, 1.8, servisiran, sve osim kože, ekstra stanje, 86kW, ispod 9l gradske, tek registrovan, bez centa ulaganja, može komp. za manje uz doplatu. Hitno, Bar. Tel.068/166-405, na vajber 069/934-750 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel.069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

USLUGE

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Put Plužine - Nikšić. Tel.067/898-614

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-997, 067/911-2598

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

POSAO

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Tel. 068 326 549 REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

RAZNO

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine. Telefon 069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

LIČNO Tražim stariju damu curu za disretno druženje iz Herceg Novog. Tel.069/740-885 SMS

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

MET TA

IPSU

IPS

R LO

IPS

OR OL

R LO

DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME LOREM T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET

IPSUM

R LO

LOREM

SIT

LOREM

SIT

E AM

R LO

SIT

ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT ET ET SIT DO DO RS R AM AM LO UM LO IT UM IT ET DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM M UM LO UM ET RE T IT RE IPS DO LO IPS AM ME LO RS M A M IT LO UM ET RE RE ET SIT RS DO LO IPS AM LO LO AM M OR M T IT L E U E DO ET SIT RS DO OR IPS AM LO AM UM M OR M TL IT L E U E S IT DO IPS ET DO OR IPS AM RS M OR M AM M M TL IT LO RE OL SU E U E IT D IP ET LO RS DO OR IPS AM RS LO AM EM UM TL LO UM EM SIT IT DO IPS OR RS M TL LO UM RE DO IPS LO T EM UM IPS M RE LO EM

R LO

IPS

R LO

SIT

E AM

R LO

E AM

Brzo i objektivno - iz minuta u minut

11:12:20

IPS

SIT AM

DOLOR

R LO

IPSUM

DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR

R LO

DOLOR SIT AM ET

IPSUM

LOREM IPSUM

LOREM

D IP MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA DO IPSU LO DO MET IPSU R SI MET R SI M M M LO M TA LO TA RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO MET IPSU R AM MET LO R TA M M T M M LO TA LO ET TA ET MET LORE RE R SI DO IPSU R SI DO IPSU R SI AM MET LO R SI LO AM TA LO M M M M ET TA SIT DO RE OLO SU ET SIT DO MET RE OLO R SI SU D M R IP D M LO M R IP MET LO M R SI LO TA M LO M TA M LO M TA LO TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO MET IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R TA M RE LO M ET T RE LO ET DO RE IPSU T LO ET DO RE LO IPSU R SI DO AM LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM R SI M LO M M RE LO M SIT RE SIT LO DO RE IPSU M ET SIT DO MET R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M LO M IPSU IPSU R DO M M LO M TA LO M M TA RE LO M M TA RE DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M M RE TA M M TA SU RE OLO LO M TA SU RE OLO LO D IP D MET LORE IP LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M T SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M OLO M LO RE TA ET LO SIT RE DO RE IPSU M LO IPSU M D R DO IPSU LO DO MET R SI LO M M LO M M TA M M LO RE TA RE RE DO IPSU IPSU IPSU MET LO R SI DO IPSU LO LO R SI M M LO M M TA M M LO RE RE RE R SI MET DO IPSU LO LO LO M M TA ET RE MET R SI IPSU AM LO LO M TA RE MET R SI LO LO TA DO MET R SI LO TA DO R SI M LO

DOLOR S DOL

NEWS MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM E IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO

R SI

IPSUM

DOLOR SIT AM E

SUM

LOREM IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ETLOR IPSUM SIT AM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AMET DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET LO

DOLOR SIT AM E

LOREM IPSUM DOLOR ET LOREM SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT LOREM DOLOR AMETL IPSUM SIT AM OREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM

IPSU

IPSUM

LOREM

T R SI

NEWS

T R SI

DOLOR SIT AM E

LOREM IP

IPSUM

IPSU

LOREM

IPSUM

NEWS LOREM

IPSU

LOREM

IPSUM

LOREM

DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR

LOREM

IPSUM

IPSU

SIT AM

IPSUM

LOREM

DOLOR

LOREM

IPSU

LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T

AMET

IPSUM

SIT AM

T AMET

R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM

AMET

DOLOR

MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME SIT OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT OR T LORE IPSUM AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T

M DOLOR SI LOREM IPSU

IPSUM

SIT AM

LOREM

NEWS

LOREM

DOLOR

NEWS

IPSUM

IPSU LOLORRSITEM AMET

LOREM

www.cdm.me

NEWS

VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE

DOLOR SIT

IPSUM



T LORE M

IPS MT RE AME LDOOLOR SIT

IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO

IPSUM

LOREM

SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SI SIT LORE T AMET AAMETT AME OR SI M IPSU DOLOR OR SIT MMIPSU IPSUMM LOREM LOREM M DOL SIT AME AMET DOL DOLOR IPSUM IPSUM OR SIT OR SIT LOREM DOLOR DOLLOR DO AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AME M DOLOR T IPSUM SI DOLO LOREM

LOREM

DOLOR SIT AME T

MALI OGLASI

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I .18. 12. 2016.

Policija ........................................122 Vatrogana ...................................123 Hitna pomoć ..............................124 Tačno vrijeme ............................125 Telegrami ...................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika...........1180 Informacije ...............................1181 Crnogorski telekom ................1500 Telenor .....................................1188 M:tel ..........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod .............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” .......................625-349

Kanalizacije ........................620-598 Pogrebno ............................662-480 Meteo .........................094-800-200 Centar za zašt.potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije .............. ....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ......................................080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije .............................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE ................067-337-798 .....................................068-818-181 CAZAS AIDS ...............020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka .............................618-395 Inspekcija zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada ..................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ...080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna ............................608-015 Tržišna ................................230-921 Turistička ............................647-562 Veterinarska ......................234-106 BOLNICE Klinički centar ....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje .............................648-823 Konik ...................................607-120 Tuzi ......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ..................................603-941 Golubovci ...........................603-310 Radio stanica .....................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” .....................................664-648 Malbaški .............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ..............................662-578 APOTEKE Ribnica ................................627-739 Kruševac ............................241-441 Centar .................................230-798 Sahat kula ..........................620-273 HOTELI

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .......................406-500 Bojatours ...........................621-240 City ......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ...............621-889, 623-444 Eminent ..............................664-646 Keto ....................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen ................................669-201 Pejović ................................810-165 Premier ..............................409-900 Podgorica ...........................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ...........................19-703 Bel taxi ..................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ...........................19-706 Exclusive taksi .....................19-721 Hit taksi ................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi ............................19-702 Oranž 19” .............................19-709 PG taksi .................................19-704 Queen taksi ..........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

40 LAKŠA

ENIGMATIKA JEDAN ZANATLIJA

TAPKAJUĆI PORAVNATI

MAĐARUPALA SKI KNJI- KRAJNIKA PREPLITATI NITI ŽEVNIK, (MED.) ARTUR

OBOLJENJE AORTE

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

OZNAKA ZA TURSKU

INDUSTRIJSKO AUTOR: ENERBANE GETSKI KOMBINAT

OZNAKA ZA GAUS

ISTA SLOVA DIO BILJKE

ISTEĆI KAP PO KAP

LITAR ŠUMARSKI INSTITUT

ČUVENI KOMIČAR SA SLIKE ATMOSFERSKA PADAVINA DRUGA ŽENA UZ PRVU

APARAT ZA PEČENJE TOSTA PJEVAČI KOJI PJEVAJU ALT

PEPELJAST ARALSKO JEZERO NEPER

ZVANJE I ČAST PALATINA

LISAC (POKR.) SIMBOL LITIJUMA OZNAKA ZA NIŠ

DAVALAC KREDITA RUDARSKI INSTITUT RAŠITI, RASPARATI

PRVO SLOVO ABECEDE

ŽITELJ IKE NAUKA O LIJEPOM KOTLINA U GRČKOJ IZDANAK, MLADICA

LIČNA ZAMJENICA

Most na Adi, Beograd KOJI OBILUJE NEČIM, PREPUN

ISPISIVANJE

FOTO UBOD

GLAVNI DIO

Golub posmatra...

POSTOTAK UMIJEĆE 9. I 2. SLOVO

PRILOG ZA VRIJEME

STRVINA RASTUĆI UĆI U NEŠTO DIO JESENJE GARDEROBE STARA ŽENA, STARICA

Play sudoku online at:

GLUP ČOVJEK, GLUPAN

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SUPERORUŽJE, ETOLAC, RIEF, VIRENJA, ILZE, EKOMER, JAUK, RAĐENI, EVIT, IČANIN, LATA, NIJACIN, CIN, A, TAT, VZZ, I, UGLOB, ČLANAK, KORANA, OBITELJ, VINARA, IĆ, SIV.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2625

www.sudokukingdom.com

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2013-12-20

Daily Sudoku puzzle No. 3027

Medium level Play sudoku online at:

2015-01-26

Medium level

Sudoku puzzle No. 2966 2014-11-26

5 5 2 4

8 4

Sudoku puzzle No. 2967 2014-11-27

7 www.sudokukingdom.com 6 7 3 4 1 8 9 2

6 7

8 3

6 4

Puzzle solution:

8 6

6 7

7 3 1

3 8 5

2 6

6 9

5 4

FOTO UBOD

PRAVILA NA KOJIMA SE ZASNIVA EKONOM.

TEŽA

FRANCUSKI PISAC VERN

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

USPJEŠNOST

SIMBOL AZOTA

FRANCUSKI SLIKAR DELAKROA

KOJI JE MALE DUŽINE

OZNAKA UPRAV- ZA PONAOPORAVLJANJE VLJANJE LJEN KORMI- PROGRALOM MA NA TV

SIN BOGA KATRAN HERMESA (GR.MIT.)

KLIZAVOST

KULTURNA SVEČANOST (LAT.) ITALIJAN. PISAC, DARIO RAZVRSTAVAČ

OPOJNA DROGA, HAŠIŠ

RT NA FLORIDI SRPSKA BICIKLIS. EVA

SLAVNI AMERIČKI KOMIČAR SA SLIKE SIMBOL AJNŠTAJNIJUMA SIMBOL BIZMUTA

NAŠE MUŠKO IME MILIAMPER

OZNAKA ZA NEPER IZVUĆI VELIKU KORIST (FIG.)

KISEONIK CENTAR OKRETANJA

PISKARALA, MASTILJARI

Doček talasa

SIMBOL OSMIJUMA OKRUGLO SLOVO

OZNAKA ZA SJEVER

NAPAD, NAPADANJE

OZNAKA ZA KELVIN

OPČINJENOST PREČNIK CIJEVI ORUŽJA LESKOVAC RUSKI BIOLOG, ALEKSANDAR

PRVA NEPOZNATA

Kap po kap

JEDAN DIGRAF MORSKI GREBENI

ZBOG TOGA PASSIVE RESIST. EXERCISE OSJEĆANJE STRAHA

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO ANTIČKA MJERA ZA TEČNOST

KONAC

JEDAN URANOV SATELIT

Play sudoku online at: IMENA VRSTA www.sudokukingdom.com MINE-

Play sudoku online at:

RALA

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: ISKAPATI, GG, STEN LOREL, L, TOSTER, KIŠA, ALTISTI, SIV, PALATINAT, N, KREDITOR, LI, A, RI, IČANIN, TI, TESALIJA, ISPIS, POSTO, KAD, EB, URASTI, MANTIL, STARKA, TIKVAN.

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2284

LAKŠA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA Medium levelPlay sudoku online at:

2013-01-13

Daily Sudoku puzzle No. 2284

2013-01-13

Medium level

Sudoku puzzle No. 2625 2013-12-20

8 3 5 2 9 6 7 4 www.sudokukingdom.com 4

8 7

4 9

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

2 5

7Puzzle 3 6 solution: 9 8 1 1 8 2 4 3 6

9 3

4 7

4 9

Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26 3

2 7

9 1 9

8 4

6 1

3 2

42•TV SUBOTA 5:45 Serija: Vampirski dnevnici 07:45 Serija: Tračara 09:45 Zvezde Granda 12:55 Duoptrija 13:00 Tačno 1 14:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 15:15 Serija: Nemoj da zvocaš 16:00 Neki novi klinci 18:15 Serija: Kuhinja 19:00 Žurnal 19:25 Serija: Blejd 21:00 Zvezde Granda 00:45 Film: Tim snova 03:00 Exploziv The Best Of 03:25 Tačno The Best of 04:25 Serija: Blejd

PRVA Serija: Nemoj da zvocaš, 15.15

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Film 12:02 Film 14:00 Film 16:00 Živa istina (r) 16:55 DW Koncert 18:00 Film 20:00 Showroom 20:30 Autoshop 21:00 DW Fokus 21:30 DW Arts 21 22:00 Film 00:00 Showroom 00:30 Autoshop

ATLAS Showroom, 20.00

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 10:20 Dobro jutro Crna Goro 11:00 Kad prošetam Crnom Gorom 13.00 Dječje popodne 13.59 Alternativa 14.05 Agrosaznanje, r 15.30 Dnevnik 1 15:45 Mozaiku 16:35 Topshop 17:00 Zapis: Festival vina i ukljeve - Virpazar 17:30 Stižu bebe 18:00 Pisci Evrope, Belgija 19:15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20.10 Film: Zapamti 23.00 Dnevnik 3 23:30 Serija: Hanibal

RTCG 1 Serija: Hanibal, 23.30

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Ljetujmo zajedno - dječji program 11:30 Zabava 11:50 Loto izvještaj 12:00 TOTO vijesti 12:30 Trijaža 12:55 Kolačići sudbine 13:00 Futsal CG, r 15:30 Extremno 15:45 Moda 16:00 Otium - Retrospektiva 16:30 Zabavni magazin 17:00 Toto info - uživo 18:00 Svijet ljepote 20:00 Zabava

777 Extremno 15.30

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

06:31 City M 06:55 City kids M 07:00 Dobro jutro 10:47 City Kids M 11:03 Nautika 11:37 City M 12:03 Subotom popodne - CG 12:52 Sportisimo 13:06 Pinkove zvjezdice 16:12 City M 16:30 Magazin in CG 18:00 Info monte 18:20 City M 18:52 Sportisimo 20:03 Opasna ljubav 21:00 Pinkove zvezde 02:36 Sportisimo 02:46 Film: Šteta 04:36 Film: Adam i Eva

PINK Pinkove zvezde, 21.00

08:05 Mbc muzika 10:30 Oni pobjeđuju 11:15 Oglasi 13:10 Lijek iz prirode 14:00 Dok. program: Lopta 16:15 Bez recepta 17:20 Video katalog 17:30 Na točkovima 19:00 Lopta, dok. program 20:10 Farma 21:05 Umijeće življenja 21:35 Motorsport magazin 22:15 Na točkovima 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Lijek iz prirode, 13.10

07:00 Gormiti 08:20 Invizimals 09:15 Maša i medvjed 09:55 Žogarija 11:10 Mućke 12:00 Vijesti u 12 12:20 Život sa morem,r 13:30 Za volanom,r 14:00 Vijesti 14:20 Poaro 16:00 Perpsektiva 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Pčelica 17:15 Mućke specijal 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:10 Serija: Poaro 21:00 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti 22:30 Serija: Mućke specijal 23:20 Serija: Trbosjekov kraj

VIJESTI Serija: Mućke/specijal, 22.30

09.20 Serija: Odrastanje životinja 10.50 Jutarnji program/r 11.10 Serija: Gimnazijalci 12.00 Info pres 12.30 Koncert 14.00 Info pres 14.05 Serija: Vil i Grejs/r 17.05 Art i bluz – produkcija tvnk/r 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Fokus – produkcija tvnk

TV NIKŠIĆ Serija: Vil i Grejs, 14.05

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.00 Nodi 08.30 Dječje jutro 09.00 Dječji program, r 11.00 Savršena azijska kuhinja R 12.00 Dobar osjećaj, 12.30 Daj šapu 13.30 Od mene tebi 14:00 Stil 14.30 Film 16.30 Film 18.05 ABS automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 18.30 Snovi, kuća, dom 18.50 Vaterpolo - KUP CG(Nikšić): finale(d) 20.15 Serija: Časna žena 21.15 Serija:Hanibal 22.00 Film 23.30 Sportska subota 00.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Vaterpolo - KUP CG(Nikšić): finale(d), 18.50

07:45 Bioskopske najave 07:52 Mali oglasi 08:00 Dječiji film 09:25 Muzički program 09:45 Tv shop 10:00 Dječiji program 10:30 Muzički program 11:00 Emisija: Mediterraneo ® 12:00 Ritam sporta 15:00 Film 16:30 Muzički program 17:00 Serija 18:00 Hrana I vino 18:45 Bioskopske najave 19:00 Dnevno informativna emisija ”Polis” 20:00 I to sam ja 20:50 Bioskopske najave

TV BUDVA Film, 22.30

Film

Sport

Informativa

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

05:45 Serija: Paramparčad 09:30 Nikad nije kasno 12:15 Živa istina 13:30 Veče sa Ivanom Ivanovićem 15:00 Zvezde Granda 17:50 Lud, zbunjen, normalan 19:00 Žurnal 19:25 Exkluziv The Best Of 20:00 Živa istina 21:00 Nikad nije kasno/ Best of 00:15 Dok.film: U dubini okeana 01:00 Na mjestu zločina sa Mašanom 02:30 Neki novi klinci

PRVA Žurnal, 19.00

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 DW Koncert 11:00 Showroom 11:30 Autoshop 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Film 18:00 Film 20:00 Živa istina 21:00 DW Global 3000 21:30 DW Euromaxx 22:00 Film 00:00 Živa istina(r) 01:00 Repriza programa

ATLAS DW koncert, 10.00

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 07.00 Dobro jutro Crna Goro 08:00 Vijesti 10:00 Vijesti 12.05 ABS 12:35 Stil 13:20 Mostovi 13:55 Topshop 14:05 Strani dok. program 15.30 Dnevnik 1 16.30 Dječji serijal: Potraga 17.30 Muzika 18.00 Savore 18:40 Putevi života 19.10 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20:10 Okvir 21.30 Serija: Fargo 23.00 Dnevnik 3 23:30 Serija: Hanibal

RTCG 1 Serija: Fargo, 21.30

07:00 Uz jutarnju kafu 09:30 Film za djecu 11:00 Ljetujmo zajedno 11:30 Kućni ljubimci 11:45 Zabava 12:30 Pokreni posao 13:00 Smijeh kao lijek 13:15 Extremno 13:30 Sportski intermeco 13:45 Legende 13:55 Loto fondovi 14:00 Na domaćem terenu specijal, r 15:00 Nedjeljom 16:55 Kolačići sudbine 17:00 Raskovnik 18:25 Loto fondovi 18:30 Kino Kultura 21:00 Serija

777 Kućni ljubimci, 18.15

TV NEDJELJA•43 06:32 City M 06:55 City Kids M 07:00 Dobro jutro 11.19 City M 12.03 I love my car 12:55 Meteo plus 14:03 Bahar 15:03 Ja to tako 16.03 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš CG plus 18:00 Info monte 18:16 City M 18:48 Sportisimo 19:03 Meteo plus 19:07 Elif 20:03 Adria top model 21:30 Sve za ljubav 23:10 Pinkove zvezde 03:10 City M 03:25 Sportisimo 03:10 City M 03:25 Sportisimo 03:35 Meteo plus 03:40 Film: Gospodin Gib 05:20 Elif

PINK Adria top model, 20:03

08:05 Mbc muzika 09:30 Umijeće življenja 10:00 Motorsport magazin 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:15 Bez recepta 15:30 Muzika 16:10 Hrana i vino 18:00 Farma 19:05 Muzička top lista 20:00 Umijeće življenja 20:45 Na točkovima 22:10 Umijeće življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Zapisano u zvijezdama, 00.00

07:00 Žogarija 07:30 Prodavnica najmanjih ljubimaca 09:15 Pčelica, r dječja emisija 09:45 Život teče dalje 12:00 Vijesti u 12 12:06 Načisto sa Petrom K. 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica, r 15:40 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Za volanom, magazin 17:20 Dnevnica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Dama pod velom 20:10 Serija: Poaro 21:00 Serija: Marija Vern 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Mućke, specijal 23:30 Serija: Trbosjekov kraj

VIJESTI Serija: Trbosjekov kraj, 23.30

08.30 Film nedjelje 10.00 Serija 11.00 Get out 13.00 Vikend film/r 14:45 Koncert 15.30 Nedjeljno popodne – produkcija tv nk 18.00 Vink 1 18.30 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Nedjeljno popodne/r 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Vikend film

TV NIKŠIĆ Koncert, 14.45

07.00 VOA – glas Amerike/r 07.30 Muzika 08.00 Nodi 08.30 Dječije popodne 09.00 Dječiji program 11.00 Slatka istina 12.00 Snovi, kuća, dom 12.30 Index 13.00 Film 15.00 Muzika 15.20 Rukomet(ž) EURO 2016: za 3. mjesto 17.00 Strani dokumentarni (cfi):Pisci Evrope: Grčka 18.00 Studio: Rukomet 18.30 Rukomet(ž)EURO 2016: finale 20.15 Strani dokumentarni(bbc) 21.00 Serija:Hanibal 21.45 Film 23.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Rukomet(ž)EURO 2016: finale, 18.30

10:00 Dječji program 10:30 Grad teatar Budva 12:00 Ritam sporta 12:35 Muzički program 15:00 Film 17:00 Na dva mora 18:30 Muzički program 18:45 Bioskopske najave 19:00 Crtani film 19:30 Grad teatar Budva 20:00 Glas Amerike 20:30 Muzički program 21:57 Epp 22:00 Na dva mora (R) 23:15 Film

TV BUDVA Film, 23.15

SPORT

Sjutra Memorijal “Veliša

Tradicionalna atletska ulična trka “Oslobođenje Podgorice - me će biti održana sjutra. Trka će biti održana 57. put, a trčaće se ul tom i ciljem na Trgu Nezavisnosti. U okviru manifestacije biće od 700, pionira na 800, juniorki na hiljadu, a juniora na hiljadu i p trčati na četiri hiljade, a seniori na pet hiljada metara. Predviđ veterane od 40 do 50 godina, od 50 do 60 i preko 60 godina, kao sku i Policiju Crne Gore. Glavna trka, nosi ime Memorijal “Veliša ćanja na jednog od najboljih crnogorskih atletičara. A.K.

ABA LIGA 14. KOLO BUDUĆNOST SJUTRA NEDJELJA, 19.00H ČEKA CEDEVITU, ULAZ DVA EURA

BORBENO DO IZLASKA IZ PONORA

Kriza nikako da prestane, Detalj sa meča na pripremnom turniru u Zadru gdje je Cedevita slavila 78:68 povrede takođe, a nakon ispadanja u Evrokupu konačno mogu da se fokusiraju na ABA ligu. Već ovog vikenda u Podgoricu stiže ekipa koja je direktni konkurent za mjesto u plej-ofu - košarkaši Budućnost Volija dočekuju Cedevitu na početku drugog dijela regionalnog takmičenja. Hrvatski šampion igra fenomenalno. Oni su vezali šest pobjeda (dva u Evrokupu, dva u ABA ligi i dva u domaćem prvenstvu), a i plasirali se u narednu fazu slabijeg evropskog takmičenja.

Sigurno da je ovo utakmica koja može dosta odrediti, ali neće odlučiti. Mi u Podgoricu idemo s jednim ciljem, a to je da pobijedimo i tako ćemo se postaviti od samog starta. Moramo biti jako dobri, jer je Budućnost jako dobra ekipa

Foto:s-event.hr

VELJKO MRŠIĆ Trener Cedevite

Džejms: Izvinite

“Radi se o veoma jakoj ekipi sa odličnim rezultatima u posljednje vrijeme. Ukoliko želimo pobjedu moramo pokazati borbenost u odbrani, ali i u fazi napada moramo odigrati dovoljno pametno”, rekao je Ilijas Zuros.

Uključujući meč sa četom Veljka Mršića crnogorski šampion će odigrati još dva meča u ovoj godini - protiv Zadra u gostima i sa Mega Leksom u “Morači”. “Napredovali smo u odbrani protiv veoma dobre ekipe Bajerna u

gostima i to bez trojice glavnih igrača i sa mladim koji su igrali. Jednu stvar ljudi moraju da razumiju. Svi očekuju rezultat, ali se mora napraviti baza mladih igrača za budućnost”, poručuje Zuros. A.Kasmić

MORNAR SJUTRA NEDJELJA, 12.30H GOSTUJE PARTIZANU U “PIONIRU”

NEDJELJNI MATINE U BEOGRADU

Prvi meč je odlučila jedna lopta, “crno-bijeli” su tada slavili, a sada oni žele osvetu za taj poraz - košarkaši Mornara sjutra (nedjelja, 12.30h) gostuju Partizanu u 14. kolu ABA lige. U ekipi iz lučkog grada mirno dočekuju duel u Beogradu i početak drugog dijela regionalnog takmičenja. Stručni štab je odlučio da osvježi ekipu, otišli su Mladen Pantić, Nemanja Krstić, Kol Dikerson i Nikola Korać, a došli su Kameron Tejtum, Vukota Pavić i Boris Bakić, a očekuje se dolazak još jednog plejmejkera u januaru. Zbog svega toga, u sjutrašnji meč Barani ulaze rasterećeno, sa željom da odigraju još jedan dobar

ABA LIGA 14. kolo

FMP - Zadar 17.00h 12.00h 12.30h 17.00h 19.00h 21.00h

Juče

94:77 Subota MZT - C. zvezda Nedjelja K. Sokoli - Krka Partizan - Mornar Olimpija - Mega Leks Budućnost - Cedevita Cibona - Igokea

1. C. zvezda 2. Partizan 3. Budućnost 4. Cedevita 5. Cibona 6. Igokea 7. Zadar 8. Olimpija 9. FMP 10. Krka 11. Mornar 12. Mega Leks 13. MZT 14. K. Sokoli

13 13 13 13 13 13 14 13 14 13 13 13 13 13

13 0 10 3 10 3 9 4 9 4 7 6 5 9 5 8 4 10 5 8 4 9 4 9 4 9 3 10

26 23 23 22 22 20 19 18 18 18 17 17 17 16

meč i da budu konkurentni velikanu... “U nastavku takmičenja ćemo igrati bez ustručavanja sa svim ekipama, od Crvene zvezde do Karpoš Sokolija”, jasno je istakao trener Mornara Đorđije Pavićević. “Riješeni smo da damo maksimum od sebe i sačuvamo ABA statu. Utakmici s Partizanom ćemo prići kao onoj u Baru, snažno i agresivno svih 40 minuta. Pokušaćemo da dođemo do neizvjesne završnice, a onda je sve moguće”. Ekipa Aleksandra Džikića je u srijedu deklasirala Bešiktaš u Ligi šampiona, dok je Mornar izgubio od Tenerifa. Protiv španskog predstavnika najbolji na terenu

Đorđije Pavićević U nastavku takmičenja ćemo igrati bez ustručavanja sa svim ekipama, od Crvene zvezde do Karpoš Sokolija. je bio Marko Mugoša,, a zahvaljujući njegovim trojkama Mornar je ublažio poraz. “Utakmice sa velikim regionalnim ekipama su uvijek izazov. Protiv Partizana nemamo šta da izgubimo. Nastojaćemo da se beogradskoj publici prikažemo u što boljem izdanju. Mislim da nam je forma u uzlaznoj putanji i da će još biti radovanja u taboru Mornara”, poručio je Mugoša. A.K.

Nakon meča sa Crvenom zvezdom sve je šokiralo ponašanje Šona Džejmsa koji se juče izvinio. “Prvo bih želio da se izvinim medijima, vama novinarima, jer nijeste bili u mogućnosti da radite svoj posao kada sam odgovorio na onakav način”, rekao je Džejms ispunivši obećanje. “U pitanju je bio nesporazum između mene i trenera. Sjeli smo i razgovarali o tome i dogovorili se da to ostavimo iza sebe i fokusiramo na ono što slijedi”. Da li si spreman za meč protiv Cedevite? “Moram biti, nemam izbora. Cedevita je veoma dobar tim koji je pobjeđivao u posljednje vrijeme. Moramo da budemo psihički i fizički spremni za težak meč”.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

lnih proizvoda

a biti još e kod nas

Grbović na sajmu posebnu pažnju privlači štand gazdinstva Buturović koji se bave proizvodnjom kozjeg sira. “Naše gazdinstvo poznatao je širom Crne Gore po tradicionalnoj proizvodnji kozjeg sira. Na sajmu smo izložili suvi, mladi i sir u maslinovom ulju, kao i kozju surutku”, kaže Slađana Buturović. Javorka Batrićević ima najraznovrsniji štand, pa se na njemu mogu naći proizvodi od kozjeg mlijeka, sokovi, likeri, džemovi, suva kastradina,

domaća kobasica, čvarci, medovača i mnoge druge đakonije. Marko Milović iz Kotora na sajmu se predstavio sa sušenim voćem i povrćem, domaćim sokovima, džemovima i suvim začinima. “Pokušali smo da živimo zdravo i polako smo počeli da se ozbiljnije bavimo proizvodnjom zdrave hrane. Ovo je odlična prilika da se promovišu naši proizvodi, da se nešto zaradi i uspostave kontakti”, rekao je Milović.

kraju rekonstrukcija u Opštoj bolnici

emljeni odsijek urologije ta postavljeni bolesnički setovi sa mogućnošću poziva medicinske sestre, kao i poseban sanitarni prostor za osobe sa invaliditetom. Ašanin napominje da će enterijer biti nabavljen zahvaljujući drugim sredstvima donacije krajem januara, kada će biti i zvanično otvaranje. “U narednoj godini planirana je i rekonstrukcija, inače, dobrog operacionog bloka, ali s obzirom da je renovirano sve onda ne bih htio ni taj dio da ostane, a da ne pretrpi adaptacije na bolje”, naglasio je Ašanin. U februaru naredne

godine počeće radovi i na rekonstrukciji i adaptaciji Odsjeka za oftalmologiju, površine 600 kvadratnih metara. Ašanin naglašava da neće izostati ni izgradnja heliodroma u krugu bolnice, čija izrada glavnog projekta je završena, finansijska sredstva obezbijeđena iz donacije, a vrijednost radova je 70.000 eura. Konačno bi trebalo da se riješi i problem parkinga za zaposlene. Prema riječima Ašanina, intenzivno se radi i na obezbjeđivanju nove opreme. Opšta bolnica u narednom periodu dobiće i službu za patologiju. M.R.

Aktuelno

NVO “Zaštita građana” podržala građane

Izmjestiti baznu stanicu iz Tološa i udaljiti je od kuća Iz ove NVO su tražili da se urede pravila mjerenja uticaja baznih stanica na zdravlje ljudi, kao i učestalost tih mjerenja

Nevladina organizacija “Zaštita građana” apelovala je na nadležne da se zaustavi sa štetnim zračenjima građana Podgorice i postavljanjem baznih stanica u naseljenim mjestima. Sama organizacija je nastala iz spontane inicijative mještana podgoričkog naselja Tološi, koji su se suprotstavili, kako kažu, nelegalnom postavljanju bazne stanice. Predsjednik NVO “Zaštita građana” Sergej V. Ćetković je istakao su sada već duboko ušli u stručnu i pravnu problematiku ovog pitanja i bili šokirani potencijalnim opasnostima, kao i nedorečenostima u ovoj oblasti. “Ulazeći u ovaj problem u regionu i kroz evropska i svjetska iskustva učvrstilo nas je u uvjerenju da je neophodno hitno i permanentno djelovanje. Vjerovatno ste se nekada pitali šta su i čemu služe složeni sistemi antena i raznih uređaja koji se mogu sresti na svakom koraku. Možete ih primijetiti na putu prema poslu, sa prozora kancelarije ili kuće, na krovu zgrade preko puta ili pored vrtića ili škole. Riječ je o takozvanim baznim stanicama. Na osnovu ovog principa funkcioniše mreža mobilne telefonije od njenog nastanka, ali su bazne stanice svakim danom vidljivije i sve češće. A ono što nas plaši, a što ne želimo da nam postane jasno kad za mnoge ljude bude kasno, a to je da brojna svjetska istraži-

Građani sami reagovali Grupa građana iz Tološa je, nakon što se upoznala sa aktivnostima Telekoma da postavi baznu stanicu mobilne telefonije u neposrednoj blizini njihovih domaćinstava, prepoznala svoj zajednički interes da se preispita uticaj buduće bazne stanice po životnu okolinu i zdravlje građana. Pravni zastupnik NVO Pavle Tripković tvrdi da ova stanica nije bila predviđena Planom Glavnog grada o postavljanju privremevanja, koja naravno zahtijevaju vrijeme kao nezaobilazni činilac, da su previše brojna podudaranja ove vrste zračenja sa porastom bolesti i smrtnosti u njihovoj blizini”, kazao je Ćetković. Prema njegovim riječima, odvojena istraživanja, zasnovana na statističkoj evidenciji oboljelih od karcinoma, a prije svega karcinoma mozga, pokazuju pozitivnu korelaciju. “Stopa smrtnosti i stopa obolijevanja ispitanika u blizini do 400 metara od baznih stanica mobilnih operatora je od 3,5 do 4 puta veća u odnosu na one koji su udaljeniji od ovih emitera nejonizirajućeg zračenja. Da podaci budu još frapantniji, potrudila se činjenica da je smrtnost rasla kako se mjesto življenja oboljelih približavalo baznim stanicama. Tako imamo podatak da je istraživanje u Brazilu koje je posmatralo ve-

nih objekata, a ni Telekom nije pribavio ekološku saglasnost. “Nadležni sekretarijat pokušava da izvede pravnu gimnastiku tako što se poziva na omašku u prvom odobrenju o postavljanju bazne stanice, pa naknadno zaključkom produžava rok Telekomu za tri mjeseca da pribavi neophodnu ekološke saglasnosti”, kazao je Tripković, poručivši da se bazne stanice ne mogu tretirati kao privremeni objekti. liki uzorak utvrdilo da je skoro polovina umrlih od neoplazije mozga živjelo u području od 100 m od baznih stanica”, istakao je Ćetković. Kao snažan argument za zabrinutost postavljanja baznih stanica je izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije na osnovu dvogodišnjeg istraživanja koje je za njene potrebe radila Međunarodna agencija za istraživanje raka. “Na osnovu ovih istraživanja promijenila je svoju klasifikaciju i umjesto dotadašnjeg određenja da se ne radi o kancerogenim uticajima, radiofrekvencijska magnetna polja svrstava u 2b kategoriju. To znači da su ovo moguće kancerogene materije”, kazao je Ćetković. Oni su tražili da se urede pravila mjerenja uticaja baznih stanica na zdravlje ljudi, kao i učestalost tih mjerenja.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

INCIDENT KOJI ĆE PODGRIJATI TENZIJE U JUŽNOM KINESKOM MORU, VAŠINGTON UPUTIO DEMARŠ PEKINGU

Kinezi zaplijenili američki podvodni dron Kineska mornarica zaplijenila je američki podvodni dron u Južnom kineskom moru, prenosi “Rojters”. Ratni brod kineske mornarice zaplijenio je podvodni dron koji je američki okeanografski brod spustio u međunarodne vode Južnog kineskog mora, zbog čega su SAD uputile zvanični demarš Kini uz zahtjev za vraćanje podvodnog drona, javio je Rojters, pozivajući se na neimeno-

vanog zvaničnika američkog ministarstva odbrane. Navodi se da se taj incident, prvi takve prirode u novijoj istoriji, dogodio u četvrtak sjeverozapadno od zaliva Subik, koji se nalazi na zapadnoj obali filipinskog ostrva Luzon, baš u trenutku kada se brod američke mornarice “Boudič”, za koji američki zvaničnik tvrdi da služi za okeanografska istraživanja, spremao da na površinu izvuče podvod-

no vozilo bez ljudske posade. “Podvodno vozilo bez ljudske posade je u skladu sa zakonima vršilo vojna istraživanja u vodama Južnog kineskog mora”, rekao je zvaničnik i dodao da je na dronu bilo “jasno obilježje na engleskom jeziku da ga ne

treba vaditi iz vode – da je imovina SAD”. Rojters navodi da će “zapljena drona pojačati zabrinutost zbog većeg kineskog vojnog prisustva i agresivnog stava u spornim vodama Južnog kineskog mora, koji uključuju militarizaciju vojnih ispostava”. Američki zvaničnik je na-

veo da su “Kinezi potvrdili da su primili demarš, ali da nisu odgovorili na njega”.

Kineska mornarica zaplijenila je dron u trenutku kada se brod američke mornarice “Boudič”, za koji američki zvaničnik tvrdi da služi za okeanografska istraživanja, spremao da na površinu izvuče podvodno vozilo bez ljudske posade.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

SVIJET

PUTIN I ABE USAGLASILI ZAJEDNIČKI EKONOMSKI REŽIM NA SPORNIM KURILSKIM OSTRVIMA

Odlučan korak ka konačnom mirovnom sporazumu između Moskve i Tokija

urilska ostrva, vulkanski arhipelag oko kojeg se decenijama spore Rusija i Japan, mogu postati ujedinjujući element, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom posjete Japanu. Vladimir Putin istakao je da zajedničke ekonomske aktivnosti dvije zemlje mogu pomoći da Moskva i Tokijo konačno dođu do održivog sporazuma o škakljivom pitanju Kurilskih ostrva. “Ako preduzmemo prave korake u pravcu koji je predložio premijer (Šinzo Abe), a on je predložio stvaranje posebno regulisanih ekonomskih aktivnosti na ostrvima, na osnovu međudržavnog sporazuma i mehanizama za interkaciju, onda ćemo generisati uslove koji će omogućiti da konačno riješimo problem mirovnog ugovora”, kazao je Putin na konferenciji za novinare nakon razgovora sa japanskim premijerom Šinzom Abeom juče u Tokiju. “Ova ostrva, umjesto što odavno predstavljaju predmet spora između Rusije i Japana, mogu postati nešto što će ujediniti dvije zemlje”, istakao je ruski predsjednik. Arhipelag Kurilskih ostrva proteže se dužinom od 1.300 kilometara od japanskog Hokaido do rpoluostrva Kamčatka. Ovom arhipelagu pripada 56 ostrva i mnoge stijene, a najveća ostrva su Iturup, Šumšu, Atlasov, Onekotan, Šiaškotan, Urup, Kunašir, Šikotan...Na njima živi oko 20.000 ljudi, a najveći grad je Južno-Kurlisk sa oko 6.000 žitelja. U ovom arhipelagu postoji 39 aktivnih vulkana, od kojih je najpoznatiji Alaid, visine 2339 metara koji je u obliku go-

Ova ostrva, umjesto što odavno predstavljaju predmet spora između Rusije i Japana, mogu postati stvar koja će ujediniti dvije zemlje, istakao je ruski predsjednik.

svjetskog rata zauzela ostrva i pripojila ih Sovjetskom savezu 18. avgusta 1945., tri dana nakon japanske kapitulacije. Potsdamsom deklaracijom 1945. godine priznata je vlast Rusije nad Kurilskim ostrvima, međutim, Japan je sve do danas odbijao da prizna tu odluku. Ovaj spor spriječio Moskvu i Tokiju da potpišu formalni mirovni sporazum nakon Drugog svjetskog rata, te se dvije zemlje i danas, 70 godina nakon završetka rata, tehnički nalaze u stanju prekida vatre, a ne u miru.

■ PUTIN: MIR IZNAD EKONOMSKIH INTERESA

tovo savršene kule. Ostrva su kroz istoriju bila pod vlašču Japana i Rusije, a Crvena armije je pred kraj Drugog

Premda je Putin rekao da vlasništvo nad ostrvima nije predmet diskusije, on je istakao da je naj-

bolje da obje vlade shvate da će imati koristi od potpisivanja konačnog rješenja u vezi sa njima. “Razgovarao sam sa premijerom Japana. Pročitao sam izuzetno dirljiva pisma od Japanaca, bivših stanovnika Južnih Kurila. Prem našem mišljenju, neophodno je da se zaustavi ovaj istorijski stoni-tenis u vezi sa tim teritorijama. Neophodno je da konačno shvatima da osnovni interesi i Rusije i Japana zahtjevaju konačno rješenje ovog pitanja”, rekao je predsjednik Rusije. On je ranije kazao da se raduje spremnosti da se formira zajednička privredna aktivnost u ekonomskoj zoni ostrva koja može obuhvatiti ribolov, turizam, medicinu, kulturu... “Ako neko misli da smo zainteresovani isključivo

za promovisanje ekonomskih veza i aktivnosti i istovremeno odlaganje mirvnog ugovora, taj nije u pravu. Potpisivanje mirovnog sporazuma, prema mom mišljenju, najvažnije je pitanje jer će se time stvoriti uslovi za dugoročnu saradnju u istorijskoj perspektivi”, kazao je Putin.

■ ABE: DOPUSTI-

TI JAPANCIMA DA POSJETE GROBOVE PREDAKA

Japanski premijer, koji je u više navrata obećao da će riješiti ovaj decenijski spor, takođe je izrazio uvjerenje da će poseban ekonomski režim za sporna Kurilska ostrva doprinijeti rješavanju problema mirovnog ugovora. “Dogovorili smo se sa ruskim predsjednikom da stvorimo poseban ekonomski režim za obavljanje poslovnih aktivnosti na ostrvima”, rekao je Abe. On je istakao da bi Moskva i Tokijo odmah trebalo da počnu razgovore o tome da se japanskim građanima obezbijedi slobodan pristup ostrvima kako bi mogli da posjete grobove svojih predaka i rođaka. “Složili smo se da se bivšim stanovnicima treba dopustiti da slobodno posjete mjesta gdje su nekada živjeli i gdje su zakopani njihovi preci. Na ovaj način, barem djelimično, ispunjavamo želje ljudi koji su nekad živjeli na Kurliskim ostrvima” kazao je japanski premijer. Za kraj, ruski predsjednik pozvao je japanskog premijera da čim prije posjeti Rusiju.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

Sa programa u Gradskoj knjižari

Foto: Dejan Lopičić

INTERVJU: Crnogorski književ

BOOKA: Studija o savremenom teatru

Kako spojiti nespojivo, zabavu i umjetnost

Izdavaštvo beogradske kuće Clio predstavljeno je u Gradskoj knjižari u sklopu 9. Zimskog salona knjige BOOKA 2016. Tim povodom, o djelovanju i projektima ovog izdavača govorio je direktor i glavni urednik Zoran Hamović, sa fokusom na jedan novijih naslova - knjigu Dragana Klaića “Početi iznova”, koja je objavljena u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja. Hamović predstavljajući knjigu naglasio vječnu “kulturološku bitku” koja je i tema djela – kako spojiti nespojivo, kako juriti za profitom, a zadržati supstancu, autentičnost, svrhu pozorišne umjetnosti i kulture uopšte? “Kao pozorišni profesionalac i univerzitetski profesor, posmatrao je Dragan Klaić uzlet komercijalnog pozorišta i njegov rastući profesionalizam sa sve većom zabrinutošću zbog posljedica po nekomercijalnu scenu. Imajući u vidu rivalitet, blizinu, pa čak i umrežavanje ova dva svijeta jednog koji juri za profitom i drugog koji se održava državnim subvencijama – autor se u ovoj knjizi zalaže za njihovo jasno razgraničenje”, objašnjava Hamović dodajući da se postavlja pitanje kako pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava i na koju se oslanjaju, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom, u situaciji oslabljene podrške državnih organa. “Globalizacija, migracije,

Postavlja se pitanje kako pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava i na koju se oslanjaju, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom

evropske integracije i digitalna revolucija mijenjaju način života ljudi u gradovima i na selima i vrše pritisak na državno pozorište da se prilagodi i modifikuje svoju ulogu ili da rizikuje da bude marginalizovano i postane irelevantno”, objašnjava Hamović. Dekan Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Sehad Čekić naglasio je da je poziv na saradnju bio s radošću prihvaćen i da je ovo obavezno štivo svih koji se bave kulturom u Crnoj Gori jer na pravi način ukazuje na koje modele treba da se ugledamo. Da je jedan od primjera pomirenja tržišnih i institucionalnih zahtjeva i digitalna platforma Evropske unije Europeana, u čijoj je implementaciji učestvovala i Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” podsjetila je Gordana Ljubanović ističući da je to jedan od načina na koji kulturna institucija može izaći na kulturno tržište.

Naša knjiž ali su joj k ⌦⌦ Sonja Ičević

rnogorsku književnost ne treba precjenjivati, ali ni potcjenjivati jer je sve više nego samo crnogorska Ona još čeka na produbljenija unutrašnja i spoljašnja ogledala, ističe naš književnik. Crnogorska književnost, počev od Njegoša (i u njegovoj izvedbi) ima dvije vertikale - epsku i estetsku. Ova prva je imala nadmoć nad ovom drugom. I sve ono bitno što se dešavalo u crnogorskoj književnosti 20. vijeka jeste njeno transformisanje ka tokovima moderne i postmoderne literature. Upravo je na tim osnovama književnik Borislav Jovanović u svom djelu “Estetska izvedenica crnogorske književnosti”, koju je objavio Otvoreni kulturni forum sa Cetinja, ispitivao koliko se i kako crnogorska književna misao estetizovala.

■■ KONTEKST

VJEČNOSTI

“Koje su to knjige, ili autori, koji su vršili otklon od kolektivnog čitanja svijeta u ime individualnog, koji su socijalni diskurs zamjenjivali artizmom, a transparentno univerzalnim čovjekovim usudom. Paradigma estetskog u crnogorskoj literaturi je bila i ostala ‘Luča mikrokozma’. Svijet, odnosno čovjek i njegova sudbina, ljepota i tragika, najbolje se sagledavaju u kontekstu vječnosti. Iz toliko osporavane krilatice francuskih simbolista umjetnost radi umjetnosti rodila se recentna književnost. A nijesu rijetki mislioci koji su poput Kanta smatrali da život i postoji radi estetskog fenomena”, objašnjava Jovanović ističući povode za nastajanje ove knjige. “Prvi je što je crnogorska, nacionalna, literatura deficitarna knjigama o njenoj ana-

tomiji, o njenim stvarnim dometima, o njenoj revalorizaciji. Malo je, zapravo, publikacija studijskog, sintetičkog, monografskog, esejističkog, teorijskog, subverzivnog i drugog diskursa koji bi u nacionalnoj literaturi uspostavljao jedan, aksiološki sistem i samim tim pospješio proaktivnijii, dinamičniji, književni život. Izuzetak je trotomna ‘Istorija crnogorska književnosti’ autora Radoslava Rotkovića, Novaka Kilibarde i Milorada Nikčevića koja se nacionalnom literaturom bavi, makar, za sada, do 1918. godine. Crnogorska literatura 20. vijeka čeka, dakle, na svoja produbljenija unutrašnja i spoljašnja ogledala. Drugi razlog je što smatram da je estetski segment kvintesencija umjetnosti uopšte, pa i umjetnosti riječi. Sve drugo je autsajdersko i za dnevnu upotrebu. Bez estetskog, a to znači poetsko - filozofskog, univerzalnog, hermeneutički neiscrpnog, književno djelo je ljuštura bez ploda. Estetsko je najuzvišeniji čin egzistencijalne katarze”, smatra naš književnik koji je ovim djelom završio pentalogiju o crnogorskoj književnosti. “Sve što sam pisao o crnogorskoj književnosti i kad je riječ o starijoj i novijoj generaciji pisaca prožeto je traganjem za količinom estetskog, za onim što je bjekstvo od tradicionalizma, od zavičajnosti. U stvari, za svim onim što je raskid sa palanačkim duhom. To je, zapravo, poistovjećivanje književnog djela sa njegovim estetskim bićem. Nije

riječ o sterilnosti teksta već o njegovoj univerzalnosti. Dakle, ova knjiga je samo nastavak tog mog pristupa književnosti, sada zaokružen na ovaj način. Ovdje nedostaje još nekoliko pisaca koji su doprinijeli od prvih refleksa modernog do danas da se uspostavi ta negdje tanana a negdje već standardizovana estetska nit nacionalne literature. Crnogorsku književnost ne treba precjenjivati, ali ni potcjenjivati jer je sve više nego samo crnogorska. Avangardnosti nikad nije dosta”, ističe Jovanović.

■■ DALJE OD

ZATEČENOG

Crnogorska književnost je relativno mlada književnost, mada su njeni korijeni duboki. Njen intenzivan razvoj počeo je prije nepunih sto godina, a stagnacije i usponi su zahvaljujući istorijskoj sudbini Crne Gore dio njenog životopisa, smatra Jovanović. “Poslije Njegoša pa sve do početka devedesetih godina prošlog vijeka sve što je pisano bilo je utonulo u epski san. A to je skoro sedamdeset godina praznog hoda. Izuzetak je, ali epski izuzetak, Stefan Mitrov Ljubiša. Sada je sve u rukama već srednje generacije crnogorskih pisaca (aktera nove crnogorska književnosti) i generacije koja je tek stupila na književnu scenu i koja je shvatila poput prethodne da se mora ići dalje od zatečenog”, kaže on. Govoreći o temama koje su zaokupljale crnogorske književnike Jovanović navodi da je, uslovno govoreći, naša književnost bila prosto opsjednuta sopstvenom istorijom. “To je bila tema svih tema. Pogotovo kada je riječ o piscima starijih generacija. To je

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

KULTURA

VNIK BORISLAV JOVANOVIĆ

ŽEVNOST JE MLADA, KORIJENI DUBOKI Mladi pisci sve su bliže evropskoj literaturi Mjesto jedne literature ili nekog književnog djela može se vrednovati samo ako se kriterijum izdigne iznad plemensko-lokalnog, ideološkog, dnevno-angažovanog i ako za svoju potku ima intelektualnost i eruditivnost, smatra Jovanović. “Jedna literatura je značajna onoliko koliko je u njoj svjetske semantičke nosivosti. Onda je ona bez granica. Crnogorska književnost se

tematizacija koja se nije moglo mimoići imajući u vidu vezanost Crnogoraca za svoje povijesno, identitetsko i nacionalno tlo. Za svoj etos i etnos. Tom stanju je, naravno, doprinio i dug književni i kulturološki post od nekoliko vjekova. Trebalo se ispisati, identifikovati, a onda preći Rubikon nacionalnog ka internacionalnom književnom senzibilitetu. Danas je to literatura referentnog autorstva”, navodi književnik dodajući da je u prethodne dvije decenije u “modi” bila takozvana “tranziciona književnost” i to je vrijeme nastanka nekoliko dobrih, inovativnih, knjiga.

približila evropskoj književnosti prije svega zahvaljujući jednoj grupi pisaca sa prelaza milenijuma, a taj trend se nastavlja i sa ‘novim talasom’ mlađih pisaca. Inače, po nominalnom broju pisaca mi jesmo zemlja pisaca, ali je ta statistika daleko od broja vrijednih knjiga. O tome možda najbolje govori i podatak da je u Crnoj Gori u prošlom vijeku izdato deset hiljada knjiga”, ističe autor.

kaže književnik. Nadovezujući se na rečenicu iz predgovora - “Što sam više upoznavao književnost sve više sam pripadao sebi”, Jovanović ističe da je tačno da živimo u vremenu tabloidnih, elektronskih, lažnih ljudi, globalnih ljudi, u civilizaciji meidokritetstva i božanstva koje se zove kapital, te da je Diogen aktuelniji danas nego u svom vremenu. A knjige će nestati onda kada kada nestane čovjeka kao duhovnog bića, smatra Jovanović. “Ako knjigu ne spasi čovjek, spasiće ona njega i njegov mikrokosmos. Što je više mučnine i usamljenosti, to je više potrebe i za čitanjem i za pisanjem”, zaključuje Jovanović.

“Mislim da je ta tematika dovoljno izraubovana te da se moramo vratiti onome što je univerzalna tranzicija - pretvaranje stvarnosti u nadstvarnost, u imaginaciju, u iskušavanje novih modela književnog postupka, u pluralizam poetičkih ideja, u još znakovitije zakopavanju provincijalnog duh a ”,

Jovanović

SVIJET svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016. ČETVRTAK, 17. 12. 2015.

događaji koji su obilježili 17. decembar 1531. NaređeNje pape KlemeNta VII

Portugalska inkvizicija

1778. Rođen Hamfri Dejvi

Kažnjavanje osoba proglašenih jereticima Po naređenju pape Klementa VII ustanovljena je inkvizicija u portugalskoj prijestonici Lisabonu. Riječ je o ustanovi Rimokatoličke crkve čiji je zadatak bio da pronalazi, zatvara, optužuje, isljeđuje, sudi i kažnjava ljude proglašene jereticima. U najširem smislu inkvizicija znači svaki onaj pravosudni organ koji u sebi objedinjuje istražnu i sudsku funkciju. Inkvizicija je postojala od XII vijeka do Napoleonskih ratova u XIX vijeku. Prvo su papa Lucije III i car Fridrih I Barbarosa 1184. osnovali tzv. Biskupsku inkviziciju, kojom daju ovlašćenja biskupima da imenuju sveštenika-inkvizitora koji će voditi postupke protiv “jeretika”. Sveta Inkvizicija, jedna od najsurovijih institucija u istoriji državne represije, osnovana

je da bi ugušila jeretičke pokrete. Okrutnost se ogledala u smrtnim presudama i to najviše protiv “vještica”. Termin vještica u narodnom je vjerovanju imao praznovjerne konotacije, kao žena koja se bavi magijom, ali razrađeni stereotip vještice, odnosno “zločina” vještičarenja osmislili su najučeniji ljudi onog vremena i to klerici, teolozi i pravnici. Optužbe za vještičarenje su tako sadržale dva ključna elementa - primjenu crne magije i sklapanje ugovora s đavlom. Stereotip vještica je predstavljao inverziju tada važećih društvenih pravila, izazov tadašnjim religijskim autoritetima i feudalnoj vlasti, zbog čega su vještice smatrane demonskim bićima koja zaslužuju narigorzniji progon.

1903. VelIKI poduhVat braće rajt

Prvi uspješan let avionom

1908.

Nakon pobjede mladoturske revolucije, održana prva sjednica parlamenta Otomanskog carstva.

1939.

U zalivu La Plata kod Montevidea u Drugom svjetskom ratu potonuo njemački bojni brod “Admiral Graf fon Špe”, koji je prethodno bio oštećen u bici s britanskim krstaricama. Kapetan broda Hans Langsdorf potom izvršio samoubistvo.

1948.

U pokušaju da ponovo uspostavi vlast u Indoneziji, koja je 1945. proglasila nezavisnost, Holandija napala Indoneziju, njene trupe upale su u glavni grad Džakartu i uhapsile predsjednika Sukarna u druge indonežanske lidere. Sporazumom u Hagu 1949. Holandija je priznala suverenitet Indonezije.

1985.

Vojna vlada Ugande i pri-

Orvil i Vilbur Rajt odnijeli su djelove letilice na plažu Kiti Hok u Sjevernoj Karoliniu i tamo je sklopili. Bio je to dvokrilac kojeg je konstruisao i napravio Čarls Edvard Tejlor, pri čemu je pilot ležao na donjem krilu i konopcima kontrolisao komande. Avion nije imao točkove, kao stajni trap koristio je jednu vrstu skija postavljenih na šine koje su se mogle okrenuti u pravcu

vjetra prilikom poletanja. Nakon jednog neuspješnog pokušaja od 14. decembra koji je završen manjim oštećenjima na letilici, istorijski let obavljen je na današnji dan 1903. u 10:35 po jakom vjetru i tmurnom vremenu. Prvi uspješan let je bio dug 37 metara i trajao je 12 sekundi. Tog dana su izveli još tri leta. Najduži let je iznosio 260 metara i trajao je 59 sekundi.

padnici gerilaca potpisali su mirovnu ugovor kojim su podijelili vlast i okončali petogodišnji građanski rat.

ćeni su u bijegu 22. decembra, osuđeni na smrt i strijeljani.

1989.

U Rumuniji izbile masovne demonstracije protiv diktatorskog režima Nikolaea Čaušeskua u kojima je poginulo oko 1.000 ljudi. Nemiri koji su počeli u Temišvaru i Aradu zahvatili su potom Bukurešt i proširili se na cijelu zemlju. Čaušesku i njegova supruga Elena uhva-

1991.

Savjet ministara Evropske unije usvajanjem nove Deklaracije o Jugoslaviji odlučio da prizna nezavisnost svim jugoslovenskim republikama koje prihvate kriterijume za priznavanje novih država u Istočnoj Evropi i SSSR.

1997.

Centar UN za mine objavio je

Hamfri Dejvi engleski hemičar i fizičar, predsjednik britanskog kraljevskog društva. Zaslužan je za mnoga otkrića u hemiji. Jedan je od vodećih naučnika Prve industrijske revolucije. Uspio je da elektrolizom razdvoji hemijske elemente. Dokazao je da je dijamant ugljenik. Stvorio je naprednu teoriju o kiselinama. Koristio je bateriju za separaciju soli u postupku koji se danas naziva elektroliza. Sa mnogo baterija u seriji, mogao je 1807. godine da razdvoji elementarni kalijum i natrijum. Već 1808. godine uspio je da dobije elementarni kalcijum, stroncijum, barijum i magnezijum. Proučavao je energiju, koja je potrebna da se razlože te soli, što je sad polje elektrohemije. Postao je vitez 1812. godine. Po povratku u Englesku 1815. stvorio je bezbjednu rudarsku svjetiljku, nazvanu Dejvijeva svjetiljka koja se počela koristiti u rudnicima, čime je u velikoj mjeri smanjen broj nesreća u rudnicima. Umro je 1829. godine. da u Bosni i Hercegovini ima još 750.000 do milion nagaznih mina i da je tokom 1996. i 1997. od eksplozija mina povređeno oko 1.000 ljudi, među kojima velik broj djece.

1999.

Njemački, američki i istočnoevropski zvaničnici zaključili istorijski sporazum o nadoknadi za prinudan rad za vreme nacističke Njemačke, 54 godine poslije Drugog svjetskog rata.

GLAVNI GRAD PODGORICA

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „STAMBENA ZAJEDNICA VI KRUŠEVAC-DIO” U PODGORICI

Na osnovu člana 41. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (“Službeni list Crne Gore”, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), člana 74. Statuta Glavnog grada (“Službeni list RCG – opštinski propis”’, br. 28/06 i “Službeni list CG - opštinski propisi”, br. 39/10 i 18/12), člana 109. i 110. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06 i “Službeni list Crne Gore”, br. 88/09, 03/10, 73/10, 38/12 i 10/14), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice donio je

ODLUKU O UTVRĐIVANJU NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „STAMBENA ZAJEDNICA VI KRUŠEVAC-DIO” U PODGORICI

1. Utvrđuje se Nacrt Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Stambena zajednica VI Kruševac - dio” u Podgorici i stavlja na javnu raspravu u trajanju od 15 (petnaest) dana, počev od 15. decembra 2016. godine. 2. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice. Broj: 01 – 031/16 – 9165 Podgorica, 15. decembar 2016.godine

GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

KRATAK SADRŽAJ NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „STAMBENA ZAJEDNICA VI KRUŠEVAC-DIO” U PODGORICI Zahvatom Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Stambena zajednica VI Kruševac - dio”dobuhvaćen je prostor površine 23,8 ha. Granica Detaljnog urbanističkog plana je sa istočne strane definisana granicom DUP-a Bloka 5 (ulica Meše Selimovića), sa sjeverne strane je određena novoplaniranom trasom ulice Nove Dalmatinske koja je ujedno i granica DUP-a Momišići B, sa zapadne granicom DUP-a Tološi 1 (ulica Vlada Ćetkovića) do nove ulice 2011 gdje se plan proširuje na parcele i dijelove parcela. Južna granica plana je bulevar Mihaila Lalića. Smjernice za izradu Izmjena i dopuna Plana, sadržane su u Prostornom urbanističkom planu Podgorice kojim je planirana namjena za ovaj prostor: SV- „površine za stanovanje veće gustine“, SMG-„površine za stanovanje male gustine“, PUJ- „površine javne namjene“, ŠS„površine za školstvo i socijalnu zaštitu“. Pretežna namjena površina u zahvatu plana po PUP-u je "Površine za stanovanje male gustine". Detaljnom namjenom površina planirane su i površine za centralne djelatnosti, površine mješovite namjene i površine za pejzažno uredjenje. U okviru ovih površina moguće je planirati sadržaje koji nedostaju naselju, a to su uslužni sadržaji, manji uredjeni zeleni prostori i sl. Nacrt sadrži sljedeće namjene površina u zahvatu predmetnog planskog dokumenta: • Površine za stanovanje većih gustina - U prizemlju objekata je planirano poslovanje i komercijalni sadržaji. Daje se mogućnost projektovanja poslovanja i na spratnim etažama uz uslov da maksimalna površina poslovnog prostora u odnosu na stambeni ne bude veći od 30 % ukupne površine objekta. Maksimalni Indeks zauzetosti 0,5, maksimalni Indeks izgrađenosti 2,00. Spratnost od P+3 do P+8. • Površine za stanovanje malih gustina - Namjena objekta je za stanovanje sa mogućnošću korišćenja prizemlja za poslovanje. Maksimalni Indeks zauzetosti 0,4., maksimalni Indeks izgrađenosti 1,20. Spratnost do P+2+Pk • Površine za centralne djelatnosti (benzinska pumpa) - Zona 1- UP1a - U Zoni 1 na UP1a nalazi se postojeći objekat benzinska pumpa. Objekat se zadržava u horizontalnom i vertikalnom gabaritu. • Površine za školstvo i socijalnu zaštitu- Zona 5 – UP1 - U Zoni 5 na UP 1 se nalazi objekat osnovne škole Radojica Perović. Objekat je planiran za dogradnju i nadgradnju. • Površine javne namjene OSNOVNI URBANISTIČKI PARAMETRI U ZAHVATU IZMJENA I DOPUNA DUP-A Površina zahvata plana

23,8 ha

Stanovanje ukupno (SV+SMG)

173.944 m²

Površina urbanističkih parcela

143.806 m²

Poslovanje ukupno (SV+SMG)

47.839 m²

BGP prizemlja

52.676 m2

BGP objekata centralnih djelatnosti 347 m²

BGP objekata

230.985 m2

BGP škole

8731 m²

Indeks zauzetosti

0.22

Indeks izgrađenosti

0.97

PROGRAM JAVNE RASPRAVE NACRTA IZMJENA I DOPUNA DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „STAMBENA ZAJEDNICA VI KRUŠEVAC-DIO” U PODGORICI

Nacrt Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana “Stambena zajednica VI Kruševac - dio” u Podgorici stavlja se na javnu raspravu. Javna rasprava traje 15 dana, počev od 15. decembra 2016. godine do 30. decembra 2016. godine. Kratak sadržaj Nacrta Izmjena i dopuna Plana sa grafičkim prilogom i označenom granicom zahvata Izmjena i dopuna Plana objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine” i na internet sajtu Glavnog grada – Podgorice – www.podgorica.me i Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - http://www.sekretarijat-za-plurzs.podgorica.me/. Javna rasprava održaće se u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice, gdje će biti izložen Nacrt ovog planskog dokumenta. Centralna javna rasprava održaće se dana 26. decembra 2016. godine u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, sa početkom u 10:00 časova. Na centralnoj javnoj raspravi obezbijediće se prisustvo Obrađivača Plana (Urbi pro d.o.o.) predstavnika Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i stučnih lica Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Pisane primjedbe i sugestije na Nacrt Izmjena i dopuna Plana zainteresovana lica mogu dostavljati Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice, Ulica Vuka Karadžića br. 41 Podgorica ili na e-mail adresu: planiranje@ pggrad.co.me. Javnu raspravu će sprovesti Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada – Podgorice. GLAVNI GRAD - PODGORICA

PROGRAM ODRŽAVANJA JAVNE RASPRAVE Naziv planskog dokumenta

DUP “Stambena zajednica VI Kruševac - dio” Izmjene i dopune u Podgorici

Mjesto održavanja javne rasprave Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice Vremenski period

Od 15. decembra do 30. decembra 2016. godine

Vrijeme trajanja

Od 12:00 do 15:00 časova radnim danima

Centralna javna rasprava

Ponedjeljak, 26. decembar 2016. godine u 10:00 časova

DUP "stambena zajednica VI KruĹĄevac - dio" imjene i dopune

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

hotspot

EU pomaže diplomatijom

Britanija daje 20 miliona funti za Alep

Predsjednik Evropskog savjeta, Donald Task, najavio je po završetku samita u Briselu da će EU upotrijebiti sve raspoložive diplomatske kanale kako bi humanitarna pomoć bila dostavljena u Alep, a civili evakuisani iz tog sirijskog grada. Istovremeno, britanska premijerka Tereza Mej potvrdila je da će Velika Britanija donirati dodatnih 20 miliona funti “onima koji su najugroženiji” u istočnom Alepu. Task je priznao da nije bilo moguće silom zaustaviti sukob u Siriji i da su evropski čelnici shvatili da nisu bili dovoljno efikasni u odnosu na taj sukob. Po njegovim riječima, evropski čelnici koji su se sada sastali na razgovorima u Briselu bili su radikalniji u svojim stavovima o sirijskom sukobu nego tri mjeseca ranije, ali ipak nisu odlučili da uvedu nove sankcije Rusiji zbog njene uloge u sukobu. Prethodno je italijanski premijer Paolo Đentiloni izjavio da se Italija protivila uvođenju dodatnih sankcija Rusiji zbog njenih akci-

Ne možemo vratiti izgubljene, ali možemo spasiti one koji su ostali

ja u Siriji. “Rasprava o tome završila je tako da se nije razmatrala opcija uvođenja dodatnih sankcija, koja bi bila pogrešna, nego se u razmatranju situacije u Siriji išlo na postizanje obustave vatre i početak ozbiljnih mirovnih pregovora”, rekao je italijanski premijer koji je do prošle sedmice bio šef italijanske diplomatije. Po njegovim riječima, većina zemalja složila se sa Italijom da bi nove sankcije Rusiji, uz one koje su već uvedene zbog Ukrajine, bile “greška”. Čelnici EU postigli su tokom sastanka u Briselu dogovor o produžavanju postojećih sankcija Rusiji za

još šest mjeseci. Britanska premijerka Teresa Mej priznala je da je i nju, ali i ostale čelnike Unije okupljene u Briselu, posebno dotakao govor čelnika istočnog Alepa, Brite Hagi Hasana. “On je rekao da ne možemo vratiti one koje smo izgubili, ali možemo spasiti one koji su ostali. I to je ono što moramo uraditi”, rekla je Mej. “Predsjednik Bašar alAsad i njegovi pomagači Rusija i Iran snose odgovornost za tragediju u Alepu. Oni sada moraju dopustiti Ujedinjenim nacijama da osiguraju sigurnu evakuaciju civila koji su tamo ostali”, ista-

kla je Mej. Prve evakuacije iz pobunjeničkih četvrti Alepa su počele u četvrtak, u dva konvoja. Francuski predsjednik Fransoa Oland naglasio je na evropskom samitu u Briselu da je hitno potrebno evakui-

Unija će koristiti sve diplomatske kanale da dostavi pomoć Halepu, dok Velika Britanija najavljuje dostavljanje novca

sati što više stanovnika. Savjet bezbjednosti UN-a hitno će se sastati u petak na zahtjev Francuske, kako bi se razmotrilo humanitarno stanje u Alepu, najavili su diplomati. To će biti zatvoreni sastanak o evakuaciji hiljada civila i humanitarnoj pomoći stanovnicima Alepa. Francuski izaslanik Fransoa Delatr kazao je kako, u sklopu evropske inicijative o raspoređivanju međunarodnih promatrača zaduženih za nadzor stanja u tom gradu na sjeveru Sirije, Francuska, Njemačka i drugi evropski partneri usko sarađuju oko predloga osiguranja evakuacije civila i humanitarnom pristupu u Alep. Izvor: UN

predsjednički izbori zahvaćeni

Gornji dom francuskog parlamenta odobrio je produženje vanrednog stanja u toj državi, čime će ono trajati do jula 2017. To je peto produženje vanrednog stanja od kada je stupilo na snagu nakon napada u novembru prošle godine u Parizu u kojima je poginulo 130 ljudi. Nakon tih napada uslijedilo ih je još, među kojima napad na Dan pada Bastilje u Nici kada je u gaženju ka-

Ovo je najduže vanredno stanje od Alžirskog rata

mionom stradalo 86 ljudi, zbog čega su francuske antiterorističke snage sigurnosti neprekidno u stanju najviše pripravnosti. Mjera o produženju je izglasana u oba parlamenta, a u gornjem domu je to učinjeno velikom većinom. Time se omogućava proširenje ovlašćenja policije, uključujući pretrage i prikupljanje podataka bez naloga. Aktivisti za ljudska prava kritikovali su te mjere. Produženje vanrednog stanja do jula naredne godine znači da će ono biti aktivno tokom predsjednič-

To je peto produženje vanrednog stanja od kada je stupilo na snagu nakon napada u novembru prošle godine u Parizu kih izbora koji će se održati u aprilu i maju. Prema francuskoj novinskoj agenciji AFP, ovim produženjem sadašnje vanredno stanje postaje najduže razdoblje primjene te mjere od kada je ona uvedena u vrijeme Alžirskog rata. Izvor: AFP

Foto: AFP / THIERRY ZOCCOLAN

Francuska produžila vanredno stanje do jula 2017.

zabava

ROZGA PREDSTAVILA NOVI ALBUM

Ja sam Moderna žena, idem i srcem i razumom

Jelena Rozga u provokativnom izdanju Nakon pet godina Jelena Rozga bacila je pravu bombu svojim slušaocima u vidu trećeg solističkog albuma pod interesantnim nazivom “Moderna žena”. Kombinacija prizvuka nekadašnjih melodija grupe Magazin i današnjih “modernih” nota, ovaj album, prema prvim prognozama, čini Jeleni-

no najbolje djelo do sada. Album je prošle nedjelje najavljen baladom “Pismo glava” koja je ekranizovana i koja je do sad zabilježila već veliki broj pregleda na Jutjub kanalu, koji očigledno ne prestaju da rastu iz dana u dan. Juče je na svom kanalu predstavila spot za A1 pjesmu po kojoj album i nosi naziv “Moderna žena”. Osim što se šuška da je pjesma već prozvana “ženskom himnom”, zanimljiv je i stajling Rozge u spotu, koji nosi poruku moderne i moćne žene. “Moderna žena ovim svijetom korača srcem i razumom, potrebno nam je i jedno i drugo u životu. Srce da znamo ko smo, razum da ostanemo to što jesmo”, kratko je Jelena opisala Modernu ženu u čijim stihovima se pronašla svaka žena, bar jednom za života, što i jeste razlog spontanog nadimka. Album potpisuje provjerena ekipa, bračni par Tonči i Vjekoslava Huljić, Pera Kozomora i prvi put Saša Lazić. Fi.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

MUZIČAR DEJAN CUKIĆ NAKON PO

Najveći komp stadion pjeva

⌦⌦ Filip Jovović

rije nekoliko dana muzičara Dejana Cukića put je nanio u naš glavni grad, gdje je bio gost na koncertu Sloba Kovačevića. Toje bio i povod za razgovor sa uvijek raspoloženim muzičarom i rok novinarom. Muzičar, kantautor, rok novinar, pisac i prevodilac Dejan Cukić, jedan je od najvećih regionalnih poznavalaca moderne rok muzike, od Prislija i Bitlsa do Dejvida Bouvija i Igi Popa. Bio je član sastava Bulevar, Bajage i instruktora, a sada se drži svog Sporog ritam benda. Prije nekoliko dana, put ga je nanio u naš glavni grad, gdje je bio gost na solističkom koncertu Sloba Kovačevića u KICu “Budo Tomović”.

■■ Slobo je legenda ■■ Polako radim na naše muzike

Cukić je inače bio gost na Kovačevićevom albumu “Omnia Vincit Amor”. “Slobo je legenda naše muzike, a ja sam se osim muzikom uvijek bavio i njenom istorijom, prije svega strane, ali pratio sam i domaću. Sloba prvo vezujem za Pro arte, kasnije kombinaciju Indexi i Pro arte, pa grupu More, imao sam tu sreću da ga upoznam još davno i da dijelimo muzičarske priče. Kad me pozvao da Nele Karajlić u nekadašanjem Zabranjenom pušenju

ITALIJANSKI REŽISER Loffreda

Film o Zabranjenom pušenju pred publikom Italijanski režiser Gianluce Loffreda snimio je film o Zabranjenom pušenju. Tačnije, riječ je o ostvarenju kojem je ispričana priča prva tri člana: Seja Sexona, Neleta Karajlića i Zenita Đozića.

Priča ujedno oslikava događaje u Jugoslaviji u posljednjih 30 godina. Film je u bioskopima od 22. decembra, a nakon prikazivanja u Sarajevu, film će se prikazivati u bioskopima širom regiona. Fi.J.

gostujem na albumu, nijesam se bunio, a tako je bilo i za koncert”, priča muzičar, koji često posjećuje Podgoricu. “Pravi podgorički koncert smo imali prije godinu i po, baš na KIC-u, bilo je to jedno lijepo iskustvo, publika je bila fenomenalna, nakon toga dvije ili tri klupske varijante, ali uglavnom pamtim veće koncerte sa cijelim bendom. Uvijek volim da se vratim u Podgoricu”, ističe Cukić.

Nema većeg komplimenta nego kada stadion pjeva nešto što si ti stvorio. Naježio sam se kada sam prvi put čuo. Teoretski, navijač sam Zvezde, mada više nijesam u godinama kada se ide na utakmice, ali svakako volim da pratim sport. Ipak, ovo je veliki kompliment

novim pjesmama

Nakon kompilacije “Priče u ljubavi” iz 2014, koju je izdao povodom 25 godina solo karijere, Cukić se okrenuo nastupima, a ističe da stvaralački proces ipak traje u poznijim godinama. “U posljednje vrijeme imamo veliki broja koncerata, obišli smo Srbiju, nedavno bili i u Švarcaskoj. Pored toga, pomalo i snimamo nove stvari, ali izgleda da za ljude u mojim godinama to duže traje. Imao sam tri ideje šta bi mogao da bude naredni projekat: da li album sa novim pjesmama, da li izdanje obrada ili možda kompilacija numera iz moje karijere koje su ostale nezapažene, za koje mislim da vrijede, a trebalo bi ih uraditi na drugačiji način. Tako sam krenuo u sve odjednom, ali važno je da se snima”, otkriva muzičar, ističući da su to uglavnom noćni poslovi. Sa druge strane: “Pjevam i snimam noću, a pošto se rano budim, uglavnom se uhvatim prevođenja. Ljetos sam završio knjigu o grupi Pink Floyd, a sada radim na autobiografiji Brusa Springstina. Ne pristajem na roko-

ve kada je ovaj posao u pitanju, već ga radim temeljno. Koliko sam primijetio, kada pritisnu prevodioce, bude tu puno grešaka. Mislim da će ova posljednja biti veoma dobra, pa apelujem da sačekate”.

■■ Uvijek sam više slušao stranu muziku

A kada su knjige o muzici u pitanju, nezaobilazna je Cukićeva “45 obrtaja”, koja predstavlja priče o pjesmama, a u simbolični “45 izbor” upala su neka od najboljih i najcjenjenijih djela svjetskih muzičara koji su radili i stvarali u 20. vijeku. “Ideja za knjigu ‘45 obrtaja’ nastala je iz Hit strane Politikinog zabavnika, koju sam radio još osamdesetih godina i to anonimno, bio sam delegiran iz redakcije časopisa “Rok”. Kasnije, nakon što je Zefirino Grasi preuzeo uredničku pali-

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

OSJETE PODGORICI U RAZGOVORU ZA Vikend Novine:

Foto: Vedran Ilić

pliment je kada cijeli a ono što ste stvorili

Jedan od nastupa

Cukić ispred KIC-a cu insistirao da ja ponovo radim na ovoj rubrici, ali smo se dogovorili da ne bude prvobitna forma. I upravo je tako i nastala knjiga ovih pjesama. A kriterijum nije bio možda ni kvalitet kompozicija, već su, sa moje tačke gledišta, u izbor ušle pjesme koje su definisale neko razdoblje razvoja muzike. Bilo je tu još mnogo pjesama koje su nepošteno izostavljene, ali sam zbog simbolike odabrao broj 45. Kajem se samo zbog Springstinove “Born In USA”, koja je jedna od najneshvaćenijih pjesama u univerzumu, mada me je sada dočekala autobiografija, tako da ćemo nadoknaditi”, kaže naš sagovornik. Iako je uvijek stvarao na svom jeziku, priznaje da je slabo slušao domaću muziku i da se time ne ponosi, ali: “Slabo slušam domaću muziku. Ne hvalim se time, ali to datira još iz klinačkog perioda, kada smo se svi trudili da

čujemo što više stranih numera, jer su domaći bendovi uglavnom skidali i pokušavali da prepjevaju. Naravno, preslušavao sam naše prve autorske bendove poput Korni grupe, Indexa, grupe Time, ali sam kao neko koje slušao muziku 24 sata dnevno uvijek više bio okrenut većoj produkciji”, kaže muzičar i novinar, koji se osvrnuo i na obilježavanje godišnjica i posveta benda EKV-u, trenu koji je aktuelan u cijelom regionu.

■■ EKV treba da čuju nove generacije

“Magi i ja smo ista generacija, Milan je bio godinu stariji, ali sam sa njim uvijek bio najbliži. Čuli smo se redovno i dogovarali za basket. Dugo nakon njegove smrti nijesam mogao da čujem njihove pjesme, skoro 20 godina. I kada sam počeo sa akustičnim va-

rijantama, koje su vrlo oslobađajuće, došla mi je inspiracija i odsvirao sam pjesmu ‘Srce’. I otad je sastavni dio akustičnog repertoara. Tako moji prijatelji i dalje žive, ne vidim ništa loše u tome. Ovako će ih najlakše čuti i prepoznati neke nove generacije”, misli Cukić. Na kraju razgovora, otkriva šta je i jedan od najvećih komplimenata za muzičara, a povod je bila njegova pjesma “Ja bih da pevam još malo”, koju su navijači Partizana posvetili kapitenu Saši Iliću. Iako je navijač drugog tabora, kaže: “Nema većeg komplimenta nego kada stadion pjeva nešto što si ti stvorio. Naježio sam se kada sam prvi put čuo. Teoretski, navijač sam Zvezde, mada više nijesam u godinama kada se ide na utakmice, ali svakako volim da pratim sport. Ipak, ovo je veliki kompliment”, zaključuje Cukić.

Sa Canetom iz Partibrejkersa tokom snimanja emisije “Tri boje zvuka”

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

NOVOGODIŠNJI KONCERTI: IZVOĐA

ZANIMLJIV OMOT KULTNOG ALBUMA

“Distorzija” Orgazma krije nemirnog Caneta Foto:Radovan Hiršl

Cane Partibrejkers (u donjem desnom uglu ispod doboša) na koncertu Orgazma

Raspalićemo i koji Podgorica ⌦⌦ Danilo Brajković

uzičke zvijezde i organizator novogodišnjih koncerata na Trgu nezavisnosti u Podgorici učiniće sve kako bi domaćinima i gostima glavnog grada priredili vrhunski doček 2017. godine - po ugledu na svjetske metropole.

Karijere velikana jugoslovenskog rokenrola obojene su specifičnim anegdotama iz studija, sa koncerata i trijumfalnih turneja, a jedna od lijepih i zanimljivih priča iz prošlosti stiže nam sa adrese Električnog orgazma, koji će 23. decembra u “Domu omladine” Beograda obilježiti 30 godina od izdavanja kultnog albuma “Distorzija”. A ilustraciju za omot tog izdanja iz 1986. godine sa potpisom pokojnog slikara i dizajnera Radovana Hiršla, na kojoj je autor ovjekovječio atmosferu sa koncerta Orgazma održanog nekoliko godina ranije u prostoru DOK-a, krasi lik pjevača Partibrejkersa - Zorana Kostića Caneta. Vođa Orgazma Srđan Gojković Gile sjeća

se da je Cane na pomenutom koncertu čak stigao da, onako buntovnički, iz prvog reda povuče klavijaturistu Ljubu Đukića sa bine u publiku. Nastala je tada “krajnje za**bana situacija”, otkriva Gile. “Cane je povukao Ljubu, pa sam i ja skočio za njim u publiku. Imao sam maramu oko vrata i neko je u gužvi i sveopštem ludilu pokušavao da je skine. Mali problem je bio što je marama vezana, tako da sam počeo da se gušim jer me ta osoba bukvalno davila. Jedino mi je preostalo da iz poluokreta pesnicom u glavu zveknem tu osobu, što je srećom upalilo i stisak je popustio”, prisjetio se Gile nevjerovatne avanture sa svirke. D.B.

1986.

godine slikar i dizajner Radovan Hiršl uradio je ilustraciju za omot “Distorzije”

Koncertna tišina na podgoričkom Trgu nezavisnosti (nekadašnjem Trgu Republike) tokom novogodišnjih praznika prekinuta je prethodne godine nakon nekoliko sušnih sezona, a lijepu tradiciju glavni grad nastaviće da njeguje i na kraju 2016, te na početku 2017. godine. Na radost brojnih Podgoričana i njiihovih gostiju, već od idućeg ponedjeljka pa do 2. januara Trg nezavisnosti biće domaćin velikog novogodišnjeg bazara, ali bez dileme najveću pažnju privući će amiciozno najavljeni koncerti: 30. decembra led probija sopranistkinja Aleksandra Vojvodić-Jovović sa gostom Vasom Stajkićem, posljednju noć u 2016. uljepšaće dječji novogodišnji koncert od 17 do 20 časova, a nakon toga mladi crnogorski izvođači najaviće centralne zvijezde - Zoran Kalezić “udariće” po emocijama, a Nenad Knežević Knez uvešće goste u Novu godinu. Prva januarska noć proteći će u znaku domaćih snaga, predvođenih Andrijanom Božović, i koncerta benda Miligram, a direktorka Turističke organizacije Podgorica Tatjana Popović i vodeći izvođači na jučerašnjoj konferenciji za medije u KIC-u “Budo Tomović” bili su saglasni da će učiniti sve kako bi domaćinima i gostima glavnog grada priredili vrhunski doček 2017. godine - po ugledu na svjetske metropole. “Čini mi se da će atmosfera biti usijana i da će Trg biti prepun”, najavila je Popović noći za pamćenje.

■■ Kalezić: Debi u PG nakon 50 godina

Vjerovali ili ne, tokom pet decenija duge karijere Zoran Kalezić nikada nije pjevao u Podgorici na proslavi najluđe noći. Debi stiže na kraju godine u ko-

joj je velikan naše muzike u čast jubileja osvojio Crnu Goru, Beograd, Novi Sad, Sarajevo... a Kalezić u šali reče da će ga iskoristiti kako bi ostavio dobar utisak pred nove angažmane. “Prvi put pjevam u Podgorici Novu godinu za evo 50 godina karijere. Srećan sam, to mi je nagrada za trud i želju. Biće ovo prilika da budem drugačiji. Pokušaću da, zajedno sa kolegama, napravim finu, familijarnu atmosferu. Znam da će trg biti veličanstven, kao u svjetskim metropolama. Želim da ljudi to zapamte kao lijep događaj. Pa da se potvrdimo kao narodni umjetnici, jer danas nije neki uspjeh biti estradni umjetnik, ali biti narodni - jeste. Hvala organizatorima koji su se potrudili da svojim umjetnicima daju priliku da nastupaju. Spremio sam kvalitetan program, raznovrstan. Najljepši trenutak biće kada čujem hor da pjeva pjesmu podgoričku. Očekujem dosta publike. Daću sve od sebe da mi to bude preporuka za nekih idućih 20-30 godina, odlučio sam da poživim malo duže”, u prepoznatljivom stilu Kalezić je izmamio osmijehe novinara i kolega.

Sa jučerašnje konferencije za medije u Podgorici

Foto: Vedran Ilić

■■ Knez: Moj grad

-moj maksimum

Nenad Knežević Knez u Podgoricu stiže nedugo nakon kanadske turneje, na kojoj je skoro mjesec podsjećao tamošnju publiku na staro i novo gradivo. Nastup na svom teČini mi se da će atmosrenu pjevač fera biti usijana i da dočekuje sa ushićenjem će trg biti prepun i o b e ć av a - poručila je Tatjamaksimum. “ N a p o k o n na Popović ispred TO Podgorica nastup u mom gradu. To je dodat-

31 AČI OBEĆALI VRHUNSKU SVIRKU NA TRGU NEZAVISNOSTI SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

ZABAVA

iz sve snage na dočeku a i njeni gosti zaslužuju Knez snimao spot u Milijevom stanu Da je konferencija u KIC-u trajala duže štošta bismo saznali o (ne)očekivanim saradnjama prisutnih. Bilo je, pak, dovoljno da Mili podsjeti Kneza da je svojevremeno u njegovom stanu snimio spot za pjesmu “Srce od meda”. “Fantastičan spot, stan je izgledao mnogo bolje u videu nego što je zapravo bio”, tvrdi Mili

ni motiv da dam sve od sebe i da zajedno sa ekipom Podgoričanima priuštimo vrhunski doček. Ko dođe na trg, neće zažaliti. Pripremam puno iznenađenja. Ekipa je mlada, naoštrena, željna dokazivanja. Jedva čekamo nastup”, iskren je Knežević, kome je pripala čast da goste uvede u 2017.

■■ Božović: Lijepo je što zovu domaće

Prva dama novogodišnjih koncerata biće Andrijana Božović - poput Kalezića, pjevačica pozdravlja potez organizatora, angažman domaćih imena, “pokretanje” trga kao koncertnog centra. “Lijepo je što je Podgorica odlučila da pozove svoje umjetnike. Učinili su to još neki u Crnoj Gori. Podgorica zaslužuje doček. Sjećam se da je trg i ranije bio domaćin, nakon preuređenja nekako je to stalo, ali drago mi je što se sada pokreće. Raduje me što je Podgorica učinila sve da novogodišnju čaroliju produži, da to traje dvije nedjelje”, poručila je Božović.

■■ Mili: Povratak na mjesto uspjeha

Komšiluk je na jučerašnjoj konferenciji predstav-

ljao Aleksandar Milić Mili, vođa Miligrama i uticajni producent, aranžer, kompozitor... Ni on Podgoricu ne osjeća kao dio tuđeg neba, naročito nakon trijumfalne svirke sa početka rada Miligrama na Skalinama, koja je, priznaje Mili, pogurala bend ka vrhu. “Ponosan sam što će Miligram svirati 1. januara. To je, nakon četiri godine, novi veliki koncert u Podgorici. Znate, jedan od prvih koncerata Miligrama sa oko osam do 10.000 ljudi bio je u Podgorici, na Skalinama. To je mnogo značilo, sliku mosta, rijeke, niko od nas nije zaboravio. Trudićemo se da 1. januara ponovimo sve to. Sviraćemo svašta, šta god poželite da se dobro provedemo. Tokom dva i po sata raspalićemo iz sve snage. Očekujte divne praznike, pune muzike i pozitivne energije”, poručio je Mili, prijatno iznenadivši prisutne konstatacijom da će gostovanje u našem glavnom gradu iskoristiti kako bi proveo vrijeme sa roditeljima. “Moja mama i tata žive i rade u Podgorici, pa je ovo divna prilika da sa njima provedem vrijeme koje mi inače fali zbog posla”, zaključio je Mili.

Kalezić srećan zbog Milija i Kneza, želi kod Andrijane

Bogat novogodišnji muzički program na Trgu nezavisnosti

Fenomenalna atmosfera, baš u duhu nadolazećih praznika, vladala je na jučerašnjem druženju izvođača sa novinarima. Prednjačio je Kalezić - riječi hvale imao je za sve kolege, prisjetio si nekih davnih vremena i poželio da još koji put bude gost u televizijskoj emisiji Andrijane Božović. “Kada je na početku karijere Milić iz Sarajeva došao u Beograd - družili smo se, vjerovali smo u njega. Čini me srećnim život kada pročitam vrijednost čovjeka. Čak sam snimao jed-

nu njegovu lijepu pjesmu”, sjeća se Kalezić, a Mili je uzvratio riječima da je po dolasku u Beograd Zoran prvi primijetio njegov talenat, te da je mnogo toga upoznao kroz njegov rad. A onda je Kalezić nastavio sa hvalospjevima. “Kneza gledam kao mlađeg brata, sa njegovim pokojnim ocem Mlijem sam radio, počinjao... Andrijana? Toliko je poznata, uvažena, pokušavam da nešto lijepo kažem pa da se uguram u njenu gledanu emisiju”, našalio se Kalezić.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 12. 2016.

NJEGOVE DJEVOJČICE I SUPRUGA “UKRALE ŠOU”

Rejnolds dobio zvijezdu na Bulevaru slavnih

Holivudski glumac Rajan Rejnolds dobio je svoju zvijezdu na Bulevaru slavnih. Međutim, u centru pažnje i pored glumčevog uspjeha ipak su bila njegova djeca. Prelijepa glumica Blejk Lajvli i Rejnolds imaju dvoje dece, koji su se prvi put u javnosti pojavili ovom prilikom. Iako je par sijao na crvenom tepihu, Rejnolds u

savršenoj odjevnoj kombinaciji i Lajvli u božanstveno plavoj haljini, okupljeni su najviše gledali u njihovu djecu. Posebno uzbuđena bila je dvogodišnja Džejms kojoj je ovo bila prva šetnja na crvenom tepihu, pa je prisutne i te kako zabavila kada su kamere bile okrenute ka njoj. Inače, Rejnolds se, dok je

držao govor, javno zahvalio svojoj supruzi. “Ti si najbolja stvar koja mi se ikada dogodila. Činiš da sve bude bolje, apsolutno sve u mom životu ide na bolje. Učinila si da postanem otac dvoje djece kada sam mislio da su moje najveće mogućnosti da budem zabavan ujak”, rekao je holivudski glumac.

NAREDNO FILMSKO LJETO OBEĆAVA

Prvi trejleri za “Dunkirk” i “Despicable Me 3”

SKINULA SE ZA BREND CIPELA I ZA VERSACE

Hadid ponovo naga iz ljubavi prema modi Điđi Hadid se ponovo skinula za dvije velike kampanje i to za brend cipela Stuart Weitzman, proljeće/ljeto 2016, ali i za Versace jesen/zima 2016.

Ovo je drugi put da se Hadid pojavi u Weitzmanovoj kampanji, pored koleginica iz Victoria’s Secret Lili Olridž i Džoan Smols.

“Najbolje cipele, najbolji tim, najbolji dan - jasno da NIŠTA drugo nije potrebno”, napisala je manekenka u svom postu na Instagramu.

DŽIMI KIMEL OTKRIO KOLIKA MU JE “DNEVNICA”

Za vođenje Oskara samo 15.000 dolara Sudeći po pisanju časopisa Variety, voditelj “The Late Night Show” Džimi Kimel, objavio je da mu je plata za vođenje dodjele Oskara 2017. godine “samo” 15.000 dolara, što je donekle iznenadilo fanove ovog događaja, imajući u vidu novac koji se “obrće” u Holivudu. “Mislim da je ilegalno da se ništa ne plati. Nisam siguran da je trebalo da ovo objavim. Niko mi nije rekao

da ne objavim. Vjerujem da je to onda njihova krivica”, rekao je Kimel za KROQ. Dodjela Oskara, 89. po re-

du biće održana 26. februara i ne možemo da dočekamo da vidimo Kimela u ulozi voditelja!

U moru trejlera koji su nas obradovali ove nedjelje izdvojili su se dugoočekivano ostvarenje Kristofera Nolana “Dunkirk”, ali i naš omiljeni animirani film “Despicable Me 3”. Naime, nakon filmova iz “The Dark Knight” trilogije i hitova kao što su “Interstellar” i “Inception”, reditelj Kristofer Nolan stiže nam sljedećeg ljeta sa novim ostvarenjem. Riječ je o istorijskoj drami “Dunkirk” zasnovanoj na istinitim događajima iz Drugog svjetskog rata. Nolan je pisao scenario i režirao film, a takođe je i jedan od glavnih producenata. Glavne uloge u ovom ostavrenju igraju Kenet Brana, Silijan Marfi, Tom Hardi i

Mark Rajlans. Film “Dunkirk” u bioskope širom svijeta trebalo bi da stigne krajem jula sljedeće godine. S druge strane, treći dio neponovljivog crtaća “Despicable Me” je urnebesan. Gru i Lusi su ponovo u akciji! Ali negativac, Baltazar Bret će možda biti najzabavniji! Njemu glas pozajmljuje Trej Parker, jedan od briljantnih umova koji stoji iza kultne serije “South Park”. Očigledno mu je fokus da krade vrijedne stvari. Ali njegova opsjednutost stvarima iz 80-ih će nas zauvijek zasmijavati. Naravno, “Despicable Me” ne bi bio kompletan da nema minionsa! Premijera je zakazana za 30. jun naredne godine. M.Rog.