Issuu

KOSOVO: ODGOĐEN SPORAZUM O DEMARKACIJI SA CG ■ 5

POČELA ŠKOLA

Srećno prvaci!

Srbi nisu došli u skupštinu da glasaju

■ 14 15

PETAK, 2. 9. 2016.BROJ 1547 GODINA V

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV BIVŠEG DIREKTORA ª BJELASICA RADEº ■ 13

Lažnom mjenicom izbjegao porez

SVI DUGOVI BIZNISMENA MILORADA VUJOVIĆA■ 7

FRONT PREDSTAVIO SLOGANE ZA PARLAMENTARNE IZBORE ■ 2 3

Kampanja DF počela plagijatima

U isto vrijeme upravljao sa tri firme PISMO SVETOZARA MAROVIĆA

Kriv sam i što su drugi priznali da su se koristili mojim imenom

■12

KOLAŠIN: OPET PISALI VUJANOVIĆU ■17

Spasite grad od Željke

POTRAGA ZA DAVIDOM KASUMOVIĆEM

■ 10 11 ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

“Škaljar” iz Berana ranio sugrađanina

+382 77 300 104

politika

DpS oDgovorio DemoS-u

U svoj propali spin ne vjeruje ni sam Danilović

Tokom jučerašnjeg dana DPS i Demos su “vodili rat” saopštenjima o biometrijskim dokumentima. Naime, Demos tvrdi da lične karte nijesu biometrijski dokument, te pozivaju DPS da konačno kažu istinu. “Dežurni propagandisti DPS, već uigranim otužnim stilom ponovo spuštaju javnu komunikaciju na najniži mogući nivo. Taj zov kod njih naročito se probudi i podivlja kada osjete da treba braniti svog neprikosnovenog gospodara Mila Đukanovića”, kažu iz Demosa. Iz DPS na ove izjave navode da su pokušaji da se slobodne interpretacije i izmišljotine Lekićevog ministra Danilovića predstave kao činjenice providne manipulacije.

“Ono što Danilović tvrdi, niko nije rekao, pa ni francuski eksperti koji su, uzgred, stručnjaci za AFIS sistem, a ne za identifikaciona dokumenta. Za DEMOS je očigledno neupitna istina ono što Danilović kaže. I sam ministar zna da njegova smiješna teza o nekim ličnim kartama koje su sporne predstavlja propali spin u koji ne vjeruje ni on sam, mada je ipak natjerao Lekića da ponavlja njegove riječi. Nema te lične karte koja će vječite gubitnike pomjeriti sa tih pozicija. Ovih pet minuta vlasti koje su dobili zahvaljujući Đukanovićevoj velikodušnosti i superiornosti DPS-a, biće period koga će se sa sjetom i nevjericom rado sjećati nakon 16. oktobra”, kazali su iz DPS. E.H.

SD ne zanimaju Dnevno-političke teme

Kurpejović: Bavićemo se otvaranjem radnih mjesta

Socijaldemokrate Crne Gore će se, umjesto demagoškim temama poput izbornog zakonodavstva, koja se od strane opozicije pokušavaju nametnuti, baviti nuđenjem konkretnih rješenja koje će rezultirati otvaranjem novih i čuvanjem postojećih radnih mjesta, poručuje poslanica SD Mubera Kurpejović. “Najbolji dokaz za to je upravo činjenica da su se ove teme sjetili baš sad, usred kampanje. Priča o promjenama izbornog zakonodavstva koja se plasira mjesec i po pred izbore je samo traženje alibija za izvjestan izborni poraz sa kojim će se opozicija suočiti. Zato se mi kao ozbilj-

na partija nemamo vremena baviti ovakvim temama koje u nedostatku sopstvene vizije razvoja naše države opozicija nevješto pokušava da aktuelizuje, već ćemo dosljedno biti posvećeni nuđenju konkretnih rješenja koja će rezultirati otvaranjem novih i čuvanjem postojećih radnih mjesta, privrednim rastom, ravnomjernim regionalnim razvojem, pravednom raspodjelom stvorenog, a posebno pružanjem mogućnosti za afirmaciju mladih u Crnoj Gori”, dodala je Kurpejović. Prema njenim riječima, u SD su svjesni da samo bogata država može biti država pune socijalne pravde kojoj kao nova moderna partija teže. E.H.

PETAK, 2. 9. 2016.

DemokratSki front juče preDStavio S

DF kampanju po ⌦ Mili Prelević

Rukovodstvo DF-a

Demokratski front je juče zvanično počeo izbornu kampanju protiv, kako kažu, “lopovske vlasti”, i predstavio dva slogana, “Mi ili on” i “Da radi Crna Gora” koji su, u stvari, plagijati slogana Demokrata Crne Gore i Liberalno demokratske partije Srbije. DF je najavio da će to biti najozbiljnija politička kampanja u Crnoj Gori, a koliko je to tačno pokazuje slogan “Mi ili on”, koji je DF sa oduševljenjem predstavio. Demokrate Crne Gore su, naime, još 19. aprila prošle godine počele kampanju “od vrata do vrata” uz slogan “Mi ili oni, a ne milioni”.

■ “POZAJMICA”

OD DEMOKRATA

Demokrate su, nedavno, saopštile da je poruka “Mi ili oni”, u prethodnih 16 mjeseci, koliko traje, ušla u 140.000 domaćinstava u Crnoj Gori. Na drugoj strani, DF sada počinje kampanju “Mi ili on”. Čini li vam se da liči? Da li će na ovo reagovati Demokrate Alekse Bečića, nije poznato, jer juče iz ove partije nijesmo mogli da dobijemo komentar povodom ove situacije. Čeda Jovanović, predsjednik Liberalno demokratske partije predstavio je još 2012. na izborima u Srbiji slogan “Srbija da radi!”. Andrija Mandić i Demokratski front sada idu sa sloganom “Da radi Crna Gora”. Originalno, zar ne? Na drugoj strani, DF je gromoglasno najavio angažovanje izraelske agencije koja će osmisliti i voditi kampanju ovog političkog saveza. Pitanje je da li su to dometi ove agencije, koja je dozvolila da se saplete na prvom koraku i uđe u kampanju sa očiglednim nedostatkom originalnosti. Možda je ova agencija vlasnik ovih slogana, pa ih upotrebljava po potrebi, zavisno u kojoj je državi angažovana? U svakom slučaju, lagano zarađuje novac od klijenata. U Državnoj izbornoj komisiji kažu da nijesu u mogućnosti da reaguju na eventu-

Čeda Jovanović i Srbija da radi!

alne plagijate ove vrste. Milisav Ćorić, član izborne komisije, kazao je Dnevnim novinama da Zakon o izboru poslanika i odbornika ne tre-

Slogan Demokratskog fronta

tira ovo pitanje. “Iako neko smatra da je u pitanju neki plagijat kada su slogani u pitanju, mi nemamo zakonskih mogućnosti da

PETAK, 2. 9. 2016.

politika

slogane za parlamentarne izbore

očeo plagijatima U Nikšiću prvi promotivni skup

reagujemo na to”, kaže Ćorić.

■ ZBUNJIVANJE BIRAČA

Zlatko Vujović iz Centra za monitoing (CEMI) smatra da je sličnost slogana problem sa kojim treba da se suoče, prije svega, partije koje izlaze na izbore. “To može da nanese štetu partiji koja, eventualno uzme slogan koji je već neko upotrebljavao ili liči na njega. Posebno se to odnosi na

veće partije i političke grupacije, jer to može da zbuni birače, pa da ih ne glasaju, već da svoj glas daju nekom drugom. Naravno, o tome se mora voditi računa”, kaže Vujović za Dnevne novine. Građani će, zbog ovakvih poteza partija, morati dobro da se zamisle kome daju glas, jer mogu da pogriješe. Slogani su uvijek bili jedan od najznačajnijih dijelova kampanje i mnogi, nastali prije 15 i 20 godina i sada se pamte.

Demokratski front juče je zvanično počeo kampanju za parlamentarne izbore koji će se održati 16. oktobra. Pozvali su građane da dođu na njihov događaj u Nikšiću u ponedjeljak 5. septembra na platou ispred Sabornog hrama, u 18.30 časova. Najavljuju da će čitava država biti u znaku Demokratskog fronta, a tu će biti i na hiljade volontera i aktivista. Kako su kazali, u kampanji će se fokusirati na razotkrivanje činjenice da je Milo Đukanović Crnu Goru doveo do ivice ekonomskog kolapsa i da sada pričom o ulasku u NATO želi da odvuče pažnju naroda sa ekonomskih problema. “To nećemo dozvoliti. Crna Gora Milu više ne može da pruži nijednu jedinu šansu. DF je ujedinjen u cilju da dovede do pravihp romjena i da počne da sprovodi brza i efikasna rešenja iz našeg ekonomskog plana - Da radi Crna Gora”, poručuju oni. Prema njihovim riječima, DF je savez ujedinjen u cilju da crnogorsko društvo ozdravi. “Posljednjih dana se pod krov DF-a vraćaju svi pravi i iskreni opozicionari i političke organizacije koje žele da zajedno sa nama mijenjaju Crnu Goru. Crna Gora više ne može da čeka. Građani će 16. oktobra birati između pogubne vladavine Mila Đukanović i njegove lopovske družine i novog puta - Da radi Crna Gora! Mi ili on”, poručuju iz DF-a.

Slogan Demokrata

Domazetović prešao u pozitivnu

Malo je ostalo od odrednica SDP

Svetislav Domazetović napustio je Socijaldemokratsku partiju. Za CdM kaže da nije na prečac donio takvu odluku-sa nekonzistentnom politikom SDP nije se slagao u posljednje vrijeme, na šta im je, bezuspješno, ukazivao. Zato je, kako je kazao, čistog srca prešao u Pozitivnu za koju je siguran da je partija budućnosti Crne Gore. “Nijesam se u zadnjim mjesecima, prvenstveno od početka 2016. godine, slagao sa politikom koju je SDP vodio, posebno u smislu rješavanja problema koji muče Crnu Goru. Sva politika SDP se svodila na priču o nekoj pohari, kao da su sad odjednom formirali jednu novu partiju i kao da nemaju nikakve veze sa tim“, kazao je Domazetović. Kao bitnu manjkavost bivše partije Domazetović vidi nekonzistentnost. “Ni u jednom trenutku nijesam bio siguran kakvu će politiku SDP da vodi. Došli smo do toga da pojedini njeni članovi iz vrha čak tvrde da treba razmišljati o tome da li uopšte treba izaći na izbore ili izaći na ulice. Stvarno nijesam za rješavanje problema na ulici, nijesam nikad bio, neću biti ni danas. Sve su to razlozi zbog kojih se ja nijesam osjećao siguran kao građanin. Malo je ostalo od svih onih odrednica koje su činile SDP, da ne kažem nimalo“, istakao je Domazetović. Vidio je, kaže, da je pro-

blem SDP mnogo dublji, da partija traži reformaciju o kojoj niko iz vrha ni ne razmišlja. “Sve se svelo na lični obračun sa DPS-om. Sem Raška Konjevića, ja u SDPu ne vidim nijednu osobu koja je Ranku Krivokapiću mogla da kaže-pa predsjedniče možemo li drugačije“, naglasio je Domazetović. Zato je odlučio da pređe u Pozitivnu. “To je partija sa mladim ljudima koji su puni entuzijazma, energije i koji imaju ideju kako, što uraditi. Isključivo je građanska partija, bez primjese nacionalizma. Sami vrh stranke ima mudre djelatnosti koje su u ovom momentu nezabilježene na našim prostorima. Čista srca sam odlučio da pređem u Pozitivnu. Siguran sam da sam napravio pravi potez, bez obzira što će mi to donijeti probleme druge vrste“, ističe Domazetović. A problemi su već počeli danas. Domazetović je, naime, na osnovu Lex specijalisa i Sporazuma o formiranju Vlade izbornog povjerenja imenovan za direktora Direkcije za mala i srednja preduzeća. Pošto je prešao u Pozitivnu, SDP je zatražila njegovo razješenje. “Svjesno sam ušao u rizik da će SDP tražiti moje razrješenje. Ne žalim. Idem i ići ću u to do kraja. Neće me spriječiti ni to ako me razriješe“, jasan je Domazetović. E.H.

POLITIKA

PETAK, 2. 9. 2016.

Red knjige, filma, pozorišta, pa sve preliveno sportom SPOMENAR: KO SU ONI VAN SKUPŠTINE 11

⌦ Elhana Hamzić

Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja, u “spomenaru” priča o kćerkama, porodici. Prisjeća se druženja iz mladosti, kada nije bilo virtuelnih prijatelja. DN: Približite svoju svakodnevicu. Kako se osjećate kada, nakon službenih dužnosti, stignete kući? Šta Vas opušta? Tuponja: Osjećam se umorno. Politika je posao koji iziskuje ogromno vrijeme i energiju i podrazumijeva da nemate regulisano radno vrijeme. Opušta me mir, boravak u prirodi, neko opušteno ćaskanje sa prijateljima. Generalno me opušta neki, makar privremeni, bijeg u drugi svijet koji nema veze sa politikom. DN: Kako koristite slobodno vrijeme? Tuponja: Nažalost, imam jako malo slobodnog vremena, a kad ga imam pokušavam da nadoknadim vrijeme koje bih htio da posvetim porodici, prijateljima... U ljetnjim mjesecima rado posjećujem rijeke, posebno Cijevnu, Zetu, Moraču... DN: Po čemu pamtite

djetinjstvo? Tuponja: Imao sam jako lijepo djetinjstvo i mladost, rado ih se sjećam, rastao sam u vremenu kad nije bilo društvenih mreža i virtuelnog druženja, tada su druženja bila stvarna i intenzivna. Školsko dvorište “Maksim Gorki” škole preko Morače je bio naš centar svijeta. Sve se tu dešavalo, nismo imali kad poć‘ kući da jedemo da se ne desi nešto važno dok nas nema. Kako smo rasli polako smo „osvajali“ i druge djelove grada, gimnazija, korzo, fakultet... DN: Postoji li nekad odluka iz mladosti zbog koje se kajete? Za čim žalite? Neostvarena želja? Tuponja: Svjestan sam da sve životne odluke ne mogu biti savršene, potrudim se da na osnovu informacija i okolnosti o svemu dobro razmislim i na osnovu toga odlučim, pa čak i ako bi neko naknado vrijeme pokazalo da to možda i nije bila najbolja odluka ne bih se kajao, jer znam da sam odluku donio na

osnovu najbolje procjene u datom trenutku. Što se neispunjenih želja tiče sigurno ih ima, ali nisu megalomanske, možda će jedna ili druga još biti ispunjene. DN: Šta Vam je najznačajniji događaj u životu? Tuponja: Znam da neću biti originalan ali zaista rođenje djece predstavlja najznačajniji događaj roditelja. Nakon rođenja djece zaista ništa više nije isto, to je nešto što vam mijenja cio život. Naša djeca, sad već djevojke, Irina i Iva, bez obzira što su već prilično odrasle i samostalne, ostaju centar roditeljske pažnje, ljubavi, brige i postojanja

uopšte. DN: Omiljeno jelo i piće? Tuponja: Gurman sam, uživam i u dobroj hrani i dobrom piću. Izbor u mnogome zavisi od datog trenutka i raspoloženja, možda bih izdvojio morske plodove kao nešto što posebno rado jedem. Što se tiče pića u ovim ljetnjim danima ništa ne paše kao dobro hladno pivo. DN: Knjiga, film ili pozorište? Tuponja: Ako može filovano. Red knjige, red filma, red pozorišta, pa sve preliveno sportom, zaista, ako baš ne moram, ne bih da se odreknem ni jednog od tih užitaka. DN: Omiljeni sport? Klub za koji navijate? Tuponja: Fudbal, atletika, formula jedan. Nemam favorita. Samo kad nastupa naša reprezentacija postajem navijač. Jednostavno uživam u dobrim sportskim

takmičenjima i ne sviđa mi se kad vidim da se nečiji sportski uspjesi ili neuspjesi koriste za demonstraciju političkih stavova. DN: Facebook ili veče sa prijateljima? Tuponja: Društvene mreže su nešto što je karakteristika vremena u kojem živimo, postaju sastavni dio života opirali se mi tome ili ne. Još nije došlo, iskreno se nadam i da neće, vrijeme da društvene mreže ili neki drugi vid savremene komunikacije može zamijeniti veče sa prijateljima. Moja želja je da tako i ostane. DN: Da niste poslanik, bili biste? Tuponja: Moj ulazak u politički život je bio manje-više slučajan i motivisan isključivo željom da dam doprinos da se stvari mijenjaju na bolje. Po stuci sam diplomirani inženjer arhitekture koji je prije politike imao 20-ak godina radnog iskustva u struci, od čega 15 u Njemačkoj. Moram reći da se negdje osjećam inficiran uređenim zapadnim državnim sistemima i demokratskim vrijednostima i njih bih volio da vidim u Crnoj Gori.

PETAK, 2. 9. 2016.

politika

vlada kosova odložila sporazuM o razgraničenju

Srbi nisu došli da glasaju

⌦ Elhana Hamzić

kupština Kosova ni drugi put nije usvojila Sporazum o razgraničenju sa Crnom Gorom. Zgrada parlamenta je zbog demonstranata koji su u Prištinu stigli sa svih strana bila pod opsadom. Premijer Kosaova Isa Mustafa povukao je Zakon o ratifikaciji. Ne navodeći detalje, Mustafa je kazao da nijesu stvoreni uslovi za razmatranje ovog pitanja. “Pokušaćemo da vodimo razgovore i imamo zajednički stav po pitanju zakona, jer nije u redu da se o ovom zakonu razmatra u situaciji kada ima pritisaka”, rekao je on. Mustafa je dodao da povlačenje nacrta zakona ne znači da će se o demarkaciji ponovo pregovarati, već da će to pitanje dostaviti Skupštini u pravom trenutku. Očigledno je da su tamošnje vlasti juče bile spremne i odlučne da Sporazum o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore, potpisan avgusta prošle godine u Beču, doživi ratifikaciju u Skupštini. Kamen spoticanja je što je u “minut do 12“ šef poslaničkog kluba Srpske liste Slavko Simić kazao da 10 poslanika Srba u kosovskom parlamentu neće doći u Skupštinu, što je automatski značilo da većine nema. Protesti ispred Skupštine Kosova

Otpravnik poslova Crne Gore na Kosovu Radovan Miljanić kazao je Anteni M da, po njegovom mišljenju, Isi Mustafi nije preostalo ništa drugo da uradi u datom momentu. ‘’Predsjednik Srpske liste Slavko Simić rekao je da se boji za bezbjednost svojih poslanika, a bez njihovih glasova nije bilo moguće ‘’namaći’’ dvotrećinsku većinu da ratifikacija u Skupštini prođe. Mnogi analitičari tvrde da su na takvu odluku Srba uticale, kao i do sada, kao i uvijek, konsultacije sa Beogradom.

Kako je zaista bilo zasad ne znamo, ali deset poslaničkih glasova Srba je falilo i koalicija Tačija i Mustafe nije mogla da obezbijedi dovoljan broj glasova’’, saopštio je Miljanić. Ipak, Miljanić kaže da vjeruje da dešavanja na Kosovu neće uticati na odnose između dvije zemlje, te da se nas i ne tiče previše kada će ratifikacija proći, već je samo bitno da prođe. ‘’Nije prošla sada ratifikacija, proći će možda za mjesec, možda za dva. Ali put je isti, apsolutno isti. Jedino što bi uzburkalo prilike je neka naknadna revizija spoorazuma. Ali, i to je njihova unutrašnja stvar i Crna Gora nikada nije uticala niti se miješala u unutrašnje stvari’’, zaključio je u razgovoru za naš portal Miljanić.

Oduzeti molotovljevi kokteli, kamenice, benzin... Policija Kosova je tokom pretresa prostorija pokreta Samoopredeljenje konfiskovala materijale spremne za protest. Portparol Policije Daut Hodža izjavio je za Ekspres da je pronađeno 50 torbi sa molotovljevim koktelima i flašama benzina u jednom skladištu u Prištini. Oduzeto je kamenje i propagandni materijal. Iz-

vještava se da je stiglo oko 17 autobusa sa pristalicama Samoopredeljenja iz raznih krajeva Kosova. Privedene su i dvije poslanice koje su u Skupštinu htjele da uđu sa dimnom bombom i suzavcem. Riječ je o Aidi Draguti u čijoj je torbi pronađena gasna bomba, dok je kod Donike Kadaj Bujupi pronađen suzavac sprej.

nakon poziva da prate izbore

OEBS zahvalio Pajoviću Predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović primio je pismo zahvalnosti od novoizabrane predsjednice Parlamentarne skupštine OEBS-a Kristin Mutonen za upućivanjem posmatračke misije tokom predstojećih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. oktobra.

U pismu se, između ostalog, navodi zadovoljstvo zbog nedavnog susreta na Godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Tbilisiju. Prvi zvanični sastanak nakon izbora za predsjedavajuću PS OEBS-a Mutonen je sa Pajovićem imala početkom jula. E.H.

Milić sa grčkiM aMbasadoroM

Građani zaslužuju odgovorniju alternativu

Elementarno je bilo korektno da se dopusti skupštinska rasprava o Inicijativi SNP-a o dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jer građani ove zemlje zaslužuju odgovorniju i kredibilnu alternativu, kazao je predsjednik Socijalističke narodne partija Srđan Milić tokom sastanka sa ambasadorom Grčke Sotiriosom Atanasiom. Milić je istakao da odluka o stupanju u predizbornu koaliciju pokazuje da se možemo ujediniti u različitostima, kako bi došli do prosperitetne, pravedne i socijalno odgovorne države. “Ovo je veliki korak za Crnu Goru, koja zaslužuje da dobije novu vlast koja će raditi za dobrobit svih njenih građana”, dodao je on. Prema njegovim riječi-

ma, građani Crne Gore se nalaze u nezavidnoj socijalno-ekonomskoj situaciji, a posebno većina penzionera. “Rješenja bi omogućila poboljšanje uslova obračuna penzija. Pojedini poslanici ne glasanjem za dnevni red pokazali su šta zapravo misle o velikom dijelu populacije i koliko im je stalo da se poboljšaju i ostvare njihove osnovne životne potrebe. Naš cilj je stvaranje Crne Gore državom socijalne pravde i narodnog legitimiteta. Naša obaveza je da napravimo alternativu sadašnjem lošem načinu upravljanja Crnom Gorom, kako bi se formirala izvršna vlast koja će sačuvati i zaštititi građane ove zemlje od daljeg socijalnog i ekonomskog propadanja i unižavanja”, zaključio je Milić. E.H.

ekonomija 1.1178 0.8399 115.75 1.0981 73.281 123.02 7.4788

PETAK, 2. 9. 2016.

au = 1,311.63$

monTEnEgro berza

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

PlEmEniTi metali

KursnA lista

aG=18.69$

Naziv DO17 TECG MARB JGPK TREN

Najveći promet CijeNa 0,9401 2,9500 2,0000 12,7501 0,0501

KoličiNa 16.663 1.500 1.200 110 23.741

obim u € 15.664,8900 4.425,0000 2.400,0000 1.402,5100 1.189,0500

PromjeNa -1,04% 1,72% 2,56% -3,77% 0,20%

VLADA ZATRAŽILA OD SKUPŠTINE DA SE IZJASNI O ZAKLJUČCIMA

Još ništa od otpremnina, kapovci prijete blokadom

Štrajk bivših radnika Kombinata aluminijuma nije urodio plodom. Otpremnina za radnike i dalje nema jer je Vlada na jučerašnjoj sjednici ostala pri stavu da se ispoštuju njeni zaključci iz aprila. Traže da se Skupština o njima izjasni jer su im oni već proslijeđeni. Zato radnici za CdM poručuju - od protesta ne odustaju, a od poslanika zahtijevaju da im daju garancije da će otpremnine biti isplaćene. U protivnom, blokiraće saobraćaj na Smokovcu. Vlada je ostala pri stavu koji je saopštila 28. aprila ove godine da zakonsko rješenje parlamenta da se radnicima KAP-a isplate otpremnine nije primjenjivo i da je diskriminatorsko. Zakon je, inače, poziv na Sporazum o socijalnom programu u kome piše da nema otp r e -

Vlada Crne Gore je, pozVala Skupštinu Crne Gore da ili iSpraVi oVe nepraVilnoSti, ili poVuče zakon.

Sa jučerašnje sjednice Vlade

mnina ako se uzmu penzije. Činjenica je da radnici, zaposleni u privrednim društvima u kojima im je, usljed stečaja, prestao radni odnos, a ispunili su uslove za starosnu penziju nakon prestanka radnog odnosa usljed stečaja, nijesu dobili otpremninu, zbog čega pravo koje se zaposlenima KAP-a navedenim zakonom daje u odnosu na druge zaposlene, predstavlja negativnu diskriminaciju, mišljenja je Vlada. Zakon je nesprovodiv jer se za njegovu realizaciju eksplicitno poziva na socijalni program dok se u jedinom važećem socijalnom program za radnike Kombinata aluminijuma navodi da se socijalni progam ne odnosi na one koji su stekli uslov za penziju. Vlada Crne Gore je, da podsjetimo, pozvala Skupštinu Crne Gore da ili ispravi ove nepravilnosti, ili povuče zakon.

U Vladi ponavljaju da u budžetu ima pet miliona eura, ali traže od Skupštine objašnjenje kako bi taj novac trebalo rasporediti. Vicepremijerka Azra Jasavić juče je na sjednici bila uzdržana po pitanju isplate otprenima radnicima KAP-a. “Opozicione kolege su izdvojile mišljenje i na taj način nijesu podržale zaključke Vlade. Ja sam bila uzdržana jer od kolega iz opozicije zahtijevam da predlože zaključke na osnovu kojih če se zakonito sprovesti zakon koji je donijet. Kada kolege iz opozicije predlože model, ukoliko on bude primjenjiv, sasvim sigurno da ću podržati njegovu realizaciju”, poručila je Jasavić. Ukoliko se to ne dogodi, Jasavić cijeni da će se onda raditi o nekompetentnosti, nespremnosti i potrebi da se manipuliše sa nezadovoljnim radnicima. (CdM)

Luka Kotor

ODbOR DIREKTORA ª LUKE KOTORº

Utvrđujemo razloge koji su doveli do otkaza

Povodom tekstova objavljenih u medijima kojim je prenijeto pismo izvršnog direktora Vasilija Kusovca gradonačelniku Kotora Aleksandru Stjepčeviću, Odbor direktora “Luke Kotor” u cilju objektivnog informisanja javnosti iznio je svoj stav o konkretnoj situaciji. “Podatak da je došlo do najave otkazivanja 49 brodova kompanije Costa Cruise lines jeste tačan, ali informacija o razlozima otkazivanja je u

cjelosti neprovjerena i sigurni smo neistinita. Menadžment kompanije u saradnji sa predstavnicima Opštine Kotor aktivno radi na utvrđivanju razloga i okolnosti zbog kojih je došlo do pomenutih otkaza i o svemu će, nakon dobijenih zvaničnih odgovora, kompanije Costa Cruise lines informisati javnost. Da li se radi o konačnoj odluci ili ne još uvijek nemamo odgovor”, navodi se u saopštenju Odbora direktora “Luke Kotor”.

ŠUMSKI SORTIMENTI U DRUGOM KVARTALU

Proizvodnja smanjena 13,7% Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u drugom kvartalu ove godine pala je 13,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopšteno je iz Monstata. Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u drugom tromjesečju pala je 5,8 odsto u odnosu na prosječnu proizvodnju iz prošle godine. Izvještaj o proizvodnji šumskih sortimenata dostav-

ljaju sva preduzeća koja u državnim šumama obavljaju proizvodnju šumskih sortimenata, bez obzira da li im je gazdovanje šumama osnovna djelatnost ili nije, prenosi Mina-biznis. Izvještajem se iskazuju podaci o proizvedenim količinama šumskih sortimenata dobijenih iz redovnih sječa, kao i podaci o proizvedenim količinama od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca.

PETAK, 2. 9. 2016.

NAZIV MARB TECG TREN TREN-O PLAP

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

2,0000 2,9500 0,0501 0,0485 0,1000

1.200 1.500 23.741 20.000 650

2.400,0000 4.425,0000 1.189,0500 970,0000 65,0000

2,56 1,72 0,20 0,00 0,00

NAZIV JGPK DO17 EPCG PLAP TREN-O

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 12,7501 0,9401 3,1000 0,1000 0,0485

KOLIČINA 110 16.663 50 650 20.000

OBIM U € 1.402,5100 15.664,8900 155,0000 65,0000 970,0000

PROMJENA -3,77 -1,04 0,00 0,00 0,00

Foto:Iva Mandić

IMPRESIVNI PORTFOLIO BIZNISMENA MILORADA MIŠA VUJOVIĆA

U ISTO VRIJEME UPRAVLJAO SA TRI FIRME Većina privrednih subjekata kojima je upravljao aktuelni potpredsjednik Vlade Crne Gore završila je u stečaju ili su im računi u višegodišnjoj blokadi zbog milionskih dugova

⌦ Goran Popović Impresivan je portfolio biznismena Milorada Miša Vujovića, rođenog 17. maja 1956. godine u Mikulićima, opština Cetinje, koji danas obbavlja odgovornu dužnost potpredsjednika Vlade Crne Gore. U biografiji objavljenoj na sajtu Vlade piše kako je u periodu od 1989. do 1997. godine bio je zamjenik generalnog direktora ATUP “Tara” Cetinje. Poslove komercijalnog direktora “Detor trade” DOO Podgorica obavljao je u periodu od 1998. do 2000. godine. Izvršni direktor “Cet pharma” DOO Cetinje bio je u periodu od 2000. do 2002. godine, kada je imenovan na funkciju Predsjednika Prijestonice Cetinje.

2007. do 2012. godine po posebnom ugovoru je bio angažovan kao savjetnik osnivača i izvršnog direktora građevinske firme “Lipa” DOO Cetinje. U ovoj ovoj biografiji nije navedeno da je bio ovlašćeni zastupnik i firme “Mikulić company” do marta 2012. godine, kako je saopštio na konferenciji za novinare prije dva dana, iako je njegovo ime i danas u spisku ovlašćenih lica ove firme u Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore. Iz priloženih podataka lako se uočava da je Milorad Vujović u isto vrijeme radio u tri firme! Istovremeno je, naime, bio ovlašćeno lice firme “Mikulić company” sa Cetinja, izvršni direktor “Cet pharma”

■ IZ FIRME U FIRMU Ponovo postaje izvršni direktor “Cet pharma” DOO Cetinje u periodu od sredine 2003. do kraja 2010. godine. Posao izvršnog direktora “Lombardia leasing” DOO Cetinje obavljao je od 2012. do 2013. godine, a komercijalnog direktora “Horoz” DOO Podgorica od 2013. do 2014. godine. U periodu od

I uvid u javnu evidenciju Uprave za nekretnine otkriva vrlo “specifične veze” firme “Mikulić company” i firme “Lipa” sa Cetinja, u kojima je do 2012. godine Milorad Vujović istovremeno bio angažovan.

DOO Cetinje i savjetnik osnivača i izvršnog direktora građevinske firme “Lipa” DOO Cetinje. Manje su impresivni poslovni rezultati preduzeča u kojima je Milorad Vujović radio. Poznato šta se desilo sa “Tarom”, a i većina drugih privrednih subjekata kojima je upravljao aktuelni potpredsjednik Vlade Crne Gore zavšila je u stečaju ili su im računi u višegodišnjoj blokadi zbog ogromnih dugova, kako prema državi, tako i prema radnicima, dobavljačima, bankama…

■ MILIONSKA

DUGOVANJA

Tako je, po podacima sa sajta Centralne banke od 30. juna ove godine, “Mikulić company” sa Cetinja blokirana za iznos duga koji premašuje četiri i po miliona (4.584,945,01 eura), a još zanimljiviji podatak je da ta blokada traje 1.873 dana! Prije četiri godine, 30. juna 2012. godine, dugovanja “MIkulić company”, bila su skoro pola miliona (477,068,55 eura), a blokada je u tom trenut-

“Mikulić company” dugovala za porez i ostale obaveze pola miliona, barem godinu prije nego što je potpredsjednik Vujović navodno “prodao svoj udio”

nik osnivača i izvršnog direktora. U Listu nepokretnosti br. 1633, od 31. avgusta ove godine koji se može naći na sajtu Uprave za nekretnine, Područne jedinice Podgorica, vidi se kako ove dvije firme sa po 50 odsto učešća u vlasništvu raspolažu vrlo vrijednim nekretninama.

■ HIPOTEKA ZBOG ku trajala 412 dana. Što znači da je “Mikulić company” dugovala za porez i ostale obaveze barem godinu prije nego što je potpredsjednik Vujović navodno “prodao svoj udio”. Koliko li je vrijedio taj “udio” u firmi koja je dužna pola miliona i bila u blokadi godinu i po? U svakom slučaju, sada je jasno da je dug za porez od 146.000 eura prava sitnica u odnosu na milione koje potražuju drugi povjerioci. I uvid u javnu evidenciju Uprave za nekretnine otkriva vrlo “specifične veze” firme “Mikulić company” i firme “Lipa” sa Cetinja, u kojima je do 2012. godine Milorad Vujović istovremeno bio angažovan. U jednoj je bio ovlašćeni zastupnik, a u drugoj savjet-

DUGOVA

Pored djelova tih nekretnina, međutim, poduži je spisak zabilješki, terete i ograničenja. Pa tako, između ostalog, piše “hipoteka”, “zabilješka o početku namirenja duga”, “rješenje Privrednog suda”, “zabrana prometa – g-dug 2.000.000 E – RIK 36 mjeseci”, zabrana prometa – teret, “obavještenje o početku namirenja”, “teret, rješenje Privrednog suda, zabrana prometa”… Povjerioci su preduzeća, banke, fizička lica… Ako misli da “režimski” i “neprofesionalni” mediji opet nešto izmišljaju, bilo bi dobro da potpredsjednik Vlade Milorad Vujović sazove novu pres konferenciju i objasni svoju ulogu u svemu ovome.

EKonomija

PETAK, 2. 9. 2016.

Foto:Igor Šljivančanin

POSLANICI SE JUČE NIJESU IZJASNILI O ª ŠVAJCARCIMAº

Amandmani DPS odložili raspravu za ponedjeljak

Rasprava o amandmanima DPS-a na Predlog izmjena i dopuna Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima (CHF) u eure, koji je podnijela grupa poslanika, odložena je za ponedjeljak. Tokom višesatne diskusije poslanici nijesu uspjeli da se dogovore o glasanju za predloženo zakonsko rješenje, koje je prethodno bilo najavljeno za juče u podne. Rasprava je više puta prekidana, kako zbog uvreda koje su predstavnici pozicije i opozicije upućivali jedni drugima, tako i zbog toga što amandmani nijesu predloženi u ustaljenoj proceduri. Riječ je o tri izjmijenje-

na amandmana poslanika DPS-a Zorana Jelića, Rešida Adrovića, Maide Bešlić, Veljka Zarubice i Radovana Obradovića, koji poslanici nijesu dobili u pisanoj formi, pa su izglasali onaj koji je prvobitno bio predočen, a podrazumijevao je obračunavanje zatezne kamate klijentima uz ostali iznos duga. “Kolega Obradović je obrazlažući amandman saopštio da je on u stavu tri izmijenjen. Stav tri prvog amandmana glasi da se pri izračunavanju iznosa duga po osnovu potraživanja iz ugovora koje su komercijalne banke jednostarno raskinule uključujući i

Odbijen pajOvićev predlOg Predsjednik Skupštine Darko Pajović predložio je tokom rasprave da se, zbog konfuzije u vezi sa tekstom predloženog amandmana, konsenzusom svih ponovi glasanje. On je to obrazložio ranijom praksom parlamenta, ali poslanici njegov predlog nijesu prihvatili.

potraživanja ustupljena trećim licima neće primjenjivati odredbe zakona o visini stope zatezne kamate”, rekao je Simović, dodajući da to znači da se neće obračunavati zatezna kamata. On je poručio da će DPS, ukoliko DF povuče zakon, odmah kandidovati novi i u najkraćem mogućem roku sazvati vanredno zasijedanje Skupštine. Poslanik DF Nebojša Medojević, koji je inicijator predloženih izmjena, naveo je da se prihvatanjem da se obračunava i zatezna kamata dodatno opterećuju klijenti. “Nakon usvajanja tog amandmana kamata klijenata će iznositi 15 odsto, umjesto 8,2 odsto. Ovo je velika sramota za svakog poslanika. Ja se stidim što sjedim ovdje zajedno sa vama”, istakao je Medojević.

Medojević

POSLANICI PREDLOŽILI IZMJENE ZAKONA

Uvesti fiksnu koncesionu naknadu za igre na sreću

Grupa poslanika, njih 32, predložili su juče izmjene Zakona o igrama na sreću, kojim se, kako je saopšteno, uvodi više reda i na bolji način štiti javni interes u toj oblasti. Izmjene su predložili poslanici URA-e Miloš Konatar i Dritan Abazović, a o njima bi u Skupštini trebalo da se glasa 15. septembra, za kada je zatraženo održavanje vanredne sjednice. Iz URA-e su kazali da je glavni razlog za hitno usvajanje izmjena ovog zakona taj što koncesija koju posjeduje Lutrija Crne Gore za priređivanje lutrijskih igara na sreću ističe 31. decembra. “Do kraja godine će biti raspisan konkurs za dodjelu no-

ve koncesije za priređivanje ove vrste igara na sreću, ali važeće odredbe Zakona o igrama na sreću zbog zastarelosti nedovoljno efikasno štite javni interes. Zato bi prije raspisivanja javnog konkursa taj zakon morao biti unaprijeđen”, naveli su u URA-i. Postojeći zakon ne propisuje postojanje fiksne koncesione naknade, prisutne kod svih ostalih vrsta igara na sreću, a predloženim izmjenama se predviđa njeno uvođenje. “Fiksna koncesiona naknada je definisana kao iznos koji koncesionar ponudi na javnom konkursu, a ne može biti manja od 100.000 eura po godini trajanja koncesije”, ukazali su predlagači.

Konatar i Abazović

PETAK, 2. 9. 2016.

EKONOMIJA

9 Foto:foto:Balsa Rakocevic

NOVI IZVJEŠTAJ CENTRALNE BANKE

Porastao broj blokiranih preduzeća u Crnoj Gori Na novom spisku se nalaze 33 firme više nego na prethodnom Centralna banka (CBCG) objavila je juče novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 33 kompanije više nego na prethodnom. Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 15.220 kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i Centralne banke. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.380 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u. U skladu sa novim Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, od-

Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3.380 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u

nosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade. Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju

(JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, prenosi Mina biznis. Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika. U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim Zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od deset hiljada eura u neprekidnom trajanju više od 30 dana.

Centralna banka Crne Gore

hronika

PETAK, 2. 9. 2016.

RAZMATRAN SPORAZUM MAROvi

POTRAGA ZA DAviDOM KASUMOvićEM

“Škaljar” iz Berana ranio sugrađanina Beranska policija raspisala je potragu za sugrađaninom Davidom Kasumovićem (24), zbog sumnje da je juče ujutro pokušao da ubije Vladana Milunovića (29) i njegovu suprugu Marijanu (28), saznaju Dnevne novine. Za nepuna tri mjeseca ovo je drugi pokušaj ubistva Milunovića, za koji se zvanično sumnjiči upravo Kasumović. Jučerašnja pucnjava odigrala se u Ulici 4. crnogorske, oko 8.45 časova, kada su se vozilima susreli Kasumović i Milunović, koji je bio za upravljačem “astre”, dok se na suvozačkom mjestu nalazila njegova supruga Marijana. “Prilikom prikupljanja obavještenja, policija je došla do saznanja da je tokom mimoilaženja, Kasumović Milunoviću pokazao pištolj iz vozila, onda je ukočio i izašao vani, kada je sa manjeg rastojanja “astru” zasuo projektilima. Jedan metak pogodio je Milunovića u predjelu nadkoljenice”, ispričao je sagovornik blizak istrazi, navodeći da se Kasumović onda udaljio. Uviđajem na licu mjesta, kojim je rukovodio viši državni tužilac iz Bijelog Polja, pronađeno je više čaura pištoljske municije. “Nađeni su i komadi rasutog stakla od zadnjeg vjetrobrana, a takođe je konstativano više oštećenja na vozilima, koja su najvjerovatnije nastala od dejstva projektila.

U saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, beranska policija je uspjela da rasvijetli i prvi pokušaj ubistva Milunovića, od 12. juna ispred lokala “Firma” u Ulici 29. novembra u Beranama. Tada je nakon kraće svađe došlo do upotrebe pištolja, pri čemu su Milunović, Ivan Baletić (33) i Radomir Đukić (33) zadobili povrede donjih ekstremiteta. Nadležni tužilac je ovaj događaj kvalifikivao kao “teško ubistvo više lica u pokušaju”. “Nakon prikupljenih novih činjenica, postoji osnovana sumnja da je Kasumović počinio i ovo krivično djelo, kao i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. On je procesuiran u odsustvu”, naveo je sagovornik DN. J.M.

Sud odlučuje prihvati priz

Svetozar Marović samo po jednom sporazum

U Višem sudu u Podgorici juče je iza zatvorenih vrata razmatran sporazum kojim je Svetozar Marović nadležnom tužiocu Saši Čađenoviću priznao da je bio na čelu kriminalne organizacije u budvanskim aferama poznatim pod nazivima “Donji bulevar”, “Krapina” “Kopirajt” i “Properti investmnents”. Riječ je o jednom od dva sporazuma kojim Marović pristaje na kaznu zatvora od godinu i deset mjeseci, pedeset hiljada eura novčane kazne, ali i da nadoknadi milion eura koje je na štetu Budve pribavila kriminalna organizacija za koju je preuzeo odgovornost. Predsjednik suda Boris Savić, je obrazložio da se javnost iskuljučuje zbog istrage koja je proglašena tajnom te zato što se u spisima predmeta nalaze iskazi svjedoka saradnika koji ne smiju biti objelodanjeni. Po saznaju DN, odluku o tome da li će uvažiti Marovićevo priznanje Savić će donijeti već naredne sedmice.

■ OČEKUJU POTVRDU SPORAZUMA

Povezan sa škaljarskom grupom

Marovićev branjenik Zdravko Begović ubijeđen je da će sud u narednih nekoliko dana potvrditi ovaj, ali i drugi sporazum kojima njegov klijent preuzima odgovornost i za ostale

O bjekstvu Kasumovića obaviješteni su svi centri i odjeljenja bezbjednosti, kao i granična policija. Iz policije tvrde da je ovaj Beranac od ranije poznat operativnim strukturama kao izvršilac teških krivičnih djela protiv života i tijelaњ. Policijska saznanja ukazuju da je Kasumović indirektno povezan sa “škaljarskom” grupacijom iz Kotora, što je trenutno predmet istaživanja kriminalističke policije.

Sporazumom je definisano da će Marović biti oglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu od godinu i deset mjeseci zatvora, 50.000 eura novčane kazne i uplatu od milion i 96 hiljada eura od kojih kako tvrdi nije imao ni centa

budvanske afere. “Sporazumom je definisano da će moj branjenik biti oglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu od jedne godine i deset mjeseci, da je na ime troškova postupka dužan platiti 3.000 eura, na ime novčane kazne iznos od 50.000 eura, a u obavezi je da na ime pribavljene imovinske koristi za kriminalnu organizaciju, ne za moga branjenika, isplatiti iznos od milion i 96 hiljada eura. Apsolutno sam ubijeđen da će predsjednik Višeg suda donijeti rješenje kojim će se taj sporazum usvojiti jer je sačinjem u skladu sa zakonom o krivičnom postupku. Kao što znate, o drugom sporazum o priznanju krivice će se raspravljati za nekoliko dana i ubijeđen sam da će i on biti usvojen”, naveo je Begović.

■ HIPOTEKA KAO GARANCIJA

Marović je kao sigurnost da će navedeni novac isplatiti položio hipoteku nad nepokretnostima bliskih rođaka. “U trenutku kada je zaljučivan sporazum Tužilaštvo je obavezalo mog branjenika da imovinsku korist koju je pribavila kriminalna organizacija, ne dakle sam Marović, isplati u roku od godinu dana od pravosnažnosti presude u novčanom iznosu taj novca ne od 1.096.000 euuplati oduzera. Kao garanciće se ta imoviBegović ju do isplate tog novna čija je vrijedčanog iznosa, moj branjenost mnogo veća od nik je ponudio Tužilaštvu što oznosa 1.096.000 eura koji je obavezan da se vrati, a što su je i prihvaćeno, nepokretnosti, potvrdili i vještaci odgovaraimovinu njegovu i njegovih bliskih rođaka. Na tu imovinu je jućih struka koje je predložilo stavljena hipoteka kao sredstvo Specijalno tužilaštvo”, naveo je Begović. S.K. obezbjeđenja. U slučaju da se

PETAK, 2. 9. 2016.

hronika

ićA SA TUžilAšTvOM

Juče ispred suda

mu plaća više od milion eura

Marović: Kriv sam i što su drugi priznali da su imali koristi od mene

Maroviću se na teret stavlja krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja i krivično djelo prevara u produženom trajanju.

Foto:Dejan Lopičić

Marović teško bolestan Marovićev advokat Zdravko Begović istakao je da je njegov branjenik izuzetno narušenog zdravstvenog stanja, te da redovno posjećuje ljekara specijalistu. “Mogu slobodno reći da je njegovo zdravstve-

no stanje od trenutka kada je pokrenut postupak protiv njega narušeno. Zbog takvog zdravstvenog stanja on danas nije bio u mogućnosti da vam se obrati”, kazao je Begović predstavnicima medija.

Marović nakon ročišta nije mogao da razgovara zbog lošeg zdravstvenog stanja, ali je zato javnosti poslao poruku u pisanoj formi, a njenu sadržinu prenosimo u cjelosti. “Priznao sam svoju krivicu i grijeh, kao prvi (kako je napisano) među ostalima, jer nijesam znao ono što je trebalo da znam, nijesam vidio ono što su svi vidjeli, nijesam spriječio ono što nijesam znao da je bilo, što sam vjerovao onima kojima bi opet vjerovao, što sam povrijedio one koji su meni vjerovali i koje molim da mi oproste. Meni, koji sam danas manji od najnižeg i kojeg svako može učiniti krivim za sve. Kriv sam ja i niko drugi, nije kriva moja porodica koja kao talac moga imena strada i pati, nije kriva ni partija koju sam stvarao i osjećao kao dijete svoje, iako je ona uvijek imala i ima boljih i važnijih od mene. Niko nije kriv, ni oni koji su me kao svjedoci iz Solomonovih priča krivili za ono što su sami radili, niko osim mene, jer iako u svim ovim pravnim slučajevima nijesam za sebe imao nikakve koristi, ni centa, prihvatio sam da vraćam za druge iz nasljeđa imovine moje porodice, kriv sam jer su drugi priznali da su imali koristi i da to ne bi mogli postići bez mene i mog autoriteta. Ja im vjerujem da je tako zato sam i kriv, jer sam služio kao kaput da ga obuku kada im je hladno i da ga skinu kada im je vruće. Priznao sam, i svjestan da nijesam uspio da do kraja od

sebe odbacim one zavodljive poroke vlasti, koji vas u sopstvenim očima učine važnijim od svih, pa iako sam se borio sa tim, ostao sam slab da sebe i druge u mojoj sredini, oslobodim od te bolesti koja rado posjeti svaku vlast, da pojedinci pomisle da je vlast koju vrše radi njihovog ličnog dobra, a ne samo i isključivo radi onih koji su ih izabrali. Priznao sam, i jer ne želim da se sudim sa svojom državom, da uzimam vrijeme višim ciljevima njenog napretka, kada se ja osjećam krivim za ono što mi je stavljeno na teret, ne pravdajući se ni društvom današnjih kalabića, ni lokalnih juda, ni ružnih kopija bruta, niti prebacajući krivicu na bilo koga drugog. Jer od Adamovog pada, pa do vremena našeg Lovćenskog Tajnovidca nije bilo čovjeka i krivice, pa nisam ni ja gori od drugih, mogao ostati bezgrešan i nevin, na kojega su u jednom trenutku krenuli razni, iskušavajući moje roditeljske slabosti, u ime skrivenih planova, kako to kroz istoriju ljudi obično i biva, planova jednih protiv drugih, starim vještinama obmana, skupljanja i dostavljanja, daleko od očiju javnosti. Priznanje koje sam učinio, zbog osjećanja krivice za sve što se neželjeno i štetno desilo, učinio sam i iz straha, ne od onih koji su po zakona postupali, već iz straha za moju djecu, za moje po krvi najbliže, za moju porodicu, od onih koji su skriveno znali da bace

kamen tereta na nas, iz zavisti, ambicije, političkog neslaganja i kojima u njihovoj tajnoj moći možda neće biti dovoljno ovo moje kažnjavanje i stradanje Marovića i zato me ljudski strah jer je lako krenuti na posrnulog, pridodati obilježenom i pokazati se na palom. Priznavanje sam učinio sam, bez pritisaka i uticaja bilo koga sa strane u molbu Gospodu velikom da primi ovo moje priznanje i kao moje iskreno pokajanje. I ovako grešan i poražen pred Bogom i ljudima i pred sobom. Molim se, da svako u Crnoj Gori preuzme svoje breme, prizna svoju krivicu i grijeh, pred Bogom i zakonima, radi napretka i dobra Crne Gore, njenog mirnog i složnog života. Eto, ovo je istina o svemu ovome, mom priznanju i mojim razlozim, bez ijedne ružne pomisli prema bilo kome, zahvalan svojoj porodici i rijetkim prijateljima na pomoći, umiren da je iz svih ovih, za mene bolnih slučajeva, posvećenošću i ljudi zakona, moguće reći, da neće biti nikakve štete, ni za Opštinu ni za Državu i da će sve stečeno suprotno zakonu biti oduzeto od svakog pojedinca, vjerujem ne samo u Budvi nego i na drugim mjestima i od drugih ljudi u Crnoj Gori. Da, to je to što sam želio reći u ovoj, kako se kaže, pravnoj istini, a istina ima i drugih, različitih i ništa nije kraće od trijumfa zlobe, niti ništa trajnije od pobjede pune istine”.

Foto:Dejan Lopičić

e da li da znanje

hronika

PETAK, 2. 9. 2016.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 15.09.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela Bianca, u ul. Mirka Vešovića, Kolašin. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Šćepanović Vlada upisane: 1) u listu nepokretnosti br. 792, KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - katastarska parcela broj 1045, plan 6, skica 26, potes Gornji Pažanj, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 1. klase, površine 3003 m2, - katastarska parcela broj 1044, plan 6, skica 26, potes Gornji Pažanj, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 1. klase, površine 5480 m2, 2) u listu nepokretnosti br. 1141, KO Kolašin, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - poslovni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 550/6, PD 54, spratnost P, površine 31 m2 i - poslovni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli br. 550/6, PD 55, spratnost P, površine 36 m2. 1) Početna kupoprodajna cijena na četvrtoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 792, KO Kolašin i to - za katastarsku parcelu broj 1045, livadu 1. klase, površine 3003 m2 iznosi 21.584,00 € - za katastarsku parcelu broj 1044, šume 1. klase, površine 5480 m2 iznosi 39.044,00 € 2) Početna kupoprodajna cijena na četvrtoj prodaji za nepokretnosti koje su upisane u listu nepokretnosti broj 1141, KO Kolašin iznosi 17.185,00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika Šćepanović Vlada na dan 19.10.2015. godine iznosi 72.476,48 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.09.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 13.09.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Restorana Durmitor, u ul.Rakonja bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 1045, KO Bijelo Polje, Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje i to: - katastarska parcela br. 1811/2, plan 13, skica 219, potes Volodjina, ukupne površine 746 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 72 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 84 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 90 m2 - susvojina (sukorišćenje) Jovančević Momčila u idealnom dijelu od 2/5 i Jovančević Radosava u idealnom dijelu od 3/5; - i porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 1811/2, spratnost P2, u osnovi površine 90 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor u vanprivredi, spratnost P, površine 72 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 72 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P2, površine 72 m2 – svojina Jovančević Momčila. Početna kupoprodajna cijena na sedmoj prodaji iznosi 38.339,63 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovančević Momčilo koji obavlja privrednu djelatnost-Ormont - Bijelo Polje na dan 25.09.2015. godine iznosi 34.835,13 € Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.09.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

uhapšen nikšićanin Milo Marićević

Zario nož u grudi noćnom čuvaru šanka Inspektori kriminalističke policije stavili su juče lisice na ruke Nikšićaninu Milu Marićevića (34) koji je pokušao da ubije noćnog čuvara jednog od otvorenih šankova, srpskog državljanina Igora Nikolića (31). Prvo je, tri sata iz aponoći, došlo do verbalnog obračuna mladića koji se od ranije poznaju a potom je navodno Marićević izvadio nož i zamahnuo prema Nikoliću. Sječivo mu se zarilo u grudi, ali srećom

nije oštetilo vitalne organe pa oštećeni nije životno ugrožen. Povrijeđeni mladić je pao, a na lice mjesta odmah je stigla ekipa Hitne pomoći, koja je transportovala Nikolića u kotorsku Opštu bolnicu. Marićević je nedugo nakon incidenta uhapšen i priveden u CB, gdje je i zadržan. On je juče uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu, a na teret mu se stavlja pokušaj ubistva. N.L.

istraživanje ia pokazalo:

Uprkos korupciji, građani vjeruju Upravi policije U Crnoj Gori više od polovine građana ima povjerenje u policiju, iako smatraju da je korupcija u toj instituciji rasprostranjena u velikoj mjeri, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA). Ta organizacija predstavila je juče rezultate istraživanja „Koliko vjerujemo policiji“, koje je sprovedeno u aprilu na uzorku od hiljadu punoljetnjih građana Crne Gore. Istraživačica javnih poli-

tika u IA Milena Milošević kazala je prilikom saopštavanja rezultata istraživanja da je ono pokazalo da šest od deset građana ima povjerenje u policiju. „To navodi na zaključak da, uprkos brojnim izazovima sa kojima se ova institucija suočava, ona ipak ima građane na svojoj strani kao značajan podsticaj u svome radu“, rekla je Milošević u PR Centru. (Mina)

reagovanje:

Ujkić:Ja sam arhitekta, ne poznajem mafiju

Povodom tekstova objavljenih u DN: “Sabrani tračevi detektiva iz Pljevalja” i “Preko Interpola zatraženi DNK profili dva Italijana” reagovao je Dejan Ujkić. To ime pomenuo je prema nezvaničnim saznanjima DN, detektiv iz Pljevalja u zaključku nezavisne istrage koju je radio povodom ubistva Duška Jovanovića. “Ja, Dejan Ujkić od oca Petra, reagujem povodom naslova u DN od 31. 08. 2016. i 01. 09. 2016. godine, a vezanim za ubistvo Duška Jovanovića, urednika DAN-a, u kome se pominje moje ime, da li namjerno, slučajno ili po-

grešno. Ja sam diplomirani inzinjer arhitekture. Radim kao projektant i izvođač radova, živim normalnim životom, ne poznajem nikakvu mafiju, nikakve nalogodavce, ni ubice. Pominjanje mog imena u tim člancima je pogodilo i mene i moje bližnje, uzburkalo okolinu i nanijelo mi veliku štetu i muku. Treba objasniti ljudima da nemate nikakve veze sa navodima iz ovih tekstova. Vaspitan sam i odgajan da živim poštenim zivotom, tako da će ova zloupotreba mog imena morati da se rješava pravnim putem”, navodi se u reagovanju.

PETAK, 2. 9. 2016.

hronika

PRIJAVA PROTIV BIVŠEG DIREKTORA ª BJELASICA RADEº

lažnom mjenicom od 40.000€ izbjegao plaćanje poreza Kriminalistička policija osumnjičila Gorana Čabarkapu da je izdao mjenicu iako je znao da u tom momentu na računu preduzeća nije bilo sredstava

Inspektori kriminalističke policije, odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta, juče su nakon višemjesečne kontrole poslovanja preduzeća “Bjelasica Rada”, podnijeli krivičnu prijavu protiv nekadašnjeg direktora te firme Gorana Čabarkape (57), zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izdavanje čeka i sredstava bezgotovinskog plaćanja bez pokrića. U policiji sumnjaju da je Čabarkapa, u svojstvu izvršnog direktora fabrike mineralne vode AD “Bjelasica rada” iz Bijelog Polja, 16. septembra 2011. godine na osnovu rješenja Ministarstva finansija o plaćanju poreskog duga u ratama, kao garanciju za plaćanje poreskog duga CKB banci dostavio mjenicu i mjenično ovlašćenje na iznos blizu 400.000 eura, iako je znao da se u momentu izdavanja mjenice na žiro-račun preduzeća ne nalazi navedeni novčani iznos iz razloga što je žiro račun navedenog preduzeća duži period bio blokiran. Kako poreski dužnik firma “Bjelasica Rada” nije uredno izmirio poreske obaveze po rješenju Ministarstva finansija, odnosno Poreske uprave, nastala je šteta za budžet države Crne Gore. Praktično, sa lažnom mjenicom, kako se sumnja, Čabarkapa je zatražio i us-

400

hiljada eura iznosi suma na koju je glasila mjenica i mjenično ovlašćenje koju je, kako se sumnja, izdao čabarkapa

pio da dobije rješenje o plaćanju poreskog duga u ratama, koje menadžement te firme nije poštovao, ni tada, ni narednih godina, kada im je Ministarstvo finansija, takođe, odobravalo reprogram duga.

■ KONJEVIĆ

UKAZAO NA PROPUSTE

Godinama unazad “Bjelasici Rada”, čiji je vlasnik firma “Eurofond” iz Podgorice, dozvoljava se reprogram poreskog duga, odnosno njegovo plaćanje u više mjesečnih rata. Ministar u Vladi izbornog povjerenja Raško Konjević je od stupanja na dužnost aktuelizovao ovo pitanje navodeći da “Bjelasica Rada” nije poštovala reprograme, te da im nije ni jednom aktivirana mjenica kao sredstvo garancije da će poreski dug biti plaćen.

■ U TOKU I DISCIPLINSKI POSTUPAK

Sporni reprogram odobren je 2011. godine, kada je na čelu Ministarstva finansija bio Milorad Katnić, a za konkretno mjenično ovlašćenje bila je zadužena jednica Poreske uprave u Bijelom Polju. Konjević je nedavno saopštio da je protiv rukovodioca područne jedinice Poreske uprave iz Bijelog Polja pokrenut disciplinski postupak zbog toga što nije aktivirao mjenicu i naplatio dug od “Bjelasica Rade”. To preduzeće je dobilo kredit iz Abu Dabi fonda, nakon što im je Ministarstvo finansija omogućilo da plate poreski dug iz više mjesečnih rata. “Disciplinski postupak je pokrenut, dok će direktor biti suspendovan do tada.

Nije naplatio mjenicu, koja je data kao obezbjeđenje za odlaganje plaćanja po-

reskog duga. To se desilo nekoliko puta od 2013. godine, što ćemo takođe ispi-

Račun blokiran, radnici traže plate Prema zvaničnim informacijama s početka ljeta, “Bjelasica Rada” ima ukupan dug po reprogramu 2,49 miliona u koji je sadržan i prethodni dug koji nije namiren. Obezbijeđena je hipoteka i blokiran račun na 1,6 miliona i 905.000 eura zaključcima od 10. juna

2016. Cijelu situaciju prati i nezadovoljstvo radnika ove fabrike koji protestima upozoravaju nadležne da se uključe u rješavanje problema. Oni od većinskog vlasnika Eurofonda iz Podgorice traže isplatu zaostalih plata, povezivanje radnog staža i pokretanje prozvodnje.

tati”, poručio je Konjević.

■ UKUPAN PORE-

SKI DUG DVA I PO MILIONA

Poreska uprava samo tokom 2010. godine četiri puta je donosila zaključke o naplati duga blokadom računa, ali on nije naplaćen. Ministarstvo finansija je zatim, osim spornog slučaja iz 2011. godine, u januaru 2016. godine odobrilo novi reprogram kojim se predviđa da se u 12 jednakih rata isplati nagomilani dug. Po ovom planu otplate duga, kako je nedavno saopšteno iz Ministarstva finansija, nije uplaćen ni jedan euro. S.K.-N.D.L.

DRUŠTVO

PETAK, 2. 9. 2016.

Svečani prijem mališana koji Su juče prvi put Sjeli u klu Priredba u Tivtu

Doček priređen u gotovo svim opštinama TivaT - Predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević poželjela je juče dobrodošlicu đacima prvacima i uručila im udžbenike. Ove školske godine na teritoriji opštine Tivat u školu je pošlo 222 prvaka. “Učite vrijedno, budite poslušni, spremni da usvajate nova znanja, spremni da zasnivate drugarstva, da pomognete drugima. To će vaše roditelje učiniti ponosnim. To će učinit ponosnom i mene, jer u vama vidim budućnost ovog grada. U vama vidim priliku da ovaj grad postane i bolji i ljepši i uspješniji nego što jeste”, poručila je ona prvacima. PeTnjica - Direktor OŠ “Mahmut Adrović” u Petnjici ervin Duraković pozdravio je đake prvake i njihove roditelje i poželio im dobrodošlicu i sreću u školovanju i svom obrazovanju. Ove školske godine u Osnovnoj školi “Mahmut Adrović” upisano je 14 đaka prvaka, a u isturenim odjeljenjima njih 10. Počela je školska godina i u novootvorenoj Srednjoj mješovitoj školi. BuDva - Predsjednik Opštine Srđa Popović, pot-

Zamjenik gradonačelnika Podgorice mr Boris Mugoša i direktorica OŠ “Vladimir Nazor” Ljiljana Krivokapić, juče su, povodom početka nove školske godine, prvacima te škole uručili besplate komplete udžbenika i na taj način ih najljepše obradovali i poželjeli im puno uspjeha i radosti tokom školovanja.

predsjednica Suzana Pribilović i saradnici, obišli su budvanske osnovne škole, srednjoškolski centar i predškolsku ustanovu, povodom početka nove školske 2016/2017. godine. Nakon dobrodošlice, prvacima su uručeni kompleti udžbenika koje već tradicionalno obezbjeđuje Opština Budva. Ove jeseni u prve razrede osnovnih škola na prostoru budvanske opštine kreće oko 380 djece. Bijelo Polje - Potpredsjednica Opštine Bijelo Polje nemša omerhodžić dodijelila je udžbenike prvacima u OŠ “Marko Miljanov”. Opština Bijelo Polje je ove godine učinila napor i sa zadovoljstvom poklonila 600 udžbenika za prvi razred u svih 17 osnovnih škola. Berane - Svih 2.700 beranskih osnovaca juče su, prvog dana škole od Opštine dobili komplete udžbenika. Učenicima Onovne škole u Lubnicama udžbenike je uručio predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić, koji je naglasio da je je ulaganje u obrazovanje jedan od prioriteta lokalne uprave. Z.K.-n.l.-B.Č.-S.Ć.

Srećno prvaci! ⌦ Bojana Božović

očetak nove školske godine važan je za svakog đaka, ali osobito za mališane koji prvi put koračaju ka svojoj drugoj kući - đake prvake. Školske 2016/2017. godine nastavu će pohađati oko 113.000 predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca.

Kako bi im prvi dan škole ostao u najljepšem sjećanju i kako bi u duhu radosti doživjeli polazak u školu, svaka škola se potrudi da 1. septembra organizuje priredbu u čast njihovog dočeka. Toliko toga novog ih čeka, učiteljica - kao autoritet i prijatelj, novi drugari, obaveze, navike, što u njima stvara zbunjenost, strepnju, ali i radost, te osjećaj da postaju veliki i važni. Njihovo djetinjstvo ulazi u novu fazu, ozbiljniju i zahtjevniju, tako prvog dana škole svi budu svečano odjeveni za ovaj veliki događaj, a desi se i poneka suza.

■ Pomiješana osjećanja mališana

Prijemu prvaka svaka škola posveti posebu pažnju, ljupkost i osmijesi zaposlenih na ulazu stvaraju osjećaj sigurnosti kod mališana, a muzički dio programa je tu da odagna stres. Ekipa DN bila je u posjeti OŠ “Štampar Makarije” u Podgorici, koja je ove školske godine priredila muzičku priredbu, uz govor dobrodošlice direktorice Milice Stanković.

Poželivši srećan dolazak djeci u ustanovu, čestitala je roditeljima što su mališane upisali baš u ovu školu, uz nadu da će ško■ Učitelj kao Uzor larci devet godina sticati zavidno znanje zahvaljujući kojem Nesumnjivo najvažniju uloće u budućnosti biti snaga drgu u odrastanju i ranoj socijažave Crne Gore. lizaciji svakog djeteta ima učiŠkola “Štampar Makarije” telj. Nakon prvog časa dobroove školske godine ima sedam došlice, učiteljice su pričale šta odjeljenja prvog razreda, gužva za njih znači poziv da budu noseća uloga u vaspitanju i obraispred ulaza u školu bila je prilično velika - pored prvaka uz zovanju učenika, te o generacinjih su stajali roditelji, braća i jama koje su ispratili. sestre, čak su i bake i deke bili Učiteljica vera Barjaktarooslonac i podrška mališanima u vić-Tomanović već 17 godina susretu sa školom. predaje u školi, priča Trčkaranje i igrada je najviše raduje nje su prethodili kad joj se jave bivceremoniji proši učenici i odaju zivanja odjeljejoj priznanje da nja i ulaska u je od njih naškolu, a ekipa pravila dobre DN uspjela je ljude, te da je na kratko zauveliko dopriustaviti dječanijela njihovom ka vanju P. koji uspjehu. je nesebično pre“Prije dvije gonio svoja osjećanja. dine me obradovala Prvak Vanja P. “Jedva sam čekao da učenica iz prve generacipočne škola, jako sam uzbuje koju sam izvela, sada je stuđen. Nadam se da ću biti odlident medicine, došla je u školu da posjeti mene kao učiteljicu i čan đak”, kazao je Vanja. nastavnike, jako je lijep osjećaj Roditelji kažu da je suviše brzo došlo vrijeme za školu, prokad imate đaka kojeg ste davno letjelo je, priča majka Milica v. ispratili, a i dan danas misli na koja je najstarije dijete spremila vas i izražava zahvalnost, uz rikako dolikuje ovoj prilici. ječi da ste mu baš vi bili oslonac “Uzbuđenje je veliko i kod nas u odrastanju, to me jako raduroditelja, jednako kao i kod djeje”, ističe ona. ce. Čini mi se da je juče prohoDodaje da se stvora jaka veza dala, propričala, a već danas sa svakim učenikom, te da sve đak prvak”, priča Nina. isto proživljava kada prati bilo Ima djece koja nijesu bila koju generaciju, javljaju se jaspremna na prva pitanja o toke emocije. me kako se osjećaju, šta očeku“Učenike doživljavam kao svoju djecu, kao i svi učiteju, ali djevojčica anja T. radosno je pristala da odgovori. lji, uđemo u njihov život, zna“Danas ću dobiti knjige, jako mo sve o toj djeci i o njihosam srećna zbog toga i jedva čevoj porodici, na taj način ukokam da vidim učiteljicu”, kazala liko dijete ima problem mi je oduševljeno. smo tu da pomognemo”, ističe

DRUŠTVO

PETAK, 2. 9. 2016.

upe organizovan u Svim školama Foto:Dejan Lopičić

Nestrpljivo čekaju prvo zvono

Dvojezično odjeljenje u podgoričkoj Gimnaziji Uvođenje dvojezičnog odjeljenja u Gimnaziju “Slobodan Škerović” radikalan je zaokret u obrazovnom sistemu Crne Gore, koji će učenike učiniti spremnijim za tržište rada, poručio je ministar prosvjete Predrag Bošković. “Zajednički smo za ovih desetak mjeseci učinili da ova škola dobije prepoznatljiv izgled kao perjanica crnogorskog obrazovnog sistema. Ovo je praktično sasvim novi objekat koji zrači, prije svega čistoćom, ljubavlju i predusretljivošću “, istakao je on na svečanosti povodom početka školske godine u Gimnaziji. Bošković je naveo da su svjesni nedostataka koje je podgorička Gimnazija, Barjaktarović-Tomanović. Što su otac i majka kod kuće, sa polaskom u prvi razred učitelj postaje taj stub u školi, oslonac u odrastanju, navodi učiteljica Suzana Perišić-Potparić. “Učitelj ima jako bitnu ulogu, dijete pored autoriteta i pažnje koje ima kod kuće to dobija u školi. Djeca su naša projekcija, oni prate kako se mi ponašamo, kako se ophodimo. Moramo od starta i svoje ponašanje da korigujemo ako želimo neku ispravnu generaciju, da ih naučimo osnovnim vrijednostima jer ovo nije samo obrazovna već i vaspitna ustanova. Uzor smo im sigurno prve četiri godine, vrlo se vezuju za nas”, priča ona. Učitelji nijesu samo tu dok uče djecu, već prate njihov

Bošković u Gimnaziji

kao ustanova koja ima toliku tradiciju, imala ranije. Dodao je da će ministarstvo istrajati u tome da strani jezici budu dio svakodnevne obrazovne kulture. Direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Zoja Bojanić-Lalović je kazala put odrastanja, raduju se svakom njihovom uspjehu, dodaje Perišić-Potparić. Uvijek se ružno zaboravi, bude tu i suzica, ali na kraju ostanu samo lijepe uspomene iz prvih godina školovanja, zaključuju učiteljice.

da se u toj ustanovi od ove školske godine uvode odjeljenja uže orijentacije – matematičko, filološko, dvojezično i odjeljenje sportske gimnazije, što će za one koji su izabrali te programe, kao i za one koji će raditi sa njima biti izazovno.

na račun naknada za majke primljeno preko 900 žalbi

Petočlana komisija pratiće ponovne postupke u Rožajama Ministarstvo rada i socijalnog staranja primilo je u 2016. godini više od 900 žalbi koje se odnose na Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim je definisano pravo na ostvarivanje naknade za majke koje su rodile troje ili više djece. Kako se navodi u Informaciji koju je juče usvojila Vlada Crne Gore, od ukupnog broja žalbi, oko 300 je bilo iz opštine Rožaje. “Sagledavajući žalbe Ministartvo rada i socijalnog staranja riješilo je više od 700 žalbi, od kojih preko 200 iz opštine Rožaje. Većina od ovih žalbi je vraćena prvostepenom organu (Centar za socijalni rad) na ponovni postupak i odlučivanje”, navodi se u Informaciji. U konkretnom slučaju majki iz Rožaja, prvostepeni organ, Centar za socijalni rad pribavljao je dokumentaciju po službenoj dužnosti o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi drugi organ, te je Centar za socijalni rad Rožaje dobio dokumentaciju od Zavoda za zapošljavanje Biro rada Rožaje da imenovane nijesu provele 15 godina na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlena lica i da na bazi tog dokaza koji je dostavio Biro rada Rožaje, Centar za socjalni rad je odbio zahtjev majkama za ostvarivanje

prava. “Sagledavajući većinu žalbi koje su upućene Ministarstvu rada i socijalnog staranja, uključujući i žalbe majki iz Rožaja, primijetili smo da se većina žalbi odnosi na nedostatke u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, te Ministarstvo rada i socijalnog staranja predlaže formiranje komisije koja će imati pet članova i to: jedan član iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, jedan član iz Centra za socijalni rad Podgorica, dva člana iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i predsjednik komisije Goran Kuševija, direktor direktorata za socijalnu i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja”, stoji u Informaciji. Glavni zadatak ove komisije je da prati sprovođenje ponovnog postupka u Centru za socijalni rad, kao i da sagledava dodatnu dokumentaciju koju su stranke priložile kao dokaz. “Nakon sagledavanja dokumentacije, istu će proslijediti Zavodu za zapošljavanje koji će izdati nova uvjerenja po osnovu kojih će prvostepeni organ donijeti rješenje. Rad ove komisije prevashodno će biti u opštini Rožaje, a zatim u u drugim opštinama u Crnoj Gori”, zaključuje se u Informaciji koju je usvojila Vlada. M.I.

Uzbuđenje je veliko i kod nas roditelja, jednako kao i kod djece. Čini mi se da je juče prohodala, propričala, a već danas đak prvak

■ Bošković: škola riznica znanja i vaspitanja

Ministar prosvjete Predrag Bošković prisustvovao je svečnosti povodom početka nove školske godine u OŠ “Pavle Rovinski” u Podgorici i tom prilikom poželio srećan početak školovanja svim prvacima u Crnoj Gori. U njegovom resoru žele da škola bude “ono što smo svi željeli da bude kad smo

kretali u školu”, naveo je. “To je riznica znanja i riznica vaspitanja. To škola sama ne može biti, potrebna je podrška roditelja, jer vi opredjeljujete vaspitanje vašeg djeteta. Naravno, nemjerljiva je uloga i svake učiteljice i učitelja, jer kroz njihov rad oni upoznaju ono što je najbitnije za njihovo odrastanje”, poručio je Bošković.

Sa jednog od protesta majki iz Rožaja

društvo

PETAK, 2. 9. 2016.

U DomU ZDravlja mojKovaC PoGrEŠNo TUmaČIlI PravNU oDlUKU

Vratiće novac za potvrde od pedijatra Foto:Udruženje roditelji

Svim roditeljima kojima su naplaćivane potvrde za upis djece u vrtić, đački i studentski dom po pet eura, novac će biti vraćen. To je DN saopštila direktorica Doma zdravlja Mojkovac dr Ikonija Minić. Do naplate potvrda za vrtić, đački i studentski dom u mojkovačkom Domu zdravlja, kako je objasnila dr Minić, došlo je zbog pogrešnog tumačenja najnovije odluke da se ljekarsko uvjerenje za kolektivni smještaj naplaćuje. “Mi smo poistovjetili ljekarsko uvjerenje za kolektivni smještaj sa potvrdom za kolektivni smještaj, jer je pravna pouka bila da nema ljekarskih uvjerenja za kolektivni smještaj nego da je to potvrda koja se izdaje od izabranog doktora. Pošto se to i ranije naplaćivalo za kolektivni smještaj, podrazumijevali smo da treba da se na-

Priznanica

Od danas potvrde za vrtić, đački i studentski dom biće besplatne, a svi koji su već platili mogu doći i novac će im biti vraćen

plati onako kako je po odluci”, objasnila je dr Minić. S obzirom da to treba u svim ustanovama da bude apsolutno na isti način tretirano, odnosno da to nije ljekarsko uvjerenje nego potvrda za kolektivni smještaj od danas će, kako je rekla, i u mojkovačkom Domu zdravlja biti besplatne kao i do sa-

Mi sMo poistovjetili ljekarsko uvjerenje za kolektivni sMještaj sa potvrdoM za kolektivni sMještaj, jer je pravna pouka bila da neMa ljekarskih uvjerenja za kolektivni sMještaj nego da je to potvrda koja se izdaje od izabranog doktora da što su bile. “Od danas potvrde za vrtić, đački i studentski dom biće besplatne, a svi koji su već platili mogu doći i novac će im biti vraćen”, kazala je dr Minić. Podsjetimo, priča je ugledala svijetlo dana kada se jedna majka iz Mojkovca obratila udruženju Roditelji i kao dokaz poslala i priznanicu o plaćenih pet eura za potvrdu za kolektivni smještaj, koju je dobila u Domu zdravlja. J.V.Đ.

O dječjem dodatku 15. septembra Inicijativu za vanredno zasijedanje Skupštine Crne Gore 15. septembra potpisalo je 35 poslanika i predalo u utorak, na osnovu inicijative 6.200 građana za izmjenu i dopunu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Kroz izmjenu bi se djeci, koja pohađaju osnovno i srednje obrazovanje, dodijelio dječji dodatak, ako su im roditelji nezaposleni i ne primaju nikakvu socijalnu i materijalnu naknadu. U NVO Euromost očekuju da većina poslanika glasa za taj predlog, obzirom da se radi o najugroženijoj grupi djece čiji roditelji nijesu u mogućnosti da im obezbijede kvalitetno školovanje. “Ovdje se radi i o 70 odsto djece sa sjevera Crne Gore, tako da oni poslanici koji ne budu glasali za ovaj predlog, smatraćemo da ne žele dobro djeci na sjeveru i ne žele dobro građanima, niti čitavom sjevernom regionu, čiji su građani dovedeni u tešku socijalnu situaciju”, rekli su u Euromostu. M.I.

INSTITUT Za javNo ZDravljE

Nema oboljelih od ZapadNog Nila

Radnici Telekoma donirali krv Detalj sa jučerašnje sjednice

UNIvErZITET CrNE GorE

Bjelica ponovo na čelu Upravnog odbora čić, te studenti Sari Arianna Serhatlić, Miloš Vujošević i Mihailo Đukanović. Upravni odbor je kompletiran imenovanjem još dva predstavnika od strane Vlade, Vladana Jokovića, direktora Uprave carina i Radula Novovića, glavnog urednika u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Konstitutivnoj sjednici prisustvovala je i prof. Radmila Vojvodić, rektorka Univerziteta Crne Gore, koja je u kratkom obraćanju ovom organu poželjela uspjeh u radu. Bo.P.

ptica, koje su glavni domaćin tog virusa. “Čоvjеk, kao i druge vrste sisara, je slučајni takozvani “slijеpi dоmаćin”, pošto sе virus u našem organizmu ne razmnožava do nivoa koji je neophodan da bi ga komarac nakon uboda inficiranog čovjeka mogao dalje prenijeti. Najčešći komarac koji učestvuje u prenosu virusa Zapadnog Nila је Culex pipiens, vrstа kоmаrca kоја је оdоmаćеnа i kоd nаs”, pojasnili su iz Instituta i dodali da se period između juna i novembra smatra sezonom intenzivne transmisije virusne groznice Zapadnog Nila. J.V.Đ.

Foto:Iva Mandic

Prof. dr Duško Bjelica jednoglasno je reizabran za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, koji je oformljen na juče održanoj konstitutivnoj sjednici. Pored Bjelice, članovi novokonstituisanog Odbora su prof. dr Gordana Paović-Jeknić, prof. mr Miran Begić, prof. dr Vladimir Pešić, doc. dr Tatjana Dlabač, prof. dr Željko Jaćimović, mr Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore, dr Milanko Damjanović, mr Martin Ćalasan, Desanka Radoji-

Zaposleni u Crnogorskom telekomu pridružili su se akciji “I ljeto je doba darivanja” i donirali krv. “Drago nam je da smo u prilici da i ove godine organizujemo akciju dobrovoljnog davanja krvi u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore. Veliko je zadovoljstvo što su naše kolege ponovo pokazale spremnost da odgovore na poziv i daju doprinos. Na ovaj način, kao i prethodnih godina, zaposleni Crnogorskog telekoma potvrđuju solidarnost i daju pozitivan primjer aktivnog učešća u društveno odgovornim inicijativama”, saopšteno je iz te kompanije. Prema zvaničnim statistikama, svakom četvrtom čovjeku je neophodna transfuzija krvi u toku života. Krv može dati svaka zdrava osoba, starosti od 18 do 65 godina, nakon obavljenog laboratorijskog i ljekarskog pregleda.

U Crnoj Gori od početka godine zaključno sa 31. avgustom, kazali su Dnevnim novinama iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, nije registrovan nijedan slučaj obolijevanja od groznice Zapadnog Nila. “Ni tokom 2015. godine u Crnoj Gori nije bilo registrovanih slučajeva infekcije ljudi sa virusom Zapadnog Nila”, istakli su iz Instituta. Grоznicа Zаpаdnоg Nilа је, objašnjavaju, virusnо оbоljеnjе kоје sе na čovjeka prеnоsi ubоdоm zaraženog kоmаrcа koji se zarazio hraneći se na različitim vrstama

PETAK, 2. 9. 2016.

crna gora

KOLAŠIN: SINdIKALcI Opet pISALI VujANOVIću

SpaSite građane od ovakve lokalne vlaSti Sindikalne organizacije grada na Tari juče su se ponovo pismeno obratile predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, koji im je na Svečanoj sjednici objasnio da njihova pisma nijesu stigla do njega, pa je tražio ponovno obraćanje radnika. Oni su ukazali na nezakoniti rad svih funkcionera Opštine, na većinu njih kojima je Upravna inspekcija zabranila rad, a koji su nakon uzimanja pozamašnih otpremnina došli na mjesta funkcionera. Takođe su tražili od Vujanovića uvođenje prinudne uprave, odnosno razrješenja dužnosti predsjednice Opštine. “Nekoliko puta smo se obraćali Vama i drugim nadležnim organima, ali do danas niko nije zaštitio radnike od političke, vjerske i nacionalne diskriminacije koju prema radnicima preduzima predsjednica Opštine Željka Vuksanović i njena koalicija

Nekoliko puta smo se obraćali Vama i drugim NadležNim orgaNima, ali do daNas Niko Nije zaštitio radNike od političke, Vjerske i NacioNalNe diskrimiNacije koju prema radNicima preduzima predsjedNica opštiNe željka VuksaNoVić i NjeNa koalicija sdp-dF-sNp SDP-DF-SNP. Opština Kolašin je jedina u Crnoj Gori koja je konstituisana mimo Ustava i zakona, gdje konačni izborni rezultati nijesu proglašeni i nijesu mogli biti ni proglašeni zbog izborne krađe koju je pomenuta koalicija počinila”, pišu sindikalci. Oni su objasnili da takva nelegitimna SO Kolašin nije imala dvije godine OIK, a za to vrijeme koaliciona vlast suprotno zakonu promijenila je četiri odbornika. “Da li ste upoznati da je

Upravna inspekcija zabranila rad 90 odsto opštinskih funkcionera, ali ta ista inspekcija do kraja nije sprovela zaključke. Među tim funkcionerima je i potpredsjednik Opštine Đuro Milošević, koji je godinu prije posljednjih lokalnih izbora uzeo otpremninu od oko 20 hiljada eura, a poslije izbora je ponovo došao na isto potpredsjedničko mjesto. Glavni opštinski administrator Perunika Popović uzela je otpremninu u fabrici Ali-užadi, ali joj to nije smetalo da se opet zaposli. Komandir zaštite i spasavanja Miloš Vlahović uzeo je dvije otpremnine i ne ispunjava nijedan uslov za obavljanje tog posla, što je Upravna inspekcija i ustanovila”, kaže se u pismu Vujanoviću. Oni su podsjetili Vujanovića na još mnogobrojne probleme, prilažući i dokaze za tvrdnje. Pitaju ga u pismu zašto država ne uvede prinudne mjere i razriješi Vuksanović i na taj način spasi radnike i građane.

KOtOR: pOtpISAN SpORAZuM IZMeĐu KOtORA I ItALIjANA

Terna obnavlja školu u Kotoru Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević i izvršni direktor društva Terna Crna Gora Claudio Marchiori, potpisali su juče sporazum sa ciljem podrške lokalnoj zajednici. Sporazum se odnosi na predloženi projekat poboljšanja kvaliteta života zajednice - kroz dogradnju kotorske Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić”. Vrijednost projekta je 200.000,00 eura. „Potpisivanje ovog sporazuma predstavlja posebno zadovoljstvo nama, Kotoranima, jer je usmjereno najdragocjenijim među nama – našoj djeci. Shvatamo važnost najmlađih članova našeg društva i činimo sve što je u našoj moći kako bismo djeci Kotora obezbijedili bolju edukaciju, a samim tim i kvalitetnije i sigurnije djetinjstvo“, kazao je

KOtOR: SARAdNjA INStItutA I RuSA

Ekološki monitoring mora Stjepčević. „Siguran sam da će ovaj primjer uticati i na druge investitore, a da će učenici O.Š. „Narodni heroj Savo Ilić“ kao odgovorni mladi ljudi, biti motivisaniji za učenje i uspjehe u novim prostorijama škole, koje će biti funkcionalne od početka školske 2017/18. godine.

Podrška mladima okosnica je svih odluka”, kazao je Nebojša Kuč, direktor O.Š. „Narodni heroj Savo Ilić“. Ovo je prva aktivnost koju realizuju Opština Kotor i društvo Terna Crna Gora, a najavljeno je da će novi rezultati kontinuirane saradnje biti predstavljeni uskoro. I.K.

Institut za biologiju mora - Univerzitet Crne Gore i ruska kompanija „Grupa Alijansa“ održaće danas u Kotoru pres-konferenciju posvećenu novoj etapi ekološkog monitoring morske vode Bokokotorskog zaliva. Riječ je o projektu koji, kako je saopšteno, ima važan značaj za predstojeće pregovore Crne Gore i Evropske unije, naročito u svijetlu skorog otvaranja poglavlja 27. u oblasti zaštite

životne sredine, jednog od zahtjevnijih u procesu pristupanja EU. “U okviru BIO-ICT prvog Centra izvrsnosti u bioinformatici, uz ranije doniranu mjernu stanicu, počele su da funkcionišu još dvije stanice za permanentni ekomonitoring kvaliteta morske vode zaliva po metodi “Mussels watch”, nabavljene sredstvima Svjetske banke”, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora. I.K.

crna gora

PETAK, 2. 9. 2016.

Foto: Vedran ilić

BudVa: GP ura traži od oPštine da oBjelodani Podatke

Koliko je grad zaradio od privremenih objekata Budvanski odbor Građanskog pokreta URA zatražio je od Opštine da objelodani podatke koliko se novca slilo u kasu od izdavaja privremenih lokacija na području od Jaza do Buljarice. “Još jedna turistička sezona je na izmaku, a saopštavanje selektivno odabranih statističkih pokazatelja treba da još jednom ubijedi građane da je turističko privređivanje u Budvi, zahvaljujući partiji na vlasti, veoma uspješno, čak, iako njihovo lično iskustvo govori suprotno. Kao ni prethodnih sezona, oni koji upravljaju gradom nijesu bili u stanju da obuzdaju eksploziju privremenih objekata i sivu ekonomiju i bezakonje u pružanju

turističkih usluga i korišćenju prostora, čemu su značajan doprinos dale privremene lokacije u zoni Morskog dobra. Nastavilo se i pretvaranje javnih gradskih površina u džinovsko kafansko dvorište sa jeftinom zabavom i na taj način produžilo sistematsko zatiranje iole ozbiljne vanpansionske potrošnje”, kazala je Božena Jelušić ispred budvanskog obora Građanskog pokreta URA. Prema njenim riječima, kraj sezone je pravo vrijeme da se sa pojedinim od najozbiljnijih problema suočimo i analiziramo brojke. “Zbog toga pozivamo nadležne iz Sekretarijata za privredu Opštine Budva da na transparentan i provjerljiv način informišu građa-

ne koliko je grad prihodovao od privremenih lokacija i kakvi su poreski efekti rada privrednih subjekata na tim lokacijama. Posebno nas zanima uža zona u i oko Starog grada, na kojoj su otvoreni šankovi nastavili da rade bez vode i kanalizacije, sa preglasnom muzikom, i to u centru stambene, ali i hotelske i kulturno-istorijske zone grada. Pošto se i ove sezone potvrdilo da grad pretvoren u kafanu nije u stanju da produži turističku sezonu i dovede viskoplatežne goste, zahtijevamo od stručnih službi Sekretarijata da omogućavanjem uvida u efekte odluka SO Budva pruže valjanu osnovu za planiranje naredne turističke sezone”, zaključila je Jelušić. N.L.

Budva

PodGorica: sVečano otVoren

Novi Aroma market

Kompanija Domaća trgovina otvorila je još jedan “komšijski” Aroma market u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici. Iz ove kompanije smatraju da se potrošači sve više vraćaju marketima u susjedstvu, lakoj i brzoj kupovini, prijatnom ambijentu i ljubaznom osoblju. “Naravno ovaj trend prati odlična raznovrsnost u svim kategorijama, a Aroma je već prepoznatljiva po brižljivo odabranoj ponudi. Zdrava hrana, BioDar koncept je

u Aroma marketima zaslužio posebno mjesto, pa potrošači u njemu mogu naći provjerene i organske proizvode. Uz ponudu svježeg voća i povrća, ukusnih peciva, raznovrsnih gotovih jela, delikatesa, sireva i vina, Aroma je, još jednom, potrošačima uštedjela vrijeme i obezbijedila lagodnu trgovinu”, kazali su iz kompanije Domaća trgovina. Aroma market u Ulici Svetozara Markovića biće otvoren svakog dana od sedam do 23 sata.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje u ime i za račun „Sportski centar Cetinje“ DOO Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Hrana i piće, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj OV 05-01OT/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 31.08.2016. godine. Lice za davanje informacija Milica Jablan, telefon 041/232-373, e-mail javne.nabavke@cetinje.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno“ Tivat, Luke Tomanovića br.7 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka kancelarijskog materijala za period od 365 dana F-co Tivat za potrebe DOO „Komunalno“ Tivat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000,00€. Tenderska dokumentacija br. 01-7/59 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 31.08.2016. godine. Lice za davanje informacija je Dijana Vukšić, tel. 032 671 039.

Vrhunski rezultati u turizmu

Dvije međunaroDne nagraDe za hotel tre Canne u BuDvi Kompanija FAB LIVE i njen hotel Tre Canne u Budvi dobitnici su dvije značajne međunarodne nagrade, za vrhunske rezultate u turizmu. Kompanija Mass media internacional iz Beograda i stručni kolegijum 6. biznis konferencije “Turističko tržište Jugoistočne Evrope – SEET 2016” odlučili su da priznanje Brand leader award 2016, dodijeli hotelu Tre Canne u Budvi, za najbolji poslovno-apartmanski kompleks u Jugoistočnoj Evropi. Kako je saopšteno u obrazloženju, nagrada se dodjeljuje, na osnovu niza standardizo-

vanih kriterijuma koji podrazumijevaju inovativnost, visok stepen tržišne prepoznatljivosti i pozicioniranje autentičnog proizvoda. Nagrada Brand leader award 2016, hotelu Tre Canne, biće uručena, na svečanoj ceremoniji, koja će se održati u okviru 6. biznis konferencije “Seet 2016” 28. septembra, u Sava centru u Beogradu. Ugledni britanski časopis Luxory travel guide iz Londona, koji obezbjeđuje čitaocima pregled najznačajnijih svjetskih turističkih destinacija i hotela, odlučio je da dodijeli hotelu Tre Canne u Budvi pre-

stižnu nagradu Global Luxory travel award, koja predstavlja vrhunac dostignuća u turizmu širom svijeta. Isti londonski časopis je prošle godine, hotel Tre Canne u Budvi, proglasio hotelom sa najljepšim pogledom na more. “Svi dobitnici ove nagrade iz svijeta, u 30 različitih kategorija, će se takmičiti, 7. novembra ove godine, na gala ceremoniji u Radisson Blu hotelu u Londonu, za titulu najboljeg hotela u svijetu Global luxory travel award”, saopšteno je iz britanskog turističkog časopisa Luxory Travel Guide. N.L.

PETAK, 2. 9. 2016.

crna gora

Počinje Drugi SuPeryacht Show

Tivat okuplja oko 120 predstavnika jahting industrije Zora Krstović

rugi Superjaht sajam nautike, koji će okupiti 120 predstavnika jahting industrije, što je čak za 60 odsto više nego prošle godine, biće održan od danas do nedjelje u nautičkom naselju Porto Montenegro. Od ukupnog broja učesnika oko 30 odsto je regionalnih kompanija, među kojima je i osam firmi iz Tivta. Ostali učesnici su iz Ujedinjenog kraljevstva, Francuske, Monaka, Turske, Španije, Italije, SAD. Na sajmu će učestvovati 22 superjahte, prosječne dužine 36 metara, a među kompanijama su eminentna imena jahting industije. Izražavajući zadovoljstvo događajem koji Tivat drugu godinu stavlja na mapu važnih događaja u svijetu jahting industrije, predsjednica Opštine Tivat dr Snežana Matijević je kazala da

je to veoma značajno, jer je grad centar okupljanja svih pojedinaca i kompanija koji nešto znače u domenu luksuznih plovila. “To je za Opštinu važno iz više razloga, odnosno to je prilika da se svijetu predstavimo na najbolji način i pokažemo kao domaćini. Imamo priliku da zaintrigiramo domaću javnost i motivišemo lokalnu zajednicu, u prvom redu privrednike, da se na pravi način uključe u ovu perspektivnu djelatnost. Takođe, i priliku da da produžimo turističku sezonu jednim događajem od međunarod-

nog značaja, i najvažnije, uz Tivat i Crnu Goru trajno vezati epitet ekskluzivne nautičke destinacije na ovom dijelu Mediterana”, kazala je Matijević. Ona je naglasila da tivatski preduzetnici prate trendove i da jahting zajednica na ovom području može pronaći kvalitetan stručni kadar. “Upravo ovakva saradnja spona je koju moramo jačati i koja nam donosi prosperitet i uspjeh. I pomorska tradicija ovog kraja je duga, bogata i intrigantna. Ona danas, kroz

industriju super jahti poprima nove oblike, ali ostaje jednako upečatljiva i važna”, istakla je dr Matijević, naglasivši da će podržati inicijativu i svaki projekat koji obogaćuje turističku ponudu grada u post i predsezoni. “Ovakvih sadržaja nam nedostaje i nadam se da će ih na dobrobit svih biti sve više u narednom periodu”, poručila je Matijević. Direktor marine Toni Braun smatra da naša obala, zajedno sa hrvatskom, postaje destinacija velikih čarter brodova i da je važno da se

njihovim vlasnicima pruži prilika da upoznaju Tivat i Crnu Goru kao destinaciju. Prema njegovim riječima, ovakav događaj početkom septembra daje dodatnu vrijednost produžetku nautičke sezone. MYBA Pop-up Superyacht Show-a/Superjaht sajam nautike u subotu, 3. septembra, u 11 sati svečano će otvoriti predsjednica MYBA Fiona Maureso, a tokom trodnevne manifestacije akcenat će biti na direktnim kontaktima vlasnika plovila i brokera.

ulcinj: nema više oPaSnoSti

Pala kiša i spriječila razbuktavanje požara Nakon što je juče pala kiša u Ulcinju, prestala je opasnost od eventualnog razbuktavanja požara koji je, sa prekidima, od subote bijesnio u Bijeloj gori. Najradosniji takvim scenarijem su svakako ulcinjski vatrogasci, koji su šest dana bili veoma aktivni u borbi sa vatrenom stihijom, koja je prijetila gradskim naseljima.

Bazen i u večernjim satima U Sportskom centru Nikšić svakodnevno se trude da maksimalno podignu nivo usluga, pa će narednih dana Nikšićane iznenaditi još jednim novitetom - kupanjem u noćnom ambijentu. Direktor Sportskog centra Predrag Ivanović je istakao da je plan nastao po uzoru na bazene u regionu i da je dočekao realizaciju.

Prema njegovim riječima, kupanje u noćnom ambijentu će najvjerovatnije biti rezervisano za petak i subotu, od 21.30 sati pa do 23 sata, a cijena ulaznice biće ista kao u popodnevnom terminu i iznosiće 2,5 eura. Ovaj objekat je nedavno, dva mjeseca nakon ponovnog otvaranja, potvrdio kvalitet prodajom desetohiljadite karte, pa

je tom prilikom mjesečnom kartom nagrađen jubilarni korisnik. Bazen je izgrađen 1972. godine. Bio je kratko u upotrebi 2000. i 2001. godine, nakon čega je zbog velikih troškova održavanja zatvoren. Njegovim otvaranjem grad je dobio reprezentativan objekat za razvoj vaterpola i plivanja.

Strategija “čekanja kiše” je, pokazalo se, bila mnogo djelotvornija od čekanja djelovanja “kanadera” iz susjednih zemalja. Šteta od ovog požara, koji je “progutao” nekoliko desetina hektara kvalitetne borove šume i dva montažna objekta, teško da će ikada biti izračunata.

svijet

PETAK, 2. 9. 2016.

Iskoristite priliku da postanete dio tima koji realizuje najveće građevinske projekte u Crnoj Gori, da sarađujete sa iskusnim profesionalcima i u najsavremenijim uslovima

Bemax doo Podgorica Raspisuje oglas za prijem u radni odnos: Diplomirani građevinski inženjer – 5 izvršilaca Uslovi: - VSS/VII stepen – Građevinski fakultet – konstruktivni smjer - Radno iskustvo od najmanje 1 godine u struci Diplomirani građevinski inženjer – 5 izvršilaca Uslovi: - VSS/VII stepen – Građevinski fakultet – saobraćajni smjer - Radno iskustvo od najmanje 1 godine u struci Građevinski tehničar – 5 izvršilaca Uslovi: - SSS/ IV stepen – Srednja građevinsko-geodetska škola - Radno iskustvo od najmanje 3 godine u struci Pozivamo sve zainteresovane kandidate, koji ispunjavaju navedene uslove da svoju radnu biografiju do 5. septembra 2016. godine pošalju ili lično dostave na adresu: Bemax d.o.o, ulica Moskovska 2/B, Podgorica ili elektronskim putem na e mail adresu: office@bemax.me. Kontakt telefoni 020/ 234-321, mob: 067/ 092-531

U skladu sa Zakonom o stečaju, čl.134 i 135, Sl.list CG 1/2011, stečajni upravnik obavještava stečajnog sudiju, povjerioce i sva zainteresovana pravna i fizička lica koja imaju pravo vlasništva, ili bilo koje drugo pravo u vezi sa predmetnom imovinom, o namjeri za prodaju cjelokupne imovine DOO „10. MAJ“ u stečaju,Bijelo Polje, Loznice bb, putem prikupljanja pismenih ponuda i istovremeno objavljuje

JAVNI

POZIV

za IV prodaju imovine DOO „10. MAJ“ u stečaju, Bijelo Polje, putem prikupljanja pismenih ponuda. Predmet prodaje:. kom. cijena €/kom vrijednost € 1. Špic-cv ik komb. mašina 1 560, 00 560, 00 2. Maš ina za formiranj e luba 1 439, 20 439, 20 3.Maš ina za dracanj e-br ušenje 1 260, 00 260, 00 4.Maš ina za presovanje đona za lice 1 27,20 27, 20 5.Maš ina za aktiviranje ljepila 1 43,20 43, 20 6.Industrijski fen 1 53,60 53,60 7.Štanc mašina 1 344,80 344,80 8.Sirf mašina 1 156,80 156,80 9.Mašina za šivenje 2 168,00 336,00 10.Maš ina za šivenje cik-cak 1 98,40 98,40 11.Maš ina za ukivanje peta 1 29,60 29,60 12.Materijal za izradu lica obuće 1000 m2 1,35 1.350,00 Ukupno:

3.698,80 €

Imovina se nalazi na adresi stečajnog dužnika: 84000 Bijelo Polje, Loznice bb i prodaje se u viđenom stanju. Za kupca će biti izabran ponuđač koji ponudi najvišu cijenu. Prednost imaju kupci cjelokupne imovine. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uz ponudu prilože dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % cijene robe za koju predaju ponudu,na žiro račun stečajnog dužnika br. 535-15427-67. Ponuda treba da sadrži i potvrdu o registraciji i podatke ili punomoćje za lice koje predaje ponudu /pravna lica/, odnosno fotokopiju lične karte ili pasoša /fizička lica/.Ponude u zatvorenim kovertama sa naznakama: „Ponuda za 10. MAJ u stečaju“ i „Ne otvaraj“ na adresu stečajnog dužnika DOO „10. MAJ“ u stečaju, Bijelo Polje ,Loznice bb, najkasnije do 04.10.2016.u 15.00 h. kada će se obaviti i otvaranje ponuda. Izabrani kupac dužan je da sa prodavcem zaključi kupoprodajni ugovor i isplati ugovorenu cijenu u roku od 15 /petnaest/ dana. U protivnom gubi pravo na povraćaj depozita, a za kupca će biti proglašen drugi najpovoljniji ponuđač,ako ih ima više. Sve troškove u vezi kupoprodaje,snosi kupac. Ostalim ponuđačima depozit će biti vraćen u roku od 3 dana. Informacije na tel. 069 051 382.

nikolić i vučić nEuTRAlAni Po PiTAnJu n

dodiku izostala zvaničniog beo Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je juče da će referendum o Danu Repulbike Srpske, koji je zakazan za 25. septembar, biti održan i da ne postoji zabrana koja bi to mogla da spriječi. “Referendum je 25. septembra i nema odlaganja. Ako nam ne daju (biračke) spiskove, onda će spiskove uraditi naša lokalna zajednica. Oni koji nijesu na spiskovima će se upisati i glasati. Niko ne treba da brine o tome. Mogu da rade šta hoće, ali referendum ce biti održan”, rekao je Dodik za N1. Prema njegovim riječima, postoji jedinstvo u namjeri da se odbrani Dan RS, zbog čega je poručio da se u tom pogledu nastavljaju aktivnosti. “Ne činimo ništa što bi moglo ugroziti mir. Poziv na referendum nije antidejtonska i antiustavna aktivnost. Nikakve priče o secesiji nema” izjavio je Dodik. On je rekao da već dugo vremena Savjeta za imple-

mentaciju mira (PIK) u BiH djeluje na strani bošnjačkih interesa. “U suštini, njihovo mišljenje odražava političke podrške kriminalu koje su činili Visoki predstavnici, od prvog do danas. To je urađeno ad hoc. U PIK-u nema zemalja koje su potpisale okvirni Dejtonski sporazum, kao što su Hrvatska i Srbija, a ima Turska i Japan koje nemaju veze s realnošću ovdje”, rekao je predsjednii RS.

RefeRendum je 25. septembRa i nema odlaganja. ako nam ne daju (biRačke) spiskove, onda će spiskove uRaditi naša lokalna zajednica. oni koji nijesu na spiskovima će se upisati i glasati. niko ne tReba da bRine o tome. mogu da Rade šta hoće, ali RefeRendum će biti odRžan

Oni su mogli samo da sublimiraju izjave Bakira Izetbegovica, PIK djeluje u funkciji sprovodenja bošnjacke politike, kazao je Dodik. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić nijesu pružili podršku održavanju najavljenog referenduma u Republici Spskoj, ali ni na koji način nijesu željeli da utiču na promjenu političkih stavova legitimno izabranih političara u tom entitetu, saopšteno je u Beogradu. U zajedničkoj izjavi predsjednika i premijera Srbije, koja je nakon sastanka sa najznačajnijim predstavnicima političkog živora Republike Srpske podijeljena novinarima, ističe se da je osnovna tema bila očuvanje stabilnosti i mira u regionu. Nikolić i Vučić istakli su da je politika Srbije poštovanje teritorijalnog integriteta BiH, kao i i integriteta entiteta Republike Srpske. Srpski predsjednik i premi-

PETAK, 2. 9. 2016.

svijet

Foto: Tanjug

U Španiji od virUsa cchf preminUo 62-godiŠnji mUŠkarac

Istraga o uzroku smrti prve žrtve autohtone hemoragijske groznice Foto: Andrea Comas Slučaj otkriven u Madridu je prvi u zapadnoj Evropi sa autohtonim porijeklom

najavljenog referendUma

a podrška ograda

“Srbija će, bez obzira na određene razlike u viđenjima situacije u regionu, uvijek podržati srpski narod, građane RS i njene institucije”, zaključuje se u zajedničkoj izjavi srpskog predsjednika i premijera. A.N.R.

Stav Srbije da se ne miješa u odluke RS

Dodik je nakon sastanka s državim vrhom Srbije zahvalio Nikoliću i Vučiću na tome što su predstavnici Srba iz BiH bili u prilici da se upoznaju sa njihovim stavovima. “Stav Republike Srbije je da se neće miješati, ni podržavati, ali ni osporavati odluku koju donosimo u RS, a da je na nama da ocijenimo sve opasnosti i sve probleme koje eventualne odluke koje donosimo u RS mo-

gu izazvati”, poručio je Dodik. On je ponovio da je vlast RS odgovorna za sve odluke koje se tu i donose, dodajući da RS smatra da je sve što čini u skladu sa zakonima, ali da isto tako vjeruje da postoji određena spekulacija u vezi s pravom i onim što je Dan RS. “RS je jedinstvena u namjeri da se odbrani Dan RS i u tom pogledu će nastaviti dalje aktivnosti”, zakljucio je Dodik.

ci navode da je još 200 ljudi, koji su bili u kontaktu sa preminulim, podvrgnuto testiranju na CCHF smrtonosni virus, prenosi Reuters. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, CCHF je endemska u Africi, na Balkanu, u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Centralnoj Aziji. “Slučaj otkriven u Madridu je prvi u zapadnoj Evropi sa autohtonim porijeklom nije donijet sa drugog geografskog područja” navodi

se u saopštenju madridskih zdravstvenih zvaničnika. Virius CCHF-a se prenosi ubodom zaraženog krpelja, kontaktom sa zaraženim životinjskim tkivima i direktnim kontaktom sa žaraženim čovjekom, navodi SZO i dodaje da smrt nastupa najčešće krajem druge nedjelje od obolijevanja. Ne postoje vakcine za imunizaciju životinja na ovaj virus, a najčešće izložene osobe su zdravstveni radnici, prenosi Reuters. Agencije

strateŠki važno podrUčje na sjeverU zemlje

Snage sirijske opozicije preuzele oblast u centralnoj provinciji Hama Sirijski opozicioni borci preuzeli su više oblasti od sirijskih režimskih snaga u centralnoj provinciji Hama, što je izazvalo talas vazdušnih napada vladinih snaga, saopštila je sirijska Opservatorija za ljudska prava. U napadima na provinciju Hama, koji su se dogodili u srijedu, poginulo je najmanje 25 civila, među kojima ima i djece, objavila je juče opservatorija. Međunarodna grupa za monitoring navodi da su pobunjenici i džihadisti u ponedjeljak pokrenuli ofanzivu na oblast Hama, kako bi preuzeli kontrolu nad aerodromom koji koriste režimske snage za letove helikoptera, prenosi AFP. Džihadisti alijanse, u čijem sastavu su Jund Al Aksa jedinice, imaju za cilj preuzimanje kontrole nad aerodromom

Foto: Ammar Abdullah

jer osudili su organizovane napade, koji iz pojedinih zemalja regiona stižu protiv Republike Srbije i srpskog naroda, kao i “licemjerno ćutanje i pravljenje lažnih simetrija i ravnoteža” značajnog dijela međunarodne zajednice.

Španski zdravstveni zvaničnici saopštili su juče da se istražuje slučaj pacijenta koji je preminuo od Krimsko-kongo hemoragijske groznice, a nije putovao u rizična područja. Od CCHF-a je preminuo 62-godišnji muškarac zaražen najvjerovatnije ujedom krpelja, a virus je prenio i medicinskoj sestri, koja je bila sa njim u direktnom kontaktu, što su dva najčešća načina prenošenja ove bolesti. Zdravstveni zvanični-

u Hami, odakle redovno polijeću helikopteri u akcijama protiv opozicionih boraca. “Pobunjenici takođe žele da ometaju režimske snage kako bi ublažili pritisak na opozicione borce u Alepu”, navodi direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman. Posljednja tri dana, pobunjenici su preuzeli kontro-

lu nad 13 naseljenih područja, uglavnom u sjevernoj obasti Hama, uključujući gradove Halfaja, Suran i istorijski hrišćanski grad Mahrada. Provincija Hama ima strateški značaj za predsjednika Bašara Al Asada, jer odvaja opozicione snage u Idlibu od Damaska, koji je pod kontrolim režimskih snaga. Agencije

Kultura

PETAK, 2. 9. 2016.

HERCEG NOVI: Počinje StriP feStival

Velika imena stripa na jubilarnom izdanju Na glavnom gradskom trgu i na Škveru biće priređene strip berza, crtanje za fanove, crtanje na majicama...

Izložbom radova Vilijama Simpsona, Majka Kolinda, Giljerma Ortege, Valtera Trona, Milorada Vicanovića Maze i Jane Adamović i džez svirkom u kafeu Atelier večeras počinje jubilarni, deseti Hercegnovski strip festival koji će na više gradskih lokacija trajati do 7. septembra. Na glavnom gradskom trgu i na Škveru biće priređene strip berza, crtanje za fanove, crtanje na majicama, predstavljanja izdavačkih kuća “Besna kobila”, “Darkvud”, “Deveta dimenzija”, “Politikin zabavnik”, ali i muzički program i radionice za najmlađe. Pored već pomenutih izložbi, u novootvorenoj galeriji “Novi to sam ja” u centru grada sjutra će biti otvorena i izložba radova naj-

Nagradni konkurs za kratki strip NVO Udruženje ljubitelja stripova koje organizuje Hercegnovski strip festival, raspisalo je i nagradni konkurs za kratki strip - “Comic Atelier”. Tako će HSF, u jubilarnoj godini postojanja, biti prvi strip festival u regionu koji ima nagradni konkurs sa novčanim nagradama. O nagradama će odlučivati petočlani žiri sastavljen od umjetnika i predstavnika organizatora. Novina jubilarnog festivala je i prvi broj magazina “HSF”.

većeg strip umjetnika sa prostora regiona - Igora Kordeja. Rođeni Zagrepčanin, Kordej je sa 18 godina bio član umjetničke grupe “Novi kva-

drat”. Radio je stripove za brojne časopise na prostoru bivše Jugoslavije. Njegovi stripovi objavljivani su širom Evrope i Južne Amerike, kasnije i u Sjevernoj Americi. Živio je u Francuskoj i Danskoj, a 1997. godine preselio se u Kanadu i počeo objavljivati stripove za najpoznatije američke izdavače kao što su Marvel, Dark Horse, DC Comics. U SAD-u je najpoznatiji je po stripovima X-Men, Tarzan i Ratovi zvijezda. Osim toga, organizatori su pripremili i izložbu radova mlade beogradske umjetnice Dragane Kuprešanin i izložbu “Hugo Prat, prije i poslije Korta Maltezea”, koju je priredio strip kritičar iz Amsterdama, Zoran Đukanović. S.M.

večeraS u virPazaru Počinje Prvi BeSac feSt

Crnogorski filmovi na otvaranju

izložBa na Platou iSPred BiBlioteke

Najstarija staništa na teritoriji Crne Gore Izložba naslovljena “Praistorijska staništa iskonski kulturni pejzaž” biće otvorena na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” večeras od 19 sati, u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto. Ovom izložbom biće predstavljeno kameno doba i razvoj čovjeka od neandertalca do homo sapiensa, od 160 hiljada godina pa do pet hiljada godina prije nove ere. “Počeci razvoja homo sapiensa na teritoriji Crne Gore otkriveni su u Crvenoj stijeni, Kremenštici, Biočima, Medenoj

stijeni, Trebačkom kršu, Odmutu, Mališinoj pećini, Spili, Bijedićima, Beran kršu... Ovi lokaliteti su dokaz kontinuiteta našeg postojanja sa potvrđenim prvim kulturnim slojevima i prvim artefaktima u našoj istoriji. Pećine su u razvoju čovjeka, materijalnih kultura i duhovnog života odigrale vrlo značajnu ulogu, pa je i današnja paleolitska arheologija bazirana na egzaktnim rezultatima postignutim kompleksnim proučavanjem pećina i praistorijskog inventara u pećinskim segmetnima”, stoji u najavi. S.I.

Projekcijom kratkih filmova autora nove crnogorske kinematografije, koji su zavrijedili značajne nagrade na festivalima širom svijeta - Ivana Salatića, Senada Šahmanovića i Dušana Kasalice od 20 sati u Virpazaru, biće otvoren prvi Besac fest, multimedijalna manifestacija koja će trajati do 1. oktobra. Prve festivalske večeri biće priređen i koncert hrvatske džez grupe Chui. Drugog dana festival će ugostiti jednu od najznačajnijih spisateljica s područja bivše Jugoslavije, Dašu Drndić, koja je profesionalnu karijeru razvijala u Beogradu, Torontu, Rijeci. Objavila je više romana, među kojima je roman “Sonnenschein” (2007) imao izrazit uspjeh i na njemačkom i anglosaksonskom tržištu, gdje je pod nazivom “Trieste” dobio više značajnih kritika i nagradu časopisa Independent. Razgovor sa Dašom Drndić vodiće novinar iz Beograda i urednik KPZ Beton Saša Ćirić. U muzičkom dijelu druge fe-

stivalske večeri nastupiće sastav The Bambi Molesters. Kako je kazao organizator festivala Stefan Bošković, Besac fest ima namjeru da kulturno i turistički promoviše prostor istoimene tvrđave iznad Virpazara, podignute od Turaka u 15. vijeku, ali i cijele regije oko Skadarskog jezera, koja ima izuzetan, no nedovoljno iskorišten kulturno-istorijski i turistički potencijal”. Program festivala sastoji

se iz više segmenata – književnog, muzičkog, filmskog i arhitektonskog, kroz koncerte, radionice i tribine, a detaljan program može se naći na internet stranici www.besac.me. Autobusi za Virpazar polaziće sa parkinga hotela “City” u Podgorici i parkinga Sportske dvorane “Topolica” u Baru, večeras i sjutra od 18.30 sati, a povratak je predviđen iste večeri u ponoć. S.I.

PETAK, 2. 9. 2016.

Kultura

Bijelo Polje: proglašeni Dobitnici književne nagraDe ª risto ratkovićº

Pjesnička nagrada Lani Derkač i Tatjani Bijelić

ve godine nagradu “Risto Ratković” ravnopravno će podijeliti Lana Derkač iz Zagreba za “Posvajanje neba” i Tatjana Bijelić iz Banja Luke za “Kartu više za pikarski trans”

Nagradu “Risto Ratković” ove godine će ravnopravno podijeliti Lana Derkač iz Zagreba za knjigu pjesama “Posvajanje neba” u izdanju Hrvatskog društva pisaca i Tatjana Bijelić iz Banja Luke za knjigu “Karta više za pikarski trans” u izdanju Književne zaklade/fondacije “Fra Grgo Martić” iz Kreševa, saopštio je u rodnoj kući književnika Rista Ratkovića predsjednik žirija za ovu prestižnu nagradu Mladen Lompar. “U najuži izbor ušli su još i Mustafa Zvizdić sa knjigom ‘Praški metro’ u izdanju Buybooka iz Sarajeva, Vladimir Stojnić sa knjigom ‘Reverb’ u izdanju Kul-

turnog centra Novog Sada, Đorđe Šćepović sa knjigom ‘Dok crtah mapu svojih putovanja’ u izdanju ‘Arto’ Podgorica i Ljubomir M. Mudreša sa knjigom ‘Na putu čekanja’ u izdanju Kulturnog centra Bar”, naveo je Lompar. Na vijest da je dobila nagradu Risto Ratković, Lana Derkač je kazala da je ova nagrada jako raduje, tim prije što je riječ o priznanju koje premašuje stvaralaštvo u samo jednoj državi. “Nagrada je autoru priznanje za rad do kojeg mu je najviše stalo. Nedavno mi je u jednom intervjuu postavljeno pitanje je li mi pisanje važnije od života. Ne sma-

DoDjela 7. septembra u sloveniji

Tanji Bakić prestižno evropsko priznanje Crnogorska književnica Tanja Bakić dobitnica je nagrade Srednjoevropske inicijative za književnost (CEI Fellowship for Writers Award). Ova prestižna evropska nagrada, koja se dodjeljuje u saradnji sa Društvom pisaca Slovenije, biće svečano dodijeljena Bakićevoj 7. septembra u Sežani tokom ceremonije otvaranja vodećeg evropskog književnog festivala Vilenica. Odluku o nagradi donio je međunarodni Žiri književnih eksperata - predsjednica Patricia Vaskoto iz Italije, te članovi Ludvig Hartinger iz Austrije i Namita Subioto, Đurđa Strsoglavec i Draga Potočnjak iz Slovenije. Nagrada podrazumijeva novčani iznos i tromjesečni rezidencijalni boravak u jednoj od osamnaest zemalja članica Srednjoevropske inicijative po izboru dobitnice. S.I.

Sa konferencije za novinare tram da je važnije ili manje važno od njega. Između pisanja i života stavila bih znak jednakosti. I nagrađena knjiga ‘Posvajanje neba’, kao i ostale moje knjige napisane su kao svojevrsna terapija”, kazala je Derkač. Slično je reagovala i Tatjana Bijelić, koja je kazala da je vijest stigla neočekivano. “Ono što u ovom trenutku mogu da izjavim je da sam izuzetno počastvovana što je moja knjiga poezije ‘Karta više za pikarski trans’ uspjela da zaintrigira žiri ove prestižne regionalne i međuna-

rodne nagrade koja se dodjeljuje u Crnoj Gori i promoviše rad književnih stvaralaca sa naših prostora i šire”, kazala je Bijelić. Sekretar žirija Kemal Musić istakao je da je ove godine za glavnu nagradu konkurisalo 38 knjiga. Osim predsjednika žirija Mladena Lompara, o ovogodišnjoj nagradi “Risto Ratković” odlučivali su još i Zuvdija Hodžić iz Crne Gore, Petar V. Arbutina iz Srbije, Hadžem Hajdarević iz Bosne i Hercegovine i Branko Čegec iz Hrvatske. Isti žiri

donio je odluku i o finalistima za Nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godine. Prema odluci žirija, za prva tri mjesta će se boriti Enesa Mahmić iz Kopera, Jovana Bojović iz Podgorice, Ersan Muhović iz Novog Pazara, Tino Deželić iz Zagreba, Emina Selimović iz Zenice, Natalija Jovanović iz Beograda, Milica Milenković iz Svrljiga, Jana Radičević iz Golubovaca, Barbara Delać iz Kotora, Marija Dragnić iz Beograda i Emir Kapetanović iz Mostara. B.Č.

Počinju radovi na obnovi kuće Pekića Ministarstvo kulture Crne Gore finansijski je podržalo izradu konzervatorskog projekta i prvu fazu sanacije kuće Borislava Pekića. Kuća Pekića, koja se nalazi na teritoriji opštine Šavnik, potencijalno je kulturno dobro, a u procesu izrade je i detaljan elaborat o procjeni njene kulturne vrijednosti. Ministar kulture Pavle Goranović posjetio je prethodne godine kuću Pekića, kada je i iniciran rad na njenoj sanaciji, pa je taj objekat postavljen na listu prioriteta za ulaganje, s obzirom na njen visok potencijal kao kulturnog dobra. Ministarstvo kulture je, stoga, finansiralo izradu konzervatorskog projekta i iz ovogodišnjeg budžeta izdvojilo finansijska sredstva u iznosu od 50.000 eura za sanaciju kuće Pekića. Početak radova na sanaciji kuće očekuje se naredne sedmice. Predviđeni rok za izvođenje radova na ovom objektu je 60 dana. S.I.

Sa prošlogodišnje posjete ministra Goranovića

SVIJET

PETAK, 2. 9. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 2. SEPTEMBAR 1945. KAPITULACIJA JAPANSKIH SNAGA

ZVANIČNO ZAVRŠEN DRUGI SVJETSKI RAT

Predaja Japana u avgustu 1945. označila je konačni završetak Drugog svjetskog rata nakon što su Mandžuriju napale sovjetske trupe i nakon što su Sjedinjene Američke Države atomskim bombama gađale Hirošimu i Nagasaki. Japanski državni vrh, koji je predstavljao Vrhovni ratni savjet, odnosno “velika šestorka”, odlučilo je da, načelno, prihvati savezničke uslove za završetak rata iznesene u Potsdamskoj deklaraciji. Nakon nekoliko dana skrivenih pregovora i

neuspjelog državnog udara, car Hirohito se na radiju obratio narodu, objavivši kako Japan pristaje na predaju, a 28. avgusta vrhovni komandant Savezničkih sila okupirao je Japan, da bi 2. septembra vlada te zemlje potpisala Japanski protokol predaje, kojim se zvanično završio Drugi svjetski rat. Neke izolovane jedinice japanskih oružanih snaga u Aziji i na pacifičkim ostrvima odbile su da se predaju, pa su mjesecima, a neke i godinama, sve do 1970-ih, nastavile borbu.

31.

p.n.e. U pomorskoj bici u Jonskom moru kod gradića Akcijum u sjeverozapadnom dijelu Grcke Rimljani su porazili združenu flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i njegove supruge, egipatske kraljice Kleopatre VII, zahvaljujući čemu su 30. godine p.n.e. pokorili Egipat.

1219.

Proglašena je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koju je kod romejskog cara Teodora I Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop, sa sjedištem u manastiru Žiča.

1829.

Sklopljen je mir Rusije i Otomanskog carstva, Jedrenski mir, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest nahija oslobođenih u Prvom srpskom ustanku i da priznaju autonomiju Grčke.

1964. GLUMAC, PRODUCENT I PREDUZETNIK

ROĐEN KIJANU RIVS

Kanadski glumac, producent i preduzetnik Kijanu Čarls Rivs rođen je u Bejrutu. Slavu je stekao ulogama u filmovima “Brzina”, “Pakleni talas” i trilogiji “Matriks”. Radio je s čuvenim rediteljima, a u osvrtu na film iz 1991. kritičarka New York Timesa Dženet Maslin rekla je o njemu da “pokazuje priličnu disciplinu i domet. Lako se kreće između zakopčane spoljašnjosti koja odgovara policijskoj priči i labavo povezanog nastupa njegovih komičnih uloga”. Tema koja se ponavlja u ulogama koje je tumačio je spašavanje svijeta.

1910.

Rođen je bosanskohercegovački književnik Skender Kulenović. Pisao je pjesme i poeme, komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priče i romane. Čuven je Kulenovićev jezik, koji su kao prvorazrednu vrijednost prepoznali mnogi, među ostalim, i Radomir Konstantinović, te Danilo Kiš. Poznata djela su mu poema “Stojanka majka Knežopoljka”, komedije “Djelidba”, “Večera”, “A šta sad?”, te brojni soneti, pripovijetke, priče za djecu i roman “Ponornica”.

1666. UNIŠTENO OKO 80 ODSTO GRADA

Veliki požar u Londonu

U velikom požaru u Londonu izgorio je cijeli srednjovjekovni dio Londona. Požar je došao u blizinu aristokratske četvrti Vestminster. Procjenjuje se da je uništio domove od 70.000 do 80.000 stanovnika, uključujući i Katedralu Svetog Pavla. Kako je naveden podatak da je poginulo samo šestoro ljudi, pretpostavlja se da smrt siromašnih i ljudi srednje klase nigdje nije zabilježena i da su mnoge žrtve ostale spaljene i neprepoznatljive. Veliki požar počeo je kod pekare Tomasa Farinera i vatra se brzo proširila prema zapadnom dijelu grada. Korišćenje velikih protivpožarnih tehnika tog vremena, stvaranje prepreke vatri putem rušenja dijela zgrada, bi-

lo je odgođeno zbog neodlučnosti gradonačelnika Londona ser Tomasa Bladvortha. Kad je počelo rušenje zgrada, već je bilo kasno, jer je požar došao do centra grada. Na ulicama se pročuo glas da su požar podmetnuli sumnjivi stranci. Usljed glasina veliki broj imigrantskih grupa u Londonu postao je žrtva linčeva i nasilja ulice. Vatra Londonom harala je skoro četiri dana i uništila je oko 80 odsto Londona. London je spašen samo zahvaljujući prestanku istočnih vjetrova i čistinama na zemlji koje su tadašnji vatrogasci pravili koristeći barut i eksplozije. Iznova je izgrađen po istim nacrtima po kojima je građen prije požara.

1872. SJEDIŠTE PREMJEŠTENO U SAD

ODRŽAN PETI KONGRES PRVE INTERNACIONALE Peti kongres I internacionale počeo je u Hagu. Odlučeno da sjedište Internacionale bude premješteno u Sjedinjene Američke Države, gdje su postojali uslovi legalnog djelovanja, jer je njegov opstanak u Londonu nakon pada Pariske ko-

mune 1871. godine postao nemoguć. Zbog frakcijskih borbi, na konferenciji u Filadelfiji 1876. godine donijeta je odluka o raspuštanju te prve masovne međunarodne organizacije radničke klase, osnovane 1864. u Londonu.

1966 . MEKSIČKO AMERIČKA JE GLUMICA

ROĐENA SELMA HAJEK Meksičko-američka glumica, rediteljka i filmska i televizijska producentkinja Selma Hajek-Pino kćerka je Meksikanke i libanskog imigranta. Studirala je međunarodne komunikacije, ali je odustala od studija i posvetila se glumi. Počela je u lokalnim pozorišnim produkcijama, a karijeru je nasta-

vila na televiziji, gdje je dobila i glavnu ulogu u jednoj sapunici. Šansu joj je pružio Robert Rodrigez ulogom u filmu “Desperado” 1995. kojim je stekla reputaciju jedne od najzaposlenijih glumica Holivuda. Prva je Meksikanka nominovana za Oskara za najbolju glumicu 2002. za film “Frida”.

PETAK, 2. 9. 2016.

TEHNOLOGIJA

IFA 2016: HTC PREDSTAVIO INOVATIVNI SMARTFON

A9S DOSTOJAN NASLJEDNIK NAGRAĐIVANE ONE SERIJE

an uoči zvaničnog otvaranja sajma potrošačke elektronik IFA 2016 u Berlinu tajvanska kompanija HTC iskoristila je za predstavljanje uređaja koji pripada višoj srednjoj klasi, kod kojeg je i ovog puta u fokusu kamera. Kompanija HTC, koja je tokom proteklih mjeseci napravila značajan iskorak u oblasti mobilnih uređaja, ali i tehnologije namijenjene virtuelnoj realnosti, predstavila je juče smartfon iz višestruko nagrađivane HTC OneTM porodice – HTC One A9s. Zasnovan na HTC-ovom čuvenom dizajnerskom pedigreu i svjetski poznatim tehnološkim inovacijama, One A9s je kreiran kako bi inspirisao nove generacije telefona nudeći besprekornu preciznost izrade i kvalitet po pristupačnoj ceijni, poručili su u kompaniji.

■ KUĆIŠTE INSPIRISANO PRIRODOM

HTC One porodica uređaja dobitnik je brojnih priznanja u ovoj industriji za svoj prepoznatljivi dizajn i izvanredne karakteristike, zahvaljujući čekmu HTC One A9s nastavlja tu tradiciju. Kućište modela HTC One A9s inspirisano je prirodom, a dvobojna završna obrada savršeno reflektuje svijetlo sa rama uređaja. Polirane ivice se neprimetno spajaju sa ekranom dijagonale pet inča, čineći da se uređaj udobno smjesti u ruku korisnika, dok se na tasterima postavljenim sa strane vidi kolika je pažnja posvećena svakom detalju. “I ne samo da je lijep, već je i izdržljiv, HTC One A9s je tokom proizvodnje bio izložen testovima padova i grebanja uz stotine sati testiranja u ek-

stremnim vremenskim uslovima kako bi se dobila dugotrajna pouzdanost. Sa modelom HTC One A9s željeli smo da odličan izgled, preciznu metalnu izradu predstavimo širem krugu potrošača”, izjavio je, HTC-ov predsjednik odjeljenja za pametne telefone i povezane uređaje Čialin Čang.

da One A9s čuva korisnikove vrijedne podatke, a aktivira se jednostavno uz pomoć dodira prsta. Ultrabrzi čitač otiska prsta je postavljen tačno ispod HD ekrana i lako prepoznaje otisak prsta iz gotovo svakog ugla i položaja. “Vaš otisak može jednostavno otključati zaštićene aplikacije koje su zaključane pomoću funkcije HTC Boost+, moćnim setom alatki koji povećava sigurnost, privatnost i performanse vašeg telefona”, navodi se u saopštenju kompanije.

■ KOMBINUJE

■ BOLJE ISKUSTVO

PREFINJENOST I POUZDANOST

Prema njegovim riječima, HTC One A9s je posebno vrijedan jer “kombinuje prefinjenost i pouzdanost, prelijepi metalni dizajn i moćne karakteristike u jednom jedinstvenom paketu inspirisanim prirodom i napravljenim za život”. U kompaniji HTC navode

UZ OPCIJU BOOST+

Dodaje se da HTC Boost+ održava telefon u vrhunskoj formi dinamičkim dodjeljivanjem resursa prema potrebi, besprekornim mijenjanjem aplikacija uz nižu potrošnju baterije smanjivanjem količine napajanja koju troše pozadinske aplikacije.

Fotografije jasne i oštre Malo je bitnijih stvari u telefonu od kvaliteta njegovih kamera – one bilježe vaše doživljaje, životne radosti i sve one posebne trenutke koje želite da dijelite i sačuvate zauvijek. Baš zbog svega toga, glavna kamera HTC One A9s ima rezoluciju od 13 megapiksela i automatsko fokusiranje, kako bi fotografije bile jasne i oštre. BSI senzor pomaže vam da snimite detalje pri slabom osvjetljenju, kako bi večernje fotografije izgledale sjajno. Postavka “Pro mode” omogućava fotografisanje u RAW formatu koji pruža potpunu kontrolu prilikom kasnijeg uređivanja slika. Prednja kamera od pet megapiksela omogućava fantastično i jednostavno snimanje selfija. Snimajte selfije bez upotrebe ruku sa opcijom Glasovni selfi ili koristite opciju Automatski selfi i snimite “Boost+ takođe čisti vaš telefon od privremenih fajlova i šalje vam podsjetnike o aplikacijama koje neko vrijeme nijeste koristili. Ovo je najbolji način da vaš HTC One A9s radi kao da je tek kupljen i dugo nakon prvog pokretanja”, ističu u kompaniji. Korisnici, kako pojašnjavaju u HTC-u, ne samo da žele da njihov telefon radi kao nov, već žele da radi onako ka-

se uz pomoć osmjeha. Možete čak i da korigujete ten i uljepšate se prije fotografisanja uz opciju “Šminkanje uživo”. Odlična kamera je dobra onoliko koliko i mogućnost da zauvijek sačuvate, pretražujete i deijlite vaše uspomene, a HTC One A9s pruža neograničeni besplatni prostor na servisu Google Photos. Više ne morate da brinete o nedostatku prostora na svom telefonu, jer se sve fotografije i video materijali čuvaju u oblaku gdje im možete lako pristupiti. Osim toga, brzo i jednostavno možete pronaći bilo koju fotografiju uz funkciju Pretraga i pratiti fotografije prema licu, lokaciji, objektima, temama, ili ručno potražiti fotografije pomoću ključnih riječi. Inspirisan prirodom i napravljen za život, HTC One A9s je izvanredan smartfon, koji svojim izgledom i snagom ispunjava svaki vaš zahtjev. HTC ko sami žele. HTC One A9s pruža mogućnost da se bude jedinstven. HTC Freestyle Layout oslobađa korisnika “ekranske” matrice i dopušta kreativnost. “Povlačite ikone, naljepnice i vidžete kako vi to želite. Naslažite ih, preklapajte ili ih jednostavno grupišite. Naljepnice čak možete da povežete s aplikacijama, kako biste se potpuno riješili ikonica na ekranu. Vaš početni ekran je vaš, koristite ga onako kako vi želite”, poručeno je tokom predstavljanja uređaja. Očekivana cijena uređaja je 499 dolara, a datum početka prodaje tek treba da bude najavljen. A.N.R.

SHOWBIZ

PETAK, 2. 9. 2016.

U LONDONU 2017. GODINE

Izložba o grupi Pink Floyd

Omoti albuma Floyda iscrtani na tijelima žena

Poslije velikog uspjeha izložbe o legendarnom muzičaru Dejvidu Bouviju, londonski muzej Viktorija i Albert izložiće 2017. godine retrospektivu kultne britanske grupe Pink Floyd, saopštila je danas ta kulturna institucija. Maskota izložbe, koja će biti otvorena od 13. maja do 1. oktobra 2017. godine, biće balon u obliku roze praseta, omota albuma “Animals” iz 1977. godine. Balon će nadletati zgradu muzeja tokom izložbe pod nazivom “Pink Floyd: Their Mortals Remains”

(Pink Floyd: Smrtnici ostaju). Pink Floyd je u novembru 2014. izdao oproštajni album “The Endless River”, prvi studijski album benda poslije 20 godina, a ovaj sastav je jedna od najuspješnijih rok grupa u istoriji. Njihov album “Dark Side” iz 1973. prodat je u više od 45 miliona primjeraka. Bend osnovan 1964. godine, uvršten je u sam vrh svjetske muzike zahvaljujući inovativnom stilu, virtuoznosti, filozofskim temama i vizuelnom performansu na koncertima. Fi.J.

OPTIMIZAM SANJE BOBAR PRED PUT NA NY FASHION WEEK

OPUŠTA ME ŠTO JE KOLEKCIJA ISPALA BAŠ KAKO SAM ZAMISLILA 12.

⌦ Danilo Brajković

nikatna, drugačija i idealno realizovana kolekcija “Paloma Blanca” uliva optimizam i samopouzdanje našoj dizajnerki Sanji Bobar pred put u Njujork idućeg ponedjeljka, gdje će 12. septembra predstaviti Crnu Goru na tamošnjoj Nedjelji mode.

Centar svjetske mode u septembru biće Njujork - grad koji nikada ne spava ugostiće 7. septembra renomirane dizajnere iz različitih krajeva svijeta, a kao što su Dnevne novine ranije pisale čast da debituje na prestižnom modnom događaju i ujedno predstavlja Crnu Goru pripala je Sanji Bobar. Dizajnerka mjesecima priprema kolekciju “Paloma Blanca” (Bijela golubica),

tačnije 24 modela koja će prezentovati brojnim modnim sladokuscima 12. septembra u prelijepom ambijentu “Angel Orensanz” sa početkom u 19 časova, a iste večeri i na istom mjestu umijeće će pokazati i drugi adut Crne Gore - Ibrahim Vukelj. Bobar će se put Njujorka otisnuti idućeg ponedjeljka, a Dnevnim novinama priznaje da je u haosu ovih dana usljed brojnih oba-

veza i priprema. Ipak, ri - fizički i psihički”, zadovoljna je Bobar ono što je najbitnije SEPTEMBRA SANJA haosa nema u ateljeu. što će mirne glave Naime, Bobar ponosno napustiti Crnu Goru. BOBAR DEBITOVAĆE O tome koliko je zaističe da je kolekcija u NA NEDJELJI MODE U potpunosti spremna, što htjevan posao očekuje NJUJORKU je i te kako smiruje pred let, u Njujorku dovoljno govoiako tenzija raste iz dana u dan. ri to što će nedjelju prije početka revije otputovati za SAD. “Putujem ranije kako bih se sa ti■ SPREMNA SAM mom što bolje pripremila za dan D. I FIZIČKI I PSIHIČKI Očekuje nas dosta posla, prije svega priprema scenografije, izbor mane“Prisutna je trema, a sigurno će rasti kako se bude bližio početak revikenki koje će nositi kreacije... Taj dio je. Ipak, opušta me činjenica da je kose, recimo, mnogo razlikuje od onog što lekcija ispala baš kako sam zamislisam dosad imala priliku da doživim na la. Najbitnije mi je da sam potpuno revijama u Crnoj Gori. Ovo je potpuna spremna za najveći izazov u karijepriča, posvećuje se dosta pažnje sva-

PETAK, 2. 9. 2016.

SHOWBIZ

DECA IZ VODE, EKV TRIBJUT PROJEKAT, CILJAJU CRNU GORU

Planiramo da dođemo na jesen Beogradski projekat Deca iz vode, po mnogima najvjerodostojniji EKV tribjut sastav, 23. septembra nastupiće u zagrebačkoj “Tvornici kulture” u okviru programa “Sjećanje na Milana Mladenovića – Kao da je i dalje tu”, tokom koga će biti prikazni video-spotovi, fotografije i film “Dečak iz vode”. Članovi sastava koji čuva remek-djela EKV-a od zaborava su Zoran Mladenović (gitara, vokal), Luna Škopelja (klavijature, prateći vokal), Srđan Nikolić (bas), Nikola Rajović (bubnjevi) i Aleksandar Šarčević (moderator), a spojila ih je ljubav prema EKV-u još u oktobru 2013. U međuvremenu su ste-

Deca iz vode

kli simpatije regionalne javnosti, održali nekoliko zapaženih koncerata (uglavnom po Srbiji), a ukoliko ih zaljubljenici u muziku Milana Mladenovića, Margite Stefanović i ostalih preminulih ikona EKV-a, pozovu u Crnu Goru - poručuju da su spremni za svirku. “Planiramo da dođemo ove jeseni, ali nijesmo još sa lokalnim organizatorima ništa dogovarali. Voljeli bismo da nas kontaktiraju”, poručili su Dnevnim novinama članovi benda. Podsjetimo, 5. novembra prošle godine u KIC-u “Budo Tomović” obilježena je 21 godina od smrti Milana Mladenovića svirkom crnogorskih muzičara. D.B.

PUTUJEM RANIJE KAKO BIH SE SA TIMOM ŠTO BOLJE PRIPREMILA ZA DAN D. OČEKUJE NAS DOSTA POSLA, PRIJE SVEGA PRIPREMA SCENOGRAFIJE, IZBOR MANEKENKI KOJE ĆE NOSITI KREACIJE...

Prostor u kome će biti održana revija Bobar

Foto: Dejan Lopičić

Sanja Bobar kom detalju, od muzike koja će pratiti reviju pa do šminke, nakita”, podsjeća Bobar na dio onoga što je očekuje.

■ BLOGERI VEĆ TRAŽILI KARTE ZA REVIJU

Dizajnerka je tokom karijere nekoliko puta u intervjuima podvlačila da je, nakon svake odrađene revije, za nijansu iskusnija i bolja nego prije nje, a “Paloma Blanca” mogla bi da podigne ljestvicu visoko pred naredne izazove. Čak su i pojedini uticajni modni blogeri iz SAD već poručili Bobar da bi voljeli da prisustvuju reviji. “Kontaktirali su me sa željom da im obezbijedim karte što me je pri-

jatno iznenadilo. Moći će da vide unikatne modele, sa istaknutim siluetama i seksepilom. Vjerujem da je svaka nova kolekcija bolja od prethodne, a ovu izdvaja unikatni ručni rad, materijali poput svile, čipke, kristala, perlica... Sigurno će se lijepo uklopiti u glamuroznom i svjetskom ambijentu u kome ću ih predstaviti”, očekuje Bobar. A haljine neće vidjeti samo posjetioci Nedjelje mode. “Još ne znam tačnu lokaciju, ali zakazali smo neke šutinge, a dobila sam poziv Konzulata Srbije u Njujorku da izlažem radove zajedno s njihovom predstavnicima”, zaključuje Bobar.

Bobar

tv vodič

Filmske pikanterije

⌦ Pripremila: Marija Roganović

PETAK, 2. 9. 2016.

Prve fotografije iz “Šerloka” sumnjive Konačno smo dobili prve slike iz nove sezone britanske popularne serije “Šerlok”. Kako možete na slici vidjeti, Šerlok (Benedikt Kamberbeč) i Votson (Martin Frimen) ne gledaju jedan u drugog, kao što su to radili na svim plakatima za prethodne sezone. Je li to slučajnost ili namjerno, još uvijek nije objavljeno. “Momci se vraćaju uskoro. Evo prve oficijalne fotografije za Šerloka i Džona iz četvrte sezone”, stoji uz fotografiju na društvenim mrežama popularne serije. Zvijezda serije, Kamberbeč otkrio je kako će četvrta sezona BBC-eve serije biti “daleko najmračnija do sada”, a trebalo bi da počne sa emitovanjem 2017. godine, ako nas ekipa ne iznenadi prije.

Povratak horora “The Ring”

Ljubitelje kultnog horora “The Ring” iz 2002. godine obradovaće vijest da stiže nastavak i to već 28. oktobra. Glavnu ulogu u fimu igra Matilda Lac koja tumači lik mlade žene čiji momak pronađe misterioznu kasetu za koju se vjeruje kako će onog ko je pogleda ubiti za sedam dana. Mlada žena se žrtvuje kako bi spasila svog momka, a tom prilikom otkriva kako se unutar filma nalazi još jedan film za koji niko nije znao. Inače, ovo ostvarenje je treće po redu i nosi radni naslov “Rings”, a prethodna dva dijela su rađena 2002. i 2005. godine sa Naomi Vots u glavnoj ulozi. “The Ring” je, inače, rimejk istoimenog horora japanske produkcije koji je svojevremeno proglašen za najbolji horor film u Japanu.

Džim Broadbent kao profesor Slaghorn u “Hariju Poteru”

PETAK, 2. 9. 2016.

tv vodič

Potvrđen nastavak “Stranger Things” Nakon što je nedavno potvrđena druga sezone uspješne serije “Stranger Things”, koja će doći naredne godine, kreatori serije su otkrili i par pojedinosti, između ostalog i to da će se radnja desiti godinu dana kasnije, zato što glavni glumci rastu. “Da, to je problem. Moraćemo da uradimo isto što i ekipa Harija Potera i skočimo godinu dana unaprijed. Na primjer, Gaten Mataraco koji glumi Dastina već je toliko mutirao da sa njim nijesmo mogli da odradimo ni naknadna snimanja dijaloga. Morali smo da mu digitalno povisimo glas. Iako to ne bih volio da radim, moraćemo da preskočimo godinu. Biće godinu dana stariji, a u obzir ćemo uzeti i sve promjene koje s tim dolaze”, rekao je jedan od autora Met Dafer.

Džim Broadbent u “Igri prijestola” Još jedna zvijezda “Hari Poter” franšize će se pojaviti Vesterosu u višestruko nagrađivanoj seriji “Igra prijestola” i fanovi su oduševljeni. Naime, nakon Natalije Tene (Oša), Dejvid Bredli (Valder Frej) i Sijeran Haindz (Mens Rajder), u sedmoj sezoni serije će se pojaviti oskarovac (za “Iris iz 2001) Džim Broadbent (profesor Horas Slaghorn). Međutim, još uvijek nije poznata uloga koju će tumačiti Broadbent, ali je otkriveno da je jako “značajna”. Sedma sezona serije je počela sa snimanjem u Belfastu Sjevernoj Irskoj, a snimaće se još i u Španiji i Islandu. Premijera serije je zakazana za naredno ljeto i imaće sedam epizoda, umjesto dosadašnjih deset. Zvijezda serije Mejzi Vilijams (Arja) je izjavila da nakon pročitanog scenarija za sedmu sezonu “ništa vas ne može pripremiti” na ono što će uslijediti. Ko će preuzeti Gvozdeni tron ? Da li će se Kal Drogo vratiti? Zima je stigla, ali ljeto i nove epizode “Igre prijestola” nikad !

Novi trailer za “Blair Witch”

Nakon što je nedavno otkriveno da je ostvarenje “Woods” ni manje ni više nego dio viralne kampanje za nastavak kultnog ostvarenja “Vještica iz Blera”, imali smo priliku i da pogledamo zvanični trailer koji obećava. U glavnim ulogama su se našli Džejms Alen Mekjun, Keli Hernandez, Brendon Skot, Valori Kari, Korbin Rid i Ves Robinson. Umjesto Danijela Mirika i Eduarda Sančeza u rediteljskoj stolici gledamo Adama Vingarda, i Sajmona Bareta kao scenaristu. “Vještica iz Blera” u naše bioskope dolazi 22. septembra.

Za reditelja ‘Warcraft: Početak’, Dankana Džounsa, film je bio savršena postavka za buduće filmove u okviru svijeta Warcrafta. “Ako se ikad pojavi prilika za još jedan film u okviru svijeta ‘Warcrafta’ znao bih što mi je činiti. Stvarno mislim da smo napravili odličan posao u prvom filmu i idealno pripremili teritoriju. Volio bih da mogu da iskoristim to na čemu smo naporno radili tri i po godine, i da se ponovo zabavim u tom vrlo interesantnom svijetu”, izjavio je reditelj. ‘Warcraft: Početak’ izašao je ove godine u junu, a premda nije bio veliki hit kod američke publike postigao je umjeren rezultat u Europi, ali je bio veliki hit u Kini.

21. juna 2019. godine nam dolazi drugi dio jednog od boljih superherojskih filmova “The Incredibles”. “Aktivno napreduje i uzbuđeni smo zbog toga. Nadamo se da su to isti likovi i ugođaj, ali da će ići u novom smjeru. To je u stvari problem s nastavcima. Ponavljaš se, ali se ne smiješ ponavljati”, objasnio je režiser Bred Bird. “The Incredibles” su smješteni u ‘60. godine prošlog stoljeća.

tv vodič

PETAK, 2. 9. 2016.

Filmske novosti

IZVJEŠTAJ S AMERIČKOG BOX OFFICA

⌦ Pripremila: Marija Roganović

ª Don' t Breatheº skinuo s trona ª Suicide Squadº Najnoviji horor “Don’t Breathe” režisera Feda Alvareza imao je izuzetno uspješnu prvu sedmicu prikazivanja na američkom tržištu i našao se ubjedljivo na prvom mjestu box office liste sa zaradom od 26.1 miliona dolara, čime je skinuo sa trona do sada neprikosnoveni “Suicide Squad”, koji je prvu poziciju držao tri nedjelje zaredom. Zanimljivo, gorepomenuto ostvarenje je već zaradilo više nego duplo u odnosu na uloženih 10 miliona dolara u produkciju. Drugoplasirani “Suicide Squad”, je ostvario zaradu od 12.1 miliona dolara, a ukupno 283 miliona dolara, samo u Americi. Animirano ostvarenje “Kubo and the Two Strings” je druge nedjelje prikazivanja zau-

zeo poziciju broj tri sa zaradom od 7.9 miliona. Set Rogenov “Sausage Party” je zaradio 7.7 miliona i našao se na četvrtom mjestu, iza kojeg je prilično razočaravajuć ulazak na top listu napravio Džejson Stejtamov “Mechanic: Resurrection” sa svega 7.5 miliona dolara. Šesto, sedmo i osmo mjesto su pripali ostvarenjima “Pete’s Dragon” (7.3 miliona), sjajni “War Dogs” (7.3 miliona) i “Bad Moms” (5.8 miliona). Met Dejmonov “Jason Bourne” se i dalje dobro drži, te je protekle sedmice sa 5.2 miliona dolara na devetom mjestu, dok rimejk kultnog “Ben Hura” nastavlja da pada i razočarava, te je sa 4.5 miliona dolara zauzeo desetu poziciju.

PETAK, 2. 9. 2016.

PITOV ZMAJ - ČAROBNO PRIJATELJSTVO, BEBA BRIDŽIT DŽONS, SNOUDEN, JESEN SAMURAJA I DŽEK RIČER – BEZ POVRATKA

Ostvarenja koja stižu iz Taramounta u septembru i oktobru PITOV ZMAJ - ČAROBNO PRIJATELJSTVO (PETE’S DRAGON) U bioskopima od 8. septembra 2016. Režija: David Lowery Uloge: Bryce Dallas Howard, Oakes Fegley, Wes Bentley, Karl Urban, Oona Laurence, Robert Redford Žanr: avantura, porodični Sadržaj: Nova verzija Diznijevog voljenog porodičnog filma, “Pitov zmaj – Čarobno prijateljstvo” je avantura jednog siročeta po imenu Pit i njegovog najboljeg druga Eliota, koji je, igrom slučaja, zmaj. BEBA BRIDŽIT DŽONS (BRIDGET JONES’S BABY) Pretpremijerno od 8. septembra, na redovnim repertoarima od 15. septembra 2016. Režija: Sharon Maguire Uloge: Renée Zellweger, Colin Firth, Patrick Dempsey, Jim Broadbent, GemmaJones i Emma Thompson Žanr: romantična komedija Sadržaj: Posle raskida s Markom Darsijem (Firt), Bridžitin (Zelveger) “srećni do kraja života” plan nije krenuo ka-

ko treba. Ponovo sama u četrdesetima, ona odlučuje da se fokusira na svoj posao kao top producenta vijesti i da se okruži starim i novim prijateljima. Onda će se njen ljubavni život preokrenuti i upoznaće markantnog Amerikanca po imenu Džek (Dempsi), udvarača koji je potpuno drugačiji od Darsija. U neočekivanom preokretu, ona će ostati trudna, ali postoji začkoljica... može samo 50 posto da bude sigurna ko je bebin otac. SNOUDEN (SNOWDEN) U bioskopima od 29. septembra 2016. Režija: Oliver Stone Uloge: Joseph Gordon-Levitt, Shailene Woodley, Scott Eastwood, Timothy Olyphant, Nicolas Cage, Zachary Quinto, Joely Richardson, Melissa Leo Žanr: biografija, drama, triler Sadržaj: Snouden je pustio u medije hiljade povjerljivih informacionih podataka 2013. godine. Podigla se medijska hajka na američku Nacionalnu službu bezbjednosti zbog prikupljanja podataka

o internet aktivnostima i prisluškivanja telefona miliona običnih Amerikanaca i desetina svjetskih lidera. JESEN SAMURAJA Na redovnim repertoarima od 6. oktobra 2016. Režija: Danilo Bećković Uloge: Petar Strugar, Hristina Popović, Nikola Kojo, Sergej Trifunović, Andrija Milošević, Vesna Trivalić, Katarina Žutić, Miodrag Miki Krstović Žanr: romantična komedija Sadržaj: Ovo je ljubavna priča sa mnogo smijeha, ali i nježnih emocija. Glavni junak, Vladica (Petar Strugar) je profesionalni karatista, šarmantni bonvivan koji je nekada bio veliki talenat, ali nije napravio veliku karijeru zbog prevelike sklonosti ka provodu i noćnom životu. Po okončanju karijere vraća se u rodni grad i zaljubljuje se u Snežanu (Hristina Popović) i vezuje za nju i njenog malog sina Vukašina. Vladica želi da se brine o njima, ali shvata da ne umije da radi ništa osim karatea. Njegova potraga za poslom koji bi mu omogućio da brine o porodici koju je upravo počeo da stvara, dovodi ga u niz urnebesnih situacija. DŽEK RIČER – BEZ POVRATKA (JACK REACHER: NEVER GO BACK) U bioskopima od 27. oktobra 2016. Režija: Edward Zwick Uloge: Tom Cruise, Cobie Smulders, Aldis Hodge, Danika Yarosh, Patrick Heusinger, Holt McCallany, Robert Knepper Žanr: akcija Sadržaj: Džek Ričer (Tom Kruz) se vraća sa svojim specifičnim oblikom pravde u željno iščekivanom nastavku “Džek Ričer – Bez povratka”. Major Suzan Tarner (Kobi Smolders) je vojni major i predvodi Ričerovu staru istražnu jedinicu. Ona je uhapšena zbog izdaje, a pošto zna da je nevina, Ričer mora da je izbavi iz zatvora i otkrije istinu koja stoji iza ogromne vladine zavjere kako bi skinuo ljagu s njihovih imena i spasio im živote. Dok bježe od zakona, Ričer će otkriti potencijalnu tajnu iz svoje prošlosti koja bi mogla zauvijek da mu promijeni život.

tv vodič

psihologija

Najbolji testovi i skale

PETAK, 2. 9. 2016.

KaKo se pravilno određuje Koeficijent inteligencije Postoje Bineova i Katelova skala za mjerenje IQa, a najčešći testovi su Stanford-Binetov i Vekslerov test inteligencije. Prvi instrument namijenjen proučavanju kompleksnih mentalnih funkcija konstruisao je 1905. godine Binet i to za potrebe izdvajanja djece koja usljed zastoja u mentalnom razvoju ne mogu da prate normalnu školsku nastavu. Prvih deset godina posle objavljivanja, Binetov test i njemu slična sredstva korišćena su prvenstveno za ispitivanje djece ili umno zaostalih. Binet je standardizovao svoju skalu inteligencije samo do petnaeste godine starosti. Praktičari su, međutim, uvidjeli da se testovi inteligencije mogu upotrebljavati i za odrasle (najprije je to bila populacija u zatvorima i psihijatrijskim klinikama). Tek 1917. godine, kada je američka armija angažovala psihologe da bi joj pomogli pri klasifikaciji regruta, došlo je do šire upotrebe

testova inteligencije u ispitivanju odraslih. Rat sa svojim potrebama za masovnim testiranjem doprinio je konstrukciji novih testova inteligencije koji su se mogli zadavati grupno. Količnik inteligencije predstavlja odnos između rezultata koji ispitanik postiže na određenom testu inteligencije i rezultata koji postiže prosječna osoba istog kalendarskog uzrasta na istom testu. Oba rezultata izražena su na isti način obilježavanja, tj. IQ=postignuti skor/očekivani prosječni skor za određeni uzrast. Konstantnost IQ-a je osnovna postavka svih skala u kojim su relativni nivoi inteligencije izraženi pomoću njega. IQ jednostavno znači da je inteligencija neke određene osobe u svakom trenutku definisana njenim relativnim položajem među vršnjacima uzrasne grupe. Ovo znači da iako se apsolutni kapacitet jedne osobe može izmijeniti, njen relativni položaj, pod normalnim

okolnostima, neće. Prosječna osoba spada u srednjih 50% neke grupe, a prema konsenzusu prosječni IQ ima vrednost 100, dok za sve ostale IQ vrijednosti nema ni istorijskih, ni statističkih obaveza. Ipak, kod većine testova kao donja granica tzv. prosječne inteligencije uzima se IQ=90. Natprosječna inteligencija Brojčano isti količnici inteligencije sa različitih testova mogu da predstavljaju različite nivoe inteligencije. Činjenica da su razni autori stvarali svoje vlastite klasifikacije inteligencije otežavala je saglasno i ujednačeno označavanje i interpretiranje rezultata, što je neophodno potrebno. Da bi se izbjegla konfuzija nastala usljed nediskriminativnog izjednačavanja količnika inteligencije dobijenih na različitim testovima, izgledalo je razumno pokušati sa redefinicijom osnovnih kategorija inteligencije na osnovu eksplicitnih statističkih kriterijuma.

Predložena klasifikacija se zasniva na tome da svaki nivo inteligencije ima klasni interval koji obuhvata niz IQ-a koji se nalaze na mjerljivoj udaljenosti od prosjeka, a ove udaljenosti su izražene kao množioci standardne devijacije. Postoje Bineova i Katelova skala za mjerenje IQ-a. Dok testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predstava, učenja i savlađivanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov i Vekslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka verzija francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ga je koristio Levis Terman 1916, psiholog na fakultetu Stanford. Rezultat testa izražen je u jedinicama količnika inteligencije. Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog Vilijam Stern, a usvojio Levis Terman u Stanford-Binetovom testu inteligencije.

PETAK, 2. 9. 2016.

psihologija

Prvi instrument namijenjen proučavanju kompleksnih mentalnih funkcija konstruisao je 1905. godine Binet i to za potrebe izdvajanja djece koja usljed zastoja u mentalnom razvoju ne mogu da prate normalnu školsku nastavu. Prvih deset godina posle objavljivanja, Binetov test i njemu slična sredstva korišćena su prvenstveno za ispitivanje djece ili umno zaostalih.

IQ se izračunava iz statističkog postotka IQ se na početku računao kao mjerilo mentalne starosti osobe i njenog realnog razvoja, pomnožen sa sto. Na primjer, ako bi desetogodišnje dijete postiglo na testu inteligencije rezultat na nivou dvanaestogodišnjaka, njegov IQ bi bio: (12/10) X 100 = 120. Međutim, danas je mali broj testova koji se bave izračunavanjem mentalne starosti, ali se ipak rezultat testa izražava kao IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ. Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže re-

zultate oko sredine distribucijske krive, a vjerovatnoća postizanja rezultata daleko od sredine krive naglo opada. To pokazuje i sljedeći primer: na IQ skali otprilike dva od tri rezultata testa padaju između 85 i 115, a 19 od 20 rezultata padaju između 70 i 130. Osoba s rezultatom od 130 i više (gornjih 2,5%) smatra se natprosječno inteligentnom, a osoba sa rezultatom ispod 70 smatra se mentalno retardiranom. Za članstvo u Mensi potrebno je na standardnom testu inteligencije imati rezultat unutar gornjih 2% (IQ = 148), odnosno rezultat koji spada u gornjih 1 od 50.

Količnik inteligencije predstavlja odnos između rezultata koji ispitanik postiže na određenom testu inteligencije i rezultata koji postiže prosječna osoba istog kalendarskog uzrasta na istom testu. Oba rezultata izražena su na isti način obilježavanja, tj. IQ=postignuti skor/ očekivani prosječni skor za određeni uzrast.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK, 2. 9. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

I Izdajem jednosoban namješten stan studentima. Ulica Ivana Vujoševića, iza “Maše”. Cijena 230€. Tel.067/666-966

Izdajem jednosoban (41m2), namješten stan na Zabjelu u Ulici Radosava Burića. Tel.067/277478, 067/822-875

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 €. Tel.069/974-367

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 kilometara. Telefon 069/493-279

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel. 067/206-566

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata 30 km od Nikšića. Tel.067/898-614

USLUGE

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem 3.556m2 zemlje u Zeti. Tel.069/689-081

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12m2) ili mijenjam za stan. Telefon 067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

PLACEVI Urbanizovan plac, uži centar Žabljaka. Tel.068/003-602

Tivat, prodajem plac površine 375 m2 u obuhvatu DUP-a Gornji Kalimanj. Indeks zauzetosti 0,4, indeks izgrađenosti 0,8. Tel.069/031-521 Prodajem plac 1.370m2 u Murtovini. Na placu objekat u izgradnji površine 117m2, ima sve priključke, vlasništvo 1/1 bez tereta, 40€/m2. Tel.067/487-461 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000 m2 zemlje, selo Orašje i 1.600 m2, selo Grlić Danilovgrad. Tel. 069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Telefon 067/390-767

REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji koriste naše računovodstvene usluge. Akcija! Tel. 069/221-974 Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

GAĐEVINSKE USLUGE

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Telefon 067/809-806

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Telefon 069/160-705

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK, 2. 9. 2016.

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel. 069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel. 069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Telefon 069/101-460 Prodajem majstorske violine. Telefon 069/617-231

POSAO Art Gloria za stalni radni odnos traži domara za održavanje zgrada. Potrebno: iskustvo, vozačka B i osnovno poznavanje zanata. Tel.067/204-074 ili abex@t-com.me Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel. 067/831-662

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Tel. 067/652-650

UDŽBENICI Prodajem nove ukoričene knjige za 8. razred. Cijena 20€. Tel.067/602-697

Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavajima (naslon leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

35 31

MALI OGLASI

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

36 •TVprogram 09:45 Serija: Brusko 11:15 Film: Sedamdeset i dva dana 13:00 Tačno 1 14:15 Serija: Paramparčad 15:00 Exploziv 15:25 Lud, zbunjen, normalan 16:30 Gilmorove 17:15 Južnjačko srce 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:20 Serija: Paramparčad 21:30 Serija: Lud, zbunjen, normalan 22:15 Serija: Urgentni centar 23:10 Noćni žurnal 23:30 Od Hana do Kana 01:00 Exkluziv 02:45 Serija: Južnjačko srce 03:30 Serija: Dvije djevojke bez love

PRVA Serija: Južnjačko srce, 17:15

09.00 Obrazovni program , r 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program: Brod, r 13.45 Montenegro all in one , r 15.30 Slobodna Evropa, Perspektiva , r 16.00 Fudbal: Crna Gora Češka, snimak 17.50 Fleš sport 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sav taj sport 21.00 Serijski program: Tajna starog mosta , r 22.00 Film

RTCG 2 Sav taj sport 20.15

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 11.00 Vijesti 11.06 Vijek pisaca 13.06 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Alternativa 14.05 Regionalna mreža 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.30 Serija: Džek Tejlor 18.20 Budva na pjenu od mora 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Akcenti 21.00 Van protokola 21.30 Film: Bijela pustolovina 23.40 Budva na pjenu od mora 00:35 Akcenti

RTCG 1 Film: Bijela pustolovina, 21.30

07:00 Jutarnji program - uživo - premijerno 10:00 Humoristička serija 10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 11:25 Loto najava 16:30 Humoristička serija 17:00 Toto info - uživo 19:30 Loto – uživo 20:00 Priča dana - premijerno 20:45 Smijeh kao lijek 21:00 Grad koji volim, r 22:15 Film premijerno 00:00 Priča dana, r

777 Na domaćem terenu 15.45

06:30 06:45 07:00 09:15 10:25 11:18 12:03 13:03 15:03 15:30 16:28 17:06 17:13 18:00 18:20 19:06 20:03 21:03 22:03 00:43 02:10

City M City kids M Dobro jutro 5 minuta kuvajte sa Džajom City kids M Skrivena kamera Sportisimo U žiži CG Meteo plus Opasna ljubav City M 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Info monte Premijera Elif Bahar Zehra Serija: Opasna ljubav Film: Intervencija Film: Obrazovanje Čarlija Benksa

PETAK, 2. 9. 2016.

10:00 Vijesti u 10 10:30 Život teče dalje, r 11:25 Bez granica specijal, r magazin 12:00 Vijesti u 12 12:45 Hotel Vavilon, r 14:00 Vijesti u 2 14:05 Meteo centar u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Tajne, r serija 15:00 Boje ljeta, emisija 15:30 Poaro, r 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:20 Tajne 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Život teče dalje 20:00 Poaro 21:00 Buka 22:30 Bez granica 23:00 Perspektiva, r 23:30 Poaro, r

PINK Info monte, 18:00

10:00 Dok. prog. Vrhovi Balkana 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 14:00 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Farma: emisija o poljiprivredi 21:30 Aljazeera 22:15 Motorsport magazin 22:45 Video katalog 23:05 Vrhovi Balkana 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Kućica u cvijeću 20.10

Informativa

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00

VIJESTI Serija: Poaro, 20:00

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

TV NIKŠIĆ Info pres 12.00

VOA Film Živa istina (r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija TV Ljetnji retrovizor Živa istina Forum Club A (r) A lista DW Euromaxx (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor biramo lidera Club A Forum Film

ATLAS Biramo lidera, 20.00

10:00 10:35 11:30 12:05 14:15 15:00 19:00 19:35 20:00 20:45 21:00 21:30 22:00 22:33 22:35 23:25 01:30

Serija Muzički program Muzički program Film Muzički program Film Polis Grad teatar Budva Dokumentarni program: Životi naši Bioskopske najave Serija Muzički program Polis Mali oglasi Na dva mora, r Film Video text

BUDVA Muzički program 11.30

TVPROGRAM•37

PETAK, 2. 9. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA RTCG 1, Bijela pustolovina 21.30

CINEPLEXX REPERTOAR BEN HUR 17:15; 19:45; 22:15 FRKA NA VJENČANJU 18:30; 20:30; 22:30 KIKORIKI: LEGENDA O ZLATNOM ZMAJU 15:00 LEDENO DOBA: VELIKI UDAR 15:15; 17:00 LJUBAV I PRIJATELJSTVO 20:45 ODRED OTPISANIH 16:30 OPASNE MAME 16:00; 18:00; 20:00; 22:00 OPASNOST IZ DUBINE 19:30; 21:15 PETLJA 17:30 PSI RATA 19:15; 21:30; 22:40 TAJNE AVANTURE KUĆNIH LJUBIMACA 15:45; 16:45; 18:50

Drugi svjetski rat, njemački piloti se sruše u divljini Norveške nakon što pogode britanski avion. Pronađu utočište od snijega u napuštenoj lovačkoj kolibi. Uskoro i britanski piloti i artiljerac stižu u kolibu gdje ih Njemci zarobe. Početne trzavice između neprijatelja prerašće u nemoguće prijateljstvo u ekstremnim uslovima gdje je da bi se preživjelo potrebna sloga.

Pink, Intervencija, 00.43 U Novom Meksiku nalazi se ekskluzivna rehabilitacijska klinika. Ona je sama po sebi posebna zato što u njoj na terapiju idu poznate i slavne osobe koje su umorne od slave i javnog života, posegnule za porocima. Klinika donosi novi način terapije iza zatvorenih vrata, pa se provodi u vremenskom periodu od 28 dana. Terapija se pokaže uspješnom, ali postoji i druga strana priče.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1

06.00 08.00 09.00 09.05 10.00 10.05 10.55 11.22 11.30 12.00 12.15 12.30 12.45 14.05 15.06 15.51 17.00 19.00 19.30 21.14 23.00 23.35 23.45 00.30

Vesti Jutarnji dnevnik Vesti Serija: “Život je čudo” Vesti Serija. “Put za Ejvonli” Moj heroj Protezanje Od zlata jabuka Dnevnik Sport plus Kulturni dnevnik Serija. “Karabudžan” S Tamarom u akciji Ovo je Srbija Serija: “Stižu dolari” Dnevnik Kviz: Slagalica Dnevnik Film: “Bruklin” Dnevnik Sportski dnevnik Serija. “Uvrnuti” Vesti

HRT 1

FOX

09.54 10.49 12.00 12.15 12.19 12.25

10.05 11.45

Dvorci Loare Dokumentarni film Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” 14.00 Serija: “Mekleodove ćerke” 14.50 Jelovnici izgubljenog vremena 15.10 Viktorijanska farma 16.12 Serija: “Roditelji i deca” 17.00 Vijesti 18.18 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.00 Dnevnik 20.00 Kulturni kolodvor 20.55 Film: “Obesite ga bez milosti” 22.36 Jevanđelje po Kloviću 23.00 Dnevnik 23.35 Serija: “Kuća od karata”

12.35 13.35 14.25 15.20 16.15 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 00.20

Serija: “Nečujno” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Serija: “Agent Karter” Simpsonovi Serija: “11.22.63” Serija: “Dosije Iks” Serija: “Kriminalci u odelima” Simpsonovi Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Film: “Čak i Leri, brak po meri” Serija. “Mornarički istražitelji”

ARENASPORT 1

MTV ADRIA

09.00

07.10

10.30 11.00 13.00 13.45 15.30 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 22.00 22.30 22.55 23.30

Košarka: Sutjeska Cibona Arenasport vesti Fudbal: Barnli Liverpul Fudbal, Liga Evrope, žreb Fudbal: Hajduk -Makabi Fudbal: Crvena zvezda - Sasuolo FIFA Football: Magazin Fudbal, najava kola italijanske lige Fudbal, najava kola francuske lige Fudbal, najava kola Superlige Srbije Fudbal: Radnik Metalac, uživo Weekly - MAGAZIN Engleski liga kup, pregled Arenasport vesti FOOTBALL STARS: Ep 40

08.10 08.20 09.10 10.00 11.00 12.00 12.10 13.40 14.40 15.00 15.30 16.20 16.30 17.10 18.20 19.00 19.20 19.30 20.00 20.50 21.00 22.30

10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Are You The One? Video Love Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domacica 3 From 1 Ridiculousness Summerblast Music 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Are You The One? Video Love Ridiculousness MTV Asks The Wanted 3 From 1 Summer Festival Report DFC 3 From 1 Video Love 3 From 1

ENIGMATIKA

PETAK, 2. 9. 2016.

FOTO UBOD

Ovako je jedan umjetnik predstavio realnost današnje omladine Pogled na Veronu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2397

8 5

7 1 6 8 2 5 3 4 www.sudokukingdom.com 8 5 8 2 4 9 3 6 7

1 7

6 3

5 6

2012-10-15

Medium level

Puzzle solution:

Daily Sudoku puzzle No. 2194

1 7

5 3 1

Sudoku puzzle No. 3174 2015-06-22

1 7

1 2

Sudoku puzzle No. 3173 2015-06-21

6 3

Medium level Play sudoku online at:

2013-05-06

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

6 7

1 7

3 4

2 8

5 1

PETAK, 2. 9. 2016.

Word Search Puzzle #L167CY

AFFIX Affix AROSE Arose CALORIE CASTS Calorie CLAIM Casts CLEVER Claim COBRA CRAWLED Clever DEARS Cobra DELIS DESCRIPTOR Crawled DISBURSEMENTS Dears EASED Delis

ENSUES ETHER Ensues FANGS EtherFILLS FLUTED Fangs GASES Fills HORSE HURTLE Fluted INDUCT Gases JESTS HorseLOCAL MOLASSES Hurtle MUZZLED Eased

Induct

Descriptor

Jests

Disbursements

Local

PAIRS Subdues PARES Muzzled PRESERVATIVE Tinsel REFUSE Totters Pairs RESULTS Pares SLEEKER Wrestle Preservative SOBER Refuse SOILS SOLAR Results SOURCING Sleeker SUBDUES TINSEL Sober TOTTERS Molasses

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Teško vam je da ostvarite dobre rezultate na poslovnom planu. Trudite se i dajete svoj maksimum, ali stvari jednostavno ne idu onako kako ste planirali. Razočarani ste.

BIK Prihvatite poziv ili podsticaj koji u vama pokreće bliska osoba. Osjećate da vas preplavljuje novi emotivni zanos i želja da više uživate u svom svijetu intime.

BLIZANCI Potrudite se da kontrolišete svoju impulsivnost. Potrebno je da preuzmete zaštitničku ulogu u određenim situacijama pred svojom porodicom. Obratite pažnju.

RAK Odličan dan za komunikaciju, potrudite se da budete odgovorni i da uradite sve što možete kako biste dobili odgovore na pitanja koja vas zanimaju. Neočekivana posjeta.

VAGA Važno je da budete pripremljeni za razgovor sa nadređenima. Vrijeme je da jasno izložite argumente i da se zauzmete za interese. Ništa novo na ljubavnom planu.

ŠKORPIJA Mnogo se premišljate oko toga kako da priđete osobi koja vam se dopada. Dok čekate i kalkulišete, neko drugi može iskoristiti svoju šansu. Nemojte sumnjati u sebe.

STRIJELAC Ako ste planirali da obavljate dupli posao ili da radite nešto paralelno van zvaničnog posla, danas je izvanredan dan. Jedna osoba će vas pozitivno iznenaditi.

JARAC Već danima osjećate umor, što se odražava i na vaše radne navike. Pitajte nekog od kolega za pomoć, iznenadićete se njihovom spremnošću da vam izađu u susret.

Soils

Solar

REBUS Sourcing

LAV Djelujete duhovito i iskreno, tako da osvajate simpatije na različitim stranama. Uz inteligenciju pokažite da posjedujete i neke druge osobine. Problemi sa zubima.

DJEVICA Šta god da radite, radićete sa lakoćom. Vodite računa o tome da ne pretjerate sa maštom, jer u tom slučaju možete izgubiti ionako nesigurno tlo pod nogama.

Rješenje iz prethodnog broja: Musa Sisoko

VODOLIJA Koristite stroge kriterijume kako biste maksimalno zaštitili svoje interese u poslovno-finansijskim pregovorima. Ne treba da se ponašate suviše strogo prema osobi.

RIBE Stalo vam je da napredujete na različitim stranama, ali primjećujete da se oko vas nalaze saradnici raznih profila. Neophodno je da primjenite provjerene obrasce.

SPORT

DAVID LUIZ

(Fudbaler Čelsija) Prethodne dvije godine u Pari Sen Žermenu su bile gubljenje vremena. Igranje protiv timova u Ligi 1 je kao igrati igricu Fifa na nivou početnika.

U BARU OVOG VIKENDA ČETVRTI MEMORIJAL

ČUVAMO USPOMEN

Sa jučerašnje konferencije

BALKANSKO PRVENSTVO U HERCEG NOVOM

Spektakl na tatamiju Ovaj vikend će u Herceg Novom sve biti u znaku tatamija i kimona. Džudo savez Crne Gore je spreman u subotu, u Sportskom centru Igalo počinje Balkansko prvenstvo na kojem će učestvovati oko 150 takmičara iz deset zemalja. “Herceg Novi ima priliku da vidi buduće olimpijske učesnike. Naša ekipa je mnogobrojna, oko 30-ak takmičara u svim kategorijama. Nadamo se da će pet učesnika biti na Olimpijskim igrama, koji će osvajanjem međunarodnih i svjetskih medalja biti viza za učešće na Igrama u Tokiju”, rekao je predsjednik našeg Saveza i Balkanske federacije Dragomir Bečanović. “Džudo savez je u obavezi da stvori što bolje uslove takmičarima, da se pripre-

maju, da su dobro motivisani i spremni da brane boje svoje zemlje”. Momak od koga se mnogo očekuje je Danilo Pantić aktuelni juniorski šampion Evrope sa svojim kolegama će pokušati da donese Crnoj Gori što bolje rezultate. “Prvenstvo Balkana kao i ostala takmičenja imaju po dva predstavnika samim tim takmičenje će biti masovnije što nam ide u prilog. Naša dužnost i obaveza je da branimo boje Crne Gore, ali i matičnog kluba. Daćemo sve od sebe kako u pojedinačnom, tako i u ekipnom nadmetanju. Spremali smo se dobro, nijesmo imali ljetovanje, a većinu vremena smo provodili u sali”, rekao je Danilo. “Nadam se da ćemo ostvariti zapažene rezultate”. A.K.

150

TAKMIČARA ĆE UČESTVOVATI NA BALKANSKOM PRVENSTVU U HERCEG NOVOM

Tradicija se nastavlja dvorana “Topolica” u Baru će ovog vikenda biti domaćin Memorijala “Ljubo Jovanović”, koji se četvrtu godinu zaredom održava u čast tragično nastradalog košarkaša i crnogorskog reprezentativca. Na ovogodišnjem turniru će učestvovati Budućnost Voli, Mornar, Zadar i juniorske ekipe Antivari i Šušanj. Biće ovo dobra prilika za članove ABA lige da vide u kakvoj su formi, a Vlado Šćepanović će u subotu (20.00h) debitovati na klupi “plavih”. “Učestvovanje na ovom turniru je čast za sve nas i uradićemo sve da ga dobrim nastupom uveličamo. Vijest o njegovoj tragičnoj smrti još nam je urezana u sjećanje i zato ovaj turnir ima posebnu važnost za sve ljude koji vole košarku u Crnoj Gori, ali i šire”, istakao je Japanac na jučerašnjoj konferenciji. Najzanimljiviji meč turnira nas očekuje u nedjelju - od 20 sati se igra crnogorski derbi. “Ovaj turnir je jedan od načina da sačuvamo uspomenu na Ljuba. Takva tragedija ostavlja dubok trag ne samo njegovoj porodici već i svima nama. Pokušaćemo da dobrom košarkom

ĐORĐIJE PAVIĆEVIĆ OVAJ TURNIR JE JEDAN OD NAČINA DA SAČUVAMO USPOMENU NA LJUBA. TAKVA TRAGEDIJA OSTAVLJA DUBOK TRAG NE SAMO NJEGOVOJ PORODICI VEĆ I SVIMA NAMA. POKUŠAĆEMO DA DOBROM KOŠARKOM I ATMOSFEROM PODIJELIMO TUGU ŠTO LJUBA VIŠE NAMA, ALI I DA SJEĆANJE NA NJEGA UČINIMO NA NAČIN KAKAV PRILIČI SJAJNOM ČOVJEKU I KOŠARKAŠU KAKAV JE BIO

i atmosferom podijelimo tugu što Ljuba više nama, ali i da sjećanje na njega učinimo na način kakav priliči sjajnom čovjeku i košarkašu kakav je bio”, rekao je trener Barana Đorđije Pavićević. Otac Ljuba Jovanovića, Milorad, se zahvalio Mornaru i Budućnosti, Košarkaškom savezu Crne Gore, kao i drugoj Sudijskoj klinici koja je jedan od suorganizatora turnira. “Posebnu zahvalnost dugujem i Košarkaškom klubu Zadar koji već drugi put učestvuje na ovom memorijalnom turniru”, kazao je Milorad. Podsjetimo, bivši as Budućnosti, Lovćena, Arkadikosa i Kaoda ubijen je 30.

RASPORED 18.00h 20.00h 18.00h 20.00h

PETAK Mornar - Antivari Mornar - Zadar SUBOTA Antivari - Šušanj Budućnost Voli Zadar

NEDJELJA 18.00h Mornar - Šušanj 20.00h Mornar - Budućnost Voli juna 2011. godine na Cetinju, usljed pokušaja razbojništva u kazinu Lutrija. U vrijeme turnira će se održati i pomenuta sudijska klinika u organizaciji Udruženja košarkaških su-

ČETVRTAK, 1. 9. 2016.

TIP DANA

Deri siti - Galvej

UTAKMICA ODIGRAO JE DAVID LUIZ U DRESU PSŽ-A I POSTIGAO TRI GOLA

kvota 1,80

Foto: OSCG

LNI TURNIR ª LJUBO JOVANOVIĆº

NU NA LJUBA Sjećanje na Ljuba ne blijedi: Vlado Šćepanović trener Budućnost Volija i Đorđije Pavićević strateg Mornara

Sa jučerašnjeg meča u Bijelom Polju

ODBOJKAŠI BOLJI OD MAKEDONIJE U BIJELOM POLJU 3:0

Boškan: U odličnoj smo formi

Sve je izgledalo mnogo bolje nego u mečevima protiv Turske u Izmiru, a kada su na svom nivou pobjeda ne dolazi u pitanje - odbojkaši Crne Gore savladali su Makedoniju 3:0 (25:18, 25:16, 25:23) u Bijelom Polju. Naša selekcija je meč počela u sastavu: tehni-

dija Crne Gore. Na seminaru će učestvovati 90 arbitara iz Crne Gore i regiona, kao i sudije iz Hong Konga, Singapura, Egipta, Rusije, Austrije, Poljske i Velsa. Predavači su prvi čovjek FIBA zadužen za suđenje Finac

Foto: jedro.bar

Sve je spremno i za drugu Sudijsku kliniku “Montenegro 2016” koju organizuje Udruženje košarkaških sudija Crne Gore

Karl Jugenbrand, Goran Radonjić (direktor francuske federacije i FIBA instruktor), i poznati arbitri Ilija Belošević i Sreten Radović koji su sudili na nedavno završenim Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru. A.K.

čar Simo Dabović, korektor Miloš Ćulafić, primači Božidar Ćuk i Marko Vukašinović, srednji blokeri Gojko Ćuk i Ivan Ječmenica i libero Nikola Lakčević. Najbolji u redovima “crvenih” je bio upravo Ćulafić koji je pokazao da se potpuno oporavio od povrede.

“Zadovoljan sam prikazanom igrom, posebno smo bili dobri u elementima servisa i prijema. Takođe u ovoj fazi priprema momci su odličnoj formi što se vidi i na terenu”, rekao je selektor Slobodan Boškan. Isti rivali će igrati i danas (16.30h). A.K.

Proslavljeni crnogorski stručnjak Igor Kolaković je juče posjetio Odbojkaški savez Crne Gore gdje se sastao sa predsjednikom OSCG Cvetkom Pajkovićem. Na sastanku se razgovaralo o trenutnoj situaciji u crnogorskoj odbojci kao i budućem razvoju ovog sporta.

SPORT

PETAK, 2. 9. 2016.

REZULTATI

Sutjeska u Balkanskoj ligi

Grčka - Mađarska 17:18 (p.p) Srbija - Italija 12:14 (p.p) Australija - Hrvatska 13:14 Crna Gora - Rusija 14:11

Prošle godine ABA lige, a ove godine Balkanska - košarkaši Sutjeske su potvrdili da će naredne sezone učestvovati u ovom takmičenju. Kako je objavljeno na zvaničnom sajtu takmičenja, Nikšićani su poslali sva dokumenta za registraciju i dobili su zeleno svijetlo za učešće. Ovo će biti povratak Sutjeske u Balkansku ligu nakon sezone 2014/15. gdje su stali u drugoj fazi. A.K.

POLUFINALA 19.40h 21.00h

Danas Mađarska - Hrvatska Italija - Crna Gora

Velika pobjeda protiv Rusije, na redu Italija: Juniorska reprezentacija Crne Gore

SP: CRNA GORA BOLJA OD RUSIJE 14:11 U POLUFINALU SA ITALIJOM

Nikšić odustao od MŽRKL zbog finansija Crna Gora je sljedeće sezone trebalo da ima dva predstavnika u Međunarodnoj ženskoj regionalnoj košarkaškoj ligi. Ali, od toga neće biti ništa - zbog teške finansijske situacije Nikšić 1995 je morao da odustane od takmičenja. “Imali smo želju i pokušali smo sve, ali nijesmo uspjeli da se konsolidujemo. Iako je rok za uplatu kotizacije pomjeren za 1. septembar poslali smo obavještenje da odustajemo od takmičenja jer smatramo da je tako poštenije, nego da tražimo dodatne rokove”, rekao je Mirko Baletić, trener Nikšića. A.K.

OSVETA JE SERVIRANA

Najavljivali su naši momci da će se revanširati Rusiji za eliminaciju u osmini finala sa Evropskih igara u Bakuu prošle godine, a to su i uradili - juniorska vaterpolo reprezentacija savladala je Ruse (14:11) i plasirala se u polufinale Svjetskog prvenstva koje se igra u Podgorici. Izabranicima Veljka Uskokovića na putu ka finalu stoji Italija (večeras 21h). Veoma zanimljiv meč viđen je sinoć na bazenu Sportskog centra “Morača”. Rusi su na početku meča koji je kasnio više od pola sata poveli 2:0, ali je naša selekcija uspjela da se vraća i na poluvrijeme otišla sa 7:6. U trećoj četvrtini “ajkulice” su ponovo imale -1 (7:8), ali je potom uslijedila furiozna igra Nikolasa Saveljića

Italijanski šok za “delfine”

Veliko iznenađenje u četvrtfinalu je priredila Italija - “azuri” su nakon peteraca savladali Srbiju (12:14). U regularnom dijelu je bilo 9:9, a Italijani su bili skocentrisaniji u izvođenju penala. Najefikasniji u redovima pobjednika je bio Masimo di Martire sa četiri pogotka, dok su na drugoj strani bolji od ostalih bili Nikola Lukić i Kristijan Šulc sa po dva gola. i drugova. Serijom 5:0 stigli su do potpunog preokreta 12:8 i Rusiji nije bilo spasa iako su pokušavali da se vrate u meč. Crnogorska selekcija je kon-

CRNA GORA - RUSIJA 14:11 3:3, 4:3, 3:2, 4:3

PODGORICA - Bazen SC “Morača”. Gledalaca: 750. Sudije: Valdou (Novi Zeland), Garibaldi (Argentina). Igrač više: Crna Gora 11 (8), Rusija 9 (1).

Tešanović (12 odbrana), Franeta 3, Ćetković 1, Saveljić 4, Matković, Dragović, Ukorpina 3, Mijušković, Radović 2, Banićević 1, Krivokapić.

trolisala meč do kraja i stigla do velike pobjede i polufinala. Najefikasniji u redovima naše selekcije je bio Saveljić sa četiri gola, Branko Franeta i Aleksa Ukropina su postigli po tri, a dva Đuro Radović. U listu strijelaca su se upisali i Savo Ćetković i Dušan Banićević. Rivala u polufina-

RUSIJA: Andrejev, Melentjev 1, Kučerenko, Zinurov, Sjemenov, Pronjin 3, Salimov 2, Šeikin 3, Krug, Šaihutdinov 2, Trusov (šest odbrana).

lu juniori dobro poznaju - ovo će im biti drugi meč na ovom šampionatu, nakon što su u prvom meču grupne faze remizirali 15:15. U drugom polufinalu se sastaju Mađarska (poslije peteraca savladali Grčku 18:17) i Hrvatska (bila bolja od Kanade 14:13). A.K.

US OPEN ODIGRANI PRVI MEČEVI U DVORANSKIM USLOVIMA, MUGURUSA ISPALA

KROV NIJE SMETAO RAFI I ENDIJU

Kiša koja je padala u Njujorku u noći između srijede i četvrtka uzrokovala je prvo zatvaranje krova na “Artur Ešu” u 135 godina dugoj istoriji Us opena. A u dvoranskoj atmosferi Rafael Nadal je deklasirao Andreasa Sepija i plasirao se u treće kolo 6:0, 7:5, 6:1. Sljedeći rival španskom teniseru će biti Andrej Kuznjecov koji je preskočio Alberta Ramosa. “Drago mi je što sam prvi koji je odigrao meč pod krovom, ali mogu da kažem da što se tiče uslova za igru ne-

ma velike razlike u odnosu na otvoren teren. Tribine su visoke, tako da se vjetar svakako ne osjeća, a i krov je na takvoj visini da ga ne primjećujete”, prokomentarisao je nekadašnji prvi teniser svijeta. A pod krovom je igrao i Endi Marej. Britanac je bez problema u tri seta odradio Marsela Granoljersa - 6:4, 6:1, 6:4. U ženskoj konkurenciji senzaciju je priredila Anastasija Sevastova. Letonka je savladala trećeg nosioca i šampionku Rolan Garosa Garbinj Mugurusu (7:5, 6:4). A.K.

PETAK, 2. 9. 2016.

SPORT

PRELAZNI ROK U ZNAKU POVRATAKA ŠIROM STAROG KONTINENTA

ZOV MILIONA VRATIO “ODANU” DJECU KUĆI Povratnici Asensio i Falkao

Nakon četiri godine ponovo na Old Trafordu: Pol Pogba

⌦ Aleksandar Popović

oderni fudbal izgubio je dušu, što nije neka novost. Hrpa miliona već godinama žari i pali prelaznim rokovima, a bezobrazno nadrealni transferi imaju svemoguću moć, pa i to da vraćaju odbjegle sinove kući.

Odanost u današnjem fudbalu iskazuje se samo putem bankovnog računa, a količina ljubavi pokazuje zavisno od broja nula. Nekada klupska djeca nisu ni odlazila iz svojih klubova (Franko Franko Barezi, Paolo Maldini, Franćesko Toti...), ...), a danas napuštaju svoje gnijezdo u potrazi za novcem, a vraćaju se i isključivo zahvaljujući novcu. To je ovog ljeta bilo evidentnije nego ikada ranije. Nego, da krenemo redom...

Traford”. Uporni “crveni đavoli” željeli su Francuza ponovo u svom dvorištu. Silna “ljubav” podgrijana je za rekordnih 105 miliona eura, a vezista dobio priliku da napokon pokaže šta zna u hramu engleskog fudbala.

POL POGBA Mančester Junajted Nakon četiri godine Mančester junajted vratio je Pola Pogbu na “Old

Mario Gece

DAVID LUIZ Čelsi Tog 13. juna 2014. Čelsi je prodao PSŽ-u Davida Luiza za rekordnih 49,5 miliona eura, čime je Brazilac postao najskuplji odbrambeni igrač u istori-

1 MILIJARDU I 165 MILIONA FUNTI POTROŠILI SU ENGLESKI KLUBOVI U PRELAZNOM ROKU, ČIME SU POSTAVILI NOVI REKORD.

ji. Međutim, dvije godine kasnije “plavci” su posljednjeg dana prelaznog roka odlučili da za 40 miliona vrate igrača koji je sa londonskim klubom osvojio Ligu šampiona 2012. i Ligu Evrope 2013. godine. MARIO GECE Borusija Dortmund Kada je 23. aprila 2013. go-

Tražeći pojačanje Real Madrid i Zinedin Zidan izvukli su “kec iz rukava”. Sjajni Marko Asensio, koji je doduše bio na pozajmici u Espanjolu, vratio se na Santijago Bernabeu stadionu i odmah pokazao da je igrač za aktuelnog šampiona Evrope, što je najbolje osjetila Sevilja u evropskom Superkupu, kao i Real Sosijedad u prvom kolu. Takođe, tu je i pomalo zaboravljeni Radamel Falkao, koji se nakon neuspješnih avantura u Mančester junajtedu i Čelsiju, vratio u zagrljaj Monaka, gdje će pokušati da oživi svoju golgetersku formu i vrati se u fudbalski život. dine njemački “Bild” otkrio da je Mario Gece dogovorio transfer u Bajern Minhen za 37 miliona eura, navijači Borusije Dortmund masovno su palili dresove svog miljenika, poručivši mu da je izdajnik. Ipak, 21. jula ove godine odbjegli sin se vratio nakon razočaravajuće tri godine u Minhenu i to za 25 miliona eura. MATS HUMELS Bajern Minhen

ALVARO MORATA Real Madrid Prije dvije godine Real Madrid želio je da se odrekne Alvara Morate, ali ne skroz. To je iskoristio Juventus i doveo Španca za 20 miliona eura. Ali, 21. juna “merengesi” su za 30 miliona eura vratili napadača, čime su iskoristili klazulu i dobili “gotov proizvod” iz Torina.

Jedan od najboljih štopera na svijetu Mats Humels kopirao je poteze Gecea i Roberta Levandovskog i stigao u Bajern. Tačnije, vratio se. Njemački reprezentativac je dijete kluba sa “Alijanc arene”, koji ga se odrekao 2008. godine, a sada je sa 38 miliona eura ispravio, ili makar pokušao Alvaro Morata da ispravi grešku.

DENIS SUAREZ Barselona Od 2013. do 2015. Denis Suarez igrao je za Barselonu B, nakon čega je poslat u Sevilju na pozajmicu, a zatim i u Viljareal, čiji je postao igrač. Ipak, nije puno trebalo klubu iz Gaudijevog grada da se “opameti”, pa je ovog ljeta 22-godišnji Španac vraćen za 3,5 miliona eura.

SPORT

PRIJATELJSKE UTAKMICE REPREZENTACIJE

Francuski šamar Italiji

PETAK, 2. 9. 2016.

ALEKSANDER ČEFERIN, KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA UEFE

IZ REGIONALNE LIGE U LIGU ŠAMPIONA

Francuzi pokorili Italiju u Bariju U reprizi finala Svjetskog prvenstva iz 2006. Francuska je u Bariju pobijedila Italiju (3:1) na debiju selektora Đampijera Venture kao selektora “azzurra”, golovima Antonija Marsijala, Olivijea Žirua i Lajvina Kurzave. Grčka je šokirala Holandiju (2:1), Španija Hulena Lopetegija utišala Belgiju (2:0), dok je evropski

šampion Portugal “petardom” počastio Gibraltar (5:0). SEMAFOR: Belgija - Španija 0:2 (Silva 34’, 62’ pen), Holandija - Grčka 1:2 (Vajnaldum 14’ - Mitroglu 29’, Đaniotas 74’), Portugal - Gibraltar 5:0 (Nani 27’, 55’, Kanselo 73’, Silva 76’, Pepe 79’), Italija - Francuska 1:3 (Pele 21’ - Marsijal 17’, Žiru 28’, Kurzava 81’). A.P.

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 Čeferina je podržao i Fudbalski savez Crne Gore

20.50hItalija - Crna Gora, vaterpolo

SPORTKLUB 1 10.00hF1 Monca, trening 1 14.00hF1 Monca, trening 2 17.45hSrbija - Italija, fudbal na pijesku 21.00hKordoba - Lugo, fudbal

SPORTKLUB 2 10.55hMoto GP, Silverston, trening 1 15.05hMoto GP, Silverston, trening 2

SPORTKLUB 3 19.00hMedveščak - Spartak, hokej na ledu

ARENASPORT 1 01:00hTrinidad i Tobago - Gvatemala, fudbal 03:30hPanama - Jamajka, fudbal

ARENASPORT 2 18.00hHelsinki - Zug, hokej na ledu 20.45hAviva čempionšip, ragbi

ARENASPORT 3 23.00hHonduras - Kanada, fudbal 02:00hHaiti - Kostarika, fudbal 04.00hEl Salvador - Meksiko, fudbal

ARENASPORT 4 21.30hSen Vinsent i Grenadini - SAD, fudbal

EUROSPORT 15.01hTrka oko Španije, biciklizam 19.58h US Open, tenis

EUROSPORT 2 23.00h

US Open, tenis

Svjetskom i evropskom fudbalu, kao i FIFA-i i UEFA-i potrebne su nove ideje. Kladionice su bolest svjetskog fudbala, a sume koje se plaćaju igračima su prevelike i nerealne, rekao je u razgovoru za Anadoliju Aleksander Čeferin, kandidat za predsjednika UEFA-e. Ugledni 49-godišnji advokat Aleksander Čeferin, predsjednik Fudbalskog saveza Slovenije, favorit je za nasljednika Mišela Platinija. U izbornu trku sa Mihaelom van Pragom, predsjednikom FS Holandije, i Angel Maria Viljarom, predsjednikom FS Španije, kandidovali su ga nacionalni savezi skandinavskih zemalja, podržavaju ga Balkanci, među kojima je i FSCG, FS Italije, Rusije, Turske, Republike Irske, Mađarske... Prema posljednjim procjenama i javnim obećanjima, Čeferin ima podršku oko 30 nacionalnih asocijacija članica UEFA. Predsjednik će postati jedan od tri kandidata, koji na Kongresu UEFA-e 14. septembra u Atini skupi najmanje 28 od 55 glasova čelnika saveza. “Teško je reći šta će biti u Atini. Za sada izgle-

REGIONALNA LIGA NE BI BILA UMJESTO NACIONALNIH LIGA. ONI KLUBOVI KOJI NE PROĐU U EVROPSKIM TAKMIČENJIMA DO NOVE GODINE, OD NOVE GODINE IGRALI BI TU REGIONALNU LIGU I KAO NAGRADA BIO BI ULAZAK U LIGU ŠAMPIONA ILI LIGU EVROPE da sve dobro. Podrška koju imam je iskrena i u njoj nema nikakvog interesa. Izbori su tajni i vidjećemo. Sve je moguće”, rekao je Čeferin, koji ima jasan plan. “Biću predsjednik i malih, i srednjih, i velikih. U svakom slučaju, lakše mogu da razumijem probleme malih, jer dolazim iz male zemlje i fudbalski malog saveza, nego neko ko taj osjećaj nema. Od bitnih stvari nikako ne smijemo da dopustimo nikakva zatvorena takmičenja za elitne države, ni klupska Superliga, ni reprezentativna. Apsolutno moramo ograničiti broj mandata u UEFA-i. Ne možeš da budeš na nekoj poziciji u tako bitnom sportskom tijelu 20 godina”, ja-

san je Slovenac. On smatra da je Euro sa 24 reprezentacije dobar format... “Svidjelo mi se. Jeste da je malo dugo takmičenje, ali i mali su imali više mogućnosti da se plasiraju i sa finansijskog aspekta dobar potez za UEFA-u. Takođe, potrebno je da napravimo odjeljenja za zaštitu fudbala. Kladionice i namještanja su bolest svjetskog fudbala. Takođe, antidoping treba da pojačamo. Treba da radimo još na finansijskom fer-pleju, zato što je svake godine razlika između klubova sve veća. Sume koje se plaćaju za igrače su prevelike i nerealne”, kategoričan je Čeferin. Kao predsjednik FS Slovenije bio je učesnik brojnih sastanaka saveza, a tema je regionalna liga. “Regionalna liga ne bi bila umjesto nacionalnih liga. Oni klubovi koji ne prođu u evropskim takmičenjima do Nove godine, od Nove godine igrali bi tu regionalnu ligu i kao nagrada bio bi ulazak u Ligu šampiona ili Ligu Evrope. Bio bi interes klubovima da igraju u tom takmičenju”, zaključio je Čeferin. A.P.

PETAK, 2. 9. 2016.

sport

ZASIJEDALA NOVA UPRAVA FK BUDUĆNOST

Budućnost mora da bude najbolja Djeca su uživala: Sa Danske škole fudbala u Pljevljima

FK BREZNICA BILA DOMAĆIN DANSKE ŠKOLE FUDBALA

Djeca uživala u fudbalu Pljevlja su od 15. do 18. živjela za fudbal i mališane - Danska škola fudbala, humanitarni projekat pod nazivom “Otvorene zabavne škole fudbala”, na sjeveru Crne Gore ugostila je 250 dječaka i djevojčica uzrasta od pet do 12 godina. Škola je poslije sedam godina zastoja ponovo obnovljena, a rudarski grad je premijerno bio sjajan organizator - sa djecom je radilo 12 trenera sa liderom Albinom Kondom (profesor fizičkog vaspitanja), a pravi domaćin je bio Fudbalski klub Breznica, koji ima i mušku i žensku ekipu… “Bilo je super, a još veće zadovoljstvo je to što su na treninzima mogla da se nađu sva zainteresovana djeca, nebitno da li se bave fudbalom”, rekao je glavni trener u FK Breznica Zo-

Kvalifikacije velika škola

Odmah po završetku Danske škole fudbala, ŽFK Breznica je morao da razmišlja o kvalifikacijama za Ligu šampiona - dame iz Pljevalja su učestvovale na turniru (igran od 23. do 28. avgusta) u Poljskoj, gdje su doživjele dva poraza i jedan remi. Šampionke Crne Gore su izgubile od domaćeg Medika iz Konina (9:0) i od rumunske Olimpije iz Kluža (10:0), dok su remizirale sa Parnom iz Estonije (0:0)… “Naša ekipa je bila ubjedljivo najmlađa na turniru”,

govori nam trener Zoran Vuković poslije povratka u Pljevlja, otkrivajući zadovoljstvo nakon premijernog učešća Breznice u kvalifikacijama za žensku fudbalsku LŠ… “Iskreno, nijesmo željeli da dovodimo pojačanja, jer smo imali namjeru da se predstavimo sa našim djevojkama. Osvojili smo bod, postigli dva gola, to je bitno, jer sve to utiče na koeficijent. Kvalifikacije su bile jedno veliko iskustvo za nas”, podvukao je Vuković.

ran Vuković, koji je projekat izgurao zahvaljujući Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Pljevlja i FSCG… “Hvala svima koji su nam pomogli, ali najveće

hvala ide djeci. Lopte koje smo dobili tokom Danske škole fudbala poklonićemo gradskim i seoskim školama u Pljevljima”, jasno je poručio Vuković. Kod djece nikada nema zlog rivalstva, pa su tako sa članovima Breznice trenirali dječaci iz FK Rudar i FK Nort star, kao i klinci koji su tuda prolazili, a vidjeli da se nešto na terenu dešava… B. T.

250 djece je okupila danska škola fudbala koja je održana u pljevljima

Zgrada FK Budućnost na Starom aerodromu Konstitutivna sjednica Odbora direktora FK Budućnost je održana u sasta- Nova uprava je na sjednici izrazila spremnost vu Žarko Burić, Vladimir da doprinese razvoju Tomović, Miljan Perović, kluba kroz unapređenje Dejan Feratović i Miroinfrastrukture , zatim slav Adžić, a u prostorjima kluba se desilo ono što organizacije moderne škole fudbala, te angažovanja se očekivalo - vlasnik kompanije “Normal company”, stručnjaka koji bi trebali Žarko Burić, novi je predda doprinesu ostvarenju sjednik odbora direktora, vrhunskih rezultata odlučeno je jednoglasno. A, na predlog novoizabranog predsjednika funkciju izvršnog direktora klu- tate uprkos brojnim proba od Budmira Miranovi- blemima”, stoji u saopšteća preuzeo je ekonomista nju uprave “plavih” u kome Velibor Bošković. Tako je ne piše koliko će im trajaBudućnost zvanbično do- ti mandat uprkos tome što bila upravu poslije 16 mjese govorili o narednih pet seci čekanja... godina... “Izborom Upravnog od“Nova uprava kluba je bora, zatim predsjednika na sjednici izrazila spreupravnog odbora i izvrš- mnost da doprinese razvonog direktora, klub je do- ju Fudbalskog kluba Bubio novo rukovodstvo ko- dućnost kroz unapređenje je će se u narednom perio- infrastrukture kluba, zatim du posvetiti organizacionoj organizacije moderne škoi finansijskoj konsolidaci- le fudbala, te angažovanja ji, ali i razvoju kluba. Od- stručnjaka koji bi trebali da luke donešene na sjednici doprinesu ostvarenju vrUpravnog odbora nastavak hunskih sportskih rezulsu napora Glavnog gra- tata. Budućnost zaslužuje da Podgorice i kompani- da bude prepoznat kao jeje “Normal company” u ci- dan od najozbiljnijih i najlju unapređenja upravlja- uspješnijih sportskih konja klubom koji je u pret- lektiva u Crnoj Gori, ali i u hodnom periodu ostvario regionu, pa je zadatak noznačajne sportske rezul- ve uprave da ostvari visoko postavljene ciljeve”, završava se u saopštenju. Tokom narednih pet Žarko Burić je jednoglasno godina (izvjesno je da će izglasan za predsjednika mandat toliko trajati), noOdbora direktora, a novo vi ljudi koji su došli će vodiime u plavom klubu je ti menadžment kluba, dok ekonomista Vladimir će Glavni grad ostati većinBošković koji će obavljati ski vlasnik. Kako je uprava zvanično funkciju izvršnog direktora. Sada se još čeka da se počela da radi, prvi potez Miloljub Ostojić promoviše se očekuje uskoro - Milou sportskog direktora o ljub Ostojić će biti promočemu smo pisali... visan u novog sportskog direktora o čemu smo već pisali. B.T.

SPORT

PETAK, 2. 9. 2016.

NOĆ ZA ZABORAV, NOĆ U REPREZENTACIJA CRNE G

Umjesto izjava po koje smo došli, gledali smo kako selektor Ljubiša Tumbaković po kiši objašnjava momcima kako da igraju protiv Rumunije

TRI BRZA POVRATAK

LOŠA KOMUNIKACIJA U FSCG NOVINARI OSTALI BEZ MATERIJALA

Ne trebaju nama izjave, već onima koji dolaze na stadion

Uobičajen novinarski razgovor pred trening reprezentacije, čekanje na obavezan brifing gdje se pojavi neko od “sokolova”, komunikacija sa reprezentativcem, posmatranje treninga, pa dolazak u redakcije kako bi se sve pustilo u etar - tako izgledaju dani sportskih novinara kada se sprema fudbalska reprezentacija Crne Gore pred kvalifikacone ili prijateljske utakmice. I tome se svi posvete, jer htjeli da priznamo ili ne, fudbalska selekcija je nešto najbitnije u ovom poslu. Bez obzira koliko bila (ne)uspješna. Međutim, pretposljednji trening “hrabrih sokolova” u Podgorici pred okršaj sa Rumunijom u Klužu (nedjelja, 4. septembar, 20.45) je bio u potpunosti drugačiji, a ispaštali su novinari - i ljubitelji fudbala koji danas neće moći da se informišu o stanju pred utakmicu - umjesto brifinga u 18.00 časova i treninga u 18.30 desilo se to da smo mogli samo da

Jučerašnji trening je počeo 45 minuta ranije od najavljenog, a o tome niko od predstavnika sedme sile nije obaviješten, čak nije znao niko ni iz Odjeljenja za medije FSCG. Zbog loše interne komunikacije ispaštali su novinari, naravno i čiatoci, koji su ostali uskraćeni za dešavanja pred važan okršaj sa Rumunijom

posmatramo kako se reprezentativci kisnu dok sprovode zamisli selektora Ljubiše Tumbakovića. Trening je počeo 45 minuta ranije od najavljenog (u 17.45), a o tome niko od predstavnika sedme sile nije obaviješten (u ponedjeljak je trening takođe počeo ranije, ali nam je svima javljeno iz FSCG), čak nije znao niko ni iz Odjeljenja za medije

FSCG. Neprofesionalno. I neozbiljno. S pbzriom da su se novinari pojavili u dogovoreno vrijeme, čekanje od sat vremena (trening se završio u 18.45, izjave bi dobili u 19.00) nije bilo u planu. Jer, čekaju nas i drugi zadaci, drugi sportovi... Dakle, zbog neprofesionalnosti i loše komunikacije u FSCG nismo u mogućnosti da vam prenesemo kako se “crveni” pripremaju za balkanske “trikolore” i otvaranje petih kvalifikacija za veliko takmičenje. Najviše su, jasno je, uskraćeni navijači Crne Gore, oni koji bodre tim i protiv Engleza, ali i protiv San Marina, koji žele da znaju šta se dešava pred važan okršaj sa Rumunijom. Bez potrebe - pogotovo pred početak novog ciklusa, kada dobra atmosfera treba da se osjeti na svakom koraku - počev od igrača, preko stručnog štaba, novinara, do navijača. Da se nešto slično više nikada ne ponovi... B.T.

⌦ Miloš Antić

mjesto dobre igre i rezultata koji će produžiti san, tri brza šamara za bolan povratak u stvarnost - mlada reprezentacija Crne Gore poražena je od Češke 0:3 u meču koji je otkrio sve mane ovog tima i pokazao probleme sa kojima se susrijeće ili će se tek susresti naš fudbal uopšte. Ako je nada u neko čudo i plasman na Evropsko prvenstvo postojala, ugašena je već nakon petnaestak minuta sumorne podgoričke večeri. Česi su očas-posla imali ogromnih 3:0 i bilo je jasno da one koji su se odlučili da četvrtak veče provedu pod Goricom, uz one koji

GRUPA 1 Crna Gora - Češka 1. Češka 8620 2. Crna Gora 8 3 3 2 3. Belgija 6402 4. Malta 7124 5. Letonija 6 1 2 3 6. Moldavija 7 1 1 5

0:3 24:7 20 10:11 12 9:4 12 3:15 5 9:10 5 3:11 4

Večeras: Letonija - Moldavija (16h), Malta - Belgija (18h). 6. septembar: Letonija - Crna Gora (16h), Belgija - Češka 18.45h)

su prirodom posla tu morali da budu, a i one dolje na terenu čeka mučenje. Deset minuta Crna Gora je provela u mračnom tunelu, svijetlo se nije ni naziralo, dok su gosti koristili sve greške uspavanih izabranika Mojaša Radonjića. Glupo napravljen penal (Lagator bez potrebe predugo vukao Šika, iako je činjenica da je švajcarski arbitar Klosner u trenutku kada lopta ne ide ka njima mogao da zažmuri, jer takvih duela u šesnaestercu ima napretek), pa dvije leteće akcije Čeha uz lake egzekucije i stavljena je tačka na sve snove o plasmanu među prve dvije selekcije kvalifikacione Grupe 1 za odlazak na EURO. “Kada se na ovakav način uđe u utakmicu, jasno je da protiv kvalitetne ekipe kao što je Češka nema šta da se traži”, poručio je nakon meča selektor Mojaš Ra-

PETAK, 2. 9. 2016.

KOJOJ NIŠTA NIJE IŠLO MLADA GORE DOŽIVJELA DEBAKL OD ČEŠKE

Joveta ne igra Evropu

Foto: Iva Mandić

0:3

Kordić 5 Raspopović 5 Kopitović 5 Kartal 5 (od 35. Boljević 5) Vico 5 Lagator 5,5 Hočko 5 Jovović 5,5 Kosović 5 (od 64. Janković - ) Mandić 5 (od 35. Vušurović 5) Đorđević 5,5 Selektor: Mojaš Radonjić 5

Češka 6’, 10’ - Šik 16’ - Čermak

Zima 6,5 Mateju 6,5 Luftner 6,5 Vraštil 6,5 Havel 6,5 Čermak 7 (od 76. Tetur - ) Hubinek 6,5 Travnik 7 Jankto 7 Černi 6,5 (od 63. Holcer - ) Šik 7,5 (od 81. Juliš -) Selektor: Viteslav Lavička 7

PODGORICA - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 1.500. Sudija: Stefan Klosner 6 (Švajcarska). Pomoćnici: Remi Zgragen 6, Marko Zurcer 6 (obojica iz Švajcarske). donjić. “Trčali smo loše, izgubili 70 odsto duela, teško je u ozbiljnom meču nadoknaditi sve propuste”. Pokušao je Radonjić sa dvije rane izmjene da ubrza igru (da je mogao vjerovatno bi promijenio kompletan tim), ali malo toga se promijenilo.

Sporo, smušeno, nepovezano, bez kvalitetnog pasa i ikakve ideje, sa čestim preskakanjem igre i uzaludnom trkom - bilo je ta noć u kojoj jednostavno ništa nije išlo. Vidjelo se to i u otvaranju drugog poluvremena kada je Luka Đorđević promašio ono

INTER PRECRTAO NAŠEG REPREZENTATIVCA

ŠAMARA ZA K U REALNOST

Crna Gora

SPORT

MOJAŠ RADONJIĆ: ZAŠTO SAM MIJENJAO BAŠ MANDIĆA I KARTALA? TRAŽIO SAM ODREĐENJA RJEŠENJA, ŽELIO DA UBRZAM IGRU, MOGAO SAM REALNO BILO KOGA DA ZAMIJENIM, S OBZIROM NA UČINAK, ALI MISLIM DA SU ONI NEKAKO BILI NAJPASIVNIJI što u 99 odsto slučajeva pogađa - zicer nakon jedinog kvalitetnog dodavanja u prostor za 90 i kusur minuta igre na najvećoj areni. Česi su do kraja umrtvili igru, spustili loptu, igrali se fudbala kao malo koja reprezentacija u glavnom gradu u nekoliko navrata propustili priliku da potpuno dokusure grogiranog rivala... “Nismo ličili na sebe, uticao je i taj penal, ne mogu da shvatim ni taj sudijski kriterijum, ali nema opravdanja. Kada gubite 3:0, nema mirnoće, nema kvalitetnog pasa, greške su prečeste..”, rekao je Radonjić.

Prije dva dana sportski direktor Intera Pjero Auslio potvrdio je da od prodaje Stevana Jovetića Fiorentini nema ništa, dan nakon toga naš reprezentativac - nije licenciran za Ligu Evrope! Dvadesetšestogodišnji Podgoričanin, koji se trenutno nalazi na pripremama naše selekcije za otvaranje kvalifikacija protiv Rumunije, nalazi se u društvu Žofrija Kondogbije, Žoaa Marija i Gabrijela Barbose Gabigola koje je Inter zbog pravila finansijskog fer-pleja odlučio da precrta. Jedan od uslova UEFE je da klub mora da registruje određeni broj igrača iz sopstvene škole, kao i domaćih fudbalera - Inter se odlučio za Antonija Kandrevu koji je plaćen Laciju 20 miliona eura, prije Žoaa Marija (stigao iz Sportnga) i Barbose (stigao iz Santosa) za koje su iskeširali skoro 70 miliona. Pomenuta četvorka je ispala iz kombinacija (u januaru 2017, ako Inter

prođe grupnu fazu postoji mogućnost promjene liste regostrovanih) zato što su u posljednja dva prelazna roka papreno plaćeni - Mario 40 miliona, Barbosa 29, Kondogbija je prošlog ljeta doveden iz Monaka za 31 milion, a Jovetić (računajući i pozajmicu i otkup) 17 miliona. Jovetić ove sezone u prva dva meča u Seriji A protiv Kjeva i Palerma nije odigrao ni minut - u Veroni je bio na klupi, na Đuzepe Meaci protiv Sicilijanaca na tribinama...

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

VLADA ODOBRILA SREDSTVA ZA PUMPE

TRAMP MEKSIKU

Dodatnih 270.000€ za Solanu Vlada je na jučerašnjoj sjednici dala saglasnost da se opredijeli dodatnih 270.000 eura iz kapitalnog i budžeta Ministarstva održivog razvoja i turizma, kako bi Nacionani parkovi (NPCG) na kvalitetan i siguran način upravljali ulcinjskom solanom. Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da su to dodatna sredstva za nabavku novih pumpi za održavanje i prepumpavanje kompletnog sistema, kako se ne bi izgubio ekološki kapacitet Solane tako što bi na prostorima gdje nema vode rasla trska. “Na ovaj način se stvaraju uslovi za postepeno uvođenje dodatne prob-

Platićete zid koji ću podići!

Gvozdenović

ne proizvodnje količine soli, koja ne samo da stvara dodatnu energiju, već obezbjeđuje ono što

je Solana - vještački biotop gdje se proizvodi so”, rekao je Gvozdenović nakon sjednice Vlade.

Predsjednički kandidat republikanaca Donald Tramp je nakon, za mnoge neočekivanog susreta sa meksičkim predsjednikom Enrikeom Pena Nijetom, poručio da će Meksiko platiti izgradnju zida koji on želi podići prema toj zemlji, kako je rekao, “100 posto”. Tramp je ponovo vratio tvrdoj liniji u odnosu prema imigraciji, koju je ranije nazivao “kriminal-

cima” i “silovateljima”, piše Radio Slobodna Evropa. “Sagradićemo veliki zid duž južne granice i Meksiko će platiti za zid vjerujte mi. Od prvog dana mi ćemo početi da gradimo neprobojan, fizički, visoki, moćni, lijepi zid na južnoj granici. Iskoristićemo najbolju tehnologiju uključujući i senzore iznad i ispod zemlje u tunelima”, rekao je on.

ZEMLJOTRES KOD NOVOG ZELANDA

Opasnost od cunamija

Snažan zemljotres jačine 7,2 stepena Rihterove skale pogodio je oblast kod obala Novog Zelanda, saopštio je Geološki institut SAD (USGS), a prenio Rojters. Agencija navodi da se

prema podacima USGS potres desio na oko 170 kilometara sjeveroistočno od grada Gizborna, na dubini od oko 30 kilometara. Vlasti su objavile “upozorenje na potencijalnu

opasnost od cunamija u svim obalskim područjima Novog Zelanda”. Stanovnici obalskih područja u blizini oblasti Ist kejpa upozoreni da bi trebalo da se evakuišu.

PUCNJAVA U ATLANTIK SITIJU

Ubijena jedna osoba

Najmanje jedna osoba je ubijena u pucnjavi u Atlantik Sitiju, u američkoj saveznoj državi Nju Džerzi, saopštili su zvaničnici te zemlje. Napadač je potom pucao u sebe, ali njegovo stanje sinoć nije bilo poznato, navo-

PANIKA U MOSKVI

Evakuisana biblioteka

Više od 1.500 posjetilaca i zaposlenih evakuisano je juče iz najveće ruske biblioteke u centru Moskve, nakon anonimnog telefonskog poziva o po-

stavljenoj bombi. Kako prenosi Russia Today više svjedoka je izjavilo lokalnim medijima da je u Ruskoj državnoj biblioteci u Mo-

skvi pronađen sumnjiv predmet, prije nego što je policija počela da izvodi ljude iz zgrade koja se nalazi nedaleko od Kremlja.

di AP. Pucnjava se dogodila juče popodne u dijelu grada, koji je poznat po tržnim centrima, navode istražitelji. Lokalni mediji prenose da je jedna osoba uhapšena nakon pucnjave.

GLAVNI GRAD PODGORICA

ODLUKU O IZRADI IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PROJEKTA „KASARNA MORAČA“ U PODGORICI

Na osnovu člana 31 i 53 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) i člana 72 Statuta Glavnog grada - Podgorice (’’Službeni list RCG – opštinski propisi’’, br. 28/06 i ’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 39/10 i 18/12) i Programa uređenja prostora Glavnog grada - Podgorice za 2016.godinu („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 13/16), Gradonačelnik Glavnog grada – Podgorice, donio je

ODLUKU O IZRADI IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PROJEKTA „KASARNA MORAČA“ U PODGORICI

Član 1 Pristupa se izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“, u Podgorici, u daljem tekstu: Izmjene i dopuna plana. Član 2 Izmjenama i dopunama plana je obuhvaćeno područje površine cca 12.20 ha i definisano je koordinatama tačaka:

Y 6604125.53 6604212.48 6604211.75 6604218.83 6604245.07 6604223.45 6604201.84 6604180.22 6604175.84 6604170.89 6604030.68 6603890.47 6603893.61 6603907.00 6603976.01 6604035.00 6604080.27

X 4701364.53 4701326.76 4701248.30 4701192.41 4701085.27 4700984.51 4700883.75 4700782.99 4700784.69 4700771.95 4700823.19 4700874.43 4700894.27 4700979.00 4701074.43 4701156.00 4701260.27

Član 3 Finansijska sredstva potrebna za izradu Izmjena i dopuna plana i pripremne poslove predviđaju se u iznosu od 25 000 €, koja će se obezbijediti od strane podnosioca inicijative. („A Nekretnine“ d.o.o. iz Podgorice ) Član 4 Izmjene i dopune plana izradiće se u roku od 190 dana i to: • pripremni poslovi na izradi Izmjena i dopuna plana • izrada Nacrta Izmjena i dopuna plana • pribavljanje mišljenja i utvrđivanje Nacrta Izmjena i dopuna plana • javna rasprava • izrada Predloga Izmjena i dopuna plana • pribavljanje saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma

40 dana 30 dana 45 dana 15 dana 30 dana 30 dana

Član 5 Pripremne poslove na izradi i donošenju Izmjena i dopuna plana, obavljaće organ lokalne uprave nadležan za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštite životne sredine. Član 6 Sastavni dio ove odluke predstavlja Programski zadatak za izradu Izmjena i dopuna plana i Odluka o izradi Strateške procjene uticaja Izmjena i dopuna plana na životnu sredinu. Član 7 Ova odluka objaviće se u dnevnom listu ’’Dnevne novine’’ i na Web sajtu Glavnog grada – Podgorica (www.podgorica.me). Pravo uvida u Odluku o izradi Izmjena i dopuna plana kao i u Programski zadatak kod nosioca pripremnih poslova imaju sva zainteresovana lica, shodno članu 32. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14). Član 8 Član 8 Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ’’Službenom listu CG-opštinski propisi’’. Broj: 01-031/16 - 6229 Podgorica, 26. avgust 2016.godine GRADONAČELNIK Slavoljub STIJEPOVIĆ

O b r a z l O ž e nj e Pravni osnov za donošenje Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta “Kasarna Morača”, u Podgorici, sadržan je u članu 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), a u skladu sa Programom uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2016.godinu („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 13/16). Članom 31 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano je: ’’Izradi lokalnog planskog dokumenta pristupa se na osnovu odluke koju donosi izvršni organ lokalne samouprave.’’ Osnov za izradu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta “Kasarna Morača”, u Podgorici je Program uređenja prostora za 2016. godinu (’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 13/06), poglavlje III Izrada planske dokumentacije, stavka 3.7. Planska dokumentacija predviđena smjernicama PUP-a i dokumentacija za koju će finansijska sredstva obezbijediti podnosilac inicijative, od interesa za Glavni grad. Inicijativu za izradu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta (br.01031/16-5985 od 15. avgusta 2016. godine), podnijelo je preduzeće “A Nekretnine” d.o.o. iz Podgorice, kojom je navedeno da je PUP-om Glavnog grada predmetni planski dokument predviđen za reviziju, i da do sada, po važećem planskom rješenju iz 2007.godine nije realizovano ništa od planiranih sadržaja. Takođe navode da je neophodno novim planskim rješenjem razraditi ovu lokaciju nudeći bolje rješenje, formirajući veličinom pogodnije urbani-

stičke parcele a poštujući vlasničku strukturu, i PUP-om planirane namjene. Inicijativom je, takođe, naglašena i spremnost finansiranja izrade izmjena i dopuna plana od strane podnosioca inicijative, u skladu sa članom 56, stav 2, Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14). Smjernice za izradu Izmjena i dopuna Plana, sadržane su u PUP-a Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kojim je planirana namjena za ovaj prostor: ”centralne djelatnosti”, koja se naslanja na korito rijeke Morače. U PUP-u je naglašeno, u tabeli 10.5 GUR Podgorica: smjernice za izradu i reviziju DUP-a i UP-a, da se, u slučaju revizije Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ „treba voditi namjenama površina iz PUP-a“. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), propisano je da se uređenje prostora zasniva na načelu usaglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru i privatnog interesa ali ne na štetu javnog interesa. Sredstva za izradu Izmjena i dopuna UP-a “Kasarna Morača” u Podgorici, obezbijediće podnosilac inicijative za izradu Izmjena i dopuna Plana. („A Nekretnine“d.o.o. iz Podgorice) U cilju sprovođenja postupka izrade i donošenja planske dokumentacije saglasno odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, stekli su se uslovi da Gradonačelnik Glavnog grada Podgorice donese Odluku o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta “Kasarna Morača” u Podgorici.

PROGRAMSKI ZADATAK ZA IZRADU Izmjena i dopuna UP-a „Kasarna Morača“ u Podgorici Podgorica, avgust 2016. godine I PRAVNI OSNOV Pravni osnov za izradu Izmjena i dopuna Plana sadržan je u odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), Programa uređenja prostora Glavnog grada – Podgorice za 2016. godinu (’’Službeni list CG – opštinski propisi’’, br. 13/16), i Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Službeni list CG’’, broj 24/10 i 33/14). II OBUHVAT I GRANICE PLANSKOG DOKUMENTA Izmjenama i dopunama Plana je obuhvaćeno područje površine cca 12,20 ha i definisano je koordinatama tačaka datim u članu 2 Odluke. Zahvat plana je zadat grafičkim prilogom Prostorno urbanističkog plana Podgorice - GUR Podgorica Režimi uređenja prostora. Područje predviđeno za izradu Izmjena i dopuna UP-a ograničeno je rijekom Moračom, ulicom vaka Đurovića i dijelom bulevara Ivana Crnojevića neposredno uz most “Millenium”. III PREDMET I CILJ IZRADE PLANSKOG DOKUMENTA Cilj izrade Plana je da se prostor u zahvatu planskog dokumenta organizuje i uredi u skladu sa načelima propisanim članom 5 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), i da se odrede sve specifičnosti područja zahvata i kontaktnih planskih cjelina koje će predstavljati uvodne smjernice za stvaranje odgovarajuće koncepcije planskog rješenja. Posebni cilj izrade ovog planskog dokumenta predstavlja primjenjivanje mjera urbane sanacije i urbane revitalizacije prostora kroz planiranje i razvoj nove urbane strukture u funkciji „centralnih djelatnosti“ uz razvoj saobraćajne i ostale infrastrukture. Posebnu pažnju treba obratiti na održivo korišćenje zaštićenih područja prirode uz korito rijeke Morače, a u skladu sa planiranjem sadržaja neophodno je predvidjeti uspostavljanje energetske stabilnosti, povećanje učešća obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i postizanje neophodnih standarda zaštite životne sredine. IV METODOLOGIJA IZRADE PLANA U postupku izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, potrebno je: • Sagledavanje ulaznih podataka iz Prostornog urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), važećeg UP-a “Kasarna Morača” iz 2007.godine, kao i ostale planske dokumentacije koja je radjena za ovaj i okolni prostor. • Analiza postojećeg stanja (sagledavanje programskih zahtjeva korisnika prostora); • Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto. V PLANSKI OSNOV Smjernice za izradu Izmjena i dopuna Plana, sadržane su u Prostorno urbanističkom planu Podgorice („Službeni list CG – opštinski propisi“, broj 06/14), kojim je planirana namjena za ovaj prostor: ”centralne djelatnosti”, koja se naslanja na “površine rijeka”, odnosno korito rijeke Morače. U PUP-u je naglašeno, u tabeli 10.5 GUR Podgorica: smjernice za izradu i reviziju DUPa i UP-a, da se, u slučaju revizije Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ „treba voditi namjenama površina iz PUP-a“. VI SADRŽINA PLANSKOG DOKUMENT A Sadržaj Urbanističkog projekta je definisan Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), članom 27, i Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Službeni list CG’’, broj 24/10 i 33/14), članom 25. Urbanistički projekat u skladu sa članom 27 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, sadrži sve elemente detaljnog urbanističkog plana i idejna rješenja objekata, što znači: granice i opis područja za koje se donosi; ažurne katastarske planove u digitalnom ili analognom obliku; izvod iz plana višeg reda lokalne samouprave sa namjenom površina, ocjenu postojećeg stanja prostornog uređenja, postavkama i smjernicama za odnosno područje; detaljnu namjenu površina; ekonomsko – demografsku analizu; plan parcelacije; indeks izgrađenosti i indeks zauzetosti; urbanističko – tehničke uslove za izgradnju objekata i uređenje prostora; kriterijume za primjenu energetske efikasnosti i korišćenja obnovljenih izvora energije; veličine urbanističkih parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najveći broj spratova, broj stanova, bruto razvijena građevinska površina i dr; građevinske i regulacione linije; trase infrastrukturnih mreža i saobraćajnica i smjernica i uslova za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; nivelaciona i regulaciona rješenja; tačke i uslove priključivanja objekata na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte; smjernice za zaštitu životne sredine; mjere za urbanističko i arhitektonsko oblikovanje prostora; mjere za zaštitu pejzažnih vrijednosti i realizaciju projekata pejzažne arhitekture odnosno uređenja terena; režim zaštite kulturne baštine; ekonomsko – tržišnu projekciju, način, faze i dinamiku realizacije plana i idejna rješenja objekata. Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta je propisano, članom 25 , da se Urbanistički projekat, može donijeti, ako je to predvidjeno prostorno-urbanističkim planom lokalne samouprave, za uža područja kojima predstoji značajnija i složenija izgradnja, odnosno koja predstavljaju posebno karakteristične cjeline. Urbanistički projekat po Pravilniku sadrži i: - opis područja za koje se donosi; - elemente urbanističke regulacije i urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata i uredjenje prostora (prostorni raspored, kapacitet, površine pod objektima i slobodne

površine; indeks izgradjenosti i indeks zauzetosti; broj korisnika površina i objekata - broj stanovnika i zaposlenih; veličina urbanističkih parcela, vrste objekata, visinu i orijentaciju objekata, najveći broj spratova, broj stanova, bruto razvijena gradjevinska površina i dr.; gradjevinske i regulacione linije; nivelaciona i regulaciona rješenja; tačke i uslove priključivanja objekata na saobraćajnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte); - uporedne tabele postojećih i planskih bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama) Urbanistički projekat ne smije da odstupi od pravila uredjenja i pravila gradjenja koja su definisana prostorno urbanističkim planom lokalne samouprave. Urbanistički projekat sadrži naročito: - situacioni prikaz urbanističkog i parternog rješenja, odnosno dispoziciju objekata sa nivelacionim i regulacionim rješenjem; - idejna rješenja objekata (osnove, presjeci i izgledi, siluete, krovovi, boje, detalji opreme i sl.); - situacioni plan saobraćajnica; - skupni prikaz komunalne infrastrukture sa priključcima na spoljnu mrežu ili idejna rješenja komunalne infrastrukture sa sinhron planom za veće komplekse, a po potrebi i plan pojedinačnih instalacija i gradjevina (situacija i profili); - plan uredjenja terena i neizgradjenih površina (zelenilo, popločavanje, urbana oprema). - analiza uklopljenosti planiranih objekata u kontekst (studija vizuelnog uticaja, 3D model, maketa) Urbanistički projekat može da sadrži i varijantna rješenja. Planski dokument se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Planski dokument sadrži i analitičko - dokumentacionu osnovu i opštu dokumentaciju kao obavezne priloge. Tekstualni dio planskog dokumenta sastoji se od teksta, koji prate karte i crteži u odgovarajućoj razmjeri,kao i tabele, dijagrami, grafikoni, fotografije i sl. Tekstualni dio planskog dokumenta sadrži: - uvodni dio; - analitički dio; - opšte i posebne ciljeve; - planirano rješenje; - smjernice za sprovođenje planskog dokumenta. Uvodni dio sadrži: opis granice i površinu obuhvaćenog prostora, planski period, obrazloženje za izradu planskog dokumenta, zakonski osnov, izvod iz programskog zadatka. Analitičkim dijelom, daje se prikaz postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora, koji se sastoji , u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, od: 1) analize prirodnih karakteristika planskog područja; 2) analize postojećeg stanja namjena i kapaciteta područja obuhvaćenog planom; 3) analize postojećih fizičkih struktura, objekata infra i suprastrukture (sa podacima o izgrađenim objektima, uključujući i neformalne objekte, izgrađene suprotno zakonu ili važećem planu); 4) ekonomsko - demografske analize: 5) analize postojeće planske, studijske i tehničke dokumentacije višeg reda, planskog i susjednih područja sa odgovarajućim izvodom; 6) analize područja koja su zaštićena propisom o prirodnoj, kulturnoj baštini i sl; 7) analizu obaveza preuzetih međunarodnim ugovorima; 8) ocjene iskazanih zahtjeva i potreba korisnika prostora koji su sastavni dio izvještaja o stanju uređenja prostora; 9) sinteznog prikaza postojećeg stanja uređenja prostora sa evidentiranim determinantama prostornog razvoja, tabelarnim prikazom prostornih pokazatelja i pregledom problema, ograničenja i potencijala planskog područja. Analiza i ocjena stanja u organizaciji, korišćenju i uređenju prostora, naročito sadrži: jasno izražene razlike između rješenja u planovima i stanja u prostoru, prikaz pozitivnih tendencija u prostornom razvoju, kao i mogućnosti rješavanja konflikata u prostoru. Ekonomsko - demografska analiza je stručna osnova kojom se ocjenjuju demografski trendovi na području obuhvaćenom planom i posljedice na stambenu i ostalu izgradnju, infrastrukturu, mrežu objekata javnih funkcija, komunalnih objekata i sl. Opšti ciljevi polaze od: zajedničkih interesa i ciljeva utvrđenih planskim dokumentom šire teritorijalne cjeline, strateških razvojnih dokumenata, politike racionalnog korišćenja prostora i zaštite životne sredine; načela održivog razvoja, kao i cilja postizanja balansiranog socijalno - ekonomskog razvoja. Posebni ciljevi sadrže sve specifičnosti područja za koje se izrađuje planski dokument i predstavljaju smjernice za izbor odgovarajuće koncepcije razvoja i izradu planskog rješenja. Planirano rješenje organizacije, uređenja i korišćenja prostora sadrži: 1) obrazloženje planiranog prostornog modela (koncepta); 2) koncepciju korišćenja, uređenja i zaštite planskog područja; 3) ekonomsko - tržišnu i demografsku projekciju; 4) faze realizacije; 5) mreže i objekte supra i infrastrukture; 6) podjelu na planske jedinice i zone; 7) uporedne tabele postojećih i planskih bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama); 8) uslove u pogledu planiranih namjena. Koncepcijom korišćenja, uređenja i zaštite područja obuhvaćenog planom izražava se prostorna dimenzija, u cilju sticanja potpunog uvida u stepen racionalnosti i prostorne usklađenosti planiranih aktivnosti u odnosu na prirodne uslove i prostorne resurse. Projekcija koncepcije daje se za čitav planski period, a posebno za prvu etapu realizacije. Projekcija sadrži i obrazloženje o načinu, obimu i dinamici finansiranja i realizacije planskih rješenja. Ekonomsko - tržišna projekcija je stručna osnova, koja se sastoji od ekonomskih procjena različitih varijanti u postupku planiranja, a koje služe izboru najboljih varijanti.

Ekonomsko - tržišna projekcija mora biti razrađena kroz planersko dokazivanje ekonomske i tržišne opravdanosti realizacije planiranih rješenja. Faze realizacije moraju biti jasno definisane, dokazane ekonomskim parametrima, koje mora da prati procjena troškova izgradnje planiranih infrastrukturnih sistema (troškovi opremanja i uređenja građevinskog zemljista). Smjernice za sprovođenje, u skladu sa vrstom planskog dokumenta, sadrže: 1) smjernice za dalju plansku razradu (oblici intervencija); 2) smjernice za faznu realizacije Izmjena i dopuna plana; 3) smjernice za zaštitu prirodnih i pejzažnih vrijednosti i kulturne baštine; 4) smjernice za zaštitu životne sredine; 5) smjernice za zaštitu od interesa za odbranu zemlje; 6) smjernice za spriječavanje i zaštitu od prirodnih i tehničko - tehnoloških nesreća; 7) smjernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije; 8) urbanističko - tehničke uslove i smjernice za izgradnju objekata. 9) smjernice za tretman neformalnih objekata i naselja. Grafički dio planskog dokumenta, u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, čine kartografski prikazi i grafički prilozi na kojima se, u zakonom propisanoj razmjeri, prikazuju postojeće stanje i planirani zahvati u prostoru. Grafički dio sadrži: 1) topografsku kartu odnosno topografsko – katastarski plan ili drugu ažurnu i ovjerenu podlogu sa granicom plana izdatu od strane nadležnog organa državne uprave; ukoliko se rade izmjene i/ili dopuna plana posebno se prikazuje granica obuhvata u kojem se mijenja ili dopunjuje određeni dio plana; 2) izvod iz planskog dokumenta višeg reda; 3) izvod iz planskih dokumenata područja koje plan obuhvata i kontaktnog područja; 4) inženjersko - geološke i seizmičke karakteristike terena; 5) stanje fizičkih struktura i namjene površina sa prikazom objekata izgrađenih suprotno zakonu ili planu; 6) administrativnu podjelu i podjelu na planske jedinice; 7) plan namjene površina i objekata javnih funkcija; 8) plan mjera, uslova i režima zaštite životne sredine, prirode i kulturne baštine; 9) stanje i plan zelenih i slobodnih površina (predjela); 10) stanje i plan saobraćajne infrastrukture; 11) stanje i plan hidrotehničke infrastrukture; 12) stanje i plan elektroenergetske infrastrukture: 13) stanje i plan telekomunikacione infrastrukture; 14) stanje i plan termotehničke infrastrukture; 15) plan parcelacije, nivelacije i regulacije; 16) plan sa smjernicama za sprovođenje planskog dokumenta (faze realizacije, oblici intervencija i dalja planska razrada). Grafički dio planskog dokumenta treba da sadrži i dvije sintezne karte, i to: - stanje organizacije, uređenja i korišćenja planskog područja (sa determinantama prostornog razvoja, odnosno konstantama u prostoru i ograničenjima za izgradnju) i - plan organizacije, uređenja i korišćenja planskog područja. U zavisnosti od vrste planskog dokumenta i primjenjene razmjere, na kartografskom prikazu ili grafičkom prilogu obrađuje se jedan ili više tematskih sadržaja, a na sinteznim kartama integralno se iskazuje postojeće stanje organizacije, uređenja i korišćenja prostora, odnosno integralni plan organizacije, uređenja i korišćenja prostora, ili veći broj srodnih tematskih cjelina (npr. sintezni plan infrastrukture). Broj kartografskih prikaza, odnosno grafičkih priloga, u zavisnosti od obima i načina prezentacije tematskih sadržaja, može se povećati ili smanjiti, u mjeri u kojoj je to neophodno za racionalno prikazivanje planskih rješenja. Grupisanjem više tematskih sadržaja na jednom kartografskom prikazu ili grafičkom prilogu ne smije se narušiti njihova čitljivost i preglednost, odnosno mogućnost identifikacije površina i objekata svake pojedine teme. Kartografski prikaz ili grafički prilog formatira se na dimenzije A4 ili A3. Sadržaj grafičkog dijela planskog dokumenta označava se metodama znakova, boja i šrafura u skladu sa ovim pravilnikom, a specijalističkih karata (inženjersko-geološke, hidrogeološke, pedološke, šumske, lovne, ribolovne osnove, karte nagiba terena i druge) u skladu sa propisima i standardima, kojima su uređene pojedine specijalističke oblasti. Analitičko - dokumentaciona osnova je prilog Izmjena i dopuna plana, koji čine stručni i drugi dokumenti na osnovu kojih je plan izrađen, ili koji su izrađeni u vezi s planom, a koji u svom izvornom obliku ne ulaze u sastav Izmjena i dopuna plana. Analitičko - dokumentacionu osnovu čine uslovi, smjernice i predlozi, neophodni za izradu planskog dokumenta organa, privrednih društava, ustanova i drugih pravnih lica nadležnih za poslove: projekcija privrednog i demografskog razvoja; vodoprivrede; elektroprivrede; saobraćaja; telekomunkacija; radio - difuzije; zdravstva; odbrane zemlje; kulture; stambeno - komunalne djelatnosti; geodetske, geološke, geofizičke, seizmičke i hidro meteorološke poslove; poslove statistike; poljoprivrede, šumarstva, turizma, zaštite prirode, zaštite kulturne i prirodne baštine; zaštite životne sredine i dr; Analitičko - dokumentacionu osnovu čine popis i odgovarajući izvodi iz dokumenata o činjenicama, okolnostima ili pitanjima relevantnim za izradu plana (informacije, izvještaji, saopštenja, analize, studije, ekspertize, recenzije, konkursna rješenja i preporuke, stručna mišljenja, programi, planovi, projekti, kartografske publikacije, izvodi iz evidencija, zapisnici, napisi u sredstvima javnog informisanja, izvodi iz udžbenika i drugih naučnih i stručnih publikacija, filmski, video i zvučni zapisi, fotografije, itd.). U toku pripreme analitičko - dokumentacione osnove izrađuje se sintezni tekstualni i grafički prikaz relevantnih studija, studijskih priloga, separata, ekspertiza, dokumentacije o korisnicima i vlasnicima zemljišta, bilansa i sl. Kada se za određene oblasti od posebnog značaja za planiranje razvoja ne raspolaže odgovarajućim informacijama, mogu se izvršiti dodatna istraživanja u cilju izrade posebnih studija, elaborata i ekspertiza pojedinih oblasti, a u cilju rješavanja konkretnih problema u prostoru. Za potrebe izrade Prostornog plana Crne Gore; prostornog plana posebne namjene; detaljnog prostornog plana i prostorno - urbanističkog plana lokalne samouprave, u sklopu izrade analitičko - dokumentacione osnove pripremaju se i adekvatne bazne studije i istraživanja. VII ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Planiranje i razvoj prenosnog sistema se mora bazirati na sljedećim zahtjevima:

• Očuvanju postojeće i daljem povećanju sposobnosti mreže da održava ugovoreni nivo usluga; • Zadovoljenju zahtjeva korisnika mreže za povećanje kapaciteta mreže u cilju obezbjeđenja utvrđenih standarda napajanja i • Izbjegavanju ograničenja u mreži kojima se onemogućava ostvarenje bilateralnih ugovora između snabdjevača i potrošača. U gradskom području novoplanirane TS 10/0,4 kV treba izvoditi prema tehničkoj preporuci TP-1b „Distributivna transformatorska stanica DTS - EPCG 10/0,4 kV“, donesenim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica „Elektroprivrede Crne Gore”, AD – Nikšić. • Trafo-stanica je montažno-betonska sa srednjenaponskim postrojenjem u SF6 tehnologiji sa stepenom izolacije 24 kV.U posebnom slučaju, trafo-stanica se može ugraditi i u objekat u ravni terena. • Trafo-stanica treba da bude bar jedan put prolazna na strani srednjeg napona. • Trafo-stanica će se izvoditi za snage 630 kVA, 2 x 630 kVA,1000 kVA i 2 x 1000kVA. • Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV. • Srednjenaponska oprema STS treba da bude sa stepenom izolacije 24 kV. • Primarni namotaj transformatora 10 kV treba da bude prespojiv na napon 20 kV . • Mreže srednjeg napona 10 kV u gradskom području treba izvoditi u konceptu otvorenih prstenova. Mreža se izvodi sa podzemnim jednožilnim kablovima XHE 49 A ,240 mm2, sa stepenom izolacije 24 kV. • Mreže srednjeg napona 10 kV u seoskom području treba izvoditi kao radijalne. Mreže se izvode kao nadzemne sa stepenom izolacije 24 kV. • NN mreža u gradskom području izvodi se isključivo kao kablovska radijalnog tipa, bez rezervi, podzemno. U slučajevima kada se radi o potrošačima od posebnog značaja, preporučuje se prstenasta niskonaponska mreža. • Osvjetljenje saobraćajnica planirati u skladu sa Preporukama za projektovanje, izvođenje i održavanje javne rasvjete na području Glavnog grada Podgorice. VIII TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA Izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a treba predvidjeti izgradnju telekomunikacionih čvorišta na područjima Dajbaba, Vranića, Beri, Stare Zlatice, Kakaricke gore, Balijača, Bijelog Polja u skladu sa ciljevima i zadacima razvoja telekomunikacione infrastrukture. Takođe, izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a, treba planirati izgradnju telekomunikacione kanalizacije u cilju povezivanja novopredviđenih lokacija telekomunikacionih čvorova sa postojećom telekomunikacionom infrastrukturom, kao i izgradnju zalazaka tk kanalizacije u pojedine zone unutar posmatranih područja, duž postojećih, kao i planiranih pristupnih saobraćajnica, u zavisnosti od planiranih sadržaja, u cilju efikasnijeg i lakšeg nalaženja tehničkih rješenja za buduće korisnike sa tih područja. U svim navedenim detaljima biće potrebno planirati i kablovska tk okna, u skladu sa planiranim objektima u zoni obuhvata. Trasu planirane tk kanalizacije potrebno je, gdje god je to moguće, uklopiti u buduće trotoare ulica i zelene površine. Izgradnju tk kanalizacije koja se planira, kao i tk okana, izvoditi u svemu prema važećim propisima i preporukama iz ove oblasti . Kroz izradu i izmjene DUP-ova, UP-ova i LSL-a, prilikom određivanja detaljnog položaja bazne stanice mora se voditi računa o njenom ambijentalnom i pejzažnom uklapanju, i pri tome treba izbjeći njihovo lociranje na javnim zelenim površinama u središtu naselja, na istaknutim reljefnim tačkama koje predstavljaju panoramsku i pejzažnu vrijednost, prostorima zaštićenih djelova prirode, arheološkim područjima i lokalitetima, te istorijskim građevinskim cjelinama. Za konačan položaj postavke baznih stanica preporučuje se izrada odgovarajuće Studije ili Procjene uticaja na životnu sredinu. Za proširenje kapaciteta telekomunikacione mreže prvenstveno koristiti postojeće saobraćajne i infrastrukturne koridore i težiti njihovom objedinjavanju u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprečavanju zauzimanja novih površina. Gdje god visina stuba, u vizuelnom smislu, ne predstavlja problem (mogućnost zaklanjanja i skrivanja), preporučuje se korišćenje jednog antenskog stuba za više korisnika. Postavljanjem antenskih stubova ne mijenjati konfiguraciju terena i zadržati tradicionalan način korišćenja pejzaža. Prirodnu šumsku vegetaciju zaštititi i koristiti za vizuelnu barijeru prostora antenskog stuba. IX HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA Planiranju infrastrukture prići u skladu sa planskim rješenjima i na osnovu prethodno provjerenih mogućnosti postojećih mreža hidrotehničkih instalacija. Planirati propisano dimenzionisane hidrotehničke instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima i za potrebe ukupnog kompleksa. Voditi računa o rješenjima kontaktnih zona. X SAOBRAĆAJ Saobraćaj u mirovanju Neophodan broj parking mjesta za svaku jedinicu građevinskog zemljišta, prema namjeni i veličini i za svaku namjensku zonu, utvrđuje se kao planska odrednica u planu sa detaljnom razradom i predstavlja obavezujuću sadržinu plana. Potrebe za parking mjestima procjenjuju se u zavisnosti od namjene planiranih površina i stanja sistema javnog gradskog saobraćaja, uz sagledavanje mogućnosti prostora. Biciklistički saobraćaj Formiranje infrastrukture za biciklistički saobraćaj je potreba koja će biti sve aktuelnija. Na svim gradskim saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na 4 trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, treba projektovati i biciklističke staze. Na ostaloj gradskoj putnoj osnovi, koja se ne može ili neće rekonstruisati, treba ispitati mogućnost obilježavanja biciklističkih staza na postojećim trotoarima i gdje god je to moguće i planirati, sa pravom prvenstva za bicikliste. Uz novoplanirane saobraćajnice obavezno je planiranje biciklističkih staza, pridržavajući se svih predviđenih propisa za projektovanje istih. Autoput je državni put koji je namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, sastavni je dio putnog povezivanja sa susjednim zemljama i utvrđen je prostornim planovima. Autoput je u saobraćajno-tehničkom smislu javni put posebno izgrađen i namijenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, koji je kao takav označen propisanim saobraćajnim znakom koji ima dvije kolovozne trake za saobraćaj iz suprotnih smjerova fizički odvojene (zelenim pojasom, zaštitnom ogradom i sl.) bez ukrštanja sa poprečnim putevima i željezničkim ili tramvajskim prugama u istom nivou i na koji se može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim javnim putevima na odgovarajuću kolovoznu traku autoputa. Poprečni profil sa minimum dvije kolovo-

zne trake, širine 3,50 m i razdjelnim ostrvom širine minimum 4 m. Magistralni put je državni put koji povezuje gradove ili važnija privredna područja Republike Crne Gore. Sastavni djelovi magistralnog puta su i izgrađeni priključci izvedeni u širini putnog pojasa1 . Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima. Regionalni put je državni put namijenjen saobraćajnoj vezi između značajnih centara lokalnih zajednica i povezivanju saobraćaja sa drugim javnim putevima jednake ili više kategorije ili na putni sistem susjednih država. Sastavni djelovi regionalnog puta su i priključci izvedeni u širini putnog pojasa. Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima. Lokalni put je javni put koji povezuje sela i naselja na teritoriji lokalne zajednice ili koji se nadovezuje na odgovarajuće puteve susjedne lokalne zajednice, a od značaja je za lokalni saobraćaj na teritoriji te lokalne zajednice. Poprečni profili, biciklističke i pješačke staze su definisani i označeni na odgovarajućim grafičkim prilozima. Gradske ulice su dionice puta u gradu ili naselju sa različitim stepenom infrastrukturne opremljenosti. Zavisno od toga, dijele se na glavne, sabirne i pristupne gradske ulice. Ovim planom se definišu glavne gradske i sabirne ulice, dok će se ostale definisati DUP-ovima, UP-ovima, LSL-a i smjernicama definisanim ovim Planom za područja gdje se neće raditi planska dokumentacija. Glavna gradska ulica u profilu ima četiri kolovozne trake, od kojih su po dvije za svaki smjer, zelene površine sa svake strane kolovoza, biciklističke staze i trotoare sa obije strane kolovoza. Gradske ulice – sabirne planirati tako da širina kolovoza bude 6 – 7m, sa dvostranim trotoarima, a gdje god je moguće planirati i zelene površine. Gradske ulice – pristupne planirati tako da širina kolovoza bude minimum 5 metara i gdje god je moguće planirati trotoare. Na svim planiranim proširenjima i novim vezama gradskih ulica podrazumijeva se izgradnja i ostale potrebne saobraćajne strukture (biciklističke staze, trotoari, stajališta za autobuse...). Pješačka staza je javni put koji je propisanom saobraćajnom signalizacijom obilježen i namijenjen isključivo za kretanje pješaka. Staze se predviđaju između dvije zelene površine, između saobraćajnica i uzvišenja i između saobraćajnica i zgrada. Opravdanost planiranja staza je ako oko 50 pješaka pređe datu putanju u jednom danu. Širina staze je minimum 1,5 m po dužii nagiba maksimalno 12%. Širina staze kombiovana sa saobraćajem je data u opisu odgovarajuće saobraćajnice. Biciklistička staza je izgrađena saobraćajna površina namijenjena za saobraćaj bicikla i bicikla sa motorom, koja se proteže duž kolovoza puta i od njega je odvojena i obilježena propisanim saobraćajnim znakom za obilježavanje biciklističke staze. Za stazu između dvije zelene površine širina je 1 m/jedna staza, između saobraćajnice i uzvišenja 1,50 m/jedna staza, između saobraćajnice i zgrade 1,75 m/jedna staza. Gabarit biciklističke staze uključuje zaštitnu traku od 25 cm i 50 cm. Daje se mogućnost korekcije profila prilikom izrade projektne dokumentacije u cilju utvrđivanja najracionalnijeg poprečnog profila i ukupnog tehničkog rješenja koje je moguće izvesti na predmetnoj trasi. Tip raskrsnice može se promijeniti DUP-om ili projektnim rješenjem ako se nakon analize uslova na terenu i sagledavanja saobraćajnih rješenja u kontaktnim zonama i protoka vozila pokaže da je bolje neko drugo rješenje raskrsnice. Planskim rješenjima treba planirati pretpostavke za nesmetano kretanje lica sa smanjenom pokretljivošću, projektovanjem oborenih ivičnjaka na mjestu pješačkih prelaza, kao i povezivanjem rampom denivelisanih prostora, obezbjeđenjem dovoljne širine, bezbjednih nagiba i odgovarajućom obradom površina. Putnu infrastrukturu planirati u skladu sa članovima 112, 113, 114, 115, 116, 117 i 118 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta. XI PEJZAŽNA ARHITEKTURA Rješavanjem ozelenjavanja prostora neophodno je postići optimalna pejzažna rješenja prostora za potrebe korisnika prostora odnosno • očuvati i revitalizovati postojeće parkove; • stvoriti zelene trgove i skverove kao „stepping stones“ koji povezuju linijske poteze zelenila sa zelenim površinama; • uspostaviti zelenu gradnju, stvarati urbane prostore u zelenilu; • potrebno je postojeće degradirane površine revitalizovati i pejzažno urediti i privesti ih namjeni; • stvoriti zeleni prsten grada kroz stvaranje manjih urbanih parkova po cijeloj teritoriji (postojeće blokovsko zelenilo); • neophodno je detaljnim razradama predvidjeti formiranje novih površina parkovskog karaktera i trgova, na svim mjestima koje omogućuju oblikovno i funkcionalno njihovo formiranje; • formiranje sistema za zalivanje u okviru zelenih površina. Pejzažno urediti zonu planskog dokumenta u skladu sa članovima 118 do 126 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14) u zavisnosti od planiranih sadržaja i namjena prostora. Parkovske površine potrebno je projektovati kao površine javnog karaktera sa mrežom puteva i staza koje povezuju ambijentalne prostore i kompozicijske elemente: platoe, elemente sa vodom, dječja igrališta, sportski tereni i dr. Na postojećim parkovskim površinama potrebno je sprovesti entomološka i dendrološka istraživanja-valorizaciju sadnog materijala čime bi se izvršila sistematizovana sječa i uklanjanje starih i bolesnih stabala. Sve postojeće dekorativne elemente u parkovima (fontane, skulpture, svjetlosne elemente), onamo gdje je to potrebno, revitalizovati kroz obnovu boja, popravku itd. Takođe, sve postojeće parkovske sadržaje, mobilijar, ograde, dječja igrališta potrebno je revitalizovati, oni koji su u teško zapuštenom stanju potrebno je zamijeniti novim. Dopunu sadnog materijala vršiti autohtonim i alohtonim visokodekorativnim sadnicama. Obnoviti degradirane sezonske cvijetnjake i stvoriti nove na površinama gdje je to moguće i gdje se ambijentalno i kompozicijski uklapaju u prostor parka. Stvoriti cjeline za rekreaciju pasivnu i aktivnu za sve starosne uzraste. Više od 50% površine parka treba da bude pod zelenilom. Prilikom projektovanja novih parkovskih površina potrebno je izvršiti snimanje postojećeg stanja. U sklopu oblikovanja gradskih ulica predviđa se značajan porast drvoreda. Nužno je da dogradnju primarnog uličnog sistema prati i uporedo podizanje drvoreda. Drvorede treba širiti posebno na potezima koji imaju reprezentativni karakter ili spajaju prirodno-rekreativna značajna područja. U planu zelenila predviđa se podizanje i višestrukih drvoreda kao vizuelnih barijera između različitih sadržaja namjene prostora. 1. Zakon o putevima (Sl. list RCG, br. 42/2004 od 22.6.2004. godine)

Na novoplaniranim trgovima potrebno je povećati procenat zelenila u vidu zasada visokodekorativnih vrsta alohtonih i autohtonih drveća, kao i stvaranja niskog sklopa biljaka u vidu žardinjera. Projektovati prostor sa otvorenim vizurama ka značajnim objektima - vjerskim, državnim, zdravstvenim itd. Pješačke ulice savremeno dizajnirati i popločati prirodnim materijalima. Koristiti moderan dizajn elemenata rasvjete uz uklapanje u postojeće arhitektonsko oblikovanje. Stvaranje drvoreda sa visokim drvorednim sadnicama moguće je formirati samo u novoprojektovanim ulicama u kojima je širina trotoara minimalno 2,5 m. U užim ulicama drvored se formira samo na sunčanoj strani ili obostrano, ali sa niskim drvorednim sadnicama. Kod formiranja drvoreda na parking mjestima potrebno je projektovati po jedno drvo na dva upravna parking mjesta, dok kod podužnog parkiranja na jedno parking mjesto po jedno drvo. Gdje postoji mogućnost kod dvostrukih drvoreda planirati između stabala zelene površine u vidu travnjaka. Koristiti biljne vrste koje imaju dubok korjenov sistem, čime bi se izbjeglo podizanje trotoara. Ujedno potrebno je birati vrste koje su otporne na zagađenje zemljišta, vazduha, buke itd. Rastojanje između pojedinačnih stabala iznosi od 6 do 12 m, pri čemu minimalno rastojanje od objekta iznosi 5 m. Izbjegavati vrste sa velikim medonosnim plodovima pr. Prunus cerasifera atropurpurea, Maclura aurantiaca itd. Koristiti vrste koje rastu u otežanim uslovima - zbijenom i zagađenom zemljištu, velikim količinama prašine na listovima, velikom intenzitetu buke. Na saobraćajnim ostrvima, na razdjelnim trakama, skverovima otvorenog tipa, kružnim tokovima itd. saditi isključivo biljni materijal niskog rasta sa sitnim listovima i plodovima, parterno zelenilo zbog preglednosti saobraćaja. Kružne tokove urediti kompozicijski i saditi visokodekorativan sadni materijal. Za saobraćajnice koje su riješene uz denivelaciju prostora saditi biljni materijal koji veže zemljište kao i vertikalno ozelenjavanje terena - koristiti puzavice. Tamo gdje nije moguće uvezati zemljište zbog prevelike denivelacije terena prostor je moguće urediti zelenim terasama, čije je zidove potrebno ozeleniti vertikalnim zelenilom. Zelenilo stambenih objekata i blokova predstavlja bitnu komponentu zelenog sistema grada. Osim estetske funkcije, zelenilo objekata i blokova ima izraženu i sanitarno-ekološku funkciju. Pješačke komunikacije unutar blokova spojene su sa vanblokovskim pješačkim stazama. U zavisnosti od intenziteta korišćenja širina staze se kreće od 1,5 do 3 m. Prostor je potrebno urediti zelenilom alohtonog i autohtonog biljnog materijala, ujedno zelenilom stvoriti prostore za pasivan odmor i odvojiti ih od dječjih igrališta zelenilom koje ima funkciju vizuelne barijere kao i tampon zone protiv buke. Voditi računa o osunčanosti, položaju drveća u odnosu na objekte, instalacije, mobilijar itd. Što se tiče ozelenjavanja parcela uz objekte, potrebno je urediti prostore između građevinske i regulacione linije, u širokim frontovima ulica koje nemaju drvored preporučuje se sadnja visokih drvorednih sadnica čime ulica dobija drvored, a vlasnik okućnice vizuelnu barijeru. Preporučuje se sadnja živih ograda umjesto stvaranja betonskih zidova. U slučajevima projektovanja betonskih ograda potrebno ih je ozeleniti vertikalnim zelenilom, različitim vrstama visokodekorativnih puzavica. Neophodno je obezbijediti min. 30-40% zelenih površina, u zavisnosti od položaja parcele, zone stanovanja i namjene. Prostorno urbanitičkim planom je za zonu ovog planskog dokumenta u pogledu pejzažne arhitekture predviđena namjena “zelenilo poslovnih objekata”, a naročito treba obratiti pažnju i na “zaštitni pojas” uz rijeku Moraču. Zelenilo administrativnih i poslovnih objekata, prije svega, ima estetsko-dekorativnu funkciju, u službi naglašavanja objekta. Koristiti visokodekorativne alohtone i autohtone vrste. Preporučuje se solitarna sadnja visokodekorativnih vrsta koje naglašavaju funkciju objekata. Izbjegavati vrste sa plodovima, šarenim listovima, toksične vrste kao i vrste sa trnovima i bodljama. Ujedno, izbjegavati prenatrpavanje prostora sadnjom biljaka, dati akcenat na travnjak kao bitan estetski element uređenja administrativnih i stambenih objekata. Najvažniji segment uređenja jeste travnjak koji naglašava uniformnost objekata. Pri parternom uređenju koristiti prirodne materijale geometrijskih oblika. Minimum 20% od ukupne površine mora biti pod zelenilom. Potrebno je urediti parking prostore linearnom sadnjom drvoreda. Na površinama gdje je prostorno moguće preporučuje se stvaranje prostora za miran odmor. Prostore je potrebno opremiti pratećim mobilijarom - kante za smeće, rasveta itd. Zaštitni pojasevi – uz saobraćajnice, vodoizvorišta (ZP) Zaštitni pojasevi mogu biti isključivo sanitarno-higijenskog karaktera ili zeleni zaštitni pojasevi. Sanitarno-higijenski pojasevi sprečavaju negativan uticaj buke, aerozagađenja, dominantnih vjetrova i štite prostor od dalje neformalne gradnje. Postavljaju se oko industrijskih/proizvodnih kompleksa, saobraćajnica, vodoizvorišta, pored vodotoka, ispod dalekovoda itd. BItan su elemenat urbanog zelenila jer pospješuju sanitanoekološku sliku grada kroz sprečavanje erozije, popravljanja mikroklime. U sanitarno zaštitnim pojasevima dozvoljeno je lociranje proizvodnih objekata manjeg stepena štetnosti, garaže, depoi javnog saobraćaja, skladišta i sl. Najmanje 40% površine zaštitne zone treba da je slobodno i iskorišćeno za ozelenjavanje Višefunkcionalni zeleni sanitarni pojasevi se formiraju kao rekreativni i dekorativni pojasevi u granicama građevinske zone, služe i kao sredstvo za ograničavanje nelegalne gradnje i prekomjerno širenje naselja u horizontalnom smislu, ali istovremeno kao rezervna zona za kasnije plansko širenje. Oko Podgorice je postojao zaštitni pojas koji je, prije svega, imao vjetrozaštitnu funkciju sa zasadima monokulture alepskog bora-Pinus halepensis i ujedno je i predstavljao zeleni prsten grada. Veliki broj drveća je posječen usljed širenja naselja i neformalne izgradnje, čime se zaštitni pojas znatno smanjio i izgubio svoju prvobitnu funkciju. Predviđa se obnova ovog pojasa, prije svega u proizvodnim zonama, gdje su predviđeni veći neizgrađeni prostori.Prilikom projektovanja zelenih zaštitnih pojaseva potrebno je voditi računa o površini koja je na raspolaganju, ulovima životne sredine, fitocenološki sastav područja, strukturi predjela, korišćenje područja itd. Moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih modela: Model I – višeredni pojasevi srednjeg intenziteta zaštite, sastavljeni od lišćarskih vrsta, u kojem su glavne vrste autohtone, ekonomski isplative sa više aspekata korišćenja; Model II – višeredni pojasevi kod kojih se mogu javiti alohtone vrste u kombinaciji sa četinarskim vrstama; Model III – višerendni pojasevi sa vrstama iz nižih spratova, mogu biti alohtone vrste - slabijeg intenziteta; Model IV – niski pojasevi sa prisustvom alohtonih biljnih vrsta - slabija zaštita. Zaštitni pojasevi od buke - uz saobraćajnice i željezničku infrastrukturu - Ukoliko se za jedno stanište mogu samo naći alohtone vrste sa velikim efektom na smanjenje buke, ovim vrstama treba dodati autohtone vrste, iako imaju malu zaštitu kako bi se pove-

ćala raznovrsnost i kako bi se poboljšala stabilnost, mogućnost samoregulacije. Prema Krellu (1980) sadnja zaštitnog pojasa treba da počne neposredno uz saobraćajnicu. Ukoliko je dovoljno prostora na raspolaganju, treba formirati široke zaštitne pojaseve sa više prekida, čime se postiže bolja osvijetljenost biljaka unutar pojaseva, bolje olistavanje i razgranatost. Obzirom da se u okviru zahvata plana predviđaju objekti centralnih djelatnosti, to posebnu pažnju treba usmjeriti na uređenje i stvaranje novih otvorenih prostora, slobodnih pješačkih prostora povezanih pješačkim ulicama. Poželjno je da ima aktivne rubove, odnosno da ga definišu javni programi. Najveći procenat ovakvih površina je popločan sa pratećim mobilijarom (klupe, rasvjeta, fontane) uz mogućnost postavke skulpture, statue, česme itd. Na novoplaniranim trgovima potrebno je povećati procenat zelenila u vidu zasada visokodekorativnih vrsta alohtonih i autohtonih drveća, kao i stvaranja niskog sklopa biljaka u vidu žardinjera. Zadržati se u određenim normativima pri projektovanju Fontana - ne zauzimati velike površine i uskladiti arhitekturu sa arhitekturom okolnih objekata. Projektovati prostor sa otvorenim vizurama ka značajnim objektima - vjerskim, državnim, zdravstvenim itd. XII ENERGETSKA EFIKASNOST Neophodno je pri izradi smjernica za izdavanje urbanističko tehničkih uslova naglasiti da je pri izgradnji novih objekata potrebno je da se bar 20% potrebne energije obezbijedi iz alternativnih izvora energije, pri čemu treba voditi računa o ambijentalnim i pejzažnim karakteristikama okruženja budućih objekata. Održivoj potrošnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potrošnje, te implementacijom mjera energetske efikasnosti u sve segmente energetskog sistema. Instalacije za iskorišćavanje sunčeve energije potrebno je integrisati u oblikovanju objekata (krovovi, fasade). Najbolji način integracije ovih instalacija je postavljanje kolektora u ravan kosog krova. Ovakav način integracije moguć je ukoliko je krov orijentisan ka jugu uz odstupanja ± 30°. Najpogodnije tipologije zgrada za ovakvu integraciju su, svakako, stambeni objekti, bilo za kolektivno ili individualno stanovanje. U objektima čije arhitektonsko rješenje upućuje na ravan krov, optimalno rješenje je postaviti solarnu instalaciju na nosače koji garantuju optimalni nagib kolektora. Cilj sveobuhvatne uštede energije, a time i zaštite životne sredine, će stvoriti preduslove za sistemsku sanaciju i rekonstrukciju postojećih zgrada, a zatim i povećanje obavezne toplotne zaštite novih objekata. XIII NIVELACIJA I REGULACIJA Kod rješavanja nivelacije i regulacije obezbijediti potrebne elemente koji garantuju najpovoljnije funkcionisanje unutar prostora kao i veze sa kontakitnim zonama. Uskladiti visine objekata i položaj na parceli, odnosno odnos objekta prema uličnom frontu, preispitujući mogućnost planiranja istih površina pod objektom za istu planiranu namjenu, kako bi se postigla blokovska unificiranost. Uskladiti visine planiranih i postojećih saobraćajnica, visine poda objekata u odnosu na saobraćajnicu ili kolsko-pješački prilaz. Građevinske linije definisati prema ulici a urbanistički ograničiti prema susjedima. XIV PARCELACIJA Od početka izrade Izmjena i dopuna Plana, obavezno je obezbjeđivanje kvalitetnih i ažurnih podloga. Takođe je obaveza da se planska dokumentacija radi u digitalnoj obradi. U skladu sa članom 28 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), planski dokumenti izrađuju se na ažuriranim topografsko-katastarskim kartama i planovima u digitanoj formi, a prezentuju se u analognoj formi izrađenoj na papirnoj podlozi i moraju biti ažurirani i identični po sadržaju. Topografsko-katastarske karte i planovi, u analognom i digitalnom obliku, koji se koriste kao podloge za izradu planskih dokumenata moraju biti izrađeni, izdati i ovjereni u skladu sa propisima o premjeru i katastru nepokretnosti i o održavanju premjera i katastra zemljišta. Prilog Parcelacija treba da sadrži polilinijom definisane urbanitičke parcele sa brojem. Numerisati sve urbanističke parcele u jednom nizu. Grafički prilog mora da sadrži spisak koordinata svih prelomnih tačaka urbanističke parcele, spisak koordinata osovina ulica i kolsko pješačkih prilaza kao i sve druge analitičke podatke neophodne za prenošenje plana na teren. U što većoj mjeri poklopiti granice katastarskih i urbanističkih parcela i izbjegavati minimalna odstupanja. Podloga postojećeg stanja treba da sadrži i grafički prikazano vlasništvo. XV URBANISTIČKO TEHNIČKI USLOVI Urbanističko - tehničke uslove treba posebno obraditi za svaku urbanističku parcelu i objekat i iskazati u posebnom prilogu koji će sadržati sve neophodne tekstualne, numeričke i grafičke podatke, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata (’’Službeni list CG’’, br. 51/08, 40/10, 34/11, 40/11, 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14) i u skladu sa članom 91 Pravilnika o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), kojim su definisani elementi urbanističke regulacije. U skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, Obrađivač Izmjena i dopuna Plana će nadležnom organu za poslove planiranja i uređenja prostora i zaštitu životne sredine dostaviti na uvid i dalji postupak planski dokument sa grafičkim prilozima urađenim na topografsko – katastarskim planovima u razmjeri R = 1:1000 ili R = 1:500 i tekstom u fazi Nacrta i konačnog Predloga. Prilikom izrade Izmjena i dopuna Plana, potrebno je primijeniti Pravilnik o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima (’’Sl. list CG’’, br. 24/10 i 33/14), i isti uraditi u skladu sa Uputstvom za primjenu Pravilnika (model podataka). Konačni Predlog Izmjena i dopuna Plana dostaviti u skladu sa članom 3. Pravilnika o načinu uvida, ovjeravanja, potpisivanja, dostavljanja, arhiviranja, umnožavanja i čuvanja planskog dokumenta (“Sl. list Crne Gore” br.71/08) . Na osnovu člana 5 stav 2, člana 9 i člana 13a, stav 1 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG© © , br. 80/05 i „Službeni list CG’’, br. 73/10, 40/11 i 59/11), Sekretar Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada - Podgorice, donosi -

ODLUKU O izradi Strateške procjene uticaja na životnu sredinu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta ’’Kasarna Morača“ u Podgorici Član 1 Pristupa se izradi Strateške procjene uticaja na životnu sredinu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, u daljem tekstu: Strateška procjena. Član 2 Osnov za izradu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, je Program uređenja prostora Glavnog grada Podgorica za 2016. godinu. Član 3 Cilj izrade predmetnih Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta, koji obuhvata područje površine cca 12,20 ha, jeste stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje datog prostora u skladu sa planiranim sadržajima iz Prostornog urbanističkog plana Podgorice, kojim je planirana namjena za ovaj prostor: ”centralne djelatnosti”, koja se naslanja na “površine rijeka”, odnosno korito rijeke Morače. Član 4 Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“, izradiće se u cilju sagledavanja pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog plana, odnosno uticaja istog na segmente životne sredine i predloga odgovorajućih mjera za njihovo sprječavanje i ublažavanje, uz obezbjeđivanje transparetnog učešća javnosti u dati postupak. O izvršenoj Strateškoj procjeni izradiće se Izvještaj, u skladu sa Zakonom. Član 5 U Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja biće uključeni podaci o postojećem kvalitetu i kapacitetu segmenata životne sredine, u kontekstu i obimu usklađenom sa prostornim zahvatom i prirodom predmetnog planskog dokumenta. Član 6 Nosilac izrade Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja biće odabran kroz tenderski postupak, u skladu sa Zakonom propisanom procedurom. Rok za izradu Izvještaja se poklapa sa rokom izrade izjena i dopuna plana. Dati Izvještaj biće izrađen od strane multidisciplinarnog tima, sastavljenog od kvalifikovanih lica za određene oblasti. Član 7 Nosilac pripremnih poslova za izradu izmjena i dopuna plana, će obezbijediti uvid javnosti i zainteresovanoj javnosti istovremeno sa Nacrtom plana za koji se izrađuje strateška, a u skladu sa programom kojim će se utvrditi način i rokovi uvida u sadržinu Izvještaja o strateškoj procjeni i način i rokovi javne rasprave. Izvještaj o strateškoj procjeni i program iz prethodnog stava objaviće se na web sajtu Glavnog grada Podgorice www.podgorica.me i u dnevnom listu ’’Dnevne novine’’. Član 8 Ova Odluka donosi se istovremeno sa Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, i predstavjla njen sastavni dio i biće objavljena u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“, na web sajtu Glavnog grada – Podgorice www.podgorica.co.me i u dnevnom listu ’’Dnevne novine’’. Član 9 Finansijska sredstva za izradu Izvještaja o strateškoj procjeni u iznosi od 2000 € obezbijediće podnosilac inicijative za izradu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici. Broj: 08 – 350/16 – 551/1 Podgorica, 26. avgust 2016. godine VD SEKRETARA Oliver Marković, dipl.ing.građ,.

O B R A Z L O Ž E NJ E Pravni osnov za izradu Strateške procjene na životnu sredinu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, je sadržan u članu 5 stav 2, članu 9 i članu 13a, stav 1 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (© © Službeni list RCG© © , br. 80/05 i ’’Službeni list CG’’, br. 73/10, 40/11 i 59/11). Cilj izrade Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, koja obuhvata područje površine cca 12,20 ha, jeste stvaranje planskih pretpostavki za bolju organizaciju i uređenje datog prostora, u smislu uticaja istog na životnu sredinu. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu predmetnog projekta izradiće se u cilju sagledavanja pitanja zaštite životne sredine i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog plana, odnosno uticaja istog na segmente životne sredine i predloga odgovorajućih mjera za njihovo sprječavanje i ublažavanje, uz obezbjeđivanje transparentnog učešća javnosti u dati postupak. Imajući u vidu da je ova Odluka sastavni dio Odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Kasarna Morača“ u Podgorici, to je i način objavljivanja identičan.