Issuu

■5

DARKO PAJOVIĆ ■ 7

Drugi blok TE riješiće decenijske probleme Pljevalja

PRAVNA I POLITIČKA AKROBATIKA

I stranci u “tijelu” ministra Danilovića

Promašaj: Koordinacioni tim MUP-a

BESTSELER

SRIJEDA, 17. 8. 2016.BROJ 1533 GODINA V

Vanila i čokolada SAMO € 9 9 . 4 UZ VN 20. I 21. AVGUSTA

KO PO DUBINI DOLAZI UMJESTO KADROVA GP URA ■ 2 3

Nema automatizma, Đukanović odlučuje

POSLIJE IZJAVA O NAPADU NA ŠUKOVIĆA

■ 11

Tužilaštvo pozvalo Medojevića na saslušanje

NAKON PRIJAVE PORODICE ■ 9

Ranko Bulatović

Uhapšen moler jer je napastvovao djevojčicu

ŠTETA OD KVRGAVE KOŽE ■ 12 13

Ni krava, ni mlijeka, ni sira, ni para

DANAS UZ DNEVNE NOVINE DODATAK NOVAC ● Direktor Bild Studija Tarik Zaimović: Nekoliko loših IT odluka može uništititi firmu ● Obeshrabrujući podaci o brazilskoj ekonomiji: Budžetske rupe ni Olimpijske igre ne mogu da popune ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

MANDIĆ O BIVŠIM KOLEGAMA

Još čekamo da se Demos izvini DF-u i građanima Predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, kaže da je “izdaja opozicionih interesa i birača” spriječila Demokratski front (DF) da smijeni premijera Mila Đukanovića po makedonskom scenariju. Mandić kaže da se na terenu ne “sudara” sa aktivistima Demosa, jer njih tamo nema. Od učinka “trojke”, smatra on, koristi je imao samo Đukanović, pa DF čeka njihovo izvinjenje. Dodaje da DF i opozicioni glasači još čekaju izvinjenje nekadašnjih opozicionih kolega. “DF je 13. jula 2015. definisao model borbe protiv režima Mila Đukanovića i do kraja smo slijedili svaku odluku koju smo donijeli na tom istorijskom skupu u Beranama. Ne bih rekao da smo trčali izbornu trku već da je u jesen 2015. godine DF stao u odbranu čitave Crne Gore. Na korak od cilja, kada je trebalo zadati za-

vršni udarac diktaturi, desila se nezapamćena izdaja opozicionih interesa i glasača, i to od onih koji su se predstavljali kao opozicija. Umjesto da podrže DF, koji je lomio posljednje linije odbrane trulog režima, oni su odlučili da pruže ruku Milu Đukanoviću i uđu u njegovu Vladu. Predsjednik SDP Ranko Krivokapić je čak i pojasnio da je glavni razlog za takav potez bila namjera da se spriječi tzv. makedonski scenario. Da, priznajem da je naša namjera bila da smijenimo premijera Đukanovića sličnim metodama kojima su makedonski opozicionari smijenili njihovog premijera Gruevskog”, kazao je Mandić u intervjuu za portal Antena M. Upitan da li DF očekuje “sudare na terenu” s Demosom, Mandić odgovara da ne registruje prisustvo Demosa na tom polju.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

NEMA AUTOM ĐUKANOVIĆ O

KO PO DUBINI DOLAZI UMJESTO

⌦ Jovana Đurišić

akon što je Građanski pokret URA najavio napuštanje Vlade izbornog povjerenja, krenule su i prve ostavke. Led je probio direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević koji od juče više nije na čelu ove institucije.

OIK POTVRDILA IZBORNU LISTU CDU

Purko Ivančević: Bićemo dio vlasti u Budvi Opštinska izborna komisija u Budvi juče je potvrdila izbornu listu “Crnogorska demokratska unija: Volimo Budvu - Dragan Purko Ivančević”, saopštio je nosilac te liste. Ivančević je, kako je kazao, siguran da će poslije izbora biti vlast u Budvi, te da su odlučni da “spase, obnove i unaprijede Budvu i kompletnu opštinu”. “Naše ideje, prijedlozi i programi će biti osnov i okvir za upravljanje Budvom u naredne četiri godine. Naša lista je sastavljena od ljudi sa profe-

sionalnim, političkim i moralnim integritetom. Svi oni, zajedno sa našim brojnim članovima i simpatizerima, su spremni da ispune ono što je okosnica našeg izbornog programa: sanacija Budve, obnova njenih razvojnih potencijala, novi projekti razvoja i upravljanje Budvom na moderni, efikasni, održivi i transparentni način, za dobro svih građana”, kazao je nosilac liste “Crnogorska demokratska unija: Volimo Budvu!” , Dragan Purko Ivančević.

Kolektivne ostavke predstavnika URA za četvrtak najavio je i Direktor agencije za saobraćaj Ivan Ašanin. Ono što će u narednom periodu biti predmet interesovanja svih strana sporazuma svakako su imenovanja novih članova koji će zamijeniti kadrove GP URA. Leks specijalis koji je Vlada potpisala sa opozicionom trojkom, nije predvidio izlazak nekog od potpisnika iz izvršne vlasti, zbog toga i postoje različita tumačenja o novim imenovanjima. U vrhu DPS-a smatraju da ovakva odluku treba da donese premijer, ali da kadrovi preostalog dijela “trojke” u Vladi, Demos i SDP ne mogu “naslijediti” mjesta koja je ostavila URA. “Još je rano govoriti o no-

vim imenovanjima. Prvo čekamo da URA i zvanično napusti Vladu, a onda ćemo vidjeti šta dalje. Da li će ostatak opozicije zauzeti njihova mjesta? Ne, zašto bi? Trojke više nema, a preuzimanje resora nije stvar automatizma”, kaže za DN visoki Vladin zvaničnik. Ovakva odluka, dodaje, stvar je premijera, koji će odlučiti ko će pokriti kadrove partije Žarka Rakčevića. “Najbolje je da sačekamo

NAŽALOST, POKAZALO SE DA POJEDINI NIJESU OZBILJNI I DA SU ULAZAK U VLADU, TE ODGOVORNOST KOJA IZ TOGA PROISTIČE, SHVATILI SENZACIONALISTIČKI, EGZIBICIONISTIČKI I NAPROSTO INFANTILNO”

formalni izlazak GP URA koji je najavljen do kraja nedjelje, jer smo do sad imali samo medijske najave. Kad URA izađe, njihovi kadrovi po dubini biće razriješeni na sljedećoj sjednici Vlade”, kazao je naš sagovornik. U Demosu, koji ostaje u Vladi, drugačije tumače politički sporazum. Njegov član Zoran Miljanić smatra da, iako ovakva situacija nije predviđena leks specijalisom, mjesta u Vladi koja su obuhvaćena sporazumom treba da nastavi da pokriva opozicija. “Nema objašnjenja, ova situacija nije bila predviđena sporazumom, tako da ostaje da se dogovorimo. Vlada će morati da riješi ovu situaciju, ali smatramo da ova mjesta treba da zauzme ostatak trojke”, kazao je Miljanić Dnevnim novinama. Nakon što URA napusti Vladu, dvadesetak mjesta ostaće upražnjeno. To su između ostalog i mjesto generalnog direktora u Ministarstvu prosvjete koje je pokrivala Tatjana Bečanović, ali i mjesto di-

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

MATIZMA, ODLUČUJE

O KADROVA GP URA

rektora u Direkciji za saobraćaj, Poreskoj upravi, Upravi carina, Upravi za inspekcijske poslove, Elektroprivredi Crne Gore, Montenegro Airlinesu i dr. Članica Pozitivne i autorka leks specijalisa ispred ove partije Zagorka Pavićević smatra da će na ova mjesta, nakon što ih URA napusti doći “sposobni ljudi” koji će resore voditi do izbora. “Leks specijalis nije predvidio izlazak iz Vlade bilo kog aktera. Pretpostavka na kojoj je ovaj specijalni zakon baziran, jeste da će ozbiljni politički akteri preuzeti svoju odgovornost do izbora. Nažalost, pokazalo se da pojedini nijesu ozbiljni i da su ulazak u Vladu, te odgovornost koja iz toga proističe, shvatili senzacionalistički, egzibicionistički i naprosto infantilno”, rekla je Pavićević Dnevnim novinama. Očigledno da narednih dana slijedi novo preslaganje kadrova po dubini, koje će otvoriti i pitanje da li se na pozicije koje napuštaju predstavnici URA-e, vraćaju stari kadrovi ili dolaze neki novi ljudi.

Infantilno ponašanje nije problem države Ona smatra da “dječje ponašanje” pojedinih predstavnika opozicije u izvršnoj vlasti, ne može i ne smije biti problem države. Ovakva situacija, ističe ona, mora biti riješena postojećim zakonima. “Dakle, kako leks specijalis ne predviđa ovakvu situaciju, ostaje da se situacija razriješi postojećim zakonima Crne Gore i dobrom demokratskom praksom. Ta praksa nalaže da premijer predloži nova rješenja, koja su prihvatljiva za skupštinsku većinu, a to je 41 poslanik. Uvjerena sam da u tom izboru neće biti nikakvih političkih i tehničkih smetnji. Prema tome, ko nije dovoljno sposoban neka ide, ko je sposoban doći će na njihovo mjesto, dobiće legitimitet i idemo dalje do izbora”, zaključuje Pavićević.

POLITIKA

ZA FINANSIRANJE PARTIJA IZDVAJAMO NAJVIŠE U REGIONU

CEMI: Izbori će građane koštati više od pet miliona

Organizacija predstojećih parlamentarnih izbora, koji će biti održani 16. oktobra, koštaće građane Crne Gore više od pet miliona eura, saopšteno je iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI). Iz te nevladine organizacije pojasnili su da su u tu brojku uračunati troškovi izborne administracije, finansiranja aktivnosti izborne kampanje političkih subjekata i primjena novog sistema elektronske identifikacije birača koji će, kako su podsjetili, prvi put biti primijenjen na predstojećim parlamenarnim izborima. “U budžetu Crne Gore za ovu godinu predviđeno je 1,6 miliona eura za organizaciju redovnih parlamentarnih izbora. Pored toga, oko 1,9 miliona eura će pripasti političkim partijama za finansiranje aktivnosti izborne kampanje po osnovu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”, kaže se u saopštenju CeMI-ja. Ova sredstva se u visini od 20 odsto raspodjeljuju u jednakim iznosima svim političkim subjektima koji učestvuju u izbornom procesu, u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista. “Preostalih 80 odsto ovih sredstava raspodjeljuje političkim subjektima koji su

⌦----------------------------------------------U BUDŽETU CRNE GORE ZA OVU GODINU PREDVIĐENO JE 1,6 MILIONA EURA ZA ORGANIZACIJU REDOVNIH PARLAMENTARNIH IZBORA. PORED TOGA, OKO 1,9 MILIONA EURA ĆE PRIPASTI POLITIČKIM PARTIJAMA ZA FINANSIRANJE AKTIVNOSTI IZBORNE KAMPANJE PO OSNOVU ZAKONA O FINANSIRANJU POLITIČKIH SUBJEKATA I IZBORNIH KAMPANJA

-----------------------------------------------⌦ osvojili mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata. Dakle, ukupni troškovi organizacije izbornog procesa i aktivnosti političkih subjekata u toku izborne kampanje će biti oko 3,5 miliona eura”, pojasnili su iz CeMI-ja. Pored toga, kako su dodali, na predstojećim parlamentarnim izborima prvi put će biti primijenjen sistem elektronske identifikacije birača. “Shodno dostupnim informacijama, nabavka uređaja za elektronsku identifikaciju birača koštala je oko 1,5 miliona eura”, navodi se saopštenju. Iz CeMI-ja su podsjetili da je Crna Gora država koja izdvaja najviše sredstava u regionu za potrebe redovnog rada političkih subjekata na godišnjem nivou (0,6 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava). “Za ovu godinu je opredijeljeno 4,6 miliona eura za finansiranje redovnog rada političkih partija”, precizira se u saopštenju. Uzimajući u obzir da se, kako su naveli, godišnje za

rad političkih subjekata na lokalnom nivou od jedinica lokalne samouprave izdvaja u zbirnom iznosu oko 1,6 miliona eura, “politički život u ovoj godini će građane Crne Gore koštati više od 11 miliona eura”. “Na bazi sprovedenih analiza, CeMI je utvrdio da Crna Gora izdvaja najveći dio budžeta za finansiranje političkih partija u odnosu na zemlje regiona”, ukazali su iz te organizacije. Oni smatraju da Agencija za borbu protiv korupcije mora na mnogo efikasniji način da sprovodi zakonom propisane nadležnosti kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, kako iz javnih tako i iz privatnih izvora. „Uz to, i političke partije treba da unaprijede transparentnost finansijskog poslovanja kroz redovno dostavljanje izvještaja o finansijskom poslovanju nadležnim institucijama i kroz objavljivanje istih na svojim internet stranicama“, poručili su iz CeMI-ja.

POLITIKA

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

OMBUDSMAN ODGOVORIO DEMOKRATAMA: VUJANOVIĆ NIJE POVRIJEDIO LJUDSKA PRAVA

Raspisivanje izbora u Tuzima i Golubovcima narušilo bi pravo na lokalnu samoupravu Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković saopštio je da nema povrede ljudskih prava u odluci predsjednika države Filipa Vujanovića da ne raspiše izbore u skupštinama gradskih opština Golubovci i Tuzi i vanredne izbore u Skupštini glavnog grada, što su tražile Demokrate. “Nakon završenog postupka po pritužbi Demokratske Crne Gore, Baković u mišljenju zaključuje da nije našao povredu ljudskih prava koja se tiču prava na slobodne izbore, odnosno sprečavanja izražavanja slobodne volje na izborima, jer dužnost raspisivanja pomenutih izbora ne proističe iz važećih propisa”, saopštio je ombudsman. Baković je istakao da logičko i sistematsko tumačenje zakonskih odredbi i upućuje na

zaključak da se dužnost raspisivanja prvih lokalnih izbora vezuje za novoosnovane jedinice lokalne samouprave, dok je dužnost raspisivanja vanrednih izbora posledično vezana za one jedinice lokalne samouprave u kojima je došlo do stvarnih teritorijalnih promjena. Kako je kazao, građani Golubovaca, Tuzi i glavnog grada su izabrali odbornike kao legitimne predstavnike, čiji mandat traje do isteka perioda na koji su izabrani, osim u slučaju prestanka man-

data Skupštine opštine, njenog raspuštanja ili prestanka mandata odbornika na osnovu odluke Skupštine opštine. “Prema tome, raspisivanje redovnih, odnosno vanrednih izbora za odborni-

ke skupština opština u okviru glavnog grada (Golubovci i Tuzi) i Skupštine glavnog grada zbog promjena do kojih je u međuvremenu došlo u njihovoj funkcionalnoj nadležnosti i međusobnom odnosu, ne bi bilo u funkciji zaštite izbornog prava građana. Raspisivanje redovnih, odnosno

vanrednih lokalnih izbora bilo bi u izvjesnom smislu i narušavanje ustavom garantovanog prava građana na lokalnu samoupravu, koje podrazumijeva poštovanje zakonom utvrđene izborne dinamike i kontinuitet i stabilnost u radu organa lokalne samouprave”, istakao je ombudsman.

Baković štiti interese DPS Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šućka Bakovića da se Predsjednik Crne Gore neraspisivanjem navedenih izbora nije povrijedio ljudska prava koja se tiču prava na slobodne izbore” je bez ikakvog pravnog i činjeničnog osnova, ocijenile su Demokrate. “Datim Mišljenjem, u maniru portparola DPSa, Zaštitnik ljudskih pra-

va i sloboda je zaštitu interesa vrha vlasti stavio ispred zaštite sloboda i prava građana. Održavanje lokalnih izbora u Tuzima i Golubovcima i vanrednih izbora u Glavnom gradu istovremeno sa parlamentarnim izborima u Crnoj Gori nije bilo u interesu aktuelne vlasti. U toj činjenici su sadržani stvarni razlozi datog Mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda”, smatraju u ovoj partiji.

POLITIKA

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

DANILOVIĆEVA PRAVNA I POLITIČKA AKROBATIKA

I stranci u ministrovom “tijelu”

Ako je cilj ministrovog tzv. ”koordinacionog tima” bio samo da nažulja DPS, onda je bolje da se što prije ova družina raziđe. Već su napravili dovoljno štete. ⌦ Goran Popović Ana Selić, član tzv. “kordinacionog tima” ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića za pripremu slobodnih i fer izbora, nema crnogorsko državljanstvo, saznaju Dnevne novine iz pouzdanog izvora. Prema našem zakonodavstvu i kafe kuvarica u državnoj službi mora da ima crnogorsko državljanstvo, a u ministrovom “timu” eto, i stranci mogu da imaju uvid u lične podatke građana i učestvuju u odlučivanju o tome koji državljanin Crne Gore može, a koji ne može da glasa na izborima.

■ URUŠAVANJE NAČELA PODJELE VLASTI

Treba ukazati i na institucionalnu grešku osnivanja ministrovog tzv “koordinacionog tima” koja vodi u narušavanje osnovnog ustavnog načela podjele vlasti

Vrijeme je da se tzv. “koordinacioni tim” raspusti, a ministar prihvati ozbiljnog posla u ažuriranju biračkih spiskova, što većina građana od njega očekuje.

To je novi prilog za tvrdnju da je Danilović formiranjem ovog “tijela” napravio veliku grešku, a s početkom njegovog funkcionisanja i niz novih. Vrijeme je da se tzv. “koordinacioni tim” raspusti, a ministar prihvati ozbiljnog posla u ažuriranju biračkih spiskova, što većina građana od njega očekuje. Uostalom, konstituisanjem skupštinskog Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces u potpunosti je prestala potreba za funkcionisanjem tzv. koordinacionog tima ministra Danilovića. Ako je do sada dovođen u pitanje zakonski osnov osnivanja ovog ministrovog “tijela” za pripremu slobodnih i fer izbora, sada treba ukazati i na njegovu institucionalnu grešku koja vodi

u narušavanje osnovnog ustavnog načela podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

■ NI LEGALITETA NI

KOMPETENTNOSTI

Jer, šta u “koordinacionom timu” ministra MUPa ima da traže poslanici Skupštine Crne Gore? Kako to da predstavnici jedne grane vlasti – zakonodavne, učestvuju u radu jednog resora izvršne vlasti? Po kom kriterijumu, ko ih je izabrao i kako su u ministrovo “tijelo” dospjeli poslanici Zoran Miljanić, Miodrag Radović, Spasoje Kovačević i Spasoje Papić? Šta u državnoj službi, u vladinom operativnom resoru traže predstavnici nevladinih organizacija Vuk Maraš, Dragan Koprivica i Ana Selić? Suvislih odgovora na ova pitanja ne može biti, tako da se može zaključiti da je tzv. “koordinacioni tim” ministra Danilovića zapravo neka vrsta parapolitičke strukture, sumnjivog legaliteta i još sumnjivije kompetentnosti za obavljanje odgovornog posla pripreme slobodnih i fer izbora.

■ KONFLIKT DO-

BROVOLJACA I PROFESIONALACA

Zato ne iznenađuje kon-

fliktnost koja karakteriše rad ovog ministrovog “koordinacionog tima”, posebno između samozvanih parlamentarnih i NVO “eksperata” koji su došli na mobu, i profesionalaca iz MUP-a koji su se ministrovom voljom nevoljno našli u tom “tijelu”. Ne iznenađuju zato, sa stanovišta njihove zakonitosti, ni vrlo problematiče operativne ministrove odluke, dekreti i nalozi koji su samo nusprodukti funkcionisanja te nekompatibilne grupe vanjskih dobrovoljaca i profesionalnih službenika MUP-a. Insistiranje tzv. “koordinacionog tima” na nezakonitom pristupu ličnim podacima građana i progon službenika MUP-a koji ne pristaju da krše zakon izvršavajući ministrova naređenja, samo su dio koordinirane pravnopolitičke akrobatike ministra Danilovića i njegovog “tijela” u nastojanju da “pročiste” birački spisak.

PREMA NAŠEM ZAKONODAVSTVU I KAFE KUVARICA U DRŽAVNOJ SLUŽBI MORA DA IMA CRNOGORSKO DRŽAVLJANSTVO, A U MINISTROVOM “TIMU”, I STRANCI MOGU DA ODLUČUJU KO MOŽE, A KO NE MOŽE DA GLASA NA IZBORIMA.

■ UGROŽAVANJE

OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA

Vrhunac u kršenju zakona i ugrožavanju osnovnih ljudskih prava je ministrov dekret da iz biračkog spiska nasilno izbrišu 1.263 imena. Jer, po tumačenju NVO “eksperata” koji su savjetovali ministra, tim ljudima rezidencijalni uslov za sticanje državljanstva od 10 godina, ne treba da se računa i kao dvogodišnji rezidencijalni uslov za pravo glasa?! To je skandal, pravna i politička sramota za svaku državu koja bi da se nazove demokratskom. Ali, tako je to kad ozbiljne stvari prepustite laicima. Na dobronamjerna i stručna upozorenja da pravi greške, ministar Danilović odgovara kako on i njegovo “tijelo” stalno imaju opstrukcije u radu i kako im DPS ne dozvoljava da “očiste” birački spisak. Lakrdiju upotpunjavaju i nesuvisli komentari poslanika Zorana Miljanića koji kaže da “rad koordinacionog tima očigledno ima efekta čim to žulja DPS”. Ako je cilj ministrovog tzv. “koordinacionog tima” bio da nažulja DPS, a ne da se bavi ozbiljnim i odgovornim poslom, onda je bolje da se što prije ova družina raziđe. Već su napravili dovoljno štete.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.1279 0.8665 113.12 1.0855 71.865 123.28 7.4709

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

AU = 1,346.43$

AG=19.84$

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAZIV OTRU OB17 MARB BUDR ULRI

NAJVEĆI PROMET CIJENA 2,8000 0,9401 1,8641 4,7000 6,7500

KOLIČINA 5.000 2.347 881 256 141

OBIM U € 14.000,0000 2.206,4100 1.642,2900 1.203,2000 951,7500

PROMJENA 0,00% 1,08% 12,98% -2,08% 0,00%

DETALJI ŽALBE GD HOLDINGA NA ODLUKU DIREKCIJE I MIN

SUKOB INTERESA I NEISP PODACI ODLAŽU GRADNJ Direkcija javnih radova i Ministarstvo održivog razvoja i turizma su, kao naručioci tendera za izgradnju žičare u Kolašinu, povrijedili pravila ovog postupka, pogrešno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili materijalno pravo prilikom ocjene ispravnosti pristiglih ponuda, navodi se u žalbi konzorcijuma GH Holding. Ovaj konzorcijum, koji čine slovenački GH Holding, italijanski Lajtner i Intermost iz Podgorice, uložio je žalbu na rješenje o izboru najpovoljnije ponude za izgradnju šestosjedne žičare na lokalitetu Kolašin 1600 i tako stopirao izbor konzorcijuma podgoričkog Eminenta i austrijskog Dopelmajera za prvorangiranog na tenderu. Spornim rješenjem za drugorangiranu je proglašena ponuda kompanije Eurozox iz Spuža, dok

je ponuda konzorcijuma GD Holding Slovenija odbijena kao neispravna.

Sporna licenca inžinjera

■ ZAKONI ITALIJE

Predstavnici konzorcijuma GP Holding tvrde da su zastupnici kompanije Eminent dostavili neovjerene dokaze i netačne podatke i kada je riječ posjedovanje licence jednog od inžinjera kojeg planiraju da angažuju prilikom gradnje žičare. “Eminent je u ponudi dostavio potvrdu Inžinjerske komore da je Dragomir Vukosinovic njen član. Lice Dragomir Vukosinovic ne postoji u registrima Inžinjerske komore, što se može utvrditi pretragom istih na adresi www.ingkomora.

IGNORISANI

Kao razloge za neispravnost ponude naručioci su naveli to što jedan od članova konzorcijuma, italijanski Lajtner, nije dokazao da je uredno prijavio i izvršio sve obaveze po osnovu poreza lokalne uprave do 90 dana prije otvaranja ponuda, kao ni dostavio dokaze da njegovi specijalni opunomoćenici nijesu pravosnažno osuđivani za neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije, pranja novca i prevare. U GD Holdingu, sa druge strane, tvrde da su dostavili uvjerenje da Lajtner nema neriješe-

na poreska opterećenja, ali i obrazac koji dokazuje da je saldo njihovog poreskog duga pozitivan, dok za specijalne opunomoćnike kažu da nijesu

me, pa samim tim ne postoji ni licenca izdata na to lice. Takođe, pošto se vjerovatno radi o diplomiranom inženjeru Dragomiru Vukašinoviću, naručilac nije u ožalbenom rješenju na ispravan način utvrdio činjenično stanje u pogledu ispravnosti ponude konzorcijuma Eminent-Doppelmayr, jer u istom nije ispravno naveo njegovo ime, niti je naveo do kojeg dana pomenuto lice ima status člana Inženjerske komore, a naročito da li ima taj status na dan otvaranja ponuda”, navodi se u žalbi. ovlašćena lica firme. “Očigledno je da naručilac nije želio da se dublje upušta u problematiku oporezivanja u Republici Italiji, međutim kako je i sam naveo

u tenderskoj dokumentaciji da porezi moraju biti uredno prijavljeni, obračunati i izvršeni na državnom i lokalnom nivou do 90 dana prije dana javnog otvaranja ponuda, u skladu sa propisima Crne Gore, odnosno propisima države u kojoj ponuđač ima sjedište, ipak je bio dužan da prilikom ocjene ispravnosti ovog ponuđača uzme u obzir propise Republike Italije, što u konkretnom slučaju nije uradio”, ističe se u žalbi.

■ POSTOJAO SU-

KOB INTERESA

Osvrćući se na ponudu prvorangiranog konzorcijuma Eminent-Dopelmajer, predstavnici GD Holdinga istakli su da postoji sukob interesa, budući da je, kako tvrde, advokat austrijske kompanije Andrea Kocovski prethodno sarađivao sa članom Komisije za otvaranje i vred-

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

Naziv MARB OB17 OTRU TREN TREN-O

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

1,8641 0,9401 2,8000 0,0503 0,0504

881 2.347 5.000 10.000 10.000

1.642,2900 2.206,4100 14.000,0000 503,0000 504,0000

PromjeNa

NISTARSTVA TURIzMA

pravni ju žičare novanje ponuda Veliborom Goranovićem. “Pomenuti imaju pravo da se druže i stupaju u formalne i neformalne kontakte koliko god žele, uključujući tu i predstavljanje turističkih i investicionih potencijala od jednog i predstavljanje proizvoda svoje kompanije od drugog, ali ne i da učestvuju u postupku javne nabavke jedan kao naručilac, a drugi kao ponuđač, pri čemu se postupak ove javne nabavke apriori po-

Konzorcijum, koji čine slovenački GH Holding, italijanski Lajtner i Intermost iz Podgorice, uložio je žalbu na rješenje o izboru najpovoljnije ponude za izgradnju šestosjedne žičare na lokalitetu Kolašin 1600

drazumijeva trošak za državu Crnu Goru, a ne nikako investiciju čije troškove pokriva strani investitor”, navodi se u žalbi. Slovenačka kompanija i njeni partneri žalili su se i na to što je vodeći član konzorcijuma Eminent-Dopelmajer Ratimir Saveljić već angažovan kao član konzorcijuma koji izvodi radove na gradnji objekta FC Distribucije u Herceg Novom. Saveljić, kako ukazuju, istovremeno ima zaključene ugovore o radu na 40 sati nedjeljno sa dvije firme u dva različita grada, te da nije jasno kako će se posvetiti izgradnji žičare u Kolašinu. Oni su se u žalbi osvrnuli na tri od ukupno sedam prigovora koje su uložili na otvaranju ponuda, a koji im nijesu prihvaćeni. Nije poznato kada će odluka o žalbi biti donijeta, a do tada je izbor najpovoljnijeg ponuđača i ugovaranje posla obustavljeno. Bo.M.D.

12,98 1,08 0,00 0,00 0,00

Naziv BUDR OTRU TREN TREN-O ULRI

ekonomija gubitnici

CijeNa 4,7000 2,8000 0,0503 0,0504 6,7500

KoličiNa 256 5.000 10.000 10.000 141

obim u € 1.203,2000 14.000,0000 503,0000 504,0000 951,7500

PromjeNa -2,08 0,00 0,00 0,00 0,00

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE DARKO PAJOVIĆ POSJETIO PLJEVLJA

Drugi blok Termoelektrane će riješiti višedecenijske probleme Izgradnjom drugog bloka Termoelektrane (TE) riješiće se višedecenijski ekološki problemi Pljevalja, što će direktno uticati na zdravlje stanovnika i omogućiti lokalnoj samoupravi da se posveti korišćenju resursa koji taj kraj ima na raspolaganju, ocijenio je predsjednik parlamenta Darko Pajović. Tokom jučerašnje posjete Pljevljima, Pajović je kazao

da će nakon izgradnje drugog bloka poljoprivreda, stočarstvo, turizam, dobiti šansu, jer je do sada prioritet bio na proizvodnji električne energije. “Važno je što će država Crna Gora graditi drugi dio Termoelektrane, jer vjerujem da energetski resursi koji čine kičmu svake države treba da budu u vlasništvu države, jer i na taj način ona potvrđuje svoju su-

vjerenost”, rekao je Pajović. On je u razgovoru sa rukovodstvom Pljevalja, predsjednikom Opštine Mirkom Đačićem, predsjednikom Skupštine opštine Tarikom Gadžovićem i potpredsjednikom Opštine Ljubišom Ćurčićem, dogovorio intenzivniju saradnju u svim oblastima koje se tiču unapređenja života građana, a iz nadležnosti su Skupštine.

Pajović tokom posjete Termoelektrani

POTPREDSJEDNIK VLADE PETAR IVANOVIĆ SA DELEGACIJOM IFAD

Podrška IFAD-a veoma važna

Budući razvoj poljoprivrede opredjeljuje poboljšanje infrastrukture, naročito u vodosnabdijevanju i rekonstrukciji puteva u ruralnim sredinama, poručio je potpredsjednik Vlade Petar Ivanović. On je juče primio delegaciju Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) koja će boraviti u Crnoj Gori do 27. avgusta. Ivanović je kazao da je finansijska i ekspertska podrška IFAD-a veoma važna za crnogorsku poljoprivredu. “Poboljšanje infrastrukture, prije svega u dijelu vodosnabdijevanja i popravke puteva u ruralnim sredinama

Sa sastanka

opredjeljuje budući razvoj poljoprivrede. To nije samo pitanje poboljšanja kvaliteta života naših građana, već i povezivanja poljoprivrednih prozivođača kroz kooperative, stvaranje lanca vrijednosti i čvršćeg uvezivanja primarne prozivodnje i prerade”, naveo je Ivanović. On je dodao da će uz konstantnu edukaciju, na taj način biti ojačana konkurentnost. Iz njegovog kabineta je saopšteno da delegaciju IFAD-a čine eksperti za različite oblasti, uključujući ruralnu infrastrukturu, razvoj klastera i kooperativa, klimatske promjene, finansije.

ekonomija

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

PREDSJEDNIK DEMOKRATA ALEKSA BEČIĆ PISAO MINISTRU EKONOMIJE

Kavarić da kaže ko daje koncesije

Pozitivni efekti izgradnje malih hidroelektrana za državu i građane su izostali, smatra Bečić Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić zatražio je od ministra ekonomije Vladimira Kavarića da mu dostavi informacije o tome ko u ime tog resora ocjenjuje tehničku dokumentaciju za dodjelu koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, kao i koje licence i reference za njenu ocjenu imaju ta lica. U otvorenom pismu, koje je juče uputio Kavariću, Bečić je zatražio i podatke o tome ko je u prethodnim tenderskim postupcima ocjenjivao tehničku dokumentaciju po osnovu koje su dodijeljene koncesije za izgradnju malih hidroelektrana, ko u Ministarstvu prati realizaciju koncesionih aktivnosti, kao i da li je za izgrađene objekte izdata upotrebna dozvola. “Strategija razvoja malih hidroelektrana koju je Vlada donijela 2006. je obave-

⌦---------------------------------------------U proteklih deset godina bilo je neophodno donijeti plan izgradnje malih hidroelektrana koji je U skladU sa VodopriVrednom osnoVom, što nije Urađeno.

----------------------------------------------⌦

zivala na izradu nacionalno-energetskog projekta razvoja i izgradnje malih hidroelektrana, master plana njihove izgradnje, kao i na izradu lokalnih-opštinskih energetskih koncepata razvoja i izgradnje malih hidroelektrana. Nijedna od ovih aktivnosti do sada nije sprovedena. Izostao je dugoročni planski pristup istraživanju, projektovanju, planiranju i izgradnji malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Master plan, kao generalni okvir razvoja malih hidroelektrana nikada nije urađen”, naveo je Bečić u pismu. Prema njegovim riječima, pozitivni efekti izgradnje malih hidroelektrana za državu i građane u mnogo čemu su izostali, pri čemu je korišćenje benefita omogućeno isključivo korisnicima koncesije, u javnosti prepoznatim pojednicima koji su se bogatili u periodu tranzicije. Bo.M.D.

SDP podržao radnike “Bjelasice rade” Socijaldemokratska partija (SDP) podržala je protest radnika fabrike mineralne vode “Bjelasica rada” i zatražila od nadležnih u Opštini Bijelo Polje da pomognu u rješavanju njihovih problema. “Apelujemo na nadležne u Opštini da podrže zahtjeve zaposlenih, pomognu u rješavanju problema i prekinu agoniju 60-ak radnika i njihovih porodica, koji su od osnivanja fabrike egzistenciju vezali za to preduzeće”, kazali su predstavnici SDP. Oni su podsjetili da je ova kompanija jedina fabrika za proizvodnju i flaširanje mineralne vode u Crnoj Gori, dodajući da se stiče utisak da je vlasnicima veći interes da ona ne radi.

POZVALI NADLEŽNE DA UTVRDE ČINJENICE

DF osudio mobing prema radnicima u Željezari

Pokret za promjene (PzP) i Demokratski front (DF) najoštrije su osudili mobing i nasilje koje se, kako su saopštili, sprovodi nad radnicima Tosčelika i pozivaju nadležne institucije da utvrde činjenično stanje i sankcionišu shodno zakonskim odredbama predstavnike fabrike. Odbornik PzP-a Arsenije Lalatović kazao je da je Tosčelik, strateški investitor i prijatelj režima, odličan primjer strukture crnogorskih investitora i partnera vlasti.

Željezara

“Valja podsjetiti da od obećanja iz 2012. godine skoro ništa nije urađeno. Postavlja se nekoliko pitanja, odnosno da li je broj zaposlenih viši od 500 kako su svojevremeno obećavali, kao i da li je uloženo 35 miliona eura u investicije”, naveo je Lalatović u saopštenju. On je pitao šta je sa godišnjom proizvodnjom od preko 400.000 tona, kao i da li danas nakon četiri godine nivo proizvodnje prelazi deseti dio od obećanja, prenosi Mina-biznis.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

hronika

nakon prijave porodice UHapŠen SloBodan ŽUjoviĆ

Moler osuMnjičen da je dirao i ljubio djevojčicu Službenici podgoričkog Centra bezbjednosti uhapsili su juče molera Slobodana Žujovića (43) zbog sumnje da je počinio nedozvoljene polne radnje sa 12-godišnjom djevojčicom M.K., saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, slučaj koji se odigrao 10. i 11. avgusta u kući djevojčice, Žujović je u potpunosti priznao tokom kriminalističke obrade. O traumi koju je doživjela prije nekoliko dana dvanaestogodišnjakinja se prvo povjerila majci, koja je potom podnijela krivičnu prijavu protiv Žujovića.

Uhapšeni je bio angažovan na izvođenju molerskih radova u porodici žrtve, a kada bi njeni roditelji otišli na posao, djevojčica je ostajala sama sa njim. On je, prema krivičnoj prijavi, iskoristio tu situaciju i mimo volje djeteta, prilazio joj i napastvovao je. “Dvanaestogodišnja žrtva ispričala je da joj je dva dana zaredom u više navrata prilazio, grlio je, mazio joj zadnjicu, grudi i međunožje, te da je ljubio po glavi i vratu. Žujović je potvrdio sve navode djeteta”, kazao je sagovornik blizak istrazi. Žujoviću je određen pritvor do 72 sata. J.M.

neStanak nemanje medina

Policija sonarom pretražuje dno Skadarskog jezera

11. dan potrage za planinarom

Pretresli 30.000 m2, raspisana potjernica Pripadnici kotorske policije su zajedno sa Avio helikopterskom jedinicom, Službama zaštite i spašavanja, pripadnicima Gorske službe spašavanja iz Hrvatske i njihovim psima tragačima 11 dana pretraživali teren opštine Kotor, koja krije nestalog planinara iz Francuske Janota Roberta, ali od njega nema ni traga. Pretraga je obuhvatila ukupno 30.000 kvadrata na brdu Vrmac i njegovoj okolini, a biće nastavljena i dalje, u nešto manjem intenzitetu. Po saznanju DN, raspi-

sana je interpolova potjernica za nestalim francuskim državljaninom. Robert je nestao 5. avgusta kada se odvojio se od grupe iznad Starog grada Kotora i od tada mu se gubi svaki trag. Nakon što je o nestanku obavješteno Odjeljenje bezbjednosti Kotor i Operativno-komunikacioni centar svakodnevno traje potraga po lovćenskim serpentinama, brdu Vrmac,sa kotorske i tivatske strane, San Đovanija, sela Špiljari pa kanjonom rijeke Škurde sve do Kotora. S.K.

U nastavku potrage za nestalim Petrovčaninom Nemanjom Medinom, službenici policije su uz podršku pripadnika Vojske Crne Gore juče započeli sonarnu pretragu dna Skadarskog jezera, saopšteno je juče iz Uprave policije. “Službenici Uprave policije i Mornarice Vojske od danas pretražuju dno Skadarskog jezera u reonima Vranjine i Virpazara. Za te potrebe je, zajedno sa policijskim službenicima, angažovan i dio pripadnika Pomorskog odreda Mornarice Vojske sa čamcem i sonarom za pretraživanje dna jezera. Ovom aktivnošću koordinira Uprava policije”, navodi se u saopštenju. Policija je i ranije pretraživala teren, a Skadarsko jezero je u potrazi za Nemanjom čamcima obilazila i pretraživala Plovna jedinica. Nestanak Nemanje Medina policiji je prijavljen 9. jula ove godine. “Od momenta prijave njegovog nestanka službenici Uprave policije MUPa, u koordinaciji sa tužilaštvom, preduzimaju sve zakonski predviđene mje-

Nemanja Medin re traganja za nestalim licem na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Formiran je i poseban tim na nivou CB Bar koji traga za Nemanjom, a policija je do sada predu-

zela brojne mjere i radnje radi utvrđivanja okolnosti njegovog nestanka, a koje su sve usmjerene na pronalazak nestalog mladića”, saopšteno je iz policije. S.K.

Hronika

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

Mujo Redža

Na osnovu i u skladu sa članom 36. Zakona o privrednim društvima, Odbor direktora je na Sjednici od 12.08.2016.g. donio sledeću ODLUKU O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA Saziva se za dan 23.09.2016.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom, Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara TP “PKB HERCEG NOVI“ AD Zelenika i za istu se predlaže sledeći: DNEVNI RED 1. Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela : • Izbor Predsjedavajućeg Redovnom Godišnjom Sjednicom Skupštine, • Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine , • Izbor Predsjednika i dva člana Verifikacione komisije , • Izbor Zapisničara i Ovjerivača zapisnika , • Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na Sjednici Skupštine u skladu sa Spiskom akcionara TP „PKB HERCEG NOVI“ AD ZELENIKA , izdatim od CDA Crne Gore . • Usvajanje Izvještaja o Spisku akcionara koji je izdat od strane CDA Crne Gore. 2. Usvajanje Zapisnika sa Vanredne Sjednice Skupštine akcionara TP „PKB Herceg Novi“ AD Zelenika održane dana 05.02.2016.g. 3. Usvajanje Završnog računa TP “PKB Herceg Novi” AD za 2013.g. • Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2013.g. • Usvajanje Izvještaja Revizora za 2013.g. 4. Usvajanje Završnog računa TP “PKB Herceg Novi” AD za 2014.g. • Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2014.g. • Usvajanje Izvještaja Revizora za 2014.g. 5. Usvajanje Završnog računa TP “PKB Herceg Novi” AD za 2015.g. • Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2015.g. • Usvajanje Izvještaja Revizora za 2015.g. 6. Razrješenje od dužnosti članova Odbora direktora. 7. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora. 8. Razrješenje Revizora. 9. Izbor i imenovanje Revizora . Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom . Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj . Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid lične karte , odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje . Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i ta na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notata, da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijali za Redovnu Godišnju Sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti na web site ili neposredno u prostorijama Društva u Zelenici, na adresi Zelenika bb. i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-678-056 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.pkb-zelenika.com ODBOR DIREKTORA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac DOO “Vodovod i knalizacija-Cetinje”, Obilića poljana bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

„Izrada glavnog projekta i rekonstrukcija i sanacija transportnog cjevovoda PK “Lašor”- R “Sandin vrh” i distributivnog cjevovoda na potezu od PK “Lašor” do R “Zagrablje” u dužini od 1500m”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.042.578,83 €. Tenderska dokumentacija broj 3258 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.08.2016. godine. Lice za davanje informacija Milica Krstićević, telefon 041 231 221, e-mail milica.krsticevic@vikct.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15) naručilac Državni arhiv, Novice Cerovića 2, Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe: Toneri , procijenjene vrijednosti 2.700,00 eura sa PDVom. Tenderska dokumentacija broj 08-617/2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.08.2016 godine. Lice za davanje informacija Pejović Nataša, telefon 069 124 077, e-mail : finansije.dacg@t-com.me.

krivična prijava protiv saradnika nasera keljmendija

Mujo Redža prodavao stanove po dva puta U namjeri da sebi pribavi korist u iznosu od 150.000 eura ulcinjski biznismen osumnjičen da je oštetio dva klijenta

Službenici sektora kriminalističke policije - Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta podnijeli su juče Osnovnom tužilaštvu u Ulcinju krivičnu prijavu protiv Muja Redže zbog sumnje da je počinio prevaru u produženom trajanju, saznaju DN u policiji. Ovaj ulcinjski biznismen koji se dovodi u vezu sa Naserom Keljmendijem sumnjiči se da je, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinku korist u iznosu od 150.000 eura, lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica u dužem vremenskom periodu doveo u opasnost i oštetio Selatina Krasnićia iz Prištine i Sejidi Džema-

150 hiljada eura je iznos koji se sumnja se da je mujo redža pribavio prevarom

lija iz Ulcinja. Redža je, kako se sumnja, Selatinu Krasniqiu 2011. godine prodao stan u Ulcinju površine 290 m2 za 100.000 eura. Prethodno je taj stan shodno drugom ugovoru o prodaji prenio na treću osobu a oštećenog Krasniqia nije obeštetio za novčani iznos od 100.000 eura koji je od istog preuzeo prilikom kupoprodaje predmetne nepokretnosti. Na isti način je, kako stoji u prijavi, doveo u zabludu i Sejidi Xhemalia u vezi sa kupoprodajom zemljišta površine 462 metra kvadratna u Ulcinju u vrijednosti od 50.000 eura. Protiv osumnjičenog ulcinjskog biznismena, vlasnika firme Redža kompani, u više navrata su podnošene krivične prijave zbog ilegalne gradnje. Krajem prošle godine on je u Osnovnom sudu u Ulcinju osuđen na godinu zatvora zbog nezakonite gradnje višespratnice u tamošnjem naselju Pinješ. Prethodno, u julu 2013. godine uhapšen

Ime Muja Redže nedavno se ponovo našlo na novinskim stranicama kada je policija podnijela krivičnu prijavu protiv njegovog sugrađanina Hajdara Ćufaja (52), biznismena koji se dovodi u vezu sa Naserom Keljmendijem. Ćufaj je, kako se sumnja, Redži pozajmljivao novac uz zelenašku kamatu i tako ga oštetio za oko 700.000 eura.

je radi izdržavanja kazne od šest mjeseci, na koju je osuđen zbog građenja objekta kod restorana “Alfa”, bez građevinske dozvole. Za njim je ranije raspisivana i potjernica jer je u avgustu 2010. godine u skladištu njegove firme pronađen arsenal oružja. S.K.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

hronika

Foto: Dejan Lopičić

POVODOM IZJAVA U VEZI sA PUCNJAVOM NA PREDRAGA ŠUKOVIĆA

Tužilaštvo pozvalo Nebojšu Medojevića na saslušanje V

iše državno tužilaštvo u Podgorici uputilo je poziv za saslušanje članu skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojši Medojeviću, na kojem će se izjasniti o svemu što mu je poznato u vezi ranjavanjem Predraga Šukovića, rečeno je za DN iz te institucije. Poziv je upućen nakon što je Medojević u Skupštini, a zatim i u izjavi za DN, kazao da je tužilaštvu poznat identitet napadača na bivšeg šefa policijskog odsijeka za organizovani kriminal, te da se radi o licu koje se kreće na relaciji Sarajevo-Banja Luka-Švajcarska. On je prekjuče za DN kazao da ne zna ko je osoba koja je pucala, te da je sve što zna o tom slučaju kazao u Skupštini. Kako mu do tada tužilaštvo nije uputilo poziv za saslušanje, ocijenio je da nije rekao ništa što nadležni već ne znaju. Tvrdio je da su podaci kojima raspolaže vrlo precizni i tačni te da potiču iz, kako je kazao, pouzdanih izvora iz naših službi bezbjednosti. “Ja ne znam identitet počinioca, ali je činjenica da od 12. jula starješina Višeg državnog tužilaštva (Vesna Jovićević)

Poginuo biciklista

Sa uviđaja na licu mjesta

NAKON hAPŠENJA ZbOG DROGE

Saslušan Baranin koji je uzgajao marihuanu Baranin Davor Raičević (35), koji je preksinoć uhapšen u sutomorskom naselju Haj Nehaj, saslušan je juče u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu zadržan do privođenja sudiji za istrage zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Raičević je uhapšen nakon što su ga službenici policije zatekli kako bere i naliva stabljike marihuane na jednom napuštenom imanju. Naime, na osnovu operativnih podataka da na jednom imanju u Sutomoru u naselju Haj Nehaj, postoje zasadi marihuane, službenici Odsijeka za borbu protiv droge i CB Bar locirali su tu “plantažu” i preksionć krenuli u akciju. Po dolasku, na livadi su zatekli Raičevića kako bere jednu od sadnica marihune, a zatim počinje

da zaliva preostali zasad. Nakon što su se uvjerili da se nije slučajno našao na tom imanju, policija ga je uhapsila. On je, kako saznaju DN, od ranije poznat policiji kao povratnik u vršenju krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama. Policija je na licu mjesta pronašla sedam sadnica, visine od po dva metra, koje su bile spremne za sušenje, kao i 25 manjih stabljika, ukupne težine oko 22 kilograma. S.K. Foto: Iva Mandić

Hetem Saliti (32) iz Podgorice poginuo je juče u udesu koji se juče u 14.50 sati dogodio u podgoričkom naselju Konik. Njega je dok je biciklom prelazio ulicu Španskih boraca, udario “golf” žabljačkih registarskih oznaka (ŽBAC-058) kojim je upravljao Rasim Redžepi (19). Prema nezvaničnim saznanjima DN, biciklista je sa teškim tjelesnim povredama nakon udesa primljen u Klininički centar Crne Gore gdje su ljekari preduzeli sve da mu spasu život, ali je nedugo nakon prijema podlegao povredama. Vozač automobila je, po saznanju DN, na licu mjesta sačekao policijsku ekipu za uviđaje čiji su ga službenici uhapsili i predali na dalju nadležnost tužiocu. S.K.

Više držaVno tužilaštVo u Podgorici Planira da sasluša člana skuPštinskog odbora za bezbjednost nebojšu MedojeVića koMe je i uPućen PoziV za saslušanje, saoPšteno je dn iz tužilaštVa.

nima zaraćenih kartela, ali i od naših bezbjednosnih službi za specijalne crne operacije, koriste vojnici strijelci iz Republike Srpske, BiH, Hrvatske koji imaju iza sebe bogato ratno iskustvo i modus operandi “koji je ovaj put ukazao da se radi o licu koje se kreće na ovoj relaciji”. Šuković je ranjen 11. jula u jutarnjim satima u centru Podgorice. Nepoznati napadač sa šeširom, kojeg su uhvatile bezbjednosne kamere sa objekata u blizini mjesta napada, pucao je Šukoviću u stopalo, a djelo je kvalifikovano kao ubistvo u pokušaju. Šuković koji je, nakon napada, nekoliko dana proveo u bolnici, a nadležnima je kazao da ne zna ko bi mogao da puca na njega. Policija je odmah nakon incidenta objavila fotografiju osumnjičenog i pozvala sve koji o njemu nešto znaju da obavijeste policiju. MUP je nedavno raspisao i nagradu od 30.000 eura za informaciju o počiniocu. S.K.

Foto: Iva Mandić

UDEs NA KONIKU

ima podatke koji vode ka identifikaciji čovjeka, koji je pucao na Predraga Šukovića. Sve što znam rekao sam u Skupštini i to niko nije demantovao. Nijesam rekao ništa što oni ne znaju, zato me i ne zovu”, naveo je Medojević u prekjučerašnjoj izjavi za DN. Povodom istrage o napadu na Šukovića, Medojević je nedavno medijima kazao da se često u međusobnim obraču-

Raičević

DRUŠTVO

UPRAVA ZA BEZBJEDNOST HRANE

Šteta prešla 500.000 € Broj goveda oboljelih od kvrgave kože na teritoriji Crne Gore porastao je na 374. U Upravi za bezbjednost hrane kažu da su i očekivali taj skok, jer se klinička slika nakon vakcinacije već virusom inficiranih goveda brže pojavljuje. I procijenjena šteta raste i ona je u ovom trenutku veća od pola miliona eura. Iz Uprave Za bezbjednost hrane poručuju međutim da će vlasnicima uginulih goveda šteta biti nadoknađena onako kako to nalaže Zakon o veterinarstu. Porast broja oboljele govedi nastaviće se još nekoliko dana nakon čega će, kaza-

la je RTCG direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković početi da opada. Vakcinacija nije završena tamo gdje je počela 5. avgusta, u područjima slobodnih od bolesti, odnosno na jugu Crne Gore, gdje se veterinarima, kako je rekla, ispiječio problem lutajućih goveda. “Pokrenuli smo inicijativu sa lokalnim upravama da ta goveda vakcinišemo. Apelujem na držaoce lutajućih goveda da ih dovedu na vakcinaciju u subotu, 20. avgusta, kada će biti organizovana akcija za vakcinaciju tih goveda”, kazala je Daković. J.V.Đ.

374

GRLA OBOLJELA SU DO SADA OD BOLESTI KVRGAVE KOŽE U CRNOJ GORI

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama ("Službeni list CG", br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju "Tisa", Bijelo Polje, Medanovići bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Lož ulje za grijanje, ukupne procijenjene vrijednosti za PDV-om 5.500,00 €. Tenderska dokumentacija br. 02-596/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 15.08.2016. godine. Lice za davanje informacija Adnan Džafić, telefon 068-855-436, e-mail dctisa@t-com.me.

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakonqa o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/149 naručilac JU OŠ „Njegoš“ Spuž, Spuž bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ekskurzija učenika IX razreda, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 15.000,00 e. Tenderska dokumentacija br.02, objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 15.08.2016. godine. Lice za davanje informacija Željko Brajović, telefon 069/094-910, e-mail skola @ os-njegos-dg.edu.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Skupština Crne Gore, Podgorica, Bulevar Sv.Petra Cetinjskog 10, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Zakup telekomunikacionih linkova i usluge kablovske televizije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000 €. Tenderska dokumentacija broj 00-56/16-70/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.08.2016. godine. Lice/a za davanje informacija Mirko Stanković, Marija Vulić, telefon 069/683-198, e-mail marija.vulic@skupstina.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Skupština Crne Gore, Podgorica, Bulevar Sv.Petra Cetinjskog 10, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga servisiranja i održavanja službenih putničkih motornih vozila za potrebe Skupštine Crne Gore, po partijama ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 43.000 €. Tenderska dokumentacija broj 00-56/1671/2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.08.2016. godine. Lice/a za davanje informacija Mirko Stanković, Marija Vulić, telefon 069/683-198, e-mail mirko.stankovic@skupstina.me.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

BOLEST KVRGAVE KOŽE GOVEDA P

BULATOVIĆ: NA OGROMNOM SAM GUBITKU, NI KRAVA, NI MLIJEKA, NI SIR

pidemiji kvrgave kože jenjava, tvrde u Upravi za veterinu. Međutim, ona iza sebe ostavlja veliku štetu stočarima i proizvođačima koji, što zbog uginulih goveda, što zbog dezinformacija, dnevno gube najmanje 35 eura.

Iako se situacija oko bolesti kvrgavih krava, kako u Upravi za veterinu tvrde, smiruje, stočari još osjećaju štetu koju je širenje tog oboljenja nanijela njihovim gazdinstvima. Na katunu Goleš, gdje se ove godine podiglo 35 krava i 12 teladi, od bolesti kvrgave kože do sada je uspavano osam grla. Iako su vakcine date prvog avgusta, domaćini strepe sve do isteka 28 dana od vakcinacije.

■ OPALA PROIZVOD-

NJA LISNATOG SIRA

Savjesni stočari sa Goleša već kod prve pojave ove bolesti povukli su čuveni lisnati sir sa tržišta, a kako tvrde, ni-

ko sada od nadležnih ne može procijeniti niti dati nalaz da su proizvodi bezbjedni. Jedan od najpoznatijih proizvođača lisnatog sira na području kolašinske opštine Ranko Bulatović ispričao nam je da stanje na katunu Goleš nije alarmantno, kako su javljali mediji, te da bi se alarmantnom situacijom nazvala onog trenutka kad uginu sva grla. Ipak, on objašnjava da je šteta velika iz razloga što je ovaj kraj poznat po proizvodnji lisnatog sira. Kako napominje, prošlo je 25 dana od kad nije plasirao sir na tržište. To je za njega velika šteta, jer je od njegove prodaje, kako tvrdi, u špicu sezone, u junu, julu,

Novac za gorivo i kreč na vrijeme obezbijeđen

Bulatović je takođe istakao da je predsjednica kolašinske Opštine Željka Vuksanović 24 časa bila u kontaktu sa stočarima, te da im je u svemu izašla u susret i na vrijeme obezbijedila novac za gorivo za veteri-

narske službe koje su non stop bile na terenu. Takođe, obezbijedila je, kako kaže, kreč koji je neophodan za zatrpavanje uginule stoke, kao i sve ostalo što je bilo potrebno stočarima u ovakvoj situaciji.

SAVJESNI STOČARI SA GOLEŠA VEĆ KOD PRVE POJAVE OVE BOLESTI POVUKLI SU ČUVENI LISNATI SIR SA TRŽIŠTA, A KAKO TVRDE, NIKO SADA OD NADLEŽNIH NE MOŽE PROCIJENITI NITI DATI NALAZ DA SU PROIZVODI BEZBJEDNI. SAMO NA SIRU ŠTETA JE ZA SADA OKO TRI HILJADE EURA, PO GAZDINSTVU. avgustu i septembru uzimao 1.400 eura mjesečno. Samo na siru šteta je za sada oko tri hiljade eura.

■ GUBIM 35 EURA DNEVNO

“Šteta je ogromna. Kod mene su otišla baš najbolja grla jer su krave bile neotporne, obje skoro oteljene i kad je laktacija bila najveća. Otprilike najmanje 35 eura dnevno gubim samo na to što su one uginule. Za ljude je ovo velika šteta. Ovdje kod Đurišića od tri krave dvije su otišle, kod Vlahovića od četiri su dvije ostale, tako da sam ja i kod procjena štete naglasio da budu pažljivi u tom dijelu. Ako je meni kapital 10 krava, nekome je kapital jedna krava od koje živi cijela porodica,

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

DRUŠTVO

POLAKO JENJAVA, ALI STOČARI VEĆ OSJEĆAJU POSLJEDICE

pa sam im kazao da kod vršenja procjene obrate pažnju na takva domaćinstva. Svemu ovome nijesmo se nadali, slušajući sredstva informisanja mislim da se tu moglo malo brže djelovati, nikoga nizašta ne krivim, ali da je javljeno ranije možda bismo i mi bili bolje pripremljeni, te bi možda i šteta bila manja”, kazao je Bulatović. Prema njegovim riječima, dosta je panike bilo nakon izbijanja epidemije i bojazni da će se stado prepoloviti. Međutim, za sada, kako kaže, kod njegovih grla nema daljih simptoma.

Bulatović nezadovoljan zbog štete koju mu je nanijela bolest kvrgave kože krava

■ I DALJE SE ŠIRE

DEZINFORMACIJE

Vlahović dovodi kravu na uspavljivanje

Uputstva Uprave za veterinu

Držaoci goveda u zaraženim i ugroženim područjima moraju poštovati sljedeća pravila: - Mlijeko se može upotrebljavati samo nakon termičke obrade. To znači da mlijeko treba zagrijati najmanje na temperaturi od 63 stepeni u trajanju od 30 minuta ili na temperaturi od 72 stepena u trajanju od 15 sekundi. Od tako zagrijanog mlijeka proizvoditi proizvode (sir, surutku, jogurt, kisjelo mlijeko) ili prokuvati do temperature ključanja i proizvoditi kajmak i obrane

sirovine. - Zabranjeno je kretanje (promet) goveda sa gazdinstava u zaraženim i ugroženim područjima osim: kretanja (promet) unutar tog područja, ako je proteklo 28 dana od dana vakcinacije svih goveda na gazdinstvu sa potvrdom veterinara o izvršenom kliničkom pregledu da životinje pokazuju kliničke znake bolesti i uz odobrenje službenog veterinara; upućivanje na klanje u klanicu koja se nalazi u zaraženom ili ugroženom području ili

van tih područja, ako je prošlo 14 dana od dana vakcinacije, sa potvrdom veterinara o izvršenom kliničkom pregledu da životinje ne pokazuju kliničke znake bolesti i uz odobrenje službenog veterinara; kretanja (promet) van zaraženomg područja, goveda koja se upućuju na klanje, 14. dan nakon vakcinacije, uz potvrdu veterinara o izvršenom kliničkom pregledu da životinje ne pokazuju kliničke znake bolesti na dan utovara i otpreme i uz odobrenje službenog veterinara.

“Kad se proglasi završetak epidemije, onda će se vjerovatno morati preći na neke zvanične preglede sira. Ne znam kakve to potvrde dobijaju prozvođači sira, jer mislim da danas niko ne može dati potvrdu da je u Golešu ili negdje u okruženju zdravo mlijeko. Na osnovu čega će se dati ta potvrda? Tu se mora vršiti ozbiljniji pregled, nositi sir na bakteriološko ispitivanje, međutim meni su kazali da je vršena kontrola na druge bakterije, ali da sad ne mogu izvršiti ispitivanja na ovoj bakteriji. Dok god neko zvanično ne potvrdi da u siru nema te bakterije, mi nećemo prodavati sir. Prije nekoliko dana zvanično je potvrđeno da se suspenduje svaka trgovina i prodaja sira. Po mom mišljenju, ta kontrola se trebala pojačati”, vjeruje Bulatović. Podsjećamo, u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu, fitosanitarne poslove više puta su naglasili da se bolest kvrgave kože goveda ne prenosi na čovjeka, te da su mlijeko, mliječni proizvodi i meso zaraženih krava bezbjedni za ljude. Ipak, kako bi se spriječilo širenje zaraze na druga goveda, mlijeko se, kako ističu, mora prokuvati. Z.B.-M.I.

Mučno uspavljivanje U obližnjoj šumi nadomak katuna zatekli smo mašine za zakopavanje životinja, vlasnike krava koji su ih doveli na uspavljivanje, i jedna veoma mučna situacija. Ivanu Đurišiću ovo je druga od četri krave koje dovodi na uspavljivanje, jedva govori od stanja koje ih je snašlo konstatujući samo da je šteta ogromna. Miloradu Vlahoviću već su uginule dvije krave, a juče je na uspavljivanje, nakon dobijene vakcine, doveo i oboljelo june. “Poslije vakcine oboljelo je ovo june, još jedna krava mi je kritična, mislim da neće ni ona ostati, a onda bi mi ostala samo jedna krava, šteta je velika, no da su zdravo čeljad pa drugo neka sve ide”, kazao je Vlahović. Inspektori koji su, takođe, bili na terenu nijesu bili voljni za razgovor sa novinarima, tvrdeći da nemaju nadležnost za davanje izjava.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

MInISTaR Rada I SoCIjalnog STaRanja BoRIS MaRIĆ TvRdI

Ne zna se gdje su 34,5 miliona €

U periodu od 2009. do 2014. godine iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (OSI) nenamjenski je potrošeno više od 34,5 miliona eura, pokazuju podaci izvještaja Državne revizorske institucije od oktobra 2015. godine, kazao je juče ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić. “U Ministarstvu rada i socijalnog staranja imamo proceduru usvajanja strategije vezano za inkluziju osoba sa invaliditetom u kojoj je predviđeno da Fond za profesionalnu rehabilitaciju bude poseban organ, da bude pravno lice i da se izdvoji iz kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore”, kazao je Marić. Naime, Fond mora da se izdvoji kao posebna jedinica, da se pojavi kao posebna stavka sa budžetom - kako bi se znalo koliko sredstava dolazi, kako se ona koriste, da se uspostavi adekvatna kontrola i revizija projekata, pojasnio je on. “Ukazujemo i da treba češće raspisivati konkurse, javne pozive za korišćenje sredstava Fonda i za afirmaciju zapošljavanja osoba sa invaliditetom, ali to za razliku od sadašnjeg stanja mora da prati ozbiljna kontrola, a u si-

stemskom smislu to primarno mora da bude inspekcija rada”, istakao je Marić. Dodao je da bi na taj način funkcionalnost Fonda bila u potpunosti ostvarena, kao i cilj zbog koga je on osnovan, a to je puna integracija osoba sa invaliditetom u socijalne strukture i njihovo adekvatno angažovanje. Direktor ZZZCG Rade Milošević, koji je na jučerašnjem presu podnio ostavku na tu funkciju, tvrdi da je napravljen prekršaj, te da u narednom pe-

Fond mora da se izdvoji kao posebna jedinica, da se pojavi kao posebna stavka sa budžetom - kako bi se znalo koliko sredstava dolazi, kako se ona koriste, da se uspostavi adekvatna kontrola i revizija projekata

riodu treba da bude predmet istrage to što je mimo javnog poziva odobreno i finansirano 14 projekata,

Reagovanje Zavoda Za Zapošljavanje

“Netačne tvrdnje ministra Marića o zloupotrebama” Pomoćnica direktora Zavoda za zapošljavane Sanja Rabrenović, i načelnica Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Slavica Radusinović dematovale su da su sredstva iz Fonda nenamjenski potrošena od 2009. do 2014. godine. Rabrenović i Radusinović su istakle da konstatacija o nenamjesnkom trošenju novca ne stoji u Izvještaju DRI o reviziji uspjeha iz oktobra 2015. U zajedničkom saopštenju, one su navele da ZZZCG ko-

risti sredstva Fonda u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom i podzakonskim aktima kojima se uređuje postupak i metodologija ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanja lica sa invaliditetom. Rabrenović i Radusinović ističu da je ocjenu projekata sprovela Komisija, sastavljena od 13 članova koje, pored predstavnika Zavoda, čine predstavnici ministarstava, civilnog sektora, reprezenta-

tivnih organizacija sindikata i Unije poslodavaca. “Komisija je jednoglasno predložila, a Upravni odbor Zavoda odobrio finansiranje 53 projekta kojima su premašeni očekivani rezultati javnog poziva i ostvaren visok stepen iskorišćenosti raspoloživih sredstava za realizaciju programa profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom, što je u skladu sa preporukama Državne revizorske institucije”, saopštile su Rabrenović i Radusinović.

čija je vrijednost 230.000 eura. “Osnovni cilj javnog poziva je bio da se zapošljavaju osobe sa invaliditetom, međutim u određenom momentu odluka Upravnog odbora ZZZCG je bila da se finansira i 14 projekata i oni to ne kriju u odluci - napravljen je prekršaj jer su se finansirali projekti koji apsolutno ne ispunjavaju uslove javnog poziva”, istakao je Milošević, dodajući da se na ovaj način apsolutno zloupotrijebilo funkcionisnje Fonda. B.B.

SoCIjala

Danas isplata

Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijedilo je novac za isplatu socijalnih naknada za jul 2016. godine u iznosu od 9.996.117,38 eura, a isplata kako su saopštili, počinje sjutra. “Za korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca izdvojeno je 234.151,64 eura, za korisnike lične i porodične invalidnine 317.060,36 eura, a za pogrebne troškove boračko-invalidske zaštite 3.723,49 eura. Za dječji dodatak 241.930,00 eura, za korisnike materijalnog obezbjeđenja 743.073,69 eura. Po Uredbi za raseljena i interno raseljena lica izdvojeno je 2.438,11 eura, dok je za pogrebne troškove korisnika materijalnog obezbjeđenja izdvojeno 18.215,85 eura”, saopšteno je iz resornog ministarstva. Za putne troškove invalidnih lica, dodaju, izdvojeno je 87.637,75 eura. “Za korisnike porodiljskog odsustva 1.095.746,80 eura, a za dodatak za tuđu njegu i pomoć 1.024.074,59 eura, dok je za ličnu invalidninu izdvojeno 254.607,85 eura. Naknada roditelju ili staratelju-njegovatelju lica koje je korisnik LI 352.579,88 eura. dok je za izdržavanje štićenika u domovima obezbijeđeno je 137.171,60 eura, a za korisnike porodičnog smještaja 120.323,48 eura. Za štićenike van Crne Gore izdvojeno 18.380,35 eura, a za troškove ishrane djece u predškolskim ustanovama 105.396,20 eura. Naknada po osnovu rođenja troje ili više djece 5.235.236,33 eura”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

crna gora

15 Foto: Zeljko Milović

Bar: UPrkos Brojnim UPozorenjima insPektora

Zbog prekoračenja radnog vremena kažnjeno 11 kafića Buka, dileri i prosjačenje najčešće su primjedbe turista na Crnogorskom primorju, a u posljednje vrijeme mnogi gosti se žale na prekoračenje radnog vremena pojedinih kafića, čak i onih koji nemaju namjenu rada u večernjim satima. Uprkos brojnim upozorenjima da su obavezni da poštuju odluku o radnom vremenu, vlasnici čak 11 ugostiteljskih objekata i plažnih barova, u proteklom periodu, nijesu postupili po naredbi inspektora Komunalne policije. Radno vrijeme ugostiteljskih objekata je do jedan sat poslije ponoći, dok je plažni bar kvalifikovan kao “montažni privremeni ugostiteljski objekat, koji radi isključivo danju, i u funkciji je usluge na kupalištu kojem pripada. Izuzetno, plažni barovi koji se nalaze na izdvojenim lo-

kacijama, van urbanog jezgra, mogu poslovati i noću”. Prema riječima načelnika Komunalne policije Dragana Radulovića i pored upozorenja nastavljeno je sa radom određenog broja ugostiteljskih objekata, pa su inspektori bili prinuđeni da represivno djeluju. “U nekim objektima smo u više navrata evidentirali nepravilnosti i nepoštovanje propisa, pa smo bili prinuđeni da represivno djelujemo. Inspektori su u proteklom periodu izdali 11 prekršajnih naloga zbog nepoštovanja odluke o radnom vremenu: za ‘Tropski bar’ - Veliki pijesak, ‘Borsalino’ - Sutomore, ‘Čudesa od mesa’ - Sutomore, ‘Plaža’ - Sutomore, ‘Questo quelo’ - Sutomore, ‘Cuba libre’ Sutomore, ‘Riva’ Bar - gradsko šetalište i ‘Kraljevski bar’ Bar -

Bijelo Polje: oPšta Bolnica

Nabavkom videoendoskopa bolji uslovi za dijagnostiku Nedavnim otvaranjem Kabineta za gastroskopiju i nabavkom najsavremenijeg aparata videoendoskopa, u bjelopoljskoj Opštoj bolnici stvoreni su uslovi za dijagnostiku i liječenje široke palete gastroenetoroloških bolesti. Specijalista gastroenetrologije dr Alisa Mekić saopštila je da taj aparat omogućava preglede jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva, elektivnu i dijagnostičku gastroskopiju u smislu biopsije potencijalno nađenih promjena,

Kabineta za gastroskopiju

terapijsku gastroskopiju sa zaustavljanjem krvarenja iz krvarećih lezija gornjeg digestivnog trakta. “S druge strane, moguće je raditi kolonoskopiju, odnosno i pregled debelog crijeva”, izjavila je dr Mekić, i naglasila da se samo rijetki pacijenti upućuju na specijalističke preglede u Klinički centar. “Imamo sve više pacijenata, ne samo iz Bijelog Polje nego i iz Mojkovca, Pljevalja, Berana i Rožaja”, dodala je dr Mekić. B.Č.

gradsko šetalište”, kazao je načelnik Radulović. Zakonom o inspekcijskom nadzoru za ovaj vid prekršaja propisana je novčana kazna od 500 do 15.000 eura. Radulović ističe da su, s obzirom da je saradnja te opštinske službe sa Centrom bezbjednosti Bar na visokom nivou, u određenim situacijama kontrole obavljali u koordinaciji sa pripadnicima interventne jedinice. “To je rezultiralo evidentnim smanjenjem narušavanja javnog reda i mira”, ističe Radulović. On je najavio da će komunalni inspektori nastaviti sa pojačanom kontrolom poštovanja propisa i upozorio vlasnike ugostiteljskih objekata da će, kada preventivna upozorenja ne budu dala rezultat, biti prinuđeni da djeluju represivno. A.LJ.

Bar

U završnoj fazi

Ulcinj dobija azil za pse Herceg novi: više od 703 Prijava

Opština Ulcinj će uskoro dobiti azil za pse. Projekat azila za pse lutalice finansiran je od Opštine Ulcinj i nalazi se u završnoj fazi realizacije. “Shodno Odluci opštine, nadležne službe će ulagati sve neophodne napore da se riješi pitanje pasa lutalica. Izgradnju azila je finansirala Opština Ulcinj kako bi se što hitnije rješilo pitanje pasa lutalica i kako bi se i tim putem smanjile mogućnosti proširenja raznih bolesti i infekcija. Proces uklanjanja pasa lutalica počinje njihovom vakcinacijom i sterilisanjem, u skladu sa međunarodnim standardima i pod nadzorom veterinara”, navodi se u saopštenju.

Tokom sezone najviše problema sa parkingom Od 1. juna do 10. avgusta, Novljani i gosti grada su preko “Sistema 48” 703 puta prijavili komunalni problem, adresiran na Službu komunalne policije. Najviše prijava se odnosilo na nepropisno parkiranje 225, na izlivanje fekalnih voda 68, na komunalni red 78, na glasnu muziku 73 i na privremene objekte 68. Službenici Komunalne policije su u toku juna izvršili 642 inspekcijska nadzora, a izdata su 92 prekršajna naloga u saobraćajnoj oblasti, u iznosu od 1.230 eura, i devet prekršajnih naloga u komunalnoj oblasti u iznosu od 4.600 eura. U julu su izvršena 882 inspekcijska nadzora, što je rezultiralo sa 231 prekršajnim nalogom u saobraćajnoj oblasti, u iznosu od 11.550 eura, i 41

prekršajnim nalogom u komunalnoj oblasti, u iznosu od 10.530 eura. Za prvih deset dana avgusta izvršeno je 349 inspekcijskih nadzora, izdato 154 prekršajna naloga u saobraćajnoj oblasti, u iznosu od 7.780 eura, kao i 61 prekršajni nalog u komunalnoj oblasti, u iznosu od 8.760 eura. U istom periodu su građani i gosti našeg grada kontaktirali Call centar Službe komunalne policije 270 puta, dok je broj prijava prošle godine, za cijeli avgust, iznosio 669. Tokom juna zabilježene su 63 prijave preko Call centra, a tokom jula 378. Specijalno vozilo “pauk” je u julu 44 puta korišćeno za premještanje vozila, a za prvih 10 dana avgusta premješteno je 46 vozila. S.M.

CRNA GORA

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

PREDSTAVNICA UNESCO A U POSJETI

Novske tvrđave moraju imati pažnju stručnjaka

Tvrđave su jedan od najvećih potencijala Herceg Novog i njihova revitalizacija i očuvanje moraju biti jedan od osnova razvoja grada, saopšteno je na jučerašnjem sastanku predsjednice Opštine Nataše Aćimović sa ambasadorkom Crne Gore u Francuskoj, Monaku i Andori i stalnom predstavnicom naše države pri UNESCO-u Dragicom Ponorac. Povod za posjetu bila je, između ostalog, nominacija tvrđave Forte mare za upis na Listu svjetske baštine i najava dolaska stručnjaka Međunarodnog savjeta za spomenike i spomenička područja (ICOMOS), kako bi dobili sve potrebne informacije za konačnu procjenu. Kako je istakla ambasadorka Ponorac, inače Novljanka, zalagaće se da Forte mare, ali i ostale novske tvrđave dobiju pažnju najvećih svjetskih stučnjaka, jer to i zaslužuju.

Predstavnici lokalne uprave upoznali su ambasadorku sa stanjem u kojem se utvrđenja nalaze, aktivnostima čišćenja i održavanja koje su realizovane na Forte mare, Kanli kuli i Španjoli, kao i izazovima, najviše finansijskim, na putu ka potpunoj sanaciji i očuvanju tvrđava. Iz lokalne uprave su informisali ambasadorku o detaljima kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine, projekta čiji je važan dio upravo revitalizacija tvrđava. Ponorac je pohvalila inicijativu, istakavši da je značajno što koncept uključuje cijelu Boku Kotorsku i aktivnosti na zaštiti vrijedne kulturne baštine ovog područja. Učesnici sastanka su se saglasili da upravo gradske utvrde treba da budu osnova projekata sa kojima se aplicira u okviru različitih evropskih fondova. S.M.

Herceg Novi

VLAST NEZAKONIT PRAVI SOCIJALNE

ću ostvarivanje sudskog spora protiv opštine, gdje je ista dužvanaestu sjednicu kolašinskog lokalnog parlamenta obi- na da mu isplati 18.000 eura. lježila je prava predizborna euforija političkih partija ko- Martinović je istakao da ima je će se više u narednom periodu zalagati za zakonitosti i dokaze za ove tvrdnje. prava građana. “Podržao sam vas da obavljate funkciju predsjednika SO, očekujem od vas da radite Iako su usvojene sve tačke ković je na samom početku u skladu sa zakonom. Neshvatdnevnog reda, po mišljenu od- istakao da je sjednica sazvana ljivo je da bivši predsjednik opbornika DPS ova sjednica bila formalnosti radi, jer je prošlo štine i doskorašnji savjetnik SO je sazvana čisto radi reda sa pet mjeseci od prethodne sjed- Bulatović od građana naplati jednim formalnim dnevnim nice, te da je ovo čisto formalni tolika sredstva. Zbog čega nijeredom bez značajnijih tača- dnevni red. On je kazao da nije ste radili u skladu sa zakonom i ka. Odbornik Demokrata Vla- saglasan sa programom Demo- ko je u skupštinskoj službi upido Martinović optužio je pred- krata, koji je u ovoj partiji aktu- sivao karnetima Bulatovića da sjednika SO Aleksandra Doži- elan pred izbore, a tiče se Opšti- obavlja tu dužnost, dokažite šta ća da je direktno odgovoran za ne Kolašin, ali da je to admini- je on radio i da li je dolazio na 18.000 eura, koje je opština sud- stracija koju upravo Demokra- posao. Pouzdano znam da taj skim sporom izgubila u korist te ovdje podržavaju. čovjek nije ušao u vašu kancebivšeg predsjednika opštine i Martinović je odgovorio da lariju niti je obavljao bilo kaodbornika Milete Mikana Bu- “od dva zla biraju manje”, a zalatovića, te tražio od njega da tim je konstatovao da će Demos novac vrati ili da volontira. Od- podržati koalicionu vlast u Kobornik SNP Miljan Bulatović lašinu do kraja njihovog manSJEDNICU OPŠTINE OBEZBJEĐIna jučerašnjoj sjednici za go- data, odnosno još dvije godine VALI SU RADNICI SEKJURITI, KOvornicom je poručio da ovoj ko- gdje će se na kraju vidjeti praJE JE NA NEDJELJU DANA ANGAaliciji neće više davati glasom vo stanje njihovog rada, pa će ŽOVALA PREDSJEDNICA OPŠTIpodršku jer su od radnika Služ- se tek tada odlučivati za dalje be zaštite i spasavanja, kojoj i korake. NE, GDJE PORED SJEDNICE ONI sam pripada, napravili socijalOn je okrivio i pitao DožiSVAKODNEVNO OBEZBJEĐUJU ća da li je omogućio bivšem ne slučajeve. ZGRADU OPŠTINE Odbornik DPS Đorđije Živ- predsjedniku opštine Bulatovi-

⌦ Zorica Bulatović

PAŠTROVIĆI PREDSTAVLJAJU PUBLIKACIJU

Upoznali Popovića sa istorijom i aktivnostima Predsjednik Opštine Budva Srđa Popović održao je radni sastanak sa predstavnicima uprave Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak”, predsjednikom prof. dr Pavlom R. Anđusom, potpredsjednikom Stevom Šoljagom i predstavnikom Sekcije za kulturu Dušanom Medinom. Centralna tema sastanka bila je upoznavanje predsjednika Opštine sa istorijatom, trenutnim aktivnostima i planovima udruženja koje postoji više od pola vijeka u Beogradu sa ciljem da njeguje, afirmiše i predstavlja paštrovsku, ali i šire, bud-

KOLAŠIN: ODBORNICI OPOZICIJE NEZ

vansku, primorsku i crnogorsku baštinu javnosti, kako u Beogradu, tako i u zavičaju. Anđus je govorio o jednom od najnovijih projekata - objavljenom zborniku radova sa međunarodnog naučnog skupa po pozivu o prirodnim resursima Paštrovića u kontekstu Crnogorskog primorja, koji je krajem 2015. godine objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. Prvo predstavljanje ove publikacije u Crnoj Gori biće priređeno u subotu, 20. avgusta, u Institutu za biologiju mora u Kotoru, a o knjizi će govoriti referentni stručnjaci iz prirodnih oblasti. N.L.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

CRNA GORA

TIVAT: TRI MJESECA PREDSJEDNICE MATIJEVIĆ NA VLASTI

Cilj - bolje funkcionisanje i dostupnost građanima

ZADOVOLJNI PORUČUJU

TIM RADOM E SLUČAJEVE kav posao. Podsjećam vas da je to krivična odgovornost”, kazao je Martinović. On je ukazao Željki Vuksanović da ne smije dozvoliti nekim njenim koalicionim partnerima da prijete pristalicama Demokrata, koji im, kako tvrdi, svakodnevno pristupaju da će članovi njihovih porodica ostati bez posla ili da će biti kažnjeni na neke druge načine. Odbornik SNP Miljan Bulatović oštro je reagovao povodom treće tačke dnevnog reda - jed-

Sat proradio, ali je grad stao Bivši predsjednik opštine i odbornik DPS Darko Brajušković potencirao je priču o poprilično dugom periodu od prethodne sjednice, kao i to što godinu dana nije dobio odgovore na odbornička pitanja. On je istakao da vladajuća koalicija nije ništa dobro uradila za grad, podsjetivši na izjave Vuksanović da su popravili gradski sat i nabavili obućara.

nokratne socijalne pomoći. “Neka se socijalna pomoć da onima kojima je neophodna, ali treba svi da znaju da su radnici Službe zaštite i spasavanja, koji su nezakonito ostali bez posla, socijalni slučajevi. Pojedini radnici su bez eura otpremnine istjerani sa posla i bez ikakvih prava. Obavještenja o prestanku radnog odnosa donio je V.D. komandir Miloš Vlahović kome je Upravna inspekcija zabranila dalji rad, jer ne ispunjava uslove za obavljenje posla na toj dužnosti”, kazao je Bulatović. On je istakao da je Vuksanović, dajući saglasnost Vlahoviću za rad, dozvolila da on i dalje pravi od radnika socijalne slučajeve. Bulatović je naglasio da je nezakonitom sistematizacijom Vlahović bez posla ostavio još šest radnika pomenute službe. “Tortura se nastavila smanjivanjem plata i 10 odsto na otežan rad i to bez odluke ove Skupštine, tako da su radnici Službe zaštite jedini u Crnoj Gori dovedeni od predsjednice Vuksanović u stanju socijalne pomoći”, kazao je Bulatović.

Predsjednica tivatske Opštine dr Snežana Matijević organizovala je konferenciju povodom tri mjeseca od kako je stupila na ovu funkciju. Ona je istakla da su za cilj imali bolje funkcionisanje službi i dostupnost građanima. U novoj organizaciji Opštine ima osam sekretarijata, pet službi, dvije posebne službe i dvije stručne službe. Matijević navodi da je u toku izrada sistematizacije radnih mjesta, koja treba da se završi tokom sedmice. Ona je naglasila da sa saradnicima svakodnevno prima građane i da se njihovi problemi pokušavaju rješavati u što kraćem roku. Posebno je istaknut rad Službe zaštite i spašavanja, koja je u posljednja tri mjeseca imala 26 intervencija, a Opština je do sada uložila 12.000 eura u održavanje vatrogasnih vozila i nabavku opreme. Nakon rebalansa budžeta, očekuje se nabavka i preostale nedostajuće zaštitne opreme.

⌦--------------------PREDVIĐENA JE IZGRADNJA I NOVOG VATROGASNOG DOMA U GRADIOŠNIOCI ZA KOJI JE U BUDŽETU IZDVOJENO 400.000 EURA

---------------------⌦ Za potpuno uspostavlajnje rada Komunalne policije neophodne su licence pa će se od septembra u policijskoj akademiji u Danilovgradu organizovati dodatna edukacija za zaposlene.

Govoreći o investicionim ulaganjima, Matijević je kazala da je u toku procedura oko izbora izvođača radova za izgradnju stambenog objekta sa četiri stana u naselju Vrijes namijenjen za žitelje 7. jula, koje će se izmjestiti na više lokacija na području opštine. Za tu investiciju opština je dobila donaciju od njemačke organizacije HELP u iznosu 200.000 eura, a ona će koštati 226.000 eura, jer podrazumijeva i izgradnju bio jame. Pored te, predviđena je izgradnja i novog vatrogasnog doma u Gradiošnioci za koji je u budžetu izdvojeno 400.000 eura.

Matijević je navela da će se do kraja godine krenuti u realizaciju objekta na lokaciji Crvenog krsta na Seljanovu i Dnevnog centra kod Doma zdravlja, zašto je predviđeno 600.000 eura. Predsjednica Opštine je za ovu godinu najavila i realizaciju projekta prve faze šetališta na Belanima. Investiciju vrijednu 1.110.000 eura. Pored toga, uskoro bi trebalo da krene izgradnja saobraćajnice MR1 za Lušticu, a nakon sezone krenuće se i u realizaciju više infrastrukturnih projekata, od kojih i I faza saobraćajnice za Cacovo vrijedna 200.000 eura. Z.K.

Matijević: Nemoćni smo za vraćanje gradske plaže Predsjednica dr Matijević se posebno osvrnula na problem, odnosno nezadovoljstvo građana i kupača zbog javnog kupališta, koje je dijelom pretvoreno u hotelsko. Ona je navela da su razgovarali sa menadžerima hotela “Palma” i “Laroš”, zakupcima plaže sa kojima, kako je istakla, imaju veoma dobru saradnju, ali da sada ne mogu mnogo uticati. “Za iduće ljeto ćemo nastojati i uticati da drugačije budu skopljeni ugovori sa JP Morsko dobro kako bi

više plaže ostalo za građane”, kazala je dr Matijević. Kako bi ublažili problem koji je ovih dana zaokupljao pažnju javnosti, odrađeno je više sastanka sa zakupcima, kazala je sekretarka Sekeratrijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Tatjana Jelić. “To su uredni zakupi. Vođeni ovogodišnjim iskustvom za narednu godinu, ovo pitanje ćemo sigurno uređivati drugačije. Prvenstveno vodeći računa o nezadovoljstvu građana”, istakla je Jelić.

svijet

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

I.br. 2089/15 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca 1. Pajazit Ahmetović, 2. Alen Ahmetović, 3. Damir Ahmetović, 4. Edina Ahmetović, 5. Sanela Ahmetović i 6. Hajrija Ahmetović svi iz Podgorice, ulica VI Crnogorske broj 12, koje zastupa punomoćnik Dušan M. Jovović, advokat iz Podgorice, ulica Bratstva i jedinstva blok 7, protiv izvršnog dužnika DOO „Tomecco“ Podgorica, ulica VI Crnogorske broj 12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 247.600,00 eura, na osnovu izvršne ispravepresude Osnovnog suda u Podgorici poslovne oznake P.br. 5206/14 od 14.05.2015. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO „Tomecco“ Podgorica, ulica VI Crnogorske broj 12, vrši se dostavljanje zaključka o prodaji postupajućeg javnog izvršitelja poslovne oznake I.br. 2089/15 od 13.08.2016. godine, kojim se određuje prvo ročište za prodaju pokretne stvari izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem. Izvršni dužnik DOO „Tomecco“ Podgorica se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja zaključka o prodaji postupajućeg javnog izvršitelja poslovne oznake I.br. 2089/15 od 13.08.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Tomecco“ Podgorica da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 15.08.2016. godine,

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Ivm.br. 360/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD „Universal capital bank“ Podgorica, ulica Stanka Dragojevića bb, protiv izvršnog dužnika Aleksandar Šaković iz Podgorice, ulica Iva Andrića bb-Zagorič, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 201,31 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava- mjenice serije AA 1414785 koja je izdata dana 04.02.2014. godine i mjenice serije AA 1342549 koja je izdata dana 01.08.2013. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku Aleksandru Šaković iz Podgorice, ulica Iva Andrića bb-Zagorič, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br. 360/16 od 07.03.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom vjerodostojnih isprava-mjenica, na ime duga plati izvršnom povjeriocu iznos od 5.332,68 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.03.2016. godine, pa do konačne isplate i iznos od 85,00 eura na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenju. Izvršni dužnik Aleksandar Šaković iz Podgorice, ulica Iva Andrića bb-Zagorič, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Ivm. br. 360/16 od 07.03.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik Aleksandar Šaković iz Podgorice, ulica Iva Andrića bb-Zagorič, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 21.07.2016. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Iv.br. 952/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „NTC“ Nikšić, ulica Veselina Masleše broj 13, koga zastupa punomoćnik Dražen Milačić, advokat iz Podgorice, Ulica 13. jula broj 3, protiv izvršnog dužnika DOO ,,A’N’V“ Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona broj 57, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.635,56 eura, na osnovu vjerodostojnih isprava-računa, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO ,,A’N’V“ Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona broj 57, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 952/16 od 02.06.2016. godine, kojim je isti obavezan da na osnovu računa bliže navedenih u uvodu navedenog rješenja, na ime duga isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.635,56 eura sa zakonskom zateznom kamatom na način bliže određen stavom I izreke navedenog rješenja o izvršenju, te na ime posebne naknade zbog kašnjenja sa ispunjenjem novčane obaveze iznos od 2.650,00 eura, na ime troškova sastava predloga za izvršenje iznos od 119,00 eura, kao i na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja iznos od 65,00 eura do dana donošenja rješenja o izvršenju. Izvršni dužnik DOO ,,A’N’V“ Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona broj 57, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 952/16 od 02.06.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO ,,A’N’V“ Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona broj 57, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica, 29.07.2016. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

GRČKI PREMIJER ALEKSIS CIPRAS

Njemačka da nam plati 270 milijardi eura ratne odštete Grčki premijer Aleksis Cipras rekao je juče na komemoraciji žrtvama pokolja koji su 1943. godine počinili njemački vojnici da će učiniti “sve što je potrebno” kako bi prisilio Njemačku na isplatu ratne odštete za nacističku okupaciju Grčke. “Prvi put imamo nacionalnu strategiju za taj zahtjev koji postoji godinama iako ga Berlin kategorički odbija”, rekao je Cipras u selu Komeno gdje su njemački vojnici počinili pokolj 16. avgusta 1943. pobivši 317 civila, nakon čega su uslijedili i pokolji u decembru

1943, te u junu 1944. u selima Kalavrita, odnosno Distomo. “Grčka će učiniti sve što je potrebno na diplomatskom nivou, a bude li potrebno i na pravnom”, rekao je Cipras. Parlamentarna komisija osnovana 2015. koja je zadužena da izradi takav zahtjev svoj prvi izvještaj podnijela je u julu, a poslanici će o njemu raspravljati početkom septembra. U izvještaju se ratna odšteta procjenjuje na 269,5 milijarda eura koje Berlin duguje Grčkoj za nacističku okupaciju. Ta svota, kojom bi Grčka

otplatila većinu svog ogromnog javnog duga od 320 milijardi eura, uključuje povraćaj 10 milijardi eura zajma koje je Grčkoj nametnuo nacistički okupator. Pitanje ratne reparacije snažno se obnovilo 2010. kada je Grčka potonula u dužničku krizu i bila primorana da zatraži spasonosne zajmove Evropske unije u kojoj Njemačka utjelovljuje ulogu strogog kreditora. Njemačka vlada odbija da otvara to pitanje i tvrdi da je ono politički i pravno riješeno u procesu ponovnog ujedinjenja Njemačke.

IZVJEŠTAJI METEOROLOŠKIH INSTITUCIJA, NASA POTVRDILA

Najtopliji jul ikada zabilježen

Globalne srednje temperature u julu ove godine pokazale su da je to bio najtopliji jul od početka mjerenja krajem 19. vijeka, navodi se u odvojenim izvještajima meteoroloških institucija, uključujući i potvrdu NASA. Temperaturna anomalija je 0,84 stepeni Celzijusa iznad prosjeka u odnosu na prethodni najtopliji juli 2011. godine, navodi se u saopštenju NASA. Japanska meteorološka agen-

cija je utvrdila da je jul 2016. bio najtopliji od mjerenja koja datiraju još od 1891. godine. Od maja 2015. godine, 14 od 15 mjeseci su postavili nove rekorde po visini temperature. Samo je maj 2016. imao uobičajenu temperaturu, navodi se u saopštenju japanske agencije. Globalno, djelovi zapadne Rusije i Južnog okeana su ove godine zabilježili najveći skok prosječne temperature u od-

nosu na prosjek, navodi meteorološki sajt weather.com. Porast prosječne temperature u Rusiji je doveo do povećanog broja požara i epidemije antraksa. Ovi izvještaji ne govore da je planeta najtoplija u svojoj istoriji već da je u pitanju najviša temperatura u razdoblju od kada su ljudi počeli da mjere toplotu zraka. Pojedini djelovi planete i dalje bilježe temperature niže od prosječnih. Prema godišnjem prosjeku, NASA i NOAA navode da je 2005. godina najtoplija prema podacima zabilježenim u svjetskoj bazi podataka.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

svijet

AMERIČKI POTPREDSJEDNIK DŽOZEF BAJDEN U POSJETI BEOGRADU I PRIŠTINI

Srbija je ključ napretka regiona

otpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden posjetio je juče Beograd gdje je poručio da je Srbija ključ napretka regiona.

Bajdena su na aerodromu Nikola Tesla dočekali predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i ambasador SAD u Srbiji Kajl Skot. Svečani doček upriličen je u Palati Srbija, gdje su održani razgovori dvije delegacije, kao i razgovor Vučića i Bajdena. Američki potpredsjednik je nakon premijera razgovarao i sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem.

■ TrenuTak isTinske prilike za srbiju

Obraćajući se na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, Bajden je kazao kako on i predsjednik SAD Barak Obama cijene vođstvo koje je Vučić pokazao u veoma teškim i izazovnim trenucima. “Ponoviću ono što sam rekao - u zadnje dvije decenije sam gledao Hrvatsku, ali i ostale susjede, Kosovo, Crnu Goru, ostale zemlje u susjedstvu, kao ključne djelove onoga što ja smatram da je potrebno Evropi da bude slobodna i ujedinjena. Srbija je ključni element toga.

Ako Srbija uspije politički, ekonomski, onda će cijeli region napredovati”, rekao je američki potpredsjednik. On je dodao kako SAD podržava napredak Srbije na putu ka EU. “Ovo je trenutak istinske prilike za Srbiju. Iz prve ruke smo svjedočili napretku koji je Srbija učinila u kratkom vremenskom periodu. SAD je posvećen podršci narodu Srbije tokom vašeg napretka u budućnosti....zato što je to u interesu SAD”, kazao je Bajden.

■ saučešće žr-

Tvama naTO bOmbardOvanja

Potpredsjednik SAD je izrazio saučešće svima koji su izgubili voljene u NATO bombardovanju. “SAD i Srbija, naravno, ne slažu se oko svakog pitanja, ima mnogih ožiljaka i rana koje su žive iz devedesetih godina, ali ja se nadam da ćemo preduzeti korake i da će to učiniti druge nove generacije, te da će cio region biti obilježen ekonomskim rastom”, rekao je on. Bajden se zahvalio na dobrodošlici srpskom premijeru a dotakao se

i učešća srpskih sportista na Olimpijadi u Riju. “Rekao sam dok smo se vozili kako smo dobili divnu dobrodošlicu. Stajali smo na platformi kada sam rekao da će vaši vaterpolisti stajati na istoj takvoj kao mi”, rekao je Bajden komentarišući dešavanja na Olimpijskim igrama. “Gospodine premijeru, prošli ste ogroman put da biste svoju zemlju napravili pobjednikom na mnogo polja. Da vam se zahvalim za dobrodišlicu na aerodromu. Učinili ste mojoj unuci da vjeruje da sam ja jako važna ličnost. Moja posjeta je kratka, ali mislim da smo mnogo postigli. Znamo se dugo, Obama i ja poštujemo liderstvo u važnim situacijama, posebno u odnosima sa Hrvatskom”, dodao je Bajden. Američki protpredsjednik je naveo da je u Srbiju posljednji put došao 2009. godine, samo nekoliko mjeseci od kako je Obama postao predsjednik, a time su, kako kaže, željeli da pokažu značaj regiona.

■ vučić: Hvala sad na pOdršci

Srpski premijer Aleksandar Vučić je istakao da SAD želi miran i stabilan Balkan a Srbija će učiniti sve da tome doprinese.

Džo Bajden doputovao je u Beograd u društvu supruge Džil i unuke Natali, kćerke njegovog najstarijeg sina Boa koji je 2015. preminuo od kancera. Oni će na Kosovu prisustvovati ceremoniji otvaranja ulice koja je dobila ime po pokojnom sinu američkog potpredsjednika. “Od izuzetnog značaja je podrška SAD... Do sukoba se dođe vrlo lako, jedna iskra i mi smo svi ušli u haos. I zato moramo mnogo energije da posvetimo čuvanju mira i čuvanju stabilizacije”, kazao je Vučić. Vučić se zahvalio podršci američkih prijatelja na evropskom putu i obećao da će ispuniti obaveze koje se očekuju od Srbije. “Sve što sam rekao, uz rast ekonomije, predstavlja vitalne srpske, nacionalne i državne interese i vjerujem da ćemo na tom putu imati podršku SAD”, zaključio je Vučić.

■ iz beOgrada za prišTinu

Nakon Beograda američki potpredsjednik će otputovati za Prištinu gdje ga očekuju susreti sa premijerom Isom Mustafom i predsjednikom

Hašimom Tačijem. AP javlja kako se očekuje da će Biden u Prištini pozvati kosovske lidere da primijene sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine iz 2015. godine. Američka agencija navodi da je Bajden, koji je 1999. bio senator, snažno zagovarao vazdušnu kampanju NATO protiv Srbije i da je jednom rekao kako je njegov rad na okončanju jugoslovenskih ratova bio jedan od “najponosnijih momenata” u njegovoj dugoj političkoj karijeri. Bajden će na Kosovu prisustvovati i ceremoniji imenovanja ulice u blizini američke vojne baze po njegovom pokojnom sinu, Bou Bajdenu, koji je prošle godine preminuo od posljedica raka u 46. godini. Bo Bajden bio je 2001. godine privremeni pravni savjetnik za Kosovo.

KULTURA

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

KONCERT ª NE DAJ SE, INESº

Šerbedžija i Tadić na ljetnoj pozornici u Kotoru Koncert Radeta Šerbedžije i Miroslava Tadića pod nazivom “Ne daj se, Ines”, biće priređen večeras na Ljetnjoj sceni u Kotoru, sa početkom od 22 sata, u okviru don Brankovih dana muzike. Prijateljstvo i poslovna saradnja proslavljenog glumca Radeta Šerbedžije i gitarskog majstora Miroslava Tadića rezultirala je brojnim zapaženim nastupima. Objavili

su i dva albuma: “Imam pjesmu za tebe” i “Ponekad dolazim, ponekad odlazim”. Svestrani umjetnik, koji je svjetsku slavu stekao ulogama u holivudskim filmovima i gitaristički virtuoz već godinama njeguju suradnju i zajedničkim nastupima odvode publiku na neočekivano putovanje ne ostavljaju nikoga ravnodušnim.

FESTIVAL: OPEROSA OD VEČERAS NA FESTIVAL MEDITERANSKOG TEATRA U TIVTU

O knjizi Jovanović večeras na sceni Buća

PEPELJUGA PJEVA PRVI PUT U HERC

⌦ Sonja Ičević

godini značajnog jubileja - deset godina postojanja Operose, crnogorska publika imaće priliku da čak pet dana na više lokacija u Herceg Novom uživa u vrhunskim djelima klasične muzike.

Knjiga “Pontapeti”, autorke Dubravke Jovanović biće predstavljena večeras na sceni Atrijum Buća u 21 sat, u okviru 11. Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”. Knjiga je objavljena uz podršku Ministarstva kulture ove godine, a Tivat je jedan u nizu gradova u kojima se ovo djelo uspješno promoviše. Uz autorku, koja je i novinar u “Skala” radiju iz Ko-

tora, na promociji će govoriti dramaturškinja Marija Čolpa , stihove će kazivati novinar i publicista Mašo Čekić i autorka. Muzičku podršku pružiće im duogitara Isidora i Aleksandar Milivojević. Nastupaju i Nada Baldić, vokalna solistkinja i kompozitorka uz korepeticiju prof. Dejana Krivokapića, kao i klapa “Bisernice Boke”. Z.K.

Nastupom egipatskog gudačkog kvarteta “Talasi Nila” koji će biti priređen večeras od 20 sati na novskoj tvrđavi Forte Mare počinje Operosa opera festival koji će trajati do subote, 21. avgusta, najavila je u razgovoru za DN direktorka Operosa fondacije Mia Sretenović. Kako je ona naglasila, ove godine slavi se značajan jubilej – deset godina postojanja Operose. Drugo veče festivala rezervisano je za jedinstveni performans na trgu u Starom gradu od

SPECIFIČNO JE TO ŠTO ĆE OPERA BITI IZVEDENA POD VEDRIM NEBOM, A NA BINI ĆE SE NAĆI 7 PJEVAČA, HOR OD 8 UČESNIKA I OPEROSA ORKESTAR KOJI BROJI 32 ČLANA

20 časova, kada će biti priređen nastup talentovanog crnogorskog “Vox2Feel” ansambla, koji će nastupati na otvorenom trgu. Treći festivalski dan, 19. avgust, ujedno je, kako naglašava Sretenović, i najvažniji – pred crnogorskom publikom će premijerno biti izvedena Rosinijeva opera „Pepeljuga“, iza koje stoji tim internacionalnih i lokalnih umjetnika. “Centralno dešavanje festivala jeste upravo jedinstvena premijera Rosinijeve opere ‘Pepeljuga’ u Crnoj Gori. Specifično je to što će opera biti izvedena pod vedrim nebom, a na bini će se naći sedam pjevača, hor od osam učesnika i Operosa orkestar koji broji 32 člana. Umjetnički tim koji stoji iza ove opere vrijedno je radio svakodnevno i veoma strastveno kako bi oživjeli bajku ‘Pepeljuga na

Kanli kuli 19. i 20. avgusta, kada će opera biti reprizno izvedena. Vjerujem da smo svi gledali Pepeljugu, ali ovo će biti prvi put da gledamo Pepeljugu koja pjeva operu”, kazala je Sretenović.

■ MEĐUNARODNI TIM Operosa orkestar vodiće renomirani maestro Eraldo Salmieri, glavne uloge tumače mlade operske zvijezde iz Crne Gore, Srbije, Italije, Belgije, Rumunije, Kazakstana, dok će za režiju biti zadužen svjetski priznati reditelj Paolo Bosisio. Scenografiju i kostime potpisuje Domeniko Franki, koji je svoj talenat izgradio radom i iskustvom stečenim u svjetskim operskim kućama. “Njegov asistent na ovom projektu je scenograf i kostimograf iz Beograda Ilija Višnjić. Moram da naglasim da se kostimi kao i svaki dio scene ručno izrađuju. Cijela Kanli kula biće transformisana i dobiće potpuno novi izgled”, istakla je direktorka Operose. Festival će biti okončan završnim gala koncertom 21. avgusta

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

KULTURA

POVODOM DESET GODINA DIPLOMATSKIH ODNOSA

Ruralna arhitektura dvije zemlje na izložbi u Pekingu

Primjeri crnogorske i kineske gradnje u Muzeju kineskih vrtova i pejzažne arhitekture

A TVRĐAVI FORTE MARE

A OPERU CEG NOVOM od 20 sati na Kanli kuli, gdje prisutne očekuju nevjerovatni operski pjevači uz pratnju balerina.

■ VIŠEMJESEČNE PRIPREME

Pripreme za ovogodišnji festival trajale su mjesecima unazad, navodi Sretenović. “Tim koji radi na kreiranju festivala okupio je internacionalne umjetnike iz cijelog svijeta. Najveći tim kreiran je oko opere ‘Pepeljuga’, jer ovakva izvedba zahtjeva zaista veliku produkciju”, kazala je ona. Sretenović je podsjetila i da je prošle godine Operosa uspješno organizovala jedinstveni operski festival u Herceg Novom sa crnogosrskom premijerom opere “Ta-

ko čine sve”. „Ponosni smo što je od ove godine ovaj operski festival na oficijalnoj listi evropskih festivala i po prvi put će trajati pet dana. Vjerujemo da je ovom uspjehu svakako doprinjela podrška publike, ali i krucijalnih institucija - Turističke organizacije Herceg Novi i Herceg festa. Prošle godine festival je trajao jedan dan i posjećenost je bila velika. Baš zato smo ove godine kreirali raznovrsniji i bogatiji program, kako bismo građanima Herceg Novog omogućili da pet dana uživaju u mnogobrojnim poznatim djelima klasične muzike”, kazala je Sretenović. Na kraju, kaže da se opera ne može riječima objasniti i preporučuje svima da dođu i saznaju šta je to opera.

Za mlade ulaz slobodan

Budući da ove godine Operosa proslavlja svoj deseti rođendan, pripremljeno je i iznenađenje za publiku – „Young @ Opera” kampanja. Naime, posljednje dvije festivalske večeri za

sve mlade do 18 godina ulaz je slobodan. “Naša ideja je da ovom kampanjom približimo mladima operu i klasičnu muziku”, precizirala je Sretenović.

Izložba “Ruralna arhitektura Kine i Crne Gore”, koja je organizovana povodom obilježavanja 10 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije zemlje otvorena je u Pekingu. Postavka koju su organizovali Ministarstvo kulture Crne Gore i Ministarstvo kulture Narodne Republike Kine otvorena je u Muzeju kineskih vrtova i pejzažne arhitekture. Na otvaranju izložbe su govorili Liu Tuo, direktor Instituta za arhitekturu pri Kineskom institutu umjetnosti i Čen Fafen, iz Ministarstva kulture Narodne Republike Kine.

Domaćini su u svojim obraćanjima istakli da odnosi Crne Gore i Kine konstantno jačanju na svim poljima, ističući pritom kulturu kao jednu od oblasti u kojoj postoji značajan prostor za saradnju. Posebno su zahvalili crnogorskoj strani na inicijativi za organizaciju ove izložbe, koja je pokrenuta nakon potpisivanja Programa kulturne saradnje dva ministarstva, u aprilu ove godine. Na otvaranju izložbe predstavnici Ambasade Crne Gore u NR Kini pročitali su i obraćanje Pavla Goranovića, ministra kulture, u kojem je rečeno

da ovom izložbom, kojom obilježavamo važan jubilej, predstavljamo ruralnu arhitekturu dvije zemlje, koja je osnova nacionalnog i državnog identiteta. “Upoznajući različite kulture, istoriju i tradiciju učimo se poštovanju i prihvatanju različitosti. Zbog toga vjerujemo da ova izložba nosi snažnu poruku. Zahvaljujući njoj očekujemo da ćemo postići još bolje razumijevanje i dodatno osnažiti odnose naše dvije zemlje,” istakao je ministar Goranović. Izložba “Ruralna arhitektura Kine i Crne Gore” biće predstavljena i u Crnoj Gori, krajem septembra. J.B.

PETROVAC: POČEO FESTIVAL DJEČJEG POZORIŠTA

Uvrnuta televizija na programu Predstavom “Ko to tebi ljubav daje” Dječjeg pozorišta Stanković, sinoć je u petrovačkoj Crvenoj komuni svečano otvoren Festival dječijeg pozorišta, “Pozorišni val”. Jednu od najznačajnijih manifestacija posvećena namjlađima, već punu deceniju uspješno organizuje Turistička organizacija Budve. Uz naglasak da će festival

trajati do 24. avgusta portparol TO Budve Darja Marović kazala je da već gotovo deceniju unazad, kroz organizaciju jedne od najljepših manifestacija TO brine o kulturnim potrebama najmlađih turista i sugrađana. “Tako orjentisani i ove godine pripremili smo interesantan program u kome će se naći predstave najboljih pozorišta za djecu iz re-

giona, i kroz ovih pet predstava, djeca će se upoznati sa svojim omiljenim junacima iz bajki na potpuno drugačiji način“, kazala je Marovićeva. Na program je sjutra predstava “Uvrnuta televizija” Dramskog studija Arlekin, 20. avgusta “Princ bez miraza” Akorda iz Nikšića, 22. avgusta je predstava “U potrazi za Ljubicom” Dramskog studija iz Budve, dok festival 24. avgusta zatvara predstava “Alisa u zemlji čuda” Des scene. Predstave počinju svake večeri od 19.30 časova i ulaz je besplatan. N.L.

SVIJET

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 17. AVGUST 1629. POLJSKO LITVANSKI VOJSKOVOĐA

Rođen vladar Jan III Sobjeski Jedan od najznačajnijih vladara Poljsko-Litvanske unije vladao je od 1674. godine kao kralj Poljske i Veliki vojvoda Litvanije. Njegova 22-godišnja vladavina obilježena je stabilizacijom prilika u Uniji, kojoj je to bili prijeko potrebno nakon teških razaranja poslije švedske agresije i ustanka Bogdana Hmeljnickog. Bio je omiljen među podanicima, jer je bio i odličan vojskovođa, najpoznatiji po pobjedi nad Turcima 1683. kod Beča. Nakon brojnih pobjeda u bitkama protiv osmanskog carstva od Turaka je dobio naziv “Poljski lav”. Za vrijeme trodnevne bitke za Varšavu 1656. godine zapovijedao je snažnom konjičkom regimentom od 2.000 tatarskih konjanika, nakon toga dobio

je titulu kraljevog zastavnika. Kao veliki pobornik francuske frakcije, Sobjeski je ostao vjeran kralju za vrijeme ozloglašenog Lubomirskog ustanka, što mu je dodatno pomoglo u vojnoj karijeri. U vrijeme kad je postao kralj Poljske i Litvanske unije, to su bile jedne od najvećih i najgušće naseljenih zemalja u Evropi, ali teško razorene nakon pola vijeka stalnih ratova. Državna riznica bila je skoro prazna, a moćni vlastelini nijesu se obazirali na odluke lokalnih vlasti, sudova pa čak ni kralja. Prvo se prihvatio stabilizovanja stanja na južnim granicama, prisiljavajući Osmanlije da prihvate mirovni sporazum, čime je prekinuo trajno stanje rata na južnoj granici. Umro je 1696. godine.

1863. TAKMIČENJE UNIVERZITETA

Veslačka trka na Temzi postala internacionalna

Rivalstvo između dva britanska najelitnijia Univerziteta Oksforda i Kembridža ima veoma dugu istoriju, a jedno od takmičenja koje je svojom popularnošću obišlo zemaljsku kuglu je trka osmeraca. Na današ-

nji dan 1863. godine ovakav način dokazivanja nadmoći univerziteta podignut je na internacionalni nivo kada je priređena prva međunarodna veslačka trka između britanskog Oksforda i američkog univerziteta Harvard.

1943. AMERIČKI NAGRAĐIVANI GLUMAC, REDITELJ I PRODUCENT

Rođen Robert de Niro Američki filmski glumac, reditelj i producent Robert de Niro je dvostruki dobitnik Oskara i Zlatnog globusa. Jedan od najvećih američkih karakternih glumaca, najpoznatiji po dugoj saradnji s rediteljem Martinom Skorsezeom i ranim radom s rediteljem Brajanom de Palmom. Najveće uloge ostvario je u filmovima “Kum II”, “Tak-

sista”, “Razjareni bik”, “Dobri momci” i “Kazino”. Poznat po predanosti svojim ulogama, De Niro se udebljao 27 kilograma i naučio da boksuje za ulogu Džeka Lamote u Razjarenom biku, izbrusio zube za Rt straha, živio na Siciliji za Kuma II, radio kao taksista tri mjeseca za istoimeni film, te naučio da svira saksofon za Njujork, Njujork. Udebljao se i za ulogu Al Kaponea u Nedodirljivima. De Nirov zaštitni znak,

koji je došao s metodičnom glumom, uključuje bilo kakvu ekstremnu taktiku koja je potrebna kako bi izvukao najbolje izvođenje od onih s kojima glumi. Glas je 2004. posudio Don Linu, negativcu iz animiranog filma Riba ribi grize rep. Bilo je to prvo De Nirovo iskustvo s posuđivanjem glasa, a kad su ga pitali o tome, rekao je kako je to bila jedna od najzabavnijih epizoda njegove holivudske karijere.

1998. SEXGATE

Bil Klinton priznao aferu

Američki predsjednik Bil Klinton javno je priznao da je imao “neprihvatljive fizičke odnose” s Monikom Levinski, osam mjeseci nakon što je to javno negirao. Najpoznatija politička seksualna afera u istoriji poznata kao “Levinski skandal” i “Sexgate” potresla je američku javnost i uticala na gubitak vlasti Demokratske stranke 2001. godine. Monika Levinski počela je da radi u Bijeloj kući kao pripravnica 1995. kada je imala 22 godine. Uskoro je počela aferu s aktuelnim predsjednikom Klintonom. U ovom svjedočenju ključna osoba bila je Linda Trip, prijateljica i saradnica Levinski. Priču je prvi otkrio Washington Post, no Klinton je odlučno opovrgnuo sve kao obične zlonamjerne glasine. Ipak, nakon svjedočenja Linde Trip afera se više nije mogla sakriti i tadašnji predsjednik je pred cjelokupnom američkom i svjetskom javnošću priznao odnose s mladom pripravnicom. Senat je pokrenuo postupak za prijevremeno povlačenje Klintona s mjesta predsjednika, no ipak konačna odluka dopustila mu je da dovrši mandat sve do 2001. godine.

17. avgust dan je posvećen crnim mačkama, budući da se u mnogim kulturama vjeruje da donose nesreću. Da bi se djeca oslobodila straha i da bi odbacila praznovjerje vrtići i škole organizuju izložbe likovnih radova sa motivom crne mačke.

showbiz

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

VEČERAS POČINJE MUZIČKA MANIFESTACIJA ª TITOGRAD U AVGUSTUº

Dvije večeri rokenrola i program za najmlađe

⌦ Marija Roganović

ruga po redu muzička manifestacija “Titograd u avgustu” će početi večeras u bašti kluba Boćara, u organizaciji NVO “Muzika, alternativa, kultura” i NVO “Sunčev kutak”. Ulaz je besplatan. Manifestacija je kao i prošle godine podijeljena u dva dijela i to na dječji i rok lajv. U okviru dječjeg programa, koji je zakazan za period od 17 do 20 časova, organizuju se dječje radionice crtanja, bojanja, maskenbali, radionice za ples i igru, ali i dio kada djeca pjevaju hitove u periodu od 1960. do 1990. godine. Djeca i roditelji se mogu prijavljivati na fejsbuk grupu NVO “Muzika, alternativa, kultura”. U okviru drugog dijela programa “Rock Live” nastupiće muzičari iz Crne Gore, ali i iz regiona, koji će predstaviti i autorski rad, ali i cover varijante. Tako će se večeras predstaviti Boris Božović (Plužine), koji ima autorske stvari, ali i radi

Saša Stojanović

cover varijante. Takođe, nastupiće i ekipa iz Podgorice Best of Smak, koja, kao što naziv sam kaže, predstavlja svojevrsni tribjut ovom legendarnom sastavu. Čast da zatvori prvo veče pripašće jednom od boljih solo gitarista u našoj zemlji - Saši Stojanoviću iz Nikšića, na čijem repertoaru se nalaze kaver varijante, saundtrekovi, kao i rok svih epoha.

■ STOJANOVIĆ

I BOŽOVIĆ: KO DOĐE NEĆE SE RAZOČARATI

Poznata lica ljubitelja dobre muzike, Saša Stojanović iz Nikšića i Boris Božović iz Plužina koji već nekoliko godina žare i pale po lokalima širom Cr-

ne Gore, bilo kao dvojac ili zasebno, zasigurno su ono što je prošle godine nedostajalo ovoj manifestaciji. I dok je Božović prošle godine predstavio prvijenac “Nemirni duh”, ovih dana priprema novu numeru. “Upravo završavam novu pjesmu u studiju i pregovaram sa više video kuća, pošto je plan da se pjesma ekranizuje”, ekskluzivno nam je otkrio on, pozivajući sve da dođu, jer prema njegovim riječima “ko dođe, sigurno se neće razočarati”. S druge strane, njegov mnogo iskusniji kolega, Stojanović, koji će nam u Boćarima svirati njegove obrade Kleptona, Santanu, sastav Toto i slično, vrijedno priprema album. “U pripremi je moj instrumentalni samostalni album koji ću raditi u studiju Aleksandra Gajića, koji će ujedno biti aranžer i producent albuma”, kazao je muzičar, dodajući da se od muzike u našoj zemlji može živjeti jedino ukoliko želite da se prilagođavate trendovima. “Bitno je da imate svoj izraz i svoj stil, bilo koju muziku da svirate. Bitno je naravno ne kopirati nikoga. Maksimalno podržavam autorski rad bilo koji instrument da je u pitanju, jer

Boris Božović bez toga ništa nema nikakvog smisla”, zaključio je on, uz velike pohvale za manifestaciju “Titograd u avgustu”.

■ IBIŠEVIĆ: PODRŠKA GRADA OPET IZOSTALA

Međutim, organizator, neumorni Damir Ibišević iz NVO MAK, nam se požalio da se manifestacija ove godine održava zahvaljujući velikom broju fanova, a ne podršci institucija. “Poslije prve godine organizacije manifestacije ‘Titograd u

avgustu’, mi smo se nadali podršci institucija i glavnog grada. Međutim, kako je to i ove godine izostalo, odustali smo od ideje. Međutim, zbog ogromne želje, kako roditelja, tako i muzičara i ljudi iz Podgorice, što bi se reklo ‘stisli smo se’ i uspjeli da se pozabavimo ponovo ovom manifestacijom, i to u novom ambijentu, u klubu Boćara”, požalio nam se i ujedno zaključio Ibišević, pozivajući javnost da dođe i isprati ovu manifestaciju, jer “svi putevi vode u Titograd”.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

SHOWBIZ

KANADSKA DJ ZVIJEZDA VEČERAS U TOP HILLU

DIJELIMO KARTE ZA NASTUP EVE SHAW Njemačko-kanadska senzacija, Eva Shaw večeras će nastupiti u poznatoj budvanskoj diskoteci Top Hill. Shaw, poznatija kao Bambi, za kratko vrijeme je postala veliko ime elektronske dens scene. Karijeru je počela u Njujorku, gdje su je ubrzo zapazili vodeći producenti, te je postala zvijezda noćnjih klubova na Menhetnu. Nakon toga, počela

za čiju producentsku kuću “Fly Eye” je uskoro potpisala ugovor. Evin moćni zvuk, potpomognut basevima je garancija za ludu žurku na svim nastupima. Dnevne novine u saradnji sa Top Hillom za nastup Eve Shaw poklanjaju po dvije karte za prva dva čitaoca koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com. M.Rog.

DŽONI DEP POD DEJSTVOM OPIJATA

ª DO YOU WANNA COME OVER?º

U bijesu posjekao prst pa krvlju pisao po zidu

Britni sjutra predstavlja novu numeru

Holivudskom zavodniku Džoniju Depu se ne piše dobro u brakorazvodnoj parnici sa supugom Amber Herd. Naime, nakon što je lijepa glumica nedavno otkrila video u kojem je poznati glumac pijan, ovog puta je objavila morbidnu fotografiju njegovog posječenog prsta. Dep je navodno, nakon što se u bijesu posjekao, sopstvenom krvlju pisao da ga je supruga varala, i to sa kolegom Bilijem Bobom Torntonom. On je za vrijeme tog nemilog događaja, prema riječima Herd, bio “pijan i na ekstaziju”, a prst nije liječio

Stara-nova princeza popa - Britni Spirs izgleda se dobro naoštrila da ove godine vrati nekadašnji status zvijezde. Tako će, nakon što je na velika vrata najavila album simboličnog naziva “Glory” i objavila singlove “Make Me”, “Private Show” i “Clumsy”, sjutra objaviti još jednu numeru, i to “Do You Wanna Come Over?” Na ovoj pjesmi radili su švedski hitmejkeri Mattman & Robin koji su zaslužni za hitove Selene Gomez “Hands To Myself” i “Me & The Rhythm”. Zanimljivo je da se pjesma “Do You Wanna Come Over?” ne nalazi na spiskovima pjesama sa “Glory” albuma koji kruže internetom. Priprema li nam to Britni možda neko novo iznenađenje? U to ćemo se uvjeriti sjutra! M.Rog.

DEMANTOVALA MEDIJE

Šer snima nove pjesme

Američka pop diva Šer i u sedamdesetoj godini je neumorna, pa tako uveliko radi na novim pjesmama. Naime, uprkos tome što su američki mediji danima izvještavali o njenom lošem zdravstvenom stanju, ona ih

je da nastupa na prestižnim festivalima širom Sjeverne Amerike, poput Ultra u Majamiju, ali i da bude redovni rezident u Hakkasanu u Las Vegasu. Nakon što je uz pomoć Tiesta, Kelvina Harisa i drugih počela da se bavi autorskim radom, karijeru je podigla na viši nivo. Naime, njen prvi materijal “Charizma” je zapao za oko Kelvinu Harisu,

je sve demantovala tvitom u kojem navodi da je snimila dvije pjesme. “Upravo sam izašla iz studija. Završila sam dvije pjesme. Preumorna sam od snimanja”, napisala je ona na Tviteru. M.Rog.

24 sata, te su doktori morali da mu stave novi vrh prsta koristeći kožu sa njegove ruke. Ovo se desilo dok je par prošlog mjeseca boravio u Australiji. Glumica tvrdi da nikada nije bila u vezi sa mnogo starijim kolegom i da ju je Dep često optuživao da spava sa drugim muškarcima tokom njihove veze. Ona je detaljno ispričala zlostavljanje koje je doživjela od Depa u prisustvu advokata. Herdova je sa Torntonom igrala u filmu “The Informers”, a potom i “London Fields” koji će biti objavljen ove godine. M.Rog.

ZDRAVLJE

Lako do vitke linije

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

10 najboljih napitaka za detoksikaciju organizma Osjećate da je vašem tijelu potrebno čišćenje? Isprobajte ovih deset ukusnih napitaka kojima ćete uspješno eliminisati toksine i osigurati tijelu dovoljnu količinu hranljivih materija koje će vam pomoći da izgubite višak kilograma i obezbijediti vam potrebnu energiju i očuvati vaše zdravlje. 1. Sok od ananasa Enzimi koji se nalaze u ananasu pospješuju razgradnju proteina, eliminišu toksine i tijelu pružaju veliku količinu vitamina C i B1. Potrudite se da uvek pijete svježe cijeđen sok – kupite cio ananas, očistite ga i ubacite u sokovnik. 2. Čaj od nane Čaj od nane poznat je po tome što ima smirujuće dejstvo. Ali, osim što pozitivno utiče na nervni sistem, pomaže i kod probave, mučnine i nadutosti. Šoljica čaja dnevno napraviće čuda za vaš organizam! 3. Sok od kupusa Možda ne zvuči primamljivo, ali ovaj sok je odličan izvor vitamina C i aminokiselina. Čaša kupusovog soka pomoći će vam da riješite probleme s crijevima i spriječiće razvoj tumora. 4. Sok od jabuke Svjež sok od jabuke sadrži veliku količinu antioksidansa i nutrijenata koji će očistiti jetru i bubrege. Zato nakon svakog dugog vikenda i ludih zabava popijte svje-

že iscijeđen sok od jabuke – tijelo će vam biti zahvalno! 5. Voda s limunom Ovo je najlakši i najjeftiniji način detoksikacije. Čaša vode s limunom ujutro i uveče ubrzaće vaš metabolizam, eliminisati toksine, i ojačati vaš imuni sistem. 6. Sok od aloe vere Vjeerovatno ste čuli za blagodeti Aloe vere, ali možda nijeste znali da je dobar i sok od ove biljke. Ovaj sladak sok možda nije pitak poput nekih drugih s ove liste, ali samo jedna čaša dnevno odlična je za zdravlje probave i liječenje raznih upala. 7. Čaj od đumbira Đumbirov čaj, kao i čaj od peperminta, smiruje i hrani tijelo i um. Takođe, on se uspješno bori protiv iritacije probave, a samo jedna šoljica svake večeri pomoći će vam da se oslobodite stresa, a tijelo održite zdravim. 8. Sok od šargarepe Svježe iscijeđen sok od šargarepe možda ne zvuči ukusno, ali to je jedan od najboljih i najpopularnijih napitaka za detoksikaciju. Ovo povrće bogato je vitaminom A, antioksidansima i mineralima koji će pomoći cijelom tijelu. 9. Zeleni čaj Šolja zelenog čaja je prepuna antioksidanasa. Zeleni čaj ne samo da čisti tok-

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

sine iz organizma i ubrzava metabolizam, već sadrži i posebnu vrstu antioksidansa pod nazivom katehini, za koji je poznato da poboljšava rad jetre. 10. Sok od cvekle Poput soka od aloe vere i šargarepe, ni ovaj sok ne zvuči najukusnije, ali samo nekoliko čaša nedeljno pomoći će pri obnovi jetre, smanjivanju lošeg holesterola i krvnog pritiska. Ako ga pripremate kod kuće, u sokovnik stavite sve djelove cvekle kako bi se iskoristili baš svi nutrijenti. (lepota i zdravlje.rs)

ZDRAVLJE

Sok od cvekle ne zvuči najukusnije, ali samo nekoliko čaša nedjeljno pomoći će pri obnovi jetre, smanjivanju lošeg holesterola i krvnog pritiska.

Đumbirov čaj se uspješno bori protiv iritacije probave, a samo jedna šoljica svake večeri pomoći će vam da se oslobodite stresa, a tijelo održite zdravim.

NJEGA

Zdravlje

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

Značaj određivanja tipa kože i pH faktora za pravilnu njegu

Utvrđivanje tipa kože je najvažniji profesionalni čin, od koga zavisi dalji tok, efikasnost i uspješnost rada. Od tipa kože zavisi: izbor vrste tretmana u kozmetičkom salonu, učestalost i intenzitet tretmana. Ne postoji više identičnih koža. Svaka koža je slučaj za sebe. Gledajući golim okom uočavamo razlike. Stručnim pregledom ili samo pogledom kroz lupu, te razlike su još veće, pa stara klasifikacija na četiri tipa kože nije potpuna i ograničava djelokrug rada kozmetičara koji se oslanjaju na ove osnovne podjele i daju nepotpunu sliku. KAKO ODREDITI TIP KOŽE Po staroj klasifikaciji tipovi kože su se dijelili na normalnu, suvu, masnu i mješovitu kožu, tj. kožu koja nema ravnomjerni raspored lojnih žlijezda po svim djelovima lica. Kod ovih tipova kože, T zona

je najčešće masna, dok ostali djelovi mogu biti normalni, suvi ili dehidrirani. Savremena kozmetologija se prilagođava prirodi kože i novoj logičkoj klasifikaciji gdje srijećemo razne kombinacije više tipova istovremeno. Jedan od najčešćih nedostataka kože je pretjerano ili pojačano lučenje lojnih žlijezda. To lučenje velikim dijelom određuje izgled kože. Kod nekih osoba ta masnoća dnevnom higijenom se drži pod kontrolom dok kod većine dovodi do promjena izgleda kože, širenja pora, nakupljanja masnoća. ŠTA JE PH FAKTOR Važnu funkciju kod izgleda i stanja kože ima i pH vrijednost (faktor) kože. PH vrijednost je stanje kisjelosti zaštitnog omotača i rožnatog sloja na površini kože i naziva se zaštitni kisjeli omo-

tač ili pH vrijednost kože. PH, tj. prirodna kisjelost na normalnoj koži iznosi 5,5 i igra važnu ulogu pri stvaranju epidermalne masnoće, aktiviranju enzima i propustljivosti zaštitne membrane. Takođe, ima važnu ulogu u normalizaciji rožnatog sloja, poslije mehaničkog ili hemijskog oštećenja. Dugotrajna upotreba neutralnih proizvoda (pH 7), ili alkalnih (pH iznad 7), može doprinijeti uništavanju kiselog omotača i poremećaja njegove zaštitne funkcije. PH faktor je naročito značajan kod osjetljive i kod zrele kože. PROCES STARENJA KOŽE Proces starenja kože je sastavni dio prirodnog procesa starenja cijelog tijela. Pojava bora, njihov izgled, dubina i debljina različiti su i na njih utiču različiti faktori kao što su: nasljeđe, lučenje hormo-

na, metabolizam, sunce, vjetar i pravilno čišćenje i održavanje kože sredstvima prilagođenim tipu i trenutnom stanju kože. U vrijeme menopauze i predmenopauza koja je veoma stresna za kožu svake žene, određivanje pH faktora i stanja kože je od izuzetne važnosti za održavanje kože. Ako na vrijeme ne reagujete, može da dođe do promjena u dubljim slojevima kože koje vremenom postaju vidljive i na površini. Koža gubi tonus, elastičnost, sjaj i svježinu, mikrocirkulacija slabi pa koža pri dodiru djeluje hrapava, suva, umorna i uvela. Zapravo, od rođenja količina vode u koži se spontano i postepeno smanjuje, udaljavajući je od njenog idealnog stanja. Ovaj proces je naročito vidljiv kad se zbog naglog pada “hormona mladosti” - estrogena, mije-

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

NJEGA

Obični i specijalni tretmani kože

Bubanja

nja kvalitet čitave kože, kad se bore javljaju naglo, u veoma kratkom vremenu a koža postaje neelastična, suva, tanka i krta. Često dolazi do hiperpigmentacije, poznate kao “staračke pjege”. Kako se količina estrogena smanjuje, problemi sa kožom postaju veći. Z NAČAJ P R AV I L N E NJEGE Kozmetičke kompanije ulažu ogromna sredstva da pronađu eliksir mladosti i upravo zahvaljujući njima, imamo odgovore na mnoge probleme. Pravilna njega, prilagođena svakoj koži pojedinačno je najjači faktor održavanja mladalačkog izgleda kože. Za one kojima su se bore već pojavile, savremena kozmetologija se pobrinula da odloži vidljive znake starenja za više godina. Autor: Sloba Bubanja

KO Z M E T I Č K I TRETMANI Dubinska hidratacija je nezaobilazna za sve tipove i stanja kože. Sama riječ Dubinska hidratacija govori o značaju održavanja vlažnosti u dubokim slojevima, jer je to uslov za održavanje zdravog izgleda kože. Svakodnevna Intenzivna njega hranjivim kremama koje sadrže visok postotak kolagena, elastina i proteina koji vezuju vodu i potpomažu održavanje vlažnosti kože, upotreba vitamina A,C,E i betakarotina, polivitaminska i hormonska terapija, izbjegavanje alkohola, nikotina i nezaobilazna šetnja na svježem vazduhu su sastavni dio svakodnevne kućne njege. SPECIJALNI KOZMETIČKI TRETMANI Specijalne kozmetičke tretmane koji odlažu i usporavaju proces starenja kože i nastajanja bora treba raditi povremeno i uvijek je potrebno naizmjenično mijenjati vrstu tretmana; tretmani retinolom, kavijarom, kolagenom i hijaluronskom kisjelinom kao ciljana terapija. Za pegla-

nje postojećih bora veoma je popularan biljni botoks za ukupan proces podmladjivanja i borbu protiv starenja kože. Idealna kombinacija sa svim ovim tretmanima je IPL aparat, koji je nezaobilazan i nezamjenjiv. Osim IPL-a, RF je poznat kao radiotalasni lifting, mezoterapija aparatom, koji potiskuje preparate direktno u kožu, neagresivan, ne povređuje kozu, bez mogućnosti zadržavanja na površini i bez gubljenja hranljivih svojstava je u širokoj upotrebi i uvijek se preporučuje poslije ljeta. Ove tretmane je neophodno periodično ponavljati da bismo održali nivo hranjivih sastojaka u koži. Poslije ovih tretmana koža djeluje mladje, ten postaje čistiji, bez fleka, sitne bore se brišu, sprečavamo nastajanje novih a opšte stanje kože se poboljšava. Svi ovi problemi na koži mogu da se ublaže, da se smanji njihovo nastajanje kad znate tip kože, stanje i PH faktor te možete da preduzmete prave korake u ublažavanju nastajanja problema koji utiču na zdrav izgled kože..

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

Po staroj klasifikaciji tipovi kože su se dijelili na normalnu, suvu, masnu i mješovitu kožu, tj. kožu koja nema ravnomjerni raspored lojnih žlijezda po svim djelovima lica. Kod ovih tipova kože, T zona je najčešće masna, dok ostali djelovi mogu biti normalni, suvi ili dehidrirani.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI

I

PLACEVI

P

Izdajem dvosoban namješten stan na Staroj Zlatici, 150€. Telefon 067/028-030, 067/837-440

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata povoljno Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614

Izdajem dvosoban stan u Podgorici - Masline. Telefon 069/016-465

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem stan, novogradnja, Stari aerodrom, 2. sprat, sunčana strana, odličnog kvaliteta, 48 kvadrada 49.000 eura. Tel.067/248-908 Prodajem stan 100m2 u PC “Nikić” Podgorica, 5. sprat, ili mijenjam za poslovni prostor u Podgorici. Tel.067/267-195 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina ili mijenjam za stan uz doplatu. Tel.069/883-220

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta "Hemomonta", Kontakt 067/206-566 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Placevi manje i veće površine za kuću, vikendicu, ranč, restoran ili hotel u bližoj okolini Podgorice 5-10 €/m2. Tel.069/528-633 Tivat, prodajem plac površine 375 m2 u obuhvatu DUP-a Gornji Kalimanj. Indeks zauzetosti 0,4 indeks izgrađenosti 0,8. Tel.069/031-521

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12m2) ili mijenjam za stan. Telefon 067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel. 067/244-616

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem-izdajem auto korpu M.B. Sprinter 311CDI 22m radne visine. www.baumaprelevic.com. Prodaja i iznajmljivanje hid. platformi. Tel.069/016-465

Prodajem škodu fabiu 1.2 benzinac, godina proizvodnje 2006, prešla 78.000km, prvi vlasnik, 3.350 eura. Tel.068/869-713

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279 Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel. 069/160-705

USLUGE REGISTRACIJA PREDUZEĆA LIKVIDACIJE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE Najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. Tel.067/600-473

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z i o n e r i m a n a r a t e (3, 6 ili 12 mjeseci) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

APARATI/OPREMA

RAZNO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Telefon 069/101-460 Prodajem majstorske violine. Telefon 069/617-231

POSAO Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Telefon 067/260-408

Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Tel. 067/244-166

Caffe baru “Gorica” potrebni konobari/ce. Info telefon 069/212-913

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel. 067/831-662

PRODAJA MREŽA

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

MALI OGLASI

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

32 •TVprogram 10:15 Serija: Gilmorove 11:00 Serija: Južnjačko srce 13:00 Praktična žena 14:00 150 minuta 16:00 Serija: Brusko 16:30 Serija: Gilmorove 17:15 Serija: Južnjačko srce 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:20 Serija: Folk 21:15 Serija: Lud, zbunjen, normalan 22:00 Film: Balkan ekspres 2 23:35 Noćni žurnal 00:00 Exkluziv 00:15 Serija: Nikita 01:00 Serija: Gilmorove 01:45 Serija: Južnjačko srce 02:30 Serija: Brusko

PRVA Vijesti, 19.00

15.35 OI RIO - najava dana 15.40 OI RIO, košarka(m): četvrtfinale, direktno 18.10 OI RIO, rukomet(m), četvrtfinale 19.50 OI RIO, odbojka, četvrtfinale 20.40 OI RIO, fudbal, polufinale 22.40 OI RIO, rukomet(m), četvrtfinale (uključenje) 23.25 OI RIO, košarka(m): četvrtfinale 01.30 OI RIO, pregled dana

RTCG 2 Košarka: četvrfinale, 15.40

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.06 Vijek pisaca: Džon Štajnbek 13.00 Vijesti 13.06 Muzika 14.06 Nodi crtana serija 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Tajna starog mosta 17.00 Slobodna Evropa: Perspektiva 17.30 Serija: Opasne igre 19.20 Biznis info 19.30 Dnevnik 2 20.05 Crveni telefon, kontakt emisija 21:00 Film 22.35 Dnevnik 3 00.15 Sa koncertnih podijuma

RTCG 1 Vijek pisaca: Džon Štajnbek 11.06

11:00 11:45 14:00 14:15 14:30 15:15 18:00 18:40 18:55 19:00 19:15 19:30 20:45 22:15 00:45

Extremno Moda Sportski intermeco Smijeh kao lijek Dogodilo se... Zvjezdane staze, r Crna Gora na ženski način Smijeh kao lijek Kolačići sudbine - premijerno Aktuelno - premijerno Legende Zvjezdane staze Na domaćem terenu, r Film - premijerno Zvjezdane staze

777 Ekstremno 11.00

06:30 06:45 07:00 09:15 10:25 11:03 11:28 12:03 12:25 12:37 13:03 14:03 17:03 17:10 18:00 18:20 19:06 20:03 21:03 22:03 23:03 23:03 00:03 00:34 02:50 04:20

City M City kids M Dobro jutro 5 minuta kuvajte sa Džajom City kids M Premijera Premijer Sportisimo Seks i grad City M Kuća od srca r Ja to tako r 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Infomonte Premijera Elif Bahar Zehra Opasna ljubav DNK Paparazzo lov Seks i grad City M Film: Španski za zatvorenike Film: Izgubljene stvari

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 10:30 Život teče dalje, r 11:25 Bez granica specijal,r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Hotel Vavilon, r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Tajne,r 15:00 Boje ljeta 15:35 Crna ruža,r 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:20 M:tech magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Život teče dalje 20:00 Poaro 21:00 Hotel Vavilon 22:00 Vijesti u 10 22:30 Bez granica 23:00 Perspektiva,r 23:30 Poaro,r 00:30 Boje ljeta,r

PINK Infomonte, 18.00

10:30 Na točkovima, emisija o automobilizmu 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 21:50 MBC Top lista 23:05 Oni pobjeđuju 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

VOA Film 5 do 5 Summer Edition (r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Živa istina Zlatko Dizdarević Forum Club A (r) A lista DW Arts 21 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Forum Film Živa istina Zlatko Dizdarević

ATLAS Živa istina, 16.55

10:00 10:35 11:00 12:00 12:05 12:55 13:00 15:00 17:05 17:20 18:15 19:00 19:35 20:00 20:30 22:00 22:35

Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Mediterraneo Muzički program Film Film Muzički program Na dva mora Hrana i vino Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Muzički program Polis Motorsport magazine 01:25 Video-tekst

BUDVA Muzički program 22.30

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA Prva, Balkan ekspres 2 22.00

CINEPLEXX REPERTOAR Drugačiji otac 20:30, 22:50 Džejson Born 19:45, 22:00 Istjerivači duhova 17:45 Ledeno doba: Veliki udar 15:30, 16:30, 18:30 Očevi i kćeri 20:15, 20:45 Odred otpisanih 15:00, 16:15, 17:30, 19:00, 20:00, 21:30, 22:30 Opasnost iz dubine 20:45, 22:40 Tajne avanture kućnih ljubimaca 15:15, 16:00, 17:00, 18:00, 18:45

Grupa muzičara čiji se orkestar zove “Balkan ekspres”, u stvari kvintet sitnih lopova, prve mjesece rata provode brinući se jedino kako da sačuvaju živu glavu. A onda, tragikomičnom igrom slučaja, postanu pomagači partizanske diverzije i heroji. Nakon toga im jedino preostaje da pobjegnu na drugi kraj zemlje, sa gestapovcima za petama. Sklone se u “Salon Marlen” zaboravljajući pri tom da su javne kuće tog tipa u burnim ratnim vremenima uvijek bile idealna mjesta za špijunažu. Umjesto mira i spokoja upadaju u vrtlog novih tragikomičnih komplikacija…

Pink, Izgubljene stvari 4.20 Četiri tinejdžera u potrazi za provodom Emili, Trejsi, Geri i Bred - odlaze na napušteno ostrvo da uživaju u suncu, surfu i seksu uprkos protivljenju svojih roditelja. Misterije života i ljubavi izlaze na vidjelo ubrzo nakon što shvate da nijesu sami. Susret sa Zipom, koji ih upozorava da napuste ostrvo povećava njihovu nelagodnost. Dok klinci odluče da napuste mjesto, otkrivaju da su zarobljeni u nestvarnom vremenskom procjepu gdje su suočeni sa nekim prilično brutalnim otkrićima.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

HRT 1

RTS 1

09.00 09.05 09.40 10.00 10.05 10.55 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 14.00 15.50 17.00 17.20 18.10 19.30 20.05 23.00

Vesti Serija: “Kazneni prostor” Gastronomad Vesti Serija: “Kazneni prostor” Profesionalci Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Kraljica Izabela” Serija: “Uvrnuti” Serija: “Pozorište u kući” Dnevnik RT Vojvodina Olimpijsko popodne Beogradska hronika Dnevnik Fudbal: Porto - Roma Dnevnik

10.50 12.00 12.15 12.19 12.25 14.00 14.50 15.10 16.00 17.00 18.16 19.00 19.52 20.00 20.50 22.50 23.13 23.28

FOX

Divlji Japan Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Serija: “Mekleodove ćerke” Slomljeni pejzaž Goran Lederer Veliki brodolomi Jadrana Serija: “Kuda idu divlje svinje” Vijesti Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Vrijeme Serija: “Berlinska saga” Film: “Tražeći Erika” Dnevnik Sport Serija: “Kuća od karata”

11.40 12.35 14.25 15.20 16.15 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Simpsonovi Serija: “Suvišni izveštaj” Serija: “Dosije Iks” Serija. “Laži me” Simpsonovi Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Serija. “Tiranin” Serija: “Suvišni izveštaj” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija. “Okružen mrtvima”

ARENASPORT 1

MTV ADRIA

09.00

07.10

10.30 11.00 13.00 14.45 16.30 17.30 18.00 18.30 20.30 22.30 23.30 02.00 04.15

Košarka: Mega Igokea Arenasport vesti Fudbal: Gent Genk Fudbal: Liverpul Majnc Fudbal: Real Madrid - Sevilja Emisija, Dijego Maradona FOOTBALL STARS: Ep 28 Fudbal, najava kola Superlige Fudbal: Javor Partizan, uživo Fudbal: Crvena zvezda - Voždovac, uživo Foot Brazil, pregled Fudbal: Hajduk Dinamo Fudbal: Palmeiras Vitoria Fudbal: Barselona Zamora, uživo

08.10 08.20 09.10 09.40 10.00 11.00 12.10 13.20 13.30 15.00 15.30 16.30 17.20 18.00 18.40 19.00 19.50 20.50 21.50 22.30 23.10

10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Are You The One? Video Love Summer Festival Report Top 10@10 Jukebox Rock Chart 3 From 1 Music Summerblast Music 10 Biggest Hits Right Now Are You The One? Video Love Ridiculousness 3 From 1 MTV World Stage Jelen Top 10 Hip Hop Chart Teen Mom 3 From 1 MTV Essentials: Mindblowing Dance Vidz

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

FOTO UBOD

Raj u Meksiku Dorset, Engleska

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1840

6 2

2011-10-27

9 3

3 8

Medium level

1 9

6 3

1 9

5 5

5 8

7 4 9 1 5 8 2 6 3 Sudoku puzzle No. 2631 2013-12-26

5 4

2012-07-26

Sudoku puzzle No. 2630 2013-12-25

1 6 3Puzzle 9 2 solution: 4 7 8 5

6 8

9 9

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2113

www.sudokukingdom.com 6 2 5 8 1 7 9 3

Play sudoku online at:

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 4

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

Word Search Puzzle #G433KJ

ANTED BABBLES Anted BEHIND Babbles BLAZED CANDLE Behind CAUTIOUS Blazed CHERUB CLING Candle CLUNG Cautious EPAULET FORES Cherub FOSTERED GONER Cling GRIPS

HALVING

HAPPIER Goner

PAUSE

Number PIANO

Sender

Clung

IDEOLOGY GripsIMPEL INFESTED Halving KEENS Happier LINEAGES LIQUIDS Ideology MAPLE ImpelNAMES NUMBER Infested ONWARD PASTE Keens PATHS Lineages

POPPY Onward PRIOR Skirted PRIVATE Paste Slept PULSES Paths RAGED Spurt SCOFF Tantrums Pause SENDER Piano SKIRTED Tends SLEPT Poppy SPURT Transmit TANTRUMS Prior Veers TENDS

Epaulet

Liquids

Pulses

Fores

Maple

Fostered

Names

Private

Years

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Dobro došli u klub ostavljenih. Nije to ništa. Prvi put ide malo teže a svaki sljedeći lakše. Nijeste provjerili tačnost informacije koju vam je kolega dao. Problemi sa zubima.

BIK Stvoren dan za ljubav za većinu rođenih u ovom znaku. Pripremite romantičnu atmosferu i uživajte. Prerano donosite zaključke o nekom. Zdravlje je dobro.

BLIZANCI Dobili ste ono što ste zaslužili. Partner je stvarno predugo imao strpljenja. Sad vidite šta ćete. Ne povjeravajte se nepovjerljivim osobama. Vrijeme je za ozbiljnu dijetu.

RAK Nastavljate po svom starom običaju da širite negativnu energiju. To se prenosi i na partnera. Zadobićete povjerenje jednog prevrtljivog kolege. Prekontrolišite urin i krv.

VAGA Cio dan ćete sebe zamarati bespotrebnim pitanjima. Život je kratak. Treba u njemu uživati. Stižu prve rate kredita a sa njima i problemi. Nesanica.

ŠKORPIJA Dobro je da ste odustali od prvobitne zamisli. Pokazaće se da ste mudro postupili. Ne očekujte previše od novog posla. Krvni pritisak malo povišen.

STRIJELAC Za one u braku cio dan će biti ispunjen sitnim zamjerkama i svađama koje dovode do ludila. Koncentrišite se konačno na posao. Zdravlje vam je stabilno.

JARAC Partner će vam danas predložiti nešto što možete smatrati dobrom idejom i što će mnogo toga riješiti. Šef će vas iznenaditi jednim saopštenjem. Vrtoglavica.

REBUS Raged Scoff

LAV Jedan bliži rođak će danas zatražiti vašu pomoć. Učinite šta možete. Lijep je osjećaj nekom pomoći. Ulažete velike napore na poslu ali to niko ne cijeni. Glavobolja.

DJEVICA Dobro bi bilo da danas prije nego što povučete važne poteze prvo čujete mišljenje vašeg partnera. Smiješi vam se jedan novčani dobitak. Imunitet vam je na visokom nivou.

Rješenje iz prethodnog broja: Nabavi Tomo kola

VODOLIJA Imate za danas zakazanu posjetu jednom starom drugu iz škole. Ispunite obećanje. Pristižu veliki nagomilani poslovi. Bilo bi dobro posjetiti reumatoliga.

RIBE Napravili ste sjajnu uvertiru u događaj koji slijedi večeras. Divno ćete se provesti. Na poslu ćete dan provesti u dobroj atmosferi. Stomačne tegobe, dijareja.

SPORT

DRAGIĆEVIĆ NE IDE U ARIS! Bio je viđen u grčkom Arisu, ugovor od godinu ga je čekao, ali na kraju nije došlo do transfera - Tadija Dragićević neće pojačati klub iz Soluna. Krilni centar koji je ostavio sjajan utisak prošle sezone u Budućnosti je i dalje slobodan agent... “Tadija Dragićević nije potpisao za Aris”, objavio je na svom Tviter profilu menadžer 30-godišnjeg igrača Miško Ražnatović. Međutim, najboljem menadžeru u Evropi neće biti problem da nađe angažman Tadiji pošto iza sebe ima sjajnu statistiku - prošle sezone je postizao 16 poena u ABA ligi, te 17 u Evrokupu. Dragićević je do sada u karijeri nosio dresove Borca iz Čačka, Crvene zvezde, Rome, Albe, Bjele, Azomvaša, Efesa, Strazbura, te Budućnosti. B.T.

POENA POSTIZAO JE TADIJA DRAGIĆEVIĆ U ABA LIGI PROŠLE SEZONE, A U EVROKUPU JE DODAVAO PO 17

TIP 1

DANA 2

LUDOGOREC-VIKTORIJAP.

Kvota 2,10

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

KK BUDUĆNOST VOLI POČEO PRIPREME ZA

VLADO KRENUO IZ S

Proslavljeni Vlado Šćepanović je navukao opremu sa grbom svoje Budućnosti, odveo je prvotimce u Kolašin, a to je značilo samo jedno - KK Budućnost Voli je počeo pripreme za sezonu 2016/2017... “Imao sam prvi trening u igračkoj karijeri, red je došao na prvi u trenerskoj. Pripremio sam se dobro. Čovjek ako radi, vjeruje u sebe, doći će do željenog nivoa. Što prije, to bi bilo bolje”, rekao je Šćepo prije polaska za rodni grad, gdje je juče rukovodio premijernim treningom u trenerskoj karijeri. “Imaćemo odlične uslove za rad u Kolašinu. Očekuje nas veliki dio posla, velika odgovornost. Ekipa je prak-

Sedrik Simons? Jeste opcija Dnevne novine su obavijestile javnost da je 30-godišnji Amerikanac sa bugarskim pasošem Sedrik Simons opcija Budućnost Volija za upražnjeno mjesto startnog centra. I to je juče potvrdio Vlado Šćepanović... “Dosta igrača je u opciji, a

tično nova, tako da je pred nama veliki rad. Najbitnije od svega je da igrače zaobiđu povrede”, podvukao je popularni Japanac. “Plavi” će u narednoj sezoni sigurno igrati ABA ligu, domaće prvenstvo i Kup,

I Čarapić na prvom treningu

Vlado Šćepanović je u Kolašin gdje je odrađen prvi trening poveo deset košarkaša, a među njima je i talentovani plej Ognjen Čarapić koji nije potpisao profesionalni ugovor sa klubom i za koga se sve češće čuje da će napustiti Njegošev park čim navrši 18 godina. Pored Čarapića u Kolašinu su još Bojan Subotić, Sead Šehović, Boris Savović, Andrija

Slavković, Aleksa Ilić, Vasilije Baćović, Miloš Popović, Milić Starovlah i Nikola Vujović. Šćepanoviću će se na treningu ostatak ekipe pojavljivati u etapama - Džej Ar Rejnolds i Markus Vilijams dolaze za pet dana, a Suad Šehović, Nemanja Vranješ, Petar Popović, Zoran Nikolić (Crna Gora) i Nemanja Gordić po završetku reprezentativnih obaveza.

Sedrik je jedna od njih. Znamo svi kakav je igrač, osvojio je Evroligu, igrao za Olimpijakos, ali sada ima zdravstvenih problema. Pažljivo biramo, nećemo da žurimo, jer je to jedna od najbitnijih pozicija u timu”, rekao je trener “plavih”. a vjerovatno i Evrokup za koji su se prijavili (u grupi C su još Unikaha, Bajern, Mursija, Zenit i MZT)... “Čekamo centra, a u zavisnosti ko to bude, stvaraćemo ambicije. Međutim, Budućnost je ekipa koja uvijek ide na najveće domete, nema razloga da odstupamo o toga. Pred nama je naporna sezona, svi su se dobro pojačali, tako da nije pametno sada nešto obećavati. Sigurno je da ćemo svi dati sve od sebe”, poručio je prvi kapiten košarkaške reprezentacije Crne Gore. Budućnost će za pet dana biti brojnija za Markusa Vilijamsa i Džej Ar Rejnoldsa, dok će cijeli roster biti na okupu po završetku reprezentativnih kvalifikacija za

PETROVAČKO TAKMIČENJE U KAJAKU ODRŽANO U NEDJELJU

Totalna pobjeda Svetionika Nedjelja (14. avgust) je donijela Međunarodno petrovačko takmičenje u kajaku na mirnim vodama, učestvovala su 22 takmičara iz Crne Gore, Srbije, BiH, Rusije i Amerike, a trijumf je upisao kajakaški klub Svetionik. Svi takmičari su morali da aplaudiraju našim predstavnicima pošto su bili najbolji u disciplinama K1 i K2 na 200 metara - u kategoriji K1 je slavio naš najbolji kajakaš Milutin Šoć (član KK Svetionik), koji je iza sebe ostavio Andeja Kirijanu iz Rusije, te Danijela Šiltera iz SAD. Šoć je dominaciju potvrdio u kategoriji K2 gdje je sa kolegom iz Svetionika Bojanom Burzanovićem tako

Bojan Burzanović i Milutin Šoć iz Svetionika osvojio prvo mjesto, dok su iza njih ostali Mihajlo Marjanović i Mile Vukić iz BiH, te Ivan Kaurkin i Andrej Kirij iz Rusije. Međunarodno petrovačko takmičenje u kajaku na mirnim vodama će postati tradi-

cija, dok je Svetionik najavio da će od septembra biti domaćin Međunarodnog takmičenja na mirnim vodama na rijeci Zeti - učešće je već potvrdilo 78 takmičara iz Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Portugala, SAD i Rusije. B.T.

KOŠARKA

Na startu sa Makedonijom Družina legendarnog Bogdana Tanjevića je osjetila tlo Skoplja, gdje će od danas do petka učestvovati na turniru “Trofej Makedonija”. I upravo će domaćin Makedonija biti prvi protivnik (19.00) košarkaške reprezentacije na turniru poslije kojeg će selektor precrtati dva igrača sa spiska od 16 reprezentativaca pošto 14 momaka može da prijavi za kvalifikacije za Eurobasket 2017. B.T.

RASPORED 17. avgust 19:00 Crna Gora - Makedonija 18. avgust 18:00 Crna Gora - BiH 20. avgust 18:00 Crna Gora - Belgija

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

SPORT

A ZAHTJEVNU SEZONU 2016/2017.

FOTO:kkbuducnostvoli

SVOG KOLAŠINA

Spreman za izazov: Vlado Šćepanović juče u Njegoševom parku prije puta u Kolašin

BUDUĆNOST JE VEĆ DOGOVORILA TRI TURNIRA - 10. I 11. SEPTEMBRA ĆE UČESTVOVATI U VRŠCU, 16. I 17. ĆE SPARINGOVATI U SARAJEVU, DOK ĆE OD 22. DO 25. SEPTEMBRA IGRATI U ZADRU. RIVALI SE TRAŽE ZA POČETAK OKTOBRA... Eurobasket 2017... “Razgovarao sam i sa Vilijamsom i Rejnoldsom. I jedan i drugi su u treningu, vjerujem da će biti spremni. Mislim da smo već uspostavili korektan odnos, odnos povjerenja”, rekao je Šćepanović, koji se osvrnuo na povredu koljena Seada Šehovića... “Sead tu povredu vuče već dvije godine, zahtijeva mirovanje. Šehović je bitan igrač za nas, najbitnije je da zaliječi povredu na pravi način. Vjerujem da će biti spreman do početka sezone”, poentirao je Šćepanović, veliki košarkaš koji je kao klinac u svijet košarke uplovio iz Kolašina. A odakle je krenuo kao košarkaš, kreće i kao trener - iz svog grada sa svojom Budućnošću... B.T.

Plasirali se među osam u Evropi, ostali u A diviziji: Slavlje kadeta poslije trijumfa nad Srbijom

KADETI: CRNA GORA BOLJA OD SRBIJE, U 1/4 FINALU U ČETVRTAK 14.00 PROTIV ŠPANIJE

OSTALI U A DIVIZIJI, SA FURIJOM ZA POLUFINALE Košarkaška selekcija Crne Gore je ispunila osnovni cilj na Evropskom prvenstvu za kadete u poljskom Radomu - ostala je u A diviziji! A učenici Mladena Ostojića su uspjeh ispisali tako što su u 1/8 finala EP savladali vršnjake iz Srbije rezultatom 75:60 plasiravši se među osam najboljih ekipa u Evropi. Crna Gora će takmičenje nastaviti u 1/4 finalu, a Srbija će u borbu za opstanak u eliti... Najefikasniji u našoj reprezentaciji bio je Igor Drobnjak sa 25 poena, Pavle Đurišić je dodao 18 i šest skokova, dok je Danilo Brnović meč završio sa 14 poena, uz sedam uhvaćenih lopti. Dakle, osnovni cilj (opstanak) je plasmanom među osam najboljih ispunjen, a u četvrtak ćemo da vidimo od

čega su skovani kadeti Crne Gore - protivnik u 1/4 finalu je Španija, utakmica se igra sjutra (četvrtak, 14.00), a furija je apsolutni favorit... Međutim, Ostojićeva ekipa nas je već navikla na iznenađenja... B.T. CRNA GORA

75 60

24 13 19 19 17 21 10 12 Drobnjak 25 Labović Vulević Obradović 1 Pešić 1 Đurišić 18 Tomašević Vlahović Kljajić 10 Brnović 14 Marljukić Žižić 6

SPORTSKI EKRAN RTCG 1 23:40 01:25 03:10

SAD - Argentina, košarka OI Hrvatska - Poljska, rukomet OI Hrvatska - Srbija, košarka OI

RTCG 2 14:50 18:00 19:25 21:10 21:55 23:30 01:30

Kanada - Rusija, odbojka OI Gimnastika OI Španija - Francuska, košarka OI Boks OI Danska - Slovenija, rukomet OI Italija - Iran, odbojka OI Atletika OI

ARENASPORT 1 18:00 Beitar J. - Sent Etjen, fudbal 20:45 Ludogorec - Viktorija P, fudbal 04:00 Atletiko N. - Deportivo M, fudbal

ARENASPORT 2 20:45

Dandalk - Legija V, fudbal

ARENASPORT 3 20:45

Viljareal - Monako, fudbal

ARENASPORT 4 20:45

Seltik - Hapoel Berševa, fudbal

SPORTKLUB 1 17:00 01:00

WTA, ATP Sinsinati, tenis WTA, ATP Sinsinati, tenis

SPORTKLUB 2 17:00

ATP, WTA Sinsinati, tenis

SPORTKLUB 3 23:00

Barselona - Sevilja, fudbal

BIH

NE PROPUSTITE Veliki klasik evropske i balkanske košarke u četvrtfinalu Olimpijskih igara - žestoki rivali Srbija i Hrvatska će ukrstiti koplja u noći između srijede i četvrtka

RTCG 1, 3:10

Stojanov Isailović Vasić Vasiljević Nedeljković Ilić Paunović Smailagić Petrušev Živanović Jovanović Pecarski

8 5 4 11 2 30

SPORT

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

Iz Rio de Žaneira Miloš Antić

XXXI

OLIMPIJSKE IGRE

SPORTISTA DANA - Miloš Šćepanović Heroj iz zlatne Malage, heroj nedavno iz Beograda... Uvijek heroj! Crna Gora ponovo slavi svog vaterpolo golmana! Sa 13 odbrana tokom igre i dva skinuta peterca u penal seriji Šćepo je pokazao o kakvoj vaterpolo klasi se radi. Mađari će ga dugo pamtiti...

A SAD PO MEDALJU CRNA GORA NAKON DRAMATIČNIH PETERACA SAVLA

ŠĆEPO VELIKI I ŠAMPI

Odbrana iz udžbenika, fantastični Miloš Šćepanović i napad koji je proradio u najvažnijem trenutku olimpijskog turnira – Crna Gora se nakon trijumfa nad Mađarskom poslije dramatičnih peteraca (9:9, 13:11) plasirala u polufinale Igara u Riju! Ako je neko to zaslužio za sve ono što rade u životu, kako se ponašaju u bazenu i van njega, onda su to ajkule - još jedan epski meč ove generacije, još jedna utakmica za sva vre-

A u polufinalu jadranski derbi Ajkule će se za finale Olimpijskih igara u Riju boriti sa Hrvatskom – janso je nakon jučerašnje pobjede barakuda nad Brazilom (10:6). “Očekivano, pretpostavljali smo da će rival biti Hrvatska. Nema mnogo novog da se kaže – još jedan meč protiv vrhunske ekipe, još jedan duel u kome je za pobjedu potrebno dati maksimum i više od toga. Isto tako, siguran sam, razmišljaju i oni”, jasan je Vladimir Gojković. Meč sa Hrvatima zakazan je za četvrtak u 17.20h ako ne bude promjena zbog TV prava kao kada su četvrtfinalni mečevi bili u pitanju, pa su zbog zahtjeva RAI televizije zamijenjeni termini mečeva Španija - Srbija i Italija-Grčka.

MILOŠ ŠĆEPANOVIĆ: KAKO SAM SKINUO PENALE? PRIPREMA PRED MEČEVE JE BITNA, ALI IMA NEŠTO I U TOM OSJEĆAJU. NE INTERESUJE ME IME PROTIVNIKA U POLUFINALU JER OD MAĐARSKE JAČI NE MOŽE DA BUDE mena i treći uzastopni plasman među četiri najbolje ekipe, treća prilika da se ode korak dalje, u besmrtnost.... “Čestitke igračima, protiv strašnog tima smo uspjeli da ostvarimo jednu od najvećih pobjeda u istoriji crnogorskog vaterpola. Mogli smo ranije da riješimo, ali eto – nakon penala smo uspjeli”, blistao je nakon meča naš selektor Vladimir Gojković.

Mađarska - Crna Gora 11:13 (nakon 32 minuta 9:9)

RIO DE ŽANEIRO Olimpijski bazen. Sudije: Koganov (Azerbejdžan), Peila (SAD). Igrač više: Mađarska 8 (5), Crna Gora 8 (2). Rez. po četvrtinama: 1:2, 2:3, 3:3, 3:1. Nađ, Zalanki, Manherc 1, Erdelj 3, Vamoš 3, Hošnjanski, Ad. Deker, Sivoš, Da. Varga, De. Varga 2, Kiš, Harai, At. Deker (pet odbrana). Selektor: T. Benedek

Radić, Dr. Brguljan 2, Pasković 1, Petrović, Da. Brguljan, Radović 1, Janović 1, Čučković, Ivović 3, Mišić, Klikovac 1, Jokić, Šćepanović (13 odbrana i dva peterca). Selektor: V. Gojković

Ajkule su cijeli meč provele u plusu (ne računajućih uvodnih 1:1 i konačnih 10:10) - zahvaljujući perfektnoj taktičkoj igri, izuzetnoj odbrani i ranovrsnom napadu izabranici Vlada Gojkovića natjerali su mađarsku artiljeriju da

Pobjednički krik u Riju: Vaterpolisti Crne Gore nakon drame sa Mađarima

pati i da na drugoj strani nemoćno posmatraju ofanzivnu moć ajkula. “Diktirali smo ritam, pitali se za sve i to je bilo presudno. Jer, da smo bili u poziciji da jurimo za Mađarima, teško bi to išlo. Šćepo je držao stvari pod kontrolom, brani na visokom nivou cijelo prvenstvo, nadam se da će tako nastaviti”, kaže selektor Crne Gore. Draško Brguljan je otvorio bravu Nađija, Manherc izjednačio sa igračem više, ali je do poluvremena sve bilo crnogorsko. Dva projektila Ivovića, potpis Radovića i ljepotica Janovića za 5:2 (pri-

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

SPORT

PUTA SU SE VATERPOLISTI CRNE GORE I HRVATSKE SRELI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA. U ČETVRTFINALU PEKINGA 2008. SLAVILI SU NAŠI MOMCI, A NAREDNA DVA DUELA PRIPALA SU BARAKUDAMA - U POLUFINALU LONDONA I NEDAVNO U GRUPI U RIJU

ADALA MAĐARSKU I PLASIRALA SE U POLUFINALE OLIMPIJSKOG TURNIRA

IONSKO SRCE AJKULA Porobić: Vjerovao sam u momke, zato sam se vratio Petar Porobić je uoči meča sa Amerikancima zbog smtrnog slučaja u porodici napustio Rio, ali se vratio nakon tri dana i dao bezuslovnu podršku u pripremi meča sa Mađarima. “Vjerovao sam u ove momke, zbog toga sma se i vratio. Nad-

visili smo velikog rivala, nijesmo im dozvolili da pronađu igru, a mi smo koristili svaku šansu da ih dotučemo. Nema međutim stajanja, iskusni smo i sada idemo da srušimo taj mit o polufinalu na Olimpijskim igrama”, rekao nam je Porobić.

je Mlađana pogodio Erdelji) – meč je počeo da se crta onako kako su željeli svi u taboru ajkula. Odgovor na visoki presing Mađara bio je odličan i kada je

ČETVRTFINALE Mađarska - Crna Gora 11:13 Srbija - Španija 10:7 Hrvatska - Brazil 10:6 Grčka - Italija 5:9 POLUFINALE Četvrtak 17.20 Crna Gora - Hrvatska 20.20 Srbija - Italija

Pasković nakon uplivavanja i magične asistencije Draška Brguljana na startu treće dionice vratio +3 (prije toga Deneš Varga smanjio na 5:3) mislilo se da je to početak mađarskog kraja. Iako je Crna Gora dugo sa uspjehom odbijala sve napade, zbog ogromne potrošnje i skraćenje rotacije ponestajalo je snage, a Vamoš i Erdelji koji su iskombinovali pet brzih golova iskoristili su šanse da na početku posljednjeg kvartala potpuno vrate devetostrukog olimpijskog prva-

ka u život (6:4, 7:5, 9:8)... Imale su ajkule priliku da riješe sve – napad sa dva igrača više nije iskorišćen, pa je kazna stigla u samom finišu, kada je Deneš Varga pogodio na isteku napada – sa desetak metara. “Taj gol ide na moju dušu. Bio sam zatvoren, nijesam se dobro postavio i on je to iskoristio. Nisam međutim dozvolio sebi da nakon odlične partije psihološki potonem, pa mi je baš taj gol bio motivacija pred penale“, objašnjava junak meča Miloš Šćepanović. A sa pet metara su se Danijel i Deneš Varga provukli, ne međutim i Vamoš i Hošnjanski, čije je udarce Šćepanović majstorski skinuo. Uz sigurne realizacije Ivovića, Radovića i Paskovića, promašaj Janovića mogao je da se zaboravi. “Kako sam skinuo penale? Priprema pred mečeve je bitna, ali ima nešto i u tom osjećaju”, kaže crnogorski junak, uz napomenu da ništa još nije osvojeno. “Već smo bili ovdje je l’ tako?! Znamo kako izgleda biti u polufinalu Olimpijskih igara, realno malo ko može da se pohvali činjenicom da je treći put zaredom među četiri. Treba nam taj odlučujući korak, siguran sam da smo nakon trjumfa nad jednim od najjačih rivala spremni da ispunimo snove”, poručuje iskusni golman ajkula. Do sjutra i nove “najveće” utakmice. Do pokušaja da već tada osiguramo medalju. Medalju koja se toliko čeka...

IGRAČI UGLAS: Za ovo smo krvarili cijelog ljeta

Mlađanu Janoviću je zadrhtala ruka, Šćepanović nakon skinutog penala Vamošu, hipnotisao i Hošnjanskog, pa se u čovjeka odluke promovisao Vjekoslav Pasković. Lopta u jednu, a iritantni mađarski golman Atila Deker u drugu stranu. “Šćepo je heroj, da nije njega bilo, ne bi ovaj moj gol bio presudan. Srce mi je bilo u lopti, a misli sa navijačima”, ističe popularni Vjeko i dodaje: “Odigrali smo odličan meč, sa odbranom na vrhunskom nivou i takva igra u defanzivi dala nam je staloženost i mirnoću u napadu. Ovo je jedna od najvećih pobjeda u istoriji našeg vaterpola”.

A ton čeličnoj odbrani ajkula davao je Antonio Petrović, koji je dobio ogroman broj duela sa mađarskim “teškašima”. “Naš stručni štab ih je skenirao perfektno, a mi smo zamisli struke sproveli u djelo. Konačno je proradio i napad, ali nećemo se na ovome zaustaviti. Idemo po medalju, vrijeme je da je više uzmemo”, rekao je Toni, a na njegove riječi nadovezao se Aleksandar Radović: “Za ovaj meč smo ‘krvarili’ cijelog ljeta. Utisci su fenomenalni, a drago mi je i da je napad konačno pokazao koliko imamo i tog ofanzivnog potencijala u sebi. Bilo je stresno, ali pokazali smo da smo najjači kada je najpotrebnije”.

SPORT

Ne propustite DANAS U RIJU

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

ODBOJKA (M) Kanada - Rusija (14.50) KOŠARKA (M) Španija - Francuska (19.20) RUKOMET (M) Danska - Slovenija (21.55) KOŠARKA (M) SAD - Argentina (23.40) ATLETIKA Večernji program (01.30h) KOŠARKA (M) Srbija - Hrvatska (03.15)

Lavileni: Brazilci, ovo nije fudbal

Kakva ludnica na “Enženjau” i kakvo veče za domaću naciju! Brazilski atletičar Tijago da Silva srušio je olimpijski rekord i osvojio zlatnu medalju u skoku motkom na Igrama u Rio de Žaneiru. On je do najvećeg uspjeha u karijeri došao skokom od šest metara i tri centimetra. Šampion iz Londona Francuz Reno Levileni ovog puta zadovoljio se srebrnom medaljom i skokom od 5,98 metara. dok je bronzu osvojio je Amerikanac Sem Kendriks (5,85). Pakao Enženjao stadiona kao da je malo iznervirao Lavilenija, pa je nakon takmičenja rekao. “Ovo nije bilo fer. Takvo navijanje je za fudbal, ne za atletiku”.

Prvo zlato za Srbiju

Razočarali su na startu, ali sada i Srbija konačno ima zlato iz Rija! Srpski rvač Davor Štefanek osvojio je zlatnu medalju u kategoriji do 66 kilograma grčko-rimskim stilom na Olimpijskim igrama! U finalu rvanja grčko-rimskim stilom u kategoriji do 66 kilograma 30-godišnji Subotičanin je savladao Jermena Migrana Arutjunjana.

FOTO DANA

SKOK U LEGENDU: Kad nešto jako želiš sve je moguće. Šona Miler iz Bahama u ludom finišu trke na 400 metara bacila se u cilj i zahvaljujući tome osvojila zlatnu medalju ispred Alison Feliks.

KAĆA JE OTIŠLA RANIJE, ALI OD SUKOBA MEĐU RUKOMETAŠICAMA NEMA NIŠTA

STIŽU ODVOJENO, ALI SU I DALJE TIM

Bekovski tandem na jednu, ostatak rukometne ekspedicije na drugu stranu – Katarina Bulatović i Đurđina Jauković prije dvije noći napustile su Olimpijsko selo i u sopstvenom aranžmanu otputovale za Podgoricu. Njihov odlazak pokrenuo je priče o poljuljanoj atmosferi među lavicama, o navodnoj eksploziji nezadovoljstva nakon preranog ispadanja sa Olimpijskih igara i ostavci selektora Dragana Adžića… Obično su kreatori takvih priča daleko od mjesta događaja, kao u ovom slučaju, od Rija, ali od bure među rukometašicama (izuzev očekivano povišenih tonova i tenzija između četiri zida zbog loših rezultata) nema ništa. Da pojasnimo, dvije crnogorske bombarderke su se na ovaj potez odlučile isključivo iz privatnih razloga i činjenice da su nakon ispadanja sa OI “morale” biti u Podgorici što ranije… Kako je povratak ostatka tima prije predviđenog roka bio pod velikim znakom pitanja (avio karte su bile rezervisane za 22. avgust, jer se očekivalo da lavice prođu grupnu fazu, a brazilska avio kompanija Latam nikakvu promjenu nije dozvoljavala, pa je jedino rješenje bila kupovina novih karata), Katarina i Đurđina su u sopstvenoj režiji otputovale nazad.

Nepoštovanje

Lavice su juče navijale za ajkule protiv Mađarske, pozeljele im osvajanje medaje, a nakon toga su otišle na aerodrom U međuvremenu (ali kasno za Kaću i Đinu) otvorio se prostor i za ostatak crnogorskog rukometnog tima koji je zahvaljujući dobroj saradnji COK-a i Mađarskog olimpijskog komiteta dobio mjesta u mađarskom čarteru za Budimpeštu po povoljnijim cijenama i sinoć iz Rija otputovao za prijestonicu Mađarske, odakle će nastaviti za Beograd, pa

za Podgoricu… Oko lavica nikada nije mirno – ni kada su rezultati sjajni, a ni kada ekipi ne ide. A Brazil je očigledno pogodno tle za režisere svakakvih pričica – sjetimo se samo iste zemlje i Svjetskog prvenstva 2011. Sve kritike (dobronamjerne i zlonamjerne) tada su ih ojačale, nadamo se da će se slična priča ponoviti.

Potražnja promjene avio karata za rukometnu reprezentaciju Crne Gore pojavila se već nakon meča sa Rumunijom, kada je postalo jasno da od plasmana u četvrtfinale Olimpijskih igara nema ništa. Kako je prostor za manevar zbog prebukiranosti avio saobraćaja bio sužen, bilo je jasno da će problema biti… Jer, lavice su htjele pošto-poto kući, ali su se morale kupiti nove karte (što je za njih petnaestak oko 30.000 eura, sada je zbog dogovora sa Mađarima ispalo dosta jeftinije, ali je cijena manje bitna, bitni su principi)… Razmaženost, možda u neku ruku i sebičnost, u svakom slučaju nedostatak poštovanja prema COK-u i vaterpolistima, kojima je podrška i te kako bitna i potrebna. Na kraju krajeva, a ne i najmanje bitno, i nedostatak sluha da te karte “neko” mora da plati… Jer – mnogima se zbog nagomilanih problema vezanih za prevoz, smještaj i bezbjednost ide iz Brazila (vjerovatno samo ne vaterpolistima, koji će se, nadamo se, vratiti sa medaljom), pa im ne može biti.

SPORT

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

BILANS MEDALJA (Top 5)

SAD

V. Britanija

Kina

Rusija

Njemačka

KOŠARKA: SRBIJA I HRVATSKA VEČERAS VODE BITKU ZA POLUFINALE

BALKANSKI KLASIK DRMA RIO

Oni su simboli košarke na našim prostorima, oni će večeras (ili rano ujutro - meč počinje u 3.15h) pisati još jednu stranicu velikog košarkaško rivalstva. Hrvatska nije kalkulisala u posljednjem kolu, sredila je Litvaniju (90:81), zgrabila prvo mjesto grupe B i zakazala duel sa Srbijom. “Veselim se Srbiji, pouzdano znam da su htjeli da nas izbjegnu”, poručio je se-

Preko Litvanije do Srbije: Bojan Bogdanović i Krunoslav Simon

KENIJAC ODBRANIO ZLATO NA 800M

Rudiša za sva vremena Još jedan dan za istoriju na olimpijskom “Enženjau”! Kenijski atletičar Dejvid Rudiša pobijedio je u trci na 800 metara na Olimpijskim igrama i tako odbranio zlatnu medalju osvojenu prije četiri godine u Londonu. Rudiša je trku završio za minut, 42 sekunde i 15 stotinki. On je tako postao prvi atletičar u više od pola vijeka koji je dva puta zaredom osvajao zlato na 800 metara.

“Ovo je jedan od najvećih momenata u mojoj karijeri. Olimpijske igre su jednom u četiri godine. To znači da morate biti veoma disciplinovani, posvećeni i fokusirani kako biste uradili pravu stvar”, rekao je Rudiša. Srebrna medalja pripala je Alžircu Taufiku Maklufi (1:42,61), dok je bronzu osvojio Amerikanac Klejton Marfi (1:42,93).

ČETVRTFINALE 16.00h 19.30h 23.45h 03.15h

Danas Australija - Litvanija Španija - Francuska SAD - Argentina Hrvatska - Srbija

lektor Hrvatske Aleksandar Petrović, dok je njegov kolega i imenjak na drugoj strani Đorđević bio mnogo umjereniji. “Čeka nas utakmica u ko-

joj ne možeš da se štediš, nema kalkulacija”. Hrvatsku su do velike pobjede predvodili Bojan Bogdanović sa 22 poena, Krunoslav Simon sa 19 koševa, 10 skokova i četiri asistencije, Dario Šarić sa 18 poena i šest skokova i bivši košarkaš Budućnosti Darko Planinić sa 10 peona, dok su kod Litvanaca najefikasniji bili Mantas Kalnietis sa 26 i Paulius Jankunas sa 18 poena.

Novljanka vodi Srbiju ka medalji

Debitant na Olimpijskim igrama, a već u polufinalu! Ženski košarkaški tim Srbije u četvrtfinalu olimpijskog turnira savladao je favorita Australiju sa 73:71 i plasirao se u borbu za finale. Srbiju je do velike pobjede predvodila djevojka iz Herceg Novog Ana Dabović sa 24 poena. Australija je selekcija koja će poslije mnogo godina i Olimpijskih igara kući da se vrati bez medalje, a Srbiju u polufinalu čeka Španija koja je juče bila bolja od Turske - 64:62.

SANDRA PERKOVIĆ ODBRANILA ZLATO SA OI

Jedan hitac - zlato Hrvatska slavi još jedno zlato! Treće u Riju! Sandra Perković je odbranila zlatnu medalju u bacanju diska osvojenu u Londonu prije četiri godine. Ali ovog puta u dramatičnom finalu, jer je hrvatska legenda, baš kao i juče u kvalifikacijama, bila na ivici eliminacije nakon prva dva neispravna hica. Međutim, kad je najviše

trebalo, Sandra je ispalila projektil na senzacionalnih 69,21 metara, što je bio daleko najbolji hitac dana i poduhvat vrijedan zlata. Francuskinja Rober Mišon je srebrna, a Kubanka Kabaljero bronzana. Sandra je tek druga u istoriji koja je u disku odbranila zlato, a tek treća atletičarka koja u ovoj disciplini ima dva zlata.

SPORT

ROMA

Vučica ugrabila Bruna Pereša

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA 4. KOLO PRVI MEČEVI

MOĆNI GRAĐANI BACILI PETARDU NA BUKUREŠT

Razbio Steauu: Aguero postiže jedan od tri gola u Rumuniji Roma je ostvarila fenomenalan transfer - novi fudbaler “vučice” je 26-godišnji Bruno Pereš! Riječ je o desnom beku koji dolazi iz Torina, a koji se u glavni grad Italije preselio za svega milion eura. Naravno, Brazilac je stigao u tabor “vučice” na pozajmicu, a ukoliko Roma odluči da ga kupi, za taj transfer će morati da odvoji čak 12 miliona eura sljedećeg ljeta. U.R.

REAL MADRID

Fabregas postaje kralj Bomba u Španiji - mediji sa Pirineja spekulišu da će Sesk Fabregas pojačati Real Madrid! Vezista Čelsija je dijete Barselone, igrao je za Katalonce, ali pošto nije u planu Antonija Kontea, vrlo lako bi mogao da završi u glavnom gradu Španije. Reprezentativac Španije koji ima 29 godina je velika želja Zinedina Zidana koji želi da se riješi Hamesa Rodrigeza. U.R.

VEST HEM

Džon Kaljeri za jači napad

SEMAFOR Moćno, lako i trijumfalno - Mančester siti se prošetao kroz dom nekadašnjeg prvaka Evrope i riješio pitanje o učešću u Ligi šampiona. “Građani” su u Rumuniji savladali Steauu sa ubjedljivih 0:5 u posljednjem kolu kvalifikacija najeltinijeg evropskog klupskog takmičenja. Bez obzira što je promašio dva jedanaesterca, Serhio Aguero bio je junak meča - odlični Argentinac je pored dva zicera čak tri puta tresao mrežu doma-

ćina i ostavio ih bez šansi u revanšu. Pored udarne igle napada “građana”, svoje ime među strijelcima su pronašli David Silva i novo pojačanje Duran Nolito... Dinamo nije uspio da savlada Salcburg u Zagrebu poslije 90 minuta na Maksimiru bilo je 1:1! Izabranici nekadašnjeg selektora Crne Gore Zlatka Cica Kranjčara bili su u rezultatskom minusu od 59. minuta kada je pogodio Valentino Lazaro. Ipak, “mo-

SUPERKUP ŠPANIJE : BARSA SEVILJA

Fešta Katalonaca ili...

Protiv Čelsija (poraz 2:1) vidjelo se da Vest Hemu nedostaje napadač, a već od sljedećeg kola biće jači na toj poziciji - stigao je Džonatan Kaljeri. “Čekićari” su u trci za 22-godišnjim Argentincem pobijedili Inter, Čelsi i Palermo, a Kaljeri u tim Slavena Bilića stiže na jednogodišnju pozajmicu iz Deportivo Maldonada. U.R.

Na Kamp Nou svi očekuju trofej pred početak španske Primere - Barselona čeka Sevilju (23:00) u Superkupu Španije i čuva 2:0 iz Andaluzije. “Želimo da igramo svoju igru i još jednom savladamo protivnika. Prva utakmica je ostavila veoma dobar utisak”, poručio je strateg Katalonaca Luis Enrike. Andalužani su već izgubi-

li jedan Superkuper (od Real Madrida 3:2 u Superkupu Evrope), a sve su prilike da će opet ostati praznih šaka... “Znamo da igramo protiv vjerovatno najboljih na svijetu. Komplikovano je, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Horhe Sampaoli, trener Sevilje. Fešta Katalonaca ili veliko iznenađenje... U.R.

dri” su uspjeli da zadrže dobre šanse pred revanš jer su do poravnanja stigli preko Marka Roga koji je iskoristio najstrožu kaznu. Četvorostruki prvak Lige šampiona drhti! Ajaks pred svojim navijačima nije uspio da slavlada odličnu ekipu Rostova, bilo je 1:1. Gosti su već u 13. minutu stigli do gola preko Kristijana Noboe, ali “kopljanike” je u život vratio Dejvi Klasen - bez obzira na sve, tim iz Amsterdama će biti na mukama u Rusiji. U.R.

Ajaks - Rostov 1:1 (Klasen (pen.) 38’ - Noboa 13) Dinamo Z. - Salcburg 1:1 (Rog (pen.) 76’ - Lazaro 59’) Kopenhangen - APEOL 1:0 (Pavlović 43’) Steaua - Mančester siti 0:5 (Silva 13’, Aguero 41’, 78’, 89’, Nolito 49’), Jang Bojs - Borusija M. 1:3 (Sulejmani 56’ - Rafael 11’, Han 67’, Rohat (a.g.) 69’). VEČERAS Seltik - Hapoel Ber Ševa Dundalk - Legija Ludogorets - Plzenj Porto - Roma Viljareal - Monako (utakmice počinju u 20.45h).

SRIJEDA, 17. 8. 2016.

sport

KAMP BARSELONE POČINJE ZA PET DANA

Jedva čekamo start, čekamo cijeli Balkan

Iz Zvezde u Napredak: Vladimir Jovović na utakmici protiv Švedske

REPREZENTATIVAC OTIŠAO U KRUŠEVAC PO MINUTAŽU

Napredak pozajmio Vladimira joVoVića

Jaka konkurencija na beogradskom stadionu “Rajko Mitić” je primorala reprezentativca Crne Gore Vladimira Jovovića na još jednu pozajmicu - poslije OFK Beograda, rođeni Nikšićanin će iz Crvene zvezde na kaljenje u Napredak iz Kruševca. Kako saznaju Dnevne novine, nekadašnji vezista Sutjeske je već zadužio opremu Napretka u kojem će se zadržati minimum do januara, jer je dogovorena pozajmica na pola godine. Jovović koji ima 21 godinu je bio primoran na odlazak iz Beograda zbog minutaže, jer realno Alek-

puta je Vladimir joVoVić igrao za mladu reprezantaciju crne gore a postigao je jedan gol. Što se tiče a selekcije, joVoVić je za crVene odigrao pet utakmica

sandar Katai, Slavoljub Srnić, David Babunski, Srđan Plavšić, Pablo Mouče, Gelor Kanga i Džon Ruiz imaju prednost kod Miodraga Grofa Božovića. Napredak je u prvih pet kola osvojio isto toliko bodova, ali u Kruševcu vjeruju u dobru sezonu, a zbog toga su i doveli Jovovića za koga vjeruju da će ponoviti igre iz OFK Beograda gdje je za pola godine postigao pet golova. Mladi reprezentativac Crne Gore bi za novi klub mogao da debituje u subotu - Napredak u Kruševcu od 20:00 časova čeka Javor. U.R.

ISKUSNI ITALIJANSKI CENTARFOR POJAČAO SASUOLO

Alesandro Matri napada Grofa

Prethodnih dana se spekulisalo, ali sada je zvanično - iskusni italijanski centarfor Alesandro Matri je novi fudbaler Sasuola! Napadač koji ima 31 godinu je nosio dresove Milana, Juventusa, Fiorentine, Đenove, Kaljarija, Lacija, a njegovo iskustvo će Sasuolu biti od velike važnosti kako u sljedećoj sezoni, tako i u evropskim utakmicama za koje će biti registrovan. A pošto će klub iz Emilio -

Romanje već ovaj četvrtak na teren i to protiv Crvene zvezde, postoji mogućnosti da će naš najbolji trener Miodrag Grof Božović morati da se posebno sprema za napadača koji je odigrao sedam utakmica za reprezentaciju Italije... Prva utakmica plej-ofa Lige Evrope Sasuolo - Crvena zvezda igra se u četvrtak od od 20:45, domaćin će biti tim koji vodi Euzebio di Frančesko, dok je revanš zakazan za sedam dana u Beogradu. U.R.

Prije dvije godine su napraZa učešće na kampu najčuvili “bombu” posjetivši primor- venije fudbalske škole na plaje Crne Gore, a sada su spre- neti mogu se prijaviti dječaci mni za glavni grad - u perio- i djevojčice uzrasta od pet do du od 22. do 26. avgusta kamp 17 godina. Barselone, jednog od najvećih “Pored Crne Gore, imamo svjetskih klubova, boraviće u veliki broj poziva iz cijelog Podgorici.Poslije posjete regi- regiona, prije svega Bosne i onu (Split i Beograd), Katalon- Hercegovine, Srbije i Hrvatci su odlučili da program rada ske. Čak možemo da se popredstave najmlađima u Cr- hvalimo i prijavama iz SAD”, noj Gori. poručila je Vuletić. Prije dvije “Veoma smo zadovoljni do- godine na Jazu, pod budnim sadašnjim prijavljivanjem. Za- okom katalonskih stručnjaista očekujemo veliki broj dje- ka, svoje umijeće je pokazičaka, ali i djevojčica. Biće mno- valo čak 140 dječaka i djevojgo polaznika, ali još ne bih go- čića. Impozantna brojka, koja vorila o brojkama”, poručila je bi sada trebala da bude nadMarijana Vuletić, direktori- mašena u Podgorici. Kao što ca projekta za područje Balka- je poznato, nakon završenog na koja je još jednom podvu- kampa, dva najtalentovanija kla veliku pomoć glavnog gra- člana će dobiti priliku da treniraju u Barseloni sa vršnjada Crne Gore... “Hvala Podgorici, veliko cima i članovima jednog od hvala. Ta pomoć nam je od ve- najvećih klubova na svijetu... likog značaja”. U.R. Cijena petodnevnog kampa je 330 eura, a svi koji žele da se prijave to mogu uraditi putem mejlova marijana@jm10sport.com, fssrcg@t-com.me, vesko.radovic4@gmail.com, kao i na brojeve telefona +38269/226-455, +38269/076-242 i +38268/076-242 Kamp Barse u Budvi je bio pun pogodak

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nikola PreleVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

Vuksanović

Simović

ODBOR ZA PRAĆENJE IZBORNOG PROCESA

MUP i DIK da razjasne dileme o biračkom spisku SAOPŠTENJE ZVANIČNOG PARIZA

Oland pozvao na uzdržanost u Ukrajini

Francuski predsjednik Fransoa Oland pozvao je danas dvije strane u ukrajinskom sukobu da se uzdrže od eskalacije nasilja koje bi otežalo primjenu mirovnog sporazuma iz Minska, saopštila je Jelisejska palata.

Oland je uputio apel tokom telefonskog razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ukrajinskim kolegom Petrom Porošenkom. “Francuski predsjednik je podsjetio na stav zemlje prema ilegalnom pripaja-

nju Krima”, dodaje se u saopštenju. Ukrajinsko poluostrvo Krim koje je Rusija pripojila 2014. godine već nekoliko dana se nalazi u centru medijske pažnje zbog iznenadne rastuće tenzije između Ukrajine i Rusije.

Odbor za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces pozvao je ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića i predsjednika Državne izborne komisije Budimira Šaranovića da prisustvuju narednoj sjednici odbora koja će biti održana 23. avgusta. U pismu ministru Daniloviću, kopredsjedavajući Milutin Simović i Draginja Vuksanović navode da će sjednica biti posvećena praćenju primjene Zakona o biračkom spisku u okviri-

ma nadležnosti MUP-a “radi razjašnjenja pojedinih pitanja od značaja za tačnost i ažurnost vođenja biračkog spiska i ostvarivanja biračkog prava građana”. Precizira se na šta se sve odnose zahtjevi Odbora, odnosno koje su im informacije potrebne. U pismu Šaranoviću navodi se da treba da saopšti podatke o vršenju nadzora nad Biračkim spiskom, aktivnostima na edukaciji članova opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora koji se odnose na elektronsku identifikaciju birača...

NORVEŠKI MILIJARDER ODLUČIO

Poklanja bogaststvo naučnicima Olav Ton, 93-godišnjak iz Norveške i tamošnji ‘’kralj nekretnina’’ svima je objasnio šta znači biti čovjek. Forbs ga je 2013. svrstao na 198. mjesto od 200 najbogatijih ljudi planete sa bogatstvom procijenjenim na nešto više od četiri

milijarde dolara. On je sada riješio je da sve što je ikada u životu zaradio pokloni drugima, u dobrotvorne svrhe i za razna naučna istraživanja. Istraživanja u poljima matematike, fizike i medicine

RIO DE ŽANEIRO

UMRO ŽOAO AVELANŽ

Nekadašnji predsjednik Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) Brazilac Žoao Avelanž koji je u maju proslavio stoti rođendan, preminuo je juče u bolnici u Rio de Žaneiru, prenosi Hina. Avelanž je u julu hospitalizovan zbog zdravstvenih poteškoća, a u utorak ujutro je preminuo od posljedica upale pluća u bolnici Samaritano. Avelanž je na čelu svjetske krovne fudbalske organizaci-

je proveo 24 godine, od 1974. do 1998, a svoj uticaj je imao u lobiranju za dobijanje domaćinstava Svjetskog nogometnog prvenstva koje je 2014. održano u njegovoj zemlji, kao i u procesu kandidature Rio de Žaneira za domaćina Olimpijskih igara koje su u toku. Avelanž je sve do 2013. godine bio počasni predsjednik Fife, ali je odstupio s tog položaja, zbog optužbi za korupciju.

često dožive ‘hladan tuš’. Ako želite da svijet napreduje, ne pomaže ako samo nahranite siromašne. To traje svega nekoliko sati ili jedan dan. Moja pomoć će pomoći dobrobiti cjelokupnog društva”, objasnio je Ton.

PREŠEVO

Rođen Erdogan težak 8 kg! Nesvakidašnja vijest stiže iz Preševa. U tom gradu je rođen dječak težak 7,8 kilograma, javlja portal Preševa jone. Mediji prenose da je beba, iako teška skoro duplo iznad prosjeka, dobro, kao i njegova majka. Dodaje se da je dječak dobio ime Erdogan, po uzoru na turskog predsjednika Redžepa.

TURSKA

Upisao fakultet u 72. godini Sevki Kilic je sakupljač otpada iz turskog grada Edirnea, koji zbog teške materijalne situacije nije imao priliku da se školuje u mladosti. Tako je danas sa 72 godine upisao fakultet. Kilic je oduvijek imao želju da se školuje i bude koristan društvenoj zajednici. Nažalost, siromaštvo mu to nije dozvolilo. Kilic je juče postao student istorije na Fakultetu književnosti Univerziteta Trakija u Edirenu. (Anadolija)

BROJ

Riječ urednika Ana Nives Radović

Brazil

“A sada, dragi slušaoci, nešto što će vas razveseliti”, rekao je nedavno voditelj programa na lokalnoj radio-stanici, pripremajući se da pusti stari brazilski hit “Chorando Se Foi”, poznatiji kao “Lambada”. I zaista, ritam ove numere one koji ne razumiju riječi odaljava od pomisli da je u pitanju pjesma sa jednim od najtužnijih i najdepresivnijih tekstova, na isti način na koji nepoznavanje specifičnosti neke pojave odvraća neupućene od suštine problema, poput onog koji danas postoji u brazilskoj ekonomij. Još od Mundijala pretprošle godine vjerovalo se da će skoro četiri miliona posjetilaca doprinijeti rastu potrošnje koja je zamišljena kao dovoljno stabilna da se popune praznine u brazilskom budžetu, no to se nije dogodilo. Slična očekivanja postojala su prije otvaranja Olimpijskih igara u Riju, kada se vjerovalo da bi veliki sportski događaj mogao pomoći privlačenju kapitala, ali i ovoga puta optimizam je bio neutemeljen. Nivo potrošnje jeste zadovoljavajući, ali je nedovoljan da doprinese rastu, no mnoge međunarodne finansijske instititucije nije odvratio od namjere da objave prognoze koje najavljuju skoriji rast posrnule brazilske ekonomije. Poigravanje prognozama već je viđeno na tržištima onih zemalja kod kojih su neutemeljene najave uticale na drastične promjene u odnosu ponude i tražnje državnih obveznica. Sportsku scenu već godinama potresaju skandali o namještenim rezultatima za potrebe klađenja, no kada to finansijski igrači čine kako bi manipulisali cijenom hartija od vrijednosti šteti koja nastaje javnost se čudi poput promjene rezultata u posljednjoj sekundi.

OBESHRABRUJUĆI BROJČANI PODACI O BRAZILSKOJ EKONOMIJI

Budžetske rupe ni veliki sportski događaji ne mogu da popune

INTERVJU

MALA ŠKOLA PREDUZETNIŠTVA

Cilj je da budemo Fokusirati se na jedan razvojno i izvozno proizvod Prednosti orijentisani online prodaje Nekoliko loših Kakoodrediti cjenovnu IT odluka politiku može uništititi firmu IZDVAJAMO

DIREKTOR BILD STUDIJA TARIK ZAIMOVIĆ

INTERVJU: DIREKTOR BILD ST

Cilj je da budemo razvojno i izvozno orijentisani S

ubjekti koji žele da investiraju u oblast informacionih tehnologija zaobilaze Crnu Goru jer imamo najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržistu rada, kao i najmanji broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, a pogotovo u odnosu na istočnu Evropu, naglasio je naš sagovornik. Nepovoljna situacija na domaćem IT tržištu ipak bi se mogla promijeniti ukoliko se ključnim pitanjima pristupi uz pomoć institucionalne podrške, budući da Crna Gora ima potencijale i cjenovno je konkurentnija, pa bi uz dodatna ulaganja u obrazovanje i orijentisanost na kreiranje originalnih softverskih rješenja mogla postati atraktivna investitorima. ● Kako biste opisali IT scenu u Crnoj Gori, šta su najveća ograničenja, a gdje ima najviše potencijala? Zaimović: Blago rečeno, naša IT scena je potpuno neiskorišćena. Crnogorsko IT tržište je dijelom pokriveno od regionalnih firmi, jer mi nemamo firme koje su u stanju da im kvalitetno pariraju. Samo od tog novca koji se iznosi iz države možemo da zaposlimo više od 100 IT stručnjaka. U državi nemamo velike i ozbiljne

firme koje su izvozno orijentisane, samim tim i konkurentne na regionalnom i globalnom tržištu. Najveći poslodavac u IT industriji je država i uglavnom je teško doći do takvih poslova, posebno za male firme i firme u razvoju. Iz raznih istraživanja i analiza koja se tiču pronalaženja države koja je pogodna za investiciju i outsorsing u IT-u, može se zaključiti da Crna Gora nije najpoželjnije rješenje. Crnu Goru zaobilaze jer imamo najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržistu rada, kao i najmanji broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, a pogotovo u odnosu na istočnu Evropu. Ne postoji nijedan vodič, analiza, istraživanje ili materijal koji promoviše IT industriju Crne Gore, dok u regionu i istočnoj Evropi možete naći na gomile toga, plus veliki broj ozbiljnih sajmova, konferencija, IT udruženja, start-

up centara i zajednica, investicionih fondova, biznis inkubatora, coworking prostora, IT stručnih praksi i takmičenja, IT instituta, web sajtova i raznih drugih organizacija koje promovisu i razvijaju IT industriju u njihovim zemljama. ● Kakvim ocjenjujete šanse za ulaganja u ovu oblast i zbog čega smo manje konkurentni od zemalja regiona? Zaimović: Nedovoljno smo prisutni privredno, institucionalno i promotivno, a to u realitetu znači da je vrlo mala mogućnost da će ijedan ozbiljan investitor ili firma odlučiti da investira ili outsorsuje svoj IT razvoj u našu zemlju, jer bi to bila rizična investicija. Pod ozbiljnim investicijama i firmama podrazumijevam one koji zapošljavaju više od stotinu IT stručnjaka i koji prihoduju više miliona eura. Za razliku od država regiona u koje se na ovaj način sliva ogroman kapital, u Crnoj Gori ne postoji nijedna takva investicija ili firma. Naše trzište rada broji oko 300 do 500 razvojnih IT inženjera, što je od otprilike broj zaposlenih u dvije ozbiljne softwerske fir-

Situacija u oblasti kadra ● Na čemu je moguće raditi kako bi se kadrovska situacija na domaćem IT tržištu unaprijedila? Zaimović: Ono na čemu treba raditi kako bismo situaciju poboljšali jesu stručne prakse koje se obavljaju u privredi, tj. u najboljim privrednim društvima, i to uvesti kroz sve segmente obrazovanja, počev od osnovnog do akademskog. Po meni bi to trebalo uvesti kao obavezne predmete i u mnogo većoj dinamici. U posljednje dvije godine aktivno organizujemo stručne prakme u regionu. Naše procjene su da ćemo za tri do pet godina biti na sadašnjem nivou država iz regiona. Pod tim podrazumijevam kvalitet IT obrazovanja i kadra, kvalitet i broj IT firmi, praćenje i kreiranje trendova, ponudu softverskih usluga i proizvoda, strukturu i kvalitet IT tržišta, IT infrastrukturu, IT strategiju razvoja i njeno sprovođenje. Situacija u regionu sistemski i institucionalno nije previše bolja od crnogorske, ali su njihove IT firme samoinicijativ-

se koje traju tri mjeseca. Primijetili smo nevjerovatne rezultate. Uz adekvatan plan i program i intenzivni praktični rad i učenje, za tri mjeseca je moguće osposobiti za rad čak i osobe koji nijesu u našoj struci i nemaju predznanje. Od devetnaest praktikanata koji su pohađali naše prakse šesnaest je zapošljeno, kako kod nas, tako u ostalim firmama. Ovo nije model koji smo mi smislili, već smo ga “posudili” od uspješnih privrednika iz regiona i svijeta. Ovakav način edukacije je uveliko velika praksa u svijetu. no složnije i organizovanije. Biznis barijere rješavaju mnogo efikasnije nego mi. ● U kojoj mjeri je veličina tržišta presudna za definisanje trendova u oblasti informacione tehnologije? Zaimović: Naše tržište je jako malo, te većina firmi radi isključivo s ciljem ostvarenja sopstvenih interesa, nevidjevši benefit udruživanja i rada za zajedničke, veće ciljeve. Jedan od većih problema je što je mali broj firmi koji razvija-

III

TUDIJA TARIK ZAIMOVIĆ

ju softver. Veliki broj njih rade implementaciju tuđeg softvera koji je obično regionalni ili internacionalni, što znači da i u tom dijelu izvozimo novac vani. Treba istaći da su zemlje regiona značajno u zaostatku u odnosu na zemlje istočne Evrope, a koje uvoze ogromne količine novca putem IT industrije. One njihove probleme rješavaju, a šanse iskorištavaju, sistemski i na institucionalnom nivou, pa je normalno što je IT industrija u njihovim zemljmama u eksponencijalnom rastu po gotovo svim parametrima. Isto tako, zemlje istočne Evrope značajno kasne za zemljama zapadne i sjeverne Evrope, dok oni kasne za Amerikom. Naravno, ovakvo stanje se može i treba gledati kroz prizmu velikih šansi i mogućnosti. IT industrija u našoj državi posljednje tri godine bilježi rast i predviđa se da će se taj rast nastaviti. Svakako, to nije dovoljan rast kao u pomenutim državama i ne omogućava nam da sistemski riješimo glavne probleme, a to su izvoz i sopstveni razvoj ozbiljnih softwerskih rješenja. Rast bi sigurno bio značajno veći kad bi bio propraćen odgovarajućom reakcijom institucija i privrede. Ako ne budemo razvojno i izvozno orijentisani bićemo osuđeni na stagnaciju. Stagnacija u IT-u znači sigurno propadanje industrije na duže staze. ● U čemu se, ipak, ogledaju potencijali? Zaimović: U narednom periodu se predviđa da će i dalje biti aktuelan trend outsorsovanja IT razvoja. Naša najveća prednost u odnosu na sve pomenute države, a pogotovo zemlje regiona i istočne Evrope, je što smo značajno cjenovno povoljniji, i imamo trenutno nezapošljen veliki broj akademaca koji su završili tehničke fakultete, a koji uz adekvatnu edukaciju mogu da budu konkurentni na regionalnom i globalnom tržištu. To potvrđuje i nekoliko manjih inostranih firmi koje od skoro imaju svoja pred-

stavništva u Crnoj Gori. Procjene su da će do 2017. godine u Evropskoj uniji nedostajati preko 900.000 IT stručnjaka, dok je taj broj u Americi, Kanadi, Australiji i razvijenim zemljama Bliskog istoka značajno veći. To je velika mogućnost za našu privredu, a koju uopšte ne iskorištavamo niti u ovom momentu strateški planiramo. Dovoljno je da iskoristimo dio jednog promila trenutne IT tražnje, samo u Evropi, i mogli bismo bez problema da zaposlimo stotine IT profesionalaca od inostranog novca. Evidentno je da imamo nevjerovatno sposobne i pametne mlade ljude koji su obrazovnim sistemom pogrešno usmjereni, a koji su u određenim segmentima bolji od mladih ljudi iz susjednih i evropskih država po potencijalu. Navešću samo naš primjer, Bild Studio, kao mala firma koja dolazi iz države sa niskim stepenom IT razvoja, kao firma u kojoj je prosječna starost zaposlenih 26 godina, pokazala da kvalitetom i znanjem može da parira čak i najvećim firmama na svjetskom IT tržištu. Sa ponosom mogu istaći da smo izabrani u konkurenciji inostranih firmi, među kojima je bila jedna od 20 najboljih outsourcing firmi u svijetu, a koja zapošljava 1.500 IT stručnjaka, za razvoj enterprise ITSM sistema. Software koji razvijamo za našeg partnera iz Švedske već drugu godinu, koristi preko 2.000 internacionalnih klijenata, među kojima su svjetski brendovi poput Nitenda, Burger Kinga, Jagermeistera, 80% švedskih opština, veliki broj evropskih univerziteta i mnogi drugi. Prihod od ovog projekta u našoj agenciji zapošljavaja 25 mladih profesionalaca. Da imamo 20 sličnih ili boljih firmi u državi, kao što ih ima stotine u regionu, bez ikakvih problema bismo mogli da uvozimo desetine miliona eura i da zaposlimo nekoliko stotina ljudi sa gotovo minimalnim investicijama. Glavnica investicije u našoj industriji znanje i iskustvo, a dok je za rad u većini slučaje-

Naše procjene su da ćemo za tri do pet godina biti na sadašnjem nivou država iz regiona. va potreban samo kompjuter sa internetom. Firme iz regiona su to pokazale da mogu, ne vidim nijedan razlog zašto i mi ne bismo mogli. Za sistemsku promjenu takvog stanja nam ne trebaju teške mehanizacije, putevi, zgrade, hoteli, marine, već prvenstveno par ozbiljnih razvojnih projekata na institucionalnom i privrednom nivou koje imaju za cilj da se generiše traženo i deficitarno znanje koje će biti preneseno na postojeće IT preduzetnike, stručnjake, studente, srednjoškolce i osnovce. ● Brojni komparativni podaci pokazuju da crnogorsko društvo u velikoj mjeri zaostaje u odnosu na evropski prosjek kada je riječ o informatičkoj pismenosti šire populacije. Šta su razlozi zbog kojih danas čak i mnogi fakultetski obrazovani pojedinci i dalje ne poznaju, na primjer, ni osnove Office paketa? Zaimović: Glavne razloge uvijek tražim u postojećim sistemima i institucijama i dijelom u privredi. O ovoj temi više puta su govorili stručnjaci koji imaju više informacija i koji na to ukazuju godinama, pa neću reći ništa novo što već veliki dio javnosti ne zna. Ovakvo stanje nije vezano samo za informatičku pismenost, već za skoro svaku profesiju. Suštinski problem se svodi na nepovezanost između kadrovske potrebe privrede i nemogućnosti obrazovanja i institucija da tu potrebu prepoznaju i naprave institucionalni i obrazovni sistem koji će “proizvesti kadar” koji će biti koristan na tržistu rada. Upravo zbog toga da-

nas imate veliki broj svršenih studenata koji, nakon završetka fakulteta, imaju malu vrijednost na tržištu rada. Nedostaje im praktično znanje, počevsi od profesionalne mail komunikacije preko najjednostavnijih zadataka, kao na primjer veliki broj ekonomista ne zna kako se prave faktura, ponuda, putni nalozi, osnovni finansijski i marketing izvještaji, analize, planovi i slično. Još je gora situacija sa korišćenjem softverskih alata koji su danas nezostavni dio rada na velikom broju pozicija u privredi. ● Sa kojim se ograničenjima kada je riječ o raspoloživom kadru za nove pozicije najčešće suočavate? Zaimović: Kao agencija koja zapošljava moderne profesije kao što su UX dizajner, UI dizajner, Web Traffic specijalista, IT project manager, SEO specijalista, Frontend engineer, Back-end engineer, System architect i mnoge druge, suočavamo se sa ogromnim problemima u poslovanju gdje smo primorani da sami “proizvodimo kadar“, što naravno košta i povećava rizik u poslovanju i smanjuje nam konkurentnost na regionalnom i globalnom tržištu. Sve navedene profesije su u regionu i svijetu deficitarne i predviđa se da će taj trend rasti narednih godina, dok na našem tržištu za veliki dio pomenutih pozicija nemate tržište rada, a da ne pričam o obrazovnom sistemu koji ne pokušava da ih stvori. Ovo su samo neke od profesija za koje ukoliko ste stručni i imate iskustva teoretski je nemoguće da ostanete bez posla, a pored toga su dobro plaćene. Studenti u toj situaciji nose najmanju krivicu, jer je malo ljudi koji im ove stvari sugerišu, počev od roditelja, profesora, privrede i institucija, ali to ne znači da i oni sami nijesu odgovorni za situaciju kojoj i oni doprinose. Nikad ranije nije postojala veća mogućnost za lakšim sticajem znanja nego sad, razvojem teh-

nologija i interneta. Samo je potrebna volja, vrijeme i ništa drugo. Mali je broj studenata koji je svjestan cjelokupnog sistema i ogromnih mogućnosti, i koji samoinicijativno rade da steknu dodatno praktično i korisno znanje koje će valorizovati na budućem radnom mjestu. U takvom sistemu veliku odgovornost imaju i roditelji koji obično pritiskaju djecu da samo završe fakultet, dok ih ne usmjeravaju da, pored fakulteta, steknu praktična i korisna znanja koja su im bitnija od diplome. Poslodavci danas traže osobe koje mogu odmah da počnu sa radom, ne svršene studente koje trebaju iznova da uče. ● Šta onemogućava kvalitetno stvaranje stručnog IT kadra u Crnoj Gori? Zaimović: Veliki broj stručnih i sposobnih svršenih studenata i profesionalaca bira privredu za rad prije nego obrazovne institucije. Zbog toga što u obrazovnim institucijama ne mogu da napreduju i imaju male plate. Na taj način sistemski onemogućavate da proizvodite stručan kadar. Sve ostalo je posljedica. Ukoliko nemamo jasnu institucionalnu i obrazovnu strategiju djelovanja, stručne i sposobne ljude na ključnim pozicijama koji će je sprovoditi, stvoramo loš sistem. Zbog svega toga nam je obrazovni sistem loš i neefikasan. Dovoljno je da u svakoj obrazovnoj instituciji imamo više od 30% sposobnih i stručnih profesionalaca koji žele da unaprijede sistem, i dobićemo nevjerovatne rezultate i prosperitet na svim poljima. Svi smo upoznati koliko bitnu ulogu u društvu i privredi imaju dobri i stručni nastavnici i profesori. Naša agencija sigurno ne bi postojala, bar ne u ovoj formi kao sad, da nijesmo imali sreću što su nas stručni nastavnici i profesori prepoznali i pomogli u našem privatnom i profesionalnom razvoju.

NASTAVAK

INTERVJU: DIREKTOR BILD ST NASTAVAK SA PRETHODNE STRANE

SOFTVER Naša agencija za finansije koristi kombinaciju sljedećih softvera: ■ Quickbooks ■ JIRA atlassian ■ Boniteti.me ■ Tempo planner, folio i timesheets ■ Exel

UTICAJ NA POSLOVANJE Veliki broj preduzeća tehnologiju smatraju troškom, a ne investicijom za održiviji, sigurniji i profitabilniji biznis. Tehnologija je postala toliko moćna, da adekvatnom implementacijom IT rješenja u svim organizacionim jedinicama firme dobijate višestruke benefite. Navešću samo neke od krupnijih koji su se odrazili na poslovanje agencije koju vodim: ■ automatizacija i centralizacija poslovnih procesa ■ smanjenje administracije i birokratije ■ lakša i brža komunikacija sa dobavljačima i klijentima ■ lakši i brži pronalazak potencijalnih kupaca lojalniji klijenti ■ predviđanje prodaje ■ iskorišćenost kapaciteta ■ veća efikasnost proizvodnje ■ veća vidljivost i povjerenje brenda ■ brži i kvalitetniji pronalazak kadra ■ realnija i preciznija slika finansijskog poslovanja ■ bolji uvid u aktivnosti konkurencije

ODACI O BRAZILSKOJ EKONOMIJI Ozbiljniji problemi brazilske ekonomije poÄ?eli su da se javljaju 2013. godine, nakon ĹĄto je doĹĄlo do pucanja izvoznog balona koji je viĹĄe od deceniju unazad rastao i uslijedio da vrijednost izveneze robe premaĹĄi 80 milijardi ameriÄ?kih dolara, sa svega dvije milijarde koliko je iznosila 2000. godine.

Ĺžnju za njihovim proizvodima i poveÄ‡avalo spoljnotrgovinski deficit, u Brazilu je doĹĄlo do ekspanzije, zahvaljujuÄ‡i traĹžnji za njihovom naftom, rudama i poljoprivrednim proizvodima. Standard graÄ‘ana u svim klasama se poboljĹĄao - poljoprivrednici su zajvaljujuÄ‡i ogromnom izvozu imali viĹĄe novca nego ikad, nezaposlenost je bi-

to godiĹĄnja pa inflacije dine. UvoÄ‘enje valute, koja je u prvim godinama imala 1:1 odnos prema ameriÄ?kom dolaru, dok se dolar danas mijenja za 3,18 reala samo je privremeno suzbilo inflaciju, koja se nakratko pribliĹžila dvocifrenoj stopi, a sada se vratila na i dalje zabrinjavajuÄ‡ih 8,8 odsto na godiĹĄnjem nivou.

la na rekordno niskom nivou, prihodi srednje klase su znatno uveÄ‡ani, a znaÄ?ajan dio te razlike troĹĄili su po tada prepunim trĹžnim centrima, ĹĄto je dovelo do impresivnih podataka o potroĹĄnji, za razliku od veÄ‡ine drugih trĹžiĹĄta na kojima su mjere ĹĄtednje i smanjenje zarada nagrizali trĹžiĹĄne aktivnosti.

| STOPA | RASTA Poput kineske, brazilska privreda rasla je naglo, po visokoj stopi od Ä?ak 7,5 odsto na godiĹĄnjem nivou, za ĹĄta su i najoptimistiÄ?niji zvaniÄ?nici znali da Ä‡e biti kratkog daha, buduÄ‡i da je dugoroÄ?ni rast po visokoj stopi neodrĹživ, meÄ‘utim, nadali su se da Ä‡e bruto domaÄ‡i proizvod zadrĹžati trend poveÄ‡anja na nivou iznad Ä?etiri odsto godiĹĄnje, ĹĄto je takoÄ‘e dinamika koju nije bilo mo-

guÄ‡e odrĹžati. Ozbiljniji problemi brazilske ekonomije poÄ?eli su da se javljaju 2013. godine, nakon ĹĄto je doĹĄlo do pucanja izvoznog balona koji je viĹĄe od deceniju unazad rastao i uslijedio da vrijednost izveneze robe premaĹĄi 80 milijardi ameriÄ?kih dolara, sa svega dvije milijarde koliko je iznosila 2000. godine. MeÄ‘utim, 2013. obiljeĹžila su ograniÄ?enja na mnogim poljima, ĹĄto je uslovilo da stopa rasta splasne na razoÄ?aravajuÄ‡a 2,3 odsto. Veoma pesimistiÄ?ne prognoze meÄ‘unarodnih finansijskih institucija preplavljivale su svjetske medije godinu uoÄ?i organizovanja Svjetskog prvenstva, najavljujuÄ‡i da Ä?ak ni fudbalski spektakli koji Ä‡e privuÄ‡i posjetioce iz svih krajeva svijeta neÄ‡e uÄ?initi niĹĄta ĹĄto bi ulilo nadu da je oporavak moguÄ‡. Silazni trend stope rasta poÄ?eo je 2009. godine, no posljednjih godina poseban pritisak stvara previsoka stopa inflacije, kao i visoka cijena rada nedovoljno kvalifikovane radne snage za koju, usljed nekonkurentnosti u odnosu na Kinu i Indiju, razvijene zemlje nijesu zainteresovane.

kvartala traje recesija

Stanje recesije ekonomisti proglaĹĄavaju nakon ĹĄto uoÄ?e da je dva uzastopna kvartala pratilo usporavanje privrednih aktivnosti. Velika recesija na prelasku iz 2008. u 2009. trajala je Ä?etiri kvartala, a Brazil se sada suoÄ?ava sa onom koja traje Ä?ak pet godina. Brazilsku javnost ipak u manjoj mjeri

uspjela je da ohrabri prognoza MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda objavljena proĹĄlog mjeseca prema kojoj bi u zemlji veÄ‡ poÄ?etkom 2017. mogao biti zabiljeĹžen rast, no sa vladom koja je u krizi i nemoguÄ‡noĹĄÄ‡u Senata da donosi kljuÄ?ne odluke, teĹĄko je uspostaviti odluÄ?ujuÄ‡e korake.

| PRECIJENJENA | VALUTA Izuzetno veliki problem predstavlja i precijenjena valuta, brazilski real, zbog uÄ?estalih intervencija centralne banke na valutnom trĹžiĹĄtu, Ä?iji kurs u ovakvim uslovima dodatno oteĹžava izvoz. Tokom posljednjih nekoliko godina javili su se i brojni poremeÄ‡aji u oblasti fiskalne politike, gdje su prihodi osjetno sniĹženi zbog naglog rasta crnog trĹžiĹĄta. Problem se pokuĹĄavao rijeĹĄiti pomoÄ‡u brojnih reformi, koje su, meÄ‘utim, sprovedene potpuno neuspjeĹĄno, pa su vidljivi rezultati izostali. Godina u kojoj se odrĹžavalo Svjetsko prvenstvo u fudbalu za Brazil je bila znaÄ?ajna i zbog odrĹžavanja izbora, zbog Ä?ega se vladajuÄ‡a RadniÄ?ka partija suoÄ?avala sa ograniÄ?enijima da zadrĹži povjerenje biraÄ?a, a da ujedno sprovede i sve mjere neophodne za sniĹžavanje stope in-

Dok su se mnoge industrijske zemlje borile sa problemima koji su ih pritisli otkako je u razvijenim zemljama oslabila kupovna moÄ‡, ĹĄto je umanjilo traĹžnju za njihovim proizvodima i poveÄ‡avalo spoljnotrgovinski deficit, u Brazilu je doĹĄlo do ekspanzije, zahvaljujuÄ‡i traĹžnji za njihovom na om, rudama i poljoprivrednim proizvodima.

10,9

flacije sa dugogodiĹĄnjih viĹĄe od ĹĄest odsto na planiranih 4,5 odsto i zaustavi rast javne potroĹĄnje, kao i da se izbori sa sivom ekonomijom, ĹĄto su poreske vlasti prinuÄ‘ene da rade na priliÄ?no nepopularan naÄ?in. Nesumnjivo je da se oÄ?ekuje pozitivan efekat Olimpijskih igara u Riju kada je rijeÄ? o potroĹĄnji, naroÄ?ito zbog miliona stranaca koji Ä‡e tokom tog dogaÄ‘aja posjetiti zemlju u kojoj su potroĹĄaÄ?ke cijene prije poÄ?etka uviĹĄestruÄ?ene, meÄ‘utim, iznosi uloĹženi u pripremu infrastrukture upravo su ono ĹĄto je stvorilo velike praznine u brazilskom budĹžetu.

| PROBLEM | IZVOZA Vr i j e m e o d r Ĺž ava n j a Olimpijskih igara prati nagli pad u cijenama nafte, rude gvoĹžÄ‘a, ĹĄeÄ‡era i druge robe koju Brazil izvozi, a koji je pritom u velikoj zavisnosti od jednog spoljnotrgovinskog partnera Kine, koja se takoÄ‘e suoÄ?ava sa usporavanjem rasta i brojnim ograniÄ?enjima. Kombinacija rastuÄ‡e inflacije po stopi od Ä?ak 8,8 odsto na godiĹĄnjem nivou, dvogodiĹĄnjeg trenda konstantnog smanjenja broja investicija, dvocifrene stope nezaposlenosti, oslabljenih javnih finansija, nemira u nezadovoljnoj radniÄ?koj klasi koji su sve uÄ?estaliji i politiÄ?ke paralize prouzrokovane korupcionaĹĄkim skandalima stvorila je teren na kojem da sada zaigraju ni najveÄ‡i ekonomski stratezi ne bi mogli da ostvare ni utjeĹĄan rezultat. A.N.R.

odsto je stopa nezaposlenosti

ZnaÄ?ajnu ulogu u jaÄ?anju privreda BRIC zemalja igralo je rapisno poboljĹĄanje standarda srednje klase, koja je dobila kvalitetniji pristup stanovanju, obrazovanju i zdravstvenim uslugama, a doĹĄlo je i do vidljivih pomaka u potroĹĄnji, koja je omoguÄ‡avala punjenje budĹžeta. MeÄ‘utim, stopa neza-

poslenosti nedavno je dostigla 10,9 odsto, ĹĄto je drastiÄ?no uticalo na odrĹživost srednje klase i uzdrmala radna mjesta za joĹĄ milione sada zaposlenih graÄ‘ana Brazila. Iako bi otvaranje novih mjesta uslovilo rast, poslodavci su ipak okrenuti ĹĄtednji, zbog Ä?ega nema pomaka na ovom polju.

TUDIJA TARIK ZAIMOVIĆ

Nekoliko loših IT odluka može uništititi firmu P

romjene u oblasti informacione tehnologije danas omogućavaju preduzećima da donose bolje i manje rizične odluke, da budu konkurentnija na tržištu i da imaju profitabilniji biznis, ocjenjuje naš sagovornik.

Kontinuirana edukacija i znanje rješenje su za apsolutno sve probleme u oblasti primjene informacionih tehnologija u savremenom poslovanju, a od načina na koji im se posvete i od mjere u kojoj omoguće digitalizaciju sopstvenih finansija zavisiće i konkurentnost domaćih preduzeća koja tek hvataju korak sa savremenim trendovima. ● Elektronsko poslovanje, nabavka adekvatnog hardvera i softvera, kao i ulaganje u njihovo unapređenje pokazali su se ključnom komponentom kada je riječ o racionalizaciji troškova brojnih preduzeća, no mnoga i dalje odbijaju da “troše novac” na ove stavke. Mijenja li se svijest o tome i na koji način je moguće doprinijeti da promjena pristupa u toj oblasti bude brža? Zaimović: Svaka firma koja u narednih par godina ne digitalizuje poslovne procese i koja ne bude pratila trendove u tehnologiji u svim segmentima, a pod tim podrazumijevam finansije, menadžment, marketing, nabavku i prodaju, biće osuđena na propast. Dovoljno je da donesete nekoliko loših odluka, vezano za tehnologiju, i za maksimalno godinu dana uništite firmu bilo koje veličine. Najbolji primjer za to su gigantske firme po-

put Nokije i Motorole, koje su skoro propale. Promjene u oblasti tehnologije danas omogućavaju da donosite bolje i manje rizične odluke, da budete konkurentniji na tržištu i da imate profitabilniji biznis. Upravo zbog toga se za šest godina poslovanja nije desilo nijednom a da nijesmo zabilježili rast po svim parametrima (promet, plate, profit, profitna marža, broj zaposlenih, asortiman usluga i proizvoda, udio u tržištu i slično). U posljednje vrijeme crnogorska privreda primjećuje značaj IT-a za njihovo poslovanje, ali ne i dovoljno. Takve stvari se mogu promijeniti, primarno edukacijom svih kadrova na ključnim pozicijama, na sta je djelimično dat odgovor u prethodnim pitanjima. U Crnoj Gori i svijetu postoji mnogo web sajtova, knjiga, webinara, konferencija, sajmova, online i drugih kurseva, gostujućih predavanja i okruglih stolova koji aktivno pričaju na ovu temu i na kojima se može naučiti i primijeniti mnogo toga. ● IT i finansije su neodvojive oblasti, međutim, u Crnoj Gori je i dalje malo primjera na poslovnoj sceni na kojima se vidi povećanje ROI. Šta je moguće uraditi da bi se ovo promijenilo? Zaimović: Jedan od ključ-

nih parametara rasta naše agencije jeste digitalizacija finansija. Uveli smo praćenje finansija na dnevnom, nedjeljnom, mjesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou. Sve to zahvaljujući softveru i softverskim alatima iz kojih generišemo finansijske izvještaje, analize, planove i projekcije. Na osnovu toga kreiramo kratkoročnu i dugoročnu strategiju preduzeća i donosimo gotovo sve odluke.

■ Zahvaljujući softverima, tj. digitalizaciji sektora za finansije, u svakom momentu znamo: ■Bilanse stanja i uspjeha naše i svih ostalih kompanija na tržištu; ■Projekcije i strukturu prihoda, rashoda i profita za prethodne i buduće kvartale u tekućoj godini; ■Tok novca (cash flow); ■Presjek potraživanja i dugovanja zajedno sa spornim potraživanjima; ■Procenat naplate u odnosu na potraživanja; ■Odstupanja od godišnjeg finansijskog plana; ■Koeficijent zaduženosti, likvidnost i bonitet naše i svih ostalih kompanija na tržištu; ■Profitnu maržu za svaki tip usluge i profitnog centra; ■ Finansijski kapacitet sektora i njihovu popunjenost; ■Sudske sporove i blokade naših klijenata i svih ostalih kompanija na tržištu; ■Rizike u poslovanju i mnoge druge finansijske informacije. Bez ovih informacija mislim da je teško voditi bilo kakvu firmu u bilo kojoj in-

dustriji. Kao što sam i prethodno pomenuo, ove stvari se mogu promijeniti primarno edukacijom ključnih kadrova, i naravno nakon toga, digitalizacijom sektora za finansije. Na internetu postoji veliki broj softvera od kojih su mnogi povoljni, a neki čak i besplatni koji služe za tu svrhu.

● U domaćem poslovnom okruženju primjećuje se kriza middle menadžmenta. Šta su uzroci, a šta moguća rješenja ovog problema? Zaimović: Middle menadžment je vezivno tkivo između top menadžmenta, low menadžmenta ako postoji u organizaciji i proizvodnji. Kod nas je situacija je sljedeća, imate lokalne preduzetnike koji obično rade u top menadžmentu, a koji nijesu namjenski školovani za te pozicije, već su iskustvom ili sticajem okolnosti došli na te pozicije. Pored toga, imate i uvezeni top menadžment koji je školovan na ozbiljnim stranim fakultetima i koji većinom zna kako se posao profesionalno obavlja. Sa druge strane, middle menadžment je u velikom broju firmi nestručan. Jako je malo dobrih stručnjaka u gotovo svim industrijama i granama privrede počev od turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede, finansija, IT-a, marketinga i slično. Situacija nije puno bolja ni sa lokalnim top menažmentom. Većinom se taj posao svodi na operativni, a ne na razvojni menadžment. Uzroke i moguća rješenja sam već naveo u odgovorima na prethodna pitanja. Kontinuirana edukacija i znanje su rješenja za apsolutno sve probleme.

PLAN BILD STUDIJA DA BUDE 100% IZVOZNA KOMPANIJA Strategija i plan djelovanja naše agencije je da budemo 100% izvozna kompanija. Trenutno aktivno radimo na sprovođenju tog plana zajedno sa našim inostranim partnerima. Primarni cilj je da proširimo svoja djelovanja na tržišta Amerike, sjeverne i zapadne Evrope. Što se tiče kadra, u oktobru očekujemo jedno veliko pojačanje u našem top menažmentu. Svjesni smo da ako mislimo da djelujemo regionalno i globalno, naš middle i top menažment treba značanjno da se poboljšamo, i aktivno radimo na tome. U saradnji sa Univerzitetom Donja Gorica dobili smo IPA projekat povodom stručne prakse za moderne profesije koja ima za cilj da obuči najbolje studente koji su zainteresovani. Nakon završetka stručne prakse, kao i do sad, vrlo je vjerovatno da ćemo dio praktikanata zaposliti kod nas ili kod naših lokalnih partnera. U prethodnim mjesecima našu praksu, pored lokalnih studenata, su pohađali studenti iz Turske i Velike Britanije, dok od oktobra očekujemo jednog studenta iz Argentine. U septembru, Bild Studio će podržati realizaciju projekta “Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, koji realizuje Ministarstvo prosvjete Crne Gore u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje i Privrednom komorom, kroz organizovanje dvonedjeljne obuke za razvoj veb sajtova za dva nastavnika/ce iz Elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” u Podgorici. Paralelno sa svim pomenutim aktivnostima, aktivno tražimo investitora za nekoliko softverskih proizvoda koje smo počeli da razvijamo. To su samo neke od aktivnosti koje su sad u fokusu. U Bild Studiju se mnogo toga dešava na dnevnom nivou pa bi bilo nezahvalno da te aktivnosti nabrajam.

MALA ŠKOLA PREDUZETNIŠTVA: NA ŠTA U POČETKU OBRA

Fokusirati se na jedan proizvod S

tvarnim početkom svakog biznisa ne smatra se onaj trenutak kada se preduzeće otvori, već kada se pojave prvi kupci. Kod preduzeća u kojem je posao tek u nastajanju na iskustva korisnika i preporuke još se prerano oslanjati, a s obzirom na to da su sredstava za marketinšku kampanju ograničena, oglašavanje na internetu najpraktičnije je i najjednostavnije rješenje koje ujedno daje i najvidljivije rezultate. Najčešće koišćeni načini oglašavanja kod početničkog biznisa su Google AdWords i Facebook reklame. Ipak, interaktivnost koju omogućava internet nije garant da će se uloženo i vratiti, jer, da bi se to postiglo, oglas treba da bude primamljiv. Iako su biznisi različiti, prilikom oglašavanja na internetu važno je pridržavati se nekih pravila. Prije svega, oglas mora biti primamljiv, ali i jasan istovremeno. Prije nego što sastavite tekst oglasa i odaberete prateću fotografiju, važno je da se potrudite da prvo sebi odgovorite na pitanje šta je poenta oglasa da bi je i drugi razumjeli. Iako možda vaš biznis ima kompleksnu ponudu, mnogo bolji efekat ćete postići ukoliko u oglasu predstavite samo jedan proizvod ili uslugu. Prevelik broj informacija čini poruku manje primamljivom i manje pamtljivom, te je stoga mnogo korisnije izdvojiti samo jedan segment i pomoću njega komunicirati s potencijalnim klijentima. Osim toga, na ovaj način izbjećićete i opasnost da oglas djeluje natrpano, te stoga i neuvjerljivo ili beskorisno.

| ZAŠTO JE KUPCU | TO VAŽNO Kada odaberete onaj dio ponude koji odlučite da promovišete važno je i da odgovorite na pitanje koje podsvjesno sebi postavlja svako ko čita oglas – zašto ovo treba da ga zanima. Uz ponudu je poželjno da ponudite objašnjenje skrećući pažnju na to šta u životu potrošača ova po-

Kako spriječiti greške

Važno je izbjegavati imperativ. Obraćanje sa “kupite”, “poručite” ili “uplatite” u suprotnosti je sa željom kupca da slobodno donosi odluke. Poželjno je izbjegavati duge rečenice i nejasne riječi. Čak i kada je specifična ponuda u pitanju, važno je prikazati je na što jednostavniji način. Pominjanje konkurencije u bilo kakvom kontekstu je nepotrebno. Kupci već imaju formiran ukus, stoga je suvišno slati im poruku da su neznalice.

2. 3.

nuda predstavlja. Čak i u slučaju da uz oglas ne prilažete fotografiju koja je napravljena posebno za tu namjenu nego koristite onu preuzetu s interneta, važno je potruditi se da ona bude u sinergiji s tekstom. Kontraefekat se postiže ukoliko ponudu kod koje je akcenat na niskoj cijeni ilustrujete luksuznim vizuelnim sadržajem.

| WEB PRODAJA U vremenu kada sve veći broj potrošača preferira da, umjesto čekanja u redu sa računima, što više proizvoda ili usluga plati elektronskim putem, dolazi i do procvata online kupovine. Pošta konstantno objavljuje podatke o porastu isporuka robe naručene elektronskim putem, a znatan broj preduzetnika koji su se predstavili i na ovim stranama ili već razvija ili ima u planu pokretanje online kupovine. Podaci iz prvog kvartala ove godine pokazuju da je u svijetu čak 80 odsto korisnika interneta makar jednom napravilo online porudžbinu, pri čemu broj onih kojima prelazi naviku raste iz mjeseca u mjesec.

ATITI PAŽNJU I KAKO KORISTITI PREDNOSTI ONLINE PRODAJE Ponuda koja ima vrijednost Kupce uvijek privlače specijalne ponude, a oglas koji sadrži poruku kao što je “mjesečna akcija – 20 odsto popusta” malo kome neće zapasti za oko. OvaCrnogorsko tržište srazmjerno svojim mogućnostima prati globalni trend, što pokazuje da je, bez obzira na privrednu snagu jedne zemlje, ova pojava uslovljena sviješću preduzetnika. Oni koji odluče da ponude ovakav servis nastoje da ga usavrše nudeći što više raspoloživih opcija. Upravo zahvaljujući činjenici da su domaći preduzetnici prepoznali važnost ovog segmenta prodaje i na vrijeme preuzeli početne korake već sada je na ovaj način moguće kupiti raznovrsne proizvode, koji uključuju i fizički isporučivu robu, ali i digitalne sadržaje. Dok kupci ovaj vid trgovine smatraju jednostavnijim, jeftinijim i bržim, razlozi zbog kojih preduzetnici odlučuju da uvedu web servis je, prije svega, činjenica da je usluga dostupna 24 sata svakoga dana, što dostupnost i količinu prometa čini znatno većima. Dodatni motiv za pokretanje online servisa je znatna ušteda na konstantnoj promociji sadržaja. Dovoljno je povezati web prodavnicu sa najpopularnijim društvenim mrežama, a dobro napravljena prezentacija ukupne ponude na stranici preduzeća poslužiće onima koje interesuje ostatak ponude. Sredstva koja se uštede na ovakav način mogu uvijek poslužiti za unapređenje drugih segmenata, a uz više raspoloživog novca rađaju se i nove ideje. Osim što su praktičnije i ekonomičnije, online transakcije su ekonomičnije. Danas kada je u najrazvijenijim zemljama upotreba keša

80 ODSTO KORISNIKA INTERNETA BAREM JEDNOM JE ODABRALO DA ODREĐENI PROIZVOD ILI USLUGU PLATI ONLINE

kva informacija, međutim treba da bude precizna i da ne zavarava klijente. Ako je popust samo na dio ponude, to treba i naglasiti. u prodavnicama sve manje zastupljena, prije svega zbog transparentnosti i sprečavanja sive ekonomije, činjenica da preduzetnik bira ovaj način plaćanja ujedno pokazuje i njegovu spremnost na potpuno legalno poslovanje, što mnogima predstavlja razlog više da imaju povjerenje.

| LOCIRANJE | TROŠKOVA Većina preduzetnika, koji su odlučili da pokrenu online prodavnicu, najviše troškova imala je prilikom izrade sajta za koja, bez izuzetka, tvrde da su se vrlo brzo vratila. Dobro osmišljen, pregledan i vizuelno sređen sajt zapravo znači da je veliki dio priprema već odrađen, a sve što je dalje potrebno jeste dodati mu payment gateway sistem nadležan za naplatu sa kartica i autorizaciju. Od značajne pomoći biće uvođenje Secure Socket Layer, odnosno SSL zaštite prilikom enkripcije platnih transakcija. Ostali troškovi uključuju hosting na kojem je preporučeno da se ne štedi, jer će prije ili kasnije trebati više prostora, te na održavanje sajta.

| NAČINI PLAĆANJA Iako Pay Way način plaćanja još nije masovan u Crnoj Gori, sve je više onih koji razmišljaju na vrijeme i nastoje da ga uvedu. Da bi ovo bilo omogućeno potrebno je imati ugovor sa kartičnim kompanijama i bankama čiji sistemi se automatski bave provjerom kartica, te obradom transakcija. Aplikacije za plaćanje praktikuje sve veći broj preduzeća u svijetu, no da bi ponudile ovu uslugu većina domaćih preduzeća odlučuje se tek kada uspostavi sistem koji besprekorno funkcioniše na web stranici. Stoga sa ovim ne treba žuriti, jer potrošačima mnogo više znači servis s jednom pouzdanom uslugom, nego različite, ali ne i neophodne opcije.A.N.R.

VII

Najje iniji proizvod mnogima nije primamljiv Započinjanje sopstvenog biznisa kao po pravilu prate savjeti svih onih pozvanih i nepozvanih da ih daju, koji govore iz sopstvenog, tuđeg ili bez ikakvog iskustva. Oprečna mišljenja o brojnim pitanjima nerijetko mogu zbuniti one koji su tek na početku samostalne karijere, naročito ukoliko se za primjer uzimaju oni koji su naišli na neuspjeh. U bilo kojoj od ovakvih situacija važno je imati na umu da je psihološka komponenta dominantnija od stručnosti i da savjeti koje mladi dobijaju dolaze najčešće iz dvaju razloga.

| SAVJET IZ | DOBRE ILI ZLE | NAMJERE U prvom slučaju onaj ko ih savjetuje želi da ih zaštiti od rizika, smatrajući da mu je to dužnost jer je stariji, iskusniji ili stručniji. Ovakve savjete ne treba smatrati zlonamjernima, no važno ih je uzimati s rezervom, jer onaj ko ovo izgovara nikako nije svjesan koliko je zapravo budući mladi preduzetnik spreman da rizikuje i šta konkretno namjerava. U drugom slučaju, psihologija pojedinih ličnosti čini da, kada god “namirišu” potencijal mlade i preduzimljive osobe imaju potrebu da mu objašnjavaju da je nešto nemoguće ili teško izvodlji-

vo. Čak i kada krajnja zamisao nije da se neko obeshrabri u želji da realizuje sopstvenu preduzetničku ideju ovakva “upozorenja” uglavnom daju oni koji nijesu svjesni njihovih potencijala. Presjek onoga što govore i dobronamjerni i zlonamjerni su dva najgora savjeta koja se mogu dati mladom preduzetniku. Prvi se može svesti na rečenicu “odustani, za tvoju ideju nema mjesta na tržištu”, a drugi je “možeš uspjet”. Presjek onoga što govore i dobronamjerni i zlonamjerni su dva najgora savjeta koja se mogu dati mladom preduzetniku. Prvi se može svesti na rečenicu “odustani, za tvoju ideju nema mjesta na tržištu”, a drugi je “možeš uspjeti samo ako si jeftiniji od ostalih”.

| STRAH OD | KONKURENCIJE U oba slučaja upozorava se na postojanje konkurencije, odnosno na to da ideja nije dovoljno originalna ili da nije prijeko potrebna tržištu. Ovdje je važno znati da će svaki posao koji počnete da radite prije i kasnije dobiti konkurenciju, sve i da ste inovator, začetnik novog trenda ili preduzetnik čija ideja će postići planetarnu popularnost. Primjeri za ovo su, od najmanjih do najvećih, svuda — od desetak kafića u jednoj ulici ili tri frizerska salona u poslovnim prostori-

ma jedne stambene zgrade do rivalstava poput Applea i Samsunga ili Hiltona i Sheratona i, da nije tako, na tržištima, makar nacionalnim, postojali bi samo monopoli ili odsustvo želje da se oslušnu zahtjevi korisnika.

| ETIKETA | JEFTINOG | BRENDA Kada je riječ o cijeni, savjet da ponudite proizvode i usluge što jeftinije od konkurencije i da to bude jedina kompetitivna prednost zapravo je ono što svakog preduzetnika stavlja u zamku iz koje će se kasnije vrlo teško izvući. Ne samo što sebi lijepite etiketu jeftinog brenda, već i, ponašajući se kao nelojalna konkurencija, navlačite na sebe bijes svih onih preduzetnika koji posluju po cijeni koja je određenom broju kupaca prihvatljiva i koji će uvijek tražiti načine da naštete takvom igraču. Ako prije pokretanja biznisa sprovedete bilo kakvu anketu među potencijalnim kupcima svakako da ćete naići na jedan broj onih koji nešto kupuju isključivo zato što je jeftino. Ipak, bez obzira na platežnu moć stanovništva, takvi kupci nijesu najbrojniji, jer ima onih koji ili im cijena nije problem ili će radije odustati od kupovine ako ne mogu priuštiti nešto kvalitetnije.

VIII

OBESHRABRUJUĆI BROJČANI PO

Budžetske rupe ni veliki sportski događaji ne mogu da popune O

limpijske igre, koje se ove godine održavaju u Rio de Žaneiru, bile su osmišljene ne samo kao faktor koji će doprinijeti rastu brazilske ekonomije, već i kao prilika da prva iz akronima BRIC zemalja u razvoju pokaže svoja dostignuća tokom prethodne decenije, koja su joj pomogla da se tramsformiše u moderno društvo.

Umjesto promocije dostignuća zemlje u razvoju, veliki sportski događaj prilika je u kojoj su se jasnije nego ikad vidjele sve ranjivosti privrede ove zemlje - krizni talas, koji je naišao nešto kasnije nego u razvijenim zemljama, teško je narušio godinama teško dostizani balans, stopa nezapo-

Vrijeme održavanja Olimpijskih igara prati nagli pad u cijenama na e, rude gvožđa, šećera i druge robe koju Brazil izvozi

191

slenosti je porasla, inflacija stvara dodatni pritisak, a sve ovo prate politički skandali zbog kojih se odlaže mogućnost pronalaženja institucionalnog rješenja ovih gorućih problema.

| RANIJI | PERIOD Rio je izabran za grad održavanja Olimpijskih igara prije sedam godina, kada je situacija bila znatno povoljnija i kada se o Brazilu, kao i o drugim BRIC zemljama, za razliku od ostatka svijeta pogođenog dužničkom krizom, mogla ispričati drugačija, optimistična priča o uspje-

milijarda dolara od izvoza

Poput drugih zemalja u razvoju, Brazil je podstakao rast prodajom sirovina koje su pretežno korišćene za industrijsku proizvodnju u Kini. Očekivanja po pitanju privreda ovih zemalja prije nekoliko godina bila su izuzetno optimistična, no aktivnosti u kineskim fabrikama počele su da usporava-

ju, pa je tražnja za robom drastično smanjena. Cijene gvožđa, brazilskog najvažnijeg izvoznog proizvoda sa udjelom od 12 odsto opale su za čak 75 odsto, čineći da zarada opadne sa 256 milijardi dolara, koliko je iznosila 2011. godine na 191 milijardu, koliko je izvezeno prošle godine.

hu, rastu i razvoju. Dok su se mnoge industrijske zemlje borile sa problemima koji su ih pritisli otkako je u razvijenim zemljama oslabila kupovna moć, što je umanjilo tra-

303

funkcionera pod istragom

Finansijski problemi Brazila duboko su ukorijenjeni u institucionalnim ograničenjima velikih razmjera. Brazilska predsjednica Dilma Rusef, koja je na tu funkciju izabrana 2014. godine, suspendovana je u maju nakon optužbi za manipulisanje budžetskim podacima, čime je nastoja-

la da ekonomsku sliku zemlje prikaže prihvatljivijom. Skandal je, međutim, samo jedan u nizu, a najveći se vezuje za energetsku kompaniju Petrobras, zbog čega je čak 49 od 81 člana Senata Brazila i 303 od 513 članova Donjeg doma pod istragom zbog optužbi za teška krivična djela.

8,8

odst stop

Jedan od najvećih uspjeha Brazila je postizanje nedavnog stanja u kojem je došlo do eksplozivnog ekonomskog rasta, kojim je pripitomljena nekontrolisana inflacija koja se javila prije skoro dvije decenije. Monetarne vlasti Brazila poigrale su se sa uvođenjem nove valute, brazilskog reala 1994. go-

THE ECONOMIST

Uredništvo The Economista

mogućavanje bivšim zatvorenicima da sakriju informacije o kriminalnoj prošlosti povec´ava rasnu nejednakost. Sa budžetima koji su pod pritiskom, vlade širom razvijenog svijeta nastoje da smanje svoju zatvorsku populaciju. Prvi put u ovoj deceniji Amerika i Evropa sada otpuštaju više zatvorenika nego što uvode novih.

Ustanovljeno je da prikrivanje podataka iz kriminalnih dosjea od poslodavaca ohrabruje da tretiraju pojedine manjinske grupe kao one koje imaju više šansi da ih karakteriše kriminalna prošlost.

Istraživanja o spremnosti poslodavaca da angažuju bivše prestupnike sprovedena su i u cilju utvrđivanja problema rasne nejednakosti, koji je uočljiv u situacijama kada se raspolaže manjom količinom podataka

Zapošljavanje i nejednakost: PANDORINA KUTIJA

Jedan od načina da se obezbijedi da bivši zatvorenici ne završe ponovo iza rešetaka je da im se pomogne da pronađu posao. No sadržaj novog istraživanja ukazuje da postoji jedan sve popularniji način promovisanja zabrinjavajućih neželjenih posljedica koje ovo donosi. Primoravanje aplikanata za radna mjesta da se izjasne o tome da li imaju kriminalni dosje, ma koliko to relevantno bilo, omogućava poslodavcima da filtriraju bivše zatvorenike i, kako se tvrdi, sprečavaju da pronađu onu vrstu posla koja bi im pomogla da ostanu izvan zatvora. Dakle, aktivisti širom svijeta pozivaju na “ban-the-box” zakone, kojima se zabranjuje poslodavcima da se raspituju o kriminalnoj prošlosti kandidata zaposao prilikom intervjua ili ponuda. Otpilike 24 države i mnoge opštine u Americi do sada su uveli propise kojima se obo definiše. Ovome se takođe izlazi u susret u Evropi. Britanska vlada zabranila je ovo kada su u pitanju civilno-službeni poslovi; ovakva politika bila je osnova plana bivšeg premijera za podsticanje rasne jednakosti. Crnci imaju veće šanse nego bijelci da posjeduju kriminalni dosje, pet puta češće u Americi, pa bi zabrana postavljanja ovog pitanja pomogla smanjenju predrasuda, navode zagovornici ovakvog pristupa. No istraživanja pokazuju drugačije.

Umjesto toga, takva politika podstiče rasne stereotipe među poslodavcima koji manjinskim grupama otežavaju pronalaženje posla. Dokument koji su objavili Dženifer Doleak sa Univerziteta u Virdžiniji i Bendžamin Hensen sa Univerziteta u Oregonu, objavljen 1. avgusta, razmatrao je uticaj uvođenja zabrane postavljanja ovog pitanja među prikupljanju podataka sa tržišta rada na osnovu popisa američkog stanovništva. Ustanovljeno je da prikrivanje podataka iz kriminalnih dosjea od poslodavaca ohrabruje da tretiraju pojedine manjinske grupe kao one koje imaju više šan-

si da ih karakteriše kriminalna prošlost. U oblastima gdje su propisi kojima je zabranjeno postavljanje ovakvog pitanja u aplikacionim formularima studija je pokazala da je vjerovatnoća za zapošljavanje snižena 5,1 odsto za mlade, slabokvalifikovane afroameričke muškarce, kao i 2,9 odsto za mlade, slabokvalifikovane hispano muškarce. Takvi efekti jači su u područjima sa nižim nivoom rasizma u prošlosti, kao što su ona sa manje crnačkog stanovništva na sjeveroistoku, srednjem zapadu i zapadu SAD. Druga istraživanja podržavaju ovaj zaključak. Amanda Egen

sa Univerziteta u Prinstonu i Sonja Star sa Univerziteta u Mičigenu poslale su 15.000 fiktivnih prijava za na konkurs poslodavcima iz Njujorka i Nju Džersija. Prije nego što je zabrana postavljanja pitanja o kriminalnoj prošlosti uvedena u ovim državama, kandidati bijelci primili su sedam odsto više poziva poslodavaca u odnosu na aplikante koji su bili crnci. Nakon što je ovo pravilo stupilo na snagu, ta razlika povećana je na 45 odsto u korist bijelaca. Istraživanja drugih ekonomista ukazuju na to da što je više informacija dostupno to je manjinama više od pomoći. U radu koji je nedavno objavio Abigejl Voznijak sa Univerziteta Notrdam utvrđeno je da su poslodavci koji su dozvolili korišćenje testova na drogu imali 30 odsto veće šanse da zaposle crnce i, kada bi to učinili, plaćali bi ih više. U drugoj studiji, koju su sproveli ekonomisti na MIT-u, a koja je objavljena u martu, utvrđeno je da je zabrana poslodavcima da provjeravaju kreditnu evidenciju potencijalnih zaposlenih smanjila zapošljavanje na crno za šestinu. Ukratko, zabrana postavljanja pitanja o kriminalnoj prošlosti je “jeftin trik koji ne funkcioniše” kada je u pitanju promovisanje rasne jednakosti u zapošljavanju, zaključila je Doleak.

BLOOMBERG

Ekonomije poput onih koje imaju Danska i SAD nikada nijesu karakterisali oštar rast, koji je, međutim, tipičan za istočnoazijske zemlje, koje su tokom XX vijeka zahvaljujući njemu ostvarile veliku transformaciju

Ekonomska ČUDA ne postoje Tajler Kauen Bloomberg

edna od najmanje zagovaranih istina u ekonomiji je da su čuda rasta, iako djeluju dobro za medije, precijenjena. U pitanju je uvid koji bi trebalo da nam pomogne da bolje razumijemo zemlje u razvoju, kao što je Kina.

Današnji svijet možda više podsjeća na XIX vijek nego na ono što je okarakterisalo dvije protekle decenije.

Većina najbogatijih i najbolje uređenih svjetskih zemalja dospšpjela je do nivoa na kojem se sada nalazi bez super brzih rafala rasta. Danska, koja ima dohodak po glavi stanovnika od oko 52.000 dolara i koja je često rangirana kao jedna od najsrećnijih zemalja u svijetu nikada nije iskusila ono što se naziva ekonomskim čudom. Ako potražite tu frazu na Googleu, među glavni rezultatima biće vam djelić istraživanja kojim se objašnjava kako je, tokom 1990-ih, zemlja snizila stopu nezaposlenosti bez destabilizovanja države blagostanja. Ukupni ekonomski podaci o Danskoj su fantastično dosadni. Od 1890. do 1916. rast dohotka po glavi stanovnika rastao je godišnje po stopi od 1,9 odsto, a da je 1916. godine neko predvidio da će se taj trend nastaviti i tokom narednih 100 godina pogriješio bi u razlici od svega 200 dolara. Danska je imala pozitivan rast oko 80 odsto vremena i nije imala duboku recesiju, pokazuju podaci studije čiji su autori Lent Pričet i Lorens Samers. Ili uzmite u obzir Sjedinjene Američke Države, gdje je prihod po glavi stanovnika nadmašio Latisnku Ameriku još u XIX vijeku, uglavnom zahvaljujući stagnaciji ovih drugih. Stope rasta u to vrijeme u SAD bile su tipično ispod dva odsto, pa čak i niže tokom 1860-ih, što teš-

Velika prednost SAD je što su tokom dužeg vremena uspjele da izbjegnu ključne katastrofe još od Građanskoh rata nakon kojeg je zadržan prilično stabilan napredak.

ko da može biti impresivno nakon standarda koje su danas postavile Kina i Indija, pa u tom smislu čak i današnje SAD. Velika prednost SAD je što su tokom dužeg vremena uspjele da izbjegnu ključne katastrofe još od Građanskoh rata nakon kojeg je zadržan prilično stabilan napredak. Stagnacija u Latinskoj Americi u XIX vijeku, izuzev gubljenja dragocjenog vremena, ostavila je većinu zemalja u toj oblasti sa slabijom infrastrukturom, siromašnim obrazovnim sistemom i više nego disfunkcionalnom politikom. Sve to učinilo je težim hvatanje koraka sa onim što je donio XX vijek. Spor rast ne znači da su SAD

ili Danska imale propusta u XIX vijeku. Za takve ekonomije, naročito kada je riječ o oblastima koje su povezane sa tehnološkim razvojem, teško je da rapšidno poboljšaju životne standarde, budući da su izumi obično sporiji nego hvatanje u korak sa drugim zemljama pomoću pozajmljivanja onoga što drugi osmisle. Takvo pozajmljivanje znanja, paralelno sa izvozom i rapidnim ulaganjem u obrazovanje i infrastrukturu upravo je ono što je kasnije omogućilo azijskim tigrovima Japanu, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Kini da dostignu stope rasta od osam do 10 odsto na godišnjem nivou. Ukoliko ste investitor, iskustvo u Danskoj i drugim pričama o rastu “bez drame” daje neke naznake budućnosti zemalja u razvoju. Model rasta istočne Azije, i pored svih čuda, pripada istoriji. Usporeno i smireno može da bude jedina preostala opcija. Na različite načine i iz raznih razloga, nekoliko zemalja bilo je u mogućnosti da pojača svoje uspjehe u oblasti obrazovanja na način na koji su to uradili istočnoazijski tigrovi.

Rast trgovine, koji je krajem XX vijeka premašio ukupan rast proizvodnje, sada djeliuje kao da stagnira. MNoge izvozne industrije su automatizovane i stoga ne podstiču razvoj srednje klase u istoj mjeri kao nekada. Drugim riječima, današnji svijet možda više podsjeća na XIX vijek nego na ono što je okarakterisalo dvije protekle decenije. To bi moglo da znači prilično nisko izmjerene stope rasta, premiju stabilnosti, malo bilo kakvih “break out of the box” alternativa i vrijeme za ulaganje u institucionalni kvalitet. Američka demokratija je po svemu sudeći bolje funkcionisala početkom XX vijeka nego što je bio slučaj za vrijeme predsjedavanja Endrjua Džeksona, što je pomoglo Americi da se nosi s kasnijim krizama. Ono što je još upečatljivo kada je riječ o dešavanjima na ovom polju u XIX vijeku je da su neke zemlje, poput Kine i Indije, nijesu održale na istom nivou. U stvari, njihove privrede su se zapravo smanjile tokom određenog perioda. Imale su prilično lošu sreću, vodile su lošu politiku, a patiule su i od kolonijalnog i carskog ugnjetavanja. Vladari sa strane uglavnom su više bili zainteresovani za uspostavljanje kontrole nego za stvaranje javnih dobara za građanstvo. U narednoj generaciji vodeće ekonomije mogle bi se vratiti ovim obrascima iz XIX vijeka. Ili će naučiti da se izgrađuju sporo i postojano ili će vrlo vjerovatno ići u suprotnom smjeru.

Na različite načine i iz raznih razloga, nekoliko zemalja bilo je u mogućnosti da pojača svoje uspjehe u oblasti obrazovanja na način na koji su to uradili istočnoazijski tigrovi. Prevod: Ana Nives Radović

AKTUELNO Uskoro sastanak rUskih i araPskih Predstavnika naftne indUstrije

Slijedi rad na kreiranju tržišne stabilnosti

Cijene sirove nafte porasle su juče treći dan zaredom, dok ukupni trend rasta traje od 3. avgusta. Prema posljednjim informacijama najveći izvoznici nafte sastaće se kako bi pokušali stabilizovati vrijednost crnog zlata. Naime, predstavnici Ruske Federacije sastaće se sa predstavnicima naftne industrije iz Saudijske Arabije kako bi razgovarali o stanju svjetske naftne industrije. Ruski ministar za

naftu Aleksandar Novak, često citiran kao najvažniji čovjek u svijetu prodaje ovog energenta, rekao je da Rusija i Saudijska Arabija rade na tome da kreiraju tržišnu stabilnost. Novak je dao intervju za saudijske novine Asharq al-Awsat, u kojem je kazao da dijalog između dviju država može da se razvija kao bilateralni odnos, ali i kao dio multilateralne saradnje. “Spremni smo na najvi-

ši nivo koordinacije sa članicama OPEC-a i proizvođačima izvan organizacije. Želimo kreirati mjere potrebne za stabilizaciju pod uslovom da ne traju samo određeni vremenski period“, rekao je Novak. Rusija i Saudisjka Arabija vjerovatno su dva najvažnija proizvođača nafte, dok je druga spomenuta de facto lider OPEC-a. Rusija, pored Sjedinjenih Američkih Država, jedna je od najznačajnijih proizvođa-

ča nafte koje njeisu članice OPEC-a. Ono što Rusija i Saudijska Arabija odluče imaće značajnog uticaja na svjetsko tržište nafte. Posljednji uticaj Rijada odigrao se u aprilu kada je Saudisjka Arabija odbila učestvovati na sastanku država izvoznica nafte zbog činjenice da Iran nije želio zamrznuti cijene nafte iz svojih bušotina. Sastanak je krahirao i dogovor nije postignut. Agencije

Poslovanje gasProma

Povećali izvoz prirodnog gasa u Zapadnoj Evropi Gazprom je u prvoj polovini ove godine povećao izvoz prirodnog gasa zapadnoj Evropi za 14,2 odsto, na 69,8 milijardi kubnih metara na godišnjem nivou, saopštila je juče ova ruska gasna kompanija. Zapadna Evropa, kako je saopšteno, ostaje najveće tržište za Gazprom, a najveći potrošači su Njemačka (uz skok isporuka od 7,2 odsto, na 22,7 milijardi kubnih metara), Italija (rast isporuka od 4,8 odsto, na 12,6 milijardi kubnih metara) i Francuska (za 34 odsto na 5,6 milijardi kubnih metara), prenosi ruska agencija Tas s. Isporuke gasa Turskoj su smanjene za osam odsto, na 12 milijardi kubnih metara u prvom polugodištu tekuće godine, saopštio je Gaprom. Izvoz ruskog gasa centralnoj Evropi je porastao za 15 odsto na godišnjem nivou, na 15,1 milijardu kubnih metara, dok su isporuke članicama Zajednice nezavisnih država pale za 19 odsto, na 15,5 milijardi kubnih metara. Ukrajina je naročito smanjila tražnju za ruskim gasom, i to za tri i po puta na 1,2 milijarde kubnih metara, što je najveći pad. Agencije

Plan mađarskog ministarstva ekonomije

Razmatraju smanjenje poreza na zarade

Mađarsko ministarstvo ekonomije razmatra moguće smanjenje poreza na plate, rekao je resorni ministar Mihalj Varga za izdanje dnevnog lista Mađar Idok. “Porezi na plate (u Mađarskoj) su veći od prosjeka

Evropske unije, što može da utiče na nepovoljniju konkurentnu poziciju zemlje”, rekao je Varga tom listu, dodajući da se u tom smislu „čini da je rasprava o smanjenju poreza na plate neizbježna“, prenosi agencija MTI. Varga je priznao da vlada

naredni broj izlazi u srijedu, 23. avgusta

ima “manji manevarski prostor“ kada je u pitanju porez na plate, pošto prihodi koje taj porez generiše moraju da pokriju budžetske rashode za zdravstveni sektor i penzije. “Uravnotežili smo zdravstveni i penzioni fond posli-

je više godina napornog rada… Bilo bi pogrešno da se ugrozi ta ravnoteža“, dodao je on. Nacionalno udruženje poslodavaca VOSZ, saopštilo je danas da će podržati prijedlog za smanjenje poreza na plate, izvještava MTI.

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/novac_dn

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović