Dnevne novine 14. novembar 2016. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK PK SLOVENIJE MARJAN MAČKOŠEK ZA DN

MONTENEGROBERZA

Počinje prodaja državnih obveznica putem aukcije

Udruženi bismo privukli više turista ■ 6 7

■9

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016. BROJ 1610 GODINA VI

DIREKTOR ZA POLITIKU ODBRANE U NATO ■ 2

FORCA SINOĆ PRIHVATILA PLATFORMU ■ 2 3 ZA PREGOVORE SA DPS

Pol Savero: Najskuplje je biti neutralan

Nova vlada do kraja mjeseca? ■ HGI se već izjasnila, sinoć je to učinila i Forca, a iz Bošnjačke stranke najavljuju početak pregovora za par dana

Mandatar na potezu: Duško Marković

VIŠI SUD U BIJELOM POLJU PREKVALIFIKOVAO KRIVIČNO DJELO I POTVRDIO PRESUDU ■ 11

MUJOVIĆU GODINA ZATVORA ZA PREVARU IZ 1998. KOLAŠIN: SLUŽBA ZAŠTITE OSTALA BEZ JOŠ ŠEST RADNIKA ■ 18 19

Otkaz dobio i najbolji vatrogasac u prošloj godini

ZA NAJBOLJE PONUDE:

TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA U KOTORU ■ 12

Veselin Dujović stradao u tunelu Vrmac

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

NAKON HGI I FORCA SINOĆ PRIHVATILA PLATFORMU ZA PREGOVORE SA DPS

Savero

DIREKTOR SEKTORA ZA PLANIRANJE I POLITIKU ODBRANE NATO SAVEZA

Savero: Najskuplje je biti neutralan “Jasno je da bi za zemlju veličine Crne Gore, mogućnost da sama brani svoje granice, kao što rade neutralne države, bila veoma skupa, neki bi rekli nedopustivo skupa“, kazao je direktor Sektora za planiranje i politiku odbrane NATO Pol Savero (Paul Savereux), koji je bio učesnik sesije “Pitanja i odgovori’’ na Facebook stranici NATO Montenegro – Sigurna budućnost, a u okviru redovnih aktivnosti koje za cilj imaju što adekvatnije informisanje građana. Savero je kazao da je odluka o tome kako će se neka zemlja braniti suvereno pravo, zasnovano na istoriji, geografiji, želji naroda i sredstvima. „Imajući to u vidu, činjenica da se Crna Gora pridružuje Alijansi je još jedan pokazatelj, još jedan primjer zašto je zajednička grupa često bolja opcija od samostalnog nastupa. Ta ideja o pristupu „Svi za jednog, jedan za sve“ je u samoj srži Alijanse i činjenica da vaša zemlja želi da se pridruži je i u korist Crne Gore, ali i svih ostalih“, istakao je Savero. On je podsjetio da naša zemlja učestvuje u NATO operacijama još od 2010. godine i daje veoma značajan doprinos. Isto tako, obezbjeđuje finansijsku pomoć zemljama, što znači da je njeno učešće u operacijama ogromno za državu njene veličine. „Činjenica da su saveznici postigli kolektivni dogovor da Crnoj Gori upute po-

ziv za pridruživanje Alijansi i da taj proces traje, očekujemo da će 2017. godine, svaka članica NATO jasno vidjeti da se Crna Gora preporučuje kao kredibilan saveznik“, rekao je Savero. Prema njegovim riječima, kredibilitet se može izmjeriti na više načina: u smislu onog što imaš i onoga što radiš... „Hajde da pogledamo Crnu Goru, šta Crna Gora ima. Od kako se pridružila PARPu radi na restrukturiranju svojih snaga. Ranije je imala snage koje su bile naduvene, mi kažemo „šuplje“ - znači krupne strukture, nikog u njima, i uz zastarjelu opremu. Od pridruživanja PARPu, Crna Gora je restrukturirala svoje snage, smanjila ih, učinila efikasnim i sad u njima ima odgovarajuće ljudstvo i bolju opremu“, objasnio je NATO zvaničnik. Naveo je da je naša zemlja angažovana za NATO operacije, operacije pod vođstvom EU i UN, da obezbjeđuje trupe i opremu za operacije, novac za fondove..., te da je riječ je o doprinosu koji je takođe kredibilan. „Šta CG u stvari radi: Crna Gora je u stvari davalac, a ne korisnik bezbjednosti, što je opet koncept kredibiliteta. Kao što sam rekao, CG će postati članica Alijanse, njen kredibilitet će se takođe računati u budućnosti. Moja poruka Crnoj Gori i svim saveznicima jeste da nastave proces transformisanja, reformi“, poručio je Savero. E.H.

NOVA VLADA DO KRAJA MJESECA?

⌦ Elhana Hamzić Mandatar nove vlade Duško Marković nastaviće tokom ove sedmice pregovore sa manjinskim partijama i Socijaldemokratama o postizbornoj koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista. Predstavnici partija manjinskih naroda u Crnoj Gori prošle nedjelje su dogovorili platformu kojom nastupaju u predstojećim razgovorima sa mandatarom Markovićem. Platformu je sinoć, kako saznaju Dnevne novine, prihvatio Glavni odbor Force. „Mi smo usvojili platformu i nastup ka potencijalnim partnerima, kao što je u tom dokumentu navedeno“, kratko je za Dnevne novine prokomentarisao izvor iz Force.

Srazmjerna zastupljenost, odnosno implementacija Ustavom i zakonom zagarantovanog prava na zastupljenost u zapošljavanju pripadnika manjinskih naroda u svim državnim organima i institucijama, u sudskoj i tužilačkoj vlasti, te javnim službama i lokalnim samoupravama, biće jedan od ciljeva manjinskih partija

■ HGI SE IZJASNILA, ČEKA SE BS

HGI je prošle nedjelje saopštila da je prihvatila platformu koja je ponuđena kao zajednički dokument partija manjinskih naroda, te da čeka sastanak sa DPS. To je potvrdila Ljerka Dragičević iz HGI. U toj stranci očekuju da dobiju ministarsko mjesto, najvjerovatnije bez portfelja. “Nama će vjerovatno pripasti neko ministarstvo, kako se dogovore, vidjećemo. Jer, potpisnici platforme, koliko god je svako za sebe, toliko smo i zajedno. Dogovoreno je da se akcenat stavi na zapošljavanje u javnom sektoru, prema postotku u stanovništvu i očekujemo da će se to poštovati. Znamo da ne može ništa preko koljena, ali ima vremena. Mi smo

radnu verziju platforme analizirali i prilagodili sve što je trebalo. Što se tiče nas, mi smo je usaglasili 100 odsto i poslali našim koalicionim partnerima, odnosno partnerima platforme, da oni to pogledaju. Očekujemo da će do ponedjeljka sve biti gotovo. Moja pretpostavka je da bi do kraja nedjelje sve trebalo da bude završeno“, kazala je ranije Dragičević za TVCG.

■ STABILNOST I

ZAPOŠLJAVANJE U FOKUSU

Bošnjačka stranka se još ne oglašava, a kako DN saznaju, zvanična odluka o usagla-

šenoj platformi očekuje se tokom nedjelje. Prema informacijama koje se ovih dana pojavljuju u medijima, Bošnjaci su zainteresovani za resore koji se tiču regionalnog razvoja i poljoprivrede. Platforma manjinskih stranaka nakon usaglašavanja svakog političkog subjekta ponaosob, dolazi pred stranačke organe. Dnevne novine su ranije objavile nacrt platforme koju su manjinske partije pripremile za vladajući DPS, u kojoj su u 13 ključnih tačaka sažeti ciljevi stranaka koje predstavljaju manjinske narode. Između ostalog, u nacrtu platforme, navodi da su ciljevi manjinskih partija jačanje stabilnosti i kohezije Crne Gore, ubrzanje evroatlantskih integracija, kao i dalja demokratizacija društva u skladu sa propisima i standardima EU. Srazmjerna zastupljenost, odnosno implementacija Ustavom i zakonom zagarantovanog prava na zastupljenost u zapošljavanju pripadnika manjinskih naroda u svim državnim organima i institucijama, u sudskoj i tužilačkoj vlasti, te javnim službama i lokalnim samoupravama, biće jedan od ciljeva manjinskih partija.

■ HOĆE PROMJENU

IZBORNIH ZAKONA

Potpisnici platforme, ukoliko ne bude nekih naknadnih zahtjeva, tražiće i promjenu izbornog zakonodavstva u dijelu koji će omogućiti afirmativnu akciju sa ciljem garantovanja mandata Albancima u Crnoj Gori.

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

politika

Srđan Darmanović u emiSiji ª Živa iStinaº

Balkan Trampu neće biti dominantna tema

Mandatar Duško Marković “Unapređenje sistema obrazovanja na jezicima manjinskih naroda na svim nivoima. Reforma obrazovanog sistema koja će garantovati kontrolu kvaliteta, depolitizaciju i unapređenje obrazovanja u svim segmentima, uključujući i neophodnu infrastrukturu u školstvu. Revizija školskih programa u cilju uklanjanja negativnih stereotipa i sadržaja koji na bilo koji način vrijeđaju osjećanja pripadnika manjinskih naroda”, jedan je od navedenih ciljeva. “Potpisnici platforme će obezbijediti podršku onoj skupštinskoj većini koja uspije da pojedinačnim ugovorima obezbijedi podršku svih parlamentarnih partija koje zastupaju manjine”, navodi se u jednom od članova platforme. Razgovori mandatara i partija manjinskih naroda trebalo bi da budu okončani do kraja ove nedjelje, nakon čega na red dolazi dogovor o kadrovskim rješenjima i personalnom sastavu Markovićevog kabineta. Upravo ovaj dio izaziva najviše pa-

žnje javnosti, pa se svakodnevno u medijima pojavljuju imena budućih ministara. Ko će se sve naći u novoj vladi, trebalo bi da bude poznato krajem mjeseca ili početkom decembra. Za očekivati je formiranje novih resora, poput Ministarstva za dijasporu i Ministarstva sporta. Pominje se reorganizacija postojećih ministarstava, među kojima Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje bi trebalo da bude podijeljeno na dva resora. Isti plan se pominje i za vanjske poslove i evropske integracije. Ovih dana u medijima se pominju i konkretna imena koja će biti dio Markovićevog kabineta, a među njima su Mevludin Nuhodžić, Damir Šehović, Vladan Joković, Zorica Kovačević, Nikola Janović... Neizvjesno je koliko će biti novih imena, jedino što je izvjesno jeste da Goran Danilović, Boris Marić, Raško Konjević, Budimir Mugoša i Milorad Vujović više neće biti na pozicijama ministara i potpredsjednika Vlade.

Traže formiranje redakcija za manjine u javnom servisu Manjinske partije tražiće i adekvatno učešće kulturno-obrazovnih programa manjinskih naroda, uz formiranje redakcija za manjine u javnom servisu, formiranje regionalnih RTV studija javnog servisa. “Unapređenje kadrovske strukture u tehničkom i novinarskom kadru javnog servisa i na uredničkim pozicijama iz redova kom-

petentnih predstavnika manjinskih naroda”, navodi se u nacrtu platforme. U dokumentu se, takođe, navodi da će svaki od navedenih političkih subjekata manjinskih naroda, prilikom potpisivanja platforme sačiniti i zaključiti poseban ugovor sa zajedničkim koalicionim partnerom.

Darmanović Pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD-u naišla je na oduševljenje i kod mnogih balkanskih političara, pa i na našoj političkoj sceni. Gostujući u emisiji “Živa istina” bivši crnogorski ambasador u Americi Srđan Darmanović, komentarisao je koliko im benefita Trampova pobjeda može donijeti. “Bez obzira na etničko porijeklo njegove supruge, mislim da se Tramp ni na koji način bavi Balkanom i da u vrijeme tranzicije vlasti to sigurno neće biti jedna od dominantnih tema. Ja sam prije spreman da vjerujem u neku vrstu kontinuiteta politike SAD u ovom dijelu svijeta. Mislim da će presudan faktor za

Predsjednik Obama je uputio Protokol u Senat na vrijeme. Senat je već održao hiring u septembru i sve što se moglo znati i što se moglo čuti tada je da će Komitet za spoljne poslove uputiti protokol na odlučivanje u toku novembra ili decembra – dakle, prije nego što Tramp stupi na dužnost

ocjenu koju o tome možemo dati biti odnos Trampa prema Rusiji. Ukoliko on bude spreman da se vrati na politiku interesnih sfera, i da se svijet dijeli kao što se to radilo na Jalti, onda je Balkan u zaista nezavidnom položaju. Međutim, ja nisam siguran da li je takvo nešto više moguće u današnjem svijetu i tek treba da vidimo da li će Tramp kao predsjednik zaista takvo nešto i uraditi”, kazao je Darmanović.

■ PristuPanje

CG natO stvar KOmiteta

Ni pristupanje Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu, ocjenio je Darmanović, ne zavisi od predsjedničkih izbora u SAD-u. “Predsjednik Obama je uputio Protokol u Senat na vrijeme. Senat je već održao hiring u septembru i sve što se moglo znati i što se moglo čuti tada je da će Komitet za spoljne poslove uputiti protokol na odlučivanje u toku novembra ili decembra – dakle, prije nego što Tramp stupi na dužnost. Ne vjerujem da bi se on uopšte miješao u odluku o tome. Mislim da će to postati stvar Komiteta za spoljne poslove pa onda plenarne sjednice Senata. Ukoliko ne bude nekih tehničkih problema, o tome će se odlučivati prije kraja godine, mada nije nemoguće da se prebaci za početak naredne”, re-

kao je Darmanović. Upitan da li bi politikom izolacionizma Tramp mogao da otvori vrata jačem uticaju Rusije na prostoru Balkana, Darmanović je odgovario potvrdno.

■ mOGuće suOčavanje sa realnOšću

Mnogo je bilo, navodi Darmanović, iznenađenja kada je Donald Tramp posrijedi, zbog čega je i zavrijedio atruibut “najnepredvidljiviji predsjednički kandidat”. Stoga se kao logično pitanje nameće – da li će biti još iznenađenja za vrijeme njegovog mandata? “U posljednjih 50 godina ili više, američki predsjednici pokušavaju da ostvare oko 70 odsto onoga za što su se zalagali u izbornoj kampanji. To govorim zbog toga što, teško da je moguće reći za jednu ličnost ‘On je to govorio da bi dobio glasove, a zapravo ništa od toga ne misli’. Ta vrsta radikalnog rascjepa, teško da je moguća, ali je moguća neka vrsta suočavanja sa realnošću. Kao što ste vidjeli, Tramp je, nakon razgovora sa Obamom, izjavio da je spreman da zadrži neke elemente Obaminog sistema zdravstvenog osiguranja koji je radikalno odbacivao u izbornoj kampanji. Vjerovatno će se tako nešto dešavati i sa spoljnom politikom. Kada je u pitanju NATO, Tramp ga sigurno neće napustiti”, objasnio je Darmanović. E.H.

Politika

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Pejović o evroPskim integracijama

ii sjednica sm dPs

Crna Gora bolja od svih kandidata

Pešić: Mladi Crne Gore prepoznaju prave vrijednosti

Ocjene EK pokazuju da je tokom prošle godine napravljen dobar rezultat

Crna Gora, u poređenju sa ostalim državama iz paketa proširenja Evropske unije (EU), ima veoma dobre rezultate i, kad je u pitanju kvalitet reformi u političkim kriterijumima, ispred je ostalih zemalja koje teže članstvu, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović. On je kazao da ocjene Evropske komisije (EK) uvijek pokazuju realno stanje, a to je „da je tokom proteklih 12 mjeseci napravljen dobar rezultat u gotovo svim oblastima“. “Iako je EK ukinula „napredak” iz naziva ovih izvještaja s obzirom da neke zemlje imaju ozbiljno zaostajanje, pa čak i nazadovanje, sve evropske adrese na kojima sam razgovarao su složne da se u slučaju Crne Gore radi samo o napretku“, rekao je Pejović agenciji Mina. On je naveo da strategija proširenja i sam Izvještaj EK pokazuju da je Crna Gora, prije svega, zemlja s najvećim brojem otvorenih i zatvorenih poglavlja.

Prema njegovim riječima, „u poređenju s ostalim državama iz paketa proširenja imamo zaista dobre rezultate“. Pejović je istakao oblast pravosuđa, gdje je Crna Gora ocijenjena kao najbolja zemlja među sedam država koje su zahvaćene procesom proširenja. On smatra da se, poredeći nalaze EK iz ovogodišnjeg s izvještajem za prošlu godinu, može s pravom reći da ocjene koje je Crna Gora dobila pokazuju stalan, stabilan i vidljiv napredak u kretanju države i društva prema članstvu. Kako je Pejović rekao, opšta ocjena za najveći broj oblasti je „da smo spremni na umjeren način, što je i logično jer još nijesmo počeli sa zatvaranjem većeg broja poglavlja“. Prema riječima Pejovića, napredak je vidljiv i kad je riječ u dijelu ocjenjivanja onoga što je ostvareno proteklih 12 mjeseci. Pejović je poručio da Brisel pohvale ne dijeli bez osnova.

U Podgorici je juče održana II sjednica Savjeta Savjeta mladih DPS Crne Gore kojom je predsjedavao predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore Nikola Pešić. Na sjednici je bilo riječi o učešću Savjeta mladih u izbornom procesu kao i planiranim aktivnostima za naredni period. “Savjet mladih je istakao veliko zadovoljstvo povodom pobjede Demokratske partije socijalista na parlamentarnim izborima kao i posebnu ulogu i značaj Savjeta mladih u pobjedi DPS-a. Ovom pobjedom DPSa poslata je jasna slika da mladi Crne Gore prepoznaju prave vrijednosti i da žele i hoće da idu putem napretka i prosperiteta”, rekao je Pešić. E.H.

Pejović

Siguran sam da svi mi koji smo naporno radili na usklađivanju s EU možemo biti veoma zadovoljni, kazao je Pejović

Savjet mladih je istakao veliko zadovoljstvo povodom pobjede DPS na parlamentarnim izborima kao i posebnu ulogu i značaj Savjeta mladih u pobjedi DPS

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

politika

obilježen 13. novembar – Dan oslobođenja Cetinja

Djelo heroja i Dalje živi u paragrafima istorije Čestitke

⌦ Elhana Hamzić

Polaganjem vijenaca na spomen-kosturnicu i kod Vlaške crkve, uz prisustvo brojniih građana, na Cetinju je juče obilježen 13. novembar – Dan oslobođenja grada. Vijence na spomen-kosturnicu položili su gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, predsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje Jovan Martinović i predsjednik Udruženja boraca Narodno – oslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Stevan Radunović. Bogdanović je kazao kako oslobodioci Cetinja nijesu svojim djelom obilježili tek jedno vrijeme – već su izgradili trajan svjetionik što i dalje obasjava put pokoljenjima. “Poput zavjeta i inspiracije, poput motiva i putokaza – sa tog svjetionika potiče sjaj slobode, uz zalog generacijama da je očuvaju. U toj priči, međutim, sve potiče od njih – naših predaka, što su svojm srcem, hrabrošću i životima osvojili slobodu, u vrijeme kada je nju najteže bilo osvajati”, naglasio je on.

■ svečana

sjednica

U Vladinom domu juče je održana Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje. Pozdravljajući prisutne, gradonačelnik Bogdanović kazao je kako je gradska uprava i u proteklih 365 dana bila posvećena poslu, pri čemu je podsjetio na najbitnije projekte koji su bili dio prethodnih 12 mjeseci. “Pomenuću projekat pet

cetinje je srž bića crne gore “Od svog nastanka pa sve do današnjeg dana, dostojanstveno Cetinje srž je crnogorskog bića, crnogorska je riznica istorije i kulture i čvrsti temelj budućnosti Crne Gore. Konstantni napori uzdizanja Prijestonice na pijedestal koji joj pripada čine da Cetinje, posljednjih godina, uspješno bilježi porast kvaliteta života njegovih građanki i građana”, kazala je Predsjedavajuća Skupštine Crne Gore Marja Maja Ćatović.

Cetinje dobija pravi sadržaj Crnogorski predsjednik Filip Vujanović, koji je prisustvovao sjednici, kazao je da Cetinje dobija novi lik i pravi sadržaj. On je poručio da ga raduje da su u toku godine realizovani projekti koji će obezbijediti nova radna mjesta. “Prijestonica nesumnjivo sa ovom lokalnom administracijom dobija jedan novi lik i pravi sadržaj. Ja sam ubijeđen da su projekti koji su planirani realno postavljeni. Veoma se radujem da je administracija Prijestonice obezbijedila izvanrednu komiliona eura vrijednog turističkog kompleksa “Krstac” na Njegušima. Bili smo proteklih dana gore i uvjerili se da smo našli pravog partnera – koji i ovih dana neumorno radi na, po mnogo čemu,

munikaciju sa raznim međunarodnim fondovima i institucijama koje pomažu razvoj Prijestonice“, kazao je Vujanović.

■ uskoro novi radovi

unikatnom sadržaju u čitavoj državi. Posebno ću pomenuti tekuću rekonstrukciju “Košute”. Taj projekat svjedočanstvo je kako dobre ideje mogu proizaći iz složnog rada lokalne uprave i privat-

Dobitnici nagrada “Trinaesti novembar”

Ove godine, dodijeljene su i nagrade „Trinaesti novembar“. Njihovi dobitnici su akademik Đorđije Borozan, publicista i književnik Borislav Cimeša i Udruženje penzionera Cetinja. Kako je obrazložio predsjednik Žirija za dodjelu Nagrade „Trinaesti novembar“ prim. dr

Milutin Vukić, akademik Đorđije Borozan priznanje je zavrijedio dugogodišnjim istaknutim profesorskim i radom u oblasti nauke, publikovanjem značajnih naučnih studija i posebnih izdanja. Borislav Cimeša Nagradu je dobio za rad u oblasti književnosti, publicistike, novi-

nog sektora. A kada već govorim o privredi, ne želim izostaviti ni nastavak realizacije jedne sjajne zamisli vrijedne 15 miliona eura u mjestu Građani, ali ni činjenicu da smo između dva Dana grada, na samom ulazu u Cetinje, otvorili još jedan komercijalni objekat”, kazao je Bogdanović.

narstva i izdavačke djelatnosti. Udruženje penzionera Cetinja upravo proteklih dana, uz angažman Prijestonice Cetinje, obezbijedilo je sve preduslove za gradnju stambene zgrade za penzionere, pri čemu je riječ o organizaciji sa najmasovnijim članstvom u našem gradu.

On je najavio i šta predstoji kada je u pitanju rad gradske uprave. “Uskoro počinjemo radove na još jednom ulazu u grad iz pravca magistralnog puta Cetinje – Budva, gdje ćemo u potpunosti rekonstruisati sadašnju Belvedersku ulicu. Radovi će biti vrijedni milion eura. Tokom naredne godine, isto ćemo uraditi i u Mojkovačkoj ulici. Pomenuću da nas očekuje raspisivanje tendera za gradnju novog fudbalskog stadiona, da smo završili prvi tenderski postupak za gradnju žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, ali i da naredne godine stavljamo tačku na problem ponora u Donjem polju”, kazao je Bogdanović, naglašavajući da će jedan od prioriteta biti i nastavak započetog sa gradskom kanalizacionom mrežom.

na cetinju nastala crna gora

“U Cetinje su uvijek bile uprte oči Crne Gore, tu je nastajala Crna Gora, obnavljala se i pokretala novi duh koji je davao zamaha cijelom društvu. Zato Cetinje zaslužuje da, kako je bilo temelj Crne Gore danas Crna Gora prepozna temeljne potencijale ovoga grada i omogući njegovim građanima da na najbolji način iskoriste te potencijale”, kazao je predsjednik LP Andrija Popović.

istorijska vertikala

“Grad pod Lovćenom, koji ima kontinuitet stare evropske prijestonice, predstavlja istorijsku vertikalu Crne Gore. Pored bogate i slavne tradicije, kulture i umjetnosti, Cetinje ima i brojne potencijale za razvoj i ekonomski napredak, koje su dobrim dijelom prepoznati, ali, nažalost, nijesu realizovani”, kazao je predsjednik SNP Srđan Milić.

Bogdanović je dodijelio tradicionalne nagrade gradske uprave najboljim studentima sa tri cetinjske akademije. Najbolja studentkinja Muzičke akademije je Eden Sekulović, ispred Fakulteta dramskih umjetnosti nagrada je pripala Vanji Jovićević, dok je najbolji student Fakulteta likovnih umjetnosti Marko Ivanović.

EKONOMIJA

FORMIRANJE CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

RAE razmotrila zahtjeve za utvrđivanje prihoda Regulatorna agencija za energetiku (RAE) razmotrila je zahtjeve energetskih subjekata za utvrđivanje dozvoljenog prihoda, prema kojima će se formirati eventualno nove cijene struje, koje će važiti od 1. januara. Zahtjeve za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda, cijena ili naknada dostavili su CGES, CEDIS i COTEE. “RAE je razmotrila zahtjeve i u utorak na in-

ternet stranici objavila izvještaje o analizi dokumentacije po zahtjevima energetskih subjekata za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda za period od naredne do 2019. godine, sa podacima i dokumentacijom koja je bila na raspolaganju regulatoru do tog dana”, rekli su iz RAE agenciji Mina-biznis. Krajem ove godine, odnosno 31. decembra, završava se drugi regulatorni period.

Ilustracija

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

PREDSJEDNIK PRIVREDNE KOMORE SLOVENIJE MARJAN MAČKOŠEK ZA DN

UDRUŽENI ĆEMO PRIVUĆI VIŠE TURISTA Crna Gora i Slovenija imaju toliko zajedničkih stvari koje se mogu složiti u cjelinu i biti dio finalnog turističkog proizvoda, smatra Mačkošek

KAMPANJA ª BUDI ODGOVORANº

Prodavnica Mercator na Putu Radomira Ivanovića u Podgorici kažnjena je sa 1.150 eura zbog utvrđenih razlika u cijenama proizvoda na rafovima i kasi, u okviru kampanje “Budi odgovoran”. Ova kazna najveća je od šest koje su tokom protekle sedmice inspektori izrekli na osnovu 15 primjedbi građana. Sa 1.000 eura kažnjena je pekara “Montenegro” u Budvi zbog neizdavanja fiskalnih računa, dok je vlasnica tezge u tržnom centru Zeta u Nikšić Ranka Živković kažnjena sa 450

eura zbog prodaje robe bez deklaracije. Inspektori su sa 400 eura kaznili kafanu “Olja” kod Željezničke stanice u Podgorici zbog neizdavanja fiskalnih računa. Kazna od 200 eura izrečena je radnji za prodaju slušnih aparata “Oticon” u Podgorici zbog neažurne evidencije o nabavci i prodaji robe na malo. Inspektori su sa 150 eura kaznili kafe bar “Balkan” u Kolašinu, nakon što su utvrdili da cjenovnici nijesu stavljeni na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka.

Mačkošek

Foto: Vedran Ilić

Inspektori kaznili Mercator zbog razlike u cijenama

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

⌦ Bojana Despotović Crna Gora i Slovenija imaju potencijal da prodube odnose u oblasti turizma, gdje kroz zajedničke nastupe sa ostalim državama iz regiona mogu privući turiste iz Azije i dalekih tržišta, smatra predsjednik slovenačke Privredne komore Marjan Mačkošek. On je, u razgovoru za Dnevne novine, kazao da su ekonomski odnosi dviju država dobri, ali da ima prostora za njihovo unapređenje. “Jedno je područje ekologije, iskorištavanja vodenih i ostalih resursa. Crna Gora je poznata po vodenim potencijalima. Možemo puno napraviti i oko logistike u području turizma. Ako želimo neki novi iskorak u turizmu moramo ići u svijet kao regija. Treba da se grupišemo i dovedemo turiste iz Azije i ostalog dijela svijeta, a ne samo iz Evrope kao do sada”, smatra Mačkošek.

■ Kreirati zajedničKi proizvod

Prema njegovim riječima, zemlje regiona ne treba da gledaju jedna na drugu kao na

ti iskustva Slovenije i ubrzati razvoj privrede, Mačkošek kaže da je prije svega potrebno da političari ostave prošlost iza sebe. “Investitori će se uvijek naći ako imaju interes da ulože novac u neki projekat. Metalna proizvodnja je sada najjača u Sloveniji i izuzetno izvozno orijentisana. Možda je tu odgovor kako bi Crna Gora u tom području mogla da nađe neko rješenje i krajnji proizvod izveze na strana tržišta”, rekao je Mačkošek.

Slovenija je jedna od zemalja uključenih u Berlinski proces, inicijativu koja predviđa jačanje regionalne saradnje na zapadnom Balkanu i rješavanje otvorenih pitanja. Od njega je, prema Mačkošekovim riječima, dobila u dijelu gdje je kao država EU koristila evropske fondove i realizovala značajne projekte. “Dosta tog novca je bilo namijenjeno finansiranju infrastrukture, dok su sada sredstva usmjerena ka regionalnom razvoju. Nijesam upoznat sa kraj-

--------------------------------------------------⌦

načKe privrede

Govoreći o ekonomskoj situaciji u Sloveniji, Mačkošek, koji posljednjih godina obavlja i funkciju direktora željezare Štore Steel, istakao je da je slovenska privreda u jako dobroj poziciji. U prilog tome, kako dodaje, govori činjenica da se privreda Slovenije totalno oporavila od ekonomskog kraha iz 2008. godine. “Danas čak imamo 15 odsto veći izvoz nego tada. Naše je iskustvo takvo da je čak i privreda, od koje se očekivalo da neće preživjeti krizu, sada najjača”, naveo je Mačkošek. Na pitanje na koji način bi Crna Gora mogla primijeni-

ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ OBIŠAO GRADILIŠTA U PRIJESTONICI

Cetinjane čeka 150 novih radnih mjesta Na prostoru nekadašnje fabrike Košuta gradska uprava i četiri privatne kompanije uspostavljaju poslovnu zonu

stili fondove eU

MožeMo puno napraviti i oko logistike u području turizMa. ako želiMo neki novi iskorak u turizMu MoraMo ići u svijet kao regija. treba da se grupišeMo i dovedeMo turiste iz azije i ostalog dijela svijeta

■ oporavaK slove-

■ djelimično isKori-

⌦---------------------------------------------------

konkurenciju. “Imamo toliko zajedničkih stvari koje se mogu složiti u cjelinu i biti komplementarni dio finalnog proizvoda. Svako može dati doprinos koji će biti dodatna vrijednost zajedničkog proizvoda koji možemo plasirati svijetu”, uvjeren je Mačkošek.

Ekonomija

njim iznosom sredstava koja smo kao država dobili. Bili smo uspješni u neku ruku, dok, sa druge strane, nijesmo uspjeli iskoristiti neke fondove, pa sada nastojimo da to nadomjestimo”, ukazao je Mačkošek. Crnoj Gori savjetuje da prije konkurisanja za fondove EU prvo u okviru države angažuje sve kapacitete koji mogu pomoći u dobijanju projekata. “Uz to preporuka da se uzme neko znanje ili softver države koja je koristila te fondove prije nego što je ušla u EU”, zaključio je Mačkošek.

Bogdanović sa vlasnicima privatnih kompanija koje grade poslovnu zonu u Košuti Gradnja turističkog kompleksa Krstac na Njegušima i uspostavljanje poslovne zone na prostoru fabrike Košuta trebalo bi da obezbijede 300 zaposlenja, od čega 150 novih radnih mjesta, saopštio je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović. On je tokom vikenda obišao ova gradilišta, ističući da je zadovoljan dinamikom njihove realizacije. Na lokaciji budućeg kompleksa Krstac, vrijednog pet miliona eura, već su izgrađeni svi smještajni objekti, a u toku je gradnja vještačkog jezera. Kompleks bi, kako je najavljeno, prve goste trebalo da primi već predstojećeg ljeta, a njegovim otvaranjem biće obezbijeđeno 50 zaposle-

nja za građane Cetinja, prenosi CdM. “Drago mi je što sam mogao da se uvjerim da gradnja kompleksa teče po planu i da kod ove investicije imamo partnera koji radi efikasno i ozbiljno. Siguran sam da ćemo ovim sadržajem dobiti snažan podsticaj daljem razvoju Njeguša sa okolinom”, poručio je Bogdanović. Na prostoru nekadašnje fabrike Košuta gradska upra-

radovi su u punom zamahu. Grade se i adaptiraju objekti, a novi sadržaji u ovoj poslovnoj zoni biće otvoreni početkom naredne Godine

va i četiri privatne kompanije sa Cetinja uspostavljaju višenamjensku poslovnu zonu. Riječ je o zajedničkoj investiciji Prijestonice Cetinje i kompanija Eurogum, Montell, Zrnožit i Silex promet. “Radovi su u punom zamahu. Grade se i adaptiraju objekti na svim predviđenim parcelama, a novi sadržaji u ovoj poslovnoj zoni biće otvoreni već početkom naredne godine”, dodao je Bogdanović. Uz Prijestonicu Cetinje, koja će na prostoru Košute uspostaviti biznis inkubatore i inovativni centar, privatne kompanije će otvoriti niz različitih sadržaja. Tu će posao naći 250 građana, od čega će biti 100 novih radnih mjesta.

Crnoj Gori savjetuje da prije konkurisanja za fondove EU prvo u okviru države angažuje sve kapacitete koji mogu pomoći u dobijanju projekata Kompleks Krstac

Poslovna zona u Košuti

MARKETING

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Ekonomija

Montenegroberza: obezbjeđivanje budžetskih sredstava

Počinje Prodaja državnih obveznica Putem aukcije Prodaja obveznica države Crne Gore u cilju obezbjeđivanja sredstava za finansiranje budžeta održaće se danas i sjutra na Montenegroberzi

Obveznice će biti emitovane u skladu sa Odlukom o emisiji državnih hartija od vrijednosti, koju je usvojila Vlada Crne Gore i Rješenjem o odobrenju prospekta za javnu ponudu emisije državnih obveznica, odobrenog od strane Komisije za hartije od vrijednosti. “Iznos emisije je 100.000.000 eura, ukupna količina obveznica iznosi 10.000, nominalna vrijednost je 10.000 eura po jednoj obveznici. Rok dospjeća navedenog instrumenta je četiri godine, odnosno 2020. godine. Radi se dužničkoj dugoročnoj obveznici i vlasnicima će biti isplaćena jednokratna otplata glavnice na dan dospijeća i godišnja kamata. Obveznica nosi fiksnu kamatnu stopu u iznosu od četiri sa godišnjim rokom dospijeća počev od 16. novembra 2017. godine”, naglasili su u Montenegroberzi. Ukoliko neko kupi jednu obveznicu čija je nominalna vrijednost 10.000 eura, na godišnjem nivou će mu biti isplaćivana kamata u iznosu od

400 eura naredne četiri godine, a nakon tog perioda iznos glavnice od 10.000 eura. Ukupna zarada za četiri godine od pripadajućih kamata za kupljenu jednu obveznicu iznosi 1.601,0959 eura. Zaključenje transakcija će se obavljati putem članova Montenegroberze AD Podgorica – brokerskih kuća. Na toj osnovi zainteresovani privredni subjekti i građani mogu kupovati državne obveznice posredstvom brokerskih kuća koje posluju na Montenegroberzi AD. “Zaključenje transakcija se može obaviti i posredstvom banaka, koje imaju dozvolu i licencu za obavljanje kastodi poslova na crnogorskom trži-

rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Berzanski posrednici oznaka naziv BB Bull&Bear broker, diler, inv. savjetnik CG CG Broker-Diler AD Podgorica EB Erste Bank AD Podgorica FS Universal Capital Bank GB Global broker-diler AD Podgorica HI Hipotekarna banka AD Podgorica IB Invest banka Montenegro AD Podgorica MB Market broker AD Bijelo Polje NK NK broker AD Nikšić PG Podgorički broker - diler AD Podgorica VP VIP broker-diler AD Podgorica

Ukupan obim Broj u eurima obveznica OB 150.000.000 150.000.000 DBO 30.000.000 30.000.000 PIO 105.000.000 105.000.000 DF 3.000.000 3.000.000 JFB 2.000.000 2.000.000 DP 1.492.827 1.492.827 FR 5.999.490 3.115 GB14 43.150.000 4.315 UkUpno 340,642,317 291,500,257 Emisije

Pojedinačna nominalna vrijednost 1 euro 1 euro 1 euro 1 euro 1 euro 1 euro 1.926,00 eur 10.000 eura

■ Emitent obveznice: Crna Gora; ■ Datum emitovanja obveznica: 14.11.2016. godine; ■ Iznos emisije: 100.000.000,00 eur-a (slovima: sto miliona eura); ■ Uspješnost emisije: Emisija se smatra uspješnom ukoliko se realizuje 40% od iznosa emisije; ■ Vrsta obveznice: dužničke dugoročne obveznice (jednokratna otplata glavnice na dan dospijeca, godišnja isplata kamata); ■ Serija: GB1 - 2016; ■ Nominalna vrijednost jedne obveznice: 10.000,00 eur-a; ■ Obveznice imaju prinos po fiksnoj kamatnoj stopi od 4.0% godišnje; ■ Obveznice se emituju u ukupnoj količini od 10.000 obveznica sa rokom dospijeća 15.11.2020. godine. štu kapitala. S tim u vezi, potencijalni ulagači, potrebno je da imaju potpisan klijentski ugovor sa bankom ili brokerskom kućom i da tom prilikom potvrde/potpišu nalog za kupovinu obveznica”, ističu u Montenegroberzi. Zainteresovani klijenti, pravna ili fizička lica uplaćuju potrebni iznos za kupovinu obveznica na račun brokerske kuće ili banke sa kojom su sklopili klijentski ugovor tj. preko koje žele da kupe Državne obveznice, a nakon trgovine istih, brokerska kuća ili banka uplaćuje novac na račun trezora Ministarstva finansija. “Ukoliko neko iz inostranstva želi da kupi obveznice države Crne Gore, imaće mogućnost da novac direktno uplaćuje na devizni račun Ministarstva finansija, a u dogovoru sa ovlašćenim brokerom ili kastodi odjeljenjem. Na taj način će se investitorima iz inostranstva pojednostavitii olakšati trgovanje i plaćanje”, naglašavaju u Montenegroberzi. A.N.R.

hronika

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

PLJAČKA U NEDAKUSIMA KOD BIJELOG POLJA

Repetirali pištolj i prijetili radnici da im preda novac

U bjelopoljskom naselju Nedakusi preksinoć je oko 21.30 časova opljačkana samoposluga “Rio”. Vlasnik Srđšan Đalović ispričao je da je odnijeto oko 400 eura te da se sve odigralo munjevitom brzinom. Samoposluga se nalazi u visokofrekventnom naselju nedaleko od glavne željezničke stanice i nekada je pripadala trgovinskom preduzeću „Bjelasica“ i Đalović ju je uzeo pod zakup. Prodavačica, vidno potrešena, ispričala je da se sve desilo pred zatvaranje. “Gazda je otišao 15-ak minuta ranije da porodici odnese vodu za piće. Stajala sam u blizini vrata od magacina. odjednom su se pojavile dvije muške osobe srednjeg rasta, obučeni u crno. Sličili su na kauboje, sa crnim maramama preko lica i kapama na glavi. Jedan je u ruci držao

GRADSKI HOTEL NIKŠIĆ

“IBON” doo objavljuje: PRODAJU, ZAKUP, UGOVOR O BRENDIRANJU ILI NEKI DRUGI OBLIK SARADNJE Hotel sa 4*, BG površine cca 2500m2 gde je do sada završeno 60% svih radova. Hotel je planiran sa 39 savremenih smještajnih jedinica, restoranom, kafeterijom, SPA, konferencijska salom i ostalim pratećim sadržajima. Hotel se nalazi neposredno uz autobusku stanicu preko puta Gradskog parka u Nikšiću.

PRODAJEM - IZDAJEM VI, VII

II, III

Pr POSLOVNI CENTAR „IBON“, NIKŠIĆ

Poslovne prostore na II, III, VI i VII spratu po cca 360 m2. Poslovni prostori na II i III spratu su namijenjeni za razne ordinacije, kancelarije i druge poslovne namjene. VI i VII sprat je namijenjen za ugos�teljske isadržaje. Objekat se nalazi preko puta Gradskog parka u Nikšiću

TEL: +382 69 030 426 | +382 40 212 026 ibon@t-com.me

po meni je pošten rad najbolja opcija u svakom smilslu, jer nema ništa ljepše nego biti samostalan čovjekovit, conet omnitae vellatia nož skakavac dok je drugi uperio pištolja ka meni. Približili su se pultu i kasi i počeli da viču. Onaj sa nožem tražeći novac, prijetio je da će me zaklati dok je drugi sa pištoljem, repertirajući oružje, govorio da ukoliko ne budem slušala i ne predam pazar, da će me ubiti. Uglas su vikali da predam pare. Prestravila sam se. Mislila sam da ću se onesvijestiti i da je sa mnom gotovo”, ispričala je prodavačica. Zatim je, kako je dodala, izvadila sav novac koji je bio

u kasi, dok je napadač sa nožem tražio još. “Kroz plač sam govorila da je to sve, a onda su se oni, sa plijenom udaljili u nepoznatom pravcu. Odmah sam obavijestila gazdu i policiju, koji su odmah došli“, dodala je prodavačica. Iz bjelopoljske policije saopštili su da su njihovi službenici obavili uviđaj te da su nakon pljačke blokirali čitavo naselje i vršena je potraga po gradu. Takođe su naveli da se intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog slučaja. Inače, Đaloviću je prije oko godinu i po opljačkana prodavnica u zgradi „Solidarnosti“ u centru Bijelog Polja kada je prodavačici uz prijetnju nožem otuđeno oko 600 eura. Pljačkaš je kasnije identifikovan i, kako je kazao vlasnik, on od toga nije imao nikakve koristi. B.Č.

Nema blaže kazne

Vrhovni sud odbio je kao neosnovan zahtjev za van redno ublažavanje kazne Blažu B. Ivaniševiću, osu đenom za ubistvo Dejana Spičanovića i falsifikova nje isprave. U obrazloženju odluke se, između ostalog, navodi da je presudom Vi šeg suda u Podgorici 4. ju na 2008. godine Ivanišević oglašen za krivično dje lo ubistvo i osuđen na ka znu zatvora u trajanju od 15 godina. Apelacioni sud, kao drugostepeni, presu dom je uvažio odbrane op tuženog i preinačio presu du Višeg suda u Podgorici samo u dijelu odluke o ka zni, tako što je optuženog Ivaniševića osudio na kaznu zatvora u trajanju od trina est godina.

NEDOzvOLJENO DržAO OrUžJA

Laković uhapšen zbog dva pištoLja Podgoričanin Boban Laković uhapšen je juče u poslijepodnevnim satima zbog sumnje da je počinio kirivčno djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava. Prema saznanju Dnevnih novina, podgorička policija je u petak, na osnovu operativnih informacija, a po nalogu istražnog suda pretresla stan u kome živi Laković, a koji se nalazi u naselju Zabjelo. Tokom tog pretresa Laković nije bio u

stanu, a policija je pronašla dva pištolja i to “češku zbrojevku” i “beretu”, kao i 28 metaka. Kako saznaju DN, policija je dva dana tragala za Lakovićem, a juče oko 16 časova nakon saznanja da je došao u stan, upali su i lišili ga slobode. Dežurni istražni tužilac mu je na teret stavio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i on je zadržan u policiji. N.P.

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

hronika

viši sud prekvalifikovao djelo mujoviću

dobio godinu zatvora zbog prevare iz 1998. Falsifikujući dokumenta od Tomislava Simovića, Veselin Mujović sa saučesnikom oteo 250.000 eura

⌦ Nataša Pajović Viši sud u Bijelom Polju potrdio je kaznu od godinu zatvora izrečenu Veselinu Mujović koji se tereti da je na prevaru 1998.godine od Tomislava Simovića oteo 250.000 eura. Presudom Višeg suda u Bijelom Polju krivično djelo za koje se Mujović tereti prekvalifikovano u lakši oblik tog djela, odnosno prevara u pokušaju, što je prema riječima Simovića, nečuveno. “Viši sud u Bijelom Polju presudio je po ličnom nahođenju, a ne po uputima i smjernicama Vrhovnog suda, koji je, predmet star 19 godina, vratio na ponovno suđenje”, saopštio je Simović. On ističe da je podnio žalbu na ovakovo rješenje Višeg suda, jer smatra da je Mujović blago kažnjen i to djelom koje je naknadno prekvalifikovano u blaže. Proces protiv Mujovića pokrenut je još 1998. godine, kada je tadašnji zamjenik tužioca u Podgorici Vesna Medenica potpisala optužnicu protiv njega i Branka R. Crnogorca iz Beograda, optužujući ih za prevaru i falsifikovanje. Prema navodima iz te optužnice, oni su 5. marta 1998. godine u Podgorici, u namjeri da sebi pribave protivpravnu imovinsku korist, a PP “Sibeks” iz Podgorice nanesu štetu, lažnim prika-

Pitam se ko je svih ovih godina Mujoviću davao podršku, štitio ga i uporno donosio presude u njegovu korist.

zivanjem činjenica doveli u zabludu Privredni sud u Podgorici i tadašnju sudiju tog suda Julku Badnjar da 6. maja iste godine donese rješenje kojim se obustavlja postupak i ukida privremena mjera kojom se radi obezbjeđivanja novčanih potraživanja povjerioca PP “Sibeks” od 1.676.500 dinara zabranjuje drugookrivljenom Branku Crnogorcu i njegovom preduzeću PP “BC Siti komerc” iz Beograda da raspolaže sa 5.678,370 kilograma aluminijskog otpada uskladištenog kod JP Luka Bar. Prvookrivljeni Veselin Mujović je po prethodnom dogovoru sa drugookrivljenim Brankom Crnogorcem preinačio punomoćje od 4. maja 1998. godine, koje je prvookrivljenom dao oštećeni Tomislav Simović da u njegovo ime može izvršiti naplatu

potraživanja po izvršenim logističkim uslugama, dopisujući tekst: “Zastupati u predmetu R.br. 11/98 pred Privrednim sudom u Podgorici”, nakon čega je takvo punomoćje upotrijebio kao pravo, potpisujući na osnovu njega vansudsko poravnanje sa drugookrivljenim. Poslije toga je Privrednom sudu u Podgorici podnio podnesak u kojem je tražio ukidanje privremene mjere, koja je potom i ukinuta. Za to je, kako se navodi u optužnici, prvookrivljeni Mujović od drugookrivljenog Crnogorca kao nagradu dobio 220.000 dinara. Na taj način Crnogorac je izbjegao da Simoviću isplati 875.000 dinara duga, nanoseći tako štetu preduzeću PP “Sibeks” od 1.040.000 dinara. Simović ističe da je ovaj dug nakon skoro 20 godina, koliko traje postupak, sa kamatom narastao na više od pola miliona eura. “Pitam se ko je svih ovih godina Mujoviću davao podršku, štitio ga i uporno donosio presude u njegovu korist. Ko je odlagao suđenja u nedogled i uvažavao njegova odsustva iz navodno zdravstvenih razloga, iako nikom od sudija nikada nije ni palo na pamet da provjere tu okolnost. U međuvremenu, Mujović je napravio više desetina istih ili sličnih krivičnih djela “kaže Simović.

“EkspEditivnost” sudija Od pravosnažnosti optužnice i prvog zakazanog pretresa prošle su pune dvije godine i predmet je ležao u fioci Višeg suda u Podgorici, a onda je procesuiran i suđenje je

trajalo do 2004. godine. “Koliko su sudije bile ekspeditivne, najbolje govori podatak da je do prošle godine predmet promijenio 18 sudija, da je od zakaza-

nih 78 rasprava održano 12, a odloženo 66. Trenutno se predmet nalazi po žalbama na presudu Višeg suda u Bijelom Polju” kaže Tomislav Simović.

hronika

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Ukrao kazan

Iv.br. 1213/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „Institut za crnu metalurgiju“ Nikšić, ulica Vuka Karadžića bb, PIB 02040760, protiv izvršnog dužnika DOO „Montanja“ Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona broj 51, PIB 02779838, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 122,85 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-račun broj 4584 od 20.05.2013. godine, račun broj 3698 od 26.04.2013. godine i račun broj 1516 od 28.02.2013. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „Montanja“ Podgorica, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 1213/16 od 28.07.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom navedene vjerodostojne isprave plati izvršnom povjeriocu iznos od 122,85 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 27.07.2016. godine, pa do konačne isplate i iznos od 25,00 eura eura na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja. Izvršni dužnik DOO „Montanja“ Podgorica, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja predmetnog rješenja. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Montanja“ Podgorica, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 11.11.2016. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Iv.br. 620/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „MTEL“ Podgorica, ulica Kralja Nikole broj 27 A, PIB 02655284, protiv izvršnog dužnika Bogdan Stijepović iz Podgorice, ulica Radoja Jovanovića broj 7, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 381,53 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge za period od 30.06.2014. godine do 30.11.2015. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku Bogdanu Stijepoviću iz Podgorice, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 620/16 od 05.04.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom navedene vjerodostojne isprave plati izvršnom povjeriocu iznos od 381,53 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 05.04.2016. godine, pa do konačne isplate i iznos od 35,00 eura na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja, kao i dopunskog rješenja Iv.br. 620/16 od 08.11.2016. godine. Izvršni dužnik Bogdan Stijepović iz Podgorice, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja predmetnih rješenja. Upozorava se izvršni dužnik Bogdan Stijepović iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 11.11.2016. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 80/05 i „Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, QD Hotel i Property Investment Montenegro DOO, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Rezidencijalnih vila RL1 i RL2, na UP Pržno I, Opština Tivta. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, i u prostorijama Opštine Tivat, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Trg Magnolija br.1, I sprat, kancelarija br.6, radnim danima od 8 do 11 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 18.11.2016.godine.

POgInUO kOtOranIn

Dujović stradao u tunelu Kotoranin Vesko Dujović (53) poginuo je juče u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 10.40 časova u kotorskom tunelu “Vrmac”. Prema navodima iz policije, Dujović je upravljajući vozilom marke “volksvagenpasat” registarskih oznaka KO-AJ305, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom i udario u zid tunela, i tom prilikom na mjestu ostao mrtav.

Iz policije saznajemo da automobil u kojem se nalazio Dulović pretpio veću materijalnu štetu, te da u trenutku nesreće u tunelu nije bilo drugih vozila. Po nalogu dežurnog tužioca tijelo stradalog Dujovića je upućeno na obdukciju u Klinički centar u Podgorici. Uviđaj na licu mjesta po nalogu tužiolaca izvršili su pripadnici kotorske policije, a za vrijeme trajanja uviđaja tunel je bio zatvoren. N.P.

VIŠI SUD U BIJELOM POLJU

Dvojici Pljevljaka mjera društveno-korisnog rada

Pljevljaku Harisu Ciguljanu (21) na ponovnom suđenju zbog krađe izrečena je vaspitna mjera upućivanja u zavodsku ustanovu, u trajanju od šest mjeseci do tri godine. Zbog istog djela njegovim sugrađanima Damiru Kriještorcu (20) i Jovanu Đerkoviću (19), izrečena je vaspitna mjera obavljanja poslova u društveno-korisnom radu u trajanju najdužem do 120 sati, u periodu u narednih šest mjeseci. Maloljetnom licu A.P. (16) iz Pljevalja ranije je Apelacioni sud potvrdio mjeru upućivanja u vaspitnu usta-

novu, dok je preostaloj trojici predmet vratio na ponovni postupak. Ciguljin je tom prvom presudom bio osuđen na 18 mjeseci, a Kriještorac i Đerković na po godinu. Prema optužnici, oni su 2. maja 2015. godine, počinila krivično djelo u pekari u Ulici Narodne revolucije u Pljevljima na način što su dvojjica ostala da čuvaju stražu ispred pekare, dok su druga dva lica, maskirana tzv. fantomkama i držeći nož u rukama, od radnice otuđila pazar u iznosu od oko 15 eura, nakon čega su se udaljila. B.Č.

Osnovni sud u Nikšiću potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću protiv okrivljenog G.D. zbog krivičnog djela teška krađa. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni dana 12.2.2016. godine, u Goliji, u mjestu Krstac Opština Nikšić, oduzeo tuđu pokretnu stvar, na način što je navedenog dana u naznačenom mjestu upotrebom fizičke snage odvalio prozor na kući G.D., nakon čega je ušao u unutrašnjost objekta i demontirao kazan za pečenje rakije u vrijednosti od 210 eura.

Vozio pijan izazvao udes

Osnovni sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv B.M., koji je optužen da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni B.M. 19. septembra 2016. godine, oko 18.30, na lokalnom putu Gošići–Trešnjica, u mjestu Golubovačko polje, izazvao saobraćajnu nezgodu. On je upravljao putničkim vozilom marke „mercedes” u pijanom stanju, sa 1,67 promila apsolutnog alkohola u krvi, kada se sudario sa vozilom marke „fiat panda”.

Disciplinski postupak Disciplinski tužilac Ministarstva unutrašnjih poslova pokrenuo je postupak protiv B.D., policajca u Centru bezbjednosti Pljevlja, zato što 25. maja, oko 12.55 časova, na graničnom prelazu Ranče nije preduzeo sve zakonske mjere i radnje. Prilikom obavljanja poslova granične provjere na ulazu u Crnu Goru, nakon što je izvršio kontrolu putničkog motornog vozila i lica R.D., koji je upravljao vozilom, nije izvršio evidentiranje pomenutog lica i vozila u elektronskoj aplikaciji Granica.

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

HRONIKA

BIVŠI POLICAJAC NAKON OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE NAJAVIO

BOJIĆ: TUŽIM IH ZBOG NEPRAVDE Nakon pravosnažne oslobađajuće presude bivši policajac se nada da će uz pomoć advokata uspjeti da se vrati na posao

Bivši policajac Željko Bojić iz Berana, koji je nedavno pravosnažno oslobođen od odgovornosti da je tokom policijske potjere prije osam godina nanio teške tjelesne povrede sugrađaninu, pokojnom Miroslavu Šoškiću, najavio je krivične prijave protiv tužioca i sudija koji su postupali u njegovom predmetu. Bojić, kako ističe za Dnevne novine, smatra da su oni zloupotrijebili procesna ovlašćenja i time mu nanijeli ogromnu nepravdu, zbog koje je proveo 14 mjeseci u zatvoru, ostao bez posla i izgubio zdravlje. Šoškić je 17. decembra 2008. godine, nakon privođenja u policijsku stanicu u Beranama, iskoristio trenutak nepažnje i pobjegao, a zatim skočio u rijeku Lim. Njegovo tijelo pronađeno je četiri dana kasnije. Prvobitnom optužnicom, policajci Željko Bojić i Adnan Kožar bili su optuženi za ubistvo Šoškića. “Optuženi smo 2012 godine da smo ga prebili i natjerali da skoči u Lim, kasnije smo optuženi da smo ga ubili, pa onda da samo ga prebili, osuđen sam zatim na 18 mjeseci, pa je presuda ukinuta, pa sam osuđen na sedam mjeseci, pa je ponovo presuda ukinuta i sve tako do prije nekoliko dana kada sam nakon u Apelacionom sudu konačno oslobođen optužbe jer sam dokazao da sam nevin”, kazao je Bojić DN. On ističe da je još na prvom saslušanju u tužilaštvu dao predlog da bude podvrgnut poligrafskom ispitivanju. “To sam tražio i u sudnici, pred javnošću i rekao ako poligraf pokaže i najmanju sumnju da sam nešto loše učinio ne samo u konkretnom slučaju nego i u životu da ću biti spreman da ležim u zatvoru 100 godina. Naravno, tražio sam sve samo da se dođe do istine i podržavao sve što su drugi predlagali. Tražio sam i posmatrače i da se

Takođe je dokazano da jakna Šoškića nije bila pocijepana, da na jakni nije bilo njegovog DNK-a, da je u to vrijeme postojao video nadzor, ali da nije pribavljen propustom Tužilaštva iz Bijelog Polja.

snimaju suđenja jer nisam ništa htio da prepustim slučaju, međutim…To je odbijeno kao i sve ostalo, kao da je nebitno, a upravo bi te stvari riješile čitavu ovu farsu i utvrdila bi se prava istina. Nevjerovatno, ali je samo meni bilo stalo da se dokaže istina!”, ističe Bojić, dodajući da je tražio i da se pribavi video nadzor na ulazu, u holu i unutar stanice policije kako bi se potvrdile njegove tvrdnje o kompletnom postupanju i odvijanju akcije hapšenja Šoškića.

■ DOKAZI On ističe da je dokazano da je u vrijeme poziva sada pokojnog Šoškića ka inspektoru Božoviću, već bio u stanici policije zajedno sa svim kolegama nakon bezuspješne potrage za njim, što su sudije Apelacionog suda, na njihovo traženje i zvanično dobile od PJ Berane. Takođe je dokazano da jakna Šoškića nije bila pocijepana, da na jakni nije bilo njegovog DNK-a, da je u to vrijeme postojao video nadzor, ali da nije pribavljen propustom Tužilaštva iz Bijelog Polja. Vještaci medicinske struke su u svom nalazu istakli da nije dokazano da je Šoškić udaren, i da su povrede mogle nastati na bilo koji način. “ Iz tih razloga podnijeću krivičnu prijavu Specijalnom tužiocu gdje ću dokazati da je sudija Jokan Vragić zloupotrijebio službeni položaj izmišljanjem i

umetanjem u presudi događaja koji se nisu ni desili.Takođe ću podnijeti prijavu i protiv Višeg državnog tužioca Rifata Hadrovića zbog sklanjanja listinga komunikacija, skrivanja službene dokumentacije Uprave policije i drugih organa koji su me oslobodili svih optužbi. Takođe ću Specijalnom tužiocu podnijeti krivičnu prijavu protiv zamjenika tužioca Nade Bugarin jer je znala za sve navedeno”, ističe Bojić.

■ OČEKUJE DA SE

VRATI NA POSAO

On ističe da je zbog ovakve nepravde proveo u istražnom zatvoru preko 14 mjeseci i to od 19. novembra 2012. god do 31. januara 2014. godine. “Ne možete vjerovati kroz koji medijski linč i golgotu smo prošli moja porodica i ja. Samo pitam na koji način će biti izbrisano sve ovo što mi se desilo, mojoj porodici, familiji? Ko će mi i na koji način platiti to sto sam u pritvor otišao dok mi je supruga bila u 8. mjesecu trudnoće, što sam dobio kćerku dok sam bio u pritvoru, prilično mlad zdravstveno skrhan uz razne upale pluća i drugih unutrašnjih organa i slično. Kako će neko opravdati to što sam na pravdi Boga optuživan, dva puta bespravno osuđivan, medijski šikaniran. Ko će mi i na koji način vratiti oduzeto, slobodu, što sam silom prilika izgubio posao koji sam časno i pošteno radio i bio nagrađivan više puta, to što sam pored dva završena fakulteta i višom školom Unutrašnjih poslova u Zemunu, sjedio kući pune četiri godine”, kaže Bojić, dodajući da se nada da će nakon ove pravosnažne presude konačno moći da se vrati poslu za koji se školovao.

Izgubio posao, zdravlje... Kako će neko opravdati to što sam na pravdi Boga optuživan, dva puta bespravno osuđivan, medijski šikaniran. Ko će mi i na koji način vratiti oduzeto, slobodu, što sam silom prilika izgubio posao koji sam časno i pošteno radio i bio nagrađivan više puta, to što sam pored dva završena fakulteta i višom školom Unutrašnjih poslova u Zemunu, sjedio kući pune četiri godine”

MJESECI PROVEO JE U ISTRAŽNOM ZATVORU ŽELJKO BOJIĆ

DruŠtvo

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ju oš ª Milan Vukotićº : Riznica znanja za 1.075 učenika

Lučonoše ostaviLe s pečat bogatoj istori Priznanja za lutkarsko pozorište

Od ostalih vannastavnih aktivnosti u školi aktivno radi i školsko lutkarsko pozorište, koje je osvojilo međunarodnu nagradu u Novom Sadu, a čijim radom koordinira nastavnica Slavka Klikovac koja je takođe dobila nagradu. Učiteljica Klikovac je sa pjesmom “Iskra u plamenu” na međunarodnom književnom konkursu dobila nagradu za najljepšu pjesmu na temu “Ognjište moje vjekovima traje”. Odlikovana je medaljom sa likom Despota Đurđa Brankovića i proglašena vitezom od Raskovnika prvog reda plemenite vještine poezije.

snovna škola “Milan Vukotić” iz Zete zvanično, pod tim imenom, radi od školske 1959/60. godine, kada je izgrađena nova zgrada u Golubovcima. Školske 2015/16. ispratila je na dalje školovanje 13 lučonoša, a ove upisala 1.075 učenika. Školstvo u Zeti datira još iz druge polovine XIX vijeka. Nastava se kasnije odvijala po crkvenim i privatnim kućama. Za vrijeme balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata škola je radila neredovno. Iz sačuvanih upisnica vidi se da je, školske 1919/20. godine, bilo 237 učenika, od čega 200 muških i 37 ženskih. Sve do 1931/32. godine broj učenika opada, a te školske godine upisano je 285 učenika. Osnovna škola “Milan Vukotić” zvanično, pod ovim imenom, radi od školske 1959/60. godine, kada je izgrađena nova zgrada u Golubovcima. Te godine, na svečanom skupu, a na predlog Radne zajednice škole, donesena je odluka da škola nosi ime prvoborca i revolucionara Milana Vukotića iz zetskog sela Gostilj. Školske 1962/63. godine, ma-

tičnoj školi u Golubovcima pripojene su četvorogodišnje škole u Vukovcima, Srpskoj i Botunu. Početkom 1962/63. godine škola je brojila 1404 učenika, a nastavno osoblje su činili: dva profesora, šest nastavnika i 31 učitelj. Na početku školske 2016/17. godine upisano je ukupno 1075 učenika raspoređenih u 41 odjeljenje. Škola u svom sastavu ima područno odjeljenje u Vukovcima, četvororazredna dva kombinovana odjeljenja. Nastava se odvija u dvije smjene. “Školske 2015/16. godine ispratili smo još jednu generaciju koja je ostavila snažan pečat bogatoj istoriji škole. To su učenici koji su iz svih nastavnih predmeta imali odličan uspjeh i primjerno vladanje i dobitnici su diplome “Luča”, najvećeg priznanja koje učenik dobija u Crnoj Gori, i to ukupno 13 učenika” kazao je DN direktor JU OŠ “Milan Vukotić” Branko Rašović. Tokom ljetnjeg raspusta renovirane su prostorije u područnom odjeljenju Vukovci i urađena je spoljna fasada. U matičnoj školi napravljena je moderna nadstrešnica između zgrade i fiskulturne sale, kao i svlačionice. Zasađen je veliki broj novih sadnica u školskom dvorištu. Briga o potrebnim higijenskim uslovima kao i o estetskom izgledu škole stalna je briga cijelog kolektiva.

■ DOBITNICA NAGRADE “8. FEBRUAR”

JU OŠ “Milan Vukotić” je dobitnica nagrade “8. februar” koju dodjeljuje Gradska op-

Učenika školske 2015/16. dobilo je prestižno priznanje lUča, ostavivši snažan pečat bogatoj istoriji škole

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

DRUŠTVO

A IZ ZETE KOJI SU SE UPISALI NA POČETKU ŠKOLSKE 2016/17.

SNAŽAN IJI ŠKOLE OŠ “Milan Vukotić” je dobitnica nagrade “8. februar” koju dodjeljuje Gradska opština Golubovci za postignute rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja

ština Golubovci za postignute rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja. Učenici JU OŠ “Milan Vukotić” postižu izvanredne uspjehe na sportskim takmičenjima. U konkurenciji svih škola u Zeti, prošle godine osvojili su prvo mjesto u košarci i fudbalu, postali su i prvaci Crne Gore u malom i velikom fudbalu. Na prvenstvu osnovnih škola glavnog grada u karateu prošle godine, ekipno su osvojili drugo mjesto, a u pojedinačnoj konkurenciji učenici su osvojili dvije zlatne medalje, jednu srebrnu i tri bronzane. Polaznik likovne sekcije učenik Luka Vukčević, dobitnik je specijalne nagrade Ambasade Poljske dok je učenica Dunja Dragićević osvojila treću nagradu na likovnom konkursu “Priroda je čista i zelena kada nema duvana i dima” za prošlu školsku godinu. Na “Malim likovnim susretim” ove godine učenica Sara Le-

ković dobila prvu nagradu, a Jovana Ajković treću. “Likovni i literalni konkursi kao i sportska takmičenja veoma su važni jer njeguju zdrav duh, razvijaju osjećaj za lijepo kao i sposobnost izražavanja bilo slikanjem, recitacijom, igrokazom ili nekom drugom disciplinom. Učešće djece na likovnim konkursima, priznanje u vidu diplome ili nagrade, prisustvovanje svečanom činu uručivanja nagrade, i te kako oplemenjuju senzibilitet djeteta i utiču na njegovo samopouzdanje. Saznanje kao i priznanje da su svojom rukom napravili nešto sto se odraslim ljudima jako dopada i čemu pridaju veliki značaj, aplaudiraju im i čestitaju, direktno utiču na njegovanje osjećaja za lijepo što dalje po-

zitivno utiče na doživljavanja i izražavanja različitih osjecanja. Zbog osvojenog prvog, drugog, trećeg mjesta nije zadovoljstvo samo jednog učenika već i njihovih drugara, nastavnika, a dječija oslobođena i iznesena kreativnost ce biti utabana staza za neke nove nagrade priznanja i puteve”, istakla je profesorica Likovne kulture Vesna Domazetović za DN, koja je dobila nagradu za mentora.

■ AKTIVNI I EKOLOZI

Članovi ekološke sekcije JU OŠ “Milan Vukotić” su veoma aktivni. Učestvovali su na raznim manifestacijama vezanim za reciklažu, i dali su primjere kako se od reciklažnog materijala može napraviti nešto novo i korisno.

Na Opštinskom takmičenju u recitovanju u kategoriji đaka od četvrtog do šestog razreda, treće mjesto, pripalo je učeniku Lazaru Madžaroviću. JU OŠ “Milan Vukotić” već dvije godine zaredom organizuje radionice sa roditeljima učenika. Maj prethodne

Radonjić: Najljepši period mog života Veliki broj bivših učenika ove škole je danas aktivan i uspješan u svom poslu. Jedan od njih je i predsjednik gradske opštine Golubovci Dušan Radonjić. “Osnovnu školu sam pohađao u periodu od 1983. do 1991. i to je bio jedan najljepših perioda u mom životu, bezbrižnost, iskrenost, drugarstvo, skromnost, poštovanje i velika želja za usvajanjem svih mogućih novih znanja. Čini mi se da sam učestvovao u svim sekcijama i bio predstavnik na svim takmičenjima koja su

tada bila aktuelna!”, priča za DN Radonjić. Pored potpuno drugačijeg odnosa prema školi i profesorima, mnogih se rado i danas sjeća, a pojedine i rado srijeće, u odnosu na sadašnji trenutak posebno mjesto u tom periodu, kako kaže, u njegovom životu su zauzimali učenje i košarka (jedan od najplodonosnijih perioda u ex-YU košarci.) “Neka sjećanja su upečatljivija od drugih pa se tako sjećam da mi je prvi razred bio jako dosadan jer su me starije sestre već bile nau-

čile svemu što je bilo gradivo prvaka tako da sam sjedio u zadnjoj klupi i nikad se nisam javljao, ali sam zato sve znao kad bi me moja draga učiteljica Desanka Stanković nešto pitala, kasnije sam ipak, znanjem “izbio u prvi plan””, ističe Radonjić.

godine bio je rezervisan za posebna predavanja i radionice na temu osnaživanja porodice. Taj dio programa realizovali su nastavnici i stručni saradnici, a isti je bio namijenjen uzrastu učenika od devet do četrnaest godina. Akcenat je stavljen na temu porodičnih aktivnosti koje su bile i zabavnog i edukativnog karaktera, a koje su ostavile pozitivan utisak i na roditelje i na učenike. Škola svake godine izdaje svoj list “Dječije oko”, kao i knjigu “Odjeljensko ogledalo” koja od ove godine prelazi u “Školsko ogledalo”.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

POZITIVNE OCJENE EK O PRVOM OTVORENOM I ZATVORENOM PO

EK SUGERIŠE VEĆE ULAGANJE PRIVATNOG SEKTORA U NAUKU

Izvještaj o napretku Crne Gore u 2016. godini koji je Evropska komisija objavila, zapaženo mjesto daje i prvom otvorenom i privremeno zatvorenom Poglavlju 25 Nauka i istraživanje. EK ponovo je pozitivno ocjenila stanje u ovoj oblasti, sa posebnim osvrtom na inovativnu djelatnost koja je u 2016. godini realizovana u domenu strateškog, zakonodavnog i institucionalnog okvira, donošenjem Strategije inovativne djelatnosti (2016-2020), Zakona o inovativnoj djelatnosti i završetkom izgradnje objekta prvog Inovacionopreduzetničkog centra “Tehnopolis” u Nikšiću. “Ocjene EK potvrđuju da je razvoj naučne zajednice u Crnoj Gori u domenu instuticionalnog okvira, značajno unaprijeđen povećanjem broja licenciranih naučnih ustanova sa 22 ustanove u 2010. godini, na 58 u ovoj. Kada je u pitanju povećanje broja istraživača, ostvaren je izuzetan napredak, sa 830 istraživača u 2010, na 1.640 u 2016. godini, odno-

sno za 810 istraživača“, kaže u razgovoru za DN Smiljana Prelević, sekretar Ministarstva nauke i šef pregovaračke grupe za poglavlje 25. Nauke i istraživanje.

■ PREPORUKE EVROPSKE KOMISIJE

Prelević ističe da je EK posebno pohvalila uvođenje u nacionalni naučni sistem nekoliko novih instrumenata, i to Centra izvrsnosti i Nacionalne stipendije za izvrsnost. “Evropska komisija posebno je značajnim ocijenila otvaranje Inovaciono-preduzetničkog centra “Tehnopolis” u Nikšiću, čija misija je animiranje privrednog sektora, generisanje novih ideja i usluga i stvaranje start-up firmi koje će dati novi impuls crnogorskoj ekonomiji i biti preteča Naučno-tehnološkog parka u Podgorici. Ovo je model koji će nam omogućiti najbližu saradnju akademske i biznis zajednice i maksimalno angažovanje mladih i stu-

Nova strategija NID naredne godine

“Nova Strategija NID (20172021) koja bi trebalo da precizira višegodišnju viziju i pravce razvoja biće usvojena tokom 2017. godine. Nova vizija mora biti usklađena sa novim zamajcem nauke u EU i svijetu, ali i biti usmjerena na aktiviranje potencijala i talente koje Crna Gora ima i koji mogu i moraju biti temelj njenog razvo-

ja. Evropa i svijet insistiraju na izvrsnosti u nauci i podsticanju inovacija kao modelima razvoja buduće ekonomije. Zato naredni period mora biti usmjeren na ulaganje u talente, izvrsnost, kreativnost i inovacije, kako bi naša država dobila novi impuls za svoju zdravu i stabilnu poziciju prilikom ulaska u EU”, poručuje Prelević.

Ocjene EK potvrđuju da je razvoj naučne zajednice u Crnoj Gori u domenu instuticionalnog okvira, značajno unaprijeđen povećanjem broja licenciranih naučnih ustanova sa 22 ustanove u 2010. godini, na 58 u ovoj

dentske populacije u kreiranju sopstvenog biznisa”, naglašava Prelević. Preporuke EK, kaže Prelević, odnose se na intenziviranje učešća u programu Horizont 2020 kroz povećanje aktivnosti naše naučne zajednice u korišćenju fondova i na povećanje nivoa ulaganja privatnog sektora i privrede u nauku i istraživanje radi povećanja konkurentnosti i inovacija.

■ VIŠE KORISTITI SREDSTVA IZ FONDOVA EU

“Kada je riječ o Horizontu 2020, povećanje učešća biće vrlo važan zadatak za naredni period. Horizont je program koji podstiče izvrsnost u nauci i Crna Gora je u prethodne dvije godine imala znatan broj prijavljenih projekata, od čega je veliki broj bio pozitivno ocijenjen. Međutim, taj broj nije na nivou

U Centru izvrsnosti 86 istraživača

Centar izvrsnosti, BIOICT, na Elektrotehničkom fakultetu UCG, čini konzorcijum osam učesnika (četiri naučne ustanove iz CG, jedna iz inostranstva, dva privredna subjekta iz CG i jedan iz inostranstva). U ovom Centru radi 86 istraživača, 15 mladih doktoranata i pet postdoktoranata. Istraživanja u Centru realizuju se u šest laboratorija koje su opremljene najsavremenijom naučnom opremom. Vrijednost ovog projekta je 3,42 miliona eura i finansiran je od Ministarstva nauke kroz projekat “HERIC”, u saradnji sa Svjetskom bankom.

32 DOKTORANDA, 25 U INOSTRANSTVU I SEDAM NA CRNOGORSKOM UNIVERZITETIMA, 14 POSTDOKTORANADA U INOSTRANSTVU FINANSIRA MINISTARSTVO NAUKE

koji se od naše naučne zajednice očekivao. Ipak, ako imamo na umu da se naša naučna zajednica koncentrisala na korišćenje značajno povećanih sredstava iz budžeta (kroz nacionalne projekte koji su se finansirali u iznosu od pet miliona eura) i program HERIC kroz koji je finansiran Centar izvrsnosti, naučni grantovi i stipendije za izvrsnost u iznosu od 6,5 miliona eura), onda je jasno da naša zajednica nije gubila vrijeme i da je ostvarila značajno bolje efekte”, ističe Prelević. Ministarstvo nauke je, kako kaže sagovornica DN, razumjelo da je našoj naučnoj zajednici potrebna podrška u cilju povećanja korišćenja sredstava iz fondova za nauku EU, na čemu se tokom naredne godine mora intenzivno raditi. Prelević podsjeća da je to bila tema razgovora ministarke Vlahović i komesara za nauku i istraživanje Karlosa Moeda sa prošlog novembra u Briselu, kada je inicirana i finansijska podrška Crnoj Gori za učešće u programu H2020. Tako je, uz podršku Delegacije EU prošlog mjeseca odobreno 300.000 eura koje će biti iskorišćene za podršku učešću naučnim institucijama i timovima iz Crne Gore u H2020.

■ STATISTIKA NE

PREPOZNAJE SVA ULAGANJA

Kada je riječ o ulaganjima u nauku i istraživanje, Izvještaj EK prepoznaje da je došlo do značajnog uvećanja, ali i sugeriše povećanje ulaganja privatnog sektora.

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

OGLAVLJU 25 NAUKA I ISTRAŽIVANJE

Ek posebno je značajnim ocijenila otvaranje Inovacionopreduzetničkog centra “Tehnopolis” u Nikšiću, čija misija je animiranje privrednog sektora, generisanje novih ideja i usluga i stvaranje start-up firmi...

ganja u nauku i istraživanje. Recimo, ulaganja univerziteta, iako velikim dijelom finansiraju upravo nauku i naučna istraživanja, statistički se obrađuje kao budžet za obrazovanje. Isti problem evidentan je u privrednom sektoru. Iako veliki broj firmi i kompanija značajna sredstva ulaže u istraživanje i ra-

zvoj, kroz statistički sistem nije vidljivo njihovo ulaganje i ovo je jedan od velikih problema na čijem rješavanju ubrzano radimo“, kaže Prelević, naglašavajući da konstantno pozitivna ocjena EK u domenu nauke i istraživanja, govori u prilog viziji koju je Ministarstvo nauke postavilo za naredni period. J.V.Đ.

MINISTARSTVO NAUKE FINANSIRA 32 DOKTORANDA Nacionalne stipendije za izvrsnost predstavljaju novi model koji se prepoznaje kroz izvještaj EK. “Trenutno, Ministarstvo nauke finansira 32 doktoranda (25 u inostranstvu i sedam na univerzitetima u Crnoj Gori) i 14 postdoktoranada u inostranstvu.

Ovaj instrument finansiran je od Ministarstva nauke u iznosu od 568.000 eura. Krupni istraživački grantovi kroz osam projekata umrežili su 30 naših naučnih institucija i privrednih subjekata u interdisciplinarnim istraživanjima i imaju za cilj da integrišu naučni i stručni potencijal u Cr-

noj Gori, kako bi se doprinijelo razvoju “društva zasnovanog na znanju” i stvorili osnove za formiranje budućih centara izvrsnosti. Vrijednost grantova je 2,54 miliona eura, koje finansira Ministarstvo nauke kroz projekat “HERIC”, u saradnji sa Svjetskom bankom”, kaže Prelević.

UNIVERZITET CRNE GORE

Crnogorska germanistika važan glas u nauci Studijski program za njemački jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore organizovao je u prethodna tri dana 9. redovnu konferenciju Udruženja germanista Jugoistočne Evrope, koja je okupila preko 80 germanista iz zemalja bivše Jugoslavije, Albanije, Bugarske, Rumunije, Austrije i Njemačke, kao i gosti iz Egipta i Turske, te prema ocjeni organizatora i učesnika skupa ispunila sva očekivanja. Bila je to ujedno najveća germanistička konferencija na Balkanu i prva organizovana u Crnoj Gori. Tema ovogodišnjeg skupa bila je “Moć i politika u njemačkom jeziku i književnosti”, a prema riječima doc. dr Jelene Knežević sa Filološkog fakulteta UCG, osim razmjene novih znanja i pogleda u ligvistici, književnosti, metodici i didaktici, učesni-

Prelević

“Iako je za nauku uvijek potrebno puno više sredstava, moramo biti zadovoljni što je od osnivanja Ministarstva nauke budžet na godišnjem nivou od 1,6 mil. € u 2011. godini dostigao čak 6,9 mil. € u 2016. Problem koji je evidentan je da naš statistički sistem ima izazova u prepoznavanju cjelokupnog ula-

DRUŠTVO

ci skupa su vrijeme na konferenciji iskoristili i za planiranje novih projekata. “Nama je bilo važno da podignemo nivo konferencije u dva segmenta – da svi germanisti regiona budu zastupljeni, što smo uspjeli, pa čak imamo i goste iz drugih zemalja. Druga stvar je bila da podignemo naučni nivo. Važno je da se okupljaju mladi naučnici, ali isto tako i da imaju od koga da nauče. Uspjeli smo i u ovoj namjeri, jer su nam došla neka od najvažnijih imena u germanistici”, objasnila je Knežević. Simone Heine iz Njemačke akademske razmjene (DAAD), koja finansijski podržava konferenciju i rad Udruženja, smatra da je veoma važno da germanisti iz regiona rade zajedno, da imaju mogućnost međusobne akademske razmjene, ali i na njemačkom govornom području. J.V.Đ.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Za zapošljavanje lica sa invaliditetom 1,5 miliona Zavod za zapošljavanje objavio je juče Javni poziv za podnošenje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom čija je vrijednost 1,5 miliona eura. Raspodjela bespovratnih sredstava - grant šema - licima sa invaliditetom, kako je saopšteno, predviđena je saglasno Programu rada Zavoda i finansijskom planu za tekuću godinu, što je sastavni dio i Akcionog plana. “Na toj poziciji ostalo je oko 1,2 miliona. U petak je Ministarstvo finansija odobrilo zahtjev Zavoda za preusmjeravanje još 300 hilja-

da eura sa druge pozicije, tako da je na raspolaganju 1,5 miliona”, precizirali su iz Zavoda. Tri od pet članova Savjeta Fonda dalo je saglasnost za podjelu granta u tom iznosu, dok su dva člana tražila dva miliona. “Na sjednici Upravnog odbora, kojom je predsjedavala Ranka Pavićević, ocijenjeno je da nema prepreka za objavljivanje javnog poziva. Zavod je poziv objavio 13. novembra u Pobjedi i na sajtu Zavoda. Poziv je otvoren do 14. decembra”, navodi se u saopštenju. J.V.Đ.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Posječena stabla

TIVAT: INSPEKCIJA ZAUSTAVILA SJEČU

Posječena skoro sva stabla Mimozinog parka no nalaze borova stabla i Mimozin park koji je denaložila “Mimoza Group” cenijama ukrašavao lokada se obrati opštinskom litet na kome se još od 1958. godine pa do skoro nalaSekretarijatu za uređenje zio istoimeni hotel, prvi u prostora i izgradnju objeTivtu, juče je ostao bez vikata za mišljenje i dozvolu. še stabala, koja je posjekla Izvršioci tog posla su kofirma “Mimoza Group”, komunalnoj inspektorki rekli ja je ranije kupila hotel od da su posječena samo suva HTP “Mimoza”. stabla, kao i da su doVlasnik nobili mišljenje da vog lokaliteta mogu ukloninedavno je ti bor, koji se, srušio objekako su nakat hoteglasili, naINSPEKTORKA JE INla “Mimoslanjao na SISTIRALA NA OBUza”, a juče bivši objeSTAVI SJEČE DOK su u ranikat hotela jim jutra“Mimoza”. SE NE DOBIJE MInjim sati“InspekŠLJENJE RESORNOG ma radnici torka je inSEKRETARIJATA sistirala na počeli i sječu obustavi sječe stabala u pardok se ne dobije ku. Po prijavi je reagovala sekretarmišljenje resornog seka Sekretarijata za zaštikretarijata”, kazao je načeltu životne sredine i enernik Službe za inspekcijske getsku efikasnost Tatjaposlove Jovica Stojkovića. na Jelić, na čiji poziv su U Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredina teren izašli komunalni inspektori. nu, istakla je Jelić, stoji da Inspektorka Helga Ivoje “park hotela Mimoza zavić je zaustavila sječu u štićen i da ga je potrebno parku u kome se pretežočuvati i nadgraditi”. Z.K.

KOLAŠIN: SLUŽBA ZAŠTITE OSTALA

OTKAZ DOBIO I N VATROGASAC 20

⌦ Zorica Bulatović

est radnika već desetkovane Službe zaštite i spasavanja, koji su bili raspoređeni dobili su otkaze, pa je ova služba ostala na četiri radnika, gdje se po jedan radnik nalazi u četiri smjene i šest šefova. Radnici su i ranije isticali da nijesu u mogućnosti da pomognu sugrađanima, čak ni u nešto lakšim situacijama, a kamoli težim, kao što su bile nedavne poplave.

■ SVI ZAHTJEVI IGNORISANI

Otpušteni radnici smatraju da je inspektor Upravne inspekcije Predrag Radovanović direktno uključen u njihove otkaze, jer je očigledno, kako tvrde, sve njihove urgencije stavljao po strani, dok im rok ne istekne i tako išao na ruku koalicionoj vlasti, dok su prvoj dami grada na Tari Željki Vuksanović poručili da sama podnese ostavku, jer će uskoro tražiti njeno razrješenje. Otpuštenim radnicima od 2012. godine nije uplaćivan radni staž, a od otpremnine odbijeno šest plata koliko su za radili dok su bili raspoređeni. Maksim Stojanović, je-

dan od otpuštenih radnika, prošle godine je za Dan vatrogasaca proglašen najboljim vatrogascem, od MUP i sektora za vanredne situacije, pa kako je kazao sada ne zna šta se sa njim desilo od tada.

■ OD NAJBOLJEG DO NAJGOREG

“Volio bih da se moje kolege i pojedini inspektori iz

Stojanović

MUP izjasne o mom radu, jer ja ne znam šta se to sa mnom desilo od prošle godine. Moja bolest, odnosno na radnom mjestu sam prije nekoliko godina dobio infarkt, a kasnije mi je i vid oslabio, komandiru Milošu Vlahoviću to nije smetalo u najtežim intervencijama, ali je zato napominjao kako ne ispunjavam uslove za rad što nije tačno, jer mene kao invalidno lice štiti zakon i nije mogao da me skloni sa radnog mjesta, mogao je samo da me prebaci na drugo lakše mjesto. On nije ni dolazio na posao, a i kad bi došao bio bi u vidno alkoholisanom stanju. Neka se javno oglasi i neka kaže kada su radnici posljednji put uradili ljekarski pregled”, poručio je Stojanović, koji smatra da je ovo osveta koalicione vlasti za one radnike koji su nepodobni i neistomišljenici. “Sve nam je bilo jasno još u maju kada su nas šestoricu stavili na raspolaganje i tako nas ‘vukli’ ne zakazujući komisiju za žalbe 25. oktobra. Komisija je ionako neregularna, jer njen predsjednik nije učestvovao u radu zbog zdravstvenih razloga, a njegov zamjenik je Dijana Anđelić, koja nema položen pravosudni

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Služba zaštite i spašavanja Kolašin

CRNA GORA

IZ NVO UPOZORAVAJU NADLEŽNE

Mitrović: Rekonstrukcija puta prema Pljevljima devastira korito Ćehotine

Oni su pozvali ekološku i vodoprivrednu inspekciju, kao i Upravu za inspekcijske poslove da provjere ove navode

A BEZ JOŠ ŠEST RADNIKA

NAJBOLJI 015. GODINE Tražiće prava preko suda Stojanović smatra da Upravna inspekcije na početku nije uradila svoj posao, a što i je bila obaveza. Takođe, ističe da je za ove otpuštene radnike ombudsman za ljudska prava ustanovio diskriminaciju i naloženo je otklanjanje iste, no lokalni čelnici i to naređenje su zanemarili i odradili ono što je njima bio cilj, odnosno otkazi. “Mi ćemo, kao i do sada, preko suda ostvarivati svoja prava. Od 23 radnika, gdje nam je i tada falilo ljudstva danas u Službi zaštite imamo šest šefova i četiri radnika, pa tako u četiri smjene dođe po jedan radnik, što znači da je

SRAMOTA JE DA NAM OD 2012. GODINE NIJE UPLAĆEN RADNI STAŽ, A EFEKTIVNI NI BENIFICIRANI OD 2004. GODINE ispit, kao i sekretar Sekretarijata za opštu upravu Mirela Drašković kojoj je Upravna inspekcija zbog neispunjavanja uslova za rad zabranila isti, dok predstavnika radnika Srećka Rakočevića nije-

nemoguće odraditi bilo kakvu ozbiljniju intervenciju, a to se pokazalo tokom poplava. To samo mogu bolesni umovi da na ovaj način formiraju našu službu, dok u drugim opštinama ovu službu unapređuju, kupuju opremu, grade vatrogasne domove, a mi se desetkujemo. Još naša vlast prijeti da će da je zatvore. Bolje i da se ova služba zatvori nego da se građani nadaju našoj pomoći, a mi to nećemo moći da uradimo. Zato poručujemo predsjednici Željki Vuksanović da sama podnese ostavku, jer ćemo mi podnijeti zahtjeve za njeno razrješenje”, kazao je Stojanović. su izabrali radnici”, kazao je Stojanović. Ističe da su prilikom obračuna otpremnina za svih šest radnika, odbijeni lični dohoci, dok je godišnji odmor za prošlu godinu, koji nijesu koristili obračunat u prosjeku od 130 do 170 eura. “Sramota je da nam od 2012. godine nije uplaćen radni staž, a efektivni ni benificirani od 2004. godine”, istakao je Stojanović, tvrdeći da je inspektor Predrag Radovanović direktno uključen.

Rekonstrukcija dijela regionalnog puta od Bliškove do Vrulje, kako upozoravaju iz NVO sektora, ozbiljno prijeti da devastira korito prirodnog dragulja rijeke Ćehotine. Izvršni direktor NVO “Breznica” Milorad Mitrović upozorio je juče na pres konferenciji u Bijelom Polju, da ono što su vidjeli na terenu, predstavlja totalnu devastaciju tog prostora. “Na licu mjesta smo se mogli uvjeriti da prijeti potpuna devastacija prostora, kako uništavanje rijeke Ćehotine i njenog korita, flore i faune, tako i onog dijela gdje ide nova trasa”, kazao je Mitrović. Osim narušavanja izgleda cijelog tog pejzaža, kako je naveo, tu su prisutne i aktivnosti koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo da se odvijaju. “Mnoge stvari se rade protivzakonito, prvenstveno mislim na ugrožavanje sistema voda Ćehotine, jer su na mnogo mjesta građevinske mašine ušle u korito i potpuno ga devastirale. Na samom izlazu kod skretanja

za selo Vodno bio je izvor, kojeg sada nema, koji je betoniran i tu se sad nalazi jedan most”, kazao je Mitrović, istakavši da osim ugrožavanja plemenite vrste ribe pastrimke, mladice i lipljena, ugrožena je ihtio flora i faune kompletne rijeke. “Aktivnosti u koritu rijeke u svim našim zakonima su zabranjene. Izvođač radova i njihov podizvođači apsolutno ne vode nikakvog računa o rijeci Ćehotini, koja

Aktivnosti u koritu rijeke u svim našim zakonima su zabranjene. Izvođač radova i njihov podizvođači apsolutno ne vode nikakvog računa o rijeci Ćehotini, koja je biser prirode i njen mali kanjon

je biser prirode i njen mali kanjon. Rijeka za koju su mnogi rekli da je jedna od najljepših ne samo u Crnoj Gori, u svom gornjem toku ističe svoju ljepotu i njene su vode van kategorije. Od samog izvora u Bliškovi, do jezera u Otilovićima to jedan poseban predio, odnosno revir-mrestilište autohtone pastrmke”, istakao je Mitrović, pitajući, gazduje li neko tim vodama. “Osim što je do sada koliko znam gazdovao Sportsko-ribolovni klub Lipljan iz Pljevalja. I mora se i od njih, i njihovih kolega iz ribiolovnog društva ‘Sinjavac’ iz Bijelog Polja dići glas. Način kako je neko ovo uradio je potpuno neshvatljivo. Zato ovim putem pozivamo eklošku i vodoprivrednu inspekciju, Upravu za inspekcijske poslove, da pošalju svoje ljude i provjere naše navode,da konstatuju činjenično stanje i donesu rješenja o otklanjaju nepravilnosti i izreknu kazne počiniocima”, poručio je Mitrović. B. Čoković Korito Ćehotine

crna gora

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ARNN GROUP MONTENEGRO U svijETU PREP

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović obilazio teren juče

PETNjicA: KRiTičNO U ljEšNici

Poplave prijete da unište dio puta Petnjica - Bioča Jaka kiša koja neprestano pada od subote poslijepodne na teritoriji opštine Petnjica, dovela je do pojave odrona kao i porasta vodostaja rijeka. Na putnom pravcu Petnjica – Bioča, u blizini kamenoloma, rijeka Lješnica je prijetila da odnese asfaltnu površinu i time ugrozi ovaj putni pravac. Šteta je spriječana blagovremenim angažovanjem privatnog preduzeća Montenegro put koji su u dijelu gdje je postojala opasnost, napravili nasip/branu i tako otklonili opasnost. Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i potpredsjednik Muslija Kalić su u stalnom kontaktu sa stanovništvom koji žive u ugroženim područjima. Oni su izrazili zabrinutost zbog velike količine padavina tokom čitave noći između subote i nedjelje, kao i jutra. Klizišta su se pojavila na gotovo svim putnim pravcima, na šta ne mogu da utiču gradske službe. “Sve raspoložive snage su na terenu, pratimo situaciju i za sada držimo pod kontrolom koliko je to u našoj moći”, rekao je Agović. Veliko nevrijeme na sjeveru Crne Gore u utorak uslovilo je poplave u opštinama Berane, Petnjica, Rožaje i Andrijevica. U opštini Berane je u utorak poplavljeno na stotine kuća, presječeni su bili brojni putevi, odnešena vodovodna mreža, a nastavak intenzivnih pada-

Šteta je spriječana blagovremenim angažovanjem privatnog preduzeća Montenegro put koji su u dijelu gdje je postojala opasnost, napravili nasip/branu i tako otklonili opasnost

vina je prijetio da napravi katastrofu. Na sreću, u srijedu su smanjene padavine i voda se polako povlačila. Koliko je situacija bila dramatična, najbolje govori podatak da je Opštinski štab za vanredne situacije u Beranama donio odluku da se u utorak do noći iz izbjegličkog naselja Riversajd, sa same obale pobješnjelog Lima evakuiše više od 350 stanovnika, uglavnom Roma izbjeglih sa Kosmeta, a evakuisano je i najmanje 100 građana naselja Donji Talum, sa lijeve obale Lima. Jake padavine tokom noći na području petnjičke opštine uslovile su velike poplave koje su paralizovale život građana Petnjice. Poplavljeno je desetak kuća i prodavnica. Saobraćaj prema Beranama je bio u prekidu, ali je brzo osposobljen. U opštini nije bilo struje ni vode, a i telefonski saobraćaj je bio u prekidu.

KOLAŠINCIMA HOTELSKI INVE A RNN grupa je preuzela kolašinski hotel “Lipka”, a onda i primenovala ovaj objekat u “Four points by Sheraton Kolašin”, koji je postao dio američkog lanca hotela Starwood. Od osnivanja ARNN grupa se uspostavljanjem bavi i razvojem inovativnih pionirskih i trajnih preduzeća među različitim sektorima u Maleziji, Bangladešu, Singapuru, Australiji i Crnoj Gori, uključujući hotelijerstvo, prehrambenu industriju biznis održavanje i akvizicije, investicije, upravljanje imovinom. ARNN grupa je preuzela kolašinski hotel “Lipka”, a onda i primenovala ovaj objekat u “Four points by Sheraton Kolašin”, koji je postao dio američkog lanca hotela Starwood. ARNN Group Montenegro je dio ARNN grupe, a u njenom vlasništvu će biti upravo hotel “Four points by Sheraton Kolašin”, čije otvaranje je planirano u decembru 2016. godine. U vlasništvu ARNN Group Montenegro je i “Westin Kolašin Hotel” koji se gradi na Ski-centru 1450 Kolašin i koji će biti otvoren 2018. godine. Izvršni direktor za Crnu Goru je Stefan Stojanović, dok je generalni menadžer hotela Abdulah Al Mamun.

■ BIĆE JOŠ AKCIJA Ipak, kao jedan od najzanimljivijih učinaka ARNN Group Montenegro po dolasku u Kolašin zasigurno je donacija hotelskog inventara ugroženim porodicama, te opštini Kolašin i njenim institucijama. Generalni menadžer hotela “Four points by Sheraton Kolašin”, Abdulah Al Mamun ne krije zadovoljstvo što grupa radi za zajednicu a posebno za Kolašin. “ARNN i Four Points by Sheraton želi da ide u korak sa zajednicom. Danas nam je veliko zadovoljstvo da možemo da podržimo lokalnu zajednicu sa ovim stvarima koje smo poklonili i mislimo da će to pomoći zajednici. Tu smo i bićemo tu i u narednom periodu”, rekao je Mamun. PR Marina Mihajlović je rekla da je ARNN grupa odlučila da dâ mali doprinos i da to neće bi-

ti posljednja akcija. “Donirali smo stvari koje se koriste u svakodnevnom životu, a potrudili smo se da odu u prave ruke. Raspoloženi smo da i u budućnosti radimo slične stvari. Takođe, želim da zahvalim i svima koji su došli da u svoje ili u ime drugih preuzmu donaciju”, kazala je Mihailović.

■ VRIJEDNA DONACIJA Predstavnik kolašinskog NVO “Zvijezde” Momčilo Vukčević, zahvalio je na vrijednim stvarima. “Puno će nam ovo značiti jer ćemo opremiti kutak u kojem ćemo od sada u lijepim uslovima primati djecu. Obezbijedili smo jednu prostoriju u kojoj imamo prilično dotrajali kancelarijski namještaj. Sada ćemo to zamijeniti i djeca će biti veoma zadovoljna novim dvosjedom, foteljom, stolom i stolicama, a moći će da skrate vrijeme uz novi televizor”, kazao je Vukčević. Branislav Jeknić, direktor JU Centar za kulturu Kolašin, takođe je zahvalio ARNN grupi Montenegro u ime Centra za kulturu i KUD „Mijat Mašković“. “Uredićemo jedan prostor za igrače pomenutog folklornog društva, gdje će moći da se druže i provode slobodno vrijeme između proba. Tu će takođe i ro-

Donirali smo stvari koje se koriste u svakodnevnom životu, a potrudili smo se da odu u prave ruke. Raspoloženi smo da i u budućnosti radimo slične stvari

ditelji čekati djecu nakon proba, jer u Kolašinu je jako hladno”, dodao je Jeknić. U ime Udruženja penzionera donaciju je preuzela penzionerka Ljiljana Tatić. “Ovo je veoma značajna pomoć i podrška za Udruženje na čemu smo zahvalni. Želimo da ovakvih akcija ima što više. Ovu donaciju ćemo podijeliti ljudima koji su egzistencijalno najugroženiji, a na seoskom području takvih ljudi ima najviše. Dobili smo dušeke, jorgane, jastuke, televizore, posteljinu i peškire, odnosno sve ono što nam je bilo potrebno. Donacija eto ide u prave ruke”, kazala je Tatić. Predsjednik planinarskog kluba Aco Popović je zahvalio u ime planinarskog kluba „Bjelasica“. “Naš klub je osnovan prije 13 godina, a planinarski dom ‘Vranjak’ je sagrađen prije 10 godi-

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

crna gora

POzNATA PO MNOGObROjNiM dONAcijAMA i iNvEsTicijAMA hOTEliMA Foto: Aleksandar Jaredić

DONIRAN ENTAR

Foto: Aleksandar Jaredić

DonaCija i vrtiću “SeStre raDović” i SreDnjoj školi

na na Bjelasici. Naš planinarski dom je od prije dvije i po godine u turističkoj ponudi grada, pa nam je ovo što smo dobili pra-

va prilika da upotpunimo sadržaj. Jednom riječju, ova donacija je prava stvar za nas“, kazao je Popović.

Bolji uslovi u Domu zdravlja i Centru za socijalni rad U ime Doma zdravlja donaciju je primio Milan Marković. “Svaka donacija je dobrodošla naročito u malom gradu kao što je Kolašin, a sa druge strane, donacija je od jedne velike kompanije. To je nešto što će svakako poboljšati uslove rada u Domu zdravlja Kolašin, gdje će pacijenti imati dodatno bolje uslove za boravak”, kazao je Marković. Ivana Marković je u ime kolašinskog Centra za socijalni rad objasnila kriterijum po kojem je ta ustanova izabrala ljude koji će pri-

miti donacije. “Centar za socijalni rad predložiio je porodice koje koriste materijalno obezbjeđenje, a opredijelili smo se za porodice koje žive u prigradskom i seoskom području opštine Kolašin jer smatramo da se radi o porodicama koje su najviše ugrožene. Dobar je osjećaj kad ljudima kažete da su dobili neku pomoć. Te porodice su jako zadovoljne, jer je jako teško da dođu do stvari koje su neophodne za domaćinstvo”, kazala je Marković.

Donaciju inventara ARNN grupe Montenegro dobio je i vrtić “Sestre Radović”, a njihov predstavnik na preuzimanju stvari Olivera Vukićević je rekla da će se 180 djece obradovati doniranim televizorima. “Ova donacija značiće mnogo za djecu. Dobili smo televizore za učionice gdje će biti i smješteni. Naš vrtić broji 180 djece i televizori će biti instalirani u svakoj učionici”, kazala je u Vukićević. Milan Bulatović, u ime turističke grupe Kolašin, rekao je da će donaciju iskoristiti za razvoj aktivnog turizma u gradu. “Sa dobijenim stvarima ćemo opremiti Info pult, gdje će turisti moći da se informišu o našim uslugama. Pult će se nalaziti u Ulici Dunje Đokić. Taj pult biće nešto novo u našoj firmi. Nikada nijesmo dobili nikakvu donaciju i ovo je prvi put. Ona puno znači i za-

Sa dobijenim stvarima ćemo opremiti Info pult, gdje će turisti moći da se informišu o našim uslugama. Pult će se nalaziti u Ulici Dunje Đokić. Taj pult biće nešto novo u našoj firmi. Nikada nijesmo dobili nikakvu donaciju i ovo je prvi put

hvaljujem ljudima koji su organizovali ovu akciju”, rekao je Bulatović. Radoslava Lučić je ARNN grupi Montenegro zahvalila u ime 218 đaka srednje škole “Braća Selić” “Dobili smo dva televizora, a to mnogo znači i za kolektiv i za učenike. Još nijesmo

odlučili gdje će biti smješteni, ali svakako negdje u holu škole”, kazala je Lučić. Čovjek kojem će pomoć ARNN grupe sigurno značiti je Vesko Petrić, otac devetoro djece. “Živim na Lugu pored Tare i ovo mi znači puno. Mislim da ne možete ni pretpostaviti koliko je to. Djeca će se obradovati, a i moja supruga”, kazao je kratko Petrić. Slična situacija je i sa Kolašincem Markom Lisičićem, samohranim ocem dvoje djece koji je zahvalan na donaciji. “Živim na Donji Pažanj i korisnik sam socijalne pomoći. Jutros su me zvali da primim ovu pomoć. I ne samo mene već mnoge socijalno ugrožene porodice koje su u sličnoj situaciji kao što je moja. Zahvaljujem i ovoj kompaniji i kolašinskom Centru za socijalno jer sam ja samohrani otac dvoje djece”, kazao je Lisičić.

SVIJET

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

NAJAVA TURSKOG PREDSJEDNIKA ERDOGANA

EU pokušava da nas prisili da se povučemo Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan najavio je juče mogućn o s t o d r ž av a nja referenduma o tome da li Turska treba da pristupi Evropskoj uniji. “EU pokušava da nas prisili da se povučemo iz procesa pridruživanja. Ako nas ne žele treba to jasno da kažu, oni su ti koji treba da donesu odluku”, rekao je Erdogan za turski list “Hurijet”.

On je naveo da strpljenje Turske nije beskrajno. “Ako bude potrebe, kasnije mi možemo da konsultujemo i naše ljude”, kazao je Erdogan aludirajući na referendum koji je održan u Velikoj Britaniji, kada je izglasan izlazak te zemlje iz EU. Agencija France presse podsjeća da Turska želi da pristupi EU od 1960-ih godina, dok su zvanični pregovori počeli su 2005. godine.

BARSELONA: ZBOG PRAVNIH PREPREKA

Održan protest hiljada katalonskih separatista

VANREDNA SITUACIJA NA NOVOM ZELANDU, G

JAK ZEMLJOTRES CUNAMI, IZDATA

eposredno nakon izdavanja upozorenja, plimni talas pogodio je istočnu obalu Novog Zelanda, pri čemu je na nekim je mjestima dostigao visinu od dva metra, ali nema podataka je li izazvao štetu.

Hiljade katalonskih separatista okupile su se juče u Barseloni na protestu zbog pravnih prepreka koje je vlada Španije postavila pred katalonske političare koji se zalažu za nezavisnost pokrajine, navodi Associated Press. Agencija navodi da se nekoliko katalonskih poslanika suočilo sa sudskim procesima koje je protiv njih zatražila španska vlada zbog organizovanja referenduma o otcjepljenju 2014. koji je bio protivan tadašnjoj odluci suda i zbog drugih regionalnih zakona osmišljenih u cilju pripreme puta ka otcjepljenju Katalonije. Među tim političarima su i bivši predsjednik tog regiona Artur Mas i aktuelna

predsjedavajuća katalonskog parlamenta Karme Forsadel, koji su prisustvovali i jučerašnjem protestu. AP navodi da su aktivisti organizovali oko 150 autobusa kojima su demonstranti dovezeni iz unutrašnjosti i manjih gradova kako bi učestvovali na mitingu koji se održava u blizini Španskog trga u Barseloni. Jedan od organizatora je pristalicama koji su mahali zastavama poručio da ima “poruku za špansku državu”. “Ukoliko napadnete naše demokratski izabrane predstavnike, napali ste naše institucije, naš narod i naš suverenitet i mi to nikada nećemo dopustiti”, kazao je predsednik separatištičke grupe “Omnijum” Đordi Kuičart.

Izuzetno snažan zemljotres pogodio je juče Novi Zeland, a prema preliminarnim podacima USGS-a, podrhtavanje s epicentrom na Južnom ostrvu, 90-ak kilometara sjeveroistočno od Krajstčerča, imalo je magnitudu 7,4 da bi naknadno USGS revidirao jačinu potresa na 7.8. Podataka o žrtvama još nema, a lokalne vlasti izdale su upozorenje zbog mogućeg cunamija koji prijeti Južnom ostrvu. Ubrzo nakon izdavanja ovog upozorenja, plimni talas pogodio je istočnu obalu države, prema prvim podacima na nekim je mjestima dostigao visinu od dva metra, ali nema podataka je li izazvao štetu. List NZ Herald izvijestio o teškim oštećenjima kuća u

gradu Čeviotu, u epicentralnom području. Ministarstvo za civilnu zaštitu i vanredne situacije Novog Zelanda na objavilo je na Twitteru da upozorenje na cunami, izdato juče poslije snažnog zemljotresa koji je pogodio centralni dio države, i dalje važi i da se treba kloniti plaža, dok mediji javljaju o talasima cunamija visine do pet metara. “Upozorenje će ostati na

PREMIJER NOVOG ZELANDA DŽON KI NA TWITTERU JE NAVEO DA SE NADA DA SU SVI NA SIGURNOM NAKON ZEMLJOTRESA I DA CIVILNA ZAŠTITA PROCJENJUJE ŠTETU.

snazi dok mi ne izdamo poruku o njegovom prekidu. Prijetnja je stvarna. Klonite se plaža”, piše na zvaničnom Twitter nalogu ovog ministarstva. Reuters navodi da je nakon zemljotresa jačine 7,8 stepeni Rihterove skale i zvaničnog upozorenja na “razorne talase visine do pet metara u nekim područjima”, koje je uslijedilo, na hiljade ljudi koji žive na istočnoj obali Novog Zelanda napustilo domove bježeći ka višim područjima. NZ Herald navodi da je Gradsko vijeće najvećeg grada Južnog ostrva Krajstčerča objavilo da se očekuju talasi visine između tri i pet metara. Novozelandski dnevnik navodi da je najteže pogođeno malo mjesto Vajau koje je odsječeno od svijeta nakon što je potres uništio pristupne puteve. Navodi se da je nekoliko velikih autoputeva na Novom Zelandu zatvoreno zbog zemljotresa, da ima oštećenja na mostovima, kao

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

SVIJET

RUSKI POLITIČKI ANALITIČAR NAJAVIO VANREDNE IZBORE

Intervju o povlačenju Putina uklonjen iz nacionalnog lista

GRAĐANI NAPUŠTAJU DOMOVE

S IZAZVAO A UZBUNA Upozorenje će ostati na snazi dok mi ne izdamo poruku o njegovom prekidu. Prijetnja je stvarna. Klonite se plaža

i da je u glavnom gradu Velingtonu otvoren još jedna centar za evakuisane. NZ Herald je prethodno prenio da je, prema navodima očevidaca, primjećen cunami visine dva metra kod gradića Kaikoura. Civilna zaštita je savjetovala stanovnike istočne obale Južnog ostrva o odlasku ka višim

područjima, što su neki od stanovnika mjesta u blizini Velingtona i učinili. Premijer Novog Zelanda Džon Ki na Twitteru je naveo da se nada da su svi na sigurnom nakon zemljotresa i da Civilna zaštita procjenjuje štetu. Novozelandski list je naveo i da su stotine ljudi izašle na ulice glavnog grada Velingtona, da se ponegdje još osjete naknadni potresi, da se čuju sirene, a neki ljudi plaču. “Čitava kuća se pomjerala kao zmija, neke stvari su polomljene, a nestalo je i struje”, rekla je jedna od građanki Takake, grada koji je skoro na vrhu Južnog ostrva, prenio je Reuters, dodavši da je, prema podacima Američke geološke službe, zemljotres zahvatio 91 kilometar tog dijela najvećeg grada Južnog ostrva Novog Zelanda. Krajstčerč je bio pogođen zemljotresom u februaru 2011. godine, kada je stradalo 185 osoba. A.N.R.

Intervju sa istaknutim ruskim političkim analitičarem koji predviđa da će predsjednik te zemlje Vladimir Putin sazvati prijevremene predsjedničke izbore i povući se iz Kremlja 2017. iznenada je uklonjen sa sajta jednog od najtiražnijih ruskih listova Moskovski Komsomolec, prenosi Moscow Times. Analitičar Valerij Solovej u tom intervjuu, koji je i dalje dostupan u raznim arhivima na internetu, navodi da Putin u posljednje vrijeme ima “izvjesne probleme” zbog kojih će morati da vlast preda nasljedniku. Solovej, profesor moskovskog državnog Instituta za međunarodne odnose, koji je poznat po tome što je dobro informisan o unutrašnjoj kremaljskoj politici, tvrdi da bi Kremlj mogao da sazove vanredne predsjedničke izbore u proljeće 2017 - godinu ranije nego što je predviđeno. Putin se, kako Solovej kaže, neće kandidovati za novi mandat, a suočava se sa izvjesnim “problemima” zbog kojih će, kako navodi, morati da odsustvuje iz javnosti nekoliko mjeseci zaredom. Analitičar objašnjava da je ruski predsjednik razočaran

Foto: Reuters

Solovej tvrdi da bi Kremlj mogao da sazove vanredne predsjedničke izbore u proljeće 2017. godine

svojim sadašnjim kadrovima i sumnja u njihovu sposobnost da vode Rusiju na svjetskoj sceni i razvijaju odnose svoje zemlje sa Zapadom. Prema riječima ruskog analitičara, Putinova administracija će svoje planove za budućnost razjasniti u decembru. Solovej vjeruje da je Dmitrij Medvedev, sadašnji premijer, viđen za povratak u Kremlj, ali se “tvrda struja” navodno opire tom potezu. Drugi potencijalni nasljednik bi, kaže, mogao biti Sergej

Ivanov, kao i 2008, čovjek koji i dalje ima veliki politički uticaj iako je nedavno izbačen iz Putinove administracije. Intervju sa Solovejem iščezao je sa sajta gotovo čim je objavljen, a glavni urednik i vlasnik lista “Moskovski Komsomolec” Pavel Gusov rekao je da je intervju uklonjen nakon što je u tekstu otkriveno nekoliko činjeničnih grešaka. Biće potrebno nekoliko dana da se unesu neophodne korekcije, rekao je Gusov, prenosi “Moscow Times”.

HRT: PREKINUTA EMISIJA ª NEDJELJOM U 2º

Ivan Pernar napustio studio Poslanik je tokom gostovanja izjavio da je HRT “partijska televizija u službi HDZ-a”, kao i da su afere HDZ ignorisane Gost emisije Hrvatske radio televizije “Nedjeljom u dva” poslanik u Saboru Ivan Pernar napustio je juče studio nakon 15 minuta uz obrazloženje da mu se ne dopušta da do kraja odgovori na pitanje. Hina navodi da je Pernar trebalo da govori o tome kako priprema saborska izlaganja, o budućim aktivnostima svoje organizacije Živi zid i da se osvrne na aktuelne društvene i političke događaje. Navodi se da je Pernar, na pitanje o HRT-u, izvrije-

đao HRT, a nakon što je voditelj Aleksandar Stanković pokušao da ga s teme “Izrael”, na koju je prešao Pernar, “vrati” na temu HRT, poslanik Živog zida se pobunio da mu ne dopuštaju da do kraja odgovori na pitanje i izašao iz studija, prekinuvši emisiju. Pernar je tokom gostovanja izjavio da je HRT “partijska televizija u službi HDZa”, kao i da su afere HDZ-a “ignorisane kao da nikada nijesu postojale” i da HTV “sistemski prikriva korumpiranost pravosudnih insti-

tucija”. On je kazao da ima televizor, ali da ne plaća i da nikad neće plaćati pretplatu. “Nju treba ukinuti, javna televizija nije u službi građana. Informativni program je horor film. HTV-ov Dnevnik je najmanje gledani centralni dnevnik. Sadržaj je negledljiv”, rekao je Pernar. On je naveo da je “zadatak da se građani drže u lažnoj stvarnosti, u iluziji”. “Drži se naša zemlja pod dominacijom Vašingtona i Brisela”, rekao je, između ostalog, Pernar, prenosi Hina.

svijet

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Pobjeda Donalda Trampa povećala izglede za moju

Le Pen je EU nazvala “tiranskim modelom” koju bi zamijenila Evropom “slobodnih nacija za kojom mnogi Evropljani čeznu” Predsjednica opozicione francuske partije Nacionalni front Marin Le Pen izjavila je juče da je izbor republikanca Donalda Trampa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država poboljšao izglede za njenu pobjedu na predsjedničkim izborima u Francuskoj iduće godine. “Trampova pobjeda je omogućila ono što je smatrano nemogućim, pobjedu običnog čovjeka nad elitama. Ja bih željela da i u Francuskoj obični ljudi sjednu za sto za kojim sjede elite koje dodjeljuju šta ko treba da dobije”, navela je Le Pen za BBC. Ona je rekla i da bi tako glasači imali izbor između multikulturalnog društva po uzoru na zemlje engleskog govornog područja, gdje islamski funda-

Trampova pobjeda je omogućila ono što je smatrano nemogućim, pobjedu običnog čovjeka nad elitama. Ja bih željela da i u Francuskoj obični ljudi sjednu za sto za kojim sjede elite koje dodjeljuju šta ko treba da dobije

mentalizam napreduje i nezavisne nacije gdje ljudi sami odlučuju o svojoj sudbini. “Vjerujem da svaka zemlja ima pravo da brani sopstvene interese”, dodala je. Le Pen je Evropsku uniju na-

zvala “tiranskim modelom” i dodala da bi EU bila zamijenjena Evropom “slobodnih nacija za kojom mnogi Evropljani čeznu”. Ona je navela i da zemlje, ukoliko žele snažnu Evropu, treba da sarađuju sa Rusijom i pohvalila predsjednika Rusije Vladimira Putina što “vodi računa o interesima svoje zemlje, braneći njen identitet”. O migrantskoj krizi, Le Pen je rekla da Francuska više ne prima migrante, jer nema mjesta. “Ne mislim da je rasistički reći da ne možemo da se pobrinemo za sve siromašne na svijetu, ne možemo da brinemo o stotinama hiljada ljudi koji dolaze, jer nam je prvenstvena obaveza da zaštitimo Francuze”, kazala je Le Pen.

Foto:Reuters

Predsjednica Partije nacionalni front Marin le Pen

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

svijet

Predstavnica Ministarstva sPoljnih Poslova rusije Marija Zaharova

“Prevela” Stoltenbergove riječi na “politički“ jezik Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa na posljedice raspada Alijanse

Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je članak generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, objavljen u britanskom listu Guardian, u kojem se obratio novoizabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu. Kratak sadržaj članka, preveden na “politički” jezik: “A ko će nas izdržavati i nama upravljati? Ko će nam platiti za to mračnjaštvo koje nosimo po milosti Vašingtona? Jer posljednjih godina smo prestali samostalno da mislimo i radimo”, piše Zaharova na Twitteru,

Na osnovu člana 40 tačka (2), podtačka 1) i u skladu sa članom 36 do 39b Zakona o privrednim društvima, Odbor direktora TP „PKB HERCEG NOVI“ AD ZELENIKA je na Sjednici od 11.11.2016.g. donio sledeću

ODLUKU O SAZIVANJU VANREDNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA TP “PKB HERCEG NOVI” AD ZELENIKA Saziva se za dan 16.12.2016.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom, Vanredna Sjednica Skupštine akcionara TP “PKB HERCEG NOVI“ AD Zelenika i za istu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1. Otvaranje Vanredne Sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela. 2. Izbor Predsjedavajućeg Vanrednom Sjednicom Skupštine. 3. Izbor Predsjednika i dva člana Verifikacione komisije. 4 Izbor Zapisničara i Ovjerivača zapisnika. 5. Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na Sjednici u skladu sa Jedinstvenim Spiskom akcionara TP „PKB HERCEG NOVI“ AD Zelenika, izdatog od CDA Crne Gore (dan prije održavanja Sjednice). 6. Usvajanje Jedinstvenog Spiska akcionara izdatog od strane CDA. 7. Razrješenje od dužnosti članova Odbora direktora. 8. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora. 9. Razno. Vanredna Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom. Pravo da učestvuju i odlučuju na Vanrednoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Vanrednoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Vanrednoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i ta na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notata, da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijali za Vanrednu Sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti na web site ili neposredno u prostorijama Društva u Zelenici, na adresi Zelenika bb. i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br.: 031-678-056 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.pkb-zelenika.com Odbor direktora

a prenosi Sputnjik. Ona je Stoltenbergove riječi “prevela” u opširnom postu na ovoj društvenoj mreži. “Mi (NATO) smo krenuli na sve zbog američkog establišmenta, uključujući raspoređivanje snaga i naoružanja na svojim suverenim teritorijama u mirno vrijeme. Kako ćemo sada pogledati u oči svojim narodima? Oni nam sigurno to neće oprostiti, posebno nakon rata sankcijama koji je potkopao cijele grane naše pažljivo izgrađene ekonomije. Mi ćemo još i požaliti što smo počeli da živimo samostalno“, navodi se u izjavi Zaharove. Zaharova je nastavila “prevod” Stoltenbergovog članka. “Zažmurili smo na to što su SAD uradile u Avganistanu, na to što je proizvodnja narkotika višestruko porasla. Ti narkotici, prije svega, idu nama, u Evropu. Mi ćutimo o tome što je na hiljade vojnika iz zemalja Alijanse stradalo tokom iračke avanture SAD”, napisala je ona. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova nastavlja: “Ne zato što nas je sramota, već zato što ste nam platili za to. Nama je bilo dovoljno, mi smo

čak bili spremni na manja izdržavanja, ako hoćete. Mi smo pristali da pokvarimo odnose sa Rusijom, optuživši je za sve grijehe zarad vladajuće američke administracije koja je računala na to za ostanak u Bijeloj kući”. Ona svoj post zaključuje “prevodeći” zaključak Stoltenbergovog članka. “Shvatite, ne želimo da skinemo povez sa očiju, jer tada bismo morali da priznamo ne samo da smo se odaljili od stvarnosti, već i da smo goli. Vječno, nadam se, vaš generalni sekretar NATO-a”, navodi Zaharova. Sputnjik podsjeća da je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio putem Guardiana novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa na posljedice raspada Alijanse. Tokom izborne kampanje Tramp je NATO nazvao “zastarjelom organizacijom” i ukazivao je njegovim članicama na potrebu ispunjava obaveza prema Paktu - izdvajanje iz budžeta za odbranu, što je navelo mnoge na pomisao da je Tramp skeptičan prema NATO konceptu kolektivne bezbjednosti.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Održavanje ESB i Web servisa, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 5.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 43B-01-11575/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 10.11.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Održavanje aplikacije za uslovni otpust i probaciju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 42B01-11574/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me, dana 11.11.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

26 32

SVIJET svijet

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016. SUBOTA I NEDJELJA, 14. I 15. 11. 2015.

događaji koji su obilježili 14. novembar

Srpsko-bugarski rat

1885. sukob zbog kršenja odluka berlinskog kongresa

Srpsko-bugarski rat za povod imao je ujedinjenje Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije, koje je izvršeno kršenjem odluka Berlinskog kongresa. Smatrajući da je to poremetilo ravnotežu na Balkanu, kralj Milan je pritiskao na bugarsku diplomatiju, a kada mu to nije urodilo plodom, odlučio je da cijelu stvar riješi ratom. Međutim, bolje naoružana i uz to bolje motivisana bugarska vojska izvojevala je pobjedu na Slivnici, da bi ubrzo potom prebacila rat na teritoriju Srbije, što je dovelo do pada Pirota i povlačenja srpske vojske sve do Niša. Neočekivani uspjesi bugarske vojske primorali su velike sile, u prvom redu Austrougarsku, da se uključe u posredovanje oko potpisivanja primirja. Mir je zaključen u Bukureštu 3. marta 1886. godine.

1838. Hrvatski pisac i jezikotvorac

Rođen August Šenoa 1762. vođa prvog srpskog ustanka

Rođen Karađorđe

Đorđe Petrović Karađorđe rođen je u Viševcu. U istoriji je upamćen kao vođa Prvog srpskog ustanka i rodonačelnik dinastije Karađorđevića. Pred kraj Austrijsko-turskog rata 1787. godine počeo je da ratuje na strani Austrije protiv Turaka. Kao podofi-

cir ratovao je ne oklijevajući da se ogleda sa neprijateljem i ubija ugledne turske junake. Sredinom 1791. zaključen je mir kada je dibio unapređenje i medalju za hrabrost i odmetnuo se u hajduke, gdje je predvodio veliku hajdučku družinu. Ubijen je 1817. godine.

1922. Rođen Butros Butros Gali Butros Butros Gali egipatski je diplomata i šesti generalni sekretar Ujedinjenih nacija koji je na dužnosti bio od 1992. do 1996. godine. Bio je profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Kairu. Autor je mnogobrojnih naučnih radova. Biran je na mnoge položaje u egipatskoj administraciji, a bio je i ministar inostranih poslova, sve do izbora za generalnog sekretara UN.

1996. Rođen Borna Ćorić Hrvatski teniser u julu 2014. Umagu obezbijedio je svoj prvi nastup u četvrtfinalu nekog ATP turnira. Na prošlogodišnjem turniru u Bazelu i pobijedio Gulbisa i Golubjeva, u borbi za polufinale pobijedio je Rafaela Nadala u dvoma setovima.

August Šenoa bio je hrvatski romanopisac njemačko-češkog porijekla, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonista. Smatra se najuticajnijim i najplodnijim hrvatskim piscem XIX vijeka i istinskim tvorcem moderne hrvatske književnosti. Prvi je pravi hrvatski romanopisac, autor je opsežnoga korpusa romana, toga egzem-

plarnoga žanra savremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičkog standarda. Često je naglašavana i njegova uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost savremenog hrvatskog jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca. Umro je 1881. godine.

1840. začetnik impresionizma

Rođen slikar Klod Mone Klod Mone bio je najdosljedniji impresionistički slikar. Impresionizam je dobio ime po njegovoj slici “Impresija, rađanje sunca”. Godine 1845. njegova porodica se preselila u Avr u Normandiji. Tu je kao mladić počeo da radi karikature koje je izlagao po izlozima prodavnica. Ubrzo ih je

zapazio lokalni slikar Ežen Buden, zainteresovao se za mladog Monea i počeo da ga vodi sa sobom kad god bi išao da slika pejzaže. Mone je smatrao da mnogo duguje ovom majstoru, i uvijek je govorio: “Ako sam postao slikar, za to treba da zahvalim Budenu”. Umro je 1926. godine.

PETAK, 11. 11. 2016.

KULTURA

Popović na prestižnoj manifestaciji u Ljubljani

PREDSTAVLJANJE CRNOGORSKOG AUTORA U PROGRAMU ª STO SLOVENSKIH ROMANAº

Roman “Karnera” Milorad Popović predstaviće sjutra na centralnom događaju u Slovenačkoj filharmoniji koji organizuje Forum slovenskih kultura

Kaloperović, glavni junak novog Basarinog romana, polazeći iz Beograda u Zagreb na promociju svoje knjige, svraća kod prijatelja, ali susret dva stara znanca pretvara se u ovoj paraboli balkanskog mentaliteta u neobuzdan i bespoštedan dijalog, uz temeljno seciranje svih lokalnih nacionalnih svetinja i mitova pod aurom borbene gluposti, primitivizma i iskvarenosti. Kako na sopstvenom, tako i na primeru Iva Andrića koga Balkanci i svojataju i odbacuju kad im se prohtje, dva prijatelja će svojim komentarima čitaoce opet nasmijati do suza i istovremeno im priuštiti grotesknu viziju ovdašnjih naravi.

Popović

DANAS 14.11.2016.

FILM

Greben spasa 17.10 / 20.00 h

REŽIJA: Mel Gibson MJESTO: Cadmus Cineplex, Budva

SJUTRA 15.11.2016.

FILM

Vojna akademija 3: Novi početak 15.40 / 20.20 h

REŽIJA: Nebojša Nele Garić MJESTO: Cadmus Cineplex, Budva

Foto:OKF

REPERTOAR

Crnogorski pisac Milorad Popović predstaviće stvaralaštvo na prestižnoj manifestaciji “Sto slovenskih romana” koja se održava u Ljubljani. Popović će nastupiti na centralnom događaju u Slovenačkoj filharmoniji sjutra u 19 sati, a događaj će kombinovati slovensku muziku sa čitanjima pisaca iz svih zemalja koje učestvuju. Projektom “Sto slovenskih romana” Međunarodna fondacija Forum slovenskih kultura nastavlja intenzivnu književnu razmjenu između slovenskih naroda, kao i upoznavanje neslovenske publike sa slovenskim književnostima. Države članice projekta su uz pomoć strukovnih i partnerskih institucija izabrale po 12 romana objavljenih posle pada Berlinskog zida, a sa ciljem unaprjeđenja književne interakcije među slovenskim državama. Projekat će kroz buduću realizaciju podrazumijevati prevođenje selektovanih romana u slovenskim državama, po izboru odabranog izdavača. Selektor u ime Crne Go-

KIC: CIKLUS POSVEĆEN ŠONU PENU

suje Oliver Stoun, dok je za srijedu predviđena projekcija filma “21 gram” u režiji Alehandra Injaritua u terminu od 20 sati. Reviju će zatvoriti “Ja sam Sem” iz 2001. godine, u režiji Džesija Nilsona. Šon Pen dobitnik je nagrade Oskar za ulogu u filmu “Mistična rijeka”. Važi za jednog od najtalentovanijih i najsvestranijih holivudskih glumaca. Svjetsku slavu i uspjeh je postigao uspješno balansirajući između snažnih karakternih uloga i finansijski isplativih ostvarenja holivudske “A” produkcije. S.I.

re je bio Aleksandar Radoman, koji je u 12 crnogorskih romana, uvrstio sljedeće - Mihailo Lalić “Tamara” (1992); Zuvdija Hodžić “Davidova zvijezda” (1993); Sreten Asanović “Putnik” (1994); Husein Bašić “Crnoturci” (1996); Čedo Vulević “Ogrtač boje mirte” (2001); Balša Brković “Privatna galerija” (2002); Pavle B. Jovanović “Put u Karadag” (2003); Dragan Radulović “Auschwitz Café” (2003); Andrej Nikolaidis “Mimesis” (2003); Ognjen Spahić “Hansenova djeca” (2004); Mirko Kovač “Grad u zrcalu” (2007) i Milorad Popović “Karnera” (2012). S.I.

Jesen samuraja u Nikšiću

Mrtav čovjek hoda za početak nove revije

Projekcijom filma “Mrtav čovjek hoda”, iz 1995. godine, u režiji Tima Robinsa u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović” večeras od 20 sati počinje filmski ciklus posvećen poznatom američkom filmskom scenaristi, režiseru i glumcu Šonu Penu. Film donosi istinitu priču o časnoj sestri, koja pokušava da spasi dušu osuđenika na smrt. Do četvrtka, 17. novembra, publika će biti u prilici da pogleda još tri ostvarenja u Dodestu. Sjutra je od 21 čas na programu film “Potpuni zaokret” iz 1997. godine čiju režiju potpi-

Projektom “Sto slovenskih romana” Međunarodna fondacija Forum slovenskih kultura nastavlja intenzivnu književnu razmjenu između slovenskih naroda

Pen

Film “Jesen samuraja” u režiji Danila Bećkovića biće prikazan danas, sjutra i u srijedu u Nikšićkom pozorištu, u terminima od 18 i 20.30 sati. “Ovo je žanrovski melanž u kom su ukršteni elementi ljubavnog filma, borilačkog filma i komedije. Dimitrije Vojnov je uspio da sve ovo divno poveže i napiše izuzetno snažnu, uzbudljivu i kompleksnu priču, oko koje smo se svi okupili”, kazao je reditelj Bećković. Uloge u filmu tumače Petar Strugar, Hristina Popović, Nikola Kojo, Sergej Trifunović, Andrija Milošević, Vesna Trivalić... S.I.

KULTURA

PETAK, 11. 11. 2016.

TESLA, ČOVEK VAN VREME NA MARGARET ČEJNI

POZIV AUTORIMA MLAĐIM OD 30 GODINA

Konkurs evropskog fonda otvoren i za naše pisce

U sklopu projekta EU Collective Plays!, čiji je suosnivač Program EU Kreativna Evropa, raspisan je konkurs “Matteo Latino” za najbolji dramski tekst autora ispod 30 godina. Ovo internacionalno takmičenje otvoreno je za mlade pisce svih nacija, a rok za prijavu je 30. novembar. Zainteresovani na adresu organizatora treba da dostave biografiju, kratak spisak svojih interesovanja, podatke o prethodnim iskustvima i radu, sinopsis drame koji bi trebalo da sadrži najviše 300 riječi, kao i ispunjen aplikacioni formular. Više informacija može se naći na veb stranici Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Kako navode organizatori “cilj takmičenja je prepoznavanje novih talenata savremenog teatra, kao i ohrabrivanje kolektivnog stvaranja dramskog teksta među mladim piscima”. Od dobijenih materijala, Komitet za selekciju ovog takmičenja izabraće od dva do četiri teksta čiji će autori na proljeće naredne godine raditi na zajedničkom dramskom tekstu. Svaki izabrani pisac dobiće uplatu u izno-

su od 500 eura. Dobitnici će učestvovati na jednonedjeljnom zajedničkom boravku gdje će započeti rad na dramskom tekstu. Putne i troškove smještaja pokriva projekat EU Collective Plays!. Komad koji nastane kao rezultat rada pobjednika na takmičenju biće objavljen u antologiji uz još osam zajedničkih drama pod pokroviteljstvom projekta EU Collective Plays!, u saradnji sa internacionalno priznatim izdavačem, a postoji i mogućnost da će biti postavljen na scenu. Komitet za selekciju izabraće deset finalista u prvom krugu, dok će potom izabrati jednog ili tri dramska teksta kao pobjednika takmičenja. Još jedan dramski pisac dobiće šansu kroz sistem ankete EU Collective Plays!. Mateo Latino, italijanski pisac dramskih tekstova čije ime nosi ovaj konkurs, bio je takođe glumac i reditelj koji je stekao ugled u italijanskoj teatarskoj zajednici zbog njegog inovativnog i nekonvencionalnog načina pisanja o problemima njegove generacije. Preminuo je 30. marta 2015. godine u 35. godini. S.I.

PREPORUKA KNJIGA

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 8, 80 EURA

KINA U BOJAMA NA VELIKOJ SCENI KIC

Plesovi i muzika brojnih kineskih etničkih grupa

Umjetnička trupa sa Južnocentralnog univerziteta naroda prirediće koncert pod nazivom “Kina u bojama” večeras u Velikoj sali Kulturno - informativnog centra “Budo Tomović”, sa početkom u 18 sati. Uz podršku Centralnog sjedišta Instituta Konfucije u Kini, umjetnička trupa predstaviće crnogorskoj publici tradicionalnu kinesku kulturu i umjetnost izvodiće plesove i muziku brojnih kineskih etničkih grupa i nacionalnih manjina. Smješten na obali prekrasnog Južnog jezera u Wuhanu, Južnocentralni univerzitet naroda osnovan je 1951. godine i trenutno obuhvata

je specijalna nagrada “Lik Kneza Pavla”. Na festivalu je bilo prijavljeno 2525 filmova, a selektovano je 50 u pet različitih selekcija iz 39 zemalja. Ova nagrada je još jedna u nizu međunarodnih priznanja koje je osvojio crnogorski reditelj i glavni reditelj TVCG.

IZDAVAČ: PLATO; CIJENA: 7 EURA

PREPORUKA KNJIGA

Na ovogodišnjem jubilarnom, desetom, internacionalnom filmskom festivalu kratkometražnog igranog i dokumentarnog filma “Prvi kadar” u Istočnom Sarajevu održanom od 6. do 11. novembra, filmu “Izabranik”, scenariste i reditelja Radoslava T. Stanišića, u proizvodnji TVCG, pripala

12 fakulteta - Filozofski, Pravni, Filološki, Ekonomski, Pedagoški, Tehnički, Medicinski, Poljoprivredni, kao i Fakultet za istoriju, Prirodne nauke, Menadžment i Fakultet umjetnosti. Na osnovnim, magistarskim i doktorskim studijama trenutno se usavršava više od 26. 000 studenata, među kojima su pripadnici svih 56 nacionalnih manjina u Kini, kao i međunarodni studenti iz UK, Francuske, Španije, SAD, Japana, Koreje, Egipta i brojnih drugih zemalja. Godine 2008, Južnocentralni univerzitet naroda u saradnji sa Univerzitetom Viskonsin-Platvil otvorio je i Institut Konfucije na pomenutom univerzitetu.

EMILIJA LETA MIR JANA MITROVIĆ

FESTIVAL KRATKOG FILMA ª PRVI KADARº

Nagrađen film Izabranik Radoslava T. Stanišića

Tesla, čovek van vremena je knjiga koja istražuje genijalni um jednog od najvećih naučnika i pronalazača ne samo dvadesetog vijeka, nego cjelokupne ljudske istorije. Autorka Margaret Čejni nam omogućava uvid u dostignuća ovog istinskog čarobnjaka nauke, ali istovremeno istražuje opsesije i ekscentričnosti čovjeka od krvi i mesa, koji se sakrio iza svoje nauke. Kao neobično svjestran biograf, Margaret Čejni temeljno je istraživala život i djelo genijalnog naučnika Nikole Tesle i često putovala u Jugoslaviju. Godine 1981, poslije iscrpnih istraživanja, objavila je biografiju Nikole Tesle: Tesla, čovek van vremena.

Nagrada “Branko Ćopić”. Emilija Leta je parabola o onome što je danas nevidljivo, i što tek u istoriji može dobiti svoj lik i svoj glas. Autorka, pri tom, ne čini grešku koja bi se dala očekivati: da moć poistovjeti sa zlom, a nemoć sa dobrim. Emilija Leta, glavna junakinja romana, pripada figurama suvišnih ljudi. Ova supruga ambicioznog rimskog vojskovođe Galerija Maksimijana, čija se karijera strijelovito uspinje ka samim vrhovima Dioklecijanove Rimske imperije, odjednom postaje tehnološki višak vlasti.

Muslimani stare Podgorice Izložba fotografija “Banja” koja se realizuje u okviru projekta Tradicija podgoričkih Muslimana na starim fotografijama, biće svečano otvorena večeras u 19 sati u holu KIC-a „Budo Tomović. Postavku će otvoriti istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov. Izložbu čini 26 odabranih fotografija koje čine dinamičan kolaž života i kulture Muslimana iz stare Podgorice sa okolinom u periodu prije pedesetih godina prošlog vijeka. Ideja projekta nastala je iz razloga što je očuvanje nacionalne i etničke posebnosti, te baštine jednog naroda sa specifičnog prostora teško uhvatljivo zbog dinamičnih migratornih promjena i stalne modernizacije. Posebno je to značajno u multikulturnim sredinama kao što je Podgorica, čiji duh je rezultat preplitanja različitih kultura i tradicija. Otuda želja se na ovaj način uhvatiti taj duh prošlih dana, tradiciju i kulturu koje su baštinili podgorički Muslimani i sačuvati je od zaborava za buduće generacije. Organizator izložbe je Lejla Abdić Đoković uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. S.I.

KULTURA

PETAK, 11. 11. 2016.

VJETRENJAČE BOGOVA SIDNI ŠELDON

SVA SVJETLOST KOJU NE VIDIMO ENTONI DOR

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 6, 80 EURA

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 11, 80 EURA

Zanosna i uspješna naučnica iznenada postaje ambasadorka Sjedinjenih Država u jednoj zemlji iza gvozdene zavjese. Kroz brojne i napete zavjere, ona hoda tankom ivicom sukoba između Istoka i Zapada. U prilici je da značajno promijeni kretanje svjetskih događaja... Ali samo ukoliko bude preživjela. Meri Ešli postala je glavna meta najmisterioznijeg i najtraženijeg plaćenog ubice na svijetu, neočekivano se našavši u košmarnom kovitlacu špijunaže, otmice i zločina. Sada joj još samo dva čovjeka, moćna i tajanstvena, mogu pomoći. Ali i jedan od njih će učiniti sve da ona nestane… Ovo je roman koji spada u red najuzbudljivijih Šeldonovih trilera.

Dobitnik Pulicerove nagrade za 2015. Knjiga govori o slijepoj Francuskinji Mari Lor i Njemacu Vermeru čiji se putevi ukrštaju u okupiranoj Francuskoj dok oboje pokušavaju da prežive razaranja Drugog svjetskog rata. Kada je Mari Lor u šestoj godini oslijepila, otac je za nju izgradio maketu kvarta u kojem žive u Parizu, ne bi li dodirom zapamtila raspored ulica u komšiluku. Bezbrižne godine prolaze i, kada njemačka vojska okupira Pariz, Mari Lor i njen otac bježe iz grada. Istovremeno u jednom drugačijem svijetu, u Njemačkoj, odrasta siroče Verner. Jednog dana pronalazi stari radio-aparat koji će ga potpuno očarati.

SASTAV ROBERTO GATTO PERFECTRIO

ITALIJANSKI DŽEZERI NA SCENI NACIONALNOG POZORIŠTA

Na nastupu u Podgorici muzičari predstaviće svoje posljednje studijsko izdanje, album “Starship for lovers” Koncert italijanskog džez sastava Roberto Gatto PerfectTrio biće priređen na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta večeras od 20 sati. Članovi “savršenog trija” su Roberto Gato, rimski bubnjar i jedan od najreprezentativnijih italijanskih džez muzičara, preduzimljivi i kreativni pijanista Alfonso Santimone i

izvanredni basista i odlični poznavalac novih tendencija Pjerpaolo Ranijeri. “Oni će nam tom prilikom predstaviti svoj disk ‘Starship for Lovers’. Ne zaboravljajući vezu sa tradicijom, ovaj trio se kreće u znaku eksperimentisanja koje je vezano za nove zvukove, uvodeći publiku u svijet elektronike i improvizacije i stvarajući performans

Sa jednog od prethodnih nastupa raznolikih formi”, najavljulju organizatori. Roberto Gato je profesionalno debitovao 1975. sa trijom iz Rima. Svirao je širom Evrope i svijeta sa svojim grupama i sa internacionalnim umjetnicima. Osim zanimljivog istraživanja zvuka i besprekorne izvođačke tehnike, formacije sa njegovim imenom karakterišu i tople boje tipične za kul-

turu Mediterana, što Roberta Gata zasigurno čini jednim od najinteresantnijih bubnjara i kompozitora u Evropi i u svijetu. Alfonso Santimone je tokom devedesetih godina bio stalni član kvinteta Đulija Kapjoca. Nastupao je u Italiji i u Evropi i sarađivao sa mnogim umjetnicima, među kojima su i Harold Land, Robert Vajat, Džorž Kejbls, Džimi Ovens,

ONLAJN NOVINARSTVO RIČARD KREJG

ŽITIJE VRDALAME FRANSISKO DE KEVEDO

IZDAVAČ: CLIO; CIJENA: 17,50 EURA

IZDAVAČ : RAD; CIJENA : 4 EURA

Onlajn novinarstvo: izvještavanje, pisanje i uređivanje za nove medije edukuje nove generacije novinara i upoznaje ih sa najvažnijim aspektima novinarskog izvještavanja, pisanja i uređivanja po opštim standardima te profesije, imajući u vidu jedinstvene osobenosti i potrebe onlajn novinarstva. Knjiga nudi širok spektar znanja i vještina u ključnim oblastima: prikupljanje informacija i pretraživanje baza podataka; stilovi i tehnike pisanja za onlajn medije; pravna i etička pitanja jedinstvena za onlajn novinarstvo.

Žitije vrdalame po imenu Don Pablos spada, nesumnjivo, u sam vrh španske pikareske. Kevedo bez ikakvog moralizatorstva, stilom veoma bliskim današnjem čitaocu, govori o Pablosovom životu. On je u jednom trenutku prosjak, u drugom student, glumac, prosjak ili bogati plemić. Čitajući susrećemo se sa živopisnom i zabavnom galerijom likova. Tu su osiromašeni i patetični plemići koji fingiraju velika bogatstva, korumpirani sveštenici, stare provodadžike, ukratko svi likovi španskog baroka .Kevedo stvara bošovske prilike i sutacije: karikatura naglašava stvarnost do krajnjih granica ističući groteskno, autor uživa u stvaranju iskrenutih slika.

Toni Skot, Brus Forman i Džon Klark. Pjerpaolo Ranijeri, basista i kontrabasista, sarađivao je i sarađuje na polju džeza i popa sa muzičarima i umjetnicima kao što su Paola Turči, Marina Rei, Karmen Konsoli... Organizator koncerta je Ambasada Italije u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu i Crnogorskim narodnim pozorištem. S.I.

HOTSPOT

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

UPOZORENJE FRANCUSKOG PREMIJERA

VALLS: EVROPA ĆE PONOVO BITI META

“Mi Evropljani pobijedićemo islamski terorizam”, piše francuski premijer u članku koji su objavili El Pais, La Republicca, The Guardian, Le Soir, La Tribune de Geneve i Die Welt Evropa će ponovno biti pogođena napadima grupe Islamska Država Iraka i Levanta (ISIL), ali će pobijediti, napisao je francuski premijer Manuel Vals u članku koji je u subotu objav-

ljen u više evropskih dnevnih listova, godinu nakon napada na Pariz 13. novembra. “Godinu nakon 13. novembra, gledam pitanja koja naša društva postavljaju. Ona su zabrinu-

ta. Dugujemo im istinu. Da, terorizam će nas ponovno pogoditi. Ali, da, mi imamo sve resurse da mu se odupremo i svu snagu za pobjedu. Mi, Evropljani, pobijedićemo islamski terorizam”,

piše Vals u članku koji su objavili El Pais, La Republicca, The Guardian, Le Soir, La Tribune de Geneve i Die Welt. Posljednjih mjeseci premijer je u nekoliko navrata ponovio da će Francu-

ska ponovno biti meta atentata. Ocijenio je da je “prijetnja ovdje, teška i stalna” i da se ona tiče, na različitim nivoima, svih zemalja Evrope, a da se one više ne mogu skrivati iza svog američkog

PRVO BIJES I KRITIKE A ONDA ČESTITKE

BORBA PROTIV GULENISTA NE JENJAVA

U Turskoj se zabranjuju NVO Turska vlada zabranila je aktivnosti 370 NVO, dok istovremeno razmatra uvođenje smrtne kazne Turska je zabranila aktivnosti 370 nevladinih organizacija, uključujući i one za zaštitu ljudskih prava i djece, zbog navodne povezanosti sa terorizmom. Ovu odluku Ministarstva unutrašnjih poslova je danas obrazložio zamjenik turskog premijera Numan Kurtulmus. “Te organizacije nisu ugašene, one su suspendovane. Postoje snažni dokazi da su povezane sa terorističkim organizacijama”, rekao je Kurtulmus. Turska se, kako je dodao, bori protiv terorizma na više različitih frontova. “Pokušavamo da očistimo državne institucije od gulenista. U isto vrijeme borimo se protiv kurdskih ekstremista i Islamske Države Iraka i Levanta”, rekao je Kurtulumus novinarima. Od pomenutih 370 organizacija, 153 su osumnjičene

za veze sa pokretom Fetulaha Gulena, 190 sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), 19 sa ljevičarskom grupom DHKP-C, a osam sa ISIL-om, preciziralo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Zbog navodnih veza sa sa imamom Fetulahom Gulenom, koga Ankara optužuje za organizovanje puča u julu, više od 110.000 ljudi u Turskoj je otpušteno sa posla, a 37.000 uhapšeno. Istovremeno, predsjednik Republike Turske izjavio je da je pitanje smrtne kazne na dnevnom redu Vlade Turske. “Pitanje smrtne kazne je na dnevnom redu Vlade Turske. Nakon što parlament donese odluku o tome, kao što sam i ranije rekao, ja kao predsjednik ću potvrditi tu odluku. Zapad ne može odlučivati o tome. Mi donosimo odluku o ovom pitanju”, rekao je Erdogan tokom posjete gradu Sa-

karji gdje je prisustvovao sahrani preminulom turskom vojniku. Podsjetio je da je u Turskoj za odbranu zemlje tokom istorije poginuo veliki broj vojnika. “I mi ćemo danas, sa našom vojskom, policijom, svi zajedno nastaviti tu borbu. Bitno je da sačuvamo jedinstvo i da ostanemo jaki. Ne smijemo ugroziti naše bratstvo i solidarnost, jer ćemo samo tako uvijek biti pobjednici”, kazao je Erdogan. Izvor: Reuters, Anadolu Agency

ERDOGAN: PITANJE SMRTNE KAZNE JE NA DNEVNOM REDU VLADE TURSKE.. JA KAO PREDSJEDNIK ĆU POTVRDITI TU ODLUKU. ZAPAD NE MOŽE ODLUČIVATI O TOME

ARAPSKI BIZNISMENI SPREMNI NA SARADNJU SA TRAMPOM

Uprkos bijesu zbog pozivanja na zabranu ulaska muslimanima u SAD, zalivska privreda snažno je povezano sa američkim firmama Direktori iz arapskih zalivskih država, koji nisu odobravali izjave Donalda Trampa o muslimanima tokom kampanje, nakon njegove pobjede zauzeli su pomirljiviji stav i spremni su na ekonomsku suradnju sa SAD-om. Širom Dubaija mogu se vidjeti poslovni projekti novog američkog predsjednika poput ograđenih stambenih zajednica, golf igrališta i spa centara. Zalivska ekonomija snažno je povezana sa Trampom i drugim

američkim kompanijama. Amerika je u 2015. iz šest zalivskih zemalja uvezla 32,4 milijarde dolara vrijedna dobra, uključujući naftu, a to područje je najvažnije tržište za Boing i druge američke odbrambene firme. Zalivski državni investicioni fondovi investirali su ogromne svote novca u američku privredu. Investicioni fond iz Abu Dhabija (ADIA) je najveći dio svojih sredstava, koje se procjenjuju na 792 milijardi dolara, ulo-

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

TA ISIL-A

saveznika koji se, po njemu, sve manje i manje miješa u svjetska pitanja. Dan uoči službenih komemoracija, Vals se obratio i porodicama žrtava. “Ne prođe ni jedan dan da ne pomislim na 130 žrtava napada 13. novembra, na stotine ranjenih, na sve druge žrtve terorizma, na njihove porodice. Sutra će se okupiti Francuska, ujedinjena u sjećanju.” Izvor: Reuters

VLADA PODLEGLA PRITISCIMA

Njemačka neće smanjiti emitovanje ugljen dioksida

Prijetnja je stalna i tiče se svih zemalja Evrope, a one se više ne mogu skrivati iza Amerike koja se sve manje miješa u svjetska pitanja

Na zahtjev sindikata njemačka vlada izmijenila je planove o emisiji štetnih plinova dogovorene u Parizu 2015.

A žio u sjevernu Ameriku, između 35 i 50 posto. Vlasnik je velikog broja nekretnina, uključujući znatan broj luksuznih hotela u američkim gradovima. Katarski fond je u septembru 2015. najavio da će pomoći svojoj državi da investira 35 milijardi dolara u SAD tokom narednih pet godina. Uprkos tome, arapske poslovne ličnosti bile su bijesne zbog Trampovih izjava tokom kampanje kojima je pozvao na potpunu zabranu ulaska u SAD muslimanima, što je rekao nakon što je muslimanski par u decembru ubio 14 ljudi u San Bernardinu u Kaliforniji. Saudijski princ Alvalid bin Talal, predsjednik investicijone firme Kingdom Holding koja ima udjela u američkim firmama

HOTSPOT

AMERIČKI KONGRES JE U SEPTEMBRU PODRŽAO ZAKON KOJI OMOGUĆAVA PORODICAMA ŽRTAVA TERORISTIČKOG NAPADA 11. SEPTEMBRA DA TUŽE VLADU SAUDIJSKE ARABIJE JER JE 15 OD 19 OTMIČARA AVIONA BILO IZ TE DRŽAVE poput Citigroupa i Twittera, nazvao ga je “sramotom ne samo za republikance, nego i za cijelu Ameriku”. Nakon što je Tramp pobijedio, arapski milijarder mu je ipak čestitao. “Izabrani predsjedniče @realDonaldTrump, usprkos prethodnim nesuglasicama, Ame-

rika je odlučila, čestitam vam i želim vam sve najbolje tokom vašeg mandata”, napisao je bin Talal na svom Twitter profilu. Političke veze između SAD-a i zalivskih država, pogotovo Saudijske Arabije, došle su u pitanje nakon što je predsjednik Barak Obama postigao nuklearni dogovor sa Iranom, što je dovelo do mišljenja da je Amerika napustila svog dugogodišnjeg saveznika i zamijenila ga njegovim regionalnim rivalom. Odnosi su dodatno pogoršani odlukom američkog Kongresa koji je u septembru podržao zakon koji omogućava porodicama žrtava terorističkog napada 11. septembra da tuže vladu Saudijske Arabije jer je 15 od 19 otmičara aviona bilo iz te države. Izvor: CNN, Twitter

Njemačka vlada je podlegla pritiscima da u konačnoj verziji klimatskog plana smanji svoje ciljeve redukcije ugljen dioksida u industriji, pokazao je dokument u posjedu Rojtersa. Vlada kancelarke Angele Merkel odlučna je u dovršavanju finalnih detalja klimatskog plana kako bi ga ministarka okoline Barbara Hendriks mogla prezentovati na globalnim klimatskim razgovorima koji se ove sedmice održavaju u Maroku. Vlada poziva njemačku industriju da do 2030. u odnosu na 2014. smanji svoje emisije ugljen dioksida za 20, umjesto za 30 posto, stoji u dokumentu. Dokument sadrži plan o odmicanju najveće evropske ekonomije od fosilnih goriva, te smanjenju emisija ugljen dioksida za 95 posto do 2050. Ti ciljevi su u skladu sa obavezama dogovorenim klimatskim sporazumom u Parizu u septembru 2015. Vođa stranke Zelenih Anton Hofrajter istakao je da smanjivanje ciljeva pokazuje da je Njemačka, koja je nekad smatrana vodećom u zaštiti klime, skrenula sa puta. “Od plana očuvanja klime ostao je samo kostur”, tvrdi Hofrajter. “I dalje nema jasnih ciljeva

i mjera. Ova vlada se boji da se uhvati u koštac sa izazovima kao što su zatvaranje termoelektrana na ugalj ili uvođenje automobila koji ne emituju ugljen dioksid”, dodao je čelnik zelenih. Ministar ekonomije Sigmar Gabriel, predsjednik socijaldemokratskog SPD-a, koji dijeli vlast sa konzervativcima Angele Merkel, u utorak je blokirao inicijalni dogovor koji je ciljao na smanjenje emisija za 55 posto do 2030. Njegov neočekivani veto stigao je nakon što je sindikat IG BCE uz podršku industrijskog konglomerata BDI izrazio zabrinutost zbog njemačkog plana da napusti proizvodnju zasnovanu na uglju. Gabriel smatra da je važno postići ambicioznu klimatsku i energetsku politiku koja u obzir uzima modernizaciju, ekonomski rast i sigurnost poslova. Izvor: Reuters

OVA VLADA SE BOJI DA SE UHVATI U KOŠTAC SA IZAZOVIMA KAO ŠTO SU ZATVARANJE TERMOELEKTRANA NA UGALJ ILI UVOĐENJE AUTOMOBILA KOJI NE EMITUJU UGLJEN DIOKSID

zabava

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

SLAVUJ IZ MRČAJEVACA: MIRO

BEOGRADSKI KONCERTI ZA PAMĆENJE

Čola, Vlatko i Urban pogurali Džiba ka vrhu Foto:Teodora Ćirić

Poznajem sv i u njoj se os ⌦ Ivana Komnenić

Džibo, Urban i “Posoljeni zrak” Hrvatski muzičar Zlatan Stipišić Džiboni opravdao je očekivanja publike koja je do posljednjeg mjesta ispunila beogradski “Sava” centar na koncertima minulog petka i subote. Poslije efektnog probijanja leda u petak veče, kada je najupečatljiviji trenutak bio izlazak specijalnog gosta Zdravka Čolića i zajedničko izvođenje klasika “Loše vino” sa Džibom, ovacije tokom drugog susreta sa publikom, osim glavne zvijezde, pobrali su legendarni gitarista Vlatko Stefanovski i muzičar Damir Urban. Stefanovski je gitarom obojio izvedbu klasika benda Leb i sol “Čuvam noć od budnih”, a potom i pjesme “Divlji cvit”, “Tempera” i “Libar”, dok je Urban do-

dao “Posoljeni zrak” u pratnji Džibonija. Aplauze je zaslužila i britanska pjevačica Stephanie Sounds - dala je pečat pjesmama “Mirakul” i “Anđeo u tebi”, dok je glasovno koncert dodatno ukrasila vrsna klapa Iskon. Džiboni u Beogradu nije izostavio ni “Tolerancu”, sa “Iskonom” obradu EKV pjesme “Zemlja”, pratile su ih “Nisi više moja bol”, “Udica”, “Hallelujah” u čast preminulog velikana Leonadra Koena u izvođenju pjevačice Ive Ikon. Ostalo je već dio vječnosti. “Hvala, dobri ljudi. Nikad nas se nećete riješiti”, poručio je Džibo vjernim fanovima do sjutrašnjeg, završnog koncerta mini-turneje na istom mjestu. D.B.

DVOSTRUKA MTV PREMIJERA U 20 ČASOVA

Vraća se Luce, a Eye Cue ima najbolji spot Ljubitelji alternativnog zvuka biće u prilici da večeras (20 časova) na programu MTV adria kanala uživaju u dvostrukoj premijeri spotova regionalnih izvođača. Hrvatica Lucija Ćustić Luce vizualizacijom numere “Vraćam se” najavljuje album koji bi trebalo Luce da izda krajem sljedeće godine, a pripremila je minimalistički spot kako bi fokus i dalje bio na muzici. “Pjesma je vrlo intimna i

moćna, pa smo htjeli jednostavan i minimalistički spot, bez nekih ludih kadrova i nabrijanih efekata. Išli smo ovaj put na ‘manje je više’ varijantu, kako se nekad radilo”, ističe Luce. S druge strane, nakon hitova “Kolku pati”, “Ista pateka”, “Samo sakav” i “Sega mi trebaš ti”, makedonski sastav Eye Cue iznenadiće fanove sa novim spotom za numeru “Najbolja”, inače adutom trećeg albuma muzičara. D.B.

Legenda narodne muzike Miroslav Ilić gostovao je nedavno u kotorskoj diskoteci “Maximus”, a u razgovoru za DN, nakon zapažene svirke i odlične atmosfere prožete vanvremenskim hitovima, kaže da se na nastupima u Crnoj Gori, njegovoj drugoj državi i prapostojbini, osjeća kao kod kuće. “Čim stignem, prvo se javim prijateljima u Crnoj Gori, da vidim ko je najbliži u tom trenutku i ko ima vremena da se vidimo i ispričamo. Ovdje se osjećam baš kao kod kuće, bez obzira na to što znam da već odavno ulazim u drugu državu, koja je meni, na neki način, druga država ali i prapostojbina jer moji su porijeklom i starinom iz Bjelopavlića. Naime, po legendi je ovdje živjelo pleme po imenu Mrčajevci i otud su moji Mrčajevci dobili ime. Doduše, pisanih, sigurnih tragova o tome nema, ali legenda postoji i mi u nju vjerujemo i tako se ponašamo. Svako ćoše Crne Gore poznajem i gdje god se nađem - osjećam se odlično. I kad odem gore u Kuče i kad odem na Skadarsko jezero, na brod sa mojim prijateljem Milijem Vukčevićem, pa nam Ana njegova sprema zetske priganice... Pa kad uspijemo da krademo nekog krapa da ga pripremimo, fantastično...”, oduševljeno priča Ilić.

■ Karijera je božji dar

Na opasku da je, iako u 66. godini i sa stažom u muzici od 45 godina, i dalje u dobroj fizičkoj i pjevačkoj formi, te da liči na čovjeka koji je nekada mnogo sijao a sada mnogo žanje, Ilić se poziva na bož-

Radujem se što su mnoge moje pjesme još u igri, što imaju svoju publiku i nakon 45 godina

ju volju i dar. “Kad sam bio puno mlađi i ako hoćeš puno aktuelniji, popularniji, čvršće sjedio na vrhu gotovo sam, tada nijesam ni sanjao ni pretpostavljao da ću poslije 45 godina u muzici i 66. godini još biti vrlo interesantan igrač. Tako da danas na to gledam samo kao na božji dar. A to što sam u dobroj kondiciji, to je samo pitanje genetike. Da te povedem kod mene u Mrčajevce, da ti poređam u vrstu sve Iliće koji su svi onako žilavi”, s osmjehom će Ilić, vlasnik legendarnih “Božanstvena ženo”, “Još te nešto čini izuzetnom”, “Ova noć”, “Polomiću čase od kristala”... Slavuj iz Mrčajevaca dodaje da bavljenje muzikom nije ostvarenje njegovog sna, jer to nije ni sanjao. “Moj san je bio da završim Čim stignem u Crstudije, nu goru, prvo se jada nađem vim prijateljima - da dobar posao. Nijevidim ko je najbliži u sam matom trenutku i ko ima štao o ovovremena da se vidimo me, ovo je i ispriČamo sve bilo slučajno. Ispalo je dobro, ne kajem se. Samo se kajem što nijesam završio studije, čisto jer bih se osjećao bolje i sigurnije da imam neku diplomu”, žali Ilić. Foto: Maximus

ijesam ni sanjao ni pretpostavljao da ću poslije 45 godina u muzici i sa 66 godina još biti vrlo interesantan igrač, iskreno će Ilić.

zabava

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

OSLAV ILIĆ ZA DN O ª GOSTOVANJUº U NAŠOJ DRŽAVI

vako ćoše Crne Gore sjećam kao kod kuće Foto: Damir Drevišagić

S obzirom na to da je decenijama na sceni, Miroslav i te kako ima šta da kaže novokomponovanim zvijezdama i onima koji su kvalitet zamijeniSamo Se kajem što li kvantinijeSam završio tetom. “NaStudije, čiSto jer ša realbih Se oSjećao bolje nost? Mii Sigurnije da imam slim da je neku diplomu to sve otišlo dođavola. I po količini produkcije, a i po kvalitetu. To je stvarno za plakati. I ne znam čemu to sve služi, osim da nekoliko ljudi ‘mazne’ neke pare. To je grijeh”, kritikuje Ilić. Ipak, s druge strane esnafa, lijepo je biti u vrhu. “Ali ne onako sebično jer nemam šta sebi da dokazujem. Ja sam se davno i sebi i drugima dokazao, ali se radujem što su mnoge moje pjesme još u igri, što imaju svoju publiku i nakon 45 godina. I to me ohrabruje da nije baš sve otišlo dođavola, da još ima nade za neki pristojan folk”, vjeruje Ilić.

■ Bio sam u žiriju iz čistog inata

Na opasku da je i pored takvog mišljenja pristao da bude u žiriju tamičenja “Pinkove zvezde” prethodnih sezona, pjevač tvrdi da se ne kaje zbog angažmana. “Pristao sam na to iz čistog inata, da probam da sa ljudima sličnim meni, a vidjela si

Moj san je bio da završim studije, da nađem dobar posao. Nijesam maštao o ovome, ovo je sve bilo slučajno Tokom razgovora sa novinarkom Dnevnih novina

ko je sve bio u žiriju, pokušamo da stavimo mnogima do znanja da nešto može da se uradi na jedan pristojan, duhovit način, a da se to ljudima svidi, za razliku od nekih svinjarija koje sam bio prinuđen da povremeno vidim kad ‘listam’ TV kanale”, ističe Ilić, ne želivši pritom da odgovori zašto ove sezone nije u žiriju “Zvezda”.

■ Dao sam Dopri-

nos Demokratiji

Naš sagovornik nikada nije želio da se deklariše kao pristalica bilo koje političke partije u Srbiji, a objašnjava nam da zbog toga nije imao problem, te da taj stav smatra vrhuncem slobode. “Ja sam bio vrlo direktan i to smatram vrhuncem svoje slobode, pravom na mišljenje i da ga javno iznesem. Čak smatram da sam time dao doprinos razvoju demokratije na ovim prostorima, ni danas ne bježim od toga da jasno i glasno saopštim. U mojm godinama bio bih neozbiljan ako kažem da ne prepoznajem neko političko biće u sebi. Hvala Bogu da i te kako osjećam to, još od ‘90-ih godina na ovamo. Međutim, ono što zamjeram i na šta nikada ne bih pristao, jeste da participiram na mjesto nekog savjetnika ministra ovoga ili onoga, to mi ne pada na pamet”, zaključuje Ilić.

■ u sinDikatu su moji ortaci

Foršpil Ilićeve “Lažu da vrijeme leči sve” iskoristili su članovi Beogradskog sindikata u hit numeri “Sistem te laže”, a iako su pojedini mediji pisali da je Miroslav kritikovao repere zbog tog poteza, pjevač tvrdi da nije bilo nesporazuma. “To su moji ortaci. Nijesu imali nesporazum sa mnom, već sa autorom pjesme”, jasan je Ilić.

zabava

PONEDJELJAK , 14. 11. 2016.

Foto: Svetlana Braun Aplauz za Bobar u Novom Sadu

SANJA BOBAR USPJEŠNA NA SERBIA FASHION WEEKU

Debi u znaku aplauza i lijepih utisaka ⌦ Danilo Brajković

odna manifestacija Serbia Fashion Week od 7. do 12. novembra okupila je dizajnersku elitu u Novom Sadu, a debi na tamošnjoj Nedjelji mode naša Sanja Bobar pamtiće po fantastičnim utiscima i reviji glamuroznih haljina.

Odličnu saradnju sa kolegama iz Srbije crnogorska dizajnerka Sanja Bobar krunisala je fenomenalnim nastupom na tek završenoj

Nedjelji mode u Novom Sadu. Bobar se predstavila tokom programa trećeg dana prestižne manifestacije, a Dnevnim novinama otkri-

IZNENAĐENJE NA INSTAGRAMU

Pink otkrila da je trudna Slavna američka pjevačica Pink objavila je na zvaničnom Instagram profilu fotografiju na kojoj se jasno vidi po zaobljenom stomaku da je u drugom stanju. “Iznenađenje”, napisala je Pink u opisu Instagram posta kojim je 12. novembra otkrila svijetu da je trudna drugi put, prenosi MTV Adria. Pjevačica sa suprugom

Korijem Hartom od 2011. godine ima djevojčicu Vilou, a još od 2006. supružnici su nekoliko puta prolazili kroz turbulentnu fazu, čak su se dvaput rastajali. Zvijezdu su ovog puta mnogi pohvalili i jer je uspjela da zaštiti privatnost. Naime, sudeći po fotografiji Pink je u poodmakloj fazi trudnoće, a vješto je to mjesecima skrivala od znatiželjne javnosti. E.Z. Foto: Instagram

Ova fotka otkrila je trudnoću

va da je i te kako zadovoljna debijem. “Prvi put sam imala čast da predstavim kolekciju na SFW. Utisci su fantastični, kao i reakcija publike, medija koji su već bili upoznati sa mojim radom. Fantastična je bila i cjelokupna organizacija, kao i tim na čelu sa Svetlanom Horvat. Moram priznati da je SFW u rangu sa svjetskom Nedje-

ljom mode”, poručila nam je Bobar, čije je duge, svečane i glamurozne haljine od čipke, svile i satena, ukrašene pastelnim detaljima, nosilo više od 15 devojaka, a nakon revije nagrađene su aplauzom. Podsjetimo, Bobar će dizajnirati haljinu koju će crnogorska misica Katarina Keković nositi na decembarskom svjetskom izboru

u Vašingtonu, a zavjesu na godinu iz snova, koju je svakako obilježio nastup na Nedjelji mode u Njujorku, spustiće na domaćem terenu. “Zatvoriću 20. izdanje Mercedes-Benz Fashion Weeka 19. novembra u podgoričkoj Capital Plazi. Biće to odličan način da zapečatim godinu koju su svakako obilježili rad i veliki uspjesi”, zaključila Bobar.

Sanja Vučić - vokal benda ZAA

ZAA PREDSTAVIO NOVU PJESMU I SPOT

“Trouble” će učiniti kao da ste na koncertu, a u toj sferi smo najjači Premijera novog spota i pjesme “Trouble” kruševačkog crossover sastava ZAA upriličena je sinoć na zvaničnoj Fejsbuk stranici benda, a riječ je o uvertiri pred nastup 26. novembra u beogradskom “Mikser hausu” na kom će se ska/dub/ punk/jazz družina podičiti novim pjesmama sa nadolazećeg albuma.

“Poslušali smo fanove kada je riječ o tehnici snimanja singla – dakle, ide uživo! Kada je riječ o stilu i tekstu, nijesmo pravili nikakav kompromis osim što smo izbacili jednu psovku iz teksta (smijeh). Ali ko zna, vjerovatno ćemo je vratiti na nastupima. Ima težinu na tom mjestu i u tom kontekstu. Uvalićemo vas u tu našu

‘nevolju’ onoliko koliko ste spremni da sa nama odete daleko. Smatramo da poslušati live izvođenje jedne takve energične pjesme može izazvati sličan utisak kao i slušati koncert uživo, a u toj sferi kažu da smo najjači”, poručili su bubnjar Zlatko Petković i vokal Sanja Vučić nedavno za Dnevne novine. D.B.

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ISKORISTITE BLAGODETI VOĆA I POVRĆA

Vitaminski i zdrav sok Zimnica nije potpuna bez sokova od voća i povrća. Većina namirnica sada je dostupna u svako doba godine, ali je velika nutritivna razlika između sezonskih, organskih plodova i onih iz uvoza kad im vrijeme nije. Jabuka sadrži minerale i vitamine A, B i C, djeluje protiv bakterija i virusa. Šargarepa je bogata beta karotenom, a osim toga odlična je za vid i detoksikaciju organizma. Potrebno je: 5 kg jabuka, 2,5 kg šargarepe, 2 kg šećera, 20 g limunske kisjeline. Jabuke očistite i isjecite na veće komade, a šargarepu očistite i isjecite na kru-

Jabuka sadrži minerale i vitamine A, B i C, djeluje protiv bakterija i virusa. Šargarepa je bogata beta karotenom, a osim toga odlična je za vid i detoksikaciju organizma.

pnije kolutove. Jabuke skuvajte u pet a šargarepu u 2,5 l vode. Kada se skuva, izvadiite da se ohladi, a vodu sačuvajte. Ispasirajte sve u blenderu, pa dodajte prvo vodu koju ste sačuvali i nalijte još 3 l svježe vode. Stavite da vri, kada proključa umiješajte šećer i limunsku kisjelinu, ostavite da vri još dva minuta na najjačoj temperaturi. Zatim smanjite na umjerenu i ostavite da se kuva još 10 minuta. Vreo sok sipajte u zagrijane, čiste flaše, zatvorite dobro i umotajte u ćebe. Ostavite tako dok se ne ohladi. (Novosti.rs)

Kuvar

SVE BLAGODETI KESTENA

KUVAR

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ISPOD KUVARSK KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ Da li ste znali da u orašastim plodovima uopšte nema vitamina C? Jesen ima “keca iz rukava” - jedini orašasti plod pun vitamina C koji sa samo 85 grama zadovoljava sve dnevne potrebe za vitaminom C, a to je kesten. Kesten je jedini orašasti plod koji na tridesetak grama sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija. Bogat je i folatima, kojih obično ima u zelenom lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i sjemenkama. Oko 100 g kestena nudi 62 µg folata (ili 15,5 posto). Obezbjeđuje organizam i vitaminima B1, B2, B6 i folnom kisjelinom. Folna kisjelina nužna je za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK, pa konzumacija hrane bogate folatima sprečava pojavu anomalija kod fetusa. Kesten je i izvrstan izvor vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa holesterola. Da biste imali najviše koristi od kestena, tokom sezone po-

Poput lješnika i badema, kesten ne sadrži gluten. Zbog toga je popularan u prehrani onih koji izbjegavaju gluten. Analizirajući sastav vidljivo je da ima najveći postotak skroba, po čemu je sličniji krompiru i kukuruzu nego drugim orašastim plodovima. Brašno kestena lako je probavljivo, a jednako je lagan jedete li kesten kuvan, pečen ili u kvalitetnom kesten-pireu

jedite do 85 grama na dan. Jedući kestenje unijećete i magnezijum, bakar, mangan, željezo, kalcijum, fosfor, cink, te solidne količine kalijuma (518 mg/100 g). Kalijum je vrlo bitan element jer uravnotežuje nivo natrijuma, srčane otkucaje i krvni pritisak. Magnezijum i fosfor su važni za metabolizam kostiju. Poput lješnika i badema, kesten ne sadrži gluten. Zbog toga je popularan u prehrani onih koji izbjegavaju gluten. Analizirajući sastav vidljivo je da ima najveći postotak skroba, po čemu je sličniji krompiru i kukuruzu nego drugim orašastim plodovima. Brašno kestena lako je probavljivo, a jednako je lagan jedete li kesten kuvan, pečen ili u kvalitetnom kesten-pireu. U Italiji, posebno u Toskani, od kestenovog brašna prave se sladoledi, kolačići, slatki hleb, supe i sosevi. Kesteni pomažu kod bubrežnih i probavnih tegoba, a čaj od kestena odlično ublažava simptome astme i bronhitisa. Važno je razlikovati pitomi i divlji kesten. Ovaj drugi nije za jelo, ali je zato vrlo ljekovit i koristi se u obliku krema i tinktura. Najpoznatiji je u liječenju proširenih vena i oštećenih kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih ulja. Uz liječenje kardiovaskularnog sastava, divlji kesten koristi se i u liječenju hemoroida, bolnih menstruacija, te u slučaju povećanja prostate. U Crnoj Gori se može čuti da se kestenje naziva još i “koštanje”. Mi vam danas dajemo dvije ideje kako da kesten iskoristite na najbolji način.

Kuvar

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ke kape Čorba od kestena

Potrebne namirnice su: 500 g kestena 200 g praziluka 200 g šargarepe 40 g maslaca 125 ml bijelog vina 750 ml supe čaša kisjele pavlake Začini (so, malo muskatnog oraha, vlašac) Način pripreme: Zasijecite kestenje unakrst i pecite desetak minuta

u zagrijanoj pećnici da biste mu lakše odstranili ljusku kad se prohladi. Praziluk isijecite na kolutiće, a šargarepu na kockice. Oljušten kesten stavite u sud sa rastopljenim maslacem, pospite ga šećerom u prahu i pustite da se malo karamelizuje. Dodajte povrće i prodinstajte. Zatim prelijte vinom i vodom, te kuvajte poklopljeno oko 40 minuta. Odvojite ne-

koliko cijelih kestena, a preostalo kestenje i povrće ispasirajte i u čorbu dodajte pavlaku. U čorbu vratite cijele kestene, umiješajte muskatni orah, posolite i pobiberite. Prije posluženja pospite sjeckanim vlašcem. Ova čorba je zdrava, ukusna, i bez obzira na dodatak bijelog vina koje kuvanjem ispari prava je odluka da obradujete najmlađe na zdrav način. Prijatno!

rolat od kestena Potrebne namirnice: Za biskvit: 6 jaja 6 kašika šećera vanilin šećer 5 kašika brašna 1/4 vrećice praška za pecivo kašika kakaoa Za kremu: 150 g kesten pirea 50 g šećera u prahu 50 g maslaca 50 g čokolade u prahu 50 g oraha

kašika ruma Priprema: Zagrijte pećnicu na 180°C. Pjenasto umutite jaja sa šećerom i vanilin šećerom. Dodajte prosijano brašno s praškom za pecivo i promiješajte. Od smjese odvojite 6 kašika i u to dodajte kakao. Veći četvrtasti lim obložite papirom za pečenje i izlijte bijelu smjesu. Po vrh kašikom izlijte krugove od tamne smjese. Pecite u zagrijanoj pećni-

ci oko 10 minuta. Pečeni biskvit pažljivo izvadite iz lima na kuhinjsku krpu koju ste posuli šećerom, skinite papir, te zajedno s krpom savijte tijesto u roladu. Ostavite neka se ohladi. Izmiksajte kesten pire, šećer u prahu, maslac, mljevene orahe, čokoladu i rum u kompaktnu kremu. Odmotajte roladu, premažite nadjevom i pažljivo ponovo smotajte. Ukrasite čokoladnim ukrasima i pečenim kestenima.

Sve sugestije i komentare šaljite na mbuskovicsoskic@gmail.com i ne zaboravite da se ukrcate sa nama gastro putovanje i sljedećeg ponedjeljka, vaši vodiči Milica Bušković-Šoškić i Dnevne novine.

KUVAR

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Ukusne poslastice od dunje

DESERT

Sa dolaskom hladnijih dana, stiglo nam je i bogatstvo jesenjeg voća

Često nezasluženo zaboravljamo na mirisne dunje. Dunja obiluje biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima. Osim divnog mirisa ovog voća, koji bi svaki dom učinio “toplim”, dunje su i vrlo zdrave. One imaju veoma visok sadržaj biljnih vlakana koja u prvom redu pomažu u probavi, čisteći naše tijelo od toksina. Dunje sadrže i veliku količinu fenolnih jedinjenja, poput katehina i epikatehina koji imaju sposobnost vezivanja toksičnih materija iz probavnog trakta. Bogate mineralima poput gvožđa, bakra i cinka, konzumiranjem dunja pomaže se normalno stvaranje crvenih krvnih zrnaca, a samim tim i normalan dotok kiseonika do svih tkiva i organa. Vitamin C, koga ima u obilju u dunji, pomaže imunitet i smanjuje zapaljenske procese. Svježe dunje su prilično oporog ukusa i teške za žvakanje, te ih je najbolje jesti kuvane ili pečene. Kuvanjem, ovo voće svakako gubi dio vitamina, ali biljna vlakna i minerali ostaju. Kompot je najjednostavniji način za uživanje u ovom aromatičnom voću. U kompot od dunja se može dodati i med, cimet, žafija. Nezaslađeni kompot od dunja i suvih šljiva je jedan od najboljih i najukusnijih načina za tretiranje spore probave. Od dunja se mo-

gu napraviti razni džemovi, želei, sokovi. Žele od dunja se može napraviti tako što se nakon pranja, dunje očiste i isjeku na komade, prokuvaju u vodi dok ne omekšaju. Nakon toga se procijede, doda se na svaki kilogram dunja po kilogram šećera i sok od dva limuna. Ova mješavina se zatim ponovo prokuva, razlije u kalup i ostavi da se suši na vazduhu. Sjutradan ćete imati predivan žele koje se može jesti sam ili kao džem na parčetu tosta sa malo maslaca. Osim kompota i želea i slatko od dunja je prava poslastica. Na kilogram dunja ide kilogram šećera, dva decilitra vode, 200 grama sjeckanih oraha i dva limuna. Dunje oprati i očistiti od kore i sjemenki i staviti ih u činiju sa vodom da ne bi pocrnjele, zatim ih isjeći na kockice. U dublju šerpu ušpinujte šećer i vodu, dodajte sjeckane dunje i kuvajte 10-12 minuta, dok se ne zgusne. Pred kraj kuvanja dodati sjeckane orahe i limun sjeckan na kolutove. Skuvano slatko prekrijte vlažnom krpom i ostavite da prenoći. Sjutradan ga nalijte u tegle.

■ SAVJET PLUS Dunja je od davnina poznata u narodnoj medici-

Bogate mineralima poput gvožđa, bakra i cinka, konzumiranjem dunja pomaže se normalno stvaranje crvenih krvnih zrnaca

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ni i koristi se prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja i umirivanje stomačnih tegoba. Najljekovitije su joj sjemenke koje, kada odstoje u vodi, oslobađaju sluz koja pomaže kod problema s kašljem.

■ SIRUP PROTIV BRONHITISA

Izdrobite 5 g sjemenki dunje i prelijte ih sa 100 ml vode. Kada se stvori gusta sluzasta masa, dodajte 15 g svježeg soka od bokvice i 100 g meda od žalfije. Uzimajte po jednu kašičicu tri puta na dan prije jela.

KUVAR

Marmelada od dunja

Sastojci za 4 teglice od 300 ml: 2 kg dunja, 1 kg šećera, litar i po vode i 40 ml soka od limuna. Dunje dobro obrišite suvom krpom, operite, uklonite peteljke, izrežite na četvrtine, izvadite sjemenke i zajedno s ljuskom isjecite na kockice ili tanke kriške. Voće odmah stavite u šerpu, sipajte litar i po vode, sok od limuna i zagrijte na jakoj vatri. Kad proključa, smanjite temperaturu i kuvajte oko 45 minuta, povremeno promiješajte. Veliku cjediljku prekrijte vlažnom gazom ili krpom, sipajte omekšalo voće i procijedite sok. Voće sasvim ohladite i ispasirajte, a sok sipajte u lonac, dodajte šećer, pasirane dunje i kuvajte na jakoj temperaturi oko pet minuta, dok se marmelada ne zgusne, odnosno dok ne počnu da izbijaju mehurići. Vruću marmeladu sipajte u vrele tegle, zatvorite poklopcem i stavite na prohladno i tamno mjesto.

Žele od dunja se može napraviti tako što se nakon pranja, dunje očiste i isjeku na komade, prokuvaju u vodi dok ne omekšaju

Osim kompota i želea i slatko od dunja je prava poslastica

KUVAR

ZASLADITE SE

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Voćne i slatke đakonije

CRNO-BIJELI ROLAT Potrebno je: 5 mandarina, 100 g šećera u prahu, 4 jaja, 300 ml slatke pavlake, kesica šlag fiksa, 2 kašike kakao praha, 50 ml likera od pomorandže, kašičica otopljenog putera i rendana čokolada. Umutite žumanca sa šećerom, dodajte kakao i dobro izmiješajte. Izmiksujte čvrst snijeg od bjelanaca i postepeno umiješajte u smjesu s kakaom. Tijesto sipajte u pleh obložen masnim papirom i premazan otopljenim puterom i pecite u rerni zagrijanoj na 190 stepeni oko osam minuta. Pažljivo uklonite papir za pečenje, koru premjestite na kuhinjsku krpu koju ste posuli šećerom u prahu, urolajte i ostavite da se ohladi. U međuvremenu, slatku pavlaku umutite sa šlag fiksom, mandarine oljuštite i isijecite na manje

komade. Rolat razvijte, poprskajte likerom, premažite šlagom, rasporedite mandarine i ponovo urolajte. Kolač ukrasite voćem i rendanom crnom čokoladom. KEKS TORTA Za tijesto: 125 g brašna, kašičica praška za pecivo, 3 jajeta, 100 g šećera i 50 g mljevenog spekulas keksa. Za krem: konzerva od 650 ml mandarina, 600 ml slatke pavlake, 2 kesice šlag fiksa, 100 ml likera od breskve, 2 kesice vanile, kesica želatina i 50 g krokant lješnika. Za dekoraciju: 400 ml slatke pavlake, 2 kesice šlag fiksa, 6 kašika listića badema, 12 kriški mandarina, 6 spekulas keksa i 50 g krokant lešnika. Umutite snijeg od bjelanaca i tri kašike hladne vode, dodajte šećer, žumanca, umiješajte brašno s praškom za pecivo i mljevenim kek-

som. Sipajte u kalup i pecite u rerni na 160 stepeni 20 minuta. Želatin pripremite prema uputstvu na pakovanju, a mandarine ocijedite. Slatku pavlaku umutite sa šlag fiksom i vanilom. Liker zagrijte sa želatinom, sipajte šlag, dodajte mandarine i krokant lešnik. Koru presijecite vodoravno, stavite prsten za tortu, nafilujte šlagom sa mandarinama, poklopite drugom korom i ohladite u frižideru. Slatku pavlaku umutite sa šlag fiksom, premažite cijelu tortu, ukrasite pečenim listićima badema, prepolovljenim keksom, mandarinama i lješnicima. S KANDIRANIM VOĆEM Za 4 osobe: 6-8 mandarina, 100 g smeđeg šećera, 4 jaja, 50 g kandiranog voća i kašičica gustina. Mandarine operite toplom vodom i osušite. Jednu man-

darinu izrendajte, vodoravno isijecite na četiri tanka kruga i ostavite sa strane. Od preostalih mandarina iscijedite 400 ml soka, sipajte u posudu, dodajte 50 g šećera, jaja, kremasto umutite mikserom, a zatim umiješajte rendanu koricu, gustin i kandirano voće. Preostali šećer karamelizujte u tiganju, stavite kolutove mandarina, okrenite ih, izvadite i ohladite. Ostatak karamela sipajte u četiri vatrostalna kalupa oprana hladnom vodom i napunite kremom od mandarina. Kalupe poređajte u šerpu, sipajte kipuću vodu do 3/4 visine kalupa, poklopite i kuvajte na srednjoj temperaturi oko 30 minuta. Izvadite iz šerpe, sasvim ohladite, izvrnite na tanjir, ukrasite karamelizovanom mandarinom i prelijte ostatkom soka iz kalupa.

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

KUVAR

VITAMINSKE KOCKE Potrebno je: 5 jaja, 5 kašika šećera, 4 kesica vanilin šećera, 5 kašika brašna, pola kesice praška za pecivo, 3 konzerve mandarina, 1 l multivitaminskog soka, po 2 kesice bijelog i crvenog želatina, 600 ml slatke pavlake, 3 kesice šlag fiksa i 3 kesice vanilin sosa u prahu (bez kuvanja).

Vitaminske kocke i hrskavi čizkejk VITAMINSKE KOCKE Potrebno je: 5 jaja, 5 kašika šećera, 4 kesica vanilin šećera, 5 kašika brašna, pola kesice praška za pecivo, 3 konzerve mandarina, 1 l multivitaminskog soka, po 2 kesice bijelog i crvenog želatina, 600 ml slatke pavlake, 3 kesice šlag fiksa i 3 kesice vanilin sosa u prahu (bez kuvanja). Umutite čvrst snijeg od bjelanaca, dodajte žumanca, šećer, jednu vanilu, brašno, prašak za pecivo, promiješajte, sipajte u pleh obložen masnim papirom i pecite u rerni na 170 stepeni oko 15 minuta. Mandarine ocijedite, a sok izmiješajte sa vitaminskim sokom, do 750 ml. Sipajte u posudu i skuvajte s bijelim i crvenim želatinom, sklonite s ringle, umiješajte pire od mandarina i nafilujte ohlađenu koru. Slatku pavlaku umutite sa ostatkom vanilin šećera, šlag fiksom, premažite krem od mandarina i poravnajte. Vanilin sos izmiksujte s 300 ml vitaminskog soka, premažite preko šlaga, ohladite, isijecite na kocke i poslužite.

HRSKAVI ČIZKEJK Za tijesto i mrvice: 100 g brašna, 3 kašike šećera, 100 g mljevenih badema, 50 g putera, jaje i kašičica rendane pomorandžine kore. Za krem: konzerva mandarina, 150 g neslanog krem sira, kašičica rendane pomorandžine kore, 2 kašike šećera, 120 g slatke pavlake i 4 lista bijelog želatina. Brašno, bademe, šećer, rendanu koru, puter i jaje sipajte u posudu, umijesite čvrsto tijesto, umotajte u foliju i ohladite 30 minuta. Tijesto prepolovite, razvijte dva kruga pečnika 20 cm, stavite u podmazan pleh i ispecite u rerni na 180 stepeni oko 20 minuta. Jednu koru ohladite, a drugu izmrvite. Mandarine ocijedite, sok umutite s krem sirom, šećerom, rendanom korom i šlagom od slatke pavlake. Želatin omekšajte, ocijedite, zagrijte na tihoj vatri, dodajte malo pavlake, brzo umiješajte ostatak i ohladite pola sata. Na ohlađenu koru stavite prsten za tortu, nafilujte kremom, rasporedite mandarine i pospite mrvicama.

S KANDIRANIM VOĆEM Za 4 osobe: 6-8 mandarina, 100 g smeđeg šećera, 4 jaja, 50 g kandiranog voća i kašičica gustina. Mandarine operite toplom vodom i osušite. Jednu mandarinu izrendajte, vodoravno isijecite na četiri tanka kruga i ostavite sa strane. Od preostalih mandarina iscijedite 400 ml soka, sipajte u posudu, dodajte 50 g šećera, jaja, kremasto umutite mikserom, a zatim umiješajte rendanu koricu, gustin i kandirano voće.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 14.11. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Izdajem dvosoban nenamješten stan 53m2, drugi sprat, Moskovska 153. Tel.067/189-353 i 063/289-353 Izdajem opremljen jednosoban stan 50m2. Ulica Jovana Tomaševića 9, zgrada “Lovćen investa” kod MUPa. Tel.067/303-307 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220

POSLOVNI PROSTOR

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt telefon 067/206-566

Izdajem poslovni prostor, zgrada Lepa Kata, okrenut prema Gintašu, 20m2. Tel.067/020/741 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12 m2) ili mijenjam za stan. Tel. 067/244-616

Prodajem/izdajem poslovni prostor 30m2 u Ul. Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461

PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem imanje od 2.000 m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata povoljno Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Livada 2.000m2 i placevi manje i veće površine u Omerbožovićima i Milješu, bliža okolina Podgorice, 25€/m2. Tel.069/528-633 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel. 067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Tel. 069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@ gmail.com REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

USLUGE

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 14.11. 2016.

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel. 069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Telefon 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Telefoni 069/020997, 067/911-2598

POSAO Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

KUĆNI LJUBIMCI Bijeli vučjaci - švajcarski ovčari, ženska štenad, na prodaju. Povoljno. Tel.069/138-162

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Dimenzije - širina puta visina: x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

 VAŽNI TELEFONI

RESTORANU ATRIO

potreban pomoćni radnik sa iskustvom u kuhinji i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt tel. 067 613 707

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS 81 81 38 38 38

43 31

MALI OGLASI

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

44•TVprogram 10:00 Serija: Andrija i Anđelka 10:30 Serija: Nemoj da zvocaš 11:15 Neki novi klinci 13:00 Tačno 1 14:15 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:25 Serija: Brusko 16:05 Serija: Sinđelići 17:05 Serija: Zvala se Feriha 18:00 Exkluziv 18:25 Serija: Kuhinja 19:00 Žurnal 19:30 Serija: Paramparčad 20:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 21:15 Serija: Nemoj da zvocaš 22:15 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 00:00 Noćni žurnal 00:30 Serija: Blejd

PRVA Serija: Paramparčad, 19.30

07:30 VOA 08:00 Film 10:00 5 do 5 (r) 11:00 DW koncert 12:00 Film 14:02 Film 16:00 DW koncert 16:55 5 do 5 18:00 Film 20:00 Film 22:00 Film 00:00 5 do 5 01:00 Repriza programa

ATLAS Film, 22.00

10.00 Vijesti 12.00 Vijesti 12:20 Strani dok. program 13.05 Nodi 13.30 Meridijani 14.00 Vijesti 14.05 Naučno-obrazovni program 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Dnevnik na gestovnom jeziku 17.45 Hornika gradova 18.30 Serija: Budva na pjenu od mora 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Elementarno 22.30 Serija: Epizode 23:55 Serija: Prava žena

RTCG 1 Serija: Elementarno, 20.10

10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 13:00 Više od petice ® 13:30 Goleada 14:15 Extremno 14:30 Legende 14:45 Teme i dileme 15:00 Toto vijesti - uživo 19:00 Aktuelno 19:15 Extremno 19:30 Loto – uživo 00:00 Priča dana 00:45 Zvjezdane staze 01:15 Humoristička serija

777 Na domaćem terenu, 15.45

10:30 City kids M 11:03 Premijera 11:22 Serija: Seks i grad 12:03 Dobar dan 13:03 City M 14:03 Magazin in CG 15:46 Serija: Bahar 17:06 5 minuta kuvajte sa Džajom 17:16 Serija: Ljubav, navika, panika 18:00 Info monte 18:52 Sportisimo 19:10 Serija: Elif 21:03 U žiži CG 22:54 Meteo plus 00:03 Serija: Seks i Grad 00.42 Film: Ratnička klasa 02.15 Film: Žuti mango

21:25 23:00 23:30 00:00

Hrana i vino Ljepota življenja Nas je 10% Muzika Aljazeera, Vijesti Bez recepta Hrana i vino Loto Kućica u cvijeću MBC muzička top lista Aljazeera, Hoću kući Motorsport Aljazeera, Većina počinje ovdje Zapisano u zvijezdama

MBC Kućica u cvijeću, 20.10

Informativa

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 11:10 Serija: Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:45 Serija: Mućke, r 14:00 Vijesti u 2 14:10 Život teče dalje, r 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Bez granica 21:00 Serija: Mućke 22:00 Vijesti u 10 22:30 Serija

PINK Serija: Seks i Grad, 00:03

11:15 12:00 13:15 13:30 14:00 16:20 17:30 19:30 20:10 20:50

Sport

VIJESTI Serija: Mućke, 21:00

11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

TV NIKŠIĆ Info pres, 12.00

10.00 Agrosaznanje 11.00 Strani dok. program 12.00 Vijesti 12.05 Film 14.05 Muzika 14.30 Tajna starog mosta, r 15:00 Tenis: London Masters 1000 16.30 Daj šapu 17.00 Art magazin 17.30 Savršena azijska kuhinja 17.55 Fleš sport 18.05 Serija: Epizode 18.35 Serija: Čuvar pravde 19.30 Dnevnik 2 21:00 Tenis: London Masters 1000 23:00 Serija: Elementarno 23.45 VOA – glas Amerike 00.15 CG sport, r 01.00 Koncert

RTCG 2 Tenis: London Masters 1000, 15:00

10:00 10:35 11:00 11:30 15:00 16:35 17:00 17:05 17:20 18:15 18:45 19:00 19:35 20:00 21:30 22:00 22:33 22:35

Serija Muzički program Prelaz Muzički program Film Muzički program Vijesti Muzički program Na dva mora Hrana i vino Bioskopske najave Polis Grad teatar Budva Mediterraneo Muzički program Polis Mali oglasi Rock Band 2016.

BUDVA Film, 15.00

TVPROGRAM•45

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, Ratnička klasa, 00:42

REPERTOAR CINEPLEXXA ČUDOVIŠTANCE MALO 14:45, 16:45 DEVET ŽIVOTA 15:30 DOKTOR STREJNDŽ 16:30, 17:30, 19:45, 22:15 DŽEK RIČER - BEZ POVRATKA 19:15, 22:45 GENIJALCI 18:30 GREBEN SPASA 15:00, 20:00, 22:30 INFERNO 21:45 JESEN SAMURAJA 20:30 MOJA MRŠAVA SESTRA 17:40 RAČUNOVOĐA 19:30, 22:00 TROLOVI 15:10, 16:00, 18:00 VOJNA AKADEMIJA 3: NOVI POČETAK 17:15, 19:30, 21:30

Advokat početnik Alek Brno (Anson Maunt) dobija slučaj velike novčane prevare u koju je upleten i veliki bos mafije. Ubrzo se mladi advokat zaljubljuje u svedoka, koji je u isto vrijeme žena mafijaškog bosa. Svjestan da mafija ne poštuje pravila i da ako on bude igrao strogo po pravilima nema čemu da se nada, Alek odlučuje da pravdu uzme u svoje ruke. Režija: Alan Hruska Uloge: Anson Maunt, Erika Lersen, Robert Von... Žanr: Drama

PRVA, Serija: Kuhinja, 18:25 Iz ruske kuhinje stiže savršena humoristička poslastica. Radnja ovog visokobudžetnog sitkoma odigrava se u Moskvi, tačnije u ruskim restoranima. u prvom planu serijala je mladi, ambiciozni Maksim, Maks Lavrov koji sanja da postane veliko kulinarsko ime. On počinje da radi u najskupljem moskovskom restoranu “Klod Mone” koji drži Dmitri Nagiev, koji je inače poznati ruski glumac. Uloge: Mark Boagatirev, Dmitri Nazarov, Jelena Podkaminskaja, Dmitri Nagiev...

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS1 10.00 12.30 12.45 13.00 14.45 15.15 16.00 17.00 17.20 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 22.50 23.05 23.15 00.00 00.45 00.50

Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Serija. “Pakao na točkovima” Serija. “Sumnjiva lica” Ovo je Srbija Serija: “Čizmaši” Dnevnik Šta radite bre Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Čizmaši” Upitnik Serija: “Sumnjiva lica” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Autoportret: Dejan Mijač Serija: “Pakao na točkovima” Vesti Film: “Poljubac leptira”

HRT1 09.31 10.18 11.11 11.42 12.00 12.15 12.18 12.20 13.15 14.00 14.47 15.56 16.42 17.00 17.20 18.10 19.00 19.43 20.05 20.40 21.35 22.19 23.05 23.20 23.28

Serija: “Mekleodo ve ćerke” Plodovi zemlje Treće doba TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Život teče dalje” Hrvatska uživo Kod doktora Društvena mreža Put do čuda TV kalendar Vijesti Serija: “Kraljica noći” Kviz: Potera Dnevnik Vrijeme Dva : jedan u gostima Serija: “Domovina” CSI Hrvatska Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Sport

FOX 09.55 11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 19.00 20.00 21.00 22.00 23.55

Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Serija: “Bez ljutnje molim” Serija. “Agent Karter” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Serija: “Moderna porodica” Serja: “Havaji 5-0” Serija: “Bouns” Serija: “Moderna porodica” Serija: “Bez ljutnje molim” Serija: “Imperija” Film: “Prljava igra” Serija. “Mornarički istražitelji”

ARENASPORT1 07.30 Auto moto, ABS šou 08.00 Boks: Weekly MAGAZIN 08.30 Fudbal, Liga šampiona, emisija 09.00 Košarka: Barselona - RealMadrid 10.30 Arenasport vesti 11.00 Fudbal: PSŽ - Rens 13.00 Fudbal: Roma Bolonja 16.30 Clubland 17.30 Fudbal: Borac Crvena zvezda 19.30 Fudbal, pregled kola italijanske lige 20.00 Košarka, emisija U obruču 21.00 Fudbal: Fiorentina -Sampdorija 23.00 Arenasport vesti 23.30 Auto moto, mobil auto 00.00 Fudbal: Rijeka Hajduk 02.00 Hokej: Dalas - Čika go

MTV 06.00 08.10 08.20 09.10 09.40 10.00 11.00 12.00 12.10 13.40 14.20 14.40 15.20 16.20 16.30 17.10 17.40 18.00 18.20 18.40 19.50 20.00 20.50 21.00 21.40 22.30 22.40

Morning Mix 3 From 1 Teen Mom Daria Punk’d Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domacica 3 From 1 Ridiculousness Ridiculousness 3 From 1 3 From 1 Teen Mom Daria Punk’d Ridiculousness MTV’s Bugging Out 3 From 1 3 From 1 Rock Chart 3 From 1 Catfish: The TV Show Catfish: The TV Show 3 From 1 MTV Essentials

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

FOTO UBOD Bjuik iz 1954. godine

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Moćna fotografija gorile

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2502

9 8 8

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2644 2014-01-08

2013-08-19

9 1 4 6 8 3 2 5 www.sudokukingdom.com 5 2 5 7 1 4 9 6 3

1 5

3 2

6 9 7

3 6

5 8

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

7 8

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2503

Medium level

6 8

7 5

Sudoku puzzle No. 2643 2014-01-07 1

2013-08-20

2 4

5 6

5 7

7 8

3 4 6

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Word Search Puzzle #X919EV

Banjo Banjo Brisking Burned Brisking Ceded Burned Cemented Clams Ceded Cowed Cemented Cream Clams Deferred Deities Cowed Earths Cream Ended Endive Deferred Foraying Deities Grubby

Guild

Endive Inked

Kindness Foraying Mauls Grubby Mumble GuildNasty InkedNurses Plumps Kindness Pulse MaulsReared Resists Mumble Resort NastySaved Scored Nurses Screwy

Earths

Plumps

Ended

Pulse

Reared Resists Resort Saved Scored Screwy Snobs Suite Threes

Snobs Twirling Suite Threes Urine Toddle Welts Trifled Tunas Wines Twirling Wordings Urine Wrecker Welts Wines Wrinkled Wordings Wrecker Wrinkled

Toddle

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Imate veliki uticaj na svoje poslovno okruženje. Možete da očekujete da ćete dobiti neke zanimljive, nove informacije. Očekuje vas veoma povoljan dan.

BIK Moguće je da je pred vama veliki niz poslovnih obaveza, i vi imate sasvim dovoljno energije da se posvetite tome. Postoji mogućnost da zablistate.

BLIZANCI Smatrate da bi najbolje bilo da pokrenete sopstveni posao. Razmišljate o tome da se ozbiljno pokrenete na polju privatnog biznisa jer imate neke veoma dobre ideje.

RAK Nijeste sigurni koja ponuda za posao je najbolja za vas, ali ste svjesni činjenice da bi trebalo brzo da donesete tu odluku. Dan donosi pozitivne promjene.

VAGA Očekuje vas mogućnost da ostvarite bolju zaradu i postignete neke važne dogovore na kraćem poslovnom putovanju. Ugovori koje budete potpisali biće veoma važni.

ŠKORPIJA Pravite neophodne korake ka uspjehu. Ne želite da dopustite da vas bilo šta poremeti. Maksimalno ste fokusirani na posao i posvećeni svojim obavezama.

STRIJELAC Danas možete da se oslonite na svoje poslovne sposobnosti i na svoju intuiciju. Sami ćete najbolje riješiti neka pitanja i doći do odgovora koji su vam neophodni.

JARAC Moguće je da će vam neka osoba zatražiti pozajmicu, ali vi ipak nijeste zainteresovani da joj izađete u susret. Vi znate u koga imate povjerenja a u koga ne.

Trifled

REBUS

Tunas

Nijeste pretjerano posvećeni poslu danas jer priželjkujete slobodan dan i potreban vam je odmor. Moguće je da ćete imati priliku da odete ranije kući.

DJEVICA Moguće je da vas očekuje pozitivno iznenađenje od vaših kolega. Možete da očekujete da ćete imati veoma povoljna dešavanja na poslovnom planu danas.

VODOLIJA Veoma je važno da pokažete da ste spremni da radite naporno i da budete maksimalno posvećeni svom poslu. Ako se postavite na taj način, uspjeh će vam doći uskoro.

RIBE Krećete ka novim poslovnim pobedama. Želite da pokrenete neke sasvim drugačije projekte na ovom planu. Vaša kreativnost dolazi do izražaja.

SPORT F1: HAMILTON NA 12 OD ROZBERGA

Haos na Interlagosu, odluka u Abu Dabiju Najčešća slika sa jučerašnje trke: Safety car ispred bolida F1

NA DANAŠNJI DAN

2002.

Crvena zvezda - Lacio 1:1, nakon 0:0 u Rimu. Branko Bošković pogodio stativu, pa dao gol za prolaz, ali Enriko Kijeza iz ponovljenog slobodnjaka donio 1:1 i spas ekipe Roberta Manćinija.

ŠOK VLADO ŠĆEPANOVIĆ VIŠE NIJE TREN

PRITISAK “SA ST OTJERAO I ŠĆEPAN ⌦ Alen Kasmić

Prekid, nastavak, prekid, nastavak... I na kraju - Luis Hamilton. Pravi “cirkus” izazvala je kiša (ili bolje reći organizatori) na jučerašnjoj pretposljednjoj trci u sezoni Formule 1 u Brazilu, nakon koje je Britanac minus za liderom Nikom Rozbergom smanjio na svega 12 bodova. Sve to znači da planetu čeka veliko finale u Abu Dabiju, gdje će 27. novembra biti vožena posljednja trka šampionata i koja će dati odgovor ko je novi šampion Formule 1. Branilac titule tako je prvi put u karijeri slavio na stazi “Interlagos” u trci u kojoj su vozači više bili iza bezbjednosnog vozila nego što su se trkali. Iz dva majstora Mercedesa na pobjedničkom postolju našao se vozač Red Bula Maks Ferštapen. “Bio sam opušten. Kada je kiša obično sve na kraju bu-

⌦--------------------UKOLIKO NIKO ROZBERG U ABU DABIJU BUDE NAJMANJE TREĆI, PRVI PUT U KARIJERI POSTAĆE ŠAMPION FORMULE 1.

---------------------⌦ de dobro po mene”, poručio je nakon trke Hamilton. Sve je jasno pred posljednju trku! Ukoliko Rozberg u Abu Dabiju bude najmanje treći, prvi put u karijeri postaće šampion Formule 1. Učinak Hamiltona u tom slučaju biće nebitan. “Nisam mogao da radim ono što sam želio, vremenski uslovi su bili teški, ali na kraju mogu da živim sa ovim drugim mjestom”, istakao je lider Rozberg. Za Luisa Hamiltona trijumf u Sao Paulu bio je 52. u karijeri. Čekajući veliko finale i 27. novembar u Abu Dabiju... Rozberg ili Hamilton? K.B.

⌦----------------------------------------------JUČERAŠNJA TRKA BILA JE I POSLJEDNJA NA “NJEGOVOM” INTERLAGOSU ZA FELIPEA MASU. VOZAČ VILIJAMSA NAKON ABU DABIJA ZAVRŠIĆE SJAJNU KARIJERU.

-----------------------------------------------⌦

Izgleda da se u Košarkaškom klubu Budućnost Voli ne može bez šokova i kada sve ide sjajno. Nakon šokantno poraza od Karpoš Sokolija (71:77) u devetom kolu ABA lige stigla je još jedna šokantna informacija - Vlado Šćepanović je podnio ostavku na mjesto šefa stručnog štaba podgoričke ekipe. Bilo je to iznenađenje koje je izazvalo potrese u košarkaškim krugovima. Iako u Evropi nije briljirao, Japanac je u regionalnom takmičenju pored ovog poraza ostvario i osam uzastopnih pobjeda. Identična situacija se desila i prošle godine - Igor Jovović je krajem novembra takođe odlučio da podnese ostavku, kada je crnogorski šampion imao učinak od devet pobjeda i dva poraza u ABA ligi, dok su u Evrokupu bili blizu prolaska u narednu rundu. “Možda jeste iznenađenje, ali se to dešava u sportu”, rekao je Šćepanović za RTCG. “Vjerovatno bi se ovo desilo poslije narednih utakmica”. Dva vezana poraza, od Bajerna u evropskom takmičenju i od makedonskog predstavnika su čini se prelili čašu. Jer Šćepo nije bio zadovoljan odnosom pojedinih igrača. “Prepoznao sam da to više nije to. Niti atmosfera, niti hemija među igračima kako bi se dobila utakmica. Nije bilo kako sam mislio da treba, sportski, košarkaški”, istakao je Šćepanović. Iako nije htio da upire prstom, jedan od najboljih crnogorskih košarkaša je istakao da su u ekipu počeli da se miješaju ljudi kojima tu nije mjesto. “Zabrinjavaju me stvari koje više nijesu ni košarkaške ni

Prepoznao sam da to više nije to. Niti atmosfera, niti hemija među igračima kako bi se dobila utakmica. Nije bilo kako sam mislio da treba, sportski i košarkaški sportske. Kada vi kao trener ne možete da utičete na reakciju nekih igrača, stvarno je zabrinjavajuće. Zbog čega i na koji način donekle i znam. Sa čije strane i čije su to instrukcije takođe znam, ali to više nije bitno i to više nije sport. Ja sam sportista cio život i sport gledam čistim očima. Čim je došlo do tih

TRENERA ZA GODINU ĆE PROMIJENITI BUDUĆNOST VOLI

stvari, ja više ne želim da budem dio toga”, jasno je poručio Šćepanović. Trenerski debi Vlada Šćepanovića je trajao četiri mjeseca. Kada je postavljen na vruću klupu bivšeg kluba činilo se da je to pravi potez i dugoročno rješenje. Međutim, pokazalo se da se bez pritiska “sa strane” u Podgorici ne može. “Ja sam zahvalan Draganu Bokanu i Upravi na hrabrosti da angažuje trenera početnika u jednom velikom, ozbiljnom klubu. Nadam se da sam odradio vrhunski posao. Jesam novi u svemu tome, ali sam napredovao iz dana u dan”, zaključio je Vlado Šćepanović. Dragan Bokan i njegovi saradnici sada moraju ekspresno reagovati i angažovati petog trenera za godinu - Igor Jovović, Luka Pavićević, Igor Đaletić, Vlado Šćepanović...

MOJ TIKET

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ALEN KASMIĆ, novinar DN

✓ Srbija U19 - Švedska U19 ✓ Crna Gora U19 - Hrvatska U19 ✓ Italija U21 - Danska U21 ✓ Poljska - Slovenija ✓ Trento - Torino

NER BUDUĆNOSTI

TRANE” NOVIĆA

RUKOMET

Levalea bolja od Morače PRVA LIGA, 4. KOLO (M) Ivangrad - Mornar 7 30:28 Mojkovac - Rudar 23:22 Partizan 1949 - Budvanska rivijera 22:23 Tabela: Budvanska rivijera 8, Partizan 1949 6, Ivangrad 4, Rudar 2, Mojkovac 2, Lovćen 2, Mornar 7 0. PRVA LIGA, 5. KOLO (Ž) Levalea - Morača 2015 22:20 Nikšić - Danilovgrad (odloženo) Slobodna je bila ekipa Budućnosti II. Tabela: Danilovgrad 8, Levalea 2010 4, Buducnost II 4, Morača 2015 2, Nikšić 0.

RUKOMET

Budućnost sredila Sutjesku

Zoran Lukić prvi kandidat Uprava Budućnost Volija mora brzo da reaguje i angažuje novog trenera, a kako saznaju Dnevne novine prvi i najozbiljniji kandidat je Zoran Lukić. Ovaj 45-godišnji je dvije godine bez angažmana, a posljednji posao mu je bio u Banvitu. Prije Turske vodio je i Nižnji Novgorod. Srpski stručnjak je i ovog ljeta bio kandidat za vruću klupu. Pored Lukića, kandidati su i Stevan Karadžić i Slobodan Subotić. I njih dvojica su ovog ljeta bila u igri za dolazak u Podgoricu.

PRVA LIGA, 3. KOLO (M) Budvanska rivijera Budva Bar Volley 3:0 (25:21, 25:16, 25:13) Sutjeska – Budućnost Capital Plaza 0:3 (19:25, 16:25 i 11:25) Jedinstvo Bemax - Volley Star (odloženo) TABELA: Budvanska rivijera Budva 6, Jedinstvo Bemax 6, Budućnost Capital Plaza 3, Bar Volley 3, Volley Star 0, Sutjeska 0. PRVA LIGA, 5. KOLO (Ž) Galeb - Gorštak 3:0 (25:16, 25:8, 25:13) Budućnost Bemax - Gimnazijalac 1:3 (21:25, 25:22, 24:26, 22:25) Budvanska rivijera Budva Morača 3:0 (25:14, 25:20, 25:10) Herceg Novi - Luka Bar 0:3 (14:25, 14:25, 18:25) Nikšić – AOK Rudar 0:3 (13:25, 14:25, 24:26). TABELA: Galeb 15, Luka Bar 13, Budvanska rivijera Budva 12, Herceg Novi 9, AOK Rudar 9, Gimnazijalac 6, Morača 5, Nikšić 4, Budućnost Bemax 2, Gorštak 0.

1 3+ 1 GG +164,5

ZAVRŠNI ATP MASTERS: ĐOKOVIĆ OKRENUO DOMINIKA TIMA

DA LI JE TO STARI NOVAK?

Konačno pravi: Novak Đoković Možda je izgubio prvi set, ali u nastavku planeta je vidjela sve ono što je Novaka Đokovića činilo najdominantnijom teniskom figurom posljednjih godina. Sjajan tenis, “ludačke” emocije i hladnokrvnost

Nakon prvog seta uspio sam da se fokusiram, a rani brejk u drugom mi je pomogao da igram sve bolje.

kada je to trebalo... Srpski teniser Završni masters u Londonu otvorio je pobjedom protiv Dominika Tima iz Austrije - 6:7, 6:0, 6:2. Jeste rano, ali sve ovo moglo bi da označi ekspresan povratak Đokovića na vrh ATP liste, koji je nedavno izgubio od Endija Mareja. “Dominik je sjajno igrao i zaslužio je prvi set”, istakao je Đoković. “Poslije sam uspio da se fokusiram, a rani brejk u drugom setu mi je pomogao da igram sve bolje. Mnogi igrači kažu da se osjećaju kao rok zvijezde kada igraju u Lon-

donu, a i ja se slažem sa time. Moram biti zahvalan na svemu što mi je tenis donio”. U drugom meču grupe B Miloš Raonić je u dva seta bio bolji od Gael Monfis 6:3, 6:4 . K.B.

GRUPA A 15.00h 21.00h

GRUPA B Đoković - Tim Raonić - Monfis

POVRATAK U PROŠLOST DNEVNE NOVINE PRIJE PET GODINA

Petr Čeh je želio da utiša tribine I pored poraza u Pragu (0:2) fudbalska reprezentacija Crne Gore je vjerovala da će u revanšu nadoknaditi minus. Po dolasku u Podgoricu mi smo razgovarali sa najvećom zvijezdom češke selekcije, Petrom Čehom. “Vidio sam da na svakom meču crnogorski navijači daju sve od sebe da pomognu Crnoj Gori. Biće veoma bučno, ali sve je na nama, naš cilj je da utišamo publiku i to možemo da uradimo samo našom igrom”, rekao je tadašnji golman Čelsija. Rezultat je naravno poznat. Nakon brojnih promašaja “hrabrih sokolova” Česi su postigli gol koji im je donio plasman na Evropsko prvenstvo. A.K.

Danas Vavrinka - Nišikori Marej - Čilić

2:1 2:0

sport

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

ABA LIGA (9. KOLO) - PORAZ MORNARA OD ZADRA (104:110)

NBA

Nezaustavljivi Klipersi

Od početka sezone igraju nevjerovatnu košarku, a prije dvije noći su upisali i devetu pobjedu uz samo jedan poraz. Los Anđeles Klipersi su u gostima lako i ubjedljivo savladali Minesotu (119:195). Već u prvoj četvrtini ekipa iz “grada anđela” je stekla +13, pa je već tada sve bilo jasno. Dobitnik večeri je bio Blejk Grifin koji je stigao 9.000 poena u karijeri (sinoć 20). Džejms Harden je plesao u Hjustonu, ali su njegove “rakete” izgubile od San Antonija (106:100). “Brada” je ubacio 25 poena, imao 13 asistencija i 11 skokova, ali su na drugoj strani bili raspoloženi Kavaj Lenard (20), Toni Parker (16), Lamarkus Oldridž (16) i Pau Gasol (15 poena). SEMAFOR: Indija – Boston 99:105, Nju Orleans – LA Lejkers 99:126, Toronto – Njujork Niks 118:107, Atlanta – Filadelfija 117:96, Hjuston – San Antonio 100:106, Čikago – Vašington 106:95, Minesota – LA Klipers 105:119, Majami – Juta 91:102, Milvoki – Memfis 106:96, Finiks – Bruklin 104:122, Denver – Detroit 95:106. A.K.

Foto: ABA liga

Barani kasno zaigrali

Emir Hadžibegović čuva Ivana Marinkovića Luda, NBA utakmica, najefikasnija ove sezone u ABA ligi, ali ipak sedmi poraz - košarkaši Mornara izgubili su od Zadra (104:110) u devetom kolu regionalnog takmičenja. Tokom cijelog meča gost je dominirao, držao konce u svojim rukama u nekoliko navrata je imao i dvocifrenu prednost, ali se četa Đorđija Pavićevića nije predavala. U posljednjih dva minuta viđena je prava drama, jer su Lamont Džouns, Oktavijus Elis i Antabija Voler držali Barane u životu. Presing po cijelom terenu je rezultirao greškama Zadrana pri izvođenju lopte, ali kada je crnogorski predstavnik trebalo da izjednači, ekipa Anta Matu-

ABA LIGA 9. KOLO Igokea - Mega Leks K. Sokoli - Budućnost Partizan - Cedevita Krka - MZT Olimpija - FMP Mornar - Zadar Cibona - C. zvezda 1. C. zvezda 2. Budućnost 3. Cedevita 4. Cibona 5. Partizan 6. Igokea 7. Krka 8. Zadar 9. Mega Leks 10. FMP 11. Olimpija 12. Mornar 13. MZT 14. K. Sokoli

9 9 9 9 9 9 8 9 9 9 8 9 9 9

64:67 77:71 87:97 97:87 89:85 104:110 70:91 9 8 6 6 6 4 5 4 3 3 3 2 2 1

0 1 3 3 3 5 3 5 6 6 5 7 7 8

18 17 15 15 15 13 13 13 12 12 11 11 11 10

CRNOGORSKA ERSTE LIGA - PREGLED PETOG KOLA

Sutjeska preskočila Podgoricu, Rožajci maksimalni SEMAFOR Četiri meča isto toliko pobjeda - košarkaši Sutjeske savladali su sinoć u Podgorici Studentski centar (81:75) u posljednjem meču petog kola crnogorske Erste lige. Nikšićani su tokom cijelog meča bili u vođstvu, “studenti” su pokušavali da preokrenu, ali je četa Miloša Kovača iskusno čuvala stečenu prednost. Najefikasniji u redovima Sutjeske je bio Marko Perović sa 19 poena, a odlično ga je pratio Nikola Đoković sa 15. U redovima domaćina četvorica igrača su imala

dvocifren učinak - najefikasniji je bio Marko Koljević sa 21 poenom, Aleksandar Bogojević je dodao 20, Elvis Čekić 19 uz 13 skokova, dok je Nikola Vuković ubacio 11. Maksimalan skor imaju i košarkaši Ibra. Oni su u subotu na svom terenu deklasirali Primorje (86:59). Ekipu iz Rožaja su do trijumfa vodili Nedim Feleć sa 15, Admir Nurković i Nikola Rondović sa 14, Marko Ljujić sa 13 i Marko Todorović sa 11 koševa. Jedinstvo je na svom terenu bio ubjedljiv protiv Lovće-

Subota Jedinstvo - Lovćen Ibar - Primorje Danilovgrad - Teodo Juče S. centar - Sutjeska Ulcinj slobodan

1. Ibar 2. Sutjeska 3. Jedinstvo 4. Teodo 5. S. centar 6. Ulcinj 7. Lovćen 8. Danilovgrad 9. Primorje 1945

4 4 5 5 5 4 4 4 5

lovića se nekako provlačila i na kraju je sa slobodnih bacanja uspjela da izvuče veoma važan trijumf. Bio je ovo četvrti uzastopni poraz za ekipu iz lučkog grada, sedmi ukupno, a imaju i dvije pobjede. U narednom kolu Mornar gostuje Mega Leksu. A.K.

mornar

zadar

104 110 23 22 20 39 34 19 23 34 Korać 2 Džouns 30 Krstić 2 Radunović 10 Vujošević 2 Ćalić 2 Mijović Dikerson Elis 25 Hadžibegović 8 Mugoša 4 Voler 19 Trener: Đorđije Pavićević

Vladović Vraneš Jelenković Krajina Jurica Spaleta Brzoja Marinković Barać Ramljak Vrkić Mazalin Trener: Ante Matulović

8 10 8 10 27 27 11 9

BAR - Dvorana: SC “Topolica”. Gledalaca: 1.500. Sudije: Milivoje Jovčić (Srbija), Dragan Kralj (BiH), Radoš Arsenijević (Srbija). Slobodna bacanja: Mornar 21-27 (78%), Zadar 22-28 (79%). Šut za dva: Mornar 25-45 (62%), Zadar 35-47 (74%). Šut za tri: Mornar 9-26 (15,4%), Zadar 6-16 (80%). Skokovi: Mornar 18+10, Zadar 23+6. Asistencije: Mornar 15, Zadar 22. Ukradene lopte: Mornar 8, Zadar 6. Greške: Mornar 10, Zadar 14. Blokade: Mornar 4, Zadar 2. Faulovi: Mornar 25, Zadar 26.

Stigao Kamerun Tatum Zbog napornog ritma i mnogo utakmica Uprava Mornara je morala da reaguje - novi član crnogorskog učesnika u Ligi šampiona je Kamerun Tatum koji je potpisao ugovor do kraja sezone. Ovaj 27-godišnji Amerikanac igra na pozicija-

ma dva i tri, a prošle sezone je nosio dres poljskog Turova. U Fiba Evropa kupu je prosječno bilježio 13,3 poena i 3,8 skokova po meču. Tatum će pravo nastupa imati od sljedećeg kola ABA lige, kada Mornar gostuje Mega Leksu.

Detalj sa jučerašnjeg meča Studentski centar - Sutjeska

86:72 86:59 79:83 75:81 4 4 3 3 2 2 1 1 0

0 0 2 2 3 2 3 3 5

8 8 8 8 7 6 5 5 5

na (86:72), dok se Teodo nekako provukao protiv Danilovgrada u gostima (79:83). A.K.

Foto: Dejan Lopičić

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

SPORT

OSVAJALI SU LIGU ŠAMPIONA, EURO, MUNDIJAL, ALI...

Prvenstvo = prokletstvo Jedni igrači tokom karijere nemaju priliku da stignu do trofeja, drugi uspiju da osvoje sve što se osvojiti može, dok su treći osvajali i Ligu šampiona - ali nikada nisu osvojili prvenstvo. Nekoliko sjajnih, legendarnih igrača nalazi se u pomenutoj trećoj kategoriji, iako su njihove karijere bile fantastične.

■ STIVEN

DŽERARD

Čuveni kapiten Liverpula Stiven Džerard, danas igrač Galaksija, proveo je u klubu s Enfilda 17 godina, osvojio onu čudesnu Ligu šampiona protiv Milana 2005. u Istanbulu. Međutim, nije uspio da razbije prokletstvo Redsa u prvenstvu, iako je nekoliko puta bio jako blizu. Najbliži je bio 2014, ali se u dvoboju protiv Čelsija poklizao,

a Demba Ba pogodio i tako ostavio Liverpool i Stivi Džija bez titule u Premijer ligi.

■ DŽEJMI

KARAGER

Takođe, Đerardov saigrač Džejmi Karager nije stigao do titule u Premier ligi, uprkos tome što je 16 godina igrao za Liverpul. I on je osvojio Ligu šampiona prije 11 godina, ali nikad nije uspio da dosanja ono što je, recimo, uradio jedan Lester prošle sezone.

■ GERET BEJL Nevjerojatno zvuči podatak da Geret Bejl nikad nije osvojio prvenstvo Engleske ili Španije, u kojoj danas igra za Real. To mu nije uspjelo s Totenhemom, dok je s ekipom iz Madrida dva

Džerarda i Bejla veže “prokletstvo”

puta osvajao Ligu šampiona 2014. i 2016, ali i dalje čeka na Primeru, u kojoj je Real ove sezone lider i Velšaninu je sigurno to prvi cilj.

■ FERNANDO TORES

Atletiko, Liverpul, Čelsi, Milan i ponovno Atletiko. Ipak, Fernando Tores nikad nije osjetio kako je to biti najbolji u prvenstvu jedne zemlje. Sjajni napadač stigao je do Lige šampiona sa Čelsijem 2012. u Minhenu, ali je propustio istorijsku titulu Atletika 2014, jer je bio na Stemford Bridžu. Zanimljivo, El Ninjo je osvojio i Evropsko, Svjetsko prvenstvo te Ligu Evrope, ali mu nedostaje jedan ligaški uspjeh.

■ HUAN MATA Poput Toresa, i njegov zemljak Huan Mata je, takođe, sa Čelsijem stigao do “klempavka” prije četiri godine, kao i do titula evropskog i svjetskog šampiona. Ali, iako je igrao za Valensiju, “plavce” i danas Mančester junajted, nije uspio da prekine proklestvo svoje karijere. A.Popović

Ligu šampiona, Ligu Evrope, Evropsko i Svjetsko prvenstvo osvojio je Fernando Tores, ali nikad nije stigao do trofeja u nekom prvenstvu

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 15.00hMasters London, tenis 21.00hMasters London, tenis

SPORTKLUB 1 13.00hMaster London, tenis 15.00hVavrinka - Nišikori, tenis 19.00hMarster London, tenis 21.00hMarej - Čilić, tenis 02.30hNjujork Džajents - Sinsinati, ragbi

SPORTKLUB 2 20.45hTrentino - Torino, košarka

SPORTKLUB 3 18.30hDinamo Riga - Bars, hokej

ARENASPORT 1 01.00hTamba Bej - Islanders, hokej

ARENASPORT 3 20.40hFrancuska - Engleska, fudbal U21

EUROSPORT 14.00hOpen Sj. Irske, snuker 20.00hOpen, Sj. Irske, snuker

NAPADAČ FEŠTOM ZAVRŠIO KARIJERU

Milito otišao u penziju Jedna velika fudbalska karijere zvanično je završena. Na vrelom Cilindru, stadionu Rasinga, 37-godišnji Dijego Milito oprostio se u spektakularnoj atmosferi. U karnevalskoj atmosferi zvijezde utakmicu su odigrala tri tima: “Rasing 2001” (članovi šampionske generacije iz 2001), “Rasing 2014” (koju su činili Militovi saigrači iz šampionskog tima od prije dvije godine) i ekipa Militovih prijatelja, sastavljena od fudbalera sa kojima je igrao ili se družio u Evropi. “Odlazim ostvarenih snova. Sanjao sam da karijeru završim u dresu Rasinga. U ovakvom danu ne mogu da ne pomenem ljude u Evropi. Đenova me je dovela u Evropu i učinila me poznatim u tamošnjem fudbalu, a njeni navijači su me uvijek tretirali bogovski. Saragosa mi je omogućila da igram u

velikom prvenstvu kao što je španska Primera. A onda Inter… Nezaboravne godine sam proveo u Interu. Uvijek sam se osjećao posebno u tom klubu. Interovi navijači su mi pružili momente za pamćenje. Hvala im svima”, rekao je “Prinćipito”, a onda zaključio... “Hvala ti, moj voljeni Rasinže, hvala vam divni navijači. Kao što kaže naša pjesma: Najbolja stvar koju Rasing ima su njegovi ljudi!”. Milito je 2010. osvojio sa Interom trostruku krunu, a bio je odlučujući igrač pohod na Seriju A, Kup Italije i Ligu šampiona, u čijem je finalu sa dva gola potopio Bajern na Santijago Bernabeu stadionu. I danas, nakon 630 utakmica i 239 golova, nezaboravni napadač je okačio kopačke o klin, ali će njegovi golovi zauvijek živjeti. A.P.

SPORT

NAJVEĆE ZARADE

Mesi i Ronaldo dominiraju

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Grčki ubod u srce zmajeva KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO 4. KOLO GRČKA U 95. UZELA POBJEDU BIH 1:1

GRUPA A

Francuska - Švedska 2:1 (odigrano u petak) Bugarska - Bjelorusija 1:0 (Popov 10’) Luksemburg - Holandija 1:3 (Šanot 44’ - Roben 36’, Depaj 58’, 84’) 1. Francuska 2. Holandija 3. Švedska 4. Bugarska 5. Bjelorusija 6. Luksemburg

4 4 4 4 4 4

3 2 2 2 0 0

1 1 1 0 2 1

0 1 1 2 2 3

10 7 7 6 2 1

GRUPA B Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo godišnje najviše zarađuju od svih fudbalera. Portugalac i Argentinac za godinu inkasiraju po 21,5 miliona eura, a slijede Geret Bejl (20), Hulk (17,8) i Pol Pogba (16,5), otkrilo je ostraživanje “Global Sports Salary Survey-a”. Engleski velikan Mančester Junajted izdvaja najviše novca za plate fudbalera sa prosjekom od 6,5 miliona eura pojedinačno na godišnjem nivou. Odmah iza “crvenih đavola” je Barselona sa 6,3 miliona, a potom redom idu Mančester Siti sa šest miliona, Real Madrid, Čelsi, Pari Sen Žermen i Bajer Minhen. Gledajući po ligama, najplaćeniji igrači su u engleskoj Premijer ligi u prosjeku od 2,7 miliona eura po sezoni, ispred španske Primere (1,4 miliona), italijanske Serije A (1,25 miliona) i njemačke Bundeslige sa milion. A.P.

Šokantna noć za BiH krenula je od crvenog kartona Edina Džeka

Majstorijom Miralema Pjanića iz slobodnog udarca Bosna i Hercegovina je vodila na paklenom gostovanju u Grčkoj, ali je na kraju, uz zvuk sirene, ostala bez zlatne pobjede. U tenzijama napumpanoj utakmici Edin Džeko (u duelu skinuo šorts Sokratisu Papastatopulosu) i Kirijakos Papadopulos (neprimjerena reakcija nakon poteza Džeka) dobili su crvene kartone u 80. minutu, a situaciju 10 na 10 iskoristili su “heleni” i “bombom” lijevog beka Georgiosa Tzavelasa u 95. minutu stigli do 1:1. Pirej je gorio od oduševljenja, a “zmajevi” u nevjerici posmatrali kako odlazi trijumf koji bi ih na kraju kvalifikacija mogao koštati Svjetskog prvenstva.

POSLJEDNJIH GOSTUJUĆIH UTAKMICA U KVALIFIKACIJAMA ZA SP HOLANDIJA NIJE IZGUBILA (14 POBJEDA I TRI REMIJA) U istoj grupi H Belgija je razmontirala Estoniju (8:1) i zadržala prvo mjesto, dok je Kipar jedva uspio da slomi otpor Gibraltara (3:1). Holandija se dugo mučila u grupi A protiv Luksemburga, koji je uspio da odoli do 58. minuta, a onda je Memfis Depaj

sa dva gola spasio obraz “lala” i ostavi ih u trku makar za drugo mjesto i baraž u grupi A. Portugal je savladao Letoniju (4:1) i nastavio lov na Švajcarsku (pobijedila Farska Ostrva 2:0). Sve je dobro krenulo za evropskog šampiona - Kristijano Ronaldo realizovao je penal za vodstvo, a onda je u 59. pogodio lijevu stativu iz novog jedanaesterca, čime je “prizvao” izjednačenje na drugoj strani u 67. preko Artursa Zjuzinsa. Ipak, tim Fernanda Santoša do kraja postigao tri gola i slavio, a Ronaldo potpisao treći gol uz polu-makazice, čime se sa ukupno sedam golova poravnao na vrhu liste strijelaca u kvalifikacijama sa Robertom Levandovskim. A.Popović

PRIČAM TI PRIČU: MALO POZNATE IZJAVE SLAVNIH FUDBALERA

ZALJUBIO SAM SE U KAKU ZBOG KLASE, ELEGANCIJE I KARAKTERA “Ako postoji igrač u kojeg sam se zaljubio zbog klase, elegancije i karaktera - to je nesumnjivo Rikardo Kaka. Igrali smo polufinale Lige šampiona na Old Trafordu, a Kaka je bio nezaustavljiv. On je taj dodir magije u takvim takmičenjima koji čini razliku. To je bio prvi put da igra uživo protiv mene. Međutim, došlo je do incidenta na sredini terena, napravio sam prekršaj nad njim, a on me je zgrabio za vrat i dobio je žuti zbog toga. Znao sam da je pobožan i religiozan čovjek, pa sam pomislio - ‘Osoba ko-

ja je tako pobožna da me napadne fizički?’. Ali, kada se meč završio u našoj svlačionici čekali su me on i Đenaro Gatuzo, koji je govorio engleski dobro jer je igrao u Rendžersu. Re-

kao mi je da se Rikardo želi izviniti zbog svog nesportskog poteza. Odgovorio sam: ‘Nema problema, svi smo mi ljudi’. Rikardo me je zagrlio i dao mi ikonu. Bio sam šokiran njegovom velikodušno-

šću i objasnio: ‘Rikardo, nema problema, igrači su na terenu nekada spremni da učine čudne stvari, a u Ligi šampiona, u polufinalu to je normalna stvar’. Gatuzo je to sve lijepo prevodio, a Kaka je kleknuo ispred mene i opet mi je zahvalio. Cijela svlačionica je aplaudirala i mi smo razmijenili dresove. Njegov dar još uvijek je kod mene i podsjeća me na jedan od najvažnijih trenutaka u mojoj karijeri sa velikim čovjekom”. A.P. Legendarni Rajan Gigs o brazilskom majstoru Rikardu Kaki.

Mađarska - Andora 4:0 (Gera 34’, Lang 43’, Gjorčo 73’, Šalaj 88’) Švajcarska - Farska O. 2:0 (Derdijok 27’, Lihtštajner 83’) Portugal - Letonija 4:1 (Ronaldo 28’ pen, 85’, Karvaljo 70’, Alveš 92’) 1. Švajcarska 2. Portugal 3. Mađarska 4. Farska O. 5. Letonija 6. Andora

4 4 4 4 4 4

4 3 2 1 1 0

0 0 1 1 0 0

0 1 1 2 3 4

12 9 7 4 3 0

GRUPA H Belgija - Estonija 8:1 (Munije 8’, Mertens 16’, Azar 25’, Karasko 62’, Mertens 64, 68’, Lukaku 83’, 88’) Grčka - BiH 1:1 (Tzavelas 95’ - Pjanić 32’) Kipar - Gibraltar 3:1 (Laifis 29’, Sotero 65’, Sielis 87’ Kaskiaro 51’) 1. Belgija 2. Grčka 3. BiH 4. Kipar 5. Estonija 6. Gibraltar

4 4 4 4 4 4

4 3 2 1 1 0

0 1 1 0 0 0

0 0 1 3 3 4

12 10 7 3 3 0

Direktni plasman na SP Odlazak u baraž za SP

sport

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

MLADA REPREZENTACIJA IZGUBILA OD VRŠNJAKA IZ SRBIJE (1:2)

NOSTALGIJA - SJEĆANJE NA LEGENDARNE EKIPE (Kom 1991/92)

Sezona u kojoj se na Zlatici slavilo osvajanje Kupa ⌦ Miloš Antić imao je Kom mnogo generacija za ponos, prošlo je školu kultnog kluba sa Zlatice mnogo velikih fudbalera, ali malo je onih ekipa koje će ostati upamćene po trofejima. Jednu od takvih čuveni vragovi sa Zlatice imali su u sezoni 1991/92. kada je osvojen Kup Crne Gore u žesatkoj konkurenciji svih crnogorskih klubova, izuzev Budućnosti i Sutjeske, tada prvoligaša stare Jugoslavije. Na slici koje će se sa posebnim emocijama sjetiti svi simpatizeri Koma, ali i oni stariji ljubitelji fudbalu su: GORNJI RED: Đokić (trener), Lj. Ivanović, Živaljević, Kasalica, Ljumović, Ristić, Mugoša. DONJI RED: Vuković, Mijović, Đurić, Milić, Bošković, D. Ivanović.

Tim sa Zlatice je iskoristio činjenicu da najjačih crnogorskih klubova Budućnosti i Sutjeske nema u Kup takmičenju (igrali u Kupu Jugoslavije kao članovi elite), pomeo konurenciju i osvoji domaće masovnije takmičenje

Prva zvijezda tima bio je legendarni Petar Caco Ljumović, koji se nakon pet sezona u inostranstvu (Grčka dvije, Francuska tri) vratio u Crnu Goru i pomogao Komu da dotakne neslućene visine. Što na terenu, kao kapiten i vođa tima, što na treninzima, gdje se vidjelo da će ubrzo početi i njegova trenerska karijera.

Može da bude budućnost reprezentacije Crne Gore: Oliver Šarkić Svaki početak je težak, a pred selektorom mlade reprezentacije Crne Gore Mojašem Radonjičem je dugačak put posut trnjem. “Sokolići” su u razmaku od četiri dana doživjeli dva poraza - prvo 10. novembra u Mostaru od Bosne i Hercegovine (2:0), a juče u Podgorici od vršnjaka iz Srbije (1:2). Tek je prvo okupljanje generacije 1996. i mlađi, odigrano je samo 180 minuta, tako da bi bilo nezhvalno donositi bilo kakav sud, ali okršaj sa daleko dominantnijim i kvalitetnijim “orlićima” ne stvara idealnu sliku. “Razlika u kvalitetu je bila očigledna, Srbija je bila bolja i zasluženo pobijedila. Nadam se da ćemo do početka kvalifikacija odigrati što više utakmica, kako bi uspjeli da se uigramo i uklonimo sve propuste”, poručio je selektor Radonjić. U interesantnoj predstavi pod Goricom gosti su stigli do golova preko Miladina Stevanovića i Andreja Apostolovića, ali bez obzira na poraz, podgorička publika je aplauzom ispratila našu mladu selekciju, a ovacije su bile najglasnije nakon panjenke Mihaila Perovića sa

CRNA GORA

SRBIJA

Perović (pen.) 90’ Stevanović 55’ Apostolović 66’ Vuksanović Stevanović (od 68. Novović) milenković Rašo (od 46. (od 68. Grivić) mijailović) Uskoković Stojanović Bajić (od 73. Ćalasan) (od 46. Bogosavac Pjetrović) Denić A. Vukčević (od 46. Glavčić) (od 76. Vučić) mrkić Kotorac (od 46. Zličić) (od 76. S. mladenović Vukčević) (od 46. Đuričković Apostolović) (od 88. Rudović) Pantić Camaj (od 46. Đurišić) (od 62. Vuković) Jović Petrović (od 56. Rušević) (od 46. Šaponjić Kukuličić) (od 65. Radonjić) Šarkić Selektor: (od 68. Nenad Golubović) Lalatović Cmiljanić (od 62. Perović) Selektor: mojaš Radonjić Nikolić PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 1000. Sudija: m. milačić. Pomoćnici: Đ. Ražnatović i A. Đikanović (svi Crna Gora).

bijele tačke u samom finišu. “Dvije utakmice su nam poslužile da steknemo uvid u ono šta nam nedo-

staje”, prokomentarisao je Radonjić. A, u Crnoj Gori su očigledni nedostaci - izuzev Milisava Vuksanovića, golmana koji se isticao sjajnim bravurama i talentovanog, ali ne i dokazanog Olivera Šarkića, jasno je da mlada selekcija nema pravog bisera - budućeg A reprezentativca. Radonjić nema igrača poput Luke Đorđevića, Nebojše Kosovića, Marka Jankovića, Vukana Savićevića, Aleksandra Boljevića, ali nadamo se da bi timsko zajedništvo moglo da bude oružje ove generacije. “Svaki početak je težak. To smo i očekivali”, poruka je Radonjića. Sa druge strane, Srbija, kao i godinama unazad, ne mora da brine za budućnost - najpopularniji Luka Jović i Ivan Šaponjić nijesu blistali pod Goricom, ali drugi momci, većinom iz Superlige, su pokazali klasu... “Zadovoljan sam sveukupnim izdanjem ekipe. Jako sam zadovoljan onim šta su prikazali, s obzirom da nam je ovo prvo okupljanje”, poručio je selektor U20 reprezentacije Srbije i trener Vojvodine Nenad Lalatović. U.R.

FOTO: Dejan Lopičić

Mojaša raDoNjIĆa čeka brDo posla

sport

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

Dl - ROŽAJCI PROFITIRAlI NAKON 15. KOlA

Ibar sam na vrhu Poslije 15. runde drugoligaškog takmičenja imamo novog samostalnog lidera - to je rožajski Ibar! Ibar je u prijestonici savladao domaće Cetinje 3:0, pa je tako iskoristio poraz Otrant Olimpika u Ulcinju od Igala 2:1, te neuspjeh Koma koji je još u subotu u derbiju kola poražen od Mornara na Zlatici (2:1)... Dakle, Ibar sada ima 33 boda, Otrant Olimpik i Kom su skupili 30, s tim što Zlatičanima tek treba da se upiše pobjeda nad Grafičarom koja je ostvarena za “zelenim stolom”. Trijumf su još ostvarili Jezero i Čelik - drugoligaš iz Plava je savladao Radnički u Beranama sa 2:0, dok je Čelik u Nikšiću bio bolji od Bratsva rezultatom 3:2. Posljednja utakmica 15. kola na pro-

Selektor je sa stručnim štabom preuzeo privicu, ali zna da ni igrači nisu bili na nivou: Startnih 11 u Jerevanu

gramu je u srijedu, kada će Grafičar u Plavu, dočekati Berane od 13 časova. SEMAFOR 15. KOLA: Kom - Mornar 1:2, Otrant Olimpik - Igalo 1:2, Cetinje - Ibar 0:3, Radnički Jezero 0:2, Čelik - Bratstvo 3:2, Grafičar - Berane (srijeda, 13.00). RASPORED 16. KOLA (20. NOVEMBAR): Berane - Čelik, Bratstvo - Cetinje, Ibar - Otrant Olimpik, Igalo - Radnički, Jezero Kom, Mornar - Grafičar. B.T.

dRUGA liGA 1. Ibar 15 10 3 2 2. Kom 14 9 3 2 3. Otrant 0. 15 9 3 3 4. Jezero 15 8 1 6 5. Radnički 15 7 3 5 6. Mornar 15 6 5 4 7. Berane 14 6 3 5 8. Igalo 15 6 0 9 9. Cetinje 15 5 2 8 10. Čelik 15 6 0 9 11. Bratstvo 15 3 3 9 12. Grafičar 13 0 0 13

33 30 30 25 24 23 18 18 17 15 12 0

OMlADINCI IgRAJu sA HRVATsKOM (12.00)

Da se popravi utisak protiv moćnih komšija Odigrati bolje nego na prethodne dvije utakmice

FOTO: FSCG

lJuBIŠA TuMBAKOVIĆ NIJE glEDAO

Krivi smo svi se iza priče o ⌦ Bojan Topalović

FOTO: fscg.me

jubiša Tumbaković u loži stadiona pod Goricom na utakmici mladih reprezentacija Crna Gora - Srbija (0:2). Od “sokolića” nije imao šta da vidi. Nijednog igrača. Ali je ugledao novinare uz komentar “kao na optuženičkoj klupi” koji je razbio teško vraćanje na bolni poraz u Jerevanu (3:2).

Prije početka preliminarnog turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo fudbalera do 19 godina, naša omladinska reprezentacija je bila veliki favorit pred utakmice sa Farskim Ostrvima i Kiprom. I zato što je bila veliki favorit, očekivalo se da Crna Gora izbori ulazak u elitnu

GRUPA 12 DANAS - 12.00 Crna Gora - Hrvatska F. Ostrva - Kipar 1. Hrvatska 2. Kipar 3. F. Ostrva 4. Crna Gora

2 2 2 2

2 1 1 0

0 0 0 0

0 1 1 2

6 3 3 0

rundu. Međutim, nakon dva šamara od pomenutih selekcija i svega viđenog u dosadašnjem toku turnira (poraz od Farana 2:1, a od Kiprana 1:0), izabranici Aleksandra Miljenovića su danas u Petrovcu (12.00) veliki autsajderi protiv moćne selekcije Hrvatske. “Kockasti” su bez problema riješili duele sa timovima protiv kojih su se naši klinci obrukali, ali eventualna pobjeda nad Hrvatskom (obezbijedila elitnu rundu, izdvajaju se Brekalo, Šemper, Lovren, Majer...) bi donekle mogla da popravi utisak. U.R.

Priznao je do još nije gledao snimak utakmice u kojoj je Crna Gora imala sve poslije divnih 45 minuta, a dobila je ništa nakon očajnog drugog dijela. Jer još nema snage za to. Međutim, vremena će imati, pošto “hrabri sokolovi” narednu utakmicu u kvalifikacijama za Mundijal u Rusiji 2018. igraju 26. marta 2017. protiv Poljske... “Podvukle su nam se neke greške u pripremi utakmice, a bilo je nekih djelova igre na koje, mi sa klupe, ne možemo da utičemo. Prvi utisci su vezani za pad energije ekipe. Nijesam mogao da prepoznam tim, posebno u drugom poluvremenu”, rekao

je Ljubiša Tumbaković novinarima u poluvremenu utakmice Crna Gora - Srbija... “Ne kažem da grešaka nije bilo u prvom poluvremenu, bez obzira na procjene da smo taj dio odigrali fantastično. Ne mislim da je bilo tako. Mislim da smo odigrali korektno prvo poluvrijeme gdje su se u pojedinim

momentima potkrale greške i neka bojažljiva igra protivničke ekipe, što smo mi iskoristili i snagom individualnog kvaliteta došli do tog rezultata”. Drugo poluvrijeme se ne može objasniti riječima? Ali... “Prepoznao se nedostatak fudbalske energije. Ekipa je tada pala. Napravili smo neke izmjene, željeli da sačuvamo Nikolu Vukčevića da ne dobije drugi žuti karton. Svejedno je ekipe ‘propadala’”, analizira najtrofejniji trener u istoriji Partizana, a onda otkriva na čemu je insistirao... “Insistirali smo na onome što se dešavalo u prvom poluvre-

⌦------------------------------------------------Sreća je što igramo tek za četiri i po mjeSeca, što će mnoge Stvari da Se promijene. zaboraviće Se poraz od jermenije, vrijeme liječi Sve. nadam Se da ćemo uSpjeti da animiramo ekipu. možda bi SaSvim drugačija dimenzija bila da redoSljed rezultata nije bio ovakav, a da Smo ipak došli do Sedam bodova. onda bi Sve bilo drugačije.

-------------------------------------------------⌦

SPORT

PONEDJELJAK, 14. 11. 2016.

GRUPA E Ako treba da tražimo nešto pozitivno, to je što nijesmo izgubili od tri ekipe koje su, objektivno, bliže prvom ili drugom mjestu od Jermenije i Kazahstana. Poljska? Ukoliko budemo imali visok nivo profesionalnosti, želje, htijenja, ambicije i zajedništva, sve što nijesmo imali u Jerevanu, onda možemo da se nadamo pozitivnom rezultatu. Koji je rezultat protiv Poljaka pozitivan, to vi procijenite, ja već znam

SNIMAK UTAKMICE SA JERMENIJOM

I, NE KRIJEM O MENTALITETU menu, da ti protivnik šutira na gol tek u 45. minutu. Znači, da ne dozvolimo Jermeniji da bude opasna u zoni šuta, u toj posljednjoj trećini terena, da ne dođe do prekida, jer smo znali da su dobri u tim situacijama. Nama se desilo suprotno, mnogo puta su šutirali, dolazili u šanse i polušanse”. Žal za propuštena tri boda je ogroman, ali crveni su i dalje u dobroj poziciji pred narednih šest kola. Međutim, da li je u Jerevanu bio problem dobro poznati balkanski mentalitet ‘lako ćemo’? “To se govori da bi se išlo linijom manjeg otpora kada nemamo odgovor na neko stručno pitanje. Ne bih se krio iza priče o mentalitetu, radilo se o stručnim slabostima svih nas. I stručnog štaba i igrača. Kada imaš nešto što si ti stvorio, a ne iskoristiš, onda kažemo da je mentalitet kriv. E, pa nije! Evo, ja preuzimam odgovornost na sebe, ne idem tim putem da tražim opravdanje u

Tumba i File u FS Srbije

Prvi i sadašnji selektor Crne Gore imaju svoje mjesto u Fudbalskom savezu Srbije Zoran Filipović i Ljubiša Tumbaković članovi stručnog vijeća Centra za edukaciju fudbalskih trenera FSS. tim stvarima, nego jednostavno nijesmo odgovorili zadatku, nijesmo bili pravi da bi ostvarili ono što smo zaslužili da ostvarimo”, jasan je legendarni 64-godišnji stručnjak iz Beograda. Tumba dobro zna sa čime raspolaže, zato smo ga pitali - razmišlja li o osvježenju A selekcije? “Naravno. Stalno potenciram stragetiju koja ima za cilj da se kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo iskoriste i za sticanje iskustva pojedinih igrača na koje računamo u dužem periodu. Kada to kažem, mislim na grupu

1. Poljska

10:5

2. Crna Gora

9:4

3. Danska

7:5

4. Rumunija

6:4

5. Jermenija

4:10

6. Kazahstan

3:11

Direktan plasman na Svjetsko prvenstvo Plasman u baraž za Svjetsko prvenstvo 1. KOLO 4. SEPTEMBAR 2016. Danska - Jermenija Kazahstan - Poljska Rumunija - CRNA GORA

1:0 2:2 1:1

2. KOLO 8. OKTOBAR 2016. Jermenija - Rumunija CRNA GORA - Kazahstan Poljska - Danska

0:5 5:0 3:2

3. KOLO 11. OKTOBAR 2016. Kazahstan - Rumunija Danska - CRNA GORA Poljska - Jermenija

0:0 0:1 2:1

6. KOLO 10. JUN 2017. 18:00 Kazahstan - Danska 20:45CRNA GORA - Jermenija 20:45 Poljska - Rumunija 7. KOLO 1. SEPTEMBAR 2017. 18:00 Kazahstan - CRNA GORA 20:45 Danska - Poljska 20:45 Rumunija - Jermenija 8. KOLO 4. SEPTEMBAR 2017. 18:00 Jermenija - Danska 20:45 CRNA GORA - Rumunija 20:45 Poljska - Kazahstan

3:2 4:1 0:3

9. KOLO 5. OKTOBAR 2017. 18:00 Jermenija - Poljska 20:45 CRNA GORA - Danska 20:45 Rumunija - Kazahstan

5. KOLO 26. MART 2017. 18:00 Jermenija - Kazahstan 20:45 CRNA GORA - Poljska 20:45 Rumunija - Danska

10. KOLO 8. OKTOBAR 2017. 18:00 Danska - Rumunija 18:00 Kazahstan - Jermenija 18:00 Poljka - CRNA GORA

4. KOLO 11. NOVEMBAR 2016. Jermenija - CRNA GORA Danska - Kazahstan Rumunija - Poljska

Na Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine iz Evrope će se plasirati 13 reprezentacija - devet pobjednika grupa i četiri selekcije kroz baraž, koji će igrati osam najboljih drugoplasiranih reprezentacija.

Tumba i File će svojim znanjem i iskustvom pomagati centru na čijem se čelu nalazi Slobodan Pavković, dok su ostali članovi još selektor Srbije Slavoljub Muslin i Dejan Ilić. igrača koji su tek izašli iz mlade reprezentacije i koja u narednom periodu, bez obzira ko bude selektor, ima veliku šansu da podigne nivo kvaliteta reprezentacije. Tu su Boris Kopitović, zatim Nebojša Kosović, Vukan Savićević, Marko Janković, Vladimir Jovović, Luka Đorđević i još neki koji su interesantni. Ali, uslov je da što više igraju u klubovima”, podvukao je Tumbaković. I pozdravili smo se uz nadu da će se Jermenija - od koje su ostali ožiljci - preboljeti, te da ćemo protiv Poljske opet biti pravi...

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno Tramp najavio prve predsjedničke poTeze

na međunarodnom fesTivalu u varšavi

Nagrađen film “Crna Gora i veliki rat” Dugometražni dokumentarni film “Crna Gora i veliki rat”, autora Branka Baletića i Andra Martinovića, nagrađen je specijalnim priznanjem na Međunarodnom festivalu vojnih i isto-

rijskih filmova u Varšavi. Crnogorski reditelji Baletić i Martinović kažu da ih više od priznanja raduje međunarodno interesovanje za ovaj težak period crnogorske istorije. (Portal RTCG)

Protjeraće tri miliona imigranata

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp rekao je da planira da odmah deportuje između dva i tri miliona imigranata koji nemaju dokumenta za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). “Ono što ćemo učiniti jeste da ćemo protjerati osobe koje su kriminal-

ci i imaju kriminalni dosije, članove bandi, dilere droge, dosta tih ljudi, vjerovatno dva miliona, a moglo bi da bude čak i tri miliona, protjeraćemo ih iz naše zemlje ili ćemo ih zatvoriti”, kazao je Tramp u intervjuu u emisiji “60 minuta” američke TV mreže CBS. Upitan da li planira da

na pomolu novi rekord

srećni ribar ulovio ª pluTajuće zlaToº

Za par minuta zaradio dva miliona dolara Nevjerovatnu sreću imao je jedan ribar iz Omana. Kalid Al Sinani je, pregledavajući svoje mreže na omanskoj Quarayat obali, ugledao plutajuću, čudnu supstancu, tešku više od 60 kilograma. Masa, slična vosku sive boje, zove se ambra, rijedak je nusproizvod kitovog probavnog si-

sitema i zovu je “plutajuće zlato”. Visoko je cijenjena jer je elitni proizvođači parfema koriste u hemijskoj reakciji koja omogućava da miris parfema na koži duže traje. Kalid je lokalnim medijima objasnio da je baš bio na povratku kući kada je, još izdaleka osjetio strašan

Za godinu obišla 180 zemalja

smrad. Onda je našao je poveću kako pluta na površini. Konopcima ju je skupio i dovukao u luku. Za to mu je bilo potrebno samo nekoli-

ko minuta, a za svoj ulov će dobiti oko dva miliona dolara. Kaže da će napustiti ribarenje i početi da živi u luksuzu.

na dnu Crnog mora

Otkriveno 40 olupina drevnih brodova

zbrka kod rađanja blizanaCa

Rodio se kasnije, a stariji?! Samuel i Ronan Peterson su identični blizanci rođeni u razmaku od 30 minuta, ali i za jednog i za drugog se može reći da je stariji brat. Oni su se rodili 6. novembra u bolnici na Masačusetsu. Njihova majka Emili je Samuela rodila u 1:39 sati ujutro, po lokalnom vremenu, dok se Ronan rodio pola sata kasnije, no upravo tada je nastu-

pilo pomjeranje kazaljki na satu unazad, u okviru zimskog računanja vremena, pa je Ronan tehnički postao stariji brat jer se rodio u 1:09 sati. Njihov otac Set, pripadnik policije, kazao je za CBS kako je pretpostavio već ranije tog dana, da će se blizanci roditi ili različitog dana ili da će pomjeranje sata napraviti nekakvu zbrku.

izgradi zid duž granice SAD i Meksika, što je bio predlog koji je bio u centru njegove predizborne kampanje, Tramp je odgovorio “da”, ali i dodao da bi pored zida tu moglo da bude “djelimično i žice”. “Ja sam veoma dobar u tome, to se zove gradnja”, rekao je Tramp.

Međunarodni tim arheologa otkrio je u Crnom moru 40 olupina brodova, od kojih su neki stariji više od 1.000 godina, što baca novo svietlo na srednjovjekovne trgovačke puteve i države. Brodovi leže u bugar-

skom pomorju, na dubini od preko 800 metara, a njihovi jarboli, drveni kosturi i drugi delovi odlično su očuvani u ledenim dubinama zbog nedostatka kiseonika, navodi list Njujork tajms. Tim istraživača je ove jeseni spustio robota koji je uslikao hiljade fotografija visoke rezolucije olupine jednog od tih brodova. Kompjuter je nakon toga spojio fotografije u jednu cjelinu. Pretpostavlja se da je ovaj srednjovjekovni brod bio dio venecijanske trgovačke flote koja je često plovila Crnim morem.

Dvadesetsedmogodišnja Kasandra de Pekol iz Konektikata je od jula 2015. do danas posjetila 181 zemlju sveta. Neumorna avanturistkinja, koja planira da obiđe još 15 zemalja, na dobrom je putu da obori Ginisov rekord za osobe koje su do sada najbrže obišle sve suverene države (plus dodatnih 11 zemalja). Svoje putovanje nazvala je Expedition196, a putuje kao ambasadorka mira u ime Međunarodnog instituta za mir.