■ 16
JUČE U VILI GORICA
Potpisan koalicioni sporazum
REBALANS BUDŽETA
Stižu naknade za majke
■2
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.BROJ 1620 GODINA VI
Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR
ŠEKI RADONČIĆ, NOVINAR I PUBLICISTA ZA DNEVNE NOVINE: ■ 4 5
DRŽAVA ĆE MORATI DA SE ZAŠTITI OD MEDIJSKE MAFIJE I STRANIH PLAĆENIKA KNEŽEVIĆ I REŠETNJIKOV NAJAVLJUJU: ■ 2 3
U Crnoj Gori moguće i krvoproliće?!
AKCIJA POLICIJE JUČE NA BOŽAJU
U buradima sa voćem nađeno 600 kg skanka
■ 11
ČELNICI DF PUTUJU U NJEMAČKU ■ 2 3
IZ MOSKVE KRENULI NA BERLIN
EKSPLOZIJA NA CETINJU
U vazduh dignut Glendžin BMW ■ 13
ZA NAJBOLJE PONUDE:
marketing@dnovine.me
+382 77 300 104
2
politika
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
lideri deMokratskoG froNta PUtU
Iz Moskve krenu Sa potpisivanja sporazuma
Nova vlada daNas
Potpisan postizborni koalicioni sporazum Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa, koalicija “Albanci odlučno”, Socijaldemokrate i Liberalna partija ozvaničile su juče dogovor o formiranju nove crnogorske Vlade, potpisavši Sporazum o zajedničkom političkom djelovanju i formiranju parlamentarne većine za mandat 2016-2020. Sporazum u Vili gorica potpisali su lideri Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Socijaldemokrata Ivan Brajović, Bošnjačke stranke Rafet Husović, Hrvatske građanse inicijative Marija Vuči-
nović i u ime koalicije “Albanci odlučno”, predsjednik Force Genci Nimanbegu. Potpisivanju sporazuma prethodili su pregovori DPS i mandatara Duška Markovića sa manjinskim partijama i SD. Crna Gora danas dobija novu, 41-u vladu. Sjednica Skupštine na kojoj će Marković iznijeti svoj program rada Vlade u narednom četvorogodišnjem periodu i predstaviti kandidate za ministre, počeće u 13 sati. Prije sjednice biće održana sjednica Glavnog odbora DPS na kojoj će biti odlučeno ko će biti u Markovićevom kabinetu iz DPS. E.H.
lider GP Ura Žarko rakčević
Koncept protesta Fronta neprihvatljiv Lider GP URA Žarko Rakčević je kazao da je prejaka priča o jedinstvenoj opoziciji, te da protesti na konceptu onog što je radio DF ne dolaze u obzir. On je najavio sastanak predstavnika GP URA, SDP, SNP, Demosa i Demokrata, gdje će razgovarati o daljim potezima Rakčević je na jučerašnjoj konferenciji kazao da URA proteste ne isključuje, ali na konceptu građanske Crne Gore. Za razliku od protesta, u igri, kako je rekao, ostaje nastavak bojkota parlamenta. Rakčević je govorio i o pokušaju državnog udara. Kako je poručio, URA nije i neće olako i činjenično neutemeljeno presuđivati. Kako je dodao, u stvorenoj atmosferi vanrednog stanja i trajućeg državnog udara uz
već javno predočene primjere kupovine glasova, pritisaka i ucjene nije bilo slobodnih i fer izbora. Rakčević je govorio i o miješanju u unutrašnje stvari naše države. “Više od četvrt vijeka DPS koristi podjele, satanizaciju i hajke kao način vladanja. Po ko zna koji put Crna Gora se cijepa na patriote i izdajnike. Na proteklim izborima Crna Gora je osmišljenom i dvostrano forsiranom politikom “ili ili” dodatno podijeljena i polarizovana. Isključivost totalitarizama je prevladala pozive na mirne promjene, demokratski dijalog i javnu pristojnost. Demokratska Crna Gora treba da kaže jasno i veliko NE očiglednim spoljnim miješanjima u unutrašnje stvari naše države”, rekao je Rakčević. E.H.
Čelnici Demokratskog fronta Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Milan Knežević i Predrag Bulatović otputovali su juče za Beograd odakle će danas poći za Berlin, gdje će ih dočekati Mirko Vuletić-Kujavski. On će pokušati da im obezbijedi susret sa nekim od poslanika Bundestaga, saznaju Dnevne novine iz izvora u Beogradu.
■ Brajović mislio na ekipu iz DF?
Da li je predsjednik parlamenta Ivan Brajović mislio upravo na predstavnike Fronta kada je sinoć u emisiji “Živa istina” saopštio da ga je sekretar Skupštine informisao kako jedna grupa opozicionara traži saglasnost da putuje u inostranstvo? Moglo bi biti da se upravo radi o ovoj ekipi, budući da je Brajović kazao kako neće dati saglasnost zato što je to neprimjereno, jer se radi o licima koja ne dolaze na posao i ne učestvuju u radu tijela i plenarnih sjednica. Ovom izjavom novi šef parlamenta jasno je stavio do znanja da se radi o grupi koja bojkotuje rad najvećeg zakonodavnog doma, tako da se krug sužava na nekoliko subjekata, među kojima jedino Front ima razloga da sakrije put u Berlin i da incognito traži susret sa nekim poslanikom njemačkog Bundestaga. Naime, samo Front ima razloga da od svojih birača i simpatizera sa kojima se bore pro-
tiv učlanjenja Crne Gore u NATO krije da idu u državu koja je jedna od najmoćnijih članica ovog saveza, čiji je parlament među prvima ratifikovao Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi... Uostalom, lično je Mandić prije dva mjeseca izjavio da “oni (NATO), nama (Crnoj Gori) duguju krv”.
čelnika Fronta Milanom Kneževićem, direktno prozvao “zapadnu zvijer” - Njemačku - zbog podrške lideru DPS i odlazećem premijeru Milu Đukanoviću. Kakva je, onda, muka natje-
■ kakva ih je muka naćerala
Da sve bude čudnije, upravo su juče mediji objavili izjavu smijenjenog ruskog direktora instituta za strateška istraživanja Rešetnjikova koji je za jednu privatnu televiziju u Rusiji, gdje je gostovao sa jednim od
Vuletić
MilaN kNeŽević i leoNid rešetNjikov Naj
U Crnoj Gori moguće i k
Milan Knežević
Ruska propagandna mašinerija dobija sve oštrije tonove nakon izbornog neuspjeha Demokratskog fronta na izborima u Crnoj Gori i poslije još jednog neuspješnog pokušaja da naprave postizbornu koaliciju sa manjinskim strankama. Tako je minulog vikenda moskovska televizija Cargrad u emisiji „Ruski odgovor”, ocijenila da je “politička kriza u Crnoj Gori došla do svog vrhunca”. A kao glavne “krivce” označili su Bošnjačku stranku koja je “stala na stranu partije Mila Đukanovi-
ća”, što može biti „okidač crnogorske konzervativne revolucije”. Voditelju ove emisije Andreju Afanasjevu na tu temu sagovornik je bio Milan Knežević, jedan od lidera DF-a koji je optužio Bošnjake u Crnoj Gori da su “na sebe preuzeli odgovornost za ono što će se dalje događati u Crnoj Gori”. A o tome šta će se događati u Crnoj Gori eksplicitniji je u istoj emisiji bio je smijenjeni direktor Ruskog instituta za strateška istraživanja Leonid Rešetnjikov, koji je rekao:“Može doći čak i do krvoprolića. Može doći i
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
uli na Berlin rala funkcionere Fronta koji godinu vode anti-NATO kampanju, da se upute nigdje drugo do u jednu od najmoćnijih članica Alijanse? Kakav odgovor očekuju od predstavnika države visoke demokratije, ukoliko do njega dođe? Kako će objasniti rušilačke proteste, nepoštovanje institucija, povezanost sa kriminalnim grupama koje su planirale terorističke akcije na izborni dan 16. oktobra?
■ Menelaj kao podrška
Posebno je pitanje u kom svojstvu će tražiti razgovor sa nekim od poslanika njemačkog Bundestaga. Kao poslani-
ci parlamenta kojeg bojkotuju ili kao prijatelji Mirka Vuletića, poznatog crnogorskoj javnosti i kao đakona Srpske pravoslavne crkve pod duhovnim imenom Menelaj, koji se predstavlja kao knez i “politički savjetnik za međunarodne odnose i interreligiozna pitanja o Crnoj Gori”. Poznati su njegovi stavovi o Crnoj Gori kao državi organizovanog kriminala i korupcije, koje je javno saopštavao na skupovima u Njemačkoj, posebno se baveći Đukanovićem i DPSom za kojeg je tvrdio da nije dobio ni izbore 2012. godine. Vuletić je dugogodišnji saradnik Vijesti, za koje prevodi odabrane tekstove iz njemačkih i austrijskih medija, i pronalazi za sagovornike navodne analitičare, poput izvjesnog Ladurnera koji, kada smo mu se obratili, nije znao ni gdje je Crna Gora ni ko je Đukanović. Kada se sve ovo analizira, jasno je zašto upravo Vuletić sačekuje ekipu iz Fronta. Što bi naš narod rekao: “Volja im se pogodila”. U svakom slučaju, put lidera DF u Berlin je vrlo zagonetan. Znajući zvaničnu politiku Njemačke, teško da će za svoje planove i nove proteste koje najavljuju tamo naći i sagovornika, a kamoli podršku. Jedino je moguće da će na nekim adresama lobirati kako bi izbjegli odgovornost za sve ono što su radili Crnoj Gori proteklih mjeseci. Zašto su iz Moskve krenuli sad krenuli na Berlin, saznaćemo uskoro. V.Šofranac
javljuju
krvoproliće?! do juriša na parlament. Do svačega može doći… Situacija u Crnoj Gori je stigla do nivoa kada se bez odlučnih dejstava teško išta može izmijeniti”. Ovo “izmijeniti” odnosi se direktno na nasilnu promjenu vlasti u Crnoj Gori o kojoj Rešetnjikov sanja, optužujući “zapadnu zvijer”, odnosno zapadnoevropske lidere, zbog podrške Đukanoviću, ističući da “ovo naročito važi za Njemačku.” Rešetnjikov je u nastupu nekontrolisanog bijesa i mržnje, posebno prema Đukanoviću, zaključio:” A što se tiče zvanične politike Rusije, mi jasno pokazujemo da tu vlast ne podržavamo!” R.D.N.
Leonid Rešetnjikov
3
predsjednik parlamenta u emisiji ª Živa istiniaº
Brajović: Skupština može funkcionisati i bez opozicije
Crnogorski parlament može da funkcioniše i bez 39 poslanika koji bojkotuju sjednice, rekao je novoizabrani predsjednik Skupštine Ivan Brajović i pozvao opoziciju da se vrati u poslaničke klupe. Nijesu rijetka mišljenja, napomenuo je Brajović, da bi stvar trebalo rješavati i primjenom radnog prava ili disciplinskih normi, odnosno, da bi one koji ne dolaze na posao trebalo finansijski sankcionisati. “Nijesam odmah sad za takav način sankcionisanja. Oni su izabrani voljom građana i bojkot je jedan način i sredstvo kojim oni izražavaju svoj stav u ovom trenutku”, kazao je Brajović gostujući u emisiji Živa istina . Kada će se opozicija vratiti u parlament, Brajović ne želi da nagađa. Ne isključuje bojkot ni do trenutka kad na dnevni red dođe glasanje o pristupanju u NATO. “Ali ja mislim da su oni svjesni da ovih 42 poslanikla nemaju nikakvu dilemu da to treba da se odluči u parlamentu. Prema tome mislim da oni treba da
se vrate što prije, a kako god bude nije to predug period. Ja mislim da ćemo mi vrlo brzo, sledeće godine biti punopravna članica NATO-a”, rekao je Brajović. U emisiji je bilo riječi i o protestima koje je Demokratski front zakazao za 19. decembar. “Svako pravi svoju strategiju, ja mislim da im to nije dobro. Oni najavljuju tu priču, vidjećemo šta će se desiti. Ja smatram da država treba da bude spremna da organizovano, korektno, ali efikasno reaguje na sve što bi ugrozilo normalno funk-
jednOglasnO
lider lp OdBiO da uĐe u vladu
Brajović
Foto: Iva Mandić
uju danas u njemaČku
politika
cionisanje. Ne bih da prejudiciram, ali ja uvijek volim da budem spreman za sve”, konstatovao je Brajović. Kada je riječ o unutarpolitičkim dešavanjima Crne Gore, naveo je tri prioriteta koje bi želio da za njegovog mandata koalicija ostvari. “Prvi je ulazak u NATO i računam da će to brzo biti ostvareno. Drugi je da iskoristimo koaliciju da idemo ka EU. Tu je i treći prioritet – da građani Crne Gore osjete značajno poboljšanje svog socijalnog statusa”, rekao je Brajović. E.H.
Odbili Đekinu Važnije da bude poslanik ostavku Glavni odbor Demokratske partije u petak veče je jednoglasno odbio ostavku koju je ponudio predsjednik DP Fatmir Đeka zbog lošeg izbornog rezultata, piše portal UL info. Na sjednici su analizirani rezultati izbora na kojima DP nije prešla cenzus i diskutovano o razlozima i uzrocima koji su doveli do toga da ta partija ne dobije jednog poslanika u Skupštini Crne Gore. Zaključeno je da je ključni razlog za to mali broj glasova koji je dobijen u drugim područjima gdje žive Albanci, izuzimajući Ulcinj gdje je ostvaren veoma dobar izborni rezultat. Članovi GO složili su se da je neophodno izmijeniti Izborni zakon. Kongres Demokratske partije biće održan početkom naredne godine, najavljeno je iz te stranke.
Na sjednici Liberalne Iz tih razloga predsjedpartije koja je održana ju- nik LP Andrija Popović, če u Podgorici, donijeta je kako objašnjavaju, nije priodluka da se podrži Spora- hvatio ponudu mandatara zum o zajedničkom politič- Duška Markovića za ulazak kom djelovanju sa DPS, SD, u Vladu Crne Gore uz ocjeBS, Albanci odlučno i HGI nu Predsjedništva da o formiranju parlaje u ovom periodu mentarne većine važnije da bude poslanik za mandat 2016u crnogor2020. godina. skom par“Predsjedništvo Libelamentu. ralne parti“Takoje je donijelo đe, Predodluku da zasjedništvo LP je ovlavršnica procestilo svog sa dobijanja pupredsjednika nopravnog članPopović da sa predsjedstva u NATO savez, nikom DPS potpiše kao neophodne bezbjednosne garancije za dugoroč- Anex na predizborni sporani ekonomski društveni ra- zum od septembra ove gozvoj Crne Gore, prevazilazi dine. Shodno statutarnim sve ostale interese, naroči- ovlašćenjima i hitnom poto raspodjelu funkcija u iz- litičkom djelovanju Odluke vršnoj i zakonodavnoj vla- Predsjedništva mora potvrsti”, navodi se u saopštenju diti Glavni odbor LP”, zakljuLiberala. čuje se u saopštenju. E.H.
4
politika
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Intervju: Šeki Radončić, novinaR, publicista, medijs
Država mora Da se zašti mafijaša, tirana i stra
⌦ Vesna Šofranac
Pokušaj destabilizacije i rušenja suverene i demokratske Crne Gore, i to u najbrutalnijoj formi, počeo je prošlogodišnjim pokušajem Fronta da fizički zauzme zgradu crnogorskog parlamenta. On traje i danas, a u ovom gotovo ratnom obliku, trajaće sve dok Crna Gora i zvanično ne stane pod kišobran NATO, kaže za Dnevne novine Šeki Radončić, dobar poznavalac ovdašnjih prilika, a posebno crnogorske medijske scene. U intervju za DN Radončić govori o ruskom uticaju, liderima DF-a, ulozi Ranka Krivokapića, radu tužilaštva i
Žalosno je što su Vijesti, zbog „šake“ rubalja, postale obični partijski bilten DraŽinog fronta
posebno medijima koji se se pretvorili u „biltene Dražinog fronta“...
DN: Prije desetak dana lideri Fronta su se sastali sa kreatorom njihove kampanje Aronom Šavivom, nakon čega je i uslijedila najava novih protesta. Priprema li se novi pokušaj destabilizacije Crne Gore? RADONČIĆ: Ne treba zabo-
raviti da je na sceni velikodržavni ruski specijalni rat protiv Crne Gore, čiji stratezi ovdje koriste proruske partije i medije da dođu do svoga cilja – blokiranja crnogorskog ulaska u NATO i EU. U tom ratu ruski oficiri posebno računaju na velikosrbe, koji Milu Đukanoviću ne mogu, niti će ikada moći da oproste što je proglašenjem suverene Crne Gore zabio glogov ko-
lac u srce povampirene Velike Srbije. No, propadanjem scenarija ubistva Đukanovića, oni sada pristupaju novoj taktici: na svaki način pokušavaju da diskredituju i kriminalizuju novog premijera Duška Markovića. Na taj posao se, kao što vidimo, već bacio Nebojša Zemunac Medojević, nekadašnji kolumnista i glasnogovornik Zemunskog kla-
na, koji sada optužuje Markovića čak i za ulične obračune u Crnoj Gori, nazivajući ga šefom nekakvog kriminalnog „mojkovačkog klana“.
DN: Sudeći po najavama tužilaštva, obruč oko organizatora i izvođača paklenog plana se steže. Prepoznajete li i saučesnike na crnogorskoj političkoj sceni?
Vijesti i Dan su ruski meDijski DronoVi DN: Istragu koju o pokušaju puča sprovodi Specijalno državno tužilaštvo dio medija pokušava uporno da minimizira i omalovaži. Napadaju se i omalovažavaju i mediji koji se ovom temom bave isključivo kroz prizmu djelovanja državnih institucija, što je najeksplicitnije pokazano u nedavnoj emisiji TV Vijesti Načisto. Vaš komentar? RADONČIĆ: Na osnovu forenzičke analize postupaka, tekstova i tv uradaka, mirne duše može se konstatovati da su Dan, Vijesti
i TV Vijesti ruski medijski dronovi, baš kao što je DF ruski politički dron u našoj državi. Oni udruženim snagama kidišu po već zacrtanim koordinatama i metama. I to „samo“ zbog toga što Đukanović neće da potpiše izdajničku kapitulaciju Crne Gore pred modernim Staljinom, to jest Putinom. Žalosno je što su Vijesti, zbog „šake“ rubalja, postale obični partijski bilten Dražinog fronta. Zbog posla kojim se bavim, pomenutu emisiju sam morao da odgledam. I još jednom sam se uvjerio
kako novinari - dronovi čojski pucaju po nepodobnim sagovornicima, koji su im, na njihov poziv i molbu, došli u kuću. Još je samo falilo da sa lisicama u studio uleti drugi medijski specijalac, Marko Milačić, i odmah pohapsi neposlušne kolege, koji neće svoje medije da uređuju po ruskom diktatu i diktatu medijske mafije. Generalno gledano, nekako i mogu da razumijem neurotična vođenja emisija pojedinih voditelja, koji su iz manje-više poznatih razloga veoma isfrustrirani, a
to se od kamere ne može sakriti, ali ne razumijem da ljudi iz vlasti svojim dolaskom u studio jedne takve televizije, daju kredibilitet Perovićevim krvožednim specijalcima i vojnicima. Koji su brutalnim hajkanjem i vrijeđanjem natjerali dvojicu časnih ljudi na samoubistvo: Mladena Brajovića i Božidara Jaukovića. U svakom slučaju, gledajući TV Vijesti i pomenute emisije možemo zaključiti kako bi izgledao Javni servis da ga se dočepaju vlasnici proruskih medija u Crnoj Gori.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
politika
5
ski i politički analitičaR
iti oD meDijskih anih plaćenika RADONČIĆ: Crnogorsko tužilaštvo, na čelu sa Milivojem Katnićem, polako steže obruč oko naredbodavaca, finansijera, organizatora i direktnih izvođača paklenog plana strijeljanja crnogorskog premijera Mila Đukanovića i ubistva na stotine nedužnih građana koji su u izbornoj noći trebalo da završe pokošeni hicima ruskih plaćenika, baš kao i onih dvije stotine Ukrajinaca na Majdanu. Ako analiziramo javno predočene nalaze crnogorskog tužilaštva u ovom slučaju, te javna pridikovanja i prijetnje ruskih zvaničnika upućenih Vladi Crne Gore, van razumne sumnje je da iza pokušaja „zavijanja Crne Gore u crno“ stoji Kremlj, odnosno ruske obavještajne službe koje su angažovale ovdašnje „pse rata“ da obave tehnički i krvavi dio posla. Ako idemo dalje, pa analiziramo tokove prljavog ruskog novca i djelovanja proruskih partija, prije svih DFa, i proruskih medija u Crnoj Gori, Dana i Vijesti, lako dolazimo do zaključka ko su saučesnici u tom monstruoznom planu. No, svaka krivica se mora individualizovati, a taj dio posla treba da odrade tužilaštvo i pravosuđe, a ne novinari. DN: Lideri Fronta, Mandić i Knežević tražili su sastanak sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem. Prethodno su se sastali sa predsjednikom RS Dodikom. Što je u pozadini? RADONČIĆ: Nakon organizovanja nedavnog referenduma u Republici Srpskoj, lider tog entiteta Milorad Dodik našao se u teškoj diplomatskoj izolaciji, predvođenoj zvaničnim Beogradom. Dodik već dva mjeseca bezuspješno pokušava da ga, makar na pet minuta, primi Aleksandar Vučić. S druge strane, ni sa rušilački nastrojenim liderima Fronta,
Krivokapić titovku zamijenio šajkačom DN: U dijelu javnosti se spekuliše da je “mozak” opozicije Ranko Krivokapić, odnosno da on vuče sve poteze i rukovodi “operacijom svrgavanja režima”? RADONČIĆ: Mislim, bez uvrede, da Krivokapić nema taj kapacitet, jer da ga je imao, davno bi on obavio taj zadatak. No, nakon Rankove briljantne lovačke priče o navodnom sastanku sa Jensom Stoltenbergom, kojom se kandidovao da pobijedi na svjetskom prvenstvu najboljih lažova svijeta, koje se tradicionalno održava u Stenton Bridžu u Engleskoj, može se zaključiti da Krivokapića i dalje obuzimaju svakakve megalomanske ideje. Pa i ova o kojoj me pitate. DN: Kakva je uloga Krivokapića u pokušaju destabilizacije Crne Gore? Kako vidite djelovanje SDP u narednom periodu, kao partnera Fronta? RADONČIĆ: Mi znamo da je Krivokapićev SDP ušao u novi crnogorski parlament, prije svega, zahvaljujući čvrstom obećanju da će ta stranka ići svojim izvornim antifašističkim putem. Sve to je, uz dva podignuta prsta, Krivokapić garnirao i lovačkom pričom da su on i SDP nasljednici Liberalnog saveza, uz javno datu časnu riječ, i to ispod Titove slike, da SDP neće i ne moniko ozbiljan iz međunarodne zajednice ne želi da sjedne za isti sto. A kako bi vojvoda Andrija Mandić i dobitnik najvećeg ratnog ordena Radovana Karadžića, Milorad Dodik, ostavili bar nekakav utisak da imaju međunarodni ugled i kontakte, onda su upriličili „susret na vrhu“ u
že praviti bilo kakvu koaliciju sa DF-om. No, pošto se Krivokapić nije dokopao vlasti, titovku je zamijenio šajkačom i potrčao u kolo četničkog vojvode Andrije Mandića. Stoga me neće iznenaditi ako se Titov pionir, Ranko, pojavi na jurišničkim demonstracijama Dražinog fronta, najavljenim za Nikoljdan. Ako smo nešto slično dočekali prošle godine od članova redakcije nekada antiratnog Monitora, predvođenih Željkom Ivanovićem, Milkom Tadić i Esadom Kočanom, kada su svojim prisustvom uveličavali četničke skupove i rušilačke pobune ispred Skupštine CG, što bi živjeli u zabludi da je njihov miljenik Ranko nešto bolji od njih. A Šešeljevom vojvodi Andriji iskrene čestitke na tome kako uz pomoć „macine trave“ prebacuje antifašiste u četnike. No, ako Krivokapić nastavi ovim zlim putem kojim je krenuo, mislim da će se, u konačnici, bumerang njemu vratiti, pa će i unutar ovog krnjeg SDP-a brzo doći do novog raskola, bojim se i nestanka ove stranke. U SDPu je previše časnih ljudi i patriota, da bi sa njima ovako ogavno i odvratno manipulisao bilo ko, a kamoli preambiciozni političar, koji nikako da uskladi svoje megalomanske želje i skromne mogućnosti. Banjaluci. DN: Tužilaštvo je najavilo potjernice za stranim državljanima osumnjičenim za pokušaj terorizma u Crnoj Gori. Vjerujete li da će Rusija sarađivati sa crnogorskim organima gonjenja?
Ako analiziramo javno predočene nalaze crnogorskog tužilaštva u ovom slučaju, te javna pridikovanja i prijetnje ruskih zvaničnika upućenih Vladi Crne Gore, van razumne sumnje je da iza pokušaja „zavijanja Crne Gore u crno“ stoji Kremlj, odnosno ruske obavještajne službe koje su angažovale ovdašnje „pse rata“ da obave tehnički i krvavi dio posla
RADONČIĆ: Ne treba imati iluzija: velike sile u koje spada i Rusija, nikada ne isporučuje svoje građane bilo kome, a kamoli maloj Crnoj Gori. Kada su u pitanju otkriveni obavještajci i agenti velikih sila, sve se svodi na njihovoj hitnoj evakuaciji sa mjesta djelovanja i povratak u bazu, što je bio slučaj i sa onom dvojicom ruskih agenata iz Beograda. Potom, dakako, slijede negiranja bilo kakve umiješanosti svojih špijuna i država u bilo kakve zavjere, atentate, terorističke akcije ili državne udare. Čista klasika.
DN: Posmatrajući iz ugla izvještavanja o pokušaju puča u Crnoj Gori, kako Vam izgleda danas crnogorska medijska scena i kako je ozdraviti? RADONČIĆ: Tokom nekoliko posljednjih godina, ovo malo izvornih crnogorskih profesionalnih medija pokušalo je da na medijsku histeriju nezavisnih prodavaca laži odgovore profesionalnim pisanjem i izvještavanjem. I izbjegavanjem bilo kakve polemike sa njima, čak kada se radilo i o teškim uvredama i klevetama izrečenim na njihov račun. Ali, uljudno ponašanje očito ne pomaže kada imate posla sa bogatim medijskim tajkunima -srebroljupcima i njihovim novinarima često izvitoperenim mržnjom, bijesom i borbom za goli egzistencijalni opstanak. To u konačnici znači da gandijevska strategija nije urazumila medijske tirane u Crnoj Gori. A i neće. Marko Vešović je, definitivno, u pravu: „Govedo razumije samo močugu“. Čudo su metafore, što bi napisao Željko zvani Bordel. Dakle, pravosudni organi hitno moraju naći način kako da sa striktnim provođenjem zakona zaštite građane i državu od medijskih mafijaša, tirana i stranih plaćenika u Crnoj Gori.
6
EKONOMIJA
U OKVIRU KAMPANJE ª BUDI ODGOVORANº
Izrečene dvije kazne
Inspektori su tokom prošle sedmice izrekli dvije novčane kazne od po 200 eura, u okviru kampanje “Budi odgovoran”. Zbog neprijavljenih radnika kazna je izrečena firmi Adriatex iz Bijelog Polja, dok je market “Saša” u Baru kažnjen nakon što je Zdravstveno-sanitarna inspekcija utvrdila nepravilnosti kod nekih proizvoda. Inspektori nijesu mogli obaviti kontrolu igraonice u Ruskim kulama u Podgorici, jer je objekat zatečen zatvoren. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole Vipex Second hand Shopa u Nikšiću i obućarske radnje Centar i hotela Centre Ville u Podgorici.
Od ukupno osam prijava, koje su evidentirane od ponedjeljka, dvije nijesu dobile odgovor, a odnosile su se na otvaranje puta i gradnju ponte na Opatovu. Kampanja “Budi odgovoran” omogućava građanima da jednostavno ukažu na nepravilnosti poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se izbore sa sivom ekonomijom. Nepravilnosti se mogu prijaviti putem mobilne aplikacije, web sajta www. budiodgovoran.me i kol centra Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.
U INSTITUTU ALTERNATIVA SMATRAJU
Zakon o zaradama je pravi razlog za rebalans Sa sjednice Skupštine
Povod za rebalans je Zakon o zaradama u javnom sektoru, čija je potpuno pogrešna procjena fiskalnog uticaja poremetila ravnotežu budžeta, a ne takozvana naknada za majke, kako je rečeno tokom skupštinske rasprave, smatraju u Institutu alternativa (IA). U toj NVO kažu da su predstavnici Ministarstva finansija optužili poslanike da su usvojili izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti sa potpuno pogrešnom procjenom fiskalnog uticaja. “Povod za rebalans koji rijetko ko pominje je Zakon o zaradama u javnom sektoru, čija je potpuno pogrešna procjena fiskalnog uticaja pore-
metila ravnotežu državnog budžeta, ali i ugrozila budžete drugih subjekata u javnom sektoru, kao što su lokalne samouprave”, ističu u IA. U tom smislu, kako dodaju, ključna stavka na koju treba obratiti pažnju su bruto zarade u budžetu, koje su, zbog Zakona o zaradama u javnom sektoru, početnom verzijom budžeta planirane skoro 34 miliona više u odnosu na prošlu godinu. “Stoga zaključujemo da sposobnost fiskalne procjene uticaja propisa nije na zavidnom nivou ni u Vladi, i to posebno u Ministarstvu finansija, koje je bilo isključivo odgovorno za Zakon o zaradama”, zaključili su u IA.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
SA KOJIM IZAZOVIMA ĆE SE NOVO
PRIORITETI RAZ BANKA I KOMPA UPRAVLJANJE A Najveći izazovi novog sastava Vlade odnose se na oblast ekonomije, a sagovornik DN definisao je savjete za koncipiranje politike u ovoj oblasti
⌦ Ana Nives Radović Izdavanje državnih obveznica sa rokom dospijeća od 20 godina, formiranje razvojne banke i kompanije za upravljanje aktivom, restrukturiranje duga i izmjena poreskih zakona samo su dio aktivnosti koje stoje pred novom crnogorskom vladom u eferi ekonomije i finansija, kazao je DN izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković. Fidelity Consulting je prva i za sada jedina konsultantska kompanija u Crnoj Gori koja je dobila NATO NCAGE kôd, a na domaćoj sceni prepoznata je po jedinstvenim rješenjima orijentisanim ka kvalitetnijim odnosima sa bankama, boljim upravljanjem finansijama i referentnim poslovnim savjetovanjem. Vuković, koji je organizator brojnih reprezentativnih konferencija, čiji fokus je na edukaciji srednjeg i top menadžmenta, istakao je da je prvo što je potrebno izdati obveznice s rokom dospijeća od 20 godina, kojima će se refinansirati ukupne postojeće obaveze koje stvaraju pritisak na javne finansije. “Imajući u vidu da će 41. Vlada Crne Gore voditi najtežu bitku upravo na polju ekonomije, definisali smo savjete za koje smatramo da će biti od pomoći prilikom koncipiranja ekonomskih politika”, precizirao je Vuković. Sagovornik DN, prepoznat po konkretnim rješenjima za restrukturiranje postojećih nekvalitetnih kredita, osvrnuo se na taj, ali i na nekoliko ključnih problema crnogorskih javnih finansija, čije rješavanje predstoji u narednim mjesecima.
Uzeti model opštine Tivat Prema riječima sagovornika DN najkorisnije bi bilo prekopirati model funkcinisanja opštine Tivat na sve ostale crnogorske opštine, sa definisanjem posebnosti koje svaka od njih ima. “Svjedoci smo da svi akteri crnogorskog društva opštinu Tivat predstavalju kao model opštine koja na najbolji mogući način odslikava Crnu Goru kojoj svi težimo”, pojasnio je Vuković. Pored razvojne banke i kompanije za upravljanje aktivom, predloženo je i osnivanje posebne agencije za pripremanje, privlačenje i koordinaciju projekata koji se finansiraju iz EU fondova na nacionalnom nivou. “S obzirom da EU ima više od 30 fondova koji će se moći koristiti u
Foto: Dejan Kalezić
procesu pristupanja i nakon sticanja punopravnog članstva, pravovremeno treba organizovati jedan organ koji će centralizovati sve aktivnosti za privlačenje, pisanje i implementaciju projekata koji se finansiraju iz EU fondova”, naglasio je Vuković.
■ OBVEZNICE Jedan od ključnih izazova koji slijede je izdavanje državnih obveznica s rokom dospijeća od 20 godina, kojima će se refinansirati ukupne postojeće obaveze koje stvaraju pritisak na javne finansije. “Do sada se Crna Gora zaduživala na kratak i srednji rok, što je otežavalo ukupnu konsolidaciju javnih finansija. Pravilno restrukturiran javni dug omogućiće povlačenje bolnih i hrabrih poteza u cilju ukupne stabilizacije ekonomske pozicije države”, pojasnio je Vuković.
■ RAZVOJNA BANKA Važan korak bilo bi osnivanje državne razvojne banke sa profesionalnim menadžmentom koji bi bio samostalan u donošenju odluka sa mandatom od pet godina. “Imajući u vidu činjenicu da komercijalne banke opravdano nijesu pretjerano zainteresovane za podršku investicionim projekVuković tima koji se
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
EKONOMIJA
7
OIZABRANA VLADA SUOČAVATI U OBLASTI EKONOMIJE
ZVOJNA ANIJA ZA AKTIVOM moraju finansirati na rok duži od pet godina, državna razvojna banka će imati zadatak da kreditira investicione projekte koji zahtijevaju dugoročnu kreditnu i garancijsku podršku, a koji će primarno biti u funkciji jačanja izvoza i smanjenja potreba za uvozom. Veoma važna komponenta u strategiji državne banke mora biti smanjeni zahtjev za kolateralom, kao i obezbjeđivanje dodatne podrške za obrtna sredstva projektima od strateške važnosti”, precizirao je sagovornik DN.
■ UPRAVLJANJE AKTIVOM
Vuković predlaže osnivanje države kompanije za upravljanje aktivom, za koju je ocijenio da je od strateške važnosti za povećanje izvoza. “Jačanje izvoza i domaćeg supstituta uvoza je imperativ za Crnu Goru, kako bi se zaustavio značajan odliv novca koji iz godine u godinu raste. Brojni projekti koji mogu služiti kao strateška aktiva za jačanje izvoza i domaćeg supstituta uvoza nalaze se u portfolijima banaka i kompanija koje se bave naplatom nekvalitetih kredita”, istakao je on.
■ RESTRUKTURIRANJE U Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju (Podgorički model) potrebno je, kako je pojašnjeno, uključiti i kompanije koje su kupile kredite koji kasne u otplati od banaka, s obzirom da postojeće rješenje nije dalo rezultat. “Postojeće zakonsko rješenje nije uključilo ove kompanije koje bi sasvim sigurno pomogle u sistemskom rješavanju problema nekvalitetnih kredita čime bi se ubrzao proces odobravanja novih kreditnih linija kod komercijalnih banaka”, istakao je sagovornik DN.
■ DUŽNICI “Potrebno je napraviti presjek poslovanja svih poreskih dužnika koji imaju dug prema državi preko 50.000 eura i kasne u plaćanju poreskih obaveza preko 360 dana. Ova analiza bi pokazala koje kompanije imaju perspektivu nastavka poslovanja, a u koje treba uvesti stečaj”, naglasio je Vuković, dodavši da kompanijama koje imaju perspektivu nastavka poslovanja treba omogućiti restrukturiranje dugova uz adekvatnu prodaju
Onemogućiti dužnicima osnivanje novih kompanija Važan korak ka unapređenju poslovnog ambijenta bilo bi onemogućavanje osnivanja novih kompanija licima koja su uvele kompanije u stečaj. “Povećan broj stečajeva u proteklim trima godinama govori o tome da zakonska rješenja u vezi problematike stečaja nijesu adekvatna. Dodamo li to-
me u prilog i činjenicu da se prilikom usvajanja planova reorganizacije Odbor povjerilaca ne glasa prema visini potraživanja već prema broju povjerilaca, jasno je da se problematika oko stečajne regulative odslikava i na nisku kreditnu podršku banaka crnogorskim kompanijama”, ocijenio je Vuković.
aktive i otpis određenog dijela dugovanja.
■ PORESKI ZAKONI Jedan od zadataka je i izmjena poreskih zakona koji će definisati da kompanije koje zapošljavaju visokoškolce i slabo zapošljive kategorije lica plaćaju od 17%. “Rješenje koje zagovaramo je prilično jednostavno i efektno kompanijama koje budu zaposlile mlade i slabo zapošljiva lica u definisanom procentu ukupne radne snage, treba omogućiti da plaćaju PDV manji za 2% nego druge kompanije. Ovim rješenjem kompanije se kroz finansijski mehanizam motivišu da zaposle mlade i slabo zapošljiva lica”, naveo je sagovornik DN.
■ POLJOPRIVREDA Konsultanti posebno zagovaraju podršku poljoprivrednicima u plasmanu proizvoda kroz plaćanje pozicioniranja proizvoda na police u trgovinama. “Država bi trebalo da omogući direktnu finansijsku podršku domaćim proizvođačima i to kroz plaćanje ulaska u markete za domaće proizvode, kao i plaćanje premijum pozicioniranja u marketima kako bi se kupcima olakšala kupovina domaćih proizvoda”, istakao je Vuković.
■ POTRAŽIVANJA Važno je, kako se dodaje, omogućiti naplatu potraživanja domaćih proizvođača od trgovinskih lanaca za 30 dana. “Likvidnost domaćih proizvođača je ugrožena ukoliko naplaćuju potraživanja duže od 30 dana. Slobodni mehanizmi na tržištu nisu se pokazali naročito efikasnim za ovu problematiku, zbog čega je veliki broj proizvo-
PORESKA POLITIKA Definisati minimalne kazne za formalne prekršaje koje preduzetnici prave. U svakodnevnom radu, preduzetnici prave formalne prekršaje koji se drakonski kažnjavaju. Potrebno je definisati listu formalnih prekršaja i za njih propisati minimalne kazne. Izmijeniti Zakon o javnim nabavkama koji ce tretirati očigledne formalne greške koje se javljaju prilikom pripremanja tenderske dokumentacije. Donijeti zakonsku regulativu o predvidljivosti poslovnog ambijenta sa posebnim akcentom na stabilnost poreza i parafiskalnih nameta. Potrebno je donijeti jasna zakonska rješenja koja će imati za cilj predvidljivost poslovnog ambijenta u Crnoj Gori u dužem vremenskom roku. Spustiti poreze i doprinose za licne dohotke sa 65% na 30%. U kriznim vremenima, kompanije optimizuju svoje poslovanje prvenstveno kroz smanjenje fiksnih troškova čiji se značajan dio odnosi na plate, poreze i doprinose za zaposlene. Osloboditi plaćanja poreza i doprinosa na plate startap kompanije u prvim dvjema godinama poslođača doveden u situaciju da ulazi u kompenzicione aranžmane za robu koja im ne treba i stvara pritisak na obrtni kapital”, dodaje se u strategiji.
■ IDEJE I EDUKACIJA Važan korak bilo bi i osnivanje fonda sa godišnjim budžetom od pet miliona eura za startap kompanije koje žele da izađu na globalno tržište a u kojima će država imati vlasništvo, ne i upravljanje. Poželjno bi bilo i kupiti ili razviti softversko rješenje koje će pratiti status svih aktivnosti cjelokupne drzavne administraci-
vanja, kako bi se doprinijelo njihovoj stabilizaciji u najtežoj fazi poslovanja. Podići nivo poreza i akciza na alkohol i cigarete za 75%, čime bi se takođe smanjio obim konzumiranja alkohola i cigareta. Definisati listu luksuznih proizvoda i povećati pdv za ove proizvode za 100%. Nije opravdana ista stopa PDV-a za namirnice i za luksuznu robu. Osnovne životne namirnice osloboditi plaćanja PDV-a. U vremenu kada većina stanovništva ubjedljivo najveći dio dohotka troši na osnovne životne namirnice, zaista je je osnovne životne namirnice potrebno osloboditi PDVa kako bi bile jeftinije. 24 mjeseca nakon objave Bijele poreske liste, kontrole kompanija koje se nalaze na njoj treba svesti na minimum, dok resurse državne administracije treba usmjeriti na kontrolu kompanija koje ne plaćaju obaveze prema državi. Za kompanije koje imaju promet u Crnoj Gori manji od 250.000 eura promijenti poresku regulativu tako da se PDV plaća nakon naplate potraživanja. je. Implementacijom ovakvog IT rješenja, starješina bilo kog državnog organa može, kako je pojašnjeno, u svakom trenutku imati uvid u aktivnosti svakog zaposlenog sa statusom aktivnosti za koju je zadužen. “Takođe, naš predlog je i da se svake godine školuje 10 najbolje ocijenjenih službenika javne uprave na prestižnim svjetskim poslovnim školama, kao i da se promovišu najbolje zaposleni u javnoj upravi koji će biti dužni raditi najmanje 5 godina u državnim kompanijama ili javnoj upravi nakon završetka školovanja”, zaključio je Vuković.
8
EKONOMIJA
Tvrđava Arza
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Pad industrijske proizvodnje
ZEMLJIŠTE I AKVATORIJUM U DONJOJ ARZI
Opet produžen rok za dostavljanje ponuda Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte produžio je do 3. marta rok za dostavljanje ponuda na međunarodni tender za davanje u dugoročni zakup zemljišta i akvatorijuma na lokaciji Donja Arza u Opštini Herceg Novi. To je deveti put da se produžava tender, a produžen je i rok za otkup tenderske dokumentacije, do 24. februara. Pravo da dostave ponude imaju iskusni domaći i stra-
ni investitori, s finansijskom sposobnošću i iskustvom u projektovanju, gradnji i poslovanju turističkih kompleksa. Potencijalni zakupci imaju obavezu finansiranja, projektovanja, gradnje i upravljanja turističkim kompleksom. U zakup se izdaje zemljište površine 94.680 metara kvadratnih i akvatorijuma od 4.690 kvadrata. Ponuđač je dužan da uplati depozit ili dostavi bankarsku garanciju u iznosu od 150.000 eura.
Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori pala je u oktobru 2,4 odsto u odnosu na septembar, saopšteno je iz Monstata. “Sektorski posmatrano, u prvih deset mjeseci u odnosu na isti prošlogodišnji period svi sektori su zabilježili pad proizvodnje i to vađenje ruda i kamena 22,8 odsto, prerađivačka industrija 6,1 odsto i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1,1 odsto”, kazali su u Monstatu. Indeks prometa u industriji u Crnoj Gori u oktobru je na istom nivou kao u prethodnom mjesecu.
PREDSTAVNICI MBA OCIJENILI
Jača uticaj poslovnih asocijacija na biznis
Uticaj poslovnih asocijacija na stvaranje što podsticajnijeg biznis ambijenta iz godine u godinu jača, što znači da će se donositi kvalitetnija rješenja koja se tiču njegovog razvoja, smatraju u Montenegro biznis alijansi (MBA). Predstavnici MBA, na čijem je čelu Zoran Vulević, kazali su da taj tempo nije onaj koji bi željeli, ali se stvari ipak kreću uzlaznom linijom. “Odnosi na relaciji privatni i javni sektor iz godine u godinu postaju
Vulević
sve intenzivniji. Naravno, to je proces koji će se unapređivati u kvalitativnom smislu, jer i donosioci odluka sve više postaju svjesni neophodnosti učešća privatnog sektora u kreiranju ambijenta koji podstiče njegov razvoj”, kažu u MBA. Svemu tome, kako se dodaje, ide na ruku činjenica da u procesu približavanja Crne Gore EU, uloga nevladinog sektora postaje sve značajnija.
10
Hronika
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Foto: Dejan Lopičić
oSnovno državno tužilaštvo
Oružje pronađeno kod Barovića predmet istrage Veća količina oružja koje je pronađeno u stanu i kući vlasništva Veselina Barovića biće predmet istrage koju je pokrenulo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, saopšteno je iz te institucije Dnevnim novinama. Prilikom pretresa stana i kuće koje su u vlasništvu Barovića policija je protekle sedmice pronašala pet pištolja, pušku, dvije ručne bombe i 50 komada municije. Mada za većinu ovog oružja nije imao dozvolu, dežurni osnovni državni tužilac Miroslav Turković nije odredio zadržavanje za Barovića, uz obrazloženje da nije bilo osnova za to. “Pretresom prostorija V.B. pronađeno je određeno oružje koje će biti predmet daljih istraživanja tokom izviđaja. Osumnjičenom nije određeno zadržavanje, jer nijesu postojali zakonski razlozi za donošenje takve odluke”, saopšti-
GRADSKI HOTEL NIKŠIĆ
li su DN iz tužilaštva. Kako saznaju Dnevne novine, policija je na osnovu operativnih saznanja da se u vozilu Veselina Barovića, “mercedesu blind” registarskih oznaka PG- FM748 nalazi posebno ugrađen bunker za oružje, izvršila pregled vozila. U tom specijalnom bunkeru nije pronađeno oružje, ali jeste sporna specijalno ugrađena kutija. Autom je upravljao Aleksandar Rogošić, koji je izjavio da je vozilo u vlasništvu Veska Barovića. Na automobilu su nađene svjetlosna i zvučna signalizacija, poput policijske, zbog čega je odmah odveden na vanredni tehnički pregled, prilikom kojeg je to uklonjeno i napisana mu je krivična prijava u skladu sa zakonom o bezbjednosti saobraćaja, saznaju DN. Nakon toga, postupajući po zahtjevu tužilaštva, a uz naredbu istražnog sudije Osnov-
“IBON” doo objavljuje: PRODAJU, ZAKUP, UGOVOR O BRENDIRANJU ILI NEKI DRUGI OBLIK SARADNJE Hotel sa 4*, BG površine cca 2500m2 gde je do sada završeno 60% svih radova. Hotel je planiran sa 39 savremenih smještajnih jedinica, restoranom, kafeterijom, SPA, konferencijska salom i ostalim pratećim sadržajima. Hotel se nalazi neposredno uz autobusku stanicu preko puta Gradskog parka u Nikšiću.
PRODAJEM - IZDAJEM VI, VII
II, III
Pr POSLOVNI CENTAR „IBON“, NIKŠIĆ
Poslovne prostore na II, III, VI i VII spratu po cca 360 m2. Poslovni prostori na II i III spratu su namijenjeni za razne ordinacije, kancelarije i druge poslovne namjene. VI i VII sprat je namijenjen za ugos�teljske isadržaje. Objekat se nalazi preko puta Gradskog parka u Nikšiću
TEL: +382 69 030 426 | +382 40 212 026 ibon@t-com.me
nog suda u Podgorici izvršen je pretres stana Rogošića u kojem nije pronađeno ništa što bi bilo predmet krivičnog djela. Takođe, izvršen je pretres stana Barovića, koji se nalazi u Moskovskoj ulici, gdje su pronađena tri pištolja, od kojih je jedan imao oružni list, dok su dva bila u ilegalnom posjedu. Tom prilikom pronađeno je i 50 komada municije. Istovremeno je pretresana i kuća Barovića koja se nalazi u selu Bandići, gdje su u sefu pronađena dva pištolja i puška bez dozvole, kao i dvije ručne bombe. Po nalogu dežurnog osnovnog državnog tužioca, zaplijenjeno oružje upućeno je na vještačenje u danilovgradski Forenzički centar. Pištolj koji je dobio na poklon od MUPa nije zaveden nigdje u arhivi tog ministarstva, pa je naložena istraga o porijeklu tog oružja. N.P.-J.M.
Barović
Sud u Strazburu odbio tužbu
Evropski sud preusudio u korist Crne Gore
Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu protiv L.L. zbog krivičnog djela teška krađa. Prema optužnici, okrivljeni je 6.jun 2016.godine, oko 19 časova, u Nikšiću, u Ulici Peka Pavlovića, oduzeo novčanik oštećenoj T.R., u kojem se nalazio novac u apoenu od pet eura i iznos od pet eura u metalnim kovanicama. Takođe, ukrao je i mobilni telefon nokija sa SIM karticom, ključ od stana, kao i kartice za trgovinu u prodavnicama Idea, Mil-Pop i Dormeo. Okrivljeni je oštećenoj prišao s leđa i istrgao joj novčanik koji se nalazio okačen na vezici na njenoj desnoj ruci, nakon čega je pobjegao. N.P.
Evropski sud za ljudska prava donio je 17. novembra 2016. godine odluku u korist države Crne Gore u predmetu „Vučeljić protiv Crne Gore“. Navedenom odlukom je predstavka crnogorskog državljanina Mojsija Vučeljića proglašena kao neprihvatljiva u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Vučeljić je pokrenuo parnični postupak protiv države, kao osnivača javnog radiodifuznog servisa Radio Televizije Crne Gore i G.K., jednog od zaposlenih na RTCG, žaleći se, između ostalog na prekomjernu dužinu trajanja parničnog i izvršnog postupka. Vučeljić još 2005. godine podnio tužbu protiv RTCG zbog objavljenog priloga u kome se njegov otac pominje u negativnom smislu,
čime je nanešena šteta kako njemu, tako i cijeloj familiji. “Ispitujući navedenu predstavku Sud je istovremeno ispitivao i djelotvornost pravnih lijekova koji postoje u nacionalnom pravnom sistemu Crne Gore, a koji se odnose na povredu prava na pravično suđenje. Ovom odlukom potvrdio je stav o djelotvornosti Ustavne žalbe i ustanovio da tužba za pravično zadovoljenje kao pravni lijek, koji se odnosi na dužinu trajanja postupka i podnosi se Vrhovnom sudu Crne Gore, smatra se efikasnim domaćim pravnim sredstvom počev od donošenja ove odluke suda”, saopšteno je iz kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. N.P.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
HRONIKA
11
TRAŽE ORGANIZATORE I KRIJUMČARE DROGE ZAPLIJENJENE NA BOŽAJU
U BURADIMA SA VOĆEM 600 KILOGRAMA SKANKA
Vrijednost zaplijenjene droge na narkotržištu u zemljama Zapadne Evrope, kojima je bila namijenjena, kreće se od 1.800.000 eura do 3.000.000 eura
Crnogorska policija, u saradnji sa carinskom službom, zaplijenila je na graničnom prelazu Božaj, 15 plastičnih buradi i 33 torbe u kojima je bilo sakriveno oko 600 kilograma skanka, čija vrijednost na narkotržištu u zemljama Zapadne Evrope se kreće od 1.800.000 eura do 3.000.000 eura. Sumnjivi kamion bugarskih registarskih oznaka, kojim je upravljao državljanin Turske Murat Oz, zaustavljen je na granici radi redovne carinske kontrole prijavljene robe. Međutim, na iznenađenje policije i ca-
15
rinika, u plastičnim buradima nije bilo prijavljenog voća, već dobro upakovani štekovi marihuane, koji su iz Albanije trebalo uđu u Crnu Goru. Ukupno je pronađeno 1.200 pakovanja od po pola kilograma skanka. Dnevne novine saznaju iz policije da naša zemlja nije bila krajnja destinacija ovako velike količine droge, već tranzit. “Droga je preko crnogorskih drumova trebalo da stigne do granice sa Bosnom i Hercegovinom, zatim preko Hrvatske i Slovenije do Zemalja EU”, kazao je sagovornik DN iz policije.
BURADI JE BILO NAPUNJENO PAKOVANJIMA DROGE
Iza kabine kamiona pronađene su 33 torbe u kojima su se nalazila pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da se radi o opojnoj drogi marihuana tipa skank
Kako su saopštili iz Uprave policije i Uprave carina kamion u kojme je pronađena droga je zaustavljen na graničnom prelazu, a vozač M.O. je kazao da nema ništa da prijavi osim mješovite robe koju je prevozio. Kako se za mješovitu robu za koju je ovo lice imalo carinske deklaracije, a koja se nalazila u tovarnom dijelu kamiona, nije mogao izvršiti detaljan pregled iz razloga što se radi o većoj količini gajbi, koje su bile nasložene po dužini i po visini u tovarnom dijelu kamiona, carinski službenici su M.O. saopštili
Potjernica za Ozom Nadležni tužilac je, nakon sagledavanja činjenica, naložio da se protiv Oza podnese krivična prijava, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, te da se za njim raspiše potjernica. Policijski službenici tragaju za Ozom. Za njim će, shodno procedurama, biti raspisana i međunarodna potjernica od strane NCB Interpol Podgorica.
da će ujutru biti upućen na skener u Carinski terminal u Podgorici. Međutim, vozač sjutra dan nije došao po svoje vozilo, nakon čega su policijski i carinski službenici su počeli da istovaraju robu. Tom prilikom iza kabine kamiona pronađene su 33 torbe u kojima su se nalazila pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da se radi o opojnoj drogi marihuana tipa skank. Daljim pretresom u kamionu je otkriveno još 15 buradi sa pakovanjima iste sadržine. “U toku je detaljna istraga na otkrivanju i hapšenju organizatora i krijumčara 600 kilograma droge, koja je bila namijenjena inostranoj uličnoj prodaji”, naveo je isti sagovornik. J.M.
12
HRONIKA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Osumnjičeni za pronevjeru četiri miliona na slobodi
Sumnjiče se da su oštetili banku za četiri miliona eura Specijalno tužilaštvo u zakonskom roku podnijeće žalbu na odluku sudije za istragu Višeg suda u Podgorici kojom je odbijen predlog tužioca za određivanje pritvora za dvoje, od 12 osumnjičenih bivših službenika CKB koji se terete da su oštetili firmu za 4.000.000 eura. Nakon saslušanja 11 osoba, od 12 osumnjičenih, koji su juče lišeni slobode Specijalno državno tužilaštvo je u odnosu na dvije osobe podnijelo predlog za određivanje pritvora. Međutim, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva, koje će u zakonskom roku izjaviti žalbu. Nikšićka policija je uhapsila 11 bivših i sadašnjih službenika nikšićke filijale Crnogorske komercijalne
Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odbio je predlog Specijalnog državnog tužilaštva, koje će u zakonskom roku izjaviti žalbu
banke, među kojima su i sadašnji i bivši direktor filijale. Oni se sa još jednom osobom, koja nije uhapšena iz zdravstvenih razloga, sumnjiče da su oštetili banku za četiri miliona eura. Policija je saopštila da su uhapšeni bivši rukovodilac nikšićke Filijale CKB-a Radoslav
Nikčević (51) i bivši službenici te Filijale - Nikšićani Maja Ćirić (44), Dragan Perutović (53), Ivan Radulović (35), Miroslav Antunović (44), Svetlana Cicmil (47) i Aleksandar Nikčević (35). Uhapšeni su i nekadašnji službenik, a sadašnji rukovodilac te filijale Nebojša Vukićević (35) iz Nikšića i bivše službenice nikšićke CKB, Podgoričanke Aneta Novaković (31) i Dragana Bulajić (33) i Nikšićanka Jelena Čvorović (38), sadašnje službenice CKB banke u Podgorici. Nalogom Specijalnog državnog tužioca za lišenje slobode bila je obuhvaćena i D.R. (64) iz Nikšića, bivša službenica Filijale CKB banke u Nikšiću, koja iz zdravstvenih razloga nije lišena slobode. N.P.
Foto:Iva Mandić
ISTRAŽNI SUDIJA ODBIO PREDLOG DA SE ODREDI PRITVOR
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
13
hronika
eksplozija probudila građane cetinja
U vazdUh dignUt BMW Snažna eksplozivna naprava koja je bila postavljena ispod automobila marke BMW registrovanog na firmu “GPC” vlasništvo Duška Glendže eksplodirala je u noći između subote i nedjelje u širem centru crnogorske prijestolnice. Prema saznanjima Dnevnih novina, eksplozija se dogodila oko 00.20 časova u dvorištu kuće poznatog privatnika Duška Glendže u Ulici Sava Burića, gdje je skupocjeni automobil marke BMW, bio parkiran. Tom prilikom, na svu sreću nije bilo povrijeđenih, a veća materijalna šteta je pričinjena na prednjem dijelu automobila. Na lice mjesta odmah je došla ekipa za uviđaje koja je po nalogu dežurnog tužioca cetinjskog tužilaštva obavila uviđaj i izuzela tragove sa lica mjesta koji su poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu.
■ ne znaju ko bi im mogao postaviti eksploziv
Borislav Glendža i njegov otac Duško Glendža
U subotu dva sata iza ponoći u zgradi koj se nalazi nadomak Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja aktivirana eksplozivna naprava ispred poslovnog prostora “Bemaksa” i tom prilikom je napravljena velika materijalna šteta, ali niko nije povrijeđen
su, prema nezvaničnim saznanjima DN, policiji saopštili da se nikom nijesu zamjerili, te da ne znaju ko bi mogao da im uradi ovako nešto. Inače, Branislav Glendža je dospio u žižu javnosti nakon što je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je napao policajca na dužnosti. Naime, na Cetinju se početkom marta 2014. godine do-
godio incident u kući Duška Glendže, te je intervenisala policija. Tom prilikom Duško Glendža je, navodno, iznio niz psovki na račun načelnika cetinjske policije Mihaila Šaranovića, a njegov sin Branislav i fizički je nasrnuo na šefa cetinjske kriminalistike Radovana Nenadovića. Zbog udaranja policajca, protiv Branislava je podnijeta krivična prijava za napad na službeno lice. Prije par godina u kući Gledže policija je zaplijenila veću količinu oružja, za koje je Glendža tvrdio da posjeduje dozvolu jer je strastven lovac. Policija se još nije oglasila o ovom bombaškom napadu, trećem u Crnoj Gori u svega 24 sata. Naime, u
apelacioni sud odbio žalbu
slavko Minić ostaje u pritvoru Apelacioni sud žalbu na produženje pritvora okrivljenom Slavku Miniću (51), zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. Sumnja se da je Minić aktivirao bombu kada su na Bjelasici povrijeđeni Luka Vojinović i Boško Radonjić. On se tereti da je 24. jula,
oko 12 časova, na ulaznim vratima kolibe u selu Priboji postavio ručnu bombu M 75, koja se aktivirala u momentu kad su u kolibu ulazili Vojinović i Radonjić. Minić je postavio bombu koja je bila namještena da se aktivira kada se otvore vrata kolibe.
“Od dejstva ručne bombe, L.V. i B.R. su zadobili povrede u predjelu donjih ekstremiteta. Službenici CB Bijelo Polje su od momenta prijave događaja preduzimali aktivnosti na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela, koje su rezultirale identifikovanjem, a potom i lišenjem slobode
3
eksplozije u roku od 24 sata dogodile su se u crnoj gori Podgorici je u subotu oko dva sata iza ponoći u zgradi koja se nalazi nadomak Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja aktivirana eksplozivna naprava ispred poslovnog prostora “Bemaksa” i tom prilikom je napravljena velika mate-
rijalna šteta, ali niko nije povrijeđen.
■ bombom na vrata cauševića
Svega tri sata kasnije nepoznate osobe bacile su eksplozivnu napravu, u jednom od solitera u Ulici Radosava Burića u podgoričkom naselju Zabjelo. Od siline eksplozije, koja je oko 05.30 časova odjeknula na osmom spratu solitera, pričinjena je materijalna šteta na stanovima koji se nalaze i na sedmom i devetom spratu. Prema riječima stanara Zorana Cauševića, naprava je eksplodirala pola metra od ulaznih vrata njegovog stana. N.P. osumnjičenog lica. Osumnjičeni je uz poseban izvještaj, kao dopunu krivične prijave prethodno podnijete po nepoznatom izvršiocu, priveden nadležnom tužiocu zbog osnova sumnje da je na štetu L.V. i B.R. počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, kaže se u rješenju o određivanju pritvora.
14
društvo
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
JU OŠ ª Rifat BURdžOvić – tRŠOº : Nastava se ORgaN
SeoSka škola prati ino vaSpitnom i obrazovno JU OŠ “Rifat Burdžović - Tršo” u Lozni kod Bijelog Polja, nosi ime tog narodnog heroja od 1967. godine, a osnovana je davne 1907. godine. Prostorije u kojima učenici svakodnevno upijaju nova znanja, tokom prve smjene kad je organizovana nastava, stare su gotovo preko pola vijeka. Školske 2016/17. godine u školu je upisano 194 učenika. Direktor škole Sadik Šahman za Dnevne novine priča da se u sastavu škole nalaze i četiri područne ustanove - Crnča, Poda, Trubina i Crniš, te da se nastava organizuje u kombinovanim odjeljenjima.
■ Praćenje inova-
cija i usavršavanje kadra
Iako je seoska škola, vrlo dobro implementira novitete u oblasti vaspitno-obrazovnog procesa, koji se prezentuju na različitim nacionalnim seminarima. “Nastavno osoblje, uključujući i područne ustanove redovno prate inovacije u vaspitno-obrazovnom procesu i profesionalno se usavršavaju podstičući interesantniji način usvajanja znanja koje podstiču aktivnost učenika”, kaže Šahman. Kako je ovo seoska škola, dodaje on, određeni broj nastavnika i nastavnica vrši dopune u drugim školama, te se realizuju aktivnosti kao što je prezentacije posjećenih seminara i razmjena iskustava u radu u raznim oblastima, iz škola u kojima nastavni kadar vrše dopunu. “Pored pomenitih aktivnosti u okviru podsticanja i podizanja kvaliteta nastave, kroz realizaciju planiranih aktivnosti srodnih grupa predmeta realizuju se i časovi koji podstiču inicijativu kod nastavnika da se nastava što bolje organizuje i realizuje, a samim tim za
Nastavno osoblje, uključujući i područne ustanove redovno prate inovacije u vaspitnoobrazovnom procesu i profesionalno se usavršavaju podstičući interesantniji način usvajanja znanja koje podstiču aktivnost učenika
učenike da bude zabavnija, očiglednija i interensantnija”, ističe Šahman.
■ okrenuti
umjetnosti
U svakodnevnom radu nastavnika ove škole, pažnja je usmjerena na što većoj stimulaciji i podsticajima za učešće učenika na raznim takmičenjima. Tako su učenice devetog razreda Amina Erović, Mirijana Drobnjak i Adisa Halilović svojim likovnim umjećem zauzele drugo mjesto na konkursu “Crna Gora moja domovina”. Učenica Mirijana Drobnjak je i ranije postizala značajna priznanja i nagrade za svoje likovne radove. Prema njenim riječima rad iz ove oblsti u njoj budi veliku inspiraciju, ispoljavanje svojih osjećanja. “Kao mala voljela sam slikati prirodu i igrati se bojama. A svaki uspjeh podstiče me na dalji rad i ulaganje više napora za još bolje rezultate”, priča Mirijana. Takođe, učenica Amina Erović izrazila je zadovoljstvo postignutim uspjehom, ističući da je učestvovala na raznim takmičenji-
Na nedavno održanoj školskoj priredbi, djeca su u saradnji sa nastavnicima, priredila zanimljiv zabavni program
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
društvo
15
NizUJe U pRvOJ smJeNi
ovacije na om polju
Najteže je pronaći pravi način prenošenja znanja koja bi oni usvojili na njima najprihvatljiviji način. Raduje me njihova aktivnost i znatiželja iz raznih oblasti
ma, ali najviše radosti je u njoj probudila ova nagrada. “Ovo me bodri da se još više trudim, i hoću, planiram da učestvujem na budućim takmičenjima ne samo iz likovne umjetnosti već i iz drugih predmeta”, kazala je Amina. Treći član likovne grupe,
Adisa Halilović, istakla je da je i kod nje prisutna sreća kao i kod njenih drugarica, te da je za nju ovo bio veliki uspjeh. “Nagrada koju smo osvojile je potvrda da moj trud, kao i trud mojih drugarica sa kojima sam bila u timu nije bio uzaludan. Naravno
194
učenika ukupno je upisano školske 2016/2017. godine u matičnoj školi i područnim odjeljenjima
da ću i dalje nastaviti da radim, da se trudim za još veća priznanja i uspjehe”, dodaje Adisa. Sa tročlanim timom učenica devetog razreda radila je nastvnica likovne kulture Šefika Kijamet, u razgovoru za DN navodi da su njena iskustva u radu sa učenicima jako raznovrsna i intersantna. “Prvo zbog same prirode predmeta, a drugo zbog velikih izazova u smislu različitih vrsta takmičenja kroz konkurse, smotre i izložbe likovnih radova učenika. Uvijek su učenici u svim školama najviše postizali iz
ovog predmeta, pa je tako i u ovoj školi”, priča Kijamet. Skoro svake godine učenici su ostvarili neko od prva tri mjesta na likovnim konkursima, dodaje ona, na opštinskom, državnom, pa čak i na međunarodnom nivou. “Za te uspjehe dokazi su i osvojene diplome, zahvalnice ili plakete. Moja profesija je ujedno i moj hobi i mislim da nema uspješnije kombinacije za ispoljavanje bilo kog vida kreativne energije. Najljepši dio posla mi je neiskvareno, iskreno i emotivno izražavanje radosti učenika kada dobiju neku nagradu za svoj rad. Najteži dio posla mi je nedostatak sredstava za rad jer mnogi učenici ne mogu sami priuštiti kupovinu kvalitetnog materijala za rad”, iskreno priča Kijamet.
■ Umijeće prenošenja znanja
Profesorica maternjeg jezika i književnosti Sabaheta Hasanagić istakla je da je rad sa djecom odgovoran
posao, te da voli svoj predmet, što doprinosi da uspješno prenosi svoja znanja na djecu. “Volim rad sa djecom, sa tim malim neiskvarenim osobama. Tu smo da sarađujemo, saslušamo jedni druge i zajedno napredujemo na putu uspjeha, znanja i obrazovanja. Najljepši dio, onaj koji me ispuni, jeste kada vidim da su djeca savlada postavljene cijleve”, priča nam Hasanagić. Učiteljica koja predaje mališanima u područnom odjeljenju Crnča Mejra Vesković takođe je uspješan član ovog kolektiva sa dugogodišnjim iskustvom. “Ovu profesiju sam izabrala iz razloga što je u meni uvijek postojala ljubav prema djeci i školi. Opredijelila sam se iz razloga što su učitelji koji su mene podučavali razvili ljubav u meni prema ovom poslu, svojim ophođenjem prema meni i ostalim učenicimai, načinu ponašanja, oblačenja i samog odnosa prema tadašnjoj siromašnoj djeci koje je bilo više u odnosu na danas”, navodi Vesković razloge zbog kojih je odabrala ovaj poziv. Njoj je najlakši, a ujedno i najljepši dio posla kada osjeti da je djeca razumiju i vole, kao i to kada stečena znanja praktično primjenjuju. “Najteže je pronaći pravi način prenošenja znanja koja bi oni usvojili na njima najprihvatljiviji način. Raduje me njihova aktivnost i znatiželja iz raznih oblasti. Lijepo je znati da vaši učenici, sada već u petom razredu, objavljuju redovne likovne i literarne radove u Školarcu i za to dobijaju nagrade”, istakla je Vesković.
16
društvo
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
NakoN više od deset daNa kašNjeNja:
Isplata socijalnih davanja i mjesečnih naknada za majke troje i više djece trebalo bi da počne naredne sedmice, nakon što je ove usvojen rebalans budžeta i nakon emisije državnih obveznica, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović za Radio Crne Gore. Rebalans budžeta usvojili su poslanici u parlamentu u petak, a isti je na snagu stupio odmah po usvajanju. Zbog čekanja na usvajanje, isplata socijalnih davanja i naknada za majke u iznosu oko 10 miliona eura, kasnila je skoro dvije sedmice. Lazović je najavio da će do kraja godine biti obezbijeđena redovnost u isplati soci-
Foto: Egbell
Ove sedmice stižu socijalna davanja i naknade za majke Mislim da će u toku sljedeće nedjelje biti isplate naknadi za majke. To će normalno funkcionisati, obezbijeđena su sredstva za redovnu isplatu do kraja godine
Ilustracija jalnih davanja. “Mi smo emisijom obveznica obezbijedili potrebna sredstva za naknade za majke troje i više djece. Mislim da će u toku sljedeće nedjelje biti isplate nakna-
di za majke. To će normalno funkcionisati, obezbijeđena su sredstva za redovnu isplatu do kraja godine”, kazao je Lazović. Mjesečno država Crna Gora za dodatak za njegu i
Za iNfo servis o visokom obraZovaNju
VoJiNoVić: očekuJu Nas Velika ulagaNJa Zamisli budućNost
Radionice za mališane
Studenti koji se ističu u generaciji pronaći će radno mjesto nakon završetka studija, iako to ne može da umanji problem velike nezaposlenosti visokoškolaca, ocijenio je predstavnik studenata Fakulteta političkih nauka Maksim Janičić, prenosi MINA. On smatra da za studente koji pokazuju izuzetnu spremnost, obrazovanje, znanje i požrtvovanost uvijek ima radnih mjesta, te da se rješenje problem
velike nezaposlenosti visokoškolaca mora tražiti što prije. Dodaje da neke stvari na FPN-u mogu biti unaprijeđene. “To se prvenstveno tiče bolje povezanosti sa fakultetima iz regiona i svijeta i veće mobilnosti studenata. Prioritet bi bio fokusiranje na postizanje standarda univerziteta iz Evrope, uz naglasak da se prvo treba osvrnuti na unapređenje naše univerzitetske jedinice iznutra”, priča Janičić. MINA
lica koje je korisnik lične invalidnine iziskuju 360.000, dok je za ličnu invalidninu potrebno 250.000, te za dodatak za djecu i naknade po osnovu rođenja djeteta po 244.000 eura. MINA
životNa srediNa
Janičić: Najbolji će naći posao nakon studija
Janičić
pomoć izdvaja 977.000, a za materijalno obezbjeđenje porodice 750.000, dok je za naknade za majke neophodno mjesečno oko 5,4 miliona eura. Naknade roditelju ili staratelju – njegovatelju
U utorak, 29. novembra u 18 sati počinje radionica namijenjena djeci uzrasta od 2 do 4 godine koja ima za cilj da obezbijedi stimulativno okruženje i igre koje će djeci pomoći u razvoju njihove memorije, pažnje, koncentracije kao i vještinama socijalizacije i timskog rada. Nakon toga će 1. decembra u 19 sati biti održana kreativna radionica namijenjena djeci od 4 do 8 godina. Razvojni centar udruženja Roditelji, kao oganizator, poziva roditelje djece jaslenog i predškolskog uzrasta da rezervišu mjesta, jer je broj istih ograničen.
Crnu Goru očekuju finansija kao što su meenormna ulaganja u ži- đunarodni krediti, dovotnu sredinu, te je ne- nacije, IPA, državni i loophodno što prije osno- kalni budžeti”, kazala je vati Eko fond kao ključ- Vojinović. ni mehanizam za prikuDodala je da je institupljanje novca, kazala cija Eko fonda bila poje generalna ditrebna Crnoj Gori i rektorica Diranije, a naročirektorata to sada uvažaz a ž i vo t vajući enornu sredimna finannu Ivana sijska ulaVo j i n o ganja koja vić, prenas čekaju nosi agenu dolazećem cija MINA. periodu. Obezbjeđi“Eko fond smo Vojinović vanje stabilnih prep oznali kao izvora finansiranja ključni mehanizam za aktivnosti u poglavlju 27 prikupljanje finansijskih je najveći izazov za Crnu sredstava koje bi namjenGoru, navodi Vojinović, s ski trebalo plasirati u proobzirom na procjene da grame i projekte u oblasti je za tu oblast neophod- zaštite životne sredine na no obezbijediti 1,429 mi- državnom i lokalnom nilijardi eura. vou”, navodi ona, dodajući “Potrebno je da mudro da u Direktoratu nastoje gradimo finansijsku kon- da ovaj subjekat bude usstrukciju uključivanjem postavljen tokom naredsvih raspoloživih izvora ne godine. MINA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Kolašin: Nova ubijaNja pasa
Na kolašinskim ulicama otrovani psi sa ogrlicama U Kolašinu je ponovo za- sa koji su iste pustili, jer su bilježeno klasično trovanje čopori pasa danima bili na i ubijanje pasa, a ovoga puulicama Kolašina”, kazala je ta stradali su psi koji imaVuksanović. ju vlasnike. Građani tvrde Kako su svi psi imali ogrda to radi ili makar naložila lice jasno je da su ih vlasnida se to učini, kao i prethodci pustili za vrijeme parenih puta, Komunalna policinja, no to ih je koštalo života, a građani smatraju kako ja, ali oni se juče nijesu odazivali na telefonske pozive su neki vlasnici bili prijavnovinara. ljeni zbog puštanja pasa i da Kako je kazala, u je trovanje kao mnoime NVO “Riki i go puta do sada bio čin KomuKoska”, Daninalne policijela Vuksaje, kojoj je i nović sramota je da u prethodprije desetak dana ubise ovako noj vlaljudi odsti, ovo bijeno je nekoliko pasa iz nose prelo jedino privatnog kolašinskog ma psirješenje za azila nvo “riki i koska” i ma, kao uklanjato iz vatrenog oružja i da nenje pasa koma nikaji se svakodkve reakcije nevno množe u Kolašinu. Prije nadležnih. desetak dana ubije“Pošto je očigledno veliki dug prema azilu no je nekoliko pasa iz privatu Beranama, jeftina je binog kolašinskog azila NVO la ova varijanta, da se nađu “Riki i Koska” i to iz vatreubice kojima se za trovanje nog oružja. I tada je Vuksai ubijanje plati između pet nović apelovala da se prei deset eura. Opština je pri duzmu određene mjere, jer već dvije i po godine se mutom imala ponudu u iznosu če oko zaštite pasa lutalica i od 30 eura da se psi sterilišu, no to su odbili očigledno, onih koje vlasnici napuštajer je ova varijanta jeftinija. ju, a kako bi spriječili njihoSad je sezona parenja pasa vo trovanje i ubijanje, što je i kako sam informisana bi- Kolašinu, nažalost, postala lo je prijava na vlasnike papraksa. Z.B.
Ilustracija - psi lutalice
OBRAZAC 10 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Rožaje ul „M.Tita” bb , oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI 1. Javna nabavka usluga otvorenim postupkom za izbor najpovoljnije ponude za usluge ,,Izrada studije lokacije Hajla-Štedim u Rožajama” ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 300000,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP.OA 25/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 25.11.2016 godine. Lice za davanje informacija Amer Demić, telefon 051 271 275, e-mail javne.nabavke@rozaje.me
crna gora
17
Bijelo Polje
mještaNi bistrice Negoduju zbog NekoNstituisaNe mz
Izloženi kontinuiranom devastiranju i otuđivanju Iz NVO “Bjelopoljski demokratski centar” saopštili su da im se obratio veliki broj mještana Bistrice revoltiran odnosom lokalne samouprave povodom konstituisanja Savjeta mjesne zajednice. Uz podsjećanje da Bistrica spada u jednu od najvećih bjelopoljskih mjesnih zajednica, iz te NVO navode da je to nekada bila opština sa vrlo razvijenom infrastrukturom i prvom sijalicom koja je obasjala te prostore. “Mnogi bi rekli da je danas na prostoru ove mjesne zajednice pao mrak. Prostor Bistrice je izložen kontinuiranom devastiranju i otuđivanju državne imovine. Uzurpacija je vidljiva na svakom koraku, a putna infrastruktura je veoma loša. Građani prepušteni sami sebi organizuju sopstveni biznis bez podrške lokalne samouprave. Nema organizovanog otkupa voća, poljoprivrednih proizvoda, povrća. Ukinuta je i stočna pijaca koja je decenijama radila i doprinosila ostvarivanju egzistencije građana na tom području. Za otkupljeno mlijeko se ne isplaćuju premije što dodatno otežava položaj po-
Janjušević ljoprivrednih proizvođača i stočara”, navodi se u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor NVO “Bjelopoljski demokratski centar” Zdravko Janjušević. Sve nabrojane probleme, kako se navodi, dodatno produbljuje i nepostojanje mjesne zajednice, koja je izbore za rukovodstvo organizovala još u aprilu ove godine.
Sve probleme dodatno produbljuje i nepostojanje mjesne zajednice, koja je izbore za rukovodstvo organizovala još u aprilu ove godine
“Kako se bliži kraj kalendarske godine, a time i rokovi u kojima mjesne zajednice dostavljaju svoje prijedloge programa javnih radova, kao i programe rada Skupštine, očito je da će MZ Bistrica ostati uskraćena za predlaganje istih nadležnim organima lokalne uprave, iz razloga što nema izabrano rukovodstvo. Nasuprot prilično neodgovornom odnosu organa lokalne samouprave prema ovoj MZ i njenim građanima, Vlada je započela realizaciju turističkog projekta za Đalovića klisuru i pećinu, ali treba se i opravdano zapitati ako MZ Bistrica i njeni građani nijesu učesnici tog projekta, kakva će njegova sudbina biti i za čije interese i potrebe se on realizuje”, ističe Janjušević. Iz lokalne uprave saopštavaju da se infrastrukturni projekti realizuju prema prioritetima koje kandiduju mjesne zajednice. “U fazi konstituisanja je i Savjet mjesne zajednice Bistrica tako da će se nakon toga pristupiti realizaciji infrastrukturnih projekata koji se cijene kao prioritetni”, kazao je DN visoki lokalni činovnik. B.Č.
18
CRNA GORA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
IZ NVO EUROMOST NEZADOVOLJNI RASPODJELOM SREDSTAVA
Neophodna dodatna pomoć za ugrožene u poplavama Iz nevladine organizacije Euromost ukazuju koliko je sjeverni region zemlje zapostavljen i da o tome govori i dodjela pomoći koju je Vlada opredijelila opštinama na sjeveru, čija su područja bila poplavljena i gdje je građanima nanijeta ogromna šteta. “Vlada je odobrila pomoć opštinama na sjeveru, čija su područja najviše pogođena vremenskim neprilikama, a radi se o toliko sredstava da ne mogu da pokriju gorivo, a kamoli da pomognu građanima. Žalosno je što o sudbini građana na sjeveru, mora odlučivati jedna osoba pod imenom Marija Vučinović. Koliko je interesuju građani na sjeveru vidjeli smo kroz njenu zainteresovanost da zakaže sjednicu Vladine komisije za procjenu štete od
Pozivamo Vladu da odmah opredijeli dodatnu pomoć građanima i opštinama na sjeveru, koji su pored teške ekonomske situacije, još pogođeni poplavama
elementarnih nepogoda, na kojoj bi se donijela odluka da se pomogne poplavljenim područjima, a to je uradila tek nakon pritiska medija, a ne zbog interesovanja za građane sa sjevera,
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 17.12.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić - ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Marović Đine upisane u listu nepokretnosti br. 933, KO Tološi, Uprava za nekretnine PJ Podgorica i to: - katastarska parcela broj 1780, plan 27, skica 216, potes Tološi, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 1188 m2; - katastarska parcela broj 1781, plan 27, skica 216, potes Tološi, koja po načinu korišćenja predstavlja nekategorisani putevi površine 168 m2, dvorište 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, br. zgrade 1, površine 80 m2 i pomoćnu zgradu, br. zgrade 2, površine 33 m2; - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, površine 80 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja prestavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 62 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgarde 2, koja se nalazi na katarstarkoj parceli broj 1781, spratnost P, površine 32 m2. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marović Danila na dan 24.05.2016. godine iznosi 33.537,57 €. Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 115.920,00€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.12.2016. godine do 14.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 020/220-269 i 067/ 422-922. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić
koji su morali pod šatorima, u hladnim halama i na livadama na mjesečini da spavaju”, navode u Euromostu. Iz ove NVO poručuju da se elementrna katastrofa desila na sjeveru i da je dobro da se digne glas, kako bi dobili ono što im pripada. “Pozivamo Vladu da odmah opredijeli dodatnu pomoć građanima i opštinama na sjeveru, koji su pored teške ekonomske situacije, još pogođeni poplavama. Takođe, pozivamo i sve ambasade u Podgorici, kao i delegaciju EU, da se uključe i pomognu opštinama na sjeveru, koje su pogođene poplavama. Da su se poplave desile u Podgorici odmah bi se milioni obezbijedili”, navodi se u saopštenju, podsjetivši da su i građani sa sjevera uvijek bili tu kad god je to trebalo. B.Č.
Najugroženije Berane tokom velikog nevremena
Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (Sl. List CG br. 1/11) i rješenja Privrednog suda Bijelo Polje St. Br 49/12 od 20.11.2013. godine stečajni upravnik d.o.o. “KunovicaTrade“ u stečaju Mojkovac nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika
OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri pordaje imovine d.o.o. “KunovicaTrade“ u stečaju Mojkovac i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju objavljuje
OGLAS O PORDAJI CJELOKUPNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA DOO ’’KUNOVICA-TRADE’’ U STEČAJU MOJKOVAC JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika koju čine nekretnine upisane u list nepokretnosti broj 678 KO Mojkovac i to: kat. parcela broj 142 površine 1302 m2 i na njoj zgrada broj 1 površine 384 m2, zgrada broj 2 površine 10 m2, zgrada broj 3 površine 37 m2 i zgrada broj 4 površine 214 m2 po početnoj cijeni od 60.012,51 eura. Javno nadmetanje radi prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika izvršiće se prikupljanjem pismenih ponuda koje će ponuđači dostaviti u prostorije – arhivu stečajnog dužnika u Mojkovcu do 12 časova 28.12.2016. godine u zatvorenoj koverti sa naznakom ‚‚Za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Ponude koje prispiju nakon navedenog roka bez obzira na razloge neće se razmatrati. Otvaranje ponuda obaviće Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda neposredno nakon predaje – prijema ponuda u upravnoj zgradi stečajnog dužnika. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javno nadmetanje u visini od 10 % od početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika br 535-946120. Imovina se prodaje u viđenom stanju i prema evidenciji uprave za nekretnine , bez prava na naknadnu reklamaciju. Ponuda mora da sadrži: Naziv i adresu ponuđača, kupoprodajnu cijenu koja se nudi. Postupak prodaje je validan i za slučaj da na javno nadmetanje pristupi makar jedan ponuđač koji zadovolji uslove predviđene ovim oglasom. Ponuđač za koga se utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu u svim elementima ponude proglasiće se kupcem, o čemu će stečajni upravnik donijeti posebnu odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda. Kupac (izabrani ponuđač) će sa stečajnim dužnikom zaključiti ugovor o kupoprodaji u roku od 15 dana, nakon završetka procesa obavještenja povjerilaca i suda sa odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača i pravosnažnosti iste, kojim će se definisati prava i obaveze. Svi troškovi vezani za prodaju, prenos i uknjižbu imovine u cjelosti padaju na teret kupca (izabranog ponuđača). Uplaćeni depozit ostalim ponuđačima vratiće se u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, a depozit izabranog ponuđača zadržava se i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Ukoliko kupac (izabrani ponuđač) ne zaključi ugovor ili ne uplati razliku do ponuđene kupoprodajne cijene iz ovog oglasa gubi pravo na povraćaj depozita. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne proglasi najpovoljnijeg ponuđača, ukoliko ponude ne odgovaraju uslovima iz oglasa ili nijesu u skladu vrijednosti imovine koja je predmet prodaje. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine koja je predmet prodaje u prisustvu ovlašćenog lica stečajnog dužnika uz prethodni dogovor o terminu razlgedanja imovine Bliže informacije mogu se dobiti na adresu stečajnog dužnika Ul. ‚Serdara Janka Vukotića‚‚ bb Mojkovac , ili na telefon 069 043-622 . Mojkovac, 28.11.2016. godine, 166/15 -281116 Stečajni upravnik
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
crna gora
Popločavanje šetališta tek za mjesec i po
19
Šetalište još nije popločano
Herceg novi: izmjene projekta
⌦ Sanja Milović
N
akon izmjene projekta očekuje se nastavak radova na popločavanju šetališta od restorana “Mimoza” do Barona, dogovoreno je nakon sastanka čelnika Morskog dobra sa predstavnicima opštine. Radovi su počeli još 20. okotobra prošle godine, a rok za završetak radova je bio 90 dana. Direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Nikša Grgurević kazao je DN da se na zajedničkim sastancima odrađuju neki nedostaci, te da se analizira šta je urađeno u prethodnom periodu. “S obzirom da je došlo do određenih promjena u Morskom dobru, imali smo konstruktivne razgovore o planovima koje ćemo odraditi sljedeće godine i na koji način da prevaziđemo probleme koji su se javili oko zastoja radova na izgradnji šetališta”, istakao je Grgurević. Kako ističe, za izmjenu
projekta neophodno je oko mjesec dana. “Za izmjenu projekta potrebno nam je mjesec dana, nakon toga očekujemo da za mjesec i po počnemo sa radovima”, kazao je Grgurević. Podsjeća da je ostao manji dio posla, te da se mora ispoštovati zakonska prooocedura oko izmjene projekta, kako bi se odradio posao kako treba. Kaže i da se sada čeka saglasnost investitora, a to su, po njegovim riječima, Morsko dobro i opština. “Morali smo da se dogovorimo sa Morskim dobrom kako bi se od njih dobila saglasnost za izmjenu projekta. Situacija na terenu je diktirala da se mora izmijeniti proPriprema za asfalt
Petnjica: Saniranje lokalnih puteva
Počele pripreme za asfalt prema Trpeškom brdu
Radnici Komunalnog preduzeća iz Petnjice uveliko rade na pripremi za asfaltiranje najstarijeg lokalnog puta, Ladski most - Trpeško brdo. Nedavne kiše su pokazale da na ovom putnom pravcu treba otvoriti nove propuste, međutim, prema riječima ljudi iz lokalne samouprave, struku podrivaju nesavjeni građani koji samoinicijativno zače-
pe postojeće propuste. Nadležni tvrde da građani očigledno nijesu svjesni da i takvim postupcima direktno ugrožavanje putnu infastrukturu. Lokalna samouprava radi na otčepljavanju postojećih i postavljanju novih propusta tamo gdje je potrebno za njima i time će se stvoriti uslovi da radnici Crnagoraputa i ovu dionicu asfaltiraju.
jekat u jednom dijelu”, kazao je Grgurević. Na pitanje kada se planira rekonstrukcija šetališta od Barona do Titove vile, Grgurević ističe da će ovaj posao najvjerovatnije početi krajem iduće godine. “Posao do Titove vile na rekonstruciji šetališta trebalo bi ubrzo da počne. Razgovarali smo o tome da pokušamo da nađemo model da se projektuje šetalište od Galeba do Titove vile. To je definitivno nešto što smo zajednički prepoznali da bi trebalo da bude cilj za sljedeću godinu, da se isprojektuje, kako bi krajem iduće ili 2018. godine preduzeli nešto po ovom pitanju”, dodaje Grgurević.
Planirana rekonstrukcija se čeka više od godinu Rekonstrukcija dijela Šetališta od restorana Rafaelo do Galeba počela je 20. oktobra 2015. godine, a riječ je o dionici dužine 365 metara i 1600 kvadratnih metara. U prvoj od tri faze položeno je 360 metara cijevi Fi 500 i 60 metara cijevi Fi400, 12 šahtova sa svim pratećim priključcima, prekidna komora kao i pet konstrukcija kišne kanalizacije. Po okončanju prve faze, radovi su pred Novu godinu obustavljeni, a gradilišta
konzervirana uz obrazloženje preprojektovanja. Posao je nakon najave da će biti nastavljen u januaru 2016.godine, nastavljeni tek 14. marta, pa ponovo obustavljen tokom ljeta zbog zabrane izvođenja radova u sezoni. Druga faza podrazumjeva proširenje Šetališta i postavljanje odgovarajućih elemenata ograde, dok treća predviđa popločavanje i postavljanje rasvjete. Ukupna vrijednost investicije iznosi 360.000 eura.
Bijelo Polje: humanitarna akcija
Uspješno sakupljanje zimske korišćene obuće i odjeće
Proteklog vikenda u Bijelom Polju je organizovana humanitarna akcija sakupljanja korišćene zimske obuće i odjeće, u sklopu projekta koji realizuje NVO Multimedial Montenegro i Centar za socijalni rad opštine Bijelo Polje. Prema riječima organizatora akcije, u Imperijal shopping centru odazvao se veliki broj Bjelopoljaca koji su donirali odjeću i obuću. “Među donatorima bili su sportisti, javni funkcioneri, estradne ličnosti, preduzetnici i obični građani. Akcija je pokazala da je Bijelo Polje grad dobrih i humanih ljudi. Svoje donacije su donijeli butici Montana,
obuća Minja, For you, zaposleni imperijal shopping centra, savjet mladih dps-a, funkcioner SNP-a Mijo Vojinović i mnogi drugi. Posebno raduje informacija koju smo dobili od Evropske delegacije u Crnoj Gori čiji su se zaposleni organizovali i sakupili garderobu, koju će tokom sedmice
uputiti Centru za socijalni rad”, saopštio je izvršni direktor Multimedijal Montenegro Željko Đukić. Direktor Centra za socijalni rad Admir Mustajbašić saopštio je da je akcija jedna u nizu koju organizuje ta ustanova. “Cilj ovog projekta je prikupljanje zimske garderobe za lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe u našoj opštini”, kazao je Mustajbašić. Prema njegovim riječima, zaposleni u Centru za socijalni rad, tokom boravka na terenu i obilaska korisnika, procijeniće kome je ta garederoba najneophodnija. B.Č.
20
Svijet
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Davor BernarDić poBijeDio na unutarstranačkim izBorima
raku na upravljanju za vrijeme naše vlade. Hvala ljudima koji su me podržavali svih ovih godina u vremenima kad je bilo najteže”, kazao je Bernardić. On je dodao da je SDP pokazao da se može mijenjati u ključnim trenucima za Hrvatsku. “Od sjutra krećemo da gradimo dobro društvo, društvo jednakih mogućnosti, u kojem svako može da da svoj doprinos. Brinemo o onima koji su siromašni, ali brinemo i o onima koji rade u kreativnim industrijama, ali uvijek u zaštitu radnika, ljudi koji žive od svoga rada”, rekao je novi lider SDP.
Ko je novi lider hrvatskog SDP Novi lider hrvatskog SDP-a Davor Bernardić, koji je pobijedio na unutarstranačkim izborima, u politici je od 18. godine. Rođen je 1980. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu. Bio je odličan student, a u 18. godini, nakon smrti oca, ušao je u politiku. Od 2008. do 2010. obavljao je dužnost predsjed-
nika Foruma mladih SDP Hrvatske, a dvije godine kasnije pobijedio je na izborima u trci za predsjednika Gradske organizacije SDP Zagreb. Bernardić je 2013. odnio još jednu unutarstranačku pobjedu i to u trci za šefa zagrebačkog SDP, prenosi Index.hr. On je još 2008. bio član Glavnog odbora SDP Hrvatske, a od juna 2012. član Predsjedništva SDP Hrvatske, bio je i predsjed-
nik Gradske skupštine Grada Zagreba i poslanik u Saboru od 2008. godine. U šestom sazivu Hrvatskog sabora bio je član više odbora. Nakon jučerašnje pobjede Bernardić se obratio prisutnim članovima stranke, nakon čitanja rezultata. “Danas je pobijedio SDP. Hvala Zoranu Milanoviću na svemu što je uradio za SDP. Hvala na demokratskom isko-
Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima KOVALCHUK GRIGORY, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 308 KO TREBESIN, označene kao: • katastarska parcela br. 903, potes Sušćepan, način korišćenja – porodična stambena zgrada, zgrada broj 1, površine 46 m2; • katastarska parcela broj 905/1, potes Sušćepan, način korišćenja – dvorište, površine 71 m2; • katastarska parcela broj 903, potes Sušćepan, način korišćenja - stambeni prostor, PD1, prizemlje, zgrada broj 1, površine 65 m2; • katastarska parcela broj 903, potes Sušćepan, način korišćenja - garaža kao dio zgrade, PD2, zgrada broj 1, površine 65 m2; SVOJINA: Gorbunov Maxim u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 308 KO TREBESIN iznosi 120.750,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Gorbunov Maxim-a, po osnovu Ugovora o pozajmici novca od 06.07.2012.godine, na dan 18.04.2015.godine iznosi 120.750,00 € uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.500,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 16.12.2016. godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ’’Sport Cafe ’’, Trg Nikole Đurkovića, Herceg Novi, sa početkom u 12.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit-jemstvo za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun čiji se broj može dobiti, kontaktiranjem ovlašćenog lica, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo-depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica
oDnos prema Dejtonskom sporazumu
Dodik: Rukovodstvo Srbije je uvijek uz RS Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je aktuelno rukovodstvo Srbije veoma koristan i dobar saradnik RS, kao i da je njihov odnos prema Dejtonskom sporazumu “najbolja mjera koja daje mogućnost da se na pravi način kreira politika Srpske”, prenosi RTRS pozivajući se na banjalučke medije. On je, govoreći o predstojećim predsjedničkim izborima u Srbiji kazao da je aktuelni predsjednik Tomislav Nikolić “čovjek koji zaslužuje još jedan mandat”. “Bez želje da se uplićem u unutrašnja pitanja Srbije, mislim da je Tomislav Nikolić kao predsjednik Srbije za-
služio da nastavi i dalje”, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, Nikolić je dobro radio posao na mjestu predsjednika Srbije i često je, u delikatnim trenucima za RS, jasno iznosio stav o svim važnim pitanjima. Predsjednik Srpske je dodao i da je RS “zagledana u Srbiju, da je voli i da joj je stalo do sve jače i uspješnije Srbije”. “Od toga nikada nećemo odustati, te nas zbog toga ponekad i ponese da možda sebi pribavimo pravo da komentarišemo tamošnja zbivanja. Ja kao predsjednik RS to komentarišem sa stanovišta onoga što jeste interes Srpske”, zaključio je Dodik.
preD izBore u makeDoniji
Prednost VMRO-DPMNE Najnovije istraživanje agencije Brima Galup pokazuje da je partija Nikole Gruevskog u velikoj prednosti dvije nedjelje pred parlamentarne izbore u Makedoniji. Među albanskim strankama, najpopularnija je Demokratska unija za integracije Alija Ahmetija, ispred “Bese” i Demokratske partije Albanaca, prenosi Sitel. Istraživanje pokazuje da je prednost Gruevskog u odnosu na njegovog po-
litičkog protivnika Zorana Zaeva gotovo udvostručena - glas za VMRO-DPMNE bi dalo 20,8 odsto ispitanika, a SDSM-u 11 odsto. Povjerenje Demokratskoj uniji za integraciju Alija Ahmetija bi ukazalo 5,6 odsto birača, za DPA 2,8, a za “Besu” 2,5 odsto ispitanika. Za građane, pokazuje istraživanje, prioritet prilikom izbora partije biće poboljšanje životnog standarda, zaposlenosti i porast ličnih primanja.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
svijet
21 Foto: Associated Press
Smanjen rizik od prijevremenih izbora
Danska postigla dogovor o formiranju nove vlade Predsjednik danske vlade Lars Loke Rasmusen saopštio je juče da je postigao dogovor o formiranju nove vlade svoje Liberalne stranke sa Liberalnim savezom i Konzervativnom partijom. Dogovor, objavljen na Twitteru, smanjiće rizik od prevremenih izbora, imajući u vidu da se Rasmusenova manjinska vlada suočavala sa teškim pregorovorima o desetogodišnjem
planu reformi. Rasmusenova stranka ima samo 34 mjesta u parlamentu koji broji 179 poslanika, prenio je Reuters. Nova koalicija i dalje će morati da se oslanja na podršku antiimigracione Danske narodne partije koja, po dogovoru nije pozvana u vladu, kako bi imala većinu u parlamentu. Takav dogovor, rekao je Rasmusen, smanjiće rizik od prijevremenih izbora. Foto: KTH
novi troškovi grada njujorka
Trampova bezbjednost košta milion $ dnevno Obezbjeđenje novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa i njegove porodice košta grad Njujork više od milion dolara dnevno, preneo je danas CNN pozivajući se na izjave gradskih zvaničnika. Nije sigurno ni da će ono biti mnogo jeftinije kada se Tramp preseli u Vašington, u Bijelu kuću, budući da Melanija Tramp i njihov desetogodišnji sin Baron planiraju da ostanju kod kuće u Trampovoj kuli na Menhetnu bar do kraja školske godine. Takođe, Tramp je nagovijestio da planira da redovno ide u svoj stan, naročito dok su oni još tamo. Cijenu obezbjeđenja povećava i trošak policije koja je dodijeljena da čuva Trampovu odraslu djecu i unuke koji takođe imaju zaštitu Tajne službe, izjavio je juče lokalnoj televiziji CBS zamjenik komesara za obaveštajne i protivterorističke poslove njujorške policije Džon Miler.
Svi oni žive u gradu i svi imaju pravo na zaštitu Tajne službe. “Bezbjednost i sigurnost imaju apsolutni prioritet. To dugujemo novoizabranom predsjedniku, njegovoj porodici i timu”, rekao je gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio na konferenciji za novinare u petak, ali je dodao da će gradu biti potrebna pomoć da podmiri te troškove, naročito kada je riječ o prekovremenom radu policije.
zbog Smrti Fidela kaStra zaStave na pola koplja
Devetodnevna žalost na Kubi, slijede i mitinzi
Masovni mitinzi u čast Kastra trebalo bi da se održe u Havani, kao i u gradu Santijago na istoku zemlje
Devetodnevna žalost povodom smrti revolucionarnog vođe Fidela Kastra počela je u nedjelju , zbog čega je zabranjena prodaja alkohola, zastave su postavljene na pola koplja, a otkazani su i svi koncerti. Reuters navodi da bi masovni mitinzi u čast Kastra, koji je preminuo u petak u 91. godini, trebalo da se održe na Trgu revolucije u kubanskoj prijestonici, kao i u gradu Santijago na istoku zemlje. Agencija navodi da su novine na ostrvu na kojem živi 11 miliona ljudi odštampa-
ne crnim mastilom u znak žalosti zbog Kastrove smrti, umjesto uobičajenog crvenog koje je obilježje zvaničnog dnevnog lista kubanske Komunističke partije “Grenma” i plavog mastila lista komunističke omladine “Buntovna omladina”. “Nijesmo bili samo siromašni. Živjeli smo u bijedi. Onda je došao Fidel i revolucija. On mi je dao osjećaj da sam čovjek. Sve mu dugujem”, kazao je 60-godišnji Rafael Urbaj, prisjećajući se kako je ranu mladost proveo na ostrvu udaljenom od kubanske obale na kojem nije-
Fidelova sestra neće prisustvovati sahrani Mlađa sestra preminulog revolucionarnog vođe Fidela Kastra, Huanita Kastro, koja živi u Majamiju, neće prisustvovati njegovoj sahrani na Kubi, prenijeli su američkimediji. “Povodom glasina da ću doći na Kubu na sahranu želim da kažem da se nikad nijesam vratila na to ostrvo, niti to planiram da uradim”, rekla je ona za list “El Nuevo
Herald”, prenosi AFP. Huanita Kastro, koja se protivila vladavini Fidela Kastra, navela je i da, kao njegova sestra, prolazi kroz gubitak kroz koji prolazi svako ko je izgubio “nekog s kim je u krvnom srodstvu”. Ona živi u Majamiju od 1964. godine, a poznata je i njena izjava da je sarađivala sa CIA kako bi svrgnula Fidela Kastra, navodi AFP.
Nijesmo bili samo siromašni. Živjeli smo u bijedi. Onda je došao Fidel i revolucija. On mi je dao osjećaj da sam čovjek. Sve mu dugujem
su imali pijaću vodu. Reuters navodi da nije primećeno pojačano prisustvo vojske ili policije. Dane žalosti zbog smrti kubanskog revolucionara proglasio je i Alžir. Alžirski mediji su Kastra opisali kao “velikog prijatelja Alžira” i veliku podršku ovoj zemlji u otporu Francuskoj od 1954. do 1962. godine, objavila je turska agencija Anadolija, a prenijela televizija N1. Kabinet predsjednika Alžira saopštio je da je predsednik Abdulaziz Buteflika donio odluku o osmodnevnoj žalosti povodom smrti Fidela Kastra, a odluka na snagu stupa danas.
22
KULTURA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
IZLOŽBA U NIKŠIĆKOM POZORIŠTU
HARI POTER I UKLETO DIJETE DŽ.K.ROULING, DŽON TIFANI, DŽEK TORN
Svjedoci “zlatnog doba” kinematografije u Nikšiću
razvoju kinematografije u Nikšiću sa akcentom na “zlatnom dobu” nikšićkog bioskopa, sedamdesetim godinama prošlog vijeka, govoriće nekadašnji radnici bioskopa autor izložbe i kinooperater Momo Rebić, kinooperater Božo Vukotić i novinar Mišo Drašković. Izložbu će otvoriti glavni i odgovorni urednik Novina Nikšića Vladimir Šestović. Tehnička pomoć u realizaciji izložbe je Vlado Bigović. Organizator događaja je JU Nikšićko pozorište u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću. S.I.
MODERNA GALERIJA U PODGORICI
Uručenje Specijalnih i Godišnje nagrade Komune
PREPORUKA KNJIGA
Ruski filmovi na Jutjubu Scena iz komada
CNP: PREMIJERA PREDSTAVE ª ISTIº
Drama o netrpeljivosti i generacijskom jazu Predstava “Isti”, koju je po tekstu mlade crnogorske autorke Sare Đurović režirao makedonski reditelj Damjan Čitkušev premijerno će biti izvedena večeras na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta od 20.30 sati. “Govorimo o netrpeljivostima, generacijskom jazu, majci koja postaje zlo, babi koja od jedne porodice koja je imala šansu da se nazove pravom porodicom, napravi raskol. Ova priča je naša realnost. Netrpe-
ljivosti dovode do toga da djeca odrastaju u nenormalnim uslovima. Na ovu scenu donijećemo priču o jednom realnom i vrlo čestom životu”, istakla je glumica Olivera Vuković. Uloge tumače Andrea Mugoša, Nikola Perišić, Olivera Vuković, Aleksandar Gavranić, Gorana Marković, Mia Vojvodić i Žana GardaševićBulatović. Repriza je zakazana za sjutra veče u istom terminu. S.I.
MRAČNA KOMORA REJČEL SAJFERT
Ovogodišnji laureat godišnje nagrada Senad Gačević
IZDAVAČ: LAGUNA; CIJENA: 5,80 EURA
u Srednjoj mješovitoj školi “Bećo Bašić” u Plavu Senadi Đešević. Ovogodišnjim laureatima priznanja će uručiti predsjednik žirija, književnik Andrej Nikolaidis, zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Mugoša i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Derviš Selhanović. U muzičkom dijelu programa nastupiće ženska vokalna klapa “Alata” u pratnji kamernog orkestra. S.I.
PREPORUKA KNJIGA
Svečana dodjela nagrada časopisa “Komuna” biće upriličena u Modernoj galeriji u Podgorici večeras od 18.30 sati. Godišnja nagrada pripala je profesoru Muzičke akademije i poznatom muzičkom pedagogu i kompozitoru Senadu Gačeviću, dok će Specijalne plakate biti uručene poznatom kulturnom posleniku, sineasti, filmskom i televizijskom reditelju Gojku Kastratoviću i profesorici crnogorskog jezika i književnosti
Devetnaest godina kasnije... Biti Hari Poter, nikada nije bilo lako. Nije lako ni sada kada je Hari izrastao u prezauzetog službenika Ministarstva magije, u supruga i oca troje maloljetne djece. Dok se Hari rve sa prošlošću koja odbija da ostane tamo gdje joj je mjesto, njegov najmlađi sin Albus mora da se suoči sa balastom porodičnog nasljeđa za koji nije nikada želio. Dok se prošlost i sadašnjost zloslutno prepliću, otac i sin su prinuđeni da se suoče sa neprijatnom istinom: tamu, ponekad, nalazimo tamo gdje bismo je najmanje očekivali.
Foto: Duško Miljanić
Izložba pod nazivom “Kinematografija u Nikšiću”, autora Moma Rebića i Maksima Vujačića, biće otvorena u Nikšićkom pozorištu večeras od 20 sati. Nakon otvaranja biće priređena projekcija dugometražnog filma “Jedan dan života” Momira Matovića. Pored fotografija i dokumenata vezanih za razvoj kinematografije u Nikšiću, biće izložena i tehnika za filmske projekcije, a eksponati će ostati u Nikšićkom pozorištu kao dio stalne postavke. O postavci kao i o hronološkom
IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 8, 00 EURA
Mračna komora pripovjeda o tri obična Njemca: Helmutu, mladom berlinskom fotografu iz tridesetih godina prošlog vijeka, koji koristi svoju vještinu kako bi iskazao patriotsku srčanost; Lori, dvadesetpetogodišnjoj djevojci koja 1945. godine vodi svoje mlade rođake preko razorene Njemačke nakon što su joj roditelje, naciste, zarobili saveznici; i, pedeset godina docnije, o Mihi, mladom učitelju, koga opsjeda pitanje šta je njegov djed radio u ratu, i koji se bori sa demonima prošlosti svoje porodice i svoje zemlje.
Nedelja ruskog filma, u okviru koje će na videokanalu Jutjub, svi posjetioci moći besplatno da odgledaju više od 200 ruskih filmova, počinje danas i trajaće do 4. decembra. Zahvaljujući dogovoru pretraživača Gugl sa najvećim ruskim producentskim kućama i distributerima, na listi besplatnih naslova našao se veliki broj ostvarenja novije ruske kinematografije, između ostalih i osvajač Zlatnog globusa - “Levijatan” Andreja Zvjaginceva, “Jelke” Timura Bekmambetova kao i “Legenda br. 17” Nikolaja Lebedeva o sovjetskom hokejašu Valeriju Harlamovu. Filmovi su podeljeni na sekcije “Ljubavni”, “Drame”, “U duhu Nove godine” i “Bioskopski hitovi”. S.I.
KULTURA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
23
ONDA JE DOŠLA DO BRA VILA LJILJANA HABJANOVIĆ ĐUROVIĆ
ISTORIJA ZAPADNE FILOSOFIJE BERTRAND RASEL
IZDAVAČ: GLOBOSINO, BEOGRAD, CI JENA: 6,00 EURA
IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 24,30 EURA
Filosofija se tokom cijele svoje istorije sastojala iz dva dijela, koja su bila neskladno pomiješana: sa jedne strane teorija o prirodi svijeta, a sa druge strane etičko i političko učenje o tome koji je način života najbolji. Nemogućnost da se ovo dvoje jasno odvoji bila je izvor mnogih zbrkanih mišljenja. Filosofi, od Platona do Vilijama Džemsa, dopustili su da njihova mišljenja o sastavu vaseljene budu pod uticajem njegove sklonosti ka moralisanju; pošto su pretpostavljali da znaju koja bi vjerovanja mogla učiniti ljude moralno savršenim, oni su izmislili argumente...
“Onda je došla dobra vila” je porodična drama o bezuslovnoj ljubavi. Knjiga o tajnama i mudrosti, o moći i nemoći, o porazima i snazi majčinstva. Knjiga u slavu porodice. Kada dijete počinje da se odvaja od majke? Kada majka počinje da gubi dijete? Kada majka počinje da strepi šta može da kaže ili uradi njeno dijete? Kada majka shvati da je njena ljubav zaista bezuslovna? Ovo je knjiga o duhu vremena u kome živimo. O borbi dobra i zla, koja se neprestano odvija u našoj svakodnevici. U svakoj porodici, u svakom pojedincu. Knjiga koja mlade opominje da im slobodu mogu dati samo oni koji ih istinski vole. Svi ostali koriste obećanja o slobodi da bi ih zarobili.
ITALIJANSKI FILMOVI U PODGORICI
Četiri naslova iz novije produkcije naših susjeda
Maraton otvara naslov “Zvali su ga Jeg Robot”
Od danas do četvrtka 1. decembra, publika će biti u prilici da pogleda četiri naslova novije italijanske produkcije Projekcijom filma “Zvali su ga Jeg Robot”, u režiji Gabriela Mainetija, u bioskopu Sinepleks večeras od 19 sati počinje Festival italijanske kinematografije u Podgorici. Do četvrtka 1. decembra, u istom terminu publika će biti u prilici da pogleda još tri naslova novije italijanske produkcije. “Enco Ćekoti, kriminalac iz predgrađa, dolazi u kontakt sa radioaktivnom sup-
stancom. Nesrećnm slučajem pada sa devetog sprata i prolazi samo sa nekoliko ogrebotina, otkrivši da je postao neranjiv. Mračan, introvertan i zatvoren u sebe, Enco prihvata ovaj poklon nove moći kao blagoslov za svoju karijeru delikventa. Sve se mijenja kada sretne Alesiju koja je ubijeđena da je on heroj iz poznatog crtanog filma Čelični Jeeg Robot”, stoji u naja-
SONJA RAŽNATOVIĆ JANA, SAMO PRIVRE MENO U BLOKU 9
vi filma. Sjutra je na programu ostvarenje “Ne važi se ako me ostaviš” u režiji Vinćenca Salemea. Film govori o dvojici mladića koji se suočavaju sa ljubavnim raskidima. Kako bi što prije prevazišli novonastalu situaciju, njih dvojica smišljaju planove za osvetu. U srijedu će biti priređena projekcija filma “Mi i Đulija”, režisera Edoarda
Lea, koji govori o tri nezadovokjna četrdesetogodišnjaka, koje u bijegu iz grada i sopstvenih života ujedinjuje zajedničko otvaranje seoskog turističkog centra. Filmsku reviju u četvrak zatvara film “Uši” čiju režiju potpisuje Alesandro Aronadio. “Jedan čovjek se ujutro budi sa neprijatnim zviždanjem u ušima. Poruka na frižideru kaže - “Umro je
NAKON TEORIJE TERI IGLTON IZDAVAČ: OKF, CIJENA: 8 EURA
IZDAVAČ: OKF, CIJENA: 4,20 EURA
„Jana, samo privremeno u Bloku 9“ je roman motivisan željom da na crnogorskoj literarnoj sceni afirmiše i drugačiju, ležerniju formu i način književnog izražavanja, te da prezentira svoje viđenje pravca u kojem je, kroz vrijeme, evoluirao odnos crnogorskih žena prema braku, porodici i porodičnim obavezama, i u kojem su potrebe žena u pozitivnom smislu rasle i proširivale se i na poslovne ambicije, profesionalno usavršavanje i potrebu za suštinskim samoispitivanjem i radom na sebi u svakom pogledu, ali nikada ne zaboravljajući da je porodica na prvom mjestu.
Studija „Nakon teorije“ nimalo ne zaostaje za Igltonovim najboljim tekstovima i predstavlja sumiranje savremene akademske scene kada je riječ o književnoj teoriji i kulturološkim studijama. U njoj autor ispituje razloge nekadašnjeg uspona i današnjeg pada teorije, nastanak kulturoloških studija i rušenje barijera između visoke i niske kulture, te postavlja pitanje da li naša opsjednutost kulturom znači da smo previdjeli bitne stvari. Upozoravajući na to da je teorija sve manje prisutna, on naglašava kako je vrijeme da se suočimo s esencijalnim istinama koje je postmodernizam poricao...
tvoj prijatelj Luiđi. P.S. Uzela sam kola”. Pravi problem je u tome što se on uopšte ne sjeća ko je taj Luiđi”, stoji u najavi. Događaj se realizuje u saradnji Ambasade Republike Italije u Podgorici, Instituta italijanske kulture iz Beograda, “Universita per Stranieri” regije Kalabrija i bioskopa Sinepleks. Ulaz na sve projekcije je besplatan. S.I.
30 24
svijet SVIJET
SUBOTA I NEDJELJA, I 29. 11. 2015. PONEDJELJAK, 28. 11.28. 2016.
događaji koji su obilježili 28. novembar 1820. Njemački revolucioNar
Rođen filozof Fridrih Engels
1907. Rođen Alberto Moravija
Koautor “Komunističkog manifesta”
Fridrih Engels bio je njemački sociolog, filozof i revolucionar koji je sa Karlom Marksom napisao Komunistički manifest. Nakon Marksove smrti, Engels je uređivao drugu i treću knjigu “Kapitala”. Na njega je naročito uticalo Štrausovo djelo “Život Isusov”. U jesen 1841. Engels je otišao u Berlin na odsluženje vojnog roka, gdje se upoznao s mladohegelijancima i postao njihov oduševljeni pristalica. Krajem 1842. upoznao se s komunizmom. Ka komunizmu će se usmjeriti u Engleskoj gde je radio u preduzeću Erment i Engels. Na putu za Mančester, Engels je posjetio kancelariju Rajnskih novina i prvi put sreo Marksa, a trajno prijateljsrvo su uspostavili kasni-
je u Parizu, 28. avgusta 1844. u poznatom Režans kafeu, koje je u tom vremenu takođe bilo veliko sastajalište prominentnijih ljubitelja šaha. Ostao je u Parizu da bi pomogao Marksu da napiše Svetu porodicu, koja je bila napad na Mlade Hegelovce i braću Bauer. Engelsov najraniji doprinos Marksovom radu je bilo pisanje za novine Deutschfranzösische Jahrbücher, koje su uređivali Mark i Arnold Ruž. Boravak u Mančesteru iskoristio je i za učenje prirodnih i društvenih znanosti. Krajem 1870. godine definitivno se preselio u London i odmah se uključio u rad Internacionale čiji je jedan od osnivača i postao član njenog Generalnog savjeta. Umro je 1895. godine.
1520. važaN pomorski produhvat
Magelan prošao kroz južnoamerički prolaz
Portugalski moreplovac Ferdinand Magelan prošao je kroz prolaz koji danas nosi njegovo ime. Tjesnac na jugu južnoameričkog kontinenta tražili su mnogi godinama unazad. Nakon što je Magelan poginuo na Molučkim ostrvi-
1943. susret savezNičkih lidera u drugom svjetskom ratu
Počela Teheranska konferencija Teheranska konferencija, susret najviših predstavnika Saveznika u Drugom svjetskom ratu, počela je na današnji dan i trajala do 1. decembra 1943. na kojoj su učestvovali britanski premijer Vinston Čerčil, američki predsjednik Frenklin Ruzvelt i generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog saveza Josif Staljin, te
njihovi najviši vojni i politički saradnici. U vrijeme održavanja konferencije bilo je jasno da Sile osovine gube rat. Italija je već kapitulirala, a Njemačka i Japan bili su u defanzivi. Njihov je otpor, međutim, bio još vrlo jak i pred saveznicima su bili teški zadaci. Težište diskusije bilo je na otvaranju “drugog fronta” zapadnih saveznika, uz onaj u Italiji,
operacije na Istočnom frontu, pomoć Narodnooslobodilačkoj borbi u Jugoslaviji, uvlačenje Turske u rat, poslijeratno uređenje Njemačke, buduće granice Poljske, sovjetski teritorijalni zahtjevi. Postigli su i načelnu saglasnost i o glavnim političkim pitanjima. Donešena je, između ostalih i odluka da će saveznici pomagati partizanima u Jugoslaviji.
ma šest mjeseci kasnije, jedan brod iz njegove flote uspio je da stigne do Španije i postane prvi koji je obišao svijet. U početku nij znao da je uspio u svom poduhvatu, pa je podijelio brodove u dvije grupacije radi bržeg istraživanja.
Alberto Moravija bio je jedan od najpoznatijih pisaca savremene italijanske književnosti. S devet godina obolio je od tuberkoloze kostiju koju je, uz poboljšanja i pogoršanja zdravstvenog stanja, konačno prebolio 1925. godine. Zbog bolesti nije uspio da se školuje redovno i jedva je uspio da završi gimnaziju. Govorio je da je bolest bila prva velika stvar koja je ostavila trag u njegovom životu, a druga je bila fašizam. Zbog bolesti i fašizma je pretrpio i učinio ono što inače nikada ne bi. Nakon izlaska iz sanatorijuma posvetio se pisanju prvog romana “Ravnodušni ljudi”, koji je fašistički orijentisana javnost oštro osudila. Italijansko ministarstvo kulture zabranilo je novinama da pišu o njegovom romanu “Pogrešne ambicije”, a po objavljivanju romana “Maskarada” zabranjuje mu se da se u novinama potpisuje svojim imenom. Umro je 1990. godine.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Zavod za izgradnju „Budva“ A.D. Budva Budva Trg sunca br. 4 registarski broj: 4-0006362/17 broj:1-221/1 Na osnovu člana 40 Zakona o privrednim društvima, Zavod za izgradnju „Budva“ A.D. Budva, Budva Trg sunca br. 4, registarski broj: 4-0006362/17 obavestava da saziva III vanrednu skupštinu društva Zavod za izgradnju „Budva“ A.D. Budva, Budva Trg sunca br. 4, registarski broj: 4-0006362/17 Obaveštavaju se akcionari društva Zavod za izgradnju „Budva“ A.D. Budva, Budva Trg sunca br. 4 o sazivanju III vanredne skupštine društva, koja će se održati u Budvi, Trg sunca br. 4 u prostorijama društva, sa datumom i vremenom održavanja skupštine: 29.12.2016.godine u 12 časova i sledećim predlogom dnevnog reda Skupštine: 1. Izbor i imenovanje predsedavajućeg sednicom Skupštine i sekretara sednice skupštine društva, zapisničara i lica koje ovjerava zapisnik 2. Usvajanje zapisnika sa prethodne skupštine društva od dana 26.12.2014.godine, 3. Razrešenje članova Odbora direktora, 4. Imenovanje članova Odbora direktora 5. Utvrđivanje naknade za članove Odbora direktora 6. Usvajanje Godišnjih finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Zavoda za izgradnju „Budva“ a.d. Budva za 2013.godinu, 2014. godinu i 2015. godinu sa izvještajem revizora 7. Donosenje odluke o smanjenju kapitala drustva ponistenjem upisanih a neuplacenih akcija zbog proteka roka za uplatu i neispunjenja obaveze 8. Odluka o pokriću gubitka na račun neraspoređene dobiti iz ranijih godina 9. Imenovanje ovlašćenog Revizora za 2016.godinu i donošenje odluke o davanju ovlašćenja izvršnom direktoru da može u ime društva zaključiti ugovor sa ovlašćenim nezavisnim revizorom za 2016.godinu 10.Razno Skupština akcionara donosi odluke iz predloženog dnevnog reda većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića,osim odluka iz tacke 4 predlozenog dnevnog reda. Odluka iz tacke 4 dnevnog reda donosi se tako sto svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora, koji je utvrđen statutom društva (kumulativno glasanje).Akcionar ili punomoćnik akcionara može sve glasove dati jednom kandidatu ili ih po svom nahođenju rasporediti na više kandidata. Kandidati koji osvoje najveći broj glasova izabrani su za članove odbora direktora od strane skupštine akcionara. Predlaže se usvajanje i donosenje svih odluka iz predloga dnevnog reda. Drustvo ima ukupno 72.884 akciju, koje su obicne, jedne klase i sve daju pravo glasa. Akcionari mogu izvrsiti uvid u materijale i predloge odluka koje ce se razmatrati na skupstini akcionara u sedistu drustva, pocev od 28.11.2016.godine svakog radnog dana u vremenu od 8,00h do 15,00h. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CDA na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na skupštini i ostvarivati prava akcionara. Svi akcionari društva, nezavisno od broja i klase akcija koje posjeduju, imaju pravo da prisustvuju skupštini akcionara društva. Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Svaka akcija daje jedan glas na skupštini akcionara, osim u slučaju iz člana 42 stava 8 Zakona o privrednim društvima (izbor članova Odbora direktora). Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa kao njegov punomoćnik na skupštini akcionara ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćje mora biti ovjereno. Potpis na punomoćju ovjerava se u skladu sa zakonom. Punomoćnik je dužan da jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja skupštine, radi evidentiranja punomoćja u registracionu listu prisutnih ili zastupanih akcionara na skupštini. Identifikacija akcionara na Skupštini vršiće se putem ličnih isprava, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava. Adresa internet stranice na kojoj će biti dostupne informacije iz stava 6 člana 36 Zakona o privrednim društvima, obaveštenje o sazivanju skupštine, glasački listić i obrazac punomoćja, počev od 28.11.2016.godine je www. ilincic.rs, s tim da ti obrasci mogu pribaviti u papirnoj formi i u sedištu Zavod za izgradnju „Budva“ A.D. Budva, Budva Trg sunca br. 4. sve sa sledećim predlogom odluka koje treba razmatrati na skupštini: 1. Imenuje se Đorđije Vujović za predsedavajućeg sednicom Skupštine. Imenuje se Jelena Marković za sekretara sednice skupštine društva. Imenuje se Aleksandra Kapa, za zapisničara skupštine društva. Imenuje se akcionar LUSS INVESTMENTS LP za lice koje ovjerava zapisnik, a koji ce zapisnik potpisati preko punomoćnika Ilinčić Srdjana iz Beograda 2. Usvaja se zapisnik sa prethodne skupštine društva od dana 26.12.2014.godine, Odluka stupa na snagu danom donošenja. 3. Razrešavaju se dosadašnji članovi Odbora Direktora i to: 1.Tripko Karadžić, 2.Aleksandra Đurić i 3.Tamara Radišević. Odluka stupa na snagu danom donošenja. 4. Imenuju se članovi Odbora Direktora i to: 1.Vesna Mitrović 2. Aleksandra Đurić i 3. Boris Frančišković Odluka stupa na snagu danom donošenja. 5. Utvrđuje se naknada za članove Odbora direktora u mesečnom iznosu od 150,00 evra. Odluka stupa na snagu danom donošenja. 6. Donosi se odluka o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju ZIB-a za 2013.godinu, 2014.godinu i 2015. Godinu sa izvještajem revizora. Usvajaju se Godišnji finansijski iskazi Zavoda za igradnju “Budva” AD Budva iskazani u kompletu Obrazaca za Završni račun za privredna društva za 2013.godinu, 2014.godinu i 2015. Godinu Usvajaju se Izvještaji nezavisnog revizora o finansijskim iskazima za 2013.godinu, 2014.godinu I 2015. godinu AD Zavoda za izgradnju "Budva", sačinjen od strane „MV Konsalt“ d.o.o. iz Podgorice. Sastavni dio ove Odluke čine Kompleti obrazaca za Završni račun za privre¬dna društva (Bilans uspjeha, Bilans stanja i Statistički aneks) za 2013.,2014. I 2015. godinu i Izvještaji nezavisnog revizora o finansijskim iskazima Zavoda za izgradnju „Budva“ AD za 2013.g, 2014.g i 2015. godinu. Odluka stupa na snagu danom donošenja. 7. Usvaja se odluka o smanjenju kapitala poništavanjem upisanih a neotplaćenih akcija – broj akcija 20.853 odnosno 28,6112 % akcijskog kapitala Zavoda za izgradnju „Budva“ a.d. Budva, zbog proteka roka za uplatu i neispunjenja obaveze. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. 8. Usvaja se odluka o pokriću gubitka na račun neraspoređene dobiti iz ranijih godina. Akumulirani gubitak u finansijskom iskazu na dan 31.12.2015. godine u iznosu 441,779 € se pokriva u dijelu i to iz neraspoređene dobiti iz ranijih godina u iznosu 60.530 €. Odluka stupa na snagu danom donošenja. 9. Imenuje se MV Konsalt doo Podgorica za ovlašćenog nezavisnog Revizora finansijskih izveštaja za 2016.godinu. Daje se ovlašćenje izvršnom direktoru da može u ime društva zaključi ugovor sa ovlašćenim nezavisnim revizorom za 2016.godinu. Odluka stupa na snagu danom donošenja. Ovo obaveštenje objaviće se najmanje 30 dana pre održavanja sednice skupštine dva puta u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju, koji se izdaje u državi Crnoj Gori. U Budvi dana 25.11.2016.godine Zavod za izgradnju „Budva“ A.D. Budva Izvršni direktor, Đorđije Vujović, s.r.
MARKETING
25
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.12.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Hotela Princes Montenegro, Jovana Tomaševića 21, Bar. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Osman Feka upisane u listu nepokretnosti br. 910, KO Stari Bar, Uprava za nekretnine, PJ Bar i to: - katastarska parcela br. 1299/4, plan 4, skica 667, potes Kurilo, koji po načinu korišćenja predstavlja nekategorisani putevi, površine 148 m2; - katastarska parcela br. 1299/2, plan 4, skica 667, potes Kurilo,koji po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 2. klase, površine 128 m2, dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 110 m2 i - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1299/2, spratnost P1, u osnovi površine 110 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 90 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 90 m2. Početna kupoprodajna cijena nepokretnosti na III prodaji iznosi 35.887,23 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika ZLATARA „AMINA“ BAR – Preduzetnik Osman Feka na dan 27.05.2016. godine iznosi 32.707,13 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.12.2016. godine do 14.00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Radnička bb, Poslovni prostor C10- apartmani Tološka šuma, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 020/220-269 i 067/ 422-922. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić
ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje
OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.12.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama restorana Taverna u ul. Baja Pivljanina, Cetinje. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Proroković Branka upisana u listu nepokretnosti br. 2442, KO Cetinje I, Uprave za nekretnine PJ Cetinje i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2364/1, PD 3, spratnost P, površine 55 m2. Početna kupoprodajna cijena na VII prodaji iznosi 13.567,60 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mustang Metal DOO Budva na dan 20.10.2015. godine iznosi 11.501,62 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.12.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić
26
ZABAVA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
NASTUPILA U MERIT KAZINU U AVALI
Bekvalac otvorila zimsku sezonu Novosadska barbika održala je koncert u kazinu Merit u hotelu Avala u Budvi, pred više stotina ljubitelja njene muzike. Bekvalčeva je nastup počela pjesmom “Original” što je izazvalo oduševljenje publike, a zabava je kulminirala u ranim jutarnjim časovima kada su i Turci izašli na scenu sa njom u luksuzno opremljenom prostoru kazina. “Nikad nijesmo imali bolju svirku. Turci su pravi domaćini, oduševilo me što u glas pjevaju moje pjesme”, rekla je vidno uzbuđena pjevačica. Zadovoljstvo uspjehom koncerta ni-
jesu krili ni organizatori. “Potrudićemo se da u našim kazinima organizujemo kvalitetnu zabavu, koja će nam ovu zimu učiniti zanimljivom”, poručio je direktor Merit casina u Avali Mert Čaliskan. Nastup pop pjevačice dio je promotivnih aktivnosti turske kompanije koja je preuzela upravljanje kazinima u hotelima Splendid i Avala u Budvi i Hilton u Podgorici. Turska kompanija dvije decenije uspješno vodi kazino turizam na Kipru i promoviše tu destinaciju na svjetskom turističkom tržištu.
SASSJA PREDSTAVLJA SPOT ZA ª NJEMICUº
PRIČA O MLADIMA KOJI MORAJU DA TRAŽE BOLJI ŽIVOT U TUĐINI ⌦ Fi.J.
P
jesmu prati spot koji simbolički dočarava bezizlaznu situaciju mladih ljudi opterećenih nemaštinom i primoranih na potragu za boljim životom, stoji u opisu videa koji će danas bosanska reperka predstaviti na MTV kanalu.
Jedna od vodećih ženskih MC-ja u regionu, bosanska reperka Sassja danas će predstaviti odličan novi singl i spot u kojem se ponovo vraća britkom komentarisanju stanja na balkanskim prostorima. Sassjin novi verbalno–muzički i video obračun s društvom nosi naslov “Njemica”, a u njemu energična Tuzlanka progovara o svim prednostima, ali i poteškoćama koje su
u vezi sa emigracijom ljudi iz balkanskih krajeva u zemlje zapadne Evrope, posebno Njemačku. Autorka stihova je Sassja, dok su muziku napravili njeni dugogodišnji saradnici Ivan Andrijašević Fokus i Rok Kovač - Kantriman. Pjesmu prati i spot koji simbolički dočarava bezizlaznu situaciju mladih ljudi opterećenih nemaštinom i primoranih na potragu za boljim ži-
AUTORKA STIHOVA JE SASSJA, DOK SU MUZIKU NAPRAVILI NJENI DUGOGODIŠNJI SARADNICI IVAN ANDRIJAŠEVIĆ FOKUS I ROK KOVAČ - KANTRIMAN
votom. Režiju spota potpisuju Sassja i Jasmin Jatić. “Ovaj spot radila sam s istom ekipom s kojom sam snimala ‘Ništa’. Na dan snimanja sam se probudila s najgorom virozom ikad i otkazala bih sve da nemam ovako super ljude oko sebe. Mislim da sam okupila neki audiovideo tim u kojem se međusobno jako poštujemo, guramo i usavršavamo. Nadam se da ćemo još dugo zajedno raditi jer su oni odlične osobe i kreativci. U tom timu je i Fokus koji je na prošlom albumu radio beat za pesmu MC, a sada evo
i za Njemicu. Kantriman je naravno kao predsedavajući za zvuk u tom timu uglancao beat i zvuk, ja sam napisala tekst i s Jasminom usavršila ideju za spot. Hvala svima koji su pomogli na snimanju spota prisustvom, C vitaminom ili opremom za snimanje. Jako cijenim što ste tu i jedva čekam da i dalje pravimo čuda!”, ispričala je Sassja svoje iskustvo sa snimanja pjesme i spota. Singl “Njemica” dolazi samo dva mjeseca nakon objavljivanja pjesme “Ništa”, kojom se Sassja pred-
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Foto: Teodora Ćirić Neumorni Đule
27
zABAVA
NAKON BEOGRADSKOG KONCERT U NIKŠIĆU
Van Gogh proslavio 30 godina Grupa Van Gogh proslavila je svoj 30. rođendan nesvakidašnjom, rokenrol žurkom - dvodjelni, akustični i električni koncert, uz podršku nekoliko didžejeva, u subotu uveče (pa do ranih jutarnjih časova) pratilo je oko 6.000 posjetilaca u rasprodatoj beogradskoj dvorani Belexpo centar. “Čast nam je da ovu noć dijelimo sa vama”, poručio je frontmen Zvonimir Đukić-Đule na početku akustičnog seta koji je pripao pjesmama “Viline vode”, “Mama”, “Šta ako”... Na bini su bili Đule, bubnjar Srboljub Radivojević, basista Dejan Ilić-Cvika i
gitarista Bane Gluvakov – pojačani na gitari se dugogodišnjim producentom Vojom Aralicom i klavijaturistkinjom Sanjom Đuričić - izveli su i akustični “Opasan ples”, “Zemlju čuda”... “Od nekih pjesama ćemo se večeras oprostiti, a neke dočekati raširenih ruku. Jedna od njih je ‘Otkad te nema’”, najavio je Đule pjesmu koja se prelila u “Za godine tvoje”. Đule je tokom nastupa neprekidno obilazio sve četiri strane pozornice, a komunikaciju je nastavio i silaskom u publiku dok je plovio “Brod od papira”. Fi.J. Bend MR. Rabbit
Iz spota za “Njemicu” stavila u nježnijem izdanju. I Mr. Rabbit će premijerno predstaviti novi spot, za pjesmu “Manifest” danas na MTV kanalu. Video je sniman i montiran tokom oktobra i novembra 2016. godine u Beogradu. “Manifest” je šesti po redu singl, a prvi sa drugog albuma, objavljenog za beogradsku izdavačku kuću Lampshade Media, pod nazivom “Postmoderna komedija”. “Pokušali smo da sve dimenzije pesme, i to kako ju je ko od nas doživljavao, spakujemo u jednu smislenu cjelinu, kroz scene koje su i te kako (nažalost!) aktuelne danas. Nekoliko nivoa priče nas opominje
koliko je važno dobro čuvati ono što imamo. Dobri Samarićanin postoji negde tamo, to treba uvijek da imamo u vidu. A prečesto imamo i mi šansu da budemo on. Ali takođe, ne smijemo ni da zaboravimo ko je bio taj Samarićanin!”, navodi Aleksandar Danilović, frontmen benda Mr. Rabbit. “Manifest podsjeća na već dobro poznate izlete ovog benda u tvrđi zvuk, pa je muzički sličan i prethodnom singlu – pjesmi “Magla”, objavljenoj sredinom 2015. godine. A za ljubitelje čvršćih rifova pronaći će se još po nešto na “Postmoderonoj komediji” koju je bend objavio sredinom oktobra ove godine.
KUVAR
OD ZLATA JABUKA
28
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
ISPOD KUVARSK KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ Vjerujete li da je jabuka na naš jelovnik stigla ravno iz raja? Da je ona simbol požude, ljubavi i vječne mladosti? Ovi epiteti odražavaju ljudsko divljenje prema tom voću. Već su stari Kelti smatrali da jabuka ima čudotvorna svojstva i da onaj ko uspije da pojede jabuku iz čarobnog vrta neće više nikad biti ni gladan, ni žedan, ni bolestan niti će ikada ostariti. Naravno, u svakoj bajci ima istine. Hvalospjevi o jabuci potiču od njenog izvrsnog ukusa i učinka na zdravlje. Iako ona ne liječi bolesti, njenim svakodnevnim konzumiranjem možete spriječiti pojavu mnogih zdravstvenih tegoba. Stara engleska poslovica glasi, “An apple a day keeps the doctor away” - pojedete li jabuku ili još bolje dvije velike jabuke dnevno, učinićete mnogo za očuvanje vašeg zdravlja. Jabuka korijene vuče iz Evrope, gdje je rasla kao divlje drvo još u davna vremena. Domaća jabuka potiče iz južnog Sibira i Azije, a već Grci i Rimljani uzgajali su brojne sorte. Stablo jabuke
Već su stari Kelti smatrali da jabuka ima čudotvorna svojstva i da onaj ko uspije da pojede jabuku iz čarobnog vrta neće više nikad biti ni gladan, ni žedan, ni bolestan niti će ikada ostariti
može narasti i do 12 metara i ima razgranatu krošnju s jajolikim listovima. Jabuka cvjeta u maju blijedo ružičastim do bijelim cvjetovima, a plodovi sazrijevaju od jula do oktobra, zavisno od sorte. Jabuka je danas među najrasprostranjenijim vrstama voća. Postoji oko 10. 000 sorti jabuke, koje se međusobno razlikuju po ukusu, slatkoći ili kisjelosti, konzistenciji i sočnosti. Za jabuku kažu da je mala apoteka jer: jača imunitet, potpomaže mršavljenju, stimuliše rad bubrega, jetre i žuči, štiti od bolesti usne šupljine, stimuliše probavu, štiti srce i krvne žile, pomaže kod stresa, umora i nesanice, štiti od bakterija i virusa i sprečava nekoliko vrsta raka. Plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima čija količina zavisi od vrste i načina uzgoja. Ona sadrži gotovo sve potrebne nutrijente. U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 i beta-karotena. Ona sadrži i minerale kalijum (100 do 180 mg) te kalcijum, fosfor, magnezijum i željezo. Jabuka je bogata polifenolima - biljnim spojevima koji imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Sadrži kvercetin, kamferol, miricetin, katehine, antocijanine i još preko 20 antioksidanata. Sto grama jabuke sadrži 3,3 grama dijetalnih vlakana, što je više od deset posto preporučene dnevne količine. Opšte je poznato da je jabuka prva hrana naših najmlađih, takođe njena iskorištenost kod slatkih jela je neprevaziđena, zato danas sa zadovoljstvom pišem o ovom čudu prirode.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Kuvar
29
ke kape StarinSka pita Sa jabukama Sastojci: Za biskvit: 3 jaja 12 kašika šećera 12 kašika ulja 12 kašika mlijeka 12 kašika brašna 1/2 praška za pecivo Nadjev:
1 kg jabuka po želji šećera Način pripreme: Umiješati mikserom sastojke za biskvit i izliti pola smjese u pleh (20×30) i zapeći. U međuvremenu, jabuke oguliti, narendati, posuti šećerom po želji, pa ih
dinstati par minuta, i dodati cimet. Izliti nadjev na polupečeno tijesto, preliti ostatkom smjese za biskvit. Ispeći do kraja. Priprema je sasvim jednostavna, a kombinacija mekanog tijesta i ukusnih jabuka je nešto što će vam popraviti dan.
Štrudla Sa jabukama Sastojci: 500 g brašna 100 g šećera 1 jaje 1 kesica suvog kvasca 250 ml mlijeka 100 g margarina malo soli Za fil: 3 rendane jabuke 1 čaša šećera 1 kašika brašna 1/2 kašičice cimeta Način pripreme: U posudi sjediniti mlako mlijeko, kvasac, šećer i
kašičicu brašna. Dobro izmiješati i ostaviti da nadođe. Dodati otopljen margarin, jaje, malo soli i brašno pa umijesiti testo. Ostaviti pola sata da naraste. Sastojke za fil sjediniti. Tijesto staviti na radnu površinu, podijeliti na dva dijela, pa svaki dio razvući, filovati, urolati i ostaviti pola sata pokriveno da nadođe. Ugrijati rernu na 200 C. Preko štrudle staviti par kockica margarina i peći oko 45 minuta.
Sve sugestije i komentare šaljite na mbuskovicsoskic@gmail.com i ne zaboravite da se ukrcate sa nama gastro putovanje i sljedećeg ponedjeljka, vaši vodiči Milica Bušković-Šoškić i Dnevne novine.
KUVAR
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Ukusna jela od bundeve
KUHINJA
30
JUNETINA I POVRĆE Za 4 osobe potrebno je: 500 g junećeg mesa za gulaš isječenog na kocke, 500 g očišćene bundeve isjeckane na kocke, 1 glavica crnog luka, 800 g isjeckanog paradajza iz konzerve sa italijanskim začinima, 400 g očišćenog spanaća, 3 šagrarepe, ulje, so i biber. Očistite i sitno isjeckajte crni luk i šargarepe. Zagrijte 4-5 kašika ulja u šerpi na srednjoj temperaturi i propržite juneće meso. Potom dodajte sitno sjeckani crni luk, bundevu i šargarepe isjeckane na kocke i dinstajte sve zajedno 5-7 minuta. Zatim umiješajte paradajz, posolite i pobiberite i ostavite da se krčka na umjerenoj temperaturi dok meso ne omekša. Na kraju dodajte isjeckan spanać i kuvajte još 10-15 minuta. Po želji, kratko zapecite u rerni i poslužite dok je toplo. MUSAKA SA PRŠUTOM Za 4-6 osoba potrebno je: 1 muskatna bundeva, 250 g pršute narezane na tanke šnite, 350 g rendanog čedar kačkavalja, 1 jaje, 2 kašike brašna, 250 ml krem pavlake za kuvanje, 2 kašike sjeckanog peršuna, pola kašičice muskatnog oraščića, ulje, so. Zagrijte rernu na 190 stepeni. Bundevu oljuštite, očistite od sjemenki i narežite na tanke šnite. Uljem
podmažite pleh dimenzija 20h20 cm. Poređajte polovinu nerezane bundeve, rasporedite komade pršute i pospite polovinom rendanog čedar sira. U činiji umutite jaje, brašno, krem pavlaku, peršun i muskatni oraščić. Posolite po želji. Polovinu pripremljene smjese sipajte u pleh, pa dodajte preostalu bundevu i ostatak krem pavlake sa jajetom i začinima, pospite drugom polovinom rendanog čedar sira, pokrijte aluminijumskom folijom i pecite 25 minuta. Potom uklonite foliju i pecite još 20-25 minuta, dok površina ne porumeni. KANELONI Za 4 osobe potrebno je: 800 g očišćene bundeve, 2 čena bijelog luka, 4 kore za lazanje, 250 ml krem pavlake za kuvanje, 150 g kozjeg sira, 350 rendanog kačkavalja, 80 g renadnog parmezana, 80 g grilovanih pinjola ili badema, 3 kašike maslinovog ulja, so i biber. Zagrijte rernu na 200 stepeni. Bundevu isječenu na kocke stavite u pleh obložen masnim papirom, dodajte očišćen bijeli luk, prelijte maslinovim uljem i pecite u rerni 30-40 minuta. U međuvremenu obarite lazanje u posoljenoj kipućoj vodi i potom iscijedite. Potom u istoj šerpi zagrijte krem pavlaku na srednjoj temperaturi,
JUNETINA I POVRĆE, MUSAKA SA PRŠUTOM I KANELONI NA MENIJU
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
pa dodajte izmrvljeni kozji sir i polovinu rendanog kačkavanja. Posolite i pobiberite po želji, miješajte dok se sir ne rastopi i sklonite sa ringle. U činiji izmiksirajte pečenu bundevu sa parmezanom i umiješajte pinjole (ili seckani badem). Presijecite kore na pola, pa na svakoj polovini stavite po 80-100 ml kaše od bundeve, urolujte i poređajte u podmazan pleh. Prelijte sosom od kuvane pavlake i sira, pospite preostalim čedar sirom i pecite u rerni 30-35 minuta na 200 stepni. (Novosti.rs)
KUVAR
31
Zdrava ishrana Ishrana bazirana na bundevi pogodna je za jesenje mjesece, jer ove namirnice ima u izobilju. Na ovoj dijeti za dvije nedjelje izgubićete od šest do osam kilograma. Osim što je dobra za mršavljenje, ova biljka čisti tijelo i podmlađuje kožu, a sadrži i vitamin K, koji reguliše gustinu krvi, i vitamin T koji ubrzava metabolizam i koji se rijetko mogu naći u ostalim vrstama povrća. Stručnjaci preporučuju bundevu kao idealnu namirnicu za držanje dijete jer sadrži veliki broj minerala, kao što su kalijum, kalcijum, gvožđe, cink, zatim bogata je masnoćama i proteinima kao i vitaminima B, C, E, A.
Stručnjaci preporučuju bundevu kao idealnu namirnicu za držanje dijete jer sadrži veliki broj minerala
Ishrana bazirana na bundevi pogodna je za jesenje mjesece
KUVAR
STIŽE ZIMA
32
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Sitni slavski kolači
KOKOS KUGLICE Potrebno je: 300 g izdrobljenog keksa, 100 g putera, 2 jajeta, 100 g šećera, 4 kašike kokosovog likera, 100 g nezaslađenog kakao praha i 2 kašike kokosa + 50 g za posipanje. U plastičnu kesu stavite 300 g keksa i pomoću oklagije ili flaše izmrvite, ali ne previše, da bi kuglice bile hrskave. Izdrobljen keks sipajte u posudu, dodajte komade putera, jaja, 100 g šećera, dvije kašike kokosa, 100 g kakao praha i četiri kašike kokosovog likera. Sve dobro izmiješajte rukama, dok se svi sastojci ne sjedine. Zatim vadite komade veličine oraha i oblikujte kuglice. U drugu činiju stavite 50 g kokosa, uvaljajte kuglice, stavite u papirne korpice, poređajte na tacnu, dobro ohladite u frižideru i poslužite. TROBOJNE KOCKE Sastojci za tijesto: 280 g šećera, 10 bjelanaca, 2 kašike kakao praha, 280 g mljevenih
oraha i 2 kašike brašna. Za tamni krem: 250 g šećera u prahu, 2 jajeta + 4 žumanceta, 250 g margarina i 80 g crne čokolade. Za žuti krem: 400 ml mlijeka, 6 žumanaca, 200 g šećera, 250 g margarina i 6 kašika brašna. Za glazuru: 150 g crne čokolade, 100 g margarina i dvije, tri kapi ulja. Mikserom umutite čvrst snijeg od bjelanaca, postepeno sipajte šećer, non-stop muteći, a zatim dodajte mljevene orahe, kakao i brašno. Tijesto promiješajte varjačom, sipajte u pleh obložen masnim papirom i pecite u rerni na 180 stepeni oko 20 minuta. U posudu stavite šećer u prahu, žumanca, jaja i skuvajte na pari. Kad se zgusne, sklonite s ringle, ohladite i dodajte čokoladu umućenu s margarinom. Za žuti krem, prokuvajte mlijeko, a zatim postepeno sipajte žumanca koja ste prethodno umutili s brašnom. Smanjite temperaturu
i, uz stalno miješanje, kuvajte dok se ne zgusne. Sklonite s ringle, ohladite i umiješajte umućen margarin. Ohlađenu koru nafilujte tamnim, pa žutim kremom, prelijte čokoladnom glazurom (na pari otopite čokoladu, maragarin i ulje), ohladite, isijecite na kocke i servirajte. TIRAMISU ROLAT Potrebno je: 100 g brašna, kašičica praška za pecivo, 120 g šećera, 50 g mekog putera, 2 jajeta, 4 kašike instant kafe, 150 g slatke pavlake, 120 g neslanog krem sira, 50 g kakao praha, 2 kašike likera od kafe i 20 g rendane crne čokolade. Dvije kašike instant kafe rastopite s kašikom vrele vode. U drugoj posudi mikserom pjenasto umutite puter i 100 g šećera, a zatim umiješajte jedno po jedno jaje. Brašno i prašak za pecivo sjedinite s rastopljenom kafom, tijesto dobro promiješajte i sipajte u pleh
(30 x 20 cm) obložen masnim papirom. Pecite u rerni na 180 stepeni oko 10 minuta. Ostatak instant kafe stavite u šerpu, dodajte 20 g šećera, sipajte 175 ml vode i kuvajte, uz miješanje, dok se ne zgusne, kao sirup. Vlažnu kuhinjsku krpu raširite na radnoj ploči, stavite papir za pečenje i pospite 40 g kakao praha. Pečenu koru prebacite na papir posut kakaom, uklonite gornji papir i koru premažite sirupom. Pomoću donjeg papira i kuhinjske krpe kolač pažljivo urolajte i ostavite da se ohladi. U međuvremenu, mikserom umutite šlag od slatke pavlake i izmiješajte s krem sirom koji ste prethodno sjedinili s likerom od kafe. Koru razvijte, nafilujte prohlađenim kremom, ponovo urolajte i ohladite u frižideru. Prije serviranja, rolat ukrasite rendanom čokoladom, pospite kakao prahom i isijecite na kriške.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
KUVAR
33
TIRAMISU ROLAT Potrebno je: 100 g brašna, kašičica praška za pecivo, 120 g šećera, 50 g mekog putera, 2 jajeta, 4 kašike instant kafe, 150 g slatke pavlake, 120 g neslanog krem sira, 50 g kakao praha, 2 kašike likera od kafe i 20 g rendane crne čokolade.
ŽELE ŠTANGLICE I LIMUN PUSLICE
TROBOJNE KOCKE
ŽELE ŠTANGLICE Za koru: 150 g sjeckanih lješnika, 8 bjelanaca, 50 g čokolade, 8 kašika šećera, 3 lista oblandi, 2 kašike brašna i kašika ulja. Za krem: 250 g šećera, 200 g margarina, 8 žumanaca, 100 g sjeckanih lješnika, 2 kesice vanilin šećera i 100 g žele bombona. Za glazuru: 100 g crne čokolade i 50 g margarina. Izmiksujte čvrst snijeg od belanaca i postepeno sipajte šećer uz stalno mućenje. Dodajte brašno, rendanu čokoladu, kašiku ulja, lješnike i promiješajte. Pleh veličine lista oblande obložite papirom za pečenje, sipajte smjesu za koru i pecite u rerni na 180 stepeni dok ne porumeni. Žumanca umutite sa šećerom i vanilom, skuvajte na pari, ohladite i sjedinite sa umućenim margarinom, lješnicima i sjeckanim žele bombonama. Na podlogu stavite list oblande, hrapavom stranom okrenutom nadole, nafilujte polovinom krema, prekrijte korom od bjelanaca, premažite ostatak krema, poklopite oblandom, prelijte glazurom od čokolade, ohladite, ukrasite žele bombonama i izrežite na štanglice.
LIMUN PUSLICE Za 25 kolača: 200 g brašna, 100 g mekog putera, 23 kašike šećera i kašika šlaga od slatke pavlake. Za puslice: 100 g šećera, 2 bjelanceta, kašika soka od limuna i kašičica sitno rendane limunove korice. U činiji pomiješajte brašno i šećer, dodajte komade otopljenog putera, kašiku šlaga od slatke pavlake i zamijesite glatko tijesto. Umotajte plastičnom folijom i ohladite u frižideru. Tijesto izvadite iz frižidera poslije 30 minuta, stavite na brašnom posutu radnu ploču, razvijte oklagijom na debljinu od pola centimetra i talasastom modlicom isijecite 25 kolačića, prečnika oko pet centimetara. Poređajte u pleh obložen masnim papirom i ponovo ohladite. Za to vrijeme, umutite čvrst snijeg od bjelanaca sa sokom od limuna. Postepeno sipajte šećer i nastavite da mutite dok smjesa ne postane sasvim glatka i sjajna. Umiješajte rendanu limunovu koricu, sipajte u kesu sa većim okruglim otvorom, istisnite loptice veličine oraha na svaki ohlađen kolač i pecite u rerni na 150 stepeni 30-40 minuta. Puslice ohladite i servirajte.
ŽELE ŠTANGLICE Za koru: 150 g sjeckanih lješnika, 8 bjelanaca, 50 g čokolade, 8 kašika šećera, 3 lista oblandi, 2 kašike brašna i kašika ulja. Za krem: 250 g šećera, 200 g margarina, 8 žumanaca, 100 g sjeckanih lješnika, 2 kesice vanilin šećera i 100 g žele bombona. Za glazuru: 100 g crne čokolade i 50 g margarina.
petak,
34
MALI OGLASI
14. 11. 2014.
PONEDJELJAK, 28.11. 2016.
MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom
1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS
KUĆE/STANOVI P
PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.
Tel.068/403-438 Kolašin - Drijenak 2 km od centra prodajem nedovršenu kuću 200m2 na placu 640m2. Tel.068/367-008 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727
I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566
Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616
Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, drugi sprat, Moskovska 153. Tel.067/189-353 i 063/289-353
PLACEVI
Izdajem opremljen jednosoban stan 50m2. Ulica Jovana Tomaševića 9, zgrada “Lovćen investa” kod MUPa. Tel.067/303-307 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825
POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12 m2) ili mijenjam za stan. Tel. 067/244-616
Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje, put Nikšić - Plužine. Povoljno. Tel.067/898-614 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767
Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791
VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel. 069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705
USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340
REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9
Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, kada, umivaonika, slivnika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno!!! Vukčević. Tel.067/666-806, 068/654474, 069/655-444
GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222
REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
PONEDJELJAK, 28.11. 2016.
35 31
MALI OGLASI
VAŽNI TELEFONI
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Telefon 067/809-806
Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662
APARATI/OPREMA
Potrebni
Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392
RADNICA i SERVISER
POSAO
za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650
RAZNO
ww
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713
Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020997, 067/911-2598 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavajima (naslon leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.
PRODAJA MREŽA
za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306
Telefon: 067/318-537
Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: za pravna lica 308 • za fizička lica 220 €
OLOR S IT
AMET
81 x 34 mm i 38 x 65 mm: za pravna lica 154 • za fizička lica 110 €
38 x 24 mm: za pravna lica 44 • za fizička lica
33 €
MET TA
RE
RE
RE
M
RE
M
M
M
IPSU
M
IPSU
M
IPSU
M
IPSU
IPSU
M
DO
LO
DO
LO
DO
LO
DO
DO
LO
DOLOR
R SI
R SI
T R SI
IPS
UM
EM
R LO
EM
R LO
EM
UM
IPS
UM
IPS
UM
DO
DO
SIT
DO
SIT
E AM
E AM
R LO
T
SIT
ET AM IT ET RS AM LO IT ET DO RS AM LO UM IT DO IPS RS M LO UM RE DO IPS LO M UM ET ET RE IPS AM LO AM M IT IT ET ET RE RS RS AM LO AM LO LO IT IT ET ET DO DO RS RS AM AM LO UM LO IT UM IT ET DO IPS DO IPS RS RS M AM LO M UM LO UM RE IT RE ET DO IPS DO LO IPS LO RS M AM M UM LO UM ET RE T IT RE IPS DO LO IPS AM ME LO RS M A M IT LO UM ET RE IT RE ET RS DO LO IPS AM LO RS LO AM M O M T IT L E U E DO ET SIT RS DO OR IPS AM LO AM UM M OR M TL IT L E U E S IT DO IPS ET DO OR IPS AM RS M OR M AM M M TL IT LO RE OL SU E U E IT D IP ET LO RS DO OR IPS AM RS LO AM EM UM TL LO UM EM SIT IT DO IPS OR RS M TL LO UM RE DO IPS LO T EM UM IPS M RE LO EM
R LO
R LO
EM
IPS
IPS
UM
IPS
UM
DO
DO
DO
DO
R LO
R LO
R LO
SIT
SIT
SIT
E AM
E AM
E AM
T
R LO
E AM
T
14
Brzo i objektivno - iz minuta u minut
UM
11:12:20
IPS
ET
EM
SIT AM
R LO
DOLOR
R LO
IPSUM
IPSUM DOLOR SIT AM E IPSUM DOLOR SIT AM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET IPSUM DOLOR SIT AM LOREM IPSUM DOLOR SIT AM ET LO LOREM
SIT AM ET
ET
IPSUM DOLOR
DOLOR SIT AME T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT IPSUM TLOREM AMET DOLOR IPSUM SIT AME LOREM DOLOR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SI T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AM OR
DOLOR SIT
WS
R LO
R LO
R LO
DOLOR SIT A DOLOR SIT DOLOR S DOLOR SIT A DOLOR SIT AME LOREM T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR T LORE IPSUM M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU M DOL MET LORE OR SIT AMET M IPSU M DOL OR SIT AMET
EM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
R LO
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
NE
LOREM
IPSUM
LOREM
UM
R DO IPS MET LO MET M TA TA UM RE MET R SI MET R SI IPS LO LO TA LO TA DO M DO MET R SI MET R SI M RE M LO TA LO TA ET DO IPSU LO DO MET IPSU R SI R SI M M AM M LO M TA LO T RE ET RE ET DO IPSU DO LO IPSU R SI LO R SI AM M M AM M LO M LO ET SIT MET LORE RE DO SIT IPSU DO MET IPSU R AM MET LO R TA M M T M M LO ET TA LO ET TA RE RE R SI DO IPSU R SI AM MET LO DO IPSU R SI AM MET LO R SI LO M M M M ET TA SIT OLO LO ET TA SIT DO RE OLO SU ET D M RE O R D M R IP D M LO M R SI IPSU MET LO M R SI LO TA M LO M TA M LO M TA LO ET TA DO IPSU RE ET DO MET IPSU R SI RE DO IPSU R SI SIT DO M IPSU R SI M AM LO M R SI LO M AM LO TA M LO M R T M RE LO M ET T RE LO ET DO RE IPSU T LO ET DO RE LO IPSU R SI DO AM LO IPSU R SI DO AM LO M IPSU R SI M LO M DO LO M AM R SI M LO M M RE LO M SIT RE SIT LO DO RE IPSU M ET SIT DO MET R LO IPSU DO MET LORE R LO IPSU M LO M IPSU IPSU R DO M M LO M TA M LO M TA RE LO M M TA RE DO IPSU DO MET LORE LO IPSU R SI M DO MET LORE LO IPSU R SI MET M R SI M IPSU M M RE TA M LO M TA SU RE OLO LO M TA SU RE O LO D IP D MET LORE IP LO R SI RE DO MET LO IPSU R SI MET M R SI M ET M LO M LO TA M LO M TA RE LO TA ET RE AM DO RE IPSU DO LO IPSU R SI DO LO IPSU R SI AM MET R SI LO M M MET M LO M T SIT M LO M LO RE TA ET RE TA DO RE IPSU R DO LO IPSU R SI DO LO IPSU AM MET R SI LO M M R SI M LO M M OLO M LO RE SU TA ET LO SIT RE DO RE IP M LO IPSU M D R DO IPSU LO DO MET R SI LO M M LO M M TA M M LO RE TA ET RE RE DO IPSU IPSU IPSU LO R SI DO IPSU LO AM LO R SI M M LO M M M M LO RE RE RE MET DO IPSU LO LO LO M M TA ET RE MET IPSU AM LO M TA RE MET LO TA MET R SI TA R SI LO
LO
LO
LO
RE
DOLOR S DOL
LO
SIT AM
LOREM
MET TA MET R SI LO TA DO R SI M LO DO IPSU M M RE IPSU LO M ET RE AM LO ET AM
LOREM
ET R SI
LOREM
SIT AM
LO
IPSUM
IPSUM DOLOR SIT AM LOREM ET LOREM IPSUM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DO LOR SIT ETLOR IPSUM AMET EM IPS DOLOR UM SIT LOREM DOLOR AMET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR SIT AM ET LO
DO
IPSUM DOLOR SIT AM ET IPSUM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR E IPSUM SIT AM LOREM DO LO R SIT AM ETLOR IPSUM EM IPS DOLOR ET UM DO SIT AM LOREM LOR SIT ET LOREM IPSUM AME DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LLOREM IPSUM SIT AM DOLOR IPSUM SIT AM LOREM DOLOR EETT LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM LOREM DOLOR ET LOREM IPSUM SIT AM DOLOR ET IPSUM SIT AM DOLOR ET SIT AM
M
ET LOREM
M
IPSU
DOLOR
M
LOREM
M
RE
IPSUM
RE
LO
T R SI
T R SI
LOREM
LO
LO
NEWS
DO
DO
LOREM
M
M
IPSUM
IPSUM
IPSUM
DO
LOREM
M
IPSUM
IPSUM
NEWS LOREM
IPSU
LOREM
LOREM
IPSUM
9
LOREM
M
DOLOR SIT AME SI T LORE M IPSU DOLOR M DOL SIT A AMET OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR
LOREM
LOREM
IPSU
IPSUM
M
IPSUM
RE
ET
LO
SIT AM
IPSUM
IPSUM
LO
DOLOR
LOREM
LOREM
IPSU
LOREM
MET LORE OR SIT AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT SI T AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME MET OR SIT OR T LORE AMET DOLOR M IPSU SIT AME M DOL OR SIT T SIT AME T
IPSUM
IPSUM
IPSUM
M
ET
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
IPSU
SIT AM
LOREM IPSUM DOLOR MET LORE SIT AME M IPSU T M DOL OR SIT LOREM AMET IPSUM DOLOR SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AMET SIT AME T R SIT AME T SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T OR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T LOR SIT AMET R SIT AME T
AMET
ET
R SIT AMET M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE AMET DOLOR SIT DOLOR SIT LOREM IPSUM IPSUM M AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM IPSUM DOLO AMETLOREM DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT R SIT AMET LOREM IPSUM M IPSUM DOLO AMET LORE DOLOR SIT LOREM IPSUM
AMET
DOLOR
SIT AM
M LOREM IPSU
IPSUM
DOLOR
NEWS
LOREM
DO
NEWS
www.cdm.me
IPSUM
IPSUM LOLORRSITEM AMET
LOREM
RE
NEWS
M
DOLOR SIT
RE
IPSUM
LO
T LORE M
LO
IPSUM DOLOR S LOREM IPSUM DOLOR AMETLOR SIT EM IPSU M DO
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
IPSUM
RE
LOREM
SIT AME T LORE SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT ET T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM T AME OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM MET OR SIT T LORE IPSUM LOREM AMET M IPSU DOLOR IPSUM M DOL SIT AME LOREM DOLOR OR SIT T LORE IPSUM SIT AME S AME LOREM LOREMM DOLOR MET T LORE IPSUM T LORE IPSU IPSUMM SIT AME M IPSU LOREM DOLOR DOL M IPSU DOLOR OR SIT M DOL T LORE IPSUM M DOL SIT AM LORE SI SIT LORE T AMET A AME AME OR SI M IPSU DOLOR OR SIT MMIPSU TT LORE IPSUMM LOREM M DOL SIT AME AMET M IPSU DOL DOLOR IPSUM OR SIT OR SIT M DO LOREM DOLOR DOLLOR AMETLOR OR SIT IPSUM SI AMET EM IPSU DOLOR M DOL SIT AME LOREM OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SIT A LOREM AME MET OR O R SIT AME T LORE IPSUM M IPSU DOLOR T M DOL SIT AME SIT LOREM OR T LORE IPSUM SIT AME M IPSU DOLOR T M DOL SIT LOREM IT AME DOLOR OR SIT T LORE IPSUM AMET M IPSU DOLOR M DOL SI O LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LOREM
LO
LOREM IP
Cijene sa uračunatim PDV-om
IPS MT RE AME LDOOLOR SIT
DOLOR SIT AME T
NEWS
55 €
SUM D
38 x 34 mm: za pravna lica 77 • za fizička lica
DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750
AMET
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat
Film
36 •TVprogram 09:45 Serija: Andrija i Anđelka 10:15 Serija: Nemoj da zvocaš 11:15 Neki novi klinci 13:00 Tačno 1 14:15 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:25 Serija: Brusko 16:05 Serija: Sinđelići 17:05 Serija: Zvala se Feriha 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Kuhinja 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Paramparčad 20:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 21:15 Serija: Nemoj da zvocaš 22:05 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 23:05 Serija Andrija i Anđelka 00:00 Noćni žurnal 00:30 Film: Dinamit Džekson
10.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12:20 Strani dok. program 13.05 Nodi 13.30 Meridijani 14.00 Vijesti 14.05 Naučno-obrazovni program 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Dnevnik na gestovnom jeziku 17.45 Hronika gradova 18.30 Serija: Prava žena 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Elementarno 21.00 Dok. serija: Dinastija Petrović Njegoš 22.20 Strani dok. program: Čovječanstvo priča o nama 23:55 Serija: Prava žena
PRVA Serija: Paramparčad, 19.30
RTCG 1 Serija: Elementarno, 20.05
07:30 VOA 08:00 Film 10:00 Best of 2006/16 11:00 Best of 2006/16 12:00 Film 14:00 Film 16:00 Best of 2006/16 18:00 Film 17:00 Best of 2006/16 20:00 Film 22:00 Film 00:00 Best of 2006/16 01:00 Repriza programa
ATLAS Film, 22.00
07:00 Jutarnji program - uživo 09:30 Crtani film 09:45 Dogodilo se… - premijerno 10:00 Humoristička serija 10:30 Top 10 10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 11:25 Loto najava 16:30 Humoristička serija 17:00 Toto info - uživo 19:30 Loto – uživo 20:00 Priča dana - premijerno 20:45 Smijeh kao lijek 21:00 Grad koji volim, r
777 Na domaćem terenu, 15.45
10:30 City kids M 11:03 Premijera 11:15 Serija: Kalifornikacija, r 12:03 Dobar dan 13:03 City M 14:03 Magazin in CG 15:46 Serija: Bahar 17:16 Serija: Ljubav, navika, panika 18:00 Info monte 18:52 Sportisimo 19:05 Serija: Elif 21:03 U žiži CG 22:54 Meteo plus 23:03 Serija: Izvedi me 00:03 Serija: Kalifornikacija 01:00 Sportisimo 01:07 Meteo PLUS 01:10 Premijera 01:30 Film: Čaj u Sahari 03:30 Film: Proslava
MBC Kućica u cvijeću, 20.10
Informativa
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 11:10 Serija: Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mućke, r 14:00 Vijesti u 2 14:10 Život teče dalje, r 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Pjesma života 20:00 Bez granica 21:00 Serija: Mućke 22:00 Vijesti u 10 22:30 Serija
PINK Serija: Kalifornikacija, 00:03
10:00 Dok. prog. Vrhovi Balkana 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 14:00 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Farma: emisija o poljiprivredi 21:30 Aljazeera 22:15 Motorsport magazin 22:45 Video katalog 23:05 Vrhovi Balkana 00:00 Zapisano u zvijezdama
Sport
VIJESTI Serija: Mućke, 21:00
10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00
Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Vil i Grejs/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Vil i Grejs
TV NIKŠIĆ Info pres, 12.00
09:00 Dječiji program 11.00 Serija: Tjudorovi 12.00 Vijesti 12:05 Kad prošetam Crnom Gorom 13:00 Dječji program 15.00 Tajna starog mosta, r 16:00 Art magazin 17:00 Zapis 17:30 Savršena azijska kuhinja 17:55 Fleš sport 18:05 Obrazovni prorgam 18:35 Čuvar pravde 19.30 Dnevnik 2 20:15 CG sport 21:00 Serija: Čuvar pravde 22.00 Serija: Tjudorovi 23.00 Serijski program: Elementarno, r 23.45 VOA – glas Amerike 00.15 CG sport, r
RTCG 2 Serija: Tjudorovi, 22.00
10:00 10:35 11:30 12:05 14:15 15:00 16:45 19:00 19:35 20:00 21:00 21:30 22:00 22:33 22:35 23:25 01:30
Serija Muzički program Muzički program Film Muzički program Film Muzički program Polis Grad teatar Budva Dokumentarni program: Životi naši Serija Muzički program Polis Mali oglasi Na dva mora, r Film Video text
BUDVA Film, 15.00
TVPROGRAM•37
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
DANAS U GRADU
TV PREPORUKA
REPERTOAR BIOSKOPA
PRVA, Sinđelići, 16.05
DOKTOR STREJNDŽ, 19.30 DŽEK RIČER - BEZ POVRATKA 22:45 FANTASTIČNE ZVIJERI I GDJE IH NAĆI 16:15, 17:30, 18.45, 20:00, 21:15 GREBEN SPASA 18:00, 21:45 JESEN SAMURAJA 21.30 RAČUNOVOĐA 20.30, 22:15 TIHI ZALIV, 15.00, 22.30 TROLOVI 15:15, 17:15 VAJANA 15:30, 16:30, 17:45, 19:00 VOJNA AKADEMIJA 3 : NOVI POČETAK 16:00, 20:15
U duhovitom serijalu pratimo život jedne savremene srpske porodice i uživamo u njihovim avanturama, dogodovštinama, nepredviđenim situacijama. Sjajna glumačka ekipa predvođena Vojom Brajovićem, Snežanom Bogdanović, Borisom Komnenićem, Goranom Radakovićem, Brankicom Sebastijanović… spremna je uvijek da nasmije do suza.
PINK, Elif, 19.10 Elif ima samo šest godina kada je majka Melek tajno prepušta imućnom Emiroglu domaćinstvu da u njemu odrasta kao sluškinja na imanju. Iako to ona ne zna, Elif je dijete Kenana Emiroglua, najstarijeg sina u porodici. On nije svjestan da je Elif njegovo dijete, iako je bio zaljubljen u njenu majku Melek prije nego što ga je ona, kako on to misli, napustila. Melek je prije šest godina pobjegla sa imanja, plašeći se za život svoje kćerke.
KABLOVSKE TELEVIZIJE
RTS 1 09.50 12.00 12.15 12.25 12.51 14.00 14.30 15.00 16.00 17.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.05 23.15 00.00 00.45 00.50
Nešto lepo Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Serija. “Pakao na točkovima” Lov i ribolov Serija. “Sumnjiva lica” Ovo je Srbija Serija. “Ranjeni orao” Dnevnik Kviz: Slagalica Dnevnik Serija: “Ranjeni orao” Kviz: Potera Serija: “Sumnjiva lica” Dnevnik Sportski dnevnik Autoportret Serija: “Pakao na točkovima” Vesti Film: “Hajd park u Hadsonu”
HRT 1 10.18 11.11 11.42 12.00 12.15 12.18 12.20 13.15 14.00 14.47 15.56 16.42 17.00 17.20 18.10 19.00 19.43 20.05 20.40 21.30 22.30 23.15 23.25 23.50
Dokumentarni film Treće doba TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Život teče dalje” Hrvatska uživo Kod doktora Društvena mreža Put do čuda TV kalendar Vijesti Serija: “Kraljica noći” Kviz: Potera Dnevnik Vrijeme Dva : jedan u gostima CSI Hrvatska Serija: “Leta u Indiji” Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Serija: “Novine”
FOX 09.00 09.55 10.50 11.40 12.35 14.25 15.20 19.00 20.00 21.00 22.00 22.55 23.55 00.50 01.45
Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Doktor Raš” Simpsonovi Serija: “Bez ljutnje molim” Film: “Zaglavilo se” Serija: “Goldbergovi” Serija: “Kasl” Serija: “Goldbergovi” Serija: “Bez ljutnje molim” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Okružen mrtvima” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Tiranin” Serija: “Tate”
ARENASPORT 1 07.00 FIFA Football: Magazin 07.30 Auto moto, ABS šou 08.00 Boks: Weekly - MAGAZIN 08.30 Fudbal, Liga šampiona, emisija 09.00 Košarka: Zadar - Partizan 10.30 Arenasport vesti 11.00 Fudbal: Sent Etijen - Nica 13.00 Fudbal: Milan - Inter 14.45 Fudbal: Mančester junajted - Arsenal 16.30 Clubland 17.00 Fudbal, pregled kola francuske lige 17.30 Fudbal, pregled kola italijanske lige 18.00 Košarka: Crvena zvezda - Karpoš 20.00 Košarka, emisija U obruču 21.00 Fudbal: Napredak Crvena zvezda 23.00 Arenasport vesti 23.30 Auto moto, mobil auto
MTV ADRIA 09.10 Daria 09.40 Punk’d 10.00 Top 10@10 11.00 Jukebox 12.00 3 From 1 12.10 Domacica 13.40 3 From 1 13.50 Ridiculousness 14.20 Ridiculousness 14.40 Ridiculousness 15.20 3 From 1 15.30 10 Biggest Hits Right Now 16.20 3 From 1 16.30 Teen Mom 17.10 Daria 17.40 Punk’d 18.00 Ridiculousness 18.20 MTV’s Bugging Out 18.40 3 From 1 18.50 The Ride 19.50 3 From 1 20.00 Rock Chart 20.50 3 From 1 21.00 Catfish: The TV Show 21.40 Catfish: The TV Show 22.30 3 From 1 22.40 Geordie Shore?s Mint Party Beltas
38
ENIGMATIKA
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
FOTO UBOD
Kengur radi jutarnje rastezanje Oko 8.000 bicikala se svake godine izvadi iz amsterdamskih kanala
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
Play sudoku online at:
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
www.sudokukingdom.com
LAKŠA
Daily Sudoku puzzle No. 2685
TEŽA
Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA
2014-02-18
Medium level
Daily Sudoku puzzle No. 2686
2014-02-19
Medium level
Sudoku puzzle No. 2942 2014-11-02
1
5
2
4 5
9
9
8
2 7
8
4
1
1 6
6
9
3
7
6
5
2
7
2
8
3
6
9
5
4
1
4
9
3
5
8
1
7
2
6
1
5
6
7
2
4
3
9
8
3
8
9
4
1Puzzle 4 9 solution: 6 2 7 5 7
2
1
5
8
6
9
2
9
3
8
6
2
4
7
6
7
2
9
4
1
5
8
3
8
3
4
5
2
7
9
1
6
5
1
7
4
3
9
8
6
2
2
8
6
1
7
5
4
3
9
9
9
4
3
8
6
2
1
7
5
7
6
1
2
9
4
3
5
8
4
4
2
8
7
5
3
6
9
1
3
9
5
6
1
8
7
2
4
5
8
8
4
9
5
7
4
3
6
3
3
3
5
9
4 6
4
1
5
3
1
2 6 5 8 7 3 4 1 9 Sudoku puzzle No. 1880 2011-12-06
3
2
3Play 9 sudoku 6 4 2 online 1 8 at: 7
8
6 7 2 1 5 8 9 3 4 www.sudokukingdom.com
6
3
5
2
7 2 4
1
8
6
2
4 3
7
2
3
5
6
9
2
4 6
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Word Search Puzzle #A258HJ
S
R
O
O
D
P
R
E
M
R
O
F
N
I
S
C
H
I
N
A
S
S
A
U
L
T
N
B
W
W
V
S
B
R
U
T
S
I
D
T
G
I
P
I
O
M
D
C
F
O
S
T
E
R
E
D
L
E
P
R
O
S
Y
T
A
R
G
E
T
E
I
U
I
A
E
G
I
I
S
A
G
R
D
S
E
P
N
W
I
N
S
O
M
E
U
A
I
J
S
S
A
C
G
A
T
A
C
K
L
E
A
O
P
G
I
S
H
P
R
A
L
B
E
M
G
G
E
N
L
W
A
D
O
M
L
L
B
S
N
G
C
I
E
D
N
E
P
S
U
S
E
U
O
E
I
P
D
Q
D
U
E
X
S
R
R
G
S
R
A
O
P
O
L
A
R
Y
T
T
K
J
E
Q
L
M
I
N
E
R
A
L
S
R
E
Y
R
D
Allege Allege Assault Assault Bides Blade Bides China Blade Diagnose Disturbs China Doors Diagnose Drama Drips Disturbs Dryers Doors Especial Fostered Drama Handle Drips Informer
Inters Fostered
Especial
Minerals
Dryers
Jogger Handle Leprosy Listings Informer Livid IntersLugged Lunch Jogger Lusts Leprosy Minerals Moping Listings Murky Livid Nailed Pangs Lugged Plies Lunch Polar Lusts
Rebel Rentals Murky Report Scrap Nailed Smear Pangs Strung Suspend Plies Swore Polar Tackle Target Rebel Unwise Rentals Warms Report Winsome Moping
Suspend Swore
39
ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Na emotivnom planu će vam biti sve ljepše i uživaćete sa partnerom u izlascima. Potražite pomoć kolega kako bi završili posao na vrijeme. Povedite računa u saobraćaju ako ste vožač.
BIK Partneru smetaju neki vaši stavovi pa pokušajte da malo nešto promijenite. Izbjegavajte konflikte sa kolegama po svaku cijenu. Psihički ste malo uzdrmani.
BLIZANCI Pojaviće se osoba koju ćete upoznati preko prijatelja koja će vam se odmah dopasti. Danas ćete zračiti posebnom harizmom. Na poslu je sada dobro. Zdravlje stabilno.
VAGA Zaljubljeni ste i to se na vama vidi. Uživate u zajedničkim trenucima sa partnerom. Završavajte poslove na vrijeme nemojte ih stalno odlagati. Bavite se sportom.
ŠKORPIJA Ako ste sami prihvatite poziv za izlazak od osobe sa kojom radite. Trudite se da na posao dolazite na vrijeme da vas ne opominju. Moguć kraći put. Zdravlje dobro.
STRIJELAC Lijepo veče će te provesti u izlasku sa partnerom i prijateljima. Javiće vam se prijatelj koga dugo nijeste vidjeli. Situacija na poslu je sada bolja pa možete da odahnete. Zdravlje dobro.
Tackle Target Unwise Warms Winsome
Scrap
RAK Sa partnerom se dobro razumijete i svakim danom vam je veza sve bolja. Sa nadređenim nemate dobar odnos i imaćete malih problema na poslu. Prolazna glavobolja.
JARAC Pokažite malo više emocija prema partneru nekako ste u emotivnom grču. Radite i ono što vam ne odgovara ali za sada nemate izbora. Osjetljiv respiratorni sistem.
Smear
Strung REBUS
LAV Copyright © Puzzle Baron November 25, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!
Ne mislite više na staru vezu već se okrenite novoj i opustite. Posvetite više vremena porodici zapostavili ste je zbog poslovnih obaveza. Moguć manji dobitak. Zdravlje dobro.
DJEVICA Muči vas ljubomora nepotrebno partner vam je vjeran. Razgovarajte o svemu sa partnerom. Pazite sa kim počinjete poslovnu saradnju. Manji uzdatak. Pazite se od povreda.
Rješenje iz prethodnog broja: Dokom bajna Jele korača
VODOLIJA Probajte da osvježite vezu kraćim putovanjem. Treba vam malo više vremena za ljubav. Nijeste usredsređeni na posao koliko bi trebalo pa imate problema. Prolazna glavobolja.
RIBE Partner želi da više vremena provodite zajedno. Iznenadite partnera malim poklonom. Izbjegavajte raspravke sa kolegama, gledajte šta je za vas najbolje. Zdravlje dobro.
SPORT
NA DANAŠNJI DAN
1998.
Barselona - Atletiko Madrid 0:1. Veliko slavlje na Nou Kampu povodom 100. rođendana “blaugrane”, početak utakmice kasnio sat i po, a potom slavlje pokvario Vladimir Jugović.
ABA LIGA 11. KOLO BUDUĆNOST VOL
Novi lider crnogorske Erste lige
ERSTE LIGA PREGLED SEDMOG KOLA
SUTJESKA PALA, IBAR NOVI LIDER U crnogorskoj Erste ligi više nema neporaženih ekipa u derbiju sedmog kola Ibar je na svom terenu savladao Sutjesku (92:81), nanio prvi poraz Nikšićanima u ovoj sezoni i preuzeo lidersku poziciju na tabeli. Utakmica je bila u egalu sve do drugog dijela druge četvrtine. Onda su Rožajci zaostatak od pola koša (35:36) pretvorili u prednost od deset poena (52:42). Do kraja je četa Milana Rondovića rutinski čuvala stečenu prednost. Blistao je Nedim Feleć sa 27 poena (osam trojki iz 11 pokušaja), četiri asistencije i tri skoka. Marko Ljujić je ubacio 22 koša uz sedam skokova, dok je Armin Kalić ostvario dabl-dabl od 20 poena i 12 asistencija. Na drugoj strani Džermejn Tomas je bio najbolji sa 21 poenom, Džejon Džejms je ubacio 14, a dvocifreni učinak je imao i Zdravko Bošković (11 koševa). Teodo je na svom terenu na poluvremenu gubio od Primorja (46:47), činilo se da ekipa iz Herceg Novog može do drugog trijumfa, ali je uslijedilo nevjerovatno drugo poluvrijeme ekipe Miodraga Mija Kadije. U tom periodu Tivćani su postigli čak 71 poena (primili samo 26) i na kraju slavili sa +44 (117:73). Crnogorskog predstavnika u Balkanskoj ligi je do pobjede vodio Milan Stanojević sa 29 poena, uz pet asistencija, pet ukradenih i četiri skoka za ukupni indeks 42. Mi-
SEMAFOR Ibar - Sutjeska 92:81 Jedinstvo - Ulcinj 63:85 Danilovgrad - Lovćen 76:88 Teodo - Primorje 117:73 Studentski centar slobodan 1. Ibar 2. Sutjeska 3. Teodo 4. Jedinstvo 5. Ulcinj 6. Lovćen 7. S. centar 8. Primorje 9. Danilovgrad
6 6 6 7 6 6 6 7 6
5 5 4 3 3 3 3 1 1
1 1 2 4 3 3 3 6 5
11 11 10 10 9 9 9 8 7
Parovi sljedećeg kola Sjutra Lovćen - Teodo Sutjeska - Danilovgrad Ulcinj - Ibar S. centar - Jedinstvo Primorje slobodno
loš Đurišić je ubacio 19, Petar Kusovac 16, Stefan Sajin 11, a Miloš Popović deset koševa. Lovćen je upisao i treći trijumf ove sezone, a ovog puta je žrtva bio Danilovgrad (88:76). Cetinjane je do pobjede vodio Petar Jovanović (odigrao svih 40 minuta) sa 22 poena i sedam asistencija, a odlično ga je ispratio Miloš Lopičić sa 16 koševa i čak 15 skokova. Milić Starovlah je ubacio 13, a po 12 su dodali Miloš Pajović i Nikola Borilović. Ulcinj je na krilima Miloša Jovanovića (šest od šest trojke, 22 poena ukupno), Ivana Jelenić (20) i Dragana Bjeletića (14 poena i 12 skokova) lako izašao na kraj sa Jedinstvom u Bijelom Polju (85:63). A.K.
PROTIV MLADIH DOVOLJNO DESE
⌦ Alen Kasmić
Lagano, raspucano, ali sa padovima kojih ne smije biti - košarkaši Budućnost Volija preskočili su gostovanje u Železniku savladavši ekipu FMP-a (77:69) u 11. kolu ABA lige. Biola je to mnogo lakša pobjeda nego što to konačni rezultat govori, jer je četa Ilijasa Zurosa pred posljednju četvrtinu imala +21 (67:46). Nakon prve četvrtine tokom koje su “plavi” imali i +19 (27:8) se mogao naslutiti pobjednik. U tom periodu je briljirao napad crnogorskog šampiona koji je pogodio pet trojki, a posebno se istakao Markus Vilijams koji je u tom periodu ubacio 11 poena uz četiri asistencije i podsjetio na dane kada je nosio dres Crvene zvezde. Međutim, drugih deset minuta su otkrili slabosti Suada Šehovića i drugova. Odbrana nije bila na nivou sa početka meča, napad je takođe stao, jedine poene je Budućnost postizala sa slobodnih bacanja, a trojkama na drugoj strani FMP je smanjio zaostatak. Ekipa iz Beograda je na 1:28 stigao na samo tri poena zaostatka (36:39), ali je Sead Šehović trojkom prekinuo seriju protivnika, da bi Vilijams postavio konačnih 35:41 pred odlazak na veliki odmor. “Želim prije svega da čestitam svojim igračima. Igrali smo protiv veoma talentovanog mladog tima, sa velikom motivacijom. Rad sa mladima je veoma važan i ovom prilikom želim da čestitam FMPu zbog toga. Zadovoljan sam igrom mog tima. Imali smo mali broj treninga zajedno,
To je pravi Markus Vilijams: Detalj sa sinoćnjeg meča u Železniku
ABA LIGA 11. KOLO Mornar - Krka 86:73 Partizan - Mega Leks 86:79 K. Sokoli - Cedevita 89:81 Igokea - MZT 79:72 FMP - Budućnost 69:77 Cibona - Zadar 82:73 Danas 17.00h Olimpija - C. zvezda 1. Budućnost 2. C. zvezda 3. Partizan 4. Cedevita 5. Cibona 6. Igokea 7. Mega Leks 8. Krka 9. Zadar 10. Mornar 11. FMP 12. MZT 13. K. Sokoli 14. Olimpija
11 10 11 11 11 11 11 10 11 11 11 11 11 9
10 10 8 7 7 6 4 5 4 3 3 3 2 3
1 0 3 4 4 5 7 5 7 8 8 8 9 6
21 20 19 18 18 17 15 15 15 14 14 14 13 12
ali se igrači izuzetno trude da napreduju. Imali smo dobre i loše momente. Naš cilj je da budemo bolji na svakom narednom treningu. I naravno, da snažno radimo. Takođe, želim da zahvalim publici. Dvorana nije bila puna, ali je ambijent bio dobar”, rekao je Zuros nakon meča. A u nastavku nije bilo nikakve dileme. Ponovo je odbrana pojačana, u napadu je lopta lijepo kružila, pogađali su “plavi” sa svih pozicija, pa je prednost rasla iz minuta u minut. Treći kvartal Budućnost je dobila 26:11 i pred odlučujućih deset minuta imala velikih +21. Već tada je pitanje pobjednika bilo riješeno.
MOJ TIKET
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
ALEN KASMIĆ, novinar DN
✓ Napoli - Sasuolo ✓ Inter - Fiorentina ✓ Las Palmas - Atl. Bilbao ✓ Rems - Nior ✓ Konjaspor - Osmanlispor
OLI PRESKOČILA ŽELEZNIK
Foto: ABA liga
H PANTERA ET MINUTA FMP
69 77
15 20 11 23 29 12 26 10 Radanov Čović 11 Davidovac 6 Apić 10 Lazarević 2 Bursać 2 Šešlija 2 Kutlešić 6 Žižić 8 Ljubičić 10 Kaplanović 0 Bolden 12 Trener: Branko Maksimović
Rutinski su priveli meč kraju, ali uz veliki pad i prazan hod, tokom kojeg je FMP poveo tri trojke, smanjio zaostatak, ali je to bilo sve, pa je ekipa iz Njegoševog parka upisala deseti trijumf ove sezone. Vilijams i Boris Savović su imali isti učinak od 17 poena, plejmejker je imao i osam asistencija, a krilni centar deset skokova, dok je Suad Šehović ubacio 16. Pred košarkašima Budućnosti je mirna nedjelja (slobodni u ovom kolu Evrokupa) koju moraju iskoristiti da se dodatno uigraju sa novim trenerom, a u narednom kolu regionalnog takmičenja slijedi novo gostovanje - MZT-u u Skoplju.
BUDUĆNOST
Rejnolds Vilijams Su. Šehović Subotić Se. Šehović Gordić Baćović Ilić Savović Nikolić Popović Vranješ Trener: Ilijas Zuros
7 17 16 7 5 2 17 2 4 -
BEOGRAD - Dvorana: Železnik. Gledalaca: 300. Sudije: Matej Boltauzer (Slovenija), Sašo Petek (Slovenija), Marko Juras (Srbija). Slobodna bacanja: FMP 15-16 (94%), Budućnost Voli 19-29 (66%). Šut za dva: FMP 9-25 (36%), Budućnost Voli 1732 (53%). Šut za tri: FMP 1236 (33%), Budućnost Voli 8-22 (36%). Skokovi: FMP 25+7, Budućnost Voli 25+6. Asistencije: FMP 21, Budućnost Voli 22. Ukradene lopte: FMP 7, Budućnost Voli 12. Greške: FMP 19, Budućnost Voli 14. Blokade: FMP 3, Budućnost Voli 1. Faulovi: FMP 28, Budućnost Voli 20.
DA LI STE ZNALI? Da su Budućnost i FMP odigrali prvi zvanični meč nakon šest godina. Tada su “panteri” u 26. kolu tadašnje NLB lige slavili u Železniku 73:70.
41
1 i GG T22+ GG 1 GG
NBA
Ratnici lako, brutalni Vestbruk Kada su Kevin Djurent, Stefon Kari i Klej Tompson raspoloženi pobjeda Golden Stejta ne dolazi u pitanje, a tako je bilo i ovog puta - pala je Minesota (115:102). Kari je ubacio 34 poena imao osam skokova i šest asistencija. Djurent ga je ispratio sa 28 koševa, deset uhvaćenih lopti, pet asistencija i šest blokada čime je postavio lični rekord, dok je Tompson dodao 23 koša. A Rasel Vestbruk nastavlja sa brutalnim partijama. Fantastični plejmejker je ostvario i sedmi tripl-dabl ove sezone - 17 poena, 15 asistencija i 13 skokova i vodio svoju Oklahomu do pobjede nad Detroitom 106:88. SEMAFOR:: Šarlot - Njujork 107:102, Oklahoma - Detroit 106:88, Vašington - San Antonio 100:112, Majami - Memfis 107:110, Golden Stejt - Minesota 115:102. A.K.
Vuk Dragutinović i Stefan Vukotić
SVJETSKO PRVENSTVO U DŽIU DŽICUU
Zlatni crnogorski duo Miloš Kovačević i Dejan Vukčević su u petak i subotu osvojili srebra u borbama, a juče je stigla i treća medalja - Stefan Vukotić i Vuk Dragutinović su u duo šou sistemu osvojili zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u džiu džicuu koje se održava u Vroclavu. Crnogorski dvojac je u prvom kolu bio bolji od poljskog dubla, u drugom od rumunskog, dok su u finalu pobijedili par sa Tajlanda. “Zaista sam prezadovoljan. Postati svjetski šampion nije nimalo lako. Spremili smo našu taktiku, našu vježbu koja je na sudije ostavila visok utisak. Hvala kolegama iz tima koji su svo vrijeme bili uz nas, kao i predsjedniku Ranku
POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA
DAN KADA JE FUDBAL BIO ZAVIJEN U CRNO Bio je to dan koji je zavio Ostrvo u crno i šokirao svjetsku sportsku javnost - saelektor fudbalske reprezentacije Velsa, legendarni fudbaler “zmajeva” Geri Spid objesio se u svojoj kući u Česteru. Policija je saopštila da nije bilo sumnjivih okolnosti po pitanju njegove smrti. Vodio je selekciju Velsa u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2012. godine, a u tom ciklusu je u Kardifu nanio prvi poraz “hrabrim sokolovima” (2:1), a nakon tog neuspjeha Zlatko Cico Kranjčar je smijenjen. “Potpuno sam razoren. Geri je bio jedan od najboljih u fudbalu. Bila je čast zvati se njegovim prijateljem i saigračem. Nema riječi kojima bih mogao opisati kako se osjećam i koliko sam tužan. Moje misli su sa njegovom porodicom”, rekao je Rajan Gigs. A.K.
Crnogorski dvojac je u prvom kolu bio bolji od poljskog dubla, u drugom od rumunskog, dok su u finalu pobijedili par sa Tajlanda. Vukotiću i selektoru Milošu Ašaninu”, rekao je Vukotić. Njegov kolega Dragutinović je takođe bio srećan zbog sjajnog odličja. “Na najbolji mogući način predstavili smo se na Svjetskom šampionatu i reprezentovali državu kako dolikuje. Bilo nam je izuzetno naporno, ali lakše zbog podrške kolega i stručnog štaba”, istakao je Dragutinović. A.K.
42
sport
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
NIKO kao ROZBERG Drugim mjestom u Abu DAbiju NjemAc potpisAo šAmpioNsku kruNu
Alpsko skijANje
Slalom = Šifrin Kada se u Svjetskom kupu u Alpskom skijanju vozi slalom kod dama, sve je nekako unaprijed poznato! Najdominantija djevojka ove disciplini Mikaela Šifrin slavila je i na drugom slalomu sezone koji je juče održan u američkom Kilingtonu. Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede pred svojim navijačima došla je u ukupnom vremenu minut, 27 sekundi i 95 stotinki. Slovakinja Veronika Velez Žužulova je bila druga, dok je treće mjesto osvojila Švajcarskinja Vendi Heldener. K.B.
oDbojkA
Jedinstvo palo u Budvi PRVA LIGA, 5. kolo (M) Sutjeska - Volej star 0:3 (17:25, 16:25, 23:25) Bar Volej - Budućnost Kapital Plaza 0:3 (17:25, 20:25, 12:25) Budvanska rivijera - Jedinstvo Bemaks 3:2 (23:25, 26:24, 24:26, 25:20, 15:11) PRVA LIGA, 7. kolo (Ž) Budućnost Bemaks - Rudar 0:3 (23:25, 9:25, 25:27) Nikšić - Budvanska rivijera 0:3 (12:25, 13:25, 12:25) Gimnazijalac - Gorštak 3:1 (25:17, 18:25, 25:15, 25:16) Herceg Novi - Morača 0:3 (23:25, 22:25, 22:25) Luka Galeb - Luka Bar 3:1 (20:25, 25:22, 25:22 i 25:21)
rukomet
Partizan bolji od Rudara PRVA LIGA, 6. kolo (M) Lovćen - Mornar 7 30:25 Ivangrad - Mojkovac 2:7 Partizan 1949 - Rudar 36:30 Budvanska rivijera je bila slobodna u ovom kolu. PRVA LIGA, 7. kolo (Ž) Morača 2015 - Nikšić 29:23 Budućnost II - Levalea 2010 (1. decembar) Danilovgrad je bio slobodan u ovom kolu.
3
Šampionski potpis u Abu Dabiju: Niko Rozberg slavi F1 titulu Hladan kao finska krv koja teče njegovim venama, sa jasnim ciljem kao i većina Njemaca! Niko Rozberg nije mnogo rizikovao u posljednjoj trci sezone, uostalom nije bilo ni potrebe. Lagano je sačuvao drugo mjesto na Velikoj nagradi Abu Dabija što mu je bilo dovoljno da prvi put u karijeri postane svjetski šampion! Sa istim brojem (šest) na bolidu kao i njegov otac Keke 1982. kada je bio prvak najbržeg karavana. Pobjeda Nikovog jedinog konkureta i timskog kolege iz Mercedesa Luisa Hamiltona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ujedno je značila i oproštaj od krune britanskog fozača. Treći na svemirskoj Jas Marini bio je majstor iz Ferarija Sebastijan Fetel.
■ Kada snovi
dječaKa postanu java
Znao je Niko Rozberg još od Sao Paula da mu je za titulu dovoljno i treće mjesto
na posljednjoj trci, a famoznih 12 bodova znao je da sačuva. Prethodnih godina kruna mu je bila na dohvat ruke, sada konačno može da odahne - ušao je među besmrtne, među 33 vozača koja su šampioni Formule 1. “To je taj trenutak koji sam toliko čekao, to je trenutak kada znam da se moj san iz djetinjstva ostvario”, rekao je nakon trke Niko Rozberg. “Sve je nevjerovatno, a ovaj trijumf posvećujem svoj kćerki i supruzi”.
■ “prljavi
triKovi” luisa Hamiltona
Šansu da odbrani titulu Luis Hamilton je propustio mnogo ranije tokom sezone. Juče u Abu Dabiju vodio je od starta, ali je znao da mu to neće donijeti četvrti šampionski lovor, pa je namjerno usporio kako bi se ostali vozači primakli Rozbergu i tako imali priliku da ga preteknu. Ipak, to kao da nije mnogo zanimalo Sebastijana Fetela i društvo...
⌦--------------------------------------------KeKe i NiKo RozbeRg su dRugi otac i siN šampioNi FoRmule 1 - pRije Njih to je pošlo za RuKom gRejemu i dejvidu hilu.
---------------------------------------------⌦
broj šampiona Formule 1 koji dolaze iz njemačke mihael šumaher, sebastijan Fetel i niko rozberg “Luis se služio prljavim trikovima”, bio je bez dlake na jeziku četvorostruki šampion Formule 1 Sebastijan Fetel. “Bio sam u nezgodnoj situaciji, pa iako nisam želio da pravim probleme, pokušao sam da obiđem Nika. Ipak, nisam uspio”. Luis Hamilton je nakon trke dosta hladno čestitao svom kolegi i poručio... “Drago mi je što je sve gotovo. Nije ovo bila trka u kojoj sam uživao. Očigledno smo imali puno problema i zbog toga sam sad tu gdje jesam - drugi”, istakao je Hamilton. F1 karavan tako je uplovio u mirnu luku... Do novih izazova koji kreću u martu niko nije ravan Niku Rozbergu. K.B.
KONAČAN PLASMAN VOZAČA 1. Niko Rozberg (Njemačka) 385 2. Luis Hamilton (Velika Britanija) 380 3. Danijel Rikardo (Australija) 256 4. Sebastijan Fetel (Njemačka) 212 5. Maks Ferštapen (Holandija) 204
KONSTRUKTORI
1. Mercedes 2. Red Bul 3. Ferari 4. Fors Indija 5. Vilijams
765 468 398 173 138
16 puta je šampion Formule 1 bio neko od britanskih vozača - najbliži su njemački sa 12 titula. slijede brazilci (8), argentinci (5), Finci, austrijanci, australijanci i Francuzi (po četiri)
Uz rame Maradoni i Mesiju: Argentina će dugo slaviti Huan Martina del Potra
43
SPORT
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
SPORTSKI EKRAN SK1 20:45Fudbal: Las Palmas - Atl. Bilbao 02:30NFL: Filadelfija - Grin Bej
SK2 20:45Fudbal: Hadersfild - Vigan 01:30NBA: Njujork - Oklahoma
SK3 19:00KHL: Medveščak - Sibir 21:00Fudbal: Braga - Feirense
ARENA SPORT 1 17:00ABA liga: Olimpija - Crvena zvezda 21:00Fudbal: Inter - Fiorentina 01:00NCAA: Kentaki - Arizona
ARENA SPORT 2 02:00NHL: Dalas - St. Luis
ARENA SPORT 4 19:00Fudbal: Napoli - Sassuolo
EUROSPORT 1
Tango u Zagrebu
NEBOPLAVA FEŠTA: ARGENTINA KONAČNO OSVOJILA DEJVIS KUP
⌦ Kosta Bošković
Konačno Argentina! I to nakon neviđene drame, epskih mečeva, nedjelje za istoriju... Teniseri ove zemlje, nakon četiri izgubljena finala, napokon su zgrabili opsesiju zvanu “salatara”! Poslije pet nezaboravnih mečeva savladali su Hrvatsku - 3:2, usred Zagreba koji ovih dana zbog sjajnih navijača Argentine kao da je bio Buenos Ajres.
■ DELPO ZA SVA VREMENA
A negdje oko 16 sati sve se činilo drugačije. Marin Čilić je u četvrtom meču finala, pri ukupnom rezultatu 2:1 za Hrvatsku vodio 2:0 u setovima protiv Huana Martina del Potra, već osjećao miris salatare, ali... Zašto je tenis poseban sport, a Del Potro jedinstven teniser, vidjelo se još jednom juče! Div iz Tandila nekako je uspio da pronađe snagu i
u epskom meču koji je trajao skoro pet sati “okrene” Čilića - 6:7 (4-7), 2:6, 7:5, 6.4, 6:3. “Biće ovo moj meč godine, karijere, života ako Delbonis slavi u petom meču”, poručio je Delpo nakon drame tokom koje je stigao i da slomi mali prst na ruci.
■ DELBONIS
ZAVRŠIO POSAO
A onda kao da drugačije nije moglo ni biti! Federiko Delbonis, momak kojem je najveći uspjeh u karijeri treće kolo Australijan opena, oduvao je (3:0) sa domaćeg terena vječnog Iva Karlovića i argentinska fešta u Zagrebu mogla je da krene - zajedno sa čuvenim Dijegom Maradonom na čelu, koji nije propustio priliku da predvodi navijanje u Areni. Strast, želja i ogromno srce - sve to su imali Argentinci ove godine. Čuvena salatara je u pravim rukama. Hrvatima ostaje da žale, jer su bili tako blizu.
⌦-----------------------------------------------
Dejvis kup, finale Čilić - Delbonis 3:2 (6:3, 7:5, 3:6, 1:6, 6:2) Karlović - Del Potro 1:3 (4:6, 7:6, 3:6, 5:7) Subota Čilić/Dodig - Del Potro/Majer 3:0 (7:6, 7:6, 6:3) Nedjelja Čilić - Del Potro 2:3 (6:7, 2:6, 7:5, 6.4, 6:3) Karlović - Delbonis 0:3 (3:6, 4:6, 2:6)
4
FINALA IZGUBILA JE ARGENTINA (1981, 2006, 2008. I 2011) PRIJE NEGO JE JUČE KONAČNO -----------------------------------------------⌦ OSVOJILA DEJVIS KUP HUAN MARTIN DEL POTRO JE PRI REZULTATU 2:1 ZA HRVATSKU GUBIO 2:0 U SETOVIMA OD MARINA ČILIĆA, ALI JE NAKON EPSKA ČETIRI SATA I 53 MINUTA USPIO DA OKRENE SVOG RIVALA I IZJEDNAČI REZULTAT
14:00Snuker: UK šampionat, Jork 20:00Snuker: UK šampionat, Jork
EUROSPORT 2 20:00Fudbal: Štutgart - Nirnberg
PRVENSTVA CG ZA MLAĐE SENIORE
Dominacija Akademika
Jovana Peković (do 70 kg), Kristina Milić (do 78), Vuk Nikčević (do 60), Marko Gušić (do 66) i Nebojša Gardašević (do 81) zlatnim medaljama u Danilovgradu donijeli su nikšićkom Akademiku zvanje najuspješnijeg učesnika prvenstva Crne Gore za mlađe seniore u džudou. U ženskoj konkurenciji zlatne su bile Ivana Nikolić (do 48, Straševina), Marija Žižić (do 52, Stara Varoš Volcano), Elma Ličina (do 57, Nenad Sinanović), Jovana Janjušević (do 63, Trebjesa) i Jovana Nikić (preko 78, Onogošt), a kod muškaraca Nikola Stanišić (do 73, Trebjesa), Danilo Maraš (do 90, Fajter), Lazar Ćupić (do 100, Milenijum) i Stefan Lutovac (preko 100, Proleter). U konkurenciji poletarki šampionke Crne Gore postale su Marija Simić (do 20, Akademik), Anja Popović (do 22, Stara Varoš Volcano), Mia Radinović (do 25, Judo Jin), Ljiljana Radojičić (do 28, Straševina), Andrijana Šutović (do 31, Straševina), Milana Stevanović (do 34, Tivat), Lejla Hodžić (do 38, Ibar),
Marko Gušić Ivana Veličković (do 42, Jedinstvo), Andrea Turčinović (do 46, Crnogorac) i Aiša Nurković (preko 46, Ibar). Zlato kod poletaraca osvojili su: Savo Ivanišević (do 20, Kotor), Luka Minić (do 22, Pljevlja), Andrija Drašković (do 25, Akademik), Balša Miličić (do 28, Akademik), Vojin Dobrović (do 31, Miloš Stanković), Muhamed Beriša (do 34, - Akademik), Stevan Sadiku (do 38, Miloš Stanković), Petar Popović (do 42, Kotor), Vidak Miljenović (do 46, Kotor), Petar Pajović (do 50, Kotor) i Stefan Kovinić (preko 50, Tivat). K.B.
44
SPORT
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
PREMIJER LIGA
Bilić zaustavio Murinja U prvoj od dvije utakmice koje će odigrati u nekoliko dana Mančester junajted nije uspio da slomi Vest Hem (1:1). “Čekićari” Slavena Bilića poveli su već u 2. minutu preko Diajfre Sakoa, a izjednačio je Zlatan Ibrahimović u 21. Međutim, “crveni đavoli” nisu uspjeli da preokrenu, a priliku za osvetu tražiće već 30. novembra, u Liga kupu. Arsenal je odradio Bornmut (3:1) golovima Aleksisa Sančeza (dva) i Tea Volkota, dok je Sautempton bacio na koljena Everton (1:0), kojem je u prvom minutu presudio Čarli Ostin. SEMAFOR: Man. junajted - Vest Hem 1:1, Arsenal Bornmut 3:1, Sautempton Everton 1:0, Votford - Stouk 0:1. A.P.
LIGA KUP
Seltik osvojio 100. trofej Seltik je u velikom finalu Liga kupa pobijedio (3:0) Aberdin i osvojio 16. put takmičenje, odnosno 100. trofej u istoriji. “Kelti” Brendana Rodžersa slavili su pogocima Toma Rogika 16, Džejmsa Foresta u 37. i Muse Dembelea u 64. minutu iz penala. “Ovo je veliki uspjeh Seltika kao kluba i istorijski trenutak za sve navijače. Ponosni smo i nadam se da će nam ovo dati krila da budemo još bolji u budućnosti”, rekao je Rodžers. Seltik je 47 puta bio prvak Škotske, uz 36 trofeja Kupa, 16. Liga kupa i jedan Kup šampiona. A.P.
Simeone mlađi srušio šampiona Italije
SERIJA A 14. KOLO ĐENOVA RAZBILA JUVENTUS 3:1 , ROMA SLOMILA PESKARU 3:2
Ćolo junior slomio dami srce Odavno takvu fudbalsku lekciju nije doživio Juventus. Prvi put od oktobra 2005. godine “stara dama” primila je tri gola za poluvrijeme, a sve zahvaljujući nevjerovatnoj Đenovi, odnosno dvostrukom strijelcu Đovaniju Simeoneu u 3. i 13. te autogolu Aleksa Sandra u 29. minutu. Tim Ivana Jurića razbio je šampiona Italije (3:1), za kojeg je jedini gol postigao Miralem Pjanić iz slobodnjaka. Međutim, nedovoljno... “Bili smo fantastični protiv najbolje ekipe u ligi. Moji momci su odigrali savršen meč i ovo je velika pobjeda za nas. Presrećni smo”, jasan je Jurić, dok Masimilijano Alegri poručuje...
Klasik na Meaci Poljuljani Inter dočekuje večeras Fiorentinu na Đuzepe Meaci, u velikom italijanskom klasiku. Nerazuri i Stevan Jovetić po svaku cijenu žele da se podignu nakon eliminacije iz Lige Evrope, dok gosti planiraju da nastave niz protiv rivala, kojeg su pobijedili u posljednja četiri dvoboja. “Ovo je lekcija koja će nam poslužiti za budućnost. Iz ovakvih mečeva smo uvijek učili, pa ćemo i sada. Čak ovaj poraz i nije loš kako bismo shvatili da nešto moramo promijeniti u pristupu”,
naglašava Alegri. A, Lacio i Atalanta se ne zaustavljaju. Rimljani su golom Sergeja Milinkovića-Savića srušio Palermo (1:0) i potpisao četvrtu pobjedu u posljednjih pet susreta, dok je tim iz Bergama srušio Bolonju u gostima (2:0) golovima Andree Masijela u 15. i Jasmina Kurtića u 68. minutu, te vezao šestu uzastopnu pobjedu. Roma se izjednačila sa Milanom na drugom mjestu, nakon pobjede (3:2) nad Peskarom, kojoj su presudili Edin Džeko (dva gola) i Dijego Peroti. SEMAFOR: Palermo - Lacio 0:1, Bolonja - Atalanta 0:2, Kaljari - Udineze 2:1, Kroto-
ne - Sampdorija 1:1, Đenova Juventus 3:1, Roma - Peskara 3:2. VEČERAS: Napoli - Sasuolo (19h), Inter - Fiorentina (21h). A.P.
11 GODINA PROŠLO JE OD KAD JE JUVENTUS POSLJEDNJI PUT U SERIJI A PRIMIO TRI GOLA U PRVOM POLUVREMENU - OD OKTOBRA 2005. I PORAZA OD MILANA 3:1
PRIČAM TI PRIČU: MALO POZNATE IZJAVE POZNATIH FUDBALSKIH LIČNOSTI
UOČI UTAKMICE UZIMAO SAM DEVET BRENDIJA, KOKAIN I VINO “Za fudbal sam živio i budio se zbog njega. Međutim, kad je došlo vrijeme za fudbalsku penziju, sve je to postala prošlost. Tada sam se pitao šta i kako dalje. Rješenje su bili piće i kokain. Od toga sam totalno odlijepio. Na primjer, jednom prilikom zaključao sam se u hotelsku sobu na šest nedjelja
i započeo put prema paklu. Mislim da sam povlačio 16 crta kokaina dnevno. Takođe, znao sam pred utakmicu da popijem devet brendija, našmrčem se kokaina i sve to zalijem vinom”. A.P. Pol Gaskojn, legenda engleskog fudbala, koja i danas ima velikih problema sa alkoholom i drogom.
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
SPORT
45
PRIMERA 13. KOLO KIKS BARSE
Ukleta Baskija za španskog šampiona
8
Ni Mesi nije uspio da sruši Sosijedad Barselona je ponovo kiksala. Prvak Španije remizirao je u dvorištu Real Sosijedada (1:1) i sada ima šest bodova manje od lidera Reala. Vilijan Hoze pogodio je u 53. za vođstvo, nakon čega je u 59. Lionel Mesi izjednačio, ali do kraja nije uspio donijeti “blaugrani” pobjedu. Atletiko Madrid, na čijoj klupi je presjedio Stefan Savić, razbio je Osusunu (3:0) u Pamploni. Domaći nisu iskoristili jedanaesterac u 14. preko Roberta Toresa, a onda je stigla trostruka kazna golovima Dijega Godina u 36, Kevina Gameira u 37. i Janika Fereire-Karaska u 90. minutu. “Bila je ovo mnogo teža utakmica nego što krajnji rezultat govori. Imali smo i dosta sreće kod 0:0, ali smo uspjeli da iskoristimo prilike i vratimo se pobjedama,
POSLJEDNJIH PUTA, OD MAJA 2007, BARSELONA NIJE SLAVILA PROTIV REAL SOSIJEDADA U GOSTIMA. što je psihološki jako važno za nas”, jasan je Dijego Simeone. SEMAFOR: Viljareal - Alaves 0:2, Osasuna Atletiko Madrid 0:3, Selta - Granada 3:1, Real Sosijedad - Barselona 1:1. A.P.
Palmeiras je šampion Brazila! Ze Roberto i drugovi su na svom terenu savladali Čapekoense 1:0 golom Fabiana i kolo prije kraja obezbijedili devetu titulu u istoriji
NOSTALGIJA SJEĆANJE NA LEGENDARNE EKIPE KADETI CRVENE STIJENE 1998.
Tološi ne zaboravljaju generaciju iz snova ⌦ Miloš Antić Dominirali su crnogorskim terenima, gazili rivale, a onda otišli u Novi Sad i ispisali istoriju - kadeti Crvene stijene 1998. godine osvojili su titulu prvaka Jugoslavije u svojoj uzrasnoj kategoriji. Izabranici profesora Nika Raičkovića (generacija rođena 1981. godine i mlađi) u “sprskoj Atini” su odigrali tri meča (sa pobjednicima svih regija), upisali dvije pobjede i remi, što je bilo dovoljno da prestižni pehar stigne u Tološe. Na slici su šampioni: GORNJI RED: Niko Raičković (trener), Slobo Radulović, Milan Radulović, Mirko Šćepanović, Ivan Vuković, Saša Raičković, Bojan Ćupić, Mladen Miranović (pomoćni trener). DONJI RED: Srđan Radonjić, Miloslav Mešter, Bojan Kovač, Željko Pavićević, Borko Đuković. Tološani su na otvaranju turnira šokirali prvog favo-
Izabranici profesora Nika Raičkovića u Novom Sadu su odigrali tri meča (sa pobjednicima svih regija), upisali dvije pobjede i remi, što je bilo dovoljno da prestižni pehar namijenjen šampionu Jugoslavije prvi (i za sada jedini) put u istoriji stigne u Tološe
rita, domaću Vojvodinu - 4:3 je bilo, a u strijelce su se upisali dva puta supertalentovani Miloslav Mešter, Srđan Radonjić i Borko Đuković. U drugom kolu Priština je bila lak zalogaj - opet su isti strijelci bili raspoloženi, s tom razlikom što je ovog puta Radonjić postigao dva gola, da bi u posljednjem meču protiv Radničkog iz Niša u remiju 2:2 Radonjić i Raičković zatresli mrežu čuvenog Reala sa Nišave. Od čuvene generacije ka-
deta Stijene golgeter Srđan Radonjić je napravio sjajnu karijeru (Budućnost, Sutjeska, Mornar, Partizan, Odenze, Mogren, Altah, Luč-Energija, Start, Viborg, Grbalj, Kazma), Milan Radulović je osvajao titule kao stub odbrane Zete, Mogrena, Budućnosti, bio kratko u Poljskoj), Borko Đuković je dugo vremena bio oslonac Koma i Grblja, Mešter je sa 17 godina potpisao ugovor sa ekipom Budućnosti, bio poslije toga u Apatinu, ali se karijera koja je obećavala brzo ugasila. Interesantno da su na klupi ovog sjajnog tima kao najtalentovaniji izdanci klase ‘83 bili Đorđije Ćetković (kasnije majstor Budućnosti, Čukaričkog, Železnika, Voždovca, bundesligaša Hanze, Osnabrika, izraelskog Bnei Sahina, Đera, Zete, Sutjeske, albanskog Kastriotija, tajlandskog Burirama) i defanzivac Vlado Jeknić (Sutjeska, Burghauzen, Vehen, Diošđer, Kina).
46
SPORT
MLADOST
BUDUĆNOST
B.Z. Kopitović 79’
1:2
Đalović 4’, 84’
Radović Radulović B.Z. Kopitović Bukorac Martinović Raičević Petričević (od 89. B.G. Kopitović) Lazarević (od 46. Igumanović) Petrović (od 70. Vlaisavljević) Burzanović Adrović Trener: Nikola Rakojević
Dragojević Vušurović Vukčević Raspopović Radunović Mirković (od 68. Hočko) Raičković Pejaković (od 81. Camaj) Raičević Vujović (od 90+2. Janketić) Đalović Trener: Miodrag Vukotić
PODGORICA - Stadion: FK Mladost. Gledalaca: oko 1000. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Đ. Ražnatović (Cetinje) i M. Paunović (Berane).
DRUGA LIGA
Ibar jesenji šampion
Spuštena je zavjesa na prvi dio sezone u Drugoj ligi Crne Gore, a nakon 17. kola prvi kroz cilj su prošli Rožajci - Ibar je jesenji prvak u Drugoj ligi. Ibar je odigrao neriješeno u Beranama protiv Radničkog (0:0), a to je momcima koji sanjaju elitu bilo dovoljno da imaju bod više od drugoplasiranog Koma. Zlatičani su kod kuće teško odradili Igalo (2:1), ali nastavili su da dišu za vratom Ibru, dok je Otrant Olimpik (pobjeda od prošlog vikenda nad Ibrom im je zasluženo oduzeta i pripisana Rožajcima) nakon iznenađujućeg remija sa Bratstvom (1:1) udaljen devet bodova od lidera. Remi je viđen i u Baru na utakmici Mornar - Berane (1:1), dok je Čelik slavio na Cetinju sa 1:0... B.T.
SEMAFOR Kom - Igalo (Đalac 18’, Milošević 85’ Vujović 10’) Cetinje - Čelik (Marković 53’) Radnički - Ibar Mornar - Berane (Maraš 15’ - Gajić 17’) Otrant O. - Bratstvo (Divanović - Ćosović) Jezero je bilo slobodno u 17. kolu
2:1 0:1 0:0 1:1 1:1
TABELA 1. Ibar 2. Kom 3. Otrant 4. Jezero 5. Radnicki 6. Mornar 7. Berane 8. Cetinje 9. Igalo 10. Čelik 11. Bratstvo
34 33 25 22 22 21 19 17 15 14 10
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
ZETA Ljuljđuraj 14’, Krkotić (pen.) 34’, Kukuličić 90’ Božović Aligrudić Cavnić Đukić Sekulić Milojko Adžović Vukčević (od 65. Popović) Ljuljđuraj (od 88. Krstović) Krkotić Kordić (od 69. Kukuličić) Trener: Dejan Vukićević
3:0
GRBALJ
RUDAR
Jablan 18’, 63’
Radanović Tomašević Alić Sopo Nestorović Brnović Golubović (od 62. Živković) Zečević Vuković Ivanović (od 55. Gačević) Noma Trener: Mirko Marić
TUZI - Stadion: Tuško polje. Gledalaca: oko 200. Sudija: M. Milačić (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić) i A. Đikanović (Nikšić).
2:2
Spasojević Malović (od 25. Grivić) M. Carević Nedić Vukčević Dragićević Pavlović Garuh Tučević Zorica Jablan Trener: Dragoljub Đuretić
SUTJESKA B. Božović 8’, Zarubica 15’
Giljen Vučić Bakrač Damjanović Stijepović Nikolić Noboru Kovačević (od 68. D. Božović) Ivanović (od 68. Žildemar) Zarubica B. Božović Trener: Nebojša Jovović
RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Gledalaca: oko 100. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar) i I. Bogdanović (Cetinje).
FK BUDUĆNOST PRIJE KRAJA JESENI NA PR
TEMELJ JE POSTAVL NE SMIJE OPET DA P
Budućnost je u 16. kolu upisala veliki trijumf u gradskom derbiju protiv Mladosti (2:1), pobjegla “romantičari” na plus 11, pa kolo prije kraja jeseni miriše na titulu u plavom taboru. Ne samo zbog (ne)dostižnih 11 bodova, već zbog činjenice da plavi stvarno igraju najbolji fudbal u državi. Igrači tačno znaju šta treba da rade, lopta non-stop cirkuliše, napad je najproduktivniji (32 gol na 16 utakmica, prosjek - dva po utakmici), a defanziva najčvršća u prvenstvu (plavi su primili 7 golova na 16 utakmica, prosjek 0,43 po utakmici)... Šef stručnog štaba Miodrag Miki Vukotić zajedno sa igračima neće ni sada reći da je ‘titula osvojena’, to je sasvim normalno, jer do kraja sezone ima još 17 (teških, Budućnost svi žele da zakinu) utakmica, a kao pravi profesionalci razmišljaju samo kako iz vikenda u vikend da budu bolji. Međutim, perfektna jesen mora da trgne sve u klubu, posebno ljude iz uprave, pošto je konačno postavljen temelj. Sličan temelj je udaren u sezoni 2011/12. kada je Budućnost osvojila posljednju titulu (drugu od kada je Crna Gora nezavisna), kada je ekipa Miodraga Radulovića takođe igrala 4-42, kada je Mijo forsirao mlade igrače uz nekoliko iskusnih, što
Igrači i navijači Budućnosti su znali da proslave veliki trijumf nad gradskim rivalom ekipom Mladosti: Sada je na cijelom klubu da kroz proljeće zajedno porastu upravo sjano radi Miki, kada su plavi letjeli na krilima trija Admir Adrović - Srđan Radonjić - Dragan Bošković (taj trio je ukupno postigao 53 gola (Adrović 22, Radonjić 14, Bošković 17)), kao što sada lete sa Milivojem Raičevićem - Goranom Vujovićem - Radomirom Đalovićem (do sada potpisali ukupno 20 golova (Raičević i Đalović po sedam, Vujović šest))...
DA LI STE ZNALI? Trio Adrović - Radonjić - Bošković je u sezoni 2011/12. postigao 53 gola, a sadašnji trio Raičević - Vujović - Đalović su bili uspješni 20 puta. Sa 20 golova su uspješniji od svih klubova iz lige, sem Mladosti sa kojom su izjednačeni.
Međutim, tada Mija i igrače uprava nije ispratila pošto je praktično nije ni bilo, bio je to samo privid uspjeha, pa se cijela idila raspršila tako što su svi praktično otišli na svoju stranu, solidno se unovčili, a najmanje je profitirala - Budućnost! Sada, uprava koja je došla 1. septembra i koja je riješena da najpopularniji klub u državi ne bude samo najpopularniji, već i
BOKELJ Vučinić 72’
1:1
I. Todorović Radunović Ognjanović Simunović M. Todorović Kotorac Tomić Macanović (od 85. Zlatičanin) Pajović Maraš (od 75. Bogdanović) Vučinić Trener: Slobodan Drašković
DEČIĆ
LOVĆEN
Vujačić 87’
Mijatović Tuzović Kami Mihailović Mijušković Božanović Toskić (od 85. Camaj) Đukić (od 82. Gardašević) Pepić (od 73. Golubović) Đuranović Vujačić Trener: Edis Mulalić
KOTOR - Stadion: pod Vrcmem. Gledalaca: oko 100. Sudija: N. Vođević (Podgorica). Pomoćnici: B. Krstev (Cetinje) i N. Vujović (Bar).
Perović Ćuković (od 46. Pejaković) Tatar Stevanović Došljak Bogdanović Jamamoto Bujiša (od 61. Žovinjo) Vujanović (od 46. Marković) Vuković Đurović Trener: Dragi Kanatlarovski
LJEN, KLUB POGRIJEŠI Posljednja titula je bila samo privid uspjeha, a nakon šampionskog pehara koji je u najavi Budućnost može da profitira mati se za evropske izazove gdje su pokazali da mogu da se nose sa Genkom. Igrači će dobijati na kvalitetu, a pošto je sve to mlada družina, može se zaraditi novac na prodaji. I što je najvažnije - Budućnost konačno ima sistem, što protivnici svakako nemaju, pa ukoliko se bude radilo pametno, plavi klub može uspostaviti dominaciju na domaćim terenima. Dominaciju kojoj su se nadali na početku Telekom 1. CFL (sezona 2006/07), a umjesto toga bili su samo epizodisti sa dvije titule i jednim Kupom od mogućih 20 trofeja. Uostalom, nova uprava je između redova poručila: Želimo u Crnoj Gori da budemo ono što je Dinamo u Hrvatskoj!
Šahman 60’
Blažić Radunović Drinčić (od 84. Novović) Petrović Krstović Kalezić (90.) Burzanović (od 72. Bulajić) Bošnjak Šćepanović Kovačević (od 76. Memčević) Perutović Trener: Radisav Dragićević
LISTA STRIJELACA
TROFEJ RCG
Mihailović (Dečić) Cavnić (Zeta) Vukčević (Budućnost)
Đurović Gojačanin Dulović Pajović (od 84. Rakonjac) Lakićević Baošić Tiodorović Šahman Nikolić (od 88. Kriještorac) Raičević Kalić Trener: Denis Fetahović
Radulović Vujović Martinović (od 35. Kalačević) Rajović Gazivoda (od 69. Savović) Medigović Marković Kacić Košuta Rudović Vujačić Trener: Aleksandar Nedović
BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 1000. Sudija: R. Pajović (Podgorica). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) i M. Brajović (Spuž).
Telekom 1. CFL 16
12
3
1
32:7
39
16
8
4
4
20:10
28
Admir Adrović (MLADOST), Goran Vujović (BUDUĆNOST), Vule Vujačić (DEČIĆ)
3. Sutjeska
16
6
7
3
17:10
25
4. Zeta
16
8
4
4
15:8
25
5. Dečić
16
7
4
5
14:16
25
Aleksandar Vujačić (PETROVAC)
6. Petrovac
16
7
3
6
17:20
24
7 6 5 4
Edvin Kuč (DEČIĆ), Zoran Petrović (MLADOST), Veljko Vuković, Bojan Božović (SUTJESKA), Risto Radunović (BUDUĆNOST), Miloš Krkotić (ZETA), Benjamin Kacić, Anđelo Rudović (PETROVAC), Jovan Vučinić (BOKELJ)
3
Ivan Marković, Alen Melunović (RUDAR), Šaleta Kordić, Pjeter Ljuljđuraj (ZETA), Miloš Nikezić (BOKELJ), Jovan Nikolić (SUTJESKA), Ilija Tučević, Ivan Jablan (GRBALJ)
2
Milan Vušurović (BUDUĆNOST), Nedeljko Vlahović, Marko Vuković, Šou Jamamoto, Rijota Noma (RUDAR), Luka Klikovac (ZETA), Aleksandar Macanović, Dejan Ognjanović (BOKELJ), Danko Kovačević, Miloš Kalezić (ISKRA), Vojin Pavlović (GRBALJ), Mileta Radulović (PETROVAC), Miljan Vlaisavljević, Boris G. Kopitović (MLADOST), Dejan Pepić (LOVĆEN), Orhan Hajrović (JEDINSTVO), Dejan Zarubica (SUTJESKA)
Đurović (Lovćen)
Krkotić (Zeta) Rudović (Petrovac)
Kacić 13’, Rudović 18’, Vujačić 31’
2. Mladost
Ljuljđuraj (Zeta) Kacić (Petrovac)
1:3
PETROVAC
1. Budućnost
Radomir Đalović, Milivoje Raičević (BUDUĆNOST)
TIM KOLA DNEVNIH NOVINA Perović (Lovćen)
JEDINSTVO
CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 150. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) i D. Mrgunović (Podgorica).
RAGU TITULE U MAJU
najbolji, ne smije da napravi identičnu greška - ekipa koja ima temelj se mora nadograditi sa pojačanjima, igrači i stručni štab se moraju ispoštovati u svakom smislu, uslovi na pripremama tokom zimske pauze moraju da budu bolji nego prethodnih sezona (zašto Ulcinj, kad može Antalija), pa će na kraju Budućnost profitirati... Tokom proljeća, ekipa može uporedo jurišati ka tituli i pripre-
ISKRA
1:0
Đurović 67’
47
SPORT
PONEDJELJAK, 28. 11. 2016.
Đalović (Budućnost)
Jablan (Grbalj)
7. Grbalj
16
5
6
5
12:12
21
8. Rudar
16
4
7
5
16:13
19
9. Iskra
16
4
4
8
9:19
16
10. Bokelj
16
3
5
8
13:18
14
11. Lovćen
16
2
5
9
5:18
11
12. Jedinstvo
16
2
4
10
6:25
10
Šampion, kvalifikacije za LŠ Kvalifikacije za LE Kvalifikacije za LE, ukoliko Kup osvoji neko od prve tri ekipe Baraž Druga liga
17. KOLO (3. decembar) ISKRA - MLADOST BUDUĆNOST - BOKELJ RUDAR - SUTJESKA DEČIĆ - ZETA PETROVAC - LOVĆEN JEDINSTVO - GRBALJ
Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom
Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika
(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)
redakcija@dnovine.me
ZANIMLJIVO
AKTUELNO
Ne odustaju od nuklearne energije REFERENDUM U ŠVAJCARSKOJ
BRITANSKA PREMIJERKA TEREZA MEJ
“Ne spavam zbog Bregzita”
Britanska premijerka Tereza Mej kaže da ne spava noćima zbog napora da obezbijedi “najbolji mogući scenario” za Britaniju, poslije izlaska te zemlje iz Evropske unije. “Ovo je trenutak promjene. To je izuzetno izazovno vrijeme. I treba da se dogovorimo oko uslova Bregzita. Veoma sam svjesna toga”, rekla je ona u intervjuu
za “Sandej tajms”. Mej je rekla da će aktivirati Član 50 odnosno pregovore sa EU o Bregzitu do kraja maja. Kritičari u Londonu i u Briselu kažu da vlada nema sveobuhvatan plan kako bi se ovaj rok ispunio i optužuju britansku premijerku i njene ministre za netransparentnost i dezorganizaciju oko Bregzita, piše Politika.
Švajcarci su juče na referendumu odbacili predlog o ubrzanju odustajanja te zemlje od nuklearne energije. Većina kantona glasala je protiv tog plana. Prema švajcarskom sistemu, za uspjeh referenduma potrebno je da predlog dobije većinu kantona, ali i glasova birača. Plan o odustajanju od nuklearne energije koji je promovisala Zelena stranka, predviđao je da do 2029. godine bude zatvorena i posljednja od pet švajcarskih nuklearnih elektrana ko-
je trenutno obezbjeđuju 40 odsto električne energije u toj zemlji. Prema projekciji tele-
AKCIJA IZRAEALSKE VOJSKE U SIRIJI
JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA
Počinje testiranje nove vakcine protiv HIV-a Testiraje nove vakcine protiv virusa HIV, za koju naučnici veruju da bi, ako se pokaže uspješnom, mogla da bude “posljednji ekser na kovčegu” te zloćudne bolesti, počeće ove sedmice u Južnoafričkoj Republici. Direktor američkog vla-
dinog Instituta za alergije i infektivne bolesti (NIAID) Entoni Fosi izjavio je u objavljenom saopštenju, da vakcina “obećava”. Testiranje, nazvano HVTN 702, počinje naredne srijede i u njega će biti uključeno 5.400 seksualno aktivnih muška-
NASA OBJAVILA KONKURS
Za rješenje svemirskog WC-a nagrada je 24.000 € Ponekad je astronautima potrebno nekoliko dana da dođu do baze, a planirana putovanja na Mars trajat će duže. U slučaju opasnosti, na sebe navlače teška odijela, visokog pritiska, koja im
ne dopuštaju ni da ‘počešu nos’, a kamoli da odu u wc. Upravo zbog toga NASA nudi novčanu nagradu od 24.000 eura onome ko riješi problem obavljanja nužde u svemiru, javlja Večernji.hr.
Ubijena četiri pripadnika ISIL-a
raca i žena, uzrasta između 18 i 35 godina, na 15 lokacija širom Južne Afrike. To će biti najobimnije i najnaprednije kliničko testiranje neke vakcine protiv virusa HIV, kojim se u Južnoafričkoj Republici dnevno zarazi oko 1.000 osoba.
TURSKA
Juče oslobođena novinarka BBC-a Turske vlasti oslobodile su iz pritvora novinarku BBC-a, koja je izvještavala o nemirima na sjeveroistoku Turske. Novinarka Hatidže Kamer koja radi za turski servis BBC-a pritvorena je u subotu u provinciji Sirt. Noć je provela u sjedišta policije u Sirtu i dobro se osjeća, prenosi Rojters. BBC navodi da ne postoji
vizije SRF, protiv ove inicijative bilo je 55 odsto birača, dok je za glasalo 45 odsto njih, prenosi AP.
opravdan razlog za hapšenje njihove novinarke koja je i na čelu lokalnog udruženja novinara. U subotu je u Dijarbakiru na jugoistoku Turske uhapšen i novinar Glasa Amerike. Turska je tokom proteklih mjeseci pojačala mjere protiv medija, zatvorivši više od 170 redakcija. U pritvoru se trenutno nalazi više od 120 novinara.
Izraelske snage ubile su četiri pripadnika ISIL-a u Siriji što predstavlja prvi direktan obračun između ove zemlje i terorističke organizacije. Džihadisti su prema pisanju medija otvorili vatru na vojnu patrolu na Izraelskoj strani, prenosi Independent. Premijer Izraela Bendžamin Netanjahu naredio je vojsci da uzvrati na napad. - Dobro smo pripremljeni na sjevernoj granici i nećemo dozvoliti teroristima ISIL-a ili bilo kojoj neprijateljskoj sili da prenese rat u Izrael.
GLAVNI GRAD PODGORICA
ODLUKA O IZRADI DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „CIJEVNA 2-DIO A“ U PODGORICI
Na osnovu člana 31 i 53 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) i člana 72 Statuta Glavnog grada - Podgorice (’’Službeni list RCG – opštinski propisi’’, br. 28/06 i ’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 39/10 i 18/12) i Programa uređenja prostora Glavnog grada - Podgorice za 2016. godinu („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 13/16), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice, donio je-
ODLUKU O IZRADI DETALJNOG URBANISTIČKOG PLANA „CIJEVNA 2-DIO A“ U PODGORICI Član 1
Član 7
Pristupa se izradi Detaljnog urbanističkog plana „Cijevna 2-dio A“, u Podgorici, u daljem tekstu: Plan.
Ova odluka objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine’’ i na Web sajtu Glavnog grada – Podgorica (www.podgorica.me). Pravo uvida u Odluku o izradi Plana kao i u Programski zadatak kod nosioca pripremnih poslova imaju sva zainteresovana lica, shodno članu 32. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14).
Član 2 Planom je obuhvaćeno područje površine cca 55 ha i definisano je koordinatama tačaka: X Y 6601179 4692551 6601175 4692585 6601180 4692646 6601201 4692713 6601234 4692773 6601378 4693017 6601479 4693191 6601567 4693357 6601446 4693380 6601444 4693630 6600850 4693345 6600612 4693432 6600468 4693423 6600466 4693413 6600472 4693388 6600474 4693382 6600500 4693304 6600488 4693279 6600480 4693250 6600472 4693221 6600470 4693190 6600475 4693150 6600487 4693079 6600534 4693092
X Y 6600542 4693092 6600556 4693080 6600564 4693065 6600584 4693039 6600594 4693005 6600600 4692973 6600605 4692955 6600620 4692938 6600632 4692921 6600651 4692919 6600675 4692923 6600697 4692950 6600716 4692976 6600727 4692982 6600741 4692981 6600772 4692970 6600796 4692959 6600896 4692958 6600913 4692959 6600941 4692939 6600970 4692928 6600976 4692919 6600980 4692902 6600983 4692876
X Y 6600997 4692823 6601006 4692800 6601010 4692792 6601049 4692727 6601067 4692702 6601078 4692685 6601108 4692641 6601120 4692623 6601131 4692606 6601158 4692572 6601167 4692560 6601172 4692554 6601174 4692550 6601179 4692551
Član 3 Finansijska sredstva potrebna za izradu Plana i pripremne poslove predviđaju se u iznosu od 20 000 €, od čega je 15 000 € predviđeno za izradu planskog dokumenta, a 5 000 € za izradu geodetske podloge. Navedena finansijska sredstva obezbijediće podnosilac inicijative (Terzić Željko). Član 4
Plan će se izraditi u roku od 190 dana i to: Pripremni poslovi na izradi Plana
20 dana
Izrada geodetske podloge
30 dana
Izrada Nacrta Plana
30 dana
Pribavljanje mišljenja i utvrđivanje Nacrta Plana
45 dana
Javna rasprava
15 dana
Izrada Predloga Plana
20 dana
Pribavljanje saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma
30 dana
Član 5 Pripremne poslove na izradi i donošenju Plana, obavljaće organ lokalne uprave nadležan za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštite životne sredine. Član 6 Sastavni dio ove odluke predstavlja Programski zadatak za izradu Plana i Odluka o izradi Strateške procjene uticaja Plana na životnu sredinu.
Član 8 Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ’’Službenom listu CG-opštinski propisi’’. Broj: 01-031/16-8471 Podgorica, 23. novembar 2016.godine
O b r a z l o ž e nj e Pravni osnov za donošenje Odluke o izradi Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2 - dio”, u Podgorici, sadržan je u članu 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), a u skladu sa Programom uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2016. godinu. (’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 13/16). Članom 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano je: ’’Izradi lokalnog planskog dokumenta pristupa se na osnovu odluke koju donosi izvršni organ lokalne samouprave.’’. Osnov za izradu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici je Program uređenja prostora za 2016. godinu (’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 13/16), poglavlje III Izrada planske dokumentacije, stavka 3.7. Planska dokumentacija predviđena smjernicama PUP-a i dokumentacija za koju će finansijska sredstva obezbijediti podnosilac inicijative, od interesa za Glavni grad. Inicijativu za izradu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2 – dio A” (br.08-350/16768 od 10. novembra 2016. godine), podnio je u ime suvlasnika zemljišta Terzić Željko kojom je precizirano: “Katastarske parcele u našem vlasništvu se nalaze na veoma atraktivnoj lokaciji uz samu magistralu Podgorica – Bar. S obzirom da je Prostorno urbanističkim planom planirana „mješovita namjena“ želimo da valorizujemo zemljište, na način da se na njemu planira objekat benzinske pumpe i objekat tipa skladišta. “ Smjernice za izradu Plana, sadržane su u Prostorno urbanističkom planu Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kojim su planirane namjene za ovaj prostor: “površine za mješovite namjene”, “površine za stanovanje”, “površine za groblja”, “površine za sport i rekreaciju”, površine specijalne namjene”. U PUP-u je naglašeno, u tabeli 10.5 GUR Podgorica: smjernice za izradu i reviziju DUP-a i UP-a, da se za područje zahvata DUP-a “Cijevna 2 ” predvidi „Mješovita namjena“. Kompletan prostor koji je u zahvatu, predviđenog za izradu, DUP-a “Cijevna 2” podijeljen je saobraćajnicom državnog značaja (magistralni put Podgorica-Bar). Predmetni prostor nije ranije planski razrađivan, pa je isti podijeljen na dio A (zapadno od magistrale) i dio B (istočno od magistrale) saglasno smjernicama PUP-a u okviru kojeg je data mogućnost korekcije granice zahvata Plana, a na osnovu ažurnijih i preciznijih podataka nadležnih organa. (poglavlje 10.2. PUP-a “Smjernice za prostornu organizaciju i izradu detaljnih urbanističkih planova (DUP), urbanističkih projekata (UP) i lokalnih studija lokacije (LSL)”) . Tako, područje predviđeno za izradu DUP-a “Cijevna 2-dio A” obuhvata zapadni dio, predviđenog za izradu, Detaljnog urbanističkog plana i ograničen je: sa istoka magistralnim putem Podgorica-Bar, sa juga granicom GUR-a Podgorica, prema zapadu i sjeverozapadu granica prelazi preko brda Srpska gora, dok se na sjeveru granica poklapa sa granicom DUPa “Industrijska zona KAP-a”. Tako definisano područje predstavlja jasnu i izdvojenu urbanističku cjelinu ograničenu saobraćajnicama državnog, regionalnog i lokalnog značaja, a naslanja se na granicu GUR-a Podgorica i granicu okolnog, planski razrađenog, prostora.
Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), propisano je da se uređenje prostora zasniva na načelu usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru i privatnog interesa ali ne na štetu javnog interesa. Sredstva za izradu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A”, u Podgorici,
obezbijediće podnosilac inicijative (u ime suvlasnika zemljišta Terzić Željko) U cilju sprovođenja postupka izrade i donošenja planske dokumentacije saglasno odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, stekli su se uslovi da Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice donese Odluku o izradi Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici.
PROGRAMSKI ZADATAK ZA IZRADU DUP-a „Cijevna 2-dio A“ u Podgorici Podgorica, novembar 2016. godine I PRAVNI OSNOV Pravni osnov za izradu Plana sadržan je u odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), Programa uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2016. godinu (’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 13/16), i Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Službeni list CG’’, broj 24/10 i 33/14). II OBUHVAT I GRANICE PLANSKOG DOKUMENTA Planom je obuhvaćeno područje površine cca 55 ha i definisano je koordinatama tačaka datim u članu 2 Odluke. Zahvat DUP-a “Cijevna 2” je zadat grafičkim prilogom Prostorno urbanističkog plana Podgorice - GUR Podgorica Režimi uređenja prostora. Kompletan prostor koji je u zahvatu, predviđenog za izradu, DUP-a “Cijevna 2” podijeljen je saobraćajnicom državnog značaja (magistralni put Podgorica-Bar). Predmetni prostor nije ranije planski razrađivan, pa je isti podijeljen na dio A (zapadno od magistrale) i dio B (istočno od magistrale)saglasno smjernicama PUP-a u okviru kojeg je data mogućnost korekcije granice zahvata Plana, a na osnovu ažurnijih i preciznijih podataka nadležnih organa. (poglavlje 10.2. PUP-a “Smjernice za prostornu organizaciju i izradu detaljnih urbanističkih planova (DUP), urbanističkih projekata (UP) i lokalnih studija lokacije (LSL)”) . Tako, područje predviđeno za izradu DUP-a “Cijevna 2-dio A” obuhvata zapadni dio, predviđenog za izradu, Detaljnog urbanističkog plana i ograničen je: sa istoka magistralnim putem Podgorica-Bar, sa juga granicom GUR-a Podgorica, prema zapadu i sjeverozapadu granica prelazi preko brda Srpska gora, dok se na sjeveru granica poklapa sa granicom DUP-a “Industrijska zona KAP-a”. Definisano područje predstavlja jasnu i izdvojenu urbanističku cjelinu ograničenu saobraćajnicama državnog, regionalnog i lokalnog značaja, naslanja se na granicu GUR-a Podgorica i granicu okolnog, planski razrađenog, prostora. III PREDMET I CILJ IZRADE PLANSKOG DOKUMENTA Cilj izrade Plana je da se prostor u zahvatu planskog dokumenta organizuje i uredi u skladu sa načelima propisanim članom 5 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), i da se odrede sve specifičnosti područja zahvata i kontaktnih planskih cjelina koje će predstavljati uvodne smjernice za stvaranje odgovarajuće koncepcije planskog rješenja. Posebni cilj izrade ovog planskog dokumenta predstavlja održavanje i unapjeđivanje postojeće prostorne organizacije objekata stanovanja i razvijanje funkcija i djelatnosti naselja uz razvoj saobraćajne i ostale infrastrukture kroz primjenu mjera urbane sanacije i urbane revitalizacije. Takođe, uspostavljanje energetske stabilnosti, povećanje učešća obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i postizanje neophodnih standarda zaštite životne sredine su ciljevi izrade Plana. IV METODOLOGIJA IZRADE PLANA U postupku izrade Detaljnog urbanističkog plana „Cijevna 2-dio A“ u Podgorici, potrebno je: • Sagledavanje ulaznih podataka iz Prostornog urbanističkog plana Glavnog grada - Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kao i ostale dokumentacije koja je radjena za ovaj i okolni prostor. • Analiza postojećeg stanja (sagledavanje programskih zahtjeva korisnika prostora); • Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto. V PLANSKI OSNOV Osnovne smjernice za izradu Plana sadržane su u Prostorno urbanističkom planu Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kojim su planirane namjene ovog prostora: “površine za mješovite namjene”, “površine za stanovanje”, “površine za groblja”, “površine za sport i rekreaciju”, površine specijalne namjene”. U PUP-u je naglašeno, u tabeli 10.5 GUR Podgorica: smjernice za izradu i reviziju DUP-a i UP-a, da se za područje zahvata DUP-a “Cijevna 2” predvidi „Mješovita namjena“. VI SADRŽINA PLANSKOG DOKUMENTA Sadržaj Plana je definisan Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), članom 26, i Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Službeni list CG’’, broj 24/10 i 33/14), članom 24. Detaljni urbanistički plan u skladu sa članom 26 Zakona o uređenju prostora i izgradnji sadrži: granice i opis područja za koje se donosi; ažurne katastarske planove u digitalnom ili analognom obliku; izvod iz plana višeg reda lokalne samouprave sa namjenom površina, ocjenu postojećeg stanja prostornog uređenja, postavkama i smjernicama za odnosno područje; detaljnu namjenu površina; ekonomsko – demografsku analizu; plan parcelacije; indeks izgrađenosti i indeks zauzetosti; urbanističko – tehničke uslove za izgradnju objekata i uređenje prostora; kriterijume za primjenu energetske efikasnosti i korišćenja obnovljenih izvora energije; veličine urbanističkih parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najveći broj spratova,
broj stanova, bruto razvijena građevinska površina i dr; građevinske i regulacione linije; trase infrastrukturnih mreža i saobraćajnica i smjernica i uslova za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; nivelaciona i regulaciona rješenja; tačke i uslove priključivanja objekata na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte; smjernice za zaštitu životne sredine; mjere za urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora; mjere za zaštitu pejzažnih vrijednosti i realizaciju projekata pejzažne arhitekture odnosno uređenja terena; režim zaštite kulturne baštine; ekonomsko – tržišnu projekciju, način, faze i dinamiku realizacije plana. Član 24 Pravilnika propisuje da se Detaljni urbanistički plan, u skladu sa članom 26 Zakona, donosi za naselja ili djelove naselja za koja je to odredjeno Prostornourbanističkim planom lokalne samouprave. Detaljni urbanistički plan iz stava 1 ovog člana sadrži i: - opis područja za koje se donosi; - ocjenu postojećeg stanja prostornog uredjenja; - elemente urbanističke regulacije i urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata i uredjenje prostora (prostorni raspored, kapacitet, površine pod objektima i slobodne površine; indeks izgradjenosti i indeks zauzetosti; broj korisnika površina i objekata - broj stanovnika i zaposlenih; veličinu urbanističkih parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najveći broj spratova, broj stanova, bruto razvijena gradjevinska površina i dr.; gradjevinske i regulacione linije; nivelaciona i regulaciona rješenja; uslove priključivanja objekata na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte); - uporedne tabele postojećih i planskih bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama) - smjernice za tretman neformalnih objekata, izgrađenih bez građevinske dozvole. Detaljni urbanistički plan ne smije da odstupi od pravila uredjenja i pravila gradjenja koja su definisana prostorno urbanističkim planom lokalne samouprave. Detaljni urbanistički plan može sadržati i pregled lokacija objekata za javnu upotrebu i objekata od opšteg interesa; površine i kapacitete za javne funkcije, javne površine i javno zelenilo, kao i lokacije/zone za koje treba raspisati javni urbanističko-arhitektonski konkurs. Planski dokument se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Planski dokument sadrži i analitičko - dokumentacionu osnovu i opštu dokumentaciju kao obavezne priloge. Tekstualni dio planskog dokumenta sastoji se od teksta, koji prate karte i crteži u odgovarajućoj razmjeri,kao i tabele, dijagrami, grafikoni, fotografije i sl. Tekstualni dio planskog dokumenta sadrži: - uvodni dio; - analitički dio; - opšte i posebne ciljeve; - planirano rješenje; - smjernice za sprovođenje planskog dokumenta. Uvodni dio sadrži: opis granice i površinu obuhvaćenog prostora, planski period, obrazloženje za izradu planskog dokumenta, zakonski osnov, izvod iz programskog zadatka. Analitičkim dijelom, daje se prikaz postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora, koji se sastoji , u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, od: 1) analize prirodnih karakteristika planskog područja; 2) analize postojećeg stanja namjena i kapaciteta područja obuhvaćenog planom; 3) analize postojećih fizičkih struktura, objekata infra i suprastrukture (sa podacima o izgrađenim objektima, uključujući i neformalne objekte, izgrađene suprotno zakonu ili važećem planu); 4) ekonomsko - demografske analize: 5) analize postojeće planske, studijske i tehničke dokumentacije višeg reda, planskog i susjednih područja sa odgovarajućim izvodom; 6) analize područja koja su zaštićena propisom o prirodnoj, kulturnoj baštini i sl; 7) analizu obaveza preuzetih međunarodnim ugovorima; 8) ocjene iskazanih zahtjeva i potreba korisnika prostora koji su sastavni dio izvještaja o stanju uređenja prostora; 9) sinteznog prikaza postojećeg stanja uređenja prostora sa evidentiranim determinantama prostornog razvoja, tabelarnim prikazom prostornih pokazatelja i pregledom problema, ograničenja i potencijala planskog područja. Analiza i ocjena stanja u organizaciji, korišćenju i uređenju prostora, naročito sadrži: jasno izražene razlike između rješenja u planovima i stanja u prostoru, prikaz pozitivnih tendencija u prostornom razvoju, kao i mogućnosti rješavanja konflikata u prostoru. Ekonomsko - demografska analiza je stručna osnova kojom se ocjenjuju demografski trendovi na području obuhvaćenom planom i posljedice na stambenu i ostalu izgradnju, infrastrukturu, mrežu objekata javnih funkcija,komunalnih objekata i sl. Opšti ciljevi polaze od: zajedničkih interesa i ciljeva utvrđenih planskim dokumentom šire teritorijalne cjeline, strateških razvojnih dokumenata, politike racionalnog korišćenja prostora i zaštite životne sredine; načela održivog razvoja, kao i cilja postizanja balansiranog socijalno - ekonomskog razvoja. Posebni ciljevi sadrže sve specifičnosti područja za koje se izrađuje planski dokument i predstavljaju smjernice za izbor odgovarajuće koncepcije razvoja i izradu planskog rješenja.
Planirano rješenje organizacije, uređenja i korišćenja prostora sadrži: 1) obrazloženje planiranog prostornog modela (koncepta); 2) koncepciju korišćenja, uređenja i zaštite planskog područja; 3) ekonomsko - tržišnu i demografsku projekciju; 4) faze realizacije; 5) mreže i objekte supra i infrastrukture; 6) podjelu na planske jedinice i zone; 7) uporedne tabele postojećih i planskih bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama); 8) uslove u pogledu planiranih namjena. Koncepcijom korišćenja, uređenja i zaštite područja obuhvaćenog planom izražava se prostorna dimenzija, u cilju sticanja potpunog uvida u stepen racionalnosti i prostorne usklađenosti planiranih aktivnosti u odnosu na prirodne uslove i prostorne resurse. Projekcija koncepcije daje se za čitav planski period, a posebno za prvu etapu realizacije. Projekcija sadrži i obrazloženje o načinu, obimu i dinamici finansiranja i realizacije planskih rješenja. Ekonomsko - tržišna projekcija je stručna osnova, koja se sastoji od ekonomskih procjena različitih varijanti u postupku planiranja, a koje služe izboru najboljih varijanti. Ekonomsko - tržišna projekcija mora biti razrađena kroz planersko dokazivanje ekonomske i tržišne opravdanosti realizacije planiranih rješenja. Faze realizacije moraju biti jasno definisane, dokazane ekonomskim parametrima, koje mora da prati procjena troškova izgradnje planiranih infrastrukturnih sistema (troškovi opremanja i uređenja građevinskog zemljista). Smjernice za sprovođenje, u skladu sa vrstom planskog dokumenta, sadrže: 1) smjernice za dalju plansku razradu (oblici intervencija); 2) smjernice za faznu realizacije plana; 3) smjernice za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti i kulturne baštine; 4) smjernice za zaštitu životne sredine; 5) smjernice za zaštitu od interesa za odbranu zemlje; 6) smjernice za spriječavanje i zaštitu od prirodnih i tehničko - tehnoloških nesreća; 7) smjernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije; 8) urbanističko - tehničke uslove i smjernice za izgradnju objekata. 9) smjernice za tretman neformalnih objekata i naselja. Grafički dio planskog dokumenta, u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, čine kartografski prikazi i grafički prilozi na kojima se, u zakonom propisanoj razmjeri, prikazuju postojeće stanje i planirani zahvati u prostoru. Grafički dio sadrži: 1) topografsku kartu odnosno topografsko – katastarski plan ili drugu ažurnu i ovjerenu podlogu sa granicom plana izdatu od strane nadležnog organa državne uprave; ukoliko se rade izmjene i/ili dopuna plana posebno se prikazuje granica obuhvata u kojem se mijenja ili dopunjuje određeni dio plana; 2) izvod iz planskog dokumenta višeg reda; 3) izvod iz planskih dokumenata područja koje plan obuhvata i kontaktnog područja; 4) inženjersko - geološke i seizmičke karakteristike terena; 5) stanje fizičkih struktura i namjene površina sa prikazom objekata izgrađenih suprotno zakonu ili planu; 6) administrativnu podjelu i podjelu na planske jedinice; 7) plan namjene površina i objekata javnih funkcija; 8) plan mjera, uslova i režima zaštite životne sredine, prirode i kulturne baštine; 9) stanje i plan zelenih i slobodnih površina (predjela); 10) stanje i plan saobraćajne infrastrukture; 11) stanje i plan hidrotehničke infrastrukture; 12) stanje i plan elektroenergetske infrastrukture: 13) stanje i plan telekomunikacione infrastrukture; 14) stanje i plan termotehničke infrastrukture; 15) plan parcelacije, nivelacije i regulacije; 16) plan sa smjernicama za sprovođenje planskog dokumenta (faze realizacije, oblici intervencija i dalja planska razrada). Grafički dio planskog dokumenta treba da sadrži i dvije sintezne karte, i to: - stanje organizacije, uređenja i korišćenja planskog područja (sa determinantama prostornog razvoja, odnosno konstantama u prostoru i ograničenjima za izgradnju) i - plan organizacije, uređenja i korišćenja planskog područja. U zavisnosti od vrste planskog dokumenta i primjenjene razmjere, na kartografskom prikazu ili grafičkom prilogu obrađuje se jedan ili više tematskih sadržaja, a na sinteznim kartama integralno se iskazuje postojeće stanje organizacije, uređenja i korišćenja prostora, odnosno integralni plan organizacije, uređenja i korišćenja prostora, ili veći broj srodnih tematskih cjelina (npr. sintezni plan infrastrukture). Broj kartografskih prikaza, odnosno grafičkih priloga, u zavisnosti od obima i načina prezentacije tematskih sadržaja, može se povećati ili smanjiti, u mjeri u kojoj je to neophodno za racionalno prikazivanje planskih rješenja. Grupisanjem više tematskih sadržaja na jednom kartografskom prikazu ili grafičkom prilogu ne smije se narušiti njihova čitljivost i preglednost, odnosno mogućnost identifikacije površina i objekata svake pojedine teme. Kartografski prikaz ili grafički prilog formatira se na dimenzije A4 ili A3. Sadržaj grafičkog dijela planskog dokumenta označava se metodama znakova, boja i šrafura u skladu sa ovim pravilnikom, a specijalističkih karata (inženjersko-
geološke, hidrogeološke, pedološke, šumske, lovne, ribolovne osnove, karte nagiba terena i druge) u skladu sa propisima i standardima, kojima su uređene pojedine specijalističke oblasti. Analitičko - dokumentaciona osnova je prilog plana, koji čine stručni i drugi dokumenti na osnovu kojih je plan izrađen, ili koji su izrađeni u vezi s planom, a koji u svom izvornom obliku ne ulaze u sastav plana. Analitičko - dokumentacionu osnovu čine uslovi, smjernice i predlozi, neophodni za izradu planskog dokumenta organa, privrednih društava, ustanova i drugih pravnih lica nadležnih za poslove: projekcija privrednog i demografskog razvoja; vodoprivrede; elektroprivrede; saobraćaja; telekomunkacija; radio - difuzije; zdravstva; odbrane zemlje; kulture; stambeno - komunalne djelatnosti; geodetske, geološke, geofizičke, seizmičke i hidro meteorološke poslove; poslove statistike; poljoprivrede, šumarstva, turizma, zaštite prirode, zaštite kulturne i prirodne baštine; zaštite životne sredine i dr; Analitičko - dokumentacionu osnovu čine popis i odgovarajući izvodi iz dokumenata o činjenicama, okolnostima ili pitanjima relevantnim za izradu plana (informacije, izvještaji, saopštenja, analize, studije, ekspertize, recenzije, konkursna rješenja i preporuke, stručna mišljenja, programi, planovi, projekti, kartografske publikacije, izvodi iz evidencija, zapisnici, napisi u sredstvima javnog informisanja, izvodi iz udžbenika i drugih naučnih i stručnih publikacija, filmski, video i zvučni zapisi, fotografije, itd.). U toku pripreme analitičko - dokumentacione osnove izrađuje se sintezni tekstualni i grafički prikaz relevantnih studija, studijskih priloga, separata, ekspertiza, dokumentacije o korisnicima i vlasnicima zemljišta, bilansa i sl. Kada se za određene oblasti od posebnog značaja za planiranje razvoja ne raspolaže odgovarajućim informacijama, mogu se izvršiti dodatna istraživanja u cilju izrade posebnih studija, elaborata i ekspertiza pojedinih oblasti, a u cilju rješavanja konkretnih problema u prostoru. Za potrebe izrade Prostornog plana Crne Gore; prostornog plana posebne namjene; detaljnog prostornog plana i prostorno - urbanističkog plana lokalne samouprave, u sklopu izrade analitičko - dokumentacione osnove pripremaju se i adekvatne bazne studije i istraživanja. VII ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Planiranje i razvoj prenosnog sistema se mora bazirati na sljedećim zahtjevima: • Očuvanju postojeće i daljem povećanju sposobnosti mreže da održava ugovoreni nivo usluga; • Zadovoljenju zahtjeva korisnika mreže za povećanje kapaciteta mreže u cilju obezbjeđenja utvrđenih standarda napajanja i • Izbjegavanju ograničenja u mreži kojima se onemogućava ostvarenje bilateralnih ugovora između snabdjevača i potrošača. U gradskom području novoplanirane TS 10/0,4 kV treba izvoditi prema tehničkoj preporuci TP-1b „Distributivna transformatorska stanica DTS - EPCG 10/0,4 kV“, donesenim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica „Elektroprivrede Crne Gore”, AD – Nikšić. • Trafo-stanica je montažno-betonska sa srednjenaponskim postrojenjem u SF6 tehnologiji sa stepenom izolacije 24 kV.U posebnom slučaju, trafostanica se može ugraditi i u objekat u ravni terena. • Trafo-stanica treba da bude bar jedan put prolazna na strani srednjeg napona. • Trafo-stanica će se izvoditi za snage 630 kVA, 2 x 630 kVA,1000 kVA i 2 x 1000kVA. • Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV. • Srednjenaponska oprema STS treba da bude sa stepenom izolacije 24 kV. • Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV . • Mreže srednjeg napona 10 kV u gradskom području treba izvoditi u konceptu otvorenih prstenova. Mreža se izvodi sa podzemnim jednožilnim kablovima XHE 49 A ,240 mm2, sa stepenom izolacije 24 kV. • Mreže srednjeg napona 10 kV u seoskom području treba izvoditi kao radijalne. Mreže se izvode kao nadzemne sa stepenom izolacije 24 kV. • NN mreža u gradskom području izvodi se isključivo kao kablovska radijalnog tipa, bez rezervi, podzemno. U slučajevima kada se radi o potrošačima od posebnog značaja, preporučuje se prstenasta niskonaponska mreža. • Osvjetljenje saobraćajnica planirati u skladu sa Preporukama za projektovanje, izvođenje i održavanje javne rasvjete na području Glavnog grada Podgorice. VIII TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA Izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a treba predvidjeti izgradnju telekomunikacionih čvorišta na područjima Dajbaba, Vranića, Beri, Stare Zlatice, Kakaricke gore, Balijača, Bijelog Polja u skladu sa ciljevima i zadacima razvoja telekomunikacione infrastrukture. Takođe, izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a, treba planirati izgradnju telekomunikacione kanalizacije u cilju povezivanja novopredviđenih lokacija telekomunikacionih čvorova sa postojećom telekomunikacionom infrastrukturom, kao i izgradnju zalazaka tk kanalizacije u pojedine zone unutar posmatranih područja, duž postojećih, kao i planiranih pristupnih saobraćajnica, u zavisnosti od planiranih sadržaja, u cilju efikasnijeg i lakšeg nalaženja tehničkih rješenja za buduće korisnike sa tih područja. U svim navedenim detaljima biće potrebno planirati i kablovska tk okna, u skladu sa planiranim objektima u zoni obuhvata. Trasu planirane tk kanalizacije potrebno je, gdje god je to moguće, uklopiti u buduće trotoare ulica i zelene površine. Izgradnju tk kanalizacije koja se planira, kao i tk okana, izvoditi u svemu prema važećim propisima i preporukama iz ove oblasti .
Kroz izradu i izmjene DUP-ova, UP-ova i LSL-a, prilikom određivanja detaljnog položaja bazne stanice mora se voditi računa o njenom ambijentalnom i pejzažnom uklapanju, i pri tome treba izbjeći njihovo lociranje na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na istaknutim reljefnim tačkama koje predstavljaju panoramsku i pejzažnu vrijednost, prostorima zaštićenih djelova prirode, arheološkim područjima i lokalitetima, te istorijskim građevinskim cjelinama. Za konačan položaj postavke baznih stanica preporučuje se izrada odgovarajuće Studije ili Procjene uticaja na životnu sredinu. Za proširenje kapaciteta telekomunikacione mreže prvenstveno koristiti postojeće saobraćajne i infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanju zauzimanja novih površina. Gdje god visina stuba, u vizuelnom smislu, ne predstavlja problem (mogućnost zaklanjanja i skrivanja), preporučuje se korišćenje jednog antenskog stuba za više korisnika. Postavljanjem antenskih stubova ne mijenjati konfiguraciju terena i zadržati tradicionalan način korišćenja pejzaža. Prirodnu šumsku vegetaciju zaštititi i koristiti za vizuelnu barijeru prostora antenskog stuba. IX HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA Planiranju infrastrukture prići u skladu sa planskim rješenjima i na osnovu prethodno provjerenih mogućnosti postojećih mreža hidrotehničkih instalacija. Planirati propisano dimenzionisane hidrotehničke instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima i za potrebe ukupnog kompleksa. Voditi računa o rješenjima kontaktnih zona. X SAOBRAĆAJ Saobraćaj u mirovanju Neophodan broj parking mjesta za svaku jedinicu građevinskog zemljišta, prema namjeni i veličini i za svaku namjensku zonu, utvrđuje se kao planska odrednica u planu sa detaljnom razradom i predstavlja obavezujuću sadržinu plana. Potrebe za parking mjestima procjenjuju se u zavisnosti od namjene planiranih površina i stanja sistema javnog gradskog saobraćaja, uz sagledavanje mogućnosti prostora. Biciklistički saobraćaj Formiranje infrastrukture za biciklistički saobraćaj je potreba koja će biti sve aktuelnija. Na svim gradskim saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na 4 trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, treba projektovati i biciklističke staze. Na ostaloj gradskoj putnoj osnovi, koja se ne može ili neće rekonstruisati, treba ispitati mogućnost obilježavanja biciklističkih staza na postojećim trotoarima i gdje god je to moguće i planirati, sa pravom prvenstva za bicikliste. Uz novoplanirane saobraćajnice obavezno je planiranje biciklističkih staza, pridržavajući se svih predviđenih propisa za projektovanje istih. Autoput je državni put koji je namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, sastavni je dio putnog povezivanja sa susjednim zemljama i utvrđen je prostornim planovima. Autoput je u saobraćajno-tehničkom smislu javni put posebno izgrađen i namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, koji je kao takav označen propisanim saobraćajnim znakom koji ima dvije kolovozne trake za saobraćaj iz suprotnih smjerova fizički odvojene (zelenim pojasom, zaštitnom ogradom i sl.) bez ukrštanja sa poprečnim putevima i željezničkim ili tramvajskim prugama u istom nivou i na koji se može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim javnim putevima na odgovarajuću kolovoznu traku autoputa. Poprečni profil sa minimum dvije kolovozne trake, širine 3,50 m i razdjelnim ostrvom širine minimum 4 m. Magistralni put je državni put koji povezuje gradove ili važnija privredna područja Republike Crne Gore. Sastavni djelovi magistralnog puta su i izgrađeni priključci izvedeni u širini putnog pojasa1 . Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima. Regionalni put je državni put namijenjen saobraćajnoj vezi između značajnih centara lokalnih zajednica i povezivanju saobraćaja sa drugim javnim putevima jednake ili više kategorije ili na putni sistem susjednih država. Sastavni djelovi regionalnog puta su i priključci izvedeni u širini putnog pojasa. Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima. Lokalni put je javni put koji povezuje sela i naselja na teritoriji lokalne zajednice ili koji se nadovezuje na odgovarajuće puteve susjedne lokalne zajednice, a od značaja je za lokalni saobraćaj na teritoriji te lokalne zajednice. Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima. Gradske ulice su dionice puta u gradu ili naselju sa različitim stepenom infrastrukturne opremljenosti. Zavisno od toga, dijele se na glavne, sabirne i pristupne gradske ulice. Ovim planom se definišu glavne gradske i sabirne ulice, dok će se ostale definisati DUP-ovima, UP-ovima, LSL-a i smjernicama definisanim ovim Planom za područja gdje se neće raditi planska dokumentacija. Glavna gradska ulica u profilu ima četiri kolovozne trake, od kojih su po dvije za svaki smjer, zelene površine sa svake strane kolovoza, biciklističke staze i trotoare sa obije strane kolovoza. Gradske ulice – sabirne planirati tako da širina kolovoza bude 6 – 7m, sa dvostranim trotoarima, a gdje god je moguće planirati i zelene površine. Gradske ulice – pristupne planirati tako da širina kolovoza bude minimum 5 metara i gdje god je moguće planirati trotoare. Na svim planiranim proširenjima i novim vezama gradskih ulica podrazumijeva se izgradnja i ostale potrebne saobraćajne strukture (biciklističke staze, trotoari, stajališta za autobuse...). Pješačka staza je javni put koji je propisanom saobraćajnom signalizacijom obilježen i namijenjen isključivo za kretanje pješaka. Staze se predviđaju između dvije zelene površine, između saobraćajnica i uzvišenja i između saobraćajnica i zgrada. Opravdanost planiranja staza je ako oko 50 pješaka pređe datu putanju u jednom danu. Širina staze je minimum 1,5 m po dužii nagiba maksimalno 12%. Širina staze kombiovana sa saobraćajem je data u opisu odgovarajuće saobraćajnice. Biciklistička staza je izgrađena saobraćajna površina namijenjena za saobraćaj bicikla i bicikla sa motorom, koja se proteže duž kolovoza puta i od njega je odvojena i obilježena propisanim saobraćajnim znakom za obilježavanje biciklističke staze. Za stazu između dvije zelene površine širina je 1 m/jedna staza, između sa1
Zakon o putevima (Sl. list RCG, br. 42/2004 od 22.6.2004. godine)
obraćajnice i uzvišenja 1,50 m/jedna staza, između saobraćajnice i zgrade 1,75 m/ jedna staza. Gabarit biciklističke staze uključuje zaštitnu traku od 25 cm i 50 cm. Daje se mogućnost korekcije profila prilikom izrade projektne dokumentacije u cilju utvrđivanja najracionalnijeg poprečnog profila i ukupnog tehničkog rješenja koje je moguće izvesti na predmetnoj trasi. Tip raskrsnice može se promijeniti DUP-om ili projektnim rješenjem ako se nakon analize uslova na terenu i sagledavanja saobraćajnih rješenja u kontaktnim zonama i protoka vozila pokaže da je bolje neko drugo rješenje raskrsnice. Planskim rješenjima treba planirati pretpostavke za nesmetano kretanje lica sa smanjenom pokretljivošću, projektovanjem oborenih ivičnjaka na mjestu pješačkih prelaza, kao i povezivanjem rampom denivelisanih prostora, obezbjeđenjem dovoljne širine, bezbjednih nagiba i odgovarajućom obradom površina. Putnu infrastrukturu planirati u skladu sa članovima 112, 113, 114, 115, 116, 117 i 118 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta. XI PEJZAŽNA ARHITEKTURA Rješavanjem ozelenjavanja prostora neophodno je postići optimalna pejzažna rješenja prostora za potrebe korisnika prostora odnosno • očuvati i revitalizovati postojeće parkove; • stvoriti zelene trgove i skverove kao „stepping stones“ koji povezuju linijske poteze zelenila sa zelenim površinama; • uspostaviti zelenu gradnju, stvarati urbane prostore u zelenilu; • potrebno je postojeće degradirane površine revitalizovati i pejzažno urediti i privesti ih namjeni; • stvoriti zeleni prsten grada kroz stvaranje manjih urbanih parkova po cijeloj teritoriji (postojeće blokovsko zelenilo); • neophodno je detaljnim razradama predvidjeti formiranje novih površina parkovskog karaktera i trgova, na svim mjestima koje omogućuju oblikovno i funkcionalno njihovo formiranje; • formiranje sistema za zalivanje u okviru zelenih površina. Pejzažno urediti zonu planskog dokumenta u skladu sa članovima 118 do 126 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14) u zavisnosti od planiranih sadržaja i namjena prostora. Parkovske površine potrebno je projektovati kao površine javnog karaktera sa mrežom puteva i staza koje povezuju ambijentalne prostore i kompozicijske elemente: platoe, elemente sa vodom, dječja igrališta, sportski tereni i dr. Na postojećim parkovskim površinama potrebno je sprovesti entomološka i dendrološka istraživanja-valorizaciju sadnog materijala čime bi se izvršila sistematizovana sječa i uklanjanje starih i bolesnih stabala. Sve postojeće dekorativne elemente u parkovima (fontane, skulpture, svjetlosne elemente), onamo gdje je to potrebno, revitalizovati kroz obnovu boja, popravku itd. Takođe, sve postojeće parkovske sadržaje, mobilijar, ograde, dječja igrališta potrebno je revitalizovati, oni koji su u teško zapuštenom stanju potrebno je zamijeniti novim. Dopunu sadnog materijala vršiti autohtonim i alohtonim visokodekorativnim sadnicama. Obnoviti degradirane sezonske cvijetnjake i stvoriti nove na površinama gdje je to moguće i gdje se ambijentalno i kompozicijski uklapaju u prostor parka. Stvoriti cjeline za rekreaciju pasivnu i aktivnu za sve starosne uzraste. Više od 50% površine parka treba da bude pod zelenilom. Prilikom projektovanja novih parkovskih površina potrebno je izvršiti snimanje postojećeg stanja. U sklopu oblikovanja gradskih ulica predviđa se značajan porast drvoreda. Nužno je da dogradnju primarnog uličnog sistema prati i uporedo podizanje drvoreda. Drvorede treba širiti posebno na potezima koji imaju reprezentativni karakter ili spajaju prirodno-rekreativna značajna područja. U planu zelenila predviđa se podizanje i višestrukih drvoreda kao vizuelnih barijera između različitih sadržaja namjene prostora. Na novoplaniranim trgovima potrebno je povećati procenat zelenila u vidu zasada visokodekorativnih vrsta alohtonih i autohtonih drveća, kao i stvaranja niskog sklopa biljaka u vidu žardinjera. Projektovati prostor sa otvorenim vizurama ka značajnim objektima - vjerskim, državnim, zdravstvenim itd. Pješačke ulice savremeno dizajnirati i popločati prirodnim materijalima. Koristiti moderan dizajn elemenata rasvjete uz uklapanje u postojeće arhitektonsko oblikovanje. Stvaranje drvoreda sa visokim drvorednim sadnicama moguće je formirati samo u novoprojektovanim ulicama u kojima je širina trotoara minimalno 2,5 m. U užim ulicama drvored se formira samo na sunčanoj strani ili obostrano, ali sa niskim drvorednim sadnicama. Kod formiranja drvoreda na parking mjestima potrebno je projektovati po jedno drvo na dva upravna parking mjesta, dok kod podužnog parkiranja na jedno parking mjesto po jedno drvo. Gdje postoji mogućnost kod dvostrukih drvoreda planirati između stabala zelene površine u vidu travnjaka. Koristiti biljne vrste koje imaju dubok korjenov sistem, čime bi se izbjeglo podizanje trotoara. Ujedno potrebno je birati vrste koje su otporne na zagađenje zemljišta, vazduha, buke itd. Rastojanje između pojedinačnih stabala iznosi od 6 do 12 m, pri čemu minimalno rastojanje od objekta iznosi 5 m. Izbjegavati vrste sa velikim medonosnim plodovima pr. Prunus cerasifera atropurpurea, Maclura aurantiaca itd. Koristiti vrste koje rastu u otežanim uslovima - zbijenom i zagađenom zemljištu, velikim količinama prašine na listovima, velikom intenzitetu buke. Na saobraćajnim ostrvima, na razdjelnim trakama, skverovima otvorenog tipa, kružnim tokovima itd. saditi isključivo biljni materijal niskog rasta sa sitnim listovima i plodovima, parterno zelenilo zbog preglednosti saobraćaja. Kružne tokove urediti kompozicijski i saditi visokodekorativan sadni materijal. Za saobraćajnice koje su riješene uz denivelaciju prostora saditi biljni materijal koji veže zemljište kao i vertikalno ozelenjavanje terena - koristiti puzavice. Tamo gdje nije moguće uvezati zemljište zbog prevelike denivelacije terena prostor je moguće urediti zelenim terasama, čije je zidove potrebno ozeleniti vertikalnim zelenilom. Zelenilo stambenih objekata i blokova predstavlja bitnu komponentu zelenog si-
stema grada. Osim estetske funkcije, zelenilo objekata i blokova ima izraženu i sanitarno-ekološku funkciju. Pješačke komunikacije unutar blokova spojene su sa vanblokovskim pješačkim stazama. U zavisnosti od intenziteta korišćenja širina staze se kreće od 1,5 do 3 m. Prostor je potrebno urediti zelenilom alohtonog i autohtonog biljnog materijala, ujedno zelenilom stvoriti prostore za pasivan odmor i odvojiti ih od dječjih igrališta zelenilom koje ima funkciju vizuelne barijere kao i tampon zone protiv buke. Voditi računa o osunčanosti, položaju drveća u odnosu na objekte, instalacije, mobilijar itd. Što se tiče ozelenjavanja parcela uz objekte, potrebno je urediti prostore između građevinske i regulacione linije, u širokim frontovima ulica koje nemaju drvored preporučuje se sadnja visokih drvorednih sadnica čime ulica dobija drvored, a vlasnik okućnice vizuelnu barijeru. Preporučuje se sadnja živih ograda umjesto stvaranja betonskih zidova. U slučajevima projektovanja betonskih ograda potrebno ih je ozeleniti vertikalnim zelenilom, različitim vrstama visokodekorativnih puzavica. Neophodno je obezbijediti min. 30-40% zelenih površina, u zavisnosti od položaja parcele, zone stanovanja i namjene. Prostorno urbanističkim planom je za zonu ovog planskog dokumenta u pogledu pejzažne arhitekture predviđene su sljedeće namjene: Zelenilo individualnih stambenih objekata (ZO) Zelenilo individualnih stambenih objekata čini uređenje okućnica, čiji je likovni i bioekološki izraz produkt vlasnika stambenih objekata. Na prostou GUR-a Podgorica postoji veliki broj individualnih stambenih objekata sa uređenim okućnicama koje je potrebno uvezati u zeleni sistem grada. Korisnici ovih prostora su isključivo vlasnici objekata. U starom dijelu grada Podgorice zelenilo objekata smješteno je u zadnjem dijelu parcele. Čest slučaj kolektivnog korišćenja zelenih okućnica predstavlja primjer gradnje niskih stambenih objekata u nizu iza kojih su smješteni zeleni prostori. Veliki broj ovakvih stambenih objekata nalazi se u samom centru grada, od kojih je većina njih u degradiranom stadijumu. Zelenilo je izgubilo svoj prvobitni estetski karakter dugogodišnjom nepažnjom i vremenskom degradacijom. Sadašnji sistem zelenila okućnica izvodi se u prednjem dijelu parcele ka uličnom frontu. Ovakav vid ozelenjavanja omogućava poboljšanju kompletne slike grada. Potrebno je urediti prostore između građevinske i regulacione linije, u širokim frontovima ulica koje nemaju drvored preporučuje se sadnja visokih drvorednih sadnica čime ulica dobija drvored, a vlasnik okućnice vizuelnu barijeru. Preporučuje se sadnja živih ograda umjesto stvaranja betonskih zidova. U slučajevima projektovanja betonskih ograda potrebno ih je ozeleniti vertikalnim zelenilom, različitim vrstama visokodekorativnih puzavica. Neophodno je obezbijediti min. 30-40% zelenih površina, u zavisnosti od položaja parcele, zone stanovanja i namjene. Zelenilo stambenih objekata i blokova (ZOS) Zelenilo stambenih objekata i blokova predstavlja bitnu komponentu zelenog sistema grada. Osim estetske funkcije, zelenilo objekata i blokova ima izraženu i sanitarno-ekološku funkciju. Predstavljaju „stepping stones“ (zelene tačke) zelenog sistema grada. Pješačke komunikacije unutar blokova spojene su sa vanblokovskim pješačkim stazama. U zavisnosti od intenziteta korišćenja širina staze se kreće od 1,5 do 3 m. Zelenilo u funkciji rekreacije u okviru namjene stanovanja može da se planira zajedno sa objektima obrazovanja i dječjim igralištima (standardi i normativi su dati u prilogu PUP-a). Prostor je potrebno urediti zelenilom alohtonog i autohtonog biljnog materijala, ujedno zelenilom stvoriti prostore za pasivan odmor i odvojiti ih od dječjih igrališta zelenilom koje ima funkciju vizuelne barijere kao i tampon zone protiv buke. Voditi računa o osunčanosti, položaju drveća u odnosu na objekte, instalacije, mobilijar itd. Sportsko-rekreativne površine (SR) SRP čine sportsko-rekreativni centar i park koji opslužuju stanovništvo u radijusu od 1,5 km. Normativi su dati u prilogu 3. Sportsko-rekreativne površine potrebno je urediti biljnim vrstama sa fitocidnim dejstvima - isparavaju materije koje djeluju baktericidno na mnoge mikroorganizme, pa na taj način dezinfikuju vazduh koji je krucijalni segment pri sportskorekreativnim aktivnostima (većina četinarskih vrsta). Formirati trim staze čija su polazišta i krajnje tačke na dobro poznatom mjestu koje se lako pronalazi. Izbjegavati stambene prostore, saobraćajnice, industrijske zone. Iskoristiti terenske uslove, ravni do blagi nagnuti tereni, elastičan i suv zastor. Staze treba da sadrže: Trim staze: park-šuma Gorica, Ljubović, Zlatica, Tološi i Stari aerodrom potrebno je urediti prema zadatim normativima koliko je to prostorno moguće. Staze je moguće povezati sa planiranim zaštitnim pojasevima koje je moguće urediti kao sportsko-rekreativne površine. - potrebna površina iznosi 30-35 ha po mogućnosti pod šumom; - kružna staza dužine 2000-2500 m; - stazu za utrčavanje 200-300 m; - 20 tačaka za vježbe sa odgovarajućom opremom na razdaljini oko 100 m; - jednu tablu na startru sa informacijama o dužini staze itd.; - 20-30 tabli sa oznakama smjera. Izbjegavati vrste: • krupnih plodova • alergene vrste • korovske • žbunaste vrste sa toksičnim svojstvima i trnovima Zaštitni pojasevi – uz saobraćajnice, vodoizvorišta (ZP) Zaštitni pojasevi mogu biti isključivo sanitarno-higijenskog karaktera ili zeleni zaštitni pojasevi. Sanitarno-higijenski pojasevi sprečavaju negativan uticaj buke, aerozagađenja, dominantnih vjetrova i štite prostor od dalje neformalne gradnje. Postavljaju se oko industrijskih/proizvodnih kompleksa, saobraćajnica, vodoizvorišta, pored vodotoka, ispod dalekovoda itd. BItan su elemenat urbanog ze-
lenila jer pospješuju sanitano-ekološku sliku grada kroz sprečavanje erozije, popravljanja mikroklime. U sanitarno zaštitnim pojasevima dozvoljeno je lociranje proizvodnih objekata manjeg stepena štetnosti, garaže, depoi javnog saobraćaja, skladišta i sl. Najmanje 40% površine zaštitne zone treba da je slobodno i iskorišćeno za ozelenjavanje (gledaj Prilog, normative i standardi). Višefunkcionalni zeleni sanitarni pojasevi se formiraju kao rekreativni i dekorativni pojasevi u granicama građevinske zone, služe i kao sredstvo za ograničavanje nelegalne gradnje i prekomjerno širenje naselja u horizontalnom smislu, ali istovremeno kao rezervna zona za kasnije plansko širenje. Oko Podgorice je postojao zaštitni pojas koji je, prije svega, imao vjetrozaštitnu funkciju sa zasadima monokulture alepskog bora-Pinus halepensis i ujedno je i predstavljao zeleni prsten grada. Veliki broj drveća je posječen usljed širenja naselja i neformalne izgradnje, čime se zaštitni pojas znatno smanjio i izgubio svoju prvobitnu funkciju. Predviđa se obnova ovog pojasa, prije svega u proizvodnim zonama, gdje su predviđeni veći neizgrađeni prostori. Prilikom projektovanja zelenih zaštitnih pojaseva potrebno je voditi računa o površini koja je na raspolaganju, ulovima životne sredine, fitocenološki sastav područja, strukturi predjela, korišćenje područja itd. Moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih modela: Model I – višeredni pojasevi srednjeg intenziteta zaštite, sastavljeni od lišćarskih vrsta, u kojem su glavne vrste autohtone, ekonomski isplative sa više aspekata korišćenja; Model II – višeredni pojasevi kod kojih se mogu javiti alohtone vrste u kombinaciji sa četinarskim vrstama; Model III – višerendni pojasevi sa vrstama iz nižih spratova, mogu biti alohtone vrste - slabijeg intenziteta; Model IV – niski pojasevi sa prisustvom alohtonih biljnih vrsta - slabija zaštita. Zaštitni pojasevi od buke - uz saobraćajnice i željezničku infrastrukturu - Ukoliko se za jedno stanište mogu samo naći alohtone vrste sa velikim efektom na smanjenje buke, ovim vrstama treba dodati autohtone vrste, iako imaju malu zaštitu kako bi se povećala raznovrsnost i kako bi se poboljšala stabilnost, mogućnost samoregulacije. Prema Krellu (1980) sadnja zaštitnog pojasa treba da počne neposredno uz saobraćajnicu. Ukoliko je dovoljno prostora na raspolaganju, treba formirati široke zaštitne pojaseve sa više prekida, čime se postiže bolja osvijetljenost biljaka unutar pojaseva, bolje olistavanje i razgranatost. Groblje (GR) Za površine groblja odnos površina za sahranjivanje prema površinama ostalog sadržaja kreće se u rasponu 60:40% kod izrazito arhitektonske do 40:60% kod pejzažne kompozicije. Ova funkcionalna podjela uglavnom se sastoji u sljedećim odnosima: 60% površine namijenjene grobnim mjestima, 20% zeleni pojas i parkovski oblikovan prostor, 16% površine za pješačke staze i saobraćajnice, 3% trg za ispraćaj sa objektima kapele, i 1% ostali sadžaji. Uređenjem je potrebno stvoriti prostor koji odaje osjećaj mirnoće. Potrebno je stvoriti tampon zone zelenila ivicom groblja, prvenstveno na grobljima u užem gradskom jezgru. Velike betonske zidove potrebno je oplemeniti vertikalnim sistemom ozelenjavanja. Postojeća stara groblja potrebno je sačuvati kao dio istorijskog nasljeđa i parkovno ih urediti. XII ENERGETSKA EFIKASNOST Neophodno je pri izradi smjernica za izdavanje urbanističko tehničkih uslova naglasiti da je pri izgradnji novih objekata potrebno je da se bar 20% potrebne energije obezbijedi iz alternativnih izvora energije, pri čemu treba voditi računa o ambijentalnim i pejzažnim karakteristikama okruženja budućih objekata. Održivoj potrošnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potrošnje, te implementacijom mjera energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema. Instalacije za iskorišćavanje sunčeve energije potrebno je integrisati u oblikovanju objekata (krovovi, fasade). Najbolji način integracije ovih instalacija je postavljanje kolektora u ravan kosog krova. Ovakav način integracije moguć je ukoliko je krov orijentisan ka jugu uz odstupanja ± 30°. Najpogodnije tipologije zgrada za ovakvu integraciju su, svakako, stambeni objekti, bilo za kolektivno ili individualno stanovanje. U objektima čije arhitektonsko rješenje upućuje na ravan krov, optimalno rješenje je postaviti solarnu instalaciju na nosače koji garantuju optimalni nagib kolektora. Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite životne sredine, će stvoriti preduslove za sistemsku sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne toplotne zaštite novih objekata. XIII NIVELACIJA I REGULACIJA Kod rješavanja nivelacije i regulacije obezbijediti potrebne elemente koji garantuju najpovoljnije funkcionisanje unutar prostora kao i veze sa kontakitnim zonama. Uskladiti visine objekata i položaj na parceli, odnosno odnos objekta prema uličnom frontu, preispitujući mogućnost planiranja istih površina pod objektom za istu planiranu namjenu, kako bi se postigla blokovska unificiranost. Uskladiti visine planiranih i postojećih saobraćajnica, visine poda objekata u odnosu na saobraćajnicu ili kolsko-pješački prilaz. Građevinske linije definisati prema ulici a urbanistički ograničiti prema susjedima. XIV PARCELACIJA Od početka izrade Plana, obavezno je obezbjeđivanje kvalitetnih i ažurnih podloga. Takođe je obaveza da se planska dokumentacija radi u digitalnoj obradi. U skladu sa članom 28 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), planski dokumenti izrađuju se na ažuriranim topografsko-katastarskim kartama i planovima u digitanoj formi, a prezentuju se u analognoj formi izrađenoj na papirnoj podlozi i moraju biti ažurirani i identični po sadržaju. Topografsko-katastarske karte i planovi, u analognom i digitalnom obliku, koji se koriste kao podloge za izradu planskih dokumenata moraju biti izrađeni, izdati i ovjereni u skladu sa propisima o
premjeru i katastru nepokretnosti i o održavanju premjera i katastra zemljišta. Prilog Parcelacija treba da sadrži polilinijom definisane urbanitičke parcele sa brojem. Numerisati sve urbanističke parcele u jednom nizu. Grafički prilog mora da sadrži spisak koordinata svih prelomnih tačaka urbanističke parcele, spisak koordinata osovina ulica i kolsko pješačkih prilaza kao i sve druge analitičke podatke neophodne za prenošenje plana na teren. U što većoj mjeri poklopiti granice katastarskih i urbanističkih parcela i izbjegavati minimalna odstupanja. Podloga postojećeg stanja treba da sadrži i grafički prikazano vlasništvo. XV URBANISTIČKO TEHNIČKI USLOVI Urbanističko - tehničke uslove treba posebno obraditi za svaku urbanističku parcelu i objekat i iskazati u posebnom prilogu koji će sadržati sve neophodne tekstualne, numeričke i grafičke podatke, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) i u skladu sa članom 91 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanistič-
ke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), kojim su definisani elementi urbanističke regulacije. U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, Obrađivač Plana će nadležnom organu za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštitu životne sredine dostaviti na uvid i dalji postupak planski dokument sa grafičkim prilozima urađenim na topografsko – katastarskim planovima u razmjeri R = 1:1000 ili R = 1:500 i tekstom u fazi Nacrta i konačnog Predloga. Prilikom izrade Plana, potrebno je primijeniti Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), i isti uraditi u skladu sa Uputstvom za primjenu Pravilnika (model podataka). Konačni Predlog Plana dostaviti u skladu sa članom 3. Pravilnika o načinu uvida, ovjeravanja, potpisivanja, dostavljanja, arhiviranja, umnožavanja i čuvanja planskog dokumenta (“Sl. list Crne Gore” br.71/08) .
Na osnovu člana 5 stav 2, člana 9 i člana 13a, stav 1 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG© © , br. 80/05 i „Službeni list CG’’, br. 73/10, 40/11, 59/11 i 52/16), Sekretar Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada - Podgorice, donosi -
ODLUKU o izradi Strateške procjene uticaja na životnu sredinu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici Član 1
Član 8
Pristupa se izradi Strateške procjene uticaja na životnu sredinu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici, u daljem tekstu: Strateška procjena.
Ova Odluka donosi se istovremeno sa Odlukom o izradi Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A“ u Podgorici, i predstavlja njen sastavni dio i biće objavljena u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“, na web sajtu Glavnog grada – Podgorice www.podgorica.me i u dnevnom listu »Pobjeda«.
Član 2 Osnov za izradu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici, je Program uređenja prostora Glavnog grada Podgorica za 2016. godinu. Član 3 Cilj izrade predmetnog Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A”, koji obuhvata područje površine cca 55 ha, jeste stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje datog prostora u skladu sa planiranim sadržajima iz Prostornog urbanističkog plana Podgorice, kojim su za ovaj prostor predviđene namjene: “površine za mješovite namjene”, “površine za stanovanje”, “površine za groblja”, “površine za sport i rekreaciju”, površine specijalne namjene”.
Član 9 Finansijska sredstva za izradu Izvještaja o strateškoj procjeni u iznosi od 1000 € obezbijediće podnosilac inicijative. Broj: 08-350/16 – 768 Podgorica, 17. novembar 2016. godine
Član 4 Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A“ u Podgorici, izradiće se u cilju sagledavanja pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog plana, odnosno uticaja istog na segmente životne sredine i predloga odgovorajućih mjera za njihovo sprječavanje i ublažavanje, uz obezbjeđivanje transparetnog učešća javnosti u dati postupak. O izvršenoj Strateškoj procjeni izradiće se Izvještaj, u skladu sa Zakonom. Član 5 U Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja biće uključeni podaci o postojećem kvalitetu i kapacitetu segmenata životne sredine, u kontekstu i obimu usklađenom sa prostornim zahvatom i prirodom predmetnog planskog dokumenta. Član 6 Nosilac izrade Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja biće odabran kroz tenderski postupak, u skladu sa Zakonom propisanom procedurom. Rok za izradu Izvještaja se poklapa sa rokom izrade plana. Dati Izvještaj biće izrađen od strane multidisciplinarnog tima, sastavljenog od kvalifikovanih lica za određene oblasti. Član 7 Nosilac pripremnih poslova za izradu plana, će obezbijediti uvid javnosti i zainteresovanoj javnosti istovremeno sa Nacrtom plana za koji se izrađuje strateška, a u skladu sa programom kojim će se utvrditi način i rokovi uvida u sadržinu Izvještaja o strateškoj procjeni i način i rokovi javne rasprave. Izvještaj o strateškoj procjeni i program iz prethodnog stava objaviće se na web sajtu Glavnog grada Podgorice www.podgorica.me i u dnevnom listu ’’Pobjeda’’.
O b r a z l o ž e nj e Pravni osnov za izradu Strateške procjene na životnu sredinu zahvata Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A“ u Podgorici, je sadržan u članu 5 stav 2, članu 9 i članu 13a, stav 1 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (© © Službeni list RCG© © , br. 80/05 i ’’Službeni list CG’’, br. 73/10, 40/11, 59/11 i 52/16). Cilj izrade Strateške procjene na životnu sredinu Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici, koji obuhvata područje površine cca 55 ha, jeste stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje datog prostora, u smislu uticaja istog na životnu sredinu. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu predmetnog projekta izradiće se u cilju sagledavanja pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog Plana, odnosno uticaja istog na segmente životne sredine i predloga odgovorajućih mjera za njihovo sprječavanje i ublažavanje, uz obezbjeđivanje transparetnog učešća javnosti u dati postupak. Imajući u vidu da je ova Odluka sastavni dio Odluke o izradi Detaljnog urbanističkog plana “Cijevna 2-dio A” u Podgorici, to je i način objavljivanja identičan.