Issuu

NAKON BOMBAŠKOG NAPADA U KOTORU

DIK: NEMA POTREBE ZA IZMJENAMA ZAKONA ■ 5

Policija traži Zvicera i Kašćelana ■10 11

Na izbore sa postojećim ličnim kartama

SRIJEDA, 7. 9. 2016. BROJ 1551 GODINA V

PETNJICA NOVA PREVIRANJA ■ 3

ĐUKANOVIĆ SAOPŠTIO: DPS NAJVJEROVATNIJE SAMOSTALNO NA IZBORIMA ■ 2 3

Predsjednica mladih BS pristupila DPS

Prvo da čujemo sud građana, pa o koalicijama

SAVJET AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: SLUČAJ RAMADA ■ 5

IZBJEGAVAJU DA PLAĆAJU OBAVEZE

Patricija “isplivala” kad je propala politička trgovina NOVE BLOKADE

Sedam građana Stižu i na robija zbog cetinjske alimentacije ■12 13

semafore

NESREĆA KOD BARUTANE

■7

Otac poginuo, sin i žena teško povrijeđeni ■10

DANAS UZ DNEVNE NOVINE DODATAK NOVAC ● Najteže je raditi sa onima koji ne znaju šta žele ● Apple od večeras isporučuje iOS 10 ● Potez koji su 2008. podržale i demokrate i republikanci ● Istinski milioneri se ne rasipaju ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

POTPREDSJEDNIK SD ŠEHOVIĆ

Nova radna mjesta su naš prioritet

Potpredsjednik Socijalde- cijalne pravde ekonomski ramokrata Crne Gore Damir zvoj i zbog toga SD podstiču Šehović kazao je da su prio- investicije, svjesni činjenice riteti SD otvaranje novih rad- da se rezultati razvoja moranih mjesta, povećanje plata, ju pravedno raspodijeliti. više šansi za mlade i stva“Bićemo partner svima koranje povoljnijeg ambijen- ji podstiču razvoj Crne Gore, ta za poboljšanje životnog uzimajući u obzir i to da veliki izazovi u oblasti ekonomistandarda. Sve aktivnosti SD, poje tek predstoje“, poručio je ručuje on, usmjereŠehović. ne su ka privlaOn je podsjetio da čenju investicipredstavnici Socijaldemokrata ja i ukupnom ekonomskom vode najznačajosnaživanju nije razvojne projekte u CrCrne Gore. “Svako dnoj Gori, od aunevno na teto-puta, drugog renu razgovabloka Termoeramo sa građalektrane, do oblasti Šehović nima i osluškujemo turizma, što, kako tvrnjihove potrebe, na osnodi, dokazuje da su u toj partivu kojih i kreiramo realna i ji spremni, na bazi djela i rekonkretna rješenja koja će- zultata, i u sljedećem mandamo ponuditi građanima. Ra- tu da unesu još više energije i dićemo na rješavanju ključ- ubrzaju razvoj države. nih problema sa kojima se “Sve što smo do sada urasuočavaju, jer im nudimo dili u svojim resorima je najpartnerstvo za snažan eko- bolji garant građanima i ponomski razvoj, a ne prazna tvrda da iza Socijaldemokraobećanja“, kazao je Šehović. ta stoje djela a ne riječi“, istaE.H. On je kazao da je temelj so- kao je Šehović.

POSLANIK NIK ĐELOŠAJ REAGOVAO:

Neće ni sa kriminalcima ni sa prevarantima

Povodom pisanja medija vještina mogućeg. da je Albanska alternativa “Svako ko prihvati političke zahtjeve koje ponavpotencijalni saveznik koaliljamo 27 godina je potencije Demos, SNP i URA, oglasio se poslanik Nik Đeljocijalni predizborni koalicišaj, koji je kazao da AA treoni partner, osim onih koji ba samostalno da izađe na su nas prevarili. Ponoviću izbore, ali naglašava lični stav, AA je najjada je nezvanično ča, prva i jedina alrazgovarao sa banska lista kosvim partijaja garantuje doma u Skupstojanstveno štini, ali da predstavljanje to nije uradio Albanaca, sve ovo potvrđuju sa, kako kaže, sva istraživakriminalcima nja, zato treba i onima koji su da izađemo saih prevarili. Đeljošaj mostalno, sve ima“Zvanične sastanke smo imali sa mo spremno, potpise, liozbiljnim albanskim parstu, infrastrukturu i nastavitijama, izuzeev sa onima ćemo dostojanstveno zastukoji imaju kriminalne dopanje Albanaca. U nedjelju sije. Nezvanične kontakte i imamo sjednicu predsjedrazmišljanja smo podijeliništva, ukoliko ne bude bitli sa skoro svim partijama u nih promjena, u ponedjeljak Skupstini Crne Gore”, navodi ćemo predati zvanično prvi, se u reagovanju Đeljošaja. prvu izbornu listu AlbanaOn dodaje da je politika ca”, kazao je Đeljošaj.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

PREMIJER ĐUKANOVIC NAJAVIO SAMOSTALAN NASTUP DPS

PRVO DA ČUJEMO SUD GRAĐANA, PA O KOALICIJAMA

redsjednik Vlade MIlo Đukanović boravio je juče u radnim posjetama Ulcinju i Baru gdje se susreo sa čelnicima tih opština, a nakon sastanaka odgovarao na pitanja novinara.

Premijer Milo Đukanović najavio je da će njegova partija, najvjerovatnije, nastupiti samostalno na izborima 16. oktobra, te da je takvo raspoloženje unutar DPS dominantno.

■ “NAŠI KONKU-

RENTI SE RADO UDRUŽUJU”

“DPS će odluku o nastupu donijeti na organima partije, a aspolutno raspoloženje je da na ovim izborima učestvujemo samostalno. Vjerujem da to nikoga ne iznenađuje. Mi smo 18 godina bili u koalicionom aranžmanu, došlo je do isteka vijeka tom aranžma-

nu i mislimo da je nakon toga najodgovornije da se građanima predstavimo samostalno. Vidimo da naši konkurentni ne misle tako, da se oni rado udružuju, prirodno i neprirodno, želeći da na taj način zakamufliraju nešto u sebi, ponajprije ono što je njihova nedovoljna politička moć ili uticaj. Mi nemamo problem sa tim”, poručio je Đukanović, odgovarajući na pitanja novinara u Ulcinju. Lider DPS je naglasio da je partija na čijem je čelu otvorena za postizbornu saradnju sa svima koji su spremni da sa njima sarađuju na sličnim programskim principima. “Nakon što čujemo šta je sud

DPS „Sigurnim korakom“ u kampanju DPS je juče krenuo sa emitovanjem uvodnih spotova u sklopu izborne kampanje za republičke parlamentarne izbore koji će se održati 16. oktobra. Konvencijom na Cetinju u ponedjeljak 12. septembra, počinje predstavljanje izbornog programa Demokratske partije socijalista, širom Crne Gore, sa namjerom da se što veći broj građana upozna sa prioritetima politike vladajuće partije u naredne četiri godine.

Bar: Maljevik i Buljarica ključni projekti u turizmu Boraveći u radnoj posjeti Baru premijer se sastao sa predsjednikom Opštine Zoranom Srzentićem, čelnicima lokalne samouprave i nekoliko barskih opštinskih preduzeća. “Bar nije tipičan turistički grad, već ima i druge jako važne djelatnosti koje su već razvijene, ali se

mogu i nadograđivati. Treba donijeti i važne, prije svega političke odluke, kako krenuti u realizaciju najvažnijih razvojnih projekata na području barske opštine koji će dovesti do novih visokokvalitetnih turističkih struktura koje će bitno unaprijediti turističku privredu Bara i Crne Gore”, naveo je

Đukanović. Srzentić je kazao novinarima da je u razgovoru o razvojnim projektima Bara utvrđeno da je za dalji napredak ključna realizacija započetih projekata u turizmu - Maljevika i Buljarice, te da je istaknuto da finansijska stabilizacija ove opštine „pokazuje dobar pravac“.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

U Ulcinju

politika

DemoKratSKa Partija SocijaLiSta

Popović nosilac liste u Budvi

Nosilac liste DPS na pred- nodavnu vlast naredne četistojećim izborima biće ak- ri godine i ja sam ponosan što tuelni predsjednik Opštine sam zaslužio njihovo povjeBudva i predsjednik budrenje da budem prvi među vanskog DPS Srđa Pojednakima”, dodao je pović, odlučeno je on. sinoć na sjedniNajavljeno je da će naredci izvršnog i opnih nekoliko štinskog odbora ove partije. dana OO DPSKako je kaa iz ovog grazao Popović, da predstaviuspjeh predložeti i izborni pronih kandidata kogram za naredni period. je su sinoć podržali, Popović kao i ugled u zajednici “Program je razvojdokaz su da i ovoga puta ima- ni, ali ujedno i sanacioni, reju ozbiljnu, pažljivo odabra- alni, ali ambiciozni sa punim nu pobjedničku listu. uključenjem šire društvene “Imamo listu ljudi koji će zajednice u njegovom kreiraodgovorno sprovoditi zako- nju”, poručio je Popović. E.H.

Uskoro prostorno urbanistički plan Ulcinja

Za nekoliko nedjelja biće završen prostorno - urbanistički plan Opštine Ulcinj, kazao je Đukanović nakon razgovora sa rukovodstvom ove opštine. Premijer Đukanović i predsjednik ulcinjske Opštine Nazif Cungu saglasni su da je donošenje prostorno-urbanističkog plana prioritet. “Nesređenost urbanističke dokumentacije je dugo limitirala mogući tempo razvoja ne samo

ove opštine, dakle ne samo na uštrb Ulcinja, nego i uopšte Crne Gore. Jako dobro znamo da je dobar dio razvojnih potencijala Crne Gore baš u ovoj opštini i da bi samo realizacijom tih resursa mogli bitno dinamizirati ekonomski rast i ubrzati ekonomski razvoj. Sve to nije moglo bez urbanističkog plana. Čini mi se da danas imamo potpuno jasan program koji se sada već mjeri nedjeljama, a ne dalje. To je pe-

riod za koji ćemo sigurno uspjeti da dođemo do prostorno urbanističkog plana, da stvorimo uslove da se onda otvore svi investicioni potencijali Ulcinja za investicije u turizmu”, kazao je crnogorski premijer. Po Đukanovićevim riječima, dva projekta u Ulcinju su prioritet - završetak puta od Ulcinja prema Sukobinu i projekat vodosnabdijevanja i otpadnih voda, za što su sredstva obezbijeđena.

građana o onome šta smo radili i šta planiramo da radimo, vrlo smo otvoreni za saradnju sa svima koji su spremni da sa nama sarađuju na sličnim programskim principima. Čak, ponoviću i to, nije najvažnije da li su procenti tih partija nama potrebni”, istakao je premijer i lider najjače političke partije u državi. Đukanović je istakao da će kampanja DPS, kao i sve do sada, biti pozitivna. “Imam potrebu da predočim ljudima što smo uradili

ove četiri godine, zašto je dobro to što smo uradili, šta bi trebalo dalje uraditi zbog čega tražimo njihovo povjerenje za naredni četvorogodišnji period. Naša kampanja je bila i biće dominantno pozitivna”, poručio je Đukanović.

nom Gorom, premijer je bio jasan - naša zemlja je uradila sve što je trebalo. “Crna Gora je pokazala dobru volju da se na opštim principima to pitanje završi na način koji će biti u interesu i jedne i druge strane. Crna Gora nema interesa ni za jednim metrom bilo čije teritorije, sem za svojom teritorijom”, poručio je Đukanović u Ulcinju. Problem koji se pojavio tiče se unutrašnje politike Kosova, a crnogorski premijer očekuje da će to pitanje kosovske vlasti brzo i riješiti. “Nemamo pretenzije prema tuđoj teritoriji. Što se nas tiče, mi smo spremni da se to pitanje razriješi u unutrašnjem političkom dijalogu na Kosovu. Ako se pokaže potreba da se o nekom pitanju odlučuje arbitražom, nemamo nikakav problem ni sa tim. Mi sada kroz dijalog sa kosovskom stranom, nijesmo identifikovali temu za arbitražu”, bio je jasan premijer Đukanović. J.Đ. - A.Lj.

■ Nema Nerazumi-

jevaNja sa kosovskim vlastima

Komentarišući odlaganje izjašnjavanja kosovskog parlamenta o demarkaciji sa CrU Baru

Petnjica - nova Previranja u Partijama

Predsjednica FM BS pristupila DPS Predsjednica Foruma mladih BS u Petnjici i član opštinskog odbora te stranke Senada Cikotić napustila je Bošnjačku stranku i pristupila DPS. Kako je kazala za portal Radija Petnjica, kao mlada ambiciozna intelektualka, težila je ličnom usavršavanju i integrisanju u društvene tokove i dešavanja, ali joj status i aktivnosti u Bošnjačkoj stranci nijesu joj pružili potporu za to. Kako kaže, osim unutarpartijskih i vanpartijskih neobaveznih druženja, nije dobijala mogućnosti za lično napredovanje, niti rada na napretku petnjičkog kraja. Ona smatra da DPS, partija koja ne stagnira, već pruža rješenja i promjene, koje mladima, kao i njoj, nudi široku paletu mogućnosti za ostvarenje ideja koje će donijeti Petnjici i Bihoru budućnost kakvu treba da ima i kakvu zaslužuje. “DPS kroz svoje aktivnosti koje je do sada imala jedina nudi budućnost ovom kraju, nudi budućnost mladim u Bihoru i jedino oni mogu da spriječe odliv mladih ljudi. Stoga sam pristupila ovoj partiji jer kroz nju mogu i ja da dam doprinos široj društvenoj zajednici na teritoriji opštine Petnjica“, izjavila je Sena-

Adrović i Cikotić da Cikotić. Zadovoljstvo prilivom kadra u svoju partiju nije krio ni predsjednik opštinskog odbora DPS Mehmed Meša Adrović koji je kazao da je ovo pojava koja je uobičajena jer mladi ljudi prepoznaju ko radi u interesu Muslimana/Bošnjaka u Bihoru. “Mi nijesmo ni u ovom slučaju ništa obećali, jednostavno je to želja ljudi koji prepoznaju naš rad. Građanski koncept i mladost Bihora, mogu ovom kraju da donesu prosperitet, a to je DPS. Svjedoci smo da sve više ljudi prelaze iz drugih partija, ne samo Bošnjačke u naše redove, a to nam daje neku vrstu potvrde za naš dosadašnji rad i daje nam elana i energije da istrajemo u programskim ciljevima partije“, izjavio je Adrović. E.H.

politika

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Demokratska partija socijalista

Front ima fobiju od premijera Đukanovića

Demokratski front preDstavio program

Za bolji standard mjera je 707 Demokratski front predstavio je program koji nudi građanima na parlamentarnim izborima 16. oktobra. Program sadrži 707 mjera koje je na konferenciji za novinare predstavio jedan od čelnika DF-a Branko Radulović. On je istakao da premijer Milo Đukanović nema pravo da kritikuje opoziciju za saradnju sa Miloševićem jer je „on sarađivao sa albanskim, srpskim i ustaškim nacionalizmom kad mu je to bilo u interesu“. Radulović je na konferenciji za medije program za predstojeće izbore. Program pod nazi-

vom ”Da radi Crna Gora” se, za razliku od prethodnog programa koji je imao 595 mjera, sastoji od 707 mjera čiji je cilj, kako navode, da poboljša standard svih građana. Napisan je na 104 strane i obuhvata oblasti ekonomske, socijalne i državne politike a navedena su rješenja za poboljšanje zdravstvene politike, poljoprivrede, turizma, javne uprave, nauke, kulture, politike prema radnicima. Program je predstavio potpredsjednik PzP-a i član predsjedništva DF-a Branko Radulović koji je kazao da je cilj

pograma da se stvore pretpostavke da se riješe problemi nezaposlenosti i siromaštva. “Iza svakog od 707 rješenja stojimo i ona su plod duboke analize i rada”, rekao je Radulović. On je kazao da je Crna Gora u dubokoj ekonomskomoralnoj krizi i da je situacija zabrinjavajuća. Radulović je kazao da su u programu sadržana rješenja za održivi penzioni sistem, za povećanje standarda zdravstva, za smanjenje nezaposlenosti. On je optužio premijera Đukanovića da je kriv za “očajnu socijalnu sliku Crne Gore”. (CdM)

Lideri DF imaju fobiju pri samom pomenu imena predsjednika DPS i premijera Mila Đukanovića, a ona poprima sve ozbiljnije razmjere što su pokazali na skupu u Nikšiću, smatraju u DPS. Iz vladajuće partije dodaju da su lideri DF ponovo uputili najprizemnije uvrede i neistine na račun lidera DPSa. Zaboljelo ih je, dodaju oni, što Đukanović potencira priču o državi, što je po DPS, potpuno razumljivo s obzirom na to da upravo riječ država frustrira lidere DF. Iz DPS se pitaju na koju državu iz Fronta misle kad pomenu tu riječ. “Kada Demokratski front govori o državi, građani se uvijek pitaju na koju državu uop-

šte misle. Da li na onu koju su 24. oktobra pokušali da sruše i spale nasilnim demonstracijama, od kojih sada bježe kao opareni, ne pominjući ih u nastojanju da svi zaborave rušilački nasrtaj na državu Crnu Goru i njene institucije. Ili na tuđe, koje su im bliže i zbog čijih su interesa uvijek bili spremni da okrenu leđa svojoj državi u najvažnijim momentima”, kazali su iz DPS-a DPS poručuje da kada građanima Crne Gore iz DF-a razriješe dilemu na koju državu oni zapravo misle kvalifikovaće se za argumentovanu raspravu. “Do tada, svaka priča o državi je vrlo klizav teren za pokislo društvo iz Nikšića”, zaključuju oni. E.H.

POLITIKA

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Polemika Radonjića i ćalović na Savjetu o ª Ramadiº

Dok se politički trgovalo, Vanja krila Patriciju Pobrić Savjet Agencije za sprečavanje korupcije raspravljaće na narednoj sjednici o slučaju Ramada i zaštiti zviždača, prihvatajući inicijativu članice tog tijela Vanje Ćalović. Narednoj sjednici Savjeta neće prisustvovati Patricija Pobrić, pa je direktor Agencije Sreten Radonjić pozvao Ćalović da bude izvjestilac, budući da su upravo njoj najbolje poznati svi detalji ovog “slučaja”. “Podržavam održavanje takve sjednice i mislim da gospođa Ćalović ima najviše informacija i da bi mogla biti izvjestilac po tom pitanju, obzirom da je sve prve informacije i saznanja o tom slučaju upravo ona imala. Posebno je pitanje zašto, kao javni funkcioner, član Savjeta, direktorica jedne nevladine organizacije, taj slučaj nije prijavila Agenciji”, kazao je Radonjić, podsjećajući da je upravo Pobrić javno saopštila kako je direktorica MANS-a bila ta koja je prva dobila informacije o navodnoj zloupotrebi državnih resursa od Socijaldemokrata. Nakon toga, ljutito je reagovala Ćalović, prozivajući Radonjića za “besmislene optužbe”, poslije čega je uslijedio odgovor direktora Agencije. “Slučaj Patricije Pobrić bio je pokušaj političke trgovine u parlamentu, pa kad to nije uspjelo, pojavila se, mjesec i po kasnije, prijava i zahtjev da joj se dodijeli status zviždača, što u ovom slučaju nije bilo moguće”.

Šaranović

mišljenje dik-a: bez PRomjene zakona

Na oktobarske izbore sa važećim ličnim kartama Radonjić

Ćalović Slučaj Ramada nije bilo jedino pitanje oko kojeg su Radonjić i Ćalović raspravljali. Direktorica MANS-a jedina nije bila zadovoljna izvještajem o radu Agencije za 2. kvartal ove godine, koji je juče usvojen, zamjerajući što nema “nijedne tužbe za visoku korupciju”. Radonjić je kazao da je Agencija po svim sektorima postigla impresivne rezultate, te da sada može da odgovori ključnom zadat-

Direktorica MANS-a u konfliktu interesa Direktor Agencije pozvao je nadležne da ispitaju da li se Vanja Ćalović nalazi u konfliktu interesa. Što se njega tiče, on je siguran da je tako. “Ćalović je direktorica njene kompanije, članica Savjeta Agencije i radi savjetodavne usluge određenim političkim subjektima. Znači, to je klasični konflikt interesa”, kazao je

Radonjić. Ćalović je juče potencirala i pravilnik o akreditaciji medija za sjednice Savjeta, prozivajući Radonjića da “cenzuriše medije”. Radonjić je odgovorio da neće dozvoliti zloupotrebu Agencije, te da je pravilnik posljedica zaštite institucije na čijem je čelu od zlonamjernog, netačnog i tendeciznog izvještavanja.

ku koji se od ove institucije očekuje, a to je izborni proces. Na sjednici je, između ostalog, saopšteno da je od 4.515 javih funkcinera, koliko ih je evidentirano, njih 4.162 ili 92,1 odsto dostavilo izvještaj o prihodima i imovini, dok je 3.891 javni funkcioner (73,8 odsto) saglasan da se pristupi njihovim bankovnim računima. Navedeno je, takođe, da je u dijelu sprečavanja sukoba interesa, Agencija dala 215 zvaničnih mišljenja, na osnovu kojih su podnijete 54 ostavke na javne funkcije. Zbog kršenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu sprečavanja sukoba interesa izrečene su novčane kazne u iznosu 15.845 eura. Na sjednici Savjeta je dogovoreno da se na sljedećoj sjednici razgovara o sprovođenju Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, odnosno trošenju novca iz državnih fondova.

Identifikacija birača na izborima 16. oktobra se može sprovesti bez izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, saopštio je predsjednik Državne izborne komisije Budimir Šaranović. DIK je, na jučerašnjoj sjednici, razmatrao odredbe tog zakona koje se odnose na identifikaciju birača putem lične karte i, s tim u vezi, većinom glasova dala mišljenje, a Šaranović je agenciji MINA kazao da je DIK izvršio detaljnu pravnu analizu relevantnih odredaba zakona o izboru odbornika i poslanika i o ličnoj karti. “Nakon toga je konstatovano da postoji njihova potpuna kompatibilnost u vezi sa obezbjeđivanjem identifikacije birača putem lične karte u toku izbornog procesa”, rekao je Šaranović. On je objasnio da se Zakonom o ličnoj karti utvrđuju podaci koje sadrži mašinski čitljiv zapis na ličnoj karti (ovi podaci unose se u ličnu kartu u tri reda, a svaki red ima po 30 znakova). Šaranović je dodao da se Zakonom o izboru odbornika i poslanika utvrđuje da elektronski uređaji za identifikaciju birača sadrže elektronski čitač mašinski čitljivog zapisa sa takve lične karte. “Saglasno navedenom, po mišljenju DIK, putem elektronskog uređaja za identifikaciju birača može se izvršiti identifikacija svakog birača koji posjeduje ličnu kartu izdatu u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, pri čemu se njena istinitost ne mora dokazivati, jer je ova lična karta javna isprava“, naveo je Šaranović.

šARANOVIĆ je ObjAsNIO dA se ZAkONOm O lIčNOj kARtI utVRđuju pOdAcI kOje sAdRžI mAšINskI čItljIV ZApIs NA lIčNOj kARtI (OVI pOdAcI uNOse se u lIčNu kARtu u tRI RedA, A sVAkI Red ImA pO 30 ZNAkOVA) Kako je pojasnio, neke nejasnoće u vezi sa primjenom Zakona o izboru odbornika i poslanika su nastale usljed toga što se u članovima 68a, 68b, 85 i 85a tog zakona koristi termin „lična karta“, a samo u članu 80 stav 1 istog zakona koristi termin „biometrijska lična karta“. “Bez obzira na različito jezičko određenje, jasno je da se sve navedene zakonske odredbe odnose na jednu istu ličnu kartu, jer je Zakonom o ličnoj karti izričito propisano da građanin može imati samo jednu ličnu kartu. S obzirom na to da se identifikacija birača može nesporno izvršiti samo na osnovu lične karte izdate u skladu sa Zakonom o ličnoj karti, nije relevantno što se za tu ličnu kartu u Zakonu o izboru odbornika i poslanika koriste dva različita jezička određenja. Iz svega navedenog, po mišljenju DIK-a, proizilazi da se identifikacija birača u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, na izborima 16. oktobra može sprovesti i bez izmjena tog zakona“, zaključio je Šaranović. E.H.

Ekonomija 1.1159 0.8353 115.39 1.0923 72.340 123.33 7.4942

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

au = 1325.55$

montEnEgRo berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

aG=19.52$

Naziv JGPK MONF INPX TREN-O PLAP

Najveći promet CijeNa 12,9603 0,0200 21,0000 0,0500 0,1001

KoličiNa 755 455.000 221 20.000 8.715

obim u € 9.785,0000 9.081,5000 4.641,0000 1.000,0000 872,1600

PromjeNa 1,65% 0,00% -0,94% 1,01% 0,10%

predstavnik klijenata dragan senić

Parlament isPravio veliku nePravdu Novim izmjenama i dopunama zakona o konverziji kredita sve je definisano i nije ostavljeno prostora za bilo kakve nejasnoće i dvojna tumačenja

Parlament Crne Gore jednoglasnim usvojanjem Izmjena i dopuna Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure ispravio je veliku nepravdu koja je nanešena velikom broju crnogorskih porodica, rekao je Dnevnim novinama predstavnik klijenata Dragan Senić.

Senić

■ Ispravljena nepravda

Pored poslanika, klijenti veliku zahvalnost, kako ističe Senić, duguju i Vrhovnom sudu koji je pravnim stavom stao na njihovu stranu, te bankarskom ombudsmanu koji je doprinio usvajanju izmjena i dopuna zakona. “Međutim, i pored pored zadovoljstva koje osjećam ovakvom odlukom najveće institucije naše zemlje koja je stala u zaštitu svojih građana jednoglasno, osjećam i tugu što neki naši sugrađani tu pravdu nažalost nijesu dočekali”, kazao je Senić. I dalje najveću zamjerku predstavnik prevarenih klijenata ima na rad Centralne banke Crne Gore. “Vrhovna monetarna institucija, odnosno pojedinci u njoj se nijesu odnosili profesionalno prema nama, počevši od promovisanja visokorizičnog i špekulativnog bankar-

skog proizvoda koji je trebalo da zabrane. Iz Centralne banke su 4. decembra 2006. poručili da je sa aspekta kontrole CBCG ovo poželjan pristup jer je ovaj vid finansiranja samo još jedan proizvod poslovnih banaka, koji se veoma često koristi u zemljama EU. Iz sektora za kontrolu banaka CBCG je saopšteno da će sa daljim razvojem crnogorskog bankarskog sektora ovakvih i sličnih proizvo-

762 klijenta uzela su u hypo alpre adria banci kredit u švajcarskim francima

da biti sve više”, objasnio je Senić.

■ Štetan

proIzvod

U Austriji odakle je došla Hypo Alpe Adra banka, kako tvrdi Senić, Nacionalna banka FMA koja se bavi kontrolom finansijskog sektora je 31. januara 2006. dala upozorenje u 350.000 primjeraka da se radi o visokorizičnom proizvodu

koji je kasnije u toj državi i zabranjen. “Dakle, nešto što je tamo u njhovoj zemlji zabranjeno i štetno dali su našim građanima. Banka je izmislila valutni rizik jer su dobili eure i te eure nama dali, a veoma je opasno izmisliti i prodati proizvod koji nemate. Švajcarski franak nikad nije došao u Crnu Goru. Novim izmjenama i dopunama Zakona o konverziji kredita iz švajcarskih franaka u eure sve je definisano i nije ostavljeno prostora za bilo kakve nejasnoće i dvojna tumačenja”, zaključio je Senić. Podsjećanja radi, na prijedlog zakona DF-a prihvaćena su dva amandmana DPS-a. Njima se definiše da se klijentima koji su preplatili kredit vrati novac, a zatezna kamata se neće naplaćivati. To znači da će svi građani koji imaju kredite kod faktoring kompanije Heta ili su ih otplatili prije vremena, sada mogu da konvertuju svoje kredite po kamatnoj stopi od 8,2 odsto godišnje. Sa druge strane, nije prošao amandman da se Heta tretira isto kao banka, ali jeste amandman DPS-a da kaznene odredbe za prekršaje za preduzeće i odgovorno lice u preduzeću budu kumulativne, a ne za svaki pojedinačni ugovor o kreditu kako je prethodno bilo predloženo. N.D.L.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Naziv JGPK TREN-O PLAP LUBA MONF

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

12,9603 0,0500 0,1001 0,2000 0,0200

755 20.000 8.715 2.241 455.000

9.785,0000 1.000,0000 872,1600 448,2000 9.081,5000

PromjeNa 1,65 1,01 0,10 0,00 0,00

Naziv NAKO KOGE INPX PREN LUBA

Ekonomija gubitnici

CijeNa 0,0219 0,1111 21,0000 0,8300 0,2000

KoličiNa 8.939 2.241 221 822 2.241

obim u € 195,7600 248,9800 4.641,0000 682,2600 448,2000

PromjeNa -12,75 -8,26 -0,94 -0,60 0,00

planirajU oBUsTaVljanje saoBraĆaja na zaBjelU i na izlazU iz podgorice

Direktor PU Miomir M. Mugoša

poreska UpraVa

Naplaćeno 582 miliona

Poreska uprava (PU)j e tokom osam mjeseci ostvarila naplatu poreza i doprinosa u ukupnom bruto iznosu od 582,47 miliona eura, što je 15 miliona eura, odnosno 2,5 odsto više od planiranog. Iz PU je saopšteno da je taj rezultat iznad ostvarenja iz komparativnog prošlogodišnjeg perioda za čak 22 miliona eura, odnosno četiri odsto. U periodu od marta do avgusta u primorskim opštinama ostvarena ukupna bruto naplata u iznosu od 115,38 miliona, što je osam miliona eura ili sedam odsto iznad plana, odnosno devet miliona ili osam odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Penzioneri Kombinata dostavili zahtjev za nove blokade grada Bivši radnici Kombinata aluminijuma (KAP), koji traže isplatu otpremnina, dostavili su juče Ministarstvu unutrašnjih poslova zahtjev za blokadu kružnog toka na Zabjelu i saobraćajnice na izlazu iz Podgorice prema Cetinju i Nikšiću. Kako je saopštio njihov predstavu utorak i četvrtak nik Nikola Raplaniramo da blokiraković, penzionemo kružni tok na Zari KAP-a blokadu planiraju naredbjelu, koji vodi prema ne sedmice. baru, kao i iZlaZ iZ pod“Na zboru smo gorice prema cetinju i odlučili da povećanikšiću mo stepen radikalizacije zbog neispunjavanja zahtjeva. Naredne sedmice, odnosno u utorak i četvrtak planiramo da blokiramo kružni tok na Zabjelu, koji vodi prema Baru, kao i izlaz iz Podgorice prema Cetinju i Nikšiću”, rekao je Raković. Sa protesta bivših radnika KAP-a Predstavnici radnika ranije su

najavili blokadu saobraćaja, kao vid upozorenja nadležnima da ispune zahtjeve bivših radnika. Oni su u ponedjeljak oko pola sata blokirali saobraćaj u oba smjera na Smokovcu, nakon čega su se razišli i nastavili proteste ispred Skupštine. Bivši radnici traže isplatu otpremnina shodno Zakonu o izmirenju obaveza prema radnicima KAPa, koji je Skupština usvojila u julu prošle godine kao lex specialis. Oni su, zbog nepoštovanja ovog zakona, proteste koje su počeli u martu privremeno prekinuli krajem jula. Početkom prošle sedmice nasilno su pokušali da uđu u Skupštinu, ali ih je policija spriječila u tome, koristeći suzavac u spreju. Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila zaključke u vezi rješavanja pitanja isplate otpremnina bivšim radnicima KAP-a, koji se odnose na to da se poštuju zaključci izvršne vlasti iz aprila ove godine.

sindikalna organizacija kompanije

Počinje isplata otpremnina radnicima Brodogradilišta Isplata otpremnina za 192 za- šta kompaniji AB Vakaru Laivu poslenih u Jadranskom brodo- Gamykla iz Litvanije za 11 miliogradilištu Bijela počeće dana eura. nas. Kako su kazali u Prema riječima sindisindikalnoj organizakalnih predstavnika, ciji ovog preduzekako bi se proceduća, dio novca je već ra pojednostavila i uplaćen, a ostatak ubrzala isplata otbi trebalo da bupremnina radnide na računu do cima, novać će bikraja sedmice. U ti povučen sa Fonprosjeku radnici da penzijskog i će dobiti po 14.000 invalidskog osigueura. ranja Crne Gore, a Novac za isplatu otnovčana sredstva sa Brodogradilište premnina obezbijeđen računa Jadranskog broje nakon prodaje velikog dogradilišta biće prebačedoka Jadranskog brodogradili- na na račun fonda.

Boksiti

oBezBijeĐen noVac za BiVŠe radnike BoksiTa

Počela uplata staža rudarima Bivšim radnicima nikšićkih Rudnika boksita, koji su imali rješenja o privremenim penzijama, juče je počela uplata radnog staža za 2009. i 2010. godinu. Uplata staža za oko 250 bivših radnika vrši se od novca koji je kompanija Uniprom metali uplatila 11. avgusta za kupovinu nikšićkih rudnika. Za to je izdvojeno oko 463.000 eura, dok će sredstva za

povezivanje radnog staža za oko 290 preostalih radnika biti uplaćena do decembra. Riječ je o oko 540 nekadašnjih radnika Boksita koji su preduzeće, kao tehnološki višak, napustili 2009. i 2010. godine uz ponuđeni socijalni program, ali zbog nepovezanog staža od šest mjeseci do najviše dvije godine imaju samo rješenja o privremenim penzijama. M.R.

ekonomija

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

ENERGETSKI SUBJEKTI DOSTAVILI ZAHTJEVE REGULATORNOJ AGENCIJI ZA ENERGETIKU

Uskoro odluka o cijeni struje za 2017. Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), elektrodistributivni sistem (CEDIS) i operator tržišta električne energije (COTEE), dostavili su Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE) zahtjeve za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za period od naredne do 2019. godine. Na osnovu tih zahtjeva formiraće se eventualno nove cijene struje koje će važiti od 1. januara naredne godine, prenosi agencija Mina-biznis. CGES i CEDIS dostavili su početkom septembra zahtjeve za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena od naredne do 2019. godine, a COTEE samo za narednu. Iz RAE su saopštili da svi zainteresovani mišljenja i primjedbe na zahtjeve, koji su objavljeni na sajtu regulatora, mogu dostaviti u roku od osam dana od dana objavljivanja. CGES je RAE dostavio zahtjev za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena

Eventualne nove cijene važiće od januara iduće godine

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 16.09.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Sekulović Saše upisana u listu nepokretnosti br. 933, KO Spuž, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 397/1, plan 2, skica 290, potes Polje, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 3. klase površine 1798 m2. Početna kupoprodajna cijena na osmoj prodaji iznosi 47.653,08 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Velmont DOO Podgorica na dan 21.07.2015. godine iznosi 42.852,04 € Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 15.09.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422922 i 020/ 220-269. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

za korišćenje prenosnog sistema električne energije, CEDIS za korišćenje distributivnog sistema, a COTEE za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i naknade za rad operatora tržišta električne energije. CGES za narednu godinu zahtijeva regulatorni prihod od 29,04 miliona eura, za 2018. godinu 31,17 miliona, a za 2019. godinu 25,32 miliona eura. Za treći regulatorni period ukupni troškovi poslovanja CGES-a na koje se može uticati predlažu se u iznosu od oko osam miliona eura za narednu godinu, 8,5 miliona za 2018. godinu i 8,49 miliona za 2019. Iz CEDIS-a su kazali da će dokumentaciju za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena dostavljati RAE po fazama, prema stepenu gotovosti, do konačnog roka koji predviđaju metodologije. Osnivač CEDIS-a je EPCG u kojem ima 100 odsto vlasništva.

Ilustracija

TELEFONIJA Više od milion korisnika u julu U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,06 miliona korisnika mobilne telefonije, što je za 5,2 odsto više nego u junu. Prema izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, broj korisnika u julu odgovara penetraciji od 171,73 odsto. Od ukupnog broja korisnika, najviše ih ima Telenor - 406.120 ili 38,14 odsto, slijedi Crnogorski Telekom sa 354.200 korisnika ili 33,27 odsto, pa M:tel sa 304.460, odnosno 28,59 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 41,24 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 58,76 odsto.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

HRONIKA

NASTAVLJENO SUĐENJE BIVŠEM ŠEFU GRANIČNE POLICIJE

Džomić traži optužnicu protiv raŠKa Konjevića Suđenje bivšem šefu granične policije Vesku Vukadinoviću, koji se tereti da je 16. februara prošle godine na graničnom prelazu Vraćenovići nezakonito spriječio sveštenika Velibora Džomića da uđe u Crnu Goru, nastavljeno je juče u Osnovnom sudu u Nikšiću. Na jučerašnjem ročištu kao svjedoci pojavili su se službenici policije Mitar Nikolić, Predrag Knežević i Veselin Magočević, koji su kazali da su postupali po hijerarhijskoj liniji, odnosno poštujući naredbe svojih nadređenih. „Kada se na graničnom prelazu pojavio Velibor Džomić postojalo je mišljenje ANB-a po kojem postoje smetnje za njegov ulazak u državu. Kada sam mu to saopštio, on je pokazao rješe-

Očekujem da će protiv njega biti podignuta optužnica i da će on odgovarati, jer ne samo da je ključni nalogodavac, on je involviran u ovaj postupak od početka do kraja Džomić sa advokatom Piperovićem

nje Upravnog suda po kojem može ući u zemlju. O svemu sam obavijestio telefonskim putem nadređenog, koji mi je kazao da zabranim Džomiću ulaz u Crnu Goru“, rekao je Nikolić. Njegov nadređeni Predrag Knežević istakao je da je o svemu obavijestio načelnika odjeljenja za bezbjednost granice Nikšić Veselina Magočevića, koji mu je prethodno kazao da se primijeni zakon. „Na kolegijumu održanom 13. februara Vesko Vukadinović nas je obavijestio o mišljenju ANB-a o smetnjama za ulaz Džomića u Crnu Goru, i dopisa Ministarstva da se postupi u skladu s tim mišljenjem”, rekao je Knežević, potvrđujući da je to bio posljednji Vukadinovićev kolegijum pred odlazak u penziju Vukadinovićev branilac Nikola Martinović smatra da u optužnom aktu nema bitnog elementa krivičnog djela za koji je optužen. “On se tereti za krivično djelo neizvršavanje pravosnažne sudske odluke, a imate odluku koja nije pravosnažna”, kaže Martinović. Džomićev advokat Zoran Piperović smatra da pravnički nijesu tačne Martinovićeve tvrdnje, jer u pitanju privremena mjera, i ona ne mora biti snabdjevena pečatom pravosnažnosti. Ističe da se ANB nikada nije izjasnio zašto postoje smetnje Džomića za ulazak u drža-

Vukadinović se tereti za krivično djelo neizvršavanje pravosnažne sudske odluke, a imate odluku koja nije pravosnažna

vu, iako je to morala da uradi. Kako smatra Džomić, sudeći po dva dokumenta koja mu dobavio od MUP-a i sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, ključni naredbodavac je bivši ministar Raško Konjević. „ Očekujem da će protiv njega biti podignuta optužnica i da će on odgovarati, jer ne samo da je ključni nalogodavac, on je involviran u ovaj postupak od početka do kraja, i pokazuju dokumenta koje je on u svoje vrijeme, vjerujući da nikad nikavih promjena neće biti u MUP-u, stepenovao stepenom tajnosti kako bi bila nedostupna sudovima“, smatra Džomić, dodajući da u lancu komandovanja niko nije izrazio interesovanje da pogleda odluku Upravnog suda kako bi zakonito postupali što je „katastrofalan nivo kadrovske neosposobljenosti“. J.L.

PONOVO OdLOžENA RASPRAVA O kONTROLI OPTUžNICE PROTIV POdGORIČANINA

Mujoviću zakrčeno šest krvnih sudova i stent Rasprava o kontroli optužnice protiv Veselina Mujovića koja je bila zakazana za juče u Osnovnom sudu u Podgorici ponovo je odložena jer se osumnjičeni Podgoričanin i dalje nalazi na odjeljenju kardiohirurgije u Klinikom centru Crne Gore. Mujović se sumnjiči za produženo krivično

djelo prevara. Na teret mu se stavlja da je od Svetozara Marovića uzeo 890.000 eura, kako bi mu pomogao u tužilačkim istragama koje se vode protiv njega zbog višemilionskih malverzacija u Budvi. Prema navodima advokata Miloša Vuksanovića njegov klijent se nalazi u teškom zdravstvenom sta-

nju koje je direktno povezano sa pritvorom u kojem se nalazi već šest mjeseci. “Pregledima je utvrđeno da mu je zakrčen stent koji mu je ugrađen na dan hapšenja. Zbog zatvorskih uslova kod Mujovića je došlo do zakrčenja čak šest krvnih sudova, a kontrolom je utvrđeno da su lijeva i desna no-

ga deformisane. Često gubi svijest, što je vjerovatno posljedica promjena na mozgu koje su zabilježene i snimkom EEG. U pitanju su promjene na istom mjestu na kojem je prije 16 godina operisao tumor, zbog čega je zakazano hitno snimanje magnetnom rezonancom” kazao je Vuksanović. N.P.

Mujović

HORNIKA

SAOBRAĆJAN NESREĆA KOD BARUTANE

Otac poginuo, sin i žena teško povrijeđeni U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko16.15 časova u na putu od Podgorice ka Cetinju, u mjestu Barutana, poginuo je Boro Đukanović, dok su teže tjelesne povrede zadobili njegova supruga Tanja Đukanović i sin Aleksandar Đukanović. Oni su se nalazili u vozilu marke “reno senik”, registarskih oznaka PG-FF490 kojim je upravljao Aleksandar Đukanović, koji je iz za sada neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad automobilom, koje je pokupilo par saobraćajnih znakova pored puta, nakon čega se više puta prevnulo i za-

vršilo okrenuto na točkove. Tom prilikom Boro Đukanović je od zadobijenih povreda izdahnuo na licu mjesta, dok su sin i žena prošli sa teškim povredama. Prema nezvaničnim navodima iz policije, uzrok nesreće je klizav kolovoz. Zbog obavljanja uviđaja na licu mjesta, saobraćaj na toj dionici puta bio je u prekidu sat vremena, nakon čega se odvijao naizmjenično sporednim lokalnim putem, što je prouzrokovalo kilometarske kolone u oba smjera. Do zaključenja lista ljekari su se borili za život Tanji Đukanović. N.P.

Sa lica mjesta

U KOTORSKOM TUŽILAŠTVU

Tužilac uzeo izjavu i od “oštećenih” prostitutki U kotorskom tužilaštvu, osim trojice uhapšenih zbog sumnje da su tokom ljeta na teritoriji Budve, Kotora i tivatskog “Porto Montenegro” organizovali prostituciju, saslušane su i oštećene - nekoliko mlađih ženskih osoba, koje su korištene za pružanje seksualnih usluga. Sva trojica uhapšenih Mihailo Bojić (37) iz Kolašina, nastanjen u Budvi, Siniša Femić (31) iz BiH, nastanjen u Tivtu i Podgoričanin Bogdan Vukčević (26) koji živi u Budvi, negirali su krivično djelo koje im se stavlja na teret”, saznaju DN. Advokat Bogdana Vukče-

vića, Boris Barović kazao je DN da predstoji saslušanje još nekoliko osoba, te da će nakon toga i isteka tužilačkog pritvora, tužilaštvo donijeti odluku o produženju ili ukidanju pritvora. Oni su, kako je saopšteno iz Uprave policije, uhapšeni zbog sumnje da su ugovarali i organizovali pružanje seksualnih usluga u privatnom smještaju i hotelima, precizirajući mjesto i vrijeme kao i cijenu „usluga“, a u cilju sticanja novčane dobiti, pa su u te svrhe koristili više mlađih ženskih osoba. Hapšenja su izvedena u okviru akcije “Glorija”. I.K.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

ZBOG BOMBAŠKOG NAPADA NA BISKUPOVIĆA I BOŠNJAKA

POLICIJA TRAŽI KAŠĆELANA I ZVICERA RADI SASLUŠANJA

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Crnogorska policija potražuje vođe takozvanog “kavačkog” klana - Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, kako bi ih saslušala u okviru istrage o dvostrukoj likvidaciji pripadnika suparničke grupacije Gorana Biskupovića (28) i Miloša Bošnjaka (35), saznaju Dnevne novine. Bombaški napad na Biskupovića i Bošnjaka izveden je prekjuče, oko 16.30 časova, u kotorskom naselju Muo, kada je pokraj uzane, slijepe ulice, kojom su se kretali, aktivirana eksplozivna naprava iz daljine. Za sada ne postoje pouzdane informacije, koje bi Zvicera i Kašćelana mogle dovesti u vezu sa organizatorima zločina, ali policija svakako pokušava da provjeri njihovo kretanje uoči i nakon ovog tragičnog događaja. “Obojica su trenutno nedostupni policiji, i najvjerovatnije se ne nalaze u Kotoru”, kazao je sagovornik blizak istrazi. U međuvremenu, inspektori kriminalističke policije saslušali su desetak osoba, kojima provjeravaju alibi i kretanje u vrijeme dvostrukog ubistva. Dnevne novine saznaju da su među ispitanima, koji se i dalje provjeravaju nekolicina pripadnika “kavačkog” klana. Privođen je na saslušane i Vladimir Božović, sin zatvorenika Igora Božovića, kojeg je u zatvorskoj kantini prije nekoliko mjeseci vrelim uljem polio Jovan Jovanović, pripadnik škaljarske grupe. “Policija je ispitala i Vojina Stupara, kao i braću Igora i Aleksandra Đurišić iz Berana, nastanjenih u Kotoru. Izvršeni su i pretresi kuća, stanova i drugih objekata, koje koriste pripadnici kavačke grupacije”, kazao je sagovornik DN, ne precizirajući da li je zaplijenjeno išta, što bi moglo biti od koristi u daljoj istrazi. Prema nezvaničnim informacijama, policija je, zajedno sa višom državnom tužiteljkom

Mladići će biti sahranjeni danas U Kotoru juče, kao i prekjučerašnjeg popodneva, kada je odjeknula vijest o tragičnoj pogibiji dva mladića, muk, tuga i nevjerica, jer je kako se moglo čuti, kap prelila čašu, aludirajući na krvave obračune zaraćenih kotorskih klanova u tom gradu. Kafić u Starom gradu na glavnom gradskom trgu Siempre, koji je u vlasništvu članova škaljarske grupe, juče je bio zatvoren. Prvi čovjek Kotora, gradonačelnik dr Aleksandar Stjepčević je izrazio nadu da će nadležne institucije uraditi sve što je u njihovoj moći da se bombaški napadi u tom gradu više ne

ponove. On je izrazio žaljenje zbog tragičnog događaja koji je odnio dva mlada života. “Nijedan život, a posebno mladi, nema cijenu. Nadam se da će se ovom problemu stati na kraj u što kraćem roku”, kazao je Stjepčević. Biskupović i Bošnjak biće sahranjeni danas, Biskupović u 17 časova na gradskom groblju u Škaljarima, a Bošnjak u 16 časova na drugom kraju grada, mjesnom groblju Vrbice u Dobroti. Biskupović je iza sebe ostavio majku i sestru, a Bošnjak majku, brata i dvije sestre. I.K.

POTVRĐENA OPTUŽNICA

Prevozio skank za 600€ Viši sud potvrdio je optužnicu protiv Edmonda Vasija (23), državljanina Albanije, koji je početkom jula ove godine, na putu Božaj-Podgorica uhapšen sa devet kilograma droge skank. Službenici Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja Uprave polcije su u mjestu Kuće Rakića pokušali da zaustave vozilo „alfa romeo 156”, albanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao Vasilije. On je primijetio policiju nakon čega se velikom brzinom vozilom udaljio sa lica mjesta

odbacivši jednu torbu, u kojoj se nalazilo 10 pakovanja biljne materije zelene boje za koju je ustanovljeno da se radi o skanku. Ubrzo ga je policija sustigla i uhapsila. Vasi je, prema navodima iz optužnice, skank preuze o o d NN lica u selu Božaj, blizu granice sa Republikom Albanijom, a zatim neovlašćeno radi prodaje prenosio prema Podgorici, sakrivenu u gepeku svog vozila, kako bi istu predao licu koje ga je za iznos od 600 eura angažovalo za tu radnju. N.P.

PRAVOSNAŽNE PRESUDE

Bošnjak

Istragu vodi specijalni tim U Kotoru se trenutno nala-

ze pripadnici različitih struktura Uprave policije. Ipak, glavnu riječ imaju službenici policijskog Specijalnog odjeljenja, koji izvršavaju direktne naloge Specijalnog tužilaštva. Inspektori ovog odjeljenja, prema nezvaničnim informacijama, od trenutka saznanja za ubistvo, uključeni su u sve policijske radnje u okviru njihovih nadležnosti. Pored sastava kotorske policije, tokom svih ljetnjih mjeseci, u Kotoru se nalaze i pripadnici Posebne jedinice, koji će do daljnjeg biti raspoređeni u tom gradu.

Biskupović Majom Jovićević i forenzičarima, preksinoć završila uviđaj na mjestu nesreće. “Prikupljeni su komadi plastike i geleri, koji su upućeni na vještačenje u Danilovgradu, kako bi pokušali da otkriju o kakvoj eksplozivnoj napravi je riječ. Prve sumnje ukazuju da je ona aktivirana na daljinski ili preko mobilnog telefona. Ipak, jasno je da je neko morao i da osmatra žrtve i aktivira napravu u trenutku, kada su njih dvojica prolazili pored nje. Provjeravaju se sumnje da li je to neko činio iz neke od obližnjih kuća ili pak iz vazduha, uz pomoć video nadzora, instaliranog na dronu. U svakom slučaju, svi dosadašnji podaci navode na sumnju da iza bombaškog napada stoji ozbiljna mafijaška organizacija”, kazao je izvor DN.

Ukradeni BMW pripreman za sukobe? Kotorska policija je u nedjelju na teritoriji te opštine pronašla sakriveni crveni BMW, koji je ukraden 16. avgusta u Budvi. Ovaj automobil, koji je vlasništvo austrijskog državljanina, nađen je u nedjelju, oko podneva, u šiblju u mjestu Trešnjica. Policija sumnja da je vozilo trebalo da posluži u izvršenju nekog teškog krivičnog djela, možda čak i za potrebe organizovanja prekjučerašnje surove likvidacije dvojice Kotorana. “Vozilo je pronađeno napušteno, zaključano, sa oštećenjem brave na vozačevim vratima, u kojem

HORNIKA

su vidljivi tragovi premetačine”, kazao je sagovornik Dnevnih novina blizak istrazi. Isti izvor podsjetio je i da je i tokom prošle sedmice u Kotoru pronađen ukradeni “golf 7”, sa švajcarskim registarskim oznakama. Međutim, u trenutku pronalaska, na ovom automobilu su bile zakačene ukradene budvanske tablice. “Indikativno je što su oba ukradena vozila bila sakrivena na teritoriji Kotora. Oba automobila su upućena na vještačenje, zbog sumnje da su pripremana za teška krivična djela i obračune kriminalnih grupacija”, kazao je izvor DN.

Milošu Maroviću godina i da plati oštetu od 380.000€ Viši sud u Podgorici donio je juče pravosnažnu presudu po kojoj je sin Svetozara Marovića Miloš Marović osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora, dok će njegov stric Dragan Marović provesti sedam mjeseci iz rešetaka. Pravosnažnom odlukom obuhvaćen je i izvršni direktor kompanije “Kopirajt” Aleksandar Armenko. On će u zatvoru provesti šest mjeseci. “Viši sud u Podgorici donio je presudu kojom je optuženi Miloš Marović zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem pomaganja osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i obavezan na plaćanje troškova postupka”, saopšteno je iz Višeg suda u Podgorici. Dragan Marović je osuđen zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. “Nakon pravosnažnosti rješenja Višeg suda u Podgorici kojim je usvojen sporazum o priznanju krivice zaključen između Specijalnog državnog tužilaštva i optuženog Dragana Marovića, Viši sud u Podgo-

rici donio je presudu kojom je optuženi Dragan Marović zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci i obavezan na plaćanje troškova postupka”, kazali su iz Višeg suda. Viši sud u Podgorici usvojio je u julu Sporazum o priznanju krivice između Miloša Marovića i Specijalnog državnom tužilaštva, prema kojem će u zatvoru provesti godinu i platiti državi odštetu od 380.000 eura. Sporazum o priznanju krivice između Dragana Marovića i Specijalnog državnog tužilaštva usvojen je takođe prije dva mjeseca. N.P.

društvo

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

ČAK 110 GRAĐANA IZABRALO ZATVOR UMJESTO PLAĆANJA O

Zbog neplaćene alimentacije robija sedam crnogoraca ⌦ Jelena Vađon-Đurišić

a pet i po godina zbog neplaćanja alimentacije u zatvoru je boravilo 110 crnogorskih građana, dok je trenutno iza rešetaka njih sedam. Samo u ovoj godini zbog tog krivičnog djela pred podgoričkim Osnovnim sudom formirano je 38 predmeta. Od 2010. godine, pa do danas u Zavodu za izvršenje krivinih sankcija nalazilo se ukupno 110 zatvorenika kojima je, kazala je Dnevnim novinama iz ZIKS-a, bila izrečena kazna zatvora zbog počinjenog krivičnog djela nedavanje izdržavanja iz čl. 221 Krivičnog zakona Crne Gore.

“Trenutno se u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija nalazi sedam osoba kojima je izrečena kazna zatvora zbog počinjenog krivičnog djela nedavanje izdržavanja. Shodno statističkim podacima iz presuda, u prosjeku, vremenski period nedavanja izdržavanja najčešće je obuhvatao

Za pet i po godina zbog neplaćanja alimentacije u zatvoru je boravilo 110 crnogorskih građana, dok je trenutno iza rešetaka njih sedam. Na zatvorske kazne od 30 dana do četiri mjeseca osuđeni su zbog nedavanja izdržavanja četiri do šest mjeseci

period od četiri mjeseca do pola godine. Zbog navedenog krivičnog djela, u prosjeku, izrečene kazne zatvora bile su od 30 dana do četiri mjeseca”, saopštila je Služba za odnose sa javnošću ZIKS-a.

■ DVOJE OGLAŠENO KRIVIM

U 2016. godini u podgoričkom Osnovnom sudu, kazala je Dnevnim novinama portparol Osnovnog suda u Podgorici Anja Krkeljić, formirano je 38 krivičnih predmeta u kojima je predmet optužbe krivično djelo nedavanje izdržavanja iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Od toga, kako je rekla, 21 predmet je još u radu pred tim sudom, a u dva predmeta okrivljeni su oglaše-

52 Ilustracija

krivična predmeta formirana su u prošloj godini pred tim sudom zbog nedavanja izdržavanja

osoba trenutno se nalazi u zatvoru zbog neplaćanja alimentacije

ni krivim i osuđeni na kaznu zatvora. “U prvom pre dmetu, okrivljeni je oglašen krivim za predmetno krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 40 dana, te obavezan da na ime imovinskopravnog zahtjeva isplati mldb oštećenom, preko zakonske zastupnice, majke djeteta, iznos od 3.550 eura”, kazala je Krkeljić. Taj iznos se, kako je objasnila, odnosi na neisplaćena davanja na ime izdržavanja za period od 21. januara 2012. do 21. februara 2016. godine. “U drugom predmetu, okrivljeni je oglašen krivim za predmetno krivično djelo i osuđen na kaznu za-

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

društvo

OBAVEZA ZA IZDRŽAVANJE DJETETA Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja JAVNI POZIV 2016 – Voćarstvo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2016. godinu i budžetskom linijom 2.1.4 – Podrška podizanju i modernizaciji/opremanju proizvodnih voćnih zasada, objavljuje II Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje proizvodnih voćnih zasada za 2016. godinu. Ovim Javnim pozivom se utvrđuju uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i zahtjev za podršku su objavljeni na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Trajanje Javnog poziva je do 15. novembra 2016. godine. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-292.

38 krivičnih predmeta formirano je do sada u 2016. godini pred podgoričkim osnovnim sudom zbog neplaćanja alimentacije

tvora u trajanju od 30 dana, te obavezan da na ime imovinsko-pravnog zahtjeva isplati mldb oštećenom, preko zakonske zastupnice, majke djeteta, iznos od 3.522,60 eura”, rekla je Krkeljić i precizirala da je riječ o neisplaćenim davanjima na ime izdržavanja za periode od 1. juna 2010. godine do 15. novembra 2010. godine i od 16. decembra 2012. godine do 7. juna 2015. godine. U 2015. godini, kako je rekla, formirana su 52 krivična predmeta u kojima je predmet optužbe krivično djelo nedavanje izdržavanja, od kojih je sedam predmeta još u radu pred sudom.

■ PETORO

OSUĐENO

“Od toga pet predmeta je okončano osuđujućom

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

presudom i okrivljeni su osuđeni na kaznu zatvora. U prvom predmetu, okrivljeni je oglašen krivim za predmetno krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana, te obavezan da na ime imovinsko-pravnog zahtjeva isplati mldb oštećenom, preko zakonske zastupnice, majke djeteta, iznos od 1.320 eura, a koji se odnosi na neisplaćena davanja na ime izdržavanja u mjesečnim iznosima od po 60 eura, za period od 14. maja 2013. godine zaključno sa 19. martom 2015. godine”, kazala je Krkeljić. U drugom predmetu, kako je rekla, okrivljeni je oglašen krivim za predmetno krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca. “U trećem predmetu iz 2015. godine, okrivljeni je oglašen krivim za predmetno krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dva mjeseca, te obavezan da zakonskoj zastupnici za dospjele rate na ime dospjelih iznosa, a za period od 1. jula 2014. godine do 1. aprila 2015. godine, isplati iznos od 900 eura”, istakla je Krkeljić. U četvrtom predmetu iz prošle godine okrivljeni je oglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 45

JAVNI POZIV 2016 – Maslinarstvo

U 2016. godini u podgoričkom Osnovnom sudu, formirano je 38 krivičnih predmeta u kojima je predmet optužbe krivično djelo nedavanje izdržavanja iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Od toga, 21 predmet je još u radu pred tim sudom, a u dva predmeta okrivljeni su proglašeni krivim i osuđeni na kaznu zatvora

dana, te obavezan da, kako je naglasila, zakonskoj zastupnici za dospjele rate na ime dospjelih iznosa, a za period od 5. septembra 2013. godine do 28. oktobra 2015. godine, isplati iznos od 2.304 eura. “ Ko n a č n o, u p e t o m predmetu iz 2015. godine, okrivljeni je oglašen krivim za predmetno krivično djelo i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, te obavezan da zakonskoj zastupnici za dospjele rate na ime dospjelih iznosa, a za period od jula 2014. godine do 19. novembra 2015. godine, isplati iznos od 1.700 eura”, zaključila je Krkeljić.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2016. godinu i budžetskom linijom 2.1.5 – Podrška razvoju maslinarstva, objavljuje II Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka, nabavku mehanizacije i opreme, upravljanje biljnim otpadom, podizanje podzida kao i privođenje neobradivog zemljišta poljoprivredi za sadnju maslina. Ovim Javnim pozivom se utvrđuju uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i zahtjev za podršku su objavljeni na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Trajanje Javnog poziva je do 15. novembra 2016. godine. Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-292.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Rezervni dijelovi za kuhinju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 38B-01-9306/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 05.09.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Oprema za server salu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 7.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 36B-01-9304/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 05.09.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

društvo

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

na UniverzitetU Crne gore U aKaDeMSKoJ 2016/17, UPiSano Je 3.231 brUCoš

Više od polovine studenata na budžetu 1.634 budžetskih studenata prve godine studija

Na Univerzitetu Crne Gore upisano je 3.231 brucoša u akademskoj 2016/17. godini. Prva godina studija biće besplatna za više od polovine studenata. Naime 1.634 brucoša će se školovati o trošku države. Predavanja u zimskom semestru počeće 26. septembra, saopšteno je iz UCG-a. U četvrtom upisnom roku, završenom prije dva dana, upisano je 110 kandidata. Na Fakultetu dram-

Foto: Dejan Lopičić

Prva godina studija biće besplatna za više od polovine studenata. Naime 1.634 brucoša će se školovati o trošku države. Predavanja u zimskom semestru počeće 26. septembra

skih umjetnosti u četvrtom upisnom roku upisana su tri budžetska studenta, Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje četiri, Filozofskom fakultetu dva, Metalurško-tehnološkom pet, Muzičkoj akademiji šest, dok ih je na Prirodno-matematičkom fakultetu tri. Na Biotehničkom fakultetu upisano je 14 samofinansirajućih studenata, Ekonomskom fakultetu u Bijelom Polju pet, Pomorskom fakultetu pet, a na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje 16. Fakultet za turizam i hotelijerstvo ima 11 samofinasirajućih studenata u četvrtom upisnom roku, Filološki fakultet četiri, Građevinski 11, Mašinski 10, dok je na Metalurško-tehnološkom fakultetu 10 studenata na samofinansiranju, a na Prirodno-matematičkom fakultetu jedan student. B.B.

naPreDaK iDentifiKaCiJa ProbleMa

Porto Montenegro

Besplatna Reiki radionica Reiki radionica koja se bazira na osnovama tehnike za oslobađanje stresa, te punjenja pozitivnom energijom i na pozitivnom uticaju na okruženje, biće održana danas sa početkom u 18 i 30 časova, u Jahting klubu Porto Montenegra (Dom Vojske). Master učitelj Reikija Dejan Petrović objasniće metode iscjeljivanja tehnikama tradicionalne medicine koja se u svijetu odavno koristi uporedo sa klasičnom medicinom, kao sredstvo za unapređenje zdravlja i harmonizacije. Reiki je naziv za univerzalnu životnu energiju koja teče oko nas i u nama, a predstavlja tehniku kanalisanja te energije u svrhu iscjeljenja, harmonizacije čitavog našeg bića i života. B.B.

Tortura u Crnoj Gori znatno smanjena

U Crnoj Gori je znatno u Crnoj Gori znatno smanjismanjena tortura, međutim la, jer je ranije prijavljivano i dalje se registruju slučajevi i po 50 slučajeva godišnje. kršenja ljudskih praOsvrnuo se na dva slučaja – tortuva, konstatovano ra u Zavodu je u Publikaciji Mehanizza izvršenje mi za prekrivičnih venciju sankcija torture (ZIKS) u na Zajanuara 2015. padnom Balkagodine i nu koslučajeja je dio vi tortuprojekare tokom ta ‘Izgradgrađannja društva skih protesa. bez torture i “Nažalost, Radović nekažnjivosti u još nijesmo zadržavama Zapadnog dovoljni kako su ti sluBalkana’ koji se sprovodi u čajevi procesuirani i u kom Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji. stepenu su zaštićena prava Predstavnik Inicijative građana koji su bili na promladih za ljudska prava testu, a pretrpjeli su kako fi(YIHR) Milan Radović po- zičko maltletiranje i povrejasnio je da je najveći nade tako i nezakonito hapšepredak ostvaren projektom nje”, naveo je Radović. koji se ogleda u identifikaciOn je poručio da je borba ji problema u sve tri države. protiv nekažnjivosti veliki On je istakao da se tortura izazov. Mina

MiniStarStvo ProSvJete

Za samohrane roditelje vrtić 50 odsto jeftiniji Samohranim roditeljima, koji su ovaj mjesec platili vrtićima punu cijenu za boravak i ishranu djece iznos nadoknade za naredni mjesec biće umanjen za 50 odsto, saopšteno je juče iz Ministarstva prosvjete. Kako su dodali, roditelji će biti u obavezi da donesu dokaz koji potvrđuje status samohranog roditelja kako bi ostvarili svoje pravo u skladu sa Zakonom

o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, “Taj dokaz propisuje da troškove boravka i ishrane, odnosno boravka djeteta samohranog roditelja u ustanovi, samohrani roditelj plaća u visini 50 odsto visine troškova boravka i ishrane koju je utvrdio organ upravljanja ustanove”, ističu iz resora. CdM

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

crna gora

Budva: rEvIzOr KOnstatOvaO dugOvE OPštInsKIh PrEduzEća I ustanOva za POrEzE I dOPrInOsE

Foto: Vedran ilic

RTV BudVa duguje milion euRa za poRez Od poreskog duga od 8.302.840,23 eura, najviše duguje sama Opština Budva

Iako su godinama, istina neredovno, izmirivali zarade, Opština, kao i gotovo sva njena preduzeća, čiji je ona osnivač, nije uplaćivala poreze i doprinose, zbog čega mnogim radnicima, nije povezan radni staž.

Poreski dug Opštine Budva prema državi na ime poreza i doprinosa iznosi 8,3 miliona eura, a lokalna uprava se obavezala da ga izmiri u 55 mjesečnih rata. Upravo ovaj dug, koji je evidentirao revizor na kraju 2014. prepisan je u identičnom iznosu i u najnovijem izvještaju o reviziji završnog računa za 2015. godinu. Revizor je sada dao pozitivno mišljenje sa rezervom na završni račun za 2015, ali konačno mišljenje, odnosno da li će biti aminovan, daće u ponedjeljak odbornički saziv lokalnog parlamenta, na čijem se dnevnom redu nalazi završni račun. Iako su godinama, istina neredovno, izmirivali zarade Opština, kao i gotovo sva njena preduzeća, čiji je ona osnivač, nije uplaćivala poreze i doprinose, zbog čega mnogim radnicima, nije povezan radni staž. Od ukupno evidnetiranog poreskog duga prema državi od 8.302.840,23 eura, najviše duguje sama Opština Budva i to, kako su Dnevne novine imale uvid u dokumentaciju 3.939.270,94 eura. Poslije lokalne uprave najveći dužnik je sadašnja Radio-televizija Budva, čije

BIJELO POLJE: KrvavI PIr u BJELOPOLJsKOm PrIgradsKOm nasELJu

Zaklane četiri ovce na Babića Brijegu U bjelopoljskom prigradskom naselju Babića Brijeg, domaćinu Paviću Deliću, kanidi (psi i vukovi zajedno) su juče u ranim jutarnjim satima poharali stado ovaca koje je bilo u blizini kuće. Zvijeri su došle iz obližnje šume, provalili zaštitnu ogradu i iz stada od 64 ovce

zaklali četiri i sedam ranili. Vlasnik je ispričao Dnevnim novinama da je to za njegovu porodicu veliki gubitak. „Na osnovu tragova može se zaključiti da je krvavi pir djelo vukova. Posljednjih dana se među mještanima šuškalo, da je na ovom

području prisutna vučica sa vučićima te se ne isključuje da su oni poklali ovce. No, stručnjaci će vjerovatno ustanoviti o čemu se radi“, kazao je Delić. Na lice mjesta izašao je veterinar iz ambulante „Grandov“dr Davor Korunić koji je potvrdio Dnev-

su nekada odvojene radne jednice Radio-Budva i Televizija Budva napravile milionski dug. Prema podacima Sekretarijata za privredu i finanisje, koje su dostavljene revizoru na dan 31. decembar 2015. poreski dug Radio-Budva 424.728,80, dok Televizija Budva duguje 523.784,76 eura. Poreski dug Javne ustanove Grad teatar je 540.619, Sportsko-rekreativnog centra Budva 608.813,94, Mediteranskog sportskog centra 403.618,16 , a javna ustanova Muzeji, galerije i biblioteka 1.080.512,69 eura.

Dug ugašene opštinske firme, koja je gazdovala zemljišnim kompleksima od Jaza do Buljarice Budva holding je 111.745,22, dok je opštinska firma, takođe ugašena, TOB Co, koja je bila zadužena za organizaciju muzičkih spektakala, ostala dužna za poreze 263.172,29 eura. Za poreze i doprinose svojih radnika, Akademija znanja duguje 231.464,77 eura, a preduzeće koje gazduje opštinskim parkinzima Parking servis duguje 175.109,66 eura. Podsjećamo, Ugovorom o reprogramu poreskog duga koji su 16. novembra prošle godine zaključili Ministarstvo finansija Crne Gore i Opština Budva regulisana su međusobna prava i obaveza u vezi sa reprogramom poreskog duga Opštine, uključujući i dug javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština. Na osnovu Protokola ovjerenog od nadležnog poreskog organa, stanje duga Opštine i javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Opština iznosi ukupno 8.302.840,23 ura, a koji se reprogramira na 55 mjesečnih anuiteta, počev od 1. decembra 2015. N.L. nim novinama da su ovce zaklane. „Radi se o napadu kanida, a na osnovu tragova će iz Lovačke organizacije nastojati da odgonetnu, da li se radi o psima lutalicama ili vukovima“, kazao je Korunić. Na mjesto događaja izašao i službenik policije Veselin Šećković, fotografisao i sačinio zapisnik, a domaćin će, kako je najavio, štetu prijaviti nadležnim opštinskim službama. B.Č.

Crna GOra

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

nikšić: VodoVod i za najudal

TivaT: Gorjelo u Porto MonteneGru

Deset Domaćins Gornji orah Do ⌦ Mira Rovčanin

Požar na jahti “Katara” O vrijednoj 300 miliona €

ko deset domaćinstava sela Gornji Orah, nadomak Nikšića, dobilo je vodu. Krajem prošle godine završen je vodovod u donjem dijelu sela Orah, a sada, prije predviđenog roka, i u gornjem dijelu sela.

Zahvaljujući efikasnosti tivatskih vatrogasaca, pripadnika opštinske Službe zaštite i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli, koji su u kratkom roku ugasili vatru na razvodnom ormariću za struju na superjahti katarskog šeika Hamad bin Kalifa, nije došlo do veće štete na jahti dugoj 124 metra. Jahta “Katara”, koja je nedavno uplovila u marinu Porto Montenegro, bila je vezana na mulu tri u mari-

⌦--------------------Požar je izbio oko 11.30 sati, a ugašen je, brzom intervencijom 15 vatrogasaca, za Petnaestak minuta

---------------------⌦ ni. Požar je izbio oko 11.30 sati, a ugašen je za petnaestak minuta. “Vatra je izbila na razvodnom ormaru sa akumulatorskim baterijama u ener-

getskoj sobi, koja se nalazi na prvom nivou ispod palube”, rekao je v.d. komandir Službe zaštite Zoran Barbić. Zahvaljujući adekvatnoj reakciji posade broda i efikasnoj i blagovremenoj intervenciji vatrogasaca požar se nije proširio dalje od ormarića, pa je pričinjena šteta minimalna. Barbić je kazao da je vatra ugašena u 11.45, a onda su do 12.10 sati vatrogasci “odimljavali” prostor, odnosno izvlačili dim iz zapaljenog brodskog prostora. Brod šeika Hamada bin Kalifa, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 2,5 milijardi dolara, inače člana vladajuće porodice Al Tani u Kataru, vrijedan je oko 300 miliona. Kalif je direktor kompanije “Qatari Investments” u okviru koje posluje i firma “Qatari Diar”, koja na lokaciji Plavi horizont u uvali Pržna planira da gradi luksuzni turistički kompleks. Z.K.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO”Vodovod I kanalizacija Kotor” ,Škaljari bb , Kotor oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sukcesivna nabavka goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 45000.00 €. Tenderska dokumentacija broj A12/6-3371/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.09.2016. godine. Lice za davanje informacija Kašćelan Slavica, telefon 0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me.

Puštajući zvanično vodovod u funkciju potpredsjednik Vlade Petar Ivanović kazao da je završen veliki dio posla, ali da sada predstoje nove obaveze, posebno za mještane koji sada treba da ispune svoji dio obećanja. “Mi smo samo radili ono što je naš posao. Jedinu stvar koju smo obećali jeste da ćemo do septembra da se potrudimo da u što kraćem roku ovaj posao dovedemo do kraja. Vama će biti teže u onom smislu da održite vaše obećanje da se još više radi, da se šire posjedi, da su uveća stočni fond i da svi mi zajedno damo svoj doprinos da stvaramo u Crnoj Gori”, kazao je Ivanović, istakavši da je vodoovod završen skoro četiri mjeseca prije predviđenog roka.

■ IskorIstItI

važan resurs

On poručio mještanima da je sada prioritet da se važan resurs koji su dobili iskoristi na najbolji način kako bi se poboljšao kvalitet života, ali i olakšali načini za bavljenje stočarstvom i zemljoradnjom od koje mještani zarađuju novac. “Ono što treba da bude sljedeći korak sa naše strane jeste da vidimo šta je to naredni projekat i gdje treba usmjeriti novac. Vjerovatno ćete da govorite oko puta koji treba popraviti i zbog toga vodimo

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno“ Tivat, Luke Tomanovića br.7 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Konsultantske usluge i softversko uvodjenje sistema finansijskog upravljanja i kontrole za potrebe DOO „Komunalno“ Tivat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.000,00€. Tenderska dokumentacija br. 01-2/66 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.09.2016.godine. Lice za davanje informacija je Dijana Vukšić, tel. 032 671 039.

Prva faza je bila oko 60.000 eura, a ova oko 40.000, tako da je ukuPna vrijednost oba vodovoda oko 100.000 eura

Za mjesec i po voda i za Lukovo Potpredsjednik Vlade i prvi čovjek grada obišli su i radove na izgradnji vodovoda u Lukovu. “Do sada je iskopano 11 kilometara i montirano 15 kilometara cjevovoda. Sada je raspisan tender koji će za nekoliko dana biti otvoren. Brzo ćemo završiti i dva velika rezervoara, pumpe su naručene. Očekujem, ako ne bude nekih problema, da vrlo brzo potekne voda i na Lukovo, za nekih mjesec i po”, istakao je Grbović. razgovore sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede koji kreće od sledeće godine od proljeća i meni je zadovoljstvo da će upravo Nikšić biti centar aktivnosti koji su predviđeni ovim projektom. Ima još dosta posla koji nas čeka, ne možemo sve postići preko noći, ali idemo korak po korak”, istakao je Ivanović.

■ vrIjednost oko 100.000 eura

Puštanjem u rad vodovoda zadovoljan je i prvi čovjek grada Veselin Grbović. “Krajem proše godine završen je vodovod u donjem dijelu sela Orah, a sada i u gornjem, tako da smo sa ova dva vodovoda regulisali vodu za preko 50 porodica koje žive u ovom selu. Prva faza je bila oko 60.000 eura, a ova oko 40.000, tako da je ukupna vrijednost oba vodovoda oko 100.000 eura. Sredstva je obezbijedila opština uz

pomoć Ministarstva poljoprivrede dok je na njegovom čelu bio sadašnji potpredsjednik Vlade Ivanović”, naglasio je Grbović. Tehnički direktor Vodovoda Darko Vučinić kazao je da je voda dostavljena na nadmorsku visinu od 960 metara. “Jedan litar u sekundi će obezbjeđivati ovaj kraj, pumpe i oprema koja podržava ovaj sistem su najsavremenije i posljednja riječ tehnike, frekventno regulisane tako da ćemo imati jednu pouzdanost u radu što je veoma bitno za ovakve sisteme”, rekao je Vučinić. U ime mješta-

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

ljenije kuće oraha

stava sela obilo voDu

Crna GOra

Kolašin: MjeseciMa čekaju na početak radova

Mještani pitaju gdje je novac za sanaciju puta

Direktor Komunalnog preduzeća Dragan Šekularac tvrdi da su juče krenuli da izađu na teren nego ih je u tome omela kiša

Ilustracija Mještani gornjomoračkih sela još u aprilu podnijeli su zahtjev Opštini Kolašin za sanaciju puta Starče - Poda u dužini od tri kilometra. Iako je to bila nadležnost lokalne uprave, potpredsjednik Opštine Đuro Milošević podnio je zahtjev Ministarstvu, koje je 20. maja uplatilo JP Komunalno 2.000 eura, namjenski za sanaciju pomenute dionice. Ipak, do danas realizacija tog puta nije urađena, dok iz pomenutog preduzeća tvrde da su baš juče krenuli na teren, nego ih je u tome spriječila kiša. Dragovića Polje, u čijoj blizini na nekih četiri kilometra se nalazi dionica puta za sanaciju, udaljeno je od Ko-

Nema cjevčica, samo vodovod Potpredsjednik Vlade prokomentarisao je i nedobronamjerne komentare na račun izgradnje vodovoda u selu Orah. „ Ispod česme koja izgleda ovako kako izgleda nema nikakvih ni

cjevčica ni slamčica, što bi rekao jedan bivši poslanik, a sada moj kolega u Vladi, nego kilometri i kilometri vodovoda koji su postavljeni tu zahvaljujući vašem radu“, istakao Ivanović.

na zahvalio se Vojin Todorović, koji nije krio oduševljene zbog puštanja u rad vodovoda na šta je čekao blizu 70 godina. “Čast mi je i zadovoljstvo još više što se nalazim ovdje pred ovim skupom da pozdravim i zahvalim svim prisutnim, a najviše potpredsjendiku Vlade

Ivanoviću i predsjedniku opštine Grboviću. Mi smo srećni sa ovakvim ljudima kada sarađujemo, koji nam se okreću, daju nam podršku i sve moguće da bi mogli da naši potomci uživaju u ovom našem malom selu časnom i poštenom”, istakao je Todorović.

lašina punih 20 kilometara. “Jedan od bivših predsjednika kolašinske opštine još prije 5-6 godina obećavao je da će se ovaj dio puta uraditi, no do sad ništa od toga nije realizovano. Očekujemo da se napokon u narednom periodu riješi ovaj, za nas, veoma veliki problem pošto je stanje puta nikakvo. Prije nekoliko dana čuo sam se sa direktorom Komunalnog, koji je kazao da će u narednih desetak dana izaći na teren. Nekih 700 metara je taj glavni dio radova i taj dio puta mora da se probija i da se bukvalo izgradi potpuno nov put. Ovaj put je 1999. godine godine radila vojska, ali nešto oko ula-

za na putu nije urađeno kako treba”, kazao je jedan od mještana Pavle Tomić. Sa druge strane, direktor Komunalnog preduzeća Dragan Šekularac tvrdi da je novac koji je uplatilo Ministarstvo kod njih, te da su juče krenuli da izađu na teren nego ih je eto u tome omelo loše vrijeme i kiša. “Ne znam što se sad digla ta frka, za pisanje po novinama, novac je kod nas, čim stane kiša mi ćemo izaći na teren da vidimo da li mi sa našim mašinama to možemo da radimo, ako ne budemo mogli eto njima taj novac pa neka angažuju privatnike”, kazao je Šekularac. Z.B.

Kotor: prijeM za juniorske reprezentativce

Nagrađeni kotorski vaterpolisti

Povodom osvajanja srebrne medalje na Svjetskom juniorskom prvenstvu, predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević priredio je juče prijem za igrače i članove reprezentacije i uručio im novčane nagrade koje su obezbijedile Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor. Nagrade su uručene igračima: Nikolasu Saveljiću, Dušanu Matkoviću i Vedranu

Latkoviću; selektoru Veljku Uskokoviću, članu Stručnog štaba Vasku Đuzi Vučkoviću i fizioterapeutu reprezentacije Ivanu Boroviću. Upućujući iskrene čestitke mladom vaterpolo timu, predsjednik Stjepčević je naglasio da je Kotor kolijevka vaterpola, ne samo u Crnoj Gori, već i u evropskim okvirima. Dodajući da je izuzetno ponosan na njihove uspjehe i

postignute rezultate, Stjepčević je iskazao uvjerenje da će mladi vaterpolisti i u narednom periodu postizati dobre rezultate. Selektor Uskoković i član Stručnog štaba Vasko Vučković istakli su da će i u narednom periodu mladi vaterpolisti kao i vaterpolo savez činiti sve svoje napore da crnogorski vaterpolo predstave u što boljem svijetlu. I.K.

SVIJET

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Dostavno motorno vozilo za dostavu konzumnih jaja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 35A-01-9299/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 05.09.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Specijalno vozilo za sprovođenje osuđenih i pritvorenih lica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 75.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 34A-01-9298/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 05.09.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Ali Hamnei

Al Šeik

ŽESTOKA POLEMIKA IZMEĐU VRHOVNIH VJERSKIH VOĐA IRANA I SA

Iran: Meka i Medina nijesu turizam; Saudijska Arabija: Iranci nijesu muslimani

Vjerske vođe suprotstavljenih bliskoistočnih sila, šiitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije, zaoštrili su retoriku posljednjih dana polemišući o pravu Saudijaca da upravljaju najvećim islamskim svetilištima Mekom i Medinom, ali i o pravu Iranaca da se uopšte smatraju muslimanima. Prvo je iranski vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei pozvao čitav muslimanski svijet da razmisli o tome da li Saudijska Arabija treba da upravlja glavnim islamskim svetinjama Mekom i Medinom. Hamnei je kazao da su saudijske vlasti hadžiluk pretvorili u turističko putovanje i da su odgovorni za česte nesreće i stampeda koja se dešavaju tokom glavnog godišnjeg hodočašća u kojem učestvuju milioni mu-

slimanska. Teheran je prethodno optužio Rijad za neuspjeh u istrazi prošlogodišnjeg meteža tokom hadžiluka u kojem je život izgubilo više od dvije hiljade ljudi, među kojima 464 iranska državljanina. “Oni koji su pretvorili hadžiluk u turističko putovanje, oni koji ne kriju neprijateljstvo prema revolucionarnom i u vjeri revnosnom narodu Irana, oni koji politizuju religiju, nisu ništa drugo no kukavički zli dusi koji počinju da se tresu prilikom svakog neuspjeha velikog šejtana - SAD”, izjavio je Hamnei, prenosi agencija Sputnik. “Tragedija 2015. godine nije se slučajno poklopila sa uspostavljanjem prijateljskih odnosa Rijada i cionista. Saudijci su zaboravili na najstrašnija stradanja Palestinaca, na njihova

stradanja za slobodu i nezavisnost”, dodao je iranski ajatolah. Hamnei je rekao i da je zabrinut zbog toga što Iran nije dobio kvotu za hadžiluk 2016. godine i dodao da je jedino rješenje sadašnje situacije “lišiti pohlepne, razvratne tirane statusa čuvara svetinja i predati tu svetu odgovornost čitavom muslimanskom svijetu”. Na optužbe ajatolaha Ali Hamneija odgovorio je saudijski vrhovni vjerski poglavar muftija Abdul Aziz al-Šeik koji je rekao da su Iranci potomci “zaratustrijanaca” i da oni uopšte nisu muslimani. “Njihov animozitet prema Islamu, a naročito prema sunitima je veoma star”, rekao je Al Šeik i dodao da izjave iranskog ajatolaha nisu iznenanađujuće.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

SVIJET

Bliski susret američkog i iranskog broda

NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNJENJA

Za Trampa 45, za Klinton 43 odsto glasača Republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Tramp pretekao je za dva procenta svoju rivalku iz Demokratske stranke Hilari Klinton, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja javnog mnjenja. Za Trampa bi, prema anketi, glasalo 45 odsto birača, a za Klinton 43 odsto. Anketa pokazuje i razlike među pristalicama oba kandidata. Tako žene više podržavaju Hilari Klinton, dok Tramp može računati na podršku muških glasača.

Patrolni brod američke mornarice bio je primoran da promijeni kurs plovidbe pošto mu se iranski brod približio na samo devedesetak metara u Persijskom zalivu. Kako su navela dva zvaničnika Pentagona za Rojters, događaj se desio u nedelju kada je brod Iranske revolucionarne grade plovio direktno ka američkom US Fajrboltu koji je morao da promijeni kurs. Interakcija je bila “nesigurna i neprofesionalna zbog nedostatka komunikacije i uznemirujućeg manevrisanja na maloj distanci”, rekao je jedan od zvaničnika dodavši da je na iranskom brodu primjećeno oružje.

Kada je riječ o starosnom dobu birača, mlađi Amerikanci favoriziraju Klinton (54 odsto), a stariji daju prednost Trampu. Takođe, bijelci većinom podržavaju Trampa (55 odsto), dok ostali (71 odsto) svoje povjerenje poklanjaju Klintonovoj. Anketa pokazuje i da obrazovaniji građani uglavnom daju prednost Klinton. Istraživanje je sprovedeno telefonom od 1. do 4. septembra i u njemu je učestvovala 1.001 odrasla osoba iz svih krajeva SAD.

ČEONI SUDAR NA AVENIJI KUTUZOVSKI U RUSKOJ PRIJESTONICI

Putinov vozač poginuo u udesu

Službeni automobil ruskog predsjednika Vladimira Putina učestvovao je juče u čeonom sudaru u Moskvi, u kojem je poginuo Putinov vozač, javili su ruski mediji .Prema medijskim navodima, u nesreći je učestvovao Putinov službeni crni BMW, a ruski predsjednik se u tom trenutku nije nalazio u vozilu, prenio je britanski Dejli Mejl. Do nesreće je došlo kad je u BMW udario drugi automobil, koji je iz svoje trake prešao u suprotnu, onu kojom se kretalo Putinovo vozilo. Snimci sa nadzornih kamera koji snimaju saobraćaj na moskovskoj aveniji Kutuzovski pokazuju kako se mercedes čeono sudara sa predsjedničkim BMW-om. Ruski mediji navode da je automobil vozio Putinov omiljeni zvanični vozač i da je on poginuo na licu mjesta. Vozač mercedesa je prebačen u bolnicu u kritičnom stanju. Ime Putinovog vozača nije objavljeno, ali mediji navode da on ima više od 40 godina radnog iskustva kao vozač ruskih zvaničnika. Avenija Kutuzovski je bila blokirana nekoliko sati poslije nesreće, a stvorile su se i velike gužve.

KAZNA ZA BIVŠU ŠVEDSKU MINISTARKU

Da plati skoro 5.000 dolara zbog 0,2 promila alkohola Švedsko tužilaštvo juče je izreklo novčanu kaznu u iznosu od 4.670 dolara bivšoj ministarki za visoko obrazovanje te zemlje, Aidi Hadžialić, zbog vožnje u alkoholisanom stanju prošlog mjeseca. Aida Hadžialić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, podnijela je ostavku prošlog mjeseca, nakon što ju je policija zaustavila dok se vraćala sa koncerta i izmjerila joj 0,2 promi-

la alkohola u krvi. Ona je tada rekla da je napravila “najveću grešku u životu.” Objasnila je da je popila samo dvije čaše vina, vjerujući da će alkohol nestati iz njenog organizma prije nego što sjedne za volan. Hadžialić je privukla veliku pažnju medija kao najmlađa ministarka u švedskoj vladi kada je 2014. godine došla na tu poziciju u ministarstvu obrazovanja.

KULTURA

NIKŠIĆ: PROGRAM SEPTEMBARSKIH DANA

Boro Krivokapić gost tribine “Kultopis”

Tribina “Kultopis”, čiji će levizija. Objavio je zapažegost biti novinar i publicista ne serije razgovora u NINBoro Krivokapić, biće priu, časopisu “Ideje”, kao i na ređena u Nikšičkom pozoribeogradskoj televiziji. Potštu večeras od 20 sati. pisuje zbirku intervjua “PiRazgovor sa Krivotao sam Krležu (13 razkapićem vodi nogovora, 1973-1981, vinar Vlatko 1982)”, a autor je i Simunović. nekoliko knjiga Boro Krivo- “Treba li spakapić škololiti Kiša” (1980), vao se u Ri“Umorna ljevisnu, Kotoru i ca” (1985), “DaBeogradu. U hauski procesi” novinarstvu (1986), “Jugoslaje od 1969. godivija i komunisti” Krivokapić (1988). ne, kao komentator i urednik beogradOrganizator događaja je skog “Studenta”. Od 1970. JU “Zahumlje”, u okviru ProSamostalni je novinar u grama podrške razvoju kulBeogradu, saradnik NIN-a ture u Nikšiću i Septembari drugih listova, radija i teskih dana 2016. S.I.

TIVAT: NASTUP PROFESORA I POLAZNIKA

Koncert “Sax-o-forte” za kraj muzičke radionice Koncertom pod nazivom “Sax-O-Forte” u koncertnoj dvorani Muzičke škole Tivat večeras od 20 sati biće okončana 14. Međunarodna radionica za duvačke instrumente. Publici u Tivtu predstaviće se članovi Beogradskog kvarteta saksofona - Bojan Vukelić, Ivan Stamenković, Kristijan Mlačak i Maksim Kočetov, kao i polaznici radionice za saksofon, koju je od 1. septembra vodio Bojan Vukelić. Koncertu u Muzičkoj školi pretSa prošlogodišnjeg koncerta

hodiće program “Muzički predah sa saksofonistima” u foajeu zgrade Opštine Tivat od 11.30 sati. “Ideja je da ovaj instrument predstavimo na nesvakidašnjim mjestima, na kojima bismo bar na kratko bili uz muziku. Ovakav muzički detalj će zaposlenima priuštiti mali muzički odmor, a istovremeno će zainteresovanim predstaviti ovaj, veoma popularan instrument”, saopštili su organizatori. Z.K.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

RADOVI MILOŠA ŠOBAJIĆA U MODERNOJ GALERIJI

IZ CRNE GORE BIH U PARIZ ODNIO DUŠU

su i neki iz beogradskog ateljea, neki su iz ciklusa ‘Velijudi uvijek govore kako je loš trenutak za slikarstvo. Istu tu ki korak’, drugi iz ‘Mjesta verečenicu čuo sam i u Parizu 1972. godine. Na nama, umjet- like opasnosti’, a preostali iz nicima, je da dokažemo suprotno, smatra čuveni umjetnik. ‘Širom raširenih ruku’. To su moje tri omiljene teme, i sve su zastupljene u Modernoj Izložba radova uglednog novine, časopise, orkestar, hor, galeriji”, precizirao je Šobajić. avangardnog umjetnika Mi- kulturno-umjetničko društvo Iako kritičari često ističu da loša Šobajića pod nazivom ‘Zahumlje’ i ko zna šta sve još. Šobajićeva umjetnost djeluje “U Crnoj Gori, svoj među svo- Od tada je prošlo 160 godina, i kao predskazanje, on ističe da jima” otvorena je u Modernoj ja sam samo njihov rezultat, nema želju da svojim radovigaleriji u prisustvu brojnih posljedica svega toga. I evo, doma daje savjete ili upozorenje ljubitelja likovne umjetnosti. šao sam sa gomilom slika i par čovječanstvu. Njegova jedina Na svom prvom predstav- skulptura da pokažem šta je tih namjera je da kroz svoj filter ljanju u Podgorici, Šobajić je 160 godina od mene napravilo gleda na svijet, a tim svojim izložio radove nastale u po- i da dokažem da i nakon svih filterom je i stvorio svoj presljednjih 15 godina - više od tih godina Šobajići i dalje rade”, poznatljivi potpis. 25 slika velikog formata i ne- kazao je umjetnik. “Ipak, mislim da idemo u koliko skulptura na kojima je Posljednji put crnogor- sve lošija i lošija vremena. prikazao svoj doživljaj savre- ska publika imala je priliku To svi vide, ne vidim samo menog čovjeka sukobljenog da uživa u djelima slavnog ja”, istakao je Šobajić. sa prirodom i istorijom, sa umjetnika prije tačno deBogom i samim sobom. set godina, kada se predsta“U Podgoricu sam donio 15 vio publici u Herceg Novom, posljednjih godina svoje um- u Budvi i na ostrvu Gospe od NE MORA SE ŽIVJETI U NJUJORjetnosti, a sve sjećajući se jedne Škrpjela. KU DA BI SE IZLAGALO U NJUčudne paralele - moja familija, stari Šobajići, đedovi i prađe- ■ PREPOZNATLJIV JORKU, MOŽE SE ŽIVJETI U NIKdovi, svi oni bili su ljudi iz kulPOTPIS ŠIĆU A IZLAGATI U NJUJORKU. NIture, donijeli su prvi bioskop JE VAŽNO GDJE SE RADI, VEĆ ŠTA u Crnu Goru, prvo pozorište, “Ovdje predstavljam radoprvu biblioteku u Nikšić, prve ve koje sam donio iz Pariza, tu SE RADI - KVALITET JE PRESUDAN

⌦ Sonja Ičević

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Kultura

Foto: Dejan Lopičić

Pod sloganom ª FIaT FabrIkaº do 15. sePTembra

Napuštena fabrika kao umjetnička scena

U okviru takmičarskog programa, na tri lokacije u glavnom gradu biće izvedeno 12 predstava

Foto: Dejan Lopičić Sa konferencije za novinare Šobajić Čuveni umjetnik je veliki dio svog radnog vijeka proveo u Parizu. Na pitanje šta bi iz Crne Gore primjenio u zapadnom svijetu, a šta bi od karakteristika Zapada volio da vidi u rodnoj zemlji, Šobajić kaže da bi najprije “iz Crne Gore u Pariz odnio dušu”. “Ova naša duša je nesumnjivo velika. Sa Zapada bih u Crnu Goru donio ozbiljnost i veliki rad. U zemljama Zapada kiša je svakodnevica - možda baš to tjera ljude da se zavuku u kuće i da rade. Ovdje je mnogo ljepša klima, ali postoje neodgovornost i nerad, neodgovornost naročito prema društvu, državi, državnosti, prema stvaranju zajedničkog dobra, nečeg što sigurno ne posjedujemo”, smatra umjetnik.

■ PREDNOSTI OVOG TRENUTKA

Sa stanjem na crnogorskoj likovnoj sceni donekle jeste upoznat, i to stanje je, kako smatra Šobajić - uvijek isto. “Ljudi uvijek govore kako je loš trenutak za slikarstvo. Istu

tu rečenicu čuo sam i u Parizu 1972. godine. Na nama, umjetnicima, je da dokažemo suprotno. Svaki trenutak je dobar za slikarstvo. Prednost ovog trenutka je što mediji dozvoljavaju da se ono što je dobro može predstaviti cijelom svijetu, bez brige o tome gdje je to djelo stvoreno. Najbolji dokaz je Kusturica - on je snimao u nekoj Bosni, u nekom Sarajevu, a dobio je najznačajnije svjetske nagrade. Ne mora se živjeti u Njujorku da bi se izlagalo u Njujorku, može se živjeti u Nikšiću a izlagati u Njujorku. Nije važno gdje se radi, već šta se radi - kvalitet je presudan”, istakao je Šobajić. Da spada među najuglednije umjetnike današnjice potvrđuje preko 70 samostalnih izložbi i više od 420 grupnih o kojima je napisano blizu 700 tekstova kako u domaćoj tako i u svjetskoj štampi. Izdato je pet monografija o njegovom životu i djelu a snimljeno je i više filmova i emisija. Slike i skulpture Miloša Šobajića mogu se pogledati do 28. septembra u Modernoj galeriji.

Izvedbom komada “Na dnu” Maksima Gorkog, u produkciji NUCK “Aco Šapov” Narodnog teatra Štip, a u režiji Dejana Projkovskog, sjutra veče od 20 sati u hali fabrike “Radoje Dakić” počinje 31. Festival Internacionalnog Alternativnog Teatra FIAT koji će pod sloganom “FIAT Fabrika” trajati do 15. septembra. Kako je kazala direktorica festivala Ana Vukotić, ovogodišnjim sloganom željelo se ukazati na brojne, neiskorištene prostore, koji bi mogli postati prostori za umjetnost. “Ovo je pozivnica FIATa da počnemo da razmišljamo o svim napuštenim objektima, poput fabrika i vojnih objekata, i da počnemo da maštamo o osposobljavanju tih prostora za pozorišta i galerije, onako kako se to svuda u svijetu i radi”, navela je Vukotić. U okviru takmičarskog programa ovogodišnjeg izdanja biće izvedeno 12 komada na tri lokacije u glavnom gradu - u hali fabrike “Radoje Dakić”, u KIC-u

komada biće izvedeno U okvirU takmičarskog programa ovogodišnjeg izdanja “Budo Tomović” i u Kusvelovoj kući. Osim komada “Na dnu”, na programu su i “Koto(R) Kotoru” u režiji Petra Pejakovića, “Bitka na Neretvi” reditelja Borisa Bakala, “Balerine” čiju režiju potpisuje Milena Bogavac, “Nirvana” bugarskog Theatre Laboratory Sfumato, i u režiji Ivana Dobčeva, “Fear industry/A Europe-wide Performance Project” u režiji Ačima Vielanda sa Kipra, “Sumnjivo lice” u režiji Vojislava Arsića, “Leptir” Andraša Urbana, “Kako se kali egzistencijalna revolucija?” Nika Apera

iz Slovenije, “Adam i Eva” Slobodana Milatovića, te “Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali” u režiji Mirjane Karanović. Takmičarski dio festivala biće zatvoren 14. septembra premijerom predstave “Danzen” Bertolta Brehta, u režiji Damjana Pejanovića, a u produkciji FIATa i Crnogorskog narodnog pozorišta. O festivalskim nagradama - za najbolju predstavu, najbolje glumačko ostvarenje i priznanju za režiju, odlučivaće žiri u sastavu koreograf i balerina Sonja Vukićević, novinarka Rosanda Mučalica i dramaturg Balša Poček. U sklopu pratećeg programa nastupiće sastav Džej Džej Okoča, biće priređeni okrugli sto na temu “FIAT - perspektiva”, panel diskusija na temu “Nova jugoslovenska proza”, omaž Damiru Domitroviću, gostovanje Damira Nikšića, kao i šest predavanja na različite teme, od sociologije do uloge umjetnosti danas. S.I.

SVIJET

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 7. SEPTEMBAR 1533. POSLJEDNJA VLADARKA TJUDORA

Rođena Elizabeta Prva

Elizabeta I Tjudor bila je kraljica Engleske i kraljica Irske od 1558. do smrti. Bila je peti i posljednji vladar dinastije Tjudora, naslijedivši svoju polusestru, kraljicu Mariju I. Vladala je u periodu velikih vjerskih previranja. Nakon kratke vladavine polubrata Edvarda VI i polusestre Marije, čiji se način upravljanja zemljom razlikovao u svakom pogledu, njeno 44-godišnje kraljevanje dovelo je do porasta engleske moći i uticaja u svijetu. U trenutku kada je došla na tron, primjeri dviju prethodnih žena koje su vladale Engleskom nijesu obećavali mirnu i uspješnu vladavinu nove kraljice. Čak i oni koji su je podržavali nadali su se da će se udati i vlast prepustiti mužu, ali Elizabeta je imala druge plano-

ve. Ona je jednom zauvijek vratila Englesku protestantizmu. Za vrijeme njene vladavine porasla je ekonomska moć Engleske, cvjetala nauka, filozofija i kultura, započela je kolonizacija Sjeverne Amerike, a osnovana je i Britanska istočnoindijska kompanija. Bila je prvi Tjudor koji je priznao da monarh vlada uz saglasnost naroda, te je uvijek blisko sarađivala sa parlamentom i povjerljivim savjetnicima, što je bio stil vladanja koji su njeni nasljednici propustili da prate. Sve vrijeme njene vladavine pratilo je pitanje nasljednika, budući da nije željela da se uda iz razloga koji nikada nijesu utvrđeni. Umrla je 1603. godine, a naslijedio ju je Jakov I, prvi engleski kralj iz dinastije Stjuart.

1822.

Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio nezavisnost od Portugala i proglasio se za cara. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.

1860.

Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa “crvenokošuljašima” zauzeo je Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.

1901.

Potpisan je Pekinški protokol, kojim je okončan Bokserski ustanak u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile evropske sile Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu u ustanku.

1909.

1936. OSNIVAČ PRAVCA ROKENROL

Rođen muzičar Badi Holi Čarls Hardin Holi, poznatiji kao Badi Holi, američki pjevač i kantautor, smatra se jednim od najuticajnijih osnivača rokenrola. Odrastao je u porodici muzičara i kao dijete učio je da svira violinu. Braća bi mu često nauljila žice da ga drugi ne čuju dok svira, pa se zainteresovao za klavir i gitaru. U srednjoj školi upoznao je muzičara Boba Montgomerija. Imali su slične interese u muzici i uskoro su se udružili u duo “Buddy i Bob”. U početku su pod uticajem bluegrass muzike pjevali harmonijske duete u mjesnim klubovima. Holi se okrenuo rok muzici kada je uživo vidio pjevanje Elvisa Prislija početkom 1955. Časopis

Rođen američki filmski i pozorišni režiser jermenskog porijekla Elija Kazan, dobitnik nekoliko Oskara. Autor je niza filmova čija tematika su socijalni i psihološki problemi. Istaknuti je predstavnik realističkog i društveno angažovanog filma. Najpoznatiji filmovi su mu “Na obali”, “Tramvaj zvani želja”, “Viva Sparta”, “Istočno od raja”, “Bebi dol”, “Lice u gomili”, “Džentlmenski sporazum”, “Amerika Amerika” i “Divlja rijeka”. Nagradu za životno djelo dobio je 1999. Umro je 2003. godine.

1914.

Rođen američki fizičar Džejms Alfred van Elen. Pomoću Gajger-Milerovih brojača, postavljenih 1958. na vještačke satelite Eksplorer 1 i Eksplorer 2, otkrio je dva pojasa pojačanog zračenja oko planete Zemlje, kasnije nazvane Van Elenovi radijacioni pojasevi.

Rolling Stone ga je 2004. godine uvrstio na 13. mjesto popisa “100 besmrtnika popularne muzike”. Iako je njegova karijera naglo prekinuta smrću u avionskoj nesreći 1959. godine, njegovo djelo uvrštava se među najznačajnija ostvarenja u istoriji rok muzike.

1991.

U Hagu počela da radi Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu Konferencije učestvovali su svi članovi Predsjednistva SFRJ, predsjednik Savezne vlade i šest predsjednika jugoslovenskih republika. Predsjedavajuci Konferencije, na kojoj je usvojena Delaracija o mirnom rješenju jugoslovenske krize, bio lord Karington.

1812. NAPOLEONOV PRODOR KA MOSKVI

Borodinska bitka između ruske i francuske vojske Borodinska bitka, u francuskoj istoriji poznata i kao Bitka za Moskvu, odigrala se na Borodinskom polju, 124 kilometra zapadno od Moskve. Vodila se između ruske vojske, pod komandom generala Mihaila Kutuzova i Velike armije Napoleona Bonaparte, tokom Napoleonove invazije Rusije, odnosno Otadžbinskog rata Rusije 1812. Na glavnu bitku Napoleon je morao da čeka skoro tri mjeseca. Ruska vojska se povlačila sporo, uz manje okršaje. Međutim, na insistiranje ruskog cara Aleksandra Prvog, koji je smatrao da Moskvu ne treba predati bez borbe i pošto je dobio neznatno pojačanje, Kutuzov se ipak odlučio za odbranu Moskve. Za bitku je bilo potrebno pronaći prostor za manevar najvećeg di-

jela ruske vojske, sa prirodnim preprekama za odbranu, koji je obuhvatao Stari i Novi smolenski put prema Moskvi. Borodinsko polje predložio je general-pukovnik intendantske službe K. I. Tolem. Na sredini tog polja nalazi se selo Borodino, po kome je polje dobilo ime. Za jedan dan ruska armija je nanijela teške gubitke francuskoj, ali je i sama, prema preliminarnoj procjeni, izgubila skoro polovinu vojnika redovne vojske. Saznavši da Napoleonu pristižu dvije pješadijske divizije i rezervni bataljoni, ukupne brojnosti do 40.000 vojnika, Kutuzov je nakon bitke odlučio da se povuče sa borodinske pozicije i iz Moskve, shvativši da njegov glavni zadatak nije odbrana Moskve, već uništavanje neprijateljske vojske.

1566. ZRINSKI NIJE ŽELIO PREDAJU

TURCI OSVOJILI SIGET Otomanske snage pod vođstvom Sulejmana I osvojile su mađarski grad Siget (današnji Sigetvar) nakon hrabre odbrane grada, koju je vodio Nikola Šubić Zrinski. Malo utvrđenje Siget bilo je ključna prepreka turskom nadiranju prema srcu tadašnje Evrope, prema gradu Beču, ali i glavni oslonac odbrane koja je štitila Hrvatsku. U to vrijeme turska vojska je držala u posjedu najsnažnija uporišta Budim i Beograd, a namjera im je bila da zauzmu utvrđenja Eger i Sigetvar. Bitka kod Sigeta počela je 6. avgusta kada je

Sulejman I krenuo s više od 100.000 vojnika i 300 topova na šesti vojni pohod u cilju da osvoji Beč. Zrinski, tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava, dobro je obezbijedio grad, te je prije velike i sudbonosne bitke tražio od svojih 2.500 ratnika da mu obećaju poslušnost i vjernost do smrti. Nakon što su na današnji dan vatrenim strijelama i loptama zapalili grad, Turci su očekivali predaju, ali Zrinski i preživjeli junaci pobjegli su iz grada, te su junački poginuli, skupo prodajući svoje živote.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

I.br. 213/11 OSNOVNI SUD U HERCEG NOVOM, sudija Leković Branislav, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca "Južni Jadran" AD Herceg Novi - Bijela bb, koga zastupa punomoćnik Momčilo Knežević advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Borivoja Mikulića iz Herceg Novog - Novo Mjesto - Gomila bb,kojeg zastupa punomoćnik adv.Šćekić Ranko, uz učešće trećeg lica Ilije Mikulića iz Herceg Novog - Novo Mjesto bb, donio je dana 23.08.2016. godine

Z A K LJ U Č A K Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem sljedećih nepokretnosti: - katastarske parcele 322/2 KO Podi, po naravi dvorište, ukupne površine 271 m2, upisana u LN 930 KO Podi, vlasništvo izvršnog dužnika u obimu prava 1/1, čija je vrijednost procijenjena na 81.300,00 €; - katastarska parcela 322/4 KO Podi u naravi dvorište, ukupne površine 48 m2, upisana u LN 930 KO Podi, u vlasništvu izvršnog dužnika u obimu prava 1/1, čija je vrijednost procijenjena na 8.640,00 €. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je zaključkom ovoga suda I.br. 213/11 od 01.11.2013. godine i ukupno iznosi 89.940,00 €. Na drugom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost nepokretnost se ne može prodati ispod 50% od utvrđene vrijednosti pod stavom 2. ovog zaključka. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda u iznosu od 8.994,00 €, što predstavlja 1/10 ukupno utvrđenih vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Povjerilac se može pojaviti kao kupac i tom slučaju nije dužan polagati jemstvo. Najbolji ponudilac—kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit suda u roku od pet dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. Drugo ročište za prodaju nepokretnosti javnim nadmetanjem održaće se dana 29.09.2016. godine u 11,30 časova u prostorijama ovoga suda, u kancelariji br. 22 na drugom spratu. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu "Dnevne novine", najmanje 15 dana prije zakazane javne prodaje, ali ne više od 30 dana. OSNOVNI SUD U HERCEG NOVOM Dana 23.08.2016. godine. SUDIJA, Leković Branislav

marketing

I.br.1271/2015 Javni izvršitelj Bajović Jasminka,iz Herceg Novog,ul.Njegoševa 52 u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Societe Generale Banka Montenegro AD, Bulevar Revolucije br. 17, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Metalka Commerce doo, Ul. Moračka br. 1, Podgorica , radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 05.09.2016.god., donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se DRUGA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti 2814 KO Topla, PJ Herecg Novi i to stambeni prostor u porodičnoj stambenoj zgradi, br. zgrade 1, izgrađena na kat. parceli 2629/4, oznake PD1, suteren ( 1P ), površine 25m2 u iznosu od 19.500,00 Eur-a, kao I stambeni prostor u porodičnoj stambenoj zgradi, br. zgrade 1, izgrađena na kat.parc. 2629/4, katastarske oznake PD3, prvi sprat ( P1 ), površine 116m2 u iznosu od 90.500,00 Eur-a, sve u svojini Radulović Milke u obimu prava 1/1. 2. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je na osnovu Zaključka o utvrđivanju vrijednosti I.br. 1271/2015 od 05.05.2016.godine. 3. Nepokretnost koja se nije prodala na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem , na drugom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod 50 % . 4. Javni izvršitelj će na predlog stranke, koji mora biti podnešen najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovo utvrditi vrijednost nepokretnosti, ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti do dana prodaje. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na ž.r. za jemstvo u postupku sprovođenja izvršenja br.510-85942-40 kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 1.950,00 Eur-a za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti 2814 KO Topla, PJ Herecg Novi i to stambeni prostor u porodičnoj stambenoj zgradi, br. zgrade 1, izgrađena na kat.parceli 2629/4, oznake PD1, suteren ( 1P ), površine 25m2, u iznosu od 9.050,00 Eur-a za nepokretnost upisanu u LN br. listu nepokretnosti 2814 KO Topla, PJ Herecg Novi i to stambeni prostor u porodičnoj stambenoj zgradi, br. zgrade 1, izgrađena na kat.parceli 2629/4, katastarske oznake PD3, prvi sprat (P1), površine 116m2, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, najkasnije do 25.09.2016.godine. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi na ž.r. za uplatu naplaćenih sredstava u postupku izvršenja br.510-85943-37 kod Crnogorske komercijalne banke u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Drugo ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 26.09.2016.god. u 12.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelj Bajović Jasminke, Ul. Partizanski put br.1.,Herceg Novi. 9. Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnom listu Dnevne novine ,dana 07.09.2016.godine. JAVNI IZVRŠITELJ, BAJOVIĆ JASMINKA Napomena: Zaključak o prodaji osim strankama dostaviti založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

SHOWBIZ

PRODAT U 260.000 PRIMJERAKA

Bajagini Jahači magle proslavili 30 godina

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

VOĐA VATRE IVAN DEČAK ZA DN

Svaki kraj je Ste nemirnog ⌦ Danilo Brajković

end Vatra, predvodnik hrvatskog rokenrol talasa, ispratio je u istoriju album “Zmajevi na vjetru” i odškrinuo vrata budućnosti ekranizacijom naslovne numere uz pomoć 91-godišnjeg plesača stepa.

Omot albuma “Jahači magle” Bajaga i Instruktori objavili su na jučerašnji dan prije 30 godina treći album “Jahači magle”, sa koga su veliki hitovi bili “Samo nam je ljubav potrebna”, “442 do Beograda”, “Rimljani”… “Sigurno da nije bilo lako napraviti treći album nakon izuzetnog uspjeha ‘Sa druge strane jastuka’, ali nijesmo se obrukali sa ‘Jahačima’. To je bio baš nekako poseban, svirački album benda koji je imao iza sebe blizu 200 koncerata godišnje. Mislim da nam je to tehnički i zvučno najbolje snimljen album. Nijesmo težili da bude komercijalan i mejnstrim,

a bio je uspješan i pružio je mogućnost da nastavimo da radimo dalje”, kaže Momčilo Bajagić. Upečatljivo započetu solo karijeru debijem “Pozitivna geografija” (1984), Bajaga je sjajno nastavio (ovaj put uz Instruktore) sljedećim albumom “Sa druge strane jastuka” (1985), koji je prodat u za to vrijeme u Jugoslaviji vrtoglavih 360.000 primjeraka. Očekivanja od prelomnog trećeg albuma Bajage i Instruktora bila su, možda neopravdano, izuzetno visoka, a “Jahači” su na kraju stigli “samo” do respektabilnih 260.000 primjeraka vinilnih ploča i kaseta. Fi.J.

NOVI SPOT - STARA SARADNJA

“The Greatest” udružio Siu i mladu Medi Zigler Muzički ponos Australije, pjevačica Sia napravila je korak naprijed u karijeri - poslije januarskog albuma “This Is Acting”, prije dva dana obradovala je milionsku armiju fanova novim spotom za pjesmu “The Greate st ”. Primjetno je da na novoj pjesmi gostuje Kendrik Lamar, a američka hip-hop zvijezda snimila je dionice u jednoj strofi. Lamara, međutim, nema u spotu, a

obilježila ga je mlada Medi Zigler. Četrnaestogodišnja plesačica postala je zaštitni znak spotova Sie, a do sada je ukrasila ekranizaciju pjesama kao što su “Chandelier”, “Elastic Heart”, “Big Girls Cry” i “Cheap Thrills”. Osim toga, Medi je ove godine podrška slavnoj pjevačici na turneji. Podsjetimo, Sia će uskoro snimiti i nekoliko originalnih pjesama za soundtrack filma “My Little Pony: The Movie”. D.B.

“Zmajevi na vjetru” poletjeli su u oktobru prethodne godine, a 10 novih pjesama pozicionirali su hrvatsku Vatru na vrh domaće i regionalne rokenrol scene zahvaljujući šarolikim muzičkim pričama i odličnim nastupima benda na više od 150 koncerata sa svježim materijalom. “Igle”, “Saturn”, “Tango”, “Jantar” i druge pjesme kratkim i jasnim naslovima, te društveno-odgovornim porukama zaslužili su pažnju publike, a članovi sastava Mario Robert Kasumović, Robert Kelemen, Irena Celio-Cega, Tomislav Šušak i Ivan Dečak odlučili su da naslovnoj numeri albuma ukažu povjerenje i ekranizuju je kako bi stavili tačku na aktuelno studijsko izdanje. I to su učinili sa stilom, na originalan način - naime, baladu čiji su lajt motivi prolaznost života i neiskorišćene mogućnosti kroz sliku dočarava 91-godišnji gospodin Miljenko Pintarić, najstariji i najvitalniji hrvatski plesač stepa. Dakle, ni govora o skupocjenim scenografijama, “bijesnim automobilima” i atraktivnim mamcima za preglede. Reditelj Radislav Jovanov Gonzo muzičare je poslao na odmor, Miljenku je dozvolio da radi ono što ga čini srećnim u poznim danima, a Ivan Dečak za Dnevne novine dodaje da nije mogao zamisliti ljepši, ujedno i živopisniji scenario.

■ Pokret starca, a mladalački duh

“Gonzo je višestruki dobitnik priznanja u oblasti kojom se bavi i vizionarski je procijenio da mu bend nije potreban. Nama je to bilo prihvatljivo jer smo u prethodnom periodu naporno radili, svirali smo i nijesmo imali puno slobodnog vremena za snimanje. Miljenko je pun pogodak! Iako u devetoj deceniji, njegov mladalački duh i pokreti obogatili su spot. On i dalje živi punim plućima, pozitivnog je stava i na najljepši način dočarava poentu pjesme. Neki, nažalost, misle da su previše kasno shvatili šta su sve propustili,

Sastav Vatra

Sa pločom “Zmajevi na vjetru” Smo odradili preko 150 naStupa, Sjetite Se da Smo kao bend naStali u garaži, a Sada Stiže koncert u “liSinSkom”...

⌦-----------------------------------Miljenko Pintarić je Pun Pogodak! iako u devetoj deceniji, njegov Mladalački duh i Pokreti obogatili su sPot “ZMajevi na vjetru”

------------------------------------⌦ ali uvijek postoji tračak nade”, napominje Dečak. Vokalni lider Vatre primjećuje da je specifičan scenario i angažman Pintarića doprinio da publika bude jedinstvena u ocjeni spota. “Tek je dva dana u etru, a ljudi se već javljaju

Ivan Dečak, lider Vatre

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

SHOWBIZ

O LETU ª ZMAJEVAº I MUZIČKOM NAPRETKU

novi početak ako duha i izazivate

i kažu nam da smo položili ispit. To nije čest slučaj i raduje nas”, nastavlja Dečak.

■ Pjesma je vječna

ako uđe Pod kožu

Slušaoci bi se teško opredijelili za pjesmu koja je koplje ispred ostalih, a ni od našeg sagovornika nijesmo uspjeli da saznamo koji naslov je van konkurencije. “To vam je ona standardna priča - muzičar se prema pjesmama ophodi kao roditelj prema dje-

Nova pjesma Psihomodo popa Bend Psihomodo pop objavio je juče pjesmu “Psihopata”, koja se nalazi na saundtreku mjuzikla “Pacijenti”. Na mjuziklu radi trojac Miro Gavran, Tonči Huljić i Igor Barberić. Mjuzikl će premijeru sljedećeg mjeseca u dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Numera je dostupna na Jutjubu. Fi.J.

Krejg ipak ostaje Bond?

⌦-----------------------------------Zbog tempa života ljudima je prijemčivije da “skinu” singl i slušaju ga na mobilnim telefonima. Zato mi objavimo album, a onda singlove predstavljamo jedan po jedan

-----------------------------------⌦

ci. Bilo dijete odličan, vrlodobar ili dobar đak morate ga uvijek voljeti kao da je odlikaš. Tako je i s pjesmama. Najviše volim svaki sljedeći singl. A najveći uspjeh doživim kada pjesma uđe pod kožu jer time postaje vječna”, cijeni Dečak. Rijetki su sastavi koji su u samo 365 dana prošli Vatrinim stazama - “Zmajevi na vjetru” najavljeni su svirkom u avionu na letu Zagreb-Dubrovnik, uslijedila su brojna priznanja za najslušanije hitove, Porin, rasprodati koncerti u “Domu sportova”, “Tvornici kulture”, ali najbolji su uvijek gladni uspjeha. Zato je pred muzičarima novo koncertno poglavlje, i to u kultnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu.

Muzičar se preMa pjesMaMa ophodi kao roditelj preMa djeci. Bilo dijete odličan, vrlodoBar ili doBar đak - Morate ga uvijek voljeti kao da je odlikaš

■ Počeli smo u

garaži, a gdje smo sad...

“Svaki kraj je novi početak. Zatvaramo poglavlje ‘Zmajevi na vjetru’, a novo ćemo otvoriti koncertom 29. oktobra. Mnogi bi radije išli na neki ‘normalniji’ prostor jer se zna šta je ‘Lisinski’, ali mi smo vam od onih koji vole da se bacaju na glavu i izazivaju. S ovom pločom smo odradili preko 150 nastupa, sjetite se da smo kao bend nastali u garaži, a sada stiže ‘Lisinski’... Nije baš jednostavno povjerovati šta nam se desilo”, kao da ni Dečak još nije svjestan uspjeha. Što je još zanimljivije, vjerovali ili ne Vatra će već u martu iduće godine predstaviti studijskog nasljednika “Zmajeva”, a nove pjesme već su maltene spremne. “Šta da vam kažem, nemirnog smo duha. Volimo da radimo puno i nikad nam nije dosta posla. Pomaže nam to što maltene svi imamo mini-studio kući, pa stalno nešto stvaramo. A to je poslije lako uklopiti. Danas CD nema onu težinu kao ranije. Zbog tempa života ljudima je prijemčivije da ‘skinu’ singl i slušaju ga na mobilnim telefonima. Zato mi objavimo album, a onda singlove predstavljamo jedan po jedan”, podvlači Dečak.

Danijel Krejg igrao je lik agenta Bonda u četiri filma od 2006. godine od filma “Casino Royale”, “Zrno utjehe” 2008, “Skyfall” 2012. i do posljednjeg “Spectre”. Prvo je javljeno da je odbio ponudu od 90 miliona dolara za ulogu u petom filmu. Sada Radar Online javlja da je glumcu ponuđeno 150 miliona dolara da snimi još dva Bond filma. “Krejg je igrao genijalno”, rekao je izvor za Radar OnlIne.

Bred Pit kupuje stan u Budvi? Holivudski glumac i suprug Anđeline Džoli Bred Pit navodno planira kupovinu stana u elitnom kompleksu u Budvi. Pit, koji sa prijateljima boravi na hrvatskoj rivijeri, kao sljedeću stanicu odabrao je Crnu Goru, gdje će se raspitati o mogućnosti kupovine stana u elitnom budvanskom naselju “Porto Budva”. “Investiranje je izvjesno, pošto se i njegov pravni tim već raspitivao o kupovini. Njegov dolazak u Crnu Goru biće manje transparentan”, rekao je izvor za “Pink”.

kuvar

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Sve mane i prednosti doručka

ISHRANA

Super je to što ne izlazite iz kuće bez doručka, ali nemojte zaboraviti da velika količina hrane usporava organizam čak i ako je unesete ujutru

Vjerujete da je doručak najvažniji obrok u toku dana? Za početak, ostavite na miru one koji ne dijele vaše uvjerenje, a onda - provjerite da li baš sve radite ispravno kad je doručak u pitanju... Ako spadate u onu grupu ljudi koja ne voli da jede ujutru, ne želi da jede ujutru i ne može da se natjera da jede ujutru, život vam je vjerovatno bio pakao dok ste bili mlađi. Iz dana u dan, čitavog djetinjstva, mama i tata vjerovatno su na smjenu pokušavali da vas ubijede da morate da doručkujete. Nekad ljubazno, nekad prijetnjama. I, vi ste ponekad vjerovatno jeli, ponekad se pravili da jedete, a ponekad “obećavali” da ćete sigurno nešto kupiti na putu do škole. Onda ste odrasli, završili škole, odselili se, i možda imali malo jutarnjeg mira u životu, ako ste imali sreće da živite sami... Ili, ako vas prati prokletstvo, agonija se nastavila jer se ispostavilo da osoba sa kojom živite takođe ne razumije da vi ujutru ne volite da jedete, ne želite da jedete i ne možete da se natjerate da jedete. U tom slučaju, jedina je razlika što vas danas ne mrcvare roditelji, nego partner. Sve, naravno, iz ljubavi i za vaše dobro... Ako se prepoznajete, iz iskustva možemo da vam kažemo da vam nema pomoći. Jedino što vam preostaje je da čekate da osoba koja vam za-

gorčava svako bogovetno jutro insistirajući na doručku ode na put, ranije na posao ili već tako nešto. (Nezgodno je samo što je ta osoba ujedno obično i ona koju volite najviše na svijetu.) Ako ste među onima koji se drže teze da zdravlje na usta ulazi i da je doručak najvažniji obrok u toku dana - bravo za vas! Samo, da li ste sigurni, da sve baš radite kako treba? Evo najčešćih grešaka: Doručkujete, ali... Izbjegavate proteine. Neka moka za ponijeti i kolačić na prvi pogled djeluju kao zgodno (i ukusno) rješenje. Formalno ste doručkovali, sve lijepo miriše i vrlo je ukusno. Ali... Pošto u ovim namirnicama nema ni p od proteina (ne, ono malo mlijeka u kafi se praktično ne računa), očekujte napade gladi vrlo brzo. Da bi nivo šećera u krvi bio uravnotežen, potreban vam je doručak zasnovan na proteinima. Pokušajte s dva kuvana jaja i komadom mladog sira, recimo. Zaboravljate da sok nije isto što i voće. Pomorandža ima šezdesetak kalorija, ali čaša soka od pomorandže ima ih otprilike dva puta više. Osim toga, sok ne sadrži vlakna kojih ima u voću, a koja su važna za naše zdravlje. Mislite da su zamjene za šećer OK. Nijesu kalorije jedino što treba da vas plaši. Vještački zaslađivači imaju “nula kalorija”, ali mogu da vam

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

upropaste stomak remeteći ravnotežu dobrih bakterija koje žive u našim crijevima. Nemate mjere. Super je to što ne izlazite iz kuće bez doručka, ali nemojte zaboraviti da velika količina hrane usporava organizam čak i ako je unesete ujutru. Kako da se izborite sa ovim? Nemojte “odokativno” da odmeravate koliko ćete žitarica sipati u činiju. Naročito ako su u pitanju one sa komadićima suvog voća, raznim ukusima, čokoladom... Ovo naravno ne znači da vam treba vaga da biste sebi napravili musli za doručak. Ali, jednom kad budete imali vremena, bacite pogled na ono što piše u kutiji i odmjerite kolika je preporučena količina. Tako ćete imati predstavu o “redu veličine”, pa vam se neće desiti da već ujutru unesete više kalorije nego što vam je potrebno. (Mondo.rs)

KUVAR

Predlozi za idealan doručak Grejpfrut Ova namirnica idealna je za početak dana jer će vam hidrirati organizam. Takođe, grejprfrut sadrži dosta antioksidanata, što će vam ojačati imuni sistem. Neke studije pokazale su da je ova voćka odličan saveznik u skidanju kilograma, kao i da održava insulin u granicama normale. Jaja S obzirom na to da sadrže veliku količinu holesterola, ne preporučuju se osobama sa povišenim nivoom masnoće u krvi. Ukoliko nemate taj problem, jaja su dobar izbor za jutarnji obrok zbog protein i nutrijenata kojima su bogati. Jagode Sadrže veoma malo kalorija, ali bogate su antioksidantima, što je dovoljan razlog da za doručak pojedete šaku ovog voća. Tom količinom jagoda unijećete i dnevnu dozu vitamina C koja je potrebna vašem organizmu. Osim toga, dokazano je da su dobre za srce.

Zaboravljate da sok nije isto što i voće. Pomorandža ima šezdesetak kalorija, ali čaša soka od pomorandže ima ih otprilike dva puta više

Grejprfrut sadrži dosta antioksidanata, što će vam ojačati imuni sistem

LJUBAV

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Zvocanje vodi u propast LJUBAVNI JADI U BRAČNIM VODAMA

ok samci misle da je najteže naći partnera s kojim bi podijelili život, činjenica je da za one koji su izgovorili sudbonosno “da” tek počinju problemi.

Ako želite da sačuvate brak, izbjegavajte da radite sljedeće četiri stvari: 1. Žalbe na partnerov račun su u redu, ali stalne kritike i zvocanje koje ugrožava njegov unutrašnji mir i integritet sigurno vode u razočaranje i prestanak ljubavne čarolije. Zato mu nikada nemojte reći da je loša osoba zato što nije bacio đubre, već mu pomozite da zapamti svoje obaveze. 2. Ako se iz bilo kog razlo-

ga u braku pojavi prezir prema partneru, pišite propalo. Pogrdne reči, kolutanje očima i ismijavanje onoga koga ste odabrali za životnog saputnika učiniće da i najmanja kapljica ljubavi ispari. 3. Isti efekat ćete postići i ako tokom svađa koristite rečenicu “nisam ja kriva već ti”. Ovakva “odbrana” će samo pogoršati stvari, a problem neće biti riješen. Zato sjedite, razgovarajte otvoreno i priznajte svoje greške.

4. Ukoliko izbjegavate sukob ili se isključujete iz svađe, znači da se emotivno udaljavate od bračnog druga, čime mu stavljate do znanja da vam vaš odnos i ljubav više nijesu bitni. Česte svađe sa partnerom, prijateljima ili članovima porodice mogu povećati rizik za smrt u srednjoj životnoj dobi, objavili su danski naučnici. Naučnici univerziteta u Kopenhagenu napominju da pri interpretaciji njihovih nalaza u obzir treba uzeti osobine pojedinca i sposobnost njihovog suočavanja sa stresom.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

LJUBAV

NE DOZVOLITE DA LOŠE OKRUŽENJE UTIČE NA VAS

Emocija i inteligencija su u vezi Emocionalna inteligencija u velikoj mjeri određuje lični uspjeh osobe jer utiče na ponašanje i donošenje odluka. Pozitivni su Ako malo razmislite, shvatićete da smo okruženi lošim događajima i lošim vijestima, pa je lako pomisliti kako čitav svijet ide “nizbrdo”. Međutim, emocionalno inteligentni ljudi ne dozvoljavaju da to utiče na njih jer su to stvari i događaji na koje oni ne mogu da utiču. Umjesto toga, oni se fokusiraju na stvari koje su u njihovoj moći i na to usmjeravaju svoju pažnju i svoje napore. Precizno prepoznaju emocije Svi ljudi imaju neke emocije, ali samo mali broj njih je u stanju da identifikuje te emocije u trenutku kada ih osjeća. To je pomalo problematično jer emocije koje ne možemo da prepoznamo nijesmo u stanju da razumijemo, što ponekad dovodi do iracionalnih izbora i kontraproduktivnih djela. Emocionalno inteligentni ljudi prepoznaju svoje emocije, znaju da ih objasne i zbog toga

ih lakše razumiju. Na primjer, mnogi će jednostavno reći da se osjećaju “loše”, dok će emocionalno inteligentna osoba umjeti da prepozna da li je iznervirana, frustrirana, tužna, anksiozna... Što preciznije umijete da odredite svoje emocije, to imate bolji uvid u to kako se osjećate, šta

je uzrok toga i šta tim povodom možete da uradite. Puni su samopouzdanja Emocionalno inteligentni ljudi imaju dobre manire, empatični su, ljubazni prema drugima, imaju sposobnost da postave granice u ponašanju prema drugima. Ova kombinacija oso-

bina je od ključnog značaja kada treba riješiti neki konflikt, a mnogi baš tada postaju pasivni ili pasivno-agresivni. Sa druge strane, osobe koje krasi emocionalna inteligencija uspijevaju da ostanu smirene i da izbjegnu konflikt tako što u takvim situacijama ne pokazuju emo-

cionalne reakcije. Na taj način neutrališu problem ne stvarajući sebi neprijatelje. Radoznali su Nije važno da li su ekstrovertni ili introvertni, emocionalno inteligentni ljudi su radoznali, zanimaju ih svi ljudi iz okoline. Ta radoznalost je proizvod empatije - što više brinete za druge i za ono što im se dešava, to ste radoznaliji u vezi sa njima. Opraštaju, ne zaboravljaju Osobe koje imaju visok nivo emocionalne inteligencije opraštaju drugima kako bi izbjegle ljutnju, ali nikad ne zaboravljaju. Kada smo ljuti na nekoga, u sebi “imamo” negativnu emociju koja je stres za organizam. Ukoliko se “držimo” negativne emocije i stresa, to može loše da se odrazi na zdravlje, a emocionalno inteligentni ljudi znaju kako to da izbjegnu. Ipak, to što će nekome oprostiti loše ponašanje ne znači da će im dati još jednu šansu već će se “udaljiti” od osobe kako bi sebe poštedjeli sličnih situacija u budućnosti. (Mondo.rs)

psihologija

Zavolite svoje mane

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Sedam načina da zavolite Sebe i druge Prihvatiti i zavoljeti sebe je najvažnija stvar koju treba da učinimo u životu jer svi odnosi u našem životu kreću od toga koliko volimo sebe. U središtu svih vaših događaja i odnosa ste vi sami, te ako sami sebe ne volite i ne prihvatate - kako ćete voljeti i prihvatati druge? Možete li očekivati od drugih da vas prihvataju i vole, ako to sami sebi uskraćujete? Zavoljeti sebe 1 Onako kako se vi sami odnosite prema sebi, tačno tako će vas doživljavati i drugi. Mislite li o sebi da u nekoj situaciji nijeste dovoljno sposobni, tako će misliti i drugi, mislite li da ste neprivlačni to misle i drugi, mislite li da nijeste vrijedni - to misle i drugi, mislite li da ne zaslužujete - to misle i drugi. I samo se vrtite u krug. Ako promijenite način ophođenja prema sebi, sve okolnosti u životu će vam se promijeniti, vaš partner, prijatelji, djeca, kolege - počeće da vas tre-

Oslobodite se straha, on vas koči da istinski uspijete u bilo čemu. Svi smo mi samo ljudi, ne treba uvijek da budemo najpametniji, najljepši i najbolji da bismo se voljeli. Budimo mi

tiraju tako kako se tretirate sami. Pa kako onda da promijenite odnos prema samima sebi. Budite strpljivi i ispunite se razumijevanjem. Prestanite da se kritikujete Prestanite s kritikama upućenima sami sebi. Pazite na to koje riječi sebi upućujete. Osobe koje nijesu odrasle u podržavajućim porodicama često same za sebe govore da su glupe, ružne, nesposobne... Jako je važno da shvatite koliko zapravo vrijedite. Uključite u svakodnevnu aktivnost ono za što znate da ste u to-

me dobri i kada to obavite pohvalite sami sebe. Na taj način ćete steći naviku da sebi upućujete lijepe riječi. Prestanite da se bojite Izbacite strah iz života. Bojite se govoriti u društvu jer mislite da ste glupi? Ne želite na sastanak jer mislite da ste ružni? Jednostavna i vrlo djelotvorna tehnika da se riješite straha je tapkanje - EFT. Kombinacija kineske tradicionalne medi-

cine i psihologije tapkanje - EFT - svrstava se u sam vrh tehnika energetske psihologije i djeluje na principu balansiranja protoka energije. Tapkati možete i sami, kod kuće svakoga dana ili potražiti pomoć edukovanog praktičara. Oslobodite se straha, on vas koči da istinski uspijete u bilo čemu. Svi smo mi samo ljudi, ne treba uvijek da budemo najpametniji, najljepši i najbolji da bismo se voljeli.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Budimo mi. Imajte razumijevanja za sebe i budite sebi podrška Uvijek budite blagi prema sebi. Imajte razumijevanja za sebe i prihvatite činjenicu da u svakom trenutku dajete sve od sebe i budite strpljivi. Treba razumjeti da za sve treba vremena i upornosti i ako vas i uhvati kakva loša misao, s ljubavlju je zamijenite dobrom mišlju o sebi. Nemojte se osuđivati, a nikako ne treba sebe da vrijeđate i kritikujete. Pristupajte sebi kao što bi pristupali djetetu koje ne zna da piše, ali jako želi da nauči. Da li biste mu govorili da je glupo? Da li biste mu govorili da nije sposobno? Ne biste, nego biste mu s razumijevanjem rekli: “Bravo, jako se trudiš, probaj joj jednom i vjerujem da ćeš uspjeti”. Sami sebi budite najveća podrška. Pohvalite se Svi mi volimo pohvale i volimo da čujemo da smo u nečemu dobri. Bilo što da uradite, ma kako mali korak da napravite u ljubavi prema sebi - pohvalite se. (Izvor: Inkubator sreće)

psihologija

Zavolite svoje mane Ljubav prema sebi se vježba Svi mi volimo pohvale i volimo da čujemo da smo u nečemu dobri. Bilo što da uradite, ma kako mali korak da napravite u ljubavi prema sebi - pohvalite se. Hvalite se za najmanje stvari. Pohvaliti sam sebe zato što ste danas jako lijepo izgledate. Nije u početku lako, i možda nećete povjerovati u to, ali samo istrajno vježbajte i polako ćete se moći da se pohvalite i za veće stvari. Nažalost, mnogi ljudi zaboravljaju koliko zapravo vrijede, koliko su jedinstveni, vrijedni i prekrasni. Zavolite svoje mane Svaki čovjek, pa tako i vi, ima neke karakteristike koje mu se ne sviđaju. Umjesto da kritikujete te svoje mane, pokušajte da ih prihvatite i zavolite kao dio sebe. Svi ih mi imamo, samo ih neki prihvataju a neki se osuđuju zbog njih. Prvo ih osvijestite, zatim ih prigrlite i potom zavolite. Imajte na umu da niko nije savršen, pa ne treba ni vi da budete.

Vodite računa o svom tijelu Stara izreka kaže “U zdravom tijelu, zdrav duh”. Razmislite koje navike imate, a štetne su. Možda previše pušite, pijete često alkohol, prejedate se, premalo se krećete... To nikako ne znači da ste loša osoba, nego samo govori o tome da možda na taj dio njegovanja sebe nijeste smatrali toliko važnim. I uvijek ga možete promijeniti. Riješite se loših navika, birajte zdraviju hranu, prošetajte do prodavnice ili s posla i zasigurno ćete se osjećati bolje. Ili potražite pomoć nekoga ko vam može pomoći da se riješite štetnih navika. Učinite to sada Počnite da se volite i od ovog trenutka, upravo ovakvi kakvi jeste. Nemojte čekati da odete u ponedjeljak frizeru, pa će vam s novom frizurom biti lakše, niti da isprobate onu čarobnu kremu protiv podočnjaka, niti da smršate tih pola kilograma koji vam baš smetaju - nego se volite od sada! Jer kada ako ne sada!

Prestanite s kritikama upućenima sami sebi. Pazite na to koje riječi sebi upućujete. Osobe koje nijesu odrasle u podržavajućim porodicama često same za sebe govore da su glupe, ružne, nesposobne...

Izbacite strah iz života. Bojite se govoriti u društvu jer mislite da ste glupi? Ne želite na sastanak jer mislite da ste ružni? Jednostavna i vrlo djelotvorna tehnika da se riješite straha je tapkanje - EFT. Kombinacija kineske tradicionalne medicine i psihologije tapkanje EFT - svrstava se u sam vrh tehnika energetske psihologije i djeluje na principu balansiranja protoka energije.

Svi mi volimo pohvale i volimo da čujemo da smo u nečemu dobri. Bilo što da uradite, ma kako mali korak da napravite u ljubavi prema sebi pohvalite se.

Film

Sport

32 •TVprogram 10:15 Serija: Gilmorove 11:00 Serija: Južnjačko srce 13:00 Tačno 1 14:00 Paramparčad 15:00 Exploziv 15:25 Serija: Lud, zbunjen, normalan 16:00 Serija: Brusko 16:30 Serija: Gilmorove 17:15 Serija: Južnjačko srce 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:20 Serija: Paramparčad 21:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 22:00 Urgentni centar 23:25 Film: Vremeplov 01:00 Exkluziv

PRVA Vijesti, 19.00

11.00 Opasne igre 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program: Brod , r 13.30 Strani dokumentarni program, r 14.30 Serijski program: Tajna starog mosta, r 16.00 Akcenti, r 17.15 Festival tamburaške muzike 17.50 Fleš sport 19.30 Dnevnik 2 20.00 Ostrvo orangutana 22.45 Serijski program: Brod 00:45 Film

RTCG 2 Tambura fest, 17.15

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.06 Vijek pisaca 13.00 Vijesti 13.06 Muzika 14.06 Nodi crtana serija 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Tajna starog mosta 17.00 Slobodna Evropa: Perspektiva 17.30 Serija: Džek Tejlor 19.20 Biznis info 19.30 Dnevnik 2 20.05 Crveni telefon, kontakt emisija 21.00 Film: Pravna plavuša 2 23.05 Dnevnik 3 00.25 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Sa koncertnih podijuma, 00.35

10:00 10:45 11:00 11:45 14:00 14:15 14:30 15:15 18:00 18:40 18:55 19:00 19:15 22:15 00:45 01:15

Humoristička serija Legende Extremno Moda Sportski intermeco Smijeh kao lijek Dogodilo se... Zvjezdane staze, r Crna Gora na ženski način Smijeh kao lijek Kolačići sudbine - premijerno Aktuelno - premijerno Legende Film - premijerno Zvjezdane staze Humoristička serija

777 Ekstremno 11.00

11:03 11:28 12:03 12:25 12:37 13:03 14:03 17:06 17:13 18:00 18:20 19:06 20:03 21:03 22:03 23:03 23:03 00:03 00:31 01.13

Premijera Premijer Sportisimo Seks i grad City M Kuća od srca Ja to tako r 5 minuta kuvajte sa Džajom Ljubav navika panika Infomonte Premijera Elif Bahar Zehra Opasna ljubav DNK Paparazzo lov Seks i grad City M Film: Biti Džulija

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 11:10 Kud puklo da puklo 12:00 Vijesti u 12 12:45 IZBORI 2016 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Život teče dalje 15:00 Boje ljeta 15:30 Tajne 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:30 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Crna ruža 20:00 Fani i Aleksandar 21:00 Život teče dalje serija 22:00 Vijesti u 10 22:30 Povratak u život

PINK Infomonte, 18.00

10:30 Na točkovima, emisija o automobilizmu 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

VOA Film 5 do 5(r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor 5 do 5 (r) Forum Club A (r) A lista DW Arts 21 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Forum Film

ATLAS Club A, 21.00

10:00 10:35 11:00 12:00 12:05 12:55 13:00 15:00 17:05 17:20 18:15 19:00 19:35 20:00 20:30 22:00 22:35

Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Mediterraneo Muzički program Film Film Muzički program Na dva mora Hrana i vino Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Muzički program Polis Motorsport magazine 01:25 Video-tekst

BUDVA Film, 15.00

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, Biti Džulija, 01.13

CINEPLEXX REPERTOAR BEN HUR 17:15; 19:45; 22:15 FRKA NA VJENČANJU 18:30; 20:30; 22:30 KIKORIKI: LEGENDA O ZLATNOM ZMAJU 15:00 LEDENO DOBA: VELIKI UDAR 15:15; 17:00 LJUBAV I PRIJATELJSTVO 20:45 ODRED OTPISANIH 16:30 OPASNE MAME 16:00; 18:00; 20:00; 22:00 OPASNOST IZ DUBINE 19:30; 21:15 PETLJA 17:30 PSI RATA 19:15; 21:30; 22:40 TAJNE AVANTURE KUĆNIH LJUBIMACA 15:45; 16:45; 18:50

U Londonu 1938. godine Julija Lambert je najpoznatija glumica londonske scene. Temperamentna, raspoložena i harizmatična diva udata je za svog agenta. Julija trenutno priprema novu predstavu za koju se očekuje da će biti hit, koju producira njen muž. Ali, ispod sjaja i glamura Juliju muče godine koje prolaze. U društvu u kome se ona kreće pojavljuje se mlad i zgodan Amerikanac - Tom Fenel, Julijin veliki obožavalac. Njegova pažnja prija divi i ona se upušta u tajnu i strastvenu vezu sa njim, rizikujući da uruši svoj brak i karijeru i da napravi veliki skandal u društvu. Režija: Ištvan Sabo. Uloge: Džeremi Ajrons, Anet Bening, Majkl Gembon. Žanr: Komedija. Trajanje: 99 min.

PRVA, Vremeplov, 23.35 Naučnik Aleksandar Hardegen odlučio je da dokaže da je moguće putovati kroz vrijeme. Nakon lične tragedije - gubitka žene sa kojom je trebalo da se oženi, odlučuje da aktivira sopstvenu mašinu za putovanje kroz vrijeme. On pokušava da se vrati u prošlost i utiče na trenutak kada njegova mlada vjerenica gubi život. Isprobavajući svoje teorije uz pomoć vremeplova, sopstvenog izuma, Hardegen biva prebačen 800.000 godina u budućnost, gdje otkriva da je čovječanstvo evoluiralo u dvije rase: Eloe i Morloke... Žanr: Naučna-fantastika. Uloge: Gaj Pirs, Samanta Mamba, Mark Edi, Džeremi Ajrons. Režija: Sajmon Vels.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS1 12.00 12.15 12.25

12.30 12.45 13.30 14.00 15.00 15.55 16.50 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.50 23.10 23.25

Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Trag S Tamarom u akciji Ovo je Srbija Serija. “Stižu dolari” TV zabavnik Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija. “Stižu dolari” Film: “Zakon čutanja” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik

HRT1 10.48 11.42 12.00 12.15 12.19 12.27

13.59 14.48 15.10 16.12 17.00 17.33 18.19 19.00 19.57 20.00 20.50 22.30 22.49 23.04

Divlja Aljaska TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Serija: “Mekleodove ćerke” Jelovnici izgubljenog vremena Viktorijanska farma Serija: “Roditelji i deca” Vijesti Hrvatska uživo Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Vrijeme Serija: “Roditelji i deca” Film: “Đenova” Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture

FOX 11.40

12.35 13.35 14.25 15.20 16.15 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 22.55 23.55 00.45

Serija: “Do poslednjeg čoveka” Srija: “Bezgranično” Serija: “Vejvard Pajns” Simpsonovi Serija. “11.22.63” Serija. “Bouns” Serija: “Kriminalci u odelima” Simpsonovi Serija: “Do poslednjeg čoveka” Srija: “Bezgranično” Serija. “Tiranin” Serija: “Havaji 5-0” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija. “Okružen mrtvima”

ARENASPORT1 12.00 Fudbal: Ponte Preta - Korintians 13.00 Fudbal: River Plate - Banfild 14.45 Fudbal: Sport Internacional 16.30 Fudbal, pregled kola italijanske lige 17.00 Great Sporting Moments EP 11 18.00 Fudbal: Lacio Juventus 20.00 Arena specijal, Juventus muzej 20.15 Rukomet: Leven -Magdeburg, Bundes superkup, uživo 22.30 Fudbal, pregled belgijske lige 00.00 Odbojka na pesku, Long Bič, finale žene 01.00 Odbojka na pesku, Long Bič, finale muškarci 02.00 Fudbal, pregled K. Sudamerikana

MTV 08.00

10.00 11.00 12.00 12.10 13.20 13.30 14.20 15.00 15.10 16.00 18.00 18.20 18.40 18.50 20.50 21.00 21.30 23.00 23.10

MTV VMA’s 2016 Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart 3 From 1 MTV Music Ridiculousness 3 From 1 MTV VMA 2016 Pre-Show MTV VMA’s 2016 Ridiculousness MTV’s Bugging Out Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 Summer Festival Report Are You The One? 3 From 1 G-Eazy’s Takeover

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

FOTO UBOD

Ovo je Usamljeni Džordž, prije nego što je preminuo bio je posljednja kornjača svoje vrste

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1950

1 8 8 3

2 6

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

3 9 5 8 7 2 1 6 9 www.sudokukingdom.com 1 7 4 2 6 1 9 5 8

1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7 7 9 2 4 8 1

8 5 2

2 6

Medium level Play sudoku online at:

6 9

4 1

1 2

Daily Sudoku puzzle No. 1815

7 2

2 8

Medium level

2011-10-02

2 8 4 1 6 7 3 5 9 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

6 5

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2012-02-14

Lanac ishrane

4 4 8

3 3

8 3

9 4

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

Word Search Puzzle #T096BV

Consul

Leafy

PHONE RESTLESSThunder SATANIC Nears SHOCK Tints Nuggets SOUTH Unite STARE Parse STAYED Value Phone STIRS Voodoo THUNDER Restless TINTS Wedge UNITE Satanic VALUE VOODOO Shock WEDGE

Deficit

Meant

Stare

Dissipate

Melodic

Dramatist

Metal

ENEMA BALING FACET BEHELD Baling Embarrassments FLAIR BIBLE Beheld Encode FOODS BRINY HILLY CATAPULTS Bible Enema HORRID CLEAT Briny Facet LEAFY CLOTH COMMUNICATION Catapults FlairMEANT MELODIC CONSUL Cleat Foods METAL DEFICIT DISSIPATE Cloth Hilly MUTATE NEARS DRAMATIST NUGGETS EMBARRASSMENTS Communication Horrid PARSE ENCODE

HOROSKOP OVAN Već ste bili prežalili jednu staru ljubav koja se iznenada danas pojavljuje u vašem životu. Nastavljate sa greškama u poslovnim odnosima. Kritičan dan za rođene ujutru.

BIK Sve ste učinili što je do vas, ali ipak partner uvijek nađe neki razlog za svađu. Razmislite o raskidu. Nijeste koncentrisani na posao. Zdravlje vam je odlično.

BLIZANCI Partner od vas očekuje malo više pažnje a ne poklone. Ponekad je vrednija ljubav od para. Posao vam kreće uzlaznom linijom. Ukočenost u leđima i vratu.

Mutate

South

ENIGMATIKA

RAK Nijeste raspoloženi za ljubav. Danas bi najbolje bilo izbeći susret sa voljenom osobom. Napravite realan plan budućih poslovnih poteza. Probavne smetnje.

VAGA Konstantno analizirate jednu situaciju u kojoj nijeste dobro postupili. Da je partneru stalo do vas razumio bi vas. Besparica je sve teža i teža. Smanjite unos alkohola.

ŠKORPIJA Divan dan za one koji bilježe prve dane poznanstva. Za one druge jedan sasvim običan dan u ljubavi. Spremate se za put u neizvjesnost. Mudro. Nesanica vas muči.

STRIJELAC Voljena osoba je saznala za vaš tajni ljubavni život i danas će biti jako neprijatan dan. Zaslužili ste to. Premoreni ste i treba vam pod hitno odmor. Glavobolja i nervoza.

JARAC Ponekad treba poslušati savjete voljene osobe a ne misliti da ste vi najpametniji na svijetu. Slijedi vam jedna ozbiljna kritika od pretpostavljenih. Upala sinusa.

REBUS Stayed Stirs

LAV Teško kontrolišete svoje emocije u nekim stresnim situacijama. Kad sve prođe vi se kajete. Jedan kolega vam stalno podmeće nogu. Prekontrolišite krvnu sliku.

DJEVICA Vi kad volite onda volite punim srcem ali kad jednom izgubite povjerenje u nekog tu je kraj. Nikako da ostvarite svoje poslovne snove. Imunitet vam je na izdisaju.

Rješenje iz prethodnog broja: Medijatori balansiraju

VODOLIJA Zima je period kad obično nijeste u stanju da jurcate okolo za novim vezama. Danas će ona doći slučajno. Rutinsko otaljavanje posla. Zdravlje vam je dobro.

RIBE Ako nastavite da svoju ljubavnu vezu opterećujete nekim ne bitnim sitnicama slijedi vam kraj. Ogovaranje na poslu nije bilo vaša osobina. Nijeste danas nešto raspoloženi.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

Renta stan - stan na dan. Luksuzno i jedinstveno... 1540€. Tel.068/545-454

PRODAJEM STAN 40m2

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195

I Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

POSLOVNI PROSTOR Izdajem 2 poslovna prostora u Njegoševoj 49 Podgorica. Tel.068/545-454 Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30 + 12 m2) ili mijenjam za stan. Tel. 067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

PLACEVI Prodajem 3.556m2 zemlje u Zeti. Tel.069/689-081

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 €. Tel.069/974-367

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Telefon 069/493-279

Prodajem imanje 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Telefon 069/160-705

Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel. 069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Telefon 067/390-767 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem škodu fabiu 1.2 benzinac, god. proizvodnje 2006, prešla 78.000km, prvi vlasnik, 3.350 eura. Tel.068/869-713

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

GAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Telefon 069/297-222

Sve vrste vaših privatnih proslava u našem prostoru, vaše piće i hrana - naša organizacija. Tel.068/545-454

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 7.9.2016.

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Telefon 067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, lg, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. garancija do 5 godina. Povoljno. Telefon 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. garancija do 5 godina. Povoljno. Telefon 069/020-997, 067/911-2598

POSAO RESTORANU ATRIO

potreban iskusan radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Kontakt telefon 067 613 707

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

Potrebna konobarica za rad u kafeu u Podgorici. Uslovi povoljni. Tel.067/464-470 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku oriflame Crna gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel. 067/831-662

UDŽBENICI Prodajem nove knjige od ove godine za sedmi razred hitno i povoljno. Tel.067/390-191

lIČNO gospodin omogućio bi stanovanje bez naknade nekoj ženi, djevojci. Podgorica. Tel.069/496-570 sMs Tražim ozbiljnu stariju damu curu za diskretno druženje sa mlađim momkom, Herceg Novi. Tel.069/740-885 sMs

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel. 069/101-460

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

49 31

Mali oglasi

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NoViNE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

DUŠKO VUJOŠEVIĆ

(Trener Limoža) Razmišljao sam o povlačenju, ali je košarka moj najbolji lijek. Imam dijabetes, nijesam bio disciplinovan i sada mi je potrebna doza insulina dnevno za život. Isto tako mi je potrebna i doza košarke da bih preživio. Na kraju sezone trebalo bi da imam transplantaciju bubrega

Foto: kkbudućnost.me

MEČ KOJI MOŽE BITI KLJUČAN: CRVENI D

DŽEJMS PREDSTAVLJEN U NJEGOŠEVOM PARKU

Trajno rješenje na poziciji centra

Dugo se tražilo rješenje na toj osjetljivoj poziciji, Sedrik Simons je, ipak, otpao zbog povrede, a odluka je pala na Šona Džejmsa - bivši kapiten Makabija i osvajač Evrolige je juče zvanično predstavljen kao novi igrač Budućnost Volija. Te 2014. godine je bio ključni igrač “ponosa Izraela”, a igrao je i za Olimpijakos i Makabi, a u Podgorici će nositi broj pet. “Hvala na ukazanoj šansi koju su mi pružili čelni ljudi Budućnosti. Prije pet godina sam bio u Podgorici sa Makabijem, tako da znam gdje dolazim. Spreman sam, imamo dobar tim, moja uloga biće da se što prije uklopim, odgovorim na sve zahtjeve trenera i pomognem timu da upišemo što više pobjeda”, kazao je Džejms na prvom druženju sa novinarima. Šon, Markus Vilijams i Džej Ar Rejnolds - to će biti udarna trojka Podgoričana u narednoj sezoni. “Igrao sam nekoliko puta protiv Markusa i moram reći da mi se veoma dopada njegov načina igre”, istakao je Džejms. Trener Vlado Šćepanović bio je zadovoljan novim pojačanjem. “Svi koji prate sport znaju njegovu biografiju. Nadamo se da smo njegovim angažmanom trajno riješili veoma bitnu poziciju pet. Dobili smo iskusnog i provjerenog

MOMCI, ZAVR ⌦ Alen Kasmić

Dva jača treninga protiv Slovačke i Albanije su arhivirana, a danas je pred njima pravi ispit, pravi protivnik i pravi kvalifikacioni meč - košarkaši Crne Gore gostuju Gruziji u Tbilisiju (17.00h) u trećem kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2017. Današnji rival je mnogo ozbiljniji i kvalitetniji od prethodna dva, ovo je derbi grupe F, a eventualna pobjeda bi “crvenima” gotovo sigurno osigurala put na šampionat Starog kontinenta. “Može biti odlučujući meč u ovim kvalifi-

ŠON DŽEJMS Spreman sam, imamo dobar tim, moja uloga biće da se što prije uklopim, odgovorim na sve zahtjeve trenera i pomognem timu da upišemo što više pobjeda

igrača i nadam se da će od prvog dana ući u naš sistem igre i da će nam biti od velike pomoći”, istakao je Šćepanović. Popularni Japanac je dobro krenuo u prvu godinu na klupi kluba gdje se proslavio kao igrač - osvojen je memorijalni turnir “Ljubo Jovanović”, gdje su Sead Šehović i družina savladali Zadar i Mornar. “Turnir je došao u pravo vrijeme i sa te strane sam zadovoljan. Imamo 20-ak dana do početka lige, bićemo spremni. Ono što fali su igrači iz reprezentacije, nakon njihovog dolaska sve će biti mnogo bolje”, istakao je Vlado i osvrnuo se na povredu kapitena Suada Šehovića. “On 12. septembra skida gips i kreće u rehabilitaciju. Nadam se da će do početka lige biti spreman. Nećemo rizikovati sa njim, treba nam cijele sezone”, poentirao je Šćepanović.

kacijama. Gruzija je odličan protivnik, ekipa koja ima do sta iskusnih

GRUPA F DANAS

17.00H

GRUZIJA CRNA GORA

18.00H

SLOVAČKA ALBANIJA

1. Crna Gora 2. Gruzija 3. Slovačka 4. Albanija

2 2 2 2

2 2 0 0

0 0 2 2

4 4 2 2

igrača. Bili su na posljednjih nekoliko velikih takmičenja, neće biti lako, pogotovo u gostima. Sigurno će imati podršku pune dvorane”, rekao je Nikola Vučević. Zaza Pačulija, koji je ovog ljeta iz Dalasa stigao u Golden Stejt, Gjorgo Šermadini, Tornike Šengelija, Majkl Dikson... Niku i drugovima će biti mnogo teže, pogotovo u reketu. “Moraćemo da damo maksimum. I oni su, kao i mi, dobili lako prve dvije utakmice, ali nas čeka drugačiji duel. Očekujem dosta tvrd meč na kojem će dominirati odbrane, tako da ćemo morati pružiti najbolje da upišemo novu pobjedu”, jasan je

15,5

Vučević

POENA PROSJEČNO POSTIZAO JE NIKOLA VUČEVIĆ U PRVA DVA MEČA KVALIFIKACIJA

TIP DANA

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

39 51

Ternana - Piza

kvota 2,00

ISTORIJSKA NOÄ† ZA HRVATSKI TENIS

DANAS RTCG 2, 17.00H PROTIV GRUZIJE

RĹ ITE POSAO PLEJMEJKER AEK-A NIKOLA IVANOVIÄ† JE JUÄŒE TRENIRAO SA EKIPOM, ALI JE I DALJE POD ZNAKOM PITANJA ZA DANAĹ NJI MEÄŒ ZBOG POVREDE KOJU JE ZADOBIO NA MEÄŒU PROTIV ALBANIJE U TIRANI

Igra najbolji turnir u karijeri: Anja Konjuh Ovo je turnir njene karijere mlada hrvatska teniserka Anja Konjuh savladala je AgnjeĹĄku Radvanjsku (6:4, 6:4) i plasirala se u Ä?etvrtfinale Us opena. Konjuh, koja je pobjednica juniorskog Us opena 2013. godine, odigrala je joĹĄ jedan fenomenalan meÄ?, a imala je ukupno 38 vinera. Talentovana 18-godiĹĄnjakinja je tako postala prva hrvatska igraÄ?ica u istoriji koja se naĹĄla meÄ‘u najboljih osam u Njujorku. â€œBila je ovo nevjerovatna

noÄ‡. Uspjela sam osvetiti poraz na Vimbldonu, jako sam sreÄ‡naâ€?, rekla je Anja nakon meÄ?a. I u muĹĄkoj konkurenciji su kompletirani parovi Ä?etvrtfinala - Endi Marej je lako u tri seta odradio Grigora Dimitrova 6:1, 6:2, 6:2. â€œIgrao sam izuzetno dobro. TaktiÄ?ki sam odigrao dobro, napravio tek nekoliko neiznuÄ‘enih greĹĄaka i pravio dosta problema Grigoruâ€?, rekao je Marej koji Ä‡e za polufinale igrati protiv Keija NiĹĄikorija. A.K.

ODRĹ˝ANA SKUPĹ TINA OSCG

PajkoviÄ‡u povjerenje

NaĹĄoj ekspediciji je juÄ?e na treningu saopĹĄteno da su sve karte rasprodate i da Ä‡e na tribinama biti preko 8.000 navijaÄ?a.

Foto: OSCG

as Orlanda. NaĹĄoj ekspediciji je juÄ?e na treningu saopĹĄteno da su sve karte rasprodate i da Ä‡e na tribinama biti preko 8.000 navijaÄ?a. â€œTo Ä‡e biti njihova prednostâ€?, istiÄ?e VuÄ?eviÄ‡. â€œIsto tako moĹže biti naĹĄa motivacija, da ih dobijemo u gostima, biÄ‡e slaÄ‘e. TakoÄ‘e, mlaÄ‘i smo od njih, treba energijom da ih dobijemo. Nijesu bolji od Slovenije koju smo savladali na pripremama. Ukoliko budemo pravi, neÄ‡e biti problemaâ€?. Iako je ovaj meÄ? bitan, nije kljuÄ?an. MeÄ‘utim, tri-

jumf donosi opuĹĄten nastavak kvalifikacija. â€œManje-viĹĄe u sluÄ?aju pobjede stvari Ä‡e biti rijeĹĄene. Ne treba razmiĹĄljati sad o tome, ne treba stvarati pritisak. Jedna pobjeda protiv njih vodi dalje. Do pobjede moĹžemo doÄ‡i spremni i o p u ĹĄ t e n iâ€?, poentirao je Nikola VuÄ?eviÄ‡.

Senzacionalna Anja

PaÄ?ulija: Nikola je veliki igraÄ?, biÄ‡e zabavno Glavna zvijezda gruzijske selekcije je upravo Ä?lan Golden Stejta, Zaza PaÄ?ulija, koji dobro poznaje naĹĄeg asa iz najjaÄ?e lige na svijetu. â€œIgranje protiv njega Ä‡e biti zabavno, dva kvalitetna centra Ä‡e igrati jedan protiv drugog. Ali, ovo je timski sport. On je veliki igraÄ?, pokazao je to ovih godina u Orlanduâ€?, rekao je PaÄ?ulia. â€œOni su zaista do-

bar tim, imaju iskusne igraÄ?e. Bogdana TanjeviÄ‡a poznajem joĹĄ od mog boravka u Turskoj, radio je u velikim timovima sa velikim uspjesima. MeÄ‘utim, naĹĄa prednost je ĹĄto igramo kod kuÄ‡e i ako iskoristimo energiju navijaÄ?a sve Ä‡e biti u reduâ€?. PaÄ?ulija

NajuspjeĹĄniji predsjednik je dobio novi mandat - Cvetko PajkoviÄ‡ ponovo je izabran za prvog Ä?ovjeka OdbojkaĹĄkog saveza Crne Gore, odluÄ?eno je juÄ?eraĹĄnjoj SkupĹĄtini. Za vrijeme PajkoviÄ‡evog prvog mandata ostvareni su najveÄ‡i rezultati u istoriji naĹĄe odbojke. TakoÄ‘e, pokrenuto je novo takmiÄ?enje za djecu od devet do 12 godina â€œMini odbojkaâ€?, a sve reprezentativne selekcije su uÄ?estvovale na takmiÄ?enjima. Donijeta je

i odluka o predsjedniĹĄtvu OSCG Ä?iji Ä‡e Ä?lanovi biti Nenad VujanoviÄ‡, Nikola VujaÄ?iÄ‡, Dragan Drobnjak, Miodrag MarkoviÄ‡, Mladen BrnoviÄ‡, Darko PrebiraÄ?eviÄ‡ i Zoran KaleziÄ‡. Promijenjene su propozicije takmiÄ?enja za narednu sezonu - tehniÄ?ki tajm-aut Ä‡e biti samo na 12. poenu, prvo Ä‡e se raÄ?unati pobjede, pa onda bodovi, a ekipama Ä‡e biti dozvoljeno da u sastavu imaju 14 igraÄ?a. A.K.

SPORT

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

SUTJESKA

160

Stigli trener Kovač i Marko Perović

DRŽAVA ĆE UČESTVOVATI NA OVOGODIŠNJIM PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA

SPORTA SU NA LISTI PARAOLIMPIJSKIH IGARA

Sutjeska konačno kreće sa mrtve tačke - Miloš Kovač je novi trener nikšićke ekipe, piše specijalizovani portal www.kosarka. me! Iskusni stručnjak je bio dio stručnog štaba Dušana Dubljevića prošle godine kada je Sutjeska igrala ABA ligu i prvi trener Sutjeske II koja se takmičila u Drugoj ligi Crne Gore. Kovač je tokom karijere radio u Ibonu, Montenegru, Podgorici, muškom i ženskom klubu Budućnost, a bio je i trener mlađih reprezentativnih kategorija Jugoslavije i Srbije i Crne Gore. Prvi pomoćnik će mu biti Vladimir Todorović, koji je vodio nikšićku ekipu na kraju prethodne sezone. Osim novog trenera, Sutjeska je dovela i prvo pojačanje - u pitanju je Marko Perović. Krilni centar stiže iz Mornara gdje nije uspio da dogovori produžetak saradnje. A.K.

SVEČANOM CEREMONIJOM OTVARANJA VEČERAS POČINJU 15. PARAOLIMPIJSKE IGRE

Novo uživanje u magičnom Riju Prelijepa Marakana će još jednom biti u centru pažnje. Egzotični Rio de Žaneiro će ponovo disati olimpijskim duhom, sve će biti u znaku sporta - svečanom ceremonijom otvaranja večeras (22.00h) će zvanično početi 15. Paraolimpijske igre koje će trajati do 18. septembra! Preko 5.000 sportista će se nadmetati u 23 sporta, a od ove godine su uvedena dva nova - veslanje i paratrijatlon koji je sačinjen od tri discipline - 750 metara plivanja, 20 kilometara biciklizma i 5 kilometara trčanja. Zanimljivost sa ovih igara je baklja. Naime, ona će

MARIJANA 9, ILIJA 12. SEPTEMBRA NA BORILIŠTIMA

Od ranije je poznato da će Crna Gora imati dva predstavnika na Igrama u Riju - plivača Iliju Tadića, koji će nositi zastavu na svečanom otvaranju i atletičarku Marijanu Goranović. Prva će na borilištima Ma-

DA LI STE ZNALI? Da će ovo biti prve Igre koje će biti održane u Južnoj Americi stići na Marakanu sa šest različitih mjesta - iz pet

rijana koja će se 9. septembra takmičiti u bacanju kugle, dok je 17-godišnji Tadić 12. na 100 metara kraul. Takođe, Goranović će se takmičiti i u bacanju diska, a Tadić na 50 metara kraul. gradova u Brazilu koji oslikavaju pet regiona ove zemlje i iz Stouk Mandevila u Velikoj Britaniji (grad gdje su stvorene Paraolimpijske igre). Svi ti plameni, koje će nositi oko 500 ljudi, će se na kultnom stadionu ujediniti u jedan.

1,5 MILIONA KARATA JE PRODATO ZA IGRE U RIO DE ŽANEIRU

“Želimo da pozovemo ljude iz cijelog Brazila i svijeta da učestvuju i pošalju njihovu toplinu i energiju kako bi kreirali paraolimpijski plamen”, kazao je Andrju Parsons, predsjednik Brazilskog paraolimpijskog komiteta. A.K.

PRIJEM U VILI GORICA ZA SREBRNE JUNIORE

OSTVARITE SNOVE U TOKIJU BORIS MUGOŠA (zamjenik gradonačelnika) Vašim primjerom pokazali ste koliko je lijepo i zdravo baviti se sportom, motivisali ste mnoge mlade ljude da posvećuju više pažnje fizičkim aktivnostima. Glavni grad i Crnu Goru učinili ste ponosnim i postavili nas u centar interesovanja svjetske i evropske javnosti

Direktor Uprave za mlade i sport Igor Vušurović je u Vili Gorica primio juniorsku vaterpolu reprezentaciju Crne Gore, koja je osvojila srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Podgorici. “U prethodnom periodu u evropskoj i svjetskoj vaterpolo i plivačkoj federaciji vaša imena i prezimena bila su vezana za Crnu Go-

ru. Siguran sam da će tako biti i u narednom periodu, a mi ćemo se truditi da vam omogućimo dobar sportski programski razvoj”, kazao je Vušurović. Takođe, bivši odbojkaš je istakao da je pobjeda vaterpolista i to što su stvorili atmosferu koja je privlačila veliki broj ljudi na tribine bazena SC “Morača”. “Vidjeli ste i kako sport

može da bude surov, pa u finalu nijeste dosanjali san i osvajanje zlatne medalje”, rekao je Vušurović koji je za kraj imao poruku za naše mlade “ajkulice”. “Siguran sam da će neki od vas 2020. godine u Tokiju dosanjati nedosanjani san crnogorskih vaterpolista i da ćete na vašem vratu imati okačene olimpijske medalje”. A.K.

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

SPORT

ĐANI INFANTINO, PREDSJEDNIK FIFE

NA MUNDIJAL SA 40 REPREZENTACIJA Predsjednik Međunarodne fudbalske federacije (FIFA), Đani Infantino, potvrdio je da zagovara ideju o 40 reprezentacija učesnika Svjetskog prvenstva, koje bi bilo organizovano u nekoliko različitih zemalja. Infantino želi da slijedi sličnu ideju kao UEFA i novi format šampionata Evrope 2020. godine koji će se održati u 13 zemalja, po istom receptu kao na prošlom, sa proširene 24 selekcije. “Pomenuta ideja biće tema diskusije. Lično, mislim

da ne bi trebalo da postoje limiti za dobrobit fudbala. Vidjećemo još, sve je otvoreno, a moje mišljenje oko 40 selekcija se nije promijenilo. Vidio sam na šampionatu Evrope u Francuskoj kakav je entuzijazam donio mnogim zemljama”, rekao je Infantino uoči sastanka FIFA vijeća u oktobru. A.P.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 17.00hGruzija - Crna Gora, košarka

SPORTKLUB 1 20.30hBarselona - Granoljers, rukomet

SPORTKLUB 2 14.00hKvalifikacije za SP, fudbal na pijesku 15.15hKvalifikacije za SP, fudbal na pijesku 16.30hKvalifikacije za SP, fudbal na pijesku 17.45hKvalifikacije za SP, fudbal na pijesku

SPORTKLUB 3 16.00hTurnišče - Olimpija, fudbal

ARENASPORT 1 20.15hKoburg - Leven, rukomet 01.00hSt. Luis - Pitsburg, bejzbol

ARENASPORT 2 19.30hSalzburg - Jonkoping, hokej

ARENASPORT 4 21.00hBotafogo - Fluminense, fudbal

EUROSPORT 15.01hTrka oko Španije, biciklizam 18.00h US Open, tenis 20.16h US Open, tenis 01.16h US Open, tenis 03.00h US Open, tenis

EUROSPORT 17.00h 19.07h 20.43h 22.31h

US Open, tenis US Open, tenis US Open, tenis US Open, tenis

No Ronaldo, no party: Nani je bio nemoćan

KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO 1. KOLO

Švajcarski časovnik odzvonio šampionu Manje od dva mjeseca nakon istorijske titule šampiona Evrope, Portugal je morao da se vrati u stvarnost. Tim sa Pirineja je bez najveće zvijezde i kapitena Kristijana Ronalda počišćen u Bazelu, gdje je Švajcarska slavila (2:0) golovima Brela Embola (glavom nakon odbrane Ruija Patrisija) i Admira Mehmedija (čiji je udarac skinuo paučinu s gola gostiju). U istoj grupi B Letnija je jedva savladala Andoru u gostima (1:0), dok su Farska Ostrva iznenađujuće ostavila “na nuli” Mađarsku. Ludnica je već krenula u

SUSRET ALBANIJE I MAKEDONIJE, KOJI JE PREKINUT U UTORAK ZBOG NEVREMENA PRI REZULTATU 1:1, NASTAVLJEN JE JUČE, A ALBANCI SU STIGLI DO POBJEDE GOLOM BEKIMA BALAJA U 89. MINUTU UTAKMICE, ČIME SU SLAVILI 2:1 NA STARTU KVALIFIKACIJA ZA SVJETSKO PRVENSTVO.

grupi A, gdje je Bjelorusija kod kuće zaustavila vicešampiona Evrope Francusku (0:0), uz remi Švedske i Holandije (1:1) u Skandinaviji i nevjerovatnu pobjedu Bugarske nad Luksemburgom (4:3). Čudesni gosti držali su se sve do samog kraja, postigli gol u 91. minutu za 3:3 i stigli nadomak istorijskog remija, ali je Aleksandar Tonev “bombon” sa distance u 92. pogodio za startnu pobjedu. Belgija je u grupi H očekivano protunjala Kiprom (3:0), uz dva gola Romelua Lukakua, Grčka je uspjela da riješi Gibraltar (4:1), dok je fantastično krenula Bosna i Hercegovina, koja je u Zenici razmontirala Estoniju (5:0). “Prezadovoljni smo, kao i naši navijači. Nadam se da ćemo nastaviti u ovom ritmu i na kraju obezbijediti cilj, odnosno ostvariti plasman na Svjetsko prvenstvo. Ali, idemo utakmicu po utakmicu”, rekao je selektor BiH Mehmed Baždarević. Dva gola Emira Spahića (oba glavom nakon kornera), te po jedan Harisa Medunjanina (iz voleja), Vedada Ibiševića (glavom poslije centaršuta) i Edina Džeka iz penala (gol posvetio gluvo-

nijemim osobama) bili su dovoljni da “zmajevi” krenu “petardom” u borbu za Mundijal, koji će se 2017. održati u Rusiji. A.P.

GRUPA A Bjelorusija – Francuska 0:0 Švedska – Holandija 1:1 (Berg 43’ - Snajder 67’) Bugarska – Luksemburg 4:3 (Rangelov 16’, Marselinjo 65’,Popov 79’, Tonev 92’ Joakim 60’, 63’, Bonert 91’)

GRUPA B Švajcarska – Portugal 2:0 (Embolo 24’, Mehmedi 30’) Farska Ostrva – Mađarska

Andora – Letonija (Sabala 49’)

0:0

0:1

GRUPA H BiH – Estonija 5:0 (Spahić 7’, 92’, Džeko 23’ pen, Medunjanin 72’, Ibišević 83’) Kipar – Belgija 0:3 (Lukaku 13’, 61’, Karasko 81’) Gibraltar - Grčka 1:4 (Volker 26’ - Mitroglu 10’, Vismen 44’ a.g, Fortunis 45’, Torosidis 47’)

DA LI STE ZNALI? Da je Portugal izgubio prvi put poslije devet uzastopnih utakmica.

SPORT

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

FOTO: lff.lv

NOVI SPORTSKI DIREKTOR BUDUĆNOSTI

Detalj sa meča u Jelgavi: Duel Raspopovića i Gutkovskisa

U21: CRNA GORA I LETONIJA IGRALE 0:0

MOŽDA JE PRETE ŽELIMO DA BUDEM

Dupla nula na Baltiku D

⌦ Miloš Antić

Dva boda. Samo dva boda je mlada reprezentacija Crne Gore uzela u dvomeču sa Letonijom i svakako da je to koštalo mnogo boljeg plasmana u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, koje se igra 2017. u Poljskoj. Prošle godine u novembru pod Goricom je bilo 3:3, a juče u Jelgavi blijedih 0:0 - momci Mojaša Radonjića su slovili za velikog favorita, ali nedostajala je realizacija, pravi završni pas... Bez obzira što su “mladi sokolovi” imali posjed, domaćin je žalio za propuštenim šansama u prvih 45 minuta - Crnu Goru je spašavao raspoloženi Marko Kordić. Golman Vojvodine je skinuo zicere Devidsu Dobrecovsu i Vladislavsu Gutkovskisu. U nastavku, na terenu je igrao samo jedan tim, prijetila je Crna Gora po desnom boku gdje je dobro djelovao duo Budućnosti Milan Vušurović - Momčilo Raspopović, ali nije bilo mirnoće i koncentracije u presudnim situacija-

Letonija Zomers Litvinskis Kolesovs Černomordijs Sorokins Kazačoks Kirilins Dobrecovs (od 54. Svarups) (od 83. Flaksis) Jurkovskis Tidenbergs (od 72. Stuglis) Gutkovskis Selektor: Dainis Kazakevičs

GRUPA 1

1. Češka 9 6 2 1 25:9 20 2. Belgija 8 6 0 2 14:7 18 3. CRNA GORA 9 3 4 2 10:11 13 4. Moldavija 8 2 1 5 5:11 7 5. Letonija 8 1 3 4 9:12 6 6. Malta 8 1 2 5 5:18 5 *Sve prvoplasirane reprezentacije iz devet grupa će obezbijediti plasman na EP, a četiri najbolje drugoplasirane idu u baraž. Poljska kao domaćin je automatski kvalifikovana

ma. Luka Đorđević je imao dvije izgledne situacije, promašivao je Deni Hočko, Marko Janković, a možda najbolju šansu nije uspio da iskoristi Aleksandar Boljević u 83. minutu utakmice. Jasno je da su se “mladi sokolovi” na putu do spoticali na “malim utakmica” - gubili smo od Moldavije, remizirali smo sa Maltom u Podgorici i još jednom da ponovimo, dva puta smo igrali neriješeno sa Letonijom... U.R.

0:0

Crna Gora Kordić Raspopović (od 88. Janketić) Kopitović Lagator Vukčević Adžović Hočko Janković (od 70. Kosović) Vušurović Boljević Đorđević Selektor: Mojaš Radonjić

JELGAVA - Stadion: Zemgales. Gledalaca: oko 1000. Sudija: S. Cinkevič (Bjelorusija). Pomoćnici: J. Romanov (Bjelorusija) i A. Getikov (Bjelorusija).

nevne novine su ekskluzivno najavile prije desetak dana, nova uprava brzo potvrdila saopštenjem za javnost, a juče je sve dobilo zvaničnu potvrdu - Miroljub Ostojić, novi je sportski direktor i koordinator mlađih kategorija u Fudbalskom klubu Budućnost. Iskusni, šezdesetšestogodišnji stručnjak juče je doputovao u glavni grad i sa aerodroma se zaputio direktno na - svoje novo radno mjesto. Kancelarija, pa teren - svjestan da je pred njim možda i najteži zadatak u bogatoj karijeri u kojoj je između ostalih predvodio Crvenu zvezdu, Čukarički, šampionski Obilić... “Stigao sam u najpopularniji crnogorski klub, ne govorim to iz kurtoazije, nego jer je zaista tako. Trofeji ne govore u prilog tome, ali ono što je Budućnost dala evropskom i svjetskom fudbalu, imena Mijatovića i Savićevića, jasan su pokazatelj o kakvoj je veličini riječ”, kaže za Dnevne novine Miroljub Ostojić, dojučerašnji predsjednik škole za trenere u Fudbalskom savezu Srbije. “Počastvovan sam što ću raditi u Podgorici, ovo je veliki izazov za mene i pored činjenice da sam u fudbalu prošao praktično sve. Nadam se uspjesima kluba na svim nivoima”. Budućnost je zbog loše organizacije, rezultatski, finansijski i u svakom drugom smislu nekoliko puta u proteklih dvadesetak go-

Posao od jutra do sjutra Iako zvanično nije potpisao ugovor, Ostojić je juče praktično počeo da radi. Iskusni stručnjak čitavo popodne proveo je na pomoćnim terenima Budućnosti prateći rad mlađih kategorija i prvog tima. “Znam da je ovo posao od jutra do sjutra i spremam sam da preuzmem odgovornost. Preda mnom su dani detaljne analize, jer ne poznajem sredinu, trenere, način rada - nekoliko mjeseci svi oni će biti na skeneru. U januaru ću čelnicima kluba iznijeti predlog kako akademija treba da izgleda”, kaže Ostojić.

dina bila na samom dnu. Da li se sa novom upravom mijenjaju stvari pod Goricom? “Ljudi sa kojima sa razgovarao imaju viziju kako treba da izgleda budućnost Budućnosti. Iskusan sam i nadam se da ćemo zajednički uspjeti u namjerama da od Budućnosti napravimo moderan i ozbiljan, evropski klub”.

Da li ste upoznati sa činjenicom da Budućnost skoro dvije decenije nije stvorila igrača od čije bi prodaje u neki evropski klub mogla da zaradi pristojan novac? Tog ljeta 1999. Ardian Đokaj je pot-

Brano se vraća kući - kao savjetnik

Nekada direktor, kasnije u više navrata trener, od juče zvanično ponovo u svom klubu - Branislav Brano Milačić vratio se u Budućnost, saopšteno je na jučerašnjem prijatnom “radnom doručku” nove uprave Budućnosti i predstavnika sedme sile.

Legendarni Ser Brano, ljubimac navijača plavih, obavljaće funkciju savjetnika predsjednika kluba Žarka Burića. Šezdesetsedmogodišnji Milačić koji je u prethodne tri decenije neizbrisiv trag ostavio u skoro svakom crno-

gorskom klubu, u Budućnost se vraća nakon devet godina. Novi angažman iskusnog stručnjaka neće značiti i njegov odlazak iz Koma Milačić će i u narednom periodu biti izvršni direktor drugoligaša sa Zlatice.

I MIROLJUB OSTOJIĆ ZA DNEVNE NOVINE

Foto: Iva Mandić

ENCIOZNO, ALI MO KAO DINAMO

pisao za Majorku za tada, a i danas za Budućnost, rekordnih dva miliona maraka (nezvanična vrijednost transfera). “Nema povratka u prošlost, moramo raditi da bude bolje. Na kraju krajeva nije to ništa neobično, jer se mnogi klubovi u regionu nisu snašli u toj tranziciji. Jedino je

MIROLJUB OSTOJIĆ Stigao sam u najpopularniji crnogorski klub, ne govorim to iz kurtoazije, nego jer je zaista tako. Trofeji ne govore u prilog tome, ali ono što je Budućnost dala evropskom i svjetskom fudbalu, imena Mijatovića i Savićevića, jasan su pokazatelj o kakvoj je veličini riječ Dinamo, u stvari jedan čovjek (Zdravko Mamić, naravno) uspio ono što će Budućnost pokušati u perspek-

tivi - da spoji i rezultat i dobru omladinsku školu i da sve to naplati kroz prodaju igrača. Možda zvuči preteciozno, ali mislim da možemo da radimo po principima njihove škole”. Uz prodaju, a prije toga prirodno - pravljenje igrača i ulaganje u sopstvene snage, šta su Vaši ciljevi? “Vjerujem da će, prije svega, prvi tim nastaviti sa dobrim rezultatima, jer to je naša lokomotiva. Jasno je, međutim, da sve polazi od akademije, od naših klinaca, pa modernog skautinga i to su u suštini neki temelji na kojima će se zasnivati moj rad”, zaključio je Ostojić, ostavivši prostora za “neku veću priču kada prođe malo vremena”.

SPORT

SRIJEDA, 7. 9. 2016.

LEGENDA ŽELJEZNIČARA TRENER TUZANA

Mulalić blizu Dečića Izgleda da se u Tuzima dobija odgovor na pitanje ko će biti novi trener Dečića. Dirigentsku palicu na Tuškom polju će 99 odsto preuzeti Edis Mulalić. Riječ je o 40-godišnjem stručnjaku, koji je do maja ove godine predvodio Željezničar. Prema informacija Dnevnih novina, obje strane su lako pronašle zajednički jezik, pa je ostalo da rođeni Sarajlija doputuje u Crnu Goru i potpiše ugovor. Mulalić, koji je, inače, cijelu igračku karijeru proveo u Željezničaru, je u septembru 2015. godine postao trener tima sa Grbavice. Sa “plavima” je imao niz od 12 mečeva bez poraza (9 pobjeda), a pod njegovom komandom Željezničar je prvi put poslije 12 godina uspio da savlada velikog rivala Sarajevo u gostima. Mulalić će po svemu sudeći pobijediti konkurenciju u kojoj su bili Rade Vešović i Mile Tomić, pa će na klupi Dečića naslijediti Miliju Savovića, koji je smijenjen poslije pet kola. Tuzani nakon pet odigranih utakmica imaju dvije pobjede i tri poraza. U.R.

109 UTAKMICA JE ODIGRAO MULALIĆ U DRESU ŽELJEZNIČARA

Mulalić

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

Zvanično otvorena Srednja mješovita škola

Bošković: Ispunili smo obećanje Petnjičanima U Petnjici je juče i zvanično otvorena Srednja mješovita škola, prva samostalna ustanova srednjeg nivoa obrazovanja. Pred više od 200 prisutnih građana iz svih sfera društvenog, političkog i kulturnog života, školu su presijecanjem vrpce otvorili ministar obrazovanja Predrag Bošković, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović i v.d. direktor novoosnovane škole Muhamed Adrović. Nova škola će odlukom Vlade i Ministarstva prosvjete biti organizovana po obrazovnim programima stručnog obrazovanja iz oblasti poljoprivrede, prehrane i veterine, ekonomije, trgovine i ugostiteljstva, građevinarstva, kao i po obrazovnim programima opšteg srednjeg obrazovanja (gimnazija). Ministar prosvjete Predrag Bošković kazao je za portal Radija Petnjica da mu je veliko zadovoljstvo da je obećanje dato Petnjičanima ispunjeno.

“Opština se administrativno zaokružuje i pored osnovnih škola sada imamo i srednju školu i to u punom kapacitetu i siguran sam da je ovo podstrek ne samo za Petnjicu već i da se veći broj mladih ljudi stacionira na sjeveru. U Srednjoj mješovitoj školi u Petnjici ove godine upisano je oko 140 djece i postoji interesovanje za ovu školu. Naš cilj je da stvorimo uslove da

se ljudi vraćaju i da kroz preduzetničke poslove oni ostvaruju egzistenciju”, kazao je Bošković. Agović je kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je inicijativa lokalne samouprave urodila plodom. V.d. direktora Srednje mješovite škole Muhamed Agović osvrnuo se kratko na istorijat srednjeg obrazovanja u Petnjici.

drugi dan reaCt kampa

NATO najbolja garancija bezbjednosti za region Region ne može imati bolju garanciju bezbjednosti od ulaska svih zemalja Zapadnog Balkana u NATO Alijansu, zaključeno je juče na drugom danu REACT kampa na Ivanovim koritima. Tokom jučerašnjih sesija diskutovalo se o zemljama u regionu na putu ka evroatlantskim integracijama sa Milošem Šolajom, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci i Irinom Rizmal iz Centra za evroatlantske studije iz Beograda, Zapadnom Balkanu između zapada i istoka i različitim aspektima NATO članstva o kojima su, osim navedenih predavača, sa studentima diskutovali vojni ataše ambasade Kraljevine Norveške u Beogra-

du Tore Anderson, predsjednik Atlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera, profesor na Univerzitetu u Zagrebu Robert Mikac i profesorica na UDG Olivera Injac. Na panelu “Zemlje regiona na putu ka NATO” Tore Anderson se posebno osvrnuo na reforme, koje je sprovela Crna Gora u cilju ispunjenja standarda Alijanse. Kentera je rekao da je 2. decembar istorijski dan za Crnu Goru. REACT 2016. traje i danas, izlaganje će imati predsjednik SDP Ranko Krivokapić, predsjednik Demosa Miodrag Lekić, komandant NATO štaba u Sarajevu Žizel Vilc i Robert Pščel iz NATO odsijeka za javnu diplomatiju. E.H.

poSveta madžgalju

Amidžić tetovirao flamingosa Zbog teme ª kako Sam proveo raSpuStº

Dječak učiteljici poručio: Vidimo se u Strazburu

Početkom školske godine se podrazumijeva da će đaci pisati sastav na temu: “Kako sam proveo raspust“. Neki se vrate s raspusta puni utisaka i dogodovština, a neki ne žele da pričaju o svom odmoru. Na stranici “Zelena učionica“ objavljen je tekst učenika petog razreda koji je na odličan način želio da izbjegne da priča o ljetnjem raspustu. “Kako sam proveo raspust, nikoga ne treba da zanima. Ovo je moja lična

stvar, kao što je i ljeto moje lično vrijeme za odmor, i ne moram za to polagati račune u ovom sastavu. Treba da se poštuju ljudska prava. Ako dobijem keca iz ovog sastava, onda ćemo se, draga moja nastavnice, vidjeti na Sudu za ljudska prava u Strazburu. Dobićete poziv od njih, a ja ću već biti tamo u vezi drugog posla. Kojeg – i to je moja lična stvar i nikoga ne treba da zanima“, napisao je dječak. Uspomene sa ljetovanja 2016. čuva samo za sebe.

brajović Se upiSao u knjigu žaloSti TV voditelj Ognjen Amidžić nedavno je uradio tetovažu flamingosa u znak sjećanja na preminulog glumca Marinka Madžgalja, koji mu je bio prijatelj i sa kojim je činio bend Flamingosi. Na Tviter nalogu voditelja emisije “Ami G Show” osvanula je fotografija tetovaže flamingosa. Podsjetimo, Marinko je preminuo 26. marta nakon duge i teške borbe sa rakom pankreasa. Ognjen je nedavno objavio pjesme grupe Flamingosi, “Za sve sam kriv” i “Bože”, za koje je snimio spotove.

Najdublja solidarnost sa građanima Italije Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović, kao i članica Predsjedništva Marija Blagojević, upisali su se juče u knjigu žalosti u Ambasadi Italije, koja je otvorena povodom razornog zemljotresa koji je pogodio tu zemlju. “Uvjeren sam da ćete imati snage da se suočite sa

posljedicama ove prirodne katastrofe, i da ponovo izgradite porušeno te pružite podršku onima koji su izgubili svoje najmilije. U danima nakon ove prirodne katastrofe želim da uputim građanima Italije izraze najdublje solidarnosti”, napisao je Brajović. E.H.

BROJ

Riječ urednika Ana Nives Radović

Bilion

Programi kvantitativnog popuštanja ostaće nesumnjivo ono po čemu će u finansijskoj istoriji biti upamćena druga decenija ovog vijeka, jer su se na taj potez odlučili i oni koji su ga dugo odbijali. Evropska centralna banka upravo je saopštila podatak da su tokom osamnaestomjesečnog QE programa otkupljene obveznice vrijedne čak bilion eura. Program kvantitativnog popuštanja načelno obuhvata izuzetno moćan paket mjera koje su uveliko premašile očekivanja tržišta, no način na koji sistem doslovno sam sebe otkupljuje imovinu da bi tržištima podigao vrijednost zapravo negativno utiče na sve pokušaje promjena, jer prije svega odlaže ekonomske reforme u pojedinim evropskim zemljama, čak i tamo gdje postoje naznake privrednog rasta. Finansiranje bilo čega vanrednog u okolnostima kada su sredstva zarobljena u kupovini imovine koja ima niske prinose onemogućava ulaganje u bilo šta što omogućava razvoj, poput infrastrukture. ECB se vodeći ovaj program odlučila da prekine korišćenje negativnih depozitnih stopa kako bi obarala euro u odnosu na druge valute, obeshrabrujući plasiranje kapitala širom eurozone. Drugim riječima, ECB je prestala da rizikuje u pravljenju kursnih razlika u nadi da će time podstaći izvoz i privredu, odlučivši da negativnu depozitnu stopu upotrijebi samo da bi ponovo aktivirala kreditiranje. Ni hiljadu milijardi eura koji su ovako procirkulisali nijesu dali rezultat kakav je očekivan početkom 2015. kada je QE najavljen. Oporavka, međutim, i dalje nema.

DOGAĐAJ U SEDMICI KOJA JE PRETHODILA IZBIJANJU GLOBALNE KRIZE

Vladin potez koju su podržale i demokrate i republikanci

INTERVJU

MALA ŠKOLA PREDUZETNIŠTVA 4

Najteže je raditi sa Mjeriti dostignuća i onima koji usavršavati komunikaciju ne znaju Način koji se šta žele na predstavljate PR DIREKTOR KANCELARIJE KOMUNIKACIJSKOG LABORATORIJA U SRBIJI TEODORA STANKOVIĆ

KNJIGA KOJA JE NA DANAŠNJI DAN 1997. POSTALA SVJETSKI HIT

Istinski milioneri se ne rasipaju jer znaju kolika je vrijednost novca

drugima

VEČERAS STARTUJE IOS 10

Uz novu Siri uređajpostaje dodatno funkcionalniji

INTERVJU: PR DIREKTOR KANCELARIJE KOMUNIKACIJS

Najteže je raditi sa onima koji ne znaju šta žele P

ružanje pravog odgovora na zahtjeve klijenta moguće je samo ako se dobro poznaje oblast u kojoj posluje, tržište na kojem se pojavljuje i poslovni ambijent koji utiče na njegove odluke, a sve to moguće je isključivo ukoliko mu se detaljno posveti, koristeći veliko predzanje, uz spremnost da se neprestano uči.

Odabir PR agencije koja je u stanju da prihvati izazov komunikacijskih usluga za renomiranog klijenta od presudne je važnosti za pozicioniranje kompanije u javnosti, a naša sagovornica na osnovu iskustva u agenciji Komunikacijski laboratorij, kojom rukovodi u Srbiji, otkriva zašto su ih angažovale vodeće globalne kompanije u svojoj industriji koje su prisutne u našem regionu. ●Komunikacijski laboratorij posluje sa velikim subjektima iz poslovnog svijeta. Kakve, generalno, zahtjeve takvi klijenti imaju? Stanković: Svaki klijent, bez obzira na industriju, veličinu kompanije, tržište, ciljeve i rezultate, od svoje agencije za komunikacije prije svega očekuje razumijevanje poslovne strategije i maksimalnu posvećenost. Agencija ne bi smjela biti puki izvršilac usluga, već konsultant na polju komunikacija i partner koji kreira i sprovodi u djelo planove, te omogućava željeno po-

zicioniranje kompanije. Kada se odnos između klijenta i agencije u startu postavi na takvim osnovama, onda ne postoje jednostrani zahtjevi, već zajednički ciljevi, misija koju treba ispuniti. Naravno da klijent očekuje stručan i iskusan tim koji svojim aktivnostima i rezultatima opravdava investicije na polju odnosa s javnošću. Kao i svi mi, tako i kompanije vole kada vide da vam je stalo do njih, da se ne borite samo zbog finansijskih rezultata, već zašto što dijelite njihovu želju za uspjehom. Ne tre-

ba zaboraviti da na kraju dana svi mi “radimo na emocije” i kako često ponovi vlasnica Komu-

Teodora Stanković je PR direktor kancelarije Komunikacijskog laboratorija u Srbiji, sa više od 10 godina iskustva na polju komunikacija. Tokom pet godina rada u agenciji vodila je mnogobrojne kompanije koje posluju na tržištu Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Završila je Fakultet političkih nauka.

SKOG LABORATORIJA U SRBIJI TEODORA STANKOVIĆ

III

NA SVAKI INVESTIRANI DOLAR U DOBAR PR VRATI SE IZMEĐU SEDAM I DEVET DOLARA nikacijskog laboratorija Manuela Šola - Potpisujemo ugovore s kompanijama, ali radimo s ljudima. ● Zašto je, sa strane isplativosti i profesionalnosti, za kompanije, čak i one sa većim brojem sektora, pogodnije da angažuju PR agencije nego da same zapošljavaju profesionalce iz te oblasti? Stanković: To je jedno od pitanja koje mnogi klijenti postavljaju prije angažovanja agencije, a nije rijedak slučaj da o tome i zajedno diskutujemo tokom procesa pitcha, kao i kasnije tokom saradnje. Stoga bih navela neke od razloga naših klijenata koji su se odlučili za agenciju, a ne formiranje ili širenje internog tima. Prije svega, prednost Komunikacijskog laboratorija je aktivno poslovanje na tržištima Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Regionalno prisustvo posebno je važno onim kompanijama koje takođe rade u ovim zemljama ili planiraju ekspanziju, kao i zbog poznavanja specifičnosti tržišta. Zatim, sa našom agencijom nikada nećete imati samo jednu novu osobu, već tim profesionalaca sa bogatim iskustvom rada u različitim industrijama. Naša stalna postavka trenutno broji više od 20 komunikacijskih stručnjaka koji su se tokom višegodišnjeg rada u agenciji specijalizovali u različitim sektorima - od brendova iz modne industrije i robe široke potrošnje, preko ICT kompanija, banaka i finansijskih organizacija, do državnih i međunarodnih organizacija. U agenciji zaposleni konstantno uče jedni od drugih, kradu znanje i ideje, dopunjuju se, te se kreativnost lakše rađa i njeguje nego kad

je osoba samostalna na poziciji. Velika prednost agencije vidi se i na polju organizacije događaja. Kako zbog iskustva i sa najzahtjevnijom produkcijom, tako i zbog konkurentnijih cijena za koje se uglavnom izborimo. Istovremeno, mnogi naši internacionalni klijenti imaju veoma zahtjevne interne finansijske procedure, pa bi organizacija bila značajno komplikovanija da nemaju agenciju. ● Da li agencija često vidi više ili bar posmatra kompaniju drugačije nego zaposleni? Stanković: Odgovor na ovo vaše pitanje je vrlo životan. To je kao što bračni savjetnik često racionalnije vidi probleme bračnog para i moguća rješenja za njihov bolji suživot nego što to mogu oni koji žive taj brak. Jer, bračni savjetnik stoji spolja, objektivan je i emotivno neutralan, te može bolje da sagleda šta je tom braku potrebno. On u taj odnos unosi novu energiju, novu perspektivu i predlaže nove poteze nasuprot bračne rutine. Isto tako i PR agencija sagledava svog klijenta i njegove potrebe, iako klijent nerijetko misli da je on u prednosti, jer poznaje svoj biznis “iznutra”. Ali, ako želite da gradite sliku prema javnosti, što je zadatak PR agencija, potrebna vam je hladna glava, poznavanje tržišta, iskustvo, a onda i sagledavanje prednosti i mana vašeg klijenta i određivanje stretegija koja je za njega najbolja. Ne kažem da profesionalci koji rade u PR odjeljenjima nijesu vrhunski stručnjaci, već samo da se drugačiji uvid stekne kada promijenite tačku gledanja. ● Imena sa kojima sarađujete i kompanije koje predstavljate sugerišu da je za angažovanje Komunikacijskog laboratorija ipak potrebna reputacija. Kako izgleda selekcija klijenata i koji su preduslovi da nekoga prihvatite? Stanković: Više od decenije poslovanja donijelo je Komunikacijskom laboratoriju dobru reputaciju na tržištu, povjerenje velikog broja kompanija i slobodu da ne

Subjekti na tržištu se, između ostalog, mogu razvrstati i po pristupu oblasti javnih komunikacija, u smislu spremnosti da ulažu u ovu oblast. Koliki je uočeni povrat takvih ulaganja u smislu da li oni koji angažuju PR profesionalce zaista i ostvaruju bolje rezultate? Stanković: Ozbiljna istraživanja kažu da se na svaki uloženi dolar u dobroj PR kampanji vrati sedam puta više. Neki od naših posljednjih izvještaja poka-

zuju da je to čak i devet puta više. To je efekat koji teško da se može postići bilo kojim drugim sredstvom. Manje firme ponekad oklijevaju oko finansijskih ulaganja u PR aktivnosti jer nemaju strpljenja da sačekaju povratak uloženog novca. Zato je jedna od uloga koju mi kao PR agencija imamo i da edukujemo klijente o važnosti sprovođenja PR aktivnosti i benefitu koji imaju od toga. Ali, vjerujem da se niko ko je uložio novac u dobru PR kampa-

moramo prihvatiti posao po svaku cijenu. Komunikacijski laboratorij ima jasno postavljenu agencijsku kulturu, zajedničke ciljeve i sistem vrijednosti koji svi njegujemo. Ukoliko dobijemo upit za projekat ili aktivnost koja se apsolutno kosi sa našim moralnim, poslovnim ili nekim drugim načelima i ako klijent ne želi saslušati naš kontraprijedlog, ljubazno ćemo se zahvaliti na upitu. To ne znači da ćemo u startu odbiti klijenta, niti smatramo da postoje kompanije sa kojima per se ne bi trebalo raditi. Takođe, mogu se javiti situacije kada zbog više okolnosti ili drugih obaveza ne možemo prihvatiti neki posao. Recimo, to je slučaj kada imamo ekskluzivne ugovore sa klijentom iz određene indtusrije i koji isključuje mogućnost rada sa njegovom konkurencijom. Kada prihvatamo neku novu kompaniju, važna nam je i njihova dosadašnja reputacija, ali i to na koji način oni uspijevaju da verbalizuju svoja očekivanja i želje po pitanju saradnje sa nama. Jer, u ovom poslu naučila sam da je najteže raditi sa onima koji ne znaju šta žele. Agencija je naravno tu da pomogne da se ta želja uobliči i kasnije realizuje, ali morate krenuti od nečega.

domaćoj i stranoj konkurenciji, zahtevima tržišta, zakonskoj regulativi u toj oblasti, itd. Naravno da se usput “pokupi” i koja informacija o kulturi te firme i načinu njene saradnje sa drugim privrednim licima. A onda kada krenemo u saradnju sa klijentom, sve ostalo je nadgradnja. Tada upoznajemo suštinski njegov biznis, ono po čemu on vjeruje da je drugačiji od drugih, tražimo u njemu ono što je posebno i što želimo da prezentujemo i drugima. To je jedan lijep i kreativni proces u kojem se učenje odvija na obje strane – i kod nas i kod klijenta. Zaposleni našeg klijenta su dragocjeni izvor informacija o kompaniji koje nas inspirišu da od toga stvaramo dobre ideje i još bolje kampanje.

● Posao kojim se bavite uključuje ne samo profesionalnu komunikaciju, već i dobro poznavanje detalja o poslovanju klijenta. Na koji način se upoznavanje sa detaljima odvija? Stanković: Naše pravilo je da prije prvog sastanka sa klijentom moramo da znamo sve o njegovom poslovanju. Ako se kompanija bavi recimo proizvodnjom ekskluzivnih proizvoda od kovanog gvožđa, onda saznajemo sve o tehnologiji proizvodnje, cijenama, konkurentnosti tog proizvoda na tržištu,

● Koliko je u komunikacijskom biznisu potrebno ulagati u dodatnu edukaciju u vidu seminara, treninga i drugih programa obuke? Stanković: Dodatna edukacija nijesu samo povremeni seminari, treninzi i usavršavanja koja organizuje vaša agencija ili na koja vas šalje. To je naravno važno, i mi u Komunikacijskom laboratoriju radimo na tome, tako da skoro svakog kvartala imamo neku vrstu usavršavanja. Ali, najvažniji dio ulaganja u sebe dešava se na svakodnevnom nivou i za to jednostavno morate biti takav tip ličnosti – znatiželjni, proaktivni, sunđer koji će iskoristiti svaku kap znanja da je upije. Dakle, ako na nekom projektu radite sa programerom, iskoristite te sate i pokupite od njega sve što je važno, jer nikada se ne zna u kojoj prilici će vam to zatrebati. Ako vas posao odnese na putovanje na kojem provodite vrijeme sa modnim dizajnerom, potrebno je da učite, pitate, zapažate, pa makar u svojoj agenciji bili zaduženi samo za klijente iz sek-

nju nije pokajao i da je na kraju uvijek vidio dobar rezultat toga. No, kao i u svemu, neretko je najteže napravili prvi korak i prelomiti da li ćete investirati u nešto što ne vidite iste sekunde. Mnogo je lakše nagovoriti čovjeka da kupi frižider jer on stoji u njegovom prostoru već sutradan i jasno mu je za šta je izdvojio novac. No, kada ulažete u svoj imidž, morate imati strpljenja da biste uživali u lijepo rashlađenom šampanjcu iz tog frižidera.

Komunikacijski laboratorij je nezavisna regionalna agencija za tržišno komuniciranje, odnose s javnošću, upravljanje digitalnom komunikacijom i organizaciju događaja u čiju stručnost su se tokom ovih godina imali prilike uveriti mnogobrojni klijenti i svjetski brendovi. Agenciju je u Zagrebu osnovala Manuela Šola 2004. godine pod imenom Abrakadabra integrirane komunikacije, koje je promijenjeno 2016. godine. tora energetike. ● Šta smatrate najvažnijim u poslovnoj komunikaciji? Koliko kompanije tome pridaju značaj? Stanković: Kao i u svakoj drugoj komunikaciji, a poslovnoj ponajviše, važno je da poruke budu saopštene jasno, pravovremenski, nedvosmisleno i da imate povratnu informaciju od primaoca. Kultura feedbacka je nešto o čemu se u Komunikacijskom laboratoriju posebno vodi računa i mišljenje drugih nam je izuzetno važno, kako u internoj, tako i eksternoj komunikaciji. Kvalitet poslovne komukacije je viši ako između sagovornika postoji međusobno uvažavanje, otvorenost i spremnost da se čuje drugačije mišljenje. To je naročito važno kada govorimo o odnosu kompanije i PR agencije, jer jedino takva komunikacija otvara put saradnji koja će biti plodonosna za obje strane. Predstavnici kompanija njeguju različite stilove komuniciranja i potrebno je pronaći pravi pristup. Komunikacijski laboratorij posluje sa više internacionalnih kompanija, pa smo mnogo naučili o komunikaciji među različitim narodima.

MALA ŠKOLA PREDUZETNIŠTVA (4): UPRAVLJANJE PE

MJERITI dostignuća i usavršavati komunikaciju P

okretanje biznisa podrazumijeva i praktikovanje radnji koje na prvi pogled mogu djelovati kao nešto što više priliči učionici, no tek kada se zahvaljujući ocjenjivanju dođe do dobrih rezultata uviđa se njihov značaj. Poslovno komuniciranje kojim se na pravi način prenosi željena poruka jedna je od ključnih preduzetničkih vještina.

Upravljanje performansama, odnosno Performance Management ili kraće PM obuhvata relativno dug, strateški i integrisan proces pomoću kojeg preduzeće ostvaruje kontinuiran uspjeh zahvaljujući razvijanju pojedinih sposobnosti kod pojedinih zaposlenih, timova ili radnih jedinica.

■ PERFORMANCE MANAGEMENT

PM omogućava da se pojedinci ili timovi usmjere ka većoj produktivnosti preduzeća u cjelini, u cilju ostvarivanja jasno definisanih planova. Ideja da pored svih obaveza koje imate prilikom upravljanja preduzećem sebi zadate još jednu obavezu može biti ravna noćnoj mori i velika je vjerovatnoća da ćete neko vrijeme izbjegavati počinjanje ovog procesa, no tek kada se odlučite za ovu aktivnost, razumjećete zašto je najuspješnijim preduzetnicima svih vremena bila od velike koristi i koliko im je po-

ŠTO VIŠE STRANIH JEZIKA

Znanje engleskog jezika neophodno je u poslovanju u bilo kojoj oblasti, prije svega jer potreba da cijeli lanac poslovanja zatvorite unutar svog govornog područja nije moguć, ali i zbog činjenice da je tek neznatna dio literature neophodne za razvoj biznisa, materijala i uputstava preveden na naš jezik. Praksa koju upražnjava sve veći broj firmi je zapošljavanje kandidata koji govore različite jezike, a imperativ je u srednjem preduzeću imati mogućnost komuniciranja na najmanje četiri svjetska jezika, kako u širenju poslovanja ne bi bilo ograničenja.

jednostavila svakodnevne aktivnosti. Proces se smatra jednim od najefikasnijih sredstava za povećanje produktivnosti. Upravljanje performansama omogućava bolji uvid u potencijale koje svaka jedinica može da pruži pojedinačno. Riječ je o komunikacionom procesu koji se uspostavlja između zaposlenih u preduzećima i rukovodilaca, čiji zadatak je da objasne kakva očekivanja imaju.

■ POBOLJŠATI

ORGANIZACIJU

Cilj PM je da dobru organizaciju učini još boljom, razvije sposobnosti zaposlenih da se to postigne, pruži podršku i usmjeri članove tima ka postizanju što boljih rezultata kako bi iskoristili puni potencijal. Uspjeh preduzeća tijesno je povezan s detaljnim analizama. Rezultati poslova koji se evidentiraju doprinose ostvarivanju većeg uspjeha projekta, zbog čega je neophodno insistirati na svakodnevnom praćenju, kako da bi se vodila evidencija o dobroj raspodjeli vremena, tako i da bi se svi resursi preduzeća iskoristili na najbolji mogući način.

Imati na umu da komunikacija i informisanje ipak nijesu isto * Komunikacija i informisanje nijesu isto. Prevelika količina informacija može samo zbuniti onoga kome se obraćate, ali komunikacija koja nije informativna takođe može djelovati kao gubljenje vremena. * Važno je potruditi se da sagovornici “vide” neke riječi. Korišćenje metafora i poređenja nikako ne smije ostati za-

boravljeno u sveskama sa časova književnosti. Ova vještina dodatno se razvija stalnim čitanjem. * Sposobnost da saslušate sagovornika važna je koliko i retoričke vještine. Cilj svake komunikacije je poslovni dogovor, a ne potreba da budete u centru bilo čije pažnje. Prekidanje sagovornika je najnepoželjnije.

Prilikom izbora odgovarajućeg modela PM važno je obuhvatiti sve faktore koji utiču na produktivnost, od ciljeva koje organizacija želi da ostvari pomoću ovog sistema, preko organizacione strategije, poslovne klime, siste-

ma vrijednosti, načina upravljanja, te posebno sposobnosti i karakteristika zaposlenih čiji se uspjeh ocjenjuje, pa sve do raspoloživih finansijskih i nematerijalnih resursa. Važno je i da se u svakoj fazi zahtijeva provjera odre-

VAŽNO JE INFORMISATI ZAPOSLENE DA SE ONO ŠTO RADI OCJENJUJE I PRATI. OVIM SPREČAVATE NEISKREN ODNOS UNUTAR PREDUZEĆA, ALI I VIŠE MOTIVIŠETE ČLANOVE TIMA DA DAJU DOPRINOS.

PRIJE ILI KASNIJE ZAPOSLENI ĆE SE ZAPITATI ČIME ĆE NJIHOV TRUD BITI NAGRAĐEN. POŽELJNO JE OSIGURATI MOGUĆNOST DOBIJANJA BONUSA, POVIŠICA I STIMULANSA KOJI BI MOGLI DA IH OHRABRE

KNJIGA KOJA JE NA DANAŠNJI DAN 1997. POSTALA SVJETSKI HIT

Istinski milioneri se ne rasipaju i vole da rade U

z bogatstvo najčešće se vezuje sklonost ka luksuzu i prekomjernom trošenju, no oni koji su do novca došli vrijednim i upornim radom, koji ga nijesu naslijedili, niti se služili zloupotrebama žive krajnje skromno u odnosu na ono što im mogućnosti pružaju. Knjiga “Milioner iz komšiluka” Tomasa Stenlija i Vilijama Danka na današnji dan 1997. godine dospjela je na vrh liste najpopularnijih svjetskih bestselera. Osmišljena da pokaže što sadržajniji presjek zajedničkih osobina američkih uspješnih pojedinaca savremenog doba, a nastala kao zbir rezultata dugogodišnjeg istraživanja navika prve generacije milionera koji su to postali sopstvenim radom knjiga je pokazala da najbogatiji ljudi zapravo nijesu rasipnici, uprkos velikoj količini raspoloživih sredstava, jer je upravo njihov način građenja osnova za buduću sigurnost ono što ih čini specifičnima u društvu u kojem postoje i drugi bogataši, ali da žive na drugi način - takav da bi, kada bi prestali da se bave unosnim poslom, vrlo brzo izgubili priliku da održavaju isti standard života.

| IZUZETI LJUDI | IZ ŠOUBIZNISA Upravo je to razlog zbog kojeg Stenli i Danko iz fokusa isključuju ljude iz svijeta šoubiznisa i sportiste, kao i sve one koji su postali milioneri zahvaljujući nasljedstvu. Prva zajednička osobina bogataša je da su štedljivi. Čak iako su milioneri, ovakvi ljudi, kako primjećuju autori, žive ispod svojih mogućnosti. Oni ne žive rasipničkim životom, već relativno skromno, ne razmahujući se statusnim simbolima, iako ne žale da izdvoje novac za kvalitetne proizvode i usluge. Drugim riječima, ovakvi ljudi troše znatno manje nego što zarađuju. Čak i skupocjene nekretnine koje mnogi od njih posjeduju kupljene su

uglavnom u kasnijoj fazi života ili kada to nije predstavljalo prevelika odricanja.

| NIJESU | NASLJEDNICI Većina milionera nije naslijedila porodični novac, već ga je sama zaradila, a žive u uvjerenju da ne bi trebalo da djeci ostave čitavo bogatstvo, već je dovoljno da im omoguće obrazovanje kako bi sami mogli da se izbore za sopstveni uspjeh.

80 20 50

AMERIČKIH MILIONERA SU PRVA GENERACIJA BOGATIH

AMERIČKIH MILIONERA JE U PENZIJI

AMERIČKIH MILIONERA IMA SVOJ BIZNIS

Ovakvi bogataši rijetko se mogu vidjeti da nose odijela od 5.000 dolara, imaju ogromnu jahtu

ili skupocjene automobile. Većina ih čak kupuje na rasprodajama, a mnogi se čak i cjenkaju. Umjesto na luksuz, ova grupa milionera svoje vrijeme, energiju i novac troši na ono što će im pomoći da još više izgrade svoje bogatstvo, odnosno reinvestiraju u svoje znanje, sredstva za rad i praktične stvari. Imaju jasnu sliku sopstvenog budžeta i planiraju investicije. Milioneri polaze od stava da su najveće šanse da se obogate tako što će raditi za sebe, odnosno imati sopstvenu kompaniju. Takođe, od ve-

likog značaja im je da vole svoj posao i budu stvarno posvećeni projektu. Ovakvi milioneri smatraju da je finansijska nezavisnost važnija od ispoljavanja društvenog imidža.

| BEZ FINANSIJSKE | POMOĆI Najveći broj milionera čiji način života opisuju autori nije primao nikakvu finansijsku pomoć roditelja dok

su bili mlađi. Što su više novca dobijali od roditelja, manje bogatstva su akumulirali u kasnijim godinama i obratno, što je finansijska podrška roditelja bila manja novac je imao veću vrijednost za njih i manje su se rasipali. Odrasla djeca milionera su finansijski nezavisna od roditelja, što je najčešće zato što milioneri žele da njihova djeca dobiju dobro obrazovanje i postanu uspješni, učeći ih pravim vrijednostima na putu do uspjeha od malena. Dobro zanimanje izbor je milionera, pa oni koji su samozaposleni imaju čak četiri puta veće šanse da postanu milioneri nego ako rade za nekoga drugog. Ono što iznenađuje je podatak da većina ovih milionera nema prestižna zanimanja, odnosno nijesu samo, na primjer, ljekari i advokati, već među njima ima i vodoinstalera, trgovaca, električara, zubara... Zajedničko im je da imaju sopstveni biznis, što se odnosi na čak 80 odsto njih. Takođe, osobina koju dijele je pažljivo planiranje rashoda i investicija, a vrlo često traže savjete prijatelja, saradnika i stručnjaka. Knjiga i upozorava da mnogi ljudi koji zarađuju milione zapravo nijesu suštinski milioneri, budući da sve što zarade i potroše, živeći u, kako autori ističu, “kući od karata”, bez obezbijeđene budućnosti. A.N.R.

ERFORMANSAMA I POZICIONIRANJE U JAVNOSTI

NAČIN NA KOJI SE PREDSTAVLJATE DRUGIMA

đenih stavki, kako bi se znalo da li treba nastaviti vođenje aktivnosti na isti način ili nešto treba mijenjati, te koliko je potreba za promjenama hitna.

Uspjeh preduzeća tijesno je povezan s detaljnim analizama. Rezultati poslova koji se evidentiraju doprinose ostvarivanju većeg uspjeha projekta, zbog čega je neophodno insistirati na svakodnevnom praćenju, kako da bi se vodila evidencija o dobroj raspodjeli vremena, tako i da bi se svi resursi preduzeća iskoristili na najbolji mogući način.

PROCES TREBA DA BUDE KONTINUIRAN. POTREBNO JE POTRUDITI SE DA SE PM NE PREKIDA, A UKOLIKO GA NIJE MOGUĆE PRAKTIKOVATI SVAKODNEVNO, UVESTI, NA PRIMJER, SEDMIČNE OSVRTE.

■ MALA

PREDUZEĆA

U zavisnosti od veličine biznisa znaćete koliko mjerenja je potrebno. Prednost malih preduzeća sa samo nekoliko zaposlenih je što je pojedinačni učinak svakog zaposlenog potpuno jasan, toliko da neće biti nimalo komplikovano voditi evidenciju. Sa druge strane, prednost preduzeća sa nekoliko desetina zaposlenih je što “materijal” koji pomaže pri ovom procesu nastaje svakog trenutka i što je na širem planu moguće sagledati sve što preduzeće radi. A.N.R.

MJERENJE PERFORMANSI NIJE NEŠTO ŠTO TREBA PREPUSTITI KONSULTANTU ILI ČLANU TIMA KOJI NIJE U POTPUNOSTI POSVEĆEN. UVID TREBA DA IMA ONAJ IZ ČIJE IDEJE JE SVE I NASTALO.

Uspjeh realizacije svake preduzetničke ideje u velikoj mjeri zavisi od načina komunikacije na svim nivoima. Poslovna komunikacija mnogo je širi pojam od neposrednih razgovora na sastancima i pismene korespodencije između firme i saradnika, odnosno firme i klijenata, već je riječ o načinu na koji se ono što se radi predstavlja kroz marketing, porukama koje radom, stilom i razmišljanjem šalju zaposleni, načinom na koji se predstavlja u medijima. Nijedno preduzeće nije u stanju da funkcioniše bez jasnih, kvalitetnih, otvorenih i jasnih komunikacijskih linija. Međutim, istraživanja sprovedena u velikom broju preduzeća otkrila su loš, nejasan i zatvoren način komuniciranja. Osnovnom preprekom uspješnog ra-

zvoja i širenja poslovanja smatra se činjenica da većina preduzetnika ne razumije i ne sprovodi komunikacione vještine u firmama. Dobrog preduzetnika ne čini samo to što mu se javljaju zanimljive i unovčive ideje, već i mogućnost da ih prenese i objasni drugima, u suprotnom, svaka zamisao o dobrom poslovnom poduhvatu imaće sudbinu sna kojeg se ne sjećate najbolje i koji zbog toga ne možete da prepričate drugima. Da bi snovi o uspjehu postali stvarnost, važno je naučiti kako se poruka prenosi tako da je onaj kome je upućena razumije. Za ovo je neophodno bazično poznavanje psihologije, počevši od činjenice da ne postoje dvije osobe koje nečiji izbor boja, tonova, oblika, riječi ili pokreta mogu doživjeti na potpuno

isti način. Ovo znači da ono čime komunicirate sa klijentima ili drugim saradnicima drugi neće doživljavati upravo onako kako ste zamislili, što stvara potrebu da se zapitate da li će poruka zaista biti prenešena na pravi način. Prije nego što odlučite da kliknete Send taster tokom poslovne prepiske ili pozovete saradnike, odnosno klijente na sastanak, potrebno je da razmotrite nekoliko načina na koje možete formulisati rečenicu. Ukoliko u preduzeću imate osobe oba pola i one koje pripadaju različitim generacijama uvijek je poželjno pitati ih za mišljenje o tome kako im rečenica, slogan ili reklamna poruka zvuče, koja boja promo materijala im se više dopada i sve ono što traži presjek različitih mišljenja što većeg broja ljudi.

NA DANAŠNJI DAN 2008: DOGAĐAJ U SEDMICI KOJA JE

VLADIN POTEZ KO I DEMOKRATE I RE G

odina 2008. u novijoj istoriji upamćena je po izbijanju velike finansijske krize, a da će fo toga doći ukazivalo je mnoštvo faktora. Federalna vlada uspjela je da samo desetak dana prije potpunog kraha spriječi propast na tržištu nekretnina, no za ukupnu finansijsku sliku to nije bilo dovoljno. Izborna godina je, međutim, zahtijevala više intervencionizma...

Giganti tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama, kompanije Fannie Mae i Freddie Mac u sedmici koja je prethodila izbijanju velike finansijske krize spašene su zahvaljujući odluci ministarstva finansija te zemlje da se, po potrebi, neograničeno finansiraju budžetskim novcem sve do 2012. godine. U jeku kontinuirane krize na tržištu američkih nekretnina administracija tadašnjeg predsjednika Džordža Buša preuzela je kontrolu nad dvjema vodećim kompanijama na koje se odnosio ogroman odio hipotekarnih stambenih kredita u zemlji. Odluka američkog ministarstva odgodila je rok za objavljivanje vladine izlazne strategije koju je prvo-

Fannie Mae i Freddie Mac su tako velike i tako uzajamno isprepletene u našem finansijskom sistemu da bi neuspjeh jedne od njih doveo do velikih poremećaja na finansijskim tržištima ovdje kod kuće i širom svijeta”, govorio je Polson tada

bitno postavio Kongres, zakazavši je za 31. decembar iste godine, Godinu ranije bio je uočen povećan broj prinudnih naplata i javnih izvršenja u vidu iseljavanja iz kuća i stanova u vlasništvu Amerikanaca, a situacija se naprasno pogoršala kad su se pojavili izvještaji da su dvije gigantske kompanije na polju hipotekarnih kredita Fannie Mae i Freddie Mac na ivici likvidnosti. U mjesecima koji su prethodili, cijene akcija Fannie Maea i Freddija Maca na berzama oštro su gubile vrijednosti. Savezno preuzimanje ovih kompanija uključivalo je i vladinu kupovinu dijela njihovih akcija i ubrizgavanje gotovog novca kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja. Fannie Mae i Freddie Mac su tada bile privatne kompanije koje su djelovale pod pokroviteljstvom vlade i kao takve bile su dio nekoliko korporacija koje pružaju finansijske usluge, a koje je ustanovio ame-

51 MILIJARDU DOLARA VLADA JE ULOŽILA U FREDDIE MAC

rički Kongres. Američko ministarstvo finansija je najavilo da će s posljednjim danom 2008. godine prestati da otkupljuje hartije od vrijednosti povezane s hipotekarnim kreditima ovih dviju kompanija, budući da takvi postupci “više nijesu potrebni za obezbjeđivanje finansijske stabilnosti”. U Fannie Mae i Freddie Mac novac poreskih obveznika počeo je da se upumpava nakon sloma njihovih drugorazrednih hipotekarnih kredita koji su bili okidač za globalnu krizu.

| MIŠLJENJE MINISTRA

Tadašnji američki ministar finansija Henri Polson objavio je da savezna vlada preuzima kontrolu nad tim kompanijama, a riječ je o potezu kojeg je nazvao nužnim da bi se izbjegla dalja finansijska previranja. “Fannie Mae i Freddie Mac su tako velike i tako uzajamno isprepletene u našem finansijskim sistemu da bi neuspjeh jedne od njih doveo do velikih poremećaja na finansijskom tržištima ovdje kod kuće i širom svijeta”, govorio je Polson tada. Budući da su zbog kraha tržišta nekretnina kompanije bile pred bankrotom, vlada je oreuzela kontrolu nad njima, nakon čega je u Fannie Mae ubrizgala 60 milijardi dolara, a u Freddie Mac 51 milijardu dolara budžetskog novca kako bi

E PRETHODILA IZBIJANJU GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE

VII

OJU SU PODRŽALE EPUBLIKANCI ih spasila od insolventnosti. Poremećaj koji bi u suprotnom uslijedio direktno bi negativno uticao na imovinsko stanje domaćinstava, od porodičnih budžeta, preko vrijednosti kuća i stanova, do ušteđevine za fakultetsku školarinu i penziju, dok bi, takođe, potpuni krah ovih kompanija bio koban po ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta, smatrali su tada američki zvaničnici. Novi sporazum o finansiranju podigao je i dotadaš-

60 MILIJARDI DOLARA VLADA JE ULOŽILA U FANNIE MAE

nji ukupni godišnji limit pomoći od 400 milijardi dolara, nakon čega je vlada imala pravo da ubrizgava novac kompanijama koliko je smatrala da je potrebno u slučaju procjene da se kriza na tržištu nekretnina intenzivira.

Administracija tadašnjeg predsjednika Buša isticala je da su Fannie Mae i Freddie Mac stavljene pod kontrolu vlade s novim ljudima na čelu. Njima je upravljala jedna vladina agencija, a ministar Polson tada je najavio da će biti preduzet svaki napor kako bi se poreski obveznici poštedili preuzimanja ogromnih finansijskih opterećenja za koja je bilo jasno da će proisteći iz ovog vladinom preuzimanja. Većina Amerikanaca svoje hipotekarne zajmove uzimala je iz privatnih banaka. Decenijama su Fannie Mae i Freddie Mac podsticali takve banke da izdaju hipotekarne stambene kredite tako da su ih poslije preuzimali od banaka i prodavali privatnim investitorima. Međutim, posljednjih go-

dina su takvi krediti davani milionima pojedinaca koji su imali veoma nizak, rizičan ili nedovoljan kreditni rejting. Izloženost ovih dviju kompanija masivnim finansijskim gubicima koji su proisticali iz krize u sektoru nekretnina dovela ih je na ivicu nelikvidnosti. Nešto prije objave o neograničenoj pomoći, regulator Savezni biro za stambeno finansiranje FHFA objavio je iznose bonusa koji je trebalo da budu isplaćeni čelnicima kompanija.

| REAKCIJE NA TRŽIŠTIMA

Vijest da savezna vlada preuzima kontrolu nad Fannie Mae i Freddie Macom izazvala je i trenutnu reakciju obojice tadašnjih američkih predsjedničkih

kandidata. Republikanski kandidat Džon Mekein rekao je da je taj potez “trebalo preduzeti”, dodavši da su problemi Fannie Mae i Freddija Maca simptomatični za sveukupnu nesposobnost zvaničnog Vašingtona da se pozabavi važnim pitanjima. On je tada naglasio da je savezna vlada postala manje efikasna zbog – kako je rekao – “veza i vezica” i uticaja grupa za posebne interese i lobista. Njegov rival, tadašnji demokratski kandidat Barak Obama takođe je podržao vladino preuzimanje ovih kompanija. Međutim, jedan od saveznika senatora Obame, demokratski guverner Virdžinije Tim Kajne, rekao je da krivicu za ove finansijske nevolje snosi predsjednik Buš. A.N.R.

VIII

APPLE: VEČERAS POČINJE LANSIRANJE VERZIJE IOS 10

UZ NOVU SIRI UREĐAJ POSTAJE DODATNO FUNKCIONALNIJI Ažuriranje na verziju operativnog sistema iOS 10 biće omogućeno za iPhone 5 i novije, iPad 4 i novije, kao i za iPad mini 2 i novije, što važi i za iPod Touch 6 i kasnije lansirane uređaje

Velika godišnja konferencija kompanije Apple održaće se večeras u San Francisku, a brojne glasine, koje su do sada objavljene o dolazećim iPhone modelima, kako one vezane za karakteristike, tako i procurjele informacije o cijenama, podijelile su korisnike na one koji jedva čekaju uređaj sa novim, bežičnim slušalicama i A10 čipsetom i one kojima “sedmica” ipak ne djeluje previše primamljivo, jer se od aktuelnih modela ne razlikuje u velikoj mjeri. Ono što se, mneđutim, tiče svakog korisnika iOS uređaja je nova verzija mobilnog sistema, iOS 10, koja će biti lansirana neposredno nakon konferencije, a za koju se očekuju značajne promjene. Ažuriranje će pratiti veliki redizajn kada je riječ o izvornim aplikacijama, kao što su Maps i Music, a pojednostavniji interfejs naglasiće funkcionalnost Library, For You, Browse, Radio i Search tabova. Maps aplikacija je sada proaktivnija i donose mnogo više opcija za sugestije i predviđanje. Korisnički interfejs za Maps je sada čistiji i uključuje informacije o saobraćaju. Mape su takođe otvorene za developere, koji sada mogu na njima da primijene svoje ekstenzije. Velika promjena biće vidljiva i kod Phones aplikacije, koja će od sada kreirati transkripcije glasovnih poruka, tako da korisnik može da

vidi one primljene, bez potrebe da ih sluša. Pored toga, ova aplikacija će moći da detektuje poziv sa nepoznatog broja, označavajući one koji bi moglin da budu potencijalni spameri. Funkcija “Raise to wake” omogućiće aktiviranje zaključanog ekrana iOS uređaja nakon što se on podigne, kako bi se omogućio pregled obavještenja i ažuriranja. Nova obavještenja izgledaju znatno drugačije, a uz 3D Touch, korisnik može da odgovara i interaktivno koristi aplikacije. Prenos 3D Touch podrške na početni ekran obuhvata vidžete za aplikacije koji ne zahtevaju pokretanje aplikacija.

| SIRI

Virtuelni asistent Siri preseliće se i na OS X, a za iOS uređaje omogućeno je da od sada bude dostupna developerima. Korisnici će moži da zatraže što je slanje poruka preko WeChata, kao i da komunikaciju preko drugih aplikacija, kao što su Slack, WhatsApp, Runtastic, Runkeeper, MapMyRun, Skype i druge. Budući da je Apple kreirao Siri SDK, sada će i drugi developeri moći da je integrišu i sopstvenee aplikacije, a utilizacija softvera napokon će se pomjeriti s mjesta, budući da Siri do sada zapravo i nije bila funkcionalna u odnosu na potencijale koje ima. Apple pomoću ovog poteza nastoji da se što više razlikuje od

Vodeni pištolj i zastava duginih boja

Novi set emotikona uključuje više od 100 varijacija kada se uračunaju opcije boje kože, kao i prikaz vodenog pištolja umjesto sadašnjeg revolvera, zastavu duginih boja i dvije različite opcije polova kod prikazivanja porodice s jednim roditeljem. Dodate su i muške opcije za prethodno samo ženske emotikone koji prikazujušišanje i masažu glave. Googlea, kada je riječ o privatnosti korisnika. Iako se servisi kao što su Siri i Google Now sve više šire, zbog čega raspolažu sve većom količinom podataka o korisnicima, čini se kako će na kraju biti potrebno žrtvovati malo privatnosti, ali zato i imati znatno pametniji te-

lefon. Veliko ažuriranje koje dobija Siri omogućiće i slanje poruka kontaktima koji nijesu Appleovi korisnici. Siri će takođe ubrzati Appleovu QuickType tastaturu i kontekstualno je učiniti pametnijom, sugerišući odgovore vezane za bilješke u kalendaru ili lokaciju ili korisnika. Primjera radi, ukoliko korisnik dobije pitanje od kontakta gdje se nalazi, Siri može ponuditi odgovor. Naravno, sve ovo je moguće podesiti po želji, kako bi se zaštitila privatnost.

| PHOTOS

Najjednostavnije objašnjenje koje se sada može dati o onome što će nova Appleova Photos aplikacija dobiti je otvaranje Google Photos. Detekcija lica, predmeta, jednostavnija navigacija i sortiranje su ono što Google ima od prošle godine, a jedina je razlika to što Google fotografije čuva u oblaku, dok će za iCloud biti potrebno platiti ukoliko bude potrebno dodatnog prostora. Zasnovana na dubinskom učenju, aplikacija Photos dobila je veće ažuriranje, pa sada može da dodaje objekte i detektuje scene u cilju moćnije pretrage i sortiranje sadržaja na korisnikovom uređaju, nudeći iskustvo vještačke inteligencije. Uređaj će sam skupljati fotografije koje su najrelevantnije za određene trenutke, a moći će i da ih automatski uređuje.

| IMESSAGE Unutra iMessage aplikacije biće omogućeno puštanje klipova s YouTubea ili pjesama iz aplikacije Music bez potrebe izlaska iz aplikacije. Emotikoni će postati veći, a biže dodata i opcija “emotikonifikacije” određenih riječi. Biće moguće dodavati efekte balonima teksta, pisati “nevidljivom tintom”, koju će primalavc činjenice moći da pročita tek nakon što pređe prstom preko nje. Omogućena je i integracija sa ostalim aplikacijama kao što su Square, DoorDash i slično, što ke Facebook Messenger uradio prije godinu, a sa čime Apple nastoji da drži korak. Dodata je i interesantna opcija unosa teksta vlastitim rukopisom.

| OBAVJEŠTENJA

Obavještenja će se sada pojavljivati čim se podignete uređaj, a uz pomoć 3D Touch tehnologije biće moguće odgovarati na neke od njih bez otključavanja uređaja. Aplikacije s informacijama koje se odvijaju u realnom vremenu takođe će dobiti mjesto na ekranu. Budući da je Apple stavio fokus na iskustvo, uvedena je nova funkcia “Raise to wake”, a odnosi se na automatsko uključivanje ekrana kad se iPhone podigne pred lice. Na ekranu će se tada prikazati pristigla obavještenja, a 3D Touch će omogućiti da se na njih odmah i reaguje. A.N.R.

BLOOMBERG

Nacionalne valute služe za čuvanje vrijednosti, ali i kao sredstvo razmjene, zbog čega su manje poželjna imovina od bilo kojeg oblika ulaganja

Želite slobodno tržište?

UKINITE KEŠ

Narajana Kočerlakota BLOOMBERG ko smatrate da je vlada koja se miješala u dešavanja na finansijskim tržištima bila odgovorna za posljednju recesiju i odsustvo blistavog oporavka, možda ste u pravu. Ali, vjerovatno, ne na način na koji vam se čini. Zamislite šta bi se dogodilo na tržištu kada bi na slobodnom tržištu svi odjednom odlučili da budući ekonomski rast bude veoma spor. Cijena sigurne imovine, kao što su američke državne obveznice – imovina koja je isplativa čak i u uslovima sniženog rasta – oštro bi porasla.

Kao rezultat toga, realna (inflaciji prilagođena) kamatna stopa, koja se uvijek pomijera suprotno cijeni sigurne imopvine, bi opala. U principu, ukoliko bi tražnja za sigurnom imovinom bila dovoljno jaka, realne kamatne stope bi mogle zaći duboko u negativnu teritoriju. Ipak, dva vladina mehanizma sprečavaju da realne kamatne stope zađu previše u negativno područje. Prva je keš: Dokle god ljudi mogu da čuvaju valutu, koja gubi vrijednost samo prema stopi inflacije, neće kupovati sredstva na koja su prinosi još niži. Drugo je obećanje centralnih banaka da će zadržati stopu inflacije na niskom nivou i stabilnu, na oko dva odsto u većini razvijenih zemalja. Kao rezultat toga, ljudi će imati manje razloga da čuvaju bilo kakvu imovinu čiji je prinos manji od negativnih dva odsto (na primjer, negativna tri odsto, budući da je keš glomazan i da ga je teško čuvati).

Drugim riječima, vlada, izdavanjem gotovinje i upravljanjem inflacijom – stavlja prag na nivo do kojeg snižavanje kamatnih stopa može da se odvija. To teško da se može nazvati slobodnim tržištem. Kao i svako uplitanje vlasti i ovo izaziva neefikasnost. Sprečavanje budućih cijena robe i usluga da rastu predaleko od trenutnih cijena ograničava tekuću tražnju za robom i uslugama. Slaba tražnja, s druge strane, dovodi kompanije u situaciju u kojoj zapošljavaju manje i smanjuju ulaganja u razvoj novih tehnologija, ostavljajući radnu snagu nedovoljno iskorišćenom, a produktivnost niskom. Zvuči poznato? Koje je rješenje tog problema? Džon Vilijams, predsjednik Banke federalnih rezervi u San Francisku ponudio je nekoliko ideja, kao što je povećanje ciljane inflacije, no to predstavlja parcijalna zaobilaženja u najboljem slučaju.

ATLAS BANKA AD PODGORICA RASPISUJE MEDJUNARODNI TENDER ZA IZBOR REVIZORA PREDMET: Revizija godišnjeg računa ATLAS BANKE AD Podgorica za 2016. godinu u skladu sa Zakonom o bankama, Zakonom o računovodstvu i reviziji i medjunarodnim standardima revizije. USLOVI UČEŠĆA: Učešće je otvoreno pod jednakim uslovima domaćim i stranim registrovanim revizorskim kućama koje ispunjavaju zakonom propisane uslove i standarde za obavljanje ove djelatnosti. Svaki ponudjač mora uključiti istorijat kuće iz kojeg se vidi iskustvo ponudjača i sposobnost u pogledu revizije banaka.

Pravi odgovor je ukidanje valuta i kretanje u potpunosti ka elektronskom nivcu, što je ideja koju su predlagali mnogi u različitim vremenima, među kojima su Marvin Gudfrend na Karnegi-Melon univerzitetu, Majls Kimbal sa Univerziteta u Koloradu i Endrju Halden iz Banke Engleske. Budući da elektronski novac može imati prinos, kamatne stope mogle bi biti znatno dublje u negativnoj teritoriji nego što tržište zahtijeva. Neke grupe ljudi, naročito penzionisani i oni koji će to uskoro biti, mogli bi reagovati sa užasavanjem na takvu ideju. To je za očekivati. Uostalom, potrošači u siromašnijim zemljama na sličan način odgovaraju na uklanjanje distorzija gornjih granica cijena hljeba i mlijeka. To ne znači da je kontrola cijena poželjna. Ukoliko Vlada želi da distribuira sredstva za starije ili siromašne osobe, to je mno-

go bolje nego da im samo daje novac. Ukoliko bi gotovina bila ukinuta, podržao bih usvajanje dviju komplementarnih mjera. Prvo, umjesto ciljanja na pozitivnu stopu inflacije, centralne banke mogle bi da ciljaju da zadrže nivo cijena konstantnim tokom vremena. (Da bude jasnije, to bi bilo katastrofalno ukoliko gotovina ne bi prva bila eliminisana). Drugo, valuta ne nudi ništa izvan toga što se u njoj čuva vrijednost i što služi kao sredstvo razmjene: sve to je anonimno i na taj način osigurava privatnost transakcija. U odsustvu toga vlada bi morala da dozvoli privatnom sektoru da ponudi alternativu sa jednako privlačnim svojstvima. Preživjeli smo duboku recesiju i mizerni oporavak jer je vlada, kroz izdavanje valute, ometala pravilno funkcionisanje finansijskog tržišta. Zašto ne bismo osigurali da se to ne ponovi?

- terminski plan kojim se garantuje završetak revizije najkasnije do 31.03.2017. god.; - plan i metodologiju revizije s obrazloženjem načina na koji će revizija ispoštovati medjunarodne standarde; - honorarima i troškovima izraženim u eurima za završetak revizije do 31.03.2017. godine; - preporuke (nije neophodno) u pisanoj formi od drugih klijenata za koje je ponudjač obavio slične revizije u protekle tri godine. ROK ZA PREDAJU PONUDA: Ponude se mogu predati lično ili preporučenom poštom, najkasnije do 16.09.2016. godine do 16 časova, na adresu: ATLAS BANKA AD PODGORICA, Ul. Vaka Đurovića bb, Podgorica, Crna Gora. Ponude moraju biti u zapečaćenim kovertama, sa napomenom “NE OTVARATI – PONUDA ZA REVIZIJU”.

Učesnici su dužni da, uz ponudu, dostave izjavu da će reviziju obaviti i ovjeriti u skladu sa medjunarodnim standardima revizije.

Komisija za otvaranje Ponuda javno će otvoriti Ponude u prostorijama ATLAS BANKE AD Podgorica u Ul. Vaka Đurovića bb, dana 19.09.2016. god.u 13,00 časova.

Učesnici su dužni da opišu revizorsku metodologiju koju namjeravaju da primijene.

Ponudjači ne moraju prisustvovati otvaranju ponuda.

KRITERIJUMI ZA VREDNOVANJE PONUDA:

OBAVJEŠTENJE

Ponude će se vrednovati po osnovu dokumentovanih dokaza o:

Ponudjači će biti obaviješteni o rezultatima u roku od pet dana od dana otvaranja Ponuda.

- iskustvu koji sadrži podatke o stručnim kvalifikacijama i radnom iskustvu članova predloženog revizorskog tima;

Za sve dodatne informacije stoje vam na raspolaganju kont. telefoni: 020/407-220 i 407-287, e-mail: milena.perovic@atlasbanka.com

THE TELEGRAPH Rješavanje problema u finansijskim sistemima programima poput kvantitativnog popuštanja tokom kojeg valde otkupljuju sopstvene obveznice čiji su prinosi niži od stope inflacije čini izlazak iz krize nemogućim

Zašto niske kamatne stope donose više štete nego koristi Endrju Sentens THE TELEGRAPH

d finansijske krize navikli smo da živimo u svijetu niskih kamatnih stopa. Zvanična kamatna stopa Banke Engleske snižena je na 0,5 procentnih poena prije sedam godina, a sada je dodatno snižena na 0,25 odsto. Donedavno je bilo moguće da dugoročni investitori zarade od boljih povrata i zaštite se od inflacije ulažući u državne obveznice. To više nije slučaj.

Nivo kamatnih stopa i pratećih politika kao što je QE usmjeren je na pomoć onima koji žele da pozajmljuju sredstva – bilo da su pojedinci, kompanije ili vlade. Kada je glavni ekonomista Banke Engleske savjetovao pojedince da „investiraju u imovinu, ne u penzije“, poput Endija Haldena prošlog vikenda, bilo je tu nečeg prilično pogrešnog.

Tokom 2010. godine 20-godišnje britanske državne obveznice još uvijek su nudile godišnji prinos od četiri odsto, znatno ispod ciljane stope inflacije od dva odsto. Prinos je pao između 2,5 odsto i tri odsto nakon krize eura, ali čak i od tih stopa moglo se očekivati da će donijeti male pozitivne prinose u realnim okvirima. Nakon rezultata referenduma o brexitu i najnovijeg “paketa stimulansa” Banke Engleske su, međutim, čak i ovi mali pozitivni prinosi nestali. Mark Karni rekao je da ne predviđa da će Banka Engleske odrediti negativnu kamatnu stopu. No iz perspektive dugoročnih investitora kao što su penzioni fondovi i osiguravajuća društva već smo u svijetu negativnih povrata. Oni koji investiraju dugoročno više ne mogu da se zaštite od inflacije kupovinom državnih obveznica. Desetogodišnje britanske državne obveznice sada nude povrat ulaganja od svega 0,7 procenata, dok 20-godišnje obveznice obezbjeđuju tek nešto više od jedan odsto. Ukoliko se inflacija vrati na ciljanu stopu od dva odsto, kao što se očekuje, ovi povrati će u realnim uslovima biti negativni. Prinosi na dugoročne obveznice nijesu negativni samo prema skorijim standardima. Oni su najniži prinosi koji su viđeni u Velikoj Britaniji otkako je Banka Engleske osnovana 1694. godine. Prethodne niske tačke prinosa britanskih dugoročnih državnih obveznica viđeni su krajem XIX vijeka kad su kliznuli ispod dva odsto. Prosječni dugoročni povrat na britanske državne onveznice od 1700-ih godina bio je između 4,5 odsto (prije nego što se inflacija uzimala u obzir) i to je bio prinos koji su ulagači dobijali u godinama neposredno prije finansijske krize. Zašto su dugoročne kamatne stope pale na tako ekstremno niske nivoe? Očigledno objašnjenje je veoma stimulativna monetarna politika koja se širom svijeta sporvodi od 2009. godine. To je dovelo do dužeg perioda izuzetno niskih kamatnih stopa i velike kupovine državnih obveznica među centralnim bankama. Obje ove politike pritisle su

Koji je izlaz iz ovog ćorsokaka? Prvo, moramo prestati da kopamo i činimo finansijsku rupu još većom. prinose na državne obveznice. Nakon više od sedam godina rekordno niskih kamatnih stopa, javlja se mali znak povratka normalnijoj monetarnoj politici. I reakcije centralnih banaka na negativne šokove, kao što su kriza eura ili brexit, tek treba da pronađu načine pružanja više monetarnih stimulansa. Tržišta su zaključila da su za sada mali izgledi da ovaj pristup bude promijenjen, uz mogući izuzetak sporod i postepenog rasta kamatnih stopa u SAD. To pomaže u objašnjenju zašto su prinosi na američke državne obveznice porasli kada je prinos na državne obveznice pao u Velikoj Britaniji i eurozoni. Kvantitativno popuštanje (QE) takođe djeluje kao uporni i dugotrajni prigušivač dugoročnih prinosa. Centralne banke su zagazile u kreiranje vještačke tražnje kupovinom ogromnih količina državnih obveznica, čiji prinosi depresivno djeluju. Ulagači sada mogu zaključiti da ako centralne banke budu toliko spremne na razmjenu dr-

žavnih obveznica za novac, zašto bi obveznice trebalo da imaju bilo kakav primat nad kešom, s obzirom na nulti prinos? Nije iznenađujuće što je najnoviji QE program Banke Engleske povukao naniže najnovije prinose na državne obveznice. Kada su ultraniske kamatne stope i QE program prvi put inicirane u Velikoj Britaniji i drugim velikim ekonomijama 2009. godine, smatrane su privremenom politikom osmišljenom da nas izvuče iz rupe koju je stvorila finansijska kriza. Sada se ove politike doživljavaju kao polustalna karakteristika ekonomskog ambijenta – dok ne dođe do značajne promjene u pristupu monetarnoj politici u velikim svjetskim ekonomijama. Postoje, međutim, negativne dugoročne posljedice ovakvog pristupa monetarnoj politici. Današnji svijet koji karakterišu istorijski niski prinosi i negativne realne kamatne stope stvara ogroman zamah za pojedince koiji pokušavaju da izgrade dugoročnu štednju za penziju. Ovo se može vidjeti na osnovu finansijskog zdravlja penzionih fondova Velike Britanije, koji u velikoj mjeri ulažu u državne obveznice. Najnovija ocjena koju je objavio PricewaterhouseCoopers pokazuje da su se deficiti sa 100 milijardi na 700 milijardi funti, što je „dug“ od 26.000 funti po svakom domaćinstvu u Velikoj Britaniji. U vrijeme kada bi trebalo da se razvija politika koja bi trebalo da pomogne u situaciji kada populacija stari, monetarna politika stvara podstica-

je u potpuno pogrešnom pravcu. Nivo kamatnih stopa i pratećih politika kao što je QE usmjeren je na pomoć onima koji žele da pozajmljuju sredstva – bilo da su pojedinci, kompanije ili vlade. Kada je glavni ekonomista Banke Engleske savjetovao pojedince da „investiraju u imovinu, ne u penzije“, poput Endija Haldena prošlog vikenda, bilo je tu nečeg prilično pogrešnog. Aktuelne politike obeshrabruju dugoročnu štednju, a preduzeća su primorana da usmjeravaju resurse dalje od produktivnih investicija, kako bi podržala nezdrave penzione fondove. Koji je izlaz iz ovog ćorsokaka? Prvo, moramo prestati da kopamo i činimo finansijsku rupu još većom. Tvrdio sam prije nekoliko sedmica u ovoj kolumni da je reakcija Banke Engleske na izglasavanje brexita bila preuranjena. Ukoliko se ustanovi da su najnovije smanjenje kamatnih stopa i QE injekcije bile nepotrebne, trebalo bi preokrenuti stvari. Drugo, potreban nam je međunarodno koordiniran pristup za vražanje normalnijem nivou kamatnih stopa i postepeno smanjivanje velikog otkupa obveznica među centralnim bankama, izgrađenog kroz QE. Na sastanku centralnih bankara prošlog vikenda u Džekson Holu bilo je malo znakova da se to razmatra u ovom trenutku. Oni su još zaokupljeni kratkoročnim gašenjem požara. Od vlade nam je potrebna strategija na duži rok, dok se od zajednice centralnih banaka očekuje rebalans ekonomske politike – sa većim naglaskom na reforme na strani ponude i fiskalnu politiku prilagođenu poslovnom okruženju, kako bi podstakla rast. Rekordno niski prinosi na državne obveznice signalizuju važnu poruku: negativne posljedice produženog perioda veoma niskih kamatnih stopa počinju da prevagnjuju u pogledu onoga što koristi ekonomskom stimulansu. Vrijeme je za potpunu rekonceptualizaciju pravaca monetarne politike, ne samo u Velikoj Britaniji, već širom svijeta. Doći će do ozbiljnih dugoročnih posljedica po našu privredu ukoliko se to uskoro ne dogodi.

Prevodi: A.N.R.

Foto:

AKTUELNO EKONOMSKI INSTITUT IFO IZ MINHENA OBJAVIO NOVE PODATKE

Njemački suficit najveći na svijetu OČEKIVANJA NOVE ODLUKE FEDERALNIH REZERVI

Mjesečni rekordi cijena akcija širom svijeta

Njemački suficit vjerovatno će ove godine dostići novi rekord od 278 milijardi eura i ponovo će biti najveći u svijetu, ispred rezultata koji će ostvariti kineska privreda, saopštio je juče ekonomski institut Ifo iz Minhena. “Sadašnji njemački suficit zasnovan je na trgovini robom”, rekao je ekonomista Instituta Kristijan Grime. On je dodao da je izvoz nadmašio uvoz za 142 milijarde eura u prvoj polovini godine, najviše zahvaljujući snažnoj potražnji u ostalim evropskim zemljama. Institut navodi da će njemački suficit biti ekviva-

lentan društvenom proizvodu od oko 8,9 odsto, što znači da će privreda ove zemlje ponovo premašiti granicu rasta od šest odsto, koliko je preporučila Evropska komisija. Brisel i Vašington apelovali su na Berlin da poveća domaću potražnju i uvoz da bi se smanjila globalna neravnoteža i podstakao globalni privredni rast, uključujući eurozonu. Ovakve kritike Berlinu je uputio i Međunarodni monetarni fond, a Njemačka ih je odbacila uz napomenu da je već povećala domaću potražnju uvođenjem mi-

nimalne zarade na nacionalnom nivou 2015. godine i značajnim povećanjem penzija u 2016. godini. Pored toga, Vlada Njemačke povećala je ulaganja u puteve, digitalnu infrastrukturu i migrante, ali se i dalje drži plana da očuva uravnotežen budžet. Suficit kineske privrede ove godine vjerovatno će biti umanjen za oko 60 milijardi eura, na oko 230 milijardi eura usljed nešto slabijeg izvoza, navodi Ifo. Treće mjesto zauzeće Japan sa prognoziranim suficitom od 150 milijardi evra u 2016. godini. Agencije

Akcije na svjetskim berzama dostigle su na početku ove sedmice najviši nivo u više od mjesec dana, jer je dogovor između Saudijske Arabije i Rusije podigao cijene nafte, a slabi podaci o zapošljavanju u SAD su potisli očekivanja da će američka Uprava Federalnih rezervi podići kamatne stope. Akcije na evropskim berzama su skočile na osmomjesečni maksimum, pošto su se akcije naftnih i rudarskih kompanija “obradovale” oporavavku cijena nafte, izvjestila je agencija Rojters. Saudijska Arabija i Rusija, dva vodeća svjetska proizvođača nafte, objavile su danas na samitu globalnih lidera u Kini da će zajedničkim snagama početi da rade na stabilizaciji tržišta nafte, kao i na ograničavanju

proizvodnje. “Zamrzavanje proizvodnje je jedna od prioritetnih mogućnosti. Ali to ne mora da se dogodi danas”, izjavio je saudijski ministar energetike Halid al-Falih. Kako prenosi američka televizijska stanica Si-EnBi-Si, panevropski indeks STOXX 600 je porastao za 0,12 odsto, dok su francuski KAK i njemački DAX uglavnom stagnirali. Dolar je oslabio za 0,6 odsto, na 103,35 jena, dok je euro ojačao na 1,1115 dolara. Američke berze su u ponedjeljak bile zatvorene zbog državnog praznika Dana rada. U Aziji, indeks azijsko-pacifičkih akcija MSCI je porastao za 1,6 odsto, dok je japanski Nikei ojačao za 0,7 odsto, skočivši na najveći nivo od 31. maja. Agencije

TOKOM 18 MJESECI KVANTITATIVNOG POPUŠTANJA

ECB otkupila obveznice vrijedne bilion eura Vrijednost obveznica u posjedu Evropske centralne banke, koje je otkupila od vlada zemalja eurozone tokom 18 uzastopnih mjeseci radi podsticanja ekonomije i podizanja inflacije, dostigla prošle nedjelje 1.000 milijardi eura. ECB je u nedjelju zaključno sa 2. septembrom otkupila

državne zapise u vrijednosti od 11,14 milijardi eura, čime je ukupna vrijednost hartija od vrijednosti u posjedu banke porasla na iznos koji se piše brojkom sa 12 nula, navodi britanska agencija. Ukoliko se uzmu u obzir i korporativne i aktivama pokrivene obveznice, prošlone-

deljni ECB-ov otkup je iznosio 13,75 milijardi eura, navodi britanska agencija. Rezultati programa otkupa državnog duga, koji je pokrenut prije godinu i po dana su mješoviti. Naime, bankarsko kreditiranje se oporavilo, ali je, kako navodi britanska agencija, još uvek slabaš-

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU, 14. SEPTEMBRA

no, dok je inflacija i dalje zaglavljena na nivou blizu nule. ECB-ov monetarni komitet će se se ponovo sastati u četvrtak, a predsjednik te institucije Mario Dragi bi mogao nagovjestiti produžetak šeme otkupa obveznica i poslije marta naredne godine. Reuters

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović