Izdanje 14 -15.12.2013.

Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao Podgorica, Kralja Nikole bb

SUBOTA NEDJELJA, 13 I 14. 7. 2013. BROJ 585/ SUBOTA I INEDJELJA, i 15. 12. 2013. BROJ 714/ GODINA III II SUBOTA I NEDJELJA, 7. i14. 8.12. 2013. BROJ 708/ GODINA IIIGODINA

www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

BROJ DANA USKORO! Nagradna igra Dnevnih novina!

54 1, 4

euraakcija košta smještaj bazi odsto Kontejnerskog polupansiona hotelu sa četiri terminala ui generalnih zvjezdice u Kolašinu tokom tereta prodato je juče na zimske turističke sezone Montenegroberzi

SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI

VELIBOR DŽOMIĆ: STRUČNJACI UPOZORAVAJU ● 14

● 6-7

KOMISIJA MINISTARSTVA ODBRANE OTKRIVA

EKSKLUZIVNO ●3 TUŽILAŠTVO NALOŽILO KONTROLU NEKOLIKO FIRMI DA JE VOJNIM PORODICAMA, KOJIMA PRIJETI ●6 RASKINUTA SARADNJA SA GLENKOROM PRINUDNO ISELJENJE, UČINJENA NEPRAVDA KOJE POSLUJU “NA DIVLJE” I NE PLAĆAJU POREZ

Mugoša je Ako jače zatrese, može se srušiti 100.000 kuća Prve pare korektan UGOVARANJE PROSTITUCIJE stigle prema Suve slavine KAP-u PREKO DRUŠTVENIH MREŽA SVE SPC u vili Olega VIŠE UZIMA MAHA U CRNOJ GORI iz Srbije Deripaske

Sakrili Policija počela kuće i oteli istrage kolegama poreskih stanove Fejsbukom Veselin Pejović dužnika Djevojka zainteresovan RE

UP R

ICIJE CRN EG POL A O RASKOŠ BEZ VODE U KOTORU A ●V5

● Platamuni gdje se nalazi

luksuzni kompleks još nijesu priključeni na vodovodnu mrežu ● Kriminalistička policija

USKORO PONUDA

●5

NASILJE U PODGORICI ● 12

PETAR IVANOVIĆ ● 10-11

brutalnoza KAP

Mentori pretučena stoje iza afere “Mlijeko”

● Početna cijena je 52 miliona eura, a crnogorski biznismen ne otkriva da li nastupa sa stranim partnerima

Duljo Veliju

VODOMJER ● 13

krenula je u provjere poslovanja nekoliko firmi, kojima je Centralna banka blokirala račun, ali im to nije predstavljalo smetnju da i dalje nastave poslovanje

● 13

do seksa Šklepanje od 10 eura

NINO RAŠIĆ ● 12-13

Ruskinja mi za seks nudila 900 eura

SUPROTNO NALOGU MO

Sekretarijat odbio da iseli vojne porodice ● 14

RAT NA TVITERU

SVETI STEFAN IZ DRUGOG UGLA 3 UDES KOD ČEPURAKA ● 12

●8

Značajni prihodi Udario u parkirana države i kompanija auta, pa se prevrnuo

Pretučen Odlazak štednju Abortusomdok je Za slavnog najpovoljnije zatvorenika Ako hoće domaće do sina uzimao banke Dugovi 446/64 za struju drmaju da smanje i poslaničke Z stanje “dug”, neka Podignuta džepove ISTRAŽIVANJE: CRNOGORCI NE ŽELE ŽENSKU DJECU ĐURIŠIĆ PORUČIO NOVOM ● 4 RUKOVODSTVU MA:

SMRT NELSONA MENDELE SMANJENE KAMATE

OBAVEZE

●5

●5 ●7 AFERA SNIMAK ● 7

vrate avion

BUDVA ● 19

FUDBAL ● 30-31

optužnica Jedni u klin, EUROBASKET ● 26-27 protivu12 drugi ploču, Pljevljaka Rađenović Švedska ● 30-31 FUDBAL ostao na

Društvenim mrežama juče se širom Crne Gore prenosio komentar koji je na tviteru postavljen sa naloga Uprave policije. Sa zvaničnog profila policije je najprije postavljena vijest o hapšenju finansijskog direkotra KAP-a da bi, na komentar izvjesnog “čobana” koji je uslijedio - “šklepite ga dva puta za mene”, sa policijskog profila bilo odgovoreno “Obavezno”. Iz policije su kasnije naveli da je riječ o hakovanom profilu, te da on, zvanično, još nije u upotrebi. “Primijetili smo da je nalog hakovan tako što je nepoznato lice probilo zaštitu naloga i postavilo neprimjeren komentar. Zbog sadržaja je u skladu Sporazuje dospio za plaćanje. godini kojiakupac ne odražava stavsa policije, uklonjen je brzo nakon štoUje2011. uočen”, mom regulisanju duga uplatio prvoj godini rada hotela prihod je za kazali suoza Vikend novine u policiji. oko milion veći negoosobe u 2006. Godini. 1.053.522,22 eura doradnje 20.01.2013., Policija preduzima na utvrđivanja identiteta koja je 405.000 do 30.4.2013., 405.000 do U 2013. Godini, u odnosu na 2006. gohakovalo navedeni tviter eura nalog.S.K. 31. 7.2013. Do sada je 170.000 uplaće- dinu prihod je gotovo udvostručen.U no, a trebalo 405.000 do 31.10.2013., što strukturi gostiju 99 odsto su stranci, znači da je ostalo zaudes uplatu 235.000. platežni gosti.na Cijene esvakidašnji dogodio se visoko se potom prevrnuo bok, smještaja a vozač je Ostalo je 405.000 eura dospijeva zavise od vrste smještajnih jedinica DN NA EXITU ● 35 Neštoi juče oko 16 časova, pokraj gro- prošao bez ozbiljnijih povreda. 31.12.2013. osnovukada navedenog, se u 2013. od 900-podgoričke 3500 eura bljaNa Čepurci, je ZoraneviTa- kretale kasnije,su ekipa za uviđaje dentan je dug od 235.000 € koji je dos- u sezoni, a od 630 2500 tar iz zasad neutrđenih razloga izgu- saobraćajne policije obavilado je uviđaj, pio 31.10.2013 i 405.000 € koji još ni- u vansezoni.

N Fatboy Slim

Evropa● 14 ALEKSANDRA RADOVIĆ ZA VN: ● 35 SP ZA RUKOMETAŠICE sadaddas asd● 28-29 oduvao Dens upoznala IVANA PETERS ● 34-35 KOŠARKA ● 28 PREMIJER LIGA ● 29 Koreja Sutjeska Život me arenu Mladost koljenima sadaddas asd

Budućnost na meniju sadaddas asd Engleski napada u nedjelju zlatnih lavica jesenjuvikend titulu derbija protiv Partizana

bio kontrolu nad “renoom” (CT AB361) i zakačio u parkirana auta - vlasništvo M.B., M.V., B.G., D.Đ.. Ovaj automobil

nakon čega je nekoliko muškaraca fizičkom snagom, vozilo vratilo u prvobitni položaj.

ŽENA ŽENA Mladi naučio da muškarci gubim su slobodniji

2

Aktuelno

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Pravo da ti kazem prijatelju, ovu sam jelkicu sam ubrao. Fino uzeo sjekiricu i po njoj...Nije se mnogo mučila.

Ekološki, zaista...aj to uradi u Austriji pa ćeš viđet kako ćeš proć’...

● SADRŽAJ INTERVJU: JAROSLAV NAD Jedna dio bavarskog proizvođača automobila BMW okrenuo je novi list. Mišljenja javnosti su podijeljena. I dok se neki vesele povratku klasičnog rednog 6-cilindraša (prethodnik je imao motor V8), drugi tuguju zbog prelaska na tehnologiju prednabijanja (sve dosadašnje generacije imale su visokoturažne usisne motore). Međutim, kad se podvuče crta napravljen je veliki korak naprijed. Nova je generacija oštrija, lakša, snažnija i štedljivija.

EPCG

Divovi u borbi za Pljevlja Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) odlučiće naredne sedmice koja od kompanija će dobiti posao gradnje drugog bloka termoelektrane u Pljevljima. U konkurenciji su ostale Power China Hubei (u konzorcijumu sa evropskim firmama), China Machinery Engineering Corporation (CMEC), češka Škoda Praha i slovački Istroenergo Group u partnerstvu sa firmom SES Tlmace.

●9

● 14

Ako odbijate NATO, odbijate i EU● 10 TAMNA STRANA INTERNETA

Istorijat virtuelnog podzemlja ● 20-21 ULCINJ

Traže ostavku Cungua ● 16

FILM: RAJKO GRLIĆ

07:12 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

● 23

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno.

2 3 5 5 4 0 -6 -6 -8 -6

14 15 15 17 16 13 8 8 7 7

07:12 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

Smješten na ušću rijeka Svratke i Svitave, grad je svega dva časa vožnje automobilom udaljen od tri evropske prijestonice - Beča, Bratislave i Praga, ali i 20 debelih sati vožnje od Podgorice. Grad nas je dočekao u svom punom sjaju, i predbožićnoj čaroliji. Trgovi ukrašeni motivima posvećenim Božiću uokvireni građevinama starim i po sedam-osam vjekova. Miris marcipana, kuvane medovine i punča golicao je nozdrve, dok je pahulje nosio hladni vjetar. str

NEDJELJA, 15.12.2013.

Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost, na jugu. Tokom jutra, na sjeveru po kotlinama magla.

More malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, na otvorenom sjeverozapadni.

Predbožićna češka bajka

Mlađi muškarci su slobodniji ● 34-35

SUBOTA, 14.12.2013 .

JADRAN:

● 20

REPORTAŽA:BRNO

INTERVJU: IVANA PETERS ª NEGATIVEº

Socijalizam nije imao problema sa seksom● 20 Meteo

Tviter je najbolja svjetska firma za rad u tehnološkom sektoru, prema stranici za zapošljavanje i analizu radnih mjesta i kompanija Glasdoor. Na drugom mjestu nalazi se LinkedIn, a na trećem Fejsbuk, vodeći u prethodne tri godine, prenosi SEEBiz.Na globalnoj listi svih velikih kompanija, na prvom mjestu je bostonska konsultantska kuća Bain&Co

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

4 5 7 7 6 0 -5 -5 -6 -5

13 14 15 16 16 12 8 6 6 7

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

SAZNAJEMO

Stiže komesarka EU za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrom

Njegovanje političkog dijaloga Forum EU – zapadni Balkan je platforma uspostavljanja i njegovanja političkog dijaloga visokog nivoa na multilateralnom planu. Ovaj forum, koji se sad već tradicionalno održava u drugoj polovini svake godine, trenutno u toku predsjedavanja Litvanije Savjetom EU, posebnu pažnju usmjerava na regionalnu saradnju država zapadnog Balkana u oblasti godine, kada je crnogorskim građanima omogućena sloboda putovanja u zemlje Šengen zone, obilježen je napretkom i ispunjavanjem međunarodno preuzetih obaveza, čime je Crna Gora potvrdila odlučnost i sigurnost da kreira evrop-

PROFIL: JAROSLAV NAD

NATO ekspert

Jaroslav Nad je generalni direktor politike odbrane, međunarodnih odnosa i zakonodavstva u Ministarstvu odbrane Slovačke. Rođen je 21. marta 1981. godine. Studirao je političke nauke na Univerzitetu Matej Bel u Banskoj Bistrici, gdje je i doktorirao. Bio je direktor kabineta državnog sekretara za odbranu i njegov savjetnik za odbrambenu politiku i međunarodne odnose. Od 2006. do 2008. radio je kao šef Odsijeka za multilateralne odnose i kao zamjenik direktora za međunarodnu saradnju divizije. Pored radnog iskustva u državnim institucijama, kao što je Ministarstvo odbrane, on ima četiri godine iskustva u radu sa NVO u Slovačkoj (2000-2004). Oženjen je i ima dvoje djece. (Intervju, strana 10)

BLISKI ISTOK

Snijeg u Kairu poslije 112 godina Sniježna oluja koja je zahvatila Bliski istok donijela je snijeg i u glavni grad Egipta, prvi put poslije 112 godina. Ovo je izuzetno rijetka vremenska pojava u ovom dijelu svijeta, no ciklon hladnog vazduha koji je zahvatio Bliski istok potrajaće još nekoliko dana, tvrde lokalni meteorolozi. Snijeg je zabijelio i Sinajsko poluostrvo, gdje se očekuje rekordan pad temperature. Egipćani, nenaviknuti na ovakve vremenske uslove, preplavili su društvene mreže fotografi-

jama sniježnog pokrivača, a najmlađi su prvi put mogli uživati u zimskim radostima. Pod bijelim pokrivačem je i Jerusalim, prvi put poslije 50 godina, dok je hladni ciklon stvorio velike probleme u Izraelu, gdje je veliki broj stanovnika ostao bez struje, dok su izraelska vojska i policija spašavale na hiljade građana koji su bili zarobljeni na putevima, u svojim vozilima. U nekim djelovima Izraela snijeg je napadao do visine od skoro metar.

pravde i unutrašnjih poslova, a u kontekstu evropskih integracija. Proces stabilizacije i pridruživanja definisao je regionalnu saradnju kao jedan od glavnih preduslova pune integracije država regiona koja se sve više prihvata kao interna potreba svake od tih zemlje, a evropske integracije kao, između ostalog, snažan vezivni faktor regiona. sku i stabilnu budućnost za svoje građane. Ipak, Evropska komisija će i dalje redovno pratiti sprovođenje održivih reformi, uz primjenu adekvatnih mehanizama zaštite.

EDITORIJAL

Ministarski forum za pravdu i unutrašnje poslove Evropska unija – zapadni Balkan okupiće ministre pravde i unutrašnjih poslova regiona, kao i predstavnike Evropske komisije i Savjeta Evrope. Ovaj Forum, sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom unutrašnjih poslova naše zemlje, suorganizuje Litvansko predsjedavanje Savjetu EU. Lista zvaničnika koji su potvrdili učešće još nije konačna, ali je izvijesno da će u Crnoj Gori boraviti Sesilija Malmstrom, komesarka EU za unutrašnje poslove. Dnevnim novinama je potvrđeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu pravde da će teme koje će okupiti ministre regiona iz domena unutrašnjih poslova biti mehanizmi praćenja post-vizne liberalizacije i dijalog vizne liberalizacije, borba protiv terorizma i bezbijednost, nelegalne migracije preko regiona zapadnog Balkana, jačanje saradnje u oblasti borbe protiv narkotika. Kada je domen pravde u pitanju, govoriće se o borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa – izazovima, pravosudnoj saradnji u krivičnim i građanskim stvarima, integracijama i pravima Roma. Posebna pažnja Ministarskog foruma biće posvećena sprovođenju obaveza u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja i sagledavanju ažurnih informacija i ostvarenog napretka u oblasti vizne liberalizacije, odnosno analizi rezultata u oblastima bezbjednosti putnih i identifikacionih isprava, migracija - odnosno sprovođenju sporazuma o readmisiji, upravljanja granicom i azila, osnovnih sloboda i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Protekli period, od decembra 2009.

MILI PRELEVIĆ Urednik

Politička dijagnostika

I protivnici i oni koji podržavaju Mila Đukanovića moraju priznati da je njegova nedavna posjeta Srbiji, još jedan u nizu njegovih odličnih poteza, koji je uputio jasne poruke svima u Crnoj Gori. Njegov nastup mnoge je doveo u dilemu, ali je i mnoge dileme razriješio, jer kod nas se uvijek govori o podršci. Ko koga podržava, najvažnije je pitanje. Uvijek je bilo važno koga podržavaju SAD, a time i Evropska unija, a koga Rusija. Važna je bila i podrška na domaćem terenu. Tako su nastajale brojne koalicije i politički savezi. Politička dijagnostika je tako postao važan element javnog života Crne Gore. Sada je vrijeme za političke dijagnostičare. Lako je dati dijagnozu ko je četnik ili crnogorski nacionalista, treba dijagnosticirati ukupnu političku scenu naredne godine. I kada mnogi misle da su političke partije pod dubokom anestezijom, dobar dijagnostičar zna da je kod nas, u stvari, to stanje visoke budnosti i spremnosti za akciju. Dijagnostičari su već, očigledno, predvidjeli neka nova kretanja i terapija za hronične bolesti crnogorske politike je data. Potrebna je nova krv. Istina je da vladajuća koalicija funkcioniše uz brojne probleme i da joj budućnost ni malo nije ružičasta. Istina je, međutim, i da mnoge partije već stoje u redu za neku novu koaliciju sa Milom Đukanovićem, i on je toga svjestan. Zato nikoga ne iznenađuje njegov poziv nekim partijama (koje slove za prosrpske) za ulazak u vlast. Ni njegov sadašnji koalicioni partner Ranko Krivokapić nije bez podrške. Svoju sjajnu političku karijeru krunisao je izborom za predsjednika Parlamentarne skupštine OEBS-a, čime je potvrdio i znatno ojačao međunarodnu podršku njemu lično, i njegovoj Socijaldemokratskoj partiji. I to su dijagnostičari registrovali, ali iskustva govore da to nije uvijek dovoljno. I Ante Marković je imao izvanrednu međunarodu podršku, pa nije uspio. Očigledno Krivokapičev politički dijagnostičar nije dobro obavio posao ili je pod anestezijom. Inače, DPS i SDP nijesu jedine socijaldemokratske partije u Crnoj Gori. Ima ih još, a naročito treba misliti na SNP koja nije bezazlena snaga, i koja, kao ni one vladajuće, nije u stanju duboke anestezije. Istina, moraće da poradi na unutrašnjim odnosima i, vjerovatno, da se suoči sa novim potresima, naročito kadrovskim, ali će narednu godinu sigurno, na svoj način, obilježiti. I pored uspjeha na lokalnim izborima i u regionalnoj saradnji ni Milo Đukanović nema vremena za bacanje. U prednosti je jer može da bira. Red je dug, a vremena je malo.

3

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

DAN OPŠTINE

ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA

Siništaj: Umjesto čestitke, SDP kažnjava neposlušne dajte nam opštinu Tuzi Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uputio je povodom Dana oslobođenja Tuzi - 15. decembra, građanima, predsjedniku gradske opštine Franu Ljuljđuraju, predsjedniku Skupštine GO Tuzi Fadilu Kajoshaju i odbornicima telegram čestitku. “Kao što su hrabri borci NOBa oslobodili Tuzi, tako ste vi vazda hrabro i ponosito bili za Crnu Goru i očuvanje njenog multietničkog bogatstva. Tuzi su primjer posvećenosti i ljubavi prema svojoj državi i kraju. Država Crna Gora je obavezna pružati punu podršku daljem razvoju Tuzi, a siguran u vašu umješnost, marljivost i mudrost vjerujem da ćemo zajedno unapređivati kvalitet života svih građana Tuzi. U ime Skupštine Crne Gore i svoje ime, čestitam vam 15. decembar - Dan oslobođenja Tuzi”, ističe se u čestitki Krivokapića. Međutim, ovakve čestitke za građane Malesije i Tuzi nemaju mnogo značaja. Njih bi više obradovala opština koju čekaju, kako kaže predstavnik koalicije Forca Vaselj Siništaj, od 1957. godine. “Najveća čestitka bi nam bila opština, ali izgleda da to ide jako sporo, čak mi se čini da se udaljavamo od

Predsjedništvo Socijaldemokratske partije (SDP) pokrenuće proceduru protiv odbornika Hakije Ramdedovića i Jovana Mališića jer su, bez konsultacija sa stranačkom centralom, glasali za raspuštanje Skupštine opštine Berane. Predsjedništvo će, kako se navodi u saopštenju, odluku proslijediti Glavnom odboru nakon čega će biti pokrenuta procedura utvrđivanja odgovornosti zbog kršenja statuta stranke. “Predsjedništvo konstatuje da su dvojica odbornika samovoljno, bez saglasnosti bilo kojeg organa partije, glasali za skraćenje madata mimo proklamovanih principa SDP o demokratskim izborima. Predsjedništvo shodno statute SDP-a pokre-

SJEDNICA

LP počela pripreme za lokalne izbore te ideje”, kazao je Siništaj. On ističe da bi najbolje bilo da ne bude referenduma, već da se formira opština kao što je to bio slučaj i sa ostalima u Crnoj Gori. Referendum je, kako kaže, bio obećan do kraja go-

dine, ali sada je jasno da od toga neće biti ništa. “Prava građana Malesije oduzeta su 1957. Od tada su prošla mnoga prava i želje građana”, zaključio je Siništaj. J.Đ.

PREPIRKE

Ko se boji izbora u Beranama? Predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Berane Budimir Dabetić optužio je opoziciju u tom gradu, posebno odbornike SNP-a i Narodne stranke, za političku nedosljednost. ‘’Očigledno da su se predstavnici opozicije uplašili izbora i novog izbornog poraza, pa sada pokušavaju, samo njima znanim, manevrima da prikažu da je sve navodno nezakonito, iako su sami tražili skraćenje mandata, a DPS i SDP samo udovoljili njihovom zahtjevu’’, naveo je Dabetić u reagovanju. Iz Opštinskog odbora SNP-a Berane saopšteno je Dnevnim novinama da se ne boje izbora, te da je skraćenje mandata samo pokušaj DPSa da na blef pokušaju zadržati vlast. “Oni da se ne boje sačekali bi redovne izbore. Ono što su zamislili neće im poći za rukom, a to je da na blef nešto urade. Ovaj grad su dove-

će proceduru utvrđivanja odgovornosti dosadašnjih odbornika u SO Berane”, navodi se u saopštenju Predsjedništva SDP-a. Predsjedništvo je odlučilo da raspusti beranski odbor stranke, zbog formiranja odbora u Petnjici i odlaska većine članova u novoformirani odbor. Zbog toga se, kako se navodi, konstatuje da je prestao mandat opštinskoj organizaciji u Beranama. Imenovana je radna grupa koju će voditi bivši poslanik Ervin Spahić da vodi odbor do nove izborne konvencije i izbora novih organa. “Zadužuje se radna grupa da sa članovima SDP iz Berana pripremi, organizuje i sprovede izborne aktivnosti u Beranama”, navodi se u saopštenju.

li do propasti. SNP se ne boji izbora, već traži da opštinski parlament radi legitimno”, rekao je DN predsjednik Opštinskog odbora SNP-a u Beranama Dragoslav Šćekić. U DPS-u podsjećaju da je ranije na Kolegijumu Skupštine opštine dogovoreno da se sadašnjem sazivu lokalnog parlamenta u Beranama skrati mandat i da su to podržali i predstavnici pomenutih opozicionih stranaka. ‘’Njihov naknadni predlog da treba razriješiti predsjednika opštine, pa da rukovođenje lokalnom upravom preuzme višepartijska komisija, jeste pokušaj da postanu dio vlasti u Beranama mimo svih pravila i što je najvažnije mimo volje građana Berana koji su postojećoj vlasti, na lokalnim izborima 2010, dali veliku podršku’’, saopštio je Dabetić.

Dabetić kaže da je, na sjednici Skupštine sve odrađeno zakonito i transparentno. Zamjena odbornika obavljena je u skladu sa Poslovnikom Skupštine opštine Berane, koja je kasnije donijela odluku o skraćenju mandata odbornicima lokalnog parlamenta. Međutim, iz SNP-a tvrde da parlament radi nelegitimno, te da je do novih izbora opštinom trebalo da upravlja višestranačka komisija. “Mnoge su nelegitimnosti i dalje prisutne u opštinskom parlamentu. Samir Agović još nije podnio ostavku, a i određen broj odbornika nije ispoštovao odluke. Mi smo tražili da se osnuje višestranačka komisija koja će upravljati opštinom do novih izbora, a koja bi bila sastavljena većinom od članova opozicije”, zaključio je Šćekić. N.D.L.

Na prvoj sjednici proširenog Predsjedništva Liberalne partije (LP) analizirani su rezultati izbora na Cetinju i u Petnjici i donijeta je odluka da počnu pripreme za lokalne izbore koji će se održati naredne godine u 13 crnogorskih opština. “Na sjednici su samokritičnom analizom izbornih rezultata na Cetinju i Petnjici identifikovani razlozi lošeg rezultata i preuzeta pojedinačna odgovornost za njih, uz saglasnost svih članova Predsjedništva da se u pripreme za predstojeće izbore moraju angažovanije uključiti mladi stručnjaci koji se nalaze u Liberalnoj partiji, a koji su dokazani na poljima svoje profesionalne djelatnosti”, navodi se u saopštenju LP. Prema navodima iz saopštenja, liberali su svjesni da je vrijeme koje dolazi puno velikih izazova i da će opstati samo najvitalnije političke partije koje imaju jasnu viziju svog djelovanja. “U tom cilju su zaduženi analitičari Liberalne partije da naprave procjenu fluktuacija na političkoj i ekonomskoj sceni Crne Gore. Na osnovu te analize na predstojećem Glavnom odboru biće donije-

ta konačna odluka o daljim političkim savezima i koalicijama i ispitana alternativna saradnja koja će biti isključivo na osnovu mogućnosti ostvarenja ideja i programa Liberalne partije i realizacija započetih projekata”, istakli su iz LP. Analizom će, kako su objasnili iz LP, biti obuhvaćeni i Liberalnoj partiji ponuđeni politički savezi za predstojeće lokalne i eventualne parlamentarne izbore.

POZITIVNA CRNA GORA

Pitanje nadzora mora biti detaljnije uređeno Prijedlog Zakona o zaštiti lica i imovine uređuje vrlo važnu materiju zaštite bezbjednosti lica i imovine za koju, na nivou Evropske unije EU, nije harmonizavan pravni okvir, ocijenila je juče u Skupštini poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić. “Tako u Francuskoj oni obezbjeđuju zatvore, u Njemačkoj, Austriji i Estoniji vojna postrojenja, u Rumuniji i Bugarskoj zgrade parlamenta. Kako država ima monopol da legitimno upotrebljava silu zbog čega je jedino i ona odgovorna za unutrašnju i spoljnu bezbjednost, ovaj prijedlog Zakona dobija na značaju jer se njim privatizuju bezbjednosne funkcije i omogućava pravnim i fizičkim licima da se bave za-

štitom lica i imovine. Zbog toga je potreban mnogo jači nadzor države nad ovom oblašću od onog koji ovaj zakon nudi”, smatra Jasavić, prenosi portal CdM. Takođe, kako tvrdi Jasavić prijedlog Zakona samo sa jednim članom reguliše pitanje nadzora. “Tim članom nadzor je povjeren Ministarstvu unutrašnjih poslova, a poslovi inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom i zakonom o inspekcijskom nadzoru vrši ovlašćeno službeno lice ministarstva. Ovaj prijedlog Zakona daje vrlo široka ovlašćenja licima koja se bave zaštitom lica i imovine da mogu utvrđivati identitet, davati upozorenja ili izdavati naređenja, mogu vršiti pregled lica, stvari i vozila. Mogu zadržati lica zatečena u izvršenju krivičnog djela, obezbijediti mjesto događaja i što je najznačajnije upotrijebiti fizičku silu i druga sredstva prinude, palicu, sredstva za vezivanje, hemijska sredstva itd. Mogu upotrijebiti i posebno dresiranog psa i na kraju najznačajnije mogu upotrijebiti vatreno oružje”, kazala je ona. Prema njenim riječima, s obzirom na to da brojna ovlašćenja koja ovaj zakon daje licima koja se ovim poslom bave, pitanje nadzora mora biti detaljnije uređeno.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

5

Deripaskina vila u Grblju bez vode NEVOLJE MILIJARDERA

Mili Prelević

R

uski milijarder Oleg Deripaska nije uselio u svoju vilu na Platamunima u opštini Kotor, jer nije uspio da do ovog ekskluzivnog objekta dovede vodu, a bilo je dosta problema i sa strujom, iako je uradio sopstvenu trafostanicu, saznaju Vikend novine. Prema podacima Uprave za nekretnine, imanje ruskog tajkuna, odnosno kompanije Oversajz, za koju se tvrdi da je njegova, prostire se na 35.583 metra kvadratna pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, sve na katastraske opštine Krimovice.

Vikend novinama je u opštini Kotor saopšteno da Krimovica još nema vodovod, ali da se očekuje da će naredne godine i ovaj dio opštine biti prikopčan na regionalni vodovod. Time bi, vjerovatno, problemi ovog ruskog biznismena, na koje nije računao, bili riješeni, jer je u posljednje vrijeme kotorska opština znatna sredstva uložila u poboljšanje napajanja električnom energijom ovog kraja. Na svom imanju u Donjem Grblju Deripaska je sagradio ljetnjikovac, a izgrađene su i dvije vile. Prema podacima Sekretarijata za urbanizam sa sajta Opštine Kotor, na ime kompanije Oversajz su izdata odobrenja za gradnju više objekata raznih namjena. Građevinska dozvola za “turistički objekat Vila 1” izdata je u maju 2010. godine. Dozvola sa opisima spratova, tremova i bazena, date su za vile površine 2.229 kvadrata. Krajem 2010. godine izdata je dokumentacija za gradnju objekata za

prijem i osoblje u sastavu Vile od oko 330 kvadrata. Tokom 2011. godine izdata je građevinska dozvola za izgradnju novih turističkih objekata i zasebna dozvola za gradnju nove trafostanice. DUP Platamuni – Trsteno doni-jet je krajem 2006. godina za potre-be vlasnika zemljišta na tom dijelu obale, zbog čega su izvršene izmje-ne tada važećeg Prostornog plana Opštine Kotor. Na prostoru od 100 hektara obu-hvaćenih planom, najveći korisni-ci zemljišta su Opština Kotor i dvi-je privatne firme. Pomenuta Over-sajz iza koje stoji Oleg Deripaska i kompanija K.P.M. Limited nepozna-tog vlasnika čiji je osnivač firma sa Britanskih Djevičanskih Ostrva ko-ja, prema podacima Uprave za ne-kretnine, posjeduje oko pola mili-ona kvadrata zemlje u ovom dijelu kotorske Opštine. DUP Platamuni – Trsteno ispunio je sve zahtjeve ovih dobrostojećih investitora.

Forum mladih Socijaldemokratske partije

CRNOGORSKI OMLADINSKI FORUM

Mladi SDP-a iz članstva istupili Forum mladih Socijaldemokratske partije (SDP) Crne Gore je donio odluku o istupanju iz članstva u Crnogorskom omladinskom forumu. Kao najvažniji argument za istupanje, mladi SDP-a navode vrijeđanje pripadnika LGBT populacije od strane visokog predstavnika Crnogorskog omladinskog foruma. “Biti i dalje član organizacije čiji članovi i visoki predstavnici ne poštuju prava na različitost po bilo kom osnovu, suprotno je principima socijaldemokratije na kojima počiva naša organizacija, i za Forum mladih SDP-a ovakav odnos koji je nedostojan mladog čovjeka, predstavlja najvažniji argument za istupanje”, navodi se u saopštenju Foruma mladih SDP-a. Mladi SDP-a zamjeraju i što je od dana formiranja Crnogorskog omladinskog foruma održana sa-

mo jedna sjednica i to osnivačka. “Sjednica na kojoj je više od 50 odsto Statuta organizacije izmijenjeno, uprkos činjenici da kada se mijenja više od 50 odsto nekog akta, onda ne treba pristupiti izradi izmjena i dopuna istog, već donostiti novi tekst, upravo na inicijativu delegata Foruma mladih SDP, jer je bio dat u vidu veoma nepreciznog i nedorečenog predloga”, saopštili su mladi SDP-a. Kao drugi razlog se navodi činjenica da Sekretarijat Crnogorskog omladinskog foruma do danas nije dostavio zapisnike sa te sjednice, kao ni usvojene materijale. Forum mladih SDP-a napominje da su za sve vrijeme dobili jedan jedini mejl od Sekretarijata, u kome se traži uplata godišnje članarine, uprkos činjenici da se o tome nijesu saglasili na osnivačkoj skupštini.

Milijarder kupio vojnu bazu Luksuzni rezidencijalni ljetnjikovac, Olega Deriapske teško je procijeniti, ali je izvjesno da je vrijedan na desetine million eura. Deripaska je prije skoro osam godina na tenderu kupio tadašnju vojnu bazu na Platamunima. Kompleks

nekoliko vojnih objekata na parceli od 25.000 kvadrata, Deripaska je preko svoje firme Overseas Assets Management iz Podgorice kupio za 627.000 eura. Ubrzo nakon što je od Morskog dobra kupio još dodatni hek-

tar, počinje izgradnju. Deripaska je preko svoje firme K.P.M. Limited kupio i veliki zemljišni kompleks od 450.000 kvadrata, između plaža Trsteno i Ploče, na kome je predviđena izgradnja hotelsko-apartmanskog kompleksa.

35

hiljada metra kvadratih iznosi površina imanja uz morsku obalu od Jaza do Platamuna na kojoj je ruski milijarder Oleg Deripaska izgradio luksuzni kompleks.

ORGANIZACIJA ISLAMSKE SARADNJE

Crnoj Gori posmatrački status Crna Gora je stekla posmatrački status u Organizaciji islamske saradnje na 40. zasijedanju Savjeta ministara vanjskih poslova država članica Organizacije, održanom od 9. do 11. decembra 2013. u Republici Gvineji, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Organizacija islamske saradnje je, poslije Ujedinjenih nacija, druga najveća međuvladina organizacija u svijetu i bavi se očuvanjem interesa i zaštitom muslimanskog naroda. “Posmatrački status Crne Gore u OIC doprinijeće razvoju multi-

etničkog i multivjerskog karaktera crnogorske države, kao i nadgradnji demokratskog društva, u kojem je poštovanje ljudskih prava i različitosti prioritet, a ujedno i osnova politike Crne Gore u ovoj oblasti”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Organizacija islamske saradnje je međunarodna organizacija s trajnim izaslanstvom pri Ujedninjenim nacijama (UN), koja okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija. Generalni sekretar Organiza-

cije islamske saradnje Ekmeleddin Ihsanoglu je istakao da članice OIC-u pripadaju istovremeno i drugim organizacijama i geografskom području. “Albanija i Turska su u Evropi, Turska je članica NATO-a. Imamo i dvije zemlje iz latinske Amerike koje su članice OIC-a. Imamo i zemlje koje su članice i Arapske lige, Afričke unije, ASEANA, Šangajske operacije i drugih. Autoput koji postoji u Albaniji je rezultat finansiranja od strane OIC-a, odnosno investicija Islamske razvojne banke”, rekao je Ihsanoglu.

TUPONJA

Buka i dalje veliki problem Kontradiktornost Zakona o izmjeni i dopuni zakona o zaštiti buke sastoji se u vrlo jednostavnim činjenicama: Crna Gora ima problem buke naročito u turističkim destinacijama, to je činjenica broj jedan i činjenica broj dva je da taj problem ovim predlogom izmjena i dopuna zakona neće biti riješen. Naprotiv, biće produbljen, smatra poslanik Goran Tuponja. “Prema dostavljenim informacijama od strane vašeg ministarstva u proteklim godinama buka je problem broj jedan na koji se građani i gosti najviše žale. U 2011. i 2012. godini polovina svih pritužbi odnosi se na problem buke. Navodi se da je posebno bio izražen problem buke prouzrokovane emitovanjem preglasne muzike iz ugostiteljskih obje-

kata – kafe barova, naročito u primorskim opštinama. Upravo tu gdje je problem bio najizraženiji vi ovim

predlogom izmjena zakona želite da legalizujete ono na što se ljudi žale, što ljudima smeta”, rekao je Tuponja povodom predloga Zakona o izmjeni i dopuni zakona o zaštiti buke na sjednici u Skupštini Crne Gore. Prema njegovim riječima, jasno je da se produžavanjem upotrebe elektroakustičnih i akustičnih uređaja na otvorenom iz ugostiteljskih objekata za jedan sat ovaj problem intenzivira. “Da će broj pritužbi i nezadovoljnih gostiju time biti povećan. Onda će neko, tim ljudima koji žele svoj noćni mir, da im objašnjava da je to u skladu sa zakonom, nakon čega će oni zadovoljni tim objašnjenjem otići da, mirno uz ritam novokomponovane muzike, spavaju”, rekao je Tuponja.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

MORSKO DOBRO

Nema prodaje zemlje na Adi Na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima ne može se sticati pravo svojine ni druga stvarna prava po bilo kom osnovu, previđa novi Zakon o morskom dobru koji je nedavno usvojila Vlada. Zakonom je predviđeno i osnivanje Državne komisije koja utvrditi granicu morskog dobra na kopnu. Na ovaj način Vlada će pokušati da uvede red u ovoj oblasti. “Nema, dakle, prometovanja djelova morskog dobra”, osnovna je suština novog zakona. Na morskoj obali, međutim, ima djelova koji su u privatnoj svojini. No, Zakonom nije predviđen rok da se ti djelovi morskog dobra, po sili zakona, eksproprišu, postaju državna svojina. Ovi djelovi će se eksproprisati u slučaju potrebe odnosno radi opšte upotrebe morskog dobra. “U slučaju kada vlasnik nepokretnosti u privatnoj svojini na morskoj obali želi da proda taj dio morske obale - ponudiće je Vladi.

Vlada bi trebalo da kupi tu nepokretnost, pod istim uslovima kao u slučaju eksproprijacije, budući da se na morskoj obali ne može uspostavljati nova privatna svojina. Prirodno bogatstvo se ne prometuje”, propisuje zakon. Ono što je zanimljivo, ovim zakonom se uspostavlja pravo preče kupovine u korist Vlade za nepokretnosti u zoni morskog dobra. Takođe, na morskom dobru mogu se steći posebna prava korišćenja, kao što su koncesija i zakup. “Imaoci stvarnih prava na nepokretnostima koje se graniče sa pontama, mandraćima, itd. imaju pravo pravo prečeg zakupa tih objekata. Nadzor će vršiti Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a inspekcijski nadzor nadležne inspekcije i komunalna policija”, predviđa novi zakon. Zakon predviđa i novčane kazne od 5.000 do 20.000 eura za pravna lica i od 500 do 2.000 za fizička lica. I.C.

Juče sa sastanka u Ministarstvu finansija

NOVI POREZI

M:tel za, Telekom i Telenor protiv Predstavnici kompanije M:tel dali su punu podršku revidiranom modelu plaćanja takse na SIM kartice, dok su iz Telenora i Crnogorskog telekoma ocijenili da je neophodno dodatno unaprijediti predloženo rješenje, radi njegove efikasnije tehničke implementacije, saopšteno je juče nakon sastanka predstavnika mobilnih operatora su ministrom finansija Radojem Žugićem. On je izvršne direktore Telenora, Telekoma i M:tela Michaela Malveba, Rudrigera Šulca i Vladimira Lučića upoznao sa predlogom izmjena i dopuna Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja. Iz Ministarstva finansija su rani-

je najavili da će taksa na električno brojilo od 1. januara biti ukinuta, dok će se za mobilne telefone predložiti novi model oporezivanja umjesto dosadašnjeg plaćanja jednog eura na SIM kartice. “Predstavnici mobilnih operatora izrazili su podršku ativnostima Ministarstva u pravcu stabilizovanja javnih finansija, navodeći da tom procesu, uvažavajući aktuelnu ekonomsku situaciju, i građani i privreda treba da daju doprinos”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Predstavnici sva tri mobilna operatora dali su podršku aktivnostima Ministarstva koje imaju za cilj da, kroz nastavak mjera fiskalnog prilagođavanja, doprinesu očuvanju fiskalne i finansijske stabilnosti. I.C.

PKCG

Kinesko-crnogorski poslovni forum Poslovni forum Crne Gore i Kine održaće se 23. decembra u Podgorici, a u kineskoj privrednoj delegaciji će, između ostalih, biti i kompanije koje učestvuju na tenderu za gradnju autoput Bar-Boljare, sapšteno je iz Privredne komore Crne Gore, koja u saradnji sa Ambasadom Kine u Crnoj Gori organizuje forum. Pored njih, u kineskoj delegaciji bići predstavnici kompanija iz oblasti bankarstva, saobraćaja, građevine, nisko-

gradnje i projektovanja. Iz PKCG su, uzimajući u obzir mogućnost eventualnog investiranja u određene projekte od značaja za crnogorsku privredu, pozvali sve zainteresovane da učestvuju u radu poslovnog foruma kroz bilateralne razgovore sa predstavnicima kineskih firmi. Premijer Milo Đukanović saopštio je u srijedu da bi fizička realizacija gradnje autoputa Bar-Boljare mogla početi 25. februara.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

7

KAP

Stečaj blokirao revizore i zaključke Skupštine

SMANJENE KAMATE

Domaće banke za štednju najbolje Domaće banke pružaju bolje kamatne stope za štednju od onih koje su osnovane u inostranstvu Ivana Boljević

V

isoke kamate na štednju, karakteristika perioda do prije godinu, je prošlost. Uslovi štednje u crnogorskim bankama manje-više su isti, kamate na godišnju štednju od na primjer 5.000 eura kreću se oko četiri odsto. U visini kamata prednjače banke osnovane u Crnoj Gori koje na ovaj način čuvaju i svoju likvidnost. Pad kamata na štednju objašnjava se dovoljnom količinom novca koje imaju banke, a sa druge strane njegov plasman je izuzetno težak u postojećim ekonomskim uslovima.

Do nekoliko godina unazad kamate na štednju kod banaka u našoj zemlji kretale su se i do osam odsto na velike štednje. Praksa tako impozantnih kamata počela je da se mijenja kiada je Centralna banka Crne Gore prošle godine krajem novembra donijela privremenu odluku o ograničavanju kamata na šest procenata. Ta mjera Centralne banke prestala je da postoji u junu, a nakon toga nastavljen je trend manjih kamata na depozite, ali uglavnom kod onih banaka čiji su vlasnici strane banke.

● TRENUTNO STANJE Od jedanaest poslovnih banaka, koliko posluje u Crnoj Gori, samo dvije (Prva i Atlas banka) osnovane su u našoj zemlji. U njima su i najviše kamate na štednju, tako Prva banka na 5.000 eura daje 4,5 odsto kamate za godinu dana, isto toliko je i za iznos od 100.000 eura, međutim ukoliko samo oročite novac na 13 mjeseci, kamata koju će-

te ostvarite je šest odsto. Atlas banka u svojoj super štednji za oročene sume novca na 12 mjeseci nudi kamatnu stopu 4,25 odsto, a za iznose preko 80.000 eura 4,5 odsto, dok su u ostalim crnogorskim bankama za istu sumu novca kamatne stope oko četiri odsto. Godišnja kamatna stopa na klasičnu štednju u Societe Generale Montenegro banci je 4.35 odsto na godišnjem nivou za iznos od 5.000 eura i 3,5 odsto na godišnjem nivou za iznos od 100.000 eura. Za građane koji odaberu Erste klasik štednju (isplata kamate na kraju oročenja) kamatna stopa na depozit od 5.000 eura oročen na 12 mjeseci plus jedan dan iznosi do 4,3 odsto; dok za iznos od 100.000 eura kamatna stopa iznosi do 3,3 odsto.

● RAZLOZI Niže kamate na depozite mogu se objasniti dijelom zbog privredne krize, a dijelom i nezainteresovanosti banaka za rast štednje jer iza

Kombinat aluminijuma Podgorica

Zbog niskih kamata Austrijanci sve manje novca polažu na štedne račune u bankama. Austrijanci sve više drže gotovinu u “slamaricama”, ili stavljaju na stranu preko životnih i penzijskih osiguranja. Prema novom izveštaju Nacionalne banke Austrije (OeNB) o finansijskoj stabilnosti, iznos štednje u bankama je između prvog i drugog kvartala ove godine opao sa 146 na 145 milijardi eura. Uzrok tome su niske kamate, zbog čega je stopa štednje u proseku opala na 5,2 odsto. njih stoje moćni finansijski brendovi koji mogu da podnesu rizike domaćeg tržišta. Razlog da u domaćim bankama stopa na štednju posljednjih godina drži viši nivo, uprkos krizi, jeste traženje mogućnosti za očuvanje likvidnosti. Banke na taj način kratkoročno obezbjeđuju sredstva za servisiranje manjih kreditnih linija. Simptomatično je i to da je recimo nivo depozita koji se drži u bankama u odnosu na prošlu godinu veći. Tako oni su dostigli 2,1 milijardi eura.

Za Vladu sve transparentno, za opoziciju sve pogrešno direktive, prenosi agencija Mina biznis. Predložene izmjene, prema riječima ministra ekonomije Vladimira Kavarića, ni sa jednog aspekta ne diraju nijedan od elemenata koncepta, već samo dodatno pojačavaju transparentnost procesa. Ministarstvo ekonomije objavilo je 7. avgusta prvi tender za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju. Rok za podnošenje ponuda ističe 28. februara. Tender obuhvata 13 blokova u Jadranskom moru ukupne po-

ključci Skupštine usvojeni uz podršku DPS-a, kritikovali su ministra Kavarića, navodeći da Vlada, od uvođenja stečaja, nije sprovela nijedan zaključak. Poslanik ove partije Velizar Kaluđerović smatra da je skandalozno što stečajni upravnik, u okviru priznatih 360 miliona eura duga, nije priznao tri miliona koje je poslovodstvo uzelo zaposlenima iz stambenog fonda. “Takođe više od 400 zaposlenih moralo je naprasno da ide što prije u penziju ne bi li spašavali ‘golu glavu’ u ekonomskom smislu”, kazao je Kaluđerović. Potpredsjednik Skupštine i poslanik DF-a, Branko Radulović poručio je juče da ukoliko se pokaže rodoljublje prema KAP-u, aluminijumska industrija u Crnoj Gori može da bude konkurentna i plaća tržišnu cijenu električne energije koja je u okruženju. Kavarić je podsjetio da je Vlada platila 2,2 miliona eura za povezivanje staža za 400 radnika KAP-a koji su otišli u penziju. On je dodao i da ne bi trebalo usvojiti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru koji su podnijeli poslanici DF, jer Vlada može imati probleme sa povjeriocima. I.C.

Austrijanci sve manje štede u bankama

ISTRAŽIVANJE NAFTE

Skupština je juče završila raspravu o predlogu izmjena i dopuna Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, koju je obilježila kritika predstavnika opozicije da još nije donijet zakon o ekstra profitu u upstream industriji, kao ključan akt u toj oblasti. Izmjenama i dopunama prvobitnog zakona, koji je u upotrebi od jula 2010. godine, predlaže se da se pravo na istraživanje i proizvodnju ugljovodonika može uskratiti iz razloga nacionalne bezbjednosti, što je direktna implementacija evropske

Zaključci koje je Skupština donijela 30. aprila u vezi sa Kombinatom aluminijuma nijesu realizovani usljed uvođenja stečaja u kompaniju i bio jedina moguća opcija, ocijenili su juče poslanici u Skupštini takom rasprave o Informaciji o problematici poslovanja KAP-a i Rudnika boksita. Oni su takođe raspravljali i o realizaciji zaključaka parlamenta od 30. aprila, koji se odnose na Kombinat. “Stav Vlade je bio drugačiji i trebalo je iskoristiti priliku po modelu koji smo predložili, ali nijesmo imali saglasnost parlamenta. Imajući u vidu takav stav parlamenta i besprimjerno ponašanje menadžmenta došlo je do toga da je stečaj bio jedina moguća opcija”, objasnio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je dodao da su uvođenjem stačaja svi ugovori stavljeni van snage, tako da ni Državna revizorska institucija nije mogla da ispoštuje skupštinske zaključke i završi reviziju fabrike. Opozovioni poslanici kritikovali su Ministarstvo ekonomije sa što je, kako su kazali, sa lakoćom prešao preko činjenice da Vlada nije postupila ni po jednom od zaključaka. Poslanici SNP-a, čiji su za-

vršine 3.190 kilometara kvadratnih. Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević smatra da zakon ostavlja niz nedorečenosti, počev od zaštite životne sredine pa do neriješenih odnosa sa Hrvatskom. “Osnovano sumnjam da je Vlada, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija odlučilo da bez kakve diplomatske borbe prepusti Prevlaku Hrvatskoj. Nalazimo se u situaciji da nam ta država može blokirati bilo koji projekat”, poručio je Knežević.

VUČNIĆ

Treba organizovati generalni štrajk Zaposleni na određeno vrijeme nije radnik nego najamnik bez mogućnosti da planira bilo kakvu budućnost i u potpunoj zavisnosti od volje i raspoloženja poslodavaca kao gospodara njihovih života, ocijenio je juče poslanik Demokratskog fronta Janka Vučinića. “Na ovakvu radikalnu i bahatu prijetnju poslodavaca, podržanu unaprijed dogovorenom i perfidnom igrom Ministarstva rada i socijalnog staranja, treba odgovoriti istom mjerom, organizovanjem generalnog štrajka od strane nacionalnih sindikalnih centrala koji će paralisati Crnu Goru, pa sve da ostane jedan radnik bez posla na ovakav prevaran način, a ne njih 30.000”, poručio je Vučinić. On je dodao da je pogrešnim tumačenjima zakona kojom su izigrani radnici od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, ostavljena mogućnost poslodavcima da imaju pune dvije godine da drže radnike na određeno vrijeme i da im sada pred samim isticanjem roka za primjenu za-

Vučinić

kona prekidaju radni odnos na određeno vrijeme i prijete da će bez posla ostaviti 30.000 radnika. “Izgovor da će im ugovori na neodređeno vrijeme ugroziti poslovanje i likvidnost je čista izmišljotina jer da bi radili oni moraju imati te iste radnike koji su sada u radnom odnosu kod njih, ali je stvar u tome što ih poslodavci žarko žele na određeno vrijeme da bi ih imali u šaci i cijedili kao limun, stalno ih ucjenjujući raskidom ugovora”, zaključio je Vučinić. I.C.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

SINDIKAT PORUČIO

Radnički ispred ličnih interesa

Transakcija od 240.000 eura

Mora se mijenjati situacija u Savezu sindikata Crne Gore, poručio generalni sekretar Marko Nikčević Situacija u Savezu sindikata Crne Gore mora se mijenjati u korist članova te radničke organizacije. Novoizabrani generalni sekretar Marko Nikčević kaže da će sada stupiti na snagu promjene u Sindikatu. “Velike nas obaveze čekaju. Stvarnost je takva da nam ne dozvoljava da zaobiđemo i problem pitanja naših članova i uopšte radnika u Crnoj Gori. Moramo Savez sindikata reformisati i uvesti ga u red modernih evropskih sindikata. Nećemo dozvoliti više da ičiji interesi budu ispred interesa članova”, naglasio je Nikčević.

●NOVI STATUT Generalni sekretar ističe i da je već napravljen plan djelovanja kako bi se situacija u Sindikatu poboljšala. “Prva akcija na tom putu je da pristupimo izradi novog Statuta. Usvajanje tog statuta biće, nadam se, prekretnica u životu Saveza sindikata Crne Gore”, istakao je Nikčević. Na sjednici Sindikalne regije SSCG za Nikšić, Šavnik, Plužine i Žabljak Nikčević je upoznat sa radničkim problemima koji se, između ostalog, odnose na kašnjenje zarada, nepoštovanje prava radnika, neuplaćivanje radnog staža u tim opštinama. Nikčević je rekao da je svjestan težine situacije u kojoj se nalazi crnogorska privreda, ali i problema sa kojima se svakodnevno suočavaju radnici. “Svima nama je jasno, naročito ljudima koji žive u Nikšiću, kakva je tre-

nutna situacija u privredi. Svima nama je jasno da bez napretka privrede nema napretka u državi i našim životima. Posvetićemo se riješavanju tih problema. Drago mi je što ovdje postoje ljudi koji su se u dosadašnjem radu dokazali, koji prate situaciju i koji će pripremiti predlog svih budućih aktivnosti. Biću apsolutno posvećen rješavanju njihovih problema. Sa velikim zadovoljstvom ću se uključiti u rješavanje problema u Nikšiću i bilo kom drugom gradu Crne Gore”, rekao je Nikčević.

●UČVRSTITI JEDINSTVO Generalni sekretar kaže i da pamti vremena kada je Nikšić bio industrijski centar, te i da su sindikalni aktivisti u vremenima krize pokušali sve da urade kako bi istrajali u radničkim zahtjevima. “Naravno, to nije bilo u onoj mjeri efikasno i na zadovoljstvo svih zaposlenih, ali mislim da su stvarno postojali subjektivni i objektivni razlozi - okolnosti. Mislim da mi nemamo puno prostora da tu nešto ispravljamo u Nikšiću. Trudićemo se da učvrstimo naše jedinstvo, da sve sindikalne organizacije budu zajedno. Ako treba o nečemu da se dogovore treba da se dogovore prije nastupa pred poslodavcem, kako ne bi izlazili sa različitim predlozima. Ciljevi su nam isti, da budemo snažni, jedinstveni. Mi ćemo ih podržati, ovoga puta imaju iza sebe SSCG. Neće izostati naša pomoć”, zaključio je Nikčević. M.Rovčanin

Na Montenegroberzi juče je prodato 1,39 odsto akcija Kontejnerskog terminala i generalnih tereta (KTGT) za ukupno 204.670 eura. Prodato je 787.200 akcija barskog preduzeća, koje su juče ojačale četiri odsto na 26 centi. Vlada je sredinom novembra zaključila ugovor o kupoprodaji 62,09 odsto akcija KTGT turskom Global Portsu, koji bi od Nove godine trebalo da preuzme upravljanje barskom firmom. Prema trenutnim podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), na državu se još vodi 54,05 odsto dionica KTGT. Fondovima u postupku transformacije, Atlas montu i HLT-u pripada 2,49 odsto, odnosno 1,98 odsto akcija, a fondu zajedničkog ulaganja Trend 1,55 odsto. Društvo za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG ima 1,18 odsto dionica, dok se na ostale akcionare vodi manje od jedan odsto udjela u vlasništvu. Ukupan promet u petak je iznosio 252.860 eura i bio je 2,7 puta veći nego u četvrtak.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

9

DRUGI BLOK TE

Divovi u borbi za Pljevlja Novak Uskoković

E

lektroprivreda Crne Gore (EPCG) odlučiće naredne sedmice o dvije kompanije koje će ući u najuži izbor za dobijanje posla gradnje drugog bloka termoelektrane u Pljevljima. U konkurenciji su ostale Power China Hubei (u konzorcijumu sa evropskim firmama), China Machinery Engineering Corporation (CMEC), češka Škoda Praha i slovački Istroenergo Group u partnerstvu sa firmom SES Tlmace. Pred Elektroprivredom, A2A i državom je prilično “slatka muka” jer bilo koju firmu da izaberu naći će firme iza koje stoje stotine miliona kapitala, a pojedine su teške desetine milijardi dolara.

Kada je krajem oktobra stiglo devet ponuda na tender za drugi blok termoelektrane u Pljevljima nijesu krili zadovoljstvo u Vladi, EPCG i A2A. Nakon analize ponuda iz trke za dobijanje posla praktično su, prema saznanjima lista, ispale pet kompanija. Tako je izvjesno da posao u Pljevljima neće dobiti konzorcijum iz Poljske (POL-MOT, Alstom, Foster Wheeler); China Gezouba Group International Engineering Company (CGGC); TBEA Shenyang Transformer Group Co., ruski Rosatom Overseas i China National Electric Engineering (CNEEC). Sa druge strane u oštroj konkurenciji su četiri kompanije i konzorcijuma Power China Hubei (u partnerstvu sa italijanskom firmom Ambienete i slovenačkim Velenjem i Rudisom), China Machinery Engineering Corporation (CMEC), češka Škoda Praha i slovački Istroenergo Group u partnerstvu sa firmom SES Tlmace. Dnevne novine donose kratke “lične karte” kompanije koje su vodeće u konzorcijumu.

32 milijardi američkih dolara iznosi godišnji prihod Power China Hubei, što je najviše og svih koji konkurišu za dobijanje posla

skih radova i proizvodnih usluga na području hidroelektrana, termoelektrana, nove energije i infrastrukture. Osnovna karakteristika njene poslovne politike je kako naglašavaju održivost razvoja i sve veća posvećenost očuvanju životne sredine. Da je riječ o ozbiljnoj kompaniji pokazuje da se njeni stručnjaci preko godinu dana bave projektom u Pljevljima. Očigledno da njima novac nije problem što pokazuje da je godišnji prihod korporacije na kraju prošle godine iznosio 32,1 milijarda američkih dolara. U toj firmi radi 210.000 zaposlenih, a sa poslovima su prisutni u više od 70 država, kroz koje realizuju 728 projekata.

●POWER CHINA HUBEI Ako bi se odluka o tome kome dodijeliti posao donosila na osnovu interesovanja za projekat i veličine kompanija, onda bi partnerstvo kinesko-evropskih firmi koje predvodi moćna Power China Hubei bilo sigurno broj jedan. Power China korporacija je firma koja se nalazi na 354. mjestu po veličini na Fortune500 listi najvećih svjetskih kompanija. I ona je jedina na toj listi od kandidata koji su ušli u uži izbor. Power China je kompanija koja ima zaokruženu uslugu dakle ta firma se bavi planiranjem, istraživanjem, projektovanjem, savjetovanjem, izgradnjom građevin-

svojevremeno bila zainteresovana za pljevaljski basen. Kako se navodi sa sajta firme, u 60 godina iskustva izgrađeno je 25 raznih elektrana ukupnog kapaciteta 40 gigavat sati. Nema sumnje da je energetika profitabilan biznis, što dokazuje rast prihoda ČEZ grupe (vlasnik Škoda Prahe). Prema dostupnim podacima ukupni prihodi cijelog CEZ-a iznose četiri milijarde eura, a dobit je oko 786 miliona eura. Sjedište kompanije je u Pragu, a pored filijala u drugih gradovima Češke Republike, ima i svoja predstavništva u Turskoj, Argentini i Egiptu. KompanijA ŠKODA PRAHA ima 500 zaposlenih. ŠKODA PRAHA ima iskustvo u realizaciji industrijskog projekta decenije u Češkoj – obnove čeških kapaciteta za proizvodnju energije koji je uključivao kompleksnu obnovu elektrana Tušimice II i Prunéřov II, novu jedinicu u elektrani Ledvice i novi CCGT u elektrani Počerady. Trenutno, ŠKODA PRAHA aktivno razvija svoja ugovorena poslovanja širom svijeta, posebno se fokusirajući na teritoriju Centralne Evrope, Balkana, bivših republika Sovjetskog saveza i jugoistočne Evrope.

●CMEC

●ŠKODA PRAHA Škoda Praha je najveća češka firma za gradnju energetskih objekata. Dio je čuvene CEZ grupe koja je

China Machinery Engineering Corporation (CMEC) je jedan od vodećih kineskih ugovarača međunarodnih projekata. Realizuje projekte u više od 150 zemalja i regija, s posebnim naglaskom na elektroenergiju, energetiku, transport, elektronske komunikacije, vodosnadbijevanje sa prečišćavanjem, stanogradnju i arhitekturu, proizvodnju i preradu, zašti-

Kompanija drži visoku poziciju među 225 najboljih međunarodnih izvođača u nekoliko uzastopnih godina prema ocijeni Engeenering News Record ENR. Pored drugih projekata u 37 država svijeta, u najnovije vrijeme CMEC ima uspjehe u termoenergetskim projektima u Turskoj, Srbiji, Bjelorusiji. Maksimalni kapacitet termoelektrana je 600MW sa nadkritičnim parametrima. Ukupno ugovorene vrijednosti izvođenja u energetskom sektoru su veće od 15 milijardi eura.

na od naprednijih firmi u Evropi. U sklopu svojih aktivnosti na energetskim tržištima IEG se fokusira na najnovijim tehnologijama iz područja korišćenja fosilnih goriva. IEG ima solidnu track record referenci u EPC-a «ključ u ruke» instalaciju elektrana i glavni energetsku opremu u 20 zemalja svijeta. Kompanija ima vlastiti know-how za stvaranje elektrane tehnički koncept i dizajn parnih kotlova i HRSGs što potvrđuje i podatak o iskustvima iz stvarnih instalacijama. To daje IEG mogućnost da pripremi najisplativiji «tailor-made» tehničkog rješenja za svaki projekt. IEG je vodeći EPC izvođač u Slovačkoj, u dizajnu i isporuci elektrana i elektrana opreme. Ne postoje podaci o prihodima kompanije. U svakom slučaju pred Komisijom je “slatko-teška” odluka. Ono što je takođe činjenica jeste da su kineske kompanije ponudile niže cijene za gradnju drugog bloka od češke Skode i slovačkog IEG.

● ISTROENERGO GROUP (IEG) Ova slovačka kompanija od 1992. godine stalno jača svoju poziciju na tržištu i danas je jed-

BALKAN FERTILAJZER

KONKURENCIJA

Luka Bar brine Luku Ploče Svaki oblik dodatnog razvoja Luke Bar bi definitivno trebalo da zabrine Luku Ploče u Hrvatskoj jer stvara konkurentske pritiske u regionu sa tek nekoliko većih kupaca, zbog generalne nerazvijenosti tržišta u zaleđu, kao i zastarjele infrastrukture, analiza je hrvatskog portal SEEbiz.eu. Portal podsjeća da je Luka Bar pokrenula izgradnju kontrolne stanice za izvoz mesa i mesnih prerađevina. Po završetku projekta, crnogorskim proizvođačima će biti omogućen izvoz proizvoda životinjskog po-

tu zivotne okoline, rudarstvo i druge industrijske grane. CMEC je u osnovi nastala iz međunarodne trgovacke kompanije i kompanija je s najvišim kreditnim rejtingom u međunarodnim inženjering ugovorima sa podrškom kineske vlade, finansijskih i osiguravajućih institucija.

rijekla i žive stoke po evropskim standardima. “Ovo predstavlja još jedan korak naprijed u stvaranju kompetitivne prednosti za Luku Bar, nakon što je nedavno Vlada uspješno zaključila prodaju svog udjela od 62 odsto u kompaniji Kontejnerski terminal i generalni tereti KTGT koja je koncesionar u Luci Bar i ima kapacitet pretovara do million tona godišnje. Ipak, nedostatak investicija i razvoja infrastrukture u zaleđu luke posljednjih godina doveli su do neiskorištenosti nje-

nog punog potencijala”, prenosi portal. Turska kompanija Global Ports kupila je Vladin udio od 62 odsto za iznos od osam miliona eura, i obavezala se investirati dodatnih 13,5 miliona eura kroz CAPEX za restrukturiranje u naredne tri godine, kao i 7,6 miliona eura u investicionom ciklusu nakon restrukturiranja koji se predviđa u narednih pet godina. Takođe, Global Ports dužan je osigurati 6,5 miliona eura za provođenje socijalnog programa i programa podrške zaposlenima.

Cijenom osvajaju tržište U Slobodnoj zoni Luke Bar je, poslije više od godinu i po priprema, preduzeće Balkan Fertilajzer pokrenulo proizvodnju granuliranih đubriva čiji je plasman namijenjen italijanskom tržištu. Vlasnik preduzeća Paskval Salerno iz Italije pokrenuo je proizvodnju nekoliko vrsta granuliranih đubriva za proizvodnju masline i loze koje je veoma traženo na jugu Italije gdje ima oko tri miliona stabala masline. Prema riječima izvršnog direktora kompanije Nikole Ratkovića, preduzeće trenutno zapošljava pet radnika.

“Repromaterijali se uvoze sa svih strana svijeta, nakon čega se u Baru miješaju, a zatim i pakuju”, kaže Ratković i dodaje da je po njegovim saznanjima ovo za sada prva aktivna fabrika u slobodnoj zoni, u kojoj su ispoštovani svi ekološki i bezbjedonosni standardi. Ratković je poručio da se ovo preduzeće ne možemjeriti sa velikim svjetskim proizvođačima kao što je finska “Jara” koja je zauzela tržište Crne Gore, ali razlika je u proizvodnom programu jer je Balkan Fertilajzer opredijeljen za određene vrste đubriva”, tvrdi Ratković. A.Lj.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Ako odbijate NATO, odbijate i Evropu INTERVJU: JAROSLAV NAD

Jovana Đurišić

D

irektor politike odbrane, međunarodnih odnosa i zakonodavstva u Ministarstvu odbrane Slovačke i stručni savjetnik Slovačke atlantske komisije Jaroslav Nad kazao je da NATO nema alternativu. U razgovoru za VN, Nad ističe da je u ekonomskom smislu izuzetno važno biti član Alijanse, te da veza sa NATO utiče i na odnose sa EU. Ko odbija ovaj vojni savez, odbio je i saradnju sa mnogim zemljama koje su članice Evrope, smatra Nad.

VN: Protekle nedjelje bili ste vrlo aktivni u Crnoj Gori, održali ste nekoliko seminara. Recite nam nešto više o tome. Slovenska atlantska komisija je veoma aktivna u Crnoj Gori još od 2009. godine. Organizovana je tako da govorimo o NATO kroz cijelu državu. Ovih dana smo imali diskusije sa dvije različite grupe. Jednu su činili ljudi iz administracije, ljudi iz Ministarstva inostranih poslova, Ministarstva odbrane, Ministarstva pravde i ostalih ministarstava. Pokušao sam da im objasnim kako bi izgledalo potencijalno članstvo Crne Gore u NATO i potencijalno proširenje na sljedećem samitu. To je bio jedan dio moje prezentacije. Drugi se odnosio na to šta znači biti član NATO i koje su pozitivne a koje negativne strane. Ja sam jak zagovornik crnogorskog puta u NATO, tako da sam se više bazirao na pozitivne, zanemarujući negativne aspekte. VN: Šta ste konstatovali, koje su pozitivne strane učlanjenja u NATO? Prije svega, to su direktna ulaganja u Crnu Goru. Odmah nakon pristupanja, broj investicija raste iz godine u godinu. To je bio slučaj i sa Slovačkom. Investitori su, čim su čuli da je Slovačka postala NATO članica, investirali ogroman novac u našu zemlju. To je povećalo socijalni standard u Slovačkoj. S druge strane, znatno smo smanjili nezaposlenost. Od 2001. do 2008. godine uspjeli smo da smanjimo nezaposlenost sa više od 20 na devet odsto. To nije slučaj samo sa Slovačkom. To se desilo i Poljskoj i Češkoj, a u regionu i Albaniji, Rumuniji, Bugarskoj. Isto će se dogoditi i Crnoj Gori kada postane član NATO. VN: Šta je sa negativnim? Pa nema negativnih. Više se misli na zaduženja i odgovornosti ko-

je NATO članice imaju. Nekada nije lako biti član Alijanse, jer to za sobom povlači određenu odgovornost. Primjer je proširenje 1999. kada su Češka i Poljska i Madjarska postale nato članice. Odmah nakon toga morale su da donesu važnu odluku o učešću o NATO misiji na Kosovu. Svi imamo pozitivno iskustvo što se tiče NATO. Zadovoljan sam i načinom na koji Crna Gora napreduje. U Slovačkoj NATO podržava 62 odsto građana, što pokazuje da je učlanjenje bila dobra odluka. Ipak, nije uvijek bilo tako. Podrška je 2000. godine bila svega 22 odsto. Čuo sam da u Crnoj Gori NATO podržava 38 odsto građana, što je dobro. U Slovačkoj je sa 22 podrška skočila na 62 odsto, a vjerujem da će se to desiti i u Crnoj Gori ako vlada i druge institucije budu naporno radile na tome. VN: Kakva je Vaša procjena, da li stvarno vidite porast podrške NATO-u? Istraživanje kaže da je to 38 odsto građana. Ja, s druge strane, vidim da najveće političke partije koje imaju koalicije u Vašoj zemlji imaju podršku glasača koji prepoznaju u njihovim programima podršku NATO-u, što znači da glasaju ovu partiju zbog opredijeljenosti za članstvo u NATO. Postoji veliki prostor za porast podrške u Crnoj Gori. Vidim da postoji jaka podrška vaše Vlade i drugih administrativnih grupa, takođe i NVO sektora i grupa kao što su mladi i studenti. Ako ujedinite sve ove ljude, dobićete podršku od 50 odsto bez problema. VN: Da li mislite da je problem što dio opozicije u našoj zemlji ne podržava NATO stremljenja Crne Gore? Svakako da bi bilo bolje da je cijela politička scena ujedinjena u ideji za pristupanje, ali to je politika. U redu je da različite

Izjava ruskog ambasadora neprimjerena VN: Kako komentarišete nedavnu izjavu ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Čepurina koji je NATO integracije u Crnoj Gori nazvao “majmunskom politikom”? Niko ne bi trebalo da govori Crnoj Gori šta da radi, to je vaša suverena odluka. Ali to nije bio prvi put da se tako nešto desi, sjećam se još jed-nog ruskog ambasadora koji je prije dvije godine na Beogradskom bezbjednosnom forumu imao slične komentare. To nije primjereno ni za jed-nog ni drugog. Stvar je crnogorskih građana da li ući u NATO ili Evropsku uniju, nikako ruskog ambasadora ni Rusije.

političke partije imaju različita mišljenja. U ovom slučaju, važno je da vlada i one partije koje podržavaju NATO nastupe zajedno i jednosmjerno. U Slovačkoj se 2001. desilo da se koalicija i opozicija ujedine oko ovog pitanja. Snažna opozicija koja je bila protiv NATO, u jednom trenutku je motivisala svoje birače da glasaju za NATO jer su shvatili da je to budućnost naše zemlje. VN: Da li NATO ima alternativu? Je li to možda Evropska unija? NATO nema alternativu. Da li je neutralnost rješenje? Nije. Da li postoji neko ko će vam garantovati neutralnost? Mislim da ne postoji. U ekonomskom smislu veoma je važno biti član NATO. Investicije u zemlje koje su članice NATO odmah rastu. Investitori traže stabilnost a NATO znači stabilnost, NATO znači potencijal. S druge strane, mnogo je jeftinije biti član Alijanse nego formirati spostvenu vojsku kako bi se postigla potpuna i kvalitetna odbrana. Danas vaša zemlja ulaže 1,5 odsto GDP u odbranu. Biti neutralan znači duplo više ulaganja. Druga opcija je Rusija i ne vjerujem da je u skladu sa vašim političkim i istorijskim pravcem i u vašem ekonomskom interesu. Da budem iskren, veza sa NATO utiče na vezu sa Evropskom unijom. Imate gotovo iste zemlje u obje organizacije. Ako odbijete NATO, odbijate mnoge zemlje koje su članice EU. VN: Kada Crna Gora može očekivati poziv za članstvo u NATO? Da li na sljedećem samitu proširenja, kako to očekuju crnogorski zvaničnici? Još nije odlučeno da li će NATO agenda podrazumijevati proširenje na sljedećem samitu. To je bila veoma važna tema diskusije prošle nedjelje na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja koje su članice NATO. U junu 2014. će se ministri opet sastati i ocijeniti koja je od zemalja spremna za pristupanje NATOu. Pristupanje nije stvar da-

tuma i samita, već je važno zadovoljiti kriterijume. Siguran sam da je Crna Gora zadovoljila sve kriterijume i da će biti pozvana u NATO. Slovačka je jedna od zemalja koja najsnažnije podržava put Crne Gore u NATO. Mi smo na vašoj strani. Potrebno je povećati podršku građana, raditi na reformama u civilnom rektoru kao i u oblasti vladavine prava. Ako do juna zadovoljite ove kriterijume i ispunite očekivanja, siguran sam da će Alijansa htjeti da budete dio nje. VN: Šta Crna Gora može da uradi kako bi povećala podršku javnog mnijenja? Mislim da vaša Vlada naporno radi na tome. Na dobrom ste putu kad su reforme u pitanju. Uradili ste dosta na reformi odbrane u vašoj zemlji, imate novi strategijski pregled odbrane, koji je ljetos usvojila Vlada. Na polju vladavine prava morate da se izborite sa korupcijom i da osigurate nezavisno sudstvo, ali to je dug proces i nije nešto što može da se uradi za godinu ili dvije, to je dugotrajan proces. Znam da je vaša Vlada formirala vojno-obavještajnu službu, koja je bazirana na NATO standardu, što je jako važno, ali s druge strane, imate i civilnu obaviještenost i morate da ubijedite NATO članice da je vaša vojna obavještajna služba kredibilna i da NATO m o že da vam vjeruje i da s u ljudi k o ji tu rade odgovo ra jući za taj po-

sao. Važno je znati da veza sa ostalim državama izvan NATO nije potkopavanje dobre saradnje između NATO saveza i Crne Gore. Javno mnijenje je takođe važno. Znam da su lokalni izbori u aprilu i čuo sam neke glasove da bi NATO kampanja sada trebala biti manje vidiljiva kako ne bi imala negativan uticaj na izbore. Ne. Političke partije moraju da budu jasne, da komuniciraju sa svojim biračima i da im objasne da je NATO članstvo dobro za državu, da je to strateška odluka koja može da donese mnogo toga dobrog vašoj državi i njenoj budućnosti. VN: Prema nedavnim ocjenama, članstvo u NATO koštalo bi Crnu Goru oko pola miliona eura. Šta dobijamo za taj novac? Cijena članstva za svaku zemlju je različita i zavisi od njenog GDPa. Vjerujte mi, pola miliona nije mnogo za sve ono što se dobija članstvom. Takođe, postoje posebni programi u NATO savezu koje možete da koristite kada ste članica. Koristeći NATO fondove možete i reformisati i popraviti stvari u državi. U Slovačkoj je bio jedan dobar primjer za to. Od novca iz NATO saveza, koji je bio namijenjen za bezbjednosne investicije, potpuno smo renovirali aerodrom u centralnoj Slovačkoj koji nije samo vojni aerodrom već i komercijalni, pa je tako korišćen u obje svrhe. Dakle, mi smo platili NATO-u određeni iznos, a za to smo dobili od njih novac koji smo koristili za ovaj i slične projekte. VN: Da li ulaskom u NATO gubimo suverenitet? Naprotiv. Kada jednom postanete NATO članica, istog dana dobijate mnoštvo odgovarajućih, korisnih informacija, a na osnovu tih informacija moći ćete da donosite odluke važne za vašu zemlju, što upravo doprinosi njenom suverenitetu.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

NA STAROM AERODROMU

Maskirani pljačkaši brutalno pretukli djevojku Podgoričanka Sanela HodžićAbazović brutalno je pretučena u ulazu zgrade gdje živi, u Aerodromskoj ulici br.11, u podgoričkom naselju Stari aerodrom, saznaju Vikend novine. Težak napad dogodio se juče oko 17 časova, kada su je dvojica siledžija sačekale u ulazu zgrade, dok se vraćala sa posla. “Kada je ušla u ulaz i popela se nekoliko stepenika, iza ugla sa prigušenom svjetlošću sačekala su je dvojica muškaraca, koji su na glavama imali fantomke, na rukama rukavice, ubučeni u ta-

mnoj garderobi, obuveni u gojzerice. Grubo su je ščepali, a onda su krenuli da je udaraju rukama i nogama, dok je nijesu oborili na pod”, ispričao je sagovornik VN, koji je Saneli Hodžić-Abazović prvi pritekao u pomoć nakon ovog siledžijskog napada. Prema njegovim riječima, dvojici napadača je, po svemu sudeći bila meta njena torba, jer su pretpostavljali da u njoj ima novca. “Vukli su je niz stepenice, sve dok je nijesu izvukli iz ulaza, pokušavajući da joj otmu torbu, koju je ona čvrsto držala. Kada su

se uplašili da bi ih neko od prolaznika mogao vidjeti, dvojica maskiranih pljačkaša su trčeći pobjegli”. Djevojka je odmah potom prevezena u Klinički centar Crne Gore, gdje su joj konstatovane tjelesne povrede, a policija je pokrenula istragu o ovom slučaju. Ovo nije prvi fizički napad na Starom aerodromu u minulih nekoliko dana, dogodilo ih se više, a policija sumnja da je riječ o narkomanima i razbojnicima, te je pojačala prisustvo u tom dijelu grada. J.M.

Vanja Ćalović

SASTANAK U POLICIJSKOM KAMPU

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, na pitanja novinara nakon otvaranja Prihvatilišta za strance, odgovorio je da je Unutrašnja kontrola juče predala nadležnom tužilaštvu izvještaj povodom sastanka u kampu elitnih policijskih jedinica. U ovom izvještaju navedeno je da je Veselin Veljović tom prilikom, osim o NATO integracijama, govorio i o izborima koji su tada prethodili u Mojkovcu, pa će Tužilaštvo ocijeniti da li u njegovim radnjama ima elemenata krivičnog djela. Konjević nije želio da komentariše da li je Veljoviću zbog učinjenog dovoljna kazna to što ga je predsjednik Filip Vujanović povukao iz Savjeta za članstvo u NATO. “Ne bih ulazio u opredjeljenja na koji način će predsjednik da

sankcioniše evidentno ponašanje koje je konstatovala Unutrašnja kontrola. Ja bih ovom prilikom zahvalio predsjedniku što je uvažio nalaz Unutrašnje kontrole i on ga odmjerio na način na koji je mislio da je najbolje, najcjelishodnije”, odgovorio je Konjević. Ministar nije imao komentar na tvrdnje Veljovića da su policajci koji su naveli da je na sastanku bilo riječi o bilo čemu drugom osim o NATO-u pogrešno čuli ili pogrešno shvatili priču. Takođe, kazao je da se Unutrašnja kontrola neće baviti time ko je od učesnika skupa govorio istinu, ovi što su kazali da je jedina tema okupljanja bio NATO ili oni koji su tvrdili da je tom prilikom Veljović agitovao za DPS. Takođe, ministar Konjević juče nije želio da komentariše

medijske spekulacije da će Veselin Šaranović napustiti mjesto načelnika Unutrašnje kontrole, tvrdeći da one ne moraju biti tačne iako su objavljene. “Ne znam da li odlazi ili ne odlazi. Kao što vidite, gospodin Šaranović je danas bio ovdje. Ukoliko bi gospodin Šaranović unutar MUP-a u nekoj perspektivi radio neke duge poslove, to nema nikakve veze sa nalazom Unutrašnje kontrole”, tvrdio je Konjević. Konjević je još jednom ponovio novinarima da direktor policije Slavko Stojanović neće snositi odgovornost što je dozvolio Veljoviću da organizuje skup. “Pošto nije političar nema ni političku odgovornost”, odgovorio je ministar novinarima. M.V.P.

AZIL I DALJE PROBLEM

U prihvatilištu za strance ima kreveta za 46 osoba Prihvatilište za strance, u kojem će biti smješteni ilegalni imigranti čiji se identitet ne može utvrditi, a koji ne mogu biti vraćeni u svoje države, otvoreno je juče. Ovaj objekat nalazi se u Spužu, između zgrada Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i smještaja za azilante, na čije se otvaranje dugo čeka. Objekat je opremljen najsavremenijom tehnologijom što se tiče brojih alarma i kontrole osoba koje ulaze unutra. Osim prostorija koje su namijenjene za službenike, u prihvatilištu se nalaze sobe, koje su predviđene za štićenike, odnosno strance koje su maksimalno opremljene. Da se prilikom izgradnje i organizacije ovog objekta vodilo računa o svakom detalju govori i to da su sobe u kojim su smještene žene i one u kojim će boraviti muškarci nalaze u odvojenim djelovima. Osim odvojenih soba u kojim će boraviti, ove dvije grupe stranaca imaju posebne prostorije za odmor, u kojim se nalaze televizori. Takođe, posebni dio objekta, koji je posebno obezbijeđen, previđen je za strance koji su pod pojačanim nadzorom. Pored dobro zaštićene zgrade nalaze se klupe za odmor, ali i mali poligon za košarku. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević na otvaranju je kazao da je kapacitet prihvatilišta 46 osoba. On je napomenuo da je izgrad-

Rukovodilac Prihvatilišta pokazao nove prostorije

nja prihvatilišta obaveza, koja je predviđena Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 24. Ovom prilikom ponovio je da se naša država, kao i sve zemlje Balkana, suočava s porastom broja ilegalnih azilanata i imigranata. Zbog toga, kako je naveo, potrebno je iskorijeniti sve zloupotrebe, koje su s ovim povezane. “U tom kontekstu treba posmatrati nedavnu vrlo uspješno sprovedenu policijsku akciju “Ruta” u kojoj su razbijene dvije kriminalne organizacije”, naglasio je ministar. Mitja Drobnič, šef Delegacije Evropske unije EU u Crnoj Gori, kazao je da je izgradnja ovog objekta koštala milion eura. “Ovaj projektat je podržao i još više unaprijedio usklađivanje na-

cionalnog zakonodavstva o imigracijama sa standardima EU”, dodajući da je ovo pozitivan korak ka ispunjavanju obaveza iz poglavlja 24. On je ovom prilikom napomenuo da je otvaranje azila jedan od glavnih problema države u ispunjavanju obaveza iz poglavlja 24. Naglasio je i da EU očekuju da će novi smještaj za ovu grupu stranaca biti otvoren do januara 2014. odnosno u roku od 15 dana. “Azil je pitanje koje izaziva sve veću zabrinutost zbog naglog porasta broja azilanata registrovanih na mediteranu i Balkanu. Broj azilanata u Crnoj Gori naglo je porastao sa 235 u 2011. na više od 3.000 u prvih 10 mjeseci ove godine”, kazao je Drobnič M.V.P.

Foto: Vedran Ilić

Izvještaj Unutrašnje kontrole predat Tužilaštvu

NACIONALNA KOMISIJA

Ćalović provjeravala znanje ministra Konjevića Dvadeseta po redu sjednica Nacionalane komisije za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, na kojoj je razmatran Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2013.godinu, rezultirao je podnošenjem određenih preporuka upućenim nadležnim državnim organima da njihove obaveze iz strateških dokumenata Vlade postanu prioriteti u daljem radu. Usvajanju preporuka prethodila je iscrpna višečasovna diskusija u kojoj su glavnu riječ, kao i na ranijim sjednicama, vodili predstavnici NVO MANS-a. Sami početak Komisije obilježen je opaskom direktorice MANS-a da na sjednicu nijesu došli predstavnici međunarodne zajednice. Razlog njihovog nedolaska ni sam potpredsjednik Vlade Duško Marković koji predsjedava Komisijom, juče nije mogao objasniti, dok je Ćalović posumnjala da je riječ o bojkotu. Predstavljajući Izvještaj EK, Marković je kazao da je on “generalno pozitivan”, ali i da je EK našla da “organizovani kriminal i korupcija i dalje predstavljaju osnov za zabrinutost”. Svoje opširno izlaganje na ovu temu, direktorica MANS-a Vanja Ćalović je počela konstatacijom da u policiji i MUP u niko ne razumije šta korupcija na visokom nivou, pozivajući se pritom na materijal dobijen upravo iz EK. Kako bi se sama uvjerila u tačnost navedenog, zamolila je ministra unutrašnjih poslova Raška Konejvića koji u Komisiji ima svojstvo potpredsjedni-

ka, da kaže da li zna odgovor na pitanje šta je to korupcija na visokom nivou. Kada je kazao da se korupcija na visokom nivou, konkretno u MUP-u, mora odnositi na njega, nastavila je izlaganje, konstatujući da je “prvi problem riješen”. Ćalović je ukazala da slučaj drastično povećanih iznosa date socijalne pomoći u Pljevljima nije sam već da je takvih primjera mnogo, navodeći da je u Mojkovicu u predizbornom period socijalna pomoć porasla za 11 odsto, a u Beranama za čak 20 odsto. Ona je istakla da se zbog navedenih slučajeva mora obezbijediti objava analitičkih kartica o datoj socijalnoj pomoći. Ćalović je podsjetila da Komisija za sprečavanje sukoba interesa još nije nadležnima izrazila sumnju da se premijer Milo Đukanović neosnovano obogatio. Upravo ova konstatacija inspirisala je da zapita direktora policije da li bi uhapsio Đukanovića. Odgovor je stigao od ministra Konjevića koji je naveo da se hapšenja sprovode samo po nalogu tužilaštva. Na dodatno pitanje, hoće li ga uhapsiti ako za to dobiju nalog, nije dobila odgovor. Direktor policije Slavko Stojanović iznio je rezultate svog rada, naročito ističući da je procenat zaplijenjene droge u izvještajnom periodu porastao za 80 posto. Stojanović je kazao da nema saznanja da je bilo koji ministar u Vladi u sprezi sa organizovanim kriminalom, ali da na nekim nižim nivoima u državnoj upravi ima takvih slučajeva te da su istrage u toku. S.K.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

CVJETA INTERNET PROSTITUCIJA

Preko Fejsbuka do seksa za 10 eura Na društvenim mrežama sve češći profili i grupe preko kojih se u Crnoj Gori nude i ugovaraju seksualne usluge

D

ok crnogorska policija sprovodi brojne aktivnosti, od kojih neke planiraju mjesecima, kako bi smanjili prostituciju na ulici, “najstariji zanat“ mahom se ugovara preko društvenih mreža, posebno Fejsbuka. Momci i djevojke, ali nerijetko i stariji ljudi iz Crne Gore, na zatvorenim grupama, pa i otvorenim profilima, traže ovu vrstu zabave, govoreći o uslugama koje pružaju, kao i njihovim cijenama. Među brojnim statusima i komentarima mogu se naći i opisi iskustava i preporuke o onim djevojkama koje su najbolje, ali i najpovoljnije. Sve to prate i adekvatne fotografije.

Zahvaljujući društvenim mrežama, danas je seks za desetak eura moguće dobiti sa svega nekoliko “klikova” mišem računara. Sve je više profila i grupa čiji naziv najčešće opisuje “izrazitu” muškost ili veliko umijeće u krevetu. Radi sigurnosti, neke od ovih grupa su zatvorene tako da je njihov sadržaj nemoguće vidjeti sve dok “gazda” ne odobri. Redakcija Vikend novina otvorila je lažni profil preko kojeg je pratila nekoliko grupa i profila na ovoj društvenoj mreži na kojim se “iznajmljuju” djevojke za zabavu ispod čaršafa. Posjećujući ove stranice bilo je nemoguće zaobići i one na kojima djevojke, ali i momci sami nude usluge, neki za novac, a neki tražeći samo dobru zabavu.

● RAZMJENJUJU BROJEVE “DAMA ZA PROVOD”

Veoma posjećena i aktivna

grupa koju čine Crnogorci jeste

● CIJENE ZA SVAČIJI DŽEP “Ku*ve C r n a Gora”. Većina čla- nova su muškarci koji jedan drugom, iz iskustva, daju preporuke koju djevojku je najbolje iznajmiti. Tako, objava jednog člana, koji je napisao broj izvjesne Jovane koja “radi” i za 30 eura, ima više od 160 komentara. Komentarišući i preporučujući Jovanu, mladići su stigli i do još nekoliko imena, pretežno Podgoričanki. Kako bi “Fejsbuk prijateljima” pružili užitak dobar kao što su oni imali, ostavljali su brojeve telefona Milice, Jovane, Azre, Matilde, Kristine, Sonje, Jece, Danijele. Kako bi drugim najbolje prikazali kakva je djevojka koju pre-

10 20

eura mladići, kako su tvrdili na Fejsbuku, plaćali su za oralni seks

eura prosječna cijena djevojke za ª klasični seksº

I tranvestiti se reklamiraju Mjesto na ovakim stranicama društvenih mreža nađu i transvestiti koji objavljuju svoje fotografije sa perikama i u izazovnom vešu. Tako, na ovom “putovanju Fejsbukom” bilo je nemoguće zaobići profil pod imenom “Kristina Podgoričanka”. Da nije u pitanju djevojka lako je zaključiti po grubljim i krupnijim šakama, ali i i crtama lica. Da bi prikrio da je u pitanju muškarac, na svakoj fotografiji nosi velike

feriraju, članovi ove zatvorene grupe postavili su i nekoliko njihovih fotografija.

crne naočare za sunce koje prekrivaju veći dio njegovog lica. Ipak, vidno muška Kristina, namjerno ili ne, nije vodio dovoljno računa o svim detaljima. Iako je obuvao srebrne i crne lakovane cipele na visoku štiklu i oblačio haltere, helanke i topove, “Kristina” s crnim, plavim pa i roze perikama je zaboravio na nekim fotografijama da sakrije svoj polni organ koji potvrđuje sumnju da je u pitanju muškarac.

Muškarci na tim stranicama otvoreno iznose i cijene usluga. Tako su naveli da su za oralni seks plaćali uglavnom 10 eura, dok je “klasika” bila 20. Ipak, navodili su da ima i onih kojima “vrijedi platiti i 30 eura”. Preporuke svih su da se djevojkama ne plaća prije nego završe posao, jer često znaju da pobjegnu s parama. Osim opisivanja izgleda, stalne mušterije ovih Podgoričanki navodile su i njihove karakterne osobine, kako bi drugima što više približili osobu koju im preporučuju. “Ne znam joj ime. Traži 20 eura. Ako se javi muško, traži Kristinu”, jedan je od komentara na ovoj objavi. Kako je prepiska muškaraca dugo trajala dalo se zaključiti da momci redovno nabavljaju brojeve više djevojaka, koje preporučuju i ostalim članovima grupe. Poslije “obavljenog posla” komentarišu kakva je bila djevojka koju su im preporučili drugi. Neki su zadovoljni, ali ima i onih koji nezadovoljni dobijenim uslugama nastavljaju potragu i traže druge brojeve. Nekoliko mladića se ističe u preporučivanju djevojaka, pa tako daju podatke “dama” sa Zabjela, Starog aerodroma, iz Zete, navodeći da bi neke od njih, ukoliko im se plati prevoz, išle i izvan glavnog grada. Ipak, bilo je nemoguće sigurno utvrditi da li neko od njih, za procenat, ugovara posao Podgoričankama. Takođe, mladići na ovim stranicama često od drugih traže pomoć kako bi ponovo našli djevojku sa kojom su ranije imali “nezaboravnu zabavu”. Takođe, oni na ovom mjestu govore koja djevojka je još “u poslu”, a koja je odustala od ovog zanata. Ovakve grupe nerijetko posjećuju i djevojke čiji nazivi profila

20-50 eura muškarci naplaćuju seksualne usluge zavisno od ª poslaº koji treba da obave

Usluge muškaraca skuplje od usluga žena Osim žena, seksualne usluge preko društvenih mreža sve više nude i muškarci. Međutim, njihove cijene su ipak veće. Oni, u zavisnosti od posla koji treba da obave, naplaćuju uglavnom od 20 do 50 eura. Da mladići pružaju seksualne usluge jasno je iz naziva njihovih profila. Tako, na Fejsbu-

govore o njihovim sposobnostima u krevetu. Objavljući fotografije u izazovnom vešu ili one na kojim su potpuno nage, a u različitim pozama, one preko Fejsbuka traže mušterije sa kojim ugovaraju cijene, kao i mjesto izlaska. Ima i onih koji obećavaju apsolutnu diskreciju samo kako bi na ovaj način zaradile.

● PRUŽA SEKSUALNE USLUGE ZA ŽIVOTNO OSIGURANJE

Na jednom profilu zabilježena je veoma neobična ponuda - jedna ženska osoba nudila je seksualne usluge, a zauzvrat je tražila životno osiguranje za nju i njenu djecu. Ipak, nijesu rijetke ni one koje na Fejsbuku traže samo dobru zabavu i za svoje usluge ne uzimaju ni cent. Takođe, na ovoj društvenoj mreži nijesu rijetke ni grupe kao što su “Balkan cice”, na kojim “gazde” jasno podvode mlade djevojke objavljujući njihove fotografije, ali i cijene njihovih usluga. Na ovaj način moguće je naći zabavu za svačiji džep.

ku postoji više desetina njih pod imenom - Zadovoljavam dame (ili žene), Žigolo za dame, Dečko za dame, Samo za dame, Samo za napa*ene dame i slično. Njihove profilne fotografije su slike mišića, uglavnom grudi i stomaka, ali nijesu rijetke ni one na kojima prikazuju svoje polne organe.

● PAROVI TRAŽE DRUŠTVO Da bi privukli što više mušterija, odnosno kako bi što više zaradili, a uz to se i bolje zabavili, mladići i djevojke nerijetko objavljuju fotografije seksualnih odnosa. Na taj način privuku veliki broj “lajkova”, ali i komentara ljudi sa kojima ugovaraju “akcije”. Ovdje je nije rjetkost naći par koji nudi novac drugom paru ili posebno mladiću ili djevojci koji bi im pravili društvo u krevetu. Ipak, oni su oprezniji pa ne ostavljaju javno podatke, već sa lažnih profila, u čijem nazivu je najčešće napisan grad iz kojeg je par, traže društvo, a kada ga pronađu, cijenu i mjesto sastanka dogovaraju bez javnosti. U ovome se ističe bračni par iz Herceg Novog koji dnevno, nerijetko, objavi i nekolo “postova” u kojim traže društvo za zabavu u krevetu. Među rijetkim koji im odgovore na objave su uglavnom mladići koje zanima koliko novca ovi Novljani nude da noć u krevetu ne bi proveli sami. M.V.P.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Abortusima do sina struka nema odgovor

To što se posljednjih godina u Crnoj Gori rađalo čak 800 više muške nego ženske djece na godišnjem nivou, posljedica je zloupotrebe savremenih medicinskih metoda ranog utvrđivanja pola, te selektivnih abortusa. Na takvu sumnju naveli su rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine. To je, u poređenju sa popisom iz 2003. zabrinulo čak i relevantne svjetske organizacije, poput UN i Savjeta Evrope, koje su posumnjale da je visoka nesrazmjera u broju novorođene muške i ženske djece posljedica uništavanja ženskih fetusa. Zbog toga je Savjet Evrope nedavno od Crne Gore zatražio da preduzme konkretne korake u suzbijanju ovog poremećaja. Nesklad u polnoj strukturi novorođene djece, kojem je doprinio takav mehanizam dostupan u zdravstvenim ustanovama širom zemlje, potvrdili su juče i zvaničnici, koji su na konferenciji za medije priznali da se parovi u Crnoj Gori sve češće interesuju za prenatalni odabir pola djeteta. Saopšteno je i da polni disbalans, koji se mjeri odnosom 100 djevojčica naspram 109 dječaka, a koji prati dvodecenijski trend, ne može da objasni ni struka, ni nauka. Takvu pojavu, kako je saopšteno, teško je objasniti i biološki, ali i socijalno-kulturološki. “Najveći mogući disbalans može da bude do 106, mada je 103 prosjek. Sve preko toga se smatra zloupotrebom medicinske genetike u nemedicinske svrhe”, rekla je članica Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope, subspecijalista medicinske i kliničke genetike dr Olivera Miljanović. Ona je rekla da remećenje ravnoteže među polovima nije problem zdravstvenog sistema ili Ministarstva zdrav-

lja, već društvena pojava i problem na kojem svi treba zajedno da rade. Miljanović ističe da je u Crnoj Gori davno prepoznato interesovanje za muškim potomstvom. “U Centru za medicinsku genetiku i imunologiju se rade genetska testiranja, prenatalna i prediktivna, gdje se predviđaju rizici od raznih nasljednih bolesti isključivo koriste u medicinske svrhe. To se radi kada morate odrediti genetski status djeteta da biste vidjeli da li ima rizika od neke teške genetske bolesti. Svaka druga vrsta genetskog testiranja u nemedicinske svrhe je zloupotreba i nikada nije bila dozvoljena”, izričita je Miljanović. Ona tvrdi da se prenatalna dijagnostika koristi kod parova koji imaju povišen rizik od nasljednih bolesti. Odnos 100 djevojčica na prema 109 dječaka koji prati dvodecenijski trend, kako je rekla, ne može se objasniti strukom i naukom, niti biološki ni socijalno-kulturološki. “Najveći mogući disbalans može d a bude do

Vojna zgrada u kojoj su dijeljeni “sporni” stanovi

800 dječaka se godišnje u Crnoj Gori više rodi nego djevojčica što nas svrstava u države sa najvećim disbalansom po polovima među novorođenčadima

106, mada je 103 prosjek. Sve preko toga se smatra zloupotrebom medicinske genetike u nemedicinske svrhe”, rekla je Miljanović i dodala da remećenje ravnoteže među polovima nije problem zdravstvenog sistema ili Ministarstva zdravlja već društvena pojava i problem na kojem svi treba zajedno da rade”, ka-

zala je dr Miljanović. Zbog tolikog broja muške djece Crna Gora se svrstala u red država sa najvećim disbalansom po polovima među novorođenčadima. “Crna Gora je uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju, država sa najvećim procentom disbalansa među novorođenom djecom. Odnos je 100 djevojčica na prema 109 dječaka, a uobičajen odnos je oko 102 dječaka na 100 djevojčica. Riječ je o trendovima i to je prosjek u posljednjoj dekadi. Ministarstvo zdravlja je preduzelo aktivnosti i donijelo set propisa koji ima prohibitorni karakter kada je prekidanje trudnoće iz nemedicinskih razloga u pitanju”, kazao je pomoćnik ministra zdravlja dr Mensud Grbović. On je istakao da je taj resor donio zakon koji zabranjuje prekid trudnoće sa motivom odabira pola, kao i upotrebu genetskih testova u ranoj trudnoći, osim iz medicinskih razloga. Zakon ne dozvoljava, kako je rekao, ni oplodnju selektivnom sjemenom ćelijom, u slučaju vantjelesne oplodnje. “Prenatalni odabir pola je značajan problem i prepoznaje se u svim državama članica Savjeta Evrope, jer remeti prirodni balans polova, preferirajući muški”, rekao je Grbović. J.V.Đ.

Zbog nasljednika se i zakon krši

Iako predstavnici crnogorskog zdravstvenog sistema navode kako u Kliničkom centru nije moguće uraditi amniocentezu, u Crnoj Gori stvarnost je drugačija. Naime, nerijetki su slučajevi kada se žene koje već imaju nekoliko ženske djece podvrgavaju ranoj amniocentezi. Naime, u cilju određivanja kariotipa ploda kod trudnica starijih od 35 godina, kod kojih postoji rizik od hromozomskih anomalija ploda, istih kao anomalija u porodici, u KCCG obavlja se amniocenteza odnosno uzimanje uzorka plodove vode između 16. i 18. nedjelje trudnoće, što je u skladu sa zakonom. Međutim, kod privatnika moguće je uraditi amniocentezu i ranije, odnosno do 12. nedjelje do kada je dozvoljen pobačaj, samo radi utvrđivanja pola fetusa, ali to zakon ne odobrava. Samo uzimanje plodove vode obavlja se ambulantno i košta između 400 i 500 eura, i rizično je za plod u smislu mogućih komplikacija poput infekcija, krvarenja, pobačaja. Uzorak se, kazali su sagovornici Vikend novina koji su željeli da ostanu anonimni, šalju u Beograd i onda sa čeka nekoliko nedjelja na rezultat. “Nakon tri ćerke koje sam rodila carskim rezom bila sam prinuđena da se pobrinem da četvrto dijete bude muško. Pet puta sam se podvrgavala amniocentezi u ranoj trudnoći. Četiri puta sam pobacila jer sam nosila ženski fetus. Peti put su mi potvrdili da je fetus muški i zadržala sam trudnoću, ali mi se kao posljedica amniocenteze pojavio hematom koji mi je u šestom mjesecu izazvao spontani pobačaj”, kazala je za VN Podgoričanka I.B.. Ona je jedna od mnogih, koji tom nepopularnom i protivzakonitom metodom pokušavaju u Crnoj Gori da obezbijede muškog nasljednika. Sve su prilike da mnoge i uspijevaju.

suProtno naLogu mo

Sekretarijat odbio da iseli vojne porodice Nalog Ministarstva odbrane (MO) o prinudnom iseljenju četiri vojne porodice na Starom aerodromu u glavnom gradu nije uslišio podgorički Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj. Naime, kako saznajemo, organ lokalne uprave odbio je da pristupi prinudnom iseljenju zbog sudskih sporova koje su ova vojna lica pokrenula protiv MO. Vojni resor naložio je ovim familijama da se isele do 6. decembra. Međutim, oni nijesu postupili po naređenju jer nemaju gdje osim na ulicu. “Podgorički sekretarijat odbio da iseli porodice jer ne želi da prejudicira odluku nadležnih sudskih organa jer su porodice koje sada žive u njima pokrenule sudske postupke. Nadamo se da MO ne razmišlja o nasilnom iseljavanju ovih porodica. Svako razmišljanje o njihovom iseljavanju i tjeranju na ulicu ugrozilo bi njihova osnovna ljudska prava i nepovoljno bi se odrazilo na ovaj državni sektor koji je lokomotiva evroatlantskih integracija države Crne Gore”, saopštio je Vikend novinama izvor blizak vojnim porodicama. Četiri vojne familije 7. oktobra

Strah i strepnja u domovima Naš izvor kaže da su se oštećeni pripadnici Vojske više puta obraćali ministarki prof. dr. Milici Pejanović - Đurišić kako bi se uključila u rješavanje ovog problema. “Oni su tražili sastanak sa ministarkom kako bi je upoznavali sa nepravilnostima u radu stambene Komisije MO. Međutim, ona ih nije primala niti preduzimala bilo kakve mjere iz svoje 2011. godine dobile su ključeve od stanova, po raspodjeli koju je 2010. izvršila vojna komisija, iz ruku tadašnjeg prvog čovjeka vojnog resora, odnosno aktuelnog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Bora Vučinića. Nakon raspodjele uslijedili su sudski postupci nezadovoljnih kolega, pa je ista Komisija po pravosnažnim presudama morala ove godine uraditi novu rang listu po kojoj su se četiri lica, koja već dvije godine borave u stanovima, našle ispod crte. Nezadovoljni novom odlukom MO, ove familije pokrenule su tuž-

nadležnosti (provjera zakonitosti rada stambene komisije, validnost predate dokumentacije po oglasu). Porodice koje su uredno konkurisale na konkurs za dodjelu stanova, i kojima je tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić uredno uručio ključeve, i dalje su u strahu i strijepe od daljih postupaka MO i sadašnjeg ministra”, upozorava izvor blizak oštećenim porodicama. be kod Osnovnog suda protiv vojnog resora tražeći da se onemogući njihovo iseljenje. Predstavnici komisije Ministarstva koji su utvrđivali i prvu i drugu rang listu priznaju da je ljudima kojima prijeti prinudno iseljenje učinjena nepravda. Iz Komisije koja je utvrđivala obje rang liste objasnili su da su nadležni sudovi tokom postupaka po tužbama cijenili samo materijalne dokaze, te da za njih nije bilo vjerodostojno to što neko ima stan ili drugi objekat koji nije uknjižen, odnosno pravno ne postoji. M.M.K.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

ZEMLJOTRES URNEBES

Jači potres sravnio bi 100.000 divljih objekata Milica Krgović

O

ko 100.000 divljih objekata bilo bi sravnjeno sa zemljom u slučaju razornijeg potresa u crnoj gori. Na takav scenario upozoravaju stručnjaci, jer se prirodni procesi ne mogu kontrolisati. međutim, da bi se izbjegao scenario sa katastrofalnim posljedicama neophodno je poštovati standard. a da se graditelji u crnoj gori ne plaše zemljotresa, potvrđuju primjeri sa terena, jer često njihove građevine “niču” bez adekvatne kontrole.

Dekan Građevinskog fakulteta u Podgorici prof. dr Miloš Knežević rekao je Vikend novinama da kvalitet gradnje nije zadovoljavajući na svim objektima u Crnoj Gori, te da je to pojedinačna odgovornost investitora i izvođača radova. Komentarišući stabilnost oko 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, Knežević kaže da te građevine nijesu prošle niti jednu proceduru kontrole koju zakon propisuje. U susretu sa prirodom i njenim složenim fenomenima, kao što je seizmička aktivnost, ocjenjuje on, možemo samo da se dobro pripremimo koristeći nauku i struku, ugrađujući je od temelja do krova i smanjujući time životnu opasnost.

●NekoNtrolisaNa urbaNizacija i divlja gradNja “Neumjerena i nekontrolisana urbanizacija dovela je do velikog broja izgrađenih nelegalnih objekata. Garancije da su oni solidno građeni ne može niko dati, te je situacija veoma problematična. Iskustvo pokazuje da su ovi objekti i najranjiviji u uslovima dinamičkih pomjeranja tla. Legilizacija takvih objekata zahtijeva prevashodno utvrđivanje njihove seizmičke otpornosti, eventualno uklapanje u prostor i uklanjanje, odnosno ojačanje onih objekata koji ne zadovoljavaju standarde. To što je sigurno jeste da bi ovi objekti pretrpjeli štetu u uslovima jakih zemljotresa, a samim

tim i njihovi stanari. I nijesu samo u pitanju nelegalni objekti, nego i oni koji su rađeni u ranijim vremenima, naročito u ruralnim sredinama gdje se može vidjeti da ti objekti nemaju ni vertikalnih niti horizontalnih serklaža”, upozorio je za VN Knežević. Prema njegovim riječima, okruženju kakvo je naše, gdje postoji problem jake seizmičke aktivnosti, proces planiranja i gradnje, upravljanja znanjem i pravilima struke mora biti odlučujući faktor bezbjednog i sigurnog životnog okruženja. “Propisima je definisan način kontrole građenja objekata. Radovi moraju biti izvedeni u svemu prema tehničkoj dokumentaciji i prema tehničkim propisima, normativima i standardima. Tokom izvođenja radova izvođač mora da uzima potrebne uzorke za ispitivanje materijala i konstrukcija u skladu sa propisima ili po zahtjevu stručnog nadzora. Svakako je neophodno strogo poštovati propisane procedure vezane za građenje objekata jer one znače sigurno i bezbjedno životno okruženje”, istakao je Knežević.

●PrivatNici štede Na stručNom kadru Da je kvalitet gradnje opao u Crnoj Gori, smatra arhitekta Andrija Markuš. On ocjenjuje da privatni preduzetnici štede na stručnom kadru. “Ubijeđen sam da je kvalitet radova neadekvatan. U fazi projektovanja možemo reći da smo zadovoljni. Za objekte koji su građeni prije 1963. go-

dine nema nikakvog obezbjeđenja od zemljotresa”, neveo je Markuš. Seizmički najugroženiji prostor u Crnoj Gori je, kako kaže pomoćnik direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branislav Glavatović, primorska regija, koja je na kartama seizmičke opasnosti (hazarda) označena zonom devetog stepena seizmičnosti po Merkalijevoj skali. “Zatim tu je zaleđe sa osam jedinica te skale, zajedno sa Beranskom kotlinom, a ostatak je označen sa sedam jedinica Merkalijeve skale. Samo mali dio na krajnjem sjeveru Crne Gore smatra se neseizmičnim”, istakao je Glavatović.

101 osoba u Crnoj Gori poginula je u zemljotresu koji je 1979. godine pogodio Crnogorsko primorje

●Priroda Nam šalje uPozoreNja Miloš Knežević objašnjava da nas je priroda upozorila i posljednjim zemljotresima da živimo u seizmički aktivnom području. “Ta upozorenja će se nastaviti i u budućnosti tako da moramo biti obazrivi u preduzimanju mjera tokom planiranja i građenja objekata,

Nadaju se ostvarenju definitivnog cilja Govoreći o prognozama prirodnih nepogoda, Branislav Glavatović objašnjava da kratkoročna prognoza zemljotresa pretpostavlja utvrđivanje mjesta i vremena događanja sljedećeg snažnog ili razornog potresa. “Nažalost, do danas taj oblik prognoze nije zaživio ni u jednoj, čak ni u najrazvijenijoj državi. Ta nerealnost pouzdane prognoze budućih seizmičkih događaja proističe iz velike kompleksnosti samog fenomena pripreme i događanja zemljotresa, kao i velike složenosti geološke sredine u kojoj se priprema zemljotresa obavlja, ali i usljed činjenice da još ne poznajemo izvjesne

uz definisanje strategija i jasnih preventivnih mjera za borbu protiv jedne od najtežih prirodnih katastrofa. Naša civilizacijska obaveza je da minimiziramo uticaj zemljotresa, a upozorenja su mnogobrojna, počev od zemljotresa u Crnoj Gori, pa do najnovijih svjetskih katastrofa. Zbog toga je neophodno pridržavati se građevinskih propisa kako od strane investitora, tako i izvođača radova”, ističe Knrežević. On ističe da je planiranje, projektovanje i materijalizacija objekata u prostoru veoma zahtjevan zadatak. “Tokom izrade tehničke dokumentacije za građenje na čitavoj teritoriji Crne Gore predviđeno je projektovanje objekata u saglasnosti sa seizmičkim zonama koje su definisane propisima. Nažalost, kontrolu tehničke dokumentacije danas mogu raditi i firme sa inženjerima koji imaju veoma malo iskustva u projektovanju. Mislim da javni interes ne može biti tržišna kategorija i da se kontrola dokumentacije mora povjeravati specijalizovanim institucijama. Garanciju da su svi objekti urađeni u skladu sa seiz-

faktore tog cijelog procesa pripreme i događanja zemljotresa. Iako je savremena seizmologija znatno uznapredovala u tom pravcu, posebno posljednjih nekoliko decenija, nakon uvođenja digitalnog metoda registrovanja i obrade podataka o zemljotresima, taj zadatak još nije riješen”, pojašnjava Glavatović. On dodaje da se nada da će savremena proučavanja, bazirana na vrlo detaljnom satelitskom osmatranju ponašanja zemljine kore, unijeti novo svijetlo u ovu naučnu oblast i konačno omogućiti ostvarenje tog velikog cilja seizmologije kao nauke, a to je uspješna kratkoročna prognoza.

mičkim propisima teško možete dobiti. To je ipak u domenima odgovornosti investitora i izvođača radova”, kaže Knežević. Propisi koji tretiraju problematiku seizmičkog projektovanja su, pojašnjava on, iz 1981. godine i prilično su zastarjeli. “Činimo veliki napor da u dogledno vrijeme uvedemo nove evropske norme (Evrokodove) koji podrazumijevaju definisanje velikog broja parametara neophodnih za projektovanje. Tu problematiku brižno izučavamo i edukujemo studente za primjenu novih propisa. Ovu potrebu je prepoznalo i resorno ministarstvo održivog razvoja i turizma, tako da realizuje tvining projekat ‘Postizanje najvišeg stepena bezbjednosti i tehničkog kvaliteta gradnje’. I pored intenzivne aktivnosti na ovom polju predstoji još mnogo posla”, naglasio je Knežević. Podsjetio je na razorni zemljotres od 1979. godine, koji je zadesio Crnogorsko primorje. Tom prilikom stradala je 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Više od 100.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

16 Aktuelno radnici nastavljaju štrajk

Pozvali Cungua da podnese ostavku Radnici Centra za kulturu

ULCINJ - Radnici Centra za kulturu nijesu uspjeli da postignu dogovor sa predsjednikom Opštine Nazifom Cunguom o isplati zaostalih potraživanja, kako bi prekinuli štrajk glađu, koji su počeli u četvrtak. Jedna plata im je juče uplaćena, ali im to, kako tvrde, ništa ne znači. Većina radnika su žene i već su u teškoj zdravstvenoj situaciji, i juče im je ukazivana ljekarska pomoć. Iako je prvi čovjek grada ubjeđivao radnike da mu vjeruju da će uložiti maksimalne napore, kako bi problem bio riješen, radnici su bili izričiti i zahtjevali rokove, kao i njegov potpis na papiru. “Žene su u pitanju, mi smo majke, žene, babe, sestre, i stvarno je strašno. Rekli ste da ćete riješiti situaciju čim dođete s puta. Molim vas potpišite u ime radnika”, tražili su radnici. Cungu im je pojasnio da je bio kod premijera, te da su oni bili prvo o čemu su pričali. “Rekao sam i da nijeste vi jedini problem, i da ću maksimalno

uložiti napore da riješimo situaciju”, pojasnio je Cungu, istakavši da nije u situaciji da precizira datum isplate, te da bi situacija bila drugačija, da nije skraćen mandat Skupštini opštine. “Potpisao sam i sanacioni plan, čime smo stekli mogućnost da koristimo kredit, u iznosu od dva miliona eura, dobili smo i saglasnost Vlade, međutim zbog skraćenja mandata SO nismo mogli da izvršimo realizaciju svih obaveza”, istakao je Cungu. On je dodao i da je samo tokom ove godine od budžetom predviđenih 170.000 eura za Centar za kulturu, na njihov račun uplaćeno 310.000 eura. I dok gradonačelnik poziva na prekid štrajka, radnici pozivaju njega da podnese ostavku. “Smatramo da je moralni čin da ovaj čovjek, predsjednik Opštine, da ostavku. Nemamo više ništa da kažemo”, istakla je predsjednica Sindikalne organizacije Centra za kulturu Ljiljana Janinović. S.G.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

opozicija tvrdi

Vlast usvaja partijski budžet ŠAVNIK - Većinom glasova odbornika koalicije DPS- SDP na sjednici Skupštine opštine Šavnik usvojen je za tekuću godinu izvještaj o rebalansu budžeta na iznos od 1.537.013 eura, što je za oko 1.528 eura manje od planiranih sredstava. Prvi put za proteklih desetak godina šavnička skupština usvojila je i odluku o budžetu za narednu godinu na iznos od 1,399 miliona eura. Prema riječima predsjednika opštine Mijomira Vujačića, najznačajniji prihodi budžetu za narednu godinu biće od Egalizacionog fonda u iznosu od 734.000 eura. “Od prodaje imovine Opštine, shodno uredbi Vlade Crne Gore dobiće se 417.000 eura. Za bruto plate izdvojiće se 339.000 eura, dok će kapitalni fond biti 195.000 eura. Od toga za puteve biće utrošeno 80.000 eura, seoski vodovod 30.000 eura, a uređenje varoši 18.000. Uz sve to iduća godina je izborna, jer će u aprilu biti održani redovni izbori za lokalni parlament, pa će i pozicija i opozicija paziti kako se troše pare poreskih obveznika”, kazao je Vujačić. Predsjednik opštine naglasio je i da je budžet za ovu godinu bio planiran na iznos od 1.538.541 eura, te da je kapitalni budžet ostvaren na iznos od 96 odsto. U Šavniku je urađen i prostorno-urbanistički plan koji je kasnio jer se čekala odluka Ministarstva za održivi razvoj, po studiji kojom je tražno proširenje granica Nacionalnog parka. “Ta studija je opravdano odbijna, jer ona nije imala ekonomskosocijalnu opravdanost. Da je kojim slučajem usvojena ta studija, Šavnik bi izgubio izvorne prihode i valorizaciju svojih pri-

Sjedinca SO Šavnik

rodnih potncijala”, kazao je Vujačić. I dok su u vladajućoj kolaiciji zadovoljni postignutim i onim što se planira u opoziciji negoduju.

734 hiljade eura dobiće opština Šavnik naredne godine iz Egalizacionog fonda

Predsjednik kluba odbornika Srpske liste Milija Ćeranić tvrdi da od smjene vlasti 2006. godine, ne postoji budžet.

“To je u stvari, partijski budžet DPS-a ili tačnije rečeno budžet desetak porodica u lokalnoj zajednici, dok ostalima preostaju mrvice. Te 2006. godine lokalna vlast je ukinula kapitalni budžet, zaustavila razvoj opštine, a u međuvremenu su je pritisli i porezi. Zaduženja su promašila nekoliko stotina hiljada eura. Identična situacija je i sa budžetom za narednu godinu”, istako je Ćeranić. On je i upitao predstavnike lokalne vlasti kako je moguće da najsiromašnija opština u Crnoj Gori isplaćuje platu svom bivšem predsjdniku Velimiru Perišiću, dvije godine nakon njegove smjene. Predsjednik opštine rekao je da je Perišić od oktobra 2011. do oktobra ove godine primao platu na iznos od 1.100 eura, dok je bruto iznos njegove zarade na iznos od 1.700 eura. M.Rovčanin

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

PROBLEM

Taksiste ugrožavaju ª divljaciº

Bjelopoljski registrovani taksisti tvrde da im neregistrovane kolege svakodnevno otimaju putnike

Beća Čoković

B

jelopoljski taksisti koji legalno rade, žale se na takozvane “divljake” da im uzimaju posao. Oni tvrde da se osjećaju diskriminisano jer redovno plaćaju sve dadžbine i doprinose koje na godišnjem nivou premašju 1.500 eura. Zbog svega toga, kako tvrde, dolaze u sukob sa “kolegama” jer im otimaju putnike.

BIJELO POLJE - Bjelopoljski taksisti koji su registrovani i legalno obavljaju svoj posao često imaju problem sa neregistrovanim kolegama, takozvanim “divljacima”, koji im otimaju putnike. U Bijelom Polju registrovano je između 250 i 300 taksista svrstanih u devet udruženja, dok njih 60-ak samostalno obavlja tu djelatnost. Većina registrovanih taksista tvrdi da im smetnju u radu pričinjavaju neregistrovane kolege, zbog čega traže od nadležnih da im omoguće da nesmetano rade svoj posao u cilju obezbjeđivanja egistencije. Taksista parkiran na staroj autobuskoj stanici u naselju

Ćukovac u ime 20-ak kolega kazao je za Dnevne novine da su ogorčeni i da im je “do grla došlo” što saobraćajni inspektori tolerišu nelegalan taksi prevoz. “Mi koji redovno plaćamo sve dažbine i doprinose, a koje na godišnjem nivou premašuju 1.500 eura, osjećamo se diskriminisani u

smislu da se onima koji ništa ne uplaćuju državi omogućava da nesmetano rade. Zbog toga često dolazimo u sukob sa “kolegama divljacima”, jer nam otimaju putnike. Parkiraju se na mjestima koja njima odgovaraju i činjenica je da policija to ravnodušno posmatra. Ne tražimo ništa drugo nego da budemo zaštićeni od nelojalne konkurencije”, kazao je naš sagovornik. I ostale njegove kolege apeluju na nadležne da im se omoguće uslovi za nesmetan rad. Glavni inspektor za drumski saobraćaj u Bijelom Polju Milutin Femić ka-

tegorički je negirao navode naših sagovornika, tvrdeći da se svakodnevno vrši kontrola taksi prevoza. “Najmanje dva puta sedmično vrši se kontrola taksi prevoznika, a naši inspektori ih svakodnevno kontrolišu u cilju suzbijanja nelegalnog prevoza putnika. Ove godine napisano je 50 prekršajnih naloga zbog nelegalnog taksiranja, a kazna za takvu vrstu prekršaja iznosi 150 eura”, kazao je Femić. Kako je naveo, saobraćajni inspektori su u saznanju da se

10-ak sugrađana bavi nelegalnim taksiranjem. “Notorna istina je da određen broj ne stavlja taksi oznaku, pa je teško odrediti da li se bave nelegalnim prevozom putnika. Preduzimaju se intenzivne aktivnosti da se uhvate na djelu kako bi se adekvatno sankcionisali”, kazao je Femić. Podsjetio je da je osnovni uslov za bavljenje taksi djelatnošću posjedovanje automobila sa kompletnom opremom, da je vozač profesionalac starosti iznad 21 godine i prilikom registracije dužan je da uplati 300 eura za izdavanje licence, kao i 10ak eura za taksu. Osim taksista, inspektori, prema Femićevim riječima, kontrolišu i linijski prevoz na području opštine, gdje, kako je naveo, uglavnom nema nepravilnosti.

NAgRADA ª 19. DEcEMBARº

Sa svečanosti u KIC-u Malesija

Foto: Dejan Lopičić

Marković i ª Rebroº laureati PODGORICA - Žiri za dodjelu nagrade “19. decembar” za 2013. godinu na jučerašnjoj sjednici tajnim glasanjem donio je odluku da ovogodišnji dobitnici najvećeg priznanja Glavnog grada budu pozorišni reditelj Jagoš Marković i Transplantacioni tim iz KBC “Rebro” iz Zagreba. Jagoš Marković dobio je nagradu za izuzetan doprinos kulturi glavnog grada, kao i za predstave “Lukrecija iliti Ždero” i “Filomena Marturano”. Transplantacioni tim iz KBC “Rebro” nagrađen je za superviziju i učešće u deset transplatacija bubrega sa ti-

mom ljekara Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici. Na ovogodišnjem konkursu za dodjelu nagrade “19. decembar” podnijeti su predlozi za 18 kandidata, od kojih je 14 ispunilo formalno-pravne uslove. Komisija za dodjelu Studentske nagrade Glavnog grada na jučerašnjoj sjedinici donijela je odluku da se Studentska nagrada Glavnog grada – Podgorice za 2013. godinu, kao izraz priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju, dodijeli za 26 studenata. Nagrade će biti uručene Boba-

DAN OSLOBOĐENJA

POSJEtA ukRAJiNSkE AMBASADORkE

PODGORICA - Gradska opština Tuzi će naredne godine izgraditi gradsko groblje i riješiti pitanje zelene pijace, kazao je predsjednik GO Frano Ljuljđuraj na svečanoj sjednici povodom obilježavanja Dana oslobođenja, održanoj u KIC “Malesija”. U svom govoru posvećenom ovom danu, u kojem se osvrnuo na projekte koji su započeti ili realizovani u toku ove godine, Ljuljđuraj je izrazio uvjerenje da će Tuzi postati 23. crnogorska opština. “Nadam se da ćemo 2014. obilježiti Dan opštine, bez prefiksa gradska”, kazao je Ljuljđuraj. On je rekao da se s pravom očekuje da se sljedeće godine izgradi gradsko groblje u Tuzima, za šta su

NIKŠIĆ - Ambasadorka Ukrajine Oksana Sljusarenko bila je juče u zvaničnoj posjeti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću kako bi čestitala jubilej - 50. godišnjicu postojanja te visokoškolske ustanove i poklonila dio ukrajinskih knjiga za ranije osnovanu biblioteku ukrajinskog jezika i književnosti. Ambasadorka je tom prilikom poklonila i knjigu iz 1963. godine vezanu za poznatog ukrajinskog stvaraoca Tarasa Ševčenka, istaknutog pjesnika i slikara. Dekan fakulteta prof. dr Blagoje Cerović rekao je da se veoma uspješno razvija kulturna saradnja dvije zemlje, pa se često sprovode brojne izložbe ukrajinskih slikara u Crnoj Gori, a ustaljena je praksa posebnih ukrajinskih dana kao što su Dani ukrajinske mode, Dani ukrajinske kuhinje, te Dani ukrajinske umjetnosti. “Mi smo prevenstveno došli čestitati

nu Bojaniću, Radu Kovaču, Vladimiru Kostiću, Anđeli Vujković, Marku Đuranoviću, Luki Rakojeviću, Filipu Markoviću, Radojici Radonjiću, Ivani Rajković, Nemanji Kovačeviću, Mileni Đokić, Ninoslavi Lalatović, Mariji Šćepanović, Andrei Grgurović, Stefanu Dukiću, Bojani Knežević, Neveni Mijušković, Anđeli Popović, Alidi Bulić, Dajani Vuletić, Luki Lakoviću, Katarini Lazović, Vedranu Kasalici, Leonori Dukaj, Marijanu Vojinoviću i Amini Dizdarević. Mr.Ž.

Žele da 2014. slave Kulturna saradnja uspješna Dan opštine Tuzi finansijskim planom predviđena određena sredstva. Obećao je i rješenje za pitanje zelene pijace koje, kako je kazao, godinama opterećuje građane Tuzi. “Obavili smo razgovore sa dva investitora, jednim odavde i drugim iz inostranstva, koji su izrazili spremnost za izgradnju zelene pijace po principu privatno-javnog partnerstva”, kazao je Ljuljđuraj. On je dodao da su ove godine učinjeni pomaci u zapošljavanju mladih osoba, posebno u javnim preduzećima, ali i da na tom polju treba uložiti veće napore. Povodom Dana oslobođenja tradicionalno su uručene nagrade, i to profesorici Vitori Ljuljđuraj i dr Abedinu Adžoviću. Mr.Ž.

50. godišnjicu postojanja ove ustanove, koja je pravi partener ukrajisnke ambasade u Crnoj Gori. Tokom 2013. godine smo potpisali još tri sporazuma o saradnji ukarijinskih

univerziteta sa Univerzitetima Crne Gore, jer je važno da se podrže kontakti među institucijama visokog obrazovanja. Kako uvijek na kraju godine napravimo plan za narednu, dogovoreno je da u januaru uradimo prezentaciju djela slavnog Njegoša, kojem je ove godine otvoren spomenik u Kijevu i koji je u julu otvorio premijer Milo Đukanović, ali sa ukrajinskim prevodom”, objasnila je Sljusarenko. Prije nekoliko dana otvoren je i Kulturni centar društva Ukrajina - Crna Gora, kazala je ambasadorka, tokom koje je dogovoreno dvojezično izdanje djela Petra II Petrovića Njegoša u prevodu na ukrajinski jezik koje je izdato uz podršku Ambasade Ukrajine, Počasnog konzulata Crne Gore u toj zemlji i Društva Crna Gora - Ukrajina, a povodom obilježavanja 200. godišnjice rođenja crnogorskog pjesnika i vladara. J.L.

18 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Nedakusi

Studenti

Tivatska djeca dobijaju novu priliku

studenti

Štrajkovali zbog participacija HERCEG NOVI - Studenti Fakulteta primijenjene fizioterapije iz Igala juče su organizovali miran protest jer im Ministarstvo prosvjete nije uplatilo participacije. Student postdiplomskih studija Darko Zejak kazao je za VN da je protest organizovan jer im participacije predstavljaju mjesečnu nadoknadu za dom i menzu koje nemaju u Igalu, a iznose 45 eura po studentu. “Prije tri godine su iznosile po 90 eura, a bilo je 70 studenata koji su koristilI pravo na ovu participaciju”, rekao je Zejak. On dodaje da je U međuvremenu spisak proširen i da sada 130 studenata prima po 45 eura. “Uslov za primanje participaci-

ja je da student prvi put upiše prvi semestar prve, druge i treće godine. Inače, na fakultetu je trenutno 250 studenata od kojih je 230 iz drugih gradova Crne Gore”, rekao je Zejak. Studenti dodaju da se hrane o svom trosku, pa im je za hranu mjesečno potrebno od 150 do 200 eura. “Pored toga plaćamo stanove jer privatno živimo, a plaćamo i struju i vodu, što je dodatnih 100 eura. Poslali smo apel Ministarstvu da nam do 1. februara naredne godine isplate sva dugovanja i pošalju pismenu garanciju da će isplate biti redovne”, naveo je Zejak. Studenti ističu i da se slažu da im se ukinu participacije ukoliko im se nađe prostor za menzu. S.M.

TIVAT - Škola Najtsbridž (Knightsbridge Schools International Montenegro), prva sa statusom IB World School u Crnoj Gori, postala je zvanično kandidat za sticanje autorizacije programa za niže srednje škole (Middle Years Programme) i programa za maturante (Diploma Programme) od strane organizacije International Baccalaureate (IB). Iz Škole je juče saopšteno da je sa tim započela dvogodišnji proces rada u fazi kandidature na primjeni kompletnog srednjoškolskog međunarodnog programa obrazovanja, čime će, nakon ostvarene autorizacije biti zaokruženo obrazovanje djece uzrasta od tri do 18 godina. Kroz autorizaciju za oba IB programa KSI će svoje prve maturante sa međunarodnom diplomom dobiti 2017. godine, pružajući im mogućnost da se po završetku školovanja upišu na veliki broj svjetski priznatih univerziteta, objašnjavaju iz Najtsbridž škole. Tim povodom direktor škole Alek Džigins je istakao da taj korak predstavlja značajan trenutak za njihovu obrazovnu ustanovu, jer je njime nagrađen zajednički napor svih zaposlenih i otvoreno još nekoliko novih poglavlja razvoja škole u Crnoj Gori. Z.K.

gornji nedakusi

Voda na proljeće BIJELO POLJE - U okviru kvalitetnijeg elektrosnabdijevanja u bjelopoljskom mjesnom centru Nedakusi u toku je postavljanje električnih stubova koji će poslužiti za javnu rasvjetu i istovremeno za napajanje strujom crpne stanice budućeg vodovoda. Prema riječima predsjednika mjesne zajednice Željka Raičevića tim poslom riješiće se problem za 300 domaćinstava u naselju koja nemaju vodu. “Gornji dio naselja ima problem vodosnabdijevanja, posebno u ljetnjim danima, te se kao prioritet u okviru programa javnih radova kandidovala izgradnja vodovoda. Posao u vrijednosti 120.000 eura realizuju međunarodna organizacija za podršku “Karitas Luksemburg” sa sjedištem u Beranama i lokalna uprava, a podršku u manjim novčanim iznosima pružila su ministarstva poljoprivrede i rada i socijalnog staranja, dok su na njihovom čelu bili naši sugrađani Tarzan Milošević i Suad Numanović”, kazao je Raičević. Kako je naveo, vodovod ne može da bude stavljen u funkciju dok se

ne obezbijedi elektrosnabdijevanje crpne stanice. “Vodovod bi vjerovatno bio stavljen u funkciju da neko nesavjestan nije otuđio šablone za nalivanje betonskih stopa za električne stubove. Izgubilo se dosta dragocjenog vremena za nabavku novih šablona, a osim toga i trenutni vremenski uslovi ne dozvoljavaju da se posao realizuje. Optimisti smo da će se radovi nastaviti kad otopli i da će mještani gornjeg dijela Nedakusa na proljeće dobiti vodu”, kazao je Raičević. Zamjenik predsjednika mjesne zajednice Mušo Ramović naveo je da je iz lokalne uprave najavljeno i probijanje puta u Nedakuškom polju dužine kilometar od firme “Peštan” do Plinare. “Taj put bi mnogo značio za mještane jer bi time dobili adekvatan prilaz do svojih poljoprivrednih parcela, a nadležni opštinski organ mogao bi izdavati dozvole za izgradnju objekata male privrede. To bi puno značilo u smislu prosperiteta ovog ravničarskog dijela opštine”, kazao je Ramović. B.Č.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Budvanski parlament

Jedni u klin, drugi u ploču, Rađenović ostao DPS optužila opoziciju da je inicijativa za smjenu Rađenovića, političke prirode Nina Lajović

P

đe Popovića, političke je prirode. “Nije vam cilj da se dođe do nekih drugih rezultata, već da se malo zatalasa”, kazao je Popović. No, odbornik Fronta Stevan Džaković rekao je da ovo nije politička, već ekonomska priča. “Ovo je jedan vid političke odgovornosti, a mi nijesmo sud da raspravljamo o tome. Ovo je ekonomija, nije politička priča i ovaj izvještaj treba podnijeti građanima, jer su oni i naši i vaši poslodavci”, naglasio je Džaković. Odbornik Pozitivne Radosav Tomović je kazao da su razlog nepodnošenja završnog računa na vrijeme neprofesionalnost i neodgovornost, te da zbog toga neko treba da odgovara. Šef odborničkog kluba SNP Mijomir Pejović kazao je da je njihov klub podržao ovaj predlog da bi jednom počelo prozivanje zbog neodgovornosti. “Vi nemate subjektivnu, ali imate objektivnu odgovornost i treba da smijenite onoga zbog koga završni račun nije gotov jer je ovo postala konstanta. Ovaj račun je važan i zbog toga što je trebalo da se vide socijalna izdavanja za 2012. i uporede sa ovom godinom”, kazao je on. S obzirom da je ove godine, kako je kazao odbornik Liberalne partije Ante Petković, stabilizovana opštinska administracija i smanjeno dugovanje opštine, ta se partija izjasnila da će dati podršku Rađenoviću. “Poslije jednog dugog perioda, plate i doprinosi zaposlenima se isplaćuju, a značajno je i to što sada svaki projekat u izgradnji treba da dobije urbanističko-tehničke uslove i saglasnost. To je zna-

radmila ćapin poručila

kurs Ministarstva kulture sa potraživanjima ukupnog iznosa sredstava za organizaciju Salona, osim sredstava za štampu kataloga i pozivnica”, saopštila je Ćapin. Ona je dodala da Hercegnovski zimski salon organizuje pravno lice Zavičajni muzej i Umjetnička galerija “Josip Bepo Benković” Herceg Novi. “Za organizaciju i sve obaveze, uključujući i obaveze propisane Zakonom o izdavačkoj djelatnosti odgovara odgovorno lice u pravnom licu - direktor ustanove. Sredstva u skladu sa čl. 31 i 48 Zakona o kulturi obezbjeđuje osnivač”, poručila je Ćapin. Ona je zamolila Mandića da se sam sa sobom dogovori ko je odgovoran za realizaciju Zimskog salona. S.M.

rođena Šundić, 12. decembra 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 14. decembra u 14 časova.

Sofija Ilije Nikčević rođena Husar, 12. decembra 2013. u 84. godini. Sahrana će se obaviti 14. decembra u 14 časova na groblju u Straševini.

12. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 14. decembra na groblju Kopilje u 15 časova.

Danilo Duka Ljuba Obrenović u 59. godini. Sahrana će se obaviti 14. decembra 2013. na gradskom groblju Zagorič u 14 časova.

Kosa Dragutina Vujović rođena Šćepović, 11. decembra 2013. u 85. godini u Beogradu. Sahrana će se obaviti 14. decembra u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Radojka Pejović 9. decembra 2013. Sahrana će se obaviti 14. decembra u 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

Milka Bulatović rođena Marković, (1940), 12. decembra 2013. Sahrana je obavljena 13. decembra na seoskom groblju u mjestu Rogovina.

Slavka Sanja Živkova Janković rođena Lazarević, 12. decembra 2013. u 48. godini. Sahrana je obavljena 13. decembra u 14 časova na Čepurcima.

Borislav Rosi Ivanov Vuković

Odbornici vladajuće kolaiicije podržali Rađenovića čajan pomak u odnosu na ranije. Ovo je godina stabilizacije, a nadamo se dogodine izgradnji brojnih infrastrukturnih projekata”, kazao je Petković. Sa druge strane, odbornik Božidar Vujičić smatra da situacija ima veze sa ogromnim dugovanji-

ma opštine Budva, stanjem imovine, kapitalnim investicijama, rashodima i prihodima. “Ovo nema veze sa politikom. Ovo je pokrenuto zbog naših građana, jer zbog neupoznavanja sa stanjem možemo da ulazimo u još veće greške”, poručio je Vujičić.

upoznavanje sa tehnologijama

Mandić prekršio zakon Radionica za učesnike Hakatona HERCEG NOVI - Bivša v. d. direktora JU Zavičajni muzej i Umjetnička galerija “Josip Bepo Benković”, Radmila Ćapin optužila je predsjednika opštine Herceg Novi Dejana Mandića da je prekršio Zakon o kulturi jer nije odgovorio na njene dopise od 14, 15, 20. novembra i 3. decembra, povodom održavanja zimskog salona. Ona je dodala da je time izbjegao zakonske obaveze Osnivača ustanove i time ugrozio ostvarivanje javnog interesa iz čl. 5 st. 1 t. 2 Zakona o kulturi i čl. 3 Zakona o muzejskoj djelatnosti. “Do juče opština Herceg Novi je Muzeju i Galerijama na ime troškova Salona uplatila nula eura. Pošto je Opština Herceg Novi izbjegla obaveze u vezi sa određivanjem Zimskog salona, Ustanova se prijavila na Kon-

Ljubica Ilije Ulićević

Jovan Vukote Šušović

redsjednik opštine Budva Lazar Rađenović završni račun za prošlu godinu predao je 20. marta revizoru, rečeno je juče na sjednici lokalnog parlamenta. Predsjednik Skupštine opštine Boro Lazović rekao je da je time Rađenović svoju obavezu završio. Juče je budvanski parlament raspravljao o povjerenju prvom čovjeku opštine, na inicijativu Demokratskog fronta, zbog toga što Rađenović nije na vrijeme predao završni račun za 2012. godinu. Odbornici vladajuće koalicije su naravno podržali aktuelnog predsjednika opštine.

BUDVA – Predsjednik SO Boro Lazović rekao je na jučerašnjoj sjednici da je predsjednik opštine Lazar Rađenović svoje obaveze izvršio na vrijeme i daleko ispred predviđenog datuma dostavio završni račun revizoru. “Ko je i zašto odugovlačio sa tim - to treba da se vidi, ali ovo sve drugo je u skladu sa zakonom. Treći put glasamo o povjerenju predsjedniku i svaki put on dobija sve veću podršku. I ovoga puta biće tako i bićemo jači nego prije. Ovo je sa naše strane demokratski čin, mislimo da je ovo dobra tačka dnevnog reda jer je prilika da još jednom istaknemo izuzetan rad našeg predsjednika”, kazao je Lazović tokom rasprave o predlogu razrješenja Rađenovića. Inicijativu za njegovo razrješenje pokrenuo je Demokratski front jer, kako su kazali, Rađenović nije predao završni račun za 2012. godinu do zakonom predviđenog roka, 31. maja ove godine. Odbornik DF Đorđe Vujović kazao je da su tu tačku dnevnog reda oni tražili po osnovu zakona, a po riječima njegovog partijskog kolege Mihajla Backovića, još se ne zna šta je sa završnim računom ni da li će ga biti. “Ranije često revizori nijesu ni dolazili da brane svoj izvještaj i to je postalo praksa. Moramo vas uozbiljiti i vratiti u zakonske okvire. Ima curenja para iz opštinskog budžeta i mnogi su se dobro ‘omastili’ od tih para. Ovo je strateški dokument, a predsjednik je našu inicijativu u izjavi za medije omalovažio i ocijenio kao bizarnu, a inicijativa je u vezi sa kršenjem zakona”, kazao je Backović. Motiv za ovakav zahtjev opozicije, po riječima odbornika DPS Sr-

PREMINULI

PODGORICA - Logate i Digitalizuj.me će sjutra, 15. decembra, organizovati radionicu kako bi se učesnici koji su se prijavili na 2 . Hakaton, koji se održava od 21. do 22. decembra, detaljno upoznali sa tehnologijom koja će se koristiti tokom ove manifestacije koju sponzoriše Crnogorski Telekom. Radionica će biti održana u prostorijama kompanije doMEn, sa početkom u 12 časova. “Radionica će svim zainteresovanim učesnicima pojasniti tehnologije za unapređenje aplikacija, tj. kreiranje novih funkcionalnosti Tele-

komove Extra TV platforme. Organizatori će prezentovati nekoliko postojećih primjera i potruditi se da odgovore na sva pitanja, a poseban akcenat će biti i na izazovima koji očekuju programere i ostale učesnike Hakatona, a ve z a n i su za korisničko iskustvo aplikacija i njihove performanse”, navodi se u saopštenju. Organizatori su pozvali sve zainteresovane, a posebno programere, da se jave i budu dio kreativnih realizacija IPTV platforme jer će se uz njihovu pomoć sve ideje mnogo lakše sprovesti u djelo.

12. decembra 2013. Sahrana je obavljena 13. decembra u 14 časova na groblju Bijela Rudina – Bandići. Kuća žalosti Ulica 8. marta 15, ulaz 2, stan 9.

Nikola Filipov Radunović 11. decembra 2013. Sahrana je obavljena 13. decembra u Zmajevu.

Dragica Todorova Vukčević rođena Milović, 11. decembra 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 12. decembra na gradskom groblju Čepurci.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

MRAČNA STRANA INTERNETA

Kratka ist

I

za radoznalih očiju najpoznatijih pretraživača Gugla, Mozile i Binga, nalazi se ogromni sajberfront, stotinama puta veći od zvanične svjetske mreže Vorld Vajd Veba (WWW). U toj takozvanoj “dubokoj mreži” (eng. deepweb), prepunoj banalnih podataka i napuštenih URL-ova, smješteno je virtuelno podzemlje, pod nazivom “mračna mreža” (eng. dark net). To je mjesto gdje se otvoreno trguje drogom i oružjem, pomoću njega se povezuju teroristi širom svijeta ili vrbuju plaćene ubice za obavljanje atentata.

U posljednjih nekoliko godina “mračna mreža” zavrijedila je pažnju svjetskih vlada, a FBI i NSA ostvarile su značajne rezultate na polju slamanja internet trgovaca drogom, kao i onih koji razmjenjuju nedozvoljenu pornografiju. Ipak, i pored određenih uspjeha službi zaduženih za bezbjednost interenta, ovo carstvo anarhije i dalje jača, duboko skriveno iza interneta koji znamo i kojim se svakodnevno koristimo. Američki magazin Forin Polisi, objavio je kratku istoriju ove specifične “mreže u mreži”.

● 29. OKTOBAR 1969.

Čarli Klajn, student na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, razmijenio je prve poruke između računara povezanih ARPANET-om, mrežom koja je prethodila internetu, koju je u to vrijeme razvijalo Američko ministarstvo odbrane. Iako je samo dio tih poruka stigao do računara na Univerzitetu Stenford na sjeveru Kalifornije, ka kojima su “krenule na put” iz LA, to je bio revolucionaran “uspjeh,” jer u roku od nekoliko godina, brojne izolovane, tajne mreže počinju da se pojav-

ljuju uporedo sa ARPANET-om. Neke od njih, zbog prirode svog nastanka, ubrzo dobijaju naziv “mračne mreže.”

● DEVEDESETE

Kako internet postaje mejnstrim, razvija se i kompresija fajlova što dovodi do smanjenja cijene skladištenja podataka. To dovodi do eksplozije darknet aktivnosti, na kojima korisnici masovno počinju da razmjenjuju materijale zaštićene autorskim pravima. Ubrzo i “peer to peer” (u prevodu: od osobe ka osobi) razmjena podataka porađa i decentralizovana čvorišta podataka, a neka od njih, poput tzv. “topsajtova”, od kojih je poticala većina ilegalnih muzičkih i filmskih datoteka, bivaju zaštićena jakim lozinkama i dostupna samo insajderima. Drugi, kao Napster koji će kasnije biti ugašen, rade transparentno i obezbjeđuju prenos miliona fajlova na dnevnom nivou.

● MART 2000. Softverski programer Ian Klark lansira “Frinet” (u prevodu: slobodna

Aktuelno 21

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

torija sajber podzemlja

100 virtuelnih valuta danas postoji u svijetu, a nove nastaju iz mjeseca u mjesec. Bitkoin je samo najpoznatija od njih, ne i jedina.

vernom moru, 13 kilometara udaljenoj od mjesta Sufolk u Engleskoj. U početku nazvana “Hevn.Co”, njihova”mreža u mreži” bavila se skladištenjem i razmjenom ograničenih podataka (sve izuzev spama, dječije pornografije i aktivnosti poput pranja novca) smještenim u hajtek serverima skrivenim unutar tvrđave. I pored toga što je izazvao veliku pažnju sajber javnosti, Hevn.Co ubrzo postaje promašena investiticija, pa 2002. godine obojica njenih tvoraca odustaju od tog projekta.

1,2

milijarde dolara prometa ostvareno je preko “Puta svile” skrivene “onlajn prodavnice droge” između 2011. i 2013. godine

● 20. SEPTEMBAR 2002.

mreža), revolucionarni softver koji je nudio anonimni prolaz u najtamnije djelove interneta na kojima je bilo dostupno praktično sve ono što ne valja, od dječje pornografije do upustava o tome kako napraviti razne eksplozive. “Frinet je skoro pa savršena anarhija. Kompanijama koje hoće da ukinu slobodnu razmjenu podataka među korisnicima interneta poručujem samo jedno:`Odustanite!`”, rekao je tada Klark Njujork tajmsu.

● JUN 2000.

Slobodarski sajberpankeri Rajan Lejkej i Šon Hejstings otvaraju biznis u Morskoj zemlji (eng. Sealand), nominalno nezavisnoj mikrodržavici lociranoj na jednoj vojnoj tvrđavi iz Drugog svjetskog rata u Sje-

Istraživači američke pomorske istraživačke laboratorije kreiraju ranu verziju Tor-a (tzv. Onion-ruter), softvera koji skriva lokaciju i IP adresu korisnika. Originalno kreiran radi zaštite identiteta američkih operativaca i disidenata u zatvorenim zemljama poput tadašnje Kine recimo, Tor je došao kao naručen za još jednu grupu korisnika - sve one čija onlajn aktivnost zalazi na “teritoriju” mračnih internet zona.

● JANUAR 2005.

Magazin “Wired” objavljuje da “darknet distributeri” razmjene više od pola miliona filmova svakog dana. Podzemne mreže zbog kršenja autorskih prava postaju neprijatelj broj jedan holivudskih studija, muzičke industrije i kompanija koje se bave softverskim inženjeringom. Studija ITC-a, firme za IT istraživanja, iz 2005. procijenila je da je softverska piraterija kompanije širom svijeta

JOHANESBURG - Nekadašnji južnoafrički predsjednik Nelson Mendela biće sahranjen sjutra, u porodičnoj grobnici u Kunuu, a njegov posljednji ispraćaj biće “strogo rezervisan za članove porodice”, objavila je juče vlada Južne Afrike. “Porodica želi da pokop ostane porodična stvar, ne želi da ga snima televizija, ne želi da ljudi vide polaganje u zemlju”, izjavila je Fumla Viliams, portparolka vlade. Junak borbe protiv aparthejda i prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike, preminuo je 5. decembra u 95. godini, a prema sopstvenoj želji htio je da bude sahranjen među svojim precima.

samo u toj godini koštala oko 34 milijarde dolara.

● 3. JANUAR 2009.

Čovjek koji se predstavlja kao Satoši Nakamoto izbacuje prvi bitkoin, formu sajber kriptovalute koja ne podliježe bilo kakvoj vrsti kopiranja ili zloupotrebe. Za razliku od prethodnih digitalnih valuta koje nisu zaživjele jer se jednostavno nije moglo sprijećiti njihovo masovno kopiranje, Bitkoin je utemeljen na inovativnim javnim računovodstvenim obrascima koji sprečavaju njegovu dvostruku upotrebu.

● 2010.

Prokjuziv, firma koja se bavi sajber bezbjednošću i nadzorom, iznosi

procjenu da su mračne mreže na internetu dom za više od 50.000 ekstremističkih sajtova i više od 300 terorističkih foruma. Nedozvoljena prodaja piratskog sadržaja, prema njihovom izvještaju, služi kao izvor finansiranja terorističkih organizacija i njihovih operacija.

● 1. JUN 2011.

Blog Gauker objavljuje ekspoze o “Putu svile” , skrivenom onlajn tržištu na kom se sve moguće vrste droga prodaju “kao polovna elektronika.” “To je kao Amazon. com za kristalni met i LSD, dostupan samo korisnicima sa velikim računima bitkoina”, objašnjavaju tada na pomenutom blogu. Trgovina na “Putu svila” svakim danom se sve više povećava, što dovodi i do porasta vrijednosti bitkoina - u tom trenutku jedan bitkoin vrijedio je oko 30 dolara, a gotovo svakodnevna tendencija rasta nije dovođena u pitanje.

● 1. AVGUST 2013.

Irske vlasti pretresle su stan Erika Eoina Markeza u Dablinu i uhapsile čovjeka koji je od strane FBI opisan kao najveći trgovac dječjom pornografijom na svijetu.

● 4. AVGUST 2013.

Američke vlasti u okvirima tajnih internet zona presreću komunikaciju između vođe Al Kaide Ajmana al Zavahirija i Nasira al Vuhajšija, šefa jemenskog kraka te terorističke mreže, što dovodi do velike uzbune i

zatvaranja 21 američke ambasade širom zemalja muslimanskog svijeta.

● 1. OKTOBAR 2013.

FBI gasi “Put svile” i hapsi Rosa Vilijama Ulbrihta, poznatog i po onlajn nadimku - Strašni pirat Roberts, koji je optužen da je bio kreator uspona najveće onlajn prodavnice droge u istoriji interneta. U optužnici u Federalnom sudu u SAD, navodi se da je na ovoj tajnoj mreži obavljena 1,2 milijarda dolara ilegalnog prometa u periodu od 2011. do 2013. godine

● OKTOBAR 2013.

Sajt koji se bavi izvještavanjem i novinama iz svijeta tehnologije, objavio je crna onlajn tržišta poput “Riloudid” i “Dipbej”, na kojima se otvoreno reklamiranju narkotici, bilježe porast prometa. “Nema sumnje da će doći do pregrupisanja, bilo gdje.”, napisao je jedan od moderatora “Puta svile” nakon njegovog gašenja. “Radujem se da vas sve ponovo vidim i da ste i dalje angažovani u slobodnoj trgovini bez uplitanja vlasti u vaše lične stvari”, poručio je on svima sa one strane mreže.

● NOVEMBAR 2013.

Novo anonimno “darknet” tržište pod nazivom “Put svile 2.0” ponovo egzistira u okviru interneta. Otvoreno je samo mjesec nakon što su njegovu prvobitnu verziju ugasile američke vlasti. Priredio Nikola Mijušković

RASPRAVA O IMIGRANTIMA U ZAGREBU

Mogu li Vis ili Lastovo postati nova Lampeduza? ZAGREB - Kancelarija evropskog zastupnika Tonina Picule zajedno sa Institutom za evropske i globalizacione studije u Knjižari Bogdana Ogrizovića u Zagrebu juče su organizovale javnu raspravu pod nazivom “Stranci pred vratima Evrope – Iskustvo Lampeduze”. Tonino Picula koji je na temelju slučaja poginulih imigranta pored obala Lampeduze (preko 360 poginulih u

nesreći početkom oktobra) zaključio da imigrantska politika EU ima brojne mane. Naime, čelnici Evrope dugo su podržavali autoritarne režime u Sjevernoj Africi (primjera radi, podrška Nikolasa Sarkozija libijskom vođi Moameru Gadafiju) jer su, između ostalih, osiguravali Uniju od talasa imigranata. Nakon što su režimi srušeni, EU se sada mora suočiti sa tim fenomenom. Iz hrvatske vizure, ta tema ne bi trebala da se čini činiti dalekom iz nekoli-

ko razloga. Za početak, Hrvatska je u ranim devedesetima bila poprište snažnih migracionih tokova pa je u tom razdoblju, prema nekim procjenama, oko milion ljudi prelazilo, u ovom ili onom svojstvu, preko nacionalne teritorije te zemlje. Nedavnim ulaskom u EU i Hrvatska bi ubrzo mogla da se suoči sa većim brojemi migranta na vlastitim granicama, posebno na morskim granicama i isturenijim ostrvima kao što su Vis i Lastovo, zaključeno je na raspravi.

22 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Duborez

Drvo s licem sveca Mašinski inženjer iz Nikšića Rade Pižurica dugi niz godina bavi se rezbarenjem Iako rezbarenje kao hobi upra- da radim samo ikone. U početku žnjava decenijama, Nikšićanin sam se ustručavao jer sam htio da Rade Pižurica je tek prije petna- ispoštujem sve crkvene kanone. estak dana radove predstavio ši- Sada imam slobodu da napravim roj javnosti. kompoziciju onako kako mislim Prvi duborez, koji je načinio da treba, pročitam Sveto pismo i davne 1978. godine, bila je drve- u glavi mi se stvara slika. Lice je na kutija za duvan na čijem je po- najteže uraditi, detalje oko usana klopcu izrezbario lik crnogorskog i očiju”, objašnjava Pižurica kako vladike Njegoša. Rade kaže da mu izrađuje duborez, rad koji zahtijeje uzor bio otac koji je znao da na- va preciznost i posvećenost. pravi neke jednostavnije upotrebRade kaže da pri izradi rezbarene predmete u drvetu. ne ikone nije po svaku cijenu do“Kada sam došao sljedan oponašanju na ideju na napraoriginala, već mu vim kutiju za duvan, stare ikone služe sapitao sam baš njega mo kao ideja-vodilja kako to da uradim. da dođe do vlastitog Taj prvi rad nije baš originalnog umjetnajbolje ispao, ali već U početku sam se ustruničkog izraza. u drugom pokušaju čavao jer sam htio da isRad na ikonorezsam bio precizniji i poštujem sve crkvene ka- barenju ipak douspješniji”, prisjeća none. Sada imam sloboživljava veoma se Rade svojih umjet- du da napravim kompoozbiljno. ziciju onako kako mislim ničkih početaka. “Velika je odgovornost raditi likoTada je dobio vi- da treba, pročitam Sveve svetitelja, pa mi še samopouzdanja i to pismo i u glavi mi se vjere da ima dara za stvara slika. Lice je najponekad treba i dva oblikovanje drveta, teže uraditi, detalje oko mjeseca za izradu mada mu tada nije usana i očiju” samo jedne ikone. padalo na pamet da Obično radim na tiće ozbiljno nastavisovini ili na javoroti da se bavi rezbarenjem. Usko- vini koju je lakše pronaći, već prero je došao na ideju da u drvetu ma prilici, to mi je dostupno. Mopravi ikone. že se raditi i na maslini. “Jednom kada sam krenuo, niPlaniram da preko prijatelja sa jesam više prestajao, svaki slobo- primorja probam doći do drveta dan trenutak sam koristio kako masline kako bih se oprobao i na bih radio na tome i usavršavao njemu. Eto, napravio sam i prtehniku, dodao neki detalj. Kada ve gusle od javora, sa vrha gusasam shvatio da to umijem dobro la gleda Njegoš na čijem ramenu da radim i da vjerno prenosim li- sjedi orao i za čiju izradu mi je bikove svetaca na drvo, odlučio sam lo potrebno dvije godine”, s pono-

Ikone u duborezu su njegova strast: Rade Pižurica

som kaže Pižurica. I ne žali se Rade što nema atelje za rad, već duborez izrađuje u nekom slobodnom kutku kuće. Iako se već decenijama bavi umjetničkim oblikovanjem drve-

ta, njegovi radovi su tek prije petnaestak dana predstavljeni nikšićkoj publici. “Nikada nijesam imao motiv da uradim duborez pa da ga prodam. Prosto uživam dok radim i

stvaram”, kazao je Rade, ne skrivajući zadovoljstvo zbog uspješno organizovane izložbe koju je publika u Nikšiću dočekala sa odobravanjem. D.Lasica

Reportaže 23

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Česi umiju da se raduju Božiću i Novoj Godini: Ukrasi postavljeni u tržnom centru

Predbožićna bajka s mirisom marcipana ČEŠKA

Zorica Bulatović

S

mješten na ušću rijeka Svratke i Svitave, grad je svega dva časa vožnje automobilom udaljen od tri evropske prijestonice - Beča, Bratislave i Praga, ali i 20 debelih sati vožnje od Podgorice. Grad nas je dočekao u svom punom sjaju, i predbožićnoj čaroliji. Trgovi ukrašeni motivima posvećenim Božiću uokvireni građevinama starim i po sedam-osam vjekova. Miris marcipana, kuvane medovine i punča golicao je nozdrve, dok je pahulje nosio hladni vjetar.

Brno može da pruži i više nego što se na prvi pogled može učiniti, a sporazumijevanje sa mještanima teče glatko čak i ako ne znate engleski jezik. Brno je grad bez žurbe i gužve, idealan za one koji umiju da uživaju u dobroj čašici i zabavi, kao i za poklonike istorije. On je dobitna kombinacija - tri u jedan. Neko je ranije rekao da je to grad u kojem se zaista vidi duša Češke, a koji ima veoma mnogo atrakcija - od hazburških rezidencija, opera, komunističkih koncertnih sala, pa sve do ikona funkcionalističke ahitekture. Zamak Špilberk i Katedrala Svetog Petra i Pavla su najznačajniji istorijski spomenici u gradu. Katedrala je građena tokom četrnaestog i petnaestog vijeka. Njena zvona označavaju podne svakoga dana u 11 časova, što je tradicija ostala od vremena švedske opsade 1645.

godine. Treba vidjeti i vilu Tugendhat, koja je savršen primjer funkcionalističke arhitekture. Projektovao je arhitekta Mis van der Roe. Sagrađena je kasnih dvadesetih godina 19. vijeka blizu centra Brna. Na Kapučinskom trgu nalazi se istoimeni manastir iz 1651. godine, u čijoj se kripti nalaze mošti i mumije svetih ličnosti, biskupa i aristokrata. Na zapadnom kraju trga nalazi se palata Ditrihštajn iz 1760. godine, iz “zlatnog perioda” grada, u kojoj se nalaze Moravski muzej i etno-selo. Pažnju će vam svakako privući i Stara gradska kuća iz 13. vijeka građena u gotičkom stilu sa sjajnim portalom iz 1511. godine. Ono što vam u ovo doba godine ne može promaći na trgu je pripema za proslavu predstojećeg katoličkog Božića. Tu su jasle i figure koje dočaravaju momenat Hri-

stovog rođenja. Trg je preplavljen montažnim kućicama namijenjenim prodaji novogodišnjih suvenira. Magnete sa imenom grada teško je pronaći. Mogu se kupiti samo u malom broju knjižara, jer su na taj način suvenire sa imenom grada zaštitili kao poseban brend koji ne smije da devalvira. A na cetralnom mjestu trga dominira ogromna jelka, kao da je istrgnuta iz bajke. Nedaleko od nje vrti se raskošan ringišpil, odakle dopire dječja graja. Na svakom koraku možete se okrijepiti tradicionalnim pićem - kuvanom medovačom, koja se služi u plastičnim čašama, ili flašice ovog ukusnog napitka trgovati za poklon prijateljima. Za one malo profinjenijeg ukusu tu je punč, kao i kuvano vino sa pomoranžom i vanilom, čijem je mirisu teško odoljeti. U ovoj zemlji postoji i tradicija služenja raznovrsnih sireva tokom raznih svetkovina. Tu sirevi jake arome, kao i oni umjerenog i blažeg ukusa, sve do sireva sa dodacima i čak dvanaest vrsta sira u ulju sa maslinama. Kućice - zvončići rezervisani su za prodaju medenjaka rezličitih oblika izvanredne arome i ukusa. Do narednog improvizovanog objekta će vas “odvući” miris marcipana i raznoliki sitni bombončići koji kvalitetom i cijenom idu ra-

Brno, drugi najveći grad u Češkoj

Naša reporterka je posjetila Brno ovih dana: Zorica Bulatović u šetnji gradom

me uz rame, pa svega 200 grama takvih bombončića iznosi sedam eura. Tu su i ogromne crvene lizalice u obliku srca, zatim džinovski raznobojni čibuci, kojih se sjećamo iz djetinjstva. Šarenilo oko vas će vas očas natjerati da potrošite pozamašnu sumu novca a da to i ne osjetite. Mora se priznati i primijetiti da su Česi veliku pažnju posvetili i dječjoj zabavi ne samo na ovom trgu, već i u tržnim centrima. Tako se djeca, osim na ringišpilu, mogu zabaviti i jašući ponije, a u večernjim satima tu je i manji bioskop namijenjen samo djeci, gdje se prikazuju i crtani filmovi o bebi Isusu. Na istom mjestu u večernjim satima organizuje se zabava za odrasle, gdje na jednoj od bina sviraju mnogobrojni češki bendovi. Naravno, tu su za zabavu raspoloženi i mnogobrojni ulični svirači. Jedan od najvećih tržnih centara u gradu Olimp mjesto je slično takvima širom svijeta. Ono što smo

odmah zapazili je da su artikli tamo i do tri puta skuplji nego u podgoričkoj Delti. Ono što će vam neizostavno privući pažnju tokom boravka u centralnom dijelu grada su figure zmajeva, odnosno krokodila. Za krokodila je vezana legenda da je nekada zastrašivao sve one koji su se približavali rijeci Svratki. Brno obiluje pivnicama u kojima se nude raznorazne vrste piva, pa ako posjetite taj grad, a ne svratite bar u jednu pivnicu, isto je kao da nijeste bili u ovom gradu. Naravno da ni mi nijesmo propustili priliku da uživamo u ukusu najpoznatijih piva u zemlji sa bogatom tradicijom proizvodnje pića od ječma. Vrijedi napomenuti da je grad takođe domaćin i velikog vinskog festivala, a jedan od najvećih događaja je “Ignis Brunensis” ili “Brnske vatre” - takmičenje u vatrometu koje se održava svakog juna i privlači 200.000 gledalaca iz cijelog svijeta.

24 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

DEUS

Filmska premijera u KIC-u Dokumentarni filmovi Momira Matovića o Podgorici

FESTIVALI

ª Lud za tobomº u Firenci Dugometražni dokumentarni film “Lud za tobom”, reditelja i scenariste Danila Marunovića, učestvuje u programu Balkan Florence express festivala koji se održava u Firenci. Film je prikazan sinoć u “Cinema Odion”, a na festivalu će, između ostalih, biti prikazan i pobjednički film Sarajevo film festivala “Odbrana i zaštita” Boba Jelčića, navodi se u saopštenju “Koala produkcije”. Balkan Florence express je festival koji prikazuje najznačajnije dokumentarne i igrane filmove koji dolaze iz balkanskih zemalja. Film “Lud za tobom” prati najintimnije djelove života štićenika Zavoda za smještaj lica sa intelektualnim invaliditetom “Komanski most”, tokom godine dana. Kroz različite komične, šokantne i tužne situacije, junaci otkrivaju svoje svjetove uporedo sa našim, uslovno rečeno - normalnim. Film se prvenstveno bazira na dramatičnoj ljubavnoj priči Vladane i Ismeta, nekadašnjih ljubavnika koji održavaju svoju vezu u tajnosti, uprkos tome što su

u međuvremenu našli nove partnere. Produkciju filma “Lud za tobom” potpisuje NVO Koala production. Koproducent na projektu je produkcijska kuća “Artikulacija” iz Podgorice. Osim reditelja i scenariste Danila Marunovića, tim koji je radio na filmu čine i Vladimir Vučinić (direktor fotografije), Igor Bakić (montažer), Jovo Kljajić (dizajn tona) i drugi. Ovo ostvarenje podržala je ambasada SAD u Podgorici, prijatelj projekta je Prva banka Crne Gore, dok je partner na projektu bila NVO Ekvista. Podsjećamo da je film prikazan u okviru podgoričkog festivala dokumentarnog filma “Underhill”, gdje je nagrađen za najbolji film u regionalnoj konkurenciji, kao i nagradom publike. Svjetska premijera filma održana je na Sarajevo film festivalu u takmičarskom programu dokumentarnog filma. Osim promocije u zemlji i regionu (Zagreb film festival, Festival autorskog filma u Beogradu), film je već pozvan na brojne festivale širom svijeta.

Dva dokumentarna filma, “Satkula” i “Jusovača” iz završene TV serije “Podgorica...za nezaborav”, autora Momira Matovića biće premijerno prikazana sjutra u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u 20 sati. Filmovi govori o Satkuli i Jusovači, koja su obilježja Podgorice. “To su jedne, i dan-danas opstale staropodgoričke znamenitosti, odoljele mnogim vremenima, svjedoci mnogih događaja…”, kaže reditelj Momir Matović. “Satkula ... više mjeseci, kontinuirano, kamera je bilježila njenu unutrašnjost i bilježila u naizgled mračnoj unutrašnjosti svakodnevnicu uz otkucavanje starog satnog mehanizma, škripu velikih metalnih tegova uz skladne zvuke starog zvona koje se, svojevremeno čulo nadaleko”, kaže Matović o prvom filmu.

Nekadašnji zatvor donosi drugačije priče. “Jusovača ...polumračne ćelije sa debelim gvozdenim rešetkama i dugim hodnicima. Zidovi ćelija i ogromna, metalna vrata išarana raznim simbolima, imenima, porukama. Ovdje i danas škrto dopire svijetlo dana, pa iako je tišina ... ona opominje i podsjeća na sudbonosna vremena, kroz priču i sada živih osuđenika koji su prošli kroz ovaj životni pakao”, navodi Matović. Momir Matović je nagrađivani crnogorski reditelj dokumentarnih filmova, a njegova ostvarenja učestvovala su na festivalima širom svijeta, između ostalih i na Berlinskom filmskom festivalu. Premijera filmova organizovana je u okviru manifestacije “Decembarska umjetnička scena”. Ulaz je besplatan.

EKSPERIMENT

Popodne sa Mišelom Gondrijem Nakon nedavne premijere eksperimentalnog filozofskog animiranog dokumentarca “Is the Man Who Is Tall Happy”, koji donosi animiranu konverzaciju sa Noamom Čomskim, izašao je i video sa autorom, slavnim francuskim rediteljem Mišelom Gondrijem, najpoznatijem po film “Vječni sjaj besprekornog uma”. Video je naslovljen “An Afternoon With Michel Gondry” i traje devet i po minuta. Donosi razgovor s Gondrijem, autorom brojnih “neobičnih” filmova (“Human Nature”, “The Science of Sleep”, “Be Kind Rewind”, “The We and the I”, “Mood Indigo”) koji ukratko demonstrira proces animacije filozofskog diskursa Noama Čomskog. Reditelj provodi publiku kroz kreativne lavirinte zabilješki, skica i fotografija koje su kulminirale filmom “Is the Man Who Is Tall Happy?”. Noam Čomski nije poznat po tome da se stidi kamera ili istupanja u medijima. U međuvremenu je i ovaj oštri kritičar američkog imperijalizma bio i zvijezda nekoliko dokumentarnih filmova, uključujući i one snimljene po njegovim djelima. Ipak, film Mišela Gondrija o Čomskom bi trebalo da bude nešto sasvim drugačije, kao što su to i njegovi igrani filmovi. “Intervjuisao sam ga mnogo puta tokom godina, ali su to bile audio-snimci. Jako malo sam ga snimao”, objasnio je jednom prilikom Gondri kako se odlučio za animirani dokumnetarac.

FESTIVAL

Novi trijumf ` ` Krugova' ' Fim “Krugovi” Srdana Golubovića dobitnik je glavne nagrade 13. Briselskog festivala mediteranskog filma. Scenario su napisali Srđan Koljević i Melina Pota Koljević. Uloge tumače Aleksandar Berček, Leon Lučev, Nebojša Glogovac, Hristina Popović, Nikola Rakočević, Boris Isaković, Vuk Kostić. “Krugovi” se bore za nominaciju za “Oskara” 2014. u kategoriji za najbolji inostrani film.

RUSIJA

ª Kandinskiº Irini Nahovoj Nagradu “Kandinski” za najbolji umjetnički projekat 2013. godine u Rusiji, vrijednu 40.000 eura, dobila je Irina Nahova za rad “Bez naziva” koji je sastavljen od ličnog dokumentarnog materijala iz arhive njene porodice i fotografija koje je sama uradila, a koje hronološki obuhvataju gotovo čitavo jedno stoljeće. Pobjednički projekat Irine Nahove čine tri segmenta - video “Bez naziva”, print “Figuristi” i objekat “Rukovodioci”. Nahova je, primajući nagradu “Kandinski” - rusku verziju Tarnera, rekla da je to najdemokratskije od svih postojećih priznanja samim tim što sam umjetnik može da se kandidu-

je za nju i da predstavi svoje djelo, dok sve ostale nagrade podrazumjevaju da umjetnike neko mora da predloži.

PRIZNANJE

LUX nagrada za kantri priču “Broken Circle Breakdown” nastavlja uspješnu godinu Belgijski film “Broken Circle Breakdown” ili “Alabama Monroe” reditelja Feliksa Van Groeningena dobitnik je ovogodišnje nagrade LUX koja podrazumjeva besplatan prevod i panevropsku distribuciju naredne godine. Film će biti preveden na 24 jezika. Nagradu za dostignuće u kinematografiji kako je zvaničan naziv dodjeljuje parlament Evropske unije. “Broken Circle Breakdown” je ljubavna priča o jednom neobičnom paru koji veže velika ljubav prema kantri muzici. Film je imao izuzetno uspješnu sezonu, bio je među nominovanima za Evropske fimske nagrade, a glumica Verle Betens dobila je priznanje kao najbolja u Evropi. Film već ima veliki broj festivalskih nagrada, među njima i one iz Berlina, Karlovih Vari i sa Tribeka festivala. Očekuje se da će ovaj film biti i jedan od pet nominovan za Oskara za najbolji film van engleskog govornog

područja. Osim tog filma, u konkurenciji za nagradu su bili italijanski film rediteljke i glumice Valerije Golino “Miele” i britanski “The Selfish Giant” rediteljke Klio Barnard. Oba

filma su bili dio takmičarske selekcije u Kanu. Zanimljivo je da o nagradi odlučuju poslanici u parlamenti, a ne filmski poslenici koji sa druge strane odlučuju o nominovanim filmovima.

Kultura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Kasno smo shvatili da možemo živjeti od domaćeg tržišta: Rajko Grlić foto: Nikola Preradović

“njegoš i ja” na Velikoj sceni Autorski projekat Paola Mađelija “Njegoš i ja” biće naredna dva dana izveden na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Komad kojim je zvanično počela 61. sezona nacionalnog teatra, koprodukcija je CNP-a, Kotor Art-a i Kraljevskog pozorišta “Zetski dom”, praizveden je 20. jula u praznom bazenu napušetnog Hotela “Fjord”, u okviru Kotor ArTeatra. Dramaturškinja predstave je Željka Udovičić, kompozitor Ljupče Konstantinov, scenograf Hans Georg Šafer, kostimograf Leo Kulaš, a producenti Janko Ljumović i Slobodan Božović. Osim autora predstave, uloge tumače Karmen Bardak, Aleksandar Radulović, Maja Pelević i Ljupčo Konstantinov.

Rajko GRlić

Socijalizam nije imao problem sa seksom Vuk Perović

H

rvatski reditelj Rajko Grlić obilježio je kinematografiju bivše Jugoslavije. Njegovi filmovi su intimne ljudske storije, često protkane humorom i erotikom, a kritika društvene stvarnosti bi bila uvijek suptilno plasirana. Predstavnik “češke škole” imao je uspjeha i u bioskopima i na velikim festivalima, iako se u bivšoj Jugoslaviji nekada borio i sa cenzurom. Kako kaže, socijalizam je bio “svašta nešto ružno i bedasto, ali nije imao problem sa seksom”.

I danas poznati kao “češki đaci”, u kinematografije bivše Jugoslavije stigli su sredinom sedamdesetih godina, kada je “crni talas” bio na zalasku. Reditelji Srđan Karanović, Goran Marković, Goran Paskaljević, Lordan Zafranović i Rajko Grlić, uz snimatelja Živka Zalara, donijeli su novi duh i pogled na film. Nešto kasnije iz Praga je stigao i Emir Kustiruca. Grlić je do sada snimio 11 filmova koji su imali svjetsku distribuciju, od kojih je devet prikazano na filmskim festivalima A kategorije.

● Zanat Već sa drugim filmom “Bravo, maestro” 1978. bio je u zvaničnoj selekciji u Kanu. Kaže da je njegovoj generaciji škola u Pragu mnogo toga dobrog donijela. “Mi smo bili na ozbiljnoj akademiji, bavili smo se samo zanatom. Probali su nam objasniti kojim sredstvima možemo ispričati priču, a da li mi imamo i znamo što da ispričamo - to je bilo do nas. Vi možete razumjeti moju priču samo ako je ja znam artikulisati”, kaže Grlić za Vikend novine. I iz tih sivih komunističkih dana Prag pamti kao sredinu koja je u domenu kulture bila mnogo veća od Zagreba i Beograda. “Imali smo ljepše kapute, košulje, šuškavce, te vanjske stvari. Komunizam je Prag prekrio sivim prelivom, ali je ispod toga bilo jedno ozbiljno društvo. Ono je živjelo taj otpor prema komunizmu pomoću kulture. Prag je imao više od 100 pozorišta, svakog četvrtka satima se čekalo na novu knjigu koje su tog dana izlazile. Ta glad za kulturom je nama bila nepojmljiva”, prisjeća se Grlić. “Uvijek je zdravo da studirate van svog sela, da malo dobijete pogleda sa strane. Da svoju sudbinu, roditelje, prijatelje vidite malo iz neke druge perspektive. Lakše je pričati priče kada čovjek vidi nešto sa strane”. Iz praškog iskustva dolazi i njegov pogled na kinematografiju: “Film je oblik komunikacije i glupo je

četiri godine provesti praveći film koji vide moja mama i tetka. Rado bih da taj film ide po svijetu, da se u dvoranama nađe neko ko će da se zaplače ili nasmije. Rado bih komunicirao sa tim ljudima. Moji filmovi su zato i putovali po svijetu i imali svoju publiku”.

● CenZura Njegov kontroverzni film “Samo jednom se ljubi” sa Mikijem Manojlovićem i Vladicom Milosavljević 1981. uvršten je u selekciju “Un Certain regard” na istom festivalu. Za Vikend novine kaže da su to bila dobra vremena za ex-YU film u Kanu. “(Srđan) Karanović i ja imali smo četiri-pet filmova u Kanu. Tada je bilo drugačije, danas vam je uz kvalitet potreban veliki novac i dobar distributer”, kaže Grlić za Vikend novine. “Film iz male zemlje je hendikepiran od prvog dana. Čim nemate engleski govorni jezik, vi ste neko koga samo tapšu po ramenu. Zato uvijek morate imati dobrog distributera ili sales agenta”, savjetuje reditelj. Kako kaže, i u bivšoj Jugoslaviji se u film ulagalo samo između 1945. i 1955. “Tada je država odlučila da Crna Gora ima film, da Slovenija ima film, da svaka republika ima studio. Ranih

šezdesetih to prestaje. Novac uvijek traži nešto, nikada nije besplatan”, kaže Grlić. “Shvatio sam vrlo rano da u onoj zemlji politika kontroliše film. Kada sam ja stigao, politika je izgubila interes za film. Našla je novu igračku, televiziju. Mogli smo raditi filmove sa malim budžetom i ići ispod političkog radara. Ali ako ste htjeli malo veći budžet, onda ste morali pitati i političare. Radio sam ‘lou-badžet’ filmove i politika se nije miješala. Sve do ‘Samo jednom se ljubi’, tu je bilo svašta”, navodi reditelj. “Samo jednom se ljubi” jedva je stigao do Kana i to jer je sadržaj bio izuzetno delikatan za tadašnju političku nomenklaturu. Priča o ljubavi između policajca, bivšeg partizana i balerine sa ne baš besprekornom prošlošću uzburkala je partijske duhove. Film je bio zabranjen, policija je zaključala negativ, ali je jedna kopija stigla do Kana i film je ušao u selekciju. Nakon dugih debata odlučeno je da film može da predstavlja zemlju u Kanu.

● Sreća Na Kanskom filmskom festivalu “Samo jednom se ljubi” je izuzetno prošao. Sve su nadgledali i nadležni. Grlić kaže da je kinematografija izuzetno vezana i za sreću i da mora nekada u životu “da vas lupi”. “Taj dan su igrala dva filma u glavnom programu. Jedan je bio ‘Vrata raja’ Majkla Ćimina. Jedan sjajan film koji je američka kritika ‘ubila’, jer je tada bio najskuplji film. Evropska kritika je poslušala američku i isto je učinila u Kanu. I kako su taj dan ubili Ćimina, onda su trebali nekog klinca iz nepoznate zemlje da ga

Film o Crnoj Gori “Imao bih crnogorski film kao svoj debitantski da Rusi (SSSR) nijesu ušli u Prag. Moj profesor Elmar Klos bio je opsjednut Crnom Gorom i vezom Crne Gore, uopšte Mediterana sa Češkom. Jedan od likova kojima je on bio opsjednut je Jaroslav Čermak (slikar, “Ranjeni Crnogorac”). Dobio sam tu temu za diplomski rad iz scenarija. Dugo sam se bavio Čermakom. Tako da su meni poznate cetinjske ulice, to je bio dio njegovog života. Išlo se dotle da smo počeli da razgovaramo da ja to snimam kao moj prvi film. Ali onda su ušli Rusi.”

Za uspjeh sa filmom nekada mora da vas “lupi i sreća”: Rajko Grlić

dignu. Na mojoj konferenciji je bilo više od hiljadu ljudi i trajala je tri sata. Onda vas taj talas odnese”, skromno kaže Grlić. Osim kontroverzne priče, film je imao i vrlo slobodan odnos prema erotskim scenama, ali mu je to donijelo polemike na sasvim drugom prostoru. “Samo jednom se ljubi” je svašta prošao u tom političkom kontekstu. Debatovalo se da li je to “đilasovština” ili nije i samo se razgovaralo o politici. Godinu dana kasnije, film je krenuo u SAD i imao je premijeru u Njujorku. Nakon projekcije u razgovoru sa publikom bilo je 99 odsto pitanja o seksu i erotici. Niti jedno pitanje nije bilo o politici. Vjerovanto bi tako bilo danas i u Zagrebu. Socijalizam je svašta bio ružno i bedasto, ali nije imao problem sa seksom. Ipak ni Kan Grlića nije spasio da nekih tri godine ne bude “na imaginarnoj crnoj listi”. Ali sredinom osamdesetih su, kako kaže, shvatili da mogu da filmove prave i bez državnih para, zajedno sa distributerima sa kojima bi podijelili troškove. Grlić je tako radio “U raljama života”, a Branko Baletić “Balkan ekspres”. “U raljama života” pogledalo je u bioskopima 1.400.000 ljudi u prvih šest mjeseci. “Mi smo shvatili da možemo živjeti od domaćeg tržišta. Isto ono što je i Goran Bregović prije toga shvatio. Ali do toga smo došli dosta kasno 1986, pošto je onda država odlučila da nestane. Ali to je bila kranja sloboda”, kaže reditelj. Rajko Grlić bio je gost Zetskog doma na Cetinju u okviru programa “Dani stvaralaca”. Grlić je razgovarao sa publikom, a prikazani su njegovi filmovi “U raljama života”(1985) i “Neka ostane među nama” (2010).

Kamerni teatar u KIC-u Predstava “Ljupaf” Kamernog teatra 55 iz Sarajeva biće izvedena večeras na Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, od 20 časova, u okviru Decembarske umjetničke scene 2013. Uloge tumače Zana Marjanović, Muhamed Hadžović i Moamer Kasumović, a režiju potpisuje američki glumac i reditelj Ronald Rend. Komedija Marija Šisgala, čija radnja se odvija 1960-ih godina u Njujorku, govori o ljudskim odnosima, pokrećući niz pitanja o životu: šta je ljubav, kako je pronaći i, kad je nađemo, kako je održati u životu u svijetu koji ponekad izgleda potpuno okrenut naopačke.

Božićni koncert Australijski pijanista Džonatan Saterland nastupiće večeras u Crkvi Svetog Duha u Kotoru u 19 sati. Tim božićnim koncertom kompanija Luštica divelopment (Luštica Development) želi svojim prijateljima i poslovnim partnerima, kao i publici u Kotoru, da pruži jedinstvenu priliku da prvi put na Balkanu čuju umjetnika prepoznatog kao izvođača popularnih kompozicija sa Brodveja iz ‘30-ih godina prošlog vijeka, uz poseban program božićnih numera, navodi se u saopštenju. Saterland je nastupao pred publikom širom svijeta, uključujući Montekarlo, London, Pariz, Njujork, Sent Moric, Sidnej, Hong Kong, Bombaj, Tajpej, Vankuver, Minhen i Meksiko Siti. U publici na njegovimm nastupima bili su članovi evropskih kraljevskih porodica, poput britanske kraljice Elizabete i princa Renijea od Monaka, zatim državnici, političari i druge javne ličnosti. Njujork Tajms njegovo izvođenje opisuje kao “zabavu i sofisticiranost savršenstva muzike 30-ih godina prošlog vijeka”, a londonski Tajms ga je najavljuje kao “prefinjenog zabavljača i virtuoza na klaviru”.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

DA LI STE ZNALI DAN POSLIJE...

Koval je prišao i rekao: Dajte nam neku šansu Da je džoker Jirgena Klopa u Borusiji Dortmund, Kevin Groskrojc, igrao na svim pozicija (golman, bek (lijevo, desno), zadnji vezni, krilo (lijevo, desno)) samo ne na mjestu štopera od 2009. godine od kada nosi dres prvog tima “milionera”. Kada harizmatični Klop bude u problemu sa centralnim defanzivcima, vjerovatno će momka koji gine za svaku loptu poslati na mjesto - štopera... Ta činjenica nije mogla da promakne Bundesligi, pa su na zvaničnom Jutjub kanalu postavili pitanje: Kako bi izgledao tim Borusije kada bi Klop na raspolaganju imao 11 Grojskrojca?

TIKET DANA VEST HEM SANDERLEND TIP 1

KVOTA 1.95

KATANIJA VERONA TIP 1

KVOTA 2.70

R. VALJEKANO GRANADA TIP 1

KVOTA 2.00

KIJEVO SAMPDORIJA TIP X

KVOTA 3.00

LION MARSEJ TIP X

KVOTA 3.30

TOTENHEM LIVERPUL TIP 2

KVOTA 3.00

Trener Budvanske rivijere Siniša Reljić presrećan zbog velikog trijumfa nad Rešovijom (3:0) - “narandžasti” su već na parketu, jer znaju da ih tri boda nad Jihostrojem u Češkoj (18. decembar) vode u narednu rundu LŠ Bojan Topalović

M

etropola turizma ima svoj ponos - to je odbojkaški klub Budvanska rivijera! “Narandžasti” su u hamletovskom “biti ili ne biti” razoružali u Evropi sjajno kotiranu poljsku Rešoviju (3:0), obezbijedili situaciju da zavise samo od sebe za plasman u narednu rundu Lige šampiona (18. decembra protiv Jihostroja u Češkoj im treba 3:0 ili 3:1), pa se to moralo valjano proslaviti... I neka su slavili, zaslužili su...

Prije nego što se potpuno posvete dvorani, magična predstava “majstora sa mora” se još mota po glavama svih u “narandžastom”. Gospodine Reljiću, kakav je osjećaj poslije (ne)prespavane noći? “Slegli su se utisci, ali pobjeda ostavlja snažan pečat. Pobijedili smo vrhunsku ekipu. I dalje tvrdim da je Rešovija sjajan tim, a to će dokazati u posljednjem kolu, kada budu odlučivali o prvom mjestu sa Pari volejom”, rekao nam je juče precizni trener Siniša Reljić... “Napravili smo ogroman uspjeh. Momci su bili odlični. Sve je bilo fenomenalno: igra, atmosfera u dvorani koju je publika napravila...” Stvar je prilično prosta: kada ubjedljivo savladate najjačeg rivala u grupi, jasno je da je odigrana perfektna utakmica. A to Budva odavno nije doživjela... “Komentari su da je ovo naša najbolja utakmica i drago mi je što sam dio toga. Kvalitetna smo ekipa, uvijek sam govorio da možemo sa svima da igramo, radili smo sjajno... I znali smo da nam se veliki rad i trud negdje moraju vratiti. Protiv Parižana smo bili blizu preokreta (poraz 3:2), ali sada smo super servirali, igrali sjajno... Iz utakmice u utakmicu djelujemo bolje. Nadam se da ćemo biti pravi protiv Jihostroja u posljednjem kolu”, jasan je strateg Budvanske rivijere. Maestralan pristup, sjajna odbojka i veliki trijumf mogu se lako zaboraviti ako u Češkoj ekipa podbaci. Pitali smo Sinišu hoće li se desiti da narandžasta družina

2 seta uzeo je naredni protivnik Budvanske rivijere, Jihostroj, upet kola koliko je odigrano u Ligi šampiona. Trener Siniša Reljić je poručio: To nas neće zavarati, nećemo se opustiti...

poleti u nebesa... “Neće nam se to desiti, jer smo se već opekli u Parizu (poraz od 3:0). Tada smo pobijedili Rešoviju, a stigla je opomena od Pari voleja. Vjerujem da smo zreli, iskusni, da momci znaju koliko je važna utakmica sa Jihostrojem. Sada smo posvećeni sa-

Regionalna liga je spas, ali... Budvanskoj rivijeri se mora skinuti kapa, jer prave dobre rezultate u Evropi, a u domaćem takmičenju nemaju ozbiljniju konkurenciju. Npr. prije Pari voleja (poraz u Budvi 3:2) tačno 26 dana su bili bez takmičarskog meča. Realna priča je da je Regionalna liga spas za crnogorsku odbojku... “To je jedino rješenje, jer je u Crnoj Gori sve manje klubova. Ali, ta mo njima.” Iskreno, kada ste osjetili da ćete pobijediti utakmicu? “Na samom startu”, rekao nam je Reljić, kome nije bilo potrebno potpitanje “zašto”, jer ga je sam postavio, a onda odgovorio... “Prišao mi je trener Rešovije (Andržej) Koval, znamo se dobro, jer smo igrali zajedno u Poljskoj. Pitao me je hoćemo li pobijediti, a ja sam mu odgovorio - naravno. Tada mi je rekao: ‘Dajte nam makar neku šansu’. Mislio je da se šalim, ali ubrzo je vidio pravu Budvansku rivijeru”, prepričao je razgovor sa početka utakmice trener “narandžastih”. “Iskreno, nijesam strijepio ni u jednom trenutku, jer smo imali volju, želju, atmosferu... Čak i kada smo gubili u trećem setu, bio sam miran, jer sam znao da ćemo doći do prednosti koju nećemo ispustiti.” Jihostroj, koji je posljednji u grupi, trenutno je preokupacija budvanskog ponosa - 18. decembra se moraju upisati tri boda kako bi se elita igrala ubuduće. Želja je tu, ali imate li snage? “Imamo, nijesmo iscrpljeni. Pored snage, imamo volju i želju. Pred nama su četiri dana da se spremimo, a ako ponovimo igru od utakmce sa Rešovijom, sve će biti OK. I iskreno ne vidim razlog zašto ne bismo ponovili

eventualna liga bi morala da ima jakog sponzora, kao što rukomet ima dobrog sponzora, kao što je košarka riješena”, jasan je Siniša Reljić, koji sam zna da je cijela ideja na dugom štapu... “Koliko znam, klubovi iz Srbije nijesu pristalice toga, jer imaju dobru ligu. Ali da bi to bio spas - bio bi”, dodao je trener “majstora sa mora”.

Tabela 18. decembar 18.00 Jihostroj - B. Rivijera 20.30 - Rešovija - Pari volej 1. Pari volej 2. Rešovija 3. B. Rivijera 4. Jihostroj

5 5 5 5

4 3 3 0

1 2 2 5

11 10 9 0

sjajnu partiju. Svjesni smo težine zadatka, ali Rešoviju smo odradili pod pritiskom, tako da pristup neće biti problem. Uradićemo sve da pobijedimo”, jasna je poruka Siniše Reljića. Česi su u dosadašnjih pet utakmica upisali samo dva seta (izgubili po 3:1 od Pari voleja i Rešovije) - može li to da zavara igrače? “Neće nas to zavarati, jer su oba seta osvojili kao domaćini. Jihostroj igra dobro na svom terenu, tako da ćemo biti maksimalno ozbiljni. Jer ako izgubimo dva seta, vjerovatno bi se oprostili od Lige šampiona. Na tom meču moramo da razmišljamo o svakom narednom poenu, a ne o narednom setu”, poentirao je trener “majstora sa mora”, koji su vratili publiku u Mediteranski sportski centar.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

VATERPOLO

Bokeljski velikani potpisuju finale Poslije ubjedljivih pobjeda u prvim mečevima Jadran (protiv Budve 6:11) i Primorac (protiv Katara 4:19) večeras bi na svom bazenu

Prvi mečevi polufinala Kupa Crne Gore su najavili novi bokeljski klasik u finalu, večerašnji revanši bi trebali to i zvanično da potvrde! Jadran iz Herceg Novog je “protutnjao” Budvom (6:11), dok je Primorac očekivano lako izašao na kraj sa gradskim rivalom Katarom (4:19). Momci Vladimira Gojkovića tako su i drugi put ove sezone “pokorili” prijestonicu turizma u Herceg Novi odnijeli velikih “plus pet” i čini se da bi trebalo da se desi pravo sportsko čudo pa da ostanu bez finala u takmičenju u kojem brane trofej. Ipak, svi na Škveru su i dalje oprezni! “U utakmicu ulazimo kao da je rezultat prvog meča bio 0:0”, rekao je Jadranov “ljevak” Luka Sekulić za Radio Jadran. “Očekujem da ćemo u nastavku potvrditi rezultat iz prve utakmice i time ostvariti plasman u finale Kupa. Sigurno da će biti fizički teško da nakon dana pauze pripremimo i odigramo još jednu utakmicu, ali sam siguran da ako odigramo sve kao i u prvom meču, ne

Polufinale, revanši 18.00 Jadran - Budva (prvi meč 11:6) 19.30 Primorac - Kataro (19:4) bi trebalo da bude problema”. S druge strane, Budva, od koje se očekivalo da i ove sezone vlada crnogorskim bazenima, nikako ne pronalazi pravu formu. Svjesni su i u timu sa bazena “Dragan Trifunović” da je finale Kupa sada miljama daleko. “Šanse su nam zaista male”, iskren je Miljan Popović. “Ako popravimo sve detalje, od prvog do posljednjeg, moguće da možemo ovo da prebrodimo. Treba da igramo kao da je 0:0. Teško je krenuti sa mislima da smo u minusu pet golova, ali ne možemo ništa da izgubimo. Idemo na sve ili ništa”. Ludnica Kupa polako se zahuktava - finale 21. i 23. decembra čeka svoje aktere. K.B.

SPORTSKI EKRAN

F1: Trofej za pol pozicije Nova počast - od d naredne sezone u Formuli 1 će biti uveden trofej za pol pozicije, koji će na kraju šampionata osvojiti vozač koji bude najbolji u kvalifikacijama na 19 trka! Početkom mjeseca pojavila se informacija da se ta ideja razmatra, a sada je zvanično uvrštena u propise Svjetske automobilske federacije. Trofej će dakle pripasti vozaču koji osvoji najviše pol pozicija, a u slučaju da bude izjednačeno - odlučivaće druga mjesta. Najzanimljivije od svega je činjenica da ukoliko i tada bude izjednačeno, Svjetska automobilska federacija će sama odlučiti kriterijum koji će odrediti pobjednika. Č e t v o ro s t r u k i s v j e t s k i šampion Sebastijan Fetel bi osvojio taj trofej u četiri od poslednjih pet godina, a niz bi mu prekinuo jedino Luis Hamilton prošle godine. U.R.

F1: Sutil u Zauberu Niko Hulkenberg je iz Zaubera je pojačao Fors Indiju, a dojučerašnji vozač Forsa Adrijan Sutil je krenuo u suprotnom pravcu - njemački vozač je potpisao ugovor sa Zauberom. Sutil, koji je debitovao u Formuli 1 2007. godine, najverovatnije će voziti u tandemu sa Estebanom Gutijerezom, koji bi trebalo da ostane u Zauberu. “Drago mi je što sam se dogovorio sa čelnicima Zaubera, iako su pregovori trajali malo duže nego što sam očekivao. Poslije šest godina koliko sam vozio za Fors Indiju došlo je vrijeme za novi izazov”, rekao je Sutil, koji je u dosadašnjoj karijeri odvezao 109 trka, sakupio ukupno 124 boda, ali još nije zabilježio trijumf. U.R.

● DAME I SPORT

Od umjetničkog klizanja do zvijezde Lijepa, plava, mlada, estradna zvijezda, starleta (šta god to značilo)... - to je Daša Belize! Rusija je jako voli, sada nema dodir-

nih tačaka sa sportom, ali kao dijete je bila vezana za umjetničko klizanje... Atraktivna Moskovljanka sa-

ma kaže da je umjetničko klizanje glavni razlog za njen dobar izgled. I mi joj vjerujemo.

SUBOTA 09:15 09:45 10:30 11:00 11:45 12:45 13:15 13:45 14:30 15:00 15:00 15:30 16:00 16:00 16:00 16:30 17:00 17:00 17:30 17:30 18:00 18:00 18:00 18:30 18:30 18:30 19:00 19:00 20:00 20:00 20:00 20:00 20:45 21:15 22:00 23:00 23:15

Kros-kantri skijanje Alpsko skijanje Bijatlon Nordijska kombinacija Alpsko skijanje Bijatlon Lester - Barnli, fudbal Mančester siti - Arsenal, fudbal Ski skokovi Hamburg - Leven, rukomet Osijek - Lokomotiva, fudbal Bajern - Hamburger, fudbal Osasuna - Real Madrid, fudbal Blekpul - KPR, fudbal Čelzi - Kristal Palas, fudbal Kros-kantri skijanje Igokea - Cedevita, košarka Ren - PSŽ, fudbal V. Valentina - Altotevere, odbojka Ski skokovi Vaterpolo, Kup Crne Gore Olimpijakos - Trikala, košarka R. Valjekano - Granada, fudbal Panatinaikos - Atromitos, fudbal Hal - Stouk, fudbal Volfzburg - Štutgart, fudbal Krka - Olimpija, košarka Istra - Split, fudbal Los Anđeles - Otava, hokej Barselona - Viljareal, fudbal Lokeren - Kortrijk, fudbal Boks Katanija - Verona, fudbal Sporting - Belenense, fudbal Malaga - Hetafe, fudbal Sankanje Karolina - Kentaki, košarka

09:15 09:30 11:15 11:45 12:00 12:00 12:00 12:15 12:30 12:30 13:15 13:30 13:45 14:00 14:30 14:30 14:30 14:30 14:45 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 16:30 16:30 17:00 17:00 17:00 17:00 17:15 17:30 17:30 18:30 19:00 19:00 19:00 19:00 19:15 20:15 20:30 20:45 21:00 21:00 21:15 22:00 22:30 23:55 02:30 02:30

Alpsko skijanje Bijatlon Bijatlon Kros-kantri skijanje Astana - VEF, košarka Almerija - Espanjol, fudbal Nordijska kombinacija Real Madrid - Monbus, košarka Kambur - Ajaks, fudbal Alpsko skijanje Bijatlon Alpsko skijanje Švajcarska fudbal, kombinovani prenos Ski skokovi Aston Vila - Mančester J, fudbal Norič - Svonsi, fudbal Belgija fudbal, kombinovani prenos Holandija fudbal, kombinovani prenos Nordijska kombinacija Fiorentina - Bolonja, fudbal Đenova - Atalanta, fudbal Dinamo - Zadar, fudbal Lacio - Livorno, fudbal Šalke - Frajburg, fudbal Salzburg - Austrija Beč, fudbal Plivanje MZT - Crvena zvezda, košarka Lil - Bastija, fudbal Totenhem - Liverpul, fudbal Sosijedad - Betis, fudbal Magdeburg - Gepingen, rukomet Rukomet, Svjetsko prvenstvo Leverkuzen - A. Frankfurt, fudbal Juventus - Sasuolo, fudbal Partizan - Budućnost, košarka Nju Ingland - Majami, NFL Hajduk - Rijeka, fudbal Sevilja - A. Bilbao, fudbal Oljanense - Benfika, fudbal Rukomet, Svjetsko prvenstvo Montepaski - Roma, košarka Napoli - Inter, fudbal Lion - Marsej, fudbal A. Madrid - Valensija, fudbal Rio Ave - Porto, fudbal Argentina fudbal, kombinovani prenos Dalas - Grin Bej, NFL Minesota - Memfis, košarka Baltimor - Detroit, NFL Pitsburg - Sinsinati, NFL

NEDJELJA

Eurosport 2 Eurosport Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport SK 3 SK1 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport 2 SK 1 SK 2 SK 3 Eurosport A renasport 1 Arenasport 3 SK 1 Eurosport RTCG 2 Arenasport 2 SK 3 Arenasport 4 SK 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 2 SK 1 SK 3 Eurosport Arenasport 4 SK 2 SK 3 Eurosport Arenasport 1

Eurosport Eurosport Eurosport Eurosport 2 SK 2 SK 3 Eurosport Arenasport 1 SK1 Eurosport Eurosport Eurosport 2 SK 3 Eurosport SK 1 SK 2 SK 3 SK 3 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 Eurosport2 SK 2 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 3 SK 1 SK 3 Arenasport 2 RTCG 2 Eurosport 2 Arenasport 4 Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 1 SK 2 RTCG 2 SK 3 Arenasport 4 Arenasport 3 SK 1 SK 2 SK 3 Arenasport 2 SK 1 Arenasport 1 Arenasport 2

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Biće teško protiv vjerovatno najbolje ekipe na ovim prostorima: Čedomir Vitkovac

NBA: Kad se sudare Oldridž i Hauard Tokom noći između četvrtka i petka odigrane su samo dvije utakmice najjače košarkaške lige... Ali kakva dva meča - za pamćenje, za uživanje publike! Portland je na svom parketu u Oregonu savladao Hjuston rezultatom 111:104, a šou su potpisali centri - “džin” domaćih Lamarkus Oldridž postigao je 31 koš uz nevjerovatnih 25 skokova, dok mu se sa druge strane dostojno suprostavio Dvajt Hauard sa 32 poena i 17 uhvaćenih lopti. Oldridžu je tako četvrti put u NBA karijeri prevazišao granicu od 30 poena i 20 skokova. Ako je u Oregonu bio sudar titana ispod obruča, onda se na parketu Istočne obale vodio duel plejmejkera - Bruklin je kod kuće savladao LA Kliperse (102:93) Deron Vilijams (15 p, 5 sk, 4 as.) je udario “recku” Krisu Polu koji je potpisao 20 koševa i samo dvije asistencije. SEMAFOR: Portland Hjuston 111:104, Bruklin - LA Klipers 102:93. U.R.

ABA LIGA, 12. KOLO

Partizan je favorit u igri bez startnih plejmejkera Budućnost Voli u nedjelju (19.00) gostuje u Beogradu protiv družine Dušana Vujoševića koja je puna samopouzdanja poslije trijumfa nad Fenerbahčeom Nemaju udarne plejmejkere na raspolaganju (Leo Vesterman i Aleksandar Ćapin povrijeđeni), istrošili su se mnogo u Evropi (crno bijeli protiv Fenerbahčea, plavi protiv Albe Feherbar), razmišljaju o vrh ABA lige, imaju karakter... - sve to je zajedničko Partizanu i Budućnost Voliju pred nedjeljni derbi 12. kola ABA lige od 19 časova u Pioniru. I realno u takvoj konstelaciji snaga družina prvog selektora nezavisne Crne Gore Dušana Vujoševića je veliki favorit... “Sve i da smo u punom sastavu u Beograd bi otišli sa idejom da odigramo što bolje, sa velikom energijom da budemo dobar suparnik Partizanu. A, ovako nemamo puno pravo da prijetimo”, jasan je trener “plavih” Igor Jovović... “Treba da odigramo sa velikom energijom protiv velikog tima. Partizan je potvrdio kvalitet pobjedom nad odličnim Fenerbahčeom, a na nama je da pružimo veliki otpor”, dodao je mladi strateg Budućnost Volija. ● KOMPROMISNA RJEŠENJA POKRIVAJU ĆAPINA Družina iz Njegoševog parka već deset dana radi bez Aleksandra Ćapina, momka koji je prošle sezone u ABA ligi bio MVP, a to se osjeća na treninzima...

“Na poziciji plejmejkera imamo mlade igrače koji su nedovoljno iskusni. Trening počinje da trpi, pa smo priključili klinca iz juniorskog sastava da nam vrši popunu”. Kakva je situacija sa iskusnim Slovencem? Činilo se da povreda nije ozbiljna, a izgleda da jeste... “Ćapinov povratak se ne može tačno definisati. Ima problema sa kukovima i leđima, povrede su vezane, pa se nalazi u lošem stanju”, raportirao je Jovović pred veliku utakmicu sa Partizanom... “Stalno smo u kontaktu sa medicinskim timom koji nam daje informacije da bi se Ćapin tokom naredne nedjelje mogao priključiti treninzima”. A ako se to ne desi možda plavi “potpišu” kratkoročno (mjesec dana) nekog igrača na poziciji 1... “Možda pronađemo kratkoročno rješenje. Vidjećemo poslije detaljnih analiza. Ukoliko je povreda Ćapina ozbiljna vjerovatno ćemo krenuti u potragu za nekim rješenjem”, riječi su trenera Budućnosti. Dok se ne riješi “misterija Ćapin” pored Nikole Ivanovića organizatora igre će “glumiti” neko drugi sa bekovskih pozicija... “Nemamo pretjeranu rotaciju na spoljnim pozicijama, imamo šest bekova, od čega su dva jako mlada i nijesu imali veliko učešće u prethodnim utakmicama. Imamo Ivanovi-

Tepić od nedjelje Partizanov, ne igra protiv Budućnosti Sada je zvanično - Milenko Tepić je novi košarkaš Partizana! Svestrani bek će se u nedjelju pojaviti u Beogradu, ali neće igrati protiv Budućnosti. Momak koji je za “crno bijele” igrao

tri sezone (2006-2009) trebalo bi da bude u kombinaciji za utakmicu 13. kola ABA lige kada Partizan bude 22. decembra gostovao Cedeviti u Zagrebu...

ća koji sigurno ne može u potpunosti da iznese jake utakmice do kraja. Forma mu je u usponu, ali pokušavamo sa pozicije dva i tri da stavimo nekoga na njegovo mjesto. Međutim, sve su to kompromisna rješenja”, zaključio je Jovović. ● BOGDANOVIĆ: NA JOŠ JEDNU POBJEDU I Partizan mora da potegne za komropisom, jer nemaju Lea Vestermana, ali Bogdanu Bogdanoviću je izgleda svejedno da li igra jedinicu, dvojku ili trojku - talentovani košarkaš igra perfektnu košarku. “Dobro se snalazim”, znao je da dobaci u šali momak koji ima samo 21 godinu. Bogdan igra sjajno kako odbranu, tako i napad, a samopouzdnje je na velikom nivou kod cijele ekipe Partizana poslije spektakularnog trijumfa nad Fenerbahčeom u Evroligi čime su zadržali šanse za plasman u TOP 16 fazu... “Uspjeli smo da savladamo Fener, osjećaj je sjajan... Jesmo istrošeni, ali se nadam da ćemo se organizovati kako bi pobijedili Budućnost. Dugujemo to navijačima”, rekao je Bogdanović, čija je ekipa prošle godine oba puta slavila protiv “plavih” - u Podgorici je bilo 81:62, a u glavnom gradu Srbije 63:50. B.T.

1. C. Zvezda 11 9

2

856:728

20

2. Partizan

11 8

3

827:726

19

3. Cedevita

11 8

3

808:756

19

4. Cibona

11 7

4

869:808

18

5. Budućnost Voli

11 7

4

818:765

18

6. Igokea

11 7

4

824:803

18

7. M. Vizura

11 5

6

885:914

16

8. MZT

11 4

7

835:852

15

9. Radnički

11 4

7

849:891

15

10. Krka

11 4

7

752:798

15

11. Zadar

11 4

7

796:862

15

12. Solnok

11 4

7

805:874

15

13. Olimpija 11 3

8

711:777

14

14. Široki

8

739:820

14

17.00 18.00 19.00 19.00 20.00

-

17.00 19.00 -

11 3

SUBOTA Igokea - Cedevita Cibona - Široki Krka - Olimpija Zadar - Radnički M. Vizura - Solnok NEDJELJA MZT - C. Zvezda Partizan - Budućnost Voli

Čedomir Vitkovac: Jako teško protiv najbolje ekipe u ABA ligi Čedomir Vitkovac odrađuje ogroman posao u igri Budućnost Volija - nije efikasan kao prošle sezone, ali je u defanzivi jako koristan. A, odbrana bi mogla da presudi u nedjelju u Beogradu...

“Čeka nas izuzetno težak meča protiv vjerovatno najbolje ekipe na ovim prostorima. Treba da odigramo jedan dobar, borben meč... To nam je potrebno za neki naredni period”, rekao je juče Vitkovac.

Džonson: Bez OI atletika je mrtva Legendarni Majkl Džonson progovorio je o problemima koji muče atletiku - nezaboravni američki sprinter zna kako bi se privuklo još takmičara... “Atletika je mikrokosmos stvarnog života. U stvarnom životu ima ljudi koji će varati, zato nije realno očekivati da će atletika biti očišćena od dopinga”, rekao je Džonson, koji je dodao... “Bez Olimpijskih igara atletika bi bila mrtva. Atletika se mora analizirati i nakon toga se mora doći do zaključka što ljudi žele da gledaju. Treba li nam ženski disk? Ili trke na 3000 metara sa preprekama? Ili trke na 5000 metara?”, pitao se Džonson. U.R.

Troicki: Ne idem na Akademiju

Suspendovani Viktor Troicki koji se tenisu vraća u julu 2014. počeće sa treninczima u čuvenoj “IMG Bolitijeri” akademiji na Floridi - to je bila vijest koju je saopštila Akademija. Međutim, Viktor je strogo demantovao... “Veoma sam iznenađen saopštenjem za javnost predstavnika IMG Bolitijeri Akademije, u kojima se navodi da je postignut dogovor da ću pripreme za povratak u svjetsku tenisku elitu obaviti na njihovoj akademiji na Floridi. To je u potpunoj suprotnosti sa mojim planovima”, saopštio je Troicki. U.R.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

SPISAK ZA EP U DANSKOJ

Kastro odabrao, Jočić novajlija

Duel majstora na “Itihadu”: Aron Remzi i David Silva

Selektor rukometaša Crne Gore Zoran Kastratović skratio spisak na 22 igrača koji će se okupiti 23. decembra u Budvi

Objavio spisak: Selektor Zoran Kastratović Selektoru reprezentacije Crne Gore u rukometu Zoranu Kastratoviću nije ostalo ništa drugo sem da se opredijeli za već provjerene snage za predstojeće Evropsko prvenstvo u Danskoj pošto je baza u našoj zemlji mala. Kastro je spisak od 28 igrača koji je poslat u EHF skratio na 22, a upravo će ti momci konkurisati za najbolji tim koji će Crnu Goru predstavljati na šampionatu Starog kontinenta koje je na programu od 12. do 27 januara. Na spisku nema iskusnih Zorana Roganovića i Vladimira Osmajića, Fahrudin Melić se ranije oprostio od nacionalnog dresa, a među “lavovima” neće biti ni desnog beka Hamburga Žarka Markovića. Međutim, novo ime je bivši juniorski reprezentativac i igrač danskog Hoj Handbolda Filip Jočić. Proteklih dana je postavljano pitanje zašto najboljeg igrača Lunda - Zorana Roganovića - nema ni na širem spisku, a tu situaciju je za Dnevne novine objasnio selektor. “Zoran je sportska veličina, mnogo je uradio sa crnogorski rukomet,

međutim razgovarali smo krajem oktobra i rekao mi je da je vrijeme da se ukaže prilika mlađim rukometašima, te da je on tu ako i kada bude potreban. To je razlog zašto on nije bio na spisku”, rekao je Zoran Kastratović. Najbolji rukometaši Crne Gore će se okupiti 23. decembra u Budvi, gdje će odraditi prvi dio priprema i odigrati dva kontrolna meča sa juniorskom reprezentacijom koja će se takođe okupiti za deset dana. Nakon praznika naša selekcija putuje na turnir u Skoplje, gdje će snage odmjeriti sa Srbijom i domaćinom Makedonijom. Na spisku Kastratovića se nalaze - GOLMANI: Rade Mijatović, Marko Rajković, Nebojša Simić, KRILA: Igor Marković, Milan Popović, Miloš Vujović, Mirko Radović, Marko Lasica, Igor Radojević, BEKOVI: Draško Mrvaljević, Vasko Ševaljević, Mirko Milašević, Žarko Pejović, Stevan Vujović, Bogdan Petričević, Marko Simović, Nemanja Malović, Vladan Lipovina, Ivan Perišić, Filip Jočić, PIVOTI: Nemanja Grbović, Mladen Rakčević. M.P.

SEHA LIGA

Bez prilike za trijumf Rukometaši Lovćen na Cetinju izgubili od bjeloruskog Meškova - 24:30 CETINJE - Dvorana: SC “Lovćen”. Gledalaca: oko 500. Sudije: Načevski (Makedonija), Nikolov (Makedonija). Sedmerci: Lovćen 1 (1), Meškov 4 (3). Isključenja: Lovćen 6 minuta, Meškov 6 minuta. LOVĆEN: Abramović (šest odbrana), Borilović (dvije odbrane), Vukićević, Petričević, Popović 2, I. Radović, Marković 8, Drašković 6, M. Radović, Kaluđerović 2, Ojdanić, Nikolić 3, Čizmović 2, Stanojević, Lasica 1, Lipovina. MEŠKOV BREST: Pešić (14 odbrana), Čarapenka (jedna odbrana), Đukić 2, Markotić 1, Kamišnik 3, Špiler 8, Šumak 2, Vukić 3, Baranau 3, Milićević, Karačić, Tatarin 3, Sršen 2, Ušal, Astrašapkin 3, Valincau. Lovćen je u utakmicu sa vicešampionom Bjelorusije ušao sa problemima pošto su povrede krojile sastav Zorana Abramovića, a na kraju je stigao poraz: Lovćen - Meškov 24:30, na poluvremenu 10:16... Tako su Cetinjani u odloženom meču 4. kola upisali osmi poraz u SEHA Gasprom Južni tok ligi, a realno nijesu imali ni promil šansi da dođu do pobjede. Kada je na poluvremenu pisalo

Bio pod znakom pitanja, a postigao osam golova: Igor Marković

16:10 za Meškov, već tada se znalo da bodovi idu u Bjelorusiju. A, upravo tamo gdje su pošli bodovi Lovćen će igrati narednu utakmicu - Cetinjani će 8. februara biti gosti Meškova... B.T.

PrEmIJEr LIGA, 16. KOLO

Runda atomskog fudbala Kosta Bošković

P

akleno kolo kao najava atomskih praznika u engleskom fudbalu! Do nove godine Ostrvo će svijetu pokloniti mnogo vrhunskih derbija, a sve kreće već ovog vikenda. Lidera Arsenal čeka super teško gostovanje Mančester sitiju, drugoplasirani Liverpul ide na sjever Londona kod Totenhema, dok 16. runda donosi i jedan od klasika, duel nekadašnjih šampiona Evrope, Aston Vile i Mančester junajteda. Runda vrhunskog fudbala čaka da bude servirana u “kolijevci fudbala”.

Najviše pažnje, ipak, privlači duel na “Itihadu”, između prvoplasiranog Arsenala i tima koji polako pokazuje da je pravljen za velike stvari, tima koji ima “mašineriju” za najveće stvari u Premijer ligi, Mančester sitija. “Ovo je veoma važan meč i za Arsenal i za nas”, jasan je menadžer Sitija Manuel Pelegrini. “Oba tima su umorna, s tim da smo mi imali dan više za odmor nakon mečeva Lige šampiona. Bilo kako bilo, želimo da osvojimo tri veoma važna boda, koja bi nas potpuno vratila u šampionsku trku”. S druge strane, menadžer “tobdžija” Arsen Venger hvali današnje rivale, ali im ni malo ne zavidi na timu sastavljenom od bogatih zvijezda. “Mančester Siti ima veoma jak tim, ali kada vidim našu ekipu, nema potrebe da zavidimo nikome, pa čak ni njima. Naši igrači su svestrani i mogu da zbune bilo kog protivnika. Siguran sam da sam radio bolje od njihovog trenera Pelegrinija”, samouvje-

Jo-Jo se vraća Sjajna vijest stiže i za nas sa istoka Mančestera! Stevan Jovetić, crnogorski majstor, oporavio se od povrede koja ga muči od dolaska Siti i biće u timu “građana” za današnji super derbi protiv Arsenala. To je juče na presu potvrdio menadžer Sitija Manuel Pelegrini. “Matija Nastasić je povrijeđen i neće nastupiti protiv Arsenala, ali Stevan Jovetić i Gael Kliši su fit i biće u timu za ovaj duel”, istakao je Pelegrini. ren je Venger. Ludo kolo Premijer lige čeka da “eksplodira” - spektakl 16. runde kreće već danas “u vremenu za ručak” (13.45) kada će se na “Itihadu” sudariti dva atomska tima, leteći Arsenal i moćni Mančester siti.

PREMIJER LIGA, 16. kolo Subota 13.45h Man. Siti - Arsenal 16.00h Kardif - VBA 16.00h Čelzi - K. Palas 16.00h Everton - Fulam 16.00h Njukasl - Sautempton 16.00h Vest Hem - Sanderlend 18.30h Hal - Stouk Nedjelja 14.30h Aston Vila - Man. Junajted 14.30h Norič - Svonsi 17.00h Totenhem - Liverpul BUNDESLIGA, 16. kolo Subota 15.30h Bajern - Hamburger 15.30h Hanover - Nirnberg 15.30h Hofenhajm - Dortmund 15.30h Majnc - Menhengladbah 15.30h Augsburg - Braunšvajg 18.30h Volfsburg - Štutgart Nedjelja 15.30h Šalke - Frajburg 17.30h Leverkuzen - Frankfurt PRIMERA, 16. kolo Subota 16.00h Osasuna - Real Madrid 18.00h Rajo - Granada 20.00h Barselona - Viljareal 22.00h Malaga - Hetafe Nedjelja 12.00h Almerija - Espanjol 17.00h Sosijedad - Betis 19.00h Sevilja - Atl. Bilbao 21.00h Atl. Madrid - Valensija Ponedjeljak 22.00h Valjadolid - Selta SERIJA A, 16. kolo Subota 20.45h Katanija - Verona Nedjelja 15.00h Kjevo - Sampdorija 15.00h Fiorentina - Bolonja 15.00h Đenova - Atalanta 15.00h Lacio - Livorno 15.00h Parma - Kaljari 15.00h Udineze - Torino 18.30h Juventus - Sasuolo 20.45h Napoli - Inter Ponedjeljak 20.45h Milan - Roma LIGA1, 18. kolo Subota 17.00h Ren - PSŽ 20.00h Ažaksjo - Lorijen 20.00h Evijan - Rems 20.00h Gengan - Monako 20.00h Nant - Tuluz 20.00h Nica - Sošo Nedjelja 14.00h Bordo - Valensijen 17.00h Lil - Bastija 21.00h Lion - Marsej HNL, 20. kolo Subota 15.00h Osijek - Lokomotiva 19.00h Istra - Split Nedjelja 15.00h Dinamo Z. - Zadar 19.00h Hajduk S. - Rijeka

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

MARIO BALOTELI

Najbolji fudbaler postaću u Brazilu Harizmatičan, zanimljiv, “pomalo lud” - to je Mario Baloteli, momak od koga bi dobili zanimljiv odgovor pa sve i da ga pitate kakav je danas dan... Sjajni napadač Milana poručio je da će na najbolji način odgovoriti kritičarima koji ne vjeruju u njegove kvaliteta - i to gdje na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine. “To će biti pravi trenutak da postanem najbolji napadač na svijetu. Želim da ostavim trag na Mundijalu. Najbolji igrači uvijek pružaju najbolje partije na velikoj sceni”, rekao je Baloteli za britanski San. A, kada smo već kod Mundijala, da vas podsjetimo sa kim je u grupi Italija - azuri će igrati zanimlji-

ve utakmice sa Engleskom, Urugvajom i Kostarikom. A što se tiče Balotelija - SuperMario je u dosadašnjem toku sezone za “rosonere” postigao devet golova, dok je u dresu nacionalnog tima na 29 mečeva 12 puta tresao protivničku mrežu. U.R.

POVREDA

Van Persi van terena 30 dana Gol mašina iz Holandije u sezoni 2013/2014 nikako nema sreće kada su u pitanju poverede - napadač Mančester junajteda Robin van Persi odsustvovaće sa terena mjesec dana zbog nezgode koju je doživio na utakmici sa Šahtjorom u okviru posljednjeg kola grupne faze Lige šampiona. Menadžer “crvenih đavola” Dejvid Mojes je saopštio da je sjajni golgeter prilikom izvođenja kornera, iz kojeg je Fil Džons postigao pobjednički gol, povrijedio preponu... Tako je Robin van Persija je “došao” do druge povreda u sezoni, a povratak Holanđanina na teren se očekuje 19. januara kada će Junajted igrati derbi meč protiv Čelzija. Ako se ne vrati do tada Mančesteru se crno piše... U.R.

DN PREDSTAVLJAJU FK MOGREN, NAJNEPRIJATNIJE IZNENAĐENJE

Očekivao sam više - od sebe, od igrača, od rukovodstva... Vikend novine razgovarale sa trenerom Mogrena Branislavom Milačićem o lošoj polusezoni, predstojećim planovima, ciljevima u Kupu Roster koji je na početku sezone sastavljen u Budvi plašio je ostale učesnike elitnog loptanja - žutu opremu su zadužili Goran Vujović, Darko Marković, Goran Burzanović, Luka Pejović, Radivoje Golubović, Milan Đurišić, Miroslav Kaluđerović, Miloš Kalezić... Dogovor sa provjerenim fudbalerima je značio samo jedno: “Mogren napada duplu krunu”! Iskusni harizmatični Branislav Milačić sa rukovodstvom nije bježao od uloge favorita, ali “mašinerija” na papiru nije djelovala dobro na terenu, gdje se rezultati pišu... Mogren je potpuno razočarao klub nije bio cjelina pa zato se kvalitet nije reflektovao, nego su se Budvani poslije jesenje sezone našli na devetoj poziciji sa 17 bodova iz isto toliko kola. Gospodine Milačiću, sigurno ste očekivali više? Realno, svi su očekivali mnogo od Mogrena. “Normalno da sam očekivao više - od sebe, od igrača, od rukovodstva kluba... Na kraju, dobili smo najmanje od svakoga”. Problema je tokom jeseni bilo dosta, posebno finansijske prirode - imate li snage da nastavite dalje?

“Imam snage. To kod mene nikada nije bio problem. Cijeli život sam u fudbalu, neću da ga napustim. Imao sam lijepu situaciju u Budvi, sada je loša... Čekam da vidim šta će rukovodstvo oko svega odlučiti u narednih nekoliko dana”, jasan je Milačić Međutim, u svom sivilu se nazire jedna svijetla tačka - pored svih nedaća uspjeli ste da stignete do polufinala Kupa Crne Gore. Da li je to “izvadilo” jesen? “Apsolutno. Osvojiti jedan trofej od dva u sezoni je dobra stvar. Samim tim ste u Evropu i to je dobro. Iskreno, napravili smo podvig izbacivši Grbalj u tom trenutku. Vjerovao sam ja, vjerovali su igrači, ostalo je slabo ko mislio da možemo do polufinala. To nas je održalo u životu”. Domaće prvenstvo koliko god da je osporavano veoma je interesantno - ekipe su ujednačene, svako svakoga može da savlada. Da li je realno da se uključite u vrh? “Prvenstvo nam je takvo da sa tri pobjede idete odmah gore. Za prvo mjesto nema realnosti, ali za Evropu svakako ima. Međutim, sve zavisi od pauze, jer još ne znamo ko će

LIČNA KARTA Ime kluba: Mogren Grad: Budva Stadion: Lugovi Godina osnivanja: 1920. Boje kluba: Žuta Trener: Branislav Milačić Kapiten: Aleksandar Kapisoda Rezultati u 1. CFL: 2006-07. (5. mjesto), 2007-08. (3. mjesto), 2008-09. (šampioni), 2009-10. (3. mjesto), 2010-11. (šampioni) 2011-12. (4. mjesto), 2012-13 (10. mjesto) Najbolji rezultati u Kupu: 200708. (šampioni), 2010-11. (finalisti) ostati, a ko otići”. Kada smo već kod zimske pauze kakvi su planovi? Da li ste pričali sa čelnicima kluba o vašoj budućnosti i statusu igrača? “Nijesam još ni o čemu. Čekam da vidim hoće li biti pomaka. Rezultati su loši, pa je sasvim normalno da preispitaju moj status. Ako ostanem uradićemo sve i spremićemo se dobro da uzmemo trofej u Kupu”, zaključio je razgovor Branislav Milačić. U.R. - B.T.

Iskreni Brano: Ne pravdam se, ali trenirati nezadovoljne igrače je gubljenje vremena Finansijska situaciju u Mogrenu je bila jako loša tokom polusezone, igrači su to otvoreno pričali u medijima, sportski direktor Ilija Rađenović je govorio da će se svi naplatiti preko Arbitražne komisije, pojedinci su i “predali” žute iz metropole turizma... Gospodine Milačiću, koliko je bi-

lo teško trenirati prvotimce koji su nezadovoljni? “Nije lako nimalo. Jednostavno, ne možeš da kazniš igrača, a ne možeš ni da ga nagradiš. Kada malo opustiš treninge ne valja, kada zategneš ne valja”, rekao nam je Branislav Milačić, a onda je iznio jednu činjenicu...

“Odmah da se razumijemo, u Mogren nijesu došli mladi talenotvani fudbaleri da prave karijeru, nego su stigli provjereni momci koji hoće da zarade novac. I sigurno kada para nema, nema ni motiva. Da ne ispadne da se pravdam, ali trenirati nezadovoljne igrače je gubljenje vremena”.

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

DN PREDSTAVLJAJU FK LOVĆEN, NAJPRIJATNIJE IZNENAĐENJE CFL

Cetinje živi za fudbal

IZ DRUGOG UGLA - sa šefom stručnog štaba Lovćena Mojašem Radonjićem o velikom uspjehu tokom jesenjeg dijela sezone, kvalitetu domaće lige, napadu na Kup i prvenstvo... Uroš Radulović

D

ugo su grcali u problemima, imali loše rezultate, tražili pravu formu pa spašavali živu glavu u prvenstvu, a u godini kada slave 100 godina postojanja Lovćen briljira - Cetinjani su jesenji dio završili na trećem mjestu, plasirali se u polufinale Kupa, pa su uz Petrovac tim koji je najviše oduševio Crnu Goru. A, u toj mrtvoj trci za iznenađenje polusezone laskava nagrada pripada više “crvenima” nego “nebeskoplavima”, jer je Petrovac stabilan prvoligaš godinama, dok je Lovćen prošle sezone uz dosta muke sačuvao elitni status.

Gospodine Radonjiću, da li ste kao trener Lovćena očekivali uspjeh kojim ste potpuno osvježili prvenstvo? “Objektivno gledano, nijesam. Svi znaju u kakvim je problemima bio klub. Nijesmo razmišljali da će nam otići veliki broj igrača, bilo je baš teško. Ipak, doveli smo nekoliko fudbalera, neki su dobro iskoristili probu i u veoma skraćenom vremenu smo napravili jedan dobar tim”, rekao je na početku razgovora Mojaš Radonjić. Nije dobro počelo, ali onda je krenula serija super rezultata. Gdje se krije ključ perfektne treće pozicije ispraćene sa 27 bodova? “Svi igrači su pristali na zahtjeve i stil igre koji smo odlučili da gajimo u šampionatu. Čak i momci koji su kasnije došli su se brzo privikli. U svakoj utakmici smo išli na pobjedu, pokazali da možemo da igramo sa svima u Crnoj Gori i jedino mi je žao što kod kuće nijesmo uspjeli da osvojimo još koji bod”. Trenutno se nalazite “u vozu koji vodi za Evropu”, a pored toga vodite bitku i u Kupu stigli ste do polufinala zajedno sa Mogrenom, Petrovcem i ekipom Mladosti. Šta je primarni cilj, Kup ili prvenstvo? “I jedno i drugo takmičenje su za sada veoma daleko. Što se tiče Kupa, mislim da svi imaju pravo da se nadaju peharu, pa tako i mi. Ali dosta toga zavisi i od drugih faktora - pitanje je da li ćemo zadržati ekipu, kakav će biti zdrastveni bilten tokom proljeća, u kakvoj ćemo formi igrati. Uglavnom, ako zadržimo ekipu uz još nekoliko pojačanja, mislim da imamo čemu da se nadamo”,

jasan je iskusni trener Lovćena. Kakav je plan? Napravljena je lijepa podloga, a na Cetinju se konačno igra pravi fudbal. Ne treba sada sve to prosuti? “Treba da se poklope mnoge kockice, a svi znamo da je proljeće mnogo teže nego jesen. Klub i opština će sada odigrati veoma važnu ulogu, oni su na potezu i vidjećemo šta će uraditi. Da li će uspjeti da zadrže igrački roster, mogu li dovesti nekoliko pojačanja koja su nam neophodna, jer će biti jak ritam propraćen žutim kartonima, padom forme i ostalim faktorima koji su normalni tokom prvenstva”, rekao nam je trener najprijatnijeg iznenađenja, koji je dodao... “Treba biti strpljiv, ali ako bude sve kako treba, mislim da možemo ozbiljno da konkurišemo u oba takmičenja”. Iskusan ste trener, kao uspješan fudbaler ste prošli dosta toga. Crnogorska liga se uvijek osporava, ali kako Vama izgleda kvalitet? “Svi mi često gledamo na televiziji ta najjača evropska takmičenja. Sa tim baš ne možemo da se upoređujemo, ali kada pogledamo uslove, finansije, mislim da je kvalitet lige iznad očekivanog. Teško bi se neki inostrani trener snašao ovdje, ali mi domaći smo navikli”. Za kraj - poruka mladim igračima? Jasno je da u Crnoj Gori ima talenata... “Imam samo jednu preporuku: moraju mnogo više da treniraju, moraju da napreduju iz dana u dan... Svi oni vjerovatno žele da žive od fudbala, ali to neće uspjeti u Crnoj Gori”, jasno je poručio Mojaš Radonjić.

Lična karta Ime kluba: Lovćen Grad: Cetinje Stadion: Obilića poljanja Godina osnivanja: 1913. Boje kluba: Crvena Trener: Mojaš Radonjić Kapiten: Vanja Tatar Rezultati u 1. CFL: 2007-2008. (6. mjesto), 2008-2009. (7. mjesto), 2009-2010. (6. mjesto), 2010-2011. (8. mjesto), 2011-2012. (6. mjesto), 2012-2013. (9. mjesto) Najbolji rezultat u Kupu: finale, sezona 2008-2009. (poraz od Petrovca)

Za 60 sekundi Koja Vam je najdraža pobjeda u jesenjem dijelu šampionata? “Nikada tako ne gledam na utakmice, ali kada bih morao da izdvojim, onda su to tri meča. Ubjedljiva pobjeda kod kuće nad Grbljem (4:0), trijumf u Kupu protiv Zete sa igračem manje (1:0) i tri boda na strani u duelu sa Čelikom (0:1)”. Koji igrač je obilježio prvi dio prvenstva? “Neka to bude napadač Zete Petar Orlandić. Svi su prijatno iznenađeni njegovim partijama i činjenicom da je postigao 11 golova. Zeta uvijek igra na gol više i njemu to odgovara”. Možda je još rano za prognoze, ali šta mislite, ko će osvojiti prvo mjesto? “Sutjeska za sada ima najviše šansi. Lideri su i igrali su dobro u kontinuitetu. Čelik takođe ima strašan tim, a i vidjećemo šta će biti sa Mogrenom na proljeće”. Ko osvaja “zlatnu loptu”? “Kristijano Ronaldo. On je najviše pružio, a kada bi se gledao klupski uspjeh, svakako Frenk Riberi. Lionel Mesi je bio dugo povrijeđen i nije bio na nivou”. Liga šampiona? “Aktuelni prvak Bajern Minhen je opet najviše pokazao. Ali vidjećemo, ima još dosta da se igra i biće zanimljivo. Mada, ukoliko Bajerna zaobiđu kadrovski problemi, mislim da će odbraniti titulu”.

4

pogotka postigao je najbolji strijelac Lovćena iskusni napadač Nenad Stojanović. Po gol manje upisali su vezista Dejan Bogdanović i defanzivac Vuk Martinović

*U SLJEDEĆEM IZDANJU: NAJBOLJI GOLMAN CFL IVAN JANJUŠEVIĆ, SUTJESKA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Kakva bi to sedmica bila za maleni tim iz okoline Buenos Ajresa ukoliko nakon Kopa Sudamerikane osvoji i Argentinu: Navijači Lanusa u delirijumu poslije finala “Sudamerikane”

Nedjelja koja će zapaliti Argentinu Konačni obračun

Dva meča posljednjeg kola koja odlučuju o kruni - lider San Lorenco (32 boda) gostuje trećeplasiranom Velezu (30), četvrti Njuels (30) dočekuje svježeg osvajača “Sudamerikane” Lanus (30), ludnica kreće u nedjelju od 22 h Kosta Bošković

S

vi oni čarobni golovi i potezi koji su nas ove jeseni držali do kasno budnim, sve one nezaboravne utakmice, priča o ludom finišu prvenstva, sve sada staje u drugi plan! kucnuo je čas za konačni obračun, nedjelja veče (22 sata) sačuvana je za jedina četiri tima koja u posljednjem kolu imaju šansi za šampionsku titulu, četiri tima čija je sudbina bila da u međusobnim duelima odluče ko će biti novi šampion argentine! velez protiv san lorenca, njuels protiv lanusa - biće to nedjelja za dramu, za pakleni fudbal, nedjelja koja će zapaliti domovinu “gaučosa”!

Sve je još od pretposljednjeg kola jasno - sudbinu u svojim rukama drži samo San Lorenco! Ukoliko “sveci” sa “Nuevo Gasometra” savladaju Velez u gostima sve ostalo biće ma-

nje bitno, momci Huana Antonija Picija biće novi šampioni Argentine. Svaki drugi ishod ostavlja šansu i drugim timovima, ali i čuvenoj argentinskoj majstorici ukoliko na

● FOTO priča

kraju dva prvoplasirana tima budu imala isto bodova. Nekoliko je kombinacija, a najvažnije je da toliko pominjani 15. decembar konačno stiže!

405 golova postignuto je ove sezone u argentinskom Torneo Inisijalu ili 2,15 po meču

●Gareka misli samo na svece, Pici na Pobjedu

Da li će pomoći papina molitva Poznato je da je najčuveniji navijač San Lorenca aktuelni vrhovni poglavar Katoličke crkve papa Franjo. Njegove molitve vratile su “svece”, nakon nekoliko sušnih godina, u glavne priče argentinskog fudbala - da li će pomoći u i nedjelju veče kada je najvažnije...

Iako je pred Velezom najvažniji meč sezone sve više se pominje da će utakmica protiv San Lorenca biti i posljednja na klupi za legendarnog trenera “El Fortina” Rikarda Gareku. “Vjerujte, mislim samo na utakmicu sa San Lorencom, o mojoj budućnosti pričaćemo nakon nje”, istakao je Gareka kojem ugovor sa Velezom ističe 31. decembra. “Čeka nas još jedna istorijska utakmica, pun stadion i šansa da ponovo budemo šampioni. Učinićemo sve da tako i bude”. S druge strane, San Lorencu, timu

koji je u drugom dijelu Torneo Inisijala uspio da istopi činilo se nedostižnu prednost Njelsa, dovoljan je i remi - za majstoricu ili titulu zavisilo bi od drugog meča večeri. “Na toj utakmici idemo na pobjedu, samo nas ona zanima iako nas ni bod ne bi izbacio iz šampionskih priča”, jasan je trener San Lorenca Pici. “Nije bilo neke posebne pripreme za ovu utakmicu, sve što treba da uradimo je da uzmemo loptu, odigramo našu igru i slavimo”.

●matorcima Prijala Pauza, skeloto “resetuje” lanus Pakleno će biti i u domu osvajača “Torneo finala”, starom, ali paklenom stadionu “Marselo Bijelsa” gdje Njuels Old Bojs dočekuje svježe slavljenike, momke koji su u srijedu osvojili Kopa Sudamerikanu (južnoamerička verzija Lige Evrope), tim Lanusa. “Pauza u prvenstvu nam je veoma koristila, napunili smo baterije”, smatra vezista “matoraca” Pablo Perez. “Pomalo smo ljuti na sebe zbog rezultata u finišu sezone, mogli smo priču o novom šampionu Argentine mnogo ranije da zaključimo, ali nadamo se da će nam se ukazati još jedna šansa. Mislim da smo to ukupnim igrama ove sezone zaslužili”. Šta tek reći o Lanusu... Kakva bi to samo sedmica bila za tim koji je do sada samo jednom bio šampion Argentine (2007) da u pet dana osvoji međunardoni trofej i šampionsku krunu u Argentini. “Moramo se nekako resetovati, zaboraviti bar na trenutak sve ono što se desilo prethodnih dana i misliti samo na Njuels”, riječi su Lanu-

nedjelja 22.00 Velez - San Lorenco 22.00 Njuels - Lanus 1. S. LOREN.

18

9

5

4

29:17

32

2. LANUS

18

8

6

4

30:16

30

3. VELEZ

18

8

6

4

24:16

30

4. NJUELS

18

8

6

4

25:19

30

5. Arsenal

19

7

9

3

22:19

30

6. Belgrano

19

8

5

6

28:20

29

7. Boka

19

8

5

6

25:24

29

8. Estud.

19

6

9

4

16:14

27

9. Rafaela

18

7

5

6

24:25

26

10. Rozario

19

7

5

7

22:24

26

11. Himn. LP

19

6

8

5

21:24

26

12. Tigre

19

7

4

8

20:21

25

13. Arg. Jrs

19

7

4

8

17:19

25

14. Godoj

19

6

6

7

17:17

24

15. Olimpo

19

6

5

8

19:25

23

16. Ol Bojs

19

5

7

7

19:19

22

17. River

19

5

6

8

12:14

21

18. Kilmeš

19

5

6

8

14:23

21

19. Rasing

19

4

4

11

12:24

16

20. Kolon

18

3

3

12

8:24

6

sovog trenera Giljerma Baroš Skelota. “Glava i srce moraju biti usmjereni na prvenstvo, pred nama je još jedan istorijski meč”. Sat za ovu sezonu “loptanja” u zemlji fudbala polako otkucava, drama se tek sprema... Ne zaboravite - nedjelja od 22 sata po našem vremenu!

sUbota i nedjelja 14. i 15. 12. 2013. broj 714 GoDiNA ii

33 žENA ZNAČAJNO

Modni savjeti Karoline Kurkove

Manekenka Karolina Kurkova, koja je slavu stekla kao anđeo brenda “Viktorijas sikret”, ali i model sa najdužim nogama, sve više vremena provodi na popularnoj društvenoj mreži Instagram, gdje osim svojih slika dijeli i savjete damama. Upravo na ovoj društvenoj mreži Karolina je objasnila koje to odjevne i kozmetičke proizvode preferira. Baloner “Klasičan baloner je jedan od neizostavnih komada u ormaru svake modno osviještene žene. Ako ga još nemate, razmislite

o tome da ga dodate na listu svojih božićnih želja”, kazala je ona. Zamagljen pogled “Trik za dobar smokey eye je u ravnoj liniji. Koristite mekanu četkicu kako biste omekšali preoštre linije i malim kružnim pokretima postignite zadimljeni efekat”, savjetuje ona. Crveni ruž “Jarko crveni ruž uvijek nosite uz prozračnu šminku na očima. Maskara i decentna sjenka sasvim su dovoljni kada želite naglasak da stavite na usne”, objašnjava Karolina.

RUSKA IKONA STILA

Pristupačna kolekcija Oskara de la Rente

MODERNO

Rukavice kao modni detalj Marija Ivanović

B

ez aksesoara teško je zamisliti ijednu odjevnu kombinaciju. Zimi, kada brinemo o tome kako da se ugrijemo, šal i rukavice dođu nam jednostavno kao nezaobilazni modni dodaci. Rukavice su detalj koji je odavno više od praktičnog, pa se modne kuće utrkuju koja će lansirati interesantnije i vizuelno primamljivije modele. U zavisnosti od materijala, cijene rukavica dostupnih kod nas kreću se u rasponu od pet do 80 eura.

Koliko se nekada gledalo da rukavice i šal budu komplet, toliko je sada u savremenim modnim trendovima to prevaziđeno. Rukavice se oduvijek smatraju detaljem koji ženama daje određenu dozu elegancije, a nekoliko sezona unazad prosto su nezaobilazne kod mnogih kreatora. Modni brendovi, poput “Barberija”, “Rika Ovensa”, “Marka Džejkobsa”, “Ermea” i mnogih drugih, lansirali su rukavice u raznim bojama kože sa interesantnim detaljima u vidu bodljica, perlica, kristala. One najupečatljivije dolaze nam u ljubičastoj, crvenoj i narandžastoj boji i sjajan su detalj za dnevne i večernje kombinacije. Zato razbijte zimsku monotoniju rukavicama u nekoj intenzivnoj boji ili sa interesantnim printom (životinjskim, cvjetnim ili geometrijskim). U zavisnosti od toga da li preferirate vunene klasične modele ili one od kože,

izbor je veliki. Kožne rukavice kreću se od 20 do 70 eura, u zavisnosti od brenda, a skuplji su i modeli sa krznom. Nasuprot njima, modeli od vune i pamuka su od pet do 15 eura, zasebno ili u setu sa šalom i kapom. Predstavljamo vam neke od najpopularnijih modela.

● Vunene sa printom Izbor rukavica je relativna stvar i najčešće zavisi od stila koji preferirate, a i od kombinacije za koju ste se odlučili. Tople vunene rukavice prosto su nezaobilazne kada zahladi, a s obzirom da im cijena nije visoka, nabavite sebi nekoliko pari koje ćete mijenjati.

● Bez “prstiju” Ovaj model posebno je popularan kod mlađih djevojaka i tinejdžerki.

Ruska trendseterka Miroslava Duma postala je zaštitno lice druge po redu “Oscar de la Renta Capsule” kolekcije za onlajn prodavnicu “The Outnet”. Nakon prilično uspješne prve kolekcije, koja je rasprodata istog dana kada je lansirana, ekipa iz “The Outneta” je odlučila da angažuje opet cijenjenog dominikanskog kreatora Oscara de la Rentu zarad druge “capsule” kolekcije. Lijepa ruskinja pozirala je na fotografijama u ženstvenim komadima slavnog dizajnera. “Capsule” kolekcija će obuhvatati samo 20 modela, a dominiraće stil najbliži miksu 20ih i 60-ih godina prošlog vijeka, kao i forma haljine u veselom, cvjetnom printu i upečatljivim monohromnim dezenima, ali i vječne, žakard haljine. Kolekcija će se pojaviti na sajtu outnet.com 17. decembra. Ni ovog puta ne sumnjamo da će se rekordno prodati svi modeli koji se prodaju po više nego pristupačnoj cijeni kada je ovaj kreator u pitanju. Naime, mode-

li se kreću od otprilike 200 dolara za većinu stvari, što je veoma povoljno.

URADITE SAMI

Pakovanja za kosu

Ipak, ako i vi pripadate ženama koje modu ne smatraju mnogo ozbiljnom, nabavite ovakav model. Loša osobina ovih rukavica je to što su nam prsti izloženi hladnoći. Koliko god da su popularne, rukavice bez prstiju nijesu baš praktične za zimu.

● Kožne elegantne Elegantnija varijanta rukavica su one od prave kože. Naravno, najpopularnije su u crnoj i braon boji, koje se najbolje slažu sa jaknama i kaputima. Ove sezone, na sreću mnogih žena, moderne su one u različitim bojama, a ako želite da osvježite svoju kolekciju, nabavite model u crvenoj, bordo ili ljubičastoj boji. Sa kožnim rukavicama nikada nećete pogriješiti.

● sa Krznom ili perlicama Takođe, jedan od primamljivijih modela su svakako one sa krznom kao dodatkom. Osim što izgledaju veoma lijepo i ženstveno, one će vas i grijati. Brojni brendovi lansirali su ove sezone modele sa dodacima poput bodljica, perlica i kristala, koji sjajno izgledaju uz bunde i elegantne kapute.

Suvu kosu, posebno onu farbanu, možete da oporavite raznim prirodnim maskama iz kućne radinosti. Maska sa pavlakom Napravite masku od pola čaše pavlake i kašike maslinovog ulja. Dobro umućenu smjesu nanesite na čistu, opranu kosu, prethodno osušenu fenom. Upakujte je u kapu za kupanje i uvijte frotirom. Pakovanje držite sva sata, pa ga isperite.

Maska sa rumom Pomiješajte dva žumanca, dvije kašike maslinovog ulja, dvije kašike ruma ili rakije. Pažljivo napravite majonez od jaja i ulja i polako dodajte alkohol. Masu nanesite na opranu i suvu kosu, potom stavite plastičnu kapu i zagrijavajte s vremena na vrijeme fenom. Poslije dva sata isperite pakovanje. Ako vam je kosa mnogo oštećena, pakovanje možete držati i preko noći.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

SAŠA KOVAČEVIĆ

Vraća se snimanju balada Pop pjevač Saša Kovačević trenutno vrijedno radi na novoj pjesmi, iako još promoviše nedavno objavljeni singl pod nazivom “Nothing but the faith”. Sljedeća će biti, za razliku od prethodne, balada za koju će uskoro biti snimljen spot, a premijera pjesme se očekuje prije Nove godine. “U pripremi je nova pjesma pod nazivom “Mogli smo sve” koju je radio Amil Lojo. Prvi put sarađujem sa njim i dopada mi se kao autor. U pitanju je balada i nadam se da će se mojoj dragoj publici dopasti s

Prema pisanju časopisa “OK!”, glumica Dženifer Aniston planira da odgaja bebu kao samohrana majka, a šokantnu odluku donijela je nakon što je prekinula vjeridbu sa Džastinom Teroom. “Sama ću se brinuti o djetetu”, prenosi magazin “OK!” izjavu glumice. Tvrdnje časopisa potvrđuje i izvor koji je takođe naveo kako glumica i njen dragi više nijesu zajedno: “Dženifer i Džastin su raskinuli i otkazali su vjenčanje, bili su razdvojeni za Dan zahvalnosti. On je bio sa majkom u Virdžiniji, a ona sa svojim prijateljima”, otkrio je izvor i dodao da je glumica izbacila Teroa iz svog doma. Međutim, glumičin PR tim je demantovao glasine o njihovom raskidu, te je izjavio da su zajedno proveli Dan zahvalnosti u njenom domu u Los Anđelesu.

obzirom na to da nijesam duži period izbacio nijednu”, kaže Saša Kovačević.

Moda u Bazaru Manifestacija “Prvi Bazar fashion night” biće održana u nedjelju u 20 časova. Ljubitelji mode imaće priliku da uživaju u interesantnim kolekcijama jesen/zima 2013. raznih brendova koji se nalaze u “Bazaru”. Veče će otvoriti mali manekeni revijom dječjih brendova “Topolino” i “Kids Land”, a brendovi “Paradiso”, “Rifle” i “Exterra” predstaviće svoje posljednje kolekcije. Za frizuru i šminku će biti zadužen modni studio “Glam by Kenan”. Zaštitna lica “I Bazar fashion nighta” su crnogorske manekenke Nataša Đurović, Maja Maraš i Manja Gazivoda. Pored predstavljanja fenomenalnih kolekcija, zabavni dio programa će uljepšati poznati crnogorski pjevači među kojima su Andrijana Božović i Nina Petković. E.Z.

● FOTO priča

Mirišite na Eminu Sandal Pop pjevačica Emina Jahović ugledala se na svjetske zvijezde koje širom planete prodaju parfeme sa svojim imenom i uveliko radi na lansiranju svog parfema “Fragrance by Emina Sandal”, koji je trenutno u probnoj fazi. Ona se novim podvigom pohvalila na društvnim mrežama, gdje je ujedno obradovala sve obožavateljke! “Uskoro! Mirisna nota Emine Sandal. Moj parfem prvo testiram sa prijateljima”, napisala je ona na Instagramu ispod fotografije sa drugaricama, na kojoj zatrpane testerima sve zajedno odlučuju kako će mirisati pjevačicin novi parfem. Ako je suditi po Emininom dobroćudnom i mirnom karakteru, mirisna nota koja će se naći na policama parfimerija biće blaga, nježna i najverovatnije sa izvijesnom dozom cvjetnog mirisa budući da je pjevačica romantik u duši.

SEVDAHBABY & JIXX

PRIZNALA

Rozga obožava Georgieva Jelena Rozga je na nedavno održanoj dodjeli nagrada magazina “Hello” otkrila tamošnjim medijima da obožava Vlada Georgieva. “Slušam srpsku muziku, pratim sve pjevače. Prije nekih 20 dana sam bila u Skoplju gdje sam dobila nagradu za najbolju pjevačicu i tamo sam se upoznala sa Vladom Georgievim. Dobila sam njegov album i moram da

priznam da mi se veoma sviđa to što on radi”, rekla je Rozga. Iako se u hrvatskim medijima spekulisalo da Jelena i Severina nijesu u dobrim odnosima, atraktivna pjevačica je odgovorila: “Zaista ne razmišljam o njoj. Nemam vremena jer se bavim takvim stvarima koje me potpuno obuzmu. Imam svoj put, svoje pjesme i svoju publiku. Severina me ne zanima”. E.Z.

Od ružnih pačića postajemo prelijepi labudovi Premijera novog spota za pjesmu “Uvek mogu bolje” koju izvode SevdahBABY & Jixx biće ovog ponedjeljka u 20 časova na MTV kanalu. “Ideja spota je bila da se prikaže preživljavanje i položaj umjetnika u sredini koja ih baš i ne razumije. SevdahBABY i Djixx su odbačeni kao ružni pačići, ali na kraju spota ipak, kao i u bajci, odlaze u svijet u kome postaju prelijepi labudovi”, objasnio je Sevdah. Ovo je prvi put da vidimo SevdahBABY i Djixx u znoju, prašini i

patnji. Oni daju posljednje atome snage, kao da prizivaju neku višu silu da im pomogne. “Uvijek mogu bolje” je pobjednička i optimistična pjesma, ali je želja bila da se kroz jednu tešku i avanturističku priču pokaže da se pravi heroji upravo kroz muku i trud stvaraju. “Uvek mogu bolje” je pjesma koja otvara novi SevdahBABY album “Sega Mega, ti i ja”, tako da je ona najbolja najava za 25. decembar, kada će novi album biti objavljen. E.Z.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

INTERVJU

Mlađi muškarci su slobodniji Ivana Peters za Vikend novine kaže da je svoje obaveze podredila kćerki Sari i da ne žali zbog toga Filip Jovović

I

vana Peters, “frontvumen” jednog od najuticajnijih rok bendova mlađe generacije Negativ, nedavno je ponovo koncertno pokrenula bend i ušla u studio, gdje rade na novim pjesmama. Nakon burnog životnog perioda i razvoda, pjevačica se posvetila kćerki, za koju kaže da ima muzičkog interesovanja, ali da je izbor samo na njoj. Za Vikend novine govori o planovima benda i otkriva da li planira muzičku saradnju sa nekim od članova bivše grupe, Tap 011.

Nedavno ste dobili i novog člana, šta su njegova zaduženja? Kako se uklopio u bend? Pa za sad nema puno zaduženja, osim vježbanja starih pjesama i naravno kreativnog učestvovanja na novim. On se odlično uklopio i donio osvježenje u bend. Da li radite na novom albumu? Ušli ste u zrele muzičke godine, kako će izgledati vaši novi autorski radovi, da li će se nešto mijenjati u koncepciji, zvuku? Da, radimo na novim pjesmama i trenutno smo puno inspirisani, tako da možda umjesto singla izbacimo i album. Pjesme zvuče veoma dobro i zadovoljni smo.

Trenutno ulazimo u zrele godine, a u narednom periodu ćemo se više baviti autorskim radom, jer želimo da iza sebe ostavimo pozitivan trag i pjesme koje će živjeti dugo. Šta je po Vašem mišljenju bila odskočna daska za grupu Negative, koji trenutak, pjesma? Mislim da nas je pjesma “Ja bih te sanjala” lansirala na pravi način, jer u tom momentu nije postojalo ništa slično kod nas, a mislim i da još ne postoji. Kasnije je to samo potvrdila “Zbunjena”... Muzički putevi Vas i Goce Tržan su se potpuno mimoišli, da li su i životni? Da li postoji mogućnost da opet snimite nešto sa ne-

Oduševljena imitacijama Ivana Peters čest je posjetilac društvenih mreža, a skoro da ne prođe dan da ne postavi status na Tviteru. Redovni je gledalac emisije “Tvoje lice zvuči poznato” gdje se takmiči i njena nekadašnja koleginicia iz

benda “Tap 011” Goca Tržan. Ivana, koja važi za jedan od najboljih volaka u Srbiji, često na Tviteru piše da je oduševljena imitacijama Skaj Viklera, mada su joj posebnu pažnju privukli Knez i Goca Tržan kao Meri Džej Blajdž i Bono Voks.

kim od stare ekipe? Pa, u tom periodu svi smo krenuli na različite strane. Druga okruženja, drugi ljudi, druga muzika. Poslije okupljanja u Areni mislili smo da snimimo pjesmu, ali se to još nije desilo. Rekli ste da ne želite da govorite o intimnoj priči koja je okončana. A da li je onda nova ljubav na pomolu, rekli ste da je “ljubav nešto između radosti i razočaranja”? Kako gledate na udvaranja mlađih muškaraca? Mlađi muškarci su slobodniji od starijih, samim tim, treba im udijeliti više poena. Dalje ne bih komentarisala. Vaša kćerka Sara je krenula u školu nedavno, da li ćete je usmjeriti ka muzičkim vodama, kakva su njena interesovanja? Sara je talentovana i ide u muzičku školu, svira klavir i to voli baš. Ja sam tu da je podržim u ispitivanju raznih afiniteta, a šta će na kraju prevagnuti, samo je na njoj. Kako usklađujete brojne poslovne i privatne obaveze? Odavno sam svoje obaveze podredila djetetu i ne žalim zbog toga. Sad kako je starija malo sam opuštenija u planiranju obaveza. U posljednje vrijeme ste veoma koncertno aktivni, da li vas možemo očekivati i u Crnoj Gori uskoro? Rado se vraćamo Crnoj Gori, ali nadam se ćemo se pojaviti tek sa nekim novim pjesmama! Da li još u posjedu posjedujete majicu Guns N’Roses koju ste neizostavno imali na nekim ra-

nijim koncertima? Šta danas privatno slušate od muzike? CD nekog izvođača bez kog ne krećete na put? O da. To mi je omiljena majica koju je jednog dana sa leđa skinuo momak u sred grada, jer sam ja bila oduševljena slikom. Još je nosim.

A na put ne idem bez diskova Foo fighters i Muse. Sljedeće godine punite 40, šta očekujete od pete decenije života? Ne mogu da pojmim život kroz sistem brojanja godina. I dalje se osjećam kao da imam 32 godine. (smijeh)

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

POTRAGA ZA SAVRŠENIM

Zašto ste još same

D

ame, vjerovatno ste već nebrojeno puta razmišljale o tome zašto nemate dečka, dok vam se čini da sve vaše drugarice samo “plove” iz jedne u drugu vezu. Moguće je da je vaše ponašanje ono što vam stoji na putu.

Stručnjak za veze Pol Karik Branson izdvojio je nekoliko tipova ponašanja koja su karakteristična za djevojke i koja su potpuno pogrešna kada ste u potrazi za dečkom. Držite se nekoga ko vam je nedostupan Postoji mnogo razloga zašto vam neki dečko nije dostupan – ima djevojku, prije nekoliko dana je izašao iz duge veze... Ako se “zalijepite” za takvog momka, znajući da mu nijeste na prvom mjestu, na taj način pokazujete izuzetno malo samopoštovanja, što vas nikuda neće odvesti, objašnjava Branson. Ne vjerujete mu kada vam govori istinu Momci će vrlo često direktno reći šta očekuju ili ne očekuju od

veze. Ako vam kaže: “Ne želim ništa ozbiljno”, “Ne vidim sebe u ozbiljnoj vezi” ili nešto slično, ne očekujte da ste baš vi ta koja će da ga promijeni. Imajte na umu da svako može da utiče na svoje ponašanje i stavove, ali ne i na tuđe. Stalno se žalite Koliko god da ste pametne, lijepe, dobre, ako se uvijek žalite, dramite i krivite druge za sve što vam se dešava u životu, trebalo bi da znate da to nije nimalo privlačno muškarcima. Naprotiv, takve djevojke im oduzimaju dragocjenu energiju i definitivno ih odbijaju. Ne vjerujete u ljubav Ako zaista mislite da ćete čitav život ostati same i da su svi dobri momci već zauzeti, bićete u pravu. Zašto? Zato što se pona-

šamo u skladu sa onim što mislimo, tako da naše misli postaju naša realnost. Ne radite ništa drugačije Branson kaže da svojim klijentkinjama često postavlja pitanje: “Na koliko si sastanaka otišla u posljednje dvije godine”. Od većine djevojaka dobija odgovor: “Ni na jedan”. Ako već želite da nađete dečka, morate da pružite priliku muškarcima da vas osvoje. Ne misli se na to da treba da izađete na sastanak sa prvim dečkom koji vam priđe, ali ako je momak koji vas pozove na dejt fin, dobar, uložite trud - izađite sa njim, čak i ako vam se ne ide. “Ni u jednom aspektu života, uključujući i zabavljanje, ne možemo da radimo iste stvari a da očekujemo drugačiji rezultat”, tvrdi Branson. Previše brzo se vezujete Veza treba da bude i zabavna, a problem većine djevojaka je što od samog početka žele ozbiljnu vezu. Polako se upoznajte jer je to jedini način da provjerite ko-

liko vam on zaista odgovora kao partner. Bez žurbe i zabavite se. Pokušavate da ga kontrolišete Gdje idete, sa kim idete, kada dolazite, ko vas zove... Na ovaj način mu pokazujete da nemate povjerenja u njega, a on će to doživjeti kao “zvocanje”. Budite strpljive jer sve što želi da vam kaže reći će sam, tako da nema potrebe da mu postavite milion pitanja. Vaše želje nijesu realnost I na kraju - tražite partnera koji će izgledati tačno onako kako ste zamislile, a to znači visok 1,90 metara, sa crnom kosom, plavim očima, savršenim zubima... Nema ništa loše u tome da znate šta vas privlači, a šta ne, ali djevojke često postanu toliko opsjednute traženjem određenih fizičkih karakteristika kod momaka da im promaknu sve njegove vrline i lijepo ponašanje. I ne zaboravite – nabacite osmijeh i pozitivan stav, niko ne voli mrgude. (Mondo)

ODNOSI

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: MAŠINSKOG TEHNIČARA (2 OSOBE ZA TU POZICIJU) POTREBNI USLOVI: SSS POZELJNO: RADNO ISKUSTVO , PREDNOST IMAJU KANDIDATI SA ZNANJEM ENGLESKOG JEZIKA; OPIS POSLA: UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE TERMO-TEHNIČKIH INSTALACIJA ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON: + 382 67 343 574

Hoće li brak trajati vječno Pitate se hoće li vaš brak opstati? Prema novim istraživanjima, najbliža stvar čarobnoj kugli u bračnom odnosu je vaša hrabrost i intuicija. Istraživači sa univerziteta u Floridi sproveli su istraživanje na 135 svježe vjenčanih parova kako bi utvrdili koliko njihove emocije utiču na budućnost njihovog braka. Došli su do saznanja da osjećaji koje su pretvorili u riječi nijesu povezani s promjenama koje dolaze u braku. Automatski, intuitivni osjećaji, bili oni pozitivni ili negativni, predviđaju buduću sreću para. “Čak ako ljudi nijesu toga svjesni, intuicija utiče na pažnju i ponašanje”, objašnjava autor studije dr Džim Mek Nulti, profesor psihologije.

Kako bi izmjerili nivo intuitivnog ponašanja, ispitivači su podvrgli ispitanike testu koji je mjerio koliko je vremena potrebno za automatske reakcije. Oni koji su reagovali na pozitivne riječi uz fotografije njihovog partnera ostali su zadovoljniji i srećniji kroz četiri godine u poređenju s onima kojima je trebalo više vremena za reakciju.

Doktor Mek Nulti pojašnjava stav. “Čini se da pozitivno prvo mišljenje pomaže ljudima da zadrže pozitivan stav o vlastitoj vezi i često ostaju dugo angažovani. Istraživanja dokazuju da direktna komunikacija vrlo pozitivno utiče na odnose, pa zaključujemo da je pozitivno obraćati se partneru direktno i odmah”, smatra doktor. Autor studije dodaje kako se ovo pravilo ne odnosi samo na svježe vjenčane parove. Vjerovatno ste svjesni da negativne emocije i loš predosjećaj ne mogu nikako koristiti vašem odnosu, ali ako krenete s pozitivnim stavom i toplinom možete samo nastaviti dobrim putem do savršenog odnosa. (Ordinacija)

Žena 37

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

ŽENE JE TEŠKO SHVATITI

Mobilni im bitniji od seksa ZA TINEJDŽERKE

Kako nositi šljokice

Da je žene ponekad zaista teško razumjeti, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja o njihovom odnosu prema tehnologiji. Polovina ispitanica reklo je da bi se prije odreklo na mjesec dana seksa, nego pametnog telefona. Isto tako, većina je priznala da im je njihov Ajfon ili android draži od bliskosti s drugom osobom. Svaka dvadeseta dama je do te mjere zaljubljena u svoj uređaj da, umjesto da zagrli svog partnera, uveče zaspi sa smartfonom u svom naručju. Nijesu rijetke ni one koje kupuju vodootpornu futrolu sa-

mo da bi mogle da čak i pod tušem da vide šta ima novo na Fejsbuku ili Tviteru. U ovoj poražavajućoj studiji učestvovalo je 3. 538 žena koje su odgovarale na tridesetak pitanja o svom odnosu i navikama u odnosu na mobilne telefone. Čak 76 odsto ispitanica nijesu u stanju da se suzdrže da ne pogledaju u telefon barem jednom u sat i po vremena. Međutim, one su još i super, pošto ostale to čine na svakih 15 minuta! Ono što je posebno čudno jeste što je samo 27 odsto učesnica u istraživanju reklo za sebe da su zavisne od savremenih

sredstava komunikacije. A opet, čak 71 odsto dama ni u ludilu ne bi željelo da se ponovo vrate u život u eri prije Interneta. Jedna od njih smatra da bi “trebalo da se pomirimo s tim da živimo u robotizovanom svijetu”, dok druga vjeruje da “svako ko prečesto boravi na mreži mora da je izgubio veru u ljude”. Nažalost, istraživanja pokazuju da je većina nas do te mjere “navučena” na društvene mreže i druge onlajn sadržaje, da je samo 24 sata odvojenosti od interneta dovoljno da se javi teška zavisnička kriza. (Dejli mejl)

SAVJETUJEMO

Riješite problem nadutosti

Postoje neka pravila kada se šljokice mogu nositi, a jedno od njih je da su neophodne na novogodišnjim žurkama. S obzirom da se ona bliži, svaka tinejdžerka može, prema svojim afinitetima, pronaći najbolji način kako da se zasjaji za novogodišnju noć. Sjenka za oči Ovo je najlakši način da se šljokice nanesu. Ono što je bitno je da se ispod sjenke sa šljokicama stavi baza za sjenku jer se za nju šljokice lijepe i mnogo duže stoje na očima. Ajlajner Za one tinejdžerke koje ne žele previše da se sjaje, ajlajner je idealno rješenje. Ono što je bitno kod nanošenja ajlajnera jeste preciznost u nanošenju zato bi najbolje bilo da svaka djevojka koja poželi da ga stavi, pro-

vježba ruku ranije. Maskara Trepavice su odlično mjesto za nanošenje šljokica, a u prodavnicama se mogu naći u raznim bojama. Maskara se najlakše nanosi za one djevojke koje nijesu vješte u nanošenju druge šminke. Sjaj za usta Usne su još jedan dio lica na kojima veoma lijepo stoje šljokice. Šljokice na usnama vizuelno ih povećavaju tako da su one odličan izbor za tinejdžerke sa sitnim usnama. Duže će stajati na licu ukoliko se ispod sjaja usne namažu olovkom za usne. Rumenilo sa šljokicama Šljokice znaju lijepo da stoje i na obrazima. Samo ne treba pretjerivati jer previše šljokičavi obrazi mogu izgledati napadno.

ČINJENICA

Zdravlje i gojaznost nikako ne idu zajedno Posljednjih godina često se vodila debata o tome da li je moguće biti gojazan i zdrav. Neki su tvrdili da, ukoliko je pojedinac gojazan ali vodi računa o ostalim aspektima zdravlja, višak kilograma ne mora obavezno da predstavlja opasnost za njegovo zdravstveno stanje. Ipak, posljednje istraživanje je pokazalo da je ova opcija isključena i da je nemoguće biti zdrav i debeo. Istraživači iz bolnice “Maunt Sinaj” u Torontu, pratili su rad i zdravlje srca više od 60.000 ljudi tokom 10 godina i zaključili da ne postoji zdrav obrazac gojaznosti. Oni tvrde da ljudi koji su metabolički zdravi, ali imaju višak kilograma, imaju skri-

vene faktore rizika od raznih bolesti koji će se vremenom pogoršati. “To znači da su pacijenti koji su gojazni i imaju zdrastvenih metaboličkih problema izloženi jednakom riziku smrti od kardiovaskularnih bolesti, kao i ljudi koji su gojazni, ali metabolički zdravi. Zdrava gojaznost je mit”, rekao je autor studije dr Ravi Retnakaran. “Bez obzira na to što su kod nekih osoba sa prekomjernom težinom krvni pritisak, holesterol i nivo šećera u granicama normale, gojaznost i dalje povećava rizik od srčanih bolesti”, rekla je ljekar Dojrean Medok. (Mondo)

DOKAZANO

Ženama vladaju hormoni

Svako ih je barem jednom imao, a simptomi poput mučnine, povraćanja, dijareje i drugih probavnih smetnji kod žena se javljaju šest puta češće nego kod muškaraca. Nutricionista Milka Raičević na prvom mjestu savjetuje pirinač i krompir. “Pirinač u sebi ima tu prirodnu sluz koja oblaže želudac. Krompir je odlično rješenje, ali isključivo kuvan, po mogućnosti u ljusci”, savjetuje nutricionista. Evo još dobrih rješenja. KIM Ove sjemenke prave čuda u poboljšanju probavnog sastava i otklanjanju vjetrova i nadutosti. Dodajte jednu kašičicu sjemenki komorača ili kima u jednu

šoljicu prokuvane vode, prekrijte i ostavite da odstoji deset minuta. Popijte tri šoljice dnevno ovog napitka dok vam ne bude bolje. Isti efekat postići ćete i žvakanjem. ĐUMBIR Ako ste imali probavnih smetnji, sigurno vam je neko rekao da je đumbir odličan u uklanjanju boli u trbuhu. Preporučuje se i za otklanjanje mučnina i upala. CIMET Ovaj začin može pomoći kod niza probavnih smetnji, od jutarnje mučnine do proliva i vjetrova. Cimet stimuliše probavni sistem koji nježno gura hranu do probavnog trakta. Ovaj začin možete konzumirati tako da ga pospete na jabuke, banane ili u biljne

čajeve poput kamilice ili čaja od đumbira. Možete napraviti i čaj od cimeta: dodajte pola kašičice cimeta u jednu šoljicu vruće vode i pustite da odstoji pet minuta prije konzumacije. JABUKE Bogate enzimima i topivim vlaknima jabuke pomažu u otklanjanju iritacije želuca uzrokovane hranom. Ako imate osjetljiv želudac najbolje ih je konzumirati pečene. PAPAJA Često se koristi u liječenju probavnih smetnji poput nadutosti, vjetrova, dijareje... Papajin enzim, papain, razgrađuje hranu koja može uzrokovati iritaciju želuca. (Superžena)

Naučnici tvrde da hormoni potpuno vladaju ženama, jer su nova istraživanja pokazala da je nježniji pol mnogo osjetljiviji na njihov uticaj nego što se do sada vjerovalo. Na primjer, hormon kortizol, koji se luči u stresnim situacijama, kada je malo povišen, izaziva mnogo burnije reakcije nego kod muškaraca. To objašnjava zašto dame često previše emotivno reaguju i na bezazlene situacije. Takođe, jači pol mnogo bolje podnosi stres i sa njim se lakše nosi, ne paniči već se fokusira na problem. Istraživanja su potvrdila i da su žene sklonije depresiji i posttraumatskom poremećaju. Ali do sada stručnjaci nijesu znali koji je biološki uzrok takvog ponašanja. Do zaključka su došli na osnovu proučavanja moždanih ćelija. Ženski mozak intenzivnije reaguje, dok muš-

ki u stresnim situacijama daje komandu da se smanji nivo proteina, što dovodi do smirenijih reakcija. Do menopauze emocije su burnije, a predstavnice ljepšeg pola ne mogu da uvijek uspješno kontrolišu emocije, nakon toga dolazi do “smirenja”, ali ni tada ne reaguju ni približno smireno kao muškarci.

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

SAVJETUJEMO

Zašto je važno trenirati Momci koji su duboko zagazili u tridesete vjerovatno smatraju da će od treninga imati zdravstvene koristi (u ovo ubrajamo i mentalno zdravlje koje može znatno biti ugroženo nakon dužeg perioda u

braku), a sigurno mu neće smetati da i malo stanji struk zadebljao od piva i “čišćenja” frižidera. Dakle, važno je imati jasan cilj kada se kreće sa treningom, jer se inače može “izgubiti” u rutini za-

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

KAKO ODLUČITI

Odaberite pravi dezodorans za sebe Možda nijeste znali, ali svježe lučeni znoj nema apsolutno nikakav miris. Do onog svima poznatog miomirisa dolazi tek kada se znoj počne “raspadati”, odnosno kada bakterije počnu da ga razlažu. Zbog toga nije na odmet koristiti dezodoranse, naročito ako planirate nekad u životu nešto i da smuvate. Problem koji se može javiti je – koji dezodorans odabrati? Prije svega, bitno je da se odlučite za onaj koji vama najbolje odgovara. Alkoholni dezodoransi manje su efikasniji od antiperspiranata jer alkohol brzo isparava, a onda je presudno da li je miris

dezodoransa jači od vašeg prirodnog. Ako se malo znojite, onda bi vam ovakva zaštita trebala biti dovoljna. Ali ako vam alkoholni dezodoransi nijesu dovoljni, probajte antiperspirante. Oni probleme rješavaju u samom korijenu. Uništavaju bakterije, a na koži stvaraju tanki zaštitni sloj, i na taj način zaustavljaju znojenje. Ipak, oni se ne preporučuju osobama osjetljive ili iziritirane kože jer bi je dodatno isušili i oštetili. Važno je samo zapamtiti – antiperspiranti za znojljivce, alkoholni za lakše slučajeve.

NIJE NERJEŠIVO

Problemi sa kožom Bez obzira na godine i bez obzira na pubertet, problemi sa kožom mogu se javiti ili postojati neko vrijeme, ali to ne znači da su nerješivi. Tek u rijetkim slučajevima lijek može biti vrijeme, ali u tom slučaju, nečistoće ili određene pojave su vrlo kratkotrajne i gotovo zanemarljive. Akne Ovo je definitivno jedan od većih problema koji se može javiti na koži i njima su skloniji muškarci. Iako nijesu pogubne za zdravlje, osim što prilično štete fizičkom i psihološkom stanju onoga ko ih ima, one za sobom ostavljaju i ožiljke. Javljaju se gotovo na svim djelovima tijela a uzroci su manje-više nepoznati – od ishrane, preko hormona, pa sve do stresa. Kada postoji ovaj problem, odnosno na samom početku, treba zatražiti pomoć dermatologa a ne kozmetičara ili što je najlošije – konsultovati iskustva drugih (nepoznatih) ljudi na internetu. Dakle, rješenje za ovaj problem može imati samo ljekar!

Masna ili suva koža lica Istina je da je postoje ljudi sa savršenim tenom koji izgledaju baš kao fotošopirane fotografije sa naslovnih strana… Takođe je istina da je tih ljudi izuzetno malo. Ne tako veliki problem je previše masna ili previše suva koža lica. I jedno i drugo ne izgleda prijatno, ali naravno da se ta situacija može promijeniti ili makar poboljšati. Ono što možemo sami sebi da pomognemo jeste da kožu lica održavamo čistom i da je njegujemo odgovarajućom kremom. Za masnu kožu se preporučuje hidrantna krema a za suvu kožu masnija krema. Skupi i markirani preparati ne moraju uvijek da budu i najdjelotvorniji. U apotekama postoje proizvodi koji su napravljeni od farmaceuta, pa ne bi bilo loše za početak probati tu varijantu. Osim što krema hidrira kožu ili joj daje masnoću koja joj nedostaje, ona je dobra i kao zaštita od vjetra, hladnoće i sunca. (muski magazin)

SREDNJA DUŽINA

Moderne muške frizure Srednja dužina kose omogućava vam raznovrsnost, od ležernog do poslovnog stila. Razlike su u nijansama, a prednost je što tokom čitave sedmice možete imati različito oblikovanu frizuru.

rad rutine ili odustati zbog manjka motivacije. Od ciljeva će zavisiti i koncept samog treninga. Trening za dobar izgled Koji sportisti izgledaju najbolje? Po našem skromnom mišljenju, to su “natural” bodibilderi, gimnastičari i atletičari “brzoprugaši”. Eto nam automatski i odgovora kako treba trenirati ako nam je glavni cilj estetika: redovan rad sa tegovima i vježbe sa sopstvenom težinom (sklekovi, zgibovi, trbušnjaci…), pri čemu ne treba zapostaviti ni tzv. kardio trening (džoging, sprinteve, razne skokove itd.) Trening za mršavljenje Osobama koje žele sa smršaju najvažnije je da treningom pokrenu metabolizam masti. To se može postići na dva načina: aktivnošću dužeg trajanja i manjeg intenziteta (poput džoginga, vožnje bicikla, plivanja) ili kraćim ali intenzivnijim intervalnim treningom (razne kombinacije trčanja, dizanja tegova, vježbi sa sopstvenom težinom itd.). Najbolje je kombinovati oba pristupa. Onima koji žele da se oslobode “viška kilograma” savjetujemo trening u jutarnjim časovima, bez doručka, a zatim jedan čisto proteinski obrok. Trening za zdravlje Ukoliko prvenstveno želimo zdravstvene koristi od treninga, najvažnije je odabrati funkcionalne vježbe snage, aerobne aktivnosti u kojima najviše uživamo (trčanje, plivanje, bicikli, šetnje u prirodi…) i redovno u svoju trening rutinu treba uključivati vježbe za pokretljivost zglobova i fleksibilnost. U korak sa ovakvim treningom potrebno je informisati se o zdravim načinima ishrane. (muskimagazin)

MODA

Kako kombinovati džins Svjedoci smo činjenice da neke stvari nikad ne izlaze iz mode, a jedna od njih je svakako i džins. U svom garderoberu je poželjno imati i neku skupu stvar, a preporučuje se da to budu dobre i kvalitetne farmerke. Osim što dobro izgledaju i nikad ne izlaze iz mode, farmerice su dio garderobe koji se najlakše kombinuje sa ostatkom. Jednostavno uz njih se sve slaže. Evo nekoliko kombinacija koje su aktuelne i ove zime. Džemperi i farmerke Ove zime do izražaja dolaze džemperi, bilo da su regularni, bilo da su oni koji se nose kao jakne, bitno je da su krupno štrikani. Ovi koji su postavljeni i nose se kao jakne su odlično rješenje za kežual kombinacije. Oni sami po sebi lijepo izgledaju i potpuno je nebitno šta se nosi ispod njih – mogu i obična majica, rolka, košulja… Sve se to lako kombinuje uz farmerke. Naravno, tanki džemperi su i dalje tu, ispod kojih se najčešće nose košulje i to je i dalje u modi, samo ovdje treba biti oprezan kada su boje u pitanju. Ako nijeste vješti sa bojama, uvijek je dobro kombinovati kontraste – na primjer, neke od kombinacija uvijek uspijevaju: crno–bijelo, teget–bijelo, zeleno–bijelo, ali isto tako i srodne boje se dobro kombinuju – braon nijanse uvijek dobro idu uz maslinaste i “senf” boje. Košulja i farmerke Nešto što vjerovatno nikad neće izaći iz mode (baš kao i farmerke) jeste bijela košulja. Kombinacija bijele košulje i farmerica može odlično da izgleda ukoliko se dobro uklopi; bijela košulja mnogo bolje ide uz tamnije farmer-

ke; ukoliko je klasičan kroj košulje, onda najbolje ide uz neke “iscijepane” farmerke ili one sa nitnama, našivenim dodacima, itd; ako je košulja nekakvog modernijeg kroja (uz tijelo ili vrlo široka), ona će bolje ići uz jednostavne klasične farmerice. Ovakva odjevna kombinacija može da posluži i za svakodnev-

no oblačenje i za izlaske i razna slavlja, jer istovremeno može da djeluje elegantno. Uz ovo ne treba kombinovati pretjerano elegantne cipele, a ni patike! Preko košulje može da ide sako i klasičan i moderniji, ali je bitno da jakna ne bude suviše sportska – gledajte da jaknu (ili kaput) birate spram obuće.

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 14. i 15. 12. 2013.

TAČKE TRANZICIONOG RAZVOJA

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Lansirajuća porodica Smatra se da porodica u svom razvoju prolazi kroz osam životnih ciklusa, osam tranzicionih tačaka koje označavaju uspostavljanje novih pravila, postavljanje novih granica, drugačiji način funkcionisanja od dotadašnjeg, a sve prema zahtjevima razvojnog perioda najstarijeg djeteta. Metaforički prikazano, to je put koji porodica prelazi, nekada idući pješke, nekada autoputem, velikom brzinom u dobrom automobilu, nekada kaldrmom. Osam puta u toku tok putovanja naiđe na velike raskrsnice koje mora preći da bi nastavila dalje. Jedna od dvije posljednje “raskrsnice”, tranzicione tačke je odlazak djece od kuće, najčešće zbog školovanja. Porodica koja se suočava sa izazovima tog razvojnog perioda naziva se “lansirajuća porodica”. U nekim porodicama ova faza se doživljava kao period uživanja u kojem roditeljski par može da se posveti sebi i svojim hobijima, dok kod drugih ovaj period stvara osjećanje praznine i gubitka. Iako mnoge crnogorske porodice na funkcionalan način prolaze kroz ovu razvojnu fazu, na opštem nivou se može primijetiti tendencija da se djeca zadržavaju u porodici. Zbog toga se u praksi često dešava da upravo u toj razvojnoj fazi jedan od roditelja razvije simptom (najčešće bolest) kojim sprečava djecu da odu od kuće, pod pretpostavkom da se bolesni član porodice ne “napušta”. To je u skladu sa normalnom tendencijom svake porodice – tendencije za homeostazom, ravnotežom, koja znači da se sve održi onako kako je do tada bilo. Ovo znači sputavanje razvojnih potreba djece, što na duže vrijeme vodi do velikih problema, jer stvara trajno nezadovoljstvo svih članova. Odlazak djece od kuće, za roditelje

označava prvo veliku fizičku promjenu, naročito ako ima više djece, pa i ono najmlađe ode na školovanje. Zatim je prisutan veliki strah vezan za to kako će se djeca snaći, da li će uspjeti, sa kojim će se problemima susresti, preispituje se spremnost djece za odlazak od kuće i sl.

ZA LJEPŠE PRAZNIKE

Ta promjena podrazumijeva i da roditelji imaju više vremena za sebe, više vremena da se posvete svojim potrebama, aktivnostima u kojima uživaju, da otvore nove mogućnosti za unapređenje svog života. Međutim, mnogima to nije lako, najčešće zbog toga što se zajednički ži-

vot svodi na roditeljstvo. Ovo je dodatno otežano ako postoji tenzija u odnosu između partnera, tj. ako je ta tenzija manja kada se oni bave djecom. Iz perspektive djeteta, roditeljski pokušaji da zadrže mlade u kući mogu biti protumačeni kao znak da oni sami nijesu dovoljno sposobni da se snađu bez roditelja, da nijesu ni snalažljivi, pametni ili dovoljno hrabri da uspiju. Takva situacija dijete stavlja u poziciju “između dvije vatre”, roditeljska podrška je potrebna da bi dijete sakupilo snage da krene naprijed u nepoznato, dok je sa druge strane, ta podrška uskraćena zbog straha od neuspjeha, tj. potrebe roditelja da dijete zaštiti. U svakom slučaju, po ovom scenariju i jedni i drugi gube. Međutim, nije sve tako strašno. Većina porodica uspije da prođe kroz ovaj period na adekvatan način. I nakon toga porodica “poraste”. Za uspjeh u ovom poduhvatu dovoljno je samo malo međusobne podrške i otvoren razgovor. Ni jednom roditelju nije lako kada dijete ode od kuće. Većina djece prilično pati tokom procesa privikavanja na novu sredinu. Ali nakon toga se dobije mnogo više samopouzdanja, sigurnosti u sebe i svoje potencijale, sigurnosti u snagu porodice. Pored sticanja obrazovanja dijete, kada se odvoji od kuće, uči životne vještine koje će mu uz porodičnu podršku i vaspitanje omogućiti da bude mnogo uspješnije u budućim izazovima. Stoga, kako je rečeno u naslovu, svojoj djeci budite dobar i čvrst “poligon za polijetanje”, dajte im vjetar u leđa koji će im omogućiti da se “lansiraju” do velikih visina i naravno da se sigurno vrate. Taj cjelokupan proces će i vama kao roditeljima omogućiti da obogatite život i da u njemu uživate čekajući unuke.

NAJAVA

Napravite sami sniježnu teglu

Nova godina i Božić mogu biti još zabavniji ako ukrase budete pravili zajedno sa djecom. Oduševite najmađe ali i one starije članove porodice i zabavite se. Na internetu se može pronaći puno zanimljivih ideja i uputstava za izradu božićnih poklona, slatkiša i raznih drugih zabavnih projekata u kojima možete uživati zajedno sa djecom. Jedna od njih je i sniježna tegla. Da biste napravili čaroliju snježne mećave, potrebne su vam samo tegle s poklopcima, voda, glicerin, svjetlucave čestice i/ili loptice stiropora i nekoliko igračaka. Izaberite malu teglu s veoma čvrstim

poklopcem, da vam unutrašnjost ne bi iscurila. Glicerin ćete naći u apotekama. On će donekle zgusnuti vodu pa će svjetlucave čestice padati sporije kad protresete teglu. Upotrijebite skoro dvostruko više vode nego glicerina. Za lijepljenje igračke koju ćete postavititi u teglu koristite jako ljepilo koje drži čak i u vodi. Da biste dodatno osigurali teglu, stavite malo ljepila u unutrašnju ivicu poklopca i dodatno spriječite isticanje. Nanesite ljepilo na unutrašnje strane poklopca i na spoljašnju stranu ivice tegle, a poklopac ukrasite sjajnom trakom.

Sestra Milica Dukić gost Roditeljskog kutka Glavna sestra u jedinici za novorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Podgorici Milica Dukić razgovaraće u ponedjeljak, 16. decembra, sa zainteresovanim budućim i sadašnjim mamama i njihovim partnerima u Savjetovalištu za roditelje “Roditeljski kutak”. O periodu nakon porođaja, vremenu koje će provesti na GAK-u Kliničkog centra, ali i dojenju i njezi novorođenčeta, odnosno svemu onome što ih čeka nakon izlaska iz porodili-

šta, roditelji će imati priliku da pitaju sestru Milicu i sa njom porazgovaraju od 18 sati u donatorovoj prodavnici “Kidsland” na Starom aerodromu u Podgorici, gdje Udruženje Roditelji jednom mjesečno organizuje okupljanja. Na druženje u “Roditeljskom kutku” su, osim trudnica i porodilja iz Družionice za mame, koja je nedavno oformljena, pozvani svi zainteresovani roditelji koji žele da prisustvuju, a mogu se prijaviti putem mejl adrese roditeljski.kutak@roditelji.me.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Šargarepa na načina

TOPLO PREDJELO OD ŠARGAREPE 8 šargarepa, glavica crvenog luka, kašika ulja od oraha ili kikirija, 2 kašike suvog grožđa, 1 kašika mljevenih oraha, sok jednog limuna, 1 kašika sitno isjeckanog peršuna, 1 kašika sitno isjeckane mirođije, prstohvat karija, 1 kašičica soli, 1/4 kašičice bibera Priprema: Šargarepe oljuštite i isjecite na štapiće, a crveni luk sitno isjeckajte na kockice. Stavite šargarepu i luk u pleh koji ste obložili papirom za pečenje, prelijte uljem, karijem, posolite i pobiberite. Pecite na 300 stepeni oko 10 minuta. Za to vrijeme pomiješajte sok od limuna, isjeckano suvo grožđe i dodajte 1/4 šolje vode. Prelijte time šargarepu i luk, pa nastavite da pečete još 10 minuta. Na kraju dodajte peršun i mirođiju, po želji možete da dodate biber.

PIRE OD ŠARGAREPE

600 g krompira, 400 g šargarepe, 2

do 3 čena bijelog luka, 1 dl maslinovog ulja, so i biber po ukusu Priprema: Krompir i šargarepu skuvajte u slanoj vodi, potom ih zajedno izgnječite. Na maslinovom ulju propržite krupno isječeni bijeli luk, vodite računa da ne zagori. Bijeli luk izvadite, a ulje dodajte u pire i sipajte ako je potrebno još maslinovog ulja, pa dobro promiješajte. Posolite i pobiberite po ukusu.

NARANDŽASTA TORTA 500 g šargarepe, 2 šake prepečenih oraha, 4 jajeta, 1 kašika brašna, 2 dl mlijeka, 7 kašika izdrobljenog keksa po izboru, 3 kašike žutog šećera, 1 kašičica cimeta, 3 kašike suncokretovog ulja, 3 kašike otopljenog putera, prstohvat muskatnog oraha, prstohvat đumbira, 1 kesica šlaga Priprema: Pomiješajte mljevene orahe, izdrobljen keks, žuti šećer, cimet i đumbir.

Dodajte puter, promiješajte pa sipajte ravnomjerno u pleh na kolačarski papir i odložite dok ne napravite fil, ali uključite rernu da se grije na 200 stepeni. Šargarepe očistite i isjecite na tanke kolutove, prelijte vodom i posolite prstohvatom soli i na umjerenoj temperaturi kuvajte oko 20 minuta. Ako je povrće meko, procijedite ga i umutite u blenderu, pa ostavite da se ohladi. U manjoj posudi pomiješajte brašno, cimet, đumbir i muskatni orah, pa pomiješajte sa pireaom od šargarepe. Na kraju dodajte jaja i sjedinite smjesu, pa sipajte ravnomjerno preko podloge u plehu. Pecite 40 do 50 minuta. Izvadite, sačekajte da se ohladi, namažite šlag preko. Ohladite u frižideru prije posluživanja.

VITAMINSKA SALATA 1 kg mlade šargarepe, glavica crvenog luka, 1 veći korijen đumbira, 3 čena bijelog luka, 2 kašike lista bosilj-

ka, kašika susamovog ili suncokretovog ulja, kašika soja sosa, sok od pola limuna, kašičica korijandera Priprema: Šargarepu očistite i izrendajte na trake, isto tako i đumbir, bijeli i crveni luk. Pomiješajte sve u posudi za salatu, pa začinite uljem, sitno isjeckanim bosiljkom, sokom od limuna, soja sosom i korijanderom. Po želji možete da salatu oblikujete u torticu jer atraktivno izgleda.

AROMATIČNI KOKTEL 3 šargarepe, 1 jabuka, 2 kašike meda, 1 kašičica soka od limuna, manji korijen đumbira, 1 kašičica soka od pomorandže, 1 dl vode Priprema: Očistite đumbir, šargarepe i jabuke, isjecite ih na manje komade i staviti u sokovnik. Sipajte u čaše, dodajte sok od limuna i pomorandže, dodajte vodu i med, promiješajte i pijte odmah.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

● super desert

Rolat od piletine Sastojci: 1 pile 100 grama telećeg mesa 100 grama kuvane šunke 100 grama svinjskog mesa 150 grama kuvanog graška 1 velika šargarepa 1 glavica luka 2 kašike narendanog parmezana 2 jaja 1 kašika isjeckanog peršuna 2 dl suvog bijelog vina 2 dl supe ulje 600 grama lisnatog tijesta 1 jaje so, biber Priprema: Od pileta isjecite batake i krilca, pa ogulite kožu. Pile uzdužno isjecite kako bi moglo potpuno da se otvori. Odstranite sve kosti, pa isjecite onoliko mesa koliko je potrebno da biste dobili podjednako debeo sloj. Isječeno meso i sve druge vrste mesa i šunku sameljite. Dodajte parmezan, peršun, žumance, skuvan i ocijeđen grašak, skuvanu i na kocke isječenu šargarepu. Posolite i pobiberite. Rasporedite masu na pripremljeno pile,

čvrsto ga umotajte i vežite debelim koncem. Posolite i pobiberite ga spolja, te ga propržite sa svih strana da porumeni. Premjestite ga u kalup, stavite u rernu zagrijanu na 200 stepeni. Pecite 1 sat zalivajući ga supom i vrelim vinom. Ostavite da se ohladi, a zatim odstranite konac i umotajte tanko razvijenim lisnatim tijestom. Vratite u kalup. Ostatke tijesta isjecite na tanke trake i umotajte u pletenicu po 2 trake. Pile premažite umućenim bjelancem. Poslažite na njega pletenice od tijesta tako da svaki odrezak ima kasnije ukras, kao što se vidi na slici.Pecite 45-60 minuta u pećnici zagrijanoj na 180 stepeni.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

● PREPORUKA

Pile sa bademima Potrebno: 4 pileća bataka i karabataka, 4 kašike pinjola, 100 g badema, 1 filet slanog inćuna, 150 ml bijelog vina, kašika listića ruzmarina, 1 kašika origana, 2 lista žalfije, kašičica maslinovog ulja, so, biber Priprema: Bademe obariti i skinuti im kožicu, pinjole po želji propržiti. Filet inćuna operemo od soli i sitno nasjec-

● POSEBNI NAPICI

Koktel Pina colada

RECEPT POZNATIH

Ljuto bijelo pileće meso

kamo, začinsko bilje takođe usitniti. U zagrejanoj posudi debljeg dna propržimo piletinu bez ulja, okrećući je da se ne zalepi. Kad je uhvatila koricu i pustila sok, posolimo je, dodamo začinsko bilje, maslinovo ulje i zalijemo vinom. Smanjimo vatru i poklopljeno dinstamo na najtišoj vatri, povremeno okrećući. Pred kraj pobiberiti i posoliti po želji.

Đorđe Maraš Grupa DNK zona

Sastojci: 50 ml bijelog ruma 100 ml soka od ananasa 25ml Kokos šlaga Priprema: Sve sastojke stavite u električni mikser i miksajte sa 2 kockice zdrobljenog leda. Mikasjte kratko vrijeme na najvećoj brzini. Iscijedite u čaše i servirajte sa slamkom.

Sastojci: 400 g pilećeg bijelog mesa 500 g šampinjona 150 g mesnate suve slanine 2,5 dcl. neutralne pavlake biber ljuta isitnjena paprika isitnjen peršun bareni krompir isiječen na sitne kocke. Priprema: Bijelo pileće meso posoliti i uvaljati u brašno. Propržiti na ugrijanom ulju podjednako sa svih strana, ne previše. Izvaditi meso na tanjir i u isti sud dodati slaninu isiječenu na sitne kocke i šampinjone. Kad se pečurke i šampinjoni izdinstaju, začiniti po ukusu, dodati malo bibera, pavlake i po ukusu ljute paprike. Nakon toga vratiti šnicle od bije-

Specijalni recepti

Mafin sa pudingom Sastojci: 150 g putera 160 g šećera 150 g brašna 3 jaja 1 vanilin šećer 1 kašikica praška za pecivo 1 puding vanila 500 ml mlijeka Priprema: Umutiti kremasto puter, šećer i vanilin šećer . Dodati jaja pa još

mutiti. Na kraju dodati brašno i prašak za pecivo i sve to izmješati u tijesto. Skuvati puding pa ga ostaviti da se ohladi. U kalup za mafine staviti papirne korpice pa u njih sipati tijesto. Nasuti samo do polovine kalupa. U sredinu svakog mafina stavljati po kašičicu pudinga. Pri pečenju puding sklizne u sredinu kolačića. Peći u zagrijanoj rerni na 180 C oko 15 minuta. Pažljivo ih izvaditi iz kalupa i ohladiti.

Salata od kikirikija Sastojci: 2 pileća bijela mesa 3 kisela krastavca 100 g kikirikija 100 g prženog susama 4 kašike majoneza 2 kašike senfa 1 pavlaka biber so Priprema: Meso obariti, ocijediti i sitno isjeckati. Kisele krastavce isjeći na kockice, a kikiriki sitno isjeckati.U dublju posudu staviti meso, krastavce, kikiriki i susam, a zatim dodati pavlaku, senf i majonez. Zatim posoliti, pobiberiti i promiješati. Salatu staviti u frižider da se dobro ohladi.

log mesa i još malo sve zajedno prokuvati. Na kraju posuti po jelu isitnjeni peršun. Prilog jelu je kuvani, na kocke sjeckani, krompir.

Šareni čokoladni rolat Sastojci: Za koru: 6 jaja 6 kašika šećera 3,5 kašike brašna 2 kašike kakaa Za fil: 250g margarina 200g šećera u prahu 2 jaja 100g čokolade za kuvanje Za toping: 100g čokolade za kuvanje Priprema: Kora: Umutiti pjenasto 6 bjelanaca i dodati 6 kašika šećera. Zatim dodavati po jedno žumance, 3,5 kašike brašna i 2 kašike kakaa. Koru peći na 200 stepeni oko 10-15 minuta. Koru, toplu, zaviti u rolat i ostaviti da se ohladi. Filovati je hladnu. Fil: Umutiti 250g margarina sa

200g šećera u prahu, da se dobije pjenasta smjesa. U nju dodati 2 žumanceta i 100g istopljene čokolade za kuvanje. Posebno umutiti dva

bjelanca, pa ih kašiku po kašiku miješati sa ostatkom fila. Rolat preliti sa 100g istopljene čokolade za kuvanje.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 14. i 15. 12. 2013.

Vrhunske performanse

Internet premijera BMW M3 i M4 Jedna dio bavarskog proizvođača automobila BMW okrenuo je novi list. Mišljenja javnosti su podijeljena. I dok se neki vesele povratku klasičnog rednog 6-cilindraša (prethodnik je imao motor V8), drugi tuguju zbog prelaska na tehnologiju prednabijanja (sve dosadašnje generacije imale su visokoturažne usisne motore). Međutim, kad se podvuče crta napravljen je veliki korak naprijed. Nova je generacija oštrija, lakša, snažnija i štedljivija. M3 Coupe otišao je u istoriju s prethodnikom generacije E90/92/93. Sada postoji samo M3 u limuzinskoj formi, dok je kupe nazvan M4, po identičnom sastavu oznaka kakav koriste M5 i M6. Pod haubom novog BMW-a krije se 6-cilindarski motor 3.0, koji uz pomoć tehnologije TwinPower Turbo ispaljuje 430 KS i 550 Nm. U poređenju sa prethodnikom, ovaj model donosi čak 80 kg manju ma-

su pa će se u vožnji osjećati i bolja agilnost. Već tradicionalan krov od ugljičnih vlakana lakši je za dodatnih pet kilograma u odnosu na prethodnika. U BMW-u su posebno ponosni na prosječnu potrošnju, koja iznosi svega 8,8 litara za verzije sa ručnim mjenjačem, odnosno 8,3 za verzije sa automatskim DCT. M3 i M4 stotku hvataju za treptaj oka odnosno od 4,1 do 4,3 sekunde zavisno od mjenjača , dok je najveća brzina standardno ograničena na 250 km/h, međutim, uz doplatu za paket opreme ‘M Driver Package’ limitator se podiže na 280 km/h. Za sigurno zaustavljanje zadužene su snažne kočnice, koje uz doplatu mogu biti i zrađenje u kombinaciji karbona i keramike. Cijene, u Njemačkoj, kretaće se od 70.000 eura za M3, odnosno 72.000 eura za M4. Svjetska premijera biće u januaru na salonu automobila u Detroitu. (auto portal)

BMW M4

AutoMoBIlI

predstavljamo, savjeti...

BMW M3

Škoda

Nova ª oktavijaº stiže u martu

moguće je

Motocikl za samo 458 eura Ako vam nije daleko da prošetate do Nigerije možete trgovati pravi motocikl za ovaj iznos. I to ne bilo kakav, već Hondu sa oznakom CG 110. Ovo je model specijalno razvijen za nigerijsko tržište i košta 100.000 nigerijskih naira što preračunato po sadašnjem kursu iznosi 458 €. Istina je da nećete dobiti puno motocikla za taj novac, ali kome ne smeta stajling sa početka 80-tih sa kockastim farom i mehanika od prije 50 godina sa doboš kočnicama, žičanim točkovima i dvostrukim amortizerima, može sasvim lijepo poslužiti kao jeftin prevoz. Obzirom na stanje naših puteva, lijepo bi bilo da Honda i kod nas ponudi ovaj nigerijski model…(cdm.me)

Škoda navodno planira da prikaže koncept kupe modela sa četvoro vrata u martu naredne godine na sajmu automobila u Ženevi. Privju koncept se očekuje da će da bude prikazan u Ženevi narednog marta i trebalo bi da usvoji znatno oštriji dizajn sa trouglastim svijetlima i agresivnijim bočnim linijama vozila. Treća generacija “octavia” modela se trenutno nudi kao liftback i combi varijan-

ta, ali postoje realne šanse da se pojavi i kupe verzija sa četvoro vrata. Ovaj model će biti baziran na istoj MQB platformi kao i standardni “octavia” model i imaće identično međuosovinsko rastojanje od 2658 mm. Ovaj model će izgledati atraktivnije zahvaljujući liniji krova koja će biti pod oštrijim uglom, što će imati negativne posljedice na prostor za glavu putnicima na zadnjem sjedištu.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

SAD

Američko Ministarstvo odbrane dizajniralo je satelit nove generacije, sposoban da osmatra 40 odsto Zemljine površine u svakom trenutku. Satelit MOIRE moći će automatski da šalje fotografije visoke rezolucije iz bilo kojeg dijela planete. Agencija za istraživanje naprednih projekata odbrane (DARPA) razvija nove tehnologije za američku vojsku, a sada su stvorili revolucionarni špijunski satelit. Satelit MOIRE sačinjen je od 18 osmougaonih ogledala koje formiraju gigantsko “oko” obima 20,7 metara. Sa svoje pozicije od 35 hiljada kilometara iznad Zemlje, satelit može pratiti 40 odsto površine planete, te instantno slati fotografije i video snimke visoke rezolucije, što do sada nije bilo moguće. Trenutno je satelit u drugoj fazi svog razvoja, a prototip je već uspješno testiran. Sve do sada je transport ovako velikog satelita u svemir bio nemoguć. Ipak, MOIRE-ova ogledala sačinjena su od tankih plastičnih membrana, što ga znatno olakšava. Novi materijal je takođe i veoma savitljiv te se satelit može sklopiti i lakše lansirati. Membrane je i lakše zaštititi nego njiho-

ve staklene prethodnike, a mnogo su i izdržljivije i trajnije. Umjesto reflektovanja svjetla poput ogledala, membrane skreću

svjetlost i fokusiraju je na senzore, koji je nakon toga pretvaraju u fotografiju. Iako DARPA još uvijek nije saopštila koliko ko-

šta proizvodnja ovih membrane, novi dizajn ima potencijal da drastično smanji troškove slanja satelita u orbitu.

NOKIA

TEHNOLOŠKI SEKTOR

Tviter najpoželjniji poslodavac Tviter je najbolja svjetska firma za rad u tehnološkom sektoru, prema stranici za zapošljavanje i analizu radnih mjesta i kompanija Glasdoor. Na drugom mjestu nalazi se LinkedIn, a na trećem Fejsbuk, vodeći u prethodne tri godine, prenosi SEEBiz. Kao razlog za promjenu na vrhu navodi se više negativnih iskustava zaposlenih u Fejsbuku, koja proizlaze iz činjenice da je kompanija značajno narasla posljednjih godina, dok je veći broj starijih radnika otišao iz nje. Na globalnoj listi svih velikih kompanija, na prvom mjestu je bostonska konsultantska kuća Bain&Co, Tviter se nalazi na drugom mjestu, LinkedIn na trećem, Fejsbuk je četvrti, dok je Gugl zauzeo šesto mjesto.

Telefoni sa zakrivljenim ekranima već postoje, tu je Samsung Galaxy Round, a i LG je predstavio model G Flex. Međutim, da li ćemo u skorijoj budućnosti videti i savitljive telefone? Prema pisanju sajta Mashable, od toga smo daleko i to možda čak i deceniju. Predviđanja kompanije Touch Display Research prvi savitljivi ekrani mogli bi se pojaviti tek 2016. godine. Razlozi za to su, kako kaže Mek Mek Denijel, direktor marketinga Applied Materials biznis grupe, komplikovana proizvodnja, mašine i procesi moraju biti unaprijeđeni kako bi mogli da odgovore na izazov kakav je proizvodnja fleksibilnih ekrana, a i kada se to riješi proizvođači

moraju da shvate kako da naprave bateriju koja je savitljiva i različite druge djelove. “Daleko smo od savitljivog”, kaže on.

Nude Lumiu korisniku zapaljenog Samsunga Ričard Vigand je sasvim običan korisnik koji je pratio redovnu proceduru i svoj telefon Samsung Galaxy S4 stavio na punjenje preko noći, ali to nije sve. Tokom noći probudio ga je miris spržene elektronike, u njegovom slučaju telefona koji je prije spavanja ostavio da se puni. Srećom,on je uspio da isključi punjenje telefona prije nego što je došlo do ozbiljnih oštećenja, ali naravno sve je snimio i

NEMA ZAMJENE

objavio na Jutjub servisu. Video je pregledan preko 400.000 puta, među kojima su ljudi iz Samsunga, a kasnije je kompanija poslala pismo Ričardu i zamolila ga da ukloni video. Ovo je očito bila velika greška, jer je Ričard objavio i pismo. Da bi ova priča bila još zanimljivija, na ovo se javila i Nokia koja je ponudila da besplatno ustupi Ričardu novu Lumiu koja “stvarno” radi.

Nestašica sirovina za smartfone Nestašice sirovina postaju sve veći problem za proizvođače uređaja, pa tako većina metala koji se koriste u izradi savremenih visokotehnoloških uređaja kao što su pametni telefoni nema adekvatnu zamjenu. Naučnici sa Univerziteta Jejl analizirali su 62 metala ili polumetala koji se koriste u izradi pametnih telefona, a za uzorak su namjerno odabrani oni metali koji su vrlo rijetki i koji bi uskoro mogli nestati. Odabir uzoraka je bio prilicno težak jer su informacije o metalima koji se upo-

trebljavaju i njihovim količinama u uređajima uglavnom korporativna tajna, pa su se naučnici oslonili na podatke o 80 odsto materijala koji je svake godine dostupan putem procesa ekstrakcije i recikliranja, prenosi portal Seebiz.eu. Zatim su sproveli ispitivanje da li neki od uzoraka metala na testiranju ima dobru zamjenu koja će biti pogodna za iste zadatke, međutim, zaključili su nijedan od 62 testirana metala nema adekvatnu zamjenu. Među njima, čak 12 metala nema ni-

kakvu poznatu zamjenu, a radi se o renijumu, rodijumu, lantanu, evropijumu, disprozijumu, tulijumu, iterbijumu, itrijumu, stroncijumu, talijumu, manganu i magnezijumu. Rijetke sirovine su uglavnom skupe za ekstrakciju, a njihova obrada potencijalno štetna za životnu sredinu. Na osnovu toga se može zaključiti da će se naučnici u budućnosti prilikom unapređivanja proizvoda novim i boljim materijalima morati suočiti sa stalnom opasnosti nestašice ključnih sirovina.

telefoni, računari, igrice...

MOŽDA I DECENIJU

Ipak smo još daleko od savitljivih telefona

TEHNOLOGIJA

Špijunski satelit pratiće 40 odsto površine zemlje

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1865 SUDOKU 2011-11-21

Medium level

Lakša

Teža

9

5

7

1

6

4

5

5

1

2

5

3 3

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

1

4

5

4

6

9

Play sudoku online at:

6

3

1

4

www.sudokukingdom.com

2

5

7 2

Daily Sudoku puzzle No. 1927

9

8

2012-01-22

5 Medium level

Lakša

3

5

9

8 9

7

2

2

1

6

9

5

4

5

2

5

7

Play sudoku online at:

7 Page 1/2 w.sudokukingdom.com 2 6 3

1 4

Play sudoku online at:

6

4 5 9 www.sudokukingdom.com

4 Puzzle solution:

5

8 SUD DONIO ODLUKU

Rješenje iz prethodnog broja Sudoku puzzle No. 2613 2013-12-08

Šimpanze nijesu pravna lica

3

6

8

1

9

4

7

5

2

4

1

5

6

2

7

3

8

9

9

2

7

8

5

3

6

1

4

2

7

6

5

1

8

9

4

3

Sudoku puzzle No. 2612 2013-12-07

8

4

1

9

3

2

5

7

6

8

3

6

7

4

2

9

5

1

5

3

9

4

7

6

1

2

8

2

4

7

5

1

9

3

8

6

6

8

3

7

4

1

2

9

5

5

9

1

3

8

6

4

2

7

1

9

4

2

6

5

8

3

7

6

2

9

8

3

4

1

7

5

7

5

2

3

8

9

4

6

1

1

8

4

2

5

7

6

3

9

7

5

3

6

9

1

8

4

2

4

7

2

1

6

8

5

9

3

3

6

8

9

2

5

7

1

4

9

1

5

4

7

3

2

6

8

VICEVI

Glasaju Crnogorci u parlamentu koji će biti neradni dani. - Ko je za to da ponedeljak bude neradni dan? – upita predsjedavajući. Svi digoše ruku. - Ko je za to da utorak bude neradni dan? Opet svi dignu ruku. - Ko je za to da sreda bude neradni dan? Svi digoše ruku. - A četvrtak? Opet izglasaše. - A petak? Ista priča, sve ruke bjehu u visini. Odjednom, diže se jedan i reče: - Hej, ljudi, mi izglasasmo sve dane za neradne. Moramo bar jedan dan raditi! Posle žučne diskusije, izglasaju da

srijeda bude radni dan. Na to će drugi: - A mora li baš svaka srijeda? *** Došli Mujo i Fata u butik i obuče Fata minić. - Pa Mujo, kako mi stoji? - Ajde, vidi ti se guzica kao kombajn. Skine Fata minić i odu oni kući. Kad su došli kući pita Mujo Fatu za seks, a ona kaže: - Ajde bolan, neću palit kombajn radi jednog klipa kukuruza. *** Dolazi Perica kući sav prljav. Tata mu kaže: - Perice, ti si jedno pravo prase. Znaš li ti uopšte šta je to prase? - Da tata, znam. To je malo dijete od jedne velike svinje!

GIMNASTIKA ZA MOZAK

Page 1/2

Puzzle solution:

Pokušaj neprofitne organizacije “Projekat za zaštitu prava”, da se, na osnovu zakona iz 1679. godine, šimpanze proglase pravnim licima i na taj način spasu muka, nije uspio – tri njujorška suda su odbacila taj zahtjev. Trojica američkih sudija odbacila su zahtjev da se šimpanze proglase “pravnim licima” i da im se, kao i ljudima, priznaju osnovna prava i da ne budu subjekti u istraživanjima. Neprofitna organizacija Projekat za zaštitu prava (Nonhuman Rights Project) podnijela

je prije nekoliko dana zahtjev u tri suda u Njujorku u pokušaju da spasi četiri šimpanze i smjesti ih u azil gdje bi mogle da žive na slobodi. Aktivisti su svoj zahtev podnijeli u ime šimpanzi Tomija, Kika, Herkulesa i Lea i na osnovu zakona Habeas korpus, koji je svojevremeno odigrao važnu ulogu u oslobađanju robova u Njujorku. Sve sudije su, međutim, odbacili njihov zahtjev, obrazlažući svoju odluku činjenicom da se taj zakon, usvojen još 1679, ne može primijeniti na životinje. Aktivi-

sti su najavili da će se žaliti. “Ovo je tek početak borba za priznavanje osnovnih ljudskih prava tako kognitivno kompleksnoj životinji kao što je šimpanza”, rekao je Stiven Vajz, predsjednik Projekta, prenosi AFP. On je naveo da se Tomi drži u mračnom, skučenom kavezu u centru Njujorka, da je Kiko ogluveo zbog lošeg postupanja prema njemu, a da Herkules i Leo, dva mlada mužjaka, služe kao subjekti za istraživanja na Univerzitetu “Stoni Bruk” na Long Ajlendu. (RTS)

SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 12. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Kao po običaju, ne oskudijevate u volji i energiji. U komunikaciji sa kolegama padate u vatru i zbog najmanje sitnice. Uprkos zastojima sprovodite u djelo jedan projekat. Manji broj pripadnika znaka nalazi se pred hirurškom intervencijom.

Bik U harmoniji ste prije svega sa samim sobom. Znate šta hoćete i odlučno grabite ka cilju. Ovo je odličan period za polaganje ispita. U poslovima vezanim za komunikaciju ne prenagljujte. Poslovni rizik utiče na zdravlje.

BLizAnCi Sve je u znaku para. Na momente ćete biti okupirani materijalnim vrijednostima do te mjere da nećete primijetiti suštinski problem. Naoružajte se strpljenjem, jer su mogući zastoji. Spolja djelujete i lijepo i zdravo.

rAk Imate osjećaj da je situacija bezizlazna. Pošto su stvari vezane za posao sastavni dio karmičkog čišćenja, važno je shvatiti da ste dali sve od sebe. Ako ne ide, u igru su upletene više sile. Hronične bolesti.

LAV Na svaki trenutak gledate kao na slavlje. Uspjeli ste da shvatite dublji smisao života, pa uživate u sitnicama. Uviđate sopstvene slabosti. Teško vam je da krenete sa radom, ali kad uhvatite zalet, nema te sile koja vas može zaustaviti.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

Sreću nalazite družeći se sa srodnim dušama. One vas čine srećnim, omogućavaju vam da normalno funkcionišete. Mnogi projekti su u zastoju. Pošto umijete da osluškujete događaje, osjećate da treba biti strpljiv.

NAKON NESREĆE U AMERICI

Zeka Arijel ponovo prohodao Nepokretni zeka Arijel nađen je na ulicama Njujorka u julu nakon što ga je vlasnik napustio. On nema punu pokretljivost u zadnjim šapama, najvjerovatnije zato što ga je

napala neka druga životinja. O zeki Arijelu sada brinu ljudi iz prihvatilišta za napuštene zečeve. Trenutno je u hraniteljskoj porodici, a zahvaljujući donaciji ima i mala zeč-

ja invalidska kolica pomoću kojih se i pored povreda kreće. Arijel je veoma popularna na Fejsbuku, gdje ima veliki broj ljudi koji prate njen oporavak. (Zanimljivosti)

- Da je prije 4.000 god. u Vavilonu bio običaj da otac mlade opija zeta mjesec dana poslije svadbe. Piće je bilo vrsta piva dobijenog od meda... Otuda potiče izraz “medeni mjesec” ili na engleskom “honeymoon’’. - Da morski cvijet Okeanski porost (Posidonia oceanica) može da živi preko 1.000 godina te je jedan od najdugovječnijih organizama Sredozemlja? - Da delfini rone do 500 meta-

VAGA Započinje nova, svjetlija faza u vašem životu. Prekretnica na planu posla. Neke Vage će ga promijeniti ili dopuniti, a neke planiraju da odu u penziju. U svakom slučaju, promjene su neminovne. Izbegavajte nerviranja.

ŠkorpijA Nešto slavite. Fantastično se osjećate, jer dijelite sreću okruženja. U poslove unosite ono čega imate u izobilju - intuiciju. Osluškujući svoj unutrašnji glas, ne samo da ne griješite nego postižete i izuzetne rezultate.

sTrijELAC U svemu pokušavate da nađete mudrost i da proširite znanja. U fazi ste učenja, makar i učenja na tuđim greškama. Želite da izbjegnete neugodnost. Dobijate priznanje. Više bi vam odgovaralo da ono bude materijalne prirode, jer ste “švorc”.

jArAC Saradnici vas doživljavaju suviše direktno. Smeta im promjena u vašim stavovima. To je, uostalom, njihov problem, važno je da ste zadovoljni. Nerviraćete se, pa samim tim možete imati i zdravstvenih neugodnosti. Hronični problemi.

VoDoLijA Osjećate se preporođeno. Hiperaktivni ste. Srećni ste zbog povoljnog razvoja porodičnih odnosa. Poslovi koje započinjete narednih dana, urodiće plodom tek krajem idućeg mjeseca. Naoružajte se strpljenjem. Zdravlje nije loše.

riBE Kao po običaju, sanjarite na javi. Pasivnost vas dovodi u konfuzno stanje, kada procjene mogu biti pogrešne, a greške evidentne. Imate uspjeha u svim poslovima koji su vezani za kretaivan rad. Psihosomatske bolesti.

ra dubine i mogu ostati pod vodom do osam minuta? - Da je zmija poskok (Vipera ammodytes) najotrovnija zmija? Naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave ljudi, ali ne zato što poskoci skaču, nego zato što se oni pred kraj ljeta i u jesen sunčaju na nižim granama drveća i grmlju. - Da su osušene banane četiri puta hranljivije od svježih? - Da su Havaji jedina američka država koja uzgaja kafu?

46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 08:00 09:00 09:10 10:05 11:00 14:05 15:00 16:00 16:30 18:00 18:10 19:00 19:25 20:20 21:05 00:00 02:00

Serija:Ponor ljubavi/r Talk show-Žene/r Volim Prirodu Moja velika svadba/r Serija:Folk/r Film:Gospodar Prstenova - Družina Prstena/r Domaćine, oženi se/r Talk show-Žene Serija:Ispovijest Marije Šerifović/r Film:Policijska akademija 3/r Volim Prirodu/r Galileo Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Karma Music Show-Tvoje lice zvuči poznato Film:Crveni ugao Serija:Karma/r

PRVA Serija: Karma 20.20

07.00 10.00 10.05 11.00 12.00 13.15 14.00 14.50 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.10

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Vijesti Kurs engleskog – word on the street Vijesti Muzika Dnevnik 1 Mozaiku Zapis: Festival vina i ukljeva Stižu bebe Art magazin Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Crnogorske teme: Đorđe Borozan, istoričar Dnevnik 3 Profil Film

RTCG 1 Stižu bebe 17.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Nautika 11:00 Vikend vizija sa Leom Kiš 12:45 City 13:00 Farma uživo 14:00 ŽGold muzički magazin 15:30 City 16:00 Farma uživo 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Farma nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:00 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Pokojnikove cipele

PINK Vikend vizija 11.00

07:00 08:40 09:30 09:45 10:30 12:00 12:06 14:00 14:20 15:50 16:30 17:00 17:45 18:30 19:10 20:10 22:00 22:15 22:25 23:10 01:20

Crtana serija:Lego Chimma Crtana serija: Chugginton Surfuj pametno/r Loptanje/r Serija: Titova kuhinja/r Vijesti u 12 Film: Tri musketara/r Vijesti u 2 Dok.serija: Jovo Kapičić The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 Vratiće se rode Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Stela Film: Za ljubav nikad nije kasno Vijesti u 10 Sport Serija: Posjetioci iz praiskona Film: 25. sat Film:Fabrika/r

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:30 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:15 00:15 00:45 01:00

Crtani film Kuhinjica Top Shop Film: Real TV Konzilijum Živa istina/r I Love My Car 5 do 5 Atlas sport Forum Film: Iskonsko zlo Forum Showroom Business Exclusive Film:Ljetnja dugodnevnica Večera kod Džaje Showroom/r Business Exclusive/r 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS I Love My Car 16.30

TV PREPORUKA CRVENI UGAO Prva 00.00

Napeta drama s elementima trilera o razlikama u vrijednostima i pravima između liberalnog zapadnog i konzervativnog kineskog sistema. Džek Mur, bogati američki konsultant na poslovnom putu u Kini, pokušava da ugovori jedan od najunosnijih medijskih poslova svih vremena - prenos američkih televizija u Kini, najvećem svjetskom tržištu. Ali njegova posjeta Kini pretvara se u noćnu moru, kada se u hoteslkoj sobi probudi pored mrtve mlade manekenke s kojom je prethodnu noć otišao iz noćnog kluba.

08.00 Rukomet: Crna Gora-Holandija/r 09.15 Muzika 10.00 Serija:Silejman Veličanstveni 11.30 Robin Hud 12.45 Sav taj sport/r 13.30 Fleš point 16.00 Festival crnogorske narodne muzike 18.00 Vaterpolo-KUP CG 19.10 Top mobil 19.30 Dnevnik 2 20.10 Djevojački institut 21.40 Muzika 22.00 Dok. program/r 22.30 Sportska subota 23.00 Vaterpolo-KUP CG/r 00.00 Dok. film :The black power mixtape

RTCG 2 Muzika 21.40

09:00 09:45 10:00 11:00 15:45 16:00 16:15 17:30 17:45 18:15 18:45 19:00 19:45 20:00 20:15 20:30 21:30 22:00

Dogodilo se Jakanje Mini fudbal/r Grad koji volim/r Smijeh kao Lijek Zabava Ekstremno Žestoko Zabava Smiješna Top Lista/r Ekstremno Texas Holdem Poker Žestoko Dogodilo se Jakanje Smiješna top Lista/r Ekstremno Retrospektiva/r

777 Ekstremno 18.45

08:30 09:25 10:30 11:50 12:20 13:00 13:50 15:30 17:30 18:00 19:10 20:15 21:40 22:00 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Bez recepta Plodovi zemlje Tivatski horizonti Astro num caffe Na točkovima Aljazeera Mbc dnevnik Rock karavan Video katalog Aljazeera Aljazeera Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:05 Fazoni i fore 11:35 Moj ujak 12:00 Babino unuče 12:30 Plava ptica 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Vratiće se rode 16:55 Kenedijevi 17:00 Vesti RTS 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vratiće se rode 21:00 Film 22:50 Vesti RTS RTS 2 08:44 Priče iz Nepričave 09:13 Crtani film 09:19 Bili jednom istraživači 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:15 Talenat kao sudbina 16:00 Divlji konji kraj plavog Dunava 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje

zauvek 17:50 Sportska budućnost Srbije 18:05 Noć skuplja dva vijeka 19:05 Šljivik - majstori pevači 20:00 Apokalipsa 21:00 Potrošački savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Poreklo ljudi: Mozak 22:30 Viva Vox 23:15 Noć skuplja dva vijeka HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:25 Veterani mira 13:10 Duhovni izazovi 13:40 Prizma 14:25 Hrvatska kulturna baština 14:45 Kućni ljubimci 15:15 Vladarica začina 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 The World’s Greatest Balloon Adventures 18:05 manjinski Mozaik 18:25 Lijepom našom 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Snow Queen Trophy vinjete 20:01 Vrijeme 20:05 Loto 7-39 20:10 Ples sa zvijezdama 21:55 Gospodska kuća, Eaton Place 165 22:50 Dnevnik 23:10 Sport 23:13 Vrijeme 23:15 Vijesti iz kulture 23:25 Odvuci me u pakao HRT 2 07:10 Čarobnjakova kuća 07:35 Babybonus 08:05 Mala TV 08:06 Vedranovi velikani 08:16 Čarobna ploča 08:30 Moj ujak izvanzemaljac 09:55

07:02 09:15 10:15 11:20 11:30 11:50 12:40 13:30 14:30 16:00 16:50 17:30 18:15 19:00 19:40 21:00 21:40 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet show Muzički program Anegdota iz života Tragom prirode /r. Civilizacije /r. Životinjske lakrdije Tragom prirode /r. Prolog /r. Civilizacije /r. Tekstura /r. Raport iz Bara Anegdota iz života Autoshop Info Putopisi Film: Bleferi Ponoćni Info

MONTENA Pet show 10.15

DANAS U GRADU Val d’Isere, Francuska: Veleslalom, 1. vožnja... 10:55 Dolina sunca 11:40 Dolina sunca 12:25 Kuhajmo zajedno 12:30 Kroz tvoje oči 12:55 Val d’Isere, Francuska: Veleslalom, 2. vožnja... 13:55 Dan sa Zvjezdicama 15:10 Obrtnik i partner 15:40 Večer na 8. katu 16:20 Volim Hrvatsku 17:40 Top Gear 18:30 Simpsoni 18:50 Kratki bazeni 20:00 Ljubavni jackpot 21:35 Bijeg 23:35 Scott i Bailey HBO 09:10 Filmovi i zvezde 09:40 Joko 11:25 Borba Titana 13:20 Poklekli Atlas 14:55 Poklekli Atlas 2 16:45 Kopakabana 18:30 Dodela nagrada Evropske akademije za film 2013. 20:05 Kokova 2 22:05 Dilema 23:55 Abraham Linkoln: Lovac na vampire FOX LIFE 07:40 Najbolji kuvar 08:30 Najbolji kuvar 09:20 Nova devojka 09:45 Nova devojka 10:10 Nova devojka 10:35 Nova devojka 11:00 Nova devojka 11:25 Nova devojka 11:50 Drugarice 12:40 Drugarice 13:35 Jednom davno 14:30 Jednom davno 15:25 Jednom davno 16:20 Jednom davno 17:15 Jednom davno 18:10 Jednom davno 19:05 Kugar Taun

19:30 Kugar Taun 20:00 Kako je biti Erika 20:55 Pozovite babicu FOX CRIME 08:55 Operativci 09:55 Mladi Montalbano 12:10 Slučajni partneri 13:10 Slučajni partneri 14:10 Jedinica 15:10 Jedinica 16:05 Jedinica 17:05 Trbosekova ulica 18:10 Detektiv na Floridi 19:10 Detektiv na Floridi 20:05 King 21:05 Vajtčepel 22:05 King ARENA SPORT 08:30 The Football Review 09:00 Canarias - Real Madrid 11:00 Lanús - Ponte Preta , finale 13:00 Milan Ajax 15:00 Hamburg - Rhein-Neckar Lowen 16:45 NFL Extra 17:00 Igokea - Cedevita 19:00 Krka - Olimpija 21:00 Rennais - PSG 23:00 NFL Extra 23:15 North Carolina – Kentucky SPORT KLUB 09:30 Na današnji dan 09:45 Najbolja utakmica Euroleague 11:30 SK Studio 13:00 Inside NBA 13:45 Manchester City - Arsenal 16:00 Osasuna - Real Madrid 17:30 Vibo Valentia - Altotevere 19:15 NBA Action 20:00 Barcelona - Villareal 22:00 Golovi Premier lige 22:15 Pregled Euroleague 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, šmaugovo pustošenje 3D 11:45; 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, šmaugovo pustošenje digital 18:15; 21:45: Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 12:15; 14:00; 15:45; Safari u Africi 3D 12:00; 13:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vitez Rđavko 3D 11:30; Legende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 13:30; 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 11:15; 13:15; 15:15; Štrumpfovi 2 3D 12:45; 14:45;

47

TV PROGRAM NEDJELJA Film

06:00 08:00 09:00 09:10 10:05 10:55 13:30 14:45 16:15 19:00 19:25 20:20 21:15 21:45 00:45 01:15 01:45

Serija:Ponor ljubavi/r Galileo/r Volim Prirodu Moja velika svadba/r Serija:Folk/r Film:Troja/r Talk Show-Živa istina/r Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r Music Show-Tvoje lice zvuči poznato/r Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Sinđelići/r Serija:Ispovijest Marije Šerifović Film:Gospodar Prstenova - Dvije kule Exkluziv The Best Of Exploziv The Best Of Serija:Okrug Oranž/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

07.00 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.40

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Agrosaznanje Muzika Vijesti ABS Muzika Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Dnevnik 1 Rtv spektar Žan Pol Gotije Moje pravo Dnevnik 2 Sport Budva na pjenu od mora Okvir Dnevnik 3 Izazov Film Okvir/r

RTCG 1 Žan Pol Gotije 16.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 Top speed VIP challenge 11:00 Farma uživo 12:45 City 13:00 Grand parada 14:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 19.45 Vip room 21:00 Farma izbacivanje 00:00 Farma uživo 00:40 City 01:00 Film: Vitnejl i ja 03:00 Film: Izmišljeni junaci

PINK Vip room 19.45

07:00 Crtana serija: Lego Chimma 09:20 Serija: Loptanje 10:50 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 12:00 Vijesti u 12 12:05 Meteo centar u 12 12:06 Film: Oskar 14:00 Vijesti u 2 14:07 Šou svih vremena/r 14:30 Serija: Posjetioci iz praiskona/r 16:00 Serija: Titova kuhinja 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Stela/r 17:50 Lud, zbunjen,normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Vratiće se rode 20:40 Extra lifestyle 21:00 Šou svih vremena 22:30 Vijesti 22:45 Serija: Sport 22:55 Serija: Premijerka 00:00 Film: Dvije strane kreveta

VIJESTI Serija: Vratiće se rode 19.10

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 TV Konzilijum/r 11:30 Top Shop 12:00 Film: Iskonsko zlo 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Tihi Amerikanac 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Business Exclusive 21:15 Film: Klan vampira 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Film: Klan vampira 21.15

TV PREPORUKA TIHI AMERIKANAC Atlas 18.15

Radnja filma je smještena u Sajgon 1952. godine., predivni egzotični i misteriozni grad uhvaćen u zagrljaj Vijetnamskog rata za oslobađanje od francuskog kolonijalnog statusa. Pridošlica Alden (Brenden Frejzer) koji radi u ekipi medicinske pomoći sprijateljiće se sa dopisnikom London Tajmsa Tomasom (Majkl Kejn). Kada Tomas upozna Aldena sa svojom mladom vijetnamskom ljubavnicom Fuong, njih troje su uvučeni u iskušenje strašnog ljubavnog trougla koji vodi do serije šokantnih otkrića i na kraju- do ubistva. Ništa nije onako kako izgleda u ovoj priči o ljubavi, izdaji, ubistvu i korijenima.

08.00 Film: Kad andjeli dodju u grad 10.00 Serija:Sulejman Veličanstveni 11.30 Sportska subota/r 12.05 Magazin Lige Sampiona 12.30 Vaterpolo-KUP CG/r 13.30 Top mobil/r 13.50 Intervju: Akademik Milivoj Solar/r 14.20 Serija: Fles point 15.50 Dječiji program:Festival “Naša radost 2013 17.30 Rukomet 19.30 Dnevnik 2 20.15 Rukomet 22.15 Reportaža 22.45 Rukomet 00.00 Hari Din Stenton

RTCG 2 Dnevnik 2 19.30

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim 00.00 Žestoko

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:00 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Serija 21:00 Interfejs 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti ( 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti ( 11:04 Priče iz Nepričave 11:32 Metla bez drške 12:01 Ja, mi i drugi 12:33 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, Stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 SAT 16:05 Vesti 16:08 Ravna gora: Kama tv serija 17:05 Vesti 17:10 Zadnja kuća Srbija: Srbija - istok na zapadu 17:40 Beograd - večiti grad 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, Stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Ravna gora tv serija 21:00 Šou svih vremena 1984. 22:30 Trbosekov kraj englesko-irska serija 23:30 Dnevnik 23:45 Jelen top deset 00:30 Balkanskom ulicom RTS 2 09:24 Bandolero animirana serija 09:48 Zanimanje dete 10:00 Vita studentis 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 E-TV 13:00 Trag u prostoru: Kamen budućnosti 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Nikoljdan 14:30 Kroz Srbiju: Donji Milanovac 15:00 Zlatna ploča: Miroslav Ilić 16:00 Magazin Lige šampiona 16:25 Bele staze Srbije 16:55 Košarka-ABA liga: MZT Skopje-Cr-

vena zvezda, prenos 18:45 Mera za muziku 19:15 Rukomet(ž)-SP, osmina finala, snimak 20:40 Rukomet(ž)-SP, osmina finala, prenos 22:15 Rukomet(ž)-SP, osmina finala, snimak 23:30 SAT 00:15 Vita studentis 00:45 Vikend Evronet 01:15 Košarka ABA LIGA: MZT Skopje - Crvena Zvezda ® HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 HAK promet info 10:12 Press klub 11:00 Ubojstvo, napisala je 11:45 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Bijela ljepotica 16:30 Vrtlarica 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:11 HAK - promet info 17:17 Gospodin Selfridge 18:10 Volim Hrvatsku 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 19:59 Snow Queen Trophy vinjete 20:03 ZABA HR emisija pod pokroviteljstvom 20:04 Loto 6/45 20:11Potjera večernji kviz 21:00 Stipe u gostima 21:35 Damin Gambit 22:20 Dnevnik 3 22:40 Sport 22:45 Vijesti iz kulture 22:55 Klasika mundi HRT 2 08:35 Ni da ni ne: Hrvatska u EU 09:25 Val d’Isere: Svjetski skijaški kup - slalom (M) prijenos10:20 Pozitivno 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Petrinja: Misa prijenos 12:00 Biblija 12:10 Ružiona specijal

07:02 07:15 09:15 09:35 10:15 11:30 11:50 13:45 15:02 15:30 16:00 18:20 19:00 19:30 20:20 20:30 22:30 00:30

Svježi u dan Dok. program /r. Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Anegdota iz života Tragom prirode /r. Film: Žandarm ide u penziju Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Tragom prirode /r. Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Crtani filmovi /r. Muzički program Planet Croatia Film: Neuhvatljivi SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU ® 12:25 Val d’Isere: Svjetski skijaški kup slalom 13:20 Ples sa zvijezdama ® 15:00 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 15:30 Magazin LP 16:00 Nedjeljom lagano zabavno-sportska emisija 17:25 Košarka, ABA Liga: Cibona - Široki prijenos 19:10 Plivanje: EP u malim bazenima snimka 20:00 Najava 20:05 AVIJATIČAR film 23:00 Večer s Joolsom Hollandom 38, epizoda 6. serija 00:00 Zatočena ® 01:25 INmusic festival 2013: Atheist Rap HBO 10:40 Neka ružni crknu 12:25 Lov na losose u jemenu 14:10 Veliko je lijepo 15:50 Madagaskar: najtraženiji u europi 17:25 Hollywood: Na snimanju 17:55 Jako glasno nevjerojatno blizu 20:05 Pet legendi 21:40 Carstvo poroka 22:35 Carstvo poroka 23:30 Protuudar 00:15 Odvedi me kući večeras 01:50 Palmetto 03:40 Nevini četrdesetjednogodišnjak koji je napumpao saru FOX LIFE 11:05 Nova devojka 11:30 Nova devojka 11:55 Ludnica u Clevelandu 12:20 Ludnica u Clevelandu 12:45 Deda Mrazovo odelo film 14:30 Jednom davno 15:25 Jednom davno 16:20 Jednom davno 17:15 Jednom davno 2, 18:10 Jednom davno 19:05 Ljubavnice 20:00 Seks i grad 20:30 Seks i

grad 21:00 Bivše žene Holivuda 21:55 Venčanje u inostranstvu 22:50 Paranormalna iskustva poznatih licnosti 23:45 Srećno razvedeni 00:10 Srećno razvedeni 00:40 Nova devojka 01:05 Nova devojka FOX CRIME 10:35 Slučajni partneri 11:30 Slučajni partneri 12:30 Slučajni partneri 13:30 Novi stari slučajevi 14:40 Novi stari slučajevi 15:45 Novi stari slučajevi 16:55 Novi stari slučajevi 18:00 Novi stari slučajevi 19:10 King 20:05 King 21:05 Ubrzana istraga 22:05 Otac Braun 23:05 Zločinački umovi 00:05 Zakon i red 01:00 Navy CIS 02:00 Zločinački umovi ARENA SPORT 10:45 Rukomet bundes liga: Hamburg Rhein - Neckar Lowen 12:15 Uživo Košarka enedesa liga: Real Madrid - Rio Natura Monbus 14:00 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 14:30 Fudbal italijanska liga: Preview 15:00 Uživo Fudbal italijanska liga: Fiorentina - Bologna 17:00 Uživo Košarka aba liga: MZT Skopje - Crvena Zvezda 19:00 Uživo Košarka aba liga: Partizan - Buducnost 21:00 Fudbal Los Angeles - Ottawa 23:00 Fudbal italijanska liga: Napoli - Inter 01:00 Fudbal francuska liga: Lyon - Marseille 03:00 Fudbal hrvatska liga: Hajduk - Rijeka

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, šmaugovo pustošenje 3D 11:45; 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, šmaugovo pustošenje digital 18:15; 21:45: Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 12:15; 14:00; 15:45; Safari u Africi 3D 12:00; 13:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vitez Rđavko 3D 11:30; Legende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 13:30; 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 11:15; 13:15; 15:15; Štrumpfovi 2 3D 12:45; 14:45; KIC Budo Tomović Igra s lutkama 11.00

48

subota i nedjelja, 14. i 15. 12. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

Prodaja Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem kuću 129m2 na placu 1070m2, kod osnovne škole na Zlatici - Podgorica. Tel.067/406-450 Nikšić - Hitno prodajem trosoban stan 100m2, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440 Bar - Prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250 eura m2. Tel.068/317-210 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem trosoban komforan stan, Oktobarske revolucije, Blok 7. Tel.069/505-019 Prodajem odličan dvosoban stan na Žabljaku, 55m2, ili mijenjam, uz moju doplatu, za 2 jednosobna u Podgorici. Tel.067/282-283 Prodajem trosoban stan u Moskovskoj ulici, zgrada "Carine". Tel.069/517-327 Prodajem dvoetažnu kuću u Dobroti, 170m2, na placu od 600m2, mogućnost nadogradnje, uredni papiri, moguća zamjena za stanove. Tel.067/553035 Prodajem stan, 98m2, sa garažom 23m2, Baošići, blizu mora, povoljno. Tel.067/500-562 Prodajem 2 stare kamene kuće na Krimovici sa 1.200m2 zemlje. Tel.067/500-562 Prodajem garsonjeru 25m2 u centru Igala. Tel.067/500-562

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 RENT- APARTMAN Dan, dva, duže (novogradnja) 069 89 59 77 Prodajem jednosoban stan na Zabjelu 50 m2 - 52.000 eura i trosoban 80 m2 - 79.000 eura, novogradnja. Tel.069/444882

Izdajem namješten stan na duži period, Markovići, Budva. Povoljno. Tel.069/387-378

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370629

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

Prodajem stan u Ulici slobode, 3. sprat, 83m2, idealna lokacija za sve namjene, povoljno! Tel.069/091-668

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Prodajem luks stan u centru Bara. 145 m2. Tel.069/030832

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdavanje Renta apartmani, sobe, dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking. Ekstra povoljno. Tel.069/690-193 Izdajem jednosoban, namješten, stan u Danilovgradu, ispod Policijske akademije. Tel.067/206-593 Namještena garsonjera, klima, TV, ženskoj osobi, nepušaču. T.put, 120 eura. Tel.069/642-972

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021 Izdajem sprat kuće, dvosoban namješten stan. Donja Gorica, 250 eura. Tel.067/245-066

49

subota i nedjelja, 14. i 15. 12. 2013.

MALI OGLASI Izdajem namještenu kuću. Masline. Tel.067/553-794 Izdajem jednosoban namješten stan u strogm centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem namještenu garsonjeru u centru 25 kvadrata. Tel.069/551-717 Cetinje, izdajem manji jednosoban, namješten stan, povoljno. Naselje 4. jul. Tel.067/9114231 Izdajem jednosoban namješten stan u "Normalovoj" zgradi na Starom aerodromu. Tel.069/338-952 Izdajem polunamještenu garsonjeru u strogom centru grada, 1. sprat, pogodnu za kancelariju. Top lokacija, maksimalna iskorišćenost prostora, besplatan Internet. Tel.067/530-853 Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura. Tel.067/877-757 Izdajem (prodajem) jednosoban namješten stan Preko Morače. Tel.067/609-469

Kupovina Kupujem dvosoban stan do 45.000 eura. Podgorica. Tel.069/662-979 Kupujem jednosoban stan do 40 hiljada eura (48 kvadrata). Podgorica. Tel.067/346-179 SOBE

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953814 Prodajem imanje na Žabljaku (može kompenzacija za gansonjeru u Podgorici) 3.000m2. Put, voda, struja. Tel.068/188428 Prodajem plac na Crkvinama, 7 ari. Tel.067/927-8779 Imanje, plac, 5.000m2, idealno, 13.km starog puta Podgorica-Danilovgrad, povoljno! Tel.069/091-668 VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem dvokrevetnu sobu (kuhinja, kupatilo) studentima blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta, Palade. Tel.069/305-363, 067/555-065

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611-115, 069/611-115

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758708 Prodajem BMW 525 TDS karavan 95. godište. Ful. 1.900 eura. Tel.068/723-177 USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644494

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Fiat bravo, 96, oprema, servisiran, metalik, malolitražan, registrovan do jula, ekstra stanje. Bar. Tel.068/166-405

Prodajem magacin 830m2 plus 100m2 kancelarije na asfaltnoj površini od 3.500m2, Donja Gorica. Tel.069/156-269

Prodajem mercedes, E -200, 1996. godište, 100 kw, benzinac. Urađeni servisi, registrovan do juna, bez ulaganja i ekstra stanje. Tel.068/553-358

PLACEVI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Prodajem plac u Donjoj Gorici iza "Bar koda", 450 kvadrata. Tel.068/891-610

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

Tel. 068 326 549

POSLOVNI PROSTOR

Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Tepih servis "Orkan". Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 TD enterijer Herceg Novi, izrada i restauracija namještaja i tendi. Tel.069/563-870

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424150, 069/747-204

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i drugi vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507

Beskamatni krediti. Izaberite kvalitetne i moderno dizajnirane peći i kotlove za centralno grijanje na pelet provjerenih evropskih proizvođača. Tel.032/684-891, 069/069-122

GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

50 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama idealnu za bašte, vrtove, parkove... Tel.068/317-210 NASTAVA

subota i nedjelja, 14. i 15. 12. 2013.

MALI OGLASI Muškarac savremen želi upoznati damu ili par za udobna i diskretna druženja. Tel.069/630-415 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598 Klime -obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic. com Prodajem kompjutere. Cijena od 60 €. LCD monitori po 40 €. Servis kompjutera, instalacija programa, antivirusna zaštita. Tel.069/017-319

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Medicinska sestra, opšti smjer, sa iskustvom traži posao u Podgorici, ordinacija ili vrtić. Samo ozbiljne ponude. Tel.069/716-413 Ozbiljna uredna žena sa iskustvom čuvala bi stariju pokertnu osobu. Plata po dogovoru. Na poruke ne odgovaram. Tel.068/632-651 LIČNO

Muškarac traži slobodnu ženu do 50 godina za provod, Budva i Nikšić. Tel.069/512-054 Razveden, 48 godina, traži slobodnu damu radi druženja i zajednickog života blizu Podgorice. Tel.069/734-017 Momak 37 godina, ozbiljan, maštovit, opušten, traži bračni ili ljubavni par ili razvedenu damu radi druženja. Diskrecija. Ozbiljne ponude. Stop gej. Tel.069/722-889 Momak, 30 godina, upoznao bi usamljenu gospođu-đicu ili par do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda želi da upozna situiranu damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna. Tel.069/748-982

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 Nevjerovatna ponuda solarnih sistema u setu SOLAR 300 2.499€ i SOLAR 500 3.499€ po ovim neponovljivim cijenama, samo 8 setova. www. tedeko.me. Tel.032/684-891, 069/069-122

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica. Tel.067/351-111 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Vrhunski originalni preparati za potenciju, man-king na biljnoj bazi, 40/10 kom, gelovi 20/ kom, tablete 15/4kom, šumeće tablete, 20/7 kom. Tel.067/852-451 Povoljo prodajem kaveze za koke nosilje u solidnom stanju. Tel.069/288-325 Gatanje u šolju, izrada amajlija, zapisa-trajnih zaštita za ljubav, posao kao i skidanje čini i svih vrsta crne magije. Tel.068/497-370 Prodajem unutrašnju stolariju od drveta, za tri sobe, dva kupatila. Tel.067/238-542 Valjak za peglanje, 85cm, uvezen iz Njemačke, kratko korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435 "Cepter esmerald" servis za ručavanje za 12 osoba, neraspakovan, prodajem 1.100 eura. Tel.069/945-400 Prodajem cijepana Tel.069/813-005

drva.

RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku "Alida", Podgorica. Proizvodi "Lisca" Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021-056 Zbog selidbe povoljno prodajem trosjed na razvlačenje, fotelju, dvokrilni ormar i veću TV vitrinu. Tel.067/640-366

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva polovna kauča. Tel.069/506-394 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 14. i 15. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE

vozovi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55,

Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes

Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA

(lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25. 10. 2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. BeogradAmsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-BečBeograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. BeogradSkoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. BeogradCirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013.

VAŽI DO 21.12.2013 VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013. VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013

VAŽI DO 21.12.2013

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

ZA SUBOTU I NEDJELJU, 14. I 15. 12. 2013.

1

Pregled rada - Vikend

Dnevne novine 2

3

4

10

11

12

18

19

26

27

34

35

5

6

7

8

9

13

14

15

16

17

20

21

22

23

24

25

28

29

30

31

32

33

36

37

38

39

40

41

45

46

47

48

49

42

43

44

50

51

52

Od 33 do 52 je LOG